ZA KASNORIMSKI OBRAMBENI SUSTAV Claustra Alpium Iuliarum CIP - Kataložni Zapis O Publikaciji Narodna in Univerzitetna Knjižnica, Ljubljana

VODIČ ZA KASNORIMSKI OBRAMBENI SUSTAV Claustra Alpium Iuliarum CIP - Kataložni zapis o publikaciji Narodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana

904(497.4/.5)”652” 623.1(37)

VODIČ za kasnorimski obrambeni sustav Claustra Alpium Iuliarum : opisi područja sa zemljovidima i zanimljivim savjetima za izlet : područje Slovenije i Hrvatske / [autori Peter Kos ... [et al.] ; urednici Tina Lah, Katharina Zanier in Jure Kusetič ; fotografije arhiv Maticove etno kuće ... [et al.] ; zemljovidi Jure Kusetič ... [et al.] ; prijevod na hrvatski jezik Alternativa]. - 2. prošireno i ažurirano izd. - Ljubljana : Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije : Narodni muzej Slovenije, 2019

Vsebuje tudi angl. prevod, tiskan v obratni smeri: Guide to the late Roman defence system Claustra Alpium Iuliarum : descriptions of areas with maps and interesting hints for trips : territory of Slovenia and Croatia / [translation to English by Alternativa]

ISBN 978-961-6990-59-2 (Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije) 1. Kos, Peter, 1950- 2. Lah, Tina, 1985- 3. Guide to the late Roman defence system Claustra Alpium Iuliarum COBISS.SI-ID 302957568 VODIČ ZA KASNORIMSKI OBRAMBENI SUSTAV Claustra Alpium Iuliarum

2. prošireno i ažurirano izdanje

Opisi područja sa zemljovidima i zanimljivim savjetima za izlet Područje Slovenije i Hrvatske Kazalo

Uvod...... 3 Upotreba vodiča...... 5 Posjetite i doživite! Zemljovid s lokacijama...... 6 1. Rijeka (Tarsatica), grad Rijeka, Hrvatska...... 8 2. Solin iznad Kostrene, općina Kostrena, Hrvatska ��12 3. Jelenje na Grobničkom polju, općina Čavle, općina Jelenje, Hrvatska...... 16 4. Studena, općina Jelenje, općina Klana, Hrvatska...... 20 5. Gradina iznad sela Pasjak, općina Matulji, Hrvatska...... 24 6. Babno polje–Prezid, općina Loška dolina, Slovenija; općina Prezid, Hrvatska...... 28 7. Benete, općina Bloke, općina Sodražica, Slovenija...... 32 8. Taboršč, općina Bloke, općina Sodražica, Slovenija...... 36 9. Novi Pot, općina Sodražica, Slovenija...... 40 10. Gradišče pri Robu, općina Velike Lašče, Slovenija...... 44 11. Selo pri Robu, općina Velike Lašče, Slovenija...... 48 12. Rakitna, općina Brezovica, Slovenija...... 52 13. Pokojišče, općina Vrhnika, općina Borovnica, Slovenija...... 56 14. Ajdovski zid, općina Vrhnika, općina Logatec, Slovenija...... 60 15. Brst pri Martinj Hribu, općina Logatec, Slovenija...... 66 16. Lanišče, općina Logatec, Slovenija...... 70 17. Hrušica (Ad Pirum), općina Postojna, općina Ajdovščina, Slovenija...... 74 18. Ajdovščina (Castra), općina Ajdovščina, Slovenija...... 78 19. Vrata, općina Cerkno, Slovenija ��82 20. Zarakovec, općina Tolmin, Slovenija...... 86 Arheološka istraživanja ...... 90 Projekt Kameni branici Rimskog Carstva - Claustra...... 96 Projekt Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum – Claustra+ ��97 Web stranica i druge korisne poveznice ��99 3 UVOD

Od Rijeke i njezina zaleđa na istoku, preko Notranjske, zaleđa Vrhni- ke pa sve do Posočja na zapadu, na brojnim se mjestima na satelit- skim snimkama i snimkama iz zraka na terenu mogu vidjeti izraženi nasipi koji se u kraćim i dužim linijama prostiru po neravnom i u najvećoj mjeri danas negostoljubivom terenu.

Spomenuto više ili manje brdovito područje antički su geografi i po- vjesničari nazivali Julijske Alpe. Uglavnom teško prohodno područje predstavljalo je prirodnu prepreku ili zemljopisnu granicu koja je s istoka otežavala pristup sjeveroistočnoj antičkoj Italiji. Na tom su brdovitom području Rimljani u drugoj polovici trećeg ili početkom četvrtog stoljeća sve lakše prijelaze dodatno zaštitili zidanim zapre- kama sastavljenim od kamenih zidova, dodatno ojačanim kulama, manjim i većim tvrđavama i većim kulama kroz koje su prolazile ceste ili važniji putovi.

Zidane su zapreke zbog svoje strateške važnosti u svojim izvješći- ma često spominjali antički autori, osobito u vezi s događajima u četvrtom stoljeću. Rimski povjesničar Amijan Marcelin za sredinu četvrtog stoljeća zapisao je da su pale zapreke u Julijskim Alpama (claustra Alpium Iuliarum) te se taj izraz u suvremenoj znanosti usta- lio kao označivač spomenutih kasnorimskih građevinskih struktura.

Preko tog područja prolazile su tri državne ceste: Aquileia (Oglej) – Emona (Ljubljana), Tergeste (Trst) – Emona in Senia (Senj) – Tarsatica (Rijeka) – Tergeste. Osim tih, dokumentirano je još nekoliko lokalnih putova koji su povezivali manje krajeve.

Istraživanje tog velikog građevinskog projekta koji su zacrtali rimski vojni i građevinski stratezi, a nedvojbeno izgradila rimska vojska, pokazalo je da njegova funkcija nije bila u prvom redu obrambena nego prije svega nadzorna. Pojedinačne prijelaze po uskim putovima izgradnja zida nikako nije mogla spriječiti, o čemu sredinom četvrtog stoljeća piše kasnorimski car Julijan: »Otkrio si (car Konstancij) svima drugima nepoznate staze te na njih poslao pješadiju koja je zamijenila cijelu vojsku ...« U tekstovima antičkih pisaca obrambeni se sustav spominje u prvom redu u vezi s građanskim ratovima između legitimnih careva i samoproglašenih vladara. Često su se najfatalniji događaji četvrtog stoljeća odvijali upravo na spomenutom području i prema antičkim izvorima, obrambeni sustav nije opravdao svoju funkciju, jer je neprijateljska vojska najčešće bez ikakvih poteškoća prodirala u antičku Italiju. Slično je bilo i s ljudstvom koje 4

je iz Panonije bez poteškoća prodiralo u Italiju u potrazi za novim životnim prostorom.

Suprotno tome, na zapornim se zidovima moglo učinkovito usmje- ravati i nadzirati teretni i putnički promet koji se iz smjera Panonije i Balkana odvijao prema antičkoj Italiji.

U ranom petom stoljeću cjelokupni je sustav izgubio svoju funkciju te je zbog neodržavanja počeo brzo propadati.

Zanimanje za taj kasnorimski građevinski projekt posljednjih godina ponovno raste, iako je široj javnosti u najvećoj mjeri još uvijek nepoznat. Vodič je namijenjen upravo za obilazak njegovih pojedinačnih dijelova s ostacima ruševina ili istraženih i dobro očuvanih arhitek- tonskih ostataka.

Peter Kos

Pokušaj rekonstrukcije utvrde, Lanišče Ostaci zida, Studena

Pokušaj digitalne rekonstrukcije tvrđave Ad Pirum, Hrušica 5 UPOTREBA VODIČA

U vodiču je predstavljeno dvadeset lokacija na kojima se nalaze arheološki ostaci obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum.

Svaka je lokacija predstavljena na četiri stranice koje sadrže slje- deće:

1. Osnovne podatke – lokacije, općina, država.

2. Opis lokacije – opis područja, opis zida, tehnički podaci.

3. Turističke informacije – zanimljivosti u okolini, turistički informacijski centri, upozorenja.

4. Zemljovid

Tekst je upotpunjen fotografijama.

Zadnji dio knjižice namijenjen je predstavljanju arheoloških istraži- vanja i projekata u sklopu kojih je nastao ovaj vodič.

Opis putanje zida Dostupne točke

Dužina rimskog Informacije zida

Nadmorska visina Područje medvjeda

Upozorenje 6

POSJETITE I DOŽIVITE!

Zemljovid s lokacijama

Danas znamo za dvadeset lokacija na kojima su vidljivi arheološki ostaci obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum. Većinu je na terenu vrlo teško primijetiti, dok je na nekim lokacijama sustav jasno vidljiv jer su arheološki ostaci konzervirani ili u cijelosti rekonstruirani. Lokacije 20 su označene na zemljovidu. 19 Krenite na put i pomoću ovog vodiča upoznajte obrambeni sustav claustra Alpium Iuliarum u svoj njegovoj veličini!

1. Rijeka (Tarsatica), grad Rijeka, Hrvatska 14 2. Solin iznad Kostrene, općina Kostrena, Hrvatska 13 3. Jelenje na Grobničkom polju, općina Čavle, 18 16 12 općina Jelenje, Hrvatska 17 4. Studena, općina Jelenje, općina Klana, 10 Hrvatska 15 11 5. Gradina iznad sela Pasjak, općina Matulji, Hrvatska 9 6. Babno polje-Prezid, općina Loška dolina, Slovenija; općina Prezid, Hrvatska 7. Benete, općina Bloke, općina Sodražica, 8 Slovenija 8. Taboršč, općina Bloke, općina Sodražica, 7 Slovenija 9. Novi Pot, općina Sodražica, Slovenija 6 10. Gradišče pri Robu, općina Velike Lašče, Slovenija 11. Selo pri Robu, općina Velike Lašče, Slovenija 12. Rakitna, općina Brezovica, Slovenija 13. Pokojišče, općina Vrhnika, općina Borovnica, Slovenija 14. Ajdovski zid, općina Vrhnika, općina Logatec, Slovenija 15. Brst pri Martinj Hribu, općina Logatec, 5 Slovenija 4 16. Lanišče, općina Logatec, Slovenija 17. Hrušica (Ad Pirum), općina Postojna, općina Ajdovščina, Slovenija 3 18. Ajdovščina (Castra), općina Ajdovščina, Slovenija 19. Vrata, općina Cerkno, Slovenija 1 20. Zarakovec, općina Tolmin, Slovenija 2 7

20 19

14 13 18 16 12 17 10 15 11 9

5 4

1 2 8

1. Rijeka (Tarsatica) grad Rijeka, Hrvatska

OPIS PODRUČJA

Rijeka je najveća hrvatska luka, administrativno i kulturno središte Primorsko-goranske županije i treći grad prema broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. U svojim strukturama ovaj suvremeni urbani centar krije tragove antičkog naselja koje je egzistiralo na mjestu današnjeg Starog grada. Spomenuti antički ostaci tek »sramežljivo« proviruju na pojedinim lokacijama, ukazujući ipak na nekadašnju važnost drevne Tarsatice. Začeci antičkog grada smještenog uz ušće Rječine sežu u 1. st.n.e., no svoj vrhunac grad doživljava upravo u trenutku kada postaje sastavnim dijelom sustava claustra Alpium Iuliarum. Tarsatica je u sustav bila uključena kao bitna vojna točka, kako zbog svog iznimnog strateškog položaja na trasi jedne od glavnih prometnica koje su s istoka vodile prema sjevernoj Italiji, tako i zbog svoje luke, koja je bila najjednostavniji način opskrbe vojske prehrambenim namirnicama i oružjem. 9

Prikaz putanje ostataka rimskih zidova na području Rijeke.

OPIS ZIDA

Ostaci antičkog vojnog zapovjedništva (principij) nalaze se u samom središtu grada, u riječkom Starom gradu, gdje se u antičko vrijeme nalazila Tarsatica, smještena uz obalnu liniju i uz ušće Rječine. Sami zidovi claustre uspinju se vijugajući među postojećim stambenim objektima, najprije ulicom Kalvarija, a potom ih ponovno nalazimo u ulici O. Valića. Posljednji segment zidova nalazi se na padinama brda Sv. Katarina, gdje se proteže kroz šumoviti predio prateći prirodnu konfiguraciju terena. Zidovi su sačuvani tek na nekoliko kraćih dionica, s obzirom da ih je intenzivna urbanizacija grada tijekom 19. i 20. st. značajno de- vastirala. Oni su sačuvani u visini od 60 – 280 cm, no s obzirom da se protežu uz postojeće stambe- ne objekte ili kroz gusto raslinje, ponekad ostaju teško prepoznatljivi. Cijelu dionicu zida na području grada Rijeke karakterizira širina zida od 180 cm te tehnika gradnje od djelomično obrađenog kamena na licu zida, dok je unutrašnjost Arheološki park Principij, Rijeka sastavljena od nabacanog kamenja, pomiješanog sa žbukom. TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: Kalvarija 8 m + 60 m + 50 m, Ulica Oktavijana Valića 68 m, Sv. Katarina 150 m

Nadmorska visina: min. 3 m; maks. 197 m doslovni muzejRijeka,gdjemožetevidjetiRimskivrt. i Hrvatske, također uključuje info točkuClaustra, kao i obližnji Priro- vezanih uzpovijestikulturuRijeke,Primorsko-goranskežupanije ostalih hrvatskihmuzejauključujeuobilježavanjevažnihdogađanja stalnim postavomimnogimvrijednimizložbamaizsvogilifundusa desetljeća jednoodnajvažnijihstjecištakultureugradu.Svojimse Pomorski ipovijesnimuzejHrvatskogprimorjaRijekavećječetiri Hrvatskoj, franjevačkisamostan... srednjovjekovni Trsatskikaštel,najstarijemarijanskosvetišteu riječkog Staroggrada.NaTrsatuseizmeđuostalogmoguposjetiti brjegovima, Sv.KatariniiKalvariji,kaonacjelokupniprostor pogled naostatkeobrambenogsustavaclaustra nanasuprotnim Trsatska gradinastrateškijevidikovacskojegsepružaprekrasan je uskladustadanajsuvremenijimvojnimdosezima. stoljeća izgradilanasvojimtadašnjimgranicama.Dizajnutvrdabio obrambenog sustavakojijeKraljevinaItalijatridesetihgodina20. zaljev Martinšćica–Alpskibedem(ValloAlpino).Pojasutvrđenja,dio Vojne utvrde(Bunkeri)naSv.Katarini,Pulac,VeliVrh,Križ, 10 INTERESNE TOČKEUBLIZINI INTERESNE Dostupne točke–koordinate(WGS84) su detaljneupute,aponekadigeografskekoordinate. stupni, zapronalazaksvihostalihsegmenatazidapotrebne principija uriječkomStaromgradudobrooznačeniilakodo šumom obraslimpadinamabrdaSv.Katarina.Idoksuostaci postojeću urbanujezgru,osimdijelazidakojisenalaziu claustra AlpiumIuliarumuRijeciseuglavnompružajukroz Ostaci arhitektonskihstrukturakojesupripadalesustavu Opis putanjezida Internetska stranica:www.visitrijeka.hr Adresa e-pošte:[email protected] Tel.: +38551315 710 Užarska 14,51000 Rijeka TURISTIČKA ZAJEDNICAGRADA RIJEKE 4. 3. 2. 1. JE INFORMACI N45,336765°, E14,451295° Početak prezentiranih zidova na padinama brda Sv. Katarina N45,334578°, E14,447799° Ostaci zidauuliciO.Valića N45,331153°, E14,448256° Ostaci zidanariječkojKalvarijiprekinutipostojećomcestom N45,327356°, E14,443479° Tarsatički principij

r R a e Valića u š n ana d ć i D avij ć O k t in L r š e O lf e u k a n ta r k vi lj a oT o jan Žak o a V o B K v ali m v s ća o k ić z š i a i i a l p a ć a R u k a s as t ad to gr č no in Vi V Billa e in K o D3 Billa gr C o a o z d rr a s a L l k Žakalj

d a a a u k Ill ia o i s v ć R i s a i i ć v c Rasto čine s lj t i

h o Je č o a a lić ine k k e u a O va Ž s L je Žakalj čk R a ast Lukovi

oč ći K i L ne o

L u z u k a o K Tehni čki k l a o v a v p i i fakultet ić ć ta i i n Banderovo o a v ć o i l A7 L a u V k o a v n a a i j n ći i i

v č

sa a

h ć a a e ic i t j B v

rać s š k e l o R

B ia Vel o O m e ranc Il b tski a n v a o a o he d i n T

t a z a t g a rr i it o u a T p f C l l a og i je Ra čk a n an o K Fr O D3 s d k u F a

R a A7 n ata r c a Katarina rKi U n P A7 a

i r c e Pe a a š ć e r K li B a a r rn t Ko o V o ać a be z a e t ka a n o a B l ij A7 r k a v a P B a nc ož kt h M A7 O e ela tt Fr ni o a anc v a ić P a A7 l a i r ć c eš li a e a U V r a P na an A7 o j R vi je t a č o Monumentalno t i D3

e V n k R k a V in F u đ O o u č u e Groblje R R n ć r d u je k o k T a ž A7 č o i a o i n i V o z B ić će o a v v o ia č Kozala e a o v v š a o n a n o o B A7 d n d r a k v k Silvija a ear s t uć a o R e L k S F v av u s a B a ž i i i o t r Fuć ovok ć u ć č N a a F e R a N re iko a l r v s a e ić j ć a a in e r ste R V -P n c a j ojc r T o S a e a c d c A7 al R li r a B t a U in

j s N m

C e A7 A7 k r a P B a va i k g p o i e r će n l i i a e ž o ž c n e u o š n a š v R t h r b v a r e a k M e a a e g s v O r e r P m ć o

k i t i t T a n r t V l k l ž a a e a a Z a d a č e u i j P c O n i l d l a i K a a i n o l r m R c l o Kozala l u p i s o R V i l k v K a U i l a ć a b jo s z U i d a

ć a e

o i j e a n o n J s r i t k k K n Sla p A j ve a e n R a t a a d e R er a š o P Kov r lij ka

a u k P F a čić D3 V š j Potok a ž a i t a ć r u R e p e v i v Ck a a k l e s S l an o ijanova iz il Ba št rt iN a P a c t U pu a Belveder B Brodokomerc i a r ns k r a v j za t O ši ti i m n nova r e zP a a ć a Jo i la sipa P n a M d R n J

i ač i

c o L ns ića s o i š j k a v k l e u a aginjin ća s Rije čka bolnica A d L li i

u e ne a i p p lba vi Fra l l jei Str a ta a u r m h rk G V i i t c v a M L M a K ri a a K r e ja Baštijanova i t u e e O g V a r š m š ić l i j lf e a ad n e a im i in n sk ji a n ir b a n V c c ov a je aka e i e a m nce Nov a vs a l s m k l r a a a v Trsat t

C S M a a oše

A N n D3 Put B o a i lb T ož ah v čić e F Strmic a r a č e a ri i k a lk in ja n B a v e Šp a r Ko e r a ajš te a ina A n a j j c S s i l l a t R v i u iš ć e Iv V a a a n Dvorana jn n Ive e M a d Put B ože Felkera io ra a ar o rFe Č in v Mladosti lla ič R ko o P l e e v v a u a ića rij d t Gu n a o B B a d lv V o r r e a a aj ić K vc ž da a ie S o e a k F ić d t R a l a a e o r c im P L i ak lk a Park Vladimira V a Jo a e a o v ž g e iŠn ra Rijeka glavni kolodvor Z la i j o t o vo n Nazora a a iš n r i l n a im B j lk zo e v i i a d a r n N i t e ov a ra č a i e i adim a V n te Vl Š i Še tališ v L će Brajda-Dolac ži u a t K R g t u i put P l o Pan čićev u p sk ut B a k p i r ože n č i k la Fe a Ra k s t lk Z la II c e park rs r V er v Pav j la a o na n la t n C Iva a t r im I Fr r Visinov gat io a V V ir t a o t D n v i en ji R a na žm L in ad a a g R piut m n v S rsk i Z a a a l r le j d a la v v i i v t M o ća F r Iva ć k n či ra Ž K na e a V at r n rt a Gr v e im a a ava oh a Kr jč l a i ir B K S Fa ov u ć u l a t o a r o š ca z ja va el gin izm ek ai m ca k a a n z D u ne a o la R v r la a v Ž E c Školjić d a i a b ć e iše i

c v l

a i a P č o D3 u a d ll K e S Š Gomila aš R im t nn el o i e om Ž l Vojak v Lj rta o a ub j v 58051 Kampus ić r a C a o F a B a d u šiz l l Trsatsko Trsat m A D8 e A a K va Žabica da r r m iž O Š groblje i a s et Rije čka Orlandov gat će n lo al v a i b iš a v ć o te Bulevard Park Heroja u e e đ I luka li v e va ca ić n n S t a ja a la a Go v A g r V Š k U an id a ža g A a ik t D Korzo rs at 58051 Ko o a r K ka ić v v li ra e ač a eš e u R va ić c te t iv a Š z a Jo ć e U g gi k Rij ža a ta a ek rsk o k r a a d m aa -C r r S e Adami ćev gat v a s t -M De Franceschiev gat T R r a Obala o Ga ia tin a e s je k š r n v o r i s ćic a m a v a v c

( R C m k a a re a Suša čka s iu k o y -U j )n F s e e e r m r G Gimnazija

- a č R Sj S o un ije uis Gat Karoline Rije čke b v k a i i d a k a n a - - lo R u p Ivi n li R i k a ć t l -M a e M a S S a d l v Š i l i L k a v ir i a lo i Iv a k ć v š M a e inj l an lb P d k a u a i išk a Z a Mrtvi kanal na u Kr o a lić au jc s G a v N t B a r Delta a ik ze a la je e k s for P D8 v a iv e a a R a U t Centar - luka V lic ro t V k a sSs v n e s Sl m a Ka rd r av a lb ie a ka ye Ši au va b C ro n I i in va a r va R d Obala / Riva na rića Za a jc D8 D8 M in a iha n no ra i v ta n U ić ći r D8 e Š T li a ge Z c v Dra ag a i re Sl rića v ul ba a vka Cind e od čk ić Riva B a a D8 ič Bodu i l R iva v m lo K u De e umič K m z iće etr n D404 va ov e Mi a e a W D K hanović v D404 a rim nije eja la D404 Go R d ad i n n e ič k a Še ta liš te Krimeja T a Suša čka rin v a iće e Ja K ič T luka s n u m um ih te ka ičićeva K o P Ku mičićeva d D ac iv lić ra B iz ao ge v ra ije Ka G jd m erv ic ov ais r R a e Valića u š n ana d ć i D avij ć O k t in L r š e O lf e u k a n ta r k vi lj a oT o jan Žak o a V o B K v ali m v s ća o k ić z š i a i i a l p a ć a R u k a s as t ad to gr č no in Vi V Billa e in K o D3 Billa gr C o a o z d rr a s a L l k Žakalj

d a a a u k Ill ia o i s v ć R i s a i i ć v c Rasto čine s lj t i

h o Je č o a a lić ine k k e u a O va Ž s L je Žakalj čk R a ast Lukovi

oč ći K i L ne o

L u z u k a o K Tehni čki k l a o v a v p i i fakultet ić ć ta i i n Banderovo o a v ć o i l A7 L a u V k o a v n a a i j n ć i i

i č

Pomorski ipovijesnimuzejHrvatskog v

sa a

h ć a a e ic i t j B v

rać s š k e l o R

B ia Vel o O m e ranc Il b tski a n v a o a o he d i n T

t a z a t g a rr i it o u a T p f C l l a og i je Ra čk a n an o K Fr O D3 s d k u F a

R a A7 n ata r c a Katarina rKi U n P A7 a

i r c e Pe a a š ć e r K li B r a a Ostaci bedema na padinama brda Sv. Katarina r n t Ko o V o ać a be z a t Ostacik bedema u ulici O. Valića e a a n o a B l ij A7 r k a v a P B a nc ož kt h M A7 O e ela tt Fr ni o a anc v a ić P a A7 l a i r ć c eš li a e a U V r a P na an A7 o j R vi je t a č o Monumentalno t i D3

j s N m

C e A7 A7 k r a P B a va i k g p o i e r će n l i i a e ž o ž c n e u o š n a š v R t h r b v a r e a k M e a a e g s v O r e r P m ć o

k i t i t T a n r t V l k l ž a a e a a Z a d a č e u i j P c O n i l d l a i K a a i n o l r m R c l o Kozala l u p i s o R V i l k v K a U i l a ć a b jo s z U i d a

ć a e

o i j e a n o n J s r i t k k K n Sla p A j ve a e n R a t a a d e R er a š o P Kov r lij ka

a u k P F a čić D3 V š j Potok a ž a i t a ć r u R e p e v i v Ck a a k l e s S l an o va Trsatskaz gradina Ostaciijano bedema na Kalvariji i il Ba št rt iN a P a c t U pu a Belveder B Brodokomerc i a r ns k r a v j za t O ši ti i m n nova r e zP a a ć a Jo i la sipa P n a M d R n J

i ač i

c o L ns ića s o i š j k a v k l e u a aginjin ća s Rije čka bolnica A d L li i

C S M a a oše

A N n D3 Put B o a i lb T ož ah v čić e F Strmic a r a č e a ri i k a lk in ja n B a v e Šp a r Ko e r a ajš te a ina A n a j j c S s i l l a t R v i u iš ć e Iv V a a a n Dvorana jn n Ive e M a d Put B ože Felkera io ra a ar o rFe Č in v Mladosti lla ič R ko o P l e e v v a u a ića rij d t Gu n a o B B a d lv V o r r e a a aj ić K vc ž da a ie S o e a k F ć d t a li R o a a e r c kim l P L i V a k a a Park Vladimira a Jo a e o Prirodoslovni muzej Reka v ž g e iŠn ra Rijeka glavni kolodvor Z la i j o t o vo n Nazora a a iš n r i l n a im B j lk zo e v i i a d a r n N i t e ov a ra č a i e i ladim a V n talište V v Š i Pomorski i povijesni muzej Še e L ć Brajda-Dolac ži u a t K R g t u i put P l o Pan čićev u p sk ut B a k p i r ože n č i k la Fe a Ra k s t lk Z la II c e park rs r V er v Pav j la a o na n la t Hrvatskogn primorjaC Iva Rijeka a t r im I Fr r Visinov gat io a V V ir t a o t D n v i en ji R a na žm L in ad a a g R piut m n v S rsk i Z a a a l r le j d a la v v i i v t M o ća F r Iva ć k n či ra Ž K na e a V at r n rt a Gr v e im a a ava oh a Kr jč l a i ir B K S Fa ov u ć o a u lo š a c tz a v re g iz Principij a e aij a l in m k m ca k a a n z D u ne a o la R v r la a v Ž E c Školjić d a i a b ć e iše i

c v l

a i a P č o D3 u a d ll K e S Š Gomila aš R im t nn el o i e om Ž l Vojak v Lj rta o a ub j v 58051 Kampus ić r a C a o F a B a d š l u Trsatsko izm le Trsat Trsatska gradina A D8 A a K va Žabica da r r m iž O Š groblje i a s et Rije čka Orlandov gat će n lo al v a i b iš a v ć o te Bulevard Park Heroja u e e đ I luka li v e va ca ić n n S t a ja a la a Go v A g r V Š k U an id a ža g A a ik t D Korzo rs at 58051 Ko o a r K ka ić v v li ra e ač a eš e u R va ić c te t iv a Š z a Jo ć e U g gi k Rij ža a ta a ek rsk o k r a a d m aa -C r r S e Adami ćev gat v a s t -M De Franceschiev gat T R r G i a Obala o a a 11 tin a e s je k š r n v o r i s ćic a m a v a v c

( R C m k a a re a Suša čka s iu k o y -U j )n F s e e Pretpostavljeno područje r m e r G Gimnazija

- a č R Sj S o un ije uis Gat Karoline Rije čke b v k a i i d a k a n a - - lo R u p Ivi n li R i k a ć t l -M a e M a S S a d l v Š i l i L k a v ir i a lo i Iv a k ć v š M a e inj l an lb P d k u a i iš a a utvđene jezgre a n ku K Tarsatice Z Mrtvi kanal a r o a lić au jc s G a v N t B a r Delta a ik ze a la je e k s for P D8 v a iv e a a R a U t Centar - luka V lic ro t V k a sSs v n e s Sl m a Ka rd r av a lb ie a ka ye Ši au va b C ro n I i in va a r va R d Obala / Riva na rića Za a jc D8 D8 M in a iha n no ra i v ta n U ić ći r D8 e Š T li a ge Z c v Dra ag a i re Sl rića v ul ba a vka Cind e od čk ić Riva B a a D8 ič Bodu i l R iva v m lo K u De e umič K m z iće etr n D404 va ov e Mi a e a W D K hanović v D404 a rim nije eja la D404 Go R d ad i n n e ič k a Še ta liš te Krimeja T a Suša čka rin v a iće e Ja K ič T luka s n u m um ih te ka ičićeva K o P Ku mičićeva d D ac iv lić ra B iz ao ge v ra ije Ka G jd m erv ic ov ais 12 2. Solin iznad KostrenE općina Kostrena, Hrvatska

OPIS PODRUČJA

Približno četiri kilometra istočno od antičke Tarsatike na uzvisini Solin iznad Martinšćice i Draške doline u općini Kostrena nalazi se istoimena kasnorimska utvrda. Njezin položaj na 240 metara nadmorske visine nudio je dobar pogled na okolinu, uglavnom na kopnene i morske putove u Tarsatiku.

