PROSTORNI IDENTITETI OTOKA PAGA I JUŽNOGA PODVELEBITSKOG PRIMORJA

SPATIAL IDENTITIES OF ISLAND AND THE SOUTHERN PART OF THE LITTORAL

LENA MIROŠEVIĆ, BRANIMIR VUKOSAV

Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru /Department of Geography, University of

UDK 911.37:711(497.5)(210.7Pag) Primljeno / Received: 2009-06-30 Izvorni znanstveni članak Original scientific paper

Prostorni identitet koncept je koji ponajprije podrazumijeva posljedice percepcije prostora, svijesti o prostoru i poistovjećivanja s prostorom, odnosno doživljaj kolektivne pripadnosti određenom području ili mjestu. Najčešće je rezultat niza historijsko-geografskih, ekonomskih, prirodnih i drugih čimbenika, specifičnosti i trendova. Svi ovi čimbenici uzrokuju kod stanovništva specifično kolektivno iskustvo (doživljaj) prostora. S obzirom na raznolikost prirodno-geografskih obilježja i turbulentnost historijsko-geografskih zbivanja, može se pretpostaviti da je na teritoriju Republike Hrvatske stvorena osnova za razvoj heterogene slike prostornih identiteta koja se, među ostalim, očituje u međuodnosu njihovih pojedinih razina. U radu se proučava i analizira prostorna identifikacija stanovništva otoka Paga i južnoga dijela podvelebitskog primorja. Budući da se prema upravno-teritorijalnom ustroju radi o području razgraničenom županijskim granicama koje je i kroz povijest nerijetko bilo granično područje, u spomenutom prostoru pokušava se utvrditi izraženost pojedinih razina identiteta (lokalni, regionalni, nacionalni, itd.). Ključne riječi: prostorni identitet, vernakularna regija, Pag, Južno podvelebitsko primorje, Hrvatska

The concept of spatial identity is a direct result of spatial perception, spatial conscience and identification with space, or rather an individual experience of a collective affiliation to a certain area or place. It is usually a consequence of a variety of historical-geographical, economic, natural and other factors, features and trends. All these factors create a unique collective experience of space in population that inhabits it. Considering the diversity of natural-geographic features and the turbulence of historical-geographic events, it can be assumed that within the territory of the Republic of there is a basis of development of a heterogenous network of spatial identities which manifests as an interrelation of their individual levels. The paper studies and analyzes spatial identification of Pag Island population and the one of the Southern parts of the Velebit Littoral. Due to the fact that the researched area is administratively divided by county borders and, through history, was often a bordering area, the goal is to determin the degree of individual levels of itentity (local, regional, national, etc.). Key words: spatial identity, vernacular region, Pag, southern Velebit litoral, Croatia

Uvod Introduction

Prostorni identitet kao jedan od vidova Being one of the features of collective identity, kolektivnog identiteta određen je percepcijom spatial identity is defined by the perception of space, prostora, odnosno doživljajem prostora od strane i.e. the subjective experience and perceptions of its njegovih žitelja. U tom kontekstu, primarna inhabitants. Thus, the primary articulation of space artikulacija prostora proizlazi iz dnevnih iskustava derives from people’s daily experiences. Those who ljudi. Oni koji žive ili su živjeli u istom prostornom share or have shared the same spatial frame also okviru, dijele slično iskustvo, a ono se izražava kroz share the similar experience which is expressed osjećaj pripadnosti istome mjestu (Claval, 1998.). through the sense of affiliation to the same place

81 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Iako pojam identiteta, odnosno kolektivnog (Claval, 1998). Although the concept of collective identiteta spada ponajprije u domenu socioloških identity, as well as of identity in general, is mainly i antropoloških znanstvenih istraživanja, usko je in the sphere of sociological and anthropological vezan s pojmom prostora koji je ključan u njegovu scientific research, it is closely connected to the oblikovanju. Stoga je proučavanje i utvrđivanje notion of space which is a key factor in its forming. identiteta i predmet proučavanja geografije, to Thus, studying and determining identity can also više što je određen međuodnosom prostora i be an object of geographic research, especially in stanovništva. the sense that it is defined by the correlation of space and population. Pri oblikovanju prostornog identiteta, odnosno osjećaja prostorne pripadnosti, ključnu ulogu Subjective spatial structuring holds a key role igra subjektivno strukturiranje prostora koje je in forming space identity, i.e. sense of affiliation. omogućeno kroz imenovanje određenih lokacija This structuring appears through the naming of i njihovih značajki, te kroz korištenje simbola certain locations and their features, as well as koji, općenito, u vizualnom i materijalnom smislu through the usage of symbols which generally (in prenose i/ili čine apstraktnu stvarnost i utjelovljuju visual and material terms) channel or make up doživljaj pripadnosti nekom prostoru. Na identitet the abstract reality and manifest the experience određenog prostora utječe niz čimbenika među of belonging to a certain space. The identity of an kojima osnovu djelomično treba tražiti u rezultatu area is influenced by a number of factors among povijesno-geografskih procesa i, općenito, odrazu which the basis should be partly searched for in antropogeografskih značajki s jedne, te fizičko- the result of the historical-geographic processes geografskim obilježjima i njihovu učinku na and the reflection of anthropological-geographical ljudsku djelatnost u tom prostoru s druge strane. features on one hand and the physical-geographic Drugim riječima, svi čimbenici koji određuju features and their impact on the area (physical pojedini prostor (u fizičkom i sociogeografskom and social ones) on the other. In other words, smislu), mogu se smatrati osnovnim elementom all the factors defining an area (in physical or oblikovanja kolektivnog identiteta koji se, pak, socio-geographic sense) can be considered the manifestira u tom istom prostoru (Crljenko, basic element in forming of the collective identity 2008.). which, again, manifests itself in the same area (Crljenko, 2008). Stanovništvo koje naseljava određeni prostor, bez iznimke velik dio svojega prostornog identiteta The population inhabiting an area undoubtedly (poistovjećivanja s određenim prostorom) ostvaruje manifests much of its spatial identity (affiliation to kroz geografska imena i nazivlje pojedinih a certain area) through the geographic names and prostornih jedinica, od najmanjih (zgrada, nomenclature of spatial units, from the smallest ulica, četvrt) do najvećih (grad, regija, država, (building, street, neighbourhood) to the largest kontinent). U tom kontekstu, uloga geografskih ones (city, region, country, continent). Thus, the imena (toponima) šira je od puke identifikacije role fo geographic names (toponyms) is much prostora. Naime, toponimi u sebi nose određene larger than the simple spatial identification. konotacije koje su društvene i geografske utoliko Namely, toponyms contain certain connotations što odražavaju prirodni, jezični, kulturni, religijski that are both social and geographic in the sense i sl. prostor koji imenuju. that they reflect natural, lingual, cultural, religious and other spaces that they denote. Uz posebnost simbola i toponima koji odražavaju istaknute značajke prostora i Besides the features of symbols and toponyms služe kao medij putem kojega se stanovništvo reflecting the distinct characteristics of an poistovjećuje s određenim prostorom, izraženost area and serving as a medium for population’s identiteta podložna je i nizu drugih čimbenika affiliation to an area, the degree of identification geografskog karaktera. Primjerice, na izraženost is also influenced by a variety of other geographic identiteta djeluju specifični prirodno-geografski factors. For example, it is influenced by a set of uvjeti u prostoru koji mogu utjecati na stupanj specific natural-geographic conditions in the area poistovjećivanja (posebice ako se radi o području (especially if the area in question is the one with koje ima konkretne fizičke granice, kao što je strongly emphasized physical borders, like in case slučaj s većinom otoka), kao i na specifičan tijek of islands), which also influence the specific course povijesno-geografskih zbivanja (seobe, promjene of the historical-geographic events (migrations, granica, itd.). changes of borders, etc.).

82 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Slika 1. Karta položaja, teritorijalnog opsega i razgraničenja istraživanog prostora Figure 1. The map of position, territorial range and borders of the researched area.

Bitna značajka prostorne identifikacije jest An important charactersitic of spatial njezina heterogenost, odnosno odvijanje na više identification is its heterogenousness, i.e. its razina. To znači da prostorni identitet pojedinca simultaneous existence on several levels. In other ili skupine može uključivati i najčešće u određenoj words, spatial identity of an individual or a group mjeri i uključuje lokalni, regionalni i nacionalni can include and mostly does include local, regional identitet kao tri osnovne razine prostornoga and national identity as three basic levels of spatial identiteta, ali nerijetko i širi, kozmopolitski identitiy, but often even larger cosmopolitan identitet, kao i uže poistovjećivanje (npr. s identity, as well as the identities of smaller extent vlastitom ulicom, gradskom četvrti i sl.). Pritom (e.g. street, neighbourhood, etc.). Usually, one or obično jedna ili dvije razine identiteta imaju two levels of identity are more expressed then the veću izraženost od drugih, pri čemu u određenim others, and in certain social circumstances one level društvenim okolnostima pojedina razina može can prevail in relation to others, temporarily or prevladati nad drugom, odnosno može doći do permanently. This transfer in spatial identification privremenoga ili trajnog prijenosa u prostornoj can occur in cases of certain socio-geographic identifikaciji, izazvanog najčešće nekim trends, political events, etc. društveno-geografskim trendovima, političkim The aim of this paper is to determin and interpret zbivanjima i sl. the degrees of certain levels of identity in the area of Svrha je ovoga rada s geografskog aspekta Pag Island and the Southern Velebit littoral1 from utvrditi izraženost pojedinih razina prostornoga the geographic point of view. The researched area identiteta u prostoru Paga i Južnoga podvelebitskog is intriguing in terms of identities due to the specific primorja1. Ciljani prostor zanimljiv je i zbog

1 Besides Velebit Littoral (Primorje), another toponym used 1 Za Velebitsko primorje koristi se i ime Velebitsko podgorje for this area is Velebit Foothill (Podgorje, northern and (Podgorje, sjeverno i južno) (Geografija SR Hrvatske, knj. southern) (Geografija SR Hrvatske, books 5 and 6, 1974, 5 i 6., 1974, 1975; Magaš, 1998.). 1975, Magaš, 1998).

83 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108 posebnih prirodno-geografskih uvjeta (izolacija natural-geographic conditions (isolation because of zbog Velebita, izduženi položaj otoka, i sl.), i poradi the Velebit mountain barrier, the elongated position specifičnih historijsko-geografskih okolnosti of the island, etc.), as well as due to the particular koje su vjerojatno prouzročile određene posebne historical-geographic events which have most značajke prostorne identifikacije u lokalnoga probably caused specific characteristics of identities stanovništva. Poseban je naglasak na utvrđivanju of the local population. Paper specifically deals osjećaja regionalne pripadnosti (utvrđivanje with regional affiliations and their determination vernakularnih regija), jer se proučavani prostor (defining vernacular regions), which is important nalazi na simboličnoj granici prostora Dalmacije because of the fact that the researched area (Južno hrvatsko primorje) i Primorja (dio includes the symbolic border between Sjevernoga hrvatskog primorja)2, te formalnoj (Southern ) and Primorje (part of granici Zadarske i Ličko-senjske županije. Analiza the Northern Croatian littoral)2, as well the formal je izvršena na prostoru četiriju općina koje se borders of the counties Zadar and -. The nalaze s dviju strana županijske administrativne analysis has included four municipalities located on granice – Grad Pag, općina Novalja, općina both sides of the county borders – Pag, Novalja, Starigrad i općina (Sl. 1.). U sklopu Starigrad and Karlobag (Fig. 1). Within Velebit podvelebitskog primorja proučavane općine su Littoral, the researched municipalities are Starigrad Starigrad u Zadarskoj i Karlobag u Ličko-senjskoj belonging to the and Karlobag županiji, čija se međusobna općinska granica belonging to the Lika-Senj county – their mutual preklapa sa županijskom, te Grad Novalja i Grad border is also a county border. The other two of the Pag kao dvije najveće i najznačajnije općinske researched municipalities – Novalja town and Pag jedinice na otoku Pagu, koje također pripadaju town – represent the largest and the most significant spomenutim dvjema županijama (Sl. 1.). municipal units on Pag Island that also belong to the above mentioned counties (Fig. 1).

Prethodna istraživanja Previous researches Znatan broj radova donosi neposredne ili posredne podatke o historijsko-geografskoj A substantial number of papers provides dinamici prostora podvelebitskog primorja i primary or secondary data related to the historical- otoka Paga. Međutim, ne postoji sveobuhvatni geographic dynamics of the Velebit Littoral and geografski rad koji bi upućivao na prostornost Pag Island. However, an integral geographical kao ključnu dimenziju u oblikovanju društvenih paper dealing with spatiality as a key dimension in identiteta tog prostora. forming of social identities in the mentioned area, does not exist. Izvori važni za antičku povijest hrvatskog prostora prilično su brojni, a pružaju podatke The important sources which elaborate ancient korisne za geografiju, etnografiju i događajnu history of Croatian lands are numerous, and povijest. Vijesti o etnogenezi etničkih skupina provide an excellent range of data on geography, ilirskoga kulturnog kruga, tj. geografska etnography and factual history. The data on the faktografija o istočnoj jadranskoj obali zastupljeni ethnogenesis of the ethnic groups of the Illyric su u radovima M. Kozličića (1990.), S. Čače cultural domain, as well as the geographic facts (2003.), M. Markovića (2004.) i A. Kurilić about the Eastern Adriatic coast, can be found in (2008.). the papers written by M. Kozličić (1990), S. Čače (2003), M. Marković (2004) and A. Kurilić (2008). Dosadašnje povijesno-geografske znanstvene spoznaje o prostoru podvelebitskog primorja The existing historical-geographic scientific i otoka Paga u najranijem razdoblju hrvatske knowledge about the area of the Velebit Littoral državnosti, od doseljenja Hrvata, prvih kneževina and Pag Island in the earliest period of the Croatian i kraljevine u vrijeme narodnih vladara do početka statehood, since the settlement of the and

2 Hrvatsko primorje čine Sjeverno hrvatsko i Južno 2 The Croatian Littoral consists of Northern and Southern hrvatsko primorje; Sjeverno hrvatsko primorje obuhvaća Croatian Littoral; within this division, the Northern Croatian Istru i kvarnersko područje, a Južno prostor Dalmacije Littoral includes the areas of Istria and Kvarner, and the (Geografija SR Hrvatske, knjiga 5 i 6.,1974, 1975; Magaš, Southern is the area of Dalmatia (Geografija SR Hrvatske, 1998; Veliki atlas Hrvatske, 2002.). books 5 and 6, Magaš, 1998, Veliki atlas Hrvatske, 2002).

