DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA Časopis Pravnog Fakulteta Univerziteta U Zenici

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA Časopis Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Zenica, 2008. godina Izdavač: Pravni fakultet Univerziteta u Zenici

Za izdavača: Salih Jalimam

Glavni i odgovorni urednik: Salih Jalimam

Lektor: Ibnel Ramić

Tehnički urednik: Dragan Bajramović

DTP i priprema za štampu: B Panel d.o.o. Zenica

Design korice: Almir Šehić

Štampa: MELIGRAF s.z.r. Zenica

Tiraž: 200 kom.

E-mail: [email protected]

Časopis Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici; Broj 2; Godina II; Zenica 2008. UDK 3, ISSN:1840-3131; Izdavač: Pravni fakultet Univerziteta u Zenici; Izlazi dva puta godišnje SADRŽAJ

KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE I MOGUĆI UTICAJ NA LOKALNU SAMOUPRAVU U BIH ...... 7 Prof. dr. Sead Dizdarević

POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA ...... 13 SALIH JALIMAM

NEKI ASPEKTI PRAVA NA PRAVIČNO SU\ENJE...... 27 Dr. Almin Dautbegović

FUNDAMENTAL RIGHTS IN EUROPE: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SUPRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION ...... 53 Giacomo Di Federico

POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTIRANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA...... 65 Doc. dr Predrag Cvetković

OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIVRJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA...... 79 dr. Šefik Baraković

Pregledni članak...... 97

Osvrt na doktorsku disertaciju dr. sc. Adnana Durakovića...... 99 Prof. dr. sc. Duško Modly

Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće koliziono pravo s aspekta primjenjivosti...... 105 Mr. sci. Mladen Šain

HOLOKAUST - ŠTA JE TO I KAKO SE TO MOGLO DESITI?...... 113 Doc. dr. Rasim Muratović

Pravo, sociologija, antropologija i historija građanina...... 131 Marie Gaille

Bogomillik ve İslam1...... 151 Salih Jalimam Izvještaji...... 159

IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice...... 161

Osvrt na doktorsku disertaciju dr. sc. Adnana Durakovića...... 169 Prof. dr. sc. Duško Modly

IZVJEŠTAJ o magistarskom radu kandidata Remzije Kadrića, dipl. pravnika iz Sarajeva...... 175

Prikazi, ocjene, kritike i recenzije...... 179

Prof. dr. Sead Dizdarević: „Uzorci modernih poslovnih ugovora“...... 181 Muhamed Mujakić

IZVJEŠTAJ o magistarskom radu kandidata Remzije Kadrića, dipl. pravnika iz Sarajeva...... 181

Sociološko-pravne doktrine ...... 183 Duško Vrban

Azra Čakrama: MAGLAJSKI SIDŽILI1816-1840...... 191

Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI NA ORIJENTALNIM JEZICIMA...... 197 Adnan Kadrić

Dr. SALIH JALIMAM / SENAD MIČIJEVIĆ: STOLAC OD NAJSTARIJIH VREMENA ...... 203 Faruk Taslidža

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta S. Dizdarević: KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE I MOGUĆI UTICAJ NA LOKALNU SAMOUPRAVU U BIH 1

Prof. dr. Sead Dizdarević Pravni fakultet Univerziteta u Zenici

Sažetak

Sagledavajući iskustva organizacije i nadležnosti lokalnih organa samouprave u odnosu na više nivoe vlasti u zemljama koje se nalaze u procesu tranzicije, moguće je ocijeniti da postoji izvjesna sličnost i potreba da se neka iskustva iz nama susjednih i drugih evropskih zemalja koje su do ovog vremena bile u socijalističkom bloku primijene i kod nas u Bosni i Hercegovini.

Posebno je moguće komparativno posmatrati i u veoma visokom stepenu primijeniti neka iskustva susjednih i drugih evropskih zemalja kod nas u Bosni i Hercegovini, posebno u dijelu nivoa nadležnosti koji ostaju općinskim organima vlasti, a pogotovo nadležnosti iz oblasti poslova infrastrukture.

Drugi dio nadležnosti koji je kod nas u Bosni i Hercegovini izuzetno sporan između različitih nivoa vlasti, posebno iz razloga unutarnje ustavne organizacije Bosne i Herce- govine kao složene države, moguće je i u modelima susjednih i drugih evropskih zemalja sagledati neke pozitivne elemente i primijeniti ih kod nas u Bosni i Hercegovini.

Uzimajući u obzir da je u Bosni i Hercegovini u ovom vremenu pokrenuta značajna par- lamentarna aktivnost oko donošenja amandmana na entitetske ustave iz oblasti lokalne samouprave i predlaganja novih zakona o lokalnoj samoupravi na nivou entiteta, ukazala se dobra šansa da se i lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini između različitih nivoa vlasti harmonizira u značajnoj mjeri, te da se na taj način u što značajnijem obliku i u Bosni i Hercegovini primijeni Povelja o lokalnoj samoupravi, koju je Bona i Hercegovina kao država ratificirala i potpisala i koja je sastavni dio našeg državnog pravnog zakonodavstva.

Ključne riječi: tranzicija, diskriminacija, uloga, element, pravo, bol, slobode

1 Slovenija, Hrvatska, Makedonija i Češka DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta S. Dizdarević: KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE

UVOD istočne Evrope, gdje su, umjesto de- mokratizacije, buknuli ratovi izme- Lokalna samouprava u Bosni i Her- đu, ali i unutar, pojedinih država. U cegovini mukotrpno krči put koji bi u tim državama proces tranzicije je ustavno-pravnom sistemu trebalo da započeo nakon rata, što je svakako ima i na osnovu Evropske povelje. usporilo razvoj njihovog sistema Otuda nije ni čudo da je za okruglim lokalne vlasti. Etnički konflikti i stolom, nedavno održanim u Sarajevu, unutarnje tenzije bili su uglavnom iskazana visoka doza pesimizma spram prepreke za bržu decentralizaciju položaja lokalne samouprave, te nede- regiona i brži razvoj demokratskih mokratskog odnosa federalnih i kanto- institucija. Zbog vrlo složenog stanja nalnih vlasti spram nje. u pojedinim državama ovi procesi se Učesnici rasprave, domaći i inostra- teško odvijaju te je pomoć međuna- ni eksperti, razmatrajući temu Efika- rodnih organizacija veoma važna. U sna lokalna samouprava - preduslov skoro svakoj državi regiona Evropska za evropske integracije, upozorili su povelja o lokalnoj samoupravi je odi- na opstrukcije prema osamostaljenju grala veliku ulogu u započinjanju naj- lokalnih demokratija. Te opstrukcije važnijih reformi. Status i pravni polo- su prisutne pri svakom pokušaju da se žaj lokalne vlasti predstavlja ključni i lokalnoj samoupravi daju nadležnosti najčešći problem ovih država. Reforma i kavni poslovi te osiguraju izvori fi- administracije i reforma lokalne uprave nansiranja koji moraju biti primjereni su blisko povezane i predstavljaju re- povjerenim im dužnostima. formski paket koji uključuje veliki broj Nakon pada komunističkog si- administrativnih promjena, kao i novo stema i prestanka postojanja dva zakonodavstvo, i uključuju sva tri cilja svjetska bloka, došlo je do procesa administrativne reforme: demokratiju, prodora demokratije u širem smislu, efikasnost i pravičnost. kao i rađanja novih država proiziš- lih iz tog sistema. Svaka od ovih ze- 1.1. Slovenija malja krenula je u proces tranzicije, koji podrazumijeva prilagođavanje Pitanje lokalne samouprave u Slo- novim institucionalnim socio-kul- veniji uređeno je Ustavom i Zakonom turnim pravilima otvorene tržišne o lokalnoj samoupravi, kao i nizom privrede. Osim toga, tranzicioni pe- drugih zakona koji tretiraju ovu oblast. riod uključuje višepartijski sistem, Ustavom se građanima garantira pravo redovne izbore na nacionalnom i na na lokalnu samoupravu, dok je čitavo lokalnom nivou. Tranzicija na pro- peto poglavlje posvećeno pitanjima storu centralne Evrope i Balkana lokalne samouprave. Ustav definira započela je demokratskim izborima, lokalnu samoupravu na općinskom i što predstavlja osnovni uslov za pro- regionalnom nivou, iako u praksi još ces decentralizacije i ustanovljenja uvijek postoji samo općinska samou- pravnog sistema lokalne samoupra- prava.2 ve. Nakon 1989. godine nastupio je Zakon o lokalnoj samoupravi, koji dramatičan period za neke države je donesen 1993. godine i od tada

2 “Uporedna iskustva lokalnih samouprava”, Magna Agenda, Beograd, 2002. god., str. 216 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta S. Dizdarević: KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE revidiran šest puta, definira prava i tucija i biblioteka, osiguranje usluga ovlašćenja jedinica lokalne samou- sekundarnog javnog zdravstva, osigu- prave i odnose sa državom. U Slove- ranje administrativnih službi, osnivanje niji postoji jedan nivo organizacije telekomunikacijskih centara, pomoć lokalne vlasti: općine, odnosno gra- kulturnim aktivnostima (pozorišta, dovi, sa ustavnom projekcijom regi- muzeji i arhivi), briga o sportskim i re- ona kao mogućeg nivoa organizacije kreacionim centrima, upravljanje svim lokalne vlasti.3 Zakonskom regulati- stambenim pitanjima, vođenje registra vom utvrđena su određena pravila o ugovorima i najamninama, izdavanje za formiranje svakog oblika lokalne dozvola za gradnju i građevinske in- vlasti. Općina je zajednica građana spekcije).4 koji imaju određene zajedničke interese i treba da ima najmanje 5000 1.2. Hrvatska stanovnika. Neke općine mogu dobiti i status urbane općine, što joj proširuje Ustavom Republike Hrvatske utvr- nadležnosti. Za dobivanje statusa grada đeni su osnovni principi lokalne sa- potrebno je da ima bar 20.000 stanov- mouprave. Svim građanima se garan- nika i bar 15.000 radnih mjesta. tira pravo na lokalnu samoupravu, koje Slovenija ima 192 općine, od kojih uključuje slobodu odlučivanja o lokal- je 11 gradskih. U prosjeku, općina ima nim pitanjima u oblasti javnih komu- najmanje 5000 stanovnika, iako su mo- nalnih službi, razvoja i urbanog plani- gući izuzeci zbog nacionalnih, historij- ranja, regulative u vezi sa naseljenim i skih ili ekonomskih razloga, ali i zbog stambenim pitanjima, staranja o djeci, geografske lokacije. socijalnoj pomoći, kulturi i sportu, kao Zakon o lokalnoj samoupravi je de- i zaštiti prirodne sredine. Zakonodav- finirao nadležnosti općine. Također, stvom Republike Hrvatske regulirana nadležnosti općine su utvrđene staje oblast lokalne samouprave. Zakoni- tutima općina. Nadležnosti općine su ma je tretirano pitanje teritorijalnih slijedeće: osnovno obrazovanje, pri- granica lokalnih jedinica, unutarnja marna zdravstvena zaštita, osiguranje struktura, nadležnosti i ovlaštenja, osnovnih komunalnih službi, općinske kao i obaveza direktnog učešća gra- službe, poštanske i bankarske usluge, đana. Hrvatska je 1997. godine ra- bibliotekarske usluge, javni prijevoz, tificirala Evropsku povelju o -lokal uređenje i korištenje javnih površina, noj samoupravi i time se obavezala kao i osiguranje prostora za lokalnu da svoje zakone iz oblasti lokalne administraciju. Pored ovih, općine koje samouprave uskladi sa evropskim imaju status velikog grada imaju i do- standardima. U Hrvatskoj postoje datne nadležnosti: reguliranje lokalnog slijedeći nivoi lokalnih vlasti: općina, javnog prijevoza, uređenje javnih po- grad i županija (okrug). Unutrašnja vršina i izgradnja objekata, obavljanje teritorijalna podjela se zasniva na re- zadataka u oblasti geodezijskih službi, lativno velikom broju malih općina i upravljanje mrežom osnovnih, sred- na razlikovanju seoskih i gradskih njih, stručnih i viših obrazovnih insti- jedinica lokalne samouprave, kojih

3 “Renesansa lokalne vlasti - uporedni modeli”, Snežana Đorđević, Beograd, 2002. god., str. 446 4 “Uporedna iskustva lokalnih samouprava”, Magna Agenda, Beograd, 2002. god., str. 221 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 10 S. Dizdarević: KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE ima ukupno 542. Zagreb, kao glavni izvršnim poslovima lokalne samoupra- grad Hrvatske, ima poseban status. ve, a i delegiranim poslovima državne Hrvatska spada u red evropskih dr- administracije za koje je zadužen. Op- žava čije su jedinice lokalne samo- ćinsko vijeće imenuje članove izvrš- uprave relativno male.5 U Hrvatskoj nog odbora na prijedlog predsjednika postoji 420 općina i 122 grada. izvršnog odbora (mandatara). Prema zakonu, općina je jedinica lo- Zakonom je definirano da status gra- kalne samouprave koja obuhvata više da mogu imati naselja u kojima je sje- naseljenih mjesta prirodno, ekonomski dište županije, kao i naselja koja imaju i teritorijalno povezanih u jednu cjeli- više od 10.000 stanovnika. Zakonom je nu. Nadležnosti općine su definirane data mogućnost da status grada mogu Zakonom o određivanju domena sa- dobiti i mjesta koja ne ispunjavaju na- moupravnih aktivnosti lokalnih samo- vedene uslove, ako za to postoje po- upravnih jedinica. U nadležnost općina sebni razlozi, kao što su historijski, spada: sakupljanje i skladištenje smeća, ekonomski i saobraćajni. U Hrvatskoj prečišćavanje voda, groblja i kremato- postoje 122 grada. Zagreb, kao glav- rijumi, zaštita okoline, poslovi javne ni grad, predstavlja posebnu i jedin- higijene, stanovanje i planiranje gra- stvenu teritorijalnu i upravnu cjelinu, dova, vrtići i jaslice, domovi za siro- koja istovremeno ima status i grada i mašne, porodične socijalne usluge, pri- županije. Zagreb je, zbog svog poseb- marna zdravstvena zaštita, predškolsko nog statusa, pod direktnom kontrolom obrazovanje, zaštita od požara, kultura, centralne vlade. Izbor gradonačelnika sport i rekreacija, parkovi, pozorišta, potvrđuje predsjednik Republike. muzeji, biblioteke, umjetničke galeri- je, religija i druge kulturne aktivnosti.6 1.3. Makedonija Država može na lokalne organe prenijeti određene nadležnosti koje u njeno Nakon raspada Jugoslavije, Make- ime obavljaju na lokalnom nivou uz donija je postala suverena i nezavisna podređenost centralnoj vlasti. Jedinice država opterećena brojnim problemi- lokalne samouprave imaju svoje orga- ma, koji su rezultirali centralizacijom ne vlasti. Predstavnički organ vlasti je i smanjenjem nadležnosti i autonomije općinsko vijeće a izvršni organ je gra- lokalne samouprave. Jedinice lokalne donačelnik i izvršni odbor. Općinsko samouprave su u periodu između 1991. vijeće je nadležno za vođenje politike i 1995. godine prošle kroz period in- lokalne zajednice, donošenje odluka i terregnuma, pošto su raniji zakoni bili podzakonskih akata, usvajanje budže- stavljeni van snage, a novi nisu bili ta i završnog računa općine. Općinsko doneseni. Zakon o lokalnoj samoupra- vijeće osniva svoje stalne i privremene vi donesen je 1995. godine, a potom komisije i odbore. Gradonačelnik je je doneseno još nekoliko zakona koji nosilac izvršne vlasti u općini. Nje- tretiraju ovu problematiku. Novi Ustav ga bira predstavničko tijelo-općinsko Makedonije definirao je nadležnosti vijeće većinom glasova svih članova. lokalnih vlasti, koje obuhvataju: urba- Izvršni odbor je organ koji upravlja nističko planiranje, komunalne djelat-

5 Prof. dr. Neđo Milićević, “Lokalna i regionalna samouprava u BiH”, grupa autora, Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo, 2001. god., str. 27 6 “Renesansa lokalne vlasti - uporedni modeli”, Snežana Đorđević, Beograd, 2002. god., str. 436 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 11 S. Dizdarević: KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE nosti, kulturu, sport, socijalnu zaštitu i trgovima i mostovima, učestvovanje brigu o djeci te predškolsko vaspitanje. u razvoju osnovnog obrazovanja, kul- Ostale nadležnosti lokalne vlasti defi- ture, sporta, socijalne zaštite i brige o nirane su zakonom. djeci, predškolskog vaspitanja, osnov- Makedonija ima jednoslojni sine zdravstvene zaštite, zaštite prirodne stem lokalnih vlasti zasnovan na i stvorene životne sredine, podsticanje općini.7 Redefiniranjem teritorijal- razvoja zanatstva, turizma i ugosti- nih granica stvorene su manje jedi- teljskih usluga, zatim civilne zaštite, nice u kojima se zajednički interesi osnivanje sredstava informiranja od mogu lakše definirati, što rezultira lokalnog značaja, osnivanje srednjih kvalitetnijim rješavanjem proble- stručnih škola i preuzimanje projekata ma u lokalnoj zajednici, kao i većim povjerenih od centralnih vlasti. učešćem građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Prije 1996. go- 1.4. Češka dine Makedonija je imala 34, a sada Lokalna samouprava u Češkoj ima ima 123 općine i grad Skopje koji dugu tradiciju. Prvi sistemi sa elemen- predstavlja zajednicu sa sedam op- tima samouprave pojavili su se još u ćina. Općina je teritorijalna jedinica srednjem vijeku. U periodu između koja pokriva prostor jednog ili više 1918. i 1938. godine, uloga općina je naselja povezanih zajedničkim po- u sistemu državne uprave preciznije trebama i interesima lokalnog sta- određivana i ojačavana. Još tada su novništva. Jedinice lokalne samou- uvedena tri nivoa lokalne samouprave: prave se dijele na gradske i seoske. općine, okruzi i regije. Njihova nezavi- Gradske jedinice lokalne vlasti su one snost od državne uprave, kao i nadlež- koje sačinjava jedan grad i, eventual- nosti, regulirane su Ustavom i zakon- no, okolna sela, dok su seoske one koje skim propisima. Okupacijom Češke u sačinjavaju jedno ili više sela. Općina periodu između 1939. i 1945. godine kao jedinica lokalne samouprave ima prekinut je proces demokratskog svoje nadležnosti koje su utvrđene za- razvoja. Poslije 1948. godine sistem konom. Općina je nadležna za: usvaja- lokalne samouprave u Republici Če- nje razvojnih programa i urbanističkih hoslovačkoj je potpuno uništen.8 Na- planova, usvajanje budžeta i finansij- kon razlaza Češke i Slovačke, 1990. skih izvještaja, određivanje građevin- godine, evropska demokratska tra- skih zona u okviru općinske teritorije, dicija lokalne samouprave počinje naplatu taksi za zemljište, izgradnju se razvijati u Češkoj. Izvršena je re- i održavanje lokalnih puteva i ulica, forma cjelokupnog sistema lokalne snabdijevanje pitkom vodom, čišćenje samouprave kroz izmjene u Ustavu, ulica, sakupljanje i odvoz smeća, javnu zatim donošenjem Zakona o opći- rasvjetu, održavanje parkova, zelenih nama, Zakona Češkog nacionalnog površina i javnih grobalja, osiguravanje vijeća i Zakona kojim su raspisani lokalnog transporta, održavanje i kori- slobodni općinski izbori. Ustavom štenje riječnih korita, održavanje i koje zagarantirana samouprava teri- rištenje pijaca, davanje imena ulicama,

7 “Jačanje lokalne vlasti”, Magna Agenda, Beograd, 2002. god., str. 232 8 “Uporedna iskustva lokalnih samouprava”, Magna Agenda, Beograd, 2002. god., str. 154 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 12 S. Dizdarević: KONCEPCIJA LOKALNIH ORGANA VLASTI U Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 EVROPSKIM ZEMLJAMA KOJE SE NALAZE U PROCESU TRANZICIJE torijalnih samoupravnih jedinica, a predstavlja zajednicu građana koji žive općina se definira kao osnovna jedina istom području i ostvaruju pravo na nica lokalne samouprave. Također, samoupravu. Ustav garantira nezavisnost izabra- Općine su najvažniji elementi upravne skupštine i vijeća u upravljanju nog sistema Republike Češke, i njima općinom. se treba omogućiti razvoj u skladu sa Zakonodavstvom Republike Češke političkim, socijalnim i ekonomskim općina je definirana kao udruženje koje interesima stanovnika.

Conception of Local Governmental Structures in European Countries Which are in a Process of Transition and a Possible Influence on Local Self- Management in B&H

Prof. dr. Sead Dizdarević

Faculty of Law of the University of Zenica

Abstract:

Taking in consideration that in Bosnia and Herzegovina currently an important parliamen- tary activity is started to bring the amendments on entity constitution laws in the field of local self-management and of proposing new laws on local self-management at the entities level, a good chance appeared for them to be importantly harmonized at various levels of power in B&H, then to apply in that way in B&H the Chart on Local Self-Management, being signed and ratified by Bosnia and Herzegovina as a state, which is, as such, an integral part of our state’s juridical legislative.

Key words:

Transition, discrimination, role, element, law, pain, liberties. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 13 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

SALIH JALIMAM

Sažetak

Studija: POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945- 1954.GODINA ima za cilj da po prvi put znanstvenoj javnosti ukaže na jednu zatvorsku instituciju (KPD u Zenici), još uvijek, po količini arhivske dokumentacije nedostupnu i neiskorištenu. Riječ je prvorazrednim dokumentima, koji kada se istraže u povežu sa određenim društveno-političko-ideološkim mijenama u tadašnjem jugoslovenskom društvu mogu pomoći u identifikaciji određenih devijacija i deformacija istog društva.Okolnosti rada na ovoj studiji su određivale neku vrstu selektivnosti, ali nije se izbjegla izvornost i autentičnosti i osnovni cilj, da se započne sistematski i planski koristiti u znanstveno- istraživačkom radu.

Ključne riječi:

Historija, Zenica, zatvor, zavod, kazna, uprava, krivica, djelo, tretman, pravo, norma, irski, preodgoj. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 14 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

Vlasti Austro-Ugarske monarhije jula 1946. godine.5 U članu 2 pome- prihvatile su se velikog projekta iz- nutog zakona propisuje se da se „kao gradnje Centralnog kaznenog zavoda krivično djelo protiv naroda i države za Bosnu i Hercegovinu u Zenici, koji smatra svaka radnja kojom se ide za je građen od 1886. do 1888. godine, a tim da se putem nasilja obori ili ugrozi dograđivan 1892., i od 1901. do 1904. postojeće državno uređenje FNRJ ili godine.1 Od samog osnivanja, u radu da se ugrozi njena spoljna sigurnost sa osuđenicima primjenjivan je irski ili osnovne demokratske, političke, progresivni sistem, koji se temelji na nacionalne i ekonomske tekovine oslo- „stepenovanom izdržavanju kazne i bodilačkog rata: federativno uređenje zatvorenik je bio aktivni radnik“.2 države, ravnopravnost i bratstvo jugo- U dugoj povijesti zenički zatvor mi- slovenskih naroda i narodna vlast“.6 jenjao je ime, prilagođavao se i navi- U članu 9 Zakona o krivičnim djeli- kavao ideološko-političkim sistemima ma tvrdi se da nije potrebno da propa- i mehanizmima, ali je skoro uvijek u ganda i agitacija sadrže direktan poziv, stvarnosti formiran sistem „zajednič- nego se poziv može sadržati i posred- kog zatvora“, koji je podrazumijevao no, u svakoj agitaciji i propagandi koja da se zajednički izdržavaju kazne li- se prividno služi drugim riječima i po- šenja slobode svih osuđenih lica, bez stupcima a u stvari ide za tim da na- obzira na uzrast, visinu kazne, težinu silno obori ili ugrozi državno uređenje. djela ili slično.3 Oblici u kojima se ova krivična djela Kazneno-popravni dom u Zenici pojavljuju mogu biti razni, npr. u pri- preimenovan je 27. septembra 1945. vidnom iskorištavanju građanskih pra- godine, a u uputstvu o izvršenju kazni va (sloboda vršenja vjerskog obreda, se kaže: “Cilj kazne nije samo kažnja- sloboda skupova i manifestacija), ako vanje krivca, nego i prevaspitavanje se svojim stvarnim ciljem izraženim u osuđenog u duhu odanosti otadžbini, posljedicama ide na antidemokratsko radne discipline i časnog odnosa pre- narušavanje demokratskog uređenja ma državnim i društvenim odnosima, FNRJ ili na to da se građani ometaju u osposobljavanje osuđenog za uslove uživanju svojih prava kao što je slobo- zajedničkog života i učvršćivanje onih da vjeroispovijesti i tome slično. crta njegova karaktera, koje će ga za- Bitno je da se kod procjene postoja- držati od daljnjeg vršenja krivičnih nja ovog krivičnog djela stepen i značaj djela“.4 društvene opasnosti često procjenjivao Zakon o krivičnim djelima protiv napo „slobodnom nahođenju“, često da roda i države objavljen je u Službenom se zadovolji forma (vidi dio presuda u listu Demokratske Federativne Jugo- napomenama 12, 13, 14 etc.). Tako se slavije od 1. septembra 1945. godine, a dešavalo da je dovoljno da propaganda proglašen je Ukazom Prezidijuma Na- ili agitacija ide na ugrožavanje novog rodne Skupštine FNRJ br. 356 od 16. poretka ili ometanje prilika ili obno-

1 Salih Jalimam, Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenici (1886.-1945.) - Društvena istraživanja, I, 1, Zenica, 2007., 73 2 S. Jalimam, Prilozi, 81 3 Miloš Bjelovitić, Zenica i njena okolina, Sarajevo, 1968., 190-191. 4 Dr. Vidak Popović, Sistem izvršenja kazni lišenja slobode, Beograd, 1966., 53 5 Jugoslovernski komunizam - ideja i stvarnost, Tom II, Beograd, 1987., 285 6 Jugoslovernski komunizam - ideja i stvarnost, Tom II, Beograd, 1987., 295 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 15 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA ve zemlje pa da se izreknu drastične Prvih godina (1945.-1954.) poslije zatvorske kazne. Posebno se to mani- završetka Drugog svjetskog rata struk- festiralo kroz „isključenje iz javnog tura osuđenika prema krivičnom djelu života, lišavanje prava na vršenje jav- projektira zbivanja koja su se dešava- nih funkcija, gubitak svih građanskih la u samom jugoslavenskom društvu. prava i svih povlastica“.7 Zanimljiva je Većina zatvorenika u KPD-u Zenica opaska jednog književnika koji je pro- bili su osuđenici koji su suđeni za „rat- šao političku torturu i koji piše: “Anti- no djelo“, ili, kako su ih osuđenici u kvinslinška operacija više nije imala za svom osuđeničkom žargonu nazivali: cilj, svrhu samo da kazni za ono što je u ustaše, četnici, SS-ovci, zeleni kadar, prošlosti učinjeno a označeno kao izda- folksdojčeri, škripari, dezerteri iz Ju- ja zemlje i naroda, već i da predupredi goslovenske narodne armije, a bilo je sve ono što, eventualno, može u buduć- i pravih ratnih zločinaca, dok je izvrši- nosti da se učini. Delo tako postaje ma- laca drugih krivičnih djela bilo sasvim nje važno od toga ko ga je učinio.“8 neznatan broj.10 Kao prilog Povelji UN, Opća skup- Odjeljenje za izvršenje kazni 28. sep- ština je 10. prosinca 1948. godine tembra 1946. godine uputilo je zahtjev Rezolucijom 217 usvojila Opću de- svim kazneno-popravnim domovima klaraciju o pravu čovjeka. U nje- da „sve oficire i vojnike Jugosloven- nom uvodu se kaže da je u Drugom ske narodne armije podvoje u zasebne svjetskom ratu „stvaranje svijeta u prostorije gdje se neće mešati sa osta- kojem će ljudska bića uživati slobo- lim osuđenicima (ovo otpada samo u du govora i vjerovanja i slobodu od slučajevima dok su na radu). Postupak straha bilo proglašeno kao najviša te- prema njima treba da je bolji nego pre- žnja običnih ljudi“. U članu 5 bilo je ma ostalim osuđenicima, a hrana da im propisano da niko „ne smije biti pod- se izdaje po tablici predviđenoj za one vrgnut mučenju ili okrutnom nečo- koji rade, bez obzira da li su zaposleni vječnom ili ponižavajućem postupku ili ne. Ovdje ne spadaju oni dezerteri ili kažnjavanju“. FNRJ, kao i ostale koji su se poslije bjekstva priključili komunističke zemlje, uzdržala se od četničkim bandama. Kod ostalih osu- glasanja. Kao mučenje je označeno đenika izvršiti klasifikaciju: odvojiti „svako djelovanje kojim službena ili mlađe od starijih kako ne bi podpadali druga osoba na njezin podsticaj, uzro- pod rđav uticaj od strane ovih. Izdvo- kuje čovjeku tešku bol ili patnju, bilo jiti četničke rukovodioce, oficire bivše tjelesnu ili mentalnu, sa nakanom da Jugoslovenske vojske, žandarme, ru- od njega ili treće osobe pribavi pri- kovodioce policijskog aparata, popove znanje ili podatke, ili da ga kazni za (ove obavezno brijati) i u opšte intelek- djela koja je učinio ili za koje sumnja tualce od seljaka i radnika. Osuđenike da ih je učinio, ili s nakanom da njega seljake i radnike takođe podvojiti po ili drugu osobu zastraši“.9 veličini kazne.“11

7 Ivan Janković, Dokumenti o radu sudova časti, Beograd, 1985., 177 8 Borislav Pekić, Godine koje su pojele skakavci, III tom, Beograd, 1990., 154 9 Ljudska prava (Zbornik), Zagreb, 1991. 10 Arhiv KPD Zenica, neobrađena građa o zatvorenicima 11 Izvještaj načelnika Odjeljenja za izvršenje kazni Ilije Zečevića, Arhiv KPD Zenica DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 16 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

Uputstvom o nastavno-vaspitnom i Posljeratni jugoslavenski režim na- kulturno-prosvjetnom radu po kazne- ročito se surovo obračunavao sa vjer- no-popravnim ustanovama, broj 2.071 nicima, jer su oni u to vrijeme smatrani od 8. maja 1947. godine, centralno i kao „razbijači bratstva i jedinstva“ i najvažnije mjesto u kazneno-popravnim „narodni neprijatelji“. „Iako je po usta- domovima povjereno je službama za vu vjera bila dozvoljena, vjernicima su prevaspitavanje. „Predavanja treba odr- onemogućavali svaki stručni, društveni žavati svake nedjelje jedanput. Njima uspon ili napredak. Apsolutno je bila rukovodi upravnik Doma i po završetku isključena mogućnost da se deklarirani otvara diskusiju koja može da se pro- vjernik postavi na bilo koju funkciju ili duži za naredni čas, ako on to nađe za položaj.“14 Nekima su montirani i sud- shodno. U pogledu sastavljanja tema i ski procesi, pa su robijali dugogodišnje održavanja predavanja može pomoćnik kazne. Bilo je puno poznatih ličnosti upravnika uz sporazum sa upravnikom koje su prošle kroz „kazamat jednou- Doma stupiti u kontakt sa Ministarstvom mlja“, kako se često u literaturi naziva unutrašnjih poslova Narodne republike zenički zatvor. Neke od tih ličnosti, sa ili sa sekretarima AF.“ „Zatvorske prili- osnovnim podacima kao i razlozima ke su se bitno ‘humanizovale’, ali poli- njihova pritvaranja, kao ilustracija i tički pritisak i psihičko iscrpljivanje su pomoć za buduća istraživanja navede- se umnožili i pooštrili. No tek pod ko- ne su u podložnim napomenama. Me- munistima će, s birokratskijim redom i đutim, zbog velikog broja takvih, kao poboljšanjem higijene i hrane, duševna i zbog nedostatka arhivske dokumenta- cijeđenja i mučenja dobiti čudovišne, cije, nismo u mogućnosti da spomene- naučne i totalne forme i razmjere.“12 mo sve one koji zaslužuju.15 U Prvom odjeljenju Kazneno-po- Ćelija broj 13 bila je namijenjena pravnog zavoda u Zenici sobe 26 i 28 svećenicima. Osuđenici su je zvali (na prvom spratu) i 11 i 13 (na drugom „hodžinsko-popovska“ soba. U njoj spratu) bile su namijenjene političkim su bili smješteni vjerski službenici osuđenicima. U jednoj većoj sobi, svih konfesija (islamska, katolička i koju su nazivali „partizanska soba“, pravoslavna) koji su suđeni kao poli- bilo je smješteno više od stotinu osu- tički zatvorenici. U periodu od 1950. đenika, a svima je zajedničko bilo to do 1951. godine u toj sobi bilo je oko što su više ili manje vremena proveli 120 imama-hodža, 60-70 fratara (ka- u partizanima.13 toličkih svećenika)16 i oko 15 popova

12 Milovan Đilas, Tamnica i ideja, Beograd, 1989., 62 (Prema svjedočenju Munira Gavrankapeta- novića, dr. Zdravko Šutej sa jednom daktilografkinjom radio je dane i dane u “Staklari” na spisku onih koji su ubijeni 1945. i 1946. godine. Morao je za njih sastaviti optužnice i presude.”Jasno, sve fiktivno, jer su ljudi već istruhli pod zemljom.Trebalo je upravi zatvora ili nekom drugom da se pravno sdankcionišu ta ubistva.” F.Đidić-E.Hečimović, Robija šutnje. Stradanje Muslimana u zeničkom kraju 1945-1987., Zenica, 1991., 99 13 Valentin Kreševljak, U četverokutu pakla, Sarajevo, 1991., 82 14 Grupa autora, Hrvatski žrtvoslav. Zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslavnog kongresa, Zagreb, 1998. 15 Slavko Grubišić, Nad ponorom pakla. Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb, 2000., 119-120 “U gluho doba noći kod mene je upalo nekoliko krvnika. Bez ikakvih pitanja, skočili su na mene i počeli me tući šakom i nogama. Kad su me potpuno savladali i oborili, napustili su ćeliju. (...) Uslijed svih tortura bio sam već izgubio orijentaciju, nisam više znao ni koje je doba dana i godine.“ 16 Kaznu zatvora su izdržavali i slijedeći franjevci: fra Alojzije Ćosić: MB. 6300, fra Ljubo Hrgić, MB.222, fra Emil Miličević: MB.6458, fra Ljubo Sović: MB. 3090, fra Mirko Ćosić: MB. 3136, fra Zorko Čolić: 3744, fra Mirko Brandić: 3892 (Umro u bolnici Doma 5. VI 1947. god.), fra Valerije DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 17 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

(pravoslavnih sveštenika).17 Ta „trina- deformacija, ideološko-političkih devi- estica“ bila je izolacija, s jedne strane jacija i svjesnog negiranja brojnih naci- kao dodatak kazni, a s druge strane onalnih i vjerskih posebnosti. Iz arhiv- izdvojenost od drugih osuđenika. Na ske dokumentacije kaznenog zavoda u prvom spratu Prvog odjeljenja jedan Zenici identificira se da je najveći broj period je bila izolacija za hodže, fra- političkih osuđenika bio u 1948. i 1949. tre, sveštenike i „ Mlade muslimane“, godini. U novembru mjesecu 1948. go- koji su bili smješteni u ćeliju broj dva, dine navodi se da je bilo 3.069 muška- a često su bili i u „Staklari“, izdvojeni raca, ali i 1.222 žena, što znači da je bilo od ostalih.18 ukupno 4.294 političkih zatvorenika.19 Broj političkih osuđenika bio je U julu mjesecu 1949. godine političkih uslovljen vremenski i događajima koji osuđenika-muškaraca bilo je 2.957, a su se dešavali u jugoslavenskom druš- žena 1.204. Političkih zatvorenika u tvu i predstavljali su potvrdu brojnih 1949. godini bilo je ukupno 4.906.20

Volder: MB. 2216, fra Ljudevit Brlić: MB. 1323, fra Karlo Grbavac: MB.6573, fra Bosiljko Gubić: MB. 4360, fra Nikola Ivanković: MB. 4798, fra Krešimir Idžaković: MB.887, fra Anto Kozina: MB. 2218, fra Anto Kobarić: MB.3078, fra Luka Komljenović: MB. 6167, MB. 2814 (Premješten u Sremsku Mitrovicu 27. IV 1950. god. Prilikom transporta vozom poginuo), fra Honorije Ćilić, don Mitar Papac: MB. 6686, fra Dominik Ćosić: MB.3729, fra Božo Ravlić: MB. 5331, fra Tvrtko Ban: MB. 5313 (Osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Osuđen je što je: “Od četvrtog 1946. godine bio u vezi sa odmetničkom grupom Šimića dajući joj izvještaje o političkoj situaciji bodreći je da izdrži, kupio priloge, dopisivao se, znao za povezane pomagače i neprijavljeno oružje u samostanu. Početak izdržavanja kazne: od 28.VII 1946. Otpušten nakon isteka kazne 28. VII 1954. godine), fra Alojzije Misilo: MB. 5313 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Osuđen je zbog toga što je: “U 12. mjesecu 1945. godine u govoru u Vojkovcu pozivao indirektno na obaranje države i poretka. Nagovorio Anu Nupić da stupi u vezu sa odmetnicima, pjevao ustaške pjesme i pomagao odmetnike na razne načine.“ Početak izdržavanja kazne: od 22. V 1946. Otpušten (pomilovan) 1. VI 1951. god.), fra Božo Pavlović: MB.5331 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. „U martu mjesecu 1946. godine primio u kuću 7 odmetnika i u petom mjesecu 1946. god. dva puta se sastao s njima, dao im dva litra rakije, razgovarao o političkoj situaciji, 14. VII 1946. god. opet se sastao sa njima.“ Početak kazne je 6. VIII 1946. Otpušten kući 29. XI 1949. godine), fra Damjan Rozić: MB. 5490 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. „U desetom mjesecu 1945. godine sastao se sa odmetnikom Kapulićom Mirkom, davao mu savjete i lijekove i sa drugim banditima se sastajao, pomagao im za križiće i medalji- ce te rakije i hrane. Početak kazne je 5. II 1946. Otpušten kući 27. I 1948. god.), fra Miroslav Milošević: 3683 (Osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina. „Znao za rad fra Krune Mikulića, da izrađuje letke, od istoga dobivao letke i dalje ih davao itd.“ Početak izdržavanja kazne je od 1.II 1946. Premješten u KPD Stolac 2. XI 1946. god.), fra Mirko Magzan: MB. 3122 (Osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12. god. „Kao sveštenik širio među borcima JA neprijateljsku propagandu i među katoličkim masama pozivajući ih na odmetanje u šumu itd.“ Početak izdržavanja kazne je od 9. XI 1945. Pušten sa izdrža- vanja kazne 9. XI 1950. god.), fra Kruno Miklić: MB. 3681 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Kriv je što je: „U ljeto i jesen 1945. god., saznavši za rad križarskih organizacija, nastojao istu oformiti u Varešu, širio lažne vijesti o progonu crkve i Hrvata, te o potrebi prikupljanja priloga za one u šumi. Pred izbore umnožavao i dijelio letke protivnarodne sadržine.“ Početak kazne je od 12. I 1946. Kraj kazne je 12. I 1954.godine.) PROVINCIJALAT HERCEGOVAČKIH FRANJEVACA: 1. fra Božidar Ćorić: MB.1338/A, 2. fra Ivan-Miljenko Placid: MB.1145, 3. fra Mirko Ćosić: MB. 3136, 4. fra Želimir Zadro: MB.555/1, 5. fra Vlado Vlašić: MB. 4053/A, 6. fra Didak Burić: MB.4383/ A (817/B), 7. fra Bonicije Rupčić: MB. 4386/A, 8. fra Drago Stojić: MB.3971/A, (1127/1), 9. fra Mari- jan Zubac: MB. 3224/A, 10. fra Krsto Ravlić: MB. 2996/A, 11. Bosiljko Vukojević: MB. 4384/A... 17. Nikifor Kukavčić: MB.4095, završio bogosloviju, pravoslavni sveštenik, osuđen je na kaznu liše- nja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 18 godina. Osuđen je zbog toga je: “od oslobođenja pa sve do hapšenja kao član odmetničke grupe činio niz pokolja nad frontovcima Kovačević Đurom i dr.“ Početak izdržavanja kazne: 10. XI 1949. Pomilovan: 28. XI 1953. godine. 18. Munir Gavrankapetanović, svjedočenje u knjizi: F.Đidić-E.Hećimović, op. cit. 132 19. Arhiv KPD u Zenici, neobrađena arhivska građa 20. Arhiv KPD u Zenici, neobrađena arhivska građa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 18 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

Ovako velik broj političkih zatvo- članova organizacije „Mladi musli- renika u ovim godinama povezan je mani“, a bila je raširena i pojava in- sa događajima iz tog vremena. To su formbiroovaca i drugih „narodnih ne- godine kada je bilo masovno hapšenje prijatelja“.21

Krivična djela u periodu od 1946. do 1952. (za muškarce)22

Krivična djela u periodu od 1946. do 1949. (za žene)23

Prema statistikama koje su u UDB-i zacije „Mladi muslimani“. Sačinjen je i pravljene 1949. godine, pod istragom i spisak uhapšenih po mjestima njihovog represijom bilo je 806 članova organi- djelovanja. Evo tih podataka:

21 Valentin Kreševljak, U četverokutu pakla, Sarajevo, 1991., 82 22 Arhiv KPD Zenica, neobrađena građa - lista osuđenika 23 Arhiv KPD Zenica, neobrađena građa - politički osuđenici DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 19 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

Grad i srez Prema podacima iz prethodne tabele, 72 Sokolac 1 Mostar uhapšena su ukupno 682 člana organiza- Trebinje 14 Vlasenica 1 cije, čiji je socijalni sastav bio slijedeći: Konjic 54 Maglaj 27 Grad i srez seljaka - 316, činovnika - 149, radnika Gacko 24 23 Tuzla - 82, đaka - 41, studenata - 33, zana- Bileća 62 Tešanj 19 tlija - 21 i ostalih - 39. Broj uhapšenih Nevesinje 62 Gradačac 12 Čapljina 29 Gračanica 8 po godinama starosti bio je sljedeći: do Stolac 20 Brčko 5 25 godina - 398, preko 25 godina - 374. Grad Sarajevo 122 Bijeljina 4 Ovaj pregled ne odgovara stvarnom Srez Sarajevo 18 Lopare 3 stanju otkrivenih i uhapšenih mlado- Visoko 37 Zvornik 2 Višegrad 21 Doboj 1 muslimana. Poslije sačinjavanja ovoga Gad i srez pregleda, UDB-a je vršila hapšenja i u Foča 19 20 Banja Luka toku 1950. godine, ili je samo upozore- Bugojno 19 Cazin 17 Zenica 14 Kotor Varoš 5 no još niz članova Organizacije. Tako- Goražde 6 Bihać 4 đer, izvjestan broj članova je hapšen u Zavidovići 4 Prijedor 2 periodu između 1950. i 1952. godine. Bosanska Travnik 2 2 Gradiška Kasnije je otkriveno „još 18 članova or- Fojnica 2 ganizacije ‘Mladih muslimana’ na srezovima bivše banjalučke oblasti“.24

24 Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić, Mladi muslimani 1939-1999, Sarajevo, 1999., 27. Kasim, Dobrača: MB. 821. (vjeroučitelj i nastavnik Gazi Husrevbe- gove medrese u Sarajevu. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 15 godina, konfiskaciju cjelokupne imovine i na gubitak političkih prava i prava na pomoć socijalnog osiguranja u trajanju od 5 godina. Osuđen što je: zajedno sa Korkut Dervišom, dr.Turković Kasimom i Handžić Mehmedom iz Sarajeva stavio se tokom okupacije u službu fašističke Njemačke i stupili u političku saradnju preko istaknutog saradnika njemačkog fašizma Emin el-Huseina, Velikog jerusalimskog muftije, koji je tada živio u Berlinu, održavali veze sa njim, slali mu preko kurira Njemačke komande izvještaje vojno-političke prirode sa teritorije BiH organizovavši predhodno prikupljanje tih podataka, a za vrijeme boravka El-Huseina u Sarajevu u aprilu 1943. godine održali sa njim posebno ugovoreni sastanak u zgradi ondašnje županije, zatim krajem 1944. godine održali sastanak u kući Korkuta sa specijalnim izaslanikom El-Huseinija, nekim Arapom novinarem, dok je Dobrača 1943. god. išao i sam u Berlin, a u ljeto poslije smrti Mehmeda Handžića stao na čelo ove grupe, pomažući na taj način mobilizaciju muslimana BiH za račun okupatora.), Derviš Korkut: BM. 1229/I (Završio teološki fakultet. Osuđen je na kaznu od 8 godina lišavanja slobode sa prinudnim radom, konfiskaciju cjelokupne imovine i na gubitak političkih prava i prava na penziju i pomoć socijalnog osiguranja u trajanju od 3 godine. Početak izdržavanja kazne: 7. IV. 1947. Otpušten po isteku kazne, 7. VI..1953. godine.), Abdualah Dervišević: MB. 1484/A (nastavnik Medrese u Sarajevu. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 6 godina i na 3 godine gubitka političkih prava i prava na pomoć socijalnog osiguranja. Početak izdržavanja kazne: od 24. V 1947. godine), Mahmud Traljić: MB.1483/A (po zanimanju vjeroučitelj iz Sarajeva (bibliotekar Gazi Husrevbegove medrese). Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 10 godina, na konfiskaciju cjelokupne imovine sa ograničenjem iz čl. 4. Zakona o konfiskaciji i izvršavanju konfiskacije, i na gubitak političkih prava i prava na socijalno osiguranje u trajanju od 4 godine. Početak izdržavanja kazne: 2. VI 1947. godine), Ibrahim Karalić: MB. 3069/A (vjeroučitelj iz Doboja. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 10 godina i na gubitak političkih prava i prava na socijalno osiguranje u trajanju od 4 godine. Početak izdržavanja kazne: od 18. XII 1947., a premješten 20. IX 1952. godine), Hasan Avdić: MB. 3061/A (imam iz Maglaja. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 3 godine i 6 mj. i na gubitak političkih prava i prava na pomoć socijalnog osiguranja u trajanju od 2 godine. Početak izdržavanja kazne: od 21. XII 1946, a otpušten 21. VI 1949. godine), Hasan Ljevaković: MB.3057/A (vjeroučitelj iz Moševca, Maglaj. Osuđen na 2 god. i 6 mjeseci. Početak kazne: 12. I 1947., a otpušten 12. VII 1949. godine), Muharem Abdihodžić (vjeroučitelj iz Priluka, srez Tuzla. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 10 mj. sa prinudnim radom, i na gubitak političkih prava i prava na socijalno osiguranje u trajanju od 1 godine. Početak izdržavanja kazne: od 25. XII 1946., a otpušten 25 X 1949. godine), Mehmed Arapčić: 4178/A (đak, 4 raz. šerijatske gimnazije. Osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Početak DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 20 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

Veći broj političkih osuđenika pojav- 1950. godini, 5. i 6. maja na područ- ljuje se 1950. i 1951. godine. U janu- ju Cazina i Velike Kladuše, dogodila aru 1950. godine zabilježen je broj od se poznata Cazinska buna. Učesnici u 2.920 političkih osuđenika, a u novem- buni su bili seljaci koji su se pobunili bru 1951. godine 2.818 osuđenika. U zbog omraženih otkupa, radnih obave-

kazne: 5. V 1949., a uslovno otpušten 29. XI 1958. god), Ismet Serdarević: MB.-3810/A (student arhitekture. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 20 godina), Tarik Muftić: MB.3720/A (apsolvent medicine. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 12 godina. Premješten u KPD Foča 19. XII 1952.), Teufik Velagić (student agronomije sa 3 semestra. Osuđen je na lišenje slobode sa prinudnim radom u trajanju od 15 godina), Hilmija Muf- tić: MB. 3719/A (student medicine sa 4 semestra. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 16. godina. Premješten u KPD Foča 6. X 1952.). Esad Kojić: MB.4205/A (đak VII razreda Gazi Husrevbegove medrese. Osuđen na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom u trajanju od 5 godina. Uslovno otpušten 29. IV 1953. god.), Mahmut Jarebica: MB. 3717/A (student medicine. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 12.godina. Premješten u KPD Foča 19. VII 1952. god.), Kemal Kurbegović: MB. 4204/A (završio 7 razreda gimnazije. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 3. godine. Otpušten uslovno 30. X 1950. godine), Ramo Hobot (4 razreda osnovne škole. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 8.godina), Ejub Hadžić (student agronomije. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 7.godina), Sulejman Musakadić: MB.4206/A (bravar, 3. razred zanatske škole. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 3 godine. Premješten u KPD Foča 9. V 1952. god. Krivi su što su od 1948. god. stupili u organizaciju „MM“ koja je imala za cilj da ruši državno uređenje u FNRJ.), Osman Dobrača: MB.4105/A (student agronomije. Osuđen je na kaznu od 14 godina. Početak izdržavanja kazne od 22. IV 1949., a uslovno ot- pušten 29. XI 1958.), Kemal Duvnjak: MB.4110/A (đak. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina zbog toga što je 1947. god. stupio u terorističku organizaciju „MM“ u Sarajevu. Radio na proširivanju iste i formirao tri grupe kojima je rukovodio do hapšenja. Početak kazne: od 10. V 1949., a uslovno otpušten 2. I 1954. god.), Mustafa Erkočević: 4106/A (službenik. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina. Početak kazne: od 1. VI 1949., a premješten 5. X 1951. god. Krivi su što su „stupili u ilegalnu terorističku organizaciju ‘Mladi muslimani’, koja je imala za cilj da putem nasilja ugrozi i obori postojeće državno uređenje FNRJ, te osnovne demokratske, političke, nacionalne i ekonomske tekovine oslobodilačkog rata i bratstvo i jedinstvo jugoslovenskih naroda.“ „Osuđeni su zbog toga što su nastavili rad terorističke organizacije ‘Mladih muslimana’, koja je u našoj zemlji osnovana kao ogranak EL-Hidaje 1943. godine na inicijativu zloglasnog muftije El-Huseina, fašistič- ko-imperijalističkog agenta, koja je organizacija imala za zadatak da Muslimane naše zemlje veže za okupatora i potpomogne ostvarenje njegovih paklenih ciljeva, a potom nakon oslobođenja obnovljena ista organizacija bori se protiv tekovina revolucionarne borbe naših naroda u cilju rušenja postojećeg državnog i društvenog uređenja u FNRJ i uspostavljanje eksploatatorske vlasti. Svi optuženi borili su se na ostvarivanju ciljeva ove organizacije koja je organizacija protunarodna i teroristička.“ Reuf Huseinagić: MB. 3863/A (Osuđen u Tuzlanskom okružnom sudu 17. III 1949. godine na kaznu strogog zatvora u trajanju od dvanaest godina. Odlukom o pomilovanju osuđenih lica Saveznog izvršnog vijeća od 28. XI 1954. godine kazna mu je u šestoj godini izdržavanja preinačena u osam godina, s tim što su četiri godine zatvora pretvorene u četiri godine kućnog pritvora. Kaznu zatvora je izdržavao u Tuzli, Zenici, Stocu, Kotoru, Svetom Stefanu i Bogdanovom kraju u Cetinju), Salih Gračić: MB.1226/ I (vjeroučitelj, 5. raz. Medrese. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Krivi su što su u mjesecu junu 1946. god. u selu Šerićima, sa još nekoliko seljaka, održali zajedničke sastanke radi formiranja organizacije “Mladih muslimana“ i aktivno djelovali u toj organizaciji, a Čelenka Himzo se je još u maju 1946. god. odmetnuo od narodne vlasti i krio se sve do decembra iste godine, kada se predao sam. Početak kazne: 21. II 1949. Otpušten po isteku kazne: 21. II 1957. godine), Omer Behmen: MB.406/I (student šumarstva. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 20 godina i na kaznu gubitka građanskih prava, osim roditeljskih prava, u trajanju od 5 godina. Krivi su što su: obnovili za vrijeme okupacije protivnarodni rad „El- Hidaje“, sekcije „Mladi muslimani“, pomoću kojih je Gestapo u vrijeme okupacije zemlje preko poznatih narodnih neprijatelja Handžića i Dobrače, uz podršku višestrukog inostranog agenta - jerusalemskog muftije El-Husei- na, „oformio zloglasnu SS Handžar-diviziju, optuženi su u vremenu nakon oslobođenja zemlje, a na- ročito 1946. godine, kao organizatori i rukovodioci pristupili organizovanju na području Mostara i Hercegovine protivnarodnu ilegalnu i terorističku organizaciju, koju su nazvali „Mladi muslimani“, nastojeći da pod plaštom vjerskog djelovanja okupe oko sebe što veći broj muslimana, naročito omla- dine, radi nasilnog obaranja postojećeg društvenog i državnog uređenja u FNRJ i uspostave bivše eksploatatorske vlasti.“ U istražnom zatvoru bio od 31. III 1949. Na izdržavanje kazne u KPD Zenica došao 13. X 1952. godine. Odlukom SIV od 28. XI l956. kazna mu je smanjena sa 20 godina na 16 godina. Odlukom SIV od 28. XI 1958. kazna mu je smanjena na 14 godina. Premješten u KPD Srem- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 21 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA za, seljačkih radnih zadruga, poreza i ka ubojstva), hapšenja, suđenja, konfi- drugih nepravilnosti koje je jugosla- skacija imovine i protjerivanje. Kako venska vlast nametala seljacima.25 se završila i kako se morala završiti „Represija koju su poduzeli organi ova teško kažnjiva kulačko-zelenoka- narodne vlasti NR BiH ogledala se u drovska komedija o preuzimanju vla- slijedećim oblicima: likvidacija (fizič- sti, to je već poznato.“26

ska Mitrovica 27. IV 1951. godine. Na putu se desila saobraćajna nesreća (sudar vozova). Ponovo je vraćen u KPD Zenica. U dokumentaciji osuđenika se navodi: “Kao osuđenik je, za čitavo vrijeme iz- državanja kazne, imao krajnje neprijateljsko držanje. Inače je teški fanatik i u tom smislu je i nastupao kod drugih osuđenika, uglavnom bivših pripadnika organizacije MM. Vrlo je uporan u okupljanju i međusobnom povezivanju ovih lica, pripremajući ih da po izlasku na slobodu nastave svoju aktivnu neprijateljsku djelatnost, koristeći se već stečenim životnim iskustvom. Pored bivših članova MM, radio je na okupljanju i drugih neprijateljski aktivnijih osuđenika, od kojih je, po njihovom pristanku da rade u toj organizaciji, traženo da polažu i zakletvu u cilju vjernosti i odanosti istoj. Njegova nepri- jateljska agitacija je uglavnom usmjerena na aktivnu borbu protiv komunizma i sl. On smatra da ko- munistima treba nanositi udarac u svim vidovima, pa čak i u pljački, podkradanju i dr. Da za organizaciju treba dati i sam život, ako to ustreba.“ U drugim podacima se navodi: „Odmah po dolasku u Dom počeo je da neprijateljski djeluje među ostalim osuđenicima. Veliki je vjernik, te kao takav pod- govara ostale osuđenike da treba da vjeruju u Boga, da trebaju biti dobri muslimani i sl. Radi svoga neprijateljskog djelovanja izolovan je od ostalih osuđenika da ne bi negativno uticao na ostale. Veliki uticaj ima na njega njegov brat koji je također neprijateljski raspoložen. Kao radnik je dosta slab, jer izbjegava sve fizičke radove.“ Prilikom odobravanja uslovnog otpusta Državni sekretarijat za unutraš- nje poslove, Odjeljenje za izvršenje kazni Sarajevo, Behmen Omeru je promijenilo mjesto prebivališta i odredilo novo prebivalište u Sarajevu.), Salih Behmen: MB. 1265/I (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Početak izdržavanja kazne: od 26. III 1949. godine. Kaznu je počeo da izdržava u KPD Sremska Mitrovica. U KPD Zenica je doveden 29.VI 1953. Uslovno je pušten 21. IX 1957. godine. Osuđen je zbog toga što je stupio u terorističku organizaciju „Mladih muslimana“ i bio jedan od aktivnih rukovodilaca u istoj. Kao rukovodilac u organizaciji, 1946. god. održao je sastanak u svojoj kući u Mostaru sa predstavnicima iz Sarajeva, na kojem su rješavana sporna pitanja u organizaciji i doneseni zajednički zaključci o daljnjem radu obadviju organizacija. U oktobru 1947. godine, zajedno sa Biber Hasanom, Kajtaz Halidom i drugima izradio tekst zakletve za organizaciju koja je u cjelosti prihvaćena. Bio je jedan od glavnih dopisnika ilegalnih listova „Kolo“ i „Mudžahid“. Bio je aktivan u pisanju brošura „Kako ćemo se boriti“, i sam ih proturao po dijelovima Hercegovine. U njegovoj dokumentaciji se navodi: „Njegovo držanje i postupci za vrijeme izdržavanja kazne ukazuje da štetno djeluje na prevaspitanje osuđenika, a naročito onih koji su nepismeni. On prikuplja oko sebe osuđenike govoreći im da ne primaju masnu hranu, nego da poste, u čemu je u nekoliko slučajeva i uspio. Nagovarao je osuđenike da obavljaju vjerske obrede i da ostanu „vjerni svojoj vjeri“, iako je vjerovanje ili nevjerovanje lično ubjeđenje svakog građanina, a sloboda vjeroispovijesti zagarantova- na. Na ovaj način ustvari on pokušava da stvori razdor i vjersku netrpeljivost među osuđenicima... Sve mjere koje je uprava Doma preduzimala, pa i mjera usamljenja, koja je ranije određena, nije pozitivno djelovala, što ukazuje na nužnost daljeg usamljenja radi sprečavanja negativnog uticaja na ostale osuđenike.“ Dana 17. januara 1956. godine izvršeno je njegovo usamljenje u trajanju od 8 mjeseci, a koje će trajati do 17. septembra 1956. godine.), Naim Delinezirović: MB. 4119/A (učenik 4. razreda osn. Škole (bravar). Osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Početak kazne: 23. V 1949., a premješten u KPD Foča 22. I 1954. godine. Kriv je što je stupio u terorističku organizaciju zv. “Mladi muslimani“, čiji je cilj bio obaranje postojećeg državnog uređenja u FNRJ. Kao članovi organizacije, povremeno su održavali sastanke na kojima su donosili zaključke o omasovljavanju organizacije, primali i čitali ilegalne brošure). 25 Arhiv KPD u Zenici, neobrađena arhivska građa 26 Dimitrije Kurilić: MB.4009 (Filozofski fakultet, profesor. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Osuđen je: „što je od 1942. godine u mesecu septembru bio u službi vojno-četničke organizacije, održavao u 1942., 1943. i 1944. godini propagandističke političke zborove i time zavodio neuke mase i pridobivao na saradnju sa fašistima, bio član suda u Trebinju.“ Pridošao 29. IX 1946. god. Uslovno otpušten 22. XII 1946. godine), Svetozar Mitrović: MB. 6594 (završio učiteljsku ško- lu. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 16 godina. Osuđen je zbog toga što je: „Od 1942. godine stupio u četnike i ostao do oslobođenja, bio komandant četničkog odreda i glavni saradnik Radića, bio član četničkog vojnog suda, bio šef propagandnog odsjeka, izvršio mnoga ubistva simpatizera NOP-a, on to lično odobravao i tolerisao.“ Kazna je smanjena na 12 godina. Pomilovan za 6 godina. Otpušten uslovno 21. VIII 1950. godine. U dokumentaciji se navodi da je od 1949. godine pa sve do uslovnog otpusta radio kao režiser Centralne KPE. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 22 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

U kaznenom zavodu u Zenici, iz sa- protiv naroda i države, od 6 mjeseci do 2 čuvane arhivske dokumentacije, eviden- godine, a na društveno koristan rad u tra- tirano je da je kaznu zatvora izdržavalo janju od 2 godine kažnjeno je 175 lica. 268 učesnika Cazinske bune.27 A u toj Dakle, kažnjeno je 1.546 lica (od toga „kulačko- zelenokadrovskoj komediji“ je 11 nebošnjaka) „zbog učestvovanja u protjerano je 115 porodica sa 777 čla- kulačko-zelenokadrovskoj komediji“.28 nova; osuđeno je na smrt 14 lica, na 20 Struktura političkih osuđenika koji su godina 41 lice, na 19 godina 3 lica, na 18 izdržavali kazne zatvora u zeničkom za- godina 34 lica, na 17 godina 18 lica, na tvoru u periodu 1945.-1954. godina po 16 godina 23 lica, na 15 godina 29 lica, obrazovanju i zanimanju bila je različita. na 14 godina 7 lica, na 13 godina 2 lica, Svaki element ove strukture predstavlja na 12 godina 16 lica, na 11 godina 2 lica, „negativ“ svih pozitivnih i negativnih na 10 godina 10 lica, na 9 godina 2 lica, kretanja u posljeratnoj stvarnosti tadaš- na 8 godina 8 lica, na 7 godina 3 lica, na nje Jugoslavije. Ona je minijaturna kon- 6 godina 5 lica, na 5 godina 8 lica, na traslika svakodnevnog svijeta: poznatih 4 godine 5 lica, na 3 godine 3 lica. Da- funkcionera bilo je na slobodi, ali ih je kle, 240 lica je osuđeno na 3.308. godina bilo i u zatvorima. Bilo je zatvorenika sa zatvora; 354 lica su kažnjena kaznom visokim obrazovanjem i sa doktorskim zatvora po Zakonu o krivičnim djelima titulama29, a bilo je puno i nepismenih.

27 Vera Kržišnik- Bukić, Cazinska buna 1950., „Svjetlost“, Sarajevo, 1991. 28 Mirsad Abazović, Kadrovski rat za BiH, Sarajevo, 1998. „Sjećam se takozvanog ustanka u Bosanskoj krajini 1950. godine, pod vođstvom generala JNA koji je bio iz Hrvatske, kada je pohapšeno mnoštvo krajišnika Bošnjaka i na brzinu osuđeno na višegodišnju robiju sa prisilnim radom, skoro sve od 12 do 20 godina. Odmah su razbacani po raznim radilištima i rudnicima, a većina ih je radila u rudniku uglja ‘Barbara’ (Stara jama) u Zenici. Krajišnici, onakvi kakvi su nam poznati: vrijedni, hrabri, odvažni i poslušni, svaki posao su radili svojski i redovno prebacivali norme, pa čak su pobijedili i Aliju Sirotanovića. Ovo je zadavalo velike muke ostalim zatvorenicima koji nisu mogli ni normu da ispune.“ Reuf Huseinagić, Kazamati jednoumlja - Kamena suza, Gradačac, 1996., 34 29 Tako npr. 1. Dr Milivoj Bosanac: MB.5463 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Osuđen je zbog toga što je: “Kao predsjednik ratnog vojnog suda osudio od 17 simpatizera NOP-a 7 njih na smrt - što je i izvršeno.“ Početak kazne je od 13. XII 1945. Pomilovan 12. I 1952. god.), 2. Dr. Mirko Oršanić: MB. 4024 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 god. zbog toga što je: “Od 1941. godine odranije još zakleti ustaša organizovao ustašku vlast u srezovima: Derventi, Zenici, Maglaju, Doboju i Tešnju i počinio mnoga zlodjela protiv našega naroda.“ Početak izdržavanja kazne je 9. VII 1945. Umro u bolnici 17.VI 1956. godine.), 3. Dr. Ante Marić: MB.5769 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina zbog toga što je: “Od 18. VI 1941. god. primio dužnost gradonačelnika u Brčkom te primio u službu zloglasne policajce Sankovića i Paločeka. Tražio od Pavelića da za kop. predsjednika dođe poznati Mantana da sredi prilike; organizovao oduzimanje imovine Srba i Jevreja.“ Početak izdržavanja kazne 31. VIII 1946. Otpušten 14. VII 197. god.), 4. Dr. Vilim Broz: MB.3137 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 1 god. i 6 mjeseci zbog toga što je: “Oko sebe okupio jednu grupu nezadovoljnika, šireći im lažnu propagandu“. Početak izdržavanja kazne je 9. XI 1945. Premješten u Sarajevo 8. V 1946. god.), 5. Dr. Alija Kurt: MB.4775 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina zbog toga što je: “1941. god bio upravitelj sreske ispostave u Goraždu, a kasnije upravitelj župan redarstvene oblasti u Jajcu i zamjenik upravitelja županske redarstvene oblasti u Banjaluci. Bio naredbodavac hapšenja, mučenja i otpremanja rodoljuba u logore itd.“ Početak kazne je 20. V 1945. Uslovno pušten 11. V 1949. godine), 6. Dr. Vojislav Jovanović: MB.2905 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 14 mjeseci zbog toga što je: “kao oficir JA održavao stalni kontakt sa neprijateljskim organizacijama preko agenta Pavlović Čede u Beogradu itd.“ Početak kazne je 12. X 1945. Otpušten po svršetku kazne 12. XII 1946. godine), 7. Dr. Vjekoslav Kalea: MB. 5451 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina zbog toga što je: “podnosio dr. Sunariću podatke o tobožnjem organizovanom progonu Hrvata, širio lažnu nep. propagandu i bio preko dr. Sunarića agent strane države.“ Početak kazne je od 8. VIII 1946. Svrše- tak kazne je 8.VIII 1952. godine), 8. Dr. Pavle Varda: MB.6697 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina, a pomilovan 12. I 1952. godine), 9. Dr. Eugen Bilenki: MB.228 (Otpušten 31. VIII 1948. godine), 10. Dr. Hifzija Gavrankapetanović: MB.833 (Uslovno otpušten 24. I 1949. god.), 11. Dr. Ivan Odić: MB.6599 (Osuđen od 29.VII 1945. do 29.VI 1965. god.), 12. Dr. Fehim Osmanefendić: DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 23 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

Po zanimanju je struktura također i profesija. „Bilo je bolesnih i zdra- bila različita: u zatvoru su se nalazili vih, inteligentnih i tupavih, apatičnih poznati književnici30, glumci31, pro- i neobuzdanih, uniformisanih i civi- fesori32, učitelji, inženjeri33, slikari, la“34 i vjerskih službenika svih kon- muzičari, i ljudi svih vrsta zanimanja fesija.35

MB.691 (Osuđen je na kaznu u trajanju od 6 godina. Premješten u Stolac 20. II 1947. god.), 13. Dr. Šefkija Balić: MB. 1082/I, 14. Dr. Nikola Ebner: MB.826 (Uslovno otpušten 23.III 1946. god.), 15. Dr. Hinko Ferić: MB.849 (Osuđen kaznu zatvora od 11. VII 1945. do 11. VII 1951. god. Premješten u Stolac), 16. Dr. Franjo Raguz: MB.863 (Osuđen na kaznu u trajanju od 16 god. Pomilovan 14. III 1946. god.), 17. Dr. Božo Nikolić: MB.4088 (Osuđen je na kaznu zatvora od 26. V 1945. do 26. V 1953. god. Izvršio samoubistvo u UDB-i Mostar), 18. Dr. Josip Vedriš: MB.2128. (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina. Kazna je smanjena na 3 godine. Osuđen je zbog toga što je: “Od 1941. godine pa do oslobođenja zemlje vršio visoku funkciju u neprijateljskoj vlasti, te kao podžupan u Bihaću naredio žup. redarstvenoj vlasti da povede kriv. progon Ahmeta Ibrahimpašića radi saradnje s partizanima, pa je Ahmed od njemačke komande uhvaćen i strijeljan. Pušten kući 8. VII 1948. god.), Dr. Kasim Turković: MB. 3797/A (činovnik, završio pravni fakultet i doktorat. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci, konfiskaciju cijelokupne imovine i gubitak političkih prava i prava na penziju i pomoć socijalnog osiguranja u trajanju od dvije godine (U djelu sa K.Dobračom). Početak izdržavanja kazne: od 17. VI 1947. godine. Vrijeme i mjesto zaposlenja za vrijeme izdržava- nja kazne: Od 1948. god. do 1949. bio pisar u ZIP-u Stolac. Od 1. II 1950. bio pom. radnik u Tašnari ZIP-a Zenica. Od 16. VII 1950. bolnica KPD Zenica. Otpušten uslovno 25. VII 1950. god.), Dr. Jusuf Tanović: MB.1469/A (Po zanimanju je advokat (pravni fakultet). Osuđen je na 2 godine lišenja slobode s prinudnim radom i 1 godinu gubitka građanskih prava osim roditeljskih, te konfiskaciju imovine. Po- četak kazne: 9. VIII 1947. Svršetak kazne: 14. VII 1947. godine. Otpušten kući po svršetku kazne dana 14. VII 1949. godine. Osuđen je što je za vrijeme okupacije bio u službi njemačke policije, sarađivao sa okupatorom preko istaknutog saradnika njemačkog fašizma Emin el-Huseina, Velikog jerusalimskog muftije, koji je tada živio u Berlinu, što su održavali veze veze sa njim), Teufik Selimović-Buđoni: MB.404/I (načelnik odjeljenja OZN-e u Tuzli (8 razreda gimnazije) 1.Okružni sud u Sarajevu 1952. god. - osuđen je na kaznu strogog zatvora u trajanju od 10 godina; 2.Vrhovni sud BiH preinačio kaznu na 5 godina i 6 mjeseci. Osuđen je što je: “1. U svojstvu načelnika odjeljenja OZN-e neutvrđenog dana 1945. god. ili 1946. god., dobivši na upotrebu radioaparat koji je bio konfiskovan kao imovina narod. neprijatelja, taj aparat prisvojio i potom 1949. god. prodao ga i novac potrošio. 2. U svojstvu pomoćnika ministra unutrašnjih poslova NRBiH početkom 1949. godine uzeo srebreni pribor za jelo koji je bio zapremljen i pohranjen u MUP-u i odnio ga u svoj stan. 3. U istom svojstvu u drugoj polovini 1948. god. naredio Katan Ibrahimu, službeniku MUP-a koji je bio određen za sekvestra imovine porodice Akić Derviša, kojoj je bio uskraćen daljnji povratak u našoj zemlji, da mu izda od sekvestiranih stvari trorednu harmoniku, dva perzijska ćilima, foto-aparat, servize i drugo, pa ove stvari prenio u svoj stan. 4. U istom svojstvu iz kase MUP-a koja mu je bila povjerena u toku 1950. godine uzeo oko 30 dolara koje je utrošio na razne stvari.“ Kazna mu je smanjena sa 5 god. i 6 mj. na 4 godine.(1953.). Počinio je krivično djelo zloupotreba dužnosti. Kazna mu je smanjena na 18 mjeseci (1956.) Početak kazne je 19.VII 1952. god. Uslovno je otpušten 19.VII 1956. godine. 30 Alija Nametak: MB.1444/I (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Kazna mu je smanjena na l0 godina. Početak kazne: 8. IV 1945. godine. Istek kazne: 8. IV 1955. godine. Dana 6. V 1954. god. uslovno pušten (broj 5262/54). Osuđen je: „zbog toga što je od 1941. god. pa za čitavo vrijeme okupacije, na dužnosti profesora i književnika, novinara, sekretara glavnog odbora „Narodne uzdanice“, intendanta i lektora Narodnog pozorišta, djelovao kao ustaški ideolog i agitator; što je kroz svoje javne istupe, pripovijetke i novinske članke služio okupatoru i ustaškom pokretu; učestvovao u pljački i rasprodaji otete imovine Srba i Jevreja...“ U izvještaju o radu KPD koji je upućen Ministarstvu unutrašnjih poslova (Odjeljenju za izvršenje kazni), od decembra 1946. godine, navodi se: „Najveća kazna izrečena je osuđeniku prof. Aliji Nametku, koji je pokušao proturiti jedan svoj dnevnik sastavljen u ovom Domu za vrijeme njegove istrage. U dnevniku je iznosio najveće laži i izmišljotine, kojima su vrijeđane naše narodne vlasti i razni rukovodioci pri ovome Domu. Dnevnik je ustupljen naslovu, te molimo da se dobro pregleda i ustanovi da li postoje možda i nova krivična djela ovog osuđenika. Za ovaj njegov prestup Uprava ga je kaznila najvećom kaznom koju predviđa Kućni red, a to je da su mu kombinirano izrečene sve vrste kazni predviđenih u Kućnom redu, izuzev preseljenja iz jednog KPD u drugi što je kompentencija naslova.“); Rešad Kadić: MB. 827 (Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 15 godina i gubitak političkih i pojedinih građanskih prava u trajanju od 5 godina. Kriv je što je: 1. Od 1941. godine pa do oslobođenja, stavio se u službi neprijateljskog lista “Sarajevski novi list.“ 2. Kao takav odlazio je u istočnu Bosnu, sa ustaškom Crnom legijom, radi pisanja reportaža sa terena, na kojem je ta legija pod rukovodstvom Jure Francetića počinila svima poznata zločinstva. 3. Po povratku iz istočne Bosne pisao je reportaže pod naslovom: „Istina o Crnoj le- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 24 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

Prema rijetkim svjedočenjima, koja Oficiri UDB-e: „Njihova je riječ bila su se pojavila devedesetih godina XX odlučujuća o režimu u KPD, o stepenu stoljeća, moguće je barem donekle strogosti, o postupku prema zatvoreni- ukazati na stravičnosti koje su preživ- cima, o tome kome će se dati uslovan ljavali politički zatvorenici. Posebno je otpust, ko će ići u kazneni odjel itd.“ dominirao metod manipuliranja i in- Rad u polirnici: “Tu su se polirali ba- dokritrinacije: „Pri dolasku poklanjala karni odlivci. Milicionari su zatvarali se pozornost imenima robijaša. Tek prozore da ne bi ulazio zrak u prostori- kasnije bilo je jasno zašto se to činilo. ju. Od bakarne prašine se gotovo ništa Hrvati su, u pravilu, dobivali teže po- nije vidjelo. Ta prašina je direktno ula- slove i lošiji smještaj.“36 zila u pluća. To su bili užasni uslovi.“37 giji“, „Drino, Drino, vodo hladna“, „Francetićevim tragom prema Drini“, od našeg „Posebno poslanog dopisnika“. 4. U svojim reportažama izražavao se o narodnooslobodilačkoj vojsci sa terminologijom: „četničke horde i partizanske rulje, komunističke horde“ i drugim pogrdnim riječima, dok je, naprotiv, o Crnoj legiji izražavao se kao o „spasiteljici od četničko-komunističkih hordi, postradalih obitelji, iako je znao da je to najgora ustaško-koljačka jedinica. 5. Svjesno je širio fašističku propagandu u svojim reportažama, iako je znao da je lažna, i tim je dovodio neupućene mase u zabludu o pravom stanju. 6. U namjeri da bi njegove reportaže upoznala i šira javnost, izdao ih je u zagrebačkom tisku pod naslovom: „Crna legija“. Početak izdržavanja kazne: 25. V 1945., svršetak kazne: 20. V 1960., a uslovno je pušten 15. XII 1953. godine); Edhem Mulabdić (Osuđen je na kaznu od 5 godina lišenja slobode sa prinudnim radom i 10 godina gubitka građanske časti. Primljen u Zavodu 22. VII 1945. godine. Primijenjen ukaz od 3. VIII 1945. godine i dana 23. III 1946. godine pušten na slobodu.); Ahmed Muradbegović: MB.1237 (Od 19. IV 1945. do 21. III 1946. god. nalazio se na izdržavanju zatvorske kazne u Sarajevu i Zenici zbog angažovanja u radu Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu. Osuđen je na 5 godina teškog prisilnog rada i na gubitak narodne časti u trajanju od 8 godina. Kazna mu je smanjena na 1 godinu. Početak kazne (nalazio se u istražnom zatvoru): od 19. IV 1945., a otpušten je 19. IV 1946. godine. Osuđen je zbog toga što je: 1. za vrijeme okupacije u svojstvu intendanta Narodnog pozorišta služio na mjestu naročito važnom za okupatorske pomagače, 2. u listu „Sarajevska-hrvatska pozornica“ vršio propagandu ustaškog režima napisavši sam u tom listu članak „Desetog travnja 1943.“, u kome je veličao ustaški režim, 3. učestvovao u javnim priredbama u čast njemačkih književnika, kojim je javno za vrijeme predstave predao za uspomenu album u loži u pozorištu, 4. kao intendant pozorišta sarađivao u priredbama za kvislinške vojne formacije, te svoj književni renome stavio na raspolaganju ustaškom režimu, dozvoljavajući da se njegova djela iskorištavaju u propagandne svrhe, dakle sarađi- vao s okupatorovim pomagačima-ustašama na kulturnom, umjetničkom i političkom polju, podupirući i pomažući politička i kulturna nastojanja i akcije okupatorovih pomagača, te time vrijeđao ugled i narodnu čast Muslimana federalne BiH i slabio njihovu otpornu snagu); Ismet Gavrankapetanović: MB.7. (Osuđen je na kaznu robije u trajanju od 10 godina, trajan gubitak časnih prava i konfiskaciju imovine. Kod izvršenja kazne konfiskacije treba porodici osuđenog ostaviti toliko imovine koliko joj je potrebno da može živjeti i održavati svoje gospodarstvo. Divizijski vojni sud je preinačio kaznu na 10 godina lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 10 godina, a kazna trajnog gubitka časnih prava zamjenjuje se kaznom gubitka političkih i pojedinih građanskih prava sem roditeljskih u trajanju od 5 godina. Osuđen je zbog toga što je bio Veliki župan u Sarajevu i što je bio član Sabora u Zagrebu i što je u novembru 1941. god. tražio od Ministarstva unutrašnjih djela da se unište snage oslobodi- lačke vojske. U dokumentaciji je zapisano da je u toku izdržavanja kazne bio „vrlo dobrog ponašanja s obzirom na svoju visoku starost, bio je star preko 70 godina, slabog zdravlja, pa je nesposoban za svaki posao“.); Safet Jaskić: MB. 4192/A (željeznički činovnik. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 15 godina. Osuđen je zbog toga što je: “1941. godine učestvovao u pokolju Srba u B. Novom, a 1942. god. izdao grupu saradnika NOP-a od kojih su dva likvidirana“. Početak kazne: 19. XII 1945. Premješten u Foču 5. X 1951. god.); Osman Hasanović: MB.3350/A (činovnik Sreskog suda u Bosanskoj Krupi, završio 8 razr. Šerijatsko-sudij.škole. Osuđen na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci i na sporednu kaznu gubitka političkih prava i prava na pomoć socijalnog osiguranja u trajanju od 2 godine. Početak kazne: od 26. II 1947. godine. U toku izdržavanja kazne radio je: Od VI 1948. - Foča, Sarajevo, Jablanica. Od VII 1949. godine - knjižnica KPD Zenica i cvjećar. Od VIII 1950. god. - Državni rudnik Zenica. Otpušten kući po isteku kazne 26. VIII 1950.godine); Mustafa Hebibović (trgovac iz Sarajeva. Osuđen je na kaznu lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 7 mjeseci); Halid Trtak (đak, 4. raz. Građanske škole. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina. Osuđen je što je stupio u organizaciju MM, koja je imala za cilj rušenje postojećeg uređenja. Početak izdržavanja kazne: od 4. V 1949. god. Od VII 1949. godine - knjižnica KPD Zenica i cvjećar. Od VIII 1950. god. - Državni rudnik Zenica. Otpušten kući po isteku kazne, 26. VIII 1950. godine) DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 25 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA

„Za nas političke osuđenike nije Kriminalci, da dobiju pomilovanje, bila samo bitna norma i samo rad tuku političke krivce.“38 - radilo se prije svega o tzv. preod- „Zatvorska bolnica, u kojoj sam se goju. Prevaspitavanje - tako se zvalo našao, bila je u pravom smislu fizičko ‘revidiranje stava’. Ako nisi htio re- i duševno mučilište. Bolnicu su tvorile vidirati stav, onda si dobijao teški rad dvije velike sobe i nekoliko manjih, s i batine. Bez razloga dobijaš batine. bolničkom ambulantom i mrtvačni- Strpaju te u jednu određenu sobu i com. Bolničarima nije bilo ni nakraj batinaju. Najgore što me milicija nije pameti održavanje bilo kakve higije- nikada tukla. Robijaši tuku robijaše. ne.“39 „Strašne su zločine činili nad

31 Miše Martinović: MB.2752. (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Osuđen je zbog toga: „što je kao borac JA postao član ustaške terorističke organizacije, te širio fašističku propagandu.“ Početak kazne: od 6. XI 1945., a otpušten je 29. IV 1948. god.) 32 Vladimir Vrana: MB.616 (završio filozofski fakultet, zanimanje profesor. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Osuđen je: “1. što je od 1942. godine kao profesor hrvatskog jezika predavao i odgajao djecu u ustaškom duhu, kao profesor u Sarajevu zahtijevao da pišu u ustaškom ‘nacionalnom’ duhu. 2. Što je kao pomoćnik za propagandu držao predavanje na usmenim novinama te držao predavanja na radio stanici u proustaškoj vojni. 3. Što je zbog zasluga u ustaštvu premješten u Zagreb u ustaško zapovjedništvo.“ Početak kazne: 1. VII 1945. Svršetak kazne: 1. VII 1955., a premješten u Stolac 1. VII 1949. god.) 33 Zdravko Milošević: MB.3075. (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina (od 25. X 1945. do 25. X 1951. god. Osuđen je zbog toga što je: “U 1945. godini postao organizovani član terorističke organizacije križara. U avgustu 1945 godine primio letak od Jondrića „Srbi i Hrvati“ itd. U KPD je došao 24. IV 1946., a premješten je u KPZ Stolac 20. II 1947. godine.) Tomislav Obrdalj: MB-2332 (Osuđen je na kaznu smrti strijeljanjem. Vrhovni sud FNRJ uvažio je žalbu i kazna smrti je zamijenje- na kaznom zatvora u trajanju od 15 godina. Kriv je: „što je pristupio fašističko-terorističkoj organizaciji križara i bio na sastancima, vršio organizovanje vojnika u tu organizaciju i upoznavao vojnike s tom organizacijom, prikupljao materijal i izrađivao letke protivdržavnog sadržaja i rasturao ih među vojnike, znao za namjeru oslobođenja zatvorenika, pisao kući i naveo ‘Sviće zora’ itd.“ Početak izdr- žavanja kazne je od 2. XI 1945. god. Otpušten nakon izdržane kazne, 2. XI 1960. godine) 34 F.Đidić-E.Hećimović, op. cit., str. 113 35 Dr.Čedomil Čekada: MB. 818/b (Po zanimanju rmk. svećenik-svjetovnjak, završio teološki fakultet sa doktoratom u Zagrebu i Beču. Osuđen je na kaznu strogog zatvora u trajanju od 12 godina i gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od 5 godina, zbog toga što je kao saradnik „Katoličkog tjednika“ za vrijeme NDH napisao više članaka u kojima pozdravlja novu Hrvatsku kao državu reda i pravde, slavi Hitlera i njegovu vojsku, što je ismijavao Srbe i njihovu istoriju, napadao ustanak u Srbiji jer je to djelo komunista, partizanski pokret naziva da je komunistički po uputu Sovjetskog Saveza, hvali rad „Ženske loze“ ustaškog pokreta, piše protiv Židova, protiv boljševizma, odobravao rad Ni- jemaca i želio da Nijemci pobijede, pisao protiv poretka u Rusiji i želio da se na razvalinama tadašnje Rusije izgradi nacionalna Rusija, poziva katolike da se klone partizana i poziva ih u borbu protiv njih. Početak kazne: 12. V 1945. Po isteku kazne pušten kući, 12. V 1957. godine. Izvršeno je usamljenje u trajanju od dva i po mjeseca, tj. do 12. V 1957. godine, kada mu ističe kazna. Usamljenje je izvršeno zbog njegovog držanja i ponašanja koje je štetno uticalo na prevaspitanje ostalih osuđenika, što je osnovna svrha izvršenja kazne, radi čega se, u interesu sprečavanja daljeg lošeg uticaja, nameće potreba primjene mjere usamljenja predviđene propisom člana 35 i 36 Zakona o izvršenju kazni, mjera bezbjednosti i vaspitno-popravnih mjera.); Milivoj Čekada: MB. 675 (Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 6 godina (od 28. XI 1946. do 28. XI 1952. god.) Otpušten je kući po isteku kazne, 28. XI 1952. godine.); Dr. Petar Čule: MB.819/B (Biskup mostarsko-duvanjsko-trebinjske biskupije (teo- loški fakultet-svećenik). Osuđen na kaznu strogog zatvora u trajanju od 11 godina i 6 mjeseci. Početak izdržavanja kazne: 22. IV 1948., a svršetak kazne 22. X 1959. godine. Uslovno otpušten 30. 10. 1955. godine); Mijo Čulić: MB.-3609 (generalni vizitor Dalmacije i Istre (završio visoku bogosloviju). Osuđen je na kaznu smrti strijeljanjem. Vrhovni sud BiH kaznu je smanjio na 20 godina zatvora. „Kriv je što je kao organizator, naredbodavac i pomagač u saradnji sa ustaškim funkcionerima u logoru u Duvnu 1941. godine, kada su donesene odluke za hapšenje i ubijanje Srba, po selima slao emisare, propagirajući prelaz na katoličku vjeru. Učestvovao u odboru za razoružanje jugoslovenske vojske i formiranje vojnopolitičkih formacija.“ Početak izdržavanja kazne: 12. IX 1945.) 36 Zdravko Milošević, Sudbina političkih zatvorenika u BiH, Hrvatski žrtvoslov, Zagreb, 1998., 623- 628. 37. Valentin Kreševljak, U četverokutu pakla, Sarajevo, 1991., 82. 38 Fra Tvrtko Ban, Zatvorenik, Zagreb, 1991. 39. F.Đidić-E.Hečimović, op. cit., str. 113. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 26 S. Jalimam: POLITIČKI OSU\ENICI U KAZNENO- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA nama, pa su čak i nekoliko zatvorenika NE ima za cilj da po prvi put znanstve- ubili isljeđujući ih. Neki su politički noj javnosti ukaže na jednu zatvorsku zatvorenici pod strašnim pritiskom i instituciju (KPD u Zenici), koja je još udarcima ono što nikada nisu ni pomi- uvijek, po količini arhivske dokumenta- slili da učine - priznavali. Kad god bi ta cije o njoj, nedostupna i neiskorištena. isljednička komisija kriminalaca došla Riječ je prvorazrednim dokumentima do bilo kakvih rezultata u isljeđivanju, koji, kada se istraže i povežu sa odre- naravno na silu iznuđenih, uprava za- đenim društveno-političko-ideološkim tvora bi nas sve političke zatvorenike mijenama u tadašnjem jugoslavenskom pozvala u zatvorsku salu gdje bi se ta društvu, mogu pomoći u identifikaci- priznanja čitala.“40 ji određenih devijacija i deformacija istog društva. Okolnosti rada na ovom ZAKLJUČAK priopćenju određivale su neku vrstu selektivnosti, ali nije se izbjegla izvor- Priopćenje POLITIČKI OSUĐENICI nost i autentičnost i osnovni cilj - da se U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU započne sistematski i planski koristiti u U ZENICI OD 1945. DO 1954. GODI- znanstveno-istraživačkom radu.

