Utvrde

KLIS - VRATA DALMACIJE

Tvrđava pripada najistaknuti- KLIS - A GATEWAY TO jim utvrdama na hrvatskom tlu, a u From its position between steep and Kozjak mountains, Klis overlooks the city prošlosti je imala izuzetnu vrijednost of Split and the ancient Roman settlement of . Historically, it had always been zbog važnoga strateškog i obrambe- a fortress that controlled access from and inland to this part of nog položaja. Tvrđava i naselje smješ- Dalmatia. It is via Klis that and Avars came and destroyed Salona. In addition, teno ispod nje smješteni su na prije- this fortress used to be the seat of Croatia's rulers, and was later on governed by monarchs and rulers of neighboring countries. The most glorious period of Klis was voju između Mosora i Kozjaka, 9 th the time marked by Petar Kružić in the early 16 century who defended the fort km sjeveroistočno od Splita, uz sta- against Turk invasion for more than two and half decades. After his death, Turks ru cestu Split-Sinj. Zemljopisni i ruled Klis for 111 years. The Klis fort was then seized by Venetians and it remained prirodni položaj činili su utvrdu važ- in their possession until fall of the Venetian state, after which the fort was taken by nom ne samo za bližu okolicu, već i . The original appearance of the fortress is no longer known because, due to za cijelu srednju Dalmaciju, a posebno the fort's strategic significance, Venetians and Austrians often made structural changes. Currently, Klis is improved through renovation of the Sv. Vid , which za Bosnu. Tvrđava je smještena na was initially built by Turks as a . samom vrhu kamenite, strme i sa svih strana nepristupačne klisure, u Prve tragove života na kliškom pod- more. Došli su starom rimskom ces- tijesnom klancu što dijeli Kozjak od ručju otkrila su arheološka istraživa- tom koja je iz Podunavlja preko Bos- Mosora. Klis se nad Solinom i Spli- nja u okolnim špiljama. Klis je potom tom uzdiže poput čuvara i s Klisa se gradinsko naselje, a znan je i kao još otvara pogled na Kaštela i Tro- kasnorimski kastrum. Na području gir, na otoke Čiovo, Šoltu i Brač te sadašnjeg Klisa prebivalo je ilirsko na udaljenije otoke kao što su Hvar i pleme Delmati (Dalmati) koje susre- Vis. Tko je god je iz unutrašnjosti ćemo u 2. stoljeću prije Krista. O nji- srednje Dalmacije i iz Bosne htio hovoj prisutnosti svjedoče reljefi doći na more, morao je proći ispod boga Silvana na okolnim liticama. Klisa. To isto vrijedilo je i za onoga Klis je inače bio vojnička točka u tko je s mora htio krenuti u Bosnu. sukobima Ilira i Rimljana. Upravo je Postojao je samo jedan put i on je propast rimske Dalmacije i njezina vodio uskim kliškim grlom. Klis su glavnoga grada povezana s Klisom. bila vrata koja vode iz Bosne u Pri- Kleisa je bila rimska utvrda i pred- morje, a gospodar Klisa držao je nji- straža Salone protiv navala iz unut- hove ključeve. Možda upravo zato i rašnjosti. U njoj je stalno boravila neki tvrde da naziv Klis potječe od vojnička posada, a tu su posadu Avari latinskog clavis (ključ). No bilo kako i Slaveni na prijevaru poubijali, vjeruje se da je to bilo 614. godine, Jedan od najstarijih crteža Klisa (početak bilo nerijetko je i šačica ljudi u ovoj 16. stoljeća) tvrđavi znala spriječiti prolaz i ove- što je ujedno i prvo spominjanje kliške tvrđave. Spominje je i Konstantin ćim vojskama. ne vodila do Salone. Upravo su oko Porfirogenet opisujući pad Salone Klisa Hrvati osnovali i svoju državu, koju su Avari i Slaveni nakon osva- na Klisu su hrvatski knezovi, dva janja Klisa temeljito razorili. O ulozi stoljeća nakon pada Salone, imali Klisa govori i splitski arhiđakon To- svoj dvor s velikim posjedima i to je ma u svojoj Povijesti Salone. bilo jedno od središta hrvatske države. Već se iz ove epizode može uočiti U ispravi kneza Trpimira iz 852. go- važnost Klisa za dalmatinsko primor- dine spominje se Klis kao vladarski je. Svi značajniji povijesni događaji posjed (curtis), a bio je i sjedište odigrali su se naime oko Klisa. Go- starohrvatske Primorske ili Kliške tovo je sigurno da su Hrvati došli u županije (Parathalassia). Dalmaciju i na Jadran preko Klisa i Krajem 11. stoljeća odumire hrvat- Smještaj Klisa u odnosu na Split i zaleđe da su upravo s Klisa prvi put ugledali ska narodna dinastija i Klis pod vlast

GRAĐEVINAR 53 (2001) 9 605 Utvrde

komad morske obale u Solinu oko ušća rijeke Jadro. Kliška luka u So- linu omogućila je Klisu cijelo jedno stoljeće slobode. Preko mora Klis je imao vezu sa svijetom, preko mora je Klisu stizala pomoć. Posebno je to bilo uočljivo početkom 16. stolje- ća, za najvećeg prodora Turaka u hrvatske krajeve kada su svi klanci preko Bosne bili zatvoreni.

To je upravo i najslavnije doba kliš- ke tvrđave, vrijeme kada je u obrani Klisa istaknutu ulogu imao Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa, koji je dva i pol desetljeća sa svojim uskocima odolijevao svim turskim

napadima i opsadama. Pogled na tvrđavu i naselje Klis Petar Kružić pripada najslavnijim hrvatskim ratnim herojima uopće, hrvatsko-ugarskih kraljeva. Jedan od ciji - bribirski knezovi Šubići. Oni iako su mnogi podaci o njemu i dan- njih, često spominjani Bela IV., bio upravo preko te utvrde postaju gos- danas nepoznati. Ne zna se ni mjes- je na Klis sklonio svoju obitelj za podarima Bosne. Nakon Šubića Kli- to ni godina njegova rođenja. Zna se tatarske opsade 1242. godine. Tada som vladaju moćni Nelipići, gospo- da je pleme Kružića pripadalo nižem mu se u Klisu rodila i kći Margita, dari Cetine, Omiša s Krajinom i Po- hrvatskom plemstvo i da je prebiva- danas štovana kao sv. Margita ljica. Bila je to na neki način sreća Kliška. Kasnije se upravljanje za Klis, jer se u vrijeme mletačkog lo oko Bihaća i Bosiljeva. Neki pret- Klisom često mijenja, pa su zauzimanja primorja nakon prodaje postavljaju da potječe iz Zadoborja kratkotrajno zabilježeni kao njegovi (1409.) od strane Ladislava Napulj- kod Karlovca, gdje su donedavno vladari i bosanski i srpski kraljevi. skog za 100.000 dukata (prodani su živjeli Kružići kao seljaci, s mnogo U 13. stoljeću Klisom vladaju naj- , Novigrad, Vrana, otok Pag i povelja o slavnim danima svoje obi- moćniji hrvatski velikaši u Dalma- sva prava na Dalmaciju) zadržao telji. Drugi tvrde da je iz Lupoglava, u Istri ili s Trsata, a slavni Andrija Kačić Miočić pjeva: "Porodi se Kruž- ić Petre bane/ U Zvečaju, mistu ispod strane." Vjerojatno je mislio na selo Zvečanje u Poljicima. Međutim, mje- sto se Zvečaj nalazi istočno od Bosi- ljeva na rijeci Mrežnici pa je mogu- će da se Kružić upravo tu rodio.

Ipak nemoguće je ustanoviti godinu njegova rođenja, iako se pretpostav- lja da je rođen u posljednjim deset- ljećima 15. stoljeća. Ne zna se za imena njegovih roditelja, ni braće ni sestara, ni supruge ni potomaka. Ne zna se kako je zapravo izgledao. Iz isprava se zna samo za njegova sina Franju koji je umro prije njegove pogibije, a jedino što se od Kružića sačuvalo jest grb koji prikazuje lisi- cu gaženu nogama orla. Zna se i pos- Slika 4. Prostorni prikaz kliške utvrde ve sigurno da nije znao pisati.

606 GRAĐEVINAR 53 (2001) 9 Utvrde

Ništa se ne zna o njegovu djetinjstvu i mladosti. Kao niži plemić vjerojat- no se u mladim danima posvetio voj- ničkom zanatu. Zbog junaštva i neu- strašivosti brzo je napredovao pa je već 1513. imao u Klisu neku višu vojničku službu, možda kaštelana. Kapetanom Klisa postaje 1520. go- dine, a od 1522. kapetan je i Senja. Pobijedio je Turke kod Klisa 1524. godine, napavši ih malobrojnom voj- skom pristiglom s mora. Turci su dva mjeseca opsjedali Klis, tada još jedinu preostalu utvrdu u Dalmaciji, a po mletačkim izvorima gotovo 7.000 turskih konjanika i pješaka svladala je Kružićeva postrojba od jedva tisuću konjanika i pješaka. Go- Prvi i glavni ulaz (pogled iz tvrđave) dinu dana kasnije obranio je , a doveo je i pomoć opkoljenom Jajcu. Od 1529. odrekao se dužnosti kape- Uz junaštvo Petra Kružića i njegovu kojega su se naselili njegovi uskoci. tana Senja i potpuno se posvetio ob- sudbinu vezani su i mnogi drugi gra- U crkvi Svetište Majke Milosti na rani Klisa. Godine 1532. od Turaka dovi i utvrde. O njegovoj poveza- Trsatu Kružić je izgradio oltar Sv. je oslobodio . Djelovao je na nosti sa Senjom već je bilo govora, Petra, ispred kojega se nalazi i nje- kopnu i na moru, gdje je ugrožavao ali tursko zauzimanje Solina natje- gova grobnica. Osim toga Kružić je Turke i Mlečane. Poginuo je 12. ožuj- ralo je splitske i trogirske plemiće do trsatskog svetišta dao izgraditi ka 1537. u Solinu pošto su pred Tur- da na rubu plodnoga kaštelanskog stube na Rječini, koje su kasnije do- cima počeli bježati Talijani i Nijem- polja, na hridima ili otočićima u mo- građene i uređene, ali i presječene s ci koji su došli obraniti Klis. Poginuo ru počnu graditi kaštele koji će bra- dvije ceste. je sasječen u pretovarenoj lađi koja niti njihove posjede i kmetove. Osim Za turskog vladanja Klisom bilo je se nije uspjela otisnuti na more. Ist- toga, Kružić je od kralja Ferdinanda također pokušaja da se tvrđava os- og dana predao se i Klis, a pad Klisa uime dugova za neisplaćene vojnič- lobodi. Tako su u jednom takvom i pogibija Petra Kružića odjeknuli su ke plaće dobio Lupoglav u Istri, pokušaju Hrvati pod vodstvom split- u ondašnjoj Hrvatskoj kao iznimno gdje je poslije često boravio i oko skih plemića Ivana Albertija i Niko- tragičan i za opstojnost Dalmacije presudan događaj. Pokopan je u crk- vi na Trsatu, bez glave koja je bila veliki turski trofej. U obrani Klisa Kružić je veliku po- moć dobivao od pape Pavla III. i od novoizabranoga hrvatskog kralja Ferdinanda Habsburgovca. Mnogi su pape često za obranu skupili znat- ne novčane priloge. Vladalo je nai- me uvjerenje da je upravo utvrda Klis glavna obrana Zapada te da bi njezinim zauzimanjem Turcima bio otvoren put prema Italiji i dalje. Bilo kako bilo, pad Klisa i pogibiju Petra Kružića i Turci su slavili kao svoju veliku pobjedu, a od tog dana točno 111 godina rijeka je Jadro granica između turskog Klisa (Kliškog san- Topnička vojarna džaka) i mletačkog Splita.

GRAĐEVINAR 53 (2001) 9 607 Utvrde

jelovima Hrvatske, dijeli sudbinu u Kraljevini Srba, Hrvata i Slove i u Jugoslaviji. U Drugome svjetskom ratu, od travnja 1941. do listopada 1944. godine kliškom se tvrđavom posljednji put u svojoj burnoj proš- losti koristi vojska, uglavnom kao uporištem talijanskih i njemačkih okupacijskih snaga. Konačno je 1990. godine na klišku tvrđavu postavljena hrvatska zastava koja se tamo ponos- no vije. Zapravo bi se slavna povi- jest Klisa mogla podijeliti u tri glav- na razdoblja. Prvo bi bilo od najsta- rijih dana do pada Salone (oko 614.), drugo je hrvatsko i hrvatsko-ugarsko doba, a treće bi bilo kad je Klis bio Pogled na treći i najviši dio utvrde pod tuđim (turskim, mletačkim, aus- le Cindra u travnju 1596. uspjeli na prepad zauzeti tvrđavu. No Turci su je ponovno osvojili već krajem svib- nja, porazivši pritom i slavnoga au- strijskoga generala Jurja Lenkovića koji je pritekao u pomoć braniteljima. Tek je 31. ožujka 1648. godine mle- tačka vojska pod komandom genera- la Leonarda Foscola, uz brojni domaći puk, nakon desetodnevnih krvavih borbi oslobodila Klis od Turaka. To je bila najveća mletačka pobjeda u Kandijskom ratu. Klis s okolinom Mlečani su uredili kao posebno voj- no-administrativno područje kojim je upravljao providur sa sjedištem upravo u Klisu. Valja reći da je sve Pristup trećem ulazu do 1715. godine i do bitke pod Si-

