Razvitak hrvatskih otoka

KORČULA - NAJNASELJENIJI OTOK U JADRANSKOM MORU (II. dio) OTOČKA NASELJA

Otok Korčula pripada Dubrovačko- neretvanskoj županiji, a podijeljen KORČULA - THE MOST DENSELY POPULATED ISLAND ON THE je na pet jedinica lokalne samoupra- ADRIATIC SEA (PART II) ve: grad Korčulu i općine Lumbar- du, Smokvicu, Blato i Velu Luku. Korčula is divided into five local government units. The largest unit is Grad Korčula prostorno je najveća i formed of the town of Korčula and the smaller towns of Račišće, Žrnovo, sa 6240 stanovnika (prema popisu iz and Čara. The old urban core of the town of Korčula is situated on 1991.) najbrojnija lokalna jedinica. a small peninsula. It features a very interesting street pattern, quite similar U nju su uz grad Korčulu uključena to a fish bone. This portion of the town abounds in valuable sacral, public naselja Žrnovo, Pupnat, Račišće i and residential buildings which form part of the island's architectural Čara. heritage. Smaller districts are and , while the biggest and economically most significant ones are Blato and on the Korčula je grad i luka na sjeverois- west side of the island. The agriculture used to be the principal pursuit of točnoj obali istoimenog otoka sa the inhabitants, but today chief industries are tourism, shipbuilding, fish 3232 stanovnika. Smještena je na processing, navigation, textile and metal-processing. Korčula is burdened malom poluotoku, a uska prevlaka with the problem of inadequate transport links with the mainland while na jugu vjerojatno je nasuta na pri- also facing other difficulties such as an unfinished water supply system, jelazu u srednji vijek. To je tradici- waste water evacuation, and inadequate waste disposal sites. onalno najjače administrativno, kulturno-prosvjetno i gospodarsko otočko središte, ali je slabljenjem no povoljnog smještaja, s kojega je 10. stoljeću, ali ne navodi gdje je taj gospodarske moći izgubio dobar dio moguće potpuno kontrolirati plovid- grad bio smješten. bu Korčulanskim i Pelješkim kana- svojih atributa. No to je i danas glavno Ipak iz ostataka dijelova starih zido- turističko i brodarsko te kulturno i lom, smatralo se da je na tom mjestu va i kamenih ukrasa, a posebno arhiv- prosvjetno središte za stanovnike još u antici postojalo naselje. No za skih isprava, neosporno je da je u otočkih naselja i naselja na obližnjem to nema materijalnih dokaza. Prvi pisani podatak o postojanju utvrđe- 13. stoljeću na sadašnjem mjestu poluotoku Pelješcu. noga srednjovjekovnoga grada na postojao grad opasan zidinama. No Grad je smješten u blizini Pelješca i otoku Korčuli donosi bizantski car i grad je bio mnogo skromniji od ono- brojnih otoka i otočića. Zbog izuzet- putopisac Konstantin Porfirogenet u ga koji se obnavlja odnosno gradi

Zemljovid otoka Korčule

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 413 Razvitak hrvatskih otoka

raskošan grad prepoznatljivih stils- vi hoteli, javne zgrade, nova obala, kih oznaka. Stambenu je izgradnju ceste i marina. Istodobno se uređuju pratila i javna pa je izgrađena nova stare zgrade u gradskoj jezgri ne sa- katedrala, brojne manje crkve i nove mo za stanovanje, već i za smještaj gradske zidine s kulama. muzeja i zbirki. I u 16. stoljeću grad se dodatno ukra- Najveća spomenička vrijednost Kor- šava. Nove zgrade dobivaju renesan- čule jest zaštićena stara gradska jez- sna pročelja, popločavaju se trgovi i gra kao osebujna urbanistička cjeli- ulice te postavljaju kićeni grbovi i na. Tlocrt ulica prilagođen je prirod- ukrasni stupovi. U 17. i 18. stoljeću nom obliku terena i glavna se ulica slabi gospodarska moć Venecije, a pruža u smjeru sjever-jug, a na naj- smanjuje se i korčulanska graditelj- višem dijelu, u sredini poluotoka, ska i kamenarska djelatnost. Ali u to smješten je oveći trg. Ostale među- se vrijeme grade kuće i ljetnikovci u sobno usporedne ulice izviru okomi- Borgu, naselju uz gradske zidine u to iz glavne, spuštajući se prema za- kojem je nekada iz obrambenih raz- padnoj odnosno istočnoj obali. Dobi- loga izgradnja bila zabranjena. Bor- vena je tako originalna mreža ulica go se znatno proširuje pa ubrzo pos- koja podsjeća na riblju kost. taje središtem gradskoga društveno- Na glavnome gradskom trgu nalazi ga i javnog života. Tu se trgovalo i se katedrala Sv. Marka izgrađena na bile su smještene najvažnije obrtnič- mjestu manje i starije crkve. Među ke djelatnosti, posebno snažna bro- prvim graditeljima bio je Bonino iz dogradnja. Milana (koji je izgradio glavni por- Krajem 19. i početkom 20. stoljeća tal), a od brojnih domaćih graditelja slabi brodogradnja i kamenoklesars- najslavniji je Marko, istaknut član tvo, a postupno se razvija turizam. poznate korčulanske klesarske radi- Tada se gradi nekoliko manjih hotela onice Andrijić. On je krajem 15. st. i ljetnikovaca, a prvi je hotel otvoren izradio lanternu zvonika, ukrase 1912. godine. Nakon Drugoga pročelja i monumentalni ciborij s svjetskog rata osniva se industrijsko figurama Navještenja. Na glavnom brodogradilište i grade nova stambe- oltaru nalazi se slika sv. Marka u Tloris grada Korčule na naselja na istočnim i zapadnim društvu sa sv. Bartolomejom i sv. padinama iznad obale, a potom i no- Jerolimom mladog Tintoreta iz početkom 15. stoljeća. U vrijeme obnove grada snažno se razvilo kor- čulansko kamenoklesarstvo, potak- nuto potrebama Dubrovnika za kva- litetnim i obrađenim kamenom. Ra- deći s dubrovačkim majstorima Kor- čulani su dobro izučili zanat i vrlo brzo dostigli, pa i nadmašili, svoje učitelje. S vremenom kamenom s Vrnika i susjednih otočića opskrbljuju uz Dubrovnik Hvar, Zadar, Kotor i sl., a narudžbe stižu i iz gradova s druge strane Jadrana. Gospodarski procvat potiče gradnju dvokatnih i trokatnih stambenih kuća s gotičkim pročeljima i majstorski klesanim portalima, vijencima, grbovima, konzolama i balkonima s kićenim balustradama. Korčula se postupno od skromnog naselja preobrazila u Pogled na Korčulu iz zraka

414 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka

sijskih rekvizita i zbirke ikona. U starom gradu ima još cijeli niz crka- va od kojih su najstarije i najpozna- tije crkva Sv. Petra i crkva Sv. Miho- vila, a od javnih zgrada ističe se gradska loža podignuta 1548. na zapadnoj obali.