Vrh brda, na kojem se nalazi utvrda Solin, naseljen je već u kameno doba. Sa sjeverne strane utvrdu štiti provalija, a na lakše dostupnoj južnoj strani, okrenutoj prema moru, u kasnorimskom razdoblju podigli su zaporni zid koji je djelomično pratio trasu prapovijesnog suhozida koji se dobro prilagodio terenu. 13

Južne zidine utvrde Solin

OPIS ZIDA

Zidine su široke dva metra te imaju tri četverokutne kule. Sve kule se nalaze u središnjoj liniji zida i imaju ulaze na unutarnjoj, sjevernoj strani. Središnja kula ima uski prolaz za jednu osobu, također na vanjskoj strani uz zidine. Uz zapadnu dvostruku kulu, kakve se nalaze također na tvrđavi Ad Pirum i utvrdi Gradina iznad Pasjaka, nalazi se glavni ulaz u utvrdu s očuvanim kamenim pragom. Arheološka istraživanja utvrde Solin traju od 2007. godine. Do danas je istražen i konzerviran veći dio zapornog zida u dužini od 130 metara i tri kule. Lošije je očuvan zapadni dio zidina koji je oštećen tijekom Drugog svjetskog rata. Voj- nici su uz unutarnje zidine iskopali zaštitne položaje, također je taj dio bombardiran u završnim ratnim operacijama 1945. godine. Dvostruka kula s glavnim ulazom u utvrdu Solin

TEHNIČKI PODACI

Dužina otkopanih zidina utvrde: 130 m

Nadmorska visina: 240 m 14

Opis putanje zida Lokalitet Solina je poznat kao dio trim staze Kostrena. Za dvadesetak minuta hoda stiže se od posljednjih kuća u Kostreni Sv. Luciji do uzvisine Solin. Danas se na lokalitetu nalazi oko 130 metara otkopanog zida koji se prostire po južnoj padini brijega.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. 45.317507, 14.496130

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Uvala Svežanj, unutar koje je smještena prekrasna priroda, dijelom šljunčana, a dijelom stjenovita plaž, jedan je od najatraktivnijih dijelova obalnog pojasa Kostrene. Zbog rijetkih i zaštićenih vrsta pronađenih u podmorju, Uvala Svežanj nalazi se u središnjem dijelu uže zaštitne zone područja podmorskog parka.

Jame i špilje – Ispod kamenite površine nalazi se skroviti podzemni svijet. Brojne hladne vrulje uz obalu, izvori slatke vode ispod povr- šine mora, daju naslutiti brojne pukotine u podzemlju kojima slatka voda iz zaleđa pronalazi svoj put prema obali mora. Na svom putu do izvora i vrulja slatka voda prolazi kroz veće pukotine prostore koje su povezane podzemnim kanalima s površinom.

Gradina Sopalj – Na istočnom rubu općine Kostrena, na dominan- tnom kamenitom brijegu Sopalj s kojeg se pruža panoramski pogled na Bakarski zaljev i kvarnerske otoke nalazi se prostrano, s dva pojasa bedemskih opasača omeđeno pretpovijesno naselje, gradina Sopalj. Sopalj je utemeljen tijekom brončanog doba u drugom tisuć- ljeću prije Krista.

INFORMACIJE TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KOSTRENA Kostrenskih boraca 1A, 51221 Kostrena Tel.: +385 51 289 207 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: tzo-kostrena.hr Utvrda Solin Špilja kodKostrene

Jame i špilje Gradina Sopalj Pogled sgradineSopalj

Uvala Svežanj 1000 m 15 16 3. Jelenje na Grobničkom polju općina Čavle, općina Jelenje, Hrvatska

OPIS PODRUČJA

Jelenjski segment claustra proteže se zapadnim rubom Grobničkog polja, koje se nalazi sjevernije od Rijeke, uz autocestu Rijeka-Zagreb. Prema sačuvanim opisima, još u prvoj polovici 19. stoljeća njegovi su se tragovi mogli pratiti od brda Lubanj i Lopače, odnosno od Rječine, no danas ostatke zida možemo pronaći tek od Jelenja. Tada je zid prolazio i kroz samo naselje Jelenje dotičući kuće i staje, međutim tih tragova uslijed novih gradnji više nema. Na ovoj se dionici zid proteže brežuljkastim krajolikom, odakle se pružaju prekrasni vidici prema polju i planinskim obroncima Grobničkog polja. Osim po starom gradu Grobniku, ovo je područje poznato i po Bitki na Grobničkom polju, u kojoj su prema legendi Hrvati 1242. g. pobijedili Tatare, a samo je polje nazvano prema grobovima poginulih u toj bitki. 17

Jelenje

OPIS ZIDA

Na Jelenjskom području ostaci zidova claustra prepoznaju se kao kameni humak, širok do 3 m i ponegdje visok preko 1 m. Određene dionice zida istraživane su 60-ih godina 20. stoljeća te su i danas dobro vidljive. Zid je pratio brdo- viti teren, spuštajući se u doline i zatvarajući lako prohodne putove. Karakteriziraju ga kvadratni istaci s unutarnje strane raspoređeni u pravilnom razmaku, a na koje je vjerojatno postavljena drvena konstrukcija za potrebe stražarske staze i osmatračnice. Dijelovi zidova prekinuti su strmim liticama koje su prirodne brane u pokušaju napada neprijatelja. Ostaci zida, Jelenje

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 2236 m

Nadmorska visina: min. 290 m; maks. 439 m

Opis putanje zida: Ostaci zida mogu se pratiti od jelenjske crkve Sv. Mihovila Arkanđela, gdje se zapažaju kao visok humak obrastao travom. Njegov nastavak vidljiv je sjevernije od samog Jelenja, od lokaliteta Kaštelina. Trasa se može pratiti do kamenoloma koji je djelomično uništio ostatke, nakon čega su ponovno prepoznatljivi na padinama i usponima slje- 18

dećih nekoliko brežuljaka. Na lokacijama Čelo, Rebar i Kuk još uvijek se mogu zapaziti dobro uočljivi ostaci kula građenih u sklopu zidova. Pješačenje uz zidove otežano je zbog gustog raslinja kroz koje se probijaju, odnosno zbog nepostojanja uređenih pješačkih staza. Značajnija prirodna prepreka u vidu strmih litica pojavljuje se pred kraj ove dionice, na lokalitetu Kuba. Da bi se došlo do sljedećeg segmenta na lokalitetu Skalna, potrebno je prijeći spomenuti klanac, što se preporu- čuje tek vještijim i fizički spremnijim planinarima.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Crkva Sv. Mihovila Arkanđela u Jelenju N45,386514°, E14,450369° 2. Početak trase claustre na lokalitetu Kaštelina N45,392011°, E14,451098° 3. Segment claustre presječen trasom plinovoda N45,404307°, E14,462912° 4. Završna točka jelenjskog segmenta claustre na lokalitetu Borovica N45,413842°, E14,470468° INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Frankopanski kaštel Grada Grobnika, izvorno je građen oko 1000. godine, no danas vidljivi dijelovi potječu iz vremena između 15. i 17. stoljeća. Izgrađen je na strateški vrlo važnoj poziciji, gdje je bio čuvarom cijele Grobnišćine, a danas je pretvoren u galeriju i muzej te je mjesto održavanja raznih kulturnih manifestacija.

Gašparov mlin uz slap u Martinovom Selu obnovljen je 1992. godine te i danas obavlja svoju nekadašnju funkciju, a otvoren je i za posjetitelje. Žito se ovdje melje na starinski način, što se rijetko gdje može vidjeti.

Zavičajni muzej u Martinovom selu ima više od 500 izložaka koji svjedoče o bogatoj grobničkoj povijesti. U muzeju su uređene starin- ska spavaća soba i kuhinja, kakve su na Grobnišćini bile u 19. sto- ljeću, dok se u izložbenoj sobi nalaze brojni stari uporabni predmeti, alati, narodne nošnje …

INFORMACIJE

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE JELENJE Dražičkih boraca 64, 51218 Dražice Tel.: +385 51 297 152 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.tz-jelenje.hr Studena

5023 19 Rimski zid Jelenje

Kukuljani

Trnovica 5025 Gašparov mlin, Zavičajni muzej Turistička zajednica općine Jelenje Saršoni Jelenje Zra čna luka Mladeni ći Grobni čko polje Viškovo Drastin Kikovica D3 7a A6 Kaštel Grobnik Soboli Grobnik

Podčudnič Marini ći Podrvanj Kaštel, Grobnik Mlin, Jelenje 20 4. Studena općina Jelenje, općina Klana, Hrvatska (od izvora Rječine do Željeznih Vrata)

OPIS PODRUČJA

Nad visokim liticama izvora Zvir, iz kojeg izvire rijeka Rječina, pojavljuju se ostaci zidova claustre, koji se prema sjeveru, kroz područje današnje Općine Klana, protežu sve do strmih i visokih planinskih obronaka koji zapravo predstavljaju početak planinskog, teško prohodnog područja Gorskog kotara. Kraško područje kojim se pruža ovaj krak claustre prostor je predivne, gotovo nedirnute prirode, u kojemu se submediteranska klima dotiče sa subalpskim podnebljem planina Gumanca, Obruča i Platka, zbog čega je ovo područje vrlo bogato padavinama. 21

Studena

OPIS ZIDA

Obrambeni zid claustra se na ovom segmentu uglavnom može pratiti kao razasuta nakupina kamenja koja vijuga krajolikom prateći prirodne zadatosti terena. Na nekoliko pozicija su tijekom 30-ih i 60-ih godina 20. st. te u prvom desetljeću 21. st. vršena istraživanja i konzervatorski radovi. Riječ je o položajima Ravno, Za Presikom i Vranjeno. Na lokalitetu Ravno 30-ih godina 20. st. istražena je i konzervirana kvadratna kula dimenzija 5 x 5 m te nastavak zida preko zaravni u dužini od nekoliko desetaka metara. S obzirom na ostatke vidljive na terenu, postojanje sličnih kula možemo pretpostaviti na još nekoliko pozicija. U 21. st. saniran je segment obrambenog zida na lokaciji »Vranjeno« kraj nekadašnje zgrade pogranične karaule (riječ je o karauli jugoslavenske vojske na »rapalskoj« graničnoj crti između kraljevine Italije i kraljevine Jugoslavije), uređene u funkciji izletišta i lovačkog doma. Uz dionicu na Vranjenu, konzervirana je i dionica na lokalitetu Za Presikom, koja je istraživana 60-ih godina 20. st., ali nije bila konzervirana. Glavna zadaća ovog segmenta bedema bila je sprječavanje prodora prema Klani i kroz dolinu Mlake prema zapadu čime su se otvarale jednostavne mogućnosti upada prema sjever- Obnovljeni segment zida na lokaciji Za Presikom noj Italiji.

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 6000 m

Nadmorska visina: min. 560 m; maks. 1092 m 22

Opis putanje zida Zidovi ovog sektora claustre započinju iznad samih klisura izvora Rječine, gdje se pojavljuje dvjestotinjak metara dug zid, za koji je teško sa sigurnošću tvrditi da predstavlja sastavni dio sustava. Ako je pripadao sustavu, on je zapravo činio tek predstražu glavnini zidova koji se nalaze u njegovu zaleđu, udaljeni oko 600 m prema zapadu. Zidovi se od ove pozicije protežu u dužini od 6 km prema sjeverozapadu, prateći pritom konfiguraciju terena. Bedemi se protežu duž prostora koji presijeca sve eventualne pravce prodora prema spominjanoj dolini Mlake, a potom se uspinju strmim padinama planinskih obronaka Gorskog kotara te završavaju na lokalitetu Štulac. Na trasi ovog segmenta claustre nalaze se mnogobrojni ostaci pogranične linije koja je između dva svjetska rata razdvajala kraljevine Italiju i Jugoslaviju, poput pograničnih oznaka, bunkera ili manjih kasarni.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Vranjeno N45,441980°, E14,410402° 2. Za Presikom N45,443115°, E14,411012° 3. Ravno N45,443878°, E14,411663°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Planinarska kućica Rebar – U predjelu šume Stara Rebar nalazi se nekoliko stoljeća stara cestarska kućica koja je danas uređena s okolišem i jedno je od najljepših i zapaženijih mjesta u šumi. Kućica ima funkciju odredišta za ljubitelje prirode te služi kao sklonište ili odmorište planinarima i ostalim prolaznicima koji vole uživati u šumskim ljepotama.

Gradina, Klana – Arheološki lokalitet »Gradina« smješten je na vrhu krševite uzvisine, neposredno iznad središta naselja Klana. Strateš- ko-nadzorni položaj prvi je put iskorišten tijekom kasne antike, u 3. st. n. e, u vrijeme izgradnje sustava obrambenih bedema. Život se u kaštelu odvijao od 10. stoljeća pa do polovice 19. stoljeća. Nakon napuštanja kaštela, život se intenzivnije razvija u podnožju Gradine, a kamen s kaštela koristio se za gradnju novih stambenih objekata. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća počeli su sustavni arheološko konzervatorski radovi na kaštelu Gradina.

