ČAZMA 2020 -Velikim Koracima Naprijed U 21

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stolje će STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA ZA RAZDOBLJE 2014-2020.

ČAZMA, SRPANJ 2014.

- ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Dokument je izra đen u srpnju 2014.g.

Dokument je izradio konzultantski tim T&MC Group u sastavu:

⇒ Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner ⇒ Dipl. ing. Edin Hodži ć, Partner ⇒ Mag.oecc. Ante Lon čar, Senior Consultant ⇒ BA Krunoslav Loina, Senior Consultant ⇒ Mag.oecc Petra Kale, Junior Consultant

Na izradi dokumenta su sudjelovali: Grad Čazma

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stolje će -

- ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

SADR ŽAJ

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stolje će - STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA ZA RAZDOBLJE 2014-2020

1. METODOLOGIJA I PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU...... 2 2. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA...... 4 2.1. Osnovne informacije o Gradu...... 4 2.2. Pregled strateških inicijativa – pokrenutih projekata…………………………...…... 5 2.3. Gospodarsko okruženje i ekonomski potencijali Grada…..……………………….. 7 2.3.1. Postoje će mjere razvoja gospodarstva...... 7 2.3.2. Gospodarski subjekti na podru čju Grada...... 9 2.4. Energetska infrastruktura………………………………………………………………… 14 2.4.1. Elektroopskrba...... 14 2.4.2. Plinoopskrba...... 14 2.4.3. Naftni sustavi...... 14 2.4.4. Produktovodi...... 18 2.5. Analiza obrazovnih, ljudskih, kulturnih i prirodnih potencijala………………...…. 16 2.5.1. Obrazovni potencijali...... 16 2.5.2. Prirodni potencijali...... 19 2.5.3. Kulturno povijesna baština...... 19 2.6. Analiza ljudskih potencijala i demografskih trendova………………………...……. 21 2.6.1. Demografska analiza stanovništva na podru čju Grada...... 21 2.6.2. Dobna struktura stanovništva na podru čju Grada...... 22 2.7. Pregled imovine u vlasništvu Grada……………………………………………..……. 24 2.7.1. Šume i šumsko zemljište...... 24 2.7.2. Poljoprivredno zemljište...... 24 2.7.3. Mineralne sirovine...... 24 2.8. Poduze ća u vlasništvu Grada……………………………………………………..…….. 32 2.9. Analiza javnih financija Grada……………………………………………………..……. 33 3. USPOREDNA ANALIZA………………………………………………………………………… 36 3.1. Strategija i politike regionalnog razvoja EU………………………………..….……… 38 3.2. Primjeri projekata regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD……...………….. 42 3.2.1. Pokrajina Koruška (Austrija) ...... 42

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stolje će -

- ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

3.2.2. Pokrajina Nitra (Slova čka)...... 44 3.2.3. Grad Brno ( Češka) ...... 45 4. STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA………………………………………… 46 4.1. Ekonomsko – politi čki kontekst…………………………………………..…….………. 47 4.2. Pokreta či ekonomskog razvoja…………………………………………...…………….. 49 4.3. Glavni ciljevi ekonomskog razvoja……………………………………………...……… 50 4.4. Izbor strateških prioriteta i tema…………………………………………………..……. 52 4.5. Razvojne politike……………………………………………………………………..….. 54 5. REALIZACIJA STRATEGIJE…………………………………………………………………... 56 5.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata……………………...……… 59 6. MJERENJE NAPRETKA………………………………………………………………………... 60 6.1 Projekcije gradskog prora čuna……………………………………………………..…… 62 7. ZAKLJU ČAK……………………………………………………………………………………… 63

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stolje će -

1 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stolje će STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA ZA RAZDOBLJE 2014-2020

UVOD

Grad Čazma (dalje u tekstu: Grad) je jedinica lokalne samouprave s oko 8.000 stanovnika koja se nalazi u Bilogorsko-Bjelovarskoj županiji, u blizini Grada Zagreba – najrazvijenije hrvatske regije i relativno blizu velikih europskih tržišta.

Zbog svojih prirodnih resursa i geografskog položaja može ostvariti razmjerno dinami čan gospodarski razvoj i rast u narednim godinama, u kontekstu ulaska RH u punopravno članstvo EU i dostupnosti europskih fondova za poticanje regionalnog razvoja. Pretpostavka za iskorištavanje ove, za Republiku Hrvatsku i Grad jedinstvene povijesne prilike, je precizno strateško i operativno planiranje razvojnih projekata i privla čenje investitora. Grad se nalazi se u klju čnom razdoblju koje predstavlja izazov u kontekstu vlastitog razvoja ali i cijele regije.

Temeljni strateški cilj je stvaranje pretpostavki za ubrzani ekonomski rast i razvoj te stvaranje novih radnih mjesta u kontekstu mogu ćnosti koje pruža ulazak Republike Hrvatske u EU.

. STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA I PLANIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA

Ovom se strategijom definiraju glavni ciljevi ekonomskog razvoja Grada u srednjoro čnom razdoblju. Glavni pokreta č ekonomskog razvoja će biti javni projekti – projekti koje će pokrenuti Grad i kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU, kao i projekti koje će Grad razvijati zajedno s privatnim sektorom (javno-privatni projekti).

- ČAZMA 2020 -Velikim koracima naprijed u 21. stolje će - 1

2 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

1. METODOLOGIJA I PRISTUP STRATEŠKOM PLANIRANJU

Programiranje strategije ekonomskog razvoja jedinica lokalne samouprave predstavlja iznimno kompleksan proces. Zbog složenosti ovog procesa, u koji su uključeni brojni pojedinci i zainteresirane strane, bilo je potrebno primijeniti odgovarajuću metodologiju.

U izradi strategije ekonomskog razvoja Grada primijenjena je standardna i provjerena metodlogija strateškog planiranja, kako je to prikazano u Slici 1-1.

Slika 1-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave

Izvor: T&MC Group

Definiranje strategije ekonomskog razvoja Grada započela je s analizom postojećeg stanja i razvojnih potencijala, koja je obuhvatila:

⇒ komparativnu analizu ekonomike Grada s usporedivim gradovima u EU ⇒ analizu razvojne strategije EU ⇒ analizu kohezijskih politika EU ⇒ analizu ekonomike Grada ⇒ pregled postoje ćih razvojnih inicijativa – pokrenutih razvojnih projekata

3 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

⇒ analizu i dokumentiranje ekonomskih potencijala – kapitala Grada ⇒ financijsku analizu – analizu prora čunskih potencijala ⇒ analizu infrastrukture

U drugoj fazi je bilo prije svega potrebno definirati misiju i glavnu razvojnu viziju Grada, kao osnovne razvojne deklaracije. Programiranje same razvojne strategije obuhvatilo je:

⇒ definiranje osnovnog strateškog koncepta ⇒ utvr đivanje razvojnih opcija ⇒ definiranje glavnih razvojnih ciljeva i ekonomskih pokazatelja ⇒ utvr đivanje strategije ekonomskog razvoja ⇒ definiranje glavnih strateških projekata kao javnih i javno-privatnih pokreta ča ekonomskog razvoja Grada ⇒ definiranje organizacijskih pretpostavki ⇒ utvr đivanje

Tre ća faza programiranja razvojne strategije Grada obuhvatila je:

⇒ katalogiziranje razvojnih projekata s prethodnim studijama izvodljivosti ( poslovnim slu čajevima) ⇒ izradu Plana implementacije ( Implementation Roadmap )

Katalog strateških projekata s planom implementacije tih projekata u razdoblju 2014-2020, sastavni su dio ovog dokumenta.

4 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2. ANALIZA SADAŠNJEG STANJA

U analizi sadašnjeg stanja, osim temeljnih informacija o Gradu i njegovu gospodarstvu, utvr đeni su i dokumentirani ekonomski potencijal kao i gradska imovina, odnosno gradski kapital.

2.1. Osnovne informacije o Gradu

Grad se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji udaljen 60 km jugoisto čno od Zagreba i 30 km od Bjelovara na obroncima Moslava čke gore.

Grad se sastoji od 36 naselja: Andigola, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma , Dapci,Dereza, Donji Draganec, Donji Dragi čevci, Donji Lipov čani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragi čevci, Gronji Lipov čani, Gronji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Mar čani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Op ćevac, Palan čani, Pavli čani, Pobjenik, Pobr đani, Prnjarovac, Prokljuvani, Siš ćani, Sovari, Suhaja, Vgovina, Vrtlinska, Vučani te Zden čec.

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, na podru čju Grada Čazme živi ukupno 8.077 stanovnika.

5 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.2. Pregled strateških inicijativa – pokrenutih projekata

U procesu planiranja strateških Projekata u razdoblju 2014. – 2020. godine potrebno je revidirati ve ć pokrenute inicijative i ideje, kao i uskladiti nove Projekte sa regionalnim (LAG) / državnim projektima u kojima će Grad sudjelovati i ve ć sudjeluje.

Navedene planirane i pokrenute projekte na podru čju Grada možemo podijeliti u 3 osnovne grupe: ⇒ Državni / Regionalni / projekti koji se provode na podru čju Grada ⇒ Strateški projekti Grada pripremljeni za sufinanciranje putem strukturnih fondova EU ⇒ Kapitalni projekti Grada

Grad je pristupio inicijativi za formiranje Lokalne akcijske grupe za podru čje koje obuhva ća administrativna podru čja gradova Kutina, Garešnica, Čazma, Ivani ć-Grad i op ćina Križ, Popova ča, Hercegovac, Dubrava, Velika Ludina, Velika Trnovitica, Kloštar-Ivani ć i Lipovljani. Projekti koji su prijavljeni od strane Grada u LAG-u Moslavina iznose 93,1 mil KN.

Tablica 2-1: LAG projekti koji se provode na području Grada

Prijavljeni projekti - LAG Moslavina Iznos Aktiviranje zra čnog pristaništa „Grabovnica” 15.750.000 Eko etno selo Siš čani 15.000.000 Obnova srednjovjekovne utvrde n/a Modernizacija nerazvrstanih cesta 4.500.000 Sanacija gradskog muzeja u Čazmi 1.950.000 Gradnja i rekonstrukcija pješa čkih staza, park 4.800.000 Razvoj poduzetni čkih i industrijskih zona n/a Izgradnja toplovoda 4.300.000 Obnova romani čko goti čke Crkve Sv. Magdalene u 1.142.621 Čazmi Ure đenje turisti čko ribolovnog lokaliteta Vustje 2.000.000 Odvodnja u naseljima Grabovnica, Bosiljevo, Dereza 13.500.000 Gradnja i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže 17.000.000 Izgradnja poljskih putova IPARD 2.505.875 Ure đenje vinskih cesta 700.000 Ure đaj za pro čiš ćavanje otpadnih voda 10.000.000 Ukupno 93.147.621 Izvor: Grad Čazma

6 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Osim prethodno opisanih projekata, Grad je u fazi planiranja i sljede ćih kapitalnih projekata u narednom razdoblju.

Tablica 2-2: Kapitalni projekti Grada u planiranju

Nositelj Naziv projekta Faza projekta Podru čje projekta Grad Čazma Obnova društvenih i vatrogasnih domova Projektna ideja Gradska Bibliobus Projekt u pripremi knjižnica Grad Čazma Sportski tereni-Glumina Projektna ideja Ure đenje zgrade gradske u prave i Projektna ideja Grad Čazma vije ćnice na gradskom trgu Obnova zgrade umirovljenika s ciljem Projektna ideja Grad Čazma uvo đenja dnevnog boravka za starije osobe Grad Čazma Dogradnja osnovne škole Projekt u pripremi Grad Čazma Obnova dje čjeg igrališta Projekt u pripremi Stara PucCha - Stara povijesna urbana Projekt u me đufazi Zaštita, cjelina Chasmae (istraživanje, konzervacija (dokumentacija promicanje i i restauracija srednjovjekovne utvrde, crkve djelomi čna) razvoj Grad Čazma sv. Marije Magdalene i dominikanskog kulturnog i samostana u Čazmi; prezentacija pokretnih prirodnog nalaza, na čina života, zbivanja i stilskih naslje đa razdoblja) Izvor: Grad Čazma

U okviru pregleda pokrenutih i planiranih investicija na podru čju Grada, ukupan iznos investicija kroz definirane Projekte u razdoblju 2013. – 2020. koji su planirane procijenjene su kako slijedi.

Tablica 2-3: Sažetak pregleda pokrenutih i planiranih investicija na podru čju Grada

Državni / Regionalni /Županijski projekti koji se provode na podru čju Grada n/a Strateški projekti pripremljeni za sufinanciranje putem struk. fondova EU Potrebno definirati Kapitalni projekti Grada 93.000.000 Kn 1 Ukupno 93.000.000 Kn Izvor: Grad Čazma

1 U razdoblju 2013. – 2010. godine bez projekata za fondove EU i regionalnih zajedni čkih projekata

7 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.3. Gospodarsko okruženje i ekonomski potencijali Grada

Čazma je ekonomsko i regionalno središte moslava čkog dijela Županije i svoj razvoj temelji prvenstveno na velikoj komparativnoj prednosti blizine Grada Zagreba. Razvoj Grada se temelji prije svega na mikro, malim i srednjim poduze ćima u sekundarnom sektoru, dok agroturisti čke i kulturne potencijale tek treba zna čajnije realizirati kroz budu će projekte.

Sadašnju gospodarsku osnovu podru čja čine djelatnosti dominantno bazirane na prera điva čkoj industriji, zatim prijevozništvom te trgovinom. U prethodnom tranzicijskom razdoblju 2001. - 2013. g. gospodarska aktivnost je zabilježila tendenciju pada uzrokovanom restrukturiranjem velikog prijevozni čkog poduze ća i drvne industrije, ali neovisno o navedenim specifi čnim sektorima koji su svakako zna čajni za Grad zbog relativnog ve ćeg broja zaposlenih, ve ća opasnost prijeti od daljnje stagnacije i pada u postoje ćoj strukturi gospodarstva Grada. Da bi se trendovi rasta pokrenuli, potrebno je mobilizirati postoje će i potencijalne resurse te kroz definiranje novog strateškog plana razvoja Grada realizirati klju čne projekte na kojima će se bazirati budu ći gospodarski rast i koji će dugoro čno u činiti Grad ekonomski održivim.

Kao što je uvodno navedeno, glavni pokreta č će svakako biti dostupnost sufinanciranja projekata iz fondova EU koji pružaju jedinstvenu priliku za investiranje i u tom kontekstu potrebno je uskladiti inicijative Grada sa razvojnim politikama EU. Osim lokalnih komparativnih prednosti koji se baziraju na prirodnim resursima i nedovoljno iskorištenim mogu ćnostima prera điva čke industrije u sektoru malih i srednjih poduze ća, resurse svakako treba usmjeriti prema novim tercijarnim djelatnostima koji su naglašeno poticane od strane EU a prvenstveno se odnose na kulturnu i kreativnu ekonomiju te unaprje đivanje znanja u svim sektorima.

2.3.1. Postoje će mjere razvoja gospodarstva

Grad je dosadašnjim mjerama nastojao kroz prora čunska sredstva i uz pomo ć županijskih sredstava poticati i održavati gospodarstvo Grada prvenstveno kroz subvencije i kapitalne pomo ći. S obzirom na fiskalni kapacitet prora čuna Grada i zakon o fiskalnoj odgovornosti jedinica lokalne samouprave, takav model je u potpunosti iscrpljen i ne mogu se o čekivati pozitivni efekti takvih intervencija što i potvr đuju statisti čki podaci o stagnaciji broja poduze ća i pada broja obrta.

