www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
NAŠA BOSNA List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji broj 66
NAMA VALJA IĆI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KIŠI, PREKO VODE DO SLOBODE! Almir Dervišević
Den Haag dobiva nacionalni spomenik żrtvama genocida u Srebrenici
11. juli 2020.
Gradonačelnik Den Haga Jan van Zanen je tačno 11. jula 2020. saopštio da će istrażiti pogodnu lokaciju u Den Hagu za podizanje spoemenika żrtvama genocida u Srebrenici. “Kao grad pravde i mira smatramo značajnim da se obiljeżi drama koja se odigrala 1995.”, naglasio je Van Zanen.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 1
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Gradonačelnik je rekao da će razmotriti gdje tj. na kojoj pogodnoj lokaciji će se podići spomenik s obzirom na zahtjev Bosanske zajednice u Holandiji. Zahtjev Bosanske zajednice u Holandiji je podrżan i od strane Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva odbrane, što je veoma bitno. Den Hag kao grad pravde i mira je odabran kao najpogodnija lokacija. Izbor Den Haga je i prema mišljenju Opštine Den Haag je logičan jer je u njemu smješten Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Na istima je definitivno utvrđen prvi i jedini međunarodno priznati genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Žene na mezarju u Potočarima u molitvi za člana porodice
Opština Roterdam je dala saglasnost i sa svoje strane u pismenoj formi obećala finansijsku podršku za izgradnju nacionalnog spomenika żrtvama genocida u Srebrenici.
Saopštenje je došlo tačno na dan kada su prije 25 godina Srpske trupe zauzele sigurnosnu enklavu Srebrenicu koja je bila pod zašitom Holandskih UN jedinica. Muško stanovnišvo Srebrenice je sistematski ubijeno, 8372 muškarca i dječaka.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 2
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Samir Hajdarević, predstavnik Komiteta za nacionalno obiljeżavanje genocida u Srebrenici u Den Hagu je najavio da će se objaviti međunarodni konkurs za dizajn spomenika.25 godina nakon genocida u Srebrenici.
Dż. Kurić
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 3
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
PISMO ŽALBENOM VIJEĆU TRIBUNALA
www.platformbih.nl / [email protected] Gouda, 07.09.2020.
SEKRETARIJAT MICTH [email protected]
Predsjedavajućoj Žalbenog vijeća MKSJ sudiji Prisca Matimba Nyambe, sudiji Aminatta Lois Runeni N’gums, sudiji Gberdao Gustave Kam, sudiji Seymour Panton i sudiji Elizabeth Ibanda-Nahamya
Poštovana gosp. Prisca Matimba Nyambe i cijenjene sudije Žalbenog vijeća U ime Platforme Bosne i Hercegovine, krovne organizacije udrużenja i građana Bosne i Hercegovine u Holandiji koji su kao izbjeglice u toku i nakon rata morali napustiti svoju domovinu żelimo Vas podsjetiti na realnost ogromnog stradanja u jednoj maloj zemlji na Balkanu u aktuelnom i srodnom kontekstu. Australijanac Brenton Tarrant je ovih dana osuđen na dożivotni zatvor, bez prava prijevremenog puštanja na slobodu, za terorizam, 51 ubistvo i 40 pokušaja ubistva nakon napada na dvije džamije 15. martu 2019. za vrijeme klanjanja džuma-namaza u Christchurchu na Novom Zelandu. Ovo nesumnjivo terorističko ubistvo motivirano je čvrsto ukorijenjenom islamofobijom, rasističkom i desničarskom ideologijom i evropskim i planetarnim primjerom zločina genocida u Srebrenici nakon Drugog svjetskog rata. General Mladić Ratko je direktno ili indirektno odgovoran za preko 2000 puta veći zločin masovnog ubistava i genocida Bošnjaka u Srebrenici i šrom Bosne i Hercegovine. Preżivjeli genocida, članovi porodica żrtvava genocida i svi slobodarski građani BiH su zato uvjereni da Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kojem Vi predsjedavate, treba bez imalo dvojbe Ratku Mladiću potvrditi postojeću osuđujuću presudu dożivotnog zatvora za počinjeni genocid u Srebrenici i ostale zločine i izreći presudu o njegovoj odgovornosti za počinjeni genocid i u ostalim opštinama u BiH: Prijedor, Sanski Most, Ključ, Kotor Varoš, Foču, Vlasenicu, Bratunac i Zvornik (tačke 35, 36, 37, 38 i 39 Optużnice), kao što je Tużlaštvo MKSJ trażilo u prvostepenom postupku i na Žalbenom pretresu 25. i 26. augusta ove godine. Potvrđivanje postojeće presude bio bi minimum satisfakcije i pravde članovima porodica żrtava genocida i jasna poruka svima da bilo kakvi zločini i nepravda u svijetu ne mogu ostati bez adekvatne kazne.
Sa iskrenim pozdravima, Predsjednik Platform BiH Nederland Hamdija Draganović (preżivjeli logora Keraterm, Omarska i Manjača)
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 4
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
ŽALBENO VIJEĆE MEĐUNARODNOG REZIDUALNOG MEHANIZMA ZA KRIVIČNE SUDOVE SASLUŠALO USMENE ARGUMENTE U PREDMETU MLADIĆ
Žalbeno vijeće
Saopštenje za javnost
Den Haag
26. avg. 2020.
Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), u sastavu sudija Prisca Matimba Nyambe, predsjedavajuća, sudija Aminatta Lois Runeni N’gum, sudija Gberdao Gustave Kam, sudija Seymour Panton i sudija Elizabeth Ibanda- Nahamya saslušalo je juče i danas usmene argumente u vezi sa žalbama koje su uložili g. Ratko Mladić i tužilaštvo na presudu koju je Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) donijelo 22. novembra 2017.
Dana 16. decembra 2019., Žalbeno vijeće je zakazalo žalbeni pretres za 17. i 18. mart 2020. Žalbeno vijeće je, po Mladićevom zahtjevu, odgodilo žalbeni pretres 6. marta 2020. zbog tada predstojeće Mladićeve operacije. Dana 1. maja 2020., Žalbeno vijeće je, imajući u vidu kako napreduje Mladićev oporavak od operacije, promijenilo datum pretresa i zakazalo ga za 16. i 17. juni 2020. Dana 28. maja 2020., Žalbeno vijeće je, na osnovu podnesaka sekretara i odbrane, konstatovalo da održavanje ponovo zakazanog žalbenog pretresa nije izvodljivo zbog restrikcija u vezi s pandemijom koronavirusa i odgodilo pretres do daljnjeg. Dana 17. jula 2020., Žalbeno vijeće je promijenilo datum pretresa i zakazalo ga za 25. i 26. avgust 2020. i
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 5
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020. konstatovalo da je u interesu pravde da se pretres održi djelimično putem video-konferencijske veze zbog restrikcija u vezi s pandemijom koronavirusa. Dana 14. avgusta 2020., Žalbeno vijeće je odbilo zahjeve odbrane za odgađanje ponovo zakazanog pretresa i izdavanje naloga za pregled za utvrđivanje Mladićeve sposobnosti i konstatovalo da odbrana, između ostalog, u više navrata nije potkrijepila tvrdnju da je Mladić nesposoban da komunicira, da se konsultuje sa svojim braniocima i/ili da shvati suštinu postupaka.
Tokom žalbenog pretresa 25. i 26. avgusta 2020., sudija Ibanda-Nahamya bila je prisutna u sudnici, dok su sudije Nyambe, N’gum, Kam i Panton učestvovale putem video-konferencijske- veze.
Skupština bosanskih Srba je postavila g. Mladića za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, VRS-a 12. maja 1992. i on je na dužnosti komandanta bio barem do 8. novembra 1996. Pretresno vijeće je osudilo g. Mladića za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja i izreklo mu doživotnu kaznu zatvora.
Konkretno, Pretresno vijeće ga je proglasilo odgovornim za počinjenje tih zločina kroz “rukovodeću i značajnu ulogu” u četiri udružena zločinačka poduhvata čija je svrha bila sljedeća: (i) da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s teritorija u Bosni i Hercegovini na koje su bosanski Srbi polagali pravo, u periodu od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995., putem progona, istrebljivanja, ubistva, nehumanih djela (prisilno premještanje), i deportacije; (ii) širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja u periodu od od 12. maja 1992. do novembra 1995.; (iii) eliminisanja bosanskih Muslimana u Srebrenici ubijanjem muškaraca i dječaka i prisilnim uklanjanjem žena, male djece i nekih starijih muškaraca u periodu od dana koji su neposredno prethodili 11. julu 1995. barem do oktobra 1995.; te (iv) zarobljavanja osoblja Ujedinjenih nacija raspoređenog u Bosni i Hercegovini i njihovo zatočenje na strateškim vojnim lokacijama radi sprečavanja Organizacije Sjevernoatlantskog pakta da izvrši daljnje vazdušne napade na ciljeve bosanskih Srba, od otprilike 25. maja 1995. do otprilike 24. juna 1995.
U žalbi, g. Mladić tvrdi da je Pretresno vijeće prekršilo njegova prava na pravično suđenje, te da je napravilo greške u primjeni prava i utvrđivanju činjeničnog stanja osudivši ga i izrekavši mu kaznu. On od Žalbenog vijeća traži da poništi osuđujuće presude koje su mu izrečene ili, alternativno, da naloži novo suđenje ili da mu smanji kaznu. Tužilaštvo osporava određene zaključke Pretresnog vijeća u vezi s trajnim uklanjanjem bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s teritorija u Bosni i Hercegovini na koje su bosanski Srbi polagali pravo u opštinama u cijeloj Bosni i Hercegovini, u periodu od 12. maja 1992. do 30. novembra 1995. i zbog toga što nije osuđen za genocide po ovoj osnovi.
Žalbeno vijeće će donijeti presudu u dogledno vrijeme.
Prosecutor Serge Brammertz | 25th anniversary of the Srebrenica Genocide
Prosecutor’s video message
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 6
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
MINISTAR PRONK O NEGIRANJU GENOCIDA U SREBRENICI
Iz govora na Komemoraciji Srebreničkog genocida-Den Haag , 11. Juli 2020. U Srbiji, Bosni pa i samoj Srebrenici čuju se sve jači glasovi onih koji negiraju genocid. Istina, pravda i priznanje zahtjevaju da se poricanju genocida snażno suprotstavlja. Negiranje je početak nove prijetnje. Slušajte ljude koji se osjećaju ugroženima i suprotstavite se onima koji im prijete. Jan Pronk, ministar
______In Servië, Bosnië en zelfs in Srebenica zelf klinken de stemmen van degenen die de genocide ontkennen steeds luider. Waarheid, gerechtigheid en erkenning vereisen dat de ontkenning van de genocide met kracht wordt weersproken. Ontkenning is het begin van een nieuwe bedreiging. Luister naar mensen die zich bedreigd voelen en sta op tegen degenen die hen bedreigen.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 7
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Jan Pronk, minister Toespraak herdenkingsbijeenkomst Den Haag, 11 juli 2020
Komemoracija genocida u Srebrenici u evropskim institucijama
10. juli 2020.
Memorijalni centar Potočari, ilustracija
Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel (Charles Michel), visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj (Josep Borrell) i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji (Varhelyi) su objavili zajedničko saopštenje povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici koji su nazvali “jednim od najmračnijih poglavlja moderne evropske istorije”.
Istakli su da je ova godišnjica bolan podsjetnik za EU.
“Prije 25 godina, Evropa nije uspjela da ispuni obećanje da nikada više neće biti takve tragedije na našem kontinentu. To je takođe moćan signal potrebe da se čvrsto i bez izuzetaka založimo za univerzalne vrijednosti - naročito ljudsko dostojanstvo - koje su u osnovi naše Unije. 25 godina kasnije naša je dužnost da se sjećamo. Moramo se suočiti sa prošlošću iskreno i gledati u budućnost sa
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 8
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020. odlučnošću da podržimo sljedeće generacije, za omladinu iz cijelog Zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, poručili su Mišel, Borelj i Varhelji.
Oni su podvukli da je neophodno da se priznaju patnje, međusobno poštovanje i dostojanstvo, kako bi se nastavio proces izgradnje mira i pomirenja.
“Svakodnevno pomirenje mora postati stvarnost u politici, školama, gradskim domovima, svakodnevnom životu. Lideri su odgovorni da osiguraju da javne poruke, kao i statue, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom saopštenju glavnih evropskih političara.
Na plenarnoj sednici u Evropskom parlamentu je u petak održana komemoracija povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici u Bosni i Hercegovini.
Tonino Picula, evropski zastupnik i član delegacije za odnose sa BiH, se u govoru založio za nužnost borbe protiv negiranja genocida i zaštite žrtava od iskorišćavanja u dnevnopolitičke svrhe.
„Da, zločin u Srebrenici jeste genocid i tako ga treba zvati. Imamo presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Ali protokom vremena samo će jačati naša obveza da zaštitimo žrtve i njihove obitelji od programiranog zaborava u režiji političkog inženjeringa. A takvih pokušaja ima i bit će ih još, od dodjele Nobelove nagrade onima koji negiraju genocid do kampanja dezinformiranja sponzoriranih od raznih autoritarnih režima“, podvukao je Picula.
Srebrenica: Dokumentovani genocid
On je naglasio da je zajednička evropska dužnost ne dopustiti zločinu da naknadno trijumfira.
„To dugujemo žrtvama Srebrenice, ali i žrtvama s Ovčare i drugih masovnih stratišta na prostorima gde je velikosrpski projekt ostavljao svoj zločinački trag“, poručio je Picula.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 9
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Paolo Ranžel (Rangel), izvjestilac za BiH u Evropskom parlamentu je izrazio “najdublju tugu i sramotu”, prema žrtvama, preživelima i članovima porodica.
“Gde god se dogodi genoicd, masakr, masovno i sistematsko ubijanje nevinih ljudi, tu postoji negiranje humanosti i ljudskog dostojanstva. Događa se Srebrenica. Svi genocidi, pogotovo u Srebrenici, zahtevaju istinu i pravdu što je osnova ljudskog poštovanja. Istina nije kompatibilna sa poricanjem. Pravda nije pomirljiva sa nekažnjivošću", poručio je Ranžel dodavši da je krah međunarodne zajednice i Evropske unije “neoprostiv”.
Evropa podbacila u Srebrenici, potrebno suočavanje s prošlošću
EP 10.07.2020.
Godišnjica genodcida u Srebrenici bila je tema plenarne sjednice Evropskog parlamenta, na kojoj je konstatovano da je neophodno iskreno suočavanje sa prošlošću i okretanje prema budućnosti, uz napomenu da je Evropksa unija snažno opredijeljena da podrži Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan u jačanju pomirenja i prevazilaženju naslijeđa prošlosti.
