DOCSLIB.ORG

Razvitak Hrvatskih Otoka

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Razvitak Hrvatskih Otoka Razvitak hrvatskih otoka KORČULA - NAJNASELJENIJI OTOK U JADRANSKOM MORU (II. dio) OTOČKA NASELJA Otok Korčula pripada Dubrovačko- neretvanskoj županiji, a podijeljen KORČULA - THE MOST DENSELY POPULATED ISLAND ON THE je na pet jedinica lokalne samoupra- ADRIATIC SEA (PART II) ve: grad Korčulu i općine Lumbar- du, Smokvicu, Blato i Velu Luku. Korčula is divided into five local government units. The largest unit is Grad Korčula prostorno je najveća i formed of the town of Korčula and the smaller towns of Račišće, Žrnovo, sa 6240 stanovnika (prema popisu iz Pupnat and Čara. The old urban core of the town of Korčula is situated on 1991.) najbrojnija lokalna jedinica. a small peninsula. It features a very interesting street pattern, quite similar U nju su uz grad Korčulu uključena to a fish bone. This portion of the town abounds in valuable sacral, public naselja Žrnovo, Pupnat, Račišće i and residential buildings which form part of the island's architectural Čara. heritage. Smaller districts are Lumbarda and Smokvica, while the biggest and economically most significant ones are Blato and Vela Luka on the Korčula je grad i luka na sjeverois- west side of the island. The agriculture used to be the principal pursuit of točnoj obali istoimenog otoka sa the inhabitants, but today chief industries are tourism, shipbuilding, fish 3232 stanovnika. Smještena je na processing, navigation, textile and metal-processing. Korčula is burdened malom poluotoku, a uska prevlaka with the problem of inadequate transport links with the mainland while na jugu vjerojatno je nasuta na pri- also facing other difficulties such as an unfinished water supply system, jelazu u srednji vijek. To je tradici- waste water evacuation, and inadequate waste disposal sites. onalno najjače administrativno, kulturno-prosvjetno i gospodarsko otočko središte, ali je slabljenjem no povoljnog smještaja, s kojega je 10. stoljeću, ali ne navodi gdje je taj gospodarske moći izgubio dobar dio moguće potpuno kontrolirati plovid- grad bio smješten. bu Korčulanskim i Pelješkim kana- svojih atributa. No to je i danas glavno Ipak iz ostataka dijelova starih zido- turističko i brodarsko te kulturno i lom, smatralo se da je na tom mjestu va i kamenih ukrasa, a posebno arhiv- prosvjetno središte za stanovnike još u antici postojalo naselje. No za skih isprava, neosporno je da je u otočkih naselja i naselja na obližnjem to nema materijalnih dokaza. Prvi pisani podatak o postojanju utvrđe- 13. stoljeću na sadašnjem mjestu poluotoku Pelješcu. noga srednjovjekovnoga grada na postojao grad opasan zidinama. No Grad je smješten u blizini Pelješca i otoku Korčuli donosi bizantski car i grad je bio mnogo skromniji od ono- brojnih otoka i otočića. Zbog izuzet- putopisac Konstantin Porfirogenet u ga koji se obnavlja odnosno gradi Zemljovid otoka Korčule GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 413 Razvitak hrvatskih otoka raskošan grad prepoznatljivih stils- vi hoteli, javne zgrade, nova obala, kih oznaka. Stambenu je izgradnju ceste i marina. Istodobno se uređuju pratila i javna pa je izgrađena nova stare zgrade u gradskoj jezgri ne sa- katedrala, brojne manje crkve i nove mo za stanovanje, već i za smještaj gradske zidine s kulama. muzeja i zbirki. I u 16. stoljeću grad se dodatno ukra- Najveća spomenička vrijednost