U gradskoj jezgri ima oko 250 stam- benih kuća. One su nanizane u uskim uličicama i redovito imaju samo uli- čno pročelje, osim na uglovima uli- Korčula snimljena sa zapada ca i trgova, a uz začelni zid je pros- tor kanižele (kanalizacije). Gotovo 1550. godine, a na oltaru u južnoj trijskog umjetnika Rafaela Donnera, sve imaju prizemlje, dva kata i pot- apsidi slika Leandra Basana koja a na zidu je još jedan poliptih Blaža krovlje. U prizemlju su bile smješte- prikazuje Sv. Trojstvo. U 16. stolje- Trogiranina. Uz crkvu je u prostori- ne trgovine u glavnoj ulici i obrtnič- ću uz sjeverni brod dograđena je jama bratovštine Svih svetih (osno- ke radionice i skladišta u ostalim velika zavjetna kapelica Sv. Roka, a vanoj 1301. godine) izložba proce- ulicama. Gornji katovi su stambeni, u 20. stoljeću uređena je krstionica u prizemlju zvonika s djelima Meštro- vića, Kršinića i Kerdića. U južnom brodu crkve, kraj topovskih kugla i helebarda iz turske opsade (to su isti oni koji su poharali Hvar) nalazi se ikona Gospe od Otoka iz franjevač- kog samostana na Badiji. Predaja upravo toj čudotvornoj ikoni i izne- nadnom velikom nevremenu pripi- suje sretnu obranu grada. Nasuprot katedrali je napuštena pa- lača Arneri, građena u stilu kićene gotike. Do nje je renesansna palača Gabrielis u kojoj od 1957. djeluje Gradski muzej s eksponatima veza- nim uz korčulansku brodogradnju, brodarstvo i kamenoklesarstvo s galerijom korčulanskih umjetnika. Uz katedralu je bivša biskupska pa- lača u kojoj je smještena bogata Opatska riznica (osnovana 1954.) s liturgijskim posuđem i ruhom i po- liptihom Blaža Jurjeva Trogiranina.

Drugi mali trg nalazi se do glavnih gradskih vrata uz južne obrambene zidine. Tu se nalazi vijećnica (u ko- joj je i danas smješteno Gradsko poglavarstvo) uz koju je kapelica Gospe od snijega, a u blizini je bio fontik (žitnica) i knežev dvor. Istoč- no uz gradske zidine smještena je crkva Svih svetih koja na oltaru ima baroknu drvenu skulpturu, rad aus- Crkva Sv. Marka

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 415 Razvitak hrvatskih otoka

1863. godine, na mjestu prijašnjega gleske uprave podignuta je 1815. drvenoga pokretnog mosta. godine kula zvana Forteca, a od stambenih se zgrada ističu obiteljska Slikovita Korčula nad kojom se nad- kuća Kraljević, Bakarić, opjevana vio najviši pelješki vrh Sv. Ilija (961 kuća sa tri sulara, i ljetnikovac obi- m), svojim savršeno pravilnim izgle- telji Španjić. dom srednjovjekovnoga primorsko- ga grada-utvrde oduvijek zadivljuje Naselje Žrnovo spominje se još u brojne posjetitelje i turiste. Njezinu ranom srednjem vijeku, a smješteno ljepotu nadopunjuju brojne zanim- je u unutrašnjosti otoka, 4 km jugo- ljive zgrade i izvan gradske jezgre. zapadno od Korčule. To je uz Kor- Posebno privlače osmerostrana neo- čulu sa 1267 stanovnika najveće klasicistička crkvica Sv. Justine (iz naselje na širem gradskom području. 19. stoljeća) i crkva Sv. Antuna na Žrnovo se sastoji od četiri odvojena Triptih Blaža Jurjeva Trogiranina u crkvi brežuljku zvanom Glavica, do koje zaselka: Prvo Selo, Kampuš, Postra- Svih svetih vodi visoko kameno stubište sa na i Brdo. Uz stare kamene kuće s zaštićenom alejom čempresa. Ipak popločenim dvorištima i kamene staje često ukrašeni balkonima ili velikim od sakralnih je objekata najzanim- u suhozidu, sačuvani su i kašteli prozorima. U potkrovlju su bile ku- ljiviji dominikanski samostan s crk- korčulanskih plemića. hinje. Ispod svake zgrade nalaze se u kamenu izdubljene cisterne za skupljanje kišnice. Danas su na ža- lost mnoge od tih kuća dotrajale i oronule, a ima i zapuštenih ruševina. Osim palača na glavnom gradskom trgu ističu se još velika palača Arne- ri, palače Ismaelis i Španić te kasno- gotička građevina s kulom koja se po legendi pripisuje svjetskom put- niku i moreplovcu Marku Polu. Grad je utvrde dobio još u 13. stolje- ću, što se izričito spominje u uvod- noj pjesmi slavnog Statuta. Kasnije je Venecija brižljivo gradila, poprav- ljala i učvršćivala sve zidine i kule. No interes za održavanje prestaje u 17. stoljeću nestankom opasnosti za to granično područje Mletačke Repu- blike. Zidine polako propadaju pa su Crkva u crkvi u Žrnovu u 19. stoljeću potpuno urušene. Sto- ga ih austrijska uprava predaje kor- vom Sv. Nikole. Samostan je izgra- Podalje od središta naselja i ceste na čulanskoj općini koja raspisuje draž- đen 1506., ali su ga tijekom opsade stjenovitoj uzvisini nalazi se župna bu za njihovo uklanjanje. Tada su Turci opljačkali i spalili pa je obnov- crkva Sv. Martina iz 14. stoljeća srušene dvije kule i pojas zidina na ljen početkom 17. stoljeća. To je koja je u novije vrijeme pregrađena. sjeveroistoku te dio zapadnih zidina. strogo zatvorena građevina čvrstih U zaseoku Postrana na padini brežulj- Sačuvan je samo dio južnog obram- zidova smještena neposredno uz ka je crkva Sv. Roka s popločenim benog zida i osam kula. Najdojmlji- obalu. U crkvi je barokni oltar sv. trgom na kojem se tradicionalno vije su mala i velika kneževa kula Nikole i oltarna slika Mučeništvo sv. održava mačevalačka igra Moštra. na jugozapadu, poluvaljkaste kule Petra opata, kopija istovjetne u po- Udaljeno od naselja je i groblje s Kanavelić (Bokar) i Zakerjan (Be- žaru tijekom 19. stoljeća spaljene crkvom Sv. Vida iz 13. stoljeća, a u rim), koje se pripisuju graditeljskoj Tizianove slike iz venecijanske crk- mjestu je još nekoliko manjih kape- radionici Andrijić, i kula nazvana ve S. Giovani e Paolo. Samostan la, od kojih je jedna crkva u crkvi, Veliki Revelin do koje se uspinje posjeduje i vrijednu zbirku umjetni- baš kao u Velom Drveniku. Naime kameno stubište (most) izgrađeno na. Na brežuljku iznad grada za en- oko male crkvice počela se graditi

