Gimnazija Požega 1699. – 2019.

Spomenica prigodom 320. obljetnice osnutka škole Gimnazija Požega 1699. – 2019. Spomenica prigodom 320. obljetnice osnutka škole

Nakladnik Gimnazija, 34000 Požega, Dr. Franje Tuđmana 4/a e-pošta: [email protected], www.gimpoz.hr

Za nakladnika dr. sc. Vesna Vlašić

Glavni urednik Ivo Žanetić

Uredništvo Anamarija Ivčetić, Ivana Kajinić Čenić, Marija Mrkojević, Nataša Puljašić, Dragan Siluković, Manuela Zima-Čevapović, Ivo Žanetić

Autori i izvori fotografija Željko Balog, Marija Mrkojević, Lea Kovačević, Gradski muzej Požega, Arhiv Gimnazije u Požegi

Slika na ovitku Fotografija detalja rukopisa „Historia memorabilia in Gymnasio Posegano“ (1776. - 1820.) iz fundusa Državnog arhiva u Slavonskom Brodu – Odjela u Požegi (foto: Marija Mrkojević)

Lektura i korektura Anamarija Ivčetić, Ivana Kajinić Čenić, Nataša Puljašić, Ivo Žanetić

Suradničke ustanove i nakladnici Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Požeško-slavonska županija, Grad Požega, Hrvatski školski muzej, Državni arhiv u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi, Gradski muzej Požega, Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Naklada Slap d.o.o. iz Jastrebarskog, Društvu za hrvatsku povjesnicu iz Požege

Grafičko oblikovanje i prijelom Tomislav Čenić

Vizualni identitet Gimnazije Denis Treskanica - Agencija Točka, Požega

Mjesto i godina izdavanja Požega, 2020.

Naklada 250 primjeraka

Tisak i uvez MediaPrint – Tiskara Hrastić, Zagreb

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001057464.

ISBN 978-953-58453-7-9 (TISKANO IZDANJE) ISBN 978-953-58453-8-6 (PDF)

Objavljivanje ove publikacije sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Publikacija je dostupna u elektroničkoj formi na internetskoj adresi www.gimpoz.hr. Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u tekstu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod. Dio sadržaja ove publikacije vjerno je prenesen iz prethodnih, nekih vrlo starih, publikacija pa se Nakladnik i Uredništvo ograđuju od mišljenja i stavova izrečenih u njima. Bilo koji dio ove publikacije smije biti objavljen ili pretiskan bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava uz točno i potpuno navođenje odgovarajućih bibliografskih podataka. Gimnazija Požega 1699. – 2019.

Spomenica prigodom 320. obljetnice osnutka škole

Požega, 2020. Sadržaj

Pozdravna riječ 9 Centar za usmjereno obrazovanje (1975. - 1992.) 51 Povijesni pregled srednjoškolskog 51 Predgovor 11 obrazo­vanja u Požegi do 1976.* Poljoprivredni školski centar 51 Poslanje i značaj* 20 Srednja škola s metalskim, elektro i 52 Ishodišna značenja požeške Gimnazije 21 građevinskim usmjerenjem (MEG) Utjecaj požeške Gimnazije na selo i poljoprivredu 21 Školski centar za ekonomsko i 54 Utjecaj požeške Gimnazije na gospodarske prilike 22 trgovinsko obrazovanje Požeška Gimnazija i biskupski orfanotrofij 23 Ukidanje gimnazijskog programa u 55 * Utjecaj požeške Gimnazije na kulturni život 23 prvom razredu 1975./76. šk. god. Utjecaj požeške Gimnazije na znanost 24 Djelatnost Centra od osnivanja 57 1976./77. do kraja 1978./79. šk. god.* Utjecaj požeške Gimnazije na društvena zbivanja 24 Rad u pripremnom stupnju 62 Utjecaj požeške Gimnazije djelovanjem istaknutih 25 srednjeg obrazovanja* profesora i učenika Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Rad u završnom stupanju srednjeg 63 Akademici 30 obrazovanja – neproizvodna usmjerenja* 4 Povijest 36 Centar u nastavku reforme obrazovanja 65 od 1982 — 1988. godine* Prilike u Požeškoj kotlini i oko nje prije osnutka 36 * Gimnazije* Nastavničko vijeće - pripremna faza 66 * Ključni događaji i promjene od osnutka do 39 Nastavničko vijeće – neproizvodna zanimanja 67 * reforme obrazovanja 1975. godine Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju 68 Osnivanje 39 Obrazovanje uz rad i iz rada 69 * Gramatička škola (1699. – 1726.) 40 Osvrt na deset godina rada 69 Viša gimnazija (1726. – 1761.)* 40 Centra „Zvonko Brkić”* Academia Posegana (1761. – 1776.)* 41 Rad Centra iz perspektive novoga doba 72 Gimnazija pod upravom pavlina, 43 Gimnazija od 1991. godine do danas 78 ekspavlina, svjetovnih svećenika i Početak u teškom ratnom 78 * franjevaca (1773. – 1864.) vremenu (1991. – 1994.) Gimnazija pod upravom 45 Vrijeme obnove školske zgrade i uspostave 79 svjetovnjaka (1864.-1945.) Požeške biskupije (1995. – 1999.) Socijalistički odgoj i obrazovanje 49 Godine slavlja, ponosa i 80 * (1945. - 1976.) zamaha (1999. – 2009.) Nova epoha od 2009./2010. godine - 81 Srednji vijek – samostanske škole za buduće 125 nova zgrada i državna matura redovnice, kćeri plemića i imućnih građana Obnova tradicije i ugleda škole 82 Novi vijek – pedagoški mislioci traže 126 Proslava 300. obljetnice 82 jednako obrazovanje za muškarce i žene Kulturna i javna djelatnost 84 Počeci obveznog školovanja žena u Hrvatskoj 128 Izvannastavne aktivnosti 85 Prve privatne učenice Gimnazije u 129 Požegi 1904./1905. školske godine Izleti i ekskurzije 88 Prve redovne učenice požeške 132 Gimnazijski projekti i suradnje 89 Gimnazije 1917./18. školske godine Obilježavanje 320. obljetnice 95 Ravnopravno školovanje žena i 134 Učenički uspjesi i postignuća 98 muškaraca od 1945. godine Kako obnovljenu školu vide novi 104 Devedeset maturantskih generacija* 137 naraštaji maturanata? Prvi ispit zrelosti 1874. godine 137 Sažetak postignuća od obnove škole do danas 106 Propisi za ispite zrelosti u 138 (1992. – 2019.) gimnazijama od 1908. godine Izdvojene povijesne teme 112 Pravila o ispitu zrelosti od 1923. godine 139 Fra Ivan Požežanin za Latinsku školu u Požegi g. 112 Propisi o završnim ispitima na 140 1637.* gimnaziji od 1945. do 1964. godine Fra Ivanova obitelj i njegovo 113 Teme na pismenom ispitu iz 143 školovanje u Italiji hrvatskog jezika (1874. - 1964.) Fra Ivanovo zauzimanje u Rimu za 113 Teme odabrane za domaći rad 1963/64. 145 osnivanje latinske škole u Požegi * Društvo za potporu siromašnih učenika 147 5 Teške prilike i zaduženja u 115 Inicijativa i osnivanje Društva 1870. godine 148 franjevačkoj provinciji Bosni Napredak i sve veći uspjesi Društva 149 Srebrnoj remete Fra Ivanov plan Statistički pregled stanja i djelovanja 151 Fra Ivan kao nastavnik gimnazije u Velikoj 116 Društva od 1874/5. do 1904/5. i kobno imenovanje za prizrenskog biskupa Otežan rad Društva uoči i tijekom 153 Što možemo zaključiti o postojanju 117 Prvog svjetskog rata latinske škole u Požegi? Egzistencija Društva između dva svjetska rata 154 Pedeset i pet tisuća učenika Požeške gimnazije* 118 Pošasti Drugog svjetskog rata i 156 Dokumenti s popisima i brojnost 118 gašenje Društva 1944. godine učenika po razdobljima Značaj Društva za Požešku kotlinu i šire 157 Mnogobrojne i raznovrsne izvannastavne 121 aktivnosti – tradicija škole Profesorska i učenička knjižnica 159 Domoljublje i politički aktivizam 123 Ustroj i razvoj knjižnice od 160 gimnazijske mladeži osnutka do 1976. godine Obrazovanje djevojaka i prve učenice Gimnazije u 124 Djelovanje knjižnice unutar Centra za 164 Požegi* usmjereno obrazovanje (1976. – 1991.) Obrazovanje djevojaka u Starom vijeku 125 Djelovanje knjižnice nakon obnove 165 Gimnazije 1991./92. školske godine Nastava fizike u našoj školi* 166 Uspomene i osvrti 198 Preteče fizike – historia naturalis od 1778. 166 g. i naravoslovne znanosti od 1850. g. Sličice s izložbe prigodom 200 godišnjice (1926.) – 198 tradicije i kultura Gimnazije* Fizika kao nastavni predmet od 167 1872/73. školske godine »Thallerova Gospa«. 199 Ciljevi, zadaci i metodika nastave fizike 168 Gimnazijske zastave. 200 Seminar iz prirodnih nauka i laboratorijski 168 Marijina kongregacija. 201 rad u redovnoj nastavi fizike 1Raznovrsne đačke domoljubne 202 Zbirka nastavnih pomagala i učila 169 aktivnosti i školski radovi. za pravilno učenje fizike Literarno društvo. 206 Požeški kinoklubovi 171 »Slavonac«. 207 Kinoklub “Gimnazija” 171 »B i s e r n i c a« - Tamburaško 208 Filmska radionica 172 društvo nadbiskupskog sirotišta. GFR FILM-VIDEO 172 Naraštaj »Sokolskog društva«. 210 Hrvatski Sokol. 211 Nasljeđe 176 Hrvatski katolički Orao. 211 Blago požeške Gimnazije 178 Nogometni klub. 212 Muzejske zbirke Gimnazije u Požegi 179 Ferijalni savez. 212 Zbirka zaštićenih knjiga 182 Hrvatska đačka skautska četa. 212 Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Zbirka učila iz fizike 185 Ručni rad u gimnaziji. 213 Građa iz Gradskog muzeja u Požegi 187 Srednjoškolska ekstenzija. 213 6 Građa iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - 188 Podmladak društva Crvenog križa. 214 Odjel u Požegi Profesorska knjižnica i naučna pomagala. 214 Historia memorabilia in Gymnasio Posegano 189 (1776. - 1820.) Dvorana za fizički odgoj: Nekad san - danas 217 stvarnost* Godišnja izvješća i druge publikacije 191 U sedmom i osmom razredu gimnazije 1914. - 219 Godišnja izvješća Gimnazije u Požegi 191 1916.* Različite prigodne publikacije 192 Doživotno „dovoljan“ 221 Publikacije iz projekta „GEL – 193 Naš meteorolog Andrija 224 Gimnazijski ekološki laboratorij“ Sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Požegi* 226 Školski listovi 195 Sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana 228 Sadašnjost 232 Izvori 292 Prirodno i društveno okružje 232 Tiskana građa 292 Učenici 234 e-Građa 296 Postupak upisa u prvi razred 235 Godišnji izvještaji Gimnazije u Požegi 297 Gimnazija kao ustanova 237 Dodatak 300 Nastavni planovi 241 Popis djelatnika (1699. – 2019.) 300 Plan izvannastavnih i izvanškolskih 248 aktivnosti, programa i projekata Popis ravnatelja 302 Tijela i službe 254 Matić, T., Starješine požeških isusovaca 304 (1698. - 1773.), Sarajevo, 1935. Članovi nastavničkog vijeća 258 i njihova zaduženja MATICA SPOSOBNIH 1873. - 1923. 308 Knjižnica 264 MATICA SPOSOBNIH 1916. - 312 1927. (*podaci sežu od 1912.) Knjižnična građa 264 MATIČNA KNJIGA O SLUŽBENICIMA 314 Aktivnosti knjižnice 268 DRŽAVNE REALNE GIMNAZIJE U POŽEGI Muzej 269 MATIČNA KNJIGA GIMNAZIJE 320 Zvjezdarnica 273 U SLAVONSKOJ POŽEGI Državna matura 275 Popis maturanata od 1992. do 2019. godine* 332 Aktualni zakonski okvir i reformski procesi 276 Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 278 Reforma kurikula 278 7 Osnovne postavke reforme kurikula 279 Kurikulumski sustav 280 Škola za život 280 Pogled u budućnost 284 Misija i vizija 285 Strateška uporišta i zadaće 286 Prioritetni razvojni ciljevi 287 Stara gimanazijska zastava s likom sv. Alojzija, zaštitnika mladih Arhiv GMP Pozdravna riječ

Poštovani čitatelju, izuzetna mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti Vas na poduzeća. Za to im od sveg srca svima veliko HVALA! početku ove Spomenice u povodu 320. obljetnice osnutka Osobitu zahvalnost za financijsku i drugu potporu u naše Gimnazije, škole čije višestoljetno trajanje snažno pripremi i objavljivanju ove Spomenice iskazujem obilježava Požegu i Slavoniju, ali i cijelu nam domovinu - Ministarstvu znanosti i obrazovanja Hrvatsku. Ova knjiga kruna je našeg rada u bogatom - Požeško-slavonskoj županiji cjelogodišnjem programu obilježavanja godine začetka - Gradu Požegi i povijesno dugog, praktično neprekinutoga niza - Hrvatskom školskom muzeju godina predanog i plodnog odgajanja i srednjoškolskog - Državnom arhivu u Slavonskom obrazovanja mladih iz našega šireg zavičaja. Mnogočega Brodu – Odjelu u Požegi na tom putu vrijedno se i danas prisjetiti, kako bismo - Zavodu za znanstveni i bolje znali tko smo i odakle, kolika je cijena toga što - umjetnički rad HAZU u Požegi smo i gdje smo te koliko toga još možemo i trebamo za - Gradskom muzeju Požega sebe i svoj narod učiniti. - Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega - Nakladi Slap d.o.o. iz Jastrebarskog Spomenica povodom 320. obljetnice osnutka Gimnazije - Društvu za hrvatsku povjesnicu iz Požege u Požegi okuplja zapise bivših i sadašnjih profesora - te posebno obitelji Filipa Potrebice. naše škole koji su u gimnazijskim izvješćima, redovnim i prigodom velikih obljetnica, ili u posebnim stručnim i Poštovani, mi ćemo nastaviti marljivo prikupljati i 9 znanstvenim radovima te člancima u javnim glasilima, obrađivati građu, a Vas pozivamo da nam ukažete sažimali cijelu povijest naše škole do svog vremena, na moguće propuste, pogreške i nedostatke ili pak detaljno obrađivali neku važnu povijesnu temu ili se prinesete izvorni dokument što će obogatiti naše osvrtali na ključne suvremene događaje. Obim posla spoznaje o gimnaziji i njene muzejske i arhivske zbirke. kojeg su urednici trebali učiniti i vrijeme što im je za to Ova knjiga plod je našeg dragovoljnog rada te velike bilo dano u konačnici nije dopustilo podići Spomenicu ljubavi i poštovanja prema „staroj majci“ Gimnaziji na besprijekornu razinu stručne ili znanstvene i najbolje je što smo u zadanim okvirima umjeli i monografije, ali je odgovorno i cjelovito predstavilo mogli prirediti. Ispričavamo se ukoliko smo bilo koga, našu staru Gimnaziju, uvjereni smo, u poučnome, pogreškom ili propustom, povrijedili ili oštetili, to zanimljivome i stilski raznovrsnome, a ipak skladno nismo učinili namjerno. povezanome pismu, nastalom u rasponu većem od Uza sve njene moguće nedostatke, ponosna sam na jednoga stoljeća, što predstavlja veliku vrijednost samo ukupnu vrijednost koju ova Spomenica donosi i s po sebi. punom odgovornošću prve žene ravnateljice požeške Gimnazije predajem Vam je u ruke. Gimnazija i njeno slavlje ne bi bili kakvi jesu bez suradnje i podrške njenih učenika i njihovih roditelja Ravnateljica te mnogih znanih i neznanih pojedinaca, ustanova i dr. sc. Vesna Vlašić Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

10

Stara gimanazijska zastava s grbom grada Požege Arhiv GMP Predgovor

Tri puna stoljeća i još dvadeset godina djeluje naša drugih ustanova, odvažno smo i poletno preuzeli zadaću požeška Gimnazija. „U rečenim je stoljećima stara sastaviti knjigu što će objediniti dosadašnje preglede požeška gimnazija bila svjedokinja nesamo općenite povijesti i prikazati razvoj Gimnazije u kontinuitetu od povijesti našega naroda, nego je vršila jaki kulturno- osnutka do sadašnjosti. prosvjetni utjecaj nesamo u požeškoj dolini, nego i u Na ovaj izazovan, uzbudljiv i do kraja neizvjestan put cijeloj Slavoniji i dalje u Hrvatskoj. Time je izgradila sastavljanja spomen-knjige krenuli smo17. listopada jedan dio naše kulture i prosvjete i sada zaprema 2018. godine u 12 sati i 20 minuta kada je započeo prvi mnogu stranicu hrvatske kulturne historije.“ (Valečić sastanak Povjerenstva kojemu su nazočili: ravnateljica 1927: 3-4) dr. sc. Vesna Vlašić, psiholog Ivo Žanetić, kroatistica, sociologinja i knjižničarka Ivana Kajinić-Čenić, Poštovani čitatelju, odmah na početku popeli smo povjesničar i geograf Dragan Siluković te povjesničarka se na ramena našega velikog prethodnika, profesora i kroatistica Nataša Puljašić. Odmah nakon sastanka, Gabrijela Valečića koji je daleke, a zapravo povijesno u urednički tim pozvane su pedagoginja Manuela tako bliske 1927. godine zapisao dvije navedene Zima-Čevapović i Anamarija Ivčetić, informatologinja rečenice u drugom odjeljku svog Predgovora Povijesti i profesorica hrvatskoga jezika, a nedugo zatim i požeške gimnazije u Spomen-izvještaju Državne realne novozaposlena profesorica hrvatskoga jezika Marija 11 gimnazije u Slavonskoj Požegi 1926.-7. godine. Veći dio Mrkojević, vješta fotografkinja. Zamišljeno je da knjiga ove Spomenice sačinili smo upravo rabeći radove naših obuhvati povijest škole od osnutka do danas, da se u prethodnika predanih odgoju i obrazovanju mladih nju uključi i razdoblje u kojemu su ukinuti gimnazijski Požege, Požeštine, cijele Slavonije i šire, ali i zalaganju programi, a škola sa svim ljudskim i materijalnim za dobrobit hrvatskoga puka te oblikovanju hrvatskoga potencijalom uključena u jedinstveni Centar za kulturnoga bića: Babića, Stručića, Völgyija, Mazeka, usmjereno obrazovanje od 1976./77. do 1990./91. Kučere, Kuntarića, Kempfa, Valečića, Matića, Buturca, školske godine te da se bogato i pregledno prikaže Petkovića, Peića, Potrebice (njega ponajviše), Jelčića… rad škole od obnove gimnazijskih programa 1991./92. Penjali smo se na njihova ramena i ramena mnogih školske godine do danas. Planirali smo izraditi tiskanu i drugih, manje poznatih, kako bismo vidjeli bolje i elektroničku inačicu knjige, a kao krajnji rok za predaju dosegnuli što više u ovoj zahtjevnoj zadaći. Radili smo rukopisa u tisak odredili prosinac 2019. godine, kako bi sustavno, predano i odgovorno, većinom u slobodnom promocija knjige mogla biti upriličena u siječnju 2020. vremenu, nastojeći pronaći u međuvremenu zametnuta godine. i zapetljana klupka te ih raspetljati i pohvatati relevantne Značajan dio naslijeđenoga blaga i tradicije naše niti za istkati cjelovitu i skladnu Spomenicu dostojnu Gimnazije predstavljaju mnogobrojni i raznovrsni prethodnika i ugleda naše stare, duhovno i materijalno, radovi o njenoj povijesti, što su ih bivši i sadašnji bogate škole. Vlastitim snagama i uz pomoć suradnika iz profesori objavljivali u redovnim ili prigodničarskim godišnjim izvješćima, posebnim stručnim i znanstvenim Gimnazije pod upravom isusovaca, a osobito njihove radovima ili člancima u javnim glasilima. Te radove pedagogije i metodike. možemo ugrubo razvrstati u tri skupine: Najviše radova što obrađuju važne povijesne teme ili 1. sažeci cijele povijesti Gimnazije do svog vremena, daju zanimljive osvrte na ljude i događaje nalazimo u 2. detaljno obrađene važne povijesne teme o životu i sljedećim dvjema publikacijama: radu škole, 1. Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. 1964. 3. osvrti na ključne suvremene događaje i osobe koje Ur. Petković, A. i dr. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. djeluju u školi. Požega. 2. Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom „Historija Požeške gimnazije više puta je sukcesivno 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. 1970. Ur. pisana od profesora ove škole. Prvi puta je historijat Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. gimnazije objavljen u izvještaju od godine 1852-53. pod naslovom »Kratka povestnica gimnasie požeške« od „Život ove institucije najbolje se može upoznati preko prof. Vatroslava Muhe. Drugi put u spomen izvještaju­ Matrikule i Ljetopisa požeške gimnazije koji su pisani 1926-7. god. pod naslovom »Povijest požeške gimnazije« na latinskom jeziku, a sežu tamo od 1725. do 1848. - od profesora Gabrijela Valečića. Treći puta je napisana godine. Na početku 19. st. život ove in­stitucije se već povodom 260-godišnjice u izvještaju iz 1958-59. godine ogleda u njezinim godišnjim izvještajima. pod naslovom »Pregled historije požeške gimnazije od Prema podacima koji su zasada poznati izvještaji su 1699. do 1959.« Prvo razdoblje od 1699. do 1864. godine štampani od 1802. do 1963. godine s malim prekidima. napisao je prof. Filip Potrebica, drugo razdoblje od U tom razdoblju odštampana­ su izvješća za 113 školskih 1865. do 1945. napisao je prof. Branimir Kempf i treće godina. Na latinskom jeziku su štampani izvještaji od Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija razdoblje od 1945. do 1959. godine napisao je prof. Josip 1802 do 1848. godine. Svi ostali izvještaji su štampani na Vodinelić.“ (Potrebica 1964: 40) hrvatskome jeziku, izuzev rasprava koje su štampane u 12 vrijeme Bachova apsolutizma na njemačkom jeziku. U Najnovije i najopsežnije sinteze povijesti škole tom razdoblju­ su i službeni dopisi pisani na njemačkom napisao je Filip Potrebica u monografiji Tri stoljeća jeziku. Za Bacho­va apsolutizma godišnji izvještaji su požeške gimnazije (Naklada Slap. Jastrebarsko. 1994.) ipak štampani hrvatskim jezikom.­ Kada se usporedi te, pod istim naslovom, malo izmijenjeno i dopunjeno učenje hrvatskog (ilirskog) s njemačkim jezikom, onda u Zborniku znanstvenih, stručnih i književno- je to ovako. Tri sata u tjednu u svim razredima uči se umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške njemački jezik, dok se u prva dva razreda uči ilirski Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. jezik tri sa­ta, a u III i IV samo dva sata. – 1999.) (Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – Gimnazija. Nema podataka o štampanju godišnjih izvještaja do Jastrebarsko – Požega. 2003. Str. 13–27). Pritom su 1802. godine,­ kao i za godine 1807—1808., 1809., 1811., navedena monografija i Zbornik radova kapitalna djela 1812., 1813., 1831—1834., 1836., 1837., 1840—1845., 1848., o Gimnaziji, njenim profesorima i đacima, kakvih je 1849., 1851. i 1852. Izvještaj nije štampan ni za godinu malo u našoj historiografiji školstva, a zapis o povijesti 1859. što se vidi iz ljetopisa gimnazije školske godine škole seže najdalje do 2000. godine u spomenutom 1859-60. U spomenutom ljetopisu nalazi se ovaj po­ Zborniku. Ovdje ne smijemo zaboraviti i djelo našega datak. »Školsko izviestje za godinu 1858-9., iz obzira Tome Matića Isusovačke škole u Požegi: (1698-1773) na stegnutje deržavnih troškovah najvišjom naredbom (Vrela i prinosi. Sarajevo. 1935.) vrlo vrijedno i važno zapovidjeno, visokim c. k. ministarskim odpisom od 5. za upoznavanje i razumijevanje vremena osnutka i rada veljače 1859. br. 2080-121 priobćeno, na ovoj gimnasii izdano nije«.* nim pustošenjima, vjerojatno nije štampan izvještaj za Zbog istog razloga nisu podijeljene ni knjige marljivim spomenutu godinu. učeni­cima. Zbog toga bila je zadaća izvještaja iz školske Godine 1944. štampani su izvještaji zajedno za školske godine 1859-60., da podatke iz škol. god. 1858-59. u godine 1941-42., 1942-43. i 1943-44. Izvještaji od 1945. do najkraćim crtama približi javnosti,­ osobito se to odnosi 1959. nisu štampani.­ Razlozi su bili razni; materijalni, a i na statističke podatke, što je i učinjeno u spomenutom subjektivne prirode. Po­vodom proslave 280-godišnjice izvještaju. Požeške gimnazije obnovljeno je redovito izdavanje Također nisu štampani godišnji izvještaji za šk. godinu godišnjih izvještaja.“ 1860-61., 1861-62., 1862-63. i 1863-64. To se vidi iz (Potrebica 1964: 37–39) ljetopisa gimnazije iz škol. godine 1864-65. Kakvo je stanje bilo od godine 1860. do 1865. može se vidjeti iz Godine 1976. Gimnazija je ukinuta i uključena u izvještaja škol. god. 1864-65. Zadatak izvještaja 1865. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ godine je da se bitnosti ljetopisa od 1860. godine nastave koji će nastaviti s izdavanjem izvješća po uzoru i da se navedu uzroci koji su doveli do promjena na na gimnazijska. Obnovom Gimnazije 1992. godine ovoj gimnaziji u razdoblju­ od 1860—1865. Isti je uzrok obnavlja se izdavanje izvješća pa je objavljeno izvješće da nije izdan izvještaj kao i go­dine 1859. »Iz obzira za 1991./92. školsku godinu te dvobroj za 1992./93. i na što veće stegnutje deržavnih troškovah nebeše 1993./94., dok su izvješća za godine od 1994. do 1998. odpisom bivšega ministarstva za bogoštovje i nauk od ostala u pripremi, ali nisu tiskana, a prekid vrijedne 5. velja­če 1859. br. 2080 za istu školsku godinu nikakvo tradicije nažalost traje do danas. školsko izvještje izdavano. Po svoj prilici beše to isto Iako smo svjesni nedostatka i težine propusta zbog uzrokom, što izveštja za školske­ godine 1861—1864. nisu neobjavljivanja redovitih godišnjih izvješća, moramo bila izdavana, ter tako imade gimnazija­ ovo izdanih ovdje napomenuti kako je taj nedostatak manjim, programah za godine 1853—1858., zatim za god. 1860. ako ne i većim dijelom nadomješten postavljanjem svega dakle skupa 7 tečajah.«** školskih mrežnih stranica na internetskoj adresi 13 * Osmo godišnje izviestje o katoličkoj državnoj c. k. Požeškoj gimnazii www.gymnasium-poseganum.hr 1999. godine, u sa četiri razreda koncem školske godine 1860., str. 19. povodu 300. obljetnice osnutka i rada škole. Škola je ** Izveštje kraljevske nižje gimnazije u Požegi koncem školske godine predstavljena javnosti atraktivnim multimedijskim 1865., str. 20. sadržajima u tom novom hipermedijskom okružju, a (…) do 2002. na tim su stranicama objavljivane obavijesti i Od 1865. do 1921. štampani su godišnji izvještaji za vijesti o glavnim događajima u školi. Od 2002. do 2005. svaku godinu, a nema podataka o štampanju izvještaja godine, Gimnazija zanemaruje ažuriranje tih stranica za godine 1922—1926., 1928. i 1929. Postoji mogućnost da jer postaje nositeljica razvoja i održavanja županijskog ovi izvještaji nisu ni objelodanjeni, ali je interesantno obrazovnog portala „Dolina“ (www.dolina.hr), na spomenuti da u gimnazijskom arhivu postoje koncepti kojem nastavnici i učenici objavljuju vijesti i različite godišnjih izvještaja za spomenute godine. uratke. Bez nužne materijalne i organizacijske podrške iz To znači da je materijal za izvještaje sakupljen i sređen, lokalnog obrazovnog sustava, gasi se ovaj prvi dinamički ali pretpostavljam da nije bilo materijalnih mogućnosti školski portal u Hrvatskoj, a Gimnazija se opet okreće da ti izvješta­ji budu i objelodanjeni. Zatim nema razvoju vlastitoga mrežnog mjesta zasnovanog na podataka za štampanje izvještaja­ za školsku godinu novim tehnologijama i pokreće ga nakon preseljenja u 1940-41. Sudeći po prilikama u to vrijeme koje su bile novu školsku zgradu u proljeće 2010. godine na adresi vrlo burne u našoj zemlji, popraćene okupacijom i rat­ www.gimpoz.hr. Od tada na tim mrežnim stranicama redovito objavljujemo sve relevantne novosti i sadržaje sadržaja. Stoga je nužna ozbiljna revizija i popravak o životu i radu škole pa one postaju vrijedan izvor za sadržaja Spomenice, a s obzirom na nedostatak noviju povijest Gimnazije u digitalnom dobu. uvježbanih krasopisaca među profesorima te velikih Spomenica škole trajni je dokument u kojemu škola mogućnosti suvremene informacijske tehnologije u vodi zapise o redoslijedu važnih događaja u povijesti oblikovanju elektroničke inačice Spomenice, vjerojatno škole. U njoj su sadržani opći podaci o školi: naziv i je najbolje prijeći na izradu elektroničkog oblika koji sjedište škole, naziv županije te ime, prezime i potpis se potom digitalnim tiskom otisne u potrebnom broju ravnatelja u vrijeme početka i u vrijeme završetka primjeraka. vođenja spomenice te oznaka za mjesto pečata škole. Gimnazija u Požegi čuva bogate zbirke starih knjiga i učila, Vodi se za svaku školsku godinu u pisanome ili posebice mnogo vrijednih, rijetkih i dobro očuvanih učila elektroničkome obliku. Pisani se oblik u novije vrijeme za fiziku i biologiju, od kojih se veći broj i danas koristi vodi na dokumentnome bijelom papiru veličine 25 puta za demonstracije i vježbe. Vrijednost i brojnost knjiga 34,5 centimetara i sadrži 100 listova. Uvezuje se u tvrdi i učila nametnula je mogućnost i potrebu osnivanja uvez, a na prednjoj strani korica u gornjemu srednjem školskog muzeja sa svrhom primjerenog održavanja, dijelu utisnut je grb Republike Hrvatske. Na sredini čuvanja i zaštite starih knjiga i učila, funkcionalnog prednje strane korica otisnuta je riječ „SPOMENICA“. rasterećenja postojećih kabinetskih prostora za fiziku, Sadržaj spomenice valja pomno odabirati i zapisivati, kemiju i biologiju te prikladnog izlaganja i pokazivanja s visokom razinom odgovornosti i poštovanja prema gostima i javnosti. Stalni postav muzeja stručno su školi i njezinoj djelatnosti te društvenoj sredini u kojoj obradile i uredile Vesna Rapo i Elizabeta Serdar, kustosice djeluje. Školskog muzeja u Zagrebu. Smješten je u prostoriji u Spomenica se u Gimnaziji počela voditi krajem 19. zapadnom krilu školske zgrade na 1. katu uz čitaonicu i Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija stoljeća, tako da u svescima nalazimo zapise stare i do pomoćno stubište. Ostalo muzejsko gradivo spremljeno 120 godina. Znatan je dio svezaka oštećen i potrebna je u zatvorenom školskom arhivu u prizemlju, odloženo 14 im je restauracija te se čuvaju u požeškom Odjelu u neuređenom tavanskom prostoru ili je još u uporabi i Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. U Gimnaziji se na čuvanju u nastavničkim kabinetima. Uza sve napore, nalazi Spomenica za razdoblje od obnove 1992. godine još je mnogo nerazvrstanog i neprimjereno odloženog do danas, ali nažalost ne predstavlja potpuno uredan (uskladištenog) vrijednog arhivskog i muzejskoga i pouzdan izvor relevantnih podataka zbog sljedećih gradiva, od zatvorenog arhivskog spremišta u prizemlju glavnih nedostataka: do neuređenih prostora na tavanu školske zgrade. Osim 1. sadržaj Spomenice nije pomno odabran i upisivan raštrkanosti u matičnoj zgradi, vrijedni izvori o povijesti s visokom razinom odgovornosti tek nakon naše škole nalaze se u Državnom arhivu (u Požegi i usuglašavanju na Nastavničkom vijeću i Školskom Zagrebu), Gradskom muzeju Požega, Franjevačkom odboru samostanu u Požegi, Gradskoj knjižnici i čitaonici 2. izbor podataka nije standardiziran pa je neujednačen, Požega, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, od premalo bitnih do previše nevažnih podataka a ponešto u Osijeku, Rimu, Beču, Budimpešti… 3. zapisi su velikim dijelom pisani nevještim i Velikoj zbrci i slučajnim oštećenjima pa i gubicima stare neurednim rukopisom, ponegdje i učeničkim. građe doprinijela su mnogobrojna seljenja i premještanja knjiga, učila i dokumenata unutar zgrade i među Gimnazija izrađuje i elektronički oblik Spomenice, ali s zgradama (silom prilika, često uz nestručno rukovanje jednakim glavnim nedostacima kao i pisani, uz vrijedan i odlaganje u neprimjerenim prostorijama): prilikom dodatak mnogobrojnih fotografija i tablično prikazanih udruživanja u Centar za usmjereno obrazovanje 1976. godine, nakon razdruživanja Centra 1991./92. šk. god., biti poticaj za bolje upoznavanje i razumijevanje razvoja neposredno nakon potresa 1995. godine i prije početka hrvatskoga jezika u zadnjih stotinjak godina. Okružje obnove štete nastale potresom 1996. godine, nakon škole, odnosno uži i širi društveno-politički, kulturni i uređenja stare zgrade oštećene u potresu 1997. godine, povijesni kontekst u kojemu je škola djelovala i djeluje pri preseljenju u novu školsku zgradu 2009. godine i, od naznačen je ili opisan u kratkim crtama, više za prošlost tada do danas, pri višekratnim manjim reorganizacijama negoli sadašnjost, a nastavni planovi i programi (naučne prostora unutar sadašnje nove školske zgrade. osnove, kurikuli) i njihove promjene tijekom povijesti nisu pomno analizirani, kako bismo bolje razumjeli Ova je knjiga svojevrsni odgovor na takva zbivanja i bit unutarnjih pedagoških procesa što su dovodili do razvlačenja naslijeđenoga blaga kao još jedna sigurna postignuća škole u dotičnom vremenu. škrinja za čuvanje i opstanak bića naše Gimnazije u jednako neizvjesnoj budućnosti. Uvažavajući prethodno Uvjereni smo kako je Spomenica knjiga iz koje navedene okolnosti i uvjete, prvo smo proučili zaposlenici, učenici, njihovi roditelji i zainteresirana ključne, već spomenute izvore o povijesti Gimnazije javnost mogu upoznati „duh“ Gimnazije, njenu i sustavno pregledali ostalo relevantno gradivo kulturu i tradicije, odnosno upoznati ključne događaje smješteno u sadašnjoj zgradi te prostorno najbližim i osobe iz njene povijesti. Usput, knjiga može poslužiti drugim ustanovama: Državnom arhivu u Slavonskom za izučavanje mijena u hrvatskom jeziku te utjecaja Brodu – Odjelu u Požegi, Gradskom muzeju Požega i različitih ideologija na oblikovanje školskih Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega. Tako smo došli programa, aktivnosti i tradicija. Spomenica doslovno do realističnog popisa vrsta i sadržaja dostupnih izvora potvrđuje izreku kako je „povijest učiteljica života“, te odabrali materijal pogodan i potreban za sastavljanje jer nam donosi mnoge prepoznatljive i usporedive Spomenice. Sadržaj knjige odlučili smo razraditi u pokazatelje stanja u društvu i obrazovnom sustavu sljedećim poglavljima: Poslanje i značaj, Povijest, poput: nedostatka novca (siromašni učenici, slabo Izdvojene povijesne teme, Nasljeđe, Uspomene i osvrti, plaćeni profesori, nedostatna školska oprema), 15 Sadašnjost i Pogled u budućnost. dugogodišnjeg nepostojanja sportske dvorane i vanjskih Izdvojili smo sadržaje iz ranijih izvora, skenirali ih igrališta (dan danas!), izloženosti štetnom utjecaju suvremenim tehnološkim alatima za prepoznavanje ratnih zbivanja i pošasti… Osim što je informativna slova u tekstu (OCR) i na osnovi toga rekonstruirali stare i poučna, Spomenica je lijepo oblikovana knjiga koja tekstove u suvremenom digitalnom formatu. Tako smo može biti vrijedan dar zaposlenicima, dragim gostima, dobili izvorne stare tekstove što ih možemo urednički zaslužnim građanima, donatorima i partnerima, kao i oblikovati u Spomenici, bez mijenjanja stila, gramatike najboljim učenicima u naraštaju. i pravopisa, zadržavajući izvorni autorov izričaj, eventualno ispravljajući očite tiskarske pogreške ili Obujam knjige i rok izrade nisu nam dopustili iznijeti prilagođavajući u razumnoj mjeri naslove i podnaslove preciznije i temeljitije analize ključnih povijesnih stilu naslova u Spomenici. događanja oko škole i procesa u njoj pa će to ostati U zadanim uvjetima i vremenskom okviru nismo uspjeli za neke druge školske publikacije. Međutim, uza sva ugraditi u knjigu indeks imena, kazala slika i tablica, niti ograničenja i poteškoće, držimo kako knjiga nudi kazalo kratica i rječnik manje poznatih riječi i naziva, dovoljno argumenata za sljedeće teze: što je osobito važno zbog velike količine teksta pisanog 1. Možemo govoriti o kontinuitetu rada škole i za u starijem jezičnom stilu i pravopisu. Stoga je čitanje i vrijeme uključenosti njenih resursa u jedinstven razumijevanje Spomenice značajno otežano, ali to može Centar za usmjereno obrazovanje. Štoviše, držimo da je u doba Centra nametnula neke svoje kriterije i gimnazijskoj zgradi i stalnoj duhovnoj podršci našem tradicije, poput pisanja godišnjih izvješća. uredničkom timu. Veliko hvala Miriam Jurić, profesorici 2. Danas je Gimnazija ponovo škola sličnog položaja i latinskog jezika, na prijevodu i komentaru izvornog ugleda u Republici Hrvatskoj kao nekad. uvodnog teksta iz rukopisa „Historia memorabilia in 3. Gimnazija je i kulturna ustanova koju država treba Gymnasio Posegano“, profesorici likovne umjetnosti tako i tretirati kako bismo mogli primjereno skrbiti Maji Smoljanović i svim članovima likovne radionice o velikom naslijeđenom kulturnom blagu, a muzej, koji su nam darovali krasna oslikana slova za početak zvjezdarnica i atraktivna školska zgrada imaju i poglavlja. Odabrali smo i uvrstili 11 slova, od kojih je turistički potencijal. nekoliko za tisak preuredila arhitektica Ivana Koretić, 4. Reformiranje gimnazije, kao ključne srednje škole naša bivša učenica kojoj također zahvaljujemo. Autorice koja njeguje nacionalni i domoljubni identitet slova su: Marija Čokrlić, Petra Gavrić, Anja Kovačević, u kontekstu multikulturnog i međukulturnog Sara Novak, Karla Pavić, Mirta Puss, Magdalena Peić, suvremenog života u globaliziranom svijetu Marta Szas i Lora Župan. Hvala bivšoj učenici Veroniki vrlo je ozbiljan i osjetljiv posao s dalekosežnim Ivančević i sadašnjoj Lei Kovačević na odličnim posljedicama, bile one poželjne ili štetne. fotografijama. Bivša učenica Ana Pavičić dizajnirala je logotip i druge elemente vizualnog identiteta 320. Zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način obljetnice, a Ivan Žanetić surađivao u oblikovanju doprinijeli sadržaju i obliku Spomenice, a kojih je knjige i korekturi nekih dijelova. Hvala im. toliko mnogo da ih na ovom mjestu ne možemo sve navesti. Ujedno se ispričavamo svakome koga smo Hvala Hrvatskom školskom muzeju, Državnom arhivu nepravedno, ali nenamjernom pogreškom izostavili u Slavonskom Brodu – Odjelu u Požegi, Zavodu za Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija ovdje spomenuti ili navesti kao autora priloga u knjizi. znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi, Gradskom Javite nam i popravit ćemo to odmah u e-izdanju te muzeju Požega, Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega, 16 zabilježiti za ispravak u novom izdanju. Nakladi Slap d.o.o. iz Jastrebarskog, Društvu za hrvatsku povjesnicu iz Požege te posebno obitelji Filipa Potrebice, Hvala neposrednim suradnicima na projektu iz koji su nam omogućili pristup i korištenje arhivske drugih ustanova: Tomislavu Radoniću, Goranu Hruški, građe i tekstova što ih čuvaju ili su dionici autorskih Mariji Mikačić i Zdeslavu Španičeku iz Državnog arhiva prava nad njima. u Slavonskom Brodu – Odjela u Požegi, Mireli Pavličić Hein i Ivani Domanović iz Gradskog muzeja Požega te Osobito priznanje i zahvalnost iskazujemo Tomislavu Aleksandri Šutalo i Dijani Karić iz Gradske knjižnice i Čeniću koji je, u kratkom roku, lijepo grafički uredio čitaonice Požega. i pripremio knjigu za tisak, kao i MediaPrint-Tiskari Hrastić koja je njegovu pripremu pretvorila u krasnu Hvala kolegicama i kolegama iz Gimnazije koji su knjigu po visokim tiskarskim standardima. nas podržali konkretnim prijedlozima i prilozima ili pak strpljivošću i razumijevanjem kad im nismo Hvala obiteljima i prijateljima članova uredničkog bili pri ruci, a trebali smo, u svakodnevnim školskim tima. Bez njihovog razumijevanja te strpljivog i poslovima i događajima. Osobito zahvaljujemo Jeleni požrtvovnog podnošenja naših prekovremenih, često Gložinić s. Meliti, našoj profesorici kemije i pripadnici kasnonoćnih, sati i izostanaka s važnih obiteljskih i zajednice sestara milosrdnica, na pribavljenoj arhivskoj društvenih događaja, Spomenica ne bi „ugledala svjetlo građi iz Samostana sv. Josipa smještenog u nekadašnjoj dana“ u ovakvom obujmu i ruhu niti zadanom roku. Na kraju, ali prije svih, najveće hvala ravnateljici ovdje ondje i po koji neugodni događaj, ali će se zato Vesni Vlašić koja je omogućila nastanak Spomenice mnogi sjetiti i svih svojih djetinjih đačkih nestašnosti... osiguravanjem financijskih sredstava i šire podrške Želimo, da ova spomenica požeške gimnazije bivšim relevantnih ustanova i društava te dopuštanjem pune njezinim đacima živo predoči u svijesti čitav njihov slobode autorima i urednicima u odabiru i stvaranju đački život, kojega se svaki vrlo rado sjeća i rado o njem sadržaja. govori. Pružamo ovaj »Spomen-izvještaj« svim bivšim Želja nam je da ova Spomenica dostojno popuni nastavnicima, koji su radili u ovoj gimnaziji, a koji još prazninu nastalu neobjavljivanjem godišnjih izvješća sada živu, jer znamo, da ćemo im time dati povoda, da te postane nova široka platforma za upoznavanje i se sjete mnogih svojih doduše ne baš lakih, ali u svemu proučavanje povijesti naše Gimnazije. Uvjeti i rok u ipak ugodnih dana požrtvovnoga odgojnog djelovanja kojem smo ju priređivali, ali i naše skromne znanstvene u ovom zavodu. kompetencije nisu dopustili da je podignemo na razinu Molimo i sve školske oblasti, da prime ovaj »Spomen- dobro utemeljene znanstvene sinteze, iako smo preuzeli izvještaj« i da o staroj požeškoj gimnaziji i nadalje mnoge sadržaje iz pera vrsnih znanstvenika. To ostaje dobrohotno vode svu brigu, kao što su to i dosada kao iduća zadaća, nama ili onima koji će nas naslijediti. činile. Namjenjujemo ovu spomenicu i svima onima, koji stoje Glavni urednik u bilo kako­voj vezi s našom starom gimnazijom, svima Ivo Žanetić onima, koje za nju vežu bilo kakove uspomene. Nadamo se napokon, da će ovaj »Spomen-izvještaj« rado primiti svi oni, koji se zanimaju za povijest naše P.S. kulture i prosvjete, koji se zanimaju za odgoj školske Ovdje ćemo Vas prepustiti starom profesoru Valečiću, mladeži, koji žele, da taj odgoj bude takav, da u isto jer mi Vam na kraju ne umijemo poručiti ništa ljepše vrijeme odgaja intelekat, volju i srce, koji u istinitom, 17 i uljudnije od njegovih svevremenskih rečenica dobrom i lijepom znanju vide najveći odgojni ideal, za zapisanih u već spomenutom Predgovoru Povijesti kojim valja težiti i prema kojemu valja udesiti odgojno požeške gimnazije u Spomen-izvještaju Državne realne djelovanje, koji napokon u pravoj i istinitoj nauci vide gimnazije u Slavonskoj Požegi 1926.-7. godine, a koje jednu od najvećih kulturnih vrijednosti koju valja tako dobro pristaju i našoj Spomenici. oživotvoravati. Na izdavanje ovoga »Spomen-izvještaja« nuka nas „Pouzdano se nadamo, da ćemo ovim »Spomen- velika prošlost i slavna tradicija požeške gimnazije, izvještajem« u prvom redu obradovati sve one, koji su naše »Almae Matris«, nuka nas ljubav prema njoj, u požeškoj gimnaziji proživlja­vali svoje đačke dane, nuka nas želja, da i ovim »Spomen-izvještajem« koji su u njoj dobili solidne temelje za daljnju svoju pripomognemo te je spasimo potomstvu; nuka nas izobrazbu. dužnost, da upozorimo odgovorne čimbenike na Želimo, da im ovaj »Spomen-izvještaj« obnovi i osvježi važnost ove slavne rasadnice narodne prosvjete u sve lijepe uspomene iz đačkih dana. Neka im ova ravnoj Slavoniji.“ spomenica osvježi u pameti sve, što su u ovoj gimnaziji (Valečić 1927: 3-4) veselo i ugodno doživjeli. Bit će kod nekih možda Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

18

Iz studije za izradu vizualnog identiteta Gimanzije Denis Treskanica - Agencija Točka, Požega Poslanje i značaj Poslanje

Poslanje i značaj 19

Ishodišna značenja požeške Gimnazije Utjecaj požeške Gimnazije na selo i poljoprivredu Utjecaj požeške Gimnazije na gospodarske prilike Požeška Gimnazija i biskupski orfanotrofij Utjecaj požeške Gimnazije na kulturni život Utjecaj požeške Gimnazije na znanost Utjecaj požeške Gimnazije na društvena zbivanja Utjecaj požeške Gimnazije djelovanjem istaknutih profesora i učenika Poslanje i značaj* Pavle Bucić, Božo Milanović, Sanja Musil, Dragan Siluković

Izvor: Bucić, P., Milanović, B., Musil, S., Siluković, D. vredu. Zbog svoga ugleda i ugleda profesora koji su u njoj 2012. Značenje požeške Gimnazije tijekom tri stoljeća predavali imala je snažan društveni utjecaj, ponajprije u njezina postojanja. Radovi zavoda za znanstveni i Požegi i Požeškoj županiji. (…) umjetnički rad u Požegi (1). Ur. Jelčić, D. Hrvatska Postojanje požeške Gimnazije u posljednjih 310 akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb – Požega. Str. godina temeljni je i nezaobilazni dio požeške kulturne 131-148.) povijesti. Odigrala je značajnu ulogu u regionalnoj *Naslov rada urednici su prilagodili stilu naslova u ovoj integraciji i pridružila Požegu dotadašnjim društvenim i Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Spomenici, a izvorni tekst bez slika dodatno su opremili obrazovnim centrima u Hrvatskoj. (Potrebica 1994) Ova portretima nekih istaknutih profesora i učenika. je odgojno-obrazovna kulturna institucija neprestano 20 osmišljavala i ostvarivala odgovorne prosvjetne zadaće, unatoč brojnim poteškoćama na koje je nailazila u načenje i ugled požeške Gimnazije dugom vremenu postojanja. (Bucić 2003) Gimnazija tijekom tri stoljeća postojanja proizlaze time postaje jednim od zaštitnih znakova grada Požege, Z iz potrebe za njezinim osnivanjem ali i njezina šireg prostora - Požeške županije. Ugled joj i djelovanjem u središnjem dijelu s vremenom raste i nadilazi sredinu u kojoj djeluje, pa kontinen­talne Hrvatske nakon oslobođenja od Turaka svoj duh prenosi na mnogo šire područje utječući na te tijekom 18. i 19. stoljeća. cijeli središnji dio kontinentalne Hrvatske. Nekoliko je vrsta utjecaja koje je ova institucija neposredno ili posredno imala na lokalnoj razini i u širem društvenom kontekstu. To se prije svega odnosi na poznate profesore koji su djelovali u Gimnaziji, zatim na poznate učenike koji su svojim radom obilježili vrijeme i prostor u kojemu su stvarali. U širem smislu, radom njezinih učenika i profesora, Gimnazija je imala bitan kulturni i znanstveni utjecaj, a ostvarenjem svoga kurikuluma neposredno je utjecala na kulturnu i znanstvenu klimu Požege te na gospodarstvo i poljopri­ Ishodišna značenja požeške Gimnazije

Značenje požeške Gimnazije i potreba za njome ogledaju pod snažnim utjecajem turskih običaja. (Matić 1994) se u važnosti obrazovanja­ na ovim prostorima od Odmah nakon oslobođenja od Turaka u tri obnovljene oslobođenja Slavonije i Požege od Turaka sve do danas. slavonske županije sva je vlast bila u rukama carske Kulturna osviještenost stanovništva tijekom povijesti komore, a vlasnici pojedinih slavonskih područja urodila je potrebom za obrazovanjem i zahtijevala (spahiluka) uglavnom su bili stranci koji nisu ni živjeli osnovu za prosvjetni rad. Takve je zahtjeve sa svojim u Slavoniji. programima ispunjala upravo požeška Gimnazija: ona U takvim prilikama narod je još više siromašio te je je uspješno postavljala obra­zovne i odgojne temelje njegovo prosvjećivanje bilo jedini izlaz iz gospodarske intelektualnoj eliti. Stoga se društvena zajednica, zaostalosti i način na koji se Slavonija mogla vratiti u ponajprije Crkva, crkveni redovi i država, brinula o okrilje europskoga zapada. U tim uvjetima jedino su postojanosti i opstojnosti ove institucije te kvaliteti isusovci bili spremni prosvjet­no djelovati, a Požega odgojnoobrazovnog procesa pomažući i osiguravajući uskoro postaje središtem toga djelovanja. Zagrebački materijalna dobra i stručan profesorski kadar. kanonik Ivan Josip Babić ustupio im je kutjevačku Gimnazija nije bila zatvorena u uske požeške okvire. opatiju kako bi se osigurala prosvjetna sredstva za rad u Boravkom učenika u isuso­vačkom Kolegiju (do ukinuća Slavoniji. (Matić 1994) isusovačkog reda), zatim u biskupskom orfanotrofiju Požeška Gimnazija razvijala se s jasnim ciljem (1835. -1945.) te u đačkom domu, osnovanom nakon opismenjavanja i prosvjećivanja naroda, ali i školovanja Drugoga svjetskog rata, omo­gućavala je školovanje darovitih pojedinaca za duhovna i ostala zvanja. darovitih učenika i iz krajeva izvan požeškoga područja Svoju prvu školsku zgradu, građenu prema tadašnjim Poslanje i značaj Poslanje te iz različitih društvenih slojeva. Tako su u požeškoj pedagoškim standardima za obrazovne potrebe, dobila Gimnaziji stjecali znanja učenici od Budimpešte do je 1725./26., kakvu je tada imala malo koja metropola. Dubrovnika. U istočnoj Hrvatskoj požeška Gimnazija Te godine, uz gramatičke razrede, predavači započinju s 21 postala je tako važan odgojno-obrazovni zavod. poučavanjem poezije, godinu kasnije i retorike. Isusovci (Potrebica 1994) su pri gimnazijama često otvarali filozofske i teološke Uvjeti u kojima je osnovana požeška Gimnazija bitno fakultete, osnivajući akademije, odnosno sveučilišta. su odredili njezino zna­čenje i važnost. Stotinu i pedeset Tako su požeškoj Gimnaziji 1761. godi­ne pridodali godina turske vladavine ostavilo je dubok trag. U odnosu filozofski te 1762. godine teološki studij. Od tada je u na civilizacijske domete koje je postigao slobodni dio Požegi, sve do ukinuća isusovačkog reda i tri godine Europe u drugoj polovini 16. st. i u gotovo cijelom 17. nakon toga, postojala i djelovala Academia Posegana. st., naš je narod u to doba bio neuk i kulturno zaostao, (Valečić 1927)

Utjecaj požeške Gimnazije na selo i poljoprivredu

Nastojanjem vjeroučitelja Antuna Kanižlića isusovci onima s kutjevačkoga isusovačkog vlastelinstva, a nakon su 1735. muškoj i ženskoj djeci dijelili katekizme toga i u drugim selima oko Požege. namijenjene poučavanju čitanja. Polovinom 18. st. u Požeški Kolegij i Gimnazija, neraskidivo povezani u požeš­kom je kraju pokrenuta dobro osmišljena akcija svome prosvjetnom dje­lovanju, bili su pokretači te suzbijanja nepismenosti među selja­cima, u prvom redu akcije. Misije u kojima je muška i ženska mladež učila čitati osnovane su 1753. godine. (Matić 1994) Takozvane sa specifičnim prilikama u Slavoniji. Svoje je stavove i abecevice bile su priručno pomagalo pri radu za poruke iznio u stihovanome djelu „Aždaja sedmoglava” smanjenje nepismenosti, a požeški Kolegij pokrivao je u kojemu slavonskoga čovjeka od­vraća od sedam troškove njihova izdanja. Bili su to priručnici od dva lista glavnih grijeha i mnogih navika koje su nastale turskim džepnog formata: na prve dvije stranice bila su ispisana utjecajem, želeći ga izvesti na staze civiliziranoga života. velika i mala slova, načini povezivanja glasova u slogove, (Matić 1994) U prosvjetiteljstvu, kada državna uprava pri kraju druge stranice dodana je molitva prije nauka, a potiče opismenjavanje i traži načine na koje bi seljaka na trećoj i četvrtoj stranici nalazio se Čin vjere, ufanja i poučila boljoj obradi zemlje, ovčarstvu, pčelarstvu, ljubavi, prvi tekst za vježbe čitanja. (Matić 1938) uzgoju dudova svilca (značajnog za Požešku župa­niju) Značenje požeške Gimnazije za selo i poljoprivredu, i si., škole postaju važni centri širenja prosvjetiteljskih dominantnu gospodarsku aktivnost onoga vremena, ideja, u čemu prednjači požeška Gimnazija. Utjecaj bilo je posredno, ali snažno onoliko koliko je bila snažna požeške Gimnazije na život slavonskog sela nije bio veza između Kolegija i Gimnazije. Naime, djelovanje izra­van jer seljačka djeca koja su je pohađala i iz nje naših duhovnih i svjetovnih intelektualaca, koji su živjeli izlazila nisu se u pravilu više vraćala obrađivanju s narodom u požeškom kraju još početkom 18. st., po­ zemlje. Nastavljali su školovanje pridružujući se kazuje njihovo duboko uvjerenje kako bez prosvjete duhovnim ili svjetov­nim intelektualcima. No, kako smo nema napretka, a prosvjeta se može s uspjehom širiti spomenuli, postoje pisani dokazi o prosvjetnom radu samo u narodu koji umije i voli čitati knjigu. (Matić požeških isusovaca vezanom uz Gimnaziju i odnosi se 1994) Kada govo­rimo o utjecaju Gimnazije na slavonsko na poučavanje seoske djece i mladeži, čitanju i pisanju, selo, moramo spomenuti Vida Došena, gimnazijskog­ što je bio osnovni uvjet napretka. Opismenjavanje i akademskog profesora. Porijeklom iz mletačke će kasnije preuzeti novoosnovane osnovne škole. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Dalmacije, školovan u Križevcima, Zagrebu i Grazu, Osnivanjem Požeške ratarnice uloga požeške Gimnazije upoznao je različite načine života i stupnjeve razvoja u prosvjećivanju sela i poljoprivrednika bitno se 22 narodnoga bića u slobodnoj Europi i našim krajevima smanjuje. koji nisu bili pod Turcima te ih je mogao usporediti

Utjecaj požeške Gimnazije na gospodarske prilike

Govorimo li o utjecaju Gimnazije na obrtništvo, veze su vraćali su se u obiteljsku radionicu. (Potrebica 2002) mnogo neposrednije. Nakon završenog školovanja neki su Tako je stvaran građanski stalež u Požegi i stoga povijest đaci stupili u isusovce, većina među svjetovne svećenike, požeške Gimnazije nije samo povijest jedne institucije dok su neki pristupili franjevcima ili kapucinima. Mnogi nego je to i povijest grada Požege, a također i bitan dio odabiru svjetov­na zvanja, vojničko i slično. Dio ih odlazi kulturne povijesti cijele Slavonije. na daljnje školovanje izvan zemlje. No bilo je onih koji „Isusovci su svojom Gimnazijom učinili Požegu ne nisu imali sredstava za daljnje obrazovanje ili nisu samo prvim gradom u Sla­voniji, nego i jakim kulturnim pošli putem duhovnih zvanja. Oni bi nakon Gimnazije centrom, kamo će se stjecati najbolji i najveći umovi ostajali kod kuće nastavljajući obiteljski zanat. (Valečić slavonski. Po isusovačkim školama postaje Požega 1927) Mnogi obrtnički sinovi s namjerom su pohađali slavonskom Atenom.” (Valečić 1927) Gimnaziju i po nekoliko razreda, a poneki i nakon završenog potpunog školovanja, bitno osposobljeniji, Požeška Gimnazija i biskupski orfanotrofij

Još jedna povijesna činjenica posebno je važna za ulogu su posredno ili neposred­no pridonijele daljnjem i značenje požeške Gi­mnazije, a odnosi se na biskupski, napretku i opstanku Gimnazije. odnosni nadbiskupski orfanotrofij. U svakoj pisa­noj 2. Omogućeno je gimnazijsko školovanje ne samo povijesti Gimanzije koja obuhvaća i razdoblje nakon učenicima iz Požeške župa­nije nego i onima izvan ukinuća isusovačkoga reda, odnosno nakon 1835., nje, što je utjecalo na pozitivan odabir učenika. spominje se orfanotrofij kao nezaobilazan dio Gimnazije. 3. Gimnazijsko školovanje omogućeno je učenicima Biskup Alagović kupio je požeški Kolegij da bi osnivao svih staleža, bez obzira na njihove odluke o daljnjem orfanotrofij nakon što su nastupila teška vremena za školovanju, što je utjecalo na izrazitu motivaciju za požeško školstvo. Naime, Požežani su dobili dekret školski uspjeh. carske kancelarije iz Beča da prihodi kutjevačkih dobara 4. Znatan broj učenika mogao je lakše pratiti cjelokupni nisu određeni samo za pro­svjetne zavode u Požegi, a gimnazijski kurikulum koji je u to vrijeme sadržavao Pejačevićeva zaklada, određena za osnivanje seminara glazbu, retoriku i dramu s brojnim aktivnosti­ma te u Požegi, pripojena je zagrebačkom konviktu. Požeška vrste, organiziranima u orfanotrofiju. Gimnazija tako ostaje bez znatnih sredstava. Osnivanje 5. Odgojna sastavnica i napredak u znanju i vještinama orfanotrofija upravo u tom trenutku značilo je povolj­ bili su pod neposred­nim nadzorom, što je nu prekretnicu, o čemu svjedoči podatak da je broj đaka omogućavalo realizaciju i najambicioznijih školskih u Gimnaziji u godinama 1810. - 1830. bio između 70 i planova i programa. 100, a već godinu dana nakon osnutka orfanotrofija 6. U drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća požeška 1836./1837. taj je broj povećan na 130, te je s godinama je Gimnazija klasična osmorazredna gimnazija Poslanje i značaj Poslanje rastao. (Kempf 1910) U svojih 110 godina postojanja i jedina je te vrste u srednjoj i zapadnoj Slavoniji. nadbiskupski orfanotrofij, kasnije konvikt, duboko je Broj učenika (od 150 do 400) svjedoči o njezinoj utkan u rad Gimnazije­ i često tijesno povezan s njime, važnosti za područje konti­nentalne Hrvatske, pa i 23 što dokazuju brojne činjenice: prosvjetiteljske vlasti brinu o kvaliteti rada te insti­ 1. Osnovan je u vrijeme kada je opstojnost Gimnazije tucije. bila neizvjesna zbog gu­bitka prihoda s kutjevačkog vlastelinstva. Osnivanjem orfanotrofija povećan Takvu ulogu požeška Gimnazija ne bi mogla imati bez je broj učenika, a time su i osigurane zaklade koje orfanotrofija. (Bucić 2005)

Utjecaj požeške Gimnazije na kulturni život

Za vrijeme djelovanja isusovaca požeška je Gimnazija, Glazbeni život Požege doseže svoj vrhunac osnivanjem tada već važna obrazov­na institucija, postala i kulturno pjevačkog i muzičkog zbora oko 1732. godine. Članove središte Slavonije ističući svoju vrijednost u obliko­ zbora poučavalo se već u višim razredima Gimna­zije. vanju društvenog života Požežana. Svoju važnost ona Zborovi nastupaju na svim školskim priredbama, ali i u potvrđuje promicanjem re­ligijskih sadržaja (vjerska mnogim drugim prili­kama i na gradskim svečanostima. učenja, različiti crkveni obredi) te umjetničkih aktivnosti Svojom pjesmom i glazbom redovno sudjeluju u crkvi (izvođenje komedija i drama sakralnog i svjetovnog i pri svetoj misi, a nastupali su i u drugim mjestima karaktera). Požeške kotline. Osim u glazbi, gimnazijski su se učenici okušali i u kazališnoj umjetnosti, koju će uvoditi i u tada kazališno nepismeni, s oduševljenjem prihvaćaju građanstvo. Osim onih uobičajenih, važno su mjesto dramsku pozornicu. U razdoblju između 1729. i 1772. zauzimale godišnje priredbe, uvedene 1715. godine. godine izvedeno je pedeset i osam đač­kih predstava, Izvođene su najčešće na kraju školske godine i brzo što svjedoči o njihovoj popularnosti. Izvođene su na su po­stale dio gimnazijskog kurikuluma. Prva đačka hrvatskom jeziku, a tema im je bila povijesna ili vjerska. predstava izvedena je 27. kolovoza 1715. Požežani, do

Utjecaj požeške Gimnazije na znanost

Znanstveni rad u požeškoj Gimnaziji i njen utjecaj kroz Pavića i Franje Markovića o postanku Gundulićeva cijelu njezinu povijest bio je vrlo važan. Neposredan Osmana. (Jelčić 1999) znanstveni utjecaj odnosi se na znanstveni rad profe­ Boljem položaju prirodoslovnih znanosti u Gimnaziji sora, a posredni na znanstvena postignuća učenika. pridonijeli su novopridošli profesori svjetovnjaci Znanstveni rad profesora može se pratiti u godišnjim svojim radom i raspravama u godišnjim izvješćima, a izvješćima požeške Gimnazije koja su tiskana od 1802. od mno­gobrojnih objavljenih članaka s tom temom do 1848. na latinskom jeziku, a kasnije na hrvatskom, možemo izdvojiti one Otona Kučere o meteorološkim osim u vremenu Bachova apsolutizma, kada su tiskana mjerenjima na gimnazijskoj meteorološkoj stanici. Taj na njemačkom jeziku (Potrebica 1994) Uz redoviti veliki popularizator prirodoslovnih znanosti i začetnik odgojno-obrazovni rad, profe­sori rade i na pedagoškom povijesti znanosti u nas ustanovio je u Požegi prvu i znanstvenom području te od 1853. u izvješćima školsku zvjezdarnicu 1888. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija objav­ljuju svoje znanstvene i stručne članke. Među Govorimo li o povijesti požeške Gimnazije, uviđamo da, tim radovima prevladavaju teme iz društveno-jezičnih koliko je god ona ne­sumnjivo dio opće povijesti, ne samo 24 znanosti, od kojih iznimnu važnost za povijest moderne Požege, nego i Slavonije i Hrvatske, toliko i svi događaji znanosti o književnosti ima polemika između Armina u gradu te njegovoj užoj i široj okolici utječu na nju.

Utjecaj požeške Gimnazije na društvena zbivanja

Iz svega što je do sada rečeno možemo zaključiti kako i suprotstavlja se mađarskim utjecajima. (Potrebica 1994) je požeška Gimnazija u svojoj dugoj povijesti imala Učenici 31. ožujka 1848. napuštaju nastavu kako bi izuzetno velik utjecaj na društvena zbivanja. Taj utjecaj pratili ilirsku (narodnu) za­stavu koja je toga dana nedvojbeno je bio najjači tijekom ratnih zbivanja, nošena ulicama grada. Većina se učenika na nastavu posebno tijekom revolucionarne 1848./1849. godine. vratila 3. travnja, tek kada je na zgradi Gimnazije U to vrijeme Požega ima oko 2.300 stanovnika. U izvješena narodna zastava. Predvodnici tih događanja profesorskom zboru uglavnom su bili franjevci, a neki bili su učenici Franjo Čabrajić i Josip Špun. Tadašnji su od njih bili promađarski orijentirani. No na većinu gimnazijski rav­natelj Erasmo Tomeček, uz podršku učenika snažan utjecaj imao je ilirski (narodni) pokret, profesora Hyseinta Badalja i Kažimira Casillaga, naredio pa oni s oduševljenjem ističu i nose obilježja pokreta je skidanje zastave, ali zbog negodovanja učenika i (kokarde crvene i bijele boje). Njihovi stavovi dijelom njihova zahtjeva da se zastava vrati, prijetili su nemiri, utječu i na gra­đanstvo, koje je sklono narodnom pokretu pa ju je ravnatelj bio primoran vratiti. (Potrebica 1959) Zbivanja se na Gimnaziji nastavljaju 15. travnja, kritika prenijeti i na franjevački samostan u Požegi, jer su kada su učenici, predvođeni Josipom Špunom, na se i ostali fratri držali rezervirano i nisu tih dana istaknuli zgradu Gimnazije ponovno istaknuli ilirsku zastavu. narodnu zastavu. Od Jelačića se traži da profesori, „svitovni Prema svjedočenju dopisnika Novina d. h. si. Antuna ljudi” (svjetovnjaci), zamijene fratre mađarone. Kovačevića, mađaronski raspoloženi ravnatelj E. Osuda promađarski orijentiranih profesora značila je Tomeček skinuo je zastavu i pogazio je, a đake proglasio pobjedu narodnjaka u Gi­mnaziji i u gradu Požegi. derištima. Isti dopisnik hvali gimnazijsku mladež i Ipak je nakraju pobijedio narod i narodno raspoloženje, potiče požeško građanstvo da odlučnije stane uz njih i pa je gvardijan franje­vačkog samostana morao povući uz narodni pokret. prozvane profesore te oni ne predaju već od slje­deće Uskoro će zasjedati i Gradsko zastupstvo koje odobrava školske godine. stavove učenika i osu­đuje profesore mađarone. Nakon Događaji u požeškoj Gimnaziji nedvojbeno ukazuju toga održan je sastanak 28. travnja na kojemu je osuđen na velik utjecaj gimnazi­jalaca tih dana na požeško ravnatelj Gimnazije zbog svojih postupaka. Traži se da se građanstvo. Zahvaljujući njemu, Požega postaje najjače promađarski pro­fesori smijene i protjeraju, što je i ostvareno, uporište narodnjaka u cijeloj Slavoniji. (…) i to uz prosvjed samoga bana Josipa Jelačića. Uskoro će se

Utjecaj požeške Gimnazije djelovanjem istaknutih profesora i učenika Poslanje i značaj Poslanje Značenje požeške Gimnazije posebno je naglašeno „Ako je Gaj bio pokretač, ideolog i mozak pokreta, djelovanjem njenih poznatih profesora i učenika koji Babukić mu bijaše duša i srce.” (Jelčić 1999) Ova misao su ostavili vidljiv trag u kulturi, znanosti i društvu. Dubravka Jelčića ističe značenje i ulogu Vjekoslava 25 Desetci hrvatskih književnika, bez kojih se hrvatska Babukića (1812. - 1875.) u vremenu Hrvatskoga narodnog književnost danas ne može ni zamisliti, bili su đaci preporoda. Završivši Gimnaziju u svome rodnom gradu, požeške Gimnazije. studij je nastavio u Pečuhu, Segedinu i Zagrebu, gdje je di­plomirao pravo. Radio je kao profesor i bio urednik Među prvima je Antun Kanižlić (1699. - 1777.). Gajeve Danice, a 16. lipnja 1846. imenovan je prvim Isusovac, propovjednik i rek­tor Kolegija, bio je prvi profesorom hrvatskoga jezika na zagrebačkoj Akademiji. hrvatski književnik iz toga grada koji je preuzeo i Autor je prve gramatike hrvatskoga standardnog jezika nastavio dubrovačku književnu tradiciju. Začetnik je i Osnova slovnice slavjanske narječja ilirskoga (1836.), hrvatske štokavske proze, a za Matka Peića on je „tipični kojom nastavlja tek započeto normiranje hrvatskoga književnik 18. stoljeća, koji često ujedinjuje u svojoj jezika zasnova­nog na štokavskom izrazu. ličnosti pis­ca i naučenjaka”. On je autor znamenitog spjeva Sveta Rožalija, ali i Kamena pravog smutnje Vilim Korajac (1839. - 1899.) je također završio velike, „teološke rasprave, najdužeg eseja u hrvatskoj Gimanziju u Požegi. Iako je bio svećenik, istakao se književnosti (oko 1000 stranica), pisanog unikatno kao humorist i satiričar, jedan od rijetkih u hrvatskoj čistim hrvatskim jezikom te niza knjiga za praktičnu književno­sti 19. stoljeća. Pisao je pedagoško-didaktičke religioznu upotrebu.” (Matić 1994) članke, feljtone sa satiričkom notom, a najpoznatije mu je djelo šaljiva pripovijetka Šijaci u kojoj opisuje niz prizora iz seo­skoga života uz pregršt aforizama, mudrih Njegov dobar prijatelj i suvremenik Julije Kempf (1864. izreka i naivnoga humora iz narodnoga jezika. - 1934.) bavio se prou­čavanjem povijesti, književnošću te kulturnim i društvenim radom. Osnovnu školu i šest Josip Eugen Tomić (1843. - 1906.) bio je Požegi ono razreda Gimnazije završio je u Požegi, a Učiteljsku školu što je Šenoa bio Zagrebu. (Bucić 2003) Nižu gimnaziju u Zagrebu. Bio je učitelj i županijski školski nadzornik. završio je u Požegi, a školovanje je nastavio u Zagrebu, (Potrebica 2003) Osnovao je muzej u Požegi i bio njegov gdje je upisao bogosloviju, koju je nakon pet godina prvi ravnatelj. Kapitalno mu je djelo Požega - zemljopisne napustio. (Potrebica 2003) Ogledao se u više književnih bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i vrsta i žanrova, a poznatija su mu djela romani Zmaj od kraljevskog grada Požege i požeške županije, (1910.). Bosne i Za kralja, za dom. Dovršio je i Šenoinu Kletvu. Među đacima požeške Gimnazije istakli su se još i drugi Miroslav Kraljević (1823. - 1877.), književnik, pravnik stvaraoci hrvatske kul­ture. i veliki župan Požeške županije. Gimnaziju je završio Grgur Čevapović (1786. - 1830.), franjevac, književnik u Požegi, a pravo u Gyoru. Osnovao je 1867. tiskaru u i jezikoslovac, završio je Gimnaziju u Požegi te filozofiju Požegi, koja je bila među najstarijima na hrvatskome tlu. i teologiju u Baji, Mohaču i Pešti. Napisao je dva dje­ (18) Pokrenuo je izdavanje poučnog i zabavnog časopisa la na latinskom jeziku, važna za povijest franjevačkog Slavonac. Autor je prvog romana novije hrvatske knji­ reda u Slavoniji, a istraživao je i slavonski život prije ževnosti, Požeški đak ili Ljubimo milu svoju narodnost Hrvatskoga narodnog preporoda. Istodobno je pisao i i grlimo, sladki svoj narodni jezik. Bio je zastupnik djela na narodnom jeziku, među kojima je najvrjednija u Hrvatskome saboru i član izaslanstva za izradu drama Josip, sin Jakoba patrijarke, u kojoj su po prvi put Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. (Potrebica 2003) na kazališnim daskama nastupile žene. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

Pjesnik i pisac Franjo Ciraki (1847. -1912.) cijeli je život Franjevac Franjo Agjić (1805. - 1892.) kao profesor i 26 proveo u rodnoj Požegi. Gimnaziju je pohađao u Požegi ravnatelj Gimnazije isticao se književnim, kulturnim i i Osijeku. Ostao je zapamćen kao najpoznatiji gra­ prosvjetnim radom. Bio je pristaša ilirskoga pokreta, ide­ donačelnik Požege (1881. - 1904.). Bio je i on zastupnik u je preporoda i slavenske uzajamnosti. U Požegi je 1865. Hrvatskom saboru te za­jedničkom Hrvatsko-ugarskom godine priredio i objavio Štijenje poslanice i evanđelja saboru. (Potrebica 2003) Najuspjelije su njegovo za sve nedjelje i svetkovine tijekom godine (Požeški pjesničko djelo Florentinske elegije. zbornik II 1966: 13-28) prvi lekcionar na hrvatskome jeziku u kojemu su uporabljeni dijakritički znakovi. Poznati požeški putopisac, istraživač i pustolov Dragutin Lerman (1863. - 1918.) završio je nekoliko Izidor Kršnjavi (1845. - 1927.), hrvatski slikar, povjesničar razreda Gimnazije u Požegi, a onda se posvetio trgovini, umjetnosti i političar, u Požegi je pohađao franjevačku puto­vanjima i istraživanjima novih prostora (Potrebica pučku školu i franjevačku Gimnaziju. (Potrebica 2003) 2003). Bio je zaljubljenik u Afriku, o čemu svjedoče Strossmayerovim posredovanjem postaje profesor njegova pisma iz Konga koje je kasnije objavio u dvjema povijesti umjetnosti i arheologije na zagrebačkom knjigama: Listovi iz Afrike i Novi listovi iz Afrike. (Kempf Sveučilištu. Već sljedeće godine potiče osnivanje Društva 1996) To je jedinstvena proza u hrvatskoj literaturi jer umjetnosti kojemu je niz godina tajnik i ideolog, a bio Lerman nije bio samo prvi Hrvat koji se otisnuo u je i prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika. Pod daleka prostranstva Afrike nego je opisao i način života upravom Društva, u suradnji s Bolleom, osniva Obrtnu u Africi, što je do tada bilo posve nepoznato. školu i Obrtni muzej (današnji Muzej za umjetnost i obrt). Aktivno je sudjelovao u izgradnji Za­greba - kako je bio Požege i Požeške županije, a bavio se i metodikom predstojnik Odjela za bogoštovlje u Khuenovoj vladi, na nastave povijesti. Pokrenuo je Požeški zbornik i stručni njegov su poticaj izgrađene mnoge bolnice, knjižnice, časopis Zlatna dolina. Posebno je važno njegovo izdanje škole i spomenici, osnovana brojna društva, a financirao Zbornika znanstvenih, stručnih i književno- umjetničkih je i tiskanje udžbenika i podupirao školstvo. radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije izdanoga 2003. Bio je sveučilišni profesor u Zagrebu. Iako je rođen u Gospiću, akademski slikar Miroslav Kraljević (1885. -1913.) pri­padao je poznatoj požeškoj U hrvatskoj medicini važan trag ostavio je Ante obitelji, velik dio života proveo je u Požegi i bio đak po­ Schwartz (1832. -1880.), učenik Gimnazije u Požegi. žeške Gimnazije, a i pokopan je u Požegi, na groblju sv. Ilije. Njegovom zaslugom osnovano je Zemaljsko primaljsko (Potrebica 2003) Zajedno s Josipom Račićem i Vladimirom učilište u Zagrebu 1887. i prva bolnica za duševne Becićem osnivač je hrvatskoga modernog slikarstva i jedan bolesti u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji u Stenjevcu je od najistaknutijih hrvatskih slikara, a među najpoznatijim kraj Zagreba. (Potrebica 1994) Osobito je bio aktivan je njegovim slikama Autoportret sa psom. u radu Hrvatskoga liječničkog zbora, kojemu je i jedan od utemeljitelja. Pokrenuo je list Liječnički vjesnik u Književnik Slavko Kolar (1891. - 1963.) pohađao kojemu je u nastavcima objavljivao potpuna zdravstvena je gimnaziju u Požegi i Zagre­bu. Iako po zanimanju izvješća za Hrvatsku, što je danas povijesni dokument o agronom, nalazio je vremena i za književnost. Uređivao tadašnjim zdravstvenim prilikama. je časopis Kolo, a dva puta bio je i predsjednik Društva književnika Hrvatske. U književnoj­ prozi izražava Uz njega je istaknuto mjesto u hrvatskoj medicinskoj pripadnost požeškoj književnoj tradiciji koju su oblikovali znanosti zauzeo još jedan požeški gimnazijalac, Poslanje i značaj Poslanje Vilim Korajac i Josip Eugen Tomić. Književni stil Radoslav Lopašić (1896. - 1979.). Nakon završene obilježen mu je notom dobroćudnog humora, ali i britke požeške Gimnazije i studija medicine bavio se satiričnosti. Autor je mnogih scenskih djela, a postigao je neuropsihologijom. U svojim mnogobrojnim stručnim 27 najveći uspjeh komedijom Svoga tela gospodar. i znanstvenim radovima pridonio je razumijevanju mnogih neuroloških i duševnih bolesti. Uveo je obvezne Požežanin Josip Buturac (1905. - 1993.) bio je arhivist tečajeve za bolničko osoblje te idejno osmislio Projekt i povjesničar. (Buturac 1977) Gimnaziju­ je pohađao Zakona o staranju za duševno oboljele. u Požegi, Travniku i Zagrebu, u kojemu je završio bogosloviju i zaredio se 1929. godine. Studirao je crkvenu Uz učenike požeške Gimnazije valja nam navesti i povijest i pomoćne povijesne znanosti na Gregorijani njene profesore, koji su dali nezaboravan doprinos u Rimu. (Potrebica 2003) Bavio se znanstvenim i njezinu ugledu i važnosti. Jedan je od njih svakako književnim radom gotovo 70 go­dina. Objavio je 27 Oton Kučera (1857. - 1931.). On je već kao mladi samostalnih knjiga te više stotina znanstvenih i stručnih profesor matematike i fizike u požeškoj Gimnaziji, uz članaka u raznim zbornicima i enciklopedijama, preuzeta meteorološka motrenja, sa svojim učenicima posebice u Požeškome leksikonu. krenuo u prva astronomska opažanja u svjetlarniku na vrhu zgrade izgrađene 1877. i time 1988. osnovao Posebno mjesto među hrvatskim povjesničarima prvu školsku zvjezdarnicu u nas. (Bucić i dr. 2012: 131- zauzima učenik i profesor po­žeške Gimnazije Filip 148) Svoj znanstveni rad nastavio je u Zagrebu, gdje Potrebica (1933. - 2003.). Proučavao je hrvatsku povijest je 1909. utemeljio geodetski tečaj, postavivši temelje 18. i 19. stoljeća, lokalnu povijest Slavonije, posebice Geodetskom fa­kultetu. Antun Kanižlić Miroslav Kraljević Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

28

Vjekoslav Babukić Josip Eugen Tomić

Vilim Korajac Franjo Ciraki Dragutin Lerman Grgur Čevapović Poslanje i značaj Poslanje

29 Josip Buturac Julije Kempf

Franjo Agjić Filip Potrebica Profesor požeške Gimnazije bio je 1893. i Antun Radić o spi­sateljskom zvanju (1862.), O narodnom komusu (1868. - 1919.), ali je ubr­zo bio premješten još iste godine, (1869.) i feljtonima Tuskuluniade (1860.). Pravi član jer je među učenicima promicao hrvatsko domo­ljublje, Akademije od 1867., potpredsjednik Matice hrvatske od nastupajući protiv pokušaja mađarizacije Hrvatske. Ban 1882. Khuen-Héderváry smatrao je to dovoljnim razlogom za kazneni premještaj. Armin Pavić (Požega, 1844. -1914., Zagreb), začetnik hrvatske znanstveno-istraživačke književne kritike. Studij klasične filologije i slavistike završio u Beču, u Izvje­ šćima požeške gimnazije, dok je službovao u Gimnaziji Akademici kao profesor, otvorio je pole­mičku raspravu s Franjom Markovićem o postanku i strukturi Gundulićeva Osmana Požega i požeška Gimnazija dali su hrvatskoj znanosti i i spornom pitanju 14. i 15. pjevanja. Prvi je kao književni kulturi veći broj člano­va Jugoslavenske, danas Hrvatske, povjesnik ušao u arhive i na samim izvorima upoznavao akademije znanosti i umjetnosti tijekom njezina pojedinosti o autorima, djelima i njihovim teksto­loškim 150-godišnjeg postojanja. Neki su od njih rođeni karakteristikama, koje su važne za povijest hrvatske Požežani (Janko Jurković, Armin Pavić, Željko Marković, književnosti. Njegovu erudiciju visoko je ocijenio i A. Dobriša Cesarić, Matko Peić, Dubravko Jelčić, Dunja G. Matoš. Priredio je Gundulićeva i Palmotićeva djela Fališevac, Zlatko Bourek), a neki nisu bili i đaci požeške u Akademijinoj ediciji Stari pisci hrvatski. Glavno mu je gimnazije (Željko Marković, Dobriša Cesarić, Dunja djelo Historija dubrovačke dra­me (1871.). Bio je profesor Fališevac, Zlatko Bourek), dok su neki bili đaci požeške hrvatskog jezika i književnosti zagrebačkog Filozofskog gi­mnazije iako nisu bili rođeni u Požegi (Tomo Maretić, fakulteta, rektor Sveučilišta u Zagrebu, zastupnik u Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Tomo Matić, Josip Vončina, Božo Udovičić, Stjepan Saboru Hrvatske i Slavonije te odjelni predstojnik za Damjanović). bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (1898. -1904.). 30 Članom Akademije izabran je 1874. Janko Jurković (Požega, 1827. - 1889., Zagreb) poslije gimnazije u Požegi studi­rao je filozofiju, bogosloviju i Matko Peić (Požega, 1923. -1999., Zagreb), profesor pravo u Zagrebu i Beču, gdje je položio i učiteljski ispit Akademije likovnih umjet­nosti i književnik, pjesnik, iz klasične filologije. Službovao je u Vukovaru i Osijeku, esejist i feljtonist, slikar i povjesničar umjetnosti, ostavio a potom u Zagrebu, gdje je bio nadzornik srednjih škola je dubok trag u hrvatskoj književnosti i hrvatskoj u Hrvatskoj i Slavoniji. Istakao se i kao organizator kulturi uopće ponajviše kao pu­topisac iznimnoga stila, hrvatskog školskog sustava. Izradio je Zakonsku nesvakidašnjih zapažanja i nadasve bogate erudicije, osnovu ob ustrojstvu pučkih učiona i preparandija za što je došlo do izražaja već u njegovoj prvoj, danas već pučko učiteljstvo, koja je 1874. ozakonjena. Jedan je od legendarnoj putopisnoj knjizi Skitnje (1967.), važno najugledni­jih naših književnika na prijelazu romantizma mjesto zauzima i kao likovni kritičar, esejist i monograf, u realizam. Pripovjedač, dramatičar i komediograf, a trajno­ je urastao i u život grada Požege knjigom eseja i putopisac, esejist i feljtonist, ostavio je neizbrisiv trag uspomena Požega (1995.). Od tridesetak njegovih knjiga u hrvatskoj književnosti predšenoinskog vremena spomenut ćemo još monografije Nikola Mašić (1957.), pripovijetkom Pavao Čuturić (1855.), komedijom Što Slava Raškaj (1985.) i Josip Račić (1985.), studije i eseje žena može (1872.), putopisom Mikroskopične crtice Francuski slikari XVIII. stoljeća (1967.), putopise Jesen putopisne, od Zagreba do Novog Sada (1862.), esejima u Poljskoj (1969.), Ljubav na putu (1984.) i Evropske Misli o jeziku (1855.), Pismo nekomu mladom prijatelju skitnje (1985.), a di­sertacijom Barok i rokoko u djelu Antuna Kanižlića (1699-1777.) dao je dragocjeni prilog je tajnik Akademijina Razreda za književnost (1998. - i povijesti hrvatske književnosti. Izvanrednim članom 2003.) i član njezina Predsjedništva (2004. - 2010.) (…) Akademije izabran je 1977., a redovitim članom 1991. Tomo Maretić (Virovitica, 1854. -1938., Zagreb) bio Dubravko Jelčić (Požega, 1930.), književnik, književni je đak varaždinske, požeške i zagrebačke Gimnazije. kritičar i povjesnik, po­hađao je gimnaziju u Novoj Završio je u Zagrebu studij klasične filologije i slavistike, Gradiški, Požegi i Slavonskom Brodu, gdje je i maturi­rao. pa je s vremenom postao i redoviti profesor slavistike Studirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu zagrebačkog Filozofskog fakul­teta. Svojom disertacijom disertacijom o Josipu Kosoru i njegovu ekspresionizmu O nekim pojavama kvantitete u jeziku hrvatskom ili i njome se predstavio kao znanstveni istraživač dotad srpskom već je na početku svoje znanstvene karijere nepoznate književne građe. Bio je srednjoškolski profesor obilježio svoju karadžićevsku tezu o je­dinstvenosti u Osijeku i Trav­niku, dramaturg Hrvatskog narodnog hrvatskog i srpskog jezika. U tom duhu napisao je i svoju kazališta u Osijeku, a od 1960. do odlaska u mirovinu Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog 1993. asistent, znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik jezika (1899.) i svoj Jezični savjetnik (1924.), a u tom je u Akademijinu Institutu za književnost i teatrologiju duhu i uredio nekoliko svezaka Akademijina Rječnika (danas Odsjeku za povijest hrvatske književ­nosti). Za hrvatskoga ili srpskog jezika. U mladim danima pisao je i to vrijeme razvio svestranu djelatnost kao književnik, beletrističku prozu, kasnije prevodi s latinskoga, grčkoga znanstveni istraživač, esejist i kritičar, publicist, bibliograf i poljskoga (Ovidije, Vergilije, Homer, Mickiewicz). Bio i urednik, a od 1990. još i političar i politički pisac. Urednik je u više navrata zastupnik u Hrvatskom saboru kao član edicije Hrvatska politička misao XIX. i XX. stoljeća Unionističke stranke. Za člana Akademije izabran je Nakladnog zavoda Znanje (1970. - 1971.), biblioteke 1883., a njezin predsjednik bio je od 1915. do 1918. Poslanje i značaj Poslanje Vijenac Nakladnog zavoda Matice hrvatske (osam­desetih godina XX. stoljeća) i član Uredničkog odbora biblioteke Tomo Matić (Slav. Brod, 1874. - 1968., Zagreb) završio Pet stoljeća hrvatske književnosti, potpredsjednik Matice je gimnaziju u Požegi, a studij slavistike i romanistike u 31 hrvatske nakon njezine obnove (1990. - 1992.), urednik Beču. (Matić 1994) Službovao je kao profesor u Zemunu Akademijina časopisa Forum (1988. - 2005.), zastupnik u i Splitu, zatim kao redaktor službenog lista u Beču, Hrvatskom saboru (1995. -1999.), jedan od utemeljitelja direktor Klasične gimnazije i Trgovačke akademije biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti te njezin izvršni u Osijeku, najzad i Nadbiskupske klasične gimnazije urednik (1993. - 2007.) i glavni urednik (2007. - 2008.). u Zagre­bu. Svoj znanstveni rad usmjerio je najvećim Objavio je tridesetak knjiga književnog, znanstveno- dijelom prema istraživanju hrvatske dopreporodne kritičkog i političkog sadržaja, od kojih navodimo zbirku književnosti, prosvjete i kulture. Objavio je više od lirike Poraz pobjednika (1962.), roman Strah (1994.), 150 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka monografijeŠenoa (1966.; 1984.; 2006.), Kranjčević (1984.; u našim i stranim publikacijama, osobito u izdanji­ 2006.); Matoš (1984.; 2006.), Strast avanture ili avantura ma (tadašnje) Jugoslavenske akademije znanosti i strasti, Josip Kosor (1988.), knjigu eseja Književnost u umjetnosti (Rad, Građa za povijest književnosti hrvatske, čistilištu (1999.), Povijest hrvatske književnosti, Tisućljeće Stari pisci hrvatski), u Nastavnom vjesniku i u Jagićevu od Bašćanske ploče do postmoderne (1997.; 2004.), Sto časopisu Archiv für slavische Philologie. Posebno krvavih godi­na. XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti (2004.) je istraživao dopreporodnu književnost, kul­turu i i dr. Sada je i voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički prosvjetu u Slavoniji, pa je pisao o Abecevici iz XVIII. rad HAZU u Požegi. Članom suradnikom Hrvatske stoljeća za analfabete u požeškom kraju, o Vidu Došenu, akademije postao je 1982., a redovitim članom 1992. Bio Matiji Antunu Relkoviću, kazalištu u starom Osi­jeku i Armin Pavić Dubravko Jelčić Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

32

Janko Jurković Tomo Matić

Matko Peić Božo Udovčić dr. Najvažnija su mu djela Prosvjetni i književni rad u Božo Udovičić (Rašeljke, 1933.) poslije Gimnazije u Slavoniji prije Preporoda (1945.) te Iz hrvatske književne Požegi završio je studij elek­trotehnike s doktoratom u baštine (1970.). Dopisnim članom Jugoslavenske akade­ Zagrebu. Redoviti sveučilišni profesor u Splitu i Zagrebu. mije znanosti i umjetnosti izabran je 1921., a pravim Objavio je nekoliko znanstvenih knjiga i zasebnih članom 1940. Potvrđen je 1941. kao član Hrvatske studija iz svoje struke, kao i me­moarsku knjigu Statisti akademije znanosti i umjetnosti te izabran za njezina u demokraciji (1999.). U prvoj Vladi demokratske predsjedni­ka, na kojoj je dužnosti ostao do 1947., Republike Hrvatske bio je ministar energetike i industrije kada je obnovljena Jugoslavenska akademija znanosti i (1990.). Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti umjetnosti, ali Matić u nju nije bio reizabran. i umjetnosti izabran je 1997.

Josip Vončina (Ravna Gora, 1932. - 2010., Zagreb) Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946.), profesor na osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u Požegi, Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo a Filozofski fakultet s doktoratom u Zagrebu. Na tom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nakon osnovne škole fakultetu bio je najprije asistent, pa docent, izvanredni u Strizivojni i Vrpolju završio je gimnaziju u Požegi. i najzad redoviti profesor, šef Katedre za povijest Veliki je zaljubljenik u hrvat­sku glagoljašku baštinu, hrvatskoga književnog jezika i dijalektologiju. Najvažnija koju pomno istražuje. (Potrebica 2003) Osim disertacije su mu djela Analize starih hrvatskih pisaca (1977.), Interferiranje hr­vatskih dijalekata i općeslavenskog Jezičnopovijesne rasprave (1979.), Jezična baština (1988.), književnog jezika u hrvatskoglagoljaškim tekstovima 15. Korijeni Krležina Kerempuha (1991.). Jedan je od trojice stoljeća napisao je više knjiga, među kojima spominjemo utemeljitelja reprezentativne biblioteke Stoljeća hrvatske Tragom jezika hrvatskih gla­goljaša (1984.), Jedanaest književnosti, za koju je, kao njezin izvršni urednik, stoljeća nezaborava (1991.), Staroslavenski glasovi i Poslanje i značaj Poslanje napisao Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga oblici (1993.; 1995.), Staroslavenski jezik (1983.; 1995.; jezičnog izraza (1999.; 2006.). U toj biblioteci izašlo je 2000.; 2003.;), Slovo iskona (2002.), te monogra­fiju o ukupno sto svezaka (1995. - 2008.). Sljedeći svesci, pod Vatroslavu Jagiću Opširnost bez površnosti (1988.). Za 33 drugim uredništvom, nisu vjerodostojni nastavak ovoga člana suradnika Hrvatske akademije izabran je 1998., a projekta. Za člana su­radnika Akademije izabran je 1977., za redovitog člana 2004. (…) a za redovitog člana 1991. Šest godina (1998. - 2003.) bio je tajnik Akademijina Razreda za filološke znanosti.

Josip Vončina Stjepan Damjanović Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

34

Slika prve gimnazijske zgrade iz 1726. godine, u sredini (danas zgrada samostana sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog). Na početku zgrada je jednokatnica, a kasnije je dograđen kat. Lijevo od nje u nizu vidi se zgrada nekadašnje više djevojačke škole (danas Osnovna škola Antuna Kanižlića). Desno se uočava kontura crvke sv. Lovre i zgrada nekadašnjeg biskupskog orfanotrofija (danas zgrada Požeške biskupije). inv. GMP 18.171 Povijest

Povijest 35

Prilike u Požeškoj kotlini i oko nje prije osnutka Gimnazije* Ključni događaji i promjene od osnutka do reforme obrazovanja 1975. godine* Centar za usmjereno obrazovanje (1975. - 1992.) Gimnazija od 1991. godine do danas Obnova tradicije i ugleda škole Sažetak postignuća od obnove škole do danas (1992. – 2019.) Povijest

o godine 1537. u požeškom kraju nije moć opada, pa požeški kraj ubrzo postaje slobodan. To bilo viših, a ni dovoljno osnovnih dovodi do pojačanog zanimanja za kulturu i prosvjetu, D škola. Više obrazovanje stjecalo se pa se osniva sve više novih škola, poglavito sjemeništa, izvan Hrvatske, na sveučilištima u čemu prednjače crkveni redovi franjevaca i isusovaca. Beča, Budima, Firenze i drugih europskih gradova. (Potrebica 1994: 19-21) Turci su 1537. godine zauzeli Požešku kotlinu i zadržali je pod svojom vlašću sve do 1691. godine. U takvim Zanimljiv i općenito poučan bliži uvid u ključna Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija uvjetima, nije se moglo misliti o razvoju školstva. povijesna zbivanja i prilike u Slavoniji, Požegi i Požeškoj Osnovnu prosvjetnu djelatnost obavljaju pripadnici kotlini u kojima će niknuti požeška Gimnazija daje 36 crkvenog reda sv. Franje. Oni u Velikoj 1634. osnivaju Gabrijel Valečić u Historijskom uvodu u djelu Povijest školu za svećeničke pripravnike, a pokraj nje i školu požeške gimnazije objavljenom u Spomen-izvještaju za za svjetovnjake. Potkraj sedamnaestog stoljeća turska 1926.-7. školsku godinu.

Prilike u Požeškoj kotlini i oko nje prije osnutka Gimnazije*

Preuzeto iz: G. Valečić, Povijest požeške gimnazije, Spomen nitko nije mogao smatrati niti biti pravim gospodarom izvještaj Državne realne gimnazije u Slav. Požegi 1926.-7. Slavonije, ako nije u svojoj vlasti imao Požege i *Naslov rada prilagođen je stilu naslova u ovoj Spomenici, ali njene doline. To su dobro vidjeli i znali Turci, i zato je zadržan izvorni autorov tekst. razumijemo mnogobrojne njihove pokušaje, da osvoje Požegu. Često se zalijeću do Požege: prvi put 1396., Geografske naročito orografske prilike Požege i zatim 1494., 1501. i 1502., ali ne uspijevaju. Uspjet požeške kotline su takove, da su je vazda činile važnom će istom onda, kad Hrvate zahvati nesretni­ razdor strateškom točkom. Požeška dolina,­ zatvorena sa svih nakon smrti posljednjeg Jagelovića 1526. Hrvatski se strana gorama, čini strateški centar Slavonije i zato se sta­leži smišljaju i natežu i prepiru o tom, hoće li na prijesto pozvati Habsburgovca Ferdinanda ili Ivana Fatih dao fra Anđelu Zvizdoviću u Bosni.) Franjevački Zapuljskoga, ne mogu se složiti, nastaje građanski rat, je red bio tako prilično favorizovan, dok je svjetovno koji je samo dobro došao Osmanlijama. Ako ikada, a svećenstvo uživalo malo ili ništa sklonosti sultanove. ono je sada zgodan čas, da se trajno dokopaju Slavonije. I sad se slično dogodilo u Slavoniji, koja je bila (osim Još u istoj godini mohačke katastrofe dođe pod Požegu istočnoga Srijema) podređena bosanskom paši, što se smederevski paša Mehmed Jahiogli, no ne mogaše je već prije zbilo u Bosni. Kao tamo, tako i ovdje mora osvojiti. Za tadanju bogatu, jaku i izvrsno utvrđenu Po­ svjetovno svećenstvo uzmi­cati ispred Turaka. (Požeški žegu, (Kempf 1910) koja pruža utočište i obranu protiv kaptol seli 1536. u Pećuh), (Kempf 1910) a duhovnu će neprijatelja svemu okolnom žiteljstvu, treba veća i jača pastvu malo pomalo preuzimati franjevci, koji ostaju sila, da je osvoji. Svi manji pokušaji moraju propasti. jedna od glavnih utjeha narodu u teškim danima trpnje. To je dobro uvidio veliki vojskovođa i diplomata sultan Istina je, da su prvi veliki turski sultani, osvajači Azije Sulejman II., znao je, da će se onda istom moći okruniti i Evrope, bili kulturni ljudi, da im je u prvom redu trajnim i stalnim uspje­sima svoje ratne politike u bilo stalo do pravedne uprave, jer su znali, da jedino Ugarskoj, kad osvoji Slavoniju i kad sebi time osigura njome mogu predobiti nove svoje podanike i možda zaleđe. Zato ga vidimo 1532., gdje vraćajući se ispod ih sprijateljiti s novim stanjem. Ali je istina i to, da su Kisega pada s većim dijelom svoje vojske pod Požegu, njihovi namjesnici (paše) i činovnici (sandžaci i dr.) popali je i osvoji. počinjali protiv dobre volje svojih go­spodara sultana i Od potpune je propasti ovaj put spasilo Požegu svakovrsne zloporabe. I baš tim zloporabama imadu se to, što je pristajala uz Ivana Zapuljskog, sultanova pripisati sva ona nebrojena zla, što ih je gotovo kroz dva štićenika. Zato joj se samostalni život produlji još do stoljeća imala trpjeti nesamo Bosna i Hrvatska, nego i 1536., kad je domaćin rasprama oslabljenu zauze gore ravna Slavonija od na­silja i samovolje turske. Prilike su Povijest spomenuti paša Mehmed. Požega postade sad sijelom se kršćana znatno pogoršale, kad su sultani zanemarili požeškog sandžakata, otkuda su osvojeni ostali dijelovi upravu, te su njihovi namjesnici postali još samovoljniji Slavonije, koliko već dosad nije bila pod turskom vlasti. (2. pol. 17. stolj.). 37 Daljno je napredovanje Turaka htio doduše spriječiti­ Gdje vlada gotovo neprekidni rat, neko trajno opsadno Ferdinand i u tu svrhu podigne ofenzivnu vojnu protiv stanje, kako je bilo u tadanjoj Slavoniji, tu kultura i Turaka u istočnoj Slavoniji, ali je na nesreću povjeri prosvjeta ne nalazi plodno tlo. Narodna prosvjeta nije nesposobnomu generalu Ivanu Kazianeru, čija vojska doduše u ono doba utrnula u Slavoniji, ali je nužno bude 1537. razbijena kod Gorjana, i time je turska vlast bila sprečavana. Puk, koji neprestano prisluškuje u Slavoniji učvršćena. (…) zveket bojnoga oružja, koji mora uvijek biti pripravan Turski je imperializam nastojao u prvom redu, da osnuje na obranu domaćega ognjišta, koji mora neprestano svjetsku vlast i zato je nastojao, da likvidira narodnosti: biti na oprezu i paziti, odakle bi ga moglo pogoditi ne­ narodne razlike prestaju, svi se moraju pokora­vati prijateljsko tane, koji mora bdjeti na svojim poljima, da apsolutnom gospodaru svih Osmanlija, sultanu. U ne postane plijenom­ nemila gospodara, nema kada da velikoj nesreći, bila je ipak sreća, što Osmanlije, i ako se naročito posvećuje svojoj izobrazbi­ i odgoju duše. nijesu rado gledali kršćanstva, ipak su ga i preko volje Zasluga je opet crkve, naročito franjevačkoga reda, da tolerirali, jer je jednako monoteističko kao i Islam nije luč prosvjete u Slavoniji u ovo žalosno doba utrnula, i židovska­ vjera. Zato se nijesu u principu protivili kako bismo očekivali, — jer — inter arma silent Musae. kršćanstvu. Teškomu položaju katolika pomoglo je to, . . kao što drugdje tako i u Slavoniji brinu se samostani i što je franjevački red dobio poseban privilegij, potpunu župnici za pučku obrazovanost. Uče puk nesamo istine slobodu vjeroispovijesti. (Ahdnama, što ju je Mehmed el vjere, nego ih poučavaju u čitanju, pisanju i daju im ostalu elementarnu pouku. To nije dakako bilo pravo narodnog junaka fra Luku Ibrišimovića, apost. vikara za sustavno obučavanje, ali je za teške ratne prilike to bilo Slavoniju, gdje okuplja oko sebe junake, daje im savjete, najviše, što se moglo učiniti. Pošlo se i dalje: davala podaje ideje i stvara pla­nove. Upućuje carske generale, se prilika i za višu obrazovanost, koja je potrebita­ kako i kada bi se najbolje mogao protjerati neprijatelj. svećenicima, a moći će do nje doći i bogatiji svjetovnjaci Kad je 1687. general Dünewald došao pod Požegu, i tako vi­dimo, da se 1634. osniva u Velikoj kod Požege pomo­gao mu je Luka Ibrišimović, da je postigao sjajnu sjemenište za svećeničke kandidate, a pokraj njega i pobjedu protiv Turaka, ali time još ne prestade njihovo škola za svjetovnjake. (Kempf 1910) Jednako se nastoji gospodstvo. To će se dogoditi istom 1688., kad je carska u XVII. stolj. podizati i uređivati osnovne škole. Ovaj vojska uz pomoć fra Luke i njegovih junaka odlučno je prosvjetni rad crkve i samostana od neprocijenjene razbila Turke na brdu Sokolovcu i protjerala ih iz Požege. vrijednosti, jer je spasao narod od očaja, pomogao mu Rat za oslobođenje­ bude produžen, dok ga konačno očuvati vjeru, podizao u njemu narodnu svijest, pri­ zapravo ne završi Eugen Savojski okrunivši se sjajnim pravljao narodno oslobođenje i spremao narod za velike uspjehom kod Zente na Tisi 1697., gdje tako odlučno događaje, koji moraju u bližoj ili daljoj budućnosti porazi Turke, da su već 1698. počeli pregovarati o miru, neminovno uslijediti. koji bude sklopljen 1699. u Srijemskim Karlovcima, a Već je sigetska vojna 1566. pokazala, da turska sila nije Slavonija osim jugoistočnog Srijema osta po tom miru apsolutna nesavladiva. Skupi i teški uspjeh Osmanlija slobodna od Turaka. Tim su mirom bili dakle utvrđeni kod Sigeta pokazao je, da je turska svjetska vlast baš svi uspjesi, prema tome i oslobođenje Požege 1688. sada u svojoj kulminaciji i da je blizu obrat. Otomanska Turci su prema mirovnom ugovoru ostavili Slavoniju, a je zvijezda kod Sigeta bez sumnje potamnjela i tamnit sad zavlada­ njom još veća »mrzost opustošenja«, jer su će odsad unaprijed sve više i više. I doista poslije Sigeta ostala pusta sela, opustošena polja i prorijeđeni gradovi. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija historija doduše bilježi velike ratne pothvate Turaka Mnogo valja uložiti truda i na­pora, da se zemlja oporavi u srednjoj Evropi, ali ne bilježi velikih i odlučnih od silnih nevolja dugotrajnoga rata. No Slavonija­ imade 38 uspjeha tih pothvata sveukupne otomanske sile. Kod vrlo dobre gospodarske uvjete, i njeno oporavljenje bit Žitvanskoga mira 1606. pregovaraju već Turci i kršćani će brzo i uspješno. Kao što prije turskog gospostva, tako ravnopravno, a mlitavost, nespretnost i nesposobnost je i sad Požega ostala u neku ruku središtem Slavonije. habsburgovskih vojskovođa spasi Turke od kršćanske Požega će iskoristi mir, naglo se pridići i dovinuti ofenzive mirom vašvarskim 1664. No i taj mir traje nekadašnjemu blagostanju, a ovo će joj blagostanje samo dvadeset godina, a onda slijedi poraz Kara omogućiti, da postane prvim slavonskim gradom. Mustafin kod Beča 1683., osvojenje Budima 1686. i Sposobnost njenih sinova i povoljan stjecaj drugih slavna pobjeda kršćana kod Haršanja 1687. Glas o ovim izvanjih i unutarnjih prilika dovest će Požegu nakon sjajnim uspjesima kršćanstva protiv Turaka brzo od­ nekoliko decenija do toga, da će postati i kulturnim jeknu u cijelom kršćanskom svijetu, a najviše je djelovao stje­cištem i žarištem Slavonije. To je pak Požega mogla u krajevima pokorenima od Osmanlija. I zato vidimo, postići jedino onda, ako stvori najviši učevni zavod, da se svagdje narodni junaci stavljaju uz bok carskoj koji je prema tadanjim prilikama bio uopće moguć u vojsci, da joj pomognu protjerati neprijatelja. Sad je bilo Slavoniji, a to je — gimnazija. I doista ta se gimnazija vrijeme za oslobođenje možda zgodnije nego ikada, jer počinje stvarati, još, prije nego što je posve umukla bojna je nakon pada Budima u turskoj vojsci nastala anarhija. trublja, još, prije nego što je cijela Slavonija oslobođena Ovaj pokret za oslobođenje potpomagat će nesamo od Turaka. — To nas uvodi u pravu historiju požeške moralno nego i fizički i opet crkva, a naročito franjevci gimnazije. (jednako u Slavoniji kao i u Bosni). Zato vidimo ve­likog Ključni događaji i promjene od osnutka do reforme obrazovanja 1975. godine*

Preuzeto iz: Potrebica, Filip, Tri stoljeća požeške Gimnazije, Babićeva nastojanja glede razvijanja prosvjete bila su Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih poznata i prije. On je surađivao s mnogim istaknutim radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o ličnostima kako bi isusovcima omogućio misionarski njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. - 1999.) 2003. i prosvjetni rad u Požegi. O tome Tomo Matić piše» Ur. Potrebica, F. Naklada Slap - Gimnazija. Jastrebarsko - (...) Samom misli ustupa dobra kutjevačke opatije za Požega. prosvjetne svrhe bavi se Babić već mnogo prije, nego *Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici, ali je što je zamolio kralja Leopolda I., da odobri donaciju. zadržan izvorni autorov tekst. Izvorni tekst koji ne sadrži Najprije se obratio na kardinala Leopolda Kolonića, ilustracije obogaćen je manjim brojem odgovarajućih slika. nadbiskupa ostrogonskoga, s molbom da uznastoji, da U izvorni su tekst ponegdje u posebnim okvirima umetnuti se u Požegi osnuje isusovačka misija, a s druge strane isječci iz starijeg teksta Gabrijela Valečića „Povijest požeške je zamolio rektora zagrebačkog isusovačkog kolegija, gimnazije“ objavljenog u Spomen izvještaju Državne realne neka dopusti, da o. Marko Stručić, profesor moralke gimnazije u Slav. Požegi 1926.-7. sa svrhom pobližeg i u zagrebačkoj isusovačkoj akademiji, pode s njim detaljnijeg uvida u prilike nekog razdoblja. u kutjevačku opatiju da se uvjeri o velikoj potrebi misionarskog rada u narodu zapuštenom i zaraženom Osnivanje turskim običajima. Tako je 1695. Babić sa Stručićem otputovao u Slavoniju.« (Matić 1935: 6) Povijest Nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti narod Prema do sada poznatim vrelima, u Požegu su potkraj Slavonije bio je ne samo materijalno siromašan već i 1698. godine došla dva isusovca, profesor teologije M. kulturno zaostao. U prosvjetnom radu ističu se franjevci Stručić i Franjo Grundler (za duhovničku službu kod 39 i isusovci, koji su potkraj 17. stoljeća počeli širiti svoj njemačke posade u Požegi). Oni su došli kao misionari, utjecaj u Slavoniji. Središte djelovanja isusovaca u ali s obzirom na to da su mogli upotrijebiti prihode s Slavoniji postala je Požega. U našim krajevima isusovci vlastelinstva u Kutjevu, odmah su počeli pripreme za su svoje prve škole, gimnazije s kolegijima, osnovali u osnivanje škole. 17. stoljeću. Isusovci su se nastanili kraj Kamenitih vrata (danas na Za djelovanje isusovaca u Požegi bila je važna mjestu Glazbene škole), a već 1699. godine preselili su se materijalna osnova, koju je u početku priskrbio Josip na mjesto sadašnje zgrade Požeške biskupije uz crkvu sv. Babić,* kanonik i lektor stolne crkve zagrebačke i Lovre. U studenom 1698. godine obavljene su pripreme generalni vikar s potpunom jurisdikcijom u području za otvaranje škole, a u prosincu je osnovan i pripravni između Save i Drave. Babić je dobio od cara Leopolda razred. Prvi razred otvoren je 1699. godine kao prvi I. za posebne zasluge opatiju “de Gotho” (1689. g.), gramatički razred (infima grammatices classis), u koji tj. vlastelinstvo Kutjevo, koje će ustupiti isusovcima se upisalo više od 30 učenika iz svih društvenih slojeva. s nakanom da se nastane u Požegi i da počnu s Na desetoj stranici rukopisa »HISTORIA DOMUS misionarskim i prosvjetnim radom. Tu Babićevu odluku POSEGANAE« (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, potvrdio je car i kralja Leopold I. (1657.-1705.) 1700. Arhiv Nadbiskupije) spominje se godina 1699. kao godine. Prihodi s vlastelinstva u Kutjevu omogućili su godina osnutka škole, te točan opis osnivanja i početka os­nivanje gimnazije u Požegi. djelovanja. * Ivan Josip Babić, izborni biskup skradinski, postaje potkraj 17. stoljeća i opat kutjevački. * Gramatička škola (1699. – 1726.) Prema tome, Požeška gimnazija dobiva svoj potpuni oblik 1726. godine, kada je isključivo gramatička škola *Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici. pretvorena u potpunu gimnaziju. Iste godine podignuta je i jednokatna zgrada Gimnazije (danas zgrada Sustav isusovačkog odgoja izložen je u »Ratio samostana sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog). studiorum« (1584.), a osniva se na tradicionalnoj katoličkoj pedagogiji. U prve dvije godine rada u Rat koji je Karlo VI. vodio od 1736. do 1739. godine, a požeškoj isusovačkoj gramatičkoj školi sve dužnosti koji je završio Beogradskim mirom 1739., negativno je profesora obavlja Marko Stručić, a u trećoj godini djelovao na rad i razvoj Gimnazije, koja je od 1. lipnja došao je u Požegu Melhior Omersa, prvi profesor čije je 1739. do 4. ožujka 1740. godine bila zatvorena. Tome zanimanje bilo samo škola. Otada pa sve do 1726. godine je svakako pridonijela i kuga, čija je epidemija,­ prema imala je ta gramatička škola samo jednog isusovca, koji matičnoj knjizi umrlih, trajala u gradu Požegi od svibnja je podučavao sintaksu i gramatiku. Uvijek je to bio do studenoga 1739. godine. Iz matične knjige umrlih potpuno školovani isusovac, tj. koji je završio teologiju saznajemo da je u gradu Požegi umrlo od kuge 798 osoba i filozofiju, a samo je 1710. godine škola bila povjerena te još 171 osoba u pet okolnih sela (Seoci - 69, Vidovci svjetovnom svećeniku iz Bakra Tomi Žuvičiću. - 56, Vrhovci - 30, Drškovci - 28 i Emovci Gornji - 8) ili ukupno 969 osoba. Sasvim je razumljivo da se broj Tijekom prvih dvadeset i pet godina požeška je učenika smanjio toliko da su se u sintaksu i gramatiku Gimnazija gramatička škola koja ima četiri razreda: upisala samo četiri učenika, a za poeziju (peti razred) parvistae, principistae, gramatistae, syntaxistae, i dva se nije javio ni jedan učenik. Stoga je 1741. godine učitelja, jednoga za principia i parvu, a drugoga za Gimnazija bila reducirana na gramatičku školu, ali samo Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija gramatiku i sintaksu. Samo oni učenici koji bi stekli zakratko jer se već 1742. go­dine radi u svim razredima. dobro predznanje u pripremnom razredu mogli su 40 nastaviti školovanje u grama­tičkoj školi. To je u stvari U Požeškoj gimnaziji proučavala se crkvena kultura bila niža gimnazija (latinska škola), s pripremnim i filozofija. Stoga je već 1735. godine škola osnovala razredom i tri gimnazijska razreda. knjižnicu, zajedno s čitaonicom, u kojoj su učenici mogli učiti. Knjižnica je obilovala vrijednim djelima, a prilikom ukidanja isusovačkog reda imala je 1141 * Viša gimnazija (1726. – 1761.) naslov s oko 2000 svezaka.* Pedagoški i didaktički postupak bio je detaljno razrađen i s učenicima se *Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici. postupalo strogo. U posljednjim godinama isusovačke škole u nižim razredima uči se i matematika, a nastavni Godine 1726. postaje viša gimnazija, jer je osnovana jezik je latinski. Od 1726. godine možemo pratiti broj humaniora, i dobiva trećeg učitelja, koji je predavao učenika svih razreda i profesora koji su ih podučavali retoriku i poeziju. Otvara se i četvrti razred (poetae), a prema Matriculi studiosorum,** u kojoj su navedena već sljedeće godine peti razred (rhetores). Takva podjela imena svih učenika po razredima od 1725. do 1838. trajala je sve do 1757. godine, a otada do ukinuća godine. Gimnaziju su mogla polaziti djeca svih isusovačkog reda (1773.) prvi razred se ne dijeli jer su društvenih slojeva. Pohađalo je školu mnogo siromašne postojale osnovne škole u kojima se stjecalo predznanje. djece, o čijoj su se prehrani i smještaju skrbili isusovci, Međutim, podjela na razrede nije se mijenjala od 1727. uz pomoć građana, a često su im davali obuću, odjeću do 1761. godine, kada se uvodi logika s metafizikom. i pomagali im u učenju. Unatoč tome učenici su često * prosjačili jer im isusovci nisu uspijevali uvijek osigurati Academia Posegana (1761. – 1776.) sve potrebno za školovanje i život. *Inventar isusovačke knjižnice Gimnazije u Požegi, Nadbiskupski *Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici. arhiv u Zagrebu. Eclesiastica 63. Societas lesu Požega 23. **Matricula studiosorum, čuva se u Državnom arhivu Slavonski Djelovanje Gimnazije osobito je važno sedamdesetih Brod Odjel u Požegi (Fond - Gimnazija). Sadrži podatke o broju godina 18. stoljeća. Za rektorovanja o. Andrije Szalaya učenika od 1725/26. do 1737/38. Nedostaju podaci za godine 1735., (1761.) osnovana je Akademija za studij filozofije i 1743., 1744. i 1811. Na početku svakog godišta navedena su imena moralne teologije, nazvana Academia Posegana. Upravo profesora i direktora škole. Od godine 1756. nalazimo i ocjene iz te 1761. godine dodana je višoj ili potpunoj gimnaziji vladanja i općeg uspjeha, a od 1773. navedeno je i mjesto, stalež i filozofija, a 1763. i teologija. Prve dvije godine 1761. domovina svakog učenika. i 1762. počela se učiti filozofija, a druge dvije godine 1763. i 1764. moralna teologija. U prvoj godini filozofije Zbog njihova prosjačenja 1732. godine sukobili su se podučavala se logika i metafizika, a u drugoj godini učenici i obrtnici, pa je iz Osijeka morala doći redovita opća i posebna fizika (phisica generalis et particularis). vojska da ih umiri. O nemirima Tomo Matić piše: Predavali su isusovci Ignacije Marek i Martin Nabolović. »Ojađeni tim postupkom djeca su sutradan nekim od U prvom tečaju teološkog fakulteta učila se moralna napadača javno na trgu vratili milo za drago. Time teologija (theologia moralis), a u drugom theologia su dakako svoje protivnike još više raspalili, i oni su moralis secundi anni. Uz šestorazrednu gimnaziju, od počeli đake svuda po gradu hvatati i tući, tako da se od 1761. do 1776. godine postoji Akademija s filozofskim stranih đaka nije ni jedan usudio vratiti u svoj stan (...) i teološkim fakultetom. Svaki je fakultet imao po dva Kada domaće vlasti nisu učinile reda, rektor kolegija tečaja. Time se Požega svrstala u red sveučilišnih gradova Povijest Jakob Pejačević (direktor Gimnazije od 1731. do 1734.) u kome Akademija djeluje punih šesnaest godina. U požalio se osječkom generalu, koji je poslao u Požegu početku su profesori pratili svoje studente sve do četvrte kapetana i zastavnika s više od šezdeset vojnika. Vojska godine, odnosno tečaja, a od 1764. godine uvode se 41 je pohvatala glavne krivce i ostala u Požegi punih šest katedre na filozofskom i teološkom fakultetu. Istaknuti dana na gradski trošak, a otišla je tek onda, kada su profesori Akademije bili su: Ignacije Marek, Martin građani svojim potpisom zajamčili, da će biti red i mir.« Nabolović, Andrija Blašković, Fr. Borgija Pozia, Antun (Matić 1935: 30-31) Kanižlić, Ignacije Kampus, Franjo Ksaver Pejačević, Franjo Sekulić, Antun Hohenwarth, Emerik Mihaly, Strogi isusovački odgoj ublažavao se samo kada su Antun Ustia, Stjepan Plačko, Ivan Galjuff. učenici u svojim zahtjevima bili jedinstveni. Isusovci bi tada popuštali, što dokazuju događaji iz 1732. i 1748. »Academiu Poseganu« u stranom svijetu nazivaju godine i kasnije. Medu učenicima bilo je i odraslih ljudi, sveučilištem … zaređenih svećenika čije obrazovanje nije bilo dovoljno, Ova je visoka škola poznata savremenicima pod oženjenih ljudi i onih koji su obraćeni s islama. imenom »Academia Posegana«, ali je u stranom svijetu Utjecaj škole na požešku sredinu bio je značajan i smatraju i nazivaju sveučilištem. Tako n. pr. Fr. W. raznovrstan. U kulturnom životu grada Gimnazija je Taube: Historische und geografische Beschreibung bila žarište muziciranja, vjerskog učenja i obreda te des Königr. Slavonien und des Herzog th. Sirmien. kazališnih predstava, drama i komedija vjerskog i drugog Leipzig. III. str. 27. veli: »Das weitläufige und schon ins sadržaja. Osobito su bile važne godišnje priredbe, koje Angefallende Jesuiter Collegium mit der Universität ist su u Gimnaziji uvedene vrlo rano, već 1715. god. um 1776. in ein Gymnasium verwandelt worden.« (Valečić 1927: 13) Nastava se odvijala u zgradi Gimnazije. Prve godine na visoki stepen blagostanja. Tako je požeška gimnazija Akademija je imala 19 slušača, a kasnije od 25 do 40. blagotvorno utjecala i na boljitak socijalnih prilika. Kada je ukinut isusovački red, došla je Akademija — Isusovci su se brinuli i za pučke škole u Slavoniji, u tešku situaciju. Vid Došen, književnik i župnik a njihovi propovjednici pišu nabožne knjige za puk, iz Dubovika, nije uspio organizirati nastavak rada kojima dodaju naprijed abecedu da bi se analfabeti Akademije, a carica Marija Terezija ju je 1776. godine najprije naučili čitati. (Fancev 1922: 30 i dalje) ukinula. Bogata isusovačka knjižnica omogućavala je uspješno studiranje filozofije i teologije. (opširnije Iz svega se vidi, da povijest požeške gimnazije ne Matić 1940: 47-67 ; usporedi Potrebica 1976: 85-122) ostaje samo unutar gimnazijskih zidova, nego je njena povijest ujedno dio povijesti grada Požege, a preko Za vrijeme isusovaca (1698.-1773.) Gimnaziju je završilo ovoga i dio kulturne historije slavonske. Stoga gledišta oko 900 učenika. Tijekom­ šesnaest godina djelovanja valja povijest ovoga zavoda promatrati, jer se samo Akademije požeška Gimnazija imala je potpunu gra­ na taj način može ta povijest ispravno razumijevati i matičku školu, humaniora, filozofiju i moralnu shvatiti. teologiju. Uz zagrebačku Akademiju bila je tada jedina isusovačka viša škola u Hrvatskoj. Isusovci su svojom gimnazijom učinili Požegu nesamo prvim gradom u Slavoniji, nego i jakim kulturnim Blagotvorni utjecaj požeške gimnazije na boljitak centrom, kamo će se stjecati najbolji i najveći umovi socijalnih prilika … slavonski. Po isusovačkim školama postaje Požega — Razumije se, da su isusovci u prvom redu nastojali, slavonskom Atenom. da u svojim školama odgoje pomladak za svoj red, * Požega je imala i sjemenište. Razumije se, da su pitomci toga Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija ali razmjerno vrlo malo đaka svršivši gimnaziju sjemeništa nakon otvorenja teološkog fakulteta slušali na njem stupa u isusovce, nego najvećma polaze u svjetovne teologiju. 42 svećenike.* Veliki ih dio odilazi u franjevce,** a **Slavonci su nekad, kao i sad, osobito cijenili franjevce, a to lako neki i u kapucine (Fancev 1922: 30). Drugi odabiraju razumijemo kad znamo, što su franjevci bili narodu za turskoga svjetovna zvanja, vojničko i dr. Jedan pak dio odilazi gospodstva. — Već smo (…) spomenuli,,­ da su i franjevca imali na strana sveučilišta (dok još nije bilo akademije), gdje svoje, manastirske škole, u kojima su nakon otvorenja gimnazije po svršavaju različite fakultete i vraćaju se u domovinu Isusovcima u glavnom odgajali svoj podmladak. (Valečić 1927: 14- kao gotovi ljudi, da zauzmu mjesta, koja odgovaraju 15) njihovim osposobljenjima. Koji pak nijesu imali sredstava da nastave nauke na kojemgod sveučilištu, ostajali bi kod kuće i tu se dali obično na zanat. Ovo je od osobite važnosti i značenja, jer se tako visoko podigao građanski stalež u Požegi i u drugim mjestima. Budući da je sve građanstvo bilo približno jednako obrazovano, nestalo je gotovo razlike u izobrazbi između građanskih staleža i aristokracije i inteligencije, koja razlika znade često biti pogubna, jer uzrokuje najprije međusobno nerazumijevanje, a onda staleške sukobe. Ovako obrazovani obrtnici, radeći zajedno sa svojom inteligencijom, podigli su grad svoj Gimnazija pod upravom pavlina, novčanoga imutka. Zato vidimo, da broj đaka u ekspavlina, svjetovnih svećenika matici gimnazije znatno opada u ovim godinama, a i franjevaca (1773. – 1864.)* i historik se gimnazije požeške često tuži na sve ove nevolje („Historia memorabilia“, str. 105. i dalje) (među *Naslov je prilagođen stilu naslova u ovoj Spomenici. ostalima i na premale profesorske plaće) te kod toga aludira na općenite državne prilike, jer sve to zajedno Nakon što je ukinut isusovački red Gimnaziju su loše utječe na život i razvoj nesamo ovog zavoda, nego i preuzeli pavlini. Godine 1777. uvedena je nova drugih sličnih. — Apsolutistička vlast Franje I., kojim je naučna osnova, nova podjela na razrede i novi nazivi, posvema obvladao Metternich, nije uopće bila prijatna Gimnazija se dijeli na nižu gramatikalnu (tri razreda) razvoju znanosti, jer su bile opasne po vlast. (…) i višu humanističku (dva razreda). Nakon ukidanja pavlinskog reda (1786.), pavlini su se sekularizirali, pa Franjevci preuzimaju upravu nad školom i osnovano su se zadržali kao profesori sve do 1834. godine, kada su je biskupsko sirotište koje će gimnaziju stalno školu preuzeli franjevci. Godine 1806. škola je ponovno podupirati … imala četiri niža razreda i opet postala šestorazredna Pravom se može reći, da u ovoj školskoj godini škola, a takva je ostala sve do 1852. godine. (1834./1835. ; nap. ur.) požeška gimnazija zalazi u novo razdoblje svoga života. Nesamo zato, što su upravu Apsolutizam, tajna policija, cenzura, bolesti i druge ove gimnazije preuzeli te godine franjevci, nego i nevolje u prvim desetljećima 19. stoljeća … zato, što je te godine osnovana jedna nova institucija u Godine (…) 1808./9. (…) je (…) gimnazijska zgrada pre­ Požegi, koja će gimnaziju u izvjesnom pogledu izdašno tvorena u privremenu vojničku bolnicu i smješteni su pomagati i stalno podupirati, koja će pojačavati, Povijest u nju ranjenici iz francuskoga rata. Radi toga mora se popunjavati i uzdržavati redove gimnazijalaca, a ta je gimnazija skloniti u franjevački samostan („Historia institucija biskupsko sirotište. (…) memorabilia“, str. 76. ; Kempf 1910: 574). (…) 43 Osnovao je ovo sirotište zagrebački biskup Aleksandar Rekli smo već, da je povijest ove gimnazije dio kulturne Alagović u zgradi, gdje se nekad nalazio isusovački i općenite povijesti Slavonije i Hrvatske. Prema tome kolegij, po čemu se i sama zgrada prozvala: collegium će i obratno svi događaji u ovim zemljama utjecati na - vulgo »kolegija«. (…) život same gimnazije. To se najteže osjetilo u drugom i trećem desetljeću prošloga stoljeća (19.; nap. ur.), U zakladnici (»Litterae fundationales«) („Liber kada je zemlje države austrijske pritisnuo nesamo memorabilium“, str. 5. i dalje) što ju je tom prilikom krajni apsolutizam i reakcionarstvo, tajna policija, izdao, određuje Alagović svrhu i zadaću zavoda: cenzura i dr., nego su još došle i druge nevolje, kao što odgajati i školovati siromašnu talentiranu djecu se uopće poslije dugih ratova javljaju, a to su u prvom obojega spola i omogućivati im školovanje. Razumije redu bolesti (kuga), suša, nerodica, koja uzrokuje se, da mu je bila glavna intencija, da mladići nakon pomankanje živežnih namirnica i podizanje njihovih svršene gimnazije pođu u svećenike, ako se pak za taj cijena. Od sviju je pak nevolja bila najteža financijalna stalež ne bi odlučili, djelovat će inače kao obrazovani bijeda, koja je nastala uslijed bankrota 1811., kada je sav ljudi u svom narodu. (…) papirnati novac (oko 400 milijuna) reduciran na jednu petinu (80 milijuna) tako, da su ljudi tom bezobzirnom Već odmah nakon osnutka vidio se sretni utjecaj carskom naredbom naprosto izgubili četiri petine biskupskog sirotišta na gimnaziju. Radi gore navedenih neprilika, koje su oteščavale školovanje, bio đaci išli na sv. misu. Poslijepodne počinje se obuka za je sveukupni broj đaka u godinama 1810.—1830. obično nižeškolce u 13/4 h, a za višeškolce u 21/2 h, a svršavala 70 do 100, a rijetko je kada nadmašen broj 100. Čim se u 4 h. Uoči blagdana svršavala se popodnevno obuka je pak osnovano sirotište, raste taj broj naglo tako, u 31/2 h i tada bi sveukupna školska mladež pošla na da već 1836./7. doseže 130, a onda napreduje dalje. vespere i litanije u crkvu. Osim nedjelje i blagdana Nesamo brojem đaka, nego i uspjehom njihovim diže bio je dvaput na tjedan stalni školski praznik i to se gimnazija snažno i naglo. Ako pogledamo ocjene utorkom i četvrtkom (feria IIIa et Va). Kasnije ostade njihove u to doba, nalazimo vrlo često »eminens«; 1. školski praznik u tjednu jedino četvrtak (i razumije se classis razumije se prevladava, ali zato ćemo vrlo rijetko nedjelja). Osim ovih praznika imali su đaci božićne i kod kojega đaka naći nedovoljnu ocjenu (2. classis), dok uskrsne praznike 8—10 dana, zatim u maju i junu po ocjene za posvemašnji neuspjeh (3. classis) ne nalazimo tri dana. Prije Uskrsa održavala je katolička mladež ubilježene ni kod kojega đaka. Razumjet ćemo odmah, duhovne vježbe (exercitia spiritualia). Školska se zašto je tako lijep broj odličnih đaka, kad se sjetimo, godina svršavala svečanim »Te Deum«-om, u koncu da su se u sirotište primala samo najnadarenija­ djeca, augusta ili u prve dane septembra. Tada je djeci, a i koja su ovako sačinjavala najbolju srčiku gimnazije. (…) ostalim gostima javno pročitana klasifikacija. (…)

Osvrnimo se malo na život profesora i đaka za vrijeme Iza podijeljenih izvještaja i svečano objavljene školske godine … klasifikacije razišla bi se školska mladež svojim Škola se po starom običaju »antiqua ex consuetuidine« kućama, gdje će provesti velike školske praznike, koji još od isusovaca počinjala redovno u prvoj ili najkasnije su trajali od početka septembra do prvih dana mjeseca drugoj sedmici mjeseca novembra. U određeni bi novembra (»Feriae autumnales«), da malo okrijepe sile Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija se dan otvorila školska zgrada, mladež se iznova i da svježom dušom nastave svoj rad u budućoj školskoj razmjestila po školskim sobama, a onda bi i profesori godini. I profesori su običavali ići na odmor. Često se 44 i mladež krenuli u crkvu* na svečanu misu i »Veni u historiji gimnazije spominje, kako su kroz praznike Sancte«. Kod toga je obično koji profesor svećenik boravili u kupalištu Velikoj. održao mladeži svečani govor, kojim bi ih potakao na * Za isusovaca i pavlina bila je gimnazijska crkva sv. Lovrinca rad i marljivost u započetoj školskoj godini. Nakon dva (»templum s. Laurentii«), koja se zvala i »Templum academicum«. dana bi se opet sakupila školska mladež, a profesorski Negdje poslije njih je napuštena. Kad je biskup Alagović osnovao zbor bi održao svečanu sjednicu, na kojoj bi obično u nekadanjem isusovačkom kolegiju sirotište, bude i ta crkva direktor pozdravio sakupljene profesore, zatim su obnovljena i povraćena prijašnjoj svrsi. I sad je to gimnazijska crkva. se pročitale i primale na znanje različite odredbe i (Valečić 1927: 18-22) reskripti. — Inače je profesorski zbor održavao svoje sjednice pod predsjedanjem direktora često za vrijeme U tom razdoblju više se pozornosti posvećuje prirodnim školske godine, kadgod bi se zato pokazala potreba (na znanostima, uređuje se zbirka za biologiju i fiziku, a uz pr. došao kakvi važan reskript ili slično). — Mladeži latinski više se njeguje i hrvatski jezik. Nastojanja su su pak pročitani disciplinski propisi. Tako se prava usmjerena na unapređenje nastave. Uvedeno je načelo školska obuka započinjala obično tri ili četiri dana zornosti i eksperiment. Odgoj­no i obrazovno djelovanje nakon »Veni Sancte«. Obuka se držala prijepodne i nije se bitno mijenjalo sve do 1850. godine, kada je Leo poslijepodne, i to dok je još bila akademija, počimala Thun proveo reformu školstva. Zbivanja 1848. godine u se obuka za gimnazijalce u 71/4 h, a za akademičare u Hrvatskoj uvelike su se odra­zila na prilike u Požegi, pa je 81/2 h, a trajala je do 10 h. Iza toga su svi akademičari i došlo do nemira među učenicima Gimnazije. (Potrebica 1984: 178-188) Školske godine 1848./49. uveden je staroslavenskim) i njemački jezik, povijest, zemljopis, hrvatski jezik kao nastavni jezik umjesto latinskog, ali matematika, prirodopis, fizika, kemija, higijena, ne zadugo, jer je za Bachova neoapsolutizma (1851.- filosofska propedeutika (logika u VII. i psihologija u 1860.) nastavni jezik bio njemački. Zbog brojnih VIII. razredu), krasnopis i u novije vrijeme gimnastika. teškoća, godine 1852., škola postaje niža gimnazija K ovima su pridodani neobligatni, odnosno relativno s četiri razreda (ukinuti­ su peti i šesti razred). To je obligatni i to odmah nakon 1874. francuski, talijanski bio i najveći pad od osnutka, jer kao četverorazredna i jedno vrijeme engleski jezik, crtanje, »slöjd«, škola djeluje punih osamnaest godina (1852.-1870.). stenografija (koju je prvi počeo predavati Mijo Poljak, Ipak je za to vrijeme uvedeno nekoliko predmeta, npr. a nastavio­ G. Ašner), crtanje i pjevanje, koje poučavaju krasopis, crtanje i muzika, ali su učenici snosili troškove gradski kapelnici Prohazka do 1898., Junek do 1901. podučavanja. Godine 1854. uprava škole osnovala je zatim prof. Krnic, a onda opet gradski kapelnici Hinko Društvo za potporu dobrih, ali siromašnih učenika, Mařinec i Rikard Krestin. Istočno-pravoslavni nauk koje je s manjim prekidima djelovalo punih devedeset vjere poučava paroh i protoprezbiter Josip Zdjelarević godina (1854.-1944.). (Potrebica 1970: 21-30) (…) do 1901., poslije njega Jovan Konstantinović. Izraelitički nauk vjere drže mjesni rabini: Mojsije Schwarz, onda Winter, dr Mojsije Margel, Juda Margel, Samuel Stern Gimnazija pod upravom (brodski rabin), dr Brettholz i drugi *. Nakon 1914. su svjetovnjaka (1864.-1945.) radi ratnih neprilika i nedostatka učitelja malo pomalo izostajali neobligatni predmeti. Listopadskom diplomom od 20. listopada 1860. *Vidi Izvještaj kr. vel. gimn. u Požegi 1874.—1918. Arhiv gimnazije. godine austrijskim je zemljama vraćena ustavnost, što Povijest ubrzava dolazak profesora svjetovnjaka. Medu prvim Iz ovoga se pregleda predmeta vidi, da su đaci profesorima svjetovnjacima istakli su se Josip Pavičić, požeške gimnazije upoznavali glavne rezultate gotovo Eugen Kovačević i Antun Mazek. Hrvatski jezik opet svih znanosti. Naročito valja istaknuti, da su pored 45 postaje nastavni. Svjetovnjaci preuzimaju upravu škole »mrtvih« klasičkih jezika osobito marljivo učili i žive 1864. godine, a u školskoj godini 1870./71. dobivaju moderne, i to ne samo obligatne, nego i neobligatne. odobrenje da postupno, svake godine, uvedu po jedan Kako je to moglo biti, razumjet će svaki onaj, koji zna, viši razred. Tako je Gimnazija školske godine 1873./74. da humanistička gimnazija, kakova je požeška u to imala svih osam razreda, te je održan prvi ispit zrelosti vrijeme, daje zapravo najbolju i najplodniju podlogu (Petković 1964: 19-30). Tada je direktorom Gimnazije za sve nauke, pogotovu pak za učenje modernih postao Antun Mazek, koji je njome upravljao punu romanskih i slavenskih jezika. 31 godinu (1874.-1905.)­ i znatno je pridonio njezinu razvoju. Predavao je latinski, grčki i njemački jezik. Uz ovu dužnost učenja imali su đaci i vjerskih, disciplinskih i drugih dužnosti. Tako vidimo iz Đaci požeške gimnazije marljivo i vrlo uspješno gimnazijskih izvješća, da su sve do 1891. pribivali uče mnogobrojne obvezne i neobvezne predmete i svaki dan (samo ne u zimi) službi Božjoj. Od te godine vještine … unaprijed dužni su ići sv. misi samo nedjeljama i Nakon što je požeška gimnazija od 1874. imala svih osam blagdanima. Jednako su u nedjelje i blagdane dužni razreda, uveli su se u njoj kao i na drugim gimnazijama slušati propovijedi i polaziti na vespere i večernjice. u Hrvatskoj i Slavoniji ovi obligatni predmeti: Ispovijedaju se »ex offo« pet put na godinu, od 1880. tri Nauk vjere, latinski, grčki, hrvatski (kasnije sa put. Moraju pribivati crkvenim ophodima na Tijelovo, Florijanovo, Uskrsnuće i t. d. Na dan klečanja moraju potiče đake na ćudorednost i marljivost u naucima klečati pred presv. Otajstvom i t. d. i isključuje nemarne đake. Tako je sirotište davalo gimnaziji barem po 50 đaka odlikaša i pridonosilo time Učenje svih ovih obligatnih i neobligatnih predmeta onoj glasovitosti požeške gimnazije. To se sirotište i i vještina tražilo je bez sumnje mnogo vremena od gimnazija vrlo živo međusobno pomažu: Ravnatelji požeških đaka, koji su vrlo marljivo učili i savjesno i prefekti sirotišta su ujedno i suplenti i ekshortatori vršili svoje školske dužnosti. Ako prevrćemo listove za nižu gimnaziju*. Oni iz vlastite incijatice i svojih godišnjih izvještaja, vidimo, da na svakoj stranici blista skromnih sredstava pomažu materijalno i one požeške po više odlikaša, a neuspjesi kod pojedinaca su vrlo đake, koji nijesu pitomci sirotišta (…) Kad je za vrijeme rijetki. Zato se bogoštovni odio hrvat­ske vlade trajno rata sirotište bilo jedno vrijeme zatvoreno, osjetila je najpovoljnije i najljepše izjavljuje o požeškoj gimnaziji požeška gimnazija teško njegov manjak**. Uslugu, i s veseljem uzima na znanje snažni i sigurni napredak što je sirotište činilo gimnaziji, uvijek mu je zahvalno požeških đaka koliko u naukama, toliko u ćudoređu. priznavalo nesamo ravnateljstvo gimnazije, nego i druge prosvjetne oblasti. Znajući sve to pogotovu se čudimo, kad vidimo, da ovi đaci nalaze još vremena i za privatni rad u svojim Gimnazija dobiva novu školsku zgradu … religioznim i literarnim, glazbenim, narodnim, (Školske godine, nap. ur.) 1876./7. doživje opet požeška gimnastičkim i ostalim društvima (Pintar 1927: 55-79). gimnazija veliko slavlje. Dobila je novu zgradu, u kojoj Osnivali su pak ta društva, da u njima zajedničkim se i sad nalazi (1927. godine, nap. ur.). Dotadanja se silama upotpunjuju znanje, što su ga dobivali u školi jednokatna zgrada sadašnji samostan ss. milosrdnica i da se okušavaju i vježbaju u pojedinim samostalnim pokazala odavna pretijesnom i zbog vlage u prizemlju Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija radovima: sastavljanju pjesama, crtica, pripovijedaka, nepodesnom za obuku. referata i t. d. Što više ti se đaci popinju i na katedru i 46 drže samostalno literarna, socijalna i ostala predavanja. Već 1872. moli učiteljski zbor, neka stručna komisija pregleda »prostorije u ovdašnjoj gimnazijskoj zgradi, A kako je bio moguć tolik intenzivan rad i zamjeran buduć su zbog sve to veće vlage opasne zdravlju i uspjeh ove mladeži? Uzroke i razloge valja u prvom redu pogibeljne učilom.« Na ovu je molbu odredio odio bezuvjetno tražiti u izvrsnoj nastavi i odgoji, što su je za bogoštovlje kr. zem. vlade u Zagrebu žup. oblasti i od svojih profesora dobivali u školi. Ali iz ovoga rada i gradskom poglavarstvu u Požegi, da sastave takovu ko­ uspjeha moramo zaključivati ipak, da je među đaštvom misiju. Tu su komisiju sačinjavali: zamjenik žup. fizika bio velik broj onih, koji su bili osobito daroviti i kod dr Hiršenštein, žup. mjernik Vilim Just, gradski fizik kojih je bilo živoga naučnog interesa i ustrajne volje za dr Vatroslav Thaller, gradski satnik Josip Matijević, rad. To je zaključivanje istinito i stvarno. Pita se ipak, privr. direktor gimnazije Gršković i član učiteljskog zašto je baš u Požegu dolazilo toliko odličnih darovitih zbora A. Pavić. Ta je komisija odlučila, da se prizemne đaka. Ponajglavniji razlog leži opet u nadb. sirotištu. prostorije imaju izmijeniti već buduće šk. god. drugim U to su se sirotište — kako smo već gore spomenuli zgodnijima. Zato vidimo, da se slijedećih­ godina obuka — primali besplatno (»alumni«) samo vrlo nadareni i za neke razrede vrši izvan gimn. zgrade u privatnim dobri dječaci tako, da je njihov broj daleko nadmašivao prostorijama. 1873./4. bilo je pet razreda izvan zavodske broj onih, koji su plaćali stan i opskrbu. Ti su pitomci zgrade. Vidjelo se, da treba graditi novu zgradu, o nadb. sirotišta bili ujedno i glavni i najveći dio članstva čemu su osobito mnogo nastojali i ra­dili na hrvatskom »Marijine kongregacije«, koji po svojim pravilima uvijek saboru zastupnici Požege Filip Thaller i Miroslav pl. Kraljević. Gradnja je započeta 1874., a svršena je za zagrebačko sjemenište. Nastava se održavala prijepodne dvije godine i konačno­ 20. juna 1877. predana gimnaziji. (tri sata) i poslijepodne (dva sata). Škola je redovito na Tom je prigodom gimnazija ujedno proslavila 150. kraju svake školske godine tiskala godišnje izvješće,** godišnjicu svoga boravka u vlastitoj zgradi kao što je i u kojima je iscrpno prikazan rad škole, a profesori su 1826. proslavila 100 godišnjicu. — Prisustvovali su ovoj u njima publicirali svoje stručne i znanstvene članke, sveča­nosti zastupnici svih oblasti, gradsko zastupstvo što se kao tradicija zadržalo sve do danas s manjim sa svojim načelnikom Vatroslavom pl. Bunjikom, prekidima. školska mladež i mnogobrojno građanstvo. Zgradu * O razvoju i radu sirotišta vidi Đuro Kuntarić: Požeška kolegija, je blagoslovio Ivan Thaller, opat i župnik požeški. Spomenica o stogodišnjici 1835.-1935., Požega, 1935. Izrekao je tom prigodom svečani govor kao i vel. župan ** Filip Potrebica, Godišnji izvještaji Požeške gimnazije, Godišnji Ivan Vardijan, koji je ujedno bio i vladin povjerenik i izvještaj požeške Gim nazije školske godine 1963/64, Požega, 1964., gimnazij. direktor A. Mazek. Požeški pak pjesnik Franjo str. 37-84. pl. Ciraki ispjevao je krasnu prigodnu pjesmu.*** Tom je prilikom održan i birani koncert. Mnogobrojne Na javno djelovanje škole potkraj 19. i na početku 20. pak pismene i brzojavne čestitke, što su stigle od stoljeća snažno je utjecao građanski sloj Požege. Učenici različnih oblasti, korporacija i dostojanstvenika i profesori suprotstavljali su se mađarizaciji i vode borbu pokazuju, da je sva domovina htjela imati učešća u protiv Austro-Ugarske. Kulminacija nezadovoljstva bio ovoj rijetkoj slavi.**** Ta se nova gimn. zgrada nalazi je đački štrajk 14 ožujka 1912. godine, koji je bio uperen ispod sjeverozapadnog obronka nekadašnje gradske protiv Cuvaja i nasilja policije. Učenici su prekinuli tvrđave, a sadašnjeg Strossmayerova šetališta. Staru nastavu i u povorci mirno prolazili gradskim ulicama su zgradu dobile sestre milosrdnice sv. Vinka, koje su, zahtijevajući slobodu. Glavni đački zbor održan je na Povijest nadogradivši joj drugi sprat, smje­stile u nju žen. građ. i Gradu (brežuljak iza zgrade Gimnazije na kojem je osnovnu školu. Sada se pak u njoj nalazi ženski konvikt u srednjem vijeku tvrđa i sjedište Požeške županije), istih sestara. a nastave nije bilo od 16. ožujka do 10. travnja 1912. 47 *Sadašnji direktor nadb. konvikta Ignjatije Horvat bio je n. pr. punih (Kempf 1964: 13-17) 19 godina »ekshortator. **Vidi Izvještaj kr. vel. gimn. u Požegi 1915.- 16. U vrijeme Prvoga svjetskoga rata bila su raspuštena *** Opis ove svečanosti nalazi, se u »Izvješću« od 1877. đačka društva, u zgradi Gimnazije­ je potkraj 1914. bila **** Vidi »Izvješće« požeš. gimn. za 1877.-8. smještena vojna bolnica, školski praznici su skraćeni, a (Valečić 1927: 39-40) društvo za potporu siromašnih učenika ima sve manje novca. Teškoće nisu prestale ni kada se rat završio. U Broj učenika u školskoj godini 1873./74. po razredima je prvim godinama postojanja Kraljevine SHS stvaraju se sljedeći: I. 32, II. 27, III. 26, IV. 23, V. 13, VI. 12, VII. 10 đačka vijeća, koja zajedno s roditeljima i nastavnicima i VIII. 5. Ukupno 148 učenika. Trideset godina kasnije upravljaju školom, ali njihov rad bio je kratkog vijeka. 1905. godine broj učenika više se nego udvostručio i popeo se na 314, po razredima: I. 59, II. 46, III. 63, IV. Organizacijska struktura Gimnazije nije se mijenjala 34, V. 34, VI. 31, VII. 27 i VIII. 20. od 1874. do 1925., kad je bih humanistička gimnazija, u kojoj su se grčki i latinski jezik morali polagati na Veći dio učenika stanuje u Nadbiskupskom sirotištu* maturi. Osim tih predmeta, predavali su se: nauk uz naknadu ili besplatno. Oni koji nisu plaćali boravak, vjere (od trećeg razreda dalje), povijest zemljopis, obvezali su se da će nakon šestog razreda otići u matematika, prirodopis, fizika, kemija, biologija (u sedmom i osmom razredu), a gimnastika tek od 1931. godine. Neposredno prije rata 1939. godine broj početka 20. stoljeća. Fakultativno su se učili ovi pred­ učenika je bio 626. Za vrijeme Drugog svjetskog rata meti: francuski, talijanski i grčki jezik, crtanje, pjevanje broj učenika se nešto smanjio i 1944. godine gimnazija i stenografija. je brojila 552 učenika. Nova naučna osnova godine 1925. omogućila je Razvoj i djelovanje škole od 1941. do 1945. možemo pretvaranje požeške Gimnazije i realnu, pa se u nižim podijeliti na dva razdoblja. Prvo je ustrojstvo školskog razredima nisu učili grčki i latinski jezik, a od živih sustava u NDH, a drugo rad partizanske gimnazije. se jezika učio francuski od drugog razreda, umjesto njemačkog jezika. Tada se uvodi obvezna nas­tava S početkom rata nastupile su brojne teškoće glede crtanja i gimnastike. organizacije i djelovanja škole. Ustrojem Nezavisne Države Hrvatske sve se jasnije očituje polarizacija Iz obavijesti na kraju završene i pred početak nove među profesorima­ i učenicima. Dio jugoslavenski školske godine 28. lipnja 1927. godine … orijentiranih profesora nije bio zadovoljan promjenama, Gimnastiku i pjevanje dužni su učiti svi učenici, koji što je dovelo do represivnih mjera prema pojedincima. su sposobni; nesposobnost treba dokazati liječničkom Unatoč naredbi profesorima da se ne udaljavaju iz svjedodžbom, koja se ima zajedno s molbom kod upisa Požege, nastavničko se vijeće smanjivalo. Smanjio se podnijeti direktoru gimnazije. i broj učenika u odnosu na 1939. godinu (za 90), što Učenice moraju polaziti obuku u zatvorenim crnim će varirati u narednim ratnim godinama. Iz popisa pregačama, a i izvan škole treba da su u odijevanju učenika bili su brisani učenici Židovi. Učenicima je skromne. zabranjeno sudjelovanje u izvanškolskim društvima, Svaki je učenik i za vrijeme velikih školskih praznika sakupljanje u grupama na ulici te napuštanje grada Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija odgovoran školskim Disciplinskim pravilima. bez posebne dozvole. Ratne neprilike su u prvim (Valečić 1927: 119) mjesecima postojanja NDH unijele nemir u školu, stoga 48 je završetak školske godine 1940./41. bio znatno pore­ Za šestosiječanjske diktature polovicom 1929. godine, mećen. Nije tiskano godišnje izvješće škole, a svi učenici bilo je pokušaja da se požeška Gimnazija svede koji su imali manje od četiri negativne ocjene završili na nižu s četiri razreda. Deputacija grada Požege su razred i dobili godišnje svjedodžbe. Tako su mnogi uspjela je u Beogradu spriječiti tu nakanu koja je bila učenici bez velikih teškoća završili razred. nelogična, stoga što se iz godine u godinu povećavao broj učenika i što je dovelo 1939. do potrebe da se U školskoj godini 1941./42. upisano je 559 učenika u proširi školski prostor nadogradnjom drugog kata četrnaest odjela. Nastava je održavana prije podne u postojeće gimnazijske zgrade na Trgu sv. Terezije. Ova svim odjelima. U godini 1943. nedostajala je polovica nadogradnja u nemirno predratno vrijeme uspješno nastavnika­ (deset) i rijetko su se održavale stručne je završena uz veliko zalaganje direktora Pavla Rogića. sjednice, a nastava je često prekidana uzbunama. Tijekom dogradnje rad škole bio je remećen. Nastava Unatoč brojnim ratnim neprilikama, 1944. godine je održavana u nekoliko zgrada u Djevojačkoj pučkoj tiskano je godišnje izvješće za nastavne godine 1941/42., školi, obrtničkom, Sokolskom i Vatrogasnom domu. 1942/43. i 1943/44. Broj učenika na početku 20. stoljeća oscilira, a kreće se od 298 (1900. godine) do 322 (1919. godine). U razdoblju Od 12. rujna 1944. do 21. travnja 1945. u Požegi se između dva rata naglo se povećava 392 (1920. go­dine), nekoliko puta izmjenjivala vlast NDH i partizana, stoga da bi već 1927. godine bio 485, a 500 učenika doseže školske godine 1944./45. nastava nije bila redovita. Nastava se odvijala prema dva različita nastavna se učenici vraćaju u klupe neposredno s bojišta. Dolazi programa koji su se realizirali uz velike teškoće. Zbog do pada kvalitete nastave i discipline. Učenici zajedno s čestih ratnih operacija nastava je prekidana, a često su se nastavnicima sudjeluju u brojnim radnim akcijama, od mijenjali nastavnici i predmeti. U tri su navrata nastavu lokalnih do saveznih. Postupno­ se uspostavlja suradnja organizirali organi partizanske vlasti. Pretežan dio između roditelja i škole te je 2. ožujka 1947. stvorena nastave odvijao se u partizanskoj gimnaziji (110 radnih Zajednica doma i škole. Ona prestaje djelovati 1954. dana), a samo 28 radnih dana za vrijeme vlasti NDH. godine, kada se uvodi društveno samoupravljanje, Dio profesora u dva navrata se povukao s partizanima u koje je uveliko pridonijelo padu kvalitete odgoja i Papuk i u zbjegu ostao kraće vrijeme. obrazovanja. Nakon rata učenice Građanske škole priključene Tijekom školske godine 1944./45. dio je učenika VI, su učenicima Gimnazije. Gimnazija­ je do školske VII. i VIII. razreda mobiliziran­ u partizansku vojsku, tj. godine 1955./56. bila osmorazredna i učenici su na u VI. udarni korpus. Njih oko šezdeset uključilo se bez kraju školovanja polagali završni ispit, maturu, a tada pri­preme u borbe, a već u prvim danima poginula su prelazi u četverorazrednu, kakva je i danas, također sa šestorica. Učenici VII. i VIII. razreda su 17. listopada završnim ispitom. U školskoj godini 1945./46. uvedeno 1944. pozvani na vojnu dužnost. U razred su došli je polaganje nižeg ispita­ (mala matura) nakon četiri predstav­nici partizanske vojske i odveli dječake u razreda, školske godine 1947./48. nakon tri razreda, a požešku vojarnu, dok su u razredima ostale djevojčice 1950./51. taj je ispit ukinut. koje su njihove knjige poslije nastave ponijele njihovim Gimnazija je do školske godine—1955/56. roditeljima. Nakon završetka rata mnogi će se vratiti u osmorazredna, a tada prelazi u četvororazrednu kakva školu.* je i danas. (ovaj dio vanka jer se ponavlja) Broj učenika Povijest *Vladimir Vugrinec, Doprinos učenika Gimnazije 1946. godine je 714, ali se iz godine u godinu povećava i narođnooslobodilačkoj borbi, Godišnji izvještaj požeške Gimnazije, već 1948./49. broji 1041, da bi već iduće školske godine školska godina 1963/64., str. 7-12; usporedi: Filip Potrebica, Požeška dosegla najveći broj učenika u svojoj povijesti - 1197 49 gimnazija u vrtlogu II. svjetskog rata, Traženja, godina I. i II., br. 2 (m. 694 i ž. 503). Kao četvororazredna gimnazija dobiva i 3, Požega, 1969. i 1970. određenije mjesto u obrazovanju na drugom stupnju obrazovanja, pa se interes povećava te iz godine u godinu broj učenika raste. 1956./57. broji 380 učenika, Socijalistički odgoj i obrazovanje školske godine 1969./70. upisan je do tada najveći broj (1945. - 1976.)* učenika - 711 u 21 odjeljenje.Broj učenika 1946. je 714, ali se iz godine u godinu povećava i već 1948./49. broji *Naslov je prilagođen opsegu preuzetog izvornog teksta u 1040, da bi već iduće školske godine dosegla najveći broj ovoj Spomenici. učenika u svojoj povijesti - 1197 (m. 694 i ž. 503). Kao četverorazredna gimnazija dobiva određenije mjesto Nakon Drugog svjetskog rata, 21. travnja 1945., obuka je u obrazovanju na drugom stupnju obrazovanja, pa se nastavljena uz velike teškoće. Novi ustroj vlasti odmah interes povećava te iz godine u godinu broj učenika uvodi socijalistički odgoj i obrazovanje. Uklonjeno raste. God. 1956./57. broji 380 učenika, školske godine je iz ranijeg programa sve ono što nije bilo u skladu s 1969./70. upisan je do tada najveći broj učenika - 711 u komunističkim nazorom na svijet. Njemački i talijanski 21 odjel. jezik zamijenjeni su ruskim i engleskim, istodobno se Budući da nije bilo dovoljno učiteljskog kadra u vrlo mijenjaju odnosi između učenika i nastavnika. Mnogi intenzivnoj poratnoj ekspanziji­ školstva, pri Gimnaziji je 1951. godine otvorena Učiteljska škola, koju je (1957.-1973.), ponovo pokreće izdavanje godišnjih osnovalo Ministarstvo prosvjete Narodne Republike izvješća (1959.), te počinje i dovršava akciju na gradnji Hrvatske. Školu je vodio profesor Ljuboslav Kuntarić, fiskulturne dvorane. Godine 1969. održana je i važna koji je u tom poslu stekao veliko iskustvo radeći na proslava, 270. obljetnica postojanja i djelovanja Učiteljskoj školi u Čakovcu. Učiteljska škola nije bila Gimnazije i tom je prigodom škola izdala ALMANAH dugog vijeka, radila je samo dvije godine. Kad je 1952. u kojem su radovi profesora i bivših učenika koji su tada godine zatvorena, učenici su bili razmješteni u druge dje­lovali u javnom, kulturnom i političkom životu. Ova učiteljske škole. publikacija je začetak ideje o stvaranju (…) zbornika Novi plan i program donesen 1954/55. trebao je radova profesora i učenika požeške Gimnazije kroz omogućiti suvremeniju i moder­niju nastavu. Do protekla tri stoljeća. toga nije došlo zbog izrazito velike ideologizacije Školske godine 1975/76. počela se provoditi nova programskih sadržaja, te izostavljanja sadržaja koji reforma usmjerenog obra­zovanja drugog stupnja u nisu u skladu s ideologijom socijalizma i komunizma.­ SR Hrvatskoj. Tada se osniva Opća srednja škola koja Taj se program primjenjivao od 1956. godine, kada su ima jedinstveni program i plan za sve srednje škole u se niži razredi odvojili od viših i od njih je osnovana SR Hrvatskoj, a time se provodi radikalna­ promjena Prva osmogodišnja škola, a viši razredi činili su novu srednjeg obrazovanja, posebno u gimnaziji. Učenici koji re­formiranu gimnaziju s novim programom. su se u škol­skoj godini 1975/76. upisali u prvi razred Godine 1959. mijenja se struktura gimnazije i obuhvaća Gimnazije rade po programu i planu za opću srednju nastavu, proizvodni rad i slobodne aktivnosti. U školu, a time je ukinut dosadašnji oblik gimnazijskog drugom razredu provodi se bifurkacija u dva smjera, školovanja. Po pro­gramu i planu za gimnazije rade samo društveno-jezični i matematičko-prirodoslovni, radi još drugi, treći i četvrti razred, a njihovim završavanjem Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija prilagođavanja nastave društvenim­ potrebama, a formira se nova škola i novi odgojno-obrazovni sustav, 1968. godine prelazi se na jedinstveni program za i to upravo nakon 275 godina neprekinutog djelovanja 50 gimnazije općeg smjera, koji požeškoj sredini najviše požeške Gimnazije. odgovara. Iste godine Antun Petković, di­rektor škole

I.e razred Gimnazije, ljeto 1963. g. Razredna fotografija. Ispred ulaznih vrata Gimnazije u Požegi stoje učenici u tri reda. U prvom redu s desna stoji profesor Branimir Kempf. Inv. br. 22.547 GMP Centar za usmjereno obrazovanje (1975. - 1992.)

