Priča O Nama

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

PUBLIKACIJA NASTALA ZAHVALJUJUĆI PODRŠCI PREDSJEDNIŠTVA PROVINCIJE BOLZANO/BOZEN I SLUŽBE ZA OPŠTU UPRAVU

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

PUBLIKACIJA ADOPT SREBRENICA - PRIČA O NAMA

REALIZACIJA PUBLIKACIJE Bekir Halilović Valentina Gagić Lazić

IZDAVAČ

UG ADOPT SREBRENICA [email protected] Ul. Maršala Tita br.8, 75430 Srebrenica www.adopt-srebrenica.org

FONDAZIONE ALEXANDER LANGER STIFTUNG BOLZANO/BOZEN

ŠTAMPA PLANJAX PRINT, TEŠANJ

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

ADOPT SREBRENICA PRIČA O NAMA

Srebrenica, 2019.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

SREBRENICA

Kratak pregled o istoriji Srebrenice uglavnom je preuzet iz naše prve samo- stalne publikacije „(U)Mjesto života - Izgled izgubljene prošlosti“ izdate 2018. godine, s određenim dopunama u dijelu o Genocidu u Srebrenici i u dijelu s kojim je „nadopunjen“ istorijski pregled u ovoj publikaciji - Srebrenica između dva svjetska rata.

Smatramo da je pregled istorije od velikog značaja, posebno za publikacije vezane za udruženje kao što je ADOPT, a sve u cilju adekvatnog približava- nja i razumijevanja prilika zbog kojih zapravo i postojimo. Iako je istorijski pregled izuzetno skroman, posebno ako se u obzir uzme bogata istorija Srebrenice, ipak može biti od pomoći za bolje shvatanje njenog istorijskog značaja, kao i prilika u njenom političkom, društvenom i ekonomskom razvoju.

I pored burne istorije koja je ostavila tragove na postojanje Srebrenice, ipak Genocid koji nosi njeno ime zasigurno jeste „najvažniji“ i najtragičniji istorijski, ali i događaj čije su posljedice i danas sveprisutne u životu Srebrenice. Posljedice Genocida u Srebrenici jesu tema na kojima ADOPT djeluje u cilju razumijevanja onog što se desilo, izgradnje obrasca suživota među stanovništvom i, možda najvažnije, svijest i učenje istorijskih lekcija kako se ono najgore među ljudima više ne bi ponovilo.

SREBRENICA – PRIKAZ KROZ ISTORIJU

„Srebrenica je mali, oko 1500 stanovnika brojeći, slikovit brdski gradić, kroz koji protiču Križevica i Čičevački potok. Odmah iznad grada, na jednoj uzbrdici, nalazi se turska tvrđava, a nešto dalje od nje, jedna lijepa, prošir- ena, srednjovijekovna, razrušena kula s dva tornja...“

Ovo je uvodna rečenica s kojom putopisac Hajnrih Rener (Heinrich Renner) u svojoj zbirci putopisa „Kroz Bosnu i Heregovinu - Uzduž i poprijeko“, nastale krajem XIX vijeka, počinje priču o Srebrenici, priču o njenom izgledu, prilik- ama, mogućnostima...

Iako je od ovog zapisa prošlo više od jednog vijeka, izrazito turbulentnog civilizacijskog perioda, istorija je nastavila ostavljati svoje tragove i na prilike u Srebrenici (ratovi, razvoj ekonomije, genocid...). Zapravo, putopisac koji bi danas odlučio da posjeti Srebrenicu, priču o njoj bi mogao započeti jednostavno, istom rečenicom kao i Hajnrih Renner u svom periodu. Iako se mnogo toga i značajnog promijenilo, neke stvari su jednostavno ostale iste.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Srebrenica je naseljeno mjesto u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. U administrativnom smislu organizovana je kao opština s ukupo 19 mjesnih zajednica (Brežani, Crvica, Gostilj, Kostolomci, Krnjići, Luka, Orahovica, Osatica, Podravanje, Potočari, Radoševići, Ratkovići, Sase, Skenderovići, Sