Akcijski Plan Energetskog I Klimatskog Razvoja Općine Čapljina

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKOG I KLIMATSKOG RAZVOJA OPĆINE ČAPLJINA

Općina Čapljina, listopad 2018. godine

IQ ESCO d.o.o. Pavla Hatza 2 10 000 Zagreb OIB 61328511207

SADRŽAJ 1 UVOD...... 1 1.1 SPORAZUM GRADONAČELNIKA...... 1 2 POZADINA ...... 2 2.1 OPĆINA ČAPLJINA ...... 2 2.2 CILJEVI...... 4 3 METODOLOGIJA ...... 4 3.1 PROCESI IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA AKCIJSKOG PLANA ...... 4 3.2 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA...... 6 4 ZAKONODAVNI OKVIR ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA ...... 6 4.1 RELEVANTNA REGULATIVA I DOKUMENTI EUROPSKE UNIJE...... 6 4.2 ZAKONODAVNI OKVIR I REGULATIVA BIH...... 9 5 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE...... 11 5.1 SEKTOR ZGRADARSTVA ...... 11 5.1.1 Potrošnja energije u poduzetništvu ...... 11 5.1.2 Potrošnja energije u kućanstvu ...... 13 5.1.3 Potrošnja energije u javnim zgradama...... 15 5.2 SEKTOR JAVNE RASVJETE ...... 17 5.3 SEKTOR PROMETA...... 18 5.3.1 Vozila u vlasništvu Općine ...... 18 5.3.2 Javni prijevoz ...... 19 5.3.3 Gradski cestovni promet ...... 20 5.3.4 Analiza ukupne energetske potrošnje u sektoru prometa ...... 21

6 REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ...... 23 6.1 SEKTOR ZGRADARSTVA ...... 23

6.1.1 Inventar emisija CO2 u poduzetništvu...... 23

6.1.2 Inventar emisija CO2 u kućanstvu...... 24

6.1.3 Inventar emisija CO2 u javnim zgradama...... 25 6.2 SEKTOR JAVNE RASVJETE ...... 25 6.3 SEKTOR PROMETA...... 26

6.4 UKUPNE EMISIJE CO2 ...... 27

7 PLAN MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO2 I DINAMIKA PROVEDBI MJERA...... 28 7.1 ADMINISTRATIVNE MJERE ...... 28 7.2 INFORMATIVNE I OBRAZOVNE MJERE ...... 28 7.3 FINANCIJSKE MJERE ...... 29 7.4 TEHNIČKE MJERE...... 29

7.4.1 Sektor poduzetništva...... 29 7.4.2 Sektor kućanstva ...... 32 7.4.3 Sektor javnih zgrada...... 34 7.4.4 Sektor javne rasvjete ...... 36 7.4.5 Sektor prometa ...... 37 8 PROJEKCIJA POTROŠNJE ENERGIJE I EMISIJA ZA PERIOD DO 2020. GODINE ...... 40

8.1 SCENARIJ BEZ PRIMJENE MJERA SMANJENJA EMISIJA CO2 ...... 40

8.2 SCENARIJ SA PRIMJENOM MJERA SMANJENJA EMISIJA CO2 ...... 43 9 MEHANIZMI FINANCIRANJA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA...... 44 9.1 PRORAČUN OPĆINE ČAPLJINA...... 44 9.2 PROGRAMI EUROPSKE UNIJE...... 44 9.3 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FBIH ...... 46 9.3.1 Program zeleni ekonomski razvoj (GED)...... 46 9.3.2 Revolving fond za energetsku učinkovitost...... 48 9.4 REIFFEISEN KREDITNE LINIJE...... 48 9.4.1 KfW kreditna linija za energetsku učinkovitost ...... 48 9.4.2 Krediti općinama i općinskim komunalnim poduzećima ...... 48 9.4.3 WEBSEFF (Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility) ...... 49 9.5 OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JI EUROPU ...... 50 9.5.1 Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost (ORF EE) ...... 50 9.6 AMERIČKA AGENCIJA ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID)...... 50 9.7 ŠVEDSKA MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ (SIDA) ...... 50 9.7.1 Projekt unapređenja lokalnog razvoja (GOLD) ...... 51 10 ZELENA JAVNA NABAVA U FBIH ...... 51 10.1 OPĆENITO O ZELENOJ JAVNOJ NABAVI...... 51 10.2 PRAVNI OKVIR ZA ZELENU JAVNU NABAVU ...... 51 10.3 ZELENA JAVNA NABAVA U FBIH...... 52 11 PRAĆENJE I KONTROLA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA...... 53 11.1 SUSTAVI ZA PODRŠKU ...... 53 11.1.1 Informacijski sistem za upravljanje energijom (EMIS)...... 53 12 ZAKLJUČAK ...... 57 Popis tablica ...... I Popis slika...... I Popis grafikona...... II

III

1 UVOD

Akcijski plan održivog energetskog razvoja (eng. Sustainable Energy Action Plan- SEAP) (u daljnjem tekstu Akcijski plan) predstavlja dokument koji na temelju prikupljenih podataka i analize o trenutnoj potrošnji energije, identificira i daje jasne smjernice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj i općinskoj razini, a sve to sa temeljnim ciljem smanjenja emisije CO2 za više od 20% do 2020. godine.

Akcijski plan je dokument koji razvijaju lokalne samouprave uz stručnu pomoć kako bi osmislili okvire prijelaza zajednice ka održivom razvoju i borbi protiv klimatskih promjena. U cilju olakšavanja izrade, ali i usporedivosti postignutih rezultata, EU je izradila priručnik “Kako izraditi Akcijski plan energetski održivog razvoja” u skladu s kojim je izrađen i Akcijski plan općine Čapljina.

1.1 SPORAZUM GRADONAČELNIKA1

Europska komisija pokrenula je 2008. godine Sporazum gradonačelnika nakon što je usvojila Paket mjera za klimu i energiju za 2020. godinu. Sporazum gradonačelnika je proizišao kao inicijativa koja podupire europske gradove i općine u implementaciji politike održive energije i borbi protiv negativnih klimatskih promjena. Gradovi i općine potpisnici ovog Sporazuma obavezuju se izvršiti energetske i klimatske ciljeve Europske unije do 2020. godine smanjivanjem ugljikova dioksida (CO2), a da bi to postigli, potpisnici izrađuju Akcijske planove energetski održivog razvitka (SEAP) pomoću kojih provode mjere energetske učinkovitosti u javnim i privatnim sektorima na lokalnoj razini.

Iako je isprva cilj Sporazuma bio smanjiti emisije CO2 za 20% do 2020. godine, 2015. godine Europska komisija pokrenula je novi integrirani Sporazum po kojem se gradovi i općine potpisnici obavezuju smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine, te se isto tako uz to obavezuju usvojiti zajednički pristup rješavanju ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene. Potpisnici novog Sporazuma, obavezuju se na izradu Akcijskog plana održivog energetskog razvitka i klimatskih promjena (SECAP), te na njegovo dostavljanje u roku od dvije godine od potpisa Sporazuma. Nadalje, dužni su izraditi Referentni inventar emisija CO2 u sljedećih godinu dana nakon potpisivanja Sporazuma, redovito objavljivati Izvještaje o provedbi Akcijskog plana, promovirati svoje aktivnosti i organizirati lokalne energetske dane, te širiti poruku Sporazuma gradonačelnika.

Da bi se grad ili općina pridružili Sporazumu, potrebno je ideju predstaviti gradskom ili općinskom vijeću, te nakon što je odluka usvojena obavijestiti Europsku komisiju slanjem potpisanog formulara o pristupanju. Nakon navedene procedure, lokalna samouprava stavlja se na javni popis potpisnica Sporazuma gradonačelnika.

Neke od koristi koje općine dobivaju potpisivanjem Sporazuma:

1Detaljnije o Sporazumu. Dostupno na: http://www.conventiondesmaires.eu/about/covenant-of-mayors_hr.html

1. Očitovati se javno o posebnoj angažiranosti u smanjenju emisije CO2;

2. Stvoriti ili pojačati dinamiku smanjenja ispuštanja CO2 na svom području; 3. Iskoristiti poticaj i primjere drugih regija-pionira; 4. Podijeliti s ostalima stručno znanje usvojeno na vlastitom području; 5. Učiniti svoje područje poznatim primjerom regije-pionira; 6. Imati korist od odobrenja i podrške od strane EU-a; 7. Ispuniti uvjete za financiranje dostupno potpisnicima Sporazuma; 8. Objaviti svoja postignuća na mrežnoj stranici Sporazuma gradonačelnika.

Sporazum je otvoren za sve europske lokalne vlasti, a do sada je 17 gradova i općina u Bosni i Hercegovini potpisalo Sporazum2. Lokalne vlasti Sporazum mogu potpisati ako žele bilo kada, a potpisivanje Sporazuma nije obavezno.

2 POZADINA

2.1 OPĆINA ČAPLJINA

Prema odredbama Zakona o federalnim jedinicama3, općina Čapljina pripada Hercegovačko- neretvanskom kantonu. Općina se smjestila u južnom dijelu kantona i većim je dijelom smještena uz rijeku Neretvu. Od administrativnog središta kantona, grada Mostara, udaljena je tridesetak kilometara, a otprilike toliko je dijeli i od Jadranskoga mora. Općina se sastoji od 32 statističkih naselja: Bajovci, Bivolje Brdo, Crnići, Čapljina, Čeljevo, Doljani, Domanovići, Dračevo, Dretelj, Dubravica, Gabela, Gabela Polje, Gnjilišta, Gorica, Grabovina, Hotanj, Jesenica, Klepci, Lokve, Opličići, Počitelj, Prćavci, Sjekose, Stanojevići, Struge, Svitva, Ševaš Njive, Šurmanci, Tasovčići, Trebižat, Višići i Zvirovići. Graniči sa općinama Ljubuški na zapadu, općinom Čitluk na sjeverozapadu, općinom Neum na jugu, općinom Stolac na istoku te općinom Mostar na sjeveru kantona. Obuhvaća površinu od 256km2, što iznosi 5.81% Hercegovačko-neretvanskog kantona. Općina ima vrlo povoljan geografski položaj sa dobro izgrađenom cestovnom i željezničkom infrastrukturom te blizinom zračnih luka (Split, Dubrovnik i Mostar).

2Više dostupno na: http://www.sporazumgradonacelnika.eu/actions/sustainable-energy-action- plans_hr.html?city=Pretraga+Akcijskog+plana+energetski+odr%C5%BEivog+razvitka....&x=14&y=10&country_seap= ba&commitments=&date_of_approval=&accepted= 3Zakon o federalnim jedinicama. Dostupno na: http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/1996/zakoni/id%20o%20kantonima.htm

Slika 1: Položaj općine Čapljina u Bosni i Hercegovini

Izvor: https://hr.wikipedia.org/

Prema posljednjem Popisu stanovništva BiH iz 2013. godine, općina Čapljina broji ukupno 26.157 stanovnika. U urbanom dijelu općine, istoimenom gradu Čapljini gustoća stanovnika je najveća, dok ostatak živi u ruralnim dijelovima općine. U općini su najbrojniji Hrvati sa 78.5%, zatim Bošnjaci sa 17.4%, Srbi sa 2.7%, dok na ostale nacionalnosti otpada 1,4%. Gustoća naseljenosti iznosi 109.9 st./km2. Prema Službi zavoda za zapošljavanje Hercegovačko- neretvanske županije u svibnju 2016. u općini Čapljina bilo je 3.334 zaposlene osobe i 3.257 nezaposlenih od kojih 1.726 čine žene. Poljoprivreda je glavna gospodarska djelatnost ovog područja, a prirodna bogatstva kojom općina obiluje imaju važnu ulogu u gospodarskom razvoju općine.

Općina Čapljina ima mediteransku klimu koju karakteriziraju vruća ljeta i blage kišovite zime. Takvu klimu stvara blizina Jadranskog mora te nizak reljef. Zbog povoljne klime vegetacija je raznovrsna, a tlo vrlo povoljno za poljoprivrednu djelatnost. Zbog takve strukture tla, najviše površine zemljišta otpada na poljoprivredne površine, pašnjake, vrtove i oranice.

Općina obiluje prirodnim bogatstvima. Na području općine prolaze čak četiri rijeke; Neretva, Bregava, Krupa i Trebižat. Vrlo je bitno spomenuti i Park prirode Hutovo blato, jedinstvenu močvaru i najveći rezervat ptica močvarica u Europi te stanište više od 610 vrsta biljaka. Hutovo blato je spoj međusobno povezanih jezera od kojih su najveća; Jelim, Orah, Deransko, Drijem, Škrka i Svitavsko. Od kulturno povijesnih spomenika u općini ističe se Mogorjelo iz rimskog doba, dobro očuvana villa rustica koja spada u najljepše spomenike kasne antičke arhitekture u BiH. Nedaleko od Čapljine smješten je i Počitelj, mali kameni grad odnosno tvrđava iz srednjeg vijeka, karakteristična po svom orijentalnom građevinskom stilu. Pod nacionalne spomenike kulture spada i Gabela, arheološko nalazište uz rijeku Neretvu sa ostacima ciglane i gospodarskih zgrada iz rimskog doba te mnogi drugi kulturni spomenici.

2.2 CILJEVI

Energetska sigurnost i sprječavanje klimatskih promjena u velikoj mjeri ovise o znatnom poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradama, industriji i prometu. Države Europske unije su kao cilj postavile 20% smanjenja energetske potrošnje do 2020. godine. Nadalje, Europska unija je postavila dugoročni cilj smanjenja emisija CO2 iz sektora zgradarstva od 80-95% do 2050. godine. Najveći potencijal za uštedu energije ima sektor zgradarstva, u kojem se na području Europske unije troši čak 40% energije. Postoji podatak da u Bosni i Hercegovini sektor zgradarstva ima udio u ukupnoj potrošnji energije čak 57%, što je velik iznos u usporedbi sa zemljama EU. Tako neučinkovita potrošnja energije predstavlja veliki teret na općinski budžet. U cilju smanjenja potrošnje energije u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete općina se opredijelila na obnovu i mjere koje će voditi ka smanjenju ukupne neposredne potrošnje i smanjiti emisije CO2.

Energetska obnova i mjere predlažu se za sektore zgradarstva (kućanstva, poduzetništvo i javni sektor), javne rasvjete i prometa.

Dugoročna ulaganja odnose se i na modernizaciju i ulaganja u sami energetski sustav. On obuhvaća ulaganja u sigurnu opskrbu energijom ulaganjima u održive sustave kao što je izgradnja elektrana za opskrbu električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora (kogeneracija). Za dugoročne ciljeve bitno je uspostaviti sustav koji će poduprijeti investicije. Ovo prvenstveno iziskuje dodatne napore u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa te ishođenje dozvola u svrhu otklanjanja administrativnih barijera.