Osnovna infrastruktura za realizaciju investicija i prije svega otvaranja i privla čenja novih gospodarskih subjekata, ve ć postoji u obliku nekoliko industrijskih zona.

8 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-4: Industrijske zone i beneficije za investitore

Prug Čazma Prug Čazma Izmjene i dopune II Zona Od toga Od toga Utvr đeno Utvr đeno izgra đeno izgra đeno g.p. (ha) g.p. (ha) (ha) (%) (ha) (%) Agrokombinat 13,2 4,5 34,0 12,02 5,34 44,42 (sada Ninkovica) - I1 Čazma jug – I1 35,8 + 1,2 - 50,64 4,56 9,00 Čazma istok – I1 100,0 15,5 10,0 65,0 15,79 15,09 0 Gornji Draganec – I1 5,5 2,5 45,0 8,88 6,68 75,24 Vrtlinska-Pavli čani- IP 5,5 0,0 - 9,03 1,10 12,20 Čazma zapad –I1 24,0 k 6,5 k 27,1 k 26,08 7,20 27,60 Andigola- IP - - - 2,63 0,0 - Čazma sjever (prije Čazma - - - 1,54 1,54 100 RD) – I1 Ukupno 109,5 24,7 22,55 126,61 41,51 33,33 Izvor: Grad Čazma

U okviru postoje ćih mjera za razvoj gospodarstva, primjenjuju se i porezne olakšice za poduzetnike:

⇒ Oslobo đenje pla ćanja komunalne naknade ⇒ Oslobo đenje komunalnog doprinosa ⇒ Oslobo đenje pla ćanja takse na priklju čke (voda, kanalizacija) ⇒ Besplatna naknada za odre đene kW priklju čka elektri čne energije ⇒ Povoljna cijena po m 2 (3-5 EUR, što iznosi 12-20% stvarne vrijednosti gra đevinskog zemljišta

9 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.3.2. Gospodarski subjekti na podru čju Grada

S obzirom na gospodarske subjekte koji se nalaze na podru čju Grada, prema posljednjim informacijama i izvorima Grad ima registriranih 97 pravnih subjekata (d.o.o.-a i d.d.-a).

Tradicionalno dominira sekundarni sektor prera điva čke industrije sa gotovo 30 % ukupno zaposlenih. Sektor prijevozništva tako đer zapošljava veliki broj radnika ali izvjesno je očekivati promjene u tom sektoru. Sektor obrazovanja zapošljava relativno visok udio zaposlenih od 9,6 % unato č skromnim kapacitetima obrazovnih ustanova.

Tablica 2-5: Zastupljenost glavnih djelatnosti

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 78 Javna uprava 103 Obrazovanje 3. 144 Prera điva čka industrija 1. 457 Opskrba vodom, gospodarenje otpadom 45 Gra đevinarstvo 63 Trgovina na veliko i malo 134 Prijevoz i skladištenje 2. 285 Ostali sektori 191 Ukupno 1.500 Izvor: Grad Čazma

Tablica 2-6: Struktura po djelatnostima

Prera điva čka industrija 30,4% Prijevozništvo 19,0% Obrazovanje 9,6 % Trgovina na malo i veliko 8,9 % Ostali sektori 12,7 % Izvor: Grad Čazma

10 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-7: Top 12 poduze ća na podru čju Grada

Naziv Prihodi u 2012. Čazmatrans Nova 239,0 Intra lighting 45,0 Di Čazma 33,0* Komunalije 19,0 Oniks 8,2 Bik 7,4 Diving 6,3 Škadra sanitarna zaštita 5,7 Invictus 5 Elkom 3,7 Mil čić 3,7 Veterinarska stanica 2,2 UKUPNO 345,2 2 Izvor: Grad Čazma

U tablici 7. prikazana su top 12 poduze ća sa podru čja Grada koja čine 80 % ukupne gospodarske aktivnosti. S obzirom da su podaci za 2012. godinu, velika promjena je slu čaj predste čaja DI Čazme ali o čekuje se restrukturiranje i tog poduze ća na razini 20 mil Kn prihoda. Procjenjuje se da je ukupan output privatnog sektora na podru čju grada približno 400,0 milijuna kuna.

Najve će poduze će u Gradu je Čazmatrans Nova –poduze ćečija je budu ćnost neizvjesna i na njemu se ne može temeljiti strategija ekonomskog razvoja. Treba uzeti u obzir da je najve će poduze će prikazano sa konsolidiranim tvrtkama k ćerima u RH. Ukoliko uklju čimo obrtnike i OPG-a možemo zaklju čiti da je gospodarska aktivnost privatnog sektora na podru čju grada na razini 500,0 – 530,0 mil Kn. Gradsko poduze će Komunalije d .o.o. predstavlja jednog od najvažnijih gospodarskih subjekata u Gradu.

U okviru gospodarske aktivnosti – kretanja i trendova, dostupni podaci ukazuju na stagnaciju gospodarskih aktivnosti u prethodnih sedam godina na podru čju Grada. Broj trgova čkih društava (d.o.o.-a) stagnira, a primjetan je snažan pad registriranih obrta sa 144 (2004.) na 75 (2013.). Obiteljska poljoprivredna gospodarstva prema zadnjim informacijama u 2013. bilježe broj od 949 subjekata.

2 Izvor: FINA

11 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-8: Poslovni subjekti Grada

Poslovni subjekti 2004. 2013. Trgova čka društva 49 50 Obrti 144 80 OPG-a 900 949 Ukupno ~ 1.193 1.079 Izvor: Grad Čazma

Primjetan je pozitivan trend pove ćanja broja poduzetnika od 2010. godine, nakon trenda pada koji je bio posljedica ekonomske krize (od 2008. do 2010. godine). Isti trend primjetan je i u analizi ukupnih prihoda, kada je nakon stalnog pada, u periodu od 2010. – 2012 zabilježen porast ukupnih prihoda. Tako đer, primjetan je konstantni pad prosje čnog broja zaposlenih, ali i blagi porast prosje čne neto pla će u cijelom promatranom periodu što je prije svega uzrokovano restrukturiranjem poduze ća .

Grad mora na postoje ćim resursima definirati nove razvojne pravce u skladu sa politikama i agendama EU kako bi stvorio preduvjete i djelomi čno infrastrukturu te ohrabrio poduzetnike i usmjerio postoje će aktivno stanovništvo u pravcu samostalnih djelatnosti sekundarnog i naro čito tercijarnog sektora.

Tablica 2-9: Gospodarska aktivnost – kretanja i trendovi

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Broj poduzetnika 98 92 97 Financijski rezultat (u tis. HRK) UKUPNI PRIHODI 439.295 536.370 391.057 380.209 385.984 418.387 UKUPNI RASHODI 453.321 576.016 391.057 380.209 386.100 421.921 DOBIT teku ćeg razdoblja 7.947 15.376 8.307 8.403 7.126 9.185 GUBITAK tek. razdoblja 21.973 55.022 2.562 15.144 7.242 12.719 Prosje čan br. zaposlenih 1.622 1.586 1.498 1.474 1.400 1.408 (na bazi sata rada) Prosje čna neto pla ća 2.967 3.169 3.274 3.299 3.287 3.294 Izvor: Grad Čazma

12 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-10: Sektorska kretanja za razdoblje 2008. – 2012.

2008. 2010. 2012. Poduze ća Prihod Poduze ća Prihod Poduze ća Prihod Rudarstvo, nafta, plin 10 94 0 0 1 692 Poljoprivreda, šumarstvo i 1 17.840 8 22.538 9 19.493 ribarstvo Prera điva čka industrija 20 144.802 25 113.197 22 112.330 Opskrba el. energijom, 0 0 1 1.319 1 1.399 plinom Gra đevinarstvo 9 18.083 5 3.662 7 1.598 Opskrba vodom, gosp. 1 14.740 1 15.969 2 19.352 otpadom Trgovina na veliko i malo 24 34.113 20 35.550 24 35.278 Hoteli i restorani 4 2.003 9 1.277 2 2.429 Prijevoz, skladištenje i veze 8 288.311 5 167.663 12 214.209 Financijsko poslov. 2 9 1 1,2 1 1 Stru čne, znanstvene i 14 7.647 14 6.051 10 4.905 tehni čke djelatnosti Adm. i pomo ćne uslužne 2 7.620 1 5.944 1 5.798 djelatnosti Obrazovanje 1 524 1 295 1 340 Ostale uslužne djelatnosti i 2 585 1 2 3 0 zaštita UKUPNO 98 536,3 92 380,2 97 418,3 Izvor: Grad Čazma

U okviru sektorskih kretanja za razdoblje 2008. – 2012. godine iz tablice 10. vidljivo je kako najve ći broj poduze ća kroz godine dominira u prera điva čkoj industriji.

Osim dominantnog udjela srednjeg i malog poduzetništva, procjenjuje se da obrti i OPG-a zauzimaju izme đu 15 - 20 % gospodarskih aktivnosti na podru čju grada sa ukupnim brojem od 75 obrta i 949 OPG-a.

Tablica 2-11: Struktura obrta po djelatnostima i prihodima

Ugostiteljstvo 35 % Obrtni čki radovi i usluge 30 % Trgovina i usluge 25 % Ostale usluge 10% Izvor: Grad Čazma

13 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Obrtni čki dio gospodarstva dominantno je vezan uz ugostiteljstvo, razne obrtni čke radove te trgovinu i ostale usluge. OPG-a su po strukturi orijentirana prvenstveno na vo ćarstvo, povrtlarstvo i sto čarstvo sa udjelom od 65 %, dok preostali dio čine ratarske kulture.

Tablica 2-12: Struktura OPG – a

Ratarstvo 35 % Povrtlarstvo, Vo ćarstvo, Sto čarstvo 65 % Izvor: Grad Čazma

Tablica 2-13: Struktura obrta po djelatnostima

Ugostiteljstvo 35% Obrtni čki radovi i usluge 30% Trgovina i usluge 25% Ostale usluge 10% Izvor: Grad Čazma

Slika 2-1: SWOT analiza potencijala ekonomskog razvoja Grada

SNAGE: SLABOSTI:

•Blizina velikih tržišta •Nepovoljna struktura gospod. •Geografska lokacija •Niska razina produktivnosti •Prometna povezanost •Većina radnih mjesta ugrožena •Tradicija mikro - poduzeća •Nedovoljno kvalitetnih radnih mjesta

PRILIKE: OPASNOSTI:

•Ulazak RH u EU i dostupnost •Spori ekonomski oporavak u RH strukturnih fondova •Rastuća konkurencija iz SEE •MSP kao pokretač razvoja MSP kao pokretač razvoja •Odljev radne snage • Obrazovanje kao pokretač •Neučinkovita administracija

Izvor: T&MC Group

14 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

STRATEGIJU RAZVOJA TEMELJITI NA MIKRO, MALIM I SREDNJIM PODUZE ĆIMA Temeljna pretspostavka dinami čnog ekonomskog razvoja je u prvom redu promjena postoje će i stvaranja nove, dinami čne ekonomske strukture koja će se temeljiti na malim i srednjim poduze ćima u sektorima koji imaju perspektivu u budu ćnosti.

2.4. Energetska infrastruktura

2.4.1. Elektroopskrba

Podru čje Grada opskrbljeno je elektri čnom energijom koju distribuira DP Elektra Križ. Na podru čju Grada izgra đena je transformatorska stanica TS35/10 kV Čazma, inst. snage 2x2,5 MVA, iz koje se vrši napajanje. TS Čazma spojena je dalekovodom 35 kV na TS 110/35 kV Ivani ć Grad. Podru čjem prolazi elektroprijenosni ure đaj DKV 110 kV.

2.4.2. Plinoopskrba

Podru čje Grada (i cijele županije) prirodnim plinom opskrbljuje Prirodni plin d.d. Zagreb. Tako đer, podru čjem prolazi dio sustava magistralnog plinovoda Hrvatske (trasa Budrovec-Ivani ć Grad). Prirodni plin se predaje distributerima na mjerno redukcijskim stanicama, gdje se reducira pritisak dolaznih plinovoda i mjeri predana koli čina plina. Sustav plinoopskrbe na gradskom podru čju sastoji se od plinovoda i mjerno redukcijske stanice Draganec preko koje se obavlja opskrba prirodnim plinom grada Čazme i industrije (MRS Čazma je demontirana). Kondenzatovod Šandrovac-Ivani ć Grad pretvoren je u distributivni plinovod i predan na korištenje Komunalnom poduze ću Čazma. Na plinsku mrežu (sukladno rezultatima Popisa stanovništva 2001.) može se priklju čiti 80% žitelja sa podru čja Grada.

2.4.3. Naftni sustavi

Podru čjem Grada prolazi trasa jadranskog naftovoda JANAF-a za me đunarodni transport u oba smjera i naftovod Budrovac- Ivani ć Grad.

2.4.4. Produktovodi

U infrastrukturnom koridoru magistralnog plinovoda i naftovoda Budrovec- Ivani ć Grad nalaze se dva produktovoda DN 250 i Dn 80, kojim se transportira ukapljeni naftni plin.

15 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Slika 2-2: Energetska infrastruktura Grada – Mapa

Izvor: Grad Čazma

Prethodna analiza energetske infrastrukture Grada ukazuje da su navedenim energetskim sustavima ve ć danas zadovoljene potrebe podru čja Grada.

16 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.5. Analiza obrazovnih, ljudskih, kulturnih i prirodnih potencijala

2.5.1. Obrazovni potencijali

Republika Hrvatska stupanjem u članstvo Europske Unije ima mogu ćnost korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda, namijenjenih postizanju ujednačenog razvoja svih država, odnosno regija Europske unije te financiranju provedbe aktivnosti koje proizlaze iz zajedni čkih europskih politika.

Korištenje sredstava provodi se na osnovu strateških ciljeva i prioriteta koji se definiraju putem Operativnih programa za pojedine sektore te pojedina čnih projekata koji proizlaze iz odre đenog prioriteta. To su programsko planski dokumenti kojima se predvi đaju na čini i uvjeti korištenja EU fondova, u ovom slu čaju Europskog fonda za regionalni razvoj (European Regional Development Fund-ERDF).

U razdoblju 2014. – 2020. i novoj financijskoj perspektivi, ciljevi će se pokušati posti ći ulaganjem u:

1. Razvoj znanstvene izvrsnosti i inovacija: ⇒ poboljšanjem uvjeta za transfer tehnologije i znanja koji će biti ⇒ podrška na znanju utemeljenom gospodarstvu ⇒ pružanjem podrške javnom i privatnom istraživa čkom sektoru ⇒ podržavaju ći suradnju gospodarstva i javnih istraživa čkih ustanova

2. Razvoj znanstveno-istraživa čke i tehnološke infrastrukture

3. Razvoj obrazovne infrastrukture

17 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Postoje ća obrazovna infrastruktura skromnih je kapaciteta, ali upravo u tom smjeru mora biti definiran jedan ili više budu ćih Projekata a nastavno na prethodno spomenute razvojne politike EU.