416 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka mnogo veća koja međutim nikada (25. srpnja) i Malu Gospu (8. rujna). nije dovršena. Župna crkva Sv. Petra u središtu mjesta spominje se već u 15. stolje- Stanovnici Žrnova su se u prošlosti ću, u više je navrata pregrađena, a bavili poljoprivredom (vinogradars- zvonik joj je dovršen u 20. stoljeću. tvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) i Uz zlatni gotički kalež u crkvi se kamenoklesarstvom. Danas su mno- nalazi i oltarna slika venecijanskog gi zaposleni u građevinarstvu i u renesansnog slikara Jacoba Bassana. turizmu. Mnoge obitelji iz Brda i Prvog Sela podigle su kamene kuće Stanovništvo se uz poljoprivredu i vile za iznajmljivanje na sjevernoj bavi i turizmom. U obližnjoj južnoj obali otoka u uvalama Vrbovica, uvali Zavalatici (udaljenoj 2 km) niz Banja i Medvidnjak. Mještani Pos- je obiteljskih suvremeno opremlje- trane i Kampuša imaju svoje posje- nih pansiona izgrađenih uza samu de i kuće u uvalama na južnoj obali obalu. otoka kao što su Orlanduša, Rasoha- Uz grad je jedino naselje na moru u tica i Pavja luka do kojih se stiže sastavu grada Korčule Račišće, pješice ili terenskim vozilom. smješteno na sjevernoj obali, 12 km Pupnat je naselje u unutrašnjem zapadno od grada. Doduše na potezu istočnom dijelu otoka, 13 km zapad- Zaštićeni čempres u Čari između Korčule i Račišća ima dosta izgrađenih naselja, ali se njihovi no od Korčule. Ovo malo i skromno nalna gospodarska grana jest poljo- stanovnici još svrstavaju u matična naselje sa 488 stanovnika ugnijez- privreda, posebno uzgoj kvalitetnog naselja. Račišće je smješteno u dilo se među brdima na rubu male grožđa pošip od kojega se u vinars- većoj zaštićenoj uvali, a utemeljeno doline. Stanovnici su bili poljopri- kom podrumu proizvodi istoimeno je u 17. stoljeću nakon Kandijskog vrednici i stočari, što je i danas vino, jedno od prvih zaštićenih vina rata i naseljeno izbjeglicama pred jedan od glavnih izvora privređiva- u Hrvatskoj. nja, premda mnogi rade u građevinar- Turcima iz Makarskog primorja te stvu i turizmu. U sredini mjesta je Iz 14. stoljeća potječe crkva Gospe oko 1730. godine iz južne Hercego- trobrodna crkva Gospe od sniga iz od Čarskoga polja, koja je kasnije vine. Tako i Korčula poput ostalih 17. stoljeća te grobljanska crkva Sv. nadograđivana. Na glavnom oltaru velikih srednjodalmatinskih otoka Jurja iz 15. stoljeća. U blizini Pup- nalazi se sedam gotičkih reljefa iz Brača i Hvara ima oaze čistoga što- nata je najviši otočki vrh Klupca Engleske od alabastera. Ta je crkva kavskog govora naseljene s kopna. (568 m), a na sjevernoj je strani luka središnje mjesto otočkog hodočašća Korčulani su inače čisti čakavci, iako Kneža koja pripada pupnatskim obi- na dan sv. Jakova, zaštitnika Čare umjesto ča ili ca ipak govore što. teljima s brojnim novim kućama. Uz istoimeni rt i otočić Vela Kneža, gdje je Pelješki kanal širok jedva 1270 m, predlaže se izgradnja mosta koji bi Korčulu spojio s kopnom. Na južnoj obali u blizini Pupnata nalaze se najljepše korčulanske uvale s pre- krasnim plažama i gustom vegetaci- jom: Bačva, Smokva, Pupnatska lu- ka i Ripna.

Čara je jedno od najstarijih otočkih mjesta kojemu je i naziv (Kzarra) predslavenskog podrijetla. To je ti- pično vinogradarsko naselje u sre- dišnjem dijelu otoka, 25 km udalje- no od Korčule na zapadu i 4 km od Smokvice na istoku te smješteno na južnoj padini brda Kočac i rubu plodnoga Čarskog polja. Tradicio- Račišća

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 417 Razvitak hrvatskih otoka

Crkva Bogorodice izgrađena je 1682. ostalih tvrtki bez većih problema godine, a župna crkva Sv. Nikole posluju Mediteranska plovidba, koja krajem 19. stoljeća. U prošlosti su se se bavi prijevozom tereta na Sredo- stanovnici Račišća bavili ribarstvom, zemlju, i ACY marina u Korčuli (s stočarstvom poljoprivredom i po- 220 vezova u moru i 100 na kopnu) morstvom, a do početka 20. stoljeća koja djeluje desetak godina i upravo imali su veći broj brodova na jedra. ističe europsku plavu zastavu. Pomalo I danas su Račišćani pretežno zapos- sumorno stanje korčulanskoga leni kao pomorci. gospodarstva i gradskog proračuna O stanju gospodarstva i infrastruk- vjerojatno će se ponešto popraviti turnim planovima grada Korčule nakon ovogodišnje turističke sezo- razgovarali smo s gradonačelnikom ne. Inače, nastavio je dr. Lakić, pok- dr. Antom Lakićem. Najveći je gos- renuli su ideju da se na otoku Badiji podarski problem potpuna propast uredi ljetni športsko-rekreacijski nekad slavne brodogradnje, zapravo centar poput Bjelolasice. No o tome stečaj Inkobroda, po broju zaposle- se moraju međusobno dogovoriti nih najveće tvrtke na području gra- crkva i država, posebno oko vlasnič- da. Stečajni postupak traje već dvije kih odnosa. Također su zatražili godine, a zbog te sporosti nemoguće povrat imovine od bivšega Ferijal- je predvidjeti sudbinu njegovih 350 nog saveza iz Slavonskog Broda, jer Kopnena gradska vrata i kameno stubište u Korčuli radnika, sada zbrinutih na Zavodu bi na tom prostoru izgradili športski za zapošljavanje. Zagrebačka je centar s dvoranom. sati, a ljeti u 22 sata. To značajno Montmontaža pokušala oživjeti U nastavku nam je gradonačelnik povećava putne troškove i ograniča- proizvodnju, ali je u tome doživjela Korčule precizno nanizao probleme va putnike i gospodarstvo te bi bile fijasko. Za trajno rješenje očekuje se podijeljene u one koji se odnose na nužne makar dvije noćne linije. Ta- stav Vlade i vjerojatna rasprodaja cijeli otok i one što vrijede samo za kođer bi trebalo izgraditi još jedan nekretnina i ostale imovine. grad Korčulu. Najvažniji otočki pro- vez na pristaništu Dominče za trajek- Gospodarstvo očekuje privatizacija blem je sanacija ceste preko Pelješ- tnu vezu s Drvenikom u Podbiokov- sprovedena tek u Domu zdravlja i to ca, za što je i odobren novac ali ra- lju. Veliki je problem vodoopskrba, na primarnoj zaštiti. Privatizacija dovi kasne. Tu je također važno zapravo dovršavanje vodoopskrbnog očekuje Hotelsko turističko poduze- uvođenje noćnih trajektnih linija sustava Neretva-Pelješac-Korčula- će (HTP) koje je u cijelosti u držav- (2,5 nautičkih milja) između trajekt- Lastovo (NPKL). Taj je sustav sti- nom vlasništvu, a sličan je slučaj i s nog pristaništa Dominče i Orebića. gao s Pelješca na Korčulu, ali se nije trgovačkim poduzećem Gradina. Od Zimi posljednji trajekt vozi u 20,30 spojio s vodovodnim sustavom za- padnog dijela otoka, a niti s unaprijed položenim podmorskim cjevovodom za Lastovo. Navodno za cjelovito rješenje opskrbe Korčule, Lastova i Mljeta treba uložiti 130 milijuna kn. Problem otočke vodoopskrbe komp- liciraju nedovoljni kapaciteti cjevo- voda na Pelješcu i loša kvaliteta vode s mnogo kalcija i sulfata. Na području grada Korčule najteža je situacija u Čari i Zavalatici gdje se voda dovodi cisternama, a za pobolj- ašanje opskrbe trabalo bi izgraditi vodospreme u Žrnovu i Račišću. Od ostalih otočkih problema dr. Lakić je istaknuo pronalaženje lokacije za središnje otočko odlagalište komu- nalnog otpada te saniranje dosadaš- Vela i mala kneževa kula u Korčuli njeg odlagalište na Kokojevici. Na

