Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.1 za Motorola 680x0 arhitekturu

Bruce Perens Sven Rudolph Igor Grobman James Treacy Adam Di Carlo verzija 2.1.11, 28. 8. 1999. 2

Saºetak

Ovaj dokument sadrºi instalacijske upute Debian GNU/Linux 2.1 sustava za Motorola 680x0 (m68k) arhitekturu. Takožer upu¢uje na daljnje informacije i informacije o maksimalnom iskori²tava- nju va²eg novog Debian sustava. Postupci iz ovog dokumenta nisu namijenjeni korisnicima koji nadogražju postoje¢e sustave; ako nadogražujete, pogledajte Napomene izdanja za Debian 2.1 (http://www.debian.org/releases/2.1/m68k/release-notes/ ).

Obavijest o autorskim pravima

Ovaj dokument se moºe distribuirati i izmijenjivati pod uvjetima GNU Op¢e javne licence. (C) 1996. Bruce Perens (C) 1996., 1997. Sven Rudolph (C) 1998. Igor Grobman, James Treacy (C) 1998., 1999. Adam Di Carlo Ovaj priru£nik je slobodan softver; moºete ga redistribuirati i/ili izmjenjivati pod uvjetima GNU Op¢e javne licence kako ju je objavio Free Software Foundation; ili verzije 2, ili (po va²em izboru) bilo koje kasnije verzije. Ovaj priru£nik se distribuira u nadi da ¢e biti koristan, no bez ikakva jamstva ; £ak i bez podrazu- mijevanog jamstva trgovinske prikladnosti ili odgovaranja odreženoj svrsi. Za detalje pogledajte GNU Op¢u javnu licencu. Primjerak GNU Op¢e javne licence je dostupan kao /usr/doc/copyright/GPL u Debian GNU/Linux distribuciji ili WWW-om na GNUovim stranicama ( http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html ). Takožer ga moºete dobiti pisanjem na adresu: Free Software Foundation, Inc., 59 Temple Place  Suite 330, Boston, MA 02111-1307, SAD. Zahtijevamo da primjereno navedete Debian i autore ovog dokumenta u svim materijalima izvedenim iz ovog dokumenta. Ako izmijenite i pobolj²ate ovaj dokument, zahtijevamo da obavijestite autore ovog dokumenta preko . i

Sadrºaj

1 Dobrodo²li u Debian 1 1.1 Nabavljanje najnovije verzije ovog dokumenta ...... 2 1.2 Organizacija ovog dokumenta ...... 2 1.3 O autorskim pravima i programskim licencama ...... 3

2 Zahtjevi sustava 5 2.1 Podrºani hardver ...... 5 2.1.1 Podrºane arhitekture ...... 5 2.1.2 Podr²ka za CPU, mati£ne plo£e i gra£ke kartice ...... 5 2.2 Instalacijski mediji ...... 6 2.2.1 Podrºani sustavi pohrane ...... 7 2.3 Potrebna memorija i diskovni prostor ...... 7 2.4 Periferije i ostali hardver ...... 7 2.5 Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux ...... 8 2.5.1 Izbjegavajte vlasni£ki ili zatvoreni hardver ...... 8

3 Prije nego po£nete 9 3.1 Backupi ...... 9 3.2 Informacije koje ¢e vam biti potrebne ...... 9 3.3 Namje²tanje hardvera i operativnih sustava pred instalaciju ...... 10 3.3.1 Firmware Revisions and Existing OS Setup ...... 11 3.3.2 Over-clocking CPU-a ...... 11 3.3.3 Neispravni memorijski moduli ...... 11 SADRšAJ ii

4 Particioniranje tvrdog diska 12 4.1 Pozadina ...... 12 4.2 Planiranje kori²tenja sustava ...... 13 4.3 Imena urežaja u Linuxu ...... 14 4.4 Preporu£ena particijska shema ...... 15 4.5 Primjeri particioniranja ...... 15 4.6 Particioniranje prije instalacije ...... 16 4.6.1 Particioniranje u AmigaOS-u ...... 16 4.6.2 Particioniranje u Atari TOS-u ...... 17 4.6.3 Particioniranje u MacOS-u ...... 18

5 Metode instaliranja Debiana 19 5.1 Izabiranje instalacijskog medija ...... 20 5.1.1 Izabiranje medija po£etnog dizanja ...... 20 5.1.2 Izabiranje medija instalacije Osnove ...... 21 5.2 Opis datoteka instalacijskog sustava ...... 21 5.3 Instaliranje s tvrdog diska ...... 22 5.3.1 Instaliranje iz AmigaOS-a ...... 23 5.3.2 Instaliranje iz Atari TOS-a ...... 23 5.3.3 Instaliranje iz MacOS-a ...... 24 5.3.4 Instaliranje s Linux particije ...... 25 5.4 Instaliranje s CD-ROM-a ...... 25 5.5 Dizanje TFTP-om ...... 26 5.5.1 Namje²tanje RARP-a ...... 26 5.5.2 Postavljanje TFTP posluºitelja ...... 26 5.5.3 Smje²tanje TFTP snimki ...... 27 5.6 Instaliranje NFS-om ...... 28 5.7 Instaliranje s disketa ...... 28 5.7.1 Dizanje s disketa ...... 28 SADRšAJ iii

5.7.2 Instaliranje Osnovnog sustava s disketa ...... 29 5.8 Pripremanje disketa iz snimki disketa ...... 29 5.8.1 Zapisivanje snimki s Linux ili Unix sustava ...... 30 5.8.2 Zapisivanje snimki na Atari sustavima ...... 30 5.8.3 Zapisivanje snimki na Macintosh sustavima ...... 30 5.8.4 Zapisivanje snimki iz DOS-a, Windowsa ili OS/2 ...... 31 5.8.5 Pouzdanost disketa ...... 31

6 Dizanje instalacijskog sustava 32 6.1 Parametri dizanja ...... 32 6.2 Dizanje s Rescue diskete ...... 33 6.3 Dizanje s CD-ROM-a ...... 34 6.4 Tuma£enje kernelovih poruka pri pokretanju ...... 34 6.5 Problemi u postupku dizanja ...... 34

7 Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 36 7.1 Uvod u dbootstrap ...... 36 7.2 Odaberite crno/bijeli prikaz ili prikaz u boji ...... 37 7.3 Glavni izbornik instalacije Debian GNU/Linuxa ...... 37 7.4 Konguracija tipkovnice ...... 38 7.5 Posljednja prilika! ...... 38 7.6 Particioniranje tvrdog diska ...... 38 7.7 Inicijaliziranje i uklju£ivanje swap particije ...... 39 7.8 Inicijaliziranje Linux particije ...... 39 7.9 Montiranje ve¢ inicijalizirane particije ...... 40 7.10 Instalacija kernela operativnog sustava i modula ...... 40 7.11 Konguracija modula podr²ke urežajima ...... 41 7.12 Konguracija mreºe ...... 42 7.13 Instalacija osnovnog sustava ...... 42 SADRšAJ iv

7.14 Konguracija osnovnog sustava ...... 43 7.15 Omogu¢avanje izravnog dizanja Linuxa s tvrdog diska ...... 43 7.16 Trenutak istine ...... 44 7.17 Postavite rootovu lozinku ...... 44 7.18 Stvorite obi£nog korisnika ...... 44 7.19 Podr²ka za shadow lozinke ...... 45 7.20 Izaberite i instalirajte prole ...... 45 7.21 Logirajte se ...... 46 7.22 Namje²tanje PPP-a ...... 46 7.23 Instaliranje ostatka sustava ...... 47

8 Daljni koraci i kamo nakon toga 48 8.1 Ako ste novi u Unixu ...... 48 8.2 Kako se orijentirati na Debian ...... 49 8.3 Literatura i informacije ...... 49 8.4 Kompajliranje novog kernela ...... 49 8.5 Kori²tenje Linux 2.2 kernela s Debianom 2.1 ...... 51

9 Tehni£ke informacije o boot-oppies 52 9.1 Izvorni kod ...... 52 9.2 Izgraživanje lokalizirane instalacije ...... 52 9.3 Rescue disketa ...... 52 9.4 Zamjenjivanje kernela na Rescue disketi ...... 53 9.5 Diskete osnovnog sustava ...... 53

10 Administrativno 54 10.1 O ovom dokumentu ...... 54 10.2 Pridono²enje ovom dokumentu ...... 54 10.3 Ve¢i prilozi ...... 55 10.4 Priznanje za²titnih znakova ...... 55

11 Pogovor prijevodu 56 1

Poglavlje 1

Dobrodo²li u Debian

Vrlo nam je drago ²to se odlu£ili isprobati Debian. Uvjereni smo kako ¢ete uvidjeti da je Debian jedinstven mežu distribucijama operativnih sustava. Debian spaja kvalitetan slobodni softver iz cijelog svijeta, integriraju¢i ga u koherentnu cjelinu. Zbroj je doista vi²e od svojih dijelova. Debian GNU/Linux distribuciju £ini vi²e programskih paketa. Svaki paket se sastoji od izvr²nih datoteka, skripti, dokumentacije i konguracijskih informacija. Svaki paket ima odrºavatelja (engl. maintainer) koji je odgovoran za njega. Na taj na£in Debian raste skalabilno. Svatko tko pristane po²tovati Debianov dru²tveni ugovor (http://www.debian.org/social_contract ) moºe postati novi odrºavatelj. Svaki odrºavatelj moºe u Debian uvesti nove programe  ako oni zadovoljavaju na²e kriterije slobode, a paket slijedi na²e standarde kvalitete. Debianove smjernice slobodnog softvera (http://www.debian.org/social_contract\#guidelines ) je jasno i saºeto izraºava Debianove kriterije slobodnog softvera. To je vrlo utjecajan doku- ment u pokretu slobodnog softvera i £ini osnovu za Open Source Free Software Guidelines ( http: //opensource.org/osd.html ). Samo Debian ima op²irnu specikaciju svojih standarda kvalitete, Debian Policy ( http://www. debian.org/doc/debian-policy/ ). Taj dokument odrežuje kvalitete i standarde kojima pot£inja- vamo Debian pakete. Kako bi za²titio va² sustav od trojanskih konja i drugih ²tetnih programa, Debian provjerava jesu li paketi do²li od svojih pravih Debian odrºavatelja. Odrºavatelji se takožer jako trude podesiti pakete na siguran na£in. Ako se sa isporu£enim paketima ipak pojave sigurnosni problemi, ispravci su op¢enito brzo dostupni. Jednostavnim redovitim osvjeºavanjem svojih sustava skidat ¢ete i instalirati sigurnosne ispravke. Za op¢enitije informacije o Debianu pogledajte Debian FAQ (http://www.debian.org/doc/FAQ/ ). Poglavlje 1. Dobrodo²li u Debian 2

1.1 Nabavljanje najnovije verzije ovog dokumenta

Ovaj dokument se stalno mijenja. Svakako provjerite stranice Debiana 2.1 ( http://www.debian. org/releases/2.1/ ) za najnovije informacije o verziji 2.1. Nove verzije ovog instalacijskog priru£- nika takožer su dostupne na njegovim sluºbenim stranicama ( http://www.debian.org/releases/ 2.1/m68k/install ).

1.2 Organizacija ovog dokumenta

Namjena ovog dokumenta je sluºiti kao priru£nik novim korisnicima Debiana. Poku²ava ²to manje pretpostavljati o £itateljevoj razini stru£nosti. Ipak, pretpostavlja se op¢enito znanje o radu va²eg hardvera. Stru£ni korisnici u ovom dokumentu takožer mogu na¢i zanimljive referentne informacije, uklju£uju¢i minimalne veli£ine instalacije, detalje o hardveru kojeg podrºava Debianov instalacijski sustav, i tako dalje. Ohrabrujem stru£ne korisnike da dijelove dokumenta preska£u. Op¢enito, dokument je sloºen linearno, vode¢i korisnika kroz instalacijski postupak. Evo tih koraka i poglavlja ovog dokumenta koji ih opisuju.

1. Saznajte odgovara li va² hardver zahtjevima kori²tenja instalacijskog sustava, u `Zahtjevi sustava' on page 5.

2. Napravite backup svog sustava i obavite svo planiranje i pode²avanje hardvera prije instaliranja Debiana, u `Prije nego po£nete' on page 9.

3. Particionirajte svoj tvrdi disk prema opisu iz `Particioniranje tvrdog diska' on page 12. Par- ticioniranje je vrlo vaºno jer ¢ete s njime morati ºivjeti neko vrijeme.

4. `Metode instaliranja Debiana' on page 19 predstavlja razne na£ine instaliranja Debiana. Oda- berite i odgovaraju¢e pripremite svoj instalacijski medij.

5. Zatim ¢ete dignuti instalacijski sustav. Informacije o tom koraku pokriva `Dizanje instalacij- skog sustava' on page 32; ta glava takožer sadrºi postupke za rje²avanje problema ako ih pri dizanju budete imali.

6. Obavite po£etnu konguracij sustava, o £emu govori `Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava' on page 36, poglavlja `Uvod u dbootstrap' on page 36 do `Konguracija mreºe' on page 36.

7. Instalirajte osnovni sustav, prema `Instalacija osnovnog sustava' on page 36.

8. Dignite novoinstalirani osnovni sustav i prožite kroz neke poslove koji slijede instalaciju os- nove, prema `Trenutak istine' on page 36. Poglavlje 1. Dobrodo²li u Debian 3

9. Instalirajte ostatak sustava pomo¢u dselecta, u `Instaliranje ostatka sustava' on page 36.

Kada jednom instalirate svoj sustav, moºete pro£itati `Daljni koraci i kamo nakon toga' on page 48. Ta glava obja²njava gdje na¢i vi²e informacija o Unixu, Debianu, te kako zamijeniti svoj kernel. U slu£aju da ºelite izgraditi vlastiti instalacijski sustav iz izvornog koda, pogledajte `Tehni£ke infor- macije o boot-oppies' on page 52. Kona£no, informacije o ovom dokumentu, te kako mu pridonijeti, sadrºi `Administrativno' on page 54.

1.3 O autorskim pravima i programskim licencama

Sigurno ste pro£itali licence koje dolaze s ve¢inom komercijalnog softvera  kaºu da moºete koris- titi samo jedan primjerak programa na jednom ra£unalu. Debian GNU/Linux sustav nije takav. Ohrabrujemo vas da instalirate na svako ra£unalo u va²oj ²koli ili radnom mjestu. Posudite ga prija- teljima i pomozite im u instalaciji na njihova ra£unala. ƒak moºete na£initi tisu¢e kopija i prodavati ih  uz nekoliko ograni£enja. Razlog tomu je ²to je Debian zasnovan na slobodnom softveru. Slobodni softver ne zna£i da nema autorskih prava i ne zna£i da se CD koji kupujete s takvim sof- tverom distribuira besplatno. Slobodni softver, mežu ostalim, zna£i da licence pojedinih programa ne zahtijevaju od vas pla¢anje povlastice distribuiranja ili kori²tenja programa. Takožer zna£i da bilo tko moºe pro²irivati, prilagožavati i mijenjati softver, te takožer distribuirati rezultat svoga rada.1 Mnogi programi u sustavu su licencirani pod GNU Op¢om javnom licencom, odnosno GPL-om (engl. General Public License). GPL zahtijeva da izvorni kod programa u£inite dostupnim kad god distribuirate primjerak programa; to osigurava pravo vas, korisnika, na mijenjanje softvera. Prema tome, uklju£ili smo izvorni kod za sve te programe u Debian sustavu. 2 Programi iz Debiana koriste i nekoliko drugih oblika autorskih prava i programskih licenci. Moºete pogledati autorska prava i licence svakog programa gledanjem u datoteku /usr/doc/\textit{package--name}/copyright nakon ²to instalirate sustav. Za vi²e informacija o licencama te kako Debian odlu£uje ²to je dovoljno slobodno za ulazak u glavnu distribuciju pogledajte Debianove smjernice slobodnog softvera ( http://www.debian.org/social_ contract\#guidelines ). Najvaºnija zakonska obavijest je da ovaj softver dolazi bez jamstava. Programeri koji su napisali ovaj softver u£inili su to za dobrobit zajednice. Ne daje se nikakvo jamstvo o prikladnosti softvera za 1Primjetite da distribuiramo i mnoge pakete koji ne zadovoljavaju na²e kriterije slobode. Oni se distribuiraju u contrib podru£ju i nonfree podru£ju; pogledajte Debian FAQ ( http://www.debian.org/doc/FAQ/), pod The Debian FTP archives. 2Za informacije o nalaºenju i otpakiravanju Debian izvornih paketa pogledajte Debian FAQ ( http://www.debian. org/doc/FAQ/). Poglavlje 1. Dobrodo²li u Debian 4

bilo koju danu svrhu. Mežutim, budu¢i da je softver slobodan, ovla²teni ste prema potrebi mijenjati softver tako da pristaje va²im potrebama  i uºivati u prednostima drugih koji su pro²irili softver na taj na£in. 5

Poglavlje 2

Zahtjevi sustava

Ovo poglavlje sadrºi informacije o hardveru koji vam je potreban da bi po£eli koristiti Debian. Takožer ¢ete na¢i veze na daljnje informacije o hardveru podrºanom od GNU-a i Linuxa.

2.1 Podrºani hardver

Debian ne name¢e nikakve hardverske zahtjeve iznad zahtjeva Linux kernela i GNU skupova alata. Prema tome, bilo koja arhitektura ili platforma na koju su preneseni Linux kernel, libc, gcc, itd. i za koju postoji Debian port, moºe raditi pod Debianom. Ovo poglavlje se ne trudi opisati sve rali£ite hardverske konguracije podrºane za Motorola 680x0, nego sadrºi op¢enite informacije i upu¢uje na mjesta s dodatnim informacijama.

2.1.1 Podrºane arhitekture

Debian 2.1 podrºava £etiri arhitekture: Intel x86-bazirane arhitekture; Motorola 680x0 strojeve kao ²to je Atari, Amiga i Macintosh; DEC Alpha strojeve; te Sun SPARC strojeve. Skra¢eno ih se naziva i386, m68k, alpha odnosno sparc. Ovaj dokument pokriva instalaciju za m68k arhitekturu. Za druge arhitekture postoje zasebne verzije ovog dokumenta.