84 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

XII. stoljeća temelje se na rezultatima istraživanja their first principalities and kingdoms during the koja su proveli G. Novak (2004.), I. Mužić (2006.), national rulers until the beginning of the XII. century, D. Magaš (2000.), J. Faričić (2003.) i B. Migotti are based on the results of the research carried out (1992.). Za poznavanje ovog prostora u razdoblju by G. Novak (2004), I. Mužić (2006), D. Magaš mletačke uprave značajniji su kartografski i pisani (2000), J. Faričić (2003) and B. Migotti (1992). izvori koji donose podatke o razgraničenju, a koje Data about this area in the period of Venetian rule su u svojim radovima obradili M. Slukan-Altić derives from the cartographic and written sources (1999; 2005.), B. Fürst-Bjeliš i dr. (2003.) i Z. which bring information on boundaries, and have Mirdita (2007.). been analyzed by M. Slukan-Altić (1999, 2005), B. Fürst-Bjeliš et al. (2003) and Z. Mirdita (2007). O historijsko-geografskom razvoju Kraljevine Dalmacije, ustrojene odlukom Bečkog kongresa In dealing with the historical-geographic 1815., ističu se radovi P. Strčića (2005.), I. Heka development of the Kingdom of Dalmatia, (2007.) i I. Pederina (2004.). U svojim radovima constituted through the decree issued by the daju sveobuhvatni pregled granica i političko- Congress of Vienna in 1815, there are several teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske Lj. important papers such as those by P. Strčić (2005), Boban (1993.) i M. Klemenčić (1996.). I. Hek (2007) and I. Pederin (2004). Lj. Boban (1993) and M. Klemenčić (1996) also provide Interes geografa za proučavanje identiteta te the comprehensive overview of the borders and njegovu simboličnu manifestaciju u kulturnom the political and administrative structure of the krajobrazu prisutan je od 1970-ih godina u Republic of Croatia. kulturalnoj geografiji. Istraživanjem prostornih identiteta u stranoj stručnoj literaturi bavili su se The particular interest of geographers in M. Crang (1998.), D. Mitchell (2000.), J. Duncan researching identity and its symbolical manifestation (2000.) i W. Norton (2006.), a od hrvatskih within the cultural landscapes has been present geografa značajni su radovi L. Šakaje (1999; in cultural geography since the 1970s. In foreign 2003; 2004.), te I. Crljenko (2007; 2008.). scientific literature, the research of spatial identities stands out in the works of M. Crang (1998), D. Mitchell (2000), J. Duncan (2000) and W. Norton Metodologija rada (2006), while important papers with similar research aim within Croatian geography have been Za kvalitetnu analizu identiteta u written by L. Šakaja (1999, 2003, 2004) and I. proučavanom prostoru korišteno je nekoliko Crljenko (2007, 2008). metoda istraživanja. U prvome dijelu rada obavljena je analiza historijsko-geografske građe o proučavanim područjima s ciljem The methodology tumačenja podrijetla regionalne razine prostorne identifikacije u području otoka Several methods have been used to provide a Paga i Podvelebitskoga primorja. Naime, quality analysis of the identities in the researched upravo su historijsko-geografski procesi jedan area. The first section of the paper is an analysis of od čimbenika odlučujućih za oblikovanje the historical and geographical database, with a goal percepcije određenog prostora. Budući da je to elaborate the origins of regional identification prostornost ključna u oblikovanju identiteta, in the area of Pag Island and the Velebit Littoral. cilj ovoga proučavanja bio je odrediti This is important because the historical-geographic historijsko-geografsku dinamiku i utvrditi processes are one of the key factors in perception njezin odnos s postojećim stanjem (prostornom of the area. Due to the fact that spatiality is crucial identifikacijom). Prikazom historijsko- in identity forming, the aim of this analysis has geografskih procesa i zbivanja kroz pregled been to define the historical-geographic dynamics prostornih odnosa u prošlosti pokušalo se and relate it to the contemporary situation (spatial približiti razvoj prostora otoka Paga i Južnoga identification). Also, the overview of the historical- podvelebitskog primorja u kontekstu pripadanja geographic processes and events through the review različitim teritorijalno-ustrojbenim jedinicama of spatial relations was a means to interpret the (ovisno o povijesnom-geografskom razdoblju), development of the area of Pag Island and the uz naglasak na raširenost pojedinih ključnih Southern Velebit Littoral in the context of their teritorionima, njihovu pojavu i teritorijalni belonging to different administrative and territorial opseg. Pritom ključnu ulogu u određivanju units (depending on the historical-geographic

85 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108 regionalnih identiteta ovih dvaju prostora imaju period), with a special emphasis on the distribution pojmovi "Dalmacija" (Južno hrvatsko primorje) of certain key toponyms, their occurrence and i "Primorje" (Sjeverno hrvatsko primorje) kao territorial range. The terms "Dalmatia" (Dalmacija, ostatci nekadašnjih povijesnih regionalnih Southern Croatian Littoral) and "Primorje" pojmova koji svojim naslijeđem i danas snažno (Littoral, Northern Croatian Littoral) have a key utječu na regionalni identitet stanovništva uz role in determining the regional identities of the two hrvatsku obalu. areas, since these names represent the remnants of the former regional units with heritage still strongly Drugi dio rada čini analiza i kategorizacija influencing the regional identity of population hodonima (nazivlja ulica i trgova) na planovima along the Croatian coast. četiriju općinskih sjedišta koja su ujedno i najveća naselja uz županijsku granicu. The second section of the paper is the analysis Hodonimi su analizom svrstani u kategorije koje and categorization of hodonyms (names of streets odgovaraju pojedinim razinama prostornoga and squares) occurring on contemporary maps of identiteta (nazivi ulica i trgova koji odražavaju the four municipality centers, the largest settlements lokalne, regionalne ili nacionalne pojmove, near the county border. Hodonyms have been elemente i osobe), što je pobliže objašnjeno u classified into categories referring to the levels of referentnom poglavlju rada. Ukratko, oni nazivi spatial identity (the names of the streets and squares ulica i trgova koji sadržavaju neke dijelove which reflect local, regional and national terms, gradske topografije, događaje iz povijesti naselja elements and persons); the analysis is thoroughly ili druge lokalne specifičnosti, svrstani su u explained in the related section of the paper. Basically, kategoriju lokalnoga identiteta. U hodonime the names of streets and squares related to the regionalne razine identiteta svrstani su oni local topography, from the local history and other hodonimi koji se na neki način vezuju uz regije elements on local scale, have been categorized as Sjevernoga hrvatskog primorja i Dalmacije, expressions of local identity. The hodonyms related u geografskom ili povijesnom smislu, dok su in a certain sense to the terms denoting broader u kategoriju nacionalnog identiteta svrstani space, namely related to the Northern Croatian nazivi koji upućuju na pojmove i osobe vezane Littoral and Dalmatia in historical and geographical uz državu. Potom je obavljena statistička terms, have been categorized as regional identity analiza, odnosno izračun udjela pojedinih expressions. Furthermore, all of the names related to razina identiteta u ukupnom broju hodonima the terms and persons related to the nation and state koji su uzeti u obzir, a kao statistički pokazatelj have been put into category of national identity. korišten je i tzv. lokacijski kvocijent kojim se After the categorization, a statistical analysis has kroz učestalost hodonima u nekoj od navedenih been performed; firstly, to acquire the share of kategorija utvrđuje izraženost određene razine identity levels in the overall number of hodonyms identiteta u nekom naselju, u odnosu na druga and secondly, a location quotient has been used to proučavana naselja. express the frequency of hodonyms belonging to respective levels of identity in a settlement in relation Treća metoda obuhvatila je anketiranje to other researched settlements. stanovništva u četiri spomenute općinske jedinice na proučavanom prostoru, pri čemu The third method included the surveying within je anketni uzorak za svako naselje bio pedeset the four municipal units of the researched area, with ispitanika. Anketom je obuhvaćen niz pitanja, a sample of 50 respondents per each settlement. među kojima je za istraživanje najbitnije ono The survey included a range of questions, and the koje upućuje na razinu prostorne identifikacije most important among them was the one denoting i izraženost svake pojedine razine (u kolikoj the level of spatial identification and the degree mjeri ispitanici svoj osjećaj pripadnosti vezuju of each identity level (what is the degree of the uz zavičaj, regiju, domovinu/narod, europski respondents’ personal affiliation to native place, kontinent i Svijet). Posebnim pitanjem pokušalo region, homeland/nation, European continent, se utvrditi i regionalnu pripadnost (osjeća li the World). Particular question was also included se osoba u kontekstu regionalne pripadnosti to determine the respondents’ regional affiliation najviše kao "Dalmatinac", "Primorac" ili nešto (whether the person in question considers himself/ treće), neovisno o razini regionalne prostorne herself to be "Dalmatian", "Primorac" or has some identifikacije. Generalno, dobiveni rezultati other affiliation), regardless of the degree of the obrađeni su na sličan način kao i nazivi ulica regional identity. Generally, the acquired data have i trgova, te je uspoređivanjem rezultata dviju been analyzed in a similar way as the hodonyms,

86 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108 metoda bilo moguće donijeti relevantne and through the comparison of the results of both zaključke kako o izraženosti pojedinih razina methods it was possible to make the relevant prostornoga identiteta, tako i o pripadnosti u deductions about the degrees of spatial identity kontekstu regionalnog identiteta kao kategorije levels and the affiliations within regional identity as nižeg reda. a second rate category.

Historijsko-geografski prikaz prostora Historical-geographic overview of the Velebit podvelebitskog primorja i otoka Paga Littoral and Pag Island areas

Kada se govori o izraženosti pojedine od When discussing the degree of spatial identity razina prostornoga identiteta, kao i određivanju levels, as well as the determining of the identity identiteta unutar svake od razina, važnu ulogu ima within each level, one must note the crucial role kulturno naslijeđe, odnosno rezultat historijsko- of cultural heritage, i.e. the result of historical- geografskih procesa koji su oblikovali prostornu geographic processes which formed the spatial percepciju stanovništva nekog područja. U perception of the population in an area. In the case konkretnom primjeru istraživanog područja može of the researched area, two traditional terms having se govoriti o dva tradicionalna pojma koja i danas a certain impact on population’s regional identity u određenoj mjeri imaju odjek u regionalnom can be distinguished – Dalmatian (Dalmatinac) and identitetu stanovnika – Dalmatinac i Primorac, Primorac (Coast dweller) – which are geographically koji u geografskom smislu odgovaraju današnjim related to contemporary regions of the Southern regijama Južnoga i dijela Sjevernoga hrvatskog and the Northern Croatian Littoral. Considering primorja. Razmatrajući povijest spomenutih the history of the mentioned geographic names, one geografskih naziva, dobiva se uvid u historijsko- can gain an insight into the historical-geographic geografsku podlogu postojećih obilježja basis of the existing characteristics of the spatial prostornoga identiteta. identity. Na hrvatskom priobalnom pojasu žive tri In the Croatian coastal area there are three kulturološki bliske, ali izdvojene regionalne culturally close, yet distinguished regional groups skupine, Istrani (Istrijani), Primorci i Dalmatinci, – Istrians (Istrani, Istrijani), Primoracs and koje pripadaju pretežno hrvatskom narodu, ali i Dalmatians, affiliated mostly to the Croatian pojedinim manjinskim narodima. Sve tri grupacije people, but also to certain minorities. All of these razvijale su se tijekom prošlosti unutar različitih groups have been historically developing within upravno-teritorijalnih jedinica, pri čemu su different administrative territorial units, with the subjekti percipirali važnost teritorijalne lokacije subjects noticing the importance of territorial i tradiciju za oblikovanje prostornog identiteta. location and tradition in forming spatial identity. Na njih su utjecali različiti kulturni i socijalni They have been influenced by various cultural and čimbenici koji su za posljedicu imali nastanak social factors resulting in forming spatial (regional) prostornih, tj. regionalnih identiteta. identities. Ime Dalmatia (Dalmacija, Dalmazia) dugo The term Dalmatia (Dalmacija, Dalmazia) has se zadržalo u europskoj kulturi, znanosti i a long history in the European culture, science and politici zahvaljujući rimskoj državno-pravnoj politics mostly thanks to the Roman political and tradiciji. Europa je, respektirajući hrvatsku legislative tradition. With respect to the Croatian srednjovjekovnu državu i hrvatsko ime, sve medieval country and the Croatian name, until the do kasnoga srednjeg vijeka, preferirala ime late Middle Ages, Europe preferred the usage of the Dalmacija za gotovo cijeli prostor antičke term Dalmatia for most of the antique province provincije koji je obuhvaćao najveći dio istočne which encompassed the largest part of the Eastern obale Jadrana, ali i prostrano zaobalje. Ime Adriatic coast, including the vast hinterland. The Primorje novijeg je datuma, te je tijekom prošlosti term Primorje (Littoral) has more recent origin and sadržavalo razne dodatke u vidu posvojnih in the past it was usually combined with additions pridjeva (austrijsko, ugarsko ili hrvatsko), a like possessive adjectives (Austrian, Hungarian or odraz je složenih geopolitičkih situacija tijekom Croatian). This regional term is a reflection of the historijsko-geografskog razvoja Hrvatske. complex geopolitical situations occurring through the historical-geographic development of Croatia.

87 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Razmatrajući toponimiju kao jednu od Considering that the toponymy is one of the odrednica prostornoga identiteta, valja istaknuti determinants of the spatial identity, it must be da pri prvom dodiru ljudi s nepoznatim noted that the first step occurring when people područjem najprije dolazi do određivanja bitnih settle a new area is the definition of the most značajki prostora, odnosno njegovo imenovanje, prominent features of that area, i.e. its labeling, jer preko jezika prostor se upoznaje i pamti. since language is the medium through which Geografska imena ili toponimi dio su jezične space is known and remembered. Geographic baštine i svjedoče o kompleksnom društveno- names or toponyms represent a part of the lingual gospodarskom razvitku određenog prostora heritage and serve as testimony of the complex (Faričić, 2007.). U svom imenu sadrže različite socio-economic development of an area (Faričić, konotacije ovisno o tome jesu li odraz prirodno- 2007). A name can contain various connotations geografske ili društvene sredine pri čemu nude depending on whether it reflects natural-geographic mogućnost iščitavanja geografskih odrednica or socio-geographic environment; thus, it offers a i širi društveni kontekst prostora što uključuje possibility of decoding geographic features as well političku ili povijesnu dimenziju. Stoga imaju as the broader social context of the area in terms of i simbolično značenje, tj. moguće je iščitati politics and history. Therefore, their significance is materijalnu i duhovnu kulturu određenog also symbolical, since material and spiritual culture naroda, te predstavljaju bitnu odrednicu njegova of a population can be interpreted through them; identiteta (Crljenko, 2008.). this means that they represent an important feature of the population’s identity (Crljenko, 2008). Uslijed historijsko-geografskih mijena dolazi do kulturnih, etničkih i jezičnih preslojavanja Due to historical-geographic changes, a variety na određenom prostoru, pri čemu se toponimi of cultural, ethnic and lingual restructurings usually na različite načine mijenjaju. Budući da svako occur in an area, resulting in different changes povijesno razdoblje nosi svoje toponime ili utječe of the toponyms. Since every historical period na već postojeće, odraz su geografske percepcije brings along its own toponyms or influences the određenog prostora u određenom vremenu. existing ones, it can be said that the toponyms are a reflection of the geographic perception of a certain U skladu s temeljnim političko-geografskim area within a certain time frame. mijenama na istočnoj obali Jadrana, podvelebitsko primorje i otok Pag pripadali Considering the basic geopolitical changes su različitim teritorijalno-administartivnim on the Eastern Adriatic coast, the areas of the jedinicama. Počevši od antičke historiografije i Velebit Littoral and Pag Island belonged to various kartografije3 navedeni je prostor dugo u sastavu territorial and administrative units. According to Liburnije, odnosno označavan je jednim od the antique historiography and cartography3 the najstarijih horonima Libvrnia. Etnogeneza mentioned area was a part of Liburnia for a long Liburna dovršena je u vrijeme oko prijelaza period of time, and was thus marked with one of 2. na 1. tisućljeće prije Krista i njihov razvoj the oldest horonyms – Libvrnia. The ethnogenesis kontinuirano traje sve do potpune romanizacije. of the Liburns was finished some time between the Na sjeveru su graničili s Histrima na prostoru od end of the 2nd and the beginning of the 1st millenium ušća i toka rijeke Raše uključujući masiv Učke, BC, and their development continued until u unutrašnjosti, odnosno iza planinskih masiva their complete romanization. On the north they Učke, Gorskog kotara i Velebita, graničili su bordered the Histrions in the area of current and s Japodima, u gornjem Pozrmanju i Pounju flow of the river Raša including the Massif of Učka. graničili su s Ditionima, a s Delmatima u In the continental zone, beyond the mountainous porječju Krke, no ne na samoj rijeci, već, barem u areas of Učka, Gorski kotar and Velebit, they ranocarskom rimskom razdoblju, obuhvaćajući bordered with the Iapods; the areas around the i dio teritorija na njezinoj lijevoj obali, koji su rivers Zrmanja and Una upper valleys were borders pripadali teritorijima Skardone, Varvarije i with Ditions, and the river Krka with Delmats (not Burnuma (Kurilić, 2008.), odnosno na prostoru the river itself but including the territories on the Promine (Magaš, 1998.) koje je područje spora left bank belonging to the territories of Scardona,

3 Kartografski prikazi Eratostena, Polibijeva Geografija, 3 Eratosten’s cartographic display, Polybius’ Geography, Herodotova Historija, Pseudoskilakov Periplus, Atremidor Herodotus’ History, Pseudoscilac’s Periplus, Artemidorus iz Efeza Geografija prema M. Markoviću (1993.), L. Lagu form Efes’ Geography, according to M. Marković (1993), L. (1996.) i M. Kozličiću (1995.) Lago (1996) and M. Kozličić (1995).

88 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

između Liburna i Delmata (Čače, 2005.). Osim Varvaria and Burnum in the early imperial period, navedenog teritorija naseljavali su i otoke pred Kurilić, 2008). Another bordering zone was in the liburnskom obalom. area of Promina (Magaš, 1998) which is thought to have been the area of dispute between Liburns U kasnijem razdoblju odnosno najkasnije do and Delmats (Čače, 2005). Besides the mentioned kraja 2. stoljeća prije Krista prostor od Promine territory, the Liburns inhabited the nearby islands. (Magaš, 1998.) na sjeverozapadu do Neretve na jugoistoku, počinje se nazivati Dalmatia, i to In the later period, until the end of the 2nd prema etničkoj skupini Delmati (Delmatae) koji century BC, the area from Promina on the NW su naseljavali taj prostor (Čače, 2003.). Pojava (Magaš, 1998) to the Neretva on the SE started horonima Dalmatia upućuje na novu regiju i being called Dalmatia, after the name of the upravno-teritorijalnu jedinicu koja se u antičkim ethnic group Delmati (Delmats, Delmatae) rimskim djelima počinje percipirati kao posebna which inhabited it (Čače, 2003). The occurence geografska cjelina. Antički epigrafički i pisani of the horonym Dalmatia suggests a new region izvori svjedoče o zasebnosti Liburnije u odnosu na and a new administrative-territorial unit which Dalmaciju, prema kojima se Liburnija od 2. st. po was considered a distinct geographic unit in the Kristu naziva provincijom, čime dolazi do izražaja ancient Roman sources. The ancient epigraphic geografska i političko-upravna samosvojnost and written sources also mention a separate unit Liburnije u odnosu na provinciju Dalmaciju ili called Liburnia. Those sources suggest that since unutar nje (Migotti, 1992.). the 2nd century AD Liburnia was a province, which denotes its geographic and political-administrative Međutim, nakon podjele rimske provincije independence in relation to Dalmatia province, or Ilirik na provincije sjevernu Panonniu i južnu as a part of it (Migotti, 1992). Illyricum prevladalo je ime Dalmatia za južnu provinciju. Time je došlo do potiskivanja However, after the division of the Roman geografskog imena Ilirik, ali i do postupnog province Illyricum into Northern Pannonia and napuštanja liburnskog imena. U srednjem Southern Illyricum, the name Dalmatia prevailed vijeku na dodirnim prostorima Liburnije in descriptions of the Southern province. Thus, i Dalmacije stvara se jezgra samostalne the geographic name Illyricum was displaced, as hrvatske države s iznimkom nekih gradova i well as the Liburnian name. In the Middle Ages, a otoka (Krk, Osor, Rab, Zadar, Trogir, Kotor, nucleus of the independent Croatian state forms in a kasnije Split i Dubrovnik) koji priznaju the contact zones of Liburnia and Dalmatia, with vlast Bizanta u okviru tzv. dalmatinskog the exception of several towns and islands (Krk, temata. U novonastalim okolnostima prostor Osor, Rab, Zadar, Trogir, Kotor, and later on Split podvelebitskog primorja i otoka Paga našao and Dubrovnik) which aknowledge the authority se u sastavu hrvatske države (Magaš, 2000.). of Byzantium within the so called "Dalmatian U vrijeme vladavine kneza Borne u 9. stoljeću theme". In the new circumstances the area of the uz njegovo je ime prisutna formulacija knez Velebit Littoral and Pag Island was included in the Gačana, te knez Dalmacije, a od 821. godine Croatian state (Magaš, 2000). During the reign of i knez Dalmacije i Liburnije (Klaić, 1971; duke Borna in the 9th century, his title includes Goldstein, 1995.). Sjedinjenje liburnskih i the formulation ‘The Duke of the Guduscanorum, dalmatinskih gradova s Hrvatskom, a time i and the Duke of Dalmatia’, and after 821 also ‘the s podvelebitskim primorjem i otokom Pagom, Duke of Dalmatia and Liburnia’ (Klaić, 1971, nastavilo se crkveno-teritorijalnim ustrojem. Goldstein, 1995). The unification of the Liburnian Crkvenim saborima 925. i 928. godine and the Dalmatian cities with Croatia, and thus uspostavljena je splitska nadbiskupija, kojoj with the area of the Velebit Littoral and Pag Island, je de iure pripisano nasljedstvo nekadašnje continued through the church administrative salonitanske crkvene provincije, te se protezala territorial organization. The Split archbishoprie od rijeke Raše do Kotora (Novak, 2004.). U diocese was founded due to decisions made on the 11. stoljeću za vrijeme kralja Petra Krešimira Church councils in 925 and 928; consequently, the IV. u naslovu hrvatske države spominje se ime heritage of the former Church province of Salona Dalmacija – regnum Croatiae et Dalmatiae was ascribed to this new archbishoprie, and its (Pandžić, 2005.), što pokazuje neovisnost od territories extended from the river Raša to Kotor Bizanta i teritorijalno sjedinjenje hrvatskih (Novak, 2004). In the 11th century, during the reign zemalja. (Magaš, 2000; Suić, 2001; Faričić, of king Petar Krešimir IV, the name of Croatian 2003a). state includes the name of Dalmatia – regnum

89 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Od početka 11. stoljeća Mletačka Republika Croatiae et Dalmatiae (Pandžić, 2005) – which is a jasno iskazuje pretenzije na osvajanje proof of its independency from the Byzantines and istočnojadranske obale što joj je u konačnici of the territorial unification of the Croatian lands i uspjelo. Naime, početkom 15. stoljeća (Magaš, 2000; Suić, 2001; Faričić, 2003a). dalmatinski gradovi, odnosno komune (Cres, From the beginning of the 11th century, the Osor, Krk, Rab, Pag, Nin, Zadar, Šibenik, Venetian Republic clearly shows an ambition to Trogir, Split, Omiš, Brač, Hvar i Korčula), conquer the eastern Adriatic coast, which eventually dolaze pod upravu Mletačke Republike. U happenned. Namely, at the beginning of the 15th sastavu toga dalmatinskog posjeda otok Pag je century, the Dalmatian cities, i.e. communes (Cres, 4 razdijeljen na dva dijela – sjeverni dio otoka Osor, Krk, Rab, Pag, Nin, Zadar, Šibenik, Trogir, pripadao je rapskoj komuni i rapskoj biskupiji, Split, Omiš, Brač, Hvar and Korčula), fall under dok je središnji i južni dio otoka pripadao paškoj the rule of the Venetian Republic. Within these komuni i zadarskoj nadbiskupiji (Faričić, 2003a). Dalmatian properties Pag Island was divided into Podvelebitsko primorje u to je vrijeme u sastavu two parts4 – the northern part of the island came Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, odnosno under jurisdiction of the Rab Commune and the u posjedu krbavskih knezova Kurjakovića Rab Diocese, while the central and the southern part (Lukšić, 2002.). Pojavom Osmanlija i njihovim was under authority of Pag commune and Zadar teritorijalnim osvajanjima u prostoru zaobalja Archdiocese (Faričić, 2003a). During that period i dijela primorja južnih hrvatskih krajeva te the Velebit Littoral was a part of the Croatian- ulaskom preostalog dijela hrvatskog kraljevstva Hungarian Kingdom, i.e. it was the estate of the dukes u sastav habsburške državne zajednice, Kurjakovićs of Krbava (Lukšić, 2002). The arrival of jedinstvo stare hrvatske države očitovalo se the Ottomans and their territorial conquests in the samo u državno-pravnom imenu Trojedne hinterland and the part of southern Croatian littoral Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. and the joining of the remaining part of the Croatian Mletačka osvajanja i nove stečevine teritorija kingdom into the Habsburg state community, the tijekom 17. i početkom 18. stoljeća značile unity of the old Croatian state was only reflected su i širenje prostornog obuhvata Dalmacije, in the formal name of Triune Kingdom of Croatia, odnosno mletačke Dalmacije. Stoljetna trojna Slavonia and Dalmatia. The Venetian conquests imperijalna konfrontacija rezultirala je izrazitom and their new acquisitions during the 17th century historijsko-geografskom dinamikom prostora and at the beginning of the 18th century caused što se posebno odnosi na njihov međusobni an expansion of land coverage of Dalmatia, i.e. pojas razgraničenja (1540., 1576., 1671., 1718. Venetian Dalmatia. The longtime triple imperial godine) (Slukan-Altić, 2005.). Nove stečevine confrontation resulted in the intensive historical- (Aquisto Nuovo i Aquisto Nuovissimo) Mletačka geographic dynamics of the area, which particulary Republika dijelom daje u zakup (Fürst-Bjeliš i refers to bordering zones (1540, 1576, 1671, 1781) dr., 2003.) kolonima te pritom ubire desetine, (Slukan-Altić, 2005). The Venetian leased some što uvodi neizbježne promjene u zemljišnom of their new acquisitions (Aquisto Nuovo and posjedu. Dodatan problem bio je doseljenje Aquisto Nuovissimo) (Fürst-Bjeliš et al., 2003) to velikog broja "morlačkog" stanovništva koje je the laborers, bringing them tenths and introducing Mletačka Republika nastojala zadržati na zemlji the inevitable changes in the land ownership. The dodjeljujući im državnu zemlju (novostečenu additional problem was the arrival of large numbers zemlju). of "Morlak" population – the Venetians tried to keep them by giving them new acquired lands. U 16. i 17. stoljeću prostor podvelebitskog primorja počinje se percipirati tj. označavati na In the 16th and the 17th century the area of kartografskim prikazima horonimom Morlacca the Velebit Littoral was marked on the maps as ili Morlacha5, što je posljedica otomanskih Morlacca or Morlacha5, which is the consequence of

4 Nakon propasti hrvatskog kraljevstva otokom je 4 After the fall of the Croatian Kingdom, the island came zavladala zadarska komuna uz naizmjeničnu promjenu under the rule of the Zadar commune, with the swithcing ugarsko-hrvatske i mletačke vlasti. Zadarska komuna of the Hungarian-Croatian and Venetian rule. The Zadar bila je prisiljena prepustiti rapskoj komuni i rapskoj commune was forced to concede the northern part of the biskupiji sjeverni dio otoka s Lunom i Novaljom island with Lun and Novalja to the Rab commune and Rab (Faričić, 2003b). diocese (Faričić, 2003b). 5 Npr. B. Bonifačić, Karta Zadarsko-šibenskog područja, 5 E.g. B. Bonifačić, the map of the Zadar-Šibenik area, 1573. 1573. (Marković, 1993.), F. Camocio, Karta Hrvatske, (Marković, 1993.), F. Camocio, The Map of Croatia 1563

90 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Slika 2. Isječak karte Zemljovid stare cèlokupne kraljevine Hrvatske sa označenjem granicah sada obstojećih pokra- jinah…, 1862. Figure 2 A part of the map Zemljovid stare cèlokupne kraljevine Hrvatske sa označenjem granicah sada obstojećih pokrajinah…, 1862.

osvajanja i doseljenja stanovništva na to područje the Ottoman conquests and the immigration in the (Botica, 2005.). Ovaj specifičan horonim area (Botica, 2005). This specific horonym occurs pojavljuje se kao poseban sociokulturni i etnički as a special sociocultural and ethnical identity identitet koji je u historijsko-geografskoj baštini which remained in the historical-geographical ostao zabilježen kao Vlasi (Vlachi, Olachi, heritage as Vlahs, Vlasi (Vlachi, Olachi, Morlachi, Morlachi, Morolaci, Vallachi, Murlachi, Volachi, Morolaci, Vallachi, Murlachi, Volachi, etc.), and itd.), te se u određenim oblicima zadržao i danas has survived in certain forms and usages even until (Mirdita, 2007.). today (Mirdita, 2007). Nakon mira u Srijemskim Karlovcima After the peace treaty in Srijemski Karlovci oko 1700. godine Mlečani su podvelebitsko around the year 1700, the Venetians considered primorje smatrali svojim teritorijem, te su ga the Velebit Littoral their own territory, and their redovito prikazivali unutar granica mletačke maps of Venetian Dalmatia included it, although Dalmacije iako je de iure taj dio obale pripadao by right this part of the coast belonged to the Habsburgovcima. Habsburgovci su nakon Habsburgs. After the conclusion of the Peace sklapanja Beogradskog mira 1739. godine Treaty in Belgrade in 1739, the Habsburgs claimed tražili pravo na južno podvelebitsko primorje the right on the southern Velebit Littoral; however,

1563., (Marković, 1993.), Merianova karta zadarske regije, (Marković, 1993), Meriano’s map of Zadar region, 1647 1647, (Kozličić, 1995.), G. Sansonova karta Ugarskih (Kozličić, 1995), G. Sanson’s map of Hungarianlands, zemalja, 1683 (Lago, 1996.), Cantellijeva karta Dalmacije i 1683 (Lago, 1996), Cantelli’s map of Dalmatia and the susjednih regija, 1684 (Marković, 1993.). neighbouring regions, 1684 (Marković, 1993).

91 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108 međutim ono je pod upravom Mletačke it remained under the rule of the Venetian Republic Republike ostalo do 1797. godine (Slukan-Altić, until 1797 (Slukan-Altić, 2003), although 2003.), iako je geneza pograničnih sporova, tj. the genesis of bordering conflicts between the pitanje habsburško-mletačkog razgraničenja Habsburgs and the Venetians existed before 1699 u velebitskom primorju prisutno i prije 1699. (Holjevac, 2003). The bordering area was the godine (Holjevac, 2003.). Prostor razgraničenja settlement Tribanj – Sv. Marija Magdalena (the bio je kod naselja Tribanj – Sv. Marija Magdalena Mandalina cove), which kept its bordering role in (odnosno uvala Mandalina), koje takvu uloga the following administrative divisions of Croatian zadržava i u sljedećim upravno-administrativnim territory. The area which included Tribanj – Sv. podjelama hrvatskog teritorija. Prostor koji Marija Magdalena on the SE, together with the uključuje naselje Tribanj – Sv. Marija Magdalena islands Pag, Rab, Goli and Grgur were included na jugoistoku te otoci Pag, Rab, Goli i Grgur into Venetian Dalmatia. pripali su mletačkoj Dalmaciji. Following the end of the Napoleonic wars at Nakon napoleonskih ratova krajem 18. stoljeća the late 18th century, the existence of the Venetian okončano je postojanje Mletačke Republike, a Republic came to an end, as well as its rule over time i njezina uprava nad Dalmacijom. U posjedu Dalmatia. Afterwards the possession of Dalmatia Dalmacije izmijenile su se najprije prva austrijska was claimed by the first Austrian (1797-1805), (1797.-1805.), zatim francuska (1806.-1813.) then the French (1806-1813) and finally the i druga austrijska uprava (1814./15-1918.) u second Austrian governance (1814/15-1918) sklopu koje je Dalmacija, ustrojena kao zasebna when Dalmatia became a separate kingdom kraljevina, bila dio Austrijskog Carstva. Upravno- within the Austrian Empire. The Austrian teritorijalna podjela austrijske uprave na Jadranu territorial division of the Adriatic coast included bila je na dvije zasebne teritorijalne jedinice: two separate territorial units: The county of Istarski okrug (Istra s kvarnerskim otocima) kao Istria (Istria with Kvarner islands) as a part of the dio Austrijskog primorja sa sjedištem u Trstu Austrian Littoral with an administrative center in te Kraljevinu Dalmaciju. Kraljevina Dalmacija Trieste; and the Kingdom of Dalmatia. According prema administartivno-teritorijalnoj podjeli to the administrative territorial division, the sastojala se od četiri okruga (zadarskog, splitskog, Kingdom of Dalmatia consisted of four counties dubrovačkog i kotorskog) unutar kojih je (Zadar, Split, Dubrovnik and Kotor) which were postojala podjela na manje teritorijalne jedinice – divided into smaller territorial units – districts. The kotare. Zadarski okrug sastojao se od zadarskog, county of Zadar consisted of the burrows Zadar, rapskog, paškog, skradinskog, kistanjskog, Rab, Pag, Skradin, Kistanje, Obrovac, , obrovačkog, benkovačkog, drniškog, kninskog i Drniš, Knin, Šibenik6 (Perić, 1978), which clearly šibenskog kotara6 (Perić, 1978.), što pokazuje da shows that Pag Island was a part of the Kingdom je otok Pag bio sastavni dio Kraljevine Dalmacije. of Dalmatia. A part of the Velebit Littoral south Podvelebitsko primorje južnije od Tribanj – Sv. of Tribanj – Sv. Marija Magdalena was also Marija Magdalena također je bilo u sastavu included in the Kingdom of Dalmatia, while Kraljevine Dalmacije, a sjeverni dio primorja u the northern part was included in the Croatian sastavu Vojne krajine. Proces ukidanja odnosno Military Border. The process of elimination of spajanja Vojne krajine 1881. godine (Dubravica, the Military Border in 1881, and its unification 2001.) s ostalim dijelovima Hrvatske nije označilo with the rest of Croatia (Dubravica, 2001) was i traženo ujedinjenje s Dalmacijom, stoga Tribanj not followed by the expected unification with – Sv. Marija Magdalena ostaje granično područje Dalmatia; thus, Tribanj – Sv. Marija Magdalena u podvelebitskom primorju između tadašnjih remained a bordering area between the existing teritorija Dalmacije i Hrvatske unutar Austro- territories of Dalmatia and Croatia within the Ugarske Monarhije (Sl. 2.). Austro-Hungarian Monarchy (Fig. 2).

6 Okruzi su ukinuti 1868. godine, a umjesto njih na 6 The burrows were cancelled in 1868, and substituted prostoru Kraljevine Dalmacije osnovano je 12 kotareva: with 12 districts within the Kingdom of Dalmatia: Zadar, Zadar, Benkovac, Šibenik, Knin, Sinj, Split, Makarska, Benkovac, Šibenik, Knin, Sinj, Split, Makarska, Imotski, Imotski, Hvar, Korčula, Dubrovnik i Kotor (Perić, 1978.). Hvar, Korčula, Dubrovnik and Kotor (Perić, 1978).

92 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

U suvremenoj upravno-teritorijalnoj podjeli In the contemporary administrative and ime Dalmacija geografski je aktualno donekle territorial division the name Dalmatia is somewhat u imenu Splitsko-dalmatinske županije, bez geographically present in the name of the Split- obzira na historijsko-geografski slijed i obuhvat Dalmatia County (Splitsko-dalmatinska), pa je atribucija dalmatinski pridana tek jednom regardless of the historical-geographic heritage and dijelu te povijesne hrvatske regije. Ujedno, u coverage; i.e. the attribute Dalmatian (dalmatinska) suvremenim društveno-geografskim okolnostima, has been added only to a smaller part of the unatoč izraženoj makroregionalnoj funkciji mentioned historical region of Croatia. Moreover, Splita, Dalmacija praktički više ne funkcionira in spite of the macroregional function of Split in kao jedinstvena regija, već je u nodalno- the contemporary sociogeographic circumstances, funkcionalnom smislu taj prostor raščlanjen na Dalmatia practically does not function as a single zadarsku, šibensku, splitsku i dubrovačku regiju, region; its area is divided in terms of the nodal dok je prostorna organizacija uvelike uokvirena u regionalization into the regions of Zadar, Šibenik, granicama Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko- Split and Dubrovnik, while the administrative dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. organization has mostly been reflected in the existence of the Zadar County, the Šibenik- Budući da odrednica Primorac ima također Knin County, the Split-Dalmatia County and the važnu ulogu kao jedan od oblika prostorne Dubrovnik-Neretva County. identifikacije stanovništva, potrebno je osvrnuti se na prostorni obuhvat i historijsko-geografsku Due to the fact that the term Primorac (a person genezu horonima Primorje. Prije svega treba from the Littoral) bares an important role in spatial istaknuti da navedeni horonim ima tradicionalno identification of the population, it is crucial to make široku primjenu u geografskim imenima an overview on the coverage and genesis of the različitoga prostornog opsega duž cijeloga horonym Primorje (Littoral). Firstly, one must note hrvatskoga obalnog prostora (npr. Makarsko that the mentioned horonym has a traditionally primorje, Dubrovačko primorje, itd.). No, u wide usage in geographic names along the whole regionalnom smislu, historijsko-geografske Croatian coastal territory (e.g. the Makarska okolnosti uvjetovale su nastanak posebne Littoral, the Dubrovnik Littoral, etc.). However, vernakularne odrednice (Primorje, Primorac) za in regional terms, the historical-geographic prostor Kvarnerskoga primorja. circumstances have caused the occurence of a special vernacular term (Primorje, Primorac) used Još od prve polovice 16. stoljeća for the area of the Kvarner Littoral. Habsburgovci su imali u posjedu manji dio istočnojadranske obale (Trst, Akvileja, Ever since the first half of the 16th century, the Rijeka, Bakar i Kraljevica) koje se nazivalo Habsburgs were in possession of a smaller part austrijsko-ilirsko primorje ili austrijsko of the eastern Adriatic coast (Trieste, Aquileia, primorje (Strčić, 2005.). Marija Terezija Rijeka, Bakar and Kraljevica) which was at the 1776. godine izdvaja Rijeku kao corpus time called Austrian-Illyric Littoral or rather separatum iz dotadašnje provincije Austrijsko Austrian Littoral (Strčić, 2005). In 1776 Maria primorje, te je teritorijalno pripaja Banskoj Theresa of Austria separated Rijeka as a corpus Hrvatskoj vezujući ju upravno za ugarsku separatum from the existing province of the dvorsku kancelariju, a financijski za vlastitu Austrian Littoral, and annexed it to Croatia kancelariju. To složeno pravno, političko i Proper, connecting it administratively to the gospodarsko stanje potvrđeno je Diplomom Hungarian Court Office, and financially to the 1779., čime Rijeka definitivno postaje dio Austrian Office. Such a complex legislative, zemalja Krune sv. Stjepana, a priobalni prostor political and economic situation was confirmed by od Bakra do Novog Vinodolskog imenovan je the Diploma in 1779 when Rijeka officially joined kao ugarsko primorje (Pederin, 2004.). the Lands of St. Stephen’s Crown and the littoral from Bakar and Novi Vinodolski became defined Tijekom 19. stoljeća prostorni se obuhvat as the Hungarian Littoral (Pederin, 2004). austrijskog primorja mijenjao pa tako 1816. godine upravnu jedinicu Primorska pokrajina During the 19th century the area of the Austrian ili Austrijsko-ilirska pokrajina čine goričko Littoral changed; thus, in 1816 the administrative područje, Trst, Istra i kvarnerski otoci. Navedeni unit of Primorska pokrajina (Littoral region) or prostori organizirani su 1825. godine organizirani Austrian-Illyric region was constituted of the areas kao tzv. Primorska Ilirija (Strčić, 2005.). Osim, of Gorica, Trieste, Istria and the kvarner islands. In