418 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka kraju je istaknuo želju svih otočnih dijelu otoka, između uvala Pržine i čajno staro isejsko naselje. Uz trago- općina da se vinogradi i masline s Bilin žala, 6 km jugoistočno od gra- ve grčke kulture pronađena je rims- poticajima izjednače s pšenicom i da Korčule. Uz naselje se pruža ka villa rustica na predjelu Knežine kukuruzom te poželio da se što prije Lumbardsko polje, pokriveno crven- te tragovi rimskih građevina u Lum- kod Smokvice izgradi zračna luka. kastim i žućkastim pleistocenskim bardskom polju. U nedavnima istra- pijeskom, na kojem dobro uspijeva živanjima pronađeno je mnogo rim- Od gradskih problema istaknuo je vinova loza. To je kolijevka grka, skih ostataka pa općina Lumbarda rekonstrukciju bivše vojarne i iz- vinske sorte koju dio stručnjaka drži otkupljuje i zamjenjuje to zemljište gradnju nove srednje škole za što autohtonom dalmatinskom sortom, kako bi se formirala posebna zona već dugo postoje planovi, ali radovi dok drugi po imenu zaključuju da je za prikazivanje arheoloških nalaza. kasne. Postoji i problem s rekons- u antici stigla iz Grčke. Glavne su trukcijom istočne gradske rive za U Lumbardi smo razgovarali s načel- gospodarske djelatnosti poljodjels- pristajanje brodova Jadrolinije. Na nikom općine Nedjeljkom Lipanovi- tvo, ribarstvo, prerada kamena i tu- izrađeni idejni projekt primjedbe ćem, koji je nedugo nakon našeg rizam. U Lumbardi se ističe srednjo- imaju konzervatori. Nužno je sanira- razgovora smijenjen na sjednici op- vjekovna crkva Sv. Roka (dograđe- nje ceste između Korčule i Račišća ćinske skupštine. On nam je rekao na u 19. stoljeću), nekoliko ljetniko- te Čare i Zavalatice, saniranje uspo- da općina postoji tek od 1997. godi- vaca korčulanskih patricija i rodne na na postojećim poljskim putovima ne i da je do tada bila u sastavu kuće kipara Frana Kršinića i Ivana i probijanje protupožarnih putova. grada Korčule. Na odvajanje su se Lozice. Kasni i izgradnja predviđenog helio- odlučili jer su se uvjerili da im se droma. Stari dio grada Korčule ima problemi nisu rješavali i da su bili Na brežuljku Koludrt uz ruševine određena rješenja odvodnje otpad- zapostavljeni. Primjerice, tek su benediktinskog samostana i srednjo- nih voda, no kako je to nedovoljno, formiranjem općine započela prava vjekovne crkve Sv. Ivana nađeno je arheološka istraživanja, a uz pomoć Hrvatskih voda započela je izgrad- nja vodoopskrbnog sustava (jer je količina vode nedovoljna) i gradnja kanalizacije. Inače još je prije izgra- đen podmorski ispust prema Mljetu dug 860 m i do 51 m dubine. Uz pomoć Centra za otoke uređena je lučica, a za vodoopskrbu su sami mještani izgradili mjesnu mrežu. Inače u vodoopskrbu Lumbarde ulo- ženo je od 1997. godine 2,1 milijun, a za dovršenje cijelog sustava potreb- no je uložiti još 4 milijuna kuna. U suradnji s Arhitektonskim fakulte- tom upravo se izrađuje prostorni plan općine. Trenutno je najveći problem gradnja Dominikanski samostan u Korčuli vodospreme i polaganje kabela te poboljšanje opskrbe električnom izrađen je projekt odvodnje otpadnih nekoliko fragmenata grčkog natpisa energijom. Za redovitiju opskrbu voda za cijelo gradsko naselje. U (psefizme) koji se danas čuvaju u strujom potrebne su četiri trafostani- Domu zdravlja gradi se odjel za he- Arheološkom muzeju u Zagrebu. ce, a dvije su već izgrađene. Ukupno modijalizu, ali je gradonačelnik Taj je natpis ključan za proučavanje zaposlenih na području općine ima (koji je inače liječnik) nezadovoljan trećeg vala grčke kolonizacije istoč- 316, pretežno u turizmu. Dva hotela što se nisu uspjeli izboriti da uz taj ne jadranske obale, a uz grčka ime- i apartmansko naselje unatoč skupom odjel Ministarstvo zdravstva izgradi na kolonista donosi i imena ilirskog održavanju relativno dobro posluju. polivalentni izvanbolnički stacionar. podrijetla. U blizini je otkrivena i Velik je problem što Lumbarda ni- Općina Lumbarda najmlađa je i po monumentalna helenistička cisterna. kada nije imala vinariju i što je ču- broju stanovnika (1102) najmanja Šteta što su kamenolomi iz 19. stolje- veno vino grk zapravo poluproizvod. korčulanska općina. To je inače na- ća smješteni na području antičkog Postoji zanimanje nekih lumbards- selje i luka na krajnjem istočnom grada potpuno devastirali ovo zna- kih iseljenika uključenih u proizvod-