Kor- šava. Nove zgrade dobivaju renesan- čule jest zaštićena stara gradska jez- sna pročelja, popločavaju se trgovi i gra kao osebujna urbanistička cjeli- ulice te postavljaju kićeni grbovi i na. Tlocrt ulica prilagođen je prirod- ukrasni stupovi. U 17. i 18. stoljeću nom obliku terena i glavna se ulica slabi gospodarska moć Venecije, a pruža u smjeru sjever-jug, a na naj- smanjuje se i korčulanska graditelj- višem dijelu, u sredini poluotoka, ska i kamenarska djelatnost. Ali u to smješten je oveći trg. Ostale među- se vrijeme grade kuće i ljetnikovci u sobno usporedne ulice izviru okomi- Borgu, naselju uz gradske zidine u to iz glavne, spuštajući se prema za- kojem je nekada iz obrambenih raz- padnoj odnosno istočnoj obali. Dobi- loga izgradnja bila zabranjena. Bor- vena je tako originalna mreža ulica go se znatno proširuje pa ubrzo pos- koja podsjeća na riblju kost. taje središtem gradskoga društveno- Na glavnome gradskom trgu nalazi ga i javnog života. Tu se trgovalo i se katedrala Sv. Marka izgrađena na bile su smještene najvažnije obrtnič- mjestu manje i starije crkve. Među ke djelatnosti, posebno snažna bro- prvim graditeljima bio je Bonino iz dogradnja. Milana (koji je izgradio glavni por- Krajem 19. i početkom 20. stoljeća tal), a od brojnih domaćih graditelja slabi brodogradnja i kamenoklesars- najslavniji je Marko, istaknut član tvo, a postupno se razvija turizam. poznate korčulanske klesarske radi- Tada se gradi nekoliko manjih hotela onice Andrijić. On je krajem 15. st. i ljetnikovaca, a prvi je hotel otvoren izradio lanternu zvonika, ukrase 1912. godine. Nakon Drugoga pročelja i monumentalni ciborij s svjetskog rata osniva se industrijsko figurama Navještenja. Na glavnom brodogradilište i grade nova stambe- oltaru nalazi se slika sv. Marka u Tloris grada Korčule na naselja na istočnim i zapadnim društvu sa sv. Bartolomejom i sv. padinama iznad obale, a potom i no- Jerolimom mladog Tintoreta iz početkom 15. stoljeća. U vrijeme obnove grada snažno se razvilo kor- čulansko kamenoklesarstvo, potak- nuto potrebama Dubrovnika za kva- litetnim i obrađenim kamenom. Ra- deći s dubrovačkim majstorima Kor- čulani su dobro izučili zanat i vrlo brzo dostigli, pa i nadmašili, svoje učitelje. S vremenom kamenom s Vrnika i susjednih otočića opskrbljuju uz Dubrovnik Hvar, Zadar, Kotor i sl., a narudžbe stižu i iz gradova s druge strane Jadrana. Gospodarski procvat potiče gradnju dvokatnih i trokatnih stambenih kuća s gotičkim pročeljima i majstorski klesanim portalima, vijencima, grbovima, konzolama i balkonima s kićenim balustradama. Korčula se postupno od skromnog naselja preobrazila u Pogled na Korčulu iz zraka 414 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka sijskih rekvizita i zbirke ikona. U starom gradu ima još cijeli niz crka- va od kojih su najstarije i najpozna- tije crkva Sv. Petra i crkva Sv. Miho- vila, a od javnih zgrada ističe se gradska loža podignuta 1548. na zapadnoj obali. U gradskoj jezgri ima oko 250 stam- benih kuća. One su nanizane u uskim uličicama i redovito imaju samo uli- čno pročelje, osim na uglovima uli- Korčula snimljena sa zapada ca i trgova, a uz začelni zid je pros- tor kanižele (kanalizacije). Gotovo 1550. godine, a na oltaru u južnoj trijskog umjetnika Rafaela Donnera, sve imaju prizemlje, dva kata i pot- apsidi slika Leandra Basana koja a na zidu je još jedan poliptih Blaža krovlje. U prizemlju su bile smješte- prikazuje Sv. Trojstvo. U 