Talijanski obrambeni pojas Alpski bedem (Vallo Alpino) – 4 utvrde na tzv. Petrolejskoj cesti kod Velog Židovja; 2 utvrde na cesti između Klane i Studene; 3 utvrde u dolini Mlake na putu od Pilane prema Gumancu; 3 utvrde na istočnoj strani Gumanca, predio Ravno; 2 utvrde na sjevernoj strani Gumanca, na cesti prema Klanjskoj Polici. 23

Alpski bedem – 3 utvrde Alpski bedem – 2 utvrde

Planinarska kućica Rebar

Alpski bedem Alpski bedem – 3 utvrde – talijanska kasarna

Rimski zid Gradina Studena

Općina Klana

Alpski bedem – 2 utvrde

Alpski bedem – 4 utvrde

1000 m

Nekadašnja talijanska kasarna kod Planinska kućica Rebar Željeznih vrata

INFORMACIJE

Općina KLANA Područje medvjeda Klana 33, 51217 Klana Tel.: +356 51 808 205 Internetska stranica: www.klana.hr 24

5. Pasjak općina Matulji, Hrvatska

OPIS PODRUČJA

Prostor Općine Matulji u kojem je smještena kasnoantička utvrda Pasjak, granični je prostor između Republike Slovenije i Hrvatske, ali i prostor u kojemu se klimatski i vizualno sudaraju prostori me- diteranskog Kvarnera i kopnenog zaleđa. Različita politička zbivanja uvjetovala su i burne promjene na ovom graničnom prostoru tijekom 20. st. Između dva svjetska rata na ovim prostorima, Rapalskim je ugovorom 1920. godine teritorij kastavske općine podijeljen između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Riječke države i Kraljevine Ita- lije, da bi nakon Drugog svjetskog rata pripala SFRJ Jugoslaviji. An- tičko je razdoblje također ovom prostoru davalo svojevrsnu graničnu ulogu te su ostaci pasjačke utvrde zapravo posljednji tragovi sustava claustra na ovoj važnoj komunikaciji prema Italiji. 25

Pogled s Pasjaka

OPIS ZIDA

Prema tehnici zidanja i karakteristikama vezivnog morta, za zidove utvrde na Pasjaku (opsega gotovo 400 m, očuvane visine do 1.75 m, širine bedema do 3 metra) možemo reći kako slijede isti projektni naputak poput ostalih zidova sustava claustra, odnosno da je riječ o istodobno realiziranom poduhvatu. U jednom dijelu temelja pasjačke Gradine pronađeni su vrlo loše očuvani antoninijani vladara Klaudija II Gotika, Galijena i Kvintila, zakopani nakon 260. godine, što ukazuje na vrijeme gradnje utvrde. Utvrda je izgrađena na mjestu prapovijesnog naselja, o čemu svjedoče pronađeni pokretni arheološki nalazi koji se mogu datirati u prapovijesno, kasnobrončano razdoblje (1100 – 1000. pr. Kr.). Sjeverni ulaz u utvrdu, Pasjak

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 400 m

Nadmorska visina: 600 m 26

Opis putanje zida Utvrda se nalazi neposredno iznad ceste koja iz smjera Rijeke vodi prema graničnom prijelazu Pasjak. Smještena je na položaju Gradina istočno od ceste, a neposredno ispred granice. Vanjski zidovi formiraju približno pravokutan prostor unutar kojeg nisu pronađeni arhitektonski ostaci. Prezen- tirana su dva ulaza, na jugu i sjeverozapadu, svaki zaštićen s dvije kule. Zidovi i kule izgrađeni su na isti način, odnosno tehnikom opus incertum. Nepravilnost zidova ispravljena je obilnom upotrebom vapnene žbuke, pijeska i potočnog šljun- ka. Ulazi su zatvarani masivnim drvenim vratima koja su imala drvene polustupove, što je vidljivo iz tragova po nišama s obje strane ulaza.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Južni ulaz u utvrdu N45,489749°, E14,226536°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Prapovijesno gradinsko naselje smješteno na uzvisini (675 m) označe- noj hagiotoponimom Sv. Katarina, prema uništenoj crkvi posvećenoj istoj svetici. Naselje datira iz željeznog doba, a bilo je opasano snaž- nim bedemima građenim tehnikom suhozida, koji su još uvijek dobro sačuvani na sjeverozapadnoj i jugozapadnoj strani. Dužina bedema iznosi oko 670 m. INFORMACIJE

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE MATULJI Trg maršala Tita 11, 51211 Matulji Lokacija turističkog ureda: Dalmatinskih brigada 9 Tel.: +385 51 276 789 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.tzmatulji.hr

Područje medvjeda

Blizina državne granice. 6

Dolenje pri Jelšanah Nova vas pri Jelšanah

7 6

Jelšane Slovenija Belica 696 m

Starod Istraženi dijeloviutvrde,Pasjak Gradina iznad 632 Fabc Pasjaka Alpski bedem – talijanski Brdce 6 utvrđeni položaji Sv. Katarina Novokra čine 7

58011 6 631 D8 Petrov breg 632 485 m Sušak 632

Pasjak 58111

D8 D8 A7 D8 Viso č 756 m D8 Šapjane

D8 Rupa

D8 Rupa 58012 Šapjane Tvrđava Sv.Katarina 1

R up a - K D8 u ku lja 27 Griža Hrvatska n o D8 v 677 m o 5017

Rupa 1p

u R

L ip a Lipa

u p a - K u k u lja n o v o

5017

D8 R up a A7 - K u k ulja no vo

A7 Žejane 28

6. Babno polje -Prezid općina Loška dolina, Slovenija; općina Prezid, Hrvatska

OPIS PODRUČJA

Babno polje i Prezid – regija mraza i toplih ljudi. Mnogima su ti kra- jevi poznati kao slovenski i hrvatski Sibir jer temperatura zimi padne i 30 stupnjeva ispod ništice. Ljeti je to čudesna država sa misterio- znim kraškim fenomenima. Posebnost je rimskog zida što svojim središnjim dijelom protječe točno po slovensko-hrvatskoj granici. Nekoć simbol razdvajanja i ograđivanja, danas predstavlja simbol udruživanja zajedničke kulturno-povijesne baštine. 29

Prezid

OPIS ZIDA

Dolina u kojoj su smještena naselja Babno polje i Prezid jedina je prirodna komunikacija koja s područja Gorskog kotara omogućuje nesmetan prolaz prema zapadu. Bedem okomito siječe spomenutu dolinu, a boč- Ostaci rimskog zida iznad Prezida nim se stranicama doline prema istoku odvajaju još dva kraka, čineći na taj način formaciju u obliku slova U. Istraživanja ovog segmenta vršena su početkom 20. stoljeća, kada su otkrivene tri kule, koje se na terenu danas više ne raspoznaju. Prilikom posljednjih manjih sondažnih Prezentirani ostaci rimskog zida na istraživanja provedenih tijekom 2012. lokalitetu Deuce iznad Prezida godine, otkriveno je kako zid na ovom segmentu doseže debljinu od 1,2 m. Ostaci obrambenog zida svojim središnjim dijelom protječu točno po današnjoj državnoj granici između Slovenije i Hrvatske, između naselja Babno polje i Prezid. Na mjestu međudržavnog graničnog prijelaza ostaci su potpuno uništeni. Cjelokupna dužina tog dijela obrambenog zida iznosi približno 2800 m. TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 2789 m

Nadmorska visina: min. 756 m; maks. 873 m 30

Opis putanje zida Obrambeni zid prolazi kroz šume i granični prijelaz. Teren je složen, djelomično strm i stjenovit. Ostaci zida na području Vražjega vrtca prekinuti su u dužini od 330 m i na graničnom prijelazu u dužini od 80 m uništeni zbog carinarnice i glavne ceste. Zid na ovoj dionici nije označen ni konzerviran, a vidljiv je kao humak zemlje i rasutog kamenja od pola metra do 1 metra visine te do 5 m širine.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Granični prijelaz N45,645946°, E14,560761° 2. Šumski put iznad lovačke kuće Prezid N45,646940°, E14,572072°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Posjet gradu Snežniku dočarava prilike od prije stotinu i više godina jer su gradske sobe još uvijek opremljene autentičnim pokućstvom i drugom opremom iz druge polovice 19. stoljeća. Čudesna okolina grada poziva na šetnje i uživanje u prirodi. Tel.: +386 1 705 78 14, adresa e-pošte: [email protected].

Križna jama jedna je od najljepših kraških špilja u svijetu, obiluje podzemnim jezerima, a tu se nalazi i nalazište kostiju špiljskih medvjeda. Kroz špilju teku vode iz južnog ruba Bloške visoravni prema istočnom rubu Cerkniškog polja. Društvo ljubiteljev Križne jame, Bloška Polica 7, 1384 Grahovo, tel.: +386 41 632 153, adresa e-pošte: [email protected].

Zavičajna zbirka u Prezidu sadrži arheološku i etnografsku građu značajnu za prezidanski kraj, poput ulomaka keramičkih predmeta japodske kulture, ostataka drvenoga prezidanskog vodovoda i predmeta iz prezidanske povijesti. Razvoj mjesta u prvoj se polovini 20. stoljeća temeljio na parnim strojevima koji su također izloženi u Prezidu. Zbirka se nalazi kraj zapadnog pročelja prezidanske župne crkve. INFORMACIJE

TURISTIČNO INFORMACIJSKI CENTER LOŽ Cesta 19. oktobra 49, 1386 Stari trg pri Ložu Tel.: +386 81 602 853 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.loskadolina.info

Područje medvjeda Prije polaska prijavite se na graničnom prijelazu. Križna jama ž.c. Marije Snježne

TIC Lož

Grad Snežnik

Rimski zid Babno polje – Prezid

Slovenija

ž. c. Sv. Vida

Hrvatska

1000 m

Križna jama Grad Snežnik

1000 m 32

7. Benete općina Bloke, općina Sodražica, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Bloška visoravan leži na nadmorskoj visini od 700 do 800 metara, na krajnjem rubu Notranjske između Cerkičkog polja i Loške i Ribničke doline. Visoravan je u sjevernom dijelu dolomitna, dok je u južnom vapnenasta. Okružena je brojnim brjegovima i nižim brežuljcima koji je razdjeljuju na dolini Bloščice i Ločice (Farovščice). Blošku visoravan zimi karakteriziraju značajno niske temperature i veće količine snijega. 33

Pogled s vrha Drnika (827 m)

OPIS ZIDA

Bloška visoravan u kasnorimsko je vrijeme bila dobro zaštićena. Njezin istočni rub nadziralo je čak pet obrambenih zidova. Najjužniji bio je obrambeni zid kod sela Benete, dug pri- bližno 580 m i pojačan s tri kule. Ostaci zida danas se mogu vidjeti kao nasip jer zid nije očuvan.

Ostaci kule i zida u Benetah prije i nakon arheoloških i konzervacijskih zahvata. TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 583 m

Nadmorska visina: min. 720 m; maks. 800 m 34

Opis putanje zida Pred zidom teren je strm, otvara se dobar pogled na dolinu prema Ribnici, a s unutarnje strane zida područje je ravnije. Na vrhu Drnika nalazi se dio na kojem je prijelaz lakši jer se teren u zaleđu zida izravnava i vijugavo nastavlja na Blošku visoravan.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Poljska cesta iz sela Benete na mjestu gdje presijeca rimski zid N45,764037°, E14,570485° INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U okolini možete vidjeti crkve, kamene mostove i blošku posebnost – velike kamene seoske zdence (»korita«) iz 19. stoljeća. Možete ih pronaći u Novoj vasi i Velikim Blokama.

Za ljubitelje sporta prikladno je hodanje po Krpanovom putu koje se svake godine održava posljednje nedjelje u travnju. Dužina puta iznosi 19 km, ako se ide po gornjem toku rijeke Iške čak 23 km. Izlet traje od 4 do 7 sati. Krpanov put vodi pokraj prirodnih i kulturnih ljepota, između ostalih i pokraj tzv. gospodarstva Martina Krpana (tj. Fajglova kmetija) i Bloškog jezera. Ako se želite dulje zadržati u Blokama ili si priuštiti dobar obrok, u okolini se nalaze prenoćišta, gostionice i turistička gospodarstva.

U zimskim mjesecima možete uživati u skijalištu Izver – Sodražica. To je manje skijalište, prikladno za obitelji s djecom. Na skijalištu se nalazi žičara dužine 400 m. Za ljubitelje skijaškog trčanja uređena je kružna trkaća staza. Više informacija možete pronaći na www.izver.si.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokacijama Taboršć i Novi Pot.

Područje INFORMACIJE medvjeda TURISTIČNO DRUŠTVO BLOKE Nova vas 4a, 1385 Nova vas GSM: + 386 31 326 158 Tel.: +386 1 709 88 44 Adresa e-pošte: [email protected]

TURISTIČNO DRUŠTVO SODRAŽICA Trg 25. maja 3, 1317 Sodražica Tel.: +386 41 620 090 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.td-sodrazica.si 35 ž. c. Marije Magdalene Maticova etno kuća uznesenja r. c. Marijinog Majke Božje Crkva žalosne Dom na Travnoj gori Skijalište Izver TD Sodražica Snježne ž. c. Marije Rimski zid Benete Rimski zid Novi Pot Rimski zid Taboršč Kanjon Kadice Bloško jezero TD Bloke

1000 m

Bloško jezero Kameni most 36

8. Taboršč općina Bloke, općina Sodražica, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Pogled prema Travnoj gori

OPIS ZIDA

Na brdu Taboršč mogu se vidjeti skromni ostaci približno 6 x 5 m velike kule s obrambenim zidom dugim 9 m, sve zajedno 15 m. To je najkraći poznati dio obrambenog sustava. Vjerojatno se otud nadzirao manji cestovni prijelaz. Zbog blizine obrambenog zida u selu Benete i Novom Potu stručnjaci smatraju da nije upotrebljavan kao samostalni obrambeni sustav. Ostaci kule, Taboršč

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 15 m

Nadmorska visina: 830 m 38

Opis putanje zida Obrambeni je zid bio postavljen na prijelom terena, na vrh prirodnog pojasa ispred kojeg se nalazi dolina, dok se s unu- trašnje strane nalazi ravan koja vodi na Blošku visoravan.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Kula N45,778861°, E14,5585521°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U općini Sodražica možete vidjeti ranobaroknu romarsku crkvu Marijinog uznesenja u Novoj Štifti. Crkva je izgrađena između 1641. i 1671. godine. Unutrašnjost crkve tipično je barokna s bogatim ukrasima i drvenom rezbarijom.

»Suha roba« je stari i sve do današnjih dana vrlo prisutni domaći drvni obrt na području Sodraške doline. U općini Sodražica nalazi se Maticova etno-kuća koja prikazuje život suhorobarske družine. Sve to možete razgledati uz prethodnu telefonsku najavu na broj +386 31 625 194.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokacijama Benete i Novi Pot.

INFORMACIJE

TURISTIČNO DRUŠTVO BLOKE Nova vas 4a, 1385 Nova vas GSM: + 386 31 326 158 Tel.: +386 1 709 88 44 Adresa e-pošte: [email protected]

TURISTIČNO DRUŠTVO SODRAŽICA Trg 25. maja 3, 1317 Sodražica Tel.: +386 41 620 090 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.td-sodrazica.si

Područje medvjeda Bloško jezero Rimski zid Novi Pot

Rimski zid Taboršč Crkva žalosne Maticova etno-kuća Majke Božje

TD Bloke TD Sodražica

Rimski zid Benete ž. c. Marije Magdalene

Kanjon Kadice

Skijalište Izver Maticova ž. c. Marije etno kuća

Romarska crkvaMarijinog Snježne uznesenja, NovaŠtifta r. c. Marijinog uznesenja 1000 m 39 Dom na Travnoj gori 40

9. Novi pot općina Sodražica, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Sodraška dolina zauzima sjeverozapadni dio Ribničke doline. Započi- nje kod izvora rijeke Bistrice ispod Boncarja, nastavlja se prema jugoistoku te se širi u koritastu krašku dolinu s ravnim dnom i blago uzdignutim rubovima između Velike i Male gore. Najviši je predio Travna gora. S južne se strane područja strmo spuštaju prema Bistrici. Sjevernu stranu doline okružuje manje strma pokrajina Slemena, valoviti svijet s brojnim gudurama i klancima. 41

Pogled s Novog Pota na Blošku visoravan

OPIS ZIDA

Obrambeni zid dug 300 m arheolozi su otkrili još prije nekoliko godina. Čvrst, 2 m širok zid bio je pojačan dvjema kulama. Na terenu zid izgleda kao 3–5 m širok i 0,5–1 m visok nasip, većinom obrastao šumom. Tek na mjestu gdje ga presijeca cesta može se vidjeti profil zida iznad nje.