Political Convicts in Penitentiary - Corrective House

SALIH JALIMAM

Abstract:

The study „Political convicts in penitentiary – corrective house of Zenica 1945 – 1952“ has a goal to show for first time to scientific audience a penitentiary institution (KPD Ze- nica), which by, a quantity of archives documentation, is not yet being accessible neither used. The word is about first-class documents, which, when being investigated and linked to certain social-politics-ideological changes in former Yugoslav society, can help to iden- tify some deviations and deformations of that society. The circumstances of work on this study have imposed a kind of selection, but the original source and authentic basic goal are not escaped, in view to begin with systematic and planned use for scientific – research work.

Key words:

History, Zenica, penitentiary institution, sentence, administration, gulilt, deed, treatment, right, norme, Irish, correction.

40 Svjedočenje don Ante Bakovića u knjizi: F.Đidić-E.Hečimović, op. cit., str. 113 Vrlo potresna svje- dočanstva o političkim zatvorenicima u Kazneno-popravnom domu u Zenici objavljena su u časopisu Politički zatvorenik, i ovom prigodom ukazujemo na samo neka: Vinko Ostojić, Živio je, borio se i poginuo za Hrvatsku (U spomen Andriji Radošu), Politički zatvorenik, br. 124/125 srpanj/kolovoz, Zagreb, 2002., 65-66.; S. Slavka Matijanić, Odgojne metode KPD-a, Politički zatvorenik, br. 58, siječanj, Zagreb, 1997., 25-26.; prof. Vjenceslav Čižek, Moje tamnovanje, Politički zatvorenik, br. 105, prosinac, Zagreb, 2000., 45-46.; Mirko Jarak, Priča iz zeničkog kazamata, Politički zatvorenik, 32,33, Zagreb, 1994. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 27 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE NEKI ASPEKTI PRAVA NA PRAVIČNO SU\ENJE

Dr. Almin Dautbegović

Sažetak:

Historija čovječanstva je historija ratova, nasilja, ubijanja, raznih oblika vladavine i političkih uređenja. U različitim vremenima država je sudila pojedincima, i kao mjeru represije, sprečavanja zločina, održavanja poretka, izricila kazne, među kojima i najtežu kaznu. Svoje djelovanje je pravdala atributom vlasti koja je u ime Boga ili naroda. Danas, dakle sa određene vremenske distance, imamo usaglašeno mišljenje-konsenzus da je u određenom vremenu vlast bila totalitarna, suđenja nepravedna i da su ljudi suđeni bez dokaza.

Međutim, u vremenu u kome živimo, geografski smješteni u Evropi, izgleda da ne moramo čekati slijedećih 100-200 godina da bi naša pokoljenja doznala u kojoj se mjeri danas respektiraju ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Danas imamo arbitra - možemo reći da smo u programu uživo, ili, pak, da nas gleda veliki brat. Evropska unija je demokratiju i respektiranje ljudskih prava postavila kao standard i kao uvjet pridruživanja sebi. Kada su u pitanju ljudska prava, ona su predstavljena kroz Evropsku konvenciju i njene dodatne protokole. Bosna i Hercegovina je ratificirala Evropsku konvenciju, a, osim toga, ljudska prava i slobode iz ove konvencije ugrađeni su u sam Ustav Bosne i Hercegovine.

Pod budnim okom velikog brata primorani smo - ili inspirirani, svejedno - da u norma- tivnom uređenju ljudskih prava pratimo evropski standard.

Ključne riječi:

Evropska konvencija, Evropski sud, pravično suđenje, krivična optužba, krivično djelo, sud više instance, nezavisan, nepristrasan, pravičan, kontradiktornost stranaka, samooptuživanje, razuman rok, javno suđenje, izricanje presude, pretpostavka nevinosti, odbrana, osuda, istražni pritvor, naknada, advokat, svjedok, prevodilac, žalba DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 28 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

1. Uvod 2. Pravo na pravično suđenje garantirano Evropskom konvencijom Država Bosna i Hercegovina, pored ostalih ustavnih zadataka i ovlaštenja, Član 6 stav 1 Evropske konvencije ima obavezu spriječiti eventualne po- o zaštiti ljudskih prava i osnovnih slo- činioce da čine krivična djela, a za slu- boda1 postavlja opće odredbe o spro- čaj da djelo ipak bude počinjeno, ima vođenju pravde. On glasi: „Prilikom obavezu pronaći počinioca, izvesti ga utvrđivanja građanskih prava i obave- pred sud i kazniti, kako bi se postigli za ili osnovanosti bilo kakve krivične ciljevi specijalne i generalne preven- optužbe protiv njega, svako ima pravo cije. Eventualnom kažnjavanju poči- na pravično suđenje i javnu raspravu nioca prethodi procedura otkrivanja u razumnom roku pred nezavisnim i počinioca, istrage i osiguranja doka- nepristrasnim, zakonom ustanovljenim za, optuživanja i, konačno, u pravilu sudom. Presuda se izriče javno, ali se javnog suđenja, na kojem će država, novinari i javnost mogu isključiti s či- putem tužioca koji zastupa optužnicu, tavog ili jednog dijela suđenja u inte- izvesti dokaze kojima želi uvjeriti sud resu morala, javnog reda ili nacionalne u navode iz optuženja da je upravo to sigurnosti u demokratskom društvu, lice počinilo određeno krivično djelo kada to nalažu interesi, ili zaštite pri- na način opisan u optužnici. vatnog života strana u sporu, ili kada Ukoliko država Bosna i Hrecego- to sud smatra izričito neophodnim zato vina želi sebi izgraditi imidž demo- što bi u posebnim okolnostima publi- kratske države u kojoj se respektiraju citet mogao nanijeti štetu interesima ljudska prava i slobode, među kojima pravde ili maloljetnika.“ je i pravo na pravično suđenje, koje Ovo pravo proizilazi iz same sušti- garantira Ustav Bosne i Hercegovine, ne Evropske konvencije kao međuna- krivična presuda nacionalnog suda ne rodnog dokumenta u kojem je zaštita smije izazivati dilemu da li je proizvod ljudskih prava središnja preokupacija.2 suđenja u kojem nisu poštovana prava S obzirom na veliki značaj ovog prava, optuženog, da su dokazi nezakoniti, da koje doseže u samu suštinu slobode i optuženi nije mogao iznijeti svoju od- sigurnosti čovjeka, ovo pravo očito branu, odnosno da nisu poštovana sva ima i supstancijalni karakter. Pravo njegova prava koja mu garantira Ustav na pravično suđenje je ideal „istinske BiH. Nasuprot tome, presuda mora pravde“. ostaviti jak dojam da je optuženi zaista Na „pravo na sud“, kao što je defini- počinitelj krivičnog djela koje mu se rano u članu 6, možemo se oslanjati u stavlja na teret, i da to uvjerenje proi- slučaju „bilo kakve krivične optužbe“ zilazi iz izvedenih dokaza koji su jasni protiv osobe koja se poziva na to pravo. i nedvosmisleni, te da izvedeni dokazi U prvom redu, potrebno je najprije nisu inficirani nekom od radnji organa definirati koncept „krivična optužba“, krivičnog postupka koji bi ih učinili jer upravo ta definicija određuje obim nezakonitim. člana 6 stava 1, tojest one situacije u kojoj postoji pravo na „sud“.

1 U daljem tekstu: Evropska konvencija 2 Sadiković Ć.: Evropsko pravo ljudskih prava, „Magistrat“ Sarajevo, 2003., str. 89. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 29 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

Ukoliko se radi o „krivičnoj optužbi“, on, navodno, prekršio zakonske odred- primjenjuju se sva prava koja su nave- be u vezi s cijenama. Zatvaranje radnje dena u članu 6 Evropske konvencije. se trebalo obustaviti nakon plaćanja Prilikom utvrđivanja da li se u konkret- garancije u formi nagodbe, ili, ako do nom slučaju radi o „krivičnoj optužbi“, toga ne dođe, na dan kada o tome bude potrebno je analizirati tri kriterija. Naj- odlučio nadležni sud. Evropski sud je prije je potrebno razmotriti kakvo zna- smatrao da je podnositelj bio suočen sa čenje ima koncept „optužba“: krivičnom optužbom, u značenju koje a) prvo, da li se taj prekršaj smatra ima po Konvenciji, od vremena kada je krivičnim djelom u domaćem za- izdat taj nalog. Treba primijetiti da je konodavstvu te države. Ukoliko se već u ovoj presudi Sud došao na ideju o klasificira kao krivično djelo, to je „situaciji“ u kojoj se nalazi osoba koja odlučujući kriterij; je „značajno ugrožena“ ( naprimjer, b) ukoliko se taj prekršaj ne smatra zbog pretresa i sl.).3 krivičnim djelom, primjenjuje se Veoma je važno je da se definira po- korektivni kriterij, koji se ogleda jam „optužba“, jer upravo onog mo- u ispitivanju prirode prekršaja. menta kada je podignuta optužba tada Obično se primjenjuje analogija u i počinje teći vrijeme u svrhu suđenja u uporednom zakonodavstvu; „razumnom roku“. c) treći kriterij utvrđivanja da li se radi o krivičnoj optužbi je ozbilj- 2.1. Optužba po članu 6 Evropske nost prekršaja. Što je ozbiljniji, konvencije mora se odnositi na kazna za taj prekršaj upućuje na krivična djela. U predmetu Campbell zaključak da se radi o „krivičnoj i Fell protiv Ujedinjenog Kraljevstva optužbi“. (presuda od 28. juna 1984., Serija A, U skladu s tim Sud je istakao: Izraz br. 80, str. 35, stav 68), Evropski sud „optužba“ u svrhe člana 6 stav 1 može podsjeća na principe koje je postavio u biti definiran kao zvanična obavijest predmetu Engel: koju nadležni organ vlasti daje poje- „Evropski sud je bio suočen sa slič- dincu o navodima da je počinio krivič- nim pitanjem u predmetu Engel i osta- no djelo. li. U presudi od 8. juna 1976. u ovom U više odluka i mišljenja Komisija je predmetu (Serija A, br. 22, str. 33-35, primijenila tekst koji je, čini se, prilično stavovi 80-82), Evropski sud, nakon usko povezan, tojest da li je „situacija što je ukazao na ‘autonomnost’ pojma (u kojoj se našao osumnjičeni) značaj- ‘krivična optužba’ po članu 6 postavlja no ugrožena“ (predmet Neumeister, slijedeće principe koje je ponovo utvr- Serija B, br. 6, str. 81; predmet Huber dio u svojoj presudi u predmetu Öztürk protiv Austrije, Yearbook of the Eu- od 21. februara 1984. (Serija A, br. 73, ropean Convention on Human Rights str. 17-18, stavovi 48-50). (Godišnjak EKLJP) 18, str 356, stav a) Evropska konvencija ne sprečava 67). U ovom predmetu radi se o nalo- države ugovornice da prave razliku gu o privremenom zatvaranju mesnice između krivičnog zakonodavstva i u vlasništvu podnositelja, nakon što je disciplinskog tako što će napraviti

3 Bilo je potrebno uspostaviti ovu ideju kao definiciju „optužbe“, što je učinjeno u predmetu Foti i drugi protiv Italije (presuda od 10. decembra 1982., Serija A, br. 56, str. 18, stav 52); DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 30 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

striktno razgraničenje, ali iz toga koju donosi mogućnost proizvoljnog ne slijedi da je kategorizacija na- odlučivanja, imale bi ozbiljne posljedi- pravljena na taj način i odlučujuća ce koje su nespojive sa ranije spome- u svrhe Evropske konvencije. nutim principima i koje Sud ne može b) Da su države ugovornice u stanju, zanemariti.5 po vlastitoj diskreciji, da isključe Iz ovog slijedi da pravo pristupa pred- primjenu temeljnih odredbi člana 6 stavlja element koji je inherentan u pravu i 7, tako što će neko djelo okvalifi- koje garantira član 6 stav 1. Ovo nije ni- cirati kao disciplinsko a ne krivič- kakavo ekstenzivno tumačenje koje nano, primjena ovih odredbi bila bi meće nove obaveze državi ugovornici. podređena njihovoj suverenoj vo- Evropski sud time zaključuje da član lji. Širina koja bi išla tako daleko 6 stav 1 osigurava svim licima pravo mogla bi dovesti do rezultata koji na pokretanje bilo kakvog postupka nisu kompatibilni sa ciljem i svr- pred sudom ili tribunalom u vezi s bilo hom Evropske konvencije. Opće- kojim građanskim pravom i obavezom. nito govoreći, ako kazna za sobom Na taj način ovaj član uključuje „pravo povlači lišenje slobode, Sud sma- na sud“ unutar kojeg je i pravo pristu- tra da je takvo djelo krivično.“4 pa, tojest pravo pokretanja sudskog postupka u građanskim predmetima, koje 2.2. Pravo koje garantira član 6 stav predstavlja samo jedan aspekt. 1 jest pravo na efikasan pristup sudu U tom svjetlu član 6 se primjenjuje i u određenoj mjeri preuzima funkciju i na domaće pravne lijekove (žalbe, člana 13 Evropske konvencije kojim je žalbe zbog pogrešne primjene materi- garantirano pravo na efikasan pravni jalnog prava itd.) kao što je predviđeno lijek. domaćim zakonima. Pravo na sud mora biti djelotvorno. Kada bi se član 6 stav 1 shvatio tako Nije dovoljno da pravo na sud samo da se odnosi isključivo na postupak postoji kao takvo: ono mora biti i dje- koji je već pred sudom, država ugovor- lotvorno. Nije dovoljno da je pravo pri- nica bi mogla, bez da prekrši bilo šta stupa sudu samo moguće.6 iz ovog teksta, postupati i bez sudova, Evropski sud ne smatra ovu mogućnost ili im oduzeti jurisdikciju u određenoj (pojavljivanja pred Visokim sudom prav- vrsti građanskih postupaka i dati ih de bez pomoći advokata) samu po sebi umjesto toga u nadležnost organa koji bitnom. Cilj Evropske konvencije nije su ovisni od vlade. Takve pretpostavke, da garantira prava koja su teoretska i ilu- koje je nemoguće odvojiti od opasnosti

4 U predmetu Engel, upućivanje u disciplinsku jedinicu u vojsci je u svrhe Evropske konvencije spadalo u krivičnu materiju (vidi, također, predmet Joao Jose Brandao Ferreira protiv Portugala, Pred- stavka br. 41921/98, odluka od 28. septembra 2000., koja se odnosi na „obično hapšenje“ u vojsci). Sud je u predmetu Weber smatrao da je kazna – za kršenje povjerljivosti sudske istrage - u iznosu od 500 švicarskih franaka, koja se mogla pretvoriti u kratku kaznu zatvora u određenim uvjetima, dovoljna da bi imala atribuciju krivičnog u svrhe Konvencije. 5 Presuda Lawless od 1. jula 1961., Serija A, br. 3, str. 52, i presuda Delcourt od 17. januara 1970., Serija A, br. 11, str.14-15. 6 U odluci Airey protiv Irske (9. oktobar 1979., Serija A, br. 32, str. 12-14, stav 24), Sud je iskoristio priliku i naglasio da države članice moraju garantirati djelotvoran pristup sudovima. U ovom predmetu, podnositeljica, koja nije imala pravnu pomoć i nije mogla finansijski snositi troškove angažiranja advokata, nije bila u stanju naći advokata koji bi ju zastupao. Mogla je zastupati samu sebe, ali postupak o kojem je riječ bio je izuzetno složen. Sud je našao da se ovdje radilo o kršenju člana 6, stava 1 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 31 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE zorna, nego prava koja postoje u stvarnoj Član 6 stav 1 tiče se prvenstveno pr- praksi i koja su djelotvorna.7 Evropski vostepenih sudova; njime se ne zahtije- sud smatra malo vjerovatnim da bi osoba va postojanje sudova više instance.8 koja bi se našla u položaju gđe Airey bila Nadalje, u krivičnim predmetima, u stanju zastupati vlastiti predmet. Evropski sud uvodi fleksibilnost kada Iz gore navedenog Evropski sud za- primjenjuje član 6 stav 1 na različite ključuje kako mogućnost da sama sebe razine suda u sudskom poretku. zastupa pred Visokim sudom pravde Tako je Evropski sud u presudi Botten podnositeljici nije dala djelotvorno protiv Norveške (19. februar 1996., pravo pristupa sudu. Evropski sud da- Reports (Izvještaji), 1996-I, stav 39) lje je objasnio posljedice koje ovakav naveo slijedeće u vezi s žalbenim po- zaključak ima po obavezu države i us- stupkom: Sud ponovo naglašava da na- postavio program pravne pomoći (ibid, čin primjene člana 6 na postupke pred str. 15-16, stav 26 do kraja). žalbenim sudovima ovisi od posebnih karakteristika postupka koji je u pita- 2.3. Pravo pristupa ne znači i obavezu nju. U obzir se mora uzeti sveukupnost osiguravanja suda više instance. U sudskog postupka u domaćem pravnom presudi Guerin protiv Francuske (29. poretku i uloga žalbenog suda unutar juli 1998., Reports (Izvještaji) 1998-V, njega. Kada je javna rasprava održana stav 44), Evropski sud je primijetio na prvostepenom sudu, izostajanje tada član 6 ne nameće obavezu kve rasprave u žalbenoj fazi može biti osiguravanja pravnog lijeka. Međutim, opravdano posebnim karakteristikama on je također rekao da, ukoliko takovi konkretnog postupka, vodeći računa pravni lijekovi postoje, oni moraju biti o prirodi domaćeg žalbenog sistema, u skladu sa garancijama predviđenim obimu ovlasti žalbenog suda i načinu u članu 6 Evropske konvencije. na koji su interesi ponositelja stvarno predstavljeni i zaštićeni pred žalbenim Član 6 stav 1 Evropske konvencije, sudom, posebno u svjetlu prirode pro- istina je, ne prisiljava države ugovor- blema o kojem taj sud odlučuje. nice da osnuju žalbene sudove ili kasa- Proceduralni zahtjevi predviđeni cione. No, ipak, od države koja nema članom 6 stav 1 Evropske konvenci- takve sudove zahtijeva se da osigura da je uključuju implicitna ograničenja. osobe koje podliježu zakonu uživaju Evropski sud ne smatra „pravo pristupa pred takvim sudovima osnovne garan- sudu“ apsolutnim pravom. cije po članu 6. Evropske konvencije.

7 Vidi, mutatis mutandis, presudu od 23. jula 1968. u „Belgijskom jezičkom“ predmetu, Serija A, br. 6, str. 31, stavovi 3, na kraju, i 4; gore spomenutu Golder presudu, str. 18, stav 35, na kraju; presudu Lu- edicke, Belkacem i Koc od 28. novembra 1978., Serija A, br. 29, str. 17-18, stav 42; i presudu Marckx od 13. juna 1979., Serija A br. 31, str. 15, stav 31). Ovo se posebno odnosi na pravo pristupa sudovima u svjetlu prominentnog mjesta koje u demokratskom sruštvu zauzima pravo na pravično suđenje (vidi mutatis, mutandis presudu Delcourt od 17. januara 1970., Serija A, br. 11, str. 15, stav 25). Potrebno je, prema tome, da li je pojavljivanje gđe. Airey pred Visokim sudom pravde bez advokata djelotvorno, u smislu da li je ona bila u stanju da sama sebe zastupa na odgovarajući i zadovoljavajući način. 8 Tačno je da njegove temeljne garancije, uključivši i nepristrasnost, mora pružati svaki žalbeni ili kasacioni sud koji država ugovornica odluči osnovati (vidi gore spomenutu Delcourt presudu, Serija A, br. 11, str. 14, do kraja, i, kao najnoviji izvor, presudu Sutter od 22. februara 1984., Serija A, br. 74, str. 13, stav 28). Međutim, čak i kada je ovo slučaj to ne znači da nižestepeni sudovi ne moraju pružati tražene garancije. Takav rezultat bi bio u sukobu s namjerom koja stoji iza uspostavljanja više instanci, uglavnom da bi se ojačala zaštita strana u postupku. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 32 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

U vezi sa „implicitnim ograničenji- ozbiljan stupanj vjerovatnoće da će pra- ma“, Evropski sud je u presudi Ashing- vičnost suđenja biti ugrožena inicijalnim dane protiv Ujedinjenog Kraljevstva propustom poštovanja ovih odredbi. (28. maj 1985., Serija A, br. 93, str. 24- 25, stav 57) ustvrdio sljedeće: 3. Afirmacija „prava na nezavistan i „Pravo pristupa sudovima“ može nepristrasan sud“ podlijegati ograničenjima; ona su im- U odredbama Evropske konvencije plicitno dozvoljena jer pravo pristupa je ujedno i afirmacija principa pravne zahtijeva da bude regulirano od strane države potpisnice Evropske konven- države, što može varirati u pogledu cije. Nezavisnost u kontekstu člana 6 vremena i mjesta ovisno od potreba i stav 1 znači „biti nezavisan od izvrš- resursa zajednice i pojedinca. Države nih organa vlasti i strana u postupku, te ugovornice kod donošenja takvih pro- zakonodavnih organa vlasti. Ovo pravo pisa uživaju određeni stupanj slobodne je jedno od najvažnijih prava koja su u procjene. Iako konačna odluka po pi- vezi sa karakterom i namjenom same tanju poštivanja Evropske konvencije Evropske konvencije i istovremeno počiva na Sudu, nije uloga Suda da jedno od osnovnih prava čovjeka u de- zamijeni domaće organe vlasti u pro- mokratskom društvu. Država ima pozi- cjenjivanju onoga što je najbolja poli- tivnu obavezu da poduzme sve mjere tika u ovoj oblasti. Ako je restrikcija u kako bi se svakome osiguralo pravo na saglasnosti sa ovim principima, onda pravičan sudski postupak. Ako se ne bi nema kršenja člana 6 Evropske kon- moglo osigurati ovo pravo, onda bi sva vencije.9 druga prava garantirana Evropskom 2.4. Pravo koje garantira član 6 stav konvencijom bila samo deklarativna. 1 Evropske konvencije primjenjuje se Analiza pojma „nazavisan i nepri- prije nego što je pokrenut postupak strasan sud“ zahtijeva analizu izraza pred sudom. U presudi Magee protiv „sud“, „nezavisan“ i „nepristrasan“. Ujedinjenog Kraljevstva (6. juni 2000., Od raznih odluka koje govore o kon- Predstavka br. 28135/95, stav 41), ceptu „suda“, izdvojit ćemo dvije koje Evropski sud primjećuje: zaslužuju posebnu pažnju. Kao prvo, presudom Belilos protiv Iako je primarna svrha člana 6, kada Švicarske (29. aprila 1988., Serija A, se radi o krivičnim slučajevima, osi- br. 132, str. 29, stav 64) postavljaju gurati pravično suđenje na sudu koji je se kriteriji koje Evropski sud koristi nadležan da odlučuje o „krivičnim op- u određivanju da li se radi o instituci- tužbama“, to ne znači da se ovaj član ne ji koja je „sud“ u značenju po članu 6 primjenjuje na postupak prije suđenja. Evropske konvencije. Sud je istakao Tako član 6, naročito stav 3, može biti slijedeće: relevantan prije nego što je predmet upu- „Prema praksi ovog Suda, sudska ćen na suđenje, u mjeri u kojoj postoji funkcija je osnovno svojstvo ‘suda’,

9 Međutim, sasvim je izvjesno da Sud postavlja visoke standarde u prihvatanju ovakvih restrikcija ili ograničenja.U predmetu Ahingdane, odobrenje ministra, koje se po engleskom sistemu zahtijeva prije nego što se zatvoreniku dozvoli da kontaktira svog advokata, nije moglo biti uskraćeno g. Golderu, koji je nastojao da dokaže da je nevin za optužbe u vezi s događajima koji su se desili u vrijeme kada je on bio u zatvoru i koji su se negativno odrazili na njegov zatvorski režim (ibidem, str. 19-20, stav 40). Ovakvo odbijanje davanja odobrenja predstavljalo je kršenje člana 6 stava 1. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 33 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE u suštinskom smislu te riječi; to znači mandata, garancijama protiv vanjskog da odlučuje o pitanjima u okviru svoje pritiska i pitanju da li to tijelo daje do- nadležnosti na temelju pravnih pravila jam nezavisnosti. i nakon postupka koji se provodi na Prema tome, da bi se osigurala način kao što je propisano. On mora svrha člana 6 potrebno je postojanje također zadovoljavati i cijeli niz dru- nepristrasnog i nezavisnog suda. Isto gih kriterija: nezavisnost, naročito od tako je neophodno da taj sud donosi izvršne vlasti; nepristrasnost; dužinu odluke u značenju koje imaju po tom mandata članova suda; garancije koje istom članu. Nezavisnost se dijeli na pruža procedura pred tim sudom - ne- subjektivnu i objektivnu komponen- koliko njih se pojavljuje u tekstu člana tu, a nedostatak makar jedne pred- 6, stava 1.“ stavlja povredu člana 6 stav 1. Su- U pogledu „nepristrasnosti“ koja bjektivna pristrasnost podrazumijeva mora biti obavezna karakteristika suda, stvarne predrasude sudije ili suda i Evropski sud je svoj pristup opisao u veoma je teško dokazati njeno po- predmetu Saraiva de Carvalho protiv stojanje, s obzirom da se ona pretpo- Portugala (presuda od 22. aprila 1994., stavlja. Objektivnu nepristrasnost je Serija A, br. 286-B, str. 38, stav 33): lakše uočiti iz raspoloživih činjenica „Sud ističe da postojanje nepristra- predmeta.10 snosti u svrhe člana 6 stava 1 mora biti U predmetu Benthem protiv Nizo- određeno na temelju subjektivnog testa, zemske (presuda od 23. oktobra 1985., tojest na temelju osobnog uvjerenja ne- Serija A, br. 97, str. 17, stav 40), Sud kog određenog suca u datom predmetu, je naglasio važnost ovlasti donošenja a, također, i prema objektivnom testu, odluka kao atribuciju takvog jednog kojim se utvrđuje da li je sudac pružio suda: garancije koje su dovoljne da isključe - ovlast odlučivanja inherentna je svaku legitimnu sumnju u tom pogle- pojmu „suda“ u značenju po Kon- du. U ovom kontekstu važan je dojam venciji (vidi presudu Sramek od koji se ostavlja.“ 22. oktobra 1984., Serija A, br. 84, U pogledu „nezavisnosti“ suda u str. 17, stav 36). okviru značenja po članu 6, Evropski U presudi Albert i Le Compte protiv sud je odlučivao više puta. U presudi Belgije (10. februar 1983., Serija A, br. Campbell i Fell (str. 40, stav 78) posta- 58, str. 16, stav 29), Sud je specificirao vio je i određene kriterije. Kod određi- domet te ovlasti odlučivanja i istakao vanja da li se neko tijelo može smatrati da se preko nje mora osigurati podno- „nezavisnim“ - uglavnom od izvršne siteljima da imaju: vlasti i stranaka u predmetu, sud je vodio računa o načinu imenovanja - korist od „prava na sud“ (vidi pre- članova u tom tijelu i dužini njihovog sudu Golder, Serija A, br. 18, str. 18, stav 36) i od odlučivanja suda

10 Prema objektivnom testu, mora se utvrditi da li, sasvim odvojeno od ličnog ponašanja sudije, postoje činjenice koje se mogu utvrditi i koje mogu dovesti do sumnje u njegovu nepristrasnost. U tom smislu, čak same naznake mogu imati određenu važnost. Ono što je bitno je povjerenje koje sudovi moraju ulijevati javnosti i, povrh svega, što se tiče krivičnih postupaka, povjerenje koje sudovi moraju ulijevati u optuženog. U skladu s tim, svaki sudija za koga postoji osnovan razlog za strah da nije nepristrasan mora se povuću (vidi mutatis mutandis, navedena presuda u predmetu De Cubber, Serija A, broj 86, str. 14., stav 26). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 34 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

o predmetu spora (vidi presudu elemente prava na pravično suđenje kao König, Serija A, br. 27, str. 34, stav što proističe iz člana 6 stav 1. 98, do kraja), kako u pogledu či- Evropski sud naglašava da postupak njenica tako i u pogledu primjene predviđen stavom 1 mora biti pravičan. materijalnog prava. U predmetu Unterpertinger protiv Iz ovoga slijedi da „sud“ mora biti Austrije (24. novembar 1986., Serija barem kompetentan da ispituje i rješa- A, br. 10, str. 14, stav 29), on podsje- va pitanja činjenica i primjene prava. ća da oni koji su izašli pred sud dali su Na kraju, potrebno je sasvim jasno svoje podneske prvo u vezi sa stavom naznačiti da koncept „odluka“ pret- 3.d člana 6, a zatim u vezi sa stavom postavlja konačno rješenje spora pred 1. Sud podsjeća da garancije sadržane sudom. u stavu 3 predstavljaju posebne aspek- Ovo ne isključuje princip tajnosti vi- te općeg koncepta pravičnog suđenja 12 jećanja u krivičnim predmetima.11 predviđenog članom 1. Bez obzira na obim, djelokrug ili Sud je u ovom predmetu zaključio svrhu „prava na sud“, sve, u konačni- da je činjenica što je podnositelj bio ci, ovisi od prirode samog postupka. osuđen a da nije imao priliku da sam Postupak mora biti pravičan, mora biti ispituje svjedoke (svoju suprugu i pa- održan u razumnom roku i mora zado- storku) značilo da se radilo o kršenju voljavati određene kriterije u pogledu člana 6 (ibid, str. 15, stav 33). rasprave i proglašenja presude. Ovo U principu, svi dokazi moraju biti se primjenjuje na građanske postup- podastrijeti u prisustvu optuženog, na ke i, također, kod krivične optužbe, u javnoj raspravi, uz poštivanje princi- pogledu čega je Evropski sud nazna- pa kontradiktornosti. Ovo, međutim, čio (presuda Saunders protiv Ujedi- ne znači da se izjave svjedoka trebaju njenog Kraljevstva od 17. decembra uvijek uzimati na javnoj raspravi na 1996., Reports (Izvještaji), 1996-VI, sudu kako bi se mogle koristiti u svr- stav 74) kako smatra da se opći uvjeti hu dokaza: korištenje takvih izjava pravičnosti koji su sadržani u članu 6, koje su date u postupku prije suđenja uključujući i pravo zaštite od samoin- nije samo po sebi u suprotnosti sa sta- kriminacije, primjenjuju bez razlike na vovima 3.d i 1 člana 6, pod uvjetom krivične postupke u vezi sa svim vrsta- da se poštuju prava odbrane. U pra- ma djela, od onih najjednostavnijih do vilu, ova prava zahtijevaju da optu- najsloženijih. ženi ima odgovarajuću mogućnost da osporava navode i ispituje svjedoka 3.1. Uvjet o pravičnom postupku optužbe, ili u vrijeme kada svjedok daje izjavu, ili u nekoj kasnijoj fazi Potrebno je istaći da se uvjeti po članu postupka. 6 stav 3 mogu raščlaniti na pojedinačne Princip pravičnog suđenja ima i

11 Tako je Sud u presudi Gregory protiv Ujedinjenog Kraljevstva (25. februar 1997., Predstavka br. 22299/93, Reports (Izvještaji) 1997-I, stav 44), istakao: „Sud prihvata da je pravilo o tajnosti vijećanja porote glavna i legitimna karakteristika engleskog sudskog sistema, čiji je cilj ojačati ulogu porote kao konačnog arbitra u vezi činjenica i pružiti garanciju otvorenih i slobodnih rasprava među porotnicima o dokazima koje su čuli.“ 12 Vidi, kao najnoviji izvor, presudu Bönisch od 6. maja 1985., Serija A, br. 92, str. 14-15, stav 29. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 35 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE druge posljedice. One uključuju za- princip kontradiktornosti kao karakte- branjivanje zakonodavcu da utječe na ristiku postupka zajedno sa principom predmet donošenjem zakona čiji će o jednakosti stranaka u postupku (jed- jedan član „biti dodatna odredba koja nakost oružja). je u stvarnosti usmjerena protiv (pod- U presudi F.R. protiv Švicarske, nositelja) - iako se on ne spominje po u vezi s dokumentima koji nisu do- imenu.“13 stavljeni podnositelju (28. juna 2001., U pogledu dokaza koji su pribav- Predstavka br. 37292/97, stav 36), ljeni nezakonito prema domaćim su- Evropski sud je zauzeo stav da kon- dovima, Evropski sud je opisao svoj cept pravičnog suđenja podrazumije- pristup određivanju pravičnosti suđe- va, također, u principu i pravo strana u nja u presudi Schenk protiv Švicarske postupku da budu upoznate i daju svoj (12. juli 1988., Serija A, br. 140, str. komentar na sve izvedene dokaze ili 29, stav 46).14 komentare uključene u spis.15 Iz ove, a i drugih presuda Evrop- Ovdje je od posebnog značaja povje- skog suda proizilazi da je prihvat- renje stranaka u sporu u funkcionira- ljivost dokaza prvenstveno materija nje pravde, koje se zasniva, inter alia, koju reguliraju zakoni pojedinih dr- na spoznaji da su imali priliku iskazati žava i da kao opće pravilo važi da su svoje mišljenje o svakom dokumentu domaći sudovi ti koji procjenjuju do- iz spisa. kaze koji su im podastrijeti. Zadatak U predmetu Mantovanelli pro- Evropskog suda nije da odlučuje da tiv Francuske (presuda od 18. mar- li su izjave svjedoka bile prihvatljive ta 1997., Reports of Judgments and u smislu dokaza, nego da utvrdi da li Decisions (Izvještaji o presudama je postupak u cijelosti gledano, uklju- i odlukama) 1997-II, str. 436, stav čujući i način na koji su pribavljeni 33), podnositelji su se žalili da nisu dokazi, bio pravičan. imali priliku da sudjeluju u izradi iz- vještaja sudskog medicinskog vješta- 3.2. Princip kontradiktornosti i ka, niti da daju svoj komentar na taj jednakosti stranaka dokument i dokaze u vezi sa smrću njihove kćerke koja je uslijedila na- Evropski sud je, u više novijih presu- kon nekoliko operacija. Evropski sud da, zauzeo stav da pravo na „pravično ističe da je jedan od elelmenata pra- suđenje“ za sobom povlači, inter alia, i vičnog suđenja u značenju koje ima

13 Presuda Stran grčke rafinerije i Stratis Andreadis protiv Grčke od 9. decembra 1994., Serija A, br.301-B, str. 80, stav 47 14 U ovom predmetu snimani su telefonski razgovori podnositelja a da za to nije bilo odgovarajućeg naloga nadležnog suca (vidi, također, presudu Khan protiv Ujedinjenog Kraljvstva od 12. maja 2000., u vezi s dokazima pribavljenim kršenjem Konvencije, koji su korišteni u krivičnom postupku (čl. 8): nema kršenja člana 6 Evropske konvencije. Evropski sud naglašava da njegova ocjena predstavlja dio cjelokupnog pristupa. Naime, iako se članom 6 Evropske konvencije daje garancija pravičnog suđe- nja, on ne propisuje nikakva pravila o prihvatljivosti dokaza kao takvih, iz čega slijedi da je to materija koju prvenstveno reguliraju države svojim zakonima. Sud, prema tome, ne može isključiti u principu i apstraktno govoreći da nezakonito pribavljeni dokazi ove vrste mogu biti prihvatljivi. On može jedino ocijeniti da li je suđenje g. Schenku bilo, gledano u cjelosti, pravično. 15 Vidi presude: Lobo Machado protiv Portugala i Vermeulen protiv Belgije od 20. februara 1996., Reports (Izvještaji) 1996-I, str.206, stav 31, odnosno str. 234, stav 33., i presudu Nideröst-Huber, str. 108, stav 29 (Nideröst-Huber protiv Švicarske, 18. decembar 1997., Reports (Izvještaji) 1997-I, str. 108, stav 27). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 36 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE po članu 6 stav 1 pravo na primjenu govog prava na primjenu principa principa kontradiktornosti u postup- kontradiktornosti. Iako je tačno da ku: svaka strana u postupku mora, podnositelj nije tražio pravnu pomoć u principu, imati priliku ne samo kako bi ga zastupao advokat specija- da bude upoznata sa svim dokazi- liziran za ovu vrstu predmeta, on se ma koji su neophodni kako bi njena nije odrekao garancije na primjenu žalba bila uspješna nego i da zna i principa kontradiktornosti, za razliku može komentirati sve dokaze koji su od onoga što vlada tvrdi. Ovo slijedi izvedeni, ili davati primjedbe koje su na temelju dosljednosti u odlukama uložene u spis u smislu utjecanja na po kojima odricanje od prava koje je odluku suda. garantirano Konvencijom mora biti U presudi Voisine protiv Francuske, nedvosmisleno postavljeno. Jasno podnositelj, koji nije imao advokata, je da posebna priroda postupka pred žalio se da u kontekstu žalbe uložene Kasacionim sudom može opravdati Krivičnom vijeću Kasacionog suda na rezerviranje prava zastupanja samo primjenu materijalnog prava nije bio na advokate- specijaliste. Međutim, u prilici da konsultira mišljenje gene- ova posebna priroda ne opravdava da ralnog pravobranitelja i odgovori na podnosilac žalbe na temelju primje- njega. ne prava, koji po domaćem zakonu Sud je zauzeo slijedeći stav (presu- ima pravo da sam sebe zastupa, nema da od 8. februara 2000., Predstavka proceduralnu mogućnost koja će mu br. 27362/95, stavovi 30-34): Pravo garantirati pravično suđenje pred tim na primjenu principa kontradiktor- sudom. Sud podsjeća da se na teme- nosti u značenju koje ima po članu 6 lju njegove sudske prakse, od države stav 1 i kao što je tumačeno u ovoj koja ima kasacioni sud, zahtijeva da sudskoj praksi „znači u principu pra- osobe koje podliježu zakonu imaju vo strana u krivičnom ili parničnom pred tim istim sudom fundamentalne postupku da budu upoznate i da mogu garancije sadržane u članu 6.16 dati svoj komentar na sve dokaze koji S obzirom da podnositelj nije mogao su izvedeni ili na opservacije koje su ispitivati po principu kontradiktornosti uložene, čak i od strane nezavisnog svoj predmet pred Kascionim sudom, pripadnika državne pravne službe, zaključuje da se radilo o kršenju člana kako bi mogli utjecati na odluku 6, stava 1. suda. Podnositelj u ovom predmetu nije imao pristup mišljenju general- 3.3. Pravo na zaštitu od nog pravobranitelja. Prema tome, s samooptuživanja obzirom „na značaj koji je to imalo na podnositelja u ovom postupku i Ovo pravo nije eksplicitno navedena prirodu savjetodavnog mišljenja no u Evropskoj konvenciji, iako ono generalnog pravobranitelja, činje- postoji u članu 14 stav 3 Međunarod- nica da podnositelj nije mogao dati nog pakta o građanskim i političkim svoj odgovor na to mišljenje pred pravima. Vrhovnim sudom (koji je odbio nje- Ovo znači, kao prvo, da neka osoba govu žalbu) predstavlja kršenje njene može biti osuđena zato što je odbila

16 Presuda Ekbatani protiv Švedske od 26. maja 1988., Serija A, br. 134, str. 12, stav 24. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 37 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE da odgovara na postavljena pitanja.17 optuženog od prinude od strane organa Pravo na zaštitu od samooptuživanja vlasti kako bi se na taj način doprini- također zabranjuje korištenje dokaza jelo izbjegavanju nepravde i pomoglo koji su dobiveni pod prinudom. U pre- ispunjenju ciljeva člana 6.“ sudi Saunders protiv Ujedinjenog Kra- Pravo na zaštitu od samooptuženja ljevstva (17. decembar 1996., Reports posebno pretpostavlja da tužiteljstvo of Judgments Decisions (Izvještaji o u krivičnim predmetima nastoji doka- presudama i odlukama), 1996-VI, str. zati svoje tvrdnje protiv optuženog bez 2064-2065, stavovi 68-69), podnositelj oslanjanja na dokaze koji bi bili pribav- je po sili zakona natjeran da svjedo- ljeni korištenjem metoda prisile ili pri- či tokom zakonom propisane istrage tiska i suprotno volji optuženog. U tom prevare u preduzeću. Istragu su vodili smislu, ovo pravo je usko povezano sa nezavisni inspektori u skladu sa Zako- pretpostavkom nevinosti sadržanoj u nom o preduzećima. Svjedočenje pod- članu 6 stavu 2 Evropske konvencije. nositelja je nakon toga upotrijebljeno Pravo na zaštitu od samooptuživanja protiv njega u krivičnom postupku. se, međutim, prvenstveno odnosi na Sud je zauzeo sljedeći stav: poštovanje volje optužene osobe da se „Sud podsjeća, iako nisu posebno brani šutnjom. Kao što je općeprihva- spomenuti u članu 6 Konvencije, pravo ćeno u pravnim sistemima država ugo- na šutnju i pravo na zaštitu od samoop- vornica u Konvenciji i drugdje, ono u tuženja predstavljaju općepriznate me- krivičnim postupcima ne obuhvata đunarodne standarde koji su sama srž korištenje onog što se može dobiti od pojma pravičnog suđenja po članu 6. optuženog kroz primjenu metoda pri- Njihova logika leži, inter alia, u zaštiti sile na temelju zakonom dozvoljenih

17 U predmetu Heaney i McGuinness protiv Irske (presuda od 21. decembra 2000.), domaćim zakonom (Dio 52. Zakona o djelima protiv države iz 1939.) o djelima usmjerenim protiv državne sigurnosti zahtijeva se od osumnjičenih da prijave svoje kretanje. Svaki osumnjičeni koji to ne uradi suočava se s prijetnjom kazne zatvora. Sud je tim povodom izjavio (Predstavka br. 34720/97, stavovi 55-59): „Sud smatra da je ‘stupanj prinude’, koji je bio nametnut podnositeljima primjenom Dijela 52. ovog zakona kako bi ih se prinudilo da otkriju informacije u vezi optužbi protiv njih, na osnovu ovog zakona zapravo uništio samu suštinu privilegije da se ne mogu suoptužiti i njihovog prava da se brane šutnjom.“ Vlada je tvrdila da je Dio 52. Zakona iz 1939. i predstavlja samo srazmjeran odgovor na opasnost od terorizma i prijetnje sigurnosti zemlje s obzirom na potrebu osiguravanja pravilnog funkcioniranja pravde i očuvanja javnog reda i mira. Sud je primio k znanju detalje koje je vlada izložila u vezi s onim što je u interesu sigurnosti i javnog reda. Međutim, on podsjeća da (...) Sud (...) smatra da se opći uvjeti pravičnosti sadržani u članu 6, uključujući i pravo na zaštitu od samooptuživanja, „primjenjuju na krivični postupak u pogledu svih vrsta djela bez razlike, od onih najjednostavnijih do najsloženijih“. Sud zaključuje da se ne može pozvati na javni interes kako bi se opravdalo korištenje odgovora dobivenih pod prisilom u vansudskoj istrazi kako bi se optuženi inkriminirao u toku sudskog postupka. Sud nadalje podsjeća na predmet Brogan (presuda Brogan i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva od 29. novembra 1988., Serija A, br. 145-B), koji se odnosi na slučaj hapšenja i pritvora, na osnovu ovlasti datih posebnim zakonom, osoba koje su bile osumnjičene za terorizam u Sjevernoj Irskoj. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva se pozivala na poseban kontekst sigurnosti u Sjevernoj Irskoj kako bi opravdala dužinu osporavanog vremena provedenog u pritvoru (čl. 5 stav 3). Sud je smatrao da bi čak i najkraći periodi pritvora o kojima je riječ u ovom predmetu imali posljedice štetne po samu suštinu relevantnog prava zaštićenog članom 5 stav 3. On zaključuje da činjenica što su hap- šenje i pritvor podnositelja nastali u legitimnom cilju zaštite zajednice kao cjeline od terorizma nije sama po sebi bila dovoljna da osigura poštivanje specifičnih uvjeta iz člana 5 stava 3 Konvencije. Sud, prema tome, smatra da interesi sigurnosti i javnog reda koje je istakla vlada ne mogu opravdati odredbu kojom se poništava sama bit prava podnositelja na šutnju i zaštitu od samooptuživanja kao što je garantirano u članu 6 stav 1 Konvencije. Sud, prema tome, zaključuje da je bilo kršenja prava podnositelja na šutnju kao i njihovog prava na zaštitu od samooptuženja kao što je garantirano članom 6 stav 1 Konvencije. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 38 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE ovlasti, a koje su protiv volje osum- izvedeni kao dokazi na suđenju koje će njičenog, poput, između ostalog, do- uslijediti. Štaviše, činjenica da je takve kumenata do kojih se došlo na temelju izjave dao podnositelj prije nego što je sudskog naloga, alko-testa, uzimanja optužen ne sprečava da njihovo kasni- uzoraka krvi ili urina ili tkiva u svrhe je korištenje u krivičnom postupku ne DNK-analize. predstavlja kršenje tog prava.18 Potrebno je, također, istaknuti da je Potrebno je istaknuti da Sud istovre- Sud u ovoj presudi smatrao da pravo na meno ne isključuje mogućnost donoše- zaštitu od samooptuživanja uzeto kao nja zaključaka do kojih se može doći pravo na odbranu šutnjom ne pokriva na temelju šutnje optuženog.19 samo priznanje nekog djela. U ovoj Sličan pristup je i u predmetu Go- presudi Sud iznosi stav da, imajući na edhart protiv Belgije (vidi presudu umu koncept pravičnosti iz člana 6, pra- od 20. marta 2001., Predstavka br. vo na zaštitu od samooptuživanja može 34989/97, stavovi 31-33, dostupna se realno svesti na priznanje nekog samo na francuskom - nezvaničan krivičnog djela, ili na primjedbe koje prijevod), u kojoj Evropski sud kaže: imaju direktne inkriminirajuće poslje- „Sud je u presudama Omar i Guerin dice. Svjedočenje pod prinudom, koje smatrao da ‘kada je žalba zbog pri- naizgled ne djeluje kao optužujuće, mjene materijalnog prava proglaše- poput ekskulpatornih (oslobađajućih) na neprihvatljivom samo zato što se opaski, ili samo informacija o činjeni- podnositelj, kao što je slučaj u ovom cama, može kasnije biti iskorišteno u predmetu, nije predao i otišao u pri- krivičnom postupku kao podrška tvrd- tvor nakon što je uložio žalbu na sud- njama tužiteljstva, naprimjer, da bi se sku odluku o pritvoru, ovakva odluka suprotstavilo ili bacila sumnja na druge ipak obavezuje podnositelja žalbe izjave ili dokaze koje je dao optuženi da unaprijed prihvati lišenje slobode tokom suđenja, ili da bi se na drugi na- koje rezultira iz odluke koju ospora- čin narušio njegov kredibilitet. va, iako se ona ne može smatrati ko- Ne može se pozivati na javni inte- načnom sve dok se ne donese odluka res kako bi se opravdala upotreba od- po žalbi, ili dok ne istekne vrijeme za govora koji su iznuđeni u vansudskoj ulaganje žalbe’. Sud smatra da se ovo istrazi i time inkriminirao optuženi u protivi ‘samoj suštini prava na žalbu, sudskom postupku. U ovom pogledu tako što postavlja neproporcionalan vrijedi istaknuti da, po relevantnim za- teret za podnositelja žalbe i time na- konima, izjave koje su dobivene pod rušava pravičnu ravnotežu koja mora prinudom na osnovu ovlasti Odjela za biti uspostavljena između legitimnog velike privredne prevare ne mogu biti interesa da se sudske odluke provode,

18 S istim zaključkom vidi i presudu I.J.L, G.M.R. I A.K.P. Ujedinjenog Kraljevstva od 19. septembra 2000., Predstavka br. 29522/95. 19 U presudi John Murray protiv Ujedinjenog Kraljevstva (8. februar 1996., Reports (Izvještaji) 1996- I, stavovi 51 i 54), Sud navodi: „Domaći sud je zaključio kako je optuženi kriv samo zbog toga što je odlučio da se brani šutnjom. Samo u slučaju kada dokazi protiv optuženog ‘zahtijevaju’ objašnjenje koje bi trebalo da može dati optuženi, nepružanje bilo kakvog objašnjenja ‘može sasvim logično, dovesti do zaključka kako takvo objašnjenje ne postoji i da je optuženi kriv’. Nasuprot toga je situacija u kojoj tvrdnje optužbe imaju tako malu težinu u smislu dokaza da i ne zahtijevaju nikakav odgovor i nedavanje odgovora ne opravdava zaključak o krivnji.“ (ibid.) Kao što je istakao delegat Komisije, sudovi u većem broju zemalja koji slobodno procjenjuju dokaze mogu uzimati u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući i ponašanje i način na koji optuženi vodi svoju odbranu. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 39 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE s jedne strane, i prava pristupa kasaci- od kakavog je to značaja po podnosite- onom sudu i prava na odbranu, s druge lja, pored toga, samo kašnjenje koje se strane.’“ može pripisati državi može opravdati U ovom predmetu Sud primjećuje da nalaz o propustu poštivanja uvjeta „ra- je Kasacioni sud, svojom odlukom od zumnog roka“. 10. decembra 1996., žalbu proglasio ne- Sud naizmjenično preispituje kom- prihvatljivom samo zbog toga što pod- pleksnost ili odsustvo komleksnosti nositelj nije dobrovoljno otišao u pritvor predmeta, ponašanje podnositelja (pri- na temelju sudske odluke koju je ospo- sustvovanje ili odsustvo sa ročišta, ravao u svojoj žalbi (stav 18 gore). zahtjeve za odgodu...), kao i sudskih U takvim okolnostima Sud ne vidi ili upravnih tijela. Sud je podsjetio na nikakav razlog zbog kojeg bi donio ove kriterije u predmetu Vallee protiv drugačiji zaključak od onog u presuda- Francuske (26. april 1994., Serija A, ma Omar i Guerin. U svjetlu okolnosti br. 289-A, str. 17, stav 34). On je došao predmeta i u skladu sa svojom sudskom do logičnog zaključka, na koji se po- praksom, Sud smatra da je podnositelj zvao po presudi A. A. U. protiv Fran- bio izložen neproporcionalnom mije- cuske (19. juni 2001., Predstavka br. šanju u njegovo pravo pristupa sudu i, 44451/98, stav 29.): „Sud podsjeća da prema tome, u njegovo pravo na pra- je zadatak država ugovornica da orga- vično suđenje. niziraju svoj pravosudni sistem tako da Kao zaključak, ovo je predstavljalo njihovi sudovi budu u stanju garantirati kršenje člana 6 stava 1 Evropske kon- svakoj osobi pravo na konačnu odluku vencije. u sporovima u vezi s njihovim pravima i obavezama, koja će biti donesena u 3.4. Uvjet trajanja sudskog postupka u razumnom roku.“ „razumnom roku“ Generalno, razuman rok uključuje ispitivanje postupka, uključujući i postu- Kod utvrđivanja pravičnosti jednako pak pred ustavnim sudom. Tako je Sud je relevantno ako postupak nije bio u u presudi Diaz Aparicio protiv Špa- „razumnom roku“. Veliki broj presuda njolske (11. oktobar 2001., Predstavka je donesen upravo u vezi s tim. br. 49468/99, stav 21.) primijetio: „Sud Sud je u presudi Zimmermann i Ste- je uzeo u obzir dužinu svih postupaka o iner protiv Švicarske (13. juli 198., Se- kojima je riječ, uključujući i postupak rija A, br. 66, str. 11, stav 24) postavio pred Ustavnim sudom.“ kriterije koji služe za određivanje razu- U Bosni i Hercegovini ne posto- mne dužine trajanja postupka. ji efektivno pravno sredstvo koje bi Razumna dužina trajanja postupka omogućilo apelantima da se žale zbog spada u opseg člana 6 stav 1 i mora predugog trajanja postupka. Međutim, se procjenjivati u svakom predmetu nedostaci u organizaciji pravosudnog pojedinačno, na temelju okolnosti tog sistema entiteta, odnosno države, ne predmeta.20 smiju da utječu na poštovanje indi- Sud mora, inter alia, voditi računa vidualnih prava i sloboda utvrđenih o kompleksnosti činjenica i pravnih Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i pitanja i nadležnih organa vlasti, kao i

20 Vidi presudu Buchholz od 6. maja 1981., Serija A, br. 42, str.15, stav 49. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 40 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE zahtjeva i garancija iz člana 6 stav 1 mu mjeru koja u značajnoj mjeri utječe Evropske konvencije (odluka Ustav- na stanje osobe i kojom se ta osoba liša- nog suda Bosne i Hercegovine, broj va sigurnosti koju uživa svaki građanin AP-138/02 od 27. oktobra 2004. godi- koji poštuje zakon, i ono pokriva cijeli ne). Ustavni sud ističe da na pojedinca postupak o kojem je riječ, uključujući i ne može da se stavi pretjeran teret u postupak po žalbi. otkrivanju koji je najefikasniji put ko- Ovo vrijeme se može računati od jim bi se došlo do ostvarenja njegovih momenta hapšenja ili datuma krivične prava. Također, Ustavni sud zapaža da prijave, ili dana kada je ta osoba infor- je jedan od osnovnih postulata Evrop- mirana o pokretanju zvanične istrage ske konvencije da pravna sredstva koja protiv nje, u zavisnosti od okolnosti. pojedincu stoje na raspolaganju treba Obično se navode tri faktora kao rele- da budu lahko dostupna i razumljiva, vantna za utvrđivanje da li je postupak te da propust u organizaciji pravnog i predugo trajao, i to: složenost predme- sudskog sistema države, koji ugrožava ta; ponašanje podnosioca prijave i po- zaštitu individualnih prava, ne može našanje države.22 da se pripisuje pojedincu. Pored toga, Složenost predmeta obuhvata priro- dužnost je države da organizira svoj du činjenica koje treba utvrditi, broj pravni sistem tako da omogući sudovi- optuženih osoba, potrebu da se pribavi ma da se povinuju zahtjevima i uvjeti- spis o sudskom postupku provedenom ma Evropske konvencije.21 u inozemstvu, povezanost predmeta Ustavni sud naglašava da je za prav- sa drugim predmetima, te intervencija ni sistem od fundamentalne važnosti drugih lica u postupku, kao i složenost vođenje postupka u okviru razumnog pravnih pitanja u predmetu. vremena, jer svako nepotrebno odugo- U krivičnim predmetima od optuže- vlačenje često dovodi do de facto liša- nog se ne zahtijeva da aktivno sarađuje vanja pojedinca njegovih prava i gubit- kako bi se ubrzao postupak koji bi mo- ka učinkovitosti i povjerenja u pravni gao dovesti do njegovog proglašenja sistem. krivim. Međutim, kašnjenja koja on prouzrokuje oslabit će njegov kasniji 3.5. Računanje vremena u krivičnim prigovor da suđenje nije obavljeno u predmetima „razumnom roku“. U građanskim stvarima strožije se pristupa kašnjenjima za Organi iz Strasbourga su razmatrali koja su odgovorne strane u postupku. više slučajeva koji se tiču pitanja šta Državi se obično pripisuju odgađanja podrazumijeva presuda donesena u ra- za koja je odgovoran sud ili tužilaštvo. zumnom roku. U krivičnim predmeti- Preopterećenost sudskih organa dru- ma vrijeme koje se razmatra (vrijeme gim predmetima obično se ne uzima početka), prema članu 6 stav 1, teče od kao opravdanje za kašnjenja, osim ako momenta kada nadležni organi poduz- ta odugovlačenja nisu predvidiva.

21 Vidi: Evropski sud za ljudska prava, Zanghi protiv Italije, presuda od 19. februara 1991. godine, serija A, broj 194, stav 21. 22 U predmetu Eckle protiv Njemačke (15. juli 1982., Serija A, br. 51, str. 33, paragraf 73), Sud primjećuje: „U krivičnim predmetima ‘razuman rok’ na koji se poziva u članu 6 stav 1 počinje teći odmah nakon što je osoba ‘okrivljena’. Ovo može biti i prije nego što je predmet u postupku, na dan hapšenja, naprimjer, na dan kada je osoba zvanično obaviještena o krivičnom gonjenju, ili na dan kada je otvorena preliminarna istraga. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 41 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

3.6. Javno suđenje i izricanje presude Sud je u istoj presudi protumačio zahtjev iz člana 6 stav 1 po kojem se Konačni proceduralni uvjet odnosi „presuda izriče javno“. Sud je zauzeo se na javnu prirodu suđenja i donoše- slijedeći stav (str. 12, stav 26): „Sud se nja presude. stoga ne osjeća obaveznim da prihva- U presudi Pretto i ostali protiv Itali- ti doslovno tumačenje. On smatra da je (8. decembar 1983., Serija A, br. 71, svaki oblik publiciteta koji treba imati str. 11-12, stavovi 21-22), Sud je iznio ‘presuda’ po domaćem zakonu odgo- slijedeće u vezi s javnosti postupka vorne države mora biti ocijenjena u pred sudom. Javni karakter postupka svjetlu posebnih karakteristika postup- pred sudskim tijelima na koje se pozi- ka o kojem je riječ i u odnosu na svrhu va član 6 stav 1 štiti strane u postupku i cilj člana 6 stava 1. U ovom slučaju, od donošenja sudskih odluka u tajno- presude Žalbenog suda i Kasacionog sti bez ikakve kontrole javnosti; on je, suda bile su javne na taj način što su također, jedno od sredstava pomoću pohranjivane u sudskom registru, gdje kojih se održava povjerenje u sudove, je svako mogao ostvariti uvid u pre- više i niže. Time što je vršenje sudske sudu Kascionog suda ili dobiti njenu funkcije vidljivo, karakteristika javnog kopiju. To što Kasacioni sud nije javno doprinosi u postizanju cilja po članu 6 izricao presude nije bilo u suprotnosti stav 1, tojest pravičnog suđenja, garan- sa članom 6 stavom 1.“ cije koja predstavlja jedan od funda- U predmetu Håkansson i Sturesson mentalnih principa svakog demokrat- protiv Švedske (21. februar 1990., Se- skog društva u okviru značenja koje rija A, br. 171-A, str. 20, stav 66) Sud 23 ima po Konvenciji. je zauzeo slijedeći stav: „Javni karakter Iako su se sve države članice Vije- sudskih rasprava predstavlja temeljni ća Evrope podvrgnule ovom principu princip koji propisuje stav 1 člana 6. javnosti, njihovi zakonodavni sistemi Opće je poznato da ni tekst niti smisao i sudska praksa ukazuju na određeni ove odredbe ne sprečavaju neku osobu stupanj raznolikosti u opsegu i načinu da se po slobodnoj volji odrekne, bilo primjene, kako u pogledu održavanja eksplicitno ili prećutno, prava na javnu sudskih rasprava tako i „proglašenja“ raspravu u svom predmetu. Međutim, presuda. Ovaj formalni aspekt je, me- odricanje mora biti neopozivo i ne smi- đutim, od sekundarnog značaja u poje biti u suprotnosti sa bilo kojim jav- ređenju sa svrhom koja se skriva iza nim interesom.“ principa o javnosti koji uvjetuje član 6 stav 1. Istaknuto mjesto koje u demo- 3.7. Pretpostavka nevinosti25 kratskom društvu zauzima pravo na pravično suđenje tjera ovaj sud da u Svaki čovjek se smatra nevinim sve svrhe revidiranja na koje je obavezan u dok se ne utvrdi da je kriv, ističe se već ovoj oblasti preispita stvarnu situaciju u članu 9 Dekleracije o pravima čovje- ovog postupka.24 ka i građanina iz 1789. godine. Ovo

23 Vidi presudu Golder od 21. februara 1975., Serija A, br. 18, str. 18, stav 36, i presudu Lawless od 14. novembra 1960., Serija A, br. 1, str. 13. 24 Vidi poglavito, mutatis mutandis, presudu Adolf od 26. marta 1982., Serija A, br. 49, str. 15, stav 30. 25 Član 6 stav 2 glasi: „Svako ko je optužen za krivično djelo smatra se nevinim dok se njegova krivica po zakonu ne dokaže.“ DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 42 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE načelo znači da čovjek ne treba doka- dinačnim apelacijama građana koji su zivati svoju nevinost, nego onaj ko ga se žalili da su sudovi povrijedili prin- optužuje treba dokazivati njegovu kri- cip pretpostavke nevinosti na njihovu vicu. štetu, te u tom pravcu zauzeo odgova- Član 6 stav 2 Evropske konvencije rajuće stavove koji će dalje utjecati na primjenjuje se na svakoga „optuženog praksu i rad krivičnih sudova. Ustavni za krivično djelo“. sud je usvojio apelaciju Mugdima Her- Tako, Evropski sud je u presudi u cega i utvrdio povredu prava na pravič- predmetu Lutz protiv Njemaačke (25. no suđenje iz člana II/3.e) Ustava BiH august 1997., Serija A, br. 123, stav i člana 6, stav 1 i 2, Evropske konven- 52), dao definiciju, između ostalog, cije, te ukinuo presude Kantonalnog pojma „optužen za krivično djelo“.26 suda u Zenici br. Kž-118/05 od 29. 7. Prema tome, da bi odredio krivičnu 2005. god. i prirodu djela, Evropski sud koristi Presudu Općinskog suda u Zavidovi- svoje uobičajene principe. U presudi u ćima broj K-4/04 od 7. 1. 2005. god. predmetu Minelli protiv Švicarske (25. i naložio ponovni postupak i suđenje. mart 1983., Serija A, br. 62, str. 15, stav Kao odlučne razloge za ukidanje nave- 28) Sud je, naprimjer, smatrao da je po- denih presuda, Ustavni sud BiH nagla- stupak po privatnoj tužbi za klevetu u šava da član 6 stav 2 Evropske konven- novinskom tekstu u ovom slučaju kri- cije propisuje da svako ko je optužen vične prirode. za krivično djelo bit će smatran nevi- I ugrožavanje „građanskih“ prava nim dok se ne dokaže njegova krivica pojedinaca ponekad predstavlja krivič- u skladu sa zakonom. no djelo. Da bi se odredilo da li postoji Ovaj osnovni pravni princip je ra- „krivična optužba“, mora se, između zrađen i u odredbama ZKP FbiH, koji ostalog, ispitati situacija optuženog je primijenjen u konkretnom slučaju. onako kako se tretira u važećim doma- Evropski sud je zaključio da princip ćim zakonima u svjetlu ciljeva člana 6, pretpostavke nevinosti zahtijeva, in- odnosno zaštite prava na odbranu.27 ter alia, u vršenju svoje obaveze, da Član 6 stav 2 se, u slučaju krivične članovi vijeća suda ne trebaju poči- optužbe, primjenjuje na cijeli postupak njati od unaprijed stvorene ideje da je i važi za različite organe javne vlasti. okrivljeno lice izvršilo djelo za koje se Sud smatra da pretpostavku nevinosti tuži; teret dokaza je na optužbi, a svaka mogu ugroziti ne samo sud i sudac već sumnja treba ići u prilog okrivljenog. i drugi organi javne vlasti. Ustavni sud BiH u tom smislu podsje- Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ća na Odluku Ustavnog suda broj AP nekoliko predmeta je odlučivao o poje- 661/04. U ovoj odluci Ustavni sud je

26 Sud postupa na osnovu toga da se termini „krivična optužba“ i „optužen za krivično djelo“ u tri stava člana 6 (čl. 6-1, čl. 6-2, čl. 6-3) odnose na identične situacije. Ranije je već usvojio sličan pristup članu 6 stav 2, mada u kontekstu koji je nesumnjivo bio krivični po domaćem zakonu (vidjeti presudu u predmetu Adolf od 26. marta 1982., Serija A, br. 49, str. 15, stav 30, i presudu u predmetu Minelli od 25. marta 1983., Serija A, br. 62, str. 15, stav 27). 27 U Švicarskoj je kleveta uključena u djela koja se saveznim krivičnim zakonom definiraju kao ka- žnjiva. Krivično gonjenje za klevetu može se desiti samo ako žrtva podnese pritužbu (Strafantrag), ali vođenje tužbe je u skladu sa kantonalnim zakonima o krivičnom postupku, u ovom slučaju kantona Zürich; postupak može dovesti do kazne, u obliku novčane kazne ili, čak, kazne zatvora, i takva se kazna unosi u sudski krivični dosje. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 43 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE naglasio: „Ukoliko se ustavno pravo na Član 6, stav 2, primjenjuje se na kri- pravično suđenje posmatra u kontekstu vični postupak u cjelini, a ne samo na važećeg pozitivnog prava u Bosni i razmatranje merituma optužbe. Pravo Hercegovini, onda se mora primijeti- na pretpostavku nevinosti u skladu sa ti da bitan segment prava na pravično članom 6 stav 2 pojavljuje se samo u suđenje čini brižljiva i savjesna ocjena vezi sa konkretnim djelom za koje po- dokaza i činjenica utvrđenih u postupku stoji „optužba“. Kada se optuženom za pred redovnim sudovima. Ovo je jedna dato djelo dokaže krivica, član 6 stav 2 od osnovnih odredaba u vezi s izvođe- ne može se primjenjivati na navode o ka- njem i ocjenom dokaza koja se nalazi rakteru ili ponašanju optuženog u sklo- u svim važećim procesnim zakonima u pu postupka izricanja kazne, osim ako te Bosni i Hercegovini, pa i u Zakonu o optužbe nisu takve prirode i intenziteta krivičnom postupku Republike Srpske, da predstavljaju novu „optužbu“. u kojem odredba člana 287 stav 2 glasi: ‘[...]Sud će savjesno i brižljivo ocije- 3.8. Osuda i nedostatak dokaza, niti svaki dokaz posebno i sve dokaze sumnja u korist optuženog zajedno[...]’, pa čini neodvojiv element U presudi u predmetu Telfner protiv prava na pravično suđenje.“ (vidi: Austrije, od 20. marta 2001. (Pred- Ustavni sud, Odluka broj AP 661/04 stavka br. 33501/96, stavovi 15-20), od 21. aprila 2005. godine) Pored toga, Evropski sud je smatrao da su sudovi tužilac i drugi organi imaju, prema Za- teret dokazivanja prenijeli na odbranu konu o krivičnom postupku, obavezu time što su od vlasnika vozila koje je utvrditi sve činjenice - kako one koje učestvovalo u udesu tražili da da objaš- idu na teret tako i one koje idu u korist njenje; vlasnik je odbio da da izjavu i optuženog. Zbog primjene principa in osuđen je na osnovu policijskog izvje- dubio pro reo, činjenice koje idu na te- štaja u kojem je navedeno da je on bio ret optuženog moraju biti sa sigurnošću glavni korisnik vozila i da te večeri nije utvrđene, za razliku od činjenica koje spavao kod kuće. Sud je kazao: „Sud se idu u korist okrivljenog, a koje se uzi- poziva na to da je, u pravilu, na doma- maju za utvrđene čak i onda kada su ćim sudovima da ocijene dokaze koji su samo vjerovatne, tj. kada postoji sum- pred njima, a da je na ovom Sudu da nja u njihovo postojanje. ocijeni da li je postupak, gledan u cjeli- Ustavni sud, polazeći od već iznese- ni, bio pravičan, što u slučaju krivičnog nog stava da se presumpcija nevinosti postupka uključuje i poštovanje pretpo- ne odnosi samo na krivicu već i na sve stavke nevinosti. Član 6 stav 2, između druge elemente koji stoje u međusob- ostalog, traži da pri izvršavanju dužno- noj vezi u pojmu krivičnog djela, kao sti članovi suda ne trebaju polaziti od što su radnja izvršenja, protivpravnost unaprijed formirane ideje o tome da je itd., smatra da je u osporenim presu- optuženi izvršio djelo za koje se tereti; dama ovaj princip prekršen, budući da teret dokazivanja je na tužilaštvu, a sva- je našao da se u apelantovim radnjama ka sumnja trebala bi ići u korist optuže- nisu stekli protivpravni elementi.28 nog. Prema tome, ako se teret dokazi-

28 Vidi detaljnije o ovom predmetu: Odluka Ustavnog suda BiH br. AP- 2313/05 od 6.jula 2007. god. („Službeni glasnik BiH“, br. 79/07) DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 44 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE vanja prenese sa tužilaštva na odbranu, koje postoje u francuskom carinskom krši se pretpostavka nevinosti. zakonu u vezi sa pretpostavkom nevi- Jeste tačno, kako je vlada naglasila, nosti. U ovom slučaju, podnosilac je da pravne pretpostavke u principu nisu bio osuđen po osnovu posjedovanja kompatibilne sa članom 6 Evropske „krijumčarene robe“ (narkotika) na ae- konvencije, a nije ni izvlačenje zaklju- rodromu Roissy. Ovo djelo pojavljuje čaka na osnovu šutnje optuženog.29 se pod naslovom „Krivična odgovor- Međutim, ovaj predmet se ne tiče pri- nost“. Prema toj odredbi, na osnovu mjene pravne pretpostavke o činjenici proste činjenice, koja sama po sebi i ne ili propisu, niti Sud prihvata argument mora predstavljati prekršaj ili krivično vlade da domaći sudovi mogu legiti- djelo, izvodi se zaključak da „krivična mno izvoditi zaključke iz šutnje optuže- odgovornost“ za nezakonit uvoz robe, nog. Sud smatra da se ranije pomenuta bilo da je zabranjena ili ne, ili za ne- presuda John Murray tiče predmeta u prijavljivanje robe, počiva na osobi u kojem je zakon omogućio da se iz šut- čijem se posjedu takva roba nađe. nje optuženog izvlače zdravorazumski Sud dalje kaže: „Prelaz sa ideje od- zaključci, jer je tužilaštvo protiv njega govornosti u krivičnom pravu na pojam postavilo optužbu koja je tražila objaš- krivice pokazuje vrlo relativnu prirodu njenje. S obzirom na to da su dokazi takve distinkcije.“ Time se otvara pita- izvedeni u toku suđenja predstavljali nje vezano za član 6 stav 2 Evropske jaku optužbu protiv optuženog, Sud je konvencije. Pretpostavka na osnovu či- smatrao da izvođenje takvih zaključa- njenice ili na osnovu zakona postoji u ka, nad kojima su postojale jake proce- svakom pravnom sistemu. Konvencija, sne garancije, nije predstavljalo kršenje sasvim jasno, takvu pretpostavku prin- člana 6 u okolnostima datog predmeta. cipijelno ne zabranjuje. Međutim, od Sud smatra da izvođenje zaključaka iz država ugovornica traži da u pogledu šutnje optuženog može biti dozvolje- krivičnog prava ostanu unutar određe- no u sistemu kakav je austrijski, gdje nih granica. Ako, kako bi se moglo reći sudovi slobodno ocjenjuju dokaze koji da Komisija smatra (stav 64 izvješta- su pred njima, pod uvjetom da su do- ja), drugi stav člana 6 samo postavlja kazi takvi da je jedini zdravorazumski granice koje sudovi moraju poštovati u zaključak koji se može izvesti iz šutnje vođenju postupka, takav zahtjev bi se optuženog taj da on na ono za što ga se u praksi preklapao sa obavezom nepri- tereti nema odgovora. strasnosti koju nameće prvi stav. Prije svega, domaće zakonodavstvo imalo bi 3.9. Pretpostavka krivice i objektivne slobodu da sudu koji sudi u predmetu krivične odgovornosti oduzme pravu slobodu ocjenjivanja i ukloni samu suštinu pretpostavke nevi- U predmetu Salabiaku protiv Fran- nosti, kad bi se riječi ‘u skladu sa za- cuske (7. oktobar 1988., Serija A, br. konom’ odnosile isključivo na domaći 141-A, str. 15-16, stavovi 27-28), od zakon. Takva situacija ne bi bila u skla- Suda se tražilo da da svoju odluku u du s ciljem i svrhom člana 6, koji, time vezi sa određenim pretpostavkama

29 Vidi, naprimjer, presudu u predmetu Salabiaku protiv Francuske, od 7. oktobra 1988., Serija A, br. 141-A, str. 15-16, stav 28); i ranije pomenutu presudu John Murray, str.49-52, stavovi 45-54. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 45 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

što štiti pravo na pravično suđenje, po- se tereti; zatim da je teret dokazivanja sebno pravo na pretpostavku nevinosti, na tužilaštvu i svaka sumnja treba ići u čija je osnovna namjena da predstavlja korist optuženog. Ovaj princip se pri- otjelotvorenje temeljnog principa vla- mjenjuje u svim fazama krivičnog po- davine zakona. (Vidi, između ostalog, stupka. Važnost principa pretpostavke presudu u predmetu Sunday Times, od nevinosti potvrđuje se i u situaciji kada 26. aprila 1979., Serija A, br. 30, str. optuženi odbija da se izjasni o krivici, 34, stav 55) u kom slučaju se pretpostavlja da se Član 6 stav 2, shodno tome, pretpo- izjasnio da nije kriv. stavke vezane za činjenicu ili propis Evropski sud je u predmetu Minelli predviđene krivičnim zakonom ne po- protiv Švicarske utvrdio povredu pre- smatra indiferentno. Od država traži postavke nevinosti, kada je optuženom da se ograniče na razumnu mjeru, koja određeno da nadoknadi troškove kri- uzima u obzir značaj onoga što je u pi- vičnog postupka i novčane kazne, iako tanju i održava prava odbrane. je postupak obustavljen zbog nastupa- U ovom slučaju, Sud je zaključio da nja zastare, a domaći sud je zaključio francuski sudovi nisu primijenili carin- kako bi postupak „vjerovatno doveo ski zakon na način koji bi bio u sukobu do osuđujuće presude“ da nije nastupi- sa pretpostavkom nevinosti. la zastara.30 Evropski sud smatra pretpostavku 3.10. Pretpostavka nevinosti i naknada nevinosti toliko važnom da je donio za zakonit istražni pritvor presudu prema kojoj ovu pretpostavku trebaju poštivati ne samo suci nego Pravo osumnjičenog da se pretpo- i svi zvaničnici. U tom pogledu, Sud stavlja njegova nevinost jedan je od konstatira: „Sud podsjeća da će pretpo- temeljnih uvjeta za ostvarivanje prava stavka nevinosti biti povrijeđena ako na pravičan krivični postupak. Pretpo- izjava nekog zvaničnika o osobi koja stavka nevinosti je ugrađena u doma- se tereti za krivično djelo odražava mi- će zakonodavstvo kroz odredbe člana šljenje da je ta osoba kriva prije nego 3 Zakona o krivičnom postupku BiH, što se njena krivica dokaže u skladu Republike Srpske, Federacije BiH i sa zakonom. Dovoljno je da u odsu- Brčko distrikta, koji propisuju: „Sva- stvu bilo kakve formalne izjave nave- ko se smatra nevinim za krivično dje- de razlog u kome se naslućuje da taj lo dok se pravomoćnom presudom zvaničnik smatra optuženog krivim. U ne utvrdi njegova krivica.“ Evropski ovom pogledu sud naglašava važnost u sud je ispitao određen broj navodnih odabiru riječi u izjavama zvaničnika o povreda principa pretpostavke nevi- nekoj osobi prije nego joj bude suđeno nosti, na osnovu čega su ustanovljeni i njena krivica bude utvrđena.“31 standardi za buduću praksu sudova. U presudi u predmetu Englert pro- Pretpostavka nevinosti podrazumijeva tiv Njemačke (25. august 1987., Serija da sud ne smije polaziti sa unaprijed A, br. 123, str. 34-35, stavovi 36-37), formuliranom percepcijom da je op- Sud je dao neke opće napomene veza- tuženi počinio krivično djelo za koje

30 Predmet Minelli protiv Švicarske, presuda Evropskog suda od 25. 3. 1983. godine, stav 37 31 Predmet Allenet De Ribemont protiv Francuske, presuda Evropskog suda od 23. 1. 2005. godine, stav 35 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 46 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE ne za potraživanje naknade troškova i b) da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti naknade za zakonit istražni pritvor na- za pripremanje odbrane; kon oslobađanja ili obustave krivičnog c) da se brani sam ili uz pomoć brani- postupka: Sud naglašava da ni član 6, telja kojeg sam izabere, ili, ukoli- niti bilo koja druga odredba Evropske ko ne raspolaže sredstvima da plati konvencije, ne daju osobi „optuženoj branitelja, da ga dobije besplatno, za krivično djelo“ pravo na naknadu kako to nalažu interesi pravde; troškova ili pravo na naknadu za zako- d) da sam ispituje ili zahtijeva ispi- nit istražni pritvor, u situacijama kad tivanje svjedoka optužbe i da se postupak protiv takve osobe bude obu- prisustvo i saslušanje svjedoka stavljen. odbrane odobri pod uvjetima koji U istom predmetu Sud je pažnju važe za svjedoka optužbe; usmjerio na motivaciju za donošenje e) da koristi besplatnu pravnu pomoć odluke da se takva potraživanja odbiju. tumača ukoliko ne razumije ili Ipak, odluka kojom se naknada za ne govori jezik koji se koristi na istražni pritvor i naknada troškova optu- sudu.“ ženog odbija nakon obustave postupka može pokrenuti pitanje po članu 6 stav 4.1. Pravo da bude obaviješten o 2, ako dodatno obrazloženje koje se ne optužbi može odvojiti od primijenjenih odred- U predmetu Kamasinski protiv Au- bi (vidi istu presudu, str. 18, stav 38) u strije (19. decembar 1989., Serija A, br. suštini predstavlja određenje krivice op- 168, str. 36-37, stav 79), Sud je iznio tuženog a da prije toga njegova krivica svoje stavove u vezi sa prijevodom op- nije dokazana u skladu sa zakonom, na- tužbe strancu. Tu je Sud primijetio da: ročito ako nije imao priliku da iskoristi Stav 3.a člana 6 pojašnjava opseg svoje pravo na odbranu (ibid., stav 37). tumačenja potrebnog u ovom kontek- U ovom slučaju, Sud je zaključio da stu, time što za svakog optuženog osi- nije došlo do kršenja člana 6 stav 2. gurava pravo „da odmah na jeziku koji Zauzeo je stav da odluka njemačkih razumije bude podrobno obaviješten o sudova odražava „stanje sumnje“ i ne prirodi i razlogu optužbe protiv njega“. predstavlja proglašenje krivice.32 Mada ova odredba ne navodi konkret- 4. Precizna prava optuženog no da se relevantne informacije trebaju dati u pismenom obliku, ili trebaju Stav 3 člana 6 glasi: „Svako ko je biti prevedene u pismenom obliku, optužen za krivično djelo ima slijedeća ako se radi o strancu koji je optužen, minimalna prava: ona ukazuje na potrebu da se posebna a) da odmah, na jeziku koji razumije, pažnja posveti obavještavanju optuže- bude podrobno obaviješten o pri- nog o „optužbi“. U krivičnom procesu rodi i razlogu optužbe protiv nje- optužnica igra ključnu ulogu, u smislu ga; da od trenutka kada ona bude uručena