2.1.2 Podr²ka za CPU, mati£ne plo£e i gra£ke kartice

Potpune informacije o podrºanim M68000 baziranim (m68k) sustavima se mogu na¢i u Linux/m68k FAQ (http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html ). Ovo poglavlje samo ocrtava osnove. Poglavlje 2. Zahtjevi sustava 6

m68k port Linuxa radi na bilo kojem 680x0 s PMMU-om (engl. Paged Memory Management Unit  jedinica za brigu o ostrani£enoj memoriji) i FPU-om (jedinica za pomi£nu to£ku). To uklju£uje 68020 s vanjskim 68851 PMMU-om, 68030 i bolje, a isklju£uje EC seriju 680x0 procesora. Za potpune detalje pogledajte Linux/m68k FAQ (http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html ). ƒetiri su glavne podvrste podrºanih m68k strojeva: Amiga, Atari, Macintosh i VME strojevi. Amiga i Atari su bili prva dva sustava na koje je Linux portan; isto tako, to su dva najbolje podrºana porta Debiana. Macintosh serija je podrºana nepotpuno, i od Debiana i od Linux kernela; pogledajte Linux m68k for Macintosh (http://www.mac.linux-m68k.org/ ) za status projekta i podrºani hardver. BVM i Motorola VMEbus ra£unala s jednom plo£om su najnoviji dodatak popisu strojeva koje Debian podrºava. Na portovima za druge m68k arhitekture, kao ²to je Sun3 arhitektura i NeXT crna kutija, se radi, ali Debian ih jo² ne podrºava.

2.2 Instalacijski mediji

Debian se moºe instalirati pomo¢u £etiri razli£ita medija: disketa, CD-ROM-ova, lokalnih particija na disku ili mreºe. Razni dijelovi iste instalacije Debiana mogu mije²ati i sparivati te mogu¢nosti; kroz to ¢emo pro¢i u `Metode instaliranja Debiana' on page 19. Instalacija s disketa je £est izbor, iako op¢enito najnepoºeljniji. U mnogim slu£ajevima, prvo dizanje ¢ete morati obaviti s disketa, koriste¢i Rescue disketu. Op¢enito, sve ²to vam treba je 3.5 in£ni disketni pogon visoke gusto¢e (1440 kilobajta). Za Atarije postoje i instalacijske diskete niske gusto¢e (720 kB). Za neke arhitekture je takožer podrºana instalacija s CD-ROM-a. Na strojevima koji podrºavaju bootable CD-ROM-ove diskete vam uop¢e ne¢e biti potrebne. ƒak i ako va² sustav ne podrºava dizanje s CD-ROM-a, moºete ga koristiti zajedno s drugim tehnikama za instaliranje sustava, nakon ²to se dignete drugim sredstvima; pogledajte `Instaliranje s CD-ROM-a' on page 19. Jo² jedna mogu¢nost je instalacija s lokalnog diska. Ako imate slobodnog prostora na particijama osim onih na koje instalirate, to je svakako dobar izbor. Neke platforme £ak imaju lokalne instalere, primjerice za dizanje iz AmigaOS-a, TOS-a ili MacOS-a. Zapravo, instalacija s lokalnog diska je preporu£ena instalacijska tehnika za ve¢inu m68k strojeva. Posljednja mogu¢nost je mreºna instalacija. Svoj sustav moºete instalirati NFS-om. Instalacija bez diska, montiranjem svih lokalnih datote£nih sustava NFS-om, je jo² jedna mogu¢nost. Takožer diºete sustav preko mreºe. Nakon ²to se instalira osnovni sustav, ostatak svog sustava moºete instalirati preko bilo kakve mreºne veze (uklju£uju¢i PPP), FTP-om, HTTP-om ili NFS-om. Potpuniji opisi tih metoda te korisni savjeti u izboru za vas najbolje metode se mogu na¢i u `Metode instaliranja Debiana' on page 19. No nastavite £itati kako biste provjerili je li urežaj s kojeg se namjeravate dignuti podrºan od Debianovog instalacijskog sustava. Poglavlje 2. Zahtjevi sustava 7

2.2.1 Podrºani sustavi pohrane

Debianove instalacijske diskete sadrºe kernel izgražen da bi radio na ²to je vi²e mogu¢e sustava. Naºalost, to ga £ini ve¢im, uz mnogo drivera koji nikad ne¢e biti kori²teni (pro£itajte `Kompajliranje novog kernela' on page 48 kako bi nau£ili kako izgraditi vlastiti). Mežutim, podr²ka za naj²iri mogu¢i raspon urežaja je poºeljna kako bi osigurali mogu¢nost instaliranja Debiana na naj²irem skupu hardvera. Debianov instalacijski sustav podrºava pribliºno sve sustave pohranjivanja koje podrºava Linux kernel. Primjetite da na Macintoshu sada²nji Linux kernel uop¢e ne podrºava diskete, a Debianov instalacijski sustav ne podrºava diskete na Amigama. Na Atariju je takožer podrºan Macintosh HFS sustav, te AFFS kao modul. Macovi podrºavaju Atari (FAT) datote£ni sustav. Amiga podrºava FAT datote£ni sustav, te HFS kao modul.

2.3 Potrebna memorija i diskovni prostor

Morate imati barem 5MB memorije i 35MB tvrdog diska. Ako ºelite instalirati razumnu koli£inu softvera, uklju£uju¢i X Window System, te neke programe i librarye za razvoj, trebat ¢e vam barem 300 MB. Za vi²e-manje potpunu instalaciju trebat ¢e vam oko 800 MB. Za instaliranje svega dostupnog u Debianu vjerojatno ¢e vam trebati oko 2 GB. Zapravo, instaliranje svega £ak nema smisla jer neki paketi ne mogu biti instalirani zajedno. Na Amigi je veli£ina FastRAM-a uklju£ena u ukupne memorijske potrebe. Uz to, kori²tenje GVP (ili Zorro) kartice sa 16-bitnim RAM-om nije podrºano; trebat ¢e vam 32-bitni RAM. Za isklju£ivanje 16-bitnog RAM-a moºe se koristiti program amiboot; pogledajte Linux/m68k FAQ (http://www. linux-m68k.org/faq/faq.html ). Na Atariju Linux koristi i ST-RAM i Fast RAM (TT-RAM). Mnogi korisnici su prijavili probleme pri kori²tenju samog kernela u Fast RAM-u, pa ¢e Atarijev boot loader kernel staviti u ST-RAM. Minimalna koli£ina ST-RAM-a je 2 MB. Na Macintoshu treba biti paºljiv na strojevima sa grakom zasnovanom na RAM-u (RBV). RAM segment na zi£koj adresi 0 se koristi kao memorija za prikaz, £ine¢i predodreženi poloºaj u£itavanja kernela nedostupnim. Alternativni RAM segment kori²ten za kernel i ramdisk mora biti barem 4 MB.

2.4 Periferije i ostali hardver

Linux podrºava ²irok raspon hardverskih urežaja kao ²to su mi²evi, tiska£i, skeneri, modemi, mreºne kartice, PCMCIA urežaji, itd. No nijedan od tih urežaja nije potreban za instaliranje sustava. Ovo poglavlje sadrºi informacije o periferijama koje instalacijski sustav iznimno ne podrºava, £ak i ako su moºda podrºane od Linuxa. Poglavlje 2. Zahtjevi sustava 8

Svaka mreºna kartica (NIC) koju podrºava Linux kernel trebala bi biti podrºana od instalacijskih disketa. Moºda ¢ete morati u£itati svoju mreºnu podr²ku kao modul. Opet, za potpune detalje pogledajte Linux/m68k FAQ (http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html ).

2.5 Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux

Sada postoji nekoliko distributera koji isporu£uju sustave s predinstaliranim Debianom ili drugim distribucijama GNU/Linuxa. Moºda ¢ete za povlasticu morati platiti vi²e, ali to ipak pruºa osje¢aj sigurnosti, budu¢i da moºete biti uvjereni kako je hardver dobro podrºan od GNU/Linuxa. Naºalost, prili£no je rijetko da bilo koji distributer uop¢e distribuira nove Motorola 680x0 strojeve. Bez obzira kupujete li sustav s ugraženim Linuxom, ili £ak rabljeni sustav, vaºno je da provjerite podrºava li Linux kernel va² hardver. Provjerite je li hardver naveden u gornjim dokumentima. Objasnite svom prodava£u (ako ga imate) kako kupujete za Linux sustav. Podrºavajte Linuxu naklonjene proizvoža£e hardvera.

2.5.1 Izbjegavajte vlasni£ki ili zatvoreni hardver

Neki nam proizvoža£i hardvera jednostavno ne ºele re¢i kako pisati drivere za njihov hardver. Drugi nam ne¢e dopustiti pristup dokumentaciji bez ugovora o tajnosti koji bi nas sprije£io u objavljivanju izvornog koda Linuxa. Jedan primjer je DSP zvu£ni sustav IBM laptopa kori²ten u novijim ThinkPad sustavima  neki od njih zvu£ni sustav spajaju s modemom. Drugi primjer je vlasni£ki hardver u starijoj Macintosh seriji. Zapravo, za nikakav Macintosh hardver nikad nije objavljena nikakva specikacija ili dokumentacija, najzamjetnije ADB kontroler (koristi ga mi² i tipkovnica), disketni kontroler i svo ubrzavanje i CLUT manipulacija gra£kog hardvera. Ukratko, to obja²njava za²to Macintosh port Linuxa kaska iza ostalih Linux portova. Po²to nam nije pruºen pristup dokumentaciji tih urežaja, oni pod Linuxom jednostavno ne¢e raditi. Moºete pomo¢i moljenjem proizvoža£a takvog hardvera da objave dokumentaciju. Ako dovoljno ljudi pita, shvatit ¢e kako je zajednica slobodnog softvera vaºno trºi²te. 9

Poglavlje 3

Prije nego po£nete

3.1 Backupi

Prije nego po£nete, svakako napravite backup svake datoteke na svom sustavu. Instalacijski postu- pak moºe izbrisati sve podatke na tvrdom disku! Programi koji se koriste u instalaciji su prili£no pouzdani, a ve¢ina se koristi godinama; bez obzira na to, krivi potez vas moºe skupo stajati. ƒak i uz backup, budite oprezni i razmi²ljajte o svojim odgovorima i postupcima. Dvije minute razmi²ljanja moºe u²tediti sate nepotrebnog posla. Ako instalirate na sustav sa vi²e operativnih sustava, imajte pri ruci distribucijske medije svih ostalih prisutnih operativnih sustava. Pogotovo ako reparticionirate svoj disk, moºda ¢ete morati ponovo instalirati boot loader svog operativnog sustav, ili, u nekim slu£ajevima (tj. Macintosh), cijeli operativni sustav. Izuzev²i BVM i Motorola VMEbus ra£unala, jedina podrºana instalacijska metoda je dizanje s lokalnog diska ili diskete preko AmigaOS/TOS/MacOS baziranog programa, pa ¢e vam za dizanje Linuxa biti potreban izvorni operativni sustav. Kako biste dignuli Linux na BVM i Motorola VMEbus strojevima, trebat ¢e vam BVMBug ili 16xBug boot ROM-ovi.

3.2 Informacije koje ¢e vam biti potrebne

Osim ovog dokumenta trebat ¢e vam the atarifdisk (atari-fdisk.txt ) man stranica, the amigafdisk (amiga-fdisk.txt ) man stranica, the macfdisk (mac-fdisk.txt ) man stranica, the pmacfdisk (pmac-fdisk.txt ) man stranica, Poglavlje 3. Prije nego po£nete 10

the Uvod u dselect (dselect-beginner.hr.html ), te Linux/m68k FAQ (http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html ). Ako je va²e ra£unalo stalno spojeno na mreºu (npr. Ethernetom ili sli£nom vezom  ne PPP-om), pitajte svog mreºnog administratora za ove informacije:

Ime va²eg ra£unala (ovo ¢ete moºda mo¢i odrediti sami). • Ime va²e domene. • IP adresu va²eg ra£unala. • IP adresu va²e mreºe. • Netmask kori²ten na va²oj mreºi. • Broadcast adresu kori²tenu na va²oj mreºi. • IP adresu podrazumijevanog gateway sustava prema kojem biste trebali usmjeravati pakete, • ako va²a mreºa ima gateway.

Sustav na va²oj mreºi kojeg trebate koristiti kao DNS (Domain Name Service  usluga imena • domena) posluºitelj.

Jeste li spojeni na mreºu pomo¢u Etherneta. • Ako jedina mreºna veza va²eg ra£unala ide serijskom vezom, preko PPP-a ili sli£ne veze, osnovni sustav vjerojatno ne¢ete instalirati preko mreºe. Ne morate se brinuti o namje²tanju svoje mreºe dok vam sustav ne bude ve¢ instaliran. Pogledajte `Namje²tanje PPP-a' on page 36 dolje za informacije o postavljanju PPP-a na Debianu.

3.3 Namje²tanje hardvera i operativnih sustava pred instalaciju

Ponekad je potrebno malo prilagoditi sustav prije instalacije. x86 platforma je najzamornija u tome; predinstalacijsko namje²tanje hardvera na drugim arhitekturama je znatno jednostavnije. Ovo poglavlje ¢e vas provesti kroz namje²tanje hardvera pred instalaciju, koje ¢ete moºda morati obaviti prije instaliranja Debiana. Op¢enito, to uklju£uje provjeravanje i mogu¢e mijenjanje postavki rmwarea va²eg sustava. Firmware je klju£ni softver kojeg koristi va² hardver; njegovo izvr²avanje tokom procesa dizanja (nakon paljenja ra£unala) je najkriti£nije. Poglavlje 3. Prije nego po£nete 11

3.3.1 Firmware Revisions and Existing OS Setup

Motorola 680x0 strojevi se op¢enito sami brinu o konguriranju i ne zahtijevaju pode²avanje rmwa- rea. No, provjerite imate li odgovaraju¢e zakrpe za ROM i sustav. Na Macintoshu se preporu£a MacOS verzija >= 7.1 jer verzija 7.0.1 sadrºi gre²ku u gra£kim driverima koja sprije£ava bo- oter u isklju£ivanju gra£kih prekida, uzrokuju¢i nemogu¢nost dizanja. Amiga booter zahtijeva ixemul.library , £ija se verzija distribuira na CD-ROM-u. Na BVM VMEbus sustavima morate koristiti BVMBug reviziju G ili novije boot ROM-ove. BVMBug boot ROM-ovi nisu standardni na BVM sustavima, ali BVM ih po zahtjevu nudi besplatno.

3.3.2 Over-clocking CPU-a

Mnogi ljudi su poku²ali namjestiti svoj 90 MHz CPU na 100 MHz, itd. Ponekad radi, ali je osjet- ljivo na temperaturu i druge £imbenike, a £ak moºe o²tetiti va² sustav. Jedan od autora ovog dokumenta je godinu dana drºao svoj sustav over-clockanim, a zatim je program gcc po£eo podba- civati uz neo£ekivani signal pri kompajliranju kernela operativnog sustava. Vra¢anje brzine CPU-a na deklariranu vrijednost je rije²ilo problem.

3.3.3 Neispravni memorijski moduli

Kompajler gcc je £esto prva stvar koja umre od lo²ih memorijskih modula (ili drugih hardverskih problema koji nepredvidivo mijenjaju podatke) jer izgražuje goleme strukture podataka koje obra- žuje vi²e puta. Gre²ka u tim strukturama podataka ¢e uzrokovati izvr²avanje neispravne naredbe ili pristup nepostoje¢oj adresu. Simptom toga ¢e biti umiranje gcca od neo£ekivanog signala. Atari TT RAM kartice su zloglasne po problemima s RAM-om pod Linuxom; ako naižete na bilo kakve £udne probleme, poku²ajte barem kernel drºati u ST-RAM-u. Korisnici Amige ¢e moºda morati isklju£iti dio RAM-a pomo¢u booter memlea. 12

Poglavlje 4

Particioniranje tvrdog diska

4.1 Pozadina

Particioniranje diska se jednostavno odnosi na £in razbijanja diska na dijelove. Svaki dio postaje neovisan o ostalima. Grubo re£eno, to odgovara graženju zidova u ku¢i; ako jednoj sobi dodate namje²taj, to ne utje£e na nijednu drugu sobu. Ako na svom sustavu ve¢ imate operacijski sustav (Windows 95, Windows NT, OS/2, MacOS, Solaris, FreeBSD) i ºelite na isti disk staviti Linux, vjerojatno ¢ete morati reparticionirati disk. Op¢enito, mijenjanje particije na kojoj ve¢ postoji datote£ni sustav ¢e uni²titi sve tamo smje²tene informacije. Dakle, uvijek biste trebali na£initi backupe prije bilo kakvog reparticioniranja. Koriste¢i analogiju ku¢e, vjerojatno biste ºeljeli maknuti sav namje²taj s puta prije premje²tanja zida, ili riskirate njegovo uni²tenje. Na golom minimumu, GNU/Linux za sebe zahtijeva jednu particiju. Moºete imati jednu particiju sa cijelim operativnim sustavom, aplikacijama i svojim osobnim datotekama. Ve¢ina ljudi misli da je swap particija takožer nuºna, iako to strogo re£eno nije istina. Swap je brisani prostor za operativni sustav koji sustavu omogu¢ava kori²tenje jeftinog diskovne pohrane kao virtualne memorije. Ako se swap nalazi na zasebnoj particiji, Linux ga moºe puno u£inkovitije iskoristiti. Mogu¢e je prisiliti Linux na kori²tenje obi£ne datoteke kao swapa, ali se ne preporu£a. No ve¢ina ljudi izabire dati GNU/Linuxu vi²e od minimalnog broja particija. Dva su razloga zbog kojih biste ºeljeli razbiti datote£ni sustav na vi²e manjih particija. Prvi je sigurnost. Ako se ne²to dogodi i o²teti datote£ni sustav, op¢enito je zahva¢ena samo jedna particija. Dakle, morate zamijeniti (backupom kojeg ste paºljivo odrºavali) samo dio svog sustava. Na golom minimumu, trebali biste razmotriti stvaranje onoga ²to se obi£no naziva root particija. Ona sadrºi najklju£nije dijelove sustava. Ako se bilo koja druga particija o²teti, jo² uvijek moºete dignuti GNU/Linux kako biste sredili sustav. To vam moºe u²tediti nevolje oko ponovne instalacije sustava ispo£etka. Drugi razlog je op¢enito vaºniji u poslovnom okruºju, ali zapravo ovisi o va²em kori²tenju stroja. Poglavlje 4. Particioniranje tvrdog diska 13

Recimo da ne²to izmakne kontroli i po£ne ºderati diskovni prostor. Ako proces koji je uzrok tog problema slu£ajno ima root povlastice (sustav postotak diska £uva od korisnika), mogli biste se iznenada na¢i bez diskovnog prostora. To nije dobro, po²to OS za mnoge stvari treba stvarne datoteke (osim swap prostora). To £ak ne mora biti problem lokalnog porijekla. Na primjer, e- mailom poslani spam moºe lako popuniti particiju. Kori²tenjem vi²e particija ²titite sustav od mnogih takvih problema. Ako opet kao primjer uzmemo e-mail, stavljanjem /var/spool/mail na zasebnu particiju, temelj sustava ¢e raditi unato£ spamu. Jedini pravi nedostatak kori²tenja vi²e particija jest ²to je £esto te²ko predvidjeti svoje potrebe. Ako particiju u£inite premalom, morat ¢ete ili opet instalirati sustav ili ¢ete stalno premje²tati okolo stvari kako biste oslobodili mjesta na podcijenjenoj particiji. S druge strane, ako particiju u£inite prevelikom, gubit ¢ete prostor koji se mogao iskoristiti drugdje. Diskovni prostor je u dana²nje vrijeme jeftin, ali za²to bacati novac?

