Cantus Bit Će Prepoznata Tek Za Nekoliko Desetljeća

ISSN 1330–4747 ČASOPIS HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | BROJ 200/201 PROSINAC 2016. | CIJENA 22 kn

01216

9 771330 474007

O časopisu u povodu jubilarnog broja pišu bivši urednici... Jagoda Martinčević (1993–1996): Cilj je bio promicati hrvatsku glazbu i autore na svim mogućim razinama profesije Erika Krpan (1996–2006): Uvijek kaži što misliš, ali na uglađen način! Davor Hrvoj (2006–2012): Stvarna vrijednost i važnost časopisa Cantus bit će prepoznata tek za nekoliko desetljeća

...i sadašnji nakladnici Antun Tomislav Šaban (HDS): Cantus je bio i ostao vrt u kojem cvjeta tisuću glazbenih cvjetova Mirjana Matić (Cantus d.o.o.): Srdačne čestitke svim autorima, čitateljima, urednici i svim bivšim urednicima Nenad Marčec (ZAMP): Cantus mi je često jedini doticaj sa stvaralačkim radom kolega autora i njihovih životnih putova ime prava na naknadu za privremeno Odabrani reproduciranje (umnožavanje) autorskih UVODNIK glazbenih djela DJ–eva, prema članku 19. Zakona o autorskim i srodnim pra- Umjesto uvodnika, povijest časopisa Cantus dobitnici vima (NN 127/14). U propisanom roku u čast 200. broja zaprimljeno je 11 prijedloga koje je obra- HDS–ova đivalo Stručno povjerenstvo: Tomo in der Mühlen (predsjednik Povjerenstva), natječaja Marijan Kiš i Dario Šarović, uz potporu Što je Cantus? stručnih službi Hrvatskog društva skladatelja. Stručno povjerenstvo odabralo Iz čega je proizišao časopis Hrvatskog društva ElectroCro je i izdvojilo četiri projekta koji će se nov- skladatelja i što on znači danas čano stimulirati. Prijedloge Stručnog povjerenstva potvrdilo je i odobrilo Pred- udimo realni, časopis Cantus jest službeno glasilo Hrvat- sjedništvo HDS–a na svojoj skog društva skladatelja, ali i jedini časopis na svijetu po- sjednici održanoj 7. prosin- svećen isključivo hrvatskoj glazbi. Stoga njegov jubilarni, ca 2016. 200. broj vrijedi obilježiti povijesnim pregledom i komen- Stimulirani su sljedeći tarima njegovih bivših urednika i sadašnjih korisnika–či- projekti u ukupnom iznosu tatelja, kako bi se shvatila sva važnost edicije. Preteča od 35.000 kn: Bdanašnjeg Cantusa bili su bilteni HDS–a koji su služili informiranju članstva i izlazili su prema potrebi. Ipak, već potkraj četrdesetih godina pojavljuju se Društvo za promicanje glaz- Muzičke novine, a 1950. Muzička revija (Društvo im je bilo suizdavač). Kako be Blacksoul Music (DBSM) je izdavanje tiskovine oduvijek bio složen i financijski zahtjevan posao, oba — 12.000 kn lista su nakon nekoliko brojeva zamrla. za sudjelovanje i pro-

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. mociju domaćih autora/ No situacija se mijenja od 1979. do 1993. kad bilten HDS–a izlazi redovito, DJ–a klupske elektronič- da bi se od te godine počeo pojavljivati u tehnološki naprednijem izdanju i Tomo in der Mühlen (sredina), Marijan Kiš (lijevo) i Dario ke glazbe na predlože- pod novim nazivom — Cantus. Pod uredništvom Jagode Martinčević ča- Šarović (desno) nom albumu i popratnim sopis napreduje prema ozbiljnom i relevantnom periodičkom izdanju koje događanjima redovito informira o događajima koji se odnose na hrvatsku glazbu. Godine 1998. uredništvo preuzima Erika Krpan, čija stručnost, znanje i stvaralačka Kultura Futura Udruga za energija, u kombinaciji sa sve većim financijskim mogućnostima Društva, ana 12. studenoga promociju klupske kulture — 3.884 kn uvodi Cantus u njegovo zlatno doba. Časopis raste, i brojem stranica i tek- 2016. proglašeni su za projekt: ASTRALIS — promocija do- stova, ali i kvalitetom i tehnologijom opreme, pa uz informiranje i komen- rezultati natječaja za maćih autora/DJ–a klupske elektronič- tiranje glazbenih događaja donosi niz vrijednih članaka, feljtona, kolumni potporu glazbenih ke glazbe i ostalih tekstova koji pridonose obogaćenju glazbene i muzikološke manifestacija, pro- scene. Kako takav koncept postaje sve teži za financiranje, Predsjedništvo jekata i glazbenog Darko Juranović — 4.116 kn Društva početkom 2006. godine donosi odluku o racionalizaciji sredstava Dstvaralaštva s područja klupske elektro- za autorsku kompilaciju grupe PlayOne pa se tiskovina pojavljuje u novinskom formatu na manjem broju strani- ničke glazbe u 2017. godini — Natječaj — «Summer Beats 2017« ca i u skromnijoj opremi. Pod novim uredništvom (nakon Erike Krpan pred- ElectroCro. Za 2017. za navedeni natje- čaj koji je bio otvoren od 7. do 30. stude- Ritmika d.o.o. — 15.000 kn vodi ga Davor Hrvoj), Cantus obrađuje šire glazbene teme, posebno autor- za sudjelovanje domaćih autora i izvo- sko–pravna pitanja, čime počinje osvješćivanje i edukacija članstva te širenje noga 2016. godine izdvojeno je 35.000 kn iz Fonda sredstava prikupljenih na đača klupske elektroničke glazbe na društvene svijesti o pravima glazbenika. festivalu Moondance 2017. Godine 2012. urednica Cantusa postaje moja malenkost koja grafičkim oblikovanjem i sadržajem inzistira na povratku novina kao časopisa. Kon- cept časopisno formatiranog izdanja čine bogato slikovno opremljeni tek- IN MEMORIAM stovi o aktualnim glazbenim događanjima i pojavama povezanima s djelat- nošću svih članova Društva, u skladnoj ravnoteži tema između triju sekcija: U srijedu, 23. studenoga 2016. u 92. ozbiljne i zabavne glazbe te skupine glazbenih pisaca–muzikologa. Zbog godini preminuo skladatelj Stjepan Šajfar ukinuća Vjesnika i sve manjeg zanimanja dnevnih novina za glazbena do- gađanja izvan šoubiza, Cantus postaje jedini časopis u Hrvatskoj u kojemu se mogu pročitati kritike i osvrti s praizvedbi naših istaknutih autora ili in- ođen u Zagrebu 6. travnja 1925., od 14. tervjui s njima. Uz to, čitateljstvu se redovito objavljuju najnovije informacije godine nastupao je kao član Tamburaške grupe Radio stanice. Prvu sustavnu pona polju autorskih prava u zanimljivim stručnim tekstovima koje pišu čla- Stjepan Šajfar novi službe za medije ZAMP–a. Od 2015. članovi HDS–a su i književnici– duku dobio je 1941. u Glazbenom studiju tekstopisci, čija se djela uglazbljuju, kao i diskografi–publisheri, odnosno Rudolfa i Margite Matz, a potom uči klavir vlasnici i nositelji autorskih prava. Time su teme časopisa proširene i na te i obou na Konzervatoriju. Časnik je NOB–a. Kao dirigent Zbo- dijelove svekolikoga glazbenog biznisa. Kao što možete vidjeti listajući ove Rra kulturne ekipe Četvrtog korpusa bio je sudionik Kongresa kulturnih radnika stranice, za Cantus danas pišu vodeći hrvatski glazbeni pisci i muzikolozi, Hrvatske u Topuskom. U proljeće 1945. diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj odabrane teme raspoređene su ravnomjerno po temama pojedinih sekci- akademiji u Zagrebu, a studirao je i kompoziciju i dirigiranje. U Operi Hrvatskoga ja, tako da u cjelini časopis pruža široku sliku glazbenog života i industrije u narodnog kazališta u Zagrebu bio je solist od 1951. do 1954., a potom u Operi našoj zemlji. Iako stručni, tekstovi su pisani pitko i razumljivo, uz atraktivnu u Sarajevu od 1954. do 1959. Poslije radi kao nastavnik u osnovnoj školi i kao vizualnu opremu grafičkog urednika Luke Gusića. gimnazijski profesor. Djelovao je kao dirigent i solist u više amaterskih ansambala u Zagrebu, u Muzičkoj školi u Osijeku te u Mješovitom zboru RKUD–a Moša Pi- U nadi da ćemo i od ovog, jubilarnog broja nastaviti u istim gabaritima, že- jade (Lira). Njegova su djela: Gudački kvartet, dvije koračnice za puhački orkestar, lim vam ne samo slavljeničko čitanje 200. broja nego i sretnu novu 2017. niz skladbi za tamburaški orkestar (Larghetto, Kordunaške pjesme, Međimurska godinu! rukovet, Dječje pjesme, Partizanske pjesme, Romantična koračnica i fuga) te velik broj djela za mješoviti, muški i dječji zbor (Mi borci smo za mir, Krvava bajka, Ave Jana Haluza Maria, Majci, Republiko, Vukovaru i dr.). Posljednji ispraćaj Stjepana Šajfara bio je glavna urednica časopisa Cantus 30. studenoga na krematoriju zagrebačkoga Mirogoja.

2 Dodjela godišnjih nagrada HDS–a i božićni domjenak 21. prosinca 2016. u Dvorani BROJ 200/201, PROSINAC 2016. HDS–a u Zagrebu

Na domjenku kao božićni dar uz novi broj Cantusa dijelili su se i DVD–ovi s dokumentarcem o HDS–u

Gužva u dvorani 3 BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Svi nagrađeni i oni koji su primili nagrade

Živko Ključe za svoju zbirku Starih pisama s ušća Neretve prima Nagradu Franjo Ksaver Kuhač za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicijske glazbe Jozo Čikeš u ime Pasionske zabaštine doprinos koju hrvatskomvodi prima glazbenomHDS–ovu Nagradu Vatroslav Lisinski stvaralaštvu »Pusa« je »pala« za Tamaru Obrovac u povodu primitka Nagrade Miroslav Sedak Benčić za autorsko stvaralaštvo na području jazza 4 Frontman grupe Bambi Molesters, Dalibor Pavičić, primio je od Pecotića HDS–ovu Nagradu Milivoj Körbler za autorsko stvaralaštvo na području popularne glazbe

Kako nije mogao nazočiti dodjeli Nagrada, Tomo Johannes in der Mühlen delegirao je skladatelja Miru Buljana da umjesto njega preuzme nagradu Adalbert Marković za afirmaciju položaja skladatelja i autorskih prava

Mladen Tarbuk svoju je Nagradu Papandopulo autorsko stvaralaštvo na području ozbiljne glazbe već primio u studenome na Glazbenoj tribini Opatija; ovdje u razgovoru s Perom Gotovcem Ladislav Tulač, Petko Kantardžijev Mlinac i Alfi Kabiljo

Nikad dosta komentiranja, premda više ne vode Opatijsku Amir Kazić zvan Leo, Ante Pecotić i Branimir Mihaljević Šaroliko skladateljsko društvo: Marko Poklepović, Vanja Lisjak, tribinu: Foretić i Lisjak Silvio Foretić i Hrvoje Hegedušić

5 Veseli Pecotić i Buljan u nastavku druženja uz štrukle i vino BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Robi među damama iz Cantusa d.o.o.: dizajnerica Ana Nikolić Baće, direktorica Mirjana Matić i producentica Marija Saraga Cantus ne bi bio to što jest bez Roberta Milevoja među zaposlenicima HDS–a: s urednicom časopisa, Janom Haluzom

U božićnom tonu: voditelj komunikacija HDS ZAMP–a Milan Majerović–Stilinović, tajnica HDS–a Dubravka Gjuras i članica iz redova muzikologa Zdenka Kapko Foretić

One su tu kad bilo što zatreba: Finka i Darinka

6 PROJEKTI HDS ZAMP–a HDS PROJEKTI Četvrto izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK Zanimljiv program i veliko zanimanje Na konferenciji su gostovali mnogi djelatnici glazbene industrije koji su raspravljali o pitanjima zarade autora i izvođača od digitalne konzumacije glazbe, o budućnosti digitalnih servisa te kreativnim procesima

kusija »Kreativni sadržaj i di- Lévy, direktor Francuskog instituta, An- gitalni servisi — a gdje sam tun Tomislav Šaban, glavi tajnik Hrvat- adovoljni smo tu ja?!« u kojoj su sudjelo- skog društva skladatelja, Danilo Šer- ovogodišnjim izdanjem vali Aleksandra Kovač, Su- bedžija, predsjednik Društva hrvatskih Z zanne Combo (International filmskih redatelja te glazbenici i autori konferencije koja raste iz Artists Organisation), Nenad Darko Rundek i Tinkara Kovač. Marčec (HDS ZAMP), Bran- godine u godinu, i prema ko Skendžić (Deezer Hrvat- Zadovoljstvo organizatora ska) i producent Srđan Se- zanimanju posjetitelja i kulović Skansi, uz modera- Izrazito sadržajno predavanje o utjeca- tora Milana Majerovića Stili- ju filmske glazbe na gledatelje i doživljaj prema sadržaju i raznolikosti novića. Pitanja poput zarade filma, uz nekoliko improviziranih glaz- autora i izvođača od digital- benih primjera uživo, održala je Alek- programa, kažu organizatori BROJ 200/201, PROSINAC 2016. ne konzumacije glazbe, ne- sandra Kovač, beogradska autorica Ante Pecotić, predsjednik HDS–a u društvu Nenada davno završenog spora iz- i producentica. Program prvog dana Marčeca iz HDS ZAMP–a među YouTubea i njemačke MAKK–a zaključen je projekcijom fil- knuo je Nenad Marčec, direktor HDS GEMA–e te budućnosti digi- Piše: Josip Radić ma Generacija ’68. Nenada Puhov- ZAMP–a, organizatora konferencije. talnih servisa, pogotovo za mlade glaz- skog koju je, u razgovoru s Andrijom benike, aktivirala su i publiku MAKK–a. Škarom, najavio Darko Rundek, autor Drugi dan MAKK–a bio je posvećen — Autori su temelj, oni pružaju sadr- glazbe za film. stručnim temama Hrvatskog druš- spješno četvrto iz- žaj i bez njih nema sustava — zaklju- tva za autorsko pravo, a predavanja danje Međunarodne čak je panela. »Izuzetno smo zadovoljni ovogodiš- uglednih pravnih stručnjaka poput Ro- autorske kreativne njim izdanjem konferencije koja raste mane Matanovac Vučković, Tajane To- konferencije MAKK iz godine u godinu, i prema zanimanju Učimo od Francuza mić, Ane Marije Muse i Kristine Delfin zaključeno je u za- posjetitelja i po sadržaju i raznolikosti Kanceljak, zaključena su dinamičnom grebačkom Muzeju Tonči Huljić i Igor Barberić, uz Miru Ga- programa. U primarnom fokusu i da- panel–diskusijom »Vrijednost kulturnih Usuvremene umjetnosti, pred velikim vrana jezgra mjuzikla Pacijenti, u razgo- lje su nam autori i kreativni sadržaj koji proizvoda: kultura i tržište«. brojem zainteresiranih kreativaca iz svih voru s Natašom Božić predstavili su kre- je uvelike zaslužan za razvoj interneta i sfera kulturne industrije, kao i pred- ativnu i poslovnu priču nastanka mjuzi- digitalnih tehnologija. Nažalost, zarada stavnika medija te kulturnih, političkih i kla te najavili i skorašnji nastavak surad- kreativaca ne prati taj rast i to je jed- znanstvenih institucija Hrvatske. nje na novom glazbeno–scenskom pro- no od najvažnijih pitanja MAKK–a, kao jektu. Kao glazbeno iznenađenje, Damir i cijele zajednice kulturnih i kreativnih in- Budućnost digitalije Kedžo, jedan od protagonista mjuzikla, dustrija. Uvjerili smo se da ta zajednica izveo je pjesmu Mastermind, izazvavši krije izuzetan gospodarski potenci- Kao uvod u brojne zanimljive panel– ovacije okupljenih. jal i nadamo se da će vladaju- diskusije i predavanja prvog dana će strukture taj potenci- MAKK–a, uz glazbeni nastup mlade Što hrvatske kulturne i političke institu- jal uključiti u buduće slavonske kantautorice Mie Dimšić, cije mogu naučiti od francuske prak- gospodarske posjetiteljima konferencije obratili su se kad su u pitanju zaštita i promica- strategije«, se Iva Hraste Sočo, pomoćnica mini- nje domaćeg kulturnog proizvoda, bilo ista- strice kulture Republike Hrvatske, Ana je glavno pitanje panel–diskusije »Fran- Rački Marinković, zamjenica ravnate- cuzi to rade bolje: što možemo nauči- ljice DZIV–a, Gordana Deranja, pred- ti od njih?« Pod vodstvom Danijele sjednica Hrvatske udruge poslodava- Trbović, o francuskim i hrvat- ca, i Ante Pecotić, predsjednik Hrvat- skim iskustvima u glaz- skog društva skladatelja, organizatora bi, filmu i kulturi op- konferencije. Svi su istaknuli važnost ćenito govori- kulturnih i kreativnih industrija te potre- li su Luc bu većega uključivanja toga sektora u gospodarsku strategiju Hrvatske. Prezentacijski dio konferencije otvorio je francuski stručnjak Vincent Robert (EY Société d’Avocats), predstavivši aktualnu reformu autorskog prava i izazove koje najavljeno jedinstveno digitalno tržište krije za kreatore, ali i konzu- mente kreativnog sadržaja online.

Posebno zanimljiva bila je panel–dis- Publika je pozorno slušala zanimljive rasprave 7 PROJEKTI HDS ZAMP–a HDS PROJEKTI 10 stvari koje smo saznali na ovogodišnjoj MAKK konferenciji

Piše: Josip Radić Sveučilišta u Zagrebu, DZIV–a i Fran- dane vrijednosti te čine 2,3% hrvatskog zvoj digitalnih mreža i servisa te ostva- cuskog instituta. BDP–a. Više od 42.000 radnih mjesta rivanje potencijala europske digitalne u KKI–ju čini 3% od ukupno zaposle- ekonomije. U trokutu »kreator — dis- Položaj kreativaca u digitalnom svijetu, etvrto izdanje Me- nih u Republici Hrvatskoj, a 8,9% uku- tributer — konzument« sadržaja, osta- zarada od digitalnog korištenja glazbe, pne zaposlenosti u Hrvatskoj čine kre- je izazov osiguranja pravedne naknade đunarodne autorske filma i fotografija, reforma autorskog kreativne konfe- ativna zanimanja. Pritom svakako vrije- autorima za korištenje njihova sadržaja prava te gospodarska snaga kulturnih di ponoviti da je KKI izuzetno otporan online. To je pitanje o kojem su posljed- rencije uspješno je i kreativnih industrija, pitanja su koja su zaključeno u zana gospodarsku krizu u kojoj jasno po- njih mjeseci govorili brojni kreativci, od se provlačila u zanimljivim predavanji- kazuje svoj porast, a snažno se osla- Roberta Planta do Pedra Almodovara... grebačkom Muzeju ma i panel–diskusijama MAKK–a. U suvremene umjetnosti. Pod motom nja na lokalnu radnu snagu, poglavito Č nastavku pročitajte 10 stvari koje ste mlade ljude. Zapamtite to kad sljede- 4. Online glazba legalno se sluša Autor je kreativno srce digitalne ekono- mogli saznati u dva dana ovogodišnjeg ći put budete plaćali ulaznicu za kon- više u Srbiji nego u Hrvatskoj mije, konferenciju su zajednički organi- MAKK–a... zirali stručna služba ZAMP Hrvatskog cert ili kino. Menadžer Deezera za Hrvatsku, Bran- društva skladatelja i Hrvatsko društvo 1. Glazba, film, književnost, diza- 2. Dok bend svira, bend i ko Skendžić, na panel–diskusiji »Krea- za autorsko pravo, uz potporu brojnih jn i start–upovi pokreću hrvatsko zapošljava! tivni sadržaj i digitalni servisi — a gdje institucija, poput Ministarstva kulture, gospodarstvo sam tu ja?!« dao je zanimljivu opasku Jeste li se ikad zapitali koliko ljudi za- kako se glazbeni servis Deezer brže Glazbenici, filmaši, novinari, dizaj-

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. pošljava jedan veći koncert, primjerice »zalijepio« u Srbiji nego u Hrvatskoj. neri i ostali dionici kulturne i u zagrebačkoj ili pulskoj Areni? Počne- No posljednjih je godina, ističe, svejed- kreativne industrije u Hr- mo li od samih članova benda, njihovih no primjetan rast korištenja toga servi- vatskoj pridonose s autora i producenata, roadieja, tehni- sa ne samo kod tinejdžerske publike više od 15 milijar- čara na pozornici, tonaca, tehničara za nego i kod generacije »zapele« na Pink di kuna godiš- video i rasvjetu, preko zaštitara, ugo- Floydima, Led Zeppelinima i Indexi- nje, odnosno stitelja, zaposlenika dvorane, čistača, ma. I da, ako vas zanima, nema no- 6,3 milijar- PR agenata, diskografa, novinara pa vosti o dolasku Spotifyja i Apple Musi- de bruto sve do vlasnika apartmana, turističkih ca u Hrvatsku. Na inicijativu i prijedlog do- agencija i taksi prijevoznika, došli smo HDS ZAMP–a, iz Applea je stigao jed- do nemale brojke od nekoliko deseta- nostavan odgovor: »Don’t call us, we’ll ka obitelji koje žive od nečijih stihova, call you!« gitarskih rifova i raskošnih vokala. 5. Loša vijest: glazbenicima od 3. Jedinstveno digitalno trži- digitalnih servisa ostaju samo šte nova je gospodarska pa- mrvice radigma Europe Unatoč ekspanziji digitalnih servisa po- Jedinstveno digitalno trži- put Deezera te pogotovo YouTubea, au- šte EU–a počiva na tri tori i izvođači glazbe i dalje dobivaju mr- »stupa«: bolji pristup vice. Za ilustraciju, iznos autorske nakna- online proizvodima de koju YouTube plaća za cjelokupan i uslugama, glazbeni repertoar HDS ZAMP–a izno- poboljšani si u prosjeku 6000 kn mjesečno bruto! uvjeti za Šest tisuća! Mjesečno! Bruto! Taj iznos rast i podijelite na desetke tisuća nositelja ra- autorskih prava pa će vam tekst pjesme Buđav lebac beogradskog benda

O kreativnim procesima govorio je i Tonči Huljić 8 S.A.R.S. odjednom osvanuti u potpu- li to početak diskografije 2.0? no novom svjetlu... 8. Hrvatska ima štošta naučiti 6. Dobra vijest: od 1. siječnja od Francuske... 2017. veće autorske naknade od YouTubea ... a pritom ne mislimo samo na vina i sireve! Francuska brižno mazi i pazi Ako ste autor čija su djela bila na re- svoj kulturni proizvod, osiguravajući peatu korisnika YouTubea u, primjeri- mu adekvatnu institucionalnu potporu ce, Danskoj, Irskoj, Kanadi ili bilo gdje i mjesto u medijima, prije svega u ra- drugdje u svijetu, velika je vjerojatnost dijskom i televizijskom eteru. Kod nas, da je vaša autorska naknada završava- pak, zakonski minimum zastupljenosti la u tzv. long tailu društava za kolektiv- domaće glazbe u radijskom eteru na- no ostvarivanje prava diljem svijeta. No doknađuje se u kasnim noćnim satima, od 1. siječnja 2017. HDS ZAMP će od za publiku koju čine vozači i noćni ču- YouTubea izravno ubirati vašu autorsku vari. Pa počnimo, malo–pomalo... naknadu, bez posredničkih društava, stoga možete očekivati veće iznose, 9. MAKK konferencija relevan- bar što se tiče autorske naknade od tno je mjesto susreta kreativne vaših pjesama dostupnih na YouTubeu. industrije Možda će vam se napokon isplatiti one Među ovogodišnjim sudionicima lekcije španjolskog jezika...?! MAKK konferencije našli su se brojni 7. Indie glazbenici osvajaju glaz- kreativci poput Tončija Huljića, Darka bene servise Rundeka, Aleksandre Kovač, Mie Di- mšić, Suzanne Combo, Tinkare Kovač, Rokeri s Bandcampa, kantautori sa Miroslava Škore, Damira Kedže, Tome Na konferenciji je nastupila i mlada glazbenica Mia Dimšić Soundclouda i MySpace hipsteri svoju in der Mühlena, Danila Šerbedžije i dru- glazbu mogu ponuditi još širem audito- gih. Uz njih, MAKK akreditaciju dobili ci planiranja i pripreme. Svake godine gers, frontman Chica (ali i gitarist na riju, a pritom ostati indie i »čru«. Dakle, su i brojni predstavnici medija, kultur- počinje se »pecanjem« jakih autorskih hitu Get lucky Daft Punka!) te glazbe- za plasiranje svoje glazbe na servis po- nih, političkih i znanstvenih institucija imena, a dosadašnje iskustvo nauči- ni producent Tony Visconti, zaslužan put Deezera ne treba vam diskografska Hrvatske. Nadamo se da stanke izme- lo nas je da je danas uistinu lako doći za najbolja ostvarenja Davida Bowie- kuća — svoju glazbu možete uploada- đu predavanja i rasprava nisu koristi- do bilo koga na svijetu. PR agent Pa- ja, od albuma Heroes do posljednjeg, ti putem jednog od brojnih agregato- li samo za degustacije kolačića i kave. ula McCartneyja ispričao je nedolazak Blackstar. Nek’ vam ovo bude mamac ra s kojima Deezer surađuje, a popis 10. Šest stupnjeva razdvajanja svojega šefa neodgodivim obavezama, za peto izdanje i mali jubilej MAKK–a agregatora nalazi se na njihovoj mrež- gitarist Queena, Brian May, imao je ot- 2017. godine! noj stranici. Dolaskom Spotifyja i Apple Iz perspektive organizatora, konferen- prije dogovorene termine, dok su naj- Musica taj će izbor biti još veći i lakši. Je ciji poput MAKK–a prethodili su mjese- bliže dolasku ove godine bili Nile Rod-

O položaju kreativaca u digitalnom svijetu prvog su dana konferencije uz moderatora Milana Majerovića–Stilinovića raspravljali Suzanne Combo (International Artists Organisation), Nenad Marčec (HDS ZAMP), srpska skladateljica Aleksandra Kovač, Branko Skendžić (Deezer) i glazbeni producent Srđan Sekulović Skansi 9 Mladi kreativci rješavali probleme glazbene industrije Održan 1. Music Hackathon — pobjednici odlaze u Pariz Prvu nagradu osvojila je ekipa Iskona. Predstavili su rješenje Iskon Scena, mrežnu stranicu koja korisnicima omogućava pogled u noćne klubove i uvid u trenutačnu glazbenu playlistu omiljenih mjesta za izlaske

Piše: Josip Radić

coworking prostoru HUB385 u Zagrebu uspješno je održan prvi Music Hackathon. Dvadeset mladih de- velopera, dizajnera i glazbenika, podijeljenih u četiri ekipe, sudjelovalo je u rješavanju problema glazbene industrije koje su pred njih postavili organizatori i partneri Hackathona: Muzika.hr, HDS ZAMP, Deezer BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Ui Iskon. Posjet centrali Pecotić: predsjednik HDS–a napisao je više od 300 pjesama od kojih mnoge pjeva Vanna koje je došla iz prve ruke čuti kako on komentira svoje stihove Prvu nagradu Hackathona, putovanje u Pariz i posjet centrali Deezera, osvojila je ekipa Iskona (Gordan Kreković, Nina Jurčić i Vanja Smailović) koja je predstavila rješenje Iskon Scena, mrežnu stranicu koja korisnici- Tribina TUP! — Tekstopisci u poeziji u organizaciji ma omogućava pogled u noćne klubove i uvid u trenutačnu glazbenu frontgirl Elementala, Mirele Priselac Remi, i HDS ZAMP–a playlistu omiljenih mjesta za izlaske. Zanimljiva su TUP! ugostio Antu Pecotića bila i rješenja ostalih ekipa: U zagrebačkom Shock Show Industry D’ Katran, 29. aplikacija Hit studenoga 2016., Pecotić je voditeljici tribine, Mireli Priselac godine koja Remi, u jednosatnom razgovoru otkrio tajne svojega zanata iz obrađuje podatke o radij- bogate autorske karijere skim emitira- njima, You- Piše: Josip Radić je prije rada potrebno zagrijavanje. Za mene Tube kliko- je to čitanje, što teže, što lakše literature i tek vima, broju nakon toga bacam se na posao. Nemam streaminga i radno vrijeme ni blagdane, ja sam autor svih aktivnostima ekstopisci u poeziji u goste su doveli jednog od sedam dana u tjednu«, objašnjava Pecotić i na društve- dodaje kako je njegov zanat neizbježan dio nim mreža- najuspješnijih domaćih skladatelja i tekstopisaca kreativne industrije čiji gospodarski potenci- ma te nudi jal još moramo osvijestiti. prijedloge za popularne glazbe, pred- hit–pjesmu sjednika Hrvatskog društva godine. Apli- Tskladatelja Antu Pecotića. U zagrebačkom Posebna kolekcija kacija Muzi- Shock Show Industry D’ Katran, Pecotić ko namije- je urednici i voditeljici tribine, Mireli Priselac »Netko se od ljubavnog kraha raspada na Hackathon: Kandidati su se natjecali u četiri ekipe njena je po- Remi, u ugodnom jednosatnom razgovoru proste faktore, netko to osjeti tek kao ubod boljšavanju otkrio tajne svojega zanata iz bogate autor- komarca. Ja sam svoja iskustva pretočio u korisničkog iskustva čitatelja glazbenih portala, dok je Deezerova ekipa ske karijere. inspiraciju. Iako radim s mnogim izvođači- razvila aplikaciju kojom korisnici toga glazbenog servisa imaju moguć- ma, ljubomorno čuvam jednu kolekciju pje- nost kreiranja set–liste svojih omiljenih izvođača na festivalima, kao i me- Zagrijavanje mozga sama za posebne glasove. Te pjesme sma- đusobnu interakciju na temelju glazbenog ukusa. tram posebnima i strpljivo čekam trenutak »Moji prvi literarni pokušaji sežu još u rano kad će izaći na svjetlo dana, a kakav će biti djetinjstvo. Dok su ostali bili na plaži, ja njihov komercijalni rezultat, nije mi bitno«, za- Radna pauza sam kod kuće pisao«, otkrio je Pecotić, ključuje Pecotić. Pauza u cjelodnevnom »hakiranju« poslužila je za radionicu HDS koji je glazbenu karijeru izbrusio nastupa- U glazbenom dijelu TUP!–a, Remi je s pra- ZAMP–a o glazbenim pravima u digitalnom okruženju koja se razvila u jući s bendovima Zvijezde, Film i Songkiller- tećim glazbenicima, Sašom Miočićem i Ma- živahnu raspravu o prijenosu vrijednosti, zaradi od YouTube klikova te si, a čije su pjesme izvodila neka od najve- rijem Klarićem, obradila Pecotićevu Daj mi perspektivi kreativaca na internetu.Organizatori i partneri Hackathona ćih glazbenih imena Hrvatske, poput Vanne, jedan dobar razlog koju je okupljena publi- iznimno su zadovoljni odazivom sudionika i kvalitetom ponuđenih rješe- Tonyja Cetinskog, Olivera Dragojevića, Tere- ka u Katranu ispratila gromkim pljeskom, nja, uz najavu da će takva događanja postati tradicija i mjesto okupljanja ze Kesovije, Jacquesa i drugih. među njima i Vanna, originalna izvođačica glazbenika i startupovaca. »Mozak je mišić, kao i svaki drugi, stoga mu toga hita iz 1999. godine. 10 PROJEKTI HDS ZAMP–a HDS PROJEKTI Završene prijave za 24. Porin, a dodjela glazbene nagrade bit će u ožujku Porin je otvoren i za glazbenike bez diskografa Nadolazeći Porin imat će 34 kategorije, a u slučaju potrebe, moguće je da otvorimo i neke nove ili zatvorimo postojeće zbog nedostatka relevantnih izdanja, istaknula je glavna tajnica Porina, Ivana Martinac

Piše: Josip Radić Uoči 24. Porina, u Zagrebu su organizi- rane i dvije javne tribine Porin »samore- »Porin je otvoren svima — od autora forme koje su izazvale veliko zanimanje i velikih bendova i izvođača koji pune javnosti, glazbenika i medija. arene i dvorane, preko orkestara, jazz sastava, klasičnih glazbenika, klapa, tamburaša i KUD–ova pa sve do klup- Sve o nedoumicama skih indie i DIY glazbenika«, tim riječima glavna tajnica Porina, Ivana Martinac, »Na tribinama se raspravljalo o svim objašnjava sintagmu »glazbena na- nedoumicama vezanim uz proces pri- grada« koja se već dvije godine nalazi java, nominacija, glasanja i završne pri- u zaglavlju Porina. Prijave za nadolaze- redbe. Mnogo je promjena uvedeno u će, 24. izdanje Porina zaključene su 16. pravilnik nagrade, oformljene su brojne prosinca, i to za izdanja objavljena u pr- stručne komisije, glasači se ‘čiste’ i pro- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. vih jedanaest mjeseci 2016. godine. Iz- vjeravaju na godišnjoj razini«, objašnja- danja objavljena tijekom prosinca moći va tajnica i nastavlja: će se prijaviti do 6. siječnja 2017. »Posebno mi je drago što smo, između ostalog, rasvijetlili i dvojbu u pogledu iz- Potvrda glazbenosti

Uz diskografske kuće, izdanja i snim- »Porin će dobiti oni koji su to zaslužili svojim albumima, ke mogu prijaviti samostalni glazbeni- pjesmama i izvedbama u izbornoj godini«, objašnjava tajnica ci, autori i izvođači koji nisu vezani uz nagrade Ivana Martinac diskografa: »To je jedna od potvrda Porina kao orin je otvoren svima — od autora i glazbene nagrade, ali i kao živog orga- nizma koji prati aktualne trendove na Pvelikih bendova i izvođača koji pune glazbenoj sceni. Sve više glazbenika odlučuje se za samostalan put, bilo da arene i dvorane, preko orkestara, jazz se radi o mladim bendovima i kantau- sastava, klasičnih glazbenika, klapa, tamburaša i KUD–ova pa sve do klupskih

Svečanost dodjele kristalnih kipića posljednjih se indie i DIY glazbenika godina udomaćila u gradu pod Marjanom

Prilagodbe sceni zbog nedostatka relevantnih izdanja«, bora izvođača za završ- zaključuje Ivana Martinac. nu priredbu. Tu, narav- Također, odgovarajući na zahtjeve dije- no, nije riječ ni o kakvim la umjetnika i njihovih izdavača, UO Po- Dodala je kako se iz svega može za- privatnim odlukama ili rina je donio odluku kojom se u svim ključiti da Porin nije posao od tjedan željama, nego u završ- kategorijama osim »Albuma godine« dana uoči same dodjele nagrada. Da- Prizor iz svečanosti Porin 2016. nici nastupaju nominira- mogu prijaviti albumi koji imaju 51% pače, riječ je o procesu koji traje cije- ni, primarno oni s najviše materijala iz posljednjih dviju godina, izlu godinu i koji uključuje različite skupi- nominacija, te oni koji su torima ili o već etabliranim imenima po- borne i prethodne, s tim da sve snimke ne ljudi iz različitih struka, od glazbene nominirani u općim kategorijama, vo- moraju biti prvi put objavljene na albu- put Elementala ili Hladnog piva. Stru- deći pritom računa o zastupljenosti ra- preko medijske do informatičke. Sama ka će, dakle, odlučivati o glazbenoj iz- mu, a prethodno mogu biti objavljene zličitih žanrova«, ističe Ivana Martinac. samo kao singlovi ili kao dio kompilaci- dodjela je završnica dugotrajnih i na- vrsnosti, bez obzira na tržišni položaj je raznih izvođača. pornih procedura prijava i verifikacije umjetnika, te Porinom nagraditi one Među promjenama koje je ove godine izdanja, glasanja, planiranja i osmišlja- koji su to zaslužili svojim albumima, pje- uveo Upravni odbor Porina izdvaja se »Riječ je o promjenama kojima se sva- vanja Porina. Ivana Martinac na kraju smama i izvedbama u izbornoj godini«, ona kojom se pop i zabavna katego- ke godine prilagođavamo stanju na je još jedanput pozvala sve dionike hr- objašnjava Ivana Martinac, pozivajući rija glazbe objedinjuju u jednu kako bi sceni, budući da kvaliteta Porina ovisi sve nezavisne izvođače i autore da se se dobila jaka kategorija »Pop–zabav- o kvaliteti glazbe u izbornoj godini. Na- vatske glazbene industrije na zajednič- jave elektroničkom poštom u ured Po- ne glazbe«, dok dio pop–glazbe sa za- dolazeći Porin imat će 34 kategorije, a ku aktivnost kako bi i nadolazeći, 24. rina, nakon čega će im se dodijeliti po- mjetnim rock–elementima sada dobiva u slučaju potrebe, moguće je da otvo- Porin bio reprezentativna slika doma- daci za pristup aplikaciji za prijave. zasebnu »Pop–rock« kategoriju. rimo i neke nove ili zatvorimo postojeće će glazbe. 11 PROJEKTI HDS ZAMP–a HDS PROJEKTI Zagrebački festival Intervju s Nenom Belanom, umjetničkim direktorom 64. Zagrebačkog festivala Zagrebački festival je nositelj domaće pop–glazbe Festival je aktivirao golem broj ljudi, od izvođača, autora i tekstopisaca do producenata, diskografa i snimatelja. Pokrenut je jedan segment glazbenog biznisa, ističe Belan.

Razgovarao: Josip Radić

ogovorite li termin za intervju s Belanom u predbožić-

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. no vrijeme, Dvelika je vjerojatnost da će vam se taj poznati hrvatski kantautor javiti s autoceste ili u pauzi između tonske probe i nastupa u nekom klubu. Svojem ionako prenatrpanom raspo- redu posljednjih je mjeseci dodao još jednu stavku: umjet- ničko vođenje Zagrebačkog festivala, čije će se 64. izdanje održati 27. siječnja u Zagrebu, uz izravan televizijski prijenos. Nakon dva uspješna nastupa na Zagrebačkom festivalu i nagrade za najemitiraniju pjesmu iz 2015. (Jer je pjesma dio nas), evo te u »direktorskoj fotelji«, u ulozi umjetničkog voditelja Festivala... Zapravo, u uredu Zagrebač- kog sam od kraja 2013., otkad je nova ekipa preuzela Festival i ponovno ga osovila na noge. Moji kolege sa scene i ja pomagali smo bivšem umjetnič- kom direktoru, Anti Pecotiću, u osmišljavanju nove vizije i kon- cepcije Zagrebačkog festivala i smatram da smo napravili pri- lično dobar posao. Festival je opet postao zanimljiv, i publici i medijima, ali i autorima i izvo- đačima kojima je nastup na Zagrebačkom festivalu ponovno postala stvar prestiža. Na- ravno, Pecotić i cijeli tim ljudi iz Hrvatskog društva skladatelja zaslužni su za sadašnji ugled Festivala. Sada nam preostaje daljnje dizanje letvice iz godine u godinu. Govoreći o interesu, uredništvo Festivala ove je godine imalo pune ruke posla? 12 Da, za nadolazeći Festival primili smo skladbe, iako, moram istaknuti, da je potencijal tog tipa. Ovo je festival mo- rekordnih 270 prijava. Padali su serveri, bilo mogućnosti za više mjesta, ušlo bi derne mainstream glazbe, a ne, uz z generacijsku, festival radilo se i noću. Ovdje ih moram spo- još barem toliko, ako ne i više, jednako dužno poštovanje, klapa ili tambura- se odlikuje i stilskom menuti, od prve dame uredništva, ko- kvalitetnih pjesama. Nažalost, u bocu ša, ili recimo mladih demo–bendova. U legice Ivane Vrdoljak Vanne, do ostalih od litre ne stanu dvije litre... Samim tim, pjesme trebaju odražavati raznolikošću, na što sam kolega: Massima, Nenada Borgudana, kvalitetnu domaću radijsku »modernu Marijana Brkića Brka i Tomislava Šten- Urbani format srednju struju«. Tim kriterijima smo se posebno ponosan. Bit će gla s HRT–a, te im još jedanput zahvaliti snažno vodili. na suradnji i strpljenju. Bilo je naporno, Kako zapravo izgleda odabir pjesama Vi, znači, na neki način, odgajate ponešto za sve moderne preslušavanje je trajalo nekoliko dana. za jedan Festival poput Zagrebačkog, radijsku i televizijsku publiku? Prvi dan bismo bodovali sve pjesme, kojim ste se kriterijima vodili pri izboru ukuse zbrajali bodove i suzili krug pjesama na pjesama? Pa, moglo bi se i tako reći. Domaća manji izbor, a onda bi sljedeći dan po- moderna pop–glazba srednje stru- Najvažniji kriterij svakako je dobra pje- čela nova runda preslušavanja i bodo- je važna je i za ostale glazbene žanro- sma jer kvaliteta cijelog Festivala do- vanja. I tako je to trajalo sve dok nismo ve i smjerove. Naročito, recimo, indie ili slovno ovisi o kvaliteti pjesama. Glav- izlučili odabrane. Mislim da na kraju alternativnoj glazbi koja, kako joj i sam ni teret je, dakle, logično, na autorima. imamo reprezentativni presjek domaće naziv govori, mora biti alternativa ne- S druge strane, uredništvo Festivala či- moderne čemu (smijeh). Također, ovaj moderni nili su prekaljeni glazbenici koji dolaze pop–pro- pop mainstream koji mi pokušavamo iz različitih niša popularne glazbe, ta- dukcije i uzgajati Zagrebačkim festivalom je taj kođer i jedan iskusni glazbeni urednik, 22 kva- koji drži liniju obrane od lošeg ukusa i stoga nije bilo lako »udovoljiti« njihovim litetne šunda. Prema tome, potreban nam je imena koja će činiti okosnicu domaće ukusima i kriterijima. Budući da Fe- što više, i u medijima i u radijskom i te- glazbe u vremenima koja slijede. Uz stival sudjeluje u kreiranju mo- levizijskom eteru. Festivalom svake go- generacijsku, festival se odlikuje i stil- dernog, ili ako hoćete, dine šaljemo poruku i glazbenim ured- skom raznolikošću, na što sam poseb- kvalitetnog urbanog nicima kako itekako postoji kvalitetna no ponosan. Bit će ponešto za sve mo- radijskog forma- derne ukuse. domaća pop–glazba kojom se može BROJ 200/201, PROSINAC 2016. ta, vodili smo ispuniti eter. Nek’ se Rihanna i Lady se time i da Gaga malo odmore (smijeh). Pogon ekonomije pjesme imaju Nova imena U posljednje vrijeme, na glazbena radij- događanja sve se više gleda i kroz s k i Zagrebački festival traje gotovo dva gospodarsku prizmu, kao pokretače mjeseca, a televizijski prijenos tek je ekonomije. Može li se i Zagrebački šlag na torti? festival opisati kao »poluga hrvatskoga gospodarstva«? To je bila jedna od zamisli novoga vodstva Festivala: kreirati platformu koja Dakako, i mi svojim radom punimo dr- bi radijskim postajama ponudi- žavni proračun, pogotovo kad uzme- la kvalitetne nove singlove i primo u obzir brojku od 270 pristiglih pritom generirala zanimanje off java. Te pjesme je trebalo osmisliti, na- line i on line medija. Festival- praviti, snimiti negdje. Mnogobrojni ska kampanja počela je s glazbeni studiji diljem Hrvatske radili su prvim danima prosinca, u punom parom. Tekstopisci, skladate- eteru i na društvenim mre- lji, aranžeri, izvođači i menadžeri su se žama, a završna priredba rastrčali. Snimat će se spotovi, glazbe- 27. siječnja ponudit će ni urednici će imati posla, medijska ek- raskošni live audiovizu- sponiranost donijet će zanimanje vla- alni događaj, uz glaz- snika klubova i organizatora koncera- beni orkestar Nik- ta. Diskografi će izdavati CD–ove naših še Bratoša i pone- izvođača koji će se prodavati diljem Li- ka iznenađenja za jepe Naše. Kao što vidite, zavrtio se so- gledatelje i publi- lidan glazbeni biznis oko festivala jer se ku u dvorani. angažirao vrlo velik broj ljudi. Nadolazeće I ti svojim pjesmama i koncertima festivalsko »hraniš« nekoliko obitelji? izdanje, uz Pa da, uz moj prateći bend, tu su još neka dobro i tehničari na pozornici, tonci, rasvjeta poznata i osiguranje, tako da se može reći da imena, zapravo vodim jedan mali obrt. Štovi- ugostit će še, 25. veljače ću velikim koncertom u i nekoliko Domu sportova u Zagrebu proslaviti 20 debitanata... godina suradnje s Fiumensima, pa po Tako je, a toj logici mogu među iskusnije gospo- posebno darstvenike (smijeh). Naravno, u tih 20 veseli či- godina prošli smo mnogo kilometara, njenica da podijelili dosta loših obroka i hotelskih osim izvo- soba i taj dio zapravo zovem poslom. đača ima- Izlazak na pozornicu i odnos s publi- mo i neko- kom na koncertu potpuno je druga pri- liko novih ča i zahvalan sam što imam priliku ba- autorskih viti se tim životnim pozivom. 13 U prvom ciklusu tribina gostovali su Hrvoje Hegedušić, Vladimir Kranjčević i Jakša Fiamengo Nota mog života Novi projekt Voje Šiljka i Hrvatskog društva skladatelja. Istaknuti gosti prisjetili su se svojih početaka i angedota iz privatnog života, što je zabavilo okupljene goste, a zabavne razgovore vodio je Vojo Šiljak Pišu: Ivana Martinac i Eta Kočić čije je stihove uglazbio, a za nju je na Zagrebfe- stu 1967. osvojio i nagradu stručnog žirija. To je bio samo uvod u zanimljiv razgovor s jednim od otkraj listopada počeo je novi najistaknutijih hrvatskih skladatelja koji se već na projekt Hrvatskog društva skla- početku prisjetio upisa na fakultet brodogradnje datelja i poznatog radijskog i te- »Došao sam pred fakultet i sreo prijatelja Veljka levizijskog veterana Voje Šiljka. Lipovčaka s kojim sam išao u školu. I pitam ja Riječ je o ciklusu tribina Nota njega kamo ide, a on kaže da s još nekolicinom mog života u kojima se vode prijatelja ide upisati elektrotehniku. Tako sam i razgovori s istaknutim hrvatskim glazbeni- ja umjesto brodogradnje otišao na drugi smjer. P Od silne elektrotehnike i elektroakustike osta- cima. la je samo akustika, ali mi je elektrika pomogla Prva tribina odr- da se tom akustikom danas bavim«, ispričao je žana je 27. listo- kroz smijeh Hegedušić. Sedamdesete su, ističe, pada, a gost je BROJ 200/201, PROSINAC 2016. bile njegovo najplodonosnije autorsko razdoblje bio kantautor i jer je tada napisao najviše pjesama, odnosno hi- doajen zagre- tova, poput Tvoja mati je legla da spava, Plovi, bačke šanso- plovi mala barka, Moje ludo srce... »Poslije su svi ne, bivši pred- mislili da su to narodne pjesme jer su ih pjeva- sjednik HDS–a, li Mirko Cetinski, Novi fosili, Indexi s Da sam ja Hrvoje Hegedušić. netko i Sanjam, ali to su danas kultne pjesme«, Tribina je otvorena kaže Hrvoje. njegovom izvedbom pjesme Dobriše Cesa- Autor efekata rića Balada iz predgrađa Radio je i kao ton–majstor u vrijeme kad nije bilo toliko zvučnih efeka- d silne elektrotehnike i ta, a efektoteka je bila prilično siromašna. »Kad smo snimali lavež pasa, to je cijelo vrijeme Oelektroakustike ostala je samo bio jedan te isti pas za sve emisije. Da bismo to promijenili, išli smo na terene snimati kako laje akustika, ali mi je elektrika pomogla neki drugi pas ili se glasa cvrčak itd. jer smo tako nadograđivali efektotetku«, objašnjava Hegedu- da se tom akustikom danas bavim, šić. Iako je u mirovinu otišao 1995. godine, još je aktivan kao ton–majstor, aranžer i producent, a ispričao je kroz smijeh Hegedušić. ostat će zapamćen i kao osnivač festivala šan- sone Chansonfest te kao direktor Zagrebfesta.

Heg je kao kantautor razgovorni dio tribine upotpunio pjesmom uz gitaru 14 Mnogi su poklonici života i djela Vladimira Kranjčevića došli poslušati ovaj razgovor s povodom BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Fiamengovu je govorenu riječ »začinila« i viška klapa Stina otpjevavši tri pjesme s njegovim stihovima

Vlado ili Braco? zbora HRT–a (1976.–1982.), Zagrebač- lazu, Infiša kih madrigalista (1980.–1985.), Simfo- san u te, Pro- Osim Hegedušića, Vojo Šiljak je 11. nijskog orkestra HRT–a (1983.–1988.) menade, Ja studenoga ugostio maestra Vladimira te Komorne opere Zagreb (od 2006.) sam pje- Kranjčevića. Kao glazbeni gost nastu- smatra da je katastrofa kad se net- sma, Karoca pio je Vladimir Krpan, izvevši Sonatu u ko bavi glazbom a ne voli je. Posljednji gre) uglazbili C–duru Domenica Scarlattija. Maestro službeni nastup kao dirigent Zbora Ivan najistaknutiji Kranjčević je glazbenik, dirigent, pija- Goran Kovačić imao je 1987. kod pape hrvatski skla- nist i pedagog, a govorio je o tome što Ivana Pavla II., na što je jako ponosan. datelji estra- je presudilo da u konačnici diplomira Duhoviti Kranjčević dirigiranje je magi- de, klapske klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. strirao 1980. godine, a na upit voditelja pjesme, pis- je li zbog dobre vokalne izvedbe nekog ci za zborove »Bio sam još klinac koji je po podu vu- pjevača zaboravio na dirigiranje, odgo- itd... Iako se kao autiće i željeznicu, ali načuo sam vorio je da nije, ali s obzirom na godi- cijeli život ba- kako moja sestra, koja je četiri gone — svašta je moguće, što je izazvalo vio novinar- dine starija, želi naučiti svirati klavir. pljesak kod publike. stvom, bio je Tada sam rekao da i ja to hoću. Sje- i ostao pisac. ćam se da je moj djed rekao: ‘Ma pu- stite ga neka ide, ionako će za mjesec Pjesnička Dalmacija Traženi dana odustati.’ No pokazalo se da je autor moja sestra prestala nakon četiri go- Na posljednjem ovogodišnjem izdanju Kranjčevićevo se gostovanje u HDS–u poklopilo s proslavom 80. obljetnice dine, a ja sam duboko zagazio u sve Note mog života sugovornik Voji Šiljku »Drago mi je to«, govori Kranjčević, kojega prijatelji života koju je obilježio koncertima sa zborovima i orkestrima u Dvorani bio je akademik Jakša Fiamengo, koji kad ljudi da- Lisinski (Bruckner–program i Beethovenova 9. simfonija) i obitelj još od djetinjstva zovu Braco. je tom prilikom predstavio svoju novu nas čuju pje- »Nitko me ne zna kao Vladimira. Moja zbirku pjesama Pčela u jantaru. Neizo- sme i prepo- njati pjeva otprilike ovako: I nek’ poživi mama nije znala da sam Vlado. Kad su stavna je bila i lijepa klapska pjesma za znaju ih kao moje jer sam zadovoljan naša klapa i nek’ piva i nek’ piva. Ma došli dečki iz gimnazije i pitali ju je l’ Vla- koju je bila zadužena Klapa Stina koja što sam neka svoja iskustva uspio pre- koja piva?!« upitao se Fiamengo, na- do kod kuće, ona je pitala — a tko vam je otpjevala tri njegove pjesme: Piva kla- točiti u stihove koji su se skladali, koji se smijavši pritom okupljene goste. Na tri- je to?« rekao je maestro i izazvao smi- pa ispo’ volta, Sutra će te ponit i An- pjevaju i pamte. Ako netko i ne zna da bini su među ostalima u publici sjedili i jeh u punoj dvorani. đele moj. Voditelj Šiljak predstavio ga je to moja pjesma, nije važno, važno je njegovi prijatelji Radojka Šverko te Dra- je kao pjesnika, voditelja i urednika, si- da se one pjevaju«, rekao je Fiamengo. žen Žanko, koji je na albumu Na šen- Višestruki šef nonima pjesničke Dalmacije i stiha koji Dodao je kako većinu tih pjesama nije tadi pokraj mora opjevao neke Jakšine budi slike u svijesti čitatelja. Fiamengo uopće nudio, nego su ih tražili, a neki pjesme (Nek’ poživi naša klapa, Dalma- Taj bivši šef–dirigent Komornog or- je prvu zbirku pjesama objavio 1966., a su mu ih, ističe on, oduzeli bez njegova tinska, Pred oltarom tvojim...). kestra Vatroslav Lisinski (1972.– pisao je i knjige za koje je dobio mnogo znanja. Osvrnuo se i na današnje klap- 1976.), Akademskog zbora Ivan Go- uglednih nagrada. Njegove su pjesme ske obrade njegovih pjesama. »Jedna Novi ciklus tribina nastavit će se sljede- ran Kovačić (1974.–1987.), Mješovitog (Piva klapa ispo’ volta, Nadalina, U pro- klapa iz Šibenika čije ime neće spomi- će godine. 15 BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Akademski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Concordia discors naginje nekanonskom repertoaru

Festival adventskih i božićnih pjesama, nedjelja, 11. prosinca 2016. u crkvi sv. Katarine u Zagrebu U čast maestru Vladimiru Kranjčeviću u povodu njegova 80. rođendana Na koncertu su se predstavila tri zbora: Mješoviti zbor Kulturno–umjetničke udruge Jeka Primorja, Akademski zbor Filozofskog fakulteta Concordia discors te Zbor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Capella juri

Piše: Vedran Lesar kulturnoj sceni od 8. do 11. prosinca Ako smo se u nedjelju, 11. prosinca, pravo u radu s različitim bio je i Festival adventskih i božićnih posljednjeg dana Festivala, u večer- akademskim zborovima pjesama. U sklopu četverodnevnog njim satima zatekli kod crkve svete Ka- U dventsko i (pred)bo- festivala održano je nekoliko koncerata tarine, mogli smo biti na koncertu po- Kranjčević je postigao žićno vrijeme u Za- na raznim zagrebačkim lokacijama na svećenom maestru Vladimiru Kranjče- grebu donijelo je niz kojima je nastupio niz zborova, klapa i viću u povodu njegova 80. rođenda- suglasje pedagoškog i prigodnih događaja. drugih vokalnih ansambala. na. Na koncertu su se predstavila tri Dijelom te predblag- zbora: Mješoviti zbor Kulturno–umjet- umjetničkog danske živosti na Akademski zborovi ničke udruge Jeka Primorja iz Rijeke, 16 A skladbi, a najzastupljenija su bila djela govoru nakon koncerta rekao, »poseb- Uoči proslave 80. rođendana, mae- hrvatskih skladatelja: Matka Brajše Ra- no ‘snažnih’ basova«, prilagodba izvo- rvatskoj zborskoj stro Kranjčević najavio je niz opro- šana, Ivana Zajca i Franje Dugana mla- đačkih snaga svakoj skladbi (brojem i perspektivi bitno štajnih koncerata u ovoj sezoni ko- đeg, ali i Stevana Mokranjca te nekoliko raspodjelom glasova) te »trostruko« di- H jima prestaje njegovo aktivno mu- za zbor aranžiranih tradicijskih i advent- rigentsko vodstvo. Naime, u izvedbi se pridonosi poticajno ziciranje: prvi je koncert bio u Maj- skih pjesama. od skladbe do skladbe na čelu zbora storskom ciklusu HRT–a s djelima izmjenjivalo troje dirigenata: Vinko Kar- okruženje u stvaranju kojega Antona Brucknera gdje se maestro Preostala dva zbora mnogo su »mla- melić i Lobel Filipić te Marina Jurković. oprostio od Simfonijskog orkestra đa«, i to ne samo prema prosječnoj HRT–a (17. studenoga), a drugi s starosti njihovih članova (što je i očeki- je bitnu ulogu odigrao Beethovenovom Devetom simfoni- vano s obzirom na to da je riječ o zbo- Amaterski prigodno jom u OFF ciklusu Zagrebačke fil- rovima studenata) nego i prema godini maestro Vladimir Kranjčević Capella juris, posljednji zbor koji nam harmonije (9. prosinca), što je bio osnutka (Capella juris djeluje od 2006., se predstavio na koncertu, to je uči- njegov posljednji koncert u Velikoj a Concordia discors od 2010. godine). nio prigodnim kanonskim djelima ad- to da su svi zborovi — amaterski. Zato dvorani Lisinski. Slijede koncerti sa Ipak, oba su zbora pokazala stanovitu ventskog i božićnog repertoara. Zbor oni takav možebitni nedostatak tehnič- Zborom HRT–a u ciklusu Sfumato zrelost i spremnost da se (više ili manje je izveo po jedno djelo Tomása Luisa ko–izvedbenih vještina nadoknađu- (14. veljače), izvedba Bachove Muke uspješno) uhvate u koštac s tehničkim de Victorije, Antona Brucknera, Bene- ju entuzijazmom i iskrenošću izvedbe. po Ivanu u zagrebačkoj katedrali (7. i interpretacijskim izazovima, a u sluča- detta Marcella te obradu jedne skladbe Taj entuzijazam kojega na koncertu nije travnja) i izvedba Verdijeva Rekvije- ju Concordie discors posebno skladbe anonimnog autora. Pod dirigentskim nedostajalo ni kod jednog od triju zbo- ma u Hrvatskom narodnom kaza- novijeg datuma. Taj nam je zbor pred- vodstvom mladog dirigenta Mara Rice rova nagoviješta da hrvatsko zborsko lištu u Zagrebu čiju objavu točnog stavio skladbe Paweła Łukaszewskog, zbor je uspio (doduše, ne bez tehničkih glazbovanje ima perspektivu. Toj per- datuma još čekamo Lászla Halmosa, Vlade Sunka, Dmi- poteškoća) ponuditi svježa čitanja izve- spektivi bitno pridonosi poticajno okru- tra Stepanoviča Bortnjanskog i Felicea denih djela. Razlog manjim poteškoća- ženje, u stvaranju kojega je bitnu ulogu Anerija, a izveo je i jedan narodni nama u izvedbi možda bismo mogli tra- odigrao maestro Vladimir Kranjčević. pjev s Novalje na otoku Pagu, što ga žiti u čestim promjenama dirigentskog Upravo zbog toga možemo ustvrditi da je na temelju zapisa Edija Ricova obra- Akademski zbor Filozofskog fakulteta vodstva posljednjih nekoliko godina, a i su navedeni zborovi, a uz njih i organi- u Zagrebu Concordia discors te Zbor dio Izak Špralja. Koncert nam je otkrio zatori Festivala, dostojno odali počast u jednoj uobičajenoj boljci zborova stu- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. i neke specifičnosti toga zbora. To su, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagre- denata — čestoj fluktuaciji članova. čovjeku koji je uvelike utjecao na izvo- bu Capella juris. Već se tu barem u osim naginjanja nekanonskom reper- đenje zborske glazbe u našoj sredini. dva aspekta može nazreti određena toaru i, kao što je maestro Kranjčević u Na kraju, ne treba smetnuti s uma ni simbolika, uzmemo li u obzir kome je koncert posvećen. Već i time što je ri- ječ o koncertu zborske glazbe, a po- vrh toga i što su dva od tri zbora akademski zborovi, ističu se dva posebno važna Kranjčevićeva profesionalna profila: profili zborovođe i pedagoga. Naime, Vladimir Kranjčević je u svojoj dugoj karijeri puno pažnje posvećivao upravo radu sa zborovima te zborskoj a cappella i oratorijskoj glazbi. Ravnao je, među ostalima, Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić i Zborom Ra- dio–televizije Zagreb, odnosno Zborom HRT–a, a niz godina vodio je i Zbor Mu- zičke akademije u Zagrebu. I upravo u radu s različitim zborovima postigao je suglasje pedagoškog i umjetničkog, jer rad sa zborom je, a posebno rad s akademskim zborom, uz rad na ostvarivanju umjetničkih potencijala i ciljeva, ujedno i pedagoški rad. Na taj je način — a svemu navedenom možemo pri- dodati i njegov pedagoški rad u užem smislu — maestro Kranjčević odgojio mnoge naraštaje hrvatskih glazbenika.

Specifičnosti zborova

Upravo je zbog toga prigodno koncertom zborske glazbe odati počast maestru kojega je cijelim njegovim profesionalnim putom pratila zborska glazba i rad s mnogim zborovima. Svaki od triju zborova koje smo imali prilike čuti na koncertu ima specifičnu »ka- rakternu« crtu koja se očituje u, primjerice, izboru programa, ali koja ovisi i o tradiciji zbora (i/ili njegovim programima). Prvi se predstavio Mješoviti zbor Kulturno–umjetničke udruge Jeka Pri- morja. Taj riječki amaterski zbor s dugom tradicijom izveo je pod dirigent- Kranjčeviću su sretan 80. rođendan na početku koncerta zaželjeli njegov nasljednik na mjestu umjetničkog ravnatelja Varaždinski baroknih skim vodstvom Igora Vlajnića veći broj večeri Davor Bobić i organizatorica koncerta Ivana Lušić 17 PROJEKTI HDS ZAMP–a HDS PROJEKTI Održan prvi plenum mladih hrvatskih skladatelja s područja klasične glazbe, 17. listopada 2016. u HDS–u Regrutiranje mlađeg naraštaja »Ne shvaćam zašto se ljudi boje novih ideja — ja se bojim starih.« (John Cage)

Piše: Karolina Rugle ju za umjetničkog voditelja Glazbene na plenumu su bili i glavni tajnik Druš- je hrvatskih skladatelja, postoji mlada tribine u Opatijii. Ubrzo se i angažirao tva, Antun Tomislav Šaban, direktorica skladateljska generacija među kojima te je prije ovogodišnjeg festivala od- Cantusa d.o.o. Mirjana Matić te produ- se neka imena nalaze iza vrlo uspješ- redsjedništvo Hrvat- lučio pozvati kolegice i kolege na prvi centice i stručne suradnice Društva. nih i nagrađivanih programa, skladbi i skog društva sklada- plenum mlade generacije skladateljica koncepata koji guraju našu glazbu na- telja odnedavno ima i skladatelja sekcije klasične glazbe. Aktivni inicijatori prijed. Primjerice, Mirela Ivičević ima novog najmlađeg čla- Namjera plenuma bila je okupiti ih i čuti već uspješnu i razvijenu međunarod- na, skladatelja Tibora što im je u fokusu, kako Društvo može Premda se na programima koncerata nu suradnju, a s Gordanom Tudorom Sziroviczu, koji je na potaknuti, poduprijeti i podići na višu i u tradicionalnim izvedbenim prostori- već sedam godina organizira Dane

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. drugoj sjednici u novom sazivu dobio razinu neke projekte koje su već pokre- ma i dalje uglavnom zadržavaju klasič- Nove glazbe u Splitu. Tibor Szirovicza P nuli ili koji su potrebni. Uz skladatelje, sam je pokrenuo festival suvreme- povjerenje članova Društva na natječa- ni programi i programi starije generaci-

Prvi plenum mladih hrvatskih skladatelja klasične glazbe vodili su član predsjedništva HDS-a Tibor Szirovicza, 18 direktorica Cantusa d.o.o. Mirjana Matić i glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav Šaban BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

ne zborske glazbe, dok je iza Davora i uočavaju moguća rješenja problema. kultura, pa tako i glazba, često žive u Branimira Vinczea nekoliko izdanja fe- I skladatelji koji su bili prisutni, kao i oni nekom otoku malo izdvojenom od tre- amjera plenuma bila je stivala Novalis. Istovremeno ih nekoliko koji su se plenumu obratili pismom, nutačnog geopolitičkog konteksta, ba- okupiti mlade skladatelje već ima nagrade za svoje skladateljsko izrazili su zabrinutost za odgoj nove veći se temama koje nisu baš aktualne, N djelovanje (nedavno je i Bruno Vlahek publike, ali i šire obrazovanih glazbeni- pa samim tim nisu ni inspirativne za ov- i čuti što im je u fokusu, kako ušao u finale natjecanja za petominut- ka, »kako se ne bi stvarale nove gene- dašnju zajednicu, a još manje za neko- ni koncert za klavir Muzičkog bienna- racije osrednjih, pasivnih svirača stare ga izvan nacionalnih okvira«, zaključuje Društvo može potaknuti, la Zagreb), no većinom su razasuti po glazbe, nezainteresiranih za suvreme- Davor Branimir Vincze, koji je nedavno različitim scenama, fakultetima u Hr- na kretanja«. Pariz zamijenio San Franciscom (ondje poduprijeti i podići na višu vatskoj i inozemstvu; njihovi kolege iz je na doktorskom studiju na Sveučilištu HDS–a željeli su poduprijeti njihov sa- Saksofonist i skladatelj Gordan Tudor, Stanford). razinu neke projekte koje stanak, razvijanje ideja i aktiviranje unu- kao profesor na Umjetničkoj akade- tar Društva. miji u Splitu, poduzeo je vrlo konkre- su već pokrenuli ili koji su tan korak u tom smjeru, osnovavši an- Udruživanje snaga »Sastanak je održan u ležernoj, ali pro- sambl za suvremenu glazbu pri tamoš- »Ugodno sam se osjećala s kole- potrebni fesionalnoj atmosferi. Došlo je do izra- njoj Akademiji. »Kao profesor na split- gama koji žele raditi na tim pitanji- žaja da smo dio jedne generacije koja skoj Umjetničkoj akademiji pokušavam ma i nadam se da ćemo uz pomoć je zainteresirana za međusobnu komu- u svojoj klasi, a od listopada 2015. go- HDS–a, koji se pokazao vrlo pristu- nikaciju i za pokretanje nekih novih ide- dine i ansamblom S/UMAS koji sam pačan i otvoren, u budućnosti otvo- ja«, suglasni su mladi skladatelji. osnovao, ‘zavesti’ studente suvreme- riti neka nova vrata za predstavljanje gim pitanjima (financiranje projekata nom glazbom, što u velikoj mjeri i uspi- suvremene glazbe široj publici«, rekla u RH i EU..) i paneli... brojne su potre- jevam. Nadajmo se da će HDS podu- Kriza obrazovanja je Margareta Ferek–Petrić, skladate- be, ideje i pitanja koja ostaju otvorena. prijeti projekte mladog, ali iznimno ak- ljica s bečkom adresom, koja je ista- Iako vrlo kritički, mlada generacija skla- tivnog ansambla za suvremenu glazbu Skladateljice i skladatelji koji pripadaju knula da bi kvalitetnoj afirmaciji glaz- i pomoći u njihovim nastojanjima da or- dateljica i skladatelja otvorila je i pono- najmlađoj generaciji sekcije skladate- be mlađih skladatelja pridonijelo i nje- ganiziraju natječaj za nove skladbe ‘Call vila neka od dobro poznatih pitanja, na- lja HDS–a uglavnom su aktivni i na po- zino uključivanje u koncertne progra- for scores — mladi skladatelji skladaju dajući se da će otvorenim dijalogom i dručju pedagogije. Znatan broj ih je bio me koji nisu isključivo programski ori- za S/UMAS’ koje će ansambl svirati na čvršćom povezanošću zajednice neke ili je trenutačno u inozemstvu, bilo kao jentirani na »mladost« skladatelja, nego svim svojim koncertima.« od ideja uskoro i zaživjeti. studenti, bilo kao profesionalci. Među otvaraju mjesto i njihovim radovima. glavnim problemima koje mladi skla- »Ipak, razmišljali smo zajedno i o ‘por- »Smatram da bi jedan od fokusa Hr- datelji ističu, barem oni koji su i aktiv- Izlasci iz okvira tretnim koncertima’, koji bi zapravo bili vatskog društva skladatelja trebao biti no sudjelovali u razgovoru i raspravi, koncertne večeri u sklopu kojih bi se stvaranje platforme pogodne za nove našlo se pitanje obrazovanja, nedo- Kao moguće rješenje pitanja odgaja- predstavile dvije skladateljice i/ili dva ideje i projekte mladih skladatelja. Ple- statka predznanja prije ulaska u pro- nja, stjecanja i zadržavanja publike ista- skladatelja mlađe generacije s nekoliko num je bio početna točka kojom se že- fesionalne vode — i skladateljske, ali knula se potreba povezivanja s umjetni- djela i razgovorom.« i izazove interpretacije i izvođenja, koji cima i izvan granica skladateljskog dje- ljelo mlađu generaciju skladatelja infor- su nerijetko nesavladivi za glazbenike lovanja te potreba internacionaliziranja Digitalizacija i šira dostupnost glaz- mirati o želji i potrebi koju Društvo ima proizašle iz trenutačnog obrazovnog potencijalnih projekata. »Vjerujem da benih materijala, natječaji za sklad- za ‘regrutiranjem’ mlađih generacija«, sustava. Posebno je to istaknuo Bru- se možemo suglasiti kako nam je za- be, nosač zvuka s izborom sklad- rekao je Szirovicza, ističući da »ishod no Vlahek, profesor na Sveučilištu u jednički cilj kreirati glazbu, odgojiti glazbi skladatelja mlađe generacije, ma- tog sastanka ipak ovisi o svima koji u Madridu, kao i neki njegovi kolege koji benike i skladatelje koji će imati dvoja- nji festival koji bi povremeno pred- tome sudjeluju, sposobnostima i afini- su se donedavno bavili ili se trenutačno ke odlike — i žig domaće osebujnosti i stavljao nova djela, portal, radionice tetima da učine nešto novo za sebe i za bave pedagoškim radom u inozemstvu univerzalnu poruku. Nažalost, hrvatska o skladateljskim, tehničkim, ali i dru- Društvo koje će ih u tome poduprijeti.« 19 judi s njemačkoga govornog područja odrade Lsvoj posao na visokoj razini, ali ne ostane puno prostora za daljnje osobne kontakte BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Margareta Ferek–Petrić

Intervju s hrvatskom skladateljicom Margaretom Ferek–Petrić koja živi i djeluje u Beču Ljubav na daljinu Nova članica Hrvatskog društva skladatelja prve je dojmove o djelatnosti Društva doživjela iz prve ruke na 53. Glazbenoj tribini Opatija

Razgovarala: Tea Kulaš znate su i izvan granica Austrije. Nije la si na plenumu mladih skladatelja, — Osim članstva u HDS–u, koliko izostala ni Margaretina prva domovi- održanom 17. listopada 2016. godine. surađuješ s hrvatskom kulturnom na koja ju je, svjesna njezine visoke Koji su tvoji dojmovi o Društvu i tom scenom? razine profesionalnosti i kreativnosti, susretu? argareta Fe- U posljednje vrijeme surađujem sve rek–Petrić (Za- proglasila članicom Hrvatskog druš- tva skladatelja. U protekla dva mjeseca, koliko sam više pa se nadam da će se surad- greb, 1982.) članica HDS–a, dobila sam vrlo pozi- nja i produbiti. Imala sam sreće što mlada je i izu- Suradnja s brojnim umjetnicima obo- tivan dojam o udruzi. Smatram da je su mi dosadašnja iskustva vrlo pozi- zetno uspješna gatila ju je širokim spektrom iskusta- poziv mlade generacije skladateljica tivna, za što je razlog suradnja s is- skladateljica va pa nam prenosi neke doživljaje i i skladatelja znak da postoji volja za ključivo vrhunskim interpretima (Iva Ms dugogodišnjom adresom u Beču. svoje viđenje hrvatske i austrijske kul- komunikacijom i pokretanjem novih Ljubičić, Papandopulo kvartet, Trio Premda većinu svojih angažmana turne scene. ideja. Čini mi se da u »našoj« genera- GIG, Ansambl Antiphonus, Dubravko

ylers duguje austrijskoj kulturnoj sceni,

E ciji vlada vrlo pozitivna atmosfera, za Palanović...). njezine kvalitete priznate u brojnim — Kao pripadnica mlađe generacije koju je potpora HDS–a izrazito važna. ernd