3 METODOLOGIJA

3.1 PROCESI IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA AKCIJSKOG PLANA

Akcijski plan energetskog razvitka općine Čapljina izrađen je sukladno priručniku „Kako izraditi Akcijski plan održivog energetskog razvitka“ (eng. How to develop a Sustainable Energy Action Plan) koji je rezultat zajedničkog rada Zajedničkog istraživačkog centra (eng. Joint Research Centre) i Ureda Sporazuma gradonačelnika (eng. Covenant of Mayors Office).

Radnje potrebne za izradu, provedbu i praćenje Akcijskog plana se mogu podijeliti na nekoliko koraka ključnih za kvalitetnu izradu Akcijskih planova. Proces Akcijskog plana općine Čapljina obuhvaća sljedeće faze:

1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa izrade Akcijskog plana općine Čapljina (politička volja; aktivna potpora i podrška načelnika i općinskog vijeća, stručnih resursa i ostalih dionika) 2. Izrada Akcijskog plana općine Čapljina; 3. Prihvaćanje Akcijskog plana općine Čapljina kao službenog, provedbenog dokumenta grada;

4. Provedba identificiranih mjera i aktivnosti predloženih u Akcijskom planu; 5. Praćenje i kontrola provedbe identificiranih mjera; 6. Priprema izvještaja o realiziranim projektima u vremenskim intervalima od 2 godine.

Svaka od navedenih faza sadrži niz aktivnosti potrebnih za izradu Akcijskog plana:

1. Odabir referentne godine za koju će biti izrađen referentni inventar emisije CO2; Europska komisija predlaže 1990. godinu kao referentnu ili najraniju godinu za koju su dostupni podatci. Problem prikupljanja podataka prepoznat je i na razini EU te je stoga i odluka o određivanju referentne godine prepuštena lokalnoj samoupravi te budući da većina općina u BiH ne raspolaže potrebnim podatcima za prethodne godine, predlaže se da se kao referentna godina za koju će biti izrađen Referentni inventar emisija odabere godina nakon 1995. U slučaju općine Čapljina, kao referentna godina izabrana je 2015. godina. 2. Klasifikacija sektora neposredne energetske potrošnje na nivou općine; Sektor energetske potrošnje u općini Čapljina podijelili smo na: sektor javne rasvjete, sektor prometa i sektor zgradarstva. Nadalje je sektor zgradarstva podijeljen na podsektor javnih zgrada, podsektor poduzetništva ili komercijalnih zgrada i podsektor kućanstva. 3. Analiza energetske potrošnje po sektorima; Za analizu potrošnje energije potrebni su kvalitetni i točni podatci o energetskoj situaciji u općini dobiveni od dobavljača. Podatke o energetskoj potrošnji dobiveni su od Elektroprivrede HZHB Mostar d.d. u slučaju potrošnje električne energije, te od HI-FA Petrol d.o.o. u slučaju toplinske energije. Općina je također osigurala i druge relevantne informacije o stanju u Općini potrebne za izradu Akcijskog plana. 4. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetske potrošnje; Dosadašnja iskustva pokazuje da su upravo sektori javnih zgrada i prometa najveći potrošači energije.

5. Izrada Referentnog inventara emisija CO2; Izrada referentnog inventara za općinu Čapljina izrađena je prema IPCC protokolu4 kojim su definirani standardni emisijski faktori usklađeni s načelima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental panel on Climate Change – IPCC). Referentni inventar emisija omogućuje prepoznavanje glavnih izvora emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Napravljen je na temelju analize potrošnje energije u općini i služi kao baza i temelj na osnovu koje se planiraju mjere i uštede za smanjenje potrošnje energije.

6. Plan mjera za smanjenje emisija CO2 i dinamika provedbi mjera; Identificiraju se različite mjere, odnosno aktivnosti i programi potrebni za smanjenje emisije

CO2 i dostizanje cilja za smanjenje CO2 od najmanje 20% do 2020. godine. 7. Mehanizmi financiranja za provedbu Akcijskog plana; Osim sredstava planiranih općinskom proračunu, općina Čapljina ima na raspolaganju domaće i međunarodne izvore financiranja za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koji uključuju kreditna i bespovratna sredstva; programi Europske unije, dugoročni bankovni krediti razvojnih banaka, međunarodni fondovi i ostali donatori. 8. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provođenje Plana prioritetnih aktivnosti i mjera; Akcijski plan i predložene mjere i aktivnosti u skladu su s relevantnim zakonodavstvom i dokumentima na nivou FBiH i Europske unije.

4Dostupno na: http://www.ipcc.ch/

9. Procjena smanjenja emisija CO2 za identificirane mjere do 2020. godine;

Projekcija potrošnje energije i emisije CO2 za period do 2020. Za općinu Čapljina, prikazano je stanje prije i poslije provedenih mjera. 3.2 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Glavni preduvjet za kvalitetnu realizaciju izrade i provedbe Akcijskog plana je uspostava učinkovite organizacijske strukture u kojoj će se od samog početka definirati obaveze, zaduženja te rokovi. Ključna osoba u izradi Akcijskog plana je Koordinator, koja od njegovog pokretanja donosi sve bitne odluke i na čiji se prijedlog po potrebi osnivaju druga radna tijela.

Prema Priručniku Sporazuma gradonačelnika, savjetuje se osnovati:

1. Energetski savjet; Energetski savjet je nadzorno i savjetodavno tijelo koje treba osnovati u fazi pokretanja, a trebaju ga činiti predstavnici Općine, glavni dionici, stručnjaci u području energetske učinkovitosti, te po potrebi ostali dionici.

2. Radna skupina za provedbu Akcijskog plana; Radna skupina predstavlja stručnjake koji će raditi na prikupljanju i analizi podataka vezanih uz potrošnju energije, izradu analiza, projekcija te prijedloga mjera koje se predlažu.

4 ZAKONODAVNI OKVIR ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA

Bosna i Hercegovina kao zemlja koja nastoji pristupiti Europskoj uniji, u svojim nastojanjima mora usvojiti ciljeve europske energetske politike i zaštite klime, te postepeno preuzeti zakonodavstvo EU iz ovog područja. Stoga Akcijski plan treba biti usuglašen s institucionalnim i zakonskim okvirima na EU, nacionalnoj i lokalnoj razini.

Sve razine vlasti u BiH (državni, entitetski, kantonalni i jedinice lokalne samouprave) imaju određene obveze u pogledu zakonskih obaveza u području upravljanja energijom, energetskoj učinkovitosti, primjeni obnovljivih izvora energije, akcijskim planovima energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2, a koji proizlaze iz nedavno usvojenih zakona o energetskoj učinkovitosti i njihovih propisa ili direktno iz prihvaćenih međunarodnih sporazuma. U sljedeća dva poglavlja opisana je zakonska regulativa relevantna u području energetske učinkovitosti, a preuzeti su sa stranica 4.1 RELEVANTNA REGULATIVA I DOKUMENTI EUROPSKE UNIJE

Bosna i Hercegovina je članica sljedećih međunarodnih sporazuma koji neposredno reguliraju poslove iz područja energetske učinkovitosti:

•Ugovor o Energetskoj zajednici (EnC) Ugovor o uspostavi Energetske zajednice koji je potpisan 25.10.2005. godine i stupio na snagu 1.7.2006. godine, omogućava kreiranje najvećeg internog tržišta za električnu energiju i plin na svijetu, u kojem efektivno sudjeluje Europska unija sa jedne strane i sljedećih osam Ugovornih strana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija i Ukrajina. Zaključivanjem ovog Ugovora, ugovorne strane iz regije se obavezuju da između sebe uspostave zajedničko tržište električne energije i plina koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim će se integrirati. To se postiže postepenim preuzimanjem dijelova „acquis-a“ EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi EU u područjima električne energije, plina, zaštite životne sredine, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energetske učinkovitosti, nafte i statistike.

•Ugovor o energetskoj povelji Bosna i Hercegovina je 1995. godine potpisala, a 2000. godine ratificirala ("Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori" broj 31/00) Ugovor o Energetskoj povelji sa Protokolom o energetskoj učinkovitosti i pripadajućim problemima okoline (PEEREA).Svrha Ugovora je uspostava pravnog okvira kako bi se promovirala dugoročna suradnja u području energije, zasnovana na komplementarnostima i uzajamnoj koristi, u skladu sa ciljevima i principima Energetske povelje.

• Okvirna konvencija Ujedinjenih Naroda o promjeni klime Osnovni cilj Konvencije je da osigura stabilizaciju razine stakleničkih plinova (CO2, N2O, CH4, HFCs, PFCs, i SF6) u atmosferi na nivou koji će spriječiti opasne antropogenske utjecaje na klimatski sustav. Aktivnosti navedene u Konvenciji osmišljene su također sa ciljem smanjenja brzine atmosferskog zagrijavanja, te da time osiguraju uvjete za prirodne ekosisteme da se prilagode klimatskim promjenama, spriječe neželjene vremenske uvjete za proizvodnju hrane i snabdijevanje vodom i osiguraju budući razvoj privrede. Bosna i Hercegovina je postala članica Konvencije 6.12.2000. godine. U skladu sa međuentitetskim dogovorom, funkcija Kontakt institucije BiH prema UNFCCC-u je stavljena na nivo entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (RS). Za uspješno provođenje obaveza Bosne i Hercegovine u skladu sa Konvencijom, osnovan je Odbor za klimatske promjene BiH sa 32 predstavnika.

•Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih Naroda o promjeni klime. Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Ugovora o Energetskoj zajednici preuzela obavezu transpozicije odredbi direktiva Europske Unije u domaće zakonodavstvo, a koje se odnose na energetsku učinkovitost. Među najvažnijim direktivama ističu se sljedeće:

Direktiva 2012/27/EU o energetskoj efikasnosti Ovom se Direktivom uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energetske učinkovitosti u Uniji kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i otvorio put daljnjim poboljšanjima energetske učinkovitosti nakon te godine.

Direktiva 2010/31/EU o energetskim karakteristikama zgrada Ova Direktiva promiče poboljšavanje energetskih svojstava zgrada na području Europske unije, vodeći računa o vanjskim klimatskim i lokalnim uvjetima, te o klimatskim zahtjevima u prostorijama i troškovnoj učinkovitosti.

Direktiva 2010/30/EU o označavanju proizvoda koji troše energiju i standardne informacije o proizvodu Ovom se Direktivom uspostavlja okvir za usklađivanje nacionalnih mjera o informacijama za krajnje korisnike, posebno na oznakama i u standardiziranim

informacijama o proizvodu, o potrošnji energije i, ako je to relevantno, ostalih bitnih resursa tijekom uporabe, te o dodatnim informacijama o proizvodima povezanih s energijom, čime se krajnjim korisnicima omogućuje da izaberu učinkovitije proizvode.

4.2 ZAKONODAVNI OKVIR I REGULATIVA BIH

Od zakonodavstva na razini Bosne i Hercegovine u području energetske učinkovitosti, ističu se sljedeći zakoni i pravilnici:

Prijedlog zakona o energetskoj efikasnosti (Prijedlog zakona, 2012.). Ovaj zakon je pripremljen u svrhu implementacije zahtjeva EU direktiva: 2006/32/EC - direktiva o učinkovitom korištenju energije u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama, 2010/30/EC - direktiva o označavanju proizvoda koji troše energiju, i 2010/31/EC – direktive o energetskim performansama zgrada (zajedno s Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH). Nacrt Zakona je usvojen 2013. godine, a prijedlog Zakona je pripremljen u svibnju 2014. godine i nalazi se u završnoj parlamentarnoj proceduri (nije usvojen do 15.9.2014.).

Ostali zakoni, pravilnici i uredbe:

Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (Službene novine FBiH, br. 70/13). Ovaj zakon je pripremljen u svrhu implementacije zahtjeva EU direktiva: 2009/28/EC – direktive o promociji korištenja obnovljivih izvora energije, i 2004/08/EC – direktive o promociji kogeneracije.

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10). Ovim zakonom uređuje se planiranje korištenja zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje, vrste i sadržaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na razini Federacije, kontrolu nad provođenjem planskih dokumenata od značaja za Federaciju, kontrolu nad provođenjem ovog zakona, kao i kazne za pravne i fizičke osobe. Planiranjem se, u smislu ovog zakona, smatra plansko upravljanje, korištenje zemljišta i zaštita prostora Federacije, kao osobito vrijednog i ograničenog dobra

Zakon o građenju („Službene novine Federacije BiH“ br. 55/02). Ovim zakonom uređuje se: izrada tehničke dokumentacije (u daljnjem tekstu: projektiranje), gradnja građevine, postupak izdavanja odobrenja za građenje i upotrebne dozvole, vršenje nadzora, održavanje građevine, te određuju tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na građenje, primjenjuju se i na rekonstrukciju, uklanjanje građevine ili njenog dijela, pripremne radove, privremene građevine, nadogradnju, adaptaciju, konzervaciju i promjenu namjene.

Zakon o električnoj energiji u FBiH („Službene novine Federacije BiH“ br. 66/13). Ovim Zakonom uređuje se funkcioniranje elektroenergetskog sektora, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije, reguliranje tržišta, opći uvjeti za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Uredba o organizaciji i regulaciji sektora plinskog gospodarstva Ovom Uredbom se uređuje organizacija, pravila i uvjeti za obavljanje energetskih djelatnosti u sektoru prirodnog

plina, prava i dužnosti učesnika u sektoru prirodnog plina, razdvajanje djelatnosti operatora sustava, pristup treće strane sustavu za prirodni plin i otvaranje tržišta prirodnog plina. Uredba je određena preuzetim obvezama iz Ugovora o formiranju Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Europe i EU Direktive za plin 2003/55/EC. Sve odredbe iz Uredbe su preuzete iz dokumenata iz stavka 1. ovog članka u formi „Acquis communautaire“5 o energiji.

Uredba o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i određivanju naknada za poticanje Ovom uredbom uređuje se: a) Način određivanja i prikupljanja naknada za poticanje od krajnjih kupaca električne energije b) Način raspodjele prikupljenih sredstava na temelju naknade za poticaj privilegiranih proizvođača električne energije c) Kriteriji u pogledu veličine pojedinačnog postrojenja za svaku tehnologiju koja može imati status privilegiranog proizvođača i precizno definiranje pojma “postrojenje“ za različite tehnologije korištenja obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije d) Maksimalno vrijeme izgradnje postrojenja i njegovo priključenje na mrežu tijekom kojeg će investitoru biti garantiran status potencijalnog privilegiranog proizvođača Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH je dokument napravljen u nedostatku Strategije razvoja energetskog sektora u FBiH i trebao bi služiti kao osnova za izradu iste. Dokument "Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH" (SPP) izrađen je na osnovu Zaključka Parlamenta Federacije BiH, Predstavničkog doma i Doma naroda 2007. godine. Rješenjem Ministra Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije od 24.09.2007. i dopune od 01.02.2008. imenovana je Ekspertna Grupa za izradu SPP. Svrha izrade ovog dokumenta je, da se u nedostatku Strategije razvoja energetskog sektora Bosne i Hercegovine, izvrši stručna analiza postojećeg stanja, utvrde potrebe i mogućnosti razvoja energetskog sektora u FBiH, po pojedinim podsektorima i za sektor u cjelini, vodeći računa o smjerovima i intenzitetu razvoja energetskog sektora BiH, definiraju koncepcijske postavke i uvjeti za intenzivniju reformu, deblokira zastoj investiranja i izgradnje novih energetskih objekata i postignu preduvjeti za održivi razvoj energetskog sektora FBiH i BiH u cjelini.