4.2 Planiranje kori²tenja sustava

Vaºno je odlu£iti kakvu vrstu stroja stvarate. To ¢e odrediti potreban diskovni prostor i utjecati na va²u shemu particioniranja. Debian radi va²e udobnosti nudi vi²e prola (pogledajte `Izaberite i instalirajte prole' on page 36). Proli su jednostavno skupovi izabranih paketa koji ¢e vam pomo¢i automatskim ozna£avanjem paketa za instalaciju. Svaki dani prol pokazuje veli£inu sustava nakon ²to instalacija zavr²i. ƒak i ako ne koristite prole, ova rasprava je vaºna za planiranje jer ¢e vam pruºiti pojam potrebne veli£ine va²e particije ili particija. Evo nekih od dostupnih prola i njihovih veli£ina:

Server_std Ovo je malen prol posluºitelja, koristan za ogoljen posluºiteljski stroj koji ne¢e imati puno slatki²a za korisnike ljuske. U osnovi ima FTP posluºitelj, WWW posluºitelj, DNS, NIS i POP. Zauzet ¢e oko 50 MB. Naravno, to se ti£e samo veli£ine programa; treba dodati sve podatke koje ¢ete posluºivati. Dialup Standardna desktop kutija, uklju£uju¢i X Window System, gra£ke aplikacije, zvuk, edi- tore, itd. Veli£ina paketa ¢e biti oko 500 MB. Work_std Ogoljeniji korisni£ki stroj, bez X Window Systema ili X aplikacija. Moºda pogodan za laptop ili prijenosno ra£unalo. Veli£ina je oko 140 MB. (Primjetite da autor ima laptop s prili£no jednostavnim sustavom, uklju£uju¢i X11, koji £ak zauzima manje prostora, oko 100 MB.) Devel_comp Desktop sa svim razvojnim paketima, kao ²to je Perl, C, C++, itd. Veli£ina je oko 475 MB. Uz pretpostavku da dodajete X11 i neke dodatne pakete za druge svrhe, predvidite oko 800 MB za ovu vrstu stroja. Poglavlje 4. Particioniranje tvrdog diska 14

Nemojte zaboraviti da ove veli£ine ne uklju£uju ostale uobi£ajene materijale, kao ²to su korisni£ke datoteke, po²ta i podaci. Uvijek je pri razmatranju prostora za vlastite datoteke i podatke najbolje biti velikodu²an. Primjetno, Debian /var particija sadrºi mnogo informacija o stanju. Datoteke dpkga (s informacijama o svim instaliranim paketima) lako mogu zauzeti 20 MB; uz logove i ostalo, obi£no biste trebali ostaviti barem 50 MB za /var.

4.3 Imena urežaja u Linuxu

Imena diskova i particija pod Linuxom se mogu razlikovati od drugih operativnih sustava. Pozna- vanje imena koja Linux koristi je potrebno kada stvarate i montirate particije. Evo osnovne sheme imenovanja:

Prvi disketni pogon se zove /dev/fd0. • Drugi disketni pogon se zove /dev/fd1. • Prvi SCSI disk (prema SCSI ID adresi) se zove /dev/sda. • Drugi SCSI disk (prema adresi) se zove /dev/sdb, i tako dalje. • Prvi SCSI CD-ROM se zove /dev/scd0, takožer poznat kao /dev/sr0. • Master disk na primarnom IDE kontroleru se zove /dev/hda. • Slave disk na primarnom IDE kontroleru se zove /dev/hdb. • Master i slave disk sekundarnog kontrolera se zovu /dev/hdc odnosno /dev/hdd. Noviji • IDE kontroleri mogu imati zapravo dva kanala, pona²aju¢i se kao dva kontrolera. Prvi ACSI urežaj se zove /dev/ada, a drugi /dev/adb. • Particije na svakom disku se predstavljaju dodavanjem decimalnog broja imenu diska: sda1 i sda2 predstavljaju prvu i drugu particiju prvog SCSI diska na sustavu. Evo primjera iz stvarnog ºivota. Pretpostavimo da imate sustav s 2 SCSI diska, jednim na SCSI adresi 2, a drugim na SCSI adresi 4. Prvi disk (na adresi 2) se onda zove sda, a drugi sdb. Ako disk sda sadrºi 3 particije, one ¢e se zvati sda1, sda2 i sda3. Isto vrijedi za disk sdb i njegove particije. Primjetite da ako imate dva SCSI host bus adaptera (tj. kontrolera), poredak diskova moºe postati zbunjuju¢i. Najbolje rje²enje u tom slu£aju je pratiti poruke pri dizanju, uz pretpostavku da znate modele diskova. VMEbus sustavi koji koriste TEAC FC-1 SCSI disketni pogon predstavit ¢e ga kao obi£ni SCSI disk. Kako bi olak²ao identiciranje pogona, instalacijski program ¢e stvoriti simboli£ku vezu na odgovaraju¢i urežaj i nazvati ju /dev/sfd0. Poglavlje 4. Particioniranje tvrdog diska 15

4.4 Preporu£ena particijska shema

Kao ²to je gore obja²njeno, svakako biste trebali imati manju root particiju, te ve¢u /usr particiju, ako imate dovoljno mjesta. Primjere potraºite dolje. Ve¢ini korisnika dvije na po£etku spomenute particije ¢e biti dovoljne. To je osobito prikladno kada imate jedan mali disk jer razbijanje na puno particija moºe potratiti prostor. U nekim slu£ajevima, moºe vam trebati /usr/local particija ako namjeravate instalirati mnogo programa koji nisu dio Debian distribucije. Ako ¢e va² stroj biti mail posluºitelj, moºda ¢ete morati u£initi /var/spool/mail zasebnom particijom. ƒesto je /tmp na odvojenoj particiji, na primjer 20 do 32 MB, dobra ideja. Ako postavljate posluºitelj s mnogo korisni£kih ra£una, op¢enito je dobro imati odvojenu, veliku /home particiju. Op¢enito, particijska situacija se razlikuje od ra£unala do ra£unala ovisno o njegovoj svrsi. Za vrlo sloºene sustave pogledajte Multi Disk HOWTO ( http://www.linuxdoc.org/HOWTO/Multi-Disk-HOWTO. html). Sadrºi temeljite informacije koje ¢e uglavnom zanimati ISP-ove i ljude koji postavljaju pos- luºitelje. ’to se ti£e veli£ina swapa, postoje mnoga mi²ljenja. Jedno pravilo od oka koje dobro radi je koristiti swapa koliko imate memorije na sustavu, iako za ve¢inu korisnika vjerojatno nema puno svrhe u prelaºenju 64 MB swapa. Takožer, u ve¢ini slu£ajeva ne bi smio biti manji od 16 MB. Dakako, postaje iznimke tim pravilima. Ako poku²avate rije²iti 10000 simultanih jednadºbi na stroju s 256 MB memorije, moºe vam zatrebati gigabajt (ili vi²e) swapa. S druge strane, Atari Falconi i Macovi osje¢aju bol pri swapanju, pa umjesto velike swap particije nabavite ²to je vi²e mogu¢e RAM-a. Primjetite da Linux za va²u arhitekturu ne¢e koristiti vi²e od 128 megabajta swapa na jednoj swap particiji. Mežutim, moºete ru£no napraviti vi²e swap particija i editirati /etc/fstab nakon instalacije kako biste dobili vi²e od 128 megabajta swapa. Mežutim, ako su va²e potrebe za swapom tako visoke, vjerojatno biste trebali poku²ati razbacati swap po razli£itim diskovima (koje se naziva spindle). Ili moºete probati novije Linux kernele (2.2 i kasniji) gdje je to ograni£enje opu²teno (budite paºljivi, to ¢e moºda zahtijevati druge promjene na va²em sustavu).

4.5 Primjeri particioniranja

Kao primjer, jedan od autorovih ku¢nih strojeva ima 32 MB RAM-a i IDE disk od 1.7 GB kao /dev/hda. /dev/hda1 je particija od 500 MB za drugi operativni sustav (trebao sam staviti 200 MB, ionako se nikad ne koristi). Swap particija od 32 MB se koristi na /dev/hda3, a ostatak (oko 1.2 GB na /dev/hda2) je Linux particija. Poglavlje 4. Particioniranje tvrdog diska 16

4.6 Particioniranje prije instalacije

Imate dvije razli£ite prilike za particioniranje: prije instalacije Debiana, ili tokom nje. Ako ¢e va²e ra£unalo biti posve¢en isklju£ivo Debianu, trebali biste particionirati tokom instalacije (`Particioni- ranje tvrdog diska' on page 36). Ako imate stroj s vi²e operativnih sustava, obi£no ¢ete uroženem operativnom sustavu prepustiti stvaranje njegovih particija. Sljede¢a poglavlja sadrºe informacije o particioniranju pod va²im uroženim operativnim sustavom, prije instalacije. Primjetite da ¢ete imena particija pod tim operativnim sustavom morati pretvarati u Linux imena particija; pogledajte `Imena urežaja u Linuxu' on page 12.

4.6.1 Particioniranje u AmigaOS-u

Ako radite na AmigaOS-u, moºete prije instalacije particionirati svoj disk programom HDToolBox. Evo kako:

1. Pokrenite HDToolBox, odaberite disk koji ºelite koristiti, kliknite na gumb Partition Drive te odaberite ili stvorite particiju koju ºelite koristiti kao Debianov root datote£ni sustav.

2. Zatim trebate uklju£iti Advanced options i promijeniti sljede¢e stvari pod Change:

namjestite datote£ni sustav na Custom Filesystem ili Reserved Filesystem (pokazani • natpis ovisi o tome koju verziju HDToolBoxa imate instaliranu); namjestite oznaku na 0x4c4e5800 (to je LNX 0 heksadecimalno); • \ isklju£ite ku¢icu Auto-mount this partition; • isklju£ite Custom Bootcode; • namjestite opciju Reserved blocks at na 2 za po£etak i 0 za kraj. • 3. Ako stvarate vi²e Linux particija, svaku napravite kako je gore opisano.

4. Nakon ²to ste to obavili, odaberite particiju koja ¢e se koristiti kao swap i ponovite gore navedene korake, no oznaku postavite na 0x53575000 (to predstavlja SWP 0 u ASCII-u). \ 5. Zapi²ite Linux imena particija za root i swap datote£ne sustave koje ste upravo stvorili. Pogledajte `Imena urežaja u Linuxu' on page 12 za vi²e informacija o Linux imenima particija.

6. Vratite se u glavni prozor HDToolBoxa i odaberite Save changes to drive. Razmislite dvaput prije stvarnog klika na Yes  jeste li odabrali prave particije? Bi li vaºni podaci bili sada izgubljeni da ste pogrije²ili? Onda pritisnite OK. Ako je potrebno, Amiga ¢e se nakon toga ponovo dignuti. Poglavlje 4. Particioniranje tvrdog diska 17

4.6.2 Particioniranje u Atari TOS-u

Atarijeve oznake particija se sastoje od tri ASCII znaka; koristite LNX za podatkovne, a SWP za swap particije. Ako koristite instalacijsku metodu za malo memorije, potrebna je i mala Minix particija (oko 2 MB), £ija je particijska oznaka MNX. Ako ne postavite odgovaraju¢e particijske oznake, to ne samo da ¢e sprije£iti Debianov instalacijski postupak u prepoznavanju particija, nego i uzrokovati TOS-ove poku²aje kori²tenja Linux particija, ²to zbunjuje driver za tvrdi disk i cijeli disk £ini nedostupnim. Postoji ²irok izbor alata za particioniranje sporednih proizvoža£a (Atarijev alat harddisk ne dopu²ta mijenjanje particijske oznake); ovaj priru£nik ne moºe pruºiti detaljan opis svih. Sljede¢i opis govori o SCSITool (iz Hard+Soft GmBH).

1. Pokrenite SCSITool i odaberite disk kojeg ºelite particionirati (izbornik Disk, select). 2. Iz izbornika Partition odaberite ili New za dodavanje novih particija ili mijenanje veli£ina postoje¢ih particija, ili Change za mijenjanje odrežene particije. Osim ako ste ve¢ napravili particije s pravim veli£inama i samo ºelite promijeniti particijske oznake, New je vjerojatno najbolji izbor. 3. Od izbora koje nudi New odaberite existing u dijalo²kom okviru za po£etne parametre. Sljede¢i prozor pokazuje popis postoje¢ih particija koji moºete prilagoditi pomo¢u gumba za micanje, ili klikanjem na grafove. Prvi stupac u popisu particija je vrsta particije; jednos- tavno kliknite na tekstualno polje ako ga ºelite promijeniti. Kada ste gotovi s mijenjanjem parametara particija, snimite promjene napu²tanjem prozora pomo¢u gumba Ok. Kod opcije Change iz popisa odaberite particiju koju ºelite promijeniti, a u dijalo²kom okviru odaberite other systems. Sljede¢i prozor navodi podrobne informacije o poloºaju te particije i omogu¢ava vam mijenjanje particijske oznake. Snimite promjene napu²tanjem prozora pomo¢u gumba Ok. 4. Zapi²ite Linux imena svake od particija koju ste stvorili ili promijenili za kori²tenje pod Li- nuxom  pogledajte `Imena urežaja u Linuxu' on page 12. 5. Napustite SCSITool pomo¢u opcije Quit iz izbornika File. Ra£unalo ¢e se ponovo dignuti kako bi osiguralo da TOS koristi promijenjenu particijsku tabelu. Ako ste mijenjali neku TOS/GEM particiju, postala je neispravna i mora se ponovo inicijalizirati (rekli smo vam da napravite backup svega na disku, zar ne?).

U instalacijskom sustavu postoji Linux/m68k alat za particioniranje zvan atari-fdisk, ali za sada vam preporu£amo particioniranje diska pomo¢u TOS particijskih editora ili nekog disk alata. Ako va² particijski editor nema opciju za mijenjanje vrste particije, taj klju£ni korak moºete obaviti poslije (s ramdiska privremeno dignutog za instalaciju). SCSITool je samo jedan od particijskih editora koji podrºavaju izbor vlastitih vrsta particija. Moºe biti drugih; odaberite onaj koji odgovara va²im potrebama. Poglavlje 4. Particioniranje tvrdog diska 18

4.6.3 Particioniranje u MacOS-u

Mežu testiranim alatima za particioniranje su HD SC Setup 7.3.5 (Apple), HDT 1.8 (FWB), SilverLining (LaCie) i DiskTool (Tim Endres, GPL). Za HDT i SilverLining potrebne su pune verzije. Appleov alat zahtijeva zakrpu kako bi prepoznavao strane diskove (opis krpanja HD SC Setupa pomo¢u ResEdita se moºe na¢i na http://www.euronet.nl/users/ernstoud/patch.html ). Slijedi recept za particioniranje Appleovim HD SC Setupom. Koji god alat koristili, vrsta particije mora biti namje²tena na Apple_Unix_SVR2. Imena moraju biti A/UX Root, A/UX Root&Usr ili A/UX Usr za podatkovne particije, a A/UX swap za swap. HD SC Setup ¢e automatski koristiti pravo ime i vrstu pri stvaranju A/UX particija preko Custom sheme particija. Particije se mi²em odabiru za brisanje, stvaranje ili mijenjanje veli£ine, a vrsta i ime particije se mogu odabrati iz popisa predeniranih vrsta. DiskTool moºe stvarati particije vrste A/UX, ali zahtijeva od korisnika ru£no uno²enje imena particija. Opisi drugih alata su dobrodo²li. 19

Poglavlje 5

Metode instaliranja Debiana

U instaliranju Debiana pro¢i ¢ete nekoliko koraka, po redu:

1. dizanje instalacijskog sustava

2. po£etno konguriranje sustava

3. instaliranje osnovnog sustava

4. dizanje novoinstaliranog osnovnog sustava

5. instaliranje ostatka sustava

Prvi korak, dizanje Debianovog instalacijskog sustava, se op¢enito radi pomo¢u Rescue diskete ili s CD-ROM-a. Prvo dizanje je ponekad najteºe, ovisno o va²em hardveru. Zato je opisano u `Dizanje instalacijskog sustava' on page 32. Jednom kada se Linux digne, pokrenut ¢e se program dbootstrap i voditi vas kroz drugi korak, po£etnu konguraciju sustava. Taj korak podrobno opisuje `Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava' on page 36. Debianov osnovni sustav je temeljni skup paketa nuºnih za Debianov rad na minimalan, samos- talan na£in. Jednom kada kongurirate i instalirate osnovni sustav, va² stroj ¢e stajati na svojim nogama. Debianov osnovni sustav se moºe instalirati sa sljede¢ih medija: disketa, tvrdog diska, CD-ROM-a ili NFS posluºitelja. Tu instalaciju ¢e obaviti dbootstrap; opisana je u `Instalacija osnovnog sustava' on page 36. Zavr²ni korak je instaliranje ostatka Debian sustava. To ¢e uklju£ivati aplikacije i dokumente koje koristite na svom ra£unalu, kao ²to su X Window System, editori, ljuske i razvojna okruºja. Ostatak Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 20

Debian sustava se moºe instalirati s CD-ROM-a ili bilo kakvog mirrora Debian arhive (s ili bez Interneta, HTTP-om, FTP-om ili NFS-om). U ovom trenutnku, koristit ¢ete standardne Debianove alate za rad s paketima, kao ²to je dselect ili aptget. Taj korak opisuje `Instaliranje ostatka sustava' on page 36. Primjetite da medij kori²ten za jedan korak i medij kori²ten za drugi korak ne moraju biti jednaki. To jest, moºete se dignuti s Rescue diskete, instalirati osnovni sustav NFS-om, a zatim instalirati ostatak sustava sa CD-ROM-a. Ako sustav skidate s arhive, obi£no ¢ete se dignuti i instalirati osnovni sustav s disketa, instaliraju¢i potpuni Debian sustav sa Interneta. Instalacijski sustav, nuºan za prva tri instalacijska koraka, se dijeli na tri dijela: Rescue disketa, Drivers disketa i Osnovni sustav. Ispod ¢ete na¢i opis raznih instalacijskih metoda, te opis datoteka koje bi mogle biti potrebne za instalaciju. Datoteke koje ¢ete koristiti i koraci kojima ¢ete pripremiti svoj instalacijski medij ovise o metodi koju izaberete za instaliranje Debiana.