32 U predmetu Minelli, podnosiocu je švicarski sud je naložio da djelimično plati sudske troškove, kao i naknadu žrtvama u vezi s njihovim troškovima, istovremeno obustavljajući krivično gonjenje zbog ograničenja mogućnosti da predmet dođe pred sud. Švicarski sud je u svojoj odluci zaključio da, da nije bilo datog ograničenja, novinski članak koji je bio predmet tužbe „vrlo vjerovatno bi doveo do osude“. Sud je zaključio da je ovo predstavljalo kršenje člana 6 stava 2 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 47 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE optuženi formalno ima pismeno oba- imena policijskih doušnika čak i kada vještenje o pravnom osnovu optužbe postoji mogućnost da je takav dokaz protiv sebe. Optuženi koji ne poznaje važan za odbranu). jezik koji sud koristi može, zapravo, Evropski sud kaže i da član 6 stav 3.b biti u nepovoljnom položaju ako mu se ne daje optuženom pravo da ima pri- ne dostavi i pismeni prijevod optužnice stup spisu ako ga je zastupao advokat. na jeziku koji razumije. U predmetu Kaminski protiv Austri- Opseg člana 6 stav 3.a posebno se je, str. 39, stavovi 87-88) Evropski sud mora razmatrati u svjetlu šireg prava zaključuje: na pravično suđenje koje garantira prvi „Prirodom člana 45 stav 2 austrij- stav člana 6 Evropske konvencije. Sud skog Zakona o krivičnom postupku, smatra da je u krivičnim predmetima pravo na uvid i izradu kopija sudskog pružanje optuženom potpune i detaljne spisa ograničeno je na advokata optu- informacije o optužbi, a time i pravne ženog, a sam optuženi ima na to pravo kvalifikacije koju bi sud u datom pred- ako nema pravnog zastupnika.“ Sistem metu mogao usvojiti, predstavlja su- koji predviđa član 45 stav 2 austrijskog štinski preduvjet za osiguravanje pra- Zakona o krivičnom postupku nije sam vičnosti postupka. po sebi nekompatibilan sa garancijom Na kraju, u pogledu pritužbe po čla- prava na odbranu iz člana 6 stav 3.b. nu 6 stav 3.b Konvencije, Sud smatra Što se tiče pojma „odgovarajućeg da su podstavovi a i b trećeg stava čla- vremena“, Sud je u presudi Campbell i na 6 povezani i da se pravo da se bude Fell (28. juni 1984., Serija A, br. 80, str. obaviješten o prirodi i razlogu optužbe 45, stav 98) kazao slijedeće: mora posmatrati u svjetlu prava optu- „Gospodin Campbell je o optužba- ženog da pripremi svoju odbranu. ma protiv njega obaviješten 1. oktobra 1976., pet dana prije nego što je Od- 4.2. Pravo na vrijeme i uvjete za bor zasijedao. Primio je i obavješte- pripremu odbrane nje o izvještaju ‘relevantno za odluku Odbora’ koja mu je uručena dan prije Garancije iz člana 6 stav 3 moraju se zasijedanja; u obavještenju je napome- dati i optuženom i njegovom braniocu nuto da bi na optužbe mogao odgovo- kako bi imali adekvatno vrijeme i uvjeriti pismeno.“ Sud smatra da je u svim te potrebne za pripremu odbrane. Kako okolnostima podnositelju ostavljeno bi se utvrdilo da li je došlo do povre- „odgovarajuće vrijeme“ da pripremi de ovog prava, moraju se uzeti u obzir odbranu; kaže da on očigledno nije tra- okolnosti cjelokupnog slučaja, uklju- žio odgodu rasprave. čujući i stepen odgovornosti optuženog za nedostatak vremena za pripreme. 4.3. Pravo da se brani lično ili pravo na Ovo pravo obuhvata i žalbeni postupak pomoć advokata kao i pristup svim relevantnim elementima koje nadležni organi mogu priku- Još jedan aspekt pravičnog suđenja piti, ukoliko su te informacije nužne za je i pravo na advokata koje okrivlje- odbranu. Ograničenja povodom pitanja ni ima od samog početka krivičnog dokaza koji se dostavljaju podnosio- postupka. Pravo na izbor advokata je cu predstavke mogu se prihvatiti gdje zasnovano na uvjerenju da je advokat postoji dobar razlog za to (neodavanje kao stručno lice spremniji da zastupa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 48 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE odbranu osumnjičenog nego što bi on U jednom predmetu, Lala protiv Ho- to sam učinio, bez dovoljno pravničkih landije (22. septembar 1994., Serija znanja i vještina. A, br. 298-A, str. 13, stav 33), Sud je Pravo na pomoć advokata iz ugla imao priliku da iznese još jedan znača- optuženog i trenutak u kojem optuže- jan stav u vezi s mogućnošću da osobu ni mora imati pristup advokatu važan koja se krivično goni u toku suđenja u je aspekt prava optuženog na pravično krivičnom postupku zastupa advokat. suđenje.33 U predmetu Lala, podnosilac se dobro- U predmetu S. protiv Švicarske (pre- voljno nije pojavio na ročište koje se suda od 28. novembra 1991., Serija A, vodilo po žalbi, i žalbeni sud je „od- br. 220, str. 16, stav 48) podnosilac nije lučio o predmetu a da nije dao priliku bio u mogućnosti da u policijskom pri- da ga brani njegov advokat, kojem je tvoru sa svojim advokatom komunicira povjerio odbranu, i koji je prisustvo- slobodno i bez nadzora. Sud je smatrao vao suđenju sa jasnom namjerom da to da je pravo optuženog da komunicira sa čini“.Vlada je, mutatis mutandis, tvrdi- svojim advokatom bez prisustva trećeg la da se time potiču optuženi za krivič- lica dio osnovnih zahtjeva pravičnog na djela da se ne pojavljuju lično. suđenja u demokratskom društvu, kako Sud je zaključio da je u interesu pra- proizilazi iz člana 6 stav 3.c Evropske vednog krivičnog postupka od ogro- konvencije. Ako advokat nije bio u mo- mnog značaja da se optuženi pojavi na gućnosti direktno komunicirati sa svo- svom suđenju. Kao generalno pravilo, jim klijentom i od njega primiti detaljna ovo je podjednako važno i za ponovnu uputstva bez takvog nadzora, njegova raspravu u žalbenom postupku. Među- pomoć gubi dosta od moguće koristi, a tim, od ključnog je značaja za pravič- Konvencija za cilj ima da garantira pra- nost sistema krivičnog pravosuđa da va koja su praktična i djelotvorna. optuženi ima odgovarajuću odbranu, i u

33 U presudi John Murray protiv Ujedinjenog Kraljevstva (8. februar 1996., Izvještaji 1996-I, stavovi 62-64 i 66), Sud je kazao da ovo pravo može da se pojavi na početku policijske istrage i primjećuje da Vlada osporava da se član 6 pojavljuje u fazi preliminarne policjske istrage djela. U tom smislu, podsjeća na svoj zaključak u presudi Imbrioscia protiv Švicarske od 24. novembra 1993., da član 6, posebno stav 3, može biti relevantan prije nego što predmet bude poslan na suđenje, i u mjeri u kojoj postoji mogućnost da pravičnost suđenja bude ozbiljno ugrožena inicijalnim nepoštivanjem odredbi tog stava (Serija A, br. 275, str. 13, stav 36). Kao što je ukazano u toj presudi, način na koji se primjenjuje član 6 stav 3.c u preliminarnoj istrazi zavisi od posebnih karakteristika datog postupka, kao i okolnosti samog predmeta (loc. cit.., str. 14, stav 38). Domaći propisi mogu podrazumijevati posljedice po stav optuženog u inicijalnoj fazi policjskog ispitivanja, koje mogu biti odlučujuće u pogledu mogućnosti odbrane u kasnijem krivičnom postupku. U takvim okolnostima, član 6 će tražiti da se dozvoli da optuženi koristi pomoć advokata već u inicijalnim fazama policijske istrage. Međutim, ovo pravo, koje nije eksplicitno određeno Evropskom konvencijom, može iz validnih razloga biti predmet ograničenja. Pitanje je u svakom predmetu, da li ograničenje, u svjetlu cijelog postupka, lišava optu- ženog pravične rasprave. U ovom predmetu, pravo podnosioca na pristup advokatu u toku prvih četr- deset osam sati policijskog pritvora bilo je ograničeno na osnovu odjeljka 15 Zakona Sjeverne Irske iz 1987. (Odredbe o hitnosti) na osnovu toga što je policija imala razumnog osnova da smatra da bi uživanje tog prava optuženog, između ostalog, omelo u prikupljanju informacija o izvršenju krivičnih djela terorizma ili otežalo sprečavanje takvog djela. Sud je mišljenja da je šema sadržana u nalogu takva da je od velikog značaja za pravo na odbranu da optuženi ima pristup advokatu u inicijalnim fazama policijskog ispitivanja. U tom kontekstu primjećuje da se, po nalogu, na samom početku policijskog ispitivanja optuženi suočava sa temeljnom dilemom u pogledu svoje odbrane. Ako se odluči za šutnju, protiv njega se mogu izvući negativni zaključci, u skladu sa odredbama Naloga. S druge strane, ako u toku ispitivanja optuženi odluči da prekine šutnju, izlaže se riziku nanošenja štete sop- stvenoj odbrani a da nije uklonio mogućnost izvlačenja negativnih zaključaka protiv sebe. Pod takvim uvjetima, koncept pravičnosti otjelotvoren u članu 6 traži da optuženi može koristiti pomoć advokata već u početnim fazama policijskog ispitivanja. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 49 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE prvostepenom i u žalbenom postupku. 4.4. Pravo da ispita svjedoke Po mišljenju Suda, veću težinu ima ovaj drugi interes. Shodno tome, činje- Član 6 stav 3 sadrži pravo optuženog nica da se branjenik, mada je uredno da mu se omogući da ispituje svjedoka pozvan, ne pojavljuje pred sudom ne optužbe i pravo na saslušanje svjedoka može čak ni u odsustvu obrazloženja odbrane pod istim uvjetima koji važe opravdati situaciju da se on liši svojih i za svjedoka optužbe. Ova dva pra- prava iz člana 6 stav 3 Evropske kon- va su neovisna jedan od drugog. Ova vencije da ga brani advokat. odredba zahtijeva da se optuženi stavi Može se reći da član 6 stav 3.c po- u ravnopravan položaj sa tužiocem, stavlja pravo na besplatnu pravnu mada u tom pravcu postoje izvjesna pomoć „kad to traži interes pravde“. ograničenja, koja su definirana u praksi Ostaje da se odredi u kojim slučajevi- Evropskog suda. Dozvoljeno je odbi- ma „to traži interes pravde“.34 ti svjedoka odbrane, gdje bi iskaz tog Beplatna pravna pomoć, koja ne is- svjedoka bio irelevantan, ili ako pred- ključuje mogućnost plaćanja troškova loženi svjedok nije dostupan sudu upr- kasnije, jeste obaveza u skladu sa Evrop- kos nastojanju suda da osigura njegovo skom konvencijom samo kada se kumu- prisustvo. lativno ispune dva uvjeta, i to kada optu- Sud je imao priliku da odlučuje o kon- ženi nema sredstava da plati branioca i ceptu „svjedok“. U presudi Luca protiv kada interesi pravde to zahtijevaju. Italije (27. februar 2001., Predstavka br. Garancije stva 3 člana 6 Evropske kon- 33354/96, stav 41), kazao je: „Činjeni- vencije uključuju i pravo optuženog da se ca da je izjave dao, ustvari, suoptuženi, brani sam.35 Međutim, pravo optuženog a ne svjedok, nije relevantna. U vezi s da se brani sam je ograničeno u žalbenim tim Sud ponovo naglašava da termin postupcima, bez povrede člana 6 stav 3 ‘svjedok’ ima ‘autonomno’ značenje u Evropske konvencije, gdje je Ujedinje- sistemu Konvencije.“ (Vidi presudu Vi- no Kraljevstvo zahtijevalo da određene dal protiv Belgije od 22. aprila 1992., žalbe treba da podnese u ime optuženog Serija A, br. 235-B, stav 33) Prema isključivo advokat, a ne on sam.36 tome, ako izjava može u materijalnom Mogućnost prepiske sa advokatom smislu predstavljati osnov za krivičnu je pravo garantirano Evropskom kon- osudu, onda, neovisno o tome da li je vencijom, i to prvenstveno odredbom takvu izjavu dao svjedok u užem smi- člana 8 - poštovanje prepiske, kao i čla- slu riječi ili suoptuženi, ona predstavlja nom 6 stav 3. dokaz optužbe na koji se primjenjuju

34 U predmetu Quaranta protiv Švicarske (24. maj 1991., Serija A, br. 205, str. 17, stavovi 32-324) Sud je kazao: „Da bi se odredilo da li ‘interes pravde’ traži da podnositelj uživa besplatnu pravnu pomoć, Sud će uzeti u obzir različite kriterije. Kao prvo, razmotrit će ozbiljnost djela za koje je gospodin Quaranta bio optužen, i težina zaprijećene kazne.“ Složenost predmeta je dodatni faktor. Također, u kontekstu ove materije vrijedi navesti primjer predmeta Biba protiv Grčke od 26. septembra 2000., kada stranom državljaninu bez sopstvenih sredstava nije pružena besplatna pravna pomoć da podnese žalbu vezanu za primjenu zakonskih propisa (Predstavka br. 33170/96), gdje je Sud našao da je došlo do kršenja člana 6, stava 3.c. 35 Vidi presudu Medenica protiv Švicarske od 14. juna 2001., Predstavka br. 20491/92, stavovi 53-60; presuda Pobornikoff protiv Austrije od 3. oktobra 2000., Predstavka br. 28501/95; presuda Cooke protiv Austrije od 3. februara 2000., Predstavka br. 25878/94; i presuda Prinz protiv Austrije od 3. februara 2000., Predstavka br. 23867/94. 36 Gillow protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda Evropskog suda od 24. 11. 1986. godine, Serija A, br. 109. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 50 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE garancije predviđene članom 6, stavo- usmene izjave date na suđenju već i na vima 1 i 3.d Konvencije.37 dokumente i na predpretresni postu- Još jedan primjer o pravu optuženog pak. Stav 3.e znači da osoba ‘optužena da ispituje svjedoke je presuda Sadak i za krivično djelo’ koja ne razumije ili ostali protiv Turske.38 ne govori jezik koji se koristi u sudu Poseban problem predstavljaju svje- ima pravo na besplatnu pravnu pomoć doci optužbe, čiji se iskazi u pismenoj prevodioca za usmeno ili pismeno formi predaju sudu na pretresu, ali koji prevođenje svih dokumenata ili izjava nisu prisutni te se ne mogu unakrsno u postupku protiv njega, koji su mu ispitati. neophodni da bi ih razumio ili dao na jeziku suda, da bi mogao uživati pra- 4.5. Pravo na prevodioca vično suđenje.“ Međutim, stav 3.e ne ide tako daleko Ova odredba se široko tumači i obu- da traži pismeni prijevod svih elemena- hvata sve dokumente koji su potrebni ta pismenih dokaza ili zvanične doku- da suđenje protekne na pravičan način, mentacije postupka. Pomoć u prijevodu odnosno prevođenje svih dokumenata treba biti takva da omogući branjeniku ili izjava u postupku koji se vodi protiv da bude upoznat sa predmetom protiv njega a koje on mora razumjeti. U pro- sebe i da se brani, prvenstveno tako što tivnom, bio bi narušen princip prava na će biti u stanju sudu iznijeti svoju ver- pravično suđenje. ziju događaja. U predmetu Kamasinski protiv Au- U svjetlu potrebe da prava garanti- strije, Sud je podsjetio na ono što je rana stavom 3.e budu praktična i dje- ranije rekao u vezi sa sadržajem prava lotvorna, obaveza nadležnih vlasti nije na besplatnu pomoć prevodioca (ibid, ograničena na imenovanje prevodioca, str. 35, stav 74): već, ako budu obaviještene o određe- „Kako je rečeno u stavu 3.e člana nim okolnostima, može da se proširi i 6, pravo na besplatnu pravnu pomoć na kasniju kontrolu adekvatnosti pru- prevodioca primjenjuje se ne samo na ženog prijevoda.

Literatura:

1. Christopher Harland, Ralph Rocke, 2. Filipović, Lj., Neki aspekti položaja Ekkehard Strauss, Komentar Evrop- optuženog prema novom krivičnopro- ske konvencije o zaštiti ljudskih prava cesnom zakonodavstvu, Pravo i pravda prema praksi u Bosni i Hercegovini i 4., 2005., str. 227-239. Strasbourgu, Grafičar promet Saraje- vo, Sarajevo, 2003.

37 Vidi, mutatis mutandis, presudu Ferrantelli i Santangelo protiv Italije od 7. augusta 1996., Izvještaji 1996-III, stavovi 51-52. 38 Presuda od 10. jula 2001., Predstavke br. 29900/96 i 29903/96, stav 67, gdje je Sud primijetio: „U svakom slučaju, stav 1 člana 6, razmatran zajedno sa stavom 3, traži od država ugovornica da poduz- mu pozitivne korake, posebno da bi se optuženom omugućilo da ispita da li se u njegovo ime ispituju svjedoci protiv njega (vidi presudu Barbera, Messegue i Jabardo protiv Španije od 6. decembra 1988., Serija A, br. 146, str. 33-34, stav 78). Takve mjere predstavljaju sastavni dio revnosnog djelovanja koje je obaveza država ugovornica, da bi osigurale da se na djelotvoran način uživaju prava garantirana članom 6 (vidi presudu Colozza protiv Italije od 12. februara 1985., Serija A, br. 89, str. 15, stav 28.). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 51 A. Dautbegović: NEKI ASPEKTI PRAVA NA Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRAVIČNO SU\ENJE

3. Halilović H., Prikriveni istražitelj-kri- 9. Sadiković Ć.: Evropsko pravo ljudskih minalistički i pravni pristup, Magistar- prava, „Magistrat“, Sarajevo, 2003. ski rad, Fakultet kriminalističkih nau- 10. Sijerčić-Čolić H., Hadžiomeragić M., ...., ka, Sarajevo, 2003. KOMENTARI zakona o krivičnom/ka- 4. Izvod iz sudske prakse Evropskog suda znenom postupku u Bosni i Hercegovini, za ljudska prava, Knjiga 1 i 2, Saraje- Savjet/Vijeće Evrope i Evropska komisi- vo, 2001. ja, Sarajevo, 2005. 5. Modly D., 1998., Metodika istraživa- 11. Simović, M.: Krivični postupci u Bosni nja: ubojstava, samoubojstvo, nesre- i Hercegovini. Zbirka krivičnih proce- tan slučaj, silovanje, Fakultet krimina- snih zakona Bosne i Hercegovine sa lističkih nauka, Sarajevo uvodnim komentarom i registrom poj- 6. P. van Dik - G.J.H. van Hoof, Teorija i mova, Drugo izmijenjeno i dopunjeno praksa Evropske konvencije o ljudskim izdanje, Sarajevo, 2004. pravima, „Muller“, Sarajevo, 2001. 12. Simović, M.: Nova rješenja ZKP-a, 7. Pavišić, B., Komentar Zakona o kazne- Srpska pravna misao, br. 41., Banja nom postupku, drugo izdanje, knjiga I, Luka, 2007., str. 53 – 99. Pravni fakultet, Rijeka, 2001. 13. Miodrag Simović i Haso Tajić, Zbirka 8. Savić P. L., Teorija sudskih dokaza u sudskih odluka iz krivično-pravne ma- krivičnim delima, Beograd, 1886. terije, Privredna štampa d.o.o., Saraje- vo, 2007.

Ustavi i Zakoni:

1. Ustav Bosne i Hercegovine; 4. Zakon o krivičnom postupku Bosne i 2. Krivični zakon Federacije Bosne Her- Hercegovine; cegovine; 5. Zakon o krivičnom postupku Federa- 3. Krivični zakon Bosne i Hercegovine; cije BiH.

Some Aspects of Right on Just Trial

Dr. sc. Almin Dautbegović

Abstract:

The history of humanity is a history of wars, violence, and killing, various forms of ruling and political arrangements. In different times the state has trialled the individuals, and, as a measure of repression, prevention of the crime, maintenance of order, has passed the sen- tences, and among them the most severe one too. Its acting was being justified by a power attribute in the name of God or People. Today, consequently from certain time distance, exists a harmonized opinion that in certain period the power was totalitarian, trials unjust and that the people were trialled without proof of guilt.

European Union has put the democracy and respect of human rights as a standard and condition of joining to it. When human rights are in question, they are presented through European Convention and its additional protocols. Bosnia and Herzegovina has ratified European Convention, and, besides, the human rights and freedoms from this convention are built in the Constitution itself of Bosnia and Herzegovina.

Key words:

Independent, neutral, just, contradictory, self- accusation, innocence, defence, sentence, compensation, lawyer, witness, translator, compliance.

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 53 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION FUNDAMENTAL RIGHTS IN EUROPE: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SUPRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION

Giacomo Di Federico1∗

Abstract:

The respect of fundamental rights is a longstanding priority for Europe. And yet, their pro- motion has not been characterized by a uniform approach. Judicial protection is guaranteed, on the one side by the competent national courts pursuant to their Constitution and, if necessary, by the European Court of human rights in accordance with the ECHR. On the other side, the European Union, although lacking a specific competence in the field of fundamental rights, is bound to respect them in pursuing its goals under the supervision of the European Court of Justice. The present contribution aims at pinpointing the shortcomings of the current situation from the perspective of the citizen. After having singled-out some critical aspects of the multi-level system of protection, the paper analyzes the overall legal framework regulating the relation between the various legal orders involved and the interaction between international, supranational and domestic jurisdictions. The final remarks will stress some of the advantages linked to an accession of the EU to the ECHR and to the binding nature of the European Charter of fundamental rights in the light of the recently adopted Lisbon Treaty.

Key words:

Fundamental rights; European Convention on Human Rights, European Union, EU Char- ter of fundamental rights; Lisbon Treaty.

1 * Phd, Researcher of International law and Professor in charge of EU Law at the University of Bo- logna, Faculty of Law. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 54 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION

1. Preliminary remarks stice may be in Europe. As will be seen, this is the result of the legal pluralism In September 2003, the European Co- which characterizes the protection of urt of Human Rights finally put an end human rights. If, on the one side, the 2 to Mr. Poirrez everlasting saga . The la- protection of fundamental rights belon- tter, a physically challenged Ivory coast gs to the State pursuant to its Constitu- national, had been adopted as an adult tion, on the other, individuals can turn by a French citizen. The competent do- to Strasburg to seek justice. mestic authorities refused to grant him The present contribution aims at the disability allowance he had applied exploring some crucial issues concer- for on grounds of nationality. In fact, al- ning multi-level protection of funda- though he was a legitimate descendent mental rights in Europe. To that end, par- of a French citizen, he had not thereby ticular attention will be devoted to a) the acquired the French nationality. His overall legal framework regulating the appeal against the decision originated a relation between the various legal orders preliminary reference to the European involved and b) the interaction between Court of Justice (ECJ) as to whether it international, supranational and dome- was admissible under Community law stic jurisdictions. The final remarks will to deny such a right to an EU citizens’ confront the recent evolutions which family member. The Luxembourg jud- took place at the EU level in order to de- ges responded in the positive conside- termine their possible added value in the ring that the issue at stake fell outside quest for a uniform standard of protecti- 3 the scope of application of EC law . This on in Europe. It is well known, in fact, decision obviously affected the outcome that pursuant to the recently adopted, yet of all further court action. Having exha- not ratified, Lisbon Treaty4, the Charter usted all the available judicial remedies, of Fundamental Rights5 will acquire the Mr. Poirrez turned to the Strasbourg same status of the treaties and that the Court which, 13 years after the first le- Union will accede to the ECHR. gal plea, recognized the discrimination condemning France for a violation of 2. National, Supranational and Article 14 of the European Convention International dimension: the legal on Human Rights (ECHR) together with framework Article 1 of Protocol no. 1 and, ruling on an equitable basis, awarded him 20.000 It is well known that Strasbourg is euros for the damages he had suffered. a specialist fundamental rights court. The Poirrez case provides a good Its task is to ensure that the ECHR is example of how tortuous the road to ju- respected by the High Contracting Par-

2 Poirrez v. France [2003], Application no. 40892/98. 3 The ECJ argued that having the applicant’s adoptive father always lived and worked in France, he could not be considered a “migrant worker”. The Court accordingly concluded that the applicant could not “rely on Community law in support of his application for a social security benefit awarded to migrant workers and members of the family”. See, Poirrez [1992], C-206/91, ECR I-6685. 4 Treaty of Lisbon amending the Treaty on European Union and the Treaty establishing the European Community, signed at Lisbon, 13 December 2007, OJ no. C 306 of 17 December 2007. The ratification process in the 27 Member States can be followed at http://europa.eu/lisbon_treaty/countries/in- dex_en.htm. 5 Charter of Fundamental Rights of the European Union, adapted in Strasbourg on the 12th of Decem- ber 2007 (OJ C 303 of 14 December 2007, p. 1). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 55 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION ties and that, if necessary, individuals On the other hand, a positive signal obtain equitable satisfaction for the comes from Italy. Here, the highest or- damages suffered as a consequence of dinary Court (Suprema Corte di Cas- a violation by the latter6. However, the sazione) has recognised that regardless Courts’ decisions have no erga omnes of the exact collocation of the ECHR effects nor do they aspire to set gene- amongst the various sources of law, the ral and abstract maxims. This of course direct application in the Italian legal has gone to the detriment of legal cer- order of an ECHR provision cannot de- tainty and fostered controversial positi- part from the interpretation given to the ons within the Member States as to the latter by the Strasbourg Court12. status of the ECHR and the relevant ju- Contrary to the ECHR, the European risprudence by the Strasbourg Court. Union pursues a great variety of objec- As far as the U.K. is concerned, in tives, economic and political. Despite the Kaur case, Lord Ross seemed to the constant increase in the areas cove- suggest that the Convention could not red by EC/EU law and although human be relied upon in the interpretation of a rights permeate the treaties13, the Union statute7. And even after the adoption of is still lacking a specific competence in the Human Rights Act in 1998,8 it has this domain14. been underscored that British judges Consequently, unlike their colleagues are not a “Strasbourg surrogate”9. in Strasbourg, the Community judges Such resistances are not peculiar to have no jurisdiction over purely dome- the U.K. legal order but are common stic situations concerning fundamental also to other European judiciaries. In rights15. They are however called upon France, for instance, the highest ordi- to review the legality of acts adopted nary and administrative courts (Cour within the first and third pillar ensuring, de Cassation and Conseil d’Etat) fa- inter alia, their compatibility with the iled to take into account the relevant rights guaranteed by the Convention16. ECHR case law10. The same is true for Moreover, through the preliminary re- Germany’s Constitutional Court11. ference mechanism17, the ECJ can, by

6 Article 41 ECHR states that: “If the Court finds that there has been a violation of the Convention or the protocols thereto, and if the internal law of the High Contracting Party concerned allows only partial reparation to be made, the Court shall, if necessary, afford just satisfaction to the injured party”. Under Article 46, paragraph 1, instead: “The High Contracting Parties undertake to abide by the final judgment of the Court in any case to which they are parties”. The latter provision has been interpreted by the Strasbourg Court as entailing the State’s duty to “put an end to the breach and reparation for its consequences in such a way as to restore as far as possible the situation existing before the breach”. Papamichalopoulus v. Greece [1995], A/330B, para 34. The rule subsequently found application in Assanidzé v. Georgia [2004], Application no. 71503/01 and in Broniowski v. Poland [2004], Appli- cation no. 31443/96. 7 Kaur v. Lord Advocate [1981], Scots Law Times, 322. 8 Section 2(1) of the Act states that: “a court or tribunal determining a question which has arisen in connection with a Convention right must take into account any… judgment, decision, declaration or advisory opinion of the European Court of Human Rights…”. 9 R (Profile Alliance) v. BBC [2004], 1 AC 185. 10 Kress v. France [2001], Application no. 39594/98. 11 Gorgulu v. Germany [2004], Application no. 74969/01. 12 Corte Suprema di Cassazione [2004], n. 8529. 13 See, for instance, Articles 12, 141, 177, EC and, of course, Articles 6 and 7 EU. 14 See, Opinion 2/94 [1996], ECR I-1759. 15 C-299/95, Kremzow [1997], ECR I-2629; C-328/04, Vajnai [2005], ECR I-8577. 16 See, C-303/05, Advocaten voor de Wereld [2007], ECR I-3633. 17 Article 234 TEC. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 56 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION interpreting the relevant Community In order to have a better understan- law, indirectly scrutinize national le- ding of the complex relations between gislation. After all, the Member States the national, supranational and inter- are bound, in accordance with Article 6 national level it should prove useful to EU, to respect the fundamental rights single out the various cases which can of the persons involved, as guaranteed be brought before the different compe- by the ECHR and as they result from tent fora. the constitutional traditions common to As far as the Strasbourg Court juris- the Member States, as general princi- diction is concerned, the two following ples of Community law18. hypotheses should be considered: a) the Yet, the EC19 is not a party to the Court decides cases involving violations ECHR, its acts and case law are not of the ECHR by Member States, with subject to review by the Court and it no EU law component and b) the Court cannot be a defendant in Strasbourg. decides over actions involving EU law. However, this does not prevent the Co- The first is the simplest and most cla- urt of Human Rights from assessing the ssic situation. Here the Court is asked admissibility of national provisions or to decide on the compatibility of dome- practices originating in EU law. If the stic legislation (e.g. a law prohibiting Member States infringe the Conventi- homosexual conduct) with the ECHR22. on while implementing EU law they The second situation is more compli- can be held liable for what is essen- cated and requires particular attention tially an EU action. As will be seen, since the solution envisaged by the however, some substantial limits exist Strasbourg Court may vary according in carrying out this review. to whether the violation is the result of The repercussions on the way in which an act directly attributable to a Member national courts operate and decide cases State or, on the contrary, is imputable involving the protection of human rights solely to the EU. So, in Cantoni23 the are manifold and of great relevance. Wi- Court felt free to review a French law thin the Member States of the Council of implementing word for word the EC Europe20 and of the EU21, the judiciary is medicine directive24, but found no vi- bound to respect both legal orders with olation of the ECHR. The same ratio all the additional problems deriving from was applied in Matthews, were the Co- the distinct tasks pursued by the ECHR urt considered that the content of the and the EC/EU system, not to mention act in question25 was directly and solely the lack of coordination between the attributable to the British government two, mainly due to the fact that the EC is thus engaging the latter’s liability un- not a party to the Convention. der article 1 of the Convention for fai-

18 See, C-355/04 P, Segi [2007], ECR I-1657. 19 Article 281 TEC states that: “The Community shall have legal personality”. No corresponding provision is to be found in the TEU. 20 At present 47 European countries have ratified the ECHR. For a detailed list of the Member States and of the single additional protocols they have ratified, see website http://www.echr.coe.int/. 21 Following the recent enlargement to Romania and Bulgaria (1st January 2007), the EU now has 27 Member States. 22 Dudgeon v. UK [1981], 4 EHRR 149. 23 Cantoni v. France [1996], Reports 1996-V ECHR. 24 Directive EEC 65/65, OJ no. L. 369 of 9 February 1965. 25 Annex to the 1976 Act concerning direct elections of the European Parliament whereby the UK had excluded that the direct elections would apply to Gibraltar. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 57 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION ling to secure the rights guaranteed by applicants were not deemed to be vic- Article 3 of Protocol no. 126. tims pursuant to Article 34 ECHR30. On the other hand, where the Mem- As to the jurisdiction of the Europe- ber States have no discretion in deciding an Court of Justice, the latter will be how to implement EU law, the Court will competent to hear cases involving both still claim jurisdiction over the case, but breaches of human rights by EU institu- in establishing the legality of the measu- tions and by Member States when im- re in question it will apply the so-called plementing EU law. In Baustahlgewebe, “equivalent protection doctrine”. In ot- for instance, the ECJ found that the Co- her words, since the transfer of powers urt of First Instance had unreasonably to an international organization such protracted the proceedings thereby bre- as the EC is not incompatible with the aching the right to a fair trial31. When Convention, the State will be held liable it comes to Member States, though, the only when within that organization fun- situation is partially different and the la- damental rights do not receive an equi- tter will be subject to the ECJ’s control valent protection27. Furthermore, in the only inasmuch as the (national) legisla- recent Bosphorus judgement the Grand tion involving fundamental rights enters Chamber clarified that it will always be the field of application of Community possible to rebut this presumption on a law 32. Despite this intrinsic limitation, case by case basis28. If the protection it should not be forgotten that certain offered by the international organizati- instruments provided for by the EC le- on appears to be “manifestly deficient” gal order can turn out to be particular- with respect to the ECHR standard, the ly useful and effective when applied Court might declare the action admi- to the human rights domain. The main ssible and try the case against all EU operational devices are: the preliminary Member States, considered collectively ruling mechanism; the punitive power responsible for the adoption of acts for- of the EC33; the right to compensation mally imputable to the EC or the EU. for individuals vis à vis liable Member The fact remains that to date, no such States; the possibility to question the action has been declared admissible, conformity of EC acts with fundamental either because the Court lacked compe- rights (protected under Article 6 TEU) tence ratione materiae29 or because the through the action for annulment34; not

26 The international nature of the act in question was confirmed by the fact that, as primary law, it fell outside the ECJ’s jurisdiction. 27 M & Co v. FDR [1990], 64 Decisions and Reports 138. 28 Bosphorus v. Ireland [2005], Application no. 45036/98, para 156. 29 Guerin v. 15 Member States of the EU [2000], Application no. 51717/99. 30 Ségi et al. v. 15 Member States [2002], Ser. A, p. 56. 31 C-185/95, Baustahlgewebe v. Commission [1998], ECR I-8417. 32 C-5/88, Wachauf, [1989], ECR 2609. Such principle is reaffirmed in Article 51 of the Charter of Fundamental Rights which reads: “the provisions of this Charter are addressed to the institutions and bodies of the Union…to the Member States only when they are implementing Union law”. The shortcomings of this solution appear evident looking at the above mentioned Poirrez case. 33 See, Articles 226, 227 and 228 EC. 34 It will be remembered that under Article 35, 1 ECHR, in order to take a case to Strasbourg the applicant must have exhausted all available domestic remedies. But the advantages of Article 230 EC appear even more significant after Protocol no. 14 to the ECHR will come into force. The latter has introduced a new admissibility requirement in an attempt to limit the Court’s workload in the future (and allow it to reduce its current backlog). Article 12, in fact, reads: “the Court shall declare inadmissible any individual application submitted under Article 34 if it considers that…b) the applicant has not suffered a significant disadvantage…”. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 58 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION to mention the direct effect35 and supre- is little discussion of the facts that origi- macy principles36. nated the precedents of the counterpart and limited motivation as to why they 3. Judicial Interaction should be considered relevant for the solution of the case in question37. Despite the fact that the EU is not a Where the Court of Human Rights Member of the ECHR, the two Courts has cited Luxembourg case law it has prove to be increasingly aware of each tended to do so in a sterile way, without other. Besides the formal and informal venturing into an in-depth analysis of contacts between them, which have in- the relevant jurisprudence. If, on the creased over the last decade (the courts one hand, this makes it difficult to asse- have held regular bilateral meetings sin- ss its attitude towards Luxembourg38, ce 1998), one can observe a progressive on the other, it reveals a fairly deferen- interest in their respective jurispruden- tial approach to the ECJs’ decisions39 ce, especially on the part of the ECJ. and, more in general, to the EU legal This interaction is undoubtedly an order. This can be seen, for example, example of the broader phenomenon of in the Hornsby case, where, inter alia, courts’ world-wide using each other’s it considered that Greece had failed to case-law, but within the European con- respect EC law40. Similarly, in Pafitis text this has specific justifications. More the Strasbourg Court declared that in precisely, despite the fact that the Con- assessing the length of proceedings un- vention and the EC/EU treaties pursue der Article 6 ECHR, it will not take into different objectives, both judicial bodi- account the time taken for the Luxem- es are required to protect human rights bourg Court to respond to a preliminary in a common effort to promote their reference under Article 234 EC 41. respect. It should not come as a surprise Some references, though, are not that then that - and this, once again, is parti- deferential and approving. Contrary to cularly true for the ECJ -, references to the ECJs’ opinion42, in Emesa Sugar decisions emanating from the other Co- the Strasbourg Court seems to point urt are believed to have a legitimating to a right to comment on the advocate function. Still, given the lack of any general’s opinion under Article 6, para- formal connection between the EU and graph 1 ECHR (although the claim was the ECHR judiciaries, this reciprocal declared inadmissible rationae mate- awareness rests on autonomy and there

35 See, ex multiis, case 26/62, Van Gend en Loos [1963], ECR 1; case 9/70, Fratz Grad [1970], ECR 825; case 41/74, Yvonne van Duyn [1974], ECR 1337; case 8/81, Ursula Becker [1982], ECR 53; case 103/88, Fratelli Costanzo [1989], ECR 1839. 36 See, case 6/64, Costa v. ENEL [1964], ECR 1141; case 106/77, Simmenthal [1978], ECR 629; C-228 to C-234/90, C-339/90 e C-353/90, Simba e a. [1992], ECR I-3713. According to this principle domestic courts must set aside national measures conflicting with EC law. This ensures a rather effective and speedy remedy compared with a lengthy procedure before the Strasbourg Court and, subsequently, the enforcement by the Committee of Ministers. 37 In some recent cases, though, the Strasbourg Court has undergone an extensive comparative analysis. See, Jalloh v. Germany [2006], Application no. 54810/00. 38 Goodwin v. UK [2002], 35 EHRR 447. However, it should be underlined that on this occasion the Court made reference to the European Charter of Fundamental Rights (para 100). 39 Pellegrin v. France [2001], 31 EHRR 651. 40 Hornsby v. Greece [1997], 24 EHRR 250. 41 Pafitis v. Greece [1999], 27 ECHRR 566. 42 C-17/98, Emesa Sugar [2000], ECR I-0675. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 59 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION riae)43. The autonomous and indepen- doubtedly supports the idea that the dent nature of the ECHR system has ECJ is increasingly acting as a con- also been stressed by rejecting appli- stitutional court. Further proof of this cations arguing the existence under the can be traced in the fact that the pre- Convention of a right to obtain a preli- cedents by the Court of Human Rights minary ruling by the ECJ before filing have been carefully applied to new a complaint44. cases “by analogy”, thus indirectly re- As to the European Court of Justice, affirming the autonomous character of citation of the Strasbourg jurispruden- the EC legal order51. This also justifies ce is a fairly recent phenomenon. The the legitimate assumption of a more ECHR has been quoted by Advocates functionalist approach by the ECJ. Su- general and by the ECJ for over thir- ffice it here to recall the Limburse (on ty years but the first specific referen- the right against self-incrimination) ce to the Court’s case law dates from and Roquette Frères (on the right to 199645. Since then the Luxembourg privacy of business premises) cases52 judges have increasingly been using where the ECJ, mostly concerned the ECHR and the decisions by the with the effectiveness of EC compe- Court as an authoritative basis in sup- tition rules, refused to apply the more port of their positions. Sometimes this generous interpretation suggested by helped the applicant46 whilst on other the Strasbourg court in similar situa- occasions it turned out to go against tions53. In this regard, it is also revea- him/her47. ling that recently, in SGL Carbon, Ad- Lately, though, one can note a more vocate General Geelhoed quite boldly knowledgeable and wise use of the stated that it is not possible “simply to ECHR by the Community courts. In transpose the findings of the European cases such as Krombach48, Carpen- Court of Human Rights without more ter49 or Omega50, apart from a consi- to undertakings”54. stent human rights argumentation, the However, where the effectiveness of decisions, all rendered in the context EC investigative powers is not at stake, of preliminary references, leave little the ECJ seems to adopt a more ‘flexi- room for national courts to exercise ble’ approach, acknowledging the late- their discretionary judgment. This un- st jurisprudence on the applicability of

43 Emesa Sugar v. the Netherlands [2005], Application no. 62023/00. 44 See, for instance, Schweighhofer [1999], Application no. 36082/97. 45 C-13/94, P. v. S. [1996], ECR I-2143. 46 See, C-60/00, Carpenter [2002], ECR I-6279 and C-109/01, Akrich [2003], ECR I-9607. 47 See, C-13/94, P. v. S. [1996], ECR I-2143; C-249/96, Grant [1998], ECR I-621 and C-347/03, Friuli Venezia [2005], ECR I-378. 48 C-7/98, Krombach [2000], ECR I-1935. 49 C-60/00, Carpenter [2002], ECR I-6279. 50 C-36/02, Omega Spielhallen [2004], ECR I-9609. 51 On the other hand, this technique (i.e. citing by analogy) has allowed the use of the Court of Human Rights’ jurisprudence in areas covered by the third pillar (C- 105/03, Pupino [2005], ECR I-5285) thereby enhancing the operative coherence of the ECJ. 52 See, respectively, C-305 to 307, 313 to 316, 318, 325, 328, 329, 335/94, Limburse Vinyl Maatsc- happij [1999], ECR 3283 and C-94/00, Roquette Freres [2002], ECR I-9011. 53 See, for instance, Saunders v. UK [1997] ECR 314, Ste Colas Est v. France [2002], 39 EHRR 17 and, more recently, Peck v. UK [2003] EHRR I. 54 C-301/04 P, SGL Carbon v. Commission [2006], ECR I-5915, para 63. It should be noted that in its judgment the ECJ did not feel the need to contest this argumentation. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 60 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION

Article 8 ECHR to legal persons and ve. Sometimes, legal certainty and ef- acting consequently55. fectiveness have proven to be difficult More recently, the autonomous status to combine; suffice it to recall the Poi- of the EC/EU legal order appears to be rrez case. Moreover, it is a fact that the confirmed by the fact that the ECJ is EC/EU legal order is in principle free willing to conduct human rights reaso- from any kind of ‘external (judicial) ning without feeling the need to quote control’ of the respect of fundamental the case law of the Strasbourg Court. rights as affirmed in the ECHR. This can be easily verified in Pergan, In this regard, it is well known that where the Luxembourg judges assessed Article 6 of the EU Treaty, as amended the Commission’s power to adopt and by the Lisbon Treaty, provides for EU58 publish its decisions in the field of com- accession to the ECHR59, but clarifies petition law against the presumption of that this will not affect its competences innocence principle56. Somewhat surpri- under the Treaty60. Since the latter do singly, in determining the pertinence and not include fundamental rights61, acce- the scope of application of the principle ssion would provide an additional gua- (including its legal consequences) pur- rantee without affecting the constitutio- suant to its previous case law, the ECJ nal role acquired by the ECJ. Of course made reference to the sole Charter57. the agreement will need to be negotiated with the Council of Europe and cover 4. Future developments and final the structural aspects and the technicali- remarks ties which will characterize the relations between the two systems and the res- Although in Europe no jurisdiction pective judiciaries62. It follows that any is absolved from applying fundamental consideration as to the scope and practi- human rights, some doubts arise when cal consequences of the accession rests trying to assess whether this multilevel on a de iure condendo reasoning. No- system of protection is actually effecti- netheless, it appears useful to single out

55 See, C-450/06, Varec [2008], nyr, para. 48. In particular, the Court was called upon to balance the audi et alteram partem principle with the duty to respect confidentiality of the undertakings involved in a contract award procedure. 56 C-474/04, Pergan Hifsstoffe [2007], nyr, paras 75 ff. 57 See, Article 48 of the European Charter of Fundamental Rights. 58 Article 1 TEU, as amended by the Lisbon Treaty reads: “The Union shall be founded on the present Treaty [the EU Treaty] and on the Treaty on the Functioning of the European Union….The Union shall replace and succeed the European Community”. Article 47 TEU, on the other hand affirms that: “The Union shall have legal personality”. 59 Article 17 of Protocol no. 14 explicitly provides for an amendment to the ECHR allowing the Union’s accession. On the other hand, Article 218 of the Treaty on the Functioning of the EU (TFEU), establishes that accession will follow a unanimous decision by the Council, upon consent by the Eu- ropean Parliament and ratification by the Member States. 60 See also Protocol relating to Article 6 (2) of the Treaty on European Union on the accession of the Union to the European Convention on the protection of human rights and fundamental freedoms annexed to the Lisbon Treaty. 61 Cf., Article 6 TEU and Articles 2 ff. of the TFEU. 62 See, Steering Committee for human rights, Working group on the legal and technical issues of possible EC/EU Accession to the European Convention on Human Rights, Strasbourg, 16 January 2002, GT-DH-EU(2002)006, accessible at http://www.coe.int; Steering Committee for human rights, Wor- king group on the legal and technical issues of possible EC/EU Accession to the European Convention on Human Rights, Strasbourg, 5 March 2002, GT-DH-EU(2002)009, accessible at http://www.coe.int and Reflection Paper prepared by the Secretariat, Accession of the European Union to the European Convention on Human Rights, Strasbourg, 8 February 2001, DG-II(2001)002, accessible at http:// www.coe.int. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 61 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION some possible (and perhaps undisputed) forced to carefully evaluate the compa- effects of the envisaged agreement. tibility of their conduct with the ECHR. The Convention responsible for draf- With specific reference to the issues dealt ting the Constitutional Treaty has insi- with in the present work, it can be said sted on the principle of autonomy of that accession would, on the one hand, EC/EU law stressing that: “the Court of lessen the risk of contrasting decisions Justice would remain the sole supreme between the two courts (curing the ‘amne- arbiter of questions of Union law and sia’ which on some occasions seems to of the validity of Union acts”, thereby affect the ECJ in referencing the relevant assimilating the ECJ’s position with counterpart’s jurisprudence67) and, on the reference to Strasbourg to a national other, eliminate the shortcomings of the Constitutional or Supreme Court63. The equivalent protection doctrine, leaving Court of Human Rights, in fact, would the European Court of Human rights keep on acting as an international court the final word on the legality of EU law called upon to exercise control over the when it comes within the scope of appli- obligations of the EU following acce- cation of the Convention68. ssion to the ECHR64. The Lisbon Treaty Moreover, it should be recalled that confirms this assumption guaranteeing the French and Dutch rejection of the that the agreement relating to the acce- Constitutional Treaty left the Union wit- ssion of the EU to the ECHR will not hout a binding written catalogue of fun- affect the powers of its institutions65 damental rights69, which would undou- nor the situation of Member States in btedly have strengthened the protection relation to the European Convention66. of human rights in the EU, both at a nati- It is commonly understood that acce- onal and at a supranational level. In this ssion, although increasing the workload sense, the legitimacy of situations cove- in Strasbourg, will have many positive red by EU law and raising fundamental outcomes. Being subject to an exter- rights issues would have to be assessed nal scrutiny by a tribunal specialized in in the light of the Charter, which in prin- human rights, the Union’s legislative, ciple provides for a more extensive pro- executive and judicial powers would be tection with respect to the ECHR70.

63 CONV 354/02. This document can be consulted on the following web site: http://register.consilium. eu.int/pdf/en/02/cv00/00354en2.pdf. 64 Ibid. 65 See, Article 3 of the Protocol relating to Article 6 (2) of annexed to the Lisbon Treaty. 66 Ibid., Article 2. 67 See, C-50/00P, UPA [2002], ECR I-6677; C-263/02, Jégo Quéré [2004], ECR I-3425 where the ECJ made no reference to the latest and relevant case law on Article 6 ECHR, Posti & Rahko [2002], Application no. 27824/95. 68 Strasbourg could then carry out a full and effective judicial review of EC directly applicable acts such as regulations. 69 It will be recalled, in fact, the Charter of Fundamental Rights had been inserted in the second part of the Treaty Establishing a Constitution for Europe (OJ C 310 of 16 December 2004, p. 1). 70 With respect to the ECHR, the Charter also includes economic, social and cultural rights. Moreover, the scope of certain civil and political rights already present in the ECHR has been widened (cf. article 12 ECHR with Article 9 of the Charter on the right to marry). Interestingly enough, despite numerous references to the Charter, the ECJ has yet to decide a case on the basis of a Charter provision. The CFI, on the other hand, has demonstrated a less restrictive approach using the Charter to recognise certain rights not explicitly provided for by EU law. See, for instance, case T-54/99, max.mobil Telekom- munikation Service [2002], ECR II-313. Still, in accordance with the afore mentioned approach the judgment was not confirmed on appeal by the ECJ (see, C-141/02 P, Commission v. T-Mobile Austria Gmbh [2005] ECR I-1283). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 62 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION

The Lisbon Treaty equalizes the of a uniform standard of protection in Charter and primary law, hence making the elaboration and implementation of the former a legally enforceable docu- EU law74, the jurisdiction of the Eu- ment71. The coexistence of two binding ropean Court of Human Rights will instruments of human rights protection ensure that EU institutions, including is considered admissible both under the the ECJ75, act in accordance with the Convention72 and under EU law. As far Convention. as the latter is concerned, it should not In sum, despite the remarkable im- go unnoticed that the Charter explicitly provements attributable to judicial inte- states: “In so far as this Charter con- raction, the protection of human rights tains rights which correspond to rights often remains tangled in the tortuous guaranteed by the Convention for the mechanisms generated by the descri- Protection of Human Rights and Fun- bed multi-level system. The entry into damental Freedoms, the meaning and force of the Lisbon Treaty will allow scope of those rights shall be the same the creation of a more complete, cohe- as those laid down by the said Conven- rent and consistent legal framework. At tion. This provision shall not prevent present, how the situation will evolve Union law providing more extensive in the future is of course open to spe- protection given their complementary culation. A careful monitoring of the nature”73. progress in this area, both jurispruden- Hence, whereas the binding nature of tial and normative, is therefore unavo- the Charter will guarantee the respect idable.

71 Nonetheless, the UK and Polish governments obtained a ‘sort of opting out’ on the Charter. The specific reservations to the application of the latter are included in an ad hoc Protocol annexed to the Treaty (see, Protocol no. 30 on the application of the Charter of Fundamental Rights of the European Union to Poland and to the United Kingdom). Despite the potentially disruptive nature of the Protocol, legal commentators agree that its impact on the effectiveness of the Charter will be rather limited. On the one side, in fact, it does not call into question the duty for national authorities to follow the ECJ’s precedents, so that if the Luxembourg judges ruled, in a case arising outside the UK, on a measure which applies to all Member States, the Protocol will not waive national courts and tribunals from the obligation to interpret the measure in accordance with that judgment. On the other hand, it should be noted that EC secondary legislation passed in areas covered by Title IV of the Charter (and adopted in conformity with the latter) will continue to be binding for both Member States. As to the reasons for this Protocol, suffice it here to recall that while the United Kingdom was mainly concerned with the effect that the social rights protected by the Charter will have on business, the Poles were worried that certain provisions (e.g. Article 9 - Right to marry and right to found a family) could conflict with their conservative and religious values. 72 Article 53 ECHR. See, also European Commission for democracy through law (Venice Commissi- on), Opinion on the implications of a legally binding EU Charter on Fundamental Rights on Human Rights protection in Europe, Strasbourg, 18 December 2003, CDL(2003) 92, accessible at http://www. venice.coe.int/docs/2003/CDL-AD(2003)022-e.pdf. 73 Article 52, para 3, emphasis added. The scope of application and the interpretation to be given to the provision are illustrated in greater detail in the Explanations relating to the Charter of Fundamental Rights (OJ C 303 of 14 December 2007, p. 17). 74 As explained above (see text accompanying note 71), the UK and Polish reservations to the application of the Charter are not believed to have a tremendous practical impact on the effectiveness of the latter. 75 Upon accession, the Court of Human Rights will, inter alia, be competent to review the duration of proceeding before the ECJ pursuant to Article 6 ECHR. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 63 G. di Federico: THE DIFFICULT CO-EXISTENCE OF NATIONAL, SU- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 PRANATIONAL AND INTERNATIONAL SYSTEMS OF PROTECTION

Bibliography

Alston P., Bustelo M., Heenan J. (ed.), The Ress G., The legal relationship between the EU and Human Rights, Oxford Uni- European Court of Human Rights and versity Press, 1999. the Court of Justice of the European Douglas-Scott S., A tale of two Courts: Communities according to the Euro- Luxembourg, Strasbourg and the pean Convention on Human Rights, growing European human rights acqu- in Blank H.-J., Mangiameli S. (eds.), is, Common Market Law Review, Governing Europe under a Constituti- 2006, pp. 629 ff. on - The Hard Road from the European Treaties to a European Constitutional Jacobs F.G., Accession of the European Treaty, Springer Berlin Heidelberg, Union to the European Convention on 2003, pp. 279 ff. Human Rights, Hearing organized by the Committee on Legal Affairs and Tridimas T., The ECJ and the Draft Consti- Human Rights in Paris on 11 Septem- tution: A Supreme Court for the Uni- ber 2007, accessible at http://www. on?, in Tridimas T. Nebbia P. (eds.), statewatch.org/news/2007/sep/jacobs- EU Law for the 21st Century: Rethin- eu-echr.pdf. king the New Legal Order, Hart Pu- blishing, Oxford, 2004, pp. 113 ff. Jacobs F.G., The European Convention on Human Rights, the EU Charter of Fun- van Dijk P., Comments on the Accession of damental Rights and the European Co- the European Union / European Com- urt of Justice. The impact of European munity to the European Convention on Union accession to the European Con- Human Rights, Strasbourg, 12 October vention on Human Rights, accessible 2007, European Commission for de- at http://www.ecln.net/elements/con- mocracy through law (Venice Commi- ferences/book_berlin/jacobs.pdf. ssion), CDL(2007)096, accessible at http://www.venice.coe.int/docs/2007/ Krüger H.-C., Why the EU should accede CDL(2007)096-e.pdf. to the ECHR, accessible at http://www. coe.int.

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 65 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTIRANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA

Doc. dr Predrag Cvetković, Univerzitet u Nišu, Pravni fakultet

Rezime

Predmet rada je analiza investicionog režima ustanovljenog Poveljom o energiji (e.„Energy Charter Treaty“). Povelja je obavezujući međunarodni sporazum nastao sa isključivim ciljem regulisanja ekonomske saradnje u energetskom sektoru. Pristupile su joj i ratifikovale je gotovo sve države zapadnog Balkana. Investicioni režim ustanovljen Poveljom svojom strukturom reflektuje sadržinu drugih izvora međunarodnog prava stranih investicija. Pažnju teoretičara i prakse izaziva pokušaj kreatora Povelje da se, na nivou obaveze „mekog normativiteta“, primena relativnih standarda tretmana (načela najvećeg povlašćenja i nacionalnog tretmana) proširi i na predinvesticionu fazu investicionog procesa (fazu u kojoj država suvereno odlučuje o „pravu na investiranje“), odnosno da se dejstvo relativnih standarda ne ograniči samo na postinvesticionu fazu (fazu kada je država domaćin odobrila investiciju). U odsustvu saglasnosti država ugovornica Povelje o energiji o primeni standarda nacionalnog tretmana i najvećeg povlašćenja na predinvesticionu fazu, kreatori Povelje utvrdili su obavezu država ugovornica da “preduzmu najbolje napore” u cilju izjednačenja materijalnopravne zaštite investicija u predinvesticionoj i postinvesticionoj fazi. Pregovori o donošenju dopunskog sporazuma kojim bi se ovo pitanje definitivno rešilo u fazi su mirovanja. Povelja unosi i značajnu novinu u proceduru rešavanja investicionih sporova proisteklih iz primene njenih odredbi, ustanovljavanjem načelnog pravila da je strana ugovornica ratifikacijom Povelje dala neopozivu saglasnost za zasnivanje nadležnosti relevantnih foruma. Time se značajno odstupa od klasičnog shvatanja o potrebi izričite saglasnosti kao osnova zasnivanja nadležnosti arbitraža za rešavanje sporova iz međunarodnih ekonomskih odnosa. Kada je reč o značaju Povelje za zemlje regiona, ona, zajedno sa Sporazumom o osnivanju energetske zajednice jugoistočne Evrope, čini dvostruki kolosek ujednačavanja regulatornog okvira energetskog sektora. Ovaj proces pogoduje razvoju sektora energetike, te racionalnom i održivom korišćenju prirodnih energetskih resursa. Navedena dijalektika, uzimajući ključni značaj energetike za nacionalne privrede, može imati samo pozitivan uticaj na ekonomije kako svake od strana ugovornica pojedinačno tako i regiona zapadnog Balkana u celini.

Ključne reči:

Povelja o energiji; Međunarodno pravo stranih investicija; zemlje zapadnog Balkana; Sporazum o osnivanju energetske zajednice; Pravo energetike.

* Docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu pri Katedri za trgovinsko-pravne nauke; nastavnik na predmetima Međunarodno trgovinsko pravo, Pravo stranih investicija, Pravo osiguranja i Saobraćajno pravo; e-mail: [email protected]; www.prafak.ni.ac.yu. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 66 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA

1. Opšte napomene vanju regulatornog okvira energetskog sektora zemalja zapadnog Balkana sa Strukturu i sadržinu regulatornog pravom EU jeste zaključenje Sporazu- okvira energetskog sektora država zama o osnivanju energetske zajednice padnog Balkana suštinski opredeljuju zemalja jugoistočne Evrope (u daljem sledeći faktori: 1. politički stav da je bu- tekstu: SEZ; Sporazum), kojim se utvr- dućnost ovih država nepovratno vezana đuje obaveza država potpisnica da u za jačanje odnosa sa Evropskom unijom, predviđenim rokovima implementiraju uz jasnu perspektivu članstva u njoj; 2. relevantne norme prava Unije.2 međuzavisnost nacionalnih energetskih Drugi segment jedinstvene pravne sistema kao ključna determinanta razvi- regulative energetskog sektora dr- janja postojećih i uspostavljanja novih žava zapadnog Balkana jesu pravila odnosa na polju energetike. sadržana u dokumentu nazvanom Pravni izraz uticaja navedenih fak- „Povelja o energiji“ (e. Energy Char- tora jeste harmonizacija legislativnog ter Treaty; u daljem tekstu: Povelja; okvira sektora energetike zemalja za- ECT). Povelja je potpisana u Lisabo- padnog Balkana. Postojeća zajednička nu 1994. godine, a na snagu je stupi- pravna regulativa energetskog sektora la 1998. godine. Razvijena je na bazi ovih država može se podeliti na dva Evopske povelje o energiji, usvojene segmenta. 1991. godine, koja je suštinski bila de- Prvi segment je primena normi klaracija o političkoj volji promovisa- prava EU (fr. „acquis communautai- nja saradnje Zapada i Istoka u oblasti re“) kao vodiča i „predmeta poređe- energetike.3 Za razliku od Evropske nja“ (lat. tertium comparationis) za povelje, Povelja o energiji je obavezu- zemlje zapadnog Balkana prilikom jući međunarodni sporazum nastao sa uređivanja odnosa iz oblasti ener- isključivim ciljem regulisanja međudr- 1 getike. Odlučujući korak ka usaglaša- žavne saradnje u energetskom sektoru.

1 Više o regulisanju trgovine gasom i električnom energijom unutar EU videti u: Cameron, Peter D: “Legal aspects of EU energy regulation : Implementing the New Directives on Electricity and Gas Across Europe / ed. by Peter Cameron, Oxford Univ. Press , 2005, 578 str; Roggenkamp, Martha M (editor) : “Energy law in Europe: National, EU, and International Regulation”, 2. ed., Oxford Univer- sity Press , 2007, 1488 str. 2 Sporazum o osnivanju energetske zajednice sa Evropskom zajednicom potpisale su: Republika Albanija, Republika Bugarska, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Bivša Jugoslovenska Republika Makedo- nija, Republika Crna Gora, Republika Rumunija, Republika Srbija i Privremena misija Ujedinjenih nacija na Kosovu u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN. Sporazum čine: Preambula, XII delo- va (“Naslova”) i četiri aneksa, kojima se utvrđuju rokovi implementacije acquis communautaire. Pun tekst Sporazuma na engleskom jeziku (e. Treaty establishing the Energy Community) dostupan je na adresi: http://www.energy-community.org. Osnivanje Energetske zajednice za Jugoistočnu Evropu, predviđeno odredbama Sporazuma, vodi nastanku integrisanog tržišta za prirodni gas i električnu energiju. Time se državama članicama, u skladu sa načelom solidarnosti i činjenicom postojanja za- jedničkih interesa, omogućava stvaranje stabilnog regulatornog i tržišnog okvira sposobnog da pri- vuče investicije u infrastrukturu za proizvodnju i prenos gasa i električne energije (videti: tač. 7 i 9 Preambule SEZ). Više o ovom Sporazumu videti u: “Harmonizacija regulatornog okvira energetskog sektora zemalja zapadnog Balkana: primer Sporazuma o energetskoj zajednici” / Predrag Cvetković, Srđan Golubović, u: Balkan u procesu evrointegracije: strukturne promene i kultura mira. – Niš, Filo- zofski fakultet, 2007. – Str. 29-54. 3 Evropska povelja o energiji bila je prvi formalni korak u nastanku ECT. U pravno-političkom smislu, njeno usvajanje bila je reakcija na raspad Sovjetskog saveza i izraz neophodnosti pružanja pomoći zemljama bivšeg SSSR-a putem podrške oporavku najznačajnijeg sektora privrede: energetike (videti izlaganje holandskog premijera Ruda Lubeersa na sastanku Evropskog saveta juna 1990. godine; navedeno prema: Bradbrook, A. J, „Significance of the Energy Charter Treaty“, Applied Energy 64, 1999, str. 251-262, na str. 252.). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 67 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA

Strateški značaj Povelje je što se njome sektoru energetike, trgovina energet- podstiče ostvarivanje globalne sigurno- skim proizvodima, zaštita konkurenci- sti snabdevanja energijom, ustanovlja- je, tranzit energenata, poštovanje eko- vanjem adekvatnog pravnog okvira ba- loških standarda i postupak rešavanja ziranog na principu slobodnog tržišta za sporova.6 Njome se „konstituiše pravni investicije u sektor energetike i trgovi- okvir čiji je cilj promovisanje i podrška nu energentima. Gore navedeno i činje- dugoročnoj kooperaciji u sektoru ener- nica da su gotovo sve države zapadnog getike, kooperaciji baziranoj na kom- Balkana Povelji pristupile i ratifikovale plementarnostima i uzajamnoj koristi, je,4 uslovili su da predmet ovog rada a u skladu sa ciljevima i principima bude načelna analiza odredbi ECT koji- ECT“ (član 2. ECT). Povelja ustanov- ma se uređuje režim stranih investicija, ljava snažan institucionalni okvir sop- a u svetlu njenog značaja za stvaranje i stvene primene (Konferenciju i Sekre- primenu efikasnog regulatornog okvira tarijat), što, uz razrađeni proceduralni investiranja u energetski sektor zemalja mehanizam rešavanja sporova,7 olak- zapadnog Balkana.5 šava rešavanje nedoumica u vezi sa implementacijom njenih odredbi.8 ECT 2. Opšte karakteristike Povelje o se sastoji od tri instrumenta: teksta energiji Povelje, Finalnog akta i dokumenta pod nazivom „Protokol o energetskoj Poveljom o energiji uređuje se pro- efikasnosti i relevantnim ekološkim as- mocija i zaštita stranih investicija u

4 Prema informacijama sa sajta ECT (www.encharter.org; stanje od 10. oktobra 2006. godine), Povelju je potpisala 51 država, a ratifikovalo ju je 46 zemalja, među kojima su države istočne, zapadne i centralne Evrope, Japan, Australija i države Mediterana. Rusija (privremeno ga primenjuje; videti infra napomenu 40) i Norveška ugovor su potpisale, ali ga još uvek nisu ratifikovale. Povelju su potpisale sve države bivše SFRJ, osim Republike Srbije (ima status po- smatrača Konferencije o energetskoj povelji; videti infra napomenu 8 i prateći tekst) i Republike Crne Gore. Povelji se nisu priključile neke od moćnih industrijskih država poput SAD i Kanade. SAD su bile intenzivno uključene u rad na pripremi ECT. Kao razlozi za nepristupanje Povelji, u dostupnoj literaturi navodi se niži nivo zaštite stranih investicija nego sto je onaj prisutan u bilateralnim sporazumima o zaštiti i tretmanu stranih investicija SAD (e. “Bilateral Investment Treaties”-BITs; videti više u: Sussman, Edna, „Energy Charter Treaty’s Investor Protection Provisions: Potential to Foster Solutions to Global Warming and Promote Sustainable Development“, 14 ILSA J. Intl & Comp. Law Spring 2008; str. 1-12, na strani 5; članak je dostupan na adresi: http://papers.ssrn.com). Ima mišljenja da je nepristupanje SAD Povelji posledica principijelnog stava da ne pristupaju sporazumima u čijem kreiranju nisu imale odlučujuću ulogu (videti: Sacerdoti, Giorgio, “The Source and Evolution of Inter- national Legal Protection for Infrastructure Investments confronting Political and Regulatory Risks”; čanak dostupan na adresi: http://www.dundee.ac.uk/cepmlp/journal/html/vol5/article5-7a.html). 5 Ograničavanje predmeta analize na pravni režim stranih investicija u okviru ECT ni na koji način ne daje osnov za zaključak da su ostale norme ECT, kako one koje se koje se odnose na trgovinu i tranzit tako i norme sa prirodom „mekog normativiteta“ (e. “soft normativity”) bez važnosti; ipak, po svojoj suštini i razlogu nastanka, ECT je pre svega instrument međunarodnog investicionog režima sa dej- stvom ograničenim na sektor energetike. Ovakav zaključak može se izvesti i iz analize pripremnih dokumenata (fr. Ttravaux Préparatoires). Više o procesu pregovaranja o sadržini Povelje videti u: Wälde, Thomas (ed), “The Energy Charter Treaty: An East West Gateway for Investment and Trade”, Kluwer Law International, 1996; ovaj rad je locus classicum za razmatranje pravnih aspekata Povelje. 6 Povelja o energiji ubraja se u izvore Međunarodnog prava stranih investicija (e. International Law on Foreign Investments-ILFI). Više o pojmu i karakteristikama ILFI videti u: Cvetković, Predrag, „Međunarodno pravo stranih investicija“, Fondacija Andrejević, Beograd 2007, str. 138. 7 O proceduri rešavanja sporova u vezi sa primenom odredbi Povelje videti više u tač. 3. 3. ovog rada. 8 Postojanje Konferencije i Sekretarijata ECT značajna je institucionalna podrška primeni Povelje. Konferencija, zahvaljujući svojim ovlašćenjima, može imati ključnu ulogu u daljem razvoju ECT (npr, ovlašćenje Konferencije da inicira i odobri pregovore o “protokolima” kojima se uređuju pojedina pitanja iz oblasti regulisanja ECT; videti čl. 33 Povelje). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 68 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA pektima“ (e. Energy Charter Protocol ne i proizvode”. Predmetno određenje on Energy Efficiency and Related Envi- investicije u režimu Povelje mora se sa- romental Aspects). 9 U nastavku će biti gledati u svetlu sve tri odrednice: inve- data načelna razmatranja pravila ECT sticije, “ekonomske aktivnosti u sekto- koja se odnose na pravni režim investi- ru energetike” i “energetskih sirovina i cija u energetskom sektoru. proizvoda”. Ovakvo kompleksno predmetno određenje investicije posledica 3. Investicioni režim Povelje o energiji je prirode ECT kao sektoralnog sporazuma o investicionom režimu u poseb- 3. 1. Pojam stranog investitora i strane noj privrednoj oblasti: energetici.11 investicije Povelja o energiji usvaja fleksibilnu Izvori međunarodnog investicio- definiciju investicije. Metodom eg- nog prava po pravilu sadrže definiciju zempflikativne enumeracije utvrđena pojma “investicija”. Ove definicije su je lista “aktivnosti” koje se smatraju funkcionalnog karaktera, i potrebno ih investicijom.12 je posmatrati kroz prizmu potrebe da “Ekonomska aktivnost u sektoru se obezbedi šira ili uža primena ovih energetike” podrazumeva istraživa- izvora, ekstenzivnim ili restriktivnim nja, ekstrakciju, preradu, proizvodnju, određenjem pojma strane investici- skladištenje, transport, prenos, distri- je. Inostranost investitora (fizičkog buciju, trgovinu, marketing ili prodaju ili pravnog lica) osnovni je kriterijum energetskih sirovina.13 opredeljivanja stranog karaktera same “Energetske sirovine i proizvodi”, u investicije. Stoga, izlaganje koje sledi vezi s kojima se čine investicije supsu- ima za predmet analizu pojma strane mirane pod norme Povelje, definisani investicije i stranog investitora u smi- su (u skladu sa principom limitativne slu Povelje o energiji. enumeracije) Aneksom EM Finalnog a) U Vodiču za čitanje Povelje o akta Evropske konferencije o energiji energiji, strano ulaganje na koje se na kojoj je usvojen tekst Povelje. Ovim primenjuje ECT definiše se kao “in- sirovinama i proizvodima smatraju se vesticija povezana sa ekonomskim nuklearna energija (uranijum, drugi aktivnostima u sektoru energetike radioaktivni hemijski elementi, teška čiji su predmet energetske sirovine i voda), ugalj, prirodni gas, nafta, naftni proizvodi”.10 Dakle, strana investicija, derivati i električna energija. da bi bila “podobna” za primenu normi b) Inostranost investitora osnovni ECT, mora da predstavlja “ekonomsku je kriterijum opredeljivanja inostra- aktivnost u sektoru energetike”, kao i nog karaktera same investicije. Me- da ima za predmet “energetske sirovi-

9 Značajan za primenu odredbi Konvencije je i Vodič za njenu primenu (e.“Readers´ Guide“), dostupan na sajtu www.encharter.org.). Reč je o dokumentu koji ima karakter zvaničnog komentara Povelje. 10 Ibidem, str. 20. 11 Kao i većina izvora Međunarodnog investicionog prava, ECT usvaja deskriptivnu odrednicu pojma strane investicije. O savremenim tendencijama tumačenja pojma „zaštićene“ strane investicije u smislu izvora Međunarodnog prava stranih investicija, videti više u: Dolzer, Rudolf; Schreuer, Christoph, „Principles of International Investment Law“, Oxford University Press, 2008, str. 62-65. 12 Videti: čl. 1 st. 6 ECT. 13 Videti: čl. 1. 5. ECT i „Understanding“ No. 2. Finalnog akta Evropske konferencije o energetici. Prevod ovog termina je “Razjašnjavanja”; u nedostatku povoljnijeg, u nastavku će se koristiti originalni naziv. “Understandings” imaju karakter komentara pojedinih odredbi ECT; sadržana su u Finalnom aktu Evropske konferencije o energetici (e. Final Act of the European Enegy Charter Conference). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 69 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA todi čijom primenom se ustanovl- o postojanju takve (strane) kontrole. java da je određeni pravni subjekt Argumenti za ovakvo “čitanje” Po- pod suverenitetom države koja nije velje mogu se naći u dokumentu pod država domaćin investicije razlikuju nazivom “Understandings”18. Nji- se u zavisnosti od toga da li se radi o me se upućuje na sledeće faktore čije fizičkim ili pravnim licima. prisustvo indicira postojanje strane Poveljom o energiji predviđeno je kontrole investitora iz druge države da se „investitorom“ u smislu Povelje nad preduzećem osnovanim prema za- smatra fizičko lice sa stranim -držav konodavstvu države receptora: a) fin- ljanstvom.14 Ergo, kriterijum određiva- ansijski interesi, uključujući i vlasnički nja državljanstva fizičkih lica uslovljen (e. equity) interes u investiciji; b) postoje rešenjima relevantnog nacionalnog janje suštinskog uticaja ili mogućnosti zakonodavstva. takvog uticaja na upravljanje investi- U odnosu na određivanje nacional- cijom, i c) suštinski uticaj na selekciju nosti pravnih lica, Povelja o energiji organa upravljanja. U slučaju postojan- usvaja teoriju inkorporacije15 i princip ja sumnje u direktnu ili indirektnu stra- kontrole.16 Dok je princip inkorporacije nu kontrolu investicije, onus probandi izričito predviđen Poveljom, zaključak je na investitoru koji tvrdi da takva o usvajanju principa kontrole implicira kontrola postoji: ukoliko se dokaže po- se iz teksta ECT i njenih pratećih do- stojanje strane kontrole, ustanovljen je kumenata. Naime, Povelja određuje osnov za primenu Povelje.19 investiciju kao “svaku vrstu opreme ili objekta koje direktno ili indirektno 3.2. Standardi tretmana strane kontroliše investitor”.17 ECT, dakle, investicije u režimu Povelje o energiji usvaja koncept direktne ili indirektne Investiciona zakonodavstva i među- strane kontrole kao merilo inostranosti narodni izvori predviđaju određene investicije, ali u daljem tekstu Pove- standarde (principe, načela) pravnog lje nema bližih određenja uslova čije tretmana stranih investicija koji se koje ispunjenje pretpostavka zaključka

14 Videti: čl. 1. 7. a) pod i) Povelje o energiji. Ovakav pristup prihvaćen je i u ostalim izvorima Me- đunarodnog prava stranih investicija. Videti više u: Sornorajah, M, „International Law on Foreign Investments“, Cambridge University Press, 2nd edition, 2004; 15 Videti: čl. 1. 7. a) pod ii) Povelje. Prema teoriji inkorporacije (nem. Gründungstheorie), o nacionalnosti pravnog lica prosuđuje se prema pravu države u kojoj je preduzeće osnovano i registrovano. Teorija inkorporacije prihvaćena je u zemljama anglosaksonske pravne civilizacije, a teorija glavnog sedišta u državama kontinentalnog pravnog kruga. Videti: Fatouros, A, „National Legal Persons in International Law, 10 Encyclopedia of Public International Law”, 1987, strana 299. 16 Prema teoriji kontrole (nem. Kontroltheorie), preduzeće ima nacionalnost države čiji državljani imaju kontrolu nad preduzećem. Primenom ovog kriterijuma, čak i kada je kompanija osnovana u domaćoj državi ili u njoj ima svoje sedište (što bi prema teoriji inkorporacije i sedišta vodilo zaključku da takva kompanija ima domaću nacionalnost), činjenica postojanja strane kontrole pribavlja takvoj kompaniji svojstvo stranog pravnog lica. Postojanje strane kontrole je najobjektivniji kriterijum ustanovljavanja “inostranosti” investicije, odnosno preduzeća kao statusnog oblika u kome se investicija realizuje. Navedeni kriterijum javlja se kao korektiv u slučajevima kada je pravno lice pod suverenitetom države domaćina, jer je osnovano po njegovim zakonima i deluje na njenoj teritoriji, ali realnu kontrolu investicije vrše državljani ili pravni subjekti druge države. 17 Videti: čl. 1.6. ECT. 18 Videti napomenu supra 13. 19 Videti: Understanding with respect to Article 1 (6), Final Act of the European Energy Charter Confe- rence, str. 18. U dostupnim slučajevima rešavanim u arbitražnom postupku utvrđenom Poveljom nema odluka koje bi podržale zaključak o restriktivnoj primeni kriterijuma strane kontrole za određivanje nacionalnosti pravnih lica. Reč je o zaključku zasnovanom na tekstu ECTi i pratećih dokumenata. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 70 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA riste kao metod utvrđivanja sadržine i doba“.21 Da bi se dao odgovor da li obima prava stranog investitora. Ovi ovakva formulacija omogućava prime- standardi (standardi tretmana; standardi nu pravičnog i jednakog tretmana i na postupanja) instrument su utvrđivanja predinvesticionu fazu (fazu koja pret- sadržine materijalnopravne zaštite hodi odobrenju investicije od strane stranih investicija. Sadržina standarda države domaćina)22 potrebno je bliže postupanja primenjenih na konkretnu tumačenje odredbi Povelje i pratećih stranu investiciju i stranog investitora dokumenata. Naime, Povelja sadrži de- može biti utvrđena objektivno (objek- finicije dva pojma: „investicije“23 i „či- tivni standardi tretmana) i subjektivno, njenje investicije“ (e. making an inves- tojest u odnosu na tretman investici- tment).24 Prvi pojam odnosi se na već ja pravnih subjekata trećih država ili učinjenu investiciju; drugi, pak, pojam domaćih investitora (relativni standar- („činjenje investicije“) definiše se kao di tretmana).20 „proces realizacije“ investicije i ozna- 3. 2. 1. Objektivni standardi tre- čava ulaganje u predinvesticionoj fazi. tmana strane investicije obezbeđuju Kako je u odredbi Povelje, kada je reč određena prava stranom investitoru o primeni standarda pravičnog tretma- nezavisno od ovlašćenja domaćih ili na, navedeno da se načelo primenjuje stranih ulagača. na „investiciju“, literarno tumačenje Povelja o energiji, kao i najveći broj vodi zaključku o njegovoj aplikabil- drugih izvora Međunarodnog pra- nosti samo na postinvesticionu fazu va stranih investicija, usvaja sledeće investicionog procesa, odnosno nakon objektivne standarde tretmana: a) stan- što investicija bude odobrena od stra- dard pravičnog i jednakog tretmana ne države domaćina (“investiciji će se investicije; b) standard pune zaštite i garantovati pravičan tretman u svako sigurnosti investicije; c) standard ne- doba” - čl. 10 st. 1 ECT). Da je posto- diskriminatornog postupanja sa inve- jala namera da se princip pravičnog sticijom; d) minimalni standard tretma- tretmana proširi i na predinvesticionu na investicije. fazu, onda bi relevantna norma ECT a) Standardom pravičnog tretma- garanciju primene navedenog principa na utvrđuje se opšte pravilo postu- proširila i na proces „činjenja investi- panja države domaćina sa stranom cije“. Kako to nije slučaj, trebalo bi investicijom. Standard ima korektivno pretpostaviti da se, kada je reč o inve- dejstvo u odnosu na primenu određenih sticijama u režimu ECT, standard pra- odredbi nacionalnih zakonodavstava i vičnog i jednakog tretmana primenjuje međunarodnih izvora, odnosno služi samo u postinvesticionoj fazi. za popunu lacunae prisutnih u prav- b) Funkcija standarda pune zaštite nom režimu stranih ulaganja. Pove- i sigurnosti strane investicije slična lja o energiji predviđa da se pravičan je funkciji standarda pravičnog tre- tretman garantuje investiciji „u svako tmana. Njime se u Povelji ustanovljava

20 Videti više u: Dolzer, Rudolf, Stevens, Margarete, “Bilateral Investment Treaties”, International Centre for Settlement of Investment Disputes, Washington, 1995 str. 82. 21 Videti: čl. 10 st. 1 Povelje. 22 Više o razlikama u pravnom tretmanu investicije u pred- i postinvesticionoj fazi investicionog procesa videti infra u tač. 3.2.2. pod c) ovog rada. 23 Videti: čl 1 st. 6 Povelje. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 71 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA opšti standard postupanja koji država nalnog tretmana).28 Ipak, načelo diskri- domaćin garantuje stranom investito- minacije ima i svoj samostalan značaj ru u odnosu na njegovu investiciju.25 u situacijama kada se krše prava stranih Država ugovornica Povelje, u ulozi investitora garantovana normama koje receptora strane investicije, mora po- se primenjuju isključivo na strane, a ne kazati dužnu pažnju u poštovanju pra- i na domaće pravne subjekte. Strani in- va stranog investitora i garantovati mu vestitor tada ne može da se pozove na zaštitu u “razumnim okvirima”.26 To primenu načela nacionalnog tretmana, znači da se zaštita ne može garantovati s obzirom da ne postoji tertium compa- apsolutno, već u skladu sa konkretnim rationis za utvrđivanje njegovih prava. ekonomskim, socijalnim i političkim On zaštitu može tražiti samo pozivan- okolnostima. Suprotno gledište imalo jem na povredu obaveze receptivne bi za posledicu da strani investitor ima države da se ne ponaša diskriminator- veći nivo zaštite nego domaći privredno prema stranim investitorima.29 Na- nici. čelo zabrane diskriminacije primenjuje c) Standard nediskriminacije ima se ne samo u slučajevima pravne već dejstvo zabrane različitog tretmana i faktičke diskriminacije, poput namer- stranih investicija u odnosu na inve- nog odugovlačenja organa države do- sticije državljana receptivne države i maćina sa izdavanjem dozvola stranom državljana trećih država. Suština ovog, investitoru za rad i slično. Poveljom predviđenog načela nije da u U dostupnoj praksi primene Povelje potpunosti izjednači tretman svih stra- o energiji ima odluka u kojima je ra- nih investicija, odnosno stranih investi- spravljano pitanje kršenja obaveze re- cija i domaćih ulaganja.27 Njegov cilj je ceptivne države na nediskriminatorno da definiše “jednakost mogućnosti” za postupanje sa stranom investicijom. strane investitore. Iz ovakvog određenja Takav primer je spor Nykomb Synerge- proizilazi da je funkcija ovog načela tics v. Latvia.30 Spor je povela švedska gotovo identična onoj koju imaju re- kompanija Nykomb Synergetics, pozi- lativni standardi tretmana investitora vajući se na odredbe Povelje o energi- (principi najvećeg povlašćenja i nacio- ji, sa tvrdnjom da je Latvija prekršila

24 Videti: čl. 1 st. 8 Povelje. 25 Videti: čl. 10 st. 1 ECT; 26 Videti: Shihata Ibrahim, „Legal Treatment of Foreign Investment: The World Bank Guidelines“, Martinus Nijhoff Publishers, Dordrecht/Boston/London, 1993, str. 353. 27 Videti: čl. 10 st. 1 ECT 28 O karakteristikama relativnih standarda tretmana strane investicije u režimu Povelje o energiji videti infra u tač. 3. 2. 2. ovog rada. 29 Naprimer, ukoliko se odredbama države domaćina o boravku inostranog personala predviđaju strogi uslovi za odobravanje boravka stranih lica čiji je rad od značaja za vođenje investicije, strani investitor ne može reklamirati kršenje principa nacionalnog tretmana, jer se radi o propisu koji nije primenljiv na domaće državljane. Međunarodno pravo načelno dozvoljava različit tretman stranaca i domaćih lica. Stoga nije svako različito postupanje sa stranim licima kršenje principa nediskriminacije. Da bi jedan akt predstavljao diskriminaciju u smislu međunarodnog prava, moraju se ispuniti dva kumulativna uslova: objektivni i subjektivni. Objektivni uslov za pretpostavku postojanja diskriminatornog ponašanja države prema stranom investitoru je da to ponašanje ima za posledicu stvarnu povredu prava stranog investitora, odnosno da mu se tim postupanjem nanosi šteta. Subjektivni uslov je postojanje namere receptivne države da se stranom investitoru nanese šteta. Dakle, diskriminacija postoji ukoliko je uperena protiv stranih investitora zbog njihove nacionalnosti i ukoliko za rezultat ima povredu njihovih pravno zaštićenih interesa. Dolzer/Steevens, op. cit, str. 61 30 Odluka je navedena prema: Stockholm International Arbitration Review, No. 1. 2005; u elektronskom obliku dostupna je i u elektronskom časopisu „Investment Law and Policy Weekly News Bulle- tin“, Dec.19, 2003; www.iisd.org/investment . DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 72 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA

Poveljom predviđenu zabranu diskri- da se radnje Latvenergo mogu pripisati minatornog postupanja. Osnov spora je državi domaćinu koja je imala odluču- sporazum Latvije i Nycomba, kojim se jući uticaj na njene aktivnosti i ponaša- latvijska državna firmaLatvenergo (do- nje. Odlukom je dosuđena nadoknada bavljač električne energije) obavezuje švedskom investitoru s obrazloženjem da plaća dupli iznos tarife Nykombu da se radi o diskriminatornom ponaša- za energiju isporučenu iz postrojenja nju države domaćina. Stav Arbitraže “Windau” u Latviji. Postrojenje “Win- bio je da Latvija nije uvažila posebnu dau” izgradio je švedski investitor. poziciju Nycomba ustanovljenu ugo- Sporazumom Latvije i Nykomba bilo vorom koji je sa njim sklopila, dajući je predviđeno da se za isporuku struje prednost stranim dobavljačima elek- u prvih osam godina plaća dupla tarifa trične energije. stranom investitoru. Ovako utvrđena d) U pojedinim izvorima Među- cena električne energije bila je jedan narodnog investicionog prava i rele- od osnovnih razloga za donošenje in- vantnoj literaturi31 u nomenklaturu vesticione odluke Nycomba o izgradnji objektivnih načela tretmana strane hidrocentrale. Nakon završetka izgrad- investicije uključen je i “minimalni” nje objekta državna kompanija Latve- standard postupanja sa inostranim nergo odbila je da plaća duplu tarifu ulagačem i njegovom investicijom. U za isporučenu energiju. Umesto struje Povelji o energiji “minimalni standard iz postrojenja “Windau”, počela je da tretmana” kvalifikovan je kao međuna- po nižim cenama električnu energiju rodni: „Tretman investicije ni u kom pribavlja na međunarodnom tržištu. slučaju ne može biti nepovoljniji od Nycomb je tvrdio da je time izvršena onog koji se garantuje međunarodnim „tiha eksproprijacija“, s obzirom da su u pravom“.32 Minimalni standard tretma- navedeno postrojenje uložena značajna na strane investicije osnov nastanka dodatna sredstva zbog (ugovorom La- ima u težnji zemalja izvoznica kapitala tvije i Nycomba utvrđene) obaveze da da osiguraju adekvatnu zaštitu svojim proizvedena struja bude “ekološki” či- investitorima u situacijama kada se sta. Arbitraža u Stokholmu, kao forum takva zaštita ne može obezbediti pri- nadležan za rešavanje sporova u skladu menom načela nacionalnog tretmana i sa članom 26 Povelje o energiji, odbila najvećeg povlašćenja. je tvrdnje Nycomba da se radi o „tihoj Sadržina minimalnog standarda tret- eksproprijaciji“, ali i odbranu Latvije mana je sporna. Pojedini autori u ele- zasnovanu na tvrdnji da je Latvenergo mente ovog standarda ubrajaju priznan- poseban pravni entitet, te da Latvija je pravne sposobnosti i prava pristupa nije pasivno procesnopravno legitimi- investitora sudovima, garantovanje sana za učešće u sporu. Arbitraža je jednakosti investitora pred zakonom smatrala da se radi o tipičnom slučaju sa domaćim državljanima i pravičnost “probijanja pravne ličnosti”, odnosno, postupka.33 Dejstvo minimalnog stan-

31 Commeaux, Paul; Kinsella, Stephan, „Protecting Foreign Investment under International Law: Le- gal Aspects of Political Risk”, Oceana Publications Inc, New York, 1997 str. 105; Dolzer; Schreuer, op. cti, str. 17. U literaturi na engleskom jeziku ovaj standard se označava i skraćenicom „IMS“ (e. International Standard of Justice). 32 Videti: čl. 10 st. 1 ECT. 33 Zagel, Gudrun, „Auslandsinvestitionen in Lateinamerika“, Duncker&Humblot Berlin, 2000, str. 160. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 73 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA darda tretmana je mogućnost investi- povlašćenja) zahteva poštovanje prava tora da se pozove na kršenje svojih koja ova država priznaje investitorima prava, čak i kada pravne norme rele- iz bilo koje treće zemlje.36 vantne za njegovo ulaganje (norme b) Dok standard najvećeg povla- domaćeg zakonodavstva i primenljivih šćenja ima za cilj izjednačenje prava međunarodnih sporazuma) ne sadrže stranih investitora iz različitih drža- odredbe kojima se ta prava štite. va porekla koji ulažu u istu receptiv- 3. 2. 2. Cilj ustanovljavanja i prinu državu, dejstvo standarda naci- mene relativnih standarda tret- onalnog tretmana je izjednačavanje mana stranih investicija je da pravnog položaja stranih i domaćih se, korišćenjem prava domaćih investitora. Povelja o energiji u istoj ili državljana treće države kao odredbi garantuje kako tretman najve- “predmeta poređenja”, obezbedi ćeg povlašćenja tako i nacionalni tre- mogućnost stranim ulagačima da tman (čl. 10 st. 7 ECT). štite svoja prava zahtevom upućenim c) U vezi sa primenom načela naj- državi receptoru kapitala da u po- većeg povlašćenja i nacionalnog tre- stupanju sa njihovom investicijom tmana u različitim fazama investi- ove standarde poštuje. Povelja o en- cionog procesa, prilikom kreiranja ergiji usvaja sledeće relativne stan- Povelje o energiji postavilo se pitanje darde tretmana: standard najvećeg da li bi primenu ovih načela trebalo povlašćenja (e. Most Favoured Natio- ograničiti samo na postinvesticionu nal Treatment; u daljem tekstu: MFN); fazu (fazu kada je država domaćin standard nacionalnog tretmana34; odobrila investiciju) ili ga proširiti standard povoljnijeg tretmana35. i na predinvesticionu fazu (fazu u a) Kada se radi o klauzuli najve- kojoj se odlučuje o „pravu na inve- ćeg povlašćenja, svaka strana ugovor- stiranje“). Geneza struktuiranja ko- nica Povelje obavezuje se da drugoj ili respodentnih pravila Povelje o energiji drugim stranama ugovornicama u odre- tipičan je primer sukoba dva osnovna đenoj oblasti uzajamnih odnosa prizna pristupa u pogledu primene standarda prava, preimućstva, povlastice i olakši- najvećeg povlašćenja i nacionalnog ce koje je dala ili će ubuduće dati bilo tretmana u različitim fazama investici- kojoj trećoj državi. U odnosu na tre- onog procesa. tman stranih investicija, primena MFN U teoriji su se, naime, kada je reč o tretmana ima za posledicu priznanje materijalnopravnom tretmanu strane prava stranog investitora da od države investicije u predinvesticionoj fazi in- domaćina (garanta položaja najvećeg vesticionog procesa, iskristalisala dva

34 Videti: čl. 10 st. 7 ECT 35 Videti: čl. 16 ECT. Standardom povoljnijeg tretmana, ovim načelom, sadržanim u bilateralnim i multilateralnim međudržavnim ugovorima, države ugovornice stranom investitoru garantuju prava i zaštitu zasnovanu na odredbama drugih međunarodnih ugovora. Naime, odredbe tih ugovora (ukoliko su povoljnije za stranog investitora) imaju supermaciju nad odredbama bilateralnog ili multilateralnog sporazuma kojim se predviđa klauzula povoljnijeg tretmana. Cilj ove klauzule je da omogući veći nivo zaštite investitora kada su odredbe međunarodnog sporazuma (bilateralnog ili multilateralnog) u kome je navedena klauzula stipulisana nepovoljnije za investitora nego odredbe drugih međunarodnih ugovora čija je strana ugovornica država receptor kapitala. 36 Više o primeni načela najvećeg povlašćenja, kao i ograničenjima i izuzecima od njegove primene, videti u: Đurović, Radomir/Ćirić, Aleksandar, „Međunarodno trgovinsko pravo – opšti deo“, Institut za pravna i društvena istraživanja Pravnog fakulteta u Nišu, Niš, 2005, str. 71-79 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 74 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA osnovna pristupa. Prvi podrazumeva nije bilo moguće postići dogovor u po- da se u ovoj fazi sadržina prava na gledu primene nacionalnog i tretmana ulaganje stranog investitora određuje najvećeg povlašćenja u navedenoj fazi primenom relativnih standarda tretma- investicionog procesa. Razlog tome je na: principima najvećeg povlašćenja i što su zemlje istočne Evrope, bogate pri- nacionalnog tretmana. Drugi pristup vrednim resursima, smatrale da primena polazi od suvereniteta receptivne dr- ovog načela vodi liberalizaciji njihovih žave i njenog diskrecionog prava da tržišta u meri većoj nego što dozvoljava- realizacijom svog kapaciteta suverena ju ekonomski i politički interesi tih ze- prihvati ili odbije stranu investiciju. U malja. Pored toga, kada je reč o primeni cilju lakše sistematizacije, za prvi pri- nacionalnog tretmana, bilo je teškoća stup u ovom radu upotrebljava se izraz pravnotehničkog karaktera. Aplikaci- “liberalni koncept”, dok se drugi nazi- ja ovog standarda na strane investitore va “konzervativnim konceptom”. zahtevala je usaglašavanje investicionih Liberalni koncept tretmana stranog zakonodavstava država istočne Evrope, ulagača u predinvesticionoj fazi po- s obzirom da su u vreme donošenja Po- drazumeva simultanu ili pojedinačnu velje ove zemlje bile u tranziciji i bez primenu relativnih standarda postu- adekvatne nacionalne legislative o pra- panja sa stranom investicijom (naci- vima na investiranje domaćih pravnih onalnog i tretmana najvećeg povla- subjekata: ovakvo stanje imalo je za po- šćenja): strani investitor ima pravo da sledicu nepostojanje jasno struktuiranog se pozove na navedene standarde u po- i definisanog tertium comparationisa za stupku odobravanja investicije od strane utvrđivanje obima prava stranog investi- potencijalne države receptora. Zemlja tora koja se štite principom nacionalnog domaćin dužna je da odobri investiciju tretmana. Sem toga, razvijene države ukoliko je dopustila investiranje ulagaču Evrope ni same nisu želele da usvaja- iz treće države (dejstvo načela najvećeg njem pomenutog načela ugroze prefe- povlašćenja), odnosno kada pravo na rencijalni režim za svoja preduzeća. ulaganje imaju domaći državljani (dej- Imajući u vidu gore navedene argu- stvo načela nacionalnog tretmana). mente i sporenja, kreatori ECT usagla- Konzervativni koncept tretmana sili su stav da se pitanje ekstenzije pri- stranog ulagača i strane investicije u mene nacionalnog i tretmana najvećeg predinvesticionoj fazi podrazumeva povlašćenja na predinvesticionu fazu da država ne garantuje nacionalni investicionog procesa reši Dopunskim ili tretman najvećeg povlašćenja u sporazumom (e. Supplementary Trea- odnosu na slobodu investiranja. Ona ty). Pregovori o ovom sporazumu zapo- zadržava suvereno pravo da odluči čeli su 1. januara 1998. godine, ali nisu da li će i pod kojim uslovima odobriti okončani i nalaze se u fazi mirovanja. investiranje na svojoj teritoriji. Nasta- Poveljom je, međutim, ostavljena mo- nak odredaba Povelje o energiji kojima gućnost da se država samoinicijativno se uređuje pravo stranog investitora na obaveže na priznanje prava po osnovu investiranje ilustruje teškoće uređivanja standarda najvećeg povlašćenja i naci- pravne situacije ulagača u predinvesti- onalnog tretmana u predinvesticionoj cionoj fazi. Prilikom donošenja Povelje fazi.37 Naime, u odsustvu saglasnosti

37 Videti: čl. 10 st. 6. a) ECT. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 75 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA država ugovornica Povelje o energiji o darda tretmana širi i na predinvesticionu primeni standarda nacionalnog tretma- fazu, omogućilo moćnim kompanijama na i najvećeg povlašćenja na uređivanje Ruske Federacije da otkupe značajne slobode investiranja, Povelja u članu 10 udele evropskih energetskih kompani- st. 2 obavezuje države da “preduzmu ja.39 Ima nagoveštaja da bi ratifikaci- najbolje napore” (e. shall endeavour) ja Povelje od strane Ruske Federacije u cilju izjednačenja materijalnopravne (koja je za sada primenjuje „privreme- zaštite investicija u predinvesticionoj i no“)40 mogla biti uslovljena usvajanjem postinvesticionoj fazi (fazi čiji pravni „dopunskog sporazuma“ sa navedenim režim se zasniva na primeni načela naj- karakteristikama.41 većeg povlašćenja i nacionalnog tretmana). Iz načina formulisanja jasno je da 3.3. Sistem rešavanja sporova u okviru se radi samo o preporuci, a ne i čvrsto Povelje o energiji utvrđenoj obavezi država ugovornica da Povelja o energiji sadrži pravila o pravni režim investicija u predinvestici- proceduralnim mehanizmima rešava- onoj fazi (uključujući i materijalnoprav- nja investicionih sporova iz oblasti njenu zaštitu) upodobi režimu postinvesti- ne primene (Glava V, članovi 26-28). cione faze investicionog procesa.38 Sa Poveljom se najpre predviđa pravo druge strane, od 2006. godine, pitanje pravo investitora da povede postupak proširivanja primene relativnih standar- protiv države domaćina (strane ugo- da tretmana i na predinvesticionu fazu vornice Povelje) zbog kršenja preuze- javlja se kao jedna od neuralgičnih ta- tih obaveza (član 26 Povelje; e. inve- čaka budućih odnosa Rusije i Evropske stor-state dispute settlement). unije u pogledu obezbeđenja „energet- Obavezna arbitraža između država ske sigurnosti“: postoji, naime, bojazan ugovornica Povelje (e. State-to-State da bi usvajanje „dopunskog sporazuma“ settlement of dispute) regulisana je čla- ECT, kojim se primena relativnih stan- nom 27 Povelje. 38 Liberalni koncept pravnog uređenja slobode investiranja zastupljen u međunarodnim sporazumima čije su strane ugovornice zemlje ekonomski, geografski i politički bliske (poput Severnoameričkog sporazuma o zoni slobodne trgovine - e. „North American Free Trade Agreement“- NAFTA sporazum), ili onima kod kojih jedna od strana istupa sa pozicije „povlašćenog pregovarača“ i u stanju je da nametne određene uslove drugoj strani ugovornici (bilateralni sporazumi SAD o tretmanu i zaštiti stranih investicija). Videti više u: Shihata, Ibrahim, „The World Bank in a Changing World“, Selected Esseys and Lectures, 1998, str. 408. 39 U ovom smislu već postoji bogata literatura, pri čemu je očit interes nemačke akademske zajednice za navedeno pitanje. Videti: Barudio, Günter: „Energiemärkte auf der Probe: Der Ölpreis- Ein Albtra- um?“, Konrad Adenauer-Stiftung, Die Politische Meinung, Nr. 419, Oktober 2004; Brummer, Klaus: „Die Kosten des Nichthandelns: Warum die EU ein noch besserer Sicherheitsakteur werden muss“, European Forgeign and Security Policy- No. 4, 1. Auflage, Gütersloh 2006; Garcon, Gerardine: „Han- delsembargen der Europäischen Union auf dem Gebiet des Warenverkehrs gegenüber Drittstaaten“ 1. Auflage, Baden- Baden 1997. 40 Privremena primena (e. Provisional application) ECT odnosi se na obavezu države ugovornice da primenjuje Povelju u celini ili parcijalno do okončanja procesa ratifikacije, a u skladu sa članovima 18 i 25 Bečke konvencije o ugovornom pravu između država iz 1969. godine. Pokušaj razjašnjavanja dat je u članu 45 ECT, koji u stavu 1 predviđa da će država ugovornica primenjivati Povelju u celini, ali u meri u kojoj takva (privremena) primena nije u suprotnosti sa njenim ustavom i zakonima. Pitanje privremene primene u odnosu na Rusku Federaciju, koja je Povelju potpisala ali je nije ratifikovala, dobilo je na značaju prilikom pokušaja prodaje „Yukosa“ stranom investitoru. Prodaja je blokirana od strane Ruske Federacije. Videti više u: Klaus, U, „The Gate to Arbitration: The Yukos Case and the Provisional Application of the ECT in Russian Federation“, Transnational Dispute Management (www.trasnational-dispute-management.com)., June 2005. 41 Videti: Roggenkamp, Martha M, op. cit, str. 150. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 76 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA

a) Povelja o energiji predviđa pra- odredbom člana 26 ECT. Magnituda vo investitora kao privatno-pravnog odstupanja od klasičnog shvatanja o lica da povede postupak protiv pret- kontraktualnoj osnovi nadležnosti arbi- postavljene povrede ECT koju je uči- traža za rešavanje sporova iz međuna- nila država ugovornica, bez obaveze rodnih ekonomskih odnosa i izostanak da postoji arbitražni sporazum ili potrebe za izričitom saglasnošću strana kompromisorna klauzula. Investitoru u sporu o zasnivanju nadležnosti arbi- na raspolaganju stoje tri opcije: traže izazvali su čitav niz pro et contra - prva je da pokrene spor pred foru- komentara akademske javnosti.43 Sa mima države domaćina; druge strane, broj arbitražnih postupa- - druga je rešavanje spora u skladu ka koji su rešeni ili se rešavaju prime- sa unapred utvrđenom procedu- nom mehanizma predviđenog članom rom; 26 ECT, do januara 2007. godine bio je - treća opcija je alternativno pokre- petnaest, što dokazuje “održivost” pro- tanje postupka pred: Centrom za ceduralnog mehanizma ustanovljenog rešavanje investicionih sporova Poveljom.44 između država i državljana drugih b)Poveljom je predviđena obave- država (e. International Center zna procedura rešavanja sporova for the Settlement of Investment države porekla investitora i države Disputes-ICSID);42 forumom usta- domaćina investicije pred ad hoc tri- novljenim u skladu sa UNCITRAL bunalom ili pred Stalnim sudom me- pravilima, ili arbitražom Arbitraž- đunarodne pravde u Hagu.45 Do 1. nog instituta Trgovinske komore u januara 2007. godine nijedan spor nije Stokholmu. rešen primenom ovih mehanizama. Je- Strana ugovornica je ratifikacijom dini spor koji je bio iniciran jeste spor Povelje dala neopozivu saglasnost Slovenije i Hrvatske. Spor nije dospeo za zasnivanje nadležnosti relevan- do arbitražnog rešavanja, već je rešen tnih foruma, a u skladu sa navedenom diplomatskim kanalima.46

42 Više o Centru i njegovom radu videti u: Schreuer, Christoph, A Commentary on the Convention on the Settlement of Investment Disputes between States and Nationals of Other States (Cambridge University Press, 2001). 43 Videti, naprimer: Tucker, Andrew E.L, „The Energy Charter Treaty and ’Compulsory’ Interna- tional State/Investor Arbitration“, Leiden Journal of International Law No. 11, 1998, pp. 513-526; D’Agostino, Justin; Jones, Oliver: „Energy Charter Treaty: a Step towards Consistency in Internati- onal Investment Arbitration“, Jourfnal of Energy&Natural Resources Law“, Vol. 25, No. 3, pp. 225- 243. Potrebno je naglasiti da pretpostavka o neopozivosti saglasnosti države nije apsolutna: Povelja u paragrafu 3. b) člana 26 predviđa mogućnost izuzetaka od osnovnog pravila. Videti više u: Roggen- kamp, Martha M, op. cit, str. 162. 44 Od navedenih petnaest sporova dva su rešena meritornim odlukama (sporovi pred Arbitražom u Stokholmu: Nykomb Synergetics Technology Holding AB v The Republic of Latvia; odluka od 16. decembra 2005.; Petrobart Limited v. The Kyrgiz Republic, odluka od 29. marta 2005. godine); u jednom je doneta pozitivna odluka o usvajanju nadležnosti (spor Plama Consortium Limited v Republic of Bulgaria). Ostali sporovi su u postupku rešavanja. Tekst odluka može se naći na sajtovima: www. investmentclaims.com; www.worldbank.org/icsid; http://ita.law.uvic.ca; www.transnational-dispute- management.com.). 45 Videti: član 27 ECT. Postoje stavovi da angažovanje mehanizma iz člana 27 ECT za rešavanje međudržavnih sporova može dovesti do konflikta jurisdikcije sa nadležnošću Evropskog suda pravde. Primer za ovakvu mogućnost već postoji (spor Commission v. Ireland, Case C-459/03; tekst spora dostupan je na sajtu: http://eur-lex.europa.eu). Videti više u: Rosas, A, „Implementation and Enforce- ment of WTO Dispute Settlement Findings: An EU Perspective“, 2001 JIEL 131; 46 Radi se o sporu u vezi sa korišćenjem elektrane „Krško“. Videti: Gouiffes, Laurent,. „The Dispute Settlement Mechanism of the Energy Charter Treaty“, u Ribeiro, C, ed. „Investment Arbitration and the Energy Charter Treaty“, Juris Net, 2006, str. 34. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 77 P.Cvetković: POVELJA O ENERGIJI KAO PRAVNI OKVIR INVESTI- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RANJA U SEKTOR ENERGETIKE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA ENERGY CHARTER TREATY AS THE REGULATORY FRAMWEORK FOR INVESTMENT IN THE ENERGY SECTOR OF WESTERN BALKAN COUNTRIES

Predrag Cvetković, Assistant Professor, University of Niš, Faculty of Law

Resumé

The topic of this paper is the analysis of the investment regime established by the Energy Charter Treaty (ECT). The Charter is the international agreement, which exclusive goal is the regulation of energy sector`s legal regime. ECT is signed and ratified by almost all of Western Balkan countries. Investment regime created under the Charter correspondents by its structure and content to other sources from the scope of the International Law on Foreign Investments (ILFI). The full attention of the academics and practicioners was attached to the attempt aimed to extend the application of „relative standard of treatment“ (Most-favoured Nation standard of Treatment and National standard of treatment) from post-investment to the pre-investment phase of investment process (the phase during which the souvereign right of host state to decide about the approvement of the investment stays unaffected). Inability to secure the agreement of state parties in this matter, the creators of the Charter defined only the obligation of the parties to „endeavour to accord“ the MFN and National treatment in pre-investment phase. The negotiations regarding the Supple- mentary treaty which should deffinitely settle this issue stand still. Charter brings in important novelty in the procedural mechanism of settlement of investment disputes, by establishing the principle that state paries, by mere ratification, give its unconditional consent to the submission of a dispute to international arbitration. This concept significantly departures from the classical view which is based on the presumption that explicite consent is necesssary in order the jurisdiction of arbitration to be established. The importance of the Energy Charter Treaty for the countries of the region is quite huge, especially in the light of the Treaty on establishing the Energy Community. Those two treaties constitute the common double track process of energy sector`s regulation at the regional lewel. This process would provide the impetus for the energy sector development, and for the ratio- nal and sustainable exploitation of energy resources. The abovementioned dialectic could contribute positively to the economies of the Western Bal- kan countries and to the economy of the region as the whole.

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 79 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIVRJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA dr. Šefik Baraković

SAŽETAK

Klasa i nacija su historijski i društveni oblici izražavanja građanskih političkih i ekonomskih protivrječnosti i odnosa. U situaciji kada je građansko društvo steklo uvjete da se nedogledno omogućava (Horkheimer i Pollock), postojanje ovih fenomena vezano je za određeni period njegovog razvoja, a protivrječnosti kojih su one izraz ostaju postojati, preobražavaju se u drugo, odnosno druga područja, ostaju prisutne na drugačiji način.

Istovremeno, faza preobražavanja ovih protivrječnosti, također, funkcionalizira građansku zbilju na način vođenja i posredovanja predvodničko-dirigirajućih centara, koji i nisu drugo do izvršioci građanske perspektive. Karakter građanske perspektive najmjerodavnije se i može pratiti u opredjeljenjima, postupcima, kriterijima, akcijama, upravo ovih u izvjesnom smislu predvodničko-dirigirajućih faktora, odnosno u usaglašavanju njihovih stavo- va, postupanja, sa oblicima kreiranja i uticanja na globalno-političke odnose, formulama manifestacije demokratije, postavljanja u sferi ljudskih, političkih i građanskih prava.

Područjem građanskog zakonomjernog predvođenja u savremenim uvjetima i klasa i nacija se zauzeto prevladavaju, potiskuju. One su činjenice građanskih odnosa, a u savremenim uvjetima daleko su od toga da centralno funkcionaliziraju te odnose; nesumnjivo je da im služe.

Kritička teorija društva je pošla – prihvatila naučno-teorijska i metodološka uporišta Marksa. Upravo zbog toga nije slučajno da je početkom tridesetih godina dvadesetog stoljeća ona uvidjela da ko na događaje u Rusiji gleda kao na naporan pokušaj da se napredno prevlada nepravda, na takvo uzbuđeno pitanje prilike govore protiv njega, a on se i dalje nada na isti način kao žrtva raka u nepouzdane vijesti da je vjerovatno pronađen lijek za rak.

KLJUČNE RIJEČI:

Kritička teorija društva, nacija, klasa, društvena protivrječnost, suprotnost, dinamizam, antagonizam, građansko društvo, racionalnost, globalizam, iracionalnost, svjetsko-historijska integracija, potvrđivanje, promjena... DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 80 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA

Kao što kritička teorija društva uviđa jaju, potiskuju, preusmjeravaju, redefi- što je to loše u društvu i u povijesnom niraju ili zaprečavaju iskonske potrebe kretanju, i to loše nastoji učiniti jasni- i interese pojedinca. Objektivnim mje- jim, razgovjetnijim, približiti njegovo stom i načinom vršenja djelatnosti u jezgro prinude, tako isto ona rasvjet- organizaciji procesa privređivanja i ljava društvena, teorijska i ideološka u poretku društvenog prilagođavanja stanovišta u njihovim teorijskim te- pojedincu je preostalo da potrebe i žnjama, premisama i ambicijama. Ne interese, opredijeljene i određene in- samo da se kritička teorija ne saglašava dividualnošću, potiskuje, zatomljava, sa danim građanskim poretkom, nego odlaže ili sui generis podređuje pravcu ističe da, poprimivši pripadni pravac, relevantnog globalnog usmjeravanja, snage kontinuiranja su svojim inten- upravljanja i produciranja. Uvažavaju- zitetom postale neprikosnovenije, da ći te krucijalno analizirane naučno-te- služe moći dirigiranja i provođenju orijske činjenice, kritička teorija druš- nadređivanja, jednostavno, inicijative tva, pored toga što sagledava uvjete izmjene društvenog i svjetskohistorij- u kojima se izvitopereno, izopačeno, skog stanja i kretanja nemaju oslonca prihvata u svojoj suprotnosti za odre- temeljem naklonjenosti pojedincu, od- đujuće, ona postavljanjem, definira- nosno težišnim tendencijama u posto- njem i afirmacijom historijskih istina jećim uvjetima negativitet ostaje deter- prepoznaje temeljna obilježja društva u minanta, uporište, perspektiva. kojima mogu doći do izražaja svojstva Kritička teorija afirmira istraživanje individualnosti pojedinca. Usmjerava- društva, društvenih, ekonomskih i po- jući svoj istraživački napor pravcem litičkih odnosa i svjetsko-historijskih kvalitativnih određenja društvenih i trendova nadilazeći i aktuelizirane te- povijesnih prilika, kritička teorija druš- orijske i filozofske pravce; dakle,- ne tva identificira društvene i političke ovisno od brojnih stanovišta jednog ili probleme u njihovim historijski razvi- drugog načina i tipa opravdavanja datih janim determinantama i protivrječno- prilika, društvenih, povijesnih i politič- stima. Time se korijeni društvenih pro- kih okolnosti. S obzirom na takve me- tivrječnosti legitimiraju u jedinstveno todološke koncepte u teoriji i stvaranju, omogućavanom građanskom produk- putem društvene analize i metodskih tivitetu, a nezavidan položaj pojedinca postupaka korištenih i prihvaćenih u ne poima kao od sudbine dodijeljen ili poimanju filozofije historije, kritička prestabiliziran. Stanovište da su vlada- teorija te pravce i stanovišta također juće tendencije određene principima dovodi u vezu sa zbiljskim povije- neprikosnoveno dominantnih snaga snim i društvenim procesima, odnosno osigurava demonstraciji njihove moći agensima. Zbiljski povijesni procesi i favoriziranje tipičnog karaktera i štiti kurs koji oni dobijaju i ostvaruju daju sistem vladavine tih snaga, a, s druge za pravo kritičkoj teoriji da naglasi da strane, čini interesno na opravdanju odatle proistekla perspektiva realno ne pluralizma mjerila, dovođenju do va- pruža mogućnosti ostvarenju iskonskih ženja usmjeravajuće infrastrukture i u ljudskih potreba i interesa pojedinca. U tom pogledu podstiče i njeguje funkci- tom smislu, dominirajuće svjetsko-hi- onalno raznovrsne i instrumentalizira- storijske tendencije bespoštedno suzbi- ne oblike ideologizacije svijesti. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 81 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA

Svojom neumitnom prirodom i kacije, dakle svojoj genezi, podržavale rakterom, vladajuće tendencije isklju- su i pronalazile političke i idejne for- čivo uvjetuju i produciraju prisilu prime opravdavanja i održanja postojeće lagođavanja. U ovom smislu, prisila strukture društvenih odnosa. Na stano- prilagođavanja je proistekla iz posto- vito zaseban način postliberalni stadij jećeg nivoa primjenjivano ostvarivanih građanskog razvoja stvara prilike, izna- građanskih političkih protivrječnosti, lazi sebi istančano prilagođena rješenja da je zahtjev, potreba, njihovog savla- i opravdanja, deklaracije usaglašenih đivanja, razrješavanja, preobraćen u istina osnovnom svrhom instrumenta- intenziviranu podršku njihovom omo- liziranja, a kako bi se djelotvorno osi- gućavanju i kontinuiranju. guralo provođenje nadmoćno postav- Svoju naučnu, kritičko-teorijsku, ljenih, tzv. viših interesa. analizu društvenih odnosa kritička te- Uzajamnim sadjejstvom brojnih su- orija zasniva na postojanju iskonskih djelujućih, determinirajućih snaga pos- potreba pojedinca, a kojima je suprot- tliberalni političko-historijski razvoj je stavljen građanski izgrađen i formiran profiliran različitim uticajima i - odre sistem, praksa i tehnika političkog po- đenjima, a težištem sopstvenog konti- dređivanja i prilagođavanja. Kritička nuiranja i oblicima što interesno struk- teorija to čini pouzdanim saznanjem tuiraju potrebna ograničavanja. Oblici da su kriteriji racionalnosti u savreme- toga ograničavanja proističu iz građan- nim građanskim političkim prilikama skog omogućavanja rada, proizvodnje i i uvjetima globalnog svjetsko-historij- produktivne djelatnosti, sastavni su dio skog poretka zadobili pravac ključne i izraz uspostavljanja organizirane sfe- neumoljivosti i na taj način intenzivi- re političkih i društvenih odnosa. Pored rali snagu. Utoliko potencijalno pre- drugog, ograničenja podrazumijevaju i vladavanje datih historijskih određenja uključuju ustupke, procese i ustanove valja tražiti u osloncu na jačanje, proši- što čine iskušenja segregacije, tj. infra- rivanje i ujedinjenje stvaralačkih snaga strukturni izdanak projicirajućih ideal- zainteresiranih za promjenu. nih i duhovnih činjenica, a koje po po- Kritička teorija društva konkretnom trebi podržavaju, stvaraju i osiguravaju društvenom analizom historijskog pro- brojne vrste razdiobe prijeko potrebne cesa iznosi respektabilnu istinu gra- postojećem stanju. đanskog karaktera političkih odnosa u Postliberalni period građanskog ra- njihovom generiranom razvijanju i ak- zvitka je predvodno-dirigirajuće snage tuelno struktuiranim manifestacijama, postavio u prostor stanovito savršenijeg a uvijek polazeći od potreba i interesa fokusiranja zadatka na nemilosrdno, čovjeka i pojedinca. S druge strane, ona neobazrivo istrajavanje u provođenju, osvjetljava njemu proisteklo suprot- slijeđenju ili posredovanju tendencija stavljeni objektivitet, koji ga svojim dominantnih moći. Slijedom kompo- pravcem i interesima onemogućuje, nenti ekonomskog i političkog razvit- uskraćuje mu prostor za mjerodavno ka dominantni historijsko-građanski izražavanje, potvrđivanje i ostvarenje. proces se ostvarivao principijelnim Snage građanskog razvoja, primje- osloncem na uvijek prošireniju sferu reno datim aspektima i stupnju karak- zadobijene regulativnosti, na posti- teristično određene građanske produk- zanje uticaja proisteklog iz cjelovitije DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 82 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA organizacije struktuiranja širih politič- protivrječja izraženih u klasama i kla- kih odnosa, te globalnije povezanosti i snim obilježjima. zavisnosti. Faktor globalne integracije bitno je Pojedini historijski stupnjevi proi- produciran prevladavanjem važenja zvodnje društvenog života postizani supstance klasnog izražavanja građan- su stvaranjem protivrječja i određivani skih protivrječnosti! Naciji, koja je ove važenjem dominantnih vrijednosti u protivrječnosti omogućavala principi- izgradnji karakteristične političke zama i kriterijima državne regulativnosti, jednice. U tom pogledu fleksibilno se u preobražavanju procesi globalne in- ostvarivala i izgrađivala ekonomska tegracije mijenjaju joj i funkciju, mje- determinacija, neposredno se izražava- sto, način i zadatke posredovanja ovih la i manifestirala u strukturama kaste, protivrječnosti. staleža, klase. Usklađivanim protivr- Zrelim stadijem liberalizma nacija ječjima političkih i ekonomskih de- kao građanski oblik političke i društve- terminanti razvijale su se brojne druge ne zajednice bitan je agens sužavanja društveno-historijske odrednice, nepo- individualnosti pojedinca! Kako je ovaj srednije ili latentno, također podsticaj- oblik postojanja društvene zajednice i no ili ograničavajuće kao produkt ovih de jure i de facto legitiman, a protivr- protivrječja, ili, konkretnije, stavljajući ječja građanskih odnosa sadržajno su se u funkciju ovih protivrječja navodno određena oblikom odnosa nacionalne na uspješno prihvatljiv, podešavajući i zajednice, nacionalna zajednica ih obu- upotpunjavajući način. hvatno artikulira i apsorbira vrijednosti Razvoj individualnosti konkretnog i obilježja društvenog postojanja, to se pojedinca bitno je određen zatečenim ova nameću pojedincu nacionalnošću. okolnostima, uvjetima i ograničenjima, To će reći, zreli stadij liberalizma gra- a i okolnostima, uvjetima i ograničenji- đanskog društva stanovito postavlja ma koje dominantni procesi dinamizi- društvene, političke i kulturno-povije- raju, stvarajući ambijent odgovarajuće sne uvjete intenzivnijeg predavanja na- inoviranog prilagođavanja i adaptiranja. ciji i, ujedno, sužava kontekst mogućeg Sadržajno su cjelishodnija ograniče- obima ispoljavanja individualnog iden- nja što dolaze ili profiliraju makroplan, titeta pojedinca. što uključuju, opredjeljuju i na uticaj- Postliberalni stupanj prilagođavanja niji su način u službi funkcionalnog individuuma i proistekla supraordi- omogućavanja građanske izgradnje nirana iracionalnost građanskog si- političkih odnosa. stema političkih odnosa nisu zasebni, Globalnim okvirom postliberaliz- podvojeni, i dinamizira ih istovjetna ma posvojeno ishodište reflektiranih poticajna snaga. Stupanj intenzivnijeg i razrješavanih građanskih političkih prilagođavanja pojedinca sistemu pos- protivrječnosti odlučujuće je izmije- tliberalnih građanskih odnosa u funkci- nilo prethodno ispoljavani oblik ovih ji je podrške, pospješuje iracionalnost, protivrječnosti u klasama! Stasanje i a, sa druge strane, podupire proizvod- jačanje nacije praćeno je i uspostav- nju ideološkog i političkog pritiska ljano, također, na suprotnostima i pravcem ograničenijeg izražavanja protivrječjima ovih dinamičkih ten- individualnosti. „Stoga prilagođava- dencija i ono je druga manifestacija nje u našem vremenu uključuje jedan DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 83 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA elemenat resentimana i suzbijanog bi- jatelja radi već funkcionalno-organizi- jesa“,1 ističe Horkheimer. „Resentiman ranog sukobljavanja. U vremenu kada je kao kolektivnu reakciju relativno su svjetsko-historijski tokovi doveli do lako pobuditi i takođe konzervirati i u restruktuiranja konstitucije regulator- karakter pojedinca usidriti. Individuum no-dirigirajućih principa, bitno preu- subjektivno osjeća, najviše na potmuo ređujući karakter uporišta ostvarivan način, da njegova mržnja nije njegova težištem i ambicijama imperijalizma, ‘svojina’, nego izvršenje socijalnih za- postavio se zahtjev prilagođenijih povijedi.“2 oblika organizacije i funkcionalizacije Nacija je produkt liberalnog stupnja građanskih odnosa, odnosno adekvat- razvitka građanskih političkih odnosa! nijih političkih oblika u osnovnom Njena funkcija postavljena je odgova- doprinosu postliberalnog izgrađivanja rajućom legitimacijom građanskih po- ekonomske i privredne dinamike. U litičkih i ekonomskih principa i njena ekonomskoj dinamici perspektivu za- historijska uloga određena je artikula- dobija ona ekonomsko-politička struk- cijom građanskih principa. Građanski tura čija strateška opredjeljenja pokažu razvoj i građanski poredak je tu arti- primjerenu senzibilnost, tj. uspijevaju kulaciju dinamizirao shodno karakteru da prate i podstiču konjunkturno naj- ostvarivanja dominantnih svjetsko-hi- uspješnije mobiliziranje razvojnih storijskih tokova. S tim u vezi, mjesto, konstanti. Ne samo prilagođavanje, funkcija i uloga nacije su se mijenja- već uspješnim pretpostavkama pred- li, odnosno pomjerali. Dok je svojim njačećih faktora stvaranje ambijenta prvobitnim etabliranjem nacija bila u razvojnom omogućavanju i promi- službi osiguranja i ostvarivanja uvjeta canju, temeljni je okvir i smjernica za postizanje građanskog prednjačenja, građanskom sistemu, mehanizmima dotle period sazrijevanja liberalizma, a njegovog građanskog postojanja. Po- pogotovo proces globalizacije, posred- jedine ekonomsko-političke strukture stvom prominentnih korporacija sadr- u stadiju zrelog liberalizma građanske žajno postavlja nacionalnu konstituciju epohe svoje mjesto izgrađuju sukladno u sudjelujući aspekt trustova, kartela, uspjehu političkog uticanja, ekonomski globalno omogućenu i procesima inte- legitimiranog povezivanja, relevantno gracije osiguravanu perspektivu. primjerene integracije unutar raspore- U ovom smislu savremenim uvje- da postignute međunarodne snage. tima potencirano naglašavanje naci- U svom nastanku nacija, kao izraz onalne konstitucije sračunato čini na građanskih protivrječnosti, društvena i postizanju ideološke kohezije priklju- politička tvorevina diferencirano usta- čujući se legitimitetu tek građanskog novljenog poretka građanske strukture zbivanja. Građanska regulirajuća ini- društva, potiskuje historijskim razvo- cijativa svojom prirodom zaokuplje- jem manje djelotvoran, u njegovoj slo- na je postizanjem moći, ideološkim jevitosti i načinu političke struktuirano- stvaranjem ograničenja, odvajanja, sti, feudalni poredak, te perspektivom sukobljavanja, ili proizvodnjom nepri- sasvim drugačije izdefiniranih društve-

1 M. Horkheimer, Zur Kritik der Instrumentellen Vernunft, Gesammelte Schriften, Band 6, Fischer Taschenbuch Verlag, Ffm April 1991. str. 112 2 Alexander und Margarete Mitscherlich, Die Unfahigkeit zu trauen, Serie Piper, 15. Auflage. Mün- chen Zürich, September 1988. str. 284 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 84 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA nih protivrječnosti, shodno novom na- predstavljali kvalitativan historijsko- činu regulacije društvenog, političkog i građanski preobražaj, ta je činjenica privrednog života, uspostavlja politič- bila od odlučujuće važnosti za defini- ke oblike rasterećene krutih staleških ranje rasporeda građanskog mjesta u premisa i feudalističke slojevitosti. konkretizaciji za pojedinu naciju zna- Nacija je eo ipso socijalni, poli- čenja tog perioda. tički, ekonomski i kulturni fenomen Protivrječja postliberalnog razvitka građanskog razvoja; ne samo da ona nisu samo prestrojila funkcije i jedno- sistematično artikulira karakteristična stavna funkcionalna obilježja nacije! protivrječja određenih faza građanskog U tom razvitku prvobitna nacional- razvoja nego u ostvarenijim stadijima na prednjačenja prerasla su u agense toga razvoja nacijom postignuta raz- globalno-dominirajućeg savremenog dvajanja i razdiobe postaju struktur- okvira integriranja građanske snage. no bitni činilac upotrebe u formiranju Unutar procesa postliberalizma izgra- samog suprotstavljanja, condicio sine đivani preobražaj narodnih u nacional- qua non principa i dinamike građan- na obilježja dosljednije funkcionalizira skog društva. instrumentaliziranost pitanja; nacional- Pojava nacije sastavni je dio otvara- na afirmacija, ili, pak, nacionalno kon- nja perspektive građanskom razvojnom stituiranje u postliberalizmu ordinirana procesu, tj. ona je stvorila i omogućila je podrška, naknadno upotpunjavanje uvjete prostranim povijesno-razvojnim i služenje onom što čini grublje efekte tendencijama. Kao historijska, kultur- obrasca i procesa globalne integracije. no-politička i društvena tvorevina, u Savremeniji ideološki i politički različitim periodima svog osiguravanja radikalizam izrasta i razvija se uz po- naroda, nacijom se postizalo različito moć i podršku građanskog ideološkog mjesto pojedinih naroda u određivanju inženjerstva i političkih tehnika, a po njihovog značenja za cjelovit građanski potrebi se proizvodi putem političkog poredak. Utoliko je za pojedine narode ograničavanja narodnih i nacionalnih historijsko, društveno i političko sta- zajednica, instrumentaliziranjem u sanje i uzdizanje putem nacije moglo uvjetima shvatanja, uzimanja i postav- zauzimati različita očekivanja, a ostva- ljanja nacije na pijedestal ovjekovječe- rivanjem funkcija u poretku građanske nog fenomena, kojemu se principijelno hijerarhijske koordinacije izgrađivan imaju podrediti i prilagoditi svi ostali je i određivan pojedinačni nacionalni aspekti društvenog, kulturnog i indivi- identitet. dualnog života. Na tim pretpostavka- Građanski interes producirao je naci- ma opredjeljivana i razvijana svijest i ju! S tim u vezi, građanski uvjeti niti stanovište o naciji, nacionalnom biću, su istovjetnim konceptom niti su jedin- nacionalnom postojanju i identitetu, stveno pravolinijski mogli priređivati naciju tretira kao uvjet postojanja po formu preobražavanja naroda u naciju. sebi, ili, konkretnije, ona iz produk- Različiti historijski periodi formira- ta historijskog kretanja i razvoja biva nja pojedine nacije gradili su hijerar- upotrebljavana i opredjeljivana isklju- hijski internacionalni poredak; pored čivim interesima ograničavanja, mito- toga što su za pojedini narod različiti logizirano favorizirana, te joj se otu- periodi nastanka i formiranja nacije da, tretmanom u činiocu uvjetovanja, DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 85 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA rezerviraju kultne oznake, nesmiljena nacije kroz karakteristično izrasla obi- pripravnost za manipulaciju. lježja, a ta obilježja se konsolidiraju te- Nehistorijsko tretiranje nacije izvan žištem sadržaja sintagmi cilj opravdava njenog kompleksnog konteksta na- sredstva, divide ut regnes. Na toj osnovi, stanka, preobražaja, funkcija i razvoja također, afirmiraju se brojna područja potpomaže upravo građanske idejne i čiji dirigizam odražava i slijedi raspo- ideološke pobude, ciljeve i interese. Iz laganje dovodeći apstraktne vrijednosti pobuda jedne ili druge vrste ono zapre- do apsolutizma i mistifikacije. čava ili onemogućuje naučnu relevan- Svjetski integracioni interesni poli- ciju, derogira pulsiranje same naučne tički i ekonomski procesi pružaju ira- istine, koja, kako konstatira Horkhei- cionalnoj dimenziji građanskog nega- mer, može postojati makar je niko ne tiviteta, postklasnom razjedinjavanju prihvatao, a Marcuse će u djelu „Um i i protivrječnostima, osnovna obilježja revolucija“ istaći: „Teorija će sačuvati dinamizma i funkcionalizacije. istinu čak ako revolucionarna praksa Stadije u povijesnom razvitku gra- skrene sa svog pravog puta. Praksa sli- đanske epohe ne razlikuje samo način jedi istinu, a ne obratno.“ kakav put, održavanje i manifestiranje Zajedno sa protivrječjima izraže- ima iracionalistički proistekao građan- nim klasnom razdiobom i odnosima ski objektivitet, nego i kako se on do- zasnovanim na klasnom društvenom i mesticira i na koji način zauzima pre- političkom suprotstavljanju, fenomen tenzije u pojedinim sferama političkog nacije postaje područje i komponenta i ideološkog artikuliranja i regulacije. građanskih političkih interesa. Građan- Karakter globalne integracije stadija ski razvoj interesno preobličava ulogu građanskog razvoja proizvodi insti- i funkciju ovog fenomena, a osnovnim tucionalne oblike različitog učešća u motivom razvojno-historijski karakte- pospješivano izgrađivanoj konstituci- rističnog posredovanja političkih pro- ji dominacije, a posredstvom kojih se tivrječja i antagonizama. provode i ostvaruju, dolaze do izražaja, Ako je matični dinamizam postli- iracionalne pobude. U ključnoj koncen- beralnog razvoja stanovito potisnuo traciji na važenje zadobijanja, održanja protivrječja klasnog karaktera i izraza, ili ostvarenja moći unutar savremenih u ovom periodu manifestiranje proti- procesa građanske regulacije i građan- vrječja posredstvom nacije nije toliko skog razvoja, iracionalni potencijal u funkciji neposredno ekonomskog stremi neprikosnovenom legitimitetu, promicanja koliko na planu politič- i putem disimulativnih postupaka i ki priklanjajućeg fakticiteta, ili, pak, radnji dobija važenje ozvaničenih in- fakticiteta suprotstavljanja i ograniča- gerencija, posredujući se autoritetom vanja, stvaranja infrastrukture i uvjeta političkih, odnosno pravnih institucija. priključivanju, odnosno podređivanju. Proces građanskog razvoja omogu- Po prirodi stvari, građanski okvir jed- ćavan je na općem planu struktuiranim nim ili drugim razlogom i kontekstom ishodištima potiskivanog racionaliteta. naciju uzdiže iznad društva i pojedin- Političko i ekonomsko funkcioniranje ca. Predvodnički građanski horizont, u perioda zrelog liberalizma infrastruk- periodu postliberalizma posebne djelo- turno su podržavali sadržaji masovnog tvornosti, ideologizira mjesto i funkciju i upravljačkog društva, internalizirane DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 86 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA svijesti, introjicirano adaptiranog au- građanska i individualna prava poje- toriteta, projicirano usmjeravana ide- dinca, u stanovitom značenju te riječi ologizacija, te proizvodnja poželjno komisije, kako ih je sadržajno detekti- manifestnih oblika idejne, političke i rao znameniti Winston Churchill. ideologizirane društvene svijesti. Dijahronijski razvoj pojedinih sta- Shodno ovim određenjima, konsti- dija građanskog poretka prati slijed tuiranje i održavanje građanskih poli- konstantno udaljenije artikulacije po- tičkih i društvenih odnosa se osigurava litičkih i društvenih suprotnosti, proti- favorizacijom dominantnih procesa. vrječnosti i antagonizama. Principima Unutar ovih procesa stvaraju se meha- posredovanja su na taj način pozici- nizmi i instrumenti opravdavanja nega- ja i uticaj pojedinca proporcionalno tivnih trendova i nedostataka kojima je umanjeniji, a postliberalni razvoj je konkretni pojedinac zatečen. Prednosti ustanovio osamostaljivanje tendenci- opće državno-političke nadmoći treba je čija dinamička struktura zadobija da bude ključna kompenzacija u podre- dimenziju rastućeg subjektiviranja. đivanju, potiskivanju, individualnih, Globalni okvir ovom dinamizmu sači- ljudskih i građanskih prava, za uzima- njava, priređuje i predstavlja pogodne nje, podrazumijevanje, deklarativnog uvjete, čime se upečatljivije ostvaruje za već ostvareno, a pravno-normiranog stepen zavisnosti pojedinih segmenata za djelotvorno primijenjeno. U ovom i sastavnih dijelova globalno organi- smislu iracionalni pritisak raste na ziranog jedinstva, te odvija i provodi račun unižavanja mogućnosti indivi- zahtjev za prinudom slijeđenja. dualnog ispoljavanja pojedinca. Uma- Uvažavajući ostvarenja cjeline druš- njivane mogućnosti uticanja pojedinca tvenih nauka, uzimajući u obzir dosti- na legitimni politički poredak, određi- gnuća nauke historije, klasična socio- vanje legaliteta u političkoj strukturi loška misao je odredila determinante i postliberalnog društva suodređuje pro- protivrječja građanskog poretka, da iz širena mreža političkih i pravnih insti- sfere rada proistekli ekonomski uvjeti tucija. Utoliko povećavani raspon opće privređivanja čine osnovu suprotstav- društvenosti i političke općosti spram ljanja unutar društva i da podstiču po- pojedinca premošćava navođeno isti- djele određenih nivoa društva. Dakle, cana naklonost građanskih i ljudskih osnovna ekonomska obilježja rada, hi- prava, afirmirana brojnim rezolucija- storijskim razvitkom etablirana politič- ma, deklaracijama, konkretiziranim ki, postaju karakteristično ostvarivana institutima. i omogućavana građanska produkcija, U stadiju postliberalizma karakteri- te prikladno prilagođenim metodom stično razvijanje globalnih integracija zadobija se ključ relevantnog proma- i globalno integriranih odnosa odvija tranja, analize i sagledavanja protivr- se kroz nužnu perspektivu rasta po- ječnosti ovih fenomena. državanjem iracionalnog pritiska. Sa- Postliberalni politički razvoj postiže moomogućavanje savremenih građan- i prisiljava da je primarno podvrgava- skih političkih prilika, također, ovom nje matici dominirajućih mehanizama, perspektivom umnožava strukture i da bi u ovom smislu upotrebne vrijed- mehanizme kojima je zadaća da se ne nosti zadobile legitimno postojanje, zanemari zaštita. N.B. štite ljudska, cjelishodno i prilježno posredovanje i DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 87 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA određenje apstraktnim. Time se, isto- pekt je smanjivani udio promjenjivih vremeno, preobražava i profilira ka- faktora organskog sastava proizvodnog rakter svojinskog oblika, a osnaživana procesa. Konkretizacija latentnih pod- dominacija apstraktnih vrijednosti za- sticaja građanske dinamičke strukture svođuje upotrebnima njihovu postoja- odvija se dimenzijom apsolotnog ra- nost. Savremeni građanski globalizam, sta iracionalnog potencijala, koji kroz u političkim i ekonomskim odnosima dinamizme osiguravane moći, moći principi postliberalnog razvoja gene- presvođenog racionaliteta i usavršenih riraju se prestrojavanjem, transformi- formi samoodržanja, čini aspekt dje- ranjem osnovnog svojinskog odnosa, a lotvornosti samog prednjačenja razlo- takvim slijedom ostvarene transforma- gom samobitnosti. cije, putem pripadnosvojstvenih prin- Građanski uznapredovala i dovede- cipa i zakonitosti, iznalaze se adekvat- na do relevantnih granica racionalna niji pravci i uvjeti sukladno uspješnog politička i privredna organizacija isho- građanskog produktiviteta. dištem sistematski i postupno priređuje Racionalni koncepti građanske prostor i kontinuirano uvećava osnovu perspektive, naglašeni ranim liberal- mogućnostima i potencijalu iracional- nim stadijem razvoja, izdiferencirali nosti. Prvobitno, kriterije racionalnosti su faktičku klasnu suprotstavljenost. struktuirao je rani liberalni poredak Klasna razdioba postaje izraz ostva- sistemom individualno ostvarenih inte- rivanog sistema neposredne realiza- resa, a neposredna neizvijesnost je tek cije individualnih građanskih odnosa. producirala negativitet, naznačavajući Građanska privatno-svojinska osnova iracionalnu dimenziju, do kraja dovo- je određenim stadijem uspostavlje- đenih, disperziranih interesa. Općeu- ni okvir produkcije, pravni oblik koji spostavljeni plan ne zaokružuje racio- dopušta i omogućuje određeni način nalno uređeni poredak, nego građansku raspolaganja novostvorenom vrijed- racionalnost omogućuje kontinuiranje nošću. Dinamička struktura građan- „oslanjajući se na puku prikladnost skog procesa na planu je kumuliranja sredstava svrhama“. Čineći na funkci- novostvorene vrijednosti i zadovoljava onalizaciji i podsticanju uvjeta uspje- primarni uvjet podržavanja građanskih ha, ova protivrječja doprinose pre- privredno-političkih odnosa – generira vladavanju liberalnog stadija i samim određena unapređenja, pravac tipa i ka- pritiskom na zadovoljavanju interesa, raktera ostvarenja efikasnosti. Unapre- a iskonskim principom povećavanja đivanje građanskih uvjeta efikasnosti, produktiviteta građanska organizacija kako se vidi, određeno je postizanjem, se intenzivira pravcem kontinuiranih s jedne strane prednosti unutar ostvare- latencija narušavanja ravnoteže i stanja sredstava društvene reprodukcije, a bilnosti postojećeg stadija. isto tako i pomicanjem promjene oblika Narušavana stabilnost građanskog kojim se doprinosi održanju odvijanja produktiviteta proističe bilo iz činje- prirode građanskog načina produkcije. nice nerealiziranih mogućnosti, odno- U svojim konkretiziranijim mani- sno neuspostavljenih uvjeta i principa festacijama te su prednosti evidentno potrebno usklađene dinamike, bilo iz date kao unapređenje obavljanja sred- generirano ispuštene izgradnje odre- stava produkcije, a njihov sastavni as- đenih aspekata infrastrukture za koju DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 88 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA je konkretni razvoj prispio i za koju postojeća suprotstavljanja nego i repro- dati uvjeti postaju onemogućavajući. gramiraju strukturne elemente bazično Principi i aspekti, čiji uticaj je doprinio definirane lošom konjukturom. Pritisak nestabilnosti i neproduktivnoj građan- na efektiranje a nepostizanje interesa skoj legitimaciji, u redovnim uvjetima vodi smjerom njihove mitologizaci- svojim titularno zaduženim nosiocima, je i mistifikacije, koja osigurava izraz pripadnom neprikosnovenošću nalažu poželjno fiksiranog, dok podržana rada iznalaze i načine uspješnog preo- dikalizacija instrumentalizira fiksirano bražaja. U zbivanjima i okolnostima, dovodeći i pretvarajući ga u fikciju. težnji po svaku cijenu ovih preobražaja Sociološko stanovište društvenih ili ostvarenja karakteristično nereali- protivrječnosti pouzdanom nauč- ziranog uspjeha nalazi se pribježište u no-teorijskom analizom građanskog drugim sredstvima, odnosno putevima. poretka, posebno druge polovice de- Kako ta sredstva i putevi u principu ne vetnaestog stoljeća, relevantno je usta- pristaju općeprihvatljivim kriterijima, novilo postojeću mogućnost stvaranja odnosno vrijednostima, to se njihov društvenih preobražaja koji bi svojom karakter obavezno nastoji „drugačije” osnovom eliminirali proizvodnju ira- interpretirati i tumačiti. Veći rasko- cionalnih efekata, odnosno potencija rak između upotrijebljenih sredstava i iracionaliteta. U tom periodu već ra- općeprihvaćenih vrijednosti iziskuje, zvijenog sistema građanskog liberaliz- upražnjava veće zakrivanje, izopača- ma prednjačeno-dirigirajuće građanske vanje, dezavuiranje, do opravdanja za nacionalno-državne strukture postigle vezanje sa potajnim interesima, interesu jasnu diferencijaciju, zenit, konsti- sima otkrovenja, pa čak i proviđenja. U tuiranih klasa i klasno suprotstavljeno ovom smislu kontinuitetom ispuštenu, i razgraničeno društvo. Temeljem ovih a ovim načinom nadomještavanu i na- osnovnih tendencija, naučnom ana- doknađivanu “infrastrukturu”, nosi- lizom rasvijetljen način proizvodnje oci podložnosti ovoj ambiciji nastoje društvenih i političkih odnosa oprav- opravdavati ozvaničenim mjerama dao je postojanje moguće alternative realno valorizirane nedopustivosti, pozitivnog razrješavanja društvenih premda karakter postupaka i opskurnih protivrječnosti, a putem relevantnih postupanja takva nedopustiva zalaga- nalaza o protivrječnostima koje se od- nja čini očiglednim. vijaju i razvijaju pozicijom klasa, kla- Ranim liberalizmom ispoljena gra- snim društvenim suprotstavljanjem i đanska protivrječja, antagonizmi i su- stratifikacijom. protstavljanja, slijedom ove dinamike, Klase su u ovom smislu generirano imaju neposredniji, odnosno nepatvo- proistekle! Dajući kolorit procesima reniji politički oblik. koji su ih omogućili, postojanje kla- Građanska racionalnost opredjeljuje sa osiguravao je nadmoćni građanski da kontinuitetom održavan sistem druš- poredak. Također, bitne tendencije tvene reprodukcije temeljno mijenja is- građanskog poretka podržavane su od poljavanje područja i karaktera njemu nadmoćnih nacionalno-državnih gra- svojstvenih suprotnosti i protivrječno- đanskih struktura. U cjelini građanskog sti. Ne samo da u građanskom razvitku poretka dirigirajuće pozicionirani pred- zastoji i krize intenzivirano zaoštravaju njačeći sistemi nisu stremili drugom do DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 89 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA razvitku i stabiliziranju prednjačenja formirani odgovarajući politički i eko- logikom preobražavanja na unapređe- nomski interesi. nju preimućstva, da je kompleks mo- Liberalni poredak je razvijan u uvje- gućeg pozitivnog razrješenja u osnovi tima klasičnog struktuiranja klasne zavisio od preinačavanja samih princi- razdiobe i ostvarenja težnji posredova- pa građanskog poretka, odnosno od ra- nih tom razdiobom. Te težnje su, tako- zlučenja koje bi se prvobitno postiglo đer, podržavane prilagođenim mjerama ili obavilo u području nacionalno-po- adekvatne tržišne infrastrukture, koja litičkih struktura građanskog preimuć- unutar dinamičkog građanskog procesa stva. Sadržaj pozitivnog razrješenja konstituira principe važenja primjerene građanskih protivrječnosti i antagoni- pojedinim nivoima građanskog razvo- zama, u tom pogledu, principijelno je ja. Koliko god da je u karakterističnim internacionalan; internacionalnost je stadijima tržišni mehanizam prvim determinanta strukture građanskog po- planom uravnotežavao odgovarajuće retka, a ne spoja nacionalnih posebno- interese, njegovu ulogu i funkciju is- sti građanskih odnosa. ključivo modelira i postavlja stupanj U karakterističnom periodu svoga izvjesnosti građanskog konsolidiranja razvoja odnose klasne artikulacije, su- interesa. bordiniranja i klasne isključivosti podr- Burna događanja francuskog i nje- žavala je generirana klasna supremacija mačkog društva od 1848. do 1871. građanskog sistema. Unutar pojedinih god. aktuelizirala su brojna pitanja i državnih okvira ta se supremacija ma- probleme i dala osnovu plodnoj teorij- nifestirala u nadređenoj klasi čija je skoj analizi i konkretnijem dešifriranju funkcija omogućavanje samih građan- ekonomskih i političkih činjenica; tipič- skih težnji, dok se u kompleksnom na su u tom periodu doticanja i suprot- građanskom sistemu, u najdoslovnijem stavljanja različitih grupacija što arti- građanskom smislu, ta supremacija is- kuliraju, podstiču i provode tendencije poljava kao prednjačeće-dirigirajuća buržoazije, i, s druge strane, što su po nacija. Ovaj kontekst važio je za pri- mjestu u obavljanju djelatnosti kontra- mjereno zalaganje i zastupanje general- punkt zalaganja buržoazije, te ovih pono respektirajućih interesa čiji je arhitip jedinačnih strana međusobno. Mislioci konstituiranje političkih odnosa i siste- klasnog sagledavanja društvenih proti- ma vlasti shodno principima ostvariva- vrječnosti su ta razmatranja postavili u nog karaktera građanskog razvoja. studijama „Klasne borbe u Francuskoj Primjenjujući temeljnu historijsko- od 1848. do 1850. god.“, zatim u studiji analitičku i dijalektičku sistematičnost, „Građanski rat u Francuskoj“, „18. bri- klasici teorije društvenih sukoba su u mer Luja Bonaparte“ ..., „ ... radilo se ... protivrječjima liberalnog stadija gra- o sprovođenju istinskih interesa velike đanskih odnosa identificirali korijene većine, interesa koji doduše toj velikoj društvenog reproduciranja i zastoja većini tada nisu bili nipošto jasni, ... razvijenog liberalizma. Pritisci tih pro- mase razdvojene i različite po lokalnoj i tivrječja izrodili su i građanske kon- nacionalnoj pripadnosti, povezane samo vulzije, iz čega su proistekli drugačije osjećanjem zajedničkih patnji ...“3

3 K. Marx – F. Engels, Klasne borbe u Francuskoj od 1848. do 1850. u: Izabrana dela u dva toma, tom I Kultura Beograd 1949. str. 103-104 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 90 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA

Teoretičari mogućeg zaokreta, radi- se manifestno-instrumentalno predoči i kalnog preinačavanja građanskih poli- jednostrano uzima oblik tzv. autoriteta tičkih i društvenih odnosa ustanovili su očuvanja i zaštite nacionalnog vitalite- da interesi francuske i njemačke bur- ta, identiteta i integriteta. Na prijelazu žoazije imaju više srodnosti i čvrstine dvadesetog u dvadeset prvo stoljeće nego što to mogu biti koherentni na- puko političko afirmiranje, naglašava- cionalni interesi nadređene i radničke nje i prikazivanje nacionalnih interesa, klase u državno-nacionalnoj zajednici. tj. isticanje, a da su zanemareni ključni Naciju, odnosno nacionalnu državu, povijesno-strukturalni principi i dina- građanski postliberalni razvoj redefini- mizmi razvojne konstitucije, postaje ra na način da građanske suprotnosti i tek faktor, bastion, jednog neodmjere- protivrječnosti, koje su se u određenim nog uključenja u slijepo, vanjsko, slu- stadijima izražavale u klasnim odno- ženje instrumentaliziranju, manipula- sima, bile izraz nacionalnog identiteta ciji i slijeđenju. ili nacionalne virtualnosti, dobivaju Intenzivirana društvena i politička otvoreno isključivi privid istinskog protivrječja prethodnica su odgova- postojanja, a koji privid nužno služi rajućih promjena i pritisak koji se tim za potvrđivanje prikazivanja faktičkog putem postiže dovodi do primjerenih za legitimno pravno i političko stanje i restruktuiranja, ako ne i do novih arti- onog što je tim pravcem i kontekstom kulacija interesa. konsekventno ispostavljeno za važeće, Prateće krize liberalizma građanskog za legalno i legitimno ispravno. poretka u dijalektici povijesnog zbiva- Već razdoblje druge trećine dvade- nja su navodile na moguću alternati- setog stoljeća intenzivnije postavlja, a vu čije su pretpostavke diferenciranje nadmoćno-spoljnje državne strukture klasne svijesti, da su tim povodom dati karakterističnije predominantno odre- uvjeti revolucioniranja političkih i eko- đuju, fenomen navodno obuhvatnijeg nomskih odnosa i društvene strukture. zalaganja i težnje uspješnijeg rješava- Zbiljski produkt te faze povijesnog nja građanskih protivrječja od načina konstituiranja i transformacije, subjekt kako to obavlja reprezentativni nacio- moguće povijesne mijene, nosilac al- nalno-državni građanski etablisman. ternativne mogućnosti promjene, pro- Historijski prevladani, a predvođeno- duciran je radničkom klasom. dirigirajućim centrima usklađeni načini U tom smislu, mislioci čiji su uvidi izražavanja, postavljanja i rješavanja konkretizirali supstanciju povijesnog građanskih suprotnosti, koji su se predo- procesa obrazlažu stanovište da ta al- minantnim reproduciranjem i struktui- ternativa uveliko zavisi od podrške i ranjem regulatorno posredovali nekoć u uspjeha u saradnji jedinstvenom postale naciji, u savremenim uvjetima su podo- klase najnaprednijih zemalja, jer ne bez ban relikt u funkciji podrške integralnog razloga razrješavanje problema gra- zadobijanja i ostvarivanja moći. đanskih protivrječja i suprotnosti po- Fenomen nacionalne konsolidacije u sredstvom klasnog pitanja, „... njegovo savremenim uvjetima se javlja i ističe u rješenje zavisi od praktične i teoretske problemu interne homogenizacije, gdje saradnje najnaprednijih zemalja.“4

4 Ibid. str. 360 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 91 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA

Kako se taj period od ovih djelatni- Analizirajući aktuelno manifestirani ka relevantno „obuhvatao mislima“ u oblik građanskih protivrječnosti u feno- korijenu te virtualne alternative, u svo- menu klasa i u tom periodu specifično joj historijskoj poziciji, radnička klasa izraženih klasnih suprotnosti unutar je izdiferencirala, sažela i artikulirala buržoasko-demokratskih zahtjeva iz klasnu svijest, povijesno iskustvo po- 1848. i 1871. god., teoretičari moguć- dređenih klasa i slojeva, kao većina za nosti pozitivnih povijesno-političkih moguću alternativu, premda se politič- promjena, pozitivno razrješenje građan- ki organizira „da bi se obezbedila po- skih protivrječnosti definiraju klasnim beda socijalne revolucije i njen krajnji sazrijevanjem, posebno posvećujući cilj – uništenje klasa“5, nije uspijevala pažnju analizi značaja tadašnjeg pove- u nužnoj organizaciji prikladno praće- zivanja njemačke i francuske radničke nju protivrječnosti cjelovite strukture klase; analiza ukazuje na indikatore, građanskog poretka. Historijski proces nalazi, dijagnosticira i definira aspekte građanskog kretanja je pokazao da su koji čine cjelovito jedinstvo i tako kon- građanske protivrječnosti pripadnom stituirana snaga razrješavala bi građan- neumitnošću prevladale, transformi- ske protivrječnosti kroz artikulaciju u rale u određenom stadiju legitimno radničko-klasnim interesima, odnosno karakteristično postojanje u klasnom borbom prevladavanja suprotnosti kojih obliku, a da historijskim premisama, je ta klasa izraz. Obuhvatno razrješenje, mnoštvom tzv. regresiranih interesa dato virtualno, relevantno je povlačilo i i tumačenja, zaklonjeno-građanskom razrješavanje nacionalnih ograničenja! karakteru pogoduje za sebe izdjejstvo- Buržoazija i tadašnje političke struk- vano stvaranje prostora, u ovom smislu ture na vlasti, ne samo Njemačke i iskrivljena tumačenja. Francuske nego i Evrope, potpomagale Klase su povijesnog karaktera, proi- su Luja Bonapartu da se drži na vlasti, stekle su i izraz su odgovarajućih gra- ali i da vodi rat protiv Njemačke. Kako đanskih protivrječnosti i suprotnosti. Marks dodaje, Bismarck je s njim šuro- Protivrječnosti su producirane određe- vao kako bi razbio demokratsku opozi- nim političkim i društvenim podstica- ciju u samoj Pruskoj i da bi Njemačku jima i artikuliranom snagom, koja su- prisajedinio dinastiji Hoencolerna.6 kladno stepenima razvojno-povijesnog (Dinastija Hoencolerni vladala je u omogućavanja i raspoloživim intere- Brandenburgu, Pruskoj od 1415. do sima konsekutira forme izražavanja i 1918. i u Njemačkoj carevini od 1871. manifestiranja. do 1918.) Tim putem savremene građanske su- Na isti način Marks tretira neuspjeh protnosti i protivrječja su stanovito iz- revolucije iz 1848. i 1849. god. Rezul- gubili klasno ispoljavajući oblik, a real- tati i događaji revolucije iznijeli su na no-dinamizirajuće tendencije zasebnije svjetlo dana, jasnije postavili i razgra- se postavljaju i nameću, regulatornost ničili, stvarne od pseudoafirmiranih in- radikaliziraju i neprikosnovenijim čine teresa; ti se interesi u drugim uvjetima procese nadređivanja. deklariraju za izrazito općedruštvene.

5 Ibid. str. 362 6 Konsultovati Ibid. str. 465 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 92 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA

Vanredne društvene i političke prilike, odnosa i interesa koji iz njih proističu, socijalna restruktuiranja i konvulzi- dosljedno postojećim pretpostavkama, je pogotovo, vrše konkretizaciju i po rezultati naučno-teorijske analize po- praktičnom valoriziranju određenije litičkih i društvenih protivrječnosti i prinuđavaju na zauzimanje stanovišta sukobljavanja ranog liberalizma unu- i strateških opredjeljenja. Protagoni- tar klasnog razjedinjavanja i vremena stima i nosiocima određenih političkih zaoštrene klasne podjele društva pre- stanovišta prispjele, odnosno pridošle doče i postavljaju smjer objektivno društvene i političke prilike diktiraju mogućeg odvijanja i rješenja bitnih za pravce različitih organizacionih usmje- političke odnose i historijski proistekle renja, te zahtjeve programiranja i ide- fenomene društva. ološkog upućivanja shodno nastalim i Period intenziviranja građanskih iziskivanim situacijama. klasnih suprotnosti stadija liberalizma Razvoj povijesnog procesa, društve- u garniturama vlasti također je priređi- nog i političkog usmjeravanja, odvija se vao i produbljivao potrebu iznalaženja prismotrom dominirajućih tendencija i puteva i oblika kojima će biti osigura- u tom pogledu cjelishodno ispostavlje- vani vladajući interesi. ne izvjesnosti. U tom smislu, ona teo- U tom smislu je nastanak nacije dr- rijska stanovišta koja ne istrajavaju na žavnim legitimitetom osvjedočena na- uskotračnoj historijskoj legitimaciji, tj. rodna struktura građanski afirmirana u neposrednom zauzimanju za pragmati- zajednicu političko-pravnog karaktera. zam, utilitarnost, bitna osnova njihovog Stadij liberalizma građanskog poretka konačnog kodiranja je da prate maticu razvijao se na pretpostavkama dinami- historijsko-društvenih određenja. ziranja građanskih državno-nacionalnih Iznoseći dijalektiku povijesnih su- interesa! Iako su državno-nacionalni in- protnosti i protivrječnosti i time jed- teresi imali zasebnost i suprotstavljanje nog smjera koji se vitalnije 1848. god. jednih prema drugima u razvoju i sta- navješćivao, Marks je primijetio da „u sanju u prevlasti, oni su međusobno, u tim porazima nije propadala revolucija. uvjetima i okolnostima produbljivane U njima su propadali ostaci tradicija iz neravnoteže, podsticali vlastite poli- doba pre revolucije, rezultati društve- tičke strukture također na uzajamno nih odnosa koji se još nisu bili zaoštri- omogućavanje, pronalazeći srodnosti li u oštre klasne suprotnosti – ličnosti po principu proizvođenih suprotnosti u iluzije ideje, projekti od kojih revolu- vlastitoj političkoj zajednici i strukturi cionarna partija nije bila slobodna pre spram podvlašćene klase. Ne samo u si- februarske revolucije, od kojih je nije tuacijama amortiziranja napetosti nego mogla da oslobodi februarska pobeda, i tendencijom održanja i učvršćenja nego samo niz poraza“,7 pri čemu jasnu podvlašćenosti unutar vlastitih držav- potvrdu zadobija već historijski posta- no-nacionalnih okvira, temeljem gra- lo Hegelovo uviđanje i promatranje da đanski razvijanih i legitimiranih intere- svako vrijeme ima svoje okolnosti i da sa, vladajuće građanske elite su stupale ga valja promatrati iz njega samoga. u savezništva, a i pokretale ratove. Na Promatrajući društvena protivrječja ovom stupnju i na ovaj način unutarnja i događaje iz sfere rada, proizvodnih klasna suprotstavljanja i sukobljavanja

7 Ibid. str. 118 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 93 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA slabila su intenzitet, da bi se građanske skohistorijskih političkih i ekonomskih tendencije kontinuirale, tj. bile osnaži- odnosa, izgrađivana infrastruktura koja vane u perspektivi i zamahu. je u najdirektnijoj funkciji posredova- Nacionalni razvoj, i de jure i de fac- nja, ostvarivanja, razvijanja identiteta to, svoju je izrazitu i posebno osnaženu tog tipa građanskih odnosa. Znano je, svrsishodnost i značenje afirmirao, za- istodobno, da je prvobitno zaostajanje dobijao, perspektivom unutar ostvare- u političkom razvoju Njemačke kasnije nja liberalno-prednjačećeg okvira. postalo preprekom samog njenog eko- Nacionalni identitet i formiranje kao nomskog razvoja, što se posebno izra- afirmirana politička forma u funkciji je zilo u proisteklim događanjima prve razvoja građanski legitimiranog pros- polovice dvadesetog stoljeća. Uz inte- periteta, i upravo zbog toga što pojedi- rese i podršku što su dolazili spolja, fe- načno državno-nacionalna konstitucija udalna aristokracija je uspijevala putem omogućuje politički i ekonomski suve- dinastijske vlasti i zbiljskih monarhija renitet, ona svojim učvršćenjem urav- da onesposobi i onemogući buržoaziju notežuje krug struktuirano postojeće zemalja koje će se ujediniti u Njemačku hijerarhijske koordinacije i, sukladno da na građanskim osnovama „blagovre- datom mjestu i vremenu nastanka, su- meno“ uspostavi političku organizaci- djeluje u uticanju na cjelovitu građan- ju, zbog čega je na duži period izostalo sku izgradnju političkih odnosa. nacionalno formiranje Njemačke. To Istražujući atuelni razvoj građanskih obilježje imalo je porazne posljedice za odnosa, klasnih i nacionalno-političkih, dalji razvoj i poziciju njemačkog građa- onih Francuske i njemačkih vladajućih nina i njemačkog građanskog društva, a dinastija sa stanovišta buržoaskih kla- zasigurno je među važnijim faktorima sa, te i iz perspektive različitog subjek- u građanskim protivrječnostima, stre- tiviranja, to sagledavanje i analiziranje mljenjima i sukobima otvorenim Pr- građansko-političkih suprotstavljanja i vim, odnosno Drugim svjetskim ratom. protivrječja stadija liberalizma navodi Dominantno zadržani feudalno-apsolu- Marksa na zaključak da „ako nemačka tistički oblici političke vlasti u uvjetima radnička klasa dozvoli da sadašnji rat nesmiljenog građanskog pritiska na izgubi svoj strogo odbrambeni karakter preobražavanju političkih, društvenih i da se izrodi u rat protiv francuskog i ekonomskih odnosa doprinosili su i naroda, onda će i pobeda i poraz biti potpomagali kontinuitet održavanja tra- podjednako kobni. Sva nesreća koja dirano određenih oblika svijesti. je snašla Nemačku posle takozvanog Historijske prilike, nakon ulaska zbilj- oslobodilačkog rata, ponovo će oživeti skih monarhija u nacionalno ujedinjenu s pojačanom žestinom.“8 Njemačku, odredile su da unutarnji po- Oslobodilački rat bio je rat protiv Na- litički razvoj nije sustigao, zadobio, bit- poleona I, 1813.-1815. god. Napoleon ni prostor otvorenosti u internacional- je promicao težnje građanskog name- nom, odnosno u interkontinentalnom, tanja i postavljanja datog oblika domi- povezivanju, kako je to kontinuirano nacije. U tom pogledu, zalaganjem su građanskim razvojem Engleske i Fran- profilirani temelji predvodničkog diri- cuske. Na dvojak način ta će se činjeni- gizma karakterističnog stupnja svjet- ca nacionalne karakterizacije negativno

8 Ibid. str. 466 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 94 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA odraziti na stanja, odnosno određenja određen legitimiranim kontekstom gra- građanskog političkog, a time i eko- đanskog procesa. Određene historijske nomskog razvoja Njemačke. U prvom strukture, fenomeni artikulacije građan- redu razvoj građanskog produktiviteta skih protivrječnosti, dosljedno dijahro- nije mogao osigurati otvorenije mobi- nijski prate osnovni građanski proces, lizacione mogućnosti, i, s druge strane, dok drugi, u različitoj fazi uključeni u politička svijest njemačkog građanina reprodukciju građanske legitimacije, ostala je prilagođenija apsolutističkom različito su pripravni da učestvuju ili režimu i monarhističkoj vlasti. Tako- objektivno da imaju, mogu imati, mje- đer, mit o njemačkom Reichu, u jednoj sto unutar cjelishodno izgrađivanih od- prenapregnutoj vertikali, dobijao je do- nosa građanskog poretka. datne pretpostavke poraznog političkog Prirodi dinamike osnovnog građan- pregnuća i opredjeljenja za takve oblike skog procesa dato je da sintezom ka- artikulacije, predočenja, doživljavanja i raktera svoga razvoja reprojicira ulogu omogućavanja datih događaja i povije- i funkciju pojedinih oblika izražavanja snih mogućnosti. pripadnih protivrječnosti, do njihovog Do njegovog zrelijeg stadija klasna samog prevladavanja transformiranjem. diferencijacija liberalizma je bazična U postliberalnom razvoju stanovito dis- odrednica izgradnje i regulacije gra- projicirane forme artikulacije klasičnih đanskih društvenih i političkih odnosa. građanskih protivrječnosti i funkcija, S tim u vezi je i dinamika građanskog izmijenjenim poretkom uspostavljanja razvoja cjelovito transformirala klasnu historijskih odnosa u savremenim uvje- strukturu društva, prilagođavajući i pre- tima temeljnog pomjeranja dimenzija obražavajući ključne privatnosvojinske građanskog procesa, pitanju nacije is- vlasničke koncepte stupnju sveukupnih postavljeni su sasvim specifični zada- komponenti interesnih građanskih me- ci. Naime, postliberalni razvoj svojim hanizama. Klasnu strukturu izražava- ključnim legitimitetom opredjeljuje hi- nja postojećih građanskih suprotnosti i jerarhiju globalne građanske dominaci- protivrječnosti, svrsishodno u njihovim je i u tom smislu uspostavlja, progresira bitnim determinantama i karakteristič- i definira raspored supranacionalnih nim stupnjevima razvoja, produktivno struktura. Supranacionalne konstituci- su prevladavale i potiskivale neophod- je, na jedan ili na drugi način, u planski ne integracije postliberalnog razvitka. programiranoj građanskoj koordinaciji, Liberalno-građanski razvitak koliko ili postupkom primjene instituta prava je dinamiziran građanskom mijenom na grešku, omogućuju svjetskohistorij- napredovanja toliko je konstituci- ska događanja postliberalizma. Brojne ja ostvarenja, izraz i produkt brojnih karakteristične dimenzije, odnosno sfera antagonističkih uticaja. Ti anta- funkcije nacije legitimirane razvojem gonizmi, uticaji, sudjeluju u održanju ranog, odnosno razvijenog liberalizma, građanskog razvitka, a manifestacije globalni okvir je preinačio, redefinirao, građanskih unutarnjih protivrječja arti- preuredio ili preusmjerio. U savreme- kuliraju, posreduju, provode, političke, nim uvjetima globalnih integracija ne- ekonomske i društvene strukture, feno- postignuta, neafirmirana, inkorporacija meni čije postojanje, odnosno funkciju, u odlučne supranacionalne konstitucije, utemeljuje pravac težišno postavljen i ključno bavljenje nacionalnim identite- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 95 Š. Baraković: OD KLASNIH DO NACIONALNIH PROTIV- Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 RJEČNOSTI U SVJETLU KRITIČKE TEORIJE DRUŠTVA tom i satisfakcijom, na jedan ili na dru- Postliberalni građanski razvitak gi način je u službi traženja mjesta, na nošen tendencijama integracionih jedan ili na drugi način u zadaći postse- procesa i dominacije razvija stanja u kulariziranog razrješavanja građanskih formama supranacionalnih struktura i formi kojima, slijedom osnovnog pred- odnosa. Te supranacionalne strukture, vođenja i uticaja dominacije, pripada da determinirane karakterističnim upo- budu potisnute i prevladane. rištima, sukladno nivou integraciono Ako je područjem prvobitnih ute- uspostavljenog građanskog procesa i meljenja nacija produktivno razvijala interesa, stvaraju, izgrađuju, potrebnu političke, društvene, ekonomske i hi- infrastrukturu u osnovnom modelu or- storijske prednosti, bitno određujući ganizirano-planske preokupacije, ko- potencije građanskog poretka, ako je ordiniranja i kontrole. unutar učvršćivanja liberalizma bila Globalizacijom su funkcionalizirani strateški faktor dosljednog podrža- principi internacionalne supremacije, vanja principa političke i ekonomske gdje su nacionalnopolitička mjerila, legitimacije, tok liberalnog razvoja je protivrječja i suprotnosti podređeni doveo do supstitucije tog njenog mje- preobražavanju i prilagođavanju shod- sta ulogom podržavanja priključenju no ispostavljenim principima razvija- širim svjetskohistorijskim integracio- nog razdoblja postliberalizma. nim procesima i diktatima.

From Class to National Contradictions in a Light of the Critical Theory of Society

Dr. Šefik Baraković

Abstract

The class and nation are historical and social forms of expression of civil political and economical contradictions and relations. I a situation when a civil society has reached the conditions to perpetuate indefinitely (Horkheimer and Pollock), the existence of such phe- nomena is bounded to certain period of its development, and the contradictions, of which they are an expression, remain existing, transforming themselves in something different, respectively in other spheres, remaining present in an other way.

Critical theory of society started from, respectively it has accepted scientific – theoretical strongpoint of Marx. Already for this reason it is not an accident that, in the beginning of thirtieths past century, this theory pointed those who, considering the events in Russia as a straggling attempt to overcome injustice in an advanced manner, still are hoping, as a cancer victim, the unreliable news that probably a medicine against cancer is found.

Key words:

Critical theory of society, nation, class, social contradiction, contradiction, dynamism, antagonism, civil society, rationality, global, irrationality, world-historical integration, confirmation, changes....