Snažne osude najgoreg zločina poslije Drugog svetskosg rata čule su se u Evropskom parlamentu.
Komesar za proširenje Oliver Varhelji i predstavnici svih poltičkih grupacija u EP zatražili su da se zaustavi nekažnjivost zločina, ali i negiranje genocida, koji je to po definiciji dva međuanrodna suda.
Poslanici su naveli neophodnost suočavanja cijelog regiona sa zločinima iz prošlosti, kako bi isti mogao da napreduje. Proces pomirenja u tom smislu smatra se ključnim. Međutim, psolanici nisu negirali odgovornost i Evrope za ono što se dogodilo u Srebrenici i da svi zajedno moraju ići ka suočavanju sa prošlošću.
"Evropa je podbacila u Srebrenici i suočeni smo sa sopstvenom sramotom. Srebrenički genocid ostaje otvorena rana u srcu Evrope koja nas još uvek progranja i podsjeća na zajedničku odgovornost da spriječavamo genocid da se nikada više ponovi. I zato je naša dužnost da se zauvijek sjećamo Srebrenice", rekao je komesar za proširenje Oliver Varhelji.
Evropski poslanik Paolo Ranžel je istakao: "Želim da izrazim najdublju tugu i najstrašniji sram i to uputim svim žrtvama srebreničkog genocida, svim preživjelima, svim porodicama, svima u BIH upućujem ove riječi. Postoje oni koji su direktno odgovorni za taj masakr, ali je podbačaj međunarodnog i evropskog društva neoprostiv".
Hrvatski poslanik iz grupacije Obnovimo Evropu izrazio je žaljenje što u Evropskom parlamentu nije postojala politička volja da se i ove godine donese rezolucija o Srebrenici.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 10
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Posljednja rezolucija o Srebrenici u EP je donijeta 2016. godine. Specifična je i po tome što je u njoj izražena osuda Savjeta bezbjednosti UN uzljed neusvajanja rezolucije o Srebrenici u tom tijelu zbog veta Rusije.
PANDEROVSKI: SREBRENICA JE SJEĆANJE NA OPASNI VIRUS NETRPELJIVOSTI PREMA RAZLIĈITOM
Memorijalni centar i majke Srebrenice jasnom porukom nas suočavaju sa kolektivnom prošlošću i savjest su naše generacije, rekao je Stevo Penderovski, predsjednik Sjeverne Makedonije Dejan Mksimovic, 11.07.2020.
Srebrenica Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije je u video poruci na današnjoj komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici istakao da su događaji iz jula 1995. sjećanje na opasni virus netrpeljivosti prema različitom, prenosi Anadolu Agency (AA).
“Prije 25 godina se dogodio genocid u Srebrenici, kada je više od 8.000 ljudi, većinom muškaraca i dječaka, sistematski ubijeno samo zbog toga što su bili Bošnjaci. Ovo je bez sumnje jedan od najmračnijih događaja u modernoj evropskoj istoriji za koji nema racionalnog opravdanja. Neki od zločinaca već su se suočili sa pravdom pred međunarodnim sudom pravde. Neki od preživjelih sakupili su hrabrost da pogledaju u oči svoje dželate i da oproste onima koji su se pokajali za svoje zločine. Ali, mnogi i dalje žive sa strašnim traumama, dodatno pojačanim negiranjem i relativizacijom istine o zločinima“, kazao je Pendarovski i nastavio:
“Memorijalni centar i majke Srebrenice jasnom porukom nas suočavaju sa kolektivnom prošlošću i savjest su naše generacije. One ne potiču mržnju, niti traže osvetu, jer time se produbljuje nepravda. Istinu i pravdu traže samo kao preduslov mira.“
Pendarosvki je naglasio da nas istorija, ne samo na Balkanu, uči da ideje o etnički čistim teritorijama uvijek vode ka tragediji, a da su nedavni balkanski ratovi pokazali da se genocid može ponoviti i nakon holokausta.
“Ako jedna generacija ne progovori sljedeća generacija će zaboraviti, što stvara plodno tlo za nove sukobe. Pored sjećanja alternative se rade kroz obrazovanje koje promoviše solidarnost i suosjećanje za drugo. Poštujući urođeno dostojanstvo svake osobe, jedinstvo različitosti se štiti mehanizmima koji
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 11
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020. se bore protiv sistemske nepravde. Dvadesetpeta godišnjica genocida u Srebrenici dolazi u vrijeme pandemije COVID-19, koja svakodnevno ubija hiljade ljudi širom svijeta. Srebrenica je sjećanje na opasni virus netrpeljivosti prema različitom. Izgradimo društva u kojima će biti mjesta za svakog od nas, izgradimo dom u kojem možemo prihvatiti jedni druge uprkos našim različitostima, jer svi smo ljudi“, istakao je Pendarovski.
11.07.2020. |10.14 >10.17|
Mijatović: Kristalno jasno da je Srebrenica genocid, kriminalizovati negiranje
AUTOR: Beta
IN1 arhiva
Zaštita istine od onih koji je negiraju i pravda za žrtve srebreničkog genocida najbolji je način da spriječimo da se ponove genocidi, piše u tekstu za Dojče vele, Dunja Mijatović, komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava. "Nesporno je da je u Srebrenici i oko tog grada u Bosni i Hercegovini prije 25 godina počinjen genocid. Nekoliko presuda međunarodnih sudova učinilo je to kristalno jasnim. Ipak, mnogi političari i dalje negiraju ovu istinu, produbljujući tako patnje preživelih i ugrožavajući mir", piše Mijatović.
"Genocid u Srebrenici je odnio živote više od 8.000 ljudskih bića, uglavnom bošnjačkih muškaraca i dečaka, i raselio 30.000 ljudi. Izveli su ga Vojska Republike Srpske pod komandom osuđenog ratnog zločinca uz saučesništvo pasivne međunarodne zajednice. Umjesto da taj zločin prepoznaju kao jedno od najokrutnijih poglavlja savremene istorije Evrope i rade na pomirenju, mnogi ugledni političari i javne
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 12
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
ličnosti u Bosni i Hercegovini i Srbiji podstiču plamen nacionalizma i namjerno siju sjeme mržnje. To je opasna situacija", ocenila je ona.
"Negiranje genocida slabi sposobnost svakog društva da na vrijeme primijeti riječi i djela koja mogu da dovedu do novih zločina. Negiranjem genocida se takođe dehumanizuju preživeli i žrtve, ostavljajući ih bez priznanja i pravde. Negiranje genocida spriječava borbu protiv nekažnjivosti za ratne zločine - a na kraju i mogućnost pomirenja", piše Mijatović.
"Kao što pokazuje nedavni izvještaj o negiranju genocida u Memorijalnom centru Srebrenica, i dalje postoji politička retorika koja negira genocid, delegitimizuje sudove i veliča ratne zločince. Na primer, u Republici Srpskoj neki ratni zločinci imaju istaknute uloge u javnosti, u Srbiji se kandiduju za javne funkcije, ili vode aktivan javni život. Pritom promovišu iste gnusne laži koje su pre 25 godina dovele do tolike ljudske patnje", ukazuje Mijatović.
"Bilo bi pogrešno vjerovati da je taj problem ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Svakako da bi obe države trebalo da učine mnogo više u borbi protiv nekažnjivosti i negiranja genocida. Ali, istovremeno bi evropske zemlje, koje djeluju pojedinačno i kao dio međunarodnih organizacija, trebalo da izađu iz svog stanja ravnodušnosti i svom snagom se potrude za pravdu i pomirenje na Balkanu", ukazuje ona.
"Uprkos tome što je osnovan Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, međunarodna zajednica je dugo oklijevala da vrši pritisak na zemlje u regionu kako bi počinitelje genocida privele pravdi. Prošle su godine prije nego što su svi optuženi prebačeni u Hag. Protiv mnogih počinitelja tek treba da budu podigunte optužnice. Danas međunarodna zajednica prećutkuje potrebu da se zaustave i kazne oni koji negiraju genocid. Negiranje genocida se tiče svih nas jer potkopava pravdu koja je tako mukotrpno stečena za žrtve, sadi nesklad i nepovjerenje među ljudima i na taj način povećava šansu za sukobe u društvu i među državama. To bi trebalo shvatiti ozbiljno, posebno sada kada neonacističke i nacionalističke partije ponovo jačaju skoro svuda u Evropi", piše Mijatović.
"Prvi korak koji treba preduzeti je donošenje zakona na nacionalnom nivou koji kriminalizuje negiranje genocida. Takvi zakoni bi veoma doprinijeli postavljanju stvari na pravo mjesto i smanjenju šansi da politički lideri i druge javne ličnosti vode sramotne diskurse o genocidima. Takvi zakoni su usvojeni u nekoliko evropskih zemalja. Sljedeći korak bi bilo uspostavljanje međunarodnog Dana
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 13
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
sećanja na genocid u Srebrenici. To Majke Srebrenice odavno zahtevaju - i to je najmanje što bi međunarodna zajednica mogla da učini. Nažalost, samo je Evropski parlament imao hrabrosti da postupi po tom zahtjevu 2009, kada je pozvao Savet Evropske unije i Evropsku komisiju da "na odgovarajući način obilježe genocid u Srebrenici i Potočarima" i predložio da se 11. jul proglasi Danom sećanja. Prošle godine poziv da se uspostavi Dan sećanja ponovile su Munira Subašić i Kada Hoticć, dvije srebreničke majke, koje su prošle godine prvi put došle u Savjet Evrope", navela je Mijatović.
"Za uspostavljanje međunarodnog dana sećanja potrebna je samo politička volja. Međunarodne organizacije to ne bi koštalo ništa, ali bi mnogo značilo preživelima. Pogotovo ove godine, kada će obilježavanje 25. godišnjice biti smanjeno zbog pandemije, uspostavljanje ovog dana pokazalo bi posvećenost pravdi i istini. Istovremeno, žrtavama i preživjelima genocida u Srebrenici time bi se priznalo ljudsko dostojanstvo", ocenila je Mijatović.
"Međutim, neophodni zakoni koji zabranjuju negiranje genocida i uspostavljanje Dana sećanja nisu dovoljni za trajno suprotstavljanje negiranju genocda - za to je potrebno obrazovanje. Školski udžbenici svih država članica Saveta Evrope trebalo bi da sadrže objektivni prikaz genocida u Srebrenici, objašnjavajući šta se dogodilo, zašto i sa kojim posledicama. Udžbenici bi trebalo da obrazuju o prošlosti, raskrinkaju mitove, prenose misli o pravdi i jednakosti za sve. I trebalo bi da vaspitaju da se sve žrtve tretiraju kao naše, bez obzira na njihovo porijeklo ili identitet", piše komesarka saveta Evopre za ljudska prava.
"Zaštita istine od onih koji je negiraju i izvršenje pravde za žrtve srebreničkog genocida najbolji je način da spriječimo da se ponove genocidi", zaključila je Mijatović.
27. januar 2020. :30 Nusreta Sivac se zajedno sa drugim ženama, koje su prošle kroz isto ili slično iskustvo, izborila da se silovanje uvrsti među ratne zločine pred Međunarodnim sudom za ratne zločine
NUSRETA SIVAC: SVE DOK ME ZDRAVLJE BUDE SLUŽILO JA ĆU PRIČATI
PIŠE: ZINAIDA ĐELILOVIĆ
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 14
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Nusreta Sivac jedna je od 38 žena koje su silovane u logoru Omarska. Ratne 1992. godine u ovom je logoru preživjela dva najgora mjeseca u svom životu. Nakon što je oslobođena svoju ličnu borbu za preživljavanje pretvorila je u još veću - borbu za pravdu. O ratnim strahotama svjedočila je u nekoliko sudskih procesa u Haagu i Sudu BiH, a pred američkim sudom tužila je Radovana Karadžića. https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/video-nusreta-sivac-prezivjela-strahote-logora-omarska-izabrala-sam-da- govorim-istinu-i-pricacu-je-dok-sam-ziva- 525843?fbclid=IwAR2_8Q3uzHvgzWPC85u3OYjCANHwrrduCmEuL6CUgsLte0ABVYDzlLdBA0U
Nusreta Sivac
U rodni Prijedor vratila se 2002. godine. Kada se osami često je, kaže, u dilemi da li se uopšte trebala vratiti. izdržali dvije trećine kazne i vratili se kao slobodni građani da žive u Prijedor", izjavila je Sivac za Oslobođenje.
Prema podacima UN-a, za vrijeme agresije u Bosni i Hercegovini silovano je između 20 i 50 hiljada žena. Nusreta Sivac se zajedno sa drugim ženama, koje su prošle kroz isto ili slično iskustvo, izborila da se silovanje uvrsti među ratne zločine pred Međunarodnim sudom za ratne zločine.
Jedan od predmeta u kojima je Sivac svjedočila pred Tribunalom bio je i onaj protiv Radoslava Brđanina, koji je 2007. godine pravomoćno osuđen na 30 godina zatvora zbog ratnog zločina u Bosanskoj Krajini. Jedna od tačaka optužnice odnosila se i na seksualno zlostavljanje, silovanje, brutalno premlaćivanje i druge oblike teškog maltretiranja.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 15
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
- Moje svjedočenje pred Tribunalom je imalo kombinirane mjere zaštite, odnosno jedan dio svjedočenja bio je na javnoj sjednici, a drugi je bio zaštićen. Te mjere traju do kraja, sve dok imate potrebu za njima, dok vas Sud zove da svjedočite. Neke mjere se i skidaju. Haag je tu rigorozan, jer odbrane neprestano prate vaša djelovanja i vaš aktivizam. Ja sam aktivna i ne mogu šutiti. Meni nije bitno sve i da mi skinu te mjere. Izabrala sam da govorim istinu i sve dok me zdravlje bude služilo ja ću pričati, naglašava Nusreta Sivac.
VEZANI TEKSTOVI
U Bosni i Hercegovini ostao je veliki broj neriješenih predmeta ratnih zločina. Prema riječima Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, tačan podatak koliko je takvih predmeta nema ni Tužilaštvo BiH, niti institucije koje se bave ratnim zločinima u BIH.
- Neki predmeti su u fazi istrage. Prema određenim informacijama, koje nisu pouzdane, negdje blizu 10.000 osoba bi trebalo još procesuirati, smatra Tahirović. Istovremeno naglašava da oni insistiraju na procesuiranju 850 predmeta sa "A" liste koju je Haški Tribunal dostavio BiH još 2004. godine. U tim predmetima, podsjetimo, utvrdili su da postoji dovoljno dokaza da se može krenuti u proces optuženja.