B stipendijama i suradnjama prepo- skladatelja ozbiljne glazbe sudjelova- 20 Muzikalnost i bismo se približili tim standardima? međuvremenu to saznajem svakom ci pokažu svoj instrument i sve što meni stvorenom skladbom. Pretpostavljam ili njima padne na pamet u vezi s exten- komunikacija Pretpostavljam da je u Austriji kulturna da ću uvijek tražiti i možda nikad neću ded techniques. Takav pristup praktici- scena u prvoj liniji veća, te samim tim i Budući da su tvoja dosadašnja iskustva dobiti konkretan odgovor... Možda je ram s većinom interpreta, čak i ako već što se tiče Hrvatske u odnosu skladatelj šarenija, življa... Tradicija ima veliku ulo- upravo to smisao svega — inače ne gu pa ljudi svih društvenih slojeva ima- poznajem instrument, jer s različitim lju- — interpret izrazito pozitivna, kakva su bih imala više što napisati. ju naviku posjećivati kulturne događa- dima dolaze nove informacije, a ni meni tvoja iskustva u Austriji? je. Pozitivna je činjenica to što nije sve ne škodi utvrditi gradivo. U Austriji surađujem s mnogo interpre- koncentrirano u gradovima, nego se Ritamska raznolikost dosta toga održava i u ruralnim sredi- Slušanje uz mobitel ta sa svih strana svijeta, pa su te su- Kako bi opisala svoj stil skladanja nama. Nedavno sam bila na koncertu radnje i vrlo različitog karaktera, zato mi i svoje umjetničke afinitete? je teško definirati suradnje unutar gra- suvremene glazbe koji je održan u jed- Kad sam na koncertu suvremene glaz- Gdje pronalaziš inspiraciju u be — što je vrlo često — dogodi se da nica Austrije. Često doživljavam da su noj vinariji. Ne mogu tvrditi da bih inače konzumerističkom 21. stoljeću? ljudi s njemačkoga govornog područ- posjetila baš to selo, no to je bila odlič- izvadim mobitel i zapišem neki efekt ja vrlo profesionalni, s pomalo hladnim na prilika. Istovremeno, austrijska kultu- U svojim skladbama uvijek tražim nači- koji mi se svidio, da ne zaboravim. Ne- i distanciranim pristupom; dakle, odra- ra je tako snažna na svim razinama da ne da preispitam sve svjesne percep- rijetko se stvori ideja potpuno drugači- de svoj posao na visokoj razini, ali ne se suvremena umjetnost, prije svega cije ljepote pa često odlepršam u neku ja od onog odsviranog, no inspirirana ostane puno prostora za daljnje osob- glazba, mora izboriti za svoje mjesto i vrstu iscerenosti. Ritamska raznolikost trenutačnim zvukom na pozornici. Da- ne kontakte. To je naravno normalno, publiku. U svakoj zemlji je kultura pove- i bogato mijenjanje boja, elementi izne- kle, ako me vidite s mobitelom u ruci no nije pravilo, neki od interpreta su mi zana s politikom, dakle i s proračunom nađenja... Kad preslušam u glavi što tijekom koncerta, nisam na WhatsAp- postali bliski prijatelji! koji stoji na raspolaganju. Sigurna sam sam napisala i ako nema dovoljno toga pu i društvenim mrežama, nego u svo- da to u Austriji, premda ne optimalno, — brišem. Ne podnosim dosađivati sa- jim bilješkama. Na inspiraciju utječe Jedno od boljih iskustava što se tiče bolje funkcionira. moj sebi. Baš kao i u svakodnevnom odnosa skladatelj — interpret dogodi- ne samo glazba i umjetnost ljudi koji životu, tako i u skladanju obožavam me okružuju nego i velika imena cijelo mi se u Baselu, s vibrafonistom (J. C. humor, no taj element nije lako postići Dobar položaj le povijesti glazbe čije partiture i djela Forestier) od kojega sam tijekom probi u kontekstu glazbe, kao što nije uvijek nikad ne prestajem čitati i slušati. Kad nevjerojatno mnogo naučila, a i dovolj- Koje mjesto suvremena glazba zauzima ni potrebno. Prije svega može biti jef- no se nasmijala. tin, no i percepcija humora se razlikuje se konkretno radi o procesu skladanja, BROJ 200/201, PROSINAC 2016. u profesionalnim glazbeničkim neposredno prije početka mogu slušati krugovima i Društvu skladatelja. Možeš od čovjeka do čovjeka. Ne prezam od U Hrvatskoj me oduševljava visoka teh- samo Bacha, dok mi je pri kraju uvijek li usporediti situaciju u Austriji i u korištenja više stilova, elemenata jazza nička razina interpreta, povezana s du- potreban neki hit uz kojega u uzasto- Hrvatskoj? ili folklora, no samo ako određeni ko- bokom muzikalnošću te voljom za ko- pnom ponavljanju plešem po dnevnoj munikacijom, što bez iznimke rezultira mad obogati bojom koja ima smisla u Koliko mogu iz svojega kuta gledišta dobi. Tijekom cijelog procesa je ipak odličnom atmosferom na probama i cjelini. Općenito smatram da je moj ra- zaključiti — iz pozicije Društva skla- najvažnija — tišina. uspješnim izvedbama. Postoji ugodan zvoj kao skladateljice povezan s osob- datelja — čini mi se da je HDS u bo- nim razvojem kao osobe, tako da cije- balans između profesionalnosti i ležer- ljoj poziciji jer je sve centralizirano u jed- Koliko kao skladateljica dobivaš nosti, koji meni odlično odgovara. li život naginjem skupljanju novih isku- noj organizaciji, a ne kao u Austriji u ra- stava i njihovu reflektiranju. Upravo se povratnu informaciju kolega i glazbenih Koliko si zadovoljna izvedbama svojih zne manje udruge koje bi, mislim, mo- zato svaka nova skladba može shvati- kritičara? Koja su tvoja očekivanja djela i općenito izvedbenom scenom tih gle imati veće i zanimljivije projekte da ti kao misao jednog trenutka na život- od produkcije, muzikološkog rada i dviju sredina? se te snage češće udruže. Suvremena nom putu. kritike? glazba je na svakoj sceni premalo za- Izvedbama svojih djela sam u posljed- Konstruktivna povratna informacija naj- stupljena i na tome treba raditi, od edu- Čitanje članaka nje vrijeme vrlo zadovoljna, neovisno kacije mladih glazbenika do toga da češće dolazi od glazbenika i skladatelja s kojima sam u prijateljskim odnosima, o zemlji. Nakon godina i godina rada, publika pod normalno prihvaća nova Velik utjecaj na moje skladanje ima i ši- ali katkad je dobijem i od ostalih kole- imam prilike surađivati samo s vrhun- djela u programu koncerta klasičnog rok spektar zanimanja koje me vodi u ga. Vrlo mi je drago kad netko iz publi- skim interpretima od kojih i sama puno repertoara ili da jednostavno češće po- čitanje članaka ili knjiga o znanosti, po- učim, a oni ne samo da zanatski savr- sjećuje koncerte isključivo suvremene litici, posjećivanje kazališnih predsta- ke smogne hrabrosti i volje izraziti svo- šeno odrade posao nego su voljni ući glazbe. va, različitih izložbi, kušanja vina... On- je mišljenje koje je najčešće pozitivno. u onaj neverbalni dio materije koji je na dje često dobijem ideje za naslove pa Rijetko sam razgovarala s ljudima koji- kraju odlučujući za interpretaciju i od- Koliko dugo živiš u Austriji? Koliko se ma moja glazba nije bila nimalo jasna, tvoj skladateljski put nastavlja na rad formiram neku vrstu slobode za stva- nos skladateljica — interpret. ranje auditivnih ideja. Posljednji snažan ni draga, ali su to imali potrebu izraziti. tvojih profesora ili tvoj studentski stil impuls ostavio mi je koncert King Crim- Službena kritika se — čast izuzecima pisanja? Vjera u Sziroviczu sona nakon kojega mi iznad glave lebdi — često svede na izvještavanje o pro- U Beču živim već 14 godina i za to je pitanje: Kako postići tu snažnu energiju gramu koncerta. Dakako, bilo bi važni- Aktivno sudjeluješ na Tribini u Opatiji. vrijeme bilo nekoliko važnih prekretni- vrlo inteligentnog, emocionalnog i teh- je ući u materiju pojedinih skladbi te pri- Kakva su ti dosadašnja iskustva i ca koje su utjecale na moj daljnji razvoj. nički savršenog progresivnog rocka u stupiti analizi s više volje i znanja. što smatraš ključnim za koncepciju Veliki dio skladateljskog zanata stekla suvremenoj skladbi? programa te produkciju takvog sam u klasi profesora Ivana Eröda koji U kojoj mjeri se sama moraš izboriti Kakve su mogućnosti daljnjeg učenja i festivala/simpozija? je majstor skladateljskih tehnika te diza angažmane i biti sama svoja napredovanja u poslu kojim se baviš? van učitelj i osoba. Kod Chaye Czer- menadžerica? Najprije moram reći — jer mi se čini da Radiš li isključivo sama na svojem nowin naučila sam biti beskompromi- mnogo ljudi toga nije svjesno — da je izričaju, savjetuješ li se s drugim U današnje doba umjetnik mora pokri- sna i razmišljati izvan klasičnih granica opatijski festival/simpozij vrlo pozitivna skladateljima i pronalaziš li inspiraciju vati znanja više profesija pa je neizbjež- koje su do tada bile snažno prisutne u točka na hrvatskoj glazbenoj sceni koja u njihovu radu? no biti i sam svoj menadžer. Sve moje mojoj glavi. Ona je moćna ličnost koja se ne bi trebala uzimati zdravo za go- narudžbe su proizvod višegodišnjeg me podučila da ne razmišljam o tome tovo. Bilo bi optimalno dovesti još pu- Plan skladanja mi je vrlo tijesan pa zarada na području skladanja, networkin- što publika želi. Pomogla mi je da izvu- pravo nemam vremena za duge kon- blike te aktivno uključiti što više člano- ga, posjeta koncerata, komuniciranja s čem neke duboko u meni skrivene ide- zultacije o novim idejama. U ovoj fazi je va HDS–a u sam proces i točke doga- glazbenicima i udrugama za suvreme- je i zvukove. Kratko bavljenje medij- to dobro, no voljela bih u skoroj buduć- đanja, ali i nastaviti dovoditi zanimljive nu glazbu. osobe s međunarodne scene. Imam skom glazbom dalo mi je uvid u svijet nosti imati priliku da se dulje posvetim veliko povjerenje u Tibora Sziroviczu da u kojem glazba mora preuzeti određe- jednoj skladbi. Najviše naučim u izrav- Daljnji planovi? će festival u budućnosti biti zanimljiv! nu ulogu te je dapače bitno što publi- noj suradnji s interpretima. S obzirom ka želi. Nakon svih tih impulsa, neko na to da većinu skladbi naručuju od U sljedećih pola godine trebam napisa- Kakva je austrijska kulturna scena i sam vrijeme bila potpuno izgubljena u mene interpreti osobno, prije pisanja ti pet skladbi, dakle — skladati, sklada- što mi u Hrvatskoj možemo učiniti kako pogledu toga što ja zapravo želim. U ugovorim susret na kojem mi glazbeni- ti i skladati. 21 Frankfurtski Ensemble Modern sklon je performansima u maniri instrumentalnog kazališta

Umjetnički voditelj Krešimir Seletković o 29. festivalu suvremene glazbe PROJEKTI HDS ZAMP–a HDS PROJEKTI Muzički biennale Zagreb, 22. — 29. travnja 2017. BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Nove smjernice i biennalske tradicije Raznovrsnim i interdisciplinarnim programima Muzički biennale Zagreb teži zadovoljiti publiku raznih generacija i umjetničkih afiniteta

Piše: Ivana Hauser u Zagrebu. Kao i svaki put, Biennale individuacija mladih umjetnika čiji su imena europske scene suvremene će svoju publiku iznenaditi, šokirati, izričaji izraz vremena u kojem se kao glazbe. Prvi takav programski iskorak ponuditi joj neočekivano i očekivano. umjetnici probijaju. Krešimir Seletković, još na prošlom izdanju svakako je na- uzički biennale Nove programske smjernice isprepliću umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala tjecanje petominutnih formi. Ove će go- Zagreb kulturno se s nekim biennalskim tradicijama, a Zagreb te redoviti profesor na Muzič- dine Biennale biti otvoren operom poje događanje raznovrsnim i interdisciplinarnim pro- koj akademiji u Zagrebu, otkrio je neke bjednice 5–Minute Opera Competition, koje će obilježiti gramima Muzički biennale Zagreb teži programske smjernice idućeg Muzič- a jedan od koncerata na Biennalu jest mjesec travanj i zadovoljiti publiku raznih generacija i kog biennala Zagreb te nekoliko kon- finalna večer 5–Minute Piano Concerto za svojega tra- umjetničkih afiniteta — od modernistič- cerata koji predstavljaju programske Competition. Mjanja osvojiti brojne kulturne prostore kih tradicija do posve novih, izoliranih iskorake ili dugoočekivana renomirana

Ensemble Intercontemporain koji je 1976. osnovao Pierre Boulez danas broji 30-ak glazbenika 22 Suradnje s Hrvatski glazbeni zavod, pred- lutaka, Teatru &TD... No MBZ institucijama stavljanje deset najboljih parti- osvaja i druge, neobične pro- tura i izbor pobjednika koji za store koji će možda postati dio »29. Muzički biennale Zagreb MBZ 2019. piše Koncert za kla- nove tradicije. predstavit će nekoliko izni- vir i orkestar. mno zanimljivih projekata. Prvi Iznenađenje u tunelu je svakako veliko otvaranje i fi- Jedna od takvih uspješnih suradnji koje su već na biennal- nale 5–Minute Opera Competi- »Na idućem Biennalu pred- skom programu postale tra- tion pokrenutog 2015. godine. stavit ćemo potpuno novi i za- dicija, svakako je suradnja sa Pobjednica natjecanja Mar- sad nepoznati koncertni pro- Zagrebačkom filharmonijom te tyna Kosecka predstavlja nam stor Tunela Grič. Skladateljica Simfonijskim orkestrom Hrvat- svoje novo djelo, operu Klothò, Ana Horvat i skladatelj Dalibor ske radiotelevizije. To su kon- koja će se ostvariti u suradnji Bukvić pripremaju iznenađe- certi u Lisinskom koji su ujed- s Hrvatskim narodnim kazali- nje uz sudjelovanje ansambla no dio biennalskog programa štem Ivana pl. Zajca u Rijeci i Antiphonus koji se posljednjih i dio programa Zagrebačke fil- premijerno prikazati u Zagrebu nekoliko godina etablirao kao harmonije te Majstorskog ciklu- u Kazalištu Komedija na otva- iznimno kreativan i umjetnič- sa Simfonijskog orkestra HRT– ranju Biennala, u režiji poljskog ki visokoprofiliran vokalni an- a. Na tim ćemo koncertima redatelja Krzysztofa Cichen- sambl pod vodstvom maestra predstaviti domaće glazbenike skog. Posebno smo pono- Tomislava Fačinija. Njihovu će te iskoristiti priliku i predstaviti sni na to što će se na Bienna- nastupu teatralni element do- drugoplasirane i trećeplasira- lu praizvesti djelo poljske skladati režija hrvatske redateljice ne skladatelje s natjecanja 5– dateljice u suradnji s poljskim Natalije Manojlović. Tim će se Minute Opera Competition. Kad autorskim timom. Također tre- programom zatvoriti 29. Mu- spominjemo domaće glazbe- ba istaknuti da je HNK Rijeka zički biennale, u subotu, 29. nike, Cantus Ansambl, jedan spremno odgovorio svim za- travnja. O ostalim događanji- od stupova hrvatske scene

htjevima i da će ta opera osta- ma koja će upotpuniti program BROJ 200/201, PROSINAC 2016. suvremene glazbe, nezaobila- ti na njihovu repertoaru. Takve može se pročitati na mrežnoj zan je dio našeg programa, ali su suradnje među institucijama stranici www.mbz.hr te na fa- neka zasad njihova kreativna vrlo važne, pogotovo danas cebook stranici Biennala.« kad je sve teže održati kvalite- iznenađenja ostanu tajna... tan program i privući publiku. Na Muzičkom biennalu Zagreb Inozemni ansambli podupiremo i potičemo među- institucionalnu komunikaciju i Muzički biennale zagrebačkoj zajedničko osmišljavanje i rea- će publici predstaviti i najbolje liziranje projekata. od europske suvremene scene. Iznimno smo zadovoljni što smo za iduće izdanje uspjeli re- Udvostručene prijave alizirati suradnju s dva ansam- Godine 2015., kad je održa- bla koja pripadaju najboljim interpretima suvremene glazbe. no natjecanje 5–Minute Opera Umjetnički voditelj 29. MBZ–a, skladatelj Competition, stigla je 91 prija- To su francuski ansambl In- tercontemporain te njemač- Krešimir Seletković: Muzički biennale va. Sada, 5–Minute Piano Con- zagrebačkoj će publici predstaviti najbolje ijač ki ansambl Modern. Ansambl M certo Competition ima gotovo od europske suvremene scene Intercontemporain osnovao je udvostručen broj prijava koje T oni su stigle iz mnogih zemalja — 1976. Pierre Boulez. Danas su od Sjedinjenih Američkih Drža- rezidenti u Pariškoj filharmoni- va, brojnih europskih zemalja, ji, gdje više od 30 glazbenika dijeli strast prema suvremenoj Japana, Južne Koreje, Meksi- Pijanist i skladatelj Bruno Vlahek jedini ka, Južnoafričke Republike... glazbi. Pod umjetničkim vod- je Hrvat među finalistima 5–Minute Također, dob skladatelja je stvom sjajnog dirigenta Davi- Piano Concerto Competition varirala pa se moglo očekiva- da Fulmera nastupit će u Za- ti da će se i njihov skladateljski grebačkom kazalištu mladih, u izričaj razlikovati. Vremenski istom prostoru u kojem će na- ograničavajuća forma od pet stupiti frankfurtski Ensemble minuta bila je izazov sklada- Modern pod vodstvom Rosse- teljima primoranima »pokazati na Gergova. Ono što je važno što umiju« u vrlo malo materija- istaknuti jest da će se na pro- la; zapravo nisu imali prostora gramu obaju ansambala pro- da razviju svoje glazbene ideje. naći i djela hrvatskih skladate- Svi članovi prosudbene komi- lja, što je važno za promociju sije suglasili su se da je taj iza- hrvatske glazbe, a i za sklada- zov izvrstan način konciznog telje sigurno velika čast.« skladanja, što je za neke auto- Za trajanja Biennala, veći- re bio problem, a neki su vrlo na važnih kulturnih gradskih uspješno savladali ograničenja prostora postat će dijelom bi- koja natjecanje nameće. Među ennalskog programa. Osim finalistima je i hrvatski glazbe- Dvorane Lisinski, Komedije i nik Bruno Vlahek koji živi i radi ZKM–a, festivalski programi u Španjolskoj. U svakom slu- održavat će se i u Muzeju Mi- čaju, važno je napomenuti slje- mara, Muzeju za umjetnost i ossepied deće: srijeda, 26. travnja 2017., obrt, Zagrebačkom kazalištu H uc L 23 Ensembnle Intercontemporain u dvorani Philharmonie u Parizu održava svoju redovnu koncertnu sezonu Razgovor s pobjednicom 5–Minute Opera Competition MBZ–a, Martynom Koseckom Mi glazbenici smo građani

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. svijeta

Na narudžbu Muzičkog biennala Zagreb, njezina će se opera Klothò praizvesti na otvorenju novog festivalskog izdanja 22. travnja 2017. u Gradskom kazalištu Komedija

Piše: Ivana Hauser

rošloga je mjeseca u prostorijama Hr- vatskog društva skladatelja međuna- rodna prosudbena komisija (Johannes Kalitzke, dirigent i skladatelj, Njemač- ka; Berislav Šipuš, dirigent i skladatelj, Hrvatska; Daan Vandewalle, pijanist, PBelgija) izabrala deset finalista natjecanja 5–Minute Pia- no Concerto Competition koji će se u travnju 2017., na idućem Muzičkom biennalu Zagreb predstaviti svojim kratkim djelima. Pobjednik će osvojiti vrijednu nagradu — narudžbu »pravog« klavirskog koncerta čija će pak praizvedba biti 2019. na jubilarnom, 30. Biennalu. Ta- kav kreativni programski iskorak na Biennalu počeo je još 2014. godine, kad je nastala ideja o glazbenom natjecanju s petominutnim formama. Zadatak koji se postavlja pred skladatelje vrlo je izazovan i nalikuje na tzv. fingerprint music: ideja koja dobro funkcionira mora se objasniti u samo tih nekoliko minuta; nema puno vremena za njezino razvijanje, što za skladatelja znači da mora biti jasan i precizan. Prema riječima članova prosudbene komisije, skladatelji su se unutar takvih okvira borili s formom, prirodom instrumenta za koji pišu (klavir), razra- dom glazbenog materijala. No ipak je bio velik broj i onih koji su uspješno svladali sva ograničenja. Deset izabranih finalista znači deset umjetnički kvalitetnih skladbi, deset različitih rukopisa i svakako zanimljivu koncertnu večer na idućem MBZ–u.

Operna debitantica

Ovoga mjeseca produkcijska ekipa Muzičkog biennala Zagreb nastavlja rad na ostvarivanju te programske inicijative. Naime, došlo je vrijeme da se počne s reali- ziranjem ideje finalistice 5–Minute Opera Competition 24 Martyna Kosecka: »Volim učiti o drugim kulturama.« iz 2015. Poljska skladateljica Martyna prema svijetu glazbe. Tako su nastale Taj me put odveo i do Lutoslawskog i ZAMP–a HDS PROJEKTI Kosecka istaknula se među ostalim fi- moje prve klavirske skladbice, kad mi Ligetija, čija su djela zasigurno među edavno je na adresu nalistima svojom petominutnom ope- je bilo devet godina, inspirirane onim najvažnijim referentnim točkama u mo- HDS–a Martyna Kosecka rom Kochawaya, čija se radnja temelji što sam učila s profesoricom na satovi- jem skladateljskom obrazovanju. Moja N na kratkoj kineskoj basni. Sopranistica ma klavira. Još uvijek ih imam negdje, najrecentnija ljubav je glazba Salvato- poslala libreto svoje opere Monika Cerovčec i bas–bariton Kre- kao podsjetnik na same početke mo- rea Sciarrina — umjetnost detalja, igre šimir Stražanac utjelovili su kineske li- jeg skladateljskog putovanja... nijansi i luk prema samom zvuku. Tih Klothò iz kojega se moglo kove koji su se nastanili u Koseckinoj nekoliko imena, koje sam se usudi- mašti te osvojili bodove stručnog suda Stav prema vrijednostima la navesti, omogućilo mi je da kreiram iščitati da se radi o vrlo i publike. Martyna je dobila priliku na- vlastito raskrižje izbora koje pokuša- pisati cjelovečernju operu, a s tom se Što danas znači biti suvremeni vam slijediti, kako bi moja djela bila je- intrigantnom, kompleksnom i formom susrela prvi put kao sudionica skladatelj, kad je gotovo sve određeno dinstvena, drugačija, izazovna i svježa Biennalova natjecanja. Nedavno je na komercijalnim vrijednostima? u glazbenom razmišljanju. nadasve zanimljivom djelu adresu Hrvatskog društva skladatelja Koja su vaša predviđanja o budućnosti poslala libreto svoje opere Klothò iz ko- Vrlo je teško jednoznačno odgovoriti na suvremene klasične glazbe? Kojim će jega se moglo iščitati da se radi o vrlo to pitanje. Mislim da bih sa svakim nose smjerovima kretati? intrigantnom, kompleksnom i nadasve vim danom mogla dati drugačiji odgo- zanimljivom djelu, što je bio povod za vor, sagledati ga iz druge perspektive. To je zaista teško pitanje. Sigurna sam razgovor s tom kreativnom mladom Trenutačno mogu reći da biti suvreme- da će se suvremena klasična glazba umjetnicom, posvećenoj suvremenoj ni skladatelj znači prihvatiti izazov svije- nastaviti razvijati, ali njezina evolucija u glazbi i smjelim utjecajima u glazbeni ta koji nas okružuje, u kojem živimo. To budućnosti ovisit će o društvenim prili- je pokušaj da stvari sagledamo iz druk- eksperiment. Premijera opere Klothò kama, bolje rečeno, o potrebama mo- tima, formama i značenjima. Zaljubila čijeg, samo nama svojstvenog kuta i da bit će i suradnja s Hrvatskim narod- dernog čovjeka. Naša su očekivanja sam se ne samo u njega nego i u sve pokušamo uhvatiti detalje koji su nama nim kazalištem Ivana pl. Zajca iz Rije- nadišla glazbu kao melodijski ili ritmički zvukove koje mi je približio. Ta je glazba važni. Jer skladanje kao kreativni čin ke, čiji će ansambl i solisti oživiti svijet obrazac. Sad preferiramo putovanje u prepuna mikrotonova i vrlo komplicira- bajki iz Koseckine opere. To će ujed- znači iznošenje stava prema vrijedno- samu dimenziju zvuka ili želimo iskusiti stima koje mi kao skladatelji smatramo nih ritmičkih struktura. Razlikuje se od no biti i svečano otvaranje 29. Muzič- tzv. angažiranu glazbu ili se pak okre- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. važnima pa ih izričemo naglas, ali glaz- arapske maqam ljestvice te sustava in- kog biennala Zagreb, 22. travnja 2017. ćemo multimedijskoj umjetnosti, što je dijskih raga, tradicija koje prema mišlje- u Gradskom kazalištu Komedija. bom. Da sažmem, to je životni zadatak danas vrlo popularno. U takvom slu- koji nas ne prestaje iznenađivati i s vre- nju zapadnjaka dominiraju Bliskim isto- čaju, glazba ne mora biti glavni izvor kom te indijskim poluotokom. No Iran je Nakon magisterija iz kompozicije na menom postaje sve teži i teži. informacija za publiku. Mislim da će Muzičkoj akademiji u Krakowu, Mar- velika zemlja, teritorijalno i kulturološki, i Vi ste i dirigentica. Dirigirate li nam vrijeme uskoro pokazati hoće li se za etnomuzikologa je to priča bez kra- tyna Kosecka upisala je i studij dirigira- glazba još dublje razvijati u navedenim nja u gradu Katowice. Radi i kao skla- uglavnom suvremenu glazbu? ja. Moram dodati da je zaista vrijedna smjerovima. A možda nas može izne- istraživanja. dateljica i kao dirigentica. Njezina djela U dirigiranju se pokušavam odmaknuti naditi pa se vratiti u neke već iskuša- izvodila su se na 52., 56. i 57. Festivalu od ograničenja na suvremeni reperto- ne smjerove i krenuti prema repetitivnoj suvremene glazbe Varšavska jesen, na ar. Vjerujem da ima mnogo skladbi iz umjetnosti. Ne mogu to predvidjeti, ali Opera »naglas« festivalima AudioArt i aXes u Krakovu, svih povijesnih razdoblja koje i danas mogu vjerovati da će sve situacije koje SoundScreen festivalu u Bydgoszczu, nastavljaju inspirirati glazbenike i činiti pokreću događanja u svijetu oblikovati Ispravite me ako griješim, no u nekim Ostravskim danima u Češkoj te na fe- nas senzibilnijima u interakciji s našom i klasičnu glazbu, odnosno načine nje- vašim djelima osjeća se svojevrsni stivalu Gent fagot u Belgiji. S iranskim okolinom. Stoga smatram da bi bila zina izražavanja u budućnosti. Kako će teatralni element. Jeste li već nešto skladateljem Idinom Samimijem Mo- prava šteta ne istražiti takve skladate- zvučati? Mislim da ćemo se iznenaditi radili s glazbenom dramom ili je 5– fakhamom 2013. osnovala je centar za lje. Kao dirigentica, jednako uživam u i, kao uvijek, moći imenovati stvari tek Minute Opera Competition vaš prvi novu glazbu Spectro u sklopu kojega interpretiranju Mozarta, Rahmanjinova, naknadno te spekulirati o nekom dalj- susret s takvim formama? organiziraju glazbene radionice suvre- Stravinskog ili Weberna. Veliko mi je za- njem razvoju... Da budem iskrena, taj je osjećaj uvijek mene glazbe i koncerte. dovoljstvo kad dobijem priliku zaviriti u bio u meni, no tek me ovo natjecanje svijet takvih i mnogih drugih umjetnika Iranski utjecaji otvorilo u tom smislu, pružilo mi priliku Skok u vatru i suočiti se s izazovom da ih interpreti- da se »naglas« otvorim takvom izriča- ram i barem pokušam razumjeti. Čitala sam o vašem zanimanju za Kako ste doznali za 5–Minute Opera ju. Kochawaya je bila moja prva pre- druge kulture. Imate li određenu dana studija glasovnih tehnika. To mi Competition i je li to vaš prvi kontakt s Referentne točke etnomuzikološku perspektivu koja Muzičkim biennalom Zagreb? je također pomoglo da sagledam ope- također određuje vaš skladateljski rad? ru kao kazališni događaj. Pjevač, osim Koje biste utjecaje na svoj glazbeni Dok sam jednom prilikom pretraživala Je li vaša glazba pod utjecajem nekih tehničkih sposobnosti koje su potreb- jezik istaknuli? Tko su bili vaši glazbeni nacionalnih tradicija? po internetu, naišla sam na objavu 5– ne da savlada napisani glazbeni mate- uzori i inspiracije? Minute Opera Competition, koje mi je To je točno. Volim učiti o drugim kultu- rijal, mora imati i cijeli niz vrijednosti koje zazvučalo drukčije od ostalih natjeca- Uvijek je bilo puno stvari koje su me in- rama. Pokušavam razumjeti svakod- će mu pomoći u kreaciji prave glazbe, nja. Sama tema natjecanja činila mi se spirirale u vrijeme studija i sad vidim da nevni život i rituale drugih naroda i nji- u privlačenju slušatelja u svijet novog izazovnim i obećavajućim pa sam istog me glad za znanjem i otkrićima vodila hov način razmišljanja, mentalni sklop. iskustva. Pjevač je i glumac, showman, trena odlučila »baciti se u vatru«. Narav- prema novim putovima i otkrivala mi Ponekad je pri takvim istraživanjima ekshibicionist (kao i dirigent, uostalom), no da sam znala za Muzički biennale nove ideje u glazbi. Kad bih morala iz- glazba tek pozadinska stvar. Dok skla- koji u izvedbi ne oklijeva, u interpretaciju Zagreb, da je to jedan od najvažnijih fe- dvojiti neko ime među onima koji su me dam, pokušavam se pridržavati svojih ulaže svu svoju snagu. Sad kad pišem stivala suvremene glazbe u Europi, iako najviše inspirirali, morala bih svakako pravila, no ako se dogodi da iskoristim glazbu u kojoj je prisutan glas, razmi- nisam nikad imala priliku sudjelovati na reći da je to bio Luciano Berio. Njego- neke elemente tradicionalne glazbe, šljam o tom »teatru«. To nije razmišlja- njemu. va umjetnost korištenja detalja, mani- svejedno to činim na sebi svojstven i nje o predstavi, nego o »glazbenoj si- Kako i kada ste počeli skladati? puliranje strogo određenim glazbenim manje očit način. Kad bih morala ime- tuaciji« koja uz pripadajuće kazališne materijalom i potom stvaranje priče iz novati tradicijske glazbe na koje sam akcije pridodaje zvuku viši smisao. To Moji prvi skladateljski pokušaji sežu toga, zaista me fasciniralo. To je jed- se diskretno referirala u svojim sklad- nazivam glazbenim govorom cijeloga u prve dvije godine glazbene škole u na od inspiracija na kojoj sam temelji- bama, to bi svakako bila glazba Irana. tijela i duše! Gdanjsku, mojem rodnom gradu. Uči- la svoja daljnja istraživanja. Zatim sam Moj suprug je iranski skladatelj suvre- la sam klavir i s obzirom na to da sam otkrila svijet poljske sonorističke ško- mene glazbe. Na početku naše veze, Vaša opera Klothò ima vrlo zanimljiv još bila dijete, nisam voljela vježbati sva- le, skladbe Pendereckog, Goreckog ili prije četiri godine, počeo me upozna- libreto koji ste sami napisali. Temelji se kodnevno, ali voljela sam svirati. No s Serockog, koje su me otvorile prema vati s iranskom tradicionalnom glaz- na nekoliko bajki. Možete li nam opisati vremenom me klavir sve više vukao svim eksperimentima s bojom zvuka. bom, njihovim ljestvicama, instrumen- proces pisanja opere? 25 brala. Najprije sam razmišljala o tome snim. Sposobnost da se pronađe pra- iti suvremeni skladatelj koliko tih priča mogu iskoristiti i na koji va veza riječi i, što je još važnije, znače- volucija suvremene znači prihvatiti izazov način te koje osobne poruke mogu nja koje stoji iza njih — dragocjen je dar. glazbe u budućnosti ovisit B odaslati operom. Pristupila sam pi- Baš sam uživala pišući libreto za svoju E svijeta koji nas okružuje te sanju s aspekta libretista i skladate- operu, iako ga nisam pisala na materi- lja. Odlučila sam sama napisati tekst. njem jeziku, što je malo otežalo stva- će o društvenim prilikama, pokušati stvari sagledati Nakon što sam utvrdila temelj, posta- ranje. No to mi je olakšalo skladateljski bolje rečeno, o potrebama la sam potpuno svjesna onoga što me posao jer stvarajući tekstualni temelj iz drukčijeg, samo nama čeka, a to su sati i sati sjedenja, leža- takvog opsežnog djela, već sam znala modernog čovjeka nja, stajanja, hodanja, vožnje autom ili kako će sve moje fantazije funkcionirati svojstvenog kuta letenja. Pritom se cijelo to vrijeme misli s glazbom i kakvu će atmosferu to do- samo na jedno — kako ideje prenijeti dati dimenziji zvuka. na papir da bi zaživjele tijekom izvedbe. U Klothòu slušatelj može iščitati mnogo skrivenih istina o životu. To upućuje Književni talent na vašu osobnu zrelost. Smatrate li da Nakon čitanja libreta opere Klothò, je rad na sebi presudan ili barem vrlo bila sam zaista iznenađena vašim važan za umjetnički rast i razvoj? spisateljskim talentom. Je li i to jedan Apsolutno. Bez osobnog razvoja nikad Mislim da je, kad se piše nova opera, od vaših talenata koje razvijate? nije moguće suočiti se s novim stvari- hrvatskim umjetnicima iz Hrvatskog prvo što treba definirati — tema i onda Puno vam hvala na ljubaznim riječima. ma, ući dublje u teme koje nas zaista narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz opća glazbena atmosfera koju se želi Zapravo ne, ne radim svakodnevno s zanimaju. Mogu dati nekoliko dobrih Rijeke. Hoće li to biti vaš prvi susret dočarati. To je sposobnost zamišljanja tekstom, s pisanjem. Imala sam nekoli- primjera. Tijekom Olimpijskih igara je- s hrvatskim umjetnicima? Jeste li nekog »oblaka« iznad samog djela iz ko srednjoškolskih pokušaja, međutim dan plivač se ne susreće samo s iza- zadovoljni izborom solista? kojega potom treba uobličiti sam glaz- to su bile samo avanture. Nikad nisam zovom pobjede natjecanja, već poku- beni materijal. Takav prilično idealistički imala namjeru ozbiljno se time baviti, to šava i oboriti osobne rekorde. Zašto su Jako sam uzbuđena što ću surađiva- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. početak pretvara se onda u grubu real- je bio lijep hobi koji se sada ne- dirigenti u 19. stoljeću pokušavali razviti s hrvatskim umjetnicima! Imala sam nost — a to su mjeseci istraživanja. očekivano jati dirigentske tehnike? Da bi postigli zadovoljstvo suradnje već s vašim Kad govorim o sebi, čula sam pokazao bolje rezultate u izvedbi, što je dovelo glazbenicima u finalu 5–Minute Opera stotine priča iz cijeloga svije- kori- do profesionalizacije te struke. Razmi- Competitiona koje se održalo u Zagre- ta, mitova, legendi, basni i šljajući na taj način, smatram da svi mi, bu prošle godine. Nažalost, tada nisam bajki. Mnoge su me vu- bili mi umjetnici ili neumjetnici, konstan- mogla biti prisutna na izvedbi svoje pe- kle k orkestralnim tnim radom na sebi možemo naučiti tominutne opere Kochawaya s kojom formama, no više o svim istinama koje nas okružuju i sam pobijedila, ali sam bila u stalnom tu sam dru- čine nas svjesnijima i zrelijima. kontaktu s umjetnicima koji su je izveli. gačije Impresionirala me njihova izvedba. Na- iza- Osjećaj za ples pravili su odličan posao! Sada se veselim što ću upoznati umjetnike iz riječkog Znam da je ples jedna od vaših Kazališta. Zadovoljna sam izborom so- strasti. Je li bitan za vaše skladanje? Smatrate li pokret tijela važnom lista i duboko se nadam da će njima glazbenom kategorijom? moji likovi biti izazovni i zanimljivi! Ples je dugi niz godina bio moja Nakon Muzičkog biennala Zagreb, koji strast. Nažalost, danas ne nalazim su vaši daljnji projekti i u koje će vas toliko vremena za vježbanje, pre- dijelove svijeta odvesti? više me zaokuplja skladanje i po- Tko to sad još može reći... Počela sam dučavanje glazbe. Još sam u neke razvijati neke projekte s nekoliko ma- svoje rane skladbe uključivala ples, njih europskih ansambala i solista. Ta- fokusirajući se prije svega na im- provizacijske tehnike inspirirane kođer, moj suprug i ja zajedno nastu- umjetnošću velike Pine Bausch. U pamo kao SpectroDuo, fokusirani smo svojim recentnijim djelima, kao i u na elektroničke improvizacije uživo uz radu na Klothòu, pokušavala sam videoeksperimente. Radimo na europ- zadržati osjećaj za ples, odnosno skoj turneji i nadamo se da ćemo ima- mjesto gdje bi se on trebao ista- ti uspjeha. Također, mogu već predvi- knuti kao najvažniji element na djeti da će mi nakon premijere Klothòa sceni, iako je apsolutna kontro- nedostajati rad s glasom. Moj san je la plesa u toj operi izvan moje napisati djelo u žanru instrumentalnog moći. To su trenuci u kojima je teatra, gdje bih se mogla odvažiti na dobrodošla pomoć redatelja i smjela istraživanja zvuka za manju sku- koreografa. Svladala sam je- pinu izvođača. Vidjet ćemo što će se zik glazbe i riječi, no vjerujem od toga ostvariti. Iskreno, nemam poj- u uspješnu i inspirativnu su- ma kamo će me posao odvesti. Moja radnju s umjetnicima koji su kolegica, izraelska skladateljica Chaya majstori u svojim specijalno- Czernowin kaže: »Mi glazbenici smo stima, u pokretu i ponašanju građani svijeta. Bez obzira na komplek- tijela u protoku zvuka. snost političkih prilika, mi u svijetu radi- Premijera Klothòa bit će mo i njegovim neprestanim promjena- i službeno otvaranje 29. ma se inspiriramo. Nije bitno je li riječ Muzičkog biennala Zagreb o Aziji, Africi, Amerikama ili Europi. Mi Martyna Kosecka: »Jako sam uzbuđena što ću surađivati s hrvatskim umjetnicima.« kada ćete imati priliku stvaramo i ne odustajemo. I nikad ne 26 surađivati s mnogim znamo kamo će nas to odvesti.« PROJEKTI HDS ZAMP–a HDS PROJEKTI Drugi povijesni koncert Cantus Ansambla 12. prosinca 2016. u Dvorani Blagoje Bersa na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji U čast stogodišnjice nove ere hrvatske glazbe Nakon prošlosezonskog programa Nove mlade hrvatske glazbe u HRT–ovu ciklusu Bajsić u 8!, ovo je drugi koncert suvremenih hrvatskih skladatelja u spomen na tzv. prvi Povijesni koncert 1916.

Piše: Jagoda Martinčević jekt nazvan Povijesnim koncertom Dugana starijeg, Simfonijski scherzo čević, Ivan Josip Skender i Ivan Kon- tadašnjeg novog vala naših autora! Svetislava Stančića, Koncert za gla- čić) predstavilo je svoja nova djela uz Da podsjetimo: 5. veljače 1916. u sovir i orkestar op. 3 Dore Pejačević Simfonijski orkestar HRT–a i dirigenta

eć drugi koncert su- ondašnjem Kraljevskom zemaljskom i Karneval Antuna Dobronića. U spo- Skendera. A sada, na kraju 2016., još BROJ 200/201, PROSINAC 2016. vremenih hrvatskih hrvatskom kazalištu (današnji HNK) men na taj događaj kojim je počela jedan koncert u počast onom prvom skladatelja u spo- praizvedbe su doživjele skladbe Kon- nova era hrvatske glazbe u 20. stolje- od prije sto godina, ovaj put u realiza- men na stare kolege certna predigra Krešimira Baranovića, ću, u veljači ove godine, dakle točno ciji Cantus Ansambla na čelu s diri- koji su daleke 1916. Notturno za sopran i orkestar Božida- stoljeće poslije, petero mladih autora gentom Berislavom Šipušem. V godine ostvarili prora Širole, Simfonijski andante Franje (Ivana Kiš, Tomislav Oliver, Mirela Ivi-

Skladba za solarne panele i ansambl Miramar AC Ane Horvat/ Lightune.6 tražila je izvedbu u tami 27 Pljesak za petero no nametnulo pri slušanju praizvedbe Generacijski odmak ta im se skladba najviše svidjela. No zagonetnog naslova Miramar AC Ane mene se, ali to je doista stvar individu- Prepuna Dvorana Blagoje Bersa na za- Horvat/Lightune.6, djela koje zaokuplja Najstariji autor koncerta, Željko Brka- alnog primanja emocije, ponajviše doj- grebačkoj Muzičkoj akademiji 12. pro- svojom dramatičnom sceničnošću, nović, također je napisao komentar, milo djelo Krešimira Seletkovića Ponor/ sinca dočekala je i pljeskom ispratila negdje na rubu modernoga glazbenog no oslobodio nas je dvojbi s obzirom Abyss. Seletković je, naime, jedan od ponovno petero suvremenih autora, teatra u kojem važnu ulogu imaju i mrak na odabir tzv. apsolutnog oblika svo- rijetkih naših suvremenih autora koji ne ovaj put raznih generacija, u progra- i svjetlo, i dirigent koji upravlja mobiteli- je skladbe, tj. na dobri stari koncert za odustaje od samo sebi svojstvenog mu koji je ponudio čak četiri praizved- ma. No priču sam zapravo shvatila tek klavir i komorni orkestar. I kako to već izričaja. Baš kao i u skladbi Air, on vrlo be. Pothvat nedvojbeno vrijedan svake nakon što sam pročitala komentar. A biva s prokušanima, od Brkanovića se suzdržano, pa time i snažnije, propit- hvale kao i uvijek kad je riječ o Cantus tema je zapravo vrlo zgodna i spomi- uvijek očekuje klasična ravnoteža iz- kuje dimenzije ljudskoga duha, a taj je, Ansamblu i njegovim visokim kriteriji- nje epizodu o posjetu cara Franje Jo- među onoga što želi i onoga što na kra- kao što znamo, beskrajan. Ako ga kod ma, ali i važnoj kulturološkoj zadaći koju sipa Zadru 1875. godine. Tada su za- ju dobiva svojom partiturom. U ovom ovoga autora prepoznajem kao domi- ansambl već 15 godina održava, pro- sjale prve električne žarulje na našim slučaju to je briozni Concerto I., kraća nantno lirski, prije svega human, na- mičući novu hrvatsku glazbu. Učinio prostorima. No u vrijeme tog carskog skladba, ispunjena od početka do kra- dam se da se skladatelj neće uvrijediti! je to i ovaj put odabravši autore i djela izleta rečene su žarulje, njih sedam, ne- ja energijom ostinatne figure s tek pokoja su pokazala bujnu raznolikost su- tragom nestale, a za krađu je optužen vremenim mirnijim otklonima i, rekla I tako su naši stari autori u jednoj godi- vremenog hrvatskog skladateljstva uz lokalni Toni Lampica, prema svjedoci- bih, idealna za temperament i senzibili- ni dobili dvije suvremene posvete. Šte- snažan angažman članova ansambla i ma nevin, ali i osuđen za dugogodišnju tet prvorazredne solistice Mie Elezović. ta što je obljetnička 2016. pri kraju, jer solista — pijanistice Mie Elezović i vio- robiju. Inače, dotični Lampica bio je već da nije, bilo bi možda i vremena i volje Skladatelj Srđan Dedić nazvao je svo- lončelista Vida Veljaka. dobro znani anarhistički aktivist, a to je za još barem dvije: pravu repliku onog ju peterostavačnu suitu Self–Fulfilling »igrom slučaja« htio postati i prijesto- prvog koncerta — da vidimo i čujemo Kad je riječ o suvremenoj glazbi, po- Prophecies prema pojmu »samoispu- lonasljednik Rudolf za kojega se tvrdi što je to bilo tako moderno 1916., i dru- sebno se zanimljivima čine pisani ko- njavajuće proročanstvo« američkog da je upravo u našim krajevima, nakon gu, možda još zanimljiviju, da se naši mentari (ili samo natuknice) autora u sociologa Roberta K. Mertona (jedino posjeta Benkovcu i Obrovcu, smislio današnji autori svatko s vlastitom in- programskoj knjižici. Oni, naime, baš djelo u programu koje je već doživjelo anarhistički pseudonim Julius Felix pod dividualnošću, izražajnim sredstvima i kao i nekad autorski tekstovi ili naslovi u praizvedbu, na Cresu, na ovogodišnjim kojim je i napisao svoju prvu kritiku mo- zanatskim alatima današnjice, okuša- »pravoj« programnoj glazbi 19. stoljeća Osorskim glazbenim večerima, o čemu narhije! Eto, na toj zgodi je autorica te- ju u oblicima koje su odabrali kolege iz BROJ 200/201, PROSINAC 2016. (a i prije) upućuju ili »navode« auditorij smo već pisali u 198. broju časopisa meljila svoju skladbu za solarne panele 1916.! No danas su i Andante, i Scher- na ono što će se slušati. Ponekad je to i objavljenoga u listopadu ove godine), i ansambl, u suradnji s inženjerom elek- zo i Notturno zastarjeli pojmovi koji ni- dvosjekli mač jer bi bez komentara–su- ispunivši prostor snažnim zvukom an- troakustike, glazbenikom i producen- koga ne zanimaju. U ovom slučaju, tra- gestije slušateljski doživljaj mogao biti i sambla uz pomoć kompjutorskih apli- tom Miodragom Gladovićem i multi- diciju je slijedio jedino Željko Brkanović. drukčiji, i tkozna kako bismo shvaćali i kacija. A Tomislav Oliver, sudeći prema medijskim umjetnikom Bojanom Gagi- Razumljivo, s obzirom na generacijski doživljavali Berliozovu Fantastičnu sim- citatu Jorgea Luisa Borgesa: »‘Nećeš ćem. Zgodan povod, no što bismo mi- odmak od mlađih kolega. A opet, isto foniju ili možda Couperinova Komarca mi vjerovati, Arijadno’, reče Tezej, ‘Mi- slili (znali, slušali) da ga nismo pročitali? je tako razumljivo da mladi slijede tra- da nam autori nisu sugerirali što za- notaur nije pružio nikakav otpor’«, pro- gove svojega vremena.U svakom slu- pravo slušamo?! Možda će se ovakvo pitkivao je mit u skladbi Asterion za vio- čaju, lijepo je što su se sjetili, možda i u razmišljanje nekome učiniti blasfemič- lončelo i ansambl, u čemu mu je odlič- nadi da će se i njih za sto godina netko nim, a sasvim sigurno do krajnosti pono asistirao vehementni mladi čelist Vid sjetiti u sličnoj prigodi. jednostavnjenim, no meni se prirod- Veljak. Sudeći prema pljesku prisutnih,

Susret i suradnja dvojica kolega iz skladateljske klase akademika Stanka Horvata na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji: Berislav Šipuš kao dirigent i Srđan Dedić kao autor

28 Predavanje skladatelja Berislava Šipuša 26. studenog 2016. u Hrvatskom glazbenom zavodu O Schönbergu — duboki razlozi koncerta Cantus Ansambla u HGZ–u Predavanje je popratilo izvedbu Schönbergove monodramske jednočinke Erwartung na koncertu u istom prostoru 22. listopada u povodu 15. obljetnice djelovanja Ansambla

Piše: Vedran Lesar Izgubljeni svijet kvih izdvojenih trenutaka jest i koncert sambla koji se, kako je u programskoj u Maloj dvorani Konzerthausa u Berli- knjižici koncerta u HGZ–u navedeno, Predavanje Berislava Šipuša, koje nu 2002. godine, kad je Ansambl izveo nastoji profilirati kao »[…] visokokvali- bljetnice su obično je 26. studenoga pod naslovom O Prvu komornu simfoniju, op. 9 Arnol- tetni ansambl za suvremenu glazbu, prilika za prisjećanje, Schönbergu — duboki razlozi koncerta da Schönberga. Kao sljedeća postaja izvodeći samo ono što je i u međuna- ali, pogotovo kad je Cantus Ansambla u HGZ–u, održano u u retrospektivnom hodu kroz dojmljive rodnom kontekstu najbolje od najbo- tom istom HGZ–u, u žarište postavlja trenutke iz povijesti Ansambla, Šipuš riječ o obljetnici tako ljeg i najnovije od najnovijeg«, upravo upravo Schönbergovu skladbu Erwar- izdvaja Schönbergovu skladbu Pierrot žive »institucije« kao Schönberg zauzeo tako posebno mje- što je Cantus An- tung i važnost te skladbe za Ansambl lunaire. Naposljetku izdvaja Erwartung sto, uzmemo li u obzir i to da je riječ o sambl, obljetnica može poslužiti i kao i Šipuša osobno. Da će se predavanje kao djelo koje, prema njegovim riječi- O ma, možemo ili voljeti ili mrziti, ali prema glazbi staroj stotinjak godina (pritom je prilika za novi polet izgrađen na »starim« koncentrirati upravo na tu skladbu, mo- temeljima. Taj polet mogli smo zamijetiti gli smo nazreti već iz najave predavanja kojemu ne možemo ostati ravnoduš- numerički podatak o »starosti« te glaz- još na svečanom koncertu u Hrvatskom u kojoj Šipuš navodi: »[…] Erwartung je, ni. Upravo je tom djelu posvećen naj- be manje važan od činjenice da je riječ glazbenom zavodu održanom 22. listo- kao skladba, kao struktura, kao jedin- veći dio predavanja. Ponuđen je prikaz o glazbi koja više nije suvremena). Na- pada u povodu 15 godina rada Cantus stven i neponovljiv zvučni Svijet, mož- strukture djela, pokazane su pojedine znaku mogućeg odgovora na to pita- Ansambla. Na tom je koncertu uspo- da upravo onaj Izgubljeni svijet kojega tonske tvorbe, a predstavljeni su i neki nje možemo pronaći već u najavi pre- stavljena ravnoteža između praizvedbi nema čak ni u Schönbergovu opusu, a karakteristični trenuci u glazbi. Poseb- davanja gdje Šipuš o Pierrotu lunaireu novih djela i izvedbi starijih klasika Nove stoji u mojoj podsvijesti i u mojim snovi- no dojmljive trenutke djela i zvukom su (iako je pritom od djela važniji sâm skla- glazbe. Među tim su se klasicima na ma kao najljepši, tajni mračni predmet dočarali sopranistica Monika Cerovčec datelj) piše da je to »[…] djelo koje pot- i Berislav Šipuš za klavirom. programu našli Koncert za klavir i orke- želja.« puno probija okvire tradicije 19. stolje- star Györgya Ligetija i Erwartung Arnolda ća i uvodi i Glazbu i Povijest i Čovjeka Schönberga (u obradi za komorni orke- Predavanje je počelo kratkom uvod- Rezonanca s Novim u Novo vrijeme«. Takva duhovna rezo- star). Upravo je potonje djelo potaknulo nom riječi Seadete Midžić, nakon čega prisjećanje na neke od dosad savladanih je Berislav Šipuš iznio osobno into- Već se iz ovog pregleda vidi, a razvidno nancija s Novim vremenom pronađe- izazova s kojima se Ansambl suočio, a niran prikaz dosadašnjeg rada Can- je to i iz naslova predavanja, da glaz- na u Schönbergovu djelu, ali i u ostat- u predavanju Berislava Šipuša, osobe tus Ansambla. Pritom se osvrnuo na ba Arnolda Schönberga ima posebno ku njegova opusa — pokazalo je pre- čvrsto povezane s Cantus Ansamblom neke posebne trenutke koji su obilje- mjesto i za Cantus Ansambl i za Beri- davanje — doista je važna za Cantus od samih početaka, to je prisjećanje po- žili njegovu povezanost s Ansamblom, slava Šipuša. Međutim, mogli bismo se Ansambl i ukazuje na duboke razloge primilo i osobnu notu. ali i sâm rad Ansambla. Jedan od ta- zapitati zbog čega je u repertoaru an- koncerta u HGZ–u.

Posebno dojmljive trenutke djela i zvukom su dočarali sopranistica Monika Cerovčec i Berislav Šipuš za klavirom 29 Peti mandat Antuna Tomislava Šabana na mjestu glavnog tajnika HDS–a Muke i radosti po glavnom tajniku: Vremena su darvinistička: prilagodi se ili će te nestati Posvećivanje 16 godina primarno radu za HDS odrazilo se na broju Šabanovih novih skladbi nastalih u tom razdoblju

Razgovarala: Jana Haluza

kladatelj najšireg spektra koji ima iskustvo stvaranja ozbiljne glazbe, jazza i popularnih pjesama, u stanju je premostiti jaz između pojedinih frakcija Hrvatskog društva skladatelja. U tome je vjerojatno najveća tajna njegova uspjeha — Predsjedništvo HDS–a već ga peti put zaredom bira za glavnog tajnika na još četiri Sgodine. Tim povodom u intervjuu za svoj matični list otkriva u čemu se sastoji taj vrlo specifičan posao, kako kaže, jedinstven u Hrvatskoj. Već ste peti put izabrani za glavnog tajnika HDS–a. Čemu možete zahvaliti uspjeh i povjerenje Predsjedništva udruge? Radi se o vrlo specifičnom poslu, jedinstvenom u Hrvatskoj, koji se sastoji od mnogih vrlo različitih detalja i segmenata. Da bi se kvalitetno obavljao, potrebno je imati mnoga znanja i informacije, i o procesima, ali i o ljudima koji u njima sudjeluju. Nužno je poznavati sve članove Društva i njihov rad te imati uvid u hrvatsku glazbenu i kulturnu scenu. Pretpostavljam da sve to dobro radim pa povjerenje Predsjedništva, kao i članstva, nije izostalo.

Tajnikova poruka članovima: HDS je vaše društvo: dođite i osjećajte se kao kod kuće! 30 Alfi kao konstanta U Statutu piše da je tajnik «inokosni po- aktivni radimo na tome da to promijeni- slovodni organ«, no do dana današnjeg mo i u središte tog biznisa vratimo čo- ajnik je sučelje kroz koje U proteklih 16 godina vašeg djelovanja nisam razumio što to znači (smijeh). No vjeka, kreativnog pojedinca koji stvara članovi Društva, kao na tom mjestu mijenjale su se vlade, ali šalu na stranu: HDS je danas velik po- glazbu. Jedino to omogućuje održivi T i sastavi Predsjedništva HDS–a. Koliko gon. Postoji Matica u Berislavićevoj 9, razvoj glazbe na dulje vrijeme. njegovi vlasnici i dioničari, je to utjecalo na vaš rad te koje je sve u sjedištu udruge, gdje se održava- faze Društvo prolazilo u tom razdoblju? ju aktivnosti udruge i odakle se vode Idealni svijet upravljaju poslovanjem naši umjetnički projekti. U ZAMP–u se U svoja četiri mandata surađivao sam s djelatnici službe bave kolektivnom za- Drugi problem je taj da institucionalizi- Društva velikim brojem članova Predsjedništva, štitom prava naših članova, ali i svih Nadzornog odbora i ostalih tijela Druš- rana kultura, pa i glazba kao dio nje, svjetskih nositelja prava. Imamo i služ- biva sve marginaliziranija i gubi važnost tva. Važno je reći da je u HDS–u fluk- bu Muzičkih materijala koja se bavi vrlo i utjecaj. U posljednjih 10–15 godina u tuacija ljudi na funkcijama velika. Neke specifičnim poslom, a Cantus d.o.o., tr- Europi su nestali deseci orkestara, an- udruge imaju problem s time da njima govačko društvo u stopostotnom vla- sambala, glazbenih i drugih teatara, godinama i desetljećima upravljaju uvi- sništvu HDS–a bavi se pak nišama po- mnogi od njih nakon sto i više godina jek isti ljudi. Kod nas je obratno; u prosla kojima se HDS kao neprofitna udru- postojanja. Najviše je to uzelo maha u tekla četiri mandata u Predsjedništvo i iskustvom skladanja ozbiljne glazbe, ga ne bi mogla baviti (izdavaštvo, dis- bogatim državama zapadne Europe u Nadzorni odbor bilo je izabrano oko jazza i pop–pjesama. Kao tajnik kografija itd.). Tajnik je osoba koja mora koje su od Drugog svjetskog rata u na- 40 članova vrlo različitih profila. Jedina imate uvid u okolnosti rada autora biti upoznata s poslovnim procesima u šoj percepciji bile eldorado za glazbu konstanta je naš Alfi (smijeh), ali on je je- svih stilskih usmjerenja. Radite li na svim tim dijelovima i segmentima su- i glazbenike ili općenito umjetnike svih dinstven u širini svoje glazbene kompe- povezivanju različitih svjetova? stava. On je sučelje kroz koje članovi vrsta. Ta priča je gotova, no nažalost tencije. Dodao bih, i neumoran u svojoj Društva, kao njegovi vlasnici i dioniča- proces se nastavlja i nismo još dota- Najprije moram ponoviti da za sklada- dobrohotnosti i angažmanu za Druš- ri, upravljaju poslovanjem Društva. Na- knuli dno. Vjerojatno će mnogima zvu- nje, nažalost, imam vrlo malo vremena. tvo. Raznolikost naših izabranih pred- ravno, to čine i predsjednik, Nadzorni čati čudno ako izjavim da je situacija u Na to sam pristao još davno, kad sam stavnika je odraz raznolikosti našeg odbor, članovi Predsjedništva ili voditelji Hrvatskoj danas bolja nego u mnogim prije 16 godina odlučio prihvatiti se taj- članstva, ali i odraz promjene vremena pojedinih projekata, ali svi to čine dje- zemljama kojima smo se nekoć divi- ničkog posla. S druge strane, moguće kroz koje prolazimo. Zajedničko svima lomično ili u manjoj mjeri. Glavni tajnik i li. I to bez obzira na to što je izdvaja- je da sam upravo ja osoba koja ima naj- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. je pak da smo dobro surađivali i nikad njegov zamjenik su jedini članovi Druš- nje za kulturu na razini 0,5% državnog bolji uvid u glazbene opuse hrvatskih nisam svjedočio nekim radikalnim razli- tva koji su profesionalno angažirani oko proračuna. Kvaliteti glazbenog života u skladatelja, članova HDS–a. Sigurno, kama koje bi dovodile u pitanje temelj- tog posla. Svi su ostali, pa i predsjed- Hrvatskoj, kao i kvaliteti života glazbe- postoje drugi kolege, iskusniji i stručniji ne vrijednosti i uloge Društva. nik, volonteri koji se primarno bave ne- nika u Hrvatskoj, svojim aktivnostima i od mene za pojedine glazbene stilove i čim drugim. Skladanjem, na primjer. projektima pridonosi i HDS. Ali nije taj- žanrove, ali kad gledamo stvaralaštvo Generacijski jaz Dakle, nije realno očekivati da će netko na da svi ti projekti i aktivnosti počiva- svih hrvatskih skladatelja u cjelini, mo- drugi posvetiti najveći dio svojega vre- ju na stabilnom financiranju koje ostva- guće je da sam ja najvažnija referentna Na početku, postali ste tajnik Društva mena i kapaciteta bavljenju Društvom. ruje naša služba ZAMP. No nije sve u točka. To je povlastica ovog posla; taj- neposredno nakon povratka u Zagreb Ja to već 16 godina doživljavam i obav- novcu. HDS ima svoj ugled i kredibilitet nik je blagoslovljen glazbom članova sa studija kompozicije u Austriji i ljam kao svoj primarni posao. Naravno u Hrvatskoj. Dovoljno je osvrnuti se na koje zastupa (smijeh). Naravno, moje Americi, bez većeg iskustva rada u da to ima svoju cijenu, a nju plaća moj našu lanjsku proslavu 70. obljetnice sa obrazovanje, ali i iskustvo u sklada- hrvatskim institucijama. Na koji način umjetnički rad, odnosno moj glazbeni svim popratnim sadržajima. Nekim ko- nju i produkciji različitih glazbenih vrsta ste se formirali, stjecali nova znanja, opus, koji je kvantitetom u tom razdo- legama, gostima iz inozemstva koji su daje mi mogućnost boljeg razumijeva- ulagali u sebe? blju znatno manji u odnosu na ono što joj nazočili, izgledala je nestvarno: kao nja onoga što rade drugi kolege. Na taj sam napravio prije. Moj početak je bio razdoblje intenziv- jedan drugi, idealni svijet u odnosu na način povezujem glazbene svjetove u nog učenja. Nemojmo zaboraviti da je Što smatrate svojim najvećim onaj u kojem oni žive u svojoj domovini. svakodnevnom poslu. na početku mojega djelovanja glavni dosadašnjim uspjehom? Kakva je uloga HDS–a u regiji i kakve tajnik bio Ivo Josipović, a ja sam bio taj- koristi od nje mogu imati naši članovi? Skladateljska vrlina nik i njegov zamjenik. Ivo je tada već 13 Kontinuitet rasta i razvoja Društva prema svim parametrima. Broj članova, godina obnašao tajničku dužnost, tako HDS je vodeće društvo u regiji, koja je i Šalu na stranu, u vlastitoj glazbi nisam njihova raznolikost i relevantnost, finan- da sam imao što i od koga naučiti. Dru- inače dobro umrežena jer u njoj sa se- baš sklon povezivati različite žanrove cijsko poslovanje, broj projekata koje ga osoba od koje sam učio i koja mi strinskim društvima dobro surađuje- i stilove. Kao skladatelj, ipak ovisim uspješno vodimo... Sve se to u ovih je tada bila oslonac u poslu je pokojni mo. To se posebno odnosi na susta- o izvođačima, a većina njih dobro 16 godina višestruko povećalo. Do- direktor ZAMP–a Tomislav Radočaj. A ve kolektivnog ostvarivanja prava. Naši funkcionira u svojem glazbenom dao bih i jedan aspekt koji je nemogu- treći, čovjek koji je od šezdesetih godi- članovi od toga imaju velike koristi jer svijetu. Nije baš recept za kvalitetu ako na 20. st. pa do početka ovog stoljeća će kvantificirati: vidljivost i utjecaj Druš- je regija ipak najvažnije tržište za hrvat- tva, kako u hrvatskoj javnosti tako i u od njih skladatelj traži nešto u čemu se obnašao sve najvažnije funkcije u Druš- sku glazbu. ne osjećaju ugodno. Jedna od vrlina tvu i bio njegova najutjecajnija osoba, međunarodnoj. Kako biste u nekoliko rečenica sročili skladateljskog posla je i znati gdje su pokojni Adalbert Marković, bio mi je, Aktivni ste u samom vrhu svjetskih program kojim preuzimate svoj peti granice pojedinog izvođača (ili ansam- kao i mnogim drugima, supervizor i saveza skladatelja i autora (ECSA i mandat? bla). Dobro je povremeno doći do tih neka vrsta sive eminencije. Imati njego- CISAC). Koji su trenutačni problemi i granica, ali u većini slučajeva nije dobro vu potporu bilo je ključno, a ja sam je izazovi skladatelja u svijetu? Dovoljna je jedna jedina riječ: prilagod- očekivati od izvođača da funkcioniraju imao. Tada je, a slično je još i danas, ba. Procesi se sve brže razvijaju i pro- s njihove vanjske strane. najveći jaz među članovima Društva Naveo bih dva problema. Jedan je vode, tako da se od Društva i njegovih bio generacijski. Kako tridesetogodiš- promjena poslovnih modela korište- članova očekuje brza i odgovarajuća Što biste poručili našim članovima? nji tajnik može steći povjerenje člano- nja glazbe, odnosno njezina digitaliza- prilagodba svemu tome. Zvuči grubo, Prije svega bih im zahvalio na potpori va kojima je 70 ili 80 godina? Tu je Ber- cija. Iako se glazba koristi sve više i na ali vremena su darvinistička: prilago- svih ovih godina. Potom bih ih pozvao ti bio ključan. Njegova potpora značila sve više načina, ljudi koji stvaraju i izvodi se ili će te nestati. No nemojmo to da se što više uključe u rad Društva. Li- je potporu velike većine starijih članova. de glazbu u prosjeku dobivaju od toga shvatiti dramatično, pa ni negativno. jepo bi bilo kad bismo se svi vidjeli ba- Pretpostavljam da je on sam sličnu si- sve manje novca. Zarada od posla sve Svaka prilagodba, čak i kad je izazva- rem jedanput godišnje, na Skupštini, a tuaciju doživio kad je 1967. postao taj- se više prelijeva prema distributerima, na nečim negativnim, ujedno je i prili- po mogućnosti i češće. A na kraju bih nik, ali i kad je 1987. Josipovića doveo trgovcima i pružateljima usluga koji sa ka da postanemo bolji i uspješniji. Do svakoga pozvao da mi se javi: s pita- za tajnika. Povijest se ponavlja... samom glazbom nemaju ništa. Ta je si- sada smo iz takvih situacija izlazili kao njima, prijedlozima ili tek tako. HDS je tuacija dugoročno neodrživa jer tko će pobjednici. Što znači biti tajnikom udruge i kako se baviti glazbom ako od toga ne može vaše društvo: dođite i osjećajte se kao izgleda vaš prosječni radni dan? živjeti? Svi mi koji smo međunarodno Jedan ste od rijetkih skladatelja s kod kuće! 31 Glavni tajnik HDS–a o časopisu u povodu jubilarnog broja 200 naših Cantusa Osim što nas informira, zabavlja i hrani naša ega u sadašnjosti, zapravo je i neprocjenjivo ulaganje u budućnost

Piše: Antun Tomislav Šaban

druge koje danas u Hrvatskoj objavljuju svoj časopis može- mo nabrojiti na prste jedne ruke. Protekloga desetljeća nestajala je jedna po jedna takva tiskovina, obično se preselivši u virtualni Usvijet gdje su troškovi, barem oni tehnički, približni nuli. Slično se dogodilo i s nizom stručno profiliranih periodičkih izdanja, posebno onih s područja kulture i umjetnosti. Drugačiji razvoj nije se mogao ni oče- kivati, a digitalizaciju nisu preživjeli ni mnogi tiskani mediji opće prakse s desetljenom poviješću.

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. A Cantus?

Od početka je Cantus bio multifunkcionalni projekt koji je ispunjavao više zadataka. Informativni bilten udruge prema unutra, odnosno prema člano- vima; promidžbeni alat HDS–a, ali i cijelog glazbenog ceha prema van. Uz to, cijelo vrijeme imao je i važnu ulogu specifičnog biotopa u kojem su cvjeta- li stručni, kompetentni tekstovi o glazbi i glazbenicima. Cantus je bio i ostao vrt u kojem cvjeta tisuću Glavni tajnik HDS–a Antun Tomislav Šaban: glazbenih cvjetova. Upravo to posljednje postaje sve »Nemoguće je postići makar i približno suglasje važnije kako nestaju drugi stručni glazbeni časopisi, članstva u pogledu prostora posvećenog a glazba (mislim doista na glazbu, a ne na njezine pojedinim glazbenim žanrovima i vrstama.« društvene nuspojave!) ubrzano nestaje iz takozvanih mainstream medija. Tko god se uhvatio Cantusa, bilo kao glavni urednik, Direktorica tvrtke Cantus d.o.o. Mirjana Matić: suradnik ili kao dužnosnik Društva zadužen za opti- »Srdačne čestitke u povodu 200. broja časopisa Cantus svim autorima, čitateljima, urednici i mizaciju njegovih projekata, morao je odmah znati svim bivšim urednicima.« da je nemoguće postići makar i približno suglasje članstva o odnosima navedenih triju elemenata iz prethodnog odlomka, pogotovo u pogledu prostora 200. broja 200. posvećenog pojedinim glazbenim žanrovima i vrstama. U kojem su se god smjeru ti odnosi pomaknuli, uvijek je to izazvalo nezadovoljne glasove među članstvom, primjedbe da se piše »previše o ovom, a premalo o onom«. Ili još ilustrativnije, da se piše »pre-

povodu malo o meni i o glazbi kojom se ja bavim, a previše o onima koji se bave drugačijom glazbom«. Jedino rješenje takvih situacija uvijek je u pronalasku ravno- teže nezadovoljstva i tome se u pravilu i pribjegavalo.