Priredio: Ivo Žanetić

Reforma usmjerenog obrazovanja 1975./1976. školske drugoj polovini 19. st. osnivanjem Ratarnice 1885. i godine ukida gimnazijski program te sve Šegrtske škole 1886/7. Tek 1956. osnovana je Srednja srednjoškolsko obrazovanje pretvara u strukovno, ekonom­ska škola. a Gimnaziju ujedinjuje sa svim požeškim srednjim Jezgra srednjoškolskog i višeg obrazovanja bila je školama u Centar za usmjereno obrazovanje. Tijek Gimnazija. U njenom sastavu od 1760. do 1776. djelovala srednjoškolskog obrazovanja podijeljen je u dvije je ACADEMIA POSEGANA s dva fakulteta teološkim faze: pripremnu i usmjerenu. Prva je trajala dvije i filozofskim. Intenzivniji razvoj školstva u oslobođenoj godine tijekom kojih su izvođeni opći predmeti zemlji uvjetuje sve veću potrebu za učiteljskim kadrom, isti za sve učenike. Druga je započinjala s trećom stoga je 1951. pri Gimnaziji­ Ministarstvo za prosvjetu godinom školovanja i trajala do kraja srednjoškolskog SR Hrvatske osnovalo Učiteljsku školu, ali je djelovala obrazovanja, a učenici su pohađali nastavne predmete samo dvije godine. I druge srednje škole, osim Ratarnice, što su ih pripremali za struku koju su izabrali. Dakle, bile su u početku vezane kadrovski i prostorno za Gimnazija je ukinuta, no je li uništena? Pogledajmo Gimnaziju, dok se nisu ojačale i osamostalile. U kratkim kako kroničari iz tog vremena opisuju stanje i događaje crtama prikazat ćemo povijesni razvoj svake škole do u Godišnjim izvještajima Centra, odnosno kako naš njihova udruživanja u Centar za usmjereno obrazovanje poznati povjesničar Filip Potrebica podsjeća na razvoj »Zvonko Brkić« 1976. srednjoškolskog obrazovanja u Požegi do osnivanja (…) Povijest jedinstvenog Centra za usmjereno obrazovanje.

Poljoprivredni školski centar 51 Povijesni pregled srednjoškolskog obrazo­vanja u Pokušaj da se u Požegi osnuje poljoprivredna škola Požegi do 1976.* vinogradarskog smjera­ 1835. nije uspio. Osnivanjem poljoprivredne škole u Križevcima (1860) inicirano­ je Filip Potrebica osnivanje (1961) podružnice zagrebačkog Hrvatskog gospodarskog društva u Požegi. Dvije godine kasnije Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. održana je u Požegi samostalna poljoprivredna­ izložba, 1980. Ur. Potrebica, F. Centar za usmjereno obrazovanje dok su poljoprivrednici požeškog kraja 1864. izlagali „Zvonko Brkić“ Slav. Požega. Slav. Požega. svoje proizvode na Zemaljskoj poljoprivrednoj izložbi *Zadržan je izvorni autorov tekst, ali je naslov prilagođen u Zagrebu. Godine 1883. Ze­maljska vlada prihvatila stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice te izostavljen prvi je ponudu Slav. Požege za osnivanje »Ratarnice«. odjeljak u kojem autor govori o ključnim događajima u Zakladom požeške općine 1884. za »podignuće ratarske povijesti Gimnazije, o čemu je više napisano u prethodnom učionice u Slav. Po­žegi« osigurano je 275 kj. zemljišta, dijelu ovog poglavlja. vinograd i šuma. Obuka je započela 1. travnja 1885. sa 16 učenika u Razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Požegi započinje zgradi »Kamenitih vrata«, a 1886. dovršena nova osnivanjem po­žeške Gimnazije 1699, a nastavlja se u školska zgrada u kojoj se nastavlja rad sve do danas. Školovanje traje dvije godine, a mogli su je polaziti školovanje, a te godine je četvrti razred iz Brezovice, seljački sinovi sa završenom pučkom školom, ako su zbog ukidanja tamošnje škole, preseljen u Slav. Požegu. navršili 16 godina života. Učenici su se nakon završetka Od škol. god. 1958/59. djeluje kao Poljoprivredna školovanja vraćali na zadružni ili obiteljski posjed. Pr­ škola s praktičnom obukom. Ima dva smjera: ve veće teškoće nastupaju nakon I svjetskog rata, kada ratarski (trogodišnji) i stočarski (dvogodišnji). Svršeni nastava nije održavana­ u škol. god. 1919/20. i 1921/22. učenici nakon polaganja završnog ispita dobivaju zbog malog broja učenika. Nastavna osnova je 1920. zvanje kvalificiranog radnika ratarske, odnosno izmijenjena. Škola je postala trogodišnja, povećan je stočarske struke. Od 1965. do danas djeluje u okviru broj sati teoretske nastave, a na kraju školovanja učenici škole prehrambeni­ odjel Škole za učenike u privredi. su polagali završni ispit iz svih predmeta. Oni koji su Prema novom nastavnom planu od škol. god. 1966/7. završili školu mogli su nastaviti školovanje na učiteljskoj obrazovanje u ovoj školi se dijeli na pripremno (traje ili srednjoj poljoprivrednoj školi. Od 1925. nosi naziv 2 godine)­ i završno, traje prema vrsti profesionalnog »Oblasna ratarnica« te prelazi u nadležnost Osječke osposobljavanja koje učenici odaberu. Prvi se mogu oblasti: Školovanje traje dvije godine, a prevladava odmah uključiti u neposrednu proizvodnju uz stjecanje praktična obuka. Mogu se upisati učenici u dobi od izobrazbe za određeno radno mjesto u poljoprivrednim 14 do 18 godina, a usmjerenja je stočarsko-ratarskog. organizacijama ili nastaviti obrazovanje s ciljem Ubrzo dobiva naziv (1929) »Niža poljoprivredna škola osposobljavanja za složenija zanimanja stru­čnih radnika Savske banovine u Slav. Požegi«, bila je u nadležnosti­ i tehničara u neposrednoj proizvodnji. Škola je djelovala banske uprave Savske banovine u Zagrebu. U sastavu kao Poljoprivredni školski centar u čijem sastavu su: škole djeluje in­ternat (đački dom) za učenike škole sve Opća srednja škola s poljoprivrednim­ usmjerenjem do 1963. (traje 2 godine), Srednja tehnička škola (traje 2 godine) Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Za vrijeme II svjetskog rata došlo je do prekida rada — ratarski smjer, Odjeljenja Škole učenika u privredi u dva navrata (17. XI 1944. i 9. II 1945 ). U toku rata — prehram­beni i tehnički smjer (traje 3 godine), a ove 52 uništen je veliki dio školskog inventara­ i učila. Nakon godine prestaje s radom. oslobođenja započinje s radom 10. IX 1945. kao Školu je završilo od njenog osnutka do danas preko 2000 jednogodišnja škola s 52 učenika, koji su većinom učenika što je značajan doprinos našoj poljoprivredi. Za bili demobilizirani borci NOV. Go­dinu dana kasnije sve vrijeme svoga rada aktivno se uključuje u kulturni, (1946) postaje dvogodišnja s ratarskim i voćarsko- društveni i sportski život požeškog kraja preko svo­jih vinogradarskim smjerom, a naredne 1947. pretvorena je sekcija i društava i školske ekonomije. odlukom Ministarstva poljoprivrede NRH u trogodišnji »Poljoprivredni tehnikum«, a prvi tehničari­ (njih 30) diplomirali su 1950, kada je tehnikum pretvoren Srednja škola s metalskim, u četverogodišnju Srednju poljoprivrednu školu. elektro i građevinskim U socijalističkoj Jugoslaviji je izrastao vrlo snažan usmjerenjem (MEG) socijalistički sektor u poljoprivredi, stoga je potreban novi tip kadra u poljoprivredi koji ova škola obrazuje. Počeci obrazovanja naučnika (šegrta) datiraju u vrijeme Škola usklađuje svoj rad s potrebama­ društva te često druge polovine 18. st. kada su od god. 1777. morali usklađuje svoj program s rastalim promjenama u poljo­ polaziti nastavu crtanja. Obuku naučni­ka vršili su privrednoj proizvodnji. učitelji u opetovnici osnovne škole sve do 1886. Obuka Godine 1953. škola nije vršila upis u I razred, zbog u opetovnici škol. god. dijeljena je na četiri odjela: 1. prijelaza sa sedmogodišnjeg­ na osmogodišnje osnovno pripadaju naučnici koji još nisu­ nigdje polazili školu: 2. koji su svršili nekoliko razreda; 3. oni koji su potpuno održava utorkom, četvrtkom i petkom. Najuredniji svršili četiri razreda osnovne škole; 4. oni učenici polaz­nici škole su naučnici Ljevaonice. Uz pomoć kojima je zbog vrste posla bila potrebna risarska škola. omladinaca Gimnazije osnovana je 1946. omladinska Opetovnica je 1876/77. razdijeljena u tri odjela s ukupno organizacija. Prvi završni ispit poslije II svjetskog rata 93 učenika. Nastava je održavana srijedom i subotom, a održan je 9. i 10. lipnja 1947. i položio ga je 21 učenik. vje­ronauk i risanje nedjeljom. Značajniji učitelji su: Ivan Škol. god. 1947/8. škola dobiva naziv »Škola učenika u Filipović, Ivan MuIjević, Franjo Mesner, Julije Kempf i privredi« i radi po novom nastavnom programu. Ima tri Ivan Šulc. razreda u četiri odjeljenja sa 155 učenika, a najbrojniji Samostalna Šegrtska škola otvorena je škol. god. 1886/7., su metalci (91). Škola koristi nastavni kadar, nastavna a imala je 50 učenika u dva odjela. Škol. god. 1888/9. sredstva i prostorije Gimnazije, a njom rukovodi otvoren je II razred višeg odjela šegrtske­ škole, da bi profesor Ljuboslav Kuntarić. Obuka se odvija kroz 1895/6. bila otvorena u Požegi i Ženska stručna škola četiri dana u tjednu od 14 do 19 sati. Broj učenika iz ko­ja je radila u zgradi Dječačke pučke škole. Početkom godine u godinu raste, te 1955. broji 251 učenika od 20. st. broj učenika se povećava. Godine 1908. broji 136, toga 26 ženskih. Za prvog stalnog upravitelja­ postavljen a 1928. 216 učenika. je škol. god. 1949/50. Lovro Blažević, a za stalnu učitelji­ Naziv »Šegrtska škola« ukinut je 16. I 1928. i zamijenjen cu Štefica Kapetanović, a ostali su nastavnici honorarno je nazivom »Zanatsko­ trgovačka škola«, ali se bitno nije predavali, po no­vom nastavnom planu u I i II razredu, promijenila struktura škole. Naučnici­ su se u sva tri a po prelaznom planu i programu u III razredu. Škola razreda dijelili u tri skupine: građevinsku, industrijsku je aktivno surađivala s predstavnicima vlasti, društveno i mješovitu. Škola od 14. XI 1934. nosi naziv »Stručna političkim organizacijama i roditeljima te s privrednim produžna škola«. Zbog intenzivnijeg razvoja industrijske organizacijama i obrt­ničkom i trgovačkom komorom. Povijest proizvodnje opada obrtnička, stoga se i smanjuje broj Godine 1953. sva tri razreda imaju paralelke, a najbrojniji učenika u ovoj školi. Broj učenika 1935. je 150, a 1940. su drvoprerađivači (46). Prilikom upisa učenici moraju broji 127. Obučavani su u ovim predmetima: poslovni imati najmanje završeno 6 razreda osnovne škole. Prvi 53 račun, tehnologija i osnovi fizike i kemije, vjeronauk, školski Savjet od 25 članova­ izabran je 1955, a razredne higijena, geometrija, hrvatski, poslovno­ knjigovodstvo zajednice su osnovane 1956. s korespondencijom, povijest, geografija i geometrijsko Otvaranjem Srednje ekonomske škole 1956/7. broj crtanje. Ravnatelji između dva rata bili su Antun Lovrić učenika opada. Škola ima 9 odjeljenja. Ipak je Školski (do 1937) i Ladislav Beršek. U toku II svjetskog rata odbor 7. IX 1956. pokrenuo gradnju nove zgrade u produžna škola je životarila, te se broj uče­nika znatno ulici Narodnog fronta, a iste godine u školi počinju smanjio (od 35 do 40). prevladavati naučnici iz socijalističkog sektora. Većina Oslobođenjem 1945. iz osnova se mijenjao položaj učenika su djeca seljaka i radnika, a vrlo malo je djece radničke omladine, jer je u novoj Jugoslaviji radnička obrtnika i službenika. Nastava se od 1957/8. održava klasa postala rukovodeća snaga cijelog društva. Škola je u zgradi Gimnazije sve do preseljenja u (sadašnju) pod starim nazivom, ali s novim programom nastavila zgradu u ulici Narodnog fronta (danas zgrada OŠ rad 16. X 1945. Nastavnici su profesori Požeške „Dobriša Cesarić“, a ulica je Slavonska – nap. ur.) . Uz gimnazije, i obuka je održana u njihovoj zgradi. Postojala novu zgradu sagrađena je i radionica za obradu metala su tri razreda s ukupno 45 učenika, a najbrojniji su i elektro­tehničku struku. U siječnju 1958. odlučeno je strojobravari (20). Otvoren je i Dom za učenike u privredi u Slav. Brodu da se otvori struč­ni nastavni centar za 1. V 1946. u kome su bila smještena 22 učenika. Godinu prehrambenu struku i elektrostruku u Slav. Požegi, a dana kasnije školu polazi već 114 učenika, a obuka se 1959. da se osnuje radionica za praktičnu nastavu i da se izvodi praktična nastava po programu Zanatske komore uglavnom zaposleni radni ljudi u privredi i društvenim NRH, te da trajanje školovanja za učenike u centralnim službama. školama bude minimalno 4 mjeseca u toku jedne škol. Radi unapređivanja nastavnog procesa škola je god. Redovnoj Školi učenika u privredi pripojena je neprestano opremana sredstvima te danas ima niz 1. III 1960. Centralna škola učenika u privredi, pa su zbirki i nekoliko praktikuma s učioničkom i na­ razredi te škole radili kao područna odjeljenja­ redovne stavničkom knjižnicom. Za učenike je uspješno škole. Redovna ima 9 odjeljenja, a područna 5 s ukupno organizirana i ferijalna praksa­ s ciljem da se nastava 355 učenika. poveže s praktičnim radom. U školi od 23. stude­noga 1958. djeluje i OKUD »Ekonomist«, a od 20. prosinca 1959. i školsko društvo za fizički odgoj »Ekonomist«. Školski centar za ekonomsko i Škola uspješno prati društvena i privredna kretanja te trgovinsko obrazovanje prema tome usklađuje­ svoj program rada. To je dovelo do novog usmjeravanja ove škole (što se vidi u sadašnjem Rješenjem NO kotara Slav. Požega osnovana je, uz nazivu), koja od 14. svibnja 1970. postaje Opća sred­ suglasnost Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske, 1. kolovoza nja škola s ekonomsko uspravnim usmjerenjem. Škola 1956. Srednja ekonomska škola. Ovu školu u početku od tada daje ekonom­ske tehničare općeg tipa. Ovim financira NO kotara Slav. Požega. Nastava je održavana usmjeravanjem se uklapa u novu mrežu škola­ u Požegi u zgradi Gimnazije, a nastavnici su pretežno bili i Slavoniji. Radi po nastavnom planu i programu opće profesori Požeške gimnazije. Ova škola bila je potrebna ekonom­ske škole u II, III i IV razredu, dok u I razredu zbog obrazovanja kadrova iz ekonomske struke. radi po nastavnom planu i programu za opću srednju U prvoj škol. god. 1956/57. upisana su 93 učenika školu ekonomsko-upravnog usmjerenja. Oprem­ljena Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija koji su raspoređeni u tri odjeljenja, a slušali su je stručnim nastavnim kadrom, ima vlastitu zgradu slijedeće predmete: hrvatski ili srpski jezik, nje­mački (1960), a nastavna sredstva zadovoljavaju standarde za 54 jezik, povijest, matematiku, privrednu matematiku, ovaj tip škole. Nova reforma usmjere­nog obrazovanja tehnologiju, teh­niku privrednog poslovanja, ekonomski 1975. izjednačila je sve srednje škole u prve dvije godine zemljopis, stenografiju i fizički odgoj.­ Iz godine u godinu školovanja. Učenici koji su se u škol. god. 1975/76. dodavani su novi predmeti koji su u toku školovanja od upisali u I razred ostvaruju odgoj i obrazovanje na istom četiri godine ispunili program koji je pred sebe postavila planu i programu koji je dan Osnovama nastavnog plana ova škola dajući­ prve stručnjake ekonomske struke za i programa za usmjereno obrazovanje u SR Hrvatskoj. društvene službe i privredu. Iz godine u godinu broj Na­kon završenog drugog razreda učenici mogu birati stalnih nastavnika je rastao, te je nakon četiri godine usmjerenje ove ili neke druge srednje škole. rada škola imala 13 stalnih i 3 honorarna nastavnika. Rezultati u radu ne izostaju te je u svom 20-godišnjem Dužnost direktora od osnutka do ulaska u Centar postojanju u ovoj školi položilo završni ispit više od 800 obavlja Vlasta Ryvola-Zvanić (20 godina). U desetoj učenika, što je značajan doprinos na­šem društveno- godini rada broj učenika je porastao do maksimalnog ekonomskom razvitku. broja (483 učeni­ka), da bi u narednim godinama broj učenika opadao, pa je u škol. god. 1969/70. iznosio svega 281 učenika. Povremeno su bila organizirana i večer­ nja odjeljenja za odrasle u Požegi, Pleternici, Novoj Gradiški i Slav. Brodu. Učenici ovih odjeljenja bili su određen praktični rad. Kao što je rečeno to su neki Ukidanje gimnazijskog novi oblici rada kojima se želi postepeno ući u dublju i programa u prvom razredu potpuniju reformu srednjih škola. Zato im je i dan naziv 1975./76. šk. god.* škole za usmjereno obrazovanje.­ U Gimnaziji razvijaju se i drugi oblici rada koji također idu u tom pravcu. To su tako zvane slobodne aktivnosti Preuzeto iz: Rad škole u škol. god. 1975/76. U: Godišnji gdje talentirani učenici u grupama, sekcijama i društvima, izvještaj: za školsku god. 1975 – 76. 1976. Ur. Vodinelić, J. pod vodstvom svojih nastavnika,­ izučavaju i obrađuju Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. određeno gradivo i proširuju svoje zna­nje iz pojedinih *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i područja nauke. Tako u Gimnaziji postoji: KUD „NA­ strukturi sadržaja ove Spomenice. DA DIMIĆ“ sa svojim grupama i sekcijama: literarnom, recitatorskom, likovnom i muzičkom (tamburaški U toku 1975 76. škol. god. Gimnazija je radila po zbor). Sve ove grupe i sekcije, s kojima su surađivali i s Osnovama jedinstvenog nastavnog plana i programa njima radili drugovi nastavnici, sačinjavale su jedan od za sve škole usmjerenog obrazovanja. Prema tome oblika našeg programiranog rada. One su sudjelovale u svi učenici koji su škol. god. 1975/76. bili upisani­ u svim priredbama i manifestacijama gimnazije kako u Gimnaziju izjednačeni su s ostalim učenicima škola samoj školi tako i na nivou naše komune. Na taj način za usmje­reno obrazovanje u svim predmetima. To je ove su grupe i sekcije svojim­ recitatorskim, literarnim, značilo početak reforme škole drugog stupnja. Sama muzičkim, folklornim nastupima i izlož­bama i izvan riječ „USMJERENO OBRAZOVANJE“ znači da će se škole, pridonosile kulturnom zbivanju i životu našega svi učenici svih škola za usmjereno obrazovanje, koji grada. Povijest završe prva dva razreda prema jedinstvenim osnovama, Osim ovih grupa i sekcija u školi djeluju i naučne grupe usmjeravati u III i IV razredu u određene smjerove. To kao što su: grupa za informatiku, grupa za matematiku, također znači da se sva­ki učenik nakon završena prva grupa za biologiju, kemiju, geografiju, meteorologiju, 55 dva razreda, može opredijeliti i upi­sati u bilo koju školu grupa za jezike (engleski, francuski, talijanski), grupa za u našem gradu. filozofiju te grupa za astronomiju i historiju.­ U okviru Dosadašnji programi naših škola II stupnja pa i tih grupa drugovi nastavnici pronalazili su mlade ta­ gimnazije, ni­su bili prilagođeni potrebama naše lente koji su se s ostalim svojim vršnjacima raznih škola privrede, zato se na ovaj način kani­ postići da se učenici natjecali u raznim naučnim disciplinama pod nazivom mogu opredjeljivati za onaj smjer učenja za koji oni »NAUKA MLADIMA«. Često­ su u tom svom radu ti imaju najviše interesa, volje i sposobnosti. mladi talenti postigli i zapažene rezultate počevši od U sve škole o kojima je riječ uvedena je izborna nastava općinskog do saveznog nivoa. o ko­joj se učenik već od početka odlučuje na izbor Tako je kvalifikaciono natjecanje iz biologije, kemije učenja nekog predmeta koji njemu najviše odgovara. i astronomije­ održano 6. prosinca 1975. god., a iz Nastavnici prate njegov rad da bi na­kon drugog razreda matematike 29. 2. 1976. mogli tog učenika uputiti u onaj smjer za koji je učenik Republičko natjecanje održano je za matematičare 28. pokazivao najviše sklonosti. ožujka 1976., a za astronome, biologe i kemičare 21., 22. Govoreći o programu Gimnazije treba reći da je i 23. svibnja 1976. Učenici su se natjecali u pismenom uvođenjem pre­dmeta PROIZVODNO TEHNIČKO dijelu, eksperimentalnom dijelu i obrani domaćeg rada. OBRAZOVANJE u program rada­ škole učinjen pokušaj Na Republičkom natjecanju osvojili su slijedeća mjesta: da se učeniku dadu u toku prve dvije godi­ne upute u Prvo mjesto iz astronomije za I i II razred osvojio je BESLIĆ MILAN, uč. IIc razreda; II mjesto za III i IV Na nivou Republike: raz. osvojio je JAKŠIĆ MILKO. uč. IVc razreda. • streljaštvo u Zagrebu 4. IV II mjesto žen­ska ekipa. Iz biologije prvo mjesto za I razrede osvojio je ZRNČIĆ Ostala takmičenja na nivou Republike su u toku. ZDRAV­KO. uč. Ic razreda, a IV mjesto za III razrede osvojio je učenik PETRIĆ PETAR. uč. IIIe razreda Osim prvenstvenih održavani su i prijateljski susreti: gimnazije. • odbojka s garnizonom JNA Slav. Požega 23. XI i 14. Iz matematike peto mjesto za učenike IV razreda osvojio XII 1975., je PERIĆ GORAN, uč. IVa razreda. • odbojka s No­vom Gradiškom 13. XII 1975., Svi učenici koji su sudjelovali na Republičkom • odbojka sa Slav. Brodom 8. i 20. II 1976. i 7. III 1976., natjecanju osvojili­ su nagrade i diplome, a oni koji su • streljaštvo u Slav. Brodu 7. III 1976. osvojili I mjesta u svojim disciplinama,­ stekli su uslove da se takmiče na Saveznom takmičenju. Na sam Dan škole 21. IV 1976. održana su prijateljska U Gimnaziji već dugi niz godina s velikim uspjehom i takmiče­nja s učenicima Gimnazije iz Užičke Požege u postignu­tim rezultatima radi Školsko društvo za fizičku nogometu, košarci, ru­kometu i šahu. kulturu »POLET«. Za ilustraciju rada ovog društva Sve ovo pokazuje da je vanrazredna djelatnost škole bila navest ćemo nekoliko podataka i rezultata­ koje je ono vrlo raznolika i obilna. postiglo na ovoj školi u toku 1975/76. god. Učenici Gimnazije sudjelovali su u nizu radnih akcija u samom gradu, pomagali Općinskom komitetu u Na nivou grada: nizu zadataka. Škola je surađivala­ i s organizacijama • plivanje 10. IX 1975. 11 mjesto u muškoj i ženskoj udruženog rada: »Rade Končar«, Ljevaonica željeza i konkurenciji, PPK Kutjevo. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija • streljaštvo 11. IX 1975. I mjesto muška i ženska U školi su gostovali i vanjski suradnici. Tako je prof. ekipa, dr. Bran­ko Horvat, nekadašnji učenik ove škole, održao 56 • nogomet 4. X 1975. II mjesto, predavanje o Tanzaniji gdje je boravio kao predavač na • odbojka 20. XII 1975. 1 mjesto muška i ženska ekipa, univerzitetu. Direktor „Međunarodnog­ centra za usluge • gimnastika 10. U 1976. 1 mjesto muške i ženske u kulturi“ prof. Zlatko Tišljar održao je preda­vanje pod ekipe, naslovom: »Problemi međunarodnih jezičnih odnosa i • košarka 17 i 18. IV 1976. 1 mjesto muška i ženska me­đunarodni jezik esperanto«. ekipa i Posebno mjesto zauzima veče „Istina o Jasenovcu“. • rukomet 6. i 7. 1. mjesto muški­ i ženski sastav, Predava­jući i razgovarajući s učenicima, nadopunjujući • skijanje 11. II 1976. I mjesto. izlaganje filmovima i slikama, učesnici večeri Radovan • Prema ovim pokazatelji­ma vidljivo je da je naša Trivunčić, direktor Spomen područ­ja Jasenovac, škola na nivou općine u međusobnom takmičenju Širanović Ivan, Kotur Živko i Knežević Mirko, svih škola II stupnja pokazala najbolje rezultate. prenosili su poruke Revolucije mladima Gimnazije. O Informbirou i poslje­dicama njegova postojanja održao Na nivou regije: je predavanje Manjerović Josip, di­rektor „Požeškog • stolni tenis 29. II 1976. u Novskoj II mjesto, lista“. • streljaštvo u Osijeku 14. III 1976. I mjesto ženska a Najposlije, dva čileanska studenta, koji su emigrirali iz II mjesto muška ekipa, svoje zemlje i sada studiraju u Zagrebu, govorili su o • gimnastika u Slav. Požegi 16. III 1976. II mjesto. svojoj zemlji prije i poslije državnog udara. Kao što je vid­ljivo i na nivou regije rezultati su vrlo dobri. Moramo nešto kazati i o društveno-zabavnom životu omladine naše škole. Naša fiskulturna dvorana bila je te nekoliko odsustava nastavnika zbog porodiljnog posljednje tri godine cen­tar društveno-zabavnog života dopusta. Sve je to činilo poteškoće u pravilnom odvijanju omladine ne samo naše škole nego i ostalih škola, pa i pro­cesa u nastavi osobito u nekim odjeljenjima. Ta su radničke omladine. Zar za omladinu nema mjesta pod odjeljenja iz pojedinih­ predmeta mijenjala nastavnike u krovom?, rekli smo kad smo zajednički i Nastavničko više navrata u godini, te se to negativno odrazilo na rad vijeće i Omladinska­ i Učenička organizacija rješavali učenika. Promjene nastavnika i zamjene nastavnika ne ovaj problem. Mi smo se odlučili­ da bar donekle mogu nikada dati adekvatne rezultate kao kad učenici ublažimo teškoće omladine našega grada u vezi kontinuirano rade s istim nastavnicima. društveno-zabavnog života. Bilo je poteškoća, ali smo se S obzirom na novu konstituciju Samoupravnih borili i u tom ustrajali. Naša omladina je to znala cijeniti interesnih za­jednica imali smo dosta poteškoća i i dala priznanje Upravi škole i nastavnicima koji su se za u financijskom poslovanju, ali smo racionalnim to zalagali. korištenjem svakog dinara uspjeli da poslujemo po­ Život škole počiva na određenoj organizacionoj formi. zitivnom bilancom. Zato na školi postoji koordinirani rad organa škole Na kraju treba kazati da je akcenat našeg rada bio koje možemo podijeliti na: stručno pedagoške službe, usmjeren u prvom redu na odgoj omladine koja će moći tehničke i pomoćne službe i na organe­ samoupravljanja. da dalje njeguje i čuva­ tekovine naše revolucije, da se Stručni organi su Nastavničko vijeće, koje sačinjavaju­ svojim radom zalaže za bolju budućnost­ svoje domovine svi nastavnici, pedagoški savjet, koji sačinjava direktor SFRJ. ško­le i predsjednici stručnih aktiva. Zadaci ovih organa su programira­nje i planiranje odgoja i obrazovanja na školi. Zadaci organizacije te­hničkog i pomoćnog Djelatnost Centra od osnivanja Povijest osoblja sastoje se u brizi za izvršavanje administrativnih­ 1976./77. do kraja 1978./79. šk. zadataka i održavanje zgrade. Organi upravljanja su god.* Sav­jet škole, Radnički savjet, Zbor radnih ljudi (Radna 57 zajednica), koji svi uz ostale organe, koordiniraju u Vlasta Ryvola-Zvanić rješavanju materijalnih pitanja i problema odgoja i obrazovanja. Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. U školi postoje knjižnice i kabineti. Učenička i 1980. Ur. Potrebica, F. Centar za usmjereno obrazovanje nastavnička knji­žnica imaju zajedno oko 20.000 „Zvonko Brkić“ Slav. Požega. Slav. Požega. primjeraka knjiga naučnog i beletrističkog sadržaja, *Zadržan je izvorni autoričin tekst, ali je naslov prilagođen počevši od klasika stare grčke i rimske književnosti do stilu i strukturi sadržaja ove Spomenice. djela najnovijih pisaca svjetske i naše literature. Na školi postoje kabineti s predstavnicima za fiziku, U skladu s privrednim i društvenim kretanjima u našoj kemiju, biologiju, proizvodno tehničko obrazovanje zemlji pojavila­ se potreba uspostavljanja suvremenih i fiskulturna dvorana. Svi su opremljeni potrebnim društveno-ekonomskih odnosa i na području učilima, a o njima vode brigu predmetni na­stavnici koji obrazovne djelatnosti. Uvidjelo se da izoliranost škola su za to zaduženi. i njiho­vih programa nije u skladu s tendencijama U procesu odvijanja nastave imali smo i objektivnih razvitka suvremenog društva jer različita programska poteško­ća. One su se sastojale u velikom broju bolovanja struktura onemogućava fleksibilnije kvalifikacije i pre­ nastavnika, koja su često i dulje trajala, polasku čestih kvalifikacije za potrebe udruženog rada. Bez korjenite seminara nastavnika od kojih su neki i dulje trajali reforme proces obra­zovanja ne može biti kvalitetniji, racionalniji, efikasniji i bolje usklađen s potrebama u njihovoj sposobnosti da u svojim programima društva i naučnih dostignuća. obrazuju učenike prema potrebama privrede i društva Integracija u privredi i drugim djelatnostima u cjelini, a ne da obrazuju one profile koji će ostajati nametnula je i pokretanje integracionih procesa u bez zaposlenja i po nekoliko go­dina. Programi nastoje školstvu, postepeno razbijanje klasične organizacije likvidirati dvojnost u obrazovanju — radnička i či­ po školama i preorijentaciju na modernu organizaciju novnička zanimanja. Svi učenici dobivaju isti nivo općeg školskih centara, koji­ će biti sposobniji da se u svojim obrazovanja kao bazu, a na to se nadograđuje struka programima prilagođuju potrebama privrede­ i koja se vrlo lako može promijeniti za­visno o potrebama osposobljavaju suvremeno obrazovanog proizvođača. radnih organizacija i sklonosti pojedinaca kroz njegov Na području naše općine su prvi razgovori o takvim radni vijek. Brzi napredak nauke i tehnike nužno integracijama bili u toku 1968/69. školske godine. zahtijeva i brže osposobljavanje­ za rukovanje modernom Tada je osnova za razgovore bila »opća srednja­ škola«, tehnologijom, bržu prekvalifikaciju i prilagođavanje program je obuhvaćao I i II razred (sličan današnjem uslovima moderne proizvodnje, a tu je očita prednost programu zajedničkih osnova pripremne faze), a nakon reformiranog obrazovanja u njegovom prilagođavanju toga se prelazilo u III, odnosno u IV razred škola koje i praćenju naučnih dostignuća i mogućnosti da su svoje programe struke prilagodile kao nadograd­ postane pravi »servis« udruženog rada za potrebe nju na opću srednju školu. Budući da je tada još bio obrazovanja kadrova. Velika je mogućnost i provođenje relativno mali broj takvih­ škola, odnosno centara, nije permanentnog obrazovanja iz rada i uz rad, jer su u bilo mogućnosti velikog izbora za učenike, još se nisu programima zanimanja različite samo tehnologije struke uočile sve prednosti reformskih zahvata u obrazovanju, i zanimanja, dok su svi ostali predmeti i sadržaji isti za te pokušaj nije realiziran. sve struke. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija U toku 1975/76. školske godine pokreće se ponovno S odgojno-obrazovnog aspekta centri imaju daleko više pitanje integracije u našem obrazovanju, te su izvršeni mogućnosti razvoja, praćenja nastavne tehnologije, 58 svi pripremni radovi. Te godine je za­počeo nastavni modernizacije nastavnog procesa, peda­goškog proces po planu i programu zajedničkih osnova djelovanja, stručnog usavršavanja nastavnika i pored pripremne faze u trajanju od dvije godine. Zajedničke svega, djelovanja­ na profesionalno orijentiranje učenika osnove uvedene su u svim ško­lama u SR Hrvatskoj i na osnovu njihovih psihofizičkih sposobnosti i želja. AP Vojvodini. Na te osnove nadograđivao se program­ Kvaliteta pedagoškog djelovanja i modernizacija usmjerene faze koji je u sebi sadržavao i dio zajedničkih nastavnog­ procesa normalno da iziskuju i povećan osnova. Sada je već bilo daleko realnije vršiti integralne broj stručnih radnika na tom području, bolju opremu procese u školstvu. Pružala se veća mogućnost da nastavnim sredstvima, korištenje nastavne tehnolo­ učenici nakon završenog II razreda u jednom školskom gije u nastavi, upoznavanje učenika sa svim modernim centru prelaze u drugi školski centar gdje postoji dostignućima nauke i tehnike u određenim strukama. program kakav su oni iza­brali. Sada je postala realnost Počeci su teški, traže se putevi i načini da se u ovako da učenik sa 17 godina odlučuje o svojoj profesionalnoj­ velikim organizacijama nađe opet najbolji put za orijentaciji, a ne učenik od 15 godina. Za roditelja je upoznavanje učenika, kao i za što bolje peda­goško i obrazovanje djeteta postalo jeftinije, jer je učenik samo stručno usavršavanje nastavnika. dvije, nekada, zavisno o progra­mu i samo jednu godinu, Na osnovu svih pripremnih radova proveden je u svim obavezan provesti izvan svog mjesta stanovanja. tadašnjim školama­ 25. lipnja 1976. godine referendum Društveno-ekonomska prednost centara je u njihovoj o ulasku škola u Centar. Budući da je referendum uspio, fleksibilnosti i povezanosti­ s privredom i društvom, donijeta je zajednička odluka 6. srpnja 1976. godine o spajanju škola u »Centar za usmjereno obrazovanje«, Školska godina 1976/77. Slavonska Požega. MEG nije imao četvrte razrede, kao niti prodavači Rješenjem Skupštine općine Slav. Požega broj: 01- u Školskom centru za eko­nomsko i trgovinsko 6181/1-1976. od 14. listopada­ 1976. godine formiran obrazovanje te prehrambena i tekstilna struka u Poljo­ je Centar za usmjereno obrazovanje i imenovan je v.d. privrednom školskom centru. direktor Ivan Špalj, prof. i v.d. zamjenik direktora Vlasta Obrazovano je 9 profila: metal, elektro, građevina, Ryvola-Zvanić, prof. Formirani su organi upravljanja i prehrana, tekstil, po­ljoprivreda, gimnazijski, ekonomski za predsjednika Zbora radnika­ izabran je Josip Antoš, i trgovinski. profesor. U međuvremenu je na osnovu ispunjenih uslova broj razred škola broj učenika Republički Sekretarijat­ za prosvjetu, kulturu i fizičku odjeljenja kulturu donio Rješenje broj: 6399/1-1976. od 10. prosinca, I — 28 1020 kojim se odobrava rad dotadašnjim školama u okviru Cen­ II — 23 775 tra. Prvi i drugi razredi radili su po programu pripremne III gimnazije 5 168 faze, a III i IV po programima dotadašnjih škola. III ekonomske 4 132 28. prosinca 1976. godine izvršena je registracija Centra III poljoprivredne 6 160 kod Okružnog privrednog suda u Slav. Brodu pod III MEG-a 7 178 registarskim brojem: 86-02 i oznakom i rednim brojem IV gimnazije 6 189 upisa: FI-756/76-2. Već u toku jeseni 1976. provedene su mnoge zajedničke IV ekonomske 3 93 akcije, iako for­malno nije postojao Centar. Tako je IV poljoprivredne 2 40 Povijest izvršeno: UKUPNO 84 2757 1. zajednički upis u I razred 2. zajednički natječaj za popunu nastavnog kadra 59 3. formirani su zajednički stručni aktivi Školska godina 1977/78. 4. zajednički plan rada slobodnih aktivnosti Prvi i drugi razredi rade po programu pripremne 5. zajednički program izborne nastave faze, III razred je prva godi­na usmjerene faze, a IV 6. usklađen je program PTO za I i II razred razredi dovršavaju programe bivših škola: gimnazije,­ 7. izvršeno je preseljenje Školskog centra za ekonomske i poljoprivredne. ekonomsko i trg. obrazo­vanje iz ulice Narodnog fronta (danas zgrada OŠ Dobriša Cesarić, Slavonska 8, nap. ur.) u Makedonsku ulicu (danas zgrada razred škola broj broj učenika Đačkog doma Požega, Ratarnička 2, nap. ur.) odjeljenja 8. zajednički se išlo u akciju za izglasavanje I — 30 1041 samodoprinosa za izgradnju nove zgrade Centra II — 23 827 9. zajednički je napravljen srednjoročni plan razvoja III 12 usmjerenja 23 681 1976 — 80. IV gimnazije 5 167 10. formirana je jedinstvena organizacija SK, sindikata i SSO. IV ekonomske 3 92 IV poljoprivredne 4 94 UKUPNO 88 2867 Usmjerenja u III godini su slijedeća: Školska godina 1978/79. 1. poljoprivredna zanimanja: ratar, ratar mehanizator, Cjelokupna nastava se odvija po novom nastavnom analitičar u poljoprivredi­ planu i programu, jer je završeno obrazovanje po 2. prehrambena zanimanja: konditor, mesar programima škola za redovne učenike. Ostalo je samo 3. tekstil — zanimanje: konfekcionar muške odjeće obrazovanje po programima škola u odjeljenjima koji se 4. pedagoško — suradnik u nastavi (ist. ur.) obrazuju iz rada i uz rad. 5. trgovinsko — prodavač Budući da je cijeli Centar prešao na reformirani 6. ekonomsko — računovodstveno-financijski radnik program, to je izvršena i nova raspodjela prostora. U 7. upravno birotehničko: administrativno kadrovski zgradi bivše gimnazije i bivšeg MEG-a rade od­jeljenja referent i korespondent pripremne faze, a u zgradama bivšeg poljoprivrednog 8. medicinsko — medicinska sestra školskog centra i školskog centra za ekonomsko i 9. metalsko zanimanje: tokar, strojobravar, trgovinsko obrazovanje rade odjeljenja us­mjerene faze. automehaničar U zgradi MEG-a održava se nastava za: geografiju, 10. elektro zanimanje: elektroinstalater, monter osnove marksizma i TIPSS te obranu i zaštitu, u kućanskih aparata, mon­ter rotacionih strojeva specijaliziranim odjeljenjima, dok se u zgradi gimnazije 11. građevinsko zanimanje: zidar i ličilac održava nastava za sve ostale predmete. 12. matematičko-informatičko — informatičar (ist. U zgradi Poljoprivrednog školskog centra rade ur.) odjeljenja: poljoprivrednog, tekstilnog i prehrambenog usmjerenja, a sva ostala usmjerenja rade u zgradi Sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Školskog centra za ekonomsko i trgovinsko obrazovanje. Hrvatske je svojim rješenjem broj 6151/1-1977. od 11. 11. Nastava PTO je smještena u adaptirane prostore bivše Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 1977. godine odobrio rad svih navede­nih usmjerenja. Ekonomije. Ekonomija­ bivše Poljoprivredne škole Rješenjem Skupštine općine Slav. Požega broj: 03- odvojena je od Centra za usmjereno ob­razovanje 1. I 60 7084/1-1977 od 30. I 1978. godine Centar se službeno 1978. godine, na osnovu Odluke Zbora radnih ljudi, zove: CENTAR ZA USMJERENO OBRAZOVANJE­ potvrđene referendumom. Uvidjelo se da će Ekonomija »ZVONKO BRKIĆ«, SLAVONSKA POŽEGA. Ime je imati daleko veće mogućnosti za svoj razvoj u okviru dobio po narodnom­ heroju i prvoborcu drugu Zvonku PPK Kutjevo, jer je u okviru Centra ograničena finan­ Brkiću. cijskim poteškoćama. Tehnologija se u udruženom Nastava se odvijala i dalje u 4 zgrade, kao i dok su bile radu daleko brže unapređuje­ nego u prosvjeti, a učenici samostalne škole,­ zbog završnih razreda i adekvatno će imati više koristi, kad se uče na modernim strojevima opremljenih kabineta, prema programima­ škola. i učestvuju u primjeni modernih tehnoloških metoda u Školske godine 1977/78. su posljednji put IV razredi praksi PPK. završavali po programima bivših škola i polagali su završni ispit po starom pravilniku. To je ujedno bila Ukupni broj učenika i odjeljenja je slijedeći: i prva godina kad su učenici polagali završni ispit i razred broj odjeljenja broj učenika po novom­ nastavnom planu i programu i po novom I 32 1160 pravilniku. Završni ispit su polagali učenici građevinske II 22 790 struke, tekstilne struke i svih onih struka čiji je program III 24 665 trajao samo dva semestra, koja su negdje bila završna, a IV 20 624 neke struke kao upravno-birotehnička — stupnjevana. UKUPNO 98 3239 Usmjerenja i zanimanja su: u udruženom radu. Budući da smo, nešto od prije 1. poljoprivreda: ratar, ratar-mehanizator, analitičar u provođenjem ljetne prakse i praktičnog rada po poljoprivredi, voćar-vinar-vinogradar, veterinarski starom programu, nešto putem PTO, imali dobre stručni radnik, stočar, radnik s repromaterijalom — odnose s udruženim radom, nije bilo problema 7 zanimanja oko izrade zadataka za završni ispit. Završni ispiti 2. prehrana: konditor, mesar-kobasičar, mljekar, obavljeni su u propisnim rokovima i po propisa­nim mlinar, pekar, proiz­vođač alkoholnog i pravilnicima. bezalkoholnog pića — 7 zanimanja Sadržaj ispita je: 1. plan rada, 2. praktični zadatak u 3. tekstil — konfekcionar muške odjeće — 1 zanimanje udruženom radu, zavisno­ o struci, 3. pismena obrada 4. 4. matematičko-informatičko — informatičar — teme i 4. usmeni dio ispita u vezi sa zadatkom. Novo 1 zanimanje (ist. ur.) je, da je ispit cjelina i ne može biti popravnih ispita iz 5. upravno-birotehničko: administrativno-kadarski pojedinih dijelova,­ nego se mora polagati ispit u cijelosti. referent, korespondent — 2 zanimanja 6. ekonomsko — računovodstveno-financijski radnik Školska godina 1979/80. — 1 zanimanje Na zahtjev udruženog rada otvaraju se dva nova 7. trgovinsko — prodavač — 1 zanimanje usmjerenja: PTT saobraćaj­ i grafičko usmjerenje. Zbog 8. medicinsko — medicinska sestra — 1 zanimanje reorganizacije rada autoškola obavljamo i obrazovanje 9. građevinsko — zidar — 1 zanimanje vozača »C«, »D« i »E« kategorije. Za obavljanje te 10. metalsko: strojobravar, autolimar, tokar, djelatnosti dobili smo odobrenje Sekretarijata za automehaničar — 4 zani­manja prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske broj 11. elektro: elektroinstalater, elektroinstalater 8268/2-1979 od 24. X 1979. godine za vozače C, D i E i Povijest kućanskih aparata, elektromonter rotacionih odobre­nje broj 8716/1-1979 od 13. XI 1979. za grafičare strojeva, RTV radnik — 4 zanimanja i PTT promet. 12. saobraćajno: vozač cestovnih motornih vozila — 1 61 zanimanje Broj učenika i odjeljenja: 13. ugostiteljsko — konobar i kuhar — 2 zanimanja razred broj odjeljenja broj učenika 14. pedagoško — suradnik u nastavi (smjer društveni I 33 1165 i razredna nastava u III godini i društveni i jezični II 27 898 u IV godini) — 1 zanimanje (ist. ur.) III 24 695 15. drvna struka: tapetar i finalna obrada drveta — 2 IV 22 599 zanimanja Ukupno je 15 usmjerenja i 36 zanimanja. UKUPNO 106 3357

U školskoj godini 1978/79. otvorena su još 3 nova Broj usmjerenja i zanimanja: usmjerenja u odnosu na prošlu školsku godinu. Za 1. poljoprivredno: ratar, radnik s repromaterijalom, tu proširenu djelatnost dobili smo odobrenje za rad stočar, veterinar­ski stručni radnik, vinar-voćar- Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR vinogradar, povrtlar — 6 zanimanja Hrvatske broj 1744/1-1979. od 13. III 1979. 2. prehrana: mljekar, mlinar, pekar, konditor, Novi način polaganja završnih ispita zahtijeva usku prerađivač voća i povrća, mesar kobasičar, prodavač suradnju s organizacijama­ udruženog rada, jer se animalnih proizvoda (mesar-sjekač), proizvođač­ praktični dio zadatka za sva usmjerenja mora­ obaviti alkoholnih i bezalkoholnih pića — 8 zanimanja 3. tekstilno: konfekcionar muške odjeće — 1 Rad u pripremnom stupnju zanimanje srednjeg obrazovanja* 4. ekonomsko: računovodstveno financijski radnik, komercijalni radnik — 2 zanimanja Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. 5. trgovinsko: prodavač — 1 zanimanje 1980. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. 6. matematičko informatičko: informatičar — 1 Slav. Požega. zanimanje (ist. ur.) *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i 7. pedagoško: suradnik u odgojno-obrazovnom strukturi sadržaja ove Spomenice. procesu (smjerovi: jezični,­ društveni i razredna nastava) — 1 zanimanje (ist. ur.) Nakon završne osnovne škole, kao obavezne za svu 8. upravno birotehničko: daktilograf, korespondent populaciju, gotovo svi učenici uključuju se u školovanje — 2 zanimanja u pripremnoj fazi. Njihovo daljnje obrazovanje u 9. i 9. građevinsko: zidar, tesar, rukovalac građevinskih 10. godini odvija se po jedinstvenom i zajedničkom na­ strojeva (kranist) — 3 zanimanja stavnom planu i programu u okviru predmeta gotovo 10. metalsko: strojobravar, tokar, automehaničar, istih kao i u osnov­noj školi. Time se omogućava svim tehnički crtač — 4 zanimanja učenicima da nastave školovanje još dvije godine i 11. elektro: instalater, monter kućanskih aparata, steknu zaokruženo, produbljeno i prošireno, znanje monter rotacionih stro­jeva, RTV radnik — 4 i opće obrazovanje, a zatim se opredjeljuju za stručno zanimanja obrazovanje određenih pro­fila i zanimanja. 12. grafičko: strojoslagar, ručni slagar — 2 zanimanja Uočava se, međutim, već na kraju I polugodišta u I 13. ugostiteljsko: konobar, kuhar — 2 zanimanja razredu da dobar dio učenika ne može pratiti program Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 14. saobraćajno: vozač »C« kategorije, organizator iz mnogih predmeta, što rezultira velikim brojem cestovnog saobraćaja — 2 zanimanja negativnih ocjena, a zatim napuštanjem škole. Istina, 62 15. medicinsko: medicinska sestra — 1 zanimanje prog­rami su i suviše natrpani gradivom, pa je mnogim 16. PTT usmjerenje: radnik s kabelima, instalacijama i učenicima teško slijediti­ brzi tempo uzimanja gradiva, a linijama — 3 zanimanja­ malo sati ostaje za utvrđivanje gradiva na satu. 17. drvno usmjerenje: finalna obrada drva, tapetar — 2 Možda ovaj podatak upućuje na potrebu da se već zanimanja poslije VIII razre­da osnovne škole omogući učenicima Ukupno 17 usmjerenja i 46 zanimanja. savladavanje nekog lakšeg programa za osposobljavanje na II i III stupnju određenih profila, kako bi se, uz vi­še Osim toga u odjeljenjima za obrazovanje uz rad i iz praktičnog rada, steklo potrebno stručno obrazovanje, a rada obrazuju se individualni­ proizvođači za potrebe time i moguć­nost bržeg uključivanja u rad. PPK Kutjeva i razvoja poljoprivrede. To je odjeljenje U ovoj školskoj godini upisano je u I i II razred kooperanata po posebnim programima. pripremne faze 2063 učenika i formirano 33 odjeljenja I razreda i 27 odjeljenja II razreda, ukupno­ 60 odjeljenja. Odjeljenja I razreda formirana su prema stranim jezici­ma u kombinaciji učenika iz jedne gradske i dvije seoske škole u svakom odjeljenju, čime se htjelo izbjeći prošlogodišnju praksu preuzimanja kompletnih­ odjeljenja gradskih ili seoskih škola. Pokazalo se da je ovo stvorilo bolje­ uvjete za rad, kao i bolju disciplinu u razredu. Uvjeti za rad u pripremnoj fazi dosta su teški, kako Rad u završnom stupanju za učenike, tako i za nastavnike. Zbog nedostatka srednjeg obrazovanja – učioničkog prostora i razbijenosti prostora­ na više zgrada, neproizvodna usmjerenja* nastava se odvijala po predmetima u zgradama bivše Gim­nazije, bivšeg MEG-a, u adaptiranom prostoru za Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. izvođenje teoretske nastave­ PTO i u radnoj organizaciji 1980. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. — Ljevaonici i R. Končaru. Radilo se u dva turnusa koji Slav. Požega. su se izmjenjivali svakog tjedna, kako bi se i učenike i *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i nastavnike dovelo u približno iste uvjete rada. Nastava se strukturi sadržaja ove Spomenice. izvodila u poluspecijaliziranim učionicama, što je u smislu reforme korak naprijed, no zbog velikog broja učenika U zgradi bivše Ekonomske škole održava se nastava i nedovoljnog prostora to je i otežavalo normalan­ rad i završne faze koju karakterizira veliki broj usmjerenja i onemogućavalo primjenu svih potrebnih i suvremenih mnogo profila u okviru svakog usmjerenja.­ U šk. god. oblika ra­da u odgoju i obrazovanju mlade generacije. 1979/80. u prostorijama ove zgrade obrazovali su se uče­ Osim obaveznih 30 sati tjedne nastave, učenici su imali nici slijedećih zanimanja (usmjerenja): ekonomskog, organizirani rad u izbornim grupama 2 sata tjedno. I upravno-birotehničkog, matematičkog, trgovačkog, ovdje se zbog skučenosti prostora i velike raznovrsnosti nastavno-pedagoškog, medicinskog, metalskog, elektro, želja učenika nije moglo formirati onoliko grupa iz po­ građevinskog, ugostiteljskog, saobraćajnog, grafičkog i jedinih predmeta koliko su to učenici željeli. Vjerujemo PTT usmjerenja. da će mnoge ove probleme riješiti izgradnja novog Centra i tako omogućiti normalniji i su­vremeniji način rada. Naglašena heterogenost u nastavnom procesu Povijest U 35 radnih nastavnih tjedana realizirano je gradivo iz predstavljala je značajni pedagoški problem u svih predmeta, s nešto malo odstupanja u predmetima organizaciji i realizaciji nastavnog procesa. Značajno čiji su predavači bili dulje vrijeme­ na bolovanju, a zbog je naglasiti da je u nastavni proces bio uključen veliki 63 preopterećenosti nastavnika nisu se svi sati mogli stručno broj vanjskih suradnika,­ a praktični dio nastave izvodio zamijeniti. se u OUR-ima, što predstavlja značajnu­ pedagoško- U okviru rada Centra učenici su u ovoj školskoj godini reformsku novinu jer odgoj i obrazovanje nisu više organizirano posjetili jednu kazališnu predstavu, kao i strogo institucionalizirani školskim prostorom već je dvije kino-predstave. U mjesecu svibnju svi su razredi jednim dijelom obrazovanje ušlo u rad i na taj način bili na jednodnevnim izletima kojih je cilj bio upoznati­ se definiralo u jednoj od svojih najbitnijih dimenzija.­ prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti naše zemlje, Karakteristično je da u reformiranom školskom sistemu kao npr. Trakošćan, Kumrovec, Kozaru, Jajce i Beograd. učenici imaju podjednake mogućnosti za nastavak U jesenskom periodu učenici su bili na društveno školovanja, dok su mogućnosti ulaska u rad (zasnivanje korisnom radu u prebiranju sjemenskog kukuruza u radnog odnosa) podosta različite. Proizvodna PPK Kutjevo, a u proljetnom periodu na pošumljavanju, zanimanja su mnogo bliža udruženom radu, učenici na području šumarije Čaglin i Kamensko, te na čišće­ nakon završenog srednjeg obrazovanja­ u proizvodnim nju rasada duhana na PPK Kutjevo. Time je ostvaren još zanimanjima gotovo se bez problema zapošljavaju, a jedan koristan vid suradnje Centra s udruženim radom, deficitarnost je izražena u građevinskom, grafičkom i a učenicima dana mogućnost rada i izvan učioničkog metalskom usmje­renju. prostora, kao i mogućnost zarade i prikupljanja sredstava­ Neproizvodna zanimanja su mnogo atraktivnija za ekskurzije, odlaženje na sportska takmičenja i drugo. učenicima, što predstavlja veliki problem u planiranju upisa (70% proizvodnih, 30% neproizvodnih)­ jer gdje učenici rade na kompjuterskoj obradi podataka. te društvene predrasude vrlo sporo se rješavamo, a Nastavak školovanja je otvoren naročito prema mogućnosti da se to stanje prevlada je u izjednačavanju fakultetima, koji su prirodno-znanstveno usmjereni. socijalnog statusa polaznika, odnosno radnika Veza s udruženim radom je uspješna, a učenici­ praksu udruženog rada. O planovima i programima usmjerenja provode u OOUR-ima Zvečeva. U šk. god. 1979/80. nije moguće govoriti jer koncepcija Godišnjaka to ne obrazovala su se dva odjeljenja: III MI, i IV MI. omogućava, ali ipak ćemo naznačiti neke osobitosti naznačenih usmjerenja. Trgovinsko usmjerenje: U šk. god. 1979/80. obrazovala su se dva odjeljenja III T, Ekonomsko usmjerenje: i IV T. Nasta­va traje tri semestra, a učenici provode dva, U šk. god. 1979/80. obrazovala su se 4 odjeljenja: odnosno tri dana tjedno na praksi­ u OUR-ima Požeške III E1, III E2, 4 E1 i 4 E2. U okviru ovog usmjerenja doline. Veza s udruženim radom je zadovoljavajuća. u našem Centru obrazuju se učenici u dva profila: Problem ovog Usmjerenja je dosta velika suficitarnost računovodstveno-financijski i komercijalni. Osim kadra, pa se završeni učenici teško zapošljavaju. Bitni zajedničkih osnova za sva usmjerenja hrvatski ili programi su: privredna matematika, tehnologija struke srpski jezik, TIPSS, matematika, strani je­zik, i tjelesni i kultura usluživanja. odgoj, bitni su programi iz računovodstva, ekonomske matematike, ekonomike OOUR-a, statistike i poslovnog Nastavno-pedagoško usmjerenje: dopisivanja. Ekonomsko usmjerenje je definirano u Za, razliku od ostalih usmjerenja, koji imaju svoju horizontali i vertikali, dakle omogućava dosta lako završnost, a koji osposobljavaju učenike za rad i zapošljavanje i nastavak školovanja. Veza s udruženim omogućuju učenicima zapošljavanje, za ovo usmjerenje Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija radom je višegodišnja­ tako da učenici uspješno obavljaju to se ne može reći. Nastavno-pedagoško usmjerenje je svoje radne zadatke. nedefinirano, pa se s pravom sve glasnije nagovještava 64 velika promjena u koncepciji­ ovog usmjerenja. Programi Upravno-birotehničko usmjerenje: ovog usmjerenja omogućavaju da se učenici­ dosta lako U okviru ovog usmjerenja obrazovala su se dva odjeljenja uključuju na studij jer programi odgovaraju bivšoj III D (daktilografski) i IV K (korespondenti). Za ovo gimnaziji (ist. ur.). U okviru našeg Centra obrazuju se usmjerenje karakteristično je da priprema učenike za tri profila: jezični, društveno-humanistički i razredna rad u upravi i drugim administrativnim poslovima. nastava. Bitni predmeti, uz hrvatski ili srpski jezik, su strani Bitni programi su: daktilografija s mehanografijom, jezici i društvena grupa predmeta (sociologija, filozofija i stenografija, hrvatski ili srpski jezik i strani jezici. logika). Učenici­ stječu i značajno pedagoško obrazovanje Dosadašnja praksa pokazuje da su se učenici uspješno u nastavnim sadržajima pe­dagogije i psihologije. Veza uključili u udruženi rad, a veći dio nastavlja školovanje s udruženim radom je dosta slaba jer u sistematizaciji na pravnom­ i ekonomskom fakultetu. Nastava se izvodi radnih mjesta još ne nalazimo suradnika u odgojno- u specijaliziranom daktilografskom kabinetu. Završnost obrazovnom procesu.­ U šk. god. 1979/80. obrazovala su se može steći nakon drugog semestra kada učenici se dva odjeljenja: III P (jezični i društveno-humanistički dobivaju zanimanje daktilografa. profil) i IV P (jezični profil i razredna nastava). Matematičko-informatičko usmjerenje: Svojom koncepcijom pruža učenicima specijalizirano Medicinsko usmjerenje: obrazovanje u fizici, matematici i informatici. Zbog potrebe udruženog rada (Medicinskog centra) od Osposobljava učenike za rad u informatičkim­ centrima 1977. u Centru se obrazuju svake godine dva odjeljenja medicinskih sestara općeg smjera. Deficitarnost i dosta U toku pet proteklih godina došlo je do znatnijih uspješno uključivanje na studij privlači mnoge uče­ promjena. Jedna od najvažnijih novina je izgradnja nike u ovo usmjerenje. To je jedino od neproizvodnih zgrade Novog centra s 5805 m2, čime su se poboljšali zanimanja gdje u teoretskom dijelu nastavnog procesa materijalni i prostorni uvjeti. Od 1984. godine u prvu sudjeluje velik broj vanjskih suradni­ka i to vrlo godinu obrazovanja uvodi se struka što je uvjetovalo uspješno. Veza s Medicinskim centrom je primjerna reorganizaciju Centra koja je uslijedila u školskoj godini jer su interesi radnih organizacija zajednički. Bitni 1985/86. predmeti su: opća i specijalna njega bolesnika, stručna Odgojno obrazovna djelatnost se odvija kroz četiri područja iz anatomije, kirurgije, pedijatrije, a zna­čajni vijeća obrazovnih­ programa i to: sadržaji su i iz latinskog jezika. (…) I zgrada bivše Gimnazije (ekonomska, pedagoška, upravno-pravna i trgovinska struka) II zgrada Poljoprivredne škole — poljoprivredna i Centar u nastavku reforme prehramb. struka obrazovanja od 1982 — 1988. III zgrada Novog centra s dva vijeća: godine* a) matematičko-informatička, drvoprerađivačka, građevinska, tek­stilna i šumarska struka, Simo Banjanin, direktor Centra b) strojarska i elektrotehnička struka.

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. U nastavom procesu obuhvaćeno je 2538 redovna 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. učenika u 86 odje­ljenja, 18 učenika u 3 odjeljenja Slav. Požega. učenika s poteškoćama u razvoju, te 105 odraslih koji se Povijest *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i obrazuju uz rad. strukturi sadržaja ove Spomenice. Smatra se da bi ova nova organizacija trebala dati i novi kvalitet u radu. 65 Proteklo je pet godina od izlaženja posljednjeg godišnjeg U proteklom periodu uspostavljeni su i neposredni izvještaja Centra (1980.-1981., nap. ur.) odnosi s dijelom udruženog rada (PPK Kutjevo, Zvečevo, U ovoj školskoj godini (1985.-1986., nap. ur.) omladina Sloga, Orljava, GIKPRO Požega) što je rezultiralo još i radni ljudi Centra složili su se da ponovno objave tješnjom povezanošću s udruženim radom. godišnji izvještaj u kome bi se šira društvena zajednica Omladinska organizacija je uspješno djelovala. Ona upoznala sa strukturom i radom Centra za usmjereno je provodila sve društveno-političke i radne akcije. obrazovanje »Zvonko­ Brkić« u svim onim djelatnostima Posebno se ističe rad omladine Centra za usmjereno koje prate nastavni proces. obrazovanje »Zvonko Brkić« na društveno korisnom Godišnji izvještaj se financira iz učeničkih sredstava, radu, kod dobrovoljnog davanja krvi i saveznim radnim sredstava omladinske organizacije i sredstava Centra. akcijama. (…) (…) Nastavničko vijeće - pripremna svaki predmet, nakon čega su polagali popravni ispit u faza * dva roka, pred komisijom­ od dva stručnjaka za svaki predmet. Nastavničko vijeće Pripremne faze brojilo­ je Branka Duždagić u ovom periodu od četiri školske godine između 60 i 70 nastavnika; broj je varirao s obzirom da su neki Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. nastavnici dopunjavali svoju satnicu na drugim zgra­ 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. dama, odnosno usmjerenjima Centra. Slav. Požega. Nastavničko vijeće je radilo po aktivima, a oni su *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i formirani po predmetima unutar kojih je rad bio strukturi sadržaja ove Spomenice. koordiniran. Na stručnim sjednicama rješavana je sva na­stavna stručna problematika, usklađivani kriteriji U vremenskom periodu od šk. god. 1981/82. do 1985/86. vrednovanja znanja učenika, oblikovani­ približno isti u organizaciji nastavnog­ procesa na našem Centru sadržaji pismenog provjeravanja znanja za kraj školske odvojeno je radila Pripremna faza, odnosno pri­premni go­dine i popravne ispite i slično. stupanj srednjeg obrazovanja. Prelaskom na novu Nastavni proces praćen je koordinacijom rada voditelja zgradu Centra rad je bio organiziran u dvije smjene — stručnih aktiva i vo­ditelja pripremne faze koji su, uz prijepodnevna i poslijepodnevna, koje su se izmjenjivale­ pomoć pedagoške službe, posjećivali nastavne sate i tako svaki tjedan. Učenički prostor je bio raspoređen po dobivali uvid u rad nastavnika, te u razgovoru s njima predmetima i opremljen­ odgovarajućim nastavnim rješavali probleme­ na koje su oni u svom radu nailazili. pomagalima za svaki predmet — poluspecijalizirane Uz stručno osposobljavanje nastavnika putem seminara, učionice, a predmeti fizika, kemija, biologija i PTO ovo je bio jedan od načina poboljšanja rada u nastavi. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija imali su uz kabinete i učionice opremljene za vježbe i Od šk. god. 1983/84. prelazi se na »obojenja«, najprije laboratorijski rad. u okviru PTO, a naredne­ godine i drugih predmeta, pa 66 se po novom nastavnom planu i programu u I razred Broj odjeljenja i učenika I i II razreda varirao je iz godine Pripremne faze upisuju struke: elektro, metalska, drvna, u godinu i to u pravcu smanjenja: šumarska, građevinska,­ upravno-pravna, ekonomska, Šk. god. 1981/82. upisano je 32 odj. I raz. informatička, trgovinska, tehnološka, po­ljoprivredna, Šk. god. 1982/83. upisano je 30 odj. I raz. prehrambena, odgojno-obrazovna. Od te se školske Šk. god. 1983/84. upisano je 29 odj. I raz. godine provode i redovni klasifikacijski ispiti za one Šk. god. 1984/85. upisano je 27 odj. I raz. struke za koje se javi veći broj učenika od mogućeg­ broja za upis. U toku svake školske godine došlo je do i do 150 Uz redovnu nastavu, koja se odvijala po propisanim učenika; jedan dio tih učenika, koji su napustili nastavni nastavnim planovima i programima učenici su bili proces, obuhvaćeni­ su stupnjevitim obrazovanjem, i to obuhvaćeni i izbornom nastavom od dva sata tjedno. u šk. god. 1981/82. formirano je jedno od­jeljenje zidara Ona je u šk. god. 1981/82. i 1982/83. bila formirana iz na II stupnju, a na zahtjev RO »Pionir« Slav. Požega, u svih nastavnih predmeta, a broj grupacija iz pojedinih šk. god. 1981/82. formirano je tri odjeljenja građevinske predmeta ovisio je o opredjeljenju učenika i mogućno­ struke na II i III stupnju. stima realizacije s obzirom na fond sati pojedinih Učenici koji nisu uspješno završili nastavnu godinu, predmeta, odnosno opterećenosti nastavnika: u šk. pristupili su produžnoj nastavi koja je organizirana u god. 1983/84. i 1984/85., kada se prešlo na obojenja po trajanju od oko 1/10 ukupnog godišnjeg fonda sati za strukama, izborna nastava je formirana iz određenih predmeta za svaku struku, kako je to predviđeno novim Nastavničko vijeće – nastavnim planom i programom. neproizvodna zanimanja* U skladu s planom i programom rada predmeta obrane i zaštite učenici II razreda obavljali su na početku i kraju Ante Gulin svake školske godine bojevo gađanje na vojnom strelištu u selu Mašići kraj Nove Gradiške. O rezultatima gađanja Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. nastav­nici su upoznati na sjednici Nastavničkog vijeća. 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. U okviru drugih nastavnih predmeta učenici su bili Slav. Požega. uključeni u razne oblike­ takmičenja — iz matematike, *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i fizike, povijesti, ONO i DSZ i drugih na nivou općine, strukturi sadržaja ove Spomenice. a i dalje. Prema svojim željama i sklonostima učenici su se Početkom šk. g. 1982/83. došlo je do reorganizacije mogli uključiti u neku od postojećih grupa slobodnih Nastavničkog vijeća jer je došlo do odvajanja aktivnosti, najviše sportskih, a radile su i grupe: astro­ neproizvodnih struka: ekonomske, upravno-pravne, nomska, literarna, recitatorska, tamburaška, pjevački matematičko-informatičke, odgojno-obrazovne, zbor i druge. trgovačke i zdravstvene od proizvodnih struka: metalske, U jesenskom periodu svake školske godine učenici svih elektro, građevinske, ugostiteljske i saobraćajne. I i II razreda proveli­ su 2 — 3 dana na DKR-u u okviru Ove šk. g. 1982/83. neproizvodne struke smještene su PPK Kutjevo, na poslovima branja duha­na i grožđa. u zgradu stare Gimnazije.­ Radom Nastavničkog vijeća U proljetnom periodu svake školske godine učenici svih rukovodi voditelj neproizvodnih struka. U okviru­ rada I i II razreda organizirano­ su odlazili na jednodnevne i ovog Nastavničkog vijeća educiralo se šest struka sa Povijest dvodnevne izlete s ciljem upoznavanja značajnih­ mjesta 8 zanimanja: rad­nik za osnovne ekonomske poslove iz naše povijesti i kulturne baštine. U toku svake školske (III stupanj), računovodstveno financijski radnik­ ((IV godine uspostavljena­ je dobra suradnja s roditeljima i stupanj), daktilograf (III stupanj), daktilokorespondent 67 to putem sata informacija za roditelje­ — 1 sat u tjednu, (IV stupanj), matematičar-informatičar, suradnik za koji je bio u redovnoj satnici svakog nastavnika — razrednu nastavu, prodavač i medicinska sestra općeg razred­nika, kao i putem roditeljskih sastanaka koji su smjera. se redovno održavali na početku svake školske godine, općeg smjera. U šk. g. 1982/83. u okviru šest struka i na kraju I polugodišta i pred kraj školske godine, a sa osam zanimanja, riječ je o završnom stupnju, obrazovalo ro­diteljima učenika II razreda bili su organizirani i se 526 učenika raspoređenih u 15 odjeljenja. Na kraju šk. zajednički roditeljski sastanci, na kojima su roditelji g. završni razredi su imali postotak prolaznosti 80,2%, dobili sve potrebne informacije za upis u usmjerenu realizaciju nas­tavnih sati 96,6%. Treći razredi su imali fazu, potrebe udruženog rada, mogućnosti dobivanja prolaznost 71,9%, a realizaciju nastavnih sati 97,5%. kredita za određene struke itd. U šk. g. 1983/84. struktura obrazovnih struka i Od ove školske godine pripremni stupanj nije više zanimanja ostala je nepromijenjena,­ ali je došlo do odvojeni dio u organiza­ciji srednjeg obrazovanja, promjene broja odjeljenja s 15 na 14 odjeljenja. Zbog jer se opredjeljenje za struke vrši već u I razredu, te toga je smanjeno i brojno stanje na 490 učenika. Završni postoji cjelovitost praćenja struke od I do IV razreda razredi na kraju nastave imali su postotak prolaznosti — kako je to predviđeno novim­ nastavnim planovima 83,8%, a treći razredi 65,8%. Realizacija nastavnih sati je i programima. bila u završnim razredima 95,8%, a u trećim razredima 94,4%. Nastava je tijekom cijele šk. g. tekla uredno i bila je u potpunosti stručno zastupljena. U nastavni­ proces Obrazovanje učenika s bili su uključeni i vanjski suradnici iz Medicinskog teškoćama u razvoju centra. U šk. g. 1984/85. dolazi do redukcije medicinske Marija Mirić struke jer nije došlo do upi­sa učenika u treći razred. Nastava i opće stručni kadar ostao je gotovo nepromije­ Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. njen, a svi nastavni sadržaji stručno su bili zastupljeni 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. tijekom cijele šk. g. Brojno stanje učenika je i dalje u Slav. Požega. opadanju, tako da je na početku šk. g. bilo 426 učenika raspoređenih u 13 odgojno-obrazovnih grupa. Postotak Od školske godine 1980/81. CUO »Zvonko Brkić« prolaznosti u završnim raz­redima je bio 77,3%, a u obrazuje i radno osposobljava­ omladinu s teškoćama trećim razredima 71,2%. Realizacija nastavnih sati je u u razvoju, konkretnije populaciju lako mentalno re­ završnim razredima bila 97,7%, a u trećim razredima tardiranih osoba. 97,9%. U odgoju i obrazovanju omladine s teškoćama u razvoju U ovoj šk. g. 1985/86. došlo je do bitnih promjena u došlo je posljednjih šest godina do vrlo značajnih organizaciji nastavnog procesa u Centru, jer je došlo promjena. One se, uz ostalo očituju i u težnji da se te do sistemskih promjena u edukaciji učenika, koji su osobe, kad god je to opravdano i moguće, odgajaju u struku uključeni od prve godine srednjoškolskog i obrazuju zajedno s drugom omladinom u sredini obrazovanja. To je uvjetovalo promjene, i to osjetne, u u kojoj stalno žive. Takva orijentacija primjenjuje se broju učenika kojih u ovoj šk. g. ima 656, raspoređenih na svim razinama njihovog odgoja i obrazovanja, pa u 20 odgojno-obrazovnih grupa. Učenici su raspoređeni su odgovarajuće odredbe o tome unesene u Zakon o Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija u četiri struke: ekonom­sku, upravno-pravnu, trgovačku društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta, Zakon i odgojno-obrazovnu, tj. kulturološku. Nastavni proces o odgoju i osnovnom obrazovanju te u Zakon o 68 se odvija uredno i stručno, pretežno klasičnim načinom usmjerenom obrazovanju (1982. god.). rada, ali je jednim dijelom prisutna i kabinetska nastava Učenici s teškoćama u razvoju, zbog specifičnosti naročito u ekonomskoj i birotehničkoj stru­ci, te u psihofizičkih karakteristi­ka, obrazuju se po posebnom realizaciji nastave iz fizike, kemije i biologije. nastavnom planu i programu općeobrazovnih pred­ U protekle četiri godine učenici su postigli zapažene meta i u dužem vremenskom trajanju obrazovanja (2,5 rezultate na regional­nim i republičkim takmičenjima — 3 godine). Domet obra­zovanja ove populacije seže do u računovodstvu, daktilografiji, matematici i fizici. II stupnja stručnosti (specijalizirani radnik) u strukama­ Disciplinskih i ekscesnih problema u proteklom periodu koje isključivo pripremaju za rad u poljoprivrednoj, nije bilo. prehrambenoj, graditeljskoj,­ ugostiteljskoj, drvoprerađivačkoj i sličnoj struci. Teoretski dio obrazovanja ostvaruje se u našem Centru, a praktični dio u organizacijama udruženog rada ovisno o struci u kojoj se učenici obrazuju. U periodu od 1981. godine do danas obrazovanje je završilo 16 učenika na II stupnju stručne spreme i na taj način steklo preduvjet za uspješno uključivanje u svoju radnu i životnu sredinu. Obrazovanje uz rad i iz rada Osvrt na deset godina rada Centra „Zvonko Brkić”* Dubravka Čmelar Simo Banjanin, direktor Centra Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 1986. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1986. – 87. Slav. Požega. 1987. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“. Slav. Požega. Centar je i u proteklom razdoblju od 81. — 86. *Zadržan je izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu i organizirao obrazovanje uz rad i iz rada za potrebe strukturi sadržaja ove Spomenice. radnih organizacija. Svi kandidati su zaposlene osobe, koje se ili prekvalificiraju zbog promjene radnog mjesta Deset godina nije dugačko razdoblje, ali u posljednjih ili rade na radnim mjestima za koje nemaju adekvatnu se deset godina­ u požeškom školstvu događaju česte i stručnu spremu. Takav vid obrazovanja proizlazi korjenite promjene. iz stvarnih potreba udruženog rada, a utvrđuju ga (…) zajednički radni ljudi Centra i radni­ ljudi organizacija Školstvo se organizira prema općim društvenim udruženog rada. potrebama i zadacima­ koji su usmjereni prema što Kandidati su sticali srednjoškolsko obrazovanje putem bržem i snažnijem razvoju naše socijalističke­ zajednice. konzultacija i pola­ganjem ispita. Značajno je da se od 1945. godine do danas naš škol­ski Kao atraktivno zanimanje (za mušku populaciju) sistem razvoja kao i društvo u cijelosti, s ciljem da školski pokazalo se — vozač teretnih­ motornih vozila u sistem od­gaja i obrazuje mlade ljude u socijalističkom Povijest cestovnom saobraćaju — što je i razumljivo jer je zako­ duhu i na marksističkim znanstvenim spoznajama. nom regulirano da svi profesionalni vozači moraju Svaka rasprava o temi odgoja i obrazovanja izuzetno posjedovati IV stupanj obra­zovanja, dok je ranije bio je značajna jer društvo ima perspektivu koliko ima 69 dovoljan II i III st. Kandidati su se obrazovali prema kvalitetan odgoj i obrazovanje, odnosno razvijen raspisivanim natječajima i u ostalim proizvodnim i moralno, intelektualno, politički i umjetnički subjektiv­ neproizvodnim zanimanjima (…) ni stvaralački faktor. Obrazovnim programima prije reforme obrazovali Struka metal - zanimanja: smo relativno za­dovoljavajuće tehničare, tokare, alatničar, strojobravar, modelbravar, zavarivač plinski i bravare, mesare i druge koji su bili osposobljeni­ za elektro, monter­ postrojenja za grijanja, automehaničar, funkcioniranje u sklopu svojeg radnog mjesta, ali autolimar nedovolj­no motivirani i osposobljeni za upravljanje i ovladavanjem dohotkom. Struka elektrotehnika - zanimanja: Drugi vrlo značajan društveno-ekonomski i politički elektroinstalater, elektromonter, autoelektričar, razlog što smo 1975/76. godine ušli u jednu od elektroničar za RTV tehniku (…) najkorjenitijih reformi u našem školstvu jesu dvojnost našeg dotadašnjeg školskog sistema, tj. postojanje škola koje su obrazovale kadrove samo za fizički rad i postojanje škola koje su pri­premale učenike za studij. Dakle, plemenite namjere uvjetovale su kor­ jenit preobražaj odgoja i obrazovanja koje traju od 1976. sa stalnom tež­njom da nadvladamo podjelu poznatog revolucionara i narodnog heroja Zvonka na umni i fizički rad te da sve mlade os­posobimo za Brkića. U međuvremenu kreće se u društvenu ak­ciju samoupravni razvoj privrede i društva u cjelini. Kada uvođenja samodoprinosa na razini društveno-političke zbro­jimo rezultate reforme koja je i danas u toku, treba zajednice za izgradnju nove zgrade Centra. Akcija naglasiti da smo imali­ uspjeha, ali i značajnih propusta u potpunosti uspijeva i školske 1982 /1983. godine i neuspjeha koje moramo otvoreno kritički analizirati i započinje nastava u novoj zgradi. U toj zgradi nastavu naći rješenja za izlazak iz postojećeg stanja. po­hađaju učenici I. i II. razreda, tzv. pripremna faza, Na osnovi općedruštvenih interesa prešlo se i u našoj a tri stare zgrade potpuno­ su adaptirane i prilagođene općini na re­formu srednjeg obrazovanja. Centar za izvođenju nastavnog procesa u završnom stupnju. U usmjereno obrazovanje nastao je od četiri bivše srednje tom razdoblju Centar bilježi i najveći broj učenika, škole: Gimnazije, Ekonomske škole, Poljoprivred­ne 107 odje­ljenja sa 3.450 učenika i 180 zaposlenih. Isto škole i Škole učenika u privredi. Na taj način objedinjena tako počinje obrazovanje omladine s teškoćama u je materijalna,­ pedagoška i kadrovska struktura u novu razvoju, a dosta se obrazuje polaznika uz rad i iz rada, jedinstvenu cjelinu, koja je ponovno počela postojati od što uvjetuje veću složenost organizacije izvođenja 1. siječnja 1977. godine. nastavnog pro­cesa. U završnom stupnju usmjerenog Stvoren je veliki polivalentni centar koji je imao obrazovanja Centar ima veliki broj usmjerenja, a isto odgovoran društveno-politički zadatak: dati nov kvalitet tako i zanimanja. odgoju i obrazovanju, na čemu su vrlo odgovorno Takva postojeća struktura struka i zanimanja i savjesno radili svi radni ljudi Centra u suradnji s zadovoljavala je u prvom redu potrebe učenika, roditelja, društveno-političkom zajednicom i organizacijama zatim postojeći materijalni i pe­dagoški standard te udruženog rada. Imeno­van je prvi direktor, Ivan Špalj, nastavnu strukturu Centra. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija zamjenik direktora, Vlasta Rivola-Zvanić, formirani Međutim, udruženi rad, a naročito njegovi delegati u su organi upravljanja i za predsjednika Zbora radnika samouprav­nim interesnim zajednicama i radni ljudi u 70 izabran je Josip Antoš. obrazovnim organizacijama, našli su se pred temeljnom Školske godine 1976/77. obrazovano je 9 profila: dilemom: da li nastaviti dosadašnjim načinom metalski, elektro, građevinski, prehrambeni, tekstilni, usmjeravanja takva obrazovanja ili ga brže i korjenitije poljoprivredni, gimnazijski, ekonom­ski i trgovinski u mijenjati. ukupno 84 odjeljenja sa 2.757 učenika. Ipak 1984. godine počinju temeljitije promjene, struka Značajno je da je Centar u početku imao podosta se ponovno uvodi u prvu godinu srednjoškolskog krupnih organi­zacijskih, materijalnih i kadrovskih obrazovanja, a skupa s tim dolazi do racionalizacije problema. Bilo je vrlo teško realizi­rati nastavni proces s mreže škola u Hrvatskoj. S obzirom da je naš Centar obzirom na rad u četiri zgrade, s problemom dislokacije,­ jedan od najvećih u regiji i republici i s obzirom na u potpuno heterogenoj strukturi (novi i stari sistem njegovu polivalentnost obrazovanja,­ dospio je u dosta obrazovanja), s neadekvatnom nastavnom strukturom velike poteškoće. U tom razdoblju Centar sa 17 struka kadra, u nedostatku određenih profila nastavnog kadra pada na 12, a gubi zdravstvenu, prometnu, ugostiteljsku, i, što je posebno značajno, uz vrlo slab pedagoški i šu­marsku i odgojno-obrazovnu struku. materijalni standard Centra. Postojećim odlukama SlZ-a usmjerenog obrazovanja ne Centar je uz velik napor radnih ljudi uspješno ostvarivao možemo biti zadovoljni iz razloga što postojeća struktura sve rad­ne zadatke uz veliku pomoć udruženog rada i struka i zanimanja u potpunosti­ ne zadovoljava, a društveno-političkih snaga općine. poseban problem jest ženska omladina koja je brojnija, Godine 1978. Centar upotpunjuje naziv imenom a manji je broj tzv. ženskih zanimanja. Isto tako moramo imati na umu da su radni ljudi i dijelom zarađenih sredstava na DKR-u pomogli su građani godinama­ gradili samodoprinosom materijalnu u nabavci opreme za kvalitetniju nastavu. Zajednica osnovu požeškom srednjem škol­stvu, a sada jednim usmjere­nog obrazovanja, uz praćenje programa dijelom nemaju gdje upisati svoju djecu, te ih moramo­ osobnog i društvenog standarda, sudjeluje i u nabavci već nakon osnovne škole slati u veće gradove, što izaziva učila. poteškoće u socijalnom statusu obitelji kao i odgojni Od 1. siječnja 1987. godine u sastavu Centra kao problem, dok u našem Centru za te struke već postoje radna jedinica djeluje i Đački dom koji je smješten u prostor, oprema i kadrovi koji se u jednom dijelu preuređenu zgradu bivšeg inter­nata na Ratarnici. Na pojavljuju kao tehnološki višak. Istodobno se smanjuje taj način pitomci Đačkog doma ostvarili su konačno broj učenika, koji pada na sadašnjih 89 odjeljenja i 2.550 normalne uvjete za život i rad u domu. učenika. Kadrovska struktura Centra od 1977. godine do danas Navedene promjene dovode do neminovne znatno je povoljnija tako da je sada gotovo zanemarujući reorganizacije Centra koja je uslijedila u školskoj godini broj nastavnika koji nemaju­ potrebnu stručnu spremu 1985/86. Odgojno-obrazovna djelatnost odvija se u po Zakonu o usmjerenom obrazovanju. četiri vijeća obrazovnih programa i to: Posljednjih godina javlja se drugi problem: fluktuacija I. zgrada bivše Gimnazije (ekonomska, upravno- nastavnog kadra dosta je naglašena. Oni nastavnici pravna, kulturno-umjetnička i trgovinska struka), koji imaju mogućnost promjene radnog mjesta, pa čak II. zgrada Poljoprivredne škole — poljoprivredne i i struke, to vrlo rado čine zbog izuzetno teškog ma­ prehrambene struke, terijalnog položaja prosvjetnih radnika i vrlo skromnog, III. zgrada Novog centra sa dva vijeća: gotovo nezadovoljavajućeg društvenog statusa što a) matematičko-informatička, đrvoprerađivačka, predstavlja jedan od najkrupnijih problema­ odgoja i Povijest građevinska i tek­stilna struka, obrazovanja. Nema kvalitetnog odgoja i obrazovanja bez b) strojarska i elektrotehnička struka. dobro osposobljenog idejno socijalistički opredijeljenog i zadovoljnog nastavnika,­ ali nažalost, takvi kadrovi 71 Ova nova organizacija već za nepune dvije godine daje sve manje dolaze u prosvjetu, a po­stojeći je neprestano određeni kvalitet. napuštaju. Tako je Centar u proteklom razdoblju U proteklom razdoblju uspostavljeni su i neposredni napustilo nekoliko nastavnika koji su se isticali u svojem odnosi s dijelom­ udruženog rada (PPK Kutjevo, stručnom, peda­goškom i društveno-političkom radu. Zvečevo, Sloga, Orljava, GIKPRO Po­žega, Slavonska S obzirom na kadrovsku strukturu, Centar sada ima šuma, Spin Valis i Oroplet), što je urodilo još tješnjom takav kadar da može uspješno ostvarivati svoje radne povezanošću s udruženim radom. zadatke, ali slaba stimulacija nastavničkog poziva Uvođenjem struka u I. godinu javlja se veća potreba za osjetno slabi odgojno-obrazovni proces, a samim tim razvojem školskih radionica gdje učenici savladavaju i potpunu realizaciju vrlo složenih stručnih, odgojnih i stručnu praksu i proizvodni rad, te smo u tom planu društveno-političkih zadataka. zajedno s IMK Sloga osposobili tekstilnu radionicu,­ U Centru djeluju i rade mnogi stručni organi koji sa RO Plamen proširili smo program metalske struke, zatvaraju jedan sistem rada preko kojeg se odvija sa PPK Ku- tjevom kontakti su upravo u toku oko nastavni proces. realizacije školske ekonomije. Ujed­no smo opremali i Samoupravni organi u Centru organizirani su i rade druge struke koliko su nam dopuštale materijalne mo­ na osnovi Za­kona o udruženom radu, odnosno gućnosti, a posebno ističemo informatičku struku gdje Statuta Centra. Samoupravni su organi svojim su uložena značaj­na sredstva. Učenici i radnici Centra radom uspostavili takve odnose da je Centar potpuno samouprav­no organiziran, a zahvaljujući tome stvoreni Sve požeške srednje škole nasilno su uključene u su međuljudski odnosi koji omogućuju normalan rad novoosnovanu mamutškolu - Centar­ za usmjereno i konstruktivno radno ozračje koje je neophod­no 11 obrazovanje s brojnim zanimanjima u kojem je 1979./70. realizaciji svih odgojno-obrazovnih zadataka. bilo 3357 učenika raspoređenih u 106 odjeljenja. Tijekom proteklih godina u Centru su svojim radom Poučavalo ih je 125 profesora i nastavnika, što je tek značajnu ulogu­ imale i društveno-političke organizacije, 50,81 % svih zaposlenih radnika, medu kojima je bio 31 potičući i razvijajući samou­pravne socijalističke odnose nastavnik bez potrebne i propisane stručne spreme. U kao temeljan preduvjet u ostvarivanju složenih­ zadataka nastavi je sudjelovalo i 75 vanjskih suradnika ili 30,48 koje Centar neprestano razvija od svojeg postanka. % svih zaposlenih radnika koji nisu imali potpuno Odnos udruženog rada i Centra za usmjereno potrebno pedagoško, psihologijsko i didaktičko- obrazovanje »Zvon­ko Brkić« mora biti takav da se može metodičko obrazovanje. Ako vanjskim suradnicima osposobljavati radnike onog stupnja znanja i stečenih dodamo nastavnike s nepotpunim obrazovanjem, vještina, idejne svijesti i opredijeljenosti za samouprav­ onda je u Centru za usmjereno obrazovanje u Požegi u ljanje, koji će biti čvršća kadrovska osnova za ukupan nastavi sudjelovalo 106 osoba s nepotpunim stručnim ili razvoj udruženog rada u općini. pedagoškim, psihologijskim i didaktičko-metodičkim Neposredne odnose i dalje treba izgrađivati da škola obrazovanjem, što je 49,53% svih nastavnika. Znači da postane dio tvornice, a tvornica da ima funkciju 50% sudionika u nastavi nije udovoljavalo propisima za škole, u kojima i škola i tvornica imaju iste interese izvođenje nastave u srednjem usmjerenom obrazovanju. i ciljeve: odgoj i obrazovanje mladog čovjeka koji će postati stvaralac i graditelj onoga što smo započeli. Posebno treba naglasiti da se nastava odvijala u više Zato je reforma dug proces i možemo ga ubrzati zgrada koje su jedna od druge znatno udaljene, što je Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija jedino zajedničkom akcijom svih nas. (ist. ur.) stvaralo brojne teškoće. Osnovno je da se nastavnici nisu dovoljno međusobno poznavali, mada su činili 72 isto nastavničko vijeće. Nastavnici su često mijenjali Rad Centra iz perspektive razrede, a da učenike nisu dospjeli dovoljno upoznati. novoga doba Tijekom jedne godine u nekim razredima promijenilo se do sedam nastavnika iz jednog predmeta. Bilo je i Priredio: Ivo Žanetić smiješnih situacija, npr. nastava zemljopisa odvijala se u jednoj zgradi, a povijesti u drugoj (koje su međusobno Centar za usmjereno obrazovanje* udaljene oko 800 m). Pomoćni službenik bi za vrijeme Filip Potrebica odmora, nakon završenog sata, na brzinu sabirao potrebne dnevnike, koje je tijekom odmora prevozio iz Preuzeto iz: Potrebica, Filip, Tri stoljeća požeške Gimnazije, jedne zgrade u drugu vozeći ih na motoru-trokolici, Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih posebno za to kupljenoj. Dakako, učenici su putovali radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije: o od zgrade do zgrade kao i profesori. To je doista bila njezinoj 300. godišnjici djelovanja: (1699. - 1999.) 2003. putujuća škola (profesora, učenika i dnevnika) pod Ur. Potrebica, F. Naklada Slap - Gimnazija. Jastrebarsko - geslom »kabinetska nastava« koju su izmislili i uveli Požega. Str. 22-25 nadobudni »reformatori«. Rezultati su bili poražavajući, *Odabrani su dijelovi izvornog autorovog teksta. Izvorni stoga se, kako su govorili »reformatori«, moralo mnogo tekst koji ne sadrži ilustracije obogaćen je manjim brojem toga mijenjati u hodu. odgovarajućih slika. Što je Gimnazija unijela u Centar 1976. Ako ovo usporedimo s navedenim stanjem u Centru godine?* (…) uočljiv je pad i nazadovanje u svakom pogledu. Škola bogate tradicije, velikog doprinosa u odgoju i Došlo je do pada kvalitete u odgoju i obrazovanju, što obrazovanju u kontinuitetu od gotovo tri stoljeća i s su »reformatori« brzo uočili ne želeći to javno priznati. velikim brojem istaknutih profesora i znamenitih učenika, Parcijalne promjene nisu mogle zaustaviti eroziju prestaje s radom protiv volje većine građana i njenih odgoja i obrazovanja. Povjerenje učenika i roditelja, profesora 1976. godine i u tom trenutku unosi mnogo te ostale javnosti u takav odgojno-obrazovni sustav toga u novoustrojeni Centar za usmjereno obrazovanje. sasvim je poljuljano. U Centru je programski najslabije Gimnaziju su tada polazila 733 učenika raspoređena u prisutno ranije gimnazijsko obrazovanje, koje se javlja 21 odjeljenje. Škola je raspolagala s vlastitom zgradom samo u segmentima kulturološkog i matematičko- i fiskulturnom školskom sportskom dvoranom u kojoj informatičkog usmjerenja. su maturirale sve generacije požeških gimnazijalaca. Unosi u Centar dvije bogate knjižnice (profesorska i Obnavljanje požeške Gimnazije* učenička) s oko 30.000 knjiga, te nešto Gimnazija 1698. Hrvatski Sabor je 1990. godine donio Prijedlog nove skromniju knjižnicu školskih udžbenika. Zatim dobro koncepcije odgojno-obrazovnog ustrojstva u Republici opremljene praktikume sa zbirkama za fiziku, kemiju, Hrvatskoj. Vraćeno je gimnazijsko obrazovanje i ubrzo biologiju, tehničko obrazovanje, te posebnim zbirkama je određena mreža gimnazija; dakako, da je došlo i nastavnih sredstava i pomagala za likovnu i muzičku do obnavljanja Požeške gimnazije. Ona započinje glazbenu umjetnost, povijest, zemljopis, matematiku; svoju djelatnost u nastavnoj godini 1991./92. najprije razvijenu izvannastavnu djelatnost kroz Omladinsko u okviru Centra, a od 1. ožujka 1992. kao samostalna kulturno umjetničko društvo sa sekcijama: literarna, škola u vlastitoj zgradi na Trgu sv. Terezije. Od onoga Povijest likovna, dramska, recitatorska i glazbena (tamburaški što je unijela u Centar malo je vraćeno. Tijekom zbor), slobodnim aktivnostima učenika u slijedećim dvanaest godina bez traga su nestala brojna nastavna sljedećim znanstvenim grupama: grupa za informatiku, pomagala i sredstva pa i neke zbirke, uz to je razoreno 73 grupa za biologiju, kemiju, matematiku, zemljopis, ranije ustrojstvo škole, raspršeni su nastavnici i duh meteorologiju, filozofiju, povijest, astronomiju, fiziku, škole. Istina, sačuvane su obje knjižnice uz manja grupa za jezike (engleski, francuski, talijanski), foto i oštećenja, a vraćena su i neka učila koja imaju za ovu kino-klub »Gimnazija«, te školsko društvo za fizičku školu muzeološku muzejsku vrijednost. Ponovnim kulturu »Polet« s nizom sekcija. Posebno je bio razvijen ustrojstvom Gimnazije obradovani su roditelji, učenici pokret »Nauka mladima«. Nastavne poslove obavljalo i druga svekolika javnost, a posebno njeni bivši učenici je 28 nastavnika, od toga 26 profesora ili 92,85 % svih i profesori. Istodobno s vraćanjem gimnazijskog nastavnika i 2 nastavnika ili 7,15%. Nastava je u cijelosti obrazovanja započeta je aktivnost oko obilježavanja 300. bila stručno provođena kako je i nalagalo zakonodavstvo. obljetnice osnivanja Požeške gimnazije (1698. - 1699.) s Ostale poslove obavljala su dva službenika i šest ciljem potpunog afirmiranja gimnazijskog obrazovanja pomoćnih radnika. Stručna zastupljenost u izvođenju i drugih vrijednosti koje je Gimnazija ostvarila kroz nastavnog programa bila je na zavidnoj visini. Učenici protekla tri stoljeća. (…) ove škole uživali su značajan ugled na visokim i višim školama. Je li Gimnazija (pre)živjela u Centru? nakon obnove programa i osamostaljivanja gimnazije. Ivo Žanetić Detaljnu analizu i argumentaciju objavit ćemo u nekoj Nisu nam poznati svi razlozi i argumenti na kojima od sljedećih školskih publikacija. profesor Potrebica zasniva prethodno navedenu Polazeći od pretpostavke da školu bitno određuje procjenu o teškoj i posvemašnjoj devastaciji Gimnazije obrazovni program kojeg izvodi, potreban broj stručnih „pod kapom“ Centra za usmjereno obrazovanje. Zbog osoba koje ga izvode te odgovarajući prostor i oprema, nedostatka prostora u ovako složenoj Spomenici, što zadovoljavaju propisane tehničke i druge uvjete ovdje ćemo tek ukratko prikazati rezultate naše analize nužne za pravilan i uspješan rad, izdvojili smo sljedeće stanja u godinama što prethode ukidanju programa i glavne pokazatelje, relevantne za odgovor na pitanje „Je samostalnosti Gimnazije, godinama u jedinstvenom li Gimnazija ipak (pre)živjela u Centru za usmjereno Centru za usmjereno obrazovanje i prvim godinama obrazovanje?“

Obrazovni programi GODINE ŠTO PRETHODE Jedinstveni program za gimnazije općeg smjera. Predmeti: Matematičko-informatičko — profil informatičar, od 1984. profil hrvatski ili srpski jezik i književnost, povijest, sociologija, osnove prirodoslovno-matematički tehničar. političke ekonomije, društveno i političko uređenje SFRJ, psihologija, Od 1984. godine u sve prve razrede uvode se predmeti iz struke, logika, filozofija, umjetnost, strani jezik, latinski jezik, geografija, pri čemu je pedagoška zamijenjena kulturološkom strukom, a biologija, kemija, fizika, matematika, nacrtna geometrija, tehničko obrazuje se profil suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama. obrazovanje, obrana i zaštita, fizički (tjelesni) odgoj, osnove Programi tijekom 1990./91. šk. god.: marksizma, teorija i praksa samoupravnog socijalizma, neobavezni 1. razred - opća i matematička gimnazija predmeti. 2. razred – jezična i matematička gimnazija (korigirani plan Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Tijekom 1975./76. šk. god. u prvom razredu izvodi se program po prirodoslovno-matematičke struke) Osnovama jedinstvenog nastavnog plana i programa za sve škole 3. razred - jezična i matematička gimnazija (korigirani plan usmjerenog obrazovanja (opisano u srednjem stupcu!) prirodoslovno-matematičke struke) 74 4. razred – korigirani nastavni plan za četvrtu godinu kulturno- GODINE U CENTRU (1976./77. – 1990./91.) umjetničke struke za profil suradnik u kulturno-znanstvenim Tijekom 1976./77. šk. god. programska struktura je sljedeća: ustanovama (živi i klasični jezici) koji se realizira samo u šk. god. Prvi i drugi razredi rade po općem programu pripremnog stupnja. 1990./91. Predmeti: hrvatski ili srpski jezik i književnost, povijest, osnove marksizma, PRVE GODINE NAKON teorija i praksa samoupravnog socijalizma, strani jezik, geografija, Tijekom 1991./92. šk. god. programska struktura je sljedeća: biologija, kemija, fizika, matematika, proizvodno-tehničko 1. razred – opća gimnazija (3 odjela) i prirodoslovno-matematička obrazovanje, obrana i zaštita, tjelesni odgoj, umjetnost, izborna gimnazija (2 odjela) nastava. 2. razred - opća gimnazija (3 odjela) i prirodoslovno-matematička Treći razred je prva godi­na usmjerene faze, a četvrti razredi gimnazija (2 odjela) dovršavaju programe bivših škola: gimnazi­je, ekonomske i 3. razred – prirodoslovno-matematička gimnazija (2 odjela) i poljoprivredne. jezična gimnazija (1 odjel) U trećem razredu obrazuje se 12 usmjerenja, među kojima su: 4. razred - prirodoslovno-matematička gimnazija (2 odjela) i Pedagoško — profil suradnik u nastavi (predmeti: hrvatski ili jezična gimnazija (1 odjel) srpski jezik i književnost, teorija i praksa samoupravnog socijalizma, Predmeti u Okvirnom nastavnom planu opće, prirodoslovno- matematika, tjelesni odgoj, politička ekonomija, povijest, povijest matematičke i jezične gimnazije: civilizacija, latinski jezik 1, strani jezik, pedagogija, psihologija, hrvatski jezik s književnošću, strani jezik 1, strani jezik 2, latinski jezik, razvojna psihologija, logika, sociologija 2, filozofija 2, organizacija glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, filozofija, OUR-a, školska higijena s osnovama mentalne higijene, matematika sociologija, povijest, zemljopis, matematika, fizika, kemija, biologija, 2). Od 1978./79. šk. god. suradnik u nastavi - smjer društveni i informatika, politika i gospodarstvo (seminari), tjelesni odgoj, izborni razredna nastava u 3. godini i društveni i jezični u 4. godini, a od predmeti, fakultativni predmeti. 1979./80. suradnik u odgojno-obrazovnom procesu (smjerovi: jezič­ni, društveni i razredna nastava) Nastavnici POPIS NASTAVNIKA U GODINI POPIS NASTAVNIKA U GODINI OBNOVE PROGRAMA I PRIJE UKIDANJA GIMNAZIJE PONOVNOG OSAMOSTALJIVANJA GIMNAZIJE God. R.B. Ime i prezime, zvanje Struka R.B. Ime i prezime, zvanje Struka staža 1. Josip Vodinelić, prof., 1. grčki i latinski jezik 1. Pavle Bucić, dipl. inž. 7 1. fizika direktor 2. povijest starog vijeka i klasična arheologija 3. narodna povijest 2. Josip Albert, prof. biologija 2. Željko Balog, prof. 18 1. engleski jezik i književnost 2. jugoslavenski jezici i književnost 3. Rudolf Čmelar, prof. fizika 3. Slavica Budić, prof. 12 1. jugoslavenski jezici i književnost 2. komparativna književnost 4. Boris Dombi, prof. 1. filozofija 4. Rudolf Čmelar, prof. 35 1. fizika 2. psihologija 3. logika 5. mr. Nikola Dugandžija, povijest 5. Dubravka Čokrlić, prof. 6 1. engleski jezik i književnost prof. 2. francuski jezik i književnost 6. Ljiljana Ećimović, kemija 6. Matilda Dusper, prof. 4 1. njemački jezik i književnost ugovorni nastavnik 2. jugoslavenski jezici i književnost 7. Nada Hajdarović, prof. 1. jugoslavenska književnost 7. Branko Dvoraček, prof. 22 1. tjelesna i zdravstvena kultura 2. povijest umjetnosti 8. Jelica Halvaks, prof. 1. hrvatski ili srpski jezik 8. Sanja Grabusin, prof. 4 1. matematika 2. jugoslavenska književnost 2. informatika 3. ruski jezik 9. Višnja Hudeček, prof. 1. jugoslavenski jezici i književnost 9. Nada Hajdarović, prof. 30 1. hrvatska književnost i povijest 2. komparativna književnost umjetnosti 10. Drago Ivanović, prof. 1. geografija 10. Jelica Halvaks, prof. 30 1. hrvatski jezik i književnost 2. povijest 11. Božena Janković, prof. 1. engleski jezik 11. Višnja Hudeček, prof. 21 1. jugoslavenski jezici i književnost 2. talijanski jezik 2. komparativna književnost 12. Stjepan Katanić, ugovorni 1. matematika 12. Stjepan Katanić, prof. 18 1. matematika

nastavnik 2. fizika 2. fizika Povijest 13. Katica Klement, prof. matematika 13. Dragutin Kovačević, prof. 12 1. fizika ugovorni nastavnik 14. Vjera Kolumbić, prof. 1. francuski jezik 14. Julijana Kunkera, dipl. 15 1. biologija 2. svjetska književnost ing. 75 15. Anka Kovačević, prof. 1. njemački jezik 15. Ana Kuzle, prof. 46 1. sociologija 2. hrvatski ili srpski jezik 2. filozofija 3. ruski jezik 16. Krešimir Ljubić, prof. geografija 16. Krešimir Ljubić, prof. 22 1. geografija 17. Mirjana Ljubić, prof. kemija 17. Mirjana Ljubić, prof. 21 1. kemija 18. Zvonko Panežić, prof. geografija 18. mr. Ljiljana Miletić, prof. 13 1. matematika 2. informatika 19. Jagoda Polanc, ugovorni 1. matematika 19. Josip Muhar, prof. 34 1. tjelesna i zdravstvena kultura nastavnik 2. fizika 20. Potrebica Filip, prof. povijest 20. Mirjana Pečur-Vuković, 15 1. matematika s nacrtnom prof. geometrijom 21. Milica Res-Koritić, fizički odgoj 21. Ante Penava, prof. 15 1. hrvatski jezik nastavnik 2. latinski jezik 22. Zlatko Res-Koritić, fizički odgoj 22. Zdenka Romštajn, prof. 30 1. matematika i nacrtna geometrija nastavnik 23. Zdenka Romštajn, prof. matematika 23. Mirko Tomašević, prof. 37 1. biologija 24. Branko Sesar, ugovorni latinski jezik 24. Jelka Tonković, prof. 31 1. povijest nastavnik povijest 25. Marija Tadić, prof. 1. ruski jezik i književnost 25. Snježana Tonković, prof. 5 1. engleski jezik i književnost 2. jugoslavenski jezici i književnost 2. njemački jezik i književnost 26. Mirko Tomašević, prof. biologija 26. Sanja Verhas, prof. 2 1. biologija 2. kemija 27. Jelka Tonković, prof. povijest 27. Maja Vuković, prof. 33 1. hrvatski jezik i književnost 28. Zlata Vrdoljak, ugovorni 1. engleski jezik i književnost 28. Vesna Vulić, prof. 12 1. engleski jezik i književnost nastavnik 2. jugoslavenski jezici i književnost 2. arheologija 29. Vladimir Vugrinec, prof. 1. eksperimentalna fizika 29. Veselko Zorić, prof. 16 1. jugoslavenski jezici i književnost 2. racionalna mehanika i geofizika 2. latinski jezik 30. Maja Vuković, prof. 1. jugoslavenska književnost 30. Ivo Žanetić, prof. 6 1. psihologija 2. hrvatski ili srpski jezik 31. Branko Zamaklar, prof. 1. fizika 2. elektrotehnika U zbirci značajno mjesto zauzima priručna knjižnica matematičke Prostor i oprema literature: GODINA ŠTO PRETHODI UKIDANJU GIMNAZIJE - zbirke zadataka iz raznih područja matematike i nacrtne Školska zgrada i sportska (fiskulturna) dvorana na Trgu sv. geometrije; Terezije. - zbirke zadataka s natjecanja regionalnih, republičkih i međun­ Učenička i nastavnička knji­žnica koje zajedno imaju oko 20.000 arodnih; primjeraka knjiga naučnog i beletrističkog sadržaja, od klasika - zbirke zadataka s klasifikacijskih ispita za razne fakultete; stare grčke i rimske književnosti do djela najnovijih pisaca svjetske - popularna matematička literatura; i naše literature. - razni udžbenici za srednje stručne škole i gimnazije; Dobro opremljeni praktikumi sa zbirkama za fiziku, kemiju, - časopisi Matematika i MF - list. biologiju i proizvodno-tehničko obrazovanje, te posebnim Od suvremenih nastavnih pomagala tu su: multikolor folije za zbirkama nastavnih sredstava i pomagala za likovnu i glazbenu grafoskop, koje je pripremio Zavod za unapređenje obrazovanja, umjetnost, povijest, zemljopis i matematiku. video-kasete za nastavu trigonometrije i analitičke geometrije, te priče o životu i djelu poznatih matematičara (Newton, Fermat, PRVA GODINA NAKON OBNOVE PROGRAMA I Descartes i Pascal), diskete s programima pripremljenim za PONOVNOG OSAMOSTALJIVANJA GIMNAZIJE primjenu računala u nas­tavi matematike. Školska zgrada i sportska (fiskulturna) dvorana na Trgu sv. Zbirka i praktikum za fiziku Terezije. Zbirka iz fizike nalazi se u dvije prostorije. Veća prostorija je Profesorska knjižnica ima 9.940 znanstvenih djela i beletristike te učionica - praktikum, a druga manja služi za smještaj nastavnih 793 udžbenika. sredstava i pripremanje pokusa. Učionica - praktikum služi za Nakon razdiobe knjižnog fonda učenička knjižnica ima oko 12.500 održavanje svih oblika nastave iz fizike. Za praktične radove knjiga, od toga oko 820 časopisa starijih godišta. učenika (laboratorijske vježbe) praktikum ima energetski kanal Zbirka za hrvatski jezik spojen s komandnim energetskim blokom. Ener­getski kanal je Pripada grupi skromnijih zbirki, a znatno je osiromašena izrađen šk. god. 1990/91. a omogućava rad 14 grupa učenika. razdruživanjem bivšeg Centra. Obuhvaća temeljna nastavna Svaka grupa ima na raspolaganju napone 2 x 220 V, 0-24 V pomagala raspoređena u dvije namjenske učionice hrvatskog istosmjerno, 0-24 V izmjenično i trofazni sustav s međufaznim jezika: 1 TV prijemnik s video-rekorderom, 1 grafoskop, 2 naponom 24V. Planira se u energetski kanal ugraditi još jedan gramofona, 1 kasetofon, 1 dijaprojektor, 1 kinoprojektor. slobodni vod. U praktikumu se nalaze ormari za skladištenje

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Upotpunjena je malom zbirkom ploča s odabranim pjesničkim, laboratorijske opreme za vježbe učenika. Bilo bi optimalno da proznim i dramskim tekstovima, te s nekoliko kaseta koje praktikum ima još dva ormara za laboratorijsku opremu. U prikazuju filmsku metodologiju. prostoriji do praktikuma se nalazi većina nastavnih sredstava i 76 Zbirka za likovnu i glazbenu umjetnost priručna knjižnica sa stručnom literaturom. Likovna zbirka sadrži: 124 kom. dijafilmova, 600 kom. dijapozitiva, U šk. god. 1991/92. u zbirku iz fizike su vraćena učila koja je 11 kom. video-kazeta, 13 tonskih 8mm. filmova, 1 dijaprojektor. Gimnazija unijela u CUO »Zvonko Brkić«. Učila su vraćena Glazbena zbirka sadrži: 83 LP ploče, 34 kom. singl-ploča, 17 kom. iz sadašnje Tehničke škole. Većina tih učila je rashodovana, ali audio kazeta, 1 video- kazeta, 1 gramofon, 1 kazetofon. ih treba sačuvati, jer se malo škola može podičiti takvim starim Zbirka za strane jezike (muzejskim) primjercima opreme. Aktiv za strane jezike ima na raspolaganju kabinet i tri učionice, Zbirka fizike je u šk. god. 1991/92. od nove opreme dobila: helij- a svaka je opremljena grafoskopom. Nastavnici u nastavi koriste neonski laser, univerzalne ampermetre, klizne otpornike, zaporne i kasetofone od kojih su dva novija i bolja, a tri već prilično satove i univerzalnu demonstracijsku klupu. Navedena oprema zastarjela. Osim toga u zbirci se nalaze audio i video kasete, plaćena je u prethodnoj školskoj godini. Nabavljeni su također gramatike, rječnici, udžbenici, te nešto knjiga za lektiru. Ove električno lemilo i električna bušilica. Sada zbirka iz fizike ima godine nabavljeni su zanimljivi materijali za nastavu latinskog 23 stavke osnovnih sredstava i 120 stavki sitnog inventara. Neke jezika među kojima se nalaze zidne slike i karte, dijapozitivi, folije stavke su s jednim komadom, a ima ih i s 10 komada. Medu za grafoskop te razne igre. Zbirka za njemački jezik dopunjena stavkama je 21 komplet (9 su osnovna sredstva). Broj stavki po je audio kasetama, grafofolijama, posterima i dijapozitivima te područjima je slijedeći: mehanika čvrstih tijela - 19, mehanika popratnim udžbenicima koje je besplatno poslao Inter Nationes iz tekućih plinova - 5, elektrostatika - 10, mjerni uređaji - 12, mjerni Bonna. Za engles­ki jezik nabavljena je video kazeta o Londonu. instrumenti - 16, elektrodinamika - 21, elektromagnetizam - 9, Zbirka za matematiku titranje i valovi - 3, molekulama fizika i toplina - 10, optika - 10, Matematička zbirka čuva se u dva ormara smještena u jednoj od atomska i nuklearna fizika - 5, audiovizualna sredstva i slični učionica namijenjenih za nastavu matematike. Neka pomagala za aparati - 8 i raznovrsni ručni alat - 15. U zbirci se čuva i oprema za nastavu matematike dio su gimnazijske zbirke od prije 15 godina. rad meterološke i astronomske grupe. To su: žičani modeli za geometriju, drvena geometrijska tijela, Zbirka i praktikum za biologiju nekoliko kompleta geometrijskog pribora za konstrukcije na Od ove školske godine smještena je biološka zbirka u posebnoj školskoj ploči. prostoriji koja je povezana s praktikumom. Samo mali dio nekadašnje biološke zbirke bio je u zgradi Gimnazije, dok i laboratorijskih vježbi. Zbirka za kemiju, iako posjeduje uglavnom je najveći dio inventara bio smješten u zgradi Centra za dovoljno laboratorijskog pribora i kemikalije, morat će se još usmjereno obrazovanje. Ove školske godine je gotovo cijeli u toku sljedeće šk. g. nadopunjavati kako bi se nastava mogla inventar ponovo prenesen i smješten u Gim­naziji. U zbirci se odvijati uz prikladne demonstracijske pokuse i odgovarajuće nalaze sljedeća osnovna sredstva i sitni inventar koji su razvrstani laboratorijske vježbe. u posebne zbirke po granama biologije i to: Uz zbirku za kemiju smještena je i zbirka za mineralogiju koja 1. laboratorijski pribor i različito stakleno posuđe - 220 kom sadrži oko 200 komada minerala i isto toliko modela minerala. 2. kemikalije i reagensi za laboratorijske i demonstracijske pokuse - 120 kom 3. audiovizualna pomagala (grafoskop, projektor za element-film, Izvannastavne aktivnosti projektori za dijapozitive i dijafilmove) GODINE ŠTO PRETHODE UKIDANJU PROGRAMA 4. mikroskopi - 17 kom I SAMOSTALNOSTI GIMNAZIJE 5. mikrobiološka zbirka posjeduje uz stakleni pribor i sljedeće Omladinsko kulturno umjetničko društvo „Nada Dimić“ s aparate: termostat, autoklav, sterilizator i hladnjak grupama i sekcijama: literarnom, likovnom, recitatorskom i 6. antropološka zbirka sadrži: kostur čovjeka, modeli dijelova glazbenom (tamburaški zbor). tijela čovjeka od plastike, mikropreparate, grafofolije -1 Znanstvene grupe za: informatiku, biologiju, kemiju, matematiku, komplet i slike - 17 kom geografiju, meteorologiju, filozofiju, povijest i astronomiju. Rad 7. zoologijska zbirka sadrži: mokri preparati - 75 kom., suhi ovih grupa usko je povezan s pokretom »Nauka mladima«. preparati - 50 kom., dijapozitivi - 1 komplet, mikropreparati - 2 Aktivne su i grupe za strane jezike (engleski, francuski, talijanski), kompleta, pribor za zootomiju - 10 kompleta, slike - 159 kom., foto i kino-klub »Gimnazija«, te školsko društvo za fizičku kulturu malakološka zbirka - oko 25 vrsta »Polet« s nizom sekcija. 8. paleontološka zbirka sadrži 50 kom. različitih fosila, te modele fosilnih životinja - 20 kom PRVE GODINE NAKON OBNOVE PROGRAMA I 9. botanička zbirka sastoji se od: modeli cvijeta - 3 kom., dijapozitivi - 1 komplet, mikropreparati - 1 komplet, OSAMOSTALJIVANJA GIMNAZIJE 1991./92. dijafilmovi – 20 kom., slike - 170 kom Kulturno-umjetničke: novinarska i recitatorska družina, 10. herbarijska zbirka sastoji se od zbirke morskih algi - oko 35 tamburaški orkestar, djevojački ansambl. kom. (poklonio prof M. Tomašević), te oko 450 vrsta viših Znanstvene: mladi biolozi, grupa za fiziku, grupa za informatiku. biljaka (obnovio i sistematizirao prof. M. Tomašević). Ova Povijest Grupa za francuski jezik. zbirka za sada se nalazi u hodniku u vrlo neprikladnom starom 1992./93. i 1993./94. ormaru. Kulturno-umjetničke: dramska, literarna i novinarska družina, Zbirka i praktikum za kemiju likovna radionica. 77 U tijeku šk. g. 1991/92. formiran je praktikum i kabinet za kemiju Znanstvene: povijesne grupe (posebno za 1. i 3. razred te 2. i 4. tako da se nastava ponovo odvija u specijaliziranoj učionici. skupa), biološka grupa. Laboratorijski pribor, kemikalije i ostala nastavna sredstva Grupa za francuski jezik, GFR Film-video Gimnazija, športski (element filmovi, video-kasete, grafoskop, projektor) smještena su timovi. u kabinetu i taj prostor ujedno služi za pripremanje eksperimenata

Držimo da predočeni podaci dopuštaju zaključak obrazovani u pedagoškoj, kulturološkoj i matematičko- kako je Gimnazija sačuvala svoju osnovnu supstancu i informatičkoj struci programski vrlo bliski prethodnim tradiciju u okruženju Centra za usmjereno obrazovanje i kasnijim gimnazijskim programima. Štoviše, opći što je, uz veliku predanost i napore svih djelatnika, programi pripremnog stupnja u prvom i drugom omogućilo njenu brzu i uspješnu obnovu. Naime, osim razredu vrlo su bliski gimnazijskim, a njihovu relativnu zadržavanja vlastite školske zgrade i sportske dvorane težinu potvrđuje veliki broj neuspješnih učenika na tom te praktično svih učila i opreme, vrlo je važno uočiti i stupnju obrazovanja. Utoliko bismo mogli, a to i želimo sretnu okolnost da je preko 30% profesora zatečenih učiniti, sve učenike koji su završili navedene strukovne ukidanjem programa i sjedinjavanjem u Centar nastavilo programe priključiti generacijama maturanata naše raditi u obnovljenoj Gimnaziji. Nadalje, kritička analiza Gimnazije, jer nema druge škole u Požegi do Gimnazije nastavnih planova i programa izvođenih za vrijeme koja ih može i treba prigrliti kao svoje. djelovanja Centra dopušta zaključak da su profili Gimnazija od 1991. godine do danas

Dragan Siluković i Nataša Puljašić

Duh promjena koji je zahvatio hrvatski društveno- afirmiranja gimnazijskog obrazovanja i drugih politički prostor početkom 90-ih godina osjećao se i u vrijednosti koje je Gimnazija ostvarila tijekom proteklih obrazovnom sustavu, a tako i u Gimnaziji koja je od triju stoljeća. 1976./77. školske godine sastavnica Centra za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ bez pravnog subjektiviteta i programskog identiteta. Ponovna samostalnost i Početak u teškom ratnom obnova programa ostvarena je stvaranjem samostalne vremenu (1991. – 1994.) Republike Hrvatske čemu su prethodili sljedeći događaji: U razdoblju Domovinskoga rata nastava u zgradi • godine 1990. Hrvatski sabor donio je Prijedlog Gimnazije odvijala se uz povremene prekide te nove koncepcije odgojno-obrazovnog ustrojstva u uz poseban oprez, a početak je obilježen brojnim Republici Hrvatskoj kojim su obnovljeni gimnazijski poteškoćama, ali i najavom nove epohe u povijesti škole: programi i ubrzo je uspostavljena mreža gimnazija • Dana 9. rujna 1991. godine predviđen je početak u čijem je okviru došlo do obnavljanja požeške školske godine, no zbog agresije na Republiku Gimnazije Hrvatsku od strane Jugoslavenske narodne armije i • dana 26. kolovoza 1991. tadašnje Ministarstvo srbočetničkih snaga početak nastave nekoliko je puta Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija prosvjete i kulture izdaje suglasnost o osnivanju odgađan. Po naredbi Kriznoga stožera nastava se srednjih škola odvijala u dvjema smjenama sa skraćenom satnicom, 78 • dana 11. studenoga 1991. na temelju spomenute dok je noću grad bio zamračen zbog opasnosti od suglasnosti skupština Općine Požega donijela je neprijateljskih napada, a zbog spomenutih ratnih Odluku o osnivanju Gimnazije i drugih srednjih uvjeta veći je broj učenika nastavio školovanje u škola u Požegi. drugim gradovima. Nastavni se proces odvijao u skloništu Centra za kulturu, Kolegiji i na prvom Na temelju spomenute Odluke, obnovljena Gimnazija katu Gimnazije. U zgradi Gimnazije nastavu su započinje svoju djelatnost: pohađali učenici završnih razreda Ekonomske, • već u školskoj godini 1991./1992. u okviru Centra za Obrtničke i Tehničke škole (zgrada Centra oštećena usmjereno obrazovanje je bombama bačenim iz neprijateljskih zrakoplova). • od 1. ožujka 1992. ponovno djeluje kao samostalna • Dana 25. svibnja 1992. godine sjednicom škola u vlastitoj zgradi na Trgu sv. Terezije. Vršitelj Nastavničkoga vijeća rukovodio je novi ravnatelj, dužnosti ravnatelja bio je profesor Stjepan Katanić, Pavle Bucić, dipl. ing. koji je prethodno obavljao dužnost v.d. ravnatelja • Krajem školske godine 1991./1992., u jeku Centra. Domovinskoga rata, Gimnazija je sa svojim vodstvom i djelatnicima pokazala visok stupanj Istodobno s vraćanjem gimnazijskog programa društvene odgovornosti i humanitarni karakter započeta je aktivnost oko obilježavan­ja 300. obljetnice osiguravajući smještaj izbjeglicama u tranzitu iz osnivanja požeške Gimnazije (1699.) s ciljem potpunog bosanske Posavine, kao i omogućivši maturantima brodske Gimnazije „Matija Mesić“ završetak grada i županije uz koje je Gimnazija usko vezana. No nastave. na kraju 1994./1995. školske godine pogodila nas je • U školskoj godini 1992./1993. nastavu su u Gimnaziji nova katastrofa, ovaj put prirodna: pohađali učenici upisani u opći i prirodoslovno- • Dana 25. kolovoza 1995. godine Požegu je pogodio matematički program. Nakon ukinuća Centra potres koji je oštetio i zgradu Gimnazije, pri čemu je za usmjereno obrazovanje, učenici koji su najteža situacija bila u specijaliziranim učionicama srednjoškolsko obrazovanje započeli po starom kemije i biologije gdje se nastava više nije mogla programu, nakon ponovne uspostave Gimnazije odvijati pa se zbog preuređenja zgrade nastava dobili su korigirane programe i školovanje nastavili odvijala u Osnovnoj školi Antuna Kanižlića, u u jezičnom i prirodoslovno-matematičkom smjeru. prostoriji zgrade koja pripada crkvi svete Terezije te Nastava je organizirana u pet razrednih odjela na Tehničkoj i Poljoprivrednoj školi u Požegi. za prvi, drugi i treći razred i u trima razrednim • Godine 1997. započela je nastava u obnovljenoj zgradi odjelima za četvrti razred, koji se još školovao po Gimnazije koja je nakon obimnih građevinskih korigiranom gimnazijskom programu. radova dobila sasvim drugačiji interijer zbog • Godine 1994. izdana je monografija „Tri stoljeća čega su učenici i zaposlenici Gimnazije s velikim požeške gimnazije“ Filipa Potrebice. U ovome entuzijazmom krenuli u novu školsku godinu. kapitalnom djelu autor daje cjelokupan pregled Učvršćeni su temelji i nosivi zidovi, rekonstruirane povijesti Gimnazije od njezinoga osnutka do instalacije i postavljeno novo krovište te nabavljen razdoblja obnove 1992. godine. znatan dio novog namještaja i nastavne opreme, jer • U svibnju 1994. godine gimnazijskoj je knjižnici godinama prije toga u zgradu i opremu nisu uložena pristigla donacija gospodina Adama Perića koja je znatnija sredstva. Povijest obuhvaćala oko 2200 naslova beletristike, stručnih • Dana 12. ožujka 1997. godine donesena je odluka knjiga, rječnika, leksikona i enciklopedija. Unatoč o izgradnji nove zgrade Gimnazije. Gradsko vijeće financijskim poteškoćama, knjižni fond knjižnice donijelo je odluku o njezinoj lokaciji, a Požeško- 79 redovito se popunjavao novim naslovima. slavonska županija osigurala glavni izvedbeni • Školske godine 1994./95. nabavljena je nova projekt zgrade. oprema za kabinet informatike. Višegodišnji rad • U rujnu 1997. godine za vjernike našega kraja na informatizaciji rezultirao je izuzetnim uspjesima dogodio se važan povijesni događaj – utemeljenje učenika i njihovih mentora na svjetskoj razini. Požeške biskupije čijim je prvim biskupom Gimnazija je bila jedna od prvih škola koja se imenovan msgr. Antun Škvorčević za kojega je priključila internetskoj mreži i postavila i uredila prof. Mato Nosić napisao: „Uvjereni smo da će se po jednu od prvih internetskih stranica. zagovoru Spasiteljevom to rađanje dobra i nadalje odvijati u našem društvu i njegovoj biskupiji i Crkvi. Pa on nije samo preuzvišeni otac. Za nas je i prvi i Vrijeme obnove školske zgrade najbliži brat u Kristu.“ Samo mjesec dana nakon i uspostave Požeške biskupije ređenja za biskupa, djelatnici Gimnazije imali su (1995. – 1999.) čast ugostiti monsinjora Antuna Škvorčevića kojega je profesor povijesti Božo Milanović upoznao s Nakon teških početnih godina, uslijedilo je razdoblje prošlošću požeške Gimnazije. jačanja Gimnazije kao vodeće srednjoškolske ustanove u • U godinama uoči svečane obljetnice 1999. godine Požeštini i utemeljenja značajnih institucija na području u Povijesnom arhivu sređena je i mikrofilmirana arhivska građa Gimnazije, a uređen je i novi prostor Gimnazije u Požegi. Godina 1999. bila je godina glavnih gimnazijske Knjižnice i čitaonice. događaja i središnje proslave u obilježavanju ove velike • Dana 25. rujna 1999. godine održan je drugi po obljetnice (o čemu će kasnije u tekstu biti više riječi), no redu Biskupijski susret mladih. Gimnazija je bila i prethodno je došlo do velikoga zamaha u radu škole: suorganizator ovoga susreta. U katedrali sv. Terezije • Dana 20. srpnja 1999. godine msgr. Antun Škvorčević Avilske mladež cijele biskupije pozdravio je u ime blagoslovio je, a predsjednik hrvatske Vlade, mr. Gimnazije ravnatelj, gospodin Pavle Bucić, koji je sc. Zlatko Mateša, položio kamen temeljac nove predstavio školu. Njegujući povezanost s Crkvom, zgrade Gimnazije u Požegi. Svečanosti su nazočili svoj identitet i poštujući povijest institucije i naroda potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor, ministar učenici i djelatnici Gimnazije redovito sudjeluju Božidar Pugelnik, zamjenik Miroslav Dorešić, na misi zaziva Duha Svetoga. Prekrasna gotička župan Požeško-slavonske županije Anto Bagarić, crkva sv. Lovre dočekuje požeške učenike kako gradonačelnik Branko Skorup, članovi Županijske bi se zajedno s biskupom i nastavnicima pomolili skupštine i Poglavarstva grada, članovi Gradskoga za što bolji uspjeh u nadolazećoj školskoj godini. vijeća, istaknuti predstavnici Crkve, društvenog, Uz ravnatelja i vjeroučitelja sudjelovali su i drugi kulturnog i javnog života. profesori te značajan broj gimnazijalaca. • Školske godine 2008./2009. provedena je informatizacija učionica. Modernizaciju školskih Povijest požeške Gimnazije oduvijek je vezana uz prostora financirala je Županija Požeško-slavonska Crkvu pa su od njezine obnove djelatnici i vjeroučitelji zahvaljujući kojoj su stare učionice opremljene predvođeni ravnateljem nastavili, uz poticanje i jačanje prijenosnim računalima i projektorima. znanja, njegovati i razvijati i duh gimnazijalaca. • Iste godine učionica matematike opremljena je Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija e-pločom („pametnom pločom“). • Nakon višegodišnje stagnacije u razvoju i ažuriranju 80 Godine slavlja, ponosa i zamaha starih internetskih stranica te pokretanja i vođenja (1999. – 2009.) izgradnje županijskog obrazovnog portala (www. dolina.hr) pokrenut je projekt izgradnje novoga U školskoj godini 1999./2000. navršilo se punih 300 gimnazijskog školskog portala. Projekt je rezultirao godina postojanja požeške Gimnazije koja je presudno novim školskim mrežnim portalom s pomoćnim utjecala na razvoj Požege i cijele Požeške kotline o aplikacijama za e-učenje. čemu svjedoči obimna dokumentacija, bogate zbirke • Mrežna stranica Gimnazije Požega osvojila je starih učila i profesorska knjižnica kao nacionalni treće mjesto na međunarodnom internet festivalu spomenik B kategorije. Škola je naslijedila i očuvala Web Fest 2010. koji je posvećen izboru najboljih mnoge vrijedne tradicije, a u njoj su obrazovanje dobili mrežnih stranica ili projekata, kao i promociji i mnogi znameniti članovi naše zajednice. Ulaskom u unapređenju korištenja globalne elektronske mreže novo tisućljeće pojavila se potreba za izgradnjom nove na ovim prostorima. Prosudbeno povjerenstvo od zgrade radi ostvarivanja odgojno-obrazovnog procesa 40 eminentnih stručnjaka iz područja web dizajna, koji udovoljava suvremenim pedagoškim standardima marketinga, poslovanja i zabave pregledalo je više i iziskuje organizaciju rada u jednoj smjeni, za što tisuća prijavljenih mrežnih stranica iz Srbije, Bosne je potporu dala i Vlada Republike Hrvatske te se u i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i izgradnju novih školskih prostora krenulo istovremeno Makedonije, a stranici www.gimpoz.hr dodijelili su s projektom obilježavanja 300. godišnjice postojanja treće mjesto u kategoriji ustanove. • Školske godine 2008./2009. održana je zadnja Nova epoha od 2009./2010. matura za naše učenike, koju su provodili naši godine - nova zgrada i državna mentori – profesori. matura

Teme za maturalne zadaće iz Hrvatskoga jezika bile su: U rujnu 2009. godine Gimnazija seli u novu zgradu, u 1. Žena – vječna inspiracija književnika neposrednoj blizini stare, u Ulici dr. Franje Tuđmana 2. Na hrvatskom tlu domovini i slobodi pjeva se 4/a. Stara zgrada na Trgu sv. Terezije predana je na stoljećima upravu Biskupiji, a njezinu funkcionalnost potvrđuje 3. Suvremena civilizacija u kojoj mediji produbljuju činjenica da je i dalje ostala zgrada u kojoj je smješten otuđenost među narodima. novoosnovani Biskupijski odgojno-obrazovni centar s Katoličkom klasičnom gimnazijom s pravom javnosti i Pisani ispit iz Matematike sadržavao je sljedeće zadatke: Katoličkom osnovnom školom u Požegi. Nova zgrada, projekt arhitektice Ane Nade Krpelnik, jedinstveno je arhitektonsko rješenje za školu 21. stoljeća koje otvara novo poglavlje u povijesti Gimnazije u Požegi, poglavlje novoga uzleta u ostvarenju misije što je Gimnazija već puna tri stoljeća obavlja u svojoj Zlatnoj dolini i čitavoj domovini. Nastava se odvija u suvremeno opremljenim specijaliziranim učionicama i praktikumima, a veliko multimedijsko središte čine knjižnica i čitaonica, multimedijska učionica, Povijest konferencijska dvorana s galerijom i muzej. Na krovu je izgrađena zvjezdarnica s vidikovcem. Uvođenje državne mature poklopilo se s prelaskom 81 u novu zgradu Gimnazije u školskoj godini 2009./2010, a zahvaljujući izvrsnim rezultatima požeških gimnazijalaca Fakultetsko vijeće Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu više godina zaredom donosi odluku kojom Gimnaziji omogućuje odabir jednoga od najboljih učenika koji ostvaruje pravo izravnoga upisa u idućoj akademskoj godini. Time se prepoznaje kvaliteta rada djelatnika Gimnazije u Požegi, jer njeni bivši učenici, a sada studenti FER-a, ostvaruju izvanredan uspjeh prilikom studiranja na tome prestižnom fakultetu. U proljeće 2017. godine proveden je redovan izbor za ravnatelja na kojem je Pavle Bucić ponovo dobio mandat za tu funkciju, ali mu je tada novoimenovana Ministrica uskratila suglasnost na izbor. Tako se ravnatelj Bucić nakon četvrt stoljeća vođenja Gimnazije na putu obnove, u teškome vremenu kad je za pravilno usmjeravanje škole valjalo imati jasnu viziju, odgovornost, upornost fakultetu u Zagrebu grupe: A - Jugoslavenski jezici i i veliku političku vještinu za ostvarenje te vizije, našao književnosti, B - Komparativna književnost. Na istom u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 28 fakultetu je magistrirala (1988. g.) i doktorirala 2010. lipnja 2017. godine. Županija je za vršiteljicu dužnosti godine iz područja filologije. Bavi se znanstvenim imenovala profesoricu matematike i fizike Vandu radom, sudjeluje na brojnim znanstvenim skupovima Louč, a ona je tu ulogu obavljala do imenovanja novog te je objavila tridesetak znanstvenih i stručnih radova. ravnatelja. U proljeće 2018. godine proveden je novi Autorica je knjige „Ispred ženskog zrcala - požeška postupak izbora ravnatelja na kojem je u redovnoj snaha Hermina Tomić“. Aktivna je u kulturnom životu proceduri izabrana dr. sc. Vesnu Vlašić, dotadašnja grada Požege i članica njegovog Kulturnog vijeća, često predstojnica Ureda za društvene djelatnosti u Požeško- je promotorica u predstavljanju knjiga i časopisa te slavonskoj županiji. predsjednica Povjerenstva međunarodnog natječaja Dr. sc. Vesna Vlašić stupila je na dužnost ravnateljice za kratku priču putem interneta. Bila je predsjednica Gimnazije 1. lipnja 2018. godine, kao prva žena u Ogranka Matice hrvatske u Požegi u razdoblju od 2014. toj ulozi. Osnovnu školu i Gimnaziju završila je u do 2018. godine. Požegi. Diplomirala je 1981. godine na Filozofskom