16. stolje- Trogiranina. Uz crkvu je u prostori- ne trgovine u glavnoj ulici i obrtnič- ću uz sjeverni brod dograđena je jama bratovštine Svih svetih (osno- ke radionice i skladišta u ostalim velika zavjetna kapelica Sv. Roka, a vanoj 1301. godine) izložba proce- ulicama. Gornji katovi su stambeni, u 20. stoljeću uređena je krstionica u prizemlju zvonika s djelima Meštro- vića, Kršinića i Kerdića. U južnom brodu crkve, kraj topovskih kugla i helebarda iz turske opsade (to su isti oni koji su poharali Hvar) nalazi se ikona Gospe od Otoka iz franjevač- kog samostana na Badiji. Predaja upravo toj čudotvornoj ikoni i izne- nadnom velikom nevremenu pripi- suje sretnu obranu grada. Nasuprot katedrali je napuštena pa- lača Arneri, građena u stilu kićene gotike. Do nje je renesansna palača Gabrielis u kojoj od 1957. djeluje Gradski muzej s eksponatima veza- nim uz korčulansku brodogradnju, brodarstvo i kamenoklesarstvo s galerijom korčulanskih umjetnika. Uz katedralu je bivša biskupska pa- lača u kojoj je smještena bogata Opatska riznica (osnovana 1954.) s liturgijskim posuđem i ruhom i po- liptihom Blaža Jurjeva Trogiranina. Drugi mali trg nalazi se do glavnih gradskih vrata uz južne obrambene zidine. Tu se nalazi vijećnica (u ko- joj je i danas smješteno Gradsko poglavarstvo) uz koju je kapelica Gospe od snijega, a u blizini je bio fontik (žitnica) i knežev dvor. Istoč- no uz gradske zidine smještena je crkva Svih svetih koja na oltaru ima baroknu drvenu skulpturu, rad aus- Crkva Sv. Marka GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 415 Razvitak hrvatskih otoka 1863. godine, na mjestu prijašnjega gleske uprave podignuta je 1815. drvenoga pokretnog mosta. godine kula zvana Forteca, a od stambenih se zgrada ističu obiteljska Slikovita Korčula nad kojom se nad- kuća Kraljević, Bakarić, opjevana vio najviši pelješki vrh Sv. Ilija (961 kuća sa tri sulara, i ljetnikovac obi- m), svojim savršeno pravilnim izgle- telji Španjić. dom srednjovjekovnoga primorsko- ga grada-utvrde oduvijek zadivljuje Naselje Žrnovo spominje se još u brojne posjetitelje i turiste. Njezinu ranom srednjem vijeku, a smješteno ljepotu nadopunjuju brojne zanim- je u unutrašnjosti otoka, 4 km jugo- ljive zgrade i izvan gradske jezgre. zapadno od Korčule. To je uz Kor- Posebno privlače osmerostrana neo- čulu sa 1267 stanovnika najveće klasicistička crkvica Sv. Justine (iz naselje na širem gradskom području. 19. stoljeća) i crkva Sv. Antuna na Žrnovo se sastoji od četiri odvojena Triptih Blaža Jurjeva Trogiranina u crkvi brežuljku zvanom Glavica, do koje zaselka: Prvo Selo, Kampuš, Postra- Svih svetih vodi visoko kameno stubište sa na i Brdo. Uz stare kamene kuće s zaštićenom alejom čempresa. Ipak popločenim dvorištima i kamene staje često ukrašeni balkonima ili velikim od sakralnih je objekata najzanim- u suhozidu, sačuvani su i kašteli prozorima. U potkrovlju su bile ku- ljiviji dominikanski samostan s crk- korčulanskih plemića. hinje. Ispod svake zgrade nalaze se u kamenu izdubljene cisterne za skupljanje kišnice. Danas su na ža- lost mnoge od tih kuća dotrajale i oronule, a ima i zapuštenih ruševina. Osim palača na glavnom gradskom trgu ističu se još velika palača Arne- ri, palače Ismaelis i Španić te kasno- gotička građevina s kulom koja se po legendi pripisuje svjetskom put- niku i moreplovcu Marku Polu. Grad je utvrde dobio još u 13. stolje- ću, što se izričito spominje u uvod- noj pjesmi slavnog Statuta.