93 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108 austrijskog primorja i ugarskog primorja7 prostor 1825 the mentioned areas were organized into the južnije, do Karlobaga, pripadao je eksteritorijalnoj Littoral Illyria (Primorska Ilirija) (Strčić, 2005). Vojnoj krajini, odnosno nakon njezina ukinuća Besides the Austrian and the Hungarian Littoral7, Banskoj Hrvatskoj, dobivajući naziv Hrvatsko the area on the south, as far as Karlobag, belonged primorje. to the Military Border, and after its cancellation, to the Croatia Proper, gaining the name of Croatian Iz svih navedenih političko-geografskih Littoral. fluktuacija nije čudno da se u konačnici iskristalizirala regionalna identifikacija When considering all the above mentioned stanovništva određena nazivom Primorac. geopolitical fluctuations, it is not surprising that in Međutim, u sljedećim razdobljima dolazi do the end a regional identification took more definite izrazite prostorne rastezljivosti spomenute shape defined by the name Primorac. However, regionalne identifikacije. in the following periods, that identification was gaining an intensive spatial extensibility. Zakonom o ustroju županija iz 1886. godine u Hrvatskoj je osnovano 8 županija. Prostor In 1886 the County Organization Law created 8 Dalmacije tada nije bio županijski ustrojen već counties. The area of Dalmatia was not included in podijeljen na okružja, kotare i općine. Takva the county division, but was divided into burrows, se podjela zadržala do 1918. godine kada su se districts and municipalities. Such a division existed hrvatske zemlje nakon dugo vremena opet našle u until 1918 when after many centuries the Croatian sastavu iste države. lands were finally united within one country. Poslije raspada Austro-Ugarske Monarhije After the fall of the Austro-Hungarian Monarchy, nakratko je osnovana Država SHS, te potom the State of Slovenes, Croats and Serbs was created i državna zajednica Kraljevina Srba, Hrvata i but it was soon replaced with the Kingdom of Slovenaca kojoj je pripojen najveći dio hrvatske Serbs, Croats and Slovenes which included most obale, dok je Kraljevina Italija na temelju odredbi of the Croatian coast, while the Londonskog ugovora iz 1915. godine zauzela claimed a larger part of the coast according to the velik dio hrvatske obale. S dijela okupiranog articles of the London Agreement from 1915 Italy područja morala se povući, ali prema odredbama had to retreat from some of the occupied territories, Rapallskog ugovora iz 1920. godine pripojila je but in 1920 (the Agreement of Rapallo) it annexed Istru, Cres, Lošinj, Zadar, Lastovo i Palagružu, Istria, Cres, Lošinj, Zadar, Lastovo and Palagruža. a Rimskim ugovorom iz 1924. godine i Rijeku In 1924, with the Agreement of Rome, Italy also (Matković, 1995.). gained possession of Rijeka (Matković, 1995). Rascjepkanost teritorija i izuzimanje važnih The fragmentation of the territory and the luka Rijeke, Pule i Zadra iz teritorija Kraljevine exclusion of the important ports such as Rijeka, SHS imalo je za posljedicu gubitak funkcionalnih Pula and Zadar from the territory of the Kingdom veza tih luka sa svojim prirodnim geografskim SHS caused a loss of functional connections of the okružjem. U takvim prilikama prostor zadarske mentioned ports with their natural-geographic regije u kojem je Zadar nekad imao središnju hinterlands. In those conditions the islands of funkciju, otoci Rab i Pag orijentiraju se sve više Rab and Pag became oriented towards Sušak, prema Sušaku čime razmjerno naglo funkcionalno which separated them from the long-term frames izlaze iz višestoljetnih okvira Dalmacije i of Dalmatia and affiliated them towards the pridružuju se u cijelosti (Rab) ili djelomično (Pag) area of Kvarner, partially (Pag) or completely kvarnerskom prostoru (Faričić, 2006.). U takvim (Rab) (Faričić, 2006). Such historical-geographic historijsko-geografskim uvjetima teritorijalne conditions of the territorial fragmentation caused rascjepkanosti obalni pojas od Sušaka do Senja the littoral area between Sušak and Senj to be imenuje se kao Hrvatsko primorje. named the Croatian Littoral.

7 Austrija je nakon poraza u Austro-pruskom ratu 1866. 7 After the defeat in the Austrian-Prussian war in 1866 and a državnopravnim ugovorom između Austrije i Ugarske 1867. state legislative agreement between Austria and Hungary in ubuduće funkcionirala kao dvojna monarhija (Austro- 1867 Austria became a dual monarchy (Austro-Hungarian Ugarska Monarhija). Nakon uspostave dualizma 1868. Monarchy). After the forming of the dualism in 1868, a godine sklopljena je Hrvatsko-ugarska nagodba prema Croatian-Hungarian Agreement was concluded, through kojoj je Rijeka kao corpus separatum potpala pod izravnu which Rijeka as the corpus separatum came under direct upravu Mađarske i postala ugarska luka (Heka, 2007.). Hungarian rule and became a Hungarian port (Heka, 2007).

94 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Slika 3. Tribanj – Sv. Marija Magdalena i uvala Mandalina – granični prostor Zadarske i Ličko-senjske županije Figure 3 Tribanj – Sv. Marija Magdalena and the cove of Mandalina – the bordering zone between Zadar County and Lika-Senj County

Granična uloga otoka Paga i podvelebitskog The bordering role of Pag and the Velebit primorja nastavljena je donošenjem Zakona o Littoral remained due to the issuing of the Law podjeli države na banovine, 1929. godine. Tim which divided the country into banovinas in 1929. zakonom prostor Kraljevine Jugoslavije podijeljen This particular law divided the area of the Kingdom je na devet banovina (Boban, 1995; Klemenčić, of Yugoslavia into nine banovinas (Boban, 1995; 1996.), pri čemu je veći dio hrvatskog teritorija Klemenčić, 1996), with most of the Croatian pripao Savskoj i Primorskoj banovini koje su u tereitory pertaining to Savska and Primorska priobalju graničile u prostoru Tribanj – Sv. Marija banovina which had a border in the area of Tribanj Magdalena. – Sv. Marija Magdalena. Prvim neslužbenim ustrojem 1945. godine, With the first unofficial organization in 1945 the republike unutar Demokratske Federativne republics constituting the Democratic Federative Jugoslavije podijeljene su na oblasti, a ove na Republic of Yugoslavia were divided into regions, okruge i kotareve. Prema toj podjeli jedna oblast and regions were divided into counties and districts. bila je Slavonija, jedna Zagreb i jedna Dalmacija According to that division, one region was Slavonia, (Cvitan, 1974.), što je ujedno i posljednji put one of them was Zagreb and another one was da se neki prostor označava samo nazivom Dalmatia (Cvitan, 1974), which is also the last Dalmacija. Od 1945. godine ponovno dolazi do recorded time that an area was named only by a revitalizacije horonima Primorje, a značajkama toponym Dalmatia. The horonym Primorje (Littoral) izrazitih fluktuacija prostornog obuhvata was revived in 1945, and featuring the intense uključuje prostor od Rijeke do Lukova Šugarja fluctuations of the spatial coverage, it included the uključujući kvarnerske otoke, te otoke Rab i Pag, area from Rijeka to Lukovo Šugarje enclosing Rab zatim prostor od Kostrene do Dalmacije i prostor and Pag islands, the Kvarner Islands, the area from od Preluka (Rijeka) do Karlobaga uključujući Kostrena to Dalmatia and again the area from Preluk kvarnersko otočje te Pag i Rab (Strčić, 2005.). (Rijeka) to Karlobag (Strčić, 2005). Prema službenom zakonskom ustroju iz 1947. According to the legislative structure in 1947, godine podvelebitsko priobalje jugoistočno od the Velebit Littoral on the SE of the settlement naselja Tribanj – Sv. Marija Magdalena i otok Tribanj – Sv. Marija Magdalena and Pag Island

95 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Pag su u sastavu Splitske oblasti (kotar Rab, belong to the Split region (district Rab and later a zatim kotar Zadar), a sjeverno priobalje je u on district Zadar), and the Northern littoral is sastavu Riječke oblasti (kotar Rijeka). U sljedećim included into the Rijeka region (district Rijeka). In godinama često je dolazilo do promjena u broju the following years many changes in the number teritorijalnih jedinica i njihovih granica (1962. of the territorial units and their borders occured otok Pag izuzet je iz Splitske oblasti, tj. kotara (in 1962 Pag Island was excluded from the Split Zadar, i priključen kotaru Rijeka) i tek od 1974. region and Zadar district, and included into the godine uspostavljanjem zajednica općina pa do district of Rijeka) and it was not until 1974 and the 1992. godine teritorijalne jedinice su dugotrajnije, establishing of municipal communities which lasted s time da je Pag pripao ZO Rijeka. until 1992 that the territorial units were more lasting, with Pag Island included in the municipal Teritorijalni ustroj Zajednica općina (ZO) za community of Rijeka. prostor podvelebitskog primorja i otok Pag nije značio teritorijalnu izmjenu, već samo promjenu The territorial organization of the municipal u imenu odnosno Splitska oblast promijenila je communities (MC) did not affect the area of ime u ZO Split, a Riječka oblast u ZO Rijeka. the Velebit Littoral and Pag Island by means of Zakonom o područjima županija, gradova i territorial redistribution, but only through the općina u Republici Hrvatskoj iz 1992. godine change in name (The Split region changed its name na području Hrvatske ustrojeno je 21 županija to MC Split and the Rijeka region changed it to kao jedinice regionalne uprave i samouprave, MC Rijeka). In 1992, the new legislative decision 2 kotara, 70 gradova i 419 općina kao jedinice was brought to organize 21 counties as units of lokalne samouprave koji je naknadno revidiran regional administration, 2 districts, 70 towns and novim zakonima (NN, br. 69/95, NN br. 124/97, 419 municipalities – which was later on revised by NN br. 128/99, NN br. 129/00, NN br. 92/01, a number of new laws (NN, no. 69/95, NN no. NN br. 25/03, NN br. 107/2003 i br. 175/03) 124/97, NN no. 128/99, NN no. 129/00, NN no. (Statistički ljetopis, 2005.). 92/01, NN no. 25/03, NN no. 107/2003 and no. 175/03) (Statistički ljetopis, 2005). Nedugo nakon osamostaljenja teritorij Republike Hrvatske administrativno je podijeljen Shortly after the regaining of Croatian na dvadeset županija i Grad Zagreb. Prema independence, the territory of the Republic of prvotnom županijskom ustroju (1993.-1997.), Croatia was administratively divided into twenty otok Pag u cijelosti je pripadao Ličko-senjskoj counties and the Town of Zagreb. According to županiji, dok je granica između Ličko-senjske i the initial county organization (1993-1997), the tadašnje Zadarsko-kninske županije na prostoru complete area of Pag Island was included into the podvelebitskoga primorja bila identična današnjoj Lika-Senj county, while the border between the (Tribanj – Sv. Marija Magdalena, Sl. 3.). Godine mentioned county and the contemporary Zadar- 1997. dolazi do preustroja jedinica lokalne Knin County in the area of the Velebit littoral was samouprave; Zadarsko-kninska županija mijenja identical to the existing one (Tribanj – Sv. Marija ime u Zadarska županija, a novom prostornom Magdalena, Fig 3). In 1997 a reorganization of the razdiobom veći dio ličkoga prostora (s iznimkom local administrative units took place; Zadar-Knin općine Gračac) pripao je Ličko-senjskoj županiji, County changed its name to Zadar County, and kao i Grad Novalja na sjeveru otoka Paga. most of the territory of Lika which belonged to it Istodobno, Grad Pag, te općine i (with the exception of the municipality of Gračac) na otoku Pagu došle su pod upravu Zadarske was included into Lika-Senj county. The Town of županije. Novom županijskom podjelom Pag Novalja in the north of Pag Island also remained je tako postao jedini hrvatski otok razdijeljen within Lika-Senj County, while the Town of Pag, između dviju županija. and the municipalities Kolan and Povljana were brought under the administration of Zadar County. With this new administrative division of counties, Pag became the only Croatian Island divided between two counties.

96 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Analiza prostornoga identiteta na temelju The analysis of spatial identity according to the kategorizacije hodonima categorization of the hodonyms

Analiziranjem i iščitavanjem simbolike The connection between the naming of the upisane u gradskoj, odnosno mjesnoj toponimiji streets and squares and the forming of spatial pokušava se otkriti veza između imenovanja ulica identities is attempted to be determined by reading i trgova i konstrukcije prostornih identiteta. Za and analyzing the symbolics written in the local analiziranje ulične nomenklature odabrana su toponymy of towns. Four settlements have been četiri naselja Pag, Novalja, Karlobag i Starigrad, chosen to analyze the street nomenclature – Pag, od kojih su dva naselja iz Ličko-senjske i dva iz Novalja, Karlobag and Starigrad – two of them Zadarske županije. Pri određivanju prostornih administratively belonging to Lika-Senj County, identiteta ulična nomenklatura podijeljena je u tri and the other two to Zadar County. In defining kategorije: na one koji iskazuju u svom nazivlju spatial identities, street nomenclature has been nacionalni, regionalni i lokalni identitet. divided into three categories depending on whether Nacionalni identitet vezan je uz državu i u they express national, regional or local identity. tu se kategoriju ubrajaju imena ulica i trgova Since national identity is related to the country/ po osobama, događajima i toponimima koji state, this category includes streets and squares su važni za državu odnosno od nacionalnog su named after persons, events and toponyms which are značaja. Radi potrebe dosljednijeg i preciznijeg significant on the national level. Because of the need razvrstavanja identiteta izraženih u gradskoj to categorize the identities decoded from the town toponimiji korišteni su Hrvatski opći leksikon, toponymy more precisely, two editions of lexicons ur. Kovačec, 1996. (Crljenko, 2008.) i Hrvatski have been used – Hrvatski opći leksikon edited by biografski leksikon, ur. Macan, 1996. Kovačec, 1996 (Crljenko, 2008) and Hrvatski Regionalni identitet analiziran je u dvije biografski leksikon, edited by Macan, 1996. kategorije i odnosi se na regije Sjeverno hrvatsko Regional identity has been analyzed within two primorje i Južno hrvatsko primorje. Poglavito se categories referring to the regions of North and kao i kod ostalih prostornih identiteta utvrđuje South Croatian Littoral. As it is with other levels njegova izraženost u uličnoj nomenklaturi, of identity, the degree of regional identity is also bez obzira na koju se regiju odnosi, daljnjim defined in the street nomenclature, regardless of analiziranjem u promatranim naseljima utvrđuje the region in question; further analysis provides the se izraženost regionalnog identiteta prema degree of regional identity related to the Northern Sjevernoj hrvatskoj ili Južnoj hrvatskoj regiji. U or the Southern Croatian Littoral region in the kategoriju regionalnih hodonima uključeni su observed settlements. The category of regional događaji i ljudi važni za navedene dvije regije kao hodonyms includes events and people that have i geografski nazivi iz tih regija. historical significance for the mentioned regions, as Kategorija lokalnih identiteta najvećim se well as the geographic names from those regions. dijelom odnosi na uličnu nomenklaturu nazvanu The category of local identities mostly refers prema lokalnim toponimima te sadržajima i to the street nomenclature which contains local objektima koji su dominantni u prostoru naselja toponyms, as well as other contents and objects (Ul. Laktinac, Ul. Od Skrivanata, Ul. Fortica). U featured in the area of the settlement (Street analiziranim naseljima hodonimi koji izražavaju Laktinac, Street Od Skrivanata, Street Fortica). The dvostruki identitet, zastupljeni su u vrlo malom hodonyms which express double identity are very broju, stoga nisu ni svrstavani u posebnu rare in the analyzed settlements, and have therefore kategoriju. not been categorized in a special class. U odabrana četiri naselja (Pag, Novalja, The most common hodonyms in all four of Karlobag i Starigrad) najprisutniji su lokalni the settlements (Pag, Novalja, Karlobag and hodonimi, čiji je ukupan broj 112 (49% udjela u Starigrad) are the local ones, with a total of 112 ukupnom broju proučavanih hodonima), zatim (approximately 49% of the overall toponyms nacionalni hodonimi, njih 91 (ili 39%), a najmanje included in the research). Also, there are 91 (39%) je onih koji upućuju na regionalni identitet (Sl. national hodonyms, and 29 (or 12%) regional 4.). Od regionalnih hodonima ukupan broj njih hodonyms (Fig. 4). 15 regional hodonyms are je 29 (ili 12%) od čega 15 upućuje na izraženost related to the identity of the Northern Croatian