Obnova tradicije i ugleda škole

Dragan Siluković, Nataša Puljašić i Ivo Žanetić Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Proslava 300. obljetnice 82 U školskoj godini 1999./2000. navršeno je punih 300 godina postojanja požeške Gimnazije koja je presudno utjecala na razvoj Požege i cijele Požeške kotline, o čemu svjedoči obimna dokumentacija. Profesorska je knjižnica, primjerice, nacionalni spomenik B kategorije. Škola sadrži brojne zbirke starih učila, a u Gimnaziji su obrazovanje dobili mnogi znameniti učenici. Moto Prigodna poštanska marka 300. obljetnice glasio je „Tri stoljeća za treće tisućljeće!“, a sama svečana proslava iziskivala je višegodišnju Organizacijskog odbora prihvaćen je orijentacijski pripremu koja je uključivala sljedeće aktivnosti: program na temelju kojega je 1992. godine izrađen • 14. ožujka 1989. godine na poticaj prof. dr. sc. Filipa Projekt obilježavanja 300. obljetnice Gimnazije u Potrebice tadašnjoj Skupštini općine Slavonska Požegi u jedanaest programskih točaka. Projekt je Požega upućena je inicijativa o obilježavanju 300 sredinom 1992. godine dobio potporu tadašnjega godina postojanja Gimnazije u Požegi. Ministarstva kulture i prosvjete, a hrvatskoj javnosti • 11. svibnja 1990. godine imenovan je Organizacijski bio je predstavljen na javnoj tribini 21. studenoga odbor proslave 300. obljetnice Gimnazije u Požegi. 1992. godine u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu • 7. prosinca 1990. godine na konstituirajućoj sjednici u organizaciji Zavičajne zajednice „Požega“. Svrha proslave bila je dostojno obilježiti 300. obljetnicu muzeja u Požegi otvorena je izložba: „Požeška Gimnazije u Požegi nizom događaja prije i tijekom gimnazija u arhivskim vrelima“. školske godine 1998./1999. i središnjom proslavom • 3. svibnja 1999. godine praizvedena je predstava u listopadu 1999. godine. Iz proučavanja povijesti Gradskog kazališta „Sveta Rožalija“. Izvedba je ove institucije proizašlo je i njezino geslo: „Non doživjela velik uspjeh i pohvale kritike hrvatske progredi est regredi“ – „Tko ne napreduje, kazališne javnosti. nazaduje“, a određen je i njezin moto: Tri stoljeća za • 6. svibnja 1999. godine dr. sc. Agneza Sabo, treće tisućljeće! muzejska savjetnica i viša znanstvena suradnica u • 24. ožujka 1997. godine Predsjedništvo Zastupničkog Muzeju grada Zagreba, održala je predavanje za doma Hrvatskog državnog sabora prihvatilo je profesore i nastavnike osnovnih i srednjih škola, prijedlog da Hrvatski državni sabor bude pokrovitelj kao i za učenike Gimnazije. Tema je predavanja bila: 300. obljetnice osnutka Gimnazije. „Današnji – suvremeni problemi u historiografiji i nastavi povijesti“. Kalendar glavnih događaja u godini proslave 300. • 13. svibnja 1999. godine Milan Sijerković, dipl. obljetnice osnutka Gimnazije u Požegi: ing., održao je predavanje „Od pučkog vremena do • 1. prosinca 1998. godine simbolično je započelo suvremene prognoze – predviđanja vremena“. obilježavanje 300. obljetnice na dan kada su isusovci • 14. svibnja 1999. godine mr. sc. Janja Miuković okupili nekoliko kandidata i započeli pripremnu održala je predavanje „Podneblje Požege“. Isti godinu učenja za pristup u prvi razred 1699. godine. dan Zvonko Katušin govorio je o Otonu Kučeri, Toga je dana prof. dr. sc. Filip Potrebica održao „Vremenskom opažaču Požege“, a Milan Sijerković predavanje o ulozi franjevaca u požeškoj Gimnaziji. održao predavanje o meteorološkoj i publicističkoj Povijest • 19. veljače 1999. godine u organizaciji požeškoga djelatnosti Otona Kučere. Ogranka Hrvatske Paneuropske unije održano je • 28. svibnja 1999. godine dr. sc. Zvonimir Šikić, predstavljanje grafičke mape Miroslava Kraljevića redovni profesor Strojarskog fakulteta u Zagrebu, 83 u povodu 85. obljetnice slikarove smrti. U okviru održao je predavanje na temu „Matematika i ovog značajnog događaja Gimnaziju su posjetili: muzika“. akademik Andre Mohorovičić, dr. Tonko Maroević • 28. svibnja 1999. godine, u povodu Dana državnosti, i mr. sc. Slavica Marković. a u okviru proslave značajne obljetnice, održano je • 1. ožujka 1999. godine održan je sastanak multimedijsko predstavljanje Gimnazije. Predsjedništva Odbora za proslavu na kojemu su • 21. lipnja 1999. godine, na dan sv. Alojzija Gonzage, predložene sve planirane radnje vezane uz proslavu. zaštitnika mladeži, održano je javno predstavljanje • 12. ožujka 1999. godine akademik dr. Vladimir Paar godišnjih postignuća naših učenika u dvorani s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Gradskog kazališta. Cijela je proslava bila u znaku održao je predavanje: „Deterministički kaos i tajna mota „Tri stoljeća za treće tisućljeće!“ i „Non života“. progredi est regredi!“ • 22. ožujka 1999. godine doc. dr. sc. Jasna Šoštarić • 17. srpnja 1999. godine Gimnaziju je posjetio s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku održala je predsjednik Hrvatskog državnog sabora, akademik predavanje „Voda i čovjek“. Vlatko Pavletić, koji je upoznat s dotadašnjim • 26. travnja 1999. godine u povodu Tjedna arhiva, 40. tijekom proslave te mu je Gimnazija predstavljena na obljetnice osnutka Arhiva u Požegi i 300. obljetnice promotivnom CD-u. Akademik Pavletić naglasio je osnutka Gimnazije u Požegi, u prostoru Gradskog značenje Gimnazije u Požegi za povijest hrvatskoga školstva i važnost početka izgradnje nove zgrade slavonske županije održana je izvanredna sjednica Gimnazije. Predsjedništva HAZU-a na poziv Poglavarstva • 20. srpnja 1999. godine požeški biskup, msgr. dr. grada, a u prigodi obilježavanja 300. obljetnice sc. Antun Škvorčević blagoslovio je, a predsjednik požeške Gimnazije. Predsjedavao je akademik Ivo hrvatske Vlade, mr. sc. Zlatko Mateša položio Padovan, predsjednik HAZU-a. Istaknuto je da je kamen temeljac za izgradnju nove zgrade ovo prva sjednica Predsjedništva održana izvan Gimnazije. Svečanosti su nazočili potpredsjednica Zagreba i to u Požegi. Članovi Predsjedništva Sabora Jadranka Kosor, ministar Božidar Pugelnik, posjetili su i požešku Gimnaziju i Gradski muzej u zamjenik Miroslav Dorešić, župan Požeško- kojem je postavljena izložba o djelatnosti Gimnazije slavonske županije Anto Bagarić, gradonačelnik u Požegi. U povodu obilježavanja 300. obljetnice Branko Skorup, članovi Županijske skupštine održan je Znanstveni skup o požeškoj Gimnaziji te i Poglavarstva grada, članovi Gradskog vijeća, je predstavljen Zbornik radova istaknutih učenika i istaknuti predstavnici Crkve, društvenog, kulturnog profesora Gimnazije u Požegi. i javnog života. • 16. listopada 1999. godine počeo je tjedan središnje proslave 300. obljetnice utemeljenja požeške Kulturna i javna djelatnost Gimnazije. Jedna je od značajnih vrijednosti proslave vrednovanje i uređenje bogatih muzejskih U razdoblju od obnove 1992. godine Gimnazija u Požegi zbirki za Gimnazijski školski muzej. Veliki je korak bila je domaćin velikoga broja natjecanja na školskoj, prema ostvarenju ideje o osnivanju školskoga županijskoj i državnoj razini: muzeja bila izložba o djelovanju požeške Gimnazije • Prvo je državno natjecanje održano u Gimnaziji Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija tijekom proteklih triju stoljeća u prostorima Natjecanje iz fizike 1993. godine. Na natjecanju je Gradskog muzeja. Na otvorenju izložbe govorili sudjelovalo oko 200 učenika osnovnih i srednjih 84 su ravnatelj Gimnazije, gospodin Pavao Bucić, škola, a Gimnazija je dobila priznanje za uspješnu ravnatelj Hrvatskog školskog muzeja, gospodin organizaciju. Ivan Vavra, i izaslanica Predsjednika Hrvatskog • Sljedeće natjecanje održano u Gimnaziji bilo je državnog sabora Jadranka Kosor. Poslije podne državno Natjecanje u poznavanju stranih jezika počelo je okupljanje bivših učenika i uzvanika ispred (engleski, francuski, talijanski, španjolski) za zgrade Gimnazije. Održan je kraći program u kojem učenike osnovnih i srednjih škola 1998. godine. su nastupile požeške mažoretkinje. Ravnatelj Pavao Osim organizacije i sudjelovanja na spomenutim Bucić pozdravio je nazočne i održao pozdravni natjecanjima, veliku pažnju nastavnici i učenici požeške govor. U čitaonici su se sastali maturanti generacije Gimnazije posvećuju njegovanju tradicije i povijesti 1947./48. te promovirali knjigu: „Maturanti požeške vlastitoga naroda. Poštuju se žrtve svih totalitarnih gimnazije, šk. god. 1947./48.“ Vrijedno je spomenuti režima te im se odaje počast: kako su 1996. godine maturanti generacije 1956. • U tom su duhu školske godine 1994./1995. ravnatelj izdali svoja „Gimnazijska sjećanja“ i posvetili ih Gimnazije, Pavle Bucić, i nekolicina profesora svojoj gimnaziji u povodu 300. obljetnice. Za bivše posjetili Bleiburg kako bi odali priznanje žrtvama učenike i profesore svečano misno slavlje u katedrali ubijenim od strane jugokomunističke partizanske sv. Terezije Avilske predvodio je požeški biskup vojske. Počast je odana i žrtvama „marševa smrti“ i msgr. Antun Škvorčević. križnog puta. • 23. listopada 1999. godine u velikoj vijećnici Požeško- • Redovitim posjetom židovskom groblju u Požegi te mjestu na kojemu je bila sinagoga, gimnazijalci tu priliku kao pripremu za natjecanja i sudjelovanje obilježavaju Dan sjećanja na žrtve holokausta 27. u brojnim projektima. siječnja. Tom prilikom nastavnici i učenici pokazuju • Stotinjak mladih fizičara iz osnovnih i srednjih kako je važno znati povijest s ciljem da se ona ne bi škola Požeško-slavonske županije redovito od 2010. ponavljala u svom najgorem svjetlu. godine sudjeluje u radu Zimske škole fizike koja se • Učenici i djelatnici Gimnazije svake se godine održava u Gimnaziji u organizaciji Agencije za odgoj sjećaju i svih žrtava Domovinskoga rata prigodnim i obrazovanje, Županijskog stručnog vijeće učitelja paljenjem svijeća ispred škole 17. studenoga i fizike Požeško-slavonske županije i nastavnika fizike popratnim programom. Organizacija predavanja iz naše škole. Veliki interes rezultat je kvalitetnog o Domovinskom ratu jedna je od čestih aktivnosti pristupa uz brojnost pokusa i novih metoda rada. u okviru spomenutoga projekta, a jedno takvo Sastavni su dio života škole interne proslave. Učenici predavanje održao je i brigadir Alojzije Tomašević, obilježavaju Dan zaljubljenih, Valentinovo, maškare župan Požeško-slavonske županije. i Pozdrav maturantima. Tom prilikom većina U svrhu intelektualnog i kulturnog jačanja naše gimnazijalaca prikazuje se u nešto drugačijem svjetlu, sredine, u školi se organiziraju brojna javna predavanja a rezultat su takvoga pristupa brojne inicijative i znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika ili profesora, društvene akcije, od kojih je vrijedno istaknuti uređenje odnosno umjetnika: nekadašnjega atletskog stadiona s pripadajućim • Dana 15. svibnja 2007. godine učenici Gimnazije tribinama. Jedna je od prepoznatljivih proslava i Dan imali su priliku poslušati predavanje diplomirane kruha koju učenici i profesori požeške Gimnazije arheologinje Zrinke Korač iz Muzeja Požege. obilježavaju svake godine. Svi su učenici pozvani Predavanje je obuhvaćalo teme kao što su arheološka na sudjelovanje donošenjem pekarskih proizvoda Povijest istraživanja na području našega grada, metode poput kruha ili raznih kolača. Spomenutoj aktivnosti arheoloških istraživanja te arheologija u nastavi. redovito se odazove velik broj učenika koji onda • Znanstveni skup „Požega i Požeština kroz stoljeća” sudjeluju i na zajedničkom blagovanju kruha. Ovim 85 u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i druženjem, učenici na čelu s vjeroučiteljima, nastoje umjetnosti, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad, pokazati zajedništvo učenika Gimnazije, ali i važnost održan je 16. listopada 2010. godine u požeškoj kruha te samim time ukazati na potrebu za socijalnom Gimnaziji. Skup je održan u povodu 800. obljetnice osjetljivošću prema manje imućnima u bližoj ili daljoj požeške Županije. Na skupu je sudjelovao veliki broj okolini u suvremenom svijetu. osoba iz društvenoga i javnog života Županije koji su predstavili najnovija postignuća u područjima kojima se bave. Izvannastavne aktivnosti Gimnazijski su profesori prepoznali važnost STEM područja pa na tome polju organiziraju brojna Gimnazija u Požegi njeguje tradiciju mnogobrojnih i predavanja i ostvaruju suradnju s različitim udrugama raznovrsnih izvannastavnih aktivnosti, namijenjenih i stručnim tijelima: obogaćivanju učenikovih obrazovnih i društvenih • Udruga Mladi nadareni matematičari „Marin iskustava. Opći je cilj tih aktivnosti njegovanje, Getaldić” redovito gostuje u Gimnaziji. To je poticanje, povezivanje i oblikovanje učenikovih znanja prilika profesorima matematike i zainteresiranim i vještina u skladno razvijenu samostalnu, odgovornu, učenicima za upoznavanje s najnovijim spoznajama poduzetnu i produktivnu mladu osobu. Izvannastavne u području matematike. Nastavnici i učenici koriste aktivnosti zasnivaju se na timskom radu i suradnji u uvjetima što bližim stvarnom životu, zadaćama • shvatiti i likovno izraziti omjere i proporcije i problemima. Učenik svake školske godine može ljudskog tijela i slobodno birati između više ponuđenih aktivnosti, a • likovno izraziti volumen u prostoru grafičkom i najznatiželjniji, najmarljiviji i najproduktivniji učenici tonskom modelacijom. sudjeluju u više aktivnosti. Trajanje i način rada neke Školski zbor, pod vodstvom profesorice Andree Sovčik, slobodne aktivnosti tijekom više školskih godina skupina je učenika koja sudjeluje u obilježavanju brojnih ovisi o interesu i potrebama učenika, ali i umijeću, projekata tijekom godine, a u svom radu ostvaruje i poduzetnosti, snalažljivosti i upornosti voditelja, suradnju sa Srednjom glazbenom školom. Rezultat su mentora. Naravno, bitna pretpostavka svemu su nužne njihova rada brojni koncerti tijekom školske godine, od materijalno-tehničke i financijske mogućnosti škole. čega posebno treba izdvojiti božićni koncert na kraju Stoga se tijekom duljeg niza godina mnoge aktivnosti svake kalendarske godine, kada članovi Školskoga zbora pokreću, gase i obnavljaju i izmjenjuju u nepredvidivom pokažu svu svoju darovitost i širinu repertoara koji kolopletu školskoga rada i života. izvode. Tako je trenutačno aktivna Literarna skupina osnovana Astronomska grupa pod vodstvom profesorice Maje 2008./2009. školske godine pod vodstvom profesorice Regić i profesora Dragutina Kovačevića tijekom godine Kristine Lešić. Cilj je ove skupine promicanje kulture organizira brojne radionice, razgledavanja školske pisane riječi, literarno stvaralaštvo učenika te razvijanje zvjezdarnice i promatranja nebeskoga svoda. Blagodat ljubavi prema književnosti. Skupina je sudjelovala u je to školske zvjezdarnice koja se nalazi u sklopu škole, provedbi velikoga broja projekata. Potrebno je izdvojiti po čemu je požeška Gimnazija jedna od rijetkih u sudjelovanje u stvaranju školskog gimnazijskog lista Republici Hrvatskoj. Nastavak je to predanoga rada Gim-1699 unutar kojega je izdan podlistak Gim-lit slavnoga profesora Otona Kučere, jednoga od najvećih Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija kojega je osmislila literarna skupina. Tako je u Gim- učenjaka u području fizike i astronomije na razini lit-u prezentirano pjesničko umijeće učenika te intervjui Republike Hrvatske. 86 s brojnim književnicima s našega prostora. Skupina je Požeška se Gimnazija može pohvaliti i debatnim organizirala „Večer poezije“ i „Tulum slova“, kada su klubom „In medias res“, prvim gimnazijskim debatnim učenici čitali pjesme naših poznatih i manje poznatih klubom, a drugim na području Požeško-slavonske pjesnika. županije. Debatni klub broji svake godine dvadesetak Vrlo je aktivna i Likovna radionica koju je 1992./93. učenika iz svih razrednih odjela koji se sastaju jednom školske godine pokrenula vanjska suradnica Dubravka tjedno, dva školska sata, u školskoj knjižnici gdje Čolak, nastavnica likovne umjetnosti, i vrlo uspješno raspravljaju o aktualnim temama. Utemeljiteljica je vodila dugi niz godina. Njen rad nastavile su profesorice kluba profesorica Aleksandra Pavlović, a danas ga vodi Margareta Goreta, Vera Ćuže Abramović i Maja profesor Stefan Bunjevac. Smoljanović. Jedna od uspješnijih i trofejnijih je novija aktivnost Ciljevi su likovne radionice: Robotika pod vodstvom profesorice Ljiljane Miletić. • usavršiti rad osnovnim slikarskim i crtačkim Učenici uključeni u skupinu sudjeluju na brojnim sredstvima i tehnikama državnim i međunarodnim natjecanjima na kojima • savladati crtanje i slikanje kompozicije organskih i ostvaruju izvrsne rezultate, a zahvaljujući uspjehu koji geometrijskih tijela u prostoru ostvaruju doprinijeli su i opremljenosti škole brojnim • pravilno uočiti i likovno izraziti omjere i proporcije materijalnim nagradama: 3D printerima i raznovrsnim predmeta kao i njihove međusobne odnose u tipovima robota. prostoru KRUG – Kreativna radionica učenika Gimnazije Osnovni cilj programa Filmske sekcije Gim-film postoji kao izvannastavna aktivnost od 2004. godine. stjecanje je osnovnih znanja o filmu te o samoj Idejna začetnica i voditeljica je profesorica Vera tehnici i metodama nastajanja filma. Program teži Ćuže-Abramović, a vanjski suradnici su svi koji se razvijanju kreativnog opažanja i izražavanja, kritičkog žele priključiti i pomoći u radu. Do sada su najviše promatranja svijeta i širenju filmske i video kulture. surađivali Žaklina Bender, Slavica Budić, Želimir Sekciju vodi Izabela Ivanović, prof., njegujući veliku Raič, Margareta Goreta, Magdalena Došen i Maja tradiciju Kinokluba „Gimnazija“, osnovanog daleke Smoljanović. Cilj je okupiti kreativne učenike koji će 1973. godine. Članovi sudjeluju u obilježavanju važnijih svojim idejama oplemeniti prostore naše škole, sebe i datuma i događanja u školi te u različitim projektima svoje kolege. Jednogodišnjim projektima „krugovci“ (Škole ambasadori Europskog parlamenta i sl.) i na se bave jednom idejom koja na kraju školske godine revijama/festivalima za mlade filmaše. završava izložbom otvorenom za širu javnost. Tako su Posljednjih petnaestak godina prof. Dubravka Čokrlić neke od dosadašnjih tema bile: kič, fotografija, dizajn, okuplja učenike zainteresirane za proširivanje znanja sociološka tema koraka, etnografija grada, obljetnica 5 i upoznavanje raznih aspekata svjetske i europske godina postojanja i druge. Izložbe su nazvane: „Kič naš kulture i civilizacije (s posebnim naglaskom na zemlje svagdašnji“, „Usmjereni pogledi“, „Kuda koračamo“, engleskog govornog područja) u Engleski klub. „Cultura urbana vivendi - Požega 20. st.“, „ Peti krug“ Istraživačkim i projektnim face-to-face i online rad (…) promovira učenje stranih jezika te integrira europsku Humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, i međunarodnu dimenziju i aktivno građanstvo dragovoljnost, jedinstvo i univerzalnost temeljna u obrazovanje. Gimnazijalci su u navedenom su načela Pokreta Crvenog križa i Crvenog razdoblju uspješno sudjelovali u raznim projektima Povijest polumjeseca. Svrha je Pokreta poštivanje ljudske natjecateljskog i nenatjecateljskog tipa poput globalnog osobe, promicanje prijateljstva, suradnja i jednakost. interkulturalnog projekta „This is our Time“, kviza Rad u pokretu dobrovoljan je i ne pokreće ga želja za „Unite the Nations“, projekata Europske školske 87 dobitkom. Skupina intenzivno surađuje s Crvenim mreže „myEurope“ i „Spring day for Europe“, vlastitog križem Požeško–slavonske županije, vodi ju profesorica projekta „The Nobel Prize Laureates“, međunarodnog Violeta Katušić. Članovi sudjeluju u pružanju natjecanja u kreativnom pisanju Cambridge University materijalne pomoći, u akcijama dragovoljnog davanja Press-a i državnog natjecanja EUQUIZ. Istakli su krvi, promiču toleranciju, zalažu se za pravo svake se i na nacionalnim i međunarodnim zasjedanjima osobe na obrazovanje, na sudjelovanje u kulturnim parlamenta mladih u Hrvatskoj i inozemstvu. zbivanjima, na pristup informacijama, za pravo na Također su sudjelovali u ljetnim školama Ministarstva slobodu mišljenja. Svake godine osposobljavaju se vanjskih poslova i europskih integracija, obilježavali za pružanje prve pomoći i sudjeluju na natjecanjima brojnim aktivnostima Europski tjedan i Europski mladeži HCK-a (Državna natjecanja: 2005. god., 2006. dan jezika, surađivali s Europskim domom, provodili god., 2007. god., 2008. god.; Međužupanijsko natjecanje humanitarne akcije pod pokroviteljstvom UNICEF-a te 2009. god.). Podržavaju i poduzimaju humanitarne pri tome osvajali priznanja i prve nagrade u državnoj akcije te intenzivno promiču humanost, čime doprinose i međunarodnoj konkurenciji. Zajedno sa svojom napretku cijele zajednice. Ova aktivnost potiče članove mentoricom Dubravkom Čokrlić bili su nagrađivani da odrastu u sposobne i odgovorne građane, koji će se primanjima u Hrvatskom saboru i putovanjima u znati nositi s teškim životnim situacijama. Budimpeštu, London, Edinburgh, Berlin, Bruxelles i Stockholm. Novinarska družina omogućuje učenicima kreativno • osposobiti učenika za samostalno opisivanje i provođenje slobodnog vremena učenjem temeljnih determiniranje biljnih i životinjskih vrsta te ga novinarskih pojmova i žanrova te stvaranjem sadržaja potaknuti na zaštitu i očuvanju prirode, biološke u različitim novinarskim oblicima. Radionice i vježbe raznolikosti i čovjekova okoliša za razvijanje novinarskog stila pisanja vodi profesorica • razvijati učenikove sposobnosti primjene bioloških Marija Mrkojević, voditeljica družine. Naglasak je znanja i vještina u rješavanju problema, sposobnosti na uspostavljanju suradničke mreže u kojoj učenici za sudjelovanje na natjecanjima iz biologije i novinari komuniciraju i šalju tekstove i fotografije nastavak obrazovanja u području biologije putem e-pošte na redakturu i lekturu pa korekturu i Navedeni ciljevi ostvaruju se raznovrsnim oblicima objavljivanje na školskome mrežnom mjestu (www. rada i suradnje: gimpoz.hr), Facebook profilu školske knjižnice i škole • odlascima učenika i nastavnika na teren (oko 50 % te na stranicama projekta GEL (http://www.gelnet.hr/). od ukupne satnice) Profesorica Duška Galić vodi Dramsku grupu u kojoj • suradnjom nastavnika i učenika preko društvenih vrlo uspješno potiče učenike na istraživanje dramskih mreža (oko 5 % satnice) i proznih tekstova, na zajedničko stvaranje predstave • sastancima u školi 8. sat četvrtkom i petkom (oko 45 i samostalne nastupe na manifestacijama i smotrama. % satnice ) Rad je usmjeren na dublje doživljavanje, razumijevanje • radom učenika i nastavnika na računalu, lupi i i izražavanje u scenskim formama te jačanje učenikovih mikroskopu jezičnih, komunikacijskih i ostalih ekspresivnih • radom učenika i nastavnika u programu za obradu kompetencija. Grupa vrlo uspješno sudjeluje na smotri fotografija LIDRANO i redovito svojim kreativnim scenskim • objavom radova na web stranicama škole i Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija izričajem obogaćuje različite priredbe u školi. društvenim mrežama • izložbama učeničkih radova. 88 Učenici su u prilici upoznati osnovne značajke klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te važnost čovjekovog Školski sportski klub okuplja ekipe u košarci, stolnom utjecaja na njih u skupini Mladih meteorologa koje tenisu, nogometu, rukometu, odbojci, badmintonu, vodi profesorica Maja Regić. Poticajnim predavanjima, krosu, plivanju i drugim oblicima tjelovježbe i rekreacije. vježbama, samostalnim istraživački radom te sustavnim Klub vode profesori Željko Barić-Pilić i Matija meteorološkim mjerenjima i izvještavanjem učenici Vukušić, a glavni su ciljevi razvijati tjelesnu spremu preuzimaju inicijativu u osmišljavanju društvenih i zdrav životni stil učenika Gimnazije, suradničke i akcija usmjerenih na društvenu skrb o faktorima koji natjecateljske kompetencije te ukupnu psihofizičku ugrožavaju okoliš i prirodu te negativno utječu na izdržljivost i otpornost na stres. Klupske ekipe redovito klimu. postižu odlične rezultate na županijskoj i regionalnoj razini, a povremeno se probiju i do državnog vrha. Grupu „Biolog“ vodi profesor Krešimir Jambrek, a ciljevi aktivnosti su: • omogućiti učeniku bolje razumijevanje prirodnih Izleti i ekskurzije pojava, zakonitosti, modela i teorija • osposobiti učenika za rukovanje fotoaparatom i Tijekom školske godine planski se organiziraju i izvode jednostavnim tehničkim uređajima za snimanje u školski izleti i ekskurzije sukladno Zakonu i uredbama prirodi Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ekskurzije se organiziraju kao jednodnevne, kratke (do tri radna odmora i uključuju odlazak u inozemstvo. Cilj dana) i višednevne (do sedam radnih dana). je ovih ekskurzija upoznavanje znamenitih središta europske i svjetske kulturne baštine. 1. JEDNODNEVNE ekskurzije ili kraći izleti izvode se Spomenuti je tip ekskurzije dominantno vezan uz za učenike svih razreda u svrhu posjeta izložbama, višednevno maturalno putovanje učenika trećih kazališnim predstavama, koncertima ili drugim razreda tijekom ljetnih praznika. Destinacija je manifestacijama vrijednim za odgojno-obrazovni u posljednjih nekoliko godina vezana uz prostor proces te upoznavanje lokalnih i regionalnih Srednje Europe, pa se ostvaruje posjet sljedećim zemljopisnih, gospodarskih i kulturno-povijesnih gradovima: Beč, Bratislava, Budimpešta i Prag, no znamenitosti. U sklopu jednodnevnih ekskurzija učenici i roditelji svake godine sami biraju između učenici vrlo često pohađaju kazališta, od Gradskog nekoliko ponuđenih destinacija. kazališta u Požegi do Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Svake godine učenici trećih razreda idu na sajam knjiga Interliber u Zagreb u pratnji Gimnazijski projekti i suradnje nastavnika hrvatskoga jezika, a učenici četvrtih razreda idu na Smotru Sveučilišta u Zagrebu s Gimnazija u Požegi pokrenula je brojne projekte s ciljem ciljem kvalitetnijeg informiranja u vezi studiranja obogaćivanja sadržaja škole te u svrhu razvoja kurikula. na određenim studijskim programima. Velika Mnogi od tih projekata značajno su obogatili društveni pozornost u planiranju školskoga kurikula i javni život Požeško-slavonske županije i šire: posvećuje se građanskom odgoju i obrazovanju i • Gimnazija je od svoje obnove mnogo ulagala u osobnom i socijalnom razvoju pa se i s tim ciljem informatizaciju škole. Među prvima u Republici Povijest organiziraju kratke ekskurzije. Potrebno je izdvojiti Hrvatskoj izdavala je svjedodžbe ispisane pomoću posjet Domu za umirovljenike Velika, raznim računala. U svrhu razvoja školskog sustava te pomoći udrugama koje rade s osobama s teškoćama u učenicima u pripremi vrlo rano su na mrežnoj 89 razvoju i zajednicama koje se skrbe o bivšim stranici škole objavljeni zadatci za samoprovjeru ovisnicima, poput komune Cenakolo. osnovnoškolskog znanja potrebnog za uspješno 2. KRATKE ekskurzije planiraju se s ciljem upoznavanja praćenje nastavnog programa u prvom razredu zemljopisnih, gospodarskih i kulturno-povijesnih gimnazije (tzv. inicijalni testovi). znamenitosti pojedinih područja Republike • Školske godine 2011./2012. u svrhu dostupnosti Hrvatske i destinacija u susjednim zemljama. informacija učenicima i roditeljima u hrvatski Ove ekskurzije sadržajno su povezane s odgojno- obrazovni sustav uvedena je aplikacija e-Dnevnik. obrazovnim programom, a izvode se, u pravilu, u Gimnazija u Požegi izabrana je među tri obrazovne danima učeničkoga odmora. Taj je tip ekskurzije ustanove u Republici Hrvatskoj u kojima se testirao dominantno vezan uz dvodnevno putovanje učenika taj projekt koji je na kraju rezultirao uvođenjem drugih razreda tijekom proljetnih mjeseci. Učenici i e-Dnevnika u sve škole u Republici Hrvatskoj. njihovi roditelji u dogovoru s razrednicima biraju • Gimnazija je među prvim školama u Hrvatskoj između nekoliko ponuđenih destinacija u Republici uključena u projekt ISE („Large scale Hrvatskoj i neposrednom susjedstvu. experimentation scenarios to mainstream elearning 3. VIŠEDNEVNE ekskurzije namijenjene su in science, mathematics and technology in primary učenicima trećih i četvrtih razreda, izvode se and secondary schools“, skraćenoga naziva u vremenu proljetnog ili ljetnog učeničkog „Inspiring Science Education). • Požeški gimnazijalci predvođeni umirovljenim gostujući predavač, dr. sc. Ivica Puljak, priznati profesorom Željkom Balogom, voditeljem GFR film- profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i video radionice svake godine sudjeluju u organizaciji brodogradnje u Splitu, s predavanjem „Što (još) ne Revije jednominutnih filmova, međunarodnoga znamo?”. Zimska škola dokaz je da matematika i filmskog festivala koji doprinosi prepoznatljivosti informatika mogu biti zabavne. Požege među poznavateljima filmske umjetnosti • Županijsko stručno vijeće učitelja i nastavnika fizike širom svijeta. Požeško-slavonske županije, uz suglasnost Agencije • U svrhu razvoja školskog kurikula osnovan je Centar za odgoj i obrazovanje, organizira Zimsku školu fizike izvrsnosti Dar Mar. Centar razvija i provodi programe s ciljem povećanja interesa za fiziku i općenito STEM izvrsnosti kao posebnu odgojno-obrazovnu podršku predmete. Na Zimskoj školi fizike sudjeluju nastavnici darovitima i talentiranima u razvijanju njihovih fizike Gimnazije u Požegi i veliki broj učenika. naglašenih sklonosti i mogućnosti sukladno • U sklopu međunarodne suradnje 1997. godine Zakonu i Nacionalnom okvirnom kurikulu. U Gimnazija se prvi put uključuje u UNESCO- sklopu Centra provodi se pet programa izvrsnosti: ov telekomunikacijski projekt za srednje škole. iz astronomije, fizike, matematike, informatike Komunikacija među zemljama sudionicama odvija i debate, a otvoreni su za suradnju u razvoju i se putem interneta. U projekt su se uključile zemlje provedbi programa izvrsnosti iz drugih nastavnih, iz cijeloga svijeta. Skupinu predvodi profesorica znanstvenih, tehničkih i umjetničkih područja. Dubravka Čokrlić. Prvi međunarodni uspjeh Osim s darovitom, talentiranom i marljivom skupina ostvaruje iste godine pobjedom u kvizu djecom i mladima, u programima izvrsnosti radi se među 40 škola iz cijelog svijeta. U sklopu aktivnosti i s njihovim roditeljima, učiteljima, nastavnicima mlade europske skupine učenik Matija Matoković Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija i stručnim suradnicima. Tijekom školske godine, sudjelovao je u radu Europskog parlamenta mladih, prema posebnim planovima i programima nevladine i nepolitičke udruge koja mladima Europe 90 izvrsnosti, provode se različite aktivnosti iz: daje priliku raspravljati o aktualnim problemima »» Astronomije - Dragutin Kovačević, prof., Maja i kao takva radi na razvijanju kulture dijaloga, Regić, prof. potiče kritičko mišljenje i potiče učenike na aktivno »» Informatike - Sanja Grabusin, prof. sudjelovanje u svojoj zajednici. »» Matematike - Vanda Louč, prof., Magdalena • Veliki broj učenika Gimnazije svoju kreativnost Srdarević, prof. i sposobnost izražavanja pretočio je u stvaranje »» Fizike - Dragutin Kovačević, prof. školskoga lista „Vox“ koji je na državnom natjecanju »» Kemije - Jelena Gložinić, prof. proglašen najboljim školskim listom. Nakon gašenja »» Robotike – dr. sc. Ljiljana Miletić, prof. toga lista pokrenut je školski list pod nazivom GIM • Nastavnici uključeni u Centar izvrsnosti organiziraju – 1699, prema godini osnutka požeške Gimnazije, a Zimsku školu matematike i informatike kojom pokrenula ga je profesorica Anita Bubak u suradnji nastoje utjecati na širenje interesa iz matematike s ravnateljem Pavlom Bucićem. Cilj ove aktivnosti i informatike kod učenika osnovnih i srednjih bio je pratiti događanja u školi, omogućiti učenicima škola na razini županije. U ostvarenju predavanja i izražavanje svojih misli i stavova, aktivno djelovanje radionica sudjeluju nastavnici i učenici. Predavanja unutar škole, a gimnazijalcima je pružio mogućnost su tako održali naši profesori dr. sc. Ljiljana Miletić, za svladavanje novih znanja i vještina kao što su Sanja Grabusin, Vanda Louč, Magdalena Srdarević i učenje novinarskih tehnika, poticanje na istraživanje Anamarija Jakopović, no poseban je dojam ostavio te kreativno izražavanje pisanjem, fotografiranjem i dizajniranjem. Prvi broj obrađuje mnoge aktualne jezika. Nakon tog velikog uspjeha, Vijeće Europe teme vezane za školu i mlade kao što su izgradnja proglasilo je Europski dan jezika koji se slavi 26. nove gimnazijske zgrade, mladi i Europska unija. rujna svake godine. Poput brojnih drugih učenika • Kreativna radionica učenika gimnazije - KRUG i profesora diljem Europe, i požeški su gimnazijalci zajedno sa svojom voditeljicom Verom Ćuže ponovo dali svoj doprinos ovoj proslavi sudjelujući Abramović ostvaruje suradnju s brojnim školama iz u zanimljivim online natjecanjima. Republike Hrvatske. Tako su, primjerice, u povodu • Gimnazija u Požegi među najstarijim je gimnazijama 370. obljetnice osnutka njihove Prve gimnazije u Hrvatskoj te je u svojoj prošlosti bila nezaobilazno KRUG-ovci posjetili Varaždin zbog zajedničkoga obrazovno središte Srednje Europe. Mnogi njeni projekta dviju gimnazija: „Grad po mjeri čovjeka.“ učenici i nastavnici dio su svoga obrazovanja Rezultat je zajedničkoga rada prezentacija Požeško- ili profesionalnog razvoja proveli na ostalim varaždinskog mozaika. KRUG-ovci dugi niz godina obrazovnim institucijama na prostoru Srednje surađuju i s Gimnazijom Dubrovnik u međusobnim Europe. Njegujući tu tradiciju, Gimnazija je tijekom projektima i posjetima, posebno prilikom proslave svoje povijesti ostvarila suradnju s mnogim školama Svetoga Vlaha, a jedan je od značajnijih zajedničkih izvan Požege, a posebno se može ponositi suradnjom projekata „Rad u keramici.“ s Hrvatskom gimnazijom u Budimpešti. Nekadašnji • U svrhu poboljšanja kvalitete života gimnazijalaca i ravnatelj, Pavle Bucić, često je držao predavanja svih žitelja Požege i okolice ostvaren je projekt uređenja među Hrvatima u Budimpešti, a ponekad su mu se Atletskog stadiona. Vođeni nedostatkom sadržaja u priključili i pojedini nastavnici iz Gimnazije. Isto gradu i pričama starijih o postojanju stadiona, veća tako, Gimnazija je imala čast u nekoliko navrata skupina učenika, uz podršku razrednice Vere Ćuže ugostiti srednjoškolce iz Hrvatske gimnazije u Povijest Abramović, došla je na ideju uređenja nekadašnjega Budimpešti. Za doprinos u njegovanju te suradnje Atletskog stadiona. Uz pomoć sugrađana stadion je Pavle Bucić primio je posebno priznanje „Matija očišćen sa željom da se otvori novi prostor za kulturna Petar Katančić” za osobit doprinos i promicanje 91 i sportska događanja, što je i učinjeno održavanjem kulture i znanosti budimpeštanskih Hrvata. Riječ je manifestacije „Pozdrav maturantima“ 2017. godine. o priznanju koje Hrvatska samouprava u Budimpešti Učenici nižih razreda tom su se simboličkom tradicionalno dodjeljuje osobama koje su svojim veselicom oprostili od maturanata, a priključili su im radom doprinijele očuvanju baštine i identiteta se i učenici ostalih gradskih škola. hrvatske manjine u Mađarskoj. • Školske godine 2000./2001. skupina bivših učenika • U razdoblju od 2007. do 2015. godine Gimnazija pokrenula je Susret bivših učenika Gimnazije, je sudjelovala u projektu „Tri gimnazije – Nova današnjih studenata, sa sadašnjim učenicima Na Gradiška, Bjelovar i Požega“. Cilj je ovog projekta susret se redovito odaziva velik broj studenata. povezivanje znanja iz različitih nastavnih predmeta Na taj se način naši učenici upoznaju s iskustvima te razvijati komunikaciju između profesora i učenika vezanim uz studiranje na brojnim fakultetima. ovih triju škola, kako bi međusobno surađivali te Voditelj projekta je profesor Dragan Siluković. unaprijedili obrazovanje. Gimnazijalci iz Bjelovara, • Vijeće Europe i Europska unija zajednički su Požege i Nove Gradiške upoznali su se u zajedničkom organizirali Europsku godinu jezika 2001. godine projektu „interdisciplinarna nastava“. te uspjeli uključiti milijune ljudi iz 45 zemalja. • Od samog otvorenja Katoličke klasične gimnazije s Njihove aktivnosti slavile su bogatu jezičnu i pravom javnosti ostvarena je suradnja s požeškom kulturnu raznolikost Europe i promicale učenje Gimnazijom, samim time što je veći broj profesora zajednički objema školama. Na taj način učenici institutima radi prezentacije, usporedbe i diskusije obiju škola zajednički su uključeni u brojna rezultata analize. događanja i projekte, s posebnim naglaskom na • Prvi europski projekt ostvaren u Gimnaziji u sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti KRUG. Požegi je Gimnazijski ekološki laboratorij. Projekt • Godine 2013. Gimnazija u Požegi postala je prva Gimnazijskog ekološkog laboratorija potaknut je škola u Republici Hrvatskoj u kojoj se predaje potrebom osmišljavanja novih pristupa učenju i slovački jezik kao fakultativni predmet, na inicijativu javnog djelovanja nakon preseljenja Gimnazije u umirovljenoga profesora Pavela Tregera. Na taj novu zgradu opremljenu suvremenom nastavnom se način, posebice među učenicima slovačkoga opremom i IC tehnologijom. Tema je odabrana podrijetla, njeguje slovački jezik, kultura, tradicija prema velikom interesu učenika za izbornu nastavu i povijest. Projekt je ostvaren uz veliku pomoć iz područja ekologije (oko 15 % učenika prema Ministarstva znanosti i obrazovanja i Veleposlanstva anketama) te podatku da područje prirodnih i Republike Slovačke. biomedicinskih znanosti upisuje svake godine 20 • Ljetna škola znanosti redovito se održava u - 25 % završenih gimnazijalaca. Specifični je cilj Gimnaziji od 2013. godine. Do sada su njezini aktivnostima u sklopu Gimnazijskog ekološkog organizatori okupili veliki broj sudionika i laboratorija osposobiti učenike i nastavnike organizirali predavanja eminentnih svjetskih za praktičnu primjenu znanja i vještina te za znanstvenika kao što su sir R. Timothy Hunt, argumentirano društveno djelovanje u zaštiti dobitnik Nobelove nagrade iz fiziologije i medicine okoliša i promicanju održivog razvoja. GEL je 2001., i Ivan Đikić, priznati hrvatski znanstvenik iz projekt čiji je nositelj Gimnazija Požega, a čija se područja molekularne biologije, ali i brojnih drugih. vrijednost procjenjuje na 1 473 000 kuna, s time da Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija U programu Ljetne škole znanosti sudjeluju učenici je 80 % tog iznosa dobiveno od europskih sredstava. i studenti s prostora Europe, kojima je primarni U njemu je sudjelovalo više od 150 gimnazijalki i 92 interes obrazovanja vezan uz prirodoslovlje. gimnazijalaca, 20 profesora te 9 vanjskih stručnih • U suradnji s ostalim srednjoškolskim ustanovama, mentora. Cilj je GEL-a prihvaćanje kurikula, fakultetima i institutima diljem svijeta učenici i programa za četiri godine učenja koji je nastao nastavnici Gimnazije u Požegi sudjeluju u projektu iz perspektive znanstvenika, profesora i učenika. znanstvenih mjerenja. U sklopu toga projekta provode Kurikul je otvoren za usavršavanje jer je zamišljen jedan dan poput znanstvenika, analizirajući stvarne kao srednjoškolski predmet koji bi obuhvaćao 70-ak podatke prikupljene na najvećem i najsnažnijem školskih sati godišnje. On je zapravo produkt niza sudarivaču čestica na svijetu „Large Hadron Collider“ motrenja stanja okoliša te društva i gospodarstva, ali (LHC) smještenom na CERN-u (Europski laboratorij nije jedini. Jedan od značajnijih rezultata u okviru za fiziku elementarnih čestica). Međunarodni GEL-projekta tiskanje je sljedećih publikacija: istraživački radni dan srednjoškolaca (International Kurikul za gimnazije i druge srednje škole „Zaštita Masterclasses) započeo je predavanjima o programu okoliša i održivi razvoj“ te prateći priručnici za istraživanja na CERN-u te metodi analize događaja učenike i nastavnike, Ekološki leksikon Požeško- sudara protona ubrzanih u LHC-u koji su snimljeni slavonske županije, portfolio „Stanje okoliša CMS (Compact Muon Solenoid) detektorom, nakon Požeško-slavonske županije – Rezultati motrenja čega je slijedila analiza podataka. Kulminacija je i istraživanja od kolovoza 2013. do siječnja 2015. ovog, po svemu za sudionike jedinstvenog radnog godi­ne“, promidžbena knjižica „Projekt GEL – dana, bila videokonferencija s CERN-om i drugim Gimnazijski ekološki laboratorij, Od ideje do kurikula Zaštita okoliša i održivi razvoj“. Dana 9. • Polaznici izborne nastave iz geografije na čelu s prosinca 2014. godine u prostorijama Gimnazije profesoricom Marinom Farkaš vode projekt „Sveta održana je Konferencija o zaštiti okoliša i održivome Lucija“ s ciljem izvlačenja iz zaborava narodnog razvoju Požeško-slavonske županije s prikazom običaja paljenja svijeća u izrezbarenoj bundevi na stanja, problema i perspektivom naše županije. blagdan Svete Lucije, 13. prosinca. To je kršćanski • Požeška je Gimnazija partner u projektu Festival običaj potisnut uvoznim Halloweenom. Svrha je znanosti. Festival se održava svake godine u travnju ovoga interdisciplinarnoga projekta koji povezuje kada se na različite načine prezentira tema određena nastavu geografije, povijesti, likovne i glazbene za pojedinu godinu. U aktivnostima sudjeluju brojni umjetnosti primjena stečenih znanja i očuvanje nastavnici iz požeške Gimnazije, a nastavnici su se vlastitoga kulturnog identiteta. najviše uključili u obilježavanje 2015. godine kada • S ciljem jačanja čitalačke pismenosti u Gimnaziji se je tema Festivala bila „Sunce“. Tada su gimnazijski održavaju brojne aktivnosti tijekom kojih se učenici profesori predstavili aktivnosti GEL projekta (Jelena i nastavnici druže uz knjige. Profesorice hrvatskoga Gložinić, Dragan Siluković, Ivo Žanetić) ili proveli jezika i knjižničarke uključile su Gimnaziju u samostalne radionice i predavanja (Vera Ćuže projekt „Tulum s(l)ova“ s ciljem poticanja učenika Abramović, Valentina Pranjić, Sanja Grabusin, na čitanje u slobodno vrijeme. Sastavni je dio tih Vanda Louč). Prilikom otvorenja Festivala povoljni aktivnosti projekt „Čitanjem do zvijezda“, koji je vremenski uvjeti dopustili su promatranje Sunca na kraju rezultirao kvizom znanja i kreativnosti. iz zvjezdarnice „Oton Kučera“ pod vodstvom Na državnoj razini natjecanja požeški gimnazijalci profesora Dragutina Kovačevića. redovito ostvaruju zapažene rezultate. • Odgovornost izgradnje životnoga stava kojim se • Članovi Aktiva hrvatskoga jezika i umjetnosti, Povijest potiču i razvijaju osjećaji koji promiču domoljublje, a predvođeni voditeljicom projekta Marijom i nacionalne, kulturološke i humanističke vrijednosti, Mrkojević, od školske godine 2019./2020. sudjeluju u leži na cijeloj zajednici. Vođen tom idejom, profesor Erasmus+ projektu „Tiles – A Cultural Journey from 93 povijesti Dragan Siluković u Gimnaziji je pokrenuo the Past to the Future“. Projekt se bavi fotografijom, i vodi projekt „Domovinski rat.“ U okviru toga grafikom, dizajnom, crtanjem i dokumentarnim projekta organizirao je brojna predavanja i aktivnosti. pisanjem. Cilj mu je razviti učeničke kreativne Posebna suradnja uspostavljena je s umirovljenim sposobnosti koristeći tehnologiju. U ovome je bojnikom Hrvatske vojske Marijom Kalanom koji projektu istraživačko novinarstvo izuzetno važno. svake godine u Gimnaziji održi predavanje „Sat Blogovi, intervjui i reportaže u različitim su fazama istine“. Na predavanju sudjeluju učenici četvrtih projekta. razreda. Učenici i djelatnici Gimnazije obilježavaju • Iste školske godine Gimnazija je ostvarila i Dan sjećanja na žrtve Vukovara te tom prilikom sudjelovanje u Erasmus+ projektu „Health to Meet pale svijeće pred zgradom škole u sklopu akcije „U you (Heal Me)“. Projekt obuhvaća sveprisutne mom gradu Vukovar svijetli“. Hrvatski je sabor probleme u društvu pa se bavi negativnim učincima 18. studenoga proglasio Danom sjećanja na žrtve nezdravih navika, upotrebom zaslona, oglašavanjem Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti, što može i Škabrnje – podsjetnik je to na tragediju cijeloga uzrokovati zdravstvene probleme poput raka, jednog grada koji je svoju patnju i herojsku obranu dijabetesa i kroničnih bolesti. Članovi profesionalnog utkao u hrvatsku slobodu i neovisnost. Njegovanje tima u Gimnaziji su dr. sc. Vesna Vlašić, Violeta sjećanja na takve događaje u korijenu je svake uljudbe. Katušić, s. Melita Gložinić, Magdalena Srdarević, Hrvoje Humski, Sanja Grabusin, Matija Vukušić, Dragutin Kovačević, Ivo Žanetić i Marija Mrkojević.

Učenici Gimnazije uspješno provode humanitarne akcije čime jačaju dimenziju osobnoga i socijalnoga razvoja: • angažirani au kao UNICEF-ovi mladi volonteri i ambasadori dobre volje. Velikodušnost gimnazijalaca iskazuje se prilikom sudjelovanja u humanitarnoj akciji prikupljanja novca za djecu Hrvatske kojima je takva pomoć najpotrebnija. Šezdeset posto prikupljenog iznosa poslano je UNICEF-ovu uredu za Hrvatsku u Zagrebu, kako bi zajedno s ostalim školama pridonijeli programu za razvoj djece „Prve tri godine su najvažnije“. Četrdeset posto iznosa poklonjeno je ugroženoj djeci i obiteljima naše županije u sklopu akcije „Gimnazijalci pomažu“. • Humanitarna akcija „Gimnazijalci pomažu“ pokrenuta je na inicijativu profesorice Žakline Bender i od tada se provodi svake godine pred Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija kraj prvoga polugodišta. Učenici prikupljaju razne namirnice kako bi pomogli obiteljima koje žive 94 u lošim socijalnim uvjetima i time im bar malo uljepšali blagdane. • Humanitarna akcija „Škole za Afriku“ redovito se provodi pod vodstvom profesorice Dubravke Čokrlić uz pomoć Vijeća učenika i to tako da pojedini razredi tijekom godine organiziraju različite aktivnosti poput prodaje prehrambenih proizvoda u humanitarne svrhe. Prikupljenim sredstvima omogućuje se školovanje nekoliko učenika iz najsiromašnijih dijelova svijeta.

Osim navedenoga, Gimnazija ostvaruje suradnju i sa socijalnim ustanovama: • U povodu Međunarodnoga dana starijih osoba učenici, predvođeni vjeroučiteljem Ivom Grbešom, posjećuju Dom za starije i nemoćne osobe u Velikoj Program obilježavanja 320. obljetnice Gimnazije ili Ustanovu za rad s osobama s posebnim potrebama u Požegi. (Vizualni identitet: Ana Pavičić) u Ljeskovici. Obilježavanje 320. obljetnice

Svečanom akademijom u Gradskom kazalištu Požega 9. Sve nazočne u ime osnivača, Požeško-slavonske svibnja 2019. godine obilježen je Dan Gimnazije u Požegi. županije, pozdravio je župan Alojz Tomašević, a Dio je to službenog programa obilježavanja 320. godišnjice pozdravne riječi uputio je pomoćnik ministrice znanosti od osnutka požeške Gimnazije koji se odvijao tijekom i obrazovanja Momir Karin te izaslanik predsjednika cijele godine. Svečana akademija održana je pod visokim Hrvatskog sabora prof. dr. sci. Željko Glavić. pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Obilježavanje 320. obljetnice Gimnazije nastavljeno je Grabar-Kitarović, a prisustvovali su joj dr. Željko Glavić brojnim aktivnostima u kalendarskoj godini 2019. Od kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, pomoćnik značajnijih aktivnosti valja izdvojiti susrete s bivšim ministrice znanosti i obrazovanja Momir Karin, župan učenicima Gimnazije, akademicima i osobama iz Alojz Tomašević kao predstavnik osnivača škole, Požeško- kulturnog i javnog života. Sastavni je dio tih aktivnosti slavonske županije, zastupnici u Hrvatskom saboru Franjo izložba učeničkih radova i retrospektiva brojnih Lucić i Zdravko Ronko, zamjenik gradonačelnika Požege projekata, a kruna obilježavanja tiskanje je monografije Ferdinand Troha, kao i brojni dužnosnici, bivši profesori i „Gimnazija Požega 1699. – 2019.“ učenici Gimnazije te drugi gosti. Goste je na početku svečane akademije pozdravila dr. Jedna od značajnijih aktivnosti kojima je počelo sc. Vesna Vlašić, ravnateljica Gimnazije riječima: obilježavanje bio je Dan otvorenih vrata Gimnazije, „Cilj nam je njegovati prepoznatljivost jer naše učenice kada su školu posjetili učenici iz drugih srednjih, ali i učenici većinom su mladi iznadprosječnih akademskih prije svega osnovnih škola kojima su gimnazijalci sposobnosti, širokih interesa i vrlo marljivi, a mnogi od prezentirali mogućnosti koje pruža školovanje u ovoj Povijest njih su i potencijalno daroviti – takva djeca mogu i traže četvrtoj najstarijoj srednjoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj. više u učenju, stvaranju, spoznavanju. Oni godinama U cijeloj Gimnaziji tom su prilikom postavljene razne sudjeluju i osvajaju nagrade na županijskim, državnim izložbe iz povijesti, pregled znamenitih ljudi koji 95 i međunarodnim natjecanjima i smotrama. Primjerice, su pohađali požešku Gimnaziju ili bili nastavnici u u 104 natjecanja naši učenici plasirali su se među njoj. Veliki interes među učenicima izazvao je postav deset najboljih. Najviše prvih mjesta i zlatnih medalja učila koja su se nekada koristila, a koja su danas u osvojili smo nakon obnavljanja gimnazijskog programa gimnazijskom Muzeju, koji je posebna specijalnost iz informatike. Gimnazijski učenici bili su zapaženi na požeške Gimnazije, kao i zvjezdarnica. Osnovcima su državnim smotrama literarnog, dramskog, novinarskog učenici Gimnazije pokazali kako se provodi nastava, ali stvaralaštva, likovnom izrazu, filmu, fizici, matematici, još više kako se mogu uključiti u brojne izvannastavne povijesti, Goranovu proljeću itd. Od međunarodnih i sportske aktivnosti, razne sekcije i grupe, od dramske, natjecanja izdvajam Srednjoeuropsku međunarodnu recitatorske, debatne, novinarske, likovne i drugih informatičku olimpijadu gdje smo osvojili četiri zlatne, aktivnosti. tri srebrne i četiri brončane medalje.“ Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

96

Pozdravno pismo pokroviteljice proslave, predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar-Kitarović Povijest

97

Čestitka požeškog biskupa msgr. Antuna Škvorčevića povodom obilježavanja proslave 320. obljetnice požeške gimnazije Učenički uspjesi i postignuća Na županijskim natjecanjima i smotrama godišnje u prosjeku sudjeluje oko 50 % naših učenica i učenika. Ponovnom uspostavom Gimnazije u Požegi Na regionalnim i državnim natjecanjima i smotrama utemeljena je i praksa godišnjega javnog predstavljanja godišnje sudjeluje oko 5 % naših učenica i učenika. gimnazijskih postignuća, obično 21. lipnja, na dan Jedan je od temeljnih gimnazijskih ciljeva njegovati svetoga Alojzija Gonzage, zaštitnika mladeži, no od prepoznatljivost na lokalnoj i nacionalnoj razini jer se pristupanja Republike Hrvatske zajednici europskih većinom radi o marljivim učenicima iznadprosječnih država Dan škole veže se uz Dan Europe 9. svibnja, a akademskih sposobnosti i širokih interesa, a mnogi su od tom se prilikom svečanim obilježavanjem, najčešće u njih i potencijalno daroviti – takva djeca mogu i traže više Gradskom kazalištu Požega, predstavljaju najuspješnija u učenju, stvaranju, spoznavanju. Požeška se Gimnazija ostvarenja naših učenika i profesora tijekom školske tako može dičiti pobjednicima, državnim prvakinjama i godine. Predstavljajući rezultate rada tijekom godine prvacima u: informatici, novinarstvu, likovnom izrazu, ističe se kreativnost i talentiranost učenika u dramskom, literarnom izrazu, filmu, fizici, matematici, poznavanju glazbenom i likovnom izričaju. Sastavni su dio svečanosti Europske unije, hrvatskom jeziku, na Školskom najčešće predstave učenika, koncerti ili izložbe radova laboratoriju (slave), Međunarodnom turniru mladih koje u sklopu Dana otvorenih vrata Gimnazije mogu prirodoslovaca, Festivalu znanosti i na Goranovu pogledati građani i gosti iz drugih škola te uživati u proljeću u kategoriji srednjoškolaca. razgledavanju i programu koji priređuju gimnazijalci i Najviše prvih mjesta i zlatnih medalja osvojili su njihovi profesori. gimnazijalci nakon obnavljanja gimnazijskog programa Stalno praćenje i vrednovanje učinaka odgojnog i iz informatike, no izdvajamo još neke od najznačajnijih obrazovnog rada polazište je svakog novog plana i uspjeha: Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija programa rada, odnosno inovacije u radu. Osnovna • Na srednjoeuropskoj (CEOI) i međunarodnoj zadaća požeške Gimnazije jest priprema učenika za informatičkoj olimpijadi (IOI) učenici su osvojili 4 98 uspješan upis i nastavak školovanja na višoj razini u zlatne, 3 srebrne i 4 brončane medalje. željenom studijskom programu pa su i glavni pokazatelji • Na svjetskom natjecanju Američke kompjutorske uspješnosti škole povezani s tom osnovnom zadaćom: znanstvene lige (ACSL) naše juniorske ekipe osvojile • najveći uspjesi na učeničkim natjecanjima i su 2. i 3. mjesto. smotrama • Na Međunarodnom turniru mladih prirodoslovaca • uspjeh na ispitima državne mature i drugim (IYNT) osvojili su dvije zlatne, jednu srebrnu i dvije nacionalnim ispitima brončane medalje • upis maturanata na željene studijske programe • U tematskim kvizovima znanja u okviru UNESCO- • zadovoljstvo maturanata gimnazijskim programom. ovog globalnog interkulturalnog projekta „This is our time“ – tri su puta učenici požeške Gimnazije Učenici Gimnazije sudjeluju na školskim, gradskim, bili najbolji na svijetu i to u konkurenciji 73 škole iz županijskim, regionalnim i državnim natjecanjima i 39 država iz svih vremenskih zona, s približno 3500 susretima i smotrama učeničkog stvaralaštva, prema učenika. planu i programu kojega određuje Agencija za odgoj i obrazovanje i Županijski ured za društvene djelatnosti Kao što je prethodno navedeno, najveći broj prvih mjesta te na ostalim relevantnim natjecanjima i smotrama u učenici požeške Gimnazije osvojili su iz informatike. organizaciji drugih društava i organizacija. Poticaji za te uspjehe došli su od profesorica dr. sc. Ljiljane Miletić i Sanje Grabusin, koje su već sredinom 90-ih godina 20. stoljeća znatno unaprijedile nastavu u Kanadi, gdje je ostvario vrhunske rezultate - informatike u Gimnaziji i pokrenule veliki broj srebrnu medalju sa Srednjoeuropske informatičke projekata i natjecanja: olimpijade, gdje je hrvatska reprezentacija u • Gimnazija se priključila natjecanju u okviru ukupnom poretku osvojila prvo mjesto, te srebrnu međunarodne inicijative „Bebras“ (Dabar) koja medalju s Međunarodne informatičke olimpijade promiče informatiku i računalno razmišljanje gdje je hrvatski tim zauzeo peto mjesto u konkurenciji među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti. 80 država svijeta. Ivan Katanić osvojio je zlatnu Aktivnostima i sudjelovanjem u „Dabru“ učenici medalju i na Međunarodnom informatičkom su u prilici upoznati računalo kao izvor zanimljivih natjecanju održanom od 26. do 29. studenoga 2010. logičkih zadataka koji učenje i razvoj računalnog godine u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji razmišljanja čine zanimljivijim i dinamičnijim. „Načo Popović“ u Shumenu u Bugarskoj. Ivanova Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga je mentorica na svim natjecanjima bila profesorica „Suradnici u učenju“ uz podršku Hrvatskog saveza Sanja Grabusin. informatičara i Visokog učilišta Algebra, CARNeta • Državno natjecanje iz informatike 2014. godine bilo te CROZ-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva je iznimno uspješno za Marina Maričevića koji se znanosti i obrazovanja. U tome natjecanju učenici natjecao u kategoriji osnove informatike – području su ostvarili iznimne rezultate. koje objedinjuje informatičku teoriju, brojevne • ACSL je skraćenica od Američka kompjutorska sustave i digitalnu logiku. Osvojivši prvo mjesto znanstvena liga. Finalno se natjecanje svake godine prekinuo je dominaciju učenika zagrebačkih škola održava u drugoj američkoj državi, a 1998. godine te tako postao prvi učenik iz Slavonije na tronu. u finalu su sudjelovali učenici naše škole: Toni Povijest Drabik, Ivan Balog, Marko Delač, Mario Živić, Od međunarodnih natjecanja još valja izdvojiti Marko Miletić, Jurica Perić, Zlatko Gregurić, Nenad Međunarodno natjecanje učenika prvih razreda Dragojević, Filip Matijević, Miroslav Popović, gimnazije iz zemljopisa GEO – 96. na kojemu su učenici 99 Goran Krakar, Vladimir Josipović i Branimir Ivan Kajinić i Josip Jurić zauzeli četvrto mjesto. Lukić. Na natjecanju u Salt Lake Cityju požeški su Naši učenici sudjeluju i na mnogim drugim gimnazijalci ostvarili velik uspjeh - tri plakete za natjecanjima, projektima, natječajima gdje su osvojeno prvo mjesto među hrvatskim školama. prepoznatljivi po brojnosti pojedinaca ili ekipa, ali i po Najbolji su pojedinci bili Marko Delač, Mario Živić, značajnom uspjehu koji ostvaruju: Marko Miletić i Nenad Dragojlović. • „Škola do bola” projekt je časopisa za mlade „Joy“ • Ime požeške Gimnazije u svjetskim razmjerima u kojemu se svaki srednjoškolac može aktivno proširio je učenik Ivan Katanić, državni prvak uključiti u izbor najbolje srednje škole u Hrvatskoj. iz informatike u kategoriji C/C++/Pascal za Gimnazija je ugostila članove žirija natječaja „Škola učenike trećih razreda te ukupni pobjednik do bola” i prikazala rješenja kreativnih zadataka te se druge podskupine koja podrazumijeva treće i plasirala u finale natječaja. Na završnom natjecanju četvrte razrede. Ivan Katanić izborio je mjesto učenici Gimnazije ostvarili su vrhunske rezultate. u Hrvatskoj informatičkoj reprezentaciji uz još • Učenici požeške Gimnazije rano su iskazali interes za trojicu srednjoškolaca s kojima je nastupio na pristupanje mreži europskih škola i to povezivanjem 17. Srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi s učenicima iz ostalih europskih država. Učenici CEOI 2010. u Košicama i na 22. Međunarodnoj Marijana Matoković, Dinko Šperanda, Kristijan informatičkoj olimpijadi IOI 2010. u Waterlou Hmura i Ines Madunić, pod vodstvom profesora Dragana Silukovića, sudjelovali su u natjecanju predstavnici naše Gimnazije. Štoviše, kad je ovo login@europe te izradili mrežnu stranicu na natjecanje ukinuto, naši bivši učenici Mario Borna temu: „Aktivna uloga mladih u izgradnji vlastite Mjertan i Filip Matić pokrenuli su novo natjecanje budućnosti i budućnosti EU“. Svrha je natjecanja sličnoga tipa – ZUM – Znanstvenik u meni na približiti učenicima Europsku uniju te prikazati kojemu opet redovito sudjeluju naši učenici. mogućnosti koje ona nudi mladima u Republici • Međunarodno matematičko natjecanje „Klokan bez Hrvatskoj. granica” okuplja darovite matematičare iz velikog • Požeški su gimnazijalci poznati i po njegovanju broja država širom Europe u okviru istoimene domoljublja i izučavanju hrvatske povijesti te su udruge međunarodnog karaktera, „Klokan bez aktivni sudionici u natjecanju „Ponos domovine“ granica“. Njezin je cilj popularizirati matematiku koje se održava pod visokim pokroviteljstvom i omogućiti širenje osnovne matematičke kulture. Predsjednika Republike Hrvatske. Gimnazija je Glavna joj je zadaća organizacija natjecanja na natjecanju na razini Hrvatske prepoznata kao „Matematički klokan” koji motivira učenike da škola koja sudjeluje s najvećim brojem ekipa koje se bave matematikom izvan redovitih školskih su redoviti sudionici državne razine natjecanja. programa. U tome natjecanju sudjeluje izrazito velik Nositelji su projekta profesori povijesti Nataša broj učenika Gimnazije te su u samome vrhu među Puljašić i Dragan Siluković. europskim učenicima. • INA d.d. pokrenula je online natjecanje Junior Freshhh na kojemu srednjoškolci iz cijele Hrvatske Gimnazijalci osim znanja pokazuju i veliku kreativnost imaju priliku osvojiti vrijedne nagrade rješavajući u projektima u kojima sudjeluju. Tako su se, između izazovne zadatke. Požeški su gimnazijalci dva puta ostaloga, pokazali i vrlo uspješnim filmašima. Ekološki Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija osvojili nagradu (3D printer) kao škola s najviše dokumentarno-igrani film „Tajne Papuka” koji su radili prijavljenih timova koji su sudjelovali na natjecanju. naši bivši učenici Marijana Matoković, Benedikta Brblić, 100 • Profesori požeške Gimnazije prepoznali su vrijednost Tomislav Dujmović i Leon Marković pod mentorstvom prirodoslovlja u razvoju učeničkih znanja i vještina. Violete Katušić i Dragana Silukovića, a u suradnji s Veliki broj učenika izrađuje projekte iz područja Parkom prirode Papuk, prikazan je na Međunarodnom prirodoslovlja te se plasira na Državni turnir filmskom festivalu za očuvanje okoliša u Beogradu mladih prirodoslovaca na Fakultetu elektrotehnike održanom krajem 2010. godine. i računarstva u Zagrebu u organizaciji Istraživačkog Aktivni su i u različitim društvima koja predstavljaju centra mladih. Voditeljica je projekta profesorica učenike na lokalnim i nacionalnim razinama. Tako je, matematike Magdalena Srdarević, a naši su učenici primjerice, učenica Bruna Oberan predstavljala sve redoviti članovi reprezentacije Hrvatske na Međuna učenike Požeško-slavonske županije u Nacionalnom rodnom turniru mladih prirodoslovaca. vijeću učenika, a kasnije i čitavo Nacionalno vijeće • Školski laboratorij (slave) bio je više godina učenika Republike Hrvatske na međunarodnoj razini u zaredom natjecanje u izlaganju znanstvenih tema Budvi. koje učenicima srednjih škola pruža mogućnost Znanje i angažiranost učenika požeške Gimnazije za komunikaciju i popularizaciju znanosti. prepoznati su na više razina, od lokalne do nacionalne: Natjecanje je do prije nekoliko godina organizirao • Članovi Rotary kluba Požega u suradnji s požeškim British Council, u suradnji s Agencijom za odgoj srednjim školama organiziraju dodjelu nagrada i obrazovanje i CARNetom. Među dvanaest najboljim maturantima. Tom prigodom svaki finalista iz čitave Hrvatske redovito su se plasirali učenik dobije prijenosno računalo i priznanje za ostvareni uspjeh. Najbolje učenice i učenike odabiru iz triju obveznih predmeta: hrvatskoga jezika, stranog njihove škole uzimajući u obzir cjelokupan uspjeh jezika i matematike (svaki na osnovnoj ili višoj razini, tijekom srednjoškolskoga obrazovanja. Nagrada prema svojoj odluci) te jednog ili više izbornih predmeta je pohvala učenicima za njihov rad, ali i pomoć (po vlastitom izboru). U požeškoj Gimnaziji državnoj prilikom studiranja. maturi u ljetnom ispitnom roku pristupilo je ukupno • Oskar znanja najveće je priznanje i nagrada za 124 učenika. Ukupno 115 učenika uspješno je položilo izniman uspjeh i postignute rezultate na državnim državnu maturu, dok je 9 učenika upućeno na jesenski i međunarodnim natjecanjima u znanju što ga rok (5 gimnazijalaca i 4 učenika srednje Glazbene škole učenicima osnovnih i srednjih škola i njihovim Požega). mentorima dodjeljuje Agencija za odgoj i Treba naglasiti da je 15 učenika požeške Gimnazije obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti među 50 najbolje plasiranih u državi, a pojedinačno i obrazovanja. Među dobitnicima te nagrade ističe gledano, Gimnazija ima i učenika koji je prvorangiran se ime Marina Maričevića, učenika Gimnazije u iz fizike. Požegi. Također, važno je istaknuti da je od ukupnog broja učenika, njih 85 uspjelo upisati svoj prvi izbor. Učenici požeške Gimnazije ostvaruju iznadprosječne Pokazatelji kvalitete rada u Gimnaziji prvenstveno rezultate na ispitima državne mature. se vide u broju upisanih učenika na fakultete prema Školske godine 2018./2019. kandidati su polagali ispite izboru. Uočava se da je najveći broj učenika upisao svoj Povijest

101

Rezultati na ispitima državne mature iz obveznih predmeta Rezultati na ispitima državne mature iz izbornih predmeta Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

102

Upis učenika na željene studijske programe prvi izbor te da tek manji udio učenika ne upiše studij u 2018./2019. anketirano je njih 74 od ukupno 124 (59,7 ljetnom roku državne mature. %) pa je riječ o dovoljno velikom uzorku. Iz tablice je vidljivo kako je općenito vrlo mali broj učenika Zadovoljstvo maturanata nastavnim programom koji nezadovoljan programom, većina je zadovoljna, a nešto pohađaju u Gimnaziji ispitano je anketnim upitnikom više od trećine su vrlo zadovoljni. Na temelju rezultata Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje opravdano je zaključiti kako je opće zadovoljstvo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda učenika Gimnazijom na visokoj razini. u Požegi tijekom provedbe postupka savjetovanja maturanata pri izboru studija. Školske godine

Zadovoljstvo maturanata Gimnazijom

VRLO ZADOVOLJAN NEZADOVOLJAN PROGRAM ZADOVOLJAN UKUPNO Br. % Br. % Br. % Opća gimnazija 9 42,9 10 47,6 2 9,5 21 Prirodoslovno- 10 28,6 23 65,7 2 5,7 35 matematička gimnazija Jezična gimnazija 2 11,1 16 88,9 0 0 18 Gimnazija – ukupno 21 28,4 49 66,2 4 5,4 74 Povijest

103

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured u Požegi proveo je anketno ispitivanje na uzorku od 2088 maturanata Gimnazije, u petogodišnjem razdoblju, koji su iskazali svoje zadovoljstvo gimnazijskim obrazovanjem (Slika xy). Najveći broj ispitanika (92,80 %) iskazao je svoje zadovoljstvo obrazovanjem u Gimnaziji. Među njima je potrebno izdvojiti 32,10 % onih koji su vrlo zadovoljni. Kako obnovljenu školu vide novi dr. sc. Mihaela Ribičić Penava, izv. prof., Odjel za naraštaji maturanata? matematiku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Znanja koja ćete steći u Gimnaziji, posebice iz STEM Preuzeto iz: Upisi u 1. razred 2017./2018.: Gimnazija područja, pomoći će vam da u svojoj budućnosti Požega: Non progredi est regredi. 2017. Gimnazija. postignete akademsko obrazovanje za perspektivna Požega. i deficitarna zanimanja za kojima raste interes u Hrvatskoj i svijetu. Matija Matoković, mag. ing. comp., MPhil, dužnosnik u Europskoj komisiji, Bruxelles dr. sc. Ana Petrić, manager, A.T. Kearney Svetovanje Uvijek sam bio ponosan kao učenik Gimnazije u d.o.o, Ljubljana Požegi, posebno zbog načina na koji njeni profesori i Završila sam prirodoslovno-matematičku gimnaziju osoblje čuvaju tradiciju škole, a istovremeno ohrabruju u Požegi. Danas, kao menadžer vodim projekte u napredne i budućnosti usmjerene projekte i ideje. Kao telekomunikacijskoj industriji. Zahvaljujući ovom takva, Gimnazija je izvrsna priprema za buduće životne zanimljivom i dinamičnom poslu imala sam priliku izazove. raditi na projektima u svim državama u regiji te na Bliskom i Dalekom Istoku. dr. sc. Domagoj Matijević, izv. prof. i predsjednik Katedre za računarstvo na Odjelu za matematiku, Ivan Pisarović, dipl. ing., Ericsson Nikola Tesla, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Zagreb Ukoliko upišete Gimnaziju u Požegi, upisali ste školu Nakon više od 15 godina od završene srednje škole, koja će vas učiniti boljim i kvalitetnijim mladim vrlo se rado sjetim trenutaka provedenih u Gimnaziji. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija osobama, osobama koje su dobro pripremljene za Mnogima iz moje generacije Gimnazija je dala odličan daljnje visokoškolsko obrazovanje, ali i osobama koje temelj za buduće uspjehe. S tim sam temeljem vrlo brzo 104 će samokritički i objektivno promatrati sebe i svijet oko završio FER i zaposlio se u Ericssonu Nikoli Tesli. sebe. Luka Šimić, član hrvatske kickboxing reprezentacije, dr. sc. Krešimir Nenadić, izv. prof., Fakultet Zagreb elektrotehnike, računarstva i informacijskih Školovanje u požeškoj Gimnaziji, jednoj od najstarijih tehnologija, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u prosvjetnih ustanova u Hrvatskoj, uz neizmjeran trud Osijeku kvalitetnih profesora, omogućilo mi je izgradnju u Budućim srednjoškolcima mogu žarko preporučiti pravoga čovjeka, čovjeka kakav sam danas. Gimnaziju u Požegi jer će se u njoj moći jako dobro pripremiti za svoje daljnje školovanje. Znanja i vještine Mario Živić, dipl. ing. elektrotehnike, sudionik ekipa stečene u Gimnaziji u Požegi lako će moći primijeniti koje su na međunarodnom natjecanju ACSL zauzele na bilo kojem fakultetu. treće (1997. g.) i četvrto (1998. g.) mjesto, državni prvak iz informatike 2000. g. te osvajač brončanih Željka Grcić, dipl. ing. elektrotehnike, Elpos, Požega medalja Zahvaljujući odličnim profesorima shvatila sam da je Nakon završene Gimnazije i FER-a, osam godina STEM, a posebno M ipak nešto što mi leži. proračunavao sam i optimizirao mobilne mreže diljem svijeta (ponajviše u Japanu). Ivan Katanić, univ. bacc. ing. el., državni prvak dr. sc. Sanja Franić, postdoktoralni istraživač na iz informatike 2009., 2010., 2011. godine, osvajač Sveučilistu u Oxfordu, data scientist (podatkovni srebrne medalje na HIO 2011., CEOI 2010., IOI 2010. znanstvenik) u QuantumBlack - McKinsey & te zlatnih medalja na HIO 2010., Shumen 2010, CEOI Company, London 2011., IOI 2011. Srednjoškolsko obrazovanje zaista gradi temelje za Nakon Gimnazije upisao sam FER, trenutno završavam kasniji život, a za kvalitetne temelje nema boljeg izbora diplomski studij, smjer računarska znanost. U sklopu od Gimnazije. studija bavio sam se tzv. blockchain tehnologijama i kriptovalutama. Osim toga, sam odradio nekoliko mr. sc. Sebastijan Dumančić, doktorant na sveučilištu ljetnih praksi u Silicijskoj dolini i Londonu. KU Leuven, Belgija Jedan sam od aktivnih organizatora Ljetne škole dr. sc. Ina Nemet, doc. i znanstveni suradnik, znanosti, međunarodnog znanstvenog kampa koji se Cleveland Clinic, Lerner Research Institute, Odsjek zadnjih 5 godina održava u Požegi. Područje interesa za staničnu i molekularnu medicinu, Cleveland, mi je umjetna inteligencija, pogotovo područje strojnog Ohio, SAD učenja. Kroz obrazovanje i znanstveno istraživanje imala sam priliku boraviti na nekoliko sveučilišta u Europi i SAD-u mr. sc. Velimir Grgić, književnik i novinar, Zagreb i raditi s kolegama iz doslovno cijeloga svijeta. Vrlo Gimnazija je prije svega bila odskočna daska za sve što brzo otkrila sam da je kvaliteta i entuzijazam profesora sam nakon nje postigao, a i dalje postižem. Predmeti u požeškoj Gimnaziji na razini (ako ne i iznad) svjetskih poput Hrvatskog jezika, Filozofije, Sociologije i Povijesti elitnih škola. bili su ne samo stup mog obrazovanja i buduće karijere Povijest u novinarstvu, pisanju i filmskoj i TV produkciji, već i iskreno zadovoljstvo za učenje. 105 Sažetak postignuća od obnove škole do danas (1992. – 2019.)

Pavle Bucić i Ivo Žanetić

Nakon osamostaljivanja Republike Hrvatske i • izložbu „Požeška gimnazija u arhivskim vrelima” ponovnog ustrojavanja Gimnazije kao samostalne škole • postavljanje novih školskih mrežnih stranica. od ožujka 1992. godine, valjalo je u redovnom odgojno- Obradu građe i uspostavu Gimnazijskog školskog obrazovnom procesu što bolje primjenjivati novi opći muzeja obavili smo uz pomoć eksperata iz Hrvatskog i prirodoslovno-matematički gimnazijski program te školskog muzeja u Zagrebu. Knjižni fond Profesorske pokrenuti školu u smjeru obnove nekadašnje tradicije knjižnice proglašen je spomeničkom baštinom od i ugleda. Taj smjer i način djelovanja odredili smo nacionalnog značaja, a u suradnji s Filozofskim uvažavajući ulogu i značenje požeške Gimnazije u fakultetom u Zagrebu digitaliziran je katalog fonda obrazovnom, kulturnom i javnom životu Požege i Profesorske knjižnice i slijedi završna sistematizacija. Požeštine tijekom punih triju prethodnih stoljeća kao Osim što naš muzej ilustrira bogatu i dugu povijest škole široko otvorene lokalnoj zajednici koja povrh požeške Gimnazije, njegovim osnivanjem potakli smo važne odgojno-obrazovne funkcije poduzima i preuzima mnoge škole u Hrvatskoj u kojima je sačuvan barem raznovrsne vrijedne društveno-kulturne aktivnosti u dio povijesnog nasljeđa da ga zaštite i time svjedoče o suradnji s drugim ustanovama, poduzećima, društvima, prošlosti obrazovanja u Hrvatskoj. udrugama i pojedincima. Ovdje ćemo sažeto prikazati Godine 2009. preselili smo u novu zgradu koja Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija najvažnija postignuća takvog djelovanja. arhitektonski i opremom omogućava suvremenu Godine 1997. stara zgrada Gimnazije temeljito je nastavu u jednoj smjeni, različite i mnoge izvannastavne 106 rekonstruirana nakon oštećenja u potresu 1995.: aktivnosti, projektnu nastavu, ali i opuštenije ozračje u učvršćeni su temelji, nosivi zidovi i postavljeno novo kojem se nastavnici i učenici osjećaju ugodnije. Prema krovište te nabavljen znatan dio nove opreme, jer ocjenama mnogih posjetitelja, jedna je od najneobičnijih godinama prije toga u zgradu i opremu nisu ulagana i najljepših školskih zgrada. U njoj je primjeren prostor znatnija sredstva. dobio školski muzej, ali i još jedna posebnost: zvjezdarnica, Iste godine počele su pripreme za izgradnju nove zgrade, jedina u Slavoniji i Baranji, na tragu prvih astronomskih jer je bilo očito kako prostorna ograničenja, unatoč promatranja požeških gimnazijalaca s njihovim obnovi, ne mogu osigurati suvremene oblike nastave i profesorom Otonom Kučerom, potkraj 19. stoljeća. organizaciju u jednoj smjeni. Godine 1999. proslavili smo i mnogim aktivnostima O široj društvenoj razvojnoj ulozi naše Gimnazije obilježili 300. obljetnicu osnutka, a kao njihove govore činjenice da je uz našu suradnju i pomoć, unazad najznačajnije rezultate ističemo: 25 godina, ustanovljeno nekoliko važnih institucija u • polaganje temeljnog kamena za novu zgradu Požegi: • objavu monografije „Tri stoljeća požeške Gimnazije“ • Veleučilište u Požegi krenulo je s radom uz prostornu • objavu Zbornika radova bivših profesora i učenika pomoć Gimnazije. Kod nas je bio smješten dekanat, • katalogizaciju najvrednijeg dijela starog knjižnog informatički kabinet i videokonferencijska dvorana, fonda i učila te izložbu „Tri stoljeća Gimnazije u sve do osiguravanja današnjih zgrada, a navedene Požegi“ i uređenje stalnog postava Gimnazijskog prostore koristili su studenti Veleučilišta i naši školskog muzeja učenici. • Osnivanje srednje Glazbene škole u Požegi i sustav za online ispitivanje znanja „Evaluator“. izvođenje nastave općeobrazovnih predmeta za • Posebnu smo pažnju posvećivali razvoju školskog učenike srednje Glazbene škole organski je povezano mrežnog mjesta još u vrijeme kada su rijetke škole s našom Gimnazijom, tako da nerijetko čujemo izraz imale mrežnu stranicu, a dizajnom i funkcionalnošću „Glazbena gimnazija“. Prostorom smo pomagali naš „web“ osvajao je domaća i međunarodna srednjoj Glazbenoj školi prilikom osnivanja još priznanja. u našoj staroj, a kasnije i u novoj zgradi, sve do Ovakav pristup u proteklih 25 godina donio je otvaranja nove zgrade Glazbene škole Požega. izrazito visoke uspjehe na državnim i međunarodnim • Za osnivanje Katoličke gimnazije s pravom javnosti natjecanjima, olimpijadama, susretima, online također smo dali prostornu, organizacijsku, a u prve aktivnostima naših učenika, ali i izrazito dobre rezultate dvije godine postojanja i kadrovsku potporu. na ispitima državne mature u tom području. U tom • Uz potporu Gimnazije i iz aktivnosti Gimnazijskog kontekstu, na temelju znanstvenog istraživanja e-učenja foto-kino kluba, odnosno kasnije Gimnazijske u Gimnaziji, naša profesorica Ljiljana Miletić izradila je filmske radionice (GFR-a) pokrenuta je i nadaleko i obranila doktorat znanosti. poznata Hrvatska revija jednominutnih filmova. Neki su naši profesori autori udžbenika, zbirki zadataka Izrazito velika postignuća ostvarili smo na području i priručnika, sudjeluju u radu NCVVO-a u izradi informatizacije škole i upotrebe informacijskih i zadataka ili ispravljanju ispita državne mature te u radu komunikacijskih tehnologija (ICT): stručnih skupina CKR-a, neki su u zvanju mentora i • Požeška Gimnazija bila je jedna od prvih, ako ne i savjetnika, vode županijska i međužupanijska stručna prva škola u Hrvatskoj, koja je izdavala učenicima vijeća te stručne i druge udruge. svjedodžbe ispisane pomoću računala. Za naše učenike organiziramo dodatne pripreme za Povijest • Bili smo uključeni u pilot projekt CROSNet državnu maturu subotom u slobodno vrijeme, zimske Ministarstva znanosti i obrazovanja i u tom svojstvu škole fizike, matematike, informatike i robotike, različite jedna od nekoliko škola u Hrvatskoj koja je u to radionice u Centru izvrsnosti Dar Mar, gostujuća 107 vrijeme imala stalnu internetsku vezu. predavanja bivših učenika te susrete bivših učenika • Godine 1999. nabavljena je nova oprema za studenata s maturantima što našim maturantima informatički kabinet, a postupno su informatizirani pomaže u traženju odgovora na pitanja vezana uz ostali prostori i funkcije škole. buduće studiranje. Uveli smo i nastavu slovačkoga • Među prvima smo, ako ne i prvi, objavili jezika čime želimo pokazati brigu za manjine. online zadatke za samoprovjeru znanja potrebnog Imamo dugogodišnju suradnju s Hrvatskom za uspješno praćenje nastavnog programa u prvom gimnazijom u Budimpešti, uspješne suradnje s razredu (tzv. inicijalne testove). nekoliko hrvatskih gimnazija, osobito Dubrovačkom, • Godine 2011./2012. bili smo jedna od triju škola u s British Councilom, Austrijskim kulturnim forumom, Hrvatskoj s kojima je CARNet eksperimentalno Hrvatskom Paneuropskom unijom, veleposlanstvima uveo elektroničko vođenje dnevnika rada i imenika više zemalja i mnogim drugima, a rezultate tih suradnji učenika pomoću aplikacije e-Dnevnik. Pritom su nastojimo ugraditi u svakodnevni život i rad škole kako naši profesori svojim primjedbama i prijedlozima bi naši učenici stekli što šire kompetencije potrebne za bitno utjecali na konačnu aplikaciju kakvu danas nastavak školovanja. koriste gotovo sve škole. Naše učenike usmjeravamo prema humanitarnim • Razvijali smo županijski portal „Dolina“, kao prvi aktivnostima i potičemo njihovo razumijevanje i lokalni dinamički portal u Hrvatskoj te vlastiti pomaganje ljudima u potrebi, siromašnima, starima i bolesnima. Posebno je vrijedno izdvojiti situaciju od Kada smo skupili podatke o sudjelovanju naših prije 25 godina kad smo primili maturante i profesore učenika na državnim i međunarodnim natjecanjima u iz Slavonskog Broda na kraju šk. god. 1991./92. kako bi posljednjih 27 godina, podaci su zauzeli 23 stranice sitnih u vrijeme ratnih razaranja u Brodu u sigurnosti završili slova. Iščitavamo kako je u tom vremenu na državnim školsku godinu, maturirali i uspjeli redovno upisati studije. i međunarodnim natjecanjima, susretima i smotrama Naša je Gimnazija mjesto mnogih kulturnih događanja, sudjelovalo najmanje 500 naših učenika u ukupno predstavljanja knjiga, predavanja, tribina i različitih 201 natjecanju (susretima i smotrama). To znači kako izložbi, a bili smo domaćini i nekoliko državnih je u prosjeku 20 naših učenika godišnje sudjelovalo natjecanja. u 8 natjecanja. Prema ostvarenim rezultatima u 104 Recimo i to da smo prva hrvatska škola uključena u natjecanja naši su se učenici plasirali među prvih 10. To Europsku školsku mrežu „My Europe schools“. znači da je nešto više od polovine naših učenika koji su Škola smo koja je provedbom EU projekta 2015. godine sudjelovali na državnim i međunarodnim natjecanjima proizvela prvi kurikul u Hrvatskoj usklađen s hrvatskim ostvarilo plasman među prvih 10. i europskim kvalifikacijskim okvirom, dokazujući Imamo ukupno 39 prvih mjesta u 27 natjecanja. tako osposobljenost za aktivno uključivanje u reformu Najviše prvih mjesta, zlatnih medalja i prvih nagrada obrazovnog sustava. je iz područja informatike: njih 12. Na državnim U okvirima toga projekta tiskali smo i „Ekološki natjecanjima, osim iz informatike, naši su učenici bili leksikon Požeško-slavonske županije“ kao konkretan prvaci u novinarstvu, likovnom i literarnom izrazu, doprinos rješavanju problema zaštite okoliša i održivog filmu, matematici, poznavanju EU, hrvatskom jeziku razvoja u našoj županiji. i festivalu znanosti. Imamo i najbolju pjesnikinju u Već sedmu godinu zaredom domaćini smo Ljetnoj srednjoškolskom izrazu s Goranova proljeća. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija školi znanosti u organizaciji Društva za edukaciju van Od međunarodnih natjecanja izdvajamo: okvira EVO. Zahvaljujući tome svake godine nekoliko srednjoeuropsku i međunarodnu informatičku 108 naših učenika dobije priliku sudjelovati u znanstvenim olimpijadu. Tu su naši učenici (Mario Živić i Ivan istraživanjima pod vodstvom perspektivnih i vrhunskih Katanić) osvojili 4 zlatne, 3 srebrne i 4 brončane domaćih i stranih znanstvenika, a u našoj školi predavanja medalje. su držali neki vodeći svjetski znanstvenici među kojima Na Međunarodnom turniru mladih prirodoslovaca je i jedan nobelovac (drugoga očekujemo ovog ljeta). pretprošle i prošle godine osvojena je jedna zlatna i Zgotovili smo projekt izgradnje školske sportske jedna srebrna medalja. dvorane. Imamo ishođenu građevinsku dozvolu i U okviru UNESCO-ovog globalnog interkulturalnog pripremljenu dokumentaciju za prijavu na EU fondove projekta „This is our time“ četiri puta bili smo svjetski čim se ukaže prilika pa vjerujemo kako ćemo uskoro prvaci. uspjeti ostvariti ovaj razvojni prioritet. Naravno, o uspješnosti u ostvarivanju naše temeljne Za navedena postignuća dobili smo mnoga priznanja i zadaće svjedoče rezultati na državnoj maturi čiji pregled zahvale od kojih izdvajamo: smo predstavili u jednom od prethodnih poglavlja. • Kolektivna nagrada Grada Požege • Ministrovo priznanje u povodu Dana učitelja Jesu li navedena postignuća dovoljna za zaključiti da • Povelju Republike Hrvatske je Gimnazija ponovo zauzela svoje nekadašnje visoko • Priznanje Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz mjesto u hrvatskom srednjoškolskom sustavu? Mi Zagreba za „istaknuti doprinos u srednjoškolskom držimo da jesu! obrazovanju“ koje dobivamo već duži niz godina. Povijest

109 Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

110

Slika prve gimnazijske zgrade iz 1726. godine (danas zgrada samostana sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog). U nizu vidi se zgrada nekadašnje više djevojačke škole (danas Osnovna škola Antuna Kanižlića). Iz arhiva Samostana milosrdnica sv. Vinka Paulskog Izdvojene teme Izdvojene povijesne

Izdvojene povijesne teme 111

Fra Ivan Požežanin za Latinsku školu u Požegi g. 1637.* Pedeset i pet tisuća učenika Požeške gimnazije* Obrazovanje djevojaka i prve učenice Gimnazije u Požegi* Devedeset maturantskih generacija* Društvo za potporu siromašnih učenika* Profesorska i učenička knjižnica Nastava fizike u našoj školi* Požeški kinoklubovi Izdvojene povijesne teme Priredio: Ivo Žanetić

Fra Ivan Požežanin za Latinsku školu u Požegi g. 1637.*

Dr. Josip Buturac

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom trgovaca ko­ji poznaju strane jezike idu i dalje sve do 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Budima, Beča i Venecije. Te su veze pribavile ovim Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 45-52. trgovcima ugled i bogatstvo. Turske su vlasti priznavale *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi požeškim katolicima široku vjersku slobodu kao nigdje 112 kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u u turskoj državi: crkveno je zvono smjelo zvo­niti, a neki bogatom sadržaju članka. se obredi javno obavljati izvan crkve. Katolici su ov­dje, kao i u Beogradu i po madžarskim gradovima, imali okom XII stolj. Požega je politički svoju po­sebnu »Općinu (Communitas)« i općinsku i ekonomski centar za veći dio upravu koja je s odo­brenjem sultana vršila neke pravne T Slavonije. Tu je sjedište sandžaka koji poslove u korist katolika. obuhvaća pod­ručje od Save kod Broda do Drave kod Virovitice i Osijeka pa sve do Dunava kod U ovakvoj sredini rodilo se i odraslo u Požegi nekoliko Vukovara. Od 16.000 požeških stanovnika: muslimana fra­njevaca, veoma zaslužnih za kulturni život i političku ima oko 15.000, a katolika oko 1200. Katolička je ma­ svijest sla­vonskih katolika Hrvata u XVII stolj. Oni su hala u današnjem Vučjaku i dalje prema Jagodnjaku. Tu od veličkog franjevačkoga samostana učinili kulturni stoji i njihova crkva sv. Duha (danas crkva sv. Filipa i centar Slavonije. Od rođenih Požežana posebno su Jakoba). Oko 40 katoličkih obitelji jesu okretni trgovci, se istakla četiri biskupa: Antun Matić Po­žežanin, Ivan obrtnici, poslovno po­vezani s katoličkim trgovcima u Mihajlović Požežanin, Marin Ibrišimović Požežanin, Sarajevu, Banjaluci, Dubrovniku, Osijeku, Beogradu itd. Nikola Ogramić Požežanin, i dva biskupska generalna Cesta od Pleternice prema Brodu zove se Dubrovački vikara: Petar­ Nikolić Požežanin i Luka Ibrišimović drum, a cesta od Pleternice prema Svinjaru (Davor) i Požežanin. Oni se tako potpisuju da uz svoje ime rjeđe Banjaluci Horvatski drum. Trgovačke veze požeških stavljaju prezime, ali zato uvijek pišu: Požežanin (de Possega) što im po tadašnjem običaju služi kao prezime. Kad je započelo Ivanovo školovanje u Italiji i koliko je A tako su činili i požeški trgovci. tra­jalo, toga pouzdano ne znamo. Sigurno je da se on U ovoj raspravici želimo prikazati život i rad fra Ivana 1633 — 1635. nalazi u Perugi, a sve do 1637. u Italiji. U Mihajlovića Požežanina, a u prvome redu sve ono što Perugi se školovalo više slavonskih franjevaca. je on poduzi­mao da se u njegovu rodnom gradu Požegi G. 1633. fra Ivan je još mlad svećenik franjevac, ali osnuje latinska škola. ugle­dan i uvažavan kako u domovini tako u Rimu kod vrhovnog pogla­varstva Katoličke crkve. U to doba postojao je u Slavoniji spor zbog biskupijskih granica Fra Ivanova obitelj i njegovo između smederevačkog biskupa kao administratora školovanje u Italiji Srijemske biskupije i skradinskoga biskupa kao administratora Bosanske biskupije. Fra Ivan upravio Ivan se rodio u Požegi oko g. 1605. u trgovačkoj obitelji je iz Peru­ge Rimskoj kuriji pismo u kojem je prikazao Mi­hajlović. Otac mu se zvao Matej koji se rodio u raspoloženje sla­vonskih katolika prema pitanju pravoslavnoj vje­ri i oženio kao pravoslavac, a kasnije biskupijskih granica. Njegovo je pismo dobro djelovalo. je prešao u katoličku vjeru. Majka se zvala Janja rođena U Rimu se sastala komisija za rješavanje rečenog spora. Lučić, inače sestra biskupa fra Je­ronima Lučića. Biskup U toj je komisiji fra Ivan zastupao skradinskoga biskupa se rodio u Bosni, u okolici Vareša, a Ja­nja ili ondje ili fra Tomu Ivkovića. Spor je privremeno riješen tako u Požegi kamo se preselila jedna grana roda Lu­čić. U da je Srijem pripao smederevačkom biskupu, a ostala obitelji Mateja i Janje rodilo se petero djece: osim Ivana Slavonija bo­sanskom administratoru.* još su se dva sina (Stjepan i drugi kome ne znamo imena) G. 1636. fra Ivan se nalazi u Veneciji. Od mjeseca veljače školo­vala u sjemeništvu i postala franjevci, a drugi su se do srpnja pisao je odavle više pisama, čini se da se želio Izdvojene teme Izdvojene povijesne dali na trgo­vinu.* vratili u domovinu, ali mu to nije uspjelo zbog rata, kuge S obitelju Mihajlović stajao je uvijek u dobrim vezama ili koje druge nevolje. Imao je i namjeru poći u Rim što fra Jeronim Lučić. To mu nije bilo teško jer je duže mu je uspjelo.** 113 vremena službovao­ u samostanu u Našicama kao *Ondje, vol. 75, fol. 234, 235; vol. 310, fol. 18; vol. 400, fol. 623. gvardijan i propovjednik pa se odanle navraćao češće u **Ondje, vol. 12, fol. 199, 201, 208, 209; vol. 15, fol. 77, 89, 96, 101, Požegu. Kao ujak mogao je lako ut­jecati na svoje nećake 307, 308, 309 — 315. Ivana i Stjepana. Međutim upravo fra Lu­čić svjedoči da se za uzgoj spomenute dvojice braće u roditeljskoj kući mnogo brinuo drugi franjevac, fra Marko Bandini, ro­ Fra Ivanovo zauzimanje u Rimu dom iz Bosne (Skoplje). Ovaj je na početku XVII stolj. bio za osnivanje latinske škole u ge­neralni vikar bosanskog biskupa Franje Baličevića** i Požegi valjda za­jedno s njim duže vremena boravio u Požegi i Velikoj. Tako je mogao lako upoznati obitelj Mihajlović i Za boravka u Rimu g. 1637. rodila se u srcu fra Ivana veoma nadarenu braću Ivana i Stjepana. Vjerojatno je da Požežanina velika rodoljubna želja: kad se vrati u ih je preporučio za daljnje ško­lovanje u Italiji. domovinu, osno­vat će u Požegi školu za koju će *Arhiv Kongregacije De propaganda fide Rim, SOCG vol. 160, fol. ponijeti iz Rima knjige kao dar Rimske kurije odnosno 172 r. Kongregacije za širenje vjere (de propa­ganda fide). **Ondje. U tom smislu sastavio je i predao molbu u kojoj je tačno naznačio koje su knjige u budućoj požeškoj školi potrebne na­stavniku, a koje đacima. Što više, računajući na veći broj đaka, on je napisao i to koliko mu je od koje knjige potrebno primjera­ka da bi svaki đak u školi imao svoju knjigu kako bi se obuka mogla nesmetano odvijati. Povodom fra Ivanove molbe zabilježeno je u Arhivu Kon­gregacije De propaganda fide (Roma, Piazza di Spagna) pod sig­naturom SOCG vol. 397 fol. 103 r ovo:

Emin. e Rev. Sign.

Fra Giovanni da Possega Min. Oss. della Provintia di Bosna havendo compito li suoi studii, e volendo ritornar alla Patria, con animo di metter et ereger una scuola à Possega per instruir a gioventù nelle cose della gramatica et altre appartinenti alla conscientia, perche li sono necessarii libri, supplica l’ Eminenze loro à volerli far dare li sotto scritti che sa­rà l’ opera pia, et utile, e si pregarà Il. Sign. etc. Quas Deus etc.

Per Maestro Un Calepino Grande L’ epistole et orat. di Cicerone con li Commenti Un Nizolo, cioè Vocabulario Ciceroniano grande Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

Per li scuolari 114 Alfabetarii 100 Donati 100 Gramm-e d’ Emanuele 100 Epistole famil. di Cicerone 100 Dittionarii Cireroniani 100 Psalterii piccoli 100 Calepini piccoli detti Calderini 100 Una mezza risma delle figurine per dispensar alli ragazzi quando imparano la dottrina Christiana.

Na rješenju molbe stoji napisano: Libri per la scuola rječnika, 30 malih psaltira i 2 mala latinska rječnika.* di Possega. Knjige su doduše sve nabrojane, ali je broj Fra Ivan Mihajlović Požežanin, po svemu se čini, rečene primjeraka po­jedine knjige smanjen. Zato je fra Ivan je knjige preuzeo i dopremio u Požegu, i to u ljetu g. ponovio molbu u kojoj je tražio nešto manje knjiga 1637. Njegova je zacijelo namjera bila da osobno otvori negoli u prvoj molbi: 50 Donata, 50 Emanuelovih latinsku školu u Pože­gi u jeseni g. 1637. i da bude u njoj gramatika, 20 Ciceronovih epistola, 30 ciceronskih prvi nastavnik. U isto su vri­jeme sličnu školu vodili isusovci u Pečuju, a nekoliko godina pri­je toga isusovci U ljetu 1638. Lučić i fra Ivan Mihajlović nalaze se opet u u Beogradu. Bosni, u sutješkom samostanu. Lučić piše Kongregaciji *Ondje, vol. 397, fol. 103, 104, 153, 156. Na drugom primjerku za širenje vjere i moli da bi fra Ivan bio potvrđen kao fra Ivanove molbe mjesto »scuola« piše: un studio d’ humanita; o njegov generalni vi­kar. Na biskupovu želju franjevački knjigama kaže: ne havendo delli libri; moli uvezane knjige jer ih (u prvaci, sakupljeni 14. kolo­voza 1638. u Olovu, daju Požegi) nema tko uvezati. vrlo pohvalnu izjavu o fra Ivanu i prepo­ručuju ga za svaku crkvenu i redovničku službu: Nos infrascripti ... fidem facimus ... qualiter Adm. R. P. fratrem Ioannem Teške prilike i zaduženja u Michailovich de Posega Bosnensem ... Episcopi franjevačkoj provinciji Bosni Drivastiensis Vicarium Generalem, sacerdotem, sacrae Srebrnoj remete Fra Ivanov plan Theologiae lectorem, et concionatorem celeberrimum, religiosum, bonum, probum, honestum, et exemplarem, Upravo u ljetu 1637. vladale su teške prilike u virtutibus polentem scimus, et cognoscimus, atque franjevačkoj provinciji Bosni Srebrnoj. Turci su progonili a catholicis parentibus nempe Domino Mattheo franjevce i uplitali se u upravu njihove provincije, a sami Michailovich, et Domina Agnete, legitimo matrimonio franjevci bili su među sobom nesložni. Na franjevačkom coniugatis natum, et procreatum: et in hac nostra kapitulu (skupštini) u Olovu izab­ran je za provincijala Provintia bene visum, et recognitum; atque ad omnia fra Marijan Maravić, zbog turskog pritiska, a poslije officia, tam ecclesiastica, quam Religionis aptum, et toga na sastanku u Velikoj fra Ivan Drnišanin. Važnu je idoneum, nec ullo crimine viciatum, immo pro hac ulogu igrao tada kustos provincije fra Marin Ibrišimović nostra Pro­vintia: summe utilem, necessariumque Požeža­nin. Ovakve su prilike poremetile plan fra Ivana. habemus.*** Izdvojene teme Izdvojene povijesne Mjesto u Pože­gi, njemu su poglavari povjerili službu *Ondje, vol. 157, fol. 229 r. kapelana i učitelja škole u Sarajevu. On je u Sarajevo **Ondje, Visite e Collegi, vol. 17, fol. 178 — 181. došao i bio pripravan prihvatiti on­dje službu. Međutim, ***Ondje, SOCG vol. 157, fol. 283 r. 115 kustos Ibrišimović, iako zemljak, nije bio sklon fra Ivanu pa je mu spriječio preuzimanje službe u Sarajevu.* Fra Ivan ostaje tajnik i generalni vikar biskupa Lučića U jeseni 1637. boravi fra Ivan u samostanu u Sutjeskoj sve do jeseni 1639. Dana 3. listopada t. g. imenovan je uz svoga ujaka fra Jeronima Lučića, biskupa Drivasta novi bosanski biskup, fra Toma Mrnavić, koji uzima sebi i apostolskoga administratora Bosne. Bolešljiv i za tajnika fra Stjepa­na Mihajlovića Požežanina. Tako je nemoćan biskup uzima svoga nećaka najprije sebi za prestala služba biskupa Lu­čića u Bosni i, naravno, služba tajnika, a kasnije za generalnog vikara. U listopadu t. fra Ivana u Bosanskoj biskupiji. g. polazi biskup Lučić na kanonsku vizitaciju i kriz­mu Fra Ivan Mihajlović, željan rada, moli 1640. Kongregaciju u Slavoniju, a prati ga fra Ivan. Obišli su zajedno župe za širenje vjere da njega i fra Marijana Milotića iz Soli Dragotin, Selce, Podgorač i Našice, a onda su došli u (de Salina, Tuzla) pošalje kao misionara u župe Garčin, Požegu i tu se zadržali četiri mjeseca od prosinca 1637. Dragotin i Selce te u Podravinu gdje su katolici izmiješani pa do travnja 1638. O njihovu boravku u Požegi sačuvan s kalvinima. Ova fra Iva­nova želja ili nije uvažena ili je je dosta iscrpan izvještaj, ali nema riječi o požeškoj on od nje odustao.* latinskoj školi. U travnju 1638. vizitacija se nastavlja, najprije u Velikoj i dalje po Slavoniji, a onda u Bos­ni, u Banjaluci.** Fra Ivan kao nastavnik gimnazije Fra Ivan Mihajlović ostaje u Velikoj kao nastavnik u Velikoj i kobno imenovanje za gimna­zije sve do 1643., u svemu oko tri godine. prizrenskog biskupa Razumije se samo po sebi, kroz to vrijeme dolazi češće u Požegu radi veze s rodnom kućom, roditeljima, braćom G. 1640. fra Ivan dolazi u Veliku i tu postaje nastavnik u i požeškim trgovačkim obiteljima. Kad je na početku školi koju suvremenici zovu gimnazijom. Dokumenti o fra g. 1643. bečki papin nuncij i ujedno papin vizitator Ivanu kao nastavniku govore vrlo pohvalno. »Hoc anno Jakob Boncarpi, biskup Himerije, najavio svoj dolazak u florebat gymnasium conventus Velicensis in Slavonia, Veliku i Požegu, braća fra Ivan i fra Stjepan Mihajlovići, magistro P. Ioanne Mihailovich a Posega, viro erudito, pio, za­jedno s požeškim trgovcima katolicima pobrinuli su et rerum gerendarum dexteritate claro, qui dein ad sedem se za vizitatora. Od turskih su vlasti ishodili za njega Prizrensem postulatus fuit; alumni erant 40«.** potrebnu propusnicu (»salvo condotto«) i osigurali Nema podataka o tome da li se fra Ivan kao nastavnik mu pratnju sve od Komorana, pre­ko Budima i Osijeka u Veličkoj gimnaziji služio knjigama, dobavljenim do Požege. Mons. Boncarpi gostoljubivo je primljen u iz Rima; da li su Veličku gimnaziju polazili i sinovi Požegi i Velikoj kako se to vidi iz njegova pisma, da­ požeških obitelji koji nisu ima­li namjere stupiti u tiranog u Velikoj 20. veljače 1643. i poslanog Rimskoj duhovni stalež, nego postati što obrazovaniji trgovci i kuriji. U tom pismu posebno hvali i preporučuje fra obrtnici; da li je fra Ivan uz nastavničku službu u Veli­koj Ivana. Spominje kako je donio dvije papine bule koje će učiteljevao također i u Požegi za koju je u Rimu knjige predati osobama kojima su upravljene. tra­žio i dobio. Iz sačuvanih mnogobrojnih pisama fra Boncarpi se zadržao u Velikoj i Požegi oko tri mjeseca Ivana vidi se da je on bio protiv svoje volje, silom prilika, da bi izvidio ovdašnje vjerske prilike, a zatim je otišao zapleten u borbu koja je zapravo vođena protiv njegova prema Srijemu i Beogradu. Vjerojatno je da je ovom Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija ujaka, biskupa Lučića. On često piše o sebi i crkvenim prilikom predao fra Ivanu bulu kojom se on imenuje prilikama u Slavoniji i Bosni, ali se nigdje i nikada ne prizrenskim biskupom.* 116 ispričava zašto u Požegi ne vrši nastavničku službu. On Kako je prizrenska biskupija bila siromašna i nije mogla se i opet (1642.) želi povući i postati običan misionar u uzdržavati svoga biskupa, morao je Matej Mihajlović, Slavoniji, Ugarskoj ili Srbiji, iako ima lijepih i priznatih otac fra Ivana, osigurati svom sinu biskupu život. Kod nastav­ničkih sposobnosti. Moramo dakle zaključiti općinske uprave požeških katoličkih trgovaca sastavljena iz sačuvanih, pris­tupnih dokumenata da je fra Ivan je u tu svrhu posebna isprava kojom otac Matej predaje Mihajlović Požežanin imao nam­jeru osnovati u gradu svome sinu u Požegi vinograd, neke oranice i livade. Požegi latinsku školu i primio je za nju u Rimu knjige, ali Isprava je oštećena, pa je donosimo u izvatku: nismo sigurni da je on ili tko drugi doista ovdje tu školu In Dei nomine. Amen. Mense Iunii die 12 Anno osnovao i u njoj službovao. Sigurno je da je učiteljevao Domini Nostri Iesu Christi (1643). Coram publicis u Velikoj, a vjerojatno da se ondje služio poklonjenim Personis et Iudicibus ordinariis civitatis Posseghe knjigama. Inače se zna da je dosta požeških građana ... et Magniticus Dominus Mattheus Mihailovich de trgovaca poznavalo talijanski jezik, a po koji i latinski.*** civitate ... mihi Bartholomeo Bratcich Illustrissimi *Ondje, vol. 401, fol. 503 r. q. b. m. Domini Episcopi... ad presens Illustrissimi **Jelenić Julijan, Latinske škole Bosne Srebreničke, Godišnjak et Reverendissimi Episcopi Himerie notasus ... sveučilišta u Za­grebu 1924/25 — 1928/29, str. 35. cognitus ... ***Latinska škola u samostanu u Velikoj spominje se u raznim Potpisali svjedoci: D. Haggi Marco Lalich ... Cattich, dokumentima to­kom XVII stolj. God. 1639. biskup fra Jeronim Lučić D. Stephano Ispano, D. Mariano ... civitatis Posseghe, svjedoči da se ta škola uzdržava prihodima četiriju župa: Požega, et iudici­bus ... Ego tamen Bartholomeus Bratcich ... et Ratkov Potok (Ratkovica), Garčin i Dragotin. Arhiv Pro­pagande, kao confeci hoc instrumentum ad instantem ut supra.** gore, SOCG vol. 157, fol. 254; vol. 164, fol. 139 v. U ljetu ili jeseni 1643. otišao je novoimenovani u svijetu. Obuka je trajala u svemu tri godine. Prve se prizrenski biskup fra Ivan Mihajlović Požežanin u svoju godine usavršavalo čitanje. Za to su služili »alfabetarii« prizrensku biskupi­ju. Ondje je ubijen s razloga koji se ili table, a početnici su se zvali »tabulisti«. Kao pomoć nikada nije mogao ustano­viti. Ivanova su braća dolazila kod čita­nja upotrebljavali su se psaltiri. U drugom se iz Požege u Makedoniju, pa iako u dobrim odnosima s razredu učila latinska gramatika prema glasovitom turskim vlastima, nisu mogla ništa saznati. I Rimska je piscu Emmanuelu Alvarez-u, isusovcu iz Portugala, kurija poduzimala istragu, ali bez koristi.*** Fra Ivan je koji je oko g. 1573. izdao prvo izdanje svo­je latinske vjerojatno žrtva fanatičke mržnje nekog muslimana. gramatike. Tom su se knjigom đaci služili barem jedno­ *Ondje, SOCG vol. 179, fol. 57 — 64, 72, 73, 79, 80, 96. cijelo stoljeće. Po Donatovoj knjizi, iz koje se također **Ondje, fol. 106, 113. — Ondje, Acta fol. 15, fol. 244 v, 409 v. tada učilo, drugoškolci su se zvali donatisti. U trećem su ***Ondje, SOCG vol. 93, fol. 108; vol. 127, fol. 75, 76, 78. — Acta vol. razredu đaci čitali Ciceronova djela i služili se latinskim 16, fol. 64 nr. 37. rječnicima. U doba fra Ivana Mihajlovića velička je škola, kao što smo rekli, imala 40 đaka. Sakupljeni su bili iz raznih Što možemo zaključiti o krajeva: iz Po­savine, južne Ugarske i Srbije. U isto postojanju latinske škole u vrijeme školovalo se u Na­šicama desetak đaka, možda u Požegi? filozofiji i teologiji.* Velička latinska škola bila je svakako dobra pomoć i po­ Iz prikupljenih brojnih dokumenata koji se odnose na ticaj da u Požegi tokom XVII stolj. proradi i djeluje bar tur­sko vladanje u Slavoniji nismo mogli kao sigurno osnovna škola. To dokazuje opća pismenost požeških utvrditi da je u sredini XVII stolj. postojala u Požegi trgovaca u XVII stolj.: svi oni pišu tada uobičajnim Izdvojene teme Izdvojene povijesne latinska škola ili gimnazija. Teško je i zamisliti da pismom — bosančicom, a ne­ki i talijanski. bi velički franjevci u isto vrijeme mog­li u ono doba *Ondje, SOCG vol. 124, fol. 43. Fra Ivan spominje i svoju službu uzdržavati dvije latinske škole u razdaljini nešto više od propovjednika u prostranoj veličkoj crkvi gdje se na nekom kamenu 117 deset kilometara. Za Požešku je kotlinu svakako važno nalazi uklesan natpis koji svjedoči da je ta crkva građena prije 600 postojanje veličke latinske škole za koju možemo mirne godina. duše re­ći da je preteča kasnije isusovačke gimnazije u Požegi. Da nisu isusovci g. 1699. osnovali u Požegi svoju gimnaziju, sigurno je da bi franjevci svoju školu iz Velike prenijeli u Požegu, oslobođenu od Turaka, i usavršili je prema suvremenim potrebama. Uosta­lom, poznata je stvar da su franjevci, poslije odlaska isusovaca iz Požege, ne doduše odmah, nego nakon stanovitog vremena, preuzeli Požešku gimnaziju i u njoj učiteljevali dugi niz godina (1828. — 1864.). Iz gore nabrojenih knjiga koje je fra Ivan Mihajlović Po­ žežanin donio iz Rima u Požegu ili Veliku za požešku ili veličku školu, zatim iz literature o franjevačkom školstvu, možemo lako zaključiti kako se odvijala nastava u veličkoj latinskoj školi. Ško­la je djelovala jednako kao i u drugim franjevačkim samostanima­ u Bosni i dalje Pedeset i pet tisuća učenika Požeške gimnazije*

Antun Petković

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom najrazvi­jeniji tip općeobrazovne srednje škole, pa je njen 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. rad usko ve­zan za odgoj generacija i kulturnu prošlost i Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 11-20. sadašnjost ovoga grada i cijele Slavonije. *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka. Dokumenti s popisima i brojnost učenika po razdobljima U životu i razvitku svakoga naroda imaju škole vrlo značaj­nu ulogu. Kao institucije za odgoj i obrazovanje Broj učenika koji su prošli kroz predvorje znanja ove omladine i najelementarniji i najpristupačniji nosioci us­tanove nije malen. U dobroj i rijetko sačuvanoj prosvjete i kulture one pružaju mladim generacijama dokumentaciji u arhivu škole naći ćemo popisana osnovna znanja iz područja nauke, razvijaju sposobnost imena, prezimena, opće gene­ralije i uspjeh od 55.716 mišljenja i uz ostale faktore odgoja obliku­ju osnovne redovnih učenika.* A nisu to svi! Mnogi su završili crte ličnosti. Naučnim sadržajem nastave djeluju školu kao privatni učenici, a u ovom broju nisu ni oni na formiranje svijesti i nazora na svijet, a estetskim, koji su polazili pripremne razrede (parvistae maiores i humanistič­kim, zdravstvenim i radnim odgojem parvistae minores) u prvih pedeset godina života škole. osposobljavaju pojedine ge­neracije za život prenoseći * Broj pojedinih osoba koje su se školovale u Gimnaziji smanjio bi Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija iskustva starijih pokoljenja, i istovre­meno podižu se otprilike za jednu petinu od gornje cifre koliko je puta razmjerno kadrove koji će u novim životnim uvjetima i na no­ jedno te isto lice ulazilo u sta­tistiku u toku pohađanja pojedinih 118 vim iskustvima stvarati naprednije društvene forme i razreda škole. shvaćanja. Razvojem društva i napredovanjem nauke i tehnike Ovamo valja pribrojiti i 581 studenta filozofije i škola sve više služi unapređivanju privrede, stvara njene moralne teologije koliko ih je završilo ova dva fakulteta stručne nosio­ce i time povratno utječe na društvenu Academiae Poseganae za njezina opstanka uz Gimnaziju sredinu u kojoj se razvi­ja i od koje zavisi. Svojom od 1760. do 1776. godine. odgojnom funkcijom kao društvenom pojavom škola se ne može odvojiti od općeg ekonomskog i kul­turnog Podatke o učenicima pružaju slijedeći dokumenti: razvoja, pa zato sublimirajući najprogresivnije tendenci­ je okoline u kojoj djeluje, ona svojim nastavničkim i MATRICULA STUDIOSORUM 1725 — 1837/38., učeničkim snagama daje neposredan prilog općenitom knjiga for­mata 22/34 cm uvezana, nepaginirana sadrži razvoju te zajednice. latinskim jezikom ru­kom pisan popis đaka po razredima Nije čudo stoga da od najstarijih vremena svi društveni za sve godine osim 1735, 1743, 1744. i 1811. Na početku sis­temi teže oko odgoja svoje omladine, osnivaju škole svakog godišta navedeni su profesori i direktori škole i tako stva­raju prosvjetne centre i rasadnike kulture s naznakom razreda u kojima su predavali, odnos­no jednoga kraja ili po­krajine. kasnije predmeta koji su obučavali. Od godine 1756. I grad Požega je jedan od malobrojnih gradova naše do­ nalazimo i ocjene iz vladanja i općeg uspjeha, a od movine u kojoj već treće stoljeće opstoji gimnazija kao 1773. uz ovo još mjesto odakle je đak, stalež i domovinu kao napr. civis Poseganus, libertinus, nobilis, plebejus, I kroz to vrijeme broj učenika veoma varira. Od 126 u Sclavo, Croata, Licanus, Carniolus, Bohemus i sl. go­dini 1842. do 24 u godini 1849. Opet godine rata! Od Ukupno je u knjizi zapisano 10.060 imena učenika godine 1848. podaci su pisani hrvatskim jezikom. Evo gimnazije­ i 581 ime studenta teologije i filozofije. Ako što o tome kaže zabilješka na uvodnom mjestu te godine: bismo ovom bro­ju dodali i učenike koji su pohađali gimnaziju od godine 1699. do 1725, a prema podacima »Godine 1848/49. kanogod u nijednoj cile domovine dr Tome Matića u brošuri: »Isusovačke škole u Požegi«, naše Gymnasii tako ni u ovoj Požežkoj (što se od stolitja u prvoj 1699. godini bilo ih je više od 30, a broj je i dalje dogodilo nije),­ nisu škole deržane bile poradi domaćeg rastao, to bismo za tih 25 godina prije popisa MATRI- građanskog rata, koi je, kako će jurve historia obširno CULE mogli uzeti bar još tisuću gimnazijalaca kojima pripovidati, strahovito bisnio. ne znamo imena. — Dopušteno je ipak bilo, da oni đaci, koji bi posebno Gimnazija do 1807. godine po tadašnjoj naučnoj osnovi koju školu izučili, javnom se izpitu podvrći mogu. — ima pet razreda, tri gramatička i dva humanistička, a Posli malo vrimena i to je od naše domaće vlade t. j. broj učenika iz godine u godinu prilično varira. Najviše Banskoga Vića naloženo da se koliko je moguće svi ih je u svim razredima ukupno 159, i to godine 1756, Nauci u narodnom ilirskom jeziku odsele pridaju, i a najmanje godine 1740, kada su rat­na vremena i kuga svako službeno dopisivanje u njemu vodi«. prorijedila stanovništvo, i školu te godine po­hađa svega 24 učenika. Pod istim naslovom na koricama u trećoj su knjizi uvezani katalozi I — VI razreda s nazivom C. K. IMENICI KR. ŠESTORAZREDNE GIMNAZIJE GYMNASIA POŽEŽKA — IMENIK perve, odnosno POŽEŠKE OD G. 1838/39 — 1850/51. naslov je kasnije druge, tretje, četvrte i pete učionice te šeste latinske Izdvojene teme Izdvojene povijesne ispisan na koricama druge uvezane također latinskim učionice za školsku godinu 1851/52. U kaligraf­ski rukom jezikom i rukom pisane knjige formata 29/43 cm u kojoj iscrtanim rubrikama za svakog učenika na jednom lis­ su na nepaginiranim listovima za svakogodište imena tu nalaze se podaci ispisani hrvatskim jezikom, a sadrže 119 nastavnika i đaka po razredima; sada ih je šest — četiri generali­je na gornjoj strani lista, a ispod toga su rubrike gramatička i dva humanistička. Pored prezimena i imena po predmetima ispunjene nazivom predmeta i opisnim navodi se starost učenika i mjesto rođenja, narodnost te ocjenama te karakteristi­kom učenika. uspjeh u I i II semestru i koje mjesto po rangu zauzima taj učenik u razredu. Ocjena je posebno iz vladanja, IMENICI KR. NIŽE GIMNAZIJE POŽEŽKE U G. posebno iz vjeronauka, a posebno zajednička iz ostalih 1852/53. — 1854/55. naslov je na koricama četvrte predmeta. knjige u kojoj su uve­zana tri godišta Imenika učenika, Interesantno je odakle su sve rodom požeški đaci u to sada već na štampanim tiskanicama za svaki razred. vri­jeme. Navest ćemo neka mjesta i pokrajinu kako Naziv im je C. K. doljna Požežka gimnasia — Imenik I je zapisano: Posega, Kuttievo, Daruvar, Lipovljane, odnosno II, III i IV učionice. Uz generalije su i rubrike Sirach, Snegavich, Brodium, Petrovaradinum, Pakrac, s predmetima i opisnim ocjenama za I i II poletje. U Neo-Gradisca, Esekinum, Sibin, Vukovar, Vucsin, školskoj godini 1854/55. podaci su ispunjeni njemačkim Verocza, Svinjar, Orahovica, Megjurich, Pleternicza, jezikom iako je tiskanica štampana hrvatskim jezikom. Diakovarinum, Vinkovcze — sve Slavonita, ili Zagabria, Tiskanice su štampane u Zagrebu. Pazarichte, Reg. Otocsiense — Croata, zatim Dalmata, Bosnita, Hungarus itd. Dalje slijedi knjiga istog formata s uvezanim katalozima za godine 1855/56 — 1857/58. Tiskanice i podaci su na njemačkom jeziku. Tiskanica nosi naslov: učenika po vladanju i marljivosti. Razredi imaju po više GYMNASIUM IN POŽEGA — KA­TALOG DER . . . odjeljenja, a broj polaznika raste, te godine 1950. postiže KLASE VOM SCHULJAHRE . . . Tako je to i za škol. svoj maksimum od 1197 učenika u svih osam razreda. godine 1868/59 — 1860/61. Tek treba primijetiti da su na nje­mačkoj tiskanici podaci u toj knjizi u katalogu za Prva učenica i njeno ime zabilježeno je škol. godine 1860/61. ispu­njeni hrvatskim jezikom. 1904/5. Polagala je ispit za prvi razred kao privatan đak. Po jednu odnos­no dvije do tri učenice naći ćemo Od godine 1861/62. slijede katalozi na tiskanicama i u godinama 1908/9. i dalje do 1914/15, ali samo štampa­nim na hrvatskom jeziku i tako su ispisivani. kao hospitante, a razred polažu privatno. Do toga Uvezani su najčeš­će po dvije školske godine u jednu vremena kao redovni učenici mogli su se upisivati i knjigu, a od 1866/67. svako je godište u jednoj knjizi. polaziti gimnazije samo muškarci. Djevojke koje su Naslov im je: IMENIK ILITI KATA­LOG . . . RAZREDA željele pohađati sred­nju školu mogle su se upisivati u ŠKOLSKE GODINE . . . Kasnije im je naslov Glavni Ženski licej odnosno kasnije žensku realnu gimnaziju katalog. u Zagrebu. Od školske godine 1915/16. priliv učenica je već masovniji, mahom su to učenice koje su za­vršile U tim godinama kreće se broj učenika oko 100, a od Nižu odnosno prešle nakon polaganja ispita iz Više godine 1871. povisuje se postepeno broj razreda na djevo­jačke škole u Slav. Požegi. Tek od škol. godine osam i škola je od 1874. sve do 1925. godine klasična 1917/18. dopuš­teno je i ženskoj omladini da se upisuje osmorazredna gimnazija, a uku­pan broj učenika kreće i polazi gimnaziju uz is­te uvjete kao i muškarci tj. kao se od 150 do 400. redovni učenici. Uvođenjem koedukacije broj učenica iz U to vrijeme Požeška gimnazija je jedina škola te vrste u godine u godinu raste te se pomalo izjednačuje­ s brojem Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija cijeloj srednjoj i zapadnoj Slavoniji. Pohađaju je najviše muškaraca, a odskora ga i premašuje. učenici s teritorija nekadašnje Županije požeške koja je 120 obuhvaćala ko­tare Požegu, Brod, Novu Gradišku, Pakrac, Školske godine 1955/56. odvajaju se niži razredi iz sastava Daruvar i Novsku. Po zavičaju i mjestu stanovanja gimnazije i pripajaju osnovnoj školi. Te godine, naime, roditelja naći ćemo učenika ne sa­mo iz ovih mjesta i dolazi i u Požegi do osnivanja narodne osmogodišnje njihove okoline nego i iz ostalih krajeva Sla­vonije kao i iz škole prema Zakonu o narodnim školama iz 1951. godine gornje Hrvatske, Istre, Bosne i Hercegovine pa i dalje iz kojim se uvelo obavezno osmo­godišnje školovanje za štajerske, Češke i Ugarske. Tome je svakako pridonosilo svu omladinu. Gimnazija ima tada samo više razrede V i to što je u Požegi već od godine 1835. postojala Požeška do VIII, koji od škol. godine 1959/60. dobivaju na­ziv I kolegi­ja — nadbiskupski orfanotrofij kao đački dom u do IV razred. Broj učenika je tada razmjerno manji i u kojem je bilo na stanu, hrani i podučavanju do stotinu ova četiri razreda iznosi 380 do 500 učenika pa se svake pitomaca iz raznih kra­jeva. godine penje, jer je sve veći priliv polaznika u gimnaziju. Po socijalnom sastavu učenici gimnazije u to doba su U ovoj 1969/70. go­dini Gimnazija ima 21 odjeljenje, i to najvi­še djeca činovnika, obrtnika, trgovaca, slobodnih šest odjeljenja I razreda, pet II, pet III i pet IV razreda s profesija, selja­ka i radnika. ukupno 712 učenika, od kojih 268 muških i 444 ženskih. Od godine 1925. do 1956. škola je osmorazredna realna U ovom golemom broju učenika Požeške gimnazije gim­nazija, i svako godište ima uvezan svoj Glavni od nje­na osnutka 1699. godine do danas nalazimo imenik (kasnije Upisnicu, Glavnu knjigu), a podaci su impozantan niz ime­na ljudi kasnije istaknutih učenjaka i uneseni prema tiskanicama toga vremena, uglavnom umjetnika, znanstvenih i kulturnih radnika, pripadnika su to generalije i predmeti s ocjenama te karakteristika svih zvanja i poziva čija je uloga u javnom životu i u kulturnom i materijalnom usponu ne samo hrvatskog našem kraju koje su obilazile sela pružajući mogućnost naroda nego i cijele jugoslavenske zajednice bila veoma posuđivanja knjiga i druge štampe stanovnicima izvan znatna i svestrana, pa je i to jedan dio doprinosa grada. gimnazije historijskoj ulozi grada Požege koju kao jak Sve do I svjetskog rata pucanj topa u 12 sati sa zvjezdar­ kulturni i prosvjetni centar Andrija Jambrešić u svom nice na krovu stare zgrade gimnazije oglašavao je rječniku »Lexicon latinum... « Zagreb 1742, naziva građanima tačno vrijeme, a već od 1888. godine vrše glavnim gradom Slavonije. i bilježe profesori i đaci promatranja na gimnazijskoj meteorološkoj stanici. Jedan od pr­vih radio-prijemnika u Požegi izradila je grupa maturanata 1925. godine u Mnogobrojne i raznovrsne okviru nastave fizike, a članovi prirodoslovne sekcije izvannastavne aktivnosti – iz­rađuju 1936. epidiaskop i na sastancima sekcije prate tradicija škole svoja pre­davanja projekcijama. I danas sudjeluju učenici gimnazije u pok­retu »Nauku mladima« uključujući Rekosmo jedan dio doprinosa, jer ako prolistamo i se u suvremena tehnička do­stignuća u fizici, kemiji, ostale dokumente iz života i rada nastavnika i učenika biologiji, matematici i astronomiji, a mno­gi su od njih gimnazije kao što su: HISTORIA MEMORABILIA na republičkim natjecanjima osvojili zapažene nagrade. IN GYMNASIO POSEGANO EXIBENS 1773 — U Gimnaziji postoji i najstarija BIBLIOTEKA grada koja 1820. zatim LIBER SECUNDUS HISTORIAE REGII kontinuirano radi. Nabavljanje knjiga za nju spominje MAJORIS GYMNASII POSEGANI 1820 — 1852, se već 1725. godine, ona se popunjuje do danas služeći LJETOPIS GIM­NAZIJE od 1852. i dalje te štampane školi i građanima sa svojih 15.000 knjiga nastavničke i godišnje IZVJEŠTAJE i osta­la arhivalija, vidjet ćemo da učeničke knjižnice među ko­jima su i mnogi rariteti. Izdvojene teme Izdvojene povijesne je škola, ne odvajajući se od općeg socijalno-ekonomskog U svom djelu »Požeški đak«, jednom od prvih hrvatskih i idejno-političkog razvoja društva, u sva­kom razdoblju ro­mana, Miroslav Kraljević slika svoje sugrađane i njihov svoga opstanka uspješno vršila svoju ulogu ne sa­mo kao život na koncu 18. stoljeća. Mnogi od njih završavaju 121 institucija obrazovanja nego i kao ishodište svih napred­ gimnaziju i ostaju kod kuće da uče zanat. Požega dobiva nih nastojanja požeške omladine i građana. tako kadar obrazovanih obrt­nika koji uspješno utječu Mnogim naučnim radovima štampanim u godišnjim na podizanje ekonomskog standarda i kulturnog nivoa škol­skim Izvještajima istakao se niz njenih profesora građanstva. Majstor Jozo pribiva s velikim odušev­ i nastavnika. Mnogi su radili kao pisci i pjesnici. Rad ljenjem završnoj školskoj svečanosti gimnazije, tu su i se očitovao i u vršenju ostalih kompleksnih zadataka ostali odlič­nici grada, a on uživa što mu je sin najbolji oko svakog progresa društva. Već se osnivači škole đak i kao takav oda­bran da drži svečani govor. isusovci spominju u najranije doba kao sabira­ U analima se već od 1725. godine spominju takve či lijekova, apotekari i liječnici. Ljekovito i drugo bilje deklama­cije, recitacije i disputacije koje su učenici držali Požeške kotline proučavaju, sabiru i čuvaju u herbarima na završetku školske godine ili uz posjete odličnika gimnazije njeni nastavnici i đaci i danas. gradu i školi. Između dva rata profesori gimnazije kao članovi Srednjo­ školske ekstenzije rade na prosvjećivanju naroda držeći Prva KAZALIŠNA PREDSTAVA u Požegi također je popular­na naučna predavanja u gradu i okolini. Oni su vezana uz život i rad gimnazije i njenih đaka kao prvih suradnici i ruko­vodioci mnogih društvenih organizacija kazališnih ama­tera. Đačke predstave i slične priredbe i nosioci novih tekovina nauke i tehnike. Istakli su se i održavane su uz razne vjerske i školske svečanosti, osnivanjem i rukovođenjem »knjižnica­ selica«, prvih u pribivali su im mnogi roditelji i gra­đani. Sadržaj im je bio iz biblijske povijesti, zatim razne legen­de, a kasnije 1926/27) list »Slavonac« 1908 — 1912, zatim »Pokušaji« su se prikazivale i komedije i drame domaćih i svjet­ 1906 — 1908, »Zora« 1891. i književno omladinsko skih autora. Opis takve jedne priredbe iz godine 1808. društvo »Zvijezda«. Li­kovna sekcija sudjeluje u okviru nalazimo u pripovijesti »Golijat« Josipa Eugena Tomića. Omladinske organizacije na izložbama­ omladinskih Prva predstava održana­ je 1715. godine, a u citiranom radova, a dramska okuplja velik broj uče­nika i učenica djelu dr T. Matića nalazimo naslove 56 prikazanih priređujući u gradu i okolini zapažene kazališne drama. Tradicija se nastavlja i kasnije kroz sve vrijeme predstave i recitale. Mnogi su gimnazijalci članovi do danas, a vezana je obično uz rad literarnih đač­kih Omladinske scene pri Gradskom amaterskom kazalištu, društava i dramskih sekcija. S amaterima su sudjelovali Hrvatskog pjevačkog društva »Vijenac« i dr. MUZIČKI I PJEVAČKI ZBOROVI koji se također spominju u gim­naziji već u prvoj polovini 18. stoljeća. Učenici Požeške gimnazije bili su protagonisti i Takva je uspješna manifestacija­ zabilježena potkraj mnogih drugih pokreta i rodoljubnih akcija u gradu i I svjetskog rata kada je u parku Grabriku prikazana okolini. Podmladak Jadranske straže, osnovan 1934. Gundulićeva »Dubravka«, ženske uloge, jer nije bilo u godine, gajio je ljubav prema na­šem moru i prirodnim to doba u gimnaziji učenica, glumile su i pjevale »za­ ljepotama te propagandi i obrani Jadrana.­ Podružnica moljene gospođice«, kako je to zapisano 1916. godine i Ferijalnog saveza omogućivala je učenicima pu­tovanje kod prika­zivanja Moliereovih »Kaćiperki«. i upoznavanje domovine i međusobno zbližavanje i zbrinjavanje učenika turista iz svih krajeva naše zemlje. Uz pjevačke zborove spominju se TAMBURAŠKA Kolo Trezvene­ mladeži »Sloga« vodilo je borbu protiv DRUŠTVA »Bisernica« i »Osvit« koja sudjeluje već alkohola i njegova štetnog utjecaja na ljude grada i sela. od 1888. godine ne samo na internim priredbama Omasovljenje FIZIČKE KULTURE, možemo slobodno Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija škole nego i na ostalim kulturnim ma­nifestacijama reći, vršeno je preko gimnazijske omladine, u ranije požeških ustanova i društava kao na proslavama što vrijeme jedinih starijih srednjoškolaca u Požegi. Tjelesni 122 ih priređuje Narodna čitaonica, Hrvatsko pjevačko odgoj sistematski se pre­daje u ovoj Gimnaziji od školske društvo »Vijenac«, požeška ženska društva, Crveni Križ godine 1910/11. Uz obligatne gimnastičke­ vježbe godišnji i ostali. U škol­skim godišnjim Izvještajima između dva Izvještaj iz te godine spominje da »mla­dež uvelike goji i rata spominje se kao nosilac kulturno-umjetničkog omiljelu igru nogomet. Za nogometno igralište ustupilo rada u gimnaziji Jugoslavensko srednjoškolsko je Gradsko poglavarstvo zavodskoj mladeži zemljište kraj udruženje »Štrosmajer« sa svojim sekcijama: glaz­ Orljave na Ciglanama gdje se mladež vježba i održava benom, diletantskom, šahovskom i prirodoslovnom. svoje utak­mice«. Kada je gimnazijalcima zabranjeno U glazbenoj sekciji udružen je rad pjevačkog zbora i kasnije igrati i nastu­pati u građanskim nogometnim gudalačkog orkestra. Crk­veni pjevački zbor imao je uz klubovima, osnivaju oni odmah poslije I svjetskog rata ostale sekcije i Podmladak Crve­nog Križa. Danas djeluje svoje vlastito društvo »Celeritas«. Uz no­gomet bave se tamburaški zbor i jazz-sekcija u okviru Omladinskog tenisom, a zimi sklizanjem na uređenom sklizalištu na kulturno-umjetničkog društva gimnazije »Nada Dimić« Ratarničkoj livadi, danas su tamo bazeni Plivačkog klu­ koja ima i svoju literarnu, recitatorsku, dramsku, ba. »Celeritas« se kasnije spominje i kao sportska sekcija likovnu i pjevačku sekciju. Literarna sekcija prigodom Podmladka Crvenog Križa, a gaji nogomet, ping-pong, proslave Dana ško­le izdaje svoj list »Odjek« nastavljajući biciklistiku i amatersko fotografiranje. tradiciju ranijih genera­cija koje su školske godine 1919/20. izdavale također list »Odjek«, dok se prije I radni je odgoj zastupljen već u ovo doba. U ručnoj toga spominje u Spomen-izvještaju škole (škol. god. radio­nici izrađuju učenici u svoje slobodno vrijeme sanduke i vreće u kojima se šalje sakupljena hrana za Domoljublje i politički aktivizam naše pasivne krajeve u vri­jeme teške ekonomske krize gimnazijske mladeži poslije I svjetskog rata. Učenici skup­ljaju divlji kesten i prodajom kupuju hranu i šalju u Bosnu. Cr­veni Svoj napredni politički stav posvjedočila je omladina u Križ pomaže školsku kuhinju, a članovi se dopisuju mno­gim ranijim i današnjim zbivanjima. Od raznih buna sa učenicima škola iz drugih zemalja i tako stvaraju u najstarije doba, preko đačkog štrajka i demonstracija međunarodne veze. 1912. godine protiv tuđinskog nasilja i ugušivanja slobode štampe, obaranja kame­njem mađarske zastave Omladina sakupljena u naraštaju Sokolskog društva gaji izvješene prigodom nekakve svečanosti 1915. godine gim­nastiku, laku atletiku, plivanje, tenis i odbojku. Stijeg na zgradi Financijske direkcije, tadašnjeg ugarsko- skauta i planinki, osnovan 1941. godine, okuplja i pobuđuje hrvatskog poreznog ureda, stupanja učenika u izletima omladinu na ljubav prema prirodnim ljepotama dobrovoljačke od­rede za oslobođenje Međimurja 1919. i vježba ih u snalaženju­ na terenu, u pripravljanju jela i godine, pa sve do naših da­na kada je velik dio omladine jednostavnosti života po­vezano s odgojem štednje. Danas pristupio u jedinice narodnooslobodilačke vojske, gdje to čini sekcija planinara i izvi­đači. Podmladak Streljačke su mnogi ranjeni i poginuli, imamo niz ma­njih i većih družine osnovan je u ovoj školi već 1934. godine, a nakon manifestacija napredne omladine gimnazije, često i prekida, u ovo novije vrijeme ponovno dje­luje s lijepim u borbi sa suučenicima odgajanim u protivničkom rezultatima i zanimanjem i ženske i muške omladine. duhu. Revolu­cionarni ton omladinskim akcijama Kao što kulturno-umjetnički rad danas objedinjuje preko učeničkih društava da­je od 1935. godine u školi društvo »Nada Dimić«, tako sve grane fiskulture gaji formirana ilegalna grupa skojevaca. Sportsko društvo »Polet« u svojim sekcijama s mnogo Srednjoškolsko gibanje napredne omladine u Hrvatskoj Izdvojene teme Izdvojene povijesne uspjeha i postignutih rezul­tata. pos­lije oktobarske revolucije 1918. godine zahvatilo je i požeške gim­nazijalce. Učenici iznose svoje prijedloge o Prateći ovakav svestrani rad, vidimo u ovim sekcijama reformi srednjih ško­la u nastavi i odgoju i traže osnivanje 123 i društvima prethodnicu učeničkih grupa i slobodnih đačkih vijeća kao posebni oblik svoga samoupravljanja. aktivnosti, službeno uvedenih po nastavnom planu I u Požegi u mjesecu travnju 1919. god. osnivaju učenici i programu 1953. godine, u ovoj školi prakticiranih Đačko vijeće škole, a Povjereništvu za bogoštovlje i unazad stoljeća i više dajući moguć­nost učenicima nastavu pri Vladi u Zagrebu upućuju podnesak i traže da se uz proces obrazovanja prema sklonostima i da im se odobri u jednoj­ učionici gimnazije otvaranje sposobnostima bave kulturno-umjetničkim, estetskim čitaonice kako bi se srednjoškol­sko obrazovanje što više i fizičkim odgojem i radom. U tim đačkim grupama podiglo izvan škole. U čitaonici bi se u slobodno vrijeme odgojeni su kasniji mnogi osnivači i nosioci sportskih održavali sastanci i čitali beletristički listovi i glavnije i drugih društvenih aktivnosti u gradu Požegi i njenoj političke novine koje bi čitaonica nabavljala. Molba je okolini, s kojom je dobar dio učenika u svakodnevnom odobrena uz to da se Pravilnikom čitaonice tačno odrede kontaktu jer stanuju kod roditelja na selu, a u ško­lu časopi­si i novine, vrijeme sastanaka uz nadzor školskih putuju raznim prevoznim sredstvima. vlasti. O daljnjem­ radu te čitaonice i đačkog odbora nema u arhivu škole dru­gih podataka, osim jedne okružnice Odjela za bogoštovlje i nas­tavu kojom se upozoravaju ravnateljstva škola da su neka đačka vijeća »zakrenula oprečnim putem« i da treba »iskorišćivanje đa­ka i njihova pokreta u ma kakve izvanškolske svrhe spriječiti«. Nalazimo samo u zapisniku sjednice nastavničkog zbora i mnogi na­stavnici. Omladina gimnazije sudjelovala od 9. V 1919. imena učenika IV, V i VIII razreda koji je aktivno kod svih ma­nifestacija i proslava u gradu i su »kažnjeni uko­rom ravnatelja poradi neovlaštenog okolini. Ujedinjenjem SKOJ-a i Narodne omladine u prepisivanja službenog spisa u svrhu pobune učenika«, jednu organizaciju suvremeni društveni život prati i misli se valjda na okružnicu citiranog Odjela o predmetu: političko gibanje u školi provodi ova organizacija, dok „Srednje i slične škole. Prijedlozi učenika o reformi sa­moupravljačke djelatnosti i suradnju nastavnika i školskoj« o kojoj se i na toj sjednici raspravljalo. učenika u obra­zovanju i odgoju vrše učeničke razredne Misao i intencija đačkih vijeća, preteče revolucionarnog zajednice i učenička za­jednica škole preko svoga odbora omladinskog pokreta SKOJ-a, počela se ostvarivati uz pomoć savjeta škole i po­dršku roditeljske zajednice. u školi u svom zamahu u godinama Revolucije i narodnooslobodilačkog pokreta, naročito u periodu od Listajući po papirima i knjigama koje prikazuju prošlost 1945. do 1948, kada grupa skojevaca vodi s puno elana i sadašnjost gimnazije i njenih učenika, naći ćemo omladinsku organizaciju i ideološko-politički rad s u đačkom živo­tu i veselih strana šijačke Požege V. omladinom i pionirima. Korajca, kako ih je prikazao pisac J. E. Tomić u svojim U obnovi porušene zemlje sudjeluju iza oslobođenja na »Pošuricama«, a i mnogi đaci u svojim dogodovštinama om­ladinskim radnim akcijama i brigade požeških đaka i anegdotama koje još uvijek i danas žive i nas­taju.