Load more

Recommended publications
  • Analiza S Prijedlogom Poboljšanja Cestovne Mreže Otoka Korčule
    Analiza s prijedlogom poboljšanja cestovne mreže otoka Korčule Klisura, Mario Undergraduate thesis / Završni rad 2015 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:310245 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-30 Repository / Repozitorij: Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Mario Klisura ANALIZA S PRIJEDLOGOM POBOLJŠANJA CESTOVNE MREŽE OTOKA KOR ČULE ZAVRŠNI RAD Zagreb, 2015. SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI ZAVRŠNI RAD ANALIZA S PRIJEDLOGOM POBOLŠANJA CESTOVNE MREŽE OTOKA KOR ČULE ANALYSIS WITH IMPROVEMENT PROPOSALS OF ROAD NETWORK ON ISLAND KOR ČULA Mentor: dr. sc. Luka Nova čko Student: Mario Klisura, 0135222510 Zagreb, 2015. SAŽETAK U završnom radu analizirano je postoje će stanje cestovne mreže otoka Kor čule, dat je pregled prostornih planova kao i podataka o prometnom optere ćenju. Kao u svakoj mreži/sustavu, tako i u cestovnoj mreži otoka Kor čula, postoji mogu ćnost poboljšanja. Za rješenje istog predloženo je pet zahvata koji bi riješili najve ći dio postoje će problematike. Rješenja su predložena na temelju poznavanja podru čja otoka i postoje će problematike, te spoznaja o mogu ćnostima i potrebitosti za izgradnjom/rekonstrukcijom predloženog. KLJU ČNE RIJE ČI: rekonstrukcija, izgradnja, analiza, projektiranje, cestovna prometna mreža SUMMARY In final thesis existing conditions of road network on island Kor čula with spatial plans and traffic volume data were analyzed. As in every network/system, in the road network of the island of Kor čula, there is the possibility of improvement.
    [Show full text]
  • Ministarstvo Poljoprivrede
    NN 13/2019 (6.2.2019.), Odluka o rang-listi sudionika u malom obalnom ribolovu MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 255 Na temelju članka 23. stavka 6. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 62/17) i članka 8. Pravilnika o malom obalnom ribolovu (»Narodne novine«, broj 17/18), ministar poljoprivrede donosi ODLUKU O RANG-LISTI SUDIONIKA U MALOM OBALNOM RIBOLOVU I. Ovom Odlukom određuje se: (1) Ažurirana rang-lista sudionika u malom obalnom ribolovu utvrđena primjenom kriterija za popunjavanje upražnjenih mjesta deniranih u članku 8. stavcima 3. – 5. Pravilnika o malom obalnom ribolovu (»Narodne novine«, broj 17/18) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) te sustavom bodovanja, na temelju podnesenih zahtjeva, kako je propisano Pravilnikom o malom obalnom ribolovu (»Narodne novine«. br. 8/15, 15/15, 19/15, 78/15, 107/15 i 15/17). (2) Ažurirana rang-lista podnositelja zahtjeva koji su udovoljili kriterijima objavljenim u Pravilniku o malom obalnom ribolovu (»Narodne novine«, br. 8/15, 15/15, 19/15, 78/15, 107/15 i 15/17), ali primjenom sustava bodovanja i kriterija popunjavanja upražnjenih mjesta deniranih u članku 8. stavcima 3. – 5. Pravilnika ni nakon ažuriranja rang- liste ne prelaze bodovni prag za sudjelovanje u malom obalnom ribolovu. (3) Ažurirana lista sudionika u malom obalnom ribolovu kojima je izdana povlastica ili su podnijeli zahtjev za izdavanje povlastice na temelju Pravilnika o malom obalnom ribolovu (»Narodne novine«, broj 29/14). II. (1) Ažurirana rang-lista sudionika iz točke I. stavka 1. nalazi se Prilogu 1. ove Odluke. (2) Ažurirana rang-lista podnositelja zahtjeva iz točke I. stavka 2. nalazi se u Prilogu 2.