Ostaci zida, Novi Pot TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 300 m

Nadmorska visina: min. 730 m; maks. 760 m

Opis putanje zida Zid se prostire po iznimno strmom terenu, stoga je najbolja mogućnost prolaza povrh grebena.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Kula iznad regionalne ceste N45,784316°, E14,560999° 42

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Okolinu sela Benete i Sodražice krase raznolike prirodne i kulturne znamenitosti. Možete razgledati kanjon Kadice, koji je s pritokom Bistrice s prirodnim vodopadom i biljnim svijetom jedna od najljep- ših prirodnih znamenitosti u okolini. Također se možete uputiti i na Travnu goru (950 m), koja je dio Velike gore i predstavlja najviši dio općine Sodražica. U okolini se nalaze brojne crkve (župna Crkva Ma- rije Magdalene, hodočasnička Crkva Marijinog uznesenja kod Nove Štifte, Crkva žalosne Majke Božje na Strmci, župna Crkva Marije Snježne na Gori).

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokacijama Benete i Taboršč.

INFORMACIJE

TURISTIČNO DRUŠTVO SODRAŽICA Trg 25. maja 3, 1317 Sodražica Tel.: +386 41 620 090 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.td-sodrazica.si

Područje medvjeda

Kanjon Kadice Dom na Travnoj gori 43 ž. c. Marije Magdalene Maticova etno kuća uznesenja r. c. Marijinog Majke Božje Crkva žalosne Dom na Travnoj gori Skijalište Izver TD Sodražica Snježne ž. c. Marije Rimski zid Benete Rimski zid Novi Pot Rimski zid Taboršč Kanjon Kadice Bloško jezero TD Bloke

1000 m 44

10. Gradišče pri Robu općina Velike Lašče, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Velikolaška pokrajina zbog dijelova nepropusnih stijena i prevlada- vajućih trijasnih dolomita nepropusan svijet usred golemog kraškog okruženja. Ovo je valovita pokrajina, obrasla mješovitim šumama između Krimskih brda i Ljubljanjskog barja na sjeveru te Bloške visoravni na jugu. 45

Pogled na Gradiški vrh

OPIS ZIDA

Obrambeni zid na Gradišču pri Robu ističe se svojim tlocrtnim oblikom. Na sredini toga obrambenog dijela, na vrhu Gradiškog vrha, zid se lomi za 90 stupnjeva te se spušta po tom područ- ju. U antičko je vrijeme zid štitio uske doline koje vode na Blošku visoravan. Približno 1550 m dug obrambeni zid nekoć je bio ojačan sa sedam kula. Na početku zapreke ili zida na strmom je području vidljiv manji plato koji bi po svojem obliku mogao biti ostatak kule. Na mjestu na kojem zid doseže kanjon potoka Kobilji curek, uz potok se može jasno vidjeti kula 1. Ostaci zida i kula na terenu se većinom pojavljuju u obliku nasipa mjestimično visokih do 2 m. Ostaci zida u Kobiljem curku prije i nakon arheoloških istraživanja. TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 1547 m

Nadmorska visina: min. 540 m; maks. 687 m

Opis putanje zida Zid se spušta s područja Dednika u dolino potoka Kobilji curek, a zatim se penje na Gradiški vrh i preko sedla na Mali vrh. 46

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Makadamska cesta kod potoka Kobilji curek na mjestu gdje presijeca rimski zid N45,839838°, E14,563333° 2. Makadamska cesta iz zaselka Bavdek prema Kobiljemu curku na mjestu gdje presijeca rimski zid N45,839219°, E14,569910° INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Možete krenuti na Velikolaški kulturni put koji povezuje rodna mjesta spisatelja Frana Levstika, Josipa Stritara i Primoža Trubara, autora prvih tiskanih knjiga na slovenskom jeziku. Put iznosi približ- no 15 km i može se prijeći za 3 do 4 sata umjereno brzog hoda. Put održava Planinsko društvo Velike Lašče, Levstikov trg 1, 1315 Velike Lašče, adresa e-pošte: [email protected].

Razgledati možete i prirodne ljepote, kao što su slapovi Lehnjakov slap (722 m) i Kobilji curek (600 m). Između Nareda i Bošteta ozna- čen je odvojak po kojem možete prići slapovima.

Jedna od zapaženijih kulturnih znamenitosti jest Grad Turjak koji je nastao u 13. stoljeću. 1511. godine oštećen je u potresu, da bi ga Trojan Turjaški (1495-1541) potpuno obnovio. Sve do kraja Drugog svjetskog rata grad je bio vlasništvo obitelji Auersperg. Nakon rata nacionaliziran je, a danas je djelomično obnovljen i namijenjen za kulturna događanja. Grad Turjak održava Javni zavod Trubarjevi kraji, Rašica 69, 1315 Velike Lašče, tel.: +386 1 788 10 06, adresa e-pošte: [email protected], internetska stranica: www.trubarjevi-kraji.si.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokaciji Selo pri Robu.

Područje INFORMACIJE medvjeda

TURISTIČNO-INFORMATIVNA PISARNA TŠD RAŠCA Rašica 34, 1315 Velike Lašče GSM: +386 41 696 841 Tel.: +386 1 788 19 50 Adresa e-pošte: [email protected]

PARNAS ZAVOD ZA KULTURO IN TURIZEM VELIKE LAŠČE Gornje Retje 3, 1315 Velike Lašče Tel.: +386 41 833 456 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.zavod-parnas.org Grad Turjak

Grad Turjak Parnas JZ Trubarjevi kraji

Rimski zid Gradišče Info TŠD Rašca

Rimski zid PD Velike Selo Lašče

Slap Kobilji curek Fajglova kmetija Velike Lašče

1000 m Slap 47 Lehnjak 48

11. Selo pri Robu općina Velike Lašče, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Velikolaška pokrajina zbog dijelova nepropusnih stijena i prevladava- jućih trijasnih dolomita nepropusan je svijet usred golemog kraškog okruženja. Ovo je valovita pokrajina, obrasla mješovitim šumama između Krimskih brda i Ljubljanjskog barja na sjeveru te Bloške visoravni na jugu. 49

Područje putanje rimskog zida kod Sela

OPIS ZIDA

Prijelaz kod sela Selo pri Robu u antici je zatvarao obrambeni zid s dvjema kulama. Zid je očuvan u dužini od 341 m, kao što su očuvane i obje kule, u prvom redu u obliku nasipa koji se ističu na terenu.

Ostaci zida, Selo pri Robu

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 341 m

Nadmorska visina: min. 776 m; maks. 805 m

Opis putanje zida Obrambeni zid po poprilično strmom području prolazi kroz šume i spušta se prema sjeveroistoku, dok se ispred zida nalazi iznimno strm teren pod nazivom Prepadi. U potpuno uskoj dolini doseže svoju najnižu točku, a zatim se počinje strmo uspinjati u istom smjeru na nasuprotni brijeg. 50

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Kula na regionalnoj cesti u zaselku Selo N45,834826°, E14,535471°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Kroz Velike Lašče prolaze Europski pješački putovi E-6 i E-7. Put E-6 prolazi od Baltika do Jadrana, dok E-7 povezuje Atlantik s Crnim morem.

Na Trubarovom gospodarstvu možete saznati i proučiti sve o Primožu Trubaru i reformaciji, mlinarstvu i pilanama te o drugim te- mama. Obilazak pruža edukacijske, kulturno-umjetničke i turističke programe. Trubarovo gospodarstvo održava Javni zavod Trubarjevi kraji, Rašica 69, 1315 Velike Lašče, tel.: +386 1 788 10 06, adresa e-pošte: [email protected], internetska stranica: www.trubarjevi-kraji.si.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokaciji Gradišče pri Robu. INFORMACIJE

TURISTIČNO-INFORMATIVNA PISARNA TŠD RAŠCA Rašica 34, 1315 Velike Lašče GSM: +386 41 696 841 Tel.: +386 1 788 19 50 Adresa e-pošte: [email protected]

PARNAS ZAVOD ZA KULTURO IN TURIZEM VELIKE LAŠČE Gornje Retje 3, 1315 Velike Lašče Tel.: +386 41 833 456 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.zavod-parnas.org

Područje medvjeda Trubarovo gospodarstvo,pilananapotoku Grad Turjak

Parnas JZ Trubarjevi kraji Rašica

Rimski zid Gradišče Info TŠD Rašca

Trubarovo gospodarstvo,recepcija, Rimski zid PD Velike Selo Lašče galerija Skedenj,krčma Slap Kobilji curek Fajglova kmetija

1000 m Slap Lehnjak 51 52

12. Rakitna općina Brezovica, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Rakitniška visoravan nalazi se iznad južnog ruba Ljubljanskog barja. Ljubljansko barje zemljopisni je naziv za područje koje se nalazi između Ljubljane, Vrhnike, Krima i Škofljice. Močvarne ravnice odlikuju se beskrajnim mozaikom travnjaka, područjima paprati, njiva, jaraka i živice. Močvara je isušivana u više navrata, najprije su je isušili Rimljani. Ljubljansko je barje najviše poznato po sojenicama, naseljima kotline i okoline iz bakrenog doba. Na području Krajinskog parka Ljubljansko barje (KPLB) nalaze se dvije skupine prapovijesnih sojenica koje su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. 53

Rakitna

OPIS ZIDA

Među prirodnim kamenim stijenama čvrsto postavljena 600 m duga obrambena linija na Rakitni nekoć je štitila antički prijelaz iz Ljubljanskog barja prema Cerknici. Imala je dvije obrambene kule koje su stajale na nasuprotnim područjima i nudile dobar pregled nad cije- lim dijelom obrambenog zida. Ostaci zida, Rakitna Na južnom dijelu obrambenog zida, ispod Avšnika, u 60-im godinama 20. stoljeća otkopani su jasno vidljivi zidovi te ostaci zidova kule. Na drugim je mjestima zid mogu- će slijediti ponajprije u obliku nasipa visokih do 2 m. TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 602 m

Nadmorska visina: min. 830 m; maks. 893 m

Opis putanje zida Obrambeni zid teče u blago iskrivljenoj crti u obliku slova S, u smjeru sjever-jug, nekoliko metara ispod vrhova grebena Avšnika i Novaške gore te se penje među oštro stijenje. Teren je relativno ravan, pred obrambenim se zidom strmo spušta prema Rakitniškoj visoravni. 54

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Cesta Rakitna–Cerknica na mjestu gdje presijeca rimski zid N45,878219°, E14,426793°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Umjetno jezero u Rakitni proljetnih mjeseci pruža rashlađenje jer se u njemu možete kupati, dok vas zimi može razveseliti klizanjem. U toplijim je mjesecima moguć i ribolov. Kod jezera nalazi se Hotel Rakitna koji posjetiteljima, uz sobe i apartmane, nudi i fitness, well- nes i restoran. Biciklisti se iz Rakitne mogu popeti na Krim, odakle se pruža lijep pogled na Ljubljansku kotlinu. Pođite na obilazak okoline jezera ili na edukacijski put koji razotkriva bogatstvo žive i nežive prirode i povijest naseljenog kraja. Sve o edukacijskom putu možete pronaći na internetskoj stranici: www.rakitna.si/ucna-pot/.

INFORMACIJE

TURISTIČNO DRUŠTVO RAKITNA Rakitna 66, 1352 Preserje Tel.: +386 31 754 252 Internetska stranica: www.rakitna.si

Područje medvjeda

Hotel Rakitna Umjetno jezero 55

TD Rakitna

Jezero

Rimski zid Rakitna

1000 m

1000 m 56

13. Pokojišče općina Vrhnika, općina Borovnica, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Zaselak Pokojišče nalazi se iznad jugozapadnog ruba Ljubljanskog barja, iznad Borovnice. Ljubljansko barje zemljopisni je naziv za područje koje se nalazi između Ljubljane, Vrhnike, Krima i Škoflji- ce. Močvarne ravnice odlikuju se beskrajnim mozaikom travnjaka, područjima paprati, njiva, jaraka i živice. Močvara je isušivana u više navrata, najprije su je isušili Rimljani. Ljubljansko je barje najviše poznato po sojenicama, naseljima kotline i okoline iz bakrenog doba. Već nekoliko godina postoji regijski park Ljubljansko barje. Na području Krajinskog parka Ljubljansko barje (KPLB) nalaze se dvije skupine prapovijesnih sojenica koje su uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. 57

Pogled s vrha Pokojišča na Ljubljansko barje

OPIS ZIDA

Obrambeni zid iznad Borovnice na Ljubljanskom barju u antici je prolazio iznad ravnice i omogu- ćavao pregled sve od Nauportusa do Emone. 675 m dug zid nekoć je bio ojačan s pet kula. Obrambeni zid Pokojišče među najmanje je istraženim, premda su ostaci dobro vidljivi u obliku zemljanog i kamenog nasipa te otkrivaju broj- Ostaci zida, Pokojišče ne arhitektonske posebnosti.

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 675 m

Nadmorska visina: min. 700 m; maks. 740 m

Opis putanje zida Obrambeni zid protječe od juga, odmah pred ulazom u selo Pokojišče, u smjeru sjeverozapada te vodi prema šumi. Zbog radova u šumi teren je ponegdje vrlo izbrazdan pa se put zida u dužini približno 150 m ne može jasno vidjeti. 58

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Zid s kulom na cesti Borovnica–Pokojišče N45,893617°, E14,358339°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U Vrhniki se nalazi spomen-kuća slovenskog pisca Ivana Cankara. Tu se nalazi i manji muzej posvećen spisatelju koji predmetima iz njegova doba dočarava tadašnji način života. Spomen-kuća Ivana Cankara, Na klancu 1, 1360 Vrhnika, Telefon: +386 1 755 10 54, adresa e-pošte: [email protected].

U Bistri kod Vrhnike, u čudesnoj okolini s parkom i ribnjakom, nalazi se Tehnički muzej Slovenije s opsežnim muzejskim zbirkama i izlošcima tehničke baštine. Tehniški muzej Slovenije, Bistra 6, 1353 Bistra pri Vrhniki, telefon: +386 1 750 66 70, +386 1 750 66 72, adresa e-pošte: [email protected], www.tms.si.

Preporučujemo vam da si uzmete vremena za razgledanje prirodnih znamenitosti i arheoloških nalazišta na Ljubljanskom barju. Više informacija o Ljubljanskom barju može pronaći na www.ljubljansko- barje.si.

U Vrhniki i Borovnici možete pronaći različite ugostiteljskie ponude i prenoćišta.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokaciji Ajdovski zid. INFORMACIJE

TIC VRHNIKA Tržaška cesta 9, 1360 Vrhnika Telefon: +386 1 755 10 54 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.visitvrhnika.si

Područje medvjeda

Ljubljansko barje Spomen-kuća Ivana Cankara 59

Tehnički muzej Slovenije

Rimski zid Pokojišče

1000 m 60 14. Ajdovski zid općina Vrhnika, općina Logatec, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Na zapadnom rubu Ljubljanskog barja nalazi se Vrhnika, antički Nauportus. Zapadno od Vrhnike započinje uzbrdica te se nastavlja na teško prohodno područje, poznato kao Postojnska ili Ljubljanska vrata koja povezuju srednju Sloveniju sa zapadnom. 61

Vrhnika

OPIS ZIDA

Ajdovski zid do sad je najduži arheolozima poznat obrambeni zid u sklopu sustava claustra Alpium Iuliarum. Po dužini iznosi preko 7700 m i ima barem 35 obrambenih kula. Pod sobom je štitio Naupor- tus, gdje su u obrambeni sustav vjerojatno bili uključeni i tvrđava na Gradišču i manja osmatračnica Konzervirani ostaci kule pod Bukovim Turnovšče. Arheološki ostaci zidova vrhom, Ajdovski zid i kula u većinom su vidljivi u obliku nasipa. Jedna kula nalazi se na dijelu zida pod Bukovim vrhom koji je bio konzerviran za vrijeme gradnje autoceste te je stoga bolje vidljiva. U godinama 2018.–2019. uspostavljena je bila nova pješačka staza uz Ajdovskog zida s tablami i interaktivi i arheostereoskopom. Staza kreće iznad postaje Cesarski vrh uz Tržašku cestu i potom se uspi- nje prema Zaplani. Na početku staze prezentirana je dionica zida s kulom. U nastavku staze može se vidjeti i prezentacija druge kule. Zatim možete ići prema Zaplane, gdje vodi tematska staza Rupniko- ve linije, uz koju ćete također vidjeti ostatke Ajdovskog zida.

Prezentirani ostaci kule i zida na Cesar- Prezentirani ostaci kule na Strmici, skom vrhu, Ajdovski zid Ajdovski zid 62

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 7744 m – Ajdovski zid, 670 m (2,8 ha) – tvrđava Nauportus, 46 m (0,01 ha) – osmatračnica Turnovšče

Nadmorska visina: min. 460 m; maks. 819 m

Opis putanje zida Obrambeni zid Ajdovski zid prolazi iznad krajnjeg zapadnog ruba Ljubljanskog barja i dominantno okružuje Vrhniku koja se nalazi ispod. Na sjeveru ga ograničava teško prohodno Rovtarsko i Polhograjsko gorje, na jugu Menišija i Logaška visoravan.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Sjeverno vznožje Ljubljanskog vrha kod željezničke postaje Verd N45,943891°, E14,302337° 2. Konzervirana kula na autocesti Vrhnika–Logatec N45,928410°, E14,270663° 3. Kula na državnoj cesti Vrhnika–Logatec N45,944292°, E14,246105°

3D prikaz položaja zidina s kulama na lokalitetu Cesarski vrh iznad Vrhnike. 63

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U jugozapadnom dijelu Vrhnike nalazi se velika četvrtasta kula ili kasnorimska osmatračnica na Turnovščama (11,5 x 11,5 m). Na groblju Vrhnika prezentirani su ostaci okrugle kutne kule, koja je nekada bila dio kasnorimske peterokutne tvrđave. Stajala je na ruti važne rimske ceste Aquileia (Oglej)–Emona (Ljubljana), na području koje je danas poznato kao Gradišče (ili Hrib).

Brojni arheološki nalazi s područja Vrhnike, koje je poznato posebice zbog sjajnih plovila i izuzetnih prahistorijskih otkrića, mogu se vidjeti u obližnjem izložbenom prostoru Moja Ljubljanica u Kulturnom centru Vrhnika, koji također uključuje info točku Claustra. Druga info točka Claustra nalazi se u TIC Vrhnika.

Među ostalim atrakcija Vrhnike su također izvori rijeke Ljubljanice, Ljubljansko barje, vrhniške špilje, Cankarjeva spomen kuća i Kunstljeva vila.

Svojevrsna je znamenitost Logatca lipov drvored koji je jedan od najdužih drvoreda u Sloveniji i iznosi 1900 m. Zasađen je oko 1810. godine, u spomen na vjenčanje Napoleona Bonaparte i Marije Lujze. Danas se naziva Napoleonov drvored.

U Logatcu se nalazi i Vojni muzej koji je nastao iz privatne zbirke Janeza J. Švajncera. U muzeju se nalaze predmeti koji dočaravaju povijest slovenskog rata i vojne povijesti. Posebnost je muzeja opsežna zbirka vojnih odlikovanja iz cijelog svijeta. Radno vrijeme muzeja: nedjeljom 10.00 – 12.00, za skupine po dogovoru, Tržaška cesta 81a, 1370 Logatec, tel.: +386 1 754 27 90.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokacijama Pokojišče, Brst pri Martinj Hribu i Lanišče.

Kutna kula kasnorimske tvrđave na Osmatračnica na lokalitetu Turnovšče, Gradišču kod groblje u Vrhnici Vrhnika 64

INFORMACIJE

Moja Ljubljanica - Kulturni center Vrhnika Tržaška cesta 32 1360 Vrhnika Tel.: +386 (0)41 354 203 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.mojaljubljanica.si

TIC VRHNIKA Tržaška cesta 9, 1360 Vrhnika Tel.: +386 1 755 10 54 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.visitvrhnika.si

OpćINA LOGATEC Tržaška cesta 50 A, 1370 Logatec Tel.: +386 1 759 06 00 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.logatec.si

Područje medvjeda

Vojni muzej u Logatcu Napoleonov drvored Spomen-kuća I. Cankara Rimski zid Tvrđava na Gradišču TIC Vrhnika

Tematski put Moja Ljubljanica Rupnikove Put uz linije rimski Osmatračnica zid Turnovšče

Tehnički muzej Slovenije Napoleonov drvored

Muzej Vojni Na griču muzej 1000 m

Općina Logatec 65

1000 m

1000 m 66

15. Brst pri Martinj Hribu općina Logatec, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Valovit i šumama obrastao svijet Logaške visoravni leži između Planinskog polja i Logatca, antičkog Longaticuma. Kraški svijet ima rijetke vodene virove, iako skladni valoviti plato omogućuje vrlo lagan prijelaz u smjeru istok – zapad. 67

Logatec

OPIS ZIDA

Obrambena linija s utvrdom i tri kule nalazi se blizu Logatca, na starom antičkom putu Naupor- tus-Ocra (dan. Razdrto pri Postoj- ni)-Tergeste (dan. Trst) ili Castra (dan. Ajdovščina). Na brdovitom terenu Logaške visoravni, sa svo- jih 660 m dužine, zatvarala je uski prijelaz s rimske ceste. Arheolozi su u utvrdi iskopali objekt s hipo- kaustom – rimskim uređajem za podno i zidno grijanje. To znači da Ostaci utvrde, Brst pri Martinj Hribu je vojna jedinica tu bila nastanjena vjerojatno cijele godine, dakle i tijekom hladnih zimskih mjeseci. Na terenu je moguće slijediti prije svega zapadni i južni dio bedema tvrđave, gdje se može lako vidjeti ulaz u tvrđavu, dok je na ostalim mjestima zid vidljiv u obliku nasipa visokog do 2 m.

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 660 m

Nadmorska visina: min. 510 m, maks. 560 m 68

Opis putanje zida Obrambeni zid prolazi u smjeru jugozapad – sjeveroistok, po sredini je u obliku potkovice udubljen prema jugoistoku. Na vrhu te potkovice u obrambenom se zidu nalazi manja utvrda koja je na sjeveroistočnom dijelu djelomično uništena zbog usjeka u stijenu (tj. Skalna vrata), kroz koji danas prolazi zapušteni šumski put. Na jugozapadu obrambeni se zid može vidjeti na istočnom području Gradišča, gdje se nalazi prva kula.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Stara cesta Logatec–Laze na mjestu gdje presijeca rimski zid N45,894249°, E14,248784°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U Hotedršici, naselju u općini Logatec, posebna su zanimljivost zemunice. Služile su kao žitnice, koje su sazidane od kamena i ukopane u zemlju na istočnom rubu sela. Prekrivene su zemljom i travom i iskopane u područjima gdje ih ne može zaliti voda. Još i danas u njima spremaju poljoprivredne proizvode.

Muzej starih predmeta Na griču uređen je u kozolcu – toplaru, koji pripada gospodarstvu s kraja 19. stoljeća. U muzeju možete pogledati predmete iz svakodnevnog života koji su se u prošlosti upotrebljavali na poljoprivrednim gospodarstvima. Na tri etaže možete pogledati oruđa za rad na polju i obrađivanje poljoprivrednih proizvoda te izgled kuhinje i spavaonice. Muzej starih predmeta Na griču, Blekova vas 34, 1370 Logatec, tel.: +386 1 754 11 02.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pogledati na lokacijama Ajdovski zid i Lanišče.

INFORMACIJE

OpćINA LOGATEC Tržaška cesta 50 A, 1370 Logatec Tel.: +386 1 759 06 00 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.logatec.si

Područje medvjeda 69 Rimski zid Brst pri Martinj hribu Općina Logatec Vojni Muzej Muzej Na Griču

1000 m

Zemunice Muzej starih predmeta Na griču 70

16. Lanišče općina Logatec, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Teren se započinje uzdizati iz Logaške kotline prema gorju Hruši- ce. Ovo je kraški i rijetko naseljeni svijet, gotovo bez ikakvih izvora vode i završava Potojnskom kotlinom na jugu i Trnovskom šumom na sjeveru. Za to područje karakteristični su ponori i špilje, čak i glečerske. U njima vlada vrlo niska temperatura jer se led zadrži i tijekom ljeta. 71

Lanišče

OPIS ZIDA

Obrambena linija s utvrdom bila je postavljena između Ajdovskog zida iznad Vrhnike i Hrušice. Danas konzervirana utvrda kva- dratnog tlocrta (20 x 20 m) bila je dijelom 370 m dugog obrambenog zida koji je zatvarao glavni rimski ulaz. Obrambeni zid vidljiv je u obliku zemljanog nasipa. Pokušaj rekonstrukcije utvrde, Lanišče

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 78,4 m (0,04 ha) – opseg utvrde, 370 m – dužina zida

Nadmorska visina: min. 605 m; maks. 650 m

Opis putanje zida Obrambeni je zid protjecao od sjeverozapada prema jugoistoku, njegov središnji dio bio je manja, blago ispupčena i djelomično pomaknuta četvrtasta utvrda. Jugoistočno od utvrde zaporni je zid prolazio najprije po rubu prirodnog pojasa iznad ceste, gotovo usporedno s njom, zatim se okre- će prema jugu na područje Srnjaka (918 m), gdje završava među stijenama.

j e

72 z u

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Utvrda na Lanišču

N45,888254°, E14,163461° m

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U Logatcu se još uvijek može vidjeti jedan od glavnih graničnika nekadašnje rapalske granice. Drugi graničnici još se jasno vide na području Hotedršice, pokraj koje je prolazila rapalska granica. Rapalskim ugovorom, koji su 12. studenog 1920. u Rapalu potpisale Kraljevina SHS i Kraljevina Italija, utvrđena je granica između država. Crta razgraničenja između Italije i slavenskih država prolazila je iz Mangarta na Triglav, na Blegoš i Hotedršice, nastavljala do Planine pri Rakeku i preko Snežnika do Rijeke.

U okolini Hotedršice i Logatca nalaze se velike šumske površine koje pružaju ugodno okruženje pogodno za šumske životinje (srne, medvjede, divlje svinje, risove, divlje mačke i lisice). Lovački turizam dobro je razvijen, a moguć je i fotolov, koji sve češće zamjenjuje klasični lov.

Logatec s okolinom pravi je raj za speleologe, budući da u okolini ima 450 registriranih špilja. Informacije i mogućnost obilaska špilja uz prethodan dogovor na: [email protected].

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokacijama Ajdov- ski zid i Brst pri Martinj Hribu.

INFORMACIJE

OpćINA LOGATEC Tržaška cesta 50 A, 1370 Logatec Tel.: +386 1 759 06 00 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.logatec.si 1000 m Područje medvjeda

j e

z 73

u m Rimski zid Lanišče

1000 m

Divlja mačka Logaška jama 1000 m 74

17. Hrušica (Ad Pirum) općina Postojna, općina Ajdovščina, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Ovo je kraški i rijetko naseljeni svijet, gotovo bez ikakvih izvora vode i završava Postojnskom kotlinom na jugu i Trnovskom šumom na sjeveru. Za to područje karakteristični su ponori i špilje, čak i glečerske. U njima vlada vrlo niska temperatura jer se led zadrži i tijekom ljeta. 75

Hrušica

OPIS ZIDA

Zadnja obrambena linija na najvišoj točki nekad glavne rimske ceste Emona–Castra jest tvrđava Ad Pirum s obrambenim zidovima koji se prostiru stotinama metara prema sjeveru i jugu. Njihova ukupna dužina iznosi gotovo 2 km, opseg tvrđave i preko 600 m. Zahvaljujući svome položaju, Konzervirani ostaci tvrđave Ad Pirum, tvrđava Ad Pirum bila je jedna od Hrušica najvažnijih točaka obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum, pored Tarsatice pa je u tom sklopu najbogatije arheološko nalazište. Ostaci zidina tvrđave konzervirani su, a unutrašnjost je gotovo u cijelosti istražena. Možete razgledati arheološki park, arheološku izložbu o tvrđavi Ad Pirum, proći 4 km dug arheološki put, a po želji imate i gastronomske usluge.

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 617 m (1,6 ha) – tvrđava Ad Pirum, 744 m – sjeverni obrambeni zid, 1035 m – jugoistočni obrambeni zid, 46 m – jugozapadni obrambeni zid, 77 m – obrambeni zid Polšakovo kopišče

Nadmorska visina: min. 750 m; maks. 918 m

Opis putanje zida Obrambeni zid Ad Pirum nalazi se približno na polovini puta između Logatca i Ajdovščine, na lokalnoj cesti koja vodi iz Kalca na Col. Na najvišoj točki trase rimske ceste Emona– 76

Aquileia u kasnorimsko je doba postojala tvrđava Ad Pirum s obrambenim zidovima prema sjeveru i jugu. Budući da je teren brdovit, šumovit i s rijetkim izvorima vode, na tom se mjestu nalazila iznimna prirodna prepreka.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Tvrđava Ad Pirum N45,863678°, E14,112010° 2. Makadamski put Cesta na Polšakovo kopišče na mjestu gdje presijeca rimski zid N45,859370°, E14,117759° INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U tom je kraju gotovo pa »obvezan« obilazak Postojnske jame, koja je jedna od najvećih i najljepših kraških spomenika. Isprepleteni prolazi i dvorane koje je napravila priroda oduzet će vam dah, kao i raznovrsne kraške podzemne pojave. Postojnska jama dom je čovječje ribice ili močerila, tipične špiljske životinje bez tamne boje kože i bez očiju. Postojnska jama, informacije i rezervacije: tel. +386 5 700 01 00, adresa e-pošte: [email protected], internetska stranica: www.postojnska-jama.eu.

Predjamski grad od Postojnske jame udaljen je samo 9 km, nalazi se kod sela Predjama. Nalazi se na stijeni visokoj 123 m i svojom pojavom budi zanimanje i dočarava tajne ozračja davnih vremena. Predjamski grad, informacije i rezervacije: tel. +386 5 700 01 00, adresa e-pošte: [email protected], internetska stranica: www.postojnska-jama.eu/si/drugi-ogledi/predjamski-grad.

Dodatne zanimljivosti u okolini možete pronaći na lokaciji Ajdovščina (Castra). INFORMACIJE

TURISTIČNO DRUŠTVO POSTOJNA Jamska cesta 9, 6230 Postojna Tel.: +386 5 720 16 10 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.tdpostojna.si

TIC AJDOVŠČINA Cesta IV. Prekomorske 61 a, 5270 Ajdovščina Tel.: +386 5 365 91 40 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.tic-ajdovscina.si

Područje medvjeda 77 Rimski zid Hrušica

Predjamski grad

Postojnska jama

TD Postojna 1000 m

1000 m

Postojnska jama Predjamski grad 78

18. Ajdovščina (Castra) općina Ajdovščina, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Plodna Vipavska dolina nalazi se na zapadu Slovenije, na prijelazu u Italiju, u Furlansku nizinu. Sa sjeverne se strane nalaze visoravni Nanos, Hruščica i rub Trnovske šume, dok su na jugu Vipavska brda koja je razdvajaju od Krasa. Dolinom vlada submediteranska klima. Na ovom području često puše jaka bura koja dolazi s Trnovske visoravni. Ona je u antici, 394. godine, odigrala značajnu ulogu u Bitki na Frigidu između rimskog cara Teodozija i uzurpatora Eugenija. Najveće je mjesto u Vipavskoj dolini Ajdovščina, antička Castra, koju stručnjaci povezuju s obrambenim sustavom claustra Alpium Iuliarum. 79

Vipavska dolina

OPIS ZIDA

Antičko je mjesto Castra u drugoj polovici 3. stoljeća bilo okruže- no čvrstim zidinama s 14 kula. Nakon prolaska kroz nepregledne šume Hrušice Castra je bilo prvo mjesto na kojem se otvara teren prema ravnicama sjeveroistočne Italije. Radi svoje blizine, arheo- Kula u rekonstruiranom lozi vjeruju da je ovo mjesto slu- srednjovjekovnom obliku, Ajdovščina žilo kao dobro logističko zaleđe obrambenim linijama na Hrušici, zbog čega ga lako možemo pripojiti sustavu claustra Alpium Iuliarum. Obrambeni zid s kulama arheološ- ki je istražen 1989–1991. Tada je bio konzerviran i predstavljen te je mjestimično dobro vidljiv, slično kao i neke rekonstruirane kule (npr. kula 12 i 13). Kula 8 rekonstruirana je u srednjovjekovnom obliku.

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 618 m (2,7 ha)

Nadmorska visina: 105 m

Opis putanje zida Tvrđavu Castra možemo ukljućiti u sklop alpskih obrambenih zidova zbog njezinog iznimnog položaja u Vipavskoj dolini, koja počinje na Padskoj ravnici i prostire se daleko na istok do prirodnog prijelaza Razdrto ispod Nanosa. Castra se nalazila približno na polovini Vipavske doline pred početkom 80

uspona na alpske prijelaze, zajedno s tvrđavom Nauportus, te su činile krajnju istočnu odn. zapadnu točku tzv. antičkih ilirsko-italskih vrata, danas poznatih pod nazivom Postojn- ska ili Ljubljanska vrata.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Kula na ulici Lokarjev drevored N45,887896°, E14,904467°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

U muzeju Ajdovščina možete vidjeti arheološku izložbu i zbirku fosila Stanislava Bačara. Muzej Ajdovščina, Prešernova 24, 5270 Ajdovščina, radno vrijeme: subota, nedjelja, praznici između 13:00–18:00 ili uz prethodnu najavu. Za stručno vođenje po muzeju nazovite TIC Ajdovščina +386 5 365 91 40. Internetska stranica: www. goriskimuzej.si.

U Ajdovščini se nalazi Pilonova galerija u kojoj se nalazi umjetnička ostavština slikara i fotografa Vena Pilona. Pilonova galerija, Prešer- nova 3, tel.: + 386 5 368 91 77, adresa e-pošte: pilonova.galerija@siol. net, internetska stranica: www.venopilon.com

Među prirodnom baštinom ističu se kraški izvori rijeka Vipave i Hubelja, kao i druge kraške posebnosti.

INFORMACIJE

TIC AJDOVŠČINA Cesta IV. Prekomorske 61 a, 5270 Ajdovščina Tel.: +386 5 365 91 40 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.tic-ajdovscina.si

Područje medvjeda e

š i d a r

C li h e a s

r t

e I a v V

a .

u r il

ke ac o m

k e

G ra d iš č e

Gri všk a p ot

H u b e l j

ca i C l

u e

b a e

j ev e j v r

ha u l i

il V c a

s C t e a b

I e V G j e . r v a p a d r e i u k l š i č o c e m Ulica o Quiliano r C s e k b e e j e U v a il c u a l i Q c u a i U l li i k ca a e Q seC č ui t n vš lian o a Lo o ok ka I a L všče V k . p r e k mo o U rs l k i e c a

Q u i l i na o

Pilonova galerija

a a ulic ičev orč eg k Gr H s r u o b m e l Muzej j eko r P

Ajdovščina . V I

a t s C e e P C s r

t e

a š er Gr 5 egorčičeva ulica no . v a m u Ž l a ic u

j a

p a

e v ulic a av je u r ca l n i a c Pošta tŠr a Gor iška c Goriška cesta esta Goriška cesta Goriška cest Gorišk a cesta

Cvetličarna Cvetje

Petrol - Ajdovščina - Goriška Hotel Gold Nova KBM

Ajdovščina Club

a r

n Banka Koper

a Pizzeria

c 100 m

e & restaurant

t Pigal

Pilonova galerija Izvor Hublja 82

19. vrata općina Cerkno, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Na grebenu Vrata arheolozi su nedavno potvrdili novu dionicu zapornog sustava claustra Alpium Iuliarum. Na temelju snimke lidarom, terenskih istraživanja i arhivskih dokumenata, na području između zaselaka Planina pri Cerknom i Podpleče u Cerkljanskim brdima dokumentirani su skromni ostaci nekada velebnog zapornog zida.

Zapreka sustava claustra Alpium Iuliarum jednakomjerno je raspore- đena od Rijeke u Hrvatskoj prema sjeveru do najbolje utvrđenog dijela između Vrhnike i Ajdovščine. Dalje prema najsjevernijoj poznatoj zapreci kod Zarakovca u Baškoj grapi na području Cerkljanskih brda nalazi se prazno područje. U arhivima se na tom području spominje duži rimski zid koji je čuvao prolaz iz Poljanske doline u Cerkno, i to na grebenu Vrata. Važni su također toponimi kod grebena (»Vrata«, »Na vratima« i »Iza zida«) koji najvjerojatnije označuju prolaz, prijelaz, možda čak zid ili vrata u zidu. 83

Položaj rimskog zida, Vrata

OPIS ZIDA

Zapreka Vrata nalazila se na prolazu između Poljanske doline i Cer- knog, a njeno strateško značenje također dokazuju brojni ostaci vojnih objekata iz drugih razdoblja. U antici je ovdje prolazila cesta koja je povezivala Škofjeloško područje s Posočjem. Glavna cesta prema Italiji inače je prolazila preko Ljubljane (Emona) i Ajdovščine (Castra) u Oglej (Aquileia), ali je u nemirnom kasnorimskom razdoblju bila opasna, zbog čega se smanjio promet. Aktualniji su postali sporedni putovi. Jedan od njih prolazio je preko Cerkljanskih brda upravo preko prolaza Vrata, zbog čega su Rimljani također ovdje uspostavili nadzor pomoću zida. Ostaci zida vrlo su skromni te ih je moguće pratiti u dužini od 167 metara. Na šumskom putu prepoznaju se kao približno jedan metar široki zemljani nasip.

TEHNIČKI PODACI

Dužina otkopanih zidina utvrde: 167 m

Nadmorska visina: 831 m

Opis putanje zida Velik dio zidina je uništeno u vrijeme između oba svjetska rata. Talijanska vojska je ovdje u okviru izgradnje Alpskog zida namjestila teško naoružanje da bi utvrdila granicu između Italije i Kraljevine Jugoslavije. Zid je zbog većih poljoprivrednih zahvata uništen 90ih godina prošlog stoljeća. Cijeli zid bio je dug barem 740 metara, a sada ostaci zida je 84

moguće pratiti u dužini od 167 metara. Na šumskom putu prepoznaju se kao približno jedan metar široki zemljani nasip iz kojega ponegdje viri kamenje.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. N46,123190o, E14,020563o

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Arheološko nalazište Divlje Babe nalazi se na strmim padinama iznad doline Idrijce, gdje su u krškoj špilji pronađeni vrijedni ostaci ledenodobnog čovjeka (kameno oruđe) i brojne kosti jamskog medvjeda. Najpoznatije otkriće je neandertalska flauta stara 55 000 godina, koja se smatra najstarijim glazbenim instrumentom na svijetu i izložena je u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani.

Partizanska bolnica Franja skrivena je u slikovitom klancu Pasice i jedna je od rijetkih rekonstruiranih, sačuvanih bolnica koje su djelovale u Sloveniji tijekom Drugog svjetskog rata. Uvršten je na UNESCO-ovo tentativno listo svjetske kulturne baštine i nosi oznaku europske baštine.

INFORMACIJE

Lokalna turistična organizacija Laufar Cerkno Močnikova ulica 2, 5282 Cerkno Tel.: +386 (0)5 373 46 45 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: visitcerkno.si

Partizanska bolnica Franja Špilja Divlje Babe Partizanska bolnica Franja 1000 m

Vrata

Divje Babe 85 86

20. Zarakovec općina Tolmin, Slovenija

OPIS PODRUČJA

Selo Zarakovec nalazi se u uskoj dolini rijeke Bače, na samoj granici između alpskog i predalpskog svijeta. Sjeverno iznad njega okomito se uzdižu stijene južnog ruba Julijskih Alpa, južno se nalazi Šentviška visoravan, dio prostranog predalpskog svijeta. Vrlo teško prohodan, šumom obrastao svijet, povezan je s Tolminskom regijom, preko alpskog prijelaza Črna prst s Bohinjem i preko Škofjeloškog pobrđa s Kranjskom regijom. 87

Zarakovec

OPIS ZIDA

Najsjeverniji do sad dokumentiran obrambeni zid nalazi se kod sela Zarakovec, pod strmim stijenama današnjih Julijskih Alpa. Štitio je sjevernu cestu prema Italiji koja je vodila preko Škofje- loškog pobrđa i Soče u sjevernu Italiju. Budući da se ovaj obrambeni zid dug 650 m u odnosu na Koritinica druge linije obrambenog sustava nalazi na udaljenoj lokaciji, stručnjaci vjeruju da je na tom području u kasnorimsko doba postojalo još nekoliko obrambenih linija koje do danas nisu otkrivene. Ostaci zida na terenu slabo su vidljivi, i to u obliku ispupčenog, zaraslog nasipa.

TEHNIČKI PODACI

Dužina rimskog zida: 650 m

Nadmorska visina: min. 300 m; maks. 350 m 88

Opis putanje zida Obrambeni zid Zarakovec postavljen je na prirodnoj granici između alpskog i predalpskog područja, između Šentviške visoravni i Cerkljanskog pobrđa na jugu te Alpi na sjeveru. Zatvarala je Bašku dolinu kod zaselka Zarakovec u smjeru jugozapad – sjeveroistok te se dobro prilagođavala prirodnoj obrani strmih područja.

Dostupne točke – koordinate (WGS84) 1. Cesta Koritnica–Podbrdo, koja presijeca rimski zid N45,162831°, E14,883913°

INTERESNE TOČKE U BLIZINI

Tolmin je nedvojbeno zanimljiva lokacija za duži ili kratki izlet. To je najveće naselje i upravno središte doline Soče. Posjetiteljima pruža brojne sportske aktivnosti, šetnje po prekrasnoj prirodi i kulturnu ponudu u Tolminskom muzeju, koji pripovijeda povijest cijeloga Posočja. Tolminski muzej, Mestni trg 4, 5220 Tolmin, tel.: +386 5 381 13 60, internetska stranica: www.tol-muzej.si.

Za avanturiste pruža se mogućnost spusta po rijeci Soči, u raftu ili kajaku. Ova će rijeka svojom smaragdnom bojom i čistoćom osvojiti svakoga tko je doživi, bilo u pustolovnoj sportskoj aktivnosti ili tijekom kratkog odmora na njoj. INFORMACIJE

LTO SOTOČJE – TIC TOLMIN Petra Skalarja 4, 5220 Tolmin Tel.: +386 5 380 04 80 Adresa e-pošte: [email protected] Internetska stranica: www.dolina-soce.com

Područje medvjeda

Rijeka Soča Zgrada Tolminskog muzeja Rimski zid Zarakovec 1000 m 89

1000 m 90 ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Skriveni ostaci rimskih zidova još od davnine pobuđuju maštu poli- historičara. Alfons Müllner, Walter Schmid, Anton von Premerstein, Simon Rutar, Alberto Puschi i drugi krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća prvi su započeli znanstveno istraživati ostatke obrambenog sustava. Kasnija arheološka istraživanja dosegnula su svoj vrhunac između 50-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Tada su se u međunarodnim razmjerima odvijala i najopsežnija arheološka iskapanja, najprije je sustavno prikupljena sva građa koja se odnosi na claustra Alpium Iuliarum. Jaroslav Šašel, Peter Petru, France Leben, Mehtilda Urleb, Thilo Ulbert samo su neki od znanstvenika koji su tada najviše pridonijeli proširenju znanja o obrambenom sustavu. Zatim su istraživanja u najvećoj mjeri zamrla te su tek u posljednjih nekoliko godina znanstvenici nastavili s daljnjim istraživanjima.