Tablica 2- 14: Postoje ća obrazovna infrastruktura

⇒ na podru čju grada djeluje osnovna škola Čazma za svih 36 Osnovna škola naselja ⇒ plan je dogradnje postoje će školske zgrade ⇒ srednjoškolsko obrazovanje je odvija se u okviru Srednje Srednja škola škole Čazma koja za polaznike nudi odabir ukupno tri struke i to: prometnu, strojarsku i poljoprivrednu struku Dje čji vrti ć ⇒ dje čji vrti ć „P čelica” ⇒ Centar za kulturu Čazma kulturna je, muzejska, galerijska, prosvjetna, ⇒ uslužna i javna ustanova u vlasništvu osniva ča, Grada Čazme ⇒ obavlja informacijsku, muzejsku, galerijsko-izložbenu, kino prikaziva čku i nakladni čku djelatnost, te organizira i Centar za kulturu „ Čazma” promi če sve oblike kulturno-umjetni čkog stvaralaštva ⇒ provodi akcije informati čkog opismenjivanja mladeži, djece i odraslih ⇒ organizira te čajeve u čenja sviranja pojedinih glazbenih instrumenata, te čajeve i poduke iz stranih jezika i javno informiranje ⇒ u okviru Centra za kulturu djeluje i Gradski muzej Čazma Gradska knjižnica Slavka Kolara / Glazbena škola u sklopu Centra za kulturu Izvor: Grad Čazma

U okviru obrazovna struktura stanovništva Grada, prema posljednjim podacima, udio nisko obrazovanog stanovništva doseže gotovo 66 %, a udio višeg i visokog obrazovanog stanovništva je na razini 5,6 %.

18 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-15: Obrazovna struktura stanovništva Grada

STANOVNIŠTVO DOBNA STRUKTURA OBRAZOVNA STRUKTURA

GRAD / OP ĆINA Promj. 2001 2011 2001./ 0-14 15-34 35-46 65+ 2011. Nezavršena šk. osnovna Završena šk. osnovna Završena šk. srednja viša Završena šk./fakultet Bjelovar 41.869 40.443 -3.4% 17.1% 26.4% 41.0% 15.2% 19.0% 23.0% 47.0% 10.3% Čazma 8.895 8.095 -9.0% 16.2% 25.5% 40.3% 17.5% 27.5% 28.9% 37.2% 5.6% Daruvar 13.243 11.612 -12.3% 16.0% 27.3% 41.1% 15.3% 14.7% 22.8% 50.1% 12.0% Garešnica 11.630 10.466 -10.0% 17.6% 27.1% 39.6% 15.4% 28.7% 26.6% 38.6% 5.5% Grubišno polje 7.523 6.431 -14.5% 16.1% 23.6% 40.7% 19.4% 32.4% 23.5% 38.4% 5.2% Berek 1.706 1.448 -15.1% 14.0% 23.9% 37.7% 23.3% 43.8% 34.1% 19.8% 1.6% Dežanovac 3.355 2.671 -20.4% 18.3% 24.1% 36.8% 19.9% 39.4% 29.0% 29.2% 2.0% Đulovac 3.640 3.199 -12.1% 26.1% 26.8% 29.8% 17.0% 39.0% 39.1% 20.0% 1.6% Hercegovac 2.791 2.367 -15.2% 16.1% 24.7% 41.5% 17.4% 32.9% 23.0% 39.0% 4.7% Ivanska 3.510 2.927 -16.6% 16.8% 23.3% 38.6% 20.7% 37.2% 34.7% 24.8% 2.9% Kapela 3.516 2.973 -15.4% 16.8% 24.7% 37.6% 20.7% 41.8% 31.5% 24.1% 2.3% Kon čanica 2.824 2.349 -16.8% 14.7% 24.0% 40.8% 20.1% 28.3% 34.6% 34.1% 2.6% Nova Ra ča 4.077 3.434 -15.8% 16.8% 24.8% 38.2% 20.0% 36.2% 32.8% 28.0% 2.7% Roviš će 5.262 4.875 -7.4% 21.8% 27.7% 36.2% 14.1% 33.9% 32.1% 30.5% 3.0% Severin 1.038 879 -15.3% 15.8% 23.7% 39.5% 20.6% 35.6% 31.1% 30.4% 2.1% Sira č 2.546 2.178 -14.5% 16.1% 23.4% 38.6% 21.1% 35.4% 24.1% 37.0% 3.2% Sandrovac 2.095 1.775 -15.3% 17.2% 23.2% 39.3% 20.0% 45.0% 33.9% 20.0% 1.0% BJELOVARSKO BILOGORSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA BILOGORSKA BJELOVARSKO Štefanje 2.347 2.020 -13.9% 17.9% 21.9% 38.0% 21.4% 39,.7% 29.6% 26.2% 2.7% Velika 2.151 1.774 -17.5% 15.4% 22.0% 36.9% 25.5% 42.8% 29.1% 24.6% 2.3% Pisanica Velika 1.661 1.373 -17.3% 15.5% 24.7% 38.7% 21.0% 41.4% 27.7% 26.9% 3.2% Trnovitica Veliki Gr đevac 3.313 2.827 -14.7% 16.5% 22.4% 39.2% 21.6% 38.0% 29.4% 29.4% 3.0% Veliko 3.092 2.731 -11.7% 15.1% 23.2% 41.6% 19.7% 36.8% 30.2% 29.4% 3.0% Trojstvo Zrinski 1.000 896 -10.4% 18.7% 26.2% 36.3% 18.6% 45.9% 40.0% 12.4% 1.4% Topolovac Izvor: DZS

19 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.5.2. Prirodni potencijali

Unutar ukupnog krajobraza pojedini lokaliteti definirani su kao zna čajna i osobito vrijedna prirodna podru čja u slijede ćim kategorijama: ⇒ Regionalni park Moslava čka gora

Regionalni park Moslava čka gora prostire se kroz grad Čazmu i op ćine Popova ča i Velika Ludina. Moslava čka gora nalazi se u središnjoj Hrvatskoj na granici Bjelovarsko-bilogorske županije i Sisa čko-moslava čke županije. Spada u staro ulegnuto gromadno gorje paleološkog nastanka bogato rudnim bogatstvom (granitom te nalazištima nafte i plina).

Površina Moslava čke gore iznosi oko 1 350 km² od čega se 220,22 km² prostire kroz LAG Moslavina. Moslava čka gora obrasla je gustim šumama bukve, hrasta kitnjaka, graba, kestena, crne johe i breze, a u nižim predjelima kultiviranim vo ćnjacima i vinogradima. Ima više kamenoloma od kojih su neki napušteni. Najzna čajniji su Pleterac i Mikleuška.

Od rijetkih i ugroženih biljaka rastu zvjezdasti šaš (Carex echinata) i mirisavi dvolist. U vodotocima živi ugrožena riba bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a od vodozemaca prisutni su pjegavi daždevnjak, sme đa šumska žaba i žuti muka č. Na Moslova čkoj gori postoje ostaci starih utvrda, od kojih je najpoznatiji Gari ć-grad, kojeg je sagradio ban Stjepan Šubi ć. Zbog svojih zna čajki, Moslava čka gora zašti ćeno je podru čje od 2007. godine preventivno na tri godine u kategoriji regionalnoga parka.

2.5.3. Kulturno povijesna baština

U okviru kulturno povijesnih potencijala uklju čuju se sve upisane gra đevine u registru zašti ćenih kulturnih dobara Republike Hrvatske koje se nalaze na podru čju grada Čazme.

Čazma je staro naselje koje je u prošlosti imalo istaknuti zna čaj, budu ći da su u njoj svojevremeno rado boravili ljudi visokog položaja – hercezi, biskupi i banovi, a tu se nalazio i Čazmanski kaptol. Čazma je imala i stratešku ulogu te su je poharali Tatari, a Turci su preko nje htjeli osvojiti Zagreb. Na temeljima burne i sjajne prošlosti, Čazma se izgradila u regionalno središte tog dijela Moslavine, s privrednim, kulturnim, gospodarskim i turisti čkim potencijalima koje sve bolje iskorištava.

Zagreba čki biskup Stjepan II. odlu čio je1226. godine Čazmu u činiti pomo ćnim sjedištem Zagreba čke biskupije. Iz toga razloga intenzivno gradi lijep gradi ć u kojem je – po nekima – svoje sjedište imao hrvatsko-slavonski herceg Koloman (brat kralja Bele IV.). Godine 1232,

20 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Stjepan II. osniva Zborni kaptol svetoga Duha u Čazmi s 12 kanonika te pripadaju ćim službama. Kaptolu je izgradio Crkvu sv. Duha koja se nalazila unutar zidina čazmanske srednjovjekovne utvrde (zapadno od Crkve sv. Marije Magdalene).

Stolje ćima je Čazma – zahvaljuju ći postojanju Kaptola te djelovanju redovni čkih zajednica bila sjedište pismenosti i kulture središnje Hrvatske. Osim toga, bila je i vrlo lijepo izgra đen grad s najsjajnije izgra đenom biskupovom pala čom te drugim sakralnim i svjetovnim gra đevinama. Osim kaptolske Crkve sv. Duha, dominikanske Crkve sv. Marije Magdalene i Crkve sv. Ivana, u Čazmi je bila i Župna crkva sv. Katarine i Crkva sv. Andrije. Na nekoliko kilometara od Čazme bile su Crkva sv. Vida u Grabovnici, Crkva sv. Marije u Dragancu, Crkva sv. Petra i Pavla u Bijeniku (današnjem Pobijeniku), Crkva sv. Martina u Martincu te druge kapele i crkve. Kulturno povijesne i krajobrazne vrijednosti štite se temeljem mjera zaštite ugra đenih u dokumente prostornog ure đenja.

Na temelju Konzervatorskih podloga, Planovima su odre đene mjere zaštite koje se provode kroz izdavanje akata za gra đenje. Prostornim planom županije i PPUG-om unutar ukupnog krajobraza na podru čju Grada pojedini su lokaliteti definirani kao zna čajna i osobito vrijedna prirodna i kulturna podru čja.

UPU- om Grada Čazme su, u skladu s PPUG Čazme, evidentirana i zašti ćena sljede ća nepokretna kulturna dobra:

Tablica 2-16 : Zašti ćena nepokretna kulturna dobra

Arheološka baština ⇒ ostaci kaštela čazmanskog kaptola, registrirano (broj registra R 534) ⇒ župna crkva sv. M. Magdalene, registrirano (broj registra R 1259) Povijesna graditeljska cjelina – gradska naselja ⇒ kulturno-povijesna cjelina, registrirano (broj registra R 1019) Povijesni sklop i gra đevina Civilne gra đevine: ⇒ župni dvor, preventivno zašti ćen (PUP/I-612-8/00-01/9) ⇒ stara škola, evidentirano ⇒ zgrada šumarije, evidentirano Sakralne gra đevine: ⇒ Crkva sv. Marije Magdalene, registrirana (R 1259) Izvor: Grad Čazma

21 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.6. Analiza ljudskih potencijala i demografskih trendova

2.6.1. Demografska analiza stanovništva na podru čju Grada

Grad Čazma je slabo naseljen prostor, jer je relativna gusto ća 37,52 stanovnika na km 2. Udio stanovnika podru čja (Grada Čazme i cijele Županije) u ukupnom stanovništvu Hrvatske smanjuje se ve ć gotovo 50 godina.

Smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima uz istovremeni porast u gradovima i naseljima najbližim gradovima i zna čajnijim prometnicama dovelo je do smanjenja prosje čne veli čine naselja, a porast broja stanovnika usmjeren je uglavnom u pove ćanje velikih naselja.

Podru čje Grada Čazme je (kao i podru čje cijele Županije) dugo vremena emigracijsko područje. Posebno nepovoljna okolnost je da je velik dio emigracije usmjeren van podru čja (dijelom u inozemstvo, a ve ćim u propulzivnija podru čja Hrvatske).

Tablica 2-17: Demografska kretanja stanovništva 1991. – 2011. godine

1991. 2001. 2011. Sadržaj Površina Broj Broj Broj st. Broj st. Broj st. Broj st. u km 2 st./ km 2 st./km 2 po km 2 Grad Čazma 238,07 8.862 37,22 8,933 37,52 8.077 33,93 Bjelovarsko bilogorska 2.637 144.042 54,63 133,084 50,47 119.743 45,41 županija RH 56.655 4.784.265 84,45 4.437.460 78,32 4.290.612 75,73 Izvor: Grad Čazma

Prema rezultatima Popisa stanovništva 2011. godine, na podru čju Grada Čazme, koji obuhva ća 36 naselja, živi ukupno 8.077 stanovnika. U usporedbom sa prethodnim Popisom iz 2001. godine u Čazmi živi tisu ću stanovnika manje (9,6 %), što je drasti čna promjena, u odnosu na ranije trendove (odnos Popisa 01/91 zabilježio mali rast u broju stanovnika). S obzirom da Domovinski rat nije utjecao na promjene u broju stanovnika, može se smatrati da su one socio – ekonomske prirode, pa stanovništvo zbog blizine glavnog grada vjerojatno migrira u potrazi za boljim poslovnim prilikama.

Sve do posljednjeg popisa Čazma je bila svijetli primjer i iznimka Bjelovarsko-bilogorske županije, koja stalno bilježi pad u broju stanovnika od oko 5 %. Na takav tok kretanja najzna čajnije je utjecao proces urbane tranzicije te iz njega proizišle promjene

22 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE društvenogospodarskih, kulturno-obrazovnih, zdravstveno-socijalnih i drugih činitelja, a obzirom na dotadašnji izrazito ruralni karakter Županije.

Kretanje broja stanovnika i struktura starosne dobi u razdoblju 1981. - 2011. godine za Grad Čazmu ukazuje na promjene društveno, obrazovno, gospodarskih navika stanovništva, prvenstveno mla đeg, te kretanja ka urbanim sredinama. Tako sva rubna naselja bilježe pad u broju stanovnika, dok samo naselje Čazma, bilježi porast u promatranom razdoblju. Tako đer, analiziranjem starosne strukture stanovništva, jasno je da ona naselja koja godinama imaju negativan trend, zapravo su naseljena pretežno starijim (60 i više godina) stanovništvom.

Ukupno gledano Grad Čazma ima povoljnu demografsku sliku sa trostruko većim brojem mladog stanovništva u odnosu na gra đane u dobi od 60 i više godina, a to je svakako pozitivan čimbenik u društveno-gospodarskom smislu.

2.6.2. Dobna struktura stanovništva na podru čju Grada

Podaci o dobnoj strukturi pokazuju udjel potencijalno radno aktivnog stanovništva (mla đeg) od 65,8 %, što je vrlo važan resurs, me đutim prethodna dublja analiza obrazovne strukture ukazuje da je ujedno i veliki dio stanovnika niže razine formalnog obrazovanja (do SSS).

Dobna struktura stanovništva stati čki prikazuje dobru sliku, me đutim trendovi su odljeva mla đeg stanovništva tako da u narednom periodu bez pokretanja zna čajnijeg gospodarskog rasta i aktivnosti a time i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, ne može se o čekivati zadržavanje postoje će dobne strukture, naro čito u segmentu mladih do 24 – 26 godina kada završava formalni dio visokoškolskog obrazovanja.

23 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-18: Dobna struktura stanovništva na podru čju Grada

STANOVNIŠTVO DOBNA STRUKTURA

GRAD / OP ĆINA Promj.2001./ 2001 2011 0-14 15-34 35-46 65+ 2011.

