Rijeke (»Sjedinjene Općine«)
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
P. STRČIĆ, Razvoj arhivske službe na području ... VL4, God. 1 (32) 1991, Sv. 1 (32), str. 245-258 ARHIVSKE SLUŽBE NA PODRUĆJU RIJEKE (»SJEDINJENE OPĆINE«) Petar UDK Zadar) (091) Arhiv Hrvatske Pregledni članak Zagreb Ur. 22. 5. 1989. U ovome radu dat je povijesni pregled razvoja arhivske službe u sjedinjenim područjima Hrvalske i Slovenije počevši od odredbi u statlllima pojedinih istarskih komuna sve do posLijeratnog razdoblja kada se u Kopru, Rijeci, Pazinu i Zadru konstituiraju regio arhivi suvremenog stnlčnog, znanstvenog i organizacijskog Tijekom hoda svoje ilehude povijesne sildbirie, Istra, Z~d~, (tadašnja) Rijeka, jedan broj otoka u Dahnaciji, Istri i na te zapadni krajevi dijelili su u međuraću sudbinu klasičnih kolonijalnih zemalja; okupirana 8. g. od vine Italije) kasnijega tzv. »Rimskog Carstva«, ta područja prepuštena apenin;i~oj ~emlji 20-ih :Fadin'!, nakon pregovora s novoformira,nirn Kraljevstvom Srba, Hrvata: i Slovenaca. Državnim savojskim kraljevskim terorom: koji je bio ojačan i organiziranim, sistematskim, surovim djelovanjem Fašističke partije, Hrvati i Sloven ci podvr~llti~ su žestokom nacionalističkom progonu, nasilnoj denacionalizaciji? siro- % "!i1:'"" w" 1 Ferdo ŠIŠIĆ, Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919, Zagreb 1920, i Jadransko pitanje na Konferenciji mira u Parizu: Zbirka akata i dokumenata, Zagreb 1920; Dragoslav JANKOVIC - Bogdan KRlZMAN, Građa o srvaranjujugos!avenske države (1.1-20.X111918), sv. 1-2, Beo grad 1964; Dragovan ŠEPIĆ, Konferencije mira: J/Ilijanska okupacija 19l8. i istarski Hrvati, Zbornik llis!orijskog instituta JAZU, sv. 4, Zagreb 349-382; Bogdan KRlZMAN, Vanjska politi- ka države 1918~1941: Diplomatsko Zagreb se govori o Rijeci tadašnji grad - na zapadni grada 2 Lomljenje otpora započeli su zapravo organi .>demokratske« i »liberalne« savojske Kraljevine Italije, već od časa okupacije, tj. od 1918; taj plan s morbidnim i surovim sadržajima, dakle, zamišljen je i počeo se ostvarivati prije faŠističkog »osvajanja" vlasti na Apeninskom poluotoku (usp. na primjer: Danilo KLEN, Saopćenja i izvještaji talijanske vojne obavještajne službe o Istri u 1919. godin~ Pazinski memorijal, sv. 9, Pazin 1979, str. 287-331), su i veći otpora (Mi:roslavBERTOŠA, Labinska P. STRČIĆ, Razvoj arhivske službe na podnlčju ... VIA, God. 1 (32) 1991, Sv. 1 (32), str. 245-258 mašenju i snažnom negativnom i napredni, odnos- no radni ,,,,,,,11.,," stanovništva.4 Karađorđevićevo kraljevstvo SHS, Jugoslavija rela- tivno spomenuti dio jugoslavenskih zarladnih pograničnih krajeva, narodi i narodnosti a stanovnici tih silom hrabro su se odupirali velesile, pa čak i s oružjem u ruel. Otpor su pružale i slabe snage progonjene KP Italije, dokje KP J ugoslavije tek nakon dolaska Tita na njezino čelo energičnije poradila oko stva ranja baze7 koja će dati pozitivne rezultate već 1941. godine; većina naroda spomenutih područja odazvala se te godine pozivu KPJ na ustanak protiv nacifašizma, u borbu za nacionalnu slobodu, za bolju budućnost, koja se - tijekom rata - sve više ukazivala kao socijalistička. Bio je to ne samo prvi organizirani oružani otpor već