Pregledni članak

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 99 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 dr. sc. Adnana Durakovića Osvrt na doktorsku disertaciju dr. sc. Adnana Durakovića

Prof. dr. sc. Duško Modly:

Dana 1. 2. 2008. godine u Zenici Ad- bombaša i navodi osnovnu tipologiju; nan Duraković obranio je doktorsku di- pod četiri, nabraja vrste bombaških pri- sertaciju pod nazivom: „Pravni aspekti jetnji i eksplozivnih sredstava i nepo- menadžmenta u kriznim situacijama“. sredne i posredne oblike primjene; pod pet, daje rezultate istraživanja o broju i Podaci o disertaciji : karakteristikama krivičnih djela izazivanja opće opasnosti u periodu 2004.- Disertacija, bez popisa literature, ima 2006. godine na području Kantona Sa- 376 stranica. Pisana je kompjuterskim rajevo i rezultate obrađenih predmeta ispisom, formatom slova 12 i običnim iz grupe „krivičnih djela protiv opće proredom. Margine su u granicama mi- sigurnosti ljudi i imovine“ iz Glave nimalne dopuštenosti, što znatno pove- XXVII KZFBiH kod Općinskog suda ćava broj slovnih znakova na stranici. Sarajevo za period 2004.-2006. godine; Osim uvoda, disertacija je podijelje- pod šest, prikazuje historijsku analizu na u dva dijela. prijetnji kod krivičnog djela izazivanja opće opasnosti-uništenje vitalnih obje- Struktura rada: kata infrastrukture sa specifikacijom U prvom dijelu autor, pod jedan, piše načina i modus-operandija, elaborira o eksternom okruženju i kriznom me- specijalne događaje, požare, talačke si- nadžmentu (slika globalnog svijeta), tuacije, političke nerede i pobune i dr.; konfliktnosti društva i zahtjevima- za pod sedam, piše o preventivnom dje- jednice za organiziranje i menadžerstvo lovanju, strateškom pristupu kriznom u kriznim situacijama; pod dva, on de- menadžmentu kroz formu permanen- finira pojam krize s pravnog i krimina- tnog nadzora, preventivno obavještaj- lističkog stanovišta i s aspekta kriznog nom djelovanju i procjeni prijetnje menadžmenta, govori o upravljanju u prema potencijalnim bombašima, po- krizama i izvanrednim situacijama, de- licijskom prikupljanju podataka kao finira krizu kroz Krivični zakon FBiH, dijelu obavještajnih operacija, procjeni navodi karakteristike krize kao opera- informacija pribavljenih obavještajnim tivno-taktičke situacije, definira pojam radom (analiza), primjeni simulacija eksploziva i eksplozija, te bombaške za obuku policajaca u kriznim situaci- napade; pod tri, elaborira karakteristike jama, elementima plana za integrirano DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 100 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 dr. sc. Adnana Durakovića multiagencijsko djelovanje, daje idejni Dugo. Procesi urbanizacije doprino- koncept operacije u okviru kojeg go- se nastanku kriznih situacija, pri čemu vori o rukovođenju u kriznim situaci- krize prati jedno od najvažnijih pitanja jama (precizno određivanje problema, savremenog čovječanstva - neishranje- definiranje organizacione strukture, o nost i glad velikog broja ljudi. planiranju vremena, mrežama, kontroli Treće. Internacionalizacija proizvod- posebno netehničkih parametara). nje rađa novim specifičnim krizama. U drugom dijelu autor, pod osam, Četvrto. Buran razvoj modernih prikazuje tok postupka u istrazi, teh- proizvodnih odnosa donosi sa sobom nike obavljanja intervjua s osobama, mnoge složene probleme uz javljanje istražne radnje na mjestu katastrofa, katastrofalnih posljedica ekonomskog uviđaj na mjestu eksplozije itd.; pod prosperiteta na mnogim područjima devet, određuje pojam strateškog me- rada i života, npr. ekološke katastrofe nadžmenta, i, pod deset, daje zaklju- itd. Autor smatra da savremene krize čak. Slijedi popis korištene tuzemne i traže formiranje međunarodnih institu- inozemne literature, koji je impozan- cija koje su spremne i sposobne uhva- tan. titi se u koštac s ključnim problemima U disertaciji se nalazi velik broj gra- kriza u savremenom svijetu. Prevencija fikona, tabela, fotografija, slika i obra- kriznih situacija i represivna djelatnost zaca. nadležnih organa traže posebne strate- Naučna materija obuhvaćena diserta- gije, tehničku opremljenost i kompe- cijom uspješno je, pregledno i logično, tentan kadar. raspoređena u dijelove s brojnim pod- Autor pristupa obradi teme s krivič- naslovima, koji su u skladu s obrađe- nopravno-kriminalističkog aspekta, jer nom problematikom i adekvatno su polazi od premise da ta dva područja strukturirani. čine dijalektičko jedinstvo. Danas je Pravno-tehničko oblikovanje i arhi- općepoznato da su krivičnopravne nor- tektonika sadržaja rada (kompozicija), me bez normi kriminalističke nauke obujam sadržaja pojedinih dijelova i „mrtvo slovo na papiru“. teoretskih objašnjenja su vrlo korektni Sadržaj doktorata pokazuje kom- i rezultat su autonomije autora. pleksnost u pristupu i interdisciplinar- Kako je istaknuto, rad ima suvislu ar- nost u obradi teme. Riječ je o obimnom hitektoniku (sistematiku). Tematski i sa- i kompleksnom radu u kojem se obra- držajno pripada naučnim oblastima kri- đuju aktuelna pitanja vezana uz proble- vičnopravnih i kriminalističkih nauka. matiku kriznih situacija. Autor je pošao od postavke da teo- Polazne premise rija krivičnog prava i kriminalistike ne mogu bez svog terminološkog i poj- Autor polazi od slijedećih premisa. movnog aparata, jezika nauke (struke). Prvo. Burno i dinamično vrijeme Navedene nauke imaju značajan poj- danas na području menadžmenta u movni i terminološki aparat, koji treba kriznim situacijama gasi tradicionalne biti vlasništvo svih koji u svom radu pojmove, ukida dosadašnje misaone primjenjuju pravila navedenih nauka. sheme i traži izrazito naučan pristup Osnovna premisa je da su krizne si- i instrumentarij u borbi protiv kriznih tuacije društveno štetni događaji koji situacija. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 101 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 dr. sc. Adnana Durakovića remete psihološki ekvilibrij ličnosti. u kriznim situacijama. Temeljna svrha Dolazi do akutnih poremećaja unutar- je postignuta - da se na jednom mjestu nje i socijalne ravnoteže. na jasan i pregledan način obradi po- dručje obuhvaćeno nazivom disertaci- Ocjena sadržaja doktorske disertacije je, što uz ostalo treba poslužiti kao orijentacija budućim korisnicima rada. Opseg teksta i bogatstvo podataka za Terminologija, jezik i stil: Autor je obrađeno područje djeluju impresiv- koristio naučni i stručni jezik, jezik kri- no u današnje vrijeme specijalizacije, vičnopravne i kriminalističke struke u kada je sve teže biti ekspert u brojnim području koje je obradio. Tekst je pri- naučnim područjima. Autor je s impo- marno pisan analitičkim jezikom, a ma- zantnom akribijom, pregledno, siste- nje holofrastičkim. Jezik i stil autora su matski, čitko, razumljivo i uvjerljivo, jasni, jednostavni, prirodni, odmjereni, te interdisciplinarno i originalno obra- racionalni, koherentni i stručni. Često dio građu vezanu uz pravne aspekte je riječ o ekspertnom jeziku. Termini menadžmenta u kriznim situacijama. tehnici korišteni su pravilno i dozirano. Time je ponudio naučno-stručnoj lite- Autor je uspješno objedinio dva nauč- raturi na području obrađene problema- na zahtjeva: deskriptivni i eksplicitni tike djelo posebne vrijednosti, koju po- i, istovremeno, metodološki pristup je sebno povećava akribijski i sistematski kombinacija induktivno-deduktivne pristup obrađenoj temi. metode. Širina obrade pojedinih pitanja iz Jezični sistem koji autor koristi u pojedinih poglavlja disertacije je u velikom dijelu je najuže povezan s srazmjeru s njihovom teoretskom i krivičnopravnim i kriminalističkim po- praktičnom relevantnošću, pri čemu je dručjem, pa je za razumijevanje nekih autor vodio računa o kompleksnosti i dijelova potrebno poznavanje i razu- višeznačnosti njihovog sadržaja. Pri mijevanje krivičnopravnog i kriminali- tome je autor pazio da ne ugrozi mini- stičkog stručnog vokabulara. Autor je mum i naučnu ravnotežu. Obzirom na uspješno izbjegao zamke frazeologije opširnost objašnjenja brojnih pitanja, u smislu da je izbjegao izražavanje ne- neki sadržaji se mogu direktno koristiti kog pojma grupom povezanih riječi ili u edukacijske svrhe. rečenica koji su s tim pojmovima pove- Očigledno je da je disertacija rezultat zani samo po smislu. Riječ je o leksici dugogodišnjeg naučnog i stručnog rada sui generis, fondu riječi koje se koriste autora. Znatan dio disertacije je vrhun- na području krivičnopravne i krimi- ska sinteza autora. Pri tome je autor sa- nalističke nauke. Tamo gdje definicije držaje projicirao pod kutom iskusnog nisu bile prikladne, autor je pristupio teoretičara s dimenzijama praktičara. deskriptivnom načinu obrade. Autor pokazuje smionost i original- Preciznim i logičkim naučno-struč- nost u pristupu, potiče naučnu znatiže- nim izražavanjem autor je izložio i lju i diskusiju kako među teoretičarima objasnio niz pitanja iz područja me- tako i praktičarima, što ide u prilog nadžmenta u kriznim situacijama s kri- novih naučnih spoznaja na obrađenom vičnpravno-kriminalističkog aspekta. području. Tekst je didaktički uspješno oblikovan, Disertacija je i pokušaj standardizira- temeljit, s visokim stupnjem obrade nja sadržaja iz područja menadžmenta DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 102 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 dr. sc. Adnana Durakovića pojedinih pitanja. Ova disertacija, kao sofisticiranim organima represije. svaki naučni rad na bilo kojem nauč- Autor s pravom insistira na pravil- nom području, ima dva cilja: 1. gnose- noj upotrebi stručno-profesionalne ter- ološki (spoznajni), tj. domoći se istine minologije u vezi s menadžmentom u s određenog područja, i 2. utilitarni, da kriznim situacijama, jer ona garantira se istinite spoznaje primijene u praksi u komunikacijskim procesima razumi- na dobrobit ljudskog roda. To je autor jevanje i uspješnu suradnju onih koji postigao u ovoj disertaciji. utvrđuju istinu u okviru kriznih situ- Aktuelnost razmatrane pro- acija. Uz ostalo, na taj način se izbje- blematike je izvan svake sumnje. gavaju tzv. „komunikacijski šumovi“. Autor iznosi obrađenu problematiku Prevelika upotreba laičkog jezika može sistematski-strukturalnom metodom, dovesti do pauperizacije struke. Autor davanjem definicija i termina i njiho- je prilikom definiranja i obrazloženja ve aplikacije. U navedenom smislu to nekih pitanja osobito problematičnih je direktan doprinos u nas siromašnom pokazao smionost i originalnost u pri- području menadžmenta u kriznim situ- stupu. acijama. Literaturni izvori više su nego Sadržaj disertacije namijenjen je dostatni i vrlo su zadovoljavajući. Ri- potencijalnim korisnicima u širokom ječ je o transferu i aplikaciji znanja na dijapazonu, kako teoretičarima tako i području menadžmenta u kriznim situ- praktičarima, svima onima koji u svom acijama. Disertacija je de facto pokušaj radu primjenjuju ili izučavaju proble- standardiziranja sadržaja iz područja matiku vezanu uz menadžment u kri- menadžmenta u kriznim situacijama. znim situacijama. Onako kako je sadr- Autor je na jednom mjestu na jasan i žaj disertacije koncipiran i sadržajno pregledan način obradio područje obu- bogat, pruža mogućnost šireg korište- hvaćeno nazivom disertacije. nja. Po prirodi stvari, tekst disertacije Postavljene zadatke u uvodu autor trebao bi biti objekt interesa svih onih je riješio na zadovoljavajući način. koji se bave problematikom menad- Autor je tekstom disertacije smjerao žmenta u kriznim situacijama. sistematskoj obradi temeljnih značajki Disertacija je, unatoč obilježjima menadžmenta u kriznim situacijama, u izvornog naučnog rada i doprinosa u čemu je u potpunosti uspio. Temeljni pogledu sagledavanja brojnih složenih spoznati i implicirani problemi su jasno problema vezanih uz menadžment u postavljeni, a terminologija i načini ci- kriznim situacijama, zadržala i odre- tiranja izvora usaglašeni su sa stručnim đene značajke udžbenika, što povećava standardima. dijapazon njenih budućih korisnika. Autor upozorava na nužnost posto- Posebnu kvalitetu radu daju opsežna janja visokih profesionalnih etičkih obrazloženja, koja u sebi sadrže druge (deontoloških) standarda na strani onih koneksne pojmove. Takav način pisa- koji sudjeluju u rješavanju problema nja prisiljava čitaoce da pročitaju veći kriznih situacija. Ovo osobito zato što dio teksta. su današnji tehničko-tehnološki resursi Sadržaj disertacije je usmjerene koji su na raspolaganju organima re- namjere. U dijelu gdje je to potrebno presije narasli do te mjere da se može sadrži nekonvencionalne izraze i rele- govoriti o tehnologiziranim i naučno vantne tehnologizme. Neki pojmovi su DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 103 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 dr. sc. Adnana Durakovića tražili opsežnije obrazloženje. karaktera iz područja menadžmenta u Riječ je o vrlo inovativnom pristupu kriznim situacijama. menadžmentu u kriznim situacijama, Razmatrani sadržaj disertacije, obzi- osobito u pogledu strategije i strategij- rom na naučni pristup, specijalizaciju skih koraka (taktika sui generis). Autor pojmova i termina i produbljeno tra- posebno elaborira taktiku servisiranja ganje u strukturi pojedinih aspekata strategije, osobito strategije interakcije. menadžmenta u kriznim situacijama, Kandidat je namjerno izbjegao obradu kategoriziram kao izvorni, originalni nekih pitanja, npr. danas vrlo aktuelne naučni rad. Riječ je o zavidnom nauč- menadžerske bolesti. nom djelu, kojim je, kako je navedeno, Krizne situacije zahtijevaju razne popunjena praznina u području koje se intervencije, pa je tom pitanju autor tretira u disertaciji. posvetio određeni prostor. Autor nagla- Doktorand se predstavio kao lucidni šava preventivni učinak kriznih inter- i suptilni teoretičar i veliki poznavatelj vencija. One traže nove reakcije adap- područja koje je u disertaciji obrađeno. tacije. Pri tome, načelo ekonomičnosti U disertaciji je sažeo svoju bogatu teo- traži postizanje maksimalno djelotvor- retsku i iskustvenu spoznaju. nog tretmana uz minimum intervencije, Budući je disertacija vrijedan dopri- pri čemu obično strada kvaliteta. nos nauci i krivičnopravno-kriminali- Autor je posebnu pažnju posvetio fe- stičkoj praksi, toplo ju preporučujem za nomenološkim aspektima kriznih situ- objavljivanje uz potrebnu doradu. Upu- acija i dinamici novih pojavnih oblika, ćujem iskrene čestitke autoru. Treba čime je ušao u područje kriminologije. imati u vidu da pravilan menadžment u kriznim situacijama omogućava pri- Mišljenje i kategorizacija disertacije mjenu odgovarajućih strategija koje pridonose uspješnom suzbijanju kriznih Riječ je o temeljitom, sistematskom, situacija, odnosno upotrebe različitih detaljnom i ozbiljnom naučnom radu. istražnih metoda kada je kriza nastupi- Po svom opsegu, sistematičnosti izla- la. Sve navedeno treba promatrati kroz ganja i mnoštvu informacija, to je prizmu tehničkog inflatornog razvoja. ozbiljno zaokruženo djelo naučnog

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 105 M. Šain: Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 koliziono pravo s aspekta primjenjivosti Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće koliziono pravo s aspekta primjenjivosti

Mr. sci. Mladen Šain; Pravni fakultet Univerziteta u Zenici

Abstract

The ongoing codification of international private law on the European level proves to have a great impact onto domestic regulations. In this sense, this paper deals with the effects and influence of the proposition for an EC-Regulation on the law applicable to contrac- tual obligations (Rome-I Regulation) onto the applicability of the domestic choice of law rules. The central questions relate to the issues of applicability and in this sense, also to the relationship of EC-law and domestic law. The understanding of the legal nature of the Community law, and especially of a regulation, makes it possible to assess and define the effects of the Regulation onto the domestic law of conflicts. A special emphasis lies on the issue of various limitations of applicability of the Regulation, the autonomous interpretation of the notions „civil“ and „commercial“ and the distinction between civil and public matters in the sense of the Regulation.

Key words

Supremacy of Community law, directive, scope of application, exceptions from the scope of application, civil and public matters, factual limitation of application, point of contact DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 106 M. Šain: Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 koliziono pravo s aspekta primjenjivosti

I. Uvod pravna priroda uredbe će dodatno rasvijetliti značaj stupanja na snagu navedene S obzirom na opredijeljenost Bosne uredbe u odnosu na domaće koliziono i Hercegovine da postane punopravna pravo. Prilikom analize opsega primjene članica Europske unije, europsko pra- navedene uredbe postavlja se, između 1 vo pravo dobiva sve veći značaj. S ostalog, pitanje autonomnog značenja jedne strane, Bosna i Hercegovina je, pojmova koji određuju taj opseg. Ta- da bi postala članica Europske unije, kođer će, s obzirom na pravnu prirodu prethodno dužna preuzeti i integrirati komunitarnog prava, jedno od centralnih 2 komunitarni pravni režim u svoj pravni pitanja biti da li Uredba sadrži činjenič- poredak. S druge strane, europsko pra- no ograničenje svoga opsega primjene, vo će neposredno utjecati na bosansko- odnosno, da li sve koliziono-pravno hercegovački pravni sistem, jer ono u relevantne vezivne tačke moraju ležati slučaju kolizije s nacionalnim, unutraš- unutar Europske unije i da li se slučajevi njim pravom, uživa primat u odnosu sa inozemnim elementom, čije kolizio- na odredbe nacionalnog prava. Među- no-pravno relevantne vezivne tačke leže tim, ono tada ne stavlja njemu protivne van Europske unije, rješavaju prema odredbe nacionalnog prava van snage, odgovarajućim nacionalnim kolizionim nego samo van primjene u odnosu na pravilima ili prema pravilima Uredbe. ona činjenična stanja koja dolaze pod Kako bi se dobila preciznija slika o 3 opseg njegove primjene. Tako odredbe mjestu navedene uredbe unutar europ- nacionalnog prava čak i kad se ne pri- skog prava i njenom općem značaju, u mjenjuju i dalje ostaju na snazi, tj. pred- radu će najprije biti posebno izložena stavljaju pozitivno pravo. Na taj način historijska pozadina i razlozi nastanka nastaju dva paralelna pravna sistema. Uredbe. Zatim će biti riječi o pozitiv- Praktični značaj leži u tome što će se nom i negativnom određenju njenog i dalje primjenjivati nacionalno pravo opsega primjene. Najzad, bit će dat kad činjenično stanje ne potpada pod poseban osvrt na pitanje činjeničnog 4 opseg primjene komunitarnog prava. ograničenja tog opsega primjene. U ovom radu će biti riječi o Uredbi Europske zajednice o pravu mjerodav- II. Uredba Rim-I nom za ugovorne obligacione odnose.5 U skladu sa gore navedenom prirodom A. Historijski pregled i razlozi nastanka komunitarnog prava uopće i njegovom Uredbe odnosu sa nacionalnim pravom, određi- Godine 1980. države članice tadašnje vanje opsega primjene navedene uredbe Europske ekonomske zajednice sklopi- je važno za određivanje odnosa te uredbe le su Rimski sporazum o pravu mjero- i domaćeg kolizionog prava, a specifična davnom za ugovorne odnose (Rim-I).6

1 Pojam europsko pravo, komunitarno pravo i pravo Europske zajednice se u ovom radu koriste kao sinonimi. Detaljnije o terminologiji vidi, npr.: Misita, N., Osnovi prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002. god., S 211. 2 Usp.: Misita, N., op. cit., str. 79; Streinz, R., Europarecht, C.F. Müller, Heidelberg, 2005., str. 40. 3 O ovome detaljnije vidi: Misita, N., nav. dj., str. 244. i slij.; Streinz, R., nav. dj., str. 79. 4 Npr. «čisto nacionalno» činjenično stanje ne potpada pod opseg primjene tržišnih sloboda zagaran- tiranih Ugovorom o osnivanju Europske zajednice. 5 Prijedlog za Uredbu Europskog parlamenta i vijeća o pravu mjerodavnom za ugovorne obligacione odnose od 15. 12. 2005. god. KOM 2005 (605) konačno. U tekstu skraćeno: Uredba 6 U tekstu skraćeno: Rimski sporazum DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 107 M. Šain: Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 koliziono pravo s aspekta primjenjivosti

Tadašnja potreba za sklapanjem ta- uredba je 1. 3. 2002. god. zamijenila kvog sporazuma proizašla je iz činjeni- Sporazum iz 1968. Važnost kompatibil- ce što je među državama članicama od nih kolizionih normi je došla do izražaja 27. 9. 1968. god. postojao Sporazum posebno u Bečkom akcionom planu i u Europske zajednice o sudskoj nadlež- programu mjera o implementaciji prin- nosti i izvršenju odluka u građanskim i cipa uzajamnog priznanja iz 2000. god. trgovačkim stvarima. Ovaj sporazum je Nakon ovih političkih odluka je 22. 3. predviđao alternativne nadležnosti sudo- 2003. god. slijedio prijedlog Europske va u državama članicama koje su tužiocu komisije o pravu mjerodavnom za vanu- davale izbor između više nadležnih su- govorne obligacione odnose (Rim-II).10 dova, što je dovodilo to toga da je jedna Tako je još samo međunarodno ugo- stranka nekom nadležnom sudu uvijek vorno koliziono pravo ostalo u obliku davala prednost samo zato što se pravo međunarodno-pravnog ugovora. Pošto tog suda njoj činilo najpovoljnijim. Pu- Uredba Brisel-I, Uredba Rim-II i me- tem zajedničkog reguliranja ugovornog đunarodno ugovorno pravo u pogledu kolizionog prava ovaj rizik se trebao građanskih i privrednih stvari čine cje- smanjiti, pa je zbog toga 1980. god. na- linu, interes pravosudne suradnje u gra- stao Rimski sporazum. On je ustanovio đanskim stvarima, te politike Zajednice jedinstvena pravila međunarodnog ugo- koja s tim stoji u vezi, jeste da se i me- vornog prava na kolizionoj razini. đunarodno ugovorno pravo jedinstveno Ugovorom iz Amsterdama je pravo- regulira u obliku nekog od instrumenata sudna suradnja u građanskim stvarima EZ-a. U svojim predstavkama i Europ- iz dotadašnje oblasti suradnje u oblasti ski ekonomski i Europski socijalni od- pravosuđa i unutrašnjih poslova preve- bor, kao i Europski parlament, zagova- dena u Ugovor o Europskoj zajednici (u raju prevođenje Rimskog sporazuma u tekstu: UEZ).7 Prema čl. 65 UEZ-a, pra- uredbu EZ i njegovu aktualizaciju. Tako vosudna suradnja u građanskim stvarima je 15. 12. 2005. god. od strane Europske obuhvata mjere sa elementima prelaska komisije uslijedio prijedlog Uredbe Eu- granice8 unutar Europske zajednice (u ropskog parlamenta i Vijeća Europske daljem tekstu: EZ), koje su neophodne unije o pravu mjerodavnom za ugovor- za nesmetnao funkcioniranje unutar- ne odnose (Rim-I). Uredba se još uvijek njeg tržišta EZ. U biti, te se mjere od- nalazi u fazi prijedloga.11 nose na propise vezane za međunarodno privatno pravo (u tekstu: MPP). EZ je, B. Djejstva Uredbe oslanjajući se na ove nove nedležnosti, donijela nekoliko uredbi.9 Među njima 1. Pravna priroda Uredbe se nalazi i Uredba Vijeća Europske unije Djejstvo Uredbe na koliziono pravo br. 44/2001 o sudskoj nadležnosti, pri- ugovora ovisi od pravne prirode samih znanju i izvršenju odluka u građanskim uredbi. Prema čl. 249 st. 2 UEZ, sva- i privrednim stvarima (Brisel-I). Ova

7 Čl. 65 UEZ. 8 To se ne mora odnositi samo na fizički prijelaz granice, nego može biti i strano državljanstvo unutar EZ-a, prebivalište u nekoj drugoj državi Zajednice i sl. 9 Streinz, R., nav. dj., Rb. 970. 10 Kom 2003 (427) konačno. 11 O historiji i razlozima za nastanak Uredbe vidi i službeno obrazloženje Europske komisije u pri- jedlogu za Uredbu Rim-I. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 108 M. Šain: Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 koliziono pravo s aspekta primjenjivosti ka uredba ima opće važenje, obavezna 2. Materijalnopravni opseg primjene je u svim svojim dijelovima i važi ne- Uredbe posredno u svim državama članicama. Ona, dakle, ima kvalitet zakona u ma- a) Pozitivno određenje opsega pri- terijalnom smislu i važi u svim država- mjene ma članicama od dana njenog stupanja Uredba se rationae materiae odnosi na snagu, bez neophodnosti da zakona građansko-pravne i privredno-prav- nodavna vlast države članice posebno ne ugovorne obligacione odnose, koji naredi njeno važenje. Ona postaje sa- ukazuju na povezanost sa pravima ra- 15 stavni dio unutarnjeg pravnog poretka zličitih država. Šta se može smatrati države članice.12 Slijedom toga, sudovi građansko-pravnim, odnosno privred- i upravni organi je moraju neposredno no-pravnim, odnosom treba tumačiti, primjenjivati, te nacionalno pravo koje jer Uredba pominje samo grubu dis- je protivno njenim odredbama ostaviti tinkciju između građansko-pravnih i van primjene. Zbog toga će de lege fe- javno-pravnih stvari. Tako, u opseg renda, kad Uredba stupi na snagu, biti primjene Uredbe ne spadaju poreske, bez značaja one odredbe domaćeg ko- carinske i upravno-pravne stvari. Ovo lizionog prava koje reguliraju materiju razgraničenje može olakšati razumije- koja spada u opseg primjene Uredbe, vanje čl. 1 Uredbe u državama Com- ukoliko putem posebnih odredbi u sa- mon law-a, ali, kao općevažeća defini- moj Uredbi, ili njoj nadređenim prav- cija, nije prikladno. nim aktima EZ-a, nije što drugo odre- Europski sud pravde, koji ima mono- đeno. Efekti su različiti. S jedne strane, pol tumačenja u odnosu na pravne akte 16 moguća je potpuna izmjena vezivnih EZ pa tako i u odnosu na Uredbu , već tački u odnosu na rješenja u domaćem se ranije, u sličnoj situaciji za vrijeme MPP-u, što dovodi do modificiranja važenja Sporazuma Europske zajednice dotadašnjeg ugovornog statuta, te izu- o sudskoj nadležnosti i izvršenju odluka zimanja pojedinih oblasti privatnog u građanskim i trgovačkim stvarima iz prava iz općeg koliziono-pravnog re- 1968. god., u biti odlučio za autonomni, žima ugovora i stvaranja novog poseb- europski pojam građansko-pravnih i nog režima, kojeg naše MPP do sada privredno-pravnih stvari. Ova sudska ne poznaje.13 S druge strane, utjecaj je praksa se mutatis mutandis može ko- minimalan u oblasti normi neposredne ristiti za tumačenje pojmova građan- primjene, jer ova oblast i dalje spada, u sko-pravno, odnosno privredno-pravno pravilu, u nedodirljivu domenu pojedi- u Uredbi. Sukladno toj sudskoj praksi, nih država.14 prilikom tumačenja, u obzir se moraju uzeti ciljevi i sistematika uredbe, te opća načela prava, koja proizilaze iz

12 Misita, N., nav. dj., str. 287. i 288.; Streinz, R., nav. dj., str. 148. 13 Npr. čl. 5 Uredbe koji predviđa posebne kolizione norme za potrošačke ugovore. 14 Uredba u tom pogledu sadrži samo opis fenomena normi neposredne primjene, koji ne odstupa od shvaćanja tih normi ni u našoj literaturi, te pruža mogućnost sudu da, pored domaćih, uzme u obzir i strane norme neposredne primjene. Usp: čl. 8 Uredbe. Više o normama neposredne primjene vidi kod: Muminović, E., Međunarodno privatno pravo, IKD «Magistrat», Sarajevo, 2006. god., str. 112. 15 Čl. 1 st. 1 Uredbe. 16 O monopolu tumačenja Europskog suda pravde detaljnije: Misita, N., nav. dj., str. 490; Streinz,R., str. 130. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 109 M. Šain: Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 koliziono pravo s aspekta primjenjivosti sveukupnosti pravnih sistema država nae materiae. Sukladno tom članu, iz članica. Iz uredbe moraju proizilaziti u opsega primjene Uredbe su izuzeti: što većoj mjeri jedinstvena prava i oba- a) status lica te pravna i poslovna veze za države članice, kao i za ured- sposobnost, ne dirajući u odredbu bom obuhvaćene osobe. Prema sudskoj čl. 1218; praksi Europskog suda pravde, prili- b) obligacioni odnosi koji potiču iz kom razgraničenja građansko-pravnih porodičnih odnosa ili odnosa koji od javno-pravnih stvari, od odlučujućeg prema odredbama mjerodavnog značaja je da li se u konkretnom slučaju prava imaju ista djejstva, uključu- radi o vršenju suverenih prava. Ukoli- jući i obaveze izdržavanja; ko je to slučaj, onda je u pitanju jav- c) obligacioni odnosi koji potiču iz no-pravna stvar. Da li se radi o vršenju imovinskih odnosa bračnih drugo- suverenih prava procjenjuje se prema va ili imovinskih odnosa, koji pre- tome da li ovlasti jedne strane odstupa- ma odredbama mjerodavnog prava ju od pravila koja važe među privatnim imaju ista djejstva na bračne, na- licima. Sukladno tome, kod ugovornih sljedne ili testamentarne stvari; odnosa bitno je da li pravni odnos izme- d) obaveze iz mjenice, čeka ili dru- đu dužnika i povjerioca, koji proizilazi gih vrijednosnih papira, kojima iz ugovora, predstavlja vršenje javne se može trgovati, ukoliko obaveze vlasti, odnosno da li je nastao vršenjem iz tih drugih vrijednosnih papira ovlasti koje odstupaju od onih pravila proizilaze iz činjenice da se njima koja važe u odnosu između privatnih može trgovati; lica. Međutim, bitno je odrediti prirodu e) sporazumi o arbitraži i sudskoj pravnog odnosa između dužnika i po- nadležnosti; vjerioca za svaki pravni odnos ponao- f) pitanja koja se odnose na pravo sob. To posebno dolazi do izražaja kod društava, udruženja i pravnih oso- akcesornih potraživanja. U tom smislu, ba, kao, npr., na njihovo osnivanje, npr., ugovor o jemstvu, koji osigurava pravnu i poslovnu sposobnost, javno-pravnu tražbinu, ipak ima privat- unutarnje uređenje i prestanak, no-pravni karakter, jer uspostavlja novu te ličnu zakonsku odgovornost obavezu, koja nije identična sa obave- članova društva i organa društva zom u pogledu glavnog duga. Iako je, za obaveze društva, udruženja ili u ovom slučaju, obaveza akcesorna pravne osobe, kao i pitanje da li javno-pravnoj tražbini, ipak se ne može neki organ društva, udruženja ili izvući zaključak da je nastala kao po- pravne osobe može iste obvezivati sljedica vršenja suverene vlasti.17 u odnosu na treća lica; b) Negativno određenje opsega g) osnivanje «trustova», te na taj način primjene stvorene odnose između raspola- U članu 1 st. 2 Uredbe regulirano je gatelja, povjerenika i beneficijara; šta je izuzeto iz opsega primjene ratio-

17 Vidi o ovoj tematici: ECJ Ps. 29/76 LTU/Eurocontrol – presuda od 14. 10. 1976. god.; Kropholler, J., Europäisches Zivilprozessrecht, Verlag Recht und Wirtschaft, Heidelberg, 2005. g., Čl. 1 Rb. br. 1 i sljed. 18 Sukladno navedenoj odredbi, fizička osoba, koja je pravno i poslovno sposobna prema pravu države u kojoj je sklopila ugovor, može se pozivati na svoju poslovnu ili pravnu nesposobnost prema pravu neke druge države samo onda ako je druga ugovorna strana prilikom zaključenja ugovora za tu pravnu ili poslovnu nesposobnost znala ili je tu činjenicu sopstvenom nepažnjom zanemarila. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 110 M. Šain: Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 koliziono pravo s aspekta primjenjivosti h) dokaz i postupak, ne dirajući u čl. pravo treće države ne bi moglo biti 1719; mjerodavno ni kao posljedica daljnjeg i) obaveze iz predugovornog odnosa. upućivanja, jer ono može nastati samo kao lanac koliziono-pravnih upućiva- 2. Činjenično ograničenje opsega nja. Odredba čl. 2 Uredbe, dakle, pri primjene postojanju takvog činjeničnog ograni- čenja opsega primjene Uredbe bila bi Uredba ne sadrži činjenično ogra- besmislena. Zbog toga se takvo činje- ničenje opsega primjene u smislu da nično ograničenje ne može prihvatiti. se primjenjuje samo na slučajeve sa inozemnim elementom, čije koliziono- III. Zaključak pravno relevantne vezivne tačke leže unutar Europske unije. Takvo ograni- Uredba Brisel-I, uredba Rim-II i čenje dovelo bi do toga da se slučajevi međunarodno ugovorno pravo u po- sa inozemnim elementom, čije kolizi- gledu građanskih i privrednih stvari ono-pravno relevantne tačke veziva- čine cjelinu. Interes pravosudne suradnja leže van Europske unije, rješavaju nje u građanskim stvarima, te politike prema odgovarajućim nacionalnim ko- Zajednice koja s tim stoji u vezi, jeste lizionim pravilima (npr. prema pravili- da se i međunarodno ugovorno pravo ma sadržanim u našem ZMPP-u), a ne jedinstveno regulira u obliku nekog od prema pravilima Uredbe. Ovo europski instrumenata EZ-a. Prijedlog Uredbe zakonodavac nije želio. Uredba, nai- Rim-I ide u tom pravcu, a utjecaj te me, u čl. 2 predviđa također primjenu uredbe na domaće koliziono pravo bit prava trećih država, dakle država koje će, s obzirom na njenu pravnu prirodu nisu članice Europske unije. Međutim, i europsku opredijeljenost BiH, de lege primjena prava treće države bila bi ferenda značajan. Taj utjecaj se prije nezamisliva ukoliko bi se kao pretpo- svega konkretizira u opsegu primjene stavka za primjenu Uredbe svi kolizi- Uredbe i pitanjima pobližeg definiranja ono-pravno relevantni elementi slučaja tog opsega, što je i bio predmet ovog morali nalaziti u državama članicama rada. Zaključno se može konstatirati da Europske unije. U tim slučajevima ko- će odredbe domaćeg kolizionog prava liziono-pravna uputa uvijek bi sa si- u onom dijelu u kojem je materija re- gurnošću vodila ka pravu neke države gulirana Uredbom postati izlišne, a u članice. Zbog toga što Uredba prilikom tom dijelu će u naše koliziono pravo upućivanja na mjerodavno pravo ne biti uvedene i nove tačke vezivanja za obuhvata i kolizione norme tog prava20, određene ugovorne odnose.

19 Čl. 17 Uredbe propisuje slijedeće: 1. Pravo mjerodavno prema odredbama ove Uredbe se primjenjuje utoliko ukoliko ono za ugovorne obligacione odnose postavlja zakonske pretpostavke ili dijeli teret dokazivanja. 2. Za dokazivanje pravnog posla su dopuštene sve vrste dokaza kako to određuje lex fori ili jedno od prava, prema kojem bi pravni posao bio valjan, a koje je kao mjerodavno navedeno u čl. 10, ukoliko se dokaz te vrste može izvesti pred sudom, koji je pozvan na odlučivanje. 20 Čl. 19 Uredbe. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 111 M. Šain: Utjecaj Uredbe Rim-I na domaće Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 koliziono pravo s aspekta primjenjivosti

Literatura:

• Kropholler, J., Europäisches Zivilpro- • Streinz, R., Europarecht, C.F. Müller, zessrecht, Verlag Recht und Wirtsc- Heidelberg, 2005. god. haft, Heidelberg, 2005. god. • Prijedlog za Uredbu Europskog parla- • Misita, N., Osnovi prava Evropske menta i vijeća o pravu mjerodavnom unije, Magistrat, Sarajevo, 2002. god. za ugovorne obligacione odnose od 15. 12. 2005. god., KOM 2005 (605) • Muminović, E., Međunarodno privatno pravo, IKD «Magistrat», Sarajevo, • Europski sud pravde, Ps. 29/76 LTU/Eu- 2006. rocontrol - presuda od 14. 10. 1976. god.

Zusammenfassung

Der Anwendungsbereich der Rom I -Verordnung erstreckt sich auf zivil- und handelsrechtliche vertragliche Schuldverhältnisse, die einen Bezug zum Gebiet verschiedener Staaten aufweisen. Wegen des Anwendungsvorrangs des Gemeinschaftsrechts und der unmittel- baren Geltung der Verordnung selbst, werden nationale Vorschriften, die dieselbe Materie regeln, nach In-Kraft-Treten der Verordnung von dieser verdrängt, sofern der Anwend- ungsbereich der Verordnung eröffnet ist. Damit dieser eröffnet wird, muss es sich um eine zivil- oder handelsrechtliche Sache handeln, wobei der genannte Begriff autonom auszule- gen ist. Öffentlich-rechtliche Sachen fallen aus dem Anwendungsbereich heraus. Die Ab- grenzung von privat-rechtlichen und öffentlich-rechtlichen Sachen ist also essentiell. Nach der Rechtsprechung des EuGH in analogen Fällen zum internationalen Zivilprozessrecht ist die Ausübung von Hoheitsgewalt als Unterscheidungskriterium entscheidend. So kann gesagt werden, dass es sich im Sinne der Verordnung um eine öffentlich-rechtliche Sache handelt, wenn die Befugnisse einer Partei von den Befugnissen, die gewöhnlich zwischen Privaten gelten, abweichen. Dabei muss jedes Vertragsverhältnis, egal ob akzessorisch oder nicht, gesondert geprüft werden. Eine weitere Ausnahme vom Anwendungsbereich stellen die in Art. 2 der Verordnung aufgeführten Rechtsverhältnisse. Sie sind im Sinne der Verordnung zwar zivilrechtlich zu qualifizieren, fallen jedoch ausdrücklich aus dem Anwendungsbereich der Verordnung heraus. Eine tatbestandliche Einschränkung des Anwendungsbereichs auf lediglich solche Rechtverhältnisse mit Auslandsberührung, bei denen alle kollisionsrechtlich relevanten Anknüpfungspunkte innerhalb der EU liegen, ist nicht gegeben.

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 113 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? HOLOKAUST - ŠTA JE TO I KAKO SE TO MOGLO DESITI?

Doc. dr. Rasim Muratović

Generalna skupština Ujedinjenih na- magali svojim prijateljima u nevolji i cija je 1. novembra 2005. godine jed- slično. Izgleda gotovo nemoguće da su noglasno usvojila Rezoluciju broj 60/7, ti isti ljudi mogli ubijati nezaštićenu označavajući 27. januar kao međuna- djecu, silovati maloljetnice i odvoditi rodni dan sjećanja na žrtve holokau- muškarce u logore i tamo ih maltreti- sta. Dvadeset sedmi januar je odabran rati i ubijati.”1 da bude međunarodni dan sjećanja na ”Jesu li ti ljudi bili drugačiji od nas holokaust i, ujedno, da podsjeti na naj- svih?”, pitao se Stenli Milgram (Sten- veći nacistički logor smrti Auschwitz- ley Milgram), američki psiholog sa Birkenau (Poljska). Univerziteta Jejl (Yale University). Cilj ovog teksta je da pokuša odgo- ”Jesu li to bile korumpirane, uništene voriti na pitanja šta je to holokaust i i na činjenje zla spremne osobe? Ili je kako se holokaust mogao desiti? to bila jedna nesretna kombinacija ra- Poljski Jevrej i profesor sociologije zličitih faktora koji su proizveli jednu na univerzitetima u Lidsu (Leeds) i Tel defektnu i bolesnu osobu?” Avivu, Sigmund Bauman (Zygmunt U cilju boljeg razumijevanja holo- Bauman) kaže: ”… Holokaust je bio kausta, a što se svakako može koristiti jedan okršaj između starih suprot- i za razumijevanje ostalih genocida, nosti o kojima moderno društvo nije Milgram je izvršio jedno empirijsko puno znalo, ili je znalo ali ih nije mo- istraživanje bazirano na emocionalnim glo riješiti. I poslije holokausta nije instinktima. On je, zvanično, objavio urađeno puno da se razotkriju i ot- rezultate istraživanja 1974. godine. klone uzroci koji su doprinijeli da do U poznatoj studiji “Obedience to Au- ovoga dođe, te da se ovo više nikada thority” (“Pokornost prema autoritetu ne ponovi.” – vlasti), baziranoj na seriji eksperime- Kada je riječ o zlu koje holokaust, nata u kojima su pokusne osobe bile za- odnosno genocid, proizvodi, Bauman moljene za upotrebu električnih šokova tvrdi da to nije samo zlo koje dolazi od nad njima kao dijelu programa učenja, discipliniranih ljudi u uniformama koji Milgram otkriva da je većina pokusnih prate i provode stroga pravila od tačke osoba bila voljna dati električni šok do tačke. ”Prije nego što su obukli te osobama iz susjedne prostorije iako uniforme to su bili dobri očevi svoje im je bilo objašnjeno da to pričinjava djece, prijatni muževi svojih žena, po- bol. Samo značajna manjina pokazala

1 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek Oslo, 1997. str. 197. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 114 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? je želju da ne učestvuje u svemu tome. davca i dželata. Čovjek može reći da Oni su akceptirali ”naučni” test lidera je organizacija kao cjelina instrument o tome da je on, u ime budućnosti nau- odgovornosti. Isto tako, organizacija ke, uzeo svu odgovornost na sebe. Ove koordinira kamuflažu uzročno-poslje- osobe su djelovale očigledno sa čistom dičnih veza ovih postupaka, odnosno savješću. odgovornosti, tako da je veoma teško Autoritarni sistem u Milgramovom precizirati individualnu odgovornost jer eksperimentu bio je jednostavan i bez učesnik u zločinu kao pojedinac sma- mnogo nivoa. Jednostavna eksperimen- tra da odgovornost leži kod zvaničnih talna situacija rezultirala je jednostavne vlasti. A vlast, kao i njeni predstavnici, i dokučive rezultate. To je značilo da su misli da to što oni rade rade u interesu dželati svoje postupke imali smatrati le- onih koji su ih izabrali.”2 gitimnim. Naredba neposredno pretpo- Takva vrsta (ne)odgovornosti u lič- stavljenog je bila najveći autoritet i nije nom značenju podrazumijeva da se zahtijevala potvrdu od većih autoriteta. nemoralni, nezakoniti i nelegalni po- Međutim, u svemu ovome odlučujuća stupci mogu izvršavati, i to sa puno enje ipak volja dželata da izvrši zločin. tuzijazma, od osoba koje smatraju da u Ako dželat ima naredbu svog nepo- svemu tome nema ništa nemoralno. U sredno pretpostavljenog, onda on ne praksi, to znači da je autoritet morala osjeća odgovornost za izvršeno djelo. izbačen iz igre. To nije bila njegova inicijativa, mada Važan dio u Milgramovoj teoriji su je djelo izvršeno sa voljom. Odlučujući kontroverzni rezultati o odnosu između faktor je kako dželat prilagođava svoju želje za izvršavanjem zločina i blizine volju autoritetu, ne prema naredbi nego žrtve. Milgramova teorija ide za time prema autoritetu. Naredba koja nije da je lakše nanijeti bol jednoj osobi došla od akceptiranog autoriteta nema ukoliko se ta osoba nalazi u daljini nikakvo značenje. Zbog toga nije važ- – kad čovjek vidi tu osobu na distanci. no šta dželat radi i kako, već za koga i To je mnogo lakše, kaže Milgram, ako u ime koga to radi. dželat vidi svoju žrtvu u daljini, ili je „Kada imamo situaciju i odnos nared- uopće i ne vidi, nego samo čuje. Naj- bodavac i izvršilac, onda, ustvari, ima- lakše je ako se žrtva niti vidi, niti čuje, mo situaciju prezentiranog stanja, dakle kaže Milgram. stanje gdje dželat vidi sebe u situaciji Kad je direktan tjelesni kontakt nei- koju želi njegov naredbodavac. To pre- zbježan, tada dželat nema mogućnosti zentirano stanje je u suprotnosti sa au- da previdi onaj uzročno-posljedični tonomnim stanjem. U ovakvom stanju odnos između svog postupka i bola kod zločinac je pod punom kontrolom svo- žrtve. Taj uzročno-posljedični odnos jih neposrednih autoriteta. To reprezen- biva rasvijetljen, kao što je rasvijetlje- tirano stanje povezano je sa seljenjem na i odgovornost za nanesenu bol. odgovornosti kao elementarnim proce- Kratko rečeno, suština ove Milgra- som. U takvim slučajevima odgovornost move tvrdnje je: ”Što je veći fizički i se uvijek nalazi u jednom međuprostoru psihički razmak između dželata i žrtve, između autoritarnog sistema, naredbo- to je lakše izvršiti zločin. Odnosno, što

2 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 201. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 115 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? je cijeli taj proces više organiziran, to pod mikroskopska istraživanja. Po je lakše dželatu zadržati unutrašnji mir svaku cijenu, a od strane čitavog aka- u sebi zbog učinjenog zločina.”3 demskog svijeta naročito, ove rezulta- Razlog da distanca pravi zlo lakšim te pokušali su diskreditirati i poništiti. funkcionira očigledno psihički. Dželat U naučnoj historiji nije poznato tako je na taj način pošteđen unutrašnjeg puno epizoda i događaja koji su bili bola, odnosno grižnje savjesti koja bi izloženi takvoj kritici i takvom lovu se, eventualno, mogla pojaviti kao po- u nastojanju da se rezultati obezvrije- sljedica onoga što on izvršava. Dželat de i pokažu ništavnim. Kada nešto ne može biti u sjeni i, kao, misliti da se ne možeš opovrgnuti, možeš ga margina- dešava nešto strašno, nešto što bi mo- lizirati i ismijavati. glo opterećivati njegovu savjest. Ali, Ono najvažnije ovdje je povezanost ovo nije cjelokupno objašnjenje. između distance, proizvođenja distan- „Razlozi nisu samo psihičke prirode. ce i moralne neutralizacije. Razumjeti Cjelokupan ovaj proces ima i svoj so- šta ovo sadrži znači jest razumjeti za- cijalni karakter. U modernom, racional- što je bilo apsolutno važno za planere nom društvu imamo takvu organizaciju holokausta, ili bilo kog drugog geno- gdje se vrši podjela procesa na faze, cida, pa i genocida u Bosni, podvrgnu- pa imamo planiranje, racionaliziranje, ti označenu grupu različitim vrstama funkcionalno specijaliziranje, usitnjava- apstrakcija. Samo kada je to učinjeno nje procesa i slično. Što je taj racionalni apstraktnim, nevidljivim procesom, proces više organiziran, lakše je učiniti mogli su se „obrađivati” milioni lju- zločin, nanijeti bol i imati osjećaj da ne di, jer je intencija ”izgubila” karakter radiš nešto ružno ni loše. Rezultati su masovnog ubistva i umjesto toga ka- bez rezerve pokazali: da, to je moglo muflirana je kao tehnički zadatak koji biti urađeno. Poslije toga nije bilo lahko je kao takav ipak veoma kompliciran. živjeti sa takvim rezultatima.”4 Ideologija, birokracija, tehnologija i, Suština Milgramove teorije, krat- naročito, mediji jesu tu da pomognu ko rečeno, jest: zločini nisu, u tako da se masovna ubistva učine apstrak- velikoj mjeri, uvjetovani karakterom tnim i kao takva mogućim. Masovna ličnosti, ali su zločini u velikoj mje- ubistva se tehnificiraju i ”sistematski” ri uvjetovani odnosom između vlasti depersonalificiraju, tako da se ubistvo i načina vladanja. Zlo i neljudskost su i ne smatra ljudskim djelom što ga čini više rezultat socijalnih relacija. Kada osoba protiv osobe. se ove relacije racionaliziraju i perfek- Mediji su nosioci radnje. Mediji cioniziraju čisto tehnički, stvoreni su ”nose” radnje od početka do izvršenja uvjeti za proizvodnju zla i neljudsko- cilja. Veoma važno je pokrenuti rad- sti. Milgram je, naravno, imao pravo. nju, staviti je u pokret. To čine upravo I ima ga sve više. Nažalost, u socio- mediji. Mediji imaju za zadatak izba- loškoj teoriji i praksi njegovi rezul- civanje iz igre svih pretpostavki koje tati uzimaju se ne tako ozbiljno, i sa su moralno relevantne. Kratko reče- jednom dozom podsmijeha i ironije. no: prezentirati proces kao apstraktan, Milgramova tehnika bila je stavljena kroz distanciranje dželata i žrtve, znači

3 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 202. 4 Isto, str. 203. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 116 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? moralno neutraliziranje od masovnih Što vrijeme više prolazi, tako dželat ubistava, od genocida. sve manje ima osjećaj i želju da revi- Šta je sa pozicijom žrtve? Pozicija dira ili, eventualno, osudi svoje ranije žrtve je pozicija autsajdera. Naime, zločinačke postupke. Što vrijeme više žrtva je i fizički i psihički sama, mada prolazi, to je solidarnost i povezanost fizička blizina drugih daje žrtvi grupni među dželatima sve veća. Oni imaju osjećaj. Ovaj grupni osjećaj je rezultat zajednički osjećaj neodgovornosti, jer jedne, ustvari, grupne obrade odabrane smatraju da je to što su oni uradili bilo grupe, naroda i slično. Žrtva u ovakvim dozvoljeno, opravdano i zakonski za- situacijam ne dobiva nikada ulogu ak- snovano, bez obzira što stalno dobivaju tivnog subjekta u ovom procesu. sve više protuargumenata i dokaza za ”Svako od nas što je barem jednom, izvršena kriminalna djela za koja mo- mimo svoje volje, upao u blato zna raju biti kažnjeni. Ovakav tip solidar- kako je lijepo kada se čovjek iščupa iz nosti ima jedan cilj, a to je da se izbjeg- njega. Ali, oni koji su to doživjeli znaju ne kazna. kako je to vraški teško. Svaki pokušaj Kao što je poznato, većina ubistava u izvlačenja iz živog blata znači još više holokaustu vršena je ”apstraktno” (gas upadanje u njega. Ovaj primjer sa bla- umjesto strijeljanja, ”naročita obrada” tom može se uporediti sa sistemom na- umjesto ubistva, daleko tamo u Polj- nošenja bola i činjenjem zla.”5 skoj, a ne u Njemačkoj), tako da su U procesu izvršenja zločina dželat obični personalni motivi, pretpostavke postaje zarobljenikom tog procesa. Sve i osjećanja, uključujući i agresiju i mr- što je zločin veći, to je dželat više po- žnju, na jedan čudan način istrgnuti iz vezan sa tim zločinom, a mogućnost da tog procesa kako bi se moglo „obradi- se dželat distancira od zločina postaje ti” šest milona ljudi. U tome dolazi ona sve manjom. Zločinac postaje zaroblje- ”apstrakcija” koja obuhvata ne samo nikom svojih ranijih postupaka. Prvi žrtve nego i dželate. Obje kategorije korak u svemu tome je da se gube sve nestaju u magli i irelevantnosti, što se moralne skrupule, a cijena za povlače- odnosi i na njihove psihe, personalnost nje dželata iz procesa zločina postaje i individualnost. sve viša. Kada dželat osjeti pritisak ili Nakon ove tvrdnje čini se da Mil- potrebu bilo koje vrste da se povuče gramova hipoteza da užasna djela nisu iz svega ovoga, obično to bude kasno. izvršena od užasnih individua, nego od Dželat je postao slugom svojih ranijih običnih ljudi i žena što izvršavaju svoje postupaka. Ova povezanost je obično obaveze onako kako to najbolje zna- jača od nekih drugih faktora i ima od- ju, dobija više na važnosti. Milgram je lučujuću ulogu. tvrdio i dokazao da je neljudskost po- ”Da bi sakrio svoju prljavštinu, dže- vezana sa socijalnim relacijama. ”Kada lat mora hodati kroz blato uvijek. Ili, su socijalne relacije tehnički usavršene, potpuno paradoksalno, da bi se očistio, tada se povećavaju kapacitet i efikasnost mora se uprljati potpuno.”6 za socijalnu proizvodnju neljudskosti.”7

5 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek Oslo, 1997. str. 202. 6 Isto, str. 198. 7 Isto, str. 198. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 117 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI?

Milgramov praktični eksperiment i moralni autoritet. Oni ispod njega osje- teorija prethodili su uspostavi Bauma- ćaju ponos ili stid samo u odnosu na nove teorije. Tako, Bauman tvrdi da je izvršene zadatke koje vrhovni autoritet Milgram došao do zaključka da u jed- zahtijeva.”9 noj birokratskoj svijesti nema mjesta za U konkretnom životu, to znači da je moralne dileme. Birokracija se ne brine u jednom demokratskom društvu, koje za situaciju određene grupe. Birokra- je suprotno od totalitarnog sistema, cija djeluje u jednom drugom, sasvim važno imati pluralizam. Pluralizam je, suprotnom, pravcu. Takvo birokratsko po Milgramu, najbolji način da se spri- djelovanje se ne brine o tome kako je ječi učešće moralnih osoba u nemoral- objektu – žrtvi u cijelom tom procesu nim procesima. Individualna moralna i kako se žrtva osjeća. To što je važ- savjest čuje se najbolje u nejedinstvu no jest proces izvršenja zadatka – kako političke i društvene zbrke. Nacisti su, brzo i efektivno će to biti urađeno. „Bi- prije svega, morali otkloniti i najmanji rokracija pod moralom podrazumijeva politički pluralizam prije nego što su disciplinu i lojalnost. Lojalnost znači krenuli u realizaciju projekta holoka- izvršavanje obaveza koje su opisane u ust. Tako su nacisti dobili jednu vrstu discipliniranim zakonima. Pitanja etike zajedničke ljudske volje za izvršenje i morala onda nemaju šta tražiti izvan nemoralnih radnji i nehumanih procesa birokratskog sistema. Taj sistem mono- koji su se kao takvi smatrali obaveznim polizira sva socio-psihološka sredstva i neizbježnim. za moralnu ličnu regulaciju i postavlja Mnogi zaključi koji su uslijedili na- to u službu birokracije. Birokratski du- kon Milgramovog eksperimenta mogu pli vještački proizvod je da se moralizi- se svesti na varijacije jedne centralne ra tehnologija, a istovremeno se poriče teme. Zlo je više u korelaciji sa so- moralno značenje netehničkih sadrža- cijalnim vezama nego sa određenim ja. Ovdje je samo riječ o tehnološkom karakteristikama dželatove ličnosti. procesu: je li on prikladan ili nije. Pro- Porijeklo zločina je u puno većoj mjeri ces zločina definira se, dakle, kao teh- socijalnog karaktera nego karakteri- nički zadatak i samo je važno koja će stika određene ličnosti. Ali, isto tako, se sredstva upotrijebiti i kako?”8 određene ličnosti imaju tendenciju U ovakvom sistemu učesnici biro- pokazati svoju zločinačku stranu ako kratskog procesa osjećaju zadovoljstvo se pojave u jednom kontekstu, jednoj nakon izvršene radnje koju im je auto- situaciji gdje je moral u autu i gdje je ritarni sistem naložio. Savjest učesnika legitimirana neljudskost. u procesu je opterećena samo time rade Bauman tvrdi da je, kao i svi ekspe- li oni dobro svoj posao ili ne. rimenti, „Milgramovo istraživanje bilo Milgram kaže: ”Unutar tog birokrat- izvršeno u vještačkim uvjetima. To je skog sistema nema razgovora o moralu. urađeno na dva načina. Prvo, pokusne Tu su samo pojmovi: lojalnost, obave- osobe bile su povezane sa organizaci- ze, disciplina. Onaj najviši po hijerar- jom. Te pokusne osobe bile su plaćene hiji je automatski i najmoralniji. On je za učešće u projektu samo jedan sat.

8 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek Oslo, 1997. str. 199. 9 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek Oslo, 1997. str. 200. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 118 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI?

Drugo, jedna druga grupa pokusnih smislu ko je igrao ulogu žrtve a ko ulo- osoba bila je konfrontirana sa liderom gu dželata, nego je odlučujuće bilo to - autoritetom organizacije. Pokazalo se da su neki (stražari) dobili totalnu, ap- da je autoritetov utjecaj veći ukoliko su solutnu i nekontroliranu vlast nad onim pokusne osobe više vjerovale u pove- drugim (zatvorenicima - žrtvama). zanost organizacije, autoriteta i ostalih Stražari su, koristeći fantaziju, poka- učesnika.”10 zali toliku inicijativu u maltretiranju Želja da se neke radnje izvršavaju zatvorenika da je to bilo iznad svih mimo svoje volje i protiv vlastite sa- očekivanja. Demonstracija vlasti i vjesti ne dolazi od običnog autorite- moći bila je potpuna. Stražari su tjerali ta, nego je to rezultat ujecaja jednog zatvorenike da pjevaju njihove pjesme, precizno određenog i nedvosmislenog zatim da peru toalete četkicama za zube autoriteta. Jedna takva volja nalazi uto- ili samo rukama, i slično. Sve što su čište samo u jednoj organizaciji, koja zatvorenici više izvršavali naređenja, ne tolerira autonomiju misli niti orga- to je bio viši osjećaj vlasti i moći kod nizacije. Tu se ne mogu naći dva člana čuvara. Što su se više koristile te nelju- organizacije sa istom količinom vlasti. dske metode, to je više raslo poimanje Takva organizacija može funkcinirati da zatvorenici i nisu ljudi.”11 dosta efikasno, izolirajući svoje člano- Zaključak je veoma jednostavan: u ve od ostalog dijela društva nakon što većini ljudi, ne u svima, živi mali SS- je ostvarena precizna kontrola svih nji- oficir što samo čeka da se promijeni hovih životnih aktivnosti i potreba. situacija pa da pokaže svoje pravo lice. Bauman kaže da, ako neko ima Prezentirani eksperiment je otkrio pri- sumnju nakon Milgramovog eksperi- krivenog Ajhmana (Adolf Eichmann) menta, onda se znanje o zlu može kom- u običnim ljudima. To su one ”prikri- pletirati eksperimentom izvršenim od vene” ili “uspavane ličnosti” u nama, Filipa Zimbardoa (Philip Zimbardo). kao jedna referenca za nenormalne si- „U Zimbardoovom eksperimentu nije tuacije ili odnose kada ovi drijemajući bilo etabliranog autoriteta koji je imao i prikriveni u nama dolaze do izražaja. želju za otklanjanje odgovornosti sa ra- Skoro sve osobe imaju u sebi ove po- mena pokusnih osoba. Sav autoritet što tencijale koji se, u određenim situaci- se nalazio u pomenutom eksperimen- jama, mogu izraziti kao nasilni i zloči- tu je od pokusnih osoba. Jedino što je nački postupci. Zimbardo uradio jest to da je pokrenuo Potpuno značenje pomenuti eksperi- proces dodjeljujući svakoj osobi jednu ment je dobio kada je, kao rezultat, po- poziciju u internom mozaiku. Jedna kazao da su neke osobe dobile totalnu grupa izabranih pokusnih osoba ima- vlast nad drugim osobama. Pokazalo se la je ulogu zatvorenika, a druga grupa da, ako je u jednoj osobi bio taj „uspa- ulogu čuvara tih zatvorenika. Čuvari su vani zločinac”, onda će on nastaviti to dobili uniforme, čarape na glave i tam- postojanje i dalje, sve dok postoji situ- ne naočale. Depersonalizacija je bila acija za njegovo ispoljavanje. To može potpuna, isto kao i polarizacija, ali ne u potrajati do vječnosti. U ovakvim situa-

10 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek Oslo, 1997. str. 201. 11 Isto, str. 202. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 119 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? cijama nijedna vijest nije dobra vijest. saradnika, i objašnjenje o nacističkom Na kraju ovog dijela da se još malo neprijateljstvu prema Jevrejima koje se vratimo Milgramovom eksperimentu, moglo postići od intervjua što su pri- odnosno teoriji. Zaključak do kojeg znavali ili otkrivali podršku za antise- je došao Stenli Milgram (Stanley Mil- mitske osude, ili rasizam generalno. gram) na kraju svoje studije ne navodi Bauman kaže da ”njihovi nalazi i na veliki optimizam. On objašnjava tvrdnje nisu mogli biti empirijski do- svoj eksperiment tako da je on otkrio kazani”. Tako, naprimjer, za Adorna i ljudsku sposobnost za odricanje onog njegove kolege, „nacizam je bio nešto humanog u sebi, što je pretpostavka zlo i strašno zbog toga što su nacisti da čak i one unikatne osobe mogu bili ružni i strašni. A nacisti su bili zli, biti uvučene u velike institucionalne ružni i strašni zbog toga što zle, ružne strukture. I, što je još gore, opominje i strašne osobe imaju tendenciju i žele Milgram: ”Ovo je jedna fatalna greška biti nacisti. Po tome je nacistički tri- što nas je priroda obdarila njom, i što u jumf morao biti rezultat neuobičajenog jednom dugom periodu daje našoj vrsti nagomilavanja ovakvih osoba? Dakle, šansu za preživljavanje sa njom.”12 rezultati ovog istraživanja bili su ba- Milgram se više fokusira na odsu- zirani na jednoj personalnoj determi- stvo ljudskosti, a Bauman insistira više nanti/predodređenosti za potencijalni na značenju suprotnog odnosa izme- fašizam. Socijalni elementi ovdje nisu đu pripremljenosti za zločin i blizine uzimani u obzir kao eventualni faktori žrtve. Bauman, radi naučne istine i utjecaja. U Adornovim očima svijet je objektivnosti, suprotstavlja Milgramo- bio podijeljen na rođene naciste i nji- vom istraživanju knjigu pod naslovom hove žrtve.”15 „Autoritativne ličnosti” (The Autho- Ali, šta sa, u ovom kontekstu, ”nepri- ritarian Personality)13, koju je izdala jatnom tvrdnjom” – da mnoge simpa- grupa naučnika sa Adornom (Theodor tične i prijatne osobe mogu biti nacisti, Adorno) na čelu. „Autoritativne lič- ako za to dobiju mogućnost? nosti” je knjiga koja će biti obrazac za Ovo pokazuje da holokaust/genocid, mnoga istraživanja koja su uslijedila iako je bio i jeste jedinstven u toj vrsti, mnogo godina poslije toga. u modernom društvu i u režiji masme- U oštroj kritici pomenute Adornove dija je moguć ponovo na sličan način utjecajne studije Bauman formulira ”strukturalno”, ali vrlo rado sa drugom svoju tezu da ”užas ima puno više bli- grupom, žrtava i dželata. Iako je ho- žih veza u socijalnoj interakciji nego u lokaust historijski jedinstven, ipak je samom karakteru ličnosti ili u drugim ponovljiv. osnovama. Zločin ima znatno više soci- Zato se holokaust nad Jevrejima, jalno porijeklo nego karakteristiku lič- odnosno genocid uopće, ne tiče samo nosti.”14 Ova perspektiva čini naivnim onog vremena i prve žrtve, nego se tiče vjerovanje Adorna i njegovih bliskih i nas što smo preživjeli i živimo u jed-

12 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST). Vi- darforlagets Kulturibliotek, Oslo 1997. str. 203. 13 Theodor W. Adorno, THE AUTHORITARIAN PERSONALITY (AUTORITATIVNE LIČNOSTI) Norton & Inc; Abrdgd edition, New York 1993. 14 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST). Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str.202. 15 Isto, str. 203. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 120 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? nom društvu gdje je distanca, tehnifi- nisu htjeli da ga priznaju kao Božijeg kacija i naročita obrada ”onih drugih” poslanika. Na tim religioznim suprot- nešto što ”nije nestalo” sa Hitlerovim nostima građen je mit o rasnoj i naci- nestankom i nestankom Hitlerove Nje- onaloj suprotnosti, u kojem je arijevska mačke, nego što se promatra kao struk- rasa i njemačka nacija dobila zadatak turalna osobina modernog društva, iz da spasi kršćansku Evropu od nado- godine u godinu sve više i više. lazeće jevrejske opasnosti i jevrejstva Tako će švedski predsjednik vlade kao glavnog kršćanskog neprijatelja. Goran Person (Gøran Person), na semi- Nacistički antisemitizam je, zapravo, naru posvećenom borbi protiv nacizma, predstavljao inicijalni upaljač za ra- u januaru 2001. godine, reći: ”Prijetnja splamsavanje sličnih raspoloženja kod od nacizma je veća nego što to mi mo- drugih naroda i kroz to pridobijanje žemo pretpostaviti. Ja imam osjećaj da saveznika u borbi za svjetsku prevlast. se nacizam danas razvija brže nego što Osnovni moto u svim antijevrejskim mi mislimo i mimo naše volje da to za- spisima bilo je širenje fame o moći me- ustavimo.”16 đunarodnog jevrejskog kapitala, a i o Slično je i sa onom otkrivenom opa- zloupotrebama te moći. Ni nacistički, snošću što stoji u procesu distance, ni drugi fašistički pokreti nisu se na izbacivanja i isključivanja, neprizna- tome mogli zaustaviti. Srpska pravo- vanja, apstrakcije. Aušvic (Auschwitz slavna crkva, i lično patrijarh Varnava - Oswienzim), Srebrenica, Omarska, (Petar Rosić), označavali su Hitlerovu Sarajevo, samo su imena za ono što se akciju kao „bitku koja služi čitavom čo- može desiti ponovo ako se veza izme- večanstvu”, i 1937. godine štampala je đu morala i sposobnosti osjećaja preki- zvaničnu publikaciju u kojoj su Jevreji ne. Zadatak je zato uzeti ozbiljno ova označeni kao nosioci „tri najveća zla: bolno stečena znanja i onemogućiti sve masonstva, kapitalizma i komunizma”. pokušaje isključivanja i iskopčavanja. Godine 1938. i državna politika Kralje- vine Jugoslavije negirala je postojanje Kako je holokaust/genocid bio moguć? jevrejskog pitanja u Jugoslaviji, a istovremeno izbacila je jedinog Jevreja iz Da se ukratko podsjetimo da je jevrej- Senata i izjavila da jevrejske izbjeglice ski problem u Njemačkoj počeo sa eko- iz Njemačke nisu dobrodošle u Jugo- nomskom krizom krajem dvadesetih i slaviju.17 Iz rasističkih koncepcija o početkom tridesetih godina dvadesetog čistoti i rasnosti sopstvenog, „Božijom stoljeća, dolaskom nacista na vlast i providnošću izabranog”, naroda mo- optuživanjem Jevreja, prvo, da su oni rala se razvijati bolesna mržnja prema krivi za njemački poraz u Prvom svjet- drugim, „manje vrijednim”, narodima skom ratu. Drugo, Jevreji su optuženi i rasama, namijenjenim da služe onim da u novim ekonomskim previranjima „višim” i „izabranim”. žele zavladati svijetom. Da bi pojačali Na tim osnovama, tvrdi Zigmund Ba- tu njihovu ”krivnju”, nacisti su potegli uman, Jevreji su historijski iskonstrui- grješno pitanje o ubistvu Isusa Krista i rani kao „svjetski univerzalni ljigavci”. optužili Jevreje za njegovo ubistvo jer

16 Gøran Person, predsjednik Vlade Kraljevine Švedske, TV2 TV Tekst, Bergen 31. 01. 2001. 17 Philip D. Cohen, SRPSKI TAJNI RAT. Ljiljan Sarajevo 1996. str. 103.-104. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 121 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI?

Zato antisemitizam, po njemu, nije bio ljude, što mi i jesmo, na pravu stranu izraz – slučaj suprotstavljenih ekonom- vizavi (vis-a-vis) dželata. Mi volimo skih interesa, mada je to, istina, bilo koda mislimo kako oni što su izvršili zlo- rišteno kao argument za antisemitizam. čin nisu slični nama. Jesu li, zaista, oni „Antisemitizam sadrži poimanje Jevre- što su učestvovali u užasu morali biti ja kao nečega demonskog, uvijek kon- po svojoj unutrašnjosti i po svom vanj- troverznog i uvijek prisutnog u konflik- skom izgledu neobični ljudi? tnim zonama i regionima. Borba protiv Razmišljati ovako znači izbaciti sebe ljigavosti, tog arhetipskog neprijatelja izvan domašaja razumijevanja holoka- sigurnih granica i identiteta, morao je usta/genocida. Spriječiti da ovaj izazov biti važan instrument za izvršavanje do- što se iznosi o holokaustu kao historijski bijenog zadatka. Jevrejska osobina bila događaj bude priznat; to je, u najgorem je jedan aktivan ili pasivan, direktan ili slučaju, učestvovanje za osnivanje i dalje indirektan utjecaj na savremeno naslije- izvođenje lične pretpostavke, ili, mogli đe sa zasnovanim granicama. Ili, što je bismo reći, onog mišljenja što je učinilo tada rečeno: Samo mrtav Jevrej je dobar holokaust/genocid mogućim u prvoj fazi. Jevrej; oni tek rođeni su prijetnja, oni su Ako je to poruka koja se izvodi iz boljševici, oni su kapitalisti, oni su opa- holokausta/genocida, a to je prvo zna- sni bilo da su siromašni ili bogati.”18 Je- čenje da smo mi voljni da napustimo vreji u Njemačkoj zaista su bili bogati i one prve, dvojne, podijeljene premise o u realizaciji „konačnog rješenja” jevrej- tome što se desilo da je to bilo, u svojoj skog pitanja postojali su veliki izgledi osnovi, neobično, te kao takvo zahtije- da to silno bogatstvo prigrabe nacisti. va, u najmanju ruku, neobične, da ne Dejvid Rous (David Rousset), jedan kažemo abnormalne, ljude koji su to iz- od preživjelih iz koncentracionog logo- vršili. Samo ako se odreknemo takvog ra, primjećuje da je kod običnih ljudi načina odbrane, onda je to znak da smo sve moguće. „Aušvic (Auschwitz) je počeli graditi sami sebe u tom pravcu jedno podsjećanje o jedinstvenom uža- koji može spriječiti da se nešto slično su i nerazumljivoj svireposti. Ali, to više nikada ne dogodi. nije dovoljno razumjeti samo tako. Či- U već citiranoj knjizi „Modernitet njenica holokaust/genocid – intenzivno og Holocaust” („Savremenost i holo- diskutirana u njemačkom historijskom kaust”), Zigmund Bauman pokušava vremenu – dovela je mnoge da počnu opisane premise učiniti dostupnim promatrati nacističko uništavanje Jevre- kritici. Pomenutom knjigom Bauman ja kao prekretnicu u modernoj historiji. traži jednu moralnu teoriju koja može Ako mi identificiramo sebe sa običnim biti uvod u novo znanje o holokaustu/ ljudima, onda mi nismo pripremljeni da genocidu. Centralne teze te nove soci- razumijemo da to što se desilo je bilo ološke teorije o moralu koju je lansirao moguće, a pogotovo da razumijemo to Bauman su niže navedene. kako se to moglo desiti.”19 Ova teorija daje mogućnost za šire- Ovaj nedostatak razumijevanja je nje iscrpnog objašnjenja o tome kako intelektualno uznemiravajući, ali nam je holokaust/genocid mogao biti jedna i pomaže da nas plasira kao obične realnost, a ne samo jedna mogućnost, iz-

18 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 78. 19 Isto, str. 79. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 122 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? među mnogih ostalih, u tom modernom silja; da je zločin dehumaniziran kroz vremenu. Bauman razumije civilizaciju indoktrinaciju i ideološke definicije. kao destrukciju što sadrži državni aparat Potpuno je moguće za jedan dobro i centralizaciju vlasti, nezaustavljiv po- razvijeni državni aparat osnovati isto- rast birokracije i korištenje moderne teh- vremena tri značenja za masovna ubi- nologije u postizanju zacrtanih ciljeva. stva. Drugim riječima, to nije nešto ek- Svi ovi faktori su veoma važni. Ali, stra svakodnevno, nakon što centralni isto tako, kada se svi oni uzmu zajed- organi jedne moderne države označe no, postavlja se pitanje koje je posta- jednu grupu ljudi kao cilj za ”naročitu vila još Hana Arent (Hannah Arendt)20 obradu”. U nacističkom žargonu, uni- u svojim refleksijama o Ajhmanu (Ei- štavanje Jevreja bilo je kamuflirano chmannu): Kako je bilo moguće da riječima ”naročita obrada”. U svom kod izvođača tog ”konačnog rješenja” monumentalnom djelu „Uništavanje pobijedi jedan takav scenarij? Hanino evropskih Jevreja” („The Destruction pitanje obrće perspektivu i podstiče nas of the European Jews”), historičar Raul da istražujemo o tome kako se masov- Hilberg (Raul Hilberg) izradio je jednu na ubistva mogu izvršiti od strane obič- šemu kako bi pokazao kako je proces nih, za razliku od abnormalnih, ljudi? ”naročite obrade” struktuiran u jednom Kod usmjeravanja pažnje na jedno modernom društvu. Struktura je intere- osjećanje saučesništva u zlu kod susre- santna jer može biti aktuelna u različi- ta licem u lice, Arent upozorava na du- tim sistemima, u različitim vremenima boko moralno sustezanje koje se mora i kod različite grupe ljudi odabrane za potisnuti ili nadvladati ako individua ”naročitu obradu”. želi učestvovati u ubistvu. Kratko reče- Hilbergova šema izgleda ovako: no, kompleks, odnosno smetnja koja je Definicija određene grupe proizvela i što svjedoči o fizičkom bolu ▼ morala se eliminirati na svim nivoima Davanje otkaza zaposlenima u procesu uništavanja ako se to željelo ▼ izvršiti bez psihičkih lomova kod oso- Koncentracija ba koje to izvršavaju. ▼ Bauman tvrdi da moralni kompleks Iskorištavanje radne snage i mjere za izgladnjivanje prema nasilnom zločinu ima tendenci- ▼ ju da bude pokopan u srazmjeri kako Uništavanje brzo su tri nabrojane teze isplative: da ▼ je zločin autoritativan; da je zločin ru- Oduzimanje ličnih stvari od ”naročito obrađenih”21 tina kroz podjelu uloga u procesu na-

20 Hana Arent (Hannah Arendt) je jedna od najviše spornih modernih filozofa. Njene studije o tota- litetu, biti - suštini nasilja i obliku nasilja pokazuju se kao uvijek aktuelne. Njene studije preživljavaju određeni historijski kontekst vremena kada su nastale. Kada su kontroverze o njenoj knjizi o Ajhmanu bile najviše u USA, 1963. godine, neki od njenih najljućih kritičara pokušali su je isključiti iz društva naučnika i istraživača sa obrazloženjem da je ona samo jedna novinarka. Istina, ona je to takođe. Arendt je relativno lahko prelazila preko promjenljivosti vremenskih ideala o naučnosti. Nauku je razumjela kao podudarnost naučnih metoda sa objektom i zato kao naučni pogled na lično kao jedino važeći izvor za ljudsko priznavanje, prije svega, u svijetu. Za Arendt mišljenje je ono najvažnije. ”Misliti znači uzeti sa sobom to o čemu mislimo i prenijeti ga na neko drugo mjesto”. Arent misli zato jer ona želi razumjeti to što se desilo. U njenom vremenu desio se civilizacijski slom u kulturnom središtu (Njemačkoj). Jedan narod kao autsajder je uništen i izbačen iz životne arene. 21 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets, Kulturbibliotek Oslo, 1997. str. 80. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 123 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI?

Kao što Hilberg primjećuje, etape su mu” („Eichmann in Jeruzalem”) piše: logično određene: osniva se jedna raci- ”Moralna maksima i religiozna poru- onalna sekvenca razuma koja prezenti- ka poznata kao ‘Ne ubij’ u slučaju ho- ra najefektivnije sredstvo za postizanje lokausta i genocida je nestala. Osobe željenog cilja, tako da se uništavanje koje su dobro mogle razlučiti šta je jedne grupe, kao jedino ”razumno rje- zločin a šta nije, dopustile su da budu šenje”, svodi na tehničke i administra- vođene ličnim snagama i, konačno, tivne zadatke. Nakon svakog koraka njihovom voljom, i oni su to učinili, u procesu briše se cilj, ili, bolje reče- jer više nije bilo pravila koja su se mono, ”žrtvovana grupa” nestaje iz vida. rala poštovati.”23 Tako se žrtve, sve više i više, prikazuju Bauman bira zadržavanje kod soci- kao nešto što je ”na drugom mjestu”, oloških aspekata refleksija Arentove, i ”odsutni”, ”nepoznati” i ”anonimni”. zato ne ide u probleme o tome kako će Žrtve postaju nevidljive, one više nisu se neko prilagoditi osuđivanju onoga žene niti muškarci, to više nisu ljudi. jedinstvenog. Bauman hvali Arentovu Kao nevidljive, u ovom razumijevanju, zato što ona postavlja pitanje o ”mo- žrtve prestaju da bivaju, da egzistiraju ralnoj odgovornosti za suprotstavljanje za one druge. socijalizaciji”. Mada, kaže, Bauman Ovdje dolazimo do jedne odlučujuće „misliti, suditi i djelovati moralno zna- tačke u poimanju ovog problema. či plivati uzvodno, a moralna zaštita Ovdje se ono moralno značenje za dobija značenje uvjeta bez kojeg se ne djelimično brisanje iz vida ne može za- može”.24 nemariti. Ona opisana sekvenca briše Podsjetimo se, ovdje nije riječ o bilo žrtve iz vida, jer, kaže Bauman, ”moral kojem modernom društvu, nego je ri- nije uzeo osjećanje”. Zašto? “U sus- ječ o nacističkoj Njemačkoj, gdje je retu sa distancom moral zastaje. Moral osnivanje i razmjena razumijevanja u ne prekida most između distance, što jednoj zvaničnoj zoni bilo potisnuto uz u velikoj mjeri razdvaja ego od alter- pomoć sveobuhvatnih političkih mjera. ega. Jednostavnije rečeno, moral nije Ako imamo slučaj da nastup jedne oso- u stanju uraditi to što moderni ljudi be može biti moralan, i ako taj način imaju očekivati od njega. Drugo, u toj može biti osuđen od njegove grupe, distanci žrtva je izvan pogleda, što one- ili obrnuto: ako jedna radnja može biti mogućava razotkrivanje onog drugog prikazana tako da cijelo društvo može za nas i tako nam daje neko značenje. biti nemoralno, onda je pitanje: na Ovo dovodi do toga da se moral razu- osnovu čega individualni akter može mijeva kao neka vrsta vlasti. Zato je saznati šta je moralno, a šta nije? Šta moral uvijek onaj nevidljivi drugi, je- je to što čini mogućim pogled na ova dan moralni izgubljeni drugi.”22 dva elementa i da se prava strana drži Šta sadrži ovo, ovaj radikalni pogled odvojeno od one pogrešne? na društvo i moral, i kakva je veza iz- Da se podsjetimo Baumanovog da među ovo dvoje? Hana Arent (Hannah ”moral nije proizvod jednog društva”. Arendt) u knjizi „Ajhman u Jerusali- Po Baumanu, „moral je nešto čime se

22 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets, Kulturbibliotek Oslo, 1997. 81 23 Hannah Arendt, EICHMAN IN JERUZALEM (AJHMAN U JERUSALIMU) Viking New York, 1963. str. 123. 24 Isto, str. 124. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 124 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? manipulira, moral je nešto što se ek- potpuno na kursu sudara onoga što on sploatira. Ljudska sposobnost da gleda zove ljudska moralna sposobnost. Za između pogrešnog i ispravnog mora se jednu takvu sposobnost značajna mo- utemeljiti na nečemu drugom, kao na- gućnost je ako se što prije odvoji od primjer ljudskoj svijesti po čemu se čo- utjecaja onoga socijalnog. „Nosilac vjek razlikuje od životinje naprimjer, sposobnosti – ljudski subjekt dobija a ne na sudaru društvene ‘kolektivne svoj status kao subjekt samo unutar svijesti’, o čemu govori Dirkem (Emil jednog socijalnog okruženja, u jednoj Dűrkem).”25 socijalnoj areni. Kada se prekida sva- Bauman objašnjava ono gledanje šta ka povezanost, onda je sposobnost ne- je ispravno tvrdnjom da se to nalazi u shvatljiva, i to ne samo psihološki nego biološkoj konstituciji čovjeka, fizio- i sociološki.”27 loškim potrebama i psihološkoj snazi. Ako Bauman želi ljudske moralne Bauman tvrdi, dakle, da je sposobnost sposobnosti učiniti razumljivim, onda gledanja te razlike između ispravnog i on mora biti pažljiv u opisu onoga što neispravnog već razvijena, dakle nešto je u sukobu sa socijalnim utjecajem ili što je već sadržano u ljudskoj biološkoj socijalnim miljeom. Bauman ide korak konstituciji. Spomenuta uloga faktora dalje u ovom pravcu. ”Sposobnost, to se vidi isključivo u ”manipulaciji mo- se mora priznati, ima svoju osnovu u ralnim sposobnostima”. Ali, šta je to i onom socijalnom”28, ovo ipak priznaje od čega se ta sposobnost sastoji? Je li to sam Bauman. Pitanje je o razlici što on urođeno? Skoro. Ali, mi moramo traži- predlaže kako bi se prevazišle teskoće, ti druga mjesta, a ne samo metafizičku što je udruženo sa njegovim pojmom o osnovu ljudskih moralnih sposobnosti, moralnoj sposobnosti. Međutim, Bau- kaže Bauman, i dodaje: ”Ako moralnu manovoj razlici nedostaje spremnost. sposobnost vidimo prisutnu prije so- To neće nikada, izgleda, biti jasno šta cijalnog razvoja i zato ispred zadnje ćemo mi podrazumijevati i kako ćemo spomenutog pokušaja za manipulaci- razdvojeno gledati socijalnu i društve- ju i oblikovanje; ako se sposobnost, nu stranu. Prije nego što pokušamo od- ili to što individua nosi doda jednom govoriti na ovo pitanje, da prvo vidimo kapacitetu za odolijevanje, onda se oni šta se podrazumijeva pod pojmom ”bli- društveni faktori o kojima je riječ po- zina” u Baumanovoj teoriji. javljuju kao prateći problemi. U kojim Bauman blizini dodjeljuje odlučuju- okolnostima je to odolijevanje mogu- ću ulogu - biti blizu žrtve, vidjeti žrtvu, će? Šta je veza da bi se jedna sposob- čuti žrtvu! Bauman ide dalje u postuli- nost razvila?”26 ranju jedne direktne veze između bli- Je li trivijalno tvrditi da je ljudska in- zine na jednoj strani i odgovornosti na dividua onemogućena za utjecaj od so- drugoj strani. ”Odgovornost postoji u cijalnih faktora od rođenja pa nadalje? blizini sa onim drugim. Blizina podra- Zato može zvučati malo čudno kada zumijeva odgovornost, a odgovornost Bauman predstavlja socijalne snage je blizina. Obratno je ona socijalna dis-

25 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST). Vi- darforlagets, Kulturbibliotek Oslo, 1997. str.82. 26 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek Oslo, 1997. str. 87. 27 Isto, str. 88. 28 Isto, str. 88. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 125 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? tanca kao moralni atribut. Odgovornost kod pokusnih osoba kada se tiče da- nestaje kada je blizina zakopana.”29 vanja električnih šokova.”30 Ako pratimo Baumana onda ćemo Ako se mi brinemo o jednoj osobi vidjeti da postoje dvije udružene teze. koju poznajemo više nego o nekome što Prva teza je da postoji obrnut stepen je nepoznat, onda mi moramo očekivati između pripremljenosti za zločin i bli- djelovanje koje otkriva faktore što su zine žrtve. Druga teza je: ”odgovornost poznati ili što su blizu. Hoće se reći da je blizina”. je onaj drugi od veće važnosti nego fak- Blizina je dvosmislena i može se tor sa fizičkom prostornom blizinom. uporediti sa onim značenjem blizine Reći ovo znači tvrditi da jedna osoba što je osvijetljen u Milgramovom ek- što se vidi može značiti manje za nas sperimentu - manipulirati prostorom, nego onaj što je izvan pogleda. To zavi- zonom (teritorijem) i fizičkom barije- si od toga kako se ta osoba predstavlja rom između pokusnih osoba/dželata i za nas i ko je ona ili on za nas. Stepen žrtve. Milgram je bio u stanju primi- je od psihičke naravi stvarnost/blizina i jetiti razliku koja čini za pokusne oso- može težiti manje nego stepen fizičke be/dželate nedostatak kada oni mogu blizine. U percepciji je ta prostorna va- vidjeti, čuti ili dodirivati žrtvu (kada se rijabla precijenjena od socijalnih vari- nanose električni šokovi različite jači- jabli slično kao poznavati i nepoznavati ne). Ova opservacija doprinosi podrš- varijable kao što su idelogija, stereotipi, ci teze o korelaciji između prostornog birokracija i visoka tehnologija. Sve ovo plasiranja i pripremljenosti za nanoše- rečeno ne dozvoljava, naravno, tvrdnju nje bola – činjenja zla. o obaveznoj korelaciji između ljudske Na drugoj strani, argumentira se blizine i moralnog odsustva. Kada se teza da moralno značenje blizine tiče demonstracije moralne njege za proizlazi iz neprostorne dimenzije. one druge, to nije nikakva automatika Ovdje se misli na ono šta mi misli- ili određenost sadržana u blizini, u pro- mo kada kažemo da je neko ”blizu” stornom značenju. nas. „Psihička blizina nosi poruku o Nakon svega, je li primjereno tvrditi jednom značenju ljudske blizine, što da su pripremljenost za zločin i blizi- se ne može mjeriti u formi prostorne na žrtve jedna suprotnost? Odgovor blizine/daljine. Ipak je moralni utje- se tiče pojmovnog odnosa. U svojoj caj podignut iznad sumnje. Ne želi li argumentaciji za moralnu povezanost se napraviti jedna razlika za pokusne za ljudsku blizinu Bauman dolazi bli- osobe/dželate iako su oni dobili poru- zu onog pogleda koji korelira između ku da tu osobu koju ne čuju sa druge blizine prostornog, na jednoj strani, i strane zida poznaju? Ta snaga koja moralnog odsustva, na drugoj strani. dolazi od emocionalno vođene vari- Ovu tezu ”oborio” je, međutim, jable - poznavati tog sa druge strane norveški filozof Arne Johan Vetlesen zida - želi umanjiti utjecaj od te pro- (Arne Johan Vetlesen), koji kaže: ”Pro- storne daljine/blizine varijable. To storna blizina povezuje sa manje mje- najviše motivira povećanu suprotnost re nego psihološki utjecajne varijable

29 Arne Johan Vetlesen, HVORDAN VAR HOLOCAUST MULIG? (KAKO JE HOLOKAUST BIO MOGUĆ?) Materialisten, 1-2/92., Oslo 1992. str. 68. 30 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST. (SAVREMENOST I HOLOKAUST). Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 89. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 126 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI?