Bjelovar 41.869 40.443 -3.4% 17.1% 26.4% 41.0% 15.2% Čazma 8.895 8.095 -9.0% 16.2% 25.5% 40.3% 17.5% Daruvar 13.243 11.612 -12.3% 16.0% 27.3% 41.1% 15.3% Garešnica 11.630 10.466 -10.0% 17.6% 27.1% 39.6% 15.4% Grubišno polje 7.523 6.431 -14.5% 16.1% 23.6% 40.7% 19.4% Berek 1.706 1.448 -15.1% 14.0% 23.9% 37.7% 23.3% Dežanovac 3.355 2.671 -20.4% 18.3% 24.1% 36.8% 19.9% Đulovac 3.640 3.199 -12.1% 26.1% 26.8% 29.8% 17.0% Hercegovac 2.791 2.367 -15.2% 16.1% 24.7% 41.5% 17.4% Ivanska 3.510 2.927 -16.6% 16.8% 23.3% 38.6% 20.7% Kapela 3.516 2.973 -15.4% 16.8% 24.7% 37.6% 20.7% Kon čanica 2.824 2.349 -16.8% 14.7% 24.0% 40.8% 20.1% Nova Ra ča 4.077 3.434 -15.8% 16.8% 24.8% 38.2% 20.0% Roviš će 5.262 4.875 -7.4% 21.8% 27.7% 36.2% 14.1% Severin 1.038 879 -15.3% 15.8% 23.7% 39.5% 20.6% ŽUPANIJA BILOGORSKA BJELOVARSKO Sira č 2.546 2.178 -14.5% 16.1% 23.4% 38.6% 21.1% Sandrovac 2.095 1.775 -15.3% 17.2% 23.2% 39.3% 20.0% Štefanje 2.347 2.020 -13.9% 17.9% 21.9% 38.0% 21.4% Velika Pisanica 2.151 1.774 -17.5% 15.4% 22.0% 36.9% 25.5% Velika Trnovitica 1.661 1.373 -17.3% 15.5% 24.7% 38.7% 21.0% Veliki Gr đevac 3.313 2.827 -14.7% 16.5% 22.4% 39.2% 21.6% Veliko Trojstvo 3.092 2.731 -11.7% 15.1% 23.2% 41.6% 19.7% Zrinski Topolovac 1.000 896 -10.4% 18.7% 26.2% 36.3% 18.6%

Izvor: Grad Čazma

24 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.7. Pregled imovine u vlasništvu Grada

Na podru čju Grada Čazme postoje brojni prirodni resursi, prije svega poljoprivredno i šumsko zemljište ali i prirodna bogatstva u obliku mineralnih sirovina.

2.7.1. Šume i šumsko zemljište

Podru čje grada Čazme kao i cijele Bjelovarsko-bilogorske županije uravnoteženo je odnosom površine, kvalitete i zdravstvenog stanja šuma i šumskog zemljišta, pa čak i njihovim ravnomjernim prostornim rasporedom. Na šume i šumsko zemljište otpada cca 40% (43,7%) ukupne površine podru čja Grada Čazme. U ukupnim šumskim površinama Županije Grad Čazma sudjeluje sa 10,7% . Prema obujmu i kvaliteti šumskog fonda šumarstvo na podru čju predstavlja zna čajnu gospodarsku djelatnost. Državnim šumama na podru čju gospodare Hrvatske šume putem šumarije Čazma. Šume u privatnom vlasništvu usitnjene su i devastirane.

2.7.2. Poljoprivredno zemljište

Na podru čju Grada Čazme obuhvaæa 119 km2, od čega je 107 km2 obradivih površina. Struktura obradivih površina razmjerno je stabilna, odnosno vrlo se sporo mijenjala u proteklom razdoblju. U ukupnim obradivim površinama Županije Grad Čazma sudjeluje 7,5%, od čega je najve ći udio vinograda 16,7% od ukupno vinograda u Županiji, potom oranica i vrtova 8,0% te livada 6% i vo ćnjaka 5,10%.

U strukturi poljoprivrednih površina na podru čju Grada najve ći je udio oranica i vrtova sa 33,6 % zemljišta, potom livadnih površina 9,2%, te vinograda 1,3 % i vo ćnjaka 0,8%. Ostala poljoprivredna tla obuhva ćaju uvjetno dobra tla u širim rije čnim dolinama i nepogodna tla koja u postoje ćim uvjetima obuhva ćaju tla na nagibima ve ćim od 15%. Zahtijevaju zna čajnije mjere ure đenja radi korištenja kao obradive površine. Ve ćinom se koriste kao šume i travnjaci.

2.7.3. Mineralne sirovine

Na podru čju grada trenutno su u eksploataciji dva kamenoloma na Moslava čkoj gori ( Pleterac i Srednja reka), eksploatacijska polja kvarcnog pijeska na podru čju naselja Vrtlinska i Suhaja i eksploatacijsko polje kerami čke gline na podru čju naselja Pobjenik. Grad obuhva ća 12 katastarskih op ćina: Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dabci, Lipov čani, Martinac, Mikoluš, Pobjenik, Siš čani, Vrtlinska, Vagovina.

25 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-19: Pregled prirodnih resursa i imovine na podru čju Grada

Bjelovarsko Udio Grada u Grad Čazma Pokazatelji bilogorska županija županiji Km 2 % Km 2 % % UKUPNA POVRŠINA 2638 100 238 100 9 1. POLJOPRIVREDNO 1527 57,9 119 50 7,8 ZEMLJIŠTE a) Obradive površine 1432 53,9 107 44,9 7,5 Intenzivne površine 1055 40 85 35,7 8 livade 386 13,9 22 9,2 6 b) Intenzivne površine 1055 53,9 85 35,7 8 Oranice i vrtovi 998 37,8 80 33,6 8 vo ćnjaci 39 1,5 2 0,8 5,1 vinogradi 18 0,7 3 1,3 16,7 c) Livade 386 13,9 22 9,2 6 d) Pašnjaci 83 3,2 8 3,4 9,6 e) Ribnjaci, bare, trstici 21 0,8 4 1,7 19 2. ŠUME I ŠUMSKO 966 36,6 104 43,7 10,7 ZEMLJIŠTE 3. NEPLODNO 145 5,5 15 6,3 10,3 Izvor: Grad Čazma

26 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 2-20: Imovina u vlasništvu Grada

Kat. ZK Naziv čkbr Kultura P3 J čhv Ug. 4 Napomena op ćina uložak grunt. Sportski vrt kod ku će Nogometno igralište u Bojani Bojana 616/1 0,0259 2300 0 72 tereni u selu posjed i vlasništvo RH Nogometno igralište u Bojani- Sportski vrt u Hižni Bojana 616/2 0,0651 86 0 181 vlasnik Pavleši ć Adam, tereni dijel Bojana

Nogometno igralište u Bojani- Sportski vo ćnjak kod Bojana 617/1 0,0169 554 0 47 posjed osnovna škola, vl. tereni ku će ONI-NOO Cazma

Bojana 683/7 Zemljište 0 0 0 Seoski dom, Seoski gosp. objekt i Bojana 836 (društveni) 0,2755 2407 0 766 dom Bojana dvorište u dom selu Oranica Sportski Bojana 984/4 0,2521 2407 Velika 0 701 bo ćalište Milaševac tereni ograda dom Milaševac - Zaprimljeno 07.04.2008.br. Z-631/08. Seoski Na temelju ugovora o Bojana 1001 (društveni) 0,046 Ku ća br. 100 0 128 darovanju od 08.01.2008. dom zabilježuje se zabrana otu đenja i optere ćenja. Seoski 1357/1 šikara u Bojana (društveni) 0,1737 0 483 dom Grabovnica 8 Brezinama dom Škola br. 56 1357/6 Bojana Škola 0,1392 2431 zgrada i dvor 0 387 škola Grabovnica 8 Grabovnici 1 Bojana 1537 Zemljište 9,8204 Aerodrom 104 Aerodrom 7 Spomenik 22.lipnja Bojana 2030/3 Spomenik 0,0079 2132 0 22 Sveti Vid -spomenik 1941 u Brdu i zemljišt ZK Put u Bojana 2127 Put- poljski 0,0385 0 107 Put kod sv. Ferenca u Bojani uložak vinograd groblje Bosiljevo-posjed i Bosiljevo 76 Groblje 0,1189 383 0 0 vlasništvo RH Seoski društveni Bosiljevo 107 (društveni) 0,2696 dom i dvor u 0 750 dom Bosiljevo dom selu Sportski igralište u Društveno vlasništvo-Mjesna Bosiljevo 111 1,1442 380 1 1581 tereni selu zajednica Čazma, sekci po kulturi oranica, Procjenitelj Bosiljevo 561 Put- poljski 0,0102 380 oranica Brdo 0 28 d.o.o. travanj 2010.

3 Površina 4 Ugovor

27 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Kat ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena .op ćina uložak Škola br.95 i Cerina 481/7 Škola 0,1334 363 0 371 Stara škola u Cerini dvor. u selu Cerina 481/8 Zemljište 0,0352 363 vrt u selu 0 98 zemljište kod škole Sportski Nogometno igralište- Cerina 490/5 0,8524 1062 pašnjak 1 770 tereni vatrogasni poligon u Cerini

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena op ćina uložak Igralište i DV-Mjesna zajednica mar čani Sportski Dapci 2 2,37 822 strelište 4 189 i DVD Mar čani- igralište kod tereni Mar čani mosta lijevo crpilište za DV-MZ Mar čani i DVD Dapci 259 Zemljište 0,0538 822 vodu 0 150 Mr čani 1/2 Mar čani Seoski Društveni Grad Čazma i DVD Mar čani Dapci 496 (društveni) 0,0602 926 dom i dvor 0 167 1/2 - dom Mar čani dom Mar čani crpilište za crpilište za vodu Mar čani- Dapci 674 Put- poljski 0,0332 822 vodu 0 92 DV- Mjesna zajednica i DVD Mar čani Mar čani 1/2 Seoski Dom i dvor u Mjesni odbor Dapci-dom Dapci 1031 (društveni) 0,0108 0 30 Sovarima Sovari dom Groblje u Dapci 1299 Groblje 0,5642 0 1569 Groblje u Dapcima selu Zgrada Dapci 1300 Groblje 0,2843 925 mrtva čnica i 0 790 Mrtva čnica Dapci groblje Seoski Poslovni Dapci 1421/2 (društveni) 0,0096 812 0 27 Mjesni odbor Dapci-caffe bar prostor dom Seoski Mjesni odbor Dapci - Dapci 1421/3 (društveni) 0,015 0 42 Usamljeni jaha či dom (Udruga) Seoski Mjesni odbor Dapci - Dapci 1422 (društveni) 0,1673 0 0 zemljište oko doma dom Laktofriz u Laktofriz u Op ćevcu- od 2013 Dapci 1937 Objekti 0,145 0 403 selu autobusno stajalište

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena op ćina uložak Podru čna škola Lipov čani 778 Objekti 0,1291 44 kbr.26 i dvor u 0 359 selu Lipov čani 780/2 Objekti 0,0234 992 Ku ća i dvor 0 65 Objekt srušen 2012.god. Lipov čani 781 Zemljište 0,0054 992 Stražarnica 0 15

28 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena op ćina uložak Martinac 356 Groblje 0,3518 18 Groblje 0 978 Vinograd Martinac 844/1 Zemljište 0,0504 349 0 140 Mladina

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena op ćina uložak Mikoluš 141/5 Zemljište 0,0583 1532 Livada ograda 0 162 Livada kod Mikoluš 157/6 Zemljište 0,0554 1532 0 154 ku će Škola kbr.61, Mikoluš 252 Objekti 0,1849 50 dvor i igralište 0 514 u selu Seoski Zemljište pod VL MO MIklouš- dom Mikoluš 963/3 (društveni) 0,0227 899 0 63 domom i dom donji Miklouš dom Mikoluš 963/5 Zemljište 0,0633 899 Dvor 0 176 Dom u Mikoluš 963/6 Objekti 0,0194 899 0 54 Mikloušu Mikoluš 1147/5 Zemljište 0,0655 1532 Pašnjak u selu 0 182 Mikoluš 1610 Zemljište 0,0065 1532 Stražarna u selu 0 18 Kova čnica u Mikoluš 1612 Zemljište 0,0025 1532 0 7 selu Mikoluš 1614 Zemljište 0,0072 1532 Vo ćnjak u selu 0 20 Mikoluš 1628/2 Zemljište 0,045 1532 Put iza crkve 0 125

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena op ćina uložak Pobjenik 6.svi Zemljište 0,8591 2187 Oranica u selu 1 789 Pobjenik 1194 Objekti 0,109 411 Pašnjak u selu 0 303 Vo ćnjak kod Pobjenik 1203/3 Zemljište 0,0953 2159 0 265 ku će Pobjenik 1205/2 Zemljište 0,0047 411 Dvorište 0 13 Panjak kod Pobjenik 1211 Zemljište 0,0101 411 0 28 mosta Pobjenik 1322 Groblje 0,3129 2177 Groblje 0 870

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena op ćina uložak Pašnjak pred Siš čani 274 Zemljište 0,1435 1458 0 399 ku ćom Siš čani 295 Zemljište 0,0536 1458 Pašnjak brana 0 149 Siš čani 500/1 Zemljište 0,1374 1458 Pašnjak u selu 0 382 Siš čani 500/2 Zemljište 0,0137 1458 Pašnjak u selu 0 38 Siš čani 500/4 Zemljište 0,1047 871 Pašnjak u selu 0 291

29 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena općina uložak Vatrogasni dom, Vagovina 870 Objekti 0,0903 1537 laktofriz i dvor u 0 251 selu Vagovina 1327 Zemljište 0,0727 1638 Vinograd brdo 0 202 Vagovina 1328 Zemljište 0,1867 1638 Vinograd brdo 0 519

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug. Napomena op ćina uložak Vrtlinska 98/1 Zemljište 0,0719 1021 Vinograd 0 200 Vrtlinska 221/1 Zemljište 0,437 1021 Oranica Staro brdo 0 1215 Seoski Oranica Glogov Vrtlinska 682/1 (društveni) 0,1112 988 0 309 brijeg dom

Podru čna šk. Vrtlinska 742/3 Objekti 0,1183 177 kbr.101 i dvor u 0 329 selu

Kat. ZK čkbr Kultura P Naziv grunt. J čhv Ug Napomena op ćina uložak Čazma 553/18 Zemljište 0,8596 1 790 Čazma 1046/2 Zemljište 1,478 2 909 deponij otpada Čazma 1046/3 Kanal 0,2579 0 717 Čazma 1576/3 Zemljište 0,099 0 275 Čazma 1706/3 Objekti 0,0874 0 243 Čazma 1723 Objekti 0,1735 0 482 Čazma 1724/1 Zemljište 0,1648 0 458 Čazma 1724/2 Zemljište 0,0652 0 181 Čazma 1730/2 Zemljište 0,3098 0 861 Čazma 1780/1 Objekti 0,1309 0 364 Čazma 1780/2 Zemljište 0,0665 0 185 Čazma 1780/3 Objekti 0,0924 0 257 Čazma 1780/5 Zemljište 0,0087 0 24 Čazma 1780/6 Zemljište 0,0059 0 16 Sportski Čazma 1809 0,6716 1 267 tereni Čazma 1810/1 Objekti 1,8591 3 369 Sportski nog igralište u Čazma 1810/1 0 0 0 tereni Čazmi Čazma 1882/1 Zemljište 0,0187 0 52 Čazma 1882/2 Zemljište 0,0164 0 46 bent uz trafo stanici Čazma 1882/2 Zemljište 0 0 0 u Česmanskoj Čazma 1884 Zemljište 0,0854 0 237 Čazma 1900 Objekti 0,2179 0 606 Čazma 1902 Zemljište 0,0563 0 157 Čazma 1914/2 Objekti 0,017 0 47 Čazma 1914/2 Objekti 0 0 0 Zgrada TO Čazma 1915/2 Zemljište 0,0027 0 8