Strategija upravljanja vodama FBiH 2010.-2022.Strategija upravljanja vodama planski je dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaće državne politike u upravljanju vodama.

Pravilnik o energetskom certificiranju objekata („Službene novine FBiH“, br. 50/10)

Pravilnik o uslovima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata ("Službene novine FBiH", br. 28/10

Pravilnik o tehničkim svojstvima sistema grijanja i hlađenja građevina ("Službene novine FBiH, br. 49/09)

Pravilnik o tehničkim svojstvima sistema ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije u građevinama ("Službene novine FBiH", br. 49/09)

5 Pravna stečevina EU, odnosno skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve zemlje članice unutar Europske unije.

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije ("Službene novine FBiH", br.49/09)

5 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE

Analizu energetske potrošnje općine Čapljina podijelili smo u tri sektora:

1. Zgradarstvo 2. Javna rasvjeta 3. Promet

Relevantni podatci potrebni za analizu prikupljeni su direktnim kontaktom s Općinom te korištenjem postojećih strateških dokumenata. Određeni podatci su nastali na osnovu procjena s obzirom da za pojedine tražene pokazatelje nije bilo dostupnih informacija.

Sektor zgradarstva je podijeljen je na sektor poduzetništva, sektor kućanstava, te sektor javnih zgrada. Prometni sektor podijeljen je na podsektore osobnih vozila, vozila u vlasništvu Općine i vozila javnog prijevoza. Energija u općini Čapljina obuhvaća toplinsku energiju i električnu energiju. Prema dobivenim podatcima kao energent za toplinsku energiju koristi se ogrjevno drvo, lako loživo ulje te električna energija. Toplinska energija se koristi za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode, a električna kroz uporabu el. uređaja, hlađenje/grijanje te rasvjetu. 5.1 SEKTOR ZGRADARSTVA

5.1.1 Potrošnja energije u poduzetništvu

Sektor poduzetništva u ovom slučaju odnosi se na sve subjekte koji obavljaju ekonomske djelatnosti u svrhu proizvodnje roba ili usluga. Temeljem KD BiH6 klasifikacije, sektor poduzetništva odnosi se na djelatnosti kao što su poljoprivreda, šumarstvo, prerađivačka industrija, građevinarstvo, trgovina na veliko i malo, informacije i komunikacije itd.

U ovom djelu analizirani su samo podatci o potrošnji električne energije, zbog nedostatka podataka o potrošnji ostalih energenata (loživo ulje, ugljen, UNP, drvo). Podatci o potrošnji električne energije dobiveni su od dobavljača Elektroprivreda HZHB Mostar d.d.

Tablica 1: Ukupna potrošnja energije u poduzetništvu

2013 2014 2015 [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] Toplinska energija 4.372.450 376 4.115.446 354 5.087.058 437 Električna energija 22.544.890 1.939 22.225.363 1.911 23.632.171 2.032

6KD BiH. Dostupno na: http://www.fmrpo.gov.ba/wp-content/uploads/2016/05/KDBiH_2010_Struktura- detaljna.pdf

UKUPNO 26.917.340 2.314 26.340.809 2.265 28.719.229 2.469

Izvor: Vlastita obrada podataka, 2016.

Tablica 1 prikazuje ukupnu potrošnju primarne energije u sektoru poduzetništva izraženu u kilovat satima i tonama ekvivalentne nafte.

Potrošnja toplinske energije Graf 1 Potrošnja toplinske energije u poduzetništvu

6,000,000 5,087,058 5,000,000 4,372,450 4,115,446 4,000,000

3,000,000

2,000,000

1,000,000

0 2013 2014 2015

Izvor: Vlastita obrada podataka, 2016.

Potrošnja električne energije Graf 2 Potrošnja električne energije u poduzetništvu

24,000,000 23,632,171 23,500,000

23,000,000 22,544,890 22,500,000 22,225,363

22,000,000

21,500,000 2013. 2014. 2015.

Izvor: Vlastita obrada podataka, 2016.

Graf 1 prikazuje kretanje potrošnje toplinske energije u poduzetništvu u periodu od 2013-2015. godine. Vidljiva je fluktuacija u potrošnji koja je najvećim djelom uzrokovana fluktuacijom intenziteta gospodarske aktivnosti.

Graf 2 prikazuje ukupnu potrošnju električne energije u periodu od 2013.-2015. godine. Vidljiv je porast potrošnje el. energije u 2015. godini za 1.406.808 kWh u odnosu na 2014. godinu, kada je potrošnja iznosila 22.225.363 kWh. U 2013. godini potrošeno je 319.527kWh više nego u 2014. godini.

5.1.2 Potrošnja energije u kućanstvu

U podsektoru kućanstva analizirani su podatci o potrošnji električne i toplinske energije. Kao energent za grijanje koristi se loživo uje. Podatci o potrošnji električne energije dobiveni su dobavljača EP HZHB Mostar d.d., a podatci o loživom ulju od HI-FA Petrol d.o.o. Ukupna godišnja potrošnja energije izražena je u kilovat satima i tonom ekvivalentne nafte.

Tablica 2: Ukupna potrošnja energije u kućanstvu

2013 2014 2015 [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] Toplinska 27.474.202 2.362 21.689.793 1.864 20.325.475 1.747 energija Električna 36.955.466 3.177 35.420.770 3.045 36.895.154 3.172 energija UKUPNO 64.429.668 5.540 57.110.563 4.911 57.220.629 4.920

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 2 prikazuje ukupnu potrošnju primarne energije u sektoru kućanstva. Sektor kućanstva obuhvaća obiteljske kuće i stambene zgrade, a u ovom slučaju sastoji se uglavnom od pojedinaca potrošača.

Potrošnja toplinske energije Graf 3 Potrošnja toplinske energije u kućanstvu

30,000,000 27,474,202

25,000,000 21,689,793 20,325,475 20,000,000

15,000,000

10,000,000

5,000,000

0 2013. 2014. 2015.

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Potrošnja električne energije Graf 4: Potrošnja električne energije u kućanstvu

42,000,000 41,510,299 41,500,000 41,000,000 40,328,459 40,500,000 40,000,000 39,500,000 39,080,705 39,000,000 38,500,000 38,000,000 37,500,000 2013. 2014. 2015.

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 3 prikazuje ukupnu potrošnju toplinske energije u Općini u periodu od 2013.-2015. godine. Vidljiv je stalan pad potrošnje toplinske energije u ovom periodu. Ovakav znatan pad potrošnje ukazuje na to da se kao energent za grijanje sve manje koriste ostali energenti te se prelazi na ogrjevno drvo, a kao najvažniji razlog za to smatra se porast cijene loživog ulja te niska cijena i velika dostupnost ogrjevnog drva.

Graf 4 prikazuje ukupnu potrošnju električne energije u sektoru kućanstva u periodu od 2013.- 2015. godine. Vidljiv je porast potrošnje električne energije u 2015. godini u odnosu na 2014., u iznosu od 2.429.594 kWh, dok je porast u odnosu na 2013. godinu iznosio 1.181.840 kWh.

5.1.3 Potrošnja energije u javnim zgradama Javne zgrade u ovom slučaju odnose se na sve zgrade javne namjene u nadležnosti Općine. Kao energenti za grijanje koristi se loživo ulje. U obradu podataka uključili smo sljedeće objekte: zgradu Općine, Osnovnu školu Čapljina, Osnovnu školu Lipanjske zore, Osnovnu školu V. Pavlović, Crveni križ, Centar za socijalni rad, Radio Čapljina, Dječji vrtić Čapljina, Ustanovu za kulturu Knjižnica i kino Čapljina, Srednju školu Čapljina, Javno komunalno poduzeće Čapljina, Dom za starije i iznemogle osobe Domanovići, Dom zdravlja, Gradska ljekarna Čapljina i Športsko središte. Podatci o potrošnji el. energije dobiveni su od Elektroprivrede HZHB Mostar d.d., a podatci o loživom ulju od HI-FA Petrol-a d.o.o.

Tablica 3: Ukupna potrošnja energije u javnim zgradama

2013 2014 2015 [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] Toplinska 1.055.761 90,78 1.021.651 87,85 1.062.553 91,36 energija Električna 881.363 75,78 903.808 77,71 958.820 82,44 energija UKUPNO 1.937.124 166,56 1.925.459 165,56 2.021.373 173,81

Izvor: EP HZHB Mostar i HI-FA Petrol d.o.o. Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 3 prikazuje ukupnu potrošnju toplinske energije te potrošnju električne energije u javnim zgradama izraženu u kilovat satima i tonama ekvivalentne nafte.

Potrošnja toplinske energije Graf 5: Potrošnja toplinske energije u javnim zgradama

1,070,000 1,062,553 1,060,000 1,055,761

1,050,000

1,040,000

1,030,000 1,021,651 1,020,000

1,010,000

1,000,000 2013. 2014. 2015.

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016. Graf 5 prikazuje potrošnju toplinske energije u periodu od 2013.- 2015. godine. U slučaju toplinske energije vidi se da je u 2015. godini potrošeno najviše toplinske energije, 40.902 kWh više nego u 2014. godini, dok je u 2013. godini potrošeno 34.110 kWh više nego u 2014. Potrošnja električne energije Graf 6: Potrošnja električne energije u javnim zgradama

980,000 958,820 960,000

940,000

920,000 903,808 900,000 881,363 880,000

860,000

840,000 2013. 2014. 2015.

Izvor: Vlastita obrada podataka.2016.

Graf 5 prikazuje ukupnu potrošnju električne energije u periodu od 2013.-2015. godine. Za razliku od potrošnje toplinske energije, u slučaju električne energije vidljiv je trend povećanja potrošnje u promatranom periodu. Potrošnja energije u 2014. porasla za 22.445 kWh u odnosu na 2013., a u 2015. je porasla za 55.012 kWh u odnosu na 2014. godinu.

5.2 SEKTOR JAVNE RASVJETE

Sektor javne rasvjete čini električna mreža javne rasvjete na području općine. Prema podatcima dobivenim od lokalne samouprave, u Tablici 5 prikazana je struktura postavljenih rasvjetnih tijela u općini. Ukupan broj žarulja iznosi 935, u rasponu snaga većinom od 125 do 400 W.

Preko 80% javne rasvjete instalirano je na rasvjetnim stupovima sa gljivastim svjetiljkama i betonskim stupovima te kandelabrima, dok se ostatak javne rasvjete odnosi na modernu uličnu rasvjetu i stilsku rasvjetu za osvjetljenje trgova. Sve postojeće svjetiljke su tehnološki zastarjele i ne zadovoljavaju kriterije glede svjetlosnog onečišćenja. Zbog prilično zastarjelog sustava javne rasvjete u općini Čapljina, ovaj sektor ima veliki potencijal za prikazivanje ušteda.

Tablica 4: Struktura rasvjetnih tijela u općini Čapljina

Ukupna Udio tipa u Broj Snaga instalir ukupnom Tip svjetiljke i stuba rasvjetnog tijela žarulj žarulje ana broju a [W] snaga svjetiljki [W] Stilske svjetiljke predviđene za rasvjetu trgova-4 sijalice 48 5,1% 125 6.000 (VTNa) Stilske svjetiljke predviđene za rasvjetu trgova-1 sijalica 15 1,6% 125 225 (VTNa) Rasvjetni stup sa okruglom svjetiljkom 42 4,4% 125 5.250 Rasvjetni stup sa gljivastom svjetiljkom 286 30,5% 125 35.750 Moderna ulična rasvjeta za uređenje partera zgrada (šeširi)- 32 3,4% 125 4.000 Štedne žarulje Ovješene ulične svjetiljke 23 2,4% 250 5.750 Reflektori 17 1,8% Svjetiljka pričvršćena na zid 1 0,01% 125 125 Kandelaber s jednom svjetiljkom h=6m 57 6,0% 250/70 9.120 Kandelaber sa jednom svjetiljkom h=8m 23 2,4% 400 9.200 Kandelaber s jednom svjetiljkom i jednom sijalicom h=10 4 0,4% 400 1.600 Kandelaber s jednom svjetiljkom po dvije sijalice h=10m 38 4,0% 400 15.200 Kandelaber s dvije svjetiljke s jednom sijalicom h=10 76 8,1% 400 30.400 Kandelaber sa dvije svjetiljke po dvije sijalice h=10 60 6,4% 400 24.000 Lučni kandelaber h=11m 88 9,4% 400 35.200 Betonski stup NN mreže h=7m 125 13,3% 125 15.625 Ukupno 935 197.445 Izvor: Vlastita obrada. 2016.

Iz tablice je vidljivo je da je sveukupno na području općine instalirano 935 svjetiljki ukupne snage 197.445 W.

Tablica 5: Ukupna potrošnja električne energije u javnoj rasvjeti

2013. 2014. 2015. [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] [kWh] [ToE] Električna energija 1250008 107.48 1290553 110.96 1215129 104.48 UKUPNO ENERGIJA 1.250.008 107.48 1.290.553 110.96 1.215.129 104.48 Izvor: EP HZHB Mostar, vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 5 prikazuje ukupnu potrošnju električne energije u općini Čapljina u javnoj rasvjeti za period od 2013. do 2015.godine, izraženu u kilovat satima (kWh) i tonama ekvivalentne nafte (toe).

Graf 7: Potrošnja električne energije u javnoj rasvjeti

1,300,000 1,290,553 1,280,000

1,260,000 1,250,008

1,240,000 1,215,129 1,220,000

1,200,000

1,180,000

1,160,000 2013. 2014. 2015.

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 7 prikazuje ukupnu potrošnju električne energije u periodu od 2013.-2015. godine. U protekle tri godine, vidljivo je da se u 2014. godini potrošilo najviše električne energije u općini. U 2015. godini vidljiv je pad potrošnje, u iznosu od 75.424kWh. I u 2013. godini se potrošilo također manje nego u 2014. godini i to za 40.545kWh, ali svejedno više nego u 2015. godini. 5.3 SEKTOR PROMETA Sektor prometa podijelili smo na podsektore vozila u vlasništvu Općine, javni prijevoz te općinski cestovni promet. Podatci za ovaj sektor dobiveni su od Policijske uprave Čapljina. Ukupno registriranih vozila u Općini ima 7.653, od toga: osobnih vozila 6.796, teretnih 790 što uključuje autobuse i radna vozila te 67 motocikala. 5.3.1 Vozila u vlasništvu Općine

Analiza prema pogonskom gorivu

Tablica 6: Analiza prema pogonskom gorivu

Dizel [n] Benzin [n] Osobna vozila 2 2 Teretna vozila 14 0

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Analiza potrošnje goriva

Tablica 7: Analiza potrošnje goriva

Dizel [kWh] Benzin [kWh] UKUPNO Osobna vozila 13.994 14.797 28.791 Teretna vozila 1.178.096 0 1.178.096 UKUPNO 1.192.090 14.797 1.206.887

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 8: Struktura potrošnje goriva u vlasništvu Općine

Dizel Benzin

95%

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

5.3.2 Javni prijevoz

Na području Općine prometuje 10 autobusa čija je godišnja potrošnja za 2016. godinu prikazana u slijedećoj tablici.