Materijalni artefakt

Danas je Cantus nacionalna i civilizacijska vrijednost. Ako netko još (poput mene) vjeruje u institucionalnu memoriju, treba pomisliti na činjenicu da, svepri- sutnosti i opsjednutosti tehnologijom unatoč, povijest i dan–danas počiva na materijalnim artefaktima. U tom je smislu naš časopis, osim što nas informi- ČASOPIS CANTUS | u CANTUS ČASOPIS ra, zabavlja i hrani naša ega u sadašnjosti, zapravo i neprocjenjivo ulaganje u budućnost. Mislim da neću ispasti nerazboriti optimist ako ovaj tekst završim vi-

zijom da upravo primjerci Cantusa mogu jednom, za ć puno desetljeća, nekome poslužiti kao najdragocje-

nija građa za povijesnu obradu hrvatskoga glazbe- B erovi

nog života na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. oran 32 G BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Predsjednik HDS-a Ante Pecotić: »Časopis kao reprezentativno ogledalo Društva.« Voditelj komunikacija HDS ZAMP–a Milan Majerović–Stilinović: »Podjednak mi je užitak surađivati na svakom novom broju Cantusa kao i čitati ga kad iziđe iz tiska. Sretno i uspješno i dalje!« 200. broja 200. povodu

Skladatelj Alfi Kabiljo: »Čestitam Jani, redakciji i svima koji su surađivali još od prvih Biltena | u CANTUS ČASOPIS HDS–a. Moramo biti ponosni jer smo jedini časopis na ovim prostorima koji obuhvaća sve aspekte glazbe, sve stilove, sve glazbene interese itd. Predlažem da otvorite rubriku ČLANOVI HDS–a PIŠU, gdje bi skladatelji pisali o svojim skladbama, načinu skladanja i slično, skladatelji zabavne glazbe koji imaju tonske studije o svojim studijima, muzikolozi o Direktor ZAMP–a Nenad Marčec: »Veselim se svakom Cantusu jer kroz njegovu riječ i sliku hrvatskim skladateljima, pisci tekstova o suradnji sa skladateljima, zampovci o prijavama mogu proživjeti barem djelić svih recentnih glazbenih događanja, a često mi je i jedini doticaj djela itd. Tema je bezbroj i možda možemo još više obogatiti ovaj dragulj naše agilne sa stvaralačkim radom kolega autora i njihovih životnih putova.« udruge.« 33 Jagoda Martinčević, prva urednica časopisa Cantus, od 1993. do 1996. Kako je sve počelo Cantus je nastavak Biltena, dotadašnjega glasila našega Društva; dobio je broj 77/78, iako je meni bilo krivo što ponosno ne nosi brojku kojom počinje Nastavak Biltena ničke urednice Sande Vojković i sve- nju, važne značajke: ponajprije razgo- stranu pomoć požrtvovne Željke Po- vor sa skladateljem Ivom Josipovićem, No, dakle, u prosincu 1993. godine točnik. Znali smo što želimo i možemo, tada mladim glavnim tajnikom Druš- objavljen je prvi broj Cantusa pod ta- uvijek s jednim jedinim ciljem: promicati tva, u kojem smo se dotaknuli brojnih i dašnjim i današnjim naslovom. Prirod- hrvatsku glazbu i autore na svim mo- umjetničkih, ali i društvenih tema veza- no se nastavio na Bilten, dotadašnje gućim razinama profesije; od informa- nih za hrvatsku glazbu u tada još uvi- glasilo našega Društva, i dobio broj cije do kritičkog stava, od baštine do jek nemilim okolnostima Domovinskog 77/78, iako je meni, a toga se dobro suvremenog izričaja, od tzv. klasike do rata. Druga tema donijela je popis svih sjećam, bilo malo i krivo što ponosno tzv. zabavne glazbe, ukratko objavljiva- izvedenih djela hrvatskih skladatelja u ne nosi brojku kojom počinje. Dakako, ti sve što se u dosegu hrvatske Euter- 1993. godini. Bilo je prilično mukotrpno na djelu je bila i sitna taština, jer kao pe zbiva. prikupiti sve podatke i u tome je važ- »od nas sve počinje«, a ono što je bilo nu ulogu odigrala dugogodišnja tajnica prije baš i nije tako važno, zar ne? Da- Inicijalno C Društva Lidija Parać. Bila sam iznimno nas sam itekako svjesna toga da ništa ponosna na taj korisni izvještaj koji, ni ne počinje bez onoga što je bilo pri- U proslovu prvome broju među ostalim sama ne znam zbog čega, poslije ni- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. je, bez tragova i iskustava nekih drugih sam napisala: »Nudimo CANTUS kao sam više uspjela ponoviti. Mogu se kolega i čvrsto vjerujem da to znaju i pjesmu ili možda kao inicijalno C s ko- samo nadati da sam do srpnja 1996. oni koji će tek doći. jim je, uostalom, sve počelo, zar ne?« I godine barem dijelom uspjela održati Cantus kakvim smo ga zamislili u po- A kako je zapravo sve počelo, toga doista sam tako mislila, a mislim i da- četku. Mnogo se autorskih imena u te se prisjećam u fragmentima, ali s dva nas da je to veliko slovo C imalo i ima tri godine »prošetalo« Cantusom. Mu- čvrsta uporišta: Cantus je i smislila, a oba značenja. Jer autori stalno »pje- zikolozi, povjesničari glazbe, glazbeni tko bi drugi, nego dragocjena kolegi- vaju« i uvijek počinju ispočetka. A na pisci, i oni s titulama i oni bez njih; pisali ca Erika Krpan, kojoj dobrih ideja ni- nama je da ih pratimo, bilježimo, »spre- su i skladatelji kad su htjeli i što su htjeli, kad nije uzmanjkalo, a krstio ga je ime- mamo« u nekakav zamišljeni spome- stranice Cantusa bile su svima otvore- nom uvaženi skladatelj, akademik Ru- nar koji će se uvijek moći listati. I kad ne, čak i onda kada su ih neki ne baš Jagoda Martinčević ben Radica. Ne znam tko je mene iz- to danas činim, a listam sve brojeve do dobronamjerni tekstovi nastojali zatvo- mislio za prvu glavnu i odgovornu, no danas, znam da smo radili, baš kao i današnja ekipa, koristan posao. Isti- riti. Bio bi podugačak popis tadašnjih Piše: Jagoda Martinčević sklona sam povjerovati kako je cijelom suradnika od kojih su neki do danas društvu okupljenom oko nove ideje čem riječ posao jer ona točno označa- ostali vjerni časopisu. Stoga ću u ovoj dojadilo moje »jamranje« i glad za nova naš rad i razlikuje ga od medija koje- prigodi spomenuti samo one koji više ijelom je društvu vinama, papirom, pisanjem i uredniko- mu je u službi, dakle od umjetnosti koje nisu s nama: Mirjana Paladin, Nenad vanjem, nakon što sam gotovo četvrt su nositelji autori, a rezultat je umjetnič- Turkalj, Miro Križić, Branko Polić, Igor Cokupljenom oko nove ideje stoljeća provela u Vjesniku. Bilo kako ko djelo i oni koji ga oblikuju, interpreti. Kuljerić, Lovro Županović, Nikša Njirić, bilo, Cantus se rodio u sjajnoj kolegijal- Fred Došek... Hvala im na potpori, baš dojadilo moje »jamranje« i noj atmosferi s mnogo veselja, dobrih Ratne godine kao i svima onima koji su Cantus odr- namjera i velikim trudom uređivačkog 200. broja 200. žali i do danas doveli do reprezentativ- glad za novinama, papirom, kolegija (Erika Krpan, Seadeta Midžić, Prvi broj Cantusa imao je, uz razne nog glasila na čast hrvatskoj glazbenoj Zrinko Tutić ) uz znanje i umijeće teh- sadržaje informativnog i kritičkog ka- pisanjem i urednikovanjem, raktera, dvije, prema mojem mišlje- kulturi. nakon što sam gotovo četvrt

povodu stoljeća provela u Vjesniku

ar 200. broj Cantusa!? Kad prije? No vrijeme ide svakome i svemu, pa tako i našem ča- sopisu. Zahvalna sam Jani, pardon, uvaže- ČASOPIS CANTUS | u CANTUS ČASOPIS Znoj glavnoj i odgovornoj, što se sjetila prve urednice, tj. moje malenkosti i time me natjerala da se prisjetim početaka, a to nakon 23 godine baš i nije jednostavno. Posljednji Bilten HDS–a prije objavljivanja Cantus u veljači 1994. Cantus u svibnju 1995. prvog glasila pod novim imenom — Cantus

34 Erika Krpan, druga i najdugovječnija urednica časopisa Cantus, od 1996. do 2006. Uvijek kaži što misliš, ali na uglađen način Misli u povodu 200. broja časopisa, uz osvrt na pretpovijest, uredništvo preteče Cantusa, Biltena Hrvatskog društva skladatelja

Piše: Erika Krpan Cantusa nisu bili ni rođeni. Osobito cije- vih ideja. Osim financijskih, bilo je tu ti- nim te dokaze koji govore u prilog kon- jekom godina i razmjerno čestih pro- anas preostaje nadati tinuitetu kakva kulturološkog pothvata. mjena u sastavu uredništva te preki- ad se kaže 200. broj A Cantus to zacijelo jest. da u kontinuitetu izlaženja, ali i potre- Dse da će jednom, Cantusa, podatak be i obveze da se pribilježe svi događaji podsjeća ponajprije od važnosti za rad Društva, osobito iz- netko, rastvoriti stranice

Kako je počelo? BROJ 200/201, PROSINAC 2016. na skup impozan- vještaji sa sastanaka: sjednica Uprav- tne količine građe, Vrijedi stoga prisjetiti se prve redakcije nog odbora, plenuma sekcija i sl. te ponekoga starog broja informacija, truda da koju su činili Jasmina Juračić, Mario Ki- praćenje ondašnjih neprestanih bitaka se sve to servisira, oblikuje, a ponajviše nel i Nikša Njirić i uvjeta u kojima su na- oko problematike zaštite autorskih pra- tragajući za činjenicama ili K va i sličnih, ponekad neugodnih tema. da se održi kvalitativna razina dostojna stojali s minimalnim sredstvima osigu- interpretacijama što tvore nakladnika Hrvatskoga društva skla- rati informiranje članstva o najvažnijim Međutim, takva izdanja — osim katkad datelja, koji je tu aktivnost godinama i događajima vezanim uz rad Društva. pojačanih tematskih brojeva — mogla možda malu, ali važnu kariku moralno i financijski podupirao. Sedamdesetih i osamdesetih godina su poslužiti samo uskoj cehovskoj za- brojne su prepreke stajale između ured- jednici kao izvor temeljnih informacija, u lancu hrvatske glazbene Međutim, više od te činjenice impresi- ništva Biltena i realizacije ali nisu mogla temeljitije zahvatiti poje- onira podatak da je prvi broj Biltena — njiho- dine teme, a nekmoli predstaviti Druš- povijesti čiji je Cantus prirodni sljednik — tvo javnosti i potaknuti zanimanje za objavljen u srpnju 1979., prije skladateljsku aktivnost. Čini se gotovo četiri desetljeća, u kao da su ratne godine po- vrijeme kad mnogi krenule i skladatelje na po- od današnjih jačanu društvenu aktiv- Napokon Cantus suradni- nost, pa je tako došlo i k a do promjena u želji da se Nakon što je Jagoda Martinčević kao informiranje o djelatno- prva urednica 1996. prelaskom na dru- sti i bilježenje događa- gu dužnost napustila uredništvo, odlu- ja vezanih uz hrvatsko čilo se da će Cantus, kako je novi bil-

glazbeno stvaralaštvo ten imenovao akademik Ruben Radi- broja 200. oživi u obliku stalnog ca, funkcionirati bez glavnog urednika, glasila Društva. (Do- pa su uredništvo činili Seadeta Midžić, gađaje koji su uslije- Zrinko Tutić, Erika Krpan i Sanda Voj- dili opisuje Jagoda ković kao tehnička urednica. Bila su to godišta traženja pravog identiteta. Va-

Martinčević u svo- povodu jem prilogu). ljalo je uskladiti ideje — kojih nije nedostajalo — s radnim i financijskim kapa- Erika Krpan, najdugovječnija citetima; stoga se u nekoliko sljedećih urednica Cantusa: »Od brojeva manje–više, uz nekoliko dopu- početka se postavljalo na, zadržao koncept kakav je postavila pitanje granice kritičnosti Jagoda Martinčević. Promjena je usli- koju si može dopustiti jedila na kraju tisućljeća. 'cehovsko' glasilo a da ne prijeđe dopustivu crtu Stoti je broj objavljen u ožujku 1999. cehovskoga ophođenja.« Potpisalo ga je uredništvo u donekle izmijenjenom sastavu: Zlatko Gall, Mladen Mazur, Erika Krpan te Sanda Vojković kao tehnička urednica. Izbo-

rom takva sastava uredništva želje- | u CANTUS ČASOPIS lo se sadržaj Cantusa obogatiti temama s područja jazza i popularne glazbe te proširiti dostupnost informacija o aktivnostima u cijeloj državi. U pred- govoru stotom broju istaknula sam kako želimo da »Cantus ne bude samo odraz onoga što se doga- 35 ja 109/110 iz lipnja 2001., koji je prvi put Ne znam točno u kojem smo trenutku Uredništvo je funkcioniralo skladno; oslije jednoga temeljitog likovno i grafički uredio Luka Gusić. Da prihvatili činjenicu da zapravo radimo osobito je funkcionirala suradnja s ko- »pranja glave«, kad se je pronašao pravu mjeru stvari pokazu- izdanje koje bi se po ozbiljnosti većine legom muzikologom Borkom Špoljari- P je i činjenica da taj posao radi i danas. tekstova moglo smatrati časopisom da ćem koji je, radeći više godina na ured- nakladniku učinilo da smo Cantus je zablistao izvana, a u pogledu nije bilo nužnoga »magazinskog« pri- ničkim poslovima, stasao u urednika preglednosti sadržaja zajednički smo stupa obradbi kratkih vijesti i brojnih s izrazitim osjećajem za taj posao, sa pretjerali u oštrini pristupa, se potrudili. Uredništvo je rubriciralo fotografija. Vjerojatno je to bio trenu- smislom za redigiranje ponekad i tek- sadržaje slijedom tematski zaokruženih tak kad smo se suočili s brojem strani- stova ne osobite pismenosti, ali sadr- raspravili smo unutar cjelina, unutar kojih je predviđen i ras- ca koji se približio stotini, a i temeljitost žaja vrijednog objavljivanja, te s profi- pored i redoslijed građe od sitnih vijesti rada većine suradnika često je pojedi- njenim i zrelim izražajnim stilom kojim je uredništva to pitanje do priloga esejističkog formata i recen- nom broju pridavala časopisni karakter. oblikovao vlastite autorske priloge. zija aktualnih notnih i fonoizdanja; gra- Taj povećani opseg imao je, dakako, i Poduzimalo se svašta ne bi li takav fička je preglednost likovno dopunjena prednosti i nedostatke. Prednost je bila ekstenzivni pristup uređivačkoj politi- višegodišnjom i dragocjenom surad- širina, mogućnost da se sve rubrike ci pronašao kakvo–takvo financijsko đa u Zagrebu, nego da (...) bilježi svaku učine sadržajnima i obogate prilozima njom s fotografom Damilom Kalogje- pokriće — ili bar potporu — i izvan na- djelatnost u vezi s glazbenim stvaralaš- suradnika iz raznih hrvatskih gradova. rom. Usto, kao uredništvo našli smo kladničkog kruga. Dan kad se Cantus tvom, bez obzira na to gdje se u Hrvat- Pratilo se gotovo sve što se u Hrvatskoj se u ne samo kompatibilnom, nego i u našao na kioscima učinio nam se važ- skoj događala«. događalo na području nacionalne glaz- prijateljskom okruženju istoimene tvrt- nim datumom. Iščekivanja su, među- ke i kolega i kolegica u Cantusu d.o.o. be — jednako smo pratili autore kao i interprete — nastojeći, primjerice, u ru- tim, bila uzaludna. Publika koja je čitala Grafička preglednost Od broja 111 zapala me dužnost glav- Cantus naviknula se na to da ne treba ne urednice, a uz mene su u uredniš- brici Između jednog i drugog Cantusa, popratiti aktualna zbivanja u cijeloj Hr- tu povlasticu plaćati, a šireg zanimanja Novo je tisućeljeće stjecajem slučajnih tvu bili Sanda Vojković, Borko Špoljarić nije bilo. okolnosti, koje sa smjenom tisućljeća i Davor Hrvoj. vatskoj. Nedostatak se nažalost ponaj- nemaju osobite veze, mnogo toga iz- prije očitovao u troškovima, koji su se i mijenilo u funkcioniranju Cantusa. povećali s idejom da se tijekom kalen- Pitanje kritičnosti Suradnici darske godine objavi i broj na engle- Najprije, Cantus je u početku nepre- skom jeziku, koji bi sadržavao teksto- Javljali su se u Cantusu i kritički into- Uspjelo nam je razviti mrežu suradni- stance vrludao tražeći svoj grafič- ve koje je uredništvo ocijenilo najvažni- nirani prikazi pojedinih priredbi ili izda- ka ne samo u Zagrebu, nego — a do nja. Od početka se postavljalo pitanje 200. broja 200. ki identitet. Mijenjao se izgled, vanjski jima u tekućoj godini. Prvi engleski broj toga nam je bilo osobito stalo — i izvan i unutarnji, ideja je bilo, ali nekako nije objavljen je u povodu desete obljetni- granice kritičnosti koju si može dopu- Zagreba. Time je dosegnut jedan od išlo. Bilo je prigovora na preglednost, ce Cantusa, u travnju 2003. Naslovni- stiti »cehovsko« glasilo a da ne prije- osnovnih ciljeva uredništva: izvještava- čitkost, organiziranost priloga... Do bro- cu je resio prizor iz opere Životinjska đe dopustivu crtu cehovskoga opho- ti o svemu što je važno za nacionalnu farma Igora Kuljerića, praizvedene na đenja. Poslije jednoga temeljitog »pra- glazbu cijele države. Javljali su se i su- netom završenom Muzičkom bienna- nja glave«, kad se nakladniku učinilo povodu radnici ne osobito vješti peru i priklad- lu Zagreb. da smo pretjerali u oštrini pristupa, ranom izražavanju u pisanom obliku. Me- spravili smo unutar uredništva to pita- đutim, ako je tema bila vrijedna pozor- Materijalna obveza nje. Samo je jedan odgovor bio moguć: ilj je bio promicati nosti, potrudili smo se da tekst osposo- uvijek kaži što misliš i učini to na ugla- bimo za objavljivanje. Dragocjeni su bili Cantus kao časopis za glazbu? Uistinu, đen način. hrvatsku glazbu i autore tekstovi, ponekad gotovo crtice, o oso- C iako svjesni da je za nakladnika to veli- bama i događajima iz hrvatske glaz- Posljednji broj koji sam potpisala u svoj- na svim mogućim razinama ka materijalna obveza, težili smo tome stvu glavne urednice je broj 138 u svib- bene prošlosti. Uspostavljene su neke osobito u godinama između 2002. i crte kontinuiteta između osoba i doga- nju 2006. Na zahtjev nakladnika pro- profesije; od informacije do 2005., vjerujući da hrvatska glazba u mijenjen je opseg i format — ponajvi- đaja različitih razdoblja. Pritom ni jedan cjelini na taj način ne samo potvrđuje i žanr glazbe nije imao apriornu pred- še zbog visokih troškova — a od broja kritičkog stava, od baštine ističe svoje vrijednosti nego Cantusom 139 glavni je urednik bio Davor Hrvoj. nost. Prednost su činile važnost teme ostavlja trag koji će generacijama koje i vrijednost teksta. Danas preostaje na- ČASOPIS CANTUS | u CANTUS ČASOPIS do suvremenog izričaja, od dolaze značiti dragocjenu dokumenta- Obilježiti izlaženje 200. broja velika je dati se da će jednom, netko, rastvoriti ciju i pružiti odgovore na brojna pitanja. radost. Vjerujem za sve koji su svih tih tzv. klasike do tzv. zabavne stranice ponekoga starog broja traga- Potvrda o tome stigla je kad smo sa- godina pridonosili njegovu trajanju po- jući za činjenicama ili interpretacijama znali da se na nekim kolegijima na stu- djednako radom i autorskim prilozima. glazbe što tvore možda malu, ali važnu kariku diju muzikologije na Muzičkoj akade- Mislim da smo radili — i još uvijek to u lancu hrvatske glazbene povijesti. miji Sveučilišta u Zagrebu za pojedine činimo — nešto vrlo važno u trajanju i teme Cantus spominje kao referentna razvoju Hrvatskoga društva skladatelja 36 Prema časopisu literatura. i hrvatske glazbene umjetnosti u cjelini. BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

37 Misli bivše tehničke urednice časopisa i direktorice tvrtke Cantus d.o.o. u povodu 200. broja me Cantus došlo je kao Cantus, Iprirodna želja da se pomalo zatvoren naziv biltena pretpostavljen uskostručnoj Cantus i opet publici proširi i približi širem Cantus! krugu čitatelja Kako se multipliciralo ime Cantus, od skladbe Adalberta Markovića, preko časopisa i HDS–ove nakladničko–produkcijske kuće, sve do ansambla za suvremenu glazbu

Rasprava o nazivu ske, poput Ta- mare Obrovac, Naziv Cantus (latinski — pjesma) do- Matije Dedića, šao je kao prirodna želja da se poma- Maksima Mr- lo zatvoren naziv biltena pretpostavljen vice, Berislava uskostručnoj publici proširi i približi ši- Šipuša, Mla- rem krugu čitatelja kako bi na taj na- dena Tarbuka, čin upoznali bogatu djelatnost HDS–a kao i mnogih i njegovih članova. Sjećam se raspra- doajena hrvat- ve kad smo tražili ime koje bi zamijenilo ske glazbe. bilten u kojem su najglasniji bili Adalbert Berti Marković i Ruben Radica. Ber- Sve navede- ti je imao djelo pod imenom Cantus, a no ne bi bilo Ruben je, prepun entuzijazma, predlo- moguće bez žio Cantus za naziv časopisa. Logo za ekipe ljudi koji su znali, mo- novo ime izradio je Darko Sever i veseli Sanda Vojković je ponosna što je imala čast i zadovoljstvo blisko Rad na Cantusu i u Cantusu d.o.o. je toliko zbližio gli i željeli radi- nekadašnju tehničku i glavnu urednicu časopisa da se i me što je to zadržano do danas. Ubr- surađivati s doajenima hrvatske glazbe kao što su Petar Bergamo i zo nakon biranja naziva uslijedio je i reti na predstav- Dubravko Detoni danas rado druže na HDS–ovim događanjima (na razgovoru ljanju hrvatske s Vladimirom Kranjčevićem u ciklusu Nota mog života) dizajn, a ubrzo i novi Cantus, ovaj put d. o. o. glazbe. Tako zetno uspješni sve do 2007. godine. su vrlo brzo nakon pokretanja Can- Tada smo bili spremni za sljedeći ko- Sve življi i opsežniji rad članova HDS– tusa d.o.o. u tim došli muzikolozi Eri- rak koji je trebao Cantus d.o.o. posta- a, sve veći broj manifestacija i akci- ka Krpan, Borko Špoljarić i Ivana Ha- viti kao nacionalnu izdavačku i produk- ja otvorio je niz novih pitanja, potreba usknecht, prevoditeljica Vlasta Jela- cijsku kuću, što je naravno iziskivalo i mogućnosti koje su zahtijevale nove šić, producenti i organizatori Ana Mo- dodatno financiranje i strateško pove- organizacijske modele. Ideja je nasta- hač, Mirjana Matić, Darinka Ilić, Vedran zivanje s drugim glazbenim udrugama la na jednoj kasnoj večeri nakon kon- Galić, Mija Milovčić i Darko Rašić. Ta i institucijama. U tom je trenutku takva certa Tribine hrvatskih skladatelja u Puli je ekipa bila sposobna i uspješna u vizija vjerojatno bila preveliki iskorak te 1999., kad je tadašnji tajnik Ivo Josipo- ostvarivanju ideja i ciljeva zbog kojih je je Predsjedništvo HDS–a nije prihva- vić predložio da se osnuje nakladnič- Cantus i utemeljen. tilo, nego je, potpuno suprotno, traži- ko–produkcijska kuća HDS–a koja bi lo smanjenje opsega djelatnosti. Za preuzela brigu ne samo o organizaciji Treći Cantus mene je to bio trenutak u kojem sam niza manifestacija nego i pokrenula oz- trebala odlučiti hoću li ostati u Cantusu biljne nakladničke projekte uz distribu- Nedostajao je samo još jedan djelić, a i vratiti se na početak ili preuzeti neke Sanda Vojković kao direktorica Cantusa d.o.o. otvorila ciju u zemlji i svijetu te na taj način pro- to je fleksibilan ansambl odličnih glaz- je vrata mladim autorima i izvođačima koji su danas micala hrvatsku glazbu i glazbenike. benika koji bi mogli izvoditi i snimiti dje- nove izazove. Nakon više od 20 godina nositelji i promicatelji glazbenog života Hrvatske: na slici s la hrvatskih skladatelja koja je Cantus suradnje i rada za HDS, zaključila sam Goranom Karanom i Matijom Dedićem ad sam prihvatila izazov direktorice, d.o.o. predstavljao. Tako je godinu po- da je vrijeme pokušati nešto novo. najprirodnije mi je bilo preuzeti naziv slije, 2001. osnovan Cantus Ansambl Piše: Sanda Vojković Cantus i za novu produkcijsku kuću Kad danas pogledam unatrag, moram koji je svojim imenom trebao pokazati koja je počela djelovati 1. ožujka 2000. reći da sam izuzetno ponosna što sam da mu je osnovna funkcija usklađena Vrlo brzo je Cantus d.o.o. preuzeo pro- aktivno sudjelovala u nastanku, pokre- s ciljevima nakladničke kuće Cantus. tanju i radu svih triju Cantusa, pono- a svaku je kulturu nu- dukciju i organizaciju niza manifestaci- Ansambl je nastupao, izvodio i praizvo- sna sam što sam imala čast i zadovolj- žan kontinuitet djelo- ja HDS–a: Muzičkog biennala Zagreb, dio djela hrvatskih autora na MBZ–u, stvo blisko surađivati s doajenima po- vanja da bi se mogla Zagrebfesta, Tribine glazbenog stvara- Tribini, na autorskim koncertima i go- razvijati, kao i da bi laštva u Puli, Chansonfest, Porin, au- put Bertija Markovića, Stanka Horvata, stovanjima u inozemstvu, a ubrzo je Igora Kuljerića, Petra Bergama i mno- nove generacije imale torske koncerte, zatim izdavačke pro- pokrenuo i skladateljsku radionicu na gih drugih, jednako kao što sam sudje- na čemu graditi svoju jekte — časopis Cantus, notna izdanja Visu. Za voditelja i dirigenta ansambla lovala u samim počecima karijera niza kulturu i svoj život. Upravo tako vidim u ediciji Ars Croatica… Pokrenuli smo i pozvali smo Berislava Šipuša koji je Z diskografsku ediciju Hrvatski suvreme- mladih autora. A najponosnija sam što u to vrijeme djelovao u Italiji. I tako je i ovu, gotovo nevjerojatnu obljetnicu je cijeli Cantusov tim i nakon odlaska iz ni skladatelji, otvorili vrata mladim auto- osnovan i treći Cantus! 200. broja biltena–glasila–časopisa rima i izvođačima koji su danas nosite- Cantusa ostao u samom vrhu profesi- HDS–a. lji i promicatelji glazbenog života Hrvat- Svi su projekti rasli i granali se te bili izu- onalnoga glazbenog života. 38 BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Davor Hrvoj, treći urednik časopisa Cantus, od 2006. do 2012. Misija Cantus Časopis koji je posvećen istinskim vrijednostima, glazbenim dosezima koji će ostati trajnim vrijednostima, pristojnom ophođenju i edukativnom pristupu 200. broja 200.

Piše: Davor Hrvoj nego što sam postao urednik, kad sam du onoga čime se želim baviti i svi su to vati s Lukom. djelovao kao član uredništva zadužen znali. Puno mi je draži novinarski posao za jazz i zabavnu glazbu, a urednica je i drago mi je što i nadalje mogu uživati Blisku suradnju ostvario sam s Janom bila Erika Krpan koja mi je ukazala po- u slobodi da radim ono što volim, a to Haluzom koja je, osim što se brinula za tvarna vrijednost i važ- povodu vjerenje. Naime, upravo sam u suradnji je sloboda koju u Cantusu imam u pi- članke s područja klasične glazbe, su- nost časopisa Cantus djelovala u obavljanju dijela uredničkog bit će prepoznata tek s njom najviše naučio, iako tada nisam sanju članaka o glazbi koju volim, kao mogao dokučiti njezinu mudrost. Tek i izboru tema kojima mogu pomoći vri- posla tako da, kad je postala urednica, za nekoliko desetlje- nije morala početi od početka; već je ća, kad novi naraštaji danas, nakon niza godina i stečeno- jednim autorima hrvatske glazbe. Ne bi og iskustva, mogu reći da je doista bila li to trebala biti misija svih nas koji piše- imala veliko znanje i iskustvo u tom po- muzikologa budu slu. Možda je to jedan od razloga što mogli objektivno procijeniti i vredno- stvar u mudrosti. Iako se prema meni mo za Cantus, kao i onih koji su članovi S odnosila kao prema ravnopravnom su- njegova uredništva!? ga radi tako dobro. Za mene, važnija vati ovaj izniman projekt i kad u njemu je bila prijateljska suradnja, uzajamno pronađu izvorište za svoja istraživanja. radniku od kojega je uvijek tražila mi- šljenje, svojim znanjem koje je nesebič- pomaganje u cilju što boljeg obavlja- No zašto danas, nakon 199 brojeva, Zabilježena nja posla. možemo govoriti o nečem iznimnom? no dijelila sa mnom, savjetima i diskret- svjedočanstva Ideja je plemenita i vrijedna, svakako se nim primjedbama, zapravo je bila moja Potrudili smo se i uspjeli doprijeti do ima o čemu pisati jer hrvatska je glazba mentorica. Kao da me pripremala za Sjajna je bila i suradnja s Lukom Gusi- šireg kruga glazbenih novinara koji su nešto više. Tada sam bio zbunjen i za- prepuna divnih skladateljskih ostvare- ćem, kreativcem s osjećajem za esteti- pratili događanja hrvatskih autora u ra- | u CANTUS ČASOPIS nja, ali najvažniji su ljudi koji sudjeluju čuđen, a sad sam zahvalan, potpuno ku i mjeru, koji uspješno spaja zakoni- znim sredinama, a kao autori članaka u provedbi. Za mene su najvažniji bili svjestan da je doista bilo tako. Zahva- tosti umjetnosti i grafičkog posla. Njega javljali su se i sami skladatelji. Jedan od Erika Krpan, Luka Gusić i Jana Haluza. lan sam joj i na potpori i ohrabrenju koje rese znanje i vrijednost, ali što je najvaž- njih bio je gitarist i sladatelj Aleksandar mi je pružila kad sam preuzimao duž- nije, spremnost na suradnju, razmjenu Bubanović koji je nizom članaka iznio Mentoričina mudrost nost od nje. Upravo zbog toga prihvatio mišljenja, uvažavanje ideja suradnika. svoja sjećanja o povijesti jazza u Hrvat- sam tu dužnost, iako urednički posao Zadovoljstvo je bilo raditi s takvom oso- skoj. To je tek jedan primjer, ali važan, nije među mojim prioritetima u pogle- bom, zadovoljstvo je još uvijek surađi- jer ti su članci danas, kao i neki drugi, Najvažnije razdoblje bilo mi je ono prije 39 referentna literatura koja služi svima koji se žele informirati, ali i istraživati na tom uno mi je draži novinarski području koje nije obuhvaćeno u knji- posao i drago mi je što i gama, a i podataka ima vrlo malo. Zato P su nam bila važna iskustva osoba koje dalje mogu uživati u slobodi su proživjele povijesna glazbena do- gađanja, a imali smo ih u formi inter- da radim ono što volim vjua. Dokumentirali smo i međunarod- ne uspjehe hrvatskih skladatelja, što će svakako biti važno za proučavanje nekim novim...

Izvor i utočište

No bilo je i neuspjeha: Cantus na kioscima, kao proizvod koji bi donosio pri- hod — nije uspio, klasični format novina sa znatno smanjenim brojem stranica — nije uspio, pokušaj privlačenja sponzora koji bi se oglašavali na stranicama — nije uspio... To nije bio mo- guće postići bez kompromisa koji se odnose na komercijalizaciju časopisa — tada novina — a na taj kompromis nismo pristali. Između komercijalizacije Cantusa i tema koje su od iznimne važ-

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. nosti za hrvatske skladatelje i hrvatsku glazbu odabrali smo potonje. Uosta- lom, nije li Cantus uvijek bio posvećen istinskim vrijednostima, glazbenim dosezima koji će ostati trajnim vrijednostima, pristojnom ophođenju i edukativnom pristupu, što držim iznimno važ- nim — bez obzira na to koliko to bilo zanimljivo širokom krugu građana!? Naravno da se treba držati tih načela, dok god Društvo uspijeva financirati tiskanje Cantusa koji drži do kvalitetnih glazbenih ostvarenja, a ona su najče- šće na margini interesa šire zajednice, bez obzira na to koliko vrijedni i važni bili. Onima koji drže do toga, Cantus će uvijek pružati utočište, bit će im izvor relevantnih podataka, ali i stručnih mi- šljenja, kao i članaka visoke literarne i umjetničke vrijednosti. Iz broja u broj rad u Cantusu postaje

200. broja 200. nešto više od novinarskog posla, više od ljubavi prema glazbi, više od pomaganja glazbenicima. Postaje dijelom naših života. Govorim u množini jer mislim da i drugi osjećaju isto, da im je jednako stalo, da ih to jednako ispunja- povodu va i usrećuje. Znam da je tako bilo od samih početaka, i za «vladavine« gos- pođe Jagode Martinčević koja je pokrenula lavinu. Naravno, među drugima mislim i na Mirjanu Matić i Antuna Tomislava Ša- bana koji su mi/nam uvijek bili potpora i oslonac, koji su činili te uporišne točke zbog kojih sam/smo mogao/mogli ne- opterećeno razmišljati samo o onom što je bitno za časopis.

ČASOPIS CANTUS | u CANTUS ČASOPIS Zbog svega toga i danas uživam pisati za Cantus, surađivati s divnim ljudima, sudjelovati u misiji zbog koje smo se udružili, u misiji pomaganja — pomaganja «zapostavljenima« i često «ne- shvaćenima« — hrvatskim glazbenicima, hrvatskim autorima. 40 U spomen na velikog skladatelja u povodu 110. obljetnice Papandopulo kvartet 11. prosinca 2016. u terminu rođenja i 25. godišnjice smrti nedjeljne matineje oduševio publiku Muzeja Mimara Papandopulo Nova glazba u u Hrvatskom muzeju Koncert je početak koncertnog mini ciklusa koji ansambl priređuje u organizaciji glazbenom zavodu Koncertne direkcije Zagreb Piše: Bernarda Lokner Predavanje Erike Krpan uz glazbene ilustracije donijelo je dragocjene pojedinosti o njegovu životu i radu

Piše: Jagoda Martinčević nedjelju, 11. prosinca 2016. godine u 11 sati u Muzeju Mimara, u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb, koncert je održao Papandopulo kvartet: Nikola Fabijanić (sopran–saksofon), Gordan an prije datuma smrti, 16. brala i na neki način sažela nekoliko važnih Tudor (alt–saksofon), Goran Jurković (tenor–sak- listopada 1991., u Hrvat- segmenata Papandopulova opusa. Čuli smo sofon) i Tomislav Žužak (bariton–saksofon). Do- skom glazbenom zavodu prvu i zadnju majstorovu klavirsku skladbu, sadašnji nastupi Kvarteta na brojnim glazbenim festivalima u Hr- održan je skup posvećen mladenačku Contradanzu iz 1925. godine U vatskoj i inozemstvu redovito su popraćeni odobravanjem publike i Borisu Papandopulu u koja je postala kanonskim djelom hrvatske struke. Veliku važnost pridaju promicanju suvremene glazbe mladih povodu 110. godišnjice pijanističke literature, a na kraju koncerta ulo- hrvatskih i stranih rođenja i 25. godišnjice smrti. O našem ve- mak Treće sonate za klavir pronađene u au- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. D autora pa su na likom maestru govorila je muzikologinja Erika tografu koji je skladatelj posvetio Vladimiru Kr- repertoaru tih mla- Krpan, najbolja poznavateljica njegova opu- panu. Klavir je bio važno ishodište za sklada- dih saksofonista sa, ali i obiteljska prijateljica, koja je s Papan- teljski rad, ali i instrument kojemu je posvetio česte praizvedbe. dopulom provela brojne trenutke doznavajući niz djela, baš kao i violini kojoj je među ostalim Tako je bilo i na dragocjene pojedinosti o njegovu životu i podario Koncert za violinu i orkestar iz 1943. koncertu kojim su radu. U dugom i plodotvornom djelovanju godine, jedno od najvrednijih djela naše cjelo- otvorili svoj mini uglednoga skladatelja i dirigenta akademika kupne glazbene literature. U toj je prigodi vio- ciklus u organi- Borisa Papandopula bilo je mnogo događaja lina bila zastupljena četvrtim stavkom iz Mo- zaciji Koncertne i epizoda koji nam danas, u evokacijama uz nologa za violinu solo nastaloga 1976. godi- direkcije Zagreb. obljetnice, svjedoče ne samo o njemu nego i ne koji je sjajno interpretirala Katarina Kutnar, U pedagoškom o vremenu i najrazličitijim kulturnim i političkim dobitnica prve nagrade na ovogodišnjem Na- segmentu njihova okolnostima hrvatskoga društva kroz nekoli- tjecanju mladih umjetnika koje nosi Papando- djelovanja poseb- ko desetljeća, ali uvijek ostaje dojam da još pulovo ime i koja je upravo za izvedbu Mono- no se ističe Škola nije sve ispričano. Upravo su zato navedeni loga dobila i posebnu nagradu. Dakako da ni saksofona u Ja- skupovi dragocjeni jer upotpunjuju kaleido- jedan susret s Papandopulovom glazbom ne

ski, međunarodni ć iheli

skop ponekad i dramatičnih događaja koji su može proći bez makar i maloga dijela njegova M proljetni seminar u pratili umjetničko stvaralaštvo. vokalnog opusa. Ovaj put bio je to ulomak iz Jastrebarskom za

veličanstvene Muke gospodina našeg Isukr- rešimir

učenike i studente K sta, bez koje bi hrvatska glazba bila puno si- Glazbene ilustracije saksofona koji su romašnija, kao uostalom i bez velikoga dijela Papandopulo kvartet već tradicionalno veliku važnost pridaje pokrenuli zajednič- promicanju suvremene glazbe mladih i stranih autora, jer je i njihov njegova stvaralaštva. No izlaganje ne bi bilo potpuno bez glazbe- ki. Godine 2013. član jedan od njih — Gordan Tudor (krajnje desno) nih ilustracija koje je Erika Krpan pomno oda- za svoj su rad pet puta nominirani za diskografsku nagradu Porin za prvi snimljeni album Papandopulo. Osvajaju Porina za najbolju skladbu. Otvorivši koncert Kvartetom za saksofone u B–duru, op. 109 ruskog skladatelja Aleksandra Glazunova, zagrebačkoj prijepodnevnoj publici pokazali su muzikalnost na najvišoj razini, odličnu međusobnu komunikaciju zbog koje su glazbene fraze bile savršeno jasno obli- kovane te sposobnost da, ponekad gradacijom ravnomjerno, a ponekad iznenađujuće naglo, stvore glazbenu napetost. U skladu sa svojim radom na promicanju hrvatske glazbe i glazbe mladih autora, izveli su skladbu Perpetuum mobitel Ivana Končića, prikaz ap- surdnosti i užurbanosti današnjega društva koje, u nedostatku tema za razgovor, poseže za svojim pametnim džepnim spasiocima. Usli- jedila je Porinom nagrađena skladba Nekoliko minijatura za kvartet saksofona, skladatelja i člana Kvarteta Gordana Tudora, u kojoj skladatelj slika motive rodnoga Splita s pomoću jedan čas lirskih melodija, a drugi čas slojevitih tekstura u ritmu, prelazeći cijelu paletu ugođaja i osjećaja. Skladbu Andante et Scherzo francuskog skladatelja Eugèna Bozze Kvartet iznosi romantičarski elegantno i široko te potvrđuje svoju sposobnost međusobne komunikacije i sukreiranja. Potaknuti ovacijama publike, kao bis izvode atraktivni Patchwork Uz predavanje Erike Krpan posjetitelji Hrvatskog glazbenog zavoda te nedjeljne matineje mogli su čuti Philippea Geissa. Spojivši svoje vrhunske individualne glazbene do- stavak iz Papandopulova Monologa za violinu solo koji je interpretirala Katarina Kutnar, ovogodišnja sege u zajedničku kreaciju, ova su četvorica glazbenika zagrebač- dobitnica Nagrade Ivo Vuljević Hrvatske glazbene mladeži koj publici priredila jedinstven glazbeni doživljaj. 41 Uz odjeke izvedbe mjuzikla Kralj je gol 29. i 30. srpnja u Mjenovu u Gradišću (Austrija) Mala dvorana Lisinski, 31. listopada 2016. Uspjeh Kabiljova Studentska mjuzikla u Gradišću praizvedba »Kralj je gol — cijelo selo je na nogama«, »Goli kralj privlači brojne goste«, na koncertu »Kralj je gol na mjenovskoj pozornici«, »Mjenovci opet pokazali svoju hrabrost i vještinu mjuziklom ‘Kralj je gol’« — samo je dio naslova objavljenih u austrijskom i Gudačkoga hrvatsko–gradišćanskom tisku kvarteta ku Rabu za posjeta engleskoga kralja Sebastian Edwarda VIII. i njegove tada još dra- gane, a poslije i su- udački kvartet pruge zbog koje je Sebastian 31. abdicirao, Ameri- listopada 2016. kanke Wallis Simp- otvorio je svoju son, digla publiku novu sezonu u na noge, a tako je Maloj dvorani bilo i u Zagrebu na

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Lisinski. Od ove godine, drugu vi- praizvedbi 1994. G olinu više neće svirati Korana Ruc- godine. Veseli libre- ner, koja je u kvartetu provela 15 to i još veselija Ka- godina; na njezino mjesto stupila je biljova glazba »lovi- mlada violinistica Teodora Sucala li« su trenutke toga Matei. Koncert se sastojao ma- znamenitog kraljev- hom od djela hrvatskih skladatelja. skog posjeta kad Na početku je izveden Trio u G– su visoki gosti od- duru za dvije violine i basso Antuna mah nakon dolaska Sorkočevića (kako je navedeno u kupili plavo–bijele rukopisu), koji je sasvim nevješto mornarske majice, za gudački kvartet obradio Felix kralj se pred svima Spiller. U drugom dijelu izveden je i skinuo gol do pasa, Peti gudački kvartet Borisa Papan- a prema nekima je dopula. U prvom dijelu koncerta, par obavio i nudi- osim djela Sorkočevića i Mozarta, stičko kupanje, po Gudački kvartet Sebastian prai- Od zaraznih songova do žustroga stepa, Kabiljov je mjuzikl očarao sve naraštaje izvođača, stanovnika Mjenova u čemu je Rab posli- zveo je i Introdukciju i burlesku za austrijskome Gradišću, središtu hrvatske manjine je postao osobito gudački kvartet diplomiranoga pi- poznat! janista i studenta kompozicije Iva- Piše: Jagoda Martinčević amaterske kazališne skupine »Mlada na Violića. U svojem studentskom inicijativa Mjenovo« (MIM), na kojoj je Inozemna premijera radu skladatelj istražuje melodiju, uz autora bila i hrvatska veleposlanica ritam i zvuk općenito, kao i među- Od zaraznih songova do žustroga ste- prošlom broju Can- u Austriji dr. Vesna Cvjetković. sobni odnos tih elemenata, što je pa, Kabiljova glazba za ovaj mjuzikl pri- tusa uz razgovor sasvim uobičajeno za rad nastao pada njegovim najboljim uradcima pa s ovogodišnjim laza takvu svrhu. Sa zanimanjem Nimalo amaterski nije ni čudo što je u Zagrebu doživio 91 ureatom Nagrade iščekujemo njegova nova djela da izvedbu, a sada, evo, i inozemnu pre- Vladimir Nazor, skla- »Kralj je gol — cijelo selo je na no- vidimo u kojem će se smjeru mladi mijeru u Gradišću. Djelo je režirala Irena dateljem Alfijem Ka- gama«, »Goli kralj privlači brojne go- umjetnik razviti. (Dario Poljak) Daraboš, dirigirao je Edi Jahns, koreo- biljom, objavili smo fotografije izvedbe ste«, »Kralj je gol na mjenovskoj po- U grafija je djelo Srđana i Petre Borote– zornici«, »Mjenovci opet pokazali svo- njegova mjuzikla Kralj je gol u Mjenovu Buranić, a u glavnim ulogama nastupili u Gradišću. U međuvremenu su stigli i ju hrabrost i vještinu mjuziklom ‘Kralj je gol’« — samo je dio naslova objavlje- su Hannah Daraboš i Karl Fleischhac- odjeci izvanredno uspješne produkcije ker. Očito je da Kabiljovim mjuziklima koju su 29. i 30. srpnja ostvarili članovi nih u austrijskom i hrvatsko–gradišćan- skom tisku koji je popratio pothvat, »ide« i u profesionalnim i u amaterskim prema reakcijama, nimalo amaterskog izvedbama, o čemu svjedoči i primjer postignuća. proslavljene Jalte koju su među ostalima izvodili i u Subotici na mađarskom redstave su bile Predstave su bile popraćene i titlovima jeziku, u operi u Oslu na norveškom, u popraćene i titlovima na na njemačkom jeziku pa su ih s lako- Beču u Freizentrum Wiener Neudorf, P ćom mogli pratiti i turisti koji su se za- ali i u Glazbenoj školi Vanja Kos u Se- tekli u lijepom kutku Gradišća, tradicio- svetama. A što se naših Gradišćanaca njemačkom jeziku pa su ih s nalnom obitavalištu Hrvata koji već niz tiče, Kabiljov je mjuzikl čini se »otvorio lakoćom mogli pratiti i drugi godina njeguju trajne odnose s Hrvat- apetite« za daljnje pothvate pa se raz- skom i kulturom svojih predaka. Da- mišlja o mogućoj postavi Male Flo- Austrijanci kako da je duhovita priča Milana Gr- ramye u Mjenovu, što bi za kulturne Ivan Violić gića, prema istinitom događaju koji se veze Hrvata s maticom zemljom bilo 42 1936. godine dogodio na našem oto- od velike koristi. Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici: orguljaš Pavao Mašić 5. prosinca 2016. u zagrebačkoj katedrali Panorama hrvatske orguljske glazbe Koncert in memoriam Anđelku Klobučaru, orguljašu i skladatelju koji je iznimno utjecao na orguljaške početke Pavla Mašića

Piše: Dario Poljak Mašić izveo je vlastitu transkripciju Hrvatskoj publici prvi je put pred- rhunac koncerta, sasvim Idile Blagoja Berse, što se pokaza- stavljena prva skladba u trećem lo kao potpuna suprotnost orgulj- dijelu programa, Obraćenje sv. Vočekivano, bila su kladatelji koji pišu skim djelima Stahuljaka i Odaka. Ne Pavla na putu u Damask dirigenta za orgulje, a nisu samo zato što je Bersina, primarno Tomislava Fačinija. Dok se sklad- djela Anđelka Klobučara, istovremeno i or- orkestralna, skladba znatno drukči- be iz prvoga dijela programa osvr- skladatelja koji je upravo guljaši, za taj in- ja i inventivno bogatija od orguljskih ću na ono što je bilo jučer, ova strument ne pišu djela koja su je okruživala, već i zato skladba referira se na ono što je u zagrebačkoj prvostolnici osim ako skladba što izvođaču omogućuje manipuli- bilo prekjučer, umjesto da pokuša Snije od njih naručena. Stoga kon- ranje bojom orguljskoga zvuka. vidjeti što se događa danas. Svo- dugo bio glavni orguljaš certi poput Panorame hrvatske Drugi dio koncerta počeo je psal- jevrsni »madrigalizmi«, koji se spo- glazbe za orgulje u izvedbi Pavla mom O Bože, Ti si Bog moj sklada- minju u tekstu programske knjiži- Mašića doista mogu — namjerno ce, kao i cijeli izričaj skladbe, na- telja Mate Sušilovića, koji je prerano BROJ 200/201, PROSINAC 2016. ili nenamjerno — (raz)otkriti tko su preminuo prije 15 godina. U njego- likuju ponajviše na blijedu imitaciju takvi autori. Nema, naravno, ničega vu se izričaju očitovao Klobučarov (orguljskih) djela Franza Liszta. lošeg u činjenici da skladatelji nisu utjecaj, jer je od njega i učio. Doi- istovremeno i orguljaši (nije to bio, sta je šteta što je skladatelj doživio Skladatelj orguljaš recimo, ni Franz Liszt pa je svejed- samo 24 godine, s obzirom na to da no pisao za orgulje), no vrlo se često se u navedenoj skladbi naziru iskre Znatno inventivnija i uistinu sklada- događa da skladatelji nedovoljno inventivnosti za koje bi bilo zanimlji- teljski bolje riješena skladba bio je dobro (u)poznaju instrument za koji vo vidjeti u što su se mogle razviti. Kyrie eleison, koju je 2005. napi- moraju pisati (u ovom slučaju — or- sao skladatelj i orguljaš Ante Kne- gulje). Deset verseta, u ovoj godini preminuli, Nikša Njirić napisao je 1981. šaurek. Baš kao i kod Anđelka Klobučara, do izražaja dolazi im- Trodijelni raspored godine. U minijaturama se otkriva kao skladatelj koji je tek okvirno provizacijsko promišljanje forme i Poticaj za koncert, kako orguljaš upoznao orgulje kao instrument za uopće idejâ u skladbi, koje poka- navodi u svojem podužem tekstu, koji mora pisati, ali u njegove mo- zuju kako skladatelj ne vlada samo bio je jasan: in memoriam Anđelku gućnosti nije dovoljno proniknuo. instrumentom za koji piše nego i Klobučaru, orguljašu i skladatelju Za njegov opus nije neuobičajen za- svim raspoloživim sredstvima ko- koji je iznimno utjecao na orguljaš- starjeli izraz, ali u ovoj skladbi nema jima uspijeva izraziti svoje namjere. karakterističnih utjecaja folklora (ili ke početke Pavla Mašića. Koncert Posljednja skladba, Toccata cro- barem nisu tako očiti). se ipak nije sastojao isključivo od matica Borisa Papandopula, u di- Klobučarovih djela, već je bio podi- jelu koncerta posvećenom skla- jeljen u tri dijela: prvi je bio posve- Vrhunac uz Klobučara dateljima današnjice koji su okre- ćen skladateljima arhaičnoga glaz- Vrhunac koncerta, sasvim očeki- nuti u budućnost, valjda je trebala benog izričaja, što nije nekarakteri- predstavljati ironiju, s obzirom na stično za hrvatsku predbiennalsku vano, bila su djela Anđelka Klobu- Papandopulov vrlo osebujan skla- glazbu, tj. onu nastalu prije šezde- čara, skladatelja koji je upravo u za- dateljski stil. setih godina prošloga stoljeća. Dru- grebačkoj prvostolnici dugo bio na gi dio orguljaš je posvetio skladate- mjestu glavnoga orguljaša. U sklad- Svakako zanimljiv aspekt koncer- ljima preminulima u ovoj godini te bi Collage iz 1995. autor se doista ta, koji slušateljima koji nisu proči- jednome mladom skladatelju koji je poigrava velikim brojem mogućno- tali tekst nije uočljiv, jest činjenica prerano preminuo 2001., dok je posti koje mu orguljski zvuk može po- da su predstavljena orguljska dje- nuditi, naročito najveći instrument u sljednji dio koncerta, prema riječima la izvođena mahom iz rukopisa — Hrvatskoj. Skladba Collage vrlo je u tekstu, okrenut budućnosti (koliko bilo da se radi o fotokopijama au- karakteristična za Klobučarov or- god se takvo što može reći za opus tografa, bilo o računalnim prijepisi- guljski jezik, što se ne bi moglo reći posljednjega skladatelja na programa za privatnu upotrebu. Znači li mu — Borisa Papandopula). za njegovu skladbu Drugi triptih, nastalu prošle godine i posvećenu to da notno izdavaštvo u Hrvatskoj Prvi dio koncerta donosi Preludije i upravo Pavlu Mašiću, koja je ovom ne obraća pozornost na glazbu za fuge Jurja Stahuljaka i Krste Odaka, prilikom doživjela i praizvedbu. Una- orgulje ili da nema dovoljnog zani- orguljaša i skladatelja, čiji se izriča- toč i dalje vrlo zanimljivom pristupu manja izvođača, odnosno publike ji uvelike oslanjaju na orguljaško na- skladanju za orgulje, Klobučar izne- — teško je pretpostaviti. Rezime slijeđe 19. stoljeća u formama, har- nađuje u drugome dijelu triptiha u koncerta: među hrvatskim skla- monijskom jeziku i općenitom po- kojem se poigrava duljim melodij- dateljima za orgulje u suvremeni- gledu na boju — što je jedna od skim linijama u kojima opet ne izo- joj hrvatskoj povijesti tek su dvojica

koja uopće razumiju instrument, a letikosa nezanemarivih karakteristika orgulj- staje njegov tipičan skladateljski izri- P skoga zvuka. Između dvaju preludi- čaj koji se ogleda u specifičnoj pri- kamoli pisanje za njega. Igrom slu- arko ja i fuga koji odišu prošlošću, Pavao mjeni disonantnih intervala. čaja imaju iste inicijale. M 43 Pavao Mašić na orguljama Zagrebačke katedrale BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Tradicionalno predstavljanje hrvatskih božićnih pjesama u novom ruhu na koncertima Zbora HRT–a Raduval se Jezuš mali, ciklus božićnih pjesama Ivana Josipa Skendera Božićni koncerti u Zagrebu (ciklus Sfumato, Muzej Mimara, 20. prosinca i gostovanje u Novom Marofu (Remetinec), u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije Kraljice svete krunice 22. prosinca)

Piše: Ana Vidić u novom vokalno–instrumentalnom godine je skladatelj i dirigent Ivan 22. prosinca u župnoj crkvi Blažene ruhu, za što su zaslužni naši istaknuti Josip Skender za zbor i instrumen- Djevice Marije Kraljice svete krunice skladatelji. Božićne pjesme u obradi talni ansambl priredio stare hrvatske u Remetincu kod Novog Marofa, na eć je nekoliko go- Igora Kuljerića ovjekovječene su i na crkvene pjesme koje potječu iz Me- koncertu koji Hrvatska televizija, već dina tradicija bo- CD–u Hrvatska božićna priča (Cantus, đimurja i Pomurja te one objavljene u prema osmogodišnjoj tradiciji priređi- žićnog koncerta 2011.), a ciklus Glasi veseli su dolete- zbirci Cithara octochorda, objediniv- vanja koncerata u vrijednim sakralnim li, u kojemu je Anđelko Igrec obradio ši ih u ciklus Raduval se Jezuš mali. objektima sjeverozapadne Hrvatske,

Zbora HRT–a pred- ažuli ć stavljanje hrvatskih božićne pjesme s područja Preloga, Praizvedene su 20. prosinca 2016. u snima i emitira na Božić. B

božićnih pjesama Zbor HRT–a praizveo je 2015. godine Muzeju Mimara na koncertu iz ciklusa inko D 44 V pod ravnanjem samog autora. Ove Sfumato te potom ponovno izvedene Osam božićnih pjesama sjeverne Hrvatske u novom ruhu Skenderove obrade poput ukrasa na božićnom drvcu (Pre)zaposleni je skladatelj i dirigent Ivan Josip Skender sam ravnao praizvedbama svojih djela

Piše: Maja Stanetti ažuli ć B raizvedba ciklusa Raduval se Jezuš mali Ivana Josipa inko D Skendera našla je mjesto u poplavi božićnih koncerata Gostovanje Zbora HRT–a u Remetincu kod Novog Marofa 22. prosinca na Božić se moglo pogledati i koje profesionalnim i amaterskim ansamblima svake go- na 1. programu HTV–a dine u ovo vrijeme redovito osiguravaju dobru posjeće- Za zbor i instrumente nost. Zbor HRT–a je u svojem ciklusu Sfumato u Muzeju novom ciklusu je riječ Mimara nastupio pod vodstvom vrlo i (pre)zaposlenog Od osam izabranih božićnih napjeva s kajkavsko- o izboru od osam PIvana Josipa Skendera. S osjećajem za mjeru, božićni koncert priređen ga govornog područja, pet ih se još uvijek, u Me- U je uz sudjelovanje malog instrumentalnog ansambla u vrlo skladnom izboru djela, na programu sastavljenom poput kakva ukrasa na božićnom

đimurju, Zagorju i Podravini, može čuti kao na- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. rodne popijevke (O kakva to svetlost, Se krščanj- pjesama koji nije već drvcu. Prije Skenderove praizvedbe čule su se i skladbe Erica Whitacrea, stvo, O Isuse moj ljubljeni, Raduval se Jezuš mali izlizan od svakovrsnih Benjamina Brittena i Mortena Lauridsena, a sve se one na osobit način i Novo leto, dete malo), a tri su sačuvane u zbirci Cithara octochorda (Ljubljeni Jezušek, Jager na komercijalnih upotreba, a lovu šraja, O Maria, presvetla zvezdica). Napjevi, na kojima je autor počeo raditi još 2012. posve- još živi u pamćenju starijih tivši pjesmu Jager na lovu šraja Komornom zboru Ivan Filipović, uglazbljeni su za mješoviti zbor stanovnika kraja i komorni instrumentalni sastav (orgulje, gudački kvartet, obou, klarinet, trubu i udaraljke). Napjevi mahom zadržavaju jednostavnost i prepoznatljiv, izvorni oblik, pri čemu je u prvom planu homofoni zborski slog po uzoru na narodno pjevanje, dotjeran vještim modulacijama, te kombiniranjem, izmjenama i gradacijom ženskih i muških glasova. Instrumentalna pratnja, koja u pravilu prati osnovnu melodiju, ujedno je u službi isticanja karaktera svakog napjeva te oslikavanja blagog i vedrog božićnog ugo- đaja, pri čemu skladatelj spretno ovladava efektima zvončića, zvona, vibrafona, triangla, ali i nastupima orgulja i isticanjem zvuka trube, oboe, klarineta i gudača. Iznimka su ipak pjesme poput a cappella pisane Jager na lovu šraja u kojoj se zbor dijeli na melodiju i stili- ziranu pratnju, O Maria, presvetla zvezdice s naizgled samostalnom, usporednom orgulj- skom dionicom, te posljednje pjesme — Raduval se Jezušek mali / Novo leto, dete malo — u kojoj je skladatelj suprotstavio dva napjeva istovremeno. ažuli ć Članovima Zbora HRT–a u izvedbi su se pridružili instrumentalisti Iva Ledenko, oboa, B

Lovre Lučić, klarinet, Vedran Kocelj, truba, Pavao Mašić, orgulje, Marko Mihajlović, uda- inko D raljke, te Gudački kvartet Porin (Ivan Novinc i Tamara Petir, violine, Lucija Brnadić, viola, Novi ciklus božićnih pjesama Ivana Josipa Skendera donosi obrade tradicijskih Neva Begović, violončelo). Izvedbom je ravnao sam autor, maestro Ivan Josip Skender, a napjeva sjeverne Hrvatske, kraja koji skladatelj, rođen u Varaždinu, dobro poznaje čak nekoliko poziva na bis na obje izvedbe (u Mimari i u Remetincu) najbolji su pokazatelj uspjeha njegova viđenja tih dragocjenih bisera božićne sakralne baštine. bave i crkvenim i svjetovnim naslijeđem napjeva o božićnim blagdanima s obje strane oceana. Praizvedba ciklusa obrađenih božićnih pjesama za zbor i instrumentalni sastav Raduval se Jezuš mali Ivana Josipa Skendera na vrlo pažljiv, zvukovno nijansiran, a ujedno i atraktivan način približava niz božićnih pjesama sjeverne Hrvatske, iz kraja koji Skender, rođen u Varaždinu, dobro poznaje. Slični, a ipak tako različiti, bili su otprije poznati doprinosi Igora Kuljerića i poslije Anđelka Igreca. Izvori novih obrada za zbor i intrumentalni ansambl su pjesme koje potječu iz Međimurja i Po- murja te dijelom triju kajkavskih božićnih crkvenih napjeva pohranjenih u tiskanoj zbirci Cithara octochorda s početka 18. stoljeća. U novom ciklusu je riječ o izboru od osam pjesama koji nije već izlizan od svakovrsnih komercijalnih upotreba, a još živi u pamćenju starijih stanovnika kraja. Neki se napjevi još povremeno mogu čuti u raznim narodskim inačicama po crkvama u Međimuriju, Zagorju i Podravini. Pomnim izborom, mašto- vitom i nenametljivom obradom osam pjesama te naslovnoga napjeva Raduval se Jezuš mali/Novo leto, dete malo — Skender se učinkovito pobrinuo da one opstanu u suvremenom ruhu na svjež način, sa zborom ažuli ć i suptilnom čipkom pratnje malog, ali i složenog instrumentalnog ansam- B bla gudača, puhača, orgulja i udaraljki. inko D 45 7. MAGfestival, od 27. kolovoza do 4. rujna 2016. u Muzeju grada Splita Kako mijenjati grad ljetnih ultrabakanalija Neumorni i predani članovi Udruge mladih akademskih glazbenika i njihov partner — Muzej grada Splita — podarili su nam u tradicionalno umjetnički tiho splitsko pozno ljeto pet sjajnih programa

Piše: Marijo Krnić cert ansambla Ars Longa koji čine: MAGfestivala donijela je novi, uzbudljiv ve skladbe — ranoj, kad stvara u ka- Ana Benić (flauta), Stjepan Nodilo (fla- nastup Festivalskog ansambla. Večer snoromantičarskoj maniri, ekspresio- uta i oboa), Lea Sušanj Lujo (violonče- je to koja već tradicionalno, intrigantnim nističkoj ili neoklasičnoj fazi — njegov eumorni i preda- lo), Linda Mravunac Fabijanić (čembalo) i u nas rijetko izvođenim programom te je glazbeni jezik privlačan, dramatičan, ni članovi Udruge i Monika Cerovčec (sopran). Ansambl visokom izvedbenom kvalitetom pobu- snažan, pomno razrađen i dotjeran. Ad mladih akademskih posvećen izvođenju rane glazbe, na đuje veliko zanimanje ljubitelja klasične hoc formiran festivalski ansambl čini- glazbenika i njihov replikama autentičnih glazbala, rafini- glazbe. Ni ove godine nije razočarala; li su: Svjetlana Mandić (violina), Nastja partner — Muzej rano je, ujednačeno i stilski primjereno dapače, odlični su (pretežito domaći) Perić (viola), Vanda Janković (violon- grada Splita — po- donio zanimljiv i splitskoj publici manje glazbenici osmislili zanimljivu glazbe- čelo), Andrej Kašić (kontrabas), Mari- darili su nam u tradicionalno umjetnički poznat program sastavljen od djela tali- nu večer, studiozno se pripremivši za ja Bašić–Markotić (flauta), Ana Man- N janskih majstora 17. i 18. stoljeća. Na taj odabrana djela. Ove je godine koncert dić (oboa), Yaroslav Sadovyy (klarinet), tiho splitsko pozno ljeto sedmo izdanje BROJ 200/201, PROSINAC 2016. sada već međunarodno prepoznatog se koncertni program lijepo nastavila i bio posvećen Paulu Hindemithu, zna- Matko Smolčić (fagot), Marko Bobiča- MAGfestivala. Pet koncerata redom su iduća koncertna večer na kojoj je trio menitom njemačkom skladatelju, glaz- nec (truba), Hrvoje Pintarić (rog) i Ivan nam priredili: ansambl Ars Longa, trio Vadjon, Tsalla i Režić osvojio slušatelj- benom teoretičaru, pedagogu, ali i vr- Mučić (trombon), uspješno je odgovo- Laura Vadjon (violina), Antigoni Tsalla stvo nadahnutim, muzikalnim i tehnič- snom violinistu i violistu. U stvaralaš- rio svim izazovima Hindemithovih par- (flauta) i Mislav Režić (gitara), Festival- ki uzornim izvedbama djela skladatelja tvu toga iznimno plodnoga skladatelja, titura. Koncert na kojemu su predstav- ski ansambl, Brass kvintet Podium te 19. stoljeća. kojega ponajprije poznajemo kao maj- ljena djela iz skladateljeva zrelog stva- Trio Korngold. Poveznica im je bila vi- stora instrumentalnih formi, prepozna- ralačkog razdoblja otvoren je izvedbom soka razina izvedbe i dobro koncipiran Festivalski ansambl jemo obilježja mnogih umjetničkih te- Kammermusik br. 2, op. 36/1 iz 1924. program. žnji prošloga stoljeća. Neovisno o tome godine, neobičnoga klavirskog koncer- Treća koncertna večer ovogodišnjeg kojoj stvaralačkoj fazi pripadaju njego- ta, u kojemu su imaginativnost i serio- Dojmljiv početak festivala donio je kon- ć akovi B Trio Ars longa i flautistica Ana Benić otvorili su peterostruki koncertni niz u dvorani Muzeja grada Splita 46 oran Z znost Bachova izraza, humor, lirizam i nja, i u svojoj je suiti iskazao kreativan slobodna razigranost sabrani u kom- i ingeniozan skladateljski duh, bogat i primiranu tradicionalnu simfonijsku for- topao glazbeni izraz. Četverostavačno mu. Solističku dionicu tehnički je spret- djelo, lirski obojenog Preludija, razigra- no, sigurno, uvjerljivo i muzikalno izve- nog drugog stavka (Rush Hour), fan- la pijanistica Marina Ivanova. Odlično tastične Grotesque i energičnog Fina- je surađivala s angažiranim i uigranim la, majstorski oblikovano, pružilo je pri- ansamblom, čak i u složenom fugatu liku ansamblu i solistu da iskažu brojne u četvrtom stavku. U središnjem dije- zvukovne kvalitete svojega instrumen- lu koncerta čuli smo zaista dojmljivu, ta te zavidno sviračko umijeće i muzi- nadahnutu, koncentriranu, minuciozno kalnost. Koncert je nastavljen vedrom i razrađenu, elegantnu i kompaktnu in- šarmantnom Horowitzovom Music Hall terpretaciju puhačkog kvinteta Kleine Suitom, a službeni dio zaključen poten- Kammermusik, op. 24/2., koja je zasi- tnom izvedbom skladbe Escape mla- gurno bila umjetnički vrhunac večeri. dog američkog skladatelja Kevina Mc- Nastup festivalskog ansambla zaklju- Keeja. Dopadljiv, ležeran i zanimljiv kon- čen je izvedbom koncerta za violonče- cert, koji nažalost nije privukao veći broj lo i deset solo instrumenata Kammer- slušatelja, okončan je izvedbom obra- Brass kvintet Podium čine Marko Bobičanec i Marin Zokić (trube), Hrvoje Pintarić (rog), Ivan musik br. 3, op. 36/2 iz 1925. godine. de legendarnog Mancinijeva hita Moon Mučić (trombon) i Danijel Požgaj (tuba) Srčano i izražajno solističku je dioni- River. Dodajmo i da je koncert Podiu- cu odsvirala violončelistica Mia Gru- ma, na kojemu je, u fortima, dosegnut bić. Ansambl se i tom prilikom pokazao zvukovni maksimum gotičke dvorane kao pouzdan, odgovoran, energičan i Muzeja grada Splita, podsjetio na još poletan suradnik, premda je suradnja uvijek neriješen problem splitske kon- s Ivanovom u cjelini ostavila intenzivniji certne dvorane. Glazbenici svoj posao dojam. U tom smislu, koncert bi nas se evidentno rade marljivo, odgovorno i još jače dojmio da je redoslijed djela na kvalitetno; hoće li i politika napokon nji- programu bio drugačiji. hovim stopama, ostaje tek vidjeti.

Skenderov Saxbrass Uz hrvatsku čelisticu

Nakon večeri posvećene Paulu Hin- Koncertom Trija Korngold iz Njemač- demithu, izazovnoj za izvođače, ali i ke zaključen je 7. MAGfestival. Ljep- za slušatelje, MAGfestival je predsta- šu završnicu ovogodišnjeg izdanja fe- vio brass kvintet Podium. Ansambl stivala teško smo mogli i poželjeti. Trio čine redom iskusni glazbenici, bogate Korngold ostvario je vjerojatno i najbolji ovosezonski koncert u Splitu. Tro- umjetničke i pedagoške karijere: Mar- Podium je praizveo integralnu verziju Saxbrass Suite Ivana Josipa Skendera ko Bobičanec i Marin Zokić (trube), Hr- je izvanrednih mladih glazbenika: Dia- voje Pintarić (rog), Ivan Mučić (trombon) na Tishchenko (violina), Kajana Pačko te Danijel Požgaj (tuba). Združila ih je (violončelo) i Joachim Carr (klavir), vi- 2014. godine želja da široj publici pred- šestruko nagrađivani, uspješne samo- stave zanimljiv, a malo poznat reperto- stalne karijere, stopili su se u homoge- ar za kvintet limenih puhaćih glazbala. no ne samo glazbeno nego i duhovno Splitski nastup otvorili su pomalo ra- tijelo. Ne iznenađuje zato niz nagrada streseno Kvintetom br. 1, op. 5 Victora koje su osvojili na natjecanjima komor- Ewalda. Premda je od početka koncer- ne glazbe, još od 2012. godine kad su ta bilo razvidno da su pred nama vrsni osnovani. Violinisticu iz Ukrajine, violon- umjetnici, doimalo se kao da ih glazbe- čelisticu iz Hrvatske i pijanista iz Nor- ni predložak u dovoljnoj mjeri ne potiče veške povezao je studij na Hochschule na angažiran i usredotočen nastup. No für Musik Hanns Eisler u Berlinu. Prem- neovisno o tome što je izostao potpun da njihov repertoar čine djela od klasič- doživljaj, uglađeno i pregledno predsta- nog do suvremenog razdoblja, za split- vili su jedno od najranijih djela izvorno ski su koncert odabrali skladbe dvojice pisanih za takav sastav. U izvedbi He- znamenitih romantičara — Johannesa atonove Toccate O The Blessed Lord Brahmsa i Petra Iljiča Čajkovskog. (u obradi Danijela Požgaja), koja je usli- Brahmsov Klavirski trio u C–duru, op. jedila, Podium je zazvučao energič- 87 zazvučao je besprijekorno — odlič- no, sigurno i uigrano; svirali su s lako- no izbalansiranih dionica, majstorski ui- ćom i temperamentno. Ipak, nesum- grano i skladno, tehnički uzorno, a po- Festivalski ansambl MAG izveo je večer posvećenu jednom skladatelju — Paulu Hindemithu njivo najdojmljivije ostvarenje te večeri nad svega istinski proživljeno. Uistinu, bila je praizvedba Saxbrass Suite Ivana bilo je nemoguće ostati ravnodušan Josipa Skendera, u kojoj se ansamblu pokraj tako nadahnutog i muzikalnog ekspresivnost, odvažnost u nastupu i priključio solist Gordan Tudor na alt– nastupa, u kojemu je svaka briljantna esumnjivo najdojmljivije saksofonu. Neobično lijep, muzikalan, skladateljeva zamisao zvučala iskreno iznimno sviračko umijeće. Puna dvora- agogički i dinamički bogat i uzbudljiv i prirodno. Klavirski trio u a–molu, op. na nagradila ih je srčanim pljeskom, a Nostvarenje te večeri bila je Tudorov nastup motivirao je sastav koji 50 Iljiča Čajkovskog, remek–djelo te umjetnici su zahvalili ležernim Piazzolli- mu je uzvratio punokrvnom i homo- vrste, posvećeno velikom ruskom pi- nim tangom. praizvedba Saxbrass Suite Ivana genom svirkom. To je prva integralna janistu, dirigentu i skladatelju Nikolaju izvedba Skenderove skladbe nastale Rubinsteinu, unatoč manjim nesavr- MAG–ovcima na kraju još jednog Josipa Skendera, u kojoj se brass 2013. godine. Taj izuzetan mladi hrvat- šenostima (primjerice, u Fugi, gdje je uspješnog festivala ostaje samo pože- kvintetu Podium priključio solist ski glazbenik, izniman na svim poljima nedostajalo više preciznosti), ansambl ljeti da s jednakim entuzijazmom, raz- svojega umjetničkog djelovanja, od diri- je izveo složno, moćno i tonski dojmlji- boritošću i strpljenjem nastave (nabo- Gordan Tudor na alt–saksofonu giranja, vođenja ansambala do sklada- vo. Osvajala je njihova nepatvorena lje) mijenjati grad ljetnih ultrabakanalija. 47 Uz 450. obljetnicu Sigetske bitke, najveće pojedinačno skladateljsko nadahnuće na ovim prostorima Što znamo o Zrinskom prije Zrinjskog? Misli uz koncert djela posvećenog Zrinskome; koncert je

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. bio dio Međunarodnog skupa Odjeci Bitke kod Sigeta i mita o Nikoli Šubiću Zrinskom u umjetnosti

Piše: Jagoda Martinčević

apokon je i glazbeni Zagreb čuo, barem u ulomcima, glazbu iz opere Zrinyi Au- gusta Abramovića Adelburga, djelo be djela koje je 22. lipnja 1868. godine Npraizvedeno čak osam godine prije u Kraljevskom ugarskom nacionalnom svima dobro poznatog Nikole Šubića kazalištu u Pešti postiglo golem uspjeh. Zrinjskog Ivana pl. Zajca. Zahvaljujući Tko zna kako bi danas prošlo kod nas Međunarodnom skupu o 450. obljet- s obzirom na kultni status Zajčeva djela nici Bitke kod Sigeta pod naslovom iz 1876. godine, no ipak ostaje pitanje Odjeci Bitke kod Sigeta i mita o Nikoli zašto se ama baš nitko za Abramovi- Šubiću Zrinskom u umjetnosti u or- ća nije zainteresirao, makar i kuriozite- ganizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta U maniri glazbenih priredbi 19. stoljeća simfonijsko–operni koncert dao je prostora i ta radi. u Zagrebu i Hrvatskog muzikološkog klavirskim minijaturama na temu Zrinskog koje je izvela pijanistica Tamara Jurkić Sviben društva, održan je koncert s djelima Uostalom, o tom glazbeniku rođenom posvećenima našem znamenitom 1830. u Carigradu (gdje mu je otac dje- povijesnom junaku. U Dvorani Bla- akademik Nedjeljko Fabrio uputio »Pi- šest debelih svezaka partiture djela lovao u austrijskoj diplomatskoj službi), goje Bersa na Muzičkoj akademiji u smo gospodinu Augustu Abramoviću koje je Fabrio pronašao u Sečenijevoj a umrlom u Beču 1873., pa i o njego- Zagrebu, 2. studenoga 2016. glazbu Adelburgu«. Adresa je glasila RAJ, a nacionalnoj knjižnici u Budimpešti. Ti- voj operi, znalo se u nas ponešto i prije Ivana pl. Zajca, Antuna Schwarza, Fer- poštu i pismonošu odigrao je časopis suću i osam stotina fotokopiranih stra- Fabrijeva i Juranićeva pronalaska parti- de Livadića, Carla Michaela Ziehrera i Matice hrvatske Kolo/4 godine 1998. nica ukazivalo je da se radilo o monster ture u Budimpešti. Među ostalim spo- Ernöa von Dohnányija, dirigent Zoran Zbog čega se naš uvaženi pisac (a nije operi koja je prema opsežnosti podsje- minje ga Muzička enciklopedija JLZ– Juranić uz vokalne soliste i orkestar humorist) odlučio obratiti jednom već tila Juranića na Mefistofelea Arriga Bo- a (1971.), Hrvatski biografski leksikon Akademije napokon je odškrinuo vrata davno počivajućem stanovniku Raja, ita koji je u prvoj verziji trajao čak šest (1983.), uvršten je i u The Growe New djelu o kojem šira javnost gotovo da i uopće ne dvojeći o tome da bi adre- sati. Bilo kako bilo, obojica entuzijasta Dictionary of Music (London 1980.), o nije ništa znala, a upućeni su bili samo sa dotičnoga mogla biti i u obrnutom smatrala su da bi se oko Abramovićeva djelu je pisala Antonija K. Cvijić u Ju- pojedinci iz struke i još ponetko izravno smjeru? Zacijelo zbog sreće i ushita, djela valjalo potruditi to više jer je njegov tarnjem listu (1924.), dr. Hubert Pettan u Zborniku Društva hrvatskih sklada- uključen u priču koja nam se danas čini htijući Abramoviću Adelburgu što pri- Zrinyi nastao prema istome predlošku telja (1976.), Nedjeljko Fabrio u knjizi poput povijesno–glazbenog krimića, s je javiti kako su noćnim budimpeštan- drame Theodora Körnera. Maestro i njegov šegrt (1991.) te no- okusom nebrige sredine za nešto što skim vlakom u Zagreb netom prispjele vinar Đorđe Zelmanović u budimpe- bi moglo biti i naša kulturna baština. dvije kutijice mikrofilmova na kojima je Ni pisma ni slike štanskom listu Népszabadság (1998.). Naime, naslovni je junak nepoznate zabilježena partitura opere Zrinyi koja bi No dva važna imena hrvatske povije- opere naš, baš kao i skladatelj, pa ipak se imala praizvesti u Zagrebu na Dan Javnost se zbog pronalaska nešto sti bila su i neposredni svjedoci prai- je Zrinyi praizveden u Budimpešti i ta- državnosti 2000. godine! U tom, da- malo uzburkala, čak je i tadašnje Mi- zvedbe, odnosno susreta sa skladate- mošnja ga je javnost smatrala svojom nas znamo, naivnom entuzijazmu, knji- nistarstvo kulture Republike Hrvatske ževniku se pridružio i glazbenik, skla- poduprlo projekt, načinjen je i prepjev ljem, što su i zapisali. Političar i publicist operom. datelj i vrstan istraživač hrvatske glaz- njemačke verzije (prevoditelj je Sead Fran Folnegović našao se u Pešti 1868. Ima tome već 18 godina otkako je naš be, dirigent Zoran Juranić našavši se Muhamedagić), ali od tada do danas ni i bio na jednoj od izvedaba Abramovi- 48 književnik i pasionirani ljubitelj glazbe u čudu pred, kako sam ističe u Kolu, pisma ni slike, a kamoli možda izved- ćeve opere. O njoj je ushićeno izvijestio BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Prigodu za promociju djela koja je godinama proučavao zgrabio je maestro Zoran Juranić i pripremio koncert sa studentima Muzičke akademije u Zagrebu, orkestrom i pjevačima u Dragoljubu iste godine: »Da je Zrin- kao Ritter von Adelburg (predikat koji va od Augusta Abramovića, virtuoza na godila velika obljetnica Bitke kod Sige- ski Hrvat, to hvala bogu znamo, ma se je obitelj dobila zbog zasluga) i upitao guslama«, ubrzo se u istoj tiskovini ja- ta, ujedno i godišnjica smrti Nikole Š. tko kitio, ma tko veličao s njim; ali da zbog čega se Zagreb nije prije za nje- vio dr. Radoslav Kiš–Šaulovečki, tvrde- Zrinskog. Tu je prigodu maestro Zoran je Adelburg, skladatelj pjevanke Zrin- ga zainteresirao. To više jer je on svoje- ći da je »ovih dana« u Štrigovi pronašao Juranić objeručke zgrabio i na spome- ski, hrvatsko koljeno: to — to tekar iz ga Zrinskog najprije ponudio zagrebač- partituru u ostavštini koju je po majci nutom koncertu izveo uvertiru, napjev magjarskih listova doznajemo… Ma kom kazalištu koje mu je partituru vra- naslijedila Jelena Vedemajer, a čija je mujezina i ariju Helene (Jelene) iz Abra- i kako ćeš u Adelburgu nazrieti Hrva- tilo s obrazloženjem da nemaju stalne baka po majci u prvom braku bila su- movićeve opere. Bolje išta nego ništa, ta? Mora ti se tekar kazati, da mu se opere. Skladatelj je još Kuhaču rekao pruga Augusta Abramovića. O daljnjoj kaže poslovica, a budućnost će tek je otac još pisao Abramović. … A bi li da je nudio operu Zagrebu i zato što su sudbini te nepotpune rukopisne parti- pokazati hoće li Zrinyi još uopće ne- na svršetku po običaju želju ili molbu u originalnoj partituri mnoge hrvatske ture s njemačkim tekstom svjedoči u koga zainteresirati! Uostalom, koncert izrazio — da i u Zagrebu do skora ču- melodije i jedno kolo, dok je u uverti- svojem »rajskom« pismu N. Fabrio koji je pokazao da ni o Zajčevu Zrinjskom jemo Zrinskoga?... Reći ću samo: sij- ri jedan koralni motiv hrvatske pjesme je istražujući utvrdio da ju je od izvjesne ne znamo baš sve jer je maestro »izvu- mo prije konoplje, jer se drugčije gaća koju je sam Nikola Šubić Zrinski »ukaj- Helene Wedemniez Hrvatski glazbe- kao« i jednu ariju Juranića koja je, po nedočekasmo!« dio«, a otac Abramovićev pronašao ru- ni zavod otkupio 25. studenoga 1964. svemu sudeći, dopisana, a u dosadaš- kopis Zrinskoga u carigradskoj bibli- i otada je ona u arhivu HGZ–a. Našlo bi njim se izvedbama nije čula. O izvedbi mladih pjevača ovaj put nećemo jer Kajda Zrinskog oteci! Nakon zagrebačke odbijenice, se u ovom Dossieru Abramović/Adel- i nije bila osobito uspješna, dok se or- skladatelj je operu ponudio Pešti koja burg, kako ga je Matičino Kolo naslovi- kestar pokazao boljim, osobito u nima- Folnegović još jedanput spominje ope- je bila voljna prihvatiti je uz uvjet da se lo, još zanimljivih pojedinosti o sklada- lo jednostavnoj dramatično simfonizira- ru Zryni u Doživljaji i dojmovi 1902. te mađarizira, naslov iz Zrinjskog promije- telju i djelu koje je peštanski tisak ne- ističe: »Sam Ed. Hanslick priznao je ni u Zrinyi, umjesto kola uvede čardaš noj Dohnányijevoj uvertiri Zrinyi, dok bi štedimice hvalio, no valja nam ovaj dio sa Ziehrerovom koračnicom Zrinyi mir- ovaj umotvor klasičnim, istaknuv na- i, navodi Kuhač skladateljeve riječi, »još podsjetnika privesti (barem za sada) ročito da je instrumentacija opere do- koješta drugo«. I tako je Mađarska done duše mogli nastupiti na kakvom la- kraju, citirajući N. Fabrija i njegov ta- kotaktnom novogodišnjem koncertu! stigla a mjestimice natkrilila istoga Wa- bila operu o »svojem« nacionalnom ju- dašnji entuzijazam. U očekivanju hrvat- gnera.« Pročitavši Folnegovićev članak, naku, dok smo mi još morali pričekati Program su upotpunile još i dvije Po- ske premijere 2000., Fabrio kliče: »I bit putnice Zrinskog za klavir, iz pera Antu- u Peštu se 1868. zaputio i Franjo Ksa- da se dugo nakon Lisinskog pojavi ple- će bogme pregršt magisterija, dokto- meniti Zajc i vrati »hrvatskoga Leonidu« na Schwarza i Ferde Livadića u izvedbi ver Kuhač, susrevši se s Abramovićem rata i inih odličja na tu temu!« Agrameri koji mu je ispripovjedio povijest nastan- kamo i pripada. Tamare Jurkić Sviben. Tu glazbu mo- bi rekli — brus! ka opere, a Kuhač je o tom susretu pi- žemo i zanemariti jer pripada konfekci- sao u Prosvjeti (1910.). Nakon što je u Vjesniku u srijedu 8. li- ji postilirskoga razdoblja. Ali zato valja stopada 1952. godine osvanuo članak Velika obljetnica čestitati maestru Juraniću na ustrajno- U početku rezerviran i ponešto uvrije- »Prije Zajčeve opere Nikola Šubić Zrin- sti koja, kad je posrijedi hrvatska opera, đen, Abramović se Kuhaču predstavio ski davana je u Pešti opera istog nazi- I tako bi zacijelo i ostalo da se nije doima visoku kulturološku misiju. 49 Uvaženi akademik i svestrani glazbenik 17. prosinca 2016. u Hrvatskom glazbenom zavodu održao predavanje o Nikoli Šubiću Zrinskome u glazbi Valja slijediti maestra Juranića Dopuna simpoziju i koncertu upriličenima ove jeseni u povodu 450. godišnjice Bitke kod Sigeta

odjeknula iznimnim senzibilitetom auto- Možda i bolje, jer finalu opere kakav ra prema izvorištu temeljenom na etno- poznajemo baš ništa ne »fali«, a zna- loškim karakteristikama turskih prizora mo kako može zvučati prigodničarska u operi za koje je Juranić ustvrdio da su glazba, pa makar je sklada i naš omi- čak i snažniji od onih u Zajčevu djelu. ljeni »Zajček«. No zato bi tenorsku do- pisanu ariju valjalo smjestiti ondje gdje Finale za cara joj je mjesto, smatra Zoran Juranić i s time se valja složiti. Svoje izlaganje maestro je dopunio još nekim korisnim podacima o auto- Rock–mjuzikl rima koji su skladali o Zrinskom pa smo tako doznali da mu je osim Adelburga, Čuli smo i zanimljivost iz našeg vreme- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Zajca, Schwarza, Livadića, Ziehrera i na o rock–mjuziklu Zrinyi 1566. koji je Dohnanyija (čija smo djela čuli), jednu Juranić nedavno vidio u Osijeku, i to na skladbu posvetio i Karl Goldmark, ne- gostovanju jednog mađarskog ansam- kad ugledni austrijski operni skladatelj. bla. Ta predstava osim izvrsne izvedbe Doznali smo i neke podatke o Zajčevoj operi, iako si umišljamo da o njoj sve donosi priču iz drugog kuta jer u njoj znamo. Naime, osim jedne arije junaka je riječ o onome što je prethodilo Bitki Juranića koje nema u izvornoj partituri kod Sigeta, a glavnu riječ vodi Franjo jer ju je Zajc naknadno dopisao za zna- Črnko, pisar i komornik Nikole Zrinskog Bivši je predsjednik HDS–a Zoran Juranić u posljednje vrijeme sve aktivniji ne samo kao menitog i u svijetu uglednog Ivana de kojega su Turci zarobili, a otkupio ga je skladatelj nego i kao muzikolog i dirigent Negrija, postoji još i jedan finale ope- Juraj Zrinski pa je Črnko poslije opi- re koji je skladatelj napisao za svečano sao opsadu Sigeta i taj je spis postao i Piše: Jagoda Martinčević djela i drugi put bilo je iznimno korisno, otvaranje današnje zgrade Hrvatskoga ostao jedan od najvažnijih dokumena- baš kao i vokalni ulomak mujezinova narodnog kazališta u Zagrebu na koje- ta u sagledavanju objektivne slike ve- pjeva koji je na koncertu, barem što mu je bio i car Franjo Josip I. pa je i fina- like epizode hrvatske povijesti koja je, ko želimo doznati se vaše izvjestiteljice tiče, prošao go- le bio »udešen« prigodno, i nikad više, eto, ostala i glazbom zapisana sve do još nešto o uglaz- tovo nezapaženo, a sada je ta glazba barem koliko se zna, nije ponovljen. našega vremena. bljenom Nikoli Šubi- ću Zrinskom, treba samo slijediti Zorana Juranića! Naš uva- ženiA akademik i svestrani glazbenik i dalje pronalazi novosti, a doznaju ih oni koji ga žele slušati. Tako se 17. prosinca u Hrvatskom glazbenom zavodu okupila »kritična masa« onih koji rado po- sjećuju subotnje matineje kako bi pratili predavanje o sigetskom junaku u notama, kao dopuni simpoziju i koncertu koji su ove jeseni upriličeni u povodu 450. godišnjice Bitke kod Sigeta, koja je ujedno i godina smrti Zrinskog.