5.1 Izabiranje instalacijskog medija

Najprije izaberite medij kojim ¢ete dignuti instalacijski sustav. Zatim izaberite metodu kojom ¢ete instalirati osnovni sustav.

5.1.1 Izabiranje medija po£etnog dizanja

Za dizanje instalacijskog sustava imate sljede¢e izbore: diskete, bootable CD-ROM, mreºno dizanje (TFTP), ili kori²tenje ne-Linux boot loadera. Dizanje s disketa je podrºano na ve¢ini platforma. Naºalost, Amige i Macovi su iznimka tom pravilu. Ono je opisano u `Dizanje s disketa' on the preceding page. Za ve¢inu m68k arhitektura, preporu£ena metoda je dizanje s lokalnog datote£nog sustava. Dizanje s CD-ROM-a je jedan od najlak²ih na£ina instaliranja. Za BVME4000/6000 VMEbus sustave dizanje sa CD-ROM-a je jedan od najlak²ih na£ina instaliranja. Ako nemate sre¢e i kernel na CD-ROM-u ne radi, morat ¢ete se vratiti na neku drugu tehniku. Instalaciju s CD-ROM-a opisuje `Instaliranje s CD-ROM-a' on the page before. Dizanje preko mreºe zahtijeva TFTP posluºitelj, RARP posluºitelj, te mreºnu vezu koju podrºavaju instalacijske diskete. Ova instalacijska metoda je opisana u `Dizanje TFTP-om' on the preceding page. Dizanje iz postoje¢eg operativnog sustava je £esto zadovoljavaju¢i izbor; za neke sustave to je jedina podrºana metoda instalacije. Ta metoda je opisana u `Instaliranje s tvrdog diska' on the page before. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 21

5.1.2 Izabiranje medija instalacije Osnove

Osnovni sustav se moºe instalirati na sljede¢e na£ine: s disketa, (`Instaliranje Osnovnog sustava s disketa' on page 19), s CD-ROM-a (`Instaliranje s CD-ROM-a' on page 19), s NFS posluºitelja (`Instaliranje NFS-om' on page 19) ili lokalnog tvrdog diska (`Instaliranje s tvrdog diska' on page 19). Izaberite metodu koja odgovara mediju kojeg imate i koja vam najvi²e odgovara.

5.2 Opis datoteka instalacijskog sustava

Ovo poglavlje sadrºi podroban popis datoteka koje ¢ete na¢i u direktoriju disks--m68k. Moºda vam sve ne¢e biti potrebne; sve ovisi o izabranom mediju dizanja i instalacije osnovnog sustava. Ve¢ina datoteka su snimke disketa; to jest, jedna datoteka koja se moºe zapisati na disk kako biste dobili potrebnu disketu. O£ito, te snimke zavise o veli£ini diskete, primjerice 1.4 MB, 1.2 MB ili 720 kB. Dostupne veli£ine ovise o va²oj platformi (na primjer, diskete od 720 kB su speci£ne za Atari). Snimke za 1.4 MB pogone u svojim imenima sadrºe `14', za 1.2 MB `12', a za 720 KB `72'. Ako ovaj dokument £itate WWW browserom na umreºenom ra£unalu, datoteke vjerojatno moºete skinuti odabiranjem njihovih imena u svom WWW browseru. Ovisno o va²em browseru, moºda ¢ete morati poduzeti posebne mjere kako bi skidali izravno u datoteku, u sirovom binarnom modu. Na primjer, u Netscapeu pri klikanju na URL morate drºati tipku Shift kako biste skinuli datoteku. Datoteke se mogu skinuti preko URL-ova navedenih u ovom dokumentu, ili s ftp://ftp.debian. org/debian/dists/slink/main/disks-m68k/current/ , ili odgovaraju¢eg direktorija na bilo kojem Debian FTP mirroru (http://www.debian.org/distrib/ftplist ). amiga/resc1440.bin , atari/resc1440.bin , atari/resc720.bin , mac/resc1440.bin bvme6000/resc1440.bin mvme162/resc1440.bin mvme167/resc1440.bin  snimke Rescue disketa Ovo su snimke Rescue disketa. Rescue disketa se koristi za po£etno namje²tanje i u hitnim slu£ajevima, primjerice kada se va² sustav iz nekog razloga ne¢e dignuti. Zato se preporu£a da snimku snimite na disketu £ak i ako diskete ne koristite za instalaciju. Ako na Atariju imate pogon niske gusto¢e, moºete koristiti atari/resc720.bin . Takožer ¢e vam trebati root.bin, opisan dolje. amiga/drv1440.bin , atari/drv1440.bin , atari/drv720.bin , mac/drv1440.bin bvme6000/drv1440.bin mvme162/drv1440.bin mvme167/drv1440.bin  snimke Driver diskete Ovo su snimke Driver diskete. One sadrºe kernel module, odnosno drivere, za svakakve vrste hardvera koje nisu potrebne pri po£etnom diznaju. Tokom instalacijskog procesa mo¢i ¢ete izabrati drivere koji su vam potrebni. Ako ste koristili posebnu snimku Rescue diskete, morate koristiti odgovaraju¢u snimku Driver diskete. common/base2_1.tgz (preporu£eno), ili common/base14-1.bin , common/base14-2.bin , common/base14-3.bin , common/base14-4.bin , common/base14-5.bin , common/base14-6.bin , ili common/base72-1.bin , common/base72-2.bin , common/base72-3.bin , common/base72-4.bin , common/base72-5.bin , common/base72-6.bin , common/base72-7.bin , common/base72-8.bin , common/base72-9.bin  snimke osnovnog sustava Ove datoteke sadrºe osnovni sustav koji ¢e se instalirati na va²u Linux particiju tokom ins- talacijskog postupka. To je goli minimum potreban kako biste mogli instalirati ostale pakete. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 22

Datoteka common/base2\_1.tgz sluºi za instalaciju sa medija koji nisu diskete, tj. CD-ROM- a, tvrdog diska ili NFS-a. amiga/amigainstall.lha (Amiga), atari/install.lzh (Atari), ili mac/Install.sit.hqx (Mac)  Instaleri operativnog sustava Datoteke koje ¢ete otpakirati na svom lokalnom disku u svom ve¢ postoje¢em operativnom sustavu. Sadrºe dijelove Debianovog instalacijskog postupka. amiga/rootamiga.bin , atari/root.bin , mac/root.bin, bvme6000/root.bin , mvme162/root.bin , mvme167/root.bin  Root snimka Ova datoteka sadrºi snimku privremenog datote£nog sustava koji se u£itava u memoriju nakon dizanja. Koristi se za instalacije s tvrdog diska i CD-ROM-a. Takožer se koristi u slu£aju kada root datote£ni sustav iz nekog razloga ne stane na Rescue disketu. Ako imate pogon niske gusto¢e na Atariju, trebat ¢e vam root.bin. bvme6000/tftplilo.bvme , bvme6000/tftplilo.conf , mvme162/tftplilo.mvme , mvme162/tftplilo.conf , mvme167/tftplilo.mvme , mvme167/tftplilo.conf  TFTP boot snimke i konguracijske datoteke Boot snimke za mreºno dizanje; pogledajte `Dizanje TFTP-om' on page 19. Obi£no sadrºe Linux kernel i root.bin, root datote£ni sustav. TFTP podr²ka za VME se sastoji od programa i konguracijskih datoteka za u£itavanje Linuxa. install.hr.txt , install.hr.html  Instalacijski priru£nik Datoteka koju sada £itate, u obi£- nom ASCII i HTML formatu. amiga/install.txt , atari/install.txt , mac/install.txt , bvme6000/install.txt , mvme162/install.txt , mvme167/install.txt  Instalacijski vodi£ Kratka referenca koja opisuje instalaciju na odgovaraju¢im sustavima korak po korak, kao zgusnuta verzija poglavlja 5.-7. ovog priru£nika. atari-fdisk.txt amiga-fdisk.txt mac-fdisk.txt pmac-fdisk.txt Upute za kori²tenje vama dostupnih programa za particioniranje. basecont.txt Popis sadrºaja osnovnog sustava. md5sum.txt Popis MD5 checksumova za binarne datoteke. Ako imate program md5sum, moºete provjeriti to£nost svojih datoteka pokretanjem md5sum v c md5sum.txt .

5.3 Instaliranje s tvrdog diska

U nekim slu£ajevima, moºda ¢ete se ºeljeti dignuti iz postoje¢eg operativnog sustava. Takožer moºete dignuti instalacijski sustav drugim sredstvima, a osnovni sustav instalirati s diska. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 23

5.3.1 Instaliranje iz AmigaOS-a

Prema sljede¢im koracima instalirajte Debian iz svog ve¢ postoje¢eg AmigaOS-a.

1. Uzmite datoteku amiga/amigainstall.lha i common/base2_1.tgz .

2. Otpakirajte amigainstall.lha na particiji s barem 10 slobodnih MB. Preporu£amo vam otpakiravanje u glavnom direktoriju.

3. Nakon toga, trebali biste imati direktorij debian. Premjestite common/base2\_1.tgz u taj direktorij. Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.

4. Zapi²ite Linux ime particije na kojoj se nalazi va² novi direktorij debian. Za vi²e informacija o imenima particija pod Linuxom pogledajte `Imena urežaja u Linuxu' on page 12.

5. Pripremite svoje particije za Linux. Pogledajte `Particioniranje prije instalacije' on page 12.

6. U Workbenchu pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim klikom na ikonu StartIns- tall u direktoriju debian.

Moºda ¢ete morati dvaput pritisnuti tipku Return nakon ²to instalacijski program ispi²e neke in- formacije za otklanjanje gre²aka u prozor. Potom ¢e zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazuju¢i svakakve informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da ih pro£itate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se automatski pokrenuti instalacijski program, pa moºete nastaviti £itati od `Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava' on page 36. S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte `Problemi u postupku dizanja' on page 32.

5.3.2 Instaliranje iz Atari TOS-a

Prema sljede¢im koracima instalirajte Debian iz svog ve¢ postoje¢eg Atari TOS-a.

1. Uzmite datoteku atari/install.lzh i common/base2_1.tgz .

2. Otpakirajte install.lhz na particiji s barem 10 slobodnih MB. Preporu£amo vam otpakira- vanje u glavnom direktoriju.

3. Nakon toga, trebali biste imati direktorij debian. Premjestite common/base2\_1.tgz u taj direktorij. Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.

4. Zapi²ite Linux ime particije na kojoj se nalazi va² novi direktorij debian. Za vi²e informacija o imenima particija pod Linuxom pogledajte `Imena urežaja u Linuxu' on page 12. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 24

5. Pripremite svoje particije za Linux, ako to ve¢ niste u£inili. Pogledajte `Particioniranje prije instalacije' on page 12.

6. U GEM desktopu pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim klikom na ikonu boot- stra.ttp u direktoriju debian i pritiskom na Ok u dijalo²kom okviru programskih opcija.

Moºda ¢ete morati pritisnuti tipku Return nakon ²to instalacijski program ispi²e neke informacije za otklanjanje gre²aka u prozor. Potom ¢e zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazuju¢i svakakve informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da ih pro£itate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se automatski pokrenuti instalacijski program, pa moºete nastaviti £itati od `Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava' on page 36. S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte `Problemi u postupku dizanja' on page 32.

5.3.3 Instaliranje iz MacOS-a

Prema sljede¢im koracima instalirajte Debian iz svog ve¢ postoje¢eg MacOS-a.

1. Uzmite datoteku mac/Install.sit.hqx i common/base2_1.tgz .

2. Otpakirajte Install.sit.hqx na particiji s barem 10 slobodnih MB. Preporu£amo vam ot- pakiravanje u vrhovnom direktoriju particije s dovoljno prostora.

3. Nakon toga, trebali biste imati direktorij debian. Premjestite common/base2\_1.tgz u taj direktorij. Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.

4. Zapi²ite Linux ime particije na kojoj se nalazi va² novi direktorij debian. Za vi²e informacija o imenima particija pod Linuxom pogledajte `Imena urežaja u Linuxu' on page 12.

5. Pripremite svoje particije za Linux, ako to ve¢ niste u£inili. Pogledajte `Particioniranje prije instalacije' on page 12.

6. U MacOS desktopu pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim klikom na ikonu Pen- guin Prefs u direktoriju debian. Pokrenut ¢e se Linux booter. Izaberite opciju Settings u izborniku File i odaberite snimke kernela i ramdiska u direktoriju debian klikanjem na odgovaraju¢e gumbe u gornjem desnom uglu i pronalaze¢i datoteke u dijalozima za odabir da- toteka. Zatvorite dijalog Settings, snimite postavu i pokrenite booter pomo¢u opcije Boot Now iz izbornika File.

Penguin booter ¢e ispisati neke informacije za otklanjanje gre²aka u prozor. Potom ¢e zaslon pos- tati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazuju¢i svakakve informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da ih pro£itate, ali to Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 25

je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se automatski pokrenuti instalacijski program, pa moºete nastaviti £itati od `Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava' on page 36. S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte `Problemi u postupku dizanja' on page 32.

5.3.4 Instaliranje s Linux particije

Debian moºete instalirati sa ext2fs ili Minix particije. Na primjer, ta tehnika instalacije odgovara slu£aju kada potpuno uklanjate svoj sada²nji Linux sustav s Debianom. Primjetite da particija sa koje instalirate ne smije biti ona na koju instalirate Debian (dakle, /, /usr, /lib, i sve to). Za instalaciju s postoje¢e Linux particije slijedite ove upute.

1. Uzmite sljede¢e datoteke i smjestite ih u direktorij na svojoj Linux particiji. Koristite najve¢e dostupne datoteke za svoju arhitekturu:

snimka Rescue diskete • snimka Driver diskete • common/base2_1.tgz • 2. Kada instalirate s particije, moºete koristiti bilo koju rade¢u metodu dizanja. Nadalje se pretpostavlja dizanje s disketa; no, moºe se koristiti bilo koji na£in dizanja. 3. Pripremite Rescue disketu kako je obja²njeno u `Pripremanje disketa iz snimki disketa' on page 19. Primjetite da vam Driver disketa nije potrebna. 4. Ubacite Rescue disketu u svoj disketni pogon i dignite ra£unalo. 5. Nastavite £itati od `Dizanje instalacijskog sustava' on page 32.

5.4 Instaliranje s CD-ROM-a

Ako imate CD koji je bootable, a va²a arhitektura i sustav podrºavaju dizanje s CD-ROM-a, diskete vam uop¢e nisu potrebne. Za sada je BVME6000 jedina Motorola 680x0 podarhitektura koja podrºava dizanje s CD-ROM-a. Ubacite CD-ROM i dignite ra£unalo. Sada moºete nastaviti £itati od `Dizanje instalacijskog sustava' on page 32. Osnovni Debian sustav moºete instalirati s CD-ROM-a £ak i ako se s njega ne moºete dignuti. Jednostavno se dignite nekom drugom instalacijskom tehnikom; kada dože vrijeme instalacije os- novnog sustava i dodatnih paketa, samo instalacijskom sustavu pokaºite svoj CD-ROM pogon, kako je opisano u `Instalacija osnovnog sustava' on page 36. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 26

5.5 Dizanje TFTP-om

Morate postaviti dva posluºitelja: RARP posluºitelj i TFTP posluºitelj. RARP (Reverse Address Resolution Protokol  protokol za obratno razrje²avanje adresa) je jedan od na£ina da svom klijentu kaºete koju IP adresu treba koristiti. Drugi na£in je BOOTP protokol. Na VMEbus sustavima postoji jo² jedna alternativa: IP adresa se moºe podesiti ru£no u boot ROM-u. TFTP (Trivial File Transfer Protokol  trivijalni protokol za prijenos datoteka) sluºi za posluºivanje boot snimke klijentu. Teoretski, moºe se koristiti bilo koji posluºitelj na bilo kojoj platformi koji implementira ove protokole. Primjeri u ovom poglavlju pokazuju naredbe za SunOS 4.x, SunOS 5.x (iliti Solaris) i GNU/Linux.