što poznaju ili ne poznaju one druge. bjektvni odnos. Levinasova tvrdnja da Poznavati nekoga znači obavezati se je moralna struktura ”već tamo” podna emocionalnu povezanost između sjeća nas na raniju tvrdnju o tome da je sebe i tog drugog. Ovaj doživljaj oba- moralna sposobnost ”već na mjestu”. vezivanja može, istina, biti umanjen sa Zbog toga je problematična tvrdnja povećanjem prostorne distance. Ta in- da se moral, na jedan ili drugi način, terpersonalna osjećajna povezanost je nalazi prije društvenih konstrukcija, moralna, ali nije neutralna. Ona sadrži prije ekonomije, vlasti, religije i kultu- njegu za one druge, brigu za one druge re. Baumanova teorija o moralu inače i doživljavanje sebe sa odgovornošću se prezentira kao sociološka teorija. za povezanost sa onim drugima a da se U velikoj mjeri Bauman se oslanja na pri tome ne osjeća pritisak za izvršenje Milgramov eksperiment u pokušaju što jedne obaveze.”31 baca svjetlo na povezanost moralnog To je za Vetlesena „spontana – pri- ponašanja i blizine prema onima dru- rodna zainteresiranost za onoga drugog gima. Baumanova sociološka teorija o i njegovu situaciju. To nije hladni ko- moralu je, prije svega, jedna deskrip- gnitivni pristup, nego doživljaj sa zna- tivna teorija, za razliku od normativ- čajnim ali ipak promjenjivim osjećaj- ne. Zbog toga Levinasova filozofska nim angažmanom, sa jednim stepenom spekulativna etika daje veoma malo emocionalne temperature. Ne nalazi pomoći. se nikakavo nezainteresirano stanje za Kod Levinasa je ono apsolutno, be- moralni domen za prostor onih drugih zuvjetno i prije društvene odgovornosti i eventualne njihove patnje. Za patnje za druge pretpostavljeno kao neizbjež- postoji samo jedna zainteresovanost u no; to ima formu imperativa slično da značenju emocionalnog angažmana.”32 je ”obaveza” uvijek već prisutna na Bauman ne čini stalno ili isključivo mjestu. Vetlesenova poenta je, među- upotrebu optičke metafore. On govori tim, da Levinasova etika nije od onog eksplicite o ”društvenoj produkciji” tipa za koju Baumanova sociološka te- distance (između ego i alter-ego), od- orija ima potrebu za podršku. nosno pojačava efekt dehumanizacije Bauman, ipak, primjećuje da, kada tako da, kada on tvrdi da zločin koreli- se tiče odgovornosti za druge, to znači ra sa formama za socijalnu interakciju, živjeti sa drugima. Šta znači u Bauma- onda je to potpuno spojivo sa razmatra- novom poimanju ”živjeti sa drugima”? njem vezanim za neprostornu dimenzi- Bez sumnje, to je jedna prije svega so- ju kao ljudsku blizinu. cijalna kategorija, jedna kategorija što Druga teza vezana za odgovornost pretpostavlja i stvara ono od čega se vodi Baumana francuskom filozofu Levinas distancira, a to je reciprocitet i Emanuelu Levinasu (Emmanuel Levi- uzajamnost. ”Živjeti sa drugima” znači nas) i obuhvata njegovu etiku o bezre- šta mi radimo, ne nešto što se ograni- zervnoj odgovornosti za druge. Levi- čava u smislu svako za sebe, nego ne- nas poništava odgovornost za ”ljudski posrednost sa drugima, ili što Jirgen subjektov egzistencijalni modus”, dok Habermas (Jürgen Habermas) podra- je moral primarna struktura za intersu- zumijeva pod moralnim stanovištem, a

31 Arne Johan Vetlesen, HVORDAN VAR HOLOCAUST MULIG? (KAKO JE HOLOKAUST BIO MOGUĆ?) Materialisten, br. 1-2/92., Oslo 1992. str. 72. 32 Isto, str. 73. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 127 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? to je ”jedno MI, a ne jedno JA, a pogo- osjetljivost.”35 Iako je tehnologija po- tovo ne jedno ONI. ‘Živjeti sa drugi- većala ljudsku želju za uništavanjem ma’ lokalizira ljudsku individuu unutar onih drugih ”sa distance”, evolucija jednog socijalnog, intersubjektivnog, nije imala šanse izgraditi mehanizme ili sa drugima podijeljenog konteksta. za sprečavanje agresije sa distance, od- To je postavljanje individue u jedan nosno mehanizme koji mogu odgova- sličan kontekst tako da se individua rati jakim smetnjama što su impozan- socijalizira onako kako se socijalizira, tne u konfrontacijama licem u lice. a to znači da razvija svoj identitet kao Moralna sposobnost je, dakle, nešto osoba.”33 Unutar velikog socijalnog što se formira, njeguje i razvija unu- domena Bauman daje šemu za potpuno tar socijalne sredine onako kako je to razumijevanje interakcija: dato u šemi „A”, ili moralna sposob- A B nost uopće neće biti razvijena, kako je

Blizina/moralni interes Distanca/moralna neutralnost to dato u šemi „B”. Da bismo pojasnili sposobnosti za pronalaženje moralno Odnos između osoba relevantnog u situaciji drugih, zatim Fizička blizina Fizička distanca razgraničavanja šta je dobro a šta zlo, Indirektni / susret Susret licem u lice putem medija te mogućnosti djelovanja sa drugima Konkretan drugi Generalno, anonimno drugi na ovim moralnim principima, moramo se vratiti nazad, do okoline u ko- Emocionalna poveza- Neangažman nost joj je jedna individua živjela u svom Personalne veze Poslovično držanje razvojnom periodu: djetinjstvo i rela- Socijalna integraci- Sistemska integracija cija majka-dijete, dakle sredini koja je ja kroz reciprocitet kroz formalne medije, i socijalne grupe birokratiju i tehnologiju”. 34 pretpostavka za razvoj simpatija prema drugima. ”Simpatija je ljudska osnov- Prije nego što odemo dalje u razma- na osjećajna sposobnost; simpatija je tranju moralne sposobnosti, da se pod- ona sposobnost koja leži ispod i čeka sjetimo šta Milgram piše u jednoj uputi da učini mogućim čitav niz specifičnih, o dehumaniziranom efektu: emocionalnih radnji i povezanosti sa ”To je kontrast između onoga što je drugima, slično kao što to čini ljubav. logično i psihološko. Na jednoj čisto Sposobnost za simpatiju je u svojoj kvantitativnoj osnovi više je zlona- suštini razvijena i kroz ‘život sa dru- mjerno ubiti deset hiljada artiljerijom gima’. Simpatija je sposobnost za ori- sa jednog udaljenog i zaštićenog mje- jentaciju prema drugima u suživotu sa sta nego ubiti jednog čovjeka napada- drugima.”36 jući ga sa kamenom u ruci. Ipak, ovaj Predstavnik engleske škole objektre- drugi postupak je psihološki puno teži lacija, Džon Boulbis (John Bowlbys), od onog prvog. Distanca, vrijeme i fi- zastupnik je teorije koja daje važno zička barijera neutraliziraju moralnu razumijevanje o psihološkoj dinamici

33 Arne Johan Vetlesen, HVORDAN VAR HOLOCAUST MULIG? (KAKO JE HOLOKAUST BIO MOGUĆ?) Materialisten, br. 1-2/ 92., Oslo 1992. str. 78. 34 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST.(SAVREMENOST I HOLOKAUST). Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 90. 35 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 89. 36 Johan Arne Vetlesen, HVORDAN VAR HOLOCAUST MULIG? (KAKO JE HOLOKAUST BIO MOGUĆ?) Materialisten, 1-2/ 92., Oslo 1992. str. 79. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 128 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? ljudske bliskosti, a naročito pretpo- žrtvi? Jer, simpatija želi uspostaviti re- stavkama za formiranje moralne spo- laciju između dželata i žrtve kao jednu sobnosti. ”Ove pretpostavke nisu date ljudsku relaciju. Simpatija želi otkriti i a priori, one se stvaraju i razvijaju u jasnom učiniti žrtvu kao ‘moju žrtvu’ i životu sa drugim. Moralna sposobnost kao takvu ‘moju odgovornost’. Simpa- podrazumijeva pretpostavku sposob- tija želi onog nevidljivog drugog učini- nosti za simpatije sa drugima, te kao ti kao unikatni ljudski međusubjekt.”38 takva mora se priznati kao prijeko po- Naravno, ovo je tako daleko od onoga trebna.”37 što se stvarno desilo. Ali, to što pomaže Dakle, ”živjeti sa drugima” je odlu- je pokazati koju vrstu sposobnosti su čujuće za moral i označava se kao MI- nacisti morali neutralizirati ako su že- iskustvo. ljeli da planovi o masovnom uništenju U primjeni naprijed navedenih teza Jevreja budu realnost. Apstrakcija, dis- može se reći slijedeće. Od početka do tanca, brisanje iz vidokruga – sve su kraja, od koncentracionih logora, preko ovo koraci koji su neophodni kako bi se deportiranja, do uništavanja, nacistički osigurale socijalne pretpostavke za eli- dželati su se naprezali da izbrišu žrtve, miniranje elemenata blizine iznijetim ne samo iz očiju nego više detaljno iz u skali „A”. Nakon toga holokaust/ge- onih relacija datih u skali „A”, odnosno nocid je mogao biti izveden i predstav- iz one moralno emocionalne dinamike. ljen kao čisto tehničko-administrativni Drugim riječima, odnos između džela- zadatak sa dilemama kao što su: koja ta i žrtve učinjen je apstraktnim, dis- vrsta gasa, kolike će biti krematorijske tanciranim i depersonaliziranim, odno- peći, koliki dimnjaci, koja veličina pro- sno onakvim kakav je dat u skali „B”. zora za kontrolu, te pitanjima kao što Poslije toga ”nije bilo teško” ”naročito su: koliki je dnevni, mjesečni i godišnji obraditi” šest miliona Jevreja. kapacitet umorstava? U pozadini svega ovoga stoji jed- Vrlo je važno bilo eliminirati moralna teza: da je moralna sposobnost u nu svijest kod običnih individua budu- svom dijelu više intersubjektivna nego ćih dželata, koje su bile poznate kao subjektivna. I jedna i druga vrsta spo- osjećajne osobe prije, i bezosjećajni sobnosti dozvoljene su u igri i bolje zločinci poslije. djeluju zajedno, te moralna percepcija „Holokaust nema moralnih vrijed- i moralna osuđujuća snaga proizilaze nosti. Zbog toga je on u sebi nemora- kao nešto što individua ima sposobnost lan. Poznato je da se genocid pokušava demonstrirati u ponašanju. objasniti kao kršenje zakona izvršenih „Moralna neutralizacija uništava- od rođenih kriminalaca, sadista, umo- nja Jevreja je, u prvom redu, rezultat bolnih i sličnih osoba. Međutim, ovo nacističkog uspješnog pokušaja neu- objašnjenje je u cjelini opovrgnuto od traliziranja nacističkih osjećajnih spo- historičara. Nacistički dželati nisu bili sobnosti. Posmatrano na drugi način, neki specijalni Nijemci. Svaki član po- nužno je postaviti pitanje: šta je moglo licije mogao je biti stražar u logoru ili u više prijetiti izvršavanju genocida nad vozu za transport prema logoru. Svaki Jevrejima nego porast simpatija prema advokat mogao je rukovoditi masov-

37 Johan Arne Vetlesen, HVORDAN VAR HOLOCAUST MULIG? (KAKO JE HOLOKAUST BIO MOGUĆ?) Materialisten, 1-2/ 92., Oslo 1992. str. 79. 38 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST. (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets, Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 54. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 129 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? nim ubistvima. Svaki finansijski -ek Ideološki zamislivo i sistematski iz- spert iz ekonomskog i administrativnog vršeno zlo se ne pokazuje kao zlo, nego odjeljenja mogao je raditi iste ili slične kao nešto dobro, ne kao nemoral, nego poslove i u koncentracionom logoru. kao moral. ”Učestvovati na ‘pravoj Drugim riječima rečeno, sve obavezne strani’ u jednoj sudbinskoj borbi zna- operacije izvođene su od običnih ljudi či imati čast, a ne biti kažnjen, osjećati koji su bili pri ruci i na raspolaganju.”39 ponos u svoje ime i u ime toga što se Sve ovo važi i za svaki drugi genocid, radi, a ne krivnju i sramotu zbog onih mada Bauman, ali ne samo on, nego i istrijebljenih. Ono zlo nije čista agresi- mnogi istraživači jevrejskog „konač- ja kao takva, ali jeste agresija u kojoj nog rješenja” pokušavaju genocid ve- istu dželat osjeća opravdanom. Tako se zati samo za Jevreje. zlo tumači kao dobro.”41 Na pitanje, kako su, ipak, „obični” Predstaviti nasilje kao apstraktno Nijemci došli u situaciju da budu maso- znači propustiti ga definirati kao -pat vne ubice, Bauman odgovara objašnja- nju. Patnja je, ipak, nešto doživljeno. vajući da je nasilje moralo biti dio zva- Ako nije to, onda mi ne znamo šta je nične politike i da je naređenje moralo to. Kako to ”apstraktno” izgleda u dolaziti sa zvaničnog mjesta. Onda je holokaustu? To ”apstraktno” u znače- to postajalo rutinskim poslom u kojem nju birokratskog i depersonaliziranog su dželati samo igrali svoje uloge. Prije naročito je obrađeno kod Daniela Jo- toga žrtve su morale biti dehumanizira- hana Goldhagena u knjizi „Hitlerovi ne i depersonalizirane propagandom i dobrovoljni egzekutori” („Hitler’s Wi- indoktrinacijom. Oni koji to nisu mogli, lling Executioners”), gdje je korigira- ili nisu htjeli, završavali su na ”dobro- no sociološko teorijsko objašnjenje o voljnom radu”, gradeći njemačke au- tome kako se moglo desiti uništavanje toputeve na relaciji Hamburg-Minhen Jevreja, i dato kao empirijski opis nači- (Hamburg-München). na izvršenja tog čina. Dakle, zlo, ali ne Lojalnost za krvave zadatke je jedna kao neka apstrakcija. od posljedica lojalnosti organizaciji. Izvlačeći u prvi plan socijalnu i poli- ”SS-vođe nisu rukovođene individual- tičko-ideološku ulogu bataljona polici- nim žarom i požudom za izvršavanje je u strijeljanju Jevreja u Poljskoj i biv- onoga što su radili, nego je to bilo pod- šem Sovjetskom Savezu od ljeta 1941., vrgavanje uobičajenim rutinama orga- Goldhagen dokumentira da su umor- nizacije.”40 U ideologiji organizacije stva bila izvršena brutalno, uz poniža- formulira se volja za ekstremnim po- vanje žrtve i uz oduševljenje, vrisku i našanjem kao moralna vrlina. Ali, ma- zadovoljstvo nad sopstvenim trudom, sovna ubitstva su kompliciran proces? te uz veliki dio dobrovoljnosti. ”Obra- Holokaust baca svjetlo na jedan socijal- đivanje” Jevreja vršeno je sa ljudstvom ni mehanizam koji ima dosta neprijatne starosti od 21 do 54 godine, prosječne posljedice – obuhvata veliki broj ljudi. starosti 36 godina, sa mnogim pripad-

39 Zygmunt Bauman, MODERNITET OG HOLOCAUST (SAVREMENOST I HOLOKAUST), Vi- darforlagets Kulturbibliotek, Oslo 1997. str. 55. 40 Raul Hilberg, THE DESTRUCTION OF THE EUROPEAN JEWS (UNIŠTAVANJE EVROPSKIH JEVREJA), Holmes and Meier New York: 1985. str. 187. 41 Per Egil Hegge, NY OMGANG I TYSK HISTORIKERSTID (NOVI PERIOD NJEMAČKIH HI- STORIČARA). Aftenposten 26. 04. 1997. str. 18. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 130 R. Muratović: HOLOKAUST - ŠTA JE TO I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 KAKO SE TO MOGLO DESITI? nicima Nacionalsocijalističke partije, što će biti ubijeni. Kada se ONI drugi ali i običnim zrelim familijarnim ljudi- promatraju na takav način, onda nestaje ma različitih zanimanja. simpatije i osjećanja. To je jedan svi- Goldhagen odbacuje onaj pogled ko- jet bez moralnih i suosjećajnih osuda, jeg zastupa Hana Arent, naime, da je ograničen samo na njega, njegovu rasu, nasilje ”afektivno neutralno”. On pod- njegovu etničku i nacionalnu grupu. sjeća da analiza koju je sačinila Hana “Nemoral može uživati u blizini. Zlo Arent pokazuje da se genocid može or- ne žudi za apstrakcijom, distancom, ganizirati i izvršiti bez personalno moti- nevidljivošću, anonimnošću. Napro- virane mržnje. Arent može imati pravo tiv, zlo kao nemoral može uživati u u tome da je Ajhman (Eichmann) imao blizini. Nemoral, međutim, izbjegava objektivan odnos prema genocidu, jer simpatije. Simpatija sa onim drugim je komandirao iz svoje kancelarije iz čini nasilje prema tim drugim teškim. Berlina. Međutim, to ne isključuje da Zato je simpatija moralna sposobnost. Goldhagen ima pravo kada tvrdi da su Svako društvo želi ukazati na objekte pripadnici 101. bataljona vojne policije simpatije, ali i na objekte antipatije. mrzili Jevreje koje su pobili. Kod nacista objekti antipatije bili su U SS-dokumentu „Pravci za obrazo- zasnovani na biološko-rasnim i ideo- vanje pripadnika specijalnih jedinica” loškim kriterijima. Bila je to kultur- od 17. novembra 1943. godine stoji: no-ideološka određena selekcija iznad ”Ono što je prvo nepoželjno kod oso- sposobnosti za osjećaj dodira i prisut- ba koje se regrutiraju za ove jedinice su nosti drugih.”43 jaka osjećanja.”42 Dakle, to što se traži ”Nema osjećaja i nikakavog dodira nije mržnja niti bilo koje drugo osjećan- sa onima otpisanima-isključenima, sa je, nego odsustvo suosjećanja sa onima njima.”44

42 Daniel Johan Goldhagen, HITLER’S WILLING EXECUTIONERS (HITLEROVI DOBROVOLJ- NI EGZEKUTORI). Vintage books New York, 1996. str. 493. 43 Daniel Johan Goldhagen, HITLER’S WILLING EXECUTIONERS (HITLEROVI DOBROVOLJ- NI EGZEKUTORI. Vintage books New York, 1996. str. 495. 44 Emmanuel Levinas, COLLECTED PHILOSOPHICAL PAPERS (KOLEKTIVNA FILOZOFIJA MIŠLJENJA). Dordrecht: Kluwer 1993. str. 19. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 131 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina Pravo, sociologija, antropologija i historija građanina

Marie Gaille

Promišljati građanina na filozofski stvo institucija koja je zajednička svim način znači sudariti se s ozbiljnim teš- modernim pravnim sistemima, Hans koćama. I sama namjera filozofije da Kelsen se pita: je li ono nužno zato što ponudi izvornu i plodnu refleksiju o je ključno? Je li pravnom poretku ne- građaninu može se učiniti sporna. Šta ophodno da među svojim podanicima ona može o tome reći više ili drukčije razlikuje državljane i one koji to nisu? nego pravo, sociologija, antropologija Odgovor je, za njega, odrečan. Za pravili historija? Čini se da se na prvom ni poredak, neophodno je postojanje mjestu nameće pravni diskurs. Zar pojedinaca koji su mu podvrgnuti. U njegova definicija građanina ne -iscr njegovim očima, najvažnije opravdanje pljuje značenje izraza: »Građanstvo, važnosti koja se poklanja građanskom ili državljanstvo, jest lični status čije se statusu stoji u vezi s jednim aspektom stjecanje i gubitak uređuju istovreme- koji se često zanemaruje: diplomatska no državnim i međunarodnim pravom. zaštita. Jer, bez državljanstva, država Za državni pravni poredak, taj status je nije u mogućnosti da pruži diplomat- uslov za skup prava i obaveza. Među sku zaštitu svojim podanicima kada su obavezama koje se općenito mogu izvan njenog teritorija. Njegovo usta- nametnuti samo građanima na prvom novljenje tako poprima veću važnost je mjestu vojna služba«1? Jer, pravni s obzirom na odnose među državama diskurs formulira politička prava koja negoli unutar svake od njih. omogućuju građanima da utječu na Isključivo pravno viđenje građanima obrazovanje državne volje, a čini se da je, svakako, sporno. No čini se da nove su među njima najvažnija pravo glasa, perspektive razumijevanja dugujemo uslovi stjecanja i gubitka građanstva, manje filozofiji negoli sociologiji i an- odnos između građanstva i državljan- tropologiji. Te discipline upotpunjuju stva i, najzad, narav »uzajamnih oba- pravni pristup. One ustrajavaju na nuž- veza« građanina i države - isključiva nosti da se građanski odnos zamišlja kao vjernost i pravna zaštita. odnos među ljudima, način pripadanja Ne zadovoljavajući se razmatranjem zajednici i potvrđivanje identiteta. One svih aspekata građanina, pravni diskurs ga analiziraju kao sistem priznavanja i ponekad može, povrh toga, dovesti u društvene i političke legitimacije. Gra- pitanje interes koji građanin izaziva. đansko svojstvo se ukazuje i kao skup Svejednako priznajući da je građan- uloga, i u tom smislu ima projektivan

1 Hans Kelsen, Opšta teorija prava. Nav. prema francuskom prevodu, Théorie générale du droit, LGDJ, Bruylant, 1997, s. 258) DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 132 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina karakter: definicija statusa građanina, navodi nas na rezervu prema ideali- upisana u Ustavu, upućuje na sliku u stičkim ili, naprotiv, krajnje kritičkim kojoj jedna politička zajednica izabira shvatanjima. Ta razboritost nužna u po- da se prepozna. Naročito se istražuju tri litičkoj analizi pokazuje se kao naročito pravca. S jedne strane, kroz ideju druš- važnja povodom grčko-rimske antike, tvene i političke legitimacije postav- jer su grčki građanin - tačnije, građa- lja se pitanje prava i dužnosti, načina nin atenske demokratije - kao i rimski političkog sudjelovanja, uzajamnih umnogome služili kao uzor. Slika koju obaveza države i građana i određenja imamo o građaninu Atene je slika po- kriterija za dobivanje državljanstva. S litičkog sudjelovanja: građanski status, druge strane, građansko svojstvo kao koji se skoro uvijek stječe rođenjem, način identifikacije uspoređuje se s daje pravo prisustvovanja na sastan- drugima, zasnovanima naprimjer na ži- cima skupštine, glasanja na skupštini votnom dobu, religijskom vjerovanju, i natjecanja za državne službe koje se pripadanju naciji, društveno-ekonom- dodjeljuju na način koji daje prednost skoj razini: je li ono samo jedan među rotaciji zaduženja i sudjelovanju svih brojnim načinima, ili je pak mogućnost u državnim poslovima (izvlačenje žri- da se nadiđe svaki oblik pripadnosti? jebom, ograničeno trajanje, neobnov- Da li ono upotpunjuje te načine ili se ljivost). Riječi koje Tukidid stavlja u s njima nadmeće? Najzad, ti pristupi Periklova usta odražavaju bolje nego poklanjaju naročitu pažnju načinima bilo šta drugo takvo poimanje građan- na koje se državljanstvo upražnjava i skog svojstva: »Mi jedini smatramo predstavlja u prostoru, od podjele te- čovjeka koji se ne miješa u državne ritorija na izborne okruge do javnih poslove beskorisnim, a ne dokonim. U prostora društvenosti koje građanski vođenju države svako sudjeluje barem odnos ustanovljuje, preko vidljivosti glasanjem, ili čak lično, iznoseći šta o države kroz njezina službena zdanja i tome misli«2. No ni to svjedočenje ni njezine činovnike. definicija statusa građanina u atenskoj Pregled tipova diskursa o građaninu demokratiji koja nam je sačuvana ne bio bi nepotpun bez upućivanja na po- omogućuju, insistira Moses Finley, da vijest. Jer historičari ne ustavnovljavaju se izvuku zaključci o stvarnom politič- samo kako je građanski odnos mogao, kom sudjelovanju u Sokratovom gra- čim se pojavio, predstavljati način bi- du-državi. Slika beskorisnog građanina vanja i odnošenja prema drugima druk- moglo bi biti samo retoričko lukavstvo čiji od onoga koji primjećujemo u po- u ratnom vremenu. Ne dovodeći u rodičnim, plemenskim i vlastelinskim sumnju tu stvarnost, Finley ističe da je zajednicama. Oni isto tako izvještavaju krajnje teško, ako ne i nemoguće pro- o različitim procesima koji strukturira- cijeniti istinsko djelovanje institucija, i ju građansko svojstvo i njegovo predo- znati da li je sudjelovanje u političkom čavanje u vremenu i prostoru. Najzad, životu vrijednost koju zbilja dijeli i historijski pristup omogućuje da ista- provodi u djelo cjelina ili široka većina knemo teškoće u vrednovanju prak- građana. Isto tako, ako je status građa- se građanina u prošlim vremenima, i nina u Rimu davao pravo prisustvova-

2 Tukidid, Peloponeški rat, II, 40. Nav. prema franc. prevodu, La Guerre du Péloponnèse, II, Les Belles Lettres, Pariz, 1962, s. 29 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 133 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina nja trima skupštinama (osim skupštini đanin u jednom režimu nije to i u dru- naroda, za patricije) i zaštitu od svoje- gom. Građanski status, dakle, zadobiva voljne osude, treba znati da je sudjelo- specifičnu definiciju prema tipu režima vanje naroda bilo vrlo ograničeno, po- - kraljevina, tiranija, aristokratija, oli- moću mnoštva procedura koje su išle garhija, politeia i demokratija - u sva- za tim da eliti zajamče tijesnu kontrolu koj državi, i prema njezinoj povijesti. političke moći. Dodjeljivanje rimskog građanskog statusa strancima i oslobo- Filozofsko mišljenje o građaninu: đenim robovima u okviru imperijalnog zajedničko rođenje filozofije i osvajanja, praksa mnogo češća u Rimu demokratije nego u Ateni, nije promijenila to fak- tičko stanje. Kada priznamo nužnost da u filozof- Ako filozofija i može osvijetliti po- sku refleksiju o građaninu ugradimo jam građanina diskursom koji je njoj pravo, sociologiju, antropologiju i hi- svojstven, ona ne može zanemariti ove storiju, time ne doprinosimo određi- pristupe: pravo, sociologija, antropolo- vanju njezine izvornosti. Je li ona išta gija ili historija. Ona naprotiv o njima drugo negoli razložno povezivanje tih mora povesti računa, ako želi da uzme diskursa? Prvi pokazatelj da je na to u obzir elemente temeljne za razumije- pitanje moguće dati potvrdan odgovor vanje te političke figure. O tome svje- jest činjenica da je za filozofiju građa- doči Aristotelov postupak. Politika se nin, u jednom smislu, bitan predmet obraća zakonodavcu, i najavljuje kao mišljenja. Jer, filozofija je rođena u isto traganje za uvjetima dobrog življenja vrijeme i na istom mjestu kao i demo- u državi, drugim riječima za najboljim kratija, uređenje u kojem je građanin, uređenjem (arhe politeia); no to traga- za Aristotela, građanin u pravom smi- nje otkriva postupak koji normativni i slu riječi - a to je Atena. Posljedično etički cilj usko povezuje s konkretnim tome filozofija se za građanina zanima ispitivanjem društveno-ekonomskih na iskonski način, kada se bavi sobom i konteksta, različitih institucionalnih uvjetima svoga nastanka. Ta refleksivna organizacija i raznih stanja političkog djelatnost jasno pokazuje čvrstu uzaja- »zdravlja«, budući da je svaki režim mnost filozofije i demokratije: »U tom bio više ili manje blizu promjene usta- smislu, ako jednako vrijedi opisivanje i va. Jer, onaj ko se prihvata da osnuje ili analiziranje Grčke kao i bilo koje dru- reformira državu ima pred sobom jedan ge slučajno uzete kulture, nije tako, niti određeni narod, i mora procijeniti šta je tako može biti, s promišljanjem Grčke dobro za taj narod u određenoj epohi. i refleksijom o njoj. Jer u tom slučaju I Aristotelova analiza građanina vođe- razmišljamo o društvenim i povijesnim na je istom brigom. Građanin u punom uvjetima samog mišljenja - barem ona- smislu određuje se sudjelovanjem u vr- kvog kakvo poznajemo i upražnjava- šenju sudačke i izvršne vlasti. Ali, kaže mo […]. Grčka je društveno-povijesno još Stagiranin, građanin se nužno razli- locus gdje su stvorene demokratija i kuje od jednog do drugog ustava koji filozofija, i gdje se posljedično tome određuje njegov status: onaj ko je gra- nalaze i naši vlastiti korijeni«3.

3 C. Castoriadis, La Polis grecque et la création de la démocratie, Seuil, Pariz, 1986, ss. 263-264. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 134 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina

Međutim, jednako je problematično popraćena mogućnošću da se nastavi i osvjetljavanje bitne povijesne veze svakodnevni kritički poduhvat na ulica- između pojavljivanja filozofije i pojav- ma Atene i na gradskom trgu: zar to ne ljivanja demokratije, pojavljivanja koje znači, isto tako, sugerirati bitnu nepot- utjelovljuje grčki grad-država a osobito punost života čovjeka u državi koja je, grad Atena. Pomaljanje filozofije i -de navodno, mjesto njegovog dovršenja? mokratske države - zajednice slobodnih Platonovski dijalozi sugeriraju da i jednakih ljudi - došlo je poslije uzdr- Sokrat kao građanin i filozof sve du- mavanja tradicija, mitova, religijskih i guje Ateni. Ona ga je odgojila i othra- političkih autoriteta i oblika života koji nila, i nigdje drugdje on ne bi mogao su za njih bili vezani. No to zajednič- upražnjavati svoje kritičko motrenje. ko rođenje posljedovalo je odnosom Sokrat-filozof ipak umire uime Sokra- filozofije i države koji nije bez sjene. ta-građanina. Izgleda da ta smrt daje Njihov sukob utjelovljuje Sokrat. Pla- do znanja da demokratija ne prihvata ton ga predstavlja kao uzornog građa- filozofiju u potpunosti. Samo građanin nina: hrabro je sudjelovao u ratovima demokratske države može biti filozof. koje je Atena vodila, dao je domovini No u opasnosti je upravo zbog svoga sinove i suprotstavio se narodu samo građanskog statusa. Sokratov paradok- da bi branio zakone koje je narod ra- salan stav, koji je podjednako pristaja- zradio i izglasao. Ne zna se da je imao nje i priznanje kao i odricanje i kritika, učešća u bilo kakvom pobunjeničkom pokreće tada propitivanje o spojivosti poduhvatu. Optužen je, međutim, da građanina i filozofa i mogućnosti le- kvari atensku omladinu, da ne vjeruje gitimne ili utemeljene kritike države: u božanstva koja odobrava država i da može li i treba li filozof biti dobar gra- želi, što je još gore, da ih zamijeni ne- đanin? Treba li građanin povremeno kim drugima. Nakon sudskog procesa prestati da filozofira, osim ako se kri- osuđen je na smrt i prihvata presudu, jer tika i odbacivanje slijepog pristajanja više voli da umre nego da izda državu uz politički režim čiji je on član ne čiji je sin i kojoj, kako tvrdi, sve duguje. uzdignu u građanske vrline? Zato što Sin države? Možda. No njegovo nauča- je bez sumnje nemoguće dati konačan vanje ipak predstavlja kritiku atenskog odgovor na te upite, oni se stalno po- političkog režima, naime grada-države javljuju kada se filozofija vrati na sebe u opštem smislu. Proglašava da nje- samu i time osvijetli svoju bitnu vezu s govo poslanstvo nije ni političko ni građaninom grčkog grada-države. pedagoško, već filozofsko. Demon filo- No ako demokratija, usprkos grani- zofije ga progoni i prisiljava da uvijek cama koje čini se može postaviti upra- iznova potkazuje pretvaranja i obmane, žnjavanju filozofije, jest jedini režim kao i osporivu narav svakog mnijenja koji filozofiju omogućuje i udomljuje, (Platon, Odbrana Sokratova). Zar to građanin tog režima tada za nju stječe ne znači korjenito odbaciti ideju o po- naročitu važnost. On je, imajući u vidu litičkoj pozvanosti svih, ideju koja je samo očuvanje filozofije i uvjete njezi- temelj vijećanja i političkog odlučiva- nog vršenja, građanin u pravom smislu, nja u atenskoj demokratiji? Reći da ži- norma prema kojoj se može suditi svaka vot bez ispitivanja ne vrijedi življenja, druga figura građanina. Upravo u tom odbiti oslobađajuću presudu ako nije smislu nameće se pozivanje na građani- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 135 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina na atenske demokratije. Svejednako od- pokretu, čiji bitni smisao leži u samoj bijajući da antičkoj Grčkoj podijeli sta- toj sposobnosti preobražavanja. tus uzora, Cornelius Castoriadis je u toj Svaka filozofija, čak i najnormativni- perspektivi označava kao »zametak«: ja, počinje priznavanjem takvih razlika »Kada kažem da su Grci za nas zame- i iz njih izvlači posljedice. Ni Rousseau tak, želim na prvom mjestu da kažem ne postupa drukčije kada piše građani- da nikada nisu prestali da razmišljaju o ma Ženeve da »stari narodi više nisu pitanju: šta ustanovljavanje društva tre- uzor za moderne narode«. Ženevljani ba da ostvari?; i na drugom mjestu da su trgovci, buržuji, uvijek zabavljeni su, u paradigmatskom slučaju Atene, privatnim interesima, ljudi za koje je dali ovaj odgovor: stvaranje ljudskih sloboda samo način da bez prepreka bića koja žive s ljepotom, koja žive s stječu i u sigurnosti čuvaju. Oni više ne mudrošću i volje zajedničko dobro«4. mogu biti onakvi građani kakvi su bili Međutim, zar filozofija ne misli gra- Atenjani. Da li to uostalom i žele? Po- đanina samo kroz refleksiju o sebi sa- sljedično tome, kako bi upražnjavanje moj i mogućnosti svoga vršenja? Ako građanskog odnosa bilo moguće, zako- je to slučaj, možemo posumnjati da je nodavac mora razraditi zakone o pravi- naslovnik njezinog diskursa, u krajnje- ma i dužnostima građanina koji odgo- mu, samo ona sama, i da nas više pro- varaju novim društveno-ekonomskim svjetljuje o sebi nego o građaninu. uvjetima i savremenom stanju duha: »Ta situacija zahtijeva za vas sasvim Dvosmislenost građanskog svojstva posebne maksime. Budući da niste do- koni kao što su bili stari narodi, ne mo- Filozofija može ponuditi plodan i žete se, poput njih, bez prestanka baviti izvoran diskurs ako istovremeno bude poslovima vlade: no upravo zbog toga svjesna teškoće pa čak i nemogućno- što ćete kasnije moći manje nad njom sti da ponudi jedinstvenu odrednicu bdjeti, ona treba da bude ustanovljena građanina - zato što ovaj u vremenu tako da vam bude lakše sagledati nje- i prostoru nudi mnoštvo različitih ako zine smicalice i spriječiti zloupotrebe. ne i nespojivih lica - i odbije zaklju- Svaku javnu skrb koju vaš interes izi- čak da je u stvarima građanskog od- skuje mora vam biti utoliko lakše pru- nosa sve relativno. Daleko od toga da žiti što je to skrb koja vas košta i koju prividne protivrječnosti smatra pre- ne dajete rado« (Deveto Pismo s pla- prekom za razumijevanje, filozofija ih nine)5. Tim riječima Rousseau sugerira može uzeti upravo za predmet svoga da se građanski odnos može upražnja- mišljenja, otkrivajući političke uloge vati kroz različita vršenja, a da ipak ne koje implicira odrednica građanina postane protivrječan i nejasan pojam. kroz pomicanja ili promjene smisla i Međutim, nije dovoljno priznati ra- raskorake između »onoga što jest« i zlike. Treba ih uzeti u obzir. Filozofsko »onoga što treba da bude«. Tada izraz mišljenje u stanju je da to učini kada građanin nije prazna omotnica koja, ih smatra napetostima koje su pojmu prema kontekstima, poprima različita građanina svojstvene: »Od samog po- značenja, već označava nov pojam u četka čini nam se da je pojam građani-

4 Op. cit., s. 306. 5 J.-J. Rousseau, Lettres de la montagne, u Œuvres complètes III, »Bibliothèque de la Pléiade«, Gal- limard, Pariz, 1964, s. 881. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 136 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina na ugrožen antinomijama koje ne izra- gotovom stvari odvelo bi refleksiju žavaju samo razmak između ‘prava’ pogrešnim putem. Izraz se koristio da i ‘činjenice’, već predstavljaju samu označi člana jedne političke zajednice njegovu stvarnost. Bolje rečeno: njego- koja bi jednako mogla biti monarhija, vu bitnu pokretljivost, neprekidni pre- aristokratija, i despotski režim kao i de- obražaj njegovih sadržaja i funkcija«6 mokratija. To proširenje upotrebe izra- (É. Balibar, »Predlozi o građanskom za građanin nije, uostalom, svojstveno odnosu«). Pojam građanina postaje samo grčkim misliocima. Nalazimo ga tada »mjesto« gdje se misle te različite kod Machiavellija, koji bez razlike go- odrednice, te povijesne i konceptualne vori o građanima (cittadini) kraljevine varijacije. Kada već ne može da ih sve- ili republike i koji građanina prije svega de na jedinstven smisao, filozofija nudi suprotstavlja stanovniku sela (contadi- kategorije koje bi mogle da ih osvije- no), i još kod Tocquevillea i kod Mon- tle. U tome leži njezina originalnost i tesquieua. Povezujući građanina s mje- njezin bitan doprinos razumijevanju stom prije nego s političkim statusom, građanskog odnosa. ono je bez sumnje doprinijelo onome što Rousseau potkazuje kao brkanje Skrivene opasnosti filozofske refleksije značenja. Ne treba, usprkos svemu, o građaninu zanemariti taj smisao izraza građanin - stanovnik politički definiranog terito- Takav poduhvat sučeljava se s tri rija, poput italijanskog grada-države -, skrivene opasnosti. Prva bi se sasto- iako ćemo davati prednost smislu koji jala u tome da filozofija bude samo ga vezuje za demokratiju, zato što je on izraz ideologije svoga vremena. Jer, danas prevlađujući i možda izvještava filozofskoj refleksiji prijeti opasnost o njegovom temeljnom značenju, kako da postane glasnogovornica političkog to sugerira Aristotel. diskursa koji propovijeda građansko Konačno, misliti građanina samo po- držanja i razlikuje dobre od loših gra- lazeći od nasljeđa Francuske revolucije đana u funkciji vlastitih ciljeva, ili eko- vodilo bi do toga da analizu omeđimo nomskog diskursa zasnovanog na volji suviše uskim granicama. Težina tog da se razriješi opreka između ekonom- nasljeđa je takva da uvijek postoji opa- ske prisile i poštovanja ljudi na lokal- snost da mislimo građanina kao utje- noj i svjetskoj razini. Izrazi kao što su lovljenje pripadnika nacije - u to doba, »građanski poduhvat« ili »građansko stvarnosti u nastanku - u isto vrijeme ponašanje« (koji su u modi danas, ali kao i naslovnika građanskih prava. ih spominje već Littréov Rječnik) svje- Jer, početnu kosmopolitsku ideologi- doče tako o mišljenjima za koje je gra- ju Francuske revolucije zamijenilo je matički besmislena upotreba imenice izjednačenje nacije i korpusa građana. »građanin« kao pridjeva postala način Samim time, kategorija »stranca« je da se vrednuju određena ponašanja7. podjednako žigosala drugost u nacio- S druge strane, smatrati jednači- nalnom smislu kao i političke neprijate- nu građanin = građanin u demokratiji lje (plemstvo, korumpirane činovnike,

6 É. Balibar, Les Frontières de la démocratie, La Découverte, Pariz, 1992, s. 111. 7 U francuskom jeziku, nema razlike između imenice »građanin« (citoyen) i pridjeva »građanski« (citoyen). - Prir. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 137 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina izdajničke generale). Volja da se zasnu- ona status ili pravo? Građanin je u moje narod »prijateljskih, gostoljubivih i dernoj političkoj teoriji zamišljen kao bratskih građana« iščilila je u mjeri u politički subjekt koji pridržava građan- kojoj se definirala nacionalna suvere- ska prava (jednakost pred zakonom, nost8 (S. Wahnich, Nemogući građanin. sloboda ličnosti, sloboda govora, vje- Stranci u diskursu Francuske revoluci- rovanja, mišljenja, pravo na vlasništvo je). Međutim, državljanstvo i nacional- i pravo sklapanja ugovora s drugima), na pripadnost nisu sinonimi: »Želimo politička prava (pravo da bira i bude da u tome vidimo istovremeno, i u jed- izabran, pravo da sudjeluje u vlasti), nom istom potezu, porijeklo modernog štaviše i socijalna i ekonomska prava građanskog odnosa (onog čije ideale koja idu od jednakog pristupa zdrav- sažima republikanska deviza9) i porije- stvu do uređivanja radnog prava. Ta klo potpuno samosvjesne nacije (jedne prava građanina iskazuju se kao prevod i nedjeljive). Lako zaboravljamo da ta ili izraz prava što pripadaju svakom čo- dva aspekta nemaju isto porijeko, da vjeku upravo kao ljudskom biću. izvorno nisu apsolutno istoznačni, i da Prva teškoća izbija kada se zadrži- nemaju istu povijest«10. Dakle, odno- mo na pojmu čovjeka. Koga označava su državljanstva i nacionalnosti, koji taj izraz? Uključu je li on naprimjer se čvrsto svezao u trenutku Francuske ludake i umno zaostale? Oni ne žive revolucije, treba vratiti njegov proble- u istom prostoru kao ostali građani, matski karakter, i odbiti izjednačenje već na posebno uređenim mjestima jednog i drugog da bismo ga podvr- - umobolnicama, bolnicama, utočišti- gnuli propitivanju. Najuopštenije, ako ma - koji pripadaju državi iako se u taj povijesni događaj i pokreće bitna njoj zapravo ne nalaze. Mogu li luda- pitanja vezana za pripadnost političkoj ci i umno zaostali u potpunosti uživati zajednici, mnogi su upiti postavljeni u politička prava, budući da se smatraju drugim vremenima i na drugim mje- nesposobnima da na autonoman način stima - naprimjer, američka revolucija izraze svoje mišljenje, u političkom ili kojoj je Hannah Arendt posvetila zna- kojem drugom području? U Danu po- čajne analize, status nacionalnih ma- smatrača Italo Calvino daje život tim njina širom svijeta, pad komunističkih pitanjima inscenirajući jedan događaj režima koji je doveo do pisanja novih od izuzetne važnosti u životu građani- ustava itd. Ti upiti su refleksiji otvorili na, glasanje, i kroz dvojbe glavnog lika nove i jednako bitne horizonte. pokazuje koliko je bitno propitivati se o tome i koliko je, u isto vrijeme, ne- Pripadnost političkoj zajednici: pravo moguće formulirati odgovor. Amerigo ili status? Ormea zadužen je za nadzor glasa- Nakon što smo upozorili na opasno- nja u Cottolengu, ogromnom utočištu sti, refleksija se može pozabaviti pro- koje je skoro grad u gradu. Birači koji blemom koji stoji u vezi s odrednicom toga dana dolaze na glasačko mjesto pripadnosti političkoj zajednici: je li da ispune građansku dužnost tu stalno

8 S. Wahnich, L’Impossible Citoyen. L’étranger dans le discours de la Révolution française, Albin Michel, Pariz, 1997. 9 Tj. »Sloboda, jednakost, bratstvo«. — Prir. 10 É. Balibar, op. cit., s. 111. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 138 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina borave. Oni su nesretnici, iscrpljeni slično ograničenje proširenja građan- bolešću, slaboumnici, nakaze, kreteni, skog svojstva na ženu, dok je među- bolesnici, ljudi na umoru koje društvo tim građansko društvo zamišljeno kao skriva na tom mjestu. Sumnja se uvlači produžetak prirodnog stanja a građanin u duh posmatrača, i više ga neće na- kao produžetak čovjeka. Ta nas kon- pustiti. Njegova misao brzo prelazi s statacija prije potiče da ispitamo ideju problema kontrole glasova i modaliteta građanskog svojstva kao statusa. izražavanja narodne volje na problem Čini se da ta ideja stavlja naglasak na utvrđivanja granica između legitimnih proizvoljnost izbora koji vrši suverena i nelegitimnih građana, koje ne uspi- vlast kada dodejljuje ili ne dodjeljuje jeva da uspostavi: »Svakako, granica građansko svojstvo u funkciji kriterija između čovjeka iz Cottolenga i zdra- koje je sama izabrala. U svojoj analizi vog čovjeka nije jasno povučena: šta »osoba bez države« Hannah Arendt je mi imamo što on nema? Malo gipkije ustrajavala na tom aspektu13. Izbjegli- zglobove, malo više sklada u tjelesnim ce i apatridi lutaju svijetom bez ikakve mjerama, malo veću sposobnost da pravne ili konzularne zaštite. Prepu- svoje osjećaje pretvorimo u misli… šteni su dobroj volji ili zlovolji država Uistinu, nije mnogo«11. kroz koje prolaze i u kojima se pone- Ako ideja pravâ čovjeka podjeljuje kad zadrže. Komentirajući posljedice pravima građanina status očiglednosti Prvog svjetskog rata, H. Arendt ističe i bezuslovnosti, ta sumnja pokazuje da u Evropi više nikakva naturalizaci- da ona sama potječe iz prethodno na- ja nije mogla pružiti sigurnost: stalno činjenog izbora koji je teško razumski je bilo sve više naturaliziranih, i svaka objasniti. Iz toga se javlja sumnja da se obaviještena osoba bila je svjesna da je i građansko svojstvo ne pridaje ovom ili najmanja promjena vlade bila dovoljna onom pojedincu na osnovu pravâ čo- da se ponište naturalizacije dodijeljene vjeka, već prije kao status dodijeljen u za prethodne vlade. U jednom takvom funkciji relativnih kriterija: »Povijest kontekstu, građansko svojstvo se pri- pokazuje da nijedno isključenje nije bližava statusu koji je jednak udobnosti ‘prirodno po sebi’, iako se nužno do- i sigurnosti i koji jedni mogu uživati na življava i legitimira kao takvo, a njego- osnovu rođenja, dok drugima može biti vo se ukidanje ponekad tokom stoljeća dodijeljen a zatim oduzet. U toj per- čini ‘nemoguće’ ili ‘protivprirodno’«12. spektivi poprima svoje puno značenje Znamo da se građanka pojavila dugo ogled koji Arendtova posvećuje Kafki- vremena nakon građanina, čak i kada nom Zamku. Jer, koraci koje »junak« je građansko svojstvo bilo neraskidi- preduzima kako bi postao sugrađanin vo vezano za prava čovjeka. Da bi se sudaraju se sa šutnjom i odbijanjem objasnio taj raskorak, nije dovoljno su- uprave zamka. Njegovoj volji da mu protstaviti povijest i teoriju, činjenicu i bude dodijeljen građanski status kao pravo. U pravnom i političkom mišlje- pravo suprotstavlja se volja da mu se nju od Pufendorfa do Lockea nalazimo dade do znanja kako se radi o milosti:

11 I. Calvino, La Giornata d’uno scrutatore. Nav. prema franc. prevodu, La Journée d’un scrutateur, Le Seuil, Pariz, 1997, s. 57. 12 É. Balibar, op. cit., s. 114. 13 H. Arendt, Die verborgene Tradition: acht Essays. Nav. prema franc. prevodu, La Tradition ca- chée : le Juif comme paria, Christian Bourgois, Pariz, 1987, s. 51. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 139 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina njegov boravak u selu samo je rezultat dijelio pravo građanstva narodima koje dobre volje, a ne apsolutnog prava koje je pobijedio, i koje je doveo u Rim. on uzalud pokušava da iskoristi. Njegovi nasljednici činili su isto, sve Pitanje koje se tada postavlja jest dok grad nije postao dosta napučen, pa pitanje kriterija u funkciji kojih se dr- su dopustili pobijeđenim narodima da žavljanstvo dodjeljuje ili ne dodjeljuje. svaki ostane u svome gradu; a da bi ih Čini se da su oni vezani za ciljeve koje čvršće vezali uz Rimljane, dodijelili su neka politička moć sebi postavlja i za im pravo građanstva«15. identitet u kojem želi da se raspozna. Utoliko što se državljanstvo dodje- U tom smislu Charles Bruschi anali- ljuje a ne daje kao pravo, ono može zira širenje rimskog državljanstva na imati i različite stupnjeve. Politička nove kategorije stanovništva u Rimu, i vlast ponekad odobrava, u ovom ili kasnije u carstvu: »Rimsko državljan- onom kontekstu, jedan dio prava ne- stvo je osvajačko; ono odaje jedinstve- kim kategorijama stanovništva. Punom ne sposobnosti prilagođavanja; tokom i potpunom državljanstvu suprotstav- svoje povijesti stalno je sebe iznova lja se nepotpuno državljanstvo. Taj je definiralo. Za Rim se nije radilo samo aspekt u središtu tumačenjâ francuske o tome da pripoji teritorije i stanovniš- Deklaracije o pravima čovjeka i građa- tva. Radilo se, u početku, i o tome da se nina iz 1789. Ta deklaracija temelji se osvoji samo rimsko stanovništvo, pre- na prirodnom pravu koje su populari- vazilazeći suprotstavljenost patricija i zirali pravdoznanci i filozofi od Pufen- plebejaca«14 (Državljanstvo i promje- dorfa do Lockea. Prirodno pravo, pre- ne francuske društvene i nacionalne ma izrazu Luciena Jaumea, predstavlja strukture, ss. 142-143). Pojam »prava »matricu« za promišljanje suverenosti građanstva« čini se tada neodređen, i odnosâ između čovjeka i građani- čak i aporetičan. U članku koji mu pona. Uvjet legitimnosti suverene moći svećuje d’Alembertova i Diderotova koja implicira naročito pisani ustav i Enciklopedija, a koji je napisao opat razdvajanje vlasti iskazan je polazeći Mallet, riječ se definira kao izraz iz od promišljanja prava neodvojivih od pravne nauke. Pravo građanstva ozna- ljudske osobe. Međutim, čovjek se u čava svojstvo građanina ili varošani- političkom prostoru pojavio kao gra- na (le bourgeois) nekog grada i pravo đanin. Prema tome, čini se da je gra- sudjelovanja u povlasticama koje su đanin uhvaćen u zamku protivrječnog zajedničke svim građanima rečenog identiteta: rađa se metafizički iz prirod- grada. No primjer koji je izabran da nog prava, a juridički iz izbora zako- ilustrira to značenje - proširenje rim- nodavca ili, u odsustvu predstavnika, skog državljanstva - pokazuje da je to iz izravnog vršenja suverenosti. Tako »pravo« prije status koji se dodjeljuje društveni ugovor, kako ga je Rousseau u funkciji određenih političkih cilje- formulirao, izražava istovremeno rađa- va: »Najprije su oni koji su zaista bili nje građanina i suverene javne osobe. stanovnici Rima uživali naslov i povla- On ne postoji ni prije nje ni bez nje. stice rimskog građanina. Romul je po- To »ustanovljavanje« građanina ostav-

14 C. Wihtol de Wenden (ur.), La Citoyenneté et les changements de structure sociale et nationale de la population française, EDILIG‑Fondation Diderot, Pariz, 1988, ss. 142-143. 15 Diderot, d’Alembert et alii, l’Encyclopédie ou dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers, prvo izdanje iz 1753, III, s. 486. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 140 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina lja otvorenu mogućnost za odjeljivanje zbog neodređenosti njihovog sadržaja. prirodnih prava čovjeka od građanskih Prema S. Rialsu, taj je aspekt prisutan u i naročito političkih prava građanina. Deklaraciji iz 1789, kada se radi napro- Posljedično tome, može se zamisliti ra- sto o tome da se potvrde građaninova zlikovanje pasivnih i aktivnih građana, pogažena prava. Vezujući ga za nadah- gdje samo ovi potonji mogu glasati na nuće Johnom Lockeom (Deklaracija izborima i biti eventualno izabrani. U prava čovjeka i građanina), on ističe tom smislu pisci Ustava mogli su od- da se prava čovjeka, u toj perspektivi, baciti ideju da je svako građanin po ne mogu ograničiti na metajuridički ili prirodi, ideju koju je naročito zastupao infrajuridički status. Ona ne pripadaju Robespierre. moralnom, već upravo pravnom poret- To što građansko svojstvo smatramo ku. Naravno, prava čovjeka ne mogu se statusom ne treba da sugerira ideju o legitimno potraživati dok god ih ostva- proizvoljnom izboru. Jer, upravo zato ruju prava građanina. No čim su dove- što se prava građanina ne dodjeljuju na dena u pitanje, njihov pravni karakter osnovu prava čovjeka, ona mogu potreba da bude precizno »proglašen«, stati predmet političkog potraživanja »izložen«. U tom smislu, prava čovje- od kategorija stanovništva koje ih ne ka nalikuju oružju, ili adutima kojima uživaju. Državljanstvo, kao ni prava i raspolažemo u kartaškim igrama. dužnosti koje ga definiraju, nisu dati unapred ni zauvijek. Možemo na njih Građansko svojstvo: priključenje ili gledati manje kao na povlasticu koja isključenje? proizlazi iz proizvoljnog izbora a više Postati građanin znači da se potpu- kao na plod povijesnog procesa osvaja- no integriramo u političku zajednicu nja od političkih subjekata koji vrše pri- čiji smo član. O tome svjedoči É. Ben- tisak na one koji posjeduju vlast ili nad vénisteova lingvistička analiza rimske njima ostvaruju kontrolu: »Građansko civitas: autentični smisao izraza civis svojstvo tada više nije pretpostavka, nije »građanin«, kako bi htjelo tradici- već individualni ili kolektivni odnos onalno tumačenje, već »sugrađanin«. snaga između kolektiviteta, pojedinaca Mnoge upotrebe te riječi pokazuju vri- i države. Pod tim treba vrlo precizno jednost uzajamnosti koja je neodvojiva razumijevati da se ona mjeri prema od pojma, i koja jedina može da objasni djelotvornosti kontrole koju pojedinci civitas kao kolektivni pojam. Radi se o i kolektiviteti mogu vršiti nad drža- izrazu iz oblasti radničkog udruživanja vom koja zahtijeva njihovu pokornost, koji podrazumijeva zajedništvo, zajed- osigurava njihovu bezbjednost i nad ničko stanovanje i jednakost političkih njima vrši prinudu«16. Uostalom, u toj prava17. No priznanje ne dolazi samo perspektivi može se potvrđivanje prava od sugrađana, već i od državnih insti- čovjeka, na neočekivan način, pojaviti tucija, kako na teritoriju države tako i kao ključni argument u zahtjevima za izvan njenih granica, preko konzulata i građanskim svojstvom ili nekim od ambasada koji jamče kontinuitet odno- njegovih prerogativa, i to - kako ističe sa građanina i njegove države. Claude Lefort - na neograničen način,

16 É. Balibar, op. cit., s. 112. 17 É. Benvéniste, Le Vocabulaire des institutions indo‑européennes, sv. 1, Minuit, Pariz, 1969, ss. 335-337. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 141 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina

Ipak, daleko od toga da državljan- i u članku koji opat Mallet, posvećuje stvo stvara samo identitet kroz prizna- pravu građanstva, koji zaključuje na- vanje - ono stvara, isto tako, i odnos brajajući kazne koje prijete građanima isključivanja, kako unutar države tako za koje se ocijeni da su nedostojni da i izvan nje. Isključivanje se najprije budu građani. U toj perspektivi, postaje tiče onih za koje se čini da se nalaze ključno da utvrdimo i pravne aspekte izvan svakog vida građanskog odnosa. zločina i procesa, jer zločinac je pravno Kako smo vidjeli, Hannah Arendt je paradoksalno biće, prema izrazu Mi- nadugačko analizirala slučaj apatrida, chela Foucaulta18. On je prekršio spora- izbjeglica i izgnanika koji se trenutno zum. Jer, smatra se da građanin prihvata nalaze u toj situaciji, no treba još spo- definiciju zločina i kazne koju izvršava menuti, u tom pogledu, lutalice, noma- politička zajednica čiji je član. Počinivši de i »čergare«. Oni ne znaju za granice zločin, on se isključuje iz te zajednice, između država ili, unutar jedne od njih, postaje njezin neprijatelj i samim time nemaju stalnog boravišta. Ta pokret- dovodi u pitanje svoj građanski status. ljivost, na koju se često gleda kao na Iako se nalaze na teritoriju države, za- odbijanje da se pokori pravilima poli- tvori, poput samostana i umobolnica, tičke zajednice, smatra se nespojivom prihvataju pojedince koji joj ne žele ili sa statusom građanina i, uopštenije, s ne mogu u potpunosti pripadati (ili ih istinskom integracijom u društvo ili u takvima smatraju). prihvatanje njegovih životnih normi. Najzad, građanin se distancira od Konačno, i oni koji izaberu da se po- onoga koji ne uživa njegov status ili vuku u samostan i svoj život posvete ga uživa nepotpuno, bio to građanin služenju Bogu žive u jednom prosto- neke druge države - što u slučaju rata ru, u skladu s jednom vremenitošću i postaje njegov neprijatelj - ili član nje- prema jednom idealu koji benaju ništa gove vlastite političke zajednice. U zajedničko s političkim prostorom koji posebnom slučaju države-nacije, toli- građanski odnos omeđuje. ko rasprostranjene da joj se ponekad Povrh toga, građanin se nalazi u podjeljuje status povijesne nužnosti, opreci prema onome ko predstavlja građanin se naročito razlikuje od poli- opasnost za političko tijelo ili dovodi u tičkih subjekata s drukčijom nacional- pitanje njegovo jedinstvo. Znakovito je, nošću, ponekad priznatih kao pripadni- uostalom, što se tim povodom upotre- ci »nacionalne manjine« unutar države. bljava organska metafora tijela i njego- Skorašnji doseljenici ili članovi države vog integriteta. Pojedinac može izgubiti dugo vremena, oni mogu postati gra- državljanstvo zato što svojom voljom đani ukoliko to omogućuje zakon o stječe neko drugo, ali isto tako i kada se stjecanju državljanstva. No mogu isto ocijeni da su njegova djela i riječi nespo- tako beskonačno zadržavati svoj status jivi s njegovim statusom. Za refleksiju ne-građanina, i ishoditi u najboljem o građaninu, utvrđivanje uvjeta gubitka slučaju priznanje specifičnih prava. državljanstva je obavezno upravo koli- Razlika između jus solis i jus sangu- ko i odrednica građanina i njegovih spe- inis, prava tla i prava rođenja, poka- cifičnih svojstava. Nalazimo ga u djelu zuje se kao korisna u razmatranju tog Hansa Kelsena Opšta teorija prava, kao aspekta. Unutar pravnog sistema u ko-

18 M. Foucault, Surveiller et punir, TEL/Gallimard, Pariz, 1975, s. 106) DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 142 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina jem prevlađuje jus solis, element koji razlike u naravi, a ne u stupnju, između pogoduje stjecanju nacionalnosti je prava vezanih za duštveno-ekonomsku razdoblje života provedeno na teritori- sferu i građanskih i političkih prava. ju države, u pravilu udruženo s drugim Zapravo, možemo se pitati da li je ta elementima kao što su poznavanje jezi- razlika u naravi stvarna, ili, da li potvr- ka, profesionalna i kulturna integracija đeni razmak između nekih ekonomskih i prihvatanje glavnih političkih načela i društvenih prava i prava koja jamče države. Ideja jus sanguinis, međutim, formalnu jednakost ustvari otkriva podrazumijeva da se nacionalnost pre- da ova potonja u sebi nose zahtjev ta nosi rođenjem, i na taj način pokazuje srećom i društvenom dobrobiti, kako se kao mnogo restriktivnija u pitanjima sugerira Hannah Arendt u Ogledu o naturalizacije. Ako građanski status in- revoluciji. Odgovor bi tada zavisio od ducira i razlikovanja, čak i antagoniz- izbora koji napravimo, i koji je predme s onima koji ga ne dijele, otvoreno met savremene debate između liberala je polje za refleksiju koja treba da se i komunitarijanaca, između dvaju poi- pozabavi ne samo odnosima između manja svršnosti građanskog odnosa i, građana članova različitih država već povezano s tim, uloge zakona. Pitanje i odnosima koje razvijaju politički su- koje se nalazi u pozadini tog izbora je bjekti jedne iste države. Neki aspekti te zapravo sljedeće: da li se zakonodav- refleksije mogu imati naročit odjek da- stvo koje cilja da ostvari jednakost nas, zbog razvijanja i širenja multikul- među građanima zaustavlja na pošto- turnih društava nespojivih s isključivo vanju njihove slobode kao pojedinaca nacionalnim poimanjem državljanstva. koji imaju uvijek (u idealnom smislu) No pogriješit ćemo ako pomislimo da mogućnost da raskinu društveni ugo- se tu radi o novoj temi, utoliko što je vor ako njihova sloboda nije priznata suživot građana i ne-građana, što su ili je dovedena u pitanje, ili može ići i kategorije koje ponekad podvostručuju do toga da joj protivrječi? razlikovanje između pripadnika nacije Tim povodom, možemo razlikova- i stranaca, pitanje kojim su se bavili još ti dvije vrste prava: »prava-slobode« u starom vijeku. (engl. freedoms from) i »prava-potra- živanja« (engl. rights to)19. Dok prava- Građansko svojstvo: jednakost ili slobode pripadaju negativnom poima- sloboda nju zakona čija je isključiva funkcija da zabrani djelanja koja bi drugoga sprije- Postati građanin, to znači steći prav- čila da uživa svoja prava, prava-potra- ni status jednakosti s drugim građani- živanja sugeriraju pozitivnu funkciju ma, uživati zajedno s njima izvjesna zakona: zakon može formulirati potra- prava i imati zajedničje dužnosti. Da li živanje političkog tijela u pogledu ne- se ta jednakost tiče samo građanskih i kog dobra koje se smatra zajedničkim i političkih aspekata pravne ličnosti gra- podrazumijeva uspostavljanje posebne đanina, ili ima i socijalno-ekonomsku ustanove koja će zadovoljavati taj za- dimenziju? To pitanje prikriva jednu htjev. Nasuprot tome, povlastica koja krupnu teškoću u promišljanju građan- se daje pravima-slobodama podrazu- skog statusa, koja navodno proizlazi iz

19 J. Rivero, Les Libertés politiques, I, PUF, Pariz, 1981. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 143 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina mijeva prvenstvo slobode pojedinaca Ta perspektiva ima bitne implikacije, nad određivanjem zajedničkog dobra. jer možemo smatrati da potraživanje Što se opreka između prava-sloboda novih prava ili naprosto isticanje onih i prava-potraživanja općenito izražava koje već posjedujemo zahtijeva učenje kao protivrječje između političkih i so- koje se odvija kroz izvjesnu socijaliza- cio-ekonomskih prava uzrokovano je ciju, praksu govornog jezika i stjecanje činjenicom da su ova potonja zaista ve- političke kulture, što su sve elementi ćim dijelom obuhvaćena kategorijom koji spadaju u obrazovanje. Napetost prava-potraživanja. No o tom prekla- između prava-sloboda i prava-potra- panju da se raspravljati. S jedne strane, živanja ne zadobiva svoj prenstveni u nju se ponekad pogrešno uključuju smisao u opreci političkih i socijal- prava-slobode s razloga njihovog pono-ekonomskih prava, iako ta opreka dručja primjene - socio-ekonomske predstavlja njezinu načešću ilustraciju. sfere. Tako je pravo na sindikalno Ta napetost odgovara dvama antago- udruživanje samo specifikacija, u po- nističkim poimanjima uloge zakona: dručju rada, opšteg prava na okupljanje zakon koji štiti, namijenjen odbrani in- koje je najprije bilo iskazano u politič- dividualne slobode, protiv zakona koji koj sferi. Ono je, dakle, pravo-sloboda. potvrđuje i ustanovljuje, kako bi stavio Zauzvrat, pravo na rad spada zaista u naglasak na ciljeve zajedničke svim prava-potraživanja jer pretpostavlja da članovima političkog tijela. političko tijelo za sve svoje članove po- Jedna takva opreka očituje se i u raz- tvrdi jedno pravo, naime rad - jednako maku između dvaju viđenja spontanog kao i pravo na besplatno školovanje. S funkcioniranja društva. On je naročito druge strane, moguće je da sfera pravâ- vidljiv kada građanina promišljamo potraživanjâ sadrži prava koja jednako kao produžetak, u političkom tijelu, spadaju u građansku i političku sferu. čovjeka u prirodnom stanju. Pitanje Među njima su politička prava dodije- zasnivanja prava-potraživanja prenosi ljena »manjinama« (nacionalnim, reli- se tada na prava čovjeka. Čini se oči- gijskim, spolnim, etničkim) koja vode gledno da od trenutka kada potvrdimo ka različitim tretmanima, zasnovani- jednakost ljudi, prava građanina, u toj ma na nekoj specifičnoj situaciji, kao perspektivi, moraju jamčiti očuvanje što je pravo veta u glasanjima koja se te jednakosti unutar političke zajed- njih tiču. Konačno, neka prava mogu nice, bez čega je ona tek šupalj izraz. se tumačiti kao da zavise od jednog ili Ona tada može podrazumijevati potvr- drugog poimanja uloge zakona. Tako đivanje prava-potraživanja koja jedi- pravo na jednak pristup obrazovanju na omogućuju da se zbiljski jamči ta odražava potvrđivanje dobra koje je jednakost, čak i ako se to vrši na štetu političkoj zajednici zajedničko i či- individualne slobode. Ako se jednak njenicu da njezini članovi dijele jednu pristup obrazovanju zamišlja kao je- vrijednost, vrijednost znanja. Ali ono dan od tih uvjeta, tada ga pravo usta- dobiva smisao i kao pravo-sloboda, noviti - kako bi izbrisalo, kokilo god utoliko što neobrazovanost ili nedo- je to moguće, nejednakost poteklu od voljna obrazovanost ne dozvoljava jed- socijalnog porijekla ili promjenjivog nakost s drugima u vršenju građanskih prihoda domaćinstva iz kojeg je djete prava i dužnosti. poteklo. Tako uspostavljanje kvota na DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 144 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina američkim univerzitetima, kako bi se nu: stvarno propitivanje o sredstvima pomogao pristup crnačke, hispanske kojima pojedinac može sačuvati svoju ili azijatske »manjine« obrazovanju, slobodu, propitivanje koje se, prema provodi u djelo tu politiku obrnute dis- njemu, odvija kroz aktivno sudjelova- kriminacije (zvane afirmativna akcija). nje u političkom životu svoje države, Nju danas kritikuju porodice koje se ne o čemu u klasičnim republikanskim mogu okoristiti tom mjerom, utoliko tekstovima nalazimo dovršenu misao. što ona sprečava ulazak njihove djece Ta perspektiva vodi ka pitanju o moda- na univerzitet u korist manje dobrih litetima građaninovog sudjelovanja u učenika, te na taj način predstavlja ne- političkoj vlasti, pitanju koje se ne tiče gaciju njihove slobode. samo eventualne pasivnosti građana, Potvrđivanje prava - potraživanja već isto tako i njihove uloge u razradi nije samorazumljivo, kako to poka- zakona. zuje sada već klasična opreka između Francuske revolucije i američke re- Zakonodavci: obični građani ili volucije20. S jedne strane, Francuska predstavnici? revolucija zasniva se na ideji da samo Refleksija o toj ulozi treba da na pra- prava građanina mogu ostvariti pravi način povede računa o činjenici da va čovjeka, čak i ako se to ostvarenje građanski odnos, kao zajednički status, proteže stupnjevito kroz vrijeme. Od uspostavlja pravnu jednakost među čla- tog trenutka, ustav treba da uključuje novima političke zajednice. To što se prava-potraživanja bez kojih prirodna jednakost zamišlja kao temelj države i prava čovjeka ne mogu biti poštovana. političkog odnosa među njenim člano- Prava građanina bila bi dakle utvrđe- vima svjedoči, u modernoj filozofiji, o na u funkciji najvažnije svrhe koja se povlaštenom predočavanju građanskog pripisuje građanskom statusu - zaštititi odnosa kroz model društvenog ugovo- slobodu pojedinca ili jamčiti ostvare- ra, izvorme veze među pojedincima. nje zajedničkog dobra koje implicira Ona se javlja kako u trenutku usta- pozitivnu ulogu zakona - i pokrivala bi novljavanja države tako i u nastavku, uže ili šire polje, već prema tome da li u odvijanju političkog života. Tako, smatramo da su neophodna za ostvare- potpuno otuđenje svakog udruženog nje cjeline ili samo jednog dijela čovje- člana sa svim njegovim pravima u ko- kovih prirodnih prava. S druge strane, rist zajednice, koje prema Rousseauu američka deklaracija iz 1776. počiva na određuje ruštveni ugovor, niukoliko ne uvjerenju da prirodno funkcioniranje znači za pojedince gubitak slobode, jer društva teži da spontano ostvari prava oni u tom slučaju ne bi imali nikakvog čovjeka, pod uslovom da društvo pre- razloga da napuste prirodno stanje. Jer, pustimo njemu samome i da država u svaki od članova novog političkog tije- najvećoj mogućoj mjeri ograniči svoje la se otuđio u jednakoj mjeri. O tome, upletanje. U toj perspektivi, legitimna u poputbini filozofije, svjedoči i ključ- su samo prava slobode. no pozivanje na atensku demokratiju, Quentin Skinner ističe da ta debata zamišljenu kao prostor u kojem svi o građaninu sadrži jednu bitnu laku- građani jednako sudjeluju u razradi i

20 L. Ferry i A. Renaut, Philosophie Politique. Des droits de l’homme à l’idée républicaine, sv. III, PUF, Pariz, 1985. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 145 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina izglasavanju zakona i vršenju politič- iskvaren oblik demokratije. Vrijedi kih dužnosti. Ta je jednakost, u mišlje- zapaziti da, tokom svoga postupnog nju Hanne Arendt, utoliko znakovitija uvođenja nakoj engleske, američke i što ne predstavlja prevod prirodne farncuske revolucije, taj režim nije bio jednakost među ljudima, već politička shvaćen kao vid vladavine naroda. S ustanova: »Isonomija je jamčila jed- jedne strane, izbor predstavnika znači nakost ne zato što su svi ljudi rođeni da su vlast, i u velikoj mjeri politička ili stvoreni jednaki, već naprotiv zato djelatnost i inicijativa, oduzeli »obič- što ljudi po prirodi nisu jednaki te im nim« građanima, na atenskom narječju je potrebna vještačka ustanova, polis, hoi idiotai. S druge strane, predstav- koja ih čiji jednakima snagom svoga nike je uvijek moguće osumnjičiti da nomos-a. Jednakost postoji samo u tom žele zloupotrijebiti svoju moć kako bi specifično političkom području, gdje se učvrstili svoju poziciju i stvorili uvje- ljudi susreću kao građani a ne kao pri- te koji mogu, na mnoge načine, utje- vatne osobe«21. Ovdje je bitan pojam vati na rezultate budućih izbora. Kako isonomije: dok »demokratija« označa- da shvatimo činjenicu da se danas na va režim u kojem vlada broj, gdje pre- predstavnički režim ipak gleda kao na vlast ima većina, isonomija je značajka jednu varijantu demokratije? političke organizacije u kojoj građani Prvi element odgovora nalazi se u žive zajedno izvan autoriteta, bez po- mnijenju prema kojem izravna demo- djele na upravljače i upravljane. kratija više ionako nije moguća. Rou- Tako se ono što mi danas nazivamo sseau to izriče u Društvenom ugovoru: izravnom demokratijom ukazuje kao »Kod Grka, sve što je narod morao da norma građanskog odnosa u stvarima učini činio je sam: bio je neprestano vršenja političke vlasti, norma koju okupljen na trgu. Živio je pod blagim utjelovljuje ideal grčke demokratije ali podnebljem; nije bio nimalo halapljiv, historijski »momenti« koje su se Aren- robovi su radili za njega; njegov glavni dtova i Castoriadis naročito potrudili da posao bila je sloboda. Budući da više osvijetle: »Svaki puta kada je u moder- nemate iste pogodnosti, kako da zadr- noj povijesti neki politički kolektivitet žite ista prava? Zbog svojih surovijih stupio u proces korjenitog samouspo- podneblja imate više potreba: šest mje- stavljanja i rada na sebi, ponovno se seci godišnje javni prostor ‹za okuplja- otkrivala ili izumijevala izravna demo- nje› nije upotrebljiv; vaše mukle jezike kratija: gradska vijeća (town meetings) nije moguće čuti na otvorenom; više u toku američke revolucije, sekcije u vam je stalo do dobiti nego do slobode, vrijeme Francuske revolucije, Pariška i mnogo više strepite od bijede negoli komuna, radnički savjeti ili sovjeti u od ropstva«23. Taj sud, koji nalazimo još svome izvornom obliku«22. Ako izrav- i kod Sieyèsa ili Benjamina Constanta, na demokratija čini jedini režim koji stavlja naglasak na povijesne okolno- može svojim građanima ponuditi jed- sti izravne demokratije koje se više ne nakost kao zakonodavcima, predstav- mogu steći u modernom vremenu. Da nički režim postaje, posljedično tome, bi se objasnila pojava predstavničkog

21 H. Arendt, On Revolution. Nav. prema franc. prevodu, Essai sur la révolution, Gallimard, Pariz, 1967, ss. 39-40. 22 C. Castoriadis, op. cit., s. 288. 23 J.-J. Rousseau, Du contrat social, GF-Flammarion, Pariz, 1992, s. 124. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 146 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina režima, općenito se ističe veličina dr- Ono po čemu se atenski režim kor- žava, raznorodnost i velik broj stanov- jenito razlikuje od predstavničkog jest nika i promjene u ekonomijama. izbor kao način legitimacije upravljača, A zapravo, prema Bernardu Maninu, legitimacije koja je načelo triju moder- ako se na tome zaustavimo, iskrivlja- nih revolucija. Izbor je postojao u aten- vamo istraživanje o naravi i temelju skoj demokratiji, no on poprima nov tog režima. Antička izravna demokrati- smisao kada se radi o tome da se izrazi ja neosnovano se suprotstavlja moder- pristanak. Ako žrijebanje ne može is- nom predstavničkom režimu: »Kada puniti funkciju neophodnu režimu za- reprezentativnu demokratiju razlikuje- snovanom na načelu legitimnosti iza- mo od izravne, najčešće zamišljamo da branih, izravna demokratija kakva je je u ovoj drugoj okupljeni narod vršio bila ostvarena u Ateni zapravo više nije svaku važnu javnu vlast. Malo strože moguća. No i pored toga ostaje kritika ispitivanje sitema atenskih ustanova koju je povodom predstavnika izrazio pokazu je daje to lažna slika. Osim Rousseau: kada ovi raspolažu moći da dužnosnika, tri različita tijela narodne donose zakone bez pristanka naroda, skupštine,Vijeće, sudovi i nomoteti, političko tijelo više nije suvereno. U igrali su prvorazrednu političku ulo- toj perspektivi Bernard Manin predla- gu«24. Ako postoji izravna demokratija, že viđenje predstavničkog režima koje to nije toliko povezano s činjenicom da uključuje oklijevanje između tvrdnje su ta tijela bila poistovećena s narodom, da se radi o demokratiji i poricanja ta- već s načinom izbora njihovih članova: kve kvalifikacije: zavisno od gledišta žrijebom. To načelo, skoro sasvim zana kojem se nalazimo, neke crte ga po- kriveno u uobičajenoj analizi, zato što nekad približavaju demokratiji a pone- se ustrajava na razlici između izbora i kad od nje razlikuju. nasljednog prenošenja vlasti, zapravo Povrh toga, predstavljanje postavlja se pokazuje kao ključno. Žrijebanje je i specifičan problem političke pozva- u vezi s jednim drugim bitnim elemen- nosti: jesu li izabranici izabrani zbog tom atenske demokratije, rotacijom za- veće sposobnosti da budu autori za- duženja, čije je ustanovljavanje uvje- kona? Da li izvjesno iskustvu, obra- tovano činjenicom da svaki građanin zovanje, sposobnost sagledanja istine ne može istovremeno biti upravljač i stavlja neke građane u poziciju koja upravljani. Morao je biti u stanju da re- pogoduje njihovom izboru? Toj per- dom zauzima jednu ili drugu poziciju. spektivi suprotstavlja se viđenje koje Naizmjenično zapovijedanje i pokora- ističe jednakost građana u tom područ- vanje, koje je prema Aristotelu (Politi- ju i iznova uvodi u igru opreku između ka, III, 4, 1277a27) građanska vrlina u atenske izravne demokratije i moder- pravom smislu, nužno je jer samo onaj nog predstavničkog režima, utoliko što ko zna da zapovijeda može dobro da se su je kombinacija rotacije i žrijeba bila pokorava, i samo onaj ko se pokoravao povezana s dubokim nepovjerenjem u može dobro zapovijedati; jer, on razu- pogledu profesionalizma. Uostalom, mije kako će se njegove odluke odrazi- pretpostavka o posebnoj političkoj poti na one kojima upravlja, budući da je zvanosti nije nastala s pojavljivanjem i sam bio u tom položaju. predstavničkog režima. U jednom

24 B. Manin, Principes du gouvernement représentatif, Calmann-Lévy, Pariz, 1995, s. 39. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 147 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina političkom tijelu, ta pretpostavka se sia)«25. Jednako je važna i ideja javnog javlja sa svakim ustanovljavanjem ti- vremena: dimenzija u kojoj kolektivitet jela predviđenih za donošenje zakona. može ispitati svoju prošlost i zamišlja- Tako se u Platonovom dijalogu Prota- ti je kao rezultat vlastitih postupaka, i gora odvija rasprava opravo oko toga u kojoj se kao područje njegovih dje- da li treba slušati cjelinu građana ili latnosti otvara nodređena budućnost. samo nekolicinu stručnjaka. Javljaju se Znakovito je što su režimi koji svoje dvije figure: figura stručnjaka i figura građane lišavaju moći donošenja zako- korisnika. U nekom umijeću kao što na politički prostori u kojima se uprav- je brodogradnja ili izrada obuće poljani izdvajaju jedni od drugih i gdje je zvat ćemo stručnjaka. Zauzvrat, ističe spriječen svaki vid komunikacije. Protagora, svakog građanina, jednakog U odnosu na problem političke po- svima drugima, tiču se političke odlu- zvanosti, nijansiran sud nameće se u ke koje se donose u njegovoj državi. pogledu predstavničkog režima: dok je Stoga se mišljenje bilo kojeg člana za učinak izbora uspostavljanje političke nešto računa, jer o nekom zakonu ne elite koja, nepodvrgnuta imperativnim može ispravno suditi stručnjak za polje mandatima, uživa relativnu nezavi- u kojem se on primjenjuje, već onak na snost spram birača, redovno obnav- koga se zakon odnosi: korisnik. ljanje izbora omogućuje da se ovaj ili Za taj modalitet sudjelovanja građa- onaj predstavnik sankcionira, i da se na, za koji Rousseau ističe da je ključan ponovno potvrdi moć cjeline građana. za očuvanje njihove slobode, vezuje se ideja javnog prostora i vremena. Grčki Neposlušnost građanina: izdaja države, gradski trg, agora, i u opštijem smislu neotuđivo pravo ili građanska dužnost? svaki javni prostor, znak je da političko Refleksija - od promišljanja -dužno odlučivanje nije privatna stvar - privat- sti odanosti do promišljanja prava na na stvar kralja, sveštenika, birokratije otpor ili neposlušnost - svjedoči da ili profesionalaca politike, stručnjaka -, odnos građanina prema političkoj vla- već da zahtijeva upletanje svih. Javni sti ne treba ispitivati samo kroz pita- prostor, povrh toga, upućuje »na pret- nje o ustavotvornoj ili zakonodavnoj postavke odluka, na sve što do njih ulozi naroda. Time ona cilja na slo- vodi. Sve što je važno treba da se po- žen skup čina koje je naizgled teško javi na javnoj pozornici. Zbiljsku ma- svrstati zajedno. Buka, krici, nemiri terijalizaciju tog zahtjeva nalazimo u koje spominje Machiavelli26 upućuju predstavljanju zakona: zakoni su ukle- na ponašanja u rasponu od običnog sani u mramoru i javno izloženi, kako iskazivanja neslaganja do otvorenih i bi ih svako mogao vidjeti. Ali, što je još masovnih dovođenja u pitanje držav- važnije, to pravilo se materijalizira i u ne vlasti ili legitimnosti nekog zakona riječima ljudi koji o politici, i o svemu - mimohod, prosvjedni skup, štrajk, drugome što bi ih moglo zanimati, slo- odbijanje pokoravanja zapovijedima bodno razgovaraju na trgu prije nego ili javno priznavanje nekog protivza- što će odlučivati u skupštini (eccle- konitog čina i prihvatanje posljedica.