30 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Čazma 1925/4 Zemljište 0,015 0 42 Čazma 1925/5 Zemljište 0,0348 0 97 Čazma 1928 Objekti 0,1532 0 426 Stara Op ćina u M. Čazma 1928 Objekti 0 0 0 Nova čića 13, zgrada i garaže Čazma 1946 Objekti 0,0137 0 38 Čazma 1947 Objekti 0,143 0 398 Čazma 1950 Groblje 1,561 2 1140 Čazma 1957 Objekti 0,2555 0 710 Čazma 1979 Zemljište 0,0561 0 156 zelena površina uz Čazma 1979 Zemljište 0 0 0 Darka Mužini ća - sajmište Čazma 1981 Zemljište 0,1781 0 495 Gradilište ispod Hrastovca, Za Čazma 1981 Zemljište 0 0 0 uskla đenje ONI- NOO- Ul. kralja Zvonimira ispod Cara Ul. bana Čazma 2017 Zemljište 0 0 0 Jela čića Seoski ispod Cara Ul. bana Čazma 2017 društveni 0 0 0 Jela čića dom Čazma 2017 Zemljište 0,0997 0 277 Čazma 2018 Zemljište 0,0947 0 263 Čazma 2026 Zemljište 0,0924 0 257 Čazma 2027 Zemljište 0,1011 0 281 ispod mladog Čazma 2027 Zemljište 0 0 0 Crlenjaka Ul. bana Jela čića Čazma 2030/1 Zemljište 0,3387 0 942 Čazma 2030/2 Zemljište 1,7387 3 34 Čazma 2031/1 Objekti 0,752 1 491 Čazma 2031/2 Objekti 0,5885 1 36 Čazma 2110/3 Objekti 2,0014 3 765 Čazma 2111 Zemljište 0,0457 0 127 Čazma 2115/2 Zemljište 0,0893 0 248 Čazma 2117/3 Zemljište 0,0856 0 238 gradilište Voćarska iza Golca- Čazma 2117/3 Zemljište 0 0 0 Procjenitelj d.o.o.- 2010 Čazma 2120/3 Zemljište 0,1548 0 430 Čazma 2125/3 Zemljište 0,1354 0 376 Čazma 2129/3 Zemljište 0,3549 0 987 Čazma 2130/2 Zemljište 0,0855 0 238 Čazma 2133/2 Zemljište 0,1264 0 351 Čazma 2137/2 Zemljište 0,0401 0 111 Čazma 2138/1 Zemljište 0,0562 0 156 Čazma 2154/1 Zemljište 0,2962 0 824 Čazma 2155 Objekti 0,0879 0 244 Čazma 2156 Objekti 0,2357 0 655 Čazma 2157 Objekti 0,1422 0 395 Čazma 2160/1 Objekti 0,1134 0 315 Čazma 2160/10 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/11 Objekti 0,0016 0 4 Čazma 2160/12 Objekti 0,0011 0 3 Čazma 2160/13 Objekti 0,0011 0 3

31 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Čazma 2160/14 Objekti 0,0019 0 5 Čazma 2160/15 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/16 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/2 Objekti 0,0013 0 4 Čazma 2160/3 Objekti 0,0017 0 5 Čazma 2160/4 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/5 Objekti 0,0015 0 4 Čazma 2160/6 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/7 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/8 Objekti 0,0014 0 4 Čazma 2160/9 Objekti 0,0013 0 4 Čazma 2162 Objekti 0,1254 0 349 Čazma 2181 Zemljište 0,0746 0 207 Čazma 2184/1 Objekti 0,1062 0 295 Čazma 2184/1 Objekti 0 0 0 tržnica u Čazmi Čazma 2184/2 Zemljište 0,0024 0 7 Čazma 2184/3 Zemljište 0,0107 0 30 Čazma 2185/2 Zemljište 0,0012 0 3 Čazma 2186 Objekti 0,0785 0 218 Čazma 2187 Objekti 0,0705 0 196 Čazma 2196 Zemljište 0,026 0 72 Čazma 2200 Zemljište 0,0836 0 232 Čazma 2201 Objekti 0,024 0 67 Čazma 2202 Objekti 0,0852 0 237 Čazma 2203 Zemljište 0,0928 0 258 Čazma 2204 Objekti 0,0865 0 241 Čazma 2263/2 Zemljište 0,3067 0 853 Čazma 2322/1 Zemljište 0,1698 0 472 Čazma 2322/3 Zemljište 0,1878 0 522 Čazma 2422 Zemljište 0,7798 1 568 Čazma 2423 Zemljište 0,3233 0 899 Čazma 2439/1 Zemljište 0,3229 0 898 Čazma 2439/12 Zemljište 0,1905 0 530 Čazma 2439/14 Zemljište 0,0056 0 16 Čazma 2439/3 Zemljište 0,2563 0 713 Čazma 2439/4 Zemljište 0,0174 0 48 Čazma 2439/5 Zemljište 0,2174 0 604 Čazma 2439/7 Zemljište 0,2742 0 762 Čazma 2444 Zemljište 1,7403 3 39 Pod.zon. Ninkovica- Čazma 2444 Zemljište 0 0 0 između konji čkog kluba i Česme Čazma 2445/10 Zemljište 0,0073 0 20 Čazma 2445/2 Objekti 0,1728 0 480 Čazma 2445/6 Zemljište 0,3154 0 877 Čazma 2445/9 Zemljište 0,4537 0 1261 Čazma 2548/2 Zemljište 0,115 0 320 Čazma 2548/3 Zemljište 0,0064 0 18 Čazma 2585 Objekti 0,0978 0 272 Čazma 2591 Objekti 0,1772 0 493 Čazma 2593 Zemljište 0,3412 0 949 Čazma 2617 Objekti 0,3951 0 1099 Izvor: Grad Čazma

32 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.8. Poduze ća u vlasništvu Grada

Komunalije d.o.o.

Komunalno poduze će u vlasništvu Grada čija je primarna djelatnost Zaposleni n/a sakupljanje i zbrinjavanje otpada na navedenim podru čjima, snabdijevanje podru čja vodom te održavanje cjelokupnog vodovodnog Prihodi 19,0 mil. sistema te održavanje površina i infrastrukture. Rezultat 0,013 mil

Čaplin d.o.o. Komunalno je poduze će u vlasništvu Komunalija zaduženo za distribuciji opskrbu plinom podru čja Grada. Zaposleni n/a

ČAPLIN d.o.o. upravlja mrežom od 85 km na podru čju Grada Čazma, Prihodi 1,4 mil Kn Op ćine Šandrovac 31 km i Op ćine Veliko Trojstvo 57 km izgra đene distributivne mreže i pruža usluge operatora distribucijskog sustava za Rezultat 0,03 mil 2333 korisnika priklju čenih na plinski distribucijski sustav.

Knjigovodstvo d.o.o. Društvo obavlja poslove: knjigovodstveno ra čunovodstvene usluge, Zaposleni n/a pripremanje, izrada i kontrola financijskih izvješ ća, savjetovanje u svezi primjene poreznih propisa, pripremanje i sastavljanje osobnih i Prihodi 0,29 mil. poslovnih prijava za porez. Rezultat n/a

Razvojna agencija d.o.o.

Društvo zaduženo za pripreme, aplikacije i podršku u realizaciji Zaposleni n/a

projekata Grada. Prihodi 0,15 mil Kn

Rezultat n/a

33 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

2.9. Analiza javnih financija Grada

Prora čun Grada u posljednje tri godine bilježi stagnaciju i blagi rast sa 17,5 milijuna kuna u 2012. godini na 17,9 milijuna kuna u 2014. godini sa rastom od 1,14 % . Projekcije iz sadašnje perspektive za 2015. i 2016. godinu predvi đaju daljnju stagnaciju na razini 18 milijuna kuna. Rashodi su unato č stagnaciji prihodovne strane porasli sa 15,8 milijuna kuna u 2012. godini na 16,2 milijuna kuna u 2014. godini, ali u odnosu na 2013. ipak reducirani sa 16,6 milijuna kuna.

Prora čun osim za redovno financiranje poslova, funkcija i programa Grada, je vrlo bitan i kao instrument ekonomske politike kojim se utje če na ekonomsko stanje Grada, odnosno na ekonomski rast i zaposlenost. U tom smislu Prora čun je instrument kojim se može usmjeravati strateški smjer gospodarskog razvoja Grada i zapravo upravljati svim potencijalnim resursima. U nastavku dokumenta prikazane su glavne strukture prora čunskih stavaka Grada.

Projekcije za budu će razdoblje 2014. – 2020. biti će izra đene i uskla đene nakon preciznog definiranja pojedina čnih Projekata strateškog plana razvoja Grada.

Tablica 2-21: Ra čun prihoda i rashoda

Ra čun prihoda i rashoda 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Prihodi 17.560.000 21.504.050 17.965.000 18.000.000 18.000.000 Prihodi od poreza 7.400.000 7.500.000 8.100.000 Porez i prirez na dohodak 6.600.000 6.600.000 7.200.000 Porez na imovinu 500.000 600.000 600.000 Porezi na robu i usluge 300.000 300.000 300.000 Pomo ć iz prora čuna 2.570.000 5.955.000 2.155.000 Izravnavanje za 2.570.000 5.955.000 2.155.000 decentralizirane funkcije Prihodi od imovine 950.000 1.050.000 1.050.000 Financijska 150.000 150.000 150.000 Nefinancijska 800.000 900.000 900.000 Prihodi od upravnih i 4.530.000 4.889.050 4.750.000 administrativnih pristojbi Upravne i administrativne 200.000 450.000 450.000 pristojbe Prihodi po posebnim 1.570.000 1.539.050 1.400.000 propisima Komunalni doprinosi i 2.760.000 2.900.000 2.900.000 naknade Prihodi od prodaje proizvoda i robe pruženih 0 0 0 usluga Prihodi iz prora čuna 2.100.000 2.100.000 1.900.000 Kazne, upravne mjere 10.000 10.000 10.000

34 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Prihodi od prodaje 1.100.000 800.000 1.300.000 nefinancijske imovine Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne 800.000 500.000 1.000.000 imovine – Pr.bogatstva Prihodi od prodaje 300.000 300.000 300.000 gra đevinskih objekata Donacije i potpore 35000 2.650.875 145.000 Rashodi poslovanja 15.897.987 16.543.650 16.251.615 18.000.000 20.500.000 Rashodi za zaposlene 4.770.479 4.992.923 5.979.998 Materijalni rashodi 7.203.808 7.026.807 6.502.097 Financijski rashodi 273.700 342.420 352.320 Subvencije 226.000 201.000 186.000 Ostali rashodi 3.424.000 3.980.500 3.231.200 Teku će donacije 1.805.000 1.908.000 2.004.000 Ostale naknade 329.000 442.500 397.200 Kapitalne pomo ći 800.000 1.500.000 700.000 Kazne /Izvanredni rashodi 490.000 130.000 130.000 Rashodi za nab.nef.im. 1.871.735 7.376.275 2.108.100 Rashodi za nabavu 490.000 490.000 490.000 neproizv. Dug. imovine Rashodi za nabavu proizv. 1.381.735 6.886.275 1.618.100 dugotrajne imovine Gra đevinski objekti 1.189.400 6.721.275 1.394.400 Postrojenja i oprema 138.585 110.000 174.000 Knjige, umj.djela i izložbe 40.350 39.000 39.700 Nemat. proizv. imovina 13.400 16.000 10.000 Rashodi za dodatna ulaganja na nefin. imovini Ra čun -590.000 -485.000 -640.000 0 0 zaduživanja/financiranja Primici od financijske 10.000 2.515.875 10.000 imovine Primljene otplate glavnice 10.000 10.000 10.000 danih zajmova Primici od zaduživanja 0 2.505.875 0 Izdaci za finan. imovinu 600.000 3.000.875 650.000 Izdaci za dionice i udjele 0 0 0 u glavnici Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i 600.000 3.000.875 650.000 zajmova Primljeni zajmovi fin.inst. 600.000 3.000.875 650.000 Primljeni zajmovi trg.dr. 0 0 0 Izvor: Grad Čazma

35 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Prihode državnog prora čuna i prora čuna jedinica lokalne i podru čne samouprave klasificiramo u dvije glavne skupine i to u prihode od poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine. Najzna čajniji prihodi od poslovanja su porezni prihodi. Oni su najzna čajniji i najstabilniji izvorni prihodi državnog prora čuna jedinica lokalne i podru čne samouprave. Najzna čajniji udio izvornih prihoda su prihodi od poreza sa 8,1 mil Kn te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi sa 4,7 mil Kn.

Slika 2-3: Struktura prihoda Grada u razdoblju 2012. – 2014. godine

CAGR 17,5 21,5 17,9 18,0 18,0 17,5 21,5 17,9 18,0 18,0 U mHRK 1,141,14 % %

0,8 Porezni prihodi 4,62 % 1,3 1,1 Pomo ććć iz prora čččuna -8,35 % 4,8 4,7 4,5 Prihod imovine 5,41 % 1,0 1,0 0,9 Prihod od upravnih 5,9 2,20 % 2,1 pristojbi 2,5

Prihod od prodaje nefin. 7,4 7,5 8,1 8,71 % imovine

2012 2013 2014 2015 2016 Izvor: T&MC Group

36 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

3. USPOREDNA ANALIZA

U prvoj fazi projektnog rada Konzultant je proveo usporednu analizu sli čnih jedinica lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te internu analizu potencijala s kojima Grad raspolaže a koji će se aktivirati u narednim godinama uz podršku EU politika regionalnog razvoja. Ovo poglavlje ima za cilj prikazati pozicioniranje Grada u kontekstu kohezijskih politika i politika regionalnog razvoja EU, te po četno razumijevanja konteksta u kojem se proces strateškog planiranja odvija.

Usporedna analiza s gradovima sli čne strukture i položaja u odnosu na glavne regionalne centre (u ovom slu čaju Bjelovarsko- bilogorske županije), pokazuje da Grad ima odre đeni razvojni deficit ali da ima i velike razvojne potencijale.

Tablica 3-1: Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja

Čazma (HR) Puconci (SLO) Luha čovice (CZ) Leibnitz (A) 8.077 6.281 5.500 7.862 Broj stanovnika (2011) (2012) (2011) (2011) EUR 6.720 EUR 11.986 EUR 12.629 EUR 28.059 BDP/ stanovniku (2012) (2012) (2012) (2012) Index EU 28= 100 29% 53% 56% 124% Index HR= 100 67% 65% 81% 75% 1.500 2.330 2.520 4.103 Broj zaposlenih (2013) (2013) (2012) (2012) 1.330 570 870 306 Broj nezaposlenih (2/2014) (2/2014) (12/2013) (12/2013) € 2,8mil. € 15 ,1 mil. € 4,2 mil. € 16 ,5 mil. Prora čun (2014) (2014) (2014) (2014) Izvor: T&MC Group

37 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Uspore đuju ći Gard s gradovima sli čne veli čine i sli čnog položaja u makro-okruženju, možemo uo čiti velike potencijale za ekonomski rast i razvoj.