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 419 Razvitak hrvatskih otoka nju vina da se taj problem pokuša kojoj se pune autohtone sorte zaštiće- nju poljskih i šumskih putova, djelo- riješiti jer s plasmanom ne bi trebalo nih bijelih suhih vina - pošip i rukatac. mičan popravak obale u Brni te pot- biti nikakvih problema. Inače u Kali- pomogao pri izradi prostornog plana Velika neoromanička crkva Gospe forniji, Južnoafričkoj Republici i i studije održivog razvitka. Odlagalište Kandelore izgrađena je 1920. godi- Australiji ima dvostruko više sta- otpada je neuređeno, a za odvodnju ne po nacrtima Otona Ivekovića na novnika podrijetlom iz Lumbarde otpadnih voda Brne i Smokvice mjestu mnogo starije. nego u rodnom mjestu. upravo se izrađuju projekti. Najveći Općina Lumbarda je inače prema Jugozapadno od Smokvice smješte- je problem u plasmanu vina i veli- dogovoru otočkih jedinica lokalne na je uvala s lučicom i to je još kim zalihama. Neriješen je problem samouprave određena da koordinira nepriznato naselje u koje se postup- financiranja berbe. Ona se financira sve poslove oko određivanja i opre- no Smokvica sve više preseljava. komercijalnim zajmovima, a drugd- manja središnjega odlagališta komu- Uvala je razdijeljena u dva dijela je su za poljoprivredu takvi zajmovi nalnog otpada. Županija mora odre- poluotokom Mali Zaglav. Manja beskamatni. Ipak isplaćeno je 50% diti makrolokaciju nakon studije ko- znatno plića Istruga ima ljekovitog novca za prošlogodišnju berbu. blata za liječenje reumatskih bolesti. ju će izraditi ZGO i IGH iz Zagreba. U blizini Smokvice, uz cestu prema U većoj Brni je hotel i cijeli niz pan- Lumbarda je izabrana jer je upravo Brni, trebala bi se graditi otočka siona i kuća za odmor. na Kokojevici, jugozapadno od Lum- zračna luka za manje zrakoplove. barde, smješteno neuređeno i slabo O sadašnjem stanju u općini Smok- Radovi su započeli, a onda je sve zaštićeno odlagalište koje je izvor vica razgovarali smo s načelnikom stalo. Inače veći je dio zemljišta u brojnih požara. Tončijem Kunjašićem. U općini je privatnom vlasništvu, ali svi su sprem- Općina Smokvica je po broju sta- ukupno 353 zaposlenih, pretežno u ni zemljište zamijeniti ili prodati. hotelijerstvu, ali ih je 90 zaposleno novnika (1125) neznatno veća od Općina Blato je po površini najveća u industriji, uglavnom u susjednom Lumbarde, ali je najmanja po povr- jedinica lokalne samouprave iza gra- Blatu. Ipak Smokvica ima i 54 neza- šini. Naselje se nalazi u unutrašnjos- da Korčule. Obuhvaća i velik dio poslena u dobi do 40 godina. Najve- ti središnjeg dijela otoka i udaljeno otočke obale - na sjevernoj od uvale ći je problem Smokvice nedostatak je 10 km od Blata na istoku. Smješ- Sprtiška do uvale Babina i na južnoj pitke vode. Iz Brne koja vodu dobi- teno je na padini brijega iznad plod- od uvale Slatina do Vinačca, u ukup- va iz blatskog Vodovoda polaže se nog polja. Gospodarska je osnova noj dužini od 36,3 km s brojnim oto- cjevovod, koji bi se trebao produžiti poljodjelstvo, posebno vinogradars- čićima na sjeverozapadnoj strani oto- prema Čari i Zavalatici. Upravo se tvo te maslinarstvo, voćarstvo i po- ka. Blatskoj općini koja ima 4107 dovršavaju vodospreme i očekivati vrtlarstvo. U Smokvici postoji veliki stanovnika pripada čak trećina ukupne da će Smokvica uskoro dobiti vodu. vinarski podrum s punionicom vina otočke površine (98,28 km2). (baš kao i u 4 km udaljenoj Čari) u Centar za otoke financirao je izgrad- Pretpostavlja se da je Blato najstari- je kontinuirano naselje na otoku. Smješteno je uz kraško polje i perio- dično jezero po kojem je dobilo i ime, a koje je isušeno tek početkom stoljeća. Raspoređeno je amfiteatral- no na obroncima triju brežuljaka. Kroz sredinu se pruža zaravan Zlinje s velikim parkom i više od kilometra dugim drvoredom lipa. Na Zlinjama su u novije vrijeme izgrađene brojne javne zgrade poput škole, doma špor- tova, hotela, banaka, trgovina, opći- ne, doma zdravlja i dr. U starom središtu, južno od Zlinja, na velikom popločenom trgu, smješ- tena je trobrodna crkva Svih Svetih koja se spominje u ispravama u ra- nom srednjem vijeku, a kasnije je u Središte Smokvice više navrata pregrađivana. Sadašnji

420 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka

Panorama Blata je izgled i zvonik dobila u vrijeme Damjana u nedalekom Zablaću iz i nekoliko kaštela poput Arnerića baroka. Slika u drvu Svi Sveti na 11. stoljeća, u kojoj su pronađeni (previđenog za smještaj zavičajnog glavnom oltaru rad je renesansnoga fragmenti starokršćanske crkve iz 5. muzeja), Vercotija i Petkovića. mletačkog slikara Girolama da ili 6. stoljeća. U Blatu ima mnogo Blato je svojom skladnom urbanisti- Santacrocea. U crkvi je početkom starih kuća s popločenim dvorištima čkom cjelinom zadivilo mnoge puto- 19. stoljeća sagrađena klasicistička i sklopom gospodarskih zgrada. Ima pisce još u 18. stoljeću. Ipak najpo- kapela Sv. Vincence (blatske zaštit- nice) sa sarkofagom svetice koju je izradio poznati hvarski majstor Pa- vao Bertapele. Ispred crkve je na mjestu prijašnje izgrađena loža 1700. godine. Tu se na blagdan sv. Vincence (28. travnja) tradicionalno igra kumpanija, čije je istoimeno udruženje utemeljeno 1927. godine. Upravo je blatska kumpanija, koja je stručno i etnografski valorizirana, potaknula obnovu svih sličnih otoč- kih plesnih igara s mačevima. U Blatu i oko Blata ima cijeli niz crkava i crkvica od kojih se među najstarije svrstavaju crkve Sv. Križa, Sv. Jerolima, Sv. Marije u Poju, Sv. Martina i Sv. Mihovila. Posebno je zanimljiva crkvica Sv. Kuzme i Crkva Svih Svetih u Blatu

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 421 Razvitak hrvatskih otoka

tonosne "španjole" i filoksere (trso- 100 vagona vina (gotovo deset puta va ušenca), koja je poharala vino- manje nego u najboljim danima) i grade, nastupilo je doba gladi i ma- 22 vagona maslinova ulja. Istodob- sovnog iseljavanja. Ostalo je zabi- no je u blatskim tvrtkama i javnim lježeno da je u samo jednom danu, službama zaposleno 1264 radnika, 21. travnja 1925. godine, iz Prigra- gotovo svaki treći Blaćanin, od čega dice parobrodom u Južnu Ameriku u tvrtki Radež 415, a u tekstilnoj otišlo 1200 Blaćana. U to je vrijeme tvrtki Trikop (koja upošljava pretež- baš u Blatu nastala Družba kćeri mi- no žensku radnu snagu) 176 radnika. losrđa trećega samostanskog reda Ostali su zaposleni u manjim tvrtka- sv. Franje, jedina autohtona hrvatska ma. Kao nezaposlene prijavljene su redovnička družba. Danas Družba 203 osobe. U hotelskom i privatnom ima 450 redovnica u Europi, Sjever- smještaju na svojoj širokoj obali noj i Južnoj Americi s upravom u Blato ima više od 1800 registriranih Rimu. Nedavno su posmrtni ostaci turističkih postelja. utemeljiteljice, koja je nakon zare- Prvi naš sugovornik u Blatu bio je đenja uzela ime Marija Propetog Rade Kaštropil, direktor Vodovoda Isusa Petković, prebačeni iz Rima i d.o.o u Blatu, vodovoda koji opskrb- pokopani u matičnom samostanu u ljuje cijeli zapadni dio otoka. Taj Oltar Sv. Vincence Blatu. Pred odgovarajućim crkve- vodovod pripada najvećim otočkim nim organima u Rimu pokrenut je sustavima s vlastitim izvorištima, a s hvalnije se o ljepotama Blata izrazio postupak za njezinu beatifikaciju. kapacitetom od 90 l/s drugi je otočki slavni Stjepan Radić nakon posjeta Inače Blaćani su se između dva rata sustav iza Vranskog jezera na Cresu, 1926. godine koji je u listu Slobodni najčešće iseljavali u Južnu Ameriku, koji ima 110 l/s, ali gdje se voda ne dom ljepote Blata, uspoređujući ga a nakon Drugoga svjetskog rata u crpi iz podzemlja. Blatski je vodo- sa Sarajevom i Mostarom, napisao: Australiju, pa ih danas u jednom vod pušten u rad 15. listopada 1961. "To je biser, a ne blato". Najljepši se predjelu Sydneya ima više nego u godine, a glavna su izvorišta smješ- pogled na mjesto i okolicu pruža s rodnom mjestu. tena u nekadašnjem jezeru – Blats- ceste koja vodi na južnu obalu. Tu su slikovite uvale Gršćica, Karbuni i Prižba s hotelom i apartmanskim naseljem te brojnim privatnim pan- sionima i vilama. Uz obalu se nalazi skupina otoka s lijepim plažama, a na Velom Pržnjaku je nekoliko iz- građenih kuća. Na sjevernoj je obali slikovita Prigradica s brojnim stari- jim i novim zgradama te dugom ka- menom obalom. U najudaljenijoj Babini nekada je djelovala i osnov- na škola, a i sada tamo stalno živi nekoliko staraca. Uvala Bristva pot- puno je preuređena za potrebe proi- zvodnje i ukrcaja brodske opreme tvrtke Radež. Blato je nekada bilo najveće otočko naselje i najveće naselje na svim Prižba s otočićima, u daljini se vidi Lastovo hrvatskim otocima koje je 1910. go- dine imalo 8862 stanovnika. Bilo je Blato je nekada bilo, i sada je, glav- kom polju. Postoje četiri crpilišta od to u vrijeme vinske konjunkture, no gospodarsko središte otoka, s tim kojih je najveći Studenac. Računa se kada je isušeno periodično jezero i što je prije bilo glavno vinogradar- da je kapacitet između 70 i 80 l/s, iskrčena i vinovom lozom zasađena sko, a danas je gospodarsko, zapra- iako je instalirani kapacitet crpki 88 većina šumskih površina. Nakon vo industrijsko središte. Danas se u 7/s. Mjesečno se prosječno isporuči 3 Prvoga svjetskog rata, napada smr- Blatu proizvede tek nešto više od 40.000 m , što daje godišnju proiz-