"Nažalost, Tužilaštvo BiH nije se posvetilo tim predmetima već su pokušali sve predmete obuhvati i došli smo u poziciju da se vode postupci za neke zločine koji nisu nivo Tužilaštva BiH i koji bi se mogli procesuirati na nižim sudovima. To stvara određenu sumnju u činjenicu da li Sud BiH, odnosno Tužilaštvo BiH postupa na osnovu međunarodnih sporazuma koje je BiH potpisala", zaključuje Tahirović.
______Nusreta Sivac (born 18 February 1951) is a Bosniak activist for victims of rape and other war crimes and a former judge. During the Bosnian War she was an inmate at the Bosnian Serb-run Omarska camp in Prijedor, Bosnia and Herzegovina where she and other women at the camp were raped, beaten, and tortured. After the camp's closure in August 1992 due to press coverage, she became an activist for victims of rape and is credited with helping in the recognition of wartime rape as a war crime under international law. She is a member of the Women's Association of Bosnia and Herzegovina.
Presude američkog suda: RS i Srbija dužne žrtvama milijarde dolara odštete
Iznos za isplatu nakon presude protiv ratnog zločinca Radovana Karadžića, Republike Srpske i Srbije iz 2000. godine dosegao je gotovo 100 milijardi dolara, što RS može koštati postojanja.
Piše: Edin Subašić 30. august 2020.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 16
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Nakon što je Radovan Karadžić odustao od pravne borbe, čime je, u pravnom smislu, priznao sve navode iz tužbi, presude su postale pravosnažne, navodi autor EPA
Dok Milorad Dodik i Aleksandar Vučić dižu tenzije uoči posjete srbijanskog predsjednika Washingtonu, Vučić razmatra kako da izbjegne konačni gubitak Kosova, a Dodik mu na dnevni red pokušava ubaciti "slučaj statusa bh. entiteta Republika Srpska", na drugoj strani aktueliziraju se presude Federalnoga suda u New Yorku, koje bi mogle zabrinuti lidere RS-a i Srbije više nego razgovori u SAD-u.
Presudama suda u New Yorku protiv bivšeg političkog lidera bosanskih Srba i presuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, RS-a i, indirektno, Srbije iz 2000. godine, žrtvama genocida, terora i zločina dodjeljene su milijarde dolara odštete. Presude su do sada stajale bez riješenog načina izvršenja, ali se taj sudski predmet sada ponovo aktivira ka krajnjem epilogu – naplati odštete od RS-a i Srbije. Ukoliko bh. entitet i Srbija odbiju izvršenje, mogli bi se naći u blokadi finansijskih tokova i prijeti im bankrot, a RS-u i u funkcionalni kolaps kao administrativnom entitetu unutar Bosne i Hercegovine.
Napomena o autorskim pravima Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
To bi možda bio povod Dodiku za radikaliziranje situacije i bijeg od odgovornosti u novu krizu. S druge strane, vjerovatnije, možda bi to bio uvod u ustavno prekomponiranje Bosne i Hercegovine, o kojem američki zvaničnici u posljednje vrijeme govore, moguće i nevezano za ove presude.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 17
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Karadžić je pokušao pobjeći od suda i pravde
"Očigledno je da su bosanskohercegovačkom Ustavu potrebne reforme. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlanske zajednice", rekao je prije nekoliko dana za medije američki ambasador u Sarajevu Eric Nelson. Činjenica je da je važeći Ustav Bosne i Hercegovine prevaziđen, ali kakve to veze može imati s presudama suda okruga New York?
Na okružnom sudu Južnog distrikta New York 1993. godine pokrenuta su dva sudska postupka, na osnovu univerzalne sudske juristikcije poznata pod nazivom Jane Doe v. Radovan Karadzic, No. 93-Civ-0878 (PKL) (S.D.N.Y. ), odštetni zahtjev 4,9 milijardi dolara, i Kadić i ostali protiv Karadžića i ostalih, broj1:93-cv-01163(PKL) (S.D.N.Y), odštetni zahtjev 750 miliona dolara.
Tužbe u ime žrtava sadržavale su sve optužbe za koje je Karadžić pravosnažno osuđen i pred Međunarodnoim sudom za ratne zlčočine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, sa sjedištem u Hagu (genocid, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, ubistva, mučenja, okrutno nehumano i ponižavajuće postupanje, silovanja, namjerno nanošenje duševnih boli...), ali su ove tužbe, budući da su pokrenute od konkretnih žrtava, bile usmjerene na traženje materijalne odštete.
Karadžić je angažirao advokate Ramseya Clarka i Lawrencea W. Schillinga, koji su bili u sudnici cijelo vrijeme procesa. Međutim, nakon jula 1996. godine, kada je podignuta optužnica pred Haškim tribunalom, Karadžić je, bojeći se hapšenja, izbjegavao doći na svjedočenje, da bi u decembru 1997. godine i zvanično obavijestio američki sud da neće učestvovati u daljem procesu. Bio je svjestan posljedica tog akta, koje su uslijedile u oktobru 2000. godine, kada je sud u New Yorku presudio u korist žrtava – tužitelja i usvojio sve tužbene zahtjeve.
Suština prijetnje po RS je u tome da je Karadžić tada proglašen odgovoranim za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti kao "državni službenik" (as a state actor),vojni i politički lider, pa tako sankcija zahvata i entitet u čije ime je počinio zločine.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 18
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Faksimil
presude američkog suda Ustupljeno Al Jazeeri
Nakon što je Karadžić odustao od pravne borbe, čime je, u pravnom smislu, priznao sve navode iz tužbi, presude su postale pravosnažne.
Strateška izdaja RS!
Tako je RS postao dužnik, koji je oštećenoj strani, odnosno tužiteljima, tada trebao isplatiti više od pet milijardi dolara, sudske i advokatske troškove i zatezne kamate. Na ovaj način upravo prvi predsjednik je doveo RS u bezizlaznu situaciju, što je ravno strateškoj izdaji. Jer, ukupan iznos do danas je dosegao astronomskih gotovo 100 milijardi dolara, što RS može koštati postojanja.
I više od toga. Nakon presude Međunarodnog krivičnog suda (ICJ) u Hagu, kojom se i Srbija označava odgovornom za genocid koji je počinila RS / Vojska RS / Radovan Kardžić i ova susjedna država došla je u status saučesnika, pa samim tim i obavezna da namiri štetu koju je Srbija napravila u Bosni i Hercegovini. Posebna otežavajuća okolnost za Srbiju su njeni vlastiti dokumenti kojima postaje nesporno učešće u međunarodnom vojnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercergovine.
Iz knjige američkog diplomate i "tvorca" Dejtonskog mirovnog sporazuma Richarda Hoolbroka Završiti rat saznali smo da je Karadžić naknadno pokušao popraviti grešku. Kroz pregovore je od Holbrookea tražio da se presuda poništi, što nikad nije učinjeno. Karadžić je zatim otiša u "višegodišnju ilegalu", odnosno bijeg, a kasniji haški pravosnažni epilog (doživotna robija) je poznat.
Nastavkom ovih sudskih postupaka danas se bavi američki državljanin bh. porijekla Muradif Pajt, koji je bio učesnik procesa kao zastupnik žrtava. Pajt je nezavisni istraživač za međunarodno, privatno, humanitarno i krivično pravo u procesima s odštetnim zahtjevima. Također je specijalista za priznanje i izvršenje američkih presuda građanskog i ugovornog prava u zemljama Evropske unije i bivše Jugoslavije. O daljim koracima ka izvršenju presude kaže:
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 19
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
'Izetbegović zna za sve, ali nije reagirao'
"Sada je potrebno da se na jednom od sudova u Evropi izdejstvuje priznavanje presude američkog suda, što je prvi korak. Raditi to u Bosni i Hercegovini je iluziorno, ako znamo kakvi politički odnosi i utjecaji u pravosuđu trenutno ovdje vladaju. Zbog toga je potrebno da se presuda potvrdi na sudu jedne od zemalja Evropske unije. Trenutno smo u potrazi za advokatskom kućom koja bi preuzela taj zadatak."
Ističe da kompletan posao sada radi pro bono i u korist žrtava, za koje kaže da im treba pomoći, ali da pomoć ne dolazi od države Bosne i Hercegovine, koja ima najveću obavezu da pomogne žrtvama u dobijanju zadovoljštine. Naglašava da se obraćao i Bakiru Izetbegoviću, kao članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te ostalim članovima iz tadašnjeg saziva ovog tijela (Mladen Ivanić i Dragan Čović), ali...
"Izetbegović zna za sve ovo, opširno sam ga pismeno informirao, ali on nije reagirao. Ne zanima ga. A upravo bi država bila obavezna naći i platiti advokata za ovu fazu procesa. U međuvremenu je propala i revizija presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, a kako vidimo, odgovornost za to je upravo na Izetbegovićevom timu. On je davno i pravovremeno znao da se mora obnoviti aktivna legitimacija našeg [bosanskohercegovačkog] oficira za vezu u Tribunalu i zatajio je to", rekao je Pajt.
Muradif Pajt: Država ignorira prava žrtava Ustupljeno Al Jazeeri Nasuprot ignoriranju od "bošnjačke političke elite", okupljene oko Stranke demokratske akcije (SDA) i Bakira Izetbegovića, Pajt je dobio podršku poznatih pravnih eksperata Francisa Boylea i Geoffreya Nicea i njihovu procjenu realne mogućnosti pozitivnog ishoda procesa. Boyle je bio glavni akter i pravni zastupnik prve tužbe Bosne i Hercegovine protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) pred Međunarodnim sudom pravde, sve dok mu, iz nikad objašnjenih razloga, Izetbegović nije otkazao punomoć. Upravo je Boyle akcentiao Izetbegovića kao krivca za propast revizije. RS bio mogao izgubiti politički subjektivitet
"Nisu radili ništa, dok ja nisam počeo davati intervjue i govoriti da se bliži revizija. Uradio se minimum od onoga što se moglo uraditi, ali bilo je prekasno. Ako sjedite deset godina i ne radite ništa, očekivati
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 20
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020. je da će sud naći načina da izbjegne takvu tužbu... Izetbegović i svi njegovi savjetnici su bili uključeni u sabotažu", kazao je Boyle u nedavnom intervjuu.
Nakon što je propala revizija presude, u kojoj bi Srbija eventualno bila označena kao agresor, a time i obavezna da plati ratne reparacije, ove presude njujorškog suda još su značajnije. One sada predstavljaju jedini značajan pravni instrument za pritisak na označene planere i počinioce genocida.
Značaj priznanja presude na nekom sudu u Evropi Pajt objašnjava kao osnovu za naredni korak, kojim bi se RS (i Srbiju) primoralo na izvršenje presude isplatom, ili, ako nema novac i nekretnine van Bosne i Hercegovine (a vjerovatno nema u toj vrijednosti), onda bi se tražio drugi način.
"Verifikacija presude pred nekim evropskim sudom je bitna, jer bi se zatim moglo obavijestiti sve međunarodne i strane finansijske institucije da su RS i Srbija dužni po toj presudi određeni iznos. Time se blokiraju svi njihovi finansijski tokovi, obara se kreditni rejting RS-a i Srbije. Postoji mehanizam da se od ovih mjera izuzme država Bosna i Hercegovina i entitet Federacija Bosne i Hercegovine, tako da se optereti samo RS. U ovoj fazi tužena i osuđena strana bi shvatila da se ne radi o 'krezavoj presudi' i da ne mogu samo reći 'mi nemamo para', i nikom ništa", objašnjava Pajt. A šta ako zaista nemaju para?
"U tom slučaju presuda bi se naplatila na drugi način, teritorijom, odnosno gubitkom političkog subjektiviteta u dijelu osuđenog entiteta. U historiji nije neobičan takav postupak. Nakon Prvog svjetskog rata Francuska je ratnu štetu naplatila od Njemačke izuzimanjem Alzasa i Lorene. Italija je štetu Austro-ugarske, odnosno Austrije, naplatila teritorijom Južnog Tirola. Kanada je svojevremeno dug naplatila pripajanjem Labradora i Newfoundlanda... Osim toga, Njemačka je godinama plaćala reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata", rekao je Pajt.
Kabinet: Predsjednik Vučić nema nadležnost
Nesumnjivo da se u slučaju RS-a i Srbije radi o sasvim drugačijem pravnom, političkom i historijskom kontekstu, ali je zajedničko sa starim slučajevima to da dugovi verificirani sudskim presudama dođu na naplatu bilo kada i na bilo koji mogući način.
Odgovor Vučićevog kabineta Ustupljeno Al Jazeeri
Kako bi ispitao raspoloženje zvaničnog Beograda za mirno rješenje, Pajt se, u skladu s američkim zakonima, obratio predsjedniku Aleksandru Vučiću, Ministarstvu pravde Srbije i ostalim funkcionerima, objašnjavajući neminovnost (i finansijskog) suočavanja Srbije s odgovornošću, jer...
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 21
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
"Za Srbiju je, pored dovoljnoga broja presuda Haškog tribunala, ključna bila presuda Međunarodnog suda pravde, gdje se navodi da je Srbija odgovorna, jer 'nije spriječila genocid počinjen u Srebrenici'", navodi Pajt u obraćanju zvaničnicima Srbije, na šta je dobio tek birokratski odgovor iz Kabineta predsjednika da "predsednik nema nadležnost da postupa po Vašoj molbi."
Pajt planira pokrenuti tužbe s odštetnim zahtjevima i u korist porodica žrtava Srebrenice i Albanaca sa Kosova, što će dodatno otežati poziciju posebno Srbije. Nema sumnje da će Beograd i Banja Luka nastojati maksimalno ignorirati obaveze iz postojećih presuda, kao i do sada.
Izvor: Al Jazeera
______Miloševićeva sintagma gdje je Srbin tu mu je i država i Tuđmanova teorema – da je genocid koristan čin za popravljanje povijesti, bijahu etnointelektualni zov klanju naroda.’ Zločini se ne smiju zaboraviti. Posebno Genocid. Genocid nije greška nego najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Kako je Osimov saigrač spalio sarajevsku Vijećnicu
Čovjek koga je Sarajevo prihvatilo iz Bileće, odužlo se glavnom gradu Bosne i Hercegovine ubijanjem, razaranjem, paljevinom i lažima.