97 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Slika 4. Ukupna izraženost identiteta u gradskoj/mjesnoj toponimiji svih naselja Figure 4 The overall degrees of identity in the toponymy of all the settlements Izvori: Plan grada Paga, Turistička zajednica Pag, Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu, 2008; Plan naselja Karlobaga, Turistička zajednica općine Karlobag, 2008; Plan Starigrada, Turistička zajednica općine Starigrad, 2008; Plan grada Novalje, Turistička zajednica grada Novalje, 2008. Sources: Map of Pag town, Turist Community of Pag, Cartographic Institute of the Geodetic Faculty in Zagreb, 2008; The map of Karlobag, Tourist Community of Karlobag municipality, 2008; The map of Starigrad, Tourist Community of Starigrad municipality, 2008; The map of the town of Novalja, Tourist Community of the Town of Novalja, 2008. identiteta Sjevernoga hrvatskog primorja, a Littoral and the remaining 14 to the one of the preostalih 14 na Južno hrvatsko primorje. Southern Croatian Littoral. Budući da se odabrana naselja nalaze u Due to the fact that the researched settlements području koje je tijekom prošlosti poradi are in the area exposed to very intensive historical- historijsko-geografskih mijena obilježeno geographic changes and thus featured with the izrazitim pulsiranjem regionalnih granica, i prema fluctuation of regional borders, divided by the suvremenom administrativno-teritorijalnom present county borders and commonly percieved ustroju podijeljeno je županijskim granicama, as a bordering zone between the two regions, the a vrlo se često i percipira kao granični prostor presence of regional hodonyms is relatively small dviju regija, vrlo je mala zastupljenost regionalnih (Ninska ul., Novigradska ul., Primorska ul., hodonima (Ninska ul., Novigradska ul., Primorska Rapska ul., Senjska ul.). The mentioned changes ul., Rapska ul., Senjska ul.). Navedene česte are the probable cause of the reduced number of promjene vjerojatno su i uzrok smanjenog broja regional hodonyms in the contemporary towns’ regionalnih hodonima u suvremenoj gradskoj toponymy, which also proves the passive views toponimiji, što je prouzročilo pasivnost i zasićenje and saturation towards any form of regionalism. prema bilo kakvom regionalizmu. Marginalizacija The marginalization of the settlements’ toponymy gradske/mjesne toponimije koja iskazuje expressing regional identity affiliated to the regionalni identitet definiran prema regijama Northern or the Southern Croatian Littoral Sjeverno ili Južno hrvatsko primorje logična je s is logical if the expression Hrvatsko primorje obzirom na važnost naziva Hrvatsko primorje, (Croatian Littoral) is taken into consideration; this što pokazuje i veliki udio nacionalnih hodonima. is confirmed by a substantial share of the national Od nacionalnih hodonima najčešće se javljaju hodonyms. The most common national hodonyms imena hrvatskih vladara kao Ul. kneza Višeslava, are those expressing names of Croatian rulers, such Ul. kneza Branimira, Ul. kneza Trpimira, Ul. as Ul. kneza Višeslava, Ul. kneza Branimira, Ul. kralja Stjepana Držislava, Ul. kralja Tomislava, kneza Trpimira, Ul. kralja Stjepana Držislava, Ul. Ul. kralja Zvonimira, Obala Petra Krešimira IV. kralja Tomislava, Ul. kralja Zvonimira, Obala Petra Dok su lokalni hodonimi, čija je zastupljenost i Krešimira IV. At the same time, the local hodonyms najbrojnija, odraz njegovanja i isticanja lokalne which are the most common ones, express the kulturno-povijesne baštine, lokalnih toponima te cultivation of the local cultural-historical heritage, lokalnih povijesnih događaja ili osoba (Ul. Jerka local toponyms and local historical events and Vrbana, Ul. Stipe Devčića, Ul. Braće Fabijanić, persons (Ul. Jerka Vrbana, Ul. Stipe Devčića, Ul. Ul. don Jose Felicinovića, Trg T. Matasovića, Ul. Braće Fabijanić, Ul. don Jose Felicinovića, Trg T. starigradskih zidara...). Matasovića, Ul. starigradskih zidara...).

98 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Slika 5. Udio izraženosti identiteta u gradskoj/mjesnoj toponimiji po naseljima Figure 5 Shares of identity levels in the toponymy of the researched settlements. Izvori: Plan grada Paga, Turistička zajednica Pag, Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu, 2008.; Plan naselja Karlobaga, Turistička zajednica općine Karlobag, 2008; Plan Starigrada, Turistička zajednica općine Starigrad, 2008; Plan grada Novalje, Turistička zajednica grada Novalje, 2008. Sources: Map of Pag town, Turist Community of Pag, Cartographic Institute of the Geodetic Faculty in Zagreb, 2008; The map of Karlobag, Tourist Community of Karlobag municipality, 2008; The map of Starigrad, Tourist Community of Starigrad municipality, 2008; The map of the town of Novalja, Tourist Community of the Town of Novalja, 2008

Izdvajanjem naselja prema županijskoj If the affiliation of all the researched settlements pripadnosti Novalje i Karlobaga koji pripadaju towards the couties they belong to is taken into Ličko-senjskoj županiji, te naselja Starigrad consideration (Novalja and Karlobag belonging i Pag Zadarske županije, prisutna je gotovo to the Lika-Senj County, and Pag and Starigrad jednaka izraženost regionalnih hodonima i kod belonging to Zadar County), the number naselja obiju županija najmanje je izražena. of regional hodonyms is almost equally less Kod promatranih naselja Zadarske županije important. In the observed settlements of Zadar odnos nacionalnih i lokalnih hodonima gotovo county the interrelation of national and local je identičan, tj. nacionalnih je 55, a lokalnih 58. hodonyms is almost identical (55 national and Međutim, u promatranim naseljima Ličko-senjske 58 local hodonyms). However, in the observed županije znatno veća je zastupljenost lokalnih settlements of the Lika-Senj County, the presence hodonima, njih 54, dok je lokalnih 36. Takav of local hodonyms is much bigger – 54 of them odnos proizlazi iz gotovo dvostruko većeg broja as compared to the 36 local ones. Such relation lokalnih od nacionalnih hodonima u naselju derives from almost twice larger number of local Novalja, dok je u Karlobagu zastupljeniji broj hodonyms in comparison to the national ones in nacionalnih hodonima. Karlobag je ujedno i jedino Novalja settlement, while in Karlobag the situation naselje od promatranih u kojem je najzastupljeniji is reverse – the national hodonyms are more broj nacionalnih hodonima (Sl. 5.). common than the local ones. Also, Karlobag is the only observed settlement where the national Za detaljniju analizu izraženosti prostornih hodonyms are more common in comparison to identiteta posebno za definiranje odnosa manje other levels (Fig. 5). i veće cjeline pogodan pokazatelj je lokacijski kvocijent8 (Crljenko, 2008b) kojim se iskazuje A very useful tool for the detailed analysis of the izraženost prostornog identiteta pojedinog degrees of spatial identities, especially in defining naselja u odnosu na sva promatrana naselja. the relations between two units of different sizes, Lokacijski koeficijent pojedinog naselja, ako is the location quotient8 (Crljenko, 2008b) which

8 A general formula for calculation of the location quotient: 8 Opća formula za izračunavanje lokacijskog koeficijenta: LK = (Xi/X)/Yi/Y, where Xi represents the overall sum of

LK = (Xi/X)/Yi/Y. Pritom Xi predstavlja ukupan zbroj svih all the hodonyms expressing a particular level of identity hodonima koji izražavaju određenu razinu identiteta u in a settlement, X represents the total number of streets in jednom naselju, X ukupan broj ulica u tom naselju, Yi that settlement; Yi represents the overall sum of hodonyms je ukupan broj svih hodonima koji izražavaju određenu expressing a particular level of identity in all the researched razinu identiteta u svim proučavanim naseljima, te Y settlements, and Y represents the total of all the streets in all ukupan broj svih ulica u istraživanim naseljima. of the researched settlements.

99 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Tablica 1. Lokacijski kvocijenti izraženosti prostornih identiteta u gradskoj/mjesnoj toponimiji Table 1 Location quotients of spatial identity rates in toponymy of the settlements*

Hodonimi koji izražavaju / Hodonyms which express Naselje / Settlement Nacionalni identitet / Regionalni identitet / Lokalni identitet / National identity Regional identity Local identity Karlobag 1,39 0,72 0,75 Novalja 0,74 1,16 1,16 Pag 1,07 1,03 0,92 Starigrad 1,12 0,74 0,96 Izvori: Plan grada Paga, Turistička zajednica Pag, Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu, 2008; Plan naselja Karlobaga, Turistička zajednica općine Karlobag, 2008; Plan Starigrada, Turistička zajednica općine Starigrad, 2008; Plan grada Novalje, Turistička zajednica grada Novalje, 2008. Sources: Map of Pag town, Turist Community of Pag, Cartographic Institute of the Geodetic Faculty in Zagreb, 2008; The map of Karlobag, Tourist Community of Karlobag municipality, 2008; The map of Starigrad, Tourist Community of Starigrad municipality, 2008. The map of the town of Novalja, Tourist Community of the Town of Novalja, 2008. je jednak broju 1, pokazuje jednaku izraženost is used to express the degree of spatial identity identiteta s prosječnom izraženosti identiteta u of a settlement in relation to all of the observed hodonimima svih promatranih naselja, ako je veći settlements. If the location quotient of a settlement ili manji susljedno tome pokazuje i odstupanje equals 1, then it shows the rate of identity equal to od prosječne izraženosti identiteta u hodonimima an average rate of identity in hodonyms of all the svih promatranih naselja (Petz, 2004; Crljenko, observed settlements. If it is smaller or bigger than 2007.). 1, it consistently shows a deviation in comparison to the average rate (Petz, 2004, Crljenko, 2007). Prema izraženosti lokacijskog kvocijenta naselje Pag pokazuje najmanja odstupanja u The settlement Pag shows the smallest izraženosti svih prostornih identiteta u odnosu deviation in rates of all the levels of spatial na prosječnu vrijednost svih promatranih naselja. identity in relation to the average value in all Za razliku od njega, naselje Karlobag bilježi the observed settlements. In contrast to Pag, najveća odstupanja, što se očituje u najizraženijem Karlobag settlement shows the largest deviation, lokacijskom kvocijentu izraženosti nacionalnog which is visible from the largest quotient of identiteta, te u najmanjoj izraženosti lokacijskog national identity, and the smallest quotient of the kvocijenta regionalnog identiteta u odnosu na regional identity in relation to the average values prosječne vrijednosti svih naselja (Tab. 1.). of all settlements (Tab. 1).

Analiza prostorne identifikacije na temelju The analysis of spatial identification based on a anketnog upitnika survey

Budući da se imenovanje ulica i trgova regulira Due to the fact that the naming of streets and prema zakonskoj osnovi Republike Hrvatske, koju squares is regulated by the legislation of the Republic pak provode lokalne uprave, ulična nomenklatura of Croatia, conducted by the local authorities, the nije dovoljan pokazatelj izraženosti pripadnosti street nomenclature is not a sufficient indicator stanovnika naselja. U kolikoj je mjeri prisutan i of affiliation rates of the settlements’ population. izražen stvarni osjećaj pripadnosti kod stanovnika The best way to determin the presence and rate of pojedinog naselja, najbolje se može saznati the real affiliations of population in a settlement is izjašnjavanjem samih stanovnika. U cilju što through surveying the inhabitants themselves. In potpunije analize prostornih identiteta područja order to analyze the spatial identities of the area otoka Paga i južnoga dijela podvelebitskog of Pag Island and the southern Velebit littoral, a primorja provedeno je anketno istraživanje u četiri survey has been conducted in four administrative administrativne jedinice (Pag, Novalja, Starigrad i units (Pag, Novalja, Starigrad and Karlobag), with Karlobag) u svakoj na 50 ispitanika. a sample of 50 examinees per unit.