i rat, koji je prerastao u osebujnu socijalističku revoluciju od svjetskih sila kojaje bila nacifašističke Osovine i sudjelovala drugoga svjetskog rata. borba (NOB) razvila na ovim jadran- RepubliJuJ 1921: Antifašistički pokret seljaka jugoistočne Istre, Puia 1972; Labinska Republika 1921. godine: Zbornik radova, Rijeka 1972; Janez KRAl\iAR, Marezige - trdnjava slovenstva v Istri 1861·1830, Kopar 1982, str. 177-331; Milica KACIN-WOHINZ,Primorski Slovenci pod italijanslw zasedbo 1918-1921, Mari bor 1979). Na već započeto djelo redovnih kraljevskih vojnih i civilnih okupacijskih organa, zasjeo je tada fašizam i postigao znatne uspjehe, služeći se pri tome izuzetno žestokim i surovim mjerama terora. Vanj skome namjerniku moglo se - na prvi pogled - učiniti da su Istra i Slovensko primorje zaista talijanski krajevi (Antonio MOSCONl, I primi anni del govemo italiano nella Venezia Giulia e Trieste 1919-1922, Bologna 1924; Michele RISOLO, fl fascismo nella Venezia Giulia dalle origini alla Marcia su Roma, Trst 1932; Domenico CONST i\i'<'TINO,Abbazia e la Riviera uno squadrista, 2. izd., Rijeka IADAVAC,Moji zatvori, Pula JANJATOVIĆ, Odjeci suđenja i presude dmgima u jugoslavenslwj sv. 3, Pazin 1972, str. 117-129; ime mučenika: Vladimir Gonarl historiografiji i odjek događaja iz 1929, 9·10-11, Rijeka 1978, str. 85-96; Bazoviški dnevnik, Trst 1965; dr., Aula IV. TUlli i processi del Rim 1961; Elio APIH, Dal regime Venezia Giulia 1922-43, e antifascismo nella Venezia Giulia Ricerche storiche, Bari 1966; Lava mirwrile Slave en Italie: Les Slovenes Ljubljana 1938. 1945, Struggle of National Mi· noryty: The Jugoslavs in Italy, Ljubljana 1945, Med prvim i drugim tržaškim procesom, Ljubljana 1972, Slovenci in Hrvatje pod Italijo med obema vojnama, Ljubljana 1965. i Spomini na moja tržaška leta, LjUbljana 1969; Milica KACIN-WOHINZ, Narodnoobrambno gibanje primorskih Slol'encev v letih 1921- 28, sv. 1-2, Ljubljana 1977; Paolo SEMA, La 10lla in Istria 1890·1945: fl movimento socialisla e il PanilO comunista Italiano - La sezione di Piran o, Trst 1971; Usp. i: Tone FERENC - Milica KACIN-WOHINZ Tone ZORN, Slovenci v zamejsNU: Pregled zgodovine 1918-1945, Ljubljana 1974. 3 Etore POROPAT, Gospodarske prilike u Istri od svjetske elwnomske krize do 1941. godine, Pazin ski memorijal, sv. 2, Pazin 1971, str. 89-97, i Gospodarski razvitak, u: Istra: Pr~ost, sadašnjost, Zagreb 1969, str, 202·207, di Trieste, dell'Istria, dell1somirlo Trst 1974; Bosilj ka šparljo/Slwm ralU 1936-1939. godirIe, sv. 9, Pazin 1979, str. 153-167, 8 Usp, prethodnim bilješkama, te: Ljubo DRNDIĆ, Istre 1941-1943, Zagreb- Pula 1978; Tone CRNOBORI, Borbena Pula: Prilog građi za povijest radničlwgpokrela i NOB do rujna 246 P. STRČIĆ, Razvoj arhivske službe na podnIčju ... f/1A, God. 1 (32) 1991, Sv. 1 (32), str. 245-258 skim područjima, uključivali i Talijani, osobito iako dosta dugo nije partijske ingerencije rat je povela KPJ, tada bilo u kompetenciji (NOR-a) i socijalističke povijesnih dana i u Istri,lO narodnooslobodilački (NOO) 13. IX. donio da- lekosežnim i posljedicama, ne konsultirajući sc pri s organima ~OB-a;ll bila . to odluka o J?rekidanju svih veza s Kraljevinom Italijom i o sjedinje nJu Istr~ s mattc.om -. ~~moVlDom Hr:vatskom u novoj, Titovoj Jugoslaviji. Taj akt odmah Je potvrdio n3iJVlšl organ ustaničke Hrvatske - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH, 20. 