    [Show full text]
  • Modèle De Document
    ANALYSIS AND FUTURE OF SUSTAINABLE AGRICULTURE FOR ECONOMIC DEVELOPMENT OF THE DALMATIAN ISLANDS Case studies from Mljet and Korčula Islands and Pelješac Peninsula in Croatia Collective report of the Advanced Master “Forest, Nature & Society” Option “Nature and Society Management at International level” Teaching module “environmental assessment of international projects on natural resource management” From 18th if February to 11th of March 2017 Study realized by: Chloé Abdessater, Laurianne Bitton-Lebeau, Laetitia Bisiaux, Marie Bourdin, Pauline Briand, Krystel Corsagni, Maxime de Rochegonde, Marc Gomes, Marie Graziella-Cailleau, Zoé Ginter, Robin Le Priol, Johan Litaudon, Elodie Lhuer, Léonard Normand, Iris Parrot, Simon Peyrin, Thomas Robinet, Marie Valentin Mentored by: Sandra Nicolle, Alexandre Gaudin, and Maya Leroy (AgroParisTech) Claire Bernard & François Lerin (CIHEAM – IAMM) April 2017 ABSTRACT In order to foster a better preservation of the natural and cultural heritage of the -IAMM and their local partner the LAG-5 ordered this study to be carried out, under the academic supervision of AgroParisTechDalmatian islands professors. of Mljet, OurKorčula objective and Pelješac, was to theassess CIHEAM the potential of Hign Nature Value farming (HNVf) for the actual protection of the local nature and culture. This report gathers the summary of our observations and interpretations following five weeks of work exclusively on this matter, three of which on the field, doing interviews and landscape analyzes. After describing the main regional characteristics of the area, we focused for each island on the two major economic activities impacting terrestrial biodiversity: agriculture and tourism, each time presenting their local specificities. We then move on to a transversal analysis of the economic sectors in agriculture encountered and try to sketch perspectives that could be further explored for the promotion of HNVf in the area.
    [Show full text]
  • Best Practises for New Approaches in Tourism
    Living Learning Catalogue Best practises for new approaches in tourism Preface “The main purpose was to enrich the analytical skills, while developing new knowledge based on digital tools and services” BLUTOURSYSTEM is a European project based on the Interreg Italy - Croatia 2014 2020 program and which involved 6 partners representing the academic and institutional world; a project that at the territorial level has affected the Veneto region and the Puglia region for the Italian side while for the Croatian territory the Istria region and the area Southern part of the croatian country. The main purpose was to enrich the analytical skills of stakeholders, while developing new knowledge based on advanced and digital tools and services. Blutoursystem, after having inherited the results of the previous TourMEDasset project coordinated by the Ca ‘Foscari University, designed a new ambitious path whose key concepts were: • Business ecosystem, in reference to the network of organizations involved in providing the products and services that make up the tourism product; • Quadruple Helix approach, that is the reduction of the barriers that exist between the academic, institu- tional, private and civil world, stimulating the interaction, to encourage economic and social development; • Living Labs, laboratories with a dual dimension: the real one represented by multiple meetings that involved local actors, to collect the main needs and draw together future scenarios capable of facing challenges and maximizing benefits; on the other hand, a technological dimension: in a world where data is the real wealth, having free access to dashboard containing organized data and knowing how to read it becomes a real chal- lenge.
    [Show full text]
  • Dubrovnik – Neretva County
    Addressing MSP Implementation in Case Study Areas Case Study #2 Dubrovnik – Neretva County Deliverable Nr. 1.3.8 Co-funded by the European Maritime and Fisheries Fund of the European Union. Agreement EASME/EMFF/2015/1.2.1.3/01/S12.742087 - SUPREME ACKNOWLEDGEMENT The work described in this report was supported by the European Maritime and Fisheries Fund of the European Union- through the Grant Agreement EASME/EMFF/2015/1.2.1.3/01/S12.742087 - SUPREME, corresponding to the Call for proposal EASME/EMFF/2015/1.2.1.3 for Projects on Maritime Spatial Planning (MSP). DISCLAIMERS This document reflects only the authors’ views and not those of the European Union. This work may rely on data from sources external to the SUPREME project Consortium. Members of the Consortium do not accept liability for loss or damage suffered by any third party as a result of errors or inaccuracies in such data. The user thereof uses the information at its sole risk and neither the European Union nor any member of the SUPREME Consortium, are liable for any use that may be made of the information. The designations employed and the presentation of material in the present document do not imply the expression of any opinion on the part of UN Environment/MAP Barcelona Convention Secretariat concerning the legal status of any country, territory, area, city or area or of its authorities, or concerning the delimitation of its frontiers or boundaries. The depiction and use of boundaries, geographic names and related data shown on maps included in the present document are not warranted to be error-free nor do they imply official endorsement or acceptance by UN Environment/ MAP Barcelona Convention Secretariat.