Obrazovanje djevojaka i prve učenice Gimnazije u Požegi* Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Antun Petković 124 Preuzeto iz: Požeški zbornik IV. Slavonska Požega: Općinska Muškarac je imao dugo vremena dominantnu ulogu u konferencija socijalističkog saveza radnog naroda Slav. druš­tvu, dok je žena smatrana samo nužnim članom Požega, 1974. porodice i doma. Ovakvu ulogu majke, odgojiteljice i *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi domaćice smatrala je i žena posve prirodnom. Iako je kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u u pojedinim razdobljima ljudske povi­jesti bilo izraženo bogatom sadržaju članka. i naglašeno poštovanje žena, ipak to nije značilo njenu ravnopravnost s muškarcem. Cijenila se njezina Po svojem položaju u porodici i u društvu žena je stotine ženstvenost, ali joj se ne priznaje ravnopravnost u godina bila neravnopravna i podređena muškarcu. aktivnostima koje se sma­traju muškim. Biološka osnova podjele ljudskog roda na muški i ženski Isključena iz javnog života i usmjerena na poslove u spol povukla je za sobom čitav niz raznovrsnih odnosa kući i obrazovanje žene je bilo namijenjeno toj funkciji, između muškarca i žene kao i različit položaj spolova u a odvijalo se u krugu obitelji, životni stil koji stavlja u socijalnom i kulturnom životu. Različit socijal­ni status povlašteni položaj mu­škarca prenosi to onda na odgoj i koji žena zauzima u određenoj zajednici nije bio, među­ obrazovanje ženske djece.* tim, ovisan samo o spolu nego i od kulturnih okvira, *Džemal Sokolović: Stil kulture i položaj spolova. — Kulturni radnik, ekonomskih uvjeta života i vladajućih ideoloških broj 1, Zagreb 1972. str. 32. vrijednosti prisutnih u danoj epohi. Škola također kao prosvjetna ustanova određenog Srednji vijek – samostanske socijalnog i kulturnog sistema služi vjekovima svome škole za buduće redovnice, kćeri privilegiranom društvu u kome je prevladavala plemića i imućnih građana dominacija muškarca. Žena predstavlja oličenje onoga što kulturi nije dostupno, pa je o njenom obrazova­nju I u srednjem vijeku je obrazovanje žena bilo također kao i o obrazovanju običnog puka malo vođeno računa. potis­nuto i zanemareno, a isključivu vlast nad školom Tek izum štampe pružit će mogućnost, a ideje vjerske od 12. do 16. stoljeća ima crkva. Najveći broj škola je reformacije istaći potrebu prosvjećivanja svega naroda u rukama svećenstva. Većinom su to samostanske i osnivanja škola u kojima će se učiti čitati i pisati kako škole redova dominikanaca, benediktinaca, cistercita i bi svakom bila do­stupna Biblija, njeno proučavanje franjevaca. i tumačenje. To vrijeme ističe i jače nastojanje oko U požeškom kraju imaju benediktinci već na početku obrazovanja ženske mladeži i otvaranja ško­la za 13. stoljeća svoju samostansku zajednicu — opatiju sv. djevojčice. Mihajla u Rudini, na podnožju Psunja, gdje je vjerojatno bila i škola. U benediktinskim samostanima na otoku Krku učilo se na hrvatskom­ jeziku i prepisivale se knjige Obrazovanje djevojaka u Starom glagoljicom, pa je moguće da je bilo tako i ovdje u vijeku sjevernoj Hrvatskoj. U Požegi u Muzeju Požeške kotline među raznim iskopinama s Rudine nalazi se kamen- Istina, naći ćemo u grčkoj povijesti već u 8. stoljeću klesanac s natpisom na hrvatskom jeziku latinicom, a prije naše ere u Sparti, gdje je odgoj bio stvar državne također i jedna opeka sa slovima poput glagoljice. vlasti, da se tra­ži javno odgajanje djevojaka, ali samo Po pravilima cistercita, vrlo obrazovanog reda koji je Izdvojene teme Izdvojene povijesne u vojničkim vrlinama, tjelesnom odgoju i razvijanju u naše krajeve došao iz Francuske, morala je uz svaki državljanske svijesti radi snažnog i zdravog potomstva samostan postojati škola. Tako je bilo i u Kutjevu, gdje i obrane države. su cisterciti osnovali svoj samostan također na početku 125 U Ateni su djevojke odgajane pod nadzorom majke 13. stoljeća i uz njega školu.*** u doma­ćinskim poslovima, igranju i pjevanju radi Ovi su redovi imali i ženske samostane i u njima škole učestvovanja na sve­čanostima i tek izuzetno u čitanju i za one djevojke koje će postati redovnice, a mogle su pisanju. Iako se filozof Platon zalaže za obrazovanje žena, se u njima poučavati i kćeri plemića i nekih imućnijih odgoj ženske omladine nije nikada dosegao stupanj građana. ravnopravnosti s odgojem dječaka, a filozof Aris­totel *** Zdenko Turković: Sedam stoljeća dobra Kutjevo. Zagreb 1969. str. zastupa mišljenje da djevojčice ne treba ni školovati, jer 12. se žena bitno razlikuje od muškarca, i obrazovanje joj ne može koristiti.** I franjevci su došli u ove krajeve u 13. stoljeću i svojim **Dr Leon Žlebnik: Opšta istorija školstva i pedagoških ideja. — su načinom života i rada na unapređenju ratarstva i Naučna knjiga, Beograd 1958. str. 16, i dalje. prosvjete stekli sklonost naroda, naročito za vrijeme Turaka. Glavni su samostani osnovani u Velikoj i u Rim povjerava obrazovanje djevojaka majci i porodici, Požegi i poznati su ne samo kao središta vjerskog nego premda postoje razne vrste škola, ali samo za klase na i prosvjetnog života Slavonije i dijelom Bosne. To­me je vlasti. pogodovalo i to što najveći dio redovnika franjevaca nisu bili stranci, nego domaći ljudi, u njihovim se školama učilo na hrvat­skom jeziku, a vodili su brigu baš o najširem krugu pučanstva. Stoga možemo pretpostaviti ško­la. Tiskanje knjiga izazvalo je novi odnos puka da je i u gradu Požegi uz franjevački samostan postojala prema obrazovanju. Broj knjiga, koje su se do tada jedna vrsta početne škole s potporom i po­drškom prepisivale rukom i bile rijetke i skupe, sada se povećava gradske uprave i obrtničkih cehova. i lakše dopiru u narod budeći želju za obrazovanjem. U samostanu u Velikoj postoji već 1623— 1624. godine To je ujedno i drugi udarac crkvenom monopolu na i humanistička­ škola, a 1653. i sjemenište s filozofijom i obrazovanje. teologijom sa 40 do 50 đaka iz Slavonije, južne Ugarske Ipak i u to doba ženska djeca ne samo kod nas nego i Srbije.* Iz dokume­nata od godine 1640. pa do kraja 17. i drug­dje ne idu u građanske škole, nego se kćeri vijeka može se zaključiti da je obuka u toj humanističkoj imućnijih ljudi uče pismenosti s redovnicama u školi, kao i u ostalim franjevačkim školama toga samostanskim školama. Većina se gra­đana čak i protivi vremena, trajala tri godine. Među nastavnicima ove da im kćeri budu pismene.* Jednako pravo muškaraca Veličke gimnazije naročito se isticao fra Ivan Mihajlović i žena na obrazovanje i njihovo sudjelovanje u nauci i Požežanin, koji je godine 1637. namjeravao osnovati kulturi ostaje tako i dalje uglavnom samo želja socijalista gimnaziju i u Po­žegi. U tu je svrhu dobio već na poklon utopista. knjige Kongregacije u Rimu, ali do osnutka gimnazije * Cuvaj Antun: Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i nije došlo vjerojatno jer fra­njevci nisu imali sredstava za Slavonije od najstarijih vremena do danas, knjiga I, Zagreb 1907. njeno izdržavanje.** I viteški redovi templari, kojih imovinu nasljeđuju u U drugoj polovini 16. stoljeća počeli su u Evropi 14. stoljeću ivanovci, imaju u ta vremena u Požegi svoje preuzimati srednje škole isusovci. U Hrvatsku samostane.*** dolaze najprije u Dubrovnik, gdje osnivaju 1658. * Dr Tomo Matić: Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije godine gimnaziju. Bave se pedagogijom, ali nasuprot Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija preporoda. Zagreb 1945. str. 15. demokratskoj organizaciji škola na narodnom jeziku, što ** Dr Josip Buturac: Katolička crkva u Slavoniji za turskoga vladanja. traži češki pedagog toga vremena Jan Amos Komensky, 126 Za­greb 1970. str. 166. a koja misao prodire u srednju i zapadnu Evropu, *** isto isusovci kod nas ure­đuju sistem gimnazija za više klase i poučavaju na latinskom jeziku. Međutim već prije isusovaca nalazimo u Dubrovniku Novi vijek – pedagoški mislioci učenog humanista i filozofa Nikolu Gučetića (1549 — traže jednako obrazovanje za 1610) koji u svom djelu »Governo della famiglia« govori muškarce i žene o odgoju djece, pa na kraju daje upute za odgoj djevojaka u duhu onog vremena: djevojka neka se sprema za rad u U doba humanizma prestaje povlastica crkve na kući, neka bude šutljiva i razborita u govoru.** obrazovanje i pojavljuju se građanske škole. Razvojem ** Dr Dragutin Franković: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. novih proizvodnih sna­ga i ekonomike oko 15. stoljeća Zagreb 1958. str. 37. mijenja se način mišljenja ljudi, a mlado građansko društvo stvarajući kapitalističko društveno uređenje Osnivači Požeške gimnazije također su isusovci. Došli su započinje borbu protiv crkvenog autoriteta i feudalnog u Požegu pod konac 1698. godine i osnovali pripremni poretka. Uz preporod nauke i umjetnosti mijenja se razred za gimnazijsko školovanje, a slijedeće godine i i pedagoška misao tražeći jednako obrazovanje za prvi gramatički razred, pa stoga 1699. godinu smatramo muškarce i ženu. godinom osnutka Gimnazije u Požegi, prve i jedine u Izum štampe od velike je važnosti također za napredak tek oslobođenoj Slavoniji od Turaka. Po tome što je bilo nužno osnovati pripremne razrede građanskog društva Jean Jacques Rousseau, kad se radi za gimnazijsko školovanje u kojima se učilo čitati i pisati o pedagoškim pogle­dima na obrazovanje žena, nalazi možemo zaključiti da osnovnih škola nije bilo, osim se još uvijek na posve zastarje­lim nazorima. Između u samostanima u ko­jima se uz redovnički podmladak žene i muškarca, smatra on, postoje razli­ke s obzirom poučavala i svjetovna mladež.*** na sposobnosti i zadaću u društvu. Ženin je poziv rađati *** Dr Tomo Matić: Isusovačke škole u Požegi. Sarajevo 1935. str. 21. djecu i starati se o sreći porodice, pa je prema tome treba tako i odgojiti. Njoj nije potreban ozbiljan umni Ponegdje su i župnici u svojim župama poučavali rad, nego skrom­nost, umjerenost i uljudnost.** svjetovnu mladež u početnom čitanju i pisanju. Za ** Dr Leon Žlebnik o. c. str. 76. pouku su služile priručne knjižice u kojima je uz molitve bila tiskana abeceda. Spominje se da je istaknuti pjesnik Odgoju djevojaka posvećuje prvi u Francuskoj nešto više hrvatske barokne književnosti Antun Kanižlić godine pažnje katolički pedagog Francois Fenelon, ali također u 1735. kao katiheta u Požegi dijelio muškoj i ženskoj strogo katoličkom duhu. djeci takve knjižice, a 1753. godine osnovali su požeški Naprednije misli o obaveznom školovanju muške i isusovci misije kojima su u okolini učili čitati mušku i ženske djece iznose vođe francuske revolucije svijesni žensku omladinu, i u tu svrhu je Požeški isusovački velikog značenja Obrazovanja za društveni poredak. kolegij izdao »Abecevicu«. Bila su to dva lista džepnog Uto se doba i Rusija približava zapadnoevropskoj kulturi formata; na prve dvije strane bila su tiska­na velika i mala boreći se protiv društvene zaostalosti, a za napredniji slova i vezanje slova u glasove, a na kraju su bile dodane život i nove poglede u obrazovanju. Vrijeme je to molitve. Katarine II, kada u drugoj polovini 18. stoljeća ruski U radu oko suzbijanja nepismenosti naročito se isticao pedagog Ivan Ivanovič Beckoj otvara Zavod za djevojke, Izdvojene teme Izdvojene povijesne po­žeški isusovac Josip Milunović koji upućuje Slavonce ali opet samo plemićkog porijekla.*** neka se ugledaju na primjere naprednih zemalja gdje po *** isto, str. 87. selima uči knjigu muško i žensko.* 127 * Dr Tomo Matić: Prosvjetni i književni rad u Slavoniji … str. 40. Kakvo je stanje bilo u to doba s naobrazbom naših dje­ vojaka u Hrvatskoj, možemo prosuditi iz nekog izvještaja Počeci općeg školovanja i nastojanja oko toga padaju Varaž­dinskog generalata iz godine 1775. u kojem piše: u doba racionalizma i prosvijećenog apsolutizma. »Djevojke su uzrasle u najvećoj gluposti, jedva su kadre Nova građanska kultura, koja se razvija tokom 17. i da za svoje muževe obavljaju najnužnije poslove« i dalje 18. stoljeća buržoaskom revolucijom u Engleskoj i »Sva obuka se sastoji u molitvama.«* Francuskoj donosi nove moralne, pravne, socijalne i * Antun Cuvaj: Građa Knj. I Zagreb, 1907. str. 435. političke nazore i time mijenja cjelokupnu društvenu svijest. Javljaju se filozofi enciklopedisti, racionalizam i Razumljivo je to kad znamo da je tada Hrvatska u filozofski materijalizam. sastavu Austrijske monarhije, države s mnogo ostataka Iz toga kruga izlazi i pod utjecajem tih ideja se javlja feudalizma uz pre­vlast aristokracije i klera. Djevojke već spominjani veliki pedagog, član sekte »Češka braća« su u obrazovanju bile zapo­stavljene, jedino su u većim Jan Amos Komensky koji traži opću školsku spremu za gradovima osnivane posebne škole za kćeri viših mušku i žensku djecu i zastupa mišljenje o jednakosti staleža. Napokon u Hrvatskoj u to doba ni ekonom­ svih ljudi. ske ni političke prilike ne pružaju podlogu za kulturni i Nasuprot tome najznačajniji predstavnik francuskog prosvjetni rad u narodnom duhu. Plemstvo kao nosilac racio­nalizma u 18. stoljeću filozof i sociolog naprednog političkog života je otuđeno, službeni jezik je latinski, građanstvo ne dolazi do izražaja, a seljak je kmet i još Kraljevska naredba iz 1845. godine Systema scholarum dugo vremena smatra knjigu, koja mu dolazi od tuđina, elementarium govori o osnivanju osnovnih škola i kao »evanđelje nečastivoga«. naređuje da se moraju osnovati osnovne škole za djevojke Prosvjetiteljstvo, koje dolazi u naše krajeve reformom »kako za niže tako i više s obzirom na žensko zanimanje cara Josipa II, traži doduše obuku i ženske omladine i njihove potrebe. Dječačke škole neka se odjele od o kojoj je do tada bilo malo govora. Ratio educationis djevojačkih, a gdje nije moguće, neka se obuka drži u publicae totiusque rei literariae per regnum Hungariae različite sate«. Propisuje se i posebna naučna osno­va za et provincias eidem adnexas (opći školski i naučni djevojačke škole. Tako godine 1847. dobiva grad Zagreb sustav) koji je izradila specijalna komisija 1806. godine Građansko djevojačko gojilište »Fräuleinconvict«, a propisuje osnivanje škola za žensku mladež, ali traži 1848. Žensku učiteljsku školu, u kojoj drže obuku Sestre odije­ljeno poučavanje djevojčica od dječaka, i škole milosrdnice sv. Vin­ka.* dijeli za seljačke kćeri, građanske kćeri i kćeri plemića.** * Antun Cuvaj: Građa .... Knj. II, Zagreb 1908. str. 504. ** Antun Cuvaj: Građa ….. Knj. I Zagreb, 1907. str. 644. Iste godine i Velika skupština Županije požeške donosi Ideje racionalizma širit će i naši prosvjetiteljski pisci preporuku da se urede i umnože škole prema prednjoj Matija Antun Relković i Dositej Obradović. Svojim naučnoj osnovi. U to vrijeme u požeškom kotaru osam djelima bori se Relković protiv neznanja i zaostalosti nižih početnih učionica: u Kaptolu, Kuli, Kutjevu, naroda Slavonije i ističe potrebu školstva za sav narod, Mihaljevcima, Pleternici, Sesvetama, Velikoj i Vetovu, a jednako za muške i ženske. Na Srbe u Hrvatskoj i polazi ih 282 dječaka i 191 djevojčica. U Požegi su bile Vojvodini snažno utječu misli Dositeja Obradovića, dvije škole, dječačka i djevojačka osnovana već 1792. prosvjetiteljskog pisca, borca za demokraciju, za godine. O tome nalazimo traga i u ovim stihovima Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija prosvjetu naroda i podizanja škola i jednako obrazovanje hrvatskog književnika prosvjetitelja Matije Antuna muškaraca i žena. Djela su mu našla odjeka i kod Relkovića: 128 naprednog hrvatskog građanstva za vrijeme ilirskog preporoda. »Ako li ćeš u Požeško polje zatrkat se, a ti ćeš viditi, gdi muško i žensko od volje Počeci obveznog školovanja žena knjigu ide u skulu učiti.«** u Hrvatskoj ** isto Građa. . . . Knj. I, Zagreb 1907. str. 414. Hrvatski sabor donosi 1839. operat o osnovnim školama, u kojemu se traži da je dužna polaziti škole i muška i Ženska je škola osnovana zapravo u Požegi oko godine ženska mladež. Od tih zaključaka, međutim, nije bilo 1776., ali je za požara u gradu 1779. izgorjela zajedno mnogo koristi, jer nije bilo učitelja ni spremnih ljudi sa zgradom za mušku djecu, pa je škola za dječake koji bi mogli preuzeti nastavu, pa su to vršili ponegdje preseljena u staru zgradu gimnazije, dok je obuka svećenici. Zato je dana sugestija: »Želja je, da bi možda posebno za žensku djecu prestala sve do obnove poštene i valjane supruge učitelja djevojčice pod­učavale učionice u spomenutoj 1792. godini. Do toga su i vježbale u poslovima i domaćinskim krepostima pridr­ vremena išle djevojčice u školu zajedno s muškarcima, žane njihovu spolu, u uspješnom vođenju gospodarstva a historik J. Kempf navodi, da se takva narodna škola te im govorile o miru i blagostanju obitelji.«*** spominje već 1757. godine.*** Nastavu su održavali ***Antun Cuvaj: Građa. . . . Knj. II, Zagreb, 1908. str. 34. svjetovnjaci učitelji i njihove žene sve do dolaska u grad Sestara milosrdnica reda sv. Vinka godine 1862. koje će Prve privatne učenice Gimnazije uz Gradsku nižu djevojačku školu voditi obuku i u Višoj u Požegi 1904./1905. školske djevojačkoj školi osnovnoj naredbom Kr. zemaljske godine vlade u Zagre­bu 1876. godine. *** Julije Kempf: Požega, zemljopisne bilješke i prilozi za povijest sl. Iako u Požegi postoji gimnazija već od 1699. godine, kr. građa Požege. Požega 1910. str. 583. poha­đati tu školu i postići srednje obrazovanje kao javne učenice nisu mogle djevojke nigdje u Hrvatskoj, Više djevojačke škole u Hrvatskoj imaju četiri razreda, a pa ni u Požegi sve do godine 1917. kada je naredbom od 1894. uvedena je u njima licejalna nastavna osnova, Kr. zemaljske vlade dopušteno i ženskoj omladini da da bi se učenicama omogućio prijelaz u gornje razrede se upisuje i polazi gimnaziju uz iste uvjete kao i uče­ liceja. Ženski licej, nazvan tako prema dotadašnjim nici, a isto tako i polagati ispit zrelosti — maturu prema srednjim školama u Francuskoj, osnovan u Zagrebu propisi­ma koji vrijede i za učenike. 1892. godine, bio je zavod u kojem su djevojke u osam Djevojke koje su željele pohađati srednju školu kao godina mogle postići srednje obrazovanje. Program redov­ne učenice mogle su se od 1892. godine upisivati liceja razlikovao se od gimnazijskog programa. Nakon u Ženski licej u Zagrebu ili prijeći nakon završene Više četiri niža razre­da u višim razredima dijelila se nastava djevojačke škole u Požegi u gornje razrede Liceja u u tri smjera. U prvom smjeru s engleskim i francuskim Zagrebu, u kojemu je, kako smo spome­nuli, školovanje jezikom nastava je bila namije­njena općoj izobrazbi trajalo također osam godina, ali se nastavni plan i kćeri imućnijih roditelja koje bi se mogle zaposliti u program razlikovao od gimnazijskog. različitim ustanovama, u drugom smjeru s latinskim Gimnazijske razrede mogle su djevojke prema odredbi jezikom za one koje su nakon svršenog liceja mogle Kr. zemaljske vlade od godine 1875. polagati samo Izdvojene teme Izdvojene povijesne polagati pri­vatno gimnazijsku maturu i tako se upisati privatno. Kako je gledanje tadašnjeg našeg društva na na sveučilište, i u trećem smjeru pedagoškom za buduće svrhu i potrebu školova­nja žena bilo još uvijek dosta učiteljice. konzervativno, a i privatno polaga­nje gimnazijskih 129 razreda prilično je naporno i teško, to će među Zagrebački je licej bio prva državna ženska srednja škola učenicima gimnazije biti malo imena djevojaka. na području tadašnje Austro — Ugarske monarhije, Prva učenica u Požeškoj gimnaziji javlja se stoga tek osnovan na­stojanjem naprednih žena hrvatskog škol­ske godine 1904/05, dakle nakon dvjesta godina učiteljskog pokreta. Protivnici su mu bili samo ljudi njena postoja­nja. Bila je to LJERKA PAŽEMETA, kćerka oko novina »Obzora« i »Katoličkog lista« ističući da Mirka, kotarskog predstojnika, upisana kao privatna je i najotmjenijoj kćeri dovoljna naobrazba koju daje učenica u I razred dopušte­njem Kr. zemaljske vlade u viša djevojačka škola. Iako je namjena osnivača Liceja Zagrebu. Gimnazija je osmorazredna klasična, a upisuju bila da se stvori mogućnost općeg obrazovanja sve se u nju učenici nakon završenog četvrtog razreda ženske omladine, zbog visoke školarine u praksi je to osnovne škole. bilo nemoguće ostvariti, pa je Licej postao zavod za Nakon toga ne nalazimo u katalozima Gimnazije obrazovanje i odgoj ženske elite.* imena dje­vojaka sve do škol. godine 1908/09. kada se * Mihajlo Ogrizović: Hrvatski učiteljski pokret i obrazovanje ženske u V razredu školuje kao privatna učenica DRAGICA omladine Naša škola broj 7 – 8, Sarajevo, 1971. PETERČIĆ, također kćerka kotar­skog predstojnika, rodom iz Korenice, a došla je iz Gimnazije u Gospiću. Ista učenica polaže u školskoj godini 1909/10. privatno VI razred. Školske godine 1910/11. pohađa III razred privatno izjednačuje se s obrazovanjem muškaraca. Skopczynski Štefanija, kćerka Teofila, kr. županijskog Međutim kolebanja između starog i novog nisu još nadinžinira, upi­sana nakon nadopunidbenog ispita iz uvijek prestala. Vidimo to u Njemačkoj, gdje vlada latinskog jezika za I i II razred. Ista u slijedećoj škol. mišljenje da ženi ni­je potrebno više obrazovanje, a da godini polaže IV razred. U toj go­dini imamo u I razredu nije ni sposobna za to. I ta­mo djevojačke srednje škole i dvije učenice Rengyeo Veru i Skopczynski Eugeniju. desetogodišnji ženski liceji, koji se otvaraju na početku Rengyeo Vera, kćerka Franje, kr. financijskog tajnika,­ 20. stoljeća, pružaju djevojkama manje ob­razovanje završila je Višu djevojačku školu u Požegi, a Eugenija nego što ga dobivaju mladići u klasičnim realnim Skopczynski sestra je Štefanije i upisala se u gimnaziju gimnazijama.** nakon završe­nog četvrtog razreda osnovne škole. ** Dr Leon Žlebnik o. c. str. 169. U škol. godini 1912/13. nastavljaju one II razred, a te go­dine polaže također privatno I i II razred Schorsch Premda u pojedinim zemljama dolaze na vlast liberalnije Blanka, kćerka trgovca iz Brestovca, koja je završila snage, pedagogija se i napredne buržoazije, služeći osam razreda Više dje­vojačke škole u Požegi. jednostranim interesima, razvija na štetu obrazovanja Slijedeće 1913./14. škol. godine nalazimo u Gimnaziji radništva. Klasne suprotnosti između buržoazije tri uče­nice, i to u III razredu Rengyeo Veru, u II razredu i proletarijata donose mnoge idejne i društvene kao ponav­ljača Skopczynski Eugeniju, a u I razredu protivurječnosti pedagoških teorija. Regulacija tih Schuster Nevenku, kćerku učitelja, rodom iz Feričanaca. odnosa moguća je samo ukupnom promjenom Školske godine 1914/15. pohađaju IV razred kao društvenog siste­ma. Isto kao što u mnogim društvima privatistica Schorsch Blanka i Rengyeo Vera. nasuprot jedne stoji druga­ socijalna grupa, tako isto, Od škol. godine 1915/16. broj je učenica u porastu. gdje društvo još nije uspjelo regu­lirati nove humanije Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Sad više nemamo po neku privatisticu u ovom ili odnose, stoji nasuprot jednog drugi spol. onom razredu, nego se javlja svake godine jedna grupa Svojom revolucionarnošću na lijevom krilu njemačkih 130 djevojaka koje se upisuju u gim­naziju nakon završene so­cijal-demokrata ističe se Klara Zetkin tražeći da Niže djevojačke škole u Požegi. Rezultat je to socijalnih se škola potpuno odvoji od crkve i da žena bude prilika u drugoj polovini 19. stoljeća kada je mak­simalni ravnopravna u obrazovanju s muškarcima. razvoj kapitalističkog oblika eksploatacije doveo do bu­ Revolucionarni demokrati Bjelinski, Černiševski i đenja radničke klase, koja se sve više organizira i bori Dobroljubov bore se u Rusiji, među ostalim, za narodnu za socija­lističko društveno uređenje. Građanska klasa ne prosvjetu i jed­nakost u obrazovanju muškaraca i žena, može mimoići nove napredne težnje. Napredak tehnike, a u doba prve ruske re­volucije od 1905. godine Ruska industrije, prirodnih i društvenih nauka pojačava socijalnodemokratska partija pod vodstvom Vladimira tempo života na svim područjima. Ne može to mimoići Iliča Lenjina traži novu demokratsku školu u kojoj će ni sistem školovanja, jer treba formirati omla­dinu vladati ravnopravnost u obrazovanju i školovanju muš­ sa širim horizontima i za nove pozive. Obrazovanje, ke i ženske omladine. naroči­to žene, koje je dugo vremena bilo prepušteno I u zemljama Austrijske monarhije zaoštrava se na počet­ crkvi, postaje kočnica­ i ne odgovara više potrebama ku 20. stoljeća borba između konzervativnih krugova društva, i zato se u Francuskoj godine 1880. otvaraju i socijalne demokracije. Pojačana revolucionarnost srednje škole za djevojke. Školovanje traje pet godina, radničkih zahtjeva pruža­ više mogućnosti liberalnijim no sadržaj nastave ostaje i dalje uži od onoga u mu­škim snagama da se godine 1905. do­nese novi Školski gimnazijama. Tek 1918. godine počinje srednjoškolsko nastavni red. Od godine 1902. dobile su i žene pristup obra­zovanje žena gubiti specijalni ženski karakter i na sveučilište kao redovni studenti. Prije toga od godine 1895. mogle su se upisivati na Filozofski fakultet samo Neke od djevojaka poslije završene spomenute škole kao izvan­redni slušači. Do tada je rijetko koja žena iz po­hađale su još Žensku stručnu školu koja je osnovana Hrvatske sticala viso­ko obrazovanje studirajući u Parizu u Požegi 1895. godine, radila je poslije podne u i Ženevi. U Švicarskoj je naime u drugoj polovini 19. prostorijama Dječačke ško­le, a davala je polaznicima vijeka bio dopušten upis ženama na sveuči­lište, pa je obrazovanje za domaćice u tečajevi­ma za krojenje i tako Švicarska postala stjecište za studij djevojaka iz šivanje i pojedine vrste ručnih radova. cijele Evrope. U školskoj godini 1916/17. gimnaziju pohađaju ove Sve ovo probija put i donosi nove poglede na školovanje privat­ne učenice: ženske omladine u Hrvatskoj pa tako i u Požegi. U • I razred — nakon završenog četvrtog razreda škol. godini 1915/16. pohađaju gimnaziju kao privatne Djevojačke osnovne škole — Kraljević Benjamina, učenice: kćerka županijskog gospo­darskog povjerenika, • I razred — Brichta Nada, kćerka advokata, Mravak Mira, kćerka posjednika, Jindra Olga,­ Černohlavek Blaženka, kćerka urara, Jančiković kćerka kotarskog šumara, Predragović Ladislava, Đurđica, kćerka gradskog šu­mara i Šterk Slavica, kćerka advo­kata, Štein Ruža, kćerka soboslikara, kćerka geometra, sve iz Požege. Njemirovsky Ella, kćerka posjednika u Ruševu, • II razred — Mahler Dragica, kćerka nadlugara iz Virag Teodora, kćerka županijskog tajni­ka, Sterk Gabrijelovca kraj Velike, prva djevojka đak-putnik, Danica, kćerka mjernika i Nedoklanac Katarina, pohađala razred nakon položenog prijemnog ispita kćer­ka tehničara, završila osnovnu školu u Szent za I razred; Giacich Azalea, kćerka željezničkog Tomasu. činovnika, položila je I razred privatno u Sa­rajevu. • II razred — Brichta Nada, Černohlavek Blaženka, • III razred — nastavlja Skopczynski Eugenija. Jančiković Đurđica, Müller Zlata, došla iz Broda, Izdvojene teme Izdvojene povijesne • IV razred — nastavljaju Rengyeo Vjera i Schorsch Vrbić Jelka i Barac Nevenka, došla iz Zagreba. Blanka. • III razred — Mahler Dragica, Kotur Radojka, došla Ukupno devet učenica od 258 redovnih đaka u svih iz Za­greba, Majstorović Marija, nakon položenog 131 osam razreda klasične gimnazije. ispita za prijelaz iz Više djevojačke škole u treći razred. Od školske godine 1916/17. priliv je učenica sve • IV razred — Rengyeo Vjera i Schorsch Blanka. veći, prem­da još uvijek najviše ženske djece iz grada i pojedinih činovni­ka, trgovaca i imućnijih ljudi sa sela Oktobarska socijalistička revolucija 1917. godine značila nakon završene osnovne škole nastavlja školovanje u je početak ne samo novih društvenih odnosa nego je Višoj djevojačkoj školi sestara mi­losrdnica dobivajući u vezi s time donijela i nove poglede na odgoj muške građansko obrazovanje. Uz školu je posto­jao i konvikt i ženske omladine. Re­volucija proglašuje političku, za djevojčice, sve je bilo smješteno u staroj zgra­di pravnu, ekonomsku i društvenu rav­nopravnost gimnazije, koju je Gradska općina 1878. godine, nakon žene i traži njeno svestrano obrazovanje. Uvodi se seobe gimnazije u novosagrađenu zgradu, kupila i koedukacija, a Nadježda Konstantinovna Krupskaja, dala redovnicama.*** Godine 1902. one nadograđuju supruga V. I. Lenjina, pionir socijalističke pedagogije, novu dvokatnu zgradu, u kojoj se sve do godine 1945. ističe da zajednički rad i zajedničko zadovoljstvo zbog držala obuka za sve više i niže razrede djevojačke škole. postignutih uspjeha ljude zbliža­va, pa se time baš osniva Od 1932. godine škola je registrirana kao Pri­vatna pravo drugarstvo.* Mijenjanje soci­jalnog okvira među građanska škola s pravom javnosti. ljudima neposredan je uvjet mijenjanja od­nosa čovjeka *** J. Kempf o. c. str. 581. prema čovjeku, prema tome i ženi, jer je najprirodniji­ odnos čovjeka prema čovjeku odnos muškarca prema gimnaziji i svakoj realnoj gim­naziji. ženi, veli Marks. Odnos prema ženi je najneposredniji § 4. Ova naredba stupa odmah na snagu i njom se manifestni ob­lik odnosa među ljudima.** stavlja­ju izvan snage svi protivni dosadašnji Proletarijat se pojavljuje tako kao opasnost za građansko propisi, a napose nared­ba od 9. rujna 1901. br. 6372 društvo, njegov poredak i moral, pa će ono braneći svoj o propisu za ispite zrelosti. položaj nastupiti naprednijom ideologijom i u ekonomici i u kulturi i u prosvjeti. I ono nastoji da pridobije svu U Zagrebu, 28. studenoga 1917. omladinu, pa odatle inte­res za žensko pitanje. Za bana Rojc, v. r. Godine su to i I svjetskog rata, u kojem žene počinju obav­ljati mnoge poslove do tada određene samo za * Dr L. Žlebnik o. c. str. 245. muškarce. Ratne prilike traže da žene zamijene muževe ** Dž. Sokolović o. c. u mnogim zanimanjima i javnim službama, što one s *** Arhiv Gimnazije u Požegi, godine 1917, broj 925. uspjehom čine, a to naravno iziskuje i veću brigu oko obrazovanja djevojaka. Time prestaje djevojkama ograničenje u školovanju, one se upisuju i pohađaju gimnaziju kao redovni đaci, a srednjoškol­sko obrazovanje žena gubi specifični Prve redovne učenice požeške ženski značaj i izjednačuje se postepeno s obrazovanjem Gimnazije 1917./18. školske muškaraca. Uz koedukaciju u mje­šovitim gimnazijama godine osnivaju se i čiste ženske gimnazije. Kon­cem I svjetskog rata 1918. godine uz raniji Filozofski fakultet dopušten Društvo se mijenja i Kr. zemaljska vlada u Zagrebu, je studij ženama kao redovnim slušačima i na Pravnom Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Odjel za bogoštovlje i nastavu, donosi 28. XI 1917. fakultetu. Tada su počele posjećivati i Medicinski naredbu kojom se dopušta ženskoj omladini pohađati fakultet koji je te godine otvoren u Zagrebu. 132 gimnaziju uz iste uvjete kao i muškarcima, a isto tako i da polažu ispit zrelosti prema propi­sima koji vrijede i za Prve redovne učenice Požeške gimnazije upisane u škol. učenike. Naredba glasi:*** godini 1917/18. bile su ove: • Arh Božena, kćerka liječnika, Barac Nada, kćerka Naredba liječni­ka, Barč Zora, kćerka suca, Cimerman Ivanka, Kr. zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, od kćerka profesora, Götz Dragica, kćerka trgovca u 28. stu­denoga 1917. broj 32.733. kojom se uređuje upis Pitomači, Ivaniš Marija, kćerka činovnika kotarskog učenica u sred­nje škole. suda, Janković Nada, kćerka mjernika, Milinković § 1. U sve gimnazije i realne gimnazije u mjestima gdje Olga, kćerka financijskog priglednika, Novak ne ima srednje ženske škole (realne gimnazije, Borislava, kćerka brijača u Ogulinu, Obradović liceja) mogu se primati javne i izvanredne učenice Darinka, kćerka suca, Šarić Velinka, kćerka učitelja u uz iste uvjete i prema propi­sima kao i učenici, Gradištu, Štanfel Zora, kćerka kotar­skog činovnika, koliko to prilike u pojedinim zavodima do­puštaju. Zagore Amalija, kćerka šumskog poduzetnika u § 2. Privatistice mogu se upisivati u gimnazije i realne Sunji. gim­nazije i u onim mjestima, gdje su ženske srednje škole (realne gimnazije, liceji). U svemu 13 učenica od ukupno 75 učenika I razreda. U § 3. Ispite zrelosti mogu učenice praviti prema II, III, IV i V razred upisuju se sada kao redovne učenice propisima, koji vrijede za učenike, u svakoj dosadaš­nje privatistice I, II, III i IV razreda. U škol. godini 1918/19. upisuje se u I razred već 21 dje­ škol. godine 1917/18. u Gimnaziji u Požegi položivši vojka, i to: diferencijalni ispit za pri­jelaz u VIII gimnazijski razred • Ia razred — Barč Marija, kćerka suca, Bauer dopuštenjem Kr. zemaljske vla­de, Odjel za bogoštovlje i Vidosava, kćer­ka profesora, Bogojević Darinka, nastavu u Zagrebu. kćerka svećenika, Koprinski Mi­lica, kćerka Kao eksternisti položile su maturu iste godine Desanka profesora, Koydl Marija, kćerka gospodarskog uči­ Basara i Angelina Mojić završivši Ženski licej u Zagrebu. telja, Lešić Dragica, kćerka općinskog bilježnika, U 1919. godini polažu maturu kao eksternisti Vera Matijašević Zla­ta, kćerka sudskog činovnika, Rengyeo i Melanija Schorsch završivši gimnaziju kao Nedoklanac Danica, kćerka elektro­tehničara, privatne učenice. Obradović Nada, kćerka suca, Predragović Melanka, kćerka odvjetnika, Rebić Anka, kćerka financijskog Matura ili ispit zrelosti sastojao se tada iz pismenog i priglednika, Rehman Olga, kćerka kotarskog usme­nog dijela. Pismeni dio obuhvaćao je klauzurne predstojnika, Rengyeo Nada, kćer­ka financijskog radnje iz hrvat­skog, latinskog, grčkog i njemačkog savjetnika, Šarić Katica, kćerka financijskog pri­ jezika, a usmeno se polagao hrvatski jezik, od klasičnih glednika. jezika (grčkog i latinskog) onaj u ko­jemu je pismena • Ib razred — Chyba Vilma, kćerka posjednika, radnja slabije ocijenjena, zatim povijest i zem­ljopis te Franetović Ljubica, kćerka advokata, Kopecky matematika.* Marija, kćerka trgovca u Pleternici,­ Kruljac Ivka, * Antun Petković: Devedeset maturantskih generacija. Godišnji kćerka ratara, Padarčić Nevenka, kćerka kotarskog izvještaj Gim­nazije u Slav. Požegi, škol. god. 1963/64. str. 24. predstojnika, Skrgatić Marija, kćerka financijskog kon­trolora, Šepec Amalija, kćerka učitelja, Urban Prva maturantica koja se školovala kao redovna učenica Izdvojene teme Izdvojene povijesne Elizabeta, kćerka gostioničara. od IV do VIII razreda u Požeškoj gimnaziji bila je Marija • U II razredu imamo 13 učenica, u III razredu 10, u Maj­storović, a maturirala je 1922. godine. Redovnim IV razredu­ 7 i u V razredu 1. Svega 52 učenice od školovanjem kao javne učenice dospjele su do ispita 133 ukupno 332 učenika škole. zrelosti 1925. godine na­prijed navedene učenice koje su pohađale gimnaziju upisavši se u 1 razred 1917/18. U školskoj godini 1919/20. broj učenica i dalje raste, te godine, a to su: Barč Zora, Grković Marija Zlata, Ivaniš imamo u Ia i b razredu 25 učenica, u II razredu 18, u III Marija, Janković Nada, Lovrić Zorka i Obradović razre­du 12, u IV razredu 9, u V razredu 7 i u VI razredu Darinka. 1 učenicu. Ukupno 74 javne učenice od 392 učenika škole. Premda je, kako smo naveli, u Požeškoj gimnaziji od škol. godine 1917/18. provedena koedukacija, ipak još Prva žena koja je maturirala u Požeškoj gimnaziji duže vremena prema Kućnom redu škole, propisima bila je NADA BAIĆ, rođena u Vukovaru. I do VIII i postupcima nastavnič­kog zbora učenice se strogo razred Ženskog li­ceja završila je u Zagrebu, a ispit odvajaju od učenika. U učionicama one moraju sjediti zrelosti polagala je u jesenskom roku 1917. godine kao najprije samo u prvim klupama, poslije sa­mo u zadnjim. eksternist. Za vrijeme odmora smiju šetati pred školom odijeljeno od dječaka na određenom za njih prostoru, a prije po­ Kao javne učenice polažu maturu u ljetnom roku 1918. četka nastavnog sata ne ulaze u razred, nego stoje na go­dine Zdenka Oswald i Jovanka Tišma. Obje su završile hodniku pred svojom učionicom sve dok ne dođe I do VII razred u Ženskom liceju u Zagrebu, a VIII razred nastavnik pred kojim ulaze u razred i sjedaju na svoja mjesta. Ako škola ide zajednički na neku priredbu ili Uz gimnaziju kao općeobrazovnu školu postoje u gradu nedjeljom u crkvu, sve učenice su u povor­ci naprijed, a još tri srednje stručne škole, u kojima se školuju žene. iza njih po razredima idu muškarci. Do škol. go­dine 1955/56. gimnazija je osmorazredna Škole su i dalje sve do 1945. godine pod utjecajem škola. U 1945/46. godini broji 714 učenika, od kojih je klera i religijskog odgoja. Slobodniji život odvijao 400 muških i 314 ženskih, 1949/50. godine raste broj se u djačkim literar­nim i drugim društvima, koja su učenika na 1197, od toga muških 694 i ženskih 503, napredni srednjoškolci znali is­koristiti za širenje svojih a u 1954/55. godini dostiže ona do sada najveći broj ideja među omladinom.** U Požeškoj gimnaziji djeluje učenica, tj. od 1137 polaznika 505 je žena. tako od 1929. do 1941. društvo »Štrosmajer« sa svojom Kao što vidimo porast broja đaka gimnazije iz godine u literarnom, glazbenom, dilentantskom i šahovskom sek­ go­dinu se povećava, a time ujedno raste i broj učenica, cijom, u članstvu kojega se nalazi i veći broj učenica. te već 1955. godine od svih je učenika gotovo polovica ** Dr D. Franković o. c., str. 338. ženskih. Slična situaci­ja produžuje se i dalje kad je, nakon odvajanja nižih razreda i njihova pripajanja Broj učenika Požeške gimnazije između dva rata u svih osnovnim školama, gimnazija ostala srednja škola sa osam razreda — četiri niža i četiri viša — koliko je po četiri viša razreda. U 1956/57. godini ima ona 380 učeni­ tadašnjoj naučnoj osnovi imala, kretao se od 400 do ka, od kojih 209 muških i 171 žena. Na kraju škol. godine 600 godišnje. Među njima je sve veći broj učenica. Dok 1961/62. u gimnaziji je 392 učenika — 185 muških i 207 u škol. godini 1929/30. ima­mo 447 učenika, od kojih ženskih, 1965/66. pohađalo je školu 636 učenika — 272 366 muških i 81 ženu, to se u škol. go­dini 1939/40. broj muška, i 362 ženske, da u škol. godini 1970/71. poraste ženske omladine podvostručava i od ukupnog broja 606 broj učenika na 690 od kojih su sa­da 433 žene i samo učenika imamo 452 omladinca i 154 omladinke. 257 muškaraca, dakle sve više prevladava broj učenica. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Rezultat je to razvoja sustava srednjeg školstva u socijali­stičkoj Jugoslaviji prema potrebama i perspektivi 134 Ravnopravno školovanje žena i privrede. Osim gimnazije kao općeobrazovne muškaraca od 1945. godine četverorazredne škole postoji niz stručnih trorazrednih škola, završnih za školovanja srednjih stručnih­ kadrova U toku narodnooslobodilačkog rata i narodne revolucije u industriji, poljoprivredi, šumarstvu, trgovini, ugo­ školstvo i prosvjeta mijenjaju svoj karakter i sadržaj. stiteljstvu i sl. Osim toga što se učenici po završetku jedne Škola po­staje demokratska, u nastavnim programima od tih škola uključuju odmah kao srednje obrazovani dolazi nova idejnost i razvijanje naučnog pogleda na kadrovi u privre­du ili javne službe, omogućen im je svijet. Nastava je svjetovna, država­ je odvojena od crkve uz polaganje kvalifikacionih ispita upis na pojedine i vjersko obrazovanje nije obavezno. Djeci i omladini fakultete sveučilišta, za koje je do sada glavni izbor oba spola pristupačne su sve škole i sva zvanja. Vrlo studenata bila gimnazija. To je razlog da se dobar dio mnogo žena sudjeluje u revoluciji i nastavlja svoj rad ka­ muškaraca orijentira na škole učenika u privredi, srednje snije u izgradnji narodne prosvjete. tehničke i ostale stručne škole. Na ovo utječu možda i Već u II svjetskom ratu proširio se front zaposlenih roditelji koji ih upućuju da odaberu školu koju će ranije žena u cijelom svijetu u svim strukama, što se nastavlja završiti i gdje će imati više praktične nego teoretske sve više u poslijeratnim godinama. Napredak nauke i nastave. tehnike traži i veće, bar srednjoškolsko obrazovanje svih Osim u Gimnaziji danas se u Požegi školuju žene u građana, pa odatle i sve ja­či pritisak upisa djevojaka u Poljo­privrednoj školi, Školi za učenike u privredi i u sve srednje škole u Požegi. Ekonomskoj školi. Poljoprivredna škola osnovana je u Požegi 1885 Kao najmlađa škola II stupnja osnovana 1956. godine godine. Mi­jenjajući svoj status od Niže poljoprivredne dje­luje u Požegi Srednja ekonomska škola. I u njoj od škole postaje 1947. godine trogodišnji Poljoprivredni 1959. godine, otada radi punim kapacitetom sa četiri tehnikum, zatim 1950 četvero­godišnja Srednja razreda, većinu polaznika čine učenice. Tako u 1960. poljoprivredna škola i od 1959. Poljoprivredna škola godini od 391 učenika 156 je muških, a 235 ženskih, u s praktičnom obukom, ratarskog trogodišnjeg i 1965. godini, u najvećem dometu po broju po­laznika od stočarskog dvogodišnjeg smjera. I u ovoj školi nalazimo 483 učenika 126 je muških, a 357 ženskih, te u 1969/70. prve učenice tek u škol. godini 1945/46, gdje od 56 od ukupno 281 učenika 62 su muškarci, a 219 je žena.** polaznika koji su završili školu nalazimo 20 žena.*** ** Godišnji izvještaj Srednje ekonomske škole u Slav. Požegi, škol. Broj učenica varira u pojedinim godinama od dvije, godine 1956/57. do 1969/70. četiri, deset do šesnaest. Danas škola radi kao Poljopriv­ redni Školski centar koji obuhvaća Poljoprivrednu To potvrđuje ranije navedenu činjenicu da se muškarci školu sa četiri­ razreda i 96 učenika, od kojih je 69 žena. ori­jentiraju većinom na srednje stručne škole realističkog U okviru Centra se školuje još prehrambeni i tekstilni praktič­nog smjera, dok se ženska omladina priklanja smjer Škole za učenike u priv­redi sa 211 učenika, od školama pretežno općeobrazovnog i humanističkog kojih je 107 ženskih. karaktera. *** Ivan Ciglar: Spomenica Poljoprivredne škole u Požegi. Slav. Dovodi nas to do pitanja ne nalazimo li se sada opet Požega 1966. na pragu jednog interesantnog historijskog procesa u kojem se jav­lja prestruktuiranje zanimanja prema spolu? Škola za učenike u privredi, kako se ova ustanova zove od Iako su ženskoj om­ladini dostupne sve mogućnosti 1947. godine do danas, osnovana je za obuku obrtničke obrazovanja, postoji li tenden­cija da se neka zanimanje Izdvojene teme Izdvojene povijesne omladine 1887. godine.* Prema Statutu za šegrtske feminiziraju? škole u Hrvatskoj i Sla­voniji dobiva ona 1927. naziv Čini se da je tako. Potvrdu za to našli bismo u zvanju Zanatsko-trgovačka škola, da bi od 1935. do 1945. radila na­stavnika gdje dvije trećine radnih mjesta u osnovnim 135 kao Stručna produžna škola, u kojoj se u 1946/47. škol. školama, većinu u srednjim općeobrazovnim i dobar godine školuje 114 učenika, od toga 6 ženskih. U škol. dio u srednjim stručnim­ školama zauzimaju žene. Isti godini 1948/49. bilo je 182 učenika, od toga 16 ženskih, je slučaj i u drugim razvijeni­jim zemljama od naše — u 1949/50. također 182 učenika, ali 22 ženske, a taj broj u SAD, SSSR-u, Italiji, SR Njemačkoj, Francuskoj i u žena tj. iz­među 20 i 30 kreće se sve do godine 1960. Švedskoj. Do te su godine učeni­ci u privredi izvan grada polazili Feminizacija se primjećuje i u zdravstvenoj službi, nastavu pri većim osnovnim školama na području svoje osobito u srednjem medicinskom kadru. Isto je to i u tadašnje općine (Pleternica, Trenkovo, Čaglin, Brestovac kemijsko-tehnološkoj profesiji gdje u odgovarajućim i Kutjevo), a tada je izvršeno spajanje u jednu Školu za školama ima sve više djevo­jaka. Tako je i u Višoj školi učenike u privredi s vlastitim prostorijama i radionicom za socijalne radnike, na Fakultetu političkih nauka, u gradu. Danas ova škola ima tri razreda sa 26 odjeljenja, Ekonomskom fakultetu, Farmaceutsko-biokemijskom u ko­jima se školuju sva zanimanja metalne i elektro- fakultetu, u tekstilnoj, prehrambenoj i trgovačkoj struci struke. Pohađa je u jednoj školskoj godini dva turnusa s za koja zvanja pokazuju djevojke sve više interesa. 898 učenika, od kojih su samo 2 žene. Gimnazija, obrazujući kadar potreban svim interesnim * Spomen-izvještaj škole učenika u privredi u Slav. Požegi 1961. za­jednicama, pripravlja omladinu za nastavak studija godine. na fakulte­tima i visokim školama. Za pojedine fakultete kao što su medicinski ona je najpogodnija, dok je za filozofski, pravni, prirodoslovno-matematski te za Vinka u Požegu koje su preuzele obuku u Nižoj i Višoj ostale nastavničke škole i umjetničke akade­mije ona gradskoj djevojačkoj školi. U osnovnoj dječačkoj školi zapravo jedina pripremna i usmjerena škola. Neće biti pojavljuje se prva učiteljica školske godine 1895/96.* bez interesa stoga pogledati što su željeli i za koja su Stanje u Gimnaziji najbolje ilustrira ovaj zapis dr se zvanja opredijelili učenici, a za koja učenice nakon Tomi­slava Jakića u članku »Sjećanje na Požegu«.** On položenog završnog ispita u Požeškoj gimnaziji. Evo što piše: »Veliku senzaciju i u gradu i u gimnaziji izazvao kazuju podaci provedene an­kete među maturantima je dolazak prve profeso­rice u školu. To je bila prof. 1971. i 1972. godine. Catinelli ili punim imenom Irena pl. Catinelli Obradić Znajući da motivi za izbor studija mogu biti de Bevillaqua, koja je početkom godine 1925/26. aktivistički tj. temeljiti se na ljubavi i smislu za neki premještena iz Zagreba i tako je postala prva žena — poziv, ili pak pasivistički tj. studiranju je tek cilj profesor u dvjestagodišnjoj historiji Požeške gimnazije. diplomom doći do veće zarade i sredsta­va za ugodniji Predava­la je matematiku i francuski jezik. Bila je vrlo život birajući komercijalna zvanja, a svijesni i to­ga da stroga i u razre­du je održavala željeznu disciplinu. Ona pri izboru studija igra ne malu ulogu socijalna sredina je slijedeće godine otiš­la u Zagreb, a mjesto nje je došla iz koje netko dolazi kao i činjenica koliko je društvo druga profesorica Smilja Banović, predavala je kemiju i i da li je da­nas u mogućnosti zadovoljiti aktivističko fiziku.« opredjeljenje svakog pojedinca, ovi nam podaci ipak Naravno, kasnije broj nastavnica sve više raste, a 1950. potvrđuju da se sve više žena školuje u gimnaziji zato go­dine imamo i prvu ženu v. d. direktora Požeške što im je ona svojim općim obrazova­njem bliža težnji gimnazije Lju­bicu Koydl, nekadašnju učenicu ove škole. i mogućnosti zadovoljstva pri izboru zanimanja. Dugotrajan je, kako vidimo, bio put kojim se kretalo U školskoj godini 1970/71. u nastavničkom zboru je od Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija društ­vo da bi se ženskoj omladini kao učenicama ukup­no 30 profesora i nastavnika 14 žena, pa je stručna otvorila vrata obrazovanja­ i prosvjete, pa je isto tako i odgojna stra­na ne samo u procesu nastave nego i u 136 također dugo vremena trebalo da se žene pojave kao kulturnom i društvenom životu omladine jednako učiteljice ili nastavnice u požeškim školama. uspješno vođena i zastupana od muških i ženskih U početku je i u osnovnim djevojačkim školama članova zbora. poučavao djecu muškarac tzv. ženski učitelj, dok je *30 J. Kempf o. c. str. 589. supruga obično vodi­la ženski ručni rad. Tako je bilo **31 Almanah Požeške gimnazije povodom 270-godišnjeg jubileja. sve do godine 1862. do dolaska Milosrdnih sestara sv. Slav. Požega 1970. str. 130.

Razglednica iz 1916. godine Inv. br. 18.159 GMP Devedeset maturantskih generacija*

Antun Petković

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1963.-64. 1964. Pismeni se je dio izpita obavio od dne 30. lipnja do 4. Ur. Petković, A. i dr. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. srpnja, ustmeni pako dne 16. srpnja pod predsedničtvom Str. 19-35. gimnazijalnoga nadzornika velemožnoga g. Janka *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali su dodani podnaslovi Jurkovića kao kr. poverenika. kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka. Uspeh je izpita ovaj:

U ovoj godini (1964., nap. ur.) polaže ispit zrelosti Zrelimi s odlikom proglašeni su: devedeset i prva generacija požeških maturanata. U plem. Knežević Vekoslav, Kovačević Mijo, dugom nizu od 2528 kandidata u devedeset matura Rakoš Ljudevit, plem. Forko Franjo. završili su ovaj zavod i dobili svjedodžbu zrelosti mnogi kasnije istaknuti ljudi našeg kulturnog i javnog života, Zrelimi: učenjaci i znanstveni radnici u svim granama nauke, Hutter Josip, Kušević Dmitar. tehnike i umjetnosti. Iako historija Požeške gimnazije počinje unazad 265 godina, prva gene­racija maturanata Od ovih se je Kovačević nakanio posvetiti staroklasičnom pojavljuje se tek prije devedeset godina (…) jezikoslovju, Forko bogoslovju, a ostala četvorica Izdvojene teme Izdvojene povijesne pravoslovju.«* Prema tadašnjem propisu ispit se sastojao od dva dijela: Prvi ispit zrelosti 1874. godine pismeni dio obuhvaćao je slijedeće radnje: 137 • 1) hrvatski sastavak rađen 5 sati, 2) prijevod s Tako tek 1874. godine završavaju prvi učenici osmi hrvatskog jezika na latinski 3 sata, 3) prijevod s razred i pri­stupaju ispitu zrelosti, pa je »ova školska latinskog jezika na hrvatski 2 sata, 4) prijevod godina po ovdešnju gimnaziju osobito znamenita, što s grčkoga jezika na hrvatski 3 sata, 5) njemački je ova prvi put brojila osam razredah. Podignuta na sastavak 3 sata i 6) matematična zadaća rađena 4 podpunu gimnaziju došla je napokon do samostalnosti sata. u odgajanju i pripravljanju gimnazijalne mladeži za Na usmenom ispitu polagao se: višje nauke. Zadobiv vlast obdržavati izpite zrelosti • 1) latinski jezik, 2) grčki jezik, 3) hrvatski jezik, 4) može sad i ona poput svojih starijih sestricah pitomce njemački jezik, 5) povijest i zemljopis, 6) matematika svoje neposredno slati u svet i odabranikom svojim na i 7) fizika (prirodoslovje). razstanku deliti pravo pristupa do častnih dvoranah U svjedodžbu ispita zrelosti unosila se i ocjena sveučilištnih. predmeta koji nisu dolazili na ispit (vjeronauk, Ove su se godine prijavila k izpitu zrelosti sva petorica prirodopis, filozofijska propedeutika kao i eventualni javnih učenikah ovdešnjeg VIII. razreda i dvojica neobligatni predmeti među kojima nalazimo talijanski učenikah VIII. razreda u zagrebačkom nadbiskupskom jezik, francuski jezik, stenografiju, pjevanje i risanje), liceju: Franjo Forko i Stepan Jalžić. Nu ovaj poslednji bio a kao temelj je služila srednja ocjena tih predmeta iz je bolestju zaprečen podvrći se izpitu. semestralnih svjedodžbi više gimnazije. U »Zapisnicima vrhu izpita zrelosti Kralj. velike tj. jav­ni i privatni učenici koji su s uspjehom svršili gimnazije u Požegi« od 1874. do 1908. godine** osmi razred, te eksternisti tj. kandidati koji su navršili nalazimo za predmete ove ocjene: odličan, veoma dobar, 18 godina života s tim da pola­ganjem predispita dokažu dobar, posve dovoljan, dovoljan, dostatan, a za vladanje: da su proučili građu propisanu naučnom osnovom za uzorno, pohvalno i besprikorno. Od škol. godine gimnazije. Ispit se mogao polagati u tri roka: ljetni, je­ 1886/87. dolaze ocjene — izvrstan, veoma dobar, dobar, senski i zimski, a sastojao se iz pismenog i usmenog dovoljan, nije dovo­ljan i sasvim nedovoljan, a u vladanju dijela. Pismeni dio je nešto pojednostavljen jer je otpao — uzorno, pohvalno, prema propisima, pokudno i loše. kao klauzurni rad prije­vod s hrvatskog jezika na latinski Za opći uspjeh kandidata bile su ocjene: zreo s odlikom, i matematična zadaća. Usmeni dio je također skraćen i zreo i nije zreo. Za odliku nijedan red nije smio biti ispod polaže se odsada: hrvatski jezik, latinski ili grčki jezik, dobar, a svakoj ocjeni dobar morao je odgovarati jedan povijest i zemljopis i matematika. Oba klasična jezika izvrstan ili dva veoma dobra. Popravni ispit nakon dva polagali su oni kandidati kojima su radnje ocijenjene mjeseca mogao je polagati kandidat koji je imao ocjenu negativno, ostali su polagali onaj klasični jezik iz kojega nedovoljan iz jednog predmeta (uglavnom ta­kvog gdje je pismena radnja oci­jenjena slabije. se poznavanje osniva na pamćenju), za dva predmeta Nakon ispita donosi ispitno povjerenstvo na osnovu od­luka je glasila: nije zreo te se za pol godine može pismenog i usmenog ispita i semestralnih svjedodžbi podvrći ponovnom ispitu, odnosno za tri predmeta posljednje godine jednoglasno­ ili većinom glasova rok reprobacije je bio godinu dana. Kasnije je rok zaključak da li kandidata valja pro­glasiti zrelim s ponavljanja i za dva ili više predmeta samo godinu dana. odlikom, zrelim ili ga valja odbiti. Popravnih is­pita za Ispit se mogao polagati najviše tri puta. Pri prosuđivanju dva mjeseca nije bilo, nego ponovni ispit za po godine zre­losti nije se toliko pazilo na pojedine odgovore iz ili godinu dana o čemu je donijelo odluku ispitno Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija predmeta, koliko »na dokazanu cielim izpitom duševnu povjerenstvo većinom glasova. Ispit se mogao ponoviti zrelost izpitanika za uspešan polazak sveučilištnih samo dva puta. 138 nauka.*** Prema ovim propisima dopušta se polaganje ispita *Izvjestje o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem Školske zrelosti i kandidatkinjama koje su završile licej ili koju godine 1873/74. str. 26. gimnaziju u Austro-Ugarskoj monarhiji. Ispit polažu **Arhiv škole. kao eksternisti. Prva žena koja je maturirala u Ovoj ***Propis o obdržavanju izpita zrelosti na hrvatsko-slavonskih gimnaziji bila je Nada Baić, ro­đena u Vukovaru. I— gimnazijah od 11. II. 1888. Službeni glasnik kr. hrv.-slav.-dalm. VIII razred Ženskog liceja Završila je u Za­grebu, a ispit zemaljske vlade, odjel za bogo­štovlje i nastavu br. II Zagreb 1888. zrelosti polagala je u jesenskom roku 1917. godine kao eksternist. Do toga vremena kao redovni učenici mogli su se Propisi za ispite zrelosti u upisivati i polaziti gimnaziju samo muškarci. Djevojke gimnazijama od 1908. godine koje su željele po­hađati srednju školu mogle su se od 1892. upisivati u Ženski licej u Zagrebu, u kojemu je Od 1908. godine polaže se matura prema novom školovanje trajalo također osam godina, ali se nastavni Propisu za ispi­te zrelosti u gimnazijama Kraljevine plan razlikovao od gimnazijskoga. Gimnazijske razrede­ Hrvatske i Slavonije — nared­ba Zemaljske vlade, Odjela mogle su učenice polagati samo privatno. za bogoštovlje i nastavu od 30. III. 1908. (Službeni Naredbom Zemaljske vlade od 28. XI 1917. dopušteno glasnik br. 1/1908). je i žen­skoj omladini da se upisuje i polazi gimnaziju I prema ovim propisima ispit mogu polagati abiturijenti uz iste uvjete kao i učenici, a isto tako i polagati ispit zrelosti prema propisima koji vrijede i za učenike. Tako zemljopisom Jugoslavije i iz matematike. U svjedodžbu je od školske godine 1917/18. i u Požeškoj gimnaziji i Glavni protokol unosila se i godišnja ocjena iz najvišeg provedena koedukacija, a 1918. maturiraju kao redovne razreda i onih predmeta koji se ne polažu na maturi, a učenice prve žene.* to su još ovi predmeti: prirodopis, fizika i filozofijska Od 1915. do 1918. godine za vrijeme I svjetskog rata propedeutika, a od 1931. i kemija. Popravni ispit bilo je nekoliko izvanrednih rokova za polaganje mogao se polagati nakon dva mjeseca iz dva predmeta, ispita zrelosti za one učenike VI—VIII razreda koji ako jedan od njih nije bio hrvatskosrpski jezik. Ako su mobilizirani te su nakon priprav­nog tečaja polagali kandidat nije zadovoljno iz više predmeta,­ odbijen je maturu prije polaska u vojsku. na godinu dana. Takav učenik mogao je ponavljati osmi razred. Pozitivno ocijenjenim kandidatima opća ocjena glasila je: Ispitni odbor priznaje zrelost i spremnost za Pravila o ispitu zrelosti od 1923. univerzitetsko obra­zovanje. godine U staroj Jugoslaviji donošenjem Zakona o srednjim školama većina je klasičnih gimnazija pretvorena u Nakon rata i ujedinjenja jugoslavenskih zemalja dolazi realne. Među ovima bila je i Požeška gimnazija koja u Jugo­slaviji do češćih reformi u školstvu. Godine 1923. se prema rješenju Ministarstva prosvjete Kraljevine donosi Pokrajin­ska uprava za Hrvatsku i Slavoniju Jugoslavije od 1925. godine pretvara postepeno­ u realnu nova Pravila o ispitu zrelosti u gimnazijama i realnim gimnaziju, pa je zadnja klasična matura obavljena 1930. gimnazijama.** Požeška gimnazija kao kla­sična obavlja godine. ispit zrelosti prema Pravilniku za gimnazije. Pred­ Od 1931. godine nalazimo prve maturante realne meti pismenog ispita su sada ovi: pismeni sastav iz gimnazije koji polažu ispit prema novim Pravilima o Izdvojene teme Izdvojene povijesne hrvatskosrpskog jezika — 4 sata, prijevod s njemačkog višem tečajnom ispitu u realnim gimnazijama.* Pismeni jezika 3 sata, prijevod s la­tinskog jezika 3 sata, prijevod dio obuhvaća sastav iz hrvatsko­srpskog jezika, pismeni s grčkoga jezika 3 sata, matematič­ki zadaci 4 sata. rad iz jednog živog jezika (njemački ili francuski) i 139 Učenici koji su sve pismene radnje izradili za oc­jenu matematičke zadatke. Radnje su pisane 4 sata. Na us­ izvrstan ili veoma dobar i koji su u VIII razredu imali meni ispit dolazio je hrvatskosrpski jezik s književnošću, iz svih predmeta ocjenu najmanje vrlo dobar i pohvalno jedan ži­vi jezik, opća i narodna historija sa zemljopisom vladanje bili su oslobođeni polaganja usmenog dijela Jugoslavije i ma­tematika. Za pitanja se vuku listići. ispita. Kandidatima kojima su bile negativno ocijenjene Ostale su odredbe bile slične kao i u ranijem Pravilniku. dvije radnje, a jedna od njih hrvatska,­ ili više od dvije Novina su također ocjene kojih je bilo tri prolazne — radnje bez obzira koje, bili su odmah odbijeni na godinu odličan, vrlo dobar i dobar — i dvije negativne — slab i dana. rdjav. Popravni se ispit polagao nakon tri mjeseca. *Popis kandidata koji su položili ispit zrelosti u Gimnaziji u Slav. Za vrijeme II svjetskog rata generacija iz 1941. godine Požegi do 1959. godine štampan je u jubilarnom Godišnjem izvještaju dobiva diplome bez polaganja ispita, a od 1942. za škol. god. 1958/59. godine u Hrvatskoj tadašnja ustaška vlast okružnicom **Službeni glasnik Pokrajinske uprave, Odjeljenja za prosvjetu i vjere, svoga Ministarstva nastave unosi neke promjene oko br. 8, Zagreb 1923. predmeta iz ranijeg Pravilnika, a isto tako vraća oc­jene na pređašnji oblik. Usmeni ispit polagao se iz: hrvatskosrpskog jezika i književ­nosti, njemačkog jezika i književnosti, latinskog ili grčkog jezika, historije Hrvata, Srba i Slovenaca sa Propisi o završnim ispitima i usmeno. Ne­gativno ocijenjena radnja iz hrvatskog na gimnaziji od 1945. do 1964. jezika povlačila je odmah odbijanje na godinu dana. godine Oslobađanja usmenog dijela ispita više nije bilo. Popravni se ispit mogao polagati iz jednog predmeta na­ Poslije Oslobođenja i uspostavljanja narodne vlasti u kon dva mjeseca. Jugosla­viji Ministarstvo prosvjete Federalne Države Od 1954. ublažen je kriterij za pismene radnje i kandidat Hrvatske, Odjel za školstvo, donosi 8. V 1945. je mo­gao biti odbijen na godinu dana samo ako su dvije Upute o polaganju ispita zrelosti uskladjene s novim radnje iz bilo kojih predmeta negativne. zadacima prosvjete. Pismeni ispit obuhvaća radnju iz Iste godine dolazi do izražaja i jača borba za bolju hrvatskosrpskog jezika, ruskog jezika i matematike, a organizaciju rada u gimnazijama i reformu nastavnog usmeni hrvatskosrpski jezik i književnost, ruski jezik, plana i programa uopće. Krupne promjene koje su narodnu povijest i NOB, opću povijest i zemljopis FNRJ. izvršene i koje se vrše u nauci, društve­nim odnosima Ostale su odredbe manje više nepromijenjene. Od 1947. i suvremenom životu mijenjaju u cijelosti i koncep­ godine proširuje se usmeni ispit još fizikom, spaja se ciju općeg obrazovanja. Povezujući teoriju s praksom narodna i opća povijest u jedan predmet, a uz zemljopis nastava treba da što više omogući učenicima njegovanje dolaze pitanja iz Ustava FNRJ. ličnih sklonosti i razvija­nja samostalnosti i radnih Ovo Uputstvo normirano je i razrađeno Pravilnikom navika. Uz grupiranje predmeta na dru­štvene i prirodne kojeg do­nosi Ministarstvo prosvjete NRH 1948. nauke uvodi se seminarski način rada. Od škol. godine godine.** Do te godine ispit je polagao svaki kandidat 1955/56. provođenjem obaveznog osmogodišnjeg iz svih predmeta istoga dana pred jednom komisijom školovanja gimnazija postepeno gubi niže razrede i koju su sačinjavali predsjednik (izaslanik ili direktor) postaje škola II stupnja sa četiri viša razreda V—VIII Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija i članovi ispitivači, nastavnici maturantskih predmeta odnosno I—IV razred kao i druge sred­nje škole. u VIII razredu. Tada je izvršen pokušaj o uvođenju Zakon o gimnazijama, koji je donijelo Republičko vijeće 140 dviju komisija — jedna za po­laganje prve grupe Sabo­ra Narodne Republike Hrvatske 1959. godine, predmeta (hrvatski jezik, ruski jezik i historija) i mijenja i dalje struk­turu gimnazije. Kao općeobrazovnoj druga za drugu grupu (matematika i fizika). Ispit se školi — ustanovi društva — cilj joj je obrazovati mladi polagao po predmetima istovremeno u obje komisije. naraštaj na suvremenim dostignućima nauke i tehnike, Kada kandidati polože ispit iz jedne grupe predmeta, pružiti osnove naučnog pogleda na svijet i prido­nijeti promijenili su komisije i produžili polaga­nje. Na kraju je izgrađivanju ljudske ličnosti s razvijenim intelektualnim, ispitni odbor (obje komisije) utvrdio definitivne ocjene moralnim i radnim osobinama građanina socijalističke i uspjeh ispita. zajednice. *Prosvetni glasnik Ministarstva prosvete br. 4 — 1930. Beograd. Odgojno-obrazovna struktura obuhvaća nastavu, **Prosvjetni vjesnik Ministarstva prosvjete NRH br. 4 Zagreb 1948. proizvodni rad i slobodne aktivnosti. Od drugog razreda provodi se bifurkacija nastave u dva smjera — Ovaj dug i nespretan način ispitivanja, kako za kandidate društveno-jezični i matematičko-prirodo­slovni — radi ta­ko i za profesore, izmijenjen je novim Pravilnikom većeg usklađivanja obrazovanja s individualnim inte­ 1951. godine. Komisija je opet jedna, svakoga dana resima i sklonostima učenika i prilagođavanja nastave polagalo je sedam kandidata, pitanja su na listićima, društvenim potrebama. ispit obuhvaća hrvatskosrpski jezik s knji­ževnošću, To se sada odrazu je i u traženju novog oblika završnog jedan strani jezik (po izboru), povijest, matematiku i ispita (mature, ispita zrelosti, višeg tečajnog ispita, fi­ziku — hrvatski, strani jezik i matematiku pismeno kako je on sve bio ra­nije nazivan), a kojem je svrha da provjeri ukupan rezultat obrazo­vanja učenika odnosno a) domaćeg rada i obrane u obliku slobodnog da kandidati pokažu da su usvojili znanja i sposobnosti razgovora; iz onih predmeta koji se obavezno da se njima služe na onom stupnju koji je predviđen kao polažu u pojedinim smjerovima ne za­daju se teme krajnji cilj školovanja u gimnaziji. Zadatak danas prema za domaće radove, tome nije samo osposobljavanje za univerzitetske nauke b) ispita iz hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenske nego i za neposredno uključivanje učenika u razne književno­sti, koji je obavezan za kandidate oba društvene pozive. gimnazijska smjera i polaže se pismeno i usmeno, U vezi s tim donio je Savjet za prosvjetu NR Hrvatske c) ispita iz stranog jezika (pismeno i usmeno) ili 1960. godine novo, potpuno izmijenjeno, Uputstvo o historije u društvenojezičnom smjeru, odnosno završnom ispitu na gimnaziji. Ispit ima tri dijela: domaći ispita iz matematike (pismeno i usmeno) u rad, pismeni ispit i usmeni ispit. Domaći rad se sastoji matematičko-prirodoslovnom smjeru. od pismene obrade teme iz područja jed­nog ili više Ispitni rokovi su ljetni (u lipnju), jesenski (u rujnu) obrazovnih predmeta gimnazije, a svrha mu je da kan­ i zimski (u siječnju). Kandidat čiji je domaći rad didat pokaže kako je usvojio gradivo vezano za temu i ocijenjen negativno od­bija se do idućeg ispitnog roka. u kojoj je mjeri savladao naučne metode rada. Rad bira Na usmenom ispitu kandidati izvlače listiće s pitanjima. iz popisa zadanih te­ma, a izrađuje ga u toku školovanja Iz predmeta koji se polažu pismeno i usmeno iz­vodi u IV razredu uz konzultaciju predmetnog nastavnika iz se jedna ocjena. Ocjene su slijedeće: odličan (5), vrlo čijeg je nastavnog područja izabrao rad. dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Kandidat može u slijedećem ispitnom roku u toku iste Pismeni ispit se sastoji iz klauzurne radnje iz godine ponoviti onaj dio ispita na kojem je dobio ocjenu hrvatskosrpskog jezi­ka, a traje 4 sata. Na usmenom nedovoljan. Redovno se završni ispit može polagati Izdvojene teme Izdvojene povijesne ispitu branio je i obrazlagao kandi­dat koncepciju svog samo jedanput, a izvanredno više puta. Ispitni odbor se domaćeg rada i na temelju pismene radnje iz hrvatskog sastoji od predsjednika (direktor škole) i članova ispitnih jezika dao dokaza o dobroj pismenosti. komisija. Komisije imenuje nastavničko vijeće prema 141 Novim Uputstvom od 1961. godine nadopunjavaju broju prijavljenih kandidata i predmeta, a sastoje se iz se zahtjevi ovog prilično osiromašenog ispita koji se, tri člana i zapisničara. Nakon završenog rada komisija istina, bazirao na novim težnjama većeg provjeravanja ispitni odbor utvrđuje opću ocjenu kandidatova us­ opće zrelosti, a ne samo fundusa zna­nja pojedinih pjeha. U svjedodžbu i Glavnu knjigu o završnom ispitu predmeta, ali takav ipak nije mogao dati sliku funk­ unose se ocjene dobivene na pojedinim dijelovima ispita cionalnog sadržaja obrazovanja i stjecanja kulture. Novo i iz toga izvedena opća ocjena ispita. Uputstvo traži zato uz domaći rad i pismeni ispit iz Iako su raniji oblici ispita zrelosti imali svojih slabosti, hrvatskosrpskog jezika još i usmeni ispit iz tog jezika i praksa je pokazala da fizionomija i ovog završnog ispita jugoslavenske književnosti kao i iz predmeta domaćeg zbog neprilagođe­nosti njegova opsega i neodređene rada. funkcije domaćeg rada ne ispu­njava cilj mature, a to Kako i takav ispit nije bio odraz usmjeravanja je da na njoj uočimo ličnost kandidata, nje­govu opću školovanja uče­nika u gimnaziji niti se iz njega mogla kulturu, sliku znanja smjera u kojem se školovao i uvje­ uočiti individualnost kan­didata što mu je bio cilj renje da je formiranjem radnih navika stekao sposobnost nasuprot starim oblicima mature koji su više bili odraz da se usvojenim školskim znanjem i metodologijom lekcijskog učenja, doneseno je 1962. godine izmije­njeno naučnog rada može uspješno služiti u životu. Radi i dopunjeno Uputstvo po kojem se završni ispit sastoji toga je konferencija direktora gimnazija iz SR Hrvatske iz: na savjetovanju održanom u veljači 1964. u Zagrebu predložila da se završni ispit izmijeni utoliko što bi se domaći rad radio u toku školske godine kao seminarska radnja, a usmeni dio ispita bi obuhvaćao obavezno uz hrvatskosrpski jezik s književnošću u oba smjera još strani jezik i historiju u društveno-jezičnom smjeru, odnosno matematiku i fiziku za učenike matematičko- prirodoslovnog smjera. Ovaj pregled bih završio podacima o broju kandidata koji su se u ovih devedeset godina prijavili za polaganje ispita zrelosti i ko­liko ih je od toga taj ispit u Požeškoj gimnaziji položilo.

Tabela: Godina Prijavljeno Položilo­ Godina Prijavljeno Položilo­ Godina Prijavljeno Položilo­ 1874. 6 6 1904. 24 22 1934. 33 27 1875. 9 9 1905. 22 18 1935. 20 13 1876. 7 6 1906. 25 19 1936. 29 24 1877. 14 14 1907. 15 11 1937. 31 25 1878. 9 7 1908. 21 21 1938. 37 32 1879. 10 10 1909. 26 21 1939. 45 40 1880. 12 10 1910. 23 23 1940. 42 34 1881. 4 2 1911. 11 11 1941. 50 36 1882. 7 7 1912. 12 11 1942. 34 29

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 1883. 9 8 1913. 9 8 1943. 36 36 1884. 5 4 1914. 12 12 1944. 27 27 1885. 12 12 1915. 14 14 1945. 13 13 1886. 4 4 1916. 23 23 1946. 23 23 142 1887. 6 5 1917. 14 13 1947. 34 28 1888. 8 8 1918. 28 28 1948. 43 43 1889. 5 5 1919. 21 21 1949. 38 37 1890. 7 7 1920. 20 20 1950. 48 47 1891. 5 5 1921. 18 18 1951. 50 42 1892. 5 5 1922. 15 15 1952. 38 37 1893. 13 13 1923. 24 21 1953. 58 52 1894. 6 6 1924. 19 18 1954. 56 52 1895. 9 7 1925. 17 17 1955. 74 74 1896. 15 15 1926. 30 29 1956. 100 96 1897. 17 14 1927. 22 21 1957. 91 74 1898. 18 18 1928. 17 17 1958. 111 101 1899. 13 13 1829. 14 14 1959. 78 75 1900. 13 13 1930. 14 14 1960. 90 90 1901. 26 25 1931. 29 19 1961. 74 73 1902. 29 28 1932. 50 46 1962. 88 85 1903. 23 20 1933. 36 27 1963. 86 85 Ukupno 2528 2328

Kako je pak matura odraz nastojanja i uspjeha u odgoju moći donekle vidjeti opseg, sadržaj i karakteristične i obrazovanju,­ držim da neće biti bez interesa navesti tendencije nastave kao i ideologija razdoblja u kojem također teme rađe­ne na pismenom ispitu u redovnom, su pisane. (Podatke za prvih 30 godina nalazimo i u ljetnom roku iz hrvatskog jezika, jer će se iz njih Izvještaju za škol. godinu 1903/4. i 1904/5.) Teme na pismenom ispitu iz 1893. Glavni zastupnici književnoga rada u hrvatskog jezika (1874. - 1964.) Slavoniji tečajem 18. stoljeća. 1894. Znamenitost Sredozemnoga 1874. Zašto se u literaturi pojedinih naroda mora u svjetskoj historiji. prije proze razvilo pjesništvo? 1895. Samostani i samostanci te njihove zasluge 1875. Kako i na kojih se je temeljih razvila drama u za kulturni napre­dak čovječanstva. srednjem vieku u obće, a hrvatska u Dubrovniku 1896. Nihil sine magno vita labore dedit mortalibus. napose? Koji su najznameni­tiji dramatici, 1897. Nabožni pjesnički proizvodi Ivana Fr. koje li najznamenitije drame dubrovačke? Gundulića i Petra Preradovića, a naročito »Suze 1876. Tko su bili bogomili, zašto se je njihov sina razmetnoga« od I. Gundulića i »Prvi nauk tako brzo širio, te jesu li što ljudi«, »Smrt« i t. d. od P. Preradovića. god privriedili narodnoj knjizi? 1898. S kojim se građanskim vrlinama i načelima 1877. Postanak i razvitak samostanskoga života domogao Rim svjetskog gospodstva? Treba te zasluge istoga po europejsku kulturu. potvrditi primjerima iz rimske povijesti. 1878. Petar Preradović i ocjena njegova 1899. Glavni uzroci ratovima, što su ih među pjesničkog djelovanja. sobom vodili Europa i Azija. 1879. Dr Ljudevit Gaj, djelovanje njegovo i 1900. Neka se prikaže razvoj književnosti od zasluge po književnost i jezik hrvatski. godine 1860. napried. 1880. Znamenitost Fra Andrije Kačića 1901. Europa poslije križarskih ratova. u knjizi i pjesmi hrvatskoj. 1902. Zasluge kajkavskih Hrvata za hrvatsku knjigu. 1881. Život i književno djelovanje Vuka 1903. Junačtvo i veličina Rimljana u Izdvojene teme Izdvojene povijesne Stefanovića Karadžića. času pogibli i nevolje. 1882. Ženski karakteri (Krunoslava, Sokolica, 1904. Utjecaj Grka na izobrazbu drugih naroda. Sunčanica i Ljubica) u Gundulićevu Osmanu. 1905. Non, quia difficilia sunt, non audemus, 143 1883. Koji su bili uzroci, da je Dubrovnik postao sed quia non audemus, difficilia sunt. književno središte u Dalmaciji? 1906. Važnost Sredozemnoga mora 1884. Šta su doniele Europi križarske vojne? u svjetskoj povijesti. 1885. Odkud Dubrovniku onolika sila i moć duševna? 1907. Dobre i zle posljedice čitanja. 1886. Koji su uzroci, da se u Slavoniji istom 1908. Čovjek kao gospodar prirode. u 18. vieku pojavljuju književnici? 1909. Utjecaj prirodnih znanosti na prosvjetu ljudsku. 1887. Period preporoda hrvatske i srpske 1910. Značenje Stanka Vraza u književnoj literature; osovljenje nje­zino na povijesti hrvatskoj. narodnu i opće-estetsku osnovu. 1911. Koj’ je otečestvu, koj’ bližnjemu množio 1888. Historija propovieda napredak čovječanstva. polzu, čuvao, spaša­vao, večno tog spominje 1889. Uzroci zašto je Dubrovnik postao svet (St. Popović: Despot Đ. Branković). središtem dalmatinske knji­ževnosti? 1912. Perfer et obdura, dolor hic tibi proderit olim. 1890. Zašto je dubrovačka književnost 1913. Razvoj hrvatskoga romana. zavisna o talijanskoj? 1914. Porodica Zrinski u našoj knjizi. 1891. Po čem su Kačić i Reljković 1915. Ratarstvo je temelj naše narodne kulture. omiljeli hrvatskom narodu? Problem u našoj umjetnoj književnosti. 1892. Kako utječe more na karakter primoraca? 1916. Zagorje u hrvatskoj književnosti. 1917. Koliko je Požega pridonijela razvoju 1943. Hrvatski književnici u borbi za slobodu hrvatske književnosti. i nezavisnost svoga naroda i države. 1918. Dubrovnik i Zagreb kao kulturna središta. 1944. Hrvatska narodna i državna misao 1919. Petar Svačić — Petar Zrinski kroz vjekove u našoj knji­ževnosti. — Petar Karađorđević. 1945. Zadaci intelektualne omladine 1920. Razvoj hrvatske komedije. u današnjoj stvarnosti. 1921. Kulturna središta našega naroda. 1946. Vjekovna borba za prava naših naroda na Jadran. 1922. Požega u našoj književnosti. 1947. Radimo za sebe i za svoje potomke. 1923. Spas nam je znanje, znanje nam sila, Znanje 1948. Voljeti svoju domovinu znači imati nam slava, znanje nam čast. — Šenoa plamenu želju da vidiš u njoj ostvarenje 1924. Za ovu zemlju sve vas veže: Ime i jezik, ideala čovječanstva i svima svojim snagama bratstvo i krv sveta. — Šantić težiti i pridonositi tom cilju (Bjelinski). 1925. Grki su tamo zalogaji hljeba, Gdje svoga 1949. Koliko i kako se naša suvremena stvarnost nema i gdje brata nije. — Šantić odrazila u našoj književnosti. 1926. Vuk i Gaj. 1950. Naš je jedini put — put u socijalizam (Tito). 1927. Kako je postala, kako se razvijala i kako se 1951. Naša je današnja jedina dužnost konačno ostvarila ideja o narodnom jedinstvu. izgrađivati socijalizam (Tito). 1928. Što nosim sa sobom iz srednje škole u život? 1952. Naši pisci u borbi za socijalnu pravdu. 1929. Koji su vanjski i unutarnji uzroci izazvali u 1953. Rad se u našoj otadžbini iz teške i neprijatne početku 19. vije­ka književni i nacionalni pokret nužde promije­nio u časnu dužnost, u u Slovenaca, Srba i Hrvata; najvažnija lica koja ponos, u životnu i stvaralačku radost Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija su u tom pokretu sudjelovala i njihove ideje. naših trudbenika (Boris Kidrič). 1930. Vjekovna borba za naš Jadran. 1954. Odraz društvenih zbivanja u književnosti. 144 1931. Narodne pjesme i narodna duša. 1955. Socijalizam nije dovoljno samo htjeti nego 1932. Sv. Sava i Štrosmajer (Poredba). ga treba znojem graditi. Socijalizam se stvara 1933. Naši književni centri do danas. žuljevima, teškim naporima i žrt­vama. 1934. Zbog prošlosti našeg naroda 1956. Književno obrazovanje pomaže vjerujem u budućnost njegovu. nam da budemo ljudi. 1935. Utjecaj Istoka i Zapada na 1957. Odraz borbe radničke klase u književnosti. jugoslavensku povijest i kulturu. 1958. U našoj socijalističkoj zemlji slobodno se 1936. Osobine našeg naroda prema razvija nacionalna kultura i privreda. historiji i narodnoj poeziji. 1959. Doprinos naših književnika borbi 1937. Prirodna blaga naše otadžbine. naroda za bolju budućnost. 1938. Biljka je najveći prijatelj čovjeka. 1960. Naša je zemlja i danas velika škola. 1939. Čovjek prema prirodi nekoć i danas. 1961. Od ove godine kandidati biraju i izrađuju 1940. Zemlja je najveći dobrotvor ljudi. jednu od tri pred­ložene teme. 1941. Ispit se nije polagao, učenici su dobili diplome o a) Ideja narodnog jedinstva od Gaja do danas. maturi na te­melju svjedodžbe osmog razreda. b) Borba za mir i ravnopravnost prožima 1942. Utjecaj književnosti na duhovni našu prošlost i našu današnjost. razvitak čovjeka i naroda. c) Utjecaj geografskih i ekonomskih prilika na kulturni i po­litički razvoj naših naroda. 1962. a) Uloga poezije u odgajanju omladine. 3. Uloga ličnosti u historiji. b) Ukoliko budemo bolje poznavali prošlost, 4. Umjetnost kao oblik društvene svijesti. utoliko ćemo bolje znati da cijenimo 6. Moral kao oblik društvene svijesti. sadašnjost i gradimo budućnost, 7. Političke stranke kao društvena grupa. c) U rukama ljudi nauka je moćno pobjedničko oruđe, ali i opasno oružje. POLITIČKA EKONOMIJA 1963. a) Naši književnici kao borci za narodna 1. Funkcije novca. prava, slobodu i kul­turni razvitak. 2. Roba i njena svojstva. b) Naša historija predstavlja dragocjeno iskustvo na kojem se odgajaju mlada pokoljenja. UMJETNOST c) Uloga savremenih tehničkih dostignuća u 1. Likovni život Požege. podizanju ži­votnog standarda našeg naroda. 2. Film kao sredstvo umjetničkog izražavanja. 3. Bizantijska umjetnost. * * * 4. Impresionizam u slikarstvu Francuske. Na kraju, radi uvida za koja se sva područja nauke 5. Hlebinska škola. i kulture interesiraju današnji maturanti, dodao bih 6. Kubizam u slikarstvu. pregled tema odabranih za domaći rad na ovogodišnjem 7. Postimpresionizam u Francuskoj. završnom ispitu. 8. Ekspresionizam u slikarstvu. 9. Zlatni vijek španjolskog slikarstva. 10. Ivan Meštrović. Teme odabrane za domaći rad 11. Antun Augustinčić. Izdvojene teme Izdvojene povijesne 1963/64. 12. Hrvatsko slikarstvo 1900 — 1045. 31. Srednjevjekovna umjetnost u Srbiji. HISTORIJA 14. Arhitektura i skulptura romanike u Dalmaciji. 145 1. Oktobarski događaji u Rusiji 1917. godine. 2. Prvo i Drugo zasjedanje AVNOJ-a. GEOGRAFIJA 3. Izgradnja socijalizma u novoj Jugoslaviji. 1. Primjena skice u geografiji. 4. NOB u Slavoniji. 2. Specifične društvene osobine SFRJ. 5. Hrvatski sabor 1861. g. 3. Karakteristike privrede Jugoslavije 6. Počeci radničkog pokreta u Hrvatskoj. od 1945. do danas. 7. Oslobodilačka borba Makedonaca u 20. stoljeću. 4. Mjesta SFRJ iznad 10.000 stanovnika. 8. Ekonomska i društvena struktura stare Jugoslavije. 5. Specifičnosti sjeverne Evrope. 9. SKJ od V — VII kongresa. 6. Mediteran. 10. Prvi srpski ustanak kao socijalna 7. Gornjogvinejsko primorje. i nacionalna revolucija. 8. Današnje kolonijalne zemlje u Africi. 11. Revolucionarna 1848. godina u našim zemljama. 9. Niš. 12. Ujedinjene nacije i socijalistička Jugoslavija. 10. Kragujevac. 11. Sudan. SOCIOLOGIJA 12. Foča. 1. Rimsko carstvo i kršćanstvo. 13. Suvremeni geografski problemi naših otoka. 2. Nauka i ideologija. 14. Grenland. MATEMATIKA 1. Trigonometrijske funkcije.

NACRTNA GEOMETRIJA 1. Konstrukcija sjena uz paralelnu rasvjetu.

FIZIKA 1. Mehanički učinci magnetskog polja. 2. Zakonitosti pravocrtnog gibanja.

KEMIJA 1. Spojevi natrija i njihovo značenje za kemijsku industriju. 2. Naša industrija bakra. 3. Kemijski izvori energije. 4. Organske kiseline.

BIOLOGIJA 1. Životinjska tkiva na osnovu mikroskopskih opažanja. 2. Regulacija rasta organizma. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 3. Organizacija zdravstvene službe u SRH i našem kotaru. 146 OPĆE TEHNIČKO OBRAZOVANJE 1. Beton u suvremenom građevinarstvu. 2. Organizacija i planiranje u poljoprivredi. 3. Mehanizacija u poljoprivredi. 4. Plinske turbine — pogonsko sredstvo današnjice i buduć­nosti. 5. Atomska energija u službi čovjeka. 6. Elementi strojeva. 7. Električni uređaji i aparati u domaćinstvu. 8. Električno osvjetljenje. 9. Izrada i primjena električnih motora. 10. Elementi strujnih krugova u primijenjenoj elektronici. 11. Televizija. Prvi maturanti iz 1874. godine: plem. Knežević Vekoslav, Kovačević Mijo, 12. Automatizacija oslobađa čovjeka Rakoš Ljudevit, plem. Forko Franjo, Hutter Josip, Kušević Dmitar. Inv. br. 23.586-7, GMP od umnog i fizičkog rada. 13. Žična telekomunikaciona tehnika u službi čovjeka. Društvo za potporu siromašnih učenika*

Filip Potrebica

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom Nakon ovih prvih akcija došlo je do prekida i iščezla 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. je djelatnost potpomaganja siromašnih učenika. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 21-35. Prošlo je više od deset godina kada će ponovno doći *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je skraćen naslov do pokretanja ove humane akcije. Tako su nagrade „Devedeset godina djelovanja Društva za potporu siromašnih siromašnim učenicima ponovno podijelje­ne tek 1867. učenika Gimnazije u Slav. Požegi (1854 — 1944)“ i dodani god., što je iskorišteno kao novi impuls u akciji oko su podnaslovi kojih u izvorniku nema s ciljem olakšavanja formiranja potpornog društva. Akciju je pokrenuo snalaženja u bogatom sadržaju članka. direktor Gimnazije Ignjat Bartulić. »Dne 26. svibnja 1867. dielili se u ovdešnjoj gimnazijskoj zgradi Društvo datira od 1854. god. kada ga je utemeljio direktor svetčanim načinom njeki darovi — odielo i obuća; što ih Požeške Gimnazije Vatroslav Muha*. Cilj društva je je ravnateljstvo namaklo od novca, po blagih desnicah bio potpoma­ganje siromašnih učenika gimnazije u u tu svrhu namijenjeno, da se njim nagrade siromašni, nabavljanju školskih knji­ga i drugih predmeta vezanih no vriedni učenici ove gimnazije ... Tom su se zgodom za rad učenika u školi. No još uvijek nije organiziran pročitala i družtvena pravila, koja bi se imala podnieti kontinuiran rad zbog Bachova apsolutizma kada je i višem mjestu na odobrenje. Istom se je prilikom također najmanja akcija izazivala sumnje kod vlasti. Ipak su upisao liep broj članovah u spomenutu dobrotvornu poslovi oko formiranja išli naprijed, ali vrlo sporo. svrhu«.* Izdvojene teme Izdvojene povijesne Vatroslav Muha je zatražio 16. lipnja 1854. od c. kr. Ova akcija je podržana od mnogih tada uglednih građana podžupanskog ureda u Požegi osnivanje potpornog koji su svojim prvim prilozima započeli nova nastojanja društva. Uprava škole je obaviještena da je c. kr. oko for­miranja potpornog društva. Iduća 1868. godina 147 Namjesništvo za Hrvatsku i Sla­voniju 2. studenoga pokazala je da društvo još nije stalo na svoje noge i 1854. dozvolio formiranje društva s tim da se što prije da je teško ustvrditi kada će moći ispunjavati svoju podnesu Pravila na uvid i odobrenje.** Mnoge poteškoće dobrotvornu funkciju kojoj je i nami­jenjeno. »Prigodom uzrokovat će da društvo neće još zadugo razviti punu ovom mora nižepotpisani ravnatelj napome­nuti, da se aktivnost. Tako je prošla 1855. god., a da društvo nije tečajem ove godine glede raznih okolnostih nije moglo započelo svoju djelat­nost.*** Nada nije izgubljena i u delo izvesti nameravano i u lanjskom programu optimistički se gledalo u budućnost koja treba da ostvari oglašeno sklopljenje družtva za potporu siromašnih započeti rad i da se društvo u potpunosti afirmira. Već učenikah ove gimnazije; da­pače sudeći po svem, težko 1855. u fond društva dali su svoje priloge nadzornik će se ikada do sastavljanja takova družtva doći moći, Jare, ravnatelj sirotišta Filić i direktor Gimnazije V. premda se je i bez takva družtva tečajem po­sljednjih Muha.**** trijuh godinah godimice poprečno 70 forintih u upitnu *Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem školske svrhu porazdéliti moglo«.** godine 1874/5., str. 75. **Isto, str. 75. ***Treće godišnje izvješće c. k. Požeške gimnazije sa četiri razreda koncem školske godine 1855., str. 17. ****Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za školsku godinu 1926/7., str. 41. Inicijativa i osnivanje Društva održavala u ovdašnjoj županijskoj dvorani«.* 1870. godine Članovi Društva su se razlikovali po veličini priloga. Dije­lili su se na članove utemeljitelje i podupirajuće Požeška gimnazija je sve do 1870. god., bila članove. Prvi su pridonosili znatno veća sredstva, a četverorazredna, a tada je od zemaljske vlade podignuta obično su to bili bogatiji građani i društveno-političke na osmorazrednu gimna­ziju. Između 1870. i 1874. god. institucije.** Dohoci društva do 1875. su iznosili 1653 Požeška gimnazija postepeno je do­bivala po jedan viši forinta i 24 novčića. Kamate na uloženu svotu u požeškoj razred. Otvaranje osmorazredne gimnazije je izvršeno štedionici od 30. lipnja 1873. do 30. lipnja 1875. godine 4. listopada 1870. godine.*** Ovo otvaranje vješto je iznose 106 forinti i 46 novčića. Prema tome dohoci isko­ristio gradski sudac Filip Taller, koji je na molbu do godine 1875. iznosili su 1759 forinti i 70 novčića, tadašnjeg pri­vremenog direktora Mate Grškovića rashodi 163 forinta i 93 nov­čića. Međutim cjelokupna predložio skupljenom gra­đanstvu da se osnuje društvo imovina društva koncem šk. god. 1874/5. iznosi 1808 za potporu siromašnih učenika. Prijedlog je usvojen i forinti i 93 novčića.*** Vrlo su značajni prihodi s kon­ upućen gradskom zastupstvu na usvajanje. Zastupstvo je cerata, koji su samo u vremenu od 1872. do 1875. god. prijedlog prihvatilo, a usvojena su i Pravila društva koja iznosili 681 forint i 84 novčića.**** su upućena na odobrenje visokoj kraljevskoj zemaljskoj Upravni odbor društva na svojoj sjednici 9. siječnja vla­di. Pravila su uz manje korekture odobrena 30. 1876. donio je značajnu odluku o načinu prikupljanja studenoga 1870. godine.**** sredstava na pod­ručju pakračke i požeške podžupanije. *Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god. Zbog te važne djelatnosti izabrani su za to područje 1874/., str. 76. povjerenici društva***** koji su imali za­datak da **Izvještaj kraljevske male gimnazije u Požegi koncem školske godine zastupaju interese društva te da prikupe što veći broj Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 1867/8., str. 12. utemeljitelja i podupirajućih članova. ***Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god. *Isto, str. 69. 148 1874/., str. 76. **Broj članova utemeljitelja krajem šk. god. 1873/4. je 59, a ukupan **** Isto, str. 77. broj članova je 153. Broj utemeljitelja dvije godine kasnije povećao se na 65, a podupirajućih članova na 101. Ukupan broj članova 1875. Već 1872. i 1873. god. priređivani su koncerti čiji god. popeo se na 166. Značajni članovi utemeljitelji su: Ivan Vardian, je prihod išao u korist društva, a to je davalo nove veliki župan županije požeške, Matheo Skender Babić, kanonik mogućnosti za permanentnije djelovanje i konačno zagrebački, Vjekoslav Babukić, prof. kr. gimnazije zagrebačke, formiranje društva s čvršćim osnovama. Bartol Sakač Vojnovački, predsjednik kr. sudbenog stola u Požegi, I Na glavnoj skupštini društva koja je održana u štedionica požeška itd. županijskoj dvorani 8. prosinca 1874. godine društvo ***Izvještaj o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god. je konstituirano. »Ova je školska godina po ovdašnju 1874/5., str. 74 i 75. gimnaziju i u tom pogledu znamenita, što se je napokon ****Čisti prihod koncerta 1872. god. iznosio je 179 forinti i 44 ustrojilo družtvo za potporu siromašnih učeni­ka kr. novčića, 1873. god. 408 forinti i 1875. g. 94 forinta i 40 novčića. gimnazije požeške. Pošto su bila, kako je već u programu *****Povjerenici društva su: Stjepan Tadić, župnik u Daruvaru; od lanjske šk. godine napomenuto, po visokoj kraljevskoj Martin Ožegović, kr. podžupan u Pakracu; Antun Petričević, općinski zemalj­skoj vladi odobrena družtvena pravila, i pošto je načelnik u Cerniku; Ignjat Martinić, općinski bilježnik iz Pleternice i privremeni odbor za uživotvorenje toga družtva učinio Stjepan Ožeg, kapelan iz Kutjeva. sve potrebne priprave, kon­stituiralo se je družtvo dne 8. prosinca 1874. u glavnoj skupštini, koja se je toga dana U godišnjem izvještaju Gimnazije za 1876/7. U drugom poglavlju pravila govori se o organizaciji odštampan je popis svih članova društva, utemeljitelja društva, a u trećem se na­vode uvjeti pod kojima učenici i podupirajućih članova. Ovaj popis pokazuje koliko mogu dobiti pomoć. Pomoć mogu dobiti: »a) ako s u je svaki pojedinac pomogao društvo novčano. Najveće uisti­nu siromašni; b) ako im je ćudoredno ponašanje prinose su dali članovi utemeljitelji Dr Ivan Janson pohvalno; c) ako u naucih dobro napre­duju«. (100 forinti), Svetozar vitez Kušević (310 forinti), J. J. U četvrtom poglavlju govori se o načinu upravljanja Strossmajer (200 forinti), Štedionica požeška (69 forinti), društvom. Sve poslove obav­lja Upravni odbor, a Župa­nija požeška (200 forinti), dok su podupirajući predsjednik društva je direktor Gimnazije. U petom članovi uplaćivali od 1 do 4 forinte, a većina od njih je poglavlju se odre­đuje kada društvo prestaje postojati, a uplatila samo 1 forint. u šestom kada se i pod kojim uslovima mogu mi­jenjati Pravila društva* su u pojedinostima izmijenjena na pravila društva. glavnoj skupštini 8. prosinca 1876. i objavljena su u Pravila društva su u cjelini navedena u Izvještaju o godišnjem izvještaju za šk. god. 1876/7. Izmjene su kraljevskoj velikoj gimnazi­ji u Požegi koncem šk. god. odobrene od Odjela za unutrašnje poslove kr. zemaljske 1876/7., str. 101 — 104. vlade 5. siječnja 1877. **Skupština je održana 7. srpnja 1878. Na petoj godišnjoj skupštini** konstatirano je da je niz ***Izvješće o kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi koncem šk. god. učenika nagrađeno i da se znatno uvećala knjižnica 1877/8., str. 83. društva (bro­jila je 233 školske knjige). Na skupštini je istaknuto da je mnogo članova umrlo, ali ih je još više pristupilo. Godišnje skupštine su se uglavnom održavale Napredak i sve veći uspjesi koncem mjeseca srpnja. Društva teme Izdvojene povijesne Mimo društva mnogi građani su davali povremeno prehranu, po nekoliko učenika bilo je kroz godinu Iz godine u godinu društvo je napredovalo i sve uspješnije primljeno na besplatan stan i hranu kod franjevaca.*** pomagalo vrijedne i odlične učenike. Maksimalan broj 149 *Pravila društva za potporu siromašnih učenika kr. gimnazije učenika ko­ji su primili pomoć nije prelazio 30 učenika, požeške sastoje se od šest poglavlja. U prvom poglavlju obrazlaže a najmanji je bio šk. god. 1874/5., kada je pomoć se u čemu je svrha Društva i kako će se namaknuti sredstva primilo samo 14 učenika, što je i razumljivo s obzirom za ostvarivanje ciljeva društva. Društvo ima za cilj da pomaže vri­ na teškoće u prvim godinama aktivnog dje­lovanja jedne ali siromašne učenike i to odijelom, obućom, knjigama i ostalim društva i na dosta mala sredstva s kojima je društvo školskim pribo­rom, stanom i hranom. Učenici nisu nikada mogli raspolagalo. Ovakvo stanje trajalo je sve do konca šk. dobiti gotov novac, a knjige su na kra­ju šk. god. vraćali Društvu kako god. 1883/4., a poslije će iz godine u godinu društvo bi ih mogli koristiti u narednoj godini drugi učenici. sve intenzivnije djelovati. Broj članova utemeljitelja i podupirajućih članova se povećao, a time su se uvećali Sredstva su prikupljana iz nekoliko izvora: a) zakladnom i prihodi društva. To je omogućilo Upravnom odboru* svotom članova uteme­ljitelja, b) godišnjim prinosima da još više razvije svoju i onako uspješnu djelatnost te podupirajućih članova, c) izvanrednim prinosima da podijeli pomoć još većem broju učenika. Za dodjelu prijate­lja škole i učenika koji su bili u novcu ili naturi. pomoći učenici bi predavali molbu s naznakom kakva Pri koncu svake šk. god. održavale su se godišnje im je neophodna pomoć potrebna. Molbe bi s ocjenama skupštine, a svake tri godine birao se na skupštini i karakteristikama učenika bile predočene nastavničkom upravni odbor. vijeću, gdje su bile razmotrene i s preporukom upućene Upravnom odboru društva koji je donosio konačnu odluku tko će dobiti pomoć i u kakvoj visini. Odluka Teško je sve dobrotvore društva navesti premda za to pos­ Upravnog odbora Društva bila je konačna. Osim ovako toje iscrpni podaci u godišnjim izvještajima. Dovoljno je nagrađe­nih učenika mnogi učenici su od društva da citi­ram o tome dva odlomka prof. Gabrijela Valečića pomagani u besplatnom korištenju knjiga iz društvene koji nam pokazuju svu zdušnost i zainteresiranost kako knjižnice koja je već 1887. god. brojila 670 školskih građana Požege tako i susjednih gradova da pomognu knjiga. ovom društvu kako bi što bolje ispunilo svoje humane Osim pojedinaca i neke su požeške institucije bile ciljeve. uteme­ljitelji i pomagači društva uvećavajući svojim »Uz Kulundžićevu zakladu, koja već odavno postoji, prilozima fond za pomoć siromašnim učenicima. Tako osno­vale su se malo-pomalo nove zaklade: 1854. ostavio 1887. g. dale su svoje priloge: je punitovački župnik Zubanović 5 Esterhazijevih »1) Čitaonica požeška (100 forinti), srećaka, da se od njihovih ka­mata i eventualnih dobitaka 2) Kazališno dobrovoljno društvo u Požegi (s 40 podupiru siromašni đaci. Dr Milutin Radinović, forinti), kanonik zagrebački, ostavi 1887. zakladu od 1052 3) Slobodni kraljevski grad Požega (sa 100 forinti), forin­ta, da se njeni kamati podijele godišnje među dva 4) I požeška štedionica (s 230 forinti), požeška đaka. 1879. dadu Đuro pl. Stručić i supruga 5) Županija požeška (s 200 forinti)«.** mu Krescencija rođ. Kra­ljević: a) zakladu od dvanaest Interesantno je da je društvo moralo plaćati porez »u srećaka za jednog đaka iz porodice Stručić i b) zakladu ime poreza na kamate, prireza i općinskog nameta«***, od 100 forinti za jednog požeškog đaka. Još su osnovali ali je toga oslo­bođeno odlukom upravnog odbora zaklade dr Mihajlo Reiner, vlastelin požeški, opat i županije u Požegi. To oslobo­đenje je potvrdilo visoko kanonik zagrebački Ivan Hangi, Ruža Fabijani, učiteljica kraljevsko ugarsko financijalno uprav­no središte svojom u miru. Osim toga postoji i zaklada Đure Blažekovića Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija odlukom od 16. ožujka 1888. Ovaj porez druš­tvo nije i Vjekoslava Galića, bivših nastavnika u ovom zavodu, trebalo plaćati jer je bilo oslobođeno, kao i sva ostala osnovana i prinosima njihovih prijatelja i znanaca«. 150 do­brotvorna društva već 1875. I od tada nije bilo u »Osim toga daju požeškim đacima potpore i drugi čitavoj Austro-Ugarskoj dobrotvornog društva, osim veliko­dušni dobrotvori izvan Požege i u njoj. Godine na Požeškoj gimnaziji, koje bi plaćalo takav porez. Tu 1866. počeo je pos­većeni biskup, generalni vikar i samovolju je provodilo poresko nadleštvo u Novoj prepošt prvostolnog kaptola zagrebačkoga slati godišnje Gradiški, koje je 1877. prešlo u Požegu. po 50 forinti« da se razdiele među dobre, a siromašne *Upravni odbor društva biran je na tri godine. Za šk. god. 1877/8., učenike«. Te prinose šalje on svake godine sve do svoje 1878,/9. i 1879/80. bio je sastav ovaj: predsjednik, Antun Mazek, koji smrti 1877. Biskup Strossmayer podupire svake godine je vršio i dužnost blagajnika; odbornici su: Aleksandar Blažeković, po jednoga požeškog đaka sa 40 forinti. Isto je radio Josip Forko, Josip Gollek, Đuro Ristić, Mato Vidmar, Ivan Vlahović, a grof Janković Daruvarski. Osim toga je veliki mecena zamjenici Janko Komlanec i Petar Vučetić. Za šk. god. 1880/., 1881/2. Strossmayer često slao ravnateljstvu lijepih nagradnih i 1882/3. sastav se nešto izmijenio. Predsjednik je Antun Mazek koji knjiga za đake; 1874. je na pr. poslao 100 takvih knjiga. i dalje vrši dužnost blagajnika. Odbornici su: J. Forko, J. Gollek, Ivan Kovačević, direktor nadb. sirotišta, davao je od Petar pl. Maljevac, G. Ristić, M. Vidmar (perovođa), I. Vlahović, a 1874. do svoje smrti po 10 forinti godišnje, da se dade zamjenici su Edo Gavez, Janko Komlanec i Franjo Trnačić. kao potpora jednom siromašnom đaku. Dragutin Roth, **Izvješće kraljevske velike gimnazije u Požegi koncem šk. god. mlinar u Požegi, daje također godišnje po 4 forinta, 1886/7., str. 98. da se dade kojem siromašnom đaku. A bilo je i drugih ***Izvješće kraljevske velike gimnazije u Požegi koncem šk. god. mnogobrojnih poje­dinačnih potpora«.* 1887/8., str. 135. Statistički pregled stanja i djelovanja Društva od 1874/5. do 1904/5.

Podaci o broju utemeljitelja i podupirajućih članova Druš­tva te o sredstvima koja su uplatili u društvenu blagajnu i o bro­ju nagrađenih učenika, nalaze se u ovom statističkom pregledu. Statistički pregled o stanju i djelovanju Društva za potporu siro­mašnih učenika kr. gimnazije u Požegi u vremenu od 1874/5. do 1904/5. godine

Broj I Z D A N O Z A Imovina društva Godina Odijelo i obuću Školske knjige Druge potrebe Ukupno

for. nč. for. nč. for. nč. for. nč. for. nč. Utemeljitelja Podupiratelja učenika koji Broj potporu uživali su 1874/5. 63 101 1808 93 76 — 47 54 40 23 163 77 14 1875/6. 68 105 2193 18 151 65 38 42 6 80 196 87 19 1876/7. 69 108 2887 48 148 27 — — 5 40 153 67 23 1877 8. 76 112 3092 18 200 42 71 1 19 11 290 54 27

1878/9. 86 112 3363 56 162 5 61 22 17 63 260 90 28 teme Izdvojene povijesne 1879/80. 92 151 3591 — 182 31 64 4 9 97 256 32 27 1880/1. 101 126 3791 18 212 42 49 95 8 40 270 77 30 1881/2. 106 126 3920 41 209 25 35 30 23 2 267 57 30 1882/3. 109 116 4088 38 198 90 35 27 16 99 251 16 27 1883,4. 114 117 4231 39 170 50 65 75 24 35 256 64 22 151 1884/5. 127 108 4506 19 245 95 66 85 40 8 352 88 26 1885/6. 140 104 4714 95 261 14 64 — 34 19 359 33 39 1886/7. 152 105 4824 64 395 — 58 62 52 53 406 15 35 1887/8. 164 106 5024 78 264 — 88 65 29 5 381 70 33 1888/9. 171 106 5187 79 271 — 84 55 24 — 379 55 29 1889/90. 178 100 5376 — 326 — 60 85 22 97 409 82 35 1890/1. 182 97 5529 6 347 — 53 45 25 20 425 65 32 1891/2. 184 88 5686 5 377 — 60 8 20 39 457 47 38 1892/3. 196 94 5889 80 366 — 38 40 19 69 424 9 42 1893/4. 205 98 6202 3 312 — 65 22 24 55 401 77 40 1894/5. 209 100 6567 51 338 — 39 80 22 67 400 47 45 1895/6. 214 107 6767 81 370 — 26 85 41 93 438 78 41 1896/7. 221 118 7064 5 393 — 63 58 19 14 475 72 57 1897/8. 226 120 7261 39 432 — 31 47 38 20 501 67 55 1898/9. 231 127 7430 14 417 — 71 40 40 84 529 24 44 1899 90. 235 126 7549 52 318 — 164 73 33 16 515 89 44 1900/1. 239 131 7732 93 350 — 130 18 39 — 519 18 40 1901/2. 242 136 7885 80 386 50 135 37 50 18 572 5 47 1902/3. 243 142 16093 62 680 — 330 36 109 14 119 50 48 1903/4. 246 147 16550 96 846 40 312 44 67 26 226 10 47 1904/5. 259 161 17052 60 900 — 259 40 141 34 300 74 54

18029 20 4445 30 1817 8 24291 58 1118 Ovaj statistički pregled je djelomičan. Pokazuje nam rad siromašni učenici, svake se godine nešto sredstava i djelovanje Društva za potporu siromašnih učenika kr. odvajalo. To je omogućavalo sve većem broju siromašnih gimnazije u Požegi kroz trideset godina najintenzivnijeg učenika da se besplatno služe društvenom knjiž­nicom. djelovanja. Želim ovim podacima da ukažem na U knjižnici se znatno povećao broj knjiga od 670 (1887. interesantnosti iz djelokruga rada Društva u vremenu god.) na 1612 (1905. god.). Istina, mnoge od tih knjiga od 1874/5. do 1904/5.** Za razdoblje od 1854. do 1874. su zastar­jele, a neke su bile i istrošene pa nisu bile više u nema potrebe za sličnom analizom, jer se Društvo u tom upotrebi. periodu nalazilo u formiranju. Za razdoblje od 1905. do Vidljivo je da su učenici pomagani i u mnogim drugim 1927. nisu nam dostupni iscrpni podaci, pa je morala oblicima za koje su izdana u 30 godina ne baš velika izostati i analiza. Ovaj period obiluje nizom velikih sredstva — 1817 K. Znatan broj učenika svake godine promjena koje su se snažno odražavale­ na naše narode pomagan je od franje­vaca, časnih sestara i mnogih pa su i izvorni materijali oskudniji. drugih građana u prehrani, stanu i drugim potrebama *Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za šk. god. bez ikakve naknade. 1926/7., str. 41. Upravni odbor Društva je od 1874. do 1905. dodijelio **Uzorak tabele uzeo sam iz godišnjeg izvještaja za šk. god. 1883/4. pomoć za 1118 učenika u visini od 24291 K. Najviše Podaci u tabeli su uzeti iz izvještaja Gimnazije o radu Društva i nagrađenih učenika bilo je u šk. god. 1896/7. — 57. komparirani s tabelama u godiš­njim izvještajima za šk. god. od 1883/4. do 1886 7. i od 1889/90. do 1904/5. Podaci se uglavnom Pomaganje siromašnim, ali vrijednim učenicima, slažu. Tu i tamo postoje manje štamparske pogreške. Podatke od šk. nasta­vljeno je i u 20. st. premda su se prilike znatno god. 1904/5. do 1943/4. nisam sredio zbog pomanjkanja potpunih izmijenile.** To nam potvrđuje stalan porast članova podataka zbog čega je izos­tala tabela za to razdoblje djelovanja osnivača (1905. g. — 259), a i broj članova podupiratelja Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija društva. (1905. g. — 161). Znatno su se uvećala i materijalna sredstva. Samo nekoliko godina kasnije (1909. g.) 152 Analizirajući naznačene podatke u tabeli, vidljivo je da situacija se znatno izmijenila. Opao je broj osnivača je broj članova utemeljitelja u neprestanom laganom na 145 kao i broj podupirajućih članova na 135. Jedino porastu i po­rastao je od 1874/5. do 1904/5. od 63 na 259. je porastao broj društava i institucija (od 1887. do Veće oscilacije su vidljive kod podupirajućih članova. 1909. g.) od 5 na 8.*** Iz ra­čuna o primitku i izdacima Njihov broj 1874/5. je 101 i postepeno taj broj lagano Društva za šk. god. 1907/8. vidljivo je osjetno smanjenje raste do 1881/2. kad ih je 126, da bi tada započelo sredstava.**** stagniranje i opadanje sve do 1891/2. kada ih je bilo 88. *Sredstva Društva preračunata u krune i filire na početku 20. st. Od 1892/3. počinje ponovno nešto intenzivnije rasti da naznačena su u tabeli samo za šk. god. 1902/3., 1903/4. i 1904/5. bi 1904/5. dosegao svoj maksimalni broj 161. Kako su Također je i ukupni iznos stanja i dje­lovanja društva izražen za sve članovi utemeljitelji znatno većim prilozima pomagali naznačene godine u tabeli krunama i filirima. Ovo ističem zbog toga, Društvo, to oscilacije u broju podupirajućih članova nisu što su u tabeli od šk. god. 1874/5. do 1902/3. naznačena sredstva u se znatnije odrazile na materijalni položaj Društva. Tabela forintama i novčićima. To odgovara vremenu upotrebe naznačenog nam pokazuje i vrijednost ukupne imo­vine Društva koja novca. Preračunavanje je izvršeno u Izvještaju kraljevske velike je iz godine u godinu neznatno povećavana. Ukupna gimnazije u Požegi za šk. god. 1904/5., str. 80. imovina Društva 1904/5. iznosila je 17052 K i 60 f. **Osobito su velike poteškoće nastale uoči I svjetskog rata kada je bila Društvo je najviše sredstava* trošilo na kupovinu obuće evident­na ratna atmosfera. Iz dana u dan govorilo se o razoružanju, i odjeće za siromašne učenike i za 31 godinu utrošilo a sve se više novca trošilo na oružje i u pripreme za rat koji je doveo 18029 K i 20 f. Za školske knjige, koje su koristili do obračuna među kapitalističkim zemljama. ***Ranijim institucijama pridružile su se s prilozima društvu: Kako nedostaju podaci za svaku godinu od 1905. do Hrvatska dionička tiskara u Požegi, Srpsko-pravoslavna crkvena 1928. ne može se u potpunosti dati slika djelovanja općina (sa 60 kruna) i Podružnica Novogradiške štedionice u Požegi. društva. Ipak ću po­kušati naznačiti neke podatke koji ****Izvješće kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1908/9., bi mogli dati barem približnu sliku stanja i djelovanja str. 72. i 73. Društva u spomenutom razdoblju. Podaci se odnose na prihode, rashode, ukupnu imovinu i na članstvo društva. Ukupni prihod u gotovu za god. 1910/11. iznosio je Otežan rad Društva uoči i 3411 K 50 f, a izdatak 2907 K 43 f. Preostalo je 504 K 7 tijekom Prvog svjetskog rata f. Ukupna imo­vina društva iznosila je 18155 K 44 f. Od 1874/5. do 1910/11. umrlo je 127 članova utemeljitelja, Na početku 20. st. došlo je do manjih promjena u Pravili­ broj živih je 156, a podupirajućih 135.** Tada je ma Društva. Članovi utemeljitelji sada su morali uplatiti predsjednik Upravnog odbora Josip Sarkotić, direk­ naj­manje 20 K, a podupirajući članovi 2 K. Podupiratelji tor gimnazije, a odbornici su: Milan Crnokrak, Milan su svoj iznos­ morali uvijek unaprijed plaćati. Upravni Čudić, Janko Komlanac, Antun Roth, Aleksandar Virag; odbor se sasto­jao od predsjednika i šest članova. Sve zamjenici su Julije Kempf, Dušan pl. Kraljević, Makso dužnosti su vršili besplat­no. Dvojica odbornika su Kuntarić; blagajnik Julije Maksić.*** morali biti članovi nastavničkog vijeća. Odbor se brinuo U šk. god. 1915/16., kada je I svjetski rat u punom jeku, o evidenciji članova, ubiranju prinosa i nagra­đivanju materijalno stanje društva bilo je znatno slabije. Ukupni učenika. Za svoj rad odgovarao je pred skupštinom prihodi su iznosili u gotovom 2292 K 16 f, rashodi 1921 Društva. K 62 f, preostalo je 370 K 54 f. Sva imovina društva Stanje društva ostalo je nepromijenjeno u šk. god. iznosila je 19697 K 34 f. Broj umrlih članova znatno se Izdvojene teme Izdvojene povijesne 1910/11., a u 1912/13. g., neposredno uoči rata, smanjio povećao za posljednjih pet godina od 127 na 152, a broj se broj članova. Ovakvo stanje uglavnom se zadržalo živućih članova utemeljitelja znatno se smanjio i to od i za vrijeme rata, premda je broj članova oscilirao, što 156 na 137, dok se broj podupirajućih članova povećao 153 znatnije nije utjecalo na ukupna sredstva Društva. No od 135 na 158.**** Predsjednik društva bio je Makso ipak su ratne prilike znatno pogoršale život­ne uslove Kuntarić, direktor gimnazije. svih slojeva, što je uvjetovalo izostajanje veće pomoći Cjelokupni prihodi u šk. god. 1920/21. iznose 13325 K Društvu. Upravo u ratno vrijeme mnogim učenicima 93 f, rashodi 1276 K. Sva imovina društva u gotovini, je dodijeljena pomoć bila presudna za njihovo daljnje ulozima i privat­nim i javnim obveznicama je 38229,47 pohađanje škole. Ovo se osobito dešavalo kod onih K.***** učenika čiji su očevi bili na frontovima ili su pak *Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1916/17., poginuli u ratu boreći se za interese Austro-Ugarske. str. 66. Potporno društvo je moralo da od svojih skromnih sred­ **Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1910/11., stava izdvaja jedan dio i da upiše ratni zajam. Tako je za peti str. 107 i 108. ratni zajam upisalo 800 kruna, a za šesti 1100 kruna. Ovo ***Isto, str. 105. je predstavljalo znatno odlijevanje materijalnih sredstava ****Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. 1916/17.. društva, koja su inače bila nedostatna da pokriju ratom str. 89 i 90. povećane potrebe po­maganja siromašnih učenika. U šk. *****Izvještaj kraljevske velike gimnazije u Požegi za šk. god. god. 1916/17. ratni zajam su upisivali i pojedini učenici. 1920/21., str. 6. Tako je u šest ratnih zajmova na školi upisano 5800 kruna, a od toga 2400 kruna otpada na potporno društvo.* Kada se pogleda materijalno poslovanje društva Egzistencija Društva između dva u šk. god. 1926/27. vidljivo je da je prijenos iz svjetska rata prethodne godine samo 1 din i 25 para. Nešto više je bilo u privatnim obveznicama 8605 din, državnim Razdoblje između dva svjetska rata pokazuje da je obveznicama 1150 din, štedioničnim uložnicama Društvo nastavilo svoju egzistenciju, ali s mnogo manje 8301 din i 91 para i u vrijednosnim papirima 91 sredstava i mo­gućnosti da zadovolji svoju humanu dinar. Kada se doda ukupni prihod u 1926/27. onda je djelatnost. Neprestano se smanjivao broj podupirajućih društvo raspolagalo s gotovinom od 15149 din 69 para, članova, prilozi su bili simbolični, dok je entuzijazam privatnim obveznicama 15431 din, državnim 1150 din, znatno opao. Sve se svelo na nekoliko ljudi među kojima štedioničnim uložnicama 14834 din i 50 para i vrijednos­ su glavnu riječ vodili direktor gimnazije i po ne­koliko nim papirima od 61 dinara. Nakon godišnjeg izdatka profesora, koji su mnogo slobodnog vremena žrtvovali ostalo je na kraju šk. god. 1926/7. u gotovu 3 din i 60 kako bi održali Društvo i njegov rad unaprijedili. para, u privatnim obveznicama 13606 din, u državnim Poratne godine su mnogočim opterećene, bilo je obveznicama 1150 din, u štedionič­nim uložnicama nekoliko velikih ekonomskih kriza i niz neriješenih 7534 din 50 para i u vrijednosnim papirima 61 dinar. pitanja koja nisu mimoišla i naše narode, a obično su Troškovi su se odnosili na nabavu odjeće i obuće (830 se svalila na leđa radničke klase. Sve manje je bilo onih din), za školske knjige (838 din), sabiračima članarine koji su imali dovoljno za život, a sve više je onih kojima (100 din), za isplaćene hipotekarne i lične zajmove je mnogo nedostajalo. To se osjećalo i među uče­nicima (6826 din) i dr. Tako su ukupni troškovi iznosili 15146 Požeške gimnazije. Povećane potrebe Društva nisu din 9 para. Ukupna imovina društva iznosila je 23491 zado­voljene, jer ni ranije nisu podmirivane. din 60 para.* Velika ekonomska kriza od 1929. do 1933., dovela je Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija U ovom razdoblju došlo je do manjih izmjena Pravila u pi­tanje ne samo privredni nego i politički razvoj u druš­tva koje se sastoje u preciznijem definiranju obaveza Kraljevini Jugo­slaviji kao i u čitavom svijetu osim u 154 članova. Tako se određuje da član utemeljitelj mora SSSR. U prvih deset poratnih godina društvo je aktivno uplatiti najmanje 20 K, a podupirajući član najmanje djelovalo premda se osjećao ne­dostatak sredstava koji 2 K. Podupirajući članovi su svoj iznos morali odmah se još jasnije izražavao pred II svjetski rat. Društvo uplatiti.** je ipak u Požegi okupljalo dosta dobročinitelja koji *Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za šk. god. su potpomagali siromašne učenike. Tako su požeški 1926/7 str. 86 i 87. franjevci i sestre milosrdnice prehranjivali po nekoliko **Pravila Društva su određivala za razdoblje 19. st. da članovi učenika, a slično su činili i neki građani. Valečić piše utemeljitelji mo­raju u toku godine uplatiti najmanje 10 forinti ovo: »Otkako je pak nadbiskupsko sirotište izgubilo najednom ili u više rata. Podupirajući čla­novi uplaćivali su godišnje svoje fondove i pretvorilo se u »nadbiskup­ski konvikt«, najmanje 1 forintu. prestala je u njemu besplatna opskrba za đake. Ali i sada ova institucija nimalo ne zaostaje za svojim prijašnjim na­stojanjima u podupiranju đaštva, jer sad đaci u ovom konviktu dobivaju čitavu opskrbu za vrlo umjerenu cijenu, a osim toga imade nekoliko desetaka đaka u tom konviktu opskrbu za 2/3 ili za 1/2 cijene. Mnogi pak izvanjski đaci sada kao i prije dobivaju u konviktu besplatno objed i večeru. Sada ima nadbiskupski kon­ vikt oko 120 pitomaca«.* Vidljivo je da je velika ekonomska kriza znatno umanjila Da bi poboljšao materijalno stanje Društva, V. Orlić efikasnost Društva. Nije bio rijedak slučaj da se na zalaže se da se izmijeni Pravilnik Društva, tj. da se društvenu blagajnu obraćaju oni koji ni po čemu nisu uskladi s postojećim uvjetima. Inzistira na većoj imali na to pravo.** aktivnosti članova oko prikupljanja sredstava. Izmjena *Spomen-izvještaj državne gimnazije u Slav. Požegi za šk. god. Pravila je usvojena na godišnjoj skupštini 1934. god. 1926/7., str. 46. Pravila su sankcionirala postojeće stanje u kojem je **Zapisnik godišnje skupštine Društva za potporu siromašnih Društvo djelovalo. Da bi se povećali prihodi, odlučeno učenika kr. gim. je da se organizira više zabava, a prihod bi išao u korist Društva. Mnogi članovi su tražili da se povisi Iz godine u godinu su dohoci društva opadali, a na članarina, što skupština nije usvo­jila, a također odbačen godiš­njim skupštinama su se čuli vapaji za pojačanim je prijedlog da svi članovi nastavničkog vijeća budu akcijama za prikupljanje sredstava i da se poveća broj obavezni članovi društva. Nastojanja da se povećaju članova. Što se više približavao II svjetski rat, stanje u prihodi nisu se u potpunosti ostvarila, no, istina, prihodi društvu bilo je sve lošije or­ganizaciono i materijalno. Društva su znatnije počeli rasti 1934. god. (porasli su na To nama najbolje pokazuju podaci iz izvještaja 15.580,50 din*), da bi već u 1935. godini ponovno opali predsjednika, blagajnika i tajnika na godišnjim skup­ na 9.692,41 din.** Na ovom nivou su se prihodi zadržali štinama, koje su redovno održavane polovinom lipnja i 1936., da bi 1937. god. porasli na 18.212,45 din. Uoči svake go­dine. Posebno treba istaći veliku revnost i II svjetskog rata prihodi su se povećali (1938. na 26.906 marljivost, u razdoblju između dva rata, blagajnika din), a 1940. god. čak na 77.871,08 dinara.*** društva Vladimira Orlića, koji je s velikom predanošću *Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih učenika vodio gotovo sve poslove Društva. kr. gim­nazije u Slav. Požegi za šk. god. 1933/4. Izdvojene teme Izdvojene povijesne Kada promatramo materijalne pokazatelje Društva **Račun o primitku i izdatku Društva za potporu u čet­vrtom deceniju 20. st., vidljivo je da je šk. god. siromašnih učenika kr. gimna­ziju Slav. Požegi za šk. god. 1934/5. 1929/30. ukupna imovina društva iznosila 23.775,19 ***Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih 155 dinara.* Izdaci podmireni za kupovinu knjiga, odjeću, učenika kr. gimna­zije u Slav. Požegi za šk. god. 1936/7., 1938/9. i obuću i ostali troškovi iznosili su 29.698,48 dinara, 1939/40. a upravo su toliki bili i prihodi u navedenoj go­dini. Društvo je brojilo 179 članova. U šk. god. 1930/31. ukupna imovina društva znatno se smanjila (19.843,33 dinara), kao i broj članova na 169. Ove godine izdano je samo za odjeću i obuću 4.525 dinara. Broj članova u 1932. g. se smanjio na 160, a prihodi društva bili su 50% manji od prethodne godine (iznosili su 12.324,24 din).** To se vidno odrazilo na izdvajanje sredstava za pomoć siromaš­nim učenicima. Razumljivo je da je i 1933. god. donijela daljnji pad prihoda društva i oni iznose svega 6.824,20 dinara.*** *Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih učenika kr. gimna­zije u Slav. Požegi za šk. god. 1929/30. **Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih učenika kr. gim­nazije u Slav. Požegi za šk. god. 1931/32. ***Račun o primitku i izdatku Društva za potporu siromašnih učenika kr. gim­nazije u Slav. Požegi za šk. god. 1932/33. 9. travnja 1942. održana je izvanredna skupština Pošasti Drugog svjetskog rata i društva. Od Upravnog odbora bili su prisutni Ljubo gašenje Društva 1944. godine Hrdlička, direktor škole i Dragutin Marković, prof., ostali članovi nisu više u Pože­gi. Na ovoj skupštini Kada se očekivala još intenzivnija djelatnost Društva, donijeta je odluka da se povodom 10. trav­nja podijeli do­šlo je do rata koji je doveo Društvo u vrlo težak nagrada od Društva u visini 500 kuna onome učeniku položaj. Može se ustvrditi da je ratom Društvo izgubilo koji najbolje izradi pismeni zadatak koji obrađuje građu mnogo od svoje ranije aktivnosti. U trenutku kapitulacije u vezi sa stvaranjem ND Hrvatske.** Kraljevine Jugoslavije vrijednosni­ papiri Društva bili su neznatni, a to je vidljivo iz slijede­ćeg prikaza od 26. V Društvo je sve više počelo da služi ratnoj mašineriji i ko­ 1941. rišteno je u razne svrhe. Prestajalo je sve više da djeluje u skla­du s principima na kojima je do II svjetskog rata »Akcije Privilegovane agrarne banke 2 kom. a 500 d — 1000 d djelovalo. Obaveze Investicionog zajma 1 kom. a 100 d — 100 d Obveznice Investicionog zajma 10 kom. a 100 d — 1000 d To je vidljivo u suradnji Društva u zimskoj djelatnosti Obveznice Državne rente za ratnu štetu 5 kom. a 1000 d — 5000 d »Pomoći« koju je moralo da razvije od listopada 1942. ______U k u p n o : 7100 d«*. Društvo je po naređenju Hrvatskog oslobodilačkog pokreta »Ustaša«, to je bio Savez dobrotvornih društava Hrvatske, moralo stupiti u spo­menutu akciju i to Svi nastavnici i pomoćno osoblje škole davali su pomoć odmah da se »... svim svojim silama stavi na raspoložbu Društvu u 1940., 1941. i 1942. godini u visini od 100 mjesnom odboru »Pomoći« radi što uspješnijeg Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija din., odnosno kuna. Naznačeni prinos odbijao se od sprovođenja velike Poglavnikove zamisli«***. plaće na kraju svakog mjeseca, a nije bio rijedak slučaj 156 da su pojedini profesori i pomoć­no osoblje tražili da ih Društvo je bilo dužno na kraju svakog mjeseca, dok se za pojedine mjesece oslobodi, jer ni­su imali dovoljno akci­ja traje, Savezu podnijeti pismeni izvještaj u kojem sredstava za život koji je postajao sve teži što se rat više je bilo naznačeno:­ na koji je način Društvo učestvovalo produžavao. Rat je unio mnoge poteškoće, a one su u prikupljanju »Pomoći«, koliko je članova učestvovalo i uvjetovale česte promjene nastavnog osoblja, pa nije kolika su sredstva prikup­ljena sa strane društva. bilo lako održati kontinuitet u radu društva i škole. Vođenje Društva je 10. rujna 1942. preuzela Mira U mjesecu svibnju 1941. godine zbog izvanrednih Marko­vić, suplent, od Ljubice Branković, prof. Prilikom prilika i mobilizacije nije se potpora uzimala, a to je te primopreda­je vođen je i zapisnik**** iz kojega se vidi uslijedilo na molbu mobiliziranih vojnika. Pojedinci su kolika je imovina Društva. neredovno plaćali članarinu, a sve je to činilo Društvo *Arhiv gimnazije u Slav. Požegi. — Dokumenti Društva za potporu manje sposobnim u davanju pomoći. U siječnju 1942. siromašnih učenika. platili su svoje obaveze M. Seljan, B. Kolenc, R. Šignjar, **Zapisnik godišnje skupštine Društva za potporu siromašnih Z. Sinovčević, a u veljači i podvornik Jenč. Broj onih ko­ji učenika kr. gim­nazije u Slav. Požegi od 9. travnja 1942. su plaćali potporu do rujna 1942. godine nije prelazio ***Arhiv Gimnazije u Slav. Požegi. — Dokumenti Društva za potporu pet čla­nova nastavničkog vijeća. siromašnih učenika, br. 681/42. od listopada 1942. godine. ****»Zapisnik o preuzimanju vođenja potpornog društva. Gđa Značaj Društva za Požešku Marković Mira pri­mila je: kotlinu i šire 1. Knjigu zapisnika o glavnim skupštinama i računa od g. 1925/6. — 1935/36. Društvo za potporu siromašnih učenika Gimnazije 2. Računi glavnih skupština od 1936. do u Slav. Požegi predstavlja dio značajne društvene i 1940. (nalazi se u knjizi br. 1 sve skupa). obrazovne djelatnos­ti škole ne samo u Požeškoj kotlini 3. Glavna knjiga hipotekarnih zajmova. već i u susjednim gradovima Posavine i Podravine. 4. Knjiga privatnih obveznica. Plemenita djelatnost društva omogućila je mnogim 5. Omot u kojem se nalaze računi od g. 1939. do danas. siromašnim, ali nadarenim učenicima, da završe školu 6. Blagajnički dnevnik. i da postanu vrijedni građani. Prava je radost bila među 8. Uložnica štedionice Banovine Hrvatske br. građani­ma postati članom Društva i svojim prilogom 18003, koja glasi na svotu 4099 Kuna. pomagati plemeni­te ciljeve društva. Organizatori i 9. 5 obaveznica drž. rente za ratnu štetu nosioci djelatnosti ovoga društ­va u vremenu od 1854. u vrijednosti od 5000 K. do 1944. nadahnjivali su se plemenitošću i prava je šteta 10. 1 obaveznica 7% inv. zajma u vrijednosti od 100 Ku. što se takvo društvo nije i do danas održalo. Dru­štvo 11. 10 obaveznica 7% inv. zajma u vrijednosti od 1000 Ku. je okupljalo najuglednije građane i institucije Požege. 12. 2 dionice Paba (Privilegirane agrarne banke) Pred­sjednici društva bili su direktori Gimnazije među u ukupnoj vrijednosti od 1000 Ku. kojima su se posebno istakli u razvijanju i djelovanju Sva navedena dokumentacija u zapisniku nije u potpunosti sačuvana. Društva Antun Mazek (direktor od 1874. do 1905.), Osobito je slabo sačuvana dokumentacija iz vremena rata, što Josip Sarkotić (direktor od 1905. do 1915.) i Makso onemogućuje svestranije sagledavanje rada Društva za vrijeme rata. Kuntarić (direktor od 1915. do 1924.). Izdvojene teme Izdvojene povijesne

U toku 1943. aktivnost društva očituje se u prikupljanju Društvo je djelovalo u vrijeme cvata Požeške gimnazije zahtjeva siromašnih učenika za pružanje pomoći u ko­ja je postala jedna od najznačajnijih kulturnih i 157 školskim knji­gama koje su posuđivane iz knjižnice prosvjetnih in­stitucija u Slavoniji. U vrijeme banovanja Društva siromašnim ali vrijednim učenicima. Dvadeset Ivana Mažuranića, ka­da su svjetovnici počeli preuzimati učenika je podnijelo zahtjeve za dodjelu većeg broja nastavu na školama širom Hrvatske, kada je nacionalna udžbenika. Svi su zahtjevi odobreni. Ova je aktivnost svijest podignuta na zavidan nivo u borbi protiv Mađara bila posljednja u 90-godišnjoj aktivnosti Društva za i Nijemaca i kada je sve više trebalo ob­razovanih potporu siromašnih učenika Gimnazije u Slav. Požegi. ljudi koji će djelovati u narodnom duhu među širim Društvo je omogućilo mnogim nadarenim učenicima slojevima naroda, bilo je od velikog značaja osnivanje da završe školu i da postanu vrijedni članovi društva. Društva za potporu siromašnim učenicima. Društvo Velike zasluge za rad Društva imali su direktori i je znatno pomoglo školi u ostvarivanju obrazovnih i nastavnici Požeške gimnazije, kao i građani Požege, drugih zadataka od nacionalnog in­teresa, pomažući te mnoge istaknute ličnosti kulturnog i javnog života najtalentiranije siromašne učenike. Osloniti se na djecu Hrvatske. iz naroda i omogućiti im razvoj bio je jedan od primar­nih zadataka Društva i škole. Ovaj zadatak je u potpunosti ostva­ren, pa je Društvo bilo od velike pomoći školi, a njegova masov­nost je izraz želja našeg naroda. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

158

Claudius la Croix, Theologia moralis, zomulus VIII. et ultimus, Herm, Busenbaum, Colonia Agrippina, 1714. Foto: Lea Kovačević Profesorska i učenička knjižnica

Ivana Kajinić Čenić

Preuzeto iz: Kajinić Čenić, Ivana. 2019. Školska knjižnica dr. „Svrha im je, da gaje u narodu, i to u selima, gdje Gimnazije u Požegi. Diplomski rad. Filozofski fakultet nema nikakve knjižnice, volju za lektiru i da tako Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. preko knjige šire prosvjetu u svim njezinim granama… Osim tih knjižnica osnovana je i gimnazijska knjižnica Knjižnica Gimnazije u Požegi dio je kulturne povijesti ekstenzije, koja se sastoji od stručnih i pučkoprosvjetnih Požege. Njezina građa govori puno o prošlosti školstva djela.“2 Inače su takve vrste knjižnice osnivale narodne, (predmetima koji su se podučavali, sadržaju kojemu se a ne školske knjižnice3 što govori o njezinoj velikoj više pridavalo važnosti, udžbenicima koji su se koristili ulozi u obrazovanju tadašnjeg stanovništva i njezinoj u nastavi i sl.), povijesnim i kulturnim promjenama pronicljivosti. (što nam pokazuju jezici građe koja je nabavljana u određenim razdobljima), ali i kulturi i povijesti samoga Za vrijedan rad školske knjižnice zaslužni su njezini kraja. Mogućnosti istraživanja građe su velike. knjižničari.

O povijesti školske knjižnice najviše je pisao Filip Knjižničari profesorske knjižnice: Potrebica, koji je ujedno i jedan od njezinih knjižničara 1. Antun Mazek (1866.-1868.) (od 1962. do 1983. godine). Zanimljive informacije o 2. Andrija Kodrić (1868.) radu knjižnice kroz povijest, posebice o nabavi građe 3. Nitko nije zadužen za knjižnicu od 1868. do 1871. Izdvojene teme Izdvojene povijesne (kupljenoj i darovanoj građi), ukupne vrijednosti 4. Mato Gršković (1871.-1874.) knjižne građe, nabavi opreme, broju posudbe i sl. 5. Antun Mazek (1874.-1905.) možemo pronaći i u godišnjim izvješćima Gimnazije. 6. Franjo Šojat (1905.-1912.) 159 Izvješća nam otkrivaju i da je knjižnica bila vrlo aktivna 7. Franjo Bauer (1912.-1924.) u kulturnom svijetu, što nam govore njezina članstva 8. Filip Plivelić (1924.-1932.) u različitim hrvatskim književnim i ostalim društvima 9. Antun Paraker (1932.-1933.) važnim u određenom povijesnom vremenu. Tako je u 10. Vinko Pavišić (1933.-1944.) 19. st. bila član Društva sv. Jeronima, Matice hrvatske, 11. Rudolf Šignjar (1945.-1949.) hrvatskog pedagogijskog zbora i ostalih.1 Gimnazija i 12. Ljuboslav Kuntarić (1950.-1953.) njezina knjižnica također su nastojale odgovoriti i na 13. Blazenka Grgić (1953.-1957.) potrebe svoga vremena, nastojeći služiti široj javnosti. U 14. Ivan Okičić (1951-1962.) okviru požeške ekstenzije 20-ih godina 20. st. održavala 15. Filip Potrebica (1962.-1983.) su se predavanja po selima požeškoga kraja i osnivale 16. Jasna Pečur (Od listopada 1983. do 1992.) su se takozvane knjižnice selice. Te su knjižnice bile 17. Maja Vuković (1992.-1998.) naizmjenice u selima: Jakšić, Mihaljevci, Stražeman i Treštanovci. Doznajemo veličinu tih knjižnica, broj djela koja su se davala na korištenje, broj čitača i

1 Usp. Izvješće o Kraljevskoj velikoj Gimnaziji u Požegi za školsku godinu 1882/83. Str. 62-65 ; 1897./98. Str. 34 2 Pintar, M. Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske izložbe državne gimnazije prigodom 200 godišnjice // Spomen-izvještaj 1926.-27. Str. 76 3 Usp. Stipanov, J. Nav. dj., str. 83 Knjižničari učeničke knjižnice (od 1998. godine samo školske knjižnice): 1. Gabro Lucarić (1869.-1871.) 2. Josip Stare (1871.) 3. Ernest Kramberger (1871.-1872.) 4. Ivan Darebny (1872-1875.) 5. Mato Vidmar (1875-1889.) 6. Gjuro Blaškvić (1889.-1899.) 7. Makso Kuntarić (1899.-1924.) 8. Dragutin Marković (1924.-1942.) 9. Ljuboslav Kuntarić (1942-1946.) 10. Ljubica Kojdi (1946.-1967.) 11. Maja Vuković (1967.-1975.) 12. Ljubica Zobrdac (1975.-1983.) 13. Jasna Pečur (1983.-1992.) 14. Ljiljana Gecan (1992.-1993.) 15. Vlasta Peći (1993.-1994.) 16. Branko Kolić (1994.-2001.)4 17. Žaklina Bender (2001.-2012.) 18. Monika Bonić (2006.-2007.) 19. Irena Adžić (2007.) Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 20. Aleksandra Pavlović (2008.-2013.) 21. Antonija Valešić (2009.) 160 22. Ivana Obradović (2009.) 23. Anamarija Ivčetić (2012. do danas) 24. Ivana Kajinić Čenić (2014. do danas) 25. Jasmina Nekić (2014.-2015.) 26. Ida Jurković (2015.-2017.) 27. Ivana Banožić (2016.-2018.) Antun Mrazek

Ustroj i razvoj knjižnice od osnutka do 1976. godine knjižnica, dok se u 30-im i 40-tim godinama 20. st. koristi naziv nastavnička knjižnica. „Od godine 1875. Knjižnicu Gimnazije u Požegi činile su profesorska spominju se dvije knjižnice, i to učiteljska i učenička. (kao najčešći naziv) i učenička knjižnica. Godine 1853. One su dobile i zajednička sredstva za nabavljanje spominje se naziv knjižnica gimnasialna.5 Godišnja knjiga. Sigurno su imale i zajedničku prostoriju gdje izvješća Gimnazije u 19. st. spominju i naziv učiteljska su se čuvale sve do godine 1879./80., kada se posebno

4 Usp. Potrebica, F. Nav. dj., str. 142-143 5 Usp. Potrebica, F. Povijest knjižnica Požeške kotline. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1995. Str. 120 Izdvojene teme Izdvojene povijesne

Inventar učeničke knjižnice Kr. velike gimnazije u Požegi XII, od god. 1869. do 1912., od inventarnog (tekućeg broja) 1 – 778 161

navode podaci za profesorsku, a posebno za učeničku nikakvu znanstvenu vrijednost.8 „To je svakako prvi knjižnicu.“6 poznati podatak da je neka, ne samo školska, knjižnica u Obje knjižnice uvijek su imale svoje voditelje, čuvare7 Hrvatskoj zapravo napravila reviziju i otpis svoga fonda, koji su brinuli za njihovu građu. Često su to bili što je istom stotinjak godina kasnije postala obveza za ravnatelji škole ili profesori književnosti, povijesti. sve vrste i za sve knjižnice u Hrvatskoj.“9 Među navedenim knjižničarima svakako valja istaknuti Osnivanjem Gimnazije nabavlja se i građa potrebna za Antuna Mazeka, koji je prvi započeo uređenje školske nastavu. „Prve nabavljene knjige, što nam je do danas knjižnice došavši na mjesto nadstojnika knjižnice poznato, kupljene su za 82 forinta 1725. godine, a to 1866. godine. Iduće je godine izlučio knjige koje nisu su bila djela crkvenih učitelja. Godine 1735. formirana za upotrebu profesorima i učenicima te koje nemaju je i knjižnica, zajedno s čitaonicom, gdje su đaci mogli

6 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 113 7 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1959.-60. Str. 23 8 Usp. Potrebica, F. Isto, str. 120-121 9 Stipanov, J. Nav. dj., str. 83 učiti.“10 Izvješće o Kraljevskoj velikoj Gimnaziji u Požegi ekspavlini i franjevci, u drugoj polovici 18. stoljeća te 19. za školsku godinu 1882./83., jedno od najstarijih izvješća stoljeću, nabavlja se humanistička i religiozna literatura koja se danas čuvaju u Gimnaziji, iznosi podatke o stanju na latinskom, grčkom, njemačkom i drugim jezicima. knjižnice prema kojemu je učiteljska knjižnica brojila U vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda nabavlja 1209 djela u 2514 svezaka, a učenička 498 svezaka. U se i literatura na hrvatskom jeziku.12 Veliki broj knjiga izvještajima se osim brojčanog stanja fonda, navode i i časopisa na hrvatskom jeziku iz toga razdoblja i danas naslovi kupljenih i darovanih djela. Navode se čak i točni se čuvaju u knjižnici. novčani iznosi koji su utrošeni na obogaćivanje fonda Osim stručne i referentne literature te književnosti, knjižnice. Osim godišnjih izvještaja detaljan pregled nabavljan je i velik broj naslova periodike (Pedagoški rad, građe koja je činila profesorsku i učeničku knjižnicu Kulturni radnik, Jezik, Čovjek i prostor, Naša stvarnost, daju nam inventarne knjige koje se i danas čuvaju u Školske novine, Priroda, Sociologija…) od kojih se neki knjižnici Gimnazije. Najstarija inventarna knjiga je iz i danas čuvaju u knjižnici. Prema Godišnjem izvještaju prve polovice 19. st. na latinskom i njemačkom jeziku. za školsku godinu 1961.-62. knjižnica je dobivala čak 23 Knjige su popisane abecednim redom prema naslovu književna i stručno-pedagoška časopisa. djela. Osim inventarnog broja, donose se i imena i Učeničku knjižnicu uglavnom su činila lektirna djela te prezimena autora, naslovi djela, broj primjeraka i beletristika (slagana po veličini i abecedi), a knjige su se svezaka te vrsta uveza. izdavale dva ili tri puta tjedno, a po potrebi pod velikim odmorom što se može iščitati iz izvještaja knjižničara Sredstva za nabavu novih knjiga dobivana su iz učeničkih za određenu školsku godinu. O radu učeničke davanja pri upisu u školu, a smjele su se nabaviti samo knjižnice govori i ulomak iz Godišnjeg izvještaja za one knjige koje su odobrile prosvjetne vlasti. Učenici su školsku godinu 1967.-68.: „Pojedini učenici pomažu Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija također organizirali i plesove na kojima su prikupljali pri izdavanju knjiga. U knjižnici se vrše konzultacije sredstva od kojih je dio utrošen i na kupnju knjiga.11 Iz učenika o pisanju referata, održavaju se književne večeri, 162 godišnjih izvještaja saznajemo kako je knjižnica, osim a također je literarna sekcija koristila za svoje sastanke i kupnjom, obogaćivala svoj fond i putem donacija mnogih izdavanje svog časopisa Odjek.“13 U učeničkoj knjižnici u privatnih osoba te kulturnih i obrazovnih ustanova. Od posebnom ormaru bila je smještena i knjižnica školskih ustanova između ostalih navode se Visoka kr. zemaljska udžbenika kojom su se služili isključivo nastavnici o vlada, odjel za bogoštovlje i nastavu, Jugoslavenska čemu govore izvještaji knjižničara 60-tih godina 20. st. akademija znanosti i umjetnosti, Narodna knjižnica Učenici su u čitaonici knjižnice mogli čitati i literaturu i čitaonica iz Pleternice i dr. Također je svake godine iz profesorske knjižnice. Knjižnica je bila bogata dobivala određen broj knjiga od hrvatskih književnih građom, međutim bilo je godina kada je zbog manjka društava čijih je bila član. Od privatnih osoba darovali materijalnih sredstava, nabava novih naslova bila slaba su joj knjige Josip Andrić, Antun Petković, Emil Tanay pa su se korisnici morali služiti Gradskom knjižnicom i mnogi drugi. U početku je uglavnom nabavljana i privatnim knjižnicama.14 Vidljivo je da su profesori i teološko-filozofska literatura na grčkom i latinskom učenici rado posjećivali knjižnicu i služili se literaturom jeziku, a nakon što Gimnaziju preuzimaju pavlini, koja im je bila na raspolaganju o čemu svjedoči zabilješka

10 Potrebica, F. Isto, str. 31 11 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1973.-74. Str. 15 12 Isto, str. 120 13 Godišnji izvještaj : šk. god. 1967.-68. Str. 31 14 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 115 Izdvojene teme Izdvojene povijesne

Knjige posudbi profesora i učenika iz 50-ih i 60-ih godina 20. st. 163

M. Pintara: „Kad čovjek razgledava i pregledava knjige u Za vrijeme Drugog svjetskog rata knjižnica je doživjela ovoj biblioteci, opaža da su mnogo čitane. Često put su i velika oštećenja jer je u njoj u nekoliko puta boravila tekstu sa strane dodane bilješke i opaske.“15 U knjižnici vojska (ovisno kako se mijenjala vlast). Godine 1944. se i danas čuvaju knjige posudbi učenika i profesora. nedostaje oko 450 djela,17 a u izvještajima nakon ratnih Najstarije su sačuvane knjige posudbi iz 50-ih i 60-ih godina više se ne spominje vrijedna numizmatička godina 20. st. zbirka. Knjižnicom su se osim profesora i učenika služili i građani te studenti.16 Njezinom građom služili su se, kao „Teško je pratiti sudbinu knjiga Požeškoga kolegija. Osim i danas, u izradi radova (seminarskih, znanstvenih, a u knjiga koje su dospjele u Osječku gimnaziju, a potom su ranijem razdoblju i maturalnih radova) te individualnom (1789.) predane Sveučilišnoj knjižnici u Pešti, iz Požege je i stručnom usavršavanju. preneseno u Zagreb 115 djela (u 142 sveska) i pohranjene

15 Pintar, M. Nav. dj., str. 79 16 Usp. Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1959.-60. Str. 23 17 Potrebica, F. Isto, str. 127-128 su u zagrebačkoj Akademskoj knjižnici.“18 O bogatstvo djela koja su činila knjižničnu građu govori i činjenica Djelovanje knjižnice unutar da je 1949. godine preneseno 970 djela (uglavnom Centra za usmjereno knjige isusovačkog kolegija) u Nacionalnu i sveučilišnu obrazovanje (1976. – 1991.) knjižnicu u Zagrebu, a na inicijativu njezinog bibliotekara, Požežanina Tomislava Jakića.19 „Neposredno nakon rata Gimnazija je tijekom svog postojanja prikupila zaista predala je ova gimnazija iz svoje profesorske knjižnice vrijednu i veliku zbirku knjiga. Tako je 1976. godine u Državnom arhivu u Zagrebu nekoliko tisuća knjiga da trenutku uspostave Centra za usmjereno obrazovanje se tim kulturnim i prosvjetnim blagom mogu koristiti „Zvonko Brkić“ donijela, kako Filip Potrebica navodi, širi naučni krugovi u našoj zemlji, kojima bi i samo oko 30000 knjiga koje su pripadale profesorskoj i postojanje toga blaga u skromnom požcškom ambijentu učeničkoj knjižnici. Ponovnom uspostavom Gimnazije ostalo možda i nepoznato, a koji bi možda i do naše knjige su vraćene uz neka manja oštećenja.23 Međutim, Požege teže dolazili u časovima znanstvenih potreba.“20 posljednji izvještaj Gimnazije prije uspostave Centra, Isusovačka knjižnica bila je izuzetno vrijedna, od nje je Godišnji izvještaj za školsku god. 1975.-76. navodi: bila samo bogatija knjižnica zagrebačkog kolegija. Tu se „Učenička i nastavnička knjižnica imaju zajedno oko posebice ističu knjige na glagoljici.21 20.000 primjeraka knjiga naučnog i beletrističkog Osim profesorske i učeničke knjižnice, gimnazijsku sadržaja, počevši od klasika stare grčke i rimske knjižnicu činile su i: knjižnica književnog društva književnosti do djela najnovijih pisaca svjetske i naše gimnazijske mladeži „Zviezda“ (osnovana šk. god. literature.“24 1875./76.), knjižnica Društva za potporu siromašnih U Centru su radile dvije knjižnice, profesorska i učenika gimnazije (osnovano 1854.), knjižnica učenička. Prvi godišnji izvještaj Centra navodi kako Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Jugoslavenskog srednjoškolskog društva „Štrosmajer“ su učeničku knjižnicu smještenu u prizemlju bivše (30-ih godina 20. st.)22 Uz spomenute knjižnice osniva Gimnazije činile knjižnice srednjih škola koje su ušle u 164 se i knjižnica školskih udžbenika. Na taj način svi su sastav Centra (među kojima je i gimnazijska), a brojila učenici imali mogućnost doći do knjiga i udžbenika je 10 387 knjiga. Knjižničarka učeničke knjižnice tada je važnih za praćenje nastave i uspješno svladavanje bila Ljubica Zabrdac. Dok je profesorsku knjižnicu činio gimnazijskog programa. fond gimnazijske profesorske knjižnice i nabavljene knjige od osnutka Centra s otprilike 16 000 knjiga. A njome su se služili učenici i profesori Centra, građani i studenti25 te znanstvenici.26 Knjižnicu je u to vrijeme vodio Filip Potrebica. U knjižnici se organiziraju izložbe, predavanja, susreti s književnicima, radi se s učenicima pjesnicima (koji sa

18 Isto, str. 131 19 Isto, str. 129 20 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 114 21 Usp. Potrebica, F. Nav. dj., str. 131-143 22 Isto, str. 123-127 23 Usp. Potrebica, F. Tri stoljeća Požeške gimnazije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994. Str. 330-331 24 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1975.-76. Str. 5 25 Usp. Godišnji izvještaj : školska godina 1979.-80. Str. 103 26 Usp. Godišnji izvještaj : školska godina 1986.-87. Str. 49 svojim radovima sudjeluju na pjesničkim natjecanjima koji je u školskoj godini 1993./94. darovao „otprilike republičkog i medurepubličkog karaktera). Učenici 2200 naslova beletristike, stručnih knjiga, rječnika, pedagoškog i kulturološkog usmjerenja obavljali su leksikona i enciklopedija.“29 U knjižnici se nalazi dio praktične nastave u knjižnici, a djelovala je i grupa popis darovanih naslova iz kojega je vidljivo da je broj mladih knjižničara.27 U nekoliko zadnjih godina darovanih naslova veći nego što se navodi u Godišnjem djelovanja Centra, tj. Godišnjih izvještaja, nemamo izvještaju za navedenu školsku godinu. Popisano je 2529 podataka o radu knjižnice. naslova. O tom dijelu povijesti i možemo vidjeti dokaze u Narednih godina određeni broj naslova donirali su i današnjoj knjižnici u velikom broju knjiga koja nose bivši učenici i djelatnici: knjižničar Branko Kolić (140 pečat Centra, a koje su još uvijek dio aktivnog knjižnog knjiga), Kruno Matešić (81 knjiga), obitelj Pintarić fonda. (225 knjiga) te institucije: SABRE Fondacija, Austrijski kulturni institute te Ministarstvo prosvjete i športa. Tijekom školske godine 1997./98. knjižni fond je radi Djelovanje knjižnice nakon zaštite premješten na dvije lokacije jer su u Gimnaziji obnove Gimnazije 1991./92. bili građevinski radovi (nakon potresa). Knjižnica je bila školske godine dislocirana kratko vrijeme u tri prostorije Hrvatskog doma, a zatim u zgradu Požeške biskupije. Ukupan Osamostaljenjem Republike Hrvatske i ukidanjem fond gimnazijske knjižnice brojio je oko 32000 knjiga, Centra, Gimnazija ponovno djeluje kao samostalna a dijeljen je na: učenički fond knjiga, stručni fond i škola. Profesorsku knjižnicu tada vodi Maja Vuković zaštićeni fond knjiga. Tada je ustanovljena i Zavičajna koja u Godišnjem izvještaju za školsku godinu 1991./92. zbirka Possegana koja sadrži građu o Gimnaziji, gradu Izdvojene teme Izdvojene povijesne navodi: „Zbog minimalnih sredstava i izvanrednih Požegi i Požeštini u svim znanstvenim disciplinama i ratnih prilika, u protekloj godini nabavljen je manji broj strukama, djela autora koji su rođeni ili su djelovali u knjiga. Za vrijeme najtežih ratnih operacija rariteti su zavičaju, građu tiskanu u lokalnim tiskarama i dr. 165 pohranjeni na sigurno mjesto.“ Knjižni fond tada čini Povodom tristote obljetnice djelovanja Gimnazije 9940 znanstvenih djela i beletristike te 793 udžbenika. organizirana je izložba Tri stoljeća za treće tisućljeće Učeničku knjižnicu vodi Ljiljana Gecan. Knjižnicom se u Gradskom muzeju Požega (16.10.-10.11.1999.) koriste učenici Gimnazije (samo u jednoj smjeni), ali gdje su uz građu Muzeja izložene i zaštićene knjige i učenici i profesori drugih škola te studenti i građani. fonda profesorske knjižnice te pojedina stara učila iz Tada je učenička knjižnica imala oko 12500 knjiga, od Gimnazije. toga oko 820 časopisa starijih godišta.28 Vidljivo je da je Voditelj knjižnice, knjižničar Branko Kolić u to vrijeme broj smanjen u odnosu na brojčano stanje prije ulaska u vodio je grupu Mladih knjižničara koji su mu pomagali Centar. u sređivanju i vođenju knjižnog fonda.30 Novi naslovi nabavljani su kupnjom prema potrebama korisnika (uglavnom lektirni naslovi, ali i stručna literatura), ali i donacijom institucija i privatnih osoba. Posebice treba istaknuti Adama Perića, bivšeg učenika,

27 Usp. Godišnji izvještaj : školska godina 1985.-86. Str. 37 28 Godišnji izvještaj : školska godina 1991/92. Str. 21-23 29 Gimnazijski godišnjak : školska godina 1992./93. : školska godina 1993./94. Str. 51 30 Gimnazijski godišnjak : za školsku godinu 1994./95. : 1995./96. : 1996./97. : 1997./98. Str. 6-19 Nastava fizike u našoj školi*

Vladimir Vugrinec

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom Preteče fizike – historia naturalis 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. od 1778. g. i naravoslovne Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 11-20. znanosti od 1850. g.

*Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je na mjestima drukčije Prelaskom na novu naučnu osnovu »Ratio educationis« grafički uređen i dodani su podnaslovi kojih u izvorniku nema 1778. godine uvodi se u gimnaziju kao obavezan s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka. predmet »historia naturalis«. U tom predmetu možemo tražiti preteču današnjeg pred­meta — fizike. Kakav Čovjek se prošetao Mjesecom i odmah na temelju tih je bio plan i program »historiae naturalis«, nije nam uspje­ha stvara planove za osvajanje ostalih nebeskih poznato, ali se zna da se on zadržao u školi do 1850. tijela u svemiru, konstruira komplicirane strojeve koji godi­ne. Te godine je izrađena nova naučna osnova pod će raditi bolje i brže nego on. Tko je sve to omogućio da nazivom: »Osno­va za organizaciju austrijskih gimnazija mali čovjek stvara tako velika djela? Veliki udio u tom i realki«, koja se primje­njivala i u hrvatskim školama. U ostvarenju pripada prirodnim naukama a među njima toj naučnoj osnovi postojao je predmet »naravoslovne fizici. To saznanje me je ponukalo da potražim ka­ko znanosti« u kojemu je bilo obuhvaćeno gradivo iz su se učenici Požeške gimnazije kroz posljednjih 270 prirodopisa i fizike. Iz toga vremena poznat nam je plan godina uvodili u taj čarobni svijet fizikalnih pojmova, i program iz »naravoslovnih znanosti«. U štampanom Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija pronalazili zako­nitosti i tražili primjenu tih zakona u Izvještaju škole iz 1853. godine nalazi se zapisano da se svakidašnjem životu. fizika obrađuje u 3. razredu u drugom polugodištu po 166 U vrijeme osnutka Požeške gimnazije, kao i početkom tri sata tjedno i u 4. razredu također po tri sata tjedno. 18. stoljeća, nastavni program po gimnazijama u Hrvatskoj nosio je naziv: »Ratio studiorum«. Obuka je Nastavni program za treći razred bio je slijedeći: trajala šest godina, a program je sadržavao izučavanje »Obće vlastitosti tjelesah, nauk o toplini, vodenih samo humanističkih nauka. Izuča­vanja prirodnih meteorah i razširenju topline«. nauka, a tako i fizike kao predmeta, nije bilo. Prve zapise o izučavanju fizike susrećemo tek 1761. godine Za četvrti razred bio je propisan ovaj program: kada je Požeška gimnazija proširena studijem filozofije »O ravnoteži i gibanju krutih, židkih i širiljivo rjedkih i teologije za vrijeme »Academia Posegana«. Tada se u tjelesah; znatnia od akustike, optike, magnetizma, drugom tečaju filo­zofije predavala »psysica generalis et munjivosti, astronomije i fizičkog zemljopisa«. particularis«, a tumačio je profesor Marek. Već slijedeće školske go­dine spominje se u programu »naravoslovnih znanosti« da se tre­baju obraditi »perva počela lučbe«. Lučba je stariji naziv za ke­miju. Ovakav plan i program iz fizike za niže razrede gimnazije zadržao se nepromijenjen desetak godina, jedino je došlo do re­ dukcije sati u trećem razredu od tri na dva sata. Fizika kao nastavni predmet od Školske godine 1954/55. odvajaju se niži razredi 1872/73. školske godine gimnazije od viših, tako da će gimnazija sve do danas imati samo četiri viša razreda, a oni će nositi nazive: Kada su se otvorili viši razredi gimnazije, tj. 5. 6. 7. i 8. prvi, drugi, treći i četvrti razred. Novi nastavni plan za raz­red, uvedena je fizika u sedmi i osmi razred po tri tako reformiranu gimnaziju predviđa uče­nje fizike u sata na tje­dan. svim razredima po dva sata tjedno. Program obuhva­ća ove nastavne cjeline: Školske godine 1872/73. prvi puta se uči u sedmom Prvi razred: razre­du ovo gradivo: Mjerenje fizičkih veličina. Materija je izrađena od »O sveobćih svojstvih tjelesah, o lučbenih počelih molekula i atoma. Toplina. Toplina i agregatna stanja. i slučeninah, o ravnosilju i gibanju, o valoslovlju i Fizika atmosfere. Rasprostiranje topline. Osnovi ter­ zvukosloviu«. modinamike. Drugi razred: Slijedeće školske godine fizika se uvodi i u osmi razred s Galilei-Newtonova nauka o gibanju. Strujanje. ovim programom: Razvitak naučnog pogleda o svijetu i opći zakon gra­ »O magnetizmu, munjini, toplini, svjetlu, zvjezdarstvu vitacije. Električni naboji. i fizikalnom zemljopisu«. Treći razred: Elektromagnetizam. Iz­mjenične struje. Električna Ovakav nastavni plan i program iz fizike zadržao se struja kroz razrijeđene plinove. Nau­ka o valovima. gotovo 60 godina, a proširivao se novim naučnim Električni titraji i valovi. spoznajama o prirod­nim pojavama i novim tehničkim Četvrti razred: Izdvojene teme Izdvojene povijesne dostignućima. Isto tako razvoj kemije kao nauke Valovi svjetlosti. Osnovi atomske fizike. zahtijevao je da se u našu školu uvede 1908. godine kao poseban predmet kemija. Od toga vremena fizika Takav program donio je nešto novo: započinje se s 167 i ke­mija se predaju u četvrtom razredu, svaka po dva izučavanjem molekularnog sastava materi­je i njezinih sata tjedno. U sedmom razredu se fizika predaje prvo stanja na osnovi dinamike molekularnog gibanja. Ovo polugodište po četiri sa­ta, dok drugo polugodište samo je od velikog značaja za razvoj naučnog gledanja na dva sata. Poslije I svjetskog rata kemija se predaje u pojave i to ne samo fizičke već i one koje obrađuju srodni pojedinim razredima kroz cijelu godinu kao samostalni predmeti: bio­logija, kemija i geografija. Ovakav nastavni predmet. program zadržao se uz manje korekcije do danas. Školske godine 1959/60. uvodi se u prvi razred, a Nagli razvoj fizike kao nauke te primjena tehnike u idućih godina i u ostale, novi nastavni predmet: opće indu­striji i svakidašnjem životu u ovom stoljeću, a tehničko obrazo­vanje, sa zadatkom da upozna učenike naročito poslije II svjetskog rata, zahtijevao je da se u s osnovnim granama pro­izvodnje i ulogom tehnike u školama priđe intenzivnijem učenju fizike. Tako je u razvoju proizvodnih snaga i društ­venih odnosa. To je školskoj godini 1948/49. uveden novi na­stavni plan i zahtijevalo da se praktički uređaj i primjena fizikalnih program. Fizika se sada predaje u drugom razredu dva zakona u buduće obrađuje u novo uvedenom predmetu. sata, trećem tri, petom dva, šestom, sedmom i osmom Tako je došlo do rasterećivan ja programa iz fizike a razredu po tri sata tjedno. Fond sati se povećava a time bolje pove­zanosti fizikalnih zakonitosti s primjenom u i sam program. tehnici i životu. Do promjene nastavnog plana došlo je ponovo 1960/61. izazivalo je pasivnost i nezainteresiranost kod učenika. go­dine kada su uvedeni od drugog razreda na više dva Takvo stanje došlo je do izražaja naročito poslije drugog smjera: društveno-jezični i matematičko-prirodoslovni. svjetskog rata, kada se uvidjelo u cijelom svijetu da svr­ Sami nazivi smjerova kažu da će se više izučavati fizika šeni učenici srednje škole nisu dovoljno sposobni da se u matematičko-prirodoslovnom nego u društveno uspješno uključe u daljnje učenje na visokim školama jezičnom. U prvom razredu fizika se predaje dva sata, u ili na nekom radnom mjestu. Tražila se reforma cijele ostalim matematičko-prirodoslovnim razredima tri sa­ srednje škole, a u tom sklopu i reforma nastave fizike ta, dok u društveno-jezičnom imamo samo u drugom i u gimnaziji. Val reforme zahvatio je i na­šu školu. trećem raz­redu po dva sata tjedno. Nastavnici nastoje proširiti nastavu fizike, približiti Još jednom je došlo do promjene nastavnog plana i to u je životu, nastoje kod učenika pobuditi veći interes i ovoj školskoj godini 1969/70. kada su ukinuti smjerovi uvući ga u nas­tavni proces kao aktivnog sudionika. U i uveden jedan opći. Danas se u svim razredima fizika arhivi škole nalaze se po­daci kako su pojedini učenici izučava po dva sa­ta tjedno. zainteresirani za probleme fizike još u prošlom stoljeću dolazili van redovne nastave u fizikalni ka­binet, izvodili sami pokuse, popravljali jednostavnije kvarove na Ciljevi, zadaci i metodika učilima ili gradili sasvim nova. Do intenzivnijeg takvoga nastave fizike rada do­šlo je poslije oslobođenja. Nastavnici fizike organiziraju: kružo­ke, klub tehnike ili naučne grupe. Koji su zadaci i ciljevi nastave fizike, na koji su se način Uključen je veći broj učenika, rad je postao za učenike prenosili i ostvarivali kod naših učenika? Zadatak i cilj interesantniji, prisutna je u vrlo velikoj mjeri aktivnost izučava­nja fizike bio je uvijek takav da učenika upozna samoga učenika. Takav rad se još više proširuje 1954/55. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija s najvažnijim fizičkim pojavama, njihovim uzročnim uvođenjem u redovnu nastavu seminara iz prirodnih vezama i zakonima, po ko­jim se one zbivaju, da ih nau­ka pod parolom: »Zaposlimo već jednom učenike u 168 upozna s najvažnijim metodama ispiti­vanja prirodnih školi i orga­nizirajmo rad s njima«. pojava i da metodama naučnog mišljenja stvori naviku točnog promatranja i mjerenja, kako bi stečeno znanje teoretskim i praktičkim radom u školi, znao kasnije Seminar iz prirodnih nauka i primijeniti u životu. U školskim izvještajima početkom laboratorijski rad u redovnoj ovoga stoljeća nalazimo na nekoliko mjesta uz nastavi fizike programe ovu napomenu: »Sve to na eksperimentima i na motrenju prirode osnovano«. To je dokaz da Učenik se morao opredijeliti za rad u seminaru iz se uz metodu izlaganja, razgovora ili rada na tekstu područja prirodnih nauka ili u seminaru iz područja koristila i posvećivala pažnja metodi demonstracije. društvenih nauka. U seminaru su se obrađivale teme Demonstracije je izvo­dio nastavnik ili, rijetko kada, šireg područja tako da su mogle zadirati u nekoliko pojedini učenik pred cijelim razredom.­ Ovakva nastava predmeta. Seminarski rad je unosio živost u tradicionalnu bila je dobra u prošlom i početkom ovo­ga stoljeća s nastavu, zahtijevao je upoznavanje s oblicima stu­dijskog obzirom na razvoj društva i tehnike. Međutim sve prilaženja problemu, zahtijevao je pribavljanje potrebne se više osjećalo da je takvo stečeno znanje iz fizike dokumentacije, sastavljanje uređaja, vršenja mjerenja manjkavo, da ima suviše intelektualistički karakter, da i izvođe­nja zaključaka. Učenik je mogao u toku iduće postoji pomanjkanje odgoja­ za praktičnu spremu za školske go­dine promijeniti seminar, ako je uvidio da neposredno sudjelovanje u radu. Siromaštvo­ oblika rada njegove sklonosti nisu za tu grupu predmeta. Rad u seminaru se vrednovao na temelju rada, razgovora jednu spravu za risanje i jedan durbin«. Interesantan i postignutih rezultata a ne tradicionalnim odgo­ je zapis iz 1868. godine: »Četveroškolac Fernando varanjem. Ocjenu iz seminara donosili su zajednički Műzler načini: Arhimedovu koloturicu dočim su 24 svi nastavni­ci koji su radili s učenikom. Ovakav rad četveroškolca, među njima i napomenuti učenik, sab­ bio je vrlo koristan, ali u organizaciji je stvarao mnogo rali među sobom 10 for. 30 novč. te je od toga novca problema: raspored sati, dijeljenje odjeljenja pa i, u isto pod ruko­vodstvom dotičnog učitelja naravoslovja vrijeme, veći broj nastavnika itd. Tako ni­je moglo ostati, po ovomjesnom limaru Stanku Veselicu izvedeno: trebalo je pokušati aktivnost učenika unijeti u redovnu Segnerovo kolo, javilo i magični lije­vak«. Iz 1878. godine nastavu fizike. Od 1960. godine uvode se laboratorijski možemo čitati: »Sa zahvalnošću se još spo­minje, da je radovi u redovnu nastavu, tako svi učenici imaju priliku knjigovođa požeške štedionice g. Roman Rittig poklo­nio sastav­ljati uređaje, vršiti mjerenja, dobivene podatke prirodoslovnom kabinetu 2 brzojava, kojih su sastavine srediti i mate­matski ih obraditi, izvesti zaključak i ve­ćim dielom njegovom rukom izrađene«. Ili kasnije kritički se osvrnuti na do­bivene rezultate. U početku 1961. godine možemo pročitati o radu u Klubu tehnike: je bilo nekoliko različitih grupa zbog pomanjkanja »Kroz cijelu godinu učenici su dolazili izmjenično u više jednakih uređaja, međutim danas se nastoji da fizikalni kabinet te izrađivali po­jedine uređaje prema sve grupe rade isti laboratorijski rad. Obično bude svojim sposobnostima i materijalnim mo­gućnostima. postavlje­no 10 do 12 jednakih vježbi koje se rade kada Namotana su tri mrežna transformatora, montirani se dotično gradivo obrađuje u razredu. Ovakvih vježbi svjetlosni signali, fluorescentna rasvjeta, grla, prekidači, bude izvedeno u toku godine četiri i više, sve zavisi o osigura­či, izrađeni su uređaji za polarizaciju svjetlosti, karakteru gradiva i materijalnim moguć­nostima. kosi hitac, toplin­ske zrake itd«. Ovih nekoliko citata obrazlaže kako se zbirka po­punjavala. Od vremena Izdvojene teme Izdvojene povijesne do vremena Općina Požega dala je odre­đena sredstva, Zbirka nastavnih pomagala i građani su darovali pojedine predmete, marljiviji i učila za pravilno učenje fizike sposobniji učenici su uz pomoć nastavnika sami izradili 169 mnoštvo pomagala, postojala su u školi skromna ali Za pravilno učenje fizike potrebna su nastavna pomagala stalna sredstva koja su se koristila za nabavku učila. i učila. Nastavnici fizike u Požeškoj gimnaziji shvatili su Početak sakupljanja predmeta za očiglednu nastavu značenje nastavnih pomagala pa su, tako reći, od časa spomi­nje se još u 18. stoljeću kada je Marija Terezija kada se fizika počela predavati, vodili stalnu brigu da dala u zadatak profesoru prirodopisa na sveučilištu nabave što više potrebnih učila. Kako su sakupljena u Budimu Matiji Pilleru da putuje po gimnazijama u nastavna sredstva od najstarijih vremena pa do danas, carevini i daje upute za organiziranje prirodopisnih neka objasne zapisi koji su nađeni u pojedinim izvješ­ zbirki. Tom prilikom su 1782. godine Matija Piller i tajima Požeške gimnazije. profesor Ljudevit Mitterpacher bili u Požegi, posjetili Iz 1853. godine postoji zapis: »Uz posredovanje vis. c. Požešku gimnaziju i poklonili kolekciju biljki i minerala, k. zem. škol. oblasti savjetnika ovozemnih gimnasiah koju su sakupili po požeškoj županiji, za korištenje u nadzornika g. Antuna Jarca na molbenicu ravnatelja nastavi. U Izvještaju škole iz 1854. godine nalazi se gimnas. sl. Magistrat grada Požege iz domaće blagajne zapisano da su postojali: »Strojevi fizi­kalni. Koloturnik. za nabavljanje makine električne, prirodopisnih većih Magnetične šipke. Dubno zrcalo. Visno zrcalo. Slike tablicah i zemljovidah cjelog svjeta od Hollea pokloni za dokaz ravnovisja. Voltin stup. Gustomjer. Stroj gimnasii 92 for. 4 kr. srebra«. U istom tom izvještaju električni. Optička stakla. Toplomjer. Stroj za ukazivanje na­lazimo: »g. Roko Madjenović poklonio je gimnasiji pritiska zraka. Tellurium. Lunarium« itd. Listajući dalje školske izvještaje doznajemo da je gotovo svake godine U razdoblju od 1852. do 1900. godine: nabavljeno po nekoliko učila, ko­ja su u vrijeme nabavke Remigio Matković, Ivo Rodić, Cosmas Brinnich, bila vrlo moderna i funkcionalna, a mno­ga se i danas Eugen Kovačević, Ignjat Bartulić, Josip Križan, Ivan koriste. Sada zbirka raspolaže s 410 aparata ili uči­la, od Tkalčić, Ivan Komlanec, Antun Laska, Stjepan Polić, starih i sto godina (tangentna busola) pa do modernih Oton Kučera i Ljub. Ivanković. (katodni osciloskop) s kojima se može izvesti veliki broj frontal­nih pokusa i mjerenja. Poteškoća je s novijim Od 1901. do 1945. godine: uređajima vezanim za elektroniku, koji su dosta skupi pa Adolf Konrad, Vjekoslav Host, Ru­dolf Brolih, Tomo ih škola teže nabavlja. Is­to tako problem je s nabavkom Jakić, Vjekoslav Galić, Gregory Lebedev, Vladi­ istovrsnih uređaja za učeničke laboratorijske vježbe. mir Orlić, Boris Arnautović, Zdravko Sinovčević, Nastava fizike se prije održavala po razredima, međutim Jakob Eškinja, Anđelko Cuvaj, Milan Kaman, Mirko od 1955. godine postoji predavaonica koja se koristi Truntić, Ivančica Barić, Stje­pan Sladović, Josip Car, samo za nastavu fizike za sve razrede. U predavaonici se Katica Prpić, Emilija Gaj, Melita Kabalin i Stjepan nalazi katedra, rasklopna ploča s trofaznom električnom Lukić. strujom i niskim naponom, vodo­vod, te radni stolovi za kojima rade po tri učenika. Učila su smje­štena Od 1945. do 1956. godine: u prostoriju uz predavaonicu, koja ujedno služi za Jelena Šviglin, Mijo Halvaks, Ma­rija Polaček, Ivan pripremu pokusa. Matanić, Ivan Antoš, Ksenija Grđan, Rudolf Dombi, Za takvo stanje nastave fizike na našoj školi, koje nije sa­ Katica Vodinelić i Vlado Vugrinec. vršeno ali možemo reći da je zadovoljavajuće, zaslužne su ge­neracije nastavnika i učenika koje su prodefilirale Od 1957. do 1969: Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija kroz ovu ško­lu. Evo djelomičnog popisa nastavnika koji Mirko Radić, Vlado Vugrinec, Mirjana Dulić, Katica su predavali fiziku, koji su svojim radom i zalaganjem Vodinelić, Nikola Tomašević, Rudolf Dombi, Rudolf 170 pridonijeli usavršavanju nasta­ve fizike: Čmelar i Franjo Jurković. Požeški kinoklubovi

Željko Balog

Preuzeto iz: 25 godina s kamerom u ruci. 1998. Ur. Balog, Ž. kako sredstava nije bilo dovoljno počeli su suradnju s Hrvatski filmski savez. Zagreb. Str. 2-6. nekim poduzećima i ustanovama, te prikazivanjem posuđenih filmova na posuđenom projektoru konačno došli do dovoljno financijskih sredstava za pokusna Kinoklub “Gimnazija” snimanja. Podijeljeni u radne grupe članovi se usavršavaju teorijski i praktično. Glavni izvor prihoda Kinoklub “Gimnazija” osnovan je, kako stoji u zapisniku, je prikazivanje filmova za učenike škole, a broj članova “...na inicijativu Općinskog komiteta “Društva narodne Kluba se usporedno s aktivnostima povećava. tehnike” općine Slavonska Požega, s ciljem da svojim Dvije godine nakon osnivanja konačno je u potpunosti radom vrši popularizaciju filma i filmske umjetnosti završen i realiziran prvi film, dokumentarac o evakuaciji u svojoj sredini. Klub će djelovati u okviru “Društva učenika iz škole u uvjetima opasnosti. Sada već s boljim narodne tehnike” i pokušat će se povezati s ostalim financijskim mogućnostima, izvjesnim renomeom u sličnim klubovima u SR Hrvatskoj da bi kroz suradnju školi i gradu, još uvijek puni entuzijazma i volje za rad u potpunosti ostvario zadatke koji su mu postavljeni osim prikazivanja igranih i nastavnih filmova članovi samim osnivanjem.” počinju snimanja filmova prema osobnim idejama. Gimnazijski profesor Rudolf Čmelar okupio je 23. veljače Kompletirana je i minimalno potrebna oprema, te je 1973. godine zainteresirane učenike: Damira Babića, “požeška filmska industrija snova” počela proizvodnju, Izdvojene teme Izdvojene povijesne Petra Barbarića, Dragu Čengića, Božidara Đurđevića, koju su njeni utemeljitelji možda samo potajno sanjali i Ivana Jakovljevića, Đurđu Katušić, Branimira i Marinka ne sluteći kako će se i koliko dugo ona nastaviti. Markotu, Anđelku Matić, Branku Mikić, Mariju Sedamsto i pedeseta obljetnica grada Požege 1977. 171 Svoboda, Zdravku Trlin i Dragutina Zlomislića, koji godine bila je inspiracija i poticaj članovima kluba koji danas slove kao utemeljitelji prvog požeškog kinokluba. su kamerama zabilježili brojne aktivnosti tijekom te Na Osnivačkoj skupštini usvojen je Statut, izabrana su godine (glazbeni festival, izložbe, kazališne priredbe, tijela upravljanja, prihvaćen je plan rada i mogući izvori športske susrete), što ih je definitivno afirmiralo u financiranja. njihovoj sredini. Nije izostala ni pomoć u nabavci nove U tom trenutku u vlasništvu kluba se od potrebne tehnike S-8 opreme kao i filmskog materijala i za članove Kluba nalazila jedino polovna N-8 kamera Quarz 700 M. nastupa jedno sretno razdoblje rasterećeno briga za Sljedeći korak bio je nabavka stručne literature iz koje će elementarnim potrebama što rezultira sve većim brojem članovi, sami obrađujući pojedine teme, učiti i pripremati snimljenih filmova. Sama razina teorijsko-praktičnih se za realizaciju ideja kojih nije manjkalo. Također znanja također se povećala, kako kod voditelja Kluba su proučavali i diskutirali o filmskim ostvarenjima profesora Željka Baloga (preuzeo brigu o Klubu poznatih filmskih redatelja, te donijeli odluku da i sami početkom 1974. godine), tako i kod učenika. snime prve metre filma. Snimalo se, istraživalo i pokušavalo uvijek i nešto novo. Do prvih financijskih sredstava došli su prikupljanjem Rezultat toga je i preko dvadeset animiranih filmova članarine, te istu namjeravali namijeniti za nabavku Kinokluba “Gimnazija” koji su na neki način predstavili filmske vrpce za pokusno snimanje i osposobljavanje “požešku školu animacije” i donijeli Klubu brojna pojedinih članova za samostalni rad s kamerom. No, priznanja. Kroz Klub prolaze nove generacije učenika, koje su svaka na svoj način obilježile svoje vrijeme. GFR FILM-VIDEO Za sve njih bavljenje filmom, bez obzira da li je to bila filmska ili video generacija, bilo je zanimanje kojim su Po propisima novog Zakona o tehničkoj kulturi ispunjavali svoje slobodno vrijeme, često zbog prirode punoljetni članovi Kinokluba “Gimnazija”, te članovi posla i brojnih aktivnosti, na granici profesionalnih “Filmske radionice” utemeljuju GFR FILM-VIDEO, obveza. Uvijek je to bilo druženje, suradnja i pripadanje filmsku i video udrugu koja je rješenjem od 23. veljače Klubu i nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja 1994. godine, igrom slučaja na 21. obljetnicu Kinokluba i eventualnog odlaska iz grada. Ponekad je ta brza i “Gimnazija”, postala sljednikom dvaju prethodnih velika fluktuacija članova Kluba predstavljala poteškoću klubova. i to je bilo jednim od razloga da se 1978. godine grupa Udruga radi u dvije sekcije: za mladež, te za odrasle. studenata, a bivših članova Kinokluba “Gimnazija”, Sjedište udruge je razumijevanjem požeške Gimnazije odlučila udružiti u Klub za odrasle i tako nastaviti ostalo u toj školi, a zauzvrat njeni učenici u sekciji radom koji su počeli u srednjoškolskim klupama. za mladež imaju mogućnost koristiti svu opremu u vlasništvu udruge i imaju jedinstvenu priliku učiti i stvarati uz modernu elektronsku opremu. Filmska radionica Naime, u veoma kratkom razdoblju, entuzijazmom i aktivnostima članova udruge, te razumijevanjem U predvečerje 30. studenog 1978. godine grupa od Hrvatskog filmskog saveza, lokalne samouprave kao petnaestak studenata, većinom bivših članova Kinokluba i brojnih sponzora, udruga je nabavila kompletni “Gimnazija” i “Zlatna dolina” iz Pleternice, održala studio za analognu montažu SVHS kvalitete, računalo je u Požegi osnivačku skupštinu i osnovala “Filmsku prilagođeno za digitalnu montažu, video projektor, Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija radionicu” - klub za odrasle autore. SVHS kameru i kvalitetnu rasvjetu, te opremu za Bez filmske opreme, osim nešto u osobnom vlasništvu, ozvučavanje. Nikada u dvadeset i pet godina postojanja 172 članovi “Filmske radionice” bi za svoje projekte uvijek članovi nisu imali bolje uvjete rada, a sa svojih preko 50 dogovorili posudbu opreme u Kinoklubu “Gimnazija”. videoostvarenja u samo četiri godine mladi su dokazali Tako je počela suradnja dvaju klubova koja nije da su tu opremu i zavrijedili. prestajala do njihova udruživanja. Ove generacije GFR FILM-VIDEO ostat će zauvijek Članovi “Filmske radionice” su u svoje slobodno zapamćene jer je u njihovo vrijeme pokrenuta Hrvatska vrijeme snimili dvadesetak filmova koji su osvojili revija jednominutnih filmova, koja je u pet godina, uz brojne nagrade. Najveći uspjeh požeških filmaša u svezi nesebičnu potporu grada Požege, Požeško-slavonske je s ovim klubom i filmom “Fotografija”, koji je 1986. županije, Hrvatskog filmskog saveza i Ministarstva godine na svjetskom festivalu UNICA u Tallinu osvojio kulture Republike Hrvatske, prerasla u značajnu brončanu medalju. međunarodnu manifestaciju afirmirajući ne samo Osim tehničke suradnje i suradnje na pojedinim udrugu, grad i županiju nego i Republiku Hrvatsku u projektima članovi “Filmske radionice” su zajedno s svjetskim filmskim i video razmjerima. Kako sama članovima Kinokluba “Gimnazija” bili priređivačima Revija oduzima dosta vremena i zahtijeva dugotrajne dvaju Revija hrvatskog filmskog i video stvaralaštva i temeljite pripreme udruga GFR FILM-VIDEO, (1988., 1993.), te začetnicima Hrvatske revije isključivo entuzijazmom svojih članova, uspijeva jednominutnih filmova 1993. godine. sve to uspješno organizirati ne zanemarivši pri tome stvaralaštvo. Sama organizacija festivala, kao i snimanje novih ostvarenja, sretna je kombinacija mladosti i iskustva gdje jedni druge nadopunjavaju i pomažu, te je “Gimnazija”. Danas je aktivnost udruge prepoznatljiva i radna atmosfera zaista sjajna. značajna ne samo za grad i županiju u kojoj djeluje, već Drugi veći projekt udruge je Art kino koje je, sa svojih i u širokoj kulturnoj ponudi Republike Hrvatske i preko 20-ak programa, potpuno opravdalo svoje postojanje i njenih granica. Možemo jedino poželjeti da zvijezda zapravo nastavilo, u najboljoj tradiciji, aktivnost koju požeške mladeži, uz iskusne članove, još dugo, dugo, su nekada davno pokrenuli utemeljitelji Kinokluba svijetli na beskrajnom filmskom nebu. Izdvojene teme Izdvojene povijesne

173

Osnivači Kinokluba "Gimanzija", 1973. godine Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

174

Druga gimnazijska zgrada iz 1876. godine na Trgu sv. Terezije Avilske. Na krovu se vidi svjetlarnik s vidikovcem iz kojeg je Oton Kučera vršio prva astronomska motrenja. U jednom razdoblju s tog mjesta se pucnjem iz topa oglašavalo podne. inv. GMP 15.822 Nasljeđe

Nasljeđe 175 Blago požeške Gimnazije Muzejske zbirke Gimnazije u Požegi Zbirka zaštićenih knjiga Zbirka učila iz fizike Građa iz Gradskog muzeja u Požegi Građa iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi Godišnja izvješća i druge publikacije Nasljeđe

imnazija u Požegi čuva bogate zbirke požeške Gimnazije kroz proteklih 300 godina. starih knjiga i učila, posebice mnogo (Bucić 1999) G vrijednih, rijetkih i dobro očuvanih učila za fiziku i biologiju, od kojih U godinama do 1999. (…) u Državnom arhivu je sređeno se veći broj i danas koristi za demonstracije i vježbe. i dijelom mikrofilmirano arhivsko gradivo Gimnazije. Vrijednost i brojnost knjiga i učila nametnula je potrebu Uređen je novi prostor Knjižnice i čitaonice u Gimnaziji, osnivanja školskog muzeja sa svrhom primjerenog pa tako i novi prostor profesorske knjižnice. Profesorska Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija održavanja, čuvanja i zaštite starih knjiga i učila, knjižnica je službeno registrirana kao spomenik kulture funkcionalnog rasterećenja postojećih kabinetskih sa zaštićenim fondom iznimno vrijednih knjiga, a iz 176 prostora za fiziku, kemiju i biologiju te prikladnog Nacionalne i sveučilišne biblioteke vraćen je dio od 360 izlaganja i pokazivanja gostima i javnosti. Usprkos knjiga odnesenih 1948. godine, te su započete i konkretne brojnim školskim reformama, prenošenju učila po aktivnosti oko restaura­cije uz potporu Ministarstva školskoj zgradi i u druge zgrade, naraštaji gimnazijskih kulture, koje je dio zaštićenog fonda gimnazijske knjiž­ profesora i učenika uspjeli su očuvati većinu starih učila nice uvrstilo u svoj program zaštite. U Gradskom muzeju za današnje okupljanje te izlaganje javnosti u školskom Požega prikupljeno je i obrađeno gradivo koje svjedoči o muzeju. bogatom odgojno-obrazovnom i kulturnom djelovanju požeške Gimnazije u prethodna tri stoljeća. Hrvatski Početak suvremene sustavne stručne skrbi o tom školski muzej u Zagrebu je u svoj godišnji plan i pro­ dragocjenom nasljeđu vidimo u Projektu obilježavanja gram rada u 1998. godini uvrstio i obradu muzejskoga 300. obljetnice Gimnazije u Požegi iz 1992. godine. gradiva pohranjenog u Gimnaziji u svrhu uspostavljanja Tri od jedanaest programskih točaka usmjerene su na Gimnazijskog školskog muzeja, te je s tom nakanom očuvanje vrijednih artefakata: izrađen i cjelovit elaborat, a izvršen je i sustavan pregled 1. prikupljanje i sređivanje arhivskoga gradiva; cjelokupnoga gradiva te izdvojen i stručno muzeološki 2. uređenje Profesorske knjižnice požeške Gimnazije; obrađen najvažniji dio. Taj velik i težak posao su vrlo 5. prikupljanje i sređivanje muzeološkog i drugog predano i kvalitetno obavili viši kustosi Vesna Rapo i gradiva za izložbu koja će svjedočiti o bogatom Elizabeta Serdar. (Bucić 1999) odgojno-obrazovnom i kulturnom djelovanju U izložbenom prostoru Gradskoga muzeja, a u organizaciji požeškog odjela Državnog arhiva, održana “Tri stoljeća za treće tisućljeće” je od 26. travnja do 3. svibnja 1999. godine izložba pod Izložba o djelatnosti Požeške gimnazije tijekom puna tri nazivom: “Požeška Gimnazija u arhivskim vrelima”. stoljeća Izložba je organizirana u povodu tradicionalnog Tjedna arhiva, 40. obljetnice Arhiva u Požegi i 300. obljetnice Pokrovitelji: Hrvatski državni sabor, Gimnazije u Požegi, a rezultat je dugogodišnjeg rada Ministarstvo prosvjete i na sistematiziranju i obradi obimnog arhivskog gradiva športa, Županija požeško- požeške Gimnazije pohranjenog u Državnom arhivu. slavonska i Grad Požega Na otvorenju izložbe javnosti je predočen i program Odbor za pripremu izložbe: Goran Hruška, Vladimir Klarić, proslave 300. obljetnice Gimnazije u Požegi, s naglaskom Božo Milanović, Vesna Rapo, Elizabeta Serdar, Dubravka na središnju proslavu u listopadu 1999. godine. (Bucić Sokač-Štimac, Mirjana Šperanda 1999) Organizator izložbe: Gimnazija u Požegi “Požeška Gimnazija u arhivskim vrelima” Suorganizatori izložbe: Državni arhiv u Slavonskom Predstavljanje malog dijela arhivskog blaga Gimnazije Brodu - Odjel Požega, Gradski muzej Požega, Hrvatski pohranjenog u požeškom Arhivu školski muzej - Zagreb Mjesto održavanja: Gradski muzej Požega Financijska potpora: Gradsko poglavarstvo Požega Autori izložbe: Vesna Rapo i Elizabeta Serdar Postav izložbe: Goran Hruška, Mihaela Markovac, Marija Mikačić, Stručni suradnici: Goran Hruška, Mirjana Šperanda Ljubica Nenadović, Rudolf Heli Izbor građe za izložbu: Ljiljana Anđelić-Bucić, Nasljeđe Autor teksta i kataloga: Goran Hruška Goran Hruška, Branko Kolić, Dragutin Kovačević, Julijana Lektor: Branko Šimunović Kunkera, Vesna Rapo, Elizabeta 177 Serdar, Mirjana Šperanda (Hruška 1999) Likovni postav izložbe: Vesna Rapo i Elizabeta Serdar To koordinirano i usklađeno sustavno pregledavanje, Tehnički postav izložbe: Fredy Fijačko vrednovanje i sređivanje bogatog gimnazijskog nasljeđa Fotografije: Željko Balog u školi i drugim ustanovama koje ga čuvaju rezultiralo je izložbom o djelovanju požeške Gimnazije pod naslovom „Tri stoljeća za treće tisućljeće“. Izložba je održana u “Katalog izložbe” prostoru Gradskog muzeja Požega od 16. listopada do 10. Nakladnik kataloga: Gimnazija u Požegi studenog 1999. godine, a postav su suradnički pripremili Za nakladnika: Pavao Bucić i organizirali stručnjaci iz Hrvatskog školskog muzeja Uredništvo kataloga: Pavao Bucić, Goran Hruška, Vesna iz Zagreba, Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - Rapo, Elizabeta Serdar Odjel Požega, Gradskog muzeja Požega i profesori iz Glavni urednik: Vesna Rapo Gimnazije. Grafičko oblikovanje iŽeljko Obad priprema za tisak: Fotografije: Željko Balog Kataloške jedinice: Goran Hruška, Vesna Rapo, ravnatelj Gimnazije, g. Pavao Bucić, ravnatelj Hrvatskog Elizabeta Serdar, Mirjana Speranda školskog muzeja, g. Ivan Vavra i izaslanica Predsjednika Lektor: Slavica Budić Hrvatskog državnog sabora, gđa Jadranka Kosor, koja je Korektor: Branka Ujaković i otvorila izložbu. U ime Ministarstva prosvjete i športa, Tisak: Gandalf , Zagreb otvorenju izložbe bila je nazočna pomoćnica ministrice, Naklada: 1000 primjeraka gđa Marija Došen. Uz izložbu je tiskan opširan Katalog, a nakon zatvaranja u Gradskom muzeju, izložba je Izložba je svečano otvorena u 10 sati uz sudjelovanje prenesena u prostorije Gimnazije i trajno postavljena u Gradske straže, gradske glazbe “Trenkovi panduri”, reduciranom obliku. Tako je postav ove izložbe postao požeških mažoretkinja i velikog broja sadašnjih i bivših čvrsta osnovna za ostvarenje ideje školskog muzeja i time učenika, građana, predstavnika javnog i kulturnog života jedan od najznačajnijih dometa proslave 300. obljetnice te uglednih gostiju. Na otvorenju izložbe govorili su Gimnazije u Požegi. (Bucić 1999)

Blago požeške Gimnazije

Ivan Vavra, ravnatelj Hrvatskoga školskog muzeja u Zagrebu

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti u spomen na stečevine prošloga otvarati nove prostore požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. dolazećim postignućima. Taj je segment naše tradicije Požega. poštivalo i sadašnje vodstvo Gimnazije, s g. Pavlom Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Bucićem na čelu, kad hvale vrijednom nadahnutošću i U školskom životu jednog naroda, nacije, ogledaju se svi poduzetnošću nizom relevantnih događaja obilježava 178 bitni društveni događaji i procesi, prošli i sadašnji, a samo 300. obljetnicu Gimnazije. školstvo, u velikoj mjeri - izravno ili neizravno - utječe na Hrvatski školski muzej, svojim poslanjem obvezan, s buduća zbivanja u društvu. Ponajprije stvaranjem onoga osobitim je zadovoljstvom i djelatno podupro nakanu što je danas neosporno naj­vrjednije - znanja i umijeća, da u novoj školskoj zgradi dio prostora bude posvećen osposobljavanjem pojedinca za osobnu afirmaciju i za povijesti Škole, tako da u nje­mu bude adekvatno prinos prosperitetu društva na poljima od gospo­darskog smještena, istraživačima dostupna, a za jav­nost dijelom do znanstvenog i političkog. i trajno izložena povijesna građa: pretežno predmeti lako u tisućljetnoj povijesti obrazovanja, na raznim vrijednih školskih zbirki, ali i druga građa po postanku stranama i u različitim razdobljima, nalazimo za to ili uporabi vezana uz djelatnost Škole, njenih učenika i brojne dokaze, u prigodi obilježavanja 300. obljetnice profesora. Gimnazije u Požegi sretni smo što možemo podijeliti Radi toga Hrvatski školski muzej, u prvom redu njegovi radost zbog spoznaje da još jedna hrvatska škol­ska kustosi Elizabeta Serdar i Vesna Rapo, surađuju s ustanova ponovo dokazuje i potvrđuje važnost svoje Gimnazijom radi izrade koncepcije tog školskog muzeja, društve­ne uloge. a ova izložba tek je jedan korak prema tom cilju. Njezina U našoj dobroj, uljuđenoj tradiciji, s onu stranu je zadaća da javnosti omogući i pruži uvid u dio onoga gromoglas­nog, a ispraznog prigodnog nazdravičarstva, što je marom revnih gimnazijskih profesora sačuvano običaj je da javno rođendansko slavlje budućim neumitnoj prolaznosti i svakovrsnim poteškoćama naraštajima ostavi vrijedno i trajno djelo, ono koje će unatoč. Ona također želi potaknuti relevantne društvene čimbenike, pojedince i ustanove, ne samo adekvatno predstavljanje i publiciranje svega onoga što iz struke ne­go i one iz prosvjetne i kulturne politike, svjedoči o osobama, događajima i procesima koji su da pridonesu osiguranju pretpostavki (uključujući, tijekom triju stoljeća pridonosili stvaranju i promicanju dakako, i one materijalne), koje će omo­gućiti daljnje znanja i umijeća tisuća učenika, onoga što je bilo i ostaje prikupljanje, obradu, valorizaciju, trajnu zaštitu te nemjerljivo blago Gimnazije u Požegi.

Muzejske zbirke Gimnazije u Požegi

Vesna Rapo i Elizabeta Serdar, viši kustosi, Hrvatski školski muzej – Zagreb

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti (…) požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Muzejska zbirka biologije sadrži u botaničkoj zbirci 170 Požega. zidnih tabli, koloriranih litografija, modele cvjetova. Zoologijska zbirka sadrži 120 zidnih tabli, preko Nema mnogo gimnazija u Hrvatskoj starijih od ove u 70 mokrih i 50 suhih preparata te mikropreparate. Požegi, a još ih je manje koje bi imale vrjednije, starije i Malakološka zbirka čuva 40 vrsta puževa i školjki, očuvanije zbirke knjiga, učila, opće­nito svjedočanstava paleontološka 50 kom raznih okamina, 20 modela o kvalitetnom, višestoljetnom djelovanju. Sto je tome fosilnih životinja, herbarijska 450 vrsta viših biljaka, pridonijelo? Nipošto slučajnost. Vallis aurea i u njoj antropološka kosti čovjeka, modele organa... “slavonska Atena” podneblje su koje svoje zlato, svoje Muzejska zbirka iz fizike sadrži preko 100 eksponata, Nasljeđe kulturno blago znade sačuvati. nastavnih učila i pomagala iz područja akustike, optike, Zbirke požeške Gimnazije govore mnogo o prošlosti, kalorike, mehanike, elektriciteta, magnetizma... Većina ali i o sadaš­njosti. Iz mnogih je arhivalija te kasnije i iz je nastavnih pomagala izrađena u tvrtki Max Kohl, 179 školskih izvješća vidljivo s kakvim su se marom profesori Chemnitz i S. u Beču ili V. Frič u Pragu. Očuvano je i odnosili prema svome poslu, kako su nabavljanjem dosta kataloga proizvođača učila od kojih su i nabavljani. udžbenika, literature i učila željeli svojim đacima Kemijska zbirka sadržava zbirku ruda i minerala, prenijeti znanja, osposobiti ih da postanu najveći kristalografske mo­dele. Dokumentacija predmeta stručnjaci u pojedinim područ­jima. Nerijetko se bivši zbirki je djelomična i nepotpuna. Zbirke su smještene u učenici vraćaju u Gimnaziju te pamteći svoje uzore, nekoliko kabineta tj. prostorija i o njima brinu predmetni postaju i sami legendarni profesori. profesori uz sve ostale obveze. Upravo zbog svega toga danas imamo sreću vidjeti U suradnji s Hrvatskim školskim muzejom iz Zagreba očuvane te vri­jedne zbirke i očuvanu Profesorsku započeta je briga oko uređenja zbirki te je u tu svrhu knjižnicu još od vremena kada su školom upravljali izrađen elaborat. U njemu se predviđaju poslovi crkveni redovi: isusovci, pavlini i franjevci, a nakon obradbe i zaštite muzejskih zbirki u sadašnjim uvjetima, toga i njezin prvi knjižničar - prof. Antun Mazek. Fond ali i nakon preseljenja u novu gimnazijsku zgradu, čiji knjiga datira od vremena osnutka Gimnazije, a u njoj je kamen temeljac nedavno položen (1999., nap. ur.). je inventirano i katalogizirano pre­ko 10 000 knjiga. Zbog njezine iznimne vrijednosti, započeto je odmah Zaštićeni fond knjiga ima svoje muzejsko i znanstveno s određenim mjerama preventivne zaštite u postojećim značenje kao i vrijednost pokretnog spomenika kulture prosto­rima, a u tome se počinju koristiti suvremeni, od nacionalnog značenja “B” spomeničke kategorije. testirani materijali. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

180

Kristalografski modeli / V. Frič. - Prag, druga pol. 19. stoljeća - Požega: Gimnazija Nasljeđe

181

Kostur i unutarnji organi šišmiša ili netopira (Chiroptera) druga pol. 19. stoljeća. – Požega: Gimnazija, Zoologijska zbirka Jedan od dugoročnijih poslova su konzervatorsko- Poseban, a i najveći dio novog školskog muzeja u restauratorski zahvati na građi te je stoga predviđena dalja Gimnaziji bit će čuvaonice. One moraju odgovarati suradnja s Nacionalnom i sveučiliš­nom knjižnicom u muzejskim standardima. Svi prostori morat će imati Zagrebu, Državnim arhivom Hrvatske, Hrvatskim priro­ protuprovalnu i protupožarnu zaštitu te zaštitu od doslovnim muzejom i Prirodoslovno-matematičkim UV zra­ka. Ovisno o, vrsti građe, moraju biti osigurani fakultetom u Zagrebu. Nastavlja se i započeta suradnja s mikroklimatski uvjeti (tem­peratura, vlaga). Postupno Hrvatskim školskim muzejom iz Zagreba. će zbirke biti obrađivane, bit će provedena revizija, U prostorima nove gimnazijske zgrade predviđa se stalna ustanovljene inventarne knjige, katalozi, izrađena izložba. Temelj toj izložbi bit će upravo ova, pripremljena dokumentaci­ja (kataloški list, foto i video - zapis). povodom proslave 300. obljetnice Gimnazije. Dakako, Sva građa treba biti preventivno zaštićena, posebnim sadržavat će kopije građe koja je vlasniš­tvo Gradskog uređajima moraju biti snimani, kontrolirani i održavani muzeja u Požegi i Državnog Arhiva u Slavonskom postavljeni standardi. Pristup čuvaonicama trebaju imati Brodu - Odjela Požega. U dijelu predstavljenom učilima samo oso­be zadužene za pojedine zbirke. same Škole bit će, daka­ko, opširnija. Kao dio izložbe Nakon obradbe bit će moguće tiskati i katalog u kome će funkcionirat će i dio Profesorske knjižnice s originalnim biti pred­stavljene muzejske zbirke kao i kratka povijest namještajem. Škole.

Zbirka zaštićenih knjiga Ivana Kajinić Čenić Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

Preuzeto iz: Kajinić Čenić, I. 2019. Školska knjižnica Gimnazije s matičnom knjižnicom pri sređivanju građe, a „s 182 u Požegi. Diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u ciljem izrade zajedničkog Kataloga rariteta u požeškim Zagrebu. Zagreb. Str. 30-33. knjižnicama.“2 Gimnazija je u prosincu 1994. godine podnijela Zahtjev Zaštićeni fond knjižnice u Gimnaziji, koji neformalno za registraciju profesorske knjižnice požeške Gimnazije nosi naziv Profesorska knjižnica, čuva se u školskome kao spomenika kulture. Knjižni fond profesorske Muzeju (…) koji se nalazi na prvom katu iznad prostora knjižnice proglašen je pokretnim spomenikom kulture knjižnice. Potrebu zaštite navedene građe istakla je od nacionalnog značaja ”B” spomeničke kategorije u knjižničarka Maja Vuković u svom izvještaju za školsku prosincu 1995. godine. Upisana je u Registar pokretnih godinu 1991./92.: „Sve knjige tiskane do 1850. god. spomenika kulture Državne uprave za zaštitu kulturne i moraju se izdvojiti, i na temelju toga popisa ustanoviti prirodne baštine – Povjerenstvo Osijek pod registarskim novu, realniju profesorsku knjižnicu, kao kulturno- brojem 157. Knjižni fond broji oko 15 000 svezaka, a čini povijesni spomenik, i tako je trajno zaštititi.“1 Iscrpno ga profesorska knjižnica nastala po osnutku Isusovačke govori o svim potrebnim koracima zaštite profesorske gimnazije 1699. godine i učenička knjižnica, koja datira knjižnice, od osiguranja adekvatnog prostora do od 1869. godine. Profesorska knjižnica obiluje bogatom kompjutorske obrade građe kako bi bila preglednija i građom koja pokazuje povijesni razvoj škole od dostupnija korisnicima. Također ističe i nužnu suradnju njezinog osnutka, svjedoči o promjena i događanjima

1 Godišnji izvještaj : školska godina 1991/92. Str. 22 2 Isto, str. 23 tijekom tri stoljeća svoga postojanja.3 Građa se čuva u 260 djela.5 U arhivi knjižnice pronađen je popis djela starim vitrinama, originalnom namještaju, a najstariji i iz fonda knjižnice s naznakom Popis – NSK na kojemu najvrjedniji primjerci izloženi su pod staklenim zvonima je popisano 355 djela za koji možemo pretpostaviti da za zaštitu građe. sadrži stvaran broj vraćene knjižne građe iz Nacionalne U šk. god. 1998./1999. zaštićeni fond upisan je u i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. UNESCO-ovo Pamćenje svijeta, svjetski popis ugroženih Neka od starijih vrijednih djela koja se danas čuvaju u knjižničnih zbirki i arhivskih fondova. S ciljem zaštite školskome Muzeju su: Homeri Odyssea, Basilea, 1582.; građe na njemačkom jeziku (gotici) knjižnica se M. Tullii Ciceronis, Epistolae, Basileae, ex officina uključila u međunarodni bibliografski projekt Handbuch Heruagiana Anno MDXXXIIII (1534.); Ioannis Lucii, deutscher historischer Buchbestände in Europa. Popisana De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, Amsterdami je referentna zbirka na njemačkom jeziku među kojima apud Ioannem Blaew, 1666.; Juraj Habdelić, Pervi otza se nalaze i enciklopedije iz 19. st.: Die Osterreichisch- nassega Adama greh, Gradcz, 1674.; Peryra Benedicto, Ungarische Monarchie in Wort und Bild; Ralfus Elucidarium sacrae theologiae moralis, Venetiis, 1678.; Herman, Real-encyclopadie, Mainz, 1867.; Ra. Schmidt, Johann Weichard Valvasor, Die Ehre des Hertzogthums Encyclopadie…, Leipzig, 1876.-1887.; Handbuch der Krain, Laybach, 1689.; Claudius la Croix, Theologia Kulturgeschichte; Geschichte der Kunst; Max Duncker, moralis, zomulus VIII. et ultimus, Herm, Busenbaum, Geschichte der Alter-Thums, I-IV., 1860.-1863.; Joseph Colonia Agrippina, 1714., Biblia sacra, Venetiis, 1730.; Kurschner, Conversations- Lexikon, I-VII., Berlin- Ivan Belostenec, Gazphylacium, 1740.; Daniel Farlati, Stuttgart (1888.-1893.),; Brehms, Thierleben; Darwin, Illyricum sacrum I - IV tom, Venecija, 1751. i 1769.; Gesammeltewerke i dr. Također su popisane i stručne Adam Baltazar Krčelić, Historiarum chatedralis ecclesiae knjige iz filozofije, povijesti, zemljopisa, filologije, Zagrebiensis, Zagreb, 1770.; Antun Kanižlić, Kamen Nasljeđe umjetnosti, biologije, kemije, fizike, astronomije, pravi smutnye velike, Osijek, 1780. (prikazan na Slici 10); psihologije, pedagogije i dr. područja. Neke od njih su: Ernst Hallier, Deutschlands flora, Leipzig, 1806. i brojna Wilmsen, Handbuch der Naturgeschichte fur die Jugend druga djela. 183 und ihre Lehrer, Leipzig, 1850.; Ludwig Lange, Romische Kao što je vidljivo iz navedenih primjera, građu Alterthumer, Berlin, 1863.; Klein, Geschichte des Drama’s, zaštićenog fonda čine djela u rasponu od 16. do 20. st. Leipzig, 1865.; Darwin, Gesammelte Werke, Stuttgart, Knjige iz 17. st. uglavnom su tiskane na latinskom jeziku, 1875.; Brehms, Tierleben, Leipzig. 1876.; Ranke, Der a one iz 18. st. tiskane su na latinskom i njemačkom Mensch, Leipzig, 1886.; Fr. Nansen, In Nacht und Eis, jeziku, a tek koja na hrvatskom jeziku. Najveći broj Leipzig, 1897.; Cathrein, Moral-Philosophie, Freiburg, knjiga je iz 19. (i to uglavnom na njemačkom jeziku, ali 1899.; Sammlung Goschen, Ana1ytische Geometrie der i hrvatskom jeziku, posebice iz razdoblja Hrvatskoga Ebene, Leipzig. 1905. i dr.4 narodnoga preporoda) i 20. st. Tu se nalaze djela Ivana Knjižnica je tijekom svoje povijesti zbog raznih razloga Šveara, Tadije Smičiklasa, Franje Račkog, Vjekoslava ostajala osiromašena. Gimnazija je tako, nastojeći Klaića, Ljudevita Gaja, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, okupiti svoju zbirku, od 1994. godine učinila niz akcija u Matije Mesića i brojnih drugih. Osim knjiga, čuvaju se i svezi povrata knjižne građe koja joj je oduzeta odlukom časopisi i zbornici, npr. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog Ministarstva prosvjete, odjela za srednje škole 1948. društva, Vienac, Nastavni vjesnik, Napredak i dr. Također godine. Nakon tri godine Gimnaziji je vraćeno oko se tu nalaze i brojna izdanja važnih kulturnih institucija

3 Usp. Rješenje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Povjerenstvo Osijek, Klasa : 61208/95-01/23, Ur.br.: 2158-18D1-95-03 4 Usp. Izvješće učeničke i bivše profesorske knjižnice za škol. god. 1998./99. // Arhiva knjižnice. Str. 2-3 5 Gimnazijski godišnjak : za školsku godinu 1994./95. : 1995./96. : 1996./97. : 1997./98. Str. 6-19 kao što su Matica ilirska (hrvatska) te JAZU (HAZU), Anamarija Ivčetić zaključeno je da je najbolje obradu npr. Rad, Građa za povijest književnosti i dr. raditi ispočetka u računalnom programu Metel Win U suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, koji koristi školska knjižnica uz prethodni odabir građe Odsjekom za informacijske znanosti, a pod vodstvom prema kriterijima koje donese Škola (s obzirom da ne prof. Jadranke Lasić-Lazić i prof. Hrvoja Stančića studenti postoji popis zaštićene građe, koliko je poznato, ali se za su 2010. godine skenirali naslovnice građe koja se tada njim traga). Filip Potrebica iznosi podatak o 260 knjiga nalazila u prostoru Muzeja. Cilj je bio katalogizirati koje su zaštićene.6 građu po skeniranim naslovnicama na Fakultetu i učiniti Danas su ta djela složena po područjima (u skladu je dostupnom na Internetu. Zapisi dijela građe vidljivi s UDK) zahvaljujući diplomiranoj knjižničarki i su u knjižničnom programu Kohi koji koristi Fakultet. muzeologinji Idi Jurković koja je radila u Gimnaziji na Suradnja nije nastavljena. Na sastanku održanom u zamjeni od 2015. do 2017. godine. Krajnja godina koja studenom 2018. godine na Filozofskom fakultetu u je odabrana za čuvanje građe u tom prostoru je 1918. Zagrebu na kojemu su sudjelovali Marijana Glavica, Irena Idući korak u sređivanju građe je popisati knjižni fond, Kranjec, Dobrica Pavlinušić, ravnateljica Gimnazije dr. složiti građu abecednim redoslijedom unutar samoga sc. Vesna Vlašić, te knjižničarke Ivana Kajinić Čenić i područja te izraditi katalog u digitalnom obliku. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

184

Homeri Odyssea, Basilea, 1582. Foto: Marija Mrkojević

6 Usp. Potrebica, F. Tri stoljeća požeške gimanzije. // Zbornik znanstvenih, stručnih i književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške Gimnazije, I. knjiga. Jastrebarsko: Naklada Slap ; Požega: Gimnazija, 2003. Str. 25 Zbirka učila iz fizike

Čuvari zbirke: Dragutin Kovačević i Ivica Marinović

Gimnazijska zbirka učila iz fizike predstavlja značajan održavanja državnog Natjecanja iz fizike u Gimnaziji doprinos u izučavanju prošlosti, ali i sadašnjosti 1993. godine, novcem od sponzora nabavljeno je nešto Gimnazije u Požegi. Dokaz je to s kakvim su se sitnog inventara u vrijednosti oko 1200 kuna. Tako je marom profesori odnosili prema svome poslu te kako nabavljen veći broj spojnih žica, grla za žaruljice E10, su nabavljali učila sa željom za prenošenjem znanja i prekidača, plastičnih ravnala i trokuta. Duže razdoblje osposobljavanjem svojih učenika za nastavak školovanja nakon toga nije bilo većih nabavki opreme i učila. kako bi postali vrhunski stručnjaci u području fizike. Najbolja potvrda njihova rada jest činjenica kako su Uoči useljenja u novu zgradu, 2009. godine, preko čak osmorica bivših učenika požeške Gimnazije stekli „Školskog servisa“ nabavljena je nastavna oprema za doktorate iz fizike. fiziku u vrijednosti 60 000 kuna od njemačke firme

Profesor Vladimir Vugrinec s posebnom je pažnjom čuvao fizikalnu zbirku, a zaslugom Dragutina Kovačevića i Ivice Marinovića, nekadašnjih učenika požeške Gimnazije, a danas njezinih profesora, u novoj zgradi Gimnazije čuva se dio izdvojenih učila u Školskome muzeju. Na krovu zgrade opremljena je Nasljeđe zvjezdarnica, što je nastavak projekta koji je započeo znameniti Oton Kučera, također profesor fizike u požeškoj Gimnaziji. Muzejska zbirka iz fizike sadrži 185 preko 100 eksponata, različitih učila i pomagala iz područja mehanike, kalorike, elektriciteta, magnetizma i optike. Većina je nastavnih pomagala izrađena u tvrtki Max Kohl, Chemnitz i S. iz Beča ili V. Frič iz Praga. Učila je obradio profesor Dragutin Kovačević, a svako je pojedinačno fotografirano i muzeološki opisano. Neka su od značajnijih učila dinamo električni stroj po Molsenu, Rumkorffov induktor, Faucaultovo njihalo po Weinholdu, stroj s klinom, sprava za hidrostatski tlak, deklinatorij, parni stroj (model), parabolična zrcala s iskrištem i kohererom, svirale na stalku i mnoga druga.

Prilikom rasformiranja Centra za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ 1992. godine Gimnazija je dobila veći dio opreme koji je unijela u Centar i Faucaltovo njihalo po Weinholdu dio fizikalne opreme kupljen u razdoblju postojanja Foto: Željko Balog Centra. Nakon osamostaljenja Gimnazije, a u povodu Phywe. Uglavnom su to bili kompleti pribora za učeničke pokuse (TESS) iz mehanike, topline, optike, elektriciteta i elektronike, te manji kompleti iz elektrostatike, magnetizma i radioaktivnosti. Od pojedinačnih uređaja u tom iznosu kupljen je analogni demonstracijski multimetar i glazbene vilice na rezonatorskim kutijama.

U zbirci učila iz fizike značajno mjesto imaju uređaji nabavljeni za fizikalna mjerenja u projektu Gimnazijski ekološki laboratorij kojemu je Gimnazija bila nositeljem između 2013. i 2015. godine. Među njima su zvukomjer KIMO DB 200, uređaj za mjerenje elektromagnetskog zračenja SPECTRAN NF-5035, mjerač elektrosmoga TES-EM92, mjerač elektrosmoga EMF-823, Geigerov brojač Gamma Scout GS2, dva mjerača svjetlosnoga zagađenja SQM-L, solarimetar SL 100 i luksmetar LX 100. Vrijednost je te opreme preko 60 000 kuna. Induktor U 2019. godini kupljeni su i Newtonova cijev, izvor Foto: Željko Balog istosmjernog napona do 15 V, magnetski štap, „top“ za hitce, dva elektroskopa po Kolbeu, pločasti kondenzator i optika za magnetsku ploču u dvama koferima. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija U novoj gimnazijskoj zgradi za nastavu fizike predviđene su dvije specijalizirane učionice. Veća je 186 učionica dimenzija 6,5 m x 11,5 m, a manja učionica ima dimenzije 6,5 m x 7,3 m. Učila za nastavu fizike čuvaju se u kabinetu za fiziku i djelomično u ormarima u većoj specijaliziranoj učionici. Za nastavu fizike postoje kompleti učila i pojedinačna učila za demonstracijske pokuse i laboratorijske vježbe. Zastupljena su učila iz svih nastavnih područja fizike i zadovoljavaju pedagoški minimum. Sadašnja zbirka učila ima učila iz svih nastavnih Dinamo stroj Foto: arhiv Gimnazije područja, ali ih nema u tolikom broju koji bi omogućio eksperimentalni rad učenika u više grupa na istom nastavnom satu. To se djelomično kompenzira videozapisima pokusa u digitalnom izdanju udžbenika ili sadržajima dostupnim na internetskim stranicama. Građa iz Gradskog muzeja u Požegi

Mirjana Šperanda, Gradski muzej Požega

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti radovi i članci požeških profesora i ravnatelja, objavljeni požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. u gimnazijskim izvještajima ili posebnim knjigama, Požega. zatim povijesna djela kroz koja možemo pratiti nastanak i djelovanje Gimnazije (I. Šveara, M. Viraga, J. Kempfa, Povijesna građa pohranjena u Gradskom muzeju, T. Matića, J. Buturca, F. Potrebice...). koja se odnosi na prosvjetni život Požege odnosno Tu su i školska glasila (Slavonac, Gimnazijalac, Zora, požeške Gimnazije, prikupljena je ug­lavnom zaslugom Odjek). U muzejskoj­ fototeci nalaze se stare fotografije s pojedinaca, požeških obitelji ili poklonima same usta­ kraja 19. st. na kojima su portreti ravnatelja i profesora, nove. Budući da se postojanje i 300-godišnje djelovanje skupni snimci gimnazijalaca s profesori­ma, maturanata, požeške Gim­nazije ne može odvojiti od povijesnog gimnazijskih udruga, profesorskog zbora, fotografije konteksta Požege, u Muzeju se našla raznovrsna građa gimnazijskih proslava (npr. posveta gimnazijske koja nam oslikava svu složenost, kvalitetu i razvoj ove zastave), obiju zgrada u kojima je djelovala Gimnazija ustanove, te njen doprinos u kulturnom razvoju grada, i trgova na kojima su se nalazile. Ove fotografije imaju pa i šire. osim dokumentarne i povijesnu važnost jer predstavlja­ju U sklopu muzejske mapoteke, koja je ustrojena njene početke u Požegi. Nadalje, tijekom 20. st. brojnom abecednim redom i tematski, pod nazivom “Gimnazija”, fotodokumentacijom možemo pratiti generacije u dva fascikla (Fa 24 i Fa 119) nalazi se uglavnom požeških gimnazijalaca, gimnazijske­ obljetnice i Nasljeđe pisana i tiskana dokumentarna građa (potvrde, mol­be, proslave, građevinske promjene na gimnazijskim zgra­ zapisnici, svjedodžbe, pozivi, plakati, obavijesti i dr.). dama i dr. Ovdje treba spomenuti i zbirku razglednica Pod određenim brojem su i fascikli u kojima se nalaze na kojima se često kao motiv nalazila zgrada Gimnazije. 187 imena gimnazijskih profesora, ravnatelja i učenika Od predmeta, u Muzeju se čuva zastavna vrpca, Gimnazije koji su dali požeškoj kulturi i znanosti vjerojatno s jedne od dviju zastava koje je Gimnazija značajan doprinos (M. Kuntarić, M. Kraljević, J. Andrić, imala u prvoj polovici 19. st. i gimna­zijska zastava jedna J. Kempf, V. Babukić, A. Pavić, F. Ciraki i dr.). od najljepših primjera u ovoj zbirci. Svečana posve­ta U povijesnom odjelu čuva se i rukopisna građa: gimnazijske zastave bila je na Alojzijevo, 21. lipnja 1891. spomenice školskih udruga, knjige zapisnika, knjige god. Iz ostavštine obitelji Kuntarić čuva se i nekoliko sjećanja požeških učenika, profesorski notesi s bilješkama osobnih predmeta prof. Makse Kuntarića. o učenju i vladanju učenika itd. U muzejskoj knjižnici su vrijedne knjige požeških književnika, nekad učenika požeške Gimnazije, stručni Građa iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi

Goran Hruška, Državni Arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel Požega

Preuzeto iz: Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti HISTORIA MEMORABILIA u četiri knjige (I. 1776. požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. - 1820.; II. 1820. - 1852.; III. 1852./53. - 1864./65.; IV. Požega. 1926. - 1946.), koje su do 1849. vođene na latinskom, a nakon 1849. godine na hrvatskom jeziku. Požeška Gimnazija je po starosti peta gimnazija u Uredske knjige su urudžbeni zapisnici (uglavnom Hrvatskoj, a prva u Slavoniji. Osnovali su je isusovci su sačuvani od 1 852. god. nadalje) i kazala. Knjige 1699. godine. Tijekom svo­ga rada u njoj su djelovali zapisnika sjednica i ostali zapis­nici su sačuvani još razni crkveni redovi (isusovci, pavlini, franjevci i ostali), od 1776. godine. Matične knjige zaposlenih (Matice da bi od 1864. godine u njoj bili isključivo svjetov­njaci. sposobnih) vode se od 1 873. godine i u njima na­lazimo Arhivsko gradivo vezano uz rad Gimnazije u Požegi je najvažnije biografske podatke za svakog profesora. u Državni arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel u Požegi, U knjigama s popisima učenika (od Matricule preuzeto u više navrata (1976., 1 984., 1991. i 1 994. studiosorum preko upisnica do Glavnih imenika), godine), što se može vidjeti iz zapisni­ka o preuzimanju. upisani su gotovo svi učenici od 1 725. do 1951. godine. Ukupna količina gradiva ovog fonda je 40-ak tekućih Osim toga, u arhivu se čuvaju Dnevnici rada s priručnim metara, a odnosi se na razdoblje od 1 725. do 1 978. imenicima od 1 905. do 1 978. U Oglasnim knjigama (1 Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija godine. Gradivo koje se odnosi na razdoblje do 866. - 1978.), možemo naći razne obavijesti i na taj način ukidanja isusovačkoga reda (1 773. god.), čuva se u pratiti život i rad škole. Slijede financijske i razne druge 188 Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Iz toga razdoblja se knjige. u Požegi čuva samo MATRICULA STUDIOSORUM (1 Spisi se dijele na opće (1 776. - 1976.), povjerljive (1927. 725. - 1837./38.J, rukom pisana knjiga u kojoj su zapisani - 1 969.), zapisnike (1 801. - 1 845.), personalne spise svi učenici i profesori po školskim godinama (neke (1 933. - 1 972.), inven­tare zbirki (1869. - 1962.), spise godine nedostaju). Od 1776. do 1978. godine možemo zaklada (1858. - 1943.), platne liste, izvješća, pravilnike kontinuirano pratiti rad Gimnazije prema gradivu koje i razne druge. se čuva u požeškom odjelu Arhiva. Arhivsko gradivo Gradivo arhivskog fonda Gimnazije u Požegi koriste fonda Gim­nazije u Požegi je arhivistički obrađeno i istraživači za pisanje svojih djela. sređeno, te je izrađen Sumarni inventar fonda. Najstarije U tom obliku gradiva zrcali se prošlost ne samo gradivo (do 1848. god.) je mikrosnimljeno i na taj način Gimnazije, nego i Požege, a i šire. Arhivsko gradivo zaštićeno. Prilikom obrade nije obavljeno izlučivanje pruža obilje zanimljivosti koje nam danas mogu bezvrijednog gradiva, imajući u vidu vrijednost i izgledati čudno ili čak smiješno, ali u svoje vrijeme su značenje fonda. bile realnost. Arhivsko gradivo jednog fonda se dijeli na serije i Iz gore navedenog obilja arhivskoga gradiva može se podserije. U arhivističkoj praksi je ustaljena osnovna lako zak­ljučiti kakav je doprinos Gimnazije u značenju podjela na serije knjiga i serije spisa. Fond Gimnazije u Požege kao “Slavon­ske Atene”, te kao važnom upravnom, Požegi ima preko 1500 svezaka raz­nih knjiga. kulturnom i crkvenom središtu Slavonije. Osobito vrijedno povijesno vrelo su školski ljetopisi - Historia memorabilia in Gymnasio Posegano (1776. - 1820.)

Prevela i obradila Miriam Jurić

Ljetopis koji se čuva u gradskom arhivu svjedoči o istaknuta zbivanja u školi, ondje spominju predmete koje povijesti Gimnazije, sadrži podatke koji nam mogu su učenici škole slušali (retorika, logika, gramatika…) i poslužiti kao izvor za proučavanje školstva i životnih imena pojedinih nastavnika pa saznajemo kako je jedan prilika u Požegi 18. i 19. stoljeća i opisuje: „Povijest od nastavnika: „Melchior Spanich. Spominje se i ravnatelj razvoja Velike kraljevske gimnazije u Požegi“ od 1776. škole, iako nije uvijek naveden osobnim imenom, već do 1820. godine. se povremeno navodi samo njegova titula, primjerice Djelo je sačuvano u rukopisu. Knjiga je uvezana, sastoji se svećenik: „Georgius Barjactari“ bio je ravnatelj 1786. od 124 stranice. Vanjske korice sadrže naslov: „Historia godine. Saznajemo kako je ravnatelj u mjesecu rujnu: „ memorabilia in Gymnasio Posegano“. Na prvoj stranici (…) dostojne učenike promovirao u viši razred, a loši kao autor spominje se tadašnji nastavnik retorike i ostaju u istom razredu (…)“. Pisci bilježe i podatke prorektor Gimnazije Silvester Völgyi koji je pripadao o posjetiteljima koji su dolazili u školu i značajnim pavlinskom redu i poznat nam je po pogrebnom govoru povijesnim osobama iz razdoblja nastanka djela. Osim u čast Marije Terezije. Gimnazije u Požegi, spominju se i ostale gimnazije koje Navedena je 1776. godina i zapisano je: „ukratko djeluju u to vrijeme, primjerice u Križevcima i Varaždinu, navodeći čitatelju napredak upravitelja i dostojne stvari tri gimnazije autori nabrajaju zajedno. Pojavljuju se Nasljeđe (podatke)“ iz čega se već nazire namjera sastavljanja i zapisi u kojima se spominju mjesta na području i u rukopisa. blizini grada Požege, primjerice: Jagodnjak i Vidovci, Pisac se u uvodnom dijelu, naslovljenom: „Ad lectorem“, a mogu se uočiti i nazivi još nekoliko mjesta: Zagreb, 189 obraća čitatelju riječima: „Dobronamjerni čitatelju!“. Dubrovnik, Slavonski Brod, Lepoglava, Nova Kapela... Autor navodi u prvom licu da: „nema povijesne podatke U dijelu Ljetopisa prezentirani su podatci o plaćama u uvezanom rukopisu, ne može opisati povijesnom djelatnika škole. Iz navedenog dijela saznajemo kako: pisaljkom i iznosi samo ono što bi po njemu bilo važno „(…) ravnatelj ima plaću od 350 forinti na koju je dodano iznijeti i što se čini dostojanstvenije za prepisivanje u 50 forinti, što ukupno čini 400 forinti, a nastavnici budućnosti“. Spominje i djelovanje Družbe Isusove: humanistike 300 forinti (…)“. Pisac zahvaljuje caru „od početaka uvođenja škola sve do godine 1773.“, o Josipu II. na nagradi za rad djelatnika i kako se nadaju čemu piše u prvom poglavlju. Papa Klement XIV. ukida da: „(…) će u budućnosti vrlo milostivi car jednako isusovački red 1773. godine. Nakon isusovaca, pavlini nagraditi naš rad (…)“. djeluju u Gimnaziji od 1776. godine. Zapisi iz Ljetopisa Pisci su zabilježili i smrt autora koji se spominje na odgovaraju povijesnim zbivanjima toga doba. početku ljetopisa. Zapisano je da Silvester Völgyi umire Nakon dijela u kojem se obraća čitatelju, autor sljedeće od groznice, što je zabilježeno riječju: „putridis“, 1788. poglavlje naslovljava: „Series Historiae“, zatim slijedi godine i pokopan je u kripti katedrale sv. Terezije opis povijesnih događaja, a poglavlje završava zapisom Avilske u Požegi. Ljetopis je sastavljen kronološki i uz koje označava kraj prve godine: „Finis primi Anni svako poglavlje autori pišu podnaslov u kojemu navode Scholastici“. Iz letimičnog pregleda teksta možemo godinu na koju se poglavlje odnosi. Svaki put kad završe uočiti kako glavni dio djela opisuje povijesne događaje i s opisivanjem pojedine godine, pisci to i napominju. Nakon napomene o završetku opisa određene godine, ljetopisa. Razliku u rukopisu uočavamo već prilikom zapisan je novi podnaslov koji označava godinu koja usporedbe prve i zadnje stranice, ali dijelovi rukopisa slijedi. Takva podjela olakšava čitatelju snalaženje u nisu jasno čitljivi zbog načina pisanja, proziranja tinte i tekstu. oštećenja nastalih tijekom godina. Na zadnjoj stranici nalazi se napomena koja označava Kako bi se dobio potpuni uvid u Ljetopis, potrebno kraj prve knjige i kratica: A. M. D. G. Navedena kratica je najprije transkribirati rukopis i pokušati odrediti implicira: Ad maiorem Dei gloriam, geslo isusovačkog značenje svih abrevijacija iz teksta. Naime na zadnjoj reda, koje u prijevodu glasi: „Na veću slavu Božju“. Pisci stranici rukopisa, ispod završnog dijela teksta, postoje neka ranija poglavlja završavaju kraticom: D. O. M. A. abrevijacije nejasnog značenja. Potrebno je i popisati Kratica se odnosi na Deo optimo maximo, u prijevodu: sva imena, kategorizirati ih te isto učiniti s toponimima, „Bogu najboljem i najvećem“ i iz spomenutih kratica osobito onima uz koje stoji opis određenog mjesta, što je vidljiva je povezanost djela s religijskom tematikom. vidljivo u dijelu gdje se navodi mjesto Jagodnjak i gdje Religijski se motivi pojavljuju kontinuirano u čitavom pisac opisuje detalje lokacije, navodeći da kroz Jagodnjak ljetopisu, navedeni su rimokatolički blagdani i prigodne teče potok i da mnogi građani provode vrijeme ondje proslave blagdana i autori često opisuju o kojem se zbog pogleda na grad. Osim toga, nakon transkripcije, datumu radi referirajući na imena svetaca koji su slavljeni trebalo bi prevesti tekst kako bi se dobila kompletna slika određenog dana. Na temelju različitih rukopisa možemo i kako bi se moglo detaljnije opisati Ljetopis i objaviti pretpostaviti da je nekoliko autora sudjelovalo u izradi detaljne podatke o djelu. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

190

Prva stranica Historia memorabilia in Gymnasio Posegano (1776. - 1820.) Foto: Marija Mrkojević Godišnja izvješća i druge publikacije

Priredila Ivana Kajinić Čenić

Godišnja izvješća Gimnazije u Gimnazije tiskan je „Spomen-izvještaj Državne Požegi gimnazije u Slav. Požegi : za škol. godinu 1926. – 7.: prigodom proslave 200-godišnjice opstanka Gimnazije“ Godišnja izvješća Gimnazije njezino su najveće koji između ostaloga donosi vrijedan članak „Povijest bogatstvo. U njima pratimo život i rad škole tijekom požeške gimnazije“ autora Gabrijela Valečića, Također tri stoljeća. Izvješća se čuvaju unutar Zavičajne zbirke saznajemo kako je proslavljena ova važna obljetnica Possegana u školskoj knjižnici, a jedno od najstarijih u članku „Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske izvješća je „Izvješće o Kraljevskoj velikoj Gimnaziji u izložbe državne gimnazije prigodom 200 godišnjice“ Požegi za školsku godinu 1882./83.“ koji je priredio dr. M. Pintar. Također sadrži i članak „O Izvješća su, s kraćim prekidima, tiskana od 1802.7 do proslavi 200-godišnjice državne gimnazije u Slav. Požegi 1994. godine. „Nema podataka o tiskanju godišnjih 17. prosinca 1926.“ objavljen u „Požeškim novinama“ izvješća do 1802. godine, kao i za godine 1807. – 1809., od 24. 12. 1926., br. 52. 1811. – 1813., 1831. – 1834., 1836. – 1837., 1840. – 1845., Godišnja izvješća donose stanje Nastavničkog savjeta/ 1849. i 1852. Izvješće nije tiskano ni za godinu 1859. vijeća, promjene nastavnika tijekom šk. god. i stanje što se vidi iz Ljetopisa gimnazije školske godine 1859. na kraju šk. god., školski ljetopis, spisak udžbenika koji – 1860.“8 Također nema podataka o tiskanju izvješća za su se upotrebljavali u nastavi, teme školskih zadaća Nasljeđe godine: 1922. – 1926., 1928., 1929., 1940. – 41., 1945. iz književnosti, izvještaje o radu upravnog/školskog – 1959. Razlozi su uglavnom političke i gospodarske odbora, Roditeljskih vijeća, đačkih udruženja, stanju prilike toga vremena. U arhivu škole postoje i rukopisi kabineta i zbirki, stanju knjižnice, izvještaje školske 191 izvješća za određene godine. Do 1848. godine izvješća su poliklinike o stanju zdravlja učenika, statistike i uspjeh tiskana na latinskome, a kasnije na hrvatskome jeziku. učenika, upute za iduću šk. god., znanstvene članke Godine 1976. godine Gimnazija se ukida i uključuje u profesora i dr. te na taj način svjedoče o povijesti škole. Centar za usmjereno obrazovanje „Zvonko Brkić“ koji U njima pronalazimo i stručne članke gimnazijskih će također nastaviti s izdavanjem izvješća unutar kojih profesora. „Prvi članak objavljen je u godišnjem izvješću se donose podaci vezani i za rad Gimnazije. Obnovom za školsku godinu 1852. – 53. i to se ostvaruje u svim Gimnazije 1992. godine nastavlja se izdavanje izvješća pa godišnjim izvješćima koja su tiskana do 1891. godine. su tako izdana godišnja izvješća za 1991./92. te dvobroj za Tiskanje stručnih članaka obnovljeno je u izvješću 1992./93. i 1993./94., dok su izvješća za godine od 1994. 1927., 1959. i 1964. godini“9 Neki od stručnih članaka do 1998. ostala u pripremi, ali nisu tiskana. Nažalost, s koje pronalazimo u izvješćima koja se danas čuvaju u time je prestala tradicija izdavanja izvješća. knjižnici su: Prigodom proslave 200-te obljetnice postojanja • Gruber, Dane: Orografska razgloba Balkanskoga

7 Potrebica, F. Tri stoljeća požeške gimnazije. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994. Str. 235 8 Isto 9 Isto. Str. 238 poluotoka (1882./83.) izdala Almanah Gimnazije u Slav. Požegi čiji je urednik • Host, Vjekoslav: Nješto o arktičnoj zoni (1890. – 91.) Antun Petković. Almanah je tiskan u Štamparskom • Bauer, Franjo: O Vitaljićevu psaltiru (1910. – 1911.) poduzeću „A. Tajkov“ u Slav. Požegi s nakladom od • Valečić, Gabriel: Povijest požeške gimnazije (1926. – 200 primjeraka. Uvodnu riječ napisao je Filip Potrebica. 7.) Almanah čine izabrani radovi bivših gimnazijskih • Pintar, M.: Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske učenika i profesora: izložbe državne gimnazije prigodom 200 godišnjice • Antun Petković: Pedeset i pet tisuća učenika Požeške (1926. – 7.) gimnazije • Vugrinec, Vladimir: Doprinos učenika Gimnazije • Filip Potrebica: Devedeset godina djelovanja Društva narodnooslobodilačkoj borbi (1963. – 64.) za potporu siromašnih učenika Gimnazije u Slav. • Kempf, Branimir: Đački štrajk u Požegi 1912. godine Požegi (1854. – 1944.) (1963. – 64.) • Vladimir Vugrinec: Nastava fizike u našoj školi • Petković, Antun: Devedeset maturantskih generacija • dr. Josip Buturac: Fra Ivan Požežanin za Latinsku (1963. – 64.) školu u Požegi g. 1637. • Potrebica, Filip: Godišnji izvještaji Požeške gimnazije • dr. Branko Horvat: Pledoaje za efikasniji univerzitet (1963. – 64.) • dr. Ivan Reiner: Pušenje i rak pluća • Res-Koritić, Zlatko: Nekad san – danas stvarnost • ing. Ernest Weissmann: Urbanistička kriza (1963. – 64.) • dr. Đuro Kuntarić: Iz biografije Vjekoslava Babukića • Tanay, Emil-Robert: Naši književnici kao borci za • mr. ph. Miroslav Metzger: Uvod u pravu kemiju narodna prava, slobodu i kulturni razvitak (1963. – Pavla Thallera ljekarnika 1757. 64.) • Ljubica Kojdl: Petar Petrović Njegoš Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija • Mirković, Željka: Sjećanja (1963. – 64.) • dr. Ivo Kovačević - Ivan Strižić: Sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana 192 Pregled godišnjih izvješća, tj. sadržaja pojedinih • Branimir Kempf: Profesor Oton Kučera na radu u izvješća od 1802. do 1992., uključujući članke profesora, Požeškoj gimnaziji od 1866. do 1892. g. prikazao je Filip Potrebica u knjizi „Tri stoljeća • dr. Emil Tanay: 1914. – 1916. požeške gimnazije“ iz 1994. godine. Nažalost, većina • ing. Slavko Jenč: Doživotno „dovoljan“ tih izvješća, posebice starijih izdanja, je izgubljena. • mr. ph. Ivan Koydl: Naš meteorolog Andrija Osim u Gimnaziji, neka od izvješća čuvaju se i u knjižnici • dr. Tomislav Jakić: Sjećanja na Požegu Franjevačkog samostana u Požegi, Gradskom muzeju u Publikacija sadrži i popis maturanata od 1874. do 1969. Požegi, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te godine. u drugim ustanovama, ali i u privatnim knjižnicama. Obilježavanje i proslava 300. obljetnice Gimnazije u Požegi: tri stoljeća za treće Različite prigodne publikacije tisućljeće. 1999. Ur. Bucić, P. Gimnazija Požega. Požega. Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: Gimnazija u Požegi jedna je od najstarijih gimnazija povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – u Republici Hrvatskoj. Povodom obilježavanja 300 1969. 1970. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. godina svoga postojanja izdala je prigodnu knjižicu. Slav. Požega. Knjižica donosi osobnu iskaznicu Gimnazije u Požegi, Povodom 270 godina svoga postojanja Gimnazija je djelatna načela kojima se škola vodi u svome radu, okvirni program obilježavanja i proslave 300. obljetnice pjesnika i pjesnikinja: Pavao Abramović, Lucija Relić, te kalendar glavnih događaja u proslavi. Kratko je Denis Ćosić, Nina Alvir, Anamarija Mutić, Alen Laura, opisna povijest škole, knjižnica te muzejska zbirka učila. Andrea Baričević, Nikola Mikolčić, Andrej Đeraj, Marija Također su prikazani najveći uspjesi na učeničkim Lešković, Roko Relić, Veronika Stupar i Maja Sabljak. Za natjecanjima i smotrama od školske godine 1991./92. ilustracije zbirke zaslužna je Nina Alvir, bivša literarka, do 1997./98. te podaci o upisu maturanata na studij od sada ilustratorica i grafička dizajnerica. Predgovor knjizi akademske godine 1994./95. do 1997./98. napisao je Denis Ćosić, laureat Gorana za mlade pjesnike 2019. godine. Opera gimnasii posegani: bilten. 1999. Ur. Pečur-Vuković, M. i dr. Požeško Upisi u 1. razred 2017./2018.: Gimnazija matematičko društvo - Gimnazija Požega. Požega: Non progredi est regredi. 2017. Požega. Gimnazija. Požega. Požeško matematičko društvo objavilo je bilten kojim je Promotivna brošura namijenjena budućim obilježilo svoje petogodišnje djelovanje. Donosi izvješće gimnazijalcima i njihovim roditeljima. Donosi o radu društva, predstavlja uspješne mlade matematičare ključne informacije o školi, obrazovnim programima, Gimnazije u Požegi povodom obilježavanja 300. izvannastavnim aktivnostima, rezultatima na ispitima obljetnice Gimnazije te stručne metodičke članke. državne mature, podatke o zadovoljstvu maturanata školom, uspjesima na raznim natjecanjima, izjave bivših Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o učenika o značenju gimnazije za njihovo obrazovanje i djelatnosti požeške Gimnazije. 1999. Ur. karijeru i dr. Rapo, V. Gimnazija u Požegi. Požega. Nasljeđe Prigodna knjižica s prikazom izložbe o djelatnosti gimnazije u Gradskom muzeju Požega od 16. 10. Publikacije iz projekta „GEL – do 10. 11. 1999. povodom 300. obljetnice. Ukratko Gimnazijski ekološki laboratorij“ 193 je prikazana povijest škole i muzejska zbirka u školi te građa u Gradskom muzeju u Požegi i Državnom Projekt „GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij“ arhivu u Slavonskom Brodu – Odjel u Požegi vezana sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog uz Gimnaziju u Požegi. Izložba donosi izbor građe koja fonda, a provela ga je Gimnazija u Požegi s partnerima i svjedoči o povijesti škole čiji se kataloški opisi nalaze na suradnicima od 19. kolovoza 2013. do 18. veljače 2015. kraju ove knjižice. godine. Glavni cilj bio je izraditi novi međupredmetni kurikul u području zaštite okoliša i održivog razvoja, Prvijenci iz kukuljica: zbornik odabranih zasnovan na ishodima učenja te izrađen prema učeničkih radova članova GIM-LIT instrumentariju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira skupine od 2008. do 2018. godine: deset (HKO-a). Specifični cilj bio je osposobiti učenike i godina literarnog stvaralaštva. 2019. Ur. nastavnike za praktičnu primjenu znanja i vještina te Lešić, K. Gimnazija. Požega. argumentirano društveno djelovanje u zaštiti okoliša Povodom 10. obljetnice rada gimnazijske literarne i promicanju održivog razvoja sukladno tom novom skupine GIM-LIT i 320. obljetnice Gimnazije u Požegi kurikulu. Partneri u projektu bili su Zavod za javno izdan je zbornik poetskih i kratkih proznih ostvarenja zdravstvo Požeško-slavonske županije i Javna ustanova mladih autora, bivših i sadašnjih članova literarne Park prirode Papuk, a suradnici Hrvatske šume - skupine Gim-Lit. U zbirci je zastupljeno trinaest mladih Uprava šuma Podružnica Požega, Hrvatske vode - Vodnogospodarska ispostava za mali sliv “Orljava- A-modul: Osnovni pojmovi zaštite okoliša i održivog Londža” sa sjedištem u Požegi te Institut Ruđer Bošković. razvoja, Eksperti, nastavnici i učenici suradnički su izradili B-modul: Osnove istraživanja, rada na terenu i novi međupredmetni (integrirani) kurikul „Zaštita izvještavanja okoliša i održivi razvoj za gimnazije i druge srednje D-modul: Analiza problema te izbor strategije za škole“ deduktivnim i induktivnim pristupom, koristeći njihovo rješavanje instrumentarij HKO-a. Za podršku u provedbi kurikula, E-modul: Društvena akcija za rješavanje problema izrađeni su priručnici za učenike i nastavnike. održivog razvoja. Istraživački timovi, sastavljeni od 150 učenica i učenika svih razreda Gimnazije u Požegi, 20 nastavnika Izbornih modula (praktikuma) je izrađeno 13, a mentora te 9 vanjskih stručnjaka mentora, izvršili su namijenjeni su praktičnoj primjeni teorijskih znanja mnogobrojna motrenja, snimanja i mjerenja sastavnica o istraživanju i radu na terenu te stjecanju specifičnih održivog razvoja zavičaja: okoliša i prirode, društva kompetencija u motrenju i/ili istraživanju neke od i gospodarstva. Rezultate svog rada predstavili su sastavnica održivog razvoja, a učenici i nastavnici ih na Konferenciji o zaštiti okoliša i održivom razvoju biraju prema svojim željama, potrebama i mogućnostima Požeško-slavonske županije (9. prosinca 2014. godine u škole. požeškoj Gimnaziji), na posterima i u publikaciji „Stanje okoliša Požeško-slavonske županije – Rezultati motrenja i Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za istraživanja od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godine“, gimnazije i druge srednje škole: priručnik internetskom portalu za e-učenje, informiranje i za učenike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. suradnju u području zaštite okoliša i održivog razvoja Priručnik nudi učenicima osnovne teorijske sadržaje Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija zavičaja www.gelnet.hr te u „Ekološkom leksikonu o temama obuhvaćenim kurikulom „Zaštita okoliša i Požeško-slavonske županije“. održivi razvoj“, upute za ostvarivanje pojedinih aktivnosti 194 i praktičnog rada, protokole za mjerenja i odgovarajuće Gel - gimnazijski ekološki laboratorij: radne listove. Pridonosi ostvarivanju ciljeva kurikula projekt: od ideje do kurikula “Zaštita i postizanju očekivanih ishoda učenja. Čini polazište okoliša i održivi razvoj”. 2015. Ur. Žanetić, I. i osnovni smjerokaz u proučavanju širokog područja Gimnazija. Požega. održivog razvoja. Promidžbena knjižica projekta „GEL – Gimnazijski ekološki laboratorij“ sažeto opisuje aktivnosti i rezultate Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za projekta, što ga je s partnerima i suradnicima provodila gimnazije i druge srednje škole: priručnik Gimnazija u Požegi od 19. kolovoza 2013. do 18. veljače za nastavnike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. 2015. godine. Požega. Priručnik sadrži opće informacije, upute i ideje kako Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za organizirati učenje i poučavanje te širok spektar gimnazije i druge srednje škole”. 2015. Ur. raznovrsnih učioničkih i terenskih aktivnosti kojima se Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega. učenicima pomaže smjestiti rezultate njihovih lokalnih Kurikul čine obvezni i izborni skupovi ishoda učenja motrenja i mjerenja u širi kontekst globalnih problema (moduli). Četiri su obvezna modula nužna za stjecanje zaštite okoliša i održivog razvoja. Cilj ovog priručnika općih kompetencija u području zaštite okoliša i održivog je pomoći nastavnicima u realizaciji kurikula „Zaštita razvoja: okoliša i održivi razvoj“ (ZOOR), koji priprema učenike za ostvarivanje pripadajućih ishoda učenja. Priručnik i Školski listovi kurikul čine cjelinu te je pri korištenju priručnika nužno se oslanjati na njega. Vox – list požeške Gimnazije Školski list čiji je prvi broj izašao 1. ožujka 1994. godine, a Ekološki leksikon Požeško-slavonske izlazio je jednom do dva puta godišnje do 1999. godine. U županije. 2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. njemu su pisali i uređivali ga učenici, članovi Novinarske Požega. družine, u suradnji s profesorima, voditeljima družine. Leksikon donosi temeljna ekološka znanja o zavičaju. Uredništvo se tijekom godina mijenjalo. List donosi Nastao je tijekom istraživačkog učenja i intenzivne razne priloge o povijesti škole, događanjima u školi suradnje svih uključenih dionika u projektu „GEL – i gradu, uspjesima učenika, razgovore s učenicima i Gimnazijski ekološki laboratorij“. Predstavlja odgojno- profesorima, literarne i humorističke priloge… obrazovni materijal za realizaciju kurikula „Zaštita okoliša i održivi razvoj za gimnazije i druge srednje GIM – 1699: list požeške Gimnazije škole“ u Požeško-slavonskoj županiji pa nije cjelovito, Školski list izlazio je od 2007. do 2010. godine. Uređivali logički zaokruženo i znanstveno strogo pročišćeno su ga školski novinari, članovi Novinarske grupe čija leksikografsko djelo, ali može poslužiti kao važan izvor je voditeljica bila profesorica Anita Bubak. Prilozi su svima koji žele bolje upoznati i razumjeti život i životne bogati, a teme brojeva bile su: Učenici na gubitku; Što će uvjete u Požeško-slavonskoj županiji. nama ta Europa? (2007.), Osnovana Katolička klasična gimnazija u Požegi; Nacionalni ispiti; Sve se svodi na Stanje okoliša Požeško-slavonske pojedince (2008.), Preseljenje u novu zgradu Gimnazije; županije: rezultati motrenja i istraživanja Mladi vozači (2009.). Uz treći broj (2009.) izdan je Nasljeđe od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godine. podlistak gimnazijske literarne skupine Gim-lit. Četvrti 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. broj (2010.) posebno je izdanje povodom Dana škole 7. Portfolio sadrži postere koji prikazuju rezultate različitih i 8. svibnja. 195 fizikalnih, kemijskih, bioloških, meteoroloških, društvenih, kulturoloških i drugih motrenja i istraživanja te zajedno čine jedinstvenu sliku stanja okoliša i održivog razvoja Požeško-slavonske županije. Na posterima su sažeto i pregledno prikazani glavni i karakteristični nalazi, odnosno indikatori stanja okoliša okvirno okupljeni u četiri tematske cjeline: okoliš, društvo, gospodarstvo i zdravlje. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

196

Zgrada Gimnazije na Trgu Sv. Terezije Avilske kojoj je srušen svjetlarnik i dograđen drugi kat 1939. godine. inv. GMP 23.769 Uspomene i osvrti Uspomene

Uspomene i osvrti 197

Sličice s izložbe prigodom 200 godišnjice (1926.) – tradicije i kultura Gimnazije* Dvorana za fizički odgoj: Nekad san - danas tvarnost*s U sedmom i osmom razredu gimnazije 1914. - 1916.* Doživotno „dovoljan“ Naš meteorolog Andrija Sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Požegi* Sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana Uspomene i osvrti

Sličice s izložbe prigodom 200 godišnjice (1926.) – tradicije i kultura Gimnazije*

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Priredio: Dr. M. Pintar

198 Preuzeto iz: Spomen-izvještaj Državne gimnazije u Slav. razvoja kulture onoga kraja. Svaka i najmanja zgoda iz Požegi: za škol. godinu 1926.-7.: prigodom proslave života takova zavoda budi stotine uspomena, ponajviše 200-godišnjice opstanka Gimnazije. 1927. Nastavnički lijepih i ugodnih. S tom povijesti vezane su često i savjet. Slav. Požega. Str. 55-79. Ove su „Sličice” preštampane povijesti čitavih obitelji, povijesti velikih ideja i krasnih u „Spomen-izvještaju…“ iz „Požeških novina” godište postignutih uspjeha. Pa također povijest naše gimnazije, 1926. i 27. kako je prikazana na kulturno-prosvjetnoj historijskoj *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu izložbi, pobuđuje u posjetioca stotine i tisuće uspomena i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici. Izvorni naslov i osjećaja, tjera ga na razmišljanje i potiče na nov rad. glasi „Sličice sa kulturno-prosvjetne historijske izložbe državne Spomenuti ćemo odmah, da je izložba sastavljena u gimnazije prigodom 200 godišnjice“. Jedan podnaslov je dodan1 razmjerno vrlo kratko vrijeme i u potpunom nedostatku s ciljem olakšavanja snalaženja u bogatom sadržaju članka. materijalnih sredstava, koja se za priredbe ovakove izložbe i te u kolikoj mjeri zahtijevaju. Moralo se pružiti Posve je naravno i razumljivo, da onoliko, koliko je bio pokrivani dug. Pa ipak je izložba ovakav i ovako star zavod, kao što kraj sve svoje skromnosti od najvećeg zanimanja za P je naša požeška gimnazija, imade svakoga, a osobito za bivše i sadanje učenike gimnazije osobit upliv na razvitak svoga na­roda, te za sve građane Požežane. To je skromna, ali prebogata a osobito grada, u kojemu se nalazi i njegove najbliže riznica »sitnog« rada učenika i zavoda, rada, koji stvara okolice. Povijest­ takova zavoda je tako reći povijest odlične trudbenike u svom narodu i donosi obilan plod za Hrvatsku domovinu. Da ipak ne ostane posve zaboravljena ta lijepa izložba, Kolike će na pr. uspomene pobuditi pogled na stari kip pokušat ćemo pod tim čednim naslovom »Sličice sa Gospin — pa pogled na malu sliku u zlatnom okviriću izložbe« u kratkim crtama na ovom mjestu donositi sadanjeg Gospinog oltara. Koliki su klečali pred jednim, prikaz bar nekih predmeta sa izložbe, da tako bar a koliki pred drugim kipom i dobili pomoć od svoje donekle zadovoljimo želje onih, koji se zanimaju za Gospe. — A s tim kipovima je povezana povijest Požege gimnaziju i njezin rad. — povijest nekoliko obitelji. Ili koliko će misli pobuditi n. pr. one tri gimna­zijske zastave — dvije stare i novija. Koliki su stupali pod njima i sada još Požežani. A kako se »Thallerova Gospa«. opet one danas lijepo upotpunjuju u milu nam narodnu zastavu! A što da čovjek misli, kad pogleda one stare Negdje na početku 18. stoljeća podigli su Isusovci knjige i kasnije sitne radove učenika. Na jednom stolu u svojoj crkvi sv. Lovrinca, koja je već od početka i leže djela svjetskoga glasa — a na drugom male pjesmice gimnazijska crkva, i žrtvenik Bl. Dj. Mariji te na nj i crtice gimnazijalčića požeškog. Ide li to jedno pokraj postavili kip Bl. Gospe s djetetom Isusom u naručaju.­ — drugoga? Ite kako! Ta i pisci onih velikih djela počeli su Kip se zvao »Marija bez grijeha začeta«, a prikazuje nam s takovim malim stvarcama, pa nam i mali sastavci naših zapravo prvo obećanje Spasitelja u raju zemaljskom. učenika podaju opravdane nade, da će se i ti učenici Gospodin govori zmiji-zavodniku: »Neprijateljstvo razviti do ozbiljnih i korisnih trudbenika,­ dok su se neki postavit ću među tobom i ženom i potom­stvom od njih već i davno razvili. I s tim radovima vezana je tvojim i potomstvom njezinim. Ona (Bl. Dj. Marija) povijest nekih požeških obitelji. Ili bacite pogled na onaj će satirati glavu tvoju, a ti ćeš vrebati na petu njezinu.« mali preostatak nekadanje katedre, s koje su predavali Kip prikazuje, kako Mari­jino Dijete — Isus — Križem Uspomene i osvrti Uspomene profesori, koje nam prikazuju fotografije na suprotnoj pritište o zemlju glavu zmaju paklenome. stijeni obješene, a slušali učenici, kojih fotografije leže Kip je načinjen od lipova drveta i bio je pozlaćen. dolje u dvorani razbacane već u neredu. Ne bude li te Taj je kip kroz dugi niz godina bio milim utočištem 199 fotografije pomisao na sliku nekadanjih učenika, koji tolikih mladih srdaca, koja su pred njim od Bl. Gospe s su u klupama svojim sigurno kao i današnji vrlo rijetko pouzdanjem tražila pomoć i zaštitu. posve mirno sjedili?, i. t. d. Ili kad bacimo pogled na Kad je god. 1773. dokinuta Družba Isusovaca, razišao one lijepe zemljopisne karte, radove požeških učenika, se dobrim dijelom­ i »kolegij« požeški. Neki su samo odvode nam misli u najrazličnije krajeve svijeta, dok Isusovci ostali, da i dalje predaju na gimnaziji kao nas pogled na risarije i ručne radove učenica opet svjetovni svećenici. vraća u sadašnjost. Zanimive su bez sumnje osobito Isusovci su imali u Požegi i ljekarnu, u kojoj je djelovao skupine starijih i sadanjih đačkih društava. Kako je kao ljekar­nik lajik isusovački Pavao Thaller. Ljekarna danas društvena organizacija u gimnaziji vrlo duboko se ta nalazila preko puta kolegije, u sadanjoj kući gosp. ukorijenjena, pru­žaju nam te grupe najšareniju sliku. Müllera. Pavao Thaller rodio se g. 1737. u Tirolu. Opisati dakle tu izložbu točno i po njoj pružiti historiju Kad je red Isusovački dokinut, razriješen je bio i zavjet gimnazije, bio bi vrlo lijep i koristan posao — ali bi se lajika Pavla Thallera i on se god. 1774. oženio u Požegi s zahtijevalo u tu svrhu i mnogo ozbiljnog rada. Kako su Ivanom de Schapka, udovom Katarinčić. Odatle obitelji radi premalenog broja svi nastavnici i te kako opterećeni Thaller onaj častan naziv »sacra familia«. velikim brojem sati predavanja i redovitim školskim Razlazom Isusovaca zapuštena je i opustila i njihova radom, nemoguće je na takav poseban rad danas i crkva sv. Lovrinca, a Thaller je spremio kip Gospin pomisliti. iz crkve u svojoj kući i stavio ga na tavan. No kip se osobito svijetlio (valjda pozlata odijela Gospina), pa Stjepan Korajac, Konrad Krkljuš, Dragutin Leović, se družina bojala ići noću na tavan. Thaller je preuzeo Martin Mađerić, Luka Marasović, Antun Opica i bivšu ljekarnu Isusovačku te je vodio kao svoju i kip (pjesnik Palmović), Josip Pliverić, Ivan Ščerbak, Gospin smjestio na dostojnom mjestu u ljekarni. Tako Sigismund Stephany, Izidor Tucić, Franjo Zorac; III. se ljekarna nazvala »k Bezgriješnom Začeću Bl. Dj. r. Josip Antolković, Tomo Benko, Josip Celinšćak, Marije«, koje ime nosi još i danas (sada Chillaghova Valent Srimčević, Ivan Širmer, Ivan Šulc, Franjo­ Vallo, ljekarna). Josip Žrant; II. r. Gustav Baron, Đuro Benak, Fabijan Kad je kasnije crkva sv. Lovrinca opet otvorena i Grgesino, Stjepan Hegedić, Ivan Hoić, Franjo Klarić, uređena, prenesen­ je i kip Gospin natrag u crkvu i Ferdo Kraljević, Stjepan Mihelić, Stjepan Kos, Franjo smješten na lijep Gospin žrtvenik, koji još i danas stoji, Kovačević, Antun Režek, Antun Starec. a kipu je otada ostao naziv »Thallerova Gospa«. Od spomenutih su, koliko nam je poznato, danas još Učenici su gimnazijalci odmah počeli osobitim samo dvojica na životu i to: P. Celinšćak, sada Isusovac štovanjem da časte taj kip pa su neki orfanotrofci u Zagrebu i g. Starec, sada kanonik zagrebački. »kolegijaši« u tom nježnom štovanju zami­slili u svibnju Kip, »Thallerove Gospe« ostao je na žrtveniku u crkvi sv. 1863. g. da Gospu i Dijete Isusa okrune srebrnom Lovrinca sve do godine 1890. Te je godine blagopokojni krunom. otac g. ravnatelja nadb. konvikta, Ignac Horat, poklonio Kao pripravu za taj čin uzeli su svibanjske pobožnosti, crkvi novi prekrasan kip (iz mramorne cemetne mase), koje su te godine kroz čitav mjesec obavljali osobito koji nam prikazuje »Bl. Dj. Mariju bez grijeha začetu« svečanim načinom. Nabavili su dvije srebrne krune onako, kako se danas obično slika »Immaculata«. Od tog i postavili ih na koncu svibanjskih pobožnosti — 31. doba resi taj krasan kip na radost i veselje svih štovatelja svibnja — na glave Gospi i Djetetu Isusu. Marijinih crkvu sv. Lo­vrinca sve do dana današnjega. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Na vršku svake srebrne krune nalazi se mala šuplja Kip je »Thallerova Gospa« smješten otada u nadb. srebrna kuglica,­ koja se može otvoriti. Revni štovatelji konviktu, u po­sebno za tu svrhu načinjenu udubinu u 200 Marijini napisaše sitnim slovima­ svoja imena na dvije zidu na stubištu između prvog i drugog sprata. God. ceduljice i zatvoriše u svaku kuglicu na kru­nama po 1895. čišćene su one srebrne krune Gospe i Djeteta jednu ceduljicu. Te su ceduljice sada uokvirene izložene Isusa, pa su u njima nađene i gore spomenute ceduljice. pokraj kipa na izložbi. Te ceduljice čuva sada g. ravnatelj konvikta posebno Jedna ceduljica imade na izvanjoj strani natpis: B. V. M. spremljene na sigurnom mjestu, da se možda ne bi 1863. (Beatae Virgini Mariae — Blaženoj Djevici Mariji). izgubila tako nježna uspomena, a kuglice su na krunama. Na unutarnjoj strani, koja je posjetiocu otvorena, nalazi se ovo napisano: »Infascripti alumni Orphanotrophii Archiepiscopalis Posegae, die 31. maii anno 1863. Gimnazijske zastave. afferebant B. V. M. coronam hanc argenteam«. (Niže popisani pitomci siro­tišta nadbiskupskog u Požegi, dana Na izložbi su se nalazile tri gimnazijske zastave, pod 31. svibnja godine 1863. darovaše Bl. Dj. M. krunu tu kojima je školska­ mladež ovom zgodom stupala u crkvu srebrnu), Ceduljica stavljena u krunu Isusovu posve je na sv. misu zahvalnicu. Kod povratka iz crkve iskazala jednaka onoj prvoj samo imade na svakoj strani mjesto je mladež tim zastavama svoju poštu mimohodom­ B. V. M. napisano:­ Jesu Infanti (Isusu Djetetu). Sada pred gimnazijskom zgradom, na što su zastave opet slijede na unutarnjoj strani imena učenika. stavljene u izložbenu dvoranu. To su dvije stare zastave Možda će koga zanimati ta imena, pa ih evo donosimo: gimnazijske i jedna znatno veća nova. IV. r. Emil Cekuš. Ivan Hangi, Josip Janda, Ivan Jozić, Prema lijepom običaju, po kome kršćanska društva i organizacije u svečanim zgodama istupaju pod slijediti vrline i krijeposti, koje su ga dičile i koje su ga zastavama sa slikama svojih osobitih zaštitnika, nije učinile angjelom u čovječjoj­ puti, rajskim djetetom, ni gimnazijska omladina mogla biti bez svoje zastave. rajskim cvijetom... Utisnite si napokon u pamet i zlatnim I tako su godine 1836. nabavljene iz Beča za gimnaziju slovi u vrpcu uvezenu rečenicu: »Per ardua ad astra«. dvije zastave. Jedna je crvene boje sa slikama Bl. Dj. Trnjem su posuti putevi, koji vode do nebesa. Ništa Marije s Djetetom Isusom i sv. Katarine. Druga je veličanstvena nije moguće postići bez velikoga napora.« zastava žive, plave boje sa slikama sv. Alojzija i An­đela Poslije blagoslova zastave, koji je obavio preč. g. opat Čuvara. Sv. Katarina je zaštitnica znanosti, a sv. Alojzije I. Bošnjak, izrekla je gđa kuma kod zabijanja čavla ovu osobiti za­štitnik mladeži. Povrh toga eto stajala je škol. plemenitu želju: »Pod ovom zastavom neka učenici mladež pod budnom paskom­ Anđela Čuvara i sigurnom gimnazijski vazda napreduju u znanosti i krije­posti.« zaštitom Bl. Gospe. Koliki se još i danas najozbiljniji U svom lijepom govoru u crkvi ocrtao je tadanji muževi našeg javnog života s najvećim poštivanjem i kateheta Kamilo Kumpf zastavu kao simbol jedinstva rado sjećaju svojih gimnazijskih zastava, pod kojima su vjere i znanosti, vjernosti Kristu i pobjede križa nad toliko puta stupali u svečanim ophodima? svim neprijateljima: »unitas, fidelitas, victoria«. Kad je godine 1891. nabavljena nova gimnazijska S tako eto plemenitim željama predana je nova zastava zastava, zamolile su župe Ruševo i Buk, da bi se njihovim školskoj mladeži; pod njom stupa mladež već od 1891. u crkvama poklonile stare gimn. zastave. Odobrenjem svečanim ophodima 1 ispovijeda tako javno, da je voljna vladinim poklonjena je tada crvena zastava žup­noj držati se izraženih želja i uvezenih načela. crkvi u Ruševu, a plava župnoj crkvi u Buku, gdje se i sada nalaze na utjehu onom narodu. Susretljivošću gg. župnika iz Ruševa Kalamarija i iz Buka Pausa priposlane Marijina kongregacija. Uspomene i osvrti Uspomene su bile te mile uspomene za našu izložbu, koja bi svakako bez njih bila manjkava. Sad se naravno moraju zastave Za povijest kipa Gospinoga usko je vezana i povijest vratiti njihovim crkvama. Marijine kon­gregacije gimnazijalaca, koja je tako 201 »Te bi zastave dakako mogle za nuždu i nadalje služiti stara kako, čini se, i požeška gimna­zija. U povijesti svojoj svrsi. Ali kako sve napreduje, kako se u svakom (»Historia«) kolegije spominje se, da je godine 1729. pogledu opaža težnja za ne­čim savršenijim, tako se je »Congregatio studiosorum« prikazivala »Muku i glede zastava gimnazijskih opazilo, da bi ih valjalo Isusovu«. Ne može se u ovaj čas posve sigurno ustvrditi, zamijeniti novom, ukusnije izrađenom današnjoj da li se pod imenom »Congregatio« — »zbor« misli gimn. zgradi i današnjim okolnostima u uređenju ove upravo Marijanska kongregacija učenika, ali je to vrlo gimnazije bolje odgovarajućom zastavom«. Te je riječi vje­rojatno, ako imademo na umu, da su kongregacije o starim zastavama izrekao god. 1891. tadanji direktor osnivane ponajviše u školama, kojima je upravljao red gimnazije Antun Mazek. I zbilja je »odbor za nabavu Isusovaca. Tako je prva kongregacija osnovana u njihovu nove gimnazijske­ zastave«, koji je već prije bio osnovan, rimskom kolegiju godine 1563. Otada gdjegod Isu­ mogao da dade na 20. VI. 1891. uz velike svečanosti sovci osnivaju škole, osnivaju i kongregacije za učenike, blagosloviti novu zastavu. jer su uvjereni, da u njima nalaze najbolje pomagalo »A sada se obraćam k tebi«, (govori direktor Mazek) za blagotvoran odgoj i uspjeh školske­ mladeži. Ne bi »mila mla­deži jer te molim da si sliku sv. Alojzija, dakle bilo nikakovo čudo, da su i u Požegi na gimna­ koju danas prigodom proslave 300-godišnjice blažene ziji odmah nastojali da osnuju među učenicima takav njegove smrti na ovoj zastavi gledaš toli živimi bojami Zbor Marijin. U tom bi slučaju požeška kongregacija po izrađenu, duboko utisneš u svoje srce i da uvijek nastojiš svom prvom osnutku išla među najstarije kongregacije uopće. Svakako je kongregacija postojala god. 1743., se međusobnim potpomaganjem vježba u što nježnijoj jer se znade, da je njom upravljao O. Nikola Plantić D. pobožnosti i ljubavi prema Majci Božjoj. I tako je 1919. I., kasnije paraguajski misionar, koji je došao g. 1743. god. osnovana: »Marijina kongregacija gimnazijalki«. u Požegu za gimnazijskog učitelja i ostao do listopada Ta je kongregacija — premda mlada i brojem ne velika 1744. Ta je kongregacija kasnije prestala dje­lovati. (sada broji članica i kandidatkinja 23, slika izložena u Uzrok će tom prestanku biti ukinuće Družbe Isusove. dvorani) — pokazala vrlo zamjerne uspjehe svoga rada. Sigurnih podataka o novo-osnovanoj kongregaciji Kako je bez ručnoga rada uzgoj ženske mladeži bez gimnazijalaca imademo iz godine 1863. Kad su te sumnje nepotpun, a na gimnaziji se tada još nije učio godine Isusovci ponovno došli u Požegu,­ odmah su ručni rad, to su članice kongregacije uz ostale sekcije pokrenuli medju učenicima i misao o osnutku kongre­ osnovale i »sekciju ručnog rada« te su nedjeljno po gacije, da se po njoj širi medju učenicima što bolje ljubav 2 sata zajedno radile ručni rad. Kolika je bila njihova i štovanje Bl. Dj. Marije, što je prvotna svrha Marijine marljivost i spretnost, najbolje svjedoči to, što su već kongregacije. U učeničkim kongregacijama postavlja se školske godine 1922.—1923. mogle da istupe pred osobita važnost i na marljivost njezinih čla­nova. Tako se požeško građanstvo svojom doista lijepom izložbom izričito u pravilima ističe »da je to zbor od ponajboljih ručnih radova u dvorani čč. Sestara Milosrdnica. učenika gimnazije« i nemarni bi se isključivali. U »literarnoj sekciji« vježbaju se u deklamacijama, I već se 1863. godine sastaju kandidati kongregacije sastavcima i predavanjima. A mnogima su poznate na redovite sastanke i vijećaju o što skorijem osnutku i njihove nježne, a odlične predstave, koje priređuju kongregacije. Pa kad su god. 1864. Isusovci preuzeli i svake školske godine. upravu gimnazije u svoje ruke, obavlja se već na 8. XII. iste godine u crkvi sv. Lovrinca pred Gospinim žrtvenikom

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 1 prvo svečano primanje lijepog broja članova, koji broj Raznovrsne đačke domoljubne svake godine zamjerno raste. aktivnosti i školski radovi. 202 I u tom je eto požeška gimnazija odnijela rijetko prvenstvo medju svim srednjim zavodima širom naše Na stolovima ispod mnogobrojnih fotografija, koje vise domovine, a i medju kongregacijama u našoj domovini obješene o zidu i prikazuju nam razne starije i sadanje uopće. Istom naime slijedeće godine 1865. osnivaju đačke organizacije ili razne đačke skupine uopće, leže djakovački bogoslovci kongregaciju, dok je istom 1884. rasprostrti »đački radovi«. Neka nitko od cij. čitatelja osnovana kongregacija za učenice više škole u Sarajevu, ne pomisli, da su to »radovi« naučenjačkoga glasa ili a onda po drugim našim srednjim zavodima. dotjerane umjetničke visine, kojima bi se svijet divio Odlaskom Isusovaca iz Požege 1871. izgubila je i s njihove trajne vrijednosti. To su u glavnom kraći ili kongregacija svoje sigurno i stalno vodstvo, dok nije dulji sastavci i pripovijesti, razni prikazi iz književnosti novim životom počela da djeluje od 1. VI. 1899. pod narodne i strane, pjesmice i kompozicije. Sve to leži ondje vodstvom tadanjeg katehete dra. Barca. Od to doba ili pojedinačno kao cjelina za sebe ili se nalaze povezane kongregacija se sve bolje razvija i sve blagotvornije sa srodnim radnjama u raznim godištima nekoliko djeluje među školskom­ mladeži. Danas broji na đačkih listova. Ipak su i te kako vrijedni spomena, jer gimnaziji što članova što kandidata preko 140 (slika to su prvijenci umjetničkog stvaranja tadanjih učenika­ izložena u dvorani) — te imade svoju lijepu knjižnicu. gimnazije, a sada priznatih književnika, naučenjaka i Otkako je počela i ženska mladež posjećivati gimnaziju, javnih trudbe­nika naših. I zadivili su im se mnogi, kada osjetila se odmah potreba, da se i za nju osnuje Marijina su pogledali njihov oblik i sadržinu te razred njihovog kongregacija, kako bi se i toj mladeži pružila prilika, da auktora, koga danas poznaju. Divili su im se i današnji učenici i želili, da ih smiju pročitati. Pa će još i mnoge istaknuta je u uvodnoj pjesmi samog urednika: zani­mati. Stog ćemo bar o nekim koju da kažemo! »To ti velim, ti po vjeruj meni, Već od početka gimnazije nastojali su njezini upravitelji Jer je došo sad danak žuđeni, Isusovci, da školska mladež pokazuje svoju djelatnost Da sa »Zorom«, kad jutrom zarudi, i izvan školskih klupa i da djeluje na polju i vlastitog i Sav se narod iz okova zbudi.« narodnog prosvjećivanja. Tako vidimo, da je školska mladež već 1713. na tijelovskom ophodu kod postaja Želja im je, da svoj narod prosvjetom vode do slobode. Tu pjevala crkvene pjesme u narodnom jeziku i tako nastojala nam misao odaje i prvi članak u listu Dragutina Delića: da podiže narodni duh i narodnu svijest. Godine 1716. »Svoj u svom«. Uz ostale ističu se svojim radovima u pjevali su učenici gimnazije kod tijelovskog ophoda tom listu: Franjo Suša, Ante Kušmiš, F. Petreković, već i svjetovne pjesme u narodnom jeziku u proslavu Andrija Hranilović i dr. Treće godište izašlo je istom pobjeda Eugena Savojskoga, što je bilo vrlo utješno za god. 1903., a glavniji su mu saradnici: Ivan Draženović, narod, kako nam svjedoči povijest. Tako se dakle već u Šimun Dautović, Mihovil­ Lacković, Mihovil Ivšić i dr. U to vrijeme gojila i svjetovna pjesma na narodnom jeziku Predgovoru sami izdavači daju lijep odgovor na stavljeno među mladeži gimnazijskom. pitanje: »Što nas je potaklo na izdavanje ovoga lista?« Iza toga dolaze razne deklamacije i prikazivanja u »Među đacima je zavladao silni nemar i dosada. Đaci narodnom jeziku kao godine 1715., 1718., a god. 1734. žive od dana u dan, najljepše svoje dane, dane mladosti prikazuje se već i »tragedija velikoga tjedna«. Godine svoje sprovađaju bez ikakovih viših čuvstava, bez ikakvih 1729. kako je već spomenuto, prikazuje »Zbor učenika« ideala. Je li to onaj naraštaj, u koji naši stariji upiru oči »Muku Isusovu«, a god. 1771. u narodnom jeziku i od kojega tako željno iščekuju bolju budućnost za svoj igrokaz »Škrtac«. narod?« U tom smislu pozivlje drugove i M. Lacković u Uspomene i osvrti Uspomene U tom smjeru nastavili su gimnazijalci raditi, da svojoj uvodnoj pjesmi: »Spremajte se!« izobrazuju i sebe i svoj narod. Rad je taj naravno prema raznim prilikama bio sada inten­zivniji sada slabiji, 1. »Protarite, braćo, oči, 203 ali iščeznuo posve nije nikada. Od godine 1874.— Na noge se! — Iza gora 1877. postoji već u gimnaziji i formalno književno Dan se veće zab’jelio, omladinsko društvo »Zvi­jezda« sa svrhom: »Pismeno i Zarudila rujna zora! usmeno vježbanje u samostalnomu radu i gimnazijskim naučnim strukama, naročito svestrano usavršivanje u 2. Hrlo dakle poskočite! točnom znanju hrvatskoga jezika i poznavanju hrvatske Rujna zora svanula je, književnosti, pa vježbanje u pjesništvu i besjedništvu«. I za boj se ljut spremite — I u tom društvu odnjihali su se mnogi tada mladi Jer na mlađim’ sv’jet ostaje!« pregaoci, a kasnije priznati trudbenici, kao na pr. August Harambašić i Đuro Galac, koji su se već tada svojim U tom godištu imademo i lijepu radnju: »Nekoliko misli radovima isticali među ostalim drugovima, (Vidi: J. o hrvatskoj literaturi u drugoj polovici XIX. stoljeća« od Kempf, Požega, str. 577. i izvještaj kr. vel. gimnazije u M. Ivšića. Ujedno se u sva tri godišta vidi jaka tendencija Požegi škol. god. 1874.—1875.). za upoznavanjem narodne pjesme i pripo­vijetke, jer se Stopama svojih predšasnika polaze i njihovi nasljednici, u svakom broju iznosi ponešto iz tog narodnog blaga. i mi vidimo izložena tri godišta »Zora«. Zabavni i Sada kao da je nastupio neki zastoj u organizovanom poučni list za mladež. Br. 1. god. I. 1. prosinca 1891. radu. No već se brzo javljaju »Pokušaji« od 1906.—1907. Prvo je godište uredio Mirko Brežan. Ideja osnivača lista kao samostalne radnje, koje su osobito brojne u školskoj godini 1907.—1908. Tako imademo od Josipa Benčevića, polju već u najranijoj mladosti. Tako učenik IV. razr. učenika VII. odnosno VIII. realke, lijepe raspravice: Ante Ružičić piše: »Putne crtice«, u kojima opisuje svoje »Domoljublje i naše đaštvo«, »Aluzija Novakovih puto­vanje po hrvatskom Primorju. Učenik III. r. Franjo »Zapreka« na današnje prilike«, »Jurkovićeva novela« i Janković u dugoj pjesmi od 42 kitice »Zašto ljubimo najopsežnija njegova studija: »Narodno pjesništvo Srba svoj zavičaj?«, nastoji da u vezanom slogu istakne ljubav i Hrvata«. Sam nam pisac u prvim retcima odaje razlog, prema zavičaju, kako su to gore spomenuti isticali u zašto piše tu studiju: »Narodna poezija je čista kao izvor- svojim predavanjima i čitanjima. potok, sjajna kao sunce, pa ipak se tomu nepatvorenom Između ostalih radnja iz god. 1907.—1908. ističu se izričaju srca danas malo pažnje posvećuje. Naš izobraženi još: »Prikaz ruske književnosti« od J. Benčevića, uč. svijet slabo mari za narodnu poeziju, a to zato, jer je ne VIII. r., dosta velika i vrlo iscrpiva. Tu je nadalje znatna pozna. Stoga ću se latiti dosta mučna posla, da kratkim radnja Ivana Hochschopfa, uč. VIII. r. »Estetički prikaz crtama prikažem narodnu poeziju Hrvata i Srba, koja Sundečićeva rada«. Radnja je interesantna sa svoje je naše najdragocjenije blago, pa je moramo makar obradbe i ideja u njoj istaknutih. Temeljitost obradbe mi upoznati, prigrliti i zavoljeti«. Tu je lijepa radnjica odaje nam već dioba radnje: I. Uvod, Život i djela; II. Josipa Šimečkoga, VIII. r. »O kolegijalnosti«. Jezik, vanjska forma, metar, ritam, pjesnički ukrasi; III. Mora da je mladež silno bolilo iseljivanje našeg naroda, Dioba poezije: A. Lirska poezija, B. Epsko pjesništvo; IV. pa se međusobno­ potiču, kako da uznastoje svim silama, Didaktičko pjesništvo; V. Zaglavak, dodatak k »Vršidbi«. da narod odvrate od toga — i da ga sklone, kako bi ostao Kod svakog odjela podao nam je pisac ponajprije općeniti na svojoj rođenoj grudi. Tako piše Abramović, VIII. r. pojam i karakteristiku,­ a onda na pojedinim pjesmama šk. god. 1907.—1908. raspravicu: »Najmilija nek nam prikazuje posebne karakteristike pjesnikove. je rođena gruda« s mottom: »Domovina kakva bila — U »Uvodu« ističe prema Badaliću, kako je Sundečić Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Rođenom je sinku mila«. A škol. god. 1908.—1909. piše pjesnik sloge između Hrvata i Srba. Tu nam govori o istoj stvari Ferdinando Nikolić VIII. r. pod naslovom: ovako: »Ni hrvatska ni srpska knjiga ne poznaje 204 »Iseljivanje« i mottom: »Ostaj kod kuće i radi na svojoj čovjeka, koji bi tako ustrajno, tako intenzivno, koji bi rođenoj grudi!« Od istog Nikolića imademo iz tog tolikom ljubavlju, tolikim žarom svoje pjesničke duše doba lijepe radnje: »Večer na Dunavu«, »O kršćanskoj i u neprilikama i nevoljama branio i utvrđivao bratsku demokraciji« i osobito praktično­ predavanje: »O čitanju« slogu Hrvata i Srba, kao što to čini dični Jovan Sundečić ili: »Kako ćemo upotrijebiti prosto vrijeme«.­ Značajne su u svakom dahu svoje poezije. Ta čitav Sundečićev rad i mu slijedeće riječi: »Sada se pita, kako ćemo upo­trijebiti nije drugo već živo nastojanje, da prestane ona stara za­ to prosto vrijeme, da se odmorimo. Svakako ćemo birati vada i mržnja među jednokrvnom braćom pa da zavlada način, koji držimo najkorisnijim i najzgodnijim. Samo ljubav, bratstvo i sloga. Ovo čisto narodno obilježje što đaci na to vrlo rijetko misle, kako će se najkorisnije nosi na sebi sav rad Sundečićev; sav se odlikuje čistom odmoriti i zabaviti, jer kad bi na to mislili, ne bi tako političko-narodnom tendencijom, koje se pjesnik ni u nemilosrdno postupali s vremenom, koje moramo času teških kušnja i nevolja nije nikad odrekao. Ukratko cijeniti i po tom znati sami sebi polagati račun o svakom — Sundečić je apostol sloge između Hrvata i Srba.« trenutku života.« Lijepo i na koncu dovikuje drugovima: Tu svoju tvrdnju dokazuje pisac u slijedećim retcima: »Još jednom velim: cijenite vrijeme; cije­nite svaki hip i »I ako je Sundečić Srbin, ipak po velikom dijelu svoga čas, odmarajte se na način dostojan sebe, čitajte, kako rada pripada i u hrvatsku književnost, jer je njegov treba, tražite u knjizi zbilja najboljeg prijatelja, pak ćete rad toliko razasut po hrvatskim listovima, da bi prikaz biti uvijek mirne savjesti i zadovoljni.« Lijepi su pokušaji hrvatske književnosti bio nepotpun, kad u njemu ne bi i učenika nižih razreda, da se ogledaju na literarnom bio prikazan i rad Sundečićev.« U daljem prikazu ističe onda pisac Sundečićevu pjesmu: da će članovi međusobno razgo­varati i raspravljati o »Gradu Zagrebu«, u kojoj pjesnik bodri Zagreb, da ne onome, što su pročitali, pa će time mnogi biti upozoreni klone u času teške kušnje, i proriče mu slavne dane. na ono, gdje bi mogao svoje znanje o kojoj potrebnoj Tu imademo i dvije lijepe radnje Đure Kuntarića, uč. stvari upotpuniti. Vrijedi to osobito za nas đake, jer, V. odnosno VI. r. »O pogubnosti alkohola« i »Ljubav k »više vide oči nego oko«, kako to veli narodna poslovica.« domovini«. U prvoj ističe mladi pisac štetno djelovanje Pod konac čitanja potiče drugove, da se što revnije služe alkohola osobito kod mladeži i potiče svoje drugove, da čitaonicom: »Na početku smo nove godine; sjetimo se se i oni priključe apstinentskoj akciji. U drugoj radnji Kozarčevih »Mrtvih kapitala« pa ne dajmo da i u našoj raspravlja pisac o pravom i krivom domoljublju i ističe, čitaonici leže »mrtvi kapitali«.« kako se prava ljubav k domovini ne očituje u samoj vici, Kako se danas misli na osnutak čitaonice u našoj ako riječi nisu odraz unutarnjeg osjećaja,­ pa nastoji gimnaziji, upozorio­ bih eto već danas našu školsku da u drugovima pobudi onu ljubav, koja će sastojati u mladež na spomenute opomene o koristi društva i pravom ustrajnom radu za domovinu; a za takav se rad čitaonice. treba pripre­mati već od najranije mladosti. O samom literarnom društvu govorit ću još kasnije, pa Vrlo su važne i aktuelne bile tada a i danas su za bi za raznolikost­ sada želio svratiti pažnju cijenjenih gimnazijalce dvije radnje uč. VII. r. Ante Premužića. čitatelja i na drugu vrst đačkih radova, što vise na stijeni Premužić u predavanju (31. V. 1908.): »Naše literarno nasuprot literarnim radovima. društvo potiče­ drugove na rad, ljubav i prijateljstvo. Među mnogim radovima učenika ističu se geografske Potrebno je, da se vježbaju gimnazijalci u literarnom karte starije i novije za obuku u geografiji i historiji! Na društvu, jer će tu naći »pravo poticalo za rad ne samo izložbi su oko starih udžbenika,­ t. j. atlasa, koji su rađeni sada, nego i u doba muževnoga rada i nastojanja za u raznim gradovima Evrope od XVII. stoljeća­ do danas, Uspomene i osvrti Uspomene domovinu. Ne ćemo polaziti u svijet sa čuvstvom smještene karte učenika te slikovito prikazuju uspjelo osamljenosti, nego ćemo polaziti hrabro i puni nade, na­stojanje, da se obuka olakša i poboljša. Na risanje jer ćemo znati, da se za ideje, što ih na srcu nosimo, karata poticala je nastavnike želja, da učenici tačnim i 205 ne ćemo boriti sami, nego da se možemo u svako doba sigurnim radom učvrste znanje, ali ujedno i nestašica nadati izdašnoj pomoći iz dobre šake iskrenih prijatelja, zidnih karata, koje odgovaraju vremenu i samoj obuci. koji su zadojeni istim idejama i istom požrtvovnošću Svakako se već u najstarije vrijeme opstanka ovoga zavoda kao i mi.« Kao primjer navodi drugovima Botića i mnogo radilo,­ što nam pokazuju neke karte nažalost bez Puškina, koji se tako rado sjećaju braće iz đačkih dana datiranja i bližih podataka.­ Velik je dio starih radova pa kaže pod konac: »I mi smo evo počeli život ove propao ili se nalazi možda rasijan po samostanima i kod dvojice. Osnovali smo literarno društvo, da se u njemu privatnika. Kartu Grčke, koju je risao 1854. I. Kolarić, vježbamo, da se dogovaramo o budućem složnom radu, nekada učenik ovoga zavoda, poklonio je za ovu izložbu da iznosimo svoje misli, da se spoznajemo, razumijemo g. Kalamari, župnik u Ruševu. Ova je karta vrlo lijepo i sprija­teljimo. Radimo, pa će nam rad dati prijateljstvo, i tačno rađena te je sigurno kao jedna od najboljih a prijateljstvo će nam pomnožati rad. Dajmo ovdje pomno čuvana. Velike zidne karte: Putovanja sv. Pavla oduška svojoj nutrini, pripravljajmo se ozbiljno za svoje apostola, Sirija i Palestina, Podunavlje sačuvane su vrlo poslanje, pa će svaki od nas i kasnije osjetiti lavsku snagu dobro, a risali su ih učenici Mirosav i Vukelić 1895. i orlujski let, kad bude mogao reći: »Al davna j’ našeg godine. Prve dvije služile su kod obuke u vjeronauku i prijateljstva sila!« naravno ističu ono, što sam predmet traži, dok je treća Kod otvorenja čitaonice lijepo opominje Premužić karta služila za obuku u geografiji. Uz ove starije radove drugove (23. IX. 1908.) o koristi čitaonice: »Biva naime, izloženi su najnoviji od 1919. dalje. Ističu se zidna karta Pirenejskog polu­otoka i Jugoslavenska obala. Neki su svoga đačkoga života. Na tako solidnim temeljima učenici pokazali spretnost i mar­ljivost, pa su i radovi zasnovani rad morao je donijeti i plodova. Društvo je njihovi mnogo bolji i zaslužili su mjesto uz starije već samo osnovano u Marijinoj kongregaciji,­ ali imade i spomenute ručne radove. — Moramo spomenuti rad izvanrednih članova. Tako je došlo prema spomenutom­ učenika Ferde Becića, koji je na dvije zidne karte u zaključku i do 1. Svečane sjednice, o kojoj nam zapisnik obliku granatog stabla prikazao rodoslovlje vladarske revizionalnog odbora govori ovako: »Dne 27. X. u 3 kuće Karlovića u Franačkoj. sata p. p. upriličena je u gimnazijskoj dvorani I. svečana sjednica »prosvjetnog odjela« Marijine kongregacije. Bilo je dobro posjećeno, a i gospoda profesori su se Literarno društvo. lijepo odazvali pozivu.« »Pozdravni govor održao je predsjednik J. Benčević. On Tolika intenzivnost rada u školskoj godini 1907.—1908. je izrazio svoje veselje, što vidi, da se i na našoj gimnaziji postaje nam shvatljivom, kad čitamo zapisnike sjednica počela buditi svijest đaka. Razlaže, kako je došlo do revizionalnog odbora »Prosvjetnog­ odjela«. Iza uspjelih ovakova društva i kako se ono razvijalo iz krila Marijine naime nekoliko radnja u g. 1906.—1907. osnovano kongregacije. Poziva sve, da se k nama pridruže. Iza toga je »literarno društvo«. U tom društvu postojao je su čitali redom svoje radnje: Ciraky, Nikolić, Metzger, »revizionalni odbor«, kojemu je bio predsjednikom Abramović, Burijan i Benčević, a svi su bili popraćeni J. Benčević, a tajnikom V. Orlić. Taj je odbor držao 3. burnim pljeskom.« X. 1907. svoju prvu sjednicu, koja nam odaje zadaću i »Na koncu je progovorio gosp. prof. R. Koprinski društva i odbora. »Odbor prima u svoje kolo...« tako čestitajući nama na uspjehu i pobudi na rad i pozivajući govori zapisnik i nastavlja: »Odbornicima V. i VI. r. se sve kao prijatelj, da se pridruže našemu kolu.« Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija nalaže, da u svojim Literarno je društvo kao prosvjetni odio Marijine razredima popisuju radove onih, koji su članovi našeg kongregacije pored one prve iste školske godine 206 prosvjetnog društva. Rad njihov sastojat će se u glavnom (1907.—1908.) održalo u gimnazijskoj dvorani još šest u privatnoj lektiri, koju će svaki bilježiti i onda predati svečanih sjednica, na kojima su se čitale razne radnje i revizionalnom odboru, koji će to uvrstiti u zapisnik, pjesme. Tako je druga svečana sjednica održana 24. XI., članovi se odbora umoljavaju, da bilo u kojoj formi koja je po mnijenju nekih još sjajnije uspjela nego prva. nastoje štogod pisati. Odbornici treba da agitiraju svaki Na toj sjednici čitali su Hochschopf, Premužić i Ciraky. u svom razredu, da se pišu radnje.« Treća je svečana sjednica održana 26. I. 1908., a čitaju na »Kada tko svrši svoju koju radnju, predat će je tajniku ili njoj svoje radove: Josip Benčević i Đuro Kuntarić. Ta je predsjed­niku. Kad se skupi nekoliko radnja, pregledat sjednica bila znatno bolje posjećena nego druga. Na 23. će se one u sjednici revizionalnog odbora, i ako koja II. održana je četvrta svečana sjednica, a čitaju na njoj radnja nije uspjela, vratit će se na novu obradbu.« svoje radove: Nikolić, Premužić,­ Hochschopf-Orlić. »Najdulje tri tjedna iza ove prve sjednice ima se opet Na petoj sjednici, održanoj 29. III. čita se drugi dio održavati odborska sjednica, a iza toga će se redovito Hochschopf-Orlićeve radnje: »Put na Sovsko jezero«. svaki mjesec održavati jedna javna sjednica. Pred svakom Šesta se sve­čana sjednica imala održati 30. IV. i imala je javnom sjednicom ima se sastati odborska sjednica.« biti akademija u spomen narodnih mučenika Zrinskog Ako se uoče ta navedena načela, po kojima je imalo i Frankopana. Međutim su nastupile neke zapreke, i raditi i društvo i njegov odbor, onda nam je jasno, na sjednica se nije mogla javno održati, premda je bilo kako su se ozbiljan rad pripravljali­ članovi društva, sve za nju pripremljeno. Na spomen toga dana ipak kako su ozbiljno tadanji gimnazijalci shvatali dužnosti­ predsjednik daje u arhiv svoju radnju, koju je trebao na toj akademiji da čita, pa se tako uzelo, kao da je sjednici ženskoj građanskoj školi osnovana je te škol. godine: bila i svečano održana. ženska katolička organizacija. Prema pravilima morala Prve nedjelje mjeseca juna održana je sedma i za tu bi ta organizacija izdavati svoj list. Kako je izdavanje školsku godinu posljednja svečana sjednica, na kojoj takovih listova skop­čano s mnogim poteškoćama i čitaju: Nikolić i Premužić. »Sjednica je bila preko nada tehničkim i materijalnim, to su se obje organizacije veoma dobro posjećena«, kako nam javlja tajnički složile u tome, da ostane samo jedan đački list, u kojemu izvještaj, »osobito sa strane mlađih«. se osniva posebna rubrika, »Listak« zvana, za radnje Prema svemu do sada navedenom je školska godina učenica. 1907.—1908. bila jedna od najplodnijih trijeznim i Tako se javljaju svojim radnjama: Ivka Adamek: »Zašto ozbiljnim radom. smo se organizirale?«, Jelka Bernstein: »Pred kipom Zanimiv je jedan zaključak odborske sjednice prije kraljice svibnja«, Anica Crndić: »Sinovlja ljubav«, Zlata izbora novog revizionalnog odbora za buduću školsku Gregurinčić: »Majčina ljubav«, Hermina Helmreich: godinu. Da se i oni đaci, koji nijesu u kongregaciji, »Suza« i »Iz života«, Ljubica Stepinski: »U nevolji Bog privuku što jače stalnom i intenzivnom literarnom radu, pomaže«, Mica Schiebl: »Zima«, »Hrvatska« i druge zaključuje se, da se u revizionalni odbor primaju kao učenice. redoviti i pravi članovi i nekongreganisti, koji su prije U drugom su godištu glavni saradnici »Slavonca« Josip mogli biti samo izvanrednim članovima. Čini se ipak, da Andrić i Đuro Kuntarić, no javljaju se i novi kao: Miša ni taj lijepi poziv nije postigao svoje plemenite­ svrhe, jer Marošević, Ladislav Metzger i dr. U prvom članku toga u slijedećim godinama imademo izričito kongregacijske godišta: »Slavonac« svojim mladim čitateljima potiče listove. U njih pišu kongreganisti — a vanjski su učenici uredništvo članove na ustrajan rad i završuje svoj poziv napustili literarni­ rad. I tu se opazilo, kako samo trajna ovim stihovima: Uspomene i osvrti Uspomene i stalna organizacija može bar donekle nestašnu mladež da natjera i održi u ustrajnom ozbiljnom radu. »Pregni, brate, i ti smjelo, To traži vjera, dom; 207 Hrvatska i Bog te zove: »Slavonac«. Oj naprijed dušom svom!«