25 C. Castoriadis, op. cit., s. 294. 26 N. Machiavelli, Discorsi sopra la prima Deca di Tito Livio. Nav. prema franc. prevodu, Discours sur la première décade de Tite Live. Histoire de Florence, Laffont, Pariz, 1996, s. 198. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 148 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina

Oni za koje nepokoravanje ni u kojem Atene, on svoju razliku ne vidi kao slučaju ne može biti utemeljeno vidjet znak da je kriv već, naprotiv, kao uslu- će u tome samo niz čina koji zloupotre- gu koju bogovi preko njega čine državi: bljavaju slobodu i nemaju legitimnosti, »Meni se čini da me je bog, dajući mi i ustrajavat će na krajnjim slučajevima takvu zadaću, poslao u vaš grad, mene građanske neposlušnosti, kao što su re- koji vas neprestano budi, uvjerava i po- volucija ili pobuna, da bi istakli njezin sramljuje, obraćajući se svakome poje- nasilan i rušilački karakter. dinačno, sjedajući uz njega bilo gdje, Teorija nepokornosti ili prava na od jutra do večeri«28. otpor podijeljenog građaninu može se Koji su onda uvjeti promišljanja pra- zamisliti samo uz izvjesne uvjete, kako va na nepokoravanje i otpor tlačenju ili pokazuje argumentacija koju Sokrat tiranskoj vlasti? Nije dovoljno dati po- iznosi nekima od svojih prijatelja koji jedincima svojstvo pravnog lica. Ako mu predlažu da pobjegne nakon što je se građani smatraju jamcima države čiji bio osuđen na smrt. Njegovo poimanje su članovi i bez koje oni sami ne posto- veze između građanina i države iz koje je, dužni su na lojalnost državi. Na tu je potekao ustvari ne ostavlja nikakvog pravnu osobnost pojedinca nadodaje mjesta za legitimnu nepokornost. Kada se ideja da se on uvijek može pozvati smo jednom prihvatili zakone države, neko pravo koje se nameće posebnom njima se treba uvijek pokoravati. Jer, zakonodavstvu njegove države. Dru- nepokoravanje, na neki način, znači gim riječima, to zakonodavstvo nije poricanje sebe samoga. Klasična ideja posljednji izvor prava. Potvrđivanje prema kojoj je država, u antičkom mi- ljudskog zakona, koji se postavlja kao šljenju, mjesto dovršenja čovjeka, do- norma svakog posebnog zakonodav- biva u Kritonu vrlo konkretan smisao. stva i na koji je uvijek moguće pozvati Ona je mjesto gdje se građanin rađa, se kako bi se ocijenilo zakonodavstvo dje je othranjen, odgojen, obrazovan. i modaliteti njegove primjene, omogu- Samim time, građanin joj duguje sve ćava građaninu da raspolaže oružjem što jest. Niti u jednom trenutku Sokrat protiv zloupotreba onih koji donose ne smatra da je izdao svoju državu, to- zakone ili vrše političku vlast. Tada se kom cijelog svog života provedenog on, kao opravdanje nepokornosti, po- u Ateni. Istina, nije se uopšte ni mije- ziva na odstupanje između legalnosti i šao u politiku. Priznaje da nikada nije legitimnosti nekog zakona. Bez sumnje obavljao nikakvu državnu dužnost27. jedan od najčuvenijih iskaza tog potvr- No njemu se čini nemogućim da ga đivanja jest upisivanje prava na otpor smatraju lošim i nepobožnim građani- tlačenju, prava prirodnog i neotuđivog, nom koji ne poštuje zakone države zato u francuski Ustav iz 1789 (član 2). Jed- što se nikada nije dao navesti da počini nu drugu važnu ilustraciju predstavlja ikakvu nepravdu, za razliku od većine Habeas Corpus Act koji je 1679. izgla- građana. Isto tako, ako je ponekad, u sao engleski parlament, i koju usta- skladu sa svojim filozofskim poslan- novljava jamstva individualne slobode stvom, različit od ostalih stanovnika kako bi ograničio samovoljna hapšenja

27 Platon, Odbrana Sokratova. Nav. prema franc. prevodu, Apologie de Socrate, prev. L. Brisson, GF‑Flammarion, Pariz, 1997, s. 112. 28 Platon, op. cit., s. 110. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 149 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina i zadržavanja u zatvoru. Znakovito je, ko je raskinuo ugovor. Najprije su oni uostalom, što jedan ustav zasnovan na koji vladaju, ovom ili onom zloupotre- pravima čovjeka može dodijeliti građa- bom, iznevjerili povjerenje koje im je nima pravo da iskažu svoje nezadovolj- bilo ukazano, i samim time postali su stvo a da se time ipak ne stave izvan tirani. zakona. Jamstva slobode mnijenja, njegovog izražavanja i tiskanja, oza- Građanski odnos na djelu konjenje štrajka i prosvjednih skupova Građanska neposlušnost bila bi, za- - sve su to načini da se spriječe oni koji pravo, civilna neposlušnost, u tom smi- bi, vršeći vlast, došli u iskušenje da slu što građani ne kritikuju samo vlast, zloupotrijebe svoje prerogative. Ako već obnavljaju svoj građanski odnos predviđamo i dopuštamo da izabrani kroz javno očitovanje neposlušnosti mogu prekoračiti ovlaštenja koja su im prema državi. Građanski odnos, na legalno povjerena, akti otpora i pobune kraju krajeva, ne da se uhvatiti u mreže postaju momenti kojima se ponovno propitivanja o napetostima kojima je potvrđuje ustavotvorna i zakonodavna prožeta i sačinjena njegova povijest, vlast suverene cjeline građana. ako ne ukažemo pažnju činima izvrše- Teorije društvenog ugovora pokazu- nim da se (ponovno) potvrdi njegova ju da pravo na nepokornost počiva i na uloga i sudjelovanje u političkoj zajed- svršnosti političkoga tijela ustanovlje- nici. Ti čini su izraz onoga što Charles nog ugovorom. Stoga Hobbes, utoliko Taylor opisuje kao volju građana za što se pokoravanje građana Levijatanu poistovećenjem s polis-om, čim ono proizlazi iz toga što će njihova bezbjed- nije zasnovano na prinudi »u smislu u nost biti bolje osigurana u građanskom kojem su političke ustanove u kojima društvu negoli u prirodnom stanju, oni žive izraz njih samih. ‘Zakone’ tre- utvrđuje da se građaninova pokornost ba shvatati kao odraz i uspostavljanje zaustavlja tamo gdje mu prijeti smrt: njihovog građanskog dostojanstva, te građanin nije dužan da se pokori ako oni tako treba da budu, na neki način, suveren traži od njega da pođe u smrt. produžeci građana samih«29. Ta volja Pojam »tiranije«, udružen s pojmom ogleda se u poštivanju i pridržavanju »povjerenja«, omogućava Lockeu da zakona, ali isto tako i u pozornosti organizira svoje promišljanje prava na spram »pismenog sastavljanja neprav- otpor. To je utoliko više vrijedno spo- di i zločina koje zakon prikriva«, pre- mena što je tiranin, u srednjovjekov- ma izrazu Benjamina Constanta. nom poimanju od Boga ustanovljene Jesmo li rekli sve o aktima koje gra- vlasti, dvosmislena figura: naravno, đanin vrši ? Bez sumnje nismo: postoje on je suprotstavljen kralju utoliko što akti koje ne poznajemo, koji spadaju u kralj vlada radi ostvarenja pravde, no neki budući građanski odnos, ali i »sit- treba mu se pokoravati zato što je on nice« svakodnevnog života koje odra- oduđe božanske osvete nad grešničkim žavaju odnos prema sugrađaninu. Ne- narodom. Locke unosi novinu, ističući mojmo zaboraviti da građanski odnos da građanin koji se odupire nije prvi nije samo vertikalni odnos između čla-

29 Ch. Taylor, »Cross-purposes: The Liberal-Communitarian Debate«, u Philosophical arguments. Nav. prema franc. prevodu, »Quiproquos et malentendus : le débat communautariens‑libéraux«, u André Berten et alii (prir.), Libéraux et communautariens, PUF, Pariz, 1997, s. 96. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 150 M. Gaille: Pravo, sociologija, antropologija Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 i historija građanina na države i njezine suverene vlasti. On i potvrđuju načelo njegovog očuvanja je, isto tako, horizontalni odnos među protiv samovoljne ili tiranske vlasti. Ni- jednakima. Nije slučajno u povijesti je- čemu ne vodi osuda gubitka građanskog zika što je izraz »civilnost« stoljećima duha, pasivnosti, neizlaženja na izbore imao dvostruko značenje, podijeljeno ili onoga što danas zovemo »sitnim ne- između područja politike - označavaju- uljudnostima« i, s druge strane, osuda ći način na koji je organizirana vlast - i korupcije izabranika naroda ili njihove područja ljudskih odnosa - izražavajući ravnodušnosti smram opšteg interesa: tada izvjesnu uljudnost i blagost. Po- svi mi, upravljači i upravljani, dobro stupci građanina i njegovo sudjelovanje shvatamo da je građanin samo ono što ne prenose samo njegov status kako je želi da bude, ono što uspijeva da javno definiran u ustavu. Oni su njegov temelj izrazi i prevede u zakon.

Naslov originala: Droit, sociologie, anthropologie et histoire du citoyen. Preveo s francuskog Tarik Haverić. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 151 S. Jalimam: Bogomillik ve İslam Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Bogomillik ve İslam1

Salih Jalimam

Abstract:

The Bosnian heretic appeared in the precisely defined socio-econommical and political circumstances, so they were the interest of the feudal lords and rulers, in the long period from the end of twelfth century till the political fall of mediaval .

U ovom prigodnom saopštenju, ukazano je na jedan od aspekata vjerskih odnosa u srednjovjekovnoj Bosni a po našem sudu riječ je o jednom važnom segmentu u tumačenja srednjovjekovne historije Bosne, posebno XV. vijeka, vremena naglih i brzih promjena na društvenom, vjerskom, političkom, ekonomskom, vojnom, kulturnom polju djelovanja. Sig- urno je da se pored niza zagonetnih dešavanja u vezi s bosanskim bogomilima, posebno izdvaja pitanje njihova odnosa sa islamom, kao i njihova sudbina u srednjovjekovnoj Bosni poslije 1463 .godine. Problem se naročito nameće kao ključni u XX. vijeku te u tom pravcu zahtjeva temeljna istraživanja i vrlo pažljivo čitanje i tumačenje svih dostupnih historijskih izvora.

Modern tarih biliminde temel Fernan Brodel medyavelist ‘’Tari- soruların başında konuların ne şekilde hin her döneminde, tarihçilerin olaya açıklanacağı meselesi gelmektedir. Bu yakınlığı ve ilişkisi ilgili kronolojik husus geçmişi açıklama konusu ile il- gerçekle alakası olabilir.’’ Tarihte ge- gilenen herkesi bağlamaktadır. Tarihi çmişin geleneksel anlatımı, bu yazara konuları ele alışta bazen kişisel kaygılar göre, bilim tarihinden farklıdır, çünkü ve ilişkiler sözkonusu olabilmektedir, bilim tarihinde tek bir kişiyi ve tek bir özelikle bu durum tam bilinmeyen olaya odaklanamaz. bazı olayların açıklanmasında ön pla- Orta çağ Boşnak tarihinin bi- na çıkabilmektedir. Tarihi bu şekilde limsel bir şekilde ele alınmasında ele almaya ‘’kısmeti’’ olarak niteli- Brodel’in araştırmaları ve tavsiyeleri nedilmektedir. XX yüzyılda başarılı elbette dikkate alınmalıdır, ancak ‘’İyi bir şekilde yapılan tarihi araştırmalar Boşnaklar’ın’’ (Bogomillerin) orta konuların ne şekilde açıklanacağı so- çağda ki hayatları çok zengin, güzel ve rusu özeliklle açıklama yapan kişilerin mükemeldir. Bu köklü araştırmalardan bilgi ve düşünceleriyle paralellik gö- sonra ortaya çıkmıştır. Tarihi kalıntı ve stermesidir. Bütün bunları metod so- dökümanlar gerçekleri bu insanlarının runu olarak kabul etmemiz büyük bir uygarlığını gösteren en önemli belger- yanlışlıktır. ‘’Metod sorusu her zaman dir. Geçmişte yapılan araştırmalarda yol sorusu demektir’’, ancak yol soru- siyasi şartlar uygun olmadığı için bu sundan başlangıç ve amaç sorularının bilgi ve belgeler dikkate alınmamıştır. her zaman daha önemli olduğunu kabul Aynı durum Boşnak Bogomiller için etmeliyiz. de geçerlidir. Oysa onların orta çağda

1 Referat pročitan na V DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 152 S. Jalimam: Bogomillik ve İslam Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 yaşayan Boşnaklar oldukların gösteren Viyalet Sancağı’nın nüfüs sayım defter- bir çok belge mevcuttur. lerinde ilginç bilgilerde ulaşılmaktadır. Eski zamandan beri Boşnak Bogo- Örneğin, Sokol Belediyesine bağlı millerin orta çağ Bosnası’nın sosyal- bulunan Didovo köyünde bir üzü- ekonomik, dini ve siyasi en önemli mlük vardır ve bu üzümlük Sultan’ın unsurları olduğu tarihi bir gerçektir. emriyle Boşnak bogomillerin başında Franjo Račko’nun yüz yıl önce baş- olan Gost (Bogomil imamı) Radin’e lamış olduğu araştırmalardan bugüne verilmiştir. Daha sonra Humski’ye kadar Boşnak Bogomillerinin kökleri, yakın olan Kunovo köyünde Gost bağlantıları, dini görevleri gibi konu- Cvetko’nun adı geçmektedir ve bunun larla ilgili tartışmalar devam etmekte- arsalarının olduğu belirtilmektedir. dir. Bogomilerin dini ile ilgili çalışma- Aynı şekilde Gornji Grivin köyünde larımız onların İslamla olan ilişkilerine de Gost Pribisav’ın üzümlüğü olduğu açıklık getirmiştir. Boşnak bogomileri- yine bilgi olarak yazılmaktadır. Bura- nin kaderlerini her zaman sosyo-siyasi da ilgi çekici olan Gost ve Bogomil, durumlar etkilemiştir. Özeliklle dini daha sonra da Bogumil isimlerinin açıdan. özel isim olarak geçmeleridir. Sto- Orta çağ Bosnasında, özelikle XV lac Belediyesinde bulunan Duboka yüzyılda siyasi, ekonomik, askeri, yerinde ortodokslarının aralarında kültürel ve diğer alanlarda çok büyük bir Gost’un dört oğlularından bahse- değişimler olmuştur. Bu dönemde ait dilmiştir. Bunların isimleri ise: Lju- elimizde tarihi döküman çoktur. Bun- bişa, Radibrad, Bogio ve Bratul imiş. lar içinde özelikle Osmanlı Türklerin- Yukarıda adı geçen Sokol Belediyesi den kalan 1468-1469 ve 1475-1477 sınırlar içerisinde Didovo köyünde ise tarihleri arasında yapılmış sayım defe- Gost’un oğlu Radan, Foça Belediyesi- terleri çok önemlidir. Söz konusu def- nin sınırlar içerisinde Vikoç köyünde terlerde krstyanin ve krstyan toprakları Gost’un oğlu Vukaşin ve Osek köyün- diye ifadeler geçmektedir. Bunları biz de Bolislav’ın oğlu Gost diye isimler literatürde bogomil olarak tercüme de geçmektedirler. etmekteyiz. Defterlerde Hersek bölge- Orta çağ Bosnasın’da ki, özellikle sinden otuza yakın köy ismi geçmekte- 1463 yılından sonra olan Bogomi- dir. Bu köyler özellikle Konjic, Foça, llerinin durumları ve İslam dini ile Samobor, Vişegrat, Pljevalj, Kalinovik olan ilşkileri büyük bir soru işareti ve Rude bölgesinde bulunmaktadırlar. oluşturmaktadır. XX. yüzyılda olan Bogomil köyü olarak şu bölgelerin problemlerin nedenlerine cevap ve- adı geçmektedir: Konjic Belediyesine rebilmek için araştırmalara ve tarihi bağlı bulunan Radeçina köyü ve Sa- kaynakların büyük bir özenle okunup mobor Belediyesine bağlı Rastok köyü. tercüme edilmesineihtiyaç vardır. Bu belegelerde Bogomill olmalarına Tarihi literatürlerde bir çok ihtimal rağmen Ortodoks inancına sahip Kr- mevcuttur. Bazılarında Bogomille- styan köyleri de zikredilmektedir. Bun- rin Katolikler tarafından tamamen lar Osek, Trebun, Gornye Svonytse ve yokedilmelerinden bahsetmektedir, Donji Kopaçi köyleridir diğer taraftan da Bogomillerin toplu Bogomilliği ve İslamı değerlendirmek bir şekilde İslam’a geçiş yaptıklarıda ve karşılaştırmak istediğimizde Hersek anlatılmaktadır. Bunlar diyametrik DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 153 S. Jalimam: Bogomillik ve İslam Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 bakımdan tamamen farklı düşünceler- Saraybosna’da 1452 yılında Nesuh- dir ve her ikisi de siyasi nedenlerden Bey tarafından ismi bilinmeyen bir ortaya çıkan sonuçlardır. Hiç birin- cami yaptırılmıştır. Şubat 1462 yılından de iyi bir araştırma yapılmamıştır. kalan İsha-Bey’in vakıfnamesinde Kaynak yetersizliğine rağmen ve siya- Bogcin’in oğlu Balaban’ın arsalarının si şartlardan dolayı ortaya bilimsel adı geçmektedir. Aynı vakıfnamede sonuçlar çıkmıştır. Ortaya çıkan yeni müslüman mezarlıklarından bahse- tarihi belgeler ‘’İyi Boşnaklar’ın’’ dilmektedir. Tarihi kaynaklar söz ko- İslam dini ile 1463 yılından önce nusu zamanda bazı Feudal ailelerinin tanıştıklarını göstermektedir.730 Aynı İslam’a geçişlerinden bahsediyorlar. şekilde, Osmanlı Türkler’in gelişle- Bunların arasında daha sonraları çok ri ile bazı göçlerin olduğu tarihi ola- meşhur olan Hersek Stjepan Vukçiç- rak ıspatlanabilmektedir. Söz konusu Kosaça’nın oğlu, büyük Vezir Herse- göçler içerisinde Boşnak Bogomiller kli Ahmet Paşa, ondan sonra Kraliçe de vardır. Katarina Kotromaniç - Kosaça’nın Literatürde Gost Radin’e bağlı çocukları oğlu Sigmund, kızı Katarina olan 50-60 kişilik bir bogomil gu- ve diğerleri... rubununda göç ettiği bilinmektedir. Tarihçilerin ihtilafa düştüğü bir diğer Toplu bir göçten Borelli de bahse- ilgi çekici sorun ise şudur: Bogomiller tmektedir. Borelli, Vukosaviçev’in İslam’ı toplu bir şekilde mi kabul etti- dökümanından (Grbovnik) bahsediyor. ler yoksa tek tek (endivedüel) mi ka- XVII. yüz yılın sonunda yazıldığı bili- bul ettiler. Safet Bey Başagiç, Boşnak nen bu dökümanda Boşnak Krallığının şehirlerinden Jajce’nin işgali sırasında sonu anlatılmaktadır, ayrıca bir çok 36000 Bogomillin İslam’ı kabul eti- Boşnak’ın Dalmaçya, Hırvatistan, klerini bildirmektedir. Ancak, bu bil- Napoli, Apulya, İstra ve Vatikan’a ginin gerçek olup olmadığını kaynak kaçarak kendilerini kurtardıkları be- eksiklikliğinden dolayı ıspatlamak çok lirtilmektedir. Söz konusu dökümanın zordur. Diğer yandan da XV. yüzyılın sonunda büyük harflerle ‘’Kalanlar kronoloğu ve tarihçisi Dursun Bey dinlerinden vazgeçip Kur’an’ı dini Osmanlı Türkleriyle yapılan bir sa- kitapları olarak kabul ettiler, bu onların vaştan da bahsetmektedir. Bununla en büyük cezalarıdır’’şeklinde bir ifade birlikte yeni devletin sağladığı imkan- bulunmaktadır. lardan dolayı o zamanlarda protürk bir Tarihi literatürde 1463 yılından hava oluştuğunu bir çok kaynaktan önce Bosna’da İslam ve Müslüman öğrenebilmekteyiz. enstitülerinin olup olmadığı tartışması Orta çağ Bosnası’nın 1463 yılında, çoktandır kalkmıştır. Çünkü bu konu siyasi çöküşünden sonra ilk bili- bir çok belgeyle ıspatlanmıştır. Örneğin nen arazi tespiti 1468-69 yıllarında tarihi kaynaklarda Saraybosna’da 1463 yapılmıştır. Bu belgelerde belirlenen yılından çok daha evvel yapılmış bir arazilerin Bogomillerinüzerine kayıtlı camii vardı. Bu caminin adı Türkçe oldukları görülmektedir. Bu yerler def- yazılmış tarihi kaynaklarda ‘’Cami’i- terlerde Krstyan’ın arsaları olarak ge- atik’’ (Eski Cami) olarak geçmektedir. çmektedir, çünkü bu tarihi literatürler- Kronolog ve tarihçimiz Salih Sidki de Bogomiller Kristyanin kelimesiyle Hacıhuseynoviç-Muvekit’e732 göre ifade edilmektedir. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 154 S. Jalimam: Bogomillik ve İslam Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2

İslam, “İyi Boşnaklar’ın’’ topraklarına sinde görev yapmışlardır. Çoğu akıllı İslam’ı yaymaya çalışan iyi niyetli inve çalışkandı ve Saray’dan eğitimli ve sanlar (Tük mutasavıfları) tarafından rütbeli çıktılar. Bu da Bogomillerinin getirilmiştir. Bunu belgeleyen bir çok İslam’a topluca geçişlerinin en iyi gö- yer vardır. Bunlardan: Sarı Saltuk (Bla- stergesidir. gay-Buna nehri), Ayvaz Dede (Prusac), Daha önce de adı geçen, 1475-1477 Musalla Türbesi (Zenica) gibi yerler yılları arası kayıtlarını ihtiva eden söylenebilir. Buralar Bogomillerin Hersek defterinde Didovo köyünün İslam’la tanıştıkları yerlerdir ve bunun- adı geçmektedir. Burası Osmanlılar la ilgili olan ‘’Bir Uğurdan’’ (Bogomi- tarafından Gost Radin’e verilmiş bir llerin İslam’ı topluca kabul ettiklerini üzümlüktür. Aynı şekilde Humsko’ya ifadeden bir kavram) kavramı herşeyi yakın olan Kunovo köyünde Krstyan ıspatlamaktadır. Bogomiller İslam’ı Cvetko’nun arsaları ile Gornji Grivini tanıdıktan sonra topluca bu dini kabul köyünde Gost Pribisav’ın üzümlüğünün etmişlerdir. adı geçmektedir. Bu bilgiler Bogomi- Konu ile ilgili Polonyalı yazar Jan llerin İslam’la olan iyi ilişkilerinin bir Dlugosz da, Türk Sultanı Mehmed El göstegesidir. Fatih II’nin (Fatih Sultan Mehmet) orta Kunovo köyünde Bogomillere ait çağ Bosna Kralığını feth ettiğinde yüz çok ilgi çekici bir belge bulunmuştur. bin kişiyi alıp götürdüğünü ve bunlar- Bu belgede 1463 yılından hemen son- dan otuz bin delikanlıyı orduya aldığını raki Boşnak Bogomillerinin durumları kitabında bildirmektedir. ve İslamla olan ilişkilerine bahse- “Bir Uğurdan’’ kavramı Bogomillerin dilmektedir. Kunovo Bogomiller ile ne şekilde İslam’a geçiş yaptıklarının ilgili belgede 29 Kunovo vatandaşının göstermektedir. Bir maddeye göre müslüman isimleri yazmaktadır: Ha- Bosna’dan alınan bütün ‘’acemi san, Payazit, Durmiş, Mustapa, Daut, oğlanların’’ müslüman çocukları ge- Perhat, Jagub, Jaho, Kasom vb. Eski rekmektedir. Bunlar Saray’a gönde- Boşnak Bogomilleri İslamiyeti kabul riliyordu. Ancak müslüman olmayan etmekle birlikte eski inançlarından gençler de alıp götürülüyordu. Bu- bütünüyle kurtulamamışlardı. Yeni nun nedeni de İstanbul fatihi Sultan dini hayatlarında yer yer eskinin izle- Mehmed Han Bosna’ya geldiğinde ri görülüyordu. İstek ve bir takım bütün köylüler ve vergi ödemeyen in- kötülüklerden kurtulmak için önce sanlar Sultan’ın önünde diz çoktüler ve ki inançlarının din adamlarına dua topluca (‘’Bir Uğurdan’’) İslam’a geçiş ve muska gibi şeyler yazdırıyorlardı. yaptılar. Büyük Sultan bunu görünce bu Bu din adamları latince bildikleri için insanların kötü insanlar olmadıklarını her yazdıklarının başına ‘’Tanrı adına söyledi ve ‘’Benden herşey isteyebilir- ve yurdun kurtulmasına’’ şeklinde bir siniz’’ diye ferman buyurdu. başlık koyuyorlardı. Bu dökümanların Halk bu bölgeden acemi oğlanları hem ilgi çekici hem de çok önemli seçilmesini istediler. Bu dilek kabul gösterge olduğunu belirtmeliyiz. Adı edildi ve sünnet olan veya olmayan tespit edilenmeyen bir Türk tarihçisi- dikkate alınmadan erkek çocuklar Sa- ne göre 1585 yılında Boşnak Poturları raya gönderildi. Bu bölgeden giden ço- (burada Boşnak Bogomillerden bahse- cuklar ya Saray’ın içinde ya da bahçe- dilmektedir) çift yazı kulanmaktadırlar, DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 155 S. Jalimam: Bogomillik ve İslam Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 yazıların birisi imamdan diğeri ise Curcev’den üç hafta sonra Pazar papazdandır. günü dua edilirmiş, Nişiç bölgesinde Saraybosna daki şeriat mahkemesi- Drinçiçi’de (Curcev’den onbir hafta nin 1469 yılından kalan arsalarla ilgili sonra Pazar günü dua edilirmiş), Petov olan bir mahkeme belgesinde Davud Do’da (Vratar) uzun zaman yağmur isimli bir Bey ve Dusine köyünden yağmadığında Curcev’e göre bir gün olan bir köylü arasında ki bir davadan belirlenip dua edilirmiş, Borik’e yakın bahsedilmektedir. Burada ilginç olan olan Dumanjiçi, Kurtino Groblje (Ro- isimlerdir ve şu sırayla yazılmaktadır: gatica), Poljaniçi (Rogatica), Toçlice, Pavlov’un oğlu Hüzeyin, Pavlov’un Gvozdeviçi. İbadethaneler ve dua edi- oğlu Muhamed ve Radivoj’un oğlu Ha- len yerler Bogomilleri İslam’a daha da san. Köylülerin orta çağ Bosnası’nın yakınlıştırmıştır. Bosna Hersek’te en siyasi dönüş noktasından hemen sonra ünlü dua yeri Ayvatovica’dır. Orada İslam’ı kabul ettiklerini göstermekte- Curcev’den sonra her yedinci Pazartesi dir. 1469 yılından kalan bazı döküman- günü inananlar toplanıp dua ediyorlardı. larda ise ilgi çeken bir diğer husus da, Ayvaz Dedenin bir Bogomil olduğunu bazı köylüler baba adlarını Abdulah, tarihi kaynaklarla ıspatlanmıştır. Bo- Abdulgaruf, Abdulhayim ve benzer gomil-lerde din adamlarına veya din olarak yazdırıyorlardı ki, bu ‘’Tanrı ulularına Dede (Did) deniyordu. Tarihi kulu’’ demektir. Bu da bizim için çok kaynaklarda geçen Ayni-Dede, Şem- önemli dökümanlardan biridir. ski-Dede, Suknen-Dede bunlardan bir Bosna Hersek’teki diğer vatandaşların kaçıdır. ve Bogomillerin Osmanlı Türkler Jakov Bech’in 21 Ağustos 1387 tari- tarafından zorla müslüman yapıldığını hinde Turin mahkemesinde verdiği ifa- herhangi bir tarihi belgesi yoktur. deden Bogomillerin Roma kilisesinde Böyle bir şey batı tarihçilerinin yaptığı ki eğitimden daha iyi bir eğitim aldıkları bu konuyla ilgili citti araştırmalarda da anlaşılmaktadır. Boşnak Bogomilleri dile getirilmemiştir. ile ilgili araştırma yapan araştırmacılar Araştırmalara göre Bogomille- Bogomillerin dini eğitim gördükleri ri İslam’a bağlayan diğer bir nokta kanatına varmışlardır. Bu bilgi ve bel- ise şudur: din evleri (ibadethaneler) gelerden hareketle orta çağ Bosnasında ve dualardır. Özellikle Bogomille- güçlü bir eğitim sistemin olduğunu rin mezarlıklarda yaptıkları yağmur anlaşılmaktadır. Örneğin: 1180 yılında duaları ilgi çekmektedir. Yoğun bir Mantova’dan Kolyan ve Vichenca’dan araştırmadan sonra yağmur dualarının Nıkola ‘’In Sclavonia’’’da eğitim yapıldığı bölgeler ortaya çıkmıştır: görüp belge alıyorlar. Bir süre sonra Preljuboviçi (Curcev’den altı hafta 1200 yılında Apuliya doğumlu, ancak sonra Pazar günü dua ediliyormuş), Zadar’da büyüyen Matey ve Aristo- Turkoviçi (Knejina), Curcev’den yedi diye adlı resamların Heretik olmalarına hafta sonra Pazar günü dua edilirmiş, rağmen ‘’Bosna’da eğitim gördükle- Kruşevci (Curcev’den on hafta son- ri’’ bir belgeden anlaşılmıştır. 1327 ra Pazar günü dua edilirmiş), Şaşevci yılında Avrupa’nın bir çok bölgesinden (Alıcünden sonra dua edilirmiş), Ba- Bosna’ya Heretikler gelip yerleşiyorlar. kiçi (Curcev’den yedi hafta sonra Pa- 1274 yılında ise Chieri’den Rebelator zar günü dua edilirmiş), Vruci (Ozren) de Balbis Bosna’da eğitim görüyor. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 156 S. Jalimam: Bogomillik ve İslam Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2

Belgelere göre 1360 yılında Glasinac’ta, Podobraç’ta Gorajde’de Chieri’den Johannes Nerro ve Grano- ve Lubskovo’da da bulunuyorlardı. nus Bencius, 1377 yılında da Petrius Bogomil evleri de Puhovac, Stupa- Patritti Bosna’ya eğitim maksadıyla ri, Travnik bölgesinde Gornje Türbe, gelmişlerdir. Bir başka belgede 1378 Skender-Vakıf, Foça’ya yakın Humsko, yılında Jakobus Bech’in Bosna’ya Mostar’a yakın Babun, Şiroki Briyeg’e doğru yola çıktığını, ancak deniz- yakın Podyelinak, Ledinac, Stolac’a de iken hava durumundan dolayı yakın Boljuni ve Herceg-Novi’ye yakın tekrar Chirri’ye geri döndüğünü Draçevica’da bulunuyorlardı. 1203 öğrenmekteyiz. Bosna’daki eğitimle yılından kalan bir dökümanda Bilino ilgili 1380 yılından kalan bir diğer bel- Polje adı geçen yerin de Bogomiller ge de Bernardus Rascherius’un 1382 için önemli olduğunu düşünülmektedir. yılında Jacobinus Patriti’nin Bosna’da Hijaların yanı sıra Boşnak Bogomille- eğitim gördüklerini belirtmektedir. rinin arsaları da vardı. Ancak büyük Bu belgelerden o zamanlarda arsaladran söz edemeyiz, çünkü Bogo- Bosna’da bir eğitim sisteminin olduğunu millerin hayvancılıkla uğraşmaları dini görebiliriz. Ancak söz konusu eğitim si- bakımdan yasaktı. Hayvanlardan sade- steminin hangi şekilde gerçekleştiğini, ce bir kaç atları olabilirdi. ne kadar sürdüğünü ve mahiyeti ile il- Boşnak Bogomillerinin zengin gili diğer önemli hususlar ancak tahmin olmadıklarını bir başka gösterge- edilebilir. Jakov Bech’e göre eğitim si ise devletin onlara herzaman gıda kısa bir zaman kapsamaktadır, daha yardımında bulunmasıdır. Gıda doğrusu bir yıl ‘’vel circa’’ sürdüğünü malzemeleri Hijalara verilip halka tahmin etmektedir. dağıtılıyordu. Bosna Hersek’te bütün Büyük bir ihtimalle bu yüksek bir Hijalar aynı zamanda ‘’sığınak’’ okuldur. Ve eğitim maksadıyla dışardan (azylum) olarak kulanılabiliyordu. gelenlerin de önceden başka bir eğitim Suçlu olan kim olursa olsun, devlet gördükleri anlaşılmaktadır. Bogomi- hayinleri bile, bogomill Hijalarına llerin ibadet yerlerine ‘’Hija’’ deniyor- sığınabiliyordu. du. Bogomiller eğitimlerini Hijalarda Örneğin 1403 yılında Bosnanın görüyorlardı. Hijaların en önemlisi ve büyük devlet adamlarından Pavlo en ilginç olanı Moiştre’de bulunuyor- Kleşiç ve Stjepan II. Kotromaniç’in du. Bu Hija’da 1323 yılında Vukoslav torununu Pavlo Radişiç, Dubrovnik şe- Hrvatiniç’e, Boşnak Ban Stjepan II hrine gittiler. Dubrovnik kralı Stjepan Kotromaniç tarafından bir yazı veril- Ostoja Pavlo Radişiç’in vatan hayini miştir. Bu yazı ‘’büyük Dede Rado- olduğuna inandığı için onu halktan slav, büyük Gost Radoslav, Junjbor, istedi. Ancak halk ona şöyle cevap Vljçko ve tüm kilise ve Bosna şahitle verdiler: ‘’Dubrovnik özgür bir şehir- rimdir’’sözleriyle teslim edilmiştir. Bu dir. Radişiç sizin ekmeğinizi yiyor ve yerde Boşnak Bogomillerinin Dedele- suyunuzu içiyor. Kendisi Bogomilleri- ri oturuyordu. Evin yanında büyük bir nin Hijalarından birisinde bulunuyor’’. Bogomil misafirhanesi bulunuyormuş. Bu örnekten, Bogomillerin kararlarının Hijalar ayrıca Zenica’ya yakın olan Ja- böyle durumlarda Dubrovnik’in njiçi köyünde, Seonica’da, Biyela’da, kararlarından daha üstün olduğunu Uskople’de, Konjic’te, Bradina’da, görebilmekteyiz. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 157 S. Jalimam: Bogomillik ve İslam Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2

Orta çağda Frank evleri de aynı şe- bir yazı Hija’da bırakmıştı. Aynı şe- kilde Bosna Hersek’te sığınak ola- kilde Kıral Tvrtko I. 1370 yılında Sti- rak kulanılıyordu. 1415 yılında Kıral pan Rajkoviç’e ve Kıral Tomaş 1446 Stjepan Ostoyan’ın adamları Kraljeva yılında Ivaniş Dragişiç’in oğlularına Sutjeska’da Pavlo Radenoviç’i öl- benzer yazılar bırakmışlardır. 1405 dürdüklerinde, onun dostu ve koruyu- yılında Dubrovnik halkı Boşnaklarla cusu Vlatko Tumarliç, Boşnak Bo- yaptıkları bir sözleşmenin imzalanana gomili olmasına rağmen Dubrovnik kadar orada durmasına istediler. elçisi Gunduliç’in evinde saklandı. Böylece Hijalar sadece ibadethane- Gunduliç’in evi Kraljeva Sutjeska’daki ler olarak değil, bir çok hayırlı işler Franklar manastırında bulunuyordu. 13. için kulanılmıştır. Gost, Dede ve diğer yüzyıldan itibaren Boşnak Bogomille- görevliler ise sadece hijalarda değil, rin hijalari sığınak olarak biliniyordu. bunların yanı sıra öğretmenlik, yazıcılık Boşnak Bogomillerinin baş hijası olan gibi diğer görevleri de vardı. Bunların Dedenin bulunduğu yerin adı ‘’Locus çoğu kitap yazıyordu. Bu insanlar orta Credibilis’’ olarak geçmektedir, bu çağ Bosna’sının sembolleridir. Bunlar güvenilir yer anlamına gelmektedir. 13. hijalrda birlikte yaşıyorlardı. Bu ha- yüzyılın ortasında Katolik Biskupların nelere (hijalara) ‘’locus, domus pata- Djakovo’ya taşındıklarında Boşnak rinorum’’ diyorlardı. Hijalarda bazan Banlar ve diğer ileri gelenler Boşnak tam gün, bazan sadece dini görevle- Bogomil Dededen kanuni işlemlerin rini yapmak için, bazan da yolculuk orada yapılmasını ve orada saklanmasını sırasında uğruyorlardı. Boşnak bogo- istediler. Dede onların isteklerini kabul milleri hijaların etrafındaki arsaları edince bu bir geleneğe dönüştü. Bu işliyorlardı. Çünkü Hijalarin etrafında konu ile ilgili Ban Stjepan Kotromaniç bulunan arsalar her zaman çok bakımlı II. 1323 yılında Vladislav Hrvatiniç’e oluyordu.

SUMMARY

The intention of the report is to indentify historical relations and confirm unequivocal links Bosnian heretics had with all segments of medieval Bosnian society; the links which, because of certain, often tragic ideological and political goals were unfortunately ignored or marginalised. There are numerous historical sources referring to the presence of Bos- nian Bogomils in medeieval Bosnia and Hum, its society, political life, culture and diplo- macy; these sources are unequivocal and paint much better and livelier picture than dry and formal chronicles. The relationship between Bosnian Bogomils and medieval state Bosnia and Hum should not be treated as a classic relationship between a state and a religion. There are numerous reasons why this relationship was unique, most of which are often overlooked due to tendencies which tempted many researchers to make final judge- ments on the place Bosnian Bogomils occupied in the social and political life medieval Bosnia and Hum.

All recorded historical sources related to medieval Bosnia and Hum point that, in the long period from the end of twelfth century till the political fall of medieval Bosnia and Hum the Bosnian Bogomils occupied importand, often deciding position in political, social and statehood matters of medieval Bosnia and Hum. They represented the most respected society layer and played an extraordinary role in the medieval Bosnian society. All these facts give a different picture of the position of Bosnian Bogomils which had a profound effect on nearly all segments of medieval Bosnia and Hum society.

Izvještaji

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 161 IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice IZVJEŠTAJ

O doktorskoj disertaciji kandidata mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice, pod nazivom „Dokazivanje, metodi i sredstva čijom primjenom se u krivičnom postupku krše ljudska prava garantovana Ustavom Bosne i Hercegovine.”

1. OPIS DISERTACIJE će se zaštita osnovnih prava i sloboda 1.1. Opis problema garantovanih Ustavom Bosne i Herce- Izbor, definisanje i naziv teme je govine”, kroz provedeno istraživanje postavljen kao prikaz dijela krivičnog utvrđena su tipična kršenja procesnih procesnog prava u Bosni i Hercegovi- prava osumnjičenog prilikom izvođen- ni, i to onog dijela kojim su propisane ja radnji dokazivanja, i ustanovljeni procedure radnji dokazivanja u krivič- uzroci tih kršenja. nom postupku, kroz prizmu Evropske Glavna i pomoćna hipoteza glasi: konvencije o zaštiti ljudskih prava i „Kroz period od 2004. do 2007. go- njenih dodatnih protokola i Ustava Bo- dine, zbog sve veće profesionalizacije sne i Hercegovine. rada ovlaštenih službenih lica i tuži- U ovom radu je na jedan sveobuhva- laštava, značajno će se poboljšavati tan način izvršena analiza krivičnih i kvaliteta i uspješnost primjene radnji procesnih normi kojima su propisane dokazivanja kojima se mogu povri- radnje dokazivanja, te ustanovljeno u jediti osnovna ljudska prava i slobode kojoj mjeri su ovi propisi nedoreče- garantovana Ustavom Bosne i Herce- ni i ostavljaju prostora proizvoljnom govine”, su kroz provedeno istraživa- tumačenju i različitoj primjeni krivič- nje i rad trebale da pokažu i potvrde da no-procesne norme i mogućnosti da se u se u praksi sudova Zeničko-doboj- takvom interpretacijom u praktičnoj skog kantona, radnjama dokazivanja u primjeni krše ljudska prava osumnjiče- krivičnom postupku u značajnoj mjeri nog garantovana Ustavom BiH i na taj krše ljudska prava i slobode osumnji- način ugrozi sam krivični postupak i čenog/optuženog, garantovana Usta- konačan ishod eliminacijom dokaza vom Bosne i Hercegovine. Ova kršenja čije je pribavljanje bilo formalno manj- su proizvod prvenstveno nedovoljne kavo, te su date preporuke zakonodav- obučenosti organa postupka u primjeni cu za doradu ovih propisa. procesnih načela, a što je dalje uzroko- U skladu sa postavljenom hipote- vano relativnom kratkoćom vremena u zom: „Ovisno od broja, kvalitete izvo- primjeni Zakona o krivičnom postupku đenja radnji dokazivanja i kvalitete za- u Federaciji Bosne i Hercegovine, (pri- konskih i podzakonskih normi, povećat mjenjuje se od 01.08.2003. godine), DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 162 IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice nepoznavanja standarda iz ove oblasti Nakon provedenog istraživanja i od- koje je postavio Evropski sud u Straz- govarajućih saznanja kandidat je na- bourgu, kroz svoju dosadašnju praksu šao za potrebno da preporuči zakono- u zaštiti prava i sloboda garantovanih davnoj i izvršnoj vlasti odgovarajuće Evropskom konvencijom o zaštiti ljud- promjene u zakonodavnoj regulativi i skih prava i njenih dodatnih protokola. ukupnom pristupu zaštite ljudskih pra- Složenost postavljenog zadatka koja va čime bi zaštitu ljudskih prava učinili je vidljiva iz samog naziva disertacije i djelotvornijom, efikasnijom i tako utje- postavljene hipoteze obavezala je kan- cati na ukupnu sliku države koja stre- didata da koristi više metoda kako bi mi da bude izgrađena kao pravna, sa pronikao u bit problema i iznašao prak- vladavinom prava i zakona, a u skladu tična rješenja. sa potrebama i interesima svih njenih građana, susjeda koji okružuju našu 1.2. Ciljevi istraživanja državu i Evropske zajednice koja i je- Cilj istraživanja je već formulisan ste postavila najviše standarde u zaštiti predmetom istraživanja. Obrada teme ljudskih prava i osnovnih sloboda. „ Dokazivanje, metodi i sredstva čijom Problem kojeg obuhvata predlože- primjenom se u krivičnom postupku na tema doktorske disertacije, širok krše ljudska prava garantovana Usta- je zbog ulaska u različita naučna po- vom Bosne i Hercegovine“ treba da dručja. Dosadašnja praksa pokazuje ostvari naučni (opšteteorijski) i prak- negativne trendove vezane za kršenje tični (operacioni) cilj. ljudskih prava i sloboda garantovanih Istraživanje ima za ciljeve: 1) naučni Ustavom Bosne i Hercegovine, a neki opis predmeta istraživanja, 2) klasifika- od njih su: ciju povreda ljudskih prava, 3) naučno - uočavanje nedostatka standardnih objasniti njihove uzroke, povezanost i operativnih istražnih procedura u zakonitost. slučajevima primjene radnji doka- Dakle, naučni i praktični cilj ovog zivanja; rada su saznanja u kojoj mjeri su kri- - u spisima nije vidljiv tok postupa- vično procesne norme u Bosni i Her- nja prilikom primjene pojedinih cegovini usklađene sa Ustavom BiH, radnji, zatim tok donošenja odluka, odnosno Evropskom konvencijom i kriterijumi kojim su se rukovodi- njenim protokolima, kako su organizo- li ovlaštena službena lica i tužilac vani mehanizmi zaštite ljudskih prava, kod donošenja odluka i redoslijed u kojoj mjeri postoji nesklad između postupanja, te prioritet radnji i normativnog i stvarnog, objasniti uzro- mjera, odnosno zašto je nešto po- ke nesklada na naučnom nivou, na vi- duzeto, a nešto nije; šoj fazi saznanja, odnosno da se utvrdi - tok postupanja od momenta sazna- i objasni kakva je kvaliteta obavljenih nja za događaj do započinjanja sa radnji dokazivanja čijom primjenom radnjama dokazivanja ili pak po- se u krivičnom postupku krše osnovna sebnim istražnim radnjama, pre- ljudska prava i slobode garantovane pušta se dosjetljivosti ovlaštenih Ustavom Bosne i Hercegovine, te od službenih lica, jer literatura koja je kojih metodičkih postupaka značajno dostupna nije dovoljna, a ne postoje ovisi efikasnost njihove zaštite. ni stručna uputstva o postupanju; DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 163 IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice

- osjeća se nedostatak primjene kri- lizu predmeta, te intervjua i ankete sa minalističko taktičkih i krivično sudijama koji rade na krivičnom refe- procesnih načela, te je ritam pro- ratu došlo se do saznanja o povredama vođenja pojedinih mjera i radnji ljudskih prava garantovanih Ustavom veoma često neadekvatan; BiH. U konačnom, sve metode su kom- - zbog zastarjelog pristupa javljaju parativno korištene tako da je teško se propusti u poduzimanju pojedi- utvrditi koja je više ili manje doprini- nih radnji i mjera ili su one pak u jela završetku ovog rada. većoj ili blažoj mjeri nepravovre- U skladu sa osnovnim ciljem našeg mene. Obično je planiranje površ- istraživanja opredijelili smo se na uzo- no i ne služi svojoj svrsi. Često su rak optuženih za krivična djela u Zenič- prisutni i organizacijski propusti, ko-Dobojskom kantonu kroz period od nedostaci u rukovođenju, te je če- 2003. do kraja 2007. godine. sto krajnji ishod postupka nekvali- Iz dokumentacije smo na odgova- tetan, a nerijetko i negativan; rajući protokol – anketni list, izvadili - tokom saradnje sa drugim agenci- podatke – odgovore na pitanja. jama i organima Pravosuđa, jav- Zbog karaktera dobivenih podataka ljaju se nesporazumi zbog raznih koje nam pruža metoda studija doku- razloga. Jedan od njih je i nepo- mentacije može se ovaj postupak tre- znavanje zakonske procedure, kri- tirati kao primjena kvalitativne analize minalističke nauke kako od strane sadržaja policijsko-kriminalističke i tu- organa pravosuđa, tako i stručnih žilačke odnosno sudske dokumentacije. osoba-vještaka, kao i samih ovla- Anketni list nam je osigurao osnovne štenih službenih lica; informacije o krivičnom predmetu i za- - i dr. konskoj kvalifikaciji djela, te podatke vezane uz primijenjene radnje dokazi- 1.3. Metode istraživanja vanja ili pak posebne istražne radnje. Predmet istraživanja usmjeren je na Sve predmete pregledao je lično utvrđivanje činjenica da li se i u kojoj kandidat i izvršio pažljivo, točno i pre- mjeri, radnjama dokazivanja propi- cizno prenošenje podataka na eviden- sanim ZKP FBiH krše ljudska prava cioni obrazac. Na taj način, osigurana osumnjičenog garantovana Ustavom je bitna pretpostavka pouzdanosti upo- Bosne i Hercegovine, i zbog čega dola- trijebljene metode prikupljanja podata- zi do tih kršenja. U prezentiranom radu, ka i eventualne varijacije u tumačenju izbor metoda usklađen je sa predme- informacija. tom istraživanja tako da su pored stan- Prostorno određenje istraživanja: Ze- dardnih obuhvaćene i korištene i druge ničko-dobojski kanton. metode: dijalektička, analiza sadržaja, Uzorak istraživanja: Pravosnažne deduktivna, induktivna, komparativna, presude Kantonalnog suda Zenica, te sociološka i statistička. Općinskih sudova u Zeničko-doboj- U ovom radu su, kroz ciljeve istra- skom kantonu u periodu od četiri godi- živanja, posebno bili tretirani okončani ne (2003–2007). krivični procesi kod sudova u Zeničko- Ovo iz razloga što je u ovom vremen- dobojskom kantonu, od početka pri- skom periodu važio novi Zakon o kri- mjene novog ZKP FBiH. Kroz ana- vičnom postupku FBiH (stupio na sna- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 164 IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice gu 01.08.2003. godine). Anketom su U trećem dijelu rada koji nosi na- se dobili podaci od neposrednih aktera ziv III- Evropska konvencija o zašti- u proceduri primjene radnji dokazivati ljudskih prava i dodatni protokoli, nja ili posebnih istražnih radnji. To su: obrađena su sva prava i slobode koje kriminalisti, ovlaštena službena lica, garantuje ova konvencija. Ujedno je tužioci, sudije, stručna lica sudskome- kroz ilustraciju odgovarajućih presu- dicinske i medicinske struke, hemijske, da Evropskog suda za ljudska prava biološke, i drugih struka, neophodni u u Strazbourgu, određen “standard” u primjeni ovih mjera i radnji . zaštiti garantovanih prava, a što je u Analizom sadržaja ispitani su doku- kasnijim fazama rada komparirano sa menti pribavljeni u sudu, kao i rezulta- domaćom sudskom praksom. ti anketa. Tim se dobila predodređena U četvrtom dijelu rada posebno je šema i kategorije za tabeliranje sadrža- obrađeno „pravo na pravično suđe- ja dokumenata. nje”, garantovano u čl. 6. Evropske konvencije. Upravo analiza ovog pra- 1.4. Obim i sadržaj disertacije va, predstavlja uvod u glavni dio ovog Doktorska disertacija ima deset po- rada, radnje dokazivanja iz Zakona o glavlja koji su predstavljeni na 278 krivičnom postupku Federacije Bosne stranica. Disertacija sarži anketni upit- i Hercegovine. nik, te literaturne navode u mjeri koja Peti dio rada je prikaz radnji doka- je dostatna da potkrijepi hipoteze. zivanja iz ZKP FBiH, posebno obrađe- U prvom dijelu disertacije je uvodni ne kroz dostupnu literaturu, ali i kroz i metodološkog pristupa temi, ciljevi sudsku praksu sudova u BiH. U ovom istraživanja, i hipoteze, te područja dijelu dominiraju primjeri iz domaće istraživanja kojeg smo uokvirili u Ze- sudske prakse, do kojih se došlo kroz ničko-dobojski kanton. provedeno istraživanje, sa posebnim U drugom dijelu rada koji nosi na- osvrtom na uočene propuste organa ziv: II- Katalog ljudskih prava prema krivičnog postupka, odnosno kršenja Ustavu Bosne i Hercegovine, dat je prava osumnjičenog/optuženog koja su osvrt na istorijske prilike donošenja garantovana Ustavom BiH. Također je Dejtonskog sporazuma, čija je speci- preciziran trenutni “standard” u primje- fičnost u tome što on u «paketu» sani relevantih procesnih odredbi od stra- drži Ustav Bosne i Hercegovine kao ne organa krivičnog postupka, posebno jedan od najznačajnijih svojih dijelova kroz radnje dokazivanja i ukazano da (Aneks 4.). Dalje su obrađeni karakter postoji nesklad između normativnog i struktura Ustava BiH, sa posebnim i stvarnog odnosno između standarda osvrtom na ljudska prava i slobode postavljenog od strane Evropskog suda garantovane tim ustavom. Ujedno je i standarda postavljenog od nacional- određen odnos Ustava BiH i Evrop- nih sudova. Iz provedenog istraživanja ske konvencije o zaštiti ljudskih prava se vidi da svi organi krivičnog postup- i osnovnih sloboda i njenih dodatnih ka nisu dovoljno obučeni i stručni za protokola, te taksativno pobrojali sva praktičnu primjenu krivičnog proce- ostala međunarodna dokumenta koji snog prava, što uzrokuje kršenja prava obavezuju Bosnu i Hercegovinu. osumnjičenog/optuženog koje mu garantuje Ustav BiH. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 165 IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice

U šestom dijelu je obrađena apela- zaštitni objekat jednog broja krivičnih ciona nadležnost Ustavnog suda BiH, djela su upravo ljudska prava i slobo- čije smo najvažnije odluke analizirali u de koje garantuje Ustav BiH odnosno svim fazama ovog rada. Analiza odlu- Evropska konvencija. Prezentacija ka Ustavnog suda BiH ukazuje na či- krivičnih djela, čiji je zaštitini obje- njenicu da se najveći broj pojedinačnih kat ljudska prava ima za cilj ukazati apelacija građana odnosi se na zaštitu da primjena procesnog zakona, odno- prava na imovinu, a zatim povrede pra- sno procedure kojima se pribavljaju va koje se okvirno svrstavaju u katego- dokazi, i njihovo nepoštivanje mogu rije „prava na fer i pošteno suđenje“, organe krivičnog postupka dovesti do što i jeste predmet našeg zanimanja. krivične odgovornosti. Brojnost predmeta pred ovim sudom, U desetom dijelu disertacije urađen navodi na zaključak da građani sma- je prikaz i analiza rezultata istraživa- traju kako im postupak pred redovnim nja, te na kraju zaključnim razmatranji- sudovima nije pružio proceduralne ga- ma iznijeta vlastita ocjena rezultata do rancije iz Ustava BiH. Analizom odlu- koje se došlo u ovom naučnoistraživač- ka Ustavnog suda kojim su rješavane kom radu. krivične apelacije, nalazimo kako gra- đani ukazuju na nezakonite dokaze na 2. MIŠLJENJE osnovu kojih su osuđeni. 2.1. Naučni doprinos U sedmom dijelu izvršen je prikaz Tema ove disertacije je zahtjevna i pravosudnog sistema u Bosni i Herce- veoma kompleksna. Kroz istraživanje govini, njegovu teritorijalnu organiza- koje je kandidat obavio, otvoren je ši- ciju i nadležnost, što smatramo kori- rok spektar pitanja iz raznih naučnih snim za ovaj rad i bolje razumijevanje oblasti. U radu je došlo do izražaja ciljeva rada i postavljenih hipoteza. poznavanje kriminalistike i krivično Cjelokupna organizacija je provedena pravnih disciplina koje su u velikom pod patronatom međunarodne zajedni- dijelu zastupljene u ovome radu od ce i vremenski se podudara sa donoše- samog početka, što je pomoglo kandi- njem novih procesnih zakona na nivu datu da uoči određene probleme i da države i njenih entiteta. da prijedloge za njihovo rješavanje, Osmi dio rada je posvećen Evrop- tj. prijedloge »de lege ferenda«, koji skom sud za ljudska prava u Strazbo- su doprinos kako kriminalistici, tako urgu. U osvrtu na rad ovog suda uka- i krivično procesnom i krivičnom pra- zano je na njegovu prirodu, strukturu vu, ali i širem spektru teorijskih i istra- i nadležnost, zatim postupak pred tim živačkih polja. sudom te njegovu savjetodavnu nad- Dakle, ova doktorska disertacija nije ležnost. Zadnjih godina u Bosni i Her- samo teoretski doprinos nauci, već je cegovini bilježimo porast pojednačnih značajna i sa aspekta kriminalističke predstavki naših građana pred ovim prakse, jer je kandidat ostvario uspje- sudom. šan spoj teorije i prakse, a bez tog spo- U devetom dijelu rada analizirana ja, kojeg kandidat konsekventno slijedi je krivično pravna zaštita ljudskih pra- u cijelome radu, ne bi bilo moguće odva. Naime u Krivičnom zakonu Fede- govoriti na brojna pitanja postavljena racije BiH i Krivičnom zakonu BiH, već kod odabira teme disertacije. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 166 IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice

Izgradnjom jednog cjelovitog prima, o čemu je sud dužan voditi računa laza problemu, a prije svega osvrtom tokom cijelog postupka. Međutim, rad- na dosad neobrađeni aspekt krivičnog njama dokazivanja iz ZKP FBiH, još procesnog zakona došlo se do novih uvijek se krše ljudska prava i slobode saznanja iz ove oblasti. osumnjičenog/optuženog koja su prava Kroz cijeli rad moguće je pratiti ideju garantovana Ustavom BiH. To dalje vodilju, odnosno polaznu premisu istra- znači da u ovoj oblasti postoji nesklad živanja, jer rad ima preglednu sistema- između normativnog i stvarnog, kao i tiku i zadovoljavajuću arhitektoniku. da postoje pojedinačna kršenja prava Međutim, norme Zakona o krivičnom osumnjičenog/optuženog koja se mogu postupku koje su u radu konstantno pripisati organima krivičnog postupka. zastupljene ne govore o metodu rada u Naučni doprinos ovog rada ogleda se okviru kriminalističke obrade, tj. kako u tome što je u prvom redu problema- u praksi otkrivati, istraživati i rasvjet- tika detaljno obrađena kroz prizmu kri- ljavati pojedine nezakonite radnje. Za minalistike a zatim i normi krivičnog uspješnu preporuku koja će dovesti procesnog prava, te sve to provjereno do smanjenja kršenja ljudskih prava i kroz istraživanje koje je obavljeno kod sloboda osumnjičenog/optuženog, ne- organa krivičnog postupka odnosno ophodno je poznavanje određenih in- onih koji praktično primjenjuju krivič- kriminacija i instituta krivičnog prava no procesno pravo. i kriminoloških kategorija. Sve to, od U radu je najprije utvrđen „stan- kandidata je zahtijevalo dobro poznava- dard” u zaštiti ljudskih prava osumnji- nje kriminalistike, krivično procesnog i čenog/optuženog kroz praksu Evrop- krivičnog prava i kriminologije, a ovom skog suda za ljudska prava i Evropsku doktorskom disertacijom kandidat je to konvenciju o zaštiti ljudskih prava, a u visokom stepenu i dokazao. zatim ista problematika tretirana kroz Rad je pisan jasnim jezikom i stilom, praksu domaćih krivičnih organa i te se i pored izuzetno složene problema- naglašena razlika u primjeni odgo- tike koju obrađuje lako čita i prati. Pri- varajućih „standarda”, i konačan za- mjenjeni su potpuno adekvatni metodo- ključak da se u krivičnom postupku i loški principi i zahvati koji su i doveli dalje neopravdano krše ljudska prava do toga da rad predstavlja zaokruženu osumnjičenog/optuženog. Također su cjelinu (sa unutrašnjom harmonijom), definisani uzroci ovakvog stanja, i dati što i jeste cilj metodologije u teorijskim konkretni prijedlozi za prevazilaženje i empirijskim istraživanjima. U vezi sa ovog problema. navedenom unutrašnjom harmonijom naglašavamo da svaki dio ima pregled- 2.2. Stručni doprinos disertacije nu unutrašnju strukturu, a izbjegnut je Ova disertacija kao stručni doprinos mogući disbalans među prioritetima daje smjernice kojim će se ostvariti u opservacije na zadatu temu. prvom redu normartivni sklad između Zakonom o krivičnom postupku je ZKP FBiH i Ustava BiH, zatim na koji prihvaćeno načelo zakonitosti dokaza, način će se dalje smanjivati broj krše- što dalje znači da sud ne može zasnova- nja ljudskih prava osumnjičenog/optu- ti svoju odluku na nezakonitim dokazi- ženog u krivičnom postupku U oblasti DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 167 IZVJEŠTAJ O doktorskoj disertaciji kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 mr.sc.Almina Dautbegovića iz Zenice normativnog uređenja, kroz rad se daju konretna rješenja i prijedlozi u daljoj prijedlozi i preporučuju se mjere za obuci i usavršavanju svih organa kri- unapređenje i poboljšanje efikasnosti vičnog postupka, a u skladu sa postav- krivičnog postupka. Preporučena su ljenom hipotezom ovog rada.

1) Prof.dr. Salih Jalimam, predsjednik; 2) Prof.dr. Sead Dizdarević, mentor, član; 3) Prof.dr.Miodrag Živanović, član;

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 169 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju dr. Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 sc. Adnana Durakovića Osvrt na doktorsku disertaciju dr. sc. Adnana Durakovića

Prof. dr. sc. Duško Modly

Dana 1. 2. 2008. godine u Zenici Ad- oblike primjene; pod pet, daje rezultate nan Duraković obranio je doktorsku di- istraživanja o broju i karakteristikama sertaciju pod nazivom: „Pravni aspekti krivičnih djela izazivanja opće opa- menadžmenta u kriznim situacijama“. snosti u periodu 2004.-2006. godine na području Kantona Sarajevo i rezultate Podaci o disertaciji : obrađenih predmeta iz grupe „krivič- nih djela protiv opće sigurnosti ljudi Disertacija, bez popisa literature, ima i imovine“ iz Glave XXVII KZFBiH 376 stranica. Pisana je kompjuterskim kod Općinskog suda Sarajevo za pe- ispisom, formatom slova 12 i običnim riod 2004.-2006. godine; pod šest, proredom. Margine su u granicama mi- prikazuje historijsku analizu prijetnji nimalne dopuštenosti, što znatno pove- kod krivičnog djela izazivanja opće ćava broj slovnih znakova na stranici. opasnosti-uništenje vitalnih objekata Osim uvoda, disertacija je podijelje- infrastrukture sa specifikacijom načina na u dva dijela. i modus-operandija, elaborira specijalne događaje, požare, talačke situacije, Struktura rada: političke nerede i pobune i dr.; pod U prvom dijelu autor, pod jedan, sedam, piše o preventivnom djelova- piše o eksternom okruženju i kriznom nju, strateškom pristupu kriznom me- menadžmentu (slika globalnog svije- nadžmentu kroz formu permanentnog ta), konfliktnosti društva i zahtjevima nadzora, preventivno obavještajnom zajednice za organiziranje i menadžer- djelovanju i procjeni prijetnje prema stvo u kriznim situacijama; pod dva, potencijalnim bombašima, policij- on definira pojam krize s pravnog i skom prikupljanju podataka kao dijelu kriminalističkog stanovišta i s aspekta obavještajnih operacija, procjeni in- kriznog menadžmenta, govori o uprav- formacija pribavljenih obavještajnim ljanju u krizama i izvanrednim situa- radom (analiza), primjeni simulacija cijama, definira krizu kroz Krivični za obuku policajaca u kriznim situaci- zakon FBiH, navodi karakteristike kri- jama, elementima plana za integrirano ze kao operativno-taktičke situacije, multiagencijsko djelovanje, daje idejni definira pojam eksploziva i eksplozija, koncept operacije u okviru kojeg go- te bombaške napade; pod tri, elabo- vori o rukovođenju u kriznim situaci- rira karakteristike bombaša i navodi jama (precizno određivanje problema, osnovnu tipologiju; pod četiri, nabraja definiranje organizacione strukture, o vrste bombaških prijetnji i eksploziv- planiranju vremena, mrežama, kontro- nih sredstava i neposredne i posredne li posebno netehničkih parametara). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 170 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju dr. Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 sc. Adnana Durakovića

U drugom dijelu autor, pod osam, složene probleme uz javljanje katastro- prikazuje tok postupka u istrazi, tehnike falnih posljedica ekonomskog prospe- obavljanja intervjua s osobama, istražne riteta na mnogim područjima rada i ži- radnje na mjestu katastrofa, uviđaj na vota, npr. ekološke katastrofe itd. Autor mjestu eksplozije itd.; pod devet, odre- smatra da savremene krize traže formi- đuje pojam strateškog menadžmenta, i, ranje međunarodnih institucija koje su pod deset, daje zaključak. Slijedi popis spremne i sposobne uhvatiti se u koštac korištene tuzemne i inozemne literatu- s ključnim problemima kriza u savreme- re, koji je impozantan. nom svijetu. Prevencija kriznih situacija U disertaciji se nalazi velik broj gra- i represivna djelatnost nadležnih organa fikona, tabela, fotografija, slika i obra- traže posebne strategije, tehničku opre- zaca. mljenost i kompetentan kadar. Naučna materija obuhvaćena diserta- Autor pristupa obradi teme s krivič- cijom uspješno je, pregledno i logično, nopravno-kriminalističkog aspekta, jer raspoređena u dijelove s brojnim pod- polazi od premise da ta dva područja naslovima, koji su u skladu s obrađe- čine dijalektičko jedinstvo. Danas je nom problematikom i adekvatno su općepoznato da su krivičnopravne nor- strukturirani. me bez normi kriminalističke nauke Pravno-tehničko oblikovanje i arhi- „mrtvo slovo na papiru“. tektonika sadržaja rada (kompozicija), Sadržaj doktorata pokazuje kom- obujam sadržaja pojedinih dijelova i pleksnost u pristupu i interdisciplinar- teoretskih objašnjenja su vrlo korektni nost u obradi teme. Riječ je o obimnom i rezultat su autonomije autora. i kompleksnom radu u kojem se obra- Kako je istaknuto, rad ima suvislu ar- đuju aktuelna pitanja vezana uz proble- hitektoniku (sistematiku). Tematski i sa- matiku kriznih situacija. držajno pripada naučnim oblastima kri- Autor je pošao od postavke da teo- vičnopravnih i kriminalističkih nauka. rija krivičnog prava i kriminalistike ne mogu bez svog terminološkog i poj- Polazne premise movnog aparata, jezika nauke (struke). Navedene nauke imaju značajan poj- Autor polazi od slijedećih premisa. movni i terminološki aparat, koji treba Prvo. Burno i dinamično vrijeme da- biti vlasništvo svih koji u svom radu nas na području menadžmenta u kriznim primjenjuju pravila navedenih nauka. situacijama gasi tradicionalne pojmove, Osnovna premisa je da su krizne si- ukida dosadašnje misaone sheme i traži tuacije društveno štetni događaji koji izrazito naučan pristup i instrumentarij remete psihološki ekvilibrij ličnosti. u borbi protiv kriznih situacija. Dolazi do akutnih poremećaja unutar- Dugo. Procesi urbanizacije doprino- nje i socijalne ravnoteže. se nastanku kriznih situacija, pri čemu krize prati jedno od najvažnijih pitanja Ocjena sadržaja doktorske disertacije savremenog čovječanstva - neishranje- nost i glad velikog broja ljudi. Opseg teksta i bogatstvo podataka za Treće. Internacionalizacija proizvod- obrađeno područje djeluju impresiv- nje rađa novim specifičnim krizama. no u današnje vrijeme specijalizacije, Četvrto. Buran razvoj modernih proi- kada je sve teže biti ekspert u brojnim zvodnih odnosa donosi sa sobom mnoge naučnim područjima. Autor je s impo- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 171 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju dr. Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 sc. Adnana Durakovića zantnom akribijom, pregledno, siste- primarno pisan analitičkim jezikom, a matski, čitko, razumljivo i uvjerljivo, manje holofrastičkim. Jezik i stil auto- te interdisciplinarno i originalno obra- ra su jasni, jednostavni, prirodni, od- dio građu vezanu uz pravne aspekte mjereni, racionalni, koherentni i struč- menadžmenta u kriznim situacijama. ni. Često je riječ o ekspertnom jeziku. Time je ponudio naučno-stručnoj lite- Termini tehnici korišteni su pravilno i raturi na području obrađene problema- dozirano. Autor je uspješno objedinio tike djelo posebne vrijednosti, koju po- dva naučna zahtjeva: deskriptivni i sebno povećava akribijski i sistematski eksplicitni i, istovremeno, metodološ- pristup obrađenoj temi. ki pristup je kombinacija induktivno Širina obrade pojedinih pitanja iz - deduktivne metode. pojedinih poglavlja disertacije je u Jezični sistem koji autor koristi u srazmjeru s njihovom teoretskom i velikom dijelu je najuže povezan s praktičnom relevantnošću, pri čemu je krivičnopravnim i kriminalističkim po- autor vodio računa o kompleksnosti i dručjem, pa je za razumijevanje nekih višeznačnosti njihovog sadržaja. Pri dijelova potrebno poznavanje i razu- tome je autor pazio da ne ugrozi mini- mijevanje krivičnopravnog i kriminali- mum i naučnu ravnotežu. Obzirom na stičkog stručnog vokabulara. Autor je opširnost objašnjenja brojnih pitanja, uspješno izbjegao zamke frazeologije neki sadržaji se mogu direktno koristiti u smislu da je izbjegao izražavanje ne- u edukacijske svrhe. kog pojma grupom povezanih riječi ili Očigledno je da je disertacija rezultat rečenica koji su s tim pojmovima pove- dugogodišnjeg naučnog i stručnog rada zani samo po smislu. Riječ je o leksici autora. Znatan dio disertacije je vrhun- sui generis, fondu riječi koje se koriste ska sinteza autora. Pri tome je autor sana području krivičnopravne i krimi- držaje projicirao pod kutom iskusnog nalističke nauke. Tamo gdje definicije teoretičara s dimenzijama praktičara. nisu bile prikladne, autor je pristupio Autor pokazuje smionost i original- deskriptivnom načinu obrade. nost u pristupu, potiče naučnu znatiže- Preciznim i logičkim naučno-struč- lju i diskusiju kako među teoretičarima nim izražavanjem autor je izložio i tako i praktičarima, što ide u prilog objasnio niz pitanja iz područja me- novih naučnih spoznaja na obrađenom nadžmenta u kriznim situacijama s kri- području. vičnpravno-kriminalističkog aspekta. Disertacija je i pokušaj standardizira- Tekst je didaktički uspješno oblikovan, nja sadržaja iz područja menadžmenta temeljit, s visokim stupnjem obrade u kriznim situacijama. Temeljna svrha pojedinih pitanja. Ova disertacija, kao je postignuta - da se na jednom mjestu svaki naučni rad na bilo kojem nauč- na jasan i pregledan način obradi po- nom području, ima dva cilja: 1. gnose- dručje obuhvaćeno nazivom disertaci- ološki (spoznajni), tj. domoći se istine je, što uz ostalo treba poslužiti kao ori- s određenog područja, i 2. utilitarni, da jentacija budućim korisnicima rada. se istinite spoznaje primijene u praksi Terminologija, jezik i stil: Autor je na dobrobit ljudskog roda. To je autor koristio naučni i stručni jezik, jezik postigao u ovoj disertaciji. krivičnopravne i kriminalističke stru- Aktuelnost razmatrane problemati- ke u području koje je obradio. Tekst je ke je izvan svake sumnje. Autor iznosi DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 172 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju dr. Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 sc. Adnana Durakovića obrađenu problematiku sistematski- Prevelika upotreba laičkog jezika može strukturalnom metodom, davanjem dovesti do pauperizacije struke. Autor definicija i termina i njihove aplikacije prilikom definiranja i obrazloženja je. U navedenom smislu to je direktan nekih pitanja osobito problematičnih doprinos u nas siromašnom području pokazao smionost i originalnost u pri- menadžmenta u kriznim situacijama. stupu. Literaturni izvori više su nego dostat- Sadržaj disertacije namijenjen je ni i vrlo su zadovoljavajući. Riječ je o potencijalnim korisnicima u širokom transferu i aplikaciji znanja na područ- dijapazonu, kako teoretičarima tako i ju menadžmenta u kriznim situacijama. praktičarima, svima onima koji u svom Disertacija je de facto pokušaj standar- radu primjenjuju ili izučavaju proble- diziranja sadržaja iz područja menad- matiku vezanu uz menadžment u kri- žmenta u kriznim situacijama. Autor je znim situacijama. Onako kako je sadr- na jednom mjestu na jasan i pregledan žaj disertacije koncipiran i sadržajno način obradio područje obuhvaćeno bogat, pruža mogućnost šireg korište- nazivom disertacije. nja. Po prirodi stvari, tekst disertacije Postavljene zadatke u uvodu autor trebao bi biti objekt interesa svih onih je riješio na zadovoljavajući način. koji se bave problematikom menad- Autor je tekstom disertacije smjerao žmenta u kriznim situacijama. sistematskoj obradi temeljnih značajki Disertacija je, unatoč obilježjima menadžmenta u kriznim situacijama, u izvornog naučnog rada i doprinosa u čemu je u potpunosti uspio. Temeljni pogledu sagledavanja brojnih složenih spoznati i implicirani problemi su jasno problema vezanih uz menadžment u postavljeni, a terminologija i načini ci- kriznim situacijama, zadržala i odre- tiranja izvora usaglašeni su sa stručnim đene značajke udžbenika, što povećava standardima. dijapazon njenih budućih korisnika. Autor upozorava na nužnost posto- Posebnu kvalitetu radu daju opsežna janja visokih profesionalnih etičkih obrazloženja, koja u sebi sadrže druge (deontoloških) standarda na strani onih koneksne pojmove. Takav način pisa- koji sudjeluju u rješavanju problema nja prisiljava čitaoce da pročitaju veći kriznih situacija. Ovo osobito zato što dio teksta. su današnji tehničko-tehnološki resursi Sadržaj disertacije je usmjerene koji su na raspolaganju organima re- namjere. U dijelu gdje je to potrebno presije narasli do te mjere da se može sadrži nekonvencionalne izraze i rele- govoriti o tehnologiziranim i naučno vantne tehnologizme. Neki pojmovi su sofisticiranim organima represije. tražili opsežnije obrazloženje. Autor s pravom insistira na pravil- Riječ je o vrlo inovativnom pristupu noj upotrebi stručno-profesionalne ter- menadžmentu u kriznim situacijama, minologije u vezi s menadžmentom u osobito u pogledu strategije i strategij- kriznim situacijama, jer ona garantira skih koraka (taktika sui generis). Autor u komunikacijskim procesima razumi- posebno elaborira taktiku servisiranja jevanje i uspješnu suradnju onih koji strategije, osobito strategije interakcije. utvrđuju istinu u okviru kriznih situ- Kandidat je namjerno izbjegao obradu acija. Uz ostalo, na taj način se izbje- nekih pitanja, npr. danas vrlo aktuelne gavaju tzv. „komunikacijski šumovi“. menadžerske bolesti. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 173 D. Modly: Osvrt na doktorsku disertaciju dr. Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 sc. Adnana Durakovića

Krizne situacije zahtijevaju razne ganje u strukturi pojedinih aspekata intervencije, pa je tom pitanju autor menadžmenta u kriznim situacijama, posvetio određeni prostor. Autor nagla- kategoriziram kao izvorni, originalni šava preventivni učinak kriznih inter- naučni rad. Riječ je o zavidnom nauč- vencija. One traže nove reakcije adap- nom djelu, kojim je, kako je navedeno, tacije. Pri tome, načelo ekonomičnosti popunjena praznina u području koje se traži postizanje maksimalno djelotvor- tretira u disertaciji. nog tretmana uz minimum intervencije, Doktorand se predstavio kao lucidni pri čemu obično strada kvaliteta. i suptilni teoretičar i veliki poznavatelj Autor je posebnu pažnju posvetio fe- područja koje je u disertaciji obrađeno. nomenološkim aspektima kriznih situ- U disertaciji je sažeo svoju bogatu teo- acija i dinamici novih pojavnih oblika, retsku i iskustvenu spoznaju. čime je ušao u područje kriminologije. Budući je disertacija vrijedan doprinos nauci i krivičnopravno-kriminali- Mišljenje i kategorizacija disertacije stičkoj praksi, toplo ju preporučujem za objavljivanje uz potrebnu doradu. Upu- Riječ je o temeljitom, siste- ćujem iskrene čestitke autoru. Treba matskom, detaljnom i ozbiljnom nauč- imati u vidu da pravilan menadžment nom radu. Po svom opsegu, sistematič- u kriznim situacijama omogućava pri- nosti izlaganja i mnoštvu informacija, mjenu odgovarajućih strategija koje to je ozbiljno zaokruženo djelo nauč- pridonose uspješnom suzbijanju kriznih nog karaktera iz područja menadžmen- situacija, odnosno upotrebe različitih ta u kriznim situacijama. istražnih metoda kada je kriza nastupi- Razmatrani sadržaj disertacije, obzi- la. Sve navedeno treba promatrati kroz rom na naučni pristup, specijalizaciju prizmu tehničkog inflatornog razvoja. pojmova i termina i produbljeno tra-

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 175 IZVJEŠTAJ o magistarskom radu kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Remzije Kadrića, dipl. pravnika iz Sarajeva. IZVJEŠTAJ

O magistarskom radu: Pravno-političke posljedice djelovanja Srpske demokratske stranke (SDS) BiH u periodu 1990-1995. kandidata Remzije Kadrića, dipl. pravnika iz Sarajeva.

Prof. dr.sc. Salih Jalimam:

Kandidat Remzija Kadrić rođen je godina. Na stranicama 137-146 prilo- 20. januara 1955. godine u Pokriveni- ženi su Izvori i literatura (sa popisom ku, općina Rogatica. U rodnom mjestu dokumenata, štampe, rječnicima, enci- završio je osnovnu školu, a u Sarajevu klopedijama, leksikonima i knjigama i Gazi Husrevbegovu medresu., diplo- radovima iz periodike). mirao je na Pravnom fakultetu Univer- U shematskom pregledu magistar- ziteta u Sarajevu-odjeljenje u Zenici skog rada, u prvom dijelu naslovlje- 1979. godine. Tokom proteklih godi- nom: Uvod (str.3-4) date su kratke, na radio je u brojnim institucijama na metodološki fundirane pretpostavke o poslovima pravnika a jedan dio svog razlozima pisanja ovog rada i izložene životnog i radnog angažmama proveo su osnovne postavke rada na naslovlje- je kao poslanik u entitetskom i držav- noj temi te date su naznake koje uvode nom parlamentu. Trenutno je poslanik u sljedeće poglavlje:Metodološki pri- u Predstavničkom domu Parlamenta stup istraživanju (str.5-11) u kojem je Bosne i Hercegovine. naučno-istraživačkim mehanizmima Magistarski rad:Pravno-političke formuliran znanstveni problem, defini- posljedice djelovanja Srpske demo- ran naučni i društveni značaj predmeta kratske stranke (SDS) BiH u peri- naučnog istraživanja te ukazano na ci- odu 1990-1995. kandidata Remzije ljeve istraživanja. Kandidat je tačno i Kadrića napisan je na 146 stranica sa precizno postavio hipoteze u kojima se 118 podložnih napomena u kojima su prelamaju pravni , politički ali i histo- date temeljne potvrde iznesene u tek- rijski mehanizmi djelovanja SDS BiH stu a rezultat su samostalnog arhivskog u periodu 1990-1995.godine. istraživanja kandidata kao i njihova Kandidat je tačno i precizno odredio provjera u aktuelnoj pravnoj, politič- predmet, ciljeve i zadatke istraživanja koj i historijskoj literaturi. Radu su te ukazao na određene probleme koji pridodati Prilozi (str.92-136) u kojima su neminovni (nedostatak prvorazred- su obuhvaćeni ključni dokumenti koji- nih dokumenata, česta jednostranost ma su potvrđeni, ponekad objašnjeni i u određivanju pravnih mehanizama jednom broju slučaja prvi put naučnoj djelovanja političkih partija devedese- javnosti ponuđeni dokumenti iz djelo- tih godina XX vijeka, kao i određene vanja SDS BiH u periodu 1990-1995. nedorečenosti u pravnoj, politološkoj i DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 176 IZVJEŠTAJ o magistarskom radu kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Remzije Kadrića, dipl. pravnika iz Sarajeva. historijskoj literaturi). Kao naznaka ali ru B i H i Formiranje Kriznih štabova u i temeljna vodilja kroz cijeli tekst su „srpskim opštinama „ u B i H. korištene naučno-istraživačke metode, Treću cjelinu: Pravno-političke po- sa jakim komparacijama i čvrstim ar- sljedice djelovanja SDS BiH u periodu gumentacijama koji su inkorporiani u 1990-1995. čine sljedeći segmenti:Pro- osnovni tekst magistarskog rada:Prav- gramska opredjeljenja SDS-a u prvim no-političke posljedice djelovanja višestranačkim izborima u BiH, Djelo- Srpske demokratske stranke (SDS) vanje SDS u funkciji destrukcije ustav- BiH u periodu 1990-1995. nog poretka BiH, Djelovanje SDS-a Glavni, nosivni dio magistarskog u funkciji realizacije velikodržavnog rada je poglavlje:Naučnoteorijski zna- srpskog koncepta „Velika Srbija“, Voj- čaj istraživanja o pravno-političkim ne- ratne pripreme SDS u realizaciji posljedicama djelovanja Srpske de- postavljenih ciljeva , Zločini počinjeni mokratske stranke (SDS) BiH u peri- u realizaciji zacrtanih ciljeva SDS i Od- odu 1990-1995.( str.12-81) u kojem su luka Ustavnog suda BiH o poništenju izloženi mehanizmi, oblici i način poli- Deklaracije o proglašenju Republike tičkog djelovanja kao i posljedice dje- srpskog naroda Bosne i Hercegovine. lovanja SDS BiH u periodu 1990-1995. Četvrti dio su Zaključna razmatra- Argumentovanim potvrdama kandidat nja (str.88-91) u kojem su jezgrovito identifikuje pravno političke posljedice složeni osnovni pravci i rezultati do kao i opće oblike poltičkog djelovanja kojih je kandidat došao u izradi magi- i daje pravno-historijski razvoj koji je starskog rada.Tu se raspoznaju prav- podjeljen na sljedeće manje cjeline: De- ne, političke, društvene i historijske mokratski put Bosne i Hercegovine ka posljedice djelovanja jedne političke nezavisnosti, BiH u procesu disolucije partije te nesagledivi rezultati njena Socijalističke Federativne Republike destruktivna djelovanja. Jugoslavije, Uloga Međunarodne za- Kroz cijeli tekst magistarskog rada jednice u procesu disolucije Jugoslavi- Pravno-političke posljedice djelo- je, Uloga srpskih nacionalista u procesu vanja Srpske demokratske stranke disolucije Jugoslavije, Uloga Jugosla- (SDS) BiH u periodu 1990-1995. kan- venske Narodne Armije u procesu dis- didata Remzije Kadrića prepoznaje se olucije Jugoslavije, Postupak osamo- utvrđena naučno-istraživačka metodo- staljivanja BiH demokratskim putem i logija i u najvećem dijelu to je samosta- Ispunjavanje uslova za međunarodno lan naučno-istraživački rad. Kandidat priznanje nezavisnosti BiH i Međuna- Remzija Kadrić pokazuje da je ovladao rodno priznanje nezavisnosti BiH. problematikom pravno-političkih po- Drugu, kontinuiranu cjelinu čine sljedica djelovanja Srpske demokratske sljedeći segmenti:Formiranje paradr- stranke (SDS) u periodu 1990-1995. žavnih srpskih organa vlasti na prosto- godine, da napisani magistarski rad poru B i H u periodu 1990-1995., Srpsko tvrđuje da je osposobljen da postavlja Nacionalno vijeće kao prvi paradržavni i rješava složene naučno-istraživačke i organ u B i H, Formiranje „srpskih op- stručne probleme i zadatke. ština“ na prostoru B i H, Konstituisanje Remzija Kadrić u svom magistar- „Srpskih autonomnih oblasti (SAO)“ i skom radu:Pravno-političke poslje- drugih paradržavnih organa na prosto- dice djelovanja Srpske demokratske DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 177 IZVJEŠTAJ o magistarskom radu kandidata Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Remzije Kadrića, dipl. pravnika iz Sarajeva. stranke (SDS) BiH u periodu 1990- godina i pokazao da vlada metodolo- 1995. pokazao je određene i zapažene gijom naučno-istraživačkog rada i da rezultate u naučno-istraživačkom ela- ima znanja iz fundamentalnih naučnih boriranju teme te dao određeni dopri- disciplina (pravne nauke, historija, ponos unaprjeđenju pravno-historijske litologija i sociologija) kao i smisao za struke. Kandidat je vrlo uspješno iz- naučno-istraživački rad. Posebno isti- vršio postavljeni naučno-istraživački čemo podatak da je kandidat Remzija zadatak i potvrdio postavljene hipo- Kadrić identifikovao i potvrdio prav- teze i realizovao zacrtane ciljeve. Isto no-političke posljedice destruktiv- tako kroz vlastita istraživanja osvjetlio nog djelovanja jedne političke partije je pravno-političke posljedice djelo- (SDS) u burnom i prijelomnom vreme- vanja SDS BiH u periodu 1990-1995. nu 1990-1995.godine.