100 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Tablica 2. Stupanj poistovjećivanja s prostornim jedinicama različitog obuhvata na području četiriju istraživanih općina (prosječna ocjena prema Likertovoj skali) Table 2 Rates of affiliation to different spatial units in the area of the researched municipalities (average rate according to the Likert’s scale)

Prostorne jedinice poistovjećivanja / Spatial units of affiliation Naselje / Settlement Svijet / Europa / Domovina / Regija / Naselje / World Europe Homeland Region Settlement Novalja 3,7 2,72 4,52 4,31 4,72 Karlobag 3,5 2,72 4,6 3,92 4,36 Pag 3,77 2,97 4,69 4,34 4,71 Starigrad 3,44 2,54 4,36 4,32 4,4 Izvor: Anketa stanovništva (svibanj 2009.) Source: Population survey (May 2009)

U anketnom upitniku ispitanicima je The examinees were asked to state the affiliation postavljeno pitanje o vlastitom izjašnjavanju o for each quoted identity to the world, continent (in osjećaju pripadnosti svijetu, Europskoj uniji, relation to EU), homeland, region and settlement domovini, regiji i naselju odnosno da za svaki by rating the intensity of their affiliation from 1 to 5 navedeni identitet iskažu intenzitet svojega (Likert’s scale), where 5 equals complete affiliation, osjećaja pripadnosti ocjenama od 1 do 5 (Likertova 4 equals significant affiliation, 3 equals average skala), pri čemu ocjena 5 označava u potpunosti, affiliation, 2 equals minor affiliation, and 1 equals ocjena 4 uglavnom da, ocjena 3 i da i ne, ocjena no affiliation at all (Tab. 2). 2 uglavnom ne i ocjena 1 uopće ne vezujem svoj The overall rate in all of the observed settlements osjećaj pripadnosti (Tab. 2.). is the lowest in the category of affiliation to Ukupna srednja ocjena u sva četiri promatrana Europe/European Union (2.73), while the average naselja najniža je za osjećaj pripadnosti Europi/ rate of the affiliation to the world (cosmopolitism) Europskoj uniji i iznosi 2,73 dok je srednja ocjena is substantially higher (3.58). Such a result kozmopolitskog osjećaja znatno veća i iznosi 3,58. probably reflects the unsatisfactory situation of Takav je rezultat najvjerojatnije odraz aktualne the foreign policy of Croatia in its relations to the vanjskopolitičke situacije koja je proizašla iz EU, since decisions of the latter have proven to be neslaganja s nekim odlukama institucija Europske quite unpopular among the Croatian population. unije. Međutim, ako promotrimo općeeuropski However, if we look at the European and the i kozmopolitski osjećaj u istraživanjima cosmopolitan affiliation in researches conducted provedenima 1981., 1990. i 2000. godine (Skoko, in 1981, 1990 and 2000 in some of the European 2004.), u europskim zemljama rezultat je isti. countries (Skoko, 2004), the results are almost the Prema tim istraživanjima najviše ispitanika u prvi same. According to those researches, most of the je plan istaknulo svoju lokalnu pripadnost, zatim examinees put forward their local affiliation, then pripadnost državi/nacionalnu, potom svijetu i na the national one, cosmopolitan one, and finally kraju Europi. the European one. Ukupna srednja ocjena izraženosti osjećaja The overall average rate of affiliation to the identiteta prema regiji iznosi 4,22 i niža je od region is 4.22 and is lower than national and nacionalnog i lokalnog osjećaja identiteta, koji local identities which are equal (4.54). The lower su jednaki te im je srednja ocjena 4,54. Slabija rate of affiliation to region corresponds with izraženost osjećaja identiteta prema regiji kod the lower numbers of regional hodonyms in the ispitanika se podudara i sa slabijom izraženosti settlements. The examinees in Pag, Novalja and regionalnih hodonima u tim naseljima. Ispitanici Starigrad expressed the strongest local identity, u naseljima Pag, Novalja i Starigrad izrazili su while in Karlobag the most prominent affiliation najveći osjećaj lokalnog identiteta, dok je u naselju is national identity. Such a pattern of the Karlobag najizraženiji nacionalni identitet. Takav expressed identities in the mentioned settlements odnos izraženih prostornih identiteta u navedenim coresponds to the one derived from the analysis je naseljima zabilježen i u analiziranju hodonima. of the hodonyms.

101 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Unatoč činjenici da je regionalni identitet Although regional identity (regional affiliation, (osjećaj regionalne pripadnosti, odnosno i.e. identification with a region) is the least poistovjećivanje s određenom regijom) najslabije prominent in comparison to the other two main izražen u odnosu na ostale dvije ključne razine levels of the spatial identity, it is still present prostornoga identiteta, on je ipak u određenoj in the researched area. Thus, there is a basis for mjeri prisutan u istraživanom području. Stoga determining regional identities by identifying the postoji osnova za utvrđivanjem regionalnoga affiliation of the population to regions. The concept identiteta putem identifikacije stanovništva s of region as a basic spatial unit in geographic regijom. Koncept regije kao osnovne prostorne research is perceived through three new approaches jedinice u geografskom proučavanju percipira (political-economic, cultural and social) which se kroz tri nova pristupa (političko-ekonomski, contain different criteria for defining a region. In kulturni i socijalni) unutar kojih su zastupljeni cultural-geographic researches which also aim to različiti kriteriji za određivanje regije. U determin the cultural basis of spatial definitions, kulturalno-geografskim istraživanjima kojima je, the approach to researching regions is based on među ostalim, cilj utvrditi i kulturološku osnovu their definitions through formal, functional and definiranja prostora, pristup proučavanju regije vernacular dimensions (Duncan, 2000, Mitchell, temelji se na njezinu definiranju kroz formalnu, 2000, Norton, 2006). funkcionalnu i vernakularnu dimenziju (Duncan, With an aim of defining borders of vernacular 2000; Mitchell, 2000; Norton, 2006.). regions, the examinees were asked to state their S ciljem određivanja granice vernakularnih regional affiliation, within the three offered regija, u anketnom upitniku ispitanicima je answers (a - Dalmatian, b – Primorac, c – other/ bilo postavljeno pitanje o osjećaju regionalne state which). It must be noted here that the term pripadnosti gdje su im ponuđena tri odgovora: "Primorac" traditionally refers to affiliation to the a) Dalmatinac/-ka, Primorac/-ka, neka druga area of the Northern Croatian littoral, and must regija (upišite koja). Pritom treba naglasiti not be mixed with a general meaning of the word da se pod pojmom "Primorac" tradicionalno "primorac" which in Croatian language denotes a podrazumijeva pripadnost području Sjevernoga person from any coastal area. The acquired results hrvatskog primorja, te ga ne treba miješati s provide an insight into the structure of regional općenitim značenjem riječi "primorac" koja u identity in the researched settlements (Fig. 6). hrvatskome jeziku označava stanovnika iz bilo The results of the survey in Karlobag have kojega priobalnog područja. Dobiveni rezultati shown a substantially high rate of affiliation pružaju uvid u strukturu regionalnog identiteta u with the area of the Northern Croatian Littoral istraživanim naseljima (Sl. 6.). (Primorac – 64%), while the share of the affiliation Rezultati ankete za naselje Karlobag pokazali to the region of Lika is around 12% and is mostly su visok udio poistovjećivanja s prostorom related to the fact that a part of the surveyed Sjevernoga hrvatskog primorja (Primorac/-ka – population has migrated to Karlobag from Lika 64%), dok se udio ličkoga identiteta kreće oko (from a total of 6 examinees expressing affiliation to 12% i uglavnom je rezultat činjenice da je dio Lika, five of them moved to Karlobag from Gospić anketirane populacije na područje Karlobaga and kept their original identitiy). Also, six of the doselio s područja Like (od ukupno 6 ispitanih examinees (12%) expressed affiliation to Dalmatia koji su se izjasnili kao Ličani petero ih je doselilo (Dalmatians), which mostly refers to the transferred u Karlobag iz Gospića te su zadržali identitet identity (three of them moved from the area of prostora iz kojega dolaze). Također, šestero Split-Dalmatia county, one from Šibenik-Knin ispitanih (12%) izjasnili su se kao Dalmatinci, County). Transferred identity is also characteristic pri čemu se također većinom radi o prenesenom for the remaining 12% of examinees in Karlobag identitetu (od šestero ispitanih osoba tri su doselile that moved there the from Eastern Croatia. It is sa područja Splitsko-dalmatinske županije, a interesting to point out that two of the examinees jedan s područja Šibensko-kninske županije, dok who expressed Dalmatian regional identity moved preneseni identitet obuhvaća i preostalih 12% to Karlobag from the area of Starigrad, which ispitanih, uglavnom doseljenih iz područja istočne suggests that the vernacular border of the Northern Hrvatske). Zanimljivo je da je dvoje ispitanih Croatian Littoral and Dalmatia generally overlaps koji posjeduju dalmatinski regionalni identitet u with the formal (administrative) municipal and Karlobag doselilo s područja Starigrada, što daje county borders in the area of the Velebit Littoral; naslutiti da je vernakularna granica Sjevernoga i.e. the municipalities Karlobag and Starigrad

102 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Slika 6. Struktura regionalnih identiteta u administrativnim jedinicama istraživanog prostora Figure 6 The structure of regional identities in administrative units of the researched area Izvor: Anketa stanovništva (svibanj 2009.) Source: Population survey (May 2009)

hrvatskog primorja i Dalmacije u određenoj generally have been the bordering municipalities mjeri podudarna s formalnim (administrativnim) of the two vernacular regions. općinskim i županijskim granicama u prostoru That hypotesis is confirmed by the results of podvelebitskog primorja, odnosno da općine surveying in the area of Starigrad where most of the Karlobag i Starigrad u većoj mjeri čine granične examinees (80%) identify with Dalmatia, which općine tih dviju vernakularnih regija. denotes the affiliation to that vernacular region. Tu hipotezu potvrđuju i rezultati anketiranja na All of the examinees who expressed affiliation području Starigrada, gdje se najveći udio ispitanih to Dalmatia originate from the municipality of (80%) poistovjećuje s područjem Dalmacije, što Starigrad or from the naighbouring southern upućuje na pripadnost toj konkretnoj vernakularnoj administrative units within the Zadar County regiji. Svi ispitani koji su se izjasnili kao Dalmatinci (Rovanjska, Maslenica, Zadar). A total of six rodom su iz općine Starigrad ili susjednih južnih examinees (12%) consider themselves to be administrativnih jedinica u Zadarskoj županiji "Primoracs", three of them coming from the area of (Rovanjska, Maslenica, Zadar). Ukupno šestero the Northern Croatian littoral, and the other three ispitanih (12%) izjasnilo se Primorcima, od čega from the municipality of Starigrad (just like the je troje doselilo s područja Sjevernoga hrvatskog majority of examinees who expressed Dalmatian primorja, dok je preostalih troje rodom upravo iz affiliation). This fact implies the vicinity of the područja općine Starigrad, kao i većina ispitanih vernacular regional border in the area. Another koji su se izjasnili Dalmatincima. Upravo ova interesting fact is that two of the examinees have druga činjenica upućuje na blizinu vernakularne shown affiliation to "Podgorje", which suggests regionalne granice u ovomu prostoru. Zanimljiva a possibility of the existence of another, smaller je i činjenica da se na području Starigrada dvoje vernacular region which could be confirmed ispitanih poistovjetilo s podgorskim identitetom, and defined by the further research in the other što upućuje na mogućnost postojanja vernakularne settlements of the municipality. regije manjega prostornog obuhvata (Podgorje),

103 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108 koja bi eventualno mogla biti potvrđena i određena Unlike the Southern Velebit Littoral, the survey detaljnijim istraživanjem po ostalim naseljima u results in Pag and Novalja show a deviation from općini. the formal administrative borders (county and municipal). Namely, in the context of the regional Za razliku od Južnoga podvelebitskog primorja, rezultati ankete u Pagu i Novalji dokazuju identity, most of the examinees in both researched odstupanje od formalnih administrativnih granica settlements expressed Dalmatian identity, but the (županijske, odnosno općinske). Naime, u kontekstu element of heterogenity is more present than in the regionalnoga identiteta, u oba istraživana naselja Velebit municipalities. najveći dio ispitanih izjasnio se Dalmatincima, ali je In spite of the administrative affiliation to Lika- element heterogenosti ovdje u većoj mjeri prisutan Senj County and a strong cultural-geographic nego u podvelebitskim općinama. influence of the Northern Croatian Littoral area, Unatoč administrativnoj pripadnosti Ličko- the Dalmatian identity is the most dominant in the senjskoj županiji i snažnom kulturno-geografskim area of Novalja Town. A total of 34 examinees utjecaju prostora Sjevernoga hrvatskog primorja, (68%) expressed affiliation to Dalmatia, while 11 na području Grada Novalje najizraženiji (22%) were affiliated to Primorje. Among those je dalmatinski identitet. Čak 34 ispitanih expressing Dalmatian identity, 30 are indigenous (68%) izjasnilo se Dalmatincima, dok osjećaj population. Among those affiliated to the northern pripadnosti Primorju ima 11 ispitanih (22%). Croatian littoral (Primorje), eight of them are Pritom je čak 30 ispitanih koji su se izjasnili indigenous, from the area of the municipality, Dalmatincima domaće stanovništvo. U slučaju while the remaining three moved to Novalja from dijela ispitanih koji su se poistovjetili s područjem Primorje-Gorski Kotar County. This implies the Sjevernog hrvatskoga primorja, osmero ispitanih duality of the regional identity and the vicinity domaće je stanovništvo, s područja općine, dok of the vernacular border, with a substantially je preostalih troje doselilo iz Primorsko-goranske stronger Dalmatian identity in spite of the vicinity županije. Ovo upućuje na dvojnost regionalnoga of the Littoral’s cultural-geographic influence. The identiteta i blizinu vernakularne granice, pri reasons for this should evidently be in a stronger čemu dalmatinski identitet ima znatno jači utjecaj gravitational influence of Zadar due to the physical unatoč blizini primorskoga kulturno-geografskog connection of Pag Island with the land in Zadar utjecaja. Razloge očigledno treba tražiti u County, the most Northern Dalmatian County. snažnijem gravitacijskom utjecaju Zadra i fizičkoj povezanosti otoka Paga s kopnom Zadarske The results of the survey in the area of Pag županije kao najsjevernije dalmatinske županije. have shown the identical number and share of persons affiliated to the term "Dalmatia" to the Rezultatima ankete za područje Grada ones in Novalja (34 examinees, i.e. 64%). Most Paga dobiven je identičan broj i udio osoba of them are also indigenous population, while a koje se poistovjećuju s pojmom Dalmacije small number of "Dalmatians" transferred their kroz dalmatinski regionalni identitet kao i u identity from the southern counties (Zadar, Split- Novalji (34 ispitanih, odnosno 64%). Pritom Dalmatia), or accepted the Dalmatian identity (this je također velika većina od njih domaće refers to the three examinees who moved to Pag stanovništvo, dok je manji broj ispitanih from the Northwestern Croatia or from abroad). "Dalmatinaca" prenijelo identitet iz južnijih The number of examinees affiliated to the area županija (Zadarska, Splitsko-dalmatinska), a of Northern Croatian Littoral determined by the nekolicina ih je preuzela dalmatinski identitet (to survey in Pag is nine (18%), which is slightly less se odnosi na troje doseljenih iz sjeverozapadne than in Novalja. This too can be ascribed to even Hrvatske i iz inozemstva). U Pagu je ispitanih stronger influence of the region of Zadar on the koji se poistovjećuju s prostorom Sjevernoga area of Pag Town than in the case of Novalja. hrvatskoga primorja ukupno devetero (18%), The remaining 14% of the examinees are the što je nešto manje nego u sjevernijoj općini immigrants who transfered their identity from (Grad Novalja). To se također može pripisati još other, more distant regions of Croatia (Slavonia, snažnijem gravitacijskom utjecaju šire zadarske Baranja, Moslavina, etc.). regije na prostor Grada Paga nego što je slučaj u novaljskom prostoru. Preostalih 14% ispitanih As mentioned earlier, spatial identities are the predstavljaju doseljenike koji su prenijeli svoj result of a variety of complex socio-geographic, identitet iz drugih, udaljenijih hrvatskih regija historical-geographic and cultural-geographic (Slavonija, Baranja, Moslavina, itd.). factors and trends. Besides determining the present