Tablica 3-2: Usporedna analiza makro-pokazatelja

⇒ razvijenost Grada, mjereno visinom BDP-a i ekonomske aktivnosti se nalazi na razni 29% prosje čne razvijenosti u EU 28 (prosje čan BDP u EU iznosi EUR Čazma 22.500) (HR) ⇒ Grad je po ekonomskoj razvijenosti na razini 67% prosjeka Republike Hrvatske ⇒ niska razina razvijenosti u odnosu na prosjek EU i blizina velikih tržišta će u narednim godinama stvoriti pretpostavke za ubrzani rast ⇒ općina Puconci je usporediva s Gradom ne samo u pogledu broja stanovnika ve ć i Pucinci u pogledu ranije industrijske strukture; (SLO) ⇒ Grad je u me đuvremenu proživio tranziciju industrijske strukture ⇒ nekoliko uspješnih projekata je pokrenulo novo zapošljavanje ⇒ Luha čovice su grad u češkoj županiji Zlin (Okres Zlin), Moravska pokrajina Luha čovice ⇒ Luha čovice svoj razvoj temelji na razvoju medicinskog turizma ( Spa (CZ) Luha čovice), hotelske ( 20 hotela) trgovine, agro-turizma, te velikog broja mikro i malih poduze ća koja kreiraju ve ćinu od 2.500 radnih mjesta u Gradu ⇒ Grad Leibnitz u Štajerskoj ( Austrija ) je krajem 90 -tih proživio gašenje velikih industrijskih pogona i pove ćavanja nezaposlenosti. Leibnitz ⇒ Grad danas svoju ekonomiju temelji na turizmu, trgovini, modernim uslugama, (A) razvijenoj poljoprivredi, agro-turizmu, kulturi i obrazovanju ⇒ razina lokalnog BDP-a po glavi stanovnika je iznad prosjeka EU, a niža od prosjeka Austrije. Grad danas gotovo da i nema nezaposlenih Izvor: T&MC Group

38 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

3.1. Strategija i politike regionalnog razvoja EU

Visoka razina fiskalne centralizacije i vo đenja ekonomskih poltika na razini središnje ekonomske vlasti, jedan je od glavnih uzorka neravnomjernog regionalnog razvoja u Hrvatskoj ali i EU. Hrvatska vlada nije do sada vodila sustavnu politiku regionalnog razvoja. U tom smislu jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i op ćine, nisu uživale snažniju podršku svome razvoju od strane središnje države.

Ulaskom u punopravno članstvo EU, položaj i odgovornost za vlastiti razvoj jedinica lokalne samouprave se radikalno mijenja. Pored zajedni čke agrarne politike (CAP), politike regionalnog i ruralnog razvoja su najvažnije zajedni čke ekonomske politike u EU. Strukturni fondovi, kao glavni financijski instrumenti za poticanje regionalnog razvoja u koje se izdvaja oko 33% prora čuna EU, po prvi put postaju dostupni i jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj.

U svojoj strategije EU 2020, koja obuhva ća razdoblje od 2014-2020.g, EU definira jasno odre đenje nastavka pro-aktivne politike regionalnog razvoja s ciljem poticanja razvoja europskih regija s razinom razvijenosti nižom od europskog prosjeka.

Slika 3-1: Makro regionalna strategija EU 2020

• Europe 2020 , strategija EU za odr živi rast i kohezijsku EU politiku

• Makro-regionalne strategije Makro-regional • Teritorijalna integracija razina

Razina zemalja • Nacionalne strategije članica • Nacionalni planovi

• Regionalni razvojni planovi Razina regija unutar zemalja-čččlanica / razina lokalne samouprave (gradovi i • Strukturni programi op ćććine) • Razvojni planovi jedinica loklane samouprave Izvor: T&MC Group

39 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Glavne komponente Strategije EU 2020. su:

⇒ Pametan rast (Smart growth ): razvoj ekonomije bazirane na znanju i inovacijama (ICT, kreativna ekonomija, kulturna ekonomija) ⇒ Održivi rast (Sustainable growth ): promicanje efikasnije, zelenije i konkurentnije ekonomije ⇒ Uklju čivi rast (Inclusive growth ): ja čanje ekonomije koja stvara nova radna mjesta, zapošljava te koja ja ča socijalnu i teritorijalnu koheziju

U okviru strukturnih fondova Europske Unije, Europski fond za regionalni razvoj ima za cilj ja čanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju izme đu regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Tablica 3-3: Strukturni fondovi EU i ciljevi za razdoblje 2014-2020

Ciljevi Strukturni fondovi i instrumenti Konvergencija ERDF 5 ESF 6 CF Konkurentnost ERDF ESF regija i zapošljavanje

Europska ERDF prekograni čna suradnja Infrastruktura Prometna Obrazovanje Investicije infrastruktura Zapošljavanje Inovacije Okoliš, Energija Zemlje-članice, EU regije – gradovi i Zemlje s ≤ 90% op ćine prosjeka BDP u EU Izvor : T&MC Group

Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomo ć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suo čavanju s globalnim izazovima.

5 Europski fondovi za regionalni razvoj 6 Europski socijalni fondovi

40 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na podru čju prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja. 7

Program kohezijske politike EU 2014. – 2020 predvi đa godišnje izdvajanje za poticanje regionalnog razvoja u visini od €3 36 mlrd ili 3 3 % prora čuna EU.

Slika 3-2: Struktura ulaganja Europskog Fonda Regionalnog Razvoja (EFRD)

Izvor: EU , prilagodba T&MC Group

7 http://eufondovi.hr/

41 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Europska unija će putem EFRD sufinancirati projekte jedinica lokalne samouprave, malih i srednjih poduze ća te obrazovnih institucija u podru čjima: ⇒ istraživanja i razvoja, razvoja inovacija ⇒ razvojnih projekata malih i srednjih poduze ća ⇒ ulaganja u informati čko- telekomunikacijske tehnologije, nove i internetske tehnologije (u okviru svoje posebne ”Digitalne agende”), te ⇒ ulaganja u energetsku u činkovitost i obnovljive izvore energije.

Slika 3-3: Sektori u koje će biti usmjeravana ulaganja (EFRD)

→ “ČISTA“ I ENERGETSKI U ČINKOVITA EU 2020 1 VOZILA

SEKTOR ZDRAVSTVENIH USLUGA I 2 FARMACEUTIKA SEKTORI U KOJA ĆĆĆE EU USMJERAVATI ULAGANJA ODR ŽIVO GRADITELJSTVO – KOHEZIJSKIH FONDOVA ENERGITSKI U ČINKOVITO 3 ZGRADARSTVO INOVATIVNI GRA EVINSKI MATERIJALI

BIO-UTEMELJENE INDUSTRIJA I 4 TR ŽIŠTA

KULTURNE I KREATIVNE 5 DJELATNOSTI

Izvor: EU / T&MC Group

Budu ći da se Grad po razini svoje ekonomske razvijenosti mjereno BDP-om po glavni stanovnika nalazi u segmentu nerazvijenih europskih regija, moći će se sa svojim razvojnim projektima kandidirati za sufinanciranje strateških projekata iz EFRD. Klju čni izazov će biti pripremiti projekte u okviru gornjih sektora koji će biti sufinancirani iz tog fonda .

42 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

3.2. Primjeri projekata regionalnog razvoja su-financiranih iz ERFD

3.2.1. Pokrajina Koruška (Austrija)

Koruška (Austrija) je jedna od EU regija koja je ostvarila strukturnu prilagodbu i ostvaruje ubrzani ekonomski rast i razvoj.

Tablica 3-4: Temeljni podaci – pokrajina Koruška

Površina 9.533 Km2 Stanovništvo 561.094 BDP/ stanovniku €24 .353 (20 12 ) – 1 13 ,2% prosjeka EU(2 8) Stopa nezaposlenosti 7,3% (2008) 20 visokoškolskih ustanova (2008) – 20% visoko- Obrazovanje obrazovanih Izvor: T&MC Group

Tablica 3-5: Najvažniji gospodarski sektori prema učeš ću BDP-a

Primarni sektor 1,6% Sekundarni sektor (industrija) 29,8% Tercijarni sektor 68,9% Izvor: T&MC Group

Tablica 3-6: Model i instrumenti poticanja regionalnog razvoja Savezne pokrajine Koruške

EFRD Fondovi i instrumenti regionalnog razvoja Prora čunske politike Pokrajine Koruške Republike Austrije Koruška Razvojna Kompanija d.o.o. Koruški državni holding d.d. – KLH Grupa Koruška Razvojna Kompanija d.o.o. Udjeli u preko 20 strateških poduze ća Lakeside - tehnološki park Koruška razvojna agencija d.o.o. Pokrajinski investicijski fondovi Koruški fond za poticanje gosp. rasta Društvo za upravljanje zemljištem i imovinom Koruško društvo za saniranje poduze ća d.o.o. Izvor: T&MC Group

43 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Lakeside Science & Technology Park pored Klagenfurta (Austrija) ima 26.000 m2 prostora namijenjenih istraživa čkim i tehnološkim kompanijama te znanstveno-obrazovnim institucijama. Par predstavlja platformu suradnje izme đu tehnoloških i ICT kompanija s znanstveno- istraživa čkim institucijama.

Slika 3-4: Lakeside Science & Technology Park

U okviru ovog tehnološkog parka djeluje preko 60 tehnoloških poduze ća i poli-tehni čko sveu čilište Alpen-Adria. Park je u vlasništvu Grada Klagenfurta te se samofinancira iznajmljivanjem prostora – iskorištenost prostora 90 %. Park tako đer predstavlja me đunarodni kampus za znanost i tehnologiju.

44 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

3.2.2. Pokrajina Nitra (Slova čka)

Pokrajina Nitra (Slova čka) jedna je od europskih regija koja je doživjela snažan val direktnih stranih ulaganja (egzogena razvojna strategija). U Slova čkoj tako đer možemo na ći uspješne primjere tehnoloških parkova kao što je CEPIT – Central European Park for Inovative Technologies te razvijen medicinski- i agro-turizam.

Tablica 3-7: Temeljni podaci – pokrajina Nitra

Površina 6.342 km 2 Stanovništvo 708.498 BDP/ stanovniku € 12.042 (20 11 ) – 48,6% prosjeka EU(27) Stopa nezaposlenosti 13% (20 11 ) Broj gospodarskih subjekata 49.392 (20 11 ) Izvor: T&MC Group

U strukturi BDP pokrajine Nitra dominira prera điva čka industrija s 35%.

Slika 3-5: Projekt ulaganja u medicinski turizam u Slova čkoj – Spa centar Bojnice u pokrajini Nitra

45 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Pokrajina Nitra je ostvarila zna čajne poticaje iz ERFD za su-financiranje regionalnog i ruralnog razvoja. Uz poticaje iz strukturnih fondova EU, slova čka vlada je razvila instrumente poticanja regionalnog razvoja koji su financirani iz lokalnih izvora – državnog prora čuna i prora čuna jedinica loklane samouprave.

3.2.3. Grad Brno ( Češka)

U okviru revitalizacija stare urbane industrijske arhitekture ostvaren je URBACT - Projekt kulturne i urbane regeneracije Culture: Brno (CZ), Vañkovka Galerie.

Slika 3-6: Primjer revitalizacije industrijske arhitekture – Galeria Vankova Brnu ( Češka)

Namjena Galerie Vankovke (Brno): ⇒ revitalizacija industrijskog pogona ⇒ stanovanje ⇒ kulturni doga đaji ( izložbe i koncerti) ⇒ komercijalni centar

46 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

4. STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA GRADA

Strategija ekonomskog razvoja Grada za razdoblje 2014-2020. predstavlja dugoročni plan mobilizacije svih potencijala - gradskog kapitala kapitala prema ostvarivanju svoje misije, dugoročne vizije i dugoročnih ciljeva.

MISIJA – SVRHA POSTOJANJA GRADA :

”Osigurati kvalitetan život svim svojim stanovnicima u suvremenom, urbaniziranom, ekonomski naprednom, kulturno razvijenom i ekološki održivom gradskom okruženju”

DUGORO ČNA VIZIJA :

”Postati u roku od narednih 7 godina ekonomski uspješan europski grad s razvijenom socijalnom i komunalnom infrastrukturom te uspješnim i rastućim gospodarstvom koje će osigurati blagostanje za sve građane”

47 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Grad će nakon ostvarivanja ovom strategijom definiranih razvojnih ciljeva, raspolagati s dinami čnom ekonomijom, komunalno razvijenim urbanim središtem i razvijenim ruralnim dijelovima. Grad će imati razvijenu kulturu i svojim gra đanima pružati suvremene javne usluge (eCity, Smart City). Grad će postati privla čan poslovnim i kreativnim ljudima, turistima i ljudima koji se žele trajno nastaniti na njegovu podru čju.

Ostvarivanje misije i dugoročne vizije se planira kroz ostvarivanje četiri glavne sastavnice strategije ekonomskog razvoja:

⇒ Produktivan grad - rast lokalne ekonomije koji će osigurati stanovnicima Grada visoku razinu osobnog i općeg životnog standarda ⇒ Uklju čivi grad - pružanje jedankih mogućnosti svim radno – sposobnim stanovnicima i osiguravanje odgovarajuće skrbi za stare i nemoćne ⇒ Grad s dobrom upravom - razvoj suvremenih sustava gradske uprave na principima ”pametnog grada” (Smart City) i ” internetskog grada” (e-City) koncepta ⇒ Grad s održivom ekonomijom - osiguravanje ravnoteže između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša kako bi Grad bio poželjan za život

4.1. Ekonomsko – politi čki kontekst

Analiza sadašnjeg stanja je pokazala da je slabo gradsko gospodarstvo i izostanak gospodarskog rasta u proteklom desetljeću utjecala na izostanak općeg razvoja Grada. Zbog toga je Strategija razvoja za razdoblje 2014 -2020.g. prije svega strategija ekonomskog razvoja.

Problemi u financijama središnje države i nemogućnosti financiranja regionalnog razvoja usmjerava aktivnosti i politike lokalne samouprave na samostalno programiranje svoga razvoja te usmjeravanje na financijske instrumente poticanja regionalnog razvoja u EU.

Za ostvarivanje dugoročne razvojne vizije potrebno je prihvaćanje slijedećih strateških određenja od strane svih najvažnijih nositelja procesa odlučivanja u Gradu te svih zainteresiranih strana:

⇒ Grad će svojim politikama poticati kreativne i inovativne gospodarske subjekte ⇒ ekonomski razvoj će Grad poticati uklju čivanjem u ekonomske procese i kreiranjem unutrašnje potražnje za proizvodima i uslugama poduze ća s gradskog podru čja

48 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

⇒ Grad će podržavati rast produktivnosti ekonomskih subjekata s razvojem gradskih produktivnih kapaciteta ( razvoj obrazovanja, ljudskih potencijala, osiguravanja poslovne infrastrukture ⇒ Grad će osnivanje novih poduze ća i ve ć osnovanih poduze ća koja žele poslovati na gradskom podru čju poticati putem vlastitog razvojnog fonda

Za ostvarivanje ove strategije, donositelji odluka će morati također izvršiti slijedeće strateške izbore:

⇒ razvoja strategija Grada je primarno strategija ekonosmkog razvoja, što znači da će se u gradskoj upravi biti potrebno osigurati snažniji utjecaj organizacijskih i funkcionalnih područja koja su vitalna za ekonomski razvoj ⇒ gradska razvojna strategija će se usko povezivati s razvojnim strategijama susjednih jedinica lokalne samouprave i Zagrebačke županije ⇒ ekonomska struktura Grada će se morati značajno osuvremeniti, što znači da će Grad poticati ekonomsku diverzifikaciju usmjerenu prema inovativnim i kreativnim poduzećima koja stvaraju višu dodanu vrijednost i koja mogu biti konkurentna na međunarodnom tržištu (izvozno orijentirano gospodarstvo) ⇒ razvoj obrazovne i kulturne infrastrukture, posebno infrastrukture za razvoj visokog i specijaliziranog obrazovanja će biti presudan za ekonomski razvoj Grada ⇒ Grad će se internacionalno pozicionirati, što znači da će se povezivati s gospodarskim, obrazovnim i jedinicama lokalne smaoupravne u susjednim zemljama – članicama EU

Grad prihva ća vo đenje ekonomskog razvoja u razdoblju 2014-2020. koji će se odvijati kroz strateške korake promjena ( Step Change Growth ) i strateške razvojne projekte.