Tablica 8: Analiza potrošnje goriva u javnom prijevozu

Dizel [n] Dizel [kWh] Autobus 10 2.275.608

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

5.3.3 Gradski cestovni promet Za općinski cestovni promet vozila smo podijelili na motocikle i mopede, osobna vozila i teretna i radna vozila. Vozila u ovoj kategoriji ima 7.625 podijeljenih u tri kategorije prema gorivu i kategoriji vozila.

Analiza prema pogonskom gorivu

Tablica 9: Analiza vozila općinskog cestovnog prometa prema pogonskom gorivu

Dizel [n] Benzin [n] UNP [n] Motocikli i mopedi - 67 - Osobna vozila 4.186 1.985 679 Teretna i radna vozila 711 - UKUPNO 4.897 2.049 679 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 9: Struktura potrošnje pogonskog goriva

Dizel 26% Benzin UNP 65%

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Analiza potrošnje goriva

Tablica 10 Analiza potrošnje goriva

Benzin Ukupno [kWh] Dizel [kWh] [kWh] UNP [kWh] Motocikli i mopedi - 153.725 - 153.725 Osobna vozila 21.599.876 12.075.151 4.757.200 38.432.227 Teretna i radna vozila 40.176.456 - - 40.176.456 Ukupno 61.776.332 12.228.876 4.757.200 78.762.407

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

5.3.4 Analiza ukupne energetske potrošnje u sektoru prometa

Analiza potrošnje goriva

Tablica 11: Analiza ukupne potrošnje u sektoru prometa

Kategorija vozila Dizel [kWh] Benzin [kWh] UNP [kWh] Ukupno [kWh] Motocikli i mopedi - 153.725 - 153.725 Osobna vozila 22.804.957 12.089.948 4.757.200 39.652.105 Teretna i radna 42.439.073 vozila 42.439.073 - - Ukupno 65.244.030 12.243.673 4.757.200 82.244.902

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 10: Struktura potrošnje goriva prema vlasništvu vozila

1% 3%

Vozila u vlasništvu Općine Javni prijevoz Gradski cestovni promet

96%

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 11: Struktura potrošnje goriva prema vrsti goriva

15% Dizel Benzin UNP

79%

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016

Graf 12: Struktura potrošnje goriva prema kategoriji vozila

Motocikli i mopedi 47% Osobna vozila 53% Teretna i radna vozila

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016

Iz priloženih grafikona vidljivo je da gradski cestovni promet u ukupnoj potrošnji goriva sudjeluje sa čak 96% što znači da se ulaganjem u njegovu optimizaciju mogu postići najbolji rezultati. Također je vidljivo da je najzastupljeniji energent u ukupnoj potrošnji goriva upravo dizelsko gorivo. Kada razmatramo omjer potrošnje teretnih i osobnih vozila, omjer je relativno sličan no teretna vozila prednjače u potrošnji pred osobnim vozilima sa šest postotna boda.

6 REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2

Referentni inventar emisija CO2 općine Čapljina izrađen je u skladu s priručnikom „Kako izraditi Akcijski plan energetski održivog razvoja (SEAP)“ izdanog od strane Ureda Sporazuma gradonačelnika pri Europskoj komisiji.

Prema prethodno izrađenoj analizi potrošnje energije izvršen je izračun emisija CO2. Potrošnja energije podijeljena je prema korištenim energentima određenog podsektora, kao što su električna energija i lož ulje, te su u skladu potrošnje tih energenata korišteni odgovarajući emisijski faktori.

Emisijski faktori vezani uz potrošnju toplinske energije preuzeti su iz SEAP priručnika, II dio Bazni inventar (IPCC 2006), dok je za električnu energiju uzet emisijski faktor iz Priručnika za upravljanje energijom u gradovima, kantonima i općinama (2011).

Kao referentna godina izabrana je 2015. godina zbog cjelovitosti dostupnih podataka na temelju kojih je izrađena analiza sadašnjeg stanja potrošnje.

Tablica 12: Standardni CO2 emisijski faktori

Energent kg (CO2) / kWh Električna energija 0,277 Lako loživo ulje 0,279 Benzin 0,250 Dizel 0,267 UNP 0,227

6.1 SEKTOR ZGRADARSTVA

6.1.1 Inventar emisija CO2 u poduzetništvu

Prema prethodno izrađenoj analizi energetske potrošnje izvršen je izračun emisija CO2. U skladu s potrošnjom energije korišten odgovarajući emisijski faktor.

Tablica 13: Inventar emisija CO2 u poduzetništvu

2015. Energent [kWh] [ToE] [T CO₂] Toplinska energija 5.087.058 437 1.409 Električna energija 23.632.171 2.032 6.546 UKUPNO ENERGIJA 28.719.229 2.469 7.955 Izvor: Vlastita obrada podataka.2016.

Tablica 13 prikazuju emisije CO2 u podsektoru poduzetništva izraženu u tonama prema energentu čijim trošenjem nastaju.

Graf 13: Inventar emisija CO2 prema izvoru

7,000 6,546

6,000

5,000

4,000

3,000

2,000 1,409 1,000

0 Toplinska energija Električna energija

Izvor: Vlastita obrada podataka.2016.

6.1.2 Inventar emisija CO2 u kućanstvu

Prema prethodno izrađenoj analizi energetske potrošnje izvršen je izračun emisije CO2 iz potrošnje električne energije.

Tablica 14: Inventar emisija CO2 u kućanstvu 2015 Energent [kWh] [ToE] [T CO₂] Toplinska energija 20.325.475 1.747,68 5.630 Električna energija 36.895.154 3.172,41 10.220 UKUPNO ENERGIJA 57.220.629 4.920 15.850 Izvor: Vlastita obrada podataka.2016.

Tablica 9 prikazuju emisije CO2 u podsektoru kućanstva izraženu u tonama prema energentu čijim trošenjem nastaju.

Graf 14: Inventar emisija CO2 prema izvoru

12,000 10,220 10,000

8,000 5,630 6,000

4,000

2,000

0 Toplinska energija Električna energija

Izvor: Vlastita obrada podataka.2016.

6.1.3 Inventar emisija CO2 u javnim zgradama

Prema izračunatoj potrošnji energenta u sektoru javnih zgrada izračunata je emisija CO2 iz potrošnje električne energije i loživog ulja te je u skladu s potrošnjom korišten odgovarajući emisijski faktor.

Tablica 15: Inventar emisija CO2 u javnim zgradama

2015 Energent [kWh] [ToE] [T CO₂] Toplinska energija 1.062.553 91,36 296.45 Električna energija 958.820 82,44 265.59 UKUPNO ENERGIJA 2.021.372 173,81 562.05 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 11 i grafovi 7 i 8 prikazuju emisije CO2 u podsektoru javnih zgrada izraženu u tonama prema energentu čijim trošenjem nastaju.

Graf 15: Inventar emisija CO2 prema izvoru

300 296 295 290 285 280 275 270 266 265 260 255 250 Loživo ulje Električna energija

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016. 6.2 SEKTOR JAVNE RASVJETE

Emisija CO2 sektora javne rasvjete na području Općine proizlazi iz potrošnje električne energije.

Tablica 12 prikazuje emisiju CO2 u sektoru javne rasvjete.

Tablica 16: Inventar emisija CO2 u javnoj rasvjeti 2015 Energent [kWh] [ToE] [T CO₂] Električna energija 1.215.129 104,48 336.59 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

6.3 SEKTOR PROMETA

Tablica 17 Inventar emisija CO2 u sektoru prometa s obzirom na energent

[kWh] [ToE] [T CO2] Dizel 65.244.030 5.610 17.420 Benzin 12.243.673 1.053 3.061 UNP 4.757.200 409 1.080 Ukupno 82.244.903 7.072 21.561

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016. Usporedimo li grafikon 11 i grafikon 16, uočljivo je da inventar emisija ne odgovara potrošnji goriva. Točnije, iako dizelsko gorivo u ukupnoj potrošnji sudjeluje sa 79%, emisije CO2 nastale izgaranjem dizelskog goriva sudjeluju u ukupnom inventaru emisija sa čak 81% zbog visokog emisijskog faktora tog energenta.

Graf 16: Udio emisija CO2 prema energentu

5% 14%

Dizel Benzin UNP

81%

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 18 Inventar emisija CO2 u sektoru prometa s obzirom na kategoriju vozila

[kWh] ToE T CO2 Motocikli i mopedi 153.725 13 38 Osobna vozila 52.652.105 4.527 13.611 Teretna i radna vozila 67.238.614 5.781 17.871 Ukupno 82.244.902 7.072 21.561

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Sukladno prethodno uočenim razlikama u emisijama CO2 vidljiva je i razlika kada usporedimo potrošnju goriva te inventar emisija s obzirom na kategoriju vozila. Dok je udio potrošnje teretnih i radnih vozila 53% ukupne potrošnje energenata u prometu, udio u emisijama CO2 iznosi čak 57% budući da teretna i radna vozila isključivo koriste dizelsko gorivo kao energent.

Graf 17: Udio emisija CO2 prema kategoriji vozila

Motocikli i mopedi 43% Osobna vozila Teretna i radna vozila 57%

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

6.4 UKUPNE EMISIJE CO2

Tablica 13 prikazuje ukupne emisije CO2 na području Općine, što obuhvaća neizravne emisije iz potrošnje električne i toplinske energije te one iz prometa.

Tablica 19: Ukupni inventar emisija CO2 prema sektorima

Sektor [t CO2/a] [%] Poduzetništvo 7.955 17,19% Kućanstva 15.850 34,26% Javne zgrade 562 1,21% Javna rasvjeta 337 0,73% Promet 21.561 46,60% Ukupno 46.265 100% Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 18: Udio sektora u emisiji CO2

17% Poduzetništvo Kućanstva 47% Javne zgrade Javna rasvjeta 34% Promet

1% 1% Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

7 PLAN MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO2 I DINAMIKA PROVEDBI MJERA

Akcijski plan predstavlja niz mjera (aktivnosti, programa ili projekata) koje imaju za cilj smanjiti emisije CO2 za najmanje 20 % do 2020. godine.

Provedbom svih mjera u predviđenom opsegu navedenih u nastavku ovog poglavlja, općina

Čapljina je u mogućnosti smanjiti emisije CO2 za 22,3 % što je dovoljno za dostizanje zadanih ciljeva i omogućuje samoj općini određivanje prioriteta prilikom provedbe programa odnosno mjera.

Ukupne uštede koje je moguće ostvariti provedbom svih definiranih mjera u sektoru zgradarstva iznose 248,19 t u sektoru javne rasvjete, 5.217,76 t u sektoru prometa, 674,45 t u sektoru poduzetništva, 9.042,99 t u ostalim sektorima, 6.878,12 t u kućanstvima, te 242,23 t za javne zgrade.

Budući da predviđeni ukupni troškovi za provedbu mjera nadilaze financijske mogućnosti općine Čapljina, dio sredstava bit će potrebno osigurati iz mogućih izvora financiranja koji su navedeni u okviru svake mjere. Predviđeni globalni rast cijena energenata i električne energije dodatno će potaknuti građane da investiraju u povećanje energetske učinkovitosti objekata. 7.1 ADMINISTRATIVNE MJERE

Kako bi se Akcijski plan uspješno proveo potrebno je stvoriti preduvjete u vidu administrativnih mjera, koje uključuju izradu Registra zgrada u vlasništvu Općine s opisom svakog objekta, referentnom potrošnjom, opisom projektnog zadataka vezanom uz povećanje energetske učinkovitosti, te procjenom investicije. Nadalje je potrebno izraditi plan energetske obnove za razdoblje od 2016.-2020., te godišnji akcijski plan i program za svaku godinu od 2016. nadalje koji će se vezati na realne financijske mogućnosti općine. 7.2 INFORMATIVNE I OBRAZOVNE MJERE

Općina Čapljina ima u vlasništvu 15 objekata, ali samo nekoliko se nalazi u EMIS sustavu za upravljanje energijom. Iako Općina ima zaposlenike koji su kvalificirani za rad u EMIS sustavu, potrebno je educirati još zaposlenika i uvesti što više zgrada u EMIS sustav te započeti sa sustavnim unosom i praćenjem podataka vezanih uz potrošnju energije.

Nadalje, poželjno je izraditi program edukacija o energetskoj učinkovitosti za sve ostale skupine na području općine; od vrtića, škola do odraslih. Edukacije se mogu provoditi uz pomoć vanjskih stručnjaka ili kroz druge mehanizme. Također je nužno provesti edukaciju zaposlenika, te ostalih dionika na području općine o važnosti energetske učinkovitosti.

7.3 FINANCIJSKE MJERE

Financijske mjere detaljno su opisane u poglavlju 9. Mehanizmi financiranja provedbe Akcijskog plana. 7.4 TEHNIČKE MJERE

Mjere za smanjenje emisija CO2 podijeljene su u tri sektora:

1. Sektor zgradarstva a. Poduzetništvo b. Kućanstva c. Javne zgrade 2. Sektor javne rasvjete 3. Sektor prometa

Važno je napomenuti da su za neke mjere korištene procjene utemeljene na procjenama sličnih ili istih mjera u drugim državama odnosno gradovima/općinama, a neke od mjera rezultat su zakonskih obveza propisanih na razini EU.