9), proglašujući pri tome sjedinjenje i ostalih hrvatskih, do tada otuđenih podru~a, dakle i Zadra, tadašnje Rijeke, otoka Lastova, Cresa, Lošinja i susjednih otočića. 1 Slično je učipjeno i u Sloveniji.13 Istoga 1943, Rijeka 1972; SLO V AN, PUl Prve islarske Pula 1960; Tone DOBRILA, K",m/mt!'" israrske panizanske čele Amon Uro~ KOsnĆ, Oslobođenje Slovenskog primorja i Trsla 1945: O!anziva JU!'ns,'n\"',n"kJ? 1978; Giovanni PADDV AN V ANNI, Abbiamo IotalO insieme: Partigiani mnJine orien lale, Videm 1965; Stanko PETELIN, Vojkova brigada, Nova Gorica 1968; Prva istarska panizanska čela: O 30-godišnjici osnUJka 1942-1972, Rijeka 1972; Danilo RIBARIĆ, Borbeni pUJ 43. istarske divizije, Zagreb 1969; Giacomo SCOTIl - Luciano GIURICIN, Rosa una stella: Storia del baltaglione italiano "Pino Budicin« e degli Italiani dell'Istria e di Fiume nel/'Esercito Popolare di Liberazione della Jugoslavia, Rovinj 1975, i Crvena zvijezda na kapi nam sja: Borbeni pUl talijanskog ba/aljona ,.Pino Budicin« i Talijani Istre u Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije, Rijeka 1979; Paolo SEMA - Aldo SOLLA - Marieta BIBALO, Bat/aglione Alma Vivoda, Milano 1975; Bruno STEFFE, La lotta anti!ascisla nel basso Friuli e neWlsomi no, Milano 1975; Maks ZADNIK, Istarski odred, Nova Gorica 1975; Mario MIKOLIĆ, NOP Istre (Jesen 1943 - jesen 1944. godine), Pazinski memorijal, knj. 6, Pazin 1977, str. 63-145; llerman BUR.~!Ć, Razvoj narodne vlasli u jubwj istri str. 147-220. 9 U skladu s internacionale na teritoriju jedne drlavne samo jedna prolete.rska kada je Rimskim ugovorom SHS dogovoreno da okolice pripadne Rimu samostalna KP III. internacionale) postojala godine (Mihael GIURICIN,II Panito Comunis/a Rovinj 1981, i fl Panito 1921-1924 - Komunističlw Rijeka-Rovinj 1982); usp. i: Lj. Oružje i sloboda, n. dj., na v. 10 Usp. lit. u bilj. 8. II Samoinicijativu spominju: Slobodan NEŠOVIĆ - Branko PETRANOVIĆ, AVNOJ i revolucija: Tematska zbirka dcJkumenata 1941-1945, Beograd 1983, str. 463, bilj. 1. Samoinicijativnost je spomenuo i Jug GRIZEU, Kako smo izgubili i vratili Istru: 40 godina Istre u Jugoslavij~ NIN, XXJCIV, 1708, Beograd~ 25.IX.1983, str. 14. Međutim, to je mi~ljenje pokušao osporiti Mehmedalija BOnĆ, Sta govore dcJkumenJ/ o ISlri i Slovenskom primorju, isto, 1709, 2. X_ 1983, str. 2-4. Samostalnost u don~enju odluke od 13. IX. spominje Mario MIKOLIĆ, Neka pitanja iz odnosa ZAVNOH-a prema Istri (rujan 1943-svibanj 1944), Jadranski zbornik, sv, Pula-Rijeka 1975, str. 5. Po svemu sudeći - barem šIo se tiče Pazinskih odluka od 13. rujna 1943. godine hite unaprijed poznate vi~im NOP-a Hrvatske, odnosno usmenih saopćenja Lj. I. Mo- tike, itd., autoru i pismene potvrde. O i to da su drugovi u u žurbi - čak i pogriješili u IX (v. bilj. 40), pa ih (H. SIROTKOVIĆ, }rt,,,,,, ,,> nY."""', 12 Zemaljsko narodnog oslobođenja Hrvatske: Zagreb 1964, str. 397. odlukom prclirio akt ske hrvatske krajeve. Neka pitanja iz odnosa ČULINOVIĆ, Državnopravno o priključenju Istre Hrvatskoj odnosno 247 P. STRČIĆ, Razvoj arhivske službe