Program Javnih Potreba U Sportu Grada Zagreba Za 2021
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
PROGRAM JAVNIH POTREBA U SPORTU GRADA ZAGREBA ZA 2021. Zagreb, travanj 2021. Na temelju članka 76. stavka 4. Zakona o sportu (Narodne novine 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16 - ispr., 98/19, 47/20 i 77/20) i članka 41. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18, 23/18 i 3/20), Gradska skupština Grada Zagreba, na 38. sjednici, 8. prosinca 2020., donijela je PROGRAM javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2021. I. UVOD Sportski savez Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: SSGZ) sukladno članku 48. Zakona o sportu, predlagač je Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba, koji preko Gradskog ureda za sport i mlade gradonačelnik Grada Zagreba upućuje Gradskoj skupštini Grada Zagreba na donošenje. Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o sportu. Stoga Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira sportsku djelatnost, a Programom javnih potreba u sportu Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti. Člankom 48. stavkom 3. Zakona o sportu, djelatnost sportskih zajednica u vezi je sa: - usklađivanjem aktivnosti svojih članova - poticanjem i promicanjem sporta u skladu s Nacionalnim programom sporta, osobito djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom - objedinjavanjem i usklađivanjem programa sporta te predlaganjem Programa javnih potreba u sportu i sudjelovanjem u njegovu ostvarivanju - skrbi o kategoriziranim sportašima - stvaranjem uvjeta za njihove pripreme na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim međunarodnim natjecanjima, u suradnji u ostvarivanju programa s Hrvatskim olimpijskim odborom, odnosno Hrvatskim paraolimpijskim odborom i Hrvatskim sportskim savezom gluhih - promicanjem stručnog rada u sportu - sudjelovanjem u skrbi o javnim sportskim građevinama. Sport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju te gospodarskom razvoju društva, a činitelj je humanih odnosa među ljudima. Bavljenje sportom, promidžba kroz sportske priredbe i postizanje vrhunskih sportskih rezultata osnovni su motivi ulaganja u sport za svaku naprednu sredinu. Sportska djelatnost od osobitog je interesa za Republiku Hrvatsku, a time i za Grad Zagreb. No ona je i civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etičkim i moralnim načelima te znanstvenim spoznajama. Dugogodišnja tradicija Grada Zagreba kao najjačega i najkvalitetnijega sportskog centra u Republici Hrvatskoj stvara obvezu daljnjeg partnerstva i suradnje gradskih struktura i sustava sporta radi unapređenja sportskih programa i aktivnosti u ovoj značajnoj društvenoj djelatnosti. II. PROGRAMSKI CILJEVI Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba, koji se financira sredstvima gradskog proračuna jesu: - 2 - - ulaganje u razvoj mlađih sportaša radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjega napretka, odnosno očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog sporta - vrhunska sportska kvaliteta koja potiče razvoj sporta i pridonosi ugledu Grada Zagreba - poticanje uključivanja u sport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži. Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba dodati i skrb o svim sportskim objektima Grada Zagreba, postiže se programskim kriterijima, u okvirima proračunskih mogućnosti. Kriteriji osiguravaju potporu onim segmentima sporta koji su prisutniji u promicanju gradskoga i nacionalnog sporta, ali se ne zanemaruje ni stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja buduće kvalitete zagrebačkoga sporta. III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA Izrada kriterija, odnosno kategorizacija sportova provodi se radi kvalitetnijeg praćenja onih sportova i klubova koji prije svega svojim rezultatima i masovnošću to zaslužuju. Razvijeniji i kvalitetniji sportovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih, stoga je jasno da se ocjenjivanjem sportova - primjenjujući dva osnovna kriterija, razvijenost sporta i sportsku kvalitetu - dolazi do nekoliko kvalitativnih skupina što je osnova za daljnje programiranje i planiranje. Tablični pregled sportova koji kandidiraju za program javnih potreba u sportu uzima u obzir status sportova u svijetu, odnosno u međunarodnim sportskim asocijacijama te daje osnovne pokazatelje o sportovima u našoj zemlji i gradu (Prilog 1. - Tablični pregled sportova). Sportovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu međunarodnih sportskih federacija (GAISF), ili su njihove međunarodne federacije priznate od Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC), rangiraju se ocjenjivanjem dvaju osnovnih kriterija - razvijenosti sporta i sportske kvalitete. Mjere se samo sportovi koji su u Nomenklaturi sportova Hrvatskoga olimpijskog odbora. Najviša moguća ukupna ocjena pojedinog sporta iznosi 1000 bodova. Tablica Status sportova u programu sadrži kriterije i bodovanje, iz koje se formira lista po kojoj se određuju kvalitativni razredi (Prilog 2. - Status sportova u programu - kriteriji) odvojeno za ekipne i pojedinačne sportove. Sukladno navedenim kriterijima kreira se lista rangiranja sportova u programu (Prilog 3. - Status sportova u programu - poredak) odvojeno za ekipne sportove, odvojeno za pojedinačne sportove. Tako je ocjenjivanjem sporta prema dvama osnovnim i više potkriterija utvrđen status sportova koji služi kao polazište za daljnje programiranje i planiranje. Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama. Kategoriziranje selekcija provedeno je na temelju ispunjenja stručno-programskih mjerila. Na kvalitetnije praćenje sportskih klubova u Programu javnih potreba u sportu Grada Zagreba bitno će utjecati: - pokazatelj strukture aktivnih registriranih sportaša - mlađih kadeta, kadeta, juniora i seniora - pokazatelj kvalitete sportaša verificirane pri Hrvatskom olimpijskom odboru - kategorizirani sportaši I. - VI. kategorije kvalitete. Vrednovanje sportskih klubova i sportova poštuje logiku sportskog razvoja pojedinca i kluba kao osnovne jedinice sportskog djelovanja. U svrhu planiranja i programiranja, u okviru Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba za rangiranje selekcija (klubova) uzima se u obzir osim broja kategoriziranih selekcija i sljedeća orijentacija: - 3 - - postojeće specifičnosti pojedinačnih sportova u odnosu na ekipne, gdje nekoliko vrsnih pojedinaca donosi rang selekcije (kluba) u kojem trenira. Osim kriterija broja kategoriziranih sportaša, obvezan je rad sa svim uzrasnim kategorijama uključenima u sustav natjecanja, tradicija stvaranja vrsnih pojedinaca, zastupljenost članova kluba u nacionalnoj vrsti, ostvarenje ekipnih rezultata kluba, sustavan rad s mladima, razvoj sportaša poteklih u klubu, a ne "kupnja vrhunskih" sportaša iz drugih sredina: - kod ekipnih sportova naglasak je na sustavnom radu sa svim uzrasnim kategorijama tog sporta i obaveznom nastupu u sustavu natjecanja, tako da rangiranje selekcije neće biti isključivo po kriteriju kategoriziranih sportaša, gdje samo seniori nose visoki rang. Unutar pojedinog sporta vrednuju se i dosezi ekipa na prvenstvima Hrvatske i Grada Zagreba u mlađim uzrasnim kategorijama (uz uvjet minimalnog broja ekipa u natjecanju). Pored preduvjeta svih uzrasnih kategorija u sustavu natjecanja, vrednovat će se promidžba Grada i države, rang europskih ligaških natjecanja, kontinuitet sportskog rezultata, razvijenost sustava domaćih natjecanja, te rang sporta; klubovima se priznaje rang koji ostvare u natjecanju po završetku sezone, neovisno o kasnijim prelascima igrača iz kluba u klub; - uzimanje u obzir kvalitetnijeg vrednovanja olimpijskih sportova u odnosu na neolimpijske te rang sporta u Gradu Zagrebu. Članovi moraju ispunjavati opća mjerila. Gradski sportski savezi kao članice te sportski klubovi ili društva koji su članovi gradskih sportskih saveza dužni su: - biti u registru udruga s važećim mandatom pri Gradskom uredu za opću upravu; - biti u registru neprofitnih organizacija Ministarstva financija s predanim izvješćima; - biti u registru sportske djelatnosti pri Gradskom uredu za sport i mlade; - voditi registar članova; - izvršavati obvezu godišnjeg usvajanja Programa i Financijskog plana udruge te godišnjih izvješća o njihovu izvršenju na najvišem upravnom tijelu udruge. IV. PROGRAMSKA PODRUČJA Člankom 76. stavkom 1. točkama od 1. do 9. Zakona o sportu određeno je da su javne potrebe u sportu "aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave" u svezi sa: 1. poticanjem i promicanjem sporta; 2. provođenjem sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata; 3. djelovanjem sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza; 4. sportskom pripremom, domaćim i međunarodnim natjecanjima te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom sportaša; 5. zapošljavanjem osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu; 6. sportsko-rekreacijskim aktivnostima građana; 7. sportskim aktivnostima osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom; 8. planiranjem, izgradnjom, održavanjem i korištenjem sportskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba; 9. provođenjem i financiranjem znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja sporta. O provedbi programa javnih potreba i utrošku sredstava zajednica će izvješćivati tijela gradske uprave u rokovima propisanima Zakonom o proračunu. - 4 - Slijedom nabrojenih javnih potreba u sportu, realizacija Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2021. predlaže se kroz sljedeća programska područja. 1. Poticanje i promicanje sporta Ovo programsko područje u Programu javnih potreba sporta Grada Zagreba podijeljeno je na zasebne programe. 1.1. Organizacija sportskih priredbi