    [Show full text]
  • H. Environmental Monitoring (Monitoring) of the Environmetal Management Program (Emp) 42 H.1
    SFG3326 date / March 6, 2017 client / Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of the Republic of Croatia Public Disclosure Authorized title of the document / ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized Public Disclosure Authorized The Client: Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of the Republic of Croatia 80 Radnička cesta, 10000 Zagreb Authorized DVOKUT ECRO d.o.o. representative: 37 Trnjanska, 10000 Zagreb Project title: ANALYSIS OF ENVIRONMENTAL PROTECTION MEASURES AND ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN FOR THE REMEDIATION OF LANDFILL SITNICA WITH THE ASSESSMENT OF NUTRIENT CONTRIBUTION File name: D-2 ENVIRONMENTAL MANAGEMENT PLAN Contract: TA 3/1, Contract No. 60604 (our number U003_17) Version: Final draft Date: March 6, 2017 Sent to: Project implementation unit Project manager: Mario Pokrivač, mag. ing. traff., Occupational Safety Specialist Expert associates: Igor Anić, mag. ing. geoing., univ. spec. oecoing. Kamenko Josipović, mag. ing. aeidf. Ines Geci, mag. geol. Marijana Bakula, mag. ing. cheming. Jelena Fressl, mag. oecol. Consultation and Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of the Republic of Croatia data: Director: Marta Brkić, mag. ing. prosp. arch. C O N T E N T S A. SUMMARY 2 B. INTRODUCTION 5 D. PROJECT DESCRIPTION 7 D.1. PROJECT LOCATION ..................................................................................................................... 7 D.2. PLANNED LANDFILL REMEDIATION ............................................................................................
    [Show full text]
  • Atlas of the ESIN Islands 27.9
    27/9/2016 DRAFT 1.8 ATLAS OF THE SMALL EUROPEAN ISLANDS Atlas of the ESIN Islands 1 Introduction 2 2 The islands of Europe 3 3 The ESIN islands of Europe 9 4 Sustainability indicators 12 5 The ESIN islands per nation 14 The small islands of Croatia 15 The small islands of Denmark 18 The small islands of Estonia 23 The small islands of Finland 24 The small islands of France 28 The small islands of Greece 31 The small islands of Ireland 35 The small islands of Italy 38 The small islands of Scotland 40 The small islands of Sweden 43 The small islands of Åland 49 6 References 51 1 (64) Christian Pleijel [email protected] Tel +358-457-342 88 25 ESIN ATLAS / DRAFT 1.8 1 Introduction 1.1 Purpose The purpose of this Atlas is to (a) present some basic data on the geographical features of the small islands of Europe who are members of the European Small Islands Federation (ESIN), and to (b) raise awareness of the lack of other, relevant basic data on the same small islands. An island is a piece of land surrounded by water. This atlas is focussed on small and very small islands that fall below the system of territorial units for statistics (NUTS) within the European Union not having a fixed link to the European mainland. ESIN represents 1,640 such islands with a resident population of 359,357people. These small islands have 3-4 million summer residents and ten times as many visitors, which creates a heavy human pressure on the islands’ social, technical and ecological systems.
    [Show full text]
  • Pretovarna Stanica Vela Luka
    RN 2016/021-5 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: PRETOVARNA STANICA VELA LUKA NARUČITELJ: AGENCIJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM d.o.o. PRED DVOROM 1 20 000 DUBROVNIK VITA PROJEKT d.o.o. za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša HR-10000 Zagreb, Ilica 191C Tel:+ 385 (0)1 3774 240 Fax:+ 385 (0)1 3751 350 Mob:+ 385 (0)98 398 582 email:[email protected] www.vitaprojekt.hr za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr Nositelj zahvata: Agencija za gospodarenjem otpadom d.o.o. Naslov: Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Pretovarna stanica Vela Luka Radni nalog/dokument: RN/2016/021-5 Ovlaštenik: VITA PROJEKT d.o.o. Zagreb Voditelj izrade: Domagoj Vranješ mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing. Suradnici: Ivana Tomašević, mag.ing.prosp.arch. Goran Lončar, mag.oecol., mag.geogr. Valerija Butorac, mag.geogr. Katarina Čović, mag. ing. prosp. arch. Martina Rezo, mag.oecol.et prot.nat. Petar Krešimir Žderić, dipl.ing.građ. Datum izrade: Prosinac 2016. M.P. ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA Str. 1 od 55 ZAHVAT: PRETOVARNA STANICA VELA LUKA za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr SADRŽAJ UVOD .................................................................................................................................................... 4 1. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................................ 5 1.1. Opis glavnih obilježja zahvata ..................................................................................................... 5 1.2. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ............................................................................................ 10 1.3. Opis tehnoloških procesa .......................................................................................................... 10 1.4.