104 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Kao što je već rečeno, prostorni identiteti situation in terms of identifications of the regional rezultat su niza kompleksnih socio-geografskih, identities in the researched area, the second group historijsko-geografskih i kulturalno-geografskih of questions in the survey deals with the problems čimbenika i smjernica. Uz utvrđivanje postojećeg of spatial gravitation of the researched area. The stanja, odnosno identifikaciju prisutnoga reason for implementing those questions in the regionalnog identiteta u istraživanom području survey lies in the fact that the functionality of putem navedenog prvog skupa pitanja, u spatial relations, as well as the structure of social drugom je dijelu anketnog upitnika razrađena processes which form and define a region, have problematika prostorne gravitacije istraživanog a significant influence on forming certain future područja. Razlog tome leži u očiglednoj činjenici vernacular borders (Vresk, 1997). da značajan utjecaj na formiranje nekih budućih vernakularnih granica leži u funkcionalnim prostornim odnosima, odnosno u strukturi Conclusion socijalnih procesa koji oblikuju i definiraju regiju, te regionalni identitet (Vresk, 1997.). In the context of the levels of spatial identities of Pag Island and the Southern Velebit Littoral, one can conclude that it is mostly expressed Zaključak through the local and national identifications of population, while regional identitiy is commonly U kontekstu razina prostornoga identiteta otoka present, but inferior to the mentioned two levels. Paga i Južnoga podvelebitskog primorja može se Cosmopolitan and European identities are zaključiti da je on izražen ponajviše kroz lokalnu negligibly present and without importance, so i nacionalnu identifikaciju stanovništva, dok je the spatial identification is connected solely to regionalni identitet u pravilu prisutan, ali inferioran the mentioned three levels. spomenutim dvjema razinama. Kozmopolitski i Considering the regional identity and vernacular europejski identitet neznatno su prisutni i uglavnom spatial borders, the analysis has shown that the zanemarivi, te je prostorna identifikacija vezana administrative borders between Zadar County isključivo za spomenute tri razine. and Lika-Senj County in the area of the Southern Razmatrajući regionalni identitet i vernakularne Velebit Littoral mostly overlap with the vernacular prostorne granice, analiza je pokazala da se border between Dalmatia and Primorje (Littoral). na području Južnoga podvelebitskog primorja However, the results of surveying in the NW parts administrativne granice između Zadarske i of Starigrad municipality suggest the possibility Ličko-senjske županije uglavnom poklapaju s of the existence of "Podgorje" (Velebit foothil vernakularnom granicom Dalmacije i Primorja. coastal region) regional identity, i.e. an additional No, rezultati anketiranja u sjeverozapadnim vernacular region of smaller extent which can be dijelovima općine Starigrad upućuju na mogućnost higher (regional identity) or lower (subregional postojanja podgorskoga regionalnog identiteta, identity) in the hierarchy of identity levels. To odnosno dodatne vernakularne regije manjega confirm this hypotesis, it would be necessary to prostornog obuhvata koja u perceptivnom smislu conduct a direct survey research in the areas of može biti višeg (regionalni identitet) ili nižeg reda Karlobag and Jasenice municipalities, using a new, (subregionalni identitet), ovisno o međuodnosu more detailed set of questions. dalmatinskog i podgorskog potrebno izvršiti When analyzing the regional affiliation of the ciljano anketno istraživanje u područjima općina observed settlements in the context of vernacular Karlobag i Jasenice, s detaljnijim skupom pitanja. regions Dalmatia and Primorje, a stronger Kod osjećaja regionalne pripadnosti promatranih deviation from the existing administrative units naselja u kontekstu vernakularnih regija Dalmacije is present in the area of Pag Island. Namely, if i Primorja prisutno je jače odstupanje od postojećih the formal border between Zadar and Lika- administrativnih granica, i to na području otoka Senj counties is taken as a basis for determining Paga. Naime ako se uzme u obzir formalnu granicu the vernacular border of these two regions, it Zadarske i Ličko-senjske županije kao osnovu za is noticable that in terms of regional affiliation određivanje vernakularne granice ovih dviju regija, Novalja settlement is strongly affiliated to vidljivo je da naselje Novalja prema iskazanom vernacular region of Dalmatia, moving the osjećaju regionalne pripadnosti pokazuje jak osjećaj border towards the north, and putting the entire pripadnosti vernakularnoj regiji Dalmaciji, čime se Pag Island within the frames of "Dalmatia".

105 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108 vernakularna granica pomiče na sjever, a Dalmacija One of the reasons for that is probably in the obuhvaća cijeli otok Pag. Jedan je razlog tomu former administrative territorial organization najvjerojatnije u nekadašnjem administrativno- within which Pag Island belonged to Split teritorijalnom ustroju prema kojem je otok Pag region and Zadar district for a certain period, pripadao određeno razdoblje Splitskoj oblasti which partially caused the occurence of regional i kotaru Zadar, što je utjecalo na prisutnost affiliation to Dalmatia. However, one of the regionalne pripadnosti prema Dalmaciji. No, reasons of identification with Dalmatia lies in jedan od razloga poistovjećivanja s Dalmacijom modern socio-geographic relations, i.e. in the vjerojatno leži i u modernim socio-geografskim gravitational influence of the largest and the odnosima, odnosno gravitacijskom utjecaju most influential northern Dalmatian urban center najvećega i najznačajnijega sjevernodalmatinskog Zadar. This influence has been getting stronger urbanoga središta Zadra, koji u tom kontekstu jača since the construction of the Pag bridge and the od izgradnje Paškoga mosta i cestovnog povezivanja road connection of Pag Island to the mainland. otoka Paga s kopnom. Očigledno, utjecaj na Obviously, the influence on forming of regional oblikovanje regionalnoga identiteta djelomično je identity partially lies in functional spatial u funkcionalnim prostornim odnosima, odnosno u relations, i.e. in the structure of social processes strukturi socijalnih procesa koji oblikuju i definiraju which form and define a region, while on the other regiju, dok drugim dijelom utjecaj vrši kulturalno- hand, this forming is influenced by the cultural- geografska i historijsko-geografska osnova. Omjer geographic and historical-geographic basis. The ovih dvaju čimbenika (suvremeni sociogeografski proportion of these two factors (modern socio- odnosi i kulturno-povijesno naslijeđe) u kombinaciji geographic relations and the cultural-historical s prirodno-geografskim posebnostima prostora heritage) combined with the specific natural- uzrokom je specifičnoga prostornog identiteta i geographic features of an area causes a particular izraženosti njegovih pojedinih razina. spatial identity and the degree of its levels.

LITERATURA / LITERATURE

Boban, LJ. (1995): Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine, Školska knjiga, Zagreb. Botica, I. (2005): Prilog istraživanju najstarijeg spomena vlaškog imena u hrvatskoj historiografiji, Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, 37, 35-46. Claval, P. (1993): An Introduction to Regional Geography (translated by Ian Thompson), Blackwell Publishers Ltd, Oxford, UK. Crang, M. (1998): Cultural Geography, Routledge, London and New York. Crljenko, I. (2007): Gradska toponimija kao pokazatelj u suvremenim geografskim istraživanjima, Zbornik radova 4. hrvatskog geografskog kongresa, ur. Lj. Bajs i dr., Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 57-72. Crljenko, I. (2008a): O pisanju geografskih imena: neke nedoumice u hrvatskim leksikografskim i katografskim djelima, Studia lexicographica, 2, br. 1 (2), 77-104. Crljenko, I. (2008b): Izraženost identiteta u gradskoj toponimiji kvarnerskih i istarskih gradova, Hrvatski geografski glasnik, 70/1, 67-90. Cvitan, O. (1974): Teritorijalna podjela Hrvatske od 1946 do danas, Naša zakonitost, 28/5, Zagreb. Čače, S. (2003): Ime Dalmacije u 2. i 1. st. prije Krista, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti, 40, 29-48. Čače, S. (2006): South Liburnia at the Beginning of the Principate: Jurisdiction and Territorial Organizationa, Les routes de l’Adriatique antique : geographie et economie : actes de la Table ronde du 18 au 22 septembre 2001 (Zadar) = Putovi antičkog Jadrana: geografija i gospodarstvo: radovi s Okruglog stola održanog u Zadru od 18. do 22. rujna 2001, Bordeaux: Institut Ausonius; Zadar: Universite. Dubravica, B. (2001): Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886., Politička misao, 38, 159-172.

106 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Faričić, J. (2003a): Postoji li danas Dalmacija?, http://geografija.hr, Zagreb. Faričić, J. (2003b): Otok Pag na starim kartografskim prikazima, Geoadria, 8/1, 47-126. Faričić, J. (2006): Sjevernodalmatinski otoci u procesu litoralizacije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, doktorska disertacija, 28. lipnja 2006. Faričić, J. (2007): Geografska imena na kartama Hrvatske 16. i 17. stoljeća, Kartografija i geoinformacije, 6, 148-179. Faričić, J. (2009): Geografski aspekt proučavanja toponima; http://geografija.hr, Zagreb. Fürst-Bjeliš, B., D’Alessio, G., Diklić, O. (2003): Mletački katastar 18. stoljeća i ekohistorijska evaluacija tromeđe, Triplex Confinium (1500.-1800.): ekohistorija – Zbornik radova sa međunarodnog znanstvenog skupa, Split, Zagreb. Goldstein,I. (1995): Hrvatski rani srednji vijek, Liber, Zagreb. Heka, I. (2007): Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 28/2, 931-971. Holjevac, Ž. (2003): Problemi habsburško-mletačkog razgraničenja u Podgorju i Pozrmanju potkraj 17. i početkom 18. stoljeća, Radovi Zavoda povijesnih znanosti u Zadru, 45, 243-269. Klaić, N. (1972): Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Školska knjiga, Zagreb. Klemenčić, M. (1996): Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918.-1992., Hrvatske županije kroz stoljeća, Zagreb, 123-148. Kozličić, M. (1995): Kartografski spomenici hrvatskoga Jadrana, Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća, Zagreb. Kozličić, M., Lozić, V. (1994): Starije zemljopisne karte u sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Izložba u Galeriji umjetnina, Split, Sveučilišna knjižnica u Splitu. Kurilić, A. (2008): Ususret Liburnima. Studije o društvenoj povijesti ranorimske Liburnije. Zadar. Lago, L. (1996): Stare karte Jadrana, C.A.S.H., Pula. Lukšić, M. E. (2002): Prilog poznavanju mletačke pomorsko trgovinske politike prema krbavskim knezovima sredinom 15. stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 45, 39-69. Magaš, D. (2000): Contribution to the Knowledge of the Geographical Characteristics of the Pag Island, Geoadria, 5/1, 5-48. Magaš, D. (1998): Osnove geografije Hrvatske, Skripta iz predmeta Regionalna geografija (Hrvatska) na Odsjeku za geografiju Filozofskog fakulteta u Zadru, Zadar. Matković, H. (1995): Suvremena politička povijest Hrvatske, 2. dopunjeno izdanje, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb. Migotti, B. (1992): Dalmacija na razmeđi Istoka i Zapada u svjetlu međusobnog odnosa jaderske i salonitanske ranokršćanske crkve, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 24-25/1, 163-182. Mirdita, Z. (2007): Vlasi, polinomičan narod, Hrvatski institut za povijest, Povijesni prilozi, 33, 249-269. Mitchell, D. (2000): Cultural Geography: A Critical Introduction, Blackwell Publishers, Oxford. Mužić, I. (2006): Hrvatska povijest devetog stoljeća, Naklada Bošković, Split. Norton, W. (2006): Cultural Geography-environments, landscapes, identities, inequalities, Oxford University Press, Canada. Pederin, I. (2004): Dalmacija u djelu Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 46, 395-424. Petz, B. (2004): Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada Slap, Jastrebarsko. Skoko, B. (2004): Hrvatska: (identitet, image i promocija), Školska knjiga, Zagreb. Slukan-Altić, M. (2003.): Granice Dalmacije u mirovnim ugovorima i na kartama razgraničenja do kraja 19. stoljeća, Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 18, 453-478. Slukan-Altić, M. (1999): Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma, katalog izložbe. Hrvatski državni arhiv i Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1999.

107 L. Mirošević, B. Vukosav Geoadria 15/1 (2010) 81-108

Slukan-Altić, M. (2005): Povijest stabilnog katastra Dalmacije: povodom 170-e obljetnice Arhiva mapa za Dalmaciju (1834-2004), Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 19, 7-47. Strčić, P. (2005): Kvarnersko ili hrvatsko primorje?, Sušačka revija, 50/51, Rijeka. Suić, M. (2001): Otok Pag – tipološka osobitost uz našu obalu, Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru, 43, 13-28.

IZVORI / SOURCES

Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005. Hrvatski povijesni atlas, ur. Regan, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža",Zagreb, 2003. Hrvatski opći leksikon, ur. Kovačec, A., Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1996. Hrvatski biografski leksikon, ur. Macan, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1996. Geografija SR Hrvatske, knjiga 5, Školska knjiga, Zagreb, 1975. Geografija SR Hrvatske, knjiga 6, Školska knjiga, Zagreb, 1974. Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. Plan grada Paga, Turistička zajednica Pag, Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu, 2008. Plan naselja Karlobaga, Turistička zajednica općine Karlobag, 2008. Plan naselja Starigrada, Turistička zajednica općine Starigrada, 2008. Plan grada Novalje, Turistička zajednica grada Novalje, 2008.

108