U korist glazbe

Osvrnuvši se na koncert upriličen na Muzičkoj akademiji kojom su prigodom, među ostalim skladbama, izvedeni i ulomci iz nama nepoznate opere Zrinyi Augusta Abramovića Adelburga, maestro Juranić ilustrirao je predavanje snimkama s tog koncerta i upravo je to Juranićevo predavanje drugo slušanje nepoznate glazbe otkri- o Zrinskome u glazbi sa

lo mnoge odlike partiture koja je nasta- zanimanjem je kroz bistu u ć

la osam godina prije popularnog Niko- dvorani HGZ-a možda pratio i ezi le Šubića Zrinjskog Ivana pl. Zajca. Pri- duh Ivana pl. Zajca B ada 50 mjerice, slušanje uvertire Adelburgova N Sezona Hrvatskog komornog orkestra, 8. studenoga 2016. u Hrvatskom glazbenom zavodu Praizvedba opere Jelka Blagoja Berse Ostaje pitanje što će nam dvije partiture, od kojih se za jednu ne zna tko ju je priredio?

Piše: Jagoda Martinčević stupu u povodu proslave 40. obljetnice No ima još nešto što je prirodno zain- zagrebačkog društva Kolo, na kojem je teresiralo kad je riječ o hrvatskoj pra- rema libretu brata Josipa, sudjelovalo i splitsko Pjevačko društvo izvedbi. Postavilo se pitanje — tko je Blagoje Bersa smjestio je ini se da hrvatska Zvonimir koje je Bersa tada vodio; prije djelo priredio za izvedbu? Programska P opera prema kraju nekoliko godina u Zagrebu je izveden cedulja o tome ništa ne kaže osim: »… svoju Jelku u rodni Dubrovnik, tekuće godine ima intermezzo iz opere, dok je arija Sve- zaslužni su veliki entuzijazam i anga- i nešto sreće. Nai- ti Vlaho od Gorice 1907. objavljena u žman začetnika ideje provedbe pro- posvetivši djelo supruzi Luciji me, osim ulomaka Beču kao samostalna skladba za glas i jekta: ravnatelja HKO–a Anđelka Ra- iz opere Zrinyi Au- klavir. Godine 1953. tadašnji Radio Za- mušćaka, organizacijskog i umjetnič- Sambuk gusta Abramovića Adelburga koji su greb snimio je nekoliko ulomaka Jelke kog suradnika Marijana Modrušana i Č s orkestrom Opere HNK–a u Zagrebu novoga šefa–dirigenta HKO–a Mirana izvedeni na Muzičkoj akademiji u Za- grebu (o čemu izvješćujemo također u pod ravnanjem Mladena Bašića, s pje- Vaupotića. U rekonstrukciji i pripremi ovom broju Cantusa), 8. studenoga je vačima Nadom Tončić, Nonijem Žune- materijala za praizvedbu nezaobilazan u Hrvatskom glazbenom zavodu prai- com, Tomislavom Neralićem i Ivicom je doprinos spomenutog organizacij- zvedbu doživjela i opera Jelka Blagoja Kišem. skog tima i notografa Felixa Spillera.« djela Blagoja Berse, upravo u studeno- Berse, 115 godina nakon što je autor me izašla iz tiska u stručnoj redakciji di- dovršio djelo. Slušali smo koncertnu Kompletna praizvedba Pitanje partiture rigenta i skladatelja Ivana Josipa Sken- dera. Nije jednostavno razmrsiti konce izvedbu koju je pripremio dirigent Miran BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Vaupotić na čelu Hrvatskog komornog I to bi bilo zapravo sve do ove koncer- Lijepo zvuči, ali ništa ne znači, barem te zavrzlame prema krilatici »ne zna lje- orkestra i zbora crkve sv. Marka Canto- tne izvedbe koju je brojna publika pone onima koje to zanima. U potrazi za vica što joj radi desnica«! Ili…? U sva- res sancti Marci, uz vokalne soliste Kla- mno odslušala i ovacijama ispratila. odgovorom stigla je informacija da je kom slučaju, ostaje hvalevrijedan entu- sju Modrušan, Nikšu Radovanovića, Pod ravnanjem Mirana Vaupotića, tem- partituru iz dionica priredio spomenu- zijazam gospodina Ramušćaka i trud Davora Radića i Ivicu Trubića. peramentnog dirigenta, sudeći prema ti g. Spiller. I tek se tada otvorilo novo Hrvatskog komornog orkestra te osta- biografiji u programskoj cedulji vrlo za- pitanje: zašto se iz dionica radila par- lih sudionika koji su omogućili Jelkinu praizvedbu. Ali ostaje i pitanje — što će Hrvatski verizam mjetne međunarodne karijere, Hrvatski titura kad ona već postoji kao autograf komorni orkestar zvučao je odlično, a s orkestralnim i vokalnim dionicama u nam dvije partiture od kojih se za jednu ne zna tko ju je priredio? Samo da se Iz nepoznatih razloga Bersina je Jelka posebno su sjajili pučki intonirani zbo- Hrvatskom glazbenom zavodu, dok su ne ponovi slučaj Zajčeva Zrinjskog, po ostala nepoznata javnosti, za razliku rovi koje je uvježbao Ivica Petar Petrač. dva klavirska izvatka pohranjena u Na- čijim su notama pisale i brisale genera- od Ognja i Postolara iz Delfta, a sude- Od vokalnih solista izražajnošću je do- cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te u Au- cije dirigenata i kojekakvih drugih prire- ći po onome što se čulo, mogla bi mir- minirala Klasja Modrušan, tragična na- strijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču! To đivača, da bi upravo danas, zahvalju- ne duše stati uz bok Hatzeovu Povrat- slovna junakinja, i izvrstan Davor Radić više što je Jelka kao završna partitura jući maestru Juraniću, izronila još jed- ku (1911.) koje djelo zajedno s Ognjem kao odbjegli ljubavnik, a cjelini je uveli- znanstveno–istra- na arija koju nikad prije nismo čuli (vidi (1906.) običavamo karakterizirati kao ke pomogla i vrsna korepetitorica Lana živačkog projek- tekst o koncertu posvećenom Nikoli dvije hrvatske verističke opere. Pre- Bradić. ta Hrvatskoga Šubiću Zrinskom). ma libretu brata Josipa, Blagoje Ber- glazbenog sa smjestio je svoju Jelku u rodni Du- zavoda Sa- brovnik, posvetivši djelo supruzi Luci- brana ji Sambuk. Prema modelu talijanskih verista Mascagnija i Leoncavalla, pučki mediteranski ugođaj s neizbježnim lju- bavnim trokutom i tragičnim završet- kom vodio je tada mladog skladatelja do prvog vrhunca u glazbeno–scenskom opusu koji je već na početku sugerirao autorovu majstorsku ruku, odlično poznavanje glasova, sjajne zborove i sklonost emocijama pre- punjenoj dramaturgiji. U kasnijim djelima Bersa će otići dalje od kasne ro- mantike, osobito u Ognju, no u Jelki je propupao mladenački žar posvećen samo i isključivo ljubavi i nesrećama koje ona, prema definiciji, u romantič- nim operama izaziva. O djelu nema odveć podataka osim da je Bersa počeo operu pisati još kao polaznik glazbene škole HGZ–a 1896., klavirski izvadak dovršio je u Splitu 1901., a orkestraciju na Hvaru 1902. godine. Sopranistica Klasja Modrušan i bariton Davor Radić uz Hrvatski komorni orkestar pripremili Prema dostupnim informacijama, ne- su praizvedbu opere Jelka Blagoja Berse koliko ulomaka Jelke izvedeno je u (fotografija generalne probe u Hrvatskom Zagrebu 1902. na zajedničkom na- glazbenom zavodu) 51 Tomislav Neralić — in memoriam (Karlovac, 9. prosinca 1917. — Zagreb, 16. studenoga 2016.) Sve te godine ostao je trajno povezan s hrvatskim glazbenim životom Dvadeset tri dana prije 99. rođendana zauvijek je utihnuo jedan od najmoćnijih hrvatskih glasova

Piše: Marija Barbieri dine 1943. otišao je u Bečku držav- tona. Razvio se u snažnu glazbeno– svim velikim gostovanjima zagrebačke nu operu. U nizu njegovih bečkih ulo- scensku osobnost i redao ostvarenja Opere, s riječkom Operom i s ljubljan- ga ističe se četverostruki lik Lindorf/ za pamćenje. Bili su to Mozartov Don skom na Praškom proljeću. vadeset tri dana Coppelius/Dapertutto/Dr. Miracle u Giovanni (koji se tada davao pod nazi- prije svojega 99. Offenbachovim Hoffmannovim priča- vom Don Juan), za kojega je glasom Najčešći Holandez rođendana zauvijek je utihnuo jedan Ukleti Holandez, kojega će pjevati naj- od najmoćnijih gla- češće u karijeri — 123 puta, otvorio mu sova hrvatske glaz- je 1955. put u Berlin. U Berlinu je svla- Dbene reprodukcije, pjevač vrhunske dao gotovo cijeli vagnerijanski reperto- muzikalnosti i zadivljujuće memorije, ar i razvio se u vrhunskog vagnerijan- umjetnik fascinantne karijere koja je skog pjevača. Svojim Holandezom, i nepomućenim sjajem, bez padova, Wotanom u Prstenu Nibelunga, obišao trajala šezdeset i jednu i pol godinu. je svijet. Repertoaru je dodao i Verdije- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Ostvario je oko 4000 nastupa u 156 va Falstaffa. opernih uloga na sceni, sedam u koncertnim opernim izvedbama, 46 dio- I sve te godine ostao je trajno pove- nica u vokalno–orkestralnim djelima zan s hrvatskim glazbenim životom. i šest ciklusa pjesama. Među njima Bio je 1964. jedan od sudionika pre- su praizvedbe šest opera hrvatskih mijere Šostakovičeve Katarine Izmajlo- ve u skladateljevoj nazočnosti. Nastu- pio je na praizvedbi Oluje Stjepana Šu- leka, prvoj opernoj izvedbi u obnovlje- noj zgradi HNK–a u Zagrebu. Bio je je- stvario je oko 4000 nastupa u 156 dan od stupova Splitskih ljetnih priredbi — od 1970. Splitskog ljeta — na koji- Oopernih uloga na sceni, među kojima ma je nastupao 25 godina, od početka 1954. u Eri s onoga svijeta do Simona su praizvedbe šest opera hrvatskih Boccanegre 1979. Riječani neće zaboraviti njegova baruna Ochsa u Kavaliru skladatelja i jedanaest inozemnih s ružom Richarda Straussa, Dubrovča- ni niz koncerata i Peneasa u pastirskoj igri Dafne Antonija Caldare, Varaždinci Severusa iz oratorija Prijenos svetoga skladatelja i jedanaest inozemnih. Po- Dujma Julija Bajamontija. sljednju, 156. ulogu otpjevao je na svoj Majstor vokalne interpretacije, Neralić 83. rođendan. Taj golem izvođački je njegovao i koncertnu djelatnost. U opus ostvario je kao stalni član zagre- njegovu bogatom koncertnom opusu bačke Opere, Bečke državne opere uz klasična djela Bacha, Beethovena, i Njemačke (prije Gradske) opere u Brucknera, Dvořaka, Händela, Mozar- Berlinu i na brojnim gostovanjima u ta, Rossinija i Verdija bila su zastupljena više od 70 europskih i izvaneuropskih Tomislav Neralić bio je prvi i postojani tumač mnogih vokalnih djela u hrvatskoj i djela hrvatskih skladatelja. Sudjelovao gradova na čelu s milanskom Sca- glazbi je u praizvedbi Jame Stanka Horvata lom. U angažmanu u Njemačkoj operi na tekst Ivana Gorana Kovačića i bio je u Berlinu proveo je 40 godina i 1963. prvi tumač ciklusa Pjesma mrtvog pje- dobio naslov komornog pjevača — snika Stjepana Šuleka na tekst Dobriše Kammersängera (prvaka), koji je tada ma, kojega je tumačio 42 puta. Nakon i stasom bio idealan pa mu je ta kre- Cesarića. prvi put dodijeljen nakon Drugoga jednogodišnjeg angažmana u Pragu, acija donijela nagradu Savezne vlade, svjetskog rata. vratio se 1948. u HNK Zagreb u sjajno Ivan Susanjin Mihaila Glinke, Scarpia u Tomislav Neralić surađivao je s najve- doba zagrebačke Opere koje je svo- Tosci, Jago u Otellu, Niko Marinović na ćim dirigentima, redateljima i pjevači- Sjajno doba jim djelovanjem kao ravnatelj i dirigent praizvedbi Ekvinocija Ivana Brkanovi- ma svojega vremena. Bio je cijenjen ne obilježio Milan Sachs. Počeo se bližiti ća, Junije u Brittenovoj Lukreciji, Sulej- samo kao velik umjetnik nego i kao vr- Tomislav Neralić rođen je 1917. u Kar- vrhuncu. Bio je u naponu snage, tek man u Nikoli Šubiću Zrinjskom, Gianni hunski profesionalac koji je u ansambl lovcu. Debitirao je 1939. još kao stu- je navršio 30 godina, glas mu je bli- Schicchi, Ukleti Holandez, Mefisto u unosio pozitivnu energiju i bio autoritet dent Muzičke akademije u Zagrebu stao ljepotom i snagom, bio je velika Faustu, Boris Godunov, Don Basilio u čija se riječ poštovala. Za iznimno plod- u ulozi Redovnika u Verdijevu Don opsega i savršeno ujednačen, pje- Seviljskom brijaču, Nick Shadow u pr- no djelovanje dobio je četiri nagrade za Carlosu. U angažmanu u zagrebač- vačka tehnika izvrsna, muzikalnost vr- voj hrvatskoj izvedbi Života razvratni- životno djelo: Vladimir Nazor, Porin, Lo- koj Operi sudjelovao je na praizved- hunska, smisao za glazbenu i scen- ka Igora Stravinskog, Kocelin u Porinu vro pl. Matačić i Nagradu Hrvatskog bama Adelove pjesme Ive Paraća i sku interpretaciju prvorazredan. Po- Lisinskog, gazda Marko u Eri s onoga glumišta. U svibnju 2008. proglašen je Sunčanice Borisa Papandopula. Go- čeo je prelaziti u fah dramskog bari- svijeta, Knez Igor, kojega je pjevao na dopisnim članom HAZU–a. 52 Narodil se mladi kralj Vida Baloga i Tomislava Uhlika, Kazalište Komedija, 7. prosinca 2016. Veselo božićno prikazanje s pjevanjem i kolom Vesela igra s pjevanjem i kolom s božićnom tematikom nakon nekoliko godina ponovno na repertoaru zagrebačkog varijetea

Piše: Đurđa Otržan najljepši poklon Zagrepčancima, ško- mleta u selu Mrduša Donja«. U ovom dobiju zamjenu u mladom Iveku (Ivan larcima i svim gostima u našem gradu slučaju je ta regija Hrvatsko zagorje Magud) koji se, s obzirom na to da koji se odluče pogledati tu predstavu i selo imena Mučni Potok, u kojemu ga drže za »norca«, ipak dobro sna- akon stanke od koja se igrala tijekom prosinca. odlučni i agilni župnik (Damir Lončar), đe u ulozi kralja Melkiora. Kroz priču nekoliko godina, pronašavši zapis o božićnom prika- nas vodi pripovjedač (Goran Malus) s Kazalište Komedija Commedia dell’arte zanju, natjera župljane sela da prionu kojim i glumci s vremena na vrijeme donijelo je dobru učenju uloga za prikazanje o rođenju ulaze u interakciju, što potiče situacij- odluku da ponovno Na nekoliko koraka od Trga bana Je- Isusa –djeteta, Betlehemu, Herodu, sku komiku. Vid Balog, autor teksta i

uprizori i stavi na re- lačića i zagrebačke katedrale, na po- Herodijadi (teškog, ali zabavnog, kaj- redatelj, sa svojim iskustvom scene, BROJ 200/201, PROSINAC 2016. pertoar veselu igru s pjevanjem i ko- zornici Kazališta Komedija, pred gle- kavskog naglaska Dubravke Ostojić), glazbe (Kvartet Gubec) i naročito kaj- N zvijezdi repatici i sveta tri kralja. Peri- kavskog jezika, stvorio je tečan, izu- lom, ovaj put uz sudjelovanje Folklor- dateljima se odigravala prava mala nog ansambla Ivan Goran Kovačić. commedia dell’arte s prokušanim re- petije slijede već s otkrićem da nema- zetno zabavan i na svaki način prije- U ozračju adventa, blagdana svetog ceptom iz druge regije, koji poznaje- ju trećega kralja jer si je jedan malo mljiv tekst koji glumci lako igraju, obo- Nikole i nadolazećega Božića, to je mo kao priređivanje »predstave Ha- popio pa ne može igrati, tako da dva gaćujući ga jednostavnom, ali efek- kralja (Ljubo Zečević i Ivica Zadro) tnom komikom. Ć

Damir Lončar i Dražen Čuček

SAŠA NOVKOVI 53 Pozornost publike, mahom mlađe, tije- rij, na ljudski, topao način. Marija i Josip jući publici i izvođačima, pjeva se po- redstava je uravnotežena kom glazbenih dijelova, te salve smije- dani su u pjesmi, što je dramaturški do- znata hrvatska božićna narodna pje- i vedra, s namjerom da u ha prostodušnim seljanima koji na svoj bro pogođeno, a na kraju se seljani is- sma u čast Mladog leta. Mala predsta- P jednostavan način shvaćaju kazališnu povijedaju mladome »kralu« — prosto- va od nešto više od jednog sata, oda zimskim danima oraspoloži i igru, bjelodan su dokaz da je predstava dušno, ponizno i s naglaskom na svoje radosnom duhu naroda i ljudima do- uravnotežena i vedra, s namjerom da ju ljudsku prirodu. Nakon dirigentskog bre volje. Najljepši podsjetnik na tradi- podigne duh te nas pripremi oraspoloži i podigne duh u zimskim da- vodstva predstave Krešimira Batinića, ciju božićnih veselih prikazanja na kaj- nima te nas pripremi za božićni miste- za pult orkestra stupa župnik, i dirigira- kavskom jeziku. za božićni misterij, na ljudski, topao način

Jezični obrati

Jezik predstave je dovoljno autentičan, a opet ne pretežak da ga netko tko ne poznaje kajkavski ne bi mogao pratiti, prepun je dosjetki i zgodnih jezič- nih obrata. Između prizora su glazbena intermezza koja je skladao Tomislav Uhlik, također odličan poznavatelj kaj- kavskoga melosa, što se ujednačeno osjećalo tijekom svakog glazbenog nastupa u instrumentaciji, vjernoj onoj folklornih ansambala sjeverne Hrvatske. BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Zbor Ivan Goran Kovačić na originalan je, nov način otpjevao poznate božićne napjeve i one skladane za ovu priliku.

Tri kralja: Ljubo Zečević, Ivan Magud i Ivica Zadro Ć

54 Glumica Dubravka Ostojić zabavila je svojim kajkavskim, na slici s autorom teksta i redateljem, također glumcem u predstavi Vidom Balogom SAŠA NOVKOVI Godišnji plesni koncert Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, 23. studenoga 2016. u Velikoj dvorani Lisinski Pokraj vode Drave Program u povodu 10. obljetnice smrti hrvatskoga etnologa dr. sc. Ivana Ivančana Piše: Hannah Pavlić skladateljskom životu glavninu opusa materijalne kulturne baštine!« Potočnik i inozemstvu. Uz tambure proučava i posvetio je glasu, poglavito zborovi- je pridonio primjeni te kulturne baštine i svira i druga tradicijska glazbala, a za- ma. Cossetto je neizostavno ime kad u ostalim glazbenim žanrovima; naime, nimljivo je da je studirao i završio kon- povodu desete se govori o povijesti amaterskih zboro- na mandolini je svirao čak i jazz. Poslije trabas. Na terenu je zapisao brojne na- obljetnice smrti hrva u Hrvatskoj. Svo- se prihvatio i tamburice, pjeve, od kojih velik dio obrađuje za fol- vatskog etnologa i jim radom danas naj- klorne ansamble i pjevače. etnokoreologa dr. za- Otvorenje drugog dijela koncerta počelo sc. Ivana Ivanča- je pjesmom Zdravi bili ded i baka u glaz- na (Molve, 15. benoj obradi Emila Cossetta. Slije- Ulipnja 1927. — 3. kolovoza dile su istarske pjesme i pleso- 2006.), ključne figure scen- vi, Katarina zlata hći u Ivan- ske primjene folklora u čanovoj glazbenoj obra- Hrvatskoj i zasigurno di, potom energični jednoga od najvaž- plesovi i pjesme Za- nijih i najplodnijih gorski drmešari u BROJ 200/201, PROSINAC 2016. etnokoreografa, obradi Ivančana ansambl Lado i Makara te Lič- 23. studenoga ki plesovi u glaz- u Koncertnoj benoj obradi Iva- dvorani Va- na Ivančana. Uz troslava Lisin- već dobro po- skog odao je znate koreogra- počast svojem fije i pjesme, ti- dugogodišnjem jekom koncerta direktoru i umjet- bilo je i pet premije- ničkom voditelju. ra pjesama i plesova Odabirom programa koje upotpunjuju posto- na plesnom koncertu s jeći repertoar Lada: Mutna isključivo njegovim kore- Drava, pjesma za koju je tekst ografijama pokazao je veliki napisao Ivan Večenaj, a uglazbio Ivančanov doprinos području et- Makar, zatim Susedova Marica, koju nokoreologije, nedovoljno istraženom je također uglazbio Makar, a tekst na- sve do početka pedesetih godina pisao Drago Britvić, pjesme i plesovi iz prošloga stoljeća. Slavonije Ej, grišće plandovišće, baranj- Vrhunac večeri svakako su bili Podravski svati inspirirani motivima podravske svadbe ski svadbeni običaj Kad te moji svatovi Glazbene ikone probude i pjesme i plesovi Posavine Že- poticao je zajedništvo i ljubav prema stupljenije i najpopularnije među tradi- nina volja u glazbenoj obradi Ivančana i U Hrvatskoj je tek s dolaskom Ivanča- glazbi. Zanimljivo je istaknuti da je na- cijskim glazbalima. U svojoj skladatelj- Makara. Vrhunac večeri svakako su bili na na Institut za etnologiju i folkloristi- vedenim koncertom obilježena i deseta skoj karijeri obradio je brojne napjeve Podravski svati s kojima je u nostalgič- ku 1954. godine potaknuto istraživanje obljetnica njegove smrti. iz starijeg i novijeg folklornog naslijeđa nom i plemenitom tonu završio koncert. plesa kojim su se do tada bavili isključi- te popularne i zabavne glazbe, ali je i Podravski svati inspirirani su motivima vo etnomuzikolozi. Ivančan je također Jazz na mandolini sam skladao, uglavnom za tamburi- podravske svadbe. U pjesmi do izraža- odredio, s obzirom na stil i strukturu ple- cu. Pisao je i filmsku i kazališnu glazbu. ja dolazi cimbal kao najpopularniji instru- sova, i plesne zone na području Hrvat- Šokački sastanak, u glazbenoj obradi Uslijedili su plesovi i pjesme Primoštena ment Podravine te jedinstvenim zvukom ske. Osim velikog doprinosa u razvo- dirigenta, skladatelja i glazbenog peda- i okolice, Smotra u Širokama, u glazbe- vjerodostojno dočarava taj kraj. Tradicij- ju etnokoreologije, objavio je 20 knjiga, goga Bože Potočnika, pjesma je s po- noj obradi Ivana Ivančana, te Međimur- skom glazbom, pjesmom i plesom slavi ali i velik broj stručnih i znanstvenih ra- dručja gdje žive Šokci, tj. hrvatska et- ska pisana nedelja, u glazbenoj obradi se ljudski život i priroda, oplemenjuje se dova o tradicijskoj kulturi. U glazbenom nička skupina Slavonije, Srijema, Bara- Ivana Ivančana i Bože Potočnika. sadašnjost. Bogata kultura i raznolikost se dijelu programa posebna pozornost nje i Bačke, ali i područja uz Dravu (Do- folklora na području Hrvatske pružili su posvetila glazbenim ikonama Ansam- nji Miholjac i Valpovo). Božo Potočnik Diplomirani kontrabasist skladateljima ideje i poticaj za glazbene bla: Emilu Cossettu, Boži Potočniku i obrade i stvaranje djela koja su u funk- 1955. godine postao je dio ansambla Marijanu Makaru, skladateljima važnim U Na Baniji bubanj bije u glazbenoj ciji socijalizacije i upoznavanja vlastitih za očuvanje tradicijske glazbe u Hrvat- Lado u kojem svira više narodnih glaz- smo obradi uz Ivana Ivančana naišli i vrednota. To su skladatelji iz naroda za skoj i njezino približavanje široj publi- bala te vodi orkestar i zbor. Svojim je narod koji su u svojim djelima progovo- na rukopis skladatelja Marijana Maka- ci. Koncert je počeo pjesmom iz Sla- radom uvelike utjecao na vrednovanje rili o prošlim vremenima koja se ne smi- ra koji je od 1953. do 1955. bio voditelj vonije Moja diridika u glazbenoj obra- tradicijske glazbe u hrvatskoj kulturi, o ju zaboraviti i o kulturi koja je oblikova- di skladatelja, dirigenta i nekadašnjeg čemu i sam piše: »Nek nam Lado cva- orkestra ansambla Lado i sve do 2014. la današnjicu. Scensko uprizorenje pru- predsjednika Hrvatskog društva skla- te i u budućnosti, neka svojim progra- aktivan kao dugogodišnji glazbeni vo- ža spas od propasti i zaborava folklornih datelja (1968.–1970.) Emila Cossetta, mima ispunjava očekivanja hrvatskoga ditelj, aranžer i skladatelj u Ansamblu. plesova i pjesama, a ansambl Lado pokoji je niz godina dirigirao Ansamblom. puka u očuvanju nacionalnog identite- Djeluje kao vanjski suradnik Instituta za novno je pokazao svoju izvrsnost i veli- Njegova se glazba temelji na folklor- ta, neka nas i dalje čini ponosnim no- etnologiju i folkloristiku, a od 1974. naku važnost u očuvanju hrvatske kultur- stupa kao koncertni gitarist u Hrvatskoj nim i pučkim predlošcima. U bogatom siteljima prelijepe hrvatske duhovne i ne baštine. 55 Tradicionalna predbožićna turneja Lada Predragi, razveselte se dovela program 21. prosinca 2016. i u zagrebačku crkvu sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu Božićna bajka ansambla LADO Svake godine Ansambl održava humanitarnu turneju radi prikupljanja sredstava za one kojima je to najpotrebnije te širenja dobre volje i božićnog duha Piše: Hannah Pavlić vatskog zagorja, Gradišća, Dalmacije i Hrvatskog primorja.

nsambl Lado završio je svoju kon- Trikraljska pjesma certnu godinu tradicionalnom bo- žićnom turnejom Predragi, razve- Koncert je svečano otvorila trikraljska selte se. Svake godine Ansambl pjesma Predragi, razveselte se, pre- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. održava humanitarnu turneju radi ma kojoj je i nazvana cijela turneja. To Trideset devet vrhunskih plesača, istovremeno i izvrsnih pjevača, iz prikupljanja sredstava za one koji- je glazbena obrada skladatelja Bože plesnoga ansambla pretvorilo se u reprezentativan folklorni zbor maA je to najpotrebnije te širenja dobre volje i božićnog Potočnika napisana za mješoviti zbor duha. Hrvatske božićne popijevke nastajale su dugi i orkestar. Napjev je prepoznatljiv po niz godina, a temeljene su na gregorijanskim korali- melankoličnoj melodiji širokog opse- ma. Bez njih se ne može zamisliti proslava Božića i ga i karakterističnim intervalima. U čine srž izvorne tradicije u narodu. Tako se kraj godi- njemu se pokazuje sva ljepota i karakter kajkav- Hajde, braćo, da idemo, da darove ponesemo, ne i doček Isusova rođenja više ne može zamisliti ni skoga podneblja. Nakon iznesene glavne melodije malenomu Kraljiću, našem dragom Božiću. bez ansambla Lado koji je počeo turneju 11. prosinca u zboru, posebna uloga dodijeljena je klarinetu koji Što ćeš ponet, brate Mato, što li dati, sestro Kato, humanitarnim božićnim koncertom u crkvi blaženog uz pratnju orkestra iznosi svoju melodijsku misao na put nama u torbu, jednu kokoš za čorbu. Alojzija Stepinca u Ogulinu, a završio koncertom u Va- i ilustrira tugaljiv i nostalgičan ugođaj pjesme. Po- Ja ću uzet frižak sirac i kajmaka puni lonac, raždinu 22. prosinca. Zagreb su počastili jednosatnim točnik je obradio još jednu trikraljsku pjesmu, Sveti i još dva–tri plećeta i čuturu šerbeta. koncertom 21. prosinca u crkvi sv. Antuna Padovan- tri kralji so zvezdo zbrali, koja također pripada kaj- Što ‘ko ima nek’ ponese, u Betlehem nek’ skog u 20 sati. Priredili su program od 18 božićnih kavskim krajevima. Ona je vesela i poletna, u pot- donese tradicijskih pjesama iz vlastitog repertoara. Ulazak u punom kontrastu s prvom obradom. Obje pjesme rođenomu Ditiću, malenomu Kraljiću. crkvu bio je slobodan za javnost te je time ansambl pripadaju tradiciji tzv. dijatonskih napjeva s karak- Lado simbolično završio još jednu uspješnu godinu terističnim intervalima koji, ako su dvoglasni, uvi- Prema značenju teksta izmjenjivali su se ženski i muš- stvaranja, pjevanja, plesanja i očuvanja kulturne ba- jek završavaju u unisonu. Iako je prije bilo pravilo ki zborovi. U tim se pjesmama čulo što su u vrijeme štine. da se u široj zagrebačkoj okolici, Podravini i Hr- blagdana radili te kako su od milja nazivali novorođe- vatskom zagorju pjeva jednoglasno, u 20. stoljeću nog Isusa Krista. Braća Ivica i Branko Ivanković glaz- Reprezentativni zbor se to promijenilo te je ipak prevladalo dvoglasje. S beno su obradili dva napjeva: Danak svanu, koledo druge strane, u pjesmama Slavonije, Baranje i Tu- i Betlehem, Betlehem. Napjeve iz Dalmacije i Hrvat- Odziv publike bio je velik i cijeli je prostor crkve bio ropolja zastupljenije je dvoglasje: Čujete li, čobani, skog primorja obradio je Joško Ćaleta. Jedan tradi- ispunjen, a uz to je i HRT popratio događaj koji se Hajde ,braćo, da idemo, Danak svanu, koledo i Po- cijski napjev potječe iz okolice Trogira, odakle je i sam emitirao na Božić. Trideset devet vrhunskih plesača, slunete, dušice. Dvoglasje se ostvaruje u paralel- Ćaleta pa je zbog toga njegov autorski doprinos uve- istovremeno i izvrsnih pjevača, iz plesnoga ansambla nim pomacima, najčešće u intervalima terce. Če- like utjecao na obradu napjeva Veseli se, Majko Bož- pretvorili su se u reprezentativan folklorni zbor, što je sto je i zadržavanje pratećih glasova na istom tonu ja. Taj napjev izveo je samo ženski dio zbora. Ističu se ovaj put usmjerilo svu pozornost samo na glasove i koji imaju ulogu bordunskoga glasa, dok vodeći solistice koje predvode zbor koji se izmjenjuje s njima. orkestar. Akustika crkve pridonijela je čistom, unikat- glasovi iznose melodiju. Najeksponiranija tradicij- Bez pratnje orkestra, taj se napjev izveo a cappella i nom i punom zvuku zbora te čarobnom ugođaju. Ne ska glazbala su gajde i njima srodne dude, cim- predivnim je, gotovo nebeskim zvukovima i harmo- smije se izostaviti i istaknuti dojam orkestra, koji za- bal i tambure. nijama ispunio crkvu. Drugi je Oj Bog se rodo Vitlija- mjenjuje zvuk orgulja u prostoru crkve, koji je pratio njo i potječe iz Supetarske Drage (otok Rab). Glazbe- zbor, te osvježenje koje su unijeli instrumenti. Neuo- Poletni napjevi na tradicija južnohrvatskih prostora okarakterizirana bičajeno je bilo čuti već gotovo zaboravljene zvukove je specifičnim rasporedom pjevača u kojem su glavni gajdi i cimbala u prostoru crkve, pomiješane sa zvu- Napjevi iz Baranje Čujete li, čobani i Hajde, braćo, pjevači, solisti, predvodili pjevanje. Pjesme često po- kovima gudaćih i trzalačkih instrumenata te klarineta da idemo u glazbenoj obradi dirigenta Dražena Ku- činju jednim pjevačem ili pjevačicom, dok su ostali koji su se mogli čuti u potpuno drugačijem ozračju. rilovčana, koji je zaslužan za najviše glazbenih obra- pjevači pratnja. Takav način izvođenja, uz polukruž- Iako su izvodili već dobro poznate božićne napjeve, da na programu, čak njih deset, vrlo su živopisni, no stajanje zbora, i naravno karakterističnim interval- poput Veseli se, Majko Božja, Oj djetešce moje dra- jednostavni i poletni božićni napjevi koje je glazbeni skim pomacima, tipičan je za crkveno pučko pjevanje go, Radujte se, narodi i Narodi nam se, i njih je An- voditelj i dirigent ispunio veseljem i radošću. U njima u Dalmaciji. Vrhunac i kraj večeri označio je dobropo- sambl uspio učiniti neponovljivom zborskom izved- se za razliku od drugih božićnih napjeva, u drugim znati napjev Narodi nam se u glazbenoj obradi skla- bom. Za to su zaslužni i Dražen Kurilovčan, Tomislav dijelovima Hrvatske, svakodnevica običnih i »malih« datelja, dirigenta i glazbenog pedagoga Tomislava Uhlik, Božo Potočnik, Joško Ćaleta, Zoran Jakunić te ljudi te njihov način življenja, opjevao i uvrstio u cr- Uhlika koji je zaokružio božićnu priču. Uhlik je uz pa- Ivica i Branko Ivanković, koji su odgovorni za glazbe- kvene božićne napjeve. Tako napjev Hajde, braćo, žljivo odabran i usklađen niz harmonija dodao u pje- ne obrade tih božićnih napjeva. Osim poznatih tradi- da idemo vjerodostojno opisuje što ljudi jedu i piju smu i zvona koja su uspješno dočarala i zaokružila tu cijskih napjeva, ansambl Lado izveo je i nešto manje te na jedinstven i zanimljiv način predočava nam to božićnu bajku ispričanu na najljepši mogući način — poznate napjeve iz Slavonije, Baranje, Turopolja, Hr- glazbom i tekstom: tradicijskom glazbom. 56 Dvadeset godina diskografske karijere Tamara Obrovac obilježila 26. studenoga 2016. koncertom u ZeKaeM–u Čarobni Tamarin svijet Izvanredna je i kompletna glazbenica koja je našla svoj, prepoznatljiv put, ali i glazbenica koja utire put vlastitim skladbama BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Tamara Obrovac TransHistria Ensemble u ZeKaeM–u DAVOR HRVOJDAVOR

Piše: Saša Drach razigrava, rastavlja i sastavlja. Uvijek sa ka njoj. Izvanredna je i kompletna glaz- la Luna, s njezina trećeg albuma Trans- sjajnim glazbenicima, ne ustručava se benica koja je našla svoj, prepoznatljiv Histria iz 2001. Nizale su se skladbe pritom ni najopakijih jazz metoda. Im- put, ali i glazbenica koja utire put vlasti- s raznih albuma, iako ponajviše s po- tkad je 1996. autor- provizacija i u tekstu i u glazbi, na samoj tim skladbama i, što je najvažnije, koja sljednjeg, Canto amoroso (IstrArmenia, ski potpisala svojih sceni, tijekom koncerta, njezin je zaštit- uvijek ima oko sebe punu dvoranu za- Se me ra morta privari, Kažeta, Sama, prvih pet skladbi, ni znak, baš kao i istarska pentatonika. hvalne publike. Tango Istrando...), izmjenjivali su se Tamara Obrovac je umirući istarski jezici kojima je pjevala, do danas nanizala Prepoznatljiv put Uvrnuti optimizam od istriotskog, preko istrorumunjskog i ukupno deset al- istromletačkog, čak i do gostujućeg ar- buma (Triade, Ulika, TransHistria, Sve Živa komunikacija s glazbenicima, ali i I za koncert u povodu 20 godina dis- menskog, mijenjali su se melosi i pod- O neblja kroz koja nas je njezina glazba pasiva, Črni kos, Daleko je, Neću više komunikacija s publikom od koje «pri- kografske karijere u ZeKaeM–u tražila jazz kantati, Madirosa, Ulika Revival i ma narudžbe«, koju pažljivo osluškuje, se karta više. Dupkom puna dvorana provodila. Da, more je uvijek negdje u Canto amoroso). Višestruka je dobitni- njezina vidljiva vedrina i veliko zadovolj- s dodanim stolicama u nekoliko redova blizini, ali bilo je tu i tanga i portugalskog ca Porina i, što je najvažnije, redovito i stvo muziciranja, na njezine koncerte na samoj pozornici, već je i prije kon- žalopojnog fada i talijanske melankolije sjajno koncertira kod nas i inozemstvu. dovodi brojnu publiku. Između ostalo- certa bila u dobrom raspoloženju. Ta- i zagonetki Bliskog istoka, a ne samo Nije ona jedini takav primjer, ali je vjero- ga i zato što su joj izvedbe čak i naj- mara voli svoju publiku i bila je vidljivo zbunjujućih primorsko–istarskih napje- jatno jedina kojoj je uspjelo doista nešto poznatijih i najizvođenijih skladbi doi- ponesena sjajnim prijemom na samom va. Puno je tu nostalgije, ali i želje za rijetko — postati naš autohtoni glazbeni sta različite. Zato svake godine neko- početku. Za tu priliku odabrala je svoj dalekim krajevima, čemera, zazora od simbol, najprije Istre, a onda i Hrvatske. liko puta nastupa u Zagrebu. Gotovo TransHistria ansambl. Ona je, daka- smrti, ali i vedrine i ljubavi i uzvišenoga Nudi u svojem opusu nešto doista preda nema mjesta na kojem nije svirala. ko, pjevala i svirala flautu. Na harmoni- sklada kojemu se teži. Nikad, zaista ni- poznatljivo naše, a da pritom ni u jed- Od otvorenih prostora Medvedgrada i ci je bio temperamentni Talijan Fausto kad ni blizu nikakve patetike, štoviše i nom jedinom trenutku ne sklizne ispod Bundeka, da ne govorimo o koncertu Beccalossi, na gitari i mandolini bio je u pjevanju o smrti vedra, baš kao što i najviše umjetničke razine. Tamara se na Trgu bana Jelačića prigodom pri- Slovenac Uroš Rakovac, a za bubnje- onaj njezin veliki hit, koji je također izve- ne ustručava prihvatiti strane utjecaje, manja Hrvatske u Europsku uniju, pre- vima Tamarina neuništiva i najpostoja- la te večeri, tarantela Daleko je, iako go- štoviše, njima neprestano teži, ali ona ko Lisinskog i ZeKaeM–a do KSET–a. nija akvizicija Kruno Levačić. Večer je vori o dragom koji je i dalje daleko, no tu etno glazbenu podlogu koja je zani- Nastupala je s različitim sastavima, s počela prekrasnim harmonikaškim, a «mora da je voli« ipak pronosi neki uvr- ma, posebice onu našega podneblja, uvijek pomno biranim glazbenicima, onda i gitarističkim solom, što nas je nuti optimizam. pa i sve one prema kojima je interesi pred različitom publikom i uvijek se sjaj- nježno uvelo u čarobni Tamarin svijet, iz no prilagođavala — i ona publici i publi- čega se razvila istančana balada Touca povedu, u svojoj glazbi preoblikuje, 57 Festival Nebo, 14. studenoga 2016. u polukružnoj dvorani Teatra &TD Posebne boje rodnoga kraja Na ovogodišnjem, 15. World Music Festivalu Nebo, u polukružnoj su dvorani zagrebačkog Teatra &TD održana dva koncerta

Duboko tkloni hrvatskih autora i proživljeno interpreta prema drugim Drugi koncert održao je O kvartet Damjans riječkog kulturama kontrabasista i skladatelja Damjana Grpca uz kojega sviraju Marko First na sopilama i violini, Tonči Grabušić na bubnjevima i Andreas Marinello na saksofonu. Nakon svoje- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. ugođaj prirode kakav poznaje i pamti iz ga prvog albuma Giipu- svojega kraja. Posebno je to zanimljivo ja (glazba Istre i Primor- u skladbi Daš, koja nam približava kišu ja u jazz aranžmanima), u šumi. U izvedbi uživo, oponašanje Damjansi su objavili CD zvukova iz prirode, svejedno radi li se Kvartet Damjans riječkog kontrabasista i skladatelja Damjana Grpca okuplja Marka Firsta na sopilama i Gerbaz Giipuja. Naime, violini, Tončija Grabušića na bubnjevima i Andreasa Marinella na saksofonu o prvim kapima koje počinju rominjati, Gerbaz je prezime pre- šumu grana i lišća, ptica koje utihnu i daka Damjana Grpca, veselo procvrkuću kad kiša stane, sve Piše: Saša Drach lap snimili u duetu, gotovo prirodnog kako se čitalo na početku je to fascinantno, posebno što se ono- savezništva ouda i udaraljki, na albumu 20. stoljeća. Album se sastoji od autor- matopejska poigravanja vješto spajaju Put koji je objavila kuća Geenger Re- skih skladbi, uz koje je tek jedna obra- s improviziranim instrumentalnim di- oncert trija Dražena cords pridružio im se Marko Jovanović. da starog, narodnog napjeva, ostale onicama koje skladbu odvode svojim Franolića (arapska Tako se znatno proširio opseg njihova su iz Grpčeva pera, a neke su nasta- smjerom. Atmosfera na koncertu bila je lutnja i oud), Kamen- obuhvata glazbe. Od, naravno, bliskoi- le u suradnji članova. Grbac je progre- vesela i neopterećena, gotovo na rubu ka Ćulapa (udaraljke) stočnih odjeka koje svojim bojama zvu- sivni jazz glazbenik, snažno ukorijenjen šaljivog, iako se radi o duboko promi- i Marka Jovanovića ka nosi arapska lutnja i asocijacijama u svoj etnozavičaj, tako da se melodi- šljenoj glazbi. Velika lakoća sviranja i (usna harmonika) koje se protežu od Male Azije do Indije, je njegova kraja (okolica Kastva) uvijek izvedbenog umijeća susrela se s mno- poklopio se s izlaskom njihova albuma u kompozicije toga trija uvlače se i bal- jasno čuju u njegovim skladbama. No go prekrasnih ideja, sve u traganju za K kanski ritmovi i motivi, ali sada i američ- Put. ne ide putem kojim tako sigurno i ras- sasvim drugačijom i silno zanimljivom ki blues (čiji je gotovo zaštitni znak usna pojasano kroči Tamara Obrovac kad glazbom. Tada to više nije (samo) tra- Osim nekoliko tradicijskih skladbi, veći- harmonika), a preko njega i najrazličitiji se bavi istarskim napjevima. Njegova nu ih potpisuje Franolić, neke u surad- dicijska glazba, ništa (samo) naučeno, otkloni prema drugim kulturama i vrsta- istraživanja idu u drugom smjeru. Veliki nego ono iskustveno i duboko proživ- nji s Ćulapom. Zanimljiva je mješavina ma jazza. Iznimno zanimljiva, ritmična, ljubitelj prirode, Damjan traži posebne stilova koje trio njeguje. Nakon albuma ljeno, nanovo osmišljeno i pretvoreno u ali i topla, meditativna glazba u kojoj je boje za svoju glazbu, pa grupa aran- nov sadržaj. Česma i Bujrum koji su Franolić i Ću- improvizaciji ostavljeno dosta prostora. žmanima nastoji dočarati atmosferu,

Myrczek & Tomaszewski nastupili 11. prosinca 2016. u trećem ovosezonskom koncertu iz ciklusa Jazz.hr HDS–a Koncert easy listening glazbe

nedjelju, 11. prosinca, u Dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije u Zagrebu održan je nakon Cookersa i trija Roberta Gatta, treći ovosezonski koncert iz ciklusa Jazz.hr, u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja. Nastupio je poljski duo Myrczek & Tomaszewski — gotovo solidan pjevač Wojciech Myrczek i svakako nešto kvalitetniji pijanist Pavel Tomaszewski. U sasvim nepretencioznom odabiru skladbi pre- Utežito iz američke pjesmarice poznatih jazz standarda, kao što su My Funny Valentine ili Fly Me to the Moon, Moon River, sve do Lennona ili olinjalih napitnica poput Santa Claus is Coming to Town, dvojac je čini se prilično dobro zabavio veći dio publike, pogotovo HRVOJDAVOR onog dijela koji nije očekivao od njih ništa više od, eto, prigodnog i ni po čemu pretenci- Myrczek & Tomaszewski na Jazz.hr–u oznog, adventskog, dakle sasvim easy listening koncerta. (Saša Drach) 58 Koncert Nove skladbe za Jazz orkestar HRT–a, 7. prosinca 2016. u Dvorani Gorgona MSU–a Jazz skladba za ples na baroknom dvoru Izvrstan, raznovrstan, zabavan, dojmljiv jazz koncert u suradnji s Hrvatskim društvom skladatelja

Piše: Saša Drach Sphynx Avenue gitarista Zorana Šćeki- se najuspjelijom skladbom na tom ra- ća, za koju je autor ove godine u Kope- znovrsnom koncertu. Osim što je rog oncert kao da je u nhagenu na natjecanju skladbi za big dao sasvim posebnu boju skladbi, bilo potpunoj suprotnosti sa bend osvojio prvo mjesto, bila je jedi- je zanimljivo pratiti silna spajanja razli- K oncert na kojem Jazz orkestar HRT– na koja nije praizvedena. Puno izmjena čitih glazbenih elemenata, promjene žalosnom svakodnevicom a, glavni oslonac raspoloženja, folklornih motiva, Primor- ugođaja i dojmljiv zvuk bas–trombona domaće jazz scene, ja i Istre, promjenjivih ritmova kojima Marina Ferketina, a skladba je napisa- naše jazz scene — čini se odluči izvoditi djela je gospodario ipak valcer — izuzetno na u klasičnoj formi. hrvatskih jazz skla- zanimljiva, baš kao i Mystical Tales of da se ipak na hrvatskom jazz datelja, ima višestruki naboj. To je prili- Danobius Flow Miroslava Mirosavljeva, Čaj za lopove K skladba koja je u prvi plan dovela izvr- ka da se vidi kako stoji i kamo teži naša nebu imamo čemu nadati! skladateljska jazz scena, a to znači i snog gitarista Orkestra Elvisa Penavu. Renato Rožić, naš gitarist koji živi u veliko priznanje autorima čije su sklad- Njemačkoj, u dojmljivoj baladi Dreams be uvrštene u program. Ove je godine Mala predstava oslanjao se na velikane klasične glaz- učinjen i korak dalje. Orkestar je, pod be Bacha i Mozarta. Skladba se doi- vodstvom Andreasa Marinella, odlučio Kraj prvog dijela bio je poseban, a mala kao putovanje u vremenu, kao da osmislio ga je sjajni mladi skladatelj i je Rožić napisao jazz skladbu za ples

uspostaviti suradnju s Hrvatskim druš- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. tvom skladatelja, i to tako da jedni dru- agilni vođa nekoliko ve- gima budu potpora, u cilju ohrabrenja likih jazz sastava Mak novim autorima, da bi pisali nove sklad- Murtić koji iza sebe ima be. U tu svrhu organizirana je i posebna nekoliko albuma i upra- radionica s namjerom dorade i dopisi- vo sprema novi. S dvije pjevačice u prvom vanja što samih skladbi, što aranžmana planu: Anabelom Bu- za big bend. I tako je stvoren cjelove- rić i Majom Rivić, odje- černji program raznovrsnih i kvalitetnih venima u crne haljine i skladbi od kojih su neke praizvedene. rustikalne crvene pre- gače koje kao da su Prpošni funky skinute s neke narodne nošnje, podvrnutih Koncert je funky uvodom otvorila As rukava, i crno, do la- Cool As Stevie Aleksandra Vešića po- kata osmuđenih ruku, svećena Stevieju Wonderu, koja se po- s vrlo lijepim, tako- igrava motivima njegova hita Super- đer gotovo folklornim stition. Parker Motivation, djelo gitari- cvjetnim aranžmanima sta, trubača i vokalista Marka Prepeli- u kosi, Mak je pripre- ća nadahnuta je motivom jazz standar- mio malu predstavu, da Jeromea Kerna, točnije uvodom u baš onako kako to on tu skladbu koju je u svojem aranžma- voli. Bila je to vrlo slo- nu odsvirao Charlie Parker. Ta tri pre- žena skladba, za koju poznatljiva tona Prepelić je konzekven- je pijanist Orkestra Joe Anabela Burić i Maja Rivić odjevene u crne haljine i rustikalne crvene pregače izvele su uz Miru Kadoića i Jazz tno proveo i na njima sagradio sklad- Kaplowitz prešao na orkestar HRT–a pod vodstvom Andreasa Marinella Song of Sorrow Maka Murtića bu žive i prepoznatljive igre. Početak je tubu, da bi se posebno koncerta bio prilično živahan. Skladba ilustrirali tamni tonovi, a i karakteristični glazbeni motivi Istoka pijanista i orguljaša Ivana Božičevića, klavir je svirao Luka Žužić. Za bubnjevi- na nekom renesansnom ili baroknom i Zapada, uz povremene proplamsa- Osti za manistru, duhovita je, baš kao i ma je Marko Lazarić posegnuo za pa- dvoru. je hrvatskoga folka, to neobično glaz- sam naslov, a izvorno postavljena u la- licama za timpane i sve je postalo nalik balo karakterističnog, prodornog i pona tutnjavu usuda u kojoj su se izmje- Pijanistica i pjevačica Lana Janjanin tino ritmu, za tu je priliku bila prerađe- koja se predstavila na prošlogodišnjem sebnog zvuka, činilo se sve bliskije big na u prpošni funky, s nizom izvrsnih so- njivali balkanski ritmovi i pričala neobič- bendu, da bi zajedno otplovili u sasvim na priča. Ta pjesma, Song of Sorrow, sličnom koncertu Jazz orkestra HRT– laža — trubača Antonija Gečeka, kon- a, uz Šimuna Matišića i Dinu Rizvić, po- slobodne, gotovo free jazz vode. trabasista Saše Borovca, gitarista Elvi- uspjela je povezati kajkavski jezik na kojem se pjevalo, međimurske napje- nudila je zrelu skladbu Locked Hearts, Izvrstan, raznovrstan, zabavan, doj- sa Penave i tenor–saksofonista Marija Open Sea, sanjarsku, opuštenu i melo- Bočića. ve, ali i glazbenu tradiciju Makedonije mljiv jazz koncert koji kao da je u pot- i Bugarske. dioznu, koju je lijepo odsvirala i otpjeva- punoj suprotnosti sa žalosnom sva- Something Bad pjevačice Astrid Kulja- la uz Orkestar. kodnevicom naše jazz scene. Hrvatska Drugi dio koncerta počeo je skladbom nić, koja živi u New Yorku, bila je nešto scena koja više nema ni jazz klubove, koju je iskusni bubnjar i vođa sasta- Kraj koncerta bio je rezerviran za istan- sasvim drukčije. Naime, ona se potpu- ni velike festivale, na koju sve rjeđe za- va Borna Šercar napisao za big bend. čanu skladbu neobična naziva, Čaj za no oslonila na sirovi blues koji je u aran- lutaju velika, međunarodna džezistič- Rise After Fall prvotno je bio namijenjen sedam lopova, gitarista Zorana Majsto- žmanu dosezao do klasičnih diksilend ka imena, ipak je i tvrdoglava i uporna, njegovoj Jazziani Croatici, ali je vrlo rovića. Majstorović je svirao ud, bliskoi- obrada i izmjenjivanja dominacije po- uspješno prilagođen za tu priliku. stočnu inačicu lutnje, a njegov solistički a uz ovako mnogo iznimno kvalitetnih jedinih puhača. Astrid vrlo lijepo i si- uvod u skladbu isprva se učinio sasvim autora, kao i niza odličnih jazz albuma gurno pjeva i u ovoj skladbi izvrsno je Trostavačni Koncert za rog i jazz orke- suprotan raskošnoj orkestraciji koja je koji su se pojavili 2016. — čini se da postavila briljantan pjevački dijalog s star sadašnjeg vođe i dirigenta Jazz or- uslijedila. Međutim, kako su se reda- se ipak na hrvatskom jazz nebu imamo orkestrom. kestra HRT–a Andreasa Marinella činio li i međusobno suprotstavljali i ritmovi čemu nadati! 59 25. JazzTime Rijeka, od 16. do 19. studenoga 2016. u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku Otvoreni horizonti Dvadeset pet godina festivala zaokruženo je revijom najrazličitijih stilova i mnogo pozitivne energije

rado naslanjamo. Slavni talijanski bub- jazz sastav koji spaja klupsku plesnu njar i skladatelj Roberto Gatto sa svo- glazbu s jazzom. «Mi smo element koji jim je PerfectTriom otvorio službeni dio zaokružuje sliku festivala s klupskim festivala. Uz klavijaturista Alfonsa San- zvukom. Ne volimo raditi kompromise, timonea i kontrabasista Pierpaola Ra- eventualno s tehničke strane, ovisno o nierija, Gatto je, oslanjajući se na elek- uvjetima koje imamo. S obzirom na to troniku i slobodnu improvizaciju, u svo- da je mladi klupski jazz jedan od naj- jim izvedbama riječkoj publici približio razvijenijih smjerova i svira se od malih drugu obalu Jadrana i duh napolitan- klubova do velikih otvorenih festivalskih ske tradicije, ali na sasvim suvremen pozornica, naša je publika vrlo različi- način. Trio je izvodio i jazz standarde ta«, objašnjava vođa trija Toni Stareši- Theloniousa Monka i Billa Evansa te nić te najavljuje ambiciozne planove. nova Gattova djela, podsjetivši na svoju Dosad su objavili tri albuma, od kojih stilsku svestranost i slobodu prepušta- je posljednji Third Sun From The Sto- nja trenutku. ne 2015. proglašen albumom godine. Koncert je nastavljen nastupom Jazz Uz standardnu postavu (Starešinića na orkestra HRT–a pod ravnanjem Andre- klavijaturama i elektroničkim pomagali- asa Marinella. Prirodna veza koja poma i Vojkana Jocića na saksofonu), prvi stoji između zagrebačkih jazz glazbeni- je put na riječkom koncertu s Chui svi- ka i onih iz riječkog kruga vidljiva je i u rao novi član, bubnjar Ivan Levačić koji sastavu našeg jedinog profesionalnog je naslijedio Janka Novoselića. Svojim big benda. Naime, neki od članova or- je sviranjem Levačić unio novu dozu kestra kao što su bubnjar Marko Laza- čvrstine i dodao nadahnjujuću svježi- nu starim djelima. Izborom svojih naj-

DAVOR HRVOJDAVOR rić, gitarist Elvis Penava i pijanist Joe Bow vs. Plectrum, duo Filipa Novosela na tamburi i Tihomira Hojsaka na kontrabasu, na Kaplowitz potječu upravo s tog pod- boljih skladbi pretežito s prvih dvaju al- JazzTimeu Rijeka ručja. Orkestar je u programu pred- buma, u vještim prolazima neodređe- stavio presjek njima najdražih skladbi nih područja između klupske glazbe i Piše: Melanija Pović Jagarinec postoje od početaka, kad je 1992. iz nekoliko posljednjih sezona. Nakon sasvim suvremenog, gotovo eksperi- godine festival pokrenut na inicijativu prepoznatljivih skladbi Alana Broad- mentalnog jazza, demonstrirali su naj- Doriana Hatte. Iako je programski brzo benta, Marije Schneider, Edwarda Pa- novija događanja na suvremenoj glaz- animljivo je to s glaz- rastao, od relativno lokalnog karaktera lerma, Larsa Mollera i Mikea Abenea, benoj sceni. bom, posebno jaz- do međunarodnog, namjera je ostala orkestru su se u završnici pridružili i od- zom. Bez obzira na ista — najvažniji su projekti oni sjećanja lični mladi kvarnerski glazbenici, tenor– Pošalice i domišljanja to koliko vremena grada i ljudi, koji imaju prednost pred saksofonist Franjo Črnjarić i gitarist Zo- provodili uz omiljene svim drugima, oni koji su važni za ra- ran Majstorović. Treća večer festivala donijela je obilje glazbenike u udob- zvoj scene i pojavu novih glazbenika. glazbenih dijaloga najrazličitijih glaz- Znosti vlastitoga doma ili pak užurbano «Festival je oduvijek dovodio važne hr- Najpopularniji sastav benih vrsta od etnoglazbe do suvre- na putu u automobilu, uređaji kojima se vatske i svjetske jazz glazbenike«, isti- menog jazza. Prvi, Bow vs Plectrum, za to služite ne mogu zamijeniti nenad- če Damjan Grbac, umjetnički direktor Drugi festivalski dan otvorio je koncert duo Filipa Novosela na tamburi i Tiho- mašan osjećaj slušanja glazbe uživo. posljednjih pet godina. Prepoznala je trija američkog basista Marca Abram- mira Hojsaka na kontrabasu, a potom Uz važan obrazac ideje komunikacije, to i riječka publika, a sam grad Rijeka sa. Uz Talijana Nevija Zaninottu na sak- nadahnuta Tamara Obrovac sa svojim koncerti i još više festivalski programi u godini kad osvaja naslov buduće eu- sofonu i Slovenca Zlatka Kaučiča na kvartetom. Nevjerojatno, ali sve prvi put uče nas važnosti različitih (ne samo) ropske prijestolnice kulture taj je festival bubnjevima, Abrams je programom pred riječkom publikom. Tamara je tu glazbenih pristupa, pogleda, stilova uvrstio među svoje najvažnije projekte Freedom Suite Revisited introspektiv- stara znanica, no do sada nije u Rijeci ujedinjenih u smislenu zvučnu cjeli- u kulturi. no donio svoje viđenje kultnog, svoje- nastupala s ovim sastavom. vremeno politički osporavanog djela nu. Upravo je takav bio 25. JazzTime Nakon netom odrađene američke tur- Sonnyja Rollinsa, pokazavši zapravo Rijeka, festival koji u svojoj obljetnič- Kvarnerski glazbenici neje, originalnim konceptom i zvukom koliko je taj glazbenik utjecao na njega i koj godini uistinu slavi jazz glazbu. Uz Filip Novosel i Tihomir Hojsak stvorili su glazbenike poput njega. zagrebački Jazz.hr to je jedini domaći U Hrvatskom kulturnom domu na Su- sada već prepoznatljivu energiju. «Naj- džezistički festival koji je uspio sačuvati šaku upravo je 16. studenoga počeo Ako je Freedom Suite bila podsjetnik važnija je svakako naša opuštenost. dugogodišnji kontinuitet i postati važna ovogodišnji jubilarni, 25. festival JazzTi- na tradiciju, Morska suita koju je izveo Bez obzira na specifičnost samih in- točka za formiranje i razvoj prepoznat- me Rijeka. U četiri festivalska dana zagrebački sastav Chui u drugom dije- strumenata i duo formaciju koja je vrlo ljivog riječkog i još šireg liburnijskog ili predstavljen je sukus aktualne hrvat- lu večeri otvorio je neopterećen pogled rijetka u jazzu, muzička komunikacija je kvarnerskog džezističkog kruga. Po- ske jazz scene uz primjese i pogled prema glazbi koja tek dolazi. Chui je ključna. Mi osjećamo jedan drugoga, a 60 zitivan program, jasan stav i formula prema onoj svjetskoj, na koju se uvijek danas vjerojatno najpopularniji hrvatski to postižemo zahvaljujući pripremi pri- ozitivan program, jasan stav i Pformula postoje od početaka, kad je 1992. godine festival pokrenut na inicijativu Doriana Hatte

je svakog koncerta, jer nam je izuzetno naporno svirati«, objašnjavaju Tihomir i Filip. U svojoj glazbi kombiniraju elemente tradicionalne narodne glazbe, što s hrvatskih, što s bosanskih ili makedonskih prostora, izrazito naglašenih i ži- vih ritmova, s odmacima u improvizaciju. Taj ne- obični spoj reske slavonske tambure i mekog, dubokog i punog kontrabasa, pogotovo kad ga se svira gudalom, stvara poseban ugođaj i novu i samo njihovu zvučnu sliku. Kvartet Tamare Obrovac (s Matijom Dedićem na klaviru, Žigom Golobom na kontrabasu i Kruno- slavom Levačićem na bubnjevima) imao je najvi- še publike. «Ja volim provocirati publiku da uđe u moj svijet, a glazbenici s kojima sviram uvijek BROJ 200/201, PROSINAC 2016. me motiviraju u zajedničkoj kreaciji«, objašnjava Tamara reakciju oduševljenja cijelog auditorija. Kvartet je svirao s više otklona u improvizaciju i rasviravanje nego što to čini, recimo, Tamarin Transhistria ansambl. Tijekom koncerta prosvi- rali su koješta iz bogatog Tamarina opusa, od njezina najvećeg hita Daleko je pa do skladbi s posljednjeg albuma Canto amoroso. Tamara voli na koncertima improvizirati na sasvim poseban način. Voli počinjati ni iz čega i izmišljati, recimo tekst, na samoj sceni. Uvijek je zabavna, opu- štena i spremna na kojekakve pošalice i domi- šljanja, a to publiku uvijek oraspoloži.

Jam sessioni

Posljednji dan festivala, svirke su održane na za- tvorenoj palubi Botela Marina. Bila je to opušte- na atmosfera u kojoj su nastupili riječki gitarist Bruno Mičetić, s bas–gitaristom Lukom Veseli- novićem i bubnjarom Bornom Šercarom, a nakon njih i mladi fusion sastav Overnight Parking, u kojem sviraju klavijaturist Dorian Cuculić, gitarist Filip Mezak, bas–gitarist Vedran Jurdana i bubnjar Sandro Legan. Kao i svake večeri, program je završio neformal- nijom svirkom riječkih glazbenika mlađe generacije. Dok su u Kulturnom domu na Sušaku poslije službenog programa nastupali pjevačica Ka- tarina Jurić, gitarist Bruno Mičetić (najprije u duetu, a onda i s Henryjem Radanovićem na basu i Dušanom Kranjcem na bubnju) te Trio Minus One s Karlom Lovrićem na Hammond orguljama i Alanom Ožboltom na bubnjevima, i na bro- du je te večeri upriličen jam session, u kojem su se glazbenicima koji su nastupali pridružili Henry Radanović i Elvis Stanić. Dvadeset pet godina festivala lijepo je zaokruže- no revijom najrazličitijih glazbenih stilova i s mnogo pozitivne energije. To je pogled u budućnost uz publiku koja preplavljena uobičajenim re- produkcijama ipak prepoznaje ljepotu slušanja glazbe uživo i plemenitost novih ideja, onim što otvara sasvim nove horizonte. To su horizonti Ri- jeke, grada istinske prijestolnice kulture. Tamara Obrovac uz svoj Kvartet privukla je najviše publike na JazzTimeu Rijeka DAVOR HRVOJDAVOR 61 Pjevači Đani Stipaničev, Damir Kedžo, Renata Sabljak, Gabi Novak, Tereza Kesovija, Danijela Pintarić, Vera Svoboda, Josipa Lončar, Vanna, Zlatko Vitez i Matija Boršćak uz vokalni ansambl Trešnjevčanke i Tamburaški orkestar HRT–a pod vodstvom Siniše Leopolda BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Tamburaški orkestar HRT–a i Siniša Leopold 20. studenog 2016. u Studiju Zvonimir Bajsić na HRT–u Dragi Britviću u spomen Koncertna posveta našem najplodnijem i zasigurno najuglazbljivanijem tekstopiscu i pjesniku

Piše: Ana Vidić kako je objasnio maestro Leopold, koji sti od kojih su mnogi i sami imali prigo- je i sam niz godina surađivao i družio se du blisko surađivali s velikim pjesnikom. bazi podataka ZAMP–a »U gotovo pedesetogodišnjem, nada- s Britvom, kako su ga prijatelji od milja Gabi Novak otpjevala je Oko je’ne hiže sve nadahnutom stvaralačkom radu zvali. Suradnju su počeli na jednom od navek tiči lete i Kuću za ptice, uz Matiju Uprijavljeno je više od 800 ostvario je golem doprinos hrvatskom Krapinskih festivala, u čijem je uteme- Dedića; Tereza Kesovija izvela je »ratnu pjesništvu, povezujući na jedinstven ljenju Britvić sudjelovao 1965. godine. himnu Dubrovnika« Kad zazvone du- skladbi na njegove stihove način stihove s glazbom u najrazličiti- Zajedno su stvorili tridesetak autorskih brovačka zvona i Mladosti, moja lijepa jim žanrovima popularne glazbe. Jed- skladbi, među kojima je Pređa, koja je radosti; Vera Svoboda bila je solistica nako uspješan u šansoni, popijevki, prvi put izvedena upravo na Krapin- u pjesmama Kod bijele lađe i Mansar- klapskoj, zborskoj, dječjoj, skom festivalu te Božić bili čiji su stihovi da, mali stan, a Zlatko Vitez nastupio je starogradskoj pjesmi, kaza- posljednji koje je Drago Britvić napisao pjevajući Zadnji fijaker i Listek od tam. lišnom songu ili recitativu… na molbu maestra Leopolda. Pjesma Nizale su se pjesme: Pod starim krovo- Britvić je ostavio neizbri- je nastala 2004. godine, a Drago Bri- vima, Mirno teku rijeke, Stavi svjetiljku u siv trag u diskografiji i broj- tvić preminuo je na Božić, 25. prosinca prozor, Maslina je neobrana, Podragaš nim radijskim i televizijskim 2005. u Zagrebu. lasi, Da sem ti z lasima zvezala roke, emisijama, a njegovi stihovi Golubovi, Bijeli Božić, Zvona moga gra- lako se prepoznaju u škol- Obje spomenute pjesme bile su i na da — i interpretacije Renate Sabljak, skim čitankama i pjesničkim programu koncerta u Studiju Bajsić; Danijele Pintarić, Đanija Stipaničeva, antologijama.« Pređu je pjevala mlada sopranistica Damira Kedže, Matije Boršćaka, Klape Josipa Lončar, a Božić bili Vanna, čija Kampanel, vokalnog ansambla Treš- Druženje s Britvom je interpretacija i proslavila pjesmu. njevčanke… Bio je to dragocjen, ali i tek Osim Siniše Leopolda, Britvićeve stiho- manji dio bogatstva Britvićeva opusa: Tim je riječima maestro Si- ve uglazbili su i Arsen Dedić, Đelo Ju- u bazi podataka ZAMP–a prijavljeno je niša Leopold počeo svoju sić, Zdenko Runjić, Stjepan Mihaljinec, više od 800 skladbi na njegove stiho- posvetu našem najplodni- Zvonko Špišić, Božo Potočnik i brojni ve, što ne iznenađuje, jer »bio je jedna- jem i zasigurno najuglazblji- drugi. Mnoge od tih pjesama zaživje- ko briljantan u svim hrvatskim narječji- vanijem tekstopiscu i pjesni- le su na festivalima u Krapini, Pitomači, ma (…), uvijek biranim i osebujnim sti- ku Dragi Britviću, zapisanu Opatiji, Požegi, Splitu… i mnoge su da- hovima otkrivao nam je skrovita mjesta, u povodu koncerta Tambu- nas antologijske. ulice, trgove, četvrti, podsjećao nas na raškog orkestra HRT–a po- ažuli ć običaje i ljude koje do tada nismo za- B svećenog Britvićevu stvara- Himna Dubrovnika mjećivali. Njegove pjesme odavno su

inko laštvu. Na programu kon- D ušle u svijest naših ljudi i povijest hrvat- certa održanog 20. stude- Dragi Britviću došla se pokloniti i Gabi Osim onih omiljenih Dragi Britviću, ma- ske glazbe«, zaključio je maestro Leo- Novak otpjevavši njegove omiljene pjesme noga 2016. u Studiju Zvoni- estro Leopold izabrao je i one koje su pold u svojoj posveti. uz sina Matiju Dedića za klavirom mir Bajsić na HRT–u bile su »pjesme usmjerene izvedbama uz tamburaše i koje je Drago Britvić najviše volio«, tradicijska glazbala, a izveli su ih soli- 62 Glazbeno–scenski spektakl 4. prosinca 2016. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog Mjuzikl u čast rodnom kraju Mirakul je mjuzikl skladatelja Dražena Žanka, pisan u povodu 300. obljetnice Sinjske alke, koja je obilježena u Sinju 2015.