5.5.1 Namje²tanje RARP-a

Kako biste namjestili RARP, morate saznati Ethernet adresu klijenta (tzv. MAC adresu). Ako vam ta informacija nije poznata, moºete se dignuti u Rescue modu (dakle, sa Rescue diskete) i koristiti naredbu /sbin/ifconfig eth0 . Pod GNU/Linuxom morate naseliti kernelovu RARP tabelu. Pokrenite

/sbin/rarp -s hostname-klijenta enet-adr-klijenta /sbin/arp -s ip-klijenta enet-adr-klijenta

Pod SunOS-om morate osigurati da hardverska Ethernet adresa klijenta bude navedena u ethers bazi podataka (ili u datoteci /etc/ethers, ili preko NIS/NIS+) te u host bazi podataka. Zatim morate pokrenuti RARP demon. Na SunOS-u 4 (kao root) zadajte naredbu: /usr/etc/rarpd a ; na SunOS-u 5 koristite /usr/sbin/rarpd a .

5.5.2 Postavljanje TFTP posluºitelja

Da bi TFTP posluºitelj proradio, najprije morate provjeriti je li uklju£en tftpd. Obi£no se uklju£uje sljede¢im redom u /etc/inetd.conf :

tftp dgram udp wait root /usr/etc/in.tftpd in.tftpd -l /boot

Pogledajte u tu datoteku i zapamtite direktorij kori²ten kao argument za tftpd; trebat ¢e vam pos- lije. Opcija l kod nekih verzija in.tftpd uklju£uje zapisivanje svih zahtjeva u logove sustava; to je korisno za dijagnosticiranje gre²aka pri dizanju. Ako ste morali promijeniti /etc/inetd.conf , mo- rate o tome obavijestiti pokrenuti inetd proces. Na Debian stroju pokrenite /etc/init.d/netbase reload; na drugim strojevima saznajte PID inetda i pokrenite kill 1 inetdpid . Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 27

5.5.3 Smje²tanje TFTP snimki

Zatim, TFTP boot snimku koja vam je potrebna, iz `Opis datoteka instalacijskog sustava' on page 19, smjestite u tftpdov direktorij za boot snimke. Op¢enito, to ¢e biti /boot na Debianu, odnosno /tftpboot na drugim operativnim sustavima. Zatim morate napraviti simboli£ku vezu na tu datoteku iz datoteke koju ¢e tftpd koristiti za dizanje odreženog klijenta. Na ºalost, ime datoteke odrežuje TFTP klijent, a £vrstih standarda nema. ƒesto ¢e ime datoteke koju TFTP klijent traºi biti u obliku heksadecimalni-ip-klijentaarhitektura- klijenta. Kako biste izra£unali heksadecimalni-ip-klijenta, svaki bajt klijentove IP adrese pretvorite u heksadecimalni zapis. Ako vam je pri ruci stroj s programom bc, moºete to u£initi pomo¢u njega. Prvo zadajte naredbu obase=16 koja uklju£uje heksadecimalni izlaz, a zatim upi²ite, jedan po jedan, pojedine dijelove klijentovog IP-a. ’to se ti£e arhitektura-klijenta, isprobajte neke vrijednosti. Nakon ²to odredite ime, vezu napravite ovako: ln /boot/tftpboot.img /boot/ imedatoteke . Evo popisa datoteka koje ¢e traºiti BVM i Motorola VMEbus sustavi:

Za BVME4000/6000 podarhitekture: • kopirajte bvme6000/linux u /boot/linuxbvme6000 • kopirajte bvme6000/root.bin u /boot/rootbvme.bin • kopirajte bvme6000/tftplilo.bvme u /boot/tftplilo.bvme • kopirajte bvme6000/tftplilo.conf u /boot/tftplilo.conf • Za MVME162: • kopirajte mvme162/linux u /boot/linuxmvme162 • kopirajte mvme162/root.bin u /boot/rootmvme.bin • kopirajte mvme162/tftplilo.mvme u /boot/tftplilo.mvme • kopirajte mvme162/tftplilo.conf u /boot/tftplilo.conf • Za MVME166/167: • kopirajte mvme167/linux u /boot/linuxmvme167 • kopirajte mvme167/root.bin u /boot/rootmvme.bin • kopirajte mvme167/tftplilo.mvme u /boot/tftplilo.mvme • kopirajte mvme167/tftplilo.conf u /boot/tftplilo.conf • Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 28

Zatim podesite svoje boot ROM-ove odnosno BOOTP posluºitelj tako da se na po£etku s TFTP posluºitelja u£ita datoteka tftplilo.bvme odnosno tftplilo.mvme . Za dodatne, speci£ne kon- guracijske informacije pro£itajte datoteku tftplilo.txt za svoju podarhitekturu. Sada biste trebali biti spremni za dizanje svog sustava. Nakon dizanja VMEbus sustava dobit ¢ete LILO Boot: prompt. Na njemu upi²ite jedno od sljede¢eg kako biste dignuli Linux i zapo£eli instalaciju uz vt102 emulaciju terminala:

napi²ite i6000 Return za instalaciju na BVME4000/6000 • napi²ite i162 Return za instalaciju na MVME162 • napi²ite i167 Return za instalaciju na MVME166/167 • Moºete nadopisati TERM=vt100 za vt100 emulaciju terminala; npr. i6000 TERM=vt100 Re- turn.

5.6 Instaliranje NFS-om

Zbog prirode ove metode instaliranja, NFS-om se moºe instalirati samo osnovni sustav. Rescue disketa i Driver disketa moraju biti dostupne lokalno jednom od navedenih metoda. Za instaliranje osnovnog sustava NFS-om, morat ¢ete pro¢i kroz obi£nu instalaciju kako je obja²njeno u `Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava' on page 36. Nemojte zaboraviti uklju£iti modul (driver) za svoju Ethernet karticu i modul NFS datote£nog sustava. Kada vas dbootstrap upita gdje se osnovni sustav nalazi (`Instalacija osnovnog sustava' on page 36), odaberite NFS i slijedite upute.

5.7 Instaliranje s disketa

Instaliranje s disketa, ako je podrºano na va²em sustavu, je lijepa rezervna mogu¢nost, iako op¢enito nije najpovoljniji ni najbrºi na£in instaliranja. S disketa moºete instalirati u razli£itim stupnjevima, koji su opisani dolje.

5.7.1 Dizanje s disketa

Kako biste se digli s disketa, jednostavno skinite snimku Rescue diskete i Driver diskete. U nekim slu£ajevima moºda ¢ete se morati odlu£iti za ina£icu snimki, kako je obja²njeno u `Opis datoteka instalacijskog sustava' on page 19. Informacije u tom poglavlju trebale bi vam pomo¢i u izabiranju snimki. Zapi²ite ih na diskete kako je opisano u `Pripremanje disketa iz snimki disketa' on page 19. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 29

Ako je potrebno, takožer moºete promijeniti Rescue disketu; pogledajte `Zamjenjivanje kernela na Rescue disketi' on page 52. Dizanje s Rescue diskete je za sada podrºano samo na Atariju i VME-u (uz SCSI disketni pogon na VME-u). Na Macintoshu se moºete dignuti sa HFS snimke diskete priloºene u DiskCopy formatu, koja je sirova snimka diska sa snimkom Rescue diskete.

5.7.2 Instaliranje Osnovnog sustava s disketa

NAPOMENA: Ovo nije preporu£eni na£in instaliranja Debiana, jer su diskete op¢enito najnepo- uzdanija vrsta medija. Ovo se preporu£a jedino ako nemate dodatnih, ve¢ postoje¢ih datote£nih sustava na nijednom tvrdom disku na svom sustavu. Instaliranje osnovnog sustava s disketa nije podrºano na Amiga i Macintosh sustavima. Zavr²ite ove korake:

1. Nabavite ove snimke disketa (te datoteke su podrobnije opisane u `Opis datoteka instalacijskog sustava' on page 19):

snimka Rescue diskete • snimka Driver diskete • snimke disketa osnovnog sustava, dakle base14-1.bin , base14-2.bin , itd. • 2. Uzmite dovoljno disketa za zapisivanje svih potrebnih snimki.

3. Pripremite diskete kako je obja²njeno u `Pripremanje disketa iz snimki disketa' on page 19.

4. Ubacite Rescue disketu u disketni pogon i ponovo dignite ra£unalo.

5. Nastavite £itati od `Dizanje instalacijskog sustava' on page 32.

5.8 Pripremanje disketa iz snimki disketa

Snimke disketa su datoteke sa cijelim sadrºajem diskete u sirovom obliku. Snimke disketa, kao ²to je resc1440.bin, se ne mogu jednostavno kopirati na diskete. Koristi se poseban program koji snimke zapisuje na disketu u sirovom na£inu. To je potrebno jer su te snimke sirovi podaci s diskete; nuºno je sektorski kopirati podatke iz datoteke na disketu. Postoje razli£iti na£ini pripremanja disketa iz snimki, ovisno o va²oj platformi. Ovo poglavlje opisuje stvaranje pripremanje disketa iz snimki na raznim platformama. Bez obzira kojom ste metodom stvorili svoje diskete, nemojte zaboraviti pomaknuti za²titu na disketama nakon snimanja, kako biste ih za²titili od nenamjernog o²te¢ivanja. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 30

5.8.1 Zapisivanje snimki s Linux ili Unix sustava

Za zapisivanje datoteka snimki disketa na diskete vjerojatno ¢e vam trebati root pristup sustavu. Stavite ispravnu, praznu disketu u disketni pogon. Zatim zadajte naredbu

dd if=datoteka of=/dev/fd0 bs=512 conv=sync ; sync gdje je datoteka jedna od datoteka snimki. /dev/fd0 je uobi£ajeno ime za disketni urežaj, no moºe biti razli£ito na va²oj radnoj stanici (na Solarisu je /dev/fd/0). Naredba bi vas mogla vratiti u ljusku prije nego Unix zavr²i sa snimanjem diskete, pa pogledajte na ºaruljicu na disketnom pogonu i uvjerite se da se ugasila te da je urežaj prestao raditi prije nego izvadite disketu. Na nekim sustavima ¢ete morati pokrenuti naredbu koja disketu izbacuje iz pogona (na Solarisu koristite eject  pogledajte man stranicu). Neki sustavi automatski poku²avaju montirati disketu kada ju se stavi u pogon. Moºda ¢ete morati isklju£iti tu mogu¢nost prije nego vam radna stanica dopusti pisanje u sirovom na£inu. Naºalost, to ovisi o va²em operativnom sustavu. Na Solarisu provjerite je li vold uga²en. Na drugim sustavima pitajte svog administratora.

5.8.2 Zapisivanje snimki na Atari sustavima

U direktoriju u kojem se nalaze snimke disketa na¢i ¢ete program atari/rawwrite.ttp . Pokrenite ga dvostrukim klikom na programsku ikonu i u TOS-ovom dijalogu za programske argumente upi²ite ime disketne snimke koju ºelite zapisati na disketu.

5.8.3 Zapisivanje snimki na Macintosh sustavima

Pomo¢u DiscCopy (verzija 4.2 ili novija) moºete stvoriti MacOS disketu iz datoteke mac/Debian-m68k-2. 1-Mac.img u direktoriju gdje se nalaze datoteke Macintosh instalera. Pokrenite DiskCopy i odabe- rite opciju Make a Floppy u izborniku Utilities. Odaberite datoteku disketne snimke u dijalogu za odabir datoteke. Ne postoji MacOS aplikacija koja bi zapisala snimke mac/resc1440.bin i mac/drv1440.bin na diskete (i to nema svrhe po²to te diskete ne moºete koristiti za dizanje instalacijskog sustava niti instaliranje kernela i modula na Macintosh). Mežutim, te datoteke su potrebne za instalaciju operativnog sustava i modula kasnije u postupku. Budite paºljivi pri prijenosu datoteka na Macintosh. Datoteke s nastavkom .bin ili .tgz uvijek treba prenositi u binarnom modu. Poglavlje 5. Metode instaliranja Debiana 31

5.8.4 Zapisivanje snimki iz DOS-a, Windowsa ili OS/2

Ako imate pristup PC-u sa jednim od tih sustava  moºda nam se to nikad ne¢e svižati, ali takvi postoje  moºete ga koristiti za zapisivanje snimki. Program rawrite2.exe ¢ete na¢i u i386 dijelu Debian arhive, u istom direktoriju kao snimke disketa. Takožer postoji datoteka rawrite2.txt s uputama o kori²tenju rawrite2.

5.8.5 Pouzdanost disketa

ƒini se kako je najve¢i problem ljudima koji po prvi put instaliraju Debian pouzdanost disketa. Rescue disketa ima najvi²e problema jer ju £ita izravno hardver, prije dizanja Linuxa. Hardver £esto ne £ita pouzdano kao Linuxov disketni driver, pa moºe jednostavno stati bez ispisa poruke o gre²ci ako pro£ita neto£ne podatke. Takožer moºe biti gre²aka na Driver disketi i disketama osnovnog sustava; ve¢ina ¢e ih se pokazati lavinom poruka o I/O gre²kama. Ako instalacija uporno zaglavljuje na odreženoj disketi, prva stvar koju biste trebali u£initi je ponovo skinuti snimku diskete i zapisati ju na drugu disketu. Obi£no reformatiranje stare diskete moºda ne¢e biti dovoljno, £ak i ako se £ini da je disketa reformatirana i snimljena bez gre²aka. Ponekad je korisno poku²ati snimiti disketu na drugom sustavu. Jedan korisnik kaºe kako je snimke morao tri puta zapisivati na diskete kako bi proradile, a onda je sa tre¢om disketom sve bilo u redu. Drugi korisnici javljaju kako jednostavno ponovno dizanje nekoliko puta s istom disketom u disket- nom pogonu moºe dovesti do uspje²nog dizanja. Sve je to zbog lo²e napravljenih hardverskih ili rmware disketnih drivera. 32

Poglavlje 6

Dizanje instalacijskog sustava

U pro²loj glavi ste ve¢ odabrali svoj sustav dizanja. To moºe biti dizanje s Rescue diskete, dizanje s CD-ROM-a, dizanje mreºom, ili dizanje iz ve¢ instaliranog operativnog sustava. Ova glava opisuje neke na£ine kontroliranja dizanja, £este probleme pri dizanju i neke na£ine kako ih zaobi¢i, ili nam barem pomo¢i u dijagnosticiranju problema.

6.1 Parametri dizanja

Parametri dizanja su parametri Linux kernela koji se obi£no koriste kako bi se osigurao pravilan rad urežaja. Ve¢im dijelom, kernel sam moºe saznati informacije o va²im periferijama. Mežutim, u nekim ¢ete mu slu£ajevima malo morati pomo¢i. Ako se diºete s Rescue diskete ili CD-ROM-a bit ¢e vam ponužen boot prompt, boot:. Detalje o kori²tenju boot parametara uz Rescue disketu sadrºi `Dizanje s Rescue diskete' on this page. Ako se diºete iz postoje¢eg operativnog sustava, parametre dizanja ¢ete morati postavljati drugim sred- stvima. Potpune informacije o parametrima dizanja se mogu na¢i u Linux BootPrompt HOWTO (http://www.linuxdoc.org/HOWTO/BootPrompt-HOWTO.html ); ovo poglavlje navodi samo natuk- nice o najkori²tenijim parametrima. Ako sustav diºete prvi put, poku²ajte s predodreženim parametrima (tj. nemojte postavljati ar- gumente) i pogledajte radi li to£no. Vjerojatno ho¢e. Ako nije, poslije se moºete ponovo dignuti i potraºiti posebne parametre koji obavje²tavaju sustav o va²em hardveru. Kada se kernel digne, rano u postupku trebala bi se pokazati poruka Memory: slobodno k/ukupno k available. ukupno bi trebalo odgovarati ukupnoj koli£ini dostupnog RAM-a, u kilobajtima. Ako ne odgovara instaliranom RAM-u, morate koristiti parametar mem=ram , gdje je ram veli£ina memorije, uz nastavak k za kilobajte, odnosno m za megabajte. Na primjer, i mem=8192k i mem=8m zna£e jedno te isto. Poglavlje 6. Dizanje instalacijskog sustava 33

Primjetite da je 2.0 serija Linux kernela ograni£ena na 960 MB memorije. Ako na svom stroju imate vi²e od toga, morat ¢ete dodati parametar mem=960m. Ako se diºete sa serijske konzole, kernel ¢e to obi£no sam detektirati. Ako je na ra£unalo takožer priklju£ena gra£ka kartica (framebuer) i tipkovnica, a ºelite se dignuti preko serijske konzole, moºda ¢ete morati kernelu navesti argument console=urežaj , gdje je urežaj va² serijski urežaj, ²to je obi£no ne²to poput ttyS0. Opet, podrobni detalji o parametrima dizanja se mogu na¢i u Linux BootPrompt HOWTO ( http: //www.linuxdoc.org/HOWTO/BootPrompt-HOWTO.html ), uz savjete za opskuran hardver. Neki £esti problemi navedeni su dolje u `Problemi u postupku dizanja' on the page before.

6.2 Dizanje s Rescue diskete

Dizanje s Rescue diskete je lako: stavite ju u primarni disketni pogon i resetirajte sustav pritiskom na reset, ili isklju£ivanjem i uklju£ivanjem sustava. Disketi bi trebalo biti pristupljeno, a zatim biste trebali vidjeti zaslon koji predstavlja Rescue disketu i zavr²ava boot: promptom. Ako sustav diºete na neki drugi na£in, slijedite upute i £ekajte da se pojavi boot: prompt. Ako se diºete s disketa manjih od 1.4 MB, morate metodu dizanja ramdisk i trebat ¢e vam Root disketa. Na boot: promptu moºete u£initi dvije stvari. Moºete pritisnuti funkcijske tipke F1 do F10 za nekoliko stranica korisnih informacija, ili moºete dignuti sustav. Informacije o parametrima koji bi se mogli pokazati korisnima mogu se dobiti pritiskom na F4 i F5. Ako naredbenom redu dodajete parametre, nemojte zaboraviti napisati metodu dizanja (predo- dreženo linux) i razmak prije prvog parametra (na primjer, linux floppy=thinkpad ). Ako samo pritisnete Enter, to je isto kao da ste napisali linux bez posebnih parametara. Disketa se naziva Rescue (engl. spasila£ka) disketa jer ju moºete koristiti za dizanje sustava i obavljanje popravaka ako dože do problema koji onemogu¢ava dizanje s diska. Prema tome, tu disketu sa£uvajte nakon instalacije sustava. Pritisak na F3 pruºa daljne informacije o kori²tenju Rescue diskete. Kada pritisnete Enter, trebali biste vidjeti poruku Loading..., a zatim Uncompressing Linux... ; potom nekoliko zaslona informacija o hardveru u va²em sustavu. Vi²e o tom stupnju procesa dizanja saznat ¢ete dolje. Ako odaberete neku drugu metodu dizanja, kao ²to je ramdisk ili oppy, od vas ¢e se traºiti da ubacite Root disketu. Umetnite Root disketu u prvi disketni pogon i pritisnite Enter. (Ako odaberete oppy1, Root disketu ubacite u drugi disketni pogon.) Poglavlje 6. Dizanje instalacijskog sustava 34

6.3 Dizanje s CD-ROM-a

Dizanje s CD-ROM-a je stvar stavljanja CD-ROM-a u pogon i dizanja. Sustav bi se trebao dignuti i predstaviti vam boot: prompt. Tu moºete upisati svoje parametre dizanja i odabrati kernel.