Pred nama su uvezana četiri godišta đačkog lista, što ga Urednici su trećeg godišta J. Andrić, za beletristiku i Đ. pod imenom »Slavonac« izdaje literarna sekcija Marijine Kuntarić, za poučni dio. To se godište odlikuje uz obilnu kongregacije, i to godišta prema školskim godinama: građu i time, što pojedini brojevi imadu glazbeni prilog, 1908.—1909., do 1911.—1912. Prva dva godišta priredio kompozicije Andrićeve. Tu se javlja i mladi pjesnik, uč. je »odbor za uređivanje »Slavonca«.« U prvom go­dištu IV. r. Ivan Erjavac, sa nekoliko uspjelih pjesmica, a vrlo ističu se kao saradnici uz neke prije spomenute, stariji: je plodan i pjesmicama i sastavcima Kürschner. Ivan Brnić, Dragan Fifka, Dragan Korenić, Zdravko Ženska je organizacija u građanskoj školi propala, pa Nemeth. Lijep je broj mlađih saradnika, koji nastupaju više nema radnja učenica, ali se te godine osnovala u s jednom ili više radnja. Ističu se među ostalim: Josip istoj školi Marijina kongre­gacija, koju »Slavonac« kao Andrić (IV. r.), Edo Kürschner (IV. r.), Ante Kuntarić »Davno željenu« zanosno pozdravlja: »Neka se visoko (III. r.) i Franjo Grundler. diže zastava vaša u redovima hrvatske vojske!« Neka Zanimivo je, da se u tom godištu nalaze i radnje učenica leprši, neka se vijori nad vašom glavom dugo, dugo, ženske građanske škole pokraj radnja gimnazijalaca. neokaljana, trajna ...! Tumačenje tome daje nam 3. i 4. broj »Slavonca«. Na Četvrto godište uređuje J. Andrić (VII. r.) i u glavnom je predavanja. U tome će također biti razlog, da se nije gotovo jednako trećem godištu. I u njem imade glazbeni izdavao list, premda se s »Jekom« bilo počelo. prilog te uz sastavke mnoštvo pjesmica. Tu se opet javlja Nastala su još i teža vremena. Školska je godina 1914./15. novi pjesnik, uč. IV. r. Viktor Mlinarić sa 18 pjesmica, nenadano prije običnog vremena zaključena, nastali su pa Ante Ivezić (VI. r.) s kratkim ali uspjelim prika­zom: dugi praznici, neki đaci pošli u vojništvo. Da se podržava »Franjo pl. Ciraki: »Nina«. među drugovima neki dodir, osnovan je »Ferijalni Na svršetku četvrtog godišta želi uredništvo svojim kongreganistički vijesnik«. Izišlo je pet brojeva toga saradnicima: »da se u bratskoj ljubavi i do godine svi vijesnika. Najviše imade u vijesniku dopisa, u kojima skupimo oko našeg milog »Slavonca«!­ Ta se međutim se drugovi javljaju s raznih strana naše domovine, a i s želja uredništva nije ispunila. raznih ratišta i opisuju tužne prilike, koje svuda vladaju. U škol. godini 1912/13. postoji također literarna sekcija Imade i nekoliko poučnih članaka. Marijine kongregacije s predsjednikom Ružičićem i Početak je škol. god. 1915./16. bio porazan za taj literarni tajnikom Mlinarićem, ali »Sla­vonac« nije više osvanuo. rad. Nad­biskupsko sirotište moralo je ostati zatvoreno Biti će uzrok tehničke poteškoće, koje se nijesu znale za đake, pa su stoga siromašni­ drugovi — a to su bili svladati: Sekcija drži svakih 8 dana svoje sastanke, na ko­ najsposobniji za rad — ostali kod kuće. No ipak su oni, jima se deklamira, drži predavanje i vodi debata. Tako koji su se sabrali, nastojali da nastave rad, koliko im je Kürschner predaje­ o Babukiću prigodom 100 godišnjice to bilo moguće. Tako je osvanuo »Naš List« u nekoliko njegova rođenja; Petlić drži nekoliko­ predavanja o brojeva. Kako su ostali većim dijelom samo učenici spiritizmu; Grgić predaje o materijalizmu, a Kuntarić mlađi, to su većim dijelom i sastavci njihovi kraći, imade raspravlja o zadrugama i zadrugarstvu i prikazuje opet pjesmica, i list je beletristički, samo su dva članka lijepe brojeve zadruga u Bugarskoj, Srbiji, Sloveniji, poučnog sadržaja. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Dalmaciji i Hrvatskoj. Znatna su preda­vanja I. Šušnjara Vremena su postala sve težima i istom škol. god. o Antialkoholizmu i Apstinenciji s apelom na drugove, 1919./20. izlaze opet četiri broja lista »Odjek«. Sadržaj 208 da osnuju »apstinentsku sekciju«. Ta je sekcija doista je tih brojeva i beletrističan i poučan, što bi odavalo, da bila osnovana, na 8. XII. 1914. održala svoj prvi sastanak su se prilike sredile i da počinje stalan, organizovan rad. i postojala sve do uključivo škol. godine 1918./19. Na Taj je rad međutim krenuo novim smjernicama. sastancima su održana i predavanja, u kojima je vrlo dobro osvijetljeno pitanje antialkoholizma i apstinencije. U škol. godini 1913./14. predsjednikom je literarne »B i s e r n i c a« - Tamburaško sekcije Šušnjar, a tajnikom Bajt. Održano je na društvo nadbiskupskog sirotišta. sastancima svega oko 25 predavanja. Slabiji je nešto bio rad sekcije škol. godine 1914./15., Iz spomenica izloženih među »đačkim radovima« kako i sami tajnički izvještaji odaju, jer je bila ratna saznajemo slavnu povijest jednog đačkog društva, koje godina. — Ipak je i u toj godini održano jedanaest je kroz dugi niz godina bilo tako reći miljenče grada sastanaka i toliko predavanja. Požege. O postanku toga društva čitamo u početku Kako se jasno razabira, i kroz spomenute je tri škol. spomenice ove retke, za koje bi bila šteta da se puste godine rad bio lijep i obilan, samo šteta, što ta predavanja zaboravu: »Prije desetak godina ustrojio je g. Mayer, nisu sačuvana, i mi danas imademo o njima kratki slušatelj na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, među spomen samo u tajničkim izvještajima. No nema u to sveučilištnimi građani prvo tamburaško društvo. Gg. vrijeme originalnih pjesmica ni manjih beletrističkih Mi­lutin pl. Farkaš, Slaviša Katkić i Milivoj Šrepel, sastavaka, pa je rad tako reći ograničen na poučna također sveučilištni slušatelji,­ dadoše si truda, te udesiše nar. tamburice i kajde tako, da se je na njima mogao dvorani »Kod zlatnog ja­njeta« svečani koncerat »uz svaki glazbeni komad po kajdama udarati. Na taj način dobrohotno sudjelovanje... i tamburaškog zbora nadb. se našoj narodnoj tamburici otvoriše i gospodska vrata, sirotišta«. Ili n. pr. »Odbor za proslavu 200 godišnjice a javno i obće priznanje otvori joj put i u široki svijet.« oslo­bođenja Slavonije a napose Požege od Turaka i za »U brzo se ustrojiše razna tamburaška društva u svih podignuće spomenika Fra Luki Imbrišinoviću priredio većih i znamenitijih­ mjestih mile nam domovine; je dne 8. srpnja iste godine u prostorijama­ Rothove dapače i izvan domovine, gdje se je na okupu našla gostione i bašće u 6 sati: »Pučku svečanost sa koncertom hrvatska mladost, kao na sveučilištih u Gracu, Beču uz sudjelovanje zbora gospođica, hrv. pjev. društva i Pešti odjekuju sitni glasovi naše tamburice na čudo »Vijenac«, tamb. zbora nadb. sirotišta i gradske glazbe«. i udivljenje tuđinaca, da se na toli jednostavnom Glas se o »Bisernici« brzo raznio i daleko izvan Požege, narodnom glazbalu dadu toli precizno izvađati umjetne pa kad koji odličniji gost dodje u Požegu, polazi u i najteže kompozicije.« kolegiju, da čuje taj novi zbor. Društvo bi redovito »Pa i grad Požega ne zaosta dugo u tom pogledu za takovom gostu »udaralo« nekoliko komada te do­bilo ostalimi rodoljubivimi gradovi Hrvatske, jer se je u njoj pohvalno priznanje i materijalnu pripomoć. našao prijatelj pjesme i glazbe, osobito narodne, koji 12. ožujka 1889. slavila je Požega 200 godišnjicu je o svom trošku naručio u prvi čas osam tambu­rica i sokola L. Ibrišimovića i izgona Turaka iz domovine. kajde te osnovao u nadb. sirotištu tamburaško društvo.« Na tu svečanost pohrliše mnogobrojni­ gosti iz okolice. (Tadanji profesor i kateheta Stjepan Kos, 24. VI. 1887. Prijatelji zavoda posjetiše poslije službe božje pitomce, op. p.) a tamburaši prirede »mali matinee« sa slijedećim »Mladi tamburaši prionuše oduševljeno uz tamburice te programom: Tamburaška koračnica, Kolo, Šumi za kratko vrijeme prouče elementarnu nauku o glazbi i Marica, Koračnica Vijenca i Povračanac. Uspomene i osvrti Uspomene kratku uputu u tamburanje. Uz revno nastojanje nauče »Na proljetnoj zabavi« dne 2. VI. 1889., koju je priredilo ubrzo nekoliko manjih komada te su već 26. VI. 1887. »Požeško gospojinsko dobrotvorno društvo« sudjeluje priredili »prvu večernju zabavu u 8 sati u slavu vlč. gosp. »Bisernica« sa pet točaka na programu. Kritika se 209 profesoru Stjepanu Kosu za njegovo vrlo požrtvovno izjavljuje ovako: »Tamburaši naznačene komade toli nastojanje oko ustrojenja tamburaškog društva«. točno odudariše, da su bili iza svakog komada i opet »Zabavu« počastiše svojim posjetom gg. profesori, te se izazvani, na što oni dodaše nov komad, koji nije bio na povoljno izraziše o tamburaškom zboru.« programu; dakle svega 10 komada«. Tako nam eto govori spomenica o osnutku i prvom Valja imati na umu, da je na toj zabavi sudjelovala sa nastupu tog tamburaškog društva, koje je kasnije uzelo svojim točkama i gradska glazba — pa su ipak tamburaši ime »Bisernica«. bili tako oduševljeno izazivani. Društvo je marom svojih članova tako napredovalo, Na »večernjoj zabavi«, koju je priredio »Odbor za da je moglo više puta svake školske godine prirediti nabavu nove za­stave (gimnazijske)« dne 26. V. 1891. u zabave u sirotištu ili je s nekoliko­ točaka sudjelovalo prostorijama »kod zlatnog janjeta« sudjeluje sa svojim kod priredaba, što bi ih davali »kolegijaši«; steklo je točkama i »Bisernica«. O tom nastupu zabilježio je društvo vrlo dobar glas i priznanje u svim građanskim kritičar slijedeće: »Osim ovih u programu navedenih krugovima tako, da nema znatnije zajedničke priredbe u pjesama udario je tamburaški zbor još više drugih gradu, kod koje ne bi na zamolbu i srdačno pozdravljena pjesama na zadovoljstvo sviju prisutnih«. sudjelovala i »Bisernica«. Tako n. pr. pri­ređuje dne 8. »Podružnica crvenog križa u Požegi« priređuje 9. I. 1888. »Narodna čitaonica u Požegi« u proslavu 300 IV. 1893. » u dvorani­ svratišta »Kod zlatnog janjeta« godiš­njice rođenja hrv. pjesnika Ivana Gundulića u večernju zabavu, na kojoj iz naklonosti­ prema društvu sudjeluje tamburaški zbor »Bisernica« nadbiskupskog­ jako natjecanje, koje potiče redovito iz čiste i plemenite sirotišta«. Zabava je ta tako krasno uspjela, da se morala namjere, ali mu je koji puta i mala zavist dosta moćnim još jednom davati. I kod ponovne zabave sudjeluju poticalom. tamburaši s nekoliko točaka »te sviraju neke nove Tako eto nema priredbe bilo domoljubne, prosvjetne, komade, da ne ostane program isti«. dobrotvorne a ni prave domaće požeške, a da se ne bi na Društvo se imalo svake godine boriti s velikim nju pozivala »Bisernica«, koja se tim pozivima radosnom poteškoćama, jer su se tamburaši — đaci neprestano voljom i s velikom spremom odazivala. Čas u ozbiljnom izmjenjivali. Stariji su uvježbani već članovi odilazili, a radu, čas u veseloj zabavi proživilo je društvo trideset i dolazili su mlađi — često posve nevješti. S takovima se pet godina, na koje može s ponosom da gleda. Zadnji veći naravno moralo poći opet od početka. nastup društva bio je u Grabriku 1923. prigodom boravka Koji puta bi nastale i trzavice u društvu, što je među preuzv. gosp. nadbi­skupa zagrebačkoga u Požegi. mladeži lako razumljivo, ali je društvo ipak znalo sve Osim u takovim vanjskim priredbama sudjelovalo takove i druge zapreke sretno svladati i napredovati. je društvo svake godine kod priredaba »Marijine Tako je mogla »Bisernica« da 31. I. 1897. »kućnom kongregacije gimnazijalaca«, koje se daju svake godine zabavom« proslavi desetgodišnjicu svoga opstanka i u kolegiji kao i kod priredaba, što su ih davali pitomci lijepog napretka. Proslavu su posjetili mnogi odlični za­voda; a često puta svirali su tamburaši u muzeju gosti, te je i moralno i materijalno, izvanredno uspjela. kolegijašima. Godine 1898. namjeravali su plemeniti mladi članovi Zasluga je znatna toga društva bila i ta, što je ono bilo tamburaškog zbora da dadu koncerat »za postradale tako reći rasadištem tolikim tamburaškim društvima Posavce«. Na svoju su se žalost morali osvjedočiti, diljem domovine. Njegovi uvježbani članovi polazili da je ipak jedno samo društvo preslabo da uspješno su na sve strane nakon svršenih nauka ovdje i skoro Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija izvede takovu stvar. Morali su dakle — odustati od posvuda osnivali slične zborove. svoje prvobitne namjere. Ali da ipak nešto učine za Međutim iza škol. god. 1922/23. nema više u »Bisernici« 210 stradalnike, odlučuju, da će sudjelovati na koncertu, pravoga života ni sustavnoga rada. Ona danas životari što ga je priređivala hrvatska mladež u Brodu. Taj je i čeka bolju budućnost, koja je možda i vrlo blizu, ako kon­cerat davan na početku velikih školskih praznika, i svi znaci ne varaju. Kao znatniji razlog tome neradu u »Bisernica« je na njem gotovo kao glavni faktor s velikim društvu dosta zgodno spominje sama spomenica iz god. uspjehom sudjelovala. 1921./22. gdje kaže među ostalim i ovo: »Nije više bilo Dne 4. lipnja 1899. sudjeluje »Bisernica« na pučkoj onoga (kod kolegijaša), poslije studija (učenja) odmah u zabavi u Grabriku, što ju je priredilo »Učiteljsko društvo tamburašnicu, ne, nego na dvo­rište, pa udri loptu!« požeške doline« u korist dobrotvorne učiteljske zaklade. Za svoje uspješno sudjelovanje primilo je društvo od odbora toplu zahvalu i priznanje. Naraštaj »Sokolskog društva«. »U proslavu 400 godišnjice hrvatske književnosti« prirediše dne 14. studenoga 1901. požeški gimnazijalci Uz slike i uspomene raznih đačkih udruženja nalazila se uz rukovodstvo profesorskoga zbora glazbeno- na izložbi zastava sokolskoga naraštaja. Od 1920. postoji deklamatorsku zabavu. Kako u to vrijeme već uz »tam­ obnovljena i proširena organizacija Jugoslavenskog buraško društvo nadb. sirotišta« postoji i »tamburaški gimnazijskog sokolskog naraštaja, koja je odgojila znatan zbor vanjskih gimnazijalaca«, koji se zove »Osvit«, to broj sadašnjih mladih sokolskih načelnika, prosvjetnih oba društva aktivno sudjeluju na pomenutoj priredbi. radnika širom naše domovine. Rad organizacije vrlo je Između ta dva društva vidi se kroz dulji niz godina živahan u svim odjelenjima, muškim i ženskima, mlađim i starijima. Ta je organizacija opsežnim radom zahvatila Hrvatski katolički Orao. velik dio omladine i dala priliku mnogim omladincima, da se u lijepoj gimnastici istaknu. Mnoge diplome Nedavno smo spomenuli, da se od škol. godine 1919./20. pojedi­naca, muških i ženskih skupina, koje su dobili na zapazio intenzivniji rad u Marijinim kongregacijama sletovima, potiču i mlađe danas organizirane na rad. nakon što su preturene teške ratne godine, ali da Kod javnih nastupa Sokolskog društva uvijek sudjeluje je taj rad krenuo novim smjernicama. Uz onaj kod i naraštaj; na sletovima u Mariboru, Osijeku, Ljubljani. »Bisernice« navedeni još su dva poglavita razloga tome. Zagrebu, Crkvenici, Beo­gradu i t. d., na proslavama God. 1920./21. pretvoreno je »Nadbiskupsko sirotište« i nastupima u Đakovu, N. Gradiški, Brodu i t. d., u »Nadbiskupski konvikt«. To je svakako od znatnog naraštaj je brojno sudjelovao upoznavajući krajeve naše zamašaja za požešku gimnaziju i uspjeh rada na njoj. domovine. Veliki svesokolski slet u Pragu 1926. bio je Dok je postojalo »Nadb. sirotište«, primalo se u nj najbolja prilika, da se uvjeri o lijepom napredovanju još svake školske godine 30—40 dobrih učenika besplatno. većoj budućnosti. Tako su i požeški »odlikaši« ostajali u sirotištu a i iz drugih gimnazija dolazili su »odlični učenici« u nadb. siro­tište i na požešku gimnaziju. Ti su bili redovito Hrvatski Sokol. članovi Marijine Kongregacije.­ Tako je i Marijina kongregacija i požeška gimnazija okupljala doista elitu U listopadu god. 1923. reorganizovan je ponovno ponajboljih učenika sa svih strana naše domovine. Da »Hrvatski Sokol«, koji je i ovaj puta našao odziva su tako odabrani učenici mogli da pored školskog rada kod gimnazijske mladeži. Tada je naime osnovan razvijaju i lijep izvanškolski literarni i glazbeni rad, lako gimnazijski naraštajski odio, koji je mnogo nastupao, je shvatljivo. Uspomene i osvrti Uspomene kako na društvenim priredbama, tako i na župskim U nadb. konviktu nema više besplatnih redovitih mjesta, i saveznim sletovima, ili samostalno ili zajedno sa »odlikaši« su otišli u Zagreb u nadb. dječačko sjemenište, društvenim članovima. Tako je taj naraštajski odio a u Požegi ostali mlađi i redovito slabiji učenici. Tako je 211 sudjelovao na smotri hrvatskog sokolstva, naime kod morao da popusti rad u literarnom dru­štvu, premda nije III. hrvatskog svesokolskog sleta u Zagrebu prigodom prestao. proslave 1000-godišnjice hrvat­skog kraljevstva, gdje Drugi razlog nalazimo u eto gore navedenom se okupilo na tisuće hrvatskih Sokolova iz svih krajeva oduševljenju za gimnastičke­ organizacije, koje se naše domovine. oduševljenje iza rata i narodnog ujedinjenja osobito Gimnazijski naraštajski odio djelovao je nesamo tokom razmahalo. Gimnazijske Marijine kongregacije vodile školske godine,­ nego i za vrijeme školskih praznika tako, su svakako račun o tom pokretu, pa su za svoje članice te je posebni gimnazijski odio nastupio na sletu župe i članove unutar kongrega­cija osnovale uz literarne Strossmayerove u Vinkovcima, na javnim vježbama sekcije i gimnastičke. Kako se mora računati s vremenom hrvatskih sokolskih društava u Brodu, N. Gradiški, i školskim dužnostima nije se redovito moglo za gimna­ Đakovu i t. d. — Od svoga osnutka pa sve do danas stičke organizacije uzeti novo posebno vrijeme nego se uspješno djeluje taj odio — osim uz neke prekide — a moralo oduzeti od vremena prije posvećenog literarnom osobito je pospješio svoj rad ove godine, kada u Zagrebu radu ili sviranju. hrvatsko sokolstvo sprema svoj I. hrvatski svesokolski Druženjima na gimnaziji, razmahale su se gimnastičke nara­štajski slet, na kojemu treba da i ovaj odio pokaže, sekcije u kongrega­cijama tako moćno, da su se razvile što je stekao i naučio kroz ovo par godina svoga do gotovo posve samostalnih orga­nizacija pod imenom sokolskog rada. »Hrv. kat. orlica gimnazijalki« i »Hrv. kat. orao gimnazijalaca«. Te su organizacije nastupile već više s kojim vanjskim ili domaćim klubom. Marljivo se radi puta, ponajviše samostalno,­ pred požeško građanstvo u na tom polju i danas što u klubu što i bez kluba, kako lijepom broju i s odličnim uspjehom, a muški je naraštaj smo spomenuli. povrh toga nastupio više puta i u drugim mjestima. Prema pravilima tih organizacija ima se osobita pažnja u njim posvetiti­ prosvjetnom radu. I tako se Ferijalni savez. u organizacijama drže redovito i mar­ljivo poučna predavanja, koja naravno vrlo povoljno djeluju na Prije nekog vremena osnovan je na gimnaziji i »Ferijalni mnogo­brojne mlađe članove. Jedna je šteta velika, što savez«, koji bi imao svrhu, da na razne načine omogućuje se ta predavanja ne pohranjuju­ u arhivu organizacija, svojim članovima putovanja­ o ferijama diljem domovine nego se gube. Taj je način rada, čini se, vrlo primjeren uz što moguće manje materijalne žrtve. Zamisao je vrlo današnjoj mladeži, jer je nešto laglji. Tu redovito lijepa, da mladež upozna razne krasote i krajeve svoje predavaju dvojica ili trojica starijih članova, a ostali domovine i da kroz ferije praktički upotpuni ono svoje samo slušaju ili deklami­raju koju pjesmu. Tako je teoretsko znanje, što ga je stekla u toku školske godine. donekle zaostao beletristički literarni rad. Ne bi naravno U tu svrhu bili su posljednih godina poduzimani i neki imalo smisla izdavati list, u kojem bi se donosili samo izleti poučni u bližnja mjesta i gradove, a i nekoliko većih poučni sastavci. putovanja. Ferijalni je savez aktivno sudjelovao i kod Kakogod je taj rad u gimnastičkim organizacijama i lijep proslave 200godišnjice gimnazije svojom predstavom. i pleme­nit, ipak se osjeća potreba takovog literarnog rada u kojem bi mogli aktivno sudjelovati i mlađi. To je moguće samo u lagljem, beletrističkom radu. Stoga je i Hrvatska đačka skautska četa. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija ženska i muška kongregacija nedavno obnovila literarnu sekciju i počela da u njoj radi i tako se spremaju na Već su otprije naši đaci simpatizirali sa skautskim 212 izdavanje vlastitog lista, bez kojega ipak nema ustrajnog pokretom, no pokušaji, da se osnuje društvo, razbili su literarnog rada. se na raznim poteškoćama. To im napokon uspije na početku ove školske godine. Na glavnoj skupštini, koja se je održala 30. VIII. 1926. bude odmah izabrano vodstvo, Nogometni klub. koje je brižno počelo raditi na procvat društva. Pošto su bile nabavljene sve potrebne­ stvari za istup, priredilo je Otkako je riječ »sport« postala tako čarobnom, da društvo nekoliko izleta u okolicu Požege, koji su dobro mladić na njezin spomen zaboravi sve druge brige, uspjeli. Izleti su bili skopčani sa skautskim vjež­bama i nijesu ni požeški gimnazijalci mogli a da se ne ogledaju predavanjima, u kojima je bila skautima istaknuta velika na tom polju. Osnovan je klub »Celeritas«, koji već kroz korist izleta u prirodu. lijepi niz godina okuplja u svoje kolo znatan broj igrača, Nadalje je društvo istupilo kod podizanja spomenika a danas gotovo nema gimnazijalca, koji ne bi zaželio, kralju Tomislavu­ i kod proslave 200godišnjice gimnazije. da koji puta potjera loptu, što pokazuje ono tjeranje Preko zime su se održali sastanci, na kojima su se kamenja po ulici. upućivali pri­pravnici za skautske ispite. Međutim je »Celeritas« kao organizovana momčad imala Ovog ljeta će društvo također priređivati izlete. više puta i znatnih uspjeha. Natjecala se za prvenstvo u okolici, polazila na razne utakmice u obližnje gradove ili mjesta. Mnogo smo je puta vidjeli i ovdje u utakmicama Ručni rad u gimnaziji. Održano je do konca školske godine 1923./24. 108 predavanja, kojima je pribivalo 5644 slušača. Po selima Gotovo je svakoga posjetioca ove izložbe ugodno držala su se uvijek po dva predavanja: jedno praktično iznenadio kutić sa ručnim radom, koji je rješenjem i jedno iz školskih disciplina. Praktična predavanja Ministarstva Prosvjete uveden ove godine u niže bila su iz gospodarstva, vinogradarstva, podrumarstva, gimnazije. Ovo rješenje, upravo u današnje doba, u voćarstva, marvogojstva, bilinogojstva, o komasaciji današnjim­ prilikama, pozdravljeno je sa simpatijama, zemljišta i dr., a druga iz književnosti hrvatsko-srpske, kako sa strane roditelja, tako i nastavnika. Bez sumnje povijesti, zemljo­pisa, fizike, prirodopisa i t. d. da će ručni rad dati učenicama, u svojim časovima U Požegi držala su se predavanja na Streljani, a u selima ono pravo žensko polje rada, koje mnogo pripomaže najviše u zgradi pučke škole ili pod vedrim nebom. U ženskom odgoju; jer je u koedukaciji posebna pažnja za Požegi je bio najveći broj slušača 300, i to više puta, a i u ženski odgoj doista ne­moguća. selima znalo je biti svijeta do 100, na pr. u Ruševu. Po izloženim radovima, koji su izrađeni u I. tromjesečju, Ali osim predavanjima bavila se požeška ekstenzija i zaključu­jemo, da su učenice radosno prihvatile taj novi osnivanjem takozvanih »knjižnica selica«, prvih te vrste predmet, jer je radova za to kratko vrijeme bilo mnogo, u požeškom kraju. Svrha im je, da gaje u narodu, i to kako praktičnih, tako i umjetnih, lijepo i ukusno u selima, gdje nema nikakve knjižnice, volju za lektiru izrađenih prema propisanoj osnovi. i da tako preko knjige šire prosvjetu u svim njezinim granama. Na izložbi bile su izložene te knjižnice i to tri, četvrta je u Stražemanu. Prve tri su veće oko 0.51 x 0.24 Srednjoškolska ekstenzija. x 0.54 a četvrta je manja 0.29 x 0.23 x 0.51. Uz svaku knjižnicu je popis knjiga i popis čitača po staležu i popis Uspomene i osvrti Uspomene Srednjoškolska je ekstenzija osnovana u našem zavodu pročitanih djela. Prva i druga imade po 50 djela, treća u smislu okružnice Povjereništva za prosvjetu i vjere 78, a četvrta 45. Knjige su zabavne i poučne te su od od 19. V. 1920. br. 20.366., po kojoj je svrha, da naše reda sve pročitane. Najviše su se čitale narodne pjesme, 213 škole pučke, srednje, stručne i visoke »svoje djelovanje historijske pripovijesti i gospodarska djela, među kojima ne ograniče samo na uski okvir školskih soba, već da i Turkovo »Gospodarstvo, Prochaskino »Stočarstvo«, luč prosvjete nose i van, u onaj dio naroda, kojemu Köröskenyevo »Pivničarstvo«, Radićevo »Voće«, sistematski rad tih škola inače nije na dohvatu«. U Brozovo »Povrčarstvo« i »Pčelarenje«­ i dr. Knjižnice su drugih naroda postoje ekstenzije već otprije. Tako bile naizmjence u Jakšiću, Mihaljevcima, Stražemanu,­ a su u Engleskoj sveučilišta već g. 1872. osnovala svoje četvrta u Treštanovcima, a pročitalo ih je oko 5000 osoba ekstenzije, a sveučilišta drugih naroda povedoše se za mahom seljaka iz pomenutih sela i njihove okolice: primjerom Engleske­ i osnovaše svoje ekstenzije, pa tako Trenkova, Seovaca, Bankovaca, Golubovaca, Turnića, i sveučilište u Zagrebu. Tekića, Svetinje, Eminovaca, Bertelovaca, Rajsavca, U našoj gimnaziji izabran je u lipnju 1920. odbor sa Fr. Cerovca, Biškupaca, Drage, Potočana, Doljanaca. Prva Bauerom kao predsjednikom, koji je pripravio sve, što je je knjižnica poslana u narod 22. I. 1923., druga 1. II. bilo potrebno za daljni rad. I tako već 3. X. 1920. održaše 1923., treća 21. IX. 1923. a četvrta 23. II. 1925. Osim tih prva predavanja u Orljavcu: Fr. Bauer »O svrsi pučko- knjižnica osnovana je i gimnazijska knjižnica ekstenzije, prosvjetnih predavanja«, Stjepan Koydl »O sadnji i uzgoju koja se sastoji od stručnih i pučkoprosvjetnih djela. vinograda« i Vjekoslav Galić »O munjini«. Predavanja Naročito treba još istaknuti, da g. učitelje požeškog kraja su se držala u zimskim mjesecima u Požegi, a u jeseni i ide velika hvala, da su se predavanja mogla održavati i u proljeću po okolnim selima od Sloboštine do Ruševa. da su knjižnice selice mogle da prodiru u narod. U tom pučko-prosvjetnom radu bila je dakle pohvalna­ saradnja Predgovor ovome atlasu pisan je njemačkim jezikom, s jedne strane srednje i pučke škole, a s druge srednje a potpisali su »Wilhelm und Johann Blaew 1634.« U škole i univerze, odakle je naša ekstenzija dobivala upute atlasu je prikazan cio svijet a dodan je i registar karata. za svoj rad. Vilim Blau i njegovi­ sinovi Ivan i Kornelije znameniti su matematici i kartografi, koji su usavršili tiskarske strojeve, izdavali razna djela, a napose točne i dobre geografske Podmladak društva Crvenog karte. Na izložbi bio je uz ovaj Atlas jedan svezak bez križa. na­slovnoga lista, vjerojatno dio znamenitoga atlasa iz 1662. godine. Budući da je amsterdamska tvrtka mnogo Osim knjižnica selica bio je na izložbi zastupan radila i daleko poznata bila, spominjemo­ primjera radi, »Podmladak Društva­ Crvenoga Križa«, koji u našoj da je tu izašlo znamenito naše historijsko djelo »Ioanis gimnaziji postoji sad već treću go­dinu i koji je u našem Lucii Dalmatini: De regno Dalmatiae et Croatiae libri gradu dosada već nekoliko puta nastupio. Članovi sex, Amsterdami apud Ioannem Blaew 1666.« toga društva su gotovo svi učenici i učenice, njih oko Interesantni su radovi Homanna iz Nürnberga. Johann 450. Svaki razred bira razredni odbor, a ovaj školski, Homann († 1724.), učenik jezuitske škole, bijaše tako koji rukovodi to društvo pod nadzorom­ direktorovim. nemiran duh, da je bio istje­ran na neko vrijeme iz Doskora će se vidjeti i intenzivni rad tih naših mla­đana, Nürnberga, ali čovjek talentiran i vrlo vješt karto­grafiji koji zaslužuje svaku pažnju našeg građanstva poradi i mehanici. Kao dobar stručnjak osnuje u Nürnbergu plemenitih ciljeva, za kojima idu, a to su: »Njegovanje radnju te izdaje­ atlase i slično. Za rad i marljivost moralnog osjećanja radosti kod svakog dobrog i nagrade ga, te postane član znanstvenog­ društva u korisnog djela, navikivanje na rad za uzajamno po­ Berlinu, a kralj Karlo VI. imenuje ga kraljevskim geo­ Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija maganje u nevolji i razvijanje ljubavi prema drugovima grafom. Homannove su karte djelomično originalne, i djeci iz drugih mjesta naše i strane države.« ali ponajviše kopije karata francuskih i nizozemskih 214 stručnjaka. Posao njegov nastave na­sljednici, t. j. sin, a poslije drugi. Izloženi su ovi radovi i atlasi: »Atlas Novus Profesorska knjižnica i naučna Johannis Baptistae Homanni, Norimbaergae«, »Atlas pomagala. Homannianos Heredes«, »Curioser Stätt-Zeiger, Joh. Bap. Homann«. Posljednje je skrižaljka, koja pokazuje Na izložbi je bilo izloženo mnogo starijih i novijih udaljenosti raznih gradova u Evropi. znanstvenih knjiga svih struka i iz najrazličitijeg doba, Svi su ovi atlasi Blauovi i Homannovi vrlo interesantni, te i te zaslužuju, da se bar sa nekoliko riječi i na njih jer jasno vidimo na svakoj karti, koliki je od onoga osvrnemo. vremena napredak u kartografiji.­ Vidi se, da su samo uz velik trud i trošak mogla ugledati svijetlo ovako uzorna Atlasi. i velika djela, koja su puno stoljeća generacijama služila Svakako su od udžbenika i znanstvenih knjiga najstariji kao glavni udžbenici. atlasi iz XVII. i XVIII. stoljeća. Kod nas je u to doba bilo nemoguće izdavati knjige takove vrste, jer nijesmo Bogoslovija. imali ni ljudi ni poduzetnika. Isusovci baveći se mnogo Bogoslovska je literatura zastupana sa nekih 175 što djela znanošću prikupili su vrlo važan materijal sa raznih strana što revija­ teoloških, od kojih neka imadu po više svezaka Evrope, i to su im bili glavni udžbenici. »Novus Atlas, odnosno godišta. Li­jepo su zastupane sve teološke Amsterdami apud Guiljelmum Blaeuw anno 1631.« discipline s vrlo vrijednim djelima. Tu imademo više izdanja Sv. Pisma u raznim jezicima. Imade nekoliko Stuart Mill, »System der deduktiven und induktiven eksegetskih djela te kraćih ili duljih komentara (Loch). Logik«, Gomperzov prije­vod), evolucionistička filozofija Imade djela iz crkvene historije bilo opće bilo iz naše i pedagogija H. Spencera, novija induk­tivna metafizika posebne. Lijepa su dogmatička djela kao i moralke, a (biblioteka zavodska ima gotovo sva djela Lotze-ova i imade i apologetskih djela. Ta obilatost bogoslovske neka Hartmannova). literature posve je razumljiva, ako imademo na umu, Od savremene filozofije nema mnogo djela iz da je nekoć uz gimnaziju postojala i bogoslovija. Stoga modernističke, ali ih zato ima vrlo mnogo iz racionalističke nalazimo tu djela, koja su kroz dugi niz godina služila znanstvene filozofije i to a) prirodoznanstvene: Louis kao udžbenici na mnogim teološkim fakultetima, pa su Büchner »Kraft und Stoff«, neka Jodlova i najveći dio tako njihovi pisci svjetskoga glasa (n. pr. Hurter, Müller, Wundtovih, Lippsovih i drugih djela, b) Kulturno- Oswald, Pesch). Imademo djela najstarijih i najvećih znanstvene i c) spoznajnoteoretske: neka djela E. Laasa, crkvenih pisaca kao n. pr. Sv. Augustina, Jeronima, Vaihinger-a, Avenarius-a, Ziehenova, Gomperzova, P. Chrysologa, Sv. Tome Akvinskog. Zastu­pane su Rehmke-ova i Machova (pozitivizam), Cohenova tu po svojim izdanjima svjetske nakladne knjižare u (Kritični idealizam); Husserlova (fenomenološka Veneciji, Beču, Leipzigu, Freiburgu i dr. (n. pr. sva filozofija), Volkelt- ova, Külpe-ova, (Kritični realizam) djela Tertulijanova izdana 1701. u Veneciji). U lijepom i Richl-ova. Iracionalistička je filozo­fija zastupana s su broju zastupani i naši hrvatski teološki pisci raznim manjim brojem djela. udžbenicima i općim djelima (n. pr. dr. F. Rački). Nije Samo se po sebi razumije, da zavodska biblioteka naravno smio izostati ni naš Pleterničanin, franjevac posjeduje i djela domaćih filozofa: Arnolda, Bazale, Kajo Agić, sa svojim djelom: »Sastav bogoslovja Matičevića, Dvornikovića, Zimermana, Petronijevića i delorednog«, Budim, sveučil. 1847. dr. O djelima iz ostalih disciplina govori se na drugom­ Uspomene i osvrti Uspomene Doista bi se i gdjekoji teološki fakultet ponosio mnogim mjestu ove »Spomenice«. našim djelima. * 215 Filozofija i pedagogija. Jedna je od najboljih dokaza, da je profesore ovoga Kad čovjek razgledava i pregledava knjige u ovoj zavoda vazda zaokupljao živi znanstveni i naučni interes, biblioteci, opaža da su mnogo čitane. Često put su tekstu velik broj filozofskih djela i literature. Kao što teologija s sa strane dodane bilješke i opaske. Iz svega se vidi, da su jedne strane, naime sa stanovišta božanskoga­ autoriteta, se profesori ovoga starog zavoda vazda mnogo služili tako opet filozofija s druge strane, sa stanovišta čo­ svojom razmjerno bogatom bibliotekom, a vidi se i to, vječjega intelekta, dovodi čovjeka umovanjem u dodir da su bili verzirani u svojim strukama (zaključujemo sa svim mogućim teoremima i prolemima teoretskog iz poznavanja često u bilješkama navođene literature). i praktičnog života i ona mu pomaže, da ih rješava Rado su dakle boravili u zavodskoj biblioteci, gdje su skladno sa svim ostalim znanostima i prema tome — upopunjavali, proširivali i usavršivali svoje znanje. uspješno. I danas je ova biblioteka i unatoč toga što se radi Nalazi se u zavodskoj biblioteci lijep broj filozofskih novčanih neprilika ne mogu nabavljati najnovija djela, djela iz XVII. i XVIII. stoljeća, a XIX. je stoljeće upravo ipak milo utočište požeških profesora, jer im pored sve obilato zastupano. Mnogo­brojno su tu zastupani svi manjkavosti najmodernije literature ipak još mnogo filozofski smjerovi i struje pomenutih stoljeća (neka od daje. najvažnijih djela navodimo): Engleski pozitivizam (John Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

216

Zgrada gimnazije i sportska dvorana, 1963. g Inv. br. 28.723, GMP Dvorana za fizički odgoj: Nekad san - danas stvarnost*

Zlatko Res-Koritić

Preuzeto iz: Godišnji izvještaj: školska godina 1963.-64. 1964. društvo »Sokol« na molbu škole ustupilo na upotrebu. Ur. Petković, A. i dr. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Dvorana je bila malena, bez dovoljno sprava, bez ikakvih Str. 85-88. drugih potrebnih nusprostorija, tako da su se učenici *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu morali skidati u dvorani i tamo ostavljati svoje stvari. i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici. »Dobrotom ravnatelja pučke škole«, kao što se navodi u ovom izvještaju, ustupljeno je i igralište u dvorištu Najznačajniji zadatak fizičkog odgoja u gimnaziji je u osnovne škole gdje se moglo vježbati na otvorenom tome da kod učenika probudi i razvije trajan interes i prostoru za lijepih dana. potrebu za aktivnim­ angažiranjem na području fizičke Zbog pomanjkanja nastavnika i učitelja gimnastike kulture u cilju podizanja zdravlja, fizičke kondicije i nastava se nije redovno održavala svake godine. Isto tako svestranog razvitka stvaralačke snage. škola nije posjedovala­ nikakvih sprava, niti rekvizita da Fizički odgoj treba da pomogne učeniku da sačuva bi se nastava mogla koliko toliko održavati. Ovakvo pozitivan odnos prema fizičkoj kulturi i da sagleda stanje, kao što se vidi iz starih izvještaja, trajalo je dosta njenu funkciju i značenje za život pojedinaca i dugo. Stvaranje sve boljih mogućnosti za rad polagano­ zajednice. Treba da pomogne učeniku i da ga upućuje u se ostvarivalo. Uspomene i osvrti Uspomene to kako će tekovine fizičke kulture povezati sa život­nom Istom poslije 1945. godine nastavi fizičkog odgoja u praksom, u prvom redu s pozivnim radom, a onda i s cijeloj zem­lji posvećena je veća pažnja. Školovanjem ostalim potrebama svakodnevnog života. Fizički odgoj stručnih nastavnika za taj predmet moglo se prići 217 treba da kod učenika dalje razvija i učvršćuje navike održavanju redovne nastave s punim brojem sati. Od u svakodnevnoj sistematskoj njezi tijela, u razvijanju 1947. godine dolaskom stručnih nastavnika koji su i i održavanju fizičke kondicije i u korištenju sredstava danas na našoj školi ta se nastava redovno održava. Iz fizičke kulture za zdravu i kulturnu razonodu. godine u godinu su nabavljani najpotrebniji rekviziti Fizički odgoj kao integralni dio općeg odgoja treba da i sprave. Škola još uvijek nije imala svoju dvoranu ni aktivno utječe na formiranje cjelovite ljudske ličnosti. igralište. Vježbalo se u dvorani Gimnastičkog društva, Fizički odgoj smišljeno­ i potpuno doprinosi razvijanju kasnije DTO »Partizan«. Na prostoru između­ osnovne pozitivnih osobina i budi želju i potrebu za usklađivanjem škole, doma Gimnastičkog društva i današnjeg atletskog­ ličnih i društvenih interesa na principima, socijalističkog stadiona rasle su pomalo površine za vježbanje koje su humanizma. izgra­dili sami učenici sa svojim nastavnicima. Kasnije Gimnastika — kako se prije zvala nastava fizičkog je izgrađen dobro­voljnim radnim akcijama građana odgoja — uvedena je kao obavezan predmet u gimnazije i učenika atletski stadion. U izgradnji­ ovog objekta 1909. godine. Prema podacima iz školskog izvještaja za naročito su se istakli učenici i nastavnici naše­ škole. školsku godinu 1910—1911. u našoj školi uvedena je od Naši učenici također su svojim dobrovoljnim radom 1910. godine. pomo­gli izgradnju ostalih terena u tom dijelu grada. Budući da škola nije imala svoju vlastitu dvoranu i Svi ovi objekti služili su za nastavu fizičkog odgoja igralište, nastava se odvijala u sokolskoj dvorani, koju je kao i za rad školskog društva za fizičku kulturu. Sve veći broj učenika na ostalim, a naročito na našoj školi, Odbor za izgradnju u zajednici s nastavničkim vijećem kao i povećanje broja sati navelo nas je da poč­nemo saziva 21. XI 1961. skupštinu škole koja je donijela razmišljati o izgradnji jedne dvorane uz našu školu. zaključak o samodoprinosu roditelja za izgradnju Na inicijativu direktora škole i nastavnika fizičkog dvorane. odgoja održana je 4. III 1960. zajednička sjednica Na sastanku 14. V 1962. odbor za izgradnju je razmatrao školskog odbora i na­stavničkog vijeća na kojoj se je po­nude za izgradnju dvorane od poduzeća koja su govorilo o mogućnosti proširenja školskog prostora pristupila natječaju,­ a 18. V 1962. godine odbor je na nadogradnjom jedne dvorane. Na sjednici je zaključeno­ temelju ponude jednoglasno donio zaključak da se da se oformi odbor za nadogradnju tj. za izgradnju izvođenje radova povjeri Građevinskoj zadruzi­ »Dom« dvo­rane za fizički odgoj i društveni život omladine. iz Slav. Požege. U odbor treba da uđu predstavnici školskog odbora, Skupština škole sazvana je ponovo 24. III 1963. godine nastavničkog vijeća i roditelja. Zaključeno je također na kojoj je donesen zaključak da se samodoprinos da se dadu štampati blokovi opeke i obvez­nice koje bi roditelja produži i na 1952-63. školsku godinu kako bi prodavali naši učenici. Na taj način došlo bi se do prvih­ se izgradnja dvorane mogla dovršiti­ i izgraditi potrebne sredstava za početak radova. nusprostorije kao svlačionice, kabineti i sanitarni Nakon te sjednice izabran je odbor za gradnju u koji su uređaji. ušli kao predsjednik nastavnica Res-Koritić Milica, a Odbor za izgradnju uz pomoć nastavničkog vijeća, članovi odbora direktor prof. Antun Petković, nastavnik školskog odbora i svih roditelja naših učenika, kao i Ivan Pečur, prof. Josip Vodinelić, nastavnik Res-Koritić razumijevanjem pred­stavnika narodne vlasti uspjeli su Zlatko, predsjednik školskog od­bora Branko Zarić i kao sakupiti slijedeća sredstva: predstavnik roditelja Šime Šišić. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

1. Samodoprinos roditelja naših učenika 2,116.000 din 218 2. Narodni odbor Općine Slav. Požega 10,500.000 din 3. Fond za školstvo NO Općine Slav. Požega 1,500.000 din 4. SOFK-a NO Općine Slav. Požega 300.000 din 5. NO kotara Slav. Požega 2,000.000 din 6. Vrijednost učeničkih radova 220.000 din 7. »Zvečevo« prehrambena industrija Slav. Požega 150.000 din 8. NO Općine Pleternica 100.000 din 9. Blokovi-opeka a 10 din 30.000 din 10. »Lipa« drvno-industrijsko poduzeće Slav. Požega 10.000 din 11. Poljoprivredna zadruga Pleternica 12.500 din 12. »Naprijed« prodavaonica Slav. Požega 5.000 din 13. »Slavija« ugostiteljska radnja Pleternica 3.000 din 14. »Klikun« ugostitelj Pleternica 3.000 din 15. »Kvalitet« mesarska zadruga Pleternica 3.000 din 16. »Grozd« — ugostiteljska zadruga Pleternica 3,000 din 17. Poljoprivredno dobro »Klikun« Pleternica 1.000 din 18. Šulc Slavko — Pleternica 1.000 din 19. Poljoprivredna zadruga Sesvete 4.000 din 20. Nemešković Ivan — Jakšić 1.000 din 21. Klezinger Marica — Jakšić 1.000 din 22. Ugostiteljska zadruga — Eminovci 3.000 din 23. Protić Rade — Treštanovci 1.000 din 24. Zidarska zadruga »Građevinar« Treštanovci 4.000 din 25. Poljoprivredno poduzeće »Glina« — Grabarje 3.000 kom opeke Ukupno 16,978.000 din

Ne bi bilo pravedno kada za ovakvu veliku i zaista su na bilo koji način pomogli izgradnji ovako lijepe­ i pohvalnu akciju ne bismo spomenuli imena onih koji nama veoma potrebne dvorane. su najzaslužniji za njezino ostvarenje. Na Dan Republike 29. XI 1963. godine nastavnici Treba dati priznanje direktoru škole prof. Antunu i učenici naše škole slavili su jednu veliku pobjedu Petkoviću, zatim nastavnicima Res-Koritić Milici, Pečur svečanim otvorenjem dvorane za fizički odgoj i Ivanu, Res-Koritić Zlatku, Vodinelić Josipu, zatim članu društveni život omladine. odbora Šišić Šimi kao i predstavnicima narodne vlasti Tako je ono što je nekad bio san postalo stvarnost. drugovima Đerfi Josipu i Hlad Miji, te svima onima koji

U sedmom i osmom razredu gimnazije 1914. - 1916.*

Dr. Emil Tanay Uspomene i osvrti Uspomene

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom Beograd, Moskva, Rim itd. Inače mir, žabokrečina, 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. praznina. 219 Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 117-119. Direktor gimnazije bio je prof. Makso Kuntarić, vrlo *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu pra­vedan i kulturan čovjek, koji je mnogo prevodio i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici. sa slavenskih jezika i znao držati red u svojoj školi. Mislim da rad tog čovjeka nije još dovoljno ocijenjen. U Godine 1914. počeo je prvi svjetski rat a ja sam u jesen Austro-Ugarskoj monarhiji nije bilo probitačno baviti te godine prešao iz Gornjogradske gimnazije u Zagrebu se slavenskom literaturom. na Požešku­ gimnaziju. Upisao sam se u VII razred, a Bilo nas je u VII i VIII razredu malo đaka, a i to se maturirao sam u ljetu 1916. Požeška gimnazija je tada pro­rijedilo jer su neki otišli u vojsku. Bili smo neki sat imala u osam razreda oko 300 đaka, imala je samo jedan svi pitani, pedagoški odnosi su bili idealni, jer su naši kat, ali je imala dobre profesore te je zbog toga bila na profesori znali svakoga­ od nas u dušu. Iz matematike glasu. i fizike smo imali prof. Tomu Jakića. Sjećam ga se s Požega je bila teška provincija, a rat je bjesnio negdje da­ najvećim poštovanjem, jer je bio idealan čovjek. Bio leko na granicama dotrajale Austro-Ugarske monarhije, nam je prijatelj i savjetnik. Ja sam bio dobar đak, no dok je u pozadini bio mir. Tek se katkada malo čulo da je matematiku nisam razumio ni znao i ako sam učio netko otišao »na frontu« ili se vratio ranjen. U kavani su matematiku više nego drugi. Sinus i cosinus, tangens i se sastajali penzioneri­ i važno raspravljali o položaju ove cotangens — užasne stvari; nemam pojma niti sam ikad ili one vojske, određivali su datume kada će biti zauzet imao pojma o tome. Pa ipak, da mi ne pokvari odličnu svjedodžbu, dao mi je prof. Jakić ocje­nu »dobar«, a Bilo je ljeto, čitali smo Vergila. Profesor Ašner je trebao je dati neki mali »dovoljan«. No, on je znao, da pročitao »rari nantes in gurgite vasto« — malo je plivača se ja trudim više nego Vlatko, koji je znao matematiku u širokom viru, a zatim zastao, pogledao kroz prozor i a da je nije ni učio. Tko bi to znao, zašto se netko rodi ponovno promrmljao »in gurgite vasto«. Sada, nakon s nekim zna­njem a drugi bez toga znanja. Danas u ovo više od pola stoljeća, znam što je to »in gurgite vasto«. vrijeme matematike i tehničkih znanosti ja bih morao Treba imati snage da se ispliva iz toga vira. biti izopćen iz društva bez prava­ na Canossu. U dane melanholije prođem kraj stare gimnazije tik uz Iz njemačkog jezika smo imali prof. Franju Bauera. prozore da čujem glas kojeg profesora i žamor đaka — i Malo nervozan, no neizmjerno savjestan profesor. pomi­slim: Zar je doista prošlo već pola stoljeća!? On se trudio da mi nešto sigurno naučimo i njemu Svoje uspomene na neke od mojih profesora nadopunit zahvaljujem, što sam na univerzitetu­ u Beču prilično ću i uspomenama o nama đacima. Mi smo se u školi lako savladao materijal na pravnom fakultetu.­ Imao sam kretali u odlič­nom društvu Platona, Sofokla i Tukidida, dojam da si prof. Bauer predbacuje, ako njegovi đaci Vergila, Horaca i Ovidija, Shakespearea i Cervantesa, nisu nešto znali. Goethea i Schillera, Tolstoja i Dostojevskog i drugih. Iz hrvatskog jezika bio nam je profesor Ferko Kovačić. Sudjelovali smo u francuskoj revoluciji i kli­cali »Liberte, Imao je jedno odijelo, nikada nije položio zadnji ispit na egalite et fraternite!« No u nama je, napose u VIII razredu, fakul­tetu, nije se ženio, bio je bohem. Divan čovjek! Što tinjao strah, da ćemo biti pozvani u vojsku, da ostanemo je njega u životu zadesilo i slomilo, nije mi jasno. Kada osakaćeni ili da poginemo za cara i kralja, koji nije ni znao je Ferko u ljetno popodne na satu svojim baršunastim hrvat­ski. Vodili smo dvostruki život, onaj u školi i onaj glasom čitao Kranjčevića, Matoša ili Vidrića, nikome izvan nje. Na ulici nije bilo Sokrata ni Kritona, Antigone nije olovka pala na pod, nitko nije morao kašljati i nitko ni Ismene, Filemona i Baucide, Ofelije ni Desdemone, Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija nije gledao vrapce na zelenim vrhovima kestenova. kneza Miškina ni Aljoše Karamazova. Na ulici smo Kakvi su to ljudi bili! Pa prof. Gejza Ašner iz latinskog sve češće sretali ranjene vojnike, gladne zarobljenike, 220 je­zika! On nam je predavao još i logiku i psihologiju. prostituirane žene, političare bez jasnog cilja, brbljavce To je bilo tačno po knjizi profesora Đure Arnolda, jer i kandidate za »zeleni kader«, farizeje i lakrdijaše. Nešto tako je morao. No zato je imao slobodne ruke u čitanju se slomilo u nama osamnaestgodišnjacima. Skepticizam latinskih pjesnika. Sjećam se pred maturu, kada smo se polako uvlačio u dušu mladih ljudi. Nešto nije čitali Vergila, Horaca i Ovidija. Bio je srednjeg stasa, bilo u redu u nama i oko nas. No, psihološka analiza nosio je bradu i naočale, imao je spuštena ramena­ i maturanata iz 1916. godine i moje ge­neracije nije nekako dugačke ruke, koje su mu umorno visile uz predmet ovog članka. Prošlo je — i dobro je da je prošlo. tijelo. Možda mu je grčko i latinsko, odnosno rimsko pjesništvo bilo jed­no i glavno, osim vinograda, koji je sam obrađivao, u čemu je uživao. Doživotno „dovoljan“ Slavko Jenč

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom bilo oko tri četvrt dva, već su bila upaljena svjetla. Trčao 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. sam posljednji iz svoje ulice da ne zakasnim u školu Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 120-124. noseći u jednoj ruci školsku torbu, a u drugoj kutiju s mrmcima. Na samom uglu Arslanovaca i Trumbićeve Prije početka prvog sata nastave polovinom rujna ulice, stotinjak metara od kuće, gdje je stanovao prof. te ratne 1941. godine u Vb požeške Državne realne Marković, sudarih se, oči u oči, sa grupom đaka vanjske gimnazije bilo je živo i bučno, kao i svake jeseni kad Pučke škole, s kojima smo mi Arslanovčani imali česte se dobro društvo jednog razreda nađe ponovo na sukobe i dvoboje praćkama. Stao sam kao ukopan. Kad okupu. Okupljeni u nekoliko grupa glasno uz smi­jeh su krenuli prema meni, brzo sam stavio torbu s knjigama prepričavali smo stvarne i izmišljene podvige sa Korza, na stepenice Dajčeve trgovine,­ skinuo poklopac kutije i Orlja­ve, gradske livade, Grada i pola sela Požeške bacio mrmke na četvoricu protiv­nika, od kojih se ničem kotline. Netko je upravo, uz naš urnebes, pričao, kako ga dobru nisam nadao. Mrmci, a bilo ih je dvadesetak, je komšija ovog ljeta konačno ukebao na svojoj kruški, poletjeli su zrakom i nagnali u bijeg napadače. Od tada kad su se otvorila vrata razreda­ i na njima se pojavio on: sam nekako zavolio tu zarđalu četvrtastu kutijicu od profesor Drago Marković ili kako su ga svi prijatelji i čaja s koje se na sve strane smijuljio izgrebani Kinez. đaci zvali — prof Baja. S njom u ruci osjećao sam se jači i sigurniji otkako sam Visok, prosjed, malo pognut, ozbiljna lica, zastao je pa iskušao njenu moć. Uspomene i osvrti Uspomene bez riječi pošao prema katedri. Nastupila je takva tišina Tih godina i pučkoškolskih ferija, koje smo bosonogi i kakvu naš razred nikad do tada nije uspio proizvesti po­lugoli mi Arslanovčani uglavnom provodili na Orljavi jer, iako je predavao latinski samo u višim razredima, kod elek­trične brane, često smo, tražeći u vrbicima 221 dobro smo ga i mi nižeškolci poznavali kao najstrožeg skrovito mjesto za prženje ukradenih pečenjaka, naišli dežurnog nastavnika po hodnicima gim­nazije, kojem na visoku figuru ribiča uz dva štapa koji su mirovali nad smo već četiri godine skidali pred školom ili na putu zelenom ustajalom vodom Orljave. Bio je to on, prof. do Trumbićeve ulice, gdje je stanovao, naše đačke kape Baja Marković, o kom su gimnazijalci najviše pri­čali i sjajnih »šiltova« i sa zlatnim brojkama svog razreda. koga su se najviše bojali. No ja sam ga upoznao još mnogo, mnogo ranije — još kao Znali smo ga u suton, dok je sunce zalazilo iza obronaka pučkoškolac negdje 1933. kad me je tata s kutijom punom Babje gore, sresti na povratku s pecanja i prateći ga izdaleka mrmaka poslao k njemu, uglednom profesoru i poznatom po prašnom putu, kroz zelenu šumu visokih kukuruza, ribiču s Orljave. I od tada sam često nosio te zlatnožute čudili smo se kako mu nije vruće u crnim boksanim razljućene mrmke u jednoj limenoj kutiji i predavao ih cipelama, odijelu i sa še­širom visoko podignutim na čelu, redovito njegovoj supruzi u zamjenu za dobar kolač ili za tako da mu je upravo visio na vratu. No, već tada respekt dvodinarku. Unatoč tome nisam volio taj posao jer sam se je sa gimnazijalaca prešao i na nas i sve bi ostalo samo na prilično bojao mrmaka i gledao iz pris­tojne daljine, kako čuđenju. Nitko se nije usudio ići dalje. Ja sam se obično ih moj tata hvata na đubrištu i rukom stavlja u kutiju. Ipak pravio važan, pogotovo onda kad je profesorova torba jednog dana sam ih gotovo zavolio. otežala od ulovljenih štuka i šarana, jer na koncu konaca Bila je rana jesen. Arslanovci puni blata i magle. U ono svi su oni uhvaćeni mrmcima iz moje kutije. ne­koliko stisnutih starih lokala i trgovina, iako je tek I tako su brzo prošle godine moje pučke škole i došao pri­jemni ispit za upis u gimnaziju. Bio je kraj kolovoza je bilo jasno: te školske godine imamo za razrednika 1937. godine. Dani sunčani i topli, ljeto kao da tek najstrožeg profesora požeške gimnazije. počinje, šegrti požeških trgovaca i zanatlija nekoliko puta Poslije nekoliko riječi uvoda nastavio je sa deklinacijama: su preko dana polijevali užarene pločnike i cestu ispred »rana, ranae femininum«. Brzo smo ga, za svega lokala ne bi li se tako osvježili i obranili od prašine. U nekoliko sati latinskog,­ upoznali onakvog, kakvog su ga staroj zgradi gimnazije bila je ugodna hladovina. Čekali znale generacije požeških đaka, i kakvog ga se i danas, ali smo mi, dojučerašnji pučkoškolci, na kraju hodnika u sa poštovanjem, sjeća više stotina požeških maturanata pri­zemlju da izađemo pred ispitnu komisiju. Pekle su među kojima se do danas sačuvala njegova popularnost. me noge nabrekle­ i odviknute od cipela i stezale »mašne« Toga dana pisali smo prvu latinsku zadaću. Duboko na mom svetačnom marinerskom odijelu. Prozvan ušao nag­nuti nad zadaćnicama prevodili smo neke rečenice. sam u razred. Jedan profesor je stajao kod prozora, Prof. Baja, po svom starom običaju, šetao je između dvojica sjedila za katedrom. Jedan od njih bio je on, redova klupa. Zastao je nekoliko trenutaka kraj jedne prof. Baja. Zbunio sam se (nitko nam nije rekao kako da klupe. Odjednom naglo se okrene­ viknuvši: »Ruke u pozdravimo) i jedva sam izmucao: —ke« (ostatak jedva vis!« Svi smo poplašeno podigli glave. Dvojica­ na smrt promucanog »Ljubim ruke«). Pomislio sam: »Pa zašto je blijedih petoškolaca s rukama uvis stajala su pred prof. tu On, valjda­ me neće latinski pitati?« Premro sam već Bajom koji je pobjedonosno izvlačio otvorene knjige iz od straha i osjećaja neznanja, ja, pučkoškolski odlikaš. nji­hovih klupa. »Gledam ja, gledam. Naprijed gledam, No, sve je dobro i brzo završilo i postao sam te jeseni odostrag vi­dim u staklu mojih naočala, gospoda gim­nazijalac dobivši svoje prve dugačke hlače i toliko prepisuju«. Bilo je nemogu­će od njega nešto sakriti. Pod željenu crnu đačku kapu sa zlatnim rimskim brojem latinskim nitko nije ni pomišljao da čita stripove ispod jedan. I kako sam postao gimnazijalac, prestao sam klupe jer je on naprosto sve otkrivao, čak je i nepažnju Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija nositi mrmke i viđati profesora Baju na našem dijelu čitao s lica učenika. Točno i brzo je opazio u kojim Orljave. Ne znam da li je prestao ribariti ili se preselio na glavama nema latinskog. Šetao bi pri ispitivanju po 222 gornji tok Orljave, a možda je i prešao na one umjetne­ razredu laganim­ korakom podbočenih ruku na leđima i mamce, jer sa mrmcima nikom nije bilo lako: ni meni, sastavljao: »Ić, -tić, -atić!« Svi smo napregnuto sa srcem ni mom tati, a ni njemu. u petama očekivali koga će prozvati. Kod -ić skoro svi, Sva su mi ta sjećanja navirala filmskom brzinom dok nas kod -tić polovina, a kod -atić njih nekolicina.­ Kako je je tog tihog rujanskog jutra prvi puta prozivao u jednoj tko izašao iz mača, tako bi s olakšanjem uzdahnuo.­ I učionici na prvom katu. Čitao je imena i prezimena tada bi se, već prošavši »žrtvu«, naglo okrenuo i viknuo: monotono, jedva pogledavši onoga koga je prozvao. Pri »Lujo Parapatić.« prozivu mog imena i prezimena­ nikakve promjene. Kao Najslađi zvuk te godine bio nam je zvuk zvona na kraju da prvi puta u životu čuje za mene. Družba je družba, a sa­ta latinskog. Poslije svakog sata prof. Baje bili smo služba je služba. Takav je bio On, za sve jednak i odmah iscrpljeni od napetosti, zaokupljeni svih 45 minuta mi je bilo jasno da s mrmcima, što se tiče latinskog, aktivnim i pasivnim konjunktivima, konjugacijom uopće ne mogu računati. nepravilnih glagola i sintaksom. Vukli smo se iz razreda Završio je, zaklopio veliki tvrdoukoričeni dnevnik i umorni i tihi kao s nogometnog igrališta poslije iz­ prozivnik i rekao suho: »Ja sam vaš razrednik i predavat gubljene utakmice. Tek mnogo kasnije shvatili smo ću vam latin­ski«. I ovako duboka tišina u razredu kao kako je to bila izvanredna nastava i učenje latinskog da je tog momenta postala još dublja i hladnija. Na jezika. No, tada kad smo morali znati svakog momenta ozbiljnim licima svih petoškolaca zalebdjelo je bezbroj šta se krije u pojedinim uglo­vima razreda (jer prof. Baja uskličnika i upitnika: »Razrednik«!? Ipak svima nam je svojim »zečićima«, kako je zvao svoje konjunktive, gerundive i ablative odredio uglove), činilo nam se to Inače škrt u ocjenjivanju prema meni i još nekima, mučenjem. I samo tako se moglo protumačiti da mu je još je i pooštrio kriterij. Godina se završila sa vrlo jedan naš izmučeni petoškolac na pitanje: »šta to čuči u skromnim razrednim­ prosjekom iz latinskog. Naša prva desnom uglu?«, odgovorio: »Pljuca!« Bio je to šok za sve i posljednja godina sa prof. Bajom Markovićem jer je nas. Strop kao da se srušio na razred. Otada se pokornost on krajem toga ljeta (1943) obolio i umro. Sahranjen je i poslušnost u razredu­ poljuljala i rastao je pomalo otpor za vrijeme školskog raspusta, ispraćen malim brojem metodama prof. Baje. I sam sam se htio iskazati, no đaka, koji su provodili ferije kod kuće i slučajno saznali­ skupo sam to platio. Pisala se tre­ća i četvrta zadaća. Vani za njegovu smrt. pritiskao debeli snijeg te zloglasne ratne­ zime. U razredu Iduće godine u šestom razredu imali smo neredovito toplo i tiho. Čuje se samo šuštanje pera i la­gana škripa nasta­vu iz latinskog. Nekoliko predavača je pokušalo koraka prof. Baje po namazanom podu razreda. Ponio­ (kojima to nije bio nastavni predmet), no prof. Baju sam potajno očev džepni sat i spustio ga u poniklovanu nitko nije mogao zamijeniti. Naslijedili smo uglavnom praz­nu tintarnicu koja je bila ugrađena u prorez klupe od njegove ocjene iz petog razreda. Zna se, ja moj dovoljan. lakirane bukovine. Napadno sam se naginjao i zavirivao Na našim svjedodžbama sedmog razreda pisalo­ je: u otvorenu tintarnicu­ prateći jednim okom prof. Baju. »Prednja svjedožba vrijedi bez ocjene iz latinskog On je kružio sve bliže primijetivši moje zavirivanje i jezika«. Sve češće smo se sjećali prof. Baje i sve više žalili konačno stao jednu klupu ispred mene. Stajao je minut, za njim i latinskim.­ Nemalo sam se iznenadio kad sam dva i onda sam i ja doživio svoj: »Ruke uvis!« Drsko u polumračnom hodniku gimnazije jednog srpanjskog sam se smješkao dok je prof. Baja umjesto očekiva­ne jutra 1946. godine veseo čitao netom primljenu diplomu ceduljice s prijevodima izvlačio džepni sat mog oca. ispita zrelosti. Među mnogo vrlo dobrih i odlič­nih Nekoliko đaka se nakašljalo, netko se čak i prigušeno razvuklo se nadugačko: latinski — dovoljan. Prenijeli Uspomene i osvrti Uspomene nasmijao. Prof. Baju još nismo vidjeli tako ljuta. Osjećao su nam stare ocjene, one prof. Baje. I tako ostadoh se prevarenim. Najurio me je iz klupe i nastavio sam doživotno dovoljan latinac.­ I zato ne odoh ni u doktore pisati zadaću na njegovu mjestu za katedrom. Tako sam ni u apotekare. 223 zauvijek upropastio dobre i normalne odnose s njim i često selio za katedru i jedva izvukao dovoljan na kraju godine.

Požeška gimnazija i spomenik fra Luki Ibrišimoviću, 1932. g. Inv. br. KH-1079 Naš meteorolog Andrija

Ivan Koydl

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom tužnog lica. Samo bi od vremena do vremena taj vitez 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. vadio iz desnog džepa veliki zlatni sat, propuštao­ ga da Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 125-128. se malo pronjiše na debelom zlatnom lancu, proračunao proteklo vrijeme, duboko uzdahnuo i ponovo spremio Već smo dobrano zagazili u prvi svjetski rat kada me lukovicu u džep. je tetka Mica prihvatila za ruku i povela do Požeške — Je li to direktor?, upitam ja tetku. klasične gimnazije da me upiše u njen prvi razred. — Šuti, da te ne čuje! Oboje smo toga dana bili vrlo uzrujani i zabrinuti: tetka — ? — se plašila strašnih formalnosti oko upisa, a ja starih — To je gospodin Andrija Posavac, podvornik gimnazije. profesora: Đuke­ Blažekovića, Viraga, Ašnera, Galića, Sada ću ja njega upitati što to sve treba za upis. On te tih brkatih i bradatih lju­di koji bi mogli moju glavu jače stvari bo­lje razumije nego direktor! skalpirati nego do sada moj uči­telj i vjeroučitelj zajedno. Tetka se polagano približi gospodinu Andriji, duboko — Jesam li samo ponijela sobom sve ono što mi je u se nakloni, pozdravi ga i zapita: Moliću lijepo, je li knjiža­ri preporučila Milča Glivetićeva? mrmljala je tetka gospodin direk­tor kod kuće? Mica i samu sebe preslušavala. — Nema ga! Ne znam ni sam gdje mi se tako dugo zadr­ Treba krsni list, pa zadnja školska svjedodžba, pa žao? Već je odavna trebao biti ovdje, a dobro znade da »štempl« od 50 filira, pa »štempl« od krune, pa u ja imam važnijih poslova, nego da se ovdje s njegovim Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija gotovom, ne znam jel kruna­ ili dvije, pa onda, da ne strankama za­bavljam! dođemo prije jedanaest sati, da ne dođemo kasnije od — O-o-o, samo da dođe, htjela bih maloga upisati! 224 dvanaest ... o bože mi prosti ... kakve su to sve kerefeke Da probije nekako ledenu šutnju, koja je poslije toga i ceremonije izmislili, sve mi se vrti u glavi, tu bi i stari nasta­la, i ponovo uspostavi kontakt, teta upita gospodina fiškal mogao nešto zaboraviti! Andriju što on misli o upisu đaka, da li će ih se ove Ovako zabrinuti ušli smo u gimnaziju, a tu nas je već godine više upisati, ne­go lani. kod vrata omamio klasični miris gimnazije, prava — Pa, prema mojim evidencijama, mislim da će ih ove mješavina tinte, staroga­ papira, petroleja i đačkog znoja. go­dine biti više od četiri stotine, reče gospodin Andrija Na ulazu, pred vratima direktorove kancelarije, stajao i zasuče svoj bijeli brk. je povisok stariji gospodin obučen­ u sivo odijelo od — O ... jezusmarija ... začudi se tetka. Kad izađu na od­ listera, s debelim, zlatnim lancem na trbuhu­ i crnim mor, biće ih više nego »paura« na terezijskom vašaru! polucilindrom na glavi. Nije nas ni primijetio kada smo Ah oće l’ svi stati u školu? ušli u zgradu, jer je njegov zamišljeni pogled odlutao — Pa, ove godine ćemo prvi puta otvoriti dva prva neka­mo daleko preko naših glava, preko ulice, u samo paralel­na razreda! nebo i zaus­tavio se u malom bijelom kumulusu. Sad, budući da moja tetka nije znala što su to paralelni Sjeli smo na klupu i čekali da nas primijeti, ali je on i razredi, ona upita gospodina Andriju, koliko će onda da­lje stajao nepomičan i zamišljen kao afrički marabu u biti profe­sora na tako velikoj gimnaziji. močvari. Na nosu je imao zlatne naočari, a ispod nosa —Pa eto ja, direktor i trinaest profesora! par sivih, sabljastih,­ obješenih brkova što je njegovu Nemojte se sada i vi čuditi što je gospodin Andrija stav­ blijedom, staračkom licu davalo­ karakter nekog viteza ljao sebe ispred direktora gimnazije, jer je on uistinu imao mno­go važnih i delikatnih misija, koje ni jedan vre­menu je g. Andrija sakupljao bez aparature i direktno direktor nikada ne bi tako savjesno obavio kao on. unosio u svoj lični notes. (Smatram da je gospodin Andrija sasvim slučajno sebe Podaci ove službe su objavljivani jedanput godišnje is­takao na prvo mjesto, ali mu to generacije požeških u školskim­ izvještajima, pa su građani uz ocjene svoje đaka nikada nisu zaboravljale). djece uvijek mogli saznati kakvo je vrijeme bilo prošle * * * godine. Na sredini gimnazijske zgrade, iznad njenog krova, Na kraju treba navesti da je zvjezdarnica dugo godina staja­la je od 1877 — 1939. godine zvjezdarnica, neka slu­žila kao neka ratna kula, jer je u njoj bio montiran top vrsta staklenog kioska, iz koje je naš glasoviti fizičar koji se oglašavao svakoga dana tačno u podne. To je bio profesor Oton Kučera u bistrim­ zvjezdanim noćima uistinu jedini »aparat« kojim je zvjezdarnica raspolagala. promatrao nebeska tjelesa. Istina, ta zvjezdarnica­ nije Taj top je bio u prošlim vremenima glavna atrakcija grada nikada imala svoga teleskopa, ali zahvaljujući svojoj Požege. Svakoga dana, još davno prije podneva, kupile visini, bila je dvadeset metara bliža zvijezdama, pa su bi se grupice penzionera pred gimnazijom čekajući da se otuda đaci mo­gli prostim okom promatrati Velikog i kazaljke na zlatnoj lukovici gospodina Andrije poklope Malog medvjeda, zvijezdu Danicu,­ Mjesec i Kumovsku na cifri dvanaest i da zatim grune strašna eksplozija, a slamu, a to im je i bilo dosta, čak i za upis u prvi razred oni istog trena poravnavaju svo­je satove. niže nautičke akademije. Osim zvjezdarnice postojala­ je Istina, penzioneri bi lako mogli dočekati topovsku i meteorološka stanica. salvu i kod svojih kuća, ali se ipak nešto vremena izgubi Tih godina i sve do kraja 1923. godine bio je meteorolog dok zvuk topa stigne do Arslanovaca i Orljavske ulice, naš podvornik gospodin Andrija Posavac i tu svoju a penzioneri su vazda htjeli biti precizni, jer za njih službu obavljao sa mnogo znanja, ljubavi i zalaganja, vrijeme znači novac. Time is money! Uspomene i osvrti Uspomene pa me toliko oduševio da sam odlučio osnovati svoju Svakoga dana četvrt sata prije podneva uspeo bi se g. ličnu meteorološku stanicu, što do toga ipak nije došlo, Andri­ja uskim, kamenitim stepenicama do zvjezdarnice, jedini je razlog bio: skupa meteorološka apa­ratura. Zato otvorio bi stakleni prozor, nabio top barutom i starim 225 sam svakoga dana budno pratio rad gimnazijske me­ školskim zadaćnicama,­ te odbrojavao vrijeme kao glavni teorološke stanice II reda. inženjer u Cape Kennedyju! Kada bi se cifre na satu Dva puta bi dnevno stao gospodin Andrija na ugao poklopile, top bi zagrmio, a odmah iza njega bi se oglasilo gimnazi­je, polizao svoj kažiprst i podigao ga u visinu veliko zvono na crkvi Sv. Terezije. Jata pre­strašenih kao Grgur Ninski, te čekao da vidi s koje strane će se golubova i vrabaca prhnula bi u visinu, penzioneri bi prst prije osušiti. Nakon to­ga bi u visinu podigao svoj po­ravnali satove, stare babe bi se prekrižile, a još dugo džepni rupčić da odredi jakost vjet­ra. Tako sakupljene vremena iza toga bi letjeli po zraku komadići nagorjelih podatke bi unio u svoj lični notes. zadaća kao neki veliki leptiri kupusari. Na Andrijin znak Budući da se službeni termometar razbio još u doba pro­ su građani grada Pože­ge sjedali za ručak. fesora Otona Kučere, to je g. Andrija temperature očitavao * * * sa svoga ličnog termometra na prozoru spavaće sobe. S Andrijom Posavcem je otišla u penziju i meteorološka Treći meteorološki aparat se sastojao od jedne prazne li­ služba, i stari top, i tačno vrijeme, i stari običaji. Srušena mene kantice koja je visjela na vanjskom prozoru trećeg je zvjezdarnica,­ umro je Andrija, umrli su penzioneri, razreda, pa bi u kišnim periodima g. Andrija zalazio u taj došli su novi lju­di, treba staro zaboraviti. razred, da drvenim »colštokom« izmjeri visinu kišnice, Ipak, ipak, neka se barem netko sjeti tog starog, dobrog i te i taj podatak unese u svoj lični notes. vrijednog službenika. Na tačan znak Andrijinog zvonca Ostale podatke o sunčanom, polusunčanom i oblačnom smo i mi počimali školsku nastavu, ali je i na sekundu tačno završavali. Koliko li je puta cilik Andrijina zvona generacije požeških đaka, pa neka ovih nekoliko donio spas prestrašenom đačkom srcu? Voljeli smo riječi posluži umjesto kite cvijeća na grobu školskog ga. Nikom se nije zamjerio, pa ni đa­ku, iako je bio podvornika. strog, tačan i pedantan. Pored Andrije su prodefilirale

Sjećanja na djetinjstvo i školovanje u Požegi*

Dr Tomislav Jakić

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom Mravak), Slavkom (Ing. Slavko Cimerman, sada u 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. Zagre­bu), Matkom (pok. Matija Tomašević), Tiborom Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 129-131. (Ing. Löwy, sada u Americi), Kasum-pašom (Dr *Zadržan je potpun izvorni tekst, ali je naslov prilagođen stilu Marijan Kasumović, sveuč. profesor­ u Zagrebu), Itom i funkcionalnosti naslova u ovoj Spomenici. (Iva Radmilović, sada u Zagrebu) i drugi­ma. Nekoliko kuća niže od naše, prema Orljavi, stanovala je zvonarica Dana 17. studenog 1969. godine navršilo se punih »teta« Pavičić, majka pok. prof. Vinka Pavičića (tada je četrdeset godina, kako sam s mojim roditeljima napustio on još bio gimnazijalac) i pok. Josipa — Pepe Pavičića, svoj rodni grad Požegu. Moj pok. otac Tomo (1879 — kasnijeg poznatog našeg književnika i omladinskog 1966.) bio je dugi niz godina — od 1908. do 1929. — pisca. K njoj sam često išao po salatu. Za jedan dinar profesor na Požeškoj gimnaziji i te jese­ni premješten (stari!) dobio sam i pet velikih gla­vica zelene salate. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija je na III realnu gimnaziju u Zagreb. Stanovali smo u U jesen 1920. godine pošao sam u pučku školu. Prva Požegi zajedno s pok. majkom Katicom (1881—1969.) u učite­ljica mi je bila Marica Metzger, koju smo svi jako 226 tada jedinoj­ jednokatnoj (Skočilićevoj) kući na početku voljeli, jer je svojim načinom ophođenja i pristupom Primorskog sokaka. znala osvojiti i predobiti naša dječja srca. Kasnije je Četrdeset godina je dugi vremenski razmak — gotovo došao strogi, ali pravedni, ravnatelj Antun Lovrić, od je­dan ljudski vijek — no ipak su mi mnoge uspomene koga smo svi mnogo naučili. na te prve dane djetinjstva i školovanja ostale u živom U gimnaziju sam počeo ići dok je još bila klasična, ali se i neizbrisivom sje­ćanju. Pokušat ću barem neke od njih već poslije prvog polugodišta pretvorila u realnu, pa sam prenijeti na papir. ja tako postao i ostao realac. Veliku senzaciju i u gradu Iako sam tada bio mali dječarac, dobro se sjećam prev­ i gimnaziji izazvao­ je dolazak prve profesorice na školu. rata, zelenog kadra i pucnjave po požeškim ulicama To je bila prof. Catinelli, ili punim imenom Irena pl. godine 1918., kao i dočeka srpske vojske pod slavolukom Catinelli Obradić de Bevillaqua, koja je početkom školske kod »Kamenitih vrata«. Čak sam bio i na svečanoj večeri godine 1925/26. premještena iz Zagreba i tako je postala u čast srpske vojske, gdje je moj pok. otac, kao tajnik prva žena — profesor u dvjestogodišnjoj histo­riji Požeške Narodnog vijeća, održao pozdravni govor. gimnazije. Predavala je matematiku i francuski jezik.­ Bila Živo se sjećam naših dječačkih igara — »lopova i je vrlo stroga i u razredu je održavala željeznu disciplinu.­ žandara«, »skrivača«, »lovice«, »škole« — a zimi Ona je već slijedeće školske godine otišla natrag u Zagreb, sanjkanja i grudanja sa susjedima te starijim i mlađim a mjesto nje došla je druga profesorica Smilja Banović. vršnjacima: Plovanićima, Željkom (Željko Stanić), Školske godine 1926/27. s velikim svečanostima, u kojima Franjom (Franjo Višinger), Vlatkom (pok. Vlatko smo sudjelo­vali i mi đaci, proslavljena je dvjestogodišnjica postojanja Požeške­ gimnazije u vlastitoj zgradi. Tom tajnik Medicinskog fakulteta­ u Zagrebu) konstruirali su prilikom izdan je i svečani­ godišnji Izvještaj i otkrivena prema vlastitim nacrtima radio prijemnik na slušalice. u predvorju gimnazije spomen-ploča (koja je valjda Dobro se sjećam nervoze i uzbuđenja dok se postavljala negdje i sačuvana). Svi profesori koji su tada djelovali antena na gimnazijsku zgradu, kao i veselja, kad smo na gimnaziji (F. Bauer, G. Ašner, S. Banović, I. Burić, preko slušalica čuli prve zvukove glazbe. Kasnije je T. Jakić, V. Konstantinović, D. Marković, D. Martinić, nabav­ljen i megafon. V. Orlić, Dr M. Pintar, F. Plivelić, B. Polić, M. Seljan, Lj. Posebno veselje za nas mališane bile su vježbe Dobrovolj­ Šestić i G. Valečić) već su mrtvi. Jedino je živa još prof. nog vatrogasnog društva, koje su se gotovo redovito Smilja Banović. Veliki događaj za nas đake bile su školske održavale na drvenom vatrogasnom spremištu pokraj ekskurzije. Obično se išlo na Zagrebački velesajam ili na gimnazije. A kako smo tek uživali prilikom raznih sajam u Osijek. Bliži izleti su bili na Jankovac, u Veliku ili svečanosti i procesija kada su nastupali i vatrogasci Jagodnjak. Đacima je u ono vrijeme bilo stro­go zabranjeno predvođeni popularnim svojim vojvodom Vladimirom pušenje na javnim mjestima i nošenje štapova. Stoga­ je — Grgom Goršetićem, u lijepim uniformama i sjaj­nim bilo uobičajeno, da se svaki osmoškolac poslije položene kacigama! mature, u znak »zrelosti«, prošeće po korzu sa cigaretom To su samo neke letimične uspomene i sjećanja na u ustima i štapom u ruci. sretno djetinjstvo, koje sam proveo u svom rodnom Gimnazija je dobila jedan od prvih radio prijemnika u gradu Požegi. Te uspomene ne blijede, naprotiv, što Požegi. Godine 1925. na poticaj i uz suradnju mog pok. vrijeme dalje odmiče, one bivaju sve plastičnije i jasnije, oca tadanji maturanti J. Hribar (Dr Ing. Josip Hribar, te bude u čovjeku nostalgiju za onim lijepim, bezbrižnim sveuč. profesor u Zagrebu) i V. Mataić (Vladimir Mataić, i vedrim danima djetinjstva. Uspomene i osvrti Uspomene

227

Razglednica iz 1917. godine Inv. br. 2744 GMP Sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana

Dr Ivo Kovačević — Ivan Strižić

Preuzeto iz: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom možemo još i danas pročitati slijedeći natpis: »1784. dan 270-godišnjeg jubileja: 1699-1969. 1970. Ur. Petković, A. 8. iulius Iuraj Szelan!« Više Seljana u Preloščici nema, Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 109-112. jer su se raselili ili pomrli, ali je ostala legenda o vrlo uglednoj porodici, govori se da su bili slobodnjaci u Nekadašnji učenici Realne gimnazije u Slav. Požegi doba feudalizma. Dragutin Seljan putovao je s istra­ sastali su se prvog maja 1966. godine u Preluci kod živačem Lermanom po Africi itd. Braća od djeda Mirka Opatije da proslave trideset i prvu godišnjicu mature. Seljana, Ivan i Dragutin su pokopani na Mirogoju u U proslavi učestvuju: Asančaić Stjepan, Borša rođena Zagrebu kao ilirci. Pravnik Ivan Seljan je bio star svega Krepfl Mimica, Kovačević Ivo, Kožić Mato, Marković 23 godine kada je poginuo kao učesnik »Srpanjskih Mladen, Strižić Ivo, Varadin rođena Adamić Jelka, žrtava« 29. srpnja 1845. godine. Varadin Pero i Varelija Joza. Uspomene na gimnaziju Prema tome je Mirko Seljan već u prvim godinama u Slav. Požegi, kao odgojnu ustanovu ne samo općeg djetinj­stva bio odgajan u naprednim idejama svojih srednjoškolskog obrazovanja,­ nego također kovačnicu herojskih predaka. Mirkov otac Aleksandar bio je drugarstva i progresivnih shvaćanja, postale su ponovno općinski bilježnik u Popovači i sahranjen­ je 21. lipnja sasvim bliske. Tom prilikom je zajednički odlučeno­ da 1897. godine u Slav. Požegi. Mirko Seljan završava se napišu i objave sjećanja na profesora MIRKA SELJA­ osnovnu školu i gimnaziju u Slav. Požegi, gdje se za njega NA, razrednika maturanata 1935. godine, koji je osobno brine baka. Kao gimnazijalac pripada klubu napredne Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija sudjelo­vao na prošloj proslavi godišnjice mature 1960. omladine obavljajući dužnosti tajnika i povjerenika godine u Slav. Požegi. mjesečnika »Hrvatski đak«. Godine 1906. sudjeluje na 228 Nakon duge i teške bolesti Mirko Seljan je umro u V svesokolskom sletu u Pragu. Zagrebu 11. ožujka 1966. godine. Od svog rođenja 19. Godine 1910. upisuje se na Filozofski fakultet u Zagrebu kolovoza 1889. godine u Vrbovcu kraj Križevaca sve do gdje studira povijest i zemljopis. Na Sveučilištu pripada posljednjih časova tokom 76 i pol godina Mirko Seljan napred­nom studentskom »ABC-klubu«, sudjeluje u je postao oličenje progresivnih težnja naj­dinamičnijeg pjevačkom društvu »Mladost«, »Hrvatskom sokolu« stoljeća povijesti Hrvatske. i član je čitaonice koja okuplja pristaše progresivne Umro je svega tri tjedna prije proslave 130. godišnjice omladine oko dnevnika »Pokret«. Godine 1911. odlazi hr­vatskog narodnog preporoda u vremenu od 29. do na osluženje vojnog roka, gdje stupa u uži kontakt sa 31. ožujka 1966. godine u Zagrebu, kada je slavljen na­prednim češkim obveznicima. Usprkos uspješno historijski datum proglašenja jednog hrvatskog časopisa završenom vojnom­ roku u prosincu 1912. god. ilirskim. Tadašnja zamisao ilirizma, kao političkog plana dobiva rješenje da mu se uskraćuje­ »oficirska čast ujedinjenja svih južnoslavenskih naroda po­staje odlučna zbog sveukupne individualnosti«. Kasniji boravak­ na pokretačka snaga naprednih sinova naših krajeva. Ilirci Sveučilištu u Zagrebu od 1912. do 1914. godine predstav­ su bili prvi na udaru usprkos svim preprekama koje su lja odraz na političke događaje, koji su prethodili prvom im stajale na putu. svjet­skom ratu (ban Cuvaj, atentati, balkanski ratovi, Neki od Seljanovih predaka bili su istaknuti ilirci. Oni su mobilizacija i dr.). U rat odlazi 28. lipnja 1914. godine. porijeklom iz posavskog sela Preloščice koje je udaljeno Još u početku rata 27. rujna 1914. godine poginuo mu 12 km od Siska. Na sljemenu kuće broj 188 u Preloščici je jedini stariji brat Vladimir. Nakon kraćeg boravka u Austriji i Čehoslovačkoj odlazi na aus­trijsko-talijanski Seljana. Tada bi u razredu vladala potpuna tišina jer su front, a zatim na ratište u Rumuniji i Rusiji u doba kada historijske činjenice međusobno­ povezane društvenim je već nastala oktobarska revolucija. Tokom rata upoz­ i ekonomskim nitima davale dojam neposrednosti naje Ukrajinu, Poljsku i ostale zemlje Evrope. Iz rata se životnih gibanja. Takvim metodama rada Mirko Seljan vraća 10. prosinca 1918. godine. je doslovce ugradio sebe u formiranju ličnosti 22 Prvo namještanje u svojstvu suplenta dobiva na generaci­je učenika Gimnazije u Slav. Požegi. Gimnaziji u Slav. Požegi 10. travnja 1919. godine. Kako Ovo kronološko registriranje događaja u kojima Mirko je uslijed rata zaostao­ u studiranju, to ovdje priprema Se­ljan vrši ulogu prosvjetnog radnika nije ni izdaleka u ispite kao apsolvent filozofskog fakulteta. Studij stanju da dade iscrpnu ocjenu njegova životnog djela. završava 28. travnja 1922. godine. Tada je postavljen za Kao učenik i dugogodišnji­ profesor na Gimnaziji u Slav. profesora. Od tada pa sve do 30. prosinca 1940. godine­ Požegi predstavlja ličnost koja­ je formirana i koja je službuje na Gimnaziji u Slav. Požegi. Nakon toga do aktivno učestvovala u društvenoj reprodukciji­ generacija lipnja 1945. godine radi s manjim ili većim prekidima naše neposredne prošlosti i sadašnjosti. Mirko Seljan je uslijed bombar­diranja i ratnih događaja na Gimnaziji u znao reći: »Da nije bilo hrvatskog narodnog preporoda, Slav. Brodu. Tada je postavljen za direktora Gimnazije ne bi bilo ni težnje za ujedinjavanjem južnoslavenskih u Slav. Požegi da u listopadu iste godine bude ponovno naroda niti današnje SFR Jugoslavije«. Tokom svog premješten natrag u Slav. Brod u svoj­stvu direktora. života on je dao nepo­sredan prilog u postizavanju Direktor Tehničke škole u Zagrebu postaje 1. ruj­na historijskih ciljeva ovih svih triju etapa. Detaljnije 1948. godine. Na toj dužnosti ostaje do 1. prosinca 1959. dokumentiranje historijskih djela Mirka Seljana zajedno godine kad je penzioniran. sa svim njegovim pretečama, istovremenicima i kasni­ Sve od nastupa službe na Gimnaziji u Slav. Požegi jim generacijama učenika i profesora tokom priprema Uspomene i osvrti Uspomene do kraja svoga života Mirko Seljan je dosljedno za pros­lavu 270 godina opstanka i rada Gimnazije u Slav. objedinjavao dužnosti profesora­ i aktivnog društvenog Požegi omogućuje definiranje historijskog položaja ove radnika. »Prosvjetni rad treba uskladiti­ sa životom ustanove u našim društvenim­ gibanjima, naučnim i 229 naših ljudi, s našim prilikama, potrebama i na­mjerama kulturnim dostignućima. da odgajamo i stvaramo ljude koji će shvatiti i uživjeti Ova sjećanja na razrednika profesora Mirka Seljana se u socijalističke težnje i našu budućnost« (M. Seljan: osvjet­ljuju njegovo životno djelo kao neodvojivi dio Dužnosti socijalističkog prosvjetnog radnika, Vjesnik, našeg vremena. Bliski kontakt s generacijama učenika 26. siječnja 1955. godine).­ Za vrijeme studija, odsluženja Gimnazija u Slav. Požegi i Slav. Brodu, odnosno Tehničke vojnog roka i oko četiri i pol godina rata historičar škole u Zagrebu sve do kraja njegova života povećava i geograf Mirko Seljan postaje odličan poznavalac­ bolnost gubitka dosljednog i odlučnog graditelja naše evropskih prilika. On u njima traži položaj, stvaralačke društvene stvarnosti. U svom životu Mirko Seljan je potencijale i budućnost Slavena sa posebnim interesom skladno ukomponirao u svoju ličnost osobine iskrenog za uje­dinjene južnoslavenske narode. druga, odličnog pedagoga i pouzdanog člana Saveza Prema tome je potpuno razumljiva svestrana i uspješna komunista. Zato je njegov gubitak trostruko težak. aktivnost Mirka Seljana na Gimnaziji u Slav. Požegi. Sve U sjećanju učenika ostaje njegovo životno djelo kao do 1925. godine (…) član je Samostalne demokratske trajno upaljena buktinja koja osvjetljuje vidike naše stranke. Sudjeluje u kulturno-prosvjetnom radu stvarnosti na granici između događaja koji se svako­ na selu. U lipnju 1926. godine organizira izložbu­ dnevno odvajaju u prošlosti i sticanja novih kulturnih i povodom 200-godišnjice Gimnazije u Slav. Požegi. tehničkih tekovina socijalističkog društva. Genera­cije učenika se živo sjećaju predavanja Mirka Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

230

Nova zgrada u koju je Gimanzija uselila u rujnu 2009. godine, u Ulici dr. Franje Tuđmana. Zgradu je projektirala arhitektica Ana Nada Krpelnik. Foto: Marija Mrkojević Sadašnjost

Sadašnjost 231

Prirodno i društveno okružje Učenici Gimnazija kao ustanova Knjižnica Muzej Zvjezdarnica Državna matura Aktualni zakonski okvir i reformski procesi Sadašnjost Priredili Ivo Žanetić, Manuela Zima-Čevapović i Dragan Siluković

imnazija je od početka rujna 2009. godine uz rijeku Orljavu. Na sjevernom rubu Požeške kotline smještena u novoj školskoj zgradi u središtu je Park prirode Papuk s Geoparkom, a zaštićena prirodna Požege, u Ulici dr. Franje Tuđmana broj 4/A. područja su: Sovsko jezero, Park u Trenkovu, Park Gravitiraju joj učenici iz gradova i općina u Kutjevu, Park u Lipiku i područja ekološke mreže Požeško-slavonske županije, izuzev Pakračko-lipičkog Europske unije Natura 2000. Grad Požega ima oko područja, rijetko i oni iz rubnih područja susjednih 28000 stanovnika, središte je Požeško-slavonske županija. Požega je smještena u sjeveroistočnom županije, sjedište Požeške biskupije i Veleučilišta. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija dijelu Hrvatske, na krajnjoj južnoj točki Požeške kotline,

232 Prirodno i društveno okružje

ožeško-slavonska županija obuhvaća istočni godine), Požeško-slavonska županija ubraja se u red dio Hrvatske i smještena je u srcu Slavonije. manjih županija u Republici Hrvatskoj. Svojim reljefom Prostire se od rijeke Ilove na zapadu do Krndije razbija uobičajenu predodžbu o ravnoj Slavoniji, budući i Dilja na istoku. Povijesno je jedna od starijih da se ovdje na relativno malom prostoru, uz ravnice s županija na području Republike Hrvatske. Usporedbom plodnim njivama, nalaze i planine i gore čija podnožja podataka o površini i broju stanovnika zaključujemo krase nadaleko poznati vinogradi, dok su viši dijelovi da je to županija s malom gustoćom naseljenosti, uglavnom pod šumom. Požeško-slavonska županija a u novije vrijeme sve više postaje depopulacijsko sastoji se od dvije prostorno odvojene cjeline: Požeške područje. Administrativno je podijeljena na pet gradova kotline te Pakračko-lipičkog kraja. Pod poljoprivrednim i pet općina te veliki broj naselja koja su u pojedinim površinama se nalazi 89 489 ha ili 49.29 % površine, dok slučajevima izolirana. Zbog svog geografskog položaja šume pokrivaju 45.26 % površine županije. i reljefa te udaljenosti od važnijih prometnih koridora, Požeško-slavonska županija je područje sa značajnim Županija se prvi put spominje 1210. godine kao gospodarskim problemima. S površinom od 1.815 Požeška županija, sa sjedištem u požeškoj utvrdi (danas četvornih kilometara i 78 034 stanovnika (2011. Stari grad u središtu Požege). Smatra se da su granice uglavnom odgovarale današnjima: Pakrac i Psunj na površinom od 43,75 km². zapadu, Velika i Papuk na sjeveru, Pleternica i Požeška Požega je povijesno administrativno, crkveno, kulturno gora na jugu te Dilj gora i Čaglin na istoku. Županija i gospodarsko središte regije, s jednom od najljepših je temeljna jedinica regionalne samouprave u Republici biskupijskih zgrada na glavnom Trgu Svetog Trojstva, Hrvatskoj. Sadašnja upravno-teritorijalna podjela kojega krasi Kužni pil u spomen na žrtve te opake uvedena je 1997. godine, kada je promijenjena podjela bolesti. Požega je bila biskupijski grad još od 13. stoljeća iz 1992. godine. Županija kao jedinica teritorijalne te je imala i svoj Zborni kaptol Sv. Petra. Prepošt na podjele u Hrvatskoj ima dugačku tradiciju. Spominje čelu Kaptola bio je Požeški i generalni vikar Pečujske se od 10. st., isprva u južnom dijelu zemlje, a potom biskupije za područje Slavonije između Save i Drave. i u sjevernom. U različitu broju te s promjenljivim teritorijalnim opsegom, načinom ustroja i ovlastima, Požeško-slavonska županija smještena je u održale su se do 20. st. Nakon razvojačenja Vojne krajine srednjoeuropskoj vremenskoj zoni. Ima izvrstan 1881. na području Kraljevine Hrvatske i Slavonije bilo središnji smještaj: usred sjeverne Zemljine polutke je osam županija: Modruško-riječka, Ličko-krbavska, u umjerenom toplinskom pojasu, što za posljedicu Zagrebačka, Varaždinska, Bjelovarsko-križevačka, ima umjerenu klimu i sve blagodati koje ona donosi. Požeška, Virovitička i Srijemska. Geografske koordinate krajnjih točaka Županije su: • Najsjevernija točka - φ 45° 35’N , λ 17°30’E - naselje Suvremena Požeško-slavonska županija stvorena Novo Zvečevo je od predratnih općina Pakrac i Požega iz razdoblja • Najjužnija točka - φ 45°12’N , λ17°45’E - naselje Socijalističke Republike Hrvatske. Županiji je pripadao Brodski Drenovac i teritorij općine Našice, ali je 1997. godine pripojen • Najzapadnija točka - φ 45° 31’N , λ 17°E - naselje Sadašnjost Osječko-baranjskoj županiji. Sukladno Nacionalnoj Marino selo klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku 2012., od 1. • Najistočnija točka - φ 45° 22’ N , λ 17° 06’ E - naselje siječnja 2013. godine Požeško-slavonska županija je ušla Stari Zdenkovac 233 u sastav statističke regije Kontinentalne Hrvatske. Položaj županije u Panonskoj Hrvatskoj također Prema podacima Državne geodetske uprave, središnjeg je središnji. Usred je povijesne pokrajine Slavonije. registra prostornih podataka iz 2011. godine, kao Nalazi se između Bjelovarsko-bilogorske županije na i prema recentnim podacima Državnog zavoda za sjeverozapadu, Sisačko-moslavačke na jugozapadu, statistiku, na području Požeško-slavonske županije Brodsko-posavske na jugu, Osječko-baranjske na nalazi se 277 naselja, od kojih je pet gradova: Požega, sjeveroistoku i Virovitičko-podravske županije na Pleternica, Kutjevo, Lipik i Pakrac te pet općinskih sjeveru. središta: Brestovac, Čaglin, Kaptol, Velika i Jakšić. U Sve do suvremenog doba te razvoja željezničkog i obuhvatu pet gradova nalazi se 154 naselja na površini automobilskog prometa, središnji položaj i prirodne od 1.072,27 km² (59,07 % površine Županije), dok se pogodnosti doprinosili su gospodarskoj snazi te preostala 123 naselja nalaze unutar 5 općina, zauzimajući političkoj i kulturnoj ulozi Županije. Povoljnost površinu od 742,96 km² (40,93 % površine Županije). smještaja i položaja dokazuju brojni arheološki nalazi Najviše naselja u sastavu je općine Brestovac - 48, a koji svjedoče o vrlo dugoj naseljenosti ovog prostora, najmanje u Općinama Jakšić i Kaptol – 10. Površinom od prapovijesti do danas. Značaj središnjeg položaja najveća jedinica lokalne samouprave je Grad Pakrac s najvidljiviji je u srednjem vijeku. Povijest županije površinom od 358,08 km², a najmanja Općina Jakšić s možemo pratiti od 1210. godine kada se prvi put spominje, a Požega kao sjedište županije Požega smatra „Slavonskom Atenom” zbog njene velike preporodne se jednim od najvažnijih gradova srednjevjekovne uloge. Tek u 20. st. smanjuje se značenje položaja Slavonije. U vrijeme 150-godišnje turske vladavine županije, najviše zbog reljefnih obilježja, pa se razvoj bila je centar sandžaka koji je obuhvaćao velik dio usporava što može biti i prednost za budućnost, jer su Slavonije. Nakon izgona Turaka, sredinom 18. st. dolazi tako očuvani prirodni resursi ovog kraja koji se mogu do obnove Požeške županije, a u 19. st. Požegu nazivaju iskoristiti u razvoju suvremenog, održivog gospodarstva.

Učenici

a prostoru čitave Republike Hrvatske, a Uviđajući problem, osnivač Gimnazije dopušta smanjenje osobito na području Istočne Hrvatske, u tijeku broja učenika u razrednim odjelima na najmanje 20, s je stalan rastući trend depopulacije što dovodi ciljem zadržavanja stalnog broja razrednih odjela, a time do smanjenja broja upisanih učenika u prve silom prilika potiče i podizanje pedagoškog standarda. razrede srednjih škola. To je alarmantno jasno uočljivo Osim smanjenja broja učenika na upisnom području, na i na primjeru Gimnazije u Požegi, koja u razmaku ukidanje razrednih odjela u programu jezične gimnazije od 8 školskih godina, počevši od 2012./13. godine, utječe i politika jačanja strukovnih zanimanja i njihovo bilježi stalno smanjenje broja učenika u gimnazijskim usklađivanje s potrebama gospodarstva i društvenih programima, sa 655 na 366, što je pad za 44%. subjekata od županijske do državne razine. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

234

Broj učenika u gimnazijskim programima Gimnazije u Požegi u razdoblju od 2012./13. (655 učenika) do 2019./20. školske godine (366 učenika). Broj učenika i razrednih odjela u Gimnaziji po programima u 2019./2020. školskoj godini

RAZRED UKUPNO Prvi (1.) Drugi (2.) Treći (3.) Četvrti (4.) NASTAVNI PLAN R. br. I PROGRAM učenika odjela učenika odjela učenika odjela učenika odjela učenika odjela

1. Opća gimnazija 40 2 35 2 41 2 43 2 159 8 Prirodoslovno-matematička 2. 40 2 41 2 44 2 41 2 166 8 gimnazija

3. Jezična gimnazija 20 1 21 1 41 2

4. Ukupno 1, 2 i 3 80 4 96 5 85 4 105 5 366 18 5. Srednja glazbena škola 14 1 19 1 14 1 16 1 63 4 6. Zajedno 4 i 5 94 5 115 6 99 5 121 6 429 22

Postupak upisa u prvi razred Sadašnjost

Preuzeto iz: Idemo u srednju! Prijave i upisi kandidata Pod jednakim uvjetima, upisuju se kandidati hrvatski u srednje škole za školsku godinu 2019./2020. 2019. državljani, Hrvati iz drugih država, djeca državljana 235 Ur. Vričko, M. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i iz država članica Europske unije te kandidati strani Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET. državljani iz zemalja izvan Europske unije, ako Zagreb. ispunjavaju propisane uvjete. U prvi razred srednje škole mogu se upisati kandidati koji do početka školske godine ostupak prijava i upisa u srednje škole provodi u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju se elektroničkim putem preko mrežne stranice: 17 godina. Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, www.upisi.hr. Elementi i kriteriji za izbor u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat kandidata za upis u I. razred srednje škole do navršenih 18 godina, a uz odobrenje Ministarstva, propisani su Pravilnikom o elementima i kriterijima za kandidat stariji od 18 godina. izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole koji je Što se boduje za upis u srednju školu? donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (Narodne Za upis u I. razred srednje škole kandidatima se vrednuju novine, broj 49/2015. i 47/2017.), a objavljen je na i boduju zajednički, dodatni i poseban element. službenoj mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici: www.upisi.hr. 1. Zajednički element Tko se upisuje u srednju školu? Zajednički element za upis kandidata u gimnazijske U srednju školu upisuju se kandidati koji su završili programe i programe obrazovanja za stjecanje ili završavaju osnovno obrazovanje u tekućoj godini. strukovne kvalifikacije u trajanju od najmanje četiri godine čine prosjeci zaključnih ocjena svih nastavnih • na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda znanju osnovnog obrazovanja, zaključne ocjene u posljednja • na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih organizaciji školskih sportskih društava. predmeta Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik te triju nastavnih predmeta važnih za nastavak 3. Poseban element obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja od Poseban element vrednovanja čini uspjeh kandidata kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno koji su ostvarili u otežanim uvjetima obrazovanja. važnih za upis koji je sastavni dio Pravilnika o Kandidatima će se priznati ostvarivanje isključivo elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u jednoga (najpovoljnijega) od sljedećih prava: I. razred srednje škole, a jedan samostalno određuje • kandidat sa zdravstvenim teškoćama srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se • kandidat koji živi uz jednoga ili oba roditelja s uče u osnovnoj školi. Za programe obrazovanja koji dugotrajnom teškom bolesti se provode na jeziku i pismu nacionalnih manjina to • kandidat koji živi uz dugotrajno nezaposlena oba je, u pravilu, nastavni predmet iz jezika nacionalne roditelja manjine (materinski jezik). Na takav način, moguće • kandidat koji živi uz samohranoga roditelja je steći najviše 80 bodova. Ako kandidatu nije upisana korisnika socijalne skrbi neka od ocjena iz nekog nastavnog predmeta, a koja se • kandidat kojem je jedan roditelj preminuo boduje, umjesto nje bodovat će se prosjek svih ocjena • kandidat koji je bez roditelja ili odgovarajuće od 5. do 8. razreda osnovne škole. roditeljske skrbi • kandidat koji je pripadnik romske nacionalne Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 2. Dodatni element manjine. Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, Elementi i kriteriji za upis kandidata u I. razred srednje 236 darovitosti i znanja kandidata. Sposobnosti, darovitosti škole propisani Pravilnikom o elementima i kriterijima i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju: za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole koriste • na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, se i za upis u međunarodne programe obrazovanja. vještina, sposobnosti i darovitosti Gimnazija kao ustanova

imnazija je ustrojena i djeluje sukladno Pravni status i ustroj svim propisima koji reguliraju područje GIMNAZIJA u Požegi javna je ustanova upisana u njenog djelovanja, a osobito sukladno sudski registar kod Trgovačkog suda u Slavonskom Zakonu o odgoju i obrazovanju u Brodu u registarski uložak s matičnim brojem subjekta osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08., upisa MBS: 050025089. 86/09, 92/10, 105/10.,90/11.,5/12.,16/12., 86/12., 126/12, Gimnazija je upisana i u upisnik ustanova srednjeg 94/13.,152/14., 7/17., 68/18.) te podzakonskim aktima i školstva koju vodi nadležno Ministarstvo. uredbama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Škola obavlja svoju djelatnost i sudjeluje u pravnom 1. Naziv i sjedište Gimnazija, Požega prometu pod nazivom: GIMNAZIJA. Sjedište škole je u POŽEGI, Dr. Franje Tuđmana 4/A. Dr. Franje Tuđmana 2. Adresa, županija Matični broj škole je 3806189, a šifra djelatnosti 8531. 4/a, Požeško-slavonska OIB škole: 1144700517. 3. Šifra ustanove 11-077-501 4. Ukupni broj učenika 429 Škola obavlja djelatnost srednjeg školstva u skladu s aktom o osnivanju i odlukom Ministarstva. Djelatnost 5. Ukupni broj odjela 22 škole obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži za stjecanje Ukupni broj srednje školske spreme i stjecanje znanja i sposobnosti 6. 68 djelatnika za rad i nastavak školovanja. Sadašnjost 7. Nastavnika 53 Osnivač škole je POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA. 8. Stručnih suradnika 3 237 Administrativno- Školu zastupa i predstavlja RAVNATELJ i to samostalno 9. 3 tehničkog osoblja do iznosa od 100.000,00 kuna, a preko tog iznosa uz 10. Pomoćnog osoblja 9 prethodnu odluku Školskog odbora. • Opća gimnazija - 4 godine Gimnazija u Požegi je samostalna srednja škola koja • Prirodoslovno- ove školske godine, od prvog do četvrtog razreda, matematička izvodi nastavni plan i program opće, prirodoslovno- Obrazovna gimnazija - 4 godine matematičke i jezične gimnazije te nastavu područja/programi i 11. • Jezična gimnazija trajanje obrazovanja općeobrazovnih predmeta za učenike Srednje glazbene - 4 godine po programima škole. • Općeobrazovni predmeti srednje glazbene škole Gimnazija je ustrojena i djeluje sukladno Zakonu o - 4 godine. odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08., 86/09, 92/10, 105/10.,90/11.,5/12.,16/12., 86/12., 126/12, 94/13.,152/14., 7/17., 68/18.) te podzakonskim aktima i uredbama Ministarstva prosvjete i športa. Gimnazija ima ukupno 18 razrednih odjela u koje je hrvatski jezik, matematika, povijest, geografija, upisano 366 učenika. humanistički predmeti, likovna i glazbena umjetnost) U Gimnaziji općeobrazovne predmete polaze učenici na 1.142 m2 sa 700 učeničkih radnih mjesta Srednje glazbene škole, ukupno 63 učenika. • pet praktikuma s kabinetima za nastavu fizike, kemije, biologije i robotike sa 140 učeničkih radnih Nastava se odvija u jednoj smjeni. mjesta, zadovoljavajuće opremljenih i u propisanom Učenici svih razreda biraju između vjeronauka i etike kabinetskom prostoru kao izbornih predmeta, a u programu opće gimnazije • dvije informatičke učionice na 139 m2 sa 60 učeničkih uz obvezatne predmete izvodi se izborna nastava iz radnih mjesta informatike, biologije, geografije, glazbene umjetnosti i • petnaest nastavničkih kabineta smještenih uz povijesti. specijalizirane učionice i praktikume na ukupno 346 Nastava je stručno zastupljena u svim predmetima. m2 s 48 nastavničkih radnih mjesta Nastavničko vijeće ima ukupno 53 nastavnika koji • jedna konferencijska dvorana na 418 m2 sa 120 izvode nastavu po nastavnom planu i programu opće, mjesta jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije i opće- • knjižnica (fond: oko 15.000 naslova) s velikom obrazovne predmete za učenike srednje glazbene škole. studijskom čitaonicom. Osiguran pristup internetu U školi su stručni suradnici: psiholog (izvodi 8 sati te radna mjesta s računalima za učenike i knjižničare nastave), pedagoginja i dvije knjižničarke od čega jedna sa skenerom, pisačem i fotokopirnim strojem. na pola radnog vremena nastavnica hrvatskog jezika. Knjižnica i čitaonica je smještena na 484 m2 i ima Jedan nastavnik obavlja poslove satničara 5 sati tjedno, oko 90 radnih mjesta izvodi 4 sata nastave informatike. • za potrebe nastave TZK u vanjskom prostoru koristi Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija se priručno uređeno građevinsko zemljište buduće Materijalno-tehnički uvjeti rada školske sportske dvorane, a za izvođenje nastave 238 Prostorni uvjeti – zgrada TZK u unutarnjem prostoru ugovoreno je korištenje Gimnazija je smještena u jednoj školskoj zgradi u Sportske dvorane Tomislav Pirc u Požegi u ulici središtu Požege, u Ulici dr. Franje Tuđmana broj 4/a, Antuna Kanižlića 14. bruto površine cca 8 300 m2, odnosno oko 6 900 m2 neto površine od koje je uređeno i opremljeno cca 6 Tehnička oprema učioničkog prostora 300 m2. Organizacija prostora udovoljava suvremenim • Sve učionice opremljene su prijenosnim računalom pedagoškim standardima i svim zahtjevima suvremenih sa zvučnicima, kvalitetnim projekcijskim platnom gimnazijskih programa. Nastavu je organizirana u i LCD projektorom, omogućen je priključak na petodnevnom radnom tjednu u jednoj smjeni. Za internet, bijelom i zelenom školskom pločom izgradnju nove sportske dvorane izrađena je potrebna te ormarima za priručnu literaturu i nastavna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola te pomagala. izvršeno iskolčenje zemljišta, a sredstva za izgradnju • Nastava se odvija u specijaliziranim učionicama. dvorane još nisu osigurana. • Priključak na internet ostvaren je u svim učionicama i nastavničkim kabinetima u kojima je po jedno Prostorni uvjeti – učionički prostor nastavničko računalo. Škola ima 30 učionica na ukupno cca 6 000 m2. • Radna mjesta s priključkom na internet, skenerom Prostor za izvođenje nastave uređen je na sljedeći način: i pisačem te fotokopirnim strojevima za profesore u • dvadeset i tri specijalizirane učionice (strani jezici, zbornici. • Cijela škola pokrivena je bežičnim internetom roditelji i ostali korisnici moći će doznati što se događa (brzina1Gbps) i koristi Carnetovu uslugu e-Dnevnik u školi, koji događaji slijede, mijenja li se što u rasporedu kojem nastavnici pristupaju preko laptopa u svim aktivnosti, kakvi su rezultati i doživljaji prethodnih učionicama. aktivnosti i slično. Moći će međusobno razmjenjivati • Škola ima razglasni sustav razveden po svim radnim korisne informacije, uključiti se u različite suradničke i komunikacijskim prostorima, a Konferencijska aktivnosti, timove i projekte kao i različite mrežne oblike dvorana i Auditorij u knjižnici opremljeni su za učenja i poučavanja te ostale oblike aktivne participacije multimedijske prezentacije i video-konferencije. u životu i radu škole. Uz novo mrežno mjesto, proširit ćemo i poboljšati Mrežne tehnologije i servisi u školi vidljivost i aktivnost Gimnazije na popularnim Sukladno jakoj tradiciji u izradi kvalitetnih školskih društvenim mrežama te povećati mogućnosti naših mrežnih stranica, ove školske godine izradit ćemo i nastavnika za objavljivanje obrazovnih sadržaja na objaviti njihovo novo, treće izdanje na suvremenoj Internetu te organizaciju različitih oblika e-učenja i tehnološkoj platformi. Primarni cilj novog školskog suradničkog rada u mrežnom okružju. mrežnog mjesta je informiranje opće javnosti i korisnika u tekstualnom i multimedijalnom obliku o Gimnaziji Baze podataka u školskom sustavu u Požegi, njenom aktualnom radu i rezultatima te • e-Matica povijesnom razvoju i postignućima. Sekundarni cilj je • e-Dnevnik za nastavnike osigurati i urediti poseban virtualni prostor za suradnju, • e-Dnevnik za učenike i roditelje učenje i poučavanje učenika, nastavnika, roditelja, bivših • Školski e-Rudnik (ŠeR) učenika i nastavnika u sigurnom zatvorenom mrežnom • Školski e-Rudnik (ŠeR2) Sadašnjost okružju. Tercijarni cilj je da naše mrežno mjesto bude • e-Lektire glavni poželjni ulaz u dijelove mreže i kvalitetne servise povezane s ukupnom odgojno-obrazovnom djelatnošću Gimnazijski mrežni servisi 239 Gimnazije u Požegi. Školsko mrežno mjesto na Internet adresi www.gimpoz.hr U tom kontekstu, primarni korisnici su naši učenici, što, između ostalog, sadrži rubrike: nastavnici, razrednici, stručni suradnici, roditelji • NOVOSTI - vijesti, obavijesti i aktualnosti iz i ravnateljica kao aktualni neposredni sudionici školskog života. odgojno-obrazovnog procesa. Sekundarni korisnici • DOKUMENTI - arhiva administrativnih i su bivši učenici i nastavnici naše škole, kandidati za obrazovnih školskih dokumenata. buduće učenike i njihovi roditelji, učenici i nastavnici • KONTAKTI – baza podataka o djelatnicima i iz partnerskih škola, vanjski suradnici (eksperti) iz njihovom radu u školi. partnerskih ustanova i poduzeća, prosvjetni savjetnici i • Istaknute osobe - baza podataka s kratkim nadzornici, odgovorne osobe i stručnjaci iz nadležnih životopisima naših istaknutih učenika i profesora. državnih tijela i tijela lokalne uprave i samouprave • Uspjesi na natjecanjima i smotrama – baza zaduženi za odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalnu podataka o najvećim učeničkim uspjesima od 1992. skrb, unutarnje poslove i drugi. Tercijarni korisnici su godine do danas. svi zainteresirani pojedinci iz opće i stručne javnosti te • Izjave bivših učenika – baza podataka s kratkim novinari koji prate i izvještavaju o odgoju i obrazovanju u osvrtima bivših učenika na školovanje u gimnaziji i lokalnim, regionalnim i nacionalnim javnim medijima. njihovo aktualno radno mjesto i postignuća. Na školskome mrežnom mjestu, učenici, nastavnici, Mrežno mjesto projekta „GEL - Gimnazijski ekolo • Instagram profil Gimnazije ški laboratorij“ na Internet adresi www.gelnet.hr s • Flickr profil Gimnazije obrazovnim sadržajima iz područja zaštite okoliša i • Twitter profil Gimnazije održivog razvoja, prvenstveno cjelovitim Ekološkim • LinkedIn profil Gimnazije leksikonom Požeško-slavonske županije. GeA - Školski sustav za e-učenje povezan sa mrežnim Mrežne stranice nastavnika mjestom projekta GEL koji omogućuje našim • Biologija : Krešimir Jambrek - Facebook profil nastavnicima neovisno oblikovanje različitih oblika • Biologija : Krešimir Jambrek - Blog Biolog e-učenja. • Matematika : Lidija Božić e-Raspored nastavnih sati. • Matematika : Sanja Grabusin e-Katalog školske knjižnice u računalnom programu • Matematika : Ljiljana Miletić Metel Win. • Informatika : Sanja Grabusin • Informatika : Ljiljana Miletić Gimnazija na društvenim mrežama • Fizika : Dragutin Kovačević • Facebook profil Knjižnice • Fizika : Ivica Marinović • Facebook profil Gimnazije • Likovna umjetnost : Vera Ćuže-Abramović • YouTube kanal Gimnazije Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

240

Praktikum fizike Nastavni planovi

dgojno-obrazovni rad u našoj školi izvodi se međupredmetnih tema okvirnog nacionalnog kurikula. u različitim oblicima nastave, izvannastavnih Nastava se organizira po predmetno-satnom sustavu i izvanškolskih aktivnosti u programima u petodnevnom radnom tjednu u jednoj (jutarnjoj) opće, prirodoslovno-matematičke i jezične nastavnoj smjeni sa 6 do 8 nastavnih sati po razrednom gimnazije, općih predmeta za srednju glazbenu školu te odjelu u danu, a nastavni sat traje 45 minuta.

Nastavni plan opće gimnazije Nastavni plan jezične gimnazije

Program opće gimnazije pohađaju po dva razredna Program jezične gimnazije uveli smo 2009./2010. odjela u jed­nom naraštaju učenika. Program uključuje školske godine i izvodili u po jednom razrednom­ odjelu učenje dva strana jezika. Većina učenika uči engleski do 2017./2018. školske godine, kad nam nije odobren kao prvi i njemački kao drugi strani jezik, a manjina upis zbog ukupno manjeg broja učenika kandidata za njemački kao prvi i engleski kao drugi jezik. Od drugog srednju školu u našoj županiji. Jedan razredni odjel razreda učenici mogu birati jedan od ponuđenih jezične gimnazije ponovo smo upisali iduće, 2018./2019. izbornih predmeta (2 sata tjed­no), a ponuda se svake školske godine. Svi učenici u odjelu uče engleski kao nastavne godine prilagođava mogućnostima škole i prvi, a njemački kao drugi strani jezik, s po­jačanom zanimanju učenika. Informatika se obvezno pohađa satnicom u oba jezika u odnosu na opću gimnaziju. U Sadašnjost samo u prvom razredu, a likovna i glazbena umjetnost 3. i 4. razredu nema nastave fizike (2 sata tjedno), već se pohađaju se sve četiri godine. umjesto toga izvodi prošireni program stranih jezika. U ovom programu nema izborne nas­tave, manja je satnica 241 matematike za 1 sat u prva dva razreda, u odnosu na Nastavni plan prirodoslovno- opću gimnaziju, a informatika se pohađa samo u 2. matematičke gimnazije razredu. Likovna i glazbena umjetnost samo prve dvije.

U našoj Gimnaziji izvodimo B-inačicu programa prirodoslovno-matematičke gimnazije s jednim Nastavni plan općeobrazovnih predmeta stranim jezi­kom te povećanom satnicom matematike, za učenike srednje glazbene škole informatike i fizike. U ovom programu nema izborne nastave, informatika se pohađa sve četiri godine,­ a Učenici srednje glazbene škole pohađaju u našoj likovna i glazbena umjetnost samo prve dvije. školi općeobrazovne predmete iz zajedničkog dijela nastavnog plana i programa za umjetničke škole. Opća gimnazija Prirodoslovno-matematička gimanzija Broj nastavnih sati Broj nastavnih sati Nastavni predmet po razredima Nastavni predmet po razredima 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. Hrvatski jezik 4 4 4 4 Hrvatski jezik 4 4 4 4 I. strani jezik 3 3 3 3 I. strani jezik 3 3 3 3 II. strani jezik 2 2 2 2 Latinski jezik 2 2 0 0 Latinski jezik 2 2 0 0 Glazbena umjetnost 1 1 0 0 Glazbena umjetnost 1 1 1 1 Likovna umjetnost 1 1 0 0 Likovna umjetnost 1 1 1 1 Psihologija 0 0 1 0 Psihologija 0 1 1 0 Logika 0 0 1 0 Logika 0 0 1 0 Filozofija 0 0 0 2 Filozofija 0 0 0 2 Sociologija 0 0 1 0 Sociologija 0 0 2 0 Povijest 2 2 2 2 Povijest 2 2 2 3 Geografija 2 2 2 2 Geografija 2 2 2 2 Matematika 5 5 6 6 Matematika 4 4 3 3 Fizika 3 3 3 3

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Fizika 2 2 2 2 Kemija 2 2 2 2 Kemija 2 2 2 2 Biologija 2 2 2 2 242 Biologija 2 2 2 2 Informatika 3 3 3 3 Informatika 2 0 0 0 Politika i gospodarstvo 0 0 0 1 Politika i gospodarstvo 0 0 0 1 Tjelesna i zdravstvena 2 2 2 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2 kultura Izborna nastava 0 0 0 0 Izborna nastava 0 2 2 2 Vjeronauk ili etika 1 1 1 1 Vjeronauk ili etika 1 1 1 1 Ukupno 33 33 33 33 Ukupno 32 33 33 33 NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u dva usporedna NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u dva odjela za svaki razred. Odjeli imaju oznake A i B. usporedna odjela za svaki razred. Odjeli imaju oznake C i D. Jezična gimnazija Srednja glazbena škola Broj nastavnih sati Broj nastavnih sati Nastavni predmet po razredima Nastavni predmet po razredima 1. 2. 3. 4. 1. 2. 3. 4. Hrvatski jezik 4 4 4 4 Hrvatski jezik 4 4 3 3 I. strani jezik 4 4 5 5 Strani jezik (engleski 3 3 3 3 II. strani jezik 4 3 4 4 ili njemački) Latinski jezik 2 2 0 0 Talijanski jezik 2 2 2 2 Glazbena umjetnost 1 1 1 1 Latinski jezik 1 1 0 0 Likovna umjetnost 1 1 1 1 Likovna umjetnost 1 1 1 1 Psihologija 0 0 2 0 Psihologija 0 0 2 0 Logika 0 0 1 0 Filozofija 0 0 0 2 Filozofija 0 0 0 2 Povijest 2 2 1 1 Sociologija 0 0 2 0 Geografija 1 1 0 0 Povijest 2 2 2 2 Etika/Vjeronauk 1 1 1 1 Geografija 2 2 1 2 Informatička pismenost 1 1 1 1 Matematika 3 3 3 3 Matematika 2 2 2 2 Tjelesna i zdravstvena Sadašnjost Fizika 2 2 0 0 2 2 2 2 kultura Kemija 2 2 2 2 Ukupno 20 20 18 18 243 Biologija 2 2 2 2 NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u po jednom Informatika 0 2 0 0 odjelu za sva četiri razreda. Odjeli imaju oznaku G. Politika i gospodarstvo 0 0 0 1 Tjelesna i zdravstvena 2 2 2 2 kultura Izborna nastava 0 0 0 0 Vjeronauk ili etika 1 1 1 1 Ukupno 32 33 33 32

NAPOMENA: Ovaj nastavni plan izvodi se u jednom odjelu drugog i četvrtog razreda. Odjeli imaju oznaku E. Izborni predmeti Fakultativni predmeti

Izborni predmeti predviđeni su u nastavnom planu Fakultativne predmete mogu slušati učenici svih za opću gimnaziju u 2., 3. i 4. razredu. Prirodoslovno- gimnazijskih i glazbenog programa. Učenik koji upiše matematički i jezični program nemaju izbornih fakultativni predmet dužan ga je slušati do kraja nastavne predmeta, a učenici opće gimnazije obvezno biraju godine i uspješno položiti, a zaključna ocjena unosi se u jedan od ponuđenih izbornih predmeta u jednoj redovnu razrednu svjedodžbu. Pohađanje fakultativnih školskoj godini. Ponuda izbornih predmeta ovisi o predmeta, usprkos interesu i potrebama učenika, interesu učenika, ali i mogućnostima škole da udovolji otežano je zadanim organizacijskim uvjetima jer u tom interesu. U pravilu se nudi više programa od broja dnevnom rasporedu nastavnih sati mora biti smješteno obrazovnih skupina u koje se razvrstavaju učenici iz na kraju nastavne smjene. Ponosni smo na izvođenje razrednih odjela opće gimnazije, pri čemu je najmanji slovačkog jezika i kulture kao fakultativnog predmeta prihvatljiv broj učenika u izbornoj skupini 10, a najveći što doprinosi njegovanju i čuvanju slovačke manjinske 20 učenika. Izbor bilo kojeg predmeta u prethodnoj kulture. Jednako se dičimo i astronomijom kao godini ne veže niti uvjetuje izbor predmeta u narednoj fakultativnim predmetom što je duboko ukorijenjena u godini. tradiciju naše škole.

Izborni predmeti u 2019./2020. školskoj godini R.B. NAZIV NOSITELJ TRAJANJE 1. Geografija (obrazovne skupine, 2. 3. 70 sati za 2. i 3.r.,

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 64 sata za 4.r. Marina Farkaš, prof. i Ivan Devčić, prof. 2. Biologija (obrazovna skupina za 3. 70 sati za 3.r., i 4. razreda opće gimnazije) 244 Sanja Franić, prof. 3. 70 sati za 2. i 3., 64 razred opće gimnazije) sata za 4.r. Informatika (obrazovne skupine 2., Dalibor Kovačević, prof. 4. 70 sati 3. i 4. razreda opće gimnazije) Glazbena umjetnost (obrazovna Andrea Sovčik, prof. 5. Povijest (obrazovna skupina za 3. Sanja Musil, prof. 70 sati skupina za 2. razred opće gimnazije)

razred opće gimnazije) Fakultativni predmeti u 2019./2020. školskoj godini R.B. NAZIV NOSITELJ TRAJANJE 64 sati 1. Slovački jezik i kultura – Model C (obrazovne Jelena Dejanović, prof. 70 sati 2. skupine za 2., 3. i 4. razred) Dominik Rajačić, prof. 70 sati skupina od 1. do 4. razreda Astronomija – mješovita obrazovna Maja Regić, prof. Dodatna nastava

Dodatna nastava namijenjena je učenicima koji mogu i žele obogatiti redovno učenje nekog predmeta ili područja, a spremni su i ogledati se u znanju i vještinama s vršnjacima na učeničkim natjecanjima i smotrama.

Dodatna nastava u 2019./2020 školskoj godini

R.B. NAZIV NOSITELJ (I) TRAJANJE Dodatna nastava fizike za 1. i 3. razred Dragutin Kovačević, prof. po 35 sati za 1. i 3. razred 1. Dodatna nastava fizike za 4. razred Ivica Marinović, prof. 64 sata Ljiljana Anđelić-Bucić, prof. 70 sati za 1. raz., 2. Dodatna nastava kemije za 1. i 4. razred i Jelena Gložinić, prof. 64 sata 4. raz. Anamarija Ivčetić, prof. i Dodatna nastava hrvatskog 35 sati za 1. raz., 3. Nataša Puljašić, prof. jezika za 1. i 4. razred 32 sata za 4. raz.

Dodatna nastava latinskog 4. Miriam Jurić, prof. 35 sati jezika za 1. i 2. raz. Dodatna nastava informatike Anamarija Jakopović, prof. 70 sati 5. Hrvoje Humski, prof. 70 sati Sadašnjost Dodatna nastava biologije od 1 do 4. 6. Violeta Katušić, prof. 70 sati razreda (zaštita okoliša i prirode - GEL) 245 7. Dodatna nastava filozofije za 4. razred Žaklina Bender, prof. 32 sata 8. Dodatna nastava geografije za 1. razred Ivan Devčić, prof. 35 sati 9. Dodatna nastava matematike za 2. razred Magdalena Srdarević, prof. 35 sati

Dopunska nastava

Dopunska nastava namijenjena je učenicima koji teže svladavaju neko nastavno gradivo ili trebaju nadoknaditi zaostatke u redovnom učenju, zbog bolesti ili vrijednih izvanškolskih aktivnosti i obveza.

Dopunska nastava u 2019./2020 školskoj godini R.B. NAZIV TRAJANJE 1. 70 sati NOSITELJ (I) 2. 70 sati Dopunska nastava kemije za 1. razred Ljiljana Anđelić-Bucić, prof Dopunska nastava informatike Hrvoje Humski, prof. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

246

Živo(s)t u holu nove školske zgrade. Fotografije: Marija Mrkojević Sadašnjost

247 Plan izvannastavnih i Prva smo hr­vatska škola uključena u Europ­sku školsku izvanškolskih aktivnosti, mrežu „My Europe schools“. Već sedam godina zaredom programa i projekata smo domaćini Ljetnoj školi znanosti u organizaciji Društva za edukaciju­ van okvira EVO. Zahvaljujući rganiziramo dodatne pripreme za tome svake godine nekoliko naših učenika dobije državnu maturu subotom u slobodno priliku sudjelovati­ u znanstvenim istraživanjima pod vrijeme, zimske škole fizike, matematike, vodstvom perspektivnih i vrhunskih domaćih i stranih informatike i robotike, različite radionice znanstvenika, a u našoj školi predavanja su držali neki u Centru izvrsnosti Dar Mar, gostujuća predavanja vodeći svjetski znanstvenici, među kojima­ je i jedan bivših učenika, te susrete bivših učenika studenata s Nobelovac (drugoga očekujemo ovog ljeta!) maturantima što našim maturantima pomaže u traženju odgovora na pitanja vezana uz buduće studiranje. Plan izvannastavnih aktivnosti Učenike potičemo na razumijevanje i pomaganje Izvannastavne aktivnosti namijenjene su obogaćivanju ljudi­ma u potrebi, siromašnima, stari­ma i bolesnima učenikovih obrazovnih i društvenih iskustava s ciljem poduzimanjem mnogih humanitarnih aktivnosti. Naša njegovanja, poticanja, povezivanja i oblikovanja njegovih Gimnazija mjesto je brojnih i raznovrsnih kulturnih znanja i vještina u skladno razvijenu samostalnu, događanja:­ predstavljanja knjiga, predavanja,­ tribina i odgovornu, poduzetnu i produktivnu mladu osobu. različitih izložbi, a bili smo domaćini i nekoliko državnih Izvannastavnu aktivnost učenik slobodno bira prema natjecanja. vlastitom interesu i potrebama, ali sukladno općim

etičkim načelima te pravilima rada i suradnje u školi. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Ponuda izvannastavnih aktivnosti u 2019./2020. školskoj godini GODIŠNJE SATI 248 NAZIV AKTIVNOSTI (broj učenika) VODITELJ(I) AKTIVNOSTI 35 KRUG – Kreativna radionica Vera Ćuže-Abramović, prof. 70 učenika gimnazije (25) 70 MLADI CRVENOGA KRIŽA (45) Violeta Katušić, prof. 70 DEBATNI KLUB (15) Stefan Bunjevac, prof. 70 FILMSKA SEKCIJA (15) Izabela Ivanović, prof. 70 GRUPA „BIOLOG“ (15) Krešimir Jambrek, prof. 35 ROBOTIKA (15) dr.sc. Ljiljana Miletić, prof. 70 ENGLESKI KLUB (25) Dubravka Čokrlić, prof. 70 NOVINARSKA DRUŽINA (15) Marija Mrkojević, prof. 105 LITERARNA GRUPA (15) Kristina Lešić, prof., 70 ŠKOLSKI ZBOR (25) Andrea Sovčik, prof. 70 DRAMSKA GRUPA (20) Duška Galić, prof. 70 LIKOVNA GRUPA (15) Maja Smoljanović, prof. ŠKOLSKI ŠPORTSKI KLUB MLADI METEOROLOZI (15) voditeljMaja Regić, kluba prof. 280 Željko Barić-Pilić, prof., Ekipe: košarka, stolni tenis, nogomet, rukomet, odbojka, badminton, kros, plivanje (150) Matija Vukušić, prof. Učenička natjecanja

čenici Gimnazije sudjeluju na školskim, gradskim, županijskim, regionalnim i državnim natjecanjima i susretima i smotrama učeničkog stvaralaštva, prema planu i programu kojega određuje Agencija za odgoj i obrazovanje i Županijski ured za društvene djelatnosti te na ostalim relevantnim natjecanjima i smotrama u organizaciji drugih društava i organizacija.

Plan sudjelovanja na učeničkim natjecanjima i smotrama u 2019./2020. školskoj godini

R. b. Područje natjecanja, susreta i smotri učeničkog stvaralaštva 1. LiDraNo – literarno, novinarsko i dramsko-scensko stvaralaštvo 2. Natjecanje iz hrvatskoga jezika 3. Natjecanje iz engleskoga jezika 4. Natjecanje iz njemačkoga jezika 5. Natjecanje iz talijanskoga jezika 6. Natjecanje iz latinskog jezika

7. Natjecanja iz matematike Sadašnjost 8. Natjecanje i smotra iz fizike 9. Natjecanje iz kemije 249 10. Natjecanje i smotra iz biologije 11. Natjecanje iz geografije 12. Natjecanje i smotra iz astronomije 13. Natjecanja i smotre iz informatike – računalstva 14. Natjecanja i smotre iz robotike 15. Natjecanje iz povijesti 16. Natjecanje iz logike i filozofije 17. Natjecanje iz vjeronauka – vjeronaučna olimpijada (OŠ i SŠ) 18. Natjecanje mladeži Hrvatskoga Crvenoga križa 19. Smotra Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje 20. LIK Natjecanje – izložba iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna 21. Natjecanje u debati 22. Ponos domovine – Natjecanje u organizaciji Udruge Ponos domovine 23. Sportska natjecanja školskih športskih društava 24. Čitanjem do zvijezda – kviz u znanju i kreativnosti 25. Međunarodni turnir mladih prirodoslovaca (IYNT) 26. Međunarodni turnir mladih fizičara (IYPT) Okvirni plan kulturnih i javnih aktivnosti odjeli, zainteresirani učenici ili skupine u okviru slobodnih aktivnost. Glavni cilj školskih kulturnih i javnih aktivnosti 3. Organiziranjem kulturnih i javnih manifestacija je uputiti učenike na značajne datume, praznike i otvorenog tipa u gimnaziji: blagdane tijekom nastavne godine, na važnost tih a) Javna predavanja znanstvenih, kulturnih i javnih datuma za lokalnu sredinu i širu društvenu zajednicu djelatnika ili profesora odnosno umjetnika. te ih potaknuti na vlastita istraživanja sadržaja i oblika b) Izložbe radova Likovne radionice ili drugih njihovog obilježavanja, u okvirima odgojno-obrazovnog autora. procesa. c) Koncerti pjevačkog zbora ili drugih izvođača. d) Kazališne predstave Scenske radionice ili Sekundarni cilj školskih kulturnih i javnih aktivnosti je profesionalne predstave komornog tipa. razvijati kod učenika potrebu za praćenjem i aktivnim 4. Sudjelovanjem na natječajima učeničkog sudjelovanjem u kulturnim i javnim manifestacijama stvaralaštva. sredine u kojoj žive i djeluju, kao osnovne oblike intelektualnog ponašanja i poimanja stvarnosti u kojoj žive. Razvijati kod učenika svijest o vlastitim Okvirni plan izleta, ekskurzija i sličnih vrijednostima, mogućnostima i potrebi za stjecanjem odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan novih znanja i vještina kako bi se optimalno razvile i škole iskoristile kreativne sposobnosti svakog pojedinca. ijekom školske godine planski se Kroz kulturnu i javnu djelatnost Gimnazije u Požegi organiziraju i izvode školske ekskurzije Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija nastojimo podići opću razinu kvalitete življenja, kriterija sukladno Zakonu i uredbama Ministarstva u pogledu odabira kulturnih sadržaja i stvaralačkih prosvjete i sporta. Ekskurzije se organiziraju 250 sposobnosti kolektiva i pojedinaca. Raznovrsnost kao jednodnevne, kratke (do tri radna oblika i sadržaja kulturne i javne djelatnosti škole te dana) i višednevne (do sedam radnih dana). način njihove provedbe idu u smjeru ustrojavanja Jednodnevne ekskurzije se izvode za učenike svih razreda jezgre za buduće Otvoreno učilište koje bi, povezano u svrhu posjeta izložbama, kazališnim predstavama, s Gimnazijom i visokim učilištima, otvorilo nove koncertima ili drugim manifestacijama vrijednim za mogućnosti permanentnog obrazovanja i šire područje odgojno-obrazovni proces te upoznavanja zemljopisnih, stvaralačkog i znanstvenog rada već postojećih gospodarskih i kulturno-povijesnih znamenitosti. kvalitetnih kadrova. Kratke ekskurzije planiraju se u svrhu upoznavanja zemljopisnih, gospodarskih i kulturno-povijesnih Kulturna i javna djelatnost u školi provodi se: znamenitosti pojedinih područja Republike Hrvatske i destinacija u susjednim zemljama. Ove ekskurzije sadržajno 1. Obilježavanjem blagdana i praznika u školi: su povezane s odgojno-obrazovnim programom, a izvode uređenjem škole, školskih oglasnih ploča i panoa, se, u pravilu, u danima učeničkog odmora. internim priredbama i proslavama. Višednevne ekskurzije namijenjene su učenicima trećih 2. Organiziranim sudjelovanjem učenika i i četvrtih razreda, izvode se u vremenu proljetnog nastavnika na svim važnijim kulturnim i javnim ili ljetnog učeničkog odmora i uključuju odlazak u manifestacijama u gradu: Organizacija se provodi inozemstvo. Svrha ovih ekskurzija je upoznavanje na više razina: cijela škola, pojedini razredi, pojedini znamenitih središta europske i svjetske kulturne baštine. Moguća odredišta i okvirni odgojno-obrazovni ovih ekskurzija nastoji se obići što više vrijednih program ekskurzija spomenika kulture i povijesti koji su obrađeni u okviru nastavnog plana i programa gimnazije. Jednodnevne: • Posjet specijaliziranim izložbama Zagrebačkog Terenska nastava velesajma. • Kratki (višesatni ili dnevni) posjeti lokalnim • Upoznavanje s postavima muzeja i galerija u kulturnim i drugim ustanovama i poduzećima. Zagrebu, Osijeku i drugim kulturnim središtima. • Obilazak značajnih lokalnih povijesnih i prirodnih • Posjet operama, koncertima, kazališnim predstavama dobara. i sportskim natjecanjima koji kvalitetno prate i • Nastava u prirodi i istraživanja na terenu. proširuju odgojno-obrazovni program u Zagrebu, Osijeku i drugim kulturnim središtima. • Posjet Smotri Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku. Plan posebnih školskih programa i projekata Kratke: • Posjet Zagrebu i Hrvatskom zagorju (obilazak osebni školski programi i projekti snažno i dvoraca, muzeja, posjet toplicama i drugim usmjereno integriraju obrazovne i odgojne znamenitostima). rezultate u redovnoj nastavi i izvannastavnim • Posjet Rijeci i Istri (obilazak malih istarskih gradova, aktivnostima. Učenici u njima slobodno sudjeluju njihovih muzeja i galerija, obilazak Aleje glagoljaša, sukladno svojim potrebama, interesima i kompetencijama, Amfiteatra u Puli, Brijuna i drugih znamenitosti). a u njima imaju priliku suradnički učiti, istraživati i Sadašnjost • Posjet Zadru, Kninu i Plitvicama (obilazak društveno djelovati na konkretnim, životno relevantnim nacionalnog parka, Kninske tvrđave, zadarskog problemima i zadaćama. zaleđa, muzeja i galerija u Zadru, ostataka antičke i 251 starohrvatske arhitekture i kulture). Naša okvirna programska platforma za integraciju • Posjet Splitu i okolici (obilazak ostataka antičke i i provedbu svih izvannastavnih i izvanučioničkih starohrvatske arhitekture i kulture u Splitu, Solinu, aktivnosti je novi integrirani otvoreni međupredmetni Kaštelima, Trogiru i Makarskoj, posjet muzejima i kurikul „Zaštita okoliša i održivi razvoj“, što ga je galerijama i drugim znamenitostima). školski projektni tim izradio u okviru projekta „GEL • Posjet Dubrovniku i okolici (obilazak Cavtata, – gimnazijski ekološki laboratorij“ financiranog iz Konavala i Stona, razgledanje dubrovačke Europskog socijalnog fonda, a odobrilo nadležno arhitekture, muzeja i galerija uz posjet Boki Ministarstvo za provedbu u našoj Gimnaziji. Podrška Kotorskoj). provedbi ovoga kurikula uključuje sljedeće kurikulske • Posjet Gardalandu i gradovima u okolici. dokumente i materijale za poučavanje i učenje: • Posjet Budimpešti. • Međupredmetni (integrirani) kurikul „Zaštita okoliša i održivi razvoj za gimnazije i druge srednje Višednevne: škole“ - knjiga • Moguća odredišta višednevnih ekskurzija su • Priručnik za učenike - knjiga europska središta (Prag, Beč, Budimpešta, Atena, • Priručnik za nastavnike - knjiga Barcelona, …). Europska kulturna središta mogu • Internetski portal za e-učenje, informiranje i se smisleno povezati u jednoj ekskurziji. Tijekom suradnju u području zaštite okoliša i održivog razvoja zavičaja www.gelnet.hr i odgovornosti svakog pojedinca kao građanina. • Posteri i publikacija „Stanje okoliša Požeško- Gimnazija inovira i poboljšava praksu izvannastavnoga slavonske županije – Rezultati motrenja i istraživanja i izvanučioničkoga rada, projektnu i terensku nastavu, od kolovoza 2013. do siječnja 2015. godine“ – knjiga iskustveno učenje te istraživački rad relevantan za život • „Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije“ – lokalne zajednice. Ujedno, može znatno unaprijediti knjiga, suradnju i sinergijsko djelovanje s mnogim lokalnim • Mjerni instrumenti i oprema za motrenja i mjerenja i nacionalnim ustanovama i poduzećima u radu sastavnica okoliša. za opće dobro. Tako Gimnazija postaje društveno odgovorna istraživačka zajednica koja, osim prenošenja Primjenom međupredmetnoga kurikula “ Zaštita okoliša gotovoga znanja, proizvodi novo znanje primjenjivo u i održivi razvoj” prema organizacijskom modelu GEL-a, ostvarivanju održivog razvoja i opće dobrobiti lokalne i učenici i nastavnici razvijaju kompetencije upotrebe šire zajednice. znanja i metodologije za objašnjavanje svijeta prirode te razumijevanje promjena nastalih ljudskom aktivnošću

R.B. NAZIV NOSITELJ (I) TRAJANJE ravnatelj Zdravstvena i socijalna zaštita 1 razrednici Stalna aktivnost. te ekološki odgoj učenika. stručni suradnici voditelj programa Stalna aktivnost tijekom školske

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Program prevencije ovisnosti i svih ravnatelj 2 godine prema posebnim oblika poremećaja u ponašanju. razrednici planovima i programima rada. stručni suradnici 252 psiholog Stalna aktivnost tijekom školske Profesionalno informiranje stručnjaci HZZ-a 3 godine prema posebnim i usmjeravanje učenika. razrednici planovima i programima rada. stručni suradnici ravnatelj Stalna aktivnost tijekom školske Projekt informatizacije škole. 4 prof. informatike godine prema posebnim Tehnološka obnova mrežnih stranica. stručni suradnici planovima i programima rada. NCVVO Stalna aktivnost tijekom školske 5 Projekt samovrednovanja škole. suradnik mreže podrške godine prema posebnom tim za kvalitetu planu i programu. profesor povijesti Stalna aktivnost tijekom školske 6 Projekt uređenja školskog muzeja. knjižničari godine prema posebnom čuvari zbirki učila planu i programu. Stalna aktivnost tijekom školske Projekt sređivanja zaštićene 7 knjižničari godine prema posebnom građe školske knjižnice. planu i programu. Stalna aktivnost tijekom školske Projekt osnivanja društva bivših prof. povijesti, tajnik 8 godine prema posebnom učenika Gimnazije u Požegi. društva u osnivanju planu i programu. R.B. NAZIV NOSITELJ (I) TRAJANJE Projekt „Naše nebo“ – prof. geografije, Stalna aktivnost tijekom školske 9 pokretanje i razvoj astronomskih voditelj astronomskog godine prema posebnom motrenja u Požegi. promatračkog mjesta planu i programu. Humanitarne akcije: prof. etike, vjeronauka Stalna aktivnost tijekom školske „Gimnazijalci pomažu“, „Škole 10 i engleskog jezika, godine prema posebnom za Afriku“, „Posjet domovima pedagoginja planu i programu. starih i nemoćnih osoba“ Stalna aktivnost tijekom školske Projekt ISE - Inspiring 11 Sanja Grabusin, prof. godine prema posebnom Science Education. planu i programu. Stalna aktivnost tijekom školske 12 Projekt ODS – Open Discovery Space. Sanja Grabusin, prof. godine prema posebnom planu i programu. Marina Farkaš, prof. Tijekom školske godine prema 13 Projekt „Sveta Lucija“ Sanja Musil, prof. posebnom planu i programu. Projekti gimnazijske knjižnice: • Tulum s(l)ova, Tijekom školske godine prema 14 Knjižničari • Čitanjem do zvijezda, posebnom planu i programu • Zeleni filmovi. Zimske i ljetne škole/kampovi – Sadašnjost znanstvene, umjetničke, tehničke, nastavnik koordinator/ 15 Prema planu škole/kampa. sportske i druge (za najuspješnije voditelj učenike pojedince i ekipe). 253 Projekt razvoja Centra Magdalena 16 Prema akcijskom planu izvrsnosti „DAR MAR“ Srdarević, prof. 17 Projekt „Gimnazijalci u svijetu glazbe“ Andrea Sovčik, prof. Prema posebnom planu i programu Zlatko Bourek- jedan 18 Vera Ćuže-Abramović Prema posebnom planu i programu umjetnik/tri grada Projekt – Škola ambasador 19 Izabela Ivanović Prema posebnom planu i programu Europskog parlamenta Projekt - Health to meet you 20 Marija Mrkojević Prema posebnom planu i programu (Heal me) - Erasmus+ ka229 Projekt: Tiles – A Cultural 21 Journey From The Past To The Marija Mrkojević Prema posebnom planu i programu Future (Erasmus+ ka229) Društvo EVO Ravnateljica Projekt: Domaćinstvo Psiholog Od 26.srpnja do 16. 22 Ljetnoj školi znanosti Profesori mentori kolovoza 2020. godine učenika sudionika i posjetitelja Tijela i službe Stručna i savjetodavna tijela

skladu sa Zakonom i potrebom za Stručna tijela u Gimnaziji su: Nastavničko vijeće, učinkovitim ustrojem i izvođenjem razredna vijeća, stručni aktivi, Pedagoško vijeće, Kolegij, odgojno-obrazovnog procesa te uspješnim Ispitni odbor za maturu, Upisno povjerenstvo i ostala poslovanjem, u Gimnaziji se ustrojavaju stručna povjerenstva koja se ustrojavaju prema potrebi. i djeluju upravna, stručna i savjetodavna tijela, organizacijsko-razvojna služba, administrativno- Nastavničko vijeće tehnička služba te školska knjižnica i čitaonica. Nastavničko vijeće čine svi nastavnici u Gimnaziji. Nastavničko vijeće radi u sjednicama koje saziva i kojim Ravnatelj i Školski odbor predsjedava ravnatelj. Ovo vijeće obvezatno zasjeda na početku školske godine, na kraju svakog polugodišta i Gimnazijom upravljaju ravnatelj i Školski odbor. Školski na kraju školske godine. U međuvremenu, zasjeda po odbor ima položaj i ovlast organa upravljanja, a ravnatelj potrebi (otprilike jednom mjesečno). poslovodnog organa i pedagoškog rukovoditelja, u skladu sa Zakonom. Školski odbor je ustrojen i radi Razredno vijeće sukladno Zakonu. Članovi Školskog odbora su: Razredno vijeće čine svi nastavnici koji izvode nastavu u dotičnom razrednom odjelu. Stručni voditelj Razrednog na prijedlog vijeća je razrednik koji vodi odjel. Razrednik saziva i vodi Željko Obradović sjednice Razrednog vijeća. Sjednice razrednih vijeća Školskog odbora obvezatno se održavaju na početku školske godine, na

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija osnivača, predsjednik Anton Devčić kraju svakog polugodišta i na kraju školske godine te po potrebi u međuvremenu. Ivana Biberović 254 na prijedlog osnivača Tijekom godine održat će se četiri sjednice Razrednog iz reda nastavnika i Dragutin Kovačević na prijedlog osnivača vijeća (RV) svakog razrednog odjela. U radu razrednih vijeća mogu sudjelovati predstavnici učenika i roditelja iz reda nastavnika i sukladno Statutu i Poslovniku o radu Učeničkog i Jelena Gložinić s. Melita stručnih suradnika Roditeljskog vijeća. Stručna vijeća (aktivi) Marina Farkaš stručnih suradnika radnika Škole Stručni aktivi su stručna tijela koja okupljaju nastavnike predstavnica predstavnik iz istog i srodnih predmeta. Radom stručnog aktiva Hrvoje Bogadi rukovodi voditelj kojeg imenuje NV na prijedlog ravnatelja. Aktivi rade timski u sastancima. Tijekom vijeća roditelja školske godine svi aktivi će održati od četiri do deset sastanka. U Gimnaziji je ustrojeno pet stručnih aktiva za sve gimnazijske programe.

Nastavnici su organizirani u pet stručnih aktiva: • Stručni aktiv hrvatskog jezika i književnosti, likovne i glazbene umjetnosti, voditeljica: Nataša Puljašić. • Stručni aktiv stranih jezika (uključen i latinski), voditeljica: Laura Rukavina. Nastavničko vijeće, srpanj 2019. godine Autor: Foto Šunjo Sadašnjost

• Stručni aktiv društvene i humanističke skupine ostvarivanje programskih veza (korelacija) srodnih i predmeta: povijesti, geografije, psihologije, ostalih nastavnih predmeta, stručno razrađuju i provode 255 sociologije, logike, filozofije, politike i gospodarstva, stručne i metodičke inovacije u odgojno-obrazovnom vjeronauka i etike, voditelj: Stefan Bunjevac. procesu. Svaki aktiv izrađuje i ostvaruje svoj godišnji • Stručni aktiv matematike i informatike, voditeljica: program rada. Magdalena Srdarević. • Stručni aktiv prirodoslovne skupine predmeta Vijeće učenika (fizika, kemija i biologija) i tjelesne i zdravstvene Vijeće učenika čine učenici predstavnici svakog kulture, voditeljica Jelena Gložinić. razrednog odjela (po jedan učenik iz odjela). Vijeće učenika ima predsjednika, zamjenika predsjednika i Aktivi raspravljaju i odlučuju o rasporedu predmeta i zapisničara. Sjednice vijeća saziva i vodi predsjednik u sati te ostalim zaduženjima nastavnika, članova Aktiva. dogovoru s ravnateljem. Stručnu pomoć u radu Vijeću Skrbe o permanentnom stručnom usavršavanju, učenika pružaju ravnatelj, tajnik i stručni suradnici. nabavi nastavnih sredstava i pomagala, čuvanju zbirki Vijeće učenika, putem predstavnika, ima pravo iskazivati učila, uređenju učionica i kabineta te oglasnih panoa. svoje prijedloge i mišljenja ravnatelju, Nastavničkom Sudjeluju u ustrojavanju i provođenju učeničkih vijeću i Razrednim vijećima. Predstavnici Vijeća natjecanja, smotri i priredaba u školi i izvan nje. Aktivi učenika imaju pravo sudjelovati u radu Nastavničkog i usklađuju ostvarivanje izvedbenog plana i programa u Razrednih vijeća kada je na dnevnom redu predmet što nastavnim predmetima i izvannastavnim aktivnostima, su ga oni inicirali. Sastaje se prema potrebi, a najmanje dogovaraju i ujednačavaju kriterije ocjenjivanja i potiču dva puta tijekom polugodišta. Vijeće roditelja Vijeće roditelja čine roditelji predstavnici svakog razrednog odjela (po jedan roditelj iz odjela). Vijeće roditelja radi u sjednicama, a ima predsjednika, zamjenika predsjednika i zapisničara. Sjednice saziva i vodi predsjednik u dogovoru s ravnateljem. Stručnu pomoć u radu Vijeću roditelja pružaju ravnatelj, tajnik i stručni suradnici. Vijeće roditelja ima pravo, putem svojih predstavnika, iskazivati prijedloge, mišljenja i zaključke ravnatelju, Nastavničkom i Razrednom vijeću. Predstavnici Vijeća roditelja imaju pravo sudjelovati u radu Nastavničkog i Razrednog vijeća kada je na dnevnom redu predmet što su ga oni inicirali. Sastaje se prema potrebi, najmanje jednom u polugodištu. Članovi Vijeća roditelja biraju se na roditeljskim sastancima.

Organizacijsko-razvojna služba

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Organizacijsko-razvojnu službu čine: ravnateljica, pedagoginja, satničar, psiholog i knjižničarke. Službom 256 rukovodi ravnateljica. Služba se bavi organizacijskim i razvojnim pedagoškim poslovima.

STUPANJ R.B. IME I PREZIME STRUČNI NAZIV RADNO MJESTO STRUČ. SPR. 1. Vesna Vlašić 8.2 Doktor znanosti (dr. sc.) ravnateljica pedagoginja, 2. Manuela Zima-Čevapović 7.1 dipl. pedagog stručna suradnica 3. Dalibor Kovačević 7.1 profesor informatike satničar psiholog, 4. Ivo Žanetić 7.1 profesor psihologije stručni suradnik prof. kroatologije i knjižničarka, 5 Ivana Kajinić Čenić 7.1 sociologije i mag. bibl. stručna suradnica prof. hrvatskog jezika knjižničarka, 6. Anamarija Ivčetić 7.1 i informatologije stručna suradnica Administrativno-tehnička služba

Administrativno-tehničku službu čine: tajnik, računovođa, administrator-blagajnik, čistačice i radnici na tehničkom održavanju. Služba se bavi pravnim, računovodstvenim i ostalim administrativnim poslovima te održavanjem zgrade.

STUPANJ R.B. IME I PREZIME STRUČNE STRUČNI NAZIV NAZIV RADNOG MJESTA SPREME 1. Ivanka Regić VII. diplomirana pravnica tajnica 2. Ana Krbanja IV. ekonomski tehničar administratorica- -blagajnica 3. Zorica Hruškar IV. računovođa voditeljica računovodstva 4. Ana Buđinski NKV čistačica Zdenka Herceg 5. NKV čistačica (porodiljni dopust) 6. Mira Novak NKV čistačica

7. Ruža Soldo NKV čistačica Sadašnjost 8. Vesna Vukelić NKV čistačica 9. Marija Vuković NKV čistačica 257 10. Renata Župančić NKV čistačica 11. Ilija Galić SSS tehničko održavanje zgrade 12. Dario Milanović SSS tehničko održavanje zgrade

Dežurstvo i redarstvo • brinu o redovitom održavanju nastave i o tome vode Dežurstvo i redarstvo u Gimnaziji izvode nastavnici evidenciju i učenici prema odredbama Kućnog reda. Nastavnici • u slučaju odsustva nastavnika informiraju učenike o dežuraju u centralnom holu te na stubištu i hodnicima eventualnoj zamjeni u prizemlju i na katovima, a učenici redari održavaju • u suradnji s tehničkim osobljem prijavljuju i upisuju red u učionicama. sve kvarove, oštećenja ili grublja nepoštivanja pravila Dežurni nastavnici: kućnog reda koja su se dogodila u vrijeme njihova • dolaze u školu 10 minuta prije početka nastave dežurstva • brinu o prostoru u kojem dežuraju • obavljaju i druge poslove po odluci ravnatelja. Članovi nastavničkog vijeća i njihova zaduženja

astava je stručno zastupljena u svim predmetima. Nastavničko vijeće ima ukupno 53 nastavnika koji izvode nastavu po nastavnom planu i programu opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije i opće-obrazovne predmete za učenike srednje glazbene škole.