7.4.1 Sektor poduzetništva

1. Obrazovanje i poticanje energetske učinkovitosti u zgradama sektora poduzetništva Ova mjera se provodi zajedno s mjerom "Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane", te su troškovi te mjere uključeni u ovoj mjeri. Mjera obuhvaća niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode: · kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda · provedba tematskih informativnih kampanja za podizanje svijesti o energetskoj učinkovitosti Opis mjere · organizacija skupova i kampanja o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na održivi način za ciljne grupe · izrada letaka i promotivnih materijala o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije · Poticanje kupovine novih električnih uređaja u skladu s kriterijima Zelene javne nabave Procjenjuje se da bi se provedbom ove mjere ostvarile uštede od 12 % toplinske energije i 10 % električne energije. Očekivane energetske uštede Električna Toplinska 2.363.217 610.447 [kWh] energija energija

Investicijski troškovi provedbe 9.142,50 KM

Smanjenje emisija CO2 [t] 824,93 Investicijski troškovi po toni 11,08 KM CO2 Smanjene emisija CO2 u 1,78 % ukupnoj količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine - FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

2. Ugradnja termostatskih ventila Na radijatore u poslovnim prostorima potrebno je ugraditi termostatske ventile. Oni se koriste za individualnu regulaciju Opis mjere temperature u prostorijama. Ugradnjom termostatskih ventila procjenjuju se uštede od 20 %. Cijena seta termostatskog ventila po radijatoru kreće se oko 50,00 KM. Očekivane energetske uštede Toplinska 1.017.412 [kWh] energija Investicijski troškovi provedbe 52.242,87 KM Smanjenje emisija CO2 [t] 283,86 Investicijski troškovi po toni 1840,05 KM CO2 Smanjene emisija CO2 u 0,61 % ukupnoj količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja Proračun Općine - FZO FBIH - programi nadležnih ministarstava

3. Zamjena klasičnih rasvjetnih tijela ekonomičnom LED rasvjetom Električna rasvjetna tijela u poduzetništvu troše oko 10 % ukupne potrošnje električne energije. Zamjenom žarulje sa žarnom niti s LED Opis mjere žaruljom ostvaruje se ušteda električne energije od 80 %. Cilj je do 2020. godine zamijeniti žarulje sa žarnom niti energetski učinkovitijim Očekivane energetske uštede Električna 1.890.574 [kWh] energija Investicijski troškovi provedbe 9.142,50 KM Smanjenje emisija CO2 [t] 523,69 Investicijski troškovi po toni 174,58 KM CO2 Smanjene emisija CO2 u 1,13 % ukupnoj količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja Proračun Općine – FZO FBIH - programi nadležnih ministarstava

4. Ugradnja toplinskih solarnih sustava za pripremu PTV/ dopunu grijanju na zgrade komercijalnog i uslužnog sektora Ugradnja toplinskih solarnih sustava za pripremu PTV / dopunu grijanju do 2020. godine. U skladu s dosadašnjim iskustvima, Opis mjere provedbom ove mjere procjenjuje se ušteda toplinske energije od 12 MWh po instaliranom sustavu. Očekivane energetske uštede Toplinska 12.000 [kWh] energija Investicijski troškovi provedbe Investicijske troškove nije moguće predvidjeti Smanjenje emisija CO2 [t] 33,24 Investicijski troškovi po toni - CO2 Smanjene emisija CO2 u ukupnoj količini po 0,07 % instaliranom sustavu Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine – FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

5. Ugradnja fotonaponskih panela na zgrade komercijalnog i uslužnog sektora

Ugradnja fotonaponskih sustava snage do 30 kW na krovove zgrada komercijalnog i uslužnog sektora do 2020. godine. Specifična godišnju Opis mjere proizvodnju električne energije od 1.050 kWh/kW daje 31.500 kWh na godišnjoj razini po instaliranom sustavu. Očekivane energetske uštede Električna 31.500 [kWh] energija Investicijski troškovi provedbe Investicijske troškove nije moguće predvidjeti Smanjenje emisija CO2 [t] 8,73 Investicijski troškovi po toni - CO2 Smanjene emisija CO2 u ukupnoj količini po 0,02 % instaliranom sustavu Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine – FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

7.4.2 Sektor kućanstva

1. Obrazovanje i poticanje energetske učinkovitosti u kućanstvima Promocija energetske učinkovitosti potaknut će širu javnost na primjene mjera povećanja energetske učinkovitosti koje mogu rezultirati znatnim uštedama. Mjera obuhvaća sljedeće obrazovne i promotivne aktivnosti: · organizacija skupova i edukativnih kampanja u pogledu podizanja svijesti o energetskoj učinkovitosti, promicanja racionalne uporabe energije i smanjenja emisije CO2 te projektiranja, izgradnje i korištenja zgrada na održivi način · postavljanje info-vitrina i EE info kutaka u frekventnim dijelovima Grada Opis mjere · edukacijom i poticanjem građana na kupnju A+ uređaja · apeliranje na zamjenu energetski neučinkovite stolarije i fasade s novim učinkovitijim te uključiti i trgovine s građevinskim materijalima · organiziranje Energetskog tjedna Grada jednom godišnje Provedbom ovih mjera vrlo je teško kvantitativno izraziti uštede energije. Prema iskustvima drugih europskih gradova, kontinuirana provedba obrazovnih, informativnih i promotivnih mjera, u razdoblju od 2016. do 2020. godine u odnosu na referentnu 2014. godinu u Općini će rezultirati uštedama u stambenom sektoru od 10 % toplinske i 8 % električne energije. Očekivane energetske uštede Električna Toplinska 3.689.515 2.439.057 [kWh] energija energija Troškovi su dio mjere "Obrazovanje i poticanje energetske Investicijski troškovi provedbe učinkovitosti u zgradama sektora poduzetništva" Smanjenje emisija CO2 [t] 1.702,49 Investicijski troškovi po toni CO2 - Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 3,68 % količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine - FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

2. Ugradnja termostatskih ventila Na radijatore u stambenim kućama potrebno je ugraditi termostatske ventile. Oni se koriste za individualnu regulaciju Opis mjere temperature u prostorijama. Ugradnjom termostatskih ventila procjenjuju se uštede od 20 %. Cijena seta termostatskog ventila po radijatoru kreće se oko 50,00 KM. Očekivane energetske uštede Toplinska 4.065.095 [kWh] energija Investicijski troškovi provedbe 52.242,87 KM Smanjenje emisija CO2 [t] 1.134,16 Investicijski troškovi po toni CO2 46,06 KM Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 2,45 % količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja Proračun Općine - FZO FBIH - programi nadležnih ministarstava

3. Zamjena klasičnih rasvjetnih tijela ekonomičnom LED rasvjetom Električna rasvjetna tijela u kućanstvu troše 10-15 % ukupne potrošnje električne energije. Zamjenom žarulje sa žarnom niti s LED Opis mjere žaruljom ostvaruje se ušteda električne energije od 80 %. Cilj je do 2020. godine zamijeniti žarulje sa žarnom niti energetski učinkovitijim Očekivane energetske uštede Električna 4.427.418 [kWh] energija Investicijski troškovi provedbe 91.425,03 KM Smanjenje emisija CO2 [t] 1.226,39 Investicijski troškovi po toni CO2 74,55 KM Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 2,65 % količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja Proračun Općine - FZO FBIH - programi nadležnih ministarstava

4. Cjelovita energetska obnova obiteljskih kuća

Značajne energetske uštede mogu se postići rekonstrukcijom vanjske ovojnice, stolarije i krovišta privatnih kuća. Prema programu energetske obnove obiteljskih kuća, FZO FBIH osigurava 80 % Opis mjere sredstava. Procjenjuje se da je ovom mjerom moguća ušteda toplinske energije od oko 50 % po svakom kućanstvu koje provede energetsku obnovu. Procijenjeni investicijski troškovi su 130 KM/m2. Očekivane energetske uštede Toplinska 10.162.737 [kWh] energija Investicijski troškovi provedbe investicijske troškove nije moguće predvidjeti Smanjenje emisija CO2 [t] 2.815,08 Investicijski troškovi po toni CO2 - Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 6,08 % količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - FZO FBIH

7.4.3 Sektor javnih zgrada

1. Obrazovanje i poticanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti potaknut će zaposlenike Grada, korisnike škola, vrtića i ostalih ustanova u vlasništvu Grada na promjene koje mogu rezultirati znatnim uštedama. Mjera obuhvaća sljedeće obrazovne i promotivne aktivnosti: · Organizacija skupova i edukativnih radionica o načinima uštede energije · Izrada i promocija obrazovnih letaka i priručnika · Organizacija i provedba edukacijskih modula za niže i više razrede osnovnih škola i vrtiće · Organizacija i provedba edukacijskih modula za profesore i ostale korisnike zgrada javnog sektora · Edukacijske radionice primjene i korištenja ISGE-a (praćenje i unos potrošnje energije i vode, pravovremeno reagiranje na anomalije u potrošnji...) · U svim zgradama javnog sektora oformiti tim koji će biti odgovoran za praćenje potrošnje u svom objektu korištenjem ISGE-a Opis mjere Osnovna svrha edukacije svih korisnika zgrada javnog sektora, posebice mlađih naraštaja, je upoznavanje s pojmovima energetske učinkovitosti i primjena savjeta i mjera na radnom mjestu, ali i u domu. Uvođenje sustavnog gospodarenja resursima u neku organizaciju doprinosi u primjeni načela održivog razvoja u poslovnom sektoru, a ona su: · Učinkovito korištenje energije i materijala · Smanjenje otpada · Recikliranje Provedbom ovih mjera vrlo je teško kvantitativno izraziti uštede energije. Prema iskustvima provedbe projekta "Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u RH" i drugih europskih gradova, kontinuirana provedba obrazovnih, informativnih i promotivnih mjera može rezultirati uštedama energije samo promjenom ponašanja krajnjih korisnika. U razdoblju od 2015. do 2020. godine u odnosu na referentnu 2010. godinu ova će mjera rezultirati uštedama u zgradama u vlasništvu Grada od 8 % toplinske i 6 % električne energije. Očekivane energetske uštede Električna Toplinska 95.882 127.506 [kWh] energija energija

Investicijski troškovi provedbe 2.612,14 KM

Smanjenje emisija CO2 [t] 62,13 Investicijski troškovi po toni CO2 42,04 KM Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 0,13% količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine - FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

2. Zamjena klasičnih rasvjetnih tijela ekonomičnom LED rasvjetom Električna rasvjetna tijela u kućanstvu troše 10-15 % ukupne potrošnje električne energije. Zamjenom žarulje sa žarnom niti s LED Opis mjere žaruljom ostvaruje se ušteda električne energije od 80 %. Cilj je do 2020. godine zamijeniti žarulje sa žarnom niti energetski učinkovitijim Očekivane energetske uštede Električna 115.058 [kWh] energija

Investicijski troškovi provedbe 7.836,43 KM

Smanjenje emisija CO2 [t] 31,87

Investicijski troškovi po toni CO2 245,88 KM

Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 0,07% količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja Proračun Općine - FZO FBIH - programi nadležnih ministarstava

3. Cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora Značajne energetske uštede mogu se postići rekonstrukcijom vanjske ovojnice, stolarije i krovišta privatnih kuća. Prema programu energetske obnove obiteljskih kuća, FZO FBIH osigurava 80 % Opis mjere sredstava. Procjenjuje se da je ovom mjerom moguća ušteda toplinske energije od oko 50 % po svakom kućanstvu koje provede energetsku obnovu. Procijenjeni investicijski troškovi su 130 KM/m2. Očekivane energetske uštede Toplinska 531.276 [kWh] energija

Investicijski troškovi provedbe 572.439,55 KM

Smanjenje emisija CO2 [t] 148,23

Investicijski troškovi po toni CO2 3.861,93 KM

Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 0,32% količini Period provedbe mjere 2016-2020

- FZO FBIH program energetske obnove javnog sektora - ESCO - Mogući izvori financiranja WEBSEFF program

7.4.4 Sektor javne rasvjete

1. Rekonstrukcija sustava javne rasvjete

Mjera obuhvaća zamjenu 935 zastarjelih rasvjetnih tijela (visokotlačne živine sijalice VTFE, visokotlačne natrijeve sijalice VTNa i visokotlačne Opis mjere halogene sijalice VTH) s novim energetski učinkovitijim (odgovarajuće LED sijalice) do kraja 2020. godine. Također se predlaže uvođenje automatske regulacije sustava javne rasvjete.

Očekivane energetske uštede Električna 683.899 [kWh] energija Investicijski troškovi 470.185,87 KM provedbe Smanjenje emisija CO2 [t] 189,44 Investicijski troškovi po toni 2.481,98 KM CO2 Smanjene emisija CO2 u 0,41% ukupnoj količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine - FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

2. Regulacija javne rasvjete

Uvođenjem sustava regulacije rasvjete moguće je optimizirati javnu rasvjetu prema zahtjevima vremena i prostora. Predlaže se ugradnja regulacije na trafostanice koje napajaju javnu rasvjetu naselja čime se ostvaruju uštede od 25%. Također postoji opcija da se na svakoj pojedinačnoj svjetiljci prilikom montaže podešava režim rada u skladu sa zahtjevima vremena i prostora i opcija daljinskog upravljanja javne Opis mjere rasvjete. Kod daljinskog upravljanja javne rasvjete kao komunikacijski mediji preporuča se prije svega mobilna telefonska mreža -GSM, GPRS, radijska veza te MTU (mrežno tonfrekventno upravljanje). Ovime se može postići ušteda od 40%. Predlaže se da se detaljno razradi plan te odabere najpovoljnija opcija za rekonstrukciju javne rasvjete ovisno o trenutnoj infrastrukturi i mogućnostima.

Očekivane energetske uštede Električna 212.085 [kWh] energija Investicijski troškovi - provedbe Smanjenje emisija CO2 [t] 58,75 Investicijski troškovi po toni - CO2 Smanjene emisija CO2 u 0,13% ukupnoj količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine – FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

7.4.5 Sektor prometa 1. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti u prometu Unapređenjem kvalitete prometa u Općini Čapljina utječe se na smanjenje emisija stakleničkih plinova. Predlažu se sljedeće mjere s ciljem unaprjeđenja kvalitete prometa i smanjenja emisija CO2:

· Promocija i organizacija treninga Eko vožnje · Promocija električnih i hibridnih automobila Opis mjere · Promocija car-sharing modela · Organizacija okruglih stolova, tribina i radionica na temu energetska učinkovitost u prometu

Prema dosadašnjim iskustvima razvijenih europskih gradova, provedbom ove mjere do 2020. godine moguće je smanjiti emisije CO2 u sektoru prometa za 8 %. Očekivane energetske uštede 6.579.592 [kWh] Troškovi su uključeni u mjeru "Obrazovanje i promocija energetske Investicijski troškovi provedbe učinkovitosti za građane" Smanjenje emisija CO2 [t] 1.724,88

Investicijski troškovi po toni CO2 -

Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 3,73% količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine – FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

2. Car-sharing Car sharing je model racionalnog korištenja osobnih vozila gdje ljudi mogu iznajmiti auto na vrlo kratke periode, često i na sat vremena. Po gradu su raspoređene lokacije za iznajmljivanje vozila, a korištenje je jednostavno uz prethodnu prijavu putem interneta ili telefona odnosno na samoj lokaciji. Korištenje car-sharing modela Opis mjere rezultira uštedom novca, ali i smanjenjem potrošnje energije. Prema iskustvima gradova koji imaju upotrebu car-sharing modela jedno vozilo ovog modela zamjenjuje 5-8 osobnih vozila. Pretpostavlja se da se korištenjem ovog modela ostvaruju uštede u potrošnji goriva od 3%. Očekivane energetske uštede 2.467.347 [kWh]

Investicijski troškovi provedbe Nije moguće izračunati investicijske troškove

Smanjenje emisija CO2 [t] 646,83

Investicijski troškovi po toni CO2 -

Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 1,40% količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine – FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

3. Unapređenje biciklističkog prijevoza U okviru ove mjere predviđene su sljedeće aktivnosti: · Bike-sharing sustav, odnosno iznajmljivanje bicikala opremljenih IT zaštitom od krađe uz osigurano spremište za bicikle · Izgradnja novih i održavanje postojećih biciklističkih staza Opis mjere · Promotivne i edukativne aktivnosti

Na temelju iskustava drugih gradova koji provode ovu mjeru, predviđa se ušteda energije od 8 % u podsektoru gradskog i cestovnog prometa. Očekivane energetske uštede 6.579.592 [kWh]

Investicijski troškovi provedbe Nije moguće izračunati investicijske troškove

Smanjenje emisija CO2 [t] 1.724,88

Investicijski troškovi po toni CO2 -

Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 3,57% količini Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine – FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

4. Uvođenje europskih normi vezanih za automobilsku industriju

Sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 23. travnja 2009. godine definirana je maksimalna količina emisije CO2 za novoproizvedene osobne automobile na 120 g/km s ciljem da se navedena granica smanji na 95 gCO2/km u 2021. Opis mjere godini realno je očekivati da će osobna vozila emitirati sve manje CO2. Prosječna emisija osobnih automobila na području općine Čapljina iznosi 185 g/km i procjena je da će i ostala vozila u Općini emitirati manje količine CO2.

Očekivane energetske uštede 4.276.735 [kWh]

Investicijski troškovi provedbe Nije moguće izračunati investicijske troškove

Smanjenje emisija CO2 [t] 1.121,17

Investicijski troškovi po toni CO2 -

Smanjene emisija CO2 u ukupnoj 2,42% količini

Period provedbe mjere 2016-2020

Mogući izvori financiranja - Proračun Općine – FZO FBIH - Programi nadležnih ministarstava

8 PROJEKCIJA POTROŠNJE ENERGIJE I EMISIJA ZA PERIOD DO 2020. GODINE

U svrhu procjena smanjenja emisija CO2 do 2020. godine izrađene su projekcije na temelju scenarija bez provedbe mjera i scenarij s provedbom mjerama za predložene mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva i javne rasvjete u općini Čapljina.

Temeljni scenarij koji predstavlja porast energetske potrošnje ovisno o tržišnim kretanjima i navikama potrošača jest scenarij bez provedbe mjera. Scenarij bez provedbe mjera prikazan je s pretpostavkom uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda koji se tijekom vremena pojavljuju na tržištu, ali bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti.

Smanjenje energetskih potrošnji i pripadajućih emisija CO2 do 2020. godine provedbom predloženih mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva i javne rasvjete prikazano je scenarijem s provedbom mjera.

8.1 SCENARIJ BEZ PRIMJENE MJERA SMANJENJA EMISIJA CO2

Naredne tablice prikazuju procjenu kretanja potrošnje energenata i prateće emisije CO2 do 2020. godine. Projekcije su izrađene na temelju poznatih kretanja potrošnje od 2013. – 2015. godine.

Tablica 20: Projekcije potrošnje energije do 2020. godine bez primjene mjera Potrošnja [kWh] Kategorija Toplinska Električna energija Ukupno energija Sektor poduzetništva 25.877.228 5.570.328 31.447.556 Sektor kućanstva 40.400.194 22.256.395 62.656.589 Sektor javnih zgrada 1.049.908 1.163.495 2.213.403 Sektor javne rasvjete 1.330.566 n/a 1.330.566 Sektor prometa n/a 98.628.087 Ukupno 68.657.895 28.990.218 196.276.200 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 21: Projekcije emisija CO2 do 2020. godine bez primjene mjera Emisija stakleničkih plinova [t CO2] Kategorija Električna energija Toplinska energija Ukupno Sektor poduzetništva 7.168 1.554 8.722 Sektor kućanstva 11.191 6.210 17.400 Sektor javnih zgrada 291 325 615 Sektor javne rasvjete 369 n/a 369 Sektor prometa n/a 24.756 Ukupno 19.018 8.088 51.863 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Usporedimo li Tablicu 21 sa Tablicom 19 vidljiv je očekivani rast emisija CO2 u periodu do 2020. godine u svim analiziranim sektorima. Rast u potrošnji energije iznosi 14,5% dok rast emisija

CO2 iznosi 12,1% u odnosu na 2015. godinu. U nastavku će biti predstavljen sumarni prikaz mjera sa očekivanim uštedama koje je moguće ostvariti do 2020. godine primjenom svih navedenim mjera.

Tablica 22: Sumarni prikaz mjera za smanjenje emisija CO2 Ušteda

Električna Toplinska Sektor Mjera CO2 energija energija [kWh] [kWh] [t] 1. Obrazovanje i poticanje energetske učinkovitosti 2.363.217 610.447 824,93 u zgradama sektora poduzetništva 2. Ugradnja termostatskih ventila - 1.017.412 283,86 3. Zamjena klasičnih rasvjetnih tijela ekonomičnom 1.890.574 - 523,69 LED rasvjetom 4. Ugradnja toplinskih solarnih sustava za pripremu - 12.000 33,24 PTV na zgrade sektora poduzetništva

Poduzetništvo 5. Ugradnja fotonaponskih panela na zgrade 31.500 - 8,73 komercijalnog i uslužnog sektora UKUPNO PODUZETNIŠTVO 4.285.291 1.639.859 1.674,45 1. Obrazovanje i poticanje energetske učinkovitosti 3.689.515 2.439.057 1.702,49

u kućanstvima 2. Ugradnja termostatskih ventila - 4.065.095 1.134,16 3. Zamjena klasičnih rasvjetnih tijela ekonomičnom 4.427.418 - 1.226,39 LED rasvjetom

Kućanstvo 4. Cjelovita energetska obnova obiteljskih kuća - 10.162.737 2.815,08 UKUPNO KUĆANSTVA 8.116.933 16.666.889 6.878,12 1. Obrazovanje i poticanje energetske učinkovitosti 95.882 127.506 62,13 u javnim zgradama 2. Zamjena klasičnih rasvjetnih tijela ekonomičnom 115.058 - 31,87 LED rasvjetom 3. Cjelovita energetska obnova zgrada javnog - 531.276 148,23 sektora Javne zgrade UKUPNO JAVNE ZGRADE 90.557 476.657 242,23 1. Rekonstrukcija sustava javne rasvjete 683.899 - 189,44 JR 2. Regulacija javne rasvjete 212.085 - 58,75 UKUPNO JAVNA RASVJETA 895.984 - 248,19 1. Obrazovanje i promocija en. učinkovitosti u 6.579.592 1.724,88 prometu 2. Car-sharing 2.467.347 646,83 3. Unaprjeđenje biciklističkog prijevoza 6.579.592 1.724,88

Promet 4. Uvođenje europskih normi vezanih za 4.276.735 1.121,17 automobilsku industriju UKUPNO PROMET 19.903.266 5.217,76 UKUPNO OSTALI SEKTORI 13.388.765 18.783.405 9.042,99 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Graf 19 prikazuje raspodjelu potencijala smanjenja emisija CO2 po sektorima. Ukupan potencijal smanjenja emisija iznosi 14.260,75 tona CO2. Najveći doprinos u ukupnom potencijalu smanjenja emisija ima stambeni sektor s 48%. Sektor prometa doprinosi s 36% a sektor poduzetništva sa 12% dok sektori javnih zgrada i javne rasvjete imaju potencijal od 2% svaki.

Graf 19 : Udio sektora u potencijalu smanjenja emisije CO2

12% Poduzetništvo 36% Kućanstva Javne zgrade Javna rasvjeta Promet 48% 2% 2%

Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

8.2 SCENARIJ SA PRIMJENOM MJERA SMANJENJA EMISIJA CO2

Podloga za scenarij sa primijenjenim mjerama za smanjenje emisija CO2 prikazana je u poglavlju 8.1 (Tablica 22), a sam scenarij sa vidljivim smanjenjem potrošnje i emisija prikazan je u narednim tablicama. Tablica 23 prikazuje potrošnju energije do 2020. godine, a Tablica 24 ukupne emisije CO2 prema sektorima.

Tablica 23: Projekcije potrošnje energije do 2020. godine sa primjenom mjera Potrošnja [kWh] Kategorija Toplinska Električna energija Ukupno energija Sektor 19.346.881 4.057.646 23.404.527 poduzetništva Sektor kućanstva 28.778.220 3.658.585 32.436.806 Sektor javnih 747.880 403.770 1.151.650 zgrada Sektor javne 319.144 n/a 319.144 rasvjete Sektor prometa n/a 62.341.636 Ukupno 49.192.125 8.120.002 119.653.762 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 24: Projekcije emisija CO2 do 2020. godine sa primjenom mjera Emisija stakleničkih plinova [t CO2] Kategorija Toplinska Električna energija Ukupno energija Sektor 5.359 1.132 6.491 poduzetništva Sektor 7.972 1.021 8.992 kućanstva Sektor javnih 207 113 320 zgrada Sektor javne 88 n/a 88

rasvjete Sektor prometa n/a 16.343 Ukupno 13.626 2.265 32.235 Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablice 23 i 24 prikazuje usporedbu scenarija s provedbom mjera sa scenarijem bez provedbe mjera. Vidljivo da je ukupna potrošnja energije s primjenom mjera umanjena za 30,2% u odnosu na 2015. godinu dok su emisija CO2 u scenariju s mjerama manja za 30,3% od emisija u 2015. godini.

Tablica 25: Usporedba potrošnje energije do 2020. godine u scenariju bez i sa primjenom mjera Potrošnja energije Potrošnja energije u Kretanje u odnosu Scenarij u 2015. godini 2020. godini na 2014. godinu [kWh] [kWh] Bez primjene mjera 196.276.200 14,5% 171.421.261 S primjenom mjera 119.653.762 -30,2% Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

Tablica 26: Usporedba emisije CO2 do 2020. godine u scenariju bez i sa primjenom mjera

Emisija CO2 u 2014. Emisija CO2 u 2020. Kretanje u odnosu Scenarij godini godini na 2014. godinu [t] [t] Bez primjene mjera 51.863 12,1% 46.264 S primjenom mjera 32.234 -30,3% Izvor: Vlastita obrada podataka. 2016.

9 MEHANIZMI FINANCIRANJA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA

9.1 PRORAČUN OPĆINE ČAPLJINA

Kako bi se osigurala sredstava za provedbu Akcijskog plana potrebno je prilikom izrade proračuna Općine predvidjeti financijska sredstva za provedbu projekata energetske učinkovitosti. Preporuka je da se prije donošenja financijskog proračuna Općine donese i Godišnji akcijski plan i program energetske učinkovitosti, te da se temeljem njega u proračun uvrste potrebne stavke. 9.2 PROGRAMI EUROPSKE UNIJE Europska unija smatra se najvećim donatorom sredstava i financijske pomoći u Bosni i Hercegovini. Postoji podatak da je od 1996. godine do danas uložila više od 3.5 milijardi eura7u obnovu i reforme na ključnim područjima u BiH. Pri tome se koristi različitim financijskih instrumentima, a jedan od glavnih instrumenata je Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

7Delegacija EU u BiH. Dostupno na: www.europa.ba

Svrha IPA programa je omogućiti budućim i potencijalnim zemljama članicama EU provedbu reformi koje bi ih pripremile za članstvo u EU, ali i poboljšale standard i kvalitetu života svojih građana.

Bosni i Hercegovini se do sada IPA program nudio u dvije mogućnosti. Kao IPA I program za razdoblje (2007-2013.godine) i IPA II program (za razdoblje 2014-2020.godine). Financijskim razdoblje IPA II u kojem se sada nalazimo, financiraju se zajednički projekti BiH i susjednih država članica EU i ostalih država korisnica IPA.

U nastavku su izdvojeni IPA programi koji omogućuju financiranje u području energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i održivog energetskog razvitka, a u kojima općina Čapljina može aktivno sudjelovati.

IPA PROGRAMI Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora provodi se u financijskom razdoblju od 2014-2020 u okviru programa IPA II i obuhvaća prekograničnu suradnju sve tri navedene države. Programsko područje u BiH obuhvaća Brčko distrikt i 109 općina Bosne i Hercegovine uključujući i općinu Čapljina. Tematski prioriteti programa, odnosno područja financiranja su poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga, zaštita okoliša i biološke raznolikosti te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti, doprinošenje razvoju turizma i očuvanju kulturne i prirodne baštine i jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja.

Programi transnacionalne suradnje

InterregMED Mediteran transnacionalni program podržava razmjenu iskustava, znanja i unapređenje javnih politika između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i drugih teritorijalnih aktera prihvatljivog područja. Uključuje 57 regija iz 10 različitih zemalja EU i 3 zemlje kandidatkinje. Program je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj (ERFF) i IPA-e u ukupnom proračunu od 265 milijuna eura za razdoblje 2014.-2020. Glavna svrha je doprinijeti dugoročnom razvoju Sredozemlja i jačanju transnacionalne suradnje između regija i zemalja sudionica. U okviru ovog programa financiraju se energetski pregledi, tehno- ekonomske analize (u slučaju postojanja energetskog pregleda, njegova kvaliteta može biti nadopunjena ovom analizom), studije isplativosti i slično.

Interreg ADRION transnacionalni program suradnje 2014.-2020. koji doprinosi razvoju jadransko-jonske regije. Program pokriva 8 zemalja članica EU i četiri zemlje kandidatkinje. Program ima proračun u iznosu od 83,5 milijuna eura iz ERDF-a i 15,7 milijuna eura iz IPA-e.

Tematski prioriteti:

1. Istraživanje – Inovativna i pametna regija – promiče poslovna ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoj veza i sinergija među poduzećima, istraživačke i razvojne centre te sektor visokog obrazovanja 2. Okoliš – Održiva regija – potiče očuvanje, zaštitu, promicanje, vrednovanje i razvoj prirodne i kulturne baštine, biološke raznolikosti, vode, tla, zelenih usluga i usluga ekosustava; 3. Transport – Povezana regija – promiče razvoj i poboljšanje ekološki prihvatljivih transportnih sustava i transportnih sustava s niskom razinom ugljika, uključujući razvoj i poboljšanje unutarnjih vodnih putova, pomorskog transporta, luka, multimodalnih veza i aerodromske infrastrukture u cilju promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti 4. Upravljanje – Potpora Strategiji EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR).

WBIF Okvir za investicije na zapadnom Balkanu

WBIF (eng. Western Balkans Investment Framework) je osnovan kao zajednička inicijativa Europske unije, međunarodnih financijskih institucija, bilateralnih donatora i vlada zemalja zapadnog Balkana putem koje se pruža podrška zemljama kandidatkinjama pristupanju EU i to kroz financiranje strateških investicija, posebno kada su u pitanju infrastrukturni projekti, energetska učinkovitost, zaštita okoliša, promet, energetika i socijalni sektor. Od mnoštva područja koje WBIF financira, nalaze se i okoliš, energija i obnovljivi izvori energije te energetska učinkovitost. Aplicirati mogu javni i privatni subjekti ili subjekti sa mješovitim javnim i privatnim kapitalom, zaduženi za pružanje javnih usluga, njihovo upravljanje, ugovaranje i izgradnju.

Financijska sredstva WBIF-a uključuje sredstva iz programa IPA, sredstva Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Razvojne banke Vijeća Europe.

Obzor 2020 Obzor 2020. (eng. Horizon 2020) je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7)8, inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Obzor 2020 doprinosi ostvarivanju ciljeva ključnih strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije, Europa 2020. i Unija inovacija, te izgradnji Europskog istraživačkog prostora. Vodilja okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: izvrsna znanost, industrijsko vodstvo i društveni izazovi.

9.3 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FBIH Ključna institucija za energetsku učinkovitost je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Osnovan je kao podrška u financiranju, provedbi i razvoju programa u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, te ima važnu ulogu u poticanju primjene mjera povećanja energetske učinkovitosti na nacionalnom i lokalnom nivou. Fond kao takav predstavlja značajnu institucionalnu podršku provođenju projekata energetske učinkovitosti u FBiH.

9.3.1 Program zeleni ekonomski razvoj (GED)

GED (eng. Green Economic Development) Zeleni ekonomski razvoj je aktivni projekt Fonda, napravljen u suradnji sa UNDP-om BiH, koji ima za cilj institucionalizaciju aktivnosti upravljanja energijom unutar zgrada javnog sektora u Bosni i Hercegovini. Te aktivnosti doprinose, te su u

8Dostupno na: http://europski-fondovi.eu/program/fp7-sedmi-okvirni-program-za-istrazivanje-tehnoloski-razvoj-i- demonstracijske-aktivnosti

skladu sa smjernicama Europske unije (Direktiva energetskih usluga, EPBD direktiva / Energy Service Directive, EPBD directive), prema ugovoru energetske zajednice i obvezom Bosne i Hercegovine da izvještava o trenutnoj potrošnji energije i energetskim uštedama, u skladu sa Akcijskim planovima energetske učinkovitosti. Glavni cilj Programa je kreiranje povoljne okoline za investiranje u energetsku učinkovitost u FBiH i to putem sljedećih komponenti:

1. Jačanje kapaciteta institucija – treninzi, jačanje kapaciteta i pružanje tehničke asistencije Fondovima 2. Institucionalizacija energetskog menadžmenta – uvođenje EMIS (Informacijskog sustava za upravljanje energijom) sustava u javne objekte, edukacija krajnjih korisnika, praćenje ostvarenih ušteda i priprema podzakonskih akata za kreiranje obaveze unosa i praćenja podataka o potrošnji energenata u javnim objektima; 3. Uspostava zakonskog okvira – kreiranje podzakonskih akata i financijskih mehanizama pri Fondovima za zaštitu okoliša u cilju kreiranja održivog Sistema financiranja projekata u području energetske učinkovitosti; 4. Implementacija infrastrukturnih mjera – ciljevi provođenja ovih mjera su uštede u potrošnji energije, zapošljavanje domaće radne snage, poboljšanje komfora korisnika javnih objekata, ostvarenje ušteda u budžetima i mogućnost reinvestiranja ušteđenih sredstava; 5. Podizanje svijesti o energetskoj učinkovitosti – niz aktivnosti koje za cilj imaju edukaciju građana, posebno najmlađih o energetskoj efikasnosti, mogućnostima energetskih ušteda, te smanjenju troškova

Da bi se potencijalni projekti odabrali za sufinanciranje iz Fonda, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH je raspisao stalni Javni poziv za prikupljanje prijava svih javnih nestambenih objekata (upravne zgrade, škole, vrtiće, bolnice, domove zdravlja, domove za nezbrinutu djecu i ostale javne ustanove) u vlasništvu lokalne i kantonalne samouprave na području Federacije BiH, te za projekte javne rasvjete. Svrha Javnog poziva je kontinuirano prikupljanje i analiza relevantnih podataka svih javnih objekata u nadležnosti organa lokalne i kantonalne uprave na području Federacije BiH i njihovoj energetskoj potrošnji, koji će biti osnova da se izvrši evaluacija i odaberu projekti na kojima će se vršiti detaljni pregledi, te provoditi mjere energetske efikasnosti.

Podatci o objektima i njihovoj energetskoj potrošnji najprije se unose u internu bazu Fonda, a zatim i u Sustav za upravljanje energijom – EMIS. EMIS je internet aplikacija za praćenje i analizu podataka o potrošnji energije i vode, na osnovu kojih se vrši evaluacija i biraju objekti na kojima će se provoditi detaljni energetski pregledi, te ponovnom evaluacijom vrši se odabir objekata za implementaciju mjera energetske učinkovitosti.

Sufinancirati se mogu samo javni objekti koji su prijavljeni na stalni Javni poziv Fonda, te objekti koji su upisani u bazu EMIS sustava.

Slika 2: Tri koraka procesa povećanja energetske učinkovitosti u javnim objektima

2. Izrada projektne 0. Preduvjet: Prijava na stalni 1. Energetski dokumentacije za 3. Energetska Javni poziv Fonda pregled energetsku obnovu obnova zgrade zgrade

Izvor: Vlastita obrada. 2016.

Projekt GED sufinancira provedbu mjera energetske učinkovitosti putem bespovratnih sredstava u iznosu od 50% ukupne investicije, a ostatak sredstava korisnici moraju osigurati iz drugih izvora. Projekt je aktivan i traje od 2014.-2018.

9.3.2 Revolving fond za energetsku učinkovitost

Revolving fond za projekte energetske učinkovitosti je uspostavljen unutar Fonda za zaštitu okoliša FBiH u sklopu GED projekta. Revolving fond nudi zajmove za ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti, gdje se rezultat dobivene uštede koristi za otplatu zajma. Ugovor o uspostavljanju Revolving fonda potpisan je od strane FZOEF FBiH i Union banke d.d. Sarajevo.

Fond za zaštitu okoliša FBiH u 2016. godini osigurao je 2 milijuna KM koji će biti financirani iz Revolving fonda za energetsku učinkovitost, a ta će sredstva biti dodijeljena kroz Javni poziv i dobivena putem Union banke Sarajevo d.d. 9.4 REIFFEISEN KREDITNE LINIJE

9.4.1 KfW kreditna linija za energetsku učinkovitost Kreditna linija za energetsku učinkovitost financira projekte vezane uz samu energetsku učinkovitost, te projekte koji proizvode energetske uštede. Osim toga, jedan od glavnih ciljeva ove kreditne linije je i promocija korištenja energije na učinkovit i održiv način.

Osim privatnih korisnika i poduzeća, ovu kreditnu liniju mogu koristiti i javna poduzeća i ustanove.

Uvjeti kreditiranja

1. Iznos kredita krajnjem korisniku: do 1.000.000 EUR ( do 1.955.830 KM) 2. Grace period: do 3 godine, ali isti se određuje u zavisnosti od projekta 3. Rok kredita: do 7 godina, uključujući i grace period

Kreditom se može financirati termoizolacija objekata i zamjena vrata/prozora, zamjena kotlova, termostatski radijatorski ventili, energetski učinkovita rasvjeta, zamjena pumpi i elektromotora, projekti koji se tiču obnovljivih izvora energije te ostali projekti s kojima se ostvaruje ušteda energije od najmanje 20%.

9.4.2 Krediti općinama i općinskim komunalnim poduzećima

Krediti općinama i općinskim komunalnim poduzećima su dugoročni krediti Reiffeisen banke za obnovu i poboljšanje općinske infrastrukture (voda i mreža vodoopskrbe; tretman čvrstog otpada; toplane; javni prijevoz; poboljšanje energetske učinkovitosti u školama, bolnicama i

ostalim općinskim objektima; zamjena javne rasvjete; unaprjeđenje i širenje mreže lokalnih putova; sportski objekti itd). Rok otplate kredita je deset godina. Iznos kredita:

1. minimalan iznos kredita: 100.000 KM 2. maksimalan iznos kredita: 2.000.000 KM (iznos kredita neće prelaziti 90% investicionih troškova koji se odnose na podprojekt) 3. Udio korisnika kredita u financiranju projekta: korisnik kredita mora uplatiti najmanje 10% od iznosa troškova projekta. Uplata mora biti izvršena u gotovini u vrijednosti projektnog zemljišta ili odgovarajućoj opremi i mehanizaciji nabavljenoj u očekivanju kreditnog financiranja.

9.4.3 WEBSEFF (Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility)

Ova linija je razvijena za potporu ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Kreditnu liniju osigurava EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) putem poslovnih banaka (Reiffeisen banke). Kreditna linija je podržana bespovratnim sredstvima za klijente i tehničkom pomoći koje osigurava Europska unija kroz Regionalni program za energetsku učinkovitost za Zapadni Balkan i EBRD-ov posebni dioničarski fond. WEBSEFF kreditnom linijom financiraju se investicije koje doprinose poboljšanju energetskog učinka u zgradarstvu i industrijskom sektoru, a korisnici osim privatnog sektora, mogu biti i općine ili javna poduzeća sa sjedištem u BiH.

Javni sektor kao korisnik kredita, odnosno projekti u općinama:

1. Energetske uštede dobivene implementacijom, izražene kao ESR (koeficijent uštede energije), moraju biti veće ili jednake državnim zahtjevima za tu vrstu projekata, odnosno ESR ne smije biti manji od 30% za javne/stambene zgrade, niti manji od 20% za ostalu javnu infrastrukturu/opremu 2. Investicije moraju biti u skladu s važećim državnim zakonima i EU direktivama, naročito Direktivom o energetskim karakteristikama zgrada ili drugim važećim direktivama

Iznos kredita za javni sektor iznosi do 2.500.000 EUR ( do 4.889.575 KM)

Koristi za općine:

1. Poticaji od 10 do 15%, za javni sektor, uključujući:

a) besplatnu konzultantsku/tehničku pomoć osiguranu od strane EBRD-a, b) uvjete kreditiranja povoljnije od standardnog dugoročnog financiranja; c) relativno jednostavnu proceduru kod standardiziranih projekata;

d) globalnu zaštitu životne sredine i klimatskih uvjeta, smanjenjem ispuštanja CO2.

2. formulom koja podrazumijeva smanjenje emisije CO2; 3. izborom tehnologije i nivoom mjera za postizanje učinkovitosti građevinskih projekata, za projekte Javnog sektora, uključujući ESCO, te građevinske projekte.

9.5 OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JI EUROPU

GIZ (njem. Deutsche Gesellschaftfür Internationale Zusammenarbeit) Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju u Bosni Hercegovini djeluje još od 1995. godine, kao produžena ruka Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ). Uz podršku Direkcije za europske integracije, GIZ je predstavila 2011. godine u Sarajevu Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Evropu (ORF). Riječ je o instrumentu za podršku regionalnoj suradnji koju GIZ implementira u ime Vlade Savezne Republike Njemačke. Otvoreni regionalni fond je aktivan u državama jugoistočne Europe i otvoren za projekte na području vanjske trgovine, modernizacije općinskih poslova, pravne reforme i energetske učinkovitosti. Da bi projekt dobio podršku ORF- a, potrebno je da u njemu sudjeluju najmanje tri države korisnice ovog Fonda, te da doprinosi euro-integracijskom procesu, odnosno postizanju standarda EU.

Projekt može biti financiran u maksimalnom iznosu od 500.000 eura, a trajati minimalno dvije godine. 9.5.1 Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost (ORF EE)

Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije jedan je od aktivnih fondova ORF-a u BiH, Hrvatskoj, Albaniji, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Cilj Otvorenog regionalnog fonda za energetsku učinkovitost je financiranje projekata za sigurnu opskrbu energijom jugoistočne Europe kroz učinkovitiju potrošnju energije i rastuću upotrebu obnovljivih izvora energije. Regionalne mreže koju su podržane od ovog Fonda međusobno razmjenjuju iskustva u primjeni mjera energetske učinkovitosti, te na taj način doprinose boljem provođenju politika energetske učinkovitosti u svojoj zemlji. ORF EE institucije podržavaju formiranje regionalnih mreža i organiziranje programa obuke i seminara, te pružaju tehničko savjetovanje i financijske subvencije. Projekt je otvoren 2008., a traje do kraja 2017. godine.

9.6 AMERIČKA AGENCIJA ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) USAID (eng.United States Agency for International Development) je američka državna agencija osnovana s ciljem pružanja ekonomske, razvojne i humanitarne pomoći zemljama u razvoju koja djeluje i u Bosni i Hercegovini. Do sada je investirala u FBiH više od milijardu dolara pomoći s ciljem podrške ekonomskom, političkom i socijalnom napretku zemlje.

9.7 ŠVEDSKA MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ (SIDA) Suradnja između Kraljevine Švedske i Bosne i Hercegovine traje više od 20 godina, a Švedska je uz SAD i Njemačku jedan od najvećih donatora koja dugi niz godina ulaže u ekonomsko-tržišni razvoj i kvalitetniju životnu sredinu u FBiH.

SIDA (eng. Swedish International Development Cooperation Agency) je švedska organizacija za razvoj koja djeluje u ime švedskog parlamenta i provodi reforme u suradnji sa zemljama istočne

Europe. U Bosni i Hercegovini je počela sa svojim djelovanjem nakon ratnog razdoblja, u vidu humanitarne pomoći, a sa svojim aktivnostima nastavlja i danas.

9.7.1 Projekt unapređenja lokalnog razvoja (GOLD)

Projekt unapređenja lokalnog razvoja (GOLD) zajednički je projekt USAID-a i SIDA-e stvoren kao podrška jedinicama lokalne samouprave na području ekonomskog razvoja, privlačenju investicija, te otvaranju novih radnih mjesta. Projekt uključuje 47 jedinica lokalne samouprave u BiH, a u travnju 2014. i općina Čapljina postala je partnerska općina u Projektu. Posebno je važno naglasiti kako je Općina Čapljina, potpisnica Memoranduma o suradnji s GOLD projektom pa stoga sve i privatne tvrtke u općini imaju mogućnost aplicirati na svaki natječaj GOLD projekta9. GOLD projekt razvija model održivog lokalnog ekonomskog razvoja pri čemu partnerske općine kreiraju model ekonomskog razvoja, koji će biti primjenjiv u cijeloj zemlji kao temelj za održiv ekonomski rast.

GOLD projekt pruža pomoć partnerskih općinama u ostvarivanju njihovog ekonomskog razvoja kroz10:

1. Promoviranje integriranog i sveobuhvatnog pristupa planiranju i implementaciji lokalnog ekonomskog razvoja (LER) u odabranim općinama 2. Pomoći efikasnijem korištenju ekonomskih resursa općine i promovirati nove investicije u ciljanim sektorima kroz javno-privatna partnerstva; 3. Angažiranja interesnih strana kako bi se poboljšalo pružanje javnih usluga i poslovno okruženje; 4. Promoviranja novih direktnih investicija i podržati konkurentne lance snabdijevanja koji će dovesti do stvaranja novih radnih mjesta. Kao partnerska općina na Projektu, općina Čapljina i dalje aktivno surađuje sa USAID i SIDA-om.

10 ZELENA JAVNA NABAVA U FBIH

10.1 OPĆENITO O ZELENOJ JAVNOJ NABAVI

Zelena javna nabava je postupak kojim se javna tijela potiču na kupovinu „zelenih“ proizvoda i usluga, odnosno onih koji kroz životni vijek imaju manji učinak na okoliš od onih proizvoda koje bi inače nabavljali. Koristeći svoju kupovnu moć za odabir roba i usluga s manjim utjecajem na okoliš, tijela javne uprave mogu postići važan doprinos održivoj potrošnji i proizvodnji i doprinijeti smanjenju potrošnje resursa te emisiji stakleničkih plinova i CO2. 10.2 PRAVNI OKVIR ZA ZELENU JAVNU NABAVU

Pravni okvir za javnu nabavu definiran je odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije

9Izvor: JLS 2015. 10GOLD projekt. Dostupno na: http://goldproject.ba/ba/

(dalje u tekstu: „Ugovor”) i direktivama EU-a o javnoj nabavi kako ih tumači Sud Europske unije. S međunarodnog stajališta, EU obvezuju uvjeti Općeg sporazuma o javnoj nabavi (GPA) Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Gore spomenutim okvirom uspostavlja se niz pravila i načela koja se moraju poštovati pri dodjeli javnih ugovora. Unutar tog okvira ciljevi zaštite okoliša mogu se provoditi na razne načine, kako je objašnjeno i ovom priručniku. Sektorskim zakonodavstvom EU-a također su uspostavljene neke obvezujuće obveze za javnu nabavu posebne robe i usluga, na primjer određivanjem minimalnih standarda energetske učinkovitosti koji se moraju primijeniti.

Te se obveze trenutačno primjenjuju u sljedećim sektorima: 1. uredska i informatička oprema- informatički proizvodi koje su kupila središnja tijela vlade moraju ispunjavati najnovije minimalne zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti koji su propisani uredbom EU-a o programu Energy Star (Uredba br. 106/2008 o programu Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu) 2. vozila za cestovni promet - svi javni naručitelji moraju kao dio postupka javne nabave uzeti u obzir operativne energetske učinke vozila i učinke na okoliš. Predviđena je zajednička metodologija za izračun operativnih troškova u životnom ciklusu (Direktiva 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu); 3. zgrade -najkasnije od 2013. u svim projektima novogradnje i većim projektima obnove trebat će primijeniti minimalne zahtjeve glede energetske učinkovitosti

Od 1. siječnja 2019. sve nove zgrade koje upotrebljavaju i posjeduju javna tijela moraju biti „zgrade približno nulte energije“ (Direktiva 2010/31/EU o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka)). Nadalje zelena javna nabava je poduprta nizom ciljeva, politika i strategija EU. U strategiji Europa za pametan, održivi i uključiv rast – Europa 2020, zelena javna nabava se ističe kao jedna od mjera za ostvarenje ciljeva. Tijekom 2008. Europska komisija je donijela Komunikaciju o zelenoj javnoj nabavi koja je dio Akcijskog plana za održivu proizvodnju I potrošnju te je uveden niz mjera s ciljem podupiranja zelene javne nabave. 10.3 ZELENA JAVNA NABAVA U FBIH

U Bosni i Hercegovini trenutno je na snazi Zakon o javnoj nabavi BiH („Službeno Glasilo 49/04“), ali kao zemlja kandidatkinja EU trebala bi biti usklađena sa postojećim direktivama, politikama i strategijama Europske unije. Dvije važeće direktive EU koje su trenutno na snazi su:

Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ; Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ;

U navedenim direktivama neki od članaka tiču se zelene javne nabave:

- definiranje kriterija ugovora – čl. 42 i Annex VII Direktive 2014/24/EU i čl. 60 i Annex VII Direktive 2014/25/EU - uvjeti za etiketiranje - čl. 43. Direktive 2014/24/EU i čl. 61. Direktive 2024/25/EU

- dodjela javnih ugovora koji se temelje na najekonomičnijim natječajima - čl. 67. Direktive 2014/24/EU i čl. 82 Direktive 2014/25/EU. - inovativno partnerstvo- čl. 31 Direktive 2014/24/EU - savjetovanje tržišta – čl. 40 Direktive 2014/24/EU

11 PRAĆENJE I KONTROLA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA

Kako bi se osiguralo provođenja prijedloga mjera iz Akcijskog plana potrebno je osigurati kontinuirano praćenje, kontrolu te izvještavanje o postignutim rezultatima.

Ukoliko je općina potpisala Sporazum gradonačelnika, ima obvezu svake dvije godine pripremiti i dostaviti Europskoj komisiji Izvještaj o provedbi Akcijskog plana koji bi uz detaljan opis provedenih mjera i aktivnosti te postignutih rezultata, trebao sadržavati i Kontrolni inventar emisija (engl. Monitoring Emission Inventory – MEI). Usporedba Referentnog inventara emisija

CO2za 2014. godinu i Kontrolnog inventara emisija za neku od sljedećih godina jednoznačno će pokazati koliko je stvarno smanjenje emisija, te dati odgovor na pitanje da li je provedba Akcijskog plana uspješna ili ne. Za općine za sada ovakva odluka nije na snazi.

Prema Priručniku Sporazuma gradonačelnika, faze praćenja i kontrole provedbe Akcijskog plana trebale bi sadržavati sljedeće korake:

1. Praćenje dinamike provedbe konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema Planu mjera i aktivnosti; 2. Praćenje uspješnosti provedbe projekata prema Planu; 3. Praćenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutar Plana;

4. Praćenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO2 za svaku mjeru prema Planu;

5. Praćenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO2 po sektorima potrošnje (zgradarstvo, javna rasvjeta, promet) u odnosu na referentnu godinu;

6. Praćenje ukupno postignutih smanjenja emisija CO2 u odnosu na referentnu godinu.

Praćenje dinamike i uspješnosti provedbe Akcijskog plana provodit će Energetski savjet, koji može, ukoliko se, zbog obima posla ukaze potreba, osnovati Radnu grupu za praćenje i kontrolu provedbe Akcijskog plana. Izrada uspješne metodologije praćenja i kontrole provedbe Akcijskog plana je vrlo kompleksan zadatak, čiji je prvi korak odrediti indikatore.

11.1 SUSTAVI ZA PODRŠKU

11.1.1 Informacijski sistem za upravljanje energijom (EMIS)

Već spomenuti UNDP-ov projekt Zeleni ekonomski razvoj razvoj (GED), otvoren 2013. godine ima za cilj institucionalizaciju aktivnosti upravljanja energijom unutar zgrada javnog sektora gdje ključnu ulogu ima internet aplikacija EMIS.

EMIS ili Informacijski sistem za upravljanje energijom je online aplikacija za nadzor i analizu potrošnje energije i vode u zgradama javnog sektora, te predstavlja alat za sustavno upravljanje energijom. Podatci uneseni u EMIS bazu koriste se za niz izračuna, analiza i kontrola koji omogućavaju bolje razumijevanje kako i na što trošimo energiju i vodu u pojedinoj zgradi, te pomaže identificirati neracionalnu ili prekomjernu potrošnju.

Slika 3: Pristupna stranica Informacijskog sustava za upravljanje energijom

Izvor: Sistemsko upravljanje energijom u Bosni i Hercegovini. 2015.

EMIS aplikacija općini omogućava:

1. kontinuirano ažuriranje i održavanje baze podataka o pojedinoj zgradi; a) opći podatci o objektu b) konstrukcijski podatci c) energetski podatci (koji su glavni potrošači energije u zgradi i kolika je potrošnja energije) d) podatci o održavanju zgrade i tekućim troškovima

2. kontinuirano unošenje i nadzor nad podatcima o potrošnji svih vrsta energenata i vode;

3. pregled i uspoređivanje podataka o objektu i podataka o potrošnji energije te pripremanje i ispisivanje različitih vrsta izviješća.

Slika 4: Pregled zgrada javnog sektora u EMIS/ISGE sistemu

Izvor: EMIS. 2016.

U tablici 27 pokazani su statistički podatci za EMIS u BiH.

Tablica 275: Statistički podatci u EMIS-u za BiH

Broj objekata 2141

Broj unesenih 89 156 računa

Broj mjernih 4412 mjesta

Broj 39 automatskih mjernih mjesta

Broj korisnika 884

Broj 40 energetskih menadžera

Izvor: Sistemsko upravljanje energijom u BiH. ENEF.2015.

Očekuje se da se do kraja GED projekta (2018.) u EMIS bazu podataka unese 5000 javnih zgrada u BiH. Utjecaj ovog projekta je veoma veliki i odličan je primjer kako se mogu ostvariti značajne uštede sistemskim praćenjem. U općini Čapljina samo zgrada Općine koristi EMIS sustav, te u skladu s time posjeduje i kvalificirane osobe koje se njime koriste. Radi dobrobiti koje EMIS nudi potrebno je unijeti što više javnih zgrada u sustav kako bi se kvalitetnije pratila potrošnja energije i identificirale mogućnosti za ostvarenje ušteda.

12 ZAKLJUČAK

S ciljem smanjenja emisija CO2 za minimalno 20 % do 2020. godine, identificirane su mjere energetske učinkovitosti i implementacije OIE za sektore zgradarstva, javne rasvjete i prometa, te su izrađena dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama.

Emisija CO2 za scenarij bez mjera u 2020. godini iznosit će 3.246 tona, što je 0,61 % više od emisija u 2015. godini.

Za scenarij s primijenjenim mjerama za smanjenje emisija, ukupne emisije CO2 u 2020. godini iznose 38.520,24 tona što je za 23,02 % manje u odnosu na stanje u 2015. godini.

Kako bi se ostvarilo dostizanje ovih ciljeva potrebno je kvalitetno i sustavno provoditi politiku smanjenja emisije CO2 – što je vidljivo iz prethodnih tablica.

Sektori neposredne potrošnje energije klasificirani su u skladu s preporukama Europske komisije – zgradarstvo, javna rasvjeta i promet za koje su provedene detaljne energetske analize i izrađen pripadajući referentni inventari emisija.

Za navedene sektore i podsektore prikupljeni su potrebni energetski parametri za 2015. godinu, na osnovu kojih je provedena energetska analiza koja je dala ukupnu potrošnju energije na području općine za sva tri sektora u iznosu od 186.832,33 MWh. Udio zgradarstva u ukupnoj energetskoj potrošnji iznosi 66.323 MWh, sektor javne rasvjete 1.215 MWh, a sektor prometa 119.294 MWh.

Preporučeni plan primjene mjera prvenstveno se fokusira na energetsku obnovu javne rasvjete, te cjelovitu energetsku obnovu zgrada javnog sektora. U tablici u nastavku dan je prikaz zgrada i sustava javne rasvjete koji su najprimjereniji skoroj energetskoj obnovi. Nadalje su prikazani i financijski aspekti provedbe mjera za smanjenje emisija CO2 budući da je cilj Akcijskog plana energetski održivog razvoja prikazati da su predložene mjere također izvedive.

______

Popis tablica Tablica 1: Ukupna potrošnja energije u poduzetništvu...... 11 Tablica 2: Ukupna potrošnja energije u kućanstvu...... 14 Tablica 3: Ukupna potrošnja energije u javnim zgradama...... 15 Tablica 4: Struktura rasvjetnih tijela u općini Čapljina ...... 17 Tablica 5: Ukupna potrošnja električne energije u javnoj rasvjeti ...... 18 Tablica 6: Analiza prema pogonskom gorivu ...... 18 Tablica 7: Analiza potrošnje goriva...... 19 Tablica 8: Analiza potrošnje goriva u javnom prijevozu ...... 19 Tablica 9: Analiza vozila općinskog cestovnog prometa prema pogonskom gorivu...... 20 Tablica 10 Analiza potrošnje goriva...... 20 Tablica 11: Analiza ukupne potrošnje u sektoru prometa ...... 21 Tablica 12: Standardni CO2 emisijski faktori ...... 23 Tablica 13: Inventar emisija CO2 u poduzetništvu ...... 23 Tablica 14: Inventar emisija CO2 u kućanstvu...... 24 Tablica 15: Inventar emisija CO2 u javnim zgradama ...... 25 Tablica 16: Inventar emisija CO2 u javnoj rasvjeti ...... 25 Tablica 17 Inventar emisija CO2 u sektoru prometa s obzirom na energent ...... 26 Tablica 18 Inventar emisija CO2 u sektoru prometa s obzirom na kategoriju vozila ...... 26 Tablica 19: Ukupni inventar emisija CO2 prema sektorima ...... 27 Tablica 20: Projekcije potrošnje energije do 2020. godine bez primjene mjera ...... 40 Tablica 21: Projekcije emisija CO2 do 2020. godine bez primjene mjera ...... 40 Tablica 22: Sumarni prikaz mjera za smanjenje emisija CO2 ...... 42 Tablica 23: Projekcije potrošnje energije do 2020. godine sa primjenom mjera ...... 43 Tablica 24: Projekcije emisija CO2 do 2020. godine sa primjenom mjera ...... 43 Tablica 23: Usporedba potrošnje energije do 2020. godine u scenariju bez i sa primjenom mjera ...... 44 Tablica 24: Usporedba emisije CO2 do 2020. godine u scenariju bez i sa primjenom mjera ...... 44 Tablica 25: Statistički podatci u EMIS-u za BiH...... 56

Popis slika Slika 1: Položaj općine Čapljina u Bosni i Hercegovini...... 3 Slika 2: Tri koraka procesa povećanja energetske učinkovitosti u javnim objektima ...... 47 Slika 3: Pristupna stranica Informacijskog sustava za upravljanje energijom ...... 55 Slika 4: Pregled zgrada javnog sektora u EMIS/ISGE sistemu ...... 55

______

Popis grafikona Graf 1 Potrošnja toplinske energije u poduzetništvu ...... 12 Graf 2 Potrošnja električne energije u poduzetništvu ...... 12 Graf 3 Potrošnja toplinske energije u kućanstvu ...... 14 Graf 4: Potrošnja električne energije u kućanstvu ...... 14 Graf 5: Potrošnja toplinske energije u javnim zgradama ...... 15 Graf 6: Potrošnja električne energije u javnim zgradama ...... 16 Graf 7: Potrošnja električne energije u javnoj rasvjeti ...... 18 Graf 8: Struktura potrošnje goriva u vlasništvu Općine ...... 19 Graf 9: Struktura potrošnje pogonskog goriva...... 20 Graf 10: Struktura potrošnje goriva prema vlasništvu vozila ...... 21 Graf 11: Struktura potrošnje goriva prema vrsti goriva...... 21 Graf 12: Struktura potrošnje goriva prema kategoriji vozila ...... 22 Graf 13: Inventar emisija CO2 prema izvoru...... 24 Graf 14: Inventar emisija CO2 prema izvoru...... 24 Graf 15: Inventar emisija CO2 prema izvoru...... 25 Graf 16: Udio emisija CO2 prema energentu...... 26 Graf 17: Udio emisija CO2 prema kategoriji vozila ...... 27 Graf 18: Udio sektora u emisiji CO2 ...... 27 Graf 19 : Udio sektora u potencijalu smanjenja emisije CO2 ...... 43

I.Q. d.o.o.

URED:

Ul. dr. Franje Račkog 9, Zagreb, Hrvatska

OIB 61328511207