6.4 Tuma£enje kernelovih poruka pri pokretanju

Tijekom dizanja ¢ete moºda vidjeti mnoge poruke u obliku can't find ne²to , ili ne²to not present, can't initialize ne²to , ili £ak this driver release depends on ne²to . Ve¢ina tih poruka su bezopasne. Vidite ih jer je kernel instalacijskog sustava izgražen kako bi radio na ra£u- nalima s mnogim urežajima. O£ito, ni£ije ra£unalo ne¢e imati svaki mogu¢i urežaj, pa operativni sustav moºe uputiti nekoliko prituºbi dok traºi urežaje kojih nemate. Takožer ¢ete moºda vidjeti zastajanje sustava na neko vrijeme. Sustav tada £eka na odgovor urežaja koji nije prisutan na va²em sustavu. Ako vam je vrijeme dizanja neprihvatljivo dugo, kasnije moºete izgraditi vlastiti kernel (pogledajte `Kompajliranje novog kernela' on page 48).

6.5 Problemi u postupku dizanja

Ako imate problema i kernel se objesi pri dizanju, ne prepoznaje periferije koje imate, ili diskovi nisu to£no prepoznati, prva stvar koju trebate provjeriti su parametri dizanja, kao ²to je obja²njeno u `Parametri dizanja' on page 32. Problemi se £esto mogu rije²iti uklanjanjem dodataka i urežaja te ponovnim poku²ajem dizanja. Ako imate jo² problema, predajte izvje²taj o bugu. Po²aljite poruku na . Ovaj tekst mora biti u prvim redovima poruke:

Package: boot-floppies Version: verzija

Svakako zamijenite verzija verzijom boot-oppies seta kojeg ste koristili. Ako ne znate verziju, koristite datum kada ste ih skinuli, i uklju£ite distribuciju iz koje ste ih uzeli (dakle, stable, frozen). Takožer biste trebali u svom bug izvje²taju uklju£iti sljede¢e informacije:

architecture: m68k model: va² op¢i proizvoža£ hardvera i model memory: koli£ina RAM-a scsi: SCSI host adapter, ako ga imate Poglavlje 6. Dizanje instalacijskog sustava 35

cd-rom: model i vrsta su£elja CD-ROM-a, npr. ATAPI network card: mreºna kartica, ako ju imate pcmcia: detalji o svim PCMCIA urežajima

Ovisno o prirodi buga, takožer bi moglo biti korisno navesti instalirate li na IDE ili SCSI diskove, druge periferne urežaje kao ²to je zvu£na kartica, kapacitet diska, te model gra£ke kartice. U bug izvje²taju opi²ite problem i u slu£aju ru²enja kernela navedite zadnje vidljive poruke kernela. Opi²ite korake kojima ste sustav doveli u problemati£no stanje. 36

Poglavlje 7

Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava

7.1 Uvod u dbootstrap dbootstrap je ime programa koji se pokre¢e nakon ²to ste digli instalacijski sustav. Odgovoran je za po£etnu konguraciju sustava i instalaciju osnovnog sustava. Glavni posao dbootstrapa i svrha po£etne konguracije sustava je podesiti odrežene klju£ne dijelove va²eg sustava. Na primjer, to uklju£uje va²u IP adresu, ime hosta, i druge elemente va²e mreºne konguracije, ako ih ima. To takožer uklju£uje konguraciju kernel modula  drivera povezanih s kernelom. Mežu tim modulima je podr²ka za hardver za pohranu podataka, mreºe, posebne jezike, te druge urežaje. Konguriranje tih osnova je na prvom mjestu jer je £esto nuºno za pravilan rad va²eg sustava ili daljnje korake instalacije. dbootstrap je jednostavna, znakovna aplikacija (neki sustavi nemaju gra£ke sposobnosti). Vrlo ga jednostavno koristiti; op¢enito, linearno ¢e vas voditi korak po korak. Takožer se moºete vratiti i ponoviti korake ako uvidite da ste pogrije²ili. U dbootstrapu se kre¢e tipkama strelicama, Enter i Tab. Ako ste iskusan korisnik Unixa ili Linuxa, pritisnite lijevi Alt-F2 kako biste pre²li na drugu virtualnu konzolu. ’to ¢e re¢i, tipku Alt s lijeve strane razmaknice, i funkcijsku tipku F2, istovremeno. To je odvojen prozor sa klonom Bourne ljuske zvanim ash. U ovom trenutku dignuti se s RAM diska i dostupan vam je ograni£en skup Unix alata. Popis dostupnih programa moºete vidjeti naredbom ls /bin /sbin /usr/bin /usr/sbin . Sve zadatke koje mogu u£initi obavljajte izbornikom  ljuska i naredbe su tu samo za slu£aj da ne²to pože krivo. Konkretno, trebali biste uvijek koristiti izbornik, a ne ljusku, za aktiviranje swap particije, jer program ne moºe otkriti da ste to u£inili iz ljuske. Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 37

Pritisnite lijevi Alt-F1 za povratak u izbornik. Linux pruºa do 64 virtualne konzole, iako Rescue disketa koristi samo nekoliko. Poruke o gre²kama se obi£no preusmjeravaju na tre¢i virtualni terminal (zvan tty3). Tom terminalu moºete pristupiti pritiskom na lijevi Alt-F3 (pritisnite tipku Alt u isto vrijeme kad i funkcijsku tipku F3 ); vratite se u dbootstrap pomo¢u lijevi Alt-F1.

7.2 Odaberite crno/bijeli prikaz ili prikaz u boji

Jednom kada zavr²i dizanje sustava, trebali biste vidjeti dijalo²ki okvir Odaberite crno/bijeli prikaz ili prikaz u boji. To jest, osim ako se diºete preko serijske konzole. U tom slu£aju ovaj ¢e dijalog biti presko£en; nastavite £itati od `Glavni izbornik instalacije Debian GNU/Linuxa' on the preceding page. Ako imate monitor u boji, pritisnite Enter. Prikaz bi se trebao promijeniti iz crno-bijelog u boju. Onda opet pritisnite Enter, na izboru Dalje, kako biste nastavili instalaciju. Ako va² monitor moºe prikazivati samo crno-bijelu sliku, tipkama strelicama pomaknite pokaziva£ na izbor Dalje i pritisnite Enter za nastavak instalacije. Ako imate monitor A2024, moºda ¢ete morati izabrati opciju Crno/bijelo.

7.3 Glavni izbornik instalacije Debian GNU/Linuxa

Moºda ¢ete vidjeti dijalo²ki okvir koji kaºe Instalacijski program saznaje trenutno stanje va²eg sustava i slijede¢i korak instalacije kojeg treba izvesti.. Na nekim sustavima nestat ¢e prebrzo da bi ga pro£itali. Taj dijalo²ki okvir ¢ete vižati izmežu koraka u glavnom izborniku. Instalacijski program, dbootstrap, ¢e provjeravati stanje sustava izmežu svakog koraka. To provjeravanje vam omogu¢ava ponovno pokretanje instalacije bez gubljenja posla kojeg ste ve¢ obavili, u slu£aju da sru²ite sustav usred instalacijskog postupka. Ako morate opet pokrenuti instalaciju, morat ¢ete odabrati boju, kongurirati tipkovnicu, opet uklju£iti swap particiju i opet montirati sve diskove koje ste inicijalizirali. Sve ostalo ²to ste u£inili pomo¢u instalacijskog sustava bit ¢e sa£uvano. Tokom cijelog instalacijskog postupka bit ¢e vam ponužen glavni izbornik, naslovljen Glavni izbor- nik instalacije Debian GNU/Linuxa. Izbori na vrhu izbornika ¢e se mijenjati pokazuju¢i va² napre- dak u instaliranju sustava. Phil Hughes je napisao Linux Journal ( http://www.linuxjournal.com/ ) da biste mogli nau£iti pile da instalira Debian! šelio je re¢i, instalacijski postupak je uglavnom lu- panje po tipci Enter. Prvi izbor u instalacijskom izborniku je sljede¢a radnja koju biste trebali poduzeti prema onome ²to sustav otkrije da ste ve¢ u£inili. Trebao bi glasiti Dalje. Sada dolazi sljede¢i korak u instalaciji sustava. Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 38

7.4 Konguracija tipkovnice

Osvijetlite izbor Dalje i pritisnite Enter kako biste kongurirali tipkovnicu. Odaberite tipkovnicu koja odgovara rasporedu va²eg jezika (dakle Croatian), ili odaberite ne²to pribliºno ako ºeljeni raspored nije naveden. Nakon ²to se instalacija sustava zavr²i mo¢i ¢ete odabrati raspored iz ²ireg raspona izbora (kao root pokrenite kbdconfig nakon zavr²etka instalacije). Osvijetlite ºeljeni izbor tipkovnice i pritisnite Enter. Kursor pomi£ite tipkama strelicama  one su na istom mjestu u svim rasporedima, pa ne ovise o konguraciji tipkovnice. Zbog gre²ke u dbootstrapu, ako radite na serijskoj konzoli, vidjete ¢ete poruku poput Cannot open /dev/tty0 kada sustav poku²a u£itati mapu tipkovnice. Jednostavno zanemarite taj problem i nastavite. Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, sljede¢ih nekoliko koraka ¢e biti presko£eno jer nema lokalnog diska za particioniranje. U tom slu£aju, va² sljede¢i korak ¢e biti `Konguracija mreºe' on page 36. Nakon toga ¢ete montirati svoju NFS root particiju u `Montiranje ve¢ inicijalizirane particije' on page 36.

7.5 Posljednja prilika!

Jesmo li vam rekli da napravite backup? Evo va²e prve prilike za brisanje svih podataka na va²im diskovima, i va²e zadnje prilike za £uvanje svog starog sustava. Ako jo² niste napravili backup svih diskova, izvadite disketu, resetirajte sustav, i napravite ga.

7.6 Particioniranje tvrdog diska

Ako jo² niste particionirali svoje diskove za Linux native i Linux swap datote£ne sustave kako je opisano u `Particioniranje prije instalacije' on page 12, izbor Dalje ¢e biti Particioniranje tvrdog diska. Ako ste ve¢ stvorili barem po jednu Linux native i Linux swap particiju, Dalje ¢e glasiti Inicijaliziranje i uklju£ivanje swap particije, a ovaj korak £ak moºete presko£iti ako va² sustav ima malo memorije i morali ste uklju£iti swap particiju £im se sustav digao. ’to god izbor Dalje bio, moºete pomo¢u tipke za dolje odabrati Particioniranje tvrdog diska. Izbor Particioniranje tvrdog diska vam nudi popis diskova koje moºete particionirati i pokre¢e aplikaciju za particioniranje. Morate stvoriti barem jednu Linux native (vrsta 83) particiju, a vjerojatno ºelite barem jednu Linux swap (vrsta 82) particiju, kako je obja²njeno u `Particioniranje tvrdog diska' on page 12. Ako niste sigurni kako biste particionirali sustav, vratite se na tu glavu. Ovisno o va²oj arhitekturi koriste se razli£iti programi. Na va²oj arhitekturi je dostupan sljede¢i program ili programi: Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 39

atarifdisk Atari-svjesna verzija fdiska; pro£itaje man stranicu atarifdiska (atari-fdisk.txt ). amigafdisk Amiga-svjesna verzija fdiska; pro£itajte man stranicu amigafdiska (amiga-fdisk. txt). macfdisk Mac-svjesna verzija fdiska; pro£itajte man stranicu macfdiska (mac-fdisk.txt ). macfdisk PowerMac-svjesna verzija fdiska koja se takožer koristi na BVM i Motorola VMEbus sustavima; pro£itajte man stranicu pmacfdiska (pmac-fdisk.txt ).

Jedan od tih programa ¢e se automatski pokrenuti kada odaberete Particioniranje tvrdog diska. Ako ne ºelite onoga koji se automatski pokre¢e, izažite iz njega, prebacite se u ljusku (na tty2) i ru£no upi²ite ime programa kojeg ºelite koristiti (i argumente, ako je potrebno). Zatim u dbootstrapu presko£ite korak Particioniranje tvrdog diska i nastavite sa sljede¢im korakom. Toplo se preporu£a swap particija, ali, ako ba² inzistirate, i ako va² sustav ima vi²e od 5MB RAM-a, moºete bez nje. Ako to ºelite u£initi, odaberite izbor Nastaviti bez swap particije.

7.7 Inicijaliziranje i uklju£ivanje swap particije

Ovo ¢e biti izbor Dalje nakon ²to stvorite jednu particiju diska. Moºete inicijalizirati i aktivirati novu swap particiju, aktivirati prethodno inicijaliziranu, ili nastaviti bez swap particije. Uvijek je dopu²teno ponovo inicijalizirati swap particiju, pa odaberite Inicijaliziranje i uklju£ivanje swap particije osim ako ste sigurni da znate ²to radite. Ovaj izbor ¢e vam najprije dati dijalo²ki okvir u kojem pi²e Odaberite particiju koju treba uklju£iti kao swap urežaj.. Zadani urežaj bi trebao biti swap particija koju ste ve¢ napravili; ako je tako, samo pritisnite Return. Zatim vam je ponuženo pretraºivanje cijele particije za ne£itljivim blokovima £iji su uzrok gre²ke na povr²ini plo£a tvrdog diska. To je korisno ako imate ACSI ili starije SCSI diskove, a nikad ne¢e ²koditi (iako moºe dugo trajati). Ispravnim diskovima na suvremenim sustavima to nije potrebno jer imaju vlastite interne mehanizme za izbacivanje lo²ih blokova diska. Na kraju dolazi upit za potvrdu, po²to ¢e inicijalizacija uni²titi sve trenutne podatke na particiji. Ako je sve u redu, odaberite Da. Zaslon ¢e bljesnuti pri pokretanju inicijalizacijskog programa.

7.8 Inicijaliziranje Linux particije

U ovom trenutku, izbor ponužen kao sljede¢i bi trebao biti Inicijaliziranje Linux particije. Ako nije, to je zato ²to niste zavr²ili particioniranje diska, ili niste odabrali nijedan od izbora koji se ti£u va²e swap particije. Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 40

Moºete inicijalizirati Linux particiju, ili montirati ve¢ inicijaliziranu. Primjetite da dbootstrap ne¢e nadograditi stari sustav bez njegova uni²tavanja. Ako nadogražujete, Debian se obi£no moºe sam nadograditi i dbootstrap vam ne¢e biti potreban. Za upute o nadograživanju na Debian 2.1 pogledajte http://www.debian.org/releases/2.1/m68k/release-notes/ . Prema tome, ako koristite stare particije koje nisu prazne, tj. ako ºelite jednostavno odbaciti ono ²to je sada na njima, trebali biste ih inicijalizirati (²to bri²e sve datoteke). ’tovi²e, morate inicijalizirati sve particije koje ste stvorili u koraku particioniranja. Skoro jedini razlog za montiranje particije bez inicijaliziranja u ovom trenutku jest ako ste na njoj ve¢ proveli neki dio instalacijskog postupka pomo¢u istog seta instalacijskih disketa. Odaberite Dalje za inicijaliziranje i montiranje / particije. Prva particija koju montirate ili ini- cijalizirate bit ¢e montirana kao / (²to se £ita kao root  korijen). Bit ¢e vam ponužen izbor pretraºivanja particije za lo²im blokovima, kao i kod inicijaliziranja swap particije. Nikad ne ²kodi traºiti lo²e blokove, ali moglo bi potrajati 10 minuta ili vi²e ako imate velik disk. Nakon ²to montirate / particiju, Dalje izbor ¢e biti Instalacija kernela operativnog sustava i modula osim ako ste ve¢ obavili neke instalacijske korake. Moºete pomo¢u tipki strelica odabrati izbore za inicijaliziranje i/ili montiranje particija ako ih imate jo². Ako ste stvorili zasebne particije za /var, /usr ili druge datote£ne sustave, sada je vrijeme da ih inicijalizirate i/ili montirate.

7.9 Montiranje ve¢ inicijalizirane particije

Alternativa `Inicijaliziranje Linux particije' on page 36 je korak Montiranje ve¢ inicijalizirane particije. Koristite ga ako nastavljate prekinutu instalaciju ili ºelite montirati particije koje su ve¢ inicijalizirane. Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, u ovom trenutku ºelite NFS-om montirati root particiju s udaljenog NFS posluºitelja. Navedite stazu do NFS posluºitelja po stanadardnoj NFS sintaksi, dakle, imeiliIPposluºitelja :stazanaposluºitelju . Ako morate montirati dodatne dato- te£ne sustave, moºete to u£initi sada. staza-na-posluºitelju za BVM i Motorola VMEbus sustave bi trebala odgovarati stazi navedenoj u tftplilo.conf na TFTP posluºitelju; to Linux kernelu govori koji direktorij treba montirati nakon dizanja instaliranog sustava. Predorežena staza u tftplilo.conf je /nfshome/\%C, gdje se %C zamjenjuje IP adresom klijenta koji se diºe, u notaciji sa £etiri to£ke.