njem bilo pljačkaških sukoba i pov- trijskim...) gospodstvom. Ova dva remenih sukoba s turskim četama. posljednja razdoblja dijeli godina Tvrđava je potpuno obnovljena i 1537., godina turskog osvajanja Kli- znatno proširena, a pod upravom sa i pogibije Petra Kružića. Venecije ostaje sve do pada Repub- Grad-utvrda Klis uzdiže se na goloj like 1797. godine. Tada je nakratko hridi. Dijeli se u dva dijela. Prvi je najprije preuzimaju Austrijaci, a za- zapadni i niži dio kojega sa sjevera tim Francuzi. Razdoblje druge austrij- nadvisuje brdo Greben, a drugi je ske uprave započelo je 1813. godine istočni i viši, na kojem se ističe ok- i traje do kraja Prvoga svjetskog rata rugla kula Oprah, čije ime najvjero- 1918. godine. Austrijanci su Klisu jatnije upućuje na specifičnu ulogu potkraj 19. stoljeća ukinuli vojničku u obrani. U tom dijelu U tom dijelu, funkciju, a s propašću Austro-Ugars- koji nije ni s koje strane nadvišen, Pogled kroz treći ulaz ke Monarhije, zajedno s ostalim di- bio je stan zapovjednika utvrde. Na

608 GRAĐEVINAR 53 (2001) 9 Utvrde zapadnoj su se strani nalazila vrata kroz koja se jedino moglo ući u ut- vrdu. S jugozapadne strane utvrde i ispod nje pružalo se kliško podgrađe (borgo, suburbium), opasano dvos- trukim zidinama sa 100 do 200 ku- ća. Slično je ali manje naselje posto- jalo i prema Grebenu, na zaravni zvanoj Megdan. Tu su bili sagrađeni lazareti i karantene koji su se u tur- skim vremenima nazivali nazanama. Postojala su i prenoćišta (hanovi) za prolaznike. Oni su tu noćili i odma- rali se te bili podvrgnuti izolaciji u doba epidemija. Tako su se obalni gradovi, Split u prvom redu, branili od epidemija koje su se ponekad prenosile iz Bosne. U blizini utvrde Unutrašnjost providurova stana ili kneževe kuće nalazilo se nekoliko izvora pitke vo-

Kliškog sandžaka. Danas općina Klis uz glavno obuhvaća sljedeća nase- lja: Brštanovo, Dugobabe, Konjsko, Korušice, Nisko, Prugovo, Veliki Bročanac i Vučevicu. U samom mjestu nalazi se turska česma, a u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Dje- vice Marije postoje freske V. Paraća. Stječe se dojam da je danas Klis ipak poznatiji po janjetini koja se nudi u brojnim usputnim gostionicama, ne- goli po svojoj tvrđavi i njezinoj slav- noj prošlosti.

Dio tvrđave s crkvom Sv. Vida de, a najbliže je bilo vrelo Sveta tri ce. U 1460. godini spominje se sud kralja čija je važnost bila neprocje- gradske kliške općine. Knez ili žu- njiva za dugih opsada. pan (comes, conte) i zamjenik mu potknez na čelu su gradske uprave, a Koliko je Klis odnosno njegovo pod- kliška je utvrda povjerena kaštelanu građe, imao stanovnika prije turskih i njegovu zamjeniku. Kotar ili župa osvajanja gotovo da je nemoguće pruža se do mora kod Solina, a u ustanoviti. Vjeruje se da ih je bilo unutrašnjosti do Cetine i do - približno kao i danas kada Klis (pre- ske Zagore. Crkvom je upravljao ma popisu iz 1991.) broji 2320 sta- natpop, a čini se da je u Klisu u ono novnika. To se zaključuje po tome doba bio i franjevački samostan. što se u povelji bosanskoga kralja Stjepana Tvrtka iz 1387. spominje Zna se da se je naselje pod utvrdom kliško plemstvo i što Klis ima dopuš- snažnije razvilo tek nakon odlaska tenje kralja da bira svog kneza i su- Turaka, iako je u njemu bilo sjedište Antenski stup u kliškoj tvrđavi