Piše: Sara Blažev

juzikl Mirakul nad Turcima 1715. godine. benika Katoličke crkve. Glavni po- scenskom prostoru djelo prilagodio praizveden je kretač ideje o mjuziklu i autor glazbe, redatelj Ivica Krajač, također u ulozi 4. prosinca Od alke do crkve skladatelj zabavne glazbe i kantautor pisca libreta i stihova te provoditelja u Koncertnoj Dražen Žanko, podrijetlom je iz Si- dramaturške obrade. Prema sinopsi- dvorani Vatro- Projekt je inspiriran upravo tim isti- nja. Njegova je prvotna ideja bila da su i povijesnom aspektu priče fra Mir- slava Lisinskog. nitim povijesnim događajima koji su se djelo izvede upravo u Sinju, no nije ka Marića, Žanko i Krajač zajedno su MTaj događaj nazvan »glazbeno–scen- obilježeni slavom Gospe Sinjske te uspio pronaći adekvatan prostor koji stvorili Mirakul u 32 pjesme koje pred- skim spektaklom« potpuno je ispunio nastankom tristogodišnje tradicije, bi bio dovoljno tehnički opremljen. stavljaju glavnu ideju djela. Provođe- dvoranu, a priređen je u povodu 300. koja se ogleda u Sinjskoj alki. Mira- »Zamjenu« je pronašao u Dvorani Li- nje cijele ideje organizacijski je omo-

obljetnice Sinjske alke, koja je obilje- kul je upravo zbog konteksta i razlo- sinski koja je, osim potrebne tehničke gućila tvrtka Euroinspekt Croatiakon- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. žena u Sinju 2015. godine, odnosno ga izvođenja privukao široku publiku, opreme, i veličinom pridonijela i većoj trola, uz medijsko pokroviteljstvo Ve- u povodu obljetnice pobjede Sinjana od obožavatelja Sinjske alke do služ- posjećenosti izvedbe. Tom je velikom černjeg lista.

juzikl Mirakul na poseban je način okupio Mautore, izvođače i publiku koja poštuje tristogodišnju tradiciju Sinjske alke, koja je i dostojno proslavljena

Pjevačicu grupe Bang Bang, Šibenčanku Laru Antić i popularnog splitskog šansonijera i kantautora Damira Mihanovića–Čubija povezao je mjuzikl Mirakul

63 Glazba kao pokretač glazba je prevladavala predstavom, u osmanlijskog okruženja, no izvedba je tuacije. Na njegov je lik publika možda kojoj su većinu pjesama izvodili glum- nažalost u reprodukciji snimke ostala i najbolje reagirala, za što je zaslužan Mirakul je izveden u 18 prizora i 32 pje- ci. Međutim, nemoguće je procijeni- suzdržana. Naposljetku, glazbena doj- vrlo dojmljiv i komičan Čubijev nastup. sme, a okosnica radnje je mladi sinj- ti njihove izvedbe zbog reprodukcije mljivost nedostajala je Lari Antić u ulozi ski junak Stipan Dalbelo koji ima glav- snimke glazbe uz koju je izvedena go- mlade Anđe koja je tek potkraj prvoga Minimalna scenografija nu ulogu u otporu osmanlijskoj vojsci tovo cijela predstava. Ipak, neke su pje- dijela uvedena u radnju. Iako je iznijela 1715. godine. Glazba je imala veliku sme donesene s vrlo kvalitetnim scen- naslovnu pjesmu predstave (Mirakul), Koncertna dvorana Vatroslava Lisin- ulogu kao glavni pokretač radnje, a u skim nastupom, kao što je nastup Ra- nedostajalo je njezine dublje uključeno- skog bila je ugodno okružje za izved- njoj je Žanko »pokušao spojiti etnološ- dojke Šverko u ulozi majke Mare, koja sti u radnju, što bi se i ostvarilo da joj je bu mjuzikla. Ipak, uzevši u obzir traja- ke motive Zagore, pop–glazbe, opere je svojom pojavom uz pomoć Žankove pružen veći glazbeni udio. nje djela i brojnost amaterskih izvođača i klapskog pjevanja, tako da sve zvuči glazbe bila vrlo uvjerljiva. U pjesmama glazbe, reprodukcija glazbe poslužila je kao kompaktna cjelina u kojoj jedna vr- o slavi Gospe Sinjske gotovo je jedna- Klapsko pjevanje lakšem i sigurnijem tijeku scenskoga sta glazbe dopunjuje drugu, a da to ni ko prenijela radost kao i »operna« sudi- nastupa. Veličina scene u Lisinskom, u jednom trenu nije izvan cjelokupnog onica djela, sopranistica Lidija Horvat– Posljednji dio Žankove kombinacije sti- koju je scenografijom opremio slikar doživljaja«. Autor glazbe je tako svojem Dunjko, iako je i njezin milozvučni glas lova pripao je nešto novijoj tradiciji sinj- Zlatko Kauzlarić–Atač, u mnogim se si- glazbenom izričaju priredio veliki zada- reproduciran s nosača zvuka. Od svo- skog kraja, a to je klapsko pjevanje. tuacijama nije pokazala praktičnom, no tak, uzevši u obzir količinu pjesama i jega je nastupa na scenu dubrovački Ono je bilo najprisutnije u uglavnom minimalni pristup scenografiji jednim trajanje predstave. Osim toga, tendirao tenor Stijepo Gleđ Markos u ulozi Sti- komičnom nastupu klape Larus čiji su je dijelom uspio prikriti neprilagođe- je kombinaciji glazbenih stilova, primar- pana Dalbela preuzeo glavnu glazbenu članovi utjelovili skupinu fratara. Sluša- nost dvorane scenskoj umjetnosti. Za no uočljivih u raznovrsnim glazbenim riječ, koja se, iako je bila scenski važna, li smo ih na proslavi Stipanova 16. ro- ulazak likova s lijeve strane poslužila je izvođačima na sceni. na trenutke doimala jednoličnom. Koli- đendana, kad se slavilo, jelo i pilo pa i nakošena platforma koja je bila obliko- čina pjesama njegove uloge i u cjeloku- oni pjevaju o takvoj tematici. Klapskom vana kao kameno i stjenovito područ- Gusle i rera pnom mjuziklu utjecala je na glazbeni se pjevanju pridružuju zborske pjesme je koje karakterizira Zagoru. Platforma značaj svake pjesme. Tenor Max Ho- u izvedbi Hrvatskog pjevačkog zbo- je vodila prema desnoj strani pozornice Spomenuti »etno motiv Zagore« bio je zić u ulozi zapovjednika obrane Sinja za ra Ivan pl. Zajc koji je često služio kao na kojoj su se odigravali najdinamičniji najprimjetniji u prizorima s guslama i re- Večernji list izjavio je da je svaka pjesma uvod u prizor ili komentar radnje. Njihov prizori, kao što je Stipanova proslava.

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. rom te u završnom prizoru s plesnim barem malo skraćena kako bi se posti- je nastup bio najuočljiviji u izvedbi »kora Na sceni su bila i dva prozirna zastora sinjskim kolom, a izvodili su ih redom glo željeno trajanje i dinamičnost pred- fratara s maskama« koji prema kore- koja su se po potrebi povlačila s jedne guslar Oliver Rogošić, skupina reraša iz stave, što odaje svijest o problemu ko- ografkinji Branki Kolar »riječima, glaz- strane na drugu, ovisno o svrsi. Dicma te Folklorni ansambl Ivan Goran ličine pjesama. Veći bi se učinak posti- bom i pokretima anticipira i komentira Kovačić. Doista, pjesme i plesovi vjerno gao kad bi se izdvojile kao važne odre- događaje koji se zbivaju oko njih ili će Završni prizor predstave najviše je pri- su prikazali glazbenu tradiciju sinjsko- đene pjesme i motivsko–tematske cje- se tek zbiti u budućnosti«. donio kontekstu proslave 300. godiš- ga kraja i pripadaju kvalitetnijim trenuci- line, a izuzele one nevažne za glazbenu njice Sinjske alke. Okupio je svih stoti- ma predstave. Tri različite izvedbe sinj- cjelinu i dinamičnost. Unatoč pohval- Glumac Joško Ševo u ulozi fra Pavla njak izvođača u predstavi, zajedno sa ske glazbene tradicije odvojene su u tri nom trudu autora glazbe Dražena Žan- Vučkovića predvodio je manje zastu- sinjskim mažoretkinjama Alkarušama, temeljna trenutka u životu glavnog lika. ka, takav bi postupak bio učinkovitiji od pljen govoreni dio predstave. Njegov pravim alkarima i alkarskim momci- Guslarska uloga predstavila je djetinj- kraćenja 32 pjesme koje su morale stati je snažan nastup potvrdio pravednost ma koji svake godine nastupaju u Si- stvo junaka Stipana kao prikazanje nje- u okvir poprilično duge predstave (dva njegova lika koji je poslužio svojevrsnoj nju. Bio je to spektakularan prizor koji gova pokojnog oca, reraši su prikaza- sata i trideset minuta). Ono što Žanko u narativnosti u djelu. Uz Ševu, govore- je tada prvi put prikazao koliko je truda ni na Stipanov 16. rođendan u trenut- svojoj kombinaciji glazbenih stilova nije nu ulogu fra Franje imao je mladi glu- uloženo u projekt i koliko je ljudi sudje- ku njegova odrastanja, te je naposljetku spomenuo su pjesme turskih likova, od mac Paško Vukasović koji je pratio sta- lovalo u njemu. Mjuzikl Mirakul na po- izvedeno sinjsko kolo u čast njegove al- kojih se istaknuo Ervin Baučić u ulozi loženost i snagu nastupa starijega ko- seban je način okupio autore, izvođa- karske pobjede. bosanskoga paše. Ponovo je i ovom lege. Posljednji lik Kampanelo kojega je če i publiku koja poštuje tristogodišnju slučaju scensko kretanje bilo zadovo- utjelovio splitski pjevač Damir Mihano- tradiciju Sinjske alke, koja je i dostojno Nasuprot malom dijelu koji je odvo- ljeno, glazba je jasno odavala dojam vić Čubi u predstavi je predvodio ulo- proslavljena. jen za izvornu tradicijsku glazbu, pop– gu komičnog predaha od ozbiljnosti si-

64 Kostimi i koreografija u završnom sinjskom kolu nalikovali su na najizvođeniju hrvatsku operu Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca 19. Chansonfest 2016. održan 17. studenoga 2016. u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija Zalet prema jubileju

Zagrebačka škola šansone nastala je prije 40 godina kao dio programa Zagrebačkog festivala zabavne glazbe u organizaciji HDS–a

eneracijska autorska kriza zabavne glazbe posljednjih BROJ 200/201, PROSINAC 2016. G20 godina, ne samo kod nas nego i u svijetu, pokazuje da su se u šansoni našle pjesme koje prema sadržaju više pripadaju popularnoj glazbi

Alka Vuica predstavila se novom pjesmom Voli me još

65 Piše: Dubravko Majnarić na ovogodišnji natječaj. Uz instrumen- je na financijskoj potpori Ministarstvu Skladbom Pjeni se more na antologijski talnu izvedbu šansone Zvonka Špišića kulture Republike Hrvatske, Gradskom tekst Dobriše Cesarića program je su- Chanson br.1 festival je otvorio ravna- poglavarstvu Grada Zagreba, Grad- periorno počeo jedan od utemeljitelja Zagrebačkom grad- telj te manifestacije Hrvatskog društva skom uredu za kulturu Grada Zagreba Zagrebačke škole šansone Hrvoje He- skom kazalištu skladatelja Hrvoje Markulj. Spomenuo i Turističkoj zajednici grada Zagreba. gedušić. Napomenuo je da tu izvedbu Komedija 17. s tuje četrdesetogodišnju tradiciju tzv. Za- Vrlo sugestivan i duhovit voditelj kon- posvećuje nedavno preminulom svjet- denoga održan je grebačke škole šansone koja je na- certa bio je prema dugogodišnjoj tra- skom velikanu autorske pjesme Leo- 19. Chansonfest. stala kao dio programa Zagrebačkog diciji Vojo Šiljak. nardu Coenu. Izvedeno je 18 novih festivala zabavne glazbe u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja. Zahvalio Ovogodišnji 19. Chansonfest karakte- Ušansona iz selekcije skladbi pristiglih Cohenu u spomen rističan je po tome što je u programu bilo čak devet kantautorskih skladbi u izvornim izvedbama autora. (Mila Ele- gović — Cesta, Mladen Medak Gaga — A rulji krulji, Alka Vuica — Voli me još, Miroslav Škoro — Putujem sam, Maja Posavec — Budi jak, Zrinka Posavec — Zaljubi se u mene, Milko Kiš — Ja- kuševac, Lucija Čustić — Vraćam se i Anto Toni Janković — Spavaj). Osim veterana Hrvoja Hegedušića, svi su interpreti bili predstavnici srednje i mlade generacije, što osigurava kontinuitet četrdesetogodišnjeg postojanja Zagre- bačke škole šansone. Jedina kantau- torska skladba s društveno angažira- nim tekstom bila je pjesma Mladena BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Medaka A rulji krulji koju je autor vrlo uvjerljivo i dojmljivo izveo uz oduševlje- nje auditorija.

Miroslav Škoro ne treba putovati sam ako se bude držao slavnonskih ravnica ć rgi G atej

ZajedinčkiChansonfest poklon je završio svih interpreta instrumentalnom na kraju izvedbom večeri kancone Chanson br. 1 Zvonka Špišića uz dolazak na scenu svih izvođača M 66 BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Maja Posavec s pjesmom Budi jak! Splitska šansonijerka Ana Opačak koju je iznjedrio prošlogodišnji TV show Majina sestra, Zrinka Posavec, pri dokazala se kao respektabilna The Voice bila je logičan izbor za Chansonfest na kojemu se predstavila u debitantskom nastupu na Chansonfestu kantautorica na koju možemo računati pjesmi Ines Prajo debitirala je i kao skladateljica

Generacijska kriza

Generacijska autorska kriza zabavne glazbe posljednjih 20 godina, ne samo kod nas nego i u svijetu, pokazuje da su se u šan- soni našle pjesme koje prema sadržaju i orkestraciji više pripadaju zabavnoj i popularnoj glazbi. (Bio je to slučaj u korelaciji Splitskog festivala zabavne glazbe i Festivala dalmatinske šansone u Šibeni- ku.) To je uočljivo i na ovogodišnjem 19. Chansonfestu, što nimalo ne umanjuje njegovu vrijednost. Skladbe koje nisu izvodili kantautori vrlo su uspješno izveli Lea Dekleva i Bruno Krajcar (Igračka vjetrova), Detour (Biram), Quen of Sabe (Crni mjesec), Voland Le Mat (Nije fer), Magdalena Mandura (Litra kestenja na eks), Tama- ra (Rokambol), Auguste (Prosinac) i Ana Opačak (Oprosti, žurim). Skladba Ines Prajo Oprosti, žurim u izvedbi mlade splitske pjeva- čice Ane Opačak isticala se po temperamentnoj vokalnoj interpretaciji te izvrsnom aranžmanu Ivana Popeskića s improvizatorskim flautističkim solom. Dirigent Josip Cvitanović vrlo je uspješno vodio festivalski orkestar koji se sastojao od gudačkog ansambla i velike ritam–sekcije s dvije elektroničke klavijature. Za razliku od prošle godine kad je autor većine aranžmana bio Josip Cvitanović, na ovogodišnjem Chansonfestu sudjelovalo je više od 15 mladih aranžera, od kojih će neki možda doseći sofisticirani način šanso- nijerskog orkestriranja Pere Gotovca, Radana Bosnera ili Stipice Kalogjere. Ovogodišnji je Chansonfest bio bolji u izvedbenom nego u autorskom pogledu, što u glazbi nije rijetkost. Završio je instrumentalnom izvedbom kancone Zvonka Špišića Chanson br. 1, uz dolazak na pozornicu svih izvođača i najavu 20., jubilarnog Chansonfesta.

Na staru školu zagrebačke šansone podsjetio je Hrvoje Hegedušić 67 Tvornica je bila ispunjena, a bend je s gostima dobrano napunio pozornicu BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Detour za 10. rođendan fanovima u Tvornici 19. studenoga 2016. priredio tulum za pamćenje Projekt koji je napokon Č elar atej

M postao bend Detour je mnogo uvjerljiviji uživo negoli u studijskim uvjetima i nabrijani funky i disco aranžmani pokazuju na koji način bi Detour mogao steći toliko potrebnu živost Piše: Bojan Mušćet jaturama, Ante Prkin Surka na perku- Gina Victoria Damjanović dala je sve od koji može vješto komunicirati s velikim sijama, Ozren Žnidarić na saksu, An- sebe na koncertu i postavila si je kriterij auditorijem; u tom je smislu pozornica u drej Jakuš na trubi, Stanislav Kovačić koji će kompletan bend morati slijedi- Tvornici bila čak i premala za njih. end čija je donedav- na violončelu, Gudački kvartet Prelude ti. Vokalistica koja uspješno spaja glas na glavna odlika bila te prateća pjevačica Lucija Jakelić. Pri- i stas svakako će privući i veću pažnju Funky manirizam da se ne zna tko u likom izvedbi pjesama Plešem sama i javnosti, ali i struke. Isto tako, očito je njemu pjeva, a tko Zaljubila sam se u frontalni red stao je da će ona sada biti zaštitno lice ben- Pop Detoura svakako ima potenci- svira, zagrebački saksofonist Jakša Kriletić i zapalio rada, s obzirom na to da je Maja Posa- jal definiran novom pjevačicom koja je Detour, nastupom u splesanu publiku. vec članstvom u bendu, ali i raznim sa- svladala većinu naslijeđa, ili se barem Tvornici 19. studenoga odlučio je na- mostalnim izletima, postala samostal- tako čini. Detour u sljedećoj fazi karijere B Tvornica je bila sasvim ispunjena, a i pokon kapitalizirati bolje strane svoje ni brend, a Nenad Bordugan ipak nije treba pokazati koliko je velik, nastupa- bend je s gostima dobrano napunio karijere i prirediti nastup na kojemu svi pravi frontmen. jući bez bivših pjevačica i bez pomoći pozornicu, što je pridonijelo izvrsnoj pjevaju i svi sviraju. Vjerujem da su se mnogi u Tvornici prvi sa strane, kao što je prije nešto više od atmosferi koju nije pomutio ni ne pretje- put susreli s glazbom Detoura i da će godinu dana pokazala Vatra izvrsnim rano dobro ugođen razglas. Nastup s perikama nakon nastupa postati njihovi fanovi. koncertom u Maloj dvorani zagrebač- Činjenica je da je Detour takav nastup Bend je mnogo uvjerljiviji uživo nego- koga Doma sportova. To znači da je na koncertu predstavlje- mogao realizirati barem prije godinu li u studijskim uvjetima i nabrijani funky Osim navedenih pjesama, vrhunci nana nova atraktivna pjevačica Gina Vic- dana, nakon objavljivanja sjajnog albu- i disco aranžmani pokazuju na koji nastupa odnose se na dvije izvedbe pje- toria Damjanović koja je glasom i stylin- ma A što ak’ ja, no očita kadrovska pre- čin bi Detour mogao steći toliko potreb- sme Tvoje lice se promijenilo u kojoj gom u kojemu je dominirala afroperika viranja prolongirala su im koncert kari- nu živost. Bilo je na koncertu odsvira- dominirala dvosatnim showom. Osim je briljirao Nenad Bordugan sa svojim jere. Gina Victoria Damjanović bendu je nih i umjerenijih pjesama u akustičnim nje, zapjevali su i bivši prvi glasovi — funky manirizmom sviranja gitare, a pu- došla kao naručena. Prvim samostal- aranžmanima, no ni u jednom trenutku Maja Posavec, Dario Iričanin te Ines blika je toplim pljeskom nagradila i Ines nim singlom Tko si zapravo ti nije posti- atmosfera nije padala. Tričković, a u dvije pjesme vokalnih se Tričković koja je otpjevala Cvijet. gla osobit uspjeh pa je dolazak u De- dionica prihvatio i vođa benda Nenad Tomu je svakako pridonijela vrlo uigra- tour bila win–win situacija. Singl Zalju- Detour je pružio vrlo dobar šou u Tvor- Borgudan, koji je također promijenio na ekipa, odnosno ujednačeni izraz bila sam se postao je jedan od njiho- nici i sigurno je da je deseta godina nji- image stavivši periku. članova benda i gostiju, pa se povre- vih najvećih hitova i, zapravo, pozivni- meno činilo da je na pozornici big bend hove karijere prilično sretna, unatoč Osim benda, zvučnu sliku dopunjava- ca širokom krugu slušatelja da dođu na s vrlo bogatim soundom. Činjenica je nedorečenom albumu obrada vlastitih 68 li su Aleksandar Ismailovski na klavi- koncert u Tvornicu. i da je Detour očito postao zreo bend starijih pjesama. Novi album Tko je, srce, u te dirn’o? u prodaji je od 15. srpnja i već je prodana prva naklada . Natali Dizdar u zagrebačkoj Tvornici proslavila 13 godina uspješne karijere Radimo glazbu koja nam se sviđa i to nam je jedini kriterij Početkom 2017. pjevačica planira objaviti treći studijski album

Razgovarao: Dubravko Jagatić Veliki trud se ipak na kraju isplati i pru- nikom i gitaristom Vladom Mirčetom. sima. Radimo glazbu koja se nama svi- ža neopisivo zadovoljstvo. Ja sam Inače sam napisala glazbu za dvije pje- đa i to nam je jedini kriterij. Nikad nismo spremna za takve dvorane, prostore i sme na prvom albumu, ali ovo su mi ni s jednom pjesmom kalkulirali na bilo eposredno nakon festivale. prvi angažmani u kojima sam radila na koji način. Drago mi je da imam široku pjesmama od početka pa sve do faze publiku i da mogu održavati koncerte velikoga samostal- Je li gotov novi album? nog koncerta održa- kad je demo spreman za studio. To mi kao što je ovaj u Tvornici kulture, s tako nog u Tvornici kulture Novi album je zaokružen i planiramo ga je cool proces i baš smo uživali. odličnom energijom i ljudima s kojima 9. prosinca 2016., na završiti početkom 2017. godine u izda- Koliko je teško pronaći dobar tekst za zaista nije bilo teško stvoriti atmosferu kojem je najavila izla- nju matične kuće Agapa. Svi ga jedva pjesme i koliko ti je u odnosu na pjesmu za pamćenje. zak novog, trećeg studijskog albuma čekamo, sigurna sam da neću razo- N važan tekst? Posebnu pažnju poklanjaš spotovima. te proslavila pred rasprodanom dvora- čarati. Do tada svi mogu uživati u no- nom 13 godina uspješne karijere, Natali vom singlu Mjesto za jedno i spotu koji Hrvatski jezik je zahtjevan i specifičan, Koliko se voliš prepustiti rukama i Dizdar dala je intervju za Cantus uskoro izlazi, a snimao se u Tvornici. tako da su tekstovi za mene vrlo važni idejama redatelja, a koliko želiš da se

i nije lako dobiti dobar tekst. Srećom, realiziraju neke tvoje ideje? BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Kako to da si se odlučila za samostalni Kako će se zvati album i kad bi se za mene su tekstove pisali Dino Šaran Surađivala sam s mnogim redateljima, koncert baš u Tvornici kulture? trebao pojaviti na tržištu? s kojim smo već surađivali na hitovima a najviše s Andrejom Korovljevom koji Stranac i Grijeh, Petar Beluhan iz grupe Tvornica kulture je kultni prostor za kon- Još uvijek nemamo naziv albuma. Još potpisuje spotove za pjesme Stranac, Mayales, koji je također pisao pjesme certe, baš kao i ZKM, u kojemu smo je rano. Razmišljat ćemo o tome kad Grijeh, Stop, Zamijenit ću te gorim, Ne za moj prvi album, te Marta Muždalo nastupali prije nekoliko godina. Jako snimimo sve pjesme. Na albumu je de- reci zauvijek i famozni ZKM live DVD za koja je napisala tekst za moju prvu pje- set pjesama, kao i na prethodnima. koji smo dobili Porina. Puno toga ovisi sam se veselila ovom nastupu i drago smu Ne daj. Svi tekstovi su ljubavne te- Devet novih i jedna obrada. o budžetu i kreativnosti autora. Trudi- mi je što smo na kraju imali rasprodan matike i prate dinamiku mojih dosadaš- koncert. Cijela ekipa je bila presretna, S kime si surađivala na novom albumu? njih pjesama. mo se i improviziramo. Dosta i riskira- moji dečki Marino, Vanja, Ivan, Lev- mo, ali nastojimo uvijek zadovoljiti jedan Mnogo je suradnika, tekstopisaca, čić, Smajli, Vlado Mirčeta, Ines Nožica, Prema kojem kriteriju si birala autora? nivo. Ja imam producenticu Gordanu od koji mogu navesti pjesnika Dejana Bosak koja se brine o puno stvari. Sve Marko Turkalj i Goga Bosak, izvršna Nema tu odabira, ja sam s Vladom kre- Aleksića, Martu Muždalo, Petra Belu- je to veliki posao i radi se timski. producentica cijele priče. Publika je bila hana itd. nula u tu avanturu davno. Imala sam fantastična, nezaboravna. Beskrajno teme, ostalo se radilo i razradilo. Dino Kako ti se sviđa situacija na aktualnoj Autor tvojega novog singla Mjesto za sam zahvalna svima koji su kupili kartu, Šaran se dogodio, kao i s pjesmom hrvatskoj pop–rock sceni? Postoje li jedno je Dino Šaran s kojim surađuješ došli i uži- vali. Grijeh. Nije bila u pitanju narudžba pje- neki izvođači i autori koji ti posebno od početka karijere. Što ti se najviše sme. Imam super dvojac vrijednih pro- imponiraju i čija te glazba posebno sviđa kod njega kao autora? ducenata — Juru Ferinu i Pavla Miho- privlači? Ma Dino je cool tip, to nekako ide s ljevića. Super mi je s njima raditi. Opu- njim. Ne forsiramo ništa, ne forsira on. šteno je, slažemo se i uvažavamo. Postoje bendovi koje volim slušati i ra- diostanice koje su mi omiljene. Ne pra- Ako se dogodi, pošalje pjesmu, od- Hoćeš li s glazbenicima koji su te pratili lučimo timski i krenemo u to. Nakon tim scenu baš pomno. Dobre pjesme na koncertu u Tvornici nastaviti na uvijek dođu do mene, ali mislim da je odluke je sve lakše. Nakon Grijeha, koncertima po ostatku Hrvatske? koja je također njegova pjesma, stanje na sceni bez promjena. Volim dogodila se ova pjesma, a Grijeh se Meni je to najveća želja. Zaista su mi Bareta, Jinxe, TBF… važni prostori u kojima se nastupa, kao dogodio prije pune tri godine. Koliko radiš na svojem glasu? Vježbaš li i sama produkcija koncerta. To kolege i školuješ li ga kontinuirano ili ga samo jako dobro znaju. Za produkciju dobrih Autorica pjesama održavaš svakodnevnim pjevanjem i velikih koncerata potrebna su golema pjevušenjem? I sama si autorica nekih sredstva, dobre lokacije, PR, marke- pjesama na novom albumu. ting, velika organizacija i na kraju trži- Nisam taj tip i nisam dosad osjetila po- Kako si se snašla? šte. Ne ovisi to uvijek samo o željama. trebu za tim. Pjevušim kad sam sretna, To je jako velik posao. Svi koji se bave a to je dovoljno često, tako da je sve Da, većina pje- poslom kakvim se i ja bavim, imaju želju super. sama koje će raditi takve nastupe. se naći na Iza tebe je 13 godina prilično uspješne albumu su Podilaženje ukusima karijere. Jesi li zadovoljna postignutim autorske i ili misliš da si mogla bolje i više? koautor- Stvaraš i izvodiš pop–glazbu koju ske, na- Zadovoljna sam. U Hrvatskoj nisam prihvaćaju i ljubitelji urbane scene i mogla puno više postići. Bavit ću se pravljene zabavne glazbe, zbog čega te mnogi ovim poslom još dugo. Moje pjesme su u surad- cijene i vole. Koliko je teško pronaći tu kontinuirano u eteru 13 godina. Volje- nji s du- ravnotežu i sredinu kako bi se svojim la bih samo često snimati, skladati, na- gogo- pjesmama svidjela raznim ukusima? dišnjim stupati i naravno proširiti tržište. Polako, surad- Nemam potrebe svidjeti se raznim uku- doći će i to. 69 Splitski pjevači na zajedničkoj turneji Familija 29. listopada 2016. u Areni Varaždin Gibonni i Oliver vratili vjeru u ljubav Na četverosatnom spektaklu u prepunoj dvorani izveli su najveće hitove svojih karijera

Piše: Monika Dražinić tovo četverosatni koncert koncipiran java na prostoru popularne glazbe, voje Rupčić na perkusijama, Branimir kao dinamične izmjene samostalnih vrlo visokih kriterija, uspio se kvalitetom Gazdik na bubnjevima, Matej Kovače- nastupa uz redovite zajedničke izved- nametnuti prostoru zabavne glazbe vić za klavijaturama, Marko Reljanović ad dva velikana hr- be na prijelazima. Osim Olivera i Gi- osvojivši dojmljiv broj poklonika, ujedna basu, prateći vokali Brankica Jova- vatske glazbene bonnija, tada su se izmjenjivali i njihovi no pridobivši i glazbenu struku. novski, Teo Brajčić i Daria Hodnik Ma- scene udruže snage, prateći bendovi te su im se na poje- rinković, a posebno moram izdvojiti unaprijed se može dinim pjesmama pridruživali i njihovi Ples uz violinu Marka Ramljaka na violini, koji vladaju- znati da će koncert gosti, a nastupe su obogatili i dojmljivi ći svojim glazbalom u izvedbama uživo biti za pamćenje, a svjetlosni efekti koji su pratili atmosferu Snažni, sugestivni i slikoviti tekstovi vodi glavnu riječ u ostvarivanju mistič- Oliver Dragojević i Zlatan Stipišić Gi- pjesama. Sedam tisuća ljudi u punoj sjajno odmjerenih izraza, vrlo razno- no ambijentalnoga glazbenog ozrač- K varaždinskoj Areni dijelilo je atmosferu ja. Svojim uvodima u pjesme i redo- bonni upravo su to i potvrdili. Nakon što vrsnih tema koje čine svačiju svakod- su snimili zajednički album Familija, od- punu ljubavi i mira koje Oliver i Gibonni nevicu, ilustrirani su jednako tako po- vitim solima daje poseban senzibilitet

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. lučili su se za zajedničku turneju kako redovito slave u svojim pjesmama. mno razrađenim glazbenim ruhom, pjesmama, a dobivene je zvuke teško pri čemu, osobito na posljednjem al- opisati riječima. Nema sumnje, dakle, bi ga predstavili, a na popisu lokacija Zbog čekanja da se smanji red na ula- bumu, Gibonni izuzetno vodi računa o da je u Gibonnijevoj glazbi primjena vi- 29. listopada našla se i Arena Varaž- zu kako bi svi mogli uživati u nastupu, uravnoteženosti jednog i drugog te na oline slavodobitno preuzela konvenci- din. U pozadini su svi prisutni najprije koncert je malo kasnije od predviđenog taj način postiže idealnu pomirbu: svo- onalne uloge električne gitare i klavija- mogli primijetiti zanimljivu nenametljivu počeo zajedničkom izvedbom pjesme jevrsno zrcaljenje tekstualne poruke u tura u standardnim pratećim sastavi- scenografiju koju su činili golemi stolac Dobar dan u pratnji Gibonnijeva ben- glazbi i obratno. ma te se pokazala iznimno fleksibilnim i komoda s ogledalom te stalak za kada, uz gostujući zbor Izvor te Olivera za pute. Na takvoj pozorni- glazbalom koje ostvaruje nevjerojatne i klavirom. Pozdravivši sve, pozornicu je U izvedbi uživo to sve dobiva na težini zadivljujuće učinke. ci Gibonni i Oli- preuzeo Gibonni prvim singlom ver zajedno i cjelovitosti, između ostalog, zahvalju- s novoga albuma Onako, jući i njegovu pratećem bendu koji čine Dojmljiva je bila izvedba pjesme Mira- su odr- od oka. Slijedile su po- kul u kojoj se Gibonniju pridružila pje- ž a l i Nik- ša Bratoš na gi- znate pjesme kao što tari, Hr- vačica Stephanie Sounds, a on je čak go- su Sve ću preživit i zaplesao uz ritmove violine. Gibonnje- Dvije duše. Gi- va a cappella izvedba pjesme Ako me bonni, kao nosiš na duši, koju je publika pjevala izni- uglas, također je bio poseban trenu- m n a tak večeri, a osobit dojam ostavi- po- la je i izvedba pjesme Libar. Pu- blika je pjesmu gotovo samo- stalno otpjevala nadglasa- vajući Gibonnija, a nakon milozvučnoga violinskog sola, Gibonni je potpuno utišao publiku te su sasvim tiho otpjevali refren posljednji put. uki ć — B ilipi ranko F B

Na koncertu je gostovala I Stephanie Sounds 70 BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Oliver i Gibonni održali su četverosatni koncert

Oprosti za kraj Pjevao i Beatlese bu pjesme Pismo moja koju pot- Uslijedila je osobito emotivna izved- Oliver je pjevač kojega hrvatski glazbe- pisuje Jure May ba novog singla Udica koji odražava ni svijet smatra legendarnom instituci- Stanić. Nije za- uki savršenstvo stvaralačkog potencijala jom jer ima specifičnu karizmu koju nije boravio izvesti ni

Zlatana Stipišića i u kojem je tekstual- lako opisati. Iznimna muzikalnost, spe- singl s aktualnog ć — B no dosegnuo same vrhove poetično- cifičan mediteranski šarm i duhovitost albuma Gdje to ilipi sti, a koncipiranjem glazbe u suzdr- samo su neke od karakteristika njego- piše. Oponašaju-

žanom minimalizmu fraza, boja i ritmi- ve dugotrajne karijere. Tijekom svojeg ći šum mora i va- ranko F ke pojačao metaforički doživljaj sud- dijela koncerta pokazao je suvereno lova, uveo nas je B binske isprepletenosti čovjeka i mora. vladanje klavirom, gitarom i harmoni- u Trag u beskra- Dvojica umjetnika oduševila su prepunu dvoranu Arene u Varaždinu Zbor Izvor mu je te večeri u Varaždinu kom, a otvorio ga je plesnim hitom iz ju Antonaccija Bi- pomogao u postizanju željenoga ugo- mlađih dana Što učinila si ti pokojnog agia, a publika je đaja. Gibonnijev dio koncerta dosegao Zdenka Runjića koji je presudno utje- osobito reagirala je kulminaciju u pjesmi Posoljeni zrak i cao na njegovu karijeru. Sve je iznena- i na Tko sam ja razlivena tinta u kojoj je opet gostovala dio izvedbom pjesme Yesterday legen- da ti sudim. Ener- rasplesala publiku. Uslijedile su i Vjeruj Stephanie. Uz prepoznatljiv aranžman, darnih Beatlesa uz pojačanje saksofo- gijski skok dogodio se na njegovu za- u ljubav i Lipa moja, a koncert su za- istodobno mističan i čvrst, snažan nista Dražena Bogdanovića. Nije izo- dnjem nizu. Živi plesni ritam i španjolski tvorili svevremenskom Cesaricom koju Stephanien glas i dinamične svjetlo- stala ni Što to bješe ljubav, a cijeli je na- ugođaj mogli smo čuti i doživjeti u Ne- je publika pjevala iz svega glasa. Bez sne efekte, publika je pjevala u sav glas stup odradio uz pratnju svojih Dupina dostaješ mi ti. Zatim je zaplesao, iza- sumnje su priredili iznimno emotivno s Gibonnijem koji je i ovaj put potvrdio (Goran Franić, Silvije Petričić, Kamenko zvavši ovacije publike, u izvedbi uvijek nabijen i velikodušan koncert, pjevaju- standardno sjajnu komunikaciju s pu- Tulić, Aljoša Draganić–Vrančić), prate- dobro prihvaćene pjesme Morski vuk. ći najveće hitove svojih karijera, čak njih blikom na svojim koncertima. Za kraj će grupe koja nas je, uz mnoge dru- Nastavio je u veselom tonu, dohvativši četrdesetak u gotovo četiri sata. Sum- svojega samostalnog kraljevanja po- ge vrhunske trenutke, počastila moć- harmoniku i otpjevavši doista jedinstve- njam da će se u skorije vrijeme pojaviti zornicom ostavio je svoje možda naj- nim uvodom u stilu simfonijskog roc- nu Nadalinu. prilika da dva tako vrhunska izvođača poznatije hitove Zlatne godine i Oprosti, ka pjesme Jubav moja autora Zorana iste večeri isprepletu svoje karijere kako a na posljednjoj se, uza zbor Izvor, pri- Mišolongina. Dojmljivom, živahnom i Zajednički su otpjevali Sreću, Dobro ju- bi publici priuštili jedinstven i nezabora- družio i Oliver. atraktivnom svirkom osvježili su izved- tro, tugo, U ljubav vjere nemam koja je van koncertni doživljaj. 71 Grupa Cojones predvodnik je stoner rock scene u Hrvatskoj Nije ti svejedno kad pročitaš BROJ 200/201, PROSINAC 2016. kritiku u kojoj je tvoj rad proglašen albumom desetljeća Zagrebačka grupa Cojones nedavno se vratila sa sedme europske turneje na kojoj je predstavila novi album Resonate koji je zauzeo visoko mjesto na godišnjoj listi najboljih hrvatskih albuma u 2016.

Ovaj album želimo promovirati po gradovima u Hrvatskoj gdje još nismo bili

Nenad: Nije ti svejedno kad pročitaš Koliko su za samu promociju grupe Reakcije iz Europe kritiku u kojoj je tvoj rad proglašen al- važni nastupi na poznatim europskim bumom desetljeća. No s druge strane, festivalima? Kakve su reakcije publike iz europskih hvalospjevi nisu bit ovoga posla. Meni zemalja kad čuju Cojonese prvi put na je važan »onaj jedan klinac«, svejedno Gordan: Festivali su dosta važni jer sceni? Iznenađenje vrhunskim bendom Razgovarao: Dubravko Jagatić je li rodom iz Makarske, Londona ili Za- bend dobije priliku svirati pred većom iz Hrvatske ili oduševljenje odličnom publikom, a samim tim upoznati publi- U razgovoru za Cantus, članovi gru- greba, koji bi mogao zbog neke naše rock–svirkom? pjesme uzeti gitaru i osnovati bend. ku s bendom koji inače nemaju priliku pe Cojones: Gordan Tomić (bas), Bo- čuti u svojim mjestima. Nama su festi- Gordan: Reakcije su raznolike — sežu jan Kocijan (gitara i vokal) i Nenad Man- Nedavno ste se vratili s još jedne vali uvijek nekako otvarali vrata za bolje sve do oduševljenja. dić (gitara) + Stanislav Muškinja koji nije europske turneje. Ako se ne varam, svirke po klubovima i širili dobre vijesti o Bojan: Mislim da ljudima nije važno sudjelovao u razgovoru, iznijeli su svo- sedme unatrag nekoliko godina. Koliko našoj muzici. je dojmove o prijamu njihova novog alje teško organizirati turneju jednom odakle dolazimo. Nenad: Trenutačno, naš status u Europi buma Resonate, o tome koliko je teš- hrvatskom bendu po Europi? Nenad: OK, bilo je nekih naših ljudi koji ko dogovarati nastupe diljem Europe te nije takav da dobivamo atraktivne ter- Gordan: Da, u deset godina postojanja su možda zbog nostalgije za starim zbog čega su Juru Ferinu i Pavla Miho- mine na festivalima. Ipak, to ima dobre bili smo na sedam turneja. Mislim da je krajem kupili i majicu i CD. ljevića odabrali za producente svojega posljedice: vide te ljudi dok su trijezni, a teško vjerojatno koliko i svakom dru- novog albuma. nakon završetka svirke, u osam nave- Bojan: Naravno, no to su povremeni gom bendu iz Europe. Naravno, bendu čer, em možeš gledati odlične bendo- slučajevi. Majice i albume u paketu ne Jeste li zadovoljni prijamom albuma iz Njemačke je lakše organizirati turne- ve, em je i sve ostalo spremno za tulum. kupuju samo Hrvati u dijaspori. Resonate u Hrvatskoj? ju po Njemačkoj jer je to velika zemlja i žive u njoj, ali općenito gledano, danas Bojan: Naravno, svirati u sedam navečer Gordan: Uglavnom, promotori nema- Gordan: Imamo osjećaj da zasad sve je to postalo teže jer ima puno bendova u Njemačkoj na festivalu nije isto što i kod ju praksu isticati odakle bend dolazi, ide prema planu. Naravno, neke re- koji sviraju. Mi smo nekako s godinama nas u tom terminu. Tamo publika redovi- pogotovo ne na festivalima. Naravno, akcije su nas ugodno iznenadile, iako uspjeli naći model koji nam odgovara i to u velikoj većini dolazi na početak fe- kad dođeš u Jenu — grad koji je svima smo svi znali da smo napravili dobar koji pokušavamo dizati na neki viši — stivala, prati sve bendove i nije im važan nama u kolektivnom sjećanju kao neko 72 album. drugačiji — nivo. termin, posebno ako im se bend svidio. mjesto u Istočnoj Njemačkoj — zima je, poglavito iz Njemačke i Austrije. Sve su Na glasu ste kao jedni od predvodnika Nenad: Mediji imaju svoje »zakonitosti« valospjevi nisu bit većinom suzdržano odobravajuće, no stoner scene u Hrvatskoj. Danas koje su s vremenom evoluirale do toga ovoga posla. Meni je s druge strane publika i ljudi koji nas u Hrvatskoj egzistira barem deset da je važnije tko se s kim vjenčao i tko H prate su iznenađeni pomicanjem kva- odličnih stoner bendova. Zbog čega je se gdje operira. Mi ne pripadamo toj važan »onaj jedan klinac«, litete benda na neku novu razinu. stoner rock kao glazbeni žanr pronašao kategoriji, no našli smo svoj prostor i u toliko sljedbenika baš u Zagrebu? medijima, pogotovo novim albumom. svejedno odakle je, koji Nenad: Jedno je kad ljudi koji pišu recenziju prate bend godinama, a drugo Nenad: Navodno postoji neko istraži- Bojan: Važni su mi mediji, no samo zato bi mogao zbog neke naše kad između 50 albuma koji su izdani vanje, kao ozbiljni su frajeri to napravi- što će za moj bend čuti više ljudi. Isti- toga tjedna, netko iz Brazila ili Njemač- li — uzorak je nekoliko milijuna konzu- čem čuti jer nama kao bendu nije bit- pjesme osnovati bend ke izabere tvoj album i kaže: ovo mi je menata glazbe — i stoner rock je pro- no da nas vide na naslovnicama, nego okej. Tip nas vjerojatno nije vidio uživo, glašen glazbom koju sluša najviše ljudi da se ljudi zainteresiraju i dođu na naš u moru bendova izabrao je naš album. na svijetu. koncert. Željni smo svirati u Hrvatskoj Već mi je to dovoljno dobar znak, ocje- Gordan: OK, vjerojatno nisu računali »gdje god ima struje«, no kao bend že- na albuma je u drugom planu. To više boy bendove i ove naše kantautore koji limo ljudima pružiti vrhunski koncert i za što je izgledno da će nas isti taj recen- njeguju »grčko–rimski« stil. No u osno- to moraju postojati neki zahtjevniji teh- zent doći vidjeti budemo li svirali u bli- vi, to je to: bas–bubanj–gitara–glas — nički uvjeti. zini. Tu smo na svojem, ne bojim se te to je formula za sva vremena, a sto- Nismo mi jedini bend koji svi- reakcije kad nas neki suzdržani recen- ner scena je u ovom trenutku najbolje Gordan: zent vidi uživo. prakticira. ra više u inozemstvu nego po Hrvat- skoj. Drago nam je dobiti dobru recen- Kako je došlo do suradnje s uglednom Zanimljivo je da su album producirali ziju u hrvatskim medijima, no ne za- britanskom diskografskom kućom Jura Ferina i Pavle Miholjević koji i nisu maramo se titulom »prvaka u vlastitom Rough Trade? prije vas bili previše bliski sa stoner dvorištu«. Gordan: Do suradnje je došlo preko na- rock zvukom, no rezultat je iznad svih očekivanja. Kako to da ste se odlučili Jeste li pokušali napisati i uglazbiti šeg austrijskog izdavača Panta R&E za koju pjesmu na hrvatskom jeziku? koje Rough Trade radi distribuciju po baš za njih da vam produciraju album? BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

ć Europskoj uniji. Gordan: Do Pavla i Jure došli smo pre- Gordan: Imam bend u kojem to radim. ko prijateljskih krugovova koji nam se tajči Nenad: Za sada je to distribucija u Nje- Bojan: Prije četiri godine dobili smo po- S preklapaju, a njihova filozofija, pristup i mačkoj, Švicarskoj i Austriji. Dobar im ziv za sudjelovanje na tribute albumu na kraju krajeva ljubav prema muzici je oran

Z Satanu Panonskom. Obradili smo nje- nešto što nas je odmah privuklo. Na- govu pjesmu Croatia. Bilo je to poseb- kon početnog kontakta, svi smo shvatili da dobro funkcioniramo zajedno i da no iskustvo. imamo slične poglede na glazbu. To se Kakvi su planovi za 2017. godinu? povjerenje tijekom snimanja produbilo, tako da sad kad imamo priliku i tehnič- Gordan: Plan za 2017. godinu je nasta- ke uvjete, oni postaju dio naše posta- vak promocije albuma Resonate po re- ve uživo. giji i šire. Nenad: Jura i Pavle su naša braća. »Kli- Nenad: Imamo pozive na neke festiva- knuli« smo još dok smo snimali Rocker, le ovoga ljeta jer sad je vrijeme kad se pjesmu koja je trebala biti pokazatelj to dogovara. Reakcije na album su od- možemo li surađivati. lične pa vjerujemo da ćemo napokon svirati u nekim zemljama gdje nas već Bojan: Suradnja s Jurom i Pavlom je dulje zovu. Poslat ćemo ti razglednicu, ojones bila za sve potpuno novo iskustvo. Oni C nadam se ne samo jednu... haha. nisu radili s bendom koji svira takvu vr-

grupe stu glazbe, a mi smo do tada surađiva- Gdje će vas i kada moći doživjeti li s ljudima koji su pripadali nekom na- hrvatska publika? rhiva

A šem krugu, frendovima koji su tu bili da Dečkima je drago dobiti dobru recenziju u hrvatskim medijima, no ne zamaraju se titulom pomognu. Ono, ionako bi čuli album Gordan: Vintage Industrial bar nas je ‘’prvaka u vlastitom dvorištu’’ pa su bili tu kao »treće uho«, da ne ve- pozvao na slavlje njihova četvrtog ro- lim glas razuma. Ovo je bilo nešto sa- đendana, 16. prosinca, pa smo odluči- putovao si nekoliko sati da stigneš na svim drugačije: dolaziš tipovima koje ne li da bi bilo bezobrazno odbiti poziv na vrijeme, a dočeka te poluprazan klub. je logo, a čujem da kod vas starijih po- poznaješ, osim što znaš da rade vrhun- rođendan dobrih prijatelja. maže da se obrati pozornost. Ipak, ski. Tijekom snimanja shvatiš da su u Počneš isporučivati to što imaš i na Bojan: Dio festivala s kojima pregova- moram upozoriti neupućene: ne zvuči- pitanju dva genijalca i da je to najbolja sredini druge pjesme vidiš da je klub is- ramo je i u Hrvatskoj. Klupske svirke mo kao The Smiths... haha. stvar koja ti se mogla dogoditi. punjen do vrha. Tada im kažem: ej bok, ovdje su teško pitanje. Obostrani in- smrzli smo se da dođemo do vas, mi teres — nas i organizatora — postoji, Na našem tržištu smo iz Zagreba, iz Hrvatske — ‘ajmo Ljubav prema no da bismo »dobacili« do Makarske ili od ovoga napraviti najbolji tulum koji sedamdesetima Hrvatska medijska scena kao da Dubrovnika, jednostavno ne možemo možemo zamisliti. krenuti ako nismo dogovorili još dva Odakle ta neskrivena ljubav prema namjerno ignorira uspješne hrvatske koncerta »po putu«. S druge strane, Nenad: Da, onda nas oni upamte kao rock–zvuku sedamdesetih? rock–bendove koji ostvaruju uspjeh bend iz Hrvatske. I svima dobro. Još izvan granica Hrvatske. Kako se vi Njemačka — Austrija — Italija su nam samo da Ministarstvo kulture shvati... Gordan: Stoner scena izgrađena je na nosite s tom činjenicom i kako to jednako daleko, a osim boljih honora- hahahahaha. temeljima sedamdesetih. Uostalom, to komentirate? Koliko vam je važno ra, i više je mjesta na kojima možemo je sjajna glazba. Poslušaj pažljivije prve uopće osvojiti hrvatsku publiku i svirati. Jeste li već dobili kakve recenzije iz Zeppeline pa mi onda odgovori je li hrvatsko tržište? Ne predajemo se. Osim na no- inozemstva? Što pišu europski glazbeni samo stoner utemeljen na tom albumu. Nenad: kritičari? Gordan: Ne obaziremo se na to previše, vim kontinentima, ovaj album želimo Nenad: Kao da grunge nema veze s pr- to je problem medija. Mi se želimo ba- promovirati po gradovima u Hrvatskoj Gordan: Recenzije stižu iz inozemstva, vim albumom Zeppelina. viti muzikom i izvoditi je uživo. u kojima još nismo bili. 73 12. Pozitivan koncert, 2. prosinca 2016. u Velikoj dvorani Doma sportova u Zagrebu Smijeh, ples i hrpa pozitive Ovogodišnje izdanje vratilo se u jednodnevni format i bilo pun pogodak

Piše: Monika Dražinić setak pjesama, što novih, što starih. Većinu je prožimao pomalo mračan i mističan, magi- ozitivan kon- čan ugođaj, no ipak je nastup cert, kojim se zračio optimizmom. Prisutni su već dvanaestu bili negdje pariški, negdje lati- godinu obilje- no zvuci, a prevladavale su so- žava Svjetski cijalne teme. Počeli su apelativ- dan borbe pro- nom pjesmom Džaba, a uslijedi- Ptiv AIDS–a, doveo je na pozorni- le su posebno popularne Ruke i cu Doma sportova velika imena Uzalud pitaš koje su već svi pje- i osigurao dobru zabavu prisut- vali uglas. Stvorili su posebnu

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. nima. U ovogodišnjem izdanju atmosferu ubacivši u set–listu humanitarni duh pokazali su intimnu i sanjivu pjesmu Sanjala Luce, Rundek Cargo Trio, Josi- si da si sretna koja je jednostav- pa Lisac te Bajaga i Instruktori. no hipnotizirala Dom sportova. Atmosferu su Rundek Car- Prva je nastupila mlada simpa- go Trio razbuktali hitovma Ima tična Luce, relativno novo lice ih i Ay Carmelom. Njihov nastup na domaćoj glazbenoj sceni, više bi odgovarao nekom ma- koju se nerijetko uspoređuje s njem, intimnijem koncertu, ima- britanskom pjevačicom Ade- jući u vidu ležerno dogovaranje le. Za njezina nastupa dvorana se još punila, tako da su mno- između pjesama, ali ipak se sve gi, nažalost, propustili njezin na- doimalo simpatičnim, a publi- stup. S pratećom grupom izve- ci je takav ležerniji pristup vid- la je svoje dosadašnje pjesme ljivo odgovarao. Između pjesa- Na oblaku, Dogodila se dosa- ma Rundek je zapalio cigaretu, da, Vraćam se, Nakon dana tog ispričao neke osobne doživljaje i Možda mi kojom je i počela ka- i to kako je nastala pjesma Mo- rijeru. Osim njih, izvela je i novu, stovi, naslovna pjesma njegova još neobjavljenu pjesmu. Sve posljednjeg albuma. Zatvori- njezine dosadašnje pjesme ka- li su nastup neizostavnim hitom rakterizira ugođaj sjete i melan- Apokalipso koji je više otpjevala kolije kojem osobito pridonosi sama publika nego Rundek. njezin gusti i tamni vokal, u kojem, usput rečeno, pozornost Svevremenska diva poprilično odvlači čujna nazal- nost koja i ne zvuči uvijek ugod- Nakon toga je stigla legendar- no. Međutim, pred tom mladom na diva Josipa Lisac koja je pjevačicom nedvojbenih poten- sve očarala svojom vitalnošću cijala svakako ima prostora za i energijom. Ta ekstravagantna napredovanje u vokalnoj tehnici. umjetnica sa svojim bendom Većinu pjesama potpisuje sama izvela je svoje velike hitove kao Lucija Ćustić Luce, no surađuje i što su O jednoj mladosti, 1000 s Ines Prajo (Možda mi, Na obla- razloga, Gdje Dunav ljubi nebo ku) i Vinkom Ergotićem (Sama i mnoge druge, zaodjenuvši ih ostajem, Nakon dana tog), dok u jazz i funk ruho. Stvorili su do- je pjesmu Dogodila se dosada bru atmosferu i raspjevali publi- napisao Aljoša Šerić, frontmen ku. Karlo Metikoš autor je glaz- grupe Pavel. be većine pjesama, a tekstove su pisali Ivica Krajač i Alka Vu- Mistika i magija ica. Josipa je ponovno, tkozna koji put, pokazala da je jedin- Nakon mlade Luce, scenu su stvena i neponovljiva pojava, ne zauzeli Darko Rundek i njegov samo na našim glazbenim pro- Cargo Trio koji čine Isabel na vi- storima. Još jedanput je došla olini i multiinstrumentalist Dušan do izražaja njezina sposobnost Josipa Lisac publiku je zabavila Vranić koji je svirao sve što je sinteze vizualnog i muzikalnog, 74 energičnim nastupom trebalo. Opušteno su izveli de- kao i spremnost prihvaćanja novih i drukčijih glazbenih pristupa u izvedbama i starih i nekih novih hitova. To se posebno odnosi na izvedbe pjesama Ležaj od suza i Hir, hir, hir, dok, primjerice, obrada pjesme Danas sam luda nije baš zazvučala najodmjerenije.

Bajaga za kraj

Zatim su došli na red headlineri te večeri, Bajaga i Instruktori. Dobili su najviše vremena za nastup i to su iskoristili na najbolji mogući način. Oni su dobrim ritmom i energijom rasplesali Dom sportova, osobito pjesmama Verujem, ne verujem, Vesela pe- sma, 220 u voltima i Moji drugovi. Bajaga i Instruktori su prije godinu dana zagrijali Dom sportova na Tulumu, a ovogodišnja repri- za samo je potvrdila kakvi su znalci u stvaranju prave atmosfere i da ih zagrebačka publika obožava. Publika je u zanosu uživala u hitovima kao što su Godine prolaze, Plavi safir, Život je nekad siv, nekad žut i Tišina. Za komunikaciju s publikom bio je zadu- žen gitarist Žika Milenković, uvijek spreman dobaciti neku šalu ili pjesmicu, ali je i staloženi Bajaga ponešto rekao. Počastili su nas i s nekoliko balada kao što su maestralna Kad hodaš, Rimljani i Zažmuri, za vrijeme koje je cijela dvorana bila obasjana svjetlima brojnih mobilnih telefona, što je stvorilo izrazito romantičan ugo- đaj, te Od kada tebe volim kojom su Bajaga i klavijaturist Alek- sandar Lokner izašli na bis. Završili su pjesmom Samo nam je ljubav potrebna koja je ujedno bila i prigodna poruka za kraj. Ovogodišnji Pozitivan koncert, koji se vratio u jednodnevni format, bio je pun pogodak. Vrhunski izvođači različitih žanrovskih BROJ 200/201, PROSINAC 2016. opredjeljenja obogatili su taj humanitarni događaj svojom veli- kodušnošću, a ono što je osobito pridonijelo veličanstvenom Pozitivan koncert zatvorili su Bajaga i Instruktori doživljaju prigode jest kvaliteta svih sudionika, unatoč njihovim razlikama.

Velika dvorana Doma Sportova bila je rasprodana 75 Goran Bare i Majke na Martinje svirali u Tvornici kulture Majke su rock and roll bend svjetske kvalitete Predstavili su novi singl Osvijesti me, a puna je Tvornica pokazala da je publika željna prave r’n’r svirke

Piše: Monika Dražinić Krvarim od dosade i Fantastična vatra. Nagrađena kvaliteta Kad je došlo vrijeme za bis, nastupili su veći tehnički problemi. Naime, net- Iako razglas nije bio baš najbolji, zbog Njegovi su tekstovi prožeti životnim ko iz publike je pivom zalio miks–pult čega se glazbenikove riječi nisu mogle propitkivanjima i borbama, socijalnim inkovački glazbenik, jasno razabrati, ili se to s moje pozicije pa više nisu funkcionirali kanali. Zbog poznat kao veliki ka- pitanjima i temom ljubavi, a iz stihova samo tako činilo, publika je u žaru odu- toga je novi singl Osvijesti me izveden rizmatik koji nema zrači veliko iskustvo. S jedne strane se ševljenja uživala u stihovima koje je io- dva puta, s tim da je Bare tekst čitao dlake na jeziku, vratio doima surovim, a s druge točno zna što nako već znala napamet. Set–lista je s papira jer ga očito još nije naučio na- se u metropolu pod- treba reći. Nimalo ne začuđuje što ima bila sastavljena od naizmjenično mirnih pamet. Unatoč svemu tome, pjesma BROJ 200/201, PROSINAC 2016. sjetiti Zagrepčane što tako šaroliku publiku i što stječe pošto- i žestokih pjesmama pa nije dopustila ima potencijala da postane veliki hit, je to rock ‘n’ roll i predstaviti novi sin- vanje masa. Tu se ponovno potvrđu- V publici ni da se uspava ni da potpuno je da ljudi ipak prepoznaju i nagrađu- a nadam se da će sljedeći put doži- gl Osvijesti me. Koncert je počeo tek podivlja. Bare je isprva sjedio na bar- vjeti bolju priliku da zasja u izvedbi uži- nekoliko minuta prije 23 sata, a Veliki ju kvalitetu. Bare svoje stihove redovi- skom stolcu i pjevao, a s vremenom se vo. Tehnički problemi znatno su sma- pogon Tvornice kulture napunili su ljudi to zaodjene u prigodni bluesy rock and osovio na noge te pokazao da unatoč roll s primjesama punka, nerijetko ko- njili entuzijazam i volju Bareta i Majki te svih generacija. Gorana Bareta i Majke ispijenom izgledu itekako može vlada- ketirajući s countryjem te još ponekim dočekali su uz gromoglasan pljesak i su preostale pjesme bisa, inače legen- ti pozornicom. Ostavio je uvjerljiv do- srodnim glazbenim izričajem koji odgo- uzvike, a muzičari su počeli dobropo- darna Put ka sreći te Grešnik i Depre- jam vođe. Jedan od highlightova veče- vara njegovu prepoznatljivom vokalu. znatim Mršavim psom u žešćem elek- sija, osjetno spustile atmosferu. Sigur- ri, pomalo neočekivano, bila je Odvedi Tako smo toga petka mogli čuti Daj mi, no su svi razočarano primijetili da Bare tričnom zvuku, koji je publiku odmah me koju je publika gotovo sama otpje- koja posebno odiše country zvukom i i Majke u Tvornici nisu izveli jedan od naveo na pjevanje. vala. Kulminiralo je na velikom hitu Budi školski primjer bluesa — Baretov blues. najvećih hitova — A ti još plačeš. Ako ponosan. Svirka je bila na visokom ni- Dojmljiv singalong doživjela je i izved- zanemarimo tehničke komplikacije, du- Simbolika crvenog vou, čime su Majke u ovoj postavi (Alen ba Vrijeme je da se krene, a nije mo- Kraljić na gitari, Mario Rašić na bas–gi- gla izostati ni pjesma Teške boje koja je pkom puna Tvornica kulture dokazala Koncert je pratio i prigodan lightshow tari, Mario Lipić za klavijaturama, Damir već postala kultni hit što se moglo vi- je da su ljudi gladni pravog rock and ro- izrazito jakih boja, koje su se izmjenji- Šomen na bubnjevima i Teo Aničić na djeti prema reakcijama publike u Tvor- lla i da žele priliku u kojoj mogu dobiti vale s pjesmama. Dominirala je crvena gitari) dokazale da su dorasle zadatku. nici. Za kraj službenoga dijela koncerta svoju dozu, a Bare i Majke odličan su boja koja simbolizira vatru, borbu, krv, Bare se u autorskom stvaralaštvu isti- Bare i Majke zapalili su publiku hitovima odabir koji i dalje ostavlja dojam svjet- strast, grijeh i ljubav. Slijedile su pjesme če svojom izrazito životnom poezijom. Mene ne zanima i Ja sam budućnost. ske kvalitete

76 Puna Tvornica kulture Majke je dočekala uz gromoglasan pljesak are se u autorskom stvaralaštvu ističe Bsvojom izrazito životnom poezijom BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Goran Bare odavno je stekao poštovanje širokih masa jer se u autorskom stvaralaštvu koristi životnom poezijom 77 Jonathan će uspješnu godinu zaokružiti svirkom u Boćarskom domu na najvećem hrvatskom zimskom festivalu Brijačnica

atkad je teško uskladiti pet Želimo se probiti u Krazličitih umova koji se žele na neki način izraziti. Ovo što mi inozemstvu imamo jest kompleksan odnos za Rokeri rad u bendu shvaćaju ozbiljno jer, ističu, jedino tako možda to i postane koji treba puno truda i ljubavi primarni posao Razgovarala: Ivana Vašarević Prije nego što su se okupili 2011. u na, a stvaranje vlastitih hitova na en- rodnoj Rijeci, svi članovi »ispekli su gleskom potpuno im je prirodna stvar. zanat« u bendovima koji su »žari- li i palili« Hrvatskom: pjevač Zoran »Dodatni je izazov izraziti se što kva- a hrvatskoj glaz- litetnije i iskrenije na engleskom, a to benoj sceni su pet Badurina bio je u Salionu, bubnjar Branko Kovačić također, a svirao u neku ruku i odgovara zamišljenom godina. Nedavno planu našega razvitka kao benda. su imali drugi sa- je i s bendovima Let 3 i Mlat, Pet- Pa što bude, bude«, neopterećni su, mostalni koncert ković i basist Nikica Jurjević stigli su ali i samouvjereni riječki rokeri. Prošle u kultnom zagre- iz Pasa, koji su svojedobno obilježili godine bili su predgrupa britanskim riječku punk–scenu, a Tomislav Ra- Nbačkom klubu Sax, a obožavatelji Editorsima na dijelu europske tur- dinović i danas je aktivan u bendu su ga proglasili svirkom godine, bo- neje, a to iskustvo opisuju kao fan- Mandrili. Jonathan je, objašnjavaju, ljom čak i od one velikog britanskog tastično. Iz prve ruke vidjeli su kako nastao sasvim slučajno, a s obzirom benda Placebo, koji je u Zagrebu izgleda koncertna mašinerija jednog na dugogodišnju glazbenu podlo- svirao gotovo u isto vrijeme, ali u tako velikoga benda, svirali su pred gu, nisu osjećali nikakav pritisak niti mnogo većem prostoru i u povodu masom ljudi i nadaju se da će ima- se bojali rizika kad su pokretali ne- već 20. rođendana. Iako ih i kritičari i ti prilike to ponoviti u budućnosti. Svi što novo. publika hvale »na sva zvona«, riječki članovi Jonathana ravnopravno su- Jonathan ostaje skroman, a upravo »To je kao da kažeš da je malo ri- djeluju u stvaranju pjesama. Zajedno u tome vjerojatno i jest najveća tajna skantno ponovno se zaljubiti s obrade glazbu u jammingu i snimanju njihova nevjerojatnog uspjeha. zirom na prijašnje iskustvo u vezi«, — netko dođe na probu s idejom, »Uvijek nam je drago dobiti kom- metaforički kaže gitarist Darko. počne svirati, a ostali se samo uhva- plimente. Ovo nam je bio drugi put te za to, iz čega na kraju nastane za- Petorka je zasad, slažu se svi, ite- jednička emotivna slika, koja opisu- da smo svirali u Saxu. Prošle godi- kako zadovoljna učinjenim jer, ne ondje smo također imali jedan je trenutačno stanje benda. Poslije iskreni su, nisu imali nikakva velika se materijal preslušava i dorađuje, a od boljih koncerata. Prostor je ma- očekivanja. nji, ali baš se zbog toga može stvori- katkad ga ima toliko da je dečkima jednostavno teško odlučiti što dovr- ti intimnija atmosfera. Odsvirali smo »Nemamo neke prelude planove, šiti jer im se sve čini super. najdulji set otkad bend postoji, čak osim što puno radimo na novim pje- sat i 45 minuta, što kod Brijačnice smama te se i dalje pokušavamo »Katkad je teško uskladiti pet različi- u Boćarskom domu, gdje nastupa- probiti u inozemstvu. Povratne infor- tih umova koji se žele na neki način mo 28. siječnja 2017., neće biti slu- macije od obožavatelja su nam važ- izraziti. Ovo što mi imamo jest kom- čaj jer je koncert festivalskog ka- ne. Da nisu, ne bismo ni svirali ovako pleksan odnos za koji treba puno raktera i imat ćemo kraću satnicu. javno, ali to nije i ne smije biti izraže- truda i ljubavi, ali iz njega se isto tako Publici ćemo svejedno pružiti sat no u tolikoj mjeri da direktno utječe ta ljubav vraća i puno toga se nauči. vremena ispunjen našim najboljim na naše stvaranje. Indirektno ipak I da, imamo stvaralačke krize, upra- pjesmama«, kaže Darko Petković utječe. Od toga se nekako i ne može vo smo prebrodili jednu«, rekao je Rade, gitarist Jonathana, indie rock pobjeći, pogotovo nakon što se jed- gitarist Jonathana. Na pitanje može benda koji mnogi uspoređuju s le- nom stvori javno mišljenje o bendu li se u Hrvatskoj živjeti od glazbe, gendarnim Interpolom, Franz Ferdi- i svrsta ga se u neku ladicu. Fano- dečki iz benda odgovaraju potvrd- nandom, The Strokesima i Queens vi i struka su bitni, ali često znaju biti no, ali oni to još ipak ne prakticira- of the Stone Ageom. dvosjekli mač, koji, ako te obuzme ju. O tome i ne razmišljaju previše, osjećaj da moraš ispuniti nečija oče- ali bend doživljavaju kao svojevrstan kivanja, može zagušiti kreativnost. Tajna imena posao jer, kažu, jedino tako možda i Dosta komuniciramo s publikom, a postane primarni posao. Zoran tre- Odakle ideja za ime Jonathan? jedan stariji gospodin, koji nas pra- nutačno ima tvrtku za uređenje in- ti na gotovo svim koncertima, po- terijera, uglavnom kafića, restorana i »To nam je izmišljeni lik o kojemu stao nam je i bliski prijatelj«, izjavio je klubova, a Darko je zaposlen u nje- smo često razgovarali na probama i Petković. govoj stolarskoj radionici i voditelj je smijali se njegovim karakternim oso- programa u riječkom noćnom klu- binama, često smo ih i karikirali. U Predgrupa Editorsima bu Život, čiji je vlasnik također Zo- jednom trenutku shvatili smo da su ran. Tomislav radi kao voditelj ugo- to zapravo naše karakterne osobine I on i kolege iz benda uglavnom su stiteljskog dijela i konobar je, Bran- i evo nas gdje sad jesmo«, objašnja- odrastali na pjesmama bendova s ko je DJ i serviser računala za jednu vaju rokeri, koji su 2014. objavili de- anglosaksonskoga govornog pod- tvrtku, a Nikica je system operater u Jonathan je 2015. osvojio Porina u kategoriji Novi izvođač godine 78 bitantski album Bliss. ručja. Na njih je najviše utjecala Nirva- državnoj tvrtki. Projekt MIMO (Medijski inventar muzičkih originala) MIMO Javnosti predstavljamo domaće izvođače koji stvaraju autorsku glazbu, a koje radijski eter ignorira. MIMO se svake prve nedjelje u mjesecu održava u Muzeju suvremene umjetnosti uz nastupe dvaju izvođača

Piše: Dinko Komadina

IMO je pokrenut prije četiri godine. Život su mu udah- nuli Jelena Balent, glazbena urednica na Hrvatskome radiju, Valent Samardžija, glazbenik i aktivni član Mudruge ViBRa te Krešimir Znika, voditelj zagrebač- koga kluba Retro i njegova programa Free stage. Želja im je bila široj javnosti predstaviti domaće izvođače koji stvaraju autorsku glazbu, a čiji rad nezasluženo prolazi mimo etera. Projekt su nazvali MIMO pokratom riječi Medijski inventar muzičkih originala. HRT je podupro njihovu ideju u zajed- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. ničkoj težnji pozitivnim promjenama na domaćoj glazbenoj sceni.

Izravni prijenosi

MIMO je svoj dom našao u multimedijskoj Dvorani Gorgona zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti. Održava se jedanput mjesečno (preciznije, svake prve nedjelje u mjesecu) kad se na pozornici živom svirkom predstave dva izvođača ili sastava, odabrana na temelju autentičnosti, kvalitete i nedovoljne zastupljenosti u javnosti. Koncert se izravno prenosi na Prvom programu Hrvatskoga radija, a može se uživo pratiti i preko videostreama na facebook stranici projekta, na MIMO YouTube kanalu ta na facebook stranici portala ziher.hr. Na- stupe snimaju učenici Grafičke škole u Zagrebu, u sklopu stručne prakse, uz mentorstvo svojih profesora. Amfiteatarski oblik Dvorane Gorgona pridonosi uistinu posebnom ugođaju na koncertima jer posjetiteljima omogućuje nesmetano praćenje procesa stvaranja glazbe uz kristalno čist zvuk. Voditeljica Jelena Balent, tijekom stanke između dva nastupa, razgovara sa stručnim gostima iz svijeta glazbe.