Piše: Dragan Bursać
Preuzeto od Al Jazeera Balkans
• http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kako-je-osimov-saigrac-spalio-sarajevsku- vijecnicu?fbclid=IwAR3FUNm_qlHV8tGec2rc9xHUwxLw_p05uttm2uG4sIKQX4-UXBVbW739ixo
29. august 2020.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 22
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Ubica po komandnoj odgovornosti i neronski piroman sarajevske Vijećnice danas je slobodan čovjek, piše autor Reuters Ko pali knjige, palit će i ljude (Tomas Man)
Priča je potpuno nevjerovatna, a opet istinita. Mladić, suvonjav i okretan, došao je te 1960. godine iz Bileće u sarajevski Željezničar. Igrao je na mjestu centrahalfa u najpoznatijoj fudbalaskoj generaciji sigurno najslavnijeg bosanskohercegovačkog nogometnog kluba. Navijači Željini mogu vam napamet izdeklamovati imena te čuvene, legendarne generacije. Uz Dusparu, Radovića, Štaku, Kapidžića, Jovičevića, Gašića, Osima, Jusufbegovića, Vrepca i Kulovića, bio je tu još jedan mladić koji se kalio u Željezničaru. I ne da se kalio, ponosio se tom svojom epizodom toliko da je i 30 godina nakon toga u gornjem lijevom džepu košulje nosio fotografiju na kojoj je treći s lijeva uz poborojane legende. A ko se ne bi ponosio?
I te noći 25. na 26. avgust 1992. godine Osimov saigrač imao je zajedničku fotografiju pored sebe, uz sebe. U tom trenu jedini foto-dokument koji je svjedočio o silnoj generaciji i njemu u njoj. A onda je naredio paljbu po gradu...
Četnički Neron na brdima oko Sarajeva
Osimov saigrač zove se Tomislav Šipčić i komandant je Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srspke. Po činu je general-major. Od zapaljivih granata u mraku moći gori Vijećnica, arhitektonski biser Bosne i Hercegovine, u kojoj je tada bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka.
Rezultati nekadašnjeg centrahalfa: Ubijeni Aida Buturović, Adela Leota, Mirko Azinović i Ante Slavko- Kovačić. Spaljeno dva miliona knjiga i 300 rukopisa u bibliotečkim artefekaktima. Počinjen urbicid, kulutroicid i elitocid. Neki će reći - bilo je to najveće spaljivanje knjiga nakon spaljivanja Aleksandirijske biblioteke i Hitlerovih plamenih noći.
Nije se tu zaustavio Šipčić, o ne. Za vrijeme njegovog komandovanja korpusom, od maja do septembra 1992. godine, ubijeno je 138 djece, više od 1.200 civila, uništeni su Orijentalni institut u Sarajevu,
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 23
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Olimpijska dvorana Zetra i Dom mladih Skenderija. Jednom riječju, bila je to silina zla od koje se ledila krv u žilama. Od nekadašnjeg igrača Željezničara, od nečovjeka, koga su i klub i grad ugostili i kao svoje dijete primili te 1960. godine, kad je došao iz Bileće. I tako se, valjda, zahvalio i klubu i gradu i građanima Sarajeva. Uništavajući sve živo i sve lijepo u tom gradu pod sobom.
A mogao je - zapravo, morao je - general Šipčić, kao prvi komandant korpusa koji je držao u okruženju grad-heroj, zaustaviti monstrume koji su to radili, a ne obrnuto - rukovoditi im svojom komandom, svojim naređenjima i svojom odlukom da pokuša spaliti Sarajevo. Oni koji znaju Tomislava Šipčića svjedoče kako je prije dolaska na brda iznad grada, godinu dana ranije, u Ljubljani okrenuo topove i haubice na Cankarjev dom i time pokazao da mu kultura, grad, sloboda i građani znače samo jedno - topovsko meso u ime "velike Srbije".
Laž o bacanju srpske djece lavovima
Ono što nije realizovao u Ljubljani, okrutno je uradio Sarajevu. Centarhalf Željin centrirao je ubitačne granate po gradu. Jedna od njih tako u redu za hljeb u tadašnjoj Ulici Vase Miskina 27. maja ubila 26 Sarajlija i ranila njih 108.
I da je samo to, a to je i đavolu previše. Ne, Šipčić Tomislav tvorac je jedne od najmonstruoznijih laži u modernoj istoriji ratovanja - one po kojoj su Sarajlije bacale srpsku djecu lavovima. Tako u beogradskoj Politici na datum 16. jul 1992 godine piše ovo: "Komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, general-major Tomislav Šipčić, kako javlja Srna, optužio je danas muslimanske snage da bacaju srpsku decu lavovima u sarajevskom zoološkom vrtu. General Šipčić je o tome telegramom obavestio načelnika Štaba snaga UNPROFOR-a, brigadnog generala Luisa Mekenzija. U telegramu se, takođe, navodi da su muslimanske snage u 'Pionirskoj dolini' kod zoološkog vrta formirale koncentracioni logor za Srbe. Šipčić je pozvao Mekenzija da učini sve kako bi se zaustavilo zlostavljanje i brutalno ubijanje Srba."
Zastrašujuće!
I, šta bi na kraju sa centarforom, masovnim zločincem, prvim gospodarom urbicida, kulturocida i elitocida? Šta bi sa kreatorom najmonstrouznije laži u ratu na teritoriji Bosne i Hercegovine? Pa, eno ga u Beogradu. Živi spokojno, kao slobodan čovjek, bez bilo kakve kazne, sa nekakvom, nikad do kraja, sprovedenom istragom i bez reakcije sudstva i tužilaštva. Živi potpuno mirno i normalno, kao da se ništa desilo nije.
A svi oko njega - i Slobodan Milošević, i Radovan Karadžić, i Ratko Mladić, i njegovi nasljednici, Stanislav Galić i Dragormir Milošević, svi su optuženi i sa punim pravom usuđeni za zlodjela koja su učinili. Samo, eto ovaj demijurg, pokretač zla, ovaj neuspješni Željin fudbaler, ovaj malograđanski Neron, živi poptuno bezbrižno, bez osjećaja krivice, bez srama, stida, ali i potjernice.
U ratu se ne gube životi, nego ubijaju ljudi
I tako se obistinila zlokobna sentenca velikog Tomasa Mana sa počeka teksta - odistinski, ko pali knjige, paliće i ljude. U Bosni i Hercegovini većinom nekažnjeno - i za paljenje knjiga, i za paljenje ljudi. Žena i djece, dodao bih.
U jednom intervjuu za Srpske gradske novine, list koji je izdavao Pres centar samozvane srpske opštine Novo Sarajevo te 1992. godine, zločinac Šipčić će reći i ovo: "I rat je nekakva utakmica. U sportu, međutim, sve nekako možeš popraviti, a u ratu se gube ljudski životi. Tu je apsurd te sličnosti, i kroz rat se stvaraju prijateljstva..."
U ratu se, generale, ne gube životi, nego se ubijaju ljudi, i to planski, kao naprimjer od tvoje zločinačke ruke, i zato je ovoj utkamici, osim Božjeg sudije, nepohodno djelovanje i zemljaskih sudova. Jer, nije li
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 24
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020. neshvatljivo i ljudskom umu nepojmljivo da je ubica po komandnoj odgovornosti i neronski priroman sarajevske Vijećnice potpuno slobodan čovjek, tu, nekih par stotina kilometara od nas?
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera
Pogledajte video: Noć kad su gorjele knjige https://www.youtube.com/watch?v=Vpb5FUuZIUc&feature=share&fbclid=IwAR3gal1ByG5vQ8xGV_17At1rlTMX ZS8URCiHyNwt-KBVcjvcGn7pJAIcs68
YOUTUBE.COM Noć kada su gorjele knjige U noći 25. na 26. august 1992. godine sa srpskih položaja u okolini Sarajeva
MC Srebrenica: Krivičnim prijavama trażiti formiranje predmeta “Radovan Višković”
U navodima koje prenosi istrażivački web-portal Istraga.ba naznačena je izjava zaštićenog svjedoka M-16 koji direktno povezuje ime “Radovan Višković” s lokacijama vezanim za genocide u Srebrenici
Kemal Zorlak 18.09.2020.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 25 www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Memorijalni centar Srebrenica
Foto: srebrenicamemorial.org
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 26
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Srebrenica
Memorijalni centar Srebrenica je pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da pokrene istragu o krivičnoj odgovornosti Radovana Viškovića, premijera entiteta RS, a vodeći se navodima zaštićenog svjedoka M-16 koji je na Sudu BiH 2017. godine na suđenju u predmetu "Josipović i drugi" naveo da mu je "Radovan Višković nudio novac da premješta masovne grobnice", javlja Anadolu Agency (AA).
"U navodima koje prenosi istraživački web-portal Istraga.ba, a za koje nemamo razloga da ne vjerujemo da su autentični, naznačena je izjava zaštićenog svjedoka M-16 koji direktno povezuje ime 'Radovan Višković' sa lokacijama vezanim za genocid u Srebrenici, ali i za kasnije prikrivanje i premještanje, te aktivno poticanje na učešće u prikrivanju masovnih grobnica", poručuju iz Memorijalnog centra Srebrenica.
"Ohrabrujemo članove porodica žrtava, ali i sve savjesne građane Bosne i Hercegovine, da zatraže od Tužilaštva BiH poduzimanje istražnih radnji, podnošenjem krivičnih prijava protiv Viškovića, smatrajući da su informacije dostupne u javnosti dovoljan osnov za podnošenje krivične prijave i pokretanje istrage", kažu iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Navode kako su duboko razočarani da je trebalo 13 godina da ova izjava bude objavljena utoliko više što je riječ o osumnjičenom koji ne samo da je bio dostupan, nego je u proteklom periodu obavljao javne poslove.
"Usto, djela koja mu se stavljaju na teret su tako i toliko monstruozna, tako i toliko morbidna da se kredibilitet Tužilaštva BiH sada mjeri samo time kojom će brzinom narediti privođenje i saslušanje Radovana Viškovića. Sve drugo će biti sramna relativizacija i instrumentalizacija te institucije u svrhe zataškavanja odgovornosti za genocid i zločine protiv čovječnosti", zaključuju iz Memorijalnog centra Srebrenica.
______
"These astonishing allegations by the witness who was a member of RS Army's Milich Brigade, indicate in the most serious way that the RS entity Prime Minister participated in the genocide during the war, and that such a person cannot hold any office in the state until the judiciary examines these allegations," Adil Osmanovic, head of SDA Caucus at Bosnia's House of Representatives.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 27
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Izložba: Privremeni spomenik - Srebrenica je holandska istorija Tačno 25 godina nakon genocida u Srebrenici, još uvijek nema nacionalnog spomenika koji bi obilježavao tragični događaj od 11. jula 1995. u kojem je ubijeno preko 8000 mladih i starih muškaraca. Za kolektiv Bosanska djevojka to je bio razlog za postavljanje privremenog spomenika 11. jula na Het Plein-u u Den Haagu, u blizini Parlamenta Holandije kako bi događaji u Srebrenici 25 godina kasnije postali dio holandske istorije. Privremeni spomenik može se vidjeti do sredine oktobra o.g. na Oranje-Vrijstaatkade kod Framer Framed u Amsterdamu. Otvaranje 5. septembra poklapa se s otvaranjem izložbe ‘Od čega ćemo se ponovo sastaviti’ – ‘From what will we reassemble ourselves’.
18 okt 2020 16:00 - 17:30
Privremeni spomenik se sastoji od 25 velikih portretnih fotografija, koje je snimila Robin de Puy, od 25 bosanskih Holanđana, starih 25 godina. Samo jedan od fotografiranih rođen je tokom genocida u Srebrenici. Drugi su rođeni u Holandiji ubrzo nakon tog događaja. Dvojni identitet simbolizira vezu između holandske i bosanske istorije. Natpise za pojedine portrete napisao je Chris Keulemans, koji je razgovarao sa bosanskim Holanđanima, uključujući Adnana Jelačića, rođenog u Den Hagu koji każe: "Mogu da razgovaram sa Srbima u svojoj kompaniji, ali njima je nemoguće je da priznaju genocid. Oni znaju za to, ali ne žele ništa reći o tome. Godinama idem u Bosnu svakog ljeta na odmoa, takođe da tražim ostatke stare majke. Umrla je tokom rata u Srebrenici, ali gdje, postavlja se pitanje: gdje tačno?” Leila, koja je rođena u Srebrenici, također je portretisana, govori o svom ocu i dajđi koji su tokom rata pobjegli u šumu. "Svake večeri sam s balkona dozivala oca. Mjesec dana kasnije moj otac se vratio iz šume, ali bez dajđe. Mislim da se komemoracija ne vrši samostalno, već zajedno". Pored priče o
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 28
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Adnanu i Lejli, postoje još 23 portreta, svaki s drugačijom pričom koja seže 25 godina u prošlost. 25 portreta bit će postavljeno duž kanala na Amsterdamu u Oranje-Vrijstaatkade tokom izložbe. Pored ovog privremenog spomenika bit će i peticija i apel političarima da istoriju Srebrenice učine dijelom holandskog obrazovanja.- Canona.
Bosnian Girl(s): Emina Ćerimović, Ena Sendijarević, Arna Mačkić i Daria Bukvić
Tentoonstelling From what will we reassemble ourselves. 6 sep – 3 jan 2021
Dz.K.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 29
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
HEROINA NURA ALISPAHIĆ – MAJKA ŠEHIDA AZMIRA I ADMIRA BILA I OSTALA USPRAVNA, DOSTOJANSTVENA I PONOSNA
Majka Nura sa slikama sinova Azmira i Admira Nurinog šesnaestogodišnjeg sina Azmira 17. jula 1995. godine ubila je zloglasna specijalna vojna jedinica Srbije "Škorpioni" u Godinskim Barama kod Trnova. Snimak na kojem je prikazano krvničko ubistvo Azmira i još petorice mladića obišao je svijet. Nepuna dva mjeseca ranije poginuo je sin Admir na Tuzlanskoj Kapiji, zajedno sa još 70 sugrađana od četničke granate ispaljene sa Ozrena, dok je suprug Alija 1994. godine poginuo u Srebrenici.
Potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović uputila je telegram saučešća preostalim članovima porodice i Udruženju “Žene Srebrenice” povodom smrti srebreničke majke Nure Alispahić. - Majka Nura Alispahić je simbol boli, ali i simobl dostojanstva i ustrajnosti majki Srebrenice u borbi za istinu i pravdu o genocidu u Bosni i Hercegovini. Svoju bol za njezinim i vašim Azmirom i Admirom, kao i suprugom Alijom, nosila je dostojanstveno poput svoje bijele šamije. U njezinim porukama nikada nije bilo mržnje, pa ni oštrih riječi. Čak ni u trenutcima susreta sa zločincima koji su joj pred kamerama, mučki i kukavički ubili maloljetnog sina Azmira - navela je Mahmutbegović. Dodala je da je Alispahić bila i ostala dostojanstvena, uspravna i ponosna, kao i naša zemlja koja je prošla, ali dalje prolazi kroz sve nedaće samo zbog težnji da bude pokorena i da zauvijek nestane iz svjetskih mapa, a njezini sinovi i kćeri, koji nikome ništa nisu skrivili, sa lica zemlje. - Da, to je naš usud koji je majka Nura duboko razumjela, iako nije razumjela i mogla prihvatiti tolike razmjere zla, zla koje može da u ime mržnje istrgne iz ruku majke i maloljetnu djecu. Molim Boga da majku Nuru primi u okrilje svoje milosti, sa njenim sinovima šehidima i suprugom. Bila je istinska bosanska heroina - poručila je Mahmutbegović. Dżenaza majki Nuri je klanjana 4. oktobra na mezarju Kazani u Srebrenici.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 30
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
July 11 Majka
Čeka godinama... Neprebolne dane i mjesece. Da mu makar odjek koraka čuje. Ulicom Reufa Selmanagića. Čeka da mu otvori kapiju u istoj toj ulici. Da uzbehara jorgovan u Petrići da zavihore borovi sa Crnog Gubera i da Križevica nabuja. Budna je majka Hajra. Čeka i grli sina u snovima. Grudi joj se šire, šapuće Sine! Nino! Srce se zaledilo. Godinama traga za istinom. Bezimene grobnice, tamna stratišta kopanje golim rukama po crnim vrećama da bi bar iz jedne njegovu poeziju osluhnula. Život tkajuči u stihove obznanjivao. Bio je zadnji glas prije smrtnog hropca srebrenog grada. Zvijeri se napiše krvi Snašla ga je Lorkina sudbina Ali najveća je zabluda Da možeš ubiti pjesnika Ostala je Srebrenica-bez lica, bez pjesnika, bez ulica. Ubijena je Srebrenica! Ta gizdava djevojčica. Za Drinske korijene uvezana Sad je sveto mjesto bijelih nišana. I drhtave ruke majke Hajre sto kabur još čuva za pjesnikove kosti. Za majke, vrijeme nema važnosti, Majke će tragati do iznemoglosti.
Tekst napisala Zekira - Kira Ahmić
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 31
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
249 You, Hany Hany, Adis Lizde and 246 others 58 Comments 21 Shares Like
Majka Hajra Ĉatić
Cvijet Srebrenice
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 32
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
25. GODIŠNJICA SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI U LAURENSKERK U ROTERDAMU IZLOŽBA SLIKA PETERA KOOLEA
14.augusta 2020. Poznati holandski slikar Peter Koole izlożo je slike o Srebrenici u impozantnom prostoru crkve Laurenskerk u Roterdamu od 18. jula do 29. augusta ove godine. Poznati slikar iz Rotterdama Peter Koole već 15 godina radi umjetničke slike o Srebrenici a za izlożbu povodom 25 godina od stradanja i genocida Srebrenice izdvojio je 10 slika. Genocid, stradanje, patnja, nemoć, bol, nada, sve te emocije prenesene su na platno srcem slikara. Slikama prożetim dubokim emocijama umjetnik Koole podsjeća da se Srebrenica i 8372 ubijenih Srebreničana nesmiju nikada zaboraviti.
.
Post-Traumatic; 2017 A woman’s voice, 2018.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 33 www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Izlożbu slika SREBRENICA posjetila je i NjE Mirsada Čolaković, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj sa svojom delegacijom.
Foto’s: Peter Hilz
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 34
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Predstavnice bh. udrużenja iz Rotterdama Hvala gospodine Koole! Bosanci i Hercegovci u Holandiji
Više informacija o Peter Koole: hier.
Platform BiH
Selma Čopra Plaćo
25 GODINA GENOCIDA
Mirjana Karanović: Da se ne zaboravi Srebrenica
https://www.facebook.com/1481267128811354/videos/215936259587845
11.07.2020.
Srbijanska glumica Mirjana Karanović učestvovala je u projektu "UN International Residual Mechanism for Criminal Tribunalsechanism for Criminal Tribunals" (IRMCT) te snimila video u kojem je interpretirala potresno svjedočenje Mirsade Malagić na suđenjima Radislavu Krstiću i Ratku Mladići pred MKSJ-om.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 35
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
- Mi kao majke, sestre, supruge, mi još uvijek tražimo naše nestale i nadamo se... Ali negdje duboku u duši poslije toliko godina osjećamo neku bojazan da nisu među živima... - dio je teksta koji je izgovorila Karanović. Mirsada Malagić u genocidu u Srebrenici izgubila je dva sina i muža. U istom projektu učestvuju i Snežana Bogdanović, Leon Lučev, Milan Marić, Jelena Gradovac, Arma Tanović, Moamer Kasumović, Uliks Fehmiu te Alban Ukaj a objavu na stranici IRMCT prati heštg #srebrenica25#neverforget. Projekt odaje poštovanje svjedocima koji su u sudnicama govorili o strahotama genocida u Srebrenici kroz koje su prošli. Bez njihove hrabrosti, istina o onome što se dogodilo prije 25 godina ostala bi nepoznata. Kroz interpretacije njihovih svjedočenja od strane regionalnih glumaca, pamtimo doprinos pravdi i odajemo počast hrabrosti svjedoka genocida u Srebrenici - poručuju iz IRMCT. https://www.facebook.com/1481267128811354/videos/215936259587845
Izenadno nas je napustio nesalomljivi čuvar sevdaha Emir Dedić
Veliki sevdalija, izvođač i poznavalac istorije sevdaha Emir Dedić iznenada je preminuo 30. augusta u Nizozemskoj. Karijeru je započeo 1973. godine, velikim hitom “Hej ljubavi ne odlazi”, koju je snimio za sarajevski “Diskoton”.
U svojoj izuzetno bogatoj pjevačkoj karijeri važio je kao jedan od vrsnih interpretatora sevdaha. Godine 1985. osvojio je prvo mjesto na manifestaciji narodne muzike u sarajevskoj “Skenderiji” sa pjesmom “Majčine brige”. Pjesma je djelo Ismeta Alajbegovića
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 36
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Šerbe, tekst je napisao Safet Kafedžić, a pratio ga je Narodni orkestar tadašnje RTV Sarajevo pod vodstvom Slobodana Vidovića.
Uz prisustvo porodice i mnogobrojnih prijatelja i poštovalaca iz BiH i Holandije obavljena je dženaza Emiru Dediću u Sarajevu 4. septembra 2020 godine.
Sinovi Emira i Zijade Dedić: Admir i Benjamin Dedć
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 37
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Posljednji ispraćaj velikog prijatelja i kolege iz Naučno akademskog umjetničkog kluba BiH u Holandiji Emira Dedića na dżenazi: Dr. Senail Sivro, Prof.dr. Kemal Hanjalić i Dipl.ing. Bećir Zečić
Neka ti je lahka zemlja Bosanska Prijatelju stari! Dżevad Kurić
Žene u crnom: Pamtimo Vučićevo uživanje u pogledu na opkoljeno Sarajevo
Navode da pamte i sve napade njegovih, kako kažu, zvaničnih i nezvaničnih batinaša posljednjih godina
05.09.2020.
Organizacija "Žene u crnom" osudile su sporazum koji je potpisao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a koji predviđa preseljenje srbijanske ambasade u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalem.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 38
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Foto Arhiv Žene u crnom
- U okupiranom Jerusalemu 14. maja 2018. proslavljano je otvaranje ambasade SAD-a, u isto vreme u Gazi je u eskalaciji izraelskog državnog terora ubijeno 60, a ranjeno preko 2.000 ljudi. Tog dana u Beogradu smo protestovali protiv okupacije Palestine i izrazili svoju solidarnost s građanima i građankama Palestine. Premještanje ambasada iz Tel Aviva u Jerusalem i priznavanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela predstavlja dio "udruženog zločinačkog poduhvata" aktuelnih vlasti SAD-a i Izraela, koji za cilj ima uništavanje svake mogućnosti da Palestinci i Palestinke na svojoj zemlji budu slobodni. Vlasti Srbije nisu propustile da daju svoj skromni doprinos ovom procesu te su se jučerašnjim sporazumom obavezale da premeste ambasadu Srbije u Jerusalem. Aleksandar Vučić, potpisnik ovog sporazuma, još jednom je pokazao svoju osobinu da se dodvorava moćnima, a satire i ponižava slabije. Pamtimo njegovo uživanje u pogledu na opkoljeno Sarajevo, pamtimo kako je u danima kada se dešavao genocid u Srebrenici, pozivao na ubistvo "100 Muslimana za 1 Srbina - navele su "Žene u crnom".
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 39
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
FOTO: ARHIV
Navode da pamte i sve napade njegovih, kako kažu, zvaničnih i nezvaničnih batinaša posljednjih godina. - S druge strane, vidimo i njegovu poniznost prema njegovim "investitorima" i poslovnim partnerima, svakome ko je moćan i ima novca, kojima na raspolaganje stavlja živote, vodu, čist vazduh i budućnost građana i građanki Srbije. Otuda ne čudi što se Vučić stavio na stranu trenutno najvećeg neokolonističkog i eksplotatorskog projekta - izraelske okupacije Palestine. Borimo se za svijet u kojem će Palestina biti slobodna, za svijet bez Vučića, Trampa i Netanjahu - navedeno je u reakciji.
ZEMLJA LAŽNE POZICIJE i LAŽNE OPOZICIJE Esad Bajtal
Video : https://www.facebook.com/s.sallini/videos/4391612160856607/UzpfSTEwMDAwMDUwNTkwODU4OTozNzM0 NjkwNzU5ODkxMDg0/
HUMANITARNI RAD
MALA FEŠTA!
Willem Pronk 22. august 2020.
31. marta 2020. prihvatio sam izazov da izgradim Centar za zbrinjavanje Udovica Srebrenice Početkom ove nedjelje je brojač prikupljenog novca za izgradnju centra prešao 660.000 €, uključujući i definitivno obećanje Wilde Ganzen od 100.000 €. Vrlo je lijepo doći do ovog stadijuma nakon 2,5 godine napornog rada. Kao predsjednik i osnivač Pro Plana ovaj izazov sam lično preuzeo. Ogromno „hvala“ pripada mi svima koji su tome doprinijeli, rekao je ovaj, nama vrlo dobro poznati humanitarni pregalac iz Goude, pa naglasio: - S pravom možete biti ponosni rezultatom, ali i onim što se tamo realizira blizu Srebrenice, dijelom zahvaljujući velikoj pomoći MFS Emmausa, našeg partnera u BiH.
Međutim, nismo još gotovi. Podijelite ovu poruku i motivisite i druge.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 40
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Možete pomoći sa oko 25 opeka za 25 eura, krovne rešetke za 50 eura ili vrata sa okvirom za 100 eura.
Uradite to odmah preko: https://www.stichtingproplan.nl/doneer/
Obavještavat ću vas, dogovoreno! Willem Pronk (preds.)