Iako je poznavanje puta obrambenog zida razmjerno dobro, na terenu su manji arheološki pronalasci na nalazištima iznimno rijetki. Osim nekoliko lokacija na kojima je broj pronalaska malo veći, stručnjaci se većinom susreću s njihovim potpunim izostankom. Samo kameniti ostaci obrambenog zida govore malo o njihovom nastanku, razvoju, djelovanju i napuštanju. Arheološki pronalasci većinom nam mogu dočarati samo nešto o životu u utvrdi ili tvrđavi. Iznimka su tek pronalasci novca, koji se mogu lakše datirati te su pronađeni u takvom arheološkom kontekstu da ih možemo neposredno povezati s obrambenim zidovima. Takva su otkrića međutim iznimno rijetka.

Arheolozi se danas koriste najmodernijim metodološkim tehnikama, kao što su geofizička istraživanja, zračno lasersko skeniranje povr- šine (tzv. lidar) i analize pomoću GIS programa. Pomoću klasičnih metoda, kao što su upotreba snimki iz zraka, arheoloških topograf- 91

skih pregleda s GPS bilježenjem puta, komuniciranja s lokalnim stanovništvom i u manjoj mjeri arheološka iskapanja, arheolozi su posljednjih godina došli i do potpuno novih spoznaja. Na primjer, pronađen je sasvim novi dio obrambenog zida Novi Pot, koji je dosad u stručnoj literaturi bio potpuno nepoznat. Na obrambenom zidu Jelenje otkrili su gotovo 800 m ostataka obrambenog zida, koji su arheolozima do sad bili sasvim nepoznati. Uz to, preciznim pregle- dom naselja Jelenje i njegove okoline na pojedinačnim su mjestima potvrdili postojanje zida koji se posljednjih godina smatrao potpuno uništenim. Zahvaljujući tome, sa sigurnošću možemo ustvrditi da obrambeni zid na zapadu započinje još od kanjona Rječine. Između 2018. i 2019. godine provedena su bila nova arheološka istraživanja Zavoda za varstvo kulturne dediščine Slovenije u Benetah, Gra- dišču kod Roba i duž Ajdovskog zida koja su omogućila prezentaciju pojedinih segmenta zidina. Povrh toga, na temelju istraživanja dobili smo nove podatke o arhitektonskim pojedinostima zidova. Mozaik se polako upotpunjuje. Na osnovi svega toga, arheolozi su mogli na- praviti digitalne pokušaje rekonstrukcije. Najprije tvrđave Ad Pirum, utvrde na Lanišču i principija u Rijeci, zatim dijela obrambenog zida na Pokojišču, Novom Potu i Jelenju , a posljednjih godina i Ajdovskog zida i zidova u Gradišču kod Roba i Benetah. Na taj će način arheolozi obogaćeni novim podacima moći pripovijedati (novu) povijest o obrambenom sustavu claustra Alpium Iuliarum.

Nakon arheoloških istraživanja koja su se na području hrvatskog dijela sustava claustra odvijala tijekom 20 st., prije svega onih odra- đenih pod vodstvom Waltera Schmida, Itala Gariboldija i Radmile Matječić, kojima je otkriven i dokumentiran veliki dio arheološki pre- poznatljivih struktura sustava claustra Alpium Iuliarum na području Republike Hrvatske, novi zamah u istraživanjima dogodio se 90-ih godina 20. st. i početkom 21. st. U tom je periodu obavljen cijeli niz istraživanja koja su dodatno rasvijetlila dotadašnju sliku o načinu funkcioniranja sustava te materijalnoj kulturi vezanoj uz svakodne- vicu koja se odvijala uz njega. Istraživanja su u tom periodu obavljale različite institucije, poput Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka pod vodstvom Ranka Starca, Hrvatskog restaurator- skog zavoda pod vodstvom Josipa Višnjića te Instituta za arheologiju pod vodstvom Goranke Lipovac Vrkljan, ali i različite udruge, poput Društva za povjesnicu Klane, kao i pojedinci, poput arheologa Maria Zaccarie koji je u sklopu diplomskog rada obavio rekognosciranje sustava.

Svaka od dokumentiranih dionica sustava na području Republike Hr- vatske u navedenom je periodu ponovno arheološki rekognoscirana te dokumentirana putem GPS uređaja, a na pojedinim su dionicama vršena i probna arheološka sondiranja, poput primjerice onih na segmentu zidova kod Prezida 2012. godine.

Ipak, najznačajnije nove spoznaje odnose se na proširivanje dotadaš- nje percepcije sustava kao relativno jednostavne obrambene zone, koju su, uz Tarsaticu, činili zidovi zatvarači koji se gotovo pravolinijski 92

pružaju prema sjeveru. Spomenuta su istraživanja ukazala na postojanje pripadajućih utvrda, koje su s osnovnom obrambenom linijom činile jedinstvenu cjelinu, prije svega onih na Pasjaku i Solinu te nadzorne kule u Klani. Vrlo važan doprinos predstavljaju i istraživa- nja kojima su unutar antičke Tarsatice, središnje točke obrane ovog južnog segmenta claustra, otkriveni arheološki ostaci iz vremena funkcioniranja sustava, prije svega vojnog zapovjedništva južnog sektora claustra – Tarsatičkog principija.

Promatrajući sve spomenute strukture sustava unutar šire slike prostora i geostrateških prilika vremena u kojemu je funkcionirao, sasvim je jasno kako je glavni cilj ovog južnog segmenta obrane bilo sprječavanje prodora iz smjera istoka, odnosna Dalmacije prema sjevernoj Italiji. Za obranu je tako odabran prostor koji je nudio mogućnost korištenja prirodnih barijera u svrhu obrane, ali i moguć- nost neometane dostave vojnih jedinica i vojnih potrepština putem tarsatičke luke, uz koju je bilo smješteno i vojno zapovjedništvo ovog sektora sustava. Sustav je branio prolaze preko cesta koje su preko Tarsatice omogućavale prolaz prema Tergesteu te preko doline Mlake prema današnjoj Ilirskoj Bistrici, od koje se ponovno odvajaju putovi prema magistrali koja je povezivala Emonu i Aquileju.

Graditelji su vješto iskoristili sve zadatosti prostora, pa je tako kanjon Rječine inkorporiran u obrambene strukture, s kojima je činio neprekidnu liniju obrane od približno 18 km.

Ispred ove obrambene linije bio je izgrađen još jedan potez zidina iznad Grobničkog polja, kojim je cilj bilo dodatno sprječavanje prolaza prema dolini Mlake.

Cijelu je obranu kontroliralo još nekoliko utvrda koje su mogle nadzirati pristupe samoj claustri (Solin), ali i sprječavati daljnje prodore neprijateljskih trupa koje bi eventualno probile obrambenu liniju (Pasjak).

S prvim nepristupačnim područjima Gorskog kotara nestaju i obrambene strukture claustre te se čini kako se graditelji claustre i nisu pretjerano zamarali obranom ovog područja, koje je samo po sebi predstavljalo teško prolaznu barijeru. Svrha ovog sustava očito je bila sprječavanje prodora većih vojnih skupina koje su prilikom svog kretanja morale koristiti kolne putove, te manji prometni pravci vjerojatno nisu ni smatrani osobito značajnima.

Posljednji segment obrane u Prezidu štitio je jedinu prirodnu ko- munikaciju koja je iz smjera Gorskog kotara vodila prema zapadu, odnosno prema Emoni. Pitanje kojim se prometnim pravcima stizalo s istoka do Prezida ostaje i dalje otvoreno, a detektiranje takvih prometnih pravaca otvara mogućnosti detektiranja novih, do danas neprepoznatih dijelova sustava.

Jure Kusetič i Josip Višnjić 93

Zlatnik Valentinijana III., kovan između 430–455

Zidarska žlica i njezin otisak u žbuci na zidu utvrde na Lanišču

Stilizirana brončana lubanja bika (bucra- nium) iz principija u Tarsatici

Rekonstrukcija Principija, Rijeka

Dio posrebrenog ili pokositrenog vojnog paradnog oklopa iz okolice tvrđave Ad Pirum, druga polovica 3. stoljeća

Brončana kopča remena, druga polovica 4. stoljeća, početak 5. stoljeća, tvrđava Ad Pirum

Brončana fibula iz principija u Tarsatici, od kraja 3. do početka 5. stoljeća 96

PROJEKT KAMENI BRANICI RIMSKOG CARSTVA – CLAUSTRA

Vodič je nastao u sklopu projekta Kameni branici Rimskog Carstva – CLAUSTRA.

Izvori financiranja: Projekt Kameni branici Rimskog Carstva sufinanciran je bio u okviru Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007-2013 iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj te nacionalnih i vlastitih sredstava.

Trajanje projekta: 1. 1. 2014–17. 9. 2015

O projektu: Projekt Kameni branici Rimskog Carstva - CLAUSTRA fokusirao se na obrambeni sustav claustra Alpium Iuliarum, koji je u kasnorimsko doba bio vjerojatno najveći građevinski pothvat na području današnje Slovenije i Hrvatske. Zbog nepoznavanja kulturne baštine ostaci sustava claustra Alpium Iuliarum uništeni su šumarstvom, poljopri- vredom i urbanizacijom. Svrha projekta bila je predstaviti tu važnu zajedničku kulturnu baštinu široj javnosti, i to na različite načine (web-stranica, publikacija, dokumentarni film, izložba, radionice i sl.) te je zaštititi, približiti i učiniti dostupnom.

Projektni partneri: • ZVKDS – Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije – www.zvkds.si • HRZ – Hrvatski restauratorski zavod www.h-r-z.hr • NMS – Narodni muzej Slovenije www.nms.si • ŽMERGO – www.zmergo.hr • PGŽ – Primorsko-goranska županija www.pgz.hr 97

PROJEKT PREKOGRANIČNA DESTINACIJA KUL- TURNOG I ZELENOG TURIZMA CLAUSTRA ALPIUM IULIARUM – CLAUSTRA+

Vodič bio je proširen i dopunjen u sklopu projekta Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum– CLAUSTRA+.

Izvori financiranja: Projekt Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum bio je sufinanciran u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska od strane Europskog fonda za regionalni razvoj (85%) i vlastitih sredstava.

Trajanje projekta: 1. 8. 2017–31. 1. 2020

O projektu: Projekt obuhvaća skup aktivnosti za razvoj turističkog proizvoda CLAUSTRA. Uključuje pripremu smjernica za razvoj i nacrt pro- mocije, oblikovanje kulturno-turističke rute i povezanih itinerera, sustavnu promociju proizvoda (uključujući i mobilnu aplikaciju) te razvoj i izvedbu bogatog programa za posjetitelje (prekogranični javni događaji, iskustvena vodstva). Za razvoj cjelovitog proizvoda i stabilno upravljanje kulturno-turističkom rutom uspostavljen je bio prekogranični konzorcij CLAUSTRA koji kombinira sve važne dionike i lokalne gospodarske subjekte. Drugi skup aktivnosti projekta namijenjen je povećanju privlačnosti destinacije CLAUSTRA. To se postići preko aktivne zaštite i obogaćene prezentacije arheoloških ostataka te provedbom mjera za povećanje fizičke i informacijske dostupnosti, uključujući i postavljanje četiri didaktičkih info točaka. Glavni cilj projekta je uspostavljanje prekogranične destinacije kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum.

Projektni partneri: • ZVKDS – Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije (vodeći partner) – www.zvkds.si • ZIC – Zavod Ivana Cankarja za kulturo, šport in turizem Vrhnika – www.zavod-cankar.si • NMS – Narodni muzej Slovenije – www.nms.si • ZRSVN – Zavod Republike Slovenije za varstvo narave – www.zrsvn-varstvonarave.si • HRZ – Hrvatski restauratorski zavod – www.h-r-z.hr • PGŽ – Primorsko-goranska županija – www.pgz.hr • PPMHP – Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka – www.ppmhp.hr • Prirodoslovni muzej Rijeka – www.prirodoslovni.com • Turistička zajednica Kvarnera – www.kvarner.hr/turizam 98 99

Web stranica i druge korisne poveznice

• Web stranica i mobilna aplikacija: www.claustra.org/hr/

• Facebook: www.facebook.com/ClaustraPlus

• Twitter: www.twitter.com/ClaustraPlus

• Instagram: www.instagram.com/claustra_plus/?hl=hr

• Youtube: www.youtube.com/channel/UCsjHdMpUyLFIMcom- guCrQ6A

• Pinterest: www.pinterest.com/alpiumiuliarum/

• Foursquare s lokacijama CAI

• Google maps s lokacijama CAI 100 Kolofon

Izdali i založili Robert Mosković Zavod za varstvo kulturne Siniša Pamić dediščine Slovenije Gašper Rutar Narodni muzej Slovenije Tajda Senica Mirko Slak Urednici Ranko Starac Tina Lah , Katharina Zanier Tatjana Tavčar Flander (kraji.eu) i Jure Kusetič Dare Trobec Turistička zajednica Kostrene Autori Josip Višnjić Peter Kos Zavod Ivana Cankara Vrhnika Jure Kusetič Jana Bedek (HBSD) Tina Lah Benjamin Šokić Siniša Pamić Josip Višnjić Pokušaji digitalnih Katharina Zanier rekonstrukcija Igor Dolinar Suradnice Peter Kos Helena Bras Kernel Tim von Leliwa Urška Pajk Josip Višnjić Valentina Višnjić Fotografije Arhiv Maticove etno-kuće Zemljovidi Arhiv Narodnog muzeja Slovenije Jure Kusetič, Studio identiteta, Arhiv Općine Logatec grafično oblikovanje, Katja Pirc Arhiv www.dolina-soce.com s.p. in Mihela Medved Arhiv Zavoda za varstvo kulturne dediščine Slovenije Geodetska osnova Boštjan Burger Geodetska uprava Republike Jasna Furlan Slovenije LTO Laufar Cerkno OpenStreetMap Marko Grego, fototeka Tolminski muzej Jezični pregled Vesna Grilc Prijevod na hrvatski i engleski Renata Gutnik jezik ALTERNATIVA, prevajalske Hrvatski restauratorski zavod in jezikovne storitve, Ana Dobaja Karla Kofol Vilić s.p. Peter Kos Pomorski i povijesni muzej Oblikovanje i prijelom Hrvatskog primorja Rijeka Studio identiteta, grafično Miha Krivic, Postojnska jama, d.d. oblikovanje, Katja Pirc s.p. Jure Kusetič MiLo čista komunikacija Tina Lah Mihela Medved Tomaž Lauko Maja Lavrič Tisak Matevž Lavrinc Eurografis d.o.o Rafael Marn Iztok Medja, Postojnska jama, d. d. Naklada Janez Mihelič 600 primjeraka Ministarstvo kulture RS, INDOK center