*Broj Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima Ostalo sati nastave 1. a, 1. d (2x4) Voditelj ŽSV - 1 sat Duška Galić 1. d Hrvatski jezik 2. b (1x4) 16 Dramska - 2 sata 4. a (1x4)

2 c, g (2x4) Kristina Lešić 3. c Hrvatski jezik 16 Literarna - 2 sata 3. c, d (2x4)

Ivana Sesar Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija (porodiljni) Hrvatski jezik 12 4. b, c, g (3x4) ZAMJENA 258 2. e (1x4) 3. a, 3. b (2x4) Novinarska – 2 sata Marija Mrkojević Hrvatski jezik 16 4. d (1x4) Projekti – 2 sata

Hrvatski jezik 1. g, 3. g (2x4) (A. Rajner) 8 Magdalena 1. d, 1. g (2x1) Došen 1. g Likovna 2. a, 2. b, 2. d, Likovna grupa – 2 sata (od 1. 10.) umjetnost 2. e (4x1) (M. 4. c, 4. d, 4. e, 10 Smoljanović) 4. g (4x1) Dopunska i Anamarija 8 Hrvatski jezik 1. c (2x4) dodatna (2 sata) Ivčetić 2 Knjižničar 10 sati Ivana Kajinić Knjižničar - Čenić puno radno vrijeme 1. a, b, c, d, (4x1) 2. a, b, c, d, e (5x1) Glazbena Andrea Sovčik 3. d 3. c, d, (2x1) 16 Zbor (3 sata) umjetnost 4. c, d, e (3x1) 2. izborna (1x2) *Broj Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima Ostalo sati nastave 1. a, b, c (3x1) Voditelj ŽSV Vera Ćuže- Likovna 2. c 2. c, g (2x1) 8 Kat. gim., KRUG Abramović umjetnost 3. c, d, g (3x1) (1+1) = 2 sata 1. d, 1. g (2 x 1) Maja 2. a, 2. b, 2. d, Likovna Likovna grupa - Smoljanović 1.g 2. e (4x1) 10 umjetnost 2 sata (do 1. 10.) 4. c, 4. d, 4. e, 4. g (4x1)

Njemački Josipa Katinić 3. c, d (2x2) 4 jezik

1. d (1x3) Dubravka 2. a, d (2x3) Eng. klub (1 sat) 4. e Engleski jezik 20 Čokrlić 4. a, c (2x3) (neplaćeno) 4. e (1x5) 1. a (1x3) Maja 2. e 2. b (1x3) Engleski jezik 19 Janković-Pažin 2. e (1x4) 4. b, d, g (3x3)

1. b, c, g (3x3) Sadašnjost 2. d (1x2) 2. g (1x3) Vlatka Paškvan Engleski jezik 19 Bonus – 2 sata 3. b (1x3) 259 1. d (2. str. jezik. 1x2) Njemački 1. c, d (2x2) 4 jezik Laura Rukavina 3. a 2. c (1x3) 15 Engleski jezik 3. a, c, d, g (4x3) 1. (b) (1x3) 2. b/d (1x3) Snježana Njemački 2. c, d (2x2) 21 Tonković-Rajšić jezik 2. e (1x3) 4. c, d (2x2) 4. e (1x4) 1. a, b, c, d (4x2) 2. a, b, c, d, e (5x2) Miriam Jurić Latinski jezik 20 Dodatna nastava 1 1. g (1x1) 2. g (1x1) 1. g (1x2) Talijanski 2. g (1x2) Jelka Didović 2. g 8 (rad na drugoj školi) jezik 3. g (1x2) 4. g (1x2) *Broj Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima Ostalo sati nastave 4. fakultativni Jelena Dejanović Slovački jezik 2 (rad na drugim školama) (1x2) 2. fakultativni Dominik Rajačić Slovački jezik 4 (rad na drugim školama) 3. fakultativni 2. c, d (2x1) Psiholog - stručni Ivo Žanetić Psihologija 3. a, b, c, d (4x1) 8 suradnik 3. g (1x2) 3. a, b, c, d, (4x1) 4. a, b, c, d, Logika e, g (6x2) Dodatna nastava - Filozofija 20 Žaklina Bender 1. izborna (1x1) filozofija Etika 2. izborna (1x1) 1 sat (izborni) 3. izborna (1x1) 4. izborna (1x1) Sociologija 3. a, b (2x1) Voditelj ŽSV -Kat. gim. Stefan Bunjevac 3. c (1x2) 7 Politika i Debatni klub – 2 sata 4. a, c, e (3x1) gospodarstvo Koordinator drž. Sociologija Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 3. d (1x2) mat. - 8 sati Izabela Ivanović 4 Spomenica – 1 sat Politika i 4. b, d (2x1) Projekti – 1 sat gospodarstvo 260 Filmska – 2 sata Hrvatski jezik 1. b (1x4) 2. a (1x4) Nataša Puljašić 2. a 4. e (1x4) 18 Dodatna nastava - 1 sat

Povijest 3. b, c, d (3x2) 2. c, d, e, g (4x2) 4. c, d (2x3) Sanja Musil 4. c Povijest 4. e (1x2) 19 Muzej - 1 sat 4. g (1x1) 4. izborna (1x2) Povijest 1. a, b, c, d, g (5x2) 4. a, b (2x2) Dragan Siluković 4. a 20 Geografija 4. a, b, e (3x2) 2. a, b (2x2) Ivor Čevapović Povijest 3.a (1x2) 7 3. g (1x1) *Broj Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima Ostalo sati nastave 1. a, b, c, d (4x2) 2. g (1x1) Ivan Devčić 3. b Geografija 19 Mladi geografi – 1 sat 3. a, b, c, d (4x2) 3. izborna (1x2) 2. a, b, c, d, e (5x2) 4. c, d (2x2) Marina Farkaš 2.d Geografija 18 Bonus – 2 sata 2. izborna (1x2) 4. izborna (1x2) 1. g (1x1) Geografija Maja Regić 3. g 1.-4. fakultativna 3 Astronomija Metereologija - 2 sata (1x2) – astronomija 1. d, g (2x1) 2. a, b, c, d, e, g Vjeronauk (6x1) Ivo Grbeš 4. d – katolički 19 3. a, b, c, d, g (5x1) (izborni) 4. a, b, c, d, e, g (6x1) Vjeronauk Matej Filipović – katolički 1. a, b, c (3x1) 3 Pripravnik – 2 sata

(izborni) Sadašnjost 2. a (1x5) 2. c (1x4) Lidija Božić Matematika 18 Bonus – 2 sata 4. a (1x6) 261 4. d (1x3) 1. a (1x5) 1. d (1x4) Voditelj ŽSV - Vanda Louč 1.a Matematika 18 3. a (1x6) 1 sat 3. c (1x3) 2. b (1x5) Magdalena 2. d (1x4) Sindikat - 1 sat 2. b Matematika 18 Srdarević 3. b (1x6) Facebook – 1 sat 3. d (1x3) 2. a, b (2x3) Informatika 3. b (1x3) 20 Sanja Grabusin 1. b (1x5) Voditelj ŽSV - 1 sat Matematika 1. c (1x4) 1. g (1x2) 1. c, d (2x2) Informatika 4. a, b (2x3) Mladi robotičari Ljiljana Miletić 4. b 19 (2 sata) 4. b (1x6) Matematika 4. c (1x3) *Broj Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima Ostalo sati nastave Dodatna – 2 sata, Dopunska – 2 1. a, b (2x3) Hrvoje Humski Informatika 9 sata održavanje 3. a (1x3) računala, e-dnevnik, e-matica - 9 sati 2. izborna (1x2) Dalibor Satničar – 5 sati Informatika 3. izborna (1x2) 6 Kovačević OŠ-Čaglin-12 sati 4. izborna (1x2) 2. e (1x3) 2. g (1x2) 3. g (1x2) Matematika 4. e (1x3) 4. g (1x2) Anamarija 4. g 18 Dodatna nastava – 2 sata Jakopović 1. g (1x1) 2. e (1x2) Informatika 2. g (1x1) 3. g (1x1) 4. g (1x1) 1. a, b, (2x3)

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Dragutin 1. c, d (2x2) Fizika 20 Dodatna – 2 sata Kovačević 3. a, b (2x3) 3. c, d (2x2) 262 2. a, b (2x3) 2. c, d, e (3x2) Ivica Marinović Fizika 22 Dodatna – 2 sata 4. a, b (2x3) 4. c, d (2x2)

Dopunska – 2 sata Ljiljana 1. a, b, c, d (4x2) 16 Kemija Dodatna – 2 sata Anđelić-Bucić 3. a, b, c, d (4x2) Bonus – 2 sata Jelena Gložinić 2. a, b, c, d, e (5x2) Kemija 20 Dodatna nastava – 2 sata 4. a, b, c, d, e (5x2) 1. a, b, d (3x2) 3. a, b, c, d (4x2) Sanja Franić 1. b Biologija 4. a, e (2x2) 20 3. r. – izborna (1x2) *Broj Nastavnik/ca Razrednik Predmet Nastava u razredima Ostalo sati nastave

Krešimir Grupa Biolog – 2 sata Biologija 12 Jambrek 2. b, c, d (3x2) Tehnička škola - 8 sati 4. b, c, d (3x2) Voditelj ŽSV– 2 sata GEL - 2 sata; Mlad. Violeta Katušić 1. c Biologija 1.c (1x2) 6 CK – 2sata 2. a, e (2x2) Laboratorij 2 sata Ekonomska škola 1. d, g (2x2) Tjelesna i Sindik. povjerenik 2. a, c (2x2) Željko Barić-Pilić zdravstvena 18 - 3 sata; 3. a, b, c, d, g (5x2) kultura ŠŠD - 2 sata

Tjelesna i Mario Raguž zdravstvena 4 Katolička gimnazija 2. d, e (2x2) kultura

1. a, b, c (3x2) Tjelesna i Matija Vukušić 2. g (1x2) zdravstvena 20 ŠSD - 2 sata

4. a, b, c, d, Sadašnjost kultura e, g (6x2)

Tjelesna i 263 Marko Vujnović zdravstvena 2. b (1x2) 2 Katolička OŠ kultura

*U stupcu su upisani sati nastave. Razrednicima se na to dodaju sati za razredništvo, a svima ostala zaduženja. Knjižnica

Ivana Kajinić Čenić

njižnica Gimnazije u Požegi multimedijalno Knjižnična građa je središte u kojemu učenici i profesori, ali i građani, šire svoje znanje i vidike. Knjižnična rađu knjižnice uglavnom čine lektirni naslovi, građa je objedinjena, ne dijeli se više na dok je ostala građa organizirana u sljedećim profesorsku i učeničku knjižnicu. Fond koji je zaštićen i zbirkama: Referentna zbirka, Zavičajna datiran do 1918. godine nalazi se u školskom Muzeju, a zbirka Possegana, Zbirka beletristike i ostatak građe je smješten u prizemlju knjižnice i galeriji. Zbirka literature na stranom jeziku. Referentna zbirka Građa koja još čeka na obradu djelomično se nalazi u (463 jedinice građe) okuplja enciklopedije, rječnike, knjižnici te u prostoru Arhiva škole. Knjižničarke Ivana leksikone, gramatike, pravopise koji su smješteni u Kajinić Čenić (40 sati tjedno) i Anamarija Ivčetić (20 sati ostakljenim ormarima knjižnice i čitaonice. Posebice tjedno) za posudbu i obradu knjižnične građe koriste se ističe Zavičajna zbirka Possegana koja broji 501 računalni program Metel Win koji je u uporabi od 2009. jedinicu građe iz različitih područja (povijesti, godine. Korisnicima je dostupan mrežni katalog kako geografije, ekologije, demografije, religije, obrazovanja, bi što lakše i brže mogli doći do informacija o željenim književnosti i dr.) smještena u dvije obostrane staklene izvorima znanja. Trenutno je uvedeno gotovo 9000 djela. vitrine. Taj broj bio bi puno veći s obzirom na knjižničnu Broj se svakodnevno povećava s reinventarizacijom građu koja bi teoretski mogla pripadati navedenoj starih i uvođenjem novih knjiga. zbirci (djela požeških autora poput Julija Kempfa, Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Dragutina Lermana i dr.), no veliki broj naslova izdanih do 1918. godine smješten je u školskom Muzeju kako 264 bi se zaštitio. Najveće bogatstvo za Gimnaziju unutar te zbirke čine godišnja izvješća Gimnazije od kojih je najstarije sačuvano iz 1883., a koja svjedoče o povijesti škole. Također se tu čuvaju i ostala izdanja Gimnazije te njezinih djelatnika i učenika, ali i brošure, katalozi izložbi, razglednice, fotoalbumi, kulturni dnevnici literarne sekcije i drugo. Također se čuvaju i određene serijske publikacije izdavane u Požegi (ali nisu sva izdanja kompletna): Historia Possegana novae themae, Požeški narodni kalendar, Požeški zbornik: književnost, umjetnost, nauka, ekonomika, društvo, Radovi zavoda Dio knjižnične građe u posudbenom dijelu knjižnice za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, Sportski almanah općine Slavonska Požega, Traženja: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, Vjesnik Muzeja Požeške kotline, Zlatna dolina : godišnjak Požeštine, Zlatna dolina : zbornik radova Požeštine. Knjižnica većinu naslova koji se čuvaju u toj zbirci daje svojim korisnicima na posudbu što inače nije uobičajeno za takvu zbirku. Zbirku beletristike (522 jedinice građe) lektirnih djela te beletristike namijenjene mladima ili za čine svjetski bestseleri, romani za mlade i druga djela nabavu stručnih knjiga. Knjižnica i dalje često dobiva namijenjena slobodnom čitanju koja se zadnjih godina donacije bivših učenika i zaposlenika te raznih ustanova. nabavljaju prvenstveno zahvaljujući prikupljenoj Gradska knjižnica i čitaonica u Požegi darovala je 2017. zakasnini ili donacijama. Ta je zbirka, uz lektiru godine 213 knjiga, ali i druge obrazovne, kulturne prikazanu na Slici 11, najčitanija. Zbirku literature na i društvene ustanove s vremena na vrijeme daruju stranom jeziku (779 jedinica građe) najvećim dijelom knjižnicu: Učilište „Maestro“ u Požegi, Umjetnički čini literatura na engleskom jeziku, zatim njemačkom, paviljon u Zagrebu, Ogranak Matice hrvatske u Požegi, a nešto manje na talijanskom, francuskom, slovačkom, Požeško-slavonska županija, Ministarstvo kulture, srpskom i španjolskom jeziku. Uglavnom su to jezici HAZU i dr. Istaknut ćemo samo neke od donacija bivših koji se podučavaju u redovnoj (engleski i njemački učenika i zaposlenika: Josip Bešta (175 knjiga), Boris jezik) ili fakultativnoj nastavi (talijanski i slovački jezik). Gerbec (83 knjige) i Željko Pavić (34 knjige). U školskoj Nabavljenom građom nastoji se što više biti potpora godini 2018./2019. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgojno-obrazovnom procesu. odobrilo je sredstva za nabavu lektire i stručnih knjiga Knjižnica je pretplaćena na nekoliko časopisa: Čovjek što je uvelike pripomoglo obnovi fonda. i svemir, Društvena istraživanja, Hrvatski jezik, Jezik, Od neknjižne građe (koja je uglavnom darovana) Kronika požeško-slavonska, Matematika i škola, ima 100-injak primjeraka koji nisu katalogizirani Medijska istraživanja, Meridijani, National geographic ni inventarizirani. Pri nabavi, knjižničarke se vode Hrvatska i Školske novine. Taj broj nastoji se povećati potrebama učenika i profesora. Nastoje obnoviti u suradnji s vodstvom škole što otežava dosta teško fond knjižnice, učiniti ga aktualnijim i zanimljivijim. financijsko stanje škole. Zbog neredovitog i slabog otpisa prijašnjih godina, Sadašnjost Škola se godinama bori s nedostatkom financijskih knjižničarke su, u suradnji s matičnom službom, 2016. sredstava za nabavu građe. „Naši se učenici pomažu i i 2018. godine provele djelomičnu reviziju i otpis građe gradskom knjižnicom i privatnim knjižnicama. Mi kako bi se sredila građa i dobila slika njezina stvarnog 265 imamo više starih knjiga, a manje novih“1, zapis je iz stanja. Slijedi sređivanje Profesorske knjižnice. Godišnjeg izvještaja za školsku godinu 1963./64. koji je Putem društvene mreže Facebooka i mrežne stranice i danas aktualan. Sredstva za obnovu knjižnog fonda su Škole na kojemu knjižnica ima svoj proctor, knjižničarke rijetka ili mala. U Izvješću o izvršenom stručnom nadzoru redovito obavještavaju svoje korisnike, kojih je u ovoj u školskoj knjižnici Gimnazije Požega u siječnju 2016. školskoj godini 556 (učenika i djelatnika škole), o voditeljica Županijske matične službe Mirjana Franculić novitetima i događanjima u knjižnici. je zapisala: „Nabava građe iznimno je niska i potpuno ispod Standarda. U 2015. godini nabavljeno je svega 14 primjeraka knjižne građe od čega je 12 kupljeno a 2 darovano… Grad, Županija i Ministarstvo nisu izdvojili sredstva za nabavu knjižnične građe za školsku knjižnicu Gimnazije Požega.“2 Upravo je to razlog zbog kojega je knjižnica 2016. godine uz odobrenje Školskoga odbora u svoj Pravilnik o radu knjižnice uvela naplatu zakasnine. Sredstva prikupljena od zakasnine koriste se za nabavu

1 Godišnji izvještaj : za školsku godinu 1963.-64. Str. 115 2 Izvješće o izvršenom stručnom nadzoru u školskoj knjižnici Gimnazije Požega, Ur. Broj: 6-2016-M, str. 3 Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

266

Učenička aktivnost u knjižnici. Foto: Marija Mrkojević Sadašnjost

267 Aktivnosti knjižnice

njižnica se osobito ističe svojom prostranošću što joj omogućava lakši rad s korisnicima i organizaciju predavanja, radionica, izložbi i projekcija. Zauzima oko 500 m2 što je u skladu sa Standardima za školske knjižnice. Korisnici imaju na raspolaganju prostor za samostalan i grupni rad s oko 90 mjesta, te osam računala s pristupom internetu. Zbog funkcionalnosti prostora, u knjižnici se često održavaju razna predavanja što je vidljivo na Slici 12, radionice vezane uz knjižnični odgoj Predavanje u knjižnici (foto: Marija Mrkojević) i obrazovanje, izborna nastava (povijesti, geografije, hrvatskoga jezika) i izvannastavne aktivnosti (dramske s(l)ova, Zeleni filmovi u vašoj školi, Zašto uopće čitati? i i literarne skupine, zbora) kao i predavanja, seminari dr. kako bi kod učenika potakli čitanje i osvijestili neke i drugo u suradnji s raznim kulturnim i obrazovnim od aktualnih tema, potakli kritičko razmišljanje važno institucijama; predstavljanja knjiga, priredbe, koncerti, za buduće intelektualce. Na taj način nastoje pripremiti izložbe i sl. Učenici rado provode slobodno vrijeme u učenike za život kako bi se lakše snašli u svijetu odraslih knjižnici kako za učenje tako i za odmor ili druženje. u koji stupaju nakon mature. Gimnazijalci su aktivni korisnici, u šk. god. 2017./2018. Školske knjižničarke nastoje pridonijeti razvoju rada bilo je 1969 posudbi i 1664 posjete (broj članova knjižnice knjižnica općenito pa se uključuju i u pilot-projekte, npr. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija bio je 553). S obzirom da se nastava u Gimnaziji odvija u šk. god. 2017./2018. uključile su se u Knjiga na mreži samo u jednoj smjeni, knjižnica je otvorena svojim (internet uslugu namijenjenu prvenstveno knjižnicama 268 korisnicima od 8,00 do 15,00 sati. i ustanovama koje posjeduju knjižnice te žele knjige iz Školska knjižnica surađuje s Gradskom knjižnicom i svojeg fonda, koje su namijenjene za otpis, razmjenjivati/ čitaonicom u Požegi, Gradskim muzejom u Požegi, dijeliti/prodavati s drugim knjižnicama/ustanovama). Veleučilištem u Požegi, Državnim arhivom u Slavonskom Također mentoriraju studentima informatologije pri Brodu – Odjel u Požegi, Povijesnim društvom Požega, obavljanju stručne prakse. Hrvatskim školskim muzejom, Filozofskim fakultetom U sklopu knjižnice djelovale su ili još uvijek djeluju u Zagrebu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom određene izvannastavne aktivnosti čije su voditeljice u Zagrebu, izdavačkim kućama te drugim kulturnim i knjižničarke: Mladi knjižničari, Debatni klub In medias obrazovnim institucijama koje obogaćuju njezin rad. res, Novinarska grupa i Čitateljski klub. U tim aktivnostima Knjižničarke, osim stručne knjižnične djelatnosti učenici kvalitetno provode slobodno vrijeme i razvijaju te kulturne i javne djelatnosti, provode neposrednu svoje sposobnosti u područjima koja ih zanimaju. odgojno-obrazovnu djelatnost, održavaju niz Knjižničarke kao dio stručne službe sudjeluje u predavanja i radionica za svoje korisnike. Neke od tema organizaciji rada škole, dio su uredničkog tima su: obrada zadane teme i pisanje referata, pretraživanje internetske stranice škole ili njezinih publikacija. baza podataka, javni govor i druge. Osposobljavaju Knjižnica je uistinu središte škole u kojemu rado učenike za samostalno učenje, pomažu im u odabiru borave učenici i profesori. Ništa se u školi ne događa, literature za učenje i slobodno čitanje. Uključuju se u a da knjižnica na neki način nije uključena. Ona je žila razne projekte, kao npr. Čitanjem do zvijezda, Tulum kucavica Gimnazije u Požegi. Muzej

Ivana Kajinić Čenić

talni postav školskog muzej posebnost je zvonom, magdeburške polukugle, Foucaultovo Gimnazije u Požegi. Rijetke su škole koje njihalo po Weinholdu, Rumkorffov induktor, dinamo su uspjele sačuvati svoje blago skupljano električni stroj po Molsenu, deklinatorij, parabolična kroz povijest (učila, školsku opremu, stare zrcala s iskrištem i kohererom. Zoologijska zbirka sadrži fotografije i dr.) pod raznim utjecajima novih vremena. stotinjak komada mokrih preparata i suhih preparata Izgradnjom nove zgrade Gimnazije dobivena je te dva kompleta mikropreparata. Sačuvani su organski mogućnost uređenja prostora u kojemu će se čuvati sustavi i embrionalni razvoj pojedinih životinja, školsko blago. U suradnji s Hrvatskim školskim preparirane rijetke životinje poput čudnovatog kljunaša muzejom iz Zagreba, stručnim djelatnicama Vesnom te kosturi kralježnjaka. Slikovni materijal čini 120 slika Rapo i Elizabetom Serdar, uređene su i smještene zbirke velikog formata te slikovnu mapu Ptice Europe tiskanu u u školski Muzej, izložbeni prostor dostupan javnosti. Pragu 1871. godine. Zanimljiva je i malakološka zbirka Stalni postav čini zaštićena zbirka knjiga u originalnom puževa i školjki. Izdvajaju se vrlo rijetki primjerci: namještaju, o kojoj će detaljnije biti pisano kasnije u indijska lađica i prava bisernica. Paleontološka zbirka radu, te odabrana učila za prirodnu skupinu predmeta, s sadrži 50-ak različitih okamina (trilobita, amonita, mnoštvom starih, rijetkih, ali dobro očuvanih učila koja numulita i neogenske flore) nabavljene 1854. godine se i danas ponekad koriste u nastavi za demonstracije te modele fosilnih životinja gdje se ističu okamine i vježbe. Međutim, veliki dio muzejske zbirke nije bodljikaša. Tu se nalazi i botanička zbirka s koloriranim Sadašnjost izložen zbog nedostatka prostora i njega treba prikladno litografijama, modelima cvjetova, mikropreparatima zbrinuti, urediti čuvaonice za građu. Trenutno se nalazi kao i herbarijska, mikrobiološka i antropološka zbirka. u potkrovlju zgrade. Kemijska zbirka sadrži rude, minerale, kristalografske 269 „Znatnije nabavljanje učila započelo je 1850. godine, modele. Njezino opremanje započelo je u šk. god. kad je u Gimnaziju uveden predmet `naravoslovne 1880./81. kada je Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi znanosti` s nastavnim sadržajima iz prirodopisa i fizike, Mineralogičko-geologički muzej iz Zagreba darovao odnosno s poučavanjem fizike kao zasebnog predmeta zbirku ruda i minerala.4 O svim tim zbirkama vodili od 1872./73. školske godine.“3 Fizikalna zbirka su brigu predmetni profesori o čemu saznajemo iz okuplja 80-ak dobro očuvanih starih učila: Appunov godišnjih izvješća Gimnazije. Čuvari zbirki redovito su aparat, svirale na stalku, Quinckeovu cijev, aparat za bilježili njezino stanje, što je novo nabavljeno u tekućoj transverzalne valove, uređaj za Chladnijeve figure, školskoj godini, što je kupljeno/dobiveno, koliko je spektrometar, Crooxeov radiometar, optički ormar po plaćeno, kolika je ukupna vrijednost zbirke, sastav Machu, optičku klupu s dijelovima, Hartlijevu ploču, zbirke i sl. dalekozor-refraktor, Loosevov termometar, model Osim navedenih zbirki u Muzeju je izloženo i nekoliko parnog stroja, Davyevu lampu, Weinholdov uređaj crno-bijelih fotografija (Profesorski zbor Kraljevske za sastavljanje gibanja, Löwyev uređaj za padanje, velike gimnazije u Požegi, šk. god. 1873./74.; prva Galileievu kosinu, Ruprehtovu vagu, Segnerovo kolo, konferencija hrvatskih srednjoškolskih direktora u spravu za hidrostatski tlak, zračnu sisaljku sa staklenim Zagrebu iz 1908.; Knjiga evidencije upisanih učenika

3 Fizikalna zbirka. // Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/skola/muzej/fizikalna-zbirka (19.2.2019.) 4 Usp. Gimnazijski muzej. // Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/skola/muzej (19.2.2019.) Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

270

Eksponati u stalnom postavu školskog muzeja. Foto: Marija Mrkojević Sadašnjost

271 sa osnovnim podacima Kraljevske velike gimnazije u realizaciji ovog projekta. U 2012. godini imenovani su Požegi, od šk. god. 1882./83. do 1889./90., tlocrt zgrade mentori projekta, provedene su i radionice o fotografiji, kraljevske zemaljske velike gimnazije u Požegi izgrađene snimanju, montaži, obrađeno je 40-ak izložaka iz 1877. na Trgu sv. Terezije u Požegi iz 1905. i dr. Tu se biologije i fizike, međutim projekt, nažalost, nije do kraja nalazi i stara profesorska katedra (na kojoj su izloženi ostvaren. Školski muzej otvoren je svake školske godine pojedini dokumenti, svjedodžbe i sl.), staro školsko za građane u sklopu Dana otvorenih vrata povodom zvono te ploča s natpisom Gimnazije sa stare zgrade. Dana škole, ali i tijekom godine uz prethodnu najavu. Jedna od ideja promocije školskog muzeja koji prikazuje Školski Muzej Gimnazije u Požegi svjedoči o povijest Gimnazije, ali i hrvatskog školstva jeste višestoljetnoj povijesti ustanove, hrvatskog školstva i stvaranje virtualnog muzeja. Ideja se javila još 2011. čuva vrijedne zbirke za buduće generacije. godine kada se tadašnji ravnatelj Pavle Bucić obratio Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu za pomoć pri Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

272

Stara katedra i vitrine s knjigama u školskom muzeju Foto: Marija Mrkojević Zvjezdarnica

Ivana Kajinić Čenić

imnazija je svoju prvu zvjezdarnicu dobila 2012. promatrali su Sunčeve pjege i tranzit Venere ispred 1877. godine kada je sagrađena jednokatnica Sunca (zadnje u ovom stoljeću), 2015. pomrčinu Sunca, sa zvjezdarnicom na Trgu sv. Terezije. Ista a 2016. tranzit Merkura ispred Sunca. Svake godine je srušena 1939. kada je dograđen drugi kat.5 početkom listopada u okviru Svjetskog tjedna svemira Izgradnjom nove zgrade Gimnazije u Ulici dr. Franje zvjezdarnica je otvorena za građanstvo. Zahvaljujući Tuđmana, škola je ponovno dobila zvjezdarnicu. školskoj zvjezdarnici popularizira se astronomija među Na krovu zgrade nalazi se zvjezdarnica s kupolom učenicima, ali i građanstvom. promjera 5 metara, jedina u ovom dijelu Hrvatske (prva Od 29. studenog 2013. na krovu Gimnazije, uz u Slavoniji), oko koje se nalazi vidikovac s pogledom na ogradu pokraj zvjezdarnice, postavljena je antena za grad Požegu i veliki dio Požeške kotline. Zvjezdarnica niskofrekventne radiovalove. Astronomska je grupa je otvorena 6. svibnja 2011. za Dan škole. Tako su dobila od Solarnog centra Sveučilišta Stanford (SAD) nastavljena astronomska opažanja koje je još 1888. prijamnik, instalacijski program za računalo i upute godine započeo Oton Kučera po kome zvjezdarnica za izradu uređaja za kontinuirano praćenje promjena u Gimnaziji danas nosi ime.6 Oton Kučera osnovao je u Zemljinoj ionosferi izazvanih pojavama aktivnosti prvu školsku zvjezdarnicu upravo u Gimnaziji u Požegi na Suncu (Super SID monitor – ionosferski monitor). gdje je sa svojim učenicima započeo prva astronomska Drago Štokić, bivši učenik Gimnazije, izradio je antenu opažanja.7 i posredovao oko nabavljanja opreme sa Stanforda. Sadašnjost U novoj zgradi astronomska opažanja nastavili su Podaci ionosferskog detektora iz Gimnazije u Požegi profesori fizike Dragutin Kovačević i Danijel Zubčević se šalju Solarnom centru Sveučilišta Stanford gdje te profesorica geografije Maja Regić u izvannastavnoj je centralizirano spremište podataka dobivenih 273 aktivnosti – Astronomskoj grupi ili fakultativnoj nastavi ionosferskim detektorima diljem svijeta.8 astronomije. Astronomija u školi dio je programa Centra Zahvaljujući zvjezdarnici učenici Gimnazije stječu izvrsnosti Dar Mar koji se vodi u Gimnaziji, programa znanja o svemiru, metodama koje su omogućila ta izvrsnosti namijenjenog darovitoj, talentiranoj i znanja, upoznaju nebeska tijela i pojave u svemiru, marljivoj djeci i mladima u županiji. U zvjezdarnicu su osposobljavaju se za kvalitativno i kvantitativno na astronomska opažanja često pozivani i građani. Prvo rješavanje astronomskih problema i zadataka, javno astronomsko motrenje organizirano je 15. lipnja vrše astronomska promatranja i dr. čime se mogu 2011. kada su Požežani mogli promatrati pomrčinu pohvaliti rijetki srednjoškolci u našoj državi. Mjeseca čemu je prethodilo predavanje Požežanina mr. sc. Ivana Romštajna iz Zvjezdarnice Zagreb. Isto tako

5 Usp. Potrebica, F. Isto djelo, str. 30 6 Zvjezdarnica Otona Kučere. // Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/skola/zvjezdarnica (27.1.2019.) 7 Život i djelo Otona Kučere : zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa ˝Život i djelo Otona Kučere (1857.-1931.)˝, održanog na Zvjezdarnici Zagreb, 7. prosinca 2007. godine, u povodu obilježavanja 150. godišnjice rođenja hrvatskog velikana Otona Kučere. Zagreb: Hrvatsko astronomsko društvo, 2008. Str. 35 8 Gimnazija Požega. URL: http://www.gimpoz.hr/ (21.2.2019.) Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Kupola Zvjezdarnice Otona Kučere Foto: Marija Mrkojević

274

Teleskop ispod kupole Zvjezdarnice Otona Kučere Vidikovac uz zvjezdarnicu Foto: Arhiva Gimnazije Foto: Arhiva Gimnazije Državna matura

imnazijalci imaju obvezu polaganja državne mature na kraju svog školovanja U sklopu ispita izbornoga dijela državne mature biraju od 2009./2010. školske godine. Državna se predmeti koji će se polagati, a u jednome roku može matura je skup obveznih i izbornih ispita iz se prijaviti najviše šest izbornih predmeta. Popis ispita općeobrazovnih nastavnih predmeta koje je učenik učio izbornoga dijela državne mature donosi Nacionalni tijekom najmanje četverogodišnjega srednjoškolskog centar za svaku školsku godinu do početka prijava ispita, obrazovanja. Ispite provodi Nacionalni centar za a uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnoga za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školama obrazovanje. i ostalim javnim ustanovama uključenim u provedbu ispita državne mature. Ispiti državne mature provode se u isto vrijeme, s istim ispitnim materijalima i na isti način za sve Ciljevi državne mature su: pristupnike u Republici Hrvatskoj. Time se dobivaju • provjeriti i vrednovati postignuto znanje i rezultati koji su međusobno usporedivi, a postupak vještine učenika, stečene obrazovanjem prema odabira pri upisu na visoka učilišta pravedniji i propisanim općeobrazovnim nastavnim planovima razvidniji. U jednome danu mogu se polagati najviše i programima u srednjoj školi, standardnim dva ispita državne mature. Sadržaj, uvjeti, način i neovisnim i objektivnim postupkom jednakim za postupak polaganja državne mature i ispita državne sve učenike mature propisan je Pravilnikom o polaganju državne Sadašnjost • omogućiti pravedniji pristup nastavku školovanja i mature (Narodne novine“, broj 01/13, 41/19 i 127/19). zapošljavanju na osnovi stvarnih kompetencija što ih je kandidat stekao srednjoškolskim obrazovanjem Ispite državne mature i studijske programe koje žele 275 • vrednovati kvalitetu obrazovnog rada u gimnazijama upisati kandidati prijavljuju putem Nacionalnoga i drugim srednjim školama. informacijskog sustava prijava na visoka učilišta - NISpVU. Uvjete za upis na studijske programe visokih Obvezni ispiti na državnoj maturi su: hrvatski jezik, učilišta u Republici Hrvatskoj određuju sama visoka matematika i strani jezik. Ispiti obveznoga dijela učilišta koja su temeljem Ustava autonomna i sama državne mature mogu se polagati na jednoj od dviju kreiraju svoju upisnu politiku. razina i to: A – višoj razini i B – osnovnoj razini. Razine se propisuju ispitnim katalozima. Učenik je uspješno položio državnu maturu ukoliko položi sve ispite obveznoga dijela državne mature. Aktualni zakonski okvir i reformski procesi Ivo Žanetić

školskoj godini 2019./2020. primjenjuju 7. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o se neki novi ili izmijenjeni zakonski i pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim podzakonski akti kao i kurikulumi koje smo ispravama u školskim ustanovama, NN 76/2019, obvezni primjenjivati od ove školske godine. 9.8.2019. Posebno treba istaknuti da su u primjeni novi kurikuli 8. Pravilnik o dopuni Pravilnika o zajedničkome svih sedam međupredmetnih tema u svim razredima i upisniku školskih ustanova u elektroničkome svim nastavnim predmetima. obliku - e-Matici, NN 76/2019, 9.8.2019. 9. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o Doneseni su sljedeći Zakoni: načinima, postupcima i elementima vrednovanja 1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju učenika u osnovnoj i srednjoj školi, NN 82/2019., i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, NN 4.9.2019. 68/2018, 27.7.2018. 2. Zakon o udžbenicima i drugim obrazovnim Donesene su sljedeće Odluke o donošenju kurikuluma materijalima za osnovnu i srednju školu, za nastavne predmete te međupredmetne teme te se iste NN116/2018, 21.12.2018. primjenjuju od školske godine 2019./2020.: 3. Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, NN 1. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu 17/2019, 20.2.2019. temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, Doneseni su sljedeći Pravilnici: 29.1.2019. 276 1. Pravilnik o udžbeničkom standardu te članovima 2. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika temu Poduzetništvo za osnovne i srednje škole u i drugih obrazovnih materijala, NN 9/2019, Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. 25.1.2019. 3. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu 2. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u polaganju državne mature, NN 41/2019, Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. 3. 24.4.2019. 4. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu 4. Pravilnik o nagrađivanju učitelja, nastavnika, temu Osobni i socijalni razvoj za osnovne i srednje stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i škole u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. srednjim školama te učeničkim domovima, NN 5. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu 53/2019, 24.5.2019. temu Učiti kako učiti za osnovne i srednje škole u 5. Pravilnik o izmjeni Pravilnika o pomoćnicima u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, 6. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu NN 59/2019, 14.6.2019. temu Uporaba informacijske i komunikacijske 6. Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. srednjim školama i učeničkim domovima, NN 7. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu 68/2019, 17.7.2019. temu Zdravlje za osnovne škole i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019. Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019. 8. Odluka o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma 20. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni za međupredmetnu temu Zdravlje za osnovne škole predmet Fizike za osnovne škole i gimnazije u i srednje škole u Republici Hrvatskoj, NN 21/2019, Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019. 1.3.2019. 21. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 9. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Geografije za osnovne škole i gimnazije u predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. u Republici Hrvatskoj, NN 22/2018, 6.3.2018. 22. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 10. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne škole i gimnazije u predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije Republici Hrvatskoj, NN 27/2019, 20.3.2019. u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 29.1.2019. 23. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 11. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Likovne kulture za osnovne škole i predmet Matematike za osnovne škole i gimnazije Likovne umjetnosti za gimnazije u Republici u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. 12. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 24. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za osnovne škole i gimnazije predmet Glazbene kulture za osnovne škole i u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019 Glazbene umjetnosti za gimnazije u Republici 13. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije 25. Odluka o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. za nastavni predmet Glazbene kulture za osnovne 14. Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni škole i Glazbene umjetnosti za gimnazije u Sadašnjost predmet Talijanski jezik za osnovne škole i Republici Hrvatskoj, NN 69/2019, 19.7.2019. gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 26. Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni 22.1.2019. predmet Tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne 277 15. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN predmet Pravoslavni vjeronauk za osnovne škole 27/2019, 20.3.2019. i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, 27. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 29.1.2019. predmet Latinski jezik za osnovne škole i gimnazije 16. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni u Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. predmet Islamski vjeronauk za osnovne škole i 28. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, predmet Etike za gimnazije u Republici Hrvatskoj, 29.1.2019. NN 10/2019, 29.1.2019. 17. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 29. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole predmet Filozofije za gimnazije u Republici i gimnazije u Republici Hrvatskoj, NN 10/2019, Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. 29.1.2019. 30. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 18. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Logike za gimnazije u Republici Hrvatskoj, predmet Biologije za osnovne škole i gimnazije u NN 7/2019, 22.1.2019. Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. 31. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni 19. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Psihologije za gimnazije u Republici predmet Kemije za osnovne škole i gimnazije u Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. 32. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni Prema Strategiji, obrazovanje će biti zasnovano na predmet Politike i gospodarstva za gimnazije u sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit će Republici Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. obvezno, bit će osigurana horizontalna i vertikalna 33. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni prohodnost sustava, sve osobe – a napose one izložene predmet Sociologije za gimnazije u Republici marginalizaciji i isključenosti – bit će uključene u sustav Hrvatskoj, NN 7/2019, 22.1.2019. obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim 34. Ispravak odluka o donošenju kurikuluma za spoznajama, poštovat će se ljudska prava i prava djece, nastavne predmete, NN 10/2019, 29.1.2019. svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će 35. Odluka o donošenju nastavnog plana za gimnazijske profesionalnu etiku, odluke će se donositi na demokratski programe, NN 66/2019, 10.7.2019. način uz sudjelovanje svih ključnih čimbenika, škole i nastavnici bit će samostalni u osmišljavanju svojeg rada, poštovat će se interkulturalizam i europska dimenzija Strategija obrazovanja, znanosti obrazovanja. i tehnologije Strategija identificira pet ciljeva koji se odnose na cijelu vertikalu odgoja i obrazovanja, bez obzira na to radi li se trategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije o formalnim ili neformalnim oblicima izvođenja: (2014.) Hrvatska prepoznaje obrazovanje i 1. izgraditi sustav za identificiranje, poticanje, razvoj znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj sposobnosti i potencijala pojedinaca te ojačati jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu službe za cjeloživotno osobno i profesionalno stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog usmjeravanje identiteta 2. unaprijediti kvalitetu i uspostaviti sustav Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija • jer je suočena s dinamičnim promjenama u društvu, osiguravanja kvalitete gospodarstvu i kulturi, u globaliziranom svijetu 3. razviti procese i sustav priznavanja neformalno i 278 u kojem nijedna država ne postoji kao izdvojena informalno stečenih znanja i vještina zajednica 4. unaprijediti sustav trajnoga profesionalnog razvoja • jer je suočena s izazovima poput primjena novih i usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika tehnologija, zaštite okoliša i starenja stanovništva, 5. poticati primjenu informacijske i komunikacijske a koje s uspjehom može rješavati samo uz pomoć tehnologije u učenju i obrazovanju. znanosti • jer ima ograničene ljudske, materijalne i prirodne resurse kojima se mora koristiti na najbolji način Reforma kurikula • jer je suočena s ograničenim mogućnostima predviđanja dugoročnog razvoja te mora biti romjena kurikula jedna je od prvih mjera kojom spremna na prilagodbe. je započela realizacija Strategije obrazovanja, Za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska znanosti i tehnologije s ciljem uspostavljanja mora biti otvoreno, mobilno i inovativno društvo. usklađenog i učinkovitog sustava odgoja Obrazovanje i znanost od posebnog su javnog interesa. i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, promjene koje ključnim korisnicima i dionicima trebaju pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima. omogućiti i osigurati: Država preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje • Učenicima korisnije i smislenije obrazovanje, obrazovnim sustavom u suradnji s privatnim sektorom. sukladno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje ce ih • Povezanost obrazovanja s potrebama društva i osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak gospodarstva, obrazovanja. • Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda • Roditeljima veću uključenost u obrazovanje djece učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), i život škole, jasno iskazana odgojno-obrazovna već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, smislenije i češće povratne informacije o estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, postignućima njihove djece. odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, • Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima vladanja i brojne druge. odgojno-obrazovnih ustanova osnaživanje njihove • Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika radne uloge i jačanje profesionalnosti, vecu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje administrativnih obveza, motiviranije učenike i omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, smanjivanje vanjskih pritisaka. vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u Ove će dugoročne i dugotrajne promjene obuhvatiti i interakciji s drugim učenicima. produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju • Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti osnovnu školu, no promjene ce biti uvođene stupnjevito, odgojno-obrazovnih ishoda, čime će se osigurati a u prvoj fazi obuhvaćaju: osnova za objektivnije i valjanije ocjenjivanje i • izradu kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i vrednovanje učeničkih postignuća. obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim • Korjenitu promjenu ocjenjivanja, vrednovanja i ishodima; izvještavanja o postignućima učenika u smjeru Sadašnjost • prijedlog novog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja. izvještavanja o učeničkim postignućima; Neke od osnovnih smjernica reforme na različitim • sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih razinama i vrstama odgoja i obrazovanja su: 279 kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i • Igra kao temelj razvoja djece i izbjegavanju učenja „školifikacije” u ranom i predškolskom odgoju i • prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, obrazovanju. udžbenika i drugih nastavnih pomagala te • Konceptualna programska promjena svih predmeta digitalizaciju istih i korištenje IKT-a u obrazovanju. u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kako bi se osigurala relevantnost sadržaja i metoda učenja i poučavanja za sadašnji i budući život učenika te Osnovne postavke reforme primjerenost njihovoj razvojnoj dobi. kurikula • Uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika i jasnije ako zamišljena cvjelovita kurikularna profiliranje gimnazijskog obrazovanja. reforma je, između ostaloga, usmjerena na: • Uvođenje učenja na radnom mjestu u svim • Razvoj temeljnih kompetencija za programima strukovnog obrazovanja te povećanje cjeloživotno učenje, relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakšavanje • Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika, prijelaza iz obrazovanja na tržište rada. • Povezanost obrazovanja s interesima, životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika, Kurikulumski sustav manji stupanj normiranja, što odgojno-obrazovnim ustanovama i odgojno-obrazovnim radnicima postojećem odgojno-obrazovnom sustavu treba omogućiti osjetno veću razinu autonomije Republike Hrvatske dijelom postoje elementi u implementaciji kurikuluma, posljedično i veću kurikulumskog sustava i oni nisu u dovoljnoj odgovornost, a učenicima pružiti veću mogućnost izbora mjeri međusobno usklađeni. Stoga je jedan i bolje usklađivanje s njihovim interesima, iskustvima i od temeljnih ciljeva kurikularne reforme uspostaviti razvojnim potrebama. cjeloviti nacionalni kurikulumski sustav koji će međusobno povezati i uskladiti sve njegove elemente: različite vrste kurikulumskih dokumenata, učenje i Škola za život poučavanje te vrednovanje učeničkih postignuća. Okvir nacionalnoga kurikuluma (ONK) temeljni je ijekom prošle školske godine provedena je dokument kurikulumskog sustava. Izrađuje se u skladu eksperimentalna primjena novih kurikula sa smjernicama Strategije obrazovanja, znanosti i u projektu nazvanom “Škola za život” u 48 tehnologije (2014.) i razvija određena konceptualna osnovnih i 26 srednjih škola iz svih županija u rješenja uspostavljena u Nacionalnom okvirnom Republici Hrvatskoj. Eksperimentalni program provodio kurikulumu (2011.), uzimajući u obzir i druge relevantne se u 1. i 5. razredu osnovnih škola te u 7. razredu za dokumente obrazovne politike. predmete biologija, kemija i fizika. U srednjim školama Okvir nacionalnoga kurikuluma (prijedlog iz 2016. provodio se u 1. razredu gimnazije u svim predmetima godine!) koncipiran je kao temeljni dokument koji na te u 1. razredu četverogodišnjih strukovnih škola u općoj razini određuje elemente kurikulumskog sustava općeobrazovnim predmetima. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija za sve razine i vrste obrazovanja te postavlja vrijednosti, ciljeve i načela sustava. Kao takav, ONK predstavlja Cilj eksperimentalnog programa bio je provjeriti 280 temelj za izradu nacionalnih kurikuluma za rani i primjenjivost novih kurikuluma, oblika i metoda rada te predškolski odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolski novih nastavnih sredstava s obzirom na sljedeće ciljeve: odgoj i obrazovanje, za gimnazijsko i strukovno te za 1. povećanje kompetencija učenika u rješavanju umjetničko obrazovanje, a omogućuje i izradu drugih problema; kurikulumskih dokumenata koji će definirati predmetna 2. povećanje zadovoljstva učenika u školi te motivacija područja učenja i poučavanja te međupredmetne teme njihovih učitelja i nastavnika. na koherentan način. Na temelju ONK-a, nacionalnih kurikuluma za različite razine i vrste odgoja i obrazovanja Na osnovi rezultata eksperimentalne primjene, te područnih i međupredmetnih kurikulumskih Ministarstvo znanosti i obrazovanja je donijelo odluku dokumenata izrađuju se pojedini predmetni kurikulumi. o pokretanju frontalne primjene novih kurikula pa su Naposljetku, na temelju svih navedenih kurikulumskih ove, 2019./2020. školske godine uvedeni novi kurikuli dokumenata, svaka odgojno-obrazovna ustanova pa za sve nastavne predmete u 1. i 5. razred svih osnovnih i Gimnazija izrađuje vlastiti školski kurikulum kojim škola, 7. razred svih osnovnih škola za predmete realizira opće kurikulumske ciljeve, ali i posebne ciljeve biologija, fizika i kemija, 1. razred svih gimnazija za sve proizašle iz njenih specifičnih potreba i uvjeta rada te predmete i 1. razred svih strukovnih četverogodišnjih cjelovitog odgojno-obrazovnog profila i tradicije škole. škola za predmete hrvatski jezik, matematika, engleski Jedna od bitnih značajki svih novih kurikulumskih jezik i njemački jezik. dokumenata njihova je veća otvorenost, odnosno Istovremeno su u sve razrede i sve nastavne predmete • Zdravlje svih osnovnih i srednjih škola uvedeni novi kurikuli • Održivi razvoj sedam međupredmetnih tema: • Građanski odgoj i obrazovanje • Učiti kako učiti • Poduzetništvo Redoslijed i raspored uvođenja novih predmetnih • Uporaba informacijske i kurikula u osnovne i srednje škole tijekom naredne tri komunikacijske tehnologije (IKT) školske godine prikazan je u sljedećoj tablici. • Osobni i socijalni razvoj

Razina Razred 2019./20. 2020./21. 2021./22. 2022./23. 1. svi predmeti uvedeni uvedeni uvedeni 2. svi predmeti uvedeni uvedeni OSNOVNA 3. svi predmeti uvedeni uvedeni ŠKOLA 4. svi predmeti uvedeni 5. svi predmeti uvedeni uvedeni uvedeni 6. svi predmeti uvedeni uvedeni biologija, fizika svi predmeti 7. geografija uvedeni uvedeni i kemija uvedeni: B, K, F svi predmeti 8. biologija, fizika i kemija geografija uvedeni: B, K F Sadašnjost 1. svi predmeti uvedeni uvedeni uvedeni 2. svi predmeti uvedeni uvedeni 281 SREDNJA ŠKOLA 3. svi predmeti uvedeni uvedeni svi predmeti i 4. uvedeni državna matura

U svrhu jačanja kompetencija nastavnika i kvalitetnijega je financirao osnivač, Požeško-slavonska županija, a nastavnoga procesa Gimnazija u Požegi je opremljena prijenosna računala su nabavljena preko Europskih „pametnom“ pločom u aktivu matematike, a svi strukturnih i investicijskih fondova kroz operativni nastavnici koji predaju u prvome razredu su na program Konkurentnost i kohezija. upotrebu dobili prijenosna računala. Pametnu ploču Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

282

Crtež idejnog rješenja plana izgradnje sportske dovrane uz zapadno krilo nove zgradu Gimnazije. Crtež iz projektne dokumentacije tvrtke Puni Krug d.o.o Pogled u budućnost Pogled

Pogled u budućnost 283

Misija i vizija Strateška uporišta i zadaće Prioritetni razvojni ciljevi Pogled u budućnost Ivo Žanetić

roz svoju povijest Gimnazija u Požegi Nadbiskupskog orfanotrofija u Požegi. uvijek je bila uzorna odgojno- Povjesničar Tomo Matić svojedobno je zapisao: K obrazovna ustanova, ključna u „Požeška je Gimnazija zaorala duboku brazdu duševnog osposobljavanju mladih s područja i kulturnog preporoda Slavonije poslije oslobođenja od Požeštine i cijele Slavonije za studiranje na visokim Turaka, kada su i državna vlast i domaći intelektualci, učilištima ili preuzimanje različitih službeničkih i a i mnogi stranci što su dolazili u Slavoniju, ozbiljno poduzetničkih poslova u lokalnoj zajednici. Od samog nastojali zemlju što više približiti europskom zapadu“. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija početka ne samo što je bila jedina na području od Varaždina do Crnoga mora, već je i među rijetkima Jednako preporodno i prosvjetno poslanje zadajemo 284 u Europi već 1726. godine dobila posebno izgrađenu Gimnaziji u našem vremenu: nakon pada Berlinskoga školsku zgradu za potrebe nastave prema tadašnjim zida i raspada bivše socijalističke državne zajednice, kada pedagoškim standardima. Od 1761. do 1776. u njenim Slavonija zauzima novi geopolitički položaj, a Hrvatska okvirima djelovala je Academia Posegana s filozofskim je postala članica Europske unije. Želimo da naša škola i i teološkim fakultetom, što u tom vremenu čini Požegu danas, sukladno dugoj tradiciji, bude središte izvrsnosti drugim visokoškolskim središtem u Hrvatskoj nakon u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, sa snažnim Zagreba. Reorganizacijom obrazovnih institucija 1874. utjecajem u oblikovanju domoljubne svijesti novih godine postaje jedina osmorazredna gimnazija na naraštaja te važnom ulogom u prilagodbi potrebama i širem prostoru kontinentalne Hrvatske, a pohađaju je zahtjevima života naše lokalne zajednice u Europskoj i ponajbolji učenici izvan požeških prostora, uglavnom uniji. s područja Austro-Ugarske monarhije, zbog postojanja Misija i vizija

Misija Gimnazije u Požegi jest kvalitetno srednjoškolsko uvažavanje i toleranciju nacionalnih, kulturnih i drugih i cjeloživotno opće obrazovanje te snažno odgojno i različitosti te poštivanje multikulturalizma ukupnog kulturno djelovanje u Požegi i Požeškoj dolini. životnog prostora.

Gimnaziju u Požegi vidimo kao središte izvrsnosti U Gimnaziji u Požegi održavaju se raznovrsni i srednjoškolskog i cjeloživotnog općeg obrazovanja mnogobrojni oblici stručne prakse i usavršavanja u hrvatskom obrazovnom sustavu. To je škola čiji nastavnika, stručnih suradnika i studenata nastavničkih učenici polažu ispite državne mature značajno bolje od studija te se provode različita stručna i znanstvena prosjeka gimnazijalaca u Hrvatskoj, upisuju i uspješno istraživanja relevantnih pedagoških i društvenih završavaju željene visokoškolske programe obrazovanja problema. Izvode se različiti oblici izvannastavnog te aktivno koriste prilike za cjeloživotno učenje. informiranja i obrazovanja učenika, roditelja i širega Gimnazija primjereno potiče učenikovo stvaralačko građanstva u velikom rasponu tema prema konceptu izražavanje i razvoj njegovih sposobnosti i talenata te ga cjeloživotnog obrazovanja. Priređuju se izložbe, osposobljava za samostalno, promišljeno i poduzetno predstave, koncerti, multimedijske projekcije, javna odlučivanje o vlastitom profesionalnom razvoju. Njeni predavanja i drugi kulturni događaji u produkciji učenici prepoznatljivi su po uljudnom ophođenju i učenika i njihovih nastavnika mentora i/ili priznatih postupanju kojim čuvaju dostojanstvo svake osobe, vanjskih izvođača. poštuju čovjekova prava i slobode te promiču mir, suradnju i nenasilno rješavanje sukoba. Zagovornici su Gimnazija u Požegi je škola kojom su zadovoljni svi Pogled u budućnost Pogled razumnoga gospodarenja prirodnim izvorima i dobrima dionici odgojno-obrazovnog procesa i javnost, u njoj te kulture zdravog, stvaralačkog i odgovornog osobnog, se učenici, djelatnici, roditelji i posjetitelji osjećaju obiteljskog i društvenog života. Jasno izražavaju snažnu ugodno, sigurno i zaštićeno, a svi predano suradnički 285 hrvatsku nacionalnu svijest i domoljublje kao bitnu rade na razvoju i unapređivanju učenja i poučavanja u sastavnicu osobnog identiteta, uz puno razumijevanje, svrhu ostvarivanja školske misije, vizije i ciljeva.

Dan škole, 8. svibnja 2014. godine. Akcija "Zagrlimo Stari grad" Foto: Veronika Ivančević Strateška uporišta i zadaće

Doktrina ostvarenja misije i vizije te kratkoročnih i • upotreba suvremenih informacijskih i dugoročnih ciljeva Gimnazije u Požegi sažeta je u geslu komunikacijskih tehnologija u svim radnim i Non progredi est regredi („Tko ne napreduje, nazaduje“ suradničkim procesima - prijevod s latinskog prilagođen je svakodnevnoj • otvorenost i suradnja s lokalnom i svjetskom upotrebi gesla u duhu hrvatskoga jezika!).To znači zajednicom. predanost svakodnevnom učenju i poučavanju novih znanstvenih spoznaja te kritičkom promišljanju potreba Ključne zadaće i poslovi za pokretanje, vođenje i i mogućnosti njihove najbolje primjene u osobnom i održavanje razvojnih pothvata: društvenom životu, u uvjerenju da je tek ono najbolje u • Kreativno i produktivno primjenjivati zakonske svom vremenu dovoljno dobro za školu: okvire u djelovanju Gimnazije kao kvalitetne • najbolji kurikuli, srednjoškolske ustanove u lokalnoj zajednici i • kompetentni učitelji, Republici Hrvatskoj. • najbolja učila, • Stvarati i unapređivati odgojno-obrazovne programe • najnoviji izvori, i aktivnosti što će svojim sadržajima i metodama • vrhunski uzori. najbolje odgovarati razvojnim potrebama učenika i društva. Stojiš li na mjestu, ostaješ iza svih koji koračaju dalje • Osiguravati najbolje moguće nastavnike i druge u svijetu koji se vrtoglavo mijenja, a kamo i kako zaposlenike te im omogućiti i poticati ih na stalno krenuti najbolje ćeš odlučiti razumiješ li prirodne i stručno i osobno usavršavanje, razvoj i stvaralaštvo. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija društvene procese objašnjene strogom znanstvenom • Kontinuirano osuvremenjivati organizaciju i sredstva metodologijom. rada u Gimnaziji, posebice primjenom napredne 286 informacijske i komunikacijske tehnologije. Glavna uporišta za stalan i kvalitetan napredak • Razvijati suradnju i timski rad sudionika odgojno- Gimnazije su: obrazovnog procesa uz jasno određivanje i traženje • utemeljnost poučavanja i učenja na suvremenim odgovornosti pojedinca u okviru njegovih uloga i znanstvenim, tehnološkim, umjetničkim i zadaća. duhovnim spoznajama • Razvijati projektni rad i veze s relevantnim • odgojno-obrazovni proces koji uravnoteženo ustanovama, organizacijama i pojedincima, a aktivira sve sfere učenikove osobnosti te njegove osobito s hrvatskim školama te drugim hrvatskim izražene sposobnosti i talente kulturnim ustanovama i društvima u inozemstvu. • vrednovanje učeničkih i profesorskih postignuća • Stručno skrbiti o povijesnom nasljeđu te aktivno zasnovano na kriterijima usporedivim u promicati tradicijska obilježja Gimnazije, a osobito međunarodnim klasifikacijskim i kvalifikacijskim dobra pedagoška rješenja i postignuća iz prošlosti. okvirima • Stalno aktivno tražiti sponzore i donatore te • povijesno nasljeđe i školske tradicije kvalitetno zagovarati Gimnaziju u javnosti. uključene i interpretirane u školskom kurikulu • Primjenjivati nacionalne i međunarodne standarde • jedinstven koncept i oprema nove školske zgrade kvalitete. što omogućuje kvalitetnu i kreativnu izvedbu • Uključivati se u odgovarajuće programe Europske raznovrsnih oblika odgojno-obrazovnog rada unije i Ujedinjenih naroda. Prioritetni razvojni ciljevi

1. U suradnji s osnivačem, Ministarstvom i ostalim prirodoslovlja, novih tehnologija, inženjerstva relevantnim čimbenicima, proaktivno tražiti izvore i matematike (STEM) u manjim obrazovnim financiranja i pokretanje izgradnje i opremanje grupama. dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (TZK) te • Osigurati primjenu suvremenih tehnologija uređenje vanjskih igrališta, čime će se konačno završiti e-učenja u svim oblicima obrazovnog rada i cijeli kompleks nove gimnazijske zgrade i osigurati njihovu dostupnost u svim školskim radnim standardni uvjeti za nastavu tjelesne i zdravstvene prostorima. kulture u trima srednjim školama u Požegi: Gimnaziji, • Stalno opremati praktikum za robotiku, Glazbenoj školi i Katoličkoj gimnaziji. automatiku i ostale nove tehnologije najnovijim 2. U suradnji s osnivačem, Ministarstvom i ostalim uređajima, sredstvima i pomagalima. relevantnim čimbenicima, proaktivno tražiti • Urediti i opremiti politehničku radionicu u najbolja rješenja za održivim gospodarenjem novom kojoj će učenici moći u sigurnom radnom zgradom i njenim infrastrukturnim resursima u dva okružju na prilagođenim strojevima izrađivati moguća glavna smjera: različite rekvizite, pomagala, dijelove robota i • proširenjem djelatnosti gimnazije na područje slično. cjeloživotnog općeg obrazovanja odraslih • Urediti i opremiti kompletan multimedijski izradom i ponudom novih kurikula sukladno studio za kvalitetnu produkciju multimedijskih potrebama u lokalnom obrazovnom sustavu sadržaja. • ugovaranjem korištenja slobodnih prostornih Pogled u budućnost Pogled i infrastrukturnih kapaciteta s drugim 4. Sustavnim internim oblicima permanentnog zainteresiranim potencijalnim korisnicima, stručnog usavršavanja podizati razinu kompetencija čija djelatnost je komplementarna uspješnom nastavnika i stručnih suradnika, a time i razvojnih 287 djelovanju naše Gimnazije, prvenstveno kapaciteta Gimnazije, prvenstveno u sljedećim Veleučilištu u Požegi te drugim javnim ili područjima: privatnim obrazovnim i kulturnim institucijama. • Izrada kurikula zasnovanih na ishodima učenja sukladno instrumentariju Hrvatskog 3. Kontinuirano poboljšavati i osuvremenjivati kvalifikacijskog okvira (HKO-a) organizaciju i sredstva rada u Gimnaziji, • Priprema i provedba projekata po metodologiji posebice primjenom napredne informacijske i EU komunikacijske tehnologije te ostalih suvremenih • Primjena uspješnih oblika i metoda pedagoškog nastavnih sredstava i pomagala. Nakon deset vođenja razrednog odjela godina iskustva u korištenju nove zgrade, sustavnim • Primjena suvremenih dokimoloških pristupa u akcijskim planom poboljšanja organizacije prostora vrednovanju učeničkih znanja i umijeća i radnih uvjeta u školi prvenstveno valja: • Primjena suvremenih oblika i metoda rada s • Proširiti, funkcionalno preurediti i dodatno darovitim učenicima. opremiti prostore za nastavu prirodoslovnih predmeta, informatike i matematike. 5. Stvarati odgojno-obrazovne programe i aktivnosti • Osigurati uvjete za nastavu na više razina što će svojim sadržajima i metodama najbolje i praktičan (laboratorijski) rad u području odgovarati razvojnim potrebama učenika i društva, a osobito programe izvrsnosti u području znanosti, na krovu naše Gimnazije (našoj „zvjezdarnici“). U tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) tom smislu razviti primjeren kurikul za osnovnu i namijenjene darovitim i marljivim učenicima. U srednju školu, organizirati lokalnu astronomsku tu svrhu okupiti i organizirati partnersku grupu zajednicu kao dio regionalne i nacionalne čije će jezgro, uz Gimnaziju činiti: Javna ustanova astronomske zajednice te osmisliti, pokrenuti i Park prirode Papuk, Zavod za javno zdravstvo organizirati regionalnu astronomsku manifestaciju Požeško-slavonske županije, Hrvatske šume „Dan(i) panonskoga neba“. - Uprava šuma Podružnica Požega, Hrvatske vode - Vodnogospodarska ispostava za mali sliv 7. Nastaviti i intenzivirati provedbu projekta “Orljava-Londža” sa sjedištem u Požegi, Institut samovrednovanja Škole u svrhu podizanja kvalitete Ruđer Bošković u Zagrebu, Veleučilište u Požegi i odgojno-obrazovnog procesa te postupno uvoditi Društvo za edukaciju van okvira iz Zagreba. Grupa provjerene nacionalne i međunarodne standarde će surađivati u sljedećim aktivnostima: kvalitete za škole našeg profila. • Osnovati znanstveni kamp za suradničko učenje i istraživanje u području zaštite okoliša 8. Završiti poslove prikupljanja, evaluacije, sređivanja, i održivog razvoja u Velikoj u okviru Parka adekvatnog pohranjivanja i izlaganja povijesno prirode Papuk. Program rada u kampu vrijednoga arhivskoga i muzejskoga blaga zasnovati na već izrađenom i verificiranom priskrbljenog i naslijeđenog tijekom tri stoljeća kurikulu „Zaštita okoliša i održivi razvoj za djelovanja naše Gimnazije, u svrhu čuvanja i gimnazije i druge srednje škole“. promicanja identiteta i uloge požeške Gimnazije u • Razviti i verificirati programe izvrsnosti iz STEM nacionalnom obrazovnom sustavu: Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija područja u okviru već pokrenutoga Centra • završiti projekt „Virtualni muzej“ izvrsnosti Dar Mar te razviti djelatnost Centra • osiguravati sredstva i uvjete za stalno 288 u punom zacrtanom opsegu i unaprijediti rad s održavanje, popravke i pohranjivanje postojećih darovitom djecom na županijskoj razini. i prikupljanje novih eksponata te njihovo • Redovito vršiti motrenja i mjerenja u povremeno ili stalno izlaganje u gimnazijskom okolišu i prirodi naše županije u organizaciji školskom muzeju prema pravilima struke Gimnazijskog ekološkog laboratorija te stalno • izraditi digitalni katalog cjelokupnoga dopunjavati Ekološki leksikon Požeško- zaštićenog knjižnog fonda, sistematizirati građu slavonske županije novim prilozima. prema pravilima struke i prezentirati je javnosti • Svake druge ili najdulje svake četvrte godine • pokrenuti zakonom određenu proceduru za organizirati konferenciju o zaštiti okoliša i dodavanje imena grada Požege uz sadašnji održivom razvoju Županije na kojoj će izlagati naziv naše Škole, kako bi ubuduće njeno novo vrsni stručnjaci te najbolji učenici istraživači i službeno puno ime bilo „Gimnazija Požega“ društveni aktivisti. (ionako već neslužbeno udomaćeno).

6. U suradnji s osnivačem, Ministarstvom i ostalim 9. Nastaviti i poboljšati klasičnu i elektroničku relevantnim čimbenicima, proaktivno tražiti nakladničku djelatnost u svrhu što cjelovitijeg, izvore financiranja za osiguranje održivih uvjeta i potpunijeg, ažurnijeg i općenito kvalitetnijeg organizaciju sustavnih astronomskih motrenja i predstavljanja Gimnazije u javnosti putem sljedećih edukacije iz astronomije na promatračkom mjestu ključnih izdanja: • Školsko mrežno mjesto www.gimpoz.hr • Uvođenje uniformirane učeničke opreme preseliti na komercijalni poslužitelj i dalje za TZK (dresova, trenirki i patika) koja bi ga redovito razvijati na novoj suvremenoj sadržavala oznake naše Gimnazije (moguća tehnološkoj platformi te osigurati kvalitetnu jeftinija zajednička javna nabava!) prisutnost Škole na relevantnim društvenim • Nabava nužne lektirne građe i novih izdanja mrežama. za referentnu zbirku enciklopedija, leksikona, • Izraditi i objaviti monografiju o radu Gimnazije rječnika i priručnika u školskoj knjižnici i nakon obnove programa od 1992. godine do čitaonici. danas, a koja će se sadržajem i stilom nastaviti na knjigu Filipa Potrebice „Tri stoljeća Požeške 11. Potaknuti i organizacijski podržati osnivanje i gimnazije“. djelovanje Društva bivših učenika Gimnazije • Obnoviti tradiciju objavljivanja godišnjih u Požegi (Alumni) kao udruge građana što će izvještaja o radu škole na kraju svake školske okupljati i povezivati bivše učenike koji žele održati godine. međusobnu komunikaciju i vezu s Gimnazijom u • Uvesti novi format izvještavanja o životu, radu duhu prijateljstva, suradnje, uzajamnog pomaganja i postignućima iste generacije maturanata, i stvaralaštva. Ključne aktivnosti Društva trebale bi radnog naziva „Gimnazijski spomenar“, biti: koji bi obuhvatio sve četiri godine njihovoga • organizacija okupljanja za godišnjice mature školovanja primjenom suvremenog stila izbora, • pomoć novim naraštajima učenika u izboru uređivanja i prikazivanja sadržaja. studija i početnoj prilagodbi na studentski život • upoznavanje učenika i nastavnika sa Pogled u budućnost Pogled 10. Primjenjivati i stalno poboljšavati sve oblike suvremenim postignućima i problemima u participacije roditelja u kreiranju, ostvarivanju svojim područjima djelovanja, bilo u znanosti, i vrednovanju školskoga kurikula, a osobito tehnologiji, umjetnosti, filozofiji, politici, 289 u transparentnom i socijalno osjetljivom zaštiti čovjekovih prava i okoliša ili drugim sufinanciranju i upravljanju ulaganjem sredstava područjima u održavanje postojeće razine i razvoja višeg • pronalaženje sponzora i donatora za materijalnu pedagoškog standarda u Školi. Između ostalog, pomoć u školovanju siromašnih i drugih poželjni srednjoročni ciljevi mogu biti: učenika u potrebi te poboljšanje pedagoškog • Uvođenje najpovoljnijeg prijenosnog računala standarda u Gimnaziji. kao obveznog nastavnog sredstva za sve učenike od 1. razreda (moguća jeftinija zajednička javna nabava!) Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

290

Fotografija knjiga iz zaštićene zbirke Gimanzije u Požegi. Foto: Marija Mrkojević Izvori

Izvori 291

Tiskana građa e-Građa

Godišnji izvještaji Gimnazije u Požegi Izvori Priredila Ivana Kajinić Čenić

Tiskana građa

1. 290 godina Klasične gimnazije u Splitu: 1700 – radova sa znanstveno-stručnog skupa ˝Život i 1990. 1990. Ur. Pilplović, S. Književni krug. Split. djelo Otona Kučere (1857.-1931.)˝, održanog na 2. 300. obljetnica splitskoga sjemeništa i klasične Zvjezdarnici Zagreb, 7. prosinca 2007. godine, gimnazije: (1700. – 2000.): zbornik radova. 2000. u povodu obilježavanja 150. godišnjice rođenja Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Priredio Banić, I. Crkva u svijetu – Nadbiskupsko hrvatskog velikana Otona Kučere. Ur. Kren, T. sjemenište (Nadbiskupska klasična gimnazija „Don Zagrebački astronomski savez - Zvjezdarnica 292 Frane Bulić“). Split. Zagreb. Zagreb. Str. 31-38. 3. Adamček, J. 1977. Požega i Požeška županija 8. Bucić, P. 2003. Predgovor. U: Zbornik znanstvenih, u srednjem vijeku. U: Požega 1227-1977. Ur. stručnih i književno-umjetničkih radova bivših Mažuran, I. Skupština općine Slavonska Požega – učenika i profesora požeške Gimnazije: o njezinoj 300. Odbor za proslavu 750-godišnjice grada Slavonske godišnjici djelovanja: (1699. – 1999.). Ur. Potrebica, Požege. Slavonska Požega. Str. 111-120. F. Naklada Slap – Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. 4. Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom Str. 9–10. 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. 1970. Ur. 9. Bucić, P., Milanović, B., Musil, S., Siluković, D. 2012. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Značenje požeške Gimnazije tijekom tri stoljeća 5. Banić, I. 2000. (Nad)biskupijska klasična gimnazija njezina postojanja. Radovi zavoda za znanstveni i u Splitu (1906. – 2000.). U: 300. obljetnica splitskoga umjetnički rad u Požegi (1). Ur. Jelčić, D. Hrvatska sjemeništa i klasične gimnazije: (1700. – 2000.): akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb – Požega. zbornik radova. Priredio Banić, I. Crkva u svijetu – Str. 131–148. Nadbiskupsko sjemenište (Nadbiskupska klasična 10. Buturac, J. 1977. Crkveno-kulturna povijest gimnazija „Don Frane Bulić“). Split. Str. 461–598. Požege i okolice: 1227 – 1977: prigodom proslave 6. Batinić, Š. i dr. 2007. Klasične gimnazije u 750-godišnjice života grada Požege. Hrvatsko Hrvatskoj. Hrvatski školski muzej. Zagreb. književno društvo sv. Ćirila i Metoda. Zagreb. 7. Bucić, P. 2008. Oton Kučera i srednjoškolska 11. Buturac, J. 1970. Fra Ivan Požežanin za Latinsku nastava. U: Život i djelo Otona Kučere: zbornik školu u Požegi g. 1637. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 25. Jubilarna proslava škole. 1970. U: Godišnji – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. izvještaj: za školsku godinu 1969 – 70. Ur. Petković, Slav. Požega. Str. 45–52. A. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 12. Ćuže-Abramović, V. 2014. Deset godina rada 5–14. Kreativne radionice učenika Gimnazije (KRUG). 26. Kajinić Čenić, I. 2019. Školska knjižnica Gimnazije Historia Possegana novae themae I. Ur. Tadić, V. u Požegi. Diplomski rad. Filozofski fakultet Povijesno društvo Požega. Požega. Str. 204–213. Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 13. Dukat, A. Klasična gimnazija danas i hrvatski 27. Kempf, B. 1964. Đački štrajk u Požegi 1912. godine. školski sustav. 2007. U: Thesaurus Archigymnasii: U: Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. gimnazije u Zagrebu: 1607. – 2007. Ur. Koprek, I. 13–17. Klasična gimnazija. Zagreb. Str. 729–734. 28. Kempf, B. 1970. Profesor Oton Kučera na radu u 14. Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije. Požeškoj gimnaziji od 1866. do 1892. g. U: Almanah 2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega. Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg 15. Fancev, F. 1922a. Isusovci i slavonska knjiga XVIII. jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u stoljeća. Zagreb. Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 113–116. 16. Fancev, F. 1922b. Prilog kulturnoj historiji Slavonije 29. Kempf, J. 1996. Moja požeška sjećanja. Matica XVIII. vijeka. U: Zbornik za pučku prosvjetu I, sv. hrvatska, Ogranak. Požega. Str. 54-62. 1/2. Pučko sveučilište u Zagrebu. Zagreb. 30. Kempf, J. 1995. Požega: zemljopisne bilješke iz 17. Gel – gimnazijski ekološki laboratorij: projekt: od okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege ideje do kurikula “Zaštita okoliša i održivi razvoj”. i Požeške županije: s 4 priloga i s 318 slika u tekstu. Izvori 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. Matica hrvatska, Ogranak Požega – Naklada Slap. 18. GIM-1699: list požeške gimnazije. 2007. – 2010. Požega – Zagreb. 19. Gimnazijska sjećanja. 1996. Ur. Heli, R. Maturanti 31. Kolar, M. 1995. Filip Potrebica, Tri stoljeća 293 1956. Požega. Požeške gimnazije, Jastrebarsko: Naklada Slap, 20. HŠM – Halo škola? Muzej? 2014. Ur. Dumbović 1994., Biblioteka Posegana, knj. 2, 418 str. Prikaz. Žužić, I. i Manin, B. Hrvatski školski muzej. Zagreb. U: Zlatna dolina: zbornik radova Požeštine I(1). 21. Izložba: Mladi čuvaju baštinu: požeški gimnazijalci Ur. Potrebica, F. Društvo za hrvatsku povjesnicu. i Grgurevo; Mladi čuvaju baštinu: Od babe Luce Požega. Str. 241–244. do svete Lucije. 2019. U: Dani europske baštine. 32. Kovačević, I. i Strižić, I. 1970. Sjećanja na razrednika Ur. Trupković, D. Ministarstvo kulture Republike profesora Mirka Seljana. U: Almanah Gimnazije u Slav. Hrvatske. Zagreb. Str. 44–45. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. 22. Jakić, T. Sjećanja na Požegu. U: Almanah Gimnazije Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 109–112. – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. 33. Kovačić, S. 2000. Filozofski studij – licej u Slav. Požega. Str. 129–131. splitskom sjemeništu od 1817. do 1856. godine. 23. Jelčić, D. 1977. Vallis Aurea: eseji i portreti. U: 300. obljetnica splitskoga sjemeništa i klasične Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb. gimnazije: (1700. – 2000.): zbornik radova. Priredio 24. Jenč, S. 1970. Doživotno „dovoljan“. U: Almanah Banić, I. Crkva u svijetu – Nadbiskupsko sjemenište Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg (Nadbiskupska klasična gimnazija „Don Frane jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Bulić“). Split. Str. 433–460. Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 120–124. 34. Koydl, I. Naš meteorolog Andrija. U: Almanah 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg Slav. Požega. Str. 11–20. jubileja: 1699–1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u 46. Petković, A. 1974. Obrazovanje djevojaka i prve Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 125–128. učenice Gimnazije u Požegi. Požeški zbornik: 35. Ljubljanović, S. 1966. Zapažen rad profesora i književnost, umjetnost, nauka, ekonomika, društvo učenika. U: Požeški zbornik: književnost, umjetnost, (IV). Ur. Petković, A. Općinska konferencija nauka, ekonomika, društvo (II). Ur. Ljubljanović, socijalističkog saveza radnog naroda Slav. Požega. S. Matica hrvatska – Pododbor Slavonska Požega. Slavonska Požega. Str. 95—114. Slavonska Požega. Str. 229–230. 47. Potrebica, F. 1970. Devedeset godina djelovanja 36. Matić, T. 1938. “Abecevica iz XVIII. vijeka za Društva za potporu siromašnih učenika Gimnazije analfabete” u požeškom kraju. Sarajevo. u Slav. Požegi (1854. – 1944.). U: Almanah 37. Matić, T. 1935. Isusovačke škole u Požegi: (1698- Gimnazije u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg 1773). Sarajevo. jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u 38. Matić, T. 1994. Prosvjetni i književni rad u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 21–35. Slavoniji prije Preporoda: (odabrana poglavlja); 48. Potrebica, F. 1964. Godišnji izvještaji Požeške Slavonsko selo u djelima hrvatskih pisaca gimnazije. U: Godišnji izvještaj: školska godina potkraj osamnaestoga vijeka. Slavonska naklada 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. “Privlačica”. Vinkovci. Požega. Str. 37–84. 39. Maturanti požeške gimnazije: školska godina 49. Potrebica, F. i dr. 2004a. Kulturna baština Požege i 1947/48. 1999. Maturanti. Požega. Požeštine. Spin Valis. Požega. 40. Obilježavanje i proslava 300. obljetnice Gimnazije 50. Potrebica, F. 2002. Obrt u gradu Požegi i Požeškoj Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija u Požegi: tri stoljeća za treće tisućljeće. 1999. Ur. kotlini. Udruženje obrtnika. Požega. Bucić, P. Gimnazija Požega. Požega. 51. Potrebica, F. 21995. Povijest knjižnica Požeške 294 41. Paulsen, F. 21897. Geschichte des gelehrten kotline. Naklada Slap. Jastrebarsko. Unterrichts auf den deutschen Schulen und 52. Potrebica, F. 2004b. Požeška ekstenza 1920. – 1990. Universitäten vom Ausgang des Mittelalters bis zur Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin 14–15. Gegenwart. de Gruyter. Leipzig. Ur. Mohorovičić, A. Zavod za znanstveni rad. 42. Pavlić, K. Pregled nastavnih planova u 400 godina. Varaždin. Str. 97–116. 2007. U: Thesaurus Archigymnasii: zbornik radova u 53. Potrebica, F. 1984. Požeška županija za revolucije prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu: 1848. – 1849. Sveučilište u Zagrebu – Centar za 1607. – 2007. Ur. Koprek, I. Klasična gimnazija. Zagreb. povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest. Zagreb. Str. 735–746. 54. Potrebica, F. 1994. Tri stoljeća požeške gimnazije. 43. Pečur Vuković, M. 1999. 300 godina Gimnazije Naklada Slap. Jastrebarsko. u Požegi: 1699. – 1999. Opera Gimnasii Posegani 55. Potrebica, F. 2003. Tri stoljeća požeške Gimnazije. 1999 (2). Str. 14–19. U: Zbornik znanstvenih, stručnih i književno- 44. Petković, A. 1964. Devedeset maturantskih umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeške generacija. U: Godišnji izvještaj: školska godina Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. (1699. – 1999.). Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – Požega. Str. 19–35. Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. Str. 13–27. 45. Petković, A. 1970. Pedeset i pet tisuća učenika 56. Požega: 1227–1977. 1977. Ur. Štrbašić, M. Skupština Požeške gimnazije. U: Almanah Gimnazije u Slav. općine, Odbor za proslavu 750-godišnjice grada. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 – Slavonska Požega. 57. Požega, Grgurevo i tradicijsko vinogradarstvo nastave u Isusovačkoj akademiji u Zagrebu: 1633- požeškog kraja. 2019. Ur. Jurković, R. Asesor. 1733. Naklada Hrv. Bog. Akademije. Zagreb. Zagreb. 70. Vidmar, I. 1999. Desetogodišnjaci u gimnaziji. U: 58. Prvijenci iz kukuljica: zbornik odabranih učeničkih Požeški mozaik: (iz naših djetinjastih i đačkih dana radova članova GIM-LIT skupine od 2008. do do godine 1902.). Matica hrvatska Požega. Požega. 2018. godine: deset godina literarnog stvaralaštva. Str. 28–30. 2019. Ur. Lešić, K. Gimnazija Požega. Požega. 71. Vidović, M. 2000. Klasična gimnazija u splitskom 59. Res-Koritić, Z. 1964. Nekad san – danas stvarnost. sjemeništu (1700. – 1817.). U: 300. obljetnica U: Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. splitskoga sjemeništa i klasične gimnazije: (1700. – Gimnazija u Slavonskoj Požegi. Slav. Požega. Str. 2000.): zbornik radova. Priredio Banić, I. Crkva u 85–88. svijetu – Nadbiskupsko sjemenište (Nadbiskupska 60. Smičiklas, T. 1876. Život i djela Vjekoslava klasična gimnazija „Don Frane Bulić“). Split. Str. Babukića. Zagreb. 371–407. 61. Socijalistički samoupravni preobražaj odgoja i 72. Vugrinec, V. 1964. Doprinos učenika Gimnazije obrazovanja u SR Hrvatskoj: 1974 -1984. 1985. Ur. narodnooslobodilačkoj borbi. U: Godišnji izvještaj: Podrebarac, V. Školske novine. Zagreb. školska godina 1963. – 64. Gimnazija u Slavonskoj 62. Stanje okoliša Požeško-slavonske županije: Požegi. Slav. Požega. Str. 7–12. rezultati motrenja i istraživanja od kolovoza 73. Vugrinec, V. 1970. Nastava fizike u našoj školi. 2013. do siječnja 2015. godine. 2015. Ur. Žanetić, I. U: Almanah Gimnazije u Slav. Požegi: povodom Gimnazija. Požega. 270-godišnjeg jubileja: 1699 – 1969. Ur. Petković, A. 63. Tanay, E. 1970. 1914. – 1916. U: Almanah Gimnazije Gimnazija u Slav. Požegi. Slav. Požega. Str. 37–43. Izvori u Slav. Požegi: povodom 270-godišnjeg jubileja: 1699 74. Wittenberg, T. 2009. Almanah Gimnazije upisnika – 1969. Ur. Petković, A. Gimnazija u Slav. Požegi. u prve razrede 1948. u Požegi. Udruga za njegovanje Slav. Požega. Str. 117–119. kulturne baštine, šport i rekreaciju Bolta. Požega. 295 64. Thesaurus Archigymnasii: zbornik radova u 75. Zaninović, M. 1990. Pregled razvoja gimnazija prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u do naših dana. U: 290 godina Klasične gimnazije Zagrebu: 1607. – 2007. 2007. Ur. Koprek, I. u Splitu : 1700 – 1990. Ur. Pilplović, S. Književni Klasična gimnazija. Zagreb. krug. Split. Str. 23–35. 65. Tri stoljeća za treće tisućljeće: izložba o djelatnosti 76. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za požeške Gimnazije. 1999. Ur. Rapo, V. Gimnazija u gimnazije i druge srednje škole. 2015. Ur. Žanetić, Požegi. Požega. I. i dr. Gimnazija. Požega. 66. Turković, M. 1906. Vlastelinstvo Kutjevo. Zagreb. 77. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije 67. Valečić, G. 1927. Povijest požeške gimnazije. U: i druge srednje škole: priručnik za učenike. 2015. Spomen-izvještaj Državne gimnazije u Slav. Požegi: Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. za škol. godinu 1926. – 7.: prigodom proslave 78. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije 200-godišnjice opstanka Gimnazije. Nastavnički i druge srednje škole: priručnik za nastavnike. savjet. Slav. Požega. Str. 5-53. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. 68. Vanino, M. 1916. Nekoliko crtica o analfabetskim 79. Zbornik znanstvenih, stručnih i književno- tečajevima i ostalom pučko-prosvjetnom radu umjetničkih radova bivših učenika i profesora požeških Isusovaca. Vjesnik Književnoga društva požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici sv. Jeronima 3/4. Str. 113–120. djelovanja: (1699. – 1999.). 2003. Ur. Potrebica, F. 69. Vanino, M. 1930. Povijest filozofijske i teologijske Naklada Slap – Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. e-Građa

1. Ekološki leksikon Požeško-slavonske županije. 3. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za 2015. Ur. Žanetić, I. i dr. Gimnazija. Požega. URL: gimnazije i druge srednje škole: priručnik za http://www.gelnet.hr/download/file/fid/383 nastavnike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. 2. Zaštita okoliša i održivi razvoj: kurikul za gimnazije URL: http://www.gelnet.hr/download/file/fid/381 i druge srednje škole: priručnik za učenike. 2015. Ur. Žanetić, I. Gimnazija. Požega. URL: http://gel. gimpoz.hr/download/file/fid/382 Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

296

Vizualni identitet GEL projekta: Denis Treskanica - Agencija Točka Požega Godišnji izvještaji Gimnazije u Požegi

1. Izvješće o Kralj. [Kraljevskoj] Velikoj Gimnaziji u 17. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slavonskoj Požegi: za školsku godinu: 1882./83. Požegi: za školsku godinu 1935. – 36. 2. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 18. Izvještaj za školsku godinu 1936. – 37. školsku godinu: 1887. – 1898. 19. Izvještaj za školsku godinu 1937. – 38. 3. Izvješće Kralj. velike gimnazije u Požegi: koncem 20. Izvještaj za školsku godinu 1938. – 39. školske godine 1890. – 91. 21. Izvještaj za školsku godinu 1939. – 40. 4. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 22. Izvješća za škol. god. 1941. – 1942., 1942. – 1943., školsku godinu: 1904. – 1905. 1943. – 1944. 5. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 23. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1959. – 60. školsku godinu: 1908. – 1909. 24. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1960. – 61. 6. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 25. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1961. – 62. školsku godinu: 1910. – 1911. 26. Godišnji izvještaj: školska godina 1963. – 64. 7. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 27. Godišnji izvještaj: šk. god. 1964.– 65. školsku godinu: 1911. – 1912. 28. Godišnji izvještaj: šk. god. 1965. – 66. 8. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 29. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1966. – 67. školsku godinu: 1912. – 1913. 30. Godišnji izvještaj: šk. god. 1967. – 68. 9. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 31. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1968. – 69. školsku godinu: 1915. – 1916. 32. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1969. – 70. Izvori 10. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 33. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1970./71. školsku godinu: 1916. – 1917. 34. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1971./72. 11. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 35. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1972./73. 297 školsku godinu: 1918. – 19. 36. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1973. – 74. 12. Izvješće o Kralj. Velikoj Gimnaziji u Požegi: za 37. Godišnji izvještaj: za školsku godinu 1974./75. školsku godinu: 1920. – 21. 38. Godišnji izvještaj: za školsku god. 1975. – 76. 13. Spomen-izvještaj Državne gimnazije u Slav. Požegi: 39. Godišnji izvještaj: školska godina 1979. – 80. za škol. godinu 1926. – 7.: prigodom proslave 40. Godišnji izvještaj: školska godina 1980. – 81. 200-godišnjice opstanka Gimnazije. 41. Godišnji izvještaj: školska godina 1985. – 86. 14. Izvještaj Državne realne gimnazije u 42. Godišnji izvještaj: školska godina 1986. – 1987. Slav. Požegi: za škol. godinu 1929. – 30. 43. Godišnji izvještaj: školska godina 1987. – 1988. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slav. Požezi: za 44. Godišnji izvještaj: školska godina 1989. – 1990. školsku godinu 1930. – 31. 45. Godišnji izvještaj: školska godina 1991./92. 15. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slav. Požegi: za 46. Gimnazijski godišnjak: školska godina 1992./93. : školsku godinu 1932. – 33. školska godina 1993./94. 16. Izvještaj Državne realne gimnazije u Slavonskoj Požegi: za školsku godinu 1934.– 35. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija

298

Dio stare katedre s inventarnim knjigama na radnoj plohi i u pozadini vitrine sa zaštićenim knjigama u prostoru stalnog postava školskog muzeja. Foto: Marija Mrkojević Dodatak

Dodatak 299

Popis djelatnika požeške gimnazije

Popis maturanata od 1992. do 2019. godine Dodatak

Popis djelatnika (1699. – 2019.)

Nataša Puljašić

ačiniti sveobuhvatan popis djelatnika profesorica latinskoga jezika Miriam Jurić. Popis Tome požeške Gimnazije od njenih početaka Matića staje s 1773. godinom, nakon čega nastaje Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija N do danas jedinstven je pothvat na svojevrsna praznina u popisu sve do 1873. godine, koju koji su se odvažili članovi uredništva članovi uredništva zbog nedostupnosti izvora u ovoj 300 monografije u povodu 320. obljetnice njezina osnutka. prilici nisu uspjeli premostiti. Za izradu popisa od 1873. U dosadašnjim publikacijama o povijesti Gimnazije godine do suvremenoga doba članovi uredništva radili djelatnici su navođeni parcijalno (samo ravnatelji su na izvornim arhivskim dokumentima dostupnima ili istaknuti gimnazijski profesori) što je svakako u prostorima Gimnazije i Državnoga arhiva u dobar temelj za istraživačke pothvate toga tipa, ali i Slavonskom Brodu – Odjela u Požegi. Ovom prigodom dokaz ozbiljnosti zadatka postavljenoga pred članove zahvaljujemo zaposlenicima Arhiva na čelu s voditeljem uredništva monografije o Gimnaziji. Povjesničar Tomo Odjela, gospodinom Tomislavom Radonićem. Radi se Matić svojedobno je rekao kako je „Gimnazija zaorala o „Matici sposobnih 1873. – 1923.“, „Matici sposobnih duboku brazdu duševnog i kulturnog preporoda 1916. – 1927.“, „Matičnoj knjizi o službenicima državne Slavonije poslije oslobođenja od Turaka…“, a upravo je realne gimnazije u Požegi“, „Matičnoj knjizi Gimnazije Tomo Matić zaorao brazdu popisa djelatnika požeške u Slavonskoj Požegi“, „Matičnoj knjizi radnika – Centar Gimnazije od njezinih početaka u svojoj publikaciji za usmjereno obrazovanje“. Struktura navedenih „Starješine požeških isusovaca (1698. – 1773.)“. U svome izvora vrlo je slična i u pravilu se sastojala od osobnih popisu Tomo Matić navodi pionire gimnazijskoga podataka o zaposleniku (ime i prezime, nacionalnost, obrazovnog sustava, njihove uloge prilikom osnutka vjeroispovijest, bračni status, podaci o djeci), stupnju i početne faze razvoja Gimnazije i trajanje njihova obrazovanja i ulozi u školi (ponekad i podaci o visini zaposlenja u školi. U tumačenju titula, odnosno uloga plaće, doprinosima ili potporama koje je zaposlenik spomenutih zaposlenika u školi uvelike je pomogla primao), početku i prestanku radnoga odnosa i ustanovi iz koje zaposlenik dolazi, podataka o službi koju je odnosno u Gimnaziji u Požegi. zaposlenik obavljao uz redovan posao (primjerice je Također je važno napomenuti kako su titule, uloge u li se bavio književnim radom ili objavljivao stručne školi i nazivi institucija navođeni izvorno, bez većih članke) te podataka o pohvalama, ukorima, dopustima lektorskih i korektorskih intervencija kako bi se zadržala ili smrti. Podaci o nekim djelatnicima vrlo su opširno izvornost dokumenta. prikazani tako da se čitav profesionalni, pa i osobni put Rad na izradi popisa djelatnika Gimnazije, kao i čitavoj pojedinca mogao vrlo lako rekonstruirati, no o nekim monografiji o povijesti dugoj 320 godina, opsežan je djelatnicima podataka je vrlo malo ili čak nimalo, ovisi intelektualni i duhovni pothvat koji iziskuje mnogo o osobi koja je bila zadužena za vođenje knjige. Upravo stvaralačke i istraživačke energije, ali i entuzijazma zbog nedostupnosti pojedinih izvora, oštećenja na i ljubavi prema instituciji čiji smo neodvojivi dio. određenim mjestima ili manjkavosti u vođenju istih, Međutim, posao je to koji iziskuje višestruke provjere, popis djelatnika Gimnazije nije potpun, no svakako po mogućnosti, više stručnih pojedinaca. Zbog je polazište za daljnja istraživanja. U popisu postoje ograničenosti vremena, opsežnosti podataka s jedne određene nepoznanice koje su u tekstu označene strane, ali i nedostatka izvora s druge strane, svjesni znakom upitnika (?) koji se odnosi na sljedeće: smo pogrešaka i nenamjernih propusta koji su se a) upitnik na mjestu gdje nije bilo moguće točno sigurno dogodili prilikom izrade popisa. Uredništvo odgonetnuti ime i prezime zaposlenika ove monografije shvaća ga kao polazište za daljnja b) upitnik na mjestu gdje nije bilo moguće iščitati istraživanja i dokument otvorenoga tipa te su svi savjeti, točnu titulu zaposlenika, odnosno ulogu u školi preporuke i eventualni izvori dobrodošli. Neophodno ukoliko ista nije naznačena u izvoru je zahvaliti profesorima koji su radili na izradi popisa c) upitnik na mjestu gdje iz izvora nije vidljiv točan ili provjeri podataka: Draganu Silukoviću, Ivoru Dodatak početak ili prekid radnoga odnosa zaposlenika Čevapoviću i Ivi Žanetiću. Smatramo da smo otvorili d) upitnik kada iz izvora nije vidljivo radno mjesto priču koja tek treba dobiti svoj nastavak. prije zaposlenja u Centru za usmjereno obrazovanje, 301 Popis ravnatelja

Popis do 1976. godine preuzet iz: Potrebica, F. 1994. Tri stoljeća požeške gimnazije. Naklada Slap. Jastrebarsko. Str. 379.

Od Do Ime i Prezime 1698. 1706. Marko Stručić 1706. 1711. Franjo Horvat 1711. Franjo Grošić 1712. 1714. Andrija Zanetti 1714. Adam Spingarelli 1714. 1722. Josip Kraljić 1722. 1724. Josip Sagar (Žagar) 1724. 1729. Nikola Genova 1729. 1731. Franjo Czunggo 1731. 1734. Jakob Pejačević Antun Mazek 1734. 1736. Andrija Illia (Ilić) 1736. 1738. Antun Kanižlić

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 1738. 1741. Andrija Zamberger 1741. 1745. Matija Cernić (Crnčić) 302 1745. 1746. Antun Kanižlić 1746. Ivan Simatić 1746. 1749. Andrija Zamberger 1749. 1750. Ivan Salec 1750. 1753. Matija Baxa 1753. 1757. Franjo Bridičić 1757. 1759. Ivan Galjuf 1760. 1763. Andrija Szalay 1763. 1766. Josip Percaić 1766. 1769. Franjo Ks. Pejačević 1769. 1773. Josip Percaić 1773. Franjo Ks. Pejačević 1773. 1776. Vid Došen 1776. 1788. Đuro Barjaktarić 1788. 1799. Franjo Baruš Antun Petković 1799. 1813. Melkior Španić 1813. 1830. Đuro Fekete Od Do Ime i Prezime 1830. 1834. Adalbert Peterffy 1834. 1839. Dominik Kirchmayer 1839. 1848. Erazmo Tomeček 1848. 1852. Kajo Agjić 1852. 1863. Vatroslav Muha 1863. 1864. Mihajlo Benišek 1864. 1865. Lovro Pregl 1865. 1868. Ignjat Bartulić 1868. 1874. Mato Gršković 1874. 1905. Antun Mazek 1905. 1915. Josip Sarkotić Pavle Bucić 1915. 1924. Makso Kuntarić Dodatak 1924. 1935. Franjo Bauer 1935. 1941. Pavao Rogić 1941. 1944. Ljubo Hrdlička 303 1944. 1945. Stjepan Ivezić 1945. Mirko Seljan 1945. 1947. Josip Car 1947. 1949. Rudolf Šignjar 1949. 1950. Mijo Halvaks 1950. Ljubica Kojdl 1950. 1955. Ivan Okičić 1955. 1957. Rudolf Dombi 1957. 1973. Antun Petković 1973. 1976. Josip Vodinelić CUO, direktori i voditelji 1976. 1991. programskih vijeća 1991. 1992. Stjepan Katanić, v.d. 1992. 2017. Pavle Bucić dr. sc. Vesna Vlašić 2017. 2018 Vanda Louč, v.d. 2018. dr. sc. Vesna Vlašić Matić, T., Starješine požeških isusovaca (1698. - 1773.), Sarajevo, 1935.

Prezime Ime 18.10. 1698. - 10. 1700. (superior misije); Stručić Marko superior misije 10.1700. - 20.10.1703. (superior rezidencije) Horvat Andrija superior rezidencije 13.1.1704. - 10.4.1706. Mareković Ivan superior rezidencije 10.4. - 31.7.1706. Zanetti Ignjat superior rezidencije 31.7.1706. - 16.3.1708.; 1.8.1712. - 1.1715. Grčić Đuro superior rezidencije 16.3.1708. - 2.3.1711. Genova Nikola superior rezidencije 2.3.1711. - 12.10.1711.; 6.11.1724. - 12.10.1729. Grošić Franjo superior rezidencije 12.10.1711. - 21.6.1712. Spingarolli Adam superior rezidencije 1.1715. - 13.10.1715. Kraljić Josip superior rezidencije 13.10.1715. - 5.11.1722. superior rezidencije, 5.11.1722. - 6.11.1724.; 1715. (viceprefekt); Žagar (Sagar) Ivan profesor 1715., 1716., do svibnja 1717. Cungo (Zunggo, Czunggo) Franjo superior rezidencije 24.11.1729. - 12.11.1731. Pijačević (Pejačević) Jakob rektor kolegija 12.11.1731. - 10.11.1734. Ilija Andrija rektor kolegija, profesor 10.11.1734. - 29.12.1737.; 1726. Zamberger Andrija rektor kolegija 29.12.1737. - 9.2.1741.; 11.6.1747. - 4.7.1749.

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Črnić Matija rektor kolegija 9.2.1741. - 27.2.1744.; 1727.; 1728. (viceprefekt) Gregorić Baltazar rektor kolegija 2.4.1744. - 11.6.1747. Žalec (Salecz) Ivan vicerektor, prefekt 26.7.1749. - 10.1.1750.; 1749. 304 Baksa Matija rektor kolegija 10.1.1750. - 1753. 7.6.1753. - 12.12.1756.; 1735., Bradičić Franjo rektor kolegija, mag. 1736., 1737. (mag.) Galjuf Ivan rektor kolegija, mag. 12.12.1756. - 1760.; 1732. (mag.) Salaj Andrija rektor kolegija, mag. 3.3.1760. - 27.2.1763.; 1730., 1735., 1736. Percaić Josip rektor kolegija 4.8.1763. - 1766.; 7.5.1769. - 1772. Pejačević Franjo rektor kolegija, profesor 7.3.1766. - 1769.; 1773.; 1731. Pepeu Stjepan viceprefekt, profesor 1729.; 1729. (profesor) 1735.; 1736.; 1737.; svibanj 1743., 1744., Kanižlić Antun viceprefekt, proprefekt 1745.; 1748.; 1765. (proprefekt) zamjenik viceprefekta, 1740. (zamjenik viceprefekta); Sabalić Josip prefekt 1742. - 5.1743. (prefekt) Cambesi Ivan prefekt, mag. 1746., 1747.; 1733. (mag.) Novak Petar prefekt, mag. 1750.; 1729. (mag.) Radojčević Petar prefekt, mag. 1751., 1752.; 1737. (mag.) Vugrinović Antun prefekt, mag. 1753.; 1735. (mag.) Bosek Andrija prefekt, mag. 1755.; 1746., do lipnja 1747. (mag.) Šimatić Matija prefekt 1756., 1757. Prezime Ime Marek Ignjat prefekt 1761. Skenderlić Šimun prefekt 1762.; 1771., 1772., 1773. Galjuf Andrija prefekt, profesor 1763., 1764. 1766.; 1749., 1750., 1751. (mag.); Seklić Franjo proprefekt, mag., profesor 1766., 1767., 1768. (profesor) 1769.; 1770. (prefekt); od kraja Barjaktari Đuro proprefekt, prefekt, ? studenoga 1768., 1769., 1770. Omersa Melhior profesor 1701., 1713., 1714. Rajčić Nikola profesor 1702. Grbac Ivan profesor 1703., 1704.?, 1705. Noršić Gašpar profesor 1704., 1705. Vidaković Stjepan profesor, klerik svibanj 1705., 1706. Rovis Franjo profesor 1706., 1707., 1708., 1709. Žuvičić Tomo svećenik 1707., 1708., 1709., 1710. Taborić Matija svećenik 1710. Stemberg (Sternberg) Đuro profesor 1711., 1712. Medaković Antun profesor 1711., 1712. Šimatić Ivan profesor 1713. Matijević Nikola svećenik 1713., 1714., 1715. Brozović Stjepan svećenik 1717., 1718., 1719.

Kaiselli Sigismund profesor od svibnja 1717. Dodatak Prekenfeld Franjo profesor 1718., 1719., 1720. Turković ? svećenik do siječnja 1720. Maurović Mihovio svećenik od svibnja 1720., 1721., 1722. 305 Misseni Pavao profesor 1721. Sušić Josip profesor 1722. Gregorić Baltazar mag. 1723., 1725. Milunović ? svećenik do proljeća 1723. Čalapija Mihovio svećenik od svibnja 1723., 1724., 1725., 1726. Mrzljak Nikola profesor 1724. Aparnik Augustin profesor 1726., 1732. Mikuš Matija mag. 1727. Koren Petar mag. 1727., 1732. Mrzljak Ivan svećenik 1727. Smole Josip mag. 1728. Roić Ivan profesor 1728. Cortivo Ivan mag. 1728. Fabijančić Josip mag. 1729., 1730. Valvasor Danijel profesor 1730. Fröhlich Ignjat profesor 1731. Volantić Ivan mag. 1731. Prezime Ime Oblijanović Mihovio profesor 1731. Meisl Antun mag. 1733. Gabler Ambroz mag. 1733., 1734., 1740. Pribinović Tomo profesor 1734. Spayer Antun mag. 1734. Milunović Josip mag. 1736., 1739., 1745. Iđanović Matija mag. 1737., 1738. Krajačić Benedikt mag. 1738. Noršić Josip mag. 1738. Milunović Marko svjet. do Uskrsa 1739.; 1757. do Božića 1766.?? Lipovčić Petar svjet. od Uskrsa 1739.; 1740. Jelačić Tomo svjet. 1739., 1740., 1741. Pontificer Josip mag. 1741. Cortivo Franjo profesor 1742. Dabrović Franjo mag. 1742. Hattenbach Antun mag. 1742. Tiborc Ivan mag. 1743. Kronstein Teodor mag. 1743. Miller Ivan mag. 1743. Plantić Nikola mag. 1744.

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Morautscher Maksimilijan mag. 1744. Vogts Franjo mag. 1744. Ilić Jakob mag. 1745. 306 Skenderlić Petar mag. 1745., 1746., 1747. Steinberger Ernest mag. od lipnja 1747., 1748. Zaplatnik Blaž mag. 1747., 1748., 1749. Radenić Josip mag. 1748., 1760. Puchinger Josip mag. 1749. Prohaska Josip mag. 1750. Blašković Andrija mag.; profesor 1750., 1751.; 1764. Sablić Nikola mag. 1751., 1752. Orebić Franjo mag. 1752. Paukner Antun mag. 1752. Lešar (Lessár) Martin mag. 1753. Locatelli Leopold mag. 1753., 1754. Sabolović Martin mag., profesor 1753., 1754., 1755.; 1762., 1763. Gaslević Franjo mag. 1754., 1755. Baffo Pavao mag. 1755., 1756., 1757. Derkić Ignjat mag. 1756. Katarinčić Pavao mag. 1756. Prezime Ime Katarinčić Ivan mag. 1757., 1758. Žličarević Bartol svjet. od Nove godine 1757. 1758.; od 12.2. 1765., 1766., 1767.; 1769. Brajković Filip mag., profesor (profesor), 1770., 1771., 1772. (profesor) Grabar Andrija mag. 1758., 1759., 1760., 1761., 1767., Habijanec Adam mag. 1759. Miklaušić Toma mag. 1759. Mihelić Ivan mag. 1760. Codelli Franjo mag. 1761. Pankl Matija mag. 1761. Stipanović Ivan ? 1761. Krušec Stjepan ? 1762. Nemet (Nemety) Ivan mag. 1762. Vitković Ivan mag. 1763., 1764., 1770., 1771., 1772. Budaj Josip mag. 1763., od 23.6.1769., 1770. Raisp Antun mag. 1764. Krušnik Karlo mag. 1764., 1767. Mordaks Đuro mag. do 12.2.1765. Pupan Pavao mag. 1765., prvi mjesec 1769. Purulić Andrija mag. 1766.

Klenić Toma mag. 1766. Dodatak Fanello Antun mag. 1768. Speranzi Filip mag. 1768., 1769. 307 Loj Ivan mag. 1768. Munier Lovro mag. 1769. Edelbacher Franjo ? 1771. Bisakčić Andrija mag. 1771., 1772., 1773. Radočaj Josip ? 1772., 1773. Mihaly Josip mag. 1773. Marek Ignjat profesor 1761., 1762.; 1763., 1765. Peri Franjo profesor 1764., 1765. Kampuš Ignjat profesor 1765., 1766. Hohenwart Antun profesor 1766., 1767., 1768., 1769., 1770., 1771. Mihaly Emerik profesor 1767., 1768., 1773. Plačko Stjepan profesor 1772., 1773. Ustia Antun profesor 1769., 1770., 1771., 1772., 1773. MATICA SPOSOBNIH 1873. - 1923.

MATICA I SPOSOBNIK ZA UČITELJE KR. VELIKE GIMNAZIJE U POŽEGI

Prezime Ime Mazek Antun ravnatelj spominju se različite 14.8.1905.stavljen u trajno zvanje mira/ godine i namještenja, umro 5.12.1920. u Zagrebu teško čitljivo/1873. - 1882.? Hangi Ivan profesor, kateheta 31.8.1877. - 21.9.1883. premještaj u Kraljevsku gimnaziju varaždinsku Komlanec Ivan pravi učitelj, profesor 28.9.1870. - 1886.; 1888. - trajno stanje mira 6.8.1905. Košćal Franjo pravi učitelj, profesor 23.9.1874. - 5.6.1883. umro 27.12.1916. Tkalčić Ivan pravi učitelj 18.9.1869. - 25.6.1888. umro 25.6.1888. Forko Josip pravi učitelj, profesor 28.9.1870. - 21.3.1871.; premještaj u Kraljevsku malu realnu 15.2.1874. - 20.9.1878.; gimnaziju u Bjelovaru 5.8.1891. - 29.7.1898. Vidmar Mato/Matija pravi učitelj 28.9.1873. - 17.9.1888. 14.4.1890. umro Host Vjekoslav pravi učitelj, profesor 17.9.1881. - 19.9.1908. nema podataka o umirovljenju ili smrti Marković Petar pravi učitelj 20.9.1881. - 7.8.1890. premještaj u Kraljevsku gimnaziju u Zagreb

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Horvat Josip namjestni učitelj 20.9.1878. - 11.9.1886. premještaj u Kraljevsku gimnaziju u Osijeku Trnka Franjo namjestni učitelj 20.9.1878. - 4.9.1882. premještaj u Zagreb na ravnateljsko 308 mjesto Plem. Maljak Mirko namjestni učitelj 17.9.1881. - 28.2.1883. premještaj u Varaždin Blažeković Gjuro namjestni učitelj, 4.9.1882. - 10.8.1895.; umro 1.12.1921. pravi učitelj, profesor 20.8.1901. - ? Dr. Gruber Danijel pravi učitelj, profesor, 4.9.1882. - 10.8.1895. pridijeljen u Kraljevsku gimnaziju doktor filozofije zagrebačku Musić August pravi učitelj/ 8.11.1882. - 11.12.1883. pridijeljen u Kraljevsku veliku pridijeljen na gimnaziju u Zagrebu službovanje Kraljevskoj zagrebačkoj gimnaziji Manojlović Gavro pravi učitelj/ 18.1.1883. - 20.10.1886. pridijeljen Kraljevskoj velikoj gimnaziji pridijeljen na osječkoj službovanje Kraljevskoj zagrebačkoj gimnaziji Broz Ivan pravi učitelj 4.9.1883. - 22.1.1885. pridijeljen u Kraljevsku gimnaziju zagrebačku Galović Matija profesor (svećenik) . otpušten iz službe Gruber Dragutin pravi učitelj, profesor 22.8.1884. - 3.6.1885. premještaj u Karlovac Prezime Ime Wolf Lovro namjestni učitelj, 7.10.1884.-10.8.1889., umro 17.2.1896. pravi učitelj, profesor 19.8.1892. Kos Stjepan profesor, kateheta, 15.9.1884. - 31.7.1890. imenovan komornikom u Varaždinu komornik Kovačević Ivan pravi učitelj, profesor 11.9.1886. - 31.12.1898. premještaj u Kraljevsku gimnaziju u Vinkovcima Kučera Otto profesor 29.9.1886. - 19.8.1892. premještaj u Zagreb Matijević Ivan namjestni učitelj 25.10.1886. - 11.9.1887.; umro 28.10.1888. (svećenik) 16.10.1888. - 28.10.1888. Dr. Scherzer Ivan namjestni učitelj, 17.9.1888. - 9.8.1891. premještaj u Kraljevsku veliku realnu pravi učitelj gimnaziju u Rakovcu Miškatović Antun pravi učitelj 30.3.1889. - 27.1.1894. premještaj u Kraljevsku veliku gimnaziju u Gospić Kuntarić Makso namjestni učitelj, 7.8.1890. - ? umirovljen? pravi učitelj, profesor, ravnatelj Kumpf Kamilo namjestni učitelj, 20.9.1890. - 13.4.1896. umro 13.4.1896. pravi učitelj, profesor (svećenik) Gilming Franjo namjestni učitelj 9.8.1891. - 9.9.1892. umro 21.1.1902. u Gospiću Žepić Milan pravi učitelj 19.8.1892. - 12.11.1895. pridijeljen u Kraljevsku II. gimnaziju zagrebačku Poljak Mijo namjestni učitelj, 9.9.1892. - 4.9.1898. nema podataka o premještaju ili pravi učitelj umirovljenju Dodatak Horvat Ignacij privremeni namjestni 31.1.1893. - 10.9.1898. nema podataka o premještaju ili učitelj (svećenik) umirovljenju 309 Radić Ambrozije namjesni učitelj 10.2.1893. - 20.8.1893. premješten u Kraljevsku gimnaziju u Varaždin Ivanković Ljubomir pravi učitelj, profesor 28.8.1893. - 15.8.1900. premješten u Kraljevsku malu gimnaziju u Bjelovar Kos Ivan pravi učitelj, profesor 30.1.1892. - 19.8.1892. umro 7.3.1893. Pavletić Krsto pravi učitelj, profesor 27.1.1894. - 26.1.1897. premješten u kraljevsku malu realnu gimnaziju u Mitrovici, umro 9.4.1919. Dr. Barac Franjo privremeni namjesni 9.2.1895. - 17.12.1909. premješten na vlastitu molbu u učitelj, pravi učitelj, Kraljevsku gornjogradsku gimnaziju u profesor (svećenik) Zagrebu Dr. Srkulj Stjepan namjesni učitelj 31.7.1895. - 9.8.1899. premješten u Kraljevsku donjogradsku gimnaziju u Zagrebu Ašner Gejza ispitani namjesni 1.3.1896. - 10.8.1896.; nema podataka o premještaju ili učitelj, pravi učitelj 31.12.1898. - 30.6.1924. umirovljenju Benaković Josip profesor 14.12.1896. - 30.7.1906. premješten na vlastitu molbu u Kraljevsku gornjogradsku gimnaziju u Zagrebu Martinović Andrija profesor 26.7.1897. - 29.7.1898. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Senju Prezime Ime Jamnicky Leopold namjesni učitelj 7.3.1898. - 29.7.1898. premješten u Kraljevsku veliku gornjogradsku gimnaziju u Zagrebu Širola Ivan pravi učitelj 29.7.1898. - 5.1.1900. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju na Sušaku Dr. Korbler Gjuro pomoćni učitelj, 29.7.1898. - 29.10.1898. premješten u Kraljevsku donjogradsku ispitani namjesni gimnaziju u Zagrebu učitelj, pravi učitelj Pacher? Vjekoslav namjesni učitelj 25.10.1898. - 10.8.1900. premješten u Kraljevsku gornjogradsku veliku gimnaziju u Zagrebu Lenac Dragimir namjesni učitelj 21.1.1899. - 27.8.1900. premješten u Varaždin Junek Ćiril pomoćni učitelj 29.7.1898. - ?? 1901. nema podataka o premještaju ili umirovljenju Krnic Bogoljub namjesni učitelj, pravi 8.2.1899. - 7.12.1906. pridijeljen ženskom liceju u Zagrebu učitelj, profesor 7.12.1906. Koprinski Robert ispitani namjesni 9.8.1899. - 15.6.1919. umro 15.6.1919. učitelj, pravi učitelj, profesor Dr. Bogdanović David pravi učitelj, profesor 9.8.1899. - 31.1.1902. premještaj u Kraljevsku veliku gimnaziju u Osijek Pascher? Ernest pravi učitelj, profesor 9.8.1899. - 4.8.1903. premještaj u Kraljevsku veliku gimnaziju u Osijek Bauer Franjo pravi učitelj 4.8.1903. - ? nema podataka o premještaju ili umirovljenju

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Praputnik Ivan namjesni učitelj, pravi 4.8.1903. - ? nema podataka o premještaju ili učitelj umirovljenju Virag Aleksandar pravi učitelj, profesor 5.1.1900. - 28.8.1912. premješten u Kraljevsku veliku 310 gimnaziju na Sušaku Kučera Franjo namjesni učitelj, 28.8.1900. - 20.8.1901. premješten u Kraljevsku gimnaziju u profesor Gospić Kondrat Adolf pravi učitelj, profesor 15.8.1900. - 11.11.1915. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Varaždinu Kanders Alfons pomoćni učitelj 1.2.1905. - ? nema podataka o premještaju ili umirovljenju Brolih Rudolf namjesni učitelj 6.8.1905. - 5.4.1907.; nema podataka o premještaju ili 24.4.1908. - 11.8.1908. umirovljenju Sarkotić Josip profesor, ravnatelj 30.7.1905. - 27.1.1915. premješten za ravnatelja u žensku Kraljevsku gimnaziju u Zagrebu Poić Josip namjesni učitelj 30.7.1906. - 30.4.1907. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Osijeku (Sluga) Ljubičić Stanislav namjesni učitelj 12.9.1906. - 14.5.1907. premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Vinkovcima Šojat Franjo ispitani namjesni 21.11.1906. - 11.12.1911. premješten u Kraljevsku realnu učitelj gimnaziju u senjsku Babić Josip namjesni učitelj 22.1.1907. - 13.8.1907. odriješen od srednjoškolske službe/ kasnije se spominje u učiteljskoj školi u Osijeku Prezime Ime Modrčin Ivan namjesni učitelj 3.4.1907. - 18.5.1909. odrekao se učiteljske službe i riješen daljnjega službovanja Baglama Josip pravi učitelj 9.4.1907. - 31.10.1908. premješten u Kraljevsku nautičku školu u Bakru Galić Vjekoslav namjesni učitelj 1.9.1908. - 1920.? umro 8.12.1920. Jakić Tomo pravi učitelj 1.11.1908. - ? nema podataka o premještaju ili umirovljenju Svirac Marko namjesni učitelj 8.3.1909. - 25.7.1909. odriješen od učiteljske službe 25.7.1909./nema dodatnih napomena Kovač Franjo namjesni učitelj 18.5.1909. - 28.10.1914. preminuo na bojištu u Srbiji 28.10.1914. Budak Nikola namjesni učitelj 16.8.1909. - 28.8.1911. riješen daljnjega službovanja naredbom Kraljevske zemaljske vlade Dr. Risek Eduard ispitani namjesni 17.12.1909. - 4.9.1911. postao župnik u slobodnom učitelj (svećenik) Kraljevskom gradu Varaždinu/odrekao se učiteljske službe Kraišćan Josip ispitani namjesni 1.9.1910. - 7.9.1912. premješten na vlastitu molbu u učitelj privremenu malu Realnu gimnaziju u Krapinu Stavlenić Andrija namjesni učitelj 28.8.1911. - 19.8.1912. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Senju Kovačić Ferdo namjesni učitelj 1.10.1911. - 18.8.1920. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Osijeku

Kožar Martin katehet u Kraljevskoj 10.10.1911. - 20.8.1919. odrekao se službe Dodatak velikoj gimnaziji u Požegi (svećenik) Barišić Ivan namjesni učitelj 4.3.1912. - ? nakon 1920. nema podataka 311 Majhen Vladimir namjesni učitelj 7.9.1912. - 10.9.1913. odrekao se učiteljske službe 10.9.1913. Magarašević Dimitrije namjesni učitelj, pravi 1.9.1912. - 10.12.1912. premješten u Kraljevsku donjogradsku učitelj gimnaziju u Zagrebu MATICA SPOSOBNIH 1916. - 1927. (*podaci sežu od 1912.)

Prezime Ime premješten u Kraljevsku mušku učiteljsku Radovinović Luka pravi učitelj 16.9.1912. - 30.1.1916. školu u Petrinji premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Hribar Zlatko ispitani namjesni učitelj 15.12.1912. - 30.8.1913. Varaždinu poginuo 27.12.1915. junačkom smrću na sjevernom ratištu/sahranjen u Okni Tomašević Nikola namjesni učitelj 28.9.1912. - 27.12.1915. na Dnjestru 30.12.1915./zbog vojničke djelatne službe nije obučavao u školskoj godini 1914./15. i 1915./16. Polić Branko ispitani namjesni učitelj 16.11.1914. - 1926. umro 13.1.1936. premješten u malu Realnu gimnaziju u Lavrnja Dušan namjesni učitelj 30.12.1914. - 1.11.1921. Korenici premješten u Kraljevsku malu realnu Vukićević Milan pravi učitelj 28.12.1914. - 31.8.1916. gimnaziju u Petrinji Cimerman Adam pravi učitelj 15.1.1915. - 10.7.1915. umro 10.7.1915. premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju Stojšić Milivoj namjesni učitelj 19.5.1915. - 1.10.1915. na Sušaku namjesni učitelj, ispitani 19.10.1915. - 13.12.1922.; Drago/ premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju Marković namjesni učitelj, pravi svibanj 1925. ponovno u Dragutin na Sušaku/umro 13.8. 1943. učitelj, profesor Požegi

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija na vlastitu molbu premješten u Kraljevsku Ćurčić Nikola namjesni učitelj 1.1.1916. - 31.8.1921. trgovačku akademiju u Zagrebu Mahorić Vilko pravi učitelj 1.9.1916. - ? nema podataka o umirovljenju ili smrti 312 10.8.1918. - 12.9.1918.? Od premješten u Kraljevsku veliku realnu Radaković Petar pravi učitelj 1.9. do 1.10. dopust radi gimnaziju u Karlovcu liječenja 15.1.1919. - 3.10.1925.; premješten u I. državnu gimnaziju u Burić Ivan pravi učitelj 26.1.1926. - ? Zagrebu 3.5.1919. - 5.11.1924.; 30.12. namjesni učitelj, ispitani 1941. premješten u Realnu premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju Seljan Mirko namjesni učitelj, gimnaziju u Slavonskom u Kostajnici profesor Brodu Zlatko pravi vjeroučitelj premješten za kateheta u Kraljevskoj velikoj Kolander 31.7.1919. - 18.9.1919. (Aurel) (svećenik) realnoj gimnaziji karlovačkoj namjesni učitelj, katehet Pintar Mihovil 29.10.1919. - ? umro 9.11. 1936. (u 52. godini) (svećenik) prijelaz u reformnu Realnu gimnaziju u Šibeniku/nikada nije preuzeo dužnost nego je nakon 3 dana nastavio raditi u Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Požegi do Žic Nikola profesor 22.1.1920. - 31.10. 1922. 27.1.1923. kada je premješten u Kraljevsku realnu gimnaziju u Mitrovici/riješen službe 2.2.1923. - odrekao se službe nakon 2 održana sata učitelj, profesor, umro 12.9.1922. od srčanoga udara/bio Poltoracki Nikola 22.9.1921. - 12.9.1922. pomoćni učitelj? ruski izbjeglica Prezime Ime 3.12.1921. - 26.8.1926.? premješten za upravitelja Učiteljske škole u Figurić Stjepan profesor Ravnatelj? Petrinji premješten na vlastitu molbu u Kraljevsku Tomašić Vjekoslav namjesni učitelj 1.9.1922. - 4.9.1923. realnu gimnaziju u Zemunu premješten u Kraljevsku veliku gimnaziju u Lebedev Georgij pomoćni učitelj 2.11.1922. - 25.9.1923. Vinkovcima Poljac Josip namjesni učitelj 12.12.1922. - ? nema podataka o umirovljenju ili smrti Orlić Vladimir namjesni učitelj 28.8.1923. - ? nema podataka o umirovljenju ili smrti otpisom Odjeljenja za prosvjetu i vjeru Benak Anđelko namjesni učitelj 4.9.1923. - 26.3.1924. udaljen s dužnosti privremeni predmetni Valečić Gabriel 18.10.1924. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti učitelj Vlado/ Petz profesor 28.1.1925. - 16.4.1925. razriješen dužnosti Vladoje Catinelli Irena profesor 31.8.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Kolačević Mirko ispitani namjesni učitelj 17.12.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Heisinger? Alfonzo ispitani namjesni učitelj 6.10.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Rupčić Luka namjesni učitelj 15.10.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Uzorinac Mirko namjesni učitelj? 17.10.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti pravi učitelj/v.d.školskog Plivelić Filip 27.8.1925. - 3.1.1943. razriješen službe/umirovljenje tajnika Vladimir Novak učitelj ? 9.12.1925. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Viktor Dodatak privremena predmetna na temelju otkaza prestala joj služba u Banović Smilja 21.4.1926. - 31.12.1928. učiteljica gimnaziji u Slavonskoj Požegi privremeni predmetni 313 Šestić Ljudevit 6.12.1926. -? nema napomena o umirovljenju ili smrti učitelj Konstantinović Vladimir ? 14.3.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Martinić Dragutin profesor 25.12.1926. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Kugma? Stjepan suplent? 29.8.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti privremeni predmetni Arnautović Boris 29.9.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti učitelj 9.10.1927. - 25.9.1941. (premješten u Državnu realnu gimnaziju u Daruvaru); 10.6.1945. - 3.10.1945. (premješten u privremeni predmetni Učiteljsku školu u Slavonski Petković Antun umirovljen po vlastitoj molbi 31.12.1972. učitelj, profesor Brod); 10.12.1945. vraćen u Požegu - 8.9.1947. (premješten u Gimnaziju u Vinkovce za direktora do 5.11.1954.); 3.12.1957. - 31.12.1972. ? Matijević Ivan profesor 17.11.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti privremeni predmetni Vyborný?? Ljubo 9.11.1927. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti učitelj MATIČNA KNJIGA O SLUŽBENICIMA DRŽAVNE REALNE GIMNAZIJE U POŽEGI

Prezime Ime Petričević Ivo suplent, činovnički 31.7.1941. - 21.6.1943. odlukom Ministarstva narodne vježbenik prosvjete imenovan upraviteljem dužnosti Realne gimnazije u Sisku Matković (rođena Mira suplent, činovnički 4.9.1941. - 23.9.1942. odlukom Ministarstva narodne Turk) vježbenik prosvjete premještena u državnu Realnu gimnaziju u Hrvatskoj Mitrovici Barić (rođena Ivančica suplent, činovnički 12.2.1942. - 23.9.1942. premještena u državnu Realnu Vinvola) vježbenik gimnaziju u Daruvaru Barišić Zdravko suplent, činovnički 10.10.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga vježbenik odnosa ili smrti Branković (rođena Ljubica profesor 2.10.1936. - 23.2.1944. umirovljena/tražila premještaj u Trumbetaš) Koprivnicu i dobila ga Bukša Juraj suplent, profesor 3.9.1939. - ? nema napomena o umirovljenju ili smrti Car (rođena Ivanka profesor 15.9.1928. - 12.10.1935.; odlukom Ministarstva prosvjete u Cimerman) 12.11.1935. na vlastitu molbu Beogradu premještena iz službenih premještena u Državnu realnu obzira u Državnu realnu gimnaziju u gimnaziju u Požegi - 30.8.1947. Koprivnici *rješenjem Ministarstva prosvjete

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija premještena u VII. Žensku gimnaziju u Zagreb Car Josip profesor 30.4.1938. - ? nema podataka o prestanku radnoga 314 odnosa ili smrti Hrdlička? Ljubo upravitelj 8.10.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Imbrišak Stjepan profesor 9.7.1941. - 23.3.1944. nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Jenč Venceslav podvornik 1.11.1930. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Kaman Milan profesor 18.?1909. -?; 12.9.1940. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Kolenc Božena učiteljica umieća 10.9.1938. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Kempf Branimir profesor 11.7.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Maraković Otilija suplent, činovnički 31.10.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga vježbenik odnosa ili smrti Kuntarić Ljuboslav profesor 26.9.1942. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Pavišić Vinko profesor 18.5.1932. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Pintarić Zvonimir profesor 1.10.1936. - 11.11.1941. premješten u Realnu gimnaziju u Brodu Prezime Ime Plivelić Miroslava suplent 27.5.1941. - 14.11.1949. premještena u Komandu Jugoratne mornarice u Splitu kao službenik prosvjetno-naučne struke Prpić Katarina suplent 27.9.1943. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Pušić Erminija suplent 25.5.1943. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Samaržija Viktor suplent 19.2.1943. - ?; 4.3.1944. - ? nema podataka o prestanku radnoga (između dvaju navedenih odnosa ili smrti razdoblja službovao u Derventi) Sladović Stjepan suplent 11.11.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Suligaj Zvonimir učitelj umieća 28.12.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Šignjar Rudolf suplent 30.8.1939. - 11.9.1940.; 27.4.1941. 5.9.1947. postao ravnateljem požeške - 5.9.1947. (postaje ravnatelj Gimnazije *dalje nema podataka požeške Gimnazije) Škoberne Bogumil suplent 31.8.1939. - 25.9.1944. razriješen dužnosti Truntić Mirko suplent 28.10.1937. - ? 9.9.1939. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Žimbrek Ladislav profesor 11.6.1943. - 18.3.1944. otpušten iz državne službe bez prava na mirovinu jer nakon završenih školskih praznika nije nastupio u svoju službu

Grđan Ivana profesorica 12.2.1944. - ?; 1.10.1946. -? u međurazdoblju bila premještena u Dodatak Partizansku gimnaziju u Osijeku Metzger Ljubica nastavnica obće niže 15.4.1944. - ? nema podataka o prestanku radnoga srednje škole odnosa ili smrti 315 Lisičar Petar profesor 2.6.1944. - 11.8.1944. otpušten iz državne službe jer se u zakonskom roku nije javio na službu u Gimnaziji u Požegi Gaj (rođena Emilija suplent, činovnički 9.6.1943. - 31.5.1944. nema podataka o prestanku radnoga Burgstaller) vježbenik odnosa ili smrti Čmelar Mira privremena tajnica, 18.2.1943. - ? nema podataka o prestanku radnoga činovnički vježbenik odnosa ili smrti Kolačević Ivan podvornik 20.7.1944. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Kravašćan Stjepan podvornik 1.10.1938. - ? prvo bio ložač peći pa podvornik, *nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Rodić Josip podvornik 24.6.1941. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Šviglin Jelka suplent 6.7.1945. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Šibenik (rođena Mira suplent 8.10.1944. - 11.2.1946. uvažena joj je ostavka po odobrenju Vukić) Ministarstva prosvjete Kabalin (rođena Melita suplent 16.7.1945. -? nema podataka o prestanku radnoga Janković) odnosa ili smrti Prezime Ime Cipruš Mihovil nastavnik 10.6.1945. - ? došao na poziv ravnatelja Seljana zbog nedostatka nastavničkoga kadra/*nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Mlinarić (rođena Ivka suplent 6.8.1945. - 31.1.1956. premještena u Delnice Perović) Šalković Milica suplent 7.8.1945. - rujna 1947. rješenjem Ministarstva prosvjete premještena u Sedmogodišnju školu u Đakovu Bouša Milada profesor 13.8.1945. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Bakić Jovan pomoćni podvornik nema podataka nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Bestić Mijo vjeroučitelj 20.8.1944. - 1.6.1948. otkazana mu je državna služba bez prava na otpremninu, no napominje se da može i nadalje besplatno vršiti katehizaciju u gimnaziji Najvirt Marija tajnica 25.9.1944. - 30.9.1946. na vlastitu molbu i zahtjev Kotarskog suda u Požegi prešla na staro radno mjesto Velikonja Marija viša pedagoška škola 10.10.1944. - 25.6.1945. napustila svoje službeno mjesto i otišla u Zagrebu u Sloveniju Stanić Željko nastavnik fiskulture 8.10.1945. - 8.10.1945. 8.10.1945. otpušten s dužnosti/ostalih podataka nema

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Rezo Danica profesor, činovnički 22.1.1946. - 8.9.1947. rješenjem Ministarstva prosvjete pripravnik premještena u nižu Gimnaziju u Đakovo 316 Bajde Josip nastavnik muzike 23.3.1946. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Smoljanović Darinka profesor, činovnički 22.4.1946. - ? prekid zbog bolesti; (rođena Dobotić) pripravnik ponovno nastupila u službu 3.9.1954. - 31.8.1956. Šuklje (rođena Erna profesor 15.5.1946. - 8.9.1947. rješenjem Ministarstva prosvjete Rosmanith?) premještena u II. žensku gimnaziju u Varaždinu Čič Ljudevit profesor 29.10.1945. - 27.12.1946. rješenjem Ministarstva prosvjete premješten u NR Sloveniju Gavrić Savo podvornik 10.12.1945. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Lalić Mihajlo privremeni služitelj, 1.11.1925. - 1.4.1927.; 30.5.1933. nema podataka o prestanku radnoga podvornik - 16.4.1941. (pobjegao u Srbiju); odnosa ili smrti 10.12.1945. - ? Franjković Pavao kurs povijesti 15.9.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Franjković Vera nastavnica 15.9.1947. - 15.7.1948.; 17.9.1948. u međuvremenu premještena u - ? osnovnu školu u Požegi Prezime Ime Matanić Ivan nastavnik 15.9.1947. - 1.9.1955. (premješten za v.d. upravitelja osnovne škole); 8.3.1956. - 31.8.1956. (premješten za nastavnika u I. osmogodišnju školu) Matanić Roza nastavnica 15.9.1947. - 31.8.1955. premještena u osmogodišnju školu u Slavonskoj Požegi Franjević Božidar nastavnik 26.9.1947. - 17.10.1947. prestala mu služba zbog odsluženja vojnoga roka Barišić Ivan profesor 12.9.1944. - 26.6.1945. nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Jokić Petar profesor, pravnik? 9.12.1947.-26.3.1954.; 1.1.1977.- bio premješten u resor Ministarstva 30.6.1979. pravosuđa/iz Centra otišao u mirovinu? Res-Koritić Milica profesor? 21.10.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga (Koretić?) odnosa ili smrti Res-Koritić Zlatko profesor? 21.10.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga (Koretić?) odnosa ili smrti Vakoč Aleksandar privremeni nastavnik 27.12.1947. - 31.8.1956. premješten u III. narodnu osmogodišnju školu u Slavonskoj Požegi Gavrić Marko pomoćni podvornik 22.12.1947.-31.8.1957. (od Ekonomska škola u Požegi 1.9.1957. navodi se u Ekonomskoj školi u Požegi) Gvozdanović Milorad tajnik 7.9.1947. - ? nema podataka o prestanku radnoga Dodatak odnosa ili smrti Franjević Rajka privremeni nastavnik 8.5.1948. - 16.9.1948. premještena u sedmogodišnju školu u Zagrebu 317 Trputec Velimir *nije naveden *nije naveden podatak nije naveden podatak podatak Zlatec (udana Olga nastavnik 14.12.1948. - ? nema podataka o prestanku radnoga Ivezić) odnosa ili smrti Prekajski Jovan svećenik, nastavnik 4.10.1948. - ? nema podataka o prestanku radnoga pravoslavnog odnosa ili smrti vjeronauka Steinhaus Elza profesor 14.10.1948. - 27.2.1954. premještena u Narodni odbor općine Gornji Grad Zagreb Udvardi (udana Piroška profesor 21.10.1948. - ? nema podataka o prestanku radnoga Šticaj) odnosa ili smrti Mičin Danica *nije naveden *nije naveden podatak nije naveden podatak podatak Zuber Lada profesor 11.1.1949. - 2.7.1949. premještena u istom svojstvu u I. gimnaziju u Karlovcu Šikić Ema profesor 13.2.1949. - 2.7.1949. premještena u istom svojstvu u Gimnaziju u Šibenik Vodinelić Josip privremeni nastavnik 6.3.1949. - ? nije došao na rad jer mu je odobren dopust zbog ispita Vuković Lazar *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Prezime Ime Mrčić Božena nastavnica 15.8.1949. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Okičić Ivan *nije naveden *nije naveden podatak/kod *nije naveden podatak podatak Potrebice str. 217. (od 30.8.1962. do umirovljenja vodio knjižnicu) Barac Neda viša pedagoška škola 11.4.1951. - 2.10.1956.? personalni list uručen ocu u ruke 2.10.1956. Antoš Josip nastavnik 1.1.1977.-30.6.1985. otišao u mirovinu iz Centra (izvor: (matematika) Matična njiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje) Milošević Božena nastavnica 18.7.1951. - 1.9.1953. dala otkaz na službi Dombi Ema *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Volarić Lucija tajnica škole 1.9.1951. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Dombi Rudolf nastavnik/v.d. 19.11.1951. - 3.12.1957.; vd. nema podataka o prestanku radnoga direktor direktora 1.8.1955. - 3.12.1957. odnosa ili smrti Vuković Ljubomir *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Ryvola-Zvanić Vlasta *dipl. ekonomist - 1.9.1956. došla iz Gimnazije u otišla u drugu radnu organizaciju/nije uloga? Slavonskoj Požegi u Ekonomsku navedeno kada je bila u Gimnaziji školu; 1.1.1977.-2.6.1982. Šurina Dragica profesor 3.9.1952. - 10.9.1953. premještena u Drugu mušku gimnaziju u Zagrebu Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Kohn Erika profesor 24.11.1952. - 31.8.1957. premještena u novu osmogodišnju školu u Slavonskom Brodu 318 Kranjčec Nada *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Muljević Viktor *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Brus Marija *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Grgić Blaženka profesor 16.12.1953. - 31.8.1957. premještena na Narodnu osmogoišnju školu Nova cesta Trešnjevka-Zagreb Grđan Ksenija *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Milić Borislav nastavnik pripravnik 1.2.1954. - 31.8.1956. razriješen dužnosti Maričević Đuro *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Vugrinec Vladimir *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Noušak Helena *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Pamić Blaženka *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Cirković Bogdana *nije naveden *nije naveden podatak *nije naveden podatak podatak Prezime Ime Ivanović Mirko čistač 1.1.1977.-29.2.1992. bio je u Gimnaziji, no nije navedeno kada Ožanić Vera administrativni 7.12.1955.-1.1.1977.-30.6.1978. 1.1.1977. prelazi u Centar za usmjereno službenik obrazovanje Slavonska Požega/iz Centra otišla u mirovinu Hulenić Kata nastavnica 17.6.1950. - 31.8.1956. premještena u III. narodnu osmogodišnju školu u Slavonskoj Požegi Gajić Sreto honorarni pomoćni 10.3.1956. - 2.6.1956. nema podataka o prestanku radnoga službenik odnosa ili smrti Bajt Dragica školska kuharica 6.9.1957. - 21.9.1961. primila radnu knjižicu Premur Gabro profesor 1.9.1956. - 31.8.1957. premješten u Srednju ekonomsku školu u Slavonskoj Požegi Bojanić-Ivanović Slavko profesor 1.5.1956. - 31.8.1956. premješten u Srednju ekonomsku školu u Slavonskoj Požegi Rogić Pavao/ profesor, direktor 23.9.1916. - ? nema podataka o prestanku radnoga Pavle odnosa ili smrti Eškinja Jakov profesor 1.12.1910. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Radić Jelka profesor 10.9.1926. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Blažek Ivan učitelj vještina 22.1.1925. - ? imao prekid od 1.8.1926. do 1.5.1927. zbog služenja vojnoga roka/*nema

podataka o prestanku radnoga odnosa Dodatak ili smrti Latal Marija profesor 7.4.1930. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti 319 Sinovčević Zdravko profesor *oštećena knjiga nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Jurij…?/oštećena Nikola profesor *oštećena knjiga nema podataka o prestanku radnoga knjiga odnosa ili smrti Car Ivanka profesor 15.9.1928. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Martinović Branka profesor 26.3.1932. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Viroubal Zvonimir profesor 1.11.1925. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Konstantinović Elza profesor 19.9.1934. -? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Car Josip nastavnik suplent 9.6.1936. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Cuvaj Anđelko profesor 21.9.1927. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Rukavina Željko profesor 23.5.1935. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Truntić Mirko suplent 28.10.1937. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti Pavičić Lav profesor 15.9.1924. - ? nema podataka o prestanku radnoga odnosa ili smrti MATIČNA KNJIGA GIMNAZIJE U SLAVONSKOJ POŽEGI

Prezime Ime Halvaks Mijo profesor 20.9.1946.-17.11.1962. preminuo Kojdl/javlja se i kao Ljubica profesor 13.3.1933. - 4.10.1937.; rujan mirovina Koydl 1944. - 14.7. 1948. *premještena u Gospić; 6.7.1949.-31.8.1967. Vodinelić Josip profesor 28.2.1941.-? mirovina Hribar Branko profesor 21.12.1957.-15.9.1959. premješten u Kutinu Vuković Lazar stručni učitelj 5.9.1949.-1.9.1960. premješten u Ekonomsku školu Slavonska Požega Radić Mirko profesor 2.2.1958.-31.8.1960. premješten u Pedagoški centar Pakrac Dulić Mirjana profesor 1.10.1959.-31.8.1962. premještena u Gimnaziju u Beograd Muljević Viktor pomoćni službenik 1.3.1953.-18.9.1962. prestala služba po sili zakona Nemet Marija čistačica 15.9.1958.-1.12.1970. mirovina Pečur Jasna profesor (književnost) 1.9.1960.-1.1.1977.-31.10.1991. premještena u Školu za nauke u privredi Slavonska Požega/osobna mirovina Dugandžija Nikola profesor (povijest) 1.9.1959.-1.1.1977.-31.10.1977. prelazak u Zagreb Milković Helena profesor (engleski i 1.9.1956.-6.2.1967. samovoljni prestanak (otišla u

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija francuski jezik) Njemačku) Romštajn Kovačić Zdenka profesor (matematika) 1.4.1962.-1.1.1977.-29.2.1992.; starosna mirovina *20.10.2013. 1.3.1992.-30.9.1997. 320 Panežić Zvonko profesor (geografija) 13.9.1956.-1.1.1977.-5.7.1989. *smrtni slučaj? Zadro Velimir nastavnik 16.12.1965.-31.8.1966. premješten u Osnovnu školu Vinkovci Omerhodžić Marija profesor 1.9.1963.-8.10.1966. premještena u Učiteljsku školu Vodinelić Katarina profesor (matematika) 1.9.1958.-? mirovina Kolumbić Vjera profesor (engleski i 1.9.1965.-1.1.1977.-22.12.1984. prelazi u Centar za usmjereno francuski jezik) obrazovanje u Slavonskoj Požegi/22.12.1984. smrtni slučaj? Čorak Dragutin radnik 23.10.1962.-20.1.1976. invalidska mirovina Krizmanić Katica čistačica 15.9.1958.-31.3.1972. mirovina Vrbanac Julijana (Julka) čistačica 1.5.1964.-1.1.1977.-23.3.1978. prelazi u Centar za usmjereno obrazovanje u Slavonskoj Požegi, a iz Centra u mirovinu Tomašević Nikola profesor 1.9.1963.-15.9.1963. (na služenju otišao na odsluženje vojnoga vojnoga roka); 1.9.1964.- roka; prelazak u Gimnaziju Nova 31.8.1967. Gradiška Kosanović Marija čistačica 1.9.1965.-30.6.1967. *? Tišma Vanda profesor 1.9.1966.-31.1.1968. Eksport import Zagreb Bjelajac Ljuban profesor 1.12.1967.-31.8.1968. premješten u Gimnaziju Doboj Prezime Ime Petković Antun profesor postavljen 3.12.1957.-? *? direktor škole Res Koretić Milica nastavnik (tjelesna i 27.9.1947.-1.1.1977.-10.9.1981. mirovina zdravstvena kultura) Res Koretić Zlatko nastavnik (tjelesna i ?1.1.1977.-10.9.1982. mirovina zdravstvena kultura) Potrebica Filip profesor (povijest) 13.9.1960.-1.1.1977.-30.9.1983. na odsluženju vojnoga (1.6.1958.?) roka/30.9.1983. prijelaz u drugu radnu organizaciju Vugrinec (u knjizi Vladimir profesor (fizika) ?1.1.1977.-30.6.1985. 1.1.1977. prešao u Centar za iz Centra naveden usmjereno obrazovanje Slavonska kao Vugrinac) Požega; 30.6.1985. mirovina Kempf Branimir profesor (povijest) 3.9.1955.-15.2.1972. mirovina Pečur Ivan nastavnik 10.2.1962.-28.2.1973. Sekretarijat za narodnu odbranu Slavonska Požega Kovačević Anka profesor (hrvatski i 1.3.1944.-1.1.1977.-1.7.1978. odlazak u mirovinu njemački jezik) Albert Josip dipl. ing. (biologija) 1.9.1966.-?; 1.1.1977.-29.2.1992.; ukidanje Centra za usmjereno ? obrazovanje (izvor: Matična njiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje) Perutka Marija promovirani nastavnik 15.9.1966.-? *? (tjelesni odgoj i matematika) Dodatak Poljičak Radoslav profesor (hrvatski jezik) 18.9.1967. - ? premješten u Školu učenika u privredi u Šibeniku Poljičak Marija profesor (biologija) 1.10.1968.-30.6.1969. *? 321 Dombi Boris profesor 4.10.1968.-?; 1.1.1977.- otišao u mirovinu iz Centra 2.2.1982. (izvor: Matična knjiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje) Janković Božena profesor (engleski i 1.11.1970.-1.1.1977.-3.2.1991. *nejasno kada je ponovno u talijanski jezik) (sporazumni raskid ugovora); ? Gimnaziji? Lončar Novosel Željka profesor 1.3.1967.-30.6.1967.; 1.9.1967.- istek ugovora o radu na 4 sata; 31.8.1973. premještaj u Srednju grafičku školu Zagreb Piha Vjekoslav nastavnik 1.10.1970.-4.3.1973. prelazak u Osnovnu školu Vlado Brkić Španac u Slavonskoj Požegi Bizjak Vjekoslav profesor (hrvatski jezik) 20.9.1971.-20.7.1972. prelazak u Gradsku knjižnicu Osijek Suton Vera nastavnik (muzička 21.9.1971.-22.3.1972. prelazak u Osnovnu školu Jovo umjetnost) Milanović Crnja Slavonska Požega Penava Ante latinski, hrvatski, 19.11.1990.-31.8.1991.; 1.9.1991.- *? umjetnost? 29.2.1992.; ? knjižica Knežević Ivan radnik, čistač 2.10.1967.-?; 1.1.1977.-29.2.1992. *? (ukidanje Centra) Knežević Kata radnica, čistačica 28.8.1969.-?; 1.1.1977.-29.2.1992. *? Prezime Ime

Balog Željko profesor (engleski jezik) ?1.1.1977.-29.2.1992. (izvor: starosna mirovina Matična knjiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.-31.8.2014. Bilen Slavica spremačica ?1.3.1992.-31.8.1993. starosna mirovina Budić Slavica profesor (hrvatski jezik) 24.3.1980.-30.6.1980. (istekao starosna mirovina ugovor), 1.9.1980.-29.2.1992.; 1.3.1992.-28.2.2017. Buđinski Anka podvornica ?1.3.1992.- Čmelar Dubravka rađunovođa- ?1.1.1977.-29.2.1992. (izvor: starosna mirovina administrator Matična njiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.-26.12.1993. Čmelar Rudolf profesor (fizika) 15.6.1968.-1.1.1977.-29.2.1992. starosna mirovina (izvor: Matična knjiga radnika - Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.- 31.8.1994. Čokrlić Dubravka profesor (engleski jezik) 13.9.1985.-8.7.1986.; 1.9.1986.- 29.2.1992.; 1.3.1992.- Dusper Matilda profesor (njemački ?1.3.1992.-31.8.2019. starosna mirovina jezik) Dvoraček Branko profesor (tjelesna i prije toga u Školi za učenike starosna mirovina (preminuo Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija zdravstvena kultura) u privredi, Požega; 1.1.1977. - 9.3.2016.) 29.2.1992. (Centar za usmjereno obrazovanje); 1.3.1992.- 322 31.8.2008. Gecan Ljiljana bibliotekar ?2.12.1991.-29.2.1992.; 1.3.1992.- sporazumni raskid 12.9.1993. Grabusin Sanja profesor (matematika, ?5.9.1988.-29.2.1992.; 1.3.1992.- informatika) Hajdarović Nada profesor (umjetnost) 10.9.1964.-1.1.1977.-29.2.1977.; 1.1.1977. prelazi u Centar 1.3.1992.-31.8.1997. za usmjereno obrazovanje u Slavonskoj Požegi; starosna mirovina Halvaks Jelica profesor (hrvatski jezik) 1.6.1962.-29.2.1968. (Ekonomska starosna mirovina (preminula ?) škola Požega); 1.3.1968.- 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- 30.9.1992. Hudeček (rođena Višnja profesor (hrvatski jezik) 14.9.1971.-1.1.1977.-29.2.1992.; starosna mirovina (preminula Šimac) 1.3.1992.- 10.4.1994. 7.6.2015.) Ljubić Krešimir profesor (zemljopis) 1.9.1971.-8.4.1973. (iz Škole starosna mirovina za učenike u privredi prešao u drugu organizaciju); 1.1.1977.- 29.2.1992.;1.3.1992.-31.8.2008. Ljubić (rođena Mirjana profesor (kemija) 1.10.1970.-1.1.1977.- starosna mirovina Batovanja) 29.2.1992.,1.3.1992.-31.8.2008. Prezime Ime Katanić Stjepan profesor (matematika) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- starosna mirovina, v.d. ravnatelja 15.1.2017. Kovačević Dragutin profesor (fizika) 1.2.1980.-29.2.1992.; 1.3.1992.- Kunkera Julijana profesor (biologija) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- starosna mirovina 31.8.2011. Kuzle Ana profesor (sociologija, prvo na Poljoprivrednoj školi starosna mirovina filozofija) pa Centar; 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.2012. Markota Anica tajnica ?1.7.1983.-29.2.1992.; 1.3.1992.- sporazumni raskid 31.8.1992. Marković Helena podvornica ?26.10.1982.-29.2.1992.; starosna mirovina 1.3.1992.-30.12.1998. Miletić Ljiljana profesor (matematika, ?1.3.1992.- informatika) Muhar Josip profesor (tjelesna i prvo u Ekonomskoj školi; starosna mirovina zdravstvena kultura) 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- 31.8.1998. Pečur-Vuković Mirjana profesor (matematika, 1.3.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- preminula 16.5.2000. informatika) 16.5.2000. Tomašević Mirko profesor (biologija) ?1.9.1962.-1.1.1977.- starosna mirovina; preminuo 24. 29.2.1992.;1.3.1992.-31.10.1994. ili 25.4.2017.? Tonković Jelena (Jela, profesor (povijest) ?6.9.1968.-1.1.1977.-29.2.1992.; starosna mirovina Jelka) 1.3.1992.-31.8.1993.