    [Show full text]
  • Hanja Anić Bibliografija O Otocima Korčuli, Lastovu I Mljetu U Časopisu… Bibliography of the Islands Korčula, Lastovo and Mljet in The…
    Hanja Anić Bibliografija o otocima Korčuli, Lastovu i Mljetu u časopisu… Bibliography of the islands Korčula, Lastovo and Mljet in the… Hanja Anić Bibliografija o otocima Korčuli, Lastovu i Mljetu u časopisu Bullettino di archeologia e storia dalmata / Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku Bibliography of the islands Korčula, Lastovo and Mljet in the journal Bullettino di archeologia e storia dalmata / Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku Hanja Anić Hanja Anić Arheološki muzej u Splitu Archaeological Museum in Split Zrinsko-Frankopanska 25 Zrinsko-Frankopanska 25 HR, 21000 Split Croatia, 21000 Split [email protected] [email protected] UDK: 016:904 (497.5 Korčula, Mljet, Lastovo) UDK: 016:904 (497.5 Korčula, Mljet, Lastovo) Stručni rad Research paper Primljeno: 27. 2. 2010. Received: 27 February 2010 Prihvaćeno: 7. 3. 2010. Accepted: 7 March 2010 Nastavljamo s objavljivanjem bibliografije i kazala lokaliteta iz We continue with the publication of a bibliography and index časopisa Bullettino di archeologia e storia dalmata / Vjesnik za of place-names from the journal Bullettino di archeologia e storia arheologiju i historiju dalmatinsku / Vjesnik za arheologiju i povijest dalmata / Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku / Vjesnik za dalmatinsku. Kao i u prethodnim svescima podaci za bibliografiju i arheologiju i povijest dalmatinsku. As in the preceding volumes, kazalo izvađeni su iz članaka, s ovitka časopisa te iz dodataka. the data for the bibliography and index were taken from the Članci su numerirani i poredani po autorima abecednim redom. articles, the journal’s cover wrappers and from the supplements. Da bi se olakšalo traženje i snalaženje bibliografiji je dodano i The articles are numbered and organized in alphabetical order by predmetno kazalo.
    [Show full text]
  • JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik Radova U Znak Sje}Anja Na Marija Jurišića Neo~Ekivano Je, Kao Prasak, Odjeknula Vijest Da Marija Juri{I}A Vi{E Nema
    na Marija Juri{i}a Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Juri{i}a Zbornik radova u znak sje}anja ISBN 978-953-7389-06-2 9 789537 389062 Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Juri{i}a Nakladnik Hrvatski restauratorski zavod Sunakladnik Me|unarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru Urednik Luka Beki} Urednički odbor Luka Beki}, Igor Miholjek, Ferdinand Meder Lektura Salih Isaac (Klara Pranjko tekstovi 1, 5, 12, 19, 24, 31, 38) Prijevod sažetaka Neven Feren~i} (osim sa`etaka 6, 10, 12, 14, 32, 36, 37, 39) Korektura Ana [tilinovi} Naklada 500 Oblikovanje LASERplus Realizacija LASERplus Zagreb 2009. CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu pod brojem 710475 ISBN 978-953-7389-06-2 (Hrvatski restauratorski zavod) Juri{i}ev zbornik Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Juri{i}a Mario Juri{ić »Jura« Sadr`aj Predgovor 8 1 Igor Miholjek, Luka Beki} ŽIVOTOPIS MARIO JURIŠIĆ »JURA« – BIOGRAPHY MARIO JURIŠIĆ »JURA« 10–11 2 Vlasta Begovi}, Ivan~ica Schrunk KASNOANTIČKA I RANOBIZANTSKA POMORSKA BAZA NA BRIJUNIMA 17 3 Luka Beki} PODVODNI NUMIZMATIČKI NALAZI IZ UVALE VERIGE NA BRIJUNIMA 36 4 Jonathan Benjamin, Matija ^re{nar SUBMERGED PREHISTORIC SITE DISCOVERY AND A PROPOSED APPLICATION IN THE CROATIAN ADRIATIC 52 5 Jurica Bezak, Jasen Mesi} OLUPINA ZRAKOPLOVA B-17 G KOD RTA POLIVALO NA OTOKU VISU 68 6 Tomislav Bili} OGLEDI O STELARNOJ NAVIGACIJI U ANTICI 75 7 Igor Borzi} UVALA GRADINA NA OTOKU KORČULI U SVJETLU PODMORSKIH ARHEOLOŠKIH NALAZA 82 8 Dora Bo{kovi} SLATKOVODNI NALAZI U ZBIRCI HLADNOG ORUŽJA HRVATSKOGA POVIJESNOG MUZEJA U ZAGREBU 98 9 Nenad Cambi BILJEŠKE O PODMORSKO-ARHEOLOŠKIM NALAZIMA NA JADRANU 134 10 Kristina D`in FIGURAL AND FLORAL RELIEFS OF THE SERGII ARCH IN COLONIA POLA 143 11 Miran Eri~ DATIRANI DEBLAKI IN LADJA NA LJUBLJANSKEM BARJU IN V PREKMURJU V SLOVENIJI 151 12 Zrinka Ettinger-Star~i} RIMSKI CARSKI NOVAC S LOKALITETA VIŽULA KOD MEDULINA.