7.10 Instalacija kernela operativnog sustava i modula

Ovo bi trebao biti sljede¢i korak nakon ²to ste montirali root particiju, osim ako ste ve¢ obavili ovaj korak u prethodnom pokretanju dbootstrapa. Najprije ¢ete biti traºeni za potvrdu da je kao root datote£ni sustav montiran pravi urežaj. Zatim ¢e vam biti ponužen popis urežaja s kojih moºete Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 41

instalirati kernel i module (na na£in koji ste isplanirali u `Izabiranje medija po£etnog dizanja' on page 19). Ako instalirate s lokalnog datote£nog sustava, odaberite urežaj harddisk ako taj urežaj jo² nije montiran, odnosno urežaj mounted ako jest. Zatim odaberite particiju na koju je instaliran Debianov instalacijski sustav u `Instaliranje s tvrdog diska' on page 19. Zatim ¢ete morati odrediti mjesto u datote£nom sustavu na kojem se nalaze datoteke; nemojte zaboraviti na po£etku lokacije navesti /. Nakon toga, vjerojatno biste trebali prepustiti dbootstrapu da sam naže datoteke; ako bude potrebno, ponudit ¢e vam izbor. Na Macintosh sustavima bit ¢e vam ponužena tri izbora zbog hira u Linux HFS kodu:

/instmnt/debian/.finderinfo • /instmnt/debian/.resource • /instmnt/debian • Same podatke sadrºi samo zadnji direktorij. Ili upi²ite pravu stazu, ili presko£ite izbore .finderinfo i .resource. Ako instalirate s disketa, morat ¢ete ubaciti Rescue disketu (koja je vjerojatno ve¢ unutra), te Driver disketu. Ako kernel i module ºelite instalirati putem mreºe, moºete to u£initi opcijom nfs. Va²a mreºna su£elja mora podrºavati standardni kernel (pogledajte `Periferije i ostali hardver' on page 5). Ako opcije nfs nema, morate odabrati Odustajem, vratiti se i odabrati korak Konguracija mreºe (pogledajte `Konguracija mreºe' on page 36. Zatim ponovo pokrenite ovaj korak. Odaberite opciju nfs i recite dbootstrapu ime i stazu NFS posluºitelja. Uz pretpostavku da ste stavili snimke Rescue i Driver diskete na odgovaraju¢e mjesto na NFS posluºitelju, te datoteke bi trebale biti dostupne za instaliranje kernela i modula. Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, trebali ste ve¢ kongurirati mreºu kako je opisano u `Konguracija mreºe' on page 36. Sada bi vam trebala biti ponužena opcija za instaliranje kernela i modula preko NFS-a. Nastavite kao u gornjem odlomku. Za druge instalacijske medije mogu biti potrebni drugi koraci.

7.11 Konguracija modula podr²ke urežajima

Odaberite opciju Konguracija modula podr²ke urežajima i potraºite urežaje koje imate na svom sustavu. Kongurirajte njihove drivere i oni ¢e se u£itavati pri svakom dizanju sustava. Sada ne morate kongurirati sve svoje urežaje; bitno je da kongurirate one koji su potrebni za instaliranje osnovnog sustava (pogledajte `Izabiranje medija instalacije Osnove' on page 19). Mežu njima su Ethernet driveri. Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 42

U bilo kojem trenutku nakon instalacije sustava moºete ponovo kongurirati module programom modconf.

7.12 Konguracija mreºe

Morate kongurirati mreºu £ak i ako je nemate, ali morate odgovoriti samo na prva dva pitanja  Izaberite ime ra£unala i Je li va² sustav povezan na mreºu?. Ako ste povezani na mreºu, trebat ¢e vam informacije koje ste prikupili u `Informacije koje ¢e vam biti potrebne' on page 9. Mežutim, ako je va²a primarna veza na mreºu PPP, NEMOJTE kongurirati mreºu. dbootstrap ¢e postaviti nekoliko pitanja o va²oj mreºi; popunite odgovore informacijama iz `Infor- macije koje ¢e vam biti potrebne' on page 9. Sustav ¢e takožer prikazati va²e mreºne informacije i zatraºiti potvrdu. Zatim morate navesti mreºni urežaj koji koristi va²a primarna mreºna veza. To ¢e obi£no biti eth0 (prvi Ethernet urežaj). Neki tehni£ki detalji koji biste moºda ºeljeli znati: program pretpostavlja da je mreºna IP adresa bitovni AND IP adrese va²eg sustaa i va²eg netmaska. Pretpostavit ¢e da je broadcast adresa bitovni OR IP adrese va²eg sustava i bitovne negacije netmaska. Pretpostavit ¢e da je va² gateway posluºitelj ujedno i va² DNS posluºitelj. Ako ne uspijete na¢i nijedan od tih odgovora, koristite pretpostavljene  ako bude potrebno, moºete ih promijeniti nakon instalacije sustava editiranjem /etc/init.d/network . (Na Debian sustavima, demone pokre¢u skripte iz /etc/init.d/.)

7.13 Instalacija osnovnog sustava

Tokom koraka Instalacija osnovnog sustava bit ¢e vam ponužen popis urežaja s kojih moºete instalirati osnovni susta. Odaberite odgovaraju¢i urežaj, ovisno o tome ²to ste izabrali u `Izabiranje medija instalacije Osnove' on page 19. Ako odlu£ite instalirati s datote£nog sustava na tvrdom disku ili s CD-ROM-a, bit ¢ete upitani za stazu do datoteke common/base2\_1.tgz . Ako imate sluºbeni medij, zadana vrijednost bi trebala biti to£na. Ina£e upi²ite stazu do osnovnog sustava, relativno na to£ku montiranja medija. Kao i u koraku Instalacija kernela operativnog sustava i modula, moºete ili prepustiti dbootstrapu da sam naže datoteku ili upisati stazu. Ako odlu£ite instalirati s disketa, po redu ubacujte osnovne diskete, kao ²to traºi dbootstrap. Ako jedna od osnovnih disketa bude ne£itljiva, morat ¢ete pripremiti novu disketu i ubacivati sve diskete u sustav ispo£etka. Nakon ²to su pro£itane sve diskete, sustav ¢e instalirati sadrºane datoteke. To bi na sporim sustavima moglo potrajati 10 ili vi²e minuta, a na brºima manje. Ako osnovni sustav instalirate NFS-om, odaberite NFS i nastavite. Bit ¢ete pitani za posluºitelj, djeljeni direktorij na njemu, te poddirektorij u kojem se moºe na¢i datoteka common/base2\_1.tgz . Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 43

Ako imate problema u NFS montiranju, provjerite podudara li se vrijeme na NFS posluºitelju vi²e manje s vremenom na klijentu. Datum moºete postaviti na tty2 pomo¢u naredbe date; morat ¢ete ga ru£no postaviti. Pogledajte man stranicu date(1).

7.14 Konguracija osnovnog sustava

Do sada ste u£itali sve datoteke koje £ine minimalni Debian sustav, ali potrebno je jo² malo kon- guracije prije nego sustav bude spreman za rad. Bit ¢ete pitani za svoju vremensku zonu. Moºete ju navesti na mnogo na£ina; predlaºemo vam da u popisu Direktoriji: odaberete svoju zemlju (ili kontinent; dakle, Europe). Sada moºete odabrati svoj zemljopisni poloºaj (dakle, Zagreb) u popisu Zone:. Zatim ¢ete biti pitani je li sat va²eg sustava namje²ten na GMT ili lokalno vrijeme. Odaberite GMT (tj. Da) ako ¢e na va²em ra£unalu raditi samo Unix; odaberite lokalno vrijeme (tj. Ne) ako ¢ete uz Debian raditi na nekom drugom operativnom sustavu. Unix (a Linux nije iznimka) op¢enito ima sat sustava po GMT-u, a vidljivo vrijeme pretvara u lokalnu vremensku zonu. To omogu¢ava sustau pra¢enje promjena vremena i prijestupnih godina, a korisnici logirani iz drugih vremenskih zona £ak mogu pojedina£no namjestiti vremensku zonu na svom terminalu.

7.15 Omogu¢avanje izravnog dizanja Linuxa s tvrdog diska

Ako odlu£ite namjestiti tvrdi disk tako da se izravno diºe Linux, a ne instalirate na radnu stanicu bez diska, bit ¢ete pitani ºelite li instalirati master boot record. Ako ne koristite boot manager (²to je vjerojatno istina ako ne znate ²to je boot manager) i nemate drugih operativnih sustava na istom stroju, na to pitanje odgovorite Da. Ako odgovorite Da, slijedi pitanje ºelite li Linux dizati automatski s diska kada uklju£ite sustav. Time Linux postaje bootable particija  ona koja se u£itava s tvrdog diska. Primjetite da je dizanje vi²e operativnih sustava na jednom stroju jo² uvijek pomalo crna magija. Ovaj dokument ni ne poku²ava dokumentirati razne boot managere, razli£ite po arhitekturi i £ak po podarhitekturi. Za vi²e informacija pogledajte dokumentaciju svog boot managera. Zapamtite: kada radite s boot managerom, opreza nikad dosta. FIXME: o boot manageru Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, dizanje s lokalnog diska o£ito nema smisla, i ovaj korak ¢e biti presko£en. Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 44

7.16 Trenutak istine

Prvo samostalno dizanje va²eg sustava je ono ²to elektri£ari zovu dimni test. Ako je u disketnom pogonu disketa, izvadite ju. Odaberite izbor Ponovno dizanje sustava. Ako se diºete izravno u Debian i sustav se ne pokrene, koristite ili izvorni instalacijski medij (na primjer, Rescue disketu), ili ubacite Boot disketu ako ste ju pripremili, i resetirajte sustav. Ako ne koristite Boot disketu, vjerojatno ¢ete morati dodati neke argumente. Ako se diºete pomo¢u Rescue diskete ili sli£ne tehnike, morate navesti rescue root=root , gdje je root va²a root particija, kao ²to je /dev/sda1. Ako ste upravo obavili instalaciju na BVM ili Motorola VMEbus stroj bez diska: nakon ²to se s TFTP posluºitelja u£ita program tftplilo, na LILO Boot: promptu napi²ite jedno od sljede¢eg:

b6000 Return za dizanje BVME4000/6000 • b162 Return za dizanje MVME162 • b167 Return za dizanje MVME166/167 • Debian bi se trebao dignuti i trebali biste vidjeti iste poruke kao pri prvom dizanju instalacijskog sustava, uz neke nove poruke.

7.17 Postavite rootovu lozinku

Ra£un (engl. account) root se takožer naziva nadkorisnik (engl. super-user ); to je login koji nadilazi sve sigurnosne za²tite va²eg sustava. rootov ra£un bi trebalo koristiti samo za administriranje sustava, i to ²to je manje mogu¢e. Ako vam itko ikad kaºe da mu treba va²a root zaporka, budite izuzetno oprezni. Pod obi£nim okolnostima nikad ne biste smjeli okolo davati svoj root ra£un, osim ako administrirate stroj koji ima vi²e od jednog administratora.

7.18 Stvorite obi£nog korisnika

Sustav ¢e vas pitati treba li stvoriti ra£un obi£nog korisnika. Taj ra£un bi trebao biti va² glavni osobni login. Ne biste trebali koristiti ra£un roota u svakodnevne potrebe ili kao svoj osobni login. Za²to ne? Pa, jedan od razloga za izbjegavanje kori²tenja rootovih povlastica jest iznimna lako¢a kojom root moºe napraviti nepopravljivu ²tetu. Drugi razlog je ²to bi vas mogli prevariti programom koji je trojanski konj  iskori²tava va²e mo¢i nadkorisnika kako bi ugrozio sigurnost sustava na kojem Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 45

se nalazite. Ovu temu detaljnije obražuje svaka knjiga o administraciji Unix sustava  razmislite o £itanju ako jo² niste £uli za ovo. Korisni£ki ra£un nazovite kako god ºelite. Da vam je ime Ivica Peri¢, mogli biste koristiti peric, ivica, iperic ili ip.

7.19 Podr²ka za shadow lozinke

Zatim ¢e vas sustav pitati ºelite li uklju£iti shadow lozinke. To je sustav koji va² Linux sustav £ini malo sigurnijim. Na sustavu bez shadow lozinki, lozinke su pohranjene (enkriptirane) u datoteci koji svi mogu £itati, /etc/passwd. Ta datoteka mora biti £itljiva svakome tko se moºe logirati jer sadrºi klju£ne korisni£ke informacije, primjerice, kako pretvarati broj£ane oznake korisnika u login imena. Prema tome, mogu¢e je da netko pokupi va²u /etc/passwd datoteku i isproba sve mogu¢e kombinacije lozinki te ih tako otkrije. Ako su uklju£ene shadow lozinke, lozinke se umjesto toga pohranjuju u /etc/shadow, koju moºe £itati samo root. Dakle, preporu£amo vam da uklju£ite shadow lozinke. Ponovno pode²avanje sustava shadow lozinki se moºe obaviti u svakom trenutku, pomo¢u programa shadowconfig. Za vi²e informacija pogledajte /usr/doc/passwd/README.debian.gz nakon insta- lacije.

7.20 Izaberite i instalirajte prole

Sustav ¢e vas sada pitati ºelite li koristiti unaprijed pripremljene programske konguracije koje Debian nudi. Uvijek moºete odabrati, paket po paket, ²to ºelite instalirati na svoj novi stroj. To je svrha programa dselect, opisanog dolje. Ali, uz 2050 paketa u Debianu, to moºe biti dug zadatak! Zato imate mogu¢nost izabiranja zada¢a i prola. Zada¢a je posao koji ¢ete obavljati na stroju, kao ²to je programiranje u Perlu, pisanje HTML-a, ili obrada teksta na kineskom. Moºete izabrati vi²e zada¢a. Prol je kategorija kojoj ¢e va² stroj pripadati, kao ²to je mreºni posluºitelj ili osobna radna stanica. Za razliku od zada¢a, moºete izabrati samo jedan prol. Da skratimo, ako vam se ºuri, izaberite jedan prol. Ako imate vi²e vremena, izaberite prol Custom i odaberite skup zada¢a. Ako imate napretek vremena i ºelite vrlo precizno odrediti ²to ¢e se, a ²to ne¢e instalirati, presko£ite ovaj korak i koristite svu mo¢ dselecta. Uskoro ¢ete u¢i u dselect. Ako ste odabrali zada¢e ili prol, presko£ite korak Select u dselectu jer je odabir ve¢ zavr²en. Malo upozorenje o prikazanim veli£inama zada¢a: veli£ina pokazana za svaku zada¢u je zbroj veli£ina njenih paketa. Ako odaberete dvije zada¢e koje dijele neke pakete, stvarna potreba za diskom ¢e biti manja od zbroja veli£ina tih dviju zada¢a. Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 46

Nakon ²to dodate oba logina (root i osobni), na¢i ¢ete se u programu dselect. Prije toga svakako pro£itajte Uvod u dselect (dselect-beginner.hr.html ). dselect vam omogu¢ava odabir paketa koje ¢e se instalirati na va² sustav. Ako imate CD-ROM ili tvrdi disk sa dodatnim Debian paketima koje ºelite instalirati na svoj sustav, ili ste spojeni na Internet, to moºete odmah iskoristiti. Ina£e moºete iza¢i iz dselecta i pokrenuti ga kasnije, nakon ²to prenesete datoteke Debian paketa na svoj sustav. Dok radite u dselectu, morate biti nadkorisnik (root).

7.21 Logirajte se

Nakon ²to napustite dselect, ugledat ¢ete login prompt. Logirajte se pomo¢u izabranog osobnog logina i lozinke. Va² sustav je sada spreman za kori²tenje.

7.22 Namje²tanje PPP-a

NAPOMENA: Ako instalirate s CD-ROM-a i/ili ste spojeni izravno na mreºu, slobodno moºete presko£iti ovo poglavlje. Instalacijski sustav ¢e vas pitati za ove informacije samo ako mreºa jo² nije pode²ena. Osnovni sustav sadrºi potpun ppp paket. Taj paket vam omogu¢ava povezivanje na ISP pomo¢u PPP-a. Ovdje su neke osnovne upute za postavljanje PPP veze. Instalacijske diskete sadrºe program pppconfig koji ¢e vam pomo¢i u postavljanju PPP-a. Kada vas pita za ime va²e veze, svakako ju nazovite provider. ƒest problem u Hrvatskoj je poruka NO DIALTONE. Ameri£ki telefonski sustav ima druk£iji signal slobodnog biranja od na²ega, pa zato morate isklju£iti njegovo prepoznavanje. U inicijalizacijski string (dijalog Modem Intialization u pppconfigu) dodajte naredbu X3  dakle, ako je prije bio ATZ, sada ¢e biti ATZX3. Iznimka su ZyXeL modemi na kojima treba koristiti X4. Uz malo sre¢e, program pppconfig ¢e vas provesti kroz bezbolno namje²tanje PPP veze. Mežutim, ako to ne radi, pogledajte dolje za detaljne upute. Za postavljanje PPP-a potrebna su osnovna znanja pregledavanja i editiranja datoteka pod Linuxom. Za pregledavanje datoteka koristite zmore, odnosno zmore za saºete datoteke s nastavkom .gz. Na primjer, kako biste vidjeli README.debian.gz , napi²ite zmore README.debian.gz . Jedini editor koji dolazi s osnovnim sustavom je ae, koji se takožer pretvara da je vi. Vrlo ga je jednostavno koristiti, ali nema puno mogu¢nosti. Vjerojatno ¢ete poslije instalirati editore i preglednike bogatije mogu¢nostima, kao ²to je nvi, less i emacs. Editirajte /etc/ppp/peers/provider i zamijenite /dev/modem s /dev/ttyS# gdje # ozna£ava broj va²eg serijskog porta. Pod Linuxom, serijski portovi se broje od 0; va² prvi serijski port pod Linuxom se zove /dev/ttyS0. Sljede¢i korak je editiranje /etc/chatscripts/provider i dodavanje Poglavlje 7. Kori²tenje dbootstrapa za po£etnu konguraciju sustava 47

telefonskog broja va²eg providera, va²eg korisni£kog imena i lozinke. Nemojte brisati  q koji prethodi lozinci. To ²titi lozinku od pojavljivanja u log datotekama. \ Mnogi provideri umjesto tekstualne autentikacije za prijavljivanje koriste PAP ili CHAP. Drugi koriste oboje. Ako va² provider zahtijeva PAP ili CHAP, morat ¢ete slijediti druk£iji postupak. Odkomentirajte sve ispod niza za biranje (onoga koji po£inje s ATDT) u /etc/chatscripts/ provider, promijenite /etc/ppp/peers/provider kako je gore opisano i dodajte user ime gdje ime ozna£ava va²e korisni£ko ime kod providera na koji se poku²avate spojiti. Zatim, editirajte /etc/pap--secrets odnosno /etc/chap--secrets i tamo upi²ite svoju lozinku. Takožer ¢ete morati editirati /etc/resolv.conf i dodati IP adrese DNS-ova va²eg providera. Re- dovi u /etc/resolv.conf su u sljede¢em formatu: nameserver xxx.xxx.xxx.xxx gdje xevi ozna- £avaju brojeve IP adrese. Osim ako je postupak spajanja na va²eg providera druk£iji od ve¢ine ISP-ova, gotovi ste! Uklju£ite PPP vezu pokretanjem pon kao root i pratite tijek naredbom plog. Za isklju£enje koristite poff, opet kao root.