Projekt koji traje

MIMO je u prve tri sezone emitiranja već predstavio pedesetak izvođača. Četvrti ciklus zakotrljao se 2. listopada ove godine. Nastupili su Vibrica i Brain Holidays. Tu prohladnu večer rane jeseni ugrijali su toplim zvucima Afrike i obojili je crvenom, žutom i zelenom bojom. Riječ je, dakako, o bojama etiopske zastave koje su rastafarijanci prigrli- li kao svoje i prije pola stoljeća na Jamajci skrojili popularni glazbeni žanr reggae. Vibrica je mnogo- člana skupina perkusionista koja se lagodno može nazvati orkestrom ili, možda još bolje, plemenom. Njihova očaranost afričkim bubnjevima, spojena s vještinom udaranja, zarazila je i posjetitelje u Gor- goni. Dvorana je disala zajedno u ritmu zavodljive mantre. Brain Holidays je sastav osnovan 2000. godine i prvotno je izvodio pjesme legendarnoga Č elar Boba Marleyja da bi se s vremenom prometnuo u atej On je kvartet koji su prije pet godina osnovali prijatelji iz Slovenije i Hrvatske s trenutačnim prebivalištem u Austriji jedini domaći b(r)end koji kontinuirano stvara au- M^3/M 79 BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Č elar atej M^3/M

Vibrica je mnogočlana skupina perkusionista koja se lagodno može nazvati orkestrom

torsku reggae glazbu na hrvatskom jepe Tartini na kojemu su oboje studirali bi i izbjegavaju svrstavanje u žanrovske cije vođene intuicijom i međusobnom ziku. Uz nezaobilazne ljubavne teme, jazz. Odmah su nanjušili zajednički na- ladice. Iako su izveli i svoj rasplesani komunikacijom. Izvedbom svojih pro- u svojim pjesmama govore i o aktual- gon prema širim glazbenim vidicima. singl «like2dance«, ostatak repertoara gresivnih instrumentala, u maniri Pink nim socijalno–ekonomskim problemi- Marco je donio svoje iskustvo u elek- koji su pripremili za MIMO koncert bio Floyda, odveli su posjetitelje Gorgone ma modernog doba. Međutim, čak i troničkoj i filmskoj glazbi, Alba svoje ro- je iznenađujuće nježan. Rekao bih, je- na meditativno putovanje. Nastup je te »teške« stihove uspijevaju »olakšati« kerske korijene i kantautorski pristup, a senje sjetan. Vrhunskim muziciranjem, bio popraćen videoprojekcijom na ve- melodijama koje zrače pozitivnim vibra- iz jazza su preuzeli slobodu poigrava- u kojem se posebno istaknuo bubnjar likom platnu na kojemu su se izmjenji- cijama. I u dobrim i u lošim vremenima nja zvukom. Svoj electro–shocked pop Edi Grubišić Cipal koji je živa ritam–ma- vali animirani prikazi životinja, pustinje šire vedrinu i otvaraju ruke prema svim izvode uživo koristeći se tehnikama šina, podsjetili su kako je nevjerojatno, i podmorja. NO!Mozzart je zagrebač- ljudima. Upravo je ta njihova otvorenost nasnimavanja i prerade zvuka. Tako pa i apsurdno, da se takav kvalitetan ki art rock sastav koji stvara psihode- i zaigranost, na prvom koncertu četvr- ostvaruju jednu, za duo, neočekivano bend ne čuje češće u radijskom eteru. te sezone MIMO–a, nagnala publiku na bogatu zvučnu sliku. Publiku u Gor- ličnu melankoliju pojačanu neobičnim sekvencama duba i bluesa. Snažan ples. Na samom kraju nastupa, na po- goni posebno je zadivila njihova vješti- Nastup uz projekciju zornici im se pridružio poznati reper i na ovladavanja različitim instrumenti- zvuk netipično, i stoga zanimljivo, sta- producent Baby Dooks u izvedbi njiho- ma. BILK je, pak, osnovan u Zagrebu Treći koncert četvrte sezone dogodio paju s emotivnim tekstovima. I njihov je va aktualnog singla »Pleme«. 1999. godine. Članovi tog sastava bili se 4. prosinca pod krilaticom Glazbe- koncert bio obogaćen videoprojekci- su, na našim prostorima, jedni od pr- na sloboda kroz istraživanje instinktiv- jom pokretnih slika koje su sjajno pratile Elektro–pop je in vih koji su mijenjali paradigmu i doživljaj nog. Nastupili su On i NO!Mozzart. svirku. Zoran Vujanović, pjevač benda, elektroničke glazbe kao glazbe rezervi- On je kvartet koji su prije pet godina interpretacijom je na trenutke neodolji- Drugi koncert četvrte sezone održan rane isključivo za DJ–e. Nakon nekoli- osnovali prijatelji iz Slovenije i Hrvatske vo podsjećao na Jacka Whitea. je 6. studenoga, pod naslovom Elek- ko godina žanrovskog eksperimentira- s trenutačnim prebivalištem u Austri- trošokirani pop i kirurški skrojena elek- nja i promjena u postavi, ustoličili su se ji. Upoznali su se kao studenti klasič- Taj uspješan i iznimno posjećen projekt tronika. Nastupili su The Hunting Dogs i kao trojac. Svirali su u klubovima diljem ne glazbe i jazza u Beču i nastavili se nastavit će se i sljedeće godine. Iako ne BILK. Dvojac The Hunting Dogs nastao Europe i nastupali na velikim festivali- družiti u zajedničkom muziciranju. Nji- ide na skijanje, MIMO će siječanj iskori- je 2013. godine u Trstu kad su se Alba ma (Sziget, Exit, Seasplash, INmusic). hova glazba kombinacija je istraživanja stiti za odmor. Idući susret bit će 5. ve- Nacinovich i Marco Germini upoznali Uvijek okrenuti nepoznatim horizonti- kompozicijskih ideja širokog polja glaz- ljače 2017. uz nastupe Bubbleguma i 80 na tamošnjem Konzervatoriju Giusep- ma, probijaju ustaljene granice u glazbenih žanrova i spontane improviza- Das Univerzitasa. Zagrebačka klupska scena sve više podsjeća na europske metropole Tko to kuka za klubovima iz prošlosti? Čak da Kulušić i LAP jednoga dana otvore vrata, tamo više neće ulaziti ona publika koja je ondje »visjela« osamdesetih

Piše: Dubravko Jagatić buka… Mnogi su važni koncerti održa- njih. I u svima njima se svira. I u svima na povijesno dokumentiran i popularno ni u tim klubovima. Mnogi su live albu- njima gostuju izvođači iz Hrvatske, re- zabavan način nekim dokumentarcem mi snimljeni u tim klubovima. Mnogo je gije i cijeloga svijeta. I to ne neka ano- ili dokumentarnim serijalom. eličanje zagrebač- odlične glazbe proteklo kroz te klubove nimna imen, nego itekako velike zvijez- kog klupskog života i vrijeme je da stavimo točku na to raz- de koje u nekom kutku našega planeta O jednoj mladosti... osamdesetih i negi- nastupaju i pred više desetaka tisuća ranje aktualne zagre- ljudi. I to izvođači svih glazbenih žanro- U sasvim drugom svijetu, koji se do- bačke klupske scene va. Možete birati večer ispunjenu teš- gađa ovdje i sada, akteri i uživatelji ak- još uvijek je česta kim metalom ili hard coreom ili pak fini tualne zagrebačke klupske scene sve tema mnogobrojnih rasprava koje smooth jazz, free jazz, nu jazz, čvrsti češće tvrde da Zagreb sve više pod- V rock, reggae, world music, ambijental- uglavnom vode ljudi neupućeni u aktu- sjeća svojom klupskom ponudom na alnu zagrebačku klupsku ponudu koja nu elektroniku, deep house, synth pop, nikad nije bila bogatija i raznovrsnija. punk, pop, novi val, narodnjake, hip– BROJ 200/201, PROSINAC 2016. hop, trap itd. Mogućnosti su zaista ve- Zlatno doba like, a ponuda nikad bolja. Istovreme- no, sa sve većim brojem mjesta za na- Nema tko se neće složiti da su osam- stupe narastao je i broj izvođača koji su desete bile zlatno doba domaće pop– dobili želju pokazati se i dokazati. I to glazbe… Haustor, Azra, Prljavo kaza- svim glazbenim žanrovima. Na žalost, lište, Zvijezde, Patrola… Kulušić, Lapi- iz malo kome poznatih razloga, medi- darij, Saloon… Klubovi u kojima su ra- ji jednostavno ne prate taj rast i razvoj sli svi ti i mnogi drugi bendovi. Vrijeme doblje i osvrnemo se danas oko sebe. domaće scene i izvođača koji se obe- Osvrnemo se i pogledamo na koja shrabreni nikakvom potporom doma- mjesta izlaze danas mladi koji žele otići ćih medija okreću inozemnom tržištu, u neki rock–klub, plesati na svoje omi- na kojemu unatoč golemoj konkurenciji poznate europske metropole. Istovre- ljene hitove, čuti neki novi bend, upo- nalaze svoje mjesto na globalnoj sce- meno, ne percipirajući uopće svijet oko znati neki novi glazbeni žanr, uživati uz ni. Mediji i dalje uporno tvrde da nema sebe, nezanemariv broj ljudi i dalje tvrdi svojega omiljenog DJ–a… do osamdesetih i kad god im se pru- da nema do novog vala i osamdesetih. ži prilika, navijaju da se ponovo otvore Da se mladi ne znaju danas zabavljati, Nikad bolje da ne znaju što je dobra glazba, da ne znaju što je to dobar klub itd. Svako vri- Danas tih klubova nema pet–šest, jeme nosi svoje provode, zabave, pje- nego puno, puno više: Tvornica kultu- sme i klubove. Ostati živjeti zarobljen re, Vintage Industrial bar, Hard place, u tom vremenu, ili bilo kojem prošlom Spunk, Sirup, KSET, Jabuka, Močva- vremenu, znači istovremeno okrenu- ra, Vinyl, Peper, AKC Medika, Praćka, ti leđa sutrašnjem danu i novim ideja- Johan Franck, The Klub, Beertija, Sax, ma. Negirati progresivne glazbene ide- Bikers Beer Factory, Rockers Club, je, trud mladih promotora, izvođača, koje mnogi i dan–danas zazivaju pro- Gallery, Pločnik, Fuks, Močvara, Ma- autora, voditelja klubova… Čemu ku- glašavajući ga najboljim vremenom sters, Funk Club, Route 66, Mr. Q , Vip kati za klubovima iz prošlosti kad sa- u povijesti domaće glazbene scene. Club, Jiggy bar, Bacchus, Booze and dašnjost nudi izuzetno široku lepezu Nema sumnje da je osmo desetljeće Blues, Mansion, Melin, Green Gold klupske zabave za sve ukuse i uzraste. 20. stoljeća dalo neke od najboljih do- Club, Katran, Super Super, Depo klub, Kukanje za mladošću i nekim danima maćih albuma i autora, ali takvo idolo- Pulse, Broom bar, Taboo Club, Gjuro II, koji se više ne mogu vratiti — sasvim poklonstvo tom razdoblju i zvijezdama Aquarius… i to nisu svi, to je samo dio je druga priča. toga razdoblja umnogome je istovre- Kulušić i Lapidarij. Oni su svoju ulogu meno zaustavilo razvoj mladih autora i u povijesti popularne kulture na ovim izvođača koji su došli nakon njih i koji prostorima ispunili i svako mamuza- zbog nedodirljivosti spomenutih nisu nje mrtvog konja gubi smisao. Čak i da imali nikakve šanse. No ostavimo po jednoga dana otvore svoja vrata Kulu- strani čak i autore, nevjerojatno je da šić i Lapidarij, pa neće u njega ulaziti se i dan–danas, dobrih tridesetak go- ona ista publika koja je u tim klubovi- dina nakon toga zazivaju klubovi iz tog ma »visjela« osamdesetih, jer ih danas vremena kao nikad prežaljena ljubav bole križa, brinu se o svojoj djeci i unu- zbog koje više ništa ne može biti do- cima i radije provode vrijeme kod kuće bro. Ruku na srce, tada je Kulušić bio uz televizor ili knjigu. Neka nova publi- najvažnija društvena mreža u Zagre- ka zna priče o legendarnim zagrebač- bu, zajedno s potezom Kavez — Zveč- kim klubovima i na tome treba i ostati. ka — Blato, kao i Saloon, Lapidarij, Ja- Eventualno da se priča o njima ispriča 81 Intervju s producentom, aranžerom i DJ–em Filipom Vrtarićem koji nastupa pod pseudonimom Filip Motovunski U doba globalne povezanosti i u glazbi se raspadaju granice Povod razgovoru je dvostruki debitantski CD 10 Years Making Beats

Piše: Vid Jeraj okvirima dosta da budeš potpuno u Pazinu? Gdje si tada živio? Kako đer drum and bass shvaćam i kao lje- samoodrživ? izgleda scena Istre i Kvarnera i čemu pilo za sve ostale žanrove jer se svi oni možemo zahvaliti tu generacijsku provlače unutar njega. Drum and bass Teško je na to objektivno odgovoriti, z Petra Dundova i sklonost drum ‘n’ bassu? je prepun podžanrova, ovisno s kojim jer naplata DJ–giga varira od imena do koketira, pa tako imaš jungle kao fuziju Eddyja Ramicha, imena, a ovisno o njegovu uspjehu u Ključni događaj koji je to pokrenuo bila jedno je od imena reggae/duba i drum and bassa, odličan smislu produkcije i izdanja — cijena ra- je kupnja gramofona u Njemačkoj s pr- za remiksiranje svega i svačega kao mlađe generacije ste ili pada... Danas se tek rijetki namet- vih pedesetak drum and bass ploča koja su najdublje dvostruki udarac neke hip–hop, dub/ nu kao isključivo DJ–i, bez svoje pro- koje sam donio u Motovun. Nakon ne- reggae ili čak pop/rock pjesme. prodrla u popularnu dukcije. Ja sam se dosta uspješno pro- koliko godina repanja i stvaranja bea- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Upercepciju elektroničke glazbe u nas, filirao zbog svojih izdanja kojih je nakon tova za svoj hip–hop bend PCP, bacio između ostalog i zahvaljujući remiksu deset godina poprilično, što me posta- sam se na miksanje tih ploča i produk- Remiks Arsenova hita pjesme »Nije lako bubamarcu« Arsena vilo na dobar nivo u kojem sam malo ciju drum and bassa, što mi je bio lo- Remiksirao si pjesmu Nije lako Dedića. Motovunski redovito nastupa čak i izašao iz okvira undergrounda. gičan nastavak na iskustvo hip–hopa. bubamarcu. Kako je nastao taj na filmskom festivalu u Motovunu i na Često sviram na događajima koji nisu Naime, ja sam u to doba išao u Pazin aranžman? Na koji se način struktura prestižnom pulskom festivalu Outlook. isključivo drum and bass tipa pa sam u srednju i na neki način sam taj drum originalne skladbe može prilagođavati Članom zagrebačkog Kingston Soun- imao prilike svirati uz izvođače ranga and bass nametnuo iliti ga »otkrio« svo- žanru koji radiš? dsystema postao je još kao srednjoš- TBF–a, Stillness, Leta 3, Majki, Vatre, jim vršnjacima i počeo malo širiti taj — kolac, a kako i ne bi kad se glazbom Elementala… Na taj sam način na ra- virus. Drugi bitan događaj je poziv prija- Prije svega, tempo pjesme, odnosno profesionalno bavi još od trinaeste znim trgovima naših gradova bio u mo- telja da jednu večer u Magnusu, odlič- godine. bpm (beats per minute — op. aut.) ne gućnosti približiti drum and bass i ljudi- nom pazinskom klubu, odvrtim te plo- smije previše odskakati od prosječnog Održao si šestotinjak nastupa u deset ma kojima taj zvuk nije blizak. Da skra- če i odradim prvi drum and bass party. bpm–a drum and bassa da bi ona li- godina, koliko je nastupa u domaćim tim, taj »status« doveo me do toga da Tako sam dogovorio i drugi, pa treći i jepo sjela u taj kalup. Moram se do- danas mogu biti samoodrživ s dva do tek negdje nakon četvrtog partija odlu- taknuti jedne svoje spoznaje o brzi- tri nastupa mjesečno, a ako se dogodi i čio sam tome dati naziv «Drama« i na- ni glazbe ne bih li možda bolje obja- Debitantski album motovunskog četvrti ili peti, imam priliku ulagati u svoj staviti priču koja opstaje, evo, već de- snio o čemu se radi. Dakle, glazba se producenta drum ‘n’ bassa i jun- kućni studio ili nove tenisice... vetu godinu. Kako sam se preselio u uglavnom kreće u dva okvira što se glea dolazi u obliku dvostrukog Zagreb, a u Rijeci sam s vremenom po- tiče tempa. Jedan je tempo hodanja Čime se koristiš od opreme, s obzirom CD–a s 52 pje- čeo često svirati, spontano sam Dramu (oko 140/70 bpm–a), a drugi tempo tr- na percepciju DJ–a vicem o sme, koji uklju- preselio u riječki klub Crkva. Možda je čanja (oko 180/90 bpm–a). U hodanje Davidu Guetti koji je izgubio čuje i download zanimljivo reći da oduvijek dovodim se ubrajaju žanrovi kao što su house, Filip Motovunski dva USB sticka... card cijelog ma- DJ–e iz regije da bih predstavio sve koji grime ili dubstep, a u trčanje drum and terijala za sve lju- Ten Years Ja sam nakon pola kari- djeluju na sceni, a njih je sve više. Što bass i u većini slučajeva hip–hop, funk, bitelje digitalnog Making Beats jerice tegljenja velike tor- se tiče scene na području Istre i Kvar- reggae, rock ili čak punk i metal. Hip– konzumiranja be pune vinila po cijelom nera, uz «Dramu« su tu bili i «Masa Kru« hop, reggae, pop, rock, metal i punk su glazbe. U me- Pozitivni ritam Balkanu, odlučio prijeći na iz Rijeke, dok danas u Rijeci djeluje Bal- žanrovi koji nisu tako striktno obilježeni dijima predstav- CD–e. Pokušao sam i s kan Kolektiv. U Puli je također postoja- brzinom pa se svi znaju naći i u tem- ljen najavnim USB–om, seratom i inim la scena zbog utjecaja Seasplash i fe- pu hodanja i u tempu trčanja. Elektro- singlom Sham- varijantama, no na neku stivala Outlook. Na ostalim područjima nički žanrovi su u tom smislu solidni i, boozzie, sjaj- foru me je uvijek nešto od Hrvatske mnoge ekipe rade partije, a primjerice, drum and bass ne izlazi iz no se uklapa u navedenog znalo iznevjeri- kako smo svi povezani, jedni drugima okvira tempa između 170 i 180 bpm–a, događanja na ti, bilo to preskakanje igle, dolazimo u goste. kao što house i dubstep ne izlaze puno sceni u regi- iz okvira od 140–ak bpm–a. Ponekad bilo rušenje laptopa ili loš Što je to u drum’ n’ bassu što ti je leglo ji i bit će prava sam u tom smislu ograničen, jer jed- kontakt na USB–u. CD–i u odnosu na dub i hip–hop koji se poslastica na nostavno ne mogu napraviti drum and su mi se pokazali kao si- također osjećaju u tvojem stilu? predstojećem gurni igrači i već pet go- bass remiks pjesme u tempu hodanja. Outlook festi- dina s njima vjerno igram. Sve te žanrove, uz njihove tonske razli- Naravno, originalna pjesma se može valu. Prvi CD Kako postoje bolji i loši- čitosti, ipak najviše razlikuje ritmički pa- rastegnuti (time stretch — op. aut.) i do- je retrospekti- ji DJ CD–playeri, u prilici tern. A taj ritmički patern — drum and vesti do željene brzine, ali u većini slu- va Filipova au- sam tražiti bolje, a ti bolji či- bassa mi je sjeo... Nekako mi je ljeko- čajeva izgubi snagu. Da skratim, »Nije torskog rada, a taju i ne znam kako izgre- vit jer je poticajan i energičan sam po lako bubamarcu« je savršena pjesma među 15 pjesa- ben CD. sebi, čak i bez okolnih zbivanja. Kad u smislu brzine i time je ispunila drugi ma tek je pokoja novijeg datuma, mu dodaš i bass dimenziju, vokale i ra- uvjet da je remiksiram. Kažem drugi, jer uz koji remiks, dok drugi CD sa- Početak u Istri zne efekte i kad to sve sjedne jedno u je uvijek prvi uvjet da mi se pjesma baš drži čak 37 pjesama i remikseva. drugo, onda je ta snaga na razini koju sviđa i da mi otvara ideje za nadograd- (Vid Jeraj) Kako si pokrenuo klupsku večer Drama nisam čuo u drugim žanrovima. Tako- nje poput bas–linija, novih instrumena- 82 ta, synthova itd. Bila je zaista zahvalna Nastupao si na Outlooku, jednom od Producent i DJ Filip Vrtarić u karijeri je za aranžman jer je, osim pjevnog refre- najvećih svjetskih festivala glazbe koju odradio više od 600 nastupa na i versea, prepuna odvojenih melo- izvodiš. U čemu je njegova posebnost u dičnih dionica koje su poslužile kao do- odnosu na slične manifestacije? bra baza nadograđene drum and bass vožnje. Iako je poseban po golemom line–upu, prepunom najboljih artista iz tih nekoli- Kako je nastala pjesma Koke linija i radi ko srodnih žanrova, od reggaea, hip– li se pri tome o nekom angažmanu na hopa, grimea, dubstepa, a ponajviše sceni? drum and bassa, festival je sigurno još posebniji zbog lokacije na kojoj se do- Kako sam više godina bio dio zagrebač- gađa. Taj spoj tvrđave, prirode, mora i kog Kingstoned crewa, odlično sam kli- te glazbe dodaje svemu svježu dimenzi- knuo s MC Popayem, koji je osim svoju. Sva ta glazba jednostavno drugačije je uloge MC–ja na našim partijima radio zvuči nego da je npr. na ravnoj livadi ili gomilu svojih autorskih ragga–hip–hop u nekoj sterilnoj dvorani. Mogu reći i da pjesama. »Koke linija« je definitivno nje- je nas domaće artiste, ali i organizato- gov najveći hit koji sam ja jednostavno re, Outlook educirao da postanemo još remiksirao u drum and bass stilu i time bolji u tome što radimo. Iz aspekta arti- ga opet oživio. Pjesma je lirički angaži- sta, ondje sam imao prilike čuti najbolje rana u smislu da promiče marihuanu i izvedene DJ–setove prepune neizdanih demonizira ostale droge, ali mislim da je pjesama i nekih novih stilova koji se tek Popay nadmašio samu tematiku melo- rađaju, što me uvijek napuni inspiraci- dijom toga refrena koja je nevjerojatno jom. Također, upoznavanje mnogih bit- catchy i vjerujem baš zato totalni hit. nih ljudi sa scene često otvori neka nova vrata ili kanale za guranje vlastite glaz- Svjetonazor spram be, ali i za dobivanje njihove ekskluzivne prohibicija i još neizdane glazbe. Također, drugači- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. je je puštati mjuzu toj publici koja stra- S obzirom na zakone kod nas koji su stveno prati žanr. U tom smislu je puno takvi kakvi jesu i stvaraju probleme zahvalnije. Outlook je postao meka te čak i ljudima kojima je marihuana cijele bass supkulture i u cijelom svije- medicinski odobrena kao lijek, na koji tu ima još samo nekoliko festivala koji su se to način odražava na tvoj svjetonazor mu bliski. kao umjetnika iz fele jamaičkog duba, reggaea i slično? Dub i dancehall scena itekako je jaka u cijeloj regiji, bez obzira na to Hvala ti na tom pitanju jer, unatoč mojoj govorimo li o Tuzli ili o Novom Sadu, s bliskosti s marihuanom u svojoj glazbi i profiliranim imenima koja uskaču čak cijelom tom svijetu, do sada nisam imao i u mainstream. Je li ta dekadencija, priliku odgovarati na tu temu u intervjui- odnosno otklizavanje naših društava ma. Cijela situacija o legalizaciji marihu- u status Trećeg svijeta, pogodovala ane ne oblikuje moj svjetonazor, ali je artikulaciji takvog senzibiliteta? prohibicija marihuane zasigurno jedan od jačih razloga što se o njoj toliko pjeva Mislim da možemo i dub i dancehall za- i što je ona stup borbe protiv «Babilona«. jedno s reggaeom staviti pod nazivnik Samim tim mene izravno uključuje kao zvuka s Jamajke i onda tek reći da je taj umjetnika koji je već nekako uključen u zvuk utjecao na cijeli svijet neovisno o pjesme takve tematike, što u remiksevi- otklizavanju društava u kakve god statu- ma, što u autorskim pjesmama. Jedna se. Jamaički patois naglasak, zajedno s od prvih rap pjesama koju sam napravio karakterističnom jamaičkom gitarskom kao klinac sa svojom bivšom rap–gru- skank pratnjom infiltrirao se u sve ak- pom PCP zavala se, naravno, Marihua- tualne žanrove. Osim hip–hopa, drum na. Ta je bila drugačija od svih pjesama and bassa i inih srodnih žanrova, neri- o marihuani koje sam čuo, zato što smo jetko na radiju čujem neku pop–house kolega i ja opjevali loše strane marihu- pjesmu prožetu takvim vokalom, a Bob ane i u pjesmi zauzeli poziciju protivni- Sinclair, Guetta i ta ekipa odavno mije- ka, dok je na refrenu i zadnjem versu bila šaju taj zvuk. Ne bih se čudio da čujem frendica iz Njemačke, kao gošća, koja je neku heavy metal pjesmu s reggae vo- pjevala — za marihuanu. Ta je pjesma kalima. S naših prostora bi Dubioza Ko- bila dobar primjer gledanja na stvari iz lektiv mogao biti dobar primjer te mješa- više kutova, iako smo u to doba kole- vine koja očito dobro funkcionira. Tvo- ga i ja zaista stajali iza svojega stajališta, ja je aluzija na veze društvenog statusa a frendica svojega. Danas, kako sam s konzumiranjem glazbe zacijelo toč- imao prilike direktno se družiti s marihu- na, no imam dojam da njezina točnost anom, mogu reći da je ona utjecala na hlapi i da već dulje vrijeme dodirujemo moj svjetonazor upravo tako što mi je ot- doba globalne povezanosti u kojem se krila višekutni način razmišljanja, što isto i u glazbi raspadaju granice. Možda do- smatram i dobrim i lošim. Toj višekutno- đemo u doba u kojem će se žanrovi ra- sti nema kraja. Kad–tad dobiješ krug, zlikovati ovisno o tome s kojega su pla- pa se i on počne rastezati, pa onda tre- neta. Možda moji praunuci budu nabri- ba vremena da pukne da se vratiš opet jani na jupiterski žanr... u neki kut.

83 Poplava božićnih pjesama na domaćoj glazbenoj sceni Narodi nam se hit nebeski Mnogi izvođači odlučili su svojem repertoaru dodati originalnu božićnu pjesmu ili barem prepjev

Prvu pravu autorsku božićnu skladbu mogao probiti na ulice, a kamoli u me- tako su padali i neki ideološki bastio- Stille Nacht (Tiha noć) tek je 1818. go- dije. Prvi album božićnih napjeva na ni. Omladinski magazin Val iz Rijeke dine skladao Franz Xaver Gruber na ovim prostorima objavljen je 1966. — je 1987. prvi svojim čitateljima čestitao stihove austrijskog svećenika Josefa Božićne pjesme Hrvatskoga seljačko- Božić, a iste godine Ivica Šerfezi obja- Mohra. ga pjevačkog društva Podgorac. Mno- vio je album Božić u obitelji, koji osim go su puta reizdavane, a taj album tradicionalnih skladbi i onih koje je već U 20. stoljeću božićna se glazba pjeva- uglavnom je tretiran kao folklorno, a ne snimio Kićo Slabinac (zanimljivo, tu se la u crkvama, na kućnim pragovima i religijsko naslijeđe. pojavljuje drugi prepjev skladbe Can- na ulicama, a 1942. stigla je na top–lje- dlelight, odnosno Kad dođe dragi prija- stvice, kad je skladbu White Christmas Tekstovi božićnih pjesama stalno su se telj u inačici Zvonimira Gerbavca), sadr- u istoimenom filmu izveo Bing Crosby. selili i križali našim podnebljima popri- ži i obradu evergreena Binga Crosbyja

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Pjesma je i dan–danas najprodavaniji majući melodijske karakteristike odre- White Christmas, u sjajnom prepjevu singl svih vremena: prodan je u više od đenoga kraja, pa ih većinu osjećamo Marija Kinela kao Bijeli Božić. 50 milijuna primjeraka. Zanimljivo je da kao narodne napjeve. Istovremeno su se na toj ljestvici na trećem mjestu na- se razvijali i hrvatski božićni kanoni. Dvije godine poslije, kad je nakon go- lazi i njegova obrada klasika Tiha noć tovo dvodesetljetne zabrane pjevanja u engleskoj verziji, kao Silent Night, a Etabliranjem izdavača religijskog sadr- zbog sudjelovanja u hrvatskom prolje- prodana je u više od 30 milijuna singlo- žaja objavljena su izdanja koja nisu mo- ću Vice Vukov snimio iznimno zapažen va. Na 11. mjestu je hit All I Want For gla, odnosno nisu smjela zaživjeti izvan album Bella Italia, gotovo istodobno je Christmas (Mariah Carey) s nakladom vjerničkog konteksta. Tako je 1973. s kćeri Ivanom objavio i kolekciju tradi- Kršćanska sadašnjost objavila kase- Pavel je snimio skladbu Svi moji Božići koja većom od 14 milijuna primjeraka. cijskih božićnih napjeva Vječni Božić. priziva sjetni zimski ugođaj tu zbora Collegium pro musica sacra i grupe Maestral Na dobro vam mlado Općenarodna svojina lito — Pjesme za Božić i Novu godinu. Prva je bila Lisac Sredinom sedamdesetih, od- Piše: Bojan Mušćet S dolaskom hrvatske države odnosno 1975. pjevački zbor nos prema Božiću i njegovu značenju crkve Gospe od Zdravlja u stubokom se promijenio. Prvi album Splitu objavio je vinilno izda- opularna božićna koji je snimila neka izvođačica pop– nje Božićne hrvatske popi- glazba od koje ti- rock glazbe bio je Čestit Božić Josipe jevke, jedno od prvih disko- jekom prosinca ni- Lisac. Posrijedi je snimka njezina na- grafskih izdanja na kojemu kako ne možemo stupa za Zborom Ivan Goran Kovačić se u nazivu ističu hrvatski pobjeći,korijene vuče u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisin- narodni motivi. iz božićnih korala kao skog. Prva, pak, božićna kompilacija Pzasebne kategorije sakralne glazbe bila je Svim na zemlji realizirana 1994. koja se izvodila, dakako, gotovo isklju- Proboj sakralnog za Esnaf, tadašnju diskografsku kuću čivo u crkvama. Božićne se pjesme u Parnog valjka. Na njoj su zastupljeni većem broju počinju pojavljivati u 13. Hrvatske božićne pjesme u Boa, Nina Badrić, Dino Dvornik i dru- stoljeću kad i izlaze iz crkvi, a počinju koprodukciji su objavili Ju- gi, a važna je zato što su na njoj prvi ih izvoditi trubaduri, odnosno tadašnja Psihomodo pop i Davor Gobac u maniri zločestog Djeda goton i Kršćanska sadaš- Mraza: žestoki pankerski singl Sretan Božić nastavlja put osvanule i sasvim nove božićne inačica današnjih izvođača popularne njost 1979. na albumu Na- pop–pjesme. uzlaznu putanju benda nakon objave albuma Ćiribu– rodi nam se u izvedbi Aka- glazbe. ćiriba demskog zbora Ivan Goran Otada je realizirano mnogo izdanja, Kovačić uz pratnju Simfonij- singlova i videospotova, a neki su ušli Hrvatska tradicijska glazba čvrsto je skog orkestra pod ravnanjem Vladimira u svakogodišnju distribuciju, od prepje- doba hiperprodukcije vezana uz narodne božićne napjeve Kranjčevića. va Shakin’ Stevensa Merry Christmas koji su rado bili izvođeni u crkvama i u Everyone koji su napravili Fantomi kao Iz sakralnog okružja u zonu lakših nota Sretan Božić svakome, do pankerskog božićnih pjesama domovima. Tijekom narodnog prepo- božićne je napjeve prenio Krunoslav U roda u prvoj polovici 19. st. pojedini hr- fortea Diletanata u skladbi Božić dolazi. Kićo Slabinac albumom Christmas izvođači se sve više odlučuju vatski krajevi počeli su jedni od drugih with Kićo — Svim na zemlji mir, vese- Aquarius i Menart zajednički su ove go- prihvaćati božićne pjesme i tako je na- lje. Očito je da je u nazivu upotrijebljen dine objavili kompilaciju Božić dolazi na za obrade onih klasičnih, stalo međusobno obogaćivanje koje je engleski naziv i skladba We Wish You a kojoj Swingersi izvode vlastitu verziju zaključeno time što su one postale op- Merry Christmas kako bi se mogle pro- hita Sretan Božić svakome, a svoj do- tradicijskih pjesama, koje ćom narodnom svojinom. Dalmacija je biti neke granice, no zanimljivo je da je prinos dali su i Srebrna krila, Colonia, darovala U se vrime godišta, Veseli se, Mišo Doležal prepjevao na hrvatski tra- Ricardo Luque, Damir Kedžo i ostali. se s radošću pjevaju u Majko Božja i druge pjesme; Istra Tri dicionalne Svjetla u noći (Candlelight) i Tradicionalne hitove izvode Marko Tolja kralja jahahu, sjeverna Hrvatska niz pje- Zvončići (Jingle Bells) te Tihu noć Gru- (Tiha noć), Massimo (Radujte se, naro- blagdanskome ozračju sama, s najpoznatijom Narodi nam se. bera i Mohra. di), Gabi Novak (Narodi nam se) i drugi. No u doba Jugoslavije, Božić se nije 84 Kako je Jugoslavija klizila prema kraju, izdavaja iz uobičajne pop–konfekcije. Prvakinja Opere HNK–a u Zagrebu objavila četverostruki CD Klasičnu božićnu pjesmu na svojem novom albumu Nek’ se čuje pisma s Jadrana ima i Mladen Grdović, a kao i u slučaju Vice Vuko- va prati ga njegova kći. Najbolje od I Opća opasnost pridružila se trendu snimanja božićnih pjesama uz neizostavne zvonči- će, ali i brzu melodiju temeljenu na hard rock duhovne rifovima. Tematika pjesme Raduj se, cijeli svi- jete, za razliku od većine ovogodišnjih pjesama, religiozna je, odnosno govori o Isusovu rođenju. glazbe Božićni singl u latino ritmu snimio je a tko Hrvatski su skladatelji zastupljeni motetima drugi nego Davor Radolfi. Od Božića do Bo- Gordana i Miroslav Evačić, izvrsni etno glazbenici žića je singl koji baš ne priziva zimski ugo- Vinka Jelića, Ivana Lukačića, Tomasa koji vješto u svoj izričaj ubacuju blues elemente đaj, ali širi dobre vibracije u razbibrižnoj ple- Cecchinija, od starijih i Ivana pl. Zajca, a od snimili su zajednički singl Božićna snoj skladbi. novijih Branka Starca, Vinka Glasnovića i Đanija Maršana

Kratko trajanje Piše: Đurđa Otržan Svi pjevaju o Božiću Dakako, još je mnogo novih božićnih skladbi Mnogi izvođači odlučili su svojem reperto- koje su za ovaj advent snimili pojedini izvođa- aru dodati originalnu božićnu pjesmu ili ba- či, a morat će se pomiriti sa sudbinom svih rvakinja Opere HNK–a u Zagrebu, Mira Vlahović, rem prepjev. Pavel je snimio skladbu Svi moji ostalih — njihova pjesma funkcionira goto- objavila je četiri nosača zvuka s izborom svojih najbo- Božići koja priziva sjetni zimski ugođaj, što vo isključivo u prosincu. Nakon Božića sve ljih ostvarenja, uz pomoć orguljaša Edmunda Andlera BROJ 200/201, PROSINAC 2016. je, zapravo, i jedan od lajtmotiva suvreme- skladbe imaju još produljeni vijek do Nove Borića i Hrvoja Banaja. Njezin lijepi koloraturni sopran nih božićnih pop–pjesama. Drugi je ono što godine, a onda unisono, kao rukom odne- svakoj izvedbi daje specifičnu boju pa je zanimljivo možemo vidjeti u filmovima i na adventu u sene nestaju. pratiti je u njezinu izboru best of bogate karijere. Zagrebu: lampice, kobasice, okićeni borovi, P pokloni, kuhano vino i dobro raspoloženje. Većina njih nestaje zauvijek, no one koje Najrazličitiji stilovi ostaju ulaze u play off, odnosno njihova upo- Mira Vlahović, I Psihomodo pop ima božićni singl. Nakon rabna vrijednost nije samo godinu dana. Od baroka do belkanta te hrvatske duhovne glaz- sopran što je Davor Gobac s Dinom Dvornikom Neke pjesme učestalo se ovih dana vrte na be, tu su i tradicionalni napjevi, najzastupljeniji na imao zapažen duet u pjesmi Sretan Božić, radiju, iako prigodom stvaranja uopće nisu četvrtom nosaču zvuka. Kako joj glasovne moguć- Četiri stoljeća sretna nova godina, s matičnim bendom od- imale tu namjenu (npr. Marina Prljavog ka- nosti pružaju priliku za najrazličitije stilove, površno duhovne lučio je u posve drugom stilu napraviti bla- zališta, samo zbog stiha ‘Na božićno jutro, se može činiti da je izbor pomalo subjektivan, no gansku popijevku. Žestoki pankerski sin- sneno i mutno’) pa onda nije nemoguće da njezine ga izvedbe opravdavaju. Nositeljica više od glazbe gl Sretan Božić nastavlja uzlaznu putanju još kakva usputna pjesma postane, zapra- 25 uloga tijekom karijere logično je odabrala one Hilarion, 4 CD benda nakon objave albuma Ćiribu–ćiriba. vo, božićni hit. njoj najbliže, od Bellinija do Verdija, s naglaskom na Premda ta pjesma neće biti hit na formatira- Nije čudno što se u doba hiperprodukci- duhovnu komponentu napjeva. Hrvatski su skla- nim radijskim postajama, nije nemoguće da datelji zastupljeni motetima Vinka Jelića, Ivana viralno zaživi, poput hita Diletanata. je božićnih pjesama mnogi odlučuju upravo za obrade onih klasičnih, tradicijskih skladbi Lukačića , Tomasa Cecchinija, od starijih i Ivana koje se s radošću pjevaju u blagdanskome pl. Zajca, te molitvama Vinka Glasnovića i Đani- Neizostavni zvončići ozračju. S druge strane, premda bi se očeki- ja Maršana. Skladba Branka Starca Miserere mei valo da te pjesme budu prirodan soundtrack je i posvećena Miri Vlahović. Među tradicionalnim Gordana i Miroslav Evačić, izvrsni etnoglaz- za adventske objekte u gradovima, božić- napjevima tu je i pjesma Ljiljane bijeli, Zdravo, Dje- benici koji vješto u svoj izričaj ubacuju vo i Marija, svibnja kraljice. No ne nedostaje omi- blues elemente, snimili su zajednič- ljenih opernih arija poput Casta diva i Ombra mai ki singl Božićna. Pjesma je zanimlji- fu. Posebna je pozornost posvećena marijanskoj va zbog aranžmana: bez obzira na boji napjeva. Tu su i Ave Maria Luigija Cherubinija, melodijske himnične linije koje prizi- Bacha–Gounoda, Franza Schuberta i Giuseppea vaju duh Božića (refren uz Gordanu Verdija. Ukupno četrdesetak, ukras tri desetljeća Evačić pjevaju i članice zbora Ime lju- duge karijere naše sopranistice. bavi), tradicijski instrumenti ipak daju osebujnu notu. Pratnju napjevima i arijama Mira Vlahović je izabrala prema njihovim karakteristikama pa je dojam to Tomislav Goluban također je obja- potpuniji kad se vokalna dionica dopunjuje s in- vio božićni singl. Bo bo Božić prpoš- strumentalnima. Predstavljena su dva orguljska in- na je bluesy pjesma s čujnom brass– strumenta, iz zagrebačke crkve sv. Franje Ksaver- sekcijom, ali i neizostavnom usnom Tomislav Goluban također je objavio božićni singl, ali i skog i novije orgulje iz crkve sv. Luke evanđelista harmonikom. Druga pjesma je in- svoju instrumentalnu obradu božićnog tradicionala Svim na u zagrebačkom naselju Travno. Njezin stabilni glas izvrsno odgovara strumentalna obrada božićne tradi- zemlji u zabavnoj i ubrzanoj verziji pratnji orgulja, a proživljenim donošenjem oblikovanoga teksta i zao- cionalne Svim na zemlji, u zabavnoj kruženim fraziranjem postiže dojmljivu interpretaciju. U četverostruki i ubrzanoj verziji. album uloženo je mnogo truda, i izvođačkog i aranžerskog, produ- na glazba ondje ne dominira. Šarolikost od centskog i uredničkog; to je jedinstveno izdanje na polju vokalne glaz- Autorski tandem koji je kreirao uspjehe Le- jazza do narodnjaka način je da se privuče tećeg odreda — Denis Dumančić i Fayo — be. Za one koji Miru Vlahović poznaju najviše po njezinim ulogama na određena klijentela, nove božićne pjesme pozornici, ovo je prilika da obnove divljenje prema njezinim glasovnim kreirali su i skladbu Prvi Božić bez tebe u ostaju tako uglavnom ovisne o raspoloženju izvedbi Lidije Bačić u klasičnom božićnom mogućnostima u domeni opere i da to divljenje prošire i na polje du- radijskih urednika ili, u kombinaciji sa spo- hovne glazbe. manirizmu, no instrumentalni pasaži u sklad- tom, mogu eventualno očekivati uspjeh na bi temelje se na violončelu, što skladbu ipak YouTubeu.

85 Predstavljanje knjige o primadoni zagrebačke operetne scene Operetni dragulj Tom je prilikom i autor monografije Davor Schopf obilježio 30. obljetnicu publicističkog rada

Piše: Đurđa Otržan njezine sačuvane snimke iz vremena kad je već bila u mirovini, osvjedočili smo se u disciplinu njezina talenta i muzikalnost ruštvo za promicanje izvedbe, ali ono po čemu će je se najvi- glazbe, plesa i glazbe- še pamtiti su uloge u hrvatskim opere- no–scenske umjetno- tama Mala Floramy Ive Tijardovića i Ba- sti Hilarion predstavilo run Trenk Srećka Albinija. Bila je poticaj je 5. veljače 2016. mo- za stvaranje novih djela pa je osim svojih nografiju Ruža Cvje- zvjezdanih kreacija tumačila glavne uoge BROJ 200/201, PROSINAC 2016. tičanin i zagrebačka opereta u povodu u hrvatskim operetama Rikarda Šimače- D ka, Žige Hiršlera, Eduarda Gloza, Srećka 100. obljetnice rođenja primadone zagre- bačke operetne sce- Albinija i Đure Prejca, a pjevala je u Tijar- ne. Tom je prilikom dovićevim operetama Dimnjaci uz Jadran Davor Schopf i autor monografije i Spli’ski akvarel. U knjizi je otisnut i klavir- Davor Schopf obilje- ski izvadak s posvetom skladatelja prima- Ruža žio 30. obljetnicu pu- doni kao »izvrsnoj zagrebačkoj Floramy«. blicističkog rada. Monografija je opširno zahvatila i doba u Cvjetičanin i kojem je Ruža Cvjetičanin djelovala, iz- zagrebačka Vrijedna među dva rata, poratno razdoblje i kasni- opereta je godine rada, sam žanr operete i njezi- monografija nu povijest u našim krajevima, a bogato Društvo Hilarion Nakon niza uspjelih je ilustrirana dokumentacijom o njezinu izdanja i monografija radnom putu. Pitkim i sažetim stilom, Da- toga vrijednog druš- vor Schopf je uspio prenijeti čitatelju sli- tva, predstavljanje ku jednog vremena i ulogu i važnost Ruže monografije o Ruži Cvjetičanin. Monografija je bila dobar su- Cvjetičanin privuklo putnik izložbe Ruža Cvjetičanin — ope- je brojne posjetitelje retni dragulj, koju je u čast stote primado- u foyer Hrvatskoga nine obljetnice rođenja, između 16. lipnja narodnog kazališta u i 30. listopada, o njoj priredio Muzej gra- Zagrebu, kuće u ko- da Zagreba. joj je primadona provela svoje najbolje i najvažnije trenutke u karijeri. Mnogobroj- ni stručnjaci i znan- ci došli su čuti o toj vrijednoj monografi- ji koja iscrpno na jednom mjestu donosi pregled života toga žanra u Zagrebu i Hrvatskoj kao konteksta djelovanja svoje- dobne dive operetne zagrebačke scene. Još je od rane mladosti njezin talent bio zapažen, a na audiciju su je primili veliki glazbenici kao što su, među ostalima, Ja- kov Gotovac i Lovro Matačić. U karijeri je ostvarila 59 operetnih uloga, osam opernih, četiri dramske i jednu ulogu u novo- dobnom mjuziklu. Obljetnicu rada proslavila je na sceni HNK–a, na kojoj je i po- čela karijeru. Više od tri desetljeća držala je repertoar zagrebačke operete i ostvarila uloge koje su bile prihvaćene i omiljene Ruža Cvjetičanin kao Marica u Barunu među tadašnjom publikom. Trenku Srećka Albinija na predstavi 1957. u Kako su se na promociji mogle čuti neke zagrebačkoj Komediji gdje joj je partner Josip Fišer Kao Bara u glazbenoj šali Vječni ženik Đure Prejca 86 Monografija novog pedagoškog koncepta u umjetničkim područjima predstavljena 10. studenoga 2016. u Muzeju grada Splita Drastično redefiniranje nastave umjetničkog područja Nova paradigma, Poli–art, podrazumijeva napuštanje tradicionalnog pristupa tom području odgoja i obrazovanja te kreiranje suvremenog integriranog kurikuluma, odnosno multidisciplinarnog kolegija

Piše: Marijo Krnić Primjenjujući različite metodičke po- nih rezultata promaknut u zvanje pro- stupke i procedure, autor na 268 stra- fesora savjetnika. Autor je većeg broja rijedan prilog postojećoj nica uspješno — pregledno, razumlji- glazbenih projekata, obrada, stručnih stručnoj i znanstvenoj nanstvena monogra- vo i jasno — iznosi sadržaje, znatnim i znanstvenih članaka, multimedijske V fijaRazvojni integrirani dijelom utemeljene na vlastitom isku- knjige Odraslo djetinjstvo, koja je bila literaturi, posebice ako kurikulum u umjet- stvu, zagovarajući promjene u odgoj- nominirana za nagradu Porin te mo- ničkim područjima: no–obrazovnom sustavu, posebno nografije Poli–art: Glazbena vizualiza- znamo da su slična izdanja POLI–ART model s se usredotočujući na drastično rede- cija — Likovna slušaonica. Dobitnik je modulima autora dr. finiranje nastave umjetničkog područ- mnogih priznanja i nagrada za peda- u suvremenoj umjetničko– sc. Gorana Sučića, docenta na Filo- ja. Nova paradigma, Poli–art, koju au- goški i skladateljski rad, među kojima Z izdvajamo Nagradu Ivan Filipović za zofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, tor predstavlja i elaborira, podrazumije- pedagoškoj produkciji prava predstavljena je 10. studenoga 2016. va napuštanje tradicionalnog pristupa doprinos u visokom obrazovanju, pri-

u Muzeju grada Splita. tom području odgoja i obrazovanja te znanje Grada Splita za doprinos u kul- rijetkost BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Predstavljači toga vri- kreiranje suvremenog turi te nagradu Splitsko–dalmatinske jednog izdanja bili su dr. sc. Goran integriranog kurikulu- županije za doprinos kulturi i znanosti. prof. dr. sc. Aleksandar Sučić ma, odnosno multi- Jakir, dekan Filozofskog disciplinarnog kolegija. fakulteta u Splitu, i prof. Razvojni Pristupajući multidis- dr. sc. Anči Leburić, integrirani ciplinarno i interdisci- recenzentica izdanja. plinarno, na originalan Moderator programa kurikulum u način promišljajući o bio je prof. dr. sc. Tonći umjetničkim problematici umjetnič- Šitin. U prigodnom područjima: kih područja u današ- glazbenom programu njoj školi, Sučić svo- nastupili su Djevojački POLI–ART jim radom daje vrije- zbor II. gimnazije u Spli- model s dan prilog postojećoj tu, pod vodstvom prof. stručnoj i znanstve- Ivana Bošnjaka, pijanist modulima noj literaturi, posebice Marin Limić i Matej Ilčić, ako znamo da su slič- Filozofski fakultet na izdanja u suvreme- student 4. godine vio- Sveučilišta u Splitu lončela na Umjetničkoj noj umjetničko–peda- akademiji Sveučilišta u goškoj produkciji pra- Splitu, u razredu doc. va rijetkost. Temelje Mihovila Karuze, izvodeći skladbe sve- za svoje teorijske po- stranog autora monografije. stavke autor ne nalazi samo u svojem pedagoškom iskustvu, već ih u maniri iskusnog znanstvenika potkrepljuje na- Devet poglavlja lazima i spoznajama mnogih sustruč- njaka, koristeći se s više od 200 jedini- Nova knjiga dr. sc. Sučića izašla je u ca literature. nakladi Filozofskog fakulteta u Splitu, a sastoji se od devet poglavlja: Umjet- nost: Sloboda, stvaralaštvo, esetetika; Umjetnički predmeti Kurikulum: Kurikulum i njegova povije- Temeljem rečenog lako je zaključiti da sna i teorijska polazišta; Uvod u psiho- znanstvena monografija Razvojni in- logiju glazbe; Glazba; Jezik, književnost Monografija Poliart objavljena u suradnji s Cantusom d.o.o. bila je nominirana za glazbenu tegrirani kurikulum u umjetničkim po- i glazba; Likovnost i design; Plesna kul- nagradu Porin dručjima, koja razrađuje autorove ide- tura — Pokret na glazbeni poticaj; Inte- je izložene u prijašnjim izdanjima, znan- grirani procesi — Suodnosi te Kuriku- stvenim i stručnim radovima, iznimno je lum kao produkt interesa učenika. Na znanstveno–pedagoško djelo i dobra početku autor iznosi uvodna razmišlja- podloga za moguće (re)definiranje ulo- nja o procesu odgoja i obrazovanja u ge, položaja i strukture nastave umjet- umjetničkim područjima u svjetlu aktu- ničkih predmeta u modernom odgoj- alne Cjelovite kurikularne reforme hr- no–obrazovnom sustavu. Član je brojnih stručnih savjeta, odbo- vatskog obrazovnog sustava, a knji- ra i ocjenjivačkih sudova na glazbenim ga je zaključena autorovom biografi- Iz bogate autorove biografije izdvojit natjecanjima. U slobodno vrijeme bavi jom i recenzijama uglednih znanstveni- ćemo tek nekoliko rečenica. Dr. sc. Go- se slikarstvom, sudjelujući na mnogim ka (prof. dr. sc. Anči Leburić, prof. dr. ran Sučić docent je na Filozofskom fa- domaćim i međunarodnim kolonijama sc. Milica Andevski i prof. dr. sc. Josip kultetu Sveučilišta u Splitu. Dugogodiš- te na mnogim samostalnim, skupnim i Babin). nji je prosvjetni djelatnik, zbog izuzet- humanitarnim izložbama. 87 Splitska Palača Milesi, 10. studenoga 2016., predstavljanje zbornika pjevane liturgijske glazbe Glazbena baština vjerničke predaje Pjevana baština crkvenog pučkog pjevanja u redovničkim samostanima i župama Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja u Splitu

Piše: dr. sc. Ivana Tomić Ferić njevci, Čvrljevo, Drniš, Kljaci, Konjevra- posljednja tri desetljeća snimili: fra Ivan zbornicima Stjepana Stepanova, Go- te, Lećevica, Miljevci, Mirlović Zagora, Čupić, fra Stipica Grgat, fra Žarko Ma- rane Doliner i Jerka Martinića. Pakovo Selo, Promina, Rupe, Radošić, retić, Ivan Talijančić i Siniša Vuković, a Referirajući se na tijek obrade građe, splitskoj Palači Mi- Šibenik, Širitovci), kao i župe Splitsko– po jedan primjer fra Petar Klarić, Lju- makarske nadbiskupije (Bast–Baška bomir Markotić i Martin Veža). urednik i nositelj cjelokupnog projekta, lesi, 10. studenoga fra Stipica Grgat, upozorio je na to da 2016. predstavljen Voda, Brist, Drvenik, Igrane, Sumartin, Vrgorac). Riječ je, dakle, o glazbenoj Kompletan notni materijal prikupljene promjene načina života i znatno sma- je zbornik Tradicij- građe snimljen je na tri kompaktna dis- njenje broja stanovnika na lokalitetima sko crkveno pučko građi koja dosad nigdje nije bila zapisana ni objavljena, a obuhvaća 151 naka koji su priloženi na unutarnjoj korici s kojih je prikupljena građa otežavaju i pjevanje u Franje- edicije (ton–majstor Mario Božić). Gra- narušavaju očuvanje tradicije crkveno- vačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja pjev s 23 lokaliteta. Zahvaljujući višego- U dišnjem terenskom radu i nastojanjima đa je izložena u deset rubrika (pjeva- ga glazbenog blaga. Zbog toga tiskani II. (2015.), koji je uredio fra Stipica Gr- ne mise za nedje- medij knjige i tonskih za- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. glazbenih povjesničara i crkvenih glaz- gat, a objavila Franjevačka provincija ljâ i blagdanâ, mise pisa u izdanju Franjevač- Presvetoga Otkupitelja u Splitu kao benika, tonski su zabilježeni, snimlje- fra Stipica Grgat ni i transkribirani svi napjevi koji su se za mrtve, napjevi za ke provincije Presvetog VIII. svezak glazbenoga niza Nova et Službu riječi i euha- Tradicijsko Otkupitelja omoguću- ristiju, božićni napje- crkveno ju »drugo postojanje« te vi, napjevi kroz godi- tradicije, ne više samo u nu, korizmeni napje- pučko usmenoj predaji (premda vi, napjevi za obrede pjevanje u ona još ponegdje živi u Velikog tjedna, na- neprekinutom, ali oteža- pjevi za slavlja sveta- Franjevačkoj nom modelu tradicijske ca, pogrebni napjevi, provinciji prakse) nego zahvaljuju- hvalospjevi na kraju Presvetoga ći upravo takvim istraži- mise i otpust vjerni- vanjima i edicijama koje ka te ostali napjevi). Otkupitelja, ih revitaliziraju. U tom Upotpunjena je po- svezak II. smislu, Grgat je najavio i pratnim tekstovima, treći svezak zbornika koji analizama, napome- Franjevačka je već u pripremi i koji će nama, popisima i su- provincija Presvetoga sadržavati arhivsku gra- stavnim pregledom Otkupitelja u Splitu đu iz Staroslavenskog tonskih nizova čiji instituta u Zagrebu, koju je autor fra Stipica je digitalizirao Boris Doli- Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja u Splitu u svojim redovima njeguje crkveno Grgat. ner. Riječ je o transkripci- pučko pjevanje ji i stručnoj muzikološkoj Na predstavljanju obradi tradicijskih crkve- vetera Zbornika Kačić. Nastavno na nekoć pjevali u liturgijskim i paraliturgij- zbornika, o kultur- skim slavljima, kao i pučkim pobožno- nih pučkih pjevanja koje prvi svezak (objavljen 2011.), u ovom je nom doprinosu fra- je Stjepan Stepanov sni- izdanju predstavljena baština crkvenog stima u navedenim župama, a danas njevačke zajedni- su ostali kao dragocjen glazbeni relikt mio 1974. godine u župa- pučkog pjevanja koja je bila i/ili koja ce govorili su uvod- ma makarskog primorja, još uvijek čini dio liturgijskih slavlja u no akademik Da- Imotske krajine i Vrgorca redovničkim samostanima i župama Trostruki CD vorin Rudolf i pro- s okolnim župama. spomenute franjevačke provincije. Cilj vincijal fra Joško prvoga i drugoga izdanja jest pokušaj Ideju o knjižnom izdanju muzikološko- Kodžoman, a muzi- Uz zahvalu moderatora, da se kodifikacijom cjelokupne pisane ga blaga pjevane baštine Franjevačke kološki prikaz zbor- fra Ante Akrapa, pred- i snimljene glazbene građe koja je sto- provincije Presvetoga Otkupitelja po- nika i kontekst pri- stavljanje su upotpunile ljećima bila živo tkivo pučke liturgijske taknula je Uprava provincije i franjevci– kupljanja građe izlo- i izvedbe crkvenih puč- pobožnosti na ovim prostorima, možda glazbenici koji djeluju u njoj, a od po- žio je dr. sc. Vito Ba- kih pjevača župe sv. Jure u posljednjem trenutku sačuva i otme četka su je stručnim savjetima podupi- lić s Umjetničke akademije Sveučilišta iz Radošića, kao neposredni primjer zaboravu te da se kao novi predložak rali muzikolozi dr. sc. Hana Breko Ku- u Splitu. Istaknuvši da zbornik donosi oživljavanja tradicije glazbene baštine ponudi generacijama koje dolaze. stura, dr. sc. Gorana Doliner, prerano dragocjeno svjedočanstvo o promje- liturgijske vjerničke predaje. Uz čestitke preminuli dr. sc. Miljenko Grgić te et- njivosti i dinamičnosti tradicije te da inicijatoru i svim sudionicima projekta, Glazbeni relikt nomuzikolog dr. sc. Joško Ćaleta. Cje- može biti putokaz u njezinu daljnjem možemo im zaželjeti da idući nastavci lokupna građa tehnički je složena slič- očuvanju, Balić je govorio i važnosti na- glazbenog niza donesu nove spoznaje Predmet istraživanja u II. svesku bili su no kao i u I. svesku: redoslijed napjeva, čina obrade i objavljivanja građe pre- koje će svjedočiti o bogatstvu, raspro- lokaliteti sa šireg područja Dalmatinske prema sadržaju i namjeni njihovih tek- ma smjernicama koje je postavio Jer- stranjenosti i viševrsnosti glazbene ba- zagore i priobalja o kojima se duhov- stova, podijeljen je u posebna poglav- ko Bezić za izdanja Spomenika glago- štine, stoljećima stvarane na područ- no skrbe franjevci Provincije Presveto- lja koja donose dragocjene informacije ljaškog pjevanja, ali i potrebu njihova jima pastoralnog djelovanja redovni- ga Otkupitelja, tj. župe sjevernog dije- o analitičko–glazbenom sadržaju, ka- novog promišljanja te novih sintetskih ka Franjevačke provincije Presvetoga la Šibenske biskupije (Stankovci, Ba- zivačima i zapisivačima (napjeve su u prikaza prikupljene građe u srodnim Otkupitelja. 88 Notna izdanja Ars croatica (HDS i Cantus d. o. o.) Recenzira: Đurđa Otržan BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Sanda Majurec (1971.): Četiri pjesme ni- telja na naslovnici, a kao predgovor je du 60. obljetnice ansambla. Od učeni- Vojislav Vučković (1910.–1942.) — Petar zašto, za sopran, mezzosopran i komor- Zoran Juranić pridodao redaktorske ka Milka Kelemena, Maurizia Kagela i Bergamo (1930.): Povratak sunca, balet, ni ansambl, objavljene su kao partitu- bilješke glede usklađivanja partiture s Karlheinza Stockhausena očekuju se partitura glazbe za veliki orkestar prera 2015. godine pod brojem Can.128– rukopisnim originalom. Djelo je izvorno djela s više izvanglazbenih elemenata, ma glazbi Vojislava Vučkovića na tek- 3728. Skladba je doživjela praizvedbu skladano za orgulje kao Passacaglia ali ova je skladba dokaz da je Foreti- stove Jiřija Wolkera (1900.–1924.). Nosi u sklopu Muzičkog biennala Zagreb op. 34c, u obliku baroknih varijacija, ću potpuno jasan zadatak kad piše za oznaku Can.131–3742 i objavljena je 19. travnja 2007., u Muzeju Mimara, u tj. tema se donosi u basu, a potom se komorni ansambl, pa se treba podsje- 2015. godine. Sadrži tekstove na hrvat- izvedbi Cantus Ansambla pod ravna- granaju polifone varijacije u višim dioni- titi na to da je još 1963. utemeljio An- skom (na početku) i engleskom jeziku njem dirigenta Luce Pfaffa. Solistice su cama, svaki put u novom obliku. Ima sambl za suvremenu glazbu, a tijekom (na kraju) u kojima skladatelj Petar Ber- bile sopranistice Davorka Horvat i Nina 20 varijacija, koje je sam Odak prera- boravka u Kölnu, od 1982., vodio An- gamo i muzikologinja Marija Bergamo Kobler. Skladba traje 12 minuta i zapra- dio kao opus 35 za gudački orkestar. sambl »kraj stoljeća, kraj tisućljeća« te pojašnjavaju okolnosti nastanka dje- vo je parafraza djela Samuela Becketta Skladba je u tradicionalnom neobaro- više puta pisao za takav gudački kor- la, daju informacije o skladatelju, nje- Novele i tekstovi nizašto. Partitura ima knom ugođaju, čvrstoga g–mola, koji u pus. Skladba Solisti koncipirana je u govu radu i radu na dovršenju te par- četiri pjesme, od kojih je prva i treća baroknom stilu završava prosvjetljava- dva, prema tempu, kontrastna dijela. titure. Djelo nije izvedeno na pozornici, skladana za dva glasa, dok je druga za jućim kvintakordom G–dura. Kao sve- Prvi je Poco allegro, a drugi Adagio, ali jest dvaput koncertno: prvi put 22. mezzosopran solo, a četvrta za sopran ćenik do 1919., a i teolog, Odak je u toj dok je finale koncipiran kao tempo pri- veljače 1964., u Ljubljani, kad je Beo- solo, naravno uz pratnju ansambla: gu- skladbi pokazao najbolje odlike svoje- mo sa solo violinom, u skladu s naslo- gradskom filharmonijom dirigirao Ži- dači, rog, fagot, klarinet, oboa i flauta ga tradicionalističkog stila koji je usvojio vom djela. U prvom su karakteristični vojin Zdravković, a drugi put 4. svib- te alt–flauta i bas–klarinet u pjesmi za tijekom studija kod patera Hartmanna glissandi kombinirani s Bartok pizzica- nja 1964. na Televiziji Beograd pod di- mezzosopran. Agogičke oznake, dina- u Münchenu. Uz to, Passacaglia je jed- tima, što daje vrlo efektnu i britku po- rigentskim vodstvom Oskara Danona. mike i tempa su pregledni, u skladu s na od njegovih najpoznatijih i najizvo- kretljivost. No Foretić ne preže od malih Povratak sunca prema priči Čovjek koji notografijom Danijela Legina. Solističke đenijih skladbi. Broj izdanja je Can.125– pomaka u smjeru modernizma pa se je ukrao sunce, koncipiran je u šest sli- su dionice dobro uočljive, što je važno s 3643, i kao i ostala izdanja Cantusa, pri kraju skladbe kontrabas tijekom svi- ka s naslovima koji sugeriraju događa- obzirom na vokalizaciju i glasovne i slo- donosi osnovne podatke i na engle- ranja ugađa za veliku uzlaznu sekun- nja u priči–baletu: U palači bogataše- govne zadanosti kojima se kombiniraju skom jeziku. Skladba traje devet minu- du, od E preko Es na D. No to nije jedi- voj, Ljekareva posjeta i smrt, Zidanje samoglasnici i suglasnici u raznovrsne ta. (Također objavljeno 2015. godine, s na domišljatost skladbe, jer kako kaže kule–tamnice i krađa sunca, Svijet bez zvukovne slogove pa ih je valjalo preci- bilješkom o skladatelju na hrvatskom i sam skladatelj: »Dok se Solisti pojav- sunca, Odlazak bogataša zasužnjenom zno podmetati pod svaku notu, što je engleskom jeziku, u notografiji Andre- ljuju u naslovu, ‘zagrebački’ se krije u suncu, silnikova smrt i trijumf sunca te odabirom fonta uspješno postignuto. ja Skendera.) notama iz kojih je proizišao sav temat- Povratak sunca. Orkestar je velik, s po- Djelo nastalo 2006. i dosad više puta ski i harmonijski materijal djela.« Naime, jačanim klarinetima i trombonima te na- izvedeno, vrlo je pristupačno u svojem pridjev zagrebački vidljiv je u silaznom dasve udaraljkama. Notni tekst je deta- originalnom partiturnom izdanju, koje Silvio Foretić (1940.): Solisti, za gu- tonskom nizu koji se permutira tijekom ljan i čitak, kako to možemo i očekivati završava bilješkom o skladateljici (na dački orkestar, nosi oznaku Can. 131– skladbe više puta na razne načine, sa- od Bergama–redaktora, dok notogra- hrvatskom i na engleskom jeziku). 3759 i također je kao partitura objavlje- stavljen od tonova: zAGrEBA, te c i cis fiju potpisuje Andrej Skender. Priča–lina 2015. godine, u notografiji Andreja koji predstavljaju »čki«. Unatoč toj upi- breto priložena je u partituri dvojezično Skendera. Skladba traje deset minu- sanoj zvučnoj posveti, skladba je pre- (češki u prijevodu dr. Ljudevita Jonkea Krsto Odak (1888.–1965.): Prva passa- ta, a pisana je za ansambl Zagrebač- ma svojstvima i kvaliteti neutralna, na- te, uobičajeno, na engleskom jeziku). caglia, op. 35, za gudački orkestar, u kih solista pa je i praizvedena u Kon- mijenjena gudačkom orkestru. I ova istom je formatu, poznate zelenkaste certnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, partitura završava bilješkom o sklada- boje s uočljivim prezimenom sklada- 18. siječnja 2014., na koncertu u povo- telju na hrvatskom i engleskom jeziku. 89 Napokon glazba hrvatskog baroknog majstora dostupna na respektabilnom nosaču zvuka Jelićev povratak u domovinu Nadajmo se da će nakon objavljivanja ovog nosača zvuka biti sve manje onih koji će moći reći da nisu čuli za Vinka Jelića (Rijeka, 1596. – ?Zabern 1636.)

ili da nisu čuli njegova djela. Sudbinom obrazovao, a potom i ži- ni je uložio velik trud osač zvuka je dostupan odveden u sjeverne krajeve sedamna- vio u nedaćama Tridese- Zbor HRT–a, i znatne sposobno- i putem Odjela prodaje estostoljetne Europe, bio je priznat za togodišnjega rata. Kao Tomislav Fačini sti, jer u krajnjem re- N života, a doživio je i tiskanje svojih djela urednica izdanja, Ana Vinko Jelić: zultatu nigdje nema na HRT–u i u prodajnoj mreži u Veneciji i Strasbourgu kao slavljeni Vidić građu je posloži- slabosti, ni u prired- glazbenik svojeg vremena. Potom je la otmjeno i uravnoteže- Audivi vocem bi notnog materijala, Aquariusa, pa mu želimo zaboravljen i poslije ponovo otkriven no pa se nosač zvuka odabiru instrumen- zaslugom hrvatskih velikih muzikologa drži u ruci poput nekog HRT talnog ansambla po sretan povratak u hrvatski Dragana Plamenca i Albe Vidakovića, inozemnog izdanja po- ukusu onoga doba, a njegova je djela svojedobno za tisak znatijih majstora, primje- veličine današnjeg melos, sretan povratak glazbi ponovo priredio Lovro Županović. rice Bacha ili Palestrine. komornog orkestra, Tekstovi moteta objav- ni u odabiru glasova. autora koji je uvelike držao do Pregledno i razumljivo ljeni su trojezično, na hr- Štoviše. Ako odabe- vatskom, originalnom la- remo razinu priređi- svojega porijekla No kao da sva ta izdanja nisu postigla tinskom i engleskom te vanja materijala za željenu repatrijaciju danas, sudimo di- se nadamo da će ova izvedbu, sve se doi-

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. jelom i po tome što je za izvedbu Jeli- izvanredna snimka naći ma glatko i usklađe- ćevih djela potrebna i priprema. U na- put do slušatelja izvan no prema modusu naših granica. epohe. Čitatelja knji- Piše: Đurđa Otržan vedenom izdanju opširno o tome govore muzikologinja Ana Vidić i dirigent žice može zanimati Tomislav Fačini, koji se prihvatio rekon- Višestruki Fačini kreativni postupak u strukcije Jelićevih odabranih skladbi iz takvom slučaju i Fačini je u tom smi- adajmo se da će njegovih najpoznatijih zbirki. Vidić piše Uloga Tomislava Fačinija u pripremi iz- slu iskren i informativno iznosi sve pro- nakon objavljivanja detaljno, ali sažeto o tada uobičajenom danja je mnogostruka. On je bio i re- bleme redaktorskoga postupka s koji- ovog nosača zvuka putu glazbenika s ruba Europe, preni- konstruktor djela, stilski redatelj i diri- ma se susretao. U izvedbi, pak, oda- biti sve manje onih jevši nam Jelićev curriculum pregled- gent izvedbe, tj. više njih, a ovo je za- birom korneta, trombona, cembala, koji će moći reći da no i razumljivo, što je nemala zadaća s bilježena snimka iz crkve Bezgrješnog orgulja i gudača postigao je suptilnost nisu čuli za Vinka obzirom na sve peripetije koje je jedan Srca Marijina na zagrebačkom Jorda- instrumentalne pratnje, prepune patine NJelića (Rijeka, 1596. — ?Zabern 1636.) ubogi dječak iz Rijeke prošao da bi se novcu. Po svemu predočenom, Fači- starog zvuka, ali diskretne, što stvara ozračje potpore koja nimalo ne sme- ta stilu pjeva koji je po svojoj biti mo- litva. Nekako ga čak i motivira, dajući mu dubinu.