Status izgradnje (vidi foto): br. 1 u upotrebi. Grubi radovi zavrseni na 2-3-4-5-8-9. Nedavno su počeli radovi na prvom spratu apartmantskog kompleksa br. 7 gdje ce 38 zena brigu i paznju dobiti via naseg partnera MFS Emmaus. Plan je da do zime ovaj objekat bude pod krovom.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 41
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
53 You, Fako Dzigal, Haris Sefer and 50 others
Dż.K.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 42
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
K U L T U R A
KNJIGA HASANA NUHANOVIĆA PREVEDENA NA HOLANDSKI JEZIK Povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici u Holandiji je posvećena dosta velika pażnja ovim povodom i širim događajima vezanim za genocid i rat u Bosni i Hercegovini. O tome svjedoće brojne TV i radio emisije kao i opširni tekstovi u dnevnoj štampi i nedjeljnicima. Tragediju rata u Bosni i Hercegovini i stradanje, posebno Bosnjaka u Srebrenici, poznati dnevni list “HET PAROOL” iz Amsterdama obiljeżio je i opširnim prikazom knjige Hasana Nuhanovića, prevodiocem Holandskog bataljona (Dutchbata), koja je izdata pod naslovom “De tolk van Srebrenica” u izdanju “Querido Fosfor”. Prevodilac knjige je Roel Schuyt.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 43
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
PREVODILAC SREBRENICE Ĉitaoci ove knjige od 360 stranica na Bosanskom jeziku sigurno se dobro sjećaju tragike ovog vremena i zbivanja koje je autentično prenio svjedok događaja prevodilac Hasan Nuhanović. No, prijevod ove knjige na Holandski jezik biće prilika da se i šira holandska publika upozna o događajima koji su se događali u i oko Srebrenice, a čiji je svjedok bio Nuhanović. Njemu je u julu 1995. godine stradala cijela porodica ‘zahvaljujući’ i Holandskom bataljonu koji nije prużio zaštitu golorukom narodu. Ovo je prilika i da se mlađe generacije dijaspore BiH u Holandiji upoznaju sa ovim događajima na Holandskom jeziku jer će im to biti lakše s obzirom da im maternji jezik, nażalost, nije “jača strana” u obrazovanju. U tekstu novinarke “HET PAROL” Marjolijn de Cocq opširno se govori o okolnostima koje su vladale u to vrijeme na prostoru Srebrenice i šire. Ona, između ostalog, nakon opširnog Skype razgovora sa Nuhanovićem, akcentira neke dijelove razgovora. Holandska država je odgovorna za smrt njegovih roditelja i mlađeg brata, koji su u julu 1995. istjerani iz baze Dutchbat u Srebrenici. Sada kada je to utvrđeno, Hasan Nuhanović u svojoj Interpretaciji Srebrenica priča svoju ličnu priču u knjizi ‘Prevodilac Srebrenice’. Njegova glad bila je toliko velika u danima, sedmicama, mjesecima 1992. i 1993. da je umalo isjekao i pojeo stranicu iz knjige za kuhanje. Riba na roštilju, prženi krompir, svježa salata, bijeli sos, luk i limun… Protestirajuća rodbina iz Srebrenice, doživljavana je, kako każe, kao teret, malo je bilo empatije za njih. Ali, on je bio uporan u ostvarenju cilja – priznanju holandske krivice U aprilu 1993., kada je Srebrenica proglašena “sigurnosnom zonom”, postao je prevodilac UN i Dutchbata. Međutim, u kritičnom momentu, nakon pada Srebrenice njegovi otac, majka i mlađi brat su po naređenju majora Rob Frankena iz Komande Holandskog bataljona morali napustiti bazu u Potočarima i zajedno sa ostalim izbjeglicama biti “evakuisani”. Od tog julskog dana (13. jula 1995.) Nuhanović nije više nikad vidio nikog od svoje porodice. Dugo godina kasnije njihova tijela su pronađena, identificirana i sahranjena u Memorijalnom centru u Potočarima, naspram bivše baze Dautchbata u Potočarima. Vrhovni sud Holandije je kasnije presudio da je Holandija odgovorna za njihovu smrt. Time još nije bitka Nuhanovića izborena. Istina, puna istina o izdaji Srebrenice se morala otkriti. Napisao je zato knjigu “Prevodilac Srebrenice”, koja završava genocidom nad više od 8.000 muškaraca i dječaka. Teżište je uglavnom na ranijim godinama, kada su na početku rata 1992. hiljade izbjeglica u nemogućim okolnostima pristizale u Srebrenicu, a međunarodna zajednica ih je tako dugo prepustila samim sebi i njihovoj sudbini. Mujo Midżić
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 44
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Nada Klajić: Bosanska država je među svojim susjedima najstarija država
Poznata historičarka za srednji vijek, prof. Zagrebačkog sveučilišta, dr. Nada Klajić, koja je 1989. izdala knjigu ‘Srednjovjekovna Bosna’, je prva među historičarima naučno dokazala da Bosna nije nikad pripadala ni srpskim ni hrvatskim zemljama Bosanski državni suverenitet bi dolazio u pitanje za period koji je historijski zanemarljiv. Država Bosna je prema Nadi Klajić samonikla tvorevina kakve su bile Hrvatska, Raška i Duklja. Ona je znanstveno dokazala da hrvatski i srpski historičari nemaju osnova da tvrde da je Bosna pripadala bilo kojoj strani. Ona otkriva pravi ključ zašto se krivotvori historija ranog perioda srednjovjekovne Bosne. Njena je teza da je Bosanska država među svojim susjedima najstarija država. Ova cijenjena historičarka je ustanovila i objavila tragove i činjenice o postojanju Bosanske države. Vizantija je vladala Bosnom (od 1167-1180). S njenom vojskom je stigao u Bosnu veliki broj pristalica bogumilske vjere. Oslobodivši se vizantijske vlasti, Kulin je uzeo titulu bana, kako su se oduvijek u Bosni i nazivali njeni vladari. Bogumili su podjednako protjerivani od tadašnje ‘istočne’ i ‘zapadne’ crkve. Još za vrijeme Nemanje Bogumili, koji su dolazili iz Bugarske, bili su brutalno proganjani. Istom su brutalnom tretmanu bili izloženi i za vrijeme njegovog sina Stefana Nemanje, zvanog Stefan
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 45
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Prvovjenčani koji je vladao (1196-1228). To je nastavio i njegova brat Sava po povratku sa gore Atos. Na velikom Saboru u gradu Žiči 1221., donešen dekret velikog župana Stevana Nemanje koji nalagao istrjebljenje Bogumila. Mjere su bile zvjerske i u praksi su značile: konfiskacija imovine, čupanje jezika, izgaranje lica usijanim željezom, silovanje, te konačno progonstvo. Bogumili su bježali na sve strane, a ponajviše u susjednu Bosnu, piše Aleksandar Solovljev u svome djelu Svjedočanstvo pravoslavnih izvora o Bogumilina na Balkanu, strana 40., a to isto potvrđuje i V. Ćorović u svom djelu Istorija Jugoslavije, str. 98. I “heretici” (Bogumili) iz Hrvatske i Dalmacije sklanjaju se pred progonima katoličke inkvizicije, masovno bježeci u Bosnu. Bosna je bila utočiste svih proganjanih, koji su iz susjednih krajeva morali bježati zbog raznih vjerskih i drugih uvjerenja. To je upravo bio period vladavine bana Kulina (1180-1204). Kako je ban Kulin došao na čelo Bosne, ne zna se. Vjerovatno u vrijeme kada je Vizantija vladala Bosnom (od 1167-1180). S njenom vojskom je stigao u Bosnu veliki broj pristalica bogumilske vjere. Oslobodivsi se vizantijske vlasti, Kulin je uzeo titulu bana, kako su se oduvijek u Bosni i nazivali njeni vladari. Za vrijeme Kulina bana širenje bogumilskog učenja u Bosni uzelo je toliko maha da ga je i on sam prihvatio zajedno sa svojom porodicom, rođacima, dvorjanima i oko 10 hiljada podanika, a Bogumilstvo banskim aktom postade državnom vjerom Bosne. Ban je znao da samostalnost Bosne može očuvati jedino oslanjajući se na Bogumile. Papa je bio jako uznemiren na pojavu tolikog broja Bogumila u Bosni. Oktobra 11., 1200. godine papa naređuje ugarskom kralju Emeriku da poduzme sve potrebne mjere kako bi prisilio Kulina bana da prihvati katoličku vjeru, a ako to ne učine, da se svrgne. Heretici se moraju iz cijelog kraljevstva protjerati, a imanje im se zaplijeniti-bio je ultimatum pape. Emerik je to dobro razumio i kao vjerni sluga katoličke crkve krenuo na Bosnu. Šta se poslije desilo može se iščitati na stranicama historije. Helem, u državi Bosni su u jednom vremenu bili samo Bogumili. Bogumili dolaskom Turaka promijeniše vjeru i postadoše muslimani. Ako neko pita da li se išta u državi Bosni promijenilo od vremena naših i mojih predaka Bogumila. Istinu govoreći ništa. I dalje napadaju Vizantinci preko rijeke Drine koji se vremenom udomaćiše i nastaniše u Bosni. Istina je i to da njihovi rođaci pljačkaši povremeno prijeđu Drinu i počine zločine misleći da će jednom zauvijek istrijebiti dobre Bošnjane. Isto to čine i Latini prelazeći rijeke Savu i Unu. U zadnje vrijeme su se i jedni i drugi slizali i udružili protiv Dobrih Bošnjana. Viđaju se zajedno u Banjaluci, Beogradu, Bijeljini i drugdje.
COVID-19 & Virus-free. www.avast.com
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 46 www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 47
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Iz štampe je upravo izašla jedinstvena knjiga autora Jasmina Odobašića „HILJADU GROBNICA U BOSANSKOJ KRAJINI 1992-1995“
To je priča o stradanju stanovništva Bosanske krajine u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu, što je u knjizi višestruko dokumentovano. Danas kada se na svaki način pokušava osporiti, marginalizirati pa čak i kriminalizirati časna odbrana BiH, kada se za svaki događaj izmišlja više istina, više je nego potreban ovakav poduhvat autora, koji bez uplitanja bilo kakvih političkih i politikantskih elemenata u dokumentarnom djelu, kakvo je ovo, jasno i nedvosmisleno pokazuje istinu o razmjerama zločina koji se dogodio u Bosanskoj Krajini i koji ima sva obilježja genocida.
Sve je čista faktografija: opis 20 gradova u Bosanskoj krajini, 1132 grobnice opisane na 713 stranica, imena 4016 do sada identificiranih osoba, 900 GPS koordinata grobnica, sudski, tužilački ili policijski zapisnici o otkopavanju, identifikaciji, 900 slika grobnica ... Posebni dijelovi govore o ubijenim ženama i djeci. Vi kao portal koji je učinio toliko mnogo na dokazivanju zločina koji su se desili u BiH morate imati i ove podatke da ih bez ikakve sumnje možete prezentirati po cijelom svijetu i koji nedvosmisleno dokazuju da se genocid desio i u drugim dijelovima BiH, a ne samo u Srebrenici. Svako slovo, podatak u knjizi ima odgovarajući pismeni sudski, tužilački ili policijski dokaz tako da niko a posebno zločinci kao Dodik ne može negirati ni jedno slovo. Žalosna istina da sam ovu knjigu izdao sam, a mogao sam to učiniti samo iz razloga što sam znao da Bošnjaci vrlo malo pišu o svojoj historiji, da to institucije neće uraditi , da pojedini bošnjački kvazinaučnici kriju ovu dokumentaciju, pa sam sve dokaze radeći na traženju nestalih 20 godina čuvao. Molim Vas da mi dostavite adresu i predložite način na koji bih mogao uručiti ovu knjigu. Još jednom želim da Vam ukažem da se radi o knjizi koja će vječito dokumentovati zločine nad Bošnjacima.
Jasmin Odobašić, 0038761213441 ili [email protected]
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 48
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
NA VENECIJANSKOM FF DODIJELJEN UNIMED AWARD 2020 FILMU QUO VADIS AIDA
Premijera filma „Quo Vadis, Aida“ (Kuda ideš, Aida) o genocidu u Srebrenici bh. rediteljice Jasmile Žbanić odrżana je na 77. Filmskom festivalu u Veneciji, najstarijem filmskom festivalu na svijetu, od 2. do 12. septembra.
Foto Promo Jasna Đuričić na snimanju filma
„Quo Vadis, Aida?" je film o genocidu u Srebrenici i prvi igrani film na ovu temu. Jasmila Žbanić je napisala scenario i režirala film a u glavnim ulogama su Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Boris Ler, Dino Bajrović, Emir Hadžihafizbegović i Boris Isaković. Za kamerom je bila Christine A. Maier, a montirao ga je Jaroslaw Kaminski. Film traje 103 minute. Na filmu se radilo oko pet godina. Koštao više od četiri miliona eura, što je za BIH visokobudžetni film. Imali smo preko 6.000 ugovora sa stastistima, 53 govorne uloge, radili sa dvije kamere. Film je koprodukcija devet evropskih zemalja i na setu se osim bosanskog i engleskog moglo čuti još 10 različitih jezika - kaže Žbanić. Premijera filma je bila planirana za 11. juli 2020., na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici. Zbog korona krize, međutim, to je bilo neostvarivo i film je završen više od mesec dana poslije toga datuma.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 49
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Scena iz filma: pred kasarnom Duchbata u Potočarima Priča filma je vezana za sudbinu Aide, nekadašnje profesorice, koja radi kao prevoditeljica za Holandski bataljon, odnosno mirovne snage UN-a, čiji je zadatak bio da čuvaju takozvanu sigurnosnu zonu - Srebrenicu. Kada su Mladićeve trupe ušle u grad, Aidin muž i dva sina kao i mnogi drugi traže spas u bazi UN u Potočarima. Aida pokušava da ih tu zadrži i da ih spasi. Glavne uloge u filmu tumače Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Raymond Thiry, Johan Heldenbergh, Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Boris Ler, Dino Bajrović Film je posvećen ženama Srebrenice i njihovim ubijenim sinovima, muževima, braći, rođacima, komšijama… njih 8.372 - kazala je Jasmila Žbanić Film Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?”, je na 77 Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji nagrađen “UNIMED Award 2020”. Nagradu dodijeljuje međunarodni żiri od 12 studenata sa pridrużenih univerziteta Mediternaskih zemalja filmu koji najbolje prenosi vrijednosti kulturne raznolikosti, promoviše slobodu umjetnickog izraza i podstiče kulturne razmjene. Nagrada UNIMED 2020 dodijeljena je filmu „Quo Vadis, Aida?“ autorice Jasmile Žbanić, zbog umjetničke vrijednosti i sposobnosti prikazivanja trenutnih tema integracije i multikulturalizma.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 50
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Žiri je svoj izbor motivirao na sljedeći način: Film govori o ratu koji je razbio Jugoslaviju, posebno na području Srebrenice. Aidinim očima smo uključeni u tragediju zajednice koja živi zajedno, iako je kulturno podijeljena. Izbor reditelja ističe dualizam glavnog junaka - majke i tumača. Stil filma je trezven i stvaran: ostavlja u publici osjećaj razočaranja i zaglušujuće tišine. Film nas poziva da ne prekrivamo oči kada gledamo brutalnost prošlosti i da razmišljamo o sadašnjosti koja je i dalje previše kontroverzna.
______Hasan Nuhanović, autor knjige „Pod zastavom UN-a - Međunarodna zajednica i zločin u Srebrenici“, prema kojoj je nastao scenarij za film "Quo vadis, Aida", rediteljice Jasmile Žbanić, na svom Facebook profilu osvrnuo se na pojedine scene iz filma koje govore o genocidu u Srebrenici i dešavanju u UN bazi Duchbata u Potočarima.
Nuhanović je u tom periodu radio kao prevodilac u ovoj bazi u Srebrenici, a s rediteljicom se razišao još prilikom rada na scenariju 2017. Jedna od primjedbi je i prikazana bahatost u filmu, i pogrešna interpretacija ponašanja srpske strane koja je svoju perfidnu genocidnu namjeru krila od svjetske javnosti, a ta ista svjetska javnost toj srpskoj strani je vjerovala na riječ kao što joj vjeruje i danas - napisao je Nuhanović.
Dz.K.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 51
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Mračni događaji su na bizaran način povezali likove Alekse Šantića, u njegovoj čuvenoj pjesmi opjevane lijepe Mostarke Emine i velikog kipara Ahmeda Bešića
Piše: Gojko Berić
Veliki kipar Ahmed Bešić umire kao muhadžir 27. avgusta 2013. Umjesto monografije ili, ne daj Bože, Bešićevog imena nekoj banjalučkoj ulici, grad kojem je toliko toga poklonio odužuje mu se – zaboravom!
Drugog februara 1924. svijet se, od ranog jutra, počeo okupljati pred Ćorovića kućom u Mostaru, jer je gradom prohujala vijest da je umro pjesnik Aleksa Šantić. Imao je nepunih 56 godina kad ga je zadesila smrt. Posljednje godine života Šantić je proveo u toj kući, koja je pripadala njegovom prijatelju i zetu, književniku Svetozaru Ćoroviću. Hroničari su zabilježili da je na dan pjesnikove sahrane Mostar bio “u crno utonula varoš”, na kućama su visili crni barjaci, “čak su i ulični fenjeri bili obavijeni crnim krepom”. U dva sata poslije podne članovi Srpskog pjevačkog društva “Gusle” i Hrvatskog “Hrvoje” iznijeli su kovčeg iz Srpskog doma i unijeli ga u kola. Krećući se do Šantićevog groba u Bjelušinama, povorka je obišla cijeli Mostar. Svi dućani i radnje bili su zatvoreni, pravoslavci, muslimani i katolici zajedno su oplakivali svog pjesnika, ali je najdirljiviji bio trenutak kad je mujezin, dok je povorka prolazila, “sa munareta Cerničke džamije, toplim glasom otpjevao posljednju molitvu praštanja”. Bio je to najveći pogreb koji je Mostar ikada vidio. Pola stoljeća kasnije, u parku ispred Ćorovića kuće, koja se nalazi uz Neretvu, u neposrednoj blizini Lučkog mosta, svečano je otkriven spomenik Aleksi Šantiću, rad akademskog slikara Nikole Koke Jankovića iz Beograda. Ali, neće proći mnogo vremena a jedan svijet će iščeznuti i zauvijek potonuti. Nakon prvih demokratskih izbora i propasti tek uspostavljene nacionalističke vlasti, pokrenut je razoran rat protiv Bosne i Hercegovine. HVO i HOS nasrnuli su na Mostar i stali uništavati simbole višestoljetne isprepletenosti života Bošnjaka, Srba, Hrvata, Jevreja i drugih, po čemu je ovaj grad jedinstvene ljepote bio poznat. U junskoj noći 1992., po mjesečini, hosovci su izrešetali Šantićev spomenik, čija je glava kasnije nađena u Neretvi. Iste noći minirali su i digli u zrak i turbe pjesnika i Šantićevog prijatelja Osmana Đikića. Na red će potom doći monumentalna Saborna crkva u Bjelušinama i, napokon, Stari most, kao uvertira u planirano preoblikovanje Mostara, koji je, po zamisli političkih mozgova Herceg-Bosne, imao biti pretvoren u ekskluzivno hrvatski stolni grad. Međutim, plan je tek polovično ostvaren, a nacionalističkom vandalizmu uzinad – spomenik Aleksi Šantiću je odliven po sačuvanom originalu i 2002. ponovo postavljen na isto mjesto. Usamljen u parku koji nosi njegovo ime i izbačen iz udžbenika koji su u upotrebi u zapadnom dijelu Mostara, pjesnik Aleksa Šantić dijeli sudbinu podijeljenog grada.