49 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

4.2. Pokreta či ekonomskog razvoja

U strateškom horizontu u okviru ove strategije su predvi đena tri glavne grupe pokreta ča ekonomskog razvoja Grada:

⇒ Razvoj gospodarstva i poduzetništva

Mikro, mala i srednja poduze ća će u planiranom strateškom horizontu biti glavni pokreta či ekonomskog razvoja . Ovom se strategijom posebno naglašava razvoj mikro i malih poduzeća iz područja novih tehnologija te razvoj mikro -poduzeća u sektorima kreativnih djelatnosti, turizma i tradicionalnih obrta. Razvoj OPG -a u području ”pametne” poljoprivredne proizvodnje te agro - turizma također se predviđa kao jedan od pokretača ekonomskog razvoja Grada. Grad će tako đer poticati udruživanje poljoprivrednih proizvo đača s ciljem stvaranja konkurentnih i tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava, usmjerenih na me đunarodno tržište. U tom kontekstu će Grad sudjelovati svojim kapitalom u investicijama u izgradnji odgovaraju će infrastrukture (hladnja če, skladišta), odnosno u projekte razvoja agrarne infrastrukture koji će se kandidirati za sufinanciranje iz Fonda ruralnog razvoja EU.

Za financijsko poticanje poduzetništva te unapre đivanja poduzetni čke kulture i poduzetni čke klime, Grad će formirati poseban razvojni fond koji će se financirati iz gradskog prora čuna, fondova regionalnog i ruralnog razvoja EU te komercijalnih financijskih izvora.

⇒ Razvoj kulturnih djelatnosti i obrazovanja

U okviru razvoja kulturnih djelatnosti i obrazovanja planira se razvoj i javno -privatna ulaganja (Grad i privatni poduzetnici) u sektoru kulturnih djelatnosti. Izgradnja infrastrukture (sveučilišni campus) za privlačenje domaćih i međunarodnih istraživačkih organizacija i ustanova iz područja visokog obrazovanja (kulturne i kreativne djelatnosti, bio -tržišne djelatnosti) na područje Grada ovom se strategijom postav lja kao jedan od srateških prioriteta. Osim obrazovne infrastrukture, ova strategija predviđa razvoj infrastrukture za kulturne i kreativne te sportske djelatnosti, kao pokretača ekonomskog razvoja i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta.

50 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

⇒ Razvoj energetske i socijalne infrastrukture

Razvo j suvremene energetske (”zelene”) infrastrukture predstavlja isto tako jedan od pokretača ekonomskog razvoja Grada. Tako đer planira se razvoj modernog socijalnog stanovanja (”comunity housing”) kako bi Grad postao poželjan za mlade ljude. Po uzoru na najmodernije gradove u EU, u okviru ekonomskog razvoja cilj je razviti suvremenu komunalnu infrastrukturu.

4.3. Glavni ciljevi ekonomskog razvoja

Glavni strateški ciljevi Grada u razdoblju 2014.- 2020. godine su sljede ći: ⇒ postati jedan od gradova s najdinami čnijim ekonomskim razvojem u središnjoj Hrvatskoj i modernom infrastrukturom (E - city ) ⇒ osigurati ekonomski razvoj koji je temeljen na mikro, malim i srednjim poduze ćima iz podru čja suvremene proizvodnje hrane, turizma, bio utemeljenih djelatnosti te kulturnih i kreativnih djelatnosti ⇒ ispostaviti suvremenu, diverzificiranu, uspješnu i konkurentnu gospodarsku strukturu koja stvara nova i kvalitetna radna mjesta ⇒ izgraditi suvremenu komunalnu i prometnu infrastrukturu s naglaskom na konceptu ˝green city˝ i ˝smart city ˝ ⇒ izgraditi infrastrukturu za razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti s uklju čenom obrazovnom infrastrukturom i suvremenim stanovanjem

Strategija definira dinami čan ekonomski razvoj kao osnovni strateški cilj. U tom smislu se i definiraju ciljani ekonomski pokazatelji za 2020.g. kako je to prikazano u Slici 4-1.

51 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Slika 4-1: Ciljani ekonomski pokazatelji Grada 2020.

EKONOMSKI EKONOMSKI POKAZATELJI GRADA POKAZATELJI GRADA 2014.G. 2020.G. -PO ČČČETNO STANJE- -CILJANO STANJE-

Broj stanovnika: rast BDP-a: Broj stanovnika: 8.077 5% godišnje 10.000

BDP/ stanovniku: BDP/ stanovniku: EUR 6.720 EUR 10.000

Index EU 28= 100 STRATEGIJA RAZVOJA GRADA Index EU 28= 100 ČČČ 29% PRETPOSTAVLJA DINAMI AN 41% EKONOMSKI RAST Index HR= 100 Index HR= 100 Rast gradske populacije – očekivano useljavanje 67% Rast gradske populacije – o ekivano useljavanje 81% u Grad kao rezultat otvaranja novih radnih mjesta Rast BDP-a po glavi stanovnika po prosje čnim Broj zaposlenih: Rast BDP-a po glavi stanovnika po prosje nim Broj zaposlenih: stopama od 5% - dostizanje 81% razvijenosti EU 1.408 8.500 1.408 28 8.500 Pad stope nezaposlenosti Broj nezaposlenih: Rast graskog prora čuna s današnjih KN 18,0 Broj nezaposlenih: 1.330 milijuna na KN 45,0 milijuna u 2020. 850 Prora čun: Prora čun: € 2,8 mil. € 6,0 mil.

Izvor: T&MC Group

Vizija grada Čazme je da postane do 2020.godine Zeleni grad: ⇒ ˝Zeleni grad˝ s održivom energetskom infrastrukturom ⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad parkova, šetnica i biciklisti čkih staza ⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad ˝bio tržišne˝ ekonomije ( ekološka hrana, bio energija, bio estetika) ⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad zelenog turizma (agro turizam, bio turizam) ⇒ ˝Zeleni grad˝ - grad kulture

Dinamika ekonomskog rasta se definira kroz slijede će ekonomske pokazatelje u 2020.g.; ⇒ rast gradske populacije – očekivano useljavanje u Grad kao rezultat otvaranja novih radnih mjesta i blizine Zagreba ⇒ rast BDP -a po glavi stanovnika po prosječnim stopama od 5% - dostizanje 81% razvijenosti EU 28 ⇒ pad stope nezaposlenosti za 50% ⇒ rast gradskog prora čuna s današnjih KN 18 ,0 milijuna na KN 45 ,0 milijuna u 2020.

52 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Strategija ekonomskog razvoja Grada predvi đa diverzifikaciju gospodarske djelatnosti promjenom strukture radnih mjesta prikazanom u tablici 4-2.

Tablica 4-1: Promjena strukture radnih mjesta

2014. 2020. Primarni sektor Poljoprivreda i rudarstvo 20 % 20 % Sekundarni sektor Prerađivačka industrija 10 % 20 % Tercijarni sektor Građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, ostalo 60 % 45 % ”4.sektor” (R&D, kulturne i Nove tehnologije, kulturne i kreativne dj elat. - 15 % kreativne djelatnosti) Izvor: Grad Čazma / T&MC Group

4.4. Izbor strateških prioriteta i tema

Nastavljeno na strateški imperativ dinami čnog ekonomskog rasta Grada, identificirana tri razvojna prioriteta:

⇒ ”Pametna specijalizacija ” – odražava potrebu da se ekonomski subjekti na podru čju Grada specijaliziraju za podru čja u kojima se kreiraju više i visoke dodane vrijednosti, odnosno da se gradskim politikama poti če ulaganja inovativnih i kreativnih poduze ća na podru čju Grada;

⇒ ”Grad ugodan za život ” – predstavlja strateški prioritet nastavka urbanizacije i pretvaranja Grada u suvremeni europski grad koji će biti poželjan za život. Ovaj prioritet pretpostavlja ulaganja u revitalizaciju urbane strukture i komunalne infrastrukture, kao i stvaranja suvremene gradske uprave organizirane prema konceptima Smart City i e-City;

⇒ ”Studentski Grad ” – ozna čava prioritet razvoja obrazovne, kulturne i sportske infrastrukture koja će privla čiti studente u Grad i koja će istovremeno podupirati ekonomski razvoj, odnosno razvoj poduze ća i poduzetništva.

53 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Grad se nalazi u blizini grada Zagreba kao metropole i velikog ekonomskog središta koje predstavlja oko 50% svih doma ćih ekonomskih aktivnosti i broja radnih mjesta. Ta činjenica omogu ćava Gradu stvaranje konkurentske prednosti, odnosno omogu ćava stvaranje povoljnog poduzetni čkog okruženja i konkurente ekonomske strukture. Temeljna pretpostavka je potreba za tzv. ”pametnom specijalizacijom”. Gradske politike će biti usmjerene prema poticanju ulaganja poduze ća koja otvaraju kvalitetna radna mjesta.

Komunalni razvoj je jedan od pretpostavki ukupnog ekonomskog razvoja. Grad će u narednim godinama prioritetno ulagati u revitalizaciju gradskog središta, urbanizaciju, uvo đenje suvremene komunalne infrastrukture te energetskom osamostaljenju ulaganjem u vlastitu ”bio utemeljenu” energiju.

Suvremeni gradovi zahtijevaju i suvremenu fizi čku i elektronsku povezanost. U tom je smislu svakako prioritet unapre đivanja fizi čkog povezivanja Grada s gradom Zagrebom. Potpuna digitalizacija Grada i osiguravanje širokopojasnog pristupa Internetu svim privatnim i poslovnim korisnicima, tako đer je jedan od prioriteta.

Razvoj visokog obrazovanja kroz partnerstvo Grada s me đunarodnim i doma ćim sveu čilištima u obrazovnim podru čjima koja će podupirati ekonomski razvoj Grada ( nove tehnologije, kulturne i kreativne djelatnosti, agrarni marketing).

Razvoj sportske infrastrukture, kao jedna od prioritetnih tema, će biti namijenjena rekreativcima, amaterskim i profesionalnim sportašima.

54 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

4.5. Razvojne politike

Ostvarivanje dugoro čne vizije ekonomskog razvoja Grada i ostvarivanje strateških prioriteta povezano je s:

⇒ fokusiranjem razvojnih politika koje će Grad voditi u okvirima svojih zakonskih nadležnosti, kao i ⇒ pripremom i realizacijom razvojnih projekata u kojima će Grad biti investitor ili partner privatnim investitorima.

Razvojne politike Grada će se fokusirati na slijede ća podru čja:

⇒ unapre đivanje poslovnog okruženja, poduzetništva i poduzetni čke kulture; ⇒ poticanje obrazovnih, kulturnih i kreativnih djelatnosti; ⇒ poticanje ulaganja u modernu komunalnu infrastrukturu i usluge; te ⇒ poticanje ulaganja u obrazovnu, sportsku i kulturnu infrastrukturu

55 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Slika 4-3: Fokus razvojnih politika Grada na četiri podru čja

Gradska uprava će u svojim politika unapre ivati poslovno okru ženje koje će privla čiti inovativna mala i srednja poduze ća iz doma ćeg i me unarodnog poslovnog okru ženja; Poseban naglasak na pojednostavljivanje gradskih upravnih procedura i Unapre enje poslovnog č 1. unapre ivanje odnosa s ulaga ima (gradski One-Stop-Shop ured za okru ženja ulaga če) Gradska uprava će u partnerstvu s privatnim sektorom razviti i izgraditi Poduzetni čki inkubator – centar za razvoj mirko poduze ća Poticanje samozapošljavanja (mikro poduze ća, OPG, agro-turizam, obrti)

Gradska uprava će svojim politikama poticati razvoj kulturnih i Poticanje kreativnih djelatnosti (reproduktivne umjetnosti, muzejska djelatnost, 2. obrazovnih, kulturnih i glazbena produkcija) Gradska uprava će svojim politikama poticati razvoj inovativnih kreativnih djelatnosti poduze ća koja svoje poslovanje temelje na znanju i inovacijama

Grad će ulagati u modernizaciju komunalne infrastrukture Modrena komunalna Grad (gradska poduze ća) se razvija u glavnog dobavlja ča svih 3. infrastruktura i usluge / komunalnih usluga (utility provider) – Stadtwerke koncept (proizvodnja energije, opskrba enegrijom, internet 3 play) e-City Izgradanja gradskog stambenog naselja – ”zeleno” naselje razvoj e-City koncepta (internetska transformacija grada)

Grad će ulagati u izgradnju kulturne infrastrukture (suvremeni Ulaganja Grada kulturni centar) – centar reproduktivnih umjetnosti i muzejske 3. kulturnu i obrazovnu djelatnosti, knji žnica i multimedijski centar infrastrukturu Grad će ulagati u vlastitu suvremenu obrazovnu infrastrukturu - poticati osnivanje obrazovnih institucija u kreativnim djelatnostima

Izvor: T&MC Group

Razvojne politike će se ugraditi u prora čunske politike, odnosno su-financiranje razvojnih projekata će se biti integralni dio gradskog prora čuna.

56 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

5. REALIZACIJA STRATEGIJE

Razvojni projekti su glavna poluga za implementaciju ove strategije. Za razdoblje 2014. – 2020. planira se realizacija sedam starteških projekata. Uokviru predložene strategije ekonomskog razvoja, strateške projekte će implementirati: ⇒ grad / gradska poduze ća ⇒ grad u partnerstvu s privatnim ulaga čima ⇒ privatni ulaga či

Strateški projekti pokre ću ekonomski razvoj i ostvarivanje strateških ciljeva grada te ostvaruju pozitivne u činke na zapošljavanje i gradski prora čun.

Financiranje projekata: ⇒ studije izvodljivosti / projektiranje – vlastiti izvori + MRRFEU RH ⇒ projektno financiranje – HBOR, banke + strukturni fondovi (EU fondovi)

Odgovornost za implementaciju strateških projekata imaju posebna poduze ća u vlasništvu grada i JPP.

Strateški projekti će se kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU. Procijenjena vrijednost projekata koje će u strateškom razdoblju Grad pokrenuti i aplicirati za sufinanciranje je izme đu € 30 – 40,0 milijuna (Tablica 5-1).