Jedinstveni stil

Za prezentaciju skladbi Vinka Jelića došle su u obzir tri zbirke njegovih djela: Arion Primus i Arion Secundus te već djelomice poznata Parnassia mi- litia. Zbirke duhovnih skladbi osobite svježine i neke mediteranske mekoće, koja gotovo podsjeća na narodni melos, kad ne bi bilo latinskog teksta koji nas podsjeća na biblijske tekstove, a zajedno i tako posloženi stvaraju neku novu liturgijsku cjelinu. Ako baš želi- mo, možemo ga uspoređivati s njegovim suvremenicima, ali Jelićev stil nekako izmiče po svojoj jednostavnosti, uklopljenosti u maniru skladanja onog vremena, neopterećen harmonijom i akordom koju će razviti kasniji njemač- ki skladatelji, ali ni toliko ekspresijom poput Monteverdija. Jelić moli u svojim duhovnim skladbama čisto i ponizno, a njegove visoke dionice su tu da nas što više približe duhovnom svijetu. Fačini je odabirom glasova za stihove u visokim lagama upravo istaknuo tu osobinu Jelićevih moteta. U cjelini, zbor je odlično pripremljen, istančanog melodijskog nijansiranja i dobre latin- 90 Komorne skladbe našeg istaknutog člana, skladatelja, akademika, profesora ekstovi moteta objavljeni su koji nas je prerano napustio 2013. Ttrojezično: na hrvatskom, originalnom latinskom i engleskom pa se nadamo da Komorno desetljeće će ova izvanredna snimka naći Marka Ruždjaka put do slušatelja izvan naših Na albumu je okupljen opus nastao u rasponu od 1994. do 2005. za gitare, granica udaraljke, gudače i saksofon

Piše: Đurđa Otržan zvukovlja i odjeka pa pohvale idu radu Alana Šnajdera i Božidara Panduri- osač zvuka je vrijedan ća koji su zabilježili Canzonu, Septet ske dikcije, a boje glasova su osvježavaju- doprinos dostupnosti odatke iz naslova no- i Bordone, dok je Zdravko Kunić sni- N će. Tempa su također donesena u nekom sača zvuka valjalo bi mio Notturno i Frottolu. Notturno je prirodnom zamahu izričaja i daha. Odnos ostavštine Marka Ruždjaka, dopuniti još dvama skladba koja osim gitarskog trija uk- prisutnosti slušatelja prema snimci tako- izvođačima, a to su ljučuje metalne udaraljke, i prema na- đer je vrlo prirodan, kao da smo s njima velikog i iskrenog liričara Dragan Sremec, alt– slovu opisuje doživljaje vezane za noć u crkvi, što je zasluga tonske snimateljice saksofon, i Gudački ili bdjenje, kako se to nazivalo tijekom Marijane Begović. hrvatske suvremene glazbe Pkvartet Rucner, jer bi tako bio potpun srednjega vijeka. sastav glazbenika koji su se okupili da

Bez distance snime komornu glazbu Marka Ruž- Najmlađi naslov BROJ 200/201, PROSINAC 2016. djaka (1946.–2013.). Nadasve valja istaknuti prirodu Jelićeve Taj je naslov ujedno i najmlađi Ruž- glazbe za koju mi se čini da je ovdje done- Kontrastni red djakov naslov, osim septeta, budu- sena najbolje dosad. Bez strogoće, bez ći da su i frottola i canzona–episto- distance od teksta, bez onog tako često Riječ je o rasponu od jednog deset- la i burdone — renesansne forme. čujnog izvedbenog postava kod poznatih ljeća; od 1994. i prve Običaj Ruždjakov da kolonizira anti- zborova za glazbu 17. stoljeća koji kao da skladbe na CD–u, kni oblik novim sadr- želi sugerirati neku udaljenost od života. Notturno, do Septe- Marko Ruždjak žajem ukazuje na po- Tu je pjev iskren i izravan, čist i neoptere- ta za Borisa iz 2005. vezanost s tradicijom, ćen nekom izmišljenom svijesti o epohi, u (Zagrebački godine. Skladbe na- ali i želju da utisne vla- najboljem slučaju, svijesti o našoj epohi, gitarski trio i stale u tom razdoblju stiti pečat postoje- da u obavijesnoj knjižici stoji uputa da jer djeluje vrlo suvremeno. Moguće je za- udaraljkaš Igor snimljene su kontras- ćim načinima sklada- se tu radi o izvedenici iz francuske ri- misliti te motete na nedjeljnim misama u Lešnik) tnim redom, pa nakon nja. Notturno je teme- ječi koja znači »struganje«. U smislu hrvatskim crkvama. Ima jedna osobitost Notturna slijedi sklad- ljen na odjecima koje da donosi jasni i repetitivni ritam naiz- ove izvedbe, pa i snimke koja je tako li- Muzika ba Canzona–episto- nagovješćuje veliki mjenične homofonije, to i jest frottola, jepo izrežirana u smislu personalizaci- la iz 1997. za alt–sak- za gitare i tam–tam na počet- pogotovo u anticipacijama akorda na je Jelićeva kraja da ne mogu a da je ne sofon i udaraljke, po- udaraljke ku; poslije se preko drvenim udaraljkama. Gitara se tako- spomenem. Nakon pada i predaje grada tom Frottola iz 1998., ostinantnog drhtanja, đer koristi kao udaraljka. Skladba je iz Zaberna (danas francuski Saverne u Al- za trio gitara i udaralj- Cantus d.o.o. proparanima oštrim 1998., zadnja u nizu, pa je tu vještina saceu) u kojem je djelovao Vinko Jelić do ke te Septet za Borisa odjecima i naglim iz- Marka Ruždjaka u prepariranju oblika 1636., više se o njemu ne nalazi pisanih iz 2005., a završno mjenama sfera zvu- u nešto strukturno novo i najizraženija. tragova koji bi nam rekli nešto o njego- je djelo Bordone za čanja, stiglo do auto- voj daljnjoj sudbini. Kao da nestaje u tišini Predzadnja skladba je Septet za Bo- trio gitara i timpane nomije pravih tonova prošlosti. Tako i izvedba i snimka završa- risa za gitarski trio i gudački kvartet. iz 2000. godine. Jed- koji nastupaju samo- vaju decrescendom i zamiranjem, kao da Posveta velikom maestru osjeća se no desetljeće speci- stalno. Poput prepre- i glazba postaje sve tiša i slijedi svojega ne samo u evokaciji njegova Šestog fične komorne glaz- ka na putu utonuća u tvorca, o kojemu više nemamo nikakva gudačkog kvarteta nego i u mnogo- be Marka Ruždjaka neku drugačiju sferu traga. Dosjetljivo i vrlo ukusno izvedeno. stranosti izražajnih sredstava sklada- tako se našlo sabra- u kojoj nastaje razno- Primjereno izuzetno teškoj i burnoj sudbi- teljskog talenta Borisa Papandopula. no u izvedbama Dar- vrsnost zvučnih feno- ni glazbenika bez domovine, u vremenu Uključuje i vokalne intervencije svira- ka Petrinjaka, Istvana mena, ritmički asoci- u kojem su se za javno djelovanje prihva- ča, temperamentna je i kompaktna u Römera i Gorana Li- jativnih i evokativnih ćala latinska imena. Jedino što je sklada- svojoj raznolikosti. steša, uz već spome- noćnih zvukova. telj trajno sačuvao na vlastiti spomen bilo nute svirače, Dragana Sremca i Gu- CD završava opet pomalo pompo- je ime i prezime, onako kako ga je dobio Canzona–epistola za alt–saksofon i dački kvartet Rucner koji je djelo koje zno, kako je i počeo — velikim gon- u Rijeci, tada Rijeci svetoga Vida, Vinko udaraljke puna je zaobljenih tonskih izvodi i praizveo, 19. travnja 2006., u gom na početku, no sada su u Bur- Jelić, ponekad Jeličić, ali nikad drukčije. linija zvučnih događanja. Skladba je svojem ciklusu Proljeće kao dvostru- done timpani, koji pružaju stabilitet Tako da je ovo Jelićev prvi pravi povratak posvećena bojama i timbru kojima se ki spomen: na stogodišnjicu rođenja pokretljivosti za određivanje tonalitet- u domovinu i povratak njegovih najljepših ispunjava prostor zvučanja među in- Borisa Papandopula i na temu koja nog dojma. Naročito se u toj snim- djela. Nosač zvuka je dostupan i putem tervalima. Usitnjena ritmizacija name- se tako duboko usjekla u stvaralaš- ci ističe vješto poravnanje gitarskog Odjela prodaje na HRT–u i u prodajnoj će se kao melodivni prostor, poput tvo Marka Ruždjaka, travanj kao »naj- zvuka sa sonornim, a opet priguše- mreži Aquariusa pa mu želimo sretan po- niza slogova, malih ili dugih misli, u lir- okrutniji mjesec«, iz Eliotove Puste ze- nim timpanima. vratak u hrvatski melos, sretan povratak skom ritmu poslanice Petrarcina tipa mlje. Međutim, ovdje slušamo novu glazbi autora koji je uvelike držao do svo- nekom zamišljenom primatelju. Uz već poznati Spiritual, ovaj je nosač snimku djela ostvarenu 2015. Snima- jega porijekla. zvuka vrijedan doprinos dostupnosti telji skladbi zaslužuju posebnu pozor- ostavštine Marka Ruždjaka, velikog i nost jer se radi o akustički izrazito za- »Struganje« po gitari iskrenog liričara hrvatske suvremene htjevnim djelima u smislu ravnoteže glazbe. Frottola opravdava svoj naziv, prem- 91 Diskografski projekt ansambala Dialogos i Kantaduri nagrađen prestižnom francuskom nagradom Diapason d’or Hrvatsko srednjovjekovlje

kao brend Dialogos i Kantaduri Još jedan dokaz da hrvatska glazba srednjega vijeka i hrvatska tradicijska glazba uživaju velik ugled u svijetu Dalmatica — Chants of the Piše: Dario Poljak nenta identiteta ansambla. To se očito- Francuske, predstavlja- francuskom i hrvat- valo u nagrađivanim diskografskim iz- jući dalmatinsku glaz- Adriatic skom jeziku. danjima i u vrlo posjećenim (i traženim) bu na brojnim uglednim Arcana ije novost da hrvat- koncertnim nastupima. Na posljed- festivalima rane glazbe, Dvije tradicije ska glazba i glazbe- njem objavljenom nosaču zvuka, na- kao što su oni u Utrech- nici bilježe uspjehe slovljenom Dalmatica, francusko–hr- tu, Stockholmu, Bosto- Usmena i pisana izvan domovine, ali vatskom ansamblu pridružuje se i jenu ili Edinburghu, kao predaja liturgijske svakako je novost dan hrvatski ansambl, Kantaduri, čiji je i na festivalima tradicij- glazbe s područja vrijedna pažnje činje- umjetnički voditelj etnomuzikolog Još- ske glazbe, primjerice južne Hrvatske najši- nica da hrvatska glazba srednjega vi- ko Ćaleta, što je, također ovjenčano na Korzici. ri je opis sadržaja al- N francuskom diskografskom nagradom jeka te hrvatska tradicijska glazba koja buma. S obzirom na je s njom blisko povezana uživaju velik Diapason d’or, prepoznala i međuna- Projekt–nosač to da su dalmatiku ugled u svijetu. rodna publika. zvuka nosile i žene i muš- karci, to se ocrtava u Nagrade već za prvi Suradnja Dialogosa i Istodobno postojanje ansamblima: Dialo- album Kantadura različitih tradicija koje su zaokupljene gos čine isključivo pjevačice, a Kanta- gotovo istim temama vrlo je česta in- dure pjevači. Supostavljanje dviju tradi- Hrvatska muzikologinja s pariškom Suradnja Dialogosa i Kantadura poči- spiracija Katarini Livljanić u radu s an- cija (koje se na stanovit način prožima- adresom Katarina Livljanić već dugi niz nje 2007. na poticaj Katarine Livljanić, samblom Dialogos — napjeve različitih ju, o čemu će biti govora poslije), nije godina vodi ansambl Dialogos, posve- a već godinu poslije ansambli pred- rukopisa donosili su gotovo svi albumi se izbjeglo ni na ovome nosaču zvuka. ćen izvođenju (ali i rekonstruiranju) glaz- stavljaju zajednički program na prestiž- (bez obzira na to je li riječ o albumima Iako se radi o liturgijskoj glazbi južne be iz različitih srednjovjekovnih (ili nešto nom francuskom Festivalu Ambronay, koji istovremeno donose glazbu iz hr- Hrvatske, ona je predstavljena dvama novijih) rukopisa. Prvi nosač zvuka an- posvećenom ranoj glazbi. To je festi- vatskih i talijanskih rukopisa ili primje- aspektima: glazbom koja je zapisana i sambl je objavio 1998., pod naslovom val na kojemu nastupaju velika imena rice iz francuskih i engleskih). Takav se onom koja je do današnjih dana pre- Terra Adriatica, na kojemu su objav- scene povijesno obaviještenog izvo- način rada nastavio i u suradnji s an- živjela zahvaljujući usmenoj predaji, tj. ljeni srednjovjekovni sakralni napjevi iz đenja u svijetu, kao što su Jordi Sa- samblom Kantaduri u sklopu projekta tradiciji. Oba aspekta donose liturgij- Hrvatske i Italije. Već su tada francu- vall i William Christie, a među mlađim (a sada i nosača zvuka) Dalmatica. sku i paraliturgijsku glazbu namijenjenu ski kritičari uočili vrijednost rada hrvat- umjetnicima danas su tu Thomas Dun- izvođenju od Božića do Uskrsa. ske muzikologinje i pjevačice, ali i osta- ford, Jean Rondeau i Leonardo García Već sam naslov krije nekoliko slojeva »Pisana predaja« na nosaču zvuka lih članova ansambla, nagradivši album Alarcón. Stoga je iznimno zanimljivo da značenjâ. Pojam »dalmatica« označa- Dalmatica dolazi iz različitih rukopisnih nagradama Diapason d’or i Choc du hrvatska glazba srednjega vijeka na va srednjovjekovnu odoru, misničku izvora: od Dubrovačkoga misala iz 13. Monde de la Musique. tome festivalu nije nepoznanica, za- halju, »koju su nosile i žene i muškarci, hvaljujući upravo Katarini Livljanić i Di- [a] poznata je uglavnom i kao liturgijsko stoljeća, koji se čuva u Bodleianskoj Bavljenje glazbom srednjega vijeka alogosu. Program Dalmatica nastao je ruho, tipično za bizantski kler«, kako se knjižnici u Oxfordu, preko Antifonara s hrvatskih prostora za Dialogos nije kao poluscenska izvedba u režiji San- navodi u programskoj knjižici nosača Oswalda Thuza iz 15. ili zadarskoga ostao jedan od projekata — ona je de Hržić u koprodukciji s Centrom kul- zvuka. Pritom je vrlo važno što je tekst, Kantuala Frane Divnića iz 17. stoljeća. zapravo konstanta, a prema riječima turnih susreta iz Ambronaya te je brzo koji potpisuju umjetnički voditelji, u pro- Intenzivni rad na proučavanju izvora, 92 umjetničke voditeljice — i jaka kompo- nadišao granice glasovitoga festivala i gramskoj knjižici CD–a na engleskom, kao i na izvođačkoj praksi srednjovjekovne glazbe Katarini Livljanić omogu- Nosač zvuka otvara višeglasni napjev tanje In principio erat Verbum u kojem Trenutak u kojem se procesija glazbe- ćili su da pronikne u srž načina obliko- Ispovidajte se Gospodinu, jer je dobar bistrim glasom znalački ispjevava zapis no najbolje realizirala isključivo u sluša- vanja melodijskih linija različitih napjeva u aranžmanu Joška Ćalete, koji pjevaju iz trogirskoga evanđelistara iz 13. sto- nju jest izvedba antifone za Veliki petak, i otkrije načine na koje se može ponudi- oba ansambla. Već se u njemu otkri- ljeća, baš kao što je slučaj s antifona- Crucem tuam adoramus i tradicijskoga ti rekonstrukcija pojedinih melodija. va da su pjevačice Dialogosa i pjevači ma Ante diem sanctum Paschae i Ego napjeva iz procesije po poljima iz Bola Kantadura pomno izabrani kako bi na sum alpha et omega, koje pjevaju Cla- na Braču namijenjenoga pjevanju na Povijesno obaviješteno izvođenje ne najbolji mogući način iznijeli dva različi- ra Coutouly, odnosno Els Janssens Va- Veliki petak, Križu sveti, Križu blagi. Dva može donijeti povijesnu istinu u izvo- ta sloja glazbe vezane uz liturgiju. Sve- nmuster. Umjetnička voditeljica Katari- različita pogleda na Veliki petak tako se đenju bilo koje glazbe, a naročito one čani, uzvišeni ugođaj samoga otvara- na Livljanić solistički nastup ostvarila isprepliću na nevjerojatan način, stva- nastale prije 1800. godine (što je već nja karakterizira cijeli nosač zvuka: iako odavno dokazano u mnogim rasprava- je u izvedbi pjesme Govorenje Judino rajući dojam istovremenog održava- je pjevanje u Dalmaciji (barem od poma). Međutim, ono nam može rasvijetli- skalam na obišenje hodeći. Njezina je nja dvaju načina obilježavanja Velikoga lovice 19. stoljeća kad nastaju klape) ti put u razumijevanju izvođačke prakse izvedba vrhunac nosača zvuka. petka, koji se na kraju sastaju u istome dio svakodnevice, ono poprima sasvim određenoga vremena i upravo se time prostoru, možda u nekoj crkvi u kojoj drukčiji ugođaj u posebnim i svečanim Katarina Livljanić rekonstruirala je me- bave Katarina Livljanić i ansambl Dia- treba početi bogoslužje. prigodama, a to su upravo razdoblja lodiju pjesme sačuvane u rukopisu iz logos, pokušavajući dokučiti načine na oko dvaju najvažnijih katoličkih blagda- Trogira iz 16. stoljeća u kojemu je Ju- koje se pjevala glazba srednjega vijeka Predani rad na, Uskrsa i Božića. din monolog prije samoubojstva. Pro- u vremenu i mjestu njezina nastanka. niknuvši u dramaturgiju teksta, Katari- Dalmatica je kao glazbeno–scen- Rekonstrukcije melodijskih linija, ali i sana Livljanić ilustrirala ju je melodijskom Jednoglasje naspram ski projekt dvadesetu izvedbu imao u moga čina izvedbe, u njihovoj realizaciji linijom, kao i izvedbom, ističući grada- višeglasja sklopu festivala Recontre de chants kao rezultat imaju specifično zvučanje ciju koja postoji u samome tekstu (pe- polyphoniques u gradu Calviju na Kor- u kojem čisti i pomno izabrani glasovi njanje po sedam skȁlâ). Tijekom potre- Ispovidajte se Gospodinu napjev je iz zici, a nakon toga ih očekuje nastup na iznimno muzikalno ispjevavaju (suvre- snoga monologa, u minucioznu izved- Trogira (koji se pojavljuje i u nekim dru- Festivalu u Sydneyju. Hvaljeni nastupi, menom uhu) neuobičajena melodijska bu solistice upliću se štrofa, tradicijski gim dalmatinskim sredinama) vezan zapaženi u svjetskim medijima (poput kretanja. napjev iz procesije Za križen s otoka uz Veliki petak, a odmah nakon njega New York Timesa) rezultat su predano- izvodi se polifono čitanje za božićnu ju- Hvara te kantanje, Gospin plač iz Za- Druga strana medalje ga rada Katarine Livljanić i Joška Ća- gvozda. Ispreplitanje triju napjeva nema BROJ 200/201, PROSINAC 2016. tarnju, Sanctus. Osanna dulcis est can- lete, koji su spajanjem pisanih izvora i namjeru podvrgnuti ih stvaranju sklad- tica. Tropirani Sanctus počinje prvi dio tradicijske glazbe stvorili svojevrstan S druge strane medalje Dalmatice kri- nih harmonija među njima, već upravo Dalmatice u kojem se izvode adventski, brend kojim se na najbolji način promije se drukčiji svijet, onaj u kojem je suprotno — njihovim sudaranjem iz- božićni i bogojavljenski napjevi, dok u če kulturno naslijeđe srednjovjekovne ulogu djelomično imala i »pisana pre- dvojiti najistaknutija mjesta monologa, daja«, a to je tradicijska glazba ili pre- drugome dijelu slijede napjevi vezani uz Dalmacije. Ono što je najzanimljivije jest što se postiže i izostavljanjem sudara- ciznije — pučko pjevanje. Njegova je Cvjetnicu i Veliki tjedan. Takav raspored da strane diskografske kuće (kao što je nja na vrhuncu izvedbe, tj. na riječima pozicija u odnosu na uglazbljenja tek- ukazuje i na cikličnost crkvene godine. Arcana, koja je objavila niz nosača zvu- »Vazmi, Juda za konopac«. U realizaci- stova na latinskome jeziku zaista spe- ka ansambla Dialogos, među kojima je Jednoglasje naspram višeglasja — još ji spomenute dramaturgije važnu ulogu cifična: hrvatsko svećenstvo je još od i Tondalova vizija, koja također donosi je jedan od dvojnih aspekata nosa- ima i prostor u kojem je nosač zvuka srednjega vijeka imalo posebnu papi- glazbu iz hrvatskih rukopisa), pokazuju ča zvuka. Jedini tradicijski jednoglasni snimljen — radi se o blagovaonici ci- nu dozvolu za prakticiranje bogosluž- zanimanje i svojevrsno poštovanje pre- napjev koji se na CD–u pojavljuje jest stercitskog samostana u Royaumon- ja na narodnom jeziku, što je stvorilo ma radu i rezultatima ansambalâ, kao i Pistula, adventska poslanica iz Stari- tu iz 13. stoljeća, koji danas služi kao put pojavi glazbe na staroslavenskom repertoaru koji izvode. Pitanje je bi li ta- grada na Hvaru u izvedbi tenora Stje- prostor Fondacije Royaumont u ko- i hrvatskom, takozvanom šćavetu, hr- kav projekt imao ikakva odjeka na me- pana Franetovića, koji je poznat i kao joj se održavaju razna događanja, se- vatskom čakavskom jeziku, karakteri- đunarodnome tržištu da je snimljen i član ansambla Opere HNK–a u Zagre- minari, edukacije i koncerti poticanjem stičnom upravo za bogoslužje. Kombi- bu. Njegova izvedba Pistule iz njego- objavljen u Hrvatskoj. nacija svjetovnoga pučkoga pjevanja i očuvanja baštine samoga samostana, va rodnoga mjesta odlikuje se izvrsnim ali i pružanjem prostora za okupljanje Obje vrste muziciranja, bilo da se radi gregorijanske tradicije u crkvi stoga je balansom glasa, uobličenim u formal- rezultirala pojavom onoga što se op- umjetnika i njihovo djelovanje. (Dialo- o povijesno obaviještenom izvođenju nom obrazovanju (na Muzičkoj akade- gos je bio rezidencijalni ansambl Fon- srednjovjekovne glazbe ili pak o tradi- ćenitim pojmom naziva glagoljaškim miji u Zagrebu) i glasa koji dolazi iz re- dacije od 2011. do 2014. godine.) Spe- cijskoj glazbi, ne dobivaju previše pro- pjevanjem. Upravo taj oblik pjevanja dova pučkih pjevača, ne naginjući se cifični prostor dopustio je i različite na- stora na hrvatskim pozornicama. Dal- na nosaču zvuka predstavlja ansambl pretjerano ni u kojem smjeru. Rezultat čine snimanja, stoga svako ispreplita- matica je u Hrvatskoj izvedena samo Kantaduri pod vodstvom Joška Ćalete. je odmjerena izvedba, vrlo muzikalno nje ansambala tijekom izvedbe ne pod- dvaput: u Splitu i u Zadru, dok je drugi Šest vrhunskih klapskih pjevača (Još- ispjevanih fraza. ko Ćaleta, Nikola Damjanović, Srećko liježe naknadnom dodavanju slojeva u program dvaju ansambala Anđeli he- Damjanović, Stjepan Franetović, Milivoj Svaku od četiri pjevačice ansambla studiju, već se radi tijekom samoga retici doživio nešto više izvedbi. Scena Rilov i Marko Rogošić) donose napjeve Dialogos može se čuti u samostalnoj snimanja. To je svojevrsni odraz (polu) izvođenja takve glazbe očito postoji i koji se i danas pjevaju u različitim prigo- izvedbi, u čemu naročito do izražaja scenskog uprizorenja projekta Dalma- prepoznata je diljem svijeta, ali u Hrvat- dama diljem Dalmacije. Kao što se Ka- dolazi činjenica kako je na izbor pjeva- tica, čiju režiju potpisuje Sanda Hržić, u skoj je, nažalost, poprilično nevidljiva. tarina Livljanić brine o rekonstrukcijama čica, među ostalim, utjecala i specifič- kojem se glazba stavlja u kontekst pro- Upravo Dalmatica pokazuje vrijednost koje izvodi Dialogos, tako se i Joško na boja glasa — nijedan glas ne »iska- stora, evocirajući tako procesije po ma- i važnost arhivske, ali i one žive (tradi- Ćaleta pobrinuo za aranžmane tradicij- če« po svojoj boji, pa tako u ansamblu njim i većim mjestima u Dalmaciji, što je cijske, usmene) baštine, koja doista za- skih (i tradicionalnih) napjeva koji se iz- postoji gotovo apsolutni timbralni ba- efekt koji su izvođači nastojali prenijeti i služuje veću pozornost i u zemlji iz koje mjenjuju u Dalmatici. lans. Aurore Tillac donosi božićno či- na nosaču zvuka. potječe.

Združeni ansambli Dialogos i Kantaduri 93 Reizdan album Drugi pogled Matije Dedića u Miro Kadoić predstavio album Endless Summer u i z d a n j u povodu 10. godišnjice objavljivanja prvog izdanja Aquarius Recordsa Interpretacije kao Zvuk topline u hladnoći skladateljski proces svemira Svojim obradama, osmišljenim na drukčiji način, Kadoićev je autorski potencijal golem, a njegov um neprestano Matija je još jedanput podsjetio na vrijednost i otvoren za usisavanje zvukova, zamisli, iskustava... univerzalnost Arsenovih djela i njegove pjesme potvrdio bezvremenskim evergreenima hrvatske glazbe Piše: Davor Hrvoj pio spojiti, da sjajno korespondiraju tvoreći ne- razdvojivo umjetničko djelo. Na području glazbe to je već puno puta dokazao, a ovaj album gledni jazz glazbenik — estetskom ljepotom, autentičnošću, prepo- Piše: Davor Hrvoj vom, nagrađivanom albumu Mati- znatljivošću i osebujnošću ne zaostaje za pret- ja svira Arsena (Croatia Records). multiinstrumentalist i skladatelj — Miro Kadoić 3. hodnima. Glazba na njemu logičan je slijed Tada je već imao iskustvo tematskih onoga što je dosad radio s raznim formacija- projekata, s džezističkim obradama studenoga 2016. u zagre- nastojanju da bačkom caffe baru Tituš ma ili sastavom Ten Directions, no važno je da ostvari karijeru djela Gibonnija i Dore Pejačević te i u ovom slučaju postoji razlog. Naime, važno je imao razloga okušati se u do- predstavio je novi album zahvaljujući vla- Endless Summer, što ga je objavila diskograf- je dokumentirati svako razdoblje stvaralaštva stitim sposob- tad najopasnijem u kojem je tuma- U nekog umjetnika, ali prije svega za to treba po- ska kuća Aquarius Records. U nadahnjujućoj nostima, pijanist čio djela u kojima je morao pomiriti stojati razlog, a on leži u potrebi za predstavlja- bliskost koja proizlazi iz obiteljskog atmosferi prepunog — bolje reći prepunjenog Matija Dedić na — Tituša, gdje su akteri tijekom svirke prilago- njem novog, još neiskazanog. Kadoić ima ra- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. početku je izbjegavao bilo kakvo okružja i očev neosporni autoritet zloga napretek, prije svega zato što je nadaren U na hrvatskoj glazbenoj sceni. Uspio đavali položaj svojih glazbala kad bi se netko profesionalno povezivanje s rodi- pokušao progurati, a konobari morali iskazati i maštovit skladatelj. teljima: Gabi Novak i Arsenom De- je u tom naumu i svojim obradama, osmišljenim na drukčiji način, pod- svoje akrobatske sposobno- Njegova sviračka vještina ni- dićem. Naime, sindrom sti, predstavio se kao sjajan uspješnih roditelja na sjetio još jedanput na vrijednost i kad nije bila upitna. Naime, Matija Dedić univerzalnost Arsenovih djela, po- alt–saksofonist (na snimanju Miro Kadoić kao instrumentalist i improvi- svjetskoj jazz sceni, po- CD–a svirao je i sopran–sak- th sebice u njezinoj novijoj tvrđujući njegove pjesme kao bez- Endless zator dosegnuo je razinu na 20 vremenske evergreene hrvatske sofon) koji zna kako »zapaliti« kojoj ne mora razmišljati o povijesti, veliko je opte- publiku. Kadoić u svojim pro- Drugi pogled rećenje mnogobrojnim glazbe. No načinom na koji je tu- Summer tome kako će odsvirati neku mačio Arsenove skladbe, na koji je jektima često spaja hrvatske notu, nego se potpuno može svjetskim džezistima i slovenske džeziste. Tako je Aquarius Records Dallas Records mlađeg naraštaja, a s intervenirao u trenutku izvedbe, na prepustiti iskazu emotivnog koji ih je uzimao kao predložak za bilo i na ovom projektu, a ve- nadahnuća u trenutku izved- istim se poteškoćama ćina ih je uspjela doputovati na početku karijere svoje improvizacije, Matija se i sam be i spontanoj komunikaci- predstavio izvrsnim «skladateljem«. na promociju. Od glazbenika ji sa suradnicima. Uvijek je susreo i on, ponajprije koji su sudjelovali u snimanju zbog predrasuda slu- znao odabrati one prave, koji Za ovaj je album odabrao 12 Arse- albuma: pijanista Marka Črn- će najbolje tumačiti njego- šatelja i kritičara. No novih antologijskih djela nastalih u čeca, kontrabasista Nikole već se u ranom razdo- ve zamisli, ali i sami dati do- raznim razdobljima karijere: Sve te Matošića, bubnjara Matt- prinos njihovu uobličavanju. blju, potkraj devede- vodilo k meni, Kuća pored mora, Ni hiasa Danecka, trombonista setih i u prvoj polovici Mogao bi on, kao potkovan ti ni ja, Ne plači, Razgovor s kono- Matjaža Mikuletiča, gitarista i naslušan glazbenik, snimiti dvijetisućitih, kao stalni barom i Moderato cantabile, kao i Pavla Jovanovića i tenor– član kvarteta Boilers, niz albuma samo sa standar- glazbu za filmove Glembajevi i Pa- saksofonista Aljoše Mutića, dima — svira ih s orkestrom, ali i nastupajući solo ili kleni otok, te televizijske serije U rena promociji su izostali samo sa svojim sastavima, kao član drugih sastava, na gistraturi. Kao u navedenim izved- Slovenac Črnčec koji je u tom jamm sessionima... — i to afirmirao se kao res- bama, i u Sve što znaš o meni u ko- trenutku bio u New Yorku te pektabilna osobnost bi bilo sjajno, ali to još dugo joj pjeva Arsen Dedić, i u Kući za pti- Nijemac Daneck koji nije mo- neće doći na red. Naime, to hrvatskog jazza, po- ce u kojoj pjeva Gabi Novak, osje- gao izbjeći obaveze u svojoj stigao je skladateljsku nije u duhu njegova poimanja ća se snažan džezistički pristup, zemlji. Kao jedini pridruženi razloga; to bi u njegovu sluča- i interpretativnu zrelost, što znači da je Matija pridobio rodi- član, svirao je bubnjar Marko Lazarić, Kadoi- neovisnost i image te je postao ju bio tek polovičan istup. Uostalom, njegov je telje na svoju, «mračnu« (čitaj jazz) ćev kolega iz Jazz orkestra HRT–a. autorski potencijal golem, njegov je um nepre- svjestan da se više ne mora kloniti stranu, da su mu vjerovali. Skladbe glazbe uz koju je odrastao u rodi- Pridružila im se i pjevačica Maja Rivić, tom pri- stano otvoren za usisavanje zvukova, zamisli, je predstavio u tri konteksta. Nai- iskustava... Tako je razlog za snimanje albuma teljskom domu i koja mu je stilski me, odsvirao ih je solo te s dvije ri- godom u ulozi tumača Kadoićevih tekstova bliska, posebice zato što u njoj leži koji su, u hrvatskoj i engleskoj verziji, otisnuti u činjenica da je trebalo barem dio tih zamisli iz- tam–sekcije s kojima je u to doba baciti i osloboditi djelić uma za prihvat novih. velik potencijal, a nadohvat mu je najčešće nastupao u jazz izričaju. knjižici albuma. Naime, on je autor svih sklad- ruke. bi, a za svaku je napisao tekst koji, poput nje- No važnije od svega je to da se radi o drukčijim U jednoj, onoj zagrebačkoj, svirali skladbama koje donose novu svježinu, stilsku su kontrabasist Mladen Baraković gove glazbe, razotkriva njegovu osobnost, Zato je, tada već cijenjen kao skla- razgolićuje ga, odaje svestranog, tankoćutnog raznolikost. One su intrigantne, sugestivne, datelj, ali i interpret jazz standarda, i bubnjar Borna Šercar, a u drugoj, potpuno drukčije od svega što možemo čuti dalmatinskoj, bas–gitarist Rena- umjetnika, pjesničku dušu sklonu istočnjačkoj, počeo sve više nastupati sa svo- posebice japanskoj kulturi. Naime, neke su na od drugih autora na području jazza. Jazza? On jim roditeljima i izvoditi glazbu Arse- to Švorinić i bubnjar Jadran Dučić ne razmišlja o tome u kojem će se žanru izra- Čićo. Kao gosti u nekim izvedba- tragu haiku poezije. Kako riječima bolje pred- na Dedića. Za svoj šesti samostal- staviti, primjerice, skladbu Time Lapse: «Imao ziti, ali ipak ponajprije progovara jezikom jazza, ni album napravio je hrabar iskorak ma svirali su gitarist i programer Sil- pa i kad interpretira najdomljiviju skladbu na vio Pasarić te sopran–saksofonist i sam taj trenutak ili osjećaj kad ne znaš leti li — odabravši skladbe svojega oca. vrijeme ubrzano kao u filmu ili možda sasvim albumu, Simplon Express, u kojoj se poigra- Radi se o albumu Drugi pogled koji harmonikaš Marko Križan koji na- va hrvatskim folklorom. Unutarnju ljepotu, fili- žalost više nije s nama. stoji, ili ti fali djelić, sličica. Tada se sakriješ od je diskografska kuća Dallas Recor- hladnoće svemira pod poplun i ne možeš poj- granske detalje, divne boje, uzbudljive izved- ds nedugo reizdala u povodu 10. Svakako, ovo je reizdanje vrijedan miti tko tu koga pokriva i skriva.« be osjećamo sve više prigodom svakog novog godišnjice objavljivanja prvog izda- podsjetnik na važan aspekt karije- preslušavanja, i u ostalim skladbama: Intro- nja. Bio je to njegov prvi pokušaj re Matije Dedića i potvrda uteme- Rijetki su umjetnici koji mogu tako dobro na duction for Ana, Endless Summer, Hypnosia, obrada očevih djela kojima je pri- ljenosti njegovih različitih iščitavanja visokoj kreativnoj razini stvarati u dva različita Prevailing Life, Intermezzo for Old Men, Time stupio posve drukčije nego na no- idioma, ali još je vrednije to što ih je Kadoić us- Lapse, 15.08 i Dvanaest godina čekanja. 94 iste teme. Razgovor s Mirom Kadoićem u povodu objavljivanja albuma Endless Summer Glazbom nastojim povezati ljudsko iskustvo i razviti sjeme bilo koje pozitivne emocije Izvoditi i snimati vlastite skladbe došlo je kao prirodna potreba, kao kad trebaš vodu, hranu ili nekog voljeti i imati pokraj sebe

Razgovarao: Davor Hrvoj htio ostvariti solidnu osnovu za improvizaciju kao bit jazza. Poslije sam po- Kad je i kako »frcnula« iskra koja je kušao unijeti više osobnih elemenata zapalila tvoju strast prema jazzu? pa sam na prvo mjesto stavio određe- Kad sam prvi put čuo Louisa Armstron- ne emocije ili ambijent same skladbe, a ga, poželio sam se baviti glazbom pro- improvizacija je nastavak ili vrhunac tog fesionalno, odnosno svirati jazz. Imao istog izraza. sam oko 12 godina i svirao klarinet, a prvi saksofon dobio sam tek s 15. Naboj tjeskobe Što je tako posebno u toj glazbi što U životu i umjetnosti važna ti je neprestano potpiruje tvoju strast za duhovnost. Kako se tvoji filozofski sviranjem i skladanjem? stavovi referiraju na glazbu?

Jazz je za mene najslobodniji glazbeni BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Moji stavovi o životu, intimna situacija i izraz. Sada, nakon više od 30 godina glazba koja izlazi iz mene usko su po- prisutnosti na našoj sceni, kao glazbe- vezani. U tom smislu su i tekstovi pove- niku, skladatelju i instrumentalistu naj- zani sa skladbama što sam ih uvrstio važniji mi je isti onaj osjećaj koji sam na album Endless Summer. Zapravo, imao kad sam počinjao i slušao Char- HRVOJDAVOR oni idu najdalje koliko sam spreman lieja Parkera, Dukea Ellingtona i druge javno se otvoriti. Sve iza toga mogu velike glazbenike. Ako samo na trenu- Iako na samom albumu nema ni jed- tmove i neobične forme preistaknuta i izraziti samo nekim meni najdražim i tak u svirci imam taj osjećaj, to je za ne balade klasične jazz forme i nema neopravdana pa se gubi na organskoj posebnim osobama. S druge strane, mene najveća nagrada. mnogo brzih tempa uz naizgled opu- protočnosti u improvizaciji i balansu. Ja nadam se da bar neki slušatelji moje šteni materijal, postoji i određeni emo- ne želim ići tim putem. Zašto si odlučio izvoditi i snimati glazbe, bilo CD–a ili još bolje na nastu- cionalni naboj tjeskobe i elementarne isključivo vlastite skladbe? pu u nekom malom klubu, mogu osje- egzistencijalne napetosti koju nisam Kako pristupaš pisanju glazbe za mali titi ono bitno što nas u našem ljudskom uspio izbjeći ni na prethodnim albumi- sastav? To je došlo kao prirodna potreba, kao iskustvu povezuje i razviti sjeme suo- ma. Ako bih od svih albuma koje sam Kako je osnova mojih ansambala po- kad trebaš vodu, hranu ili nekog voljeti i sjećanja, ljubavi ili bilo koje pozitivne snimio kao vođa sastava izdvojio neki imati pokraj sebe. sljednjih godina kvintet, dodao sam gi- emocije. Nije puno i nismo pomaknuli na kojem se osjeća svjetlija atmosfera, taru Pavla Jovanovića koja je dala novu U čemu je posebnost skladanja na planinu, ali male stvari me više pokreću onda je to možda album Vitro sastava dimenziju i na neki način mi oslobodila području jazz glazbe? nego neke grandiozne ideje. Ten Directons, a donekle i Free Point. prostor za novi i svježiji zvuk. Gotovo mogu reći da su mi svi albu- Možda po tome da u najvećem dijelu Zašto je album Endless Summer važan Zašto ti je važno referirati se na za našu suvremenu glazbu? mi, osim Vitra, neizbježno iskustvo koje sam stvaraš svoj put i pravila. sam morao proći. motive narodne glazbe ili ih imati kao nadahnuće, primjerice u Simplon Kako ih stvaraš? Nisam siguran koliko je album važan, kao i bilo koji drugi snimljen na ovim Miješanje identiteta Expressu? Nemam neku suvislu metodu ili pro- prostorima. Općenito, mislim da smo Iako nisam veliki poklonik etno jazz ceduru. Ponekad stvari počinju glatko previše skloni idolatriji u umjetničkom Zašto si skladbu Old Man Intermezzo izraza, pogotovo kad se radi isključivo i prirodno, a ponekad se ne mogu po- miljeu, pogotovo je to uzelo maha u odlučio izvesti bez pratnje? o eksplicitnoj ekspoloataciji jednog ge- maknuti dalje od dva takta u sat vre- mlađem naraštaju. Jazz nikad nije bio ografskog područja, sklon sam miješa- mena. Ponekad ne pišem ništa mjese- elitna glazba pa je i bilo kakvo idealizi- Skladba je posvećena mojem pokoj- nom ocu i nekolicini «starih dečki« koji nju glazbenih identiteta i stvaranju no- cima, pa onda sjedim za klavijaturom ranje jazz glazbenika besmisleno. Sebe vih, kao što je slučaj s glazbom New mjesec–dva po pet–šest sati i napišem vidim bliže marginalnim ili mainstream više nisu s nama, ali su stvarali svijet koji nepovratno odlazi. Minuta i pol sola Orleansa ili na primjer nešto što sam sve skladbe za album ili pak neki big socijalnim grupama nego nekoj eliti- naučio čitajući zanimljivu glazbeno–so- bend aranžman. stičkoj skupini. Na kraju, u nedostatku saksofona činila mi se prikladnom za izraz tuge, samoće i zahvalnosti, baš ciološku studiju Identities are Intechan- prostora u medijima, koji bi krhkoj jazz geable Miguela Zenona. Što te nadahnjuje u skladateljskom kritici dali priliku da predstavi naše jazz kao što na nekom komemorativnom radu? glazbenike i njihove diskografske pro- skupu minutom šutnje izrazite svu pra- Koja su najvažnija obilježja tvojeg Posljednjih godina slušam puno različi- jekte, teško je staviti bilo koga u kon- zninu odlaskom neke osobe. identiteta — u općenitom i glazbenom te glazbe, od klasike, popularne ili et- tekst naše suvremene glazbe. Medi- Koliko se glazba na ovom albumu smislu? noglazbe do jazza, čak volim poslušati i ji danas više ne sudjeluju u kreiranju naslanja na onu koju si izvodio sa glazbenog ukusa. Zainteresiraniji su za Postoji dijalog u izvrsnoj seriji Treme sirovi rock–sastav. Na kraju, sve to neg- svojim sastavom Ten Directions, s koja opisuje život glazbene scene po- dje sjedne, ili ne sjedne, u podsvijest? one projekte koje mogu estradizirati i većim udjelom aranžmana? požutjeti. slije uragana Catrine. Nagovaraju Ker- Kad si i kako napravio odmak od tih Ten Directions je možda prije petnae- mita Ruffinsa, lokanog trubača, na ve- utjecaja i osjetio da si krenuo vlastitim Zašto si za taj album odlučio, više nego stak godina bio sastav koji je u odnosu liku turneju po Americi i Europi, pitajući putem? na dosadašnjim albumima, snimiti na sve što se tada snimalo bio drukči- ga misli li cijeli život provesti neambici- skladbe uglavnom u sporim i srednjim ji, a sad je to neki standard, čak mislim ozno, peći roštilj i svirati u lokanom klu- Moji prvi radovi bili su fokusiraniji na kla- tempima na kojima se osjeća mirnoća, bu. On odgovara: «Pa to ne bi bilo loše! sične jazz forme i zapravo sam njima da je kod nekih današnjih sastava apo- staloženost, opuštenost, zrelost...? stofiranost na aranžmane, neparne ri- Tako otprilike vidim sebe.« 95 Ugledni predstavnik liburnijskoga jazz kruga, gitarist i skladatelj Ugledni violinist Marko Ramljak objavio Bruno Mičetić objavio je svoj drugi CD za Dallas Records je prvi koncertni album Ljepota Bajkovito džezističke duše putovanje Ramljak je autor svih skladbi na albumu koje Ovo je prvo Mičetićevo diskografsko ostvarenje na kojem se odaju umjetnika neobična dara stvaranja predstavlja isključivo vlastitim skladbama, a one odaju zrelog jednostavnih, ali dojmljivih, jasnih, logičnih, glazbenika velike muzikalnosti i emocionalnog naboja pamtljivih glazbenih motiva

Piše: Davor Hrvoj Piše: Davor Hrvoj dopuštajući da njegovu maštu zagolicaju razni podžanrovi jazza, ne isključujući mainstream jazz koji je uvijek polazna točka njegovih glaz- azz glazbenik Bruno Mičetić benih istraživanja. Umjesto da se bori kako bi ajkovito! Već s prvim taktovima ova će glazba snimio je drugi album za istog ih zatomio, u cilju stilske čistoće, Mičetić im ne- slušatelja povesti na let prema nekim drugim izdavača, Dallas Records. Dok opterećeno otvara svoje srce i dopušta da se u kulturama, svjetonazorima, religijama, stranama na prvom, Phantom’s Whisper, izvedbe uvuče sve što ga u tom trenutku intrigi- svijeta... Zapravo, cijeli je album bajkovito puto- izvodi isključivo jazz standarde, ra. Naravno, to ne bi bilo moguće suvislo obje- vanje. U umjetnosti violinista Marka Ramljaka među kojima su skladbe nje- diniti da se ne radi o zrelom glazbeniku — iako koji je, iako je najpoznatiji po suradnji s Gibonni- govih uzora, poput utjecajnoga gitarista Wesa je još u kategoriji mlađih predstavnika liburnij- Bjem, ostvario zavidnu samostalnu karijeru, ima mjesta za sve, za J skoga jazz kruga — koji je svoje sviračko umi- sve one otvorena duha, spremne na putovanje, upoznavanje no- Montgomeryja, na novi je album odlučio uvrstiti isključivo vlastita djela. Radi se o skladbama jeće doveo na visoku razinu, koji više ne mora voga, drukčijega.

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. nadahnutim svakodnevnim životom. Naime, razmišljati o formi, koji može pustiti mašti na vo- Takav stav prema glazbi iskazuje i naslovima nekih skladbi, pri- glazba je prisutna u svakom trenutku njegova lju, prepustiti se trenutnom nadahnuću, spon- mjerice Universal Language, Sailing Dream i Two Worlds. Ramljak života i motivi za skladbe tanosti i izravnoj komunikaciji sa suradnicima. je autor svih skladbi na albumu neprestano naviru, tako On ih potiče na takav pristup znalački se ko- Marko Ramljak koje odaju umjetnika neobična Bruno Mičetić da, kako Mičetić kaže, risteći pauzama, provocirajući ih i čekajući nji- dara stvaranja jednostavnih, ali uvijek ima spreman hov odgovor. Band Beauty of dojmljivih, jasnih, logičnih, pamt- materijal za sljedeća tri To, pak, ne bi bilo moguće da za snimanje al- Mindset Live ljivih glazbenih motiva. U svim Your Soul albuma. Skladbe odaju buma nije uspio okupiti kompetentne, uigrane djelima osjeća se sklonost jazz– muzikalnost, osjećaj za glazbenike koji su spremni na izazove, a u nje- Aquarius Records rocku, ali i world musicu, uključu- Dallas Records estetiku te posebice ra- govoj ih glazbi ima napretek. Dok se na snima- jući i tradicijsku glazbu Dalmaci- zumijevanje jazz jezika. U nju prvog albuma oslonio isključivo na trio for- je u kojoj je odrastao, no svaka njima se osjeća logičan, maciju, snimivši sve skladbe s orguljašem Joe- je skladba drukčijeg karaktera, smiren protok zamisli, om Kaplowitzem i bubnjarem Ratkom Divja- što album čini zanimljivim i odr- bez iznenađenja i «ek- kom, na snimanju CD–a Beauty of Your Soul, žava pozornost slušatelja. Osje- scesa«, nježan, fluidan, ovisno o karakteru pojedine skladbe, trio for- ća se i bogato iskustvo što ga je prozračan, produhovljen maciju je proširivao gostima. Jezgru su činili stjecao svirajući s mnogobroj- — osjeća se «beauty of Kaplowitz i bubnjar Dado Marinković, a po po- nim glazbenicima tih idioma, his soul«. Slušajući ih, trebi pridruživali su se (tenor i sopran) sakso- iako nadahnuća ne upija samo stječemo dojam da je fonist Vojkan Jocić, kontrabasist i bas–gitarist iz glazbe. Njih, prije svega, crpi napisati glazbeno djelo Goran Rukavina, pijanist Gojko Tomljanović i gi- iz života. Radi se o osam od de- najlakša stvar na svijetu, tarist Primož Grašič. set skladbi što ih je snimio za zapitamo se kako to da prethodni CD Mindset. Uz spo- se mi nismo dosjetili tako Upravo je Grašič odigrao važnu ulogu u snima- menute, to su Mindset, Old Ti- jednostavnih a lijepih nju ovog albuma, ali i u cjelokupnoj Mičetićevoj mes, Bungie Jump, Troll i Upon tema, ali ipak, to mogu karijeri. Naime, on je bio Mičetićev prvi mentor, a Promise. S prethodnog, studij- samo oni koji su uspostavili kanale komuni- a taj odnos učitelj–učenik traje i danas. Zato ne skog izdanja izostale su You Never Know i Blues Acrobat. Naime, kacije s višim sferama duhovnosti. Kad su se iznenađuje što je album snimljen u Grašičevu izvedbe što ih je ostvario na koncertu 8. travnja 2016. u dvora- kanali otvorili, Mičetić se izolirao i mjesec i pol studiju i što je upravo on producent. Sjajan pro- ni Plesnog foruma u Celju, a uvrštene su na ovo izdanje, znatno pisao djela za ovaj album, a glazba je jedno- ducent! Naime, osim što je ostavio svoj glazbe- su dulje od izvornih i bez spomenutih su popunile sav raspoloživi stavno izvirala. ni pečat, nije dopustio da se potkrade greška, prostor diska. ostvario je sjajan zvuk, definiciju, razgovijetnost U dahu je napisao i naslovnu skladbu koju je svakog glasa u jazz komunikaciji, a Mičetićevoj Ujedno, uzbudljivije su i spontanije nego one studijske, razigrani- posvetio prijateljici, glumici i pjevačici Renati je glazbi dao upravo ono što treba, omogućio je, s više duha, energije i drivea. Ramljak to prije svega može za- Sabljak, potaknut razgovorom s njom u kasne mu je da se predstavi u svoj punini svoje osob- hvaliti suradnicima, također vrhunskim instrumentalistima, impro- sate, njezinoj priči o ljepoti i životnim problemi- nosti, da sačuva čisti ton... Mičetić je uvijek isti- vizatorima koji, osim toga, sjajno poznaju ovaj glazbeni materijal. ma, teškoćama na koje nailazi samohrana maj- cao zahvalnost svojem mentoru, a ovom mu se Poticani reakcijama publike, dobili su novi zamah, polet, ideje za ka dvoje dječice... prigodom odužio skladbom Blues for P. G. u komunikaciju i dulja, nadahnuta sola. Slušajući ih, ne možete ne Skladanje je Mičetićeva strast, ali i misija. «Svi kojoj je Grašič «sebi« odsvirao solo. osjetiti radost zajedničkog muziciranja. Dakle, iako se radi o istim skladbama, možemo reći da su to ipak nova djela, što opravdava mi koji imamo dar za skladanje moramo sve Posve drukčiju ulogu odigrao je Kaplowitz, je- što nam se događa prenijeti u note, izraziti svo- njihovo dokumentiranje na CD–u. Postava je na koncertu bila go- dan od najtraženijih glazbenika na našoj jazz tovo identična onima na studijskom snimanju. Uz Ramljaka, koji je je emocije i tako svijet učiniti ljepšim mjestom«, sceni. Osim što je pokretačka snaga, dobri duh rekao je. svirao petožičanu violinu, to su bubnjar Branimir Gazdik, bas–gi- svakog sastava u kojem djeluje, pa i ovog, Ka- tarist Luka Veselinović, klavijaturist Maasej Kovačević i saksofonist Razlika je i u pristupu. Naime, nakon što je po- plowitz je obogatio zvuk sastava sviranjem na Lenart Krečić, te udaraljkaš Hrvoje Rupčić kao novi član benda. kazao da je proučio i apsolvirao tradiciju te se Hammond orguljama i poticao na feelingaške S takvom momčadi ne očekuje se manje od izvrsnosti, a oni su izrazio u idiomu mainstream jazza, na ovom iz- izvedbe. Uz Mičetića, koautor je skladbi Luna očekivanja ispunili. danju predstavlja se kao svestrani glazbenik llena de Samba i After You Are Gone. 96 koji se upušta u izvedbe suvremenijeg zvuka, Karijera đakovačke diplomirane sopranistice albumom prvijencem odlutala je prilično daleko od svijeta klasične glazbe Što ako spojimo tradiciju i jazz? Repertoar zanimljive interpretkinje sevdaha od prošle su godine obogatile i starogradske pjesme Panonije Piše: Dora Dunatov ćoj i međunarodnoj glazbenoj sceni. Spomenimo samo projekt Damira Ima- movića Sevdah Takht i Amiru Medunja- to ako spojimo tra- nin. Međutim, Zrinka Posavec sa svo- diciju i jazz? Unatrag jim je glazbenicima uspješno zaobišla gotovo dvije godine njihov utjecaj i stvorila autentični hibrid isto se pitanje zapita- ispunjen svježim idejama, prvorazred- la grupica sve redom nim džezističkim obradama i zanimlji- akademski školovanih vom vokalnom interpretacijom. Novim Šglazbenika, a rezultat je potkraj listopa- je albumom šestero glazbenika izloži- da prošle godine snimljen u zagrebač- lo postavljanje dvaju različitih glazbenih kom Studiju Morris. Riječ je o nosaču svjetova jedan uz drugi a da pritom ni-

zvuka naslovljenom Pantomima: sev- jedno nije zakinuto u pogledu tipičnih BROJ 200/201, PROSINAC 2016. dah & panonika. To je prvi album Zrinke karakteristika obaju žanrova. Ukratko, Posavec, sopranistice radi se o polifoniji s dva različita, a istovremeno s diplomom Muzičke Zrinka Posavec akademije u Zagrebu u iznenađujuće kompati- razredu Lidije Horvat– Pantomima: bilna glasa. Dunjko. Međutim, nje- sevdah & Na ovom su se origi- zina je karijera već od- nalnom albumu s de- lutala prilično daleko od panonika vet pjesama našla tri svijeta klasične glazbe, MAST Produkcija evergreena iz projekta zahvaljujući prije svega Panonika koje je svoje- snažnom zanimanju dobno proslavio Zvon- za tradicijsku glazbu, i ko Bogdan — Na te u izvedbi i u melograf- mislim, Fijaker stari i ćemo otputovati u zadimljenu atmosfe- skom radu. Na sceni O jesenske duge noći. ru takozvanih afterhour klubova u ko- pravo je Zrinkina sklonost smo je prije nekoliko Svaki je obrađen tako joj, uz glas, dominaciju preuzima izvr- godina zapazili kao da je izvrsno prilago- stan Ružićev pijanizam s prigušenom eksperimentiranju zanimljivu interpreta- pratnjom brača, kontrabasa i perkusi- U đen svojem karakteru. toricu sevdaha, a od Tako će Hojsak, No- ja. S druge se strane nalazi pjesma Moj s glazbenim izrazima prošle godine njezin vosel i Ružić obogati- dilbere u kojoj odlična fuzija udaraljki, su repertoar obogatile ti pjesmu O jesenske klavira, brača i kontrabasa prevlada- okupila petero vrhunskih i starogradske pjesme duge noći postupnim va nad teškim sevdahom Zrinke Posa- s područja Panonske priključivanjem prate- vec. Ta će nas obrada uvjeriti kako se instrumentalista s bogatim Hrvatske i Vojvodine. ći razvoj strofa, dok će radi o kreativnim glazbenicima koji po- Kao hrvatski pandan pjesmu Na te mislim pomno osluškuju nutrinu sevdaha. Sličan iskustvom na jazz sceni: tradicijskoj urbanoj bosanskohercego- dignuti svijetli glas pjevačice. Ipak, po- će dojam stvoriti didžeridu na samom vačkoj vrsti, starogradske su pjesme s sebno je mjesto zauzela obrada pje- početku albuma u pjesmi U Stambo- Tihomira Hojsaka, Filipa ovog albuma zapravo logičan nastavak sme Fijaker stari u kojoj Novoselov lu na Bosforu. Posebno je zanimlji- glazbene karijere te mlade Đakovčan- brač samodovoljno, a opet decentno va minimalistička obrada pjesme Lije- Novosela, Zvjezdana Ružića, ke. Upravo je njezina sklonost eksperi- prati šarmantnu interpretaciju Zrinke pi li su mostarski dućani u kojoj je sa- Bornu Šercara i Vojkana mentiranju s glazbenim izrazima okupi- Posavec. stav ogoljen na perkusije i kontrabas. la petero vrhunskih instrumentalista, a Ipak, njihov dijalog u kombinaciji s gla- Jocića njihovo je druženje začinila činjenica da Bez ponavljanja »gradiva« som održava napetost do samog kraja se radi o glazbenicima s bogatim isku- pjesme. Svatko se od glazbenika čuj- stvom na jazz sceni. Zrinki su se najpri- Većinu albuma ipak su zauzele sevda- no prepoznao u nekoj od pjesama s alje pridružili kontrabasist Tihomir Hojsak linke čiji će karakter glazbenici uglav- buma, a da je pjevačici najdraža Stade i Filip Novosel na braču koji ujedno pot- nom pokušati pratiti, no zalomit će se se rosom cvijeće kititi čuje se iz izrazito pisuju i aranžmane pjesama, a nedugo i pokoji namjerni izlet u karakterno dru- osjećajne i pažljive šansonijerske inter- zaobići ponavljanje »gradiva« na hrvat- zatim sastav su obogatili pijanist Zvjez- gačije glazbene priče. Tako će primjeri- pretacije u dirljivoj pratnji Ružićeva kla- skoj glazbenoj sceni. dan Ružić, udaraljkaš Borna Šercar te vira. Kreativnost albuma ne zaustavlja ce emocionalnu težinu pjesme Kraj ta- Upravo zbog toga što se radi o glaz- Vojkan Jocić na didžeriduu. nana šadrvana ublažiti pratnja s karak- se zadnjom pjesmom, već se nastavlja benicima s profilom snažnih individu- teristikama latinskoameričke glazbe, na stranicama knjižice u koju su upisa- alaca, koji snagom svoje osobnosti Autentični hibrid što će možda više odgovarati ljubitelji- ni odabrani stihovi pjevačice, a ujedno ma jazza nego sevdaha. Slično tome, i pjesnikinje Zrinke Posavec. Uz sjajne mogu s lakoćom zasjeniti ostatak sa- Ideja spajanja jazza i plodnog tradicij- no opet nešto sasvim novo, nalazi se aranžmane i dinamičnu izmjenu pjesa- stava, pohvalna je koherentnost koju skog izričaja sevdaha ili starogradske na kraju albuma. Radi se o obradi pje- ma na albumu, pohvaliti valja i neobi- su uspjeli ostvariti na svojem prvom, ali pjesme sve je češća pojava na doma- sme Sejdefu majka buđaše s kojom čan odabir programa kojim su uspjeli nadamo se ne i posljednjem albumu. 97 Klapa Iskon u novoj postavi s novim albumom Klapa Cambi objavila je kolekcionarsko izdanje s 30 najvećih hitova Iskon novog klapskog Najljepše pjesme kao podsjetnik na pop–rock vala tradiciju koju treba Vatreno »krštenje« u novoj postavi iskonovci su prošloga travnja imali na pozornici Dvorane Lisinski njegovati Ovo veliko, dvostruko izdanje (a cappella Piše: Dora Dunatov izvedbe i najpopularniji autorski hitovi) sadrži 30 hitova i uistinu ga je gušt imati

eć punih Piše: Marko Bratoš 16 godina splitska klapa dmah za početak, nov sam u klap- Iskon po- skom pjevanju i do preslušavanja lako gradi ovog dvostrukog albuma klapu Cam- svojV imidž i kleše svoje ime u bi iz Kaštel Kambelovca pozorno nizu velikana hrvatske glaz- sam gledao i slušao samo jedan- bene estrade. Podsjetimo, put — i to na Gibonnijevu koncertu. BROJ 200/201, PROSINAC 2016. još je 2010. klapa odškrinula Sjećam se još uvijek kako su tad zagrmjeli «Judi, zviri i be- vrata Dore i uvela tada sve O štimje«, tako da se cijela dvorana naježila od glave do pete popularniji novi klapski val u i taj wow efekt klapskog pjevanja uistinu je teško zaboraviti. šaroliki svijet hrvatske pop– Upravo sam zato prilično entuzijastično uronio u preslu- scene pjesmom Vrime za ali i zanimljive melodijske linije. Upravo je ta pjesma šavanje njihovih najvećih kraj. Godinu dana nakon toga u pro- pobijedila na prošlogodišnjoj Dalmatinskoj šanso- i najljepših pjesama u 30 Klapa Iskon daji je bio dugoiščekivani album Na ni, a Botriću je tom prilikom zasluženo uručena i Klapa Cambi godina — i nisam ostao drugi način koji već naslovom upu- nagrada za najbolji aranžman. U tandemu sa skla- iz Kaštel razočaran, što je za jed- ćuje na nešto drukčiji pristup klap- Dobra večer, dateljem i tekstopiscem Matkom Šimcem, Botrić Kambelovca nog neklapaša poprilično prijatelji skom preporodu. Riječ je naravno o je obogatio treći album klape Iskon čak trima pje- velika stvar. sada već prepoznatljivom pop–rock smama prepoznatljivog skladateljskog potpisa. Ri- Best of 30 Scardona zvuku kojim se iskonovci profiliraju u ječ je o pjesmi Duga, 2014. nagrađenoj za najbolju godina Ovo veliko, gotovo kolek- moru jake konkurencije. interpretaciju na Večerima dalmatinske šansone u cionarsko dvostruko izdanje (a cappella izvedbe Šibeniku, zatim pjesmi Okreni se koja iste godine Scardona Unatoč tome što smo Iskon posljed- i najpopularniji autorski hi- njih nekoliko godina pratili u izmije- službeno ulazi u 40 najslušanijih pjesama i naposljetku, o pjesmi Ovo mora jednom stat. tovi) sadrži 30 najvećih hi- njenim postavama, što je naravno tova klape Cambi i uistinu i poremetilo ključnu homogenost Nešto drukčiji pristup klapskom izričaju predsta- ga je »gušt« imati. Među- klapskog sastava, ove je godine kla- vio je skladatelj Davor Petrović u suradnji s teksto- tim, baš kao i ostali kolek- pa napokon »stala na loptu« i sveča- piscem Brankom Slivarom. Taj je tandem Isko- cionari svakojakih vrijedno najavila povratak vrijednog teno- nu, osim ljubavne balade Da te sebi vratin, po- nosti — rijetko ću se njime ra iz prvog sastava, Marka Pecoti- klonio i pjesmu Maštil suza kojom prošle godine koristiti. ća Pece. Osim njime, klapa se može osvaja čak dvije nagrade na Večerima dalmatin- pohvaliti još trojicom solista: barito- ske šansone, za tekst i aranžman. S pjesmom To Razlog tomu naravno nije nima Zvonimirom Kovačićem i Toni- je ljubav Ivane Antolić, naravno u Botrićevu aran- u kvaliteti albuma, koja je jem Kesićem te tenorom Edgarom žmanu, Iskon se možda najviše odmiče u popu- neosporna, već u priro- Rupenom, čiju je vrijednost potvr- larne vode, čime se prilagođavaju zahtjevima sudi klapskog pjevanja. U dio i finale glazbenog šoua The Voi- vremenog tržišta. Godine 2013. upravo će za tu istraživanju kulture klapa ce. Vatreno »krštenje« u novoj postavi iskonovci su pjesmu biti nagrađeni za najbolju interpretaciju na razvio sam duboko poštovanje prema postojanju i očuva- prošloga travnja imali na pozornici Dvorane Lisin- Dalmatinskoj šansoni. Na albumu se našla i pje- nju tradicije, međutim iz perspektive prosječnog slušatelja, ski, a potkraj srpnja izišao je i novi album — Dobra sma Zrna njene jubavi Vinka Didovića u aranžma- prirodno i razumljivo orijentiranog popularnijim i zastuplje- večer, prijatelji. nu Ivana Popeskića, još jednog uspješnog tan- nijim oblicima glazbe, album klapskih pjesama vrlo vjerojatno nije nešto što ću odabrati za razbibrižno popodnev- Jedanaest pjesama s trećega Iskonova albuma dema u domeni klapskog pop–izričaja. Posebno mjesto zauzela je pjesma Ti si se prominila skladano slušanje ili kao soundtrack za popodnevni »krkljanac« nastavlja se na moderni pop–zvuk koji graniči s u centru. rockom, što, osim glazbe i aranžmana, uvjetuje i telja, tekstopisca i aranžera Zorana Mišolongina. univerzalni tekst uglavnom ljubavne tematike. Pun Uz odličan balans glasova i pratnje, pjesma osva- Nakon pet ili šest a cappella pjesama, ove uši ipak žeđaju pogodak u takvom okruženju pobjednički je hit ja bogatim instrumentalnim aranžmanom kojem u za nekakvim instrumentalom. Upravo zato iz te perspekti- Mile Hrnića iz 1987. u odličnoj obradi Remija Ka- prilog ide akustična gitara. To pravo osvježenje nove album najljepših pjesama klape Cambi iz Kaštel Kam- zinotija po kojemu je album i nazvan. Ta vječno vom klapskom valu prepoznali su i sami iskonovci, belovca izvrsno služi kao memorabilija, kao podsjetnik na aktualna pjesma razlistat će se u 40 minuta Isko- pa ćemo je na albumu Dobra večer, prijatelji čuti u bogatu i živu tradiciju koju treba njegovati i koja se ne smi- novih uspješnica pomno odabranih iz petogodiš- čak dvije verzije. je zaboraviti. nje arhive. Iako se repertoarom ova klapa ne uklapa u ishodi- Međutim, uživanje u klapskim pjesmama ipak ću ostaviti za Ovim albumom aranžer, producent i skladatelj iz šte tradicijske klapske izvedbe, njezin naziv mož- žive izvedbe u kojima sva raskoš njihove energije dolazi do Splita Eduard Botrić pokazao se kao ključni aran- da sugerira drugi početak — iskon novog klap- punog izražaja, eventualno na kakvoj ljetnoj terasi, uz ribu žer novog klapskog vala sa čak sedam vrhunskih skog pop–rock vala. Ovim je albumom potvrdila i čašu dobrog vina — kako je klapsko pjevanje uostalom i aranžmana. Usto, taj se svestrani glazbenik oku- svoju namjeru da osvoji sam vrh toga suvreme- nastalo, i kako ga je još uvijek najbolje iskusiti. nog izričaja. 98 šao i u skladanju, pjesmom Srce zna, neobične, SKUD Ivan Goran Kovačić Folklorni balade bile, ili još uvijek jesu, dio života. Do- neracija svirača vrlo je individualan i razno- ansambl bro poznate pjesme predstavljene u nešto lik pa je ponekad teško utvrditi nišu u koju bi drugačijem izdanju, uz pomoć Zagrebačke se smjestio ovaj bend ili slični bandovi. Ipak, Oj, Betleme, Betleme filharmonije pod vodstvom Zdravka Šljivca te takvim je glazbenim izričajem tambura stav- brojnih prijatelja i suradnika (poput Ante Gele, ljena u drugi kontekst, ali je cilj te svirke isti Laudato/SKUD IGK/Glas Koncila Olje Dešića, ali i mlade Mie Negovetić), odli- kao i nekad: zabaviti publiku! Možda album čan su pokazatelj kako se i nakon dva i pol neće oduševiti poklonike tamburaške glaz- Ponekad se iz desetljeća ionako dobrom materijalu može be, ali svakako će zabaviti one koji vole ša- mnoštva do- udahnuti svježina i kreativnost a da se ne za- ljive i neobavezne tekstove, ritamske posko- padljivih izda- strani i ne nazaduje. U nekim trenucima or- čice i pamtljive refrene. (dr. sc. Irena Miholić) nja koja nas kestralna pratnja doista Vanninim hitovima preplave u bo- daje gotovo »diznijevski« osjećaj, što je (ni- Mejaši žićno vrijeme malo iznenađujuće) sasvim ugodna kombi- neko izdvoji. nacija. Samo poslušajte početak pjesme Je- Sexy Ritam Ove godine je dina i recite da nemate kakvu nacrtanu prin- to svakako no- Croatia Records cezu ili šarmantnog zgubidana na čarobnom sač zvuka O, tepihu pred očima. Očekivano, oduševljena Betleme, Be- nostalgija uistinu ubacuje u petu brzinu pri- Uz pun tanjur i čašu tleme Folklor- je samog kraja koncerta u novom aranžma- nog ansambla Tri godine nakon što su objavili EP Bolji nego nu E.T.–jevih Ne traži ljubav/Ja ti priznajem/ Studentskog kulturno–umjetničkog društva ikad, tamburaški sastav Mejaši izdali su Sexy Da ti nisam bila dovoljna. I tu je zapravo je- Ivan Goran Kovačić. Na njemu su okupljene Ritam na kojem je 15 pjesama, od kojih su dina zamjerka koju imam na koncert — mi- pjesme koje su u hrvatskoj pučkoj pobožno- neke već poznate sa spomenutog EP–a, po- slim da je nakon toga trebalo stati. Publika sti prisutne već stoljećima i zabilježene u zbir- put izuzetno uspješne Zorice. Odmah za po- u transu koja pridodaje izvedbi jednako koli- kama, zajedno s manje poznatim lokalnim četak — nisam ljubitelj žanra. Ne samo da ko i bilo koji glazbenik na pozornici, pjevajući napjevima, kojima je teško odrediti nastanak, iz moje perspektive svaka pjesma zvuči go- s Vannom uglas, prema mojem mišljenju je ali je njihova starina neupitna. Pribilježili su ih tovo identično, uz isti ritam i sličnu progre-

savršena završnica. Zastor pada, kraj. Ipak, BROJ 200/201, PROSINAC 2016. razni zapisivači na terenu, a ponajviše auto- siju akorda, već nisam nikad ni bio oboža- nakon tisuće grla koja su ispunila Koncertnu ri obrada na ovom nosaču zvuka — Joško vatelj tekstova poput »...popit ćemo noćas dvoranu Vatroslava Lisinskog zadnjim sti- Ćaleta i Tomislav Habulin koji su zaslužni i 5–6 piva, bolje piva nego negativa...« ili »... hom, taj blještavi i emotivni finale zamijenjen za zvuk ansambla. U tim je pjesmama čuj- kao jabuka si zrela, e da padneš na me kao je i razvučen nešto sporije gorućim obrada- no ispreplitanje crkvene i svjetovne tradicije, na Grašu Danijela...«, ali razumijem kako ta ma stranih hitova poput Wrecking ball i Stay. pri čemu su pučki pjevači preuzeli crkvene vrsta glazbe ima svoju publiku — vjerojat- Razumijem potrebu, ali ako se mene pita — melodije te ih svojom kreativnošću prilagodi- no i brojniju nego onu kojom se mogu po- nepotrebno. Za kraj, poput mnogih slavlje- li stilskim osobitostima kraja ili su tradicijske hvaliti domaći izvođači koji su mi žanrovski ničkih albuma, Ispuni mi želju vjerojatno neće napjeve prilagodili crkvenim temama. Uklju- pitkiji. U pokušaju objektivnosti, moram pri- Vanni privući brojne nove obožavatelje, ali si- čili su i tradicijska glazbala karakteristična znati da Mejaši pucaju određenom dobrom gurno će podsjetiti stare zašto su tolike godi- za sredinu. Sva ta raznolikost koja se ogle- energijom, pozitivom i optimizmom, što je u ne tu. (Marko Bratoš) da u tradicijskoj kulturi uvjetovana je nejed- konačnici katkad i najvažnije. Njihovu polet- nakim kulturnim naslijeđem pojedinih regija i nost pojačavaju i Đakovčanke, Crvena jabu- susretanja različitih kultura. Sve je to čujno u Mejaši ka, Andrea Šušnjara i drugi koji se pojavlju- vrsnim obradama vrlo vjernim »originalnim« Sexy ritam ju na albumu. Preslušavanje albuma je, ba- zvucima koje je još moguće čuti na terenu rem u mojem malom mikrokozmosu, dokaz te u izuzetnoj sposobnosti ansambla da se Croatia Records kako će Sexy Ritam teško nekoga učiniti lju- i jezično i glasovno »preobrazi« i stilski vjer- biteljem tamburaške glazbe — ali ne vjeru- no dočara osobitosti glazbovanja pojedinih Glazba za zabavu jem da to i pokušava. Iskreno, imam dojam područja. Time je potvrđena »maštovitost i da Mejaše nije ni briga za nove obožavatelje, originalnost narodnih pjesnika i glazbenika Slijedeći već poznatu i provjereno uspješnu već se samo žele dobro zabaviti u društvu isprepletenih s osobnim doživljajem i vjer- recepturu, članovi banda Mejaši su, uz De- postojećih — i to je plus koji se rijetko kome skim zanosom pučkih interpretatora« (T. Ha- nisa Dumančića te već može dati. Za kraj, uz laptop ili u bulin), koju danas rijetko nalazimo. Premda prokušanu ekipu Brani- autu, to definitivno nije moj izbor je predstavljen zvuk prošlosti, sigurno će biti mira Mihaljevića i Faye, iz- glazbe, iako mogu zamisliti kako inspiracija budućim izvedbama ili čak i stva- dali prvi dugosvirajući al- bi bio nešto otvoreniji na kakvoj ranjima. (dr. sc. Irena Miholić) bum, kompilaciju pozna- zabavi uz pun tanjur mesa i čašu tih pjesama izdanih prije gemišta. Zato, ako ste već ljubitelj, tri godine te nekoliko no- nemojte zaobići ovaj album i nau- vih. Pjesme vrve glazbe- čite pjesme napamet kako treba, a Vanna nim i tekstualnim citatima onda ih veselo pjevušite u društvu i autocitatima, poigrava- Mejaša. Tamburaši su, uostalom Ispuni mi želju jući se slušateljevom ma- i stvoreni da se slušaju — uživo. Croatia Records štom, gotovo kao svoje- (Marko Bratoš) vrstan kviz sa stalnim pi- Ispuni mi želju, tanjem »gdje sam to već novi CD i DVD čuo?« Sigurno će taj trik biti koristan i u pri- slavljeničkog jamu pjesama, kao i (uglavnom pomalo suz- koncerta u po- držane) vokalne suradnje s Đakovčankama, vodu 25 godi- Crvenom jabukom, Andreom Šušnjarom i na plodne kari- Miroslavom Škorom. U mješavinu zvukov- jere objedinjuje lja uključene su i tambure, često samo kao najveće Vannine boja, ali na nekim se mjestima čuje i njihova pjesme i divna je posebnost te se naslućuje i vrlo dobra vješti- uspomena sva- na sviranja. Takva mjesta onda opravdava- kome kome su ju klasificiranje sastava kao »tamburaškog«. njezine snažne Sam zvuk i tretman tambura kod novih ge- 99 Trostruka kompilacija Danijele Martinović Najveći hitovi predstavljaju presjek bogate karijere Splitska pjevačica nakon odlaska iz Magazina objavila je osam studijskih albuma

Piše: Ines Pavić zraku vlada »ljubavna kemija«. Takva mi Drugi CD otvara Zovem te ja. Snažna i koja mi nikako ne ide uz Danijelu. Kao je i pjesma, ne odveć zavodljive naravi, emotivna, jedna od najpoznatijih Dani- i prethodna, samo starija pjesma Virus ali dovoljna da potakne maštu. jelinih pjesama. Uz nju se često probudi odraz je tadašnjeg trenda, iako je sim- edavno je objavljena pregršt različitih emocija, od tuge pa do patičnija od ove, nije me dotaknula. Za trostruka kompilacija Za svakoga ponešto pozitivnijih stanja. Slijedi Izdali me, tako- ljubav nisam znala je vrckasta i vesela, 50 originalnih pje- đer vrlo poznata pjesma koja, uz sve ra- ali ne ističe se previše. U životu mom mi sama Danijele Mar- Raspašoj mi je nekako previše tinej- zočaranosti koje nosi, ipak budi nadu. je dobra, ali više je doživljavam kao neo- tinović. Kompilacija džerska, mogu je slušati u nekom klu- Jedini duet na ovome izdanju je Ovako baveznu pozadinsku pjesmu. Ima dozu sadrži najpoznatije i bu na tulumu, simpatična je i vedra, svi- ne mogu dalje s Kemalom Montenom blage poletnosti. najpopularnije pjesme hrvatske pjeva- đa mi se čak i melodija, no ne stvara koja je i danas vrlo popularna, mogu N slobodno reći veliki hit čice odabrane s njezinih osam studij- mi nikakav poseban Dobar odabir skih albuma i dviju kompilacija. Autori s osjećaj, ali potrebu da koji se mora znati. Iako kojima je Danijela najvećim dijelom svo- se rasplešem da. Mar- Danijela je zaista zaslužila da joj Treći CD otvara uspješnica s Euroson- je dugogodišnje karijere surađivala su ke nemam odmah mi Martinović se posveti što više pro- ga Neka mi ne svane iz 1998. godine. Vjekoslava i Tonči Huljić, Petar Grašo, izmami osmijeh na stora, baš zbog njezine Vrlo emotivna, tužna, s jakom odluč-

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. 50 originalnih Đorđe Novković i Antonija Šola, dok se lice i moram je pjevati, popularnosti neću pre- nošću i vrlo emotivno izvedena. Ima na izdanju nalazi jedan duet — Ovako pred očima mi se po- pjesama više pisati jer svatko uz atmosferu oblačne noći. Jednu za lju- ne mogu dalje s Kemalom Montenom. javi neko neodređe- nju veže neku drugu bav, dobra za slušanje na laganijim tu- Croatia Records Crtež na naslovnici djelo je Dubrav- no malo mjesto na na- emociju i raspoloženje. lumima. Ima pozitivnu vibru. Slijedi Gru- ka Matakovića, a autori ilustracije su šoj obali u sunčan dan Na proljeće, i to rano be riječi, pjesma sa snagom, teretom… Bachrach & Krištofić. gdje je uvijek vrlo živo. proljeće, kad je još re- tužna je i moćna. Zamišljam tad neki Deseta je Ti možeš la- lativno hladno, uvijek sunčan stan, ali bez glazbe, samo tiši- Pozitivne emocije gat svakome, podsje- me podsjeća Danima, na. Ljubav, romantika, nježnost — pra- ća na zimu, vibrira s godinama, satima. Vo- vi je opis za Sve što srce poželi. Zvijez- Prvi CD otvara ovogodišnji hit sa CMC neodređenom dozom lim je čuti kad se vozim de, ples s dragom osobom i ništa više. Festivala Volim barabu. Ta simpatična nostalgije u svakom u automobilu. Jave se Čeznutljiva Za tebe rođena je tipična za brza pjesma jednostavno tjera na ples tonu. A i boja joj naliku- tad sjećanja, neka me- vrijeme kad je izašla — 2005. Čudan i pjevanje i teško ju je izbaciti iz glave. je na zimu, plavo–siva, lankoličnost vlada u to aranžman, ali solidna pjesma. Sljedeća Danijelin svijetli, nježni i simpatični vo- kad se zimska zora doba, a možda ih taj je obrada Još te volim koju je Danijela kal pjesmi daje neku lepršavu simpatič- polako budi. Dugo se svježi vjetar tad donosi, vrlo lijepo otpjevala, s doziranim emo- nu energiju, a dobro je tu pjesmu čuti i nisam ljubila je jeda- zajedno sa žutom bo- cijama. Od nje često kapne i koja suza. na tulumima. Druga je Brodolom; i dok naesta. Malo bode u jom i sunčanom ener- Dežuraj je nova pjesma, lako i brzo ulazi bi mi pjesma djelovala vulgarno da je uho Danijelino pjeva- gijom te pjesme. Dobro u uho, aranžman je upadljiv. Vrlo je stra- netko drugi izvodi, Danijelina energi- nje u strofama, kao i pomalo istočnjački je! Tako kaže Danijela u ovoj pjesmi, do- stvena pjesma s mnogo tihe, naranča- ja i glas su takvi da to jednostavno ne melos koji, prema mojem mišljenju, njoj voljno uvjerljivo da sve sitnice koje me u ste vatre. Odavno, zauvijek je nepreten- mogu pomisliti. «Brodolom je baš sim- ne stoji. Pjesma nije loša, ali ni poseb- tom trenutku zamaraju, na tren nesta- cioznog aranžmana s puno tuge. Oaza patičan ljetni hit da se čovjek raspleše.« no pamtljiva. Gdje mi je pamet bila je s nu. U ovoj pjesmi zaista se osjeti ta mo- mi je sjetna, sa sjetnom glazbom. Smi- I dolazi Cappuccino! Opet plesna, pod- albuma Oaza iz 2005. To je bilo neko lba, patnja koju Danijela pjeva; Jedno te rujuća je i nježna. Sreća je, suprotno na- sjeti me uvijek na važne male stvari u ži- čudno vrijeme kad su, čini mi se, svi od- molim je prilično emotivna. Jednom se zivu, hladna i mračna pjesma, laganica votu koje čovjek katkad zaboravi; važ- stupili od svojega stila i počeli tražiti neki živi podsjeti na najvažnije stvari u životu i tamnih boja. Pomiri se s tim može iza- nost prijateljstva i zajedništva. Pada mi novi. Ta pjesma kao da svira u nekom svaki put to tako doživim, nenametljiva, zvati buru emocija, od toga da te hvata na pamet dobra zabava s najdražima… »urbanom« kafiću, baš te 2005. zimi u a ima, barem meni, snažan efekt, tjera ljutnja i nemir pa sve do smirenog sta- «jedno srce, desetero nas…« Slijedi Da popodnevnim satima kad i nije neka na razmišljanje. Život stati neće je slje- nja, nenametljiva je. I po svjetlu i po mra- je slađe zaspati. Veliki hit, vesele energi- gužva. Jednostavno mi se ne izdvaja u deća. Takve pjesme koje su sivo obo- ku vraća me na more, na opuštenu ve- je i ritma, ali pomalo tužnog teksta. Više pozitivnom smislu. Trinaesta, sretna, je jene i na kraju šalju poruku da će sve čer na terasi uz more uz nepretencio- do izražaja dolaze te pozitivne i sretne Ja, ja, ja — jednostavno lijepa, vedra, biti dobro, u hladnim zimskim danima, znu laganu glazbu. Zima je baš tužna, emocije kad je slušam, možda i zato što vesela, energična. Isijava neku dragost. a ponekad i u drugačijim, u meni uvi- zimska i hladna. Povod je za razmišlja- Danijela nosi vedrinu u sebi koju preno- To nije to je sigurno svojevremeno bila jek izazovu tugu. Katkad je toj pozitivnoj nje, pitanja i tugu. Na po’ mi srce živi vrlo si i na svoje pjesme. Danijelu mi je malo hit. Dugo je nisam čula pa su mi do- poruci teže doprijeti do srca. Nemam s je emotivna, uvijek prizove sjetu, donosi teže povezati s tugom i sjetom. Što sam življaji pomiješani, ali vrlo je strastvena, kime dočekati zime nalikuje mi na dal- jake emocije. Tiha noć mi je uvijek lije- ja, što si ti, moj živote, da li sreća il’ obič- snažna i s negativnim osjećajima ljutnje matinsku buru, neumoljivu i oštru ko- pa, a Danijela ju je vrlo lijepo dočarala. ni san… Ta pjesma donosi sjetu za ne- i umora, ali vrlo moćna. Slatka i roman- joj se ipak nazire kraj. Zašto? Zato što Božić svaki dan je posljednja na ovom čim prošlim, nekim davnim vremenima. tična Lanci, uzde, okovi — na nju bi čo- su melodija i aranžman veselo obojeni. izdanju. Nije tipična božićna, ugodna je, Iako je nešto sporija, nije naporna ni vjek jednostavno zaplesao s dragom Ako nije kasno mi je nekako jesenska, lagana i puna ugođaja. osobom na livadi ili pokraj mora. Rano nije baš ni doprla do mene. Ništa se predosadna, možda zbog česte prisut- Sve u svemu, za ovo izdanje odabrane nosti u eteru tek pomalo izlizana. Duša je rano, prijatelji, mlado je vino i mjesec posebno ne ističe kod nje. To malo lju- i mi, sjeti na lijepe i drage uspomene s bavi je festivalska pjesma pa i vraća na su zaista najpoznatije Danijeline pjesme mi je možda pretijesna za ovu, nekako koje dobro prikazuju njezinu dugogo- sam ravnodušna prema njoj, iako pje- prijateljima, na lude i nezaboravne do- neki način u to doba, doba festivalskih godovštine. Ajde odmori je posljednja laganijih stvari. Najmilija mi je zabavna dišnju karijeru. Svatko tko je sluša i pra- sma Čekala sam kao žena uopće nije ti pronaći će nešto za sebe i steći do- loša. Godi uhu latino dio u uvodu. Sed- na prvom CD–u. Sviđa mi se malo la- pjesma uz koju se možeš opustiti i uži- tino stila u ovoj pjesmi, a refren je baš vati neobavezno. Naivno malo pile je bar uvid od prvog albuma do posljed- ma je Pleši sa mnom. Budi mi slike neke njeg singla. relativno opuštene zabave na kojoj u da se poglasni do kraja u autu i pjeva! estradizirana i pretrendovska pjesma 100 Već treći album mlade kantautorice Kolekcija 100 originalnih pjesama popularne duhovne glazbe Sare Renar Tišina je jedan od Duhovne pjesme otpjevali su i najboljih albuma pop–izvođači Nije to Greatest Hits ili Best Of kolekcija — posrijedi je presjek pop–scene glazbenoga repertoara hrvatskih izvođača od kraja šezdesetih do danas