“Sinoć, kad se vratih iz topla hamama /Prođoh pokraj bašte staroga imama/…” Svako će u ovim stihovima prepoznati Šantićevu “Eminu”, jednu od najljepših ljubavnih pjesama napisanih na našem jeziku, pjesmu derta i vječne muškarčeve čežnje za ljepotom i čednošću žene. Emina je bila kćerka mostarskog imama Saliha Sefića, 14 godina mlađa od Šantića, a pjesnik ju je viđao sa prozora svoje sobe, kad je s ibrikom dolazila na javnu česmu koja se nalazila na drugoj strani ulice. Inspirisan njenom “izazovnom, ali ipak skrivenom ljepotom”, Šantić je napisao svoju najpoznatiju pjesmu, ali priča o njegovoj zaljubljenosti u Eminu nema nikakvog osnova. Pjesma je prvi put objavljena i otpjevana 1902. godine u Beogradu i od tada je ušla u narod, kao jedna od najpopularnijih sevdalinki. Emina se sa 16 godina udala za bogatog mostarskog trgovca Avdagu Koludera sa kojim je imala četrnaestoro djece. Umrla je navršivši 78 godina. Jednom od svojih sinova je pričala kako je Šantića sretala “kad bih išla u mekteb, ja l’ na česmu, ali zagledala ga nisam”.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 52
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Ko je bio Ahmed Bešić? Veliki kipar o kojem u Sarajevu, nažalost, jedva da iko nešto zna! Rođen krajem 1933., bio je prvo dijete rudara Huzeira Huske i domaćice Fatime iz Budimlić Japre. Živjeli su u Starom Majdanu. Dječak će odrastati zajedno sa još četiri brata i tri sestre, ali se jedino Ahmed isticao posebnim darom – izrađivao je razne figure, gradove i pejzaže od gline. Život ga je odveo u Industrijsku školu u Banjoj Luci, potom u Srednju školu za primijenjenu umjetnost u Sarajevu, da bi na kraju završio studije na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu i postao prvi akademski kipar među Bošnjacima! Kritičari su uočili da je Bešić, kad je o skulpturi riječ, bio ispred našeg bosanskog vremena. Kraseći prostor ispred nekadašnjeg Studentskog doma, njegova bronzana “Emina”, inspirisana Šantićevom pjesmom, stilizovana, s ibrikom u ruci i urađena u prirodnoj veličini, godinama je bila najpopularniji spomenik u Banjoj Luci. Ahmedova kćerka Adna, profesorica klavira, živi u Parizu, udata za poznatog slikara Marka Stupara. Kad su u njihovom stanu sa ateljeom prvi put ugledali Ahmedove skulpture u bronzi, prijatelji Stuparovih su ostali zadivljeni: “Pa, ko je taj čovjek? Ovo su genijalne stvari!” Uzalud, u sarajevskoj umjetničkoj galeriji, Bešić nije zastupljen ni sa jednim svojim radom.
Kipar je bio fatalno vezan za Banju Luku, a kako se u njoj osjećao tokom rata, o tome možda najbolje svjedoči američki novinar Peter Maass, koji u knjizi “Ljubi bližnjega svoga” piše: “Biti te 1992. Musliman ili Hrvat u Banjoj Luci značilo je isto što i 1942. biti Jevrej u Berlinu”. Ahmed Bešić nije mogao predstavljati nikakvu opasnost za Karadžićev režim, pa mu je trebalo pronaći nešto drugo. A to drugo je bilo njegovo bošnjačko ime. Izbačen je iz ateljea u Domu kulture, oduzeta mu je dozvola za kretanje gradom, u Dječijem pozorištu gdje je pune tri decenije radio kao profesionalni lutkar dobija otkaz uz obrazloženje da je nepodoban. Ali, umjetnik nije pristajao na prisilni odlazak. Na kraju je bio prinuđen da napusti svoj mali stan u koji useljava jedna srpska izbjeglička porodica iz Knina. U avgustu 1995. Bešić napušta Banju Luku i sa svojom prijateljicom odlazi u Stockholm, gdje dobija stan i atelje i nastavlja da stvara. U sjećanje mu naviru sjetne slike djetinjstva u Starom Majdanu, kada je, po snijegu, lovio ptice prepelice. Inspirisan time, oblikuje u bronzi poetiziranu pticu svog zavičaja, koja je stalno izložena u jednom od parkova Stockholma. Jedne novembarske noći 2003. njegova “Emina” postaje žrtva onih čije se osvete plašio – šovinistički vandali joj odrubljuju glavu i bacaju je u Vrbas.
Veliki kipar Ahmed Bešić umire kao muhadžir 27. avgusta 2013. Umjesto monografije ili, ne daj Bože, Bešićevog imena nekoj banjalučkoj ulici, grad kojem je toliko toga poklonio odužuje mu se – zaboravom!
Ahmed Bešić: Leżeća figura
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 53
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Međunarodni dan nestalih osoba: Apeli za pomoć u pronalasku 7.547 osobe iz BiH i regije.
Izvor: BIRN BiH 30. avgusta 2020. Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba, članovi Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), Međunarodni komitet Crvenog križa i porodice nestalih uputile su poziv nadležnim organima vlasti da riješe pitanje nestalih osoba, apelujući i na one koji imaju neke informacije o masovnim grobnicama da ih podijele, kako bi bilo pronađeno još 7.547 osoba iz BiH i regiona.
Konferencija za medije u INO BiH.
Amor Mašović, predsjedavajući Kolegija direktora INO BiH, rekao je da je u centralnoj evidenciji u trenutku kada je ona objavljena bilo 34.965 prijavljenih nestalih osoba, te da se u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama traga za još 7.547 osoba. On je pojasnio da je 14.749 osoba identificirano putem DNK metode i predato porodicama, kao i 6.024 osobe koje su identifikovane klasičnim metodama – na osnovu prepoznavanja odjeće, te predmeta i dokumenata koji su pronađeni kod žrtava. Na konferenciji se obratio i Matthew Holliday, šef programa Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) za Zapadni Balkan, koji je kazao da u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba porodice širom svijeta pozivaju na rasvjetljavanje sudbina ljudi koji su nestali usljed oružanih sukoba, prirodnih katastrofa, kršenja ljudskih prava i drugih uzroka. “Danas na području Zapadnog Balkana uz pomoć ICMP-a, pronađeno je preko 70 posto od 40 hiljada osoba, koje su prijavljene kao nestale na kraju sukoba, ali još uvijek se traga za 11 hiljada osoba”, rekao je Holliday. On je uputio apel osobama koje posjeduju informacije o skrivenim masovnim grobnicama da se obrate i podijele informacije nadležnim institucijama, lično ili anonimno, kao i porodicama nestalih koje do sada
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 54
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020. nisu dale krv i uzorke, da se obrate Međunarodnim komisijama nestalih lica zbog identifikacije nestalih osoba putem DNK metoda. Šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog križa u BiH (MKCK) Elmir Camić kazao je da će Međunarodni dan nestalih osoba 30. augusta biti obilježen online kampanjom pod nazivom “Gdje je”. Kako je pojasnio, cilj kampanje je podići svijest o nestalim osobama i pozvati one koji imaju informacije da doprinesu pronalasku nestalih, te podsjetiti nadležne organe i vlasti na njihovu obavezu da porodicama ponude odgovor. “Ta obaveza je zagarantovana međunarodnim i domaćim pravom i toga moramo biti svi svjesni”, kazao je Camić. Fikretu Bačiću, članu Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH, nestalo je 29 članova porodice, od kojih njegovo dvoje djece za kojima još uvijek traga. Bačić je pozvao sve građane koji imaju informacije o masovnim i pojedinačnim grobnicama da to prijave, “anonimno, javno, kako žele”, apelujući na institucije da pitanje nestalih osoba “podignu na viši nivo”.
MEĐUNARODNI DAN NESTALIH 30.08.2020. DJELA ‘NESTALI’ ALMIRA DERVIŠEVIĈA
Almir Dervišević Postavkom djela ‘’Nestali’’ želim da ukažem na potrebu da Internacionalni sud pravde i društvo uopšte mnogo intenzivnije i efikasnije treba da djeluje na planetarnom ostvarenju pravde. Sve je izraženija prisutnost zlih ideologija u društvima širom svijeta i sve je uočljivija tolerancija prema djelovanju tih zlih ideologija. Upravo takve ideologije su u največoj mjeri utjecale da se danas širom svijeta traga za hiljadama nestalih osoba. Vjerujem da odlučnijim suprotstavljanjem takvim ideologijama koje šire mržnju, koje ćine i veličaju zločine možemo konkretno utjecati da se u budućnosti broj nestalih osoba smanjuje. Zbog toga upučujem apel da individualno i kolektivno doprinesemo realizaciji pravednijega drustva jer ćemo na taj naćin doprinijeti i pronalasku nestalih osoba te utjecati na uzroke njihova nestanka. U protivnom broj zločina i broj nestalih osoba će samo rasti i postajati naša svakodnevnica. Širom svijeta ćine se zloćini nad pojedncima i cijelim narodima, a svjedoci smo da veliki dio čovječanstva ne pokazuje želju i spremnost suprotstaviti se tim zločinima unatoć mogućnostima koje ima. Kao primjer navest ću palestinski narod, Ujguren u istočnome Turkistanu koji je okupiran od strane Kine, Rohinja narod u Mijanmaru, Ĉerkeze koji su u sklopu Sovjetskoga saveza i Ruske federacije skoro nestali i mnogi drugi narodi. Takodjer spomenut ću i težnje mnogih da nestane Bošnjaka kao naroda što potrvdjuju počinjeni masovni zločini nad nedužnim stanovništvom i počinjen genocid nad Bošnjacima širom Bosne i Hercegovine. Demoniziranjem i dehumaniziranjem nestaju prava naroda a u konačnici nestaju i cijeli narodi. Mi moramo znati prepoznati i biti odlučni u osudi takvih ideologija jer one kao takve donose samo zlo cjelokupnome čovječanstvu. One kao takve utjeću i da nestaju vrijednosti u našim društvima koje su osnova i uslov istinskoga uspjeha pojedinca i zajednice.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 55
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Palata pravde “Vredes Palace” u Den Hagu
8000 pantalona simbolizira 8000 nestalih/ubijenih ljudi (Bošnjaka) u Srebrenici Ovo djelo iz 2003. godine čini 8000 pantalona. Postavka instalacije je ispred vlade Nizozemske na dan debate vlade po pitanju odgovornosti iste za Srebrenicu 1995. god.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 56
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Djelo iz 2003. godine ispred zgrade Ujedinjenih nacija u Ženevi koje simbolizira vise od 8000 nestalih, ubijenih Bošnjaka u Srebrenici 1995. Djelo čini preko 8000 pantalona koje je autor predstavio kao rijeku Drinu koja je dotekla do zgrade Ujedinjenih Nacija u Ženevi.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 57 www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Derviševićeva ‘Rijeka Drina’ ispred zgrade UN u Ženevi
Derviševićeva ‘Rijeka Drina’ ispred zgrade UN u Ženevi
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 58
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Djelo koje se odnosi na milione nestalih, ubijenih muslimana širom svijeta u protekla dva vijeka za čiju sudbinu se malo zna i malo se ko interesuje zbog nedostatka empatije i posljedica demonizacije i dehumanizacije muslimana.
Pravda za sve, svi za pravdu!
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 59
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Tukan, pas sa Rafetovog groba
06.09.2020.
Na slici je Bijelo Polje. Ne znam zašto baš Bijelo Polje uz ovu veoma lijepu i uzorno tužno pseću priču Faiza Softića. Ali užasno je teško izmišljati fotografije uz ove objave. Od geografskog svijeta Faizovog, od Sandžaka u cjelini, meni je najbliže i najpoznatije Bijelo Polje. Eto, zato Bijelo Polje.