57 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Tablica 5-1: Pregled glavnih razvojnih projekta

Naziv Opis ⇒ Izgradnja cestovnog prstena oko grada s ciljem preusmjeravanja tranzitnog prometa izvan središta grada ⇒ Modernizacija komunalne kanalizacije i distributivne mreže za sve komunalne usluge (energija, vodoopskrba, digitalna infrastruktura) ⇒ Obnova javnih i privatnih zgrada u gradskom središtu, modernizacija Modernizacija prometnica i plo čnika u gradskom središtu, šetališta komunalne ⇒ Modernizacija javne gradske rasvjete – uvo đenje “zelene“ gradske rasvjete 1. infrastrukture (led) ⇒ Dizajniranje i izgradnja parkova i zelenih površina (”zeleni” grad) ⇒ Izgradnja postrojenja za pro čiš ćenje otpadnih voda ⇒ Modernizacija sustava i izgradnja infrastrukture za skupljanje, razvrstavanje i zbrinjavanje komunalnog otpada Izgradnja modernog kulturnog i multimedijskog centra na prostoru starog grada (čazmanskog kaptola ) sa slijede ćim sadržajima:

⇒ centar kulturnih djelatnosti i novih medija ⇒ muzejski prostor ⇒ knjižnica ⇒ prostor za reproduktivne kreativne djelatnosti (koncertni prostor / prostor Centar kulture i za projekcije) kreativnih ⇒ prostor za filmsku / tv / digitalnu produkciju 2. djelatnosti ⇒ uredski i komercijalni prostori (galerije, trgovine) ⇒ prostorije gradske uprave

Izgradnja centra kreativnih djelatnosti glavni je projekt revitalizacije gradskog središta i povezuje se s: ⇒ projektom modernizacije komunalne infrastrukture ⇒ projektom obnove crkve sv. M.Magdalene ⇒ Izgradnja bio.energetskog postrojenja – energetsko osamostaljivanje grada i osiguravanje sigurnosti opskrbe elektri čnom i toplinskom energijom. ⇒ Ja čanje ruralne ekonomije , akumuliranje novih znanja iz podru čja ”zelenih tehnologija“ , šansa za mlade generacije. Izgradnja bio- energetskog 3. postrojenja Projektni prijedlog: ⇒ postrojenje za proizvodnju elektri čne i toplinske energije na bio masu ⇒ snaga: 5 mwte + 15 mwth ⇒ godišnja proizvodnja toplinske energije: 100 mwh / 300 gj ⇒ godišnja proizvodnja elektri čne energije: 30 mwh

58 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

⇒ Izgradnja poduzetni čkog start-up inkubatora i akceleratora za inovativne i “zelene“ nove poduzetnike predstavlja klju čni projekt strategije ekonomskog rasta i razvoja grada.

Poduzetni čki inkubator uklju čuje slijede će sadržaje: ⇒ suvremene poslovne prostorije ⇒ laboratoriji i istraživa čke prostorije Poduzetni čki ”zeleni” start- ⇒ prostor za odvijanje obrazovnog procesa (u suradnji s nekom obrazovnom 4. up inkubator institucijom iz EU) ⇒ prostor za proizvodne djelatnosti (proizvodne hale) ⇒ zajedni čke prostorije i manji hotel / hostel ⇒ Inkubator / akcelerator bi bio namijenjen doma ćim i me đunarodnim malim iz podru čja “zelene“ ekonomije koji bi koristili njegove usluge. ⇒ Prijedlog: objekte izgraditi na principu ”drvene ku će“ u suradnji s doma ćom drvnom industrijom. ⇒ Izgradnja regionalne zra čne luke na podru čju postoje ćeg letališta “Grabovica“ predstavlja projekt posebnog zna čenja ne samo za grad čazmu ve ć i za širu regiju. ⇒ Zra čna luka bi bila namijenjena me đunarodnom zra čnom prometu, posebno zra čnim taxi –kompanijama, me đunarodnim “jeftinim“ zra čni prijevoznicima kao i za smještanje avio-klubova iz regije. Izgradnja zra čne luke 5. “Grabovnica“ Projekt bi bio sveobuhvatan te bi osim infrastrukture zra čne luke obuhva ćao: ⇒ prostore za tehni čko održavanje zrakoplova ⇒ komercijalne prostorije ⇒ hotel ⇒ projekt se planira kao projekt javno-privatnog partnerstva ⇒ Projekt revitalizacije tradicijskih ku ća u ruralnim podru čjima grada ima cilj poticanja ulaganja privatnih mikro poduze ća i obiteljskih gospodarstva Obnova u objekte agro-turizma u funkciji ruralnog razvoja. 6. tradicijskih ku ća ⇒ Projekt bi se trebao strukturirati kao zajedni čki projekt sa susjednim op ćinama i gradovima u Moslavini. ⇒ Projekt bi se kandidirao za sufinanciranje iz EU fonda ruralnog razvoja. Izgradnja ⇒ Projekt izgradnje gradskog multifunkcionalnog sportskog centra 7. sportskog centra namijenjen neprofesionalnim sportašima i rekreativcima. Izvor: T&MC Group

Osim gornjih glavnih razvojnih projekata koji imaju multiplikacijski u činak na ekonomski razvoj, Grad će pokretati i druge manje komunalne projekte koji će se tako đer kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih fondova EU.

59 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

5.1. Proces pripreme i implementacije razvojnih projekata

Proces implementacije razvojnih projekata sastoji s eod nekoliko podprocesa u koji se uklju čuju razli čiti sudionici i zainteresirane strane.

Nakon dovršavanja Strategije ekonomskog razvoja za razdoblje 2014-2020.g, dokument prolazi kroz proces politi čkog usuglašavanja i odlu čivanja u okviru Gradskog vije ća.

Iz Strategije proizlaze glavni razvojni projekti koji se uvrštavaju u Katalog projekata i za koje se izra đuju odgovaraju će prethodne studije izvodljivosti te prezentacije komercijalnim i razvojnim bankama.

Slika 5-1: Proces realizacije razvojnih projekata

Arhitektonsko i Prostorno gra đevinsko planiranje Izvođenje projektiranje

Strategija Katalog Priprema ekonomskog razvojnih Realizacija projekata razvoja projekata

Politi čko odlučivanje Prethodne studije Studije izvodljivosti

Gradsko vije e Banke Banke

Izvor: T&MC Group

60 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Nakon što je me đufinanciranje pojedina čnog razvojnog projekta prihva ćeno od srane komercijalnih i/ili razvojnih banaka, projekt ulazi u pripremnu fazu u kojoj se pristupa arhitektonskom planiranju, usuglašavanju s urbanisti čkim planovima i zahtjevima te izradi ekonomske dokumentacije i studija izvodljivosti na temelju projektnih troškovnika.

Pojedini projekti ponovo prolaze kroz fazu politi čkog odlu čivanja i kona čnog odlu čivanja u komercijalnim i razvojnim bankama. Usuglašeni i od banaka prihva ćeni projekti se prijavljuju za sufinanciranje od strane strukturnih fondova EU. U slu čaju prihva ćanja, sklapa se ugovor sa SAFU- središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje. Tek nakon sklapanja ugovora sa SAFU mogu će je pristupiti realizaciji i ugovaranju s izvo đačima radova.

6. MJERENJE NAPRETKA

Za mjerenje napretka ostvarenog kroz implementaciju Strategije ekonomskog razvoja mora biti razvijen poseban okvir. Pokazatelji napretka su uskla đeni s vizijom i prioritetima, te su mjerljivi.

Pokazatelji napretka prikazani u tablici 6-1.

Tablica 6-1: Glavni makro pokazatelji napretka

EKONOMSKI EKONOMSKI POKAZATELJI GRADA 2014.g. POKAZATELJI GRADA 20 20 .g. Po četno stanje Ciljano stanje

Broj stanovnika 8.077 10.000 BDP/ stanovniku EUR 6.720 EUR 10.000 Index EU 28= 100 29% 41% Index HR= 100 67% 81% Broj zaposlenih 1.408 8.500 Broj nezaposlenih 1.330 850 Proračun € 2,8 mil. € 6,0 mil. Izvor: T&MC Group

61 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Uz primjenu standardne metodologije i ciljanih benchmarking izvora, utvr đena je razlika u razvijenosti te pokazatelji napretka koji bi se morali ostvariti do 2020.g. Ova strategija predvi đa zna čajan napredak u svim makro-pokazateljima ekonomskog razvoja i napretka.

Grad planira zna čajne napretke u svim ostalim pokazateljima koji ozna čavaju ekonomski prosperitet i kvalitetu života.

Za ostvarivanje gornjih ciljeva, gradska uprava će prilagoditi svoju organizacijsku strukturu te fokusirati svoje resurse na upravljanje procesom ekonomskog razvoja i ostvarivanju ciljeva. Budu ća organizacijska struktura prikazana je u slici 6-1.

Slika 6-1: Prijedlog budu ćeg ustroja Grada kao jedinice lokalne samouprave

GRADSKO VIJE ĆE

GRADONA ČELNIK

ZAMJENIK GRADONA ČLENIKA / TAJNIK GRADA

GRADSKA UPRAVA GRADSKA PODUZE ĆA

U.O. za lokalnu samoupravu, Komunalije d.o.o. mjesnu upravu, pravne poslove i KOMUNALNA INFRASTRUK. (MRE ŽŽŽE) GRADSKI društvene djelatnosti razvojni fond KULTURNI CENTAR - SPV

U.O. za financije i prora čun NEKRETNINE i STANOVANJE - SPV

POSLOVNI INKUBATOR- SPV U.O. za gospodarstvo, Knjigovodstvo d.o.o. komunalno gospodarstvo i prostorno planiranje ČČČaplin d.o.o.

PROIZVODNJA ENERGIJE MJESNI ODBORI Razvojna agencija d.o.o. Izvor: T&MC Group

Grad planira zna čajne napretke u svim ostalim pokazateljima koji ozna čavaju ekonomski prosperitet i kvalitetu života. Proces pra ćenja progresa u ostvarivanju ciljeva će biti uspostavljen unutar gradske uprave. Proces pra ćenja progresa će biti podržan sveobuhvatnom analizom ekonomije Grada i gradskog tržišta rada. Analiza će se provoditi svake godine.

62 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

6.1 Projekcije gradskog prora čuna

Gradski prora čun će u strateškom razdoblju narasti s današnjih KN 18 ,0 milijuna na KN 45 ,0 milijuna u 2020. Detaljan plan prora čunskih prihoda i rashoda za razdoblje 2014-2020.g. će biti izra đen i sastavni je dio ove strategije.

Slika 6-2: Projekcije visine gradskog prora čuna

mil. HRK

55,0

50,0 45,0 45,0 40,0

40,0 150 % 35,0 35,0

30,0 30,0 25,0

25,0 20,0

20,0 18,0 17,9

15,0

10,0

5,0

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Izvor: T&MC Group

63 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

7. ZAKLJU ČAK

Izrada dokumenta Strategija ekonomskog razvoja Grada za razdoblje 2014. -2020.g. obuhva ća analizu sadašnjeg stanja resursa Grada kao podloge za razvoj pretpostavki i pripremu projekata uskla đenih sa razvojnim politikama u EU, definiranje vizije dugoro čnog razvoja te prijedloge strateških projekata koji će biti kandidirani za sufinanciranje iz EU fondova. Na temelju usporedne analize sli čnih jedinica lokalne samouprave u neposrednom europskom okruženju te interne analize potencijala s kojima Grad raspolaže predloženi su razvojni pravci i strateški ciljevi te glavni pokreta či razvoja.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorile su se mogućnosti pristupanju europskim fondovima za poticanje regionalnog razvoja. Iskustvo drugih zemalja središnje i isto čne Europe, danas punopravnih članica, pokazuje da je ulazak u EU pružio posebno velike šanse manjim lokalnim zajednicama i nedovoljno razvijenim regijama da u kratkom roku uz pomo ć europskih fondova ostvare ekonomski razvoj za koji bi trebala desetlje ća.

Na temelju sveobuhvatne usporedne analize, te analize razvojnih potencijala, odnosno mogu ćnosti sufinanciranja razvojnih projekata iz strukturni fondova EU, pred Gradom je veliki izazov pokretanja novog razvojnog ciklusa i ostvarivanja vizije iz ove strategije.

64 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Popis tablica

Tablica 2-1: LAG projekti koji se provode na podru ju Grada...... 5 Tablica 2-2: Kapitalni projekti Grada u planiranju...... 6 Tablica 2-3: Sažetak pregleda pokrenutih i planiranih investicija na podru ju Grada...... 6 Tablica 2-4: Industrijske zone i beneficije za investitore...... 8 Tablica 2-5: Zastupljenost glavnih djelatnosti...... 9 Tablica 2-6: Struktura po djelatnostima...... 9 Tablica 2-7: Top 12 poduze a na podru ju Grada...... 10 Tablica 2-8: Poslovni subjekti Grada...... 11 Tablica 2-9: Gospodarska aktivnost – kretanja i trendovi...... 11 Tablica 2-10: Sektorska kretanja za razdoblje 2008. – 2012...... 12 Tablica 2-11: Struktura obrta po djelatnostima i prihodima...... 12 Tablica 2-12: Struktura OPG – a...... 13 Tablica 2-13: Struktura obrta po djelatnostima...... 13 Tablica 2-14: Postoje a obrazovna infrastruktura...... 17 Tablica 2-15: Obrazovna struktura stanovništva Grada...... 18 Tablica 2-16: Zašti ena nepokretna kulturna dobra...... 20 Tablica 2-17: Demografska kretanja stanovništva 1991. – 2011. godine...... 21 Tablica 2-18: Dobna struktura stanovništva na podruju Grada...... 23 Tablica 2-19: Pregled prirodnih resursa i imovine na podru ju Grada...... 25 Tablica 2-20: Imovina u vlasništvu Grada...... 26 Tablica 2-21: Ra un prihoda i rashoda...... 31 Tablica 2-22: Financijski kapaciteti Grada – kapaciteti zaduživanja...... 36 Tablica 3-1: Pregled usporednih ekonomskih pokazatelja...... 36 Tablica 3-2: Usporedna analiza makro-pokazatelja...... 37 Tablica 3-3: Strukturni fondovi EU i ciljevi za razdoblje 2014-2020...... 39 Tablica 3-4: Temeljni podaci – pokrajina Koruška...... 42 Tablica 3-5: Najvažniji gospodarski sektori prema u eš u BDP-a...... 42 Tablica 3-6: Model i instrumenti poticanja regionalnog razvoja Savezne pokrajine Koruške...... 42 Tablica 3-7: Temeljni podaci – pokrajina Nitra...... 44 Tablica 4-1: Promjena strukture radnih mjesta...... 52 Tablica 5-1: Pregled glavnih razvojnih projekta...... 57 Tablica 6-1: Glavni makro pokazatelji napretka...... 61

65 - ČAZMA 2020 -VELIKIM KORACIMA NAPRIJED U 21. STOLJEĆE

Popis slika

Slika 1-1: Metodologija strateškog planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave...... 2 Slika 2-1: SWOT analiza potencijala ekonomskog razvoja Grada...... 13 Slika 2-2: Energetska infrastruktura Grada – Mapa...... 15 Slika 2-3 Struktura prihoda Grada u razdoblju 2012. – 2014. godine...... 35 Slika 3-1: Makro regionalna strategija EU 2020...... 38 Slika 3-2: Struktura ulaganja Europskog Fonda Regionalnog Razvoja (EFRD) ...... 40 Slika 3-3: Sektori u koje e biti usmjeravana ulaganja (EFRD) ...... 41 Slika 3-4: Lakeside Science & Technology Park...... 43 Slika 3-5: Projekt ulaganja u med. turizam u Slova koj – Spa centar Bojnice u pokrajini Nitra..... 44 Slika 3-6: Primjer revitalizacije industrijske arhitekture – Galeria Vankova Brnu ( eška)...... 45 Slika 4-1: Ciljani ekonomski pokazatelji Grada 2020...... 51 Slika 4-2: Prioriteti i strateške teme...... 53 Slika 4-3: Fokus razvojnih politika Grada na etiri podru ja...... 55 Slika 5-1: Proces realizacije razvojnih projekata...... 59 Slika 6-1: Prijedlog budu eg ustroja Grada kao jedinice lokalne samouprave...... 61 Slika 6-2: Projekcije visine gradskog prora una...... 62