GRAĐEVINAR 53 (2001) 9 609 Utvrde

Najstarijoj utvrdi, koja je nesumnji- polovici 19. stoljeća. U 1931. godini godine kao džamiju na mjestu neka- vo bila na najvišoj istočnoj strani porušen joj je gornji kat tako da je dašnje starokatoličke crkvice. Bila hridine, nije se dosad pronašao ni- sada sačuvano samo prizemlje. je kvadratična oblika s poluloptas- kakav trag. Kasnije su pregradnje na Slijedi i treći ulaz koji je nastao još tom kupolom i minaretom. Mlečani malom, uskom i izduženom prostoru u srednjem vijeku. Mlečani su ga do su je odmah nakon oslobođenja drastično poništavale sve prijašnje sredine 18. stoljeća obnavljali neko- 1648. godine preuredili i posvetili u tragove. Najstarijom utvrdom (kas- liko puta, a posljednja dogradnja iz- crkvu Sv. Vida. To je jednoprostor- trumom), o kojoj posredno pišu stari vedena je 1763. godine. Uz taj ulaz na kvadratna građevina od priklesa- pisci, koristio se vjerojatno hrvatski smještena je i bočna kula, građena na kamena s osmerostranim krovom. knez Trpimir, jer je u njegovo vrije- sredinom 18. stoljeća a završena, Nekada su u crkvi postojala tri olta- me još bila očuvana. Inače u obliž- prema poznatim podacima, 1763. ra, posvećena sv. Vidu, Blaženoj njoj je Rupotini (danas Rižinicama), godine. Slijedi spremište oružja koje Djevici Mariji i sv. Barbari, ali danas plodnoj uvali podno Kozjaka, bila je izgrađeno sredinom 17. stoljeća te u crkvi nema inventara. U crkvi se crkva sa slavnom oltarnom pregra- stara barutana s početka 18. stoljeća. nalazi kameni barokni umivaonik iz dom i uklesanim natpisom s kneže- Providurov stan, nazvan i Kneževa 17. stoljeća, koji je služio kao škropi- vim imenom: PRO DUCE TREPIM kuća, građen je sredinom 17. stolje- onica i krstionica. Desno od ulaza je (ERO). ća. Podignut je na temeljima najsta- škropionica s uklesanom godinom - rijih zgrada iz razdoblja hrvatskih 1658. Iznad ulaza postoji latinski U današnjoj su tvrđavi na Klisu, gle- vladara i kasnijih kliških knezova. natpis, postavljen 1743. za jedne od dano od zapada prema istoku, u cije- losti ili djelomično sačuvane brojne građevine većinom iz mletačkog i austrijskog razdoblja. Tvrđava se zapravo sastoji od tri zidovima ogra- đena dijela s posebnim ulazima. Po- činje se s prvim ili glavnim ulazom koji su izgradili Austrijanci u dvade- setim godinama 19. stoljeća, na mje- stu starijeg ulaza iz mletačkog doba. Slijedi s lijeve strane ulazno utvrđe- nje koje su podigli Mlečani u prvoj polovici 18. stoljeća. Zatim, također uz glavni ulaz, i tzv. položaj Avan- zato što su ga izgradili Mlečani već 1648. godine i koji su do sredine 18. stoljeća u više navrata obnavljali. U prizemlju bedema nalazi se uski nad- svođeni hodnik koji se naziva kapo- nera ili kazamata. Kliška utvrda sa zastavom na kuli Oprah Drugi je ulaz prijašnji srednjovjekov- ni ulaz u tvrđavu, a znatno je ošte- Austrijanci su ovu zgradu bili popra- obnova. Taj natpis u prijevodu glasi: ćen u opsadi 1648. godine. Mlečani vili i u njoj je bilo smješteno zapov- "Što pobožnost sagradi, pobožnost i su taj ulaz potpuno obnovili, a sadaš- jedništvo tvrđave i inženjerija. Na sačuva." nji izgled dobio je za Austrijanaca najvišoj točki utvrde jest nova baru- Zapadno od crkve je bastion Bembo, tana, građena u dvadesetim godina- dvadesetih godina 19. stoljeća. Uz najveći topnički položaj u trećem ma 19. stoljeća, a u blizini trećih drugi ulaz uz sjeverni zid utvrde na- obrambenom obruču i u cijeloj tvr- vrata mali kvartir koji su Mlečani lazi se Oprah kula, najvažnije sred- đavi. U današnjim gabaritima, s vi- utemeljili najvjerojatnije u drugoj njovjekovno uporište zapadnog di- sokim prsobranom i širokim otvori- polovici 18. stoljeća, no dograđivan jela tvrđave. Prvi se put spominje ma za topove, izgrađen je polovicom je u više navrata. 1355. godine, a Mlečani su je u ne- 17. stoljeća na mjestu nekadašnje koliko navrata popravljali te su joj U trećem obrambenom obziđu kliš- Kružićeve kule i obrambenog polo- žaja Speranza. izgradili novo i niže krunište. U bli- ke tvrđave gotovo je u cijelosti sa- zini ovog ulaza je i topnička vojarna, čuvana crkva Sv. Vida. Sagradili su Klišku je utvrdu zbog brojnih dog- koju su gradili Austrijanci u prvoj je Turci nakon osvajanja Klisa 1537. radnja i preuređenja nemoguće u ci-