422 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka vodnju vode od 480.000 m3. Najveći je potrošač gospodarstvo, posebno turistički objekti, brodogradnja, pre- rada ribe i lječilišta koji potroše 50 posto ukupne količine. S crpenjem vode se u početku krenulo vrlo op- rezno jer ni danas nije istražen cijeli fenomen i utvrđena količina vode u podzemnim bazenima, zapravo od- vojenim špiljama. Samo se jednom (1985.) dogodilo da je bilo problema u opskrbi, ali ne u količinama već s porastom klorida. Međutim ove se godine, zbog suša i značajnog pove- ćanja klorida, neko vrijeme voda ni- je preporučala za piće, iako se dovo- dila i vodonoscima. Zbog dugotraj- ne suše i velike potrošnje prvi put u gotovo četrdesetogodišnjoj povijesti ovog vodovoda, rekao je direktor Kaštropil, pojavila se mogućnost Pogoni tvrtke Radež ograničavanja potrošnje. Upravo je u izgradnji vodovod iz- jer je cijela Županija bila svrstana u Inače istočni dio otoka opskrbljuje među Brne i Smokvice, a priprema zonu visokog rizika. Još je veće teš- se iz Regionalnog vodovodnog sus- se gradnja vodovoda između Gršći- koće intervencija uzrokovala u tu- tava NPKL. Voda se dobiva iz izvo- ce i Karbuna na južnoj turističkoj rističkoj djelatnosti, pa je tvrtka koja rišta Prud smještenog u desnom za- blatskoj obali. se bavi turizmom i trgovinom došla obalju Neretve sjeverozapadno od Načelnik blatske općine Branko Ba- u velike teškoće. Najteže je stanje u Metkovića. Čini se da ima određenih čić, dipl. ing. geod., obasuo nas je poljoprivredi. Zbog nekontroliranog problema s kapacitetima na područ- brojnim podacima o stanju u gospo- uvoza jeftinijeg vina i ulja praktički ju Janjine i s podmorskim cjevovo- darstvu i o infrastrukturnim proble- je prepolovljena prodaja tih proizvo- dom između kopna i Pelješca. Sus- mima. Najprije nas je izvijestio da je da, a visoke kamate (od 22 posto) za tav nema ni uređaj za kondicionira- proizvođač brodske opreme Radež , prošlogodišnju berbu dodatno su op- nje vode, no to je problem koji muči koji je okosnica blatskoga gospodar- teretile poslovanje tvrtke koja od i blatski Vodovod. Zapravo je izgrad- stva, pošto mu je Vlada dionicama poljoprivrednika otkupljuje tržne nja uređaja za pročišćavanje i dezin- podmirila dugovanja velikih brodo- viškove. Poljoprivrednicima nije do fekciju vode uz mjere zaštite slivnog gradilišta, prošlu godinu poslovao danas ništa isplaćeno. Preko Župani- područja jedan od uvjeta dugoroč- uspješno i s dobitkom. Radež je za je i udruge vinara pokrenuli su akci- nog razvoja vodoopskrbe. Predviđa taj uspjeh dobio godišnju županijsku ju prema državnim organima da se se i izgradnja sustava odvodnje gospodarsku nagradu. Ujedno ga s konačno izjednače otočki poljopriv- fekalnih i oborinskih voda iz Blata pravom svrstavaju među stabilnije redni proizvodi s glavnim poljopriv- radi zaštite slivnog područja, za što tvrtke na području najjužnije hrvat- rednim proizvodima sjevera Hrvat- je izrađen idejni projekt. Nakon ko- ske županije. Sasvim je drugi slučaj ske. Zahtijevaju da se vino i ulje načnog dovršetka Regionalnog s Trikopom, inače jedinom sačuva- svrstaju u red strateških proizvoda u vodovoda predviđa se međusobno nom tekstilnom tvornicom na našim sustavu robnih rezervi te da ih prate spajanje dvaju sustava. U planu raz- otocima. Sada je ponešto smanjen odgovarajuće poticajne mjere. Za to voja vodoopskrbnog sustava zapad- broj režijskih radnika (zapravo rad- će se boriti svim pravnim sredstvi- nog dijela Korčule predviđa se još i nica) i ima ih 176. Od početka ove ma, a ne isključuju i javne prosvjede. obnova crpilišta, smanjivanje gubi- godine počeli su poslovati vrlo dob- Gospodarskoj stabilnosti u Blatu taka, uvođenje telemetrijskog nad- ro, smanjili su troškove, imaju mno- pridonosi i 114 manjih registriranih zora i napuštanje kloriranja kap po go posla, ponešto im je poboljšan tvrtki sa 235 zaposlenih koji su do- kap. Nedavno su završena dva veli- strojni park, a pokušavaju plasirati i minantan trgovački i uslužni poten- ka objekta, vodosprema u Veloj vlastite proizvodne programe. Njima cijal. Njih muči prometna izolira- Luci i novi cjevovod na sjevernoj je prošle godine jako naškodila in- nost i visoki prijevozni troškovi, što obali između Prigradice i Naplovca. tervencija NATO-a na Jugoslaviju, poskupljuje cijenu proizvoda i uslu-