7.23 Instaliranje ostatka sustava

Informacije o instaliranju ostatka va²eg Debian sustava sadrºi odvojen dokument, Uvod u dselect (dselect-beginner.hr.html ). Ako koristite prole ili zada¢e iz `Izaberite i instalirajte prole' on page 36, nemojte zaboraviti presko£iti korak Select u dselectu. 48

Poglavlje 8

Daljni koraci i kamo nakon toga

8.1 Ako ste novi u Unixu

Ako ste novi u Unixu, vjerojatno biste trebali kupiti nekoliko knjiga i pro£itati ih. Unix FAQ ( ftp:// rtfm.mit.edu/pub/usenet/news.answers/unix-faq/faq/ ) sadrºi vi²e referenci (engleskim) knji- gama i Usenet grupama koje ¢e vam biti od pomo¢i. Takožer moºete pogledati UserFriendly Unix FAQ (http://www.camelcity.com/~noel/usenet/cuuf-FAQ.htm ). Evo kratkog popisa literature na hrvatskom:

Ivan Magli¢: Uvod u UNIX (1991., INA Info) • Que development group: UNIX u primjeni (1994., Znak) • Aco Dmitrovi¢: LINUX, UNIX za svakoga (1995., vlastita naklada autora) • Mario šagar: UNIX i kako ga koristiti (V. izdanje, 1995., Korijandol) • John R. Levine, Margaret Levine Young: UNIX za neznalice (1997., Znak) • Hrvatske Usenet grupe hr.comp.linux i hr.comp.unix su izvrsno mjesto ako trebate ne£iju pomo¢. Na BBS-ovima postoje UNIX.HR i Linux.CL. Linux je implementacija Unixa. Linux Documentation Project (LDP) ( http://www.linuxdoc. org/) je sakupio vi²e HOWTO-a i ra£unalnih knjiga vezanih za Linux. Ve¢ina tih dokumenata se moºe lokalno instalirati; jednostavno instalirajte paket doclinuxhtml (HTML verzije) ili paket doclinuxtext (ASCII verzije), a zatim pogledajte u /usr/doc/HOWTO . Mežunarodne verzije LDP HOWTO-a su takožer dostupne kao Debian paketi: HTML i tekstualne verzije hrvatskih prijevoda sadrºi paket doclinuxhr (naºalost, on jo² nije dio stabilne distribucije). Informacije speci£ne za Debian se mogu na¢i dolje. Poglavlje 8. Daljni koraci i kamo nakon toga 49

8.2 Kako se orijentirati na Debian

Debian je mal£ice druga£iji od drugih distribucija. ƒak i ako su vam druge distribucije Linuxa poznate, trebali biste znati neke stvari o Debianu koje ¢e vam pomo¢i u odrºavanju sustava u dobrom, £istom stanju. Ovo poglavlje sadrºi materijale koji ¢e vam pomo¢i u orijentiranju; ne namjerava biti uvod u kori²tenje Debiana, nego samo vrlo kratak pogled na sustav za one kojima se jako ºuri. Najvaºniji koncept kojeg trebate prihvatiti je Debianov paketni sustav. U biti, velike dijelove svog sustava morate smatrati prepu²tenima paketnom sustavu. Mežu njima su:

/usr (osim /usr/local) • /var (moºete napraviti /var/local i tamo biti sigurni) • /bin • /sbin • /lib • Na primjer, ako zamijenite /usr/bin/perl , to ¢e raditi, ali ako onda nadogradite svoj paket perl, datoteka koju ste tamo stavili ¢e biti zamijenjena. Stru£njaci to mogu zaobi¢i stavljanjem paketa na hold u dselectu.

8.3 Literatura i informacije

Ako trebate informacije o pojedinom programu, prvo biste trebali probati man program , odnosno info program . /usr/doc takožer sadrºi puno korisne dokumentacije. /usr/doc/HOWTO i /usr/doc/FAQ sadrºe puno osobito zanimljivih informacija. Debianove WWW stranice (http://www.debian.org/ ) sadrºe veliku koli£inu dokumentacije o De- bianu. Konkretno, pogledajte Debian FAQ (http://www.debian.org/doc/FAQ/ ) i arhive Debiano- vih mailing listi (http://www.debian.org/Lists-Archives/ ). Zajednica Debiana podrºava samu sebe; kako biste se pretplatili na jednu ili vi²e Debianovih mailing listi, pogledajte stranicu za pretpla¢ivanje na mailing liste (http://www.debian.org/MailingLists/subscribe ).

8.4 Kompajliranje novog kernela

Za²to bi netko ºelio kompajlirati novi kernel? To £esto nije nuºno jer standardni kernel isporu£en s Debianom radi na ve¢ini konguracija. Mežutim, korisno je kompajlirati novi kernel kako biste: Poglavlje 8. Daljni koraci i kamo nakon toga 50

radili s hardverom ili opcijama izostavljenim iz standardnog kernela, kao ²to je APM ili SMP; • optimizirali kernel uklanjanjem beskorisnih drivera, ²to ubrzava dizanje i smanjuje veli£inu • kernela (memorija kernela se ne moºe swapati na disk)

koristili opcije kernela koje standardni kernel ne podrºava (kao ²to je mreºni rewall) • radili na razvojnom kernelu • impresionirali prijatelje, isprobali nove stvari • Nemojte se bojati kompajliranja novog kernela. Zabavno je i isplativo. Za kompajliranje kernela na Debian na£in potrebni su vam neki paketi: kernelpackage , kernelsource2.0.35 (najnovija verzija u vrijeme pisanja), fakeroot i nekoliko drugih koji su vjerojatno ve¢ instalirani (pogledajte /usr/doc/kernel--package/README.gz za potpuni popis). Primjetite da svoj kernel ne morate kopmajlirati na Debian na£in; no, mislimo da je kori²tenje paketnog sustava za instala- ciju kernela sigurnije i lak²e. Zapravo, svoj izvorni kod kernela umjesto iz kernelsource2.0.35 moºete uzeti ravno od Linusa i jo² uvijek koristiti kernelpackage za kompajliranje. Primjetite da ¢ete potpunu dokumentaciju o kori²tenju kernelpackage na¢i u /usr/doc/kernel--package . Ovo poglavlje sadrºi samo kratak uvod. Nadalje ¢emo pretpostavljati da ¢e se va² izvorni kod kernela nalaziti u /usr/local/src te da je verzija va²eg kernela 2.0.35. Kao root stvorite direktorij pod /usr/local/src i promijenite njegovog vlasnika na svoj obi£ni ne-root ra£un. Preko svog obi£nog ne-root ra£una, užite u direk- torij u kojem ºelite ostaviti kod kernela (cd /usr/local/src ), otpakirajte kod kernela (tar xzf /usr/src/kernelsource2.0.35.tar.gz ), užite u stvoreni direktorij (cd kernelsource2.0.35/ ). Sada moºete kongurirati kernel (make xconfig ako je X11 instaliran i pode²en, a ina£e make menuconfig). Uzmite si vremena za £itanje ra£unalne pomo¢i i izabirite paºljivo. Kada dvojite, obi£no je bolje uklju£iti driver (program koji upravlja hardverskim dodacima, kao ²to su Ethernet kartice, SCSI kontroleri, i tako dalje) za kojeg niste sigurni. Budite paºljivi: druge opcije, nevezane za odreženi hardver, bi trebalo ostaviti na zadanoj vrijednosti ako ih ne razumijete. Nemojte zabo- raviti odabrati "Kernel daemon support (e.g. autoload of modules) u "Loadable module support (ina£e nije odabrano) ili ¢e va²a Debian instalacija imati problema. 1 O£istite stablo i parametre kernelpackage pokretanjem /usr/sbin/makekpkg clean . Sada kompajlirajte kernel: fakeroot /usr/sbin/makekpkg -revision=vlastiti.1.0 kernel_image . Broj verzije 1.0 moºete mijenjati po volji; to je samo broj verzije po kojem ¢ete raspoznavati svoje izgražene kernele. Isto tako moºete staviti bilo koju rije£ umjesto vlastita (na primjer, ime ra£u- nala). Kompajliranje kernela moºe poprili£no potrajati, ovisno o brzini va²eg stroja. 1Primjetite da je kerneld zamijenjen kmodom i morate umjesto toga odabrati Kernel module loader. Debian 2.1 ne podrºava u potpunosti Linux 2.2 kernel; pogledajte `Kori²tenje Linux 2.2 kernela s Debianom 2.1' on page 48 za detalje i zaobilaznice. Poglavlje 8. Daljni koraci i kamo nakon toga 51

Kada kompajliranje zavr²i, moºete instalirati svoj vlastiti kernel kao i svaki drugi paket. Kao root pokrenite dpkg i ../kernelimage2.0.35 podarh _vlastita.1.0_m68k.deb . Dio podarh je opcionalna podarhitektura, koja ovisi o postavljenim opcijama kernela. dpkg i kernelimage... ¢e instalirati kernel, kao i neke druge zgodne potporne datoteke. Na primjer, pravilno ¢e se insta- lirati System.map (korisno za nalaºenje problema u kernelu), te /boot/config--2.0.35 , sa va²om trenutnom konguracijom. Va² novi paket kernelimage2.0.35 je takožer dovoljno pametan da koristi lilo za osvjeºavanje informacija o snimci kernela za dizanje, pa ne morate ponovo pokretati lilo. Ako ste stvorili paket modula, morat ¢ete instalirati i njega. Vrijeme je za ponovno dizanje sustava: paºljivo pro£itajte sva upozorenja koja su gornji koraci moºda dali i pokrenite shutdown r now . Za vi²e informacija o kernelpackage pro£itajte /usr/doc/kernel--package .

8.5 Kori²tenje Linux 2.2 kernela s Debianom 2.1

Debian 2.1 nije provjeren za kori²tenje s Linux 2.2 kernelom. Mežutim, ako ste spremni skinuti nekoliko paketa s ftp://ftp.debian.org/debian/dists/unstable// , trebali biste imati rade¢i sustav. O£ekujemo da ¢emo uskoro dodati 2.2 kompatibilnost; za novije informacije pogledajte stranice Debiana 2.1 (http://www.debian.org/releases/2.1/ ). Za vi²e paketa se zna da nisu kompatibilni s 2.2 kernelom. Nesluºbeni Debian GNU/Linux 2.2 popis (http://www.debian.org/releases/2.1/running-kernel-2.2 ) bi mogao biti koristan u njihovu nalaºenju. 52

Poglavlje 9

Tehni£ke informacije o boot-oppies

9.1 Izvorni kod

Paket bootfloppies sadrºi sav izvorni kod i dokumentaciju instalacijskih disketa.

9.2 Izgraživanje lokalizirane instalacije

1. Instalirajte paket bootfloppies .

2. Užite u direktorij /usr/src/boot--floppies .

3. Editirajte Makefile i promijenite LINGUA=C u LINGUA=hr. Takožer promijenite vrijednost varijable archive u stazu do va²e Debian arhive (tj. montiranog CD-ROM-a).

4. Pokrenite make.

5. Upravo ste izgradili hrvatsku Rescue disketu ( resc*.bin) i root datote£ni sustav (root.bin). (Osnovni sustav  base  je jedinstven za sve jezike.)

9.3 Rescue disketa

Rescue disketa ima Ext2 datote£ni sustav (ili FAT datote£ni sustav, ovisno o va²oj arhitekturi) i morali biste joj mo¢i pristupiti iz svega ²to moºe montirati EXT2 odnosno FAT diskove. Linux kernel je smje²ten u datoteci linux. Datoteka root.bin je gzipom saºeta snimka 1.4 MB Minix odnosno EXT2 datote£nog sustava koja ¢e se u£itati u RAM disk i koristiti kao root datote£ni sustav. Poglavlje 9. Tehni£ke informacije o boot-oppies 53

9.4 Zamjenjivanje kernela na Rescue disketi

Ako budete morali zamijeniti kernel na Rescue disketi, va² novi kernel sljede¢e mogu¢nosti mora imati ugražene, a ne u modulima:

Initial RAM disk • FAT, Minix i EXT2 datote£ni sustavi (nekim arhitekturama FAT i/ili Minix datote£ni sustavi • nisu potrebni  pogledajte izvorni kod)

ELF executables • Svoj novi kernel kopirajte u datoteku linux na Rescue disketi i zatim pokrenite skriptu rdev.sh koja se nalazi na disketi. No, na BVM i Motorola VMEbus sustavima trebali biste koristiti alat vmelilo, uz datoteku vmelilo.conf koja se nalazi u direktoriju /etc na disketi. Takožer moºete zamijeniti datoteku modules.tgz na Driver disketi. Ta datoteka jednostavno sadrºi gzipom saºetu tar arhivu /lib/modules/\textit{kernel--ver} ; pripremite je iz roota datote£- nog sustava tako da svi po£etni direktoriji takožer budu u njoj.

9.5 Diskete osnovnog sustava

Diskete osnovnog sustava sadrºe 512-bajtno zaglavlje i dio gzipom saºete tar arhive. Ako maknete zaglavlja i zatim spojite sadrºaje disketa osnovnog sustava, rezultat bi trebao biti saºeta tar arhiva. Ona sadrºi osnovni sustav koji ¢e se instalirati na va² tvrdi disk. Nakon ²to se ova arhiva instalira, morate pro¢i kroz korak Konguracija osnovnog sustava u instalacijskom sustavu, te druge korake za konguriranje mreºe i instaliranje operativnog sustava te modula prije nego sustav postane mogu¢e koristiti. 54

Poglavlje 10

Administrativno

10.1 O ovom dokumentu

Ovaj dokument je pisan u SGML-u, pomo¢u DebianDoc DTD-a. Izlazne formate proizvode pro- grami iz paketa debiandocsgml . Kako bismo olak²ali odrºavanje ovog dokumenta, koristimo vi²e mogu¢nosti SGML-a, kao ²to su entiteti i ozna£eni dijelovi. One igraju ulogu koja odgovara varijablama i uvjetima u programskim jezicima. SGML izvorni kod ovog dokumenta sadrºi informacije o svakoj razli£itoj arhitekturi  ozna£eni dijelovi se koriste za izoliranje teksta koji je speci£an za arhitekturu.

10.2 Pridono²enje ovom dokumentu

Ako imate problema ili prijedloga koji se ti£u ovog dokumenta, vjerojatno biste ih trebali predati kao bug izvje²taj na paket bootfloppies . Pogledajte paket bug ili pro£itajte ra£unalnu dokumentaciju Debianovog sustava pra¢enja bugova (http://www.debian.org/Bugs/ ). Bilo bi lijepo da pogledate otvorene bugove na bootoppies (http://www.debian.org/Bugs/db/pa/lboot-floppies.html ), kako biste vidjeli je li va² problem ve¢ prijavljen. Ako je tako, moºete poslati dodatnu potvrdu ili korisne informacije na , gdje je XXXX broj ve¢ prijavljenog buga. Jo² bolje, uzmite primjerak SGML izvornog koda ovog dokumenta i napravite zakrpe za njega. SGML izvorni kod se moºe na¢i u bootfloppies ; poku²ajte n¢i najnoviju verziju u unstable (ftp://ftp.debian.org/debian/dists/unstable/ ) distribuciji. Uskoro ¢e biti dostupan i pristup CVS-om. Molimo vas, nemojte izravno kontaktirati autore ovog dokumenta. Takožer postoji lista za rasprave o bootfloppies , ²to uklju£uje rasprave o ovom priru£niku. Mailing lista je . Poglavlje 10. Administrativno 55

Upute o pretpla¢ivanju na tu listu se mogu na¢i na stranici za pretpla¢ivanje na Debianove ma- iling liste (http://www.debian.org/MailingLists/subscribe ); ra£unalna arhiva se nalazi mežu arhivama Debianovih mailing lista (http://www.debian.org/Lists-Archives/ ).

10.3 Ve¢i prilozi

Ovom dokumentu su pridonijeli mnogi, mnogi korisnici i razvijatelji Debiana. Osobitu paºnju zas- luºuje Michael Schmitz (podr²ka za m68k), Frank Neumann (prvotni autor Debian Installation Ins- tructions for Amiga (http://www.informatik.uni-oldenburg.de/~amigo/debian_inst.html )), Arto Astala, Eric Delaunay (informacije o SPARC-u), Tapio Lehtonen i Stéphane Bortzmeyer za brojne ispravke i dodatke. Izuzetno koristan tekst i informacije pruºio je Jima Minthe, Debian FAQ ( http://www.debian.org/ doc/FAQ/), Linux/m68k FAQ (http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html ), Linux for SPARC Processors FAQ (http://www.ultralinux.org/faq.html ), Linux/Alpha FAQ (http://www.alphalinux. org/faq/FAQ.html ) i drugi. Odrºavatelje tih slobodno dostupnih i bogatih izvora informacija ne smijemo zaboraviti.

10.4 Priznanje za²titnih znakova

Svi za²titni znakovi su vlasni²tvo vlasnika tih za²titnih znakova. 56

Poglavlje 11

Pogovor prijevodu

Ovaj prijevod trenutno odrºava Matej Vela, . Ako imate komentara ili moºete pomo¢i u prevoženju, slobodno mi se obratite.