Franić (Verhas) Sanja profesor (biologija, 26.2.1990.-9.6.1990.; 10.9.1990.- Dodatak kemija) 29.2.1992.; 1.3.1992.- Vulić Vesna profesor (engleski jezik) 1.9.1980.-29.2.1992.; 1.3.1992.- sporazumni raskid; prešla na 1.10.2006. Veleučilište u Požegi 323 Vukelić Vesna podvornica ?23.10.1989.-11.11.1989.; 15.10.1990.-29.2.1992.; 1.3.1992.- Vuković (rođena Maja profesor (hrvatski jezik) 26.6.1959.-1.1.1977.-29.2.1992.; starosna mirovina; preminula Petković) 1.3.1992.-31.8.1998. 3.9.2007. Zorić Veselko profesor (latinski jezik) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- starosna mirovina 31.8.2011. Komarić Đuro učitelj (obrana i zaštita, ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.3.1992.- tehnološki višak marksizam) EŠ? 31.8.1992. Krmpotić Jadranka politolog ?1.3.1992.-31.8.1992. tehnološki višak Manjerović Mira ekonomist 28.8.1971. (Škola za učenike tehnološki višak (računovodstvo) u privredi, Požega); 1.1.1977.- 29.2.1992.; 1.3.1992.-31.8.1992. Bucić Pavle ravnatelj 15.11.1985.-18.1.1986.; 1.2.1986.- istek mandata/ugovora 8.7.1986.; 1.9.1986.-31.8.1987.; 1.9.1987.-29.2.1992.; 18.5.1992.- 27.6.2017. Kršilović Ivica tajnik ?1.9.1992.-20.7.1993. sporazumni raskid Jakobović Zlatko profesor 24.9.1972.-?; 1.1.1977.-29.2.1992.; prekid radnog odnosa na (matematika,fizika) 1.9.1992.-31.8.1993. određeno vrijeme; preminuo u prosincu 2017. Prezime Ime Toman Slavica profesorica (hrvatski ?14.2.1991.-31.8.1991.; 7.9.1991.- starosna mirovina jezik) 29.2.1992.; 1.10.1992.-31.8.2018. Klarić Vladimir profesor (povijest) ?1.1.1977.-29.2.1992.; 1.10.1992.- starosna mirovina 31.8.2001. Ivanović Dragutin profesor (geografija) 16.11.1970.-1.1.1977.-29.2.1992.; starosna mirovina 2.10.1992.-30.12.2002. Soldo Danica administrator, ?18.10.1992.-6.9.2009. sporazumni raskid daktilograf Dusper Ranko profesor (filozofija, 12.9.1983.-22.8.1984.; 7.9.1984.- raskid ugovora zbog povratka njemački) 7.8.1985.; 5.9.1985.-20.6.1987. djelatnice s bolovanja i (povratak radnice s porodiljnog porodiljnog dopusta dopusta); 1.9.1987.-31.8.1988.; 9.12.1991.-29.2.1992.; 2.2.1993.- 6.4.1993. Regić Ivanka tajnik ?23.8.1993.- Žanetić Ivo profesor (psihologija), ?16.11.1992.- stručni suradnik psiholog Tonković (Rajšić) Snježana profesor (njemački 3.9.1986.-28.2.1987.; 9.2.1991.- jezik, engleski jezik) 29.2.1992.; 1.2.1993.- Cerovac Ankica podvornica 10.4.1989.-13.11.1989.; 1.9.1993.- starosna mirovina 16.8.2015. Milanović Božo profesor (povijest) prije u Poljoprivrednoj; 1.1.1977.- starosna mirovina 29.2.1992.; 16.9.1993.-31.8.2015. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Galić Duška profesor (hrvatski jezik) ?18.9.1993.- Peći Vlasta bibliotekar 23.9.1993-22.6.1994. istek određenog roka 324 Međugorac Mirjana profesor (fizika) ?1.10.1973.-31.8.1976. (Škola starosna mirovina; preminula za učenike u privredi, Požega 16.8.2015. - prešla u Ekonomsku školu u Požegi); 1.1.1977.-29.2.1992.; 1.11.1992.-31.8.2008. Petrinić Danijela profesor (glazbena ?1.10.1993.-21.7.1994., 5.9.1994.- istek određenog roka umjetnost) 31.8.1997. Louč (Kraker) Vanda profesor (matematika) 1.12.1986.-31.7.1989.; 4.9.1989.- 29.2.1992.; ? 1.11.1993.- Hruškar Zorica računovođa ?2.12.1993.- Galić Ivančica administrator, 18.1.1994.-5.4.1994. sporazumni raskid daktilograf Gogić Anka podvornica ?15.2.1994.-17.6.1995. istek određenog roka Bogojević Mihaela administrator, ?12.4.1994.-11.4.1995. istek određenog roka daktilograf Tadić Marija profesor (hrvatski jezik) ?1.1.1977.-29.2.1992.,?1.9.1994.- starosna mirovina 9.9.2013. Posavac Dubravka profesor (njemački ?5.12.1979.-15.2.1980., (otišla starosna mirovina jezik) u Njemačku); 22.3.1985.- 29.2.1992.; 5.9.1994.-31.8.2013. Prezime Ime Vukelić Jadranka profesor (biologija) ?5.9.1994.-31.8.2000., 17.9.2001.- istek određenog roka, povratak 15.5.2009. s porodiljnog, promjena satnice, istek ugovorenog roka, osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu (profesionalna nesposobnost) Kolić Branko profesor (filozofija), ?5.9.1994.-8.11.2001. sporazumni raskid bibliotekar Bucić (Anđelić) Ljiljana profesor (kemija) ?1.9.1986.-31.8.1987.; 1.9.1987.- 29.2.1992.; 5.9.1994.- Marić Ljiljana profesorica ?1.9.1994.-30.11.1994. sporazumni raskid, prelazak u OŠ (filozofija,politika i Kaptol gospodarstvo,povijest) Mihaljević Jakov vjeroučitelj 1.11.1994.-8.9.1996. raskid ugovora o radu Galić Marijana računovođa 15.12.1994.-26.10.1995. sporazumni raskid Totar Damir profesor (povijest, 18.9.1995.-31.8.1997.; 3.10.2000. istek ugovorenog roka *18.1.2019. zemljopis) Pavković Ivan računovođa ?23.10.1995.-18.2.1996. istek određenog roka Šimunović Vesna administrator, 12.12.1995.-3.3.1996., istek određenog roka spremačica 16.11.2009.-4.12.2009., 23.1.2012.-2.3.2012., spremačica 14.1.2013.-5.4.2013., 14.10.2013.- 25.10.2013.,13.1.2014.-6.3.2014., 9-9-2014.-19.9.2014., 1.12.2014.- 15.12.2014.,10.2.2015.-20.2.2015. i tako još puno puta Dodatak Bakarić Stjepan vjeroučitelj 9.9.1996.-31.8.1998. sporazumni raskid Rasković Drago Mirko profesor (njemački 9.9.1996.-21.5.1997. raskid ugovora zbog povratka 325 jezik) zaposlenice s porodiljnog dopusta Ćosić Mladen profesor (fizika) ?1.9.1996.-1.10.1996. sporazumni raskid Zima Dinko profesor (biologija) 20.9.1996.-31.12.1996. istek ugovorenog roka Barčot Vuksanović Marina profesor (biologija) 13.1.1997.-31.8.1998. istek ugovorenog roka, promjena satnice, istek ugovorenog roka; preminula 18.1.2019. Ćuže-Abramović Vera profesor (likovna 1.9.1997.- 31.8.2013. promjena satnice umjetnost) Resanović Gabriela profesor (glazbena 8.9.1997.-7.12.2000. sporazumni raskid umjetnost) Marinović Ivica profesor (fizika) 12.9.1997.- Cerovac Kata spremačica 23.9.1997.-31.10.1997. prekid zbog povratka zaposlenice s bolovanja Zima-Čevapović Manuela voditelj smjene, stručni ?20.10.1997.- suradnik pedagog Čulina Tomislav profesor (likovna 15.1.1998.-7.2.1998., 1.9.1998.- povratak zaposlenice s bolovanja, umjetnost) 31.8.1999. istek ugovorenog roka; preminuo - datum? Kukić Martina profesor (njemački 2.2.1998.-19.11.2000. sporazumni raskid jezik) Prezime Ime Švajda Reza spremačica ?4.3.1998.-30.12.2007. starosna mirovina Mokri Robert vjeroučitelj 1.9.1998.-31.8.2003. sporazumni raskid, prelazak u Biskupiju Barić Pilić Željko profesor (tjelesna i ?25.2.1991.-31.8.1991.; 7.9.1991.- zdravstvena kultura) 29.2.1992.; 15.9.1998.- Cvitić Đuro vjeroučitelj 1.9.1998.-31.8.1999. sporazumni raskid, prelazak u Osnovnu školu fra Kaje Adžića, Pleternica Kovačević Nada spremačica ?7.12.1998.-15.1.2002. istek ugovorenog roka Akmačić Dražen vjeroučitelj 1.9.1999.-31.8.2000. sporazumni raskid Katić Mario vjeroučitelj 1.9.2000.-31.8.2001. sporazumni raskid Karača Ivanka spremačica ?25.9.2000.-12.4.2001., istek ugovorenog roka 19.9.2001.-12.10.2001. Božić Lidija profesor (matematika) 1.10.1986.-31.3.1987.; 28.9.1987.- 29.2.1992.; 29.9.2000.- Devčić Ivan profesor (geografija) 16.10.2000.- sporazumni raskid, prelazak u OŠ Kaptol, 8.1.2003. - danas Gimnazija Peić Ivanka spremačica ?25.11.2000.-19.2.2001., istek ugovorenog roka 17.2.2003.-31.3.2003. Sovčik Andrea profesor (glazbena 1.2.2001.- umjetnost) Arić Zdravko vjeroučitelj 1.9.-2001.-31.8.2004. sporazumni raskid; preminuo - Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija datum? Musil Sanja profesor (povijest) 13.9.2001.- 326 Bender Žaklina profesor (filozofija), 10.12.2001.- stručni suradnik knjižničar Pirović Ninoslav profesor (likovna 23.9.2002.-31.8.2003. istek ugovorenog roka umjetnost) Štivin Mladen vjeroučitelj 1.9.2003.-31.8.2004. istek ugovorenog roka Dorontić Zoran profesor (tjelesna i 1.12.2003.-19.12.2003. istek ugovorenog roka zdravstvena kultura) Madaj Julijana profesor (biologija) 16.3.2004.-23.3.2004. istek ugovorenog roka Grbeš Ivo vjeroučitelj ?1.9.2004.- Abramović Ana apsolventica (nestučno 15.9.2004.-20.10.2004. istek ugovorenog roka zastupljena nastava matematike i informatike) Katušić Violeta profesor (biologija, 1.12.2004.- 4.9.2011. promjena satnice; kemija) Ekonomska škola Požega Polak Gabriela profesor (hrvatski jezik) 1.2.2005.-18.6.2005. istek ugovorenog roka, prelazak u OŠ Antuna Kanižlića Soldo Ružica spremačica 4.5.2005.-18.5.2005., istek ugovorenog roka, do danas 9.1.2006.-21.2.2006.,3.9.2007.- u Gimnaziji 21.9.2007.,9.10.2007.- 27.11.2007.,7.1.2008.- Prezime Ime Čurčić Valentina profesor (hrvatski jezik) 1.9.2005.-31.8.2006. istek ugovorenog roka, prelazak u OŠ Antuna Kanižlića Vuković Zlatko podvornik i ovlaštenik ?1.10.2005.-23.1.2008. preminuo zaštite od požara Galić Ilija tehničko održavanje ?1.10.2005.- zgrade Siluković Dragan profesor (povijest, 1.3.2006.-26.6.2006.,4.9.2006.- geografija) Bubak Anita profesor (politika i 4.9.2006.-13.3.2007.; 1.4.2007.- istek ugovorenog roka, prelazak u gospodarstvo) 30.9.2010. Poljoprivrednu školu Požega Polašek Josip profesor (engleski i 26.9.2006.-31.8.2007. istek ugovorenog roka njemački jezik) Didović Jelka profesor (talijanski ?1.10.2006.- 1.10.2017. promjena satnice, jezik) Obrtnička škola Kaderžabek Tihomir profesor (matematika i 1.10.2006.-11.1.2009. sporazumni prekid, prelazak u informatika) OŠ Antuna Kanižlića Paškvan Vlatka profesor (engleski jezik) ?6.9.1988.-28.2.1991. (sporazumni raskid radnog odnosa); 11.9.1991.-29.2.1992.; 9.10.2006.- Kunkera Tonka profesor (tjelesna i 1.11.2006.-7.9.2014. promjena satnice, prelazak u zdravstvena kultura) Ekonomsku školu Požega Kadić Slobodan profesor (hrvatski jezik) 13.11.2006.-31.8.2007. istek ugovorenog roka

Vukušić Matija profesor (tjelesna i 1.12.2006.-31.8.2007.; 1.7.2008. istek ugovorenog roka; 1.7.2008. - Dodatak zdravstvena kultura) danas Gimnazija Bonić Monika profesor (etika) i stručni 1.12.2006.-31.1.2007. istek ugovorenog roka, prelazak u suradnik knjižničar Poljoprivrednu školu Požega 327 Janković-Pažin Maja profesor (engleski jezik) 1.9.2007.- Lešić Kristina profesor (hrvatski jezik) 10.9.2007.- Adžić Irena pomoćni knjižničar 15.10.2007.-13.12.2007. istek ugovorenog roka Farkaš Marina profesor (geografija) ?1.9.2008.- Gložinić Jelena profesor (kemija) 1.9.2008.- Raguž Mario profesor (tjelesna i 1.9.2008.- 3.11.2009./31.8.2010. promjena zdravstvena kultura) satnice - dio u Katoličkoj gimnaziji u Požegi Zubčević Danijel profesor (fizika) 1.9.2008.-31.1.2018. otkaz radnika Jambrek Krešimir profesor (biologija) ?1.9.2008.- 4.9.2011. promjena satnice, dio u Tehničkoj školi Požega Vrbicky Ivan vjeroučitelj 1.9.2008.-31.8.2009. sporazumni prekid Vuković Drenka spremačica ?10.11.2008.-8.1.2009.,20.1.2009.- istek ugovorenog roka 4.5.2009., 14.1.2010.- 5.2.2010.,24.5.2010.-28.6.2010., 27.10.2010.-2.11.2010. Pavlović Aleksandra stručni suradnik 24.11.2008.-30.11.2013. sporazumni prekid, prelazak u (školski knjižničar) Gradsku knjižnicu Požega Valešić Antonija stručni suradnik 15.1.2009.-21.4.2009. sporazumni prekid (školski knjižničar) Prezime Ime Obradović Ivana stručni suradnik 22.4.2009.-20.6.2009., 29.4.2010.- istek ugovorenog roka (školski knjižničar), 18.6.2010. profesor (hrvatski jezik) Ivić Anto vjeroučitelj 1.9.2009.-31.8.2010. istek ugovorenog roka Došen Magdalena profesor (likovna 14.9.2009.- istek ugovorenog roka, 30.9.2016. umjetnost, hrvatski 12.11.2009.,14.12.2009.- (neplaćeni dopust); sporazumni jezik) 30.9.2016. prekid ugovora 30.9.2019. Mandušić Manda administrator 21.9.2009.-19.11.2009., istek ugovorenog roka 31.5.2011.-13.6.2011. Milanović Dario podvornik 16.12.2009.- Krbanja Ana administrator 4.1.2010.- Karajlović Ivana spremačica 21.1.2010.-15.2.2010., istek ugovorenog roka 29.6.2010.-24.8.2010.,2.9.2010.- 31.12.2010.,21.3.2011.-11.4.2011., 18.10.2012.-27.10.2012., 27.11.2012.-3.12.2012. Pavelić Marijan vjeroučitelj 1.9.2010.-31.8.2012. istek ugovorenog roka Vujnović Marko profesor (tjelesna i 7.9.2010.- zdravstvena kultura) Regić Maja profesor (geografija) 4.10.2010.- Didović Slavko profesor (politika i ?18.10.2010.-28.2.2011. sporazumni prekid gospodarstvo) Humski Hrvoje profesor (informatika) 1.12.2010.-

Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Novak Mira spremačica 3.1.2011.- Gotal Ines spremačica 3.1.2011.-24.11.2017. sporazumni prekid 328 Bunjevac Stefan profesor (politika i 10.3.2011.-17.5.2011.-1.9.2011.- gospodarstvo) Lašak Jozefina spremačica 7.4.2011.-18.4.2011., 9.5.2011.- istek ugovorenog roka 13.5.2011., 6.12.2016.- 12.12.2016., 4.12.2017.- 15.12.2017. Treger Pavel profesor (latinski) ?1.9.2011.-31.8.2019. starosna mirovina Bošnjak Marija profesor (matematika) 1.9.2011.-31.8.2012. istek ugovorenog roka Kovačević Dalibor profesor (informatika) 16.1.2012.- Ivanović Izabela profesor (sociologija) 1.6.2011.-31.5.2012.(stručno osposobljavanje) 5.9.2012.- Soldo Valentina profesor (hrvatski jezik) 10.11.2011.-29.2.2012.(stručno sporazumni prekid, prelazak u osposobljavanje) 1.3.2012.- Gradsko kazalište Požega 4.6.2013. Hajzler Ivana profesor (engleski jezik) 5.3.2012.-4.5.2012. istek ugovorenog roka Kovačević Ivana profesor (talijanski 5.3.2012.-30.4.2012., 14.1.2015.- istek ugovorenog roka jezik, hrvatski jezik) 13.2.2015., 9.9.2019.-13.9.2019. Bošnjak Ivica vjeroučitelj 4.9.2012.-31.8.2013. istek ugovorenog roka Ivčetić Anamarija stručni suradnik 18.10.2012.-9.9.2013. (stručno knjižničar, profesor osposobljavanje) 10.9.2013.- (hrvatski jezik) Prezime Ime Srdarević Magdalena profesor (matematika) 22.10.2012.- Trupinić Mario profesor (hrvatski jezik) 29.10.2012.-31.8.2013. istek ugovorenog roka Ivanović Alen profesor (tjelesna i 6.11.2012.-9.8.2013., 8.9.2014.- istek ugovorenog roka zdravstvena kultura) 30.9.2014., 4.5.2015.-2.6.2015. Milak Igor profesor (latinski jezik) 9.11.2012.-14.6.2013. istek ugovorenog roka Puljašić Nataša profesor (povijest, 14.1.2013.-13.1.2014. (stručno hrvatski jezik) osposobljavanje) 4.4.2014.- 13.6.2014., 8.9.2014.- Štor Majana profesor (likovna 15.5.2013.-3.9.2013.(stručno sporazumni prekid zbog umjetnost) osposobljavanje) zasnivanja radnoga odnosa Večerić Mario vjeroučitelj 2.9.2013.-11.9.2014. sporazumni prekid Rukavina Laura profesor (engleski i 3.9.2013.- njemački jezik) Marjanović Martina profesor (hrvatski jezik) 10.9.2013.-31.3.2014. sporazumni raskid; prelazak na drugu školu Ferković Dijana koordinator projekta 21.9.2013.-18.2.2015. istek ugovorenog roka Lovrić Martina profesor (matematika) 6.12.2013.-22.8.2014. istek ugovorenog roka Kajinić Čenić Ivana stručni suradnik 1.4.2014.- knjižničar Nekić Jasmina stručni suradnik 10.4.2014.-13.6.2014., 9.9.2014.- istek ugovorenog roka knjižničar 15.6.2015. Brković Nikola vjeroučitelj 16.9.-2014.-31.8.2015. istek ugovorenog roka

Jakopović (Ergović) Anamarija profesor (matematika, 10.10.2014.- Dodatak informatika) Dejanović Jelena profesor (slovački jezik) 13.11.2014.- Pačić Ivica profesor (povijest) 11.2.2015.-10.2.2016. (stručno istek ugovorenog roka 329 osposobljavanje) Zeljko (Pranjić) Valentina profesor (povijest) 11.2.2015.-6.9.2015., istek ugovorenog roka 26.2.2018.-28.7.2018. (stručno osposobljavanje) Mihaljević Zrinka vjeroučitelj 20.3.2015.-27.3.2015., 1.12.2015.- istek ugovorenog roka (Martinović) 23.12.2015. Čerti Vjekoslav profesor (tjelesna i 8.9.2015.-30.6.2016., 16.1.2017.- istek ugovorenog roka zdravstvena kultura) 27.1.2017. Herceg Zdenka spremačica 16.9.2015.-25.3.2016., 30.3.2016.- Legac Nikola vjeroučitelj 15.9.2015.-31.8.2016. sporazumni prekid Zaočević Robert tajnik 4.11.2015.-18.12.2015. istek ugovorenog roka Rukav Marija profesor (matematika) 24.11.2015.-11.12.2015. istek ugovorenog roka Mikuš Nataša profesor (fizika) 24.11.2015.-11.12.2015., istek ugovorenog roka 10.5.2016.-3.6.2016. Jurković Ida stručni suradnik 2.12.2015.-28.3.2017. istek ugovorenog roka knjižničar Han Marijan profesor (matematika) 20.1.2016.-22.1.2016., 6.5.2016.- istek ugovorenog roka 3.6.2016. Kvastek Tihana profesor (hrvatski jezik) 3.3.2016.-11.3.2016. istek ugovorenog roka Prezime Ime Rezo Monika profesor (filozofija) 11.4.2016.-10.4.2017. (stručno istek ugovorenog roka osposobljavanje) Zelenika Zvonimir vjeroučitelj 1.9.2016.-31.8.2018. istek ugovorenog roka Sesar (Bušić) Ivana profesor (hrvatski jezik) 21.9.2016.-31.10.2016. (stručno osposobljavanje) 18.1.2017.- Kanižaj Sečkar Snježana profesor (hrvatski jezik) 27.9.2016.-23.9.2018. sporazumni raskid, prelazak na Poljoprivrednu školu Požega Smoljanović Maja profesor (likovna 27.9.2016.-6.12.2017. (stručno umjetnost) osposobljavanje)? 7.12.2017.- Crnković Maja profesor (hrvatski jezik) 29.9.2016.-8.1.2018. istek ugovorenog roka Jelušić (Banožić) Ivana stručni suradnik 29.9.2016.-8.1.2018. istek ugovorenog roka knjižničar Ivić Marko profesor (kemija) 8.11.-2016.-23.12.2016., 24.2017.- istek ugovorenog roka 31.3.2017. Razumović Krunoslav profesor (fizika) 16.12.2016.-23.12.2016., istek ugovorenog roka 16.1.2017.-12.6.2017. Čevapović Ivor profesor (povijest) 19.12.2016.-18.12.2017.(stručno osposobljavanje); 3.9.2018.- Grbeš Tajana vjeroučitelj 16.1.2017.-28.4.2017. istek ugovorenog roka Vuković Marija spremačica 13.2.2017.-28.4.2017., 11.5.2017.- Brekalo Mirela profesor (matematika) 11.9.2017.-24.11.2017. istek ugovorenog roka Knežević Aldijana profesor (talijanski 18.9.2017.-17.9.2018.(stručno istek ugovorenog roka jezik) osposobljavanje) Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Prpić Snježana spremačica 26.9.2017.-27.10.2017., istek ugovorenog roka 16.1.2018.-30.3.2018., 10.4.2018.- 330 8.6.2018., 4.2.2019.-26.2.2019., 2.5.2019.-30.6.2019.; 6.10.2019. - 7.11.2019.; 2.12.2019.- Bošković Ivan profesor (matematika) 4.12.2017.-22.12.2017., istek ugovorenog roka 16.1.2018.-29.1.2018. Tomljenović Marija profesor (matematika) 30.1.2018.-15.6.2018., 3.9.2018.- istek ugovorenog roka 21.10.2018. Dudjak Petar profesor (fizika) 19.2.2018.-15.6.2018. istek ugovorenog roka Vlašić Vesna ravnateljica 1.6.2018.- Paponja Ivana profesor (informatika, 3.9.2018.-10.7.2019. istek ugovorenog roka matematika) Obradović Mirna profesor (hrvatski jezik) 4.9.2018.-13.11.2018. sporazumni prekid Ilić Dejan vjeroučitelj 7.9.2018.-31.8.2019. istek ugovorenog roka Župančić Renata spremačica 17.9.2018.- Rajner (Srebrović) Ana profesor (hrvatski jezik) 27.9.2018.- Peršić Gabrijela tajnik 7.11.2018.-27.11.2018., 5.4.2019.- istek ugovorenog roka 30.9.2019. Jekić Zoran profesor (hrvatski jezik) 19.11.2018.-30.9.2019. (stručno osposobljavanje) 1.10.2019.- Mrkojević Marija profesor (hrvatski jezik) 26.11.2018.- Prezime Ime Bekić Antonija profesor (kemija) - 4.3.2019.-30.6.2019. istek ugovorenog roka prvostupnik Josipović Tanja profesor (tjelesna i 1.4.2019.-30.4.2019.; 7.1.2020.- istek ugovorenog roka zdravstvena kultura) Jurić Miriam profesor (latinski jezik) 9.9.2019.- Rajačić Dominik profesor (slovački jezik) 13.9.2019.- - prvostupnik Filipović Matej vjeroučitelj 13.9.2019.- Katinić Josipa profesor (njemački i 25.9.2019.-7.11.2019. sporazumni raskid talijanski jezik) Galić Anamarija profesor (hrvatski 5.12.2019.- jezik) - stručno osposobljavanje Dodatak

331 Popis maturanata od 1992. do 2019. godine*

Priredili: Tomislav Radonić*, Manuela Zima-Čevapović i Anamarija Galić

*Popis maturanata požeške Gimnazije od 1992. do 2003. osnivanja Centra za usmjereno obrazovanje “Z. Brkić” godine preuzeli smo iz Zbornika znanstvenih, stručnih i 1978. godine nalazi se u knjizi Filipa Potrebice Tri književno-umjetničkih radova bivših učenika i profesora stoljeća požeške gimnazije (Naklada Slap. Jastrebarsko. požeške Gimnazije: o njezinoj 300. godišnjici djelovanja: 1994.). Nakon razdruživanja Centra za usmjereno (1699. – 1999.). 2003. Ur. Potrebica, F. Naklada Slap – obrazovanje “Z. Brkić” 1992. godine, Gimnazija od 1. Gimnazija. Jastrebarsko – Požega. Str. 1665-1675. ožujka te godine ponovo djeluje kao samostalna škola, a njeni učenici polažu gimnazijsku maturu. Ovdje Popis maturanata požeške Gimnazije od prvog ispita donosimo popis svih maturanata od 1992. do 2019. zrelosti 1874. do ukidanja gimnazijskih programa i godine.

1992. Grgić Perica; 61. Katica Perković; 62. Marta Pilon; 63. Ervin Plügel; 64. Snježana Prša; 65. Dijana Pruša; 66. 1. Domagoj Anić ; 2. Anita Arambašić; 3. Edrik Arnaut; Ružica Rajič; 67. Mario Randulić; 68. Marina Ribičić; 69. 4. Igor Aušprung; 5. Gordana Bakić; 6. Jurica Baričević; Robert Rončević; 70. Teo Rukavina; 71. Mirna Ryvola; Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 7. Roberta Barić; 8. Zvonimir Bešlić; 9. Dubravka 72. Sanja Sabljak; 73. Andrija Stanković; 74. Helena Bevandić; 10. Mirjana Bijelić; 11. Nina Blumenschein; Stanković; 75. Ksenija Stojčević; 76. Krunoslava Stojić; 332 12. Mario Brekalo; 13. Robert Brkljač; 14. Goran Bukvić; 77. Lidija Šljerić; 78. Vesna Špoler; 79. Igor Štavlić; 80. 15. Marko Celovec; 16. Zdravko Ćavar; 17. Zoran Ines Štefanac; 81. Bernard Štirmer; 82. Zrinka Tadić; 83. Dorontić; 18. Tomislav Dragica; 19. Anita Đimoti; 20. Julijana Tadijal; 84. Dominika Tus; 85. Josipa Valentić; Kristina Đurkić; 21. Hrvoje Farkaš; 22. Davor Fuček; 86. Vanda Vončina; 87. Alan Vrdoljak; Goran Žegrec 23. Mario Gitt; 24. Danijela Golek; 25. Mara Grubeša; 26. Marija Gruić; 27. Dalibor Hlebec; 28. Gajin Igor; 29. Zoran Ivić; 30. Dubravka Jagustin; 31. Domagoj 1993. Jakobović; 32. Margareta Jurišić; 33. Tomislav Klarić; 34. Ljerka Kotas; 35. Tajana Kovačević; 36. Silvija Kovačić; 1. Ivica Abramović; 2. Andrej Andrlić; 3. Ante Bagarić; 37. Hrvoje Kozarić; 38. Gabrijela Kralj; 39. Antonija 4. Kristina Bajić; 5. Mirela Balešić; 6. Igor Banjanin; 7. Kukić; 40. Goran Kukić; 41. Miroslav Lončarević; 42. Marija Barišić ; 8. Andrea Beganić; 9. Zdenko Biondić; Goran Lukačević; 43. Krunoslav Lukačević; 44. Marija 10. Jelena Bleiziffer; 11. Nives Brkanović; 12. Dinko Ljubičić; 45. Ladislav Mačakala; 46. Domagoj Matasić; Čolak; 13. Jasminka Čorak; 14. Magdalena Ćosić; 5. Iris 47. Laura Mikšić; 48. Mihaela Miler; 49. Bojana Mirić; Devčić; 16. Ivan Devčić; 17. Tanja Domičić; 18. Lidija 50. Hrvoje Navratil; 51. Alan Nedela; 52. Hudeček Filipović; 19. Katarina Franjišević; 20. Vikica Galić; Ninoslav; 53. Žegarac Norman; 54. Gordana Nujić; 21. Anita Glavaš; 22. Tomislav Glavaš ; 23. Dubravka 55. Škrtić Ozren; 56. Krunoslav Pavelić; 57. Tomislav Grozdanović; 24. Blaženko Gruić; 25. Tomislav Halas; Pavković; 58. Tomislav Pavličević; 59. Ivan Penava; 60. 26. Viktorija Hudeček; 27. Marina Hurtiš; 28. Nataša Ivančević; 29. Danijela Ivanović; 30. Anita Jakobović; Gerbec; 29. Sanja Geto; 30. Igor Gitt; 31. Marija Glibo; 32. 31. Mario Jakobović; 32. Ante Jakovljević; 33. Jurica Gabrijela Gorjanac; 33. Danijela Grgić; 34. Vlatka Grgić; Janković; 34. Željka Janković; 35. Danijela Janota; 36. 35. Ivan Gruić; 36. Melita Haliž; 37. Ksenija Horvat; 38. Nevija Jeraj; 37. Anita Katić; 38. Kristina Katić; 39. Marija Hruška; 39. Robert Idlbek; 40. Ivan Ivkić; 41. Marinko Kezić; 40. Oliver Klesinger; 41. Suzana Kotrla; Tomislav Jagustin; 42. Silvia Janjiš; 43. Vladimir Jelčić; 42. Edita Kozar; 43. Ana Krečak; 44. Marko Krečak; 45. 44. Antun Jovanović; 45. Dalibor Kajinić; 46. Zvonimir Tihomir Kristić ; 46. Martina Kukić; 47. Dejan Lehner; Karakatić; 47. Melita Karas; 48. Anita Kasagić; 49. Ivana 48. Marija Majnarić; 49. Darija Maletić; 50. Ivana Klemenčić; 50. Barbara Knežević; 51. Antonija Koch; 52. Marković; 51. Josip Mesić; 52. Manuela Mikanović; Karolina Kraljević; 53. Janja Krišto; 54. Nena Kruljac; 53. Danijela Mikel; 54. Draženko Miličević; 55. Marija 55. Ines Kulundžić; 56. Siniša Kuzmanović; 57. Katica Miškić; 56. Dolores Nosić; 57. Martina Nujić; 58. Lujić; 58. Vesna Lujić; 59. Marjana Majstorović; 60. Boris Njavro; 59. Goran Njavro; 60. Mario Njavro; 61. Anamarija Makarević; 61. Dario Marčetić; 62. Marijana Hrvoje Paić; 62. Mirta Pavić; 63. Tomislav Pavković; 64. Margeta; 63. Ivica Marić; 64. Ivica Maričević; 65. Kristina Mirjana Pejnović; 65. Ivan Pelivanski; 66. Matko Penava Matijević; 66. Ivana Matoković; 67. Ivana Mijatović; 68. ; 67. Ivanka Petranović; 68. Igor Petrunić; 69. Dragana Selma Mirjan; 69. Klaudija Mitrović; 70. Sanja Mlinarić; Pirović; 70. Maja Ploužek; 71. Josipa Prpić; 72. Dražen 71. Krešimir Mršić; 72. Marianne Mudrinović; 73. Prpić; 73. Nenad Pulić; 74. Davor Puntarić; 75. Vinko Andrea Neferović; 74. Andrijana Nemet; 75. Krešimir Radičević; 76. Jelena Radovanlija; 77. Renata Rališ; 78. Nenadić; 76. Irena Ninković; 77. Ljiljana Novaković; 78. Nevia Raos; 79. Mario Rich; 80. Katarina Rimac; 81. Marijan Obst; 79. Monika Papak; 80. Robert Paukner; Hrvoje Romštajn; 82. Vesna Soldo; 83. Josip Solić; 84. 81. Lidija Pavić; 82. Gordana Pavičić; 83. Marijana Domagoj Soukup; 85. Mihajla Šebalj; 86. Željko Škvorc; Pavković; 84. Danijela Pavlović; 85. Krešimir Perak; 86. Dodatak 87. Sunčica Teodorčević; 88. Dario Tomić; 89. Ines Anita Pleša; 87. Kristina Polak; 88. Barbara Prodanović; Trbojević; 90. Nataša Treskanica; 91. Stjepan Trusić; 92. 89. Helena Prpić; 90. Ines Radić; 91. Mario Radošić; 92. Suzana Urla; 93. Davor Varžak; 94. Marko Včelik; 95. Vlado Rastić; 93. Krešimir Rich; 94. Sanela Romić; 95. 333 Nino Vojak; 96. Krešimir Vrban; 97. Marin Zanetti; 98. Robert Rosić; 96. Krasnodar Sabljić; 97. Maja Samaržija; Silvija Zelić; 99. Zrino Zelić; 100. Katarina Zoretić; 101. 98. Danijel Šćiran; 99. Sandra Šimić; 100. Inoslava Vanda Zubović Šimunović; 101. Dalibor Škorvaga; 102. Vladimir Smiljanić; 103. Davor Šolčić; 104. Ivanka Soldo; 105. Katarina Soldo; 106. Marija Soldo; 107. Jurica Šperanda; 1994. 108. Lidija Šporčić; 109. Renata Stankijević; 110. Dalibor Starčević; 111. Marijana Starčević; 112. Maja Šubert; 1. Franjo Andrijević; 2. Goran Antolović; 3. Davor 113. Vlatka Švajda; 114. Zrinka Svetličić; 115. Anita Antonić; 4. Tihana Babić; 5. Dragan Bacanović; 6. Ivana Svoboda; 116. Dinko Tadić; 117. Valentina Tadić; 118. Bagarić; 7. Danijela Baltić; 8. Melita Barić; 9. Ivan Barišić; Nenad Tešanović; 119. Vedrana Tomašević; 120. Marija 10. Marina Bender; 11. Branka Bertossi; 12. Marina Tomljanović; 121. Sandra Topić; 122. Hrvoje Tribuljak; Beškek; 13. Siniša Bevanda; 14. Vjeran Blašković; 15. 123. Margareta Tucaković; 124. Mato Uremović; 125. Saša Bogdanović; 16. Ines Bojanić; 17. Ankica Bošnjak; Josipa Vukoja; 126. Stjepan Vukušić; 127. Džeminina 18. Bruno Brekalo; 19. Silvije Brozović; 20. Tomislav Zečević; 128. Sabina Zečević; 129. Danijela Zubović Budimir; 21. Martina Čerti; 22. Petar Čuljak; 23. Mirjana Dugajić; 24. Kristina Emić; 25. Mirna Erdelja; 26. Dominik Gabrek; 27. Margareta Gašparac; 28. Marija Šaneta Rukavina; 106. Klementina Sabljić; 107. Renata 1995. Samardžija; 108. Kristina Šarčević; 109. Dubravka Šimić; 110. Natalija Šimunović; 111. Goran Šipoš; 112. Danijela 1. Tomislav Akmačić; 2. Barbara Antić; 3. Kornelija Skorup; 113. Martina Škorvaga; 114. Mario Slatina; 115. Arbutina; 4. Lidija Bagarić; 5. Anita Baier; 6. Anita Igor Starčević; 116. Snježana Stasny; 117. Anita Stojšić; Bajt; 7. Vjekoslav Barić; 8. Jasminka Baričevac; 9. Jelena 118. Tatjana Šuster; 119. Natalija Svoboda; 120. Helena Baričević; 10. Mirjana Barišić; 11. Branislav Berger; Tesari; 121. Dijana Tomić; 122. Sandra Tomljenović; 12. Jurica Bešlić; 13. Boris Bikić; 14. Hrvoje Bilić; 15. 123. Berislav Topol; 124. Martina Tribuljak; 125. Dragana Bjelić; 16. Slavica Blühm; 17. Marijana Bojanić; Tatjana Veir; 126. Ivana Vicković; 127. Valentina 18. Šimić Bruno; 19. Sanea Brus; 20. Helena Budišćak; Vidović; 128. Marijan Višaticki; 129. Marijana Vrzić; 21. Marina Bušić; 22. Goran Buturac; 23. Snježana 130. Goran Vujasinović; 131. Tomislav Vukelić; 132. Čelan; 24. Katarina Celovec; 25. Danijel Ciganović; 26. Damir Zadražil; 133. Kristina Zrile; 134. Mario Župan Ivana Cimerman; 27. Sunčica Ćiško; 28. Alen Ćosić; 29. Jelena Crljenica; 30. Ivica Crnković; 31. Vesna Ćulubrk; 32. Ronko Damir; 33. Klaudio De Marco; 34. 1996. Hrvoje Del Vechio; 35. Ivan Del Vechio; 36. Margareta Delić; 37. Danijela Di Gorgio; 38. Svjetlana Đurić; 39. 1. Oliver Aladrović; 2. Marija Aleksić; 3. Suzana Aleksić; Vladislav Dvoračeg; 40. Martina Franić; 41. Mirna 4. Valentina Amrein; 5. Dominiko Babić; 6. Milijana Galić; 42. Ivan Galovec; 43. Krešimir Gitt; 44. Ankica Bauković; 7. Silvija Bešta; 8. Igor Bjelac; 9. Danijela Glavač; 45. Ljubica Grgić; 46. Igor Hak; 47. Dalimir Bjelokapić; 10. Anita Blažević; 11. Diana Bogojević; 12. Hlevištan; 48. Verica Hruška; 49. Marijana Ivanović; 50. Bruno Bonić; 13. Velibor Bošnjak; 14. Marija Brekalo; 15. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Vesna Jagodić; 51. Marija Jakobović; 52. Josip Janković; Tomislava Brkan; 16. Klaudija Brkić; 17. Maja Brkić; 18. 53. Monika Jurić; 54. Marija Kadleček; 55. Dijana Vjeka Budimir; 19. Andrijana Butja; 20. Angela Čakar; 334 Kajinić; 56. Ana Kelam; 57. Josip Keller; 58. Tihomir 21. Marijana Čakar; 22. Ivana Ceranić; 23. Tomislav Kralj; 59. Ivana Kreševljak; 60. Dunja Kresovljak; 61. Čerpinko; 24. Zvonimir Čerpinko; 25. Ivana Čiček; 26. Jasmina Kristić; 62. Luka Kunkera; 63. Davor Ljubić; 64. Marijana Ćiško; 27. Ivan Čorak; 28. Eugen Čulo; 29. Sandra Maletić; 65. Vladimir Mandić; 66. Ana Marić; Glorija Dalić; 30. Silvija Danković; 31. Anton Devčić; 32. 67. Vjekoslav Mataić; 68. Đurđica Matanić; 69. Jasna Blanka Đimoti; 33. Vesna Dokić; 34. Marijana Došen; Matičević; 70. Ivica Matoković; 71. Ivan Mesić; 72. 35. Marko Dumančić; 36. Dijana Duspara; 37. Snježana Silva Mihalj; 73. Marko Milevoj; 74. Dejan Miščević; Ergović; 38. Martina Fricenšaft; 39. Dragana Galić; 40. 75. Ivana Miškić; 76. Dževdana Muratović; 77. Ivan Kristina Gašparović; 41. Maja Gašparović; 42. Barbara Mustapić; 78. Marina Nakić; 79. Dražen Navratil; 80. Glavaš; 43. Ivan Glavić; 44. Marijana Gorjanac; 45. Ina Nemet; 81. Zoran Nikolić; 82. Ivan Obradović; 83. Velimir Grgić; 46. Biljana Grozdanić; 47. Ivana Hajzler; Karolina Pavić; 84. Renata Pavić; 85. Melita Pavlović; 86. 48. Krešimir Halas; 49. Nikolina Hornjik; 50. Davor Goran Pečur; 87. Slađana Perić; 88. Blaženka Perinović; Iljkić; 51. Krizmanić Irena; 52. Kristina Jagodić; 53. 89. Ljiljana Petriška; 90. Vesna Petrović; 91. Sanela Marija Jaić; 54. Mato Japundžić; 55. Mirjana Jeleč; 56. Potkovac; 92. Tatjana Prodanović; 93. Helena Prpić; 94. Dijana Jovanović; 57. Ivana Karakaš; 58. Ivana Kolar; 59. Martina Prpić; 95. Marijana Prša; 96. Darija Rajković; Ivan Kolarić; 60. Maja Komadina; 61. Krunoslav Kovač; 97. Mirjana Rakić; 98. Milan Rališ; 99. Mladenka Ravlić; 62. Boris Kovačeić; 63. Antonija Kovačević; 64. Sabina 100. Andrea Renka; 101. Marija Renka; 102. Tomislav Kovačić; 65. Danijela Kozarić; 66. Josipa Kukić; 67. Repulec; 103. Marina Rezo; 104. Mihael Rukavina; 105. Marta Luc; 68. Maja Maćešić; 69. Dubravka Magić; 70. Danijela Majnarić; 71. Ana Malinić; 72. Miroslav Marić; Čuljak; 24. Andrea Cvetko; 25. Ana Delač ; 26. Marija 73. Hrvoje Marinović; 74. Jurić Mario; 75. Katarina Doboš; 27. Domagoj Dokozić; 28. Darko Domičić; 29. Marketanović; 76. Željko Markić; 77. Lidija Masijar; Anto Dovođa ; 30. Toni Drabik; 31. Ljiljana Dragišić; 78. Mirta Matijašević; 79. Domagoj Matijević; 80. 32. Anto Dujmović; 33. Marijana Đurina ; 34. Ivana Marijana Matijević; 81. Ivo Mijoč; 82. Marija Mikačić; Erdelja; 35. Maja Erdelja; 36. Danijela Franjetić ; 37. 83. Ines Mikodanić; 84. Vjekosav Milevoj; 85. Domagoj Mirjana Franjić ; 38. Anita Galić ; 39. Matija Gašpić ; Miličević; 86. Ivana Miličević; 87. Ilčešen Mirjana; 40. Lidija Gazić ; 41. Martina Gebec; 42. Marko Glavić; 88. Mirna Mitrović; 89. Goran Mlakar; 90. Gordana 43. Ivan Grezić ; 44. Ivan Grgić ; 45. Nikolina Grubez; Munđar; 91. Ivana Murar; 92. Tomislav Nekić; 93. 46. Nikolina Halilović ; 47. Barbara Herijan; 48. Manda Ivana Nemet; 94. Marija Nikolić; 95. Nataša Ogrizović; Hrvatić ; 49. Ana-Maria Ivanović ; 50. Natalija Jakoplić 96. Nikolina Orešković; 97. Margareta Pamuklić; 98. ; 51. Ivan Jakovljević ; 52. Mirela Jasika; 53. Žaklina Dalibor Papoušek; 99. Ana Pavletić; 100. Kristina Pečur; Jončeska ; 54. Vladimir Josipović; 55. Franjo Jurčević; 101. Ante Perić; 102. Jasmina Perinović; 103. Davor 56. Goran Jurković; 57. Melita Kamenčak; 58. Milan Perkić; 104. Vesna Pisarović; 105. Stanko Plivelić; 106. Kantor; 59. Silvija Katić ; 60. Tomislav Katić; 61. Ivana Slavica Pojer; 107. Gabrijela Polak; 108. Koraljka Polak; Kindl; 62. Branka Knežević; 63. Danijela Kolundžić; 109. Mario Polanc; 110. Tomislav Polanc; 111. Katarina 64. Antonija Kopilaš; 65. Natalija Kosina; 66. Tatjana Polić; 112. Mirjana Puač; 113. Hrvoje Radoš; 114. Helena Kovačević; 67. Goran Krakar; 68. Kornelija Kraljević ; Radošić; 115. Mario Ribičić; 116. Željko Romić; 117. 69. Alen Krmpotić; 70. Adrijana Krznarić ; 71. Tonka Martina Rončević; 118. Mihaela Rubičić; 119. Anamarija Kunkera; 72. Vlatka Lalić ; 73. Manjana Leko; 74. Marija Sacher; 120. Krunoslav Šćiran; 121. Tanja Šimić; 122. Leopoldović ; 75. Tihana Letec; 76. Maja Lisjak; 77. Anita Valentina Škorvaga; 123. Silvija Slovaček; 124. Igor Lukačević; 78. Branimir Lukić; 79. Andreja Mačkala; 80. Dodatak Smoljanović; 125. Branka Soldo; 126. Martina Soukup; Ana Mačković; 81. Ivan Majnarić; 82. Ante Majnović 127. Aleksandar Spasovski; 128. Renata Štajduhar; 129. ; 83. Monika Makarević; 84. Tamara Manojlović ; 85. Kristina Starčević; 130. Ivana Stolić; 131. Mirela Tancoš; Pavo Martić ; 86. Martina Martinčić ; 87. Vjekoslav 335 132. Martina Toman; 133. Ivana Včelik; 134. Davor Martinčić; 88. Filip Matijević; 89. Ivana Međugorac; Vezmar; 135. Krunoslav Vida; 136. Marijana Vidović; 90. Danijela Mesić ; 91. Mladen Meštar; 92. Branimir 137. Zdenka Vračić; 138. Ines Vujasinović; 139. Mihaela Mihalj; 93. Anita Milanović ; 94. Josipa Miličević ; 95. Vukelić; 140. Kornelija Žanić; 141. Gabrijela Zec; 142. Branislav Milinković; 96. Krunoslav Mimožek; 97. Kristina Zec; 143. Ljilja Zelić; 144. Maja Zrile Marina Mitrović ; 98. Nikola Mustapić; 99. Anita Nekić; 100. Slaven Nekić; 101. Martina Nemet; 102. Danka Njegovan; 103. Tomislav Novačić; 104. Anita Olšak; 1997. 105. Željka Orešković ; 106. Vjekoslav Pavelka; 107. Robert Pavlović; 108. Marijana Perak; 109. Zvonimir 1. Tomislav Badrov; 2. Albinko Bagarić; 3. Nikolina Perkić; 110. Julijana Petković; 111. Antonio Petošić; Barbarić; 4. Rastislav Baričevac; 5. Danijel Bašić; 6. 112. Domagoj Petrović ; 113. Ivana Pilon; 114. Martina Danijela Bašić; 7. Ivana Bešlić ; 8. Kornelija Bikić ; 9. Pišković; 115. Jasmina Plašćak; 116. Marija Posavac; 117. Josipa Blažević ; 10. Sandra Bošnjak ; 11. Mario Botički; Domagoj Prša;118. Antonija Pulpan; 119. Irena Pustaić; 12. Hrvoje Budić; 13. Helena Bunjevac ; 14. Silvija Čerti ; 120. Tomislav Rezo; 121. Krunoslav Rider; 122. Ivana 15. Igor Čičak ; 16. Maja Čičković ; 17. Nikola Ciganović; Rukavina; 123. Marta Rukavina; 124. Martina Seničar; 18. Nikola Ciganović; 19. Klara Cigić; 20. Domagoj 125. Kristina Sentić; 126. Oliver Sertić; 127. Gordana Čirko ; 21. Anita Cmarko; 22. Nebojša Crevar; 23. Mario Soldo; 128. Marija Špehar; 129. Marina Šperanda; 130. Renata Starčević; 131. Marijana Stilinović ; 132. Anita 88. Vjeran Perinović; 89. Josip Pevec; 90. Andrijana Svoboda; 133. Nina Svoboda; 134. Maja Tomičić ; 135. Pilon; 91. Josip Polašek; 92. Miroslav Popović; 93. Silvija Anamarija Tomljenović; 136. Marijana Verčej; 137. Primus; 94. Sonja Radovanlija; 95. Hrvoje Renka; 96. Dražen Vida; 138. Verica Vrzić; 139. Antonija Vujnović; Stjepan Šarčević; 97. Željko Šilhan; 98. Siniša Šimonović; 140. Matija Vukašić; 141. Ana Vuković; 142. Zrinka 99. Marijan Slovaček; 100. Sanela Soldo; 101. Tomislav Vulić ; 143. Dario Zec; 144. Dalibor Župan Soukup; 102. Amir Spahić; 103. Davor Starčević; 104. Snježana Štula; 105. Aleksandra Šutalo; 106. Miroslav Švigir; 107. Dalia Tadić; 108. Višnja Tomić; 109. Martina 1998. Tomičić; 110. Marija Treger; 111. Natalija Uzelac; 112. Siniša Veir; 113. Željka Vončina; 114. Tomislav Vračić; 1. Vlatka Andrišek; 2. Valentna Bačvić; 3. Katarina 115. Sandra Vukelić; 116. Jasenka Vuković; 117. Tamara Banaj; 4. Kristna Baničin; 5. Sandra Banović; 6. Ivana Zamaklar; 118. Mihaela Žakula; 119. Verica Žakula Banožić; 7. Josipa Baričevac; 8. Tihana Baričević; 9. Božana Barišić; 10. Marko Barukčić; 11. Petar Bilić; 12. Monika Bonić; 13. Marija Bošnjak; 14. Ivana Brkić; 15. 1999. Borko Buturac; 16. Jasmina Čerti; 17. Irena Ciglenečki; 18. Vlatka Cimerman; 19. Sanela Daničić; 20. Ivana De 1. Ana Abramović; 2. Katarina Aladrović; 3. Patrik Alatić; Marchi; 21. Katarna De Marco; 22. Ivana Del Vechio; 4. Vladimir Babić; 5. Antoana Bagarić; 6. Ivan Balog; 7. 23. Magdalena Došen; 24. Nenad Dragojlović; 25. Silvija Biljana Banović; 8. Ivana Barišić; 9. Marija Barišić; 10. Đuranović; 26. Mario Đurina; 27. Martina Emić; 28. Marija Bartolović; 11. Maja Berač; 12. Dragana Berić; Martna Farkaš; 29. Marija Filipović; 30. Sanja Franić; 13. Saša Bertelović; 14. Igor Bešlić; 15. Teo Blašković; Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija 31. Janja Galić; 32. Zvonimir Galić; 33. Ivana Grbić; 34. 16. Danijel Bogdanović; 17. Drago Bonić; 18. Martina Zlatko Gregurić; 35. Krešo Hamžik; 36. Davor Has; 37. Bošnjak; 19. Mirta Bošnjak; 20. Matko Brkanić; 21. 336 Vladimir Hećimović; 38. Barbara Herijan; 39. Bonita Krunoslav Brus; 22. Martina Brus; 23. Barbara Budišćak; Hrčka; 40. Domagoj Hruška; 41. Ana Iglić; 42. Josip Jaić; 24. Goran Bunjevac; 25. Krunoslav Buturac; 26. Marko 43. Anita Janjić; 44. Lukrecija Jelić; 45. Ivana Kajinić; Čorak; 27. Tomislav Crnjac; 28. Magdalena Čubrić; 46. Dominik Katanić; 47. Josip Katić; 48. Marijan Klarić; 29. Katarina Ćutić; 30. Ana Ćuže; 31. Marko Delač; 49. Robert Kneis; 50. Marija Kopljar; 51. Kristina Kovač; 32. Marija Devčić; 33. Kristijan Đurčević; 34. Lidija 52. Zrinka Kovačević; 53. Karolina Kraljak; 54. Danijela Džidić; 35. Ivana Ferenc; 36. Kristina Ferhatović; 37. Krizmanić; 55. Valentna Kuliš; 56. Jasmina Kurtagić; 57. Manuela Franjić; 38. Tomislav Galić; 39. Anita Garić; Julijana Madaj; 58. Lidija Malčić; 59. Lorena Marić; 60. 40. Tomislav Gašpić; 41. Antonija Glavaš; 42. Željko Tanja Marić; 61. Zvonimir Marić; 62. Marko Marjanović; Goleš; 43. Anamarija Grbeš; 44. Krunoslav Grgić; 45. 63. Ivana Matijević; 64. Aleksandra Mihajlović; 65. Sanja Anita Grgurić; 46. Anita Grubišić; 47. Hrvoje Gverić; Mikac; 66. Dominik-Ivan Mikić; 67. Zoran Mirosav; 48. Adrijana Horvat; 49. Ivana Hruška; 50. Vjekoslava 68. Maja Mitrović; 69. Marija Mitrović; 70. Jasmina Hruška; 51. Silvija Ivanković; 52. Anita Ivanović; 53. Mlađenović; 71. Ivana Muhar; 72. Marina Mulc; 73. Igor Ivanović; 54. Vera Jelić; 55. Nenad Jurčić; 56. Irena Zvonimir Murar; 74. Valentina Nepehal; 75. Hrvoje Jurić; 57. Josip Jurić; 58. Pavica Jurić; 59. Zoran Jurić; 60. Nikolić; 76. Korana Nikšić; 77. Verica Olšak; 78. Marina Katarina Jurišić; 61. Ivan Kajinić; 62. Damir Kappel; 63. Oršolić; 79. Kristna Pandžić; 80. Lidija Panić; 81. Marta Ana Katanić; 64. Danijela Kercel; 65. Ivana Klobučar; 66. Parcen; 82. Natalija Pasariček; 83. Ivana Pavić; 84. Maja Adriana Komarčević; 67. Josipa Kormanjec; 68. Željka Pavić; 85. Marina Pavić; 86. Dijana Peći; 87. Ivana Pečur; Kovačević; 69. Ivan Kozar; 70. Edgar Kralj; 71. Maja Krejčir; 72. Ivana Kronšteter; 73. Monika Kukuruzović; 28. Ivan Dragičević; 29. Tomislav Đurčević; 30. Ljerka 74. Domagoj Kuna; 75. Domagoj Majstorović; 76. Dusper; 31. Matej Faller; 32. Vjekoslav Ferdebar; 33. Marina Markanjević; 77. Ivana Markota; 78. Nikolina Irena Filipović; 34. Dejan Franić; 35. Đuro Franjetić; 36. Marukić; 79. Ivona Matačić; 80. Darija Matanović; 81. Marta Gašpar; 37. Petra Gavrilović; 38. Marija Gregurić; Valentina Mazal; 82. Mirela Mezak; 83. Berislav Mihalj; 39. Eva Grgić; 40. Sandra Has; 41. Mirela Hegediš; 42. 84. Indira Mihalj; 85. Silvija Mihaljević; 86. Ivana Mikić; Maja Hlevištan; 43. Mladen Husić; 44. Mirjana Janković; 87. Katica Miletić; 88. Ana Mirić; 89. Mirela Mirković; 45. Hrvoje Jozak; 46. Irena Jurešić; 47. Aleksandra Jurić; 90. Marijana Mišić; 91. Maja Musić; 92. Zvonimir 48. Tihomir Kaderžabek; 49. Ivana Knez; 50. Valentina Neferović; 93. Ivana Novak; 94. Maja Nuić; 95. Boško Koch; 51. Josip Komadina; 52. Marijo Kovačević; 53. Obradović; 96. Martina Odvorčić; 97. Josipa Pavić; Ivan Kuba; 54. Maja Kukuruzović; 55. Kristijan Lovrić; 98. Ivana Pavlik; 99. Adrijana Pečur; 100. Ariana Peić; 56. Krunoslav Lovrić; 57. Tihomir Macek; 58. Damir 101. Jurica Perić; 102. Saša Petranović; 103. Adrijana Maček; 59. Sanela Mahmutović; 60. Marina Malčić; 61. Plaskur; 104. Božidar Polić; 105. Sandra Popović; 106. Ivana Marić; 62. Ivana Marić; 63. Ozana Marić; 64. Dario Krešimir Prpić; 107. Marijana Prpić; 108. Vedran Markić; 65. Zrinka Martinaš; 66. Krešimir Martinčić; 67. Radonić; 109. Maja Radovanlija; 110. Matija Raič; 111. Jurica Matijević; 68. Luka Matijević; 69. Branko Maznik; Zrinka Rajić; 112. Dinko Raos; 113. Veronika Sačer; 114. 70. Marija Medić; 71. Sanja Mihalj; 72. Milan Mihaljević; Ivana Šaravanja; 115. Dolores Šimunović; 116. Dario 73. Domagoj Mikodanić; 74. Antonija Miličević; 75. Šipoš; 117. Tomislav Škoda; 118. Lada Škoko; 119. Maja Ivan Miljanović; 76. Iris Mitrović; 77. Dario Nikolić; Smoljanović; 120. Srđan Smoljanović; 121. Ivana Soldić; 78. Miroslav Obradović; 79. Marija Opić; 80. Josipa 122. Antun Sontaki; 123. Marin Špigelski; 124. Danijela Ožbolt; 81. Nikolina Pastuović; 82. Antonija Pauković; Stavrev; 125. Branislav Stojaković; 126. Drago Štokić; 83. Mario Paulić; 84. Ksenija Pavlović; 85. Ivan Pečur; Dodatak 127. Marijana Šulc; 128. Slaven Šuman; 129. Velimir 86. Andrijana Peić; 87. Matrina Pelcl; 88. Vladimir Perić; Švigir; 130. Hrvoje Tancoš; 131. Iva Tomac; 132. Rudolf 89. Ana Petrić; 90. Ivan Petrović; 91. Mihaela Petrović; Tomić; 133. Marija Uldrijan; 134. Nikolina Veić; 92. Neven Petrović; 93. Lidija Pfeiffer; 94. Ivan Pisarović; 337 135. Marijeta Vitez; 136. Tomislav Vujić; 137. Ivana 95. Ivana Poleto; 96. Vjekoslav Potočanac; 97. Krunoslav Vujnović; 138. Bernard Vukas; 139. Krunoslav Vukoja; Prpić; 98. Darija Prša; 99. Sanela Prša; 100. Jasmina 140. Vedran Zdelar; 141. Marcus Zvonarić Radović; 101. Dejan Radulović; 102. Juraj Rajić; 103. Stefan Romić; 104. Tomislav Romić; 105. Marija Rudež; 106. Lana Rušnov; 107. Bojan Sikirica; 108. Sanela Šimić; 2000. 109. Josipa Škorvaga; 110. Alenka Šljivečka; 111. Josip Smojvir; 112. Jelena Smoljanović; 113. Boris Šnajder; 1. Saba Aklilu Dessalegne; 2. Dijana Andačić; 3. Marina 114. Ivan Soldo; 115. Krunoslav Sontaki; 116. Ivan Šostić; Antolović; 4. Damir Antonić; 5. Ivana Aušperger; 6. 117. Jasmina Stanisavljević; 118. Tomislav Starčević; 119. Jasmina Balić; 7. Jovana Banjanin; 8. Ana Barić; 9. Stela Štefulinac; 120. Mirela Šteib; 121. Hrvoje Štirmer; Barbara Barić; 10. Mia Baričević; 11. Željka Barišić; 12. 122. Sanja Stojanović; 123. Viktorija Tijan; 124. Ladislava Ivana Barkijević; 13. Ana Barukčić; 14. Leon Begić; 15. Toman; 125. Marija Tomić; 126. Anita Tončala; 127. Romana Blagojević; 16. Mirjana Blažević; 17. Bruno Silvija Topol; 128. Josip Treger; 129. Jelena Tucaković; Bogojević; 18. Kristina Bokanić; 19. Danijel Borovac; 130. Ivan Tucić; 131. Rajna Urvan; 132. Ivana Valentić; 20. Dragana Bošnjak; 21. Boris Brljačić; 22. Sanja Budić; 133. Ivana Vasilj; 134. Ivan Vazler; 135. Milan Vidić; 136. 23. Vedran Conjar; 24. Adrijana Crnjac; 25. Domagoj Josip Vitez; 137. Josip Vladić; 138. Martina Vlašić; 139. Čubrić; 26. Jasmina Demin; 27. Melani Đerganovski; Ninoslav Zekić; 140. Petar Zrinščak; 141. Mario Živić Kristijan Pavković; 105. Sanja Pečur; 106. Ružica Perić; 2001. 107. Tomislav Petrić; 108. Ana Petrović; 109. Marija Polanc; 110. Josipa Posavac; 111. Adrijana Pulpan; 112. 1. Marko Adžić; 2. Nives Adžić; 3. Karolina Alatić; 4. Ivan Raguž; 113. Velimir Raguž; 114. Mira Ralašić; 115. Martina Aračić; 5. Jelena Ardalić; 6. Josipa Barbarić; Stjepan Rezo; 116. Matija Rider; 117. Andrijana Ružičić; 7. Nikica Barišić; 8. Valentin Barišić; 9. Vesna Barišić; 118. Ana Sabljak; 119. Tea Šainović; 120. Krunoslav 10. Ante Bašić; 11. Matija Benković; 12. Ivana Bešker; Šarić; 121. Matej Šarić; 122. Dragan Siluković; 123. 13. Vera Bešlić; 14. Mara Bilanović; 15. Katarina Boić; Zvjezdana Simeunović; 124. Mario Šipoš; 125. Andrea 16. Ana Bonić; 17. Mario Borevac; 18. Maja Bošnjak; Šnajder; 126. Nives Spajić; 127. Kristina Stankijević; 19. Mirta Brkan; 20. Ivana Brkanović; 21. Marko 128. Danijela Štefaniak; 129. Marko Svjetličić; 130. Maja Brkić; 22. Danijela Ćevapović; 23. Mirela Ćevapović; Tadić; 131. Božena Targuš; 132. Aleksandar Teodorović; 24. Marija Ćičak; 25. Marina Ćirko; 26. Ivana Ćolak; 133. Ana Tešija; 134. Josipa Tomašić; 135. Alfred 27. Maja Crnjac; 28. Majda Cvjetojević; 29. Tomislav Tomić; 136. Marija Trnačić; 137. Dalibor Valešić; 138. Došen; 30. Goran Dovođa; 31. Matej Drabik; 32. Dubravko Vandruš; 139. Žana Vidović; 140. Zdenko Mladen Dragojlović; 33. Maja Duduković; 34. Ivana Vučković; 141. Ivan Vujnović; 142. Mario Vukoja; 143. Dujmović; 35. Dado Englman; 36. Barbara Ergović; 37. Ivana Vulić; 144. Domagoj Zadražil; 145. Angela Zeba; Marija Ergović; 38. Ivan Ferenc; 39. Ivan Franić; 40. 146. Dragana Zelenika; 147. Elvis Zelenika; 148. Ivan Ivana Franić; 41. Nikolina Galojlić; 42. Milka Gašljević; Zovko; 149. Ivan Zrinšćak; 150. Darija Zubčić; 151. 43. Domagoj Gilanj; 44. Krešimir Glavaš; 45. Irena Ivana Zvekić; 152. Jasna Živić Gnjatović; 46. Marija Gojo; 47. Dubravka Gretzer; 48. Ksenija Gretzer; 49. Marijana Grizelj; 50. Aleksandar Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Grlić; 51. Tomislav Hampl; 52. Mihaela Hevčuk; 53. 2002. Ivana Hruška; 54. Marko Hruška; 55. Antonija Ivkić; 338 56. Dora Jakobović; 57. Maja Jakobović; 58. Hrvoje 1. Maja Adžić; 2. Vlatka Adžić, 3. Stjepan Antolović; Jakopčević; 59. Silvana Jakovljević; 60. Mirjana Janjiš; 4. Krunoslav Arbanas; 5. Boris Babić; 6. Ivana Babić; 61. Maja Janković; 62. Mojca Janković; 63. Mirjana 7. Ivan Bajt; 8. Ivona Balenović; 9. Veronika Balić; 10. Jasika; 64. Josip Jukić; 65. Kristina Jurić; 66. Terezija Ana Balog; 11. Dajana Barić; 12. Mihaela Barkijević; 13. Jurković; 67. Vladimir Kamenčak; 68. Katarina Katanić; Ivana Bartošak; 14. Irena Barun; 15. Andreina Bekafigo; 69. Maja Katić; 70. Marko Kekanović; 71. Kristina Kešić; 16. Vladimir Benić; 17. Jelena Bogdanović; 18. Jurica 72. Martina Knezović; 73. Tanja Komljenović; 74. Silvija Bonić; 19. Tatjana Bošković; 20. Ivan Božičević; 21. Konecki; 75. Katarina Kotrla; 76. Dalibor Kovačević; 77. Bernardica Brblić; 22. Gabrijela Brus; 23. Maja Budić; Stjepan Krajček; 78. Tihana Krmpotić; 79. Damir Kuba; 24. Valentina Buljubašić; 25. Stefan Bunjevac; 26. Matej 80. Ivana Kuna; 81. Jelena Kuzmanović; 82. Lucija Bušić; 27. Martina Crnjac; 28. Hrvoje Ćačić; 29. Ivana Lucić; 83. Josip Marić; 84. Vjekoslav Marić; 85. Ivana Ćakalić; 30. Dragana Ćatlaić; 31. Ivana Dumančić; 32. Marjanović; 86. Tanja Marketanović; 87. Ilija Marković; Jelena Englman; 33. Maja Ergović; 34. Darija Filipović; 88. Lana Matačić; 89. Tomislav Matošević; 90. Matija 35. Ivan Funtek; 36. Ivana Gecan; 37. Igor Gnjatović; 38. Mesić; 91. Luka Miholić; 92. Marija Mikić; 93. Marija Ivana Hac; 39. Alen Havrda; 40. Eugen Hruška; 41. Maja Minažek; 94. Vladimir Nerančić; 95. Igor Njegovanović; Hula; 42. Hrvoje Humski; 43. Ivana Iglić; 44. Matej 96. Gojko Novak; 97. Marijana Novinc; 98. Marija Nuić; Ivanković; 45. Alen Ivanović; 46. Mario Ivanović; 47. 99. Karmen Obradović; 100. Lana Olšak; 101. Željko Berislav Jagustin; 48. Maja Jajčević; 49. Ivana Jakobović; Pačić; 102. Marina Pajeska; 103. Miroslav Paulić; 104. 50. Ivan Jekić; 51. Željko Jurić; 52. Marko Jurišić; 53. Marko Kajfeš; 54. Marija Kajtar; 55. Ana Kakuk; 56. Vranješević; 160. Ivona Vujasinović; 161. Danijela Josipa Kakuk; 57. Danijel Kanceljak; 58. Tomislav Vuković; 162. Martina Vuković; 163. Jasmina Vukušić; Katić; 59. Vesna Kitanović; 60. Mihajlo Knežević; 61. 164. Branimir Zdelar; 165. Anita Zec; 166. Sarah Zima; Mirna Kolić; 62. Ivana Kopecki; 63. Mirjam Kovačević; 167. Danijel Zubčević; 168. Zvonimir Žilić; 169. Barbara 64. Željka Kovačević; 65. Marko Krejčir; 66. Nikola Živković Krmpotić; 67. Dijana Kučan; 68. Marko Kufrin; 69. Mato Kukuruzović; 70. Mihael Kukuruzović; 71. Ivan Kundakčić; 72. Danijela Lucović; 73. Ivan Malčić; 2003. 74. Ivana Maričević; 75. Adam Marinović; 76. Josip Markota; 77. Marija Matanović; 78. Suzana Matanović; 1. Ana Adžaga; 2. Nikolina Adžić; 3. Josip Aladrović; 4. 79. Filip Matić; 80. Ivan Matijašević; 81. Krešimir Nikolina Aračić; 5. Ivan Arambašić; 6. Josip Babić; 7. Matijašević; 82. Evica Merunka; 83. Dragica Metež; Željka Babić; 8. Ines Bagarić; 9. Adrijana Banožić; 10. 84. Tea Mijatović; 85. Elvira Mijić; 86. Anita Mikić; 87. Krešo Banožić; 11. Mario Banožić; 12. Slavica Baraban; Ivana Mikić; 88. Marina Mikloš; 89. Marko Miletić; 13. Irena Bešlić; 14. Jelena Bešlić; 15. Anica Bilanović; 90. Kristina Milosavljević; 91. Biljana Mirković; 92. 16. Marija Blažičević; 17. Biljana Bošnjak; 18. Valentina Slađana Mlađenović; 93. Sandra Mlikota; 94. Filip Božičević; 19. Martina Bradač; 20. Domagoj Brekalo; 21. Nujić; 95. Marko Orešković; 96. Marko Pavić; 97. Kristijan Brkić; 22. Ivana Budić; 23. Krunoslav Budimir; Katarina Pavković; 98. Bojan Pavlović; 99. Daniel Peić; 24. Slaven Bušić; 25. Lidija Crnjac; 26. Vladimir Cvetko; 100. Tomislava Perić; 101. Ivana Petranović; 102. Jurica 27. Ljiljana Ćengić; 28. Ivanka Ćičak; 29. Tanja Ćolak; Petranović; 103. Marijana Pevec; 104. Marija Pfeiffer; 30. Boris Ćosić; 31. Bruno Dokozić; 32. Valentina 105. Marko Pijević; 106. Matej Pirc; 107. Matija Polgar; Došen; 33. Ivana Dujmović; 34. Dinko Dumančić; 35. Dodatak 108. Ivana Polić; 109. Tamara Prodanović; 110. Marina Hrvoje Englman; 36. Leo Farkaš; 37. Martina Ferenc; 38. Puharić; 111. Ivan Puškarić; 112. Jasmina Radonić; Goran Ferić; 39. Lidija Franekić; 40. Snježana Fridrih; 113. Sofija Radoš; 114. Nevena Radović; 115. Jovana 41. Iva Galić; 42. Domagoj Gašparović; 43. Kristina 339 Radulović; 116. Nikolina Raguž; 117. Pavica Raguž; 118. Gaura; 44. Antonio Gazilj; 45. Marija Gecan; 46. Ivana Mario Raič; 119. Vedran Ravlić; 120. Jurica Razumović; Glavaš; 47. Dijana Golić; 48. Kata Gregurić; 49. Marina 121. Danijela Rendulić; 122. Ivan Repulec; 123. Mario Gregurić; 50. Matej Grgić; 51. Nadalina Grgić; 52. Ivana Rezo; 124. Ivana Ribičić; 125. Maja Ril; 126. Roberta Gril; 53. Dunja Guzmić; 54. Barbara Han; 55. Anamarija Rokić; 127. Martina Rukavina; 128. Tomislav Samaržija; Herner; 56. Andrea Hrčka; 57. Dario Hruška; 58. Dajana 129. Ivan Siluković; 130. Jelena Slavujević; 131. Tatjana Huseinčehajić; 59. Jasmina Iljazović; 60. Zoran Irak; Stanković; 132. Ivan Stričević; 133. Ana Šarčević; 61. Tamara Ivančević; 62. Marko Jakovljević; 63. Maja 134. Marija Šimić; 135. Barbara Šimonović; 136. Ines Janković; 64. Helena Jozić; 65. Mirna Jurčić; 66. Marija Škoko; 137. Tihana Škritek; 138. Krešimir Šoh; 139. Jurišić; 67. Katarina Jušić; 68. Hrvoje Kalafatić; 69. Matko Šperanda; 140. Vedrana Šperanda; 141. Stjepan Krešimir Kalčik; 70. Ivan Kavaš; 71. Stjepan Keleminec; Štajduhar; 142. Tihomir Šuman; 143. Ana Šutalo; 144. 72. Hana Kiš; 73. Marijana Knezović; 74. Josip Kopecki; Vinko Tadić; 145. Vjekoslav Tadić; 146. Kristina Ticl; 75. Maja Kopilaš; 76. Marija Kovačić; 77. Maja Krajček; 147. Branko Tomić; 148. Vedran Tomljanović; 149. Ivan 78. Ines Krajnović; 79. Tena Kučinić; 80. Stefan Kuraja; Totar; 150. Biljana Urh; 151. Ivan Valdman; 152. Ivana 81. Kristina Kvesić; 82. Iva Lisac; 83. Jurica Lisac; 84. Varešak; 153. Mirjana Vasić; 154. Hrvoje Vidić; 155. Ivica Lovrenović; 85. Marko Lukačević; 86. Dubravka Ana Vilovčević; 156. Krunoslav Vodička; 157. Damir Lukić; 87. Vesna Lukić; 88. Štefanija Madaj; 89. Marinela Vondraček; 158. Danijela Vondraček; 159. Krunoslav Mahmutović; 90. Danijel Malinić; 91. Marija Markota; 92. Dijana Martinčić; 93. Maja Marukić; 94. Marica Marina; 18. Briš, Mirela; 19. Brus, Kristina; 20. Buće, Matijević; 95. Suzana Matijević; 96. Jure Međugorac; Marko; 21. Budaj Siniša; 22. Bušić Josipa; 23. Cesarik 97. Martina Mendeš; 98. Mirta Messing; 99. Margareta Nikola; 24. Cvetko Martina; 25. Čolak Martina; 26. Čop Mihalj; 100. Marko Mihelčić; 101. Ivan Mijatović; 102. Tihomira; 27. Ćavar Dražena; 28. Ćorluka Marin; 29. Tomislav Milanović; 103. Martina Miletić; 104. Bojan Ćosić Dea; 30. Danilović Marija; 31. Dragičević Igor; 32. Miščević; 105. Dijana Mujkanović; 106. Antonija Nekić; Drežnjak Ivana; 33. Dusper Mirna; 34. Dvoraček Marko; 107. Martina Nekić; 108. Brigita Nikolić; 109. Josip 35. Đaković Marina; 36. Đimoti Ivana; 37. Farkaš Ivana; Ninković; 110. Ivan Novosad; 111. Senka Oblak; 112. 38. Ferdebar Jelena; 39. Filipović Filip; 40. Franić Mario; Nikolina Odobašić; 113. Mirela Pajeska; 114. Marija 41. Franjić Daniel; 42. Fumić Monika; 43. Galić Ivan; Panijan; 115. Ana Pavić; 116. Josipa Pavković; 117. Matej 44. Gazilj Anita; 45. Grbeš Marina; 46. Grbeš Marko; Pejković; 118. Adrijana Perković; 119. Krešimir Petrić; 47. Gurdon Dina; 48. Habek Katarina; 49. Halas Helena; 120. Josipa Petriška; 121. Antonia Petrović; 122. Ruža 50. Han Marijan; 51. Hevčuk Mirela; 52. Hnatyšyn Podborkić; 123. Danijela Podnar; 124. Dorian Pok; 125. Mihael; 53. Hrčka Mirka; 54. Ivančević Zvonimir; 55. Jasna Prnjavorac; 126. Lana Protić; 127. Tomislav Puđa; Ivanović Izabela; 56. Ivkić Josip; 57. Juhas Tea; 58. 128. Snježana Pušćenik; 129. Maja Radman; 130. Marko Jurišić Franciska; 59. Kafka Ognjen; 60. Kalafadžić Raguž; 131. Maja Regić; 132. Vlatka Renka; 133. Ružica Tomislav; 61. Kanić Filip ; 62. Kanić Paula; 63. Kifer Rezo; 134. Dalibor Ribičić; 135. Dario Ribičić; 136. Leo Ida; 64. Kljaić Ivan; 65. Kolarić Mia; 66. Kos-Igel Ratko; Rupčić; 137. Božana Sabljak; 138. Ana Sirk; 139. Dajana 67. Kovačić Maja; 68. Kramberger Branimir; 69. Krešić Skuzin; 140. Martina Smrzlić; 141. Boško Soldić; 142. Vatroslav; 70. Kukuruzović Josip; 71. Kuraja Irena; 72. Anamarija Stanišić; 143. Ivana Starčević; 144. Dimitrije Leko Marko; 73. Lemešković Katarina; 74. Leskovar Stojković; 145. Alen Subotić; 146. Ana Šarić; 147. Ivana Mirna; 75. Leš Andreja; 76. Leš Antonija; 77. Lisjak Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Šimić; 148. Tomislava Šimurda; 149. Katarina Škorvaga; Josip; 78. Lončarević Eleonora; 79. Lovrić Josipa; 80. 150. Marijeta Šperanda; 151. Dubravka Štiglić; 152. Lucić Domagoj; 81. Majetić Sanja; 82. Majić Marijana; 340 Marija Švajda; 153. Inga Terzić; 154. Dijana Timarac; 83. Mance Kristina; 84. Maričević Josip; 85. Marinclin 155. Krunoslav Tomljenović; 156. Ivan Trnačić; 157. Ivan; 86. Markanović Domagoj; 87. Markota Branimir; Marina Uvalić; 158. Siniša Uzelac; 159. Hrvoje Valenta; 88. Matanović Ivana; 89. Matić Lidija; 90. Matijević 160. Dalija Valiček; 161. Josipa Vidić; 162. Boris Dario; 91. Matijević Emanuel; 92. Mijatović Marija; Vujasinović; 163. Ana Vujnović; 164. Hrvoje Vujnović; 93. Mijatović Mia; 94. Mikić Ivan; 95. Miletić Ivana; 165. Hrvoje Vujnović; 166. Marko Vujnović; 167. Ivan 96. Miletić Jelena; 97. Milinković Dalibor; 98. Milković Vukoja; 168. Ivana Vuković; 169. Damir Zamaklar; 170. Dinka; 99. Novačić Ana; 100. Obradović Ivana; 101. Lana Zeba; 171. Borislav Zorić Obradović Ljilja; 102. Odvorčić Ivona; 103. Orešković Ana; 104. Paškvan Dino; 105. Paun Lukas; 106. Paun Tomislav; 107. Pavković Iva; 108. Peić Kristina; 109. 2004. Pejnović Petra; 110. Perić Mario; 111. Perko Domagoj; 112. Perše Barbara; 113. Petranović Nikolina; 114. Petrić 1. Adžaga, Petra; 2. Alasić, Maja; 3. Augustinović, Sanja; Marija; 115. Petrović Tomislav; 116. Pintar Jelena; 117. 4. Babić, Sanja; 5. Bagarić, Josip; 6. Banović, Danijela; Piper Marija; 118. Pohilj Leon; 119. Polak Nevena; 120. 7. Banožić, Domagoj; 8. Banušić, Marko; 9. Baričević, Poleto Dražen; 121. Pranjić Silvija; 122. Prpić Danijela; Ivana; 10. Barišić, Ivan; 11. Barunović, Gabrijel; 12. 123. Raif Nikolina; 124. Rasonja Ida; 125. Rožić Begić, Matej; 13. Bek, Ivana; 14. Boban, Zorica; 15. Magdalena; 126. Savić Mirela; 127. Soldić Marija; 128. Bogojević, Zoran; 16. Bošnjak, Dijana; 17. Brblić, Soldo Martina; 129. Soldo Mirela; 130. Soldo Valentina; 131. Sontaki Anamarija; 132. Srebrović Mihaela; 133. Hruška Anita; 73. Hula Ana; 74. Jandroković Sanela; 75. Starčević Katarina; 134. Šarić Tea; 135. Šarić Vjekoslav; Kajfeš Filip; 76. Karadža Mato; 77. Kamenčak Dijana; 136. Šebalj Josip; 137. Šimić Ivan; 138. Šop Suzana; 78. Kljajić Marijana; 79. Korić Filip; 80. Lukačević 139. Šperanda Vedran; 140. Štavlić Daniel; 141. Tadić Marija; 81. Marić Ana; 82. Marketanović Ivona; 83. Marinka; 142. Tomaić Domagoj; 143. Tomić Teodor; Marketanović Hana; 84. Markota Marija; 85. Matešić 144. Treger Stjepan; 145. Tucaković Marko; 146. Valešić Tomislav; 86. Matijević Antonija; 87. Mičić Josipa; 88. Antonija; 147. Vezmar Dinko; 148. Vidmar Matija; Nogolica Marija; 89. Perić Marija; 90. Strapač Marija; 149. Vinklarek Melanija; 150. Vojnović Milijana; 151. 91. Šipuš Siniša; 92. Škoda Martina; 93. Škrobak Ana; Vučićević Zorana; 152. Vujnović Marko; 153. Vukelić 94. Štiglić Sanela; 95. Torma Aleksandar; 96. Ugarković Ivan; 154. Vukoja Marko; 155. Zelenika Marko; 156. Kristina; 97. Vranić Josipa; 98. Alerić Tomislav; Zelić Hrvoje; 157. Zeljko Jelena; 158. Zvonarić Jelena 99. Antunović Mia; 100. Banožić Ana; 101. Bauer Sunčica; 102. Bešlić Lovro; 103. Boškić Vanja; 104. Bušić Antonija; 105. Bušić Ivana; 106. Bušić Marina; 2005. 107. Cvjetković Dunja; 108. Čarapina Tanja; 109. Drahotusky Bruketa Ana; 110. Drežnjak Barbara; 111. 1. Babić Davor; 2. Bartošak Boris; 3. Borevac Dragan; Farkaš Margareta; 112. Kakuk Sara; 113. Karavlah Petar; 4. Bosanac Siniša; 5. Bošnjak Brankica; 6. Crnković 114. Kaurinović Kristina; 115. Kaurinović Tereza; 116. Josip; 7. Davidović Slavko; 8. Đurđević Tatjana; 9. Kopunić Josip; 117. Kukuruzović Elizabeta; 118. Larva Hruška Zvonimir; 10. Iličić Matej; 11. Kalčik Zvonimir; Jurica; 119. Marić Mateja; 120. Mihoci Tamara; 121. 12. Keršek Ivana; 13. Kovačević Igor; 14. Kožaj Sanja; Pavošević Mirna; 122. Pok Petra; 123. Regić Marina; Dodatak 15. Krištofek Ivan; 16. Kuprešak Sebastijan; 17. Marić 124. Štefanek Krunoslav; 125. Šimunović Ines; 126. Lucija; 18. Miholić Nikola; 19. Mitrović Petar; 20. Paulić Včelik Matea; 127. Benić Marina; 128. Bošnjak Ivana; Tomislav; 21. Pavić Domagoj; 22. Pavičić Luka; 23. 129. Bubalo Velimir; 130. Budoš Zvjezdana; 131. Čirko 341 Pavković Jure; 24. Pavlović Tamara; 25. Pečur Matko; Ivan; 132. Doboš Marko; 133. Gerstman Marija; 134. 26. Perzel Ivan; 27. Prpić Martina; 28. Prša Lorena; 29. Grubešić Marijan; 135. Ivanković Ivana; 136. Ivanković Ralašić Marijan; 30. Sabalić Robert; 31. Sablek Josipa; Matija; 137. Jurnečka Marijana; 138. Kalfić Luciana; 32. Šimleša Matea; 33. Tešija Marija; 34. Vodička 139. Kifer Barbara; 140. Kljajić Marina; 141. Krolo Anamarija; 35. Vončina Ivan; 36. Bošnjak Marija; 37. Kristina; 142. Kvatenik Katarina; 143. Lukačević Anton; Brekalo Marijan; 38. Đaković Leonardo; 39. Đurina 144. Marković Monika; 145. Nikolaš Nikolina; 146. Ivica; 40. Franjić Borislav; 41. Gašparović Darko; 42. Pavić Josipa; 147. Perak Nikolina; 148. Petraš Tomislav; Habijan Jelena; 43. Jagustin Petar; 44. Kovačević Siniša; 149. Pranjić Julijana; 150. Radovanović Jasna; 151. Raić 45. Lovrić Valentin; 46. Markulin Josip; 47. Mesić Luka; Marina; 152. Rupert Kristina; 153. Sesar Dijana; 154. 48. Miljević Juraj; 49. Pandžić Maja; 50. Petrić Ivan; 51. Sesar Ivana; 155. Srdarević Anto; 156. Šimunović Dario; Petrović Maja; 52. Pirc Virna; 53. Plaskur Marijan; 54. 157. Štancl Josipa; 158. Višaticki Kristina; 159. Vrkljan Resanović Vladimir; 55. Ružičić Tomislav; 56. Soldić Ana; 160. Žežvecki Josip; 161. Žutić Ivana Igor; 57. Sošek Hrvoje; 58. Šafer Sanela; 59. Tomić Olga; 60. Totar Luka; 61. Trgovčić Igor; 62. Vidić Tihomir; 63. Zeljko Ivona; 64. Zima Anton; 65. Budeš Josip; 66. Budimir Anita; 67. Budimir Sanda; 68. Bulaja Martina; 69. Ćorluka Ivana; 70. Čačić Marija; 71. Gagić Boris; 72. Ivana; 110. Prša Matija; 111. Prugovečki Irena; 112. 2006. Puača Marko; 113. Puljašić Nataša; 114. Radonić Petar; 115. Raguž Ivan; 116. Rajič Marija; 117. Rakić Nikolina; 1. Abramović Mario; 2. Antunović Nikola; 3. Babić 118. Reiter Valentin; 119. Ruždijić Jasmina; 120. Sabalić Silvija; 4. Baketarić Nikolina; 5. Barbarić Bernarda; Maja; 121. Senić Anja; 122. Sikirica Maja; 123. Sikirić 6. Baričević Ena; 7. Bartošak Dino; 8. Barun Ivona; 9. Anamarija; 124. Soldič Ivan; 125. Soldo Ivana; 126. Berislavić Tina; 10. Bešlić Stjepan; 11. Bešta Josip; 12. Srebrović Marija; 127. Stožicki Josipa; 128. Šarčević Biondić Marija; 13. Botički Ivan; 14. Brkan Marko; 15. Nevenka; 129. Šarić Marko; 130. Šimić Maja; 131. Šimić Bunčić Željko; 16. Čavar Ivana; 17. Čevapović Helena; Monika; 132. Šimunović Ivona; 133. Šporčić Anton; 18. Čičak Ana; 19. Čičković Dea; 20. Čolić Željko; 21. 134. Šumiga Ivan; 135. Tilinger Boris; 136. Tonković Čubela Marta; 22. Ćaćić Drago; 23. Ćuljak Ivana; 24. Aleksandra; 137. Topić Kristina; 138. Trgovčić Ena; 139. Domazet Tina; 25. Dostal Dražen; 26. Draguljić Marija; Užar Monika; 140. Višaticki Ivan; 141. Voštog Maja; 27. Đukić Mihaela; 28. Đuroković Marko; 29. Fazekaš 142. Vučković Vedrana; 143. Vujnović Domagoj; 144. Ivana; 30. Franić Jelena; 31. Franjić Ivana; 32. Franjić Vuković Marko; 145. Zadro Marina Selma; 33. Galić Iva; 34. Gašpar Slaven; 35. Gavran Ines; 36. Grbeš Marko; 37. Gregurić Karlo; 38. Grgić Nikola; 39. Grubešić Izabela; 40. Guzmić Mihovil; 41. Harmicar 2007. Goran; 42. Havrda Helena; 43. Hmura Dajana; 44. Ivaniš Lana; 45. Jurišić Nikola; 46. Kapetanović Marko; 1. Bajić Jasminka; 2. Barukčić Mateja; 3. Basarić Sanela; 47. Karadža Mario; 48. Katanić Antun; 49. Kekanović 4. Blahut Vlatka; 5. Blažević Kristina; 6. Borojević Petar; 50. Kerner Sanja; 51. Kesić Marijana; 52. Ketović Maja; 7. Bošković Ivan; 8. Bošković Mateja; 9. Bošković Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Ivana; 53. Kiš Filip; 54. Kliček Ivana; 55. Knajs Rahela; Vedran; 10. Bošnjak Mihael; 11. Brkić Lorena; 12. Brnad 56. Knežević Matej; 57. Kokotović Gorana; 58. Kopecki Tena; 13. Brus Marija; 14. Bucić Luka; 15. Budimir Ivan; 342 Sanja; 59. Kostić Maja; 60. Kotrla Helena; 61. Kraker 16. Budimir Josip; 17. Budimir Katarina; 18. Budimir Zlatka; 62. Krpan Maja; 63. Kuprešak Marina; 64. Mihovil; 19. Budoš Nataša; 20. Buzadžić Jelena; 21. Laslo Emina; 65. Legac Ana; 66. Lončar Nemanja; 67. Ciganović Anita; 22. Čakalić Đuro; 23. Čerti Tomislav; Louč Siniša; 68. Lovrić Vanja; 69. Lukačević Luka; 70. 24. Čevapović Ivor; 25. Čolak Mateja; 26. Čor Jelena; Lukić Maja; 71. Lukić Marija; 72. Macek Kornelija; 27. Čuljak Ivana; 28. Čuljak Marija; 29. Ćaćić Mirna; 73. Mance Ivana; 74. Marinović Igor; 75. Marinović 30. Devčić Ivana; 31. Dokoza Magdalena; 32. Dragaš Maja; 76. Matajić Jelena; 77. Matijević Tomislav; 78. Ivana; 33. Dragičević Matej; 34. Duduković Sara; 35. Matoković Matija; 79. Mičić Ana; 80. Mikulić Dijana; Dupček Ivan; 36. Đukić Ana; 37. Đurčević Irena; 38. 81. Milaković Dimitrije; 82. Mišić Ana; 83. Miškić Đurđevič Goran; 39. Đuroković Maja; 40. Englman Tin; Denis; 84. Nekić Dino; 85. Novak Josipa; 86. Njavro 41. Franjić Dario; 42. Fridrih Biljana; 43. Galić Ana; 44. Lana; 87. Njegovanović Nataša; 88. Obradović Iva; 89. Gelenčir Ana; 45. Grbeš Luka; 46. Grgić Anja; 47. Grgić Obradović Luka; 90. Pađen Ivana; 91. Pagač Renata; 92. Hana; 48. Grgić Marija; 49. Guzmić Jelena; 50. Guzmić Panđić Marija; 93. Pavliček Ivan; 94. Pavličić Marina; Monika; 51. Hel Gabrijela; 52. Hlubuček Sanja; 53. 95. Pažin Maja; 96. Perić Helena; 97. Perić Krešimir; 98. Horvat Ivan; 54. Hrgić Bojana; 55. Humski Sanja; 56. Perić Luka; 99. Perić Mario; 100. Perić Matej; 101. Peroli Ivančević Slađana; 57. Jajić Jelena; 58. Jozić Anamarija; Marcel; 102. Petrić Josip; 103. Petriška Emilija; 104. 59. Jurgec Ivana; 60. Jurišić Danijela; 61. Kanceljak Petrović Kristina; 105. Potnar Nikolina; 106. Potočanac Josip; 62. Kapetanović Albin; 63. Karača Antonio; 64. Ivana; 107. Pranjić Rahela; 108. Prpić Ivan; 109. Prpić Karjaković Alen; 65. Katić Martina; 66. Katranček Marko; 67. Keller Manuela; 68. Kosina Anamarija; 69. Kovačević Ivana; 70. Kovačević Tanja; 71. Kraljević 2008. Domagoj; 72. Krip Mateja; 73. Krolo Karolina; 74. Larva Igor; 75. Lisac Ivor; 76. Logarušić Josip; 77. Logarušić 1. Adžaga Ante; 2. Adžić Darko; 3. Adžić Mihaela; Mario; 78. Lovrić Ivan; 79. Lovrić Ivana; 80. Lovrić 4. Arambašić Josip; 5. Arežina Blaž; 6. Badrov Maris Marko; 81. Madunić Ines; 82. Majer Daniel; 83. Majetić Stella; 7. Baketarić Silvija; 8. Balen Maja; 9. Baltić Josip; Ivana; 84. Majnarić Tin; 85. Marčinković Nataša; 86. 10. Bartošek Gabrijel; 11. Basarić Dragana; 12. Begić Marinović Sofija; 87. Markota Adela; 88. Marković Tomislav; 13. Benić Goran; 14. Bilobrk Kristina; 15. Ivan; 89. Marković Mirjana; 90. Martinčić Ivan; 91. Bosanac Maja; 16. Bošković Sanja; 17. Bošnjak Katarina; Maruna Anita; 92. Matić Anita; 93. Matijašević Ana; 18. Briš Tomislav; 19. Brižić Matea; 20. Budimir Emilija; 94. Matijević Marijana; 95. Matijević Martina; 96. Mikić 21. Bulić Tea; 22. Cesarik Jelena; 23. Čerti Marija; Selma; 97. Mikuš Hrvoje; 98. Miletić Boris; 99. Mitrović 24. Čičak Mirko; 25. Čirko Mihaela; 26. Čolić Ivan; Kristina; 100. Neruda Josip; 101. Nesterović Klara; 102. 27. Ćorluka Marko; 28. Damjanac Bruno; 29. Derviš Nikolić Andrea; 103. Novak Ines; 104. Novak Tajana; Erna; 30. Didović Verena; 31. Diklić Ivan; 32. Đukić 105. Obradović Ines; 106. Pačić Ivica; 107. Parac Monika; 33. Đurčević Martina; 34. Đurđević Suzana; Josip; 108. Pavković Josip; 109. Pavlović Danijel; 110. 35. Galić Mihaela; 36. Galović Gabrijela; 37. Gatjal Perković Martina; 111. Perzel Ana; 112. Pešut Ivana; Denis; 38. Gerstman Slavica; 39. Glasnović Veronika; 113. Petrušić Miroslav; 114. Pezerović Iva; 115. Pirović 40. Glavaš Jelena; 41. Grbeš Ana; 42. Grčić Ivan; 43. Nikša; 116. Pranić Marija; 117. Prevolšek Hrvoje; 118. Hrust Matija; 44. Hruška Tamara; 45. Ivić Marija; 46. Radić Tajana; 119. Radosavljević Stefan; 120. Raguž Ivošević Ivana; 47. Izaković Josipa; 48. Jelušić Marija; Barbara; 121. Rajkovača Katina; 122. Raucher Marija; 49. Jolić Josip; 50. Jurić Josipa; 51. Jurišić Vedran; 52. Dodatak 123. Rehnicer Hrvoje; 124. Roca Kristina; 125. Romić Katić Katarina; 53. Kitanović Ružica; 54. Knezović Anja; Dejan; 126. Rukavina Marina; 127. Rupčić Lea; 128. 55. Kolarec Krunoslav; 56. Kolesar Tea; 57. Komarić Sabljak Jasmina; 129. Sentić Gabrijela; 130. Sesar Ivan; Ana; 58. Koretić Ivana; 59. Kostić Kristijan; 60. Kovač 343 131. Silović Valentina; 132. Smoljo Josipa; 133. Soldo Sandra; 61. Kovačević Nikica; 62. Krešić Ivana; 63. Dubravko; 134. Soldo Kristina; 135. Soldo Marijana; 136. Krpan Mirta; 64. Krupanjsky Leo; 65. Legac Barbara; 66. Šakić Kornelija; 137. Šerić Ivana; 138. Šimić Luka; 139. Leskovar Lana; 67. Louč Marija; 68. Lovrić Domagoj; Šimunović Mirna; 140. Šimunović Željka; 141. Šmitpeter 69. Majstorović Maja; 70. Mamula Tena; 71. Maras Kristina; 142. Špejić Franjo; 143. Špoljarić Gabrijela; Ivana; 72. Markota Ljubica; 73. Marman Mario; 74. 144. Štefanac Sofija; 145. Štimac Robert; 146. Triska Marukić Ana; 75. Marušić Ana; 76. Matajčević Kristina; Zoran; 147. Valdman Ante; 148. Valešić Damir; 149. 77. Matanović Martin; 78. Matić Dajana; 79. Matijević Vidakušić Marko; 150. Vidović Marina; 151. Vinković Filip; 80. Matijević Franjo; 81. Matoković Marijana; 82. Jelena; 152. Vončina Josip; 153. Vučetić Andrea; 154. Mihalj Maja; 83. Mijatović Helena; 84. Miletić Jurica; Vujnović Ante; 155. Vujnović Luka; 156. Vukoja Jelena; 85. Mitrović Nikola; 86. Mjertan Amadea; 87. Molnar 157. Vulić Kristina; 158. Zaočević Robert; 159. Zovko Vedrana; 88. Murar Alena; 89. Nikolić Marinela; 90. Andreja; 160. Zrnčić Josip Juraj; 161. Živković Dijana Nović Marija; 91. Nović Marko; 92. Novosad Lidija; 93. Obradović Iva; 94. Orišak Ivan; 95. Papak Marko; 96. Paprić Karmen; 97. Pavličić Ana; 98. Pavlik Domagoj; 99. Pavlović Matea; 100. Pažin Matea; 101. Pejković Ena; 102. Pejnović Dario; 103. Pekčec Marko; 104. Perak Maja; 105. Perković Marina; 106. Perlić Ines; 107. Petković Josip; 108. Petranović Valentin; 109. 32. Ćurić Ivan; 33. Dabović Matija; 34. Demše Anita; 35. Petrović Matea; 110. Petrović Mišo; 111. Pijević Marija; Devčić Adam; 36. Dodiković Saša; 37. Dragičević Ana; 112. Piper Ivan; 113. Pojer Ivan; 114. Polić Anja; 115. 38. Drahotusky-Bruketa Luka; 39. Dumančić Sebastijan; Porobić Matija; 116. Potočnjak Dino; 117. Pranjić 40. Đebrić Dijana; 41. Engelman Marija; 42. Ergović Krešimir; 118. Prskalo Marija; 119. Putovska Sanja; Anamarija; 43. Ferderber Helena; 44. Franjić Branimir; 120. Račić Marija; 121. Radivojević Maja; 122. Radman 45. Fumić Petar; 46. Gaura Marija; 47. Gazilj Tajana Luka; 123. Radošević Anja; 124. Raguž Iva; 125. Rajič Gavran Martina; 48. Glick Anita; 49. Grbavac Matej; Martina; 126. Rajić Ana; 127. Rebuš Ivana; 128. Rezo 50. Grgurić Moreno; 51. Habek Branimir; 52. Hajdinger Matej; 129. Rezo Nikolina; 130. Sablek Antun; 131. Andreja; 53. Hmura Kristijan; 54. Hoborka Vesna; 55. Sabljić Marija; 132. Seničar Mateja; 133. Sliško Anja; Hrgović Nikola; 56. Ivanko Mirna; 57. Ivanković Matija; 134. Soldo Valentina; 135. Soldo Željana; 136. Srebrović 58. Ivić Krunoslav; 59. Jakopović Stjepan; 60. Jelčić Katarina; 137. Stanić Ivan; 138. Stilinović Ana; 139. Marija; 61. Jelušić Ivan; 62. Jozak Kristina; 63. Jukičić Stipanović Ivan; 140. Stjepanović Milena; 141. Šarčević Gabrijela; 64. Jurić Anamarija; 65. Jurić Mia; 66. Jurišić Mato; 142. Šarić Barbara; 143. Šitina Ana; 144. Škorić Slađana; 67. Jurković Ida; 68. Kabaši Anton; 69. Kalafatić Igor; 145. Šojo Šonja; 146. Štefanek Tomislav; 147. Petar; 70. Kamenčak Vlatka; 71. Karadža Marko; Štimac Daniel; 148. Štimac Jelena; 149. Šulc Ivona; 150. 72. Karjaković Anamarija; 73. Kekić Aleksandra; 74. Šunjo Karlo; 151. Šuster Jasmina; 152. Švajda Ana; 153. Klanfar Karla; 75. Klapšić Ana; 76. Kolić Antonija; 77. Timarac Sandra; 154. Tomašević Mateja; 155. Torma Kopecki Filip; 78. Kopunić Ivona; 79. Korać Ružica; 80. Marija; 156. Tucaković Andrea; 157. Turkalj Suzana; Kordovan Jura; 81. Kraljević Ivan; 82. Krip Domagoj; 158. Vazler Gabrijela; 159. Vidović Ivana; 160. Vujnović 83. Krištofek Matej; 84. Krpota Barbara; 85. Krstanović Krunoslav; 161. Vukelić Dajana; 162. Vukoja Ivan; 163. Tomislav; 86. Krupanjsky Ivana; 87. Kuraja Anja; 88. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Vuković Josipa; 164. Vukušić Filip; 165. Vukušić Luka; Legac Kristina; 89. Lovrić Matija; 90. Mance Josip; 91. 166. Zekić Sandra; 167. Zeman Kristina; 168. Zlatić Marić Ana; 92. Marić Matej; 93. Marić Tomislav; 94. 344 Stjepan; 169. Zorić Bojana; 170. Žalac Kristina; 171. Markić Iva; 95. Markota Franjo; 96. Marković Marijana; Žanetić Ana; 172. Žiška Andrej; 173. Žiška Zdenka; 174. 97. Martinović Nikolina; 98. Marušić Monika; 99. Žmire Marija; 175. Žunić Mirjana Matijević Ana; 100. Maurus Ines; 101. Metić Tomislav; 102. Mihaljević Kristina; 103. Mijatović Eva; 104. Mikulić Ivona; 105. Miletić Tomislav; 106. Miličević 2009. Tomislav; 107. Miličević Vedrana; 108. Milosavljević Nikolina; 109. Minažek Matej; 110. Mitrić Marko; 111. 1. Andrišek Tajana; 2. Asančaić Ana; 3. Asančaić Mitrović Josip; 112. Mohler Maja; 113. Nogolica Mirela; Valentina; 4. Bagarić Ivan; 5. Barbarić Antonija; 6. 114. Paić Patricia; 115. Pajkr Kristina; 116. Paponja Barić Ceca; 7. Berač Anja; 8. Berger Viktor; 9. Bilobrk Ivana; 117. Parac Nikola; 118. Pavičić Marija; 119. Salvatore; 10. Biondić Domagoj; 11. Biondić Ivana; 12. Pavić Ivan; 120. Pavković Andrea; 121. Pažin Jelena; Biondić Ivana; 13. Bogojević Dejan; 14. Bošković Bruno; 122. Perše Margareta; 123. Potočnjak Nina; 124. Pranjić 15. Bošnjaković Barbara; 16. Brekalo Josipa; 17. Brižić Mihovil; 125. Pranjić Valentina; 126. Prskalo Mateja; Anabela; 18. Brižić Ivan; 19. Brkić Josipa; 20. Brus Tajana; 127. Radaković Lea; 128. Radošević Iva; 129. Ralašić 21. Bucić Lovro; 22. Budimir Jelena; 23. Budimir Maja; Josip; 130. Reiter Kristina; 131. Resanović Filip; 132. 24. Budimlić Tomislav; 25. Crnković Maja; 26. Crnjac Rukav Marija; 133. Rumbočić Benjamin; 134. Sakoman Hrvoje; 27. Cvjetojević Branimir; 28. Čubela Marko; 29. Ana; 135. Siluković Ana; 136. Soldo Monika; 137. Suton Čuljak Marija; 30. Ćosić Katarina; 31. Ćurčić Marijana; Izabela; 138. Šag Matej; 139. Šarić Veronika; 140. Šimić Mateja; 141. Šimleša Dinko; 142. Šimunović David; 143. Jasmina; 70. Ivanešić Matea; 71. Kovačević Sara; 72. Španiček Vatroslav; 144. Šperanda Dinko; 145. Špigl Galić Mateja; 73. Hel Albert; 74. Mandić Zvonimir; Sara; 146. Štancl Marija; 147. Štefančić Nikolina; 148. 75. Hećimović Matej; 76. Jogun Tomislav; 77. Lončar Šulc Tomislav; 149. Šutić Ksenija; 150. Tadijal Mario; Franjo; 78. Gospočić Ana; 79. Ivić Ankica; 80. Maričević 151. Tanjić Ana; 152. Tomas Klara; 153. Tomić Marijan; Tomislav; 81. Hruškar Anja; 82. Jurinović Juro; 83. 154. Tomić Nikolina; 155. Tomljanović Matko; 156. Lončarević Mario; 84. Ivanković Lovro; 85. Malenica Tonković Lucija; 157. Uremović Nikolina; 158. Varešak Dajana; 86. Marincl Ivan; 87. Ivančičević Dragana; 88. Nives; 159. Vido Marko; 160. Vrhovac Andreja; 161. Justament Izabela; 89. Lujić Leonarda; 90. John Marija; Vrkljan Dora; 162. Vučković Sanjin; 163. Vulić Nives; 91. Markanović Ivan; 92. Markota Ana; 93. Ivezić 164. Zailac Katarina; 165. Zeba Marko; 166. Zelenika Nikolina; 94. Kardaš Sanja; 95. Mandić Marko; 96. Marina;; 167. Zelenika Tomislav; 168. Živković Anita; Jurković Maja; 97. Müler Elizabeta; 98. Marković Leon; 169. Živković Petar 99. Knajs Rebeka; 100. Kljajić Kristina; 101. Matošević Mihael; 102. Katić Matko; 103. Pavković Krunoslav; 104. Milković Kristina; 105. Kvesić Marija; 106. 2010. Krnčević Sara; 107. Mazanik Krešimir; 108. Kotorac Iva; 109. Perko Matej; 110. Mikulić Kristina; 111. Mance 1. Abramović Marko; 2. Andrišek Kristina; 3. Bošković Maja; 112. Ladović Monika; 113. Mihaljević Ivona; 114. Anđela; 4. Banožić Ivan; 5. Amidžić Andrea; 6. Alvir Kustić Katarina; 115. Petrušić Ivana; 116. Obradović Nina; 7. Antunović Tomislav; 8. Barić Borjana; 9. Nela; 117. Matešić Ivona; 118. Marjanović Jelena; 119. Bruketa Ivana; 10. Bošnjak Jure; 11. Balenović Maja; 12. Miletić Slavko; 120. Markanjević Lorena; 121. Pohilj Andrijević Ana; 13. Benić Hrvoje; 14. Bilandžija Josip; Dino; 122. Panđić Filip; 123. Mihaljević Marija; 124. Dodatak 15. Budimlić Ena; 16. Branežac Katarina; 17. Benić Metić Marijana; 125. Perković Anja; 126. Paun Marija Anita; 18. Antonić Anamarija; 19. Bertelović Glorija; 20. ; 127. Prskalo Mila; 128. Pavličević Hrvoje; 129. Nekić Buturac Karlo; 21. Carević Borna; 22. Brekalo Bruno; 23. Sanja; 130. Mihaljević Anja; 131. Rajič Daniel; 132. 345 Bošnjak Željko; 24. Banić Maja; 25. Butorac Denis; 26. Plešić Danijela; 133. Soldo Antonio; 134. Pavličević Čevapović Filip; 27. Čengić Tajana; 28. Brekalo Leon; Ivana; 135. Paić Matej; 136. Miličević Mirna; 137. Rajič 29. Brblić Benedikta; 30. Barišić Paulina; 31. Ciganović Danijela; 138. Plešić Klara; 139. Starčević Valentina; Janković Damir; 32. Čuljak Nikola; 33. Devčić Nikolina; 140. Pedić Kristina; 141. Prpić Monika; 142. Pavlović 34. Đuretić Anita; 35. Cerovac Evelina; 36. Beljan Ana; 143. Rajič Ivana; 144. Raguž Valentina; 145. Šarić Marina; 37. Čarapina Marko; 38. Dujmović Tomislav; Antonija; 146. Perlić Domagoj; 147. Prša Valentina; 148. 39. Dvoraček Ivan; 40. Farkaš Alen; 41. Čop Lana; 42. Pavlović Aleksandar; 149. Radoš Monika; 150. Ravnjak Berač Marija; 43. Čuljak Dajana; 44. Funtek Sanela; 45. Ilija; 151. Troha Mateja; 152. Pezerović Ružica; 153. Džalto Sanja; 46. Gagić Ivona; 47. Dumančić Katarina; Soldo Lidija; 154. Perak Marina; 155. Ronta Marijana; 48. Čičak Stefanija; 49. Dokoza Ivan; 50. Ivančić Antun; 156. Reponj Tea ; 157. Tvrdy Margareta; 158. Soldo 51. Galić Mirna; 52. Garilović Ivana; 53. Ester Monika; Jure; 159. Stanić Ivan; 160. Petrović Barbara; 161. Rudić 54. Čuljak Anamaria; 55. Dorić Jelka; 56. Jengić Matej; Jasmina; 162. Rosipal Tea; 163. Urh Petar; 164. Soldo 57. Glasnović Ana; 58. Gašljević Martina; 59. Hamp Mihaela; 165. Šutalo Josipa; 166. Podobnik Martina; Stephanie-Ruth; 60. Dragaš Jelena; 61. Grgić Stjepan; 167. Ružička Filip; 168. Sabljak Maja; 169. Šinko Filip; 62. Klobučar Josipa; 63. Grčić Magdalena; 64. Grbeš 170. Švajda Marko; 171. Pranić Nikola; 172. Sabo Josipa; Monika; 65. Jurišić Katarina; 66. Đurina Marijana; 173. Soldo Brigita; 174. Šljivečka Ivan; 175. Urh Lana; 67. Habijan Marija; 68. Laura Alen; 69. Grozdanić 176. Prodanović Jelena; 177. Smoljanović Zdravko; 178. Srebrović Ana; 179. Včelik Mislav; 180. Radetić Lucija; 85. Matijević Marta; 86. Matijević Mislav; 87. Mautner 181. Šakota Margareta; 182. Stojaković Elizabeta; 183. Bernarda; 88. Metić Martina; 89. Miličević Nikolina; Vrba Tena; 184. Redžić Alma; 185. Šimić Marija; 186. 90. Mirković Matija; 91. Mirković Neven; 92. Mitrović Štivičić Valentina; 187. Šipura Rebeka; 188. Špejić Tena; 93. Mršić Sara; 94. Novak Gabrijela; 95. Ovad Martina; 189. Tomašević Jasmina; 190. Vukoja Josipa; Elena; 96. Pavković Marija; 97. Pejnović Martina; 98. 191. Terzić Maja; 192. Zmeškal Valentina; 193. Tubić Pelan Denis; 99. Perko Marija; 100. Perše Gabrijela; 101. Ivona; 194. Vulić Hana Pilon Mario; 102. Pipić Marija; 103. Polak Matej; 104. Poljak Anna-Maria; 105. Pospišil Arijana; 106. Pospišil Martina; 107. Radetić Luka; 108. Radočaj Marija; 2011. 109. Radojčić Lorena; 110. Raguž Marko; 111. Rajič Antonija; 112. Ralašić Ivan; 113. Reiter Ana; 114. Ribičić 1. Andrijević Ines; 2. Ašenbrener Kristina; 3. Bajt Ivana; Dominik; 115. Romić Saša; 116. Sekulić Viktorija; 117. 4. Banjanin Tašana; 5. Beljan Matej; 6. Berić Marija; 7. Sikiđić Matej; 118. Smojver Irena; 119. Soldo Dominik; Berta Matej; 8. Blagojević Branislav; 9. Bošković Ivan; 120. Soldo Marija; 121. Srdarević Ivana; 122. Stanković 10. Bošnjak Barbara; 11. Brekalo Dominik; 12. Brekalo Igor; 123. Stupar Natalija; 124. Šarić Antonio; 125. Klara; 13. Brus Leona; 14. Bucić Dora; 15. Bušić Iva; 16. Šipura Boris; 126. Šutalo Marko; 127. Tadijal Marko; Cigić Eva; 17. Čengić Matea; 18. Čepelak Martina; 19. 128. Tadijanović Imra; 129. Tandara Nikolina; 130. Čolić Stjepan; 20. Čop Ana; 21. Ćaćić Mia; 22. Ćorić Teodorović Josipa; 131. Thur Heni; 132. Tilinger Ana; Josip; 23. Ćurčić Nikolina; 24. Dravec Martina; 25. 133. Tolić Lora; 134. Tomić Antonija; 135. Tomljenović Dumančić Barbara; 26. Dutković Marijana; 27. Džebić Anja; 136. Triska Marko; 137. Turkalj Luka; 138. Tutić Nikolina; 28. Đukić Marija; 29. Ećimović Anton; 30. Valentina; 139. Uremović Kristina; 140. Užar Sara; 141. Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Eđed Josip; 31. Emanović Ivona; 32. Ferderber Luka; Valenta Ana Katarina; 142. Vidmar Kristijan; 143. Vido 33. Filić Martina; 34. Franjić Monika; 35. Galiot Ivan; 144. Vučetić Ivona; 145. Vujić Beti; 146. Vuković 346 Nataša; 36. Gašparac Ivan; 37. Gavran Ivana; 38. Glibo Nera; 147. Vuković Nikolina; 148. Vukušić Josip; 149. Ana; 39. Grdiša Katarina; 40. Gromilović Dinko; 41. Zailac Emilija; 150. Zekić Danijel; 151. Zovko Ivana; Gugić Marin; 42. Haureš Lana; 43. Havrda Hrvoje; 44. 152. Ždrakić Marija; 153. Živković Ivana; 154. Žmire Hlubuček Kristina; 45. Horvat Helena; 46. Ivanković Ivana Iva; 47. Ivanović Viktorija; 48. Jelčić Antonija; 49. Jelušić Josip; 50. Jozak Ivona; 51. Jupek Domagoj; 52. Kakuk Nikolina; 53. Kalfić Lea; 54. Kandjera Dinko Antun; 55. 2012. Karadža Matea; 56. Katanić Ivan; 57. Katarić Andrea; 58. Kešić Kristijan; 59. Kljajić Jurica; 60. Kljajić Mario; 1. Andrić Dino; 2. Asančaić Sara; 3. Balen Tena; 4. 61. Kopunić Viktorija; 62. Kordovan Filip; 63. Kostić Banović Valentina; 5. Baričevac Paulina; 6. Bek Eva; 7. Tatjana; 64. Koutni Dijana; 65. Kovačević Kristina; Benić Valentina; 8. Berić Domagoj; 9. Bešlić Mislav; 10. 66. Kovačević Matko; 67. Kovačić Matej; 68. Kraljević Bilman Monika; 11. Botički Ivan; 12. Božić Anja; 13. Monika; 69. Krištić Marina; 70. Krpan Stjepan; 71. Bradičić Luka; 14. Brekalo Marko; 15. Brekalo Nikolina; Lovrenović Mato; 72. Lovrić Denis; 73. Lozić Dino; 74. 16. Briš Marija; 17. Buće Matias; 18. Butorac Valentina; Lukačević Ivan; 75. Majstorović Valentina; 76. Marić 19. Ciganović Boris; 20. Čališ Marko; 21. Čičak Matej; Darko; 77. Marić Ivan; 78. Marić Marko; 79. Marinić 22. Čičak Petar; 23. Ćurković Maja; 24. Del-Vechio Mihaela; 80. Marković Mirjana; 81. Marušić Luka; 82. Dolores; 25. Demše David; 26. Derner Anamarija; 27. Marušić Marko; 83. Matačić Klara; 84. Matijević Marko; Domić Tajana; 28. Došen Karlo; 29. Dumančić Željko; 30. Dupček Maja; 31. Đurčević Lorena; 32. Fliszar Robert; 33. Fumić Paula; 34. Galić Anja; 35. Garilović 2013. Josipa; 36. Gatjal Josip; 37. Gavrić Ivan; 38. Gavrić Mario; 39. Glasnović Marija; 40. Gotlibović Karla; 41. 1. Andrijević Marija; 2. Babić Nikolina; 3. Bajić Emanuela; Gregurić Martin; 42. Herceg Filip; 43. Hiršman Hana; 4. Baketarić Ivona; 5. Balen Ivana; 6. Balenović Karlo; 7. 44. Hrgović Tomislav; 45. Ivanešić Matea; 46. Ivanović Baričević Andrea; 8. Benić Luka; 9. Benko Monika; 10. Helena; 47. Javora Ines; 48. Jazbišek Ivana; 49. Jelušić Blažević Monika; 11. Bogojević Lana; 12. Bonić Marija; Stjepan; 50. Josipović Marijana; 51. Josipović Marko; 52. 13. Bošković Stjepan; 14. Bošnakovski Beata; 15. Bošnjak Jozić Filip; 53. Kanić Valentina; 54. Kanižaj Marijana; Marija; 16. Bošnjaković Uršula ; 17. Botički Andrej; 18. 55. Kifer Lorena; 56. Kljaić Andrea; 57. Komljenović Bradarić Josipa; 19. Budim Ivan; 20. Budimlić Tomislav; Josip; 58. Kordić Kristina; 59. Kosac Ana; 60. Kovačević 21. Ciganović Robert; 22. Cipov Dajana; 23. Čevapović Domagoj; 61. Kovačević Marita; 62. Krošl Ivona; 63. Larisa; 24. Ćavar Valentina; 25. Del Vechio Sara; 26. Dostal Krpota Martina; 64. Lojber Matko; 65. Lozić Nina; 66. Alen; 27. Drkulec Dinka; 28. Dusper Antonija; 29. Đuretić Lukačević Luka; 67. Lukić Iva; 68. Madunić Zrinka; 69. Kristina; 30. Franić Maja; 31. Galić Ana-Helena; 32. Majetić Monika; 70. Majstorović Ivana; 71. Marić Josip; Gomerčić Mateja; 33. Grgurić Karlo; 34. Hip Mateja; 35. 72. Matanić Andrea; 73. Matanić Anita; 74. Matičević Holjevac Maja; 36. Horvat Tea; 37. Ivaniš Iris; 38. Ivanković Martina; 75. Matić Mateja; 76. Matijević Katarina; Margita; 39. Ivanković Marta; 40. Ivanković Matea; 41. 77. Matijević Magdalena; 78. Mihoci Filip; 79. Mikić Ivanović Monika; 42. Jakobović Sara; 43. Jakopović Eugen; Martina; 80. Mikulić Marija; 81. Mirković Nikša; 82. 44. Jakoubek Mateo; 45. Jakovljević Lea; 46. Jekić Zoran; Miškić Ivona; 83. Miškić Martina; 84. Mitrić Jerko; 47. Jurković Luka; 48. Kajfeš Josip; 49. Katanić Eni; 50. 85. Mitrić Luka; 86. Murar Lana; 87. Nekić Matej; 88. Katušić Karla; 51. Kljajić Julijana; 52. Kolesar Bruno; 53. Dodatak Novak Matej; 89. Njavro Filip; 90. Obajdin Klaudija; Kopunić Matilda; 54. Kovačević Domagoj; 55. Kovačević 91. Oberan Bruna; 92. Ognjenčić Krešimir; 93. Oroz Marija; 56. Kristić Marija ; 57. Kšenek Dario; 58. Kvaternik Dominik; 94. Ovčar Matea; 95. Pačarek Valentina; Vesna; 59. Kvesić Luka; 60. Lednicki Nikolina; 61. Legac 347 96. Pandžić Matea; 97. Paponja Katarina; 98. Pavliček Ivana ; 62. Leko Nina ; 63. Lojber Matko; 64. Lucić Anja ; Josipa; 99. Pedić Ana; 100. Peričić Ena; 101. Petrović 65. Malenica Lorena; 66. Malinić Tena; 67. Mandić Lara; Marko; 102. Pirc Sara; 103. Pišmiš Karla; 104. Pranjić 68. Mandić Lucija; 69. Marinić Gabrijela; 70. Masjar Matej; Filip; 105. Prpić Tin; 106. Radaković Boris; 107. Raguž 71. Matić Jelena; 72. Matijević Ivona; 73. Matijević Maja; Nikolina; 108. Rajšić Jelena; 109. Ravnjak Marko; 74. Matijević Martin; 75. Matuha Josipa; 76. Mijatović 110. Sabljić Anica; 111. Sakoman Ivan; 112. Sakoman Lucija; 77. Mikšik Maja; 78. Miličević Ana; 79. Miličević Josip; 113. Samardžić Ivona; 114. Samardžić Valentino; Ana; 80. Miličević Filip; 81. Mitrović Sandra; 82. Mršić 115. Skrobić Marija; 116. Skrobić Marko; 117. Sliško Doris; 83. Mršić Tea; 84. Mutić Jelena; 85. Obradović Viktorija; 118. Soldo Ana; 119. Soldo Ivona; 120. Soldo Mirna; 86. Orešković Marija; 87. Pačarek Ivona; 88. Paić Nikolina; 121. Srebrović Ivan; 122. Svjetličić Josip; 123. Ivana; 89. Pandžić Ivana; 90. Paponja Božica; 91. Paprić Svoboda Veronika; 124. Šajnović Ivan; 125. Šaur Silvijo; Doris; 92. Paun Gordan; 93. Pavičić Ana; 94. Pavičić Ivana; 126. Špigl Ivona; 127. Štancl Bernardica; 128. Štancl 95. Pavić Rea; 96. Pavković Ante; 97. Pavlović Jurica; 98. Đurđica; 129. Štefanac Filip; 130. Šunjo Leon; 131. Pejakušić Tena; 99. Perak Silvija; 100. Peroutka Anamarija; Tokić Josip; 132. Tomić Helena; 133. Tomić Sanela; 101. Petek Elena; 102. Petrović Eva; 103. Pleša Katarina; 134. Vodinelić Paula; 135. Vukas Paula; 136. Vukelić 104. Plešić Matea; 105. Plešić Valentina; 106. Podnar Sven; 137. Zečiri Džafer; 138. Zubak Marko Petra Antonia; 107. Pojer Marko; 108. Pok Matea; 109. Popović Lovro ; 110. Prajz Josip; 111. Prskalo Matej; 112. Puač Maja; 113. Puharić Igor; 114. Radetić Elizabeta; 115. 59. Jupek Lucija; 60. Jurić Dora; 61. Kajinić Žana ; 62. Raguž Roberta; 116. Razumović Karlo; 117. Rudež Lucija; Kakuk Kristijan; 63. Kalafadžić Martina; 64. Karačić 118. Soldo Iva ; 119. Soldo Ivan; 120. Sovčik Antonio; 121. Sanja; 65. Katić Mario; 66. Keč Matej; 67. Kekelić Stanišić Ivana ; 122. Stanišić Vinka; 123. Stanković Irena; Anamarija; 68. Ketović Marko; 69. Kićan Bruno; 70. 124. Starčević Nikolina; 125. Stehlik Petra; 126. Stojčević Klun Ena; 71. Kovačević Barbara; 72. Kovačević Ivona; Anja ; 127. Šarić Antonela; 128. Šimunović Marko; 129. 73. Kralj Krešimir ; 74. Krpan Antonija; 75. Krupanjsky Šinko Valentina; 130. Špigl Ivona; 131. Štivičić Filip; 132. Marija; 76. Kustura Nataša; 77. Lisec Ivan; 78. Lojber Štrapajević Adriana; 133. Šutalo Mihaela; 134. Tadijal Lucija; 79. Lončarević Barbara; 80. Lovrenović Arijana; Kristina; 135. Tadijanović Tena; 136. Tolić Marina; 137. 81. Lovrić Krešimir; 82. Lukačević Anadea; 83. Lukić Tomić Anita ; 138. Tvrdy Tomislav; 139. Ugarković Mia; 84. Majin Ena; 85. Manović Mato; 86. Marcelja Nikola; 140. Vinković Domagoj; 141. Višaticki Tamara; Martina; 87. Marić Josipa; 88. Markota Krešimir; 89. 142. Višnjić Andrea; 143. Vojnović Laura; 144. Vondraček Marković Katarina; 90. Matanović Borna; 91. Matanović Ana; 145. Zekić Kristina; 146. Zelenika Jelena-Lana; 147. Martina; 92. Matošević Hana; 93. Mijatović Lucija ; 94. Zelić Ida; 148. Zlatić Andrea; 149. Zmeškal Katarina; 150. Mikić Ivan; 95. Milanović Matea; 96. Miletić Bojan; 97. Zorić Ivana; 151. Zvekić Josip; 152. Žilić Ivana; 153. Žutić Miletić Ivana; 98. Mirković Lucija; 99. Miškić Mateja; Marinela 100. Mohler Ivana; 101. Mršić Anja; 102. Ninković Ana ; 103. Ninković Marija; 104. Nović Renata; 105. Obradović Zvonimir; 106. Orešković Josip; 107. Orišković Daniel; 2014. 108. Pavičić Marta; 109. Pavić Borna ; 110. Pavliček Dijana; 111. Pavlović Ema; 112. Pažin Bruno; 113. Perak 1. Abramović Dominik; 2. Abramović Leon; 3. Ivan; 114. Perić Lucija; 115. Perić Matko; 116. Perko Tea; Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Abramović Luka; 4. Andrijević Ana Maria; 5. Babić 117. Petranović Nikolina; 118. Petrinović Karla; 119. Andrija; 6. Bajić Josipa; 7. Balen Josip; 8. Banožić Bruno; Plešić Luka; 120. Posavac Monica; 121. Potnar Amona; 348 9. Barić Tanja ; 10. Barišić Antonella; 11. Bartolović 122. Pranjić Gabrijela ; 123. Prepolec Valentina; 124. Marta; 12. Barun Zvonimir; 13. Batinović Damjan; 14. Prpić Ana; 125. Prskalo Margareta; 126. Puljić Matej; 127. Begić Filip; 15. Begović Maja; 16. Bekić Antonija; 17. Radojčić Lea; 128. Raguž Gabrijela; 129. Raguž Katarina; Benčić Mihaela; 18. Bilješković Andrea; 19. Biondić 130. Rajčan Brigita; 131. Rajič Karlo; 132. Ravlić Dora; Nikolina; 20. Bišof Kristina; 21. Blažević Petra; 22. 133. Razumović Odvorac Željka; 134. Ribičić Petar; 135. Blažević Robert; 23. Boro Rahela; 24. Bošković Ivana; 25. Rotim Klara; 136. Sabljak Domagoj; 137. Soldo Gabriela; Bošković Marija; 26. Bošnjak Antonija; 27. Bošnjaković 138. Soldo Marija; 139. Solić Ivan; 140. Starčević Petar Sven; 28. Bunjevac Nikola; 29. Čorak Danijel; 30. Čuljak ; 141. Stehlik Tihana; 142. Šag Robert; 143. Šakić Gabrijela; 31. Damjanac Mario; 32. Dokoza Luka; 33. Valerija; 144. Šimunović Roberto; 145. Šinko Ana; 146. Ergović Domagoj; 34. Filek Maja; 35. Fiuri Nikolina; 36. Škorić Dunja; 147. Šojat Marta; 148. Šunjo Marta; 149. Fofić Iva; 37. Franić Marta; 38. Fridrih Marija; 39. Galić Thür Ivana; 150. Tolić Dora ; 151. Tomac Valentina; Marin; 40. Gjajić Maja; 41. Glasnović Karla ; 42. Gorjanc 152. Tomašević Matea; 153. Tomljanović Ivona; 154. Vanesa; 43. Grbac Iva; 44. Grbeš Franjo; 45. Grgurić Ugarković Valentina; 155. Ugrin Melanie; 156. Valenta Anita; 46. Gržan Tomislav; 47. Hart Domagoj; 48. Melita; 157. Vaniš Kristina; 158. Veletić Filip; 159. Hrgović Luka; 49. Jagodić Petar; 50. Jagodić Valentino; Vidović Leonarda; 160. Vinković Tena; 161. Vrban Ivan; 51. Jakić Marko; 52. Jakobović Antun Tonko; 53. 162. Vujnović Nikola; 163. Vulinović Tomislav; 164. Jakobović Petar; 54. Jakovljević Iva; 55. Japarić Teo; 56. Wittenberg Ian; 165. Zeman Petar; 166. Zrnčić Jurica; Jelčić Ana ; 57. Josipović Ivan; 58. Julardžija Angelika; 167. Zubović Franka; 168. Žarković Ante Ivona; 105. Miličević Borna; 106. Miličević Ivana; 107. Miličević Sara; 108. Mirković Pavle; 109. Mjertan 2015. Andrea; 110. Mohler Josip; 111. Mršić Antun; 112. Musil Todorović David; 113. Nekić Ana; 114. Nikolić 1. Aleksić Dino ; 2. Babić Ante; 3. Babić Matej; 4. Bagarić Marija Elena; 115. Nikolić Matteo Ivan; 116. Novak Marijan; 5. Bajt Patricija; 6. Bajt Petra; 7. Baketarić Dora; 117. Novak-Bareković Gabriela; 118. Oberan Antonia; 8. Baketarić Ivan; 9. Barić Anna; 10. Barić- Edita; 119. Ognjenčić Tomislav ; 120. Oroz Dora; 121. Pilić Marta ; 11. Barišić Antonio; 12. Beljan Ivan; 13. Oršulić Katrin; 122. Parac Petra; 123. Pavić Tena; 124. Benko Marko; 14. Blahut Josipa; 15. Blažević Ivana; 16. Pavković Ana; 125. Pavlović Dijana; 126. Pavlović Bošković Dora; 17. Bošković Vlatka; 18. Božić-Đeneš Paula; 127. Pekčec Iva; 128. Pešić Karlo; 129. Podobnik Leona; 19. Brižić Ana; 20. Bulaja Nikolina; 21. Bunjevac Monika; 130. Protrka Ivan; 131. Prpić Vinka; 132. Marijana; 22. Bušić Katarina; 23. Cindrić Doroteja; 24. Pudić Magdalena; 133. Radojkov Jelena; 134. Radonić Cvjetojević Vladimir; 25. Čavar Teo; 26. Čevapović Rea; Tena; 135. Rajić Hrvoje; 136. Rajkovača Katarina; 137. 27. Čirko Franciska; 28. Čorak Teja; 29. Čuljak Katarina; Ralašić Matej; 138. Ravnjak Ivana; 139. Relota Ena; 140. 30. Čuljak Marko; 31. Ćavar Klara; 32. Ćosić Denis; Renka Anamarija; 141. Romić Jurja ; 142. Rukav Maja; 33. Demše David; 34. Devčić Katarina; 35. Dominik 143. Sabalić Toni; 144. Sabljić Lucija; 145. Samardžić Varelija; 36. Dorić Gabriela; 37. Dorić Leonarda; 38. Laura; 146. Samardžić Luka; 147. Samarđić Kristina; Došlić Ivona; 39. Drda Petra; 40. Drkulec Ivan Petar; 148. Skorup Maja; 149. Smojver Marina; 150. Smojvir 41. Đaković Domagoj; 42. Emanović Tena; 43. Filipović Dominik; 151. Smojvir Tomislav; 152. Smoljanović Ena; 44. Filipović Ilinka; 45. Franić Filip ; 46. Franjić Lara; 153. Soldo Antonio; 154. Soldo David; 155. Soldo Marko; 47. Galić Ivan; 48. Galić Josipa; 49. Galić Jure; Mirna; 156. Sošek Lana; 157. Šajnović Josip; 158. Šarić Dodatak 50. Galić Karlo ; 51. Gavran Iva; 52. Glavaš Josip; 53. Ivana; 159. Šaur Branko; 160. Šestak Antun; 161. Tilinger Glibo Iva; 54. Gomerčić Tena; 55. Gorjanac Matej; Marina; 162. Tomić Matko; 163. Topalušić Mislav; 56. Grbavac Dora; 57. Grgić Josip; 58. Grgurić Luka; 164. Trdy Filip; 165. Ugarković Alen; 166. Vasilj Sara; 349 59. Hamžik Karla; 60. Hodak Hrvoje; 61. Hrvaćanin 167. Vidaković Barbara; 168. Vidakušić Valentin; 169. Helena; 62. Ivančević Veronika; 63. Ivanović Alen; Vidmar Anamaria; 170. Vodinelić Ivan; 171. Zlomislić 64. Ivanović Hajdi; 65. Ivanović Marija; 66. Jagodić Iva; 172. Zorić Mihael; 173. Zubović Josip; 174. Žiga Dragana; 67. Jakobović Klara; 68. Jakobović Žana; 69. Petra Jelušić Katharina; 70. Jovanović Adriana; 71. Jurković Doris; 72. Kalafatić Filip; 73. Keleman Ines; 74. Klarić Evamarija; 75. Kovačević Ena; 76. Kovačević Mateja; 77. 2016. Krpan Ivana; 78. Leko Patricija; 79. Leopoldović Luka; 80. Lovrenović Irena; 81. Lovrić Sara; 82. Lukić Ivana; 1. Alpeza Barbara; 2. Andrijević Ivan; 3. Badrov Ines; 4. 83. Macek Vlatko; 84. Mađarević Iva; 85. Mađarević Tea; Banožić Benjamin; 5. Banožić Petar; 6. Barić Anja ; 7. 86. Malčić Ana; 87. Maričević Marin; 88. Marić Marko; Barišić Filip ; 8. Barišić Iva ; 9. Barukčić Ines ; 10. Bašić 89. Marinac Dinko; 90. Marinac Ivan; 91. Markanović Laura; 11. Begić Maja; 12. Bekić Bruno; 13. Belunek Marko; 92. Markanjević Leon; 93. Marković Ana; 94. Michael ; 14. Benić Tomislva; 15. Bilješković Mateja; 16. Marković Sergej; 95. Markuš Katarina; 96. Martinović Biondić Mihaela; 17. Blažević Iva ; 18. Bošnjak Dominik; Lana; 97. Marukić Mario; 98. Matačić Sara; 99. Matić 19. Bošnjak Petar; 20. Bradić Iva; 21. Brnčić Mislav ; 22. Ivan; 100. Matić Josipa; 101. Matijević Mateja; 102. Brzić Lucija; 23. Budoš Ivan; 24. Bumba Valentina; 25. Matijević Mirko; 103. Matoković Ivana; 104. Mautner Čirko Tomislava; 26. Čuljak Stjepan; 27. Ćaćić Marta; 28. David Vujnović; 29. Delić Manuela; 30. Đukić Vučković Tin; 143. Vuksan Viktor; 144. Zeba Josip; 145. Magdalena; 31. Đurčević Marijana; 32. Engelmann Žilić Ante ; 146. Žiška Davor; 147. Žiška Jan Otto; 33. Ergović Katarina; 34. Ergović Valentina; 35. Filić Josipa; 36. Filipović Helena; 37. Galić Filip ; 38. Gatjal Tena; 39. Gavrić Helena; 40. Glibo Franjo; 41. 2017. Grbeš Luka; 42. Gromilović Anamarija; 43. Gurdon Ana; 44. Gusić Mirna; 45. Hančar Josipa; 46. Ilić Ivan; 47. 1. Abramović Danijel; 2. Abramović Pavao; 3. Ivančević Edita; 48. Ivanković Petar ; 49. Jajčević Marko; Antunović Klaudija; 4. Babić Klaudia; 5. Bajt Bruno; 6. 50. Jakoubek Helena; 51. Jardas Roko ; 52. Jozić Ana; 53. Baltić Sofija; 7. Banović Petra; 8. Barišić Dora; 9. Barišić Jozić Dino ; 54. Jurica Vukašinović; 55. Jurić Ivan; 56. Luka; 10. Bekić Barbara; 11. Belunjak Anja; 12. Benić Jurković Matko; 57. Kakuk Helena; 58. Kanižaj Josip; 59. Tajana; 13. Berač Ana; 14. Bešlić Danijela; 15. Biondić Kaprel Rebeka; 60. Karan Doris ; 61. Kašuba Lorena; 62. Helena; 16. Biondić Hrvoje; 17. Blagojević Boris; 18. Kifer Teo; 63. Kiš Jelena; 64. Kljajić Ivana; 65. Kolembus Blagojević Dragana; 19. Brezar Sara; 20. Brkić Mario; Damjan; 66. Konjarik Tomislav; 67. Kovač Lovro ; 68. 21. Budoš Leona; 22. Čičak Antun; 23. Čurčić Anja; 24. Krmar Alen; 69. Logarušić Nikola; 70. Lončar Matej; Ćorluka Barbara; 25. Dražetić Danijel; 26. Dusper Ivan; 71. Lončar Patrick; 72. Lovrenović Katarina; 73. Ludvig 27. Đurčević Ema; 28. Đurić Mario; 29. Farkaš Lovro; Karlo; 74. Lukačević Dubravko; 75. Machaček Dora; 76. 30. Galović Ivan; 31. Gaši Stela; 32. Gašparović Mia; Maljković Nikolina; 77. Mandić Matija; 78. Marcelja 33. Gavran Sunčana; 34. Glibo Kristina; 35. Gotovac Marijana; 79. Marić Domagoj; 80. Marić Eugen; 81. Stjepan; 36. Grgić Petra; 37. Grgurić Karlo; 38. Guzmić Marić Marko; 82. Marinac Antonio; 83. Marković Ena; Ana; 39. Hac Bruno; 40. Hart Anja; 41. Herceg Ines; 42. 84. Marković Maria; 85. Markušić Ljubinka; 86. Maslač Ignjatić Doris; 43. Ivanko Marta; 44. Jakobović Luka; Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Ivan; 87. Maslač Josipa; 88. Matić Klara; 89. Mesić Ema; 45. Jakoubek Bruno; 46. Jedinak Marina; 47. Jelčić 90. Mesić Lucija; 91. Mijoković Kristina; 92. Mikšik Antonija; 48. Jozić Domagoj; 49. Jukić Leonardo; 50. 350 Nikola; 93. Miletić Ivana; 94. Navratil Anja; 95. Neruda Karača Iva; 51. Kaurinović Jelena; 52. Kepić Katarina Tena; 96. Nikolić Pavo; 97. Novak-Bareković Marko; Dora; 53. Kerner Dominik; 54. Kopunić Tamara; 55. 98. Nović Renato; 99. Novinc Antonio; 100. Obradović Kordić Valentina; 56. Kordovan Ana; 57. Krišković Anamarija; 101. Oršulić Lucia; 102. Pandžić Domagoj; Helena; 58. Krištofek Petra; 59. Križanac Karla; 60. 103. Pavlović Ana; 104. Pavlović Antonija; 105. Pažin Krpan Mihaela; 61. Kuba Ivana; 62. Kvesić Božo; 63. Ivan; 106. Perić Petra ; 107. Pernar Ana; 108. Pešić Leopoldović Petra; 64. Lešković Marija; 65. Lokner Ena; 109. Petošić Klara; 110. Petrinović Matej; 111. Domagoj; 66. Lovrić Ana; 67. Lovrić Emanuel; 68. Prpić Luka; 112. Radoš Ivan; 113. Raguž Teodora; 114. Madunić Ana; 69. Mahaček Mateja; 70. Majetić Kristina; Rajić Lucija ; 115. Rezo Angela; 116. Rodić Ana; 117. 71. Mandić Karlo ; 72. Mandić Matija; 73. Manović Ivan; Rotar Doris; 118. Senjak Dora; 119. Soldo Karla; 120. 74. Marčinković David; 75. Marić Ana; 76. Marić Lucija; Sviben Anja; 121. Šakić Mile; 122. Šarić Iva; 123. Šimić 77. Marinac Rahela; 78. Marinić Hrvoje; 79. Marković Andrej; 124. Štivičić Antun; 125. Tadijal Valentin; 126. Lovro; 80. Matijević Ivana; 81. Matijević Luka; 82. Mutić Todorović Rea; 127. Tomas Laura; 128. Tomić Ivan ; Anamarija; 83. Novak Nia; 84. Paić Barbara; 85. Pavić 129. Tomić Tea; 130. Topalović Karlo ; 131. Trajković Monika; 86. Pavić Tina; 87. Pavlović Ana; 88. Pavlović Tea; 132. Troha Jakob; 133. Troha Josip; 134. Uličnik Karla; 89. Pavlović Roberta; 90. Pavunčec Marko; 91. Barbara; 135. Uličnik Martina; 136. Uremović Ena ; Pečurlić Ivona; 92. Perak Marko; 93. Perutka Jana; 94. 137. Valentina Vukašinović; 138. Veočić Tin; 139. Vido Pešić Lana; 95. Peška Marijan; 96. Petrović Matea; 97. Patricia; 140. Vojvodić Matej; 141. Vranić Terezija; 142. Pigl Mihaela; 98. Pilon Viktorija; 99. Plugel Matej; 100. Pribudić Marija-Magdalena; 101. Prpić Benedikt; 102. Lovrić Mirna; 69. Lukačević Josip ; 70. Ljevar Marta; Puntarić Marko; 103. Radotić Klara; 104. Raguž Luka; 71. Mahaček Filip; 72. Mahaček Karlo; 73. Mandić Lea; 105. Ravlić Petra; 106. Rezo Ana; 107. Rožić Valentina; 74. Marčetić Karlo; 75. Marinac Luka; 76. Markanjević 108. Skukan Petra; 109. Soldo Andrej; 110. Starčević Irena; 77. Marketanović Iva; 78. Marković Etna; 79. Andrea; 111. Stojčević Barbara; 112. Stupar Veronika; Markuš Nikolina; 80. Matić Filip; 81. Meter Monika; 113. Svatek Elena; 114. Šajer Petra; 115. Šarić Iva; 116. 82. Mikolčić Nikolina; 83. Mišić Gabrijela; 84. Mjertan Šarić Patrik; 117. Šestak Vladimir; 118. Šolić Valentina; Mario Borna; 85. Mršić Dominik; 86. Musil Hana; 87. 119. Šporčić Ivan; 120. Šprenger Lucija; 121. Štefanac Mutić Željko; 88. Novak Ante ; 89. Novinc Ana; 90. Fabijan; 122. Štivičić Marko; 123. Šubara Iva; 124. Orolić Patricia; 91. Pacina Dejana; 92. Pavičić Marko; Tomašević Ivan; 125. Tomljanović Dora; 126. Tušek 93. Pavić Danijela ; 94. Pavić Petar; 95. Pavković Lucija; Antonija; 127. Vinković Tomislav; 128. Vlašić Borna; 96. Petošić Eugen; 97. Potnar Jurica; 98. Puljašević Ana; 129. Vojnović Borna; 130. Vuković Dora; 131. Vuksan 99. Puntarić Matej; 100. Radoš Ružica; 101. Raguž Dora; Viktor; 132. Zanze Borna; 133. Zec Magdalena; 134. 102. Rajkovača Marina; 103. Relić Lucija; 104. Renka Zelić Mario; 135. Zeman Ema; 136. Zrnčić Filip Karlo; 105. Skukan Marko; 106. Soldo Luka; 107. Soldo Monika; 108. Stapić Eva; 109. Starčević Ivona; 110. Stojčević Klara; 111. Stojčević Lorena; 112. Stojčević 2018. Stjepan; 113. Supan Antonio; 114. Sviben Sven; 115. Šarić Alen; 116. Šarić Nika; 117. Šitina Petar; 118. Štetić 1. Abramović Marko; 2. Adžić Karlo; 3. Akalović Petra; Stjepan; 119. Tidlačko Lucija; 120. Toromanović Marija; 4. Aleksić Eugen; 5. Andrić Leonarda; 6. Anić Tihana; 121. Turić Marija; 122. Ugarković Monika; 123. Vasilj 7. Arambašić Karlo; 8. Bajić Antonio; 9. Bajić Bruno; Darko; 124. Vodinelić Petra; 125. Vračić Petar; 126. Dodatak 10. Bajić Ema; 11. Banović Petra; 12. Bekić Marija; 13. Vrban Ema; 127. Vrkljan Marko; 128. Zeba Ilija; 129. Benić Luka; 14. Bilmez Ivan; 15. Bobonja Amanda; 16. Zelenika Dino; 130. Žilić Paula Borevac Vanessa; 17. Bosotin Luka; 18. Bošnjak Andrija; 351 19. Bošnjak Barbara; 20. Bošnjak Leo; 21. Bošnjak Mia; 22. Budimir Ivana; 23. Budimlić Ana; 24. Bulaja Ivan; 2019. 25. Bunčić Luka; 26. Buti Antonija; 27. Čačić Blaž ; 28. Čolić Nikolina ; 29. Čuljak Karlo; 30. Ćavar Tomislava ; 1. Alpeza Mislav; 2. Andrijević Ana; 3. Antonić Antonija; 31. Ćosić Josip; 32. Ćosić Stjepan ; 33. Derma Paula; 34. 4. Antunović Valentina; 5. Badrov Petra; 6. Baketarić Drkulec Beata; 35. Dukmenić Dora; 36. Dundović Anja; Matea; 7. Bandalo Ivan; 8. Barbir Lovro; 9. Berger 37. Đukić Katarina; 38. Ergović Ariana; 39. Ergović Martina; 10. Blažanin Valentina; 11. Blažević Marko; Sara; 40. Fićković Ivan; 41. Filić Silvestar; 42. Filipović 12. Borevac Leonie; 13. Bošković Matej; 14. Bošnjak Vjekoslav; 43. Franculić Dominik; 44. Franić Franjo; 45. Bernarda; 15. Bošnjak Josip; 16. Božić Gabrijela; 17. Garilović Andrej; 46. Golić Kristina; 47. Grbeš Petra; 48. Bunjevac Marcela; 18. Bušić David; 19. Colle Marta; 20. Grgić Antonela; 49. Grgić Fran; 50. Gugić Jakov ; 51. Crnjac Iva; 21. Čičak Valentina; 22. Del Vechio Klara; Hlebec Mateo; 52. Hodak Denis; 53. Hofman Henrik; 23. Dijaković Tomislav; 24. Dujmović Ivan; 25. Duvnjak 54. Ivanković Tomislav; 55. Jekić Magdalena; 56. Karlo; 26. Đeraj Andrej; 27. Đurđević Vladimir; 28. Jovanović Dora; 57. Jozić Ana; 58. Jurilj Niko; 59. Kakuk Đurović Ante; 29. Engelmann Lara; 30. Flajsig Marko; Ivor; 60. Kapl Luka; 61. Kekelić Stjepan; 62. Kerepčić 31. Fržović Klara; 32. Gjogolović Karlo; 33. Grbić Matej; Ana; 63. Kolarec Josip; 64. Kovačević Anamaria ; 65. 34. Grgić Ružica; 35. Horvat Andrej; 36. Ilić Tomislav; Kralj Ana; 66. Križanac Rea; 67. Lončar Viktorija; 68. 37. Ivanković Anamarija; 38. Ivić Matej; 39. Jakoubek Lorena ; 40. Jengić Luka; 41. Jurčević Jakov; 42. Jušić David; 43. Katalinić Helena; 44. Katić Stjepan; 45. Konjarik Kristina; 46. Kraljak Ivona; 47. Krešić Ana; 48. Krmpotić Ana; 49. Krstanović Filip; 50. Kučan Karla; 51. Kupfer Sandra; 52. Kustura Iva; 53. Lazić Rebecca; 54. Lončar Filip; 55. Lovrić Ema; 56. Maček Karlo; 57. Maravić Ivan; 58. Margetić Lovro; 59. Maričević Lana; 60. Markanjević Barbara; 61. Markanjević Ivan; 62. Markulin Karla; 63. Matošević Arijana; 64. Matošević Eugen; 65. Meštrović Lucija; 66. Mikliš Mia; 67. Miličević Ante; 68. Miličević Katarina; 69. Miličević Lucija; 70. Mirković Rebeka; 71. Mrdalj Denis; 72. Novak Hana; 73. Njavro Anđela; 74. Obradović Valentina; 75. Oroz Marin; 76. Pavić Nikolina; 77. Pavković Šimun; 78. Pavlović Lucija; 79. Pečur Sara; 80. Peić Petra; 81. Perić Mislav; 82. Preisler Anamarija; 83. Prpić Nikola; 84. Puljić Anamari; 85. Radojčić Matko; 86. Sajfert Karla; 87. Samarđić Andrej; 88. Sedlaček Anja; 89. Smojver Stjepan; 90. Smojvir Antun; 91. Stanić Tomislav; 92. Svatek Izabela; 93. Šarić Ana; 94. Šarić Nikola; 95. Šimunović Dajana; 96. Škorvaga Lara; 97. Špiranec Gimnazija Požega 1699.-2019. Požega Gimnazija Renata; 98. Šporčić Ana; 99. Šunjo Roberta; 100. Tolić Veronika; 101. Tomić Luka; 102. Tukonić Jerko; 103. 352 Tušek Klara; 104. Tvrdy Veronika; 105. Vasilj Matija; 106. Zanetti Laura; 107. Zelić Ena; 108. Zubčević Doria