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 423 Razvitak hrvatskih otoka ga i smanjuje konkurentnost. Ujed- prostorni plan općine te se uskoro ve izvodi Konstruktor iz Splita, koji no to povećava troškove otočkog očekuje javna rasprava (plan je izra- je prije nekoliko godina izvodio ra- stanovništva i smanjuje njihovu ku- dio Urbos iz Splita). Navršila se i dove na sanaciji lukobrana u Prigra- povnu moć. Stoga se očekuje, a to prva godina djelovanja poduzeća dici. Općina je pripremila projekte predviđa i Zakon o otocima, smanji- Eko d.o.o. koje obavlja komunalnu izgradnje nautičkog centra Lučica- vanje prijevoznih troškova, subven- djelatnost i brine se o održavanju Prižba na krajnjem jugoistočnom cioniranje novih radnih mjesta i lak- javnih i zelenih površina, čistoći, dijelu općine u blizini otočića Oto- še dobivanje zajmova od Hrvatske odvozu smeća, tržnici, groblju i os- čac. Projekte je izradila tvrtka Ordi- banke za obnovu i razvoj. talim komunalnim sadržajima. ne degli architetti iz Milana. Razgovor s predsjednikom općine Blato završili smo konstatacijom da je apsolutni otočki prioritet rekon- strukcija ceste preko Pelješca te da su kao općina izuzetno zainteresira- ni za zajedničko otočko odlagalište otpada, budući da sadašnje nezašti- ćeno i neuređeno odlagalište u pred- jelu Sitnice (kojim se koristi općina Blato i Vela Luka) prijeti zagađiva- njem vodocrpilišta i često uzrokuje požare. Ujedno podržavaju izgrad- nju zračne luke i vjeruju da će ko- načno početi noću voziti trajekti iz- među Dominče i Orebića. Uz grad Korčulu Blato je jedina je- dinica lokalne samouprave koja u svom sastavu ima još jedno naselje - Potirnu, malo naselje nedaleko od Gradilište doma za umirovljenike mora na krajnjem jugozapadu opći- Sve su tvrtke u općini Blato privati- Općina inače sufinancira programe na sa 14 stanovnika u popisu iz zirane, bilo da su u vlasništvu malih predškolskog odgoja, pomaže škols- 1991. godine (sada ih, kažu, ima dioničara, države, fizičkih ili prav- tvo, stipendira studente i brine se o 21). To je malo naselje uzrokovalo nih osoba. U Blatu naime djeluje i kulturnim i športskim društvima te o mnoge, ponekad i žučljive rasprave jedna građevinska tvrtka – Konstruk- kulturnim manifestacijama. Velik je između općina Blato i Vela Luka. tor-Hotina sa 26 zaposlenih, koja je problem rekonstrukcija krova škols- Naime nakon raspada nekadašnje u vlasništvu splitskog Konstruktora. ke zgrade za što računaju na sredstva općine Korčula, općina Vela Luka Privatiziran je i Dom zdravlja (za- iz državnog proračuna, a uz pomoć zahtijevala je i nije uspjela, da jednički za općine Blato i Vela Luka) Ministarstva kulture uređena je knji- Potirna uđe u njezin sastav. Prijed- pa su mnoge ambulante dane na upo- žnica, a općina je kao suvlasnik na- log je ponovno razmatran u Saboru rabu odnosno u zakup djelatnicima. bavila i novu opremu za Radio Blato. 1997. godine, ali su zastupnici, čak Nedavno je uz pomoć Ministarstva Inače za iduću godinu planiraju pos- protiv prijedloga Vlade, izglasali da javnih radova, obnove i graditeljstva tavljanje spomenika blatskom težaku Potirna ostane u sastavu općine Bla- izgrađen pristupni put do plaže u u središtu mjesta, za što je izabrano to. To je pomalo uznemirilo duhove Prižbi, iskopan rov za elektrifikaciju rješenje kipara Izvora Oreba. i ojačalo davne animozitete i trvenja, Vinačca i uređene prometnice na ju- podgrijavane činjenicom da Vela goistočnoj obali. Ujedno je vlastitim Konačno se nakon dugo godina u Luka kao nekadašnja blatska izvoz- sredstvima omogućena elektroops- Blatu gradi Dom umirovljenika, koji na luka sada ima više stanovnika od krba Gornje Potirne, a elektrificirani se trebao početi graditi uoči Domo- Blata. No iako to promatračima sa su još neki predjeli na sjevernoj oba- vinskog rata. Radovi će stajati 15 strane može zbog mediteranske žuč- li, gdje su asfaltirani i dijelovi ceste. milijuna kuna, novac osigurava Mi- ljivosti izgledati drukčije, između Uvedeni su i novi telefonski priključci nistarstvo rada i socijalne skrbi, a Vele Luke i Blata nema stvarnih do kuća na obali, a uskoro započinje dinamika radova ovisit će o moguć- sukoba i dvije općine zajednički, ili vodopskrba Karbuna. Izrađen je i nostima državnog proračuna. Rado- u suradnji s drugim općinama na

424 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka

Korčuli, rješavaju brojne međusob- U obnovljenom baroknom ljetnikov- znato te se često svrstava u najras- ne probleme, a imaju i mnogo zajed- cu smještena je vrijedna arheološka pjevanije hrvatsko mjesto uopće. ničkih službi i ustanova. Osim prak- zbirka nalaza iz mlađega kamenog Sreten Žuvela, načelnik općine Vela tički istog jezika povezuje ih i jedna doba pronađenih u Veloj špilji i na Luka na samom nam je početku raz- neobična zanimljivost. Ni u Blatu ni rimskim lokalitetima u blizini, te govora rekao da se broj stanovnika u Veloj Luci nema naziva ulica, već suvremenih slika, grafika i skulptu- Vele Luke nije smanjio, nego se od sve ulice dobivaju nazive po broje- ra. Župna crkva Sv. Josipa klasicis- prijašnjeg popisa i povećao. Uosta- vima (poput Prve ulice, Druge ulice tička je građevina završena 1848. lom i prije na porast stanovništva i sl.), baš kao i u središnjem dijelu godine, a kapela Sv. Vincenca je iz nije utjecao samo prirodni priraštaj, New Yorka. Ta mala neobičnost ima 1589. godine. Jednobrodna crkva već dolasci cijelih obitelji s otoka, međutim i nekih određenih prednos- Sv. Ivana u predjelu Gradine je naj- ali i s kopna, u potrazi za poslom. ti. Primjerice kod političkih promje- starija jer se spominje u 15. stoljeću, Veloluško je gospodarstvo vrlo raz- na 1990. godine nije promijenjen a ima zvonik na preslicu i presvođe- norodno i razvijeno, a uspjelo je naziv ni jedne ulice ni u Blatu ni u na je gotičkim svodom. zadržati broj zaposlenih. Najveća Veloj Luci. Obično se kaže da je Vela Luka naj- tvrtka je brodogradilište Greben s Vela Luka smještena je na krajnjem starije i najmlađe naselje na otoku. tristotinjak zaposlenih i sa 10 mili- zapadnom dijelu otoka u dnu velike Najstarije je po Veloj špilji, ali do juna dolara godišnjeg prometa. Jedi- i duboke uvale. Ima 4464 stanovni- početka 19. stoljeća praktički nije ni u Hrvatskoj proizvode čamce za ka i najveće je naselje na Korčuli, a imalo nikakvo značenje. Danas je to spašavanje, a usvojili su i tehnolo- iza Malog Lošinja najveće naselje važno turističko središte po ljepoti giju stakloplastike te su među neko- na svim našim otocima. Leži na pa- krajolika cijenjeno i izvan granica liko brodogradilišta u svijetu koja dini Spilinskog rata i blagom zara- naše zemlje. Turistima su naročito proizvode sve vrste čamaca za spa- vanku između njega i brda Humić. atraktivni izleti po veloluškom za- šavanje i raznovrsnu brodsku opre- Okolni brežuljci uspješno štite Velu ljevu, posebno do otoka Ošjaka i mu. Veći dio svoje proizvodnje iz- Luku od sjevernih i južnih vjetrova. Proizda. U uvali Kale su naslage voze, a imaju i kvalitetnu strukturu zaposlenih. Ali nisu privatizirani jer je više od 60 posto u državnom vlas- ništvu, a preostalo su mali dioničari. Zbog neriješenog statusa, povećanih troškova te izostajanja potpore i ra- zumijevanja prijeti im stečaj. Dodu- še s preustrojom jer za kupnju ovog brodogradilišta ima interesenata. Dojam je da se o budućnosti Grebe- na ipak ne brine dovoljno, jer, do- dao je veloluški načelnik, Greben i Radež više znače za Velu Luku i Blato nego splitsko brodogradilište za grad Split. Tvornica za preradu ribe Jadranka, koja se nakon privatizacije zove Jadranka 1892 d.d., ima više od 120 Pogled na Velu Luku uposlenih, pretežno radnica, ali uz nju je vezano i pedesetak ribara. Gospodarska je osnova poljodjels- ljekovitoga morskog mulja i izvor Tvornicu prate teškoće zbog nedos- tvo, posebno vinogradarstvo, masli- ljekovite mineralne vode. Tu je prije tatka plave ribe, zastarjele tehnolo- narstvo i voćarstvo, te ribarstvo, tridesetak godina izgrađeno suvre- gije, teških uvjeta rada, neredovitih prerada ribe, brodogradnja i turizam. meno lječilište i bolnica za medicin- plaća i fluktuacije radne snage. Pos- Priobalni pojas s otočićima (Proizd, sku rehabilitaciju Kalos sa suvreme- lovodstvo tvornice nabavilo je dva Kamenjak, Ošjak i Gubeša) pogo- nom dijagnostikom i fizikalnom velika broda, tzv. lebdeće koće u dan je za ribolov. Ima uređeno tra- terapijom. U Veloj Luci se uspješno paru, za lov plave ribe u sjevernom jektno pristanište koje otok povezuje njeguje glazba i klapsko pjevanje i Jadranu. Veliki problemi prate tu- s Lastovom i Splitom. po tome je ovo mjesto nadaleko po- rističko poduzeće Hum koje ima 5