Nađen je prije skoro dvije godine na svježem Rafetovom grobu na Tulevcima. I, odmah pošto Jakši sinu ideja da ga povede sa sobom, bezimenom psiću, starom otprilike tri mjeseca, samo se ime zakači – Tukan, Tukan sa Tulevaca. Imena su kao i čičci, privežu se tako za čovjeka ili životinju kada se najmanje nadaju i zauvijek ostaju. Rafet je već drugi dan ležao u svom mezaru na Tulevcima, podno sela Zminac, gore gdje se iz Boljhanske rijeke, između visokih ckladova, izvlači doboko urezan put izlazeći na širok proplanak i kao da tu odahne, pa, pored onog širokog glavnog, ledincima se razgrana još puteljaka, baš kao da je džinovska grana pala s neba i po zemlji ostavila trag. Dobar dio poljane, s gornje strane puta, sada je mezarje okićeno glatkim nadgrobnim spomenicima. Na jednom od njih odnedavno piše Softić Rafet 1949 – 2018. Do njega, na drugom spomeniku: Softić Nadira 1953 – 2007. Do prije desetak godina živjeli su u neopisivoj ljubavi, a onda nju skoli neprebolna… Ni njega nije mimoišla. Sada su dvije humke, dva hladna nišana na kojima su urezana njihova imena. A mezarje veliko, blagim prevojem sa zapadne strane prostire se od šumarka prema potoku i selu Zminac. Za četrdeset godina od kako su prvoga mejta potrpali zemljom pjeskušom pa do danas – veliki dio poljane, između puta i šume, pretvorio se u grobove koji kao da i nisu grobovi već velike bijele pečurke koje svakodnevno niču iz zemlje. Ostanu oni tako noću poredani u nizove i samo vjetar koji se provlači između mermernih spomenika donosi im poruke i razgovara sa njima jezikom koji samo on i oni razumiju. On
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 60
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
– vjetar i oni – grobovi. A zimi, kada napada – štrče bijeli nišani kao uzvičnici zabodeni u snijegom pokrivenu zemlju. – Ah, dunjaluče moj… – prošapta starac utonulih očiju, s obje ruke oslonjen o štap ispred sebe, gledajući veliko mezarje; uzdiše i nešto šapuće… Pristiže ga žena, ništa mlađa od njega. Gega se kao polomljena, pa kad priđe sasvim blizu dotače ga smežuranim prstima u suhonjavo rame: – Hajde, Rahmane, da se ide… – I krenuše; više bauljaju nego što koračaju. Ona rukom pokazuje prema praznoj parceli iza žičane ograde i tiho progovara: – Eno gdje će nam kuća biti, moj rahatlokume… On ništa ne odgovara, grabi naprijed i ne pogleduje tamo gdje žena nišani, kao da jedva čeka da prođu i da što prije iz njihove blizine nestane onaj dio nepopunjene grobljanske parcele. I samo što njih dvoje starih zamakoše u potok ispod sela po čijim stranovitim proplancima vise kuće, kao pripete koze, na vratnici groblja, nedaleko od Rafetovog mezara, pojaviše se Fata i Jakša. Jakša otvara vratnicu, ide prvi, a za njim korača njegova sestra, glave pokrivene zelenom maramom. Idu svom mrtvom bratu i tuguju. Stadoše pokraj groba, sageše se, uzeše po kamenčić i odbaciše od mezara – da olakšaju bratu težinu natovarene zemlje. Na samoj sredini groba, savijen u živu gužvu, leži žut psić za koga će se, samo nekoliko trenutaka kasnije, zavezati ime Tukan. Tukan sa Tulevaca. Spavao je, a kad ih osjeti, polako podiže glavicu i, iznenađen, zagleda se u njih. Da je kome mogao ispričati svoje snove koji su mu sve do maločas promicali kroz glavu, to bi zasigurno bila nezaboravna priča, ali – pseći snovi ostaju neispričani. Onoga trenutka kada je psić uperio svoje oči prema Jakši, kada su im se sudarili pogledi, Jakša primijeti da ima ljudske oči i donese odluku koju javno saopšti svojoj sestri, grobu njihovog brata i žutom psiću sa njegovog groba: – Vodim ga sa sobom! – pruži ruku da ga dohvati, ali se on povuče za cijeli čeperak nazad, kratko i jedva čujno lanu, a kao da reče – pristajem, i ovako sam odbačen i zaboravljen. Suđeno mi da svoje ozeblo tijelo grijem zemljom taze iskopanih grobova. A onda se stade protezati; ispruži prednje noga naprijed, zadnje pozadi, izvija svoje mlado pseće tijelo i vrhom kočeti sa stomaka dodiruje svježu, juče kopanu zemlju; zijevnu i bjelasastim jezikom obliza tanke usnice, ne skidajući oči sa Jakše. Slutio je, očito, da su mu ispisani dani skrivanja oko grobova i potrage za ostacima hrane i praznim konzervama koje ostaju iza kopača grobova i majstora koji vještim rukama postavljaju mermerne nišane. Kada se jesenje sunce prosu po nišanima na Tulevcima, Jakša uze psića, lijepo mu opra šapice i smjesti ga na zadnje sjedište svoga auta. Vraćajuči se niz Boljhjansku rijeku – Tukan sa zadnjeg sjedišta automobila isteže vrat, pogleduje kroz zadnje staklo prema groblju koje tone međ guste šumarke, a kao da kaže: zbogom, grobovi, zbogom prazne konzerve u kojim sam tražio mrvice da utolim glad… ***
I veterinar Davor Grandov, koji ga je bocnuo prvom zaštitnom injekcijom, reče da pas ima ljudske oči i da su te oči drugačije od svih koje je sretao na bezbroj pasa što ih je godinama vakcionisao u dolini i selima sa obje strane rijeke Lim. U plavom pasošu za životinje koji je od toga dana išao uz njega kao šipka uz bubanj, zapisano je: Ime: Tukan; Rasa: mješanac; Starost: 2 do 3 mjeseca; Pol: muški; Stanje: neuhranjen; Boja i tip dlake: žuta, oštrodlaki; Posebna obilježja: nema. Prvo što mu je Jakša, sada njegov spasitelj i gospodar, kupi u robnoj kući „Bjelopoljka“ – bio je dugi sjajni lanac i kožni kaiš oko vrata. Tukan sa Tulevaca brzo se privikao na svoga gospodara. Već za nekoliko dana poče sijati njegova žuta kočet, oči se izbistriše i dođoše još ljepše, još ljudskije… ***
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 61
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Potraja punih četiri mjeseca dok dođe vrijeme da Tukan, sada porastao i ojačao, napusti zemlju u kojoj se tek rođenim štenadima, prije nego ih bace u hladne riječne virove, veže kamenje za vrat. Za to vrijeme Fata ga je hranila, pojila, a on rastao. Priželjkivala je da što duže ostane u njihovoj avliji, ali jednoga dana, početkom mjeseca marta, Jakša se pojavi na kapiji pred kućom svoje sestre. Tukan ga istoga časa prepozna i stade skičati. Skako je uz njega kao da ga htjede dohvatiti i poljubiti, valjao se okolo njegovih nogu, radovao se… Sutradan krenuše na dug put. Jakša je često zaustavljao svoj automobil i izvodio psića, a on, poslušan kao dijete, trčkarao za njim dok su se primicali šumarcima iza parkinga. ***
Jakša naprijed, Tukan za njim, samo dvadesetak sati otkako su krenuli, ko dva stara prijatelja, preskočiše prag kuće u gradu Vaserbilišu na istoku Luksemburga i od toga časa Tukan se upisa u kućnu listu. Zajedno sa njim, u kuću uđe i radost koja se proširi do svakog kutka; od podruma do vrha krova. Tukan lane, a na licima ukućana grahne osmijeh. Iz dana u dan sve je više jačao i narastao kao ždrijebe – Jakšina kuća postade tijesna za tolikoga psa. Tražio je svaki čas da ga izvode vani, grebao šapama vrata i, pseći zapomagao. Ostavi li ga u kući a izađe – lajao je sve do njegovog povratka. I komšije počeše negodovati i prigovarati da takvom psu treba poljana, a ne kuća i nekoliko kvadrata avlije iza kuće. Na kraju, odlučiše da ga poklone, ali, ne svakom. Novi gazda morao je garantovati dobru državinu. I, posebno, da ima veliku baštu gdje Tukan može trčati i valjati se do mile volje. Prvi se na oglas javio Karlo Bušman iz okoline grada Dikirša na zapadnoj strani Luksemburga. Samo što se pojavio oglas – nazvao je telefonom, a na pitanje gdje će ga i kako držati, bio je otvoren: – Imam sve što je potrebno jednom psu – uskliknuo je čovjek s druge strane žice. – Baštu i voćnjak ne može stić da optrči od ručka do večere. Imam posebnu kuću za njega, ali – ja živim sam, pa ćemo nas dvojica skupa u velikoj. Imao sam psića, ali kada mu je bilo tri mjeseca – razbolio se. I, što me najviše boli – duboko uzdahnu čovjek da Jakša pomjeri telefon od uha – dok sam ga šetao tako bolešljivog, udari ga auto i nije mu bilo spasa – izdahnuo je na operacionom stolu u veterinarskoj ambulanti u Dikiršu, dobri moj mali Maks. Po onome kako mu je zadrhtao glas a kasnije se potpuno promijenio, pa je sada izgledalo da to tamo ne priča čovjek već da nekakava žena jadikuje – Jakša zaključi da čovjek, roneći suze, silno tuguje za psom koji nije imao sreće da, i pored svega, doživi starost u njegovoj kući. Dogovorili su se i istoga dana Karlo stiže pred Jakšinu kuću u Vaserbiliš i odvede Tula u svoju vilu. U Jakšinoj kući najednom utihnu krupni lavaž, pa i komšije odahnuše; navikli na njega danima poslije odlaska, raspitivali su o njemu i – žalili ga! Poslije sedam dana Jakša i Rizo odoše mu u posjetu. Zatekli su ga u dnevnoj sobi; ležao je na velikom kožnom trosjedu i dremuckao glave položene po ispružeenim prednjim nogama, a kada ih ugleda, stade se polako dizat kao onoga dana na Rafetovom grobu. No, već odavno, to više nije bio onaj ostavljeni psić koji se skrasio u groblju na Tulevcima ispod sela Zminac. Sada je to bio pas u gospodskoj kući, udržan i jak; pas koji je nosio pozlaćenu ogrlicu oko svog debelog vrata. Kratka žuta dlaka sijala je kao lojem premazana. Mnoga su dobra Rafetu za života vidjeli i ljudi i životinje… I jedan psić lutalica, odbačen i napušten, skrasio se na njegovom grobu i – spasio se.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 62
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Novi gazda Karlo najvjerovatnije nikada neće saznati da je njegov voljeni pas nađen na grobu i da je otud dospio u njegovu vilu na zapadu Luksemburga. Od svih igara sa svojim gazdom – Tukan najviše uživa u hrvanju.
*** – A, čekajte – veli Karlo dok su bivši vlasnik psa i njegov sin izlazili iz kuće – kada sam ga doveo ovamo – vidio sam da Tukan ima ljudske oči?… – Ima – u isti mah, ne okrećući se, odgovoriše sin i otac. Ispraćalo ih je dvoje ljudskih očiju.
Automobil je lagano promicao između dvije nepregledne njive zrele pšenice. Jakša se prisjeti kada je davno, još kao dijete, sa bratom Rafetom prolazio uskim puteljkom kroz pšenično polje na Velikoj njivi u svom rodnom Bihoru i dlanovima dodirivao vrhove zrelog klasja. – Je l ti to, babo, plačeš za Tukanom? – Rizo se ponamjesti u sjedištu. – Ne, ne, onako, same mi suze idu…
U velikim luksemburškim njivama pšenice poigravao se noćnik kao tek pušteno štene. faiz softić
POZIV NA OTPOR FAŠI/POVIJESNOM/ISTORIJSKOM REVIZIONIZMU
TRAŽIT ĆE TRAGOVE RANIJEG ŽIVOTA NA MARSU
NASA prema Marsu lansirala Rover čije je odredište krater nazvan po bh. mjestu Jezero. Krater je dobio naziv po malom i živopisnom mjestu u Bosni i Hercegovini.
30.07.2020. Civilna uprava Sjedinjenih Američkih Država za vazduhoplovna i svemirska istraživanja i razvoj NASA, lansirala je "Perseverance Mars Rover" prema Marsu u potrazi za tragovima života u svemiru. Rover bi trebao sletjeti u krater Jezero na Marsu.
FOTO AFP Lansiranje Rovera u "Kennedy Space Centru" na Floridi
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 63
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
Krater je dobio naziv po, kako je istaknuto, malom i živopisnom mjestu u našoj zemlji, a ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erik Nelson (Eric) u septembru 2019. uručio je načelnici opštine Jezero kod Jajca Snežani Ružičić pismo NASA-e kojim je to i potvrđeno. Lansiranje jednotonskog rovera sa šest točkova obavljeno je u „Kennedy Space Centru“ na Floridi. Kada sleti, robot NASA-e također će prikupljati uzorke stijena i tla koje će poslati na zemlju raketom koju NASA planira aktivirati u budućnosti. Uzorci bi mogli da stignu na zemlju 2026. godine. Predviđeno je da putovanje do odredišta Jezero traje oko sedam mjeseci na stazi dugoj oko 480 miliona kilometara. N. Ribić
Do kada će ovo trajati? Upozorenje Dr. Osmanagića
https://www.youtube.com/watch?v=mVZS7nlgrAY
203.882 weergaven •3 sep. 2020 6,9K165DELENOPSLAAN
BosnianPyramidsTV 36,4K abonnees ABONNEREN Upozorenje Dr Osmanagića. Službena web stranica Dr Osmanagića: www.semirosmanagic.com Besplatne knjige Dr Osmanagića: www.knjige.semirosmanagic.com Starije knjige, također besplatne: www.alternativnahistorija.com Službena web stranica Fondacije: www.piramidasunca.ba Službena FB stranica: https://www.facebook.com/Pyramid.of.t... Službena Fan FB stranica: https://www.facebook.com/DrSemirOsman... Službeni Twitter nalog Dr Semira Osmanagića: https://twitter.com/DrSamBPyramids Službena youtube TV stranica Fondacije: https://www.youtube.com/user/BosnianP... 2020. Klikinite na SUBSCRIBE, besplatna je pretplata na naše filmove.
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 64
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
REAKCIJE SA WEBA
Van: Jasna Causevic
Postovani gosp. Kuric,
Hvala Vam mnogo na ovom vaznom "prilogu". Cestitam, procitala sam sve s velikim interesovanjem i osjecajem zahvalnosti za sve sto ste Vi, Vasa redakcija i Vasi - i nasi prijatelji - u Holandiji ucinili za Srebrenicu i ostala poprista genocida u nasoj zemlji.
Respekt za Vas rad!
Srdacni pozdravi iz Göttingena.
Jasna Causevic https://www.gfbv.de/fileadmin/redaktion/Reporte_Memoranden/2020/DokuSrebrenica062020Endfassung.pdf www.gfbv.web
Poštovana gosp. Čaušević,
Hvala i Vama na ovoj izuzetno značajnoj reakciji. Ona je utoliko značajnija jer dolazi od visoko cijenjenog Društva za ugrożene narode s kojim sarađujemo skoro dvije decenije u svim bitnim događajima na tešom putu uspravljanja naroda i drżave nakon brutalne agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Molimo da prenesite naše iskrene pozdrave i żelje za dobro zdravlje i Vašem GS gospodinu Tilman Zülchu.
Uz isrdačne pozdrave,
Redakcija NAŠA BOSNA Dżevad Kurić www.platformbih.nl/nasabosna
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 65
www.platformbih.nl NAŠA BOSNA GOUDA 11. 10. 2020.
NAŠA BOSNA
List građana BiH u Holandiji
Izlazi kvartalno
Glavni urednik: Dż.Kurić [email protected]
Članovi redakcije: M. Midżić [email protected] N. Ribić [email protected]
Selma Čopra Plaćo [email protected] [email protected] www.platformbih.nl
LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.platformbih.nl Platforma BiH - Krovna organizacija udruženja i građana BiH u Holandiji www.izbn.nl Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji www.nauk.nl Naučno akademski umjetnički klub BiH-NL “NAUK” www.bcbh-nl Biznis klub BiH NL Nebo www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995 - Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruženje preživjelih Srebreničkog genocida 95
Naša Bosna - List građana Bosne i Hercegovine u Holandiji 66