610 GRAĐEVINAR 53 (2001) 9 Utvrde jelosti definirati. Očito je ova velika na vidikovac, ima jednostavno pre- Crkva Sv. Vida, kao vjerojatno naj- utvrda nekad imala funkciju zamka, malo sadržaja. Trebalo bi mnogo bolje sačuvani i najvrjedniji dio tvr- uostalom bila je i vladarsko središte. više stručnih i edukativnih sadržaja i đave, sada se obnavlja. Radi se o sa- Poslije je poprimila izgled utvrde ti- natpisa na više stranih jezika uz po- nacijskim i konzervatorskim radovi- pa krak, a po kasnijim se pregradnja- jedine dijelove utvrde. Za to jedan ma koje izvodi Xia inženjering d.o.o. ma vidi da je potpuno prevladala nje- relativno skroman letak jednostavno iz Splita. Grupu istraživača sačinja- zina strateška i obrambena vrijednost nije dovoljan. Također dobro bi doš- vaju: Anita Gamulin, dipl. ing. arh., a da je stambena potpuno zanemare- lo da se u tvrđavi može nešto popiti koja je i voditelj radova, mr. sc. Ra- na. Izgradnja utvrda bastionskog ti- za osvježenje, pa makar i iz automa- doslav Bužančić, dipl. ing. arh. i pa i sve novije pregradnje svrstale ta, jer je uspon po ljetnoj žezi zaista Miroslav Katić, dipl. ing. arh. Nad- su ovu veliku i impresivnu utvrdu u naporan. Mora se priznati da u tvr- zorni je inženjer Neven Kunjašić, pravu tvrđavu. đavi zaista nema otpadaka, ali ipak dipl. ing. građ. Radovi su započeli u Nedavno smo posjetili klišku utvrdu sve djeluje vrlo zapušteno i neuređe- rujnu 1999. godine, a investitor je uz i iznenadili se, iako je nad morem no. Vidjeli smo i jedan detalj koji je općinu Klis i Ministarstvo kulture bila velika izmaglica, solidnoj pos- tako vrijednom spomeniku naše gra- Republike Hrvatske. jeti i zanimanju, posebno stranih tu- diteljske baštine i naše burne povijesti Za kraj smo ostavili jednu izreku koja rista. Vjerojatno im je posjet ovoj zaista neprimjeren - antenski stup za se često može čuti u Splitu i u susjed- tvrđavi podsjećanje i na povijest telefonski, radijski ili televizijski nim gradićima, jer rječito govori ži- zemalja iz kojih potječu. Jer ne treba signal, točnu mu namjenu nismo lavosti o otpornosti i utvrde i ljudi posebno isticati da je Klis dugo vre- mogli odrediti. To zaista djeluje ruž- koji oko nje žive: "Teško Klisu jer mena, posebno u vrijeme turskih na- no i neprimjereno, a i nema previše je na kamenu i kamenu jer je Klis na diranja, bio najpoznatija i najslavni- opravdanja, budući da bi isti taj stup njemu!" ja europska utvrda. Žalosno je što za smješten na vrhovima obližnjeg Kozj- Branko Nadilo takve posjetitelje, dakle za one koji aka ili Mosora bio znatno učinkovi- na tvrđavu ne dolaze isključivo kao tiji u svojoj pravoj namjeni. Fotografije: B. Morić

GRAĐEVINAR 53 (2001) 9 611