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 425 Razvitak hrvatskih otoka

gotovo svi bave, a postoji velik inte- res za sadnju novih sadnica. Velika je blagodat Vele Luke bolni- ca Kalos sa 160 zaposlenih raznovr- snih profila koja radi cijele godine. Ima i stacionar s gotovo 300 poste- lja. Bolnicu očekuje obnova nakon koje će vjerojatno zaposliti još rad- nika. Na zapadnom je dijelu otoka Dom zdravlja s petnaestak liječnika i dvadesetak ostalog medicinskog osoblja. Postoji još osnovna i sred- nja škola, a priželjkuju i otvaranje niže muzičke škole, za što zaista postoji zanimanje. Značajan je problem 250 nezaposle- nih, posebno onih mladih. U sadaš- njim teškoćama novi vlasnici nema- Brodogradlište Greben ju puno razumijevanja za otvaranje hotela. To je poduzeće potpuno pri- tvornice Neptun u Komiži, a posluje novih radnih mjesta. Ribarstvom, vatizirano, a kupilo ga je u gtovini samostalno u sastavu jednog riječ- nekad tradicionalnom veloluškom nekoliko poduzetnika hrvatskog kog kombinata. Druga je Elra, za djelatnošću, bavi se tek nekoliko podrijetla (od kojih su dva Velolu- proizvodnju elektronske opreme, za- družina i to uglavnom na kvalitetni- čana) iz Južne Afrike. Kupili su tvrt- pravo dvotarifnih i trotarifnih brojila ju ribu. ku s teškoćama i u dugovima, a nije po licenciji Siemensa. Upravo takvi Najteži su problemi Vele Luke, nas- bilo turizma pa su otpustili većinu mali pogoni imaju veliku perspektivu. tavio je načelnik Žuvela, u neodgo- radnika. Zadržali su ih samo pedese- varajućoj komunalnoj infrastrukturi. tak, i to na određeno vrijeme, a prije Postoje još i neka manja poduzeća - To je mlado mjesto koje se snažnije ih je bilo zaposleno 150. No kako je Vranac s petnaestak zaposlenih bavi počelo razvijati u drugoj polovici turizam turistička budućnost Vele se građevinarstvom, a poljoprivred- 19. stoljeća, ali nagli razvoj nije pra- Luke, treba vjerovati da će se to pop- na zadruga Lučica, s desetak zapos- tio odgovarajući razvoj komunalne raviti, a veće zapošljavanje omogu- lenih, bavi se otkupom poljoprivred- infrastrukture. Uopće ne postoji ćilo bi produženje turističke sezone. nih viškova. Masovno se na iskrče- riješen sustav odvodnje otpadnih voda, već se sve vode izlijevaju u luku. Kako je riječ o 6 nautičkih milja dubokom zaljevu sa slabom cirkulacijom to već postaje ekološki problem. Izrađen je stoga u suradnji s Hrvatskim vodama projekt odvod- nje i to je jedan od 5 kapitalnih žu- panijskih infrastrukturnih projekata. Predviđen je sustav crpnih stanica koji vodu crpi na određenu visinu i odvodi kroz hidrotehnički tunel i dalje gravitacijom u Korčulanski kanal s ispustom od 500 m. Doku- Tvornica za preradu ribe Jadranka 1892. d.d. mentacija je kompletirana, otkupljen teren i dobivena građevinska dozvo- Od ostalih uspješno posluju dvije nim padinama proizvodi maslinovo la i uskoro se počinje s izgradnjom. manje tvornice s četrdesetak zapos- ulje, prošle je godine proizvedeno Voda je preko crpilišta u Blatskom lenih. To je Tvornica limene amba- 35 vagona maslinova ulja. To je go- polju zadovoljavajuće riješena iako laže, koja opskrbljuje sve tvornice lemi potencijal i svima zanimljiv bi zbog sigurnosti bilo nužno spaja- ribe na Jadranu i većinski je vlasnik dodatni prihod. Maslinarstvom se nje s regionalnim vodovodom iz

426 GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 Razvitak hrvatskih otoka

Neretve. Doduše valja poboljšati sadašnju benzinsku crpku preseliti smo o najvažnijim otočkim proble- opskrbu sjeverozapadnog dijela bliže trajektnom pristaništu, urediti mima. Trebalo bi, smatra naš sugo- općine. Struja je zadovoljavajuće putničku luku s međunarodnim gra- vornik, odvojiti putnički od teretnog riješena, a najveći je problem Vele ničnim prijelazom te izgraditi mari- prometa, a brodovi i trajekti bi mo- Luke izgradnja sjeverne obilaznice nu u prostoru starog kupališta. U rali voziti više puta svakodnevno. jer sada sav promet teče preko oba- Veloj Luci ima 4 km obale, od čega Također nužno je rekonstruirati ces- le. Tom bi se cestom odvodio pro- je 1,5 km tvrdo građene, a preostalo tu preko Pelješca, izgraditi aerodrom met prema hotelima pa bi se izbjegle je građeno u suhozidu. Za uređenje te suvremeno i sigurno otočko odla- velike ljetne gužve koje dodatno obale napravljen je projekt ali za to galište otpada. pojačava trajektni promet. Cesta je sada nema novca. Branko Nadilo uglavnom probijena, preostaje još Zaključujući razgovor s predsjedni- proširenje i asfaltiranje. Htjeli bi kom općine Vela Luka razgovarali

GRAĐEVINAR 52 (2000) 7 427