    [Show full text]
  • The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar Geografskih Imena
    THE REPUBLIC OF CROATIA REPUBLIKA HRVATSKA STATE GEODETIC ADMINISTRATION DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA The Gazetteer of the Republic of Croatia Registar geografskih imena Republike Hrvatske Zagreb, 2010 CONTENT SADRŽAJ 1. INTRODUCTION .............................................................. I 1. UVOD ............................................................................... I 2. GAZETTEER DESCRIPTION .......................................... II 2. OPIS REGISTRA GEOGRAFSKIH IMENA .................. II 3. GAZETTEER ..................................................................... 1 3. REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA ............................ 1 1. INTRODUCTION 1. UVOD United Nations Group of Experts on Geographical Names United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) is permanent United Nations (UN) experts' body on (UNGEGN) je stalno tijelo Ujedinjenih naroda (UN) za standardization of geographical names. UNGEGN is defining standardizaciju geografskih imena. UNGEGN definira registar Gazetteer as the list of toponyms arranged in alphabetic or other geografskih imena kao popis toponima uređen po abecednom ili sequential order, with an indication of their location and preferably drugom redu s podatcima o njihovom položaju i po mogućnosti including variant names, type of topographic feature and other njihovim varijacijama te sadrži topografsko obilježje i druge defining or descriptive information. podatke koji ih definiraju ili opisuju. Geographical names are assigned to geographical features to Geografska imena dodjeljujemo
    [Show full text]
  • The Island, the People, the Experience Discover Korčula! FREE COPY!
    Discover Korčula™! the island, the people, the experience FREE COPY! 2 Korčula Old Town Discovering this marvelous walled old city and its narrow herringbone streets is a delight 3 Old Town/Island maps There's a lot to see and do on Korčula and it's easy to bike, bus or drive around! 4 History and culture From a 3rdC B.C. Greek stone tablet to the Moreska sword dance, Korčula's cultural heritage is unique. 5 Discover Lumbarda One amazing island! 20,000 years of history Eat, drink and be Korčulanin! This seaside hamlet, surrounded by vineyards, is famous for its beaches and wines A fabled history, rich cultural Korčula's history is extraordinary. Gastronomy is a quintessential traditions, gorgeous bays, lovely Let's begin with Vela Spila (“Big part of being here. Breakfast is just 6 Discover Smokvica villages, a rugged, wild interior Cave”) overlooking Vela Luka espresso. But come mid-morning, Rugged and wildly beautiful; and some of the best wine where archeologists have it's marenda, a sort of early lunch. stone houses, idyllic streets and Pošip, anywhere on the planet make discovered human artifacts dating The main meal is mid-afternoon. Korčula's signature white wine Korčula a unique jewel among back more than 20,000 years! Families gather to enjoy garden Mediterranean islands. There's so Lumbarda's treasure is its veggies, their own olive oil, grilled 7 Discover Blato much to see and do it really Psephisma, a 3rdC BC stone tablet meat or fish, wine--heaven! Try Blato has history, charm and 40km doesn't matter where you start.
    [Show full text]