Prikazi, ocjene, kritike i recenzije

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 181 M. Mujakić: Prof. dr. Sead Dizdarević: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 „Uzorci modernih poslovnih ugovora“ Prof. dr. Sead Dizdarević: „Uzorci modernih poslovnih ugovora“

Muhamed Mujakić

Knjiga „Uzorci modernih poslovnih Važno je spomenuti da su recen- ugovora“ je velika zbirka raznih vrsta i zenti ove knjige bili uvaženi prof. dr. modela poslovnih/privrednih ugovora. Mehmed Knenović i prof. dr. Nešet Ona ima svoj naučni, akademski karak- Muminagić. ter, ali, svakako, i veliki praktičan zna- Knjiga „Uzorci modernih poslovnih čaj. Po svom karakteru, namijenjena je ugovora“ sastoji se iz IV velike glave kako studentima pravnih i ekonomskih i 424 stranice. Prva glava naslovljena fakulteta tako i svim poslovnim ljudi- je kao „Privredni ugovori“, a općenito ma, menadžerima u kompanijama, ru- je posvećena ugovorima i ugovorima kovodiocima te široj stručnoj publici, u privredi, zaključivanju, vrstama pri- ali i svakom pojedincu koji želi sači- vrednih ugovora i privrednim sporovi- niti ugovor o nekom pravnom poslu. ma. Knjiga obrađuje, prije svega, ugovore Druga glava, pod naslovom „Praktič- obligacionog i poslovno/privrednog ni primjeri privrednih ugovora u unu- karaktera. trašnjem prometu“, predstavlja, zapra- Značajno je primijetiti da je izdavač vo, najveći dio knjige. Ovdje profesor ove vrijedne knige profesora Dizdare- Dizdarević obrađuje praktične primjere vića upravo privredno društvo, a da je ugovora o osnivanju preduzeća, kupo- izrada knjige spozorirana od preko 50 prodajne ugovore, ugovor o razmjeni, javnih i privatnih privrednih subjeka- ugovor o komisionu, ugovor o posre- ta, kao i jedinica lokalne samouprave, dovanju, ugovor o zastupanju, ugovor što svakako govori o interesu publike o špediciji, ugovor o prijevozu, ugovor za ovakvom literaturom. Oskudicu za o uskladištenju, ugovor o osiguranju, ovakvom stručnom literaturom na na- ugovor o kontroli robe i usluga, ugovor šem, bosanskohercegovačkom, tržištu o zakupu, ugovor o građenju, ugovor o pravne literature otklonio je vrsni po- servisiranju, ugovor o bankovnim po- znavalac ove pravne materije, naš uva- slovima, ugovor o depozitu, ugovor o ženi profesor Dizdarević. Inače, ovakve bankovnoj garanciji, ugovor o zajmu, knjige nastaju postupno i do njih se do- ugovor o ostavi, ugovor o franchisin- lazi strpljivim i studioznim radom auto- gu, ugovor o turističkim poslovima, ra. Razlozi koji su motivirali autora da ugovor o zalogu, ugovor o jamstvu, pristupi izradi ovako važne knjige su, ugovor o prijenosu prava i obaveza, prije svega, praktična primjena prava, ugovor o poslovnom povezivanju, ugo- te dešavanja u dinamičkom toku tranzi- vor o radu, ugovor o djelu, ugovor o cije našeg prava i privrede uopće. autorstvu, i dr. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 182 M. Mujakić: Prof. dr. Sead Dizdarević: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 „Uzorci modernih poslovnih ugovora“

Autor nije zanemario ni međunarod- elementima“. U ovoj glavi se komen- ni promet, odnosno poslovanje, pa III tiraju pojedine vrste pravnih poslova, glava nosi naslov „Primjeri ugovora u kao prodaja, trgovinsko posredovanje, međunarodnom prometu“. Ova glava zastupništvo, komision, špedicija, pri- obrađuje ugovore o izvozu i uvozu, ugo- jevoz, licenca, građenje i osiguranje. vor o međunarodnoj špediciji, ugovor o Sa metodološkog aspekta, ova knjiga zastupanju inostranih firmi, ugovor o bez sumnje ispunjava sve moderne za- konsignaciji, ugovor o kompenzaciji, htjeve pravne struke. Bez bilo kakvih ugovor o lizingu, ugovor o licenci, ugo- pretenzija možemo reći da je ova kniga vor o transferu znanja i iskustva (know- profesora Dizdarevića najveća zbir- how), ugovor o kooperaciji, ugovor o ka poslovnih ugovora sa primjerima i ulaganju stranih sredstava, ugovor o objašnjenjima. Zbog svega kazanog, nabavci opreme, ugovor o konzaltingu, ovu knjigu preporučujemo naučnoj, ugovor o factoringu. stručnoj javnosti, kao i svim onima Glava IV naslovljena je: „Komentar koji se u svakodnevnom radu susreću tipičnih ugovora u domaćem i među- sa ovom složenom i kompleksnom ma- narodnom prometu sa svim sastavnim terijom ugovornog i poslovnog prava. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 183 E. Šarčević: Duško Vrban, Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Sociološko-pravne doktrine Sociološko-pravne doktrine

Duško Vrban, Sociologija prava. Uvod i izvorišne osnove, Golden marketing- Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., 279 strana

Edin Šarčević, Leipzig

I. Formalije uz knjigu nezavisnim pravosuđem tezom da sudija predstavlja, naprosto, usta zakona; Sociologija prava hrvatskog autora „usta“, dakle, koja samo izgovaraju za- Duška Vrbana napisana je za studente konski tekst. Cesare Beccaria je 1766. u pravnih fakulteta. Knjiga je štampa- svojoj knjizi O zločinima i kaznama još na pod egidom udžbenika osiječkog jasnije zahtijevao da sudija mora primi- sveučilišta, ali je obrađena tematika i jeniti jedan složen silogizam koji vodi metodološki pristup preporučuju kako prema kazni, ili prema oslobađanju, hrvatskoj tako i bosanskoj i srpskoj osporavajući čak i krivičnim sudijama publici. Prednost je, dakle, jezik koji da smiju tumačiti zakone („jer oni nisu će svi razumjeti, ali i literarni stil, po- zakonodavac“). Za građansko pravo, uz sebno zavidna redakcija teksta. Knjiga sve ovo, dolazi činjenica da u 19. stolje- se zbog svega toga nameće kao upotre- ću skoro nema zakona (ili ih nema nika- bljiv pregled doktrina koji nije moguće ko, kao u Pruskoj) koji bi mogli zadovo- zaobići u kulturnim krugovima B-H-S ljiti zahtjeve historijske škole prava. Ta jezika: ko namjerava upoznati teorije i škola je na osnovu rimskog prava kon- doktrine koje obuhvata sociologija pra- struirala pandenktno pravo, i vjerovala va, mora je otvoriti. je da je upotrebom „egzaktne metode“, Osim instruktivnog uvoda i vrlo ko- po uzoru na prirodne znanosti, dakle, risnog registra imena, u prateće forma- logikom, sistematikom i visoko razvije- lije spada pregled korištenih skraćenica nim pojmovnikom, na pozadini logičko- i bibliografija. Stvarni predmet je izlo- konceptualne analize, uspostavila tačan žen na 243 strane, dakle, semantički ključ za primjenu zakona. Pojmovni zgusnutim, često apodiktički pojedno- pozitivizam je svoj vrhunac u pravnoj stavljenim prikazom jedva pregledne znanosti dostigao tokom druge polovine baštine sociološkopravnih doktrina. 19. stoljeća. Od te tačke sve polazi uzbr- Luksuzna oprema i elegantan izgled do: u građanskom i krivičnom pravu se su komplementarna nadopuna tekstu- već pred Prvi svjetski rat mijenja metod alnog dijela. pravnih zanosti, a u državnom/ustavnom pravu — paralelno s Vajmarskom repu- II. Sociologija prava u vremenu blikom. Istovremeno nastaje nova prav- Pravo građanskog društva je odu- na disciplina: sociologija prava. vijek bilo povezano sa metodološkim Iza svega stoji isti razlog: društvena pitanjima. Već je u „prethodnoj fazi“ dimenzija koju su do tada svjesno is- Montesquieu opravdavao zahtjev za ključivali i pravna znanost i zakonodav- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 184 E. Šarčević: Duško Vrban, Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Sociološko-pravne doktrine stvo. Oboje je favoriziralo konstruiranje njegovoj smrti, 1921/22). Sve u sve- čistih pojmova i apstraktnu obradu normu, riječ je o pravnoj sociologiji koja mi, odbacujući i samu mogućnost da se opravdava „racionalnosti“ pandektne socijalno pitanje udomi u pravu. Sada znanosti i ističe njen ogroman značaj se sve mijenja, ali vrlo oprezno. Rudolf za kapitalističku privredu koja je bila von Jhering (Der Zweck im Recht = Svr- upućena na predvidivost, kalkulabil- ha u pravu, 1877/83) naglašava da druš- nost u pravu. tveni i privredni ciljevi određuju pravo Pravna sociologija ovog vremena, pa i njegove pojmove, a ne obrnuto. Tezu sve do kraja prošlog stoljeća, ima kla- u Vajmarskoj republici razvija Philipp sičnu misaonu arhitekturu: ona se razu- Heck i zaokružuje je u školu „interesne mijevala i samodefinirala kao zasebna, jurisprudencije“, koja i danas pravni me- „stvarna znanost“ — zbog toga što je tod usmjerava zahtjevom da se uzme u postupala empirijski; misli se: u smislu obzir odmjeravanje sukobljenih interesa prirodnih znanosti. U toj tački nalazi u konfliktima čija rješenja nisu određe- se veza sa modernošću i čvrst oslonac na zakonom i da se odluči, po moguć- pravnoantropološkom i pravnokulturo- nosti, u skladu s vrednovanjem interesa loškom pristupu pravu; oba pravca „kri- koji je zastupao zakonodavac. Još dalje jumčare“ pravnosociološku inspiraciju ide slobodna škola prava, čiji program- u moderno razumijevanje fenomena ski rukopis potiče iz pera Hermanna prava; u jednoj drugoj razvojnoj liniji Ulricha Kantorowicza, koji 1906., pod se u centar interesa stavlja „sistem“ kao pseudonimom Geaneus Flavius, piše zaokružena jedinica komuniciranja, a Der Kampf um die Rechtswissenschaft sa njim kibernetski model koji dio juri- = Borba za pravnu znanost. No, i ova sprudencije koristi za objašnjenje feno- je škola — i tu prestaje njena „sloboda“ mena pravnosti (Luhman). — tražila postupke koji su, povezani sa interesima, trebali dopuniti pojmovnu III. Sociologija prava u „udžbeniku“ dogmatiku. R. v. Jhering je imao odlu- Skicirani razvoj implicira Vrbanova čujući uticaj na etabliranje „sociološke rekonstrukcija; provedena je kroz pet škole“ u krivičnom pravu, a utemeljo ju uzajamno povezanih dijelova. Dok se je Franz Liszt (Der Zweckgedanke im u završnom, petom dijelu nazire vlastiti Strafrecht = Zamisao svrhe u krivičnom pravnosociološki koncept, u prva četiri pravu, 1882). Nakon Liszta znamo da dijela su identificirane i rekonstruirane kriminalitet ima socijalne korijene. klasične pravnosociološke doktrine. Pravna sociologija u Njemačkoj na- Ovdje se, redom, prikazuju: korijeni staje sa Austrijancem Eugenom Ehrlic- sociologije prava u jurisprudenciji (prvi hom (Grundlegung der Soziologie des dio, str. 15-54), klasici Durkheim, Marx, Rechts = Utemeljenje sociologije pra- Weber (drugi dio, str. 57-91), uzajamni va, 1913), ali kao reakcija na pojmov- uplivi sociologije, prava, ekonomije, etnu jurisprudenciju koja je izostavila sve nologije (treći dio, str. 95-133) i razvoj- društvene probeme. Sasvim drukčije se ne tendencije u modernoj „sociologiji postavlja Max Weber — njegova soci- prava“: Habermas, Luhman, Foucault ologija prava se piše u djelu Wirtschaft (str. 137-201). Ovakva sistematizacija und Gesellschaft (Privreda i društvo, omogućuje autoru da detaljno predstavi pisano između 1911/12, objavljeno po pravnosociološke doktrine u klasičnim DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 185 E. Šarčević: Duško Vrban, Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Sociološko-pravne doktrine razvojnim linijama, ali i da ode korak političke filozofije koja prestaje upravo dalje. On sociološke analize pravni- tamo gdje je, prema mome mišljenju, ka dopunjuje doktrinalnim premisa- morala započeti: na pitanju legitimaci- ma marksizma, američke sociologije, je u kasnom kapitalizmu, bez koje se, političke i moralne filozofije. Nastaje opet, ne može dobiti zaokružen uvid u produktivan amalgam pravne teorije, značaj i domete „jurističkog diskursa“, sociologije, filozofske antropologije i posebno str. 153 i dalje). Ne želim ka- praktične filozofije. No, težište je svaki zati da su ovi redovi suvišni, oni su više put na rekonstrukciji teorija koje dovo- nego informativni i poučni; ali, čitalac de u vezu pravo i društvo. na pojedinim mjestima ipak gubi kon- Na takvim se temeljima ne može ra- takt sa osnovnom temom. zviti autentičan teorijski koncept, prav- Kao drugo, valja imati na umu i didak- nosociološka skica, koju na prvi pogled tički zadatak udžbenika. Preformuliran najavljuje naslov knjige. Sve je ovdje naslov ponudio bi alibi za rad sa filozof- deskripcija i rekonstrukcija, koja je vrlo skim pravcima, pravnim školama i dok- poučna i otvara dobre preglede, ali ne trinama koje često opterećuju Vrbanove dopušta autonoman pravnosociološki konstrukcije do te mjere da je teško postav koji se može shvatiti kao zaokružen vjerovati kako će studenti biti u stanju da teorijski koncept. Da to nije ni bio za- uhvate suštinu doktrinalnog stava. Jer, datak ove knjige, pokazuje njen podna- pojednačno iskrsavaju pojmovi, škole, slov: „Uvod i izvorišne osnove“. Usu- režijske napomene koje pretrpavaju kon- đujem se, sasvim oprezno, primijetiti kretan iskaz, tako da ovdje čitalac može da bi zbog toga bio primjereniji naslov lako izgubiti nit glavnog misaonog toka. koji bi istakao stvarni predmet analize: Knjigu, dakle, treba čitati uz ublažen historiju doktrina sociologije prava. „tematski zahtjev“ — ovo je pregled Takva bi „strategija“ ublažila dvije pravnoteorijskih, političkofilozofskih, poteškoće koje jednako pogađaju čitao- ukratko onih doktrina koje se mogu ca i autora: obje strane bi, kao prvo, bile svrstati pod široko postavljen pojam oslobođene diktata teme i pod široko sociologije prava. Tako razumijevam rastegnutim lukom, od antičkog doba, Vrbanov diskurs koji, osim klasične preko političke filozofije modernosti, do sociologije prava, prelazi u granična filozofije znanosti, mogle bi se neobave- područja, npr. u područje kritičke teorije znije diskutirati problemi koji nisu nužno prava Franza L. Neumanna, odnosno, u funkciji razjašenjenja sociološkoprav- sasvim površno dotiče polemike Ne- nih tema. Vrban je majstor kontekstual- umann/Fraenkel o unutrašnjoj prirodi ne rekonstrukcije: on vodi računa o hi- nacionalsocijalističke države (svemoćni storijskom pozicioniranju svake teorije i Behemoth versus dvostruka država, Do- objašnjava njen socijalni kontekst. Ipak, ppelstaat, str. 198), ili zahvata u pitanja pojedine analize ostaju u međuprostoru, praktične filozofije i njene primjene u između pravne sociologije i historije pravu (str. 179 i dalje). Riječ je o dis- pravnofilozofskih doktrina, i više su u kursu u čijem centru stoje nepregledni službi akademskog nakita nego što ra- pravci zapadne filozofije koji reflektira- svjetljavaju sam predmet (npr. poglavlje ju, ili težištem proučavaju „aktualizaci- o praktičnoj filozofiji i pravu, str. 179 i je prava kao naročite tehnike društvene dalje, ili rekonstrukcija Habermasove regulacije“. Trud koji je na ovom putu DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 186 E. Šarčević: Duško Vrban, Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Sociološko-pravne doktrine investiran za svaku je pohvalu; rezulta- zaista o najelementarnijim natuknicama ti i literatura s najmanje četiri govorna o naslovljenim problemima. One mogu područja (B-H-S, njemačko, francusko poslužiti kao preliminarna orijentacija u i englesko) preporučuju Vrbanov „udž- savremenim analitičkim tokovima. Lu- benik“ kao izvanredno koristan i infor- stracija je apsolvirana na nivou pojma, mativan rekonstruktivni rad. dobija se utisak da je izjednačena sa čis- Konačno, završni, petio dio (str. tkom; korisno je u tom smislu uputiti na 205-258) obrađuje pravo kao produkt vrlo instruktivnu analizu Vladimira Vo- kulture življenja u državi sa državom, dinelića koja ovdje nije korištena (Proš- i donosi nekoliko natuknica o funkciji lost kao izazov pravu, Beograd, 2002). prava u totalitarizmu, o tranziciji i lu- straciji. Upravo se ovdje nazire autorov IV. Ocjena pravnosociološki stav koji dobija kontu- Sve u svemu, luksuzna oprema i gra- re teorijskog pogleda: pravo je varijetet fički dotjerano izdanje zagrebačke izda- normativnih očekivanja koja izrastaju vačke kuće Golden marketing-Tehnička iz historijskih i socio-kulturnih kon- knjiga predstavlja adekvatan odgovor teksta, dakle, posebna podvrsta kulture na sadržaj knjige. Sociologija prava je svakog konkretnog društva. Vrbanovo izložena kao historija doktrinalnih aspe- raščlanjenje ovog problema vodi pro- kata, misaonih i analitičkih škola. Sve to duktivnoj analizi „kulture“ u pravnim i omogućuje odličan uvid u premise i ten- strukturalno institucionalnim aspektima dencije klasične i savremene sociologi- (str. 212 i dalje). Tako se pravo pojavljuje prava kao zasebne discipline. Jezik je kao skup determinanti koje obuhva- je razumljiv i bez suvišnih pojmovnih taju pozitivno znanje, „institucionalno ekshibicija. Dakle, osnovne pretpostav- pamćenje“ koje, opet, obuhvata politku, ke upotrebljivog univerzitetskog udžbe- privredu i procedure, kao i političku nika su ispunjene. Ako se ima na umu kulturu koja se odnosi na tip upravljanja činjenica da je težište na rekonstrukciji javnim dobrima od općeg interesa. Na doktrina, škola, pogleda, knjiga se mora toj pozadini se i zakonodavstvo odre- preporučiti i zrelim znanstvenicima: oni đuje kao „reakcija na društvene potrebe će profitirati od obilja informacija iz normativnog reguliranja koju određuju evropskog i angloameričkog kulturnog gospodarski, politički i kulturno-ideo- prostora. Tamo gdje izostaju detaljne loški preduvjeti“. Takvo objašnjenje je analize ili njihovo kritičko raščlanjenje, istovremeno i moderno i klasično; prava ostaje prostor za znanstvenu reakciju. je šteta da u ovom dijelu nisu korište- Vrbanov rad i shvatamo kao poziv da ne studije njemačkog pravnika Petera se oživi pravnosociološka debata na juž- Häberlea (iznad svega, njegov opus ma- noslavenskom prostoru. Pravne reakcije gnum, Verfassungslehre als Kulturwi- na globalizaciju, na izazov Evropske ssenschft = Ustavna teorija kao znanost unije, na rat i sanaciju posljedica ratnih o kulturi, 2. izd, 1998). zločina, ali i profiliranje novih etno-po- Knjiga završava sa dva poglavlja u litika daju više nego dovoljno materijala kojima se predstavlja problem prava u za jednu autonomnu, kritičku sociologi- totalitarizmu i tematika tranzicije, za- ju prava. Nju tek treba pisati, a Vrbanov jedno sa pitanjem lustracije. Riječ je rad može poslužiti kao odličan poticaj. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 187 F. KOZIĆ: Salih Jalimam:“VRANDUK” Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 Salih Jalimam:“VRANDUK”, Izd. Pedagoški fakultet-Zenica,2005.

Doc.dr. Faruk KOZIĆ

Nedavno se pojavila nova knjiga tiželjni a često i ključni faktori koji po- “Vranduk”, historičara Saliha Jalima- stiču pisanje. Drugo, u historiji histori- ma, čiji je izdavač Pedagoški fakultet ografije ne postoje tzv. lokalne teme niti u Zenici. Ova knjiga ima 276 strana marginalne pojave, obrnuto, na svakom teksta. Popis izvora i literature je im- se dešavanju koje ima “evidenciju i kri- pozantan sa popisom svega onoga što tiku” mogu objasniti značajne historij- je autor koristio prilikom pisanja ove ske zakonitosti i zakonomjernosti. Tako studije. U tehničkom smislu je prilo- i ovaj ponuđeni rukopis bavi se jednim ženo 16 fotografija i faksimila foto- zanimljivim, posebnim i dragocjenim grafija tako da čitalac stiče potpuni segmentom historije dešavanja a to je utisak. U širem smislu, autor se bavi grad i utvrda Vranduk i njegova skoro istraživanjem prošlosti i djelatnosti milenijska prošlost. bosanskih bogumila, dominikanaca i Knjiga ima za cilj da ukaže na te- franjevaca na prostorima srednjovje- meljne fenomene historije onog grada kovne bosanske države. Istraživao je u da se kroz njegovu prošlost – prepo- brojnim arhivama (Dubrovnik, Zadar, znaju i identificiraju svi aspekti života Split, Zagreb, Siena, Sarajevo). Knjiga na ovom prostoru. Auor se sa intresom predstavlja pokušaj objektivne analize i znatiželjom bavi cjelokupnom histo- profesora koji se profesionalno bavi hi- om ovog grada od najstarjih vreme storijskom znanošću i osjeća dužnost i do 1890. godine. Pojačanim naporom obavezu prema ovom kraju. i željom za interesantnom temom po- Karakteristične su dvije činjenice za kazao je da posjeduje zavidnu rutinu ovu knjigu. Prvo, Pisanje o pojedinim koja svakom dobronamjernom impo- historijskim događajima, pojavama nije nira a njega samog odlikuje izuzetnim privilegija i obaveza samo profesional- kvalitetom da u moru historijskih ne- nih historičara. Mnogo je primjera u poznanica vidi temeljnu historijsku bogatoj historiji historiografije Bosne pretpostavku i osnovu za jedno novo i Hercegovine da su ključne situacije i tumačenje historije Vranduka. knjige pisali historičari bez formalnog U knjizi “Vranduk” primjetljiva su historijskog obrazovanja, što samo po pedantna i iscrpna traganja za mnoge sebi ukazuje da su zainteresovani i zna- vrste historije koje više skoro nigdje DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 188 F. KOZIĆ: Salih Jalimam:“VRANDUK” Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 nema, autor se koristio već poznatom stanovišta historije na mahove. Zato upornošću da sazna ili dođe u posjed se autor potrudio da ih preradi, potra- svega onoga što je bilo od pomoći za ži nove relevantne historijske izvore poznavanje historije ovog zanimljivog i ponudi čitaocima i javnosti na uvid kraja. Dodati su putopisi i putopisne cjelovitu sliku Vranduka kao srednjo- bilješke koji slikaju grad Vranduk na vjekovne tvrđave i grada. Grad i utvrda svoj neobičan i specifičan način. Vranduk bio je solidan istraživački iza- Knjiga “Vranduk” zanimljiva je i zov, jer je stoljećima odolijevao zubu sa stručnog stanovišta: to je prvi put u vremena, a historiografija tek od druge novijoj bosanskohercegovačkoj histo- polovine XIX vijeka bilježi prve rado- riografiji da se jednom, alternativnom ve o ovom zanimljivom toponimu. dijelu historije uslovno malom prosto- Nalazeći se stoljećima na prometnom ru ponudi cjelovit, u pravom smislu te putu i ulazu u srednju Bosnu, račvajući riječi totalan pogled na sve zanimljivo- se prema Travniku i Sarajevu, Vranduk sti, vrijednosti i karakteristike grada i svoj dugi život ima da zahvali svom njegovog okruženja u dugom vremen- specifičnom prirodno-geografskom po- skom periodu od nekoliko vijekova. ložaju i nizu drugih okolnosti koje su Preporučujući knjigu “Vranduk”, auto- uticale na gradnju tvrđave na vrhu kli- ra Saliha Jalimama za čitanje treba reći sure što je stvaralo teškoće u osvajanju. da se radi o izuzetnom tekstu koji ima Grad i tvrđava Vranduk su vjekovima svoju vrijednost, težinu i tematsku ra- odoljevali raznovrsnim neprijateljima, znovrsnost. Pojavom ove knjige zna- nepogodama, ljudskim i elementarnim, nja o ovom bosanskohercegovačkom ali i pored toga je zadržao stari naziv gradiću će biti popunjena jednim bit- “Kapija Bosne”. Vranduk sa svojom nim njenim sastojkom, i bez pretenci- očuvanom tvrđavom me podsjeća na oznosti, njime historija kao nauka, do- grad Borač južno od Rogatice, smje- bija siguran vodič i parametar jednog šten iznad rijeke Prače i Vratar iznad vrijednog i zanimljivog zanosa. ušća rijeke Žepe u Drinu čije tvrđave Knjiga sadrži više tematskih cjeli- nažalost nisu očuvane. Takvih tvrđa- na: “Uvod”, “Vranduk kao historijska va u Bosni i Hercegovini ima još kao tema”, “Vranduk kroz historiju”, “Za- što je Jajce, Bobovac, Tešanj, Zvornik, ključak”, “Zusamenfasung”, “Putopi- Bihać, Ključ, Banja Luka (Kastel), sne bilješke o Vranduku”, “Putopisi i Maglaj, Doboj, Blagaj... Međutim, putopisci o Vranduku”, “Summary”, Varnduk me nekako plijeni svojim “Literaturu”, “O autoru”, “I na kraju”, strateškim položajem. Zbog svog pote “Bibliografske napomene”. U uvodu ložaja, dugog trajanja njegova prošlost nas autor obavještava o naporu koji je je otvorena knjiga zbivanja i dešavanja činio, arhivama u kojim je istraživao i pa je to zahvalna tema za istraživanje. navodi da je je knjiga nastala kao “po- Vranduk je bio čuvar ulaza u srednju ili sljednji čin dugogodišnjeg” mukotr- pravu Bosnu sve do 1878.godine. pnog istraživanja lijepog i “dragocjenog U dijelu rada “Vranduk kroz histori- komada zemlje Bosne i Hercegovine”. ju” autor nudi obilje podataka i histo- U dijelu rada koji se odnosi na rijski relevantnih činjenica. Na siste- “Vranduk kao historijska tema”, autor matičan način koristeći se historijskim konstatuje da se Vranduk izučavao sa činjenicama izvršio je historijsku re- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 189 F. KOZIĆ: Salih Jalimam:“VRANDUK” Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 konstrukciju ovog kraja. U ovom dijelu daje neki generalni zaključak koliko je se najbolje vidi savjesnost, marljivost i koji putopisni zapis vrijedniji, za njega strasnost istraživaća. Uvid u literaturu su svi značajni, zanimljivi i dragocjeni pokazuje da je autor koristio relevan- za identifikaciju života u Vrandučkom tnu historijsku građu, arhive i izvore. kraju. Taj zadatak ostavlja nekom bu- Knjiga Saliha Jalimana “Vranduk”, dućem strpljivijem istraživaču da de- nastala je kao rezultat dugogodišnjeg taljno i iscrpno izanalizira prikupljene istraživanja i znanstvene znatiželje. i priložene putopisne zapise brojnih Ona je domet autorovih istraživanja i autora koji su pisali o Vranduku. saznanja o Vranduku, kojom je on zao- Rukopis “Vranduk” kraljevski grad kružio svoja istraživanja u jednu cjeli- autor je pripremao od 1985-1992.go- nu. Zato ova knjiga predstavlja sintezu dine. Istraživački rad, prikupljanje do- svih dosadašnjih istraživanja i sazna- kumenata o gradu i njegovim ljudima nja o Vranduku kroz prostor i vrijeme. prikazan je na izložbi: Vranduk-grad i Knjiga predstavlja vrijedan istraživački utvrda još u decembru 1990. godine, podhvat kakvih bi voljeli imati više. kad je pripremljena i publikacija isto- Posebnu draž knjizi daju “Putopisne imenog naziva. Međutim, knjiga je bilješke o Vranduku”, koje je autor sa- mnogo sadržajnija i bogatija od publi- kupio i obradio i “Putopisci i putopis- kacije. Autor je ovom knjigom želio da ci o Vranduku” u kom daje orginalne se neki novi tokovi historijskog trajanja bilješke poznazih putopisaca koji su prepoznaju i definišu, bez posebne že- prolazili kroz Bosnu i bilježili svo- lje da se izmakne standardnom viđenju je viđenje Vranduka. O Vranduku su prošlosti Vranduka. Namjera autora je pisali: Julije Kempf, George Arderen bila da da se daju osnovne informacije Beaman-Hulme, Ivan Franjo Jukić, Ju- o historijskom toku i razvoju, zatim te- raj Kapić, Vjekoslav Klaić, Tomo Ko- meljnim odrednicama prošlosti kraljev- vačević, James Henriy Skene, George skog grada Vranduka i njegove okoline, Arbuthnot, William Miller, Heinrich kroz prepoznatljive simbole bosanske Renner, Jasmes Henry Creagh, Tomi- prošlosti. Knjiga prikazuje historijski slav Krizman, Rudolf Braun Maldini proces i identificira političko, društve- Wildenhainski, Dr Rudolf Horvat, Dra- no, ekonomsko i kulturno djelovanje gutin Franić, Milena Preindlsberger- kroz vijekove na ovim prostorima. Mrazović, Ćiro Truhelka, Zastavnik Čitajući ovu knjigu čini mi se da je i Božić, (Vojno-geografski opis Bosne i Vranduk ne samo “Kapija Bosne”, sim- Vranduka pred Dubički rat 1785.godi- bol i paradigma Bosne i Hercegovine, ne), Abel Lukšić, Carl Ebert i Mensur mjesto otpora, odbrane, uspona i patnji Serdarević. ljudi koji tu stoljećima žive. Čini se da je prefinjenim stilom i izu- Osnovni zadatak ove knjige je upo- zetnim darom zapažanja, Rudolf Braun znavanje s bogatom i dugom histori- Maldini Wildenhainski napisao najobi- jom grada i utvrde, koja još odoljeva mnije putopisno štivo o Vranduku. Opi- ljudskom nemaru. Autor je pokušao re- sujući novo i staro upotpunio je sliku valorizirati skoro dvije hiljade godina drevnog grada uz dosta prelijepih riječi bogate prošlosti o kojoj se tako malo i komplimenata dočarao je sliku ovog zna. Njegova želja je da knjiga o Vran- drevnog bosanskog gradića. Autor ne duku bude osnov i doprinos za početak DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 190 F. KOZIĆ: Salih Jalimam:“VRANDUK” Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 nekih novih sveobuhvatnijih istraži- dokumentarno, historijsko-edukacij- vačkih zahvata. Autor se bavio širokim ski, znanstveno. Zbog toga možemo spektrom pitanja i problema za koje svesrdno preporučiti ovu interesantnu pokušava naći rješenja. U elaboriranju knjigu, lijepo opremljenu fotografi- brojnih pitanja autor je iskazao visok jama i bogatu historijski relevantnim stupanj kreativnosti, višedimenzional- činjenicama. Knjigu preporučujem ne nost pristupa, znanstvenu dosljednost, samo historičarima već i široj čitalač- privrženost vladavini principa, korek- koj publici kao koristan stručni vodič tnost u interpretaciji brojnih autora, te u izučavanju i razumjevanju zamrše- mnogo lucidnosti u iznalaženju odgo- nih historijskih događaja na ovom varajućih rješenja za mnoge historijski prostoru. On je kroz čitavu prizmu zamagljene i zamršene probleme. pitanja kroz koja prolazi učinio inte- Knjigu “Vranduk” profesora Saliha lektualni napor i uspio da ne upadne Jalimama je znanstveno-publicistič- u zamku kritizerstva ili povlađivanja ko djelo koje kao cjelina prevazilazi i da zadrži razmatranje problema na samo pisanje pojedinih eseja. Imajući jednoj intelektualnoj razini, na način trajnu vrijednost, može se reći, ona je da je naučna i šira javnost može da ra- višenamjenski korisna: informativno, zumije i prati. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 191 D. Bojanić-Lukač i T. Katić: Azra Čakrama: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 MAGLAJSKI SIDŽILI1816-1840. Azra Čakrama: MAGLAJSKI SIDŽILI1816-1840.

Prevele i priredile: Dušanka Bojanić-Lukač i Tatjana Katić; Sarajevo: Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića, 2005. godine, 690 .str.

I. Maglaj u vrijeme nastanka sva pokretna i nepokretna imovina. Iz Maglajskih sidžila rada autora Ahmeda Aličića saznajemo da je Zmaj od Bosne imao i nekretnine U prvoj polovini 19. stoljeća nije bilo na području maglajske kaze. promjena u unutrašnjem uređenju i ad- U kazi Maglaj bilo je 50 kmetskih ministrativnoj podjeli Bosanskog paša- kuća, o kojem selu je riječ nije utvr- luka koje bi imale neki bitan uticaj na đeno.3 Godine 1834/35. Avdo Su- Maglaj. U periodu koji su autorice obra- ćeska je u svojoj studiji o nastanku đivale, zabilježen je jedan bitan doga- i visini taksita u Bosni, ukazao je da đaj 1835. godine. Događaj se odnosi u se kroz taksit nametnula narodu oba- pogledu unutrašnjeg uređenja pojedinih veza izdržavanja bosanskog vezira i ejaleta, tada se desilo ukidanje kapeta- upravnika sandžaka kao i pokrivanje nija, vojvodaluka i serdarstava. Dakle, svih troškova turske administracije i provedena je podjela na muselimluke, sudstva te vojnih izdataka. Taksit je koji su imali karakteristike kadiluka, pa sačinjen za čitav bosanski pašaluk u bi stanje izgledalo na način da je jedan vidu posebnog deftera.4 U avgustu kadiluk podjelom bio jedan muselimluk mjesecu 1838. godine. Fadil.ef. Šeri- ili srez. Godine 1829. je u cijelom bo- fović je unaprijeđen u rang miralaja sanskom ejaletu bilo 39 (trideset devet) (pukovnik), hercegovačke i zvorničke 1 kapetanija, među kojim i maglajska . suvar-redife pa je dobio i muselimluk Prema jednom spisku, maglajska ka- u Maglaju.5 Godine 1838. zabilježeno petanija je opremila zas carsku ordiju u je u sidžilu travničkog kadije, ko je sve Vidini sedamdeset i dva nefera (doboj- bio zadužen za kupljenje džizije u Bo- ska je opremila 30, a tešanjska stotinu sni i Hercegovini, te se doznaje da je 2 nefera) . Carskom naredbom (irada), od za kancelarija Tešanj-Maglaj zadužen kraja zilkade 1247 / kraj aprila 1832 go- čauški aga Mehmed-beg. Džizija je dine, Husein-kapetan Gradaščević bio porez, koji daju odrasli nemuslimani, je osuđen na smrt, te mu se konfiskuje koji ne sudjeluju u odbrani zemlje, kao

1 KREŠEVLJAKOVIĆ , Hamdija : Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2. izd. Sarajevo, Svijetlost, 1980. str.15. 2 KREŠEVLJAKOVIĆ, Hamdija, Kapetanije i kapetani u Bosni i Hercegovini.GDIBIH. Sarajevo-II (1950).str.104-105. 3 ALIČIĆ, Ahmed: Čifluci Husein kapetana Gradaščevića, POF. Sarajevo-XIV-XV (1964-65).str.318 4 SUĆESKA, Avdo: Novi podaci o nastanku i visini taksita u Bosni. PIS. Sarajevo-X(1974).str.135- 154. 5 SKARIĆ, Vladislav : Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austro-ugarske okupacije. Sarajevo.Opština grada Sarajeva,1037.str.188. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 192 D. Bojanić-Lukač i T. Katić: Azra Čakrama: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 MAGLAJSKI SIDŽILI1816-1840. znak lojalnosti i pokornosti. Na taj na- sidžila mogu se naći, kao što smo rekli čin oni stiču slobodu vjeroispovjesti i naprijed, oblasti građanskog i poro- pravo na zaštitu života i imetka za sebe dičnog prava, kao i prijepisi službenih i svoju porodicu.6 Po ovakvoj podjeli akata viših organa vlasti. Kao što smo do polovine 1865. godine, Maglaj je mogli vidjeti u literaturi, osim izrazito pripadao zvorničkom kajmakamluku sudske djelatnosti, kadije su i knjižili koji se dijelio na mundirluke. Maglaj određivane cijene na tržištu, radnike je zauzimao desetu poziciju. za popravke na putevima, ali i popise Takva administrativna podjela je stanovništva. Predmetna problemati- ostala do polovine 1865. godine. kada ka sidžila očituje se i u nadležnostima je donešena uredba za Bosanski vila- određenog kadije. Već nakon Hatt-i še- jet. Članom 2. ove Uredbe ponovo je rifa od Gulhane kadije gube na ulozi. obnovljen Bosanski vilajet u jednu je- Značaj sidžila kao izvora ne leži dinstvenu provinciju koja je podjeljena samo u njegovoj historiografskoj dina sedam sandžaka ili liva zajedno sa menziji već i u dimenzijama u kojima centralnim sandžakom. Na čelu svakog je imao u onomastičkim, topograf- sandžaka nalazio se i kajmakam. San- skim, etnološkim, sociološkim i dru- džaci su se dijelili na više kaza (kadi- gim istraživanjima. Svakako, taj značaj luka), to su raniji mudirluci, a na čelu se ne očituje samo kroz historiografsku kaza je bio mudir.7 dimenziju već i kroz istraživanja administrativnih jedinica. Zbog nepostoja- II. Značaj sidžila nja dijela na bosanskom jeziku, koje bi sintetički zaokružilo historiju sudstava Značaj sidžila uvidjeli su domaći u Osmanskom carstva, svaki pripovje- istraživači dok su turski naučnici ne- dač nastoji približiti instituciju kadije što kasnije pristupili obradi ove vrste pa čak i kadiluka, kao administrativno arhivske građe. U osmanskim sudskim pravne jedinice. Tako je Sadik Šehić protokolima sidžilima , nalaze se ra- u svom radu posvećenom gračaničko- znovrsna dokumenta o: imenovanju zvorničkom sandžaku, dao osnovne državnih službenika, skupljanju pore- informacije o pomenima Gračanice u za, pozajmicama, sklapanju i razvodu arhivskoj građi, razvoju kompletnog brakova, kupoprodaji, sudskim presu- sustava, ustanovama, kazi askera, od- dama zavještenjima i drugom. Sidžili nosno kadija uopšte. Bosna je u ovom su prvorazredni istorijski izvori koji periodu imala 45 kadijskih mjesta sa sadrže dokumenta koja se tiču kadi- različitim rangovima kadije. luka, ejaleta i države u cjelini. Dosti- Istaknula bi jednu posebnu karak- gnuća turske historiografije na ovom teristiku administrativno-pravnog si- istraživačkom polju, od 40-tih godina stema Osmanskog Carstva. Riječ je o XX vijeka sabrana su u napomenama u izvjesnom stupnju nezavisnosti koje zbirci „Ser’iye Sicilleri”. su imali kadije u odnosu i na čak naj- Sidžil potiče od latinske riječi (Sigi- više vojno-političke i upravne begler- llum), to je službeni registar osmanske begove. Naime, činjenica da su kadije sudske kancelarije,gdje su zavođeni svi postavljane od posebnih vlasti i da su na sudu rješavani problemi. U sadržaju

6 HADŽIBEGIĆ Hamid, Džizija ili harač.POF. Sarajevo-V(1954-55). str. 58. i str. 51. 7 LJUCA, Adin, Maglaj na tragovima prošlosti, Prag 1999. godine. Str. 196 DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 193 D. Bojanić-Lukač i T. Katić: Azra Čakrama: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 MAGLAJSKI SIDŽILI1816-1840. imali prvenstveno ulogu kontrolora za- Kadije su plaću dobijale od države. Iz konitosti akata i vlasti u ejaletu, to je Sidžila saznajemo da su i kršćani dola- njihovu funkciju činilo nezavisnom i u zili na šerijatski sud i sklapali brakove, odnosu prema beglerbegu. U Sidžilima djelili zaostavštinu po šerijatskom na- su pojedine stranice često ostavljane sljednom pravu.9 Kadije su se služile u prazne, tako da se osjeća i problem što svom radu i kanunima te raznim nared- u sidžilu i nema originalne paginacije bama za zemljišne posjede. Ti zemljišni ili ona nije uočljiva na amaterskim ko- posjedi u Bosni i Hercegovini su imali pijama itd. Kadija kao zastupnik šeri- status erazi-mirija, pa se i upravljalo jata i kanuna bio je nadležan nad svim po takvim zakonskim odredbama . Da- slojevima društva pa se na osnovu toga kle, može se zaključiti da su kadije bile se može zaključiti da su šerijatski su- neprekosnovene u pogledu djeljenja dovi imali univerzalan karakter.Iz sid- pravde pa moglo bi se reći i podosta žilske građe se može doći do saznanja komotne. Sudili su u posebnoj zgradi i o strukturi stanovništva 8 koja se zvala mehkema. Muftija u to Dakle, veliki izvor Osmanskog car- vrijeme nije imao svoju kancelariju i stva, sidžili služe i kao prikaz prikaz svoje poslove je obavljao u porodičnom jedne važne institucije kadije njihove hi- domu ili medresi gdje je i bio profesor te jerarhije, njihove pismenosti, i uopšte je- službovao kao muderis. Zgradu u kojoj dan prikaz administrativne uprave koja u je kadija sudio dakle, mehkemu održa- svakom čitatelju može probuditi pažnju vala je država o svom trošku, te je ista u sagledavanju ispisanih stranica sidžila, i bila državno vlasništvo. Uz mehkemu autorica ovih „Maglajskih sidžila“. bila je i sudska blagajna o kojoj se bri- Postojale su tri vrste šerijatskih sudija: nuo emin-blagajnik. Mehkema je imala • Mula ( kadija u većim gradovima, svoju arhivu u kojoj su se čuvali pored dekretom je postavljao svoje za- amaneta, novca jetima, akata i sidžili mjenike, tako da se npr. Sarajevski (sudski protokoli), u koje su se upisivali kadija zvao bosanskim mulom), sve rasprave, osude, podjele zaostavšti- • Obični kadija ( oni su službovali ne, sklopljene brakove, razvode brako- u kotarskim i običnim mjestima u va i dr. Svaki kadija je za vrijeme svog provinciji), službovanja imao i pravio sidžil. • Naib ( naibi su bili najniži stepen Pored kadije u zgradi mehkema radili šerijatskih sudija), su i drugi činovnici koji su imali status Bitno je istaći da su se kadije na pomoćnih službenika: kassam – dijelio dužnost postavljale carskim beratom ostavine, katib – pisar, u većim grado- (ukazom). Nadležni kadiasker im je iz- vima bilo ih je više, bevab- hatim –por- davao posebne dekrete tj. ovlaštenja da tir, vratar, muhzur- sudski izvršilac čija sude, te da sude i u posebnim vojnim je zadaća bila da dovodi stranke kadi- stvarima i to samo ako u toj provinciji ji, uduli- su ljudi koji su bili pošteni i nije postojao posebni činovnik poznat ugledni i često su bili svjedoci (šahidi). po nazivu „ kassam“. O radu kadija u tom periodu možemo

8 Gračanički glasnik broj 16 novembar 2003. godine Posljednji Gračanički sidžil Ramiza Smajić 7str. 9 Gračanički sidžil (Sidžil gračaničkog kadije), je bio u zbirci sidžila Gazihusrevbegove biblioteke do 1981. godine, Tada je predat Orjentalnom institutu u Sarajevu, kasnije u ratnim djejstvima 1992. godine uništen granatiranjem Orjentalnog instituta. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 194 D. Bojanić-Lukač i T. Katić: Azra Čakrama: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 MAGLAJSKI SIDŽILI1816-1840. vidjeti način njihovog djelovanja kroz III. Dokumenti maglajskog kadiluka djelo autorica iz Maglajski sidžila.Ob- zirom na tematski raznovrsnu građu a) Postavljenja na dužnost različite provenijencije, usto i hrono- b) Taksit i ostala opterećenja stanov- loški nesređene fragmente maglajskih ništva sidžila autorice predstavljaju na slije- c) Maglajska menzilhana deći način: d) Jemstva e) Zaostavštine Pregled sadržaja dokumenata u f) Vjenčanja fragmentima Maglajskih sidžila: g) Molbe, sporovi,bilješke

I. Cirkularna akta IV. Faksimili

Ovdje se nalaze fermani koji reguli- šu pitanja od opšteg državnog značaja, V. Transkripcija dokumenata kao što su uređenje poštanske službe, maglajskih sidžila izdavanje dozvola za kretanje, i dr. Pri- jepisi ovih fermana mogu se naći i u Kadiluk Maglaj spadao je u manje drugim osmanskim sidžilima, iz razlo- kadiluke Bosanskog ejaleta. Protokoli ga što su se fermani u istom obliku slali su vođeni neuredno. Prijepisi fermana i u druge kadiluke Carstva. i bujruldija vođeni su neuredno a us- a) Menzili – dokumenti koji najviše put su i skraćivani. Maglajske kadije i liče zapovjestima za regulisanje naibi nisu vodili računa o redoslijedu npr. poštanskog saobraćaja ipisa dokumenata U sidžil su unosili b) Teskere za slobodno kretanje – do- privatne bilješke i šture bilješke o vjen- zvole za prelazak iz jedneupravne čanjima i dužničkim odnosima i dr. što oblasti u drugu. takođe govori o nemarnost i vođenja c) Rođenje osmanskih prinčeva – fer- sudske administracije. mani izdavani povodom rođenja Također, po pečatima što je neupi- osmanskih prinčeva,Ahmeda 1818. tan dokaz originalnosti dokumenata. i Abdulhamida 1827. godine Nadalje, po kazivanju autorica i broj d) Novac – fermani o kursu zlatnog listina iz naznačenog perida odgovarao i srebrnog novca i falsifikovanju je nešto većem sidžilu za jednu ili dvije istog godine kadijinog službovanja. e) Janjičari – fermani o ukidanju ja- Autorice su sačuvane listove maglaj- njičarskog odžaka konfiskacija i skih sidžila podjelile na 6. fragmenata: amnestija janjičarske imovine I fragment (8 strana) sadrži dokumenta f) Razno- uvršteni različiti akti tj. do- od avgusta 1816. godine do kraja 1817. kumenti godine; II fragment (4 stranice) sadrže dokumenta iz vremena juli - decembar II. Akti Bosanskog ejaleta 1818. godine; III fragment (5 strana sadrži) dokumenta iz vremena mart- a) Postavljenje jalija i kajmakama oktobar 1819. godine; IV fragment (21 b) Tvrđave i vojska stana) obuhvata period od decembar c) Žitarice 1819. godine do decembra 1821. go- d) Cigani dine V fragment (31 strana) od marta e) Razno DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 195 D. Bojanić-Lukač i T. Katić: Azra Čakrama: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 MAGLAJSKI SIDŽILI1816-1840.

1838. godine do decembra. 1840 godi- nja koji imaju zajednički problem. U ne. U fragmentima maglajskih sidžila sidžilima maglajskih kadija nema niti registrovano je ukupno 39 fermana, jedne vakufname obzirom da autorice 53 bujruldije, 15 popisa,14 teskera, 9 nisu našle niti jedan običaja upisa u murasela o postavljeju kadije i naiba sidžile uvakufljenja, sa maglajskog 5 arzuhala,1 maruzi 231 bilješka. Au- područja. torice ističu da u kadiluku Maglaj kao Dakle, sidžili su sudsko – notarske manjem kadiluku bosanskog ejaleta, knjige, u koje su kadije ili njihovi za- šerijatski zastupnici koji su službova- mjenici (naibi), zavodili sva dokumen- li nisu bili istaknuti pripadnici uleme ta koja su nastala kao rezultat redovne nego ne rijetko se radilo o licima koja sudske aktivnost. U sidžil su se upisivali su slabo znala turski jezik,sudeći po i akti koji su upućivani od centralne ili protokolima koje su vodili. Sudeći po provincijske vlasti ili koje su privatna manjkavim klasifikacijama oni se nisu lica upućivala državnim institiucijama. izdvajali od mnogih sudija Osman- Maglajski sidžil u vremenskom raspo- skog carstva iz IX vijeka. Autorice su nu od 1818-1840 godine, sakupljene pored fermana kao sultanskih zapo- arhivske građe koja odgovara za jednu vjesti, bujruldija - kao naredba bosan- ili dvije godine kadijskog službovanja. skog valije i popisa, prikazale u fra- Autorice Maglajskih sidžila su veoma gmentima maglajskih sidžila i prijepis sadržajno, bogato, čitateljima prenije- teskera, murasela i arzuhala. Bitno je le interesantne zabilješke kadija, kao za istaći da su teskera akta koja su ka- i način obavljanja kadijskih poslova: dijama pisala lica višeg ili istog ranga. sklapanja brakova , utuženja i drugih Murasele su zvaniča dokumenta koja pravnih radnji. Maglajski sidžili su do- je kadija pisao sebi ravnim ili nižim po stupni za čitanje i licima koja nisu edu- rangu osobama. Arzuhali su prestavke, cirana u pogledu ove vrste historijskih žalbe i peticije koje su u pisanoj formi izvora te kao takva dobro pojašnjena podnosili sultanu ili bosanskom valiji i mogu se čitati kao vrlo interesantno pojedinci, grupe ljudi istog zanima- štivo znatiželjnih čitatelja.

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 197 A. Kadrić: Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI NA ORIJENTALNIM JEZICIMA

Adnan Kadrić, Objekt Ljubavi u tesavufskoj književnosti: Muradnama Derviš- paše Bajezidagića, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVIII, Sarajevo 2008., pp. 457.

U okviru serije Posebna izdanja ćemo zanimljive podatke o historij- Orijentalnog instituta u Sarajevu izaš- skom liku, bosanskome beglerbegu la je iz štampe knjiga Objekt Ljubavi u Derviš-paši Bajezidagiću, ponajprije tesavufskoj književnosti: Muradnama iz starih osmanskih turskih hronika iz Derviš-paše Bajezidagića. Prevodilac 16. stoljeća. i autor temeljne studije u spomenutoj Nakon Predgovora (15-18) u ko- knjizi jeste Adnan Kadrić, naučni sa jem autor govori o tradiciji bosanskih radnik za turski jezik i književnost narativnih mesnevija u 16. vijeku i na Orijentalnom institutu u Sarajevu poteškoćama u odabiru metode prili- i vanjski saradnik na Odsjeku za tur- kom izrade studije, knjiga otpočinje ski jezik i književnost Pedagoškog fa- «uvodnim» poglavljem o recepciji kulteta Univerziteta u Zenici. Knjiga tesavufske književnosti, razrađujući privlači pažnju svojim naslovom sa poznate sintagme «koketnoga čem- nekoliko aspekata: sa književno-te- presa, leptira i svijeće» kroz opis orijskog, sa općekulturološkog i sa «kulta Ljubavi i Ljepote» u orijental- historijskoga. Sa književno-teorij- noj književnosti. Pristup je prilično skoga aspekta knjiga otvara pitanja problematičan sa aspekta trenutnog tzv. koncepta «šahida» u tesavufskoj pristupa konceptu ljubavi u osman- književnosti kao temeljnog koncepta skoj turskoj književnosti, posebice u osmanskoj turskoj poeziji, uklju- divanskoj književnosti. Akribičnost čujući i poeziju Bošnjaka koji su pi- i katkad preopširni uvodi zbunjuju sali na turskom jeziku u to doba. Sa čitaoce nesvikle na spomenutu vrstu opće-kulturološkoga aspekta knjiga književnoga diskursa, ali, sa poste- otvara pitanja opisa različitih «obje- penim i strpljivim iščitavanjem, opi- kata ljubavi» u književnosti općenito, sane pojave postaju jasne i sistema- uključujući i književnost na orijental- tizirane, uokvirene u jasan teorijski nim jezicima. Ako pak promatramo koncept koji se pokušava pojasniti. knjigu sa historijskoga aspekta, uočit U posebnoj cjelini u knjizi osvrće DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 198 A. Kadrić: Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI se na fenomen sufizma u osmanskoj jeziku (adaptirana ZDMG varijanta) i književnosti sa akcentom na ideju prijevod. Stoji i napomena da je dje- sufizma u bošnjačkoj književnosti lo završeno 995. h. g. / 1587. godine. na osmanskom turskom jeziku. Na Redom se nizaju poglavlja djela: Tev taj način autor uvodne studije vrlo hid, Munadžat, Medhija Poslaniku, vješto uvodi novo poglavlje u knjigu Sebeb-i Telif / Povod za pisanje dje- – poglavlje Derviš-paša Bajezidagić i la, Medhija sultanu Muratu III itd. U njegovo djelo (41-56). stupcu ispod izvornog teksta (pisanog Poglavlje o životu Derviš-paše Baje- arapskim slovima) stoje bilješke o ra- zidagića donosi dosta podataka o ovoj zlikama pisanja pojedinih riječi u bra- često spominjanoj ličnosti u historiji tislavskom i turskom rukopisu djela, Bosne u osmanskom periodu. Autor u stupcu ispod transkripcije stoje od- studije koristi najpoznatije osmanske govarajuće primjedbe o transkripciji hronike iz kojih crpi mnoštvo dodat- nekih riječi ili o remećenju osnovnog nih informacija o historijskom liku metričkog obrasca u djelu, dok napo- bosanskoga beglerbega Derviš-paše mene ispod stupca za prijevod djela Bajezidagića. Osobito su zanimljivi na bosanski sadrže jako važne napo- citati o Bajezidagiću preuzeti iz hro- mene bitno za razumijevanje teksta nika Mustafe Selanikija i Hasan Bey- koji se prevodi. Akribične napome- zadea. Osim spomenutih osmanskih ne ukazuju na veliki trud i napor za hronika, spominju se i podaci koje je dešifriranje zakučitoga teksta poeme od Selanikija i Hasan-beyzadea pre- pisane na osmanskom turskom jeziku uzeo Ibrahim Alajbegović Pečevija u 16. stoljeća, prepunom arhaičnim iz svojoj hronici, kao i podaci iz osman razima, konstrukcijama i leksemama. skih tezkira (biografja pisaca i pjesni- Poetsko-strukturalna analiza uvodnih ka osmanskog perioda). Autor studije Bajezidagićevih poglavlja (124-132) upoznaje nas sa jedina dva rukopisna unosi neke novine u tumačenju poe- primjerka djela: a) sa rukopisom koji tike tradicionalno shematiziranih po- se nalazi u Bratislavi (TF 42); b) sa etskih tekstova na osmanskom jeziku, rukopisom u Istanbulu (Ali Emiri kakav je i tekst Muradname Derviš- Manzum E. 1010). Ne slučajno, na- paše Bajezidagića. stavak studije otpočinje razmatranjem Najsloženiji dio knjige svakako strukturalnog problema «fenomena predstavlja dio u kojem autor studije teksta u tekstu» na primjeru Bajezida pokušava objasniti pravi «terminološ- gićeve Muradname. ko-registarski kod» tesavufske poezi- Nakon općih napomena o jeziku dje- je. On nam daje i sadržaj priče, a mi la (55-56), autor otpočinje složeni po- ćemo, da bi ovaj prikaz bio što sliko- sao obrade rukopisa - kritičkog pred- vitiji, dati neke naznake o kakvoj se stavljanja rukopisnih varijanti poeme. zapravo «Priči» radi u djelu Derviš- Vrlo je zanimljiv pristup obradi djela. paše Bajezidagića. Ukratko ćemo i mi Takav pristup je vrlo rijedak u bosan- dati sadržaj priče, kakav je bio primo- skohercegovačkoj turkologiji. Naime, ran i autor studije dati, kako bi se što u knjizi se uporedo nudi izvorni tekst bolje shvatila suština opisa mističke djela (arebicom), latinična transkrip- ljubavi u Bejezidagićevom djelu, ali cija teksta na osmanskom turskom i suština i sva složenost objašnjenja DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 199 A. Kadrić: Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI onoga što se opisuje u djelu. Naime, ponovo počne raditi i zarađivati za predmet opisa poeme jeste duhovna život. Bavio se, kao i njegov otac, tr ljubav šejha Hadže-zadea, poznatog govinom. Putovao je trgovačkom ka po imenu Ahi, na putu Spoznaje. Pri ravanom, a, kad je stigao u Bagdad, povijest počinje opisom bogatoga počeo se zanimati i za svoje duhovno trgovca koji je bio bogat kao čuveni stanje (hāl). Oblači “zlatni”, počasni Karun. Glavna trgovčeva misao bila šejhovski ogrtač. Kreće na pijacu je briga o novcu, o srebru i zlatu. Me- duhovne spoznaje i trgovine. Jed- đutim, bijaše tako sebičan da u kući nog dana popodne na čamcu ugleda nije ni vatre palio, pa čak ni za pre- u odrazu na vodi “lijepi lik dječaka”. hranu vlastite porodice. Nije bio go- U odraz na vodi zaljubljuje se u isti stoljubiv i čitav je život provodio u tren. Njegova ljubav je duhovne na- škrtarenju. Ukućani su bili u pravim ravi. Počinje opis ljubavi koja veliča mukama siromaštva i bijede, molili su ljepotu Božijeg stvaranja. No, taj lik se čak i u namazu za njegovu smrt. dječaka prolazi na čamcu i ne osvrće Nakon smrti sebičnog trgovca, na- se (na ljude koji su na putu Spoznaje), slijedio ga je sin nadaleko poznat po a on ostaje ošamućen na obali rijeke svojoj rasipnosti. Sve što je otac ste- (tajne spoznaje). Čitavu noć uzdiše kao sin nemilice troši na “piće i uži od oduševljenja i tuguje zbog “nedos- vanje”. Kad je nakon nekoliko godina tupnosti” Ljepote koju je tad ugledao. potrošio sav svoj imetak, napuštaju Sebe vidi kao običnog prosjaka, a tu ga oni koje je smatrao prijateljima i Ljepotu promatra kao mitološku i du- zapada u vrlo nezahvalnu situaciju. hovnu pticu Anku. Dolazi jutro (za Svi su ga izbjegavali. Počeli su mu kontemliranje), čežnja je jača a on prigovarati što je potrošio očev ime- otpočinje ponovno traganje za nes- tak na zabave i pijanke. Naime, iako tvarno lijepim likom. U bunilu čak je namjera trgovčeva sina bila dare- i pjesme sastavlja. Sljedećeg jutra žljivost, pretjerano dijeljenje vodi ka Hadže-zade opet izlazi na obalu rije- rasipništvu i siromaštvu. U narodu je, ke očekujući da se pojavi njemu važna ipak, bio prepoznat kao Ahi, osoba osoba. Stalno bi padao u očaj pri po- koja je slijedila put darežljivosti na misli na nedostižnost Ljepote. Kad se putu Spoznaje Boga, kroz čišćenje lijepi lik pojavio, trgovac poče trgati vlastitog imetka (Oldı rāh-ı sehāvete staru odjeću i bacati duhovno zlato sālik; M:383). Kad je potrošio sav (truda za pridobijanje na putu Spoz- imetak, sin trgovca je bio silno pos naje) prema čamcu (ljudske naravi) tiđen i posramljen. Kajao se, ipak, kako bi privukao pažnju na putu spoz- zbog rasipništva, postao pobožan, naje božanske Ljepote i Ljubavi. U za- prestao je “piti i obilaziti mejhane”. nosu doziva lijepi lik da se osvrne na Dakako, trgovčevo “rasipništvo” njegove riječi i da pokaže bilo kakvo može se tumačiti i kao put ovosvjets- razumijevanje. Iznenada taj lijepi lik kog čišćenja imetka. Na svom Putu zaustavlja čamac (ljudske naravi) uz trgovac se zaputi u Bagdad, koji za obalu (govora o Spoznaji), okreće se učene ljude predstavlja grad spozna prema njemu, pogleda ga, a zatim se, je a za sufije mjesto šejhova, duhovne shvatajući namjeru trgovca Hadže- nih vodiča. Donosi čvrstu odluku da zadea, opet poigrava sa njegovim du- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 200 A. Kadrić: Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI hovnim osjećanjima. A onda, naglo ja pažnje onom ko ima Spoznaju”. promijenivši raspoloženje, mladić se Učitelj u mektebu ispriča pripovijest okreće ljutito i nabusito, ostavljajući o Mihr i Vefa, a potom posavjetova trgovca šejha zaprepaštena kraj rijeke. vezirovog sina da ne čini nepravdu Hadže-zadeova tuga zbog odbijanja (sebi) i da preispita riječi duhovnoga dodatno se pojačava i on više ne može ašika. Dječak se predomisli, smilova ni spavati. U susjedstvu je živio jedan se i poče tražiti šejha Ahija. Našao ga stari šejh bijele brade koji sasluša je u jednom sokaku kako tuguje. Tad priču o trgovčevoj oduševljenosti dječak pristaje na njegovo prijateljst- mladićem u čamcu (ljudske naravi) vo. Dječak, sin vezira, poželje vidjeti na obali Tigrisa (Spoznaje), zaplaka mjesto gdje šejh Ahi živi. Kako je Ahi od tuge i poče mu davati savjete da se već ranije sve razdijelio da bi skrenuo okani nedostižne i nemoguće Ljubavi. pažnju na put Spoznaje, u njegovoj Reče da trgovčevo stanje podsjeća kući nije bilo niti hasure za sjedenje na stanje jednog čauša, a trgovac niti bilo čega čime bi mogao ugostiti Hadže-zade zatraži da mu šejh ispriča vezirova sina. tu priču. Slijedi paslika / vizija o Slijedi mistička “paslika o budno- nedostižnosti ideje Ljepote i Ljubavi. sti, odgoju i razgovoru o Spoznaji”. Počinje priča o čaušu: čauš je bio nes- Postiđeni Ahi, umjesto da pokaže svo- retno zaljubljen u vodenu vilu i stalno ju kuću, pokaza dječaku jedan dvorac je hodao obalom ne bi li je sreo, sve u blizini i reče da je to njegov dom. dok jednog dana nije naišao veliki ta- Kako je dvorac bio zatvoren, trgo- las i potopio ga. Iako je priča bila vrlo vac se pravdao da je sluga zaboravio znakovita, sin trgovca Hadže-zade iz- ključeve, a potom je, nakon uzaludnih javi da nije u stanju poslušati šejhov izgovora i nakon nagovora vezireva savjet i nastavi tražiti priliku za po- sina, sam obio zasun na vratima, te su novni susret sa mladićevim likom na njih dvoje ušli u dvorac (Spoznaje). rijeci (Spoznaje). U Bajezidagićevom Ahi nije bio čovjek prizemne strasti. djelu se zatim opisuje mistička pasli- Stalno se moli Bogu i traži od njega ka žrtvovanja zlata (duhovnog truda) da ga sačuva ljubavi koja nije u ime da bi se stiglo do Ljubavi i Spozna- Boga - koja je “privid” (‘ışķ-ı mecāzī), je.Ahi, sufija, baca šaku (duhovnog) i od strasti koja uništava dušu i vodi zlata prema dječaku (koji je zapravo u grijeh. Iznenada se pojaviljuje vla- bio sin vezira tog vremena), a on se i snik kuće, koji u prvi mah misli da je ne okreće. Zlato koje je trgovac bacao opljačkan. Kad je evlija Kassab, vla- djeca (u mektebu Spoznaje) skupljala snik dvorca, izdaleka vidio da ništa u su i gomilala. Sutradan se isto pono dvorcu ne nedostaje, shvatio je slože- vilo. I tako četiri mjeseca bi, iz dana nost (duhovne) situacije i prilagodio u dan, dok trgovac Ahi ne potroši svo se. Odglumio je da je Ahijev sluga. zlato. Dječak ga nije ni krajičkom oka Nakon toga, svi su zajedno dugo pogledao. Jednog dana pored Ahija razgovarali, sjedili i uživali (u čistoj su prošla djeca i vidjela ga uplaka- Spoznaji). Dok je vezirov sin spavao, na. Otišla su učitelju i ispričala mu trgovac je ispričao pravi razlog dola- taj slučaj. Ubrzo se pred čitaocima ska u kuću. Razlog je, naime, bio so- odvija i mistička “paslika ukazivan- hbet (duhovni razgovor o Spoznaji). DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 201 A. Kadrić: Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI

U međuvremenu proširio se glas kako jezicima (395-431). Autor studije nas vezirova sina već dugo nema na vla- vodi kroz dileme u pristupu tekstu i darevom Dvoru i kako je sam car podjelu u orijentalnoj poeziji. U knjizi se slao potjeru za njim. Čulo se i za po- otvaraju vrlo neobična pitanja, kao što tvoru o trgovcu i vezirovom sinu koja je pitanje opisa mladića na Dvoru i u se širila zemljom. Vezirov sin odmah literaturi u svjetskoj književnoj tradi- kreće u Dvor da ispriča istinu. Na kra- ciji, uključujući i poeziju na orijental- ju dolazi poglavlje “o nerazumijeva- nim jezicima. Zanimljiv je i prijevod nju biti sufijske Spoznaje”. Na Dvoru Bajezidagićeve fetve u kojoj se vidi i su se već raširile glasine o odsustvu i Bajezidagićev stav o spomenutim pi- nedoličnom ponašanju vezirova sina. tanjima. Međutim, najinteresantniji je Potvora je rasrdila i oca i cara. Nakon pristup gdje autor studije pokušava iz- susreta sa ocem, dječak u pratnji oca graditi sistem analize stručnog teksta, odlazi do cara da car presudi. Otac određujući jasne diskursne markere na dječaka potom dovodi Ahija, a Ahi gotovo svim jezičnim razinama. Uz poziva dječakova učitelja koji je de- termine kontekstualna analiza on vrlo taljno pričao o Ahijevoj čednosti i da- neobično uptrebljava i termine stručna režljivosti (na putu Spoznaje). Potom i nestručna kontekstualna analiza tek- je padišah pozvao evliju Kassaba, sta i slično. vlasnika dvorca u kojem su boravili Poetika i stilski okvir Muradname dječak i mladi trgovac, i kad je i evli- posebno se obrađuju u djelu, sa poja Kassab ispričao priču o čednosti sebnim akcentom na hipotipoze u tek- trgovca i Ahijevoj duhovnoj brizi pre- stu (ejkon, dijatipozu, pragmatografi- ma dječaku, zatim o tome kako je on ju, patopeju itd.). Narativna tehnika u sam stalno nadgledao njihovo društvo djelu analizira se kroz pokušaj davanja i postupke sa skrovita mjesta i kako stručnog tumačenja pojmova vreme- nije vidio nikakvog nedoličnog pona i prostora u tesavufskome tekstu. našanja, padišah je na mjesto vezira Poglavlje Tesavufski stručni registar postavio darežljivog trgovca Ahija, u književnosti i poeziji na osmanskom dok je čestitog vlasnika dvorca (evli- turskom jeziku (433-438) ukazuje na ju Kassaba) postavio za zapovjednika osobitosti poetskog tesavufskog struč- (emira). I tu se završava priča. nog registra na svim jezičnim razina- Autor studije Adnan Kadrić završava ma. Također pažnju čitaoca privlači i prijevod djela sa osmanskog turskog poglavlje Od recepcijske nelagode do poglavljima u kojima Bajezidagić go- užitka u tekstu: Opći okvir za recepci- vori o samom djelu i godini završetka ju mističkih djela (439-443) u kojem (1587. godina). Zanimljivo je da vrlo se autor na neobičan način poigrava oprezno piše o bilješkama na kraju sa zbiljskom namjerom «umjetničkog rukopisa, ne insistirajući na tome da tesavufskoga teksta». Na kraju i sam istanbulski rukopis ima neke osobine autor završava knjigu sljedećom reče- autografskog rukopisnog primjerka. nicom: «U semantičkoj igri u tekstu Jedno od najzanimljivijih poglavlja u tesavufske naravi pravila su već utvr- djelu jeste poglavlje O problemu feno đena. Onaj koji ne poznaje pravila, ili menološkog i žanrovskog određivanja ih se ne pridržava, on naprosto gubi vrste teksta u poeziji na orijentalnim bitku u ‘poimanju’ mističkoga tek- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 202 A. Kadrić: Mr.sc. Edina Solak: PROBLEM FENOMENOLOŠKOG I Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 ŽANROVSKOG ODRE\IVANJA VRSTE TEKSTA U POEZIJI sta, biva poražen, ne stiže do prave ju: odgonetanje kulturološkog koda spoznaje, do prave poruke djela, niti, određenog teksta temeljni je zada- pak, do istine u djelu. Pravila igre tak svakog povjesničara i teoretičara naprosto su takva. I ona su poznata književnosti, ali i svakog istraživača stoljećima.» Mi želimo dodati na kra- određene kulture i kulturne baštine. DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 203 F. Taslidža: Dr. SALIH JALIMAM / SENAD MIČIJEVIĆ: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 STOLAC OD NAJSTARIJIH VREMENA Dr. SALIH JALIMAM / SENAD MIČIJEVIĆ: STOLAC OD NAJSTARIJIH VREMENA Udruženje TROYA Stolac, Mostar 2005.

Faruk Taslidža

Knjiga započinje objašnjenjem ge- Ostavština rimske epohe u Stocu je ografskog položaja grada Stoca. Na- brojna i raznovrsna. Grad je faktički kon popisa fosilnih pronalazaka s pro- naslonjen na naselje koje je pripadalo stora cijele općine, slijede dokazi o rimskom municipiju Dilluntum. Kon- prisustvu paleolitskog čovjeka u ovoj tinuitet života na ovom prostoru pitomoj dolini. Oni potječu s nalazište potvrđen je i na Čairima nedaleko od Badanj koje je i najstariji bosansko- grada. Tamošnja arheološka otkrića hercegovački spomenik umjetnosti. koja autori knjige detaljno opisuju, Važna su i otkrića iz drugih pećina datiraju iz neolita, bronzanog i poput Ratkovače, Jejinovače, Lazaru- antičkog doba. še, Jame te Hateljske pećine. Intere- U tekstu je značajan prostor posve- santni su podaci o stolačkim vodama ćen rimskoj cesti Narona-Leusinium i poljima, flori i fauni, a isto se može koja je bila dio komunikacije Salo- reći i za ono što čitamo o prahisto- na-Anderba-Dirahij. Riječ je o nekad rijskim grobnicama-gomilama. Veliči- najvažnijoj prometnoj arteriji na širem nom i sadržajem ističu se one otkrive- prostoru između Neretve i Trebišnjice. ne na Radimlji krajem XIX vijeka. Konsultirajući istraživačke rezultate Početno poglavlje o ilirskom pe- najvećih stručnjaka iz ove oblasti au- riodu govori o pacifikaciji Ilira pro- tori su se fokusirali na pravac dionice vođenoj od strane rimskih osvajača. Tasovčići-Stolac. Uz to, pojašnjene su Pažnja je usmjerena na ilirsko pleme karakteristike i razmještaj miljokaza Daorsa. Autori objašnjavaju njihovo pronađenih i evidentiranih na prostoru ime, etničko porijeklo, razmještaj, općine Stolac kulturu. Prikazan je razvoj i propast Bogatstvo duhovnog života jedna je centralnog daorskog grada na Ošanji- od karakteristika rimske kulture. U ćima koji je prema arheološkim nala- knjizi tretirano područje u tom pogle- zima, tokom III i II vijeka p.n.e. bio na du nije zaostajalo, što svjedoče kultna vrhuncu razvoja. mjesta i svetilišta posvećena poznatim DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 204 F. Taslidža: Dr. SALIH JALIMAM / SENAD MIČIJEVIĆ: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 STOLAC OD NAJSTARIJIH VREMENA rimskim božanstvima. Visoki stepen koji je bio u nadležnosti feudalne po- kulture življenja antičkog Stoca au- rodice Kosača. Također, na jedan novi tori su potvrdili i prikazujući otkrive- način tumače natpis s masivnije oša- ne ostatke kupatila i prelijepih pod- njičke stolice te pojašnjavaju stvarnu nih mozaika. Sagledavanje stolačkog funkciju ovih materijalnih ostataka srednjovjekovlja sigurno je bio obi- srednjovjekovne kulture. man posao. Autori su to vremenski Pronicljivost autora primjećuje se široko razdoblje podijelili na rani i i na stranicama koje govore o sred- razvijeni period. U prvom se pokuša- njovjekovnoj vlaškoj porodici Milo- vaju rasvijetliti društvene mijene na radovića-Hrabrena. Njihov je katun tlu Hercegovine od dolaska Slavena pripadao zajednici Donjih Vlaha sta- pa do uspostavljanja uređene zajedni- cioniranih između Stoca i Ljubinja. ce dobrih Bošnjana. Pažnju privlače Neposredno nakon dolaska Osman- podaci o ranosrednjovjekovnom oruž- lija u Hercegovinu, prvaci ove po- ju pronađenom u stolačkom kraju, kao rodice uspijevali su integrirati se u i osvrt na migracione tokove kojim je novouspostavljeni timarski društveni u to doba mijenjana struktura stanov- sistem. Njihove su vojvode, koristeći ništva u dolini rijeke Neretve. vjersku toleranciju osmanskih vlasti, Autori se fokusiraju na srednjovje- postajali i ktitori pravoslavnih crka- kovne humske župe Dubrave i Debre va. Pojedini Miloradovići su emigri- koje se odnose na prostor Stoca. Ističu rali u evropske države, ali većina ih da se ime Stolac u historijskim izvo- je ostajala u svojoj zemlji. Jedan od rima spominje već u periodu između njih ukopan je pod ponajljepšim steć- 1417. i 1420.godine. Značajan prostor kom radimljske nekropole. Na istoj posvećen je tvrđavi tj. Vidoškom gra- su lokaciji, kako lucidno primjećuju du koji je precizno opisan. Pojašnjen autori, ukopavani i prvi Hrabreni koji je njegov status, stradanja i građenja su prihvatili islam. u svim historijskim etapama od anti- Trećina knjige odnosi se na osman- ke do danas. S pravom se izražava za- sko razdoblje stolačke prošlosti. brinutost zbog devastacije koju ovaj Uvažavajući novije historijske izvo- kompleks kontinuirano doživljava još re autori zaključuju da se Stolac pod od završetka Drugog svjetskog rata. sultanovom vlašću našao 1466. a ne Interes koji su autori iskazali prema 1471. godine kako se do sada mislilo. stećcima je očit i opravdan. Fascini- Uvjerljivom se čini i analiza detalj- raju posebno spomenici s Radimlje i nog popisa Hercegovine (od 1475. do Boljuna, ali po ljepoti ne zaostaju ni 1477.), usmjerena na rasvjetljavanje oni s ostalih, u knjizi obrađenih, ne- strukture i djelatnosti vlaških džema- kropola. (sveukupno 32) ta ( zajednica) koji su tada zimovali u Isto se može reći za dvije fenome- stolačkom kraju. nalne kamena stolice iz Ošanjića na- Konstatirano je da je Stolac 1585. domak Stoca. U ovom slučaju je u pot- godine naselje s četiri mahale, i da je punosti došao do izražaja istraživački ubrzo nakon toga stekao status kasa- nerv autora. Oni su prvi koji konstati- be. Proces urbanizacije tekao je poste- raju da su sve do sada poznate stolice peno kroz XVII i XVIII vijek. U tom ( ukupno14 ), pronađene na teritoriju je periodu Stolac dobio pečat bošnjač- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 205 F. Taslidža: Dr. SALIH JALIMAM / SENAD MIČIJEVIĆ: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 STOLAC OD NAJSTARIJIH VREMENA ko-osmanske kulture koji ga i danas pred ulazom svoje zadužbine. Ponu- obilježava i čini atraktivnim. đeno je logičnije rješenje po kojem je Čitajući o stolačkim džamijama, ovaj Miloradović sahranjen negdje u haremima, ćuprijama, hanovima, mli- bližoj okolici, odakle je njegova nad- nicama, hamamu, sahat-kuli, razumi- grobna ploča naknadno ugrađena u jevamo značaj preko 60 vakufa koli- pod crkvenog trijema. ko ih je bilo u ovom gradu. Tekstom Prve stranice narednog, dosta kraćeg i fotografijama dočarana je ljepota i poglavlja, posvećene su otporu koji je funkcionalnost porodičnih stambenih u Hercegovini pružen austro-ugarskoj kompleksa iz osmanske epohe (Bego- okupacionoj vojsci u ljeto 1878. go- vina, Đul-hanumina kuća, Behmenluk, dine. U tekstu spomenuti bošnjački Šarića kuća, Ljubovića kuća, Čelića komandanati ( Adem Šehović, Ham- kuća, Žujina kuća, Muftićavina). za-beg i Mustaj-beg Rizvanbegović, Ovo poglavlje knjige pojašnjava Smail-aga Šarić, Omer Mrvović), kao i značaj Vidoške kapetanije, kao i i detalji o bitkama na Žegulji i oko okolnosti pod kojim su komandu nad Stoca za mnoge su i danas velika ne- ovom vojnom formacijom od članova poznanica. Autori nadalje konstatiraju porodice Šarić preuzeli borbeniji Ri- da je kolaboracionističko djelovanje zvanbegovići. Pažnju skreće i tekst don Ivan Musića i njegovih plaćenika o kontinuirano uspješnoj odbrani od umnogome pogoršalo poziciju brani- mletačke agresije, kao i izbor iz ko- telja i ubrzalo samu okupaciju. respondencije stolačkih prvaka s Du- Nakon slamanja otpora uslijedila je brovčanima iz XVIII vijeka. uspostava nove administrativne podje- Autori ozbiljno prilaze i temi voj- le u Bosni i Hercegovini pa i samom no-političkog uspona porodice Rizva- gradu Stocu. Grad bilježi novi oblik nbegović. Akcent je, što je i logično, urbanizacije, porast stanovništva, rana znamenitom hercegovačkom vezi- zvoj industrije i povećano prisustvo ru Ali-paši. Poprilično objektivno oci- vojske. Do izražaja dolazi sklonost jenjena je njegova pozicija za vrijeme Stočana ka nauci, tako da se mnogi propalog Gradaščevićevog pokreta od njih s uspjehom školuju u Mostaru, (1831/32.) protiv sultanovih reformi. Sarajevu pa čak i Beču. Istaknuti su najznačajniji privredni i Ništa se naročito značajno nije de- kulturno-prosvjetni rezultati Rizva- šavalo u Stocu u periodu između dva nbegovićevog vezirovanja. Pojašnjena svjetska rata. Vrijeme Drugog svjet- je Ali-pašina uloga i okolnosti njego- skog rata kao i ono od 1945. do 1992. ve tragične smrti za vrijeme Latasove godine autori nisu obradili. Možda ga vojne ekspedicije ( 1850/51.). pripremaju kao neko posebno izdanje. Čitanje knjige navodi na zaključak Knjiga je zaključena sa agresijom na da je i početna i završna faza osman- Bosnu i Hercegovinu (1992-’95.godi- ske vlasti u stolačkom kraju obilje- ne) s posebnim osvrtom na stradanje žena gradnjom pravoslavnih crkava Stoca i Stočana u tom periodu. (ukupno 4). U vezi sa crkvom na Oša- Knjiga Stolac od najstarijih vreme- njićima autori argumentirano ospora- na je interesantno djelo koje se čita u vaju uvriježeno mišljenje da je ktitor jednom dahu. Ona je naučno, zapravo Radoslav Hrabren ukopan neposredno humanističko viđenje različitih civili- DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA - Časopis Pravnog fakulteta 206 F. Taslidža: Dr. SALIH JALIMAM / SENAD MIČIJEVIĆ: Univerziteta u Zenici; Godina II (2007); Br. 2 STOLAC OD NAJSTARIJIH VREMENA zacija smjenjivanih na stolačkom po- Knjiga će naći put do svojih čitala- dručju od prahistorije do danas. ca. Bitna je historičarima, ali i svim Oslobođeni bilo kakvih predrasuda, onim koji žele vidjeti realnu sliku sto- autori su otvorili i neka nova, dugo lačke prošlosti. Također, koristit će i tabuizirana historijska pitanja. Knjigu pri saniranju posljedica kulturocida nisu pisali s distance. Ona je rezultat koji je grad na Bregavi pretrpio u pe- i dugotrajnog, zasigurno vrlo napor- riodu od 1992. do 1995. godine. nog terenskog rada.