Ovaj je album, zapravo, dovršetak ideja Piše: Bojan Mušćet započetih na Jeseni. Ono što je ondje d pjesama koje su nadišle duhovni bio eksperiment, ovdje je dovršena kontekst i postale općeprihvaćene cjelina zvođači popularne duhovne glazbe u Hr- O vatskoj iznimno su aktivni: osim na misa- Piše: Bojan Mušćet (Krist na žalu u izvedbi Sanje Doležal), ma, svoje autorske skladbe redovito predstavljaju na dvadesetak festivala takvoga do pjesama koje znamo u drugom izričaja. Iako je u raznim drugim društvenim ad je Sara Renar posrijedi, jedina je domenama kršćanski svjetonozor osjetan, kontekstu, ali svakako ne spominju konstanta ono neočekivano. Nakon kad je posrijedi glazba, događanja se prate uglav- prvog albuma Djeca, ženski naboj s I nom preko dviju specijaliziranih radijskih i jedne ime Božje uzalud (Bože, čuvaj Hrvatsku pretežito akustičnim izričajem, vrsnim televizijske postaje. autorskim pismom i glasom koji osva- Đanija Maršana) ja, Saru Renar gurnuo je na rastuće Vokalni izričaj tržište ljutih izvođačica koji imaju previše toga reći. Drugi

K BROJ 200/201, PROSINAC 2016. mini–album Jesen cijelu je priču oplemenio elektronikom, Popularna duhovna glazba dijeli iste vrline i mane s minimalističkim izrazima, eksperimentalnim zahvatima u ostalim žanrovima, no ono u čemu uistinu prednja- strukturu pjesama i brušenjem ionako sjajnoga vokala. či je vokalni izričaj. Gotovo svi izvođači koji stasa- Diskografska povijest hrvatske popularne duhov- Porin koji je dobila tek je jedna dimenzija feedbacka za vaju u crkvenim zborovima dobivaju izvanserijsku ne glazbe traje više od 45 godina. Ova kolekci- ono što je unijela na hrvatsku pop–scenu. naobrazbu, tako da svi mogu svoje vokalne spo- ja nastojala je obuhvatiti sve aspekte takve glazbe, od pjesama koje su nadišle duhovni kontekst Treći album Tišina zapravo je dovršetak ideja započe- sobnosti primijeniti u bilo kojem žanru. i postale općeprihvaćene, kao što tih na Jeseni. Ono što Kolekcija sto originalnih pjesama je Krist na žalu u izvedbi Sanje Do- je ondje bio eksperi- Sara Renar popularne duhovne glazbe to i po- Razni izvođači ležal, do pjesama koje znamo u ment, ovdje je dovršena tvrđuje. Nije to Greatest Hits ili Best drugom kontekstu, ali svakako ne cjelina. Tišina Of kolekcija — posrijedi je presjek 100 spominju ime Božje uzalud — na Aquarius Records Sara Renar realizirala je glazbenoga repertoara hrvatskih originalnih primjer Bože, čuvaj Hrvatsku Đani- lo–fi album koji slušate- izvođača od kraja šezdesetih do pjesama: ja Maršana. lja tjera na interakciju i danas. Može poslužiti kao upozna- Izvođači duhovne glazbe surađivali budnost. Pjesme imaju vanje s takvom vrstom glazbe, a Popularna su i s velikim imenima svjetske sce- različite strukture, u jed- poznavatelji će zacijelo biti ugodno duhovna ne. Izvrsni velikogorički VIS Ema- nom trenutku se ubrza- iznenađeni izborom. glazba nuel snimio je album na kojem su vaju ili usporavaju, Sara Uostalom, nisu zastupljene snimke sudjelovali poznati gitarist Tommy pjeva na engleskom je- izvođača koji djeluju samo u toj do- Croatia Records Emmanuel i pjevačica Maya Azu- ziku, vraća se na hrvat- meni. Na kolekciji se nalaze pjesme cena. Hrvatski duhovni sastav RiM ski, uvodi instrumental- poznatih pop–izvođača; zastuplje- snimio je duet s mladom argentin- ni intermezzo, uglazblju- ni su, među ostalima, i Bruno Kraj- skom pjevačicom Athenas, snima- je Ujevićev Notturno, car, Gibonni, Nina Badrić, Ivana jući na tri kontinenta; zanimljivo je usred albuma ponav- Husar Mlinac, Tedi Spalato, Oliver da je bas svirao Gary Lunn iz ben- lja uvodnu i naslovnu Dragojević, Tereza Kesovija, Miro- da Dolly Parton, a bubnjeve Cristi- pjesmu... slav Škoro, Tony Cetinski, Josipa an Borneo iz cijenjenoga kršćan- Rijetko je koji album na Lisac, Sanja Doležal, Tomislav Iv- skog rock–benda Petra. ovim prostorima tako čić, Đani Maršan, Marija Husar Premda u slučaju ove kompilaci- uzbudljivo kreiran kao Ti- Rimac, Dražen Zečić, Maja Blag- je možemo govoriti o svojevrsnoj šina Sare Renar. U trenutku kad bi se očekivalo da sve dan, Marko Perković Thompson i antologiji, pjesme na njoj djeluju adute uloži u vokalnu razgranatost, ona se povlači i do- drugi. Premda se duhovne sklad- novo i svježe, bez obzira na instru- pušta elektronici da bez riječi povede glavnu riječ. Sve be uglavnom ne nalaze na njiho- mentalni, aranžerski i produkcijski kontekst. Očito moje riječi su laž, na kraju ostaje samo tišina, lajtmotiv je vim redovitim, »svjetovnim« izdanjima, to ne uma- su pomno birane, za što zasluge idu urednicima ne samo te skladbe nego i cijelog albuma. njuje predanost koju su unijeli u izvedbu duhovnih pjesama. Ivi Vianelli i Slavku Nediću koji su na pet kompak- Sara Renar igra se riječima, u značenjskom smislu, ali i tnih diskova spojili stilove i ujednačili ritmičke tenzije pojedinih pjesama. Upravo zato na svakom disku u propitivanju onoga što može donijeti glazba u odno- Diskografska povijest su na stihove. Priča koju na Tišini raspreda može biti po- jednako uvjerljivo djeluju i početnici i veterani popu- sve iznenađujuća slušaju li se skladbe drukčijim redoslije- I mnogi se inozemni izvođači rado koriste religij- larne duhovne glazbe, kao i navedeni izvođači koje dom. Poput nekoga postmodernističkog pastiša, Tišina skim, odnosno biblijskim motivima u svojim djelima poznajemo iz sasvim drugog miljea. vrvi značenjima i zapravo — vrišti. i nerijetko se takvi motivi nalaze u klasičnom pop i Ova je kompilacija mnogo više od gotovo polu- Tercet singlova — Notturno, Dani bez sjena i Tišina — rock izričaju. Zanimljiv je podatak da je crkveni VIS stoljetnog presjeka takve glazbe na našem po- možda tek naznačuju ono što uistinu skriva album Tiši- Žeteoci snimio drugu dvanaestinčnu LP ploču na dručju. Svojevrsni je putokaz prema manje pozna- na. Intenzivno druženje s njim otkrit će, pak, da je posrije- ovim prostorima. Album To nije tajna objelodanjen tom glazbenom području gdje se skrivaju talenti u di jedan od tri ponajbolja ovogodišnja albuma s domaće je samo nekoliko mjeseci nakon što je 1968. Grupa mnogo većem broju nego što ih mogu otkriti popu- pop–scene. 220 objavila album Naši dani. larni televizijski šouovi. 101 Oni su iz Zagreba, pjevaju na engleskom, Diskografski fenomen: album duhovnog benda Emanuel a dio albuma snimali su u Americi najprodavaniji je u Hrvatskoj Slow Motion Suicide Duhovna glazba koja objavio debitantski probija žanrovske granice album Glazba izvođača popularne duhovne glazbe može se čuti gotovo Bilo kome tko je slušao Incubus, Blink 182 ili isključivo u sakralnim objektima i na prigodnim festivalima Offspring, utjecaj će biti očit. Dodajte tome Maroon 5 i Train i dobit ćete Slow Motion Piše: Bojan Mušćet Sljedeći album Venimus Adorare Eum sadrži Suicide božićne pjesme, a 2010. godine objavljuju live album Najveći dar na kojem su se našle obra- ad jedno izdanje duhovne de i prepjevi poznatih svjetskih duhovnih hitova. Piše: Marko Bratoš glazbe dođe na sam vrh lje- Potkraj 2013. godine objavljuju četvrti album stvice najprodavanijih albu- Ljubavi u unplugged izvedbi. Velik uspjeh ostva- ma, onda to ukazuje na neke akon što su početkom listopada 2016. izdali nove vjetrove koji pušu u tom rili su pobjedom na Uskrsfestu 2009. godine s najavni singl Castaway, Slow Motion Suicide žanru, ali sasvim sigurno, i na pjesmom Najbolji prijatelj, a velika čast bio im je potkraj mjeseca objavili su i svoj istoimeni al- kvalitetu izvođača. Pošlo je to za glasom i in- nastup na zagrebačkom Hipodromu 2011. go- K dine u povodu papina posjeta Hrvatskoj te kon- bum. Ako vam se na spomen benda pojavio strumentima skupini Emanuel nakon 15 godina upitnik iznad glave, bez brige, radi se o još uvi- karijere, tijekom koje su snimili tri studijska i dva cert na madridskoj Plazi de la Remonta u sklo- jek svježim i »nerazvikanim« domaćim debitan- live albuma. Album Svake slave dostojan tako pu JMJ Madrid 2011, organiziranome susretu pape i mladih iz cijeloga svijeta. BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Ntima. Bilo kome tko je ikad slušao bendove poput Incubusa, Blink je postao svojevrsni diskografski fenomen s ob- 182 ili Offspringa, zvuk će biti i više nego poznat. Dodajte tome zirom na to da se glazba izvođača popularne Nekoliko je razloga za uspjeh Emanuela. Ponaj- i malo modernijeg utjecaja ranog Maroon 5 i Traina, smiksajte duhovne glazbe može čuti gotovo isključivo u prije, to je potpisivanje ugovora s Croatia Recor- sve i dobit ćete Slow Motion Suicide. Zatim to ostavite sa strane, sakralnim objektima i na prigodnim festivalima. dsom. Potpora velike diskografske kuće podra- obrišite prašinu sa starih CD–a s kraja devedesetih i prepustite Emanuel uspostavlja drukčiju praksu pa s jed- zumijeva i širu rasprostranjenost pa su i osnov- se uspomenama — vaše vrijeme će, ako se mene pita, biti bolje ne kvalitete Emanuela — izvrsni vokali s izra- iskorišteno. nakim entuzijazmom nastupaju u crkvama, koncertnim dvoranama ili klu- ženim međuigrama te kreiranje produkcijskoga zvučnog zida Slow Motion Uistinu, riječ je o bendu koji će bovima. Album su predstavili u Emanuel vjerojatno zvučati kao s MTV–ja mogle biti dostupnije (produ- Suicide Gradskoj sportskoj dvorani Ve- svakome tko je kraj devedese- lika Gorica. Izvođači takve vrste Svake slave centi su Domagoj Pavin, uglav- Slow Motion tih i prijelaz na dvijetisućite pro- glazbe u inozemstvu uobičaje- dostojan nom i vodeći vokal koji povre- Suicide veo prilijepljen za televiziju. Me- no nastupaju na mjestima gdje meno podsjeća na Gibonnija, đutim, ne radi se o uspješnom se i inače održavaju koncerti, Croatia Records te Branimir Jovanovac). vlastito izdanje uskrsnuću minulog žanra, nego a glazbenici nastupaju i izvan o relativno slaboj imitaciji u nešto konteksta, ali i obratno. Na neki Brojni obožavatelji novijem ruhu. U vremenu u ko- način, i album Svake slave do- jem se popularna glazba u sve stojan funkcionira na taj način. Drugi bitan čimbenik je činjeni- većoj mjeri vraća prljavom mini- Naslovna pjesma nastala je u ca da se Emanuel odmaknuo malizmu, čemu svjedoče izvo- suradnji s Antom Gelom, dok od akustičnih pjesmama ko- đači poput The Black Keysa, su riječi djelo jednog od osni- jima elektrifikacija služi tek da Arctic Monkeysa ili Cheta Fa- vača toga glazbenog sastava i oboji osnovnu zvučnu sliku, kera, oživljavanje rocka s počet- Porinom nagrađivanog autora, kakvima obiluje popularna du- ka ovoga i kraja prošlog stoljeća Dražena Pavina. Album sadr- hovna glazba. U takvim pje- zvuči jednostavno prečisto, ne- ži i pjesmu Želim živjeti koju je smama prepoznaju se sjajni maštovito i zakašnjelo na davno Emanuel snimio u suradnji s Ni- pjevači, no rijetko tko ističe vi- završenu zabavu. nom Badrić, sestrama Husar, šeglasje kao ravnopravni ele- Što se tiče tehničke strane, Shortyjem i drugima. ment glavnom vokalu. Ema- mora se reći da je sve uistinu nuel kreira glazbeni izričaj te- odrađeno korektno, ali naža- Nastup za Papu meljen na razmeđu šlageristike i lost ništa više od toga, unatoč ljubavi za koju sam siguran da je popa, zalazeći i u gospel, rock, pa i rap, kao što uložena u snimanje ovog albuma. Nakon nedavnog preslušava- Prema biografiji benda, Emanuel čini devetero je to u uvodnoj pjesmi Vladaj u meni gdje repa nja debitantskog albuma briljantnog Matta Corbyja (preporuču- mladih talentiranih ljudi (Domagoj Pavin, Nikola Filip Horvat ili u pjesmi Želim živjeti gdje se ba- jem!), pjevač Slow Motion Suicidea, Nicky Ingram, zvuči blijedo Čubelić, Danijel Petrac, Petar Ivkić, Marko Ste- janja prihvatio Shorty. Treći razlog je što zvuč- i predvidivo. panić, Franciska Perković, Ivana Krznarić, Bar- na slika djeluje prilično dorađeno, vrlo suvreme- bara Stepanić i Marija Varga) koji su odlučili pje- no producirano i ne razlikuje se od »svjetovne« Teško je oduprijeti se dojmu da iznimno podsjeća na Patricka vati i živjeti duhovnu glazbu. Osnovani su 2001. glazbe. Slično je i sa stihovima koji slave ljubav Monahana, pjevača već spomenutog benda Train, samo bez ori- godine u Velikoj Gorici. Za sebe kažu da su za- prema Bogu, no suptilno su skrojeni, tako da ginalne i strastvene interpretacije, koju sam Monahan ionako de- ljubljenici u kršćansku glazbu pa samo nju i svi- jednakopravno mogu funkcionirati i na misi i na monstrira na kapaljku. raju, a u svojem su se glazbenom izričaju naj- top–ljestvici. više približili pop, rock i gospel glazbi. Gosti su Ukratko, ako tražite nešto novo, uzbudljivo i kreativno — žao mi Na top–listu najprodavanijih albuma Svake sla- je, potraga se nastavlja. S druge strane, ako ste zagrijaniji za šut mnogih festivala, susreta mladih, duhovnih ob- ve dostojan uvršten je u prvom tjednu objav- nostalgije, radije izvucite stari Playstation i pozovite prijatelje na nova i često prisutni u programu radiopostaja. ljivanja i to očito nije slučajnost. U 15 godina rundu Tony Hawk’s Pro Skatera ili preslušajte ponovno neki od Potkraj 2006. godine objavljuju prvi autor- Emanuel je stekao respektabilan broj obožava- spomenutih bendova — nećete propustiti ništa vrijedno žaljenja. ski album On moj je Bog na kojem surađuju s telja, a nakon ovog albuma očito je da su do- Tommyjem Emmanuelom, Mayom Azucenom, stojni svoje slave i zacijelo će prostor njihova 102 Massimom i svećenikom Ljubom Vukovićem. djelovanja biti sve širi. Dvostruki CD Đavola s nastupa Live in Studio M te Kulušić Live Mladen Grdović objavio je svoj 15. album Diskografski povratak kao Pjesme o Dalmaciji, pravi kolekcionarski dragulj propalim vezama i Splitski su Đavoli objavili dvostruke CD–ove sa svojim povijesnim obiteljskom naslijeđu koncertima Svaka od pjesama s ovog albuma može biti favorit bilo kojega od Piše: Bojan Mušćet (bubnjeve je svirao Marko Petrić, a klavijature Dra- jadranskih festivala gan Lukić Luky). Udarni tercet činili su uz Belana i Dragiša Mandić Panda te Igor Kmetić Truba koji ako se činilo da je na trostrukom CD setu su s Fiumensima snimili četvrti album Space Twist. Piše: Bojan Mušćet Đavola, ovjenčanome i Porinom, iscrpljen Snimka namijenjena radijskoj distribuciji nema ne- sav diskografski potencijal jednoga od naj- kih produkcijskih kvaliteta, no prilično zorno poka- boljih bendova na ovim prostorima, pojava zuje kako su Đavoli bili strastveni, snažni i zarazni ad bi se tražilo najpostojanijeg pred- dvaju koncertnih zapisa dobro zaokružuje na vrhuncu svoje karijere. Repertoar se sastojao stavnika melodija stina i maslina, vjeru- njihovu razmjerno kratku, ali efektnu kari- od skladbi sa svih triju albuma, uz još neke dodat- jem da potraga ne bi bila duga. Ovogo- Ijeru. ke, uključujući obrade koje su se našle na četvrtom dišnji laureat Splitskog festivala Mladen albumu Space Twist, npr. Memphis, Tennessee. Grdović na sceni je 40 godina (pobjed- Primijenjena nostalgija Izvrsna atmosfera na koncertu u radijskom studiju nička skladba koju je izveo s klapom odražava, zapravo, onu radost koja je i inače vlada- KMunita Ostavljam vas, moji najdraži uvod je u njegov 15. album Nek’ se čuje pisma s Jadrana). Diskografsku kari- Premda je Neno Belan legitimni kustos njihova la na njihovim nastupima. BROJ 200/201, PROSINAC 2016. glazbenog naslijeđa, u sklopu njegova solističko- jeru počeo je 1977. godine objavivši nekoliko singlova. Pri- ga repertoara pjesme Đavola tek su »rani radovi«. Da je tako, očito je i na bonus CD–u Kulušić Live. mirio se do 1990. djelujući inkognito uz Tomislava Ivčića Stoga je nedavni koncert Nene Belana i Fiumensa Možda bi i to mogao biti noseći CD nastavljajući u Duu Pegla, realiziravši 1987. multinacionalni megahit Mi (koji su, nota bene, bili dijelom posljednje, mještovi- danas niz sjajnih live albuma snimljenih u kultno- imamo mnogos problemos. Pravi uzlet počinje s uspo- te riječko–splitske postave Đavola) u zagrebačkom me zagrebačkom klubu, no riječ je o slabo snimlje- stavom hrvatskoga diskografskog tržišta i otad Mladen Vintage Industrial baru, kad su uz nome bootlegu koji je uistinu nami- Grdović opjevava ljepote pomoć Jakše Jordesa svirali isklju- jenjen obožavateljima. Sadrži i pje- Dalmacije, tugu propalih čivo skladbe Đavola, bio istodobno Đavoli smu koju su izvodili uživo, ali nema Mladen Grdović veza i problematiku obi- komercijalno efektan potez zbog studijskoga traga. Riječ je o obra- teljskog naslijeđa. Live in Studio di hita Little Tonyja Bella Pupa koju Nek’ se čuje primijenjene nostalgije, ali i dubo- Tako je i na recentnom ko emocionalan povratak na trasu M je prepjevao Đorđe Marjanović na- pisma s zivom Lutkica, a Đavoli uvrstili na albumu — Dalmacija je benda čiji je nastupni album Ljubav u prvom planu (Dalma- Croatia Records repertoar. Jadrana i moda jedan od pet najbojih albu- tinka mala, Škoji mili, nama na ovim prostorima. Croatia Records slovna pjesma..), tu su Dokument vremena Kako je to napisao Siniša Škari- ljubavne katastrofe (Da san ima mota, Boliš me, ca na ovitku albuma: »Ako je ije- Za razliku od punog koncerta iz dan bend u povijesti popularne ljubavi, Uzorita...) te fa- Studija M, na CD–u iz Kulušića na- milijarni odnosi (Zemlja glazbe kod nas svojim autorskim lazi se 14 pjesama, a snimljen je 8. dide mog, Iz tuđine do- i izvedbenim dosezima imao pra- ožujka 1987. u najpoznatijoj posta- lazim ti, brate...). U hit– vo na atribuciju rock and rolla ona- vi (na bubnjevima je bio Dean Ra- pjesmi Ostavljam vas, kvog kakvoga se sjećamo iz doba dovniković Grizzly, a klavijature je moji najdraži isprepliću njegove nevinosti, onda su to bez svirao Zlatko Volarević Dilajla koji se sva tri motiva pa nije ikakve sumnje Đavoli.« je poslije prešao u Crvenu jabuku). čudno što je Grdović Tek su dvije pjesme zastupljene na zasluženo trijumfirao na Iz sretnog filma disku kojih nema na zapisu iz Stu- Splitskom festivalu. dija M: prijenavedena Lutkica i Vo- Njihova uvjerljivost je, prije svega, lim te, draga, odnosno prepjev hita Osim klape Munita, pot- bila očita na koncertnim nastupima, na kojima se Ronettesa Baby I Love You. poru su mu na albumu dali uvijek pouzdani Tomislav Bra- tenzija nije spuštala ni na sekundu. Štoviše, od pr- lić s klapom Intrade, kći Miše Kovača Ivana, Mladenova vih taktova do spektakularnog kraja s prepjevom Repertoarno, stilski i izvedbeno gotovo identični kći Sara i prilično snažno u duetu Iz tuđine dolazim ti, bra- Peggy Sue i obradom Twist and Shout, Đavoli su nastupi ipak odražavaju drukčiju unutarnju struktu- te Duško Lokin. zavodljivo jezdili krajolicima izvornog rock and rolla. ru kao i pomalo drukčije zahvate u nekim pjesma- Album sadrži i klasik Meri Cetinić Zemlja dide mog, čime Ta live tenzija ponajboje se osjeti usporedi li se is- ma. Ono što je bitno je da oba koncerta ostaju dose zaokružuje još jedan vješto složen album dalmatinskih polirana studijska verzija skladbe Dok tebe ljubim s kumentom vremena u kojem su Đavoli unijeli rein- napjeva za konobe i festivale. Grdovićev profilirani glas te- prvijenca i emocijama nabijena live izvedba. Odno- ventirani duh rock and rolla pedesetih i šezdesetih a da to nema retro šablonu. Štoviše, Neno Belan meljen na manirizmu talijanskih kancona i ispoliran na ti- sno, rekoncipiramo li stih iz jedne od njihovih ključ- sućama pozornica udarni je adut skladbi vina i mandoli- napravio je savršen amalgam stilova na kojima se nih pjesama Dani ljubavi: »Oh, kad bi ova pjesma na kojima obiluje njegov repertoar. Osim toga, svaka pje- napajao — tradicionalni rock’n’roll, Beatlesi, talijan- mogla, ko u nekom sretnom filmu, da vrati je meni«, sma s ovog albuma može biti favorit bilo kojega od ja- ska kancona i izvorni punk uz dalmatinske šlager- zaključit ćemo da njihove pjesme pripadaju upra- dranskih festivala, što znači da mu je kvaliteta ujednače- ske začine. vo tome sretnom filmu koji odražava spomenuto na — bez iznenađenja i bez odrađivanja minutaže da se doba nevinosti. Stoga je ovaj diskografski povratak Đavola uisti- popuni album. Kao što Mladen Grdović na pozornicama M produkcija Radio Novog Sada organizirala je se- nu pravi kolekcionarski dragulj koji budi nadu da je daje sve od sebe, tako je i u studijskim uvjetima na svo- riju Radio rock koncerata pa su ondje u finalnoj fazi negdje pospremljen neki produkcijski bolje odra- jem maksimumu. inicijalnog dijela karijere nastupili Đavoli. Bilo je to đen koncert koji bi na odgovarajući način podsje- 11. svibnja 1989., a svirala je druga ključna postava ćao na njihov neponovljivi space twist and shout. 103 Jacques Houdek opjevao je najljepše Kolekcija pjesama s prijašnjih Debitantski album benda starogradske pjesme albuma u čast 10. godišnjice benda proizašlog iz kolektiva JeboTon Definitivno najbolji Stare pjesme u Elegantna drskost Jacquesov album novom ruhu pop–glazbe Houdek je na snimkama u kojima Skladbe s prva dva albuma uz Prenapregnuti album pripreman dominiraju suptilne glasovne finese dao bolje produciranu nadgradnju šest godina donosi kartezijansko sve od sebe pjeva nova pjevačica, Gina putovanje Victoria Damjanović Piše: Bojan Mušćet Piše: Vid jeraj Piše: Bojan Mušćet

tarogradske pjesme svojevrsni su žan- eneracija koja je o elegantnoj aman kad je s albumom A što rovski klasik s obzirom na jednostavnu drskosti pop–glazbe učila od ak’ ja Detour stigao do vrhunca činjenicu da bi nove starogradske pjesme Becka, dok su im roditelji istu karijere kreiravši album kojim je bile čisti oksimoron (možda bi se to even- stvar učili od Beatlesa i Davida nadišao sve promašaje s prvih tualno dogodilo kad bi se žanra prihvatio Bowieja, okupljena je u nas oko dvaju albuma, napustila ga je Mark Ronson). Stoga se periodično objav- grupe Porto Morto iz Zagreba. pjevačica Maja Posavec. Prem- ljuju kolekcije uvijek jednih te istih pjesama u približno istim Kolektiv JeboTona, iz kojega su iznikli, mlada je i S da su i na tom albumu glavnu glasovnu ulogu G tamburaškim aranžmanima. Uglavnom se na tržištu nađu T poštena inteligencija koja svoj društveni angažman imali i drugi glazbenici — Ines Tričković, Ivana kompilacije najpoznatijih izvođača s autentičnim arhaičnim radije drži pri maloj sekundi negoli na velikoj terci. Rushaidat, Nenad Borgudan i Dario Iričanin, Maja izvedbama ili hotelsko–svadbarskih postava koje s tim pje- Posavec ipak je bila zaštitini znak benda. Brzo je smama ne mogu promašiti. Slabih sat vremena nastupnog albuma je kartezi- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. pronađena nova pjevačica — Gina Victoria Da- jansko putovanje koje prianja uz skalu neke radijske No kompilacija Ljepote mjanović i s njom je realiziran singl Zaljubila sam emisije. Kreativni dvojac kvinteta, Hrvoje Klemen- takve nij iz 2014. gdje su se koji je instan- čić (klavijature) i Jacques Houdek skupljene mnoge staro- Detour tno postao je- Porto Morto Roko Crnić (kon- gradske pjesme, ali i au- dan od najvećih trabas) pravi su Tko je, srce, u torske kancone i roman- Detour10 hitova benda. s/t pripadnici digital- ce s tamburaškim štihom ne generacije koja te dirn’o No na novom al- dao je novi vjetar u leđa Aquarius Records samizdat i emocijama i žan- bumu Detour10 Rockoko toj žanrovskoj kompila- rovima pristupa s ta je pjesma izo- ciji. Svaka pjesma sadrži pažnjom zlatnog Orchestra: stala, što je pri- osebujan vokalni pristup reza. Ovaj prena- Zlatni hitovi 9 lično čudna od- žanru, a Hanka Paldum s pregnuti album, luka benda koji pjesmom Jesi li čuo, dušo pripreman oko Croatia Records želi naznačiti šlag je na toj starogradskoj šest godina, ponovi početak s torti. Međutim, nominacije činje funky–afro– novom pjevači- za Porin dobila je iznimno popom skladbe com. Album je, zanimljiva vezija evergre- Hrast čiji je vizual- zapravo, kolek- ena Arsena Dedića Dida ni plan potaknut i cija pjesama s moj i snažna vokalna in- videospotom koji prijašnjih albuma terpretacija Jacquesa je kadriranjem i nanovo aranžira- Houdeka u pjesmi Ne vri- fabulom hameti- nih i ujednačenih jedi plakati. Sve je snimlje- ce potukao veći- izvedbom nove no u studiju Ivanetic So- nu domaće pro- pjevačice. Tu je und, Tihomira Ivanetića, a dukcije. Kaleido- i hit Tvoje lice se svojevrsna ekstenzija tog skop kojim gađa- promijenilo koji je izvodio Yammat, iz kojega je, de albuma je i solističko os- ju slušatelja s obzirom na stanje stvari u domaćoj facto, i nastao Detour. S izvrsnog albuma A što tvarenje Jacquesa Houdeka Tko je, srce, u te dirn’o koje je radiofoniji može se doživjeti kao potpuna provoka- ak’ ja preuzet je tek hit Plešem sama koji i uvodi producirao upravo Tihomir Ivanetić. cija, jer Isplazi krovove otkriva prije sacherovsku ne- u album. Dojam je kako je bend ovim albumom goli rundekovsku liniju. A treba li uz album s pje- pokušao nadoknaditi propušteno, odnosno inici- Posrijedi je kolekcija starogradskih bisera koja osim na- smom na kojoj se koristi i čembalo olako primijeniti jalne ideje s prvih dvaju albuma pretvoriti u bo- vedene pjesme Ne vrijedi plakati sadrži još i općepoznate i priču o hitoidnosti albuma? uspješnice: Miruj, miruj, srce moje, Ima dana, Kad bi ove lje produciranu nadgradnju. To je praksa bendo- ruže male, Jesen stiže, dunjo moja... Houdek je na snimka- va koji se na scenu vraćaju nakon 30 godina, a S poniranjem u nadrealizam kod nas su koketirali ma dao sve od sebe, odnosno posrijedi je njegov najbolji ne onih koji su na njoj deset godina. Točno je da tek skladatelji ozbiljne glazbe, no pop–potpisom s album u kojem dominiraju suptilne glasovne finese, osobito su skladbe bolje producirane i bogatije aranžira- pjesme Ne tko, ni tko, Porto Morto i taj sloj lakon- u pjesmi Bolujem ja, boluješ ti. Definitivno, riječ je o njegovu ne, no Gina Victoria Damjanović ne zvuči pretje- ski prevode u otkačenost engleskih Gong. Razoru- ponajboljem albumu. rano drukčije od Maje Posavec i ostalih pjevačica. žavajući skeptike ekonomičnom poezijom, u aran- Veliki stariji hitovi Mjesec, Ljeto počinje i Tvoje lice žerskim potezima otkrivaju da će puhačku sekciju Instrumentalne podloge kreirane za navedena dva albu- se promijenilo nemaju neki novi, poseban naboj, najbolje »nauljiti« gudači. Za kraj ostaje samo pita- ma Tihomir Ivanetić je s Krunoslavom Dražićem i Rockoko a slično je i s drugim pjesmama. Mnogo bolji po- nje — za kime najviše žale od velikana rock–anto- Orchestrom ujednačio i priredio za kompilaciju Zlatni hito- sao Detour bi napravio da je izdao live album gdje logije koji su nas napustili u sušnoj sezoni autorske vi 9. Dražić je odsvirao sve tambure na albumu, a cocktail bi se nova pjevačica pokazala u pravom svjetlu i ličnosti bendova... A čini se da bi odgovor mogao mix s pjesmama koje su posve zaživjele u narodu (rijetki su gdje bi se uistinu čulo na koji način bend danas biti Greg Lake, nedavno utihnuli bas–gitarist grupe oni koji ih doživljavaju kao autorska djela) svakako može biti funkcionira. S obzirom na to da album nije kolek- Emerson, Lake & Palmer. Ništa čudno, ipak je ma- primjenjiv u raznim prigodama kao nenametljiva i ugodna cija ni najvećih hitova ni najboljih pjesama, njego- terijal ostvaren u suradnji sa studijem Kramasonik. zvučna kulisa. va svrsishodnost je iznimno upitna.

104 Na albumu je 10 bluesy obrađenih i prearanžiranih Novi album Singrlica pjesama Daleke obale To da jedan izvođač obrađuje Poigravanje drugoga zaista je jedinstven kombinatorikom izvedbenih projekt idioma Sunnysidersi iza sebe imaju album nominiran za Izvrstan rezultat koji je trebao proizaći iz sjajne svirke diskografsku nagradu Porin (Licence to Blues, Spona, glazbenika na albumu, kao i dobro impostiranih 2011.), pobjednici su 2nd Croatian Blues Challengea, vokalistica, vođenih stručnom rukom, nažalost je prvi su hrvatski bend koji je ušao u polufinale najvećeg izostao svjetskog blues natjecanja International Blues Challengea u prijestolnici bluesa, Memphisu Piše: Monika Dražinić

pravoj poplavi raznih fusion orijentacija na tržištu popularne glazbe svjedoci smo raznih ideja koje katkad uspješno, a Piše: Bojan Mušćet Vrgoč je senzualno otpjevala skladbu katkad nažalost manje uspješno postižu sljubljivanje izri- tako da zvuči iznimno nježno, što ben- čajnih krajnosti, tvoreći tako manje ili više uspjelu glazbenu du u kojem pjeva Marijan Ban nikad ne kombinatoriku. Posebno je u tom smislu popularna dome- unnysiders, bend Bori- bi moglo biti izvedivo. Uz vokalnu mena u kojoj se spajaju etno i jazz elementi, što već godinama sa Hrepića Hrepe, ba- đuigru Hrepića i Antonije Vrgoč, 14 pal- u svjetskim okvirima plijeni pažnju najšire publike, osobito ljubitelja glazbe iz-

U BROJ 200/201, PROSINAC 2016. sista Daleke obale, domi oplemenjeno je i usnom harmonikom birljivijeg ukusa. bro je zaorao brazdu Tomislava Golubana i to je, uz skladbu hrvat- Od mora do mora, bio Ženski etnopjev skog Sunnysiders najveći test: kako pre- Singrlice bluesa, realiziravši al- aranžirati evergreene u Istina, nije jednostavno u toj šumi ponuđe- S kojima dominira Banov ne glazbe najrazličitijih koncepcija naći svoje Ajde cure u... bum Licence To Blues, 10 kartolina s zapažen i izvan naših glas. Rezultat je takav mjesto pod suncem, a osobito umaknuti za- Croatia Records granica. daleke obale da bi pjesme bile hitovi i mkama imitacija ili izmišljanja nečega što već Spona da su ih inicijalno snimili postoji. U tom smislu, osnivač i voditelj Singr- Uz ženski vokal Sunnysidersi. lica Tomislav Jozić vrlo je ambiciozno naka- nio zaodjenuti znalački postavljen i minucio- Ipak, dojmljiviji dio al- zno izrađen ženski etnopjev — doveden na Svjesno se odmaknuvši buma ipak ostaju pje- od tmurnoga i tmastog vrlo visoku, možda i najvišu moguću profesi- sme koje se nisu doi- onalnu razinu − u ruho američkog izvedbe- bluesa, Hrepić je cijeloj male kao hitovi i koje su priči dodao pop–notu, nog standarda negdje između funka, easy otpjevali ostali članovi listening jazza i latin–popa. Ovaj put odlu- a realizaciju je vrsno za- Daleke obale, u kojima okružila pjevačica i gi- čio je aranžmane i produkciju povjeriti Igoru vodeći glas ima Anto- Geržini, eminentnom saksofonistu, autoru i taristica Antonija Vrgoč nija Vrgoč. Posrijedi je Rola. Ona ima i jednu uopće sjajnom glazbeniku o kojem zapravo Zadnja pjesma koju je nije potrebno posebno govoriti. Međutim, od ključnih uloga na al- na albumu Di si ti otpje- bumu obrada Hrepiće- izvrstan rezultat koji je trebao proizaći iz sjaj- vao gitarist Jadran Vuš- ne svirke glazbenika na albumu, kao i dobro va najpoznatijeg benda ković, odnosno Nemoj (zanimljiv je podatak da impostiranih vokalistica, vođenih stručnom reći ništa više, koja se rukom, nažalost je izostao. Ukupni zvuk do- je on jedini član koji je na albumu 1999–2000 odsvirao sve koncerte ima se plitkim, nedostaje produkcijske dubine poput one kakvu smo mogli zove Pa me ljubi, a glavni naći u zajedničkim projektima riječkih Putokaza i Elvisa Stanića, o američkim Daleke obale). Sam projekt je zanimljiv vokal bio je klavijaturist Bogo Šoić–Miri- i zbog činjenice da hrvatski tribute albu- primjerima da i ne govorimo. Razmještaj snimljenog materijala, na veliku ža- lović. Uz uvodnu pjesmu Ona zbori, na lost, unatoč standardno kvalitetnoj svirci, zbijen je poput neke bolje MIDI–file mi gotovo da i ne postoje. Live albume s strateškim mjestima albuma postavlje- obradama dobili su Azra i Dino Dvornik, matrice i očito nisu iskorištene sve postprodukcijske mogućnosti, čime bi ova- ne su konture između kojih se provla- kav stilski pristup bitno dobio na uvjerljivosti. a kolekciju studijskih snimki imaju Novi če druge, manje ili više poznate pjesme fosili. To da jedan izvođač obrađuje dru- Daleke obale uz hrapavi (hm, može naj- goga zaista je jedinstven projekt. preciznije — hrepavi) vokal Borisa Hre- Spajanje izričaja pića Hrepe. Premda je posljednji studijski album Na kraju se nameće pitanje opravdanosti distraktivnog učinka tako osmišlje- Daleke obale 1990–2000 imao različite Možda je ovo uistinu sunčana strana nih instrumentalnih aranžmana na sam vokalni slog koji pokazuje svu ljepotu glazbenike u ulozi glavnog vokala, ipak Daleke obale, no za Sunnysiderse može težnje autentičnosti, što proizlazi iz Jozićeve estetske svijesti o etnomuzikološ- je glas Marijana Bana uz njegovo autor- biti tek usputni zahvat. Boris Hrepić Hre- koj vrijednosti, i izabranih napjeva iz riznice našeg narodnog blaga, ali i njego- stvo glavni zaštitni znak benda. Stoga je pa i drugi put je na ovaj način oboža- vanja izvedbene prakse, koje je, osobito u naše doba, ovdje za svaku pohva- očito ovakav zadatak bio vrlo zahtjevan vateljima približio stvaralaštvo Daleke lu. Umjesto zaključka, ipak bi zanimljivo bilo odgovoriti na pitanje do koje se za Hrepića koji se u pojedinim pjesma- obale; prvi put je to bilo knjigom Našao mjere ovim projektom zapravo htjelo artistički ozbiljno pristupiti spajanju dvaju ma okušao i kao glavni vokal. No osnov- sam dobar band uz koju je išao CD s izričaja, koji zasebno imaju potencijale za takvo što, imajući pritom namjeru na linija je prijevod pjesama Daleke oba- demo–snimkama. dosegnuti neku umjetničku vrijednost novonastale kreacije ili je riječ tek o po- le u okruženju u kojemu će dominirati igravanju kombinatorikom izvedbenih idioma, ne bi li se − uz malo dobre za- ženski vokal. Nenametljiva produkcija Mikija Noplinga bave − opipalo bilo tržišta i njegovih učinaka. ističe zaron u prošlost, s prilično osvje- Ona zbori, jedan od hitova benda, po- žavajućim rezultatom. stao je hit i za Sunnysiderse. Antonija 105 Zagrebački »Žestoki dečki« objavili četvrti album Objavljen album prvijenac benda The A! koji je skratio dosadašnji naziv The Answer Rock’n’roll svijet na Nedostaje im novom albumu Hard energičnijih pjesama Timea Bend je jedan od rijetkih u Hrvatskoj koji gradi usporednu karijeru na inozemnoj i domaćoj Album je tehnički i svirački dobar, međutim nedostaje glazbenoj sceni osjećajnosti u izvedbi, što vokalnoj, što instrumentalnoj

Piše: Ines Pavić onima koje se neobavezno slušaju na tu- Piše: Ines Pavić lumu za rokersku ekipu koja je povremeno prokomentira. Malo je nabrijana, ali joj ard rock/heavy me- fali nešto, solo je solidan. Šesta pjesma je he A! je mladi zagrebački bend koji u svojim pjesmama tal grupa Hard Time Laž po laž gdje mi je odmah na početku kombinira pop, soul, hip–hop, funk i blues. Donedavno su nastala je u Zagrebu zasmetalo »namještanje glasa« (ne znam djelovali kao The Answer, no skratili su naziv. Bend je jedan 1991. godine, a osno- kako to opisati). Malo je preagresivna, od rijetkih u nas koji gradi usporednu karijeru na inozemnoj vao ju je autor i pjevač uvod je lagan i dobar, ali je preteška za i domaćoj glazbenoj sceni. Prije nešto više od pola godine Gordan Penava Pišta. svakodnevno obično slušanje. Gdje smo u digitalnom su izdanju objavili album na engleskom jeziku Nedavno su objavili četvrti studijski al- to sada ima nježan i lijep uvod. Pjesmu je Made of questions. A nedavno su objavili hrvatsku inačicu albuma i engle- H napisao Mario Vestić. Ova je za mali od- T bum Rock ‘n’ roll na kojem su radili posko izdanje u fizičkoj varijanti — Stereo. Producent albuma je Marijan Gudelj, sljednjih pet godina i pritom surađivali mak i razmišljanje. Baš joj pristaje polu- a bend čine: Mihael Kvorka (pjevač, klavijature, akustična gitara, trombon),

BROJ 200/201, PROSINAC 2016. s mnogobrojnim glazbenicima. Sastav sjetna atmosfera uz žestoku svirku. Pazi Robert Domitrović (bubnjevi, perkusije), Tin Švegović (električna i akustična se od 1991. do danas često mijenjao, što radiš, pazi tko zna tipična je heavy gitara), Dino Zanetti (klavijature, perkusije) i Goran Crnković (bas–gitara). a tijekom nastajanja novog studijskog rock savjetodavna poskočica, sigurno će materijala bend se pomladio pridruživa- dobro zvučati na svirkama uživo. Čini mi Prva pjesma na albumu je Tko si ti. Pozitivne je i vesele energije s bogatim njem novih članova. Sad ga čine Davor se da je nekako premladenački nastroje- aranžmanom. Vrlo je ritmična. Bilo bi je lijepo čuti u nekom klubu gdje vla- Keranović na bubnjevima, Majkl Jagunić na, a možda je njima i namijenjena. Već da umjereno lagana atmosfera. Nikad je duet s pjevačicom Vandom Winter. na bas–gitari, Igor spomenuta U ovoj sobi je duet sa Žana- To je, čini mi se, dobar potencijal za radijsko emitiranje. No fali mi to da se više rasplam- Hard Time Lipovača na solo–gi- mari, a za tu je pjesmu snimljen i videos- The Answer tari i Gordan Penava pot. Energična žestoka rock ljubavna ba- sa u refrenu. Možda bude dobra na koncer- Rock’n’roll Pišta kao pjevač. Na lada. Previše je antiritmizirana pa se time Stereo tima, a Vanda je pokazala zavidne vokalne albumu se nalazi čak kvari atmosfera razočaranja i pomalo ža- sposobnosti, samo što to na visokim tono- Croatia Records 14 pjesama od kojih losti, bijesa koji nosi. Stari moj je dese- »ZagrebAtDawn vima zna malo »bosti uši«. Ne treba baš sav je pjesma U ovoj sobi ta, filozofsko–šankersko–rokerska, meni svoj potencijal iskazivati samo u jednoj pje- autora Marija Vestića bez emocije, dobra za koncerte možda. smi, treba ostaviti nešto i za druge. Umje- renost je ključ svega, pa i glazbe. Ovdje mi duet s pjevačicom Padnu mi odmah na pamet dvojica »sta- Žanamari. Rock ‘n’ nedostaje još jači- rih rokera« za šankom u kasne noćne ne i snage. Treća roll je vrlo žestok, s sate kako »pričaju lovačke priče«. A kad puno hard rock i he- se pjesma zove prođe ova noć je moćna, ali nedočara- Da znam. Odraža- avy metal štiha pa će ljubitelji na, previše nabrijana. Spašavaju je efek- žestoke svirke napokon doći va pop–soul atmosferu, pomalo bih je tni prateći vokali. Slijedi Kad si sam, koja ubrojila u dosadnjika- ve. Slušala bih je na svoje i moći beskrajno opet previše govori o »padanju«, negativ- uživati u njihovu hard rocku. možda kao neoptere- ćujuću pozadinu. nim događajima u životu… Previše prije- Odveć je neobilježe- na. Jedan dobar Album otvara žestoka pje- laza i promjena ritmova čine je dodatno razlog je najavni singl albuma. Glazba, sma Rock ‘n’ roll koja ne- zamornom. Pretposljednja je Kriva si za tekst i aranžman su solidni. Djelovala bi smirujuće nakon nekih žešćih pje- kako podsjeća na tipične sve. Voziti se noću magistralom i slušati sama na koncertu. Nije posebno lijepa, ali ima nešto slatkasto romantično u rokerske priče o životu, ne — to je moj doživljaj i ono što postiže me- sebi. Slijedi Divan sunčan dan koja priziva sunčane dane i vedrinu. Simpatič- izdvaja se posebno od ta- lodijom i tamnim bojama zvuka. Zadnja na je i plesna, ima potencijala da bude slušana. kvih, ali ne zvuči loše, iako na albumu je Put ima smisla samo kad ne stvara dobar imidž o ro- mu ne znaš kraj, zbilja teško pamtljiv na- Nalikuje mi na »neobavezne ljetne pjesme« koje se slušaju u kafićima pokraj cku. Zvuči dobro kao uvodna slov. Sigurno će svirati na motorijadama plaže u sunčano, fjakasto poslijepodne. Ruke u zrak je sljedeća, prilično je pjesma. Svirka i energija su dobre, malo prije nego što bend krene, onako malo alternativno–filozofski raspoložena. Većinom takve pjesme poslušam jedan- vokal škripi. Druga je Lady luck, a to se glasnije, pozadinski. put, eventualno dvaput. Stvara mi uglavom negativne emocije, a tko to voli, sluša onako, kad se naljutiš na nekog ili posebno ujesen ili zimi. Dobru socijalno osviještenu pjesmu je vrlo teško na- Album je tehnički i svirački dobar, me- praviti. Puna funka je Pusti me van. No nije mi posebno dojmljiva ni plesna. nešto pa da se ispucaš s nekom roker- đutim nedostaje osjećajnosti u izvedbi, skom stvari. Dobro zvuče prateći voka- Dobra svirački i pjevački, ali mi nedostaje »duše«. Budi svoj je poticajna, opet što vokalnoj, što instrumentalnoj. Sigur- mi tu nedostaje strasti i energičnosti u izvedbi. Pretposljednja je Ako sam li. Vokal je malo preagresivan. Tvoja tajna sam da će se obožavateljima žešćeg na bila bi bolja i ljepša da je nježnije ot- sâm. Prilično je nedorečene atmosfere, ne mogu razlikovati refren od strofa zvuka i Hard Timea svidjeti, no ne mogu ako se ne koncentriram. Premda, možda i nije tako loša. Sumnjam da će doći pjevana, ali ima dobru melodiju i pamtljiv reći da će do etera i šire publike lako do- refren. Ovo će se svidjeti možda i publici do moje play–liste. Zašto nema lošu »molsku« atmosferu, opet ima preblagu prijeti. Dio tekstova je djelomično nedore- energiju, ali raste u drugoj strofi pa je bolja. koja voli malo manje žestoke stvari, jedi- čen i promjene ritmova u nekim pjesma- no što nema tu pretjerane emocije, samo ma smatram nepotrebnim. To mi nije pre- Album je vrlo dobar svirački, malo lošiji pjevački, no pomalo dosadan. Ne tehnički dobro zvuči. Pišti općenito kroz tjerano uhu drago, pogotovo kad se time mogu reći da ću ga bez posebnog razloga slušati, što ne znači da netko dru- cijeli album nedostaje dara za dočarava- samo želi iskazati sviračko umijeće, no to gi neće. Nedostaje energičnijih pjesama. Iako u njima ima ritmičnosti, nedo- nje emocije i atmosfera. Četvrta je Šta je je pravo svakog glazbenika. Vjerujem da staje im šarma, hladne su i izražajno nedorečene. Bend uspješno gradi svoju koga briga. Dobra je da se istrese višak će na nastupima uživo iskazati malo više glazbenu karijeru pa se nadam da će na drugom albumu taj manjak topline i energije na koncertu, sva je puna bijesa emotivnosti i strasti. energičnosti kvalitetno nadoknaditi u sljedećim uradcima. i ljutnje. Pjesma Ovo je moj grad pripada 106 Nakon Markiza, još jedan regionalni Adastra grupom Punčke. Tu su raznoliki obrisi, pače rock–kvintet objavio debitantski album otisci... Žanrovski im koloplet elemenata no- Katarza ise–rocka, postpunka i hard–corea, strogih identitetskih pretinaca, nosi snažnu samosvi- Croatia Records Kad djeca jest o vlastitom identitetu, ali s velikim otklo- Skupina Adastra nom, da njihova pregnuća nikad ne prijeđu narastu svojim je novim u neki romantični ili romantičarski art–rock ili albumom sluša- iole sličan izraz. Predstavljajući tri nove skladbe u produkciji Zarkoffa i njihovim remikse- Cover–rock bend D’ Kidz potkraj teljima ponudila produkcijski vrlo vima koje potpisuje Ivica Antunović iz grupa 2010. godine odvažio se na rast i Hemendex i Esc Life, tu su i poslovično poet- osnivanje grupe Judette uredan i ujed- načen glazbeni ski nazivi. Tako druga skladba nosi naslov Re- kli su da će boje nestati, ostale su samo boje, Piše: Vid Jeraj materijal, možda malo i preunifor- dok se njezin remiks zove Ostale su samo miran, u kojem boje, a rekli su da će nestati. Kako su za svoj kao da nedostaje potpis uspostavili rifove i zericu lijene harmo- etiri godine od pojave Markiza nijske progresije, bend otvara materijal razbi- pojavljuje se novi pretendent na energičnijih isko- raka, baš onih koji jačinom tipa Lightning Bolt, ali ga dovršava poziciju regionalnog rock–kvin- u maniri škotskog postrock sastava Mogwai teta s markantnom pjevačicom bi trebali krasiti svaki bend koji ima ambicije zvati se rokerskim. na afteru kod američkog postmetal benda koji bi pošto–poto i srednjoškol- Isis. Remiksevi su prošarani ritam–mašina- ce trebao odvratiti od glazbe s Adastra je novim materijalom ponudila niz ma koje sve te postrock atmosfere iz mizan- Čkompleksom unutarnjeg izgaranja, popularno re- karakterno različitih pjesama, vrlo pristojno scene melju do tabletomanske rastresenosti i čeno — cajki. Priliku je ovaj put dobio cover–rock osmišljenih tekstova, atmosferičnih i prozrač- raspojasanu emocionalnu centrifugu vraćaju bend D’ Kidz koji se potkraj 2010. godine odvažio nih aranžmana, zamotanih u korektnu pro- u dark–wave praskozorja i synth–pop depre- na rast i osnivanje grupe Judette. dukciju. U cjelini gledano, svatko bi na ovom siju. Ukratko, bit će iznenađenje svima onima albumu mogao pronaći nešto za sebe. I ljubi- Alternativno poigravanje srednjostrujaškim zvu- koji su očekivali mračnu pulsoidnost Hemen- BROJ 200/201, PROSINAC 2016. kom, jer je u indie pao grah, Judette su potvrdili i telji balada (Gorim u sebi), psihodeličnog mu- dexa. Je li time bend iz svojih proširenih singli- prigrlivši pjesmu Bez tebe, najveće legende doma- zičkog razvoja (Pepeo), žešćeg rokerskog ca koje je dosad objavljivao napokon dogurao će punk–scene, Antuna Krajinovića Tune iz benda izričaja srodnog metalu (Kad smo zajedno) do zaokruženog EP formata, ostaje doslušati. Mikrofonija; toliko o paying dues. No što se sakrilo ili darkerske scene (Ja ne postojim) naći će A kako je na jednom drugom mjestu već re- ispod imidža jednog što urbanog, što studentskog »svoju« pjesmu. Dopadljiva Ako vidiš Anu s čeno, grupa je zaslužila snimiti dugosvirajući benda za popu- razlogom je postala jedan od većih hitova s album. (Vid Jeraj) albuma. Iako glazba Katarze odražava recen- Judette laciju koja život gradi poslovima tne produkcijske standarde, zamjetni su odjeci osamdesetih, koji se u novije vrijeme vra- 27 za mlade osobe After je bolji od Partyja bez radnog isku- ćaju u modu pa će ljubitelji retro–vremena ta- Croatia Records stva? Naslanja- kođer uživati, npr. u pjesmi Nepozvani gosti. ABOP njem na genera- Kad bi se moglo sadržaj ovog nosača zvuka PDV cijske nasljednike lišiti ipak zamjetnih razlika u nadahnuću stva- grupa No Doubt ralaštva i interpretaciji glavnog vokala, ujedno Zagrebačka or- i Skunk Anan- i autora Jeronima Jerka Marića, bio bi to go- ganic–trance sie, producentski tovo sjajan album. Ovako ga možemo ocijeni- atrakcija After je je izbjegnuto klo- ti sasvim solidnim, ostavljajući prostora i prili- bolji od Partyja niranje Urbana s ke da idući materijal Adastre uspije nadvladati već je sedam go- odmakom prema neke od navedenih slabosti i rezultira onim za dina zajedničko porečkoj Kulturi. što ovaj bend izvan svake sumnje ima poten- utočište članovi- Album prvijenac cijala. (Monika Dražinić) ma bendova Kri- 27 otvara pjesma es, Pips, Chips pojačana moti- & Videoclips i vom crnih vatri, a Drš drš drš Elementala, kao prva polovica al- poriv profiliranih buma podsjeća glazbenika koji u na dio materijala Svjetlo dosadašnjem radu i nisu imali istančanije veze koji smo već mogli čuti kod Sabine Herman, od- samizdat s DJ kulturom. Posebna je atrakcija prezen- nosno Queen Of Sabe, iako modificiran u rock– tnost dvojice bubnjara koji su u prvom planu format. Tu su i dva dueta, od kojih jedan s produ- Drš drš drš je tro- pozornice, a dijeleći jedan bas–bubanj, svaki centom Markom Mrakovčićem koji se prometnuo jac iz Siska i Za- ga sa svoje strane udara bas–pedalama. Ma- u pravog Denykenova nasljednika. greba koji već stering albuma koji jednostavno nosi naslov ima dojmljivu dis- No u regionalnom koketiranju s radiofonijom, pro- ABOP izveo je zagrebački techno–produ- kografiju EP–ja: ducentska vesla zalutat će čak i prema Općoj opa- cent Petar Dundov, a publika ljetnih festivala nakon prvoga snosti, iako su aranžmani postavljeni u korist druš- već dobro poznaje njihove kalibrirane dizalice. »»» (album se baš tvanca koje sluša sve, a na koncertu voli i plesati i And now for something completely different... zove troje ljestvi, đipati. Bend je očito kalibriran kako bi svoj rock– ili ne, i oni su se odlučili da prve diskografske ovako kako piše, imidž pokušao nadograditi i pop–pedigreom, od- korake izbace na EP–ju s četiri skladbe, od da ne mislite da nosno odraditi i top–listu Radija Antena, kao i so- kojih su tri singla već predstavljena na druš- je greška), uslije- cijalno širok spektar ljetnih festivala i motorističkih tvenim mrežama. (Vid Jeraj) dili su Mulj i Olo- susreta. U tu svrhu angažiran je i redatelj spotova vo, dok je najno- koji je vizualni potpis poentirao ziheraškim ostvare- viji, Svjetlo, snimljen njem Žuti vlak s tipičnim zagrebačkim urbanim pe- uživo na nastupu u Kinu Zvezda — jednom od čatom, dok je soul–vokal Lee Radolfi kadar primiti novih centara beogradske i regionalne scene. se i većih zadaća od ove i bit će zanimljivo pratiti Osim toga, u diskografiji imaju i split–tape s razvoj događaja. 107 23. Hrvatski dječji festival, 27. studenoga 2016. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog Stih i nota, sto divota! Pod geslom Naše su želje — dječje veselje, Festival je održan u znaku broja 23. Redom: 23. godišnjica, 23 nove dječje pjesme, 23 dječja poetska rada i 23 dječja likovna uratka

Piše: Tea Kulaš iznimno teškog zadatka prosudbenog ci, pjesnici te njihovi mentori imali pri- nog producenta Festivala Ivana Kuliša povjerenstva da od brojnih pristiglih ra- liku susresti s nekima od svojih uzora pri odabiru posvete ovogodišnjega Fe- dova odaberu samo 23 u svakoj kate- — pjesnicima Enesom Kiševićem, Sti- stivala. Naime, cijeli program posvećen od geslom Naše su goriji, sa zadovoljstvom mogu potvrditi panom Crnjakom i Biserkom Gašpa- je stotoj godišnjici objavljivanja Priča iz želje — dječje veselje, da su odabrali samo najbolje i pritom rac te slikaricom i kiparicom Ivonom davnina velike hrvatske književnice Iva- 27. studenoga 2016. predstavili sve krajeve Hrvatske. Biočić Mandić. Uz toplo i iskreno dru- ne Brlić–Mažuranić. Priče nadahnute godine u Koncertnoj ženje, svi prisutni imali su priliku prati- slavenskom mitologijom i narodnom dvorani Vatroslava Li- Susret s uzorima ti i popratni program HDF–a — dječ- poezijom upamtile su brojne generaci- sinskog održan je još je pjesme, crteže i slike koji bajkovitim je, a zahvaljujući HDF–u nastavljaju na- jedan Hrvatski dječji festival, ovaj put Već u 15 sati, u predvorju Velike dvo- i čudesnim doživljajima iskazuju izni- dahnjivati i obogaćivati najmlađe. Upra- P mne talente te čistoću i slobodu dječje vo nenadmašno umijeće pripovijedanja u znaku broja 23. U 23. godini odr- rane otvorena je izložba likovnih rado- žavanja festivala predstavljene su 23 va učenika osnovnih škola te je odr- imaginacije. Upravo navedena bajkovi- prepuno mašte i hvalevrijednih poruka nove dječje pjesme, 23 dječja poetska žan okrugli stol na kojem su se, uz tost vodila je Upravni odbor udruge Hr- u tom djelu poslužilo je kao poticaj za rada i 23 dječja likovna uratka. Nakon oko dvjesto posjetitelja, mladi likovnja- vatski dječji festival te ravnatelja i izvrš- scensko oblikovanje, ilustriranje i na- BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

108 Svi izvođači zatvorili su ovogodišnji Festival izvedbom pjesme Pere Gotovca — Stih i nota, sto divota, na tekst Ivana Kuliša i u aranžmanu Tonija Eterovića stanak 250 iznimno živopisnih i iznena- među ostalima i etikete Osječanina Bogatstvo izvedbe đujuće nadahnutih radova od kojih su stoljeća. Njegovu unuku Branimiru Mi- vi izvođači (25 zborova samo neki predstavljeni na Festivalu. haljeviću nagradu je uručio predsjednik Uz pomno i detaljno izrađene kostime, Hrvatskog društva skladatelja Ante Pe- moglo se primijetiti i bogatstvo scen- Su 23 broja) zaslužili su Koncertni program cotić, a uz pjesmu o zečiću i smrznu- skog pokreta te široka paleta umjet- tom potočiću zaplesale su male talen- ničkih vizija i njihovih realizacija — i velike pohvale za hrabrost, U nastavku programa, u dupkom pu- tirane plesačice Baletnog studija Edite glazbenih i koreografskih. Dok su sve noj Koncertnoj dvorani Vatroslava Li- Cebalo — koje su koreografijom Šuma izvedbe glazbeno bile gotovo bespri- talent i veliku energiju sinskog, u 17 sati i 30 minuta predsta- Striborova i otvorile festival. Osim ple- jekorne (zborske, ali i solističke uloge), vilo se 25 dječjih zborova u 23 zanimlji- sačica, svoj talent iskazali su i brojni zahtjevnost scenskog nastupa je vari- uloženu u nastup ve glazbene izvedbe koje, prema glaz- pjevači većeg i manjeg uzrasta koji su rala. Premda su brojni zborovi nastupi- benom producentu i uredniku Festivala s velikim entuzijazmom nastojali otpje- li u klasičnoj zborskoj formaciji, neki su Toniju Eteroviću, predstavljaju »ovogo- vati naučene pjesme. Prepunu su dvo- voditelji veliku pozornost posvetili ple- su izdvojeni samo neki, svi izvođači za- dišnju krunu hrvatske glazbene pro- ranu zabavljali vrckavim temama zalju- sačkom dijelu pa se u kreativnom i sin- služili su velike pohvale za hrabrost, ta- dukcije za djecu«. Uz trud djece i nji- bljivanja, odrastanja, životnih radosti, ali kroniziranom scenskom pokretu po- lent i veliku energiju uloženu u nastup. hovih voditelja, posebno su pohvaljeni i životnih pouka. Jednu takvu otpjevao sebno istaknuo riječki zbor RI Dance u Udruženi u dječjoj ljupkosti i naivnosti, producenti i aranžeri koji su pridonijeli je zbor Genijalci iz Zagreba pod vod- izvedbi pjesme Mići tintilinići pod vod- dobroti i ljubavi koja kao u pričama po- kvaliteti snimki te vjerno prenijeli dječ- stvom autorice pjesme Maje Rogić. Na stvom Dolores Bugarin. U tom pogledu bjeđuje zlo, svi izvođači zatvorili su ovo- ju spontanost i neposrednost. Koncert dječje poletan način govori se o velikoj uspješni su bili i zbor OŠ Frana Galovi- godišnji Festival izvedbom pjesme Pere je otvorila Marija Ivanković, voditeljica koristi interneta, ali istodobno i opasno- ća iz Zagreba, zborovi Allegrići, OŠ Lju- Gotovca — Stih i nota, sto divota. Uprave za odgoj i obrazovanje Mini- sti koja se krije iza velike dostupnosti. bljanica i OŠ Sesvetska Sopnica, zbor starstva znanosti, obrazovanja i sporta, Osim izrazito tematski te jezično razno- Genijalci, dječji zbor glazbenog odjela 86.1 Branimir Mihaljević, unuk laure- a tijekom programa postumno je dodi- vrsnih i zanimljivih tekstovnih predloža- 2. OŠ Vrbovec Plavi mjesec, zbor Alle- ata Branka Mihaljevića, za kojega po- jeljena nagrada za doprinos stvaralaš- ka, koncert je obilovao bogatim i razno- gro iz Zagreba i drugi. Ipak, posebnu stumno Priznanje skladatelju zasluž- tvu za djecu Branku Mihaljeviću. Taj au- likim glazbenim izrazima koje su djeca naklonost publike osvojili su oni najma- nom za doprinos dječjoj glazbi, uručuje tor, inače svima poznat po pjesmi Zeko prilično uvjerljivo i precizno predstavila. nji — zbor Mali Sesvećani iz Zagreba predsjednik Hrvatskog društva sklada- pod vodstvom Ivane Ćosić. Premda telja Ante Pecotić. i potočić, dobitnik je brojnih nagrada, BROJ 200/201, PROSINAC 2016.

Okrugli stol učenika osnovnih škola čiji su slikarski i literarni radovi izabrani za ovogodišnji festival 109 Dečki iz Leta 3 i Damir Urban snimili ediciju Pričoteka Pričam ti priču — riječki rokeri kao Vuk i tri prašćića Forma vrlo slična radiodrami zadržala je izvorne tekstove i oplemenila ih BROJ 200/201, PROSINAC 2016. originalnom nanovo skladanom glazbenom podlogom koju prate moderni zvučni efekti, a narativni dio odradili su ni manje ni više nego velikani hrvatske rock–scene

tefan Narativni dio odradili su ni manje ni više nego velikani hrvatske Š rock–scene. Praščiće su utjelovili Damir Martinović Mrle, Matej Zec i Zoran Prodanović Prlja, trojac iz riječkoga Leta 3 tephany 110 S Let 3/Damir Urban Slavuj i Tri praščića Edicija Pričoteka IZDAVAČI (Dancing Bear) H r v a t sko društvo skladate l j a , Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5

ZA IZDAVAČE Antun Tomislav Šaban Mirjana Matić UREDNIŠTVO Darko Bakić Josip Radić Milan Majerović–Stilinović Eta Kočić rban Jana Haluza U (glavna urednica) zerny

C LEKTURA Rosanda Tometić ilica Riječki roker Damir Urban utjelovio je lik vuka M

GRAFIČKO OBLIKOVANJE BROJ 200/201, PROSINAC 2016. Piše: Ivana Vašarević ji, sad će se moći poistovjetiti s glavnim ni film Pčelica Maja, ali na ovome pro- Luka Gusić junacima i usporediti vlastita iskustva jektu je, kaže, zaista uživao »kao pra- »Moje dijete jako dobro zna riječi pje- s doživljajima likova iz bajki. Nadamo se u blatu«. »Dugogodišnji prijatelj Igor TISAK sme Izgubljeni benda Let 3, ali priča o se da će ova edicija u svima probudi- Karlić, koji je bio pokretač te alfa i ome- Studio Flyer, tri praščića potpuna mu je nepozna- Aleja Seljačke bune 7a ti maštu i kreativnost, a mlađe približi- ga ovoga projekta, nije zaboravio da nica«, rekao je kroz smijeh otac koji je 10090 Zagreb ti dramskoj i književnoj umjetnosti«, re- je 1988. kao gitarist gostovao na pr- sina vrtićke dobi poveo na zagrebačku kli su iz Dancing Beara. Dodaju kako vom albumu Leta 3 u pjesmi Armada promociju i preslušavanje CD–a na ko- će i u budućnosti uvažavati želje publi- i morali smo se odazvati njegovu po- jem se nalaze Slavuj Hansa Christiana e–mail: [email protected] ke pa pozivaju sve da predlože koje bi zivu, jednostavno nismo imali prostora Andersena i Tri praščića braće Grimm. cijena: 22 kune bajke voljeli slušati u novom formatu, a za uzmak. Dug je dug i treba ga vratiti. (za članove HDS–a besplatno) kao prijedlozi su dobrodošle i autorske Inače, ovo je za mene bilo lijepo isku- ISSN 1330–4747 Priče za odrastanje priče, od kojih će njihova ekipa najbolje stvo i čista relaksacija«, rekao je Prlja. rado dramatizirati, snimiti i uvrstiti u edi- Diskografska kuća Dancing Bear hr- ciju Pričoteka. vatskom tržištu predstavila je najnovi- CJENIK OGLASA ju ediciju Pričoteka upravo zato da bi Riječki roker Damir Urban tonove za ZA CANTUS najmlađima približila stare kultne pri- zločestoga vuka snimio je još prije oran Prodanović Prlja iz če i bajke, na kojima su svojedobno osam–devet godina u stanu Igora Kar- 1/1 CIJELA STRANICA odrastali njihovi roditelji, bake i djedo- lića. Tad u cijeloj priči, kaže, nije bilo ni Leta 3 prije Tri praščića 6.000 kn Z 1/2 STRANICE vi, prenosili ih s generacije na genera- glazbe ni praščića, pa pjevač donedav- ciju usmenim putem, čitali ih u slikov- 3.000 kn no nije ni znao da su se dečki iz Leta 3 radio je sinkronizaciju za 1/3 STRANICE nicama ili preslušavali na kasetama. također uključili u projekt. »Ovaj CD je 2.000 kn Za dramatizaciju, režiju, glazbu, pro- nov za mene, kao i za publiku. Tek sam crtani film Pčelica Maja, ali 1/4 STRANICE dukciju, tonsko snimanje i montažu za- ga sad prvi put preslušao. Kad su mi 1.500 kn služan je Igor Karlić. Forma vrlo slična javili da izlazi priča za djecu u kojoj i ja na ovome projektu je, kaže, Cijene oglasa izražene su bez radiodrami zadržala je izvorne teksto- imam ulogu, mislio sam da se zafrka- PDV–a ve i oplemenila ih originalnom nanovo vaju. Trebalo mi je vremena da se uop- uživao »kao prase u blatu« i ne uključuju dizajn oglasa. skladanom glazbenom podlogom koju će sjetim da sam to zaista i odradio«, Oglasi na vanjskom ovitku novina prate moderni zvučni efekti, a narativ- smije se Urban. Bajke je, kaže, oboža- navedenih formata naplaćuju se ni dio odradili su ni manje ni više nego vao. »Kod kuće imam bogatu bibliote- dodatnih 30% od izražene cijene. velikani hrvatske rock–scene — u bajku priča i bajki za sina Istoka Zolu. Bez Dodaje kako je još kao dijete volio čita- Sva pitanja o smještaju oglasa, ci Tri praščića braće Grimm Damir Ur- obzira na to što mu je tek godina i pol, uputiti na ti, a to se nije promijenilo ni danas. Od [email protected] ban postao je vuk, a praščiće su utje- već prepoznaje neke rečenice iz njih, a novijih autora drag mu je Litavac Kestu- lovili Damir Martinović Mrle, Matej Zec i Ježeva kućica mu je, naravno, najdra- tis Kasparavičius, čije priče često čita Zoran Prodanović Prlja, trojac iz riječ- ža, pa kome nije bila. U mojoj obite- s djecom. koga Leta 3. lji često se vrte dječje pjesme i sluša- ju priče. Tako je bilo i sa starijim sinom »Najmlađi su najiskrenija publika. Re- Ostavština za djecu Malikom. Kad sam išao snimati vuka, fleksno reagiraju na ono što im je po- bila mi je želja da baš on dobije taj CD, nuđeno i lijepo je raditi za njih, ali za »Tekstovima smo pristupili na suvre- ali s obzirom na to da je sad ipak malo to treba imati i veliku dozu odgovor- men način jer se oni u originalnome iz- prevelik za to, čuvat ću ga za Istoka nosti. Svojoj djeci znam čitati ili priča- danju djeci često čine pomalo zastar- Zolu«, zaključio je Damir. ti već poznate bajke, a ponekad i iz- jelima. Ovako smo im priče i bajke, iz mislim pričicu ili pjesmicu o palenti ili kojih se može puno naučiti o životnim Najmlađi najiskreniji leći, ili pak zloduhu kojega je dobra vila vrijednostima, htjeli učiniti zanimljivijima pretvorila u sladoled, koji su na kraju i privlačnijima, ispričali smo ih na jezi- Zoran Prodanović Prlja iz Leta 3 prije Tri svi u slast polizali«, kaže Prodanović. ku bliskom djeci. Mališani, ali i oni stari- praščića radio je sinkronizaciju za crta- 111 Peto hrvatsko natjecanje mladih 1. violina HRVATSKO glazbenih umjetnika Papandopulo NATJECANJEJE održalo se u Zagrebu, 2. viola MLADIH od 26. rujna do 1. listopada 2016. 3. flauta Kategorije za PETO ZAGREB, 26. RUJNA—1. LISTOPADA 2016. ZAGREB, 26. RUJNA—1. LISTOPADA GLAZBENIH UMJETNIKA hrvatsko natjecanje mladih glazbenih 4. klarinet IIIII.PAPANDOPULO umjetnika Papandopulo 2016 godine: 5. saksofon Ocjenjivački sud Nagrađeni Nagradu za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja dobio je Nagrađeni u kategoriji flauta su: ABDUL-AZIZ HUSSEIN za izvedbu djela 2017. Violina 1. nagrada Ana Batinica Tene Ivane Borić: A-D-H-D za klarinet solo Goran Končar 2. nagrada Dijana Bistrović 6. Natjecanje mla- Anđelko Krpan 3. nagrada Ivana Mišić Nagrađeni u kategoriji violine su: Tonko Ninić (predsjednik) 1. nagrada Katarina Kutnar dih glazbenih umjetnika Leonid Sorokow Nagradu za najbolju izvedbu djela 2. nagrada Martin Krpan Papandopulo Zlatko Stahuljak hrvatskog skladatelja dobila je 3. nagrada Zvonimir Krpan DIJANA BISTROVIĆ za izvedbu djela 3. nagrada Anamarija Milić Zagreb, 25.9.-1.10.2017. Viola Brune Bjelinskog: Dona Cupidis Milan Čunko Nagradu za najbolju izvedbu djela Kategorije Wladimir Kossjanenko Nagrađeni u kategoriji saksofon hrvatskog solo pjevanje, klavir, rog, truba, Krešimir Pustički su: autora dobila je KATARINA KUTNAR za trombon, tuba Zlatko Stahuljak 1. nagrada Goran Jurković izvedbu djela Borisa Papandopula: Ante Živković (predsjednik) 2. nagrada Lovro Merčep Monolog za violinu solo 3. nagrada Luka Prelas Flauta Tamara Coha-Mandić (predsjednica) Nagradu za najbolju izvedbu djela hrvatskog Marina Novak skladatelja dobio je LOVRO MERČEP za Renata Penezić izvedbu djela Krešimira Seletkovića: Portreti, Jan Ostry (Češka) za alt saksofon Matej Zupan (Slovenija) Nagrađeni u kategoriji viola su: Klarinet 2. nagrada Dagmar Korbar Davorin Brozić 2. nagrada Magda Scaramuca Radovan Cavallin 3. nagrada Tajana Škorić Davor Reba Nagradu za najbolju izvedbu djela Željko Milić hrvatskog skladatelja dobila je Milko Pravdić (predsjednik) TAJANA ŠKORIĆ za izvedbu djela Borisa Papandopula: Sonata za violu i klavir Saksofon Dragan Sremec (predsjednik) Nagrađeni u kategoriji klarineta Saša Nestorović su: Tomislav Žužak 1. nagrada Abdul-Aziz Hussein Gordan Tudor 3. nagrada Benjamin Jagec Miha Rogina (Slovenija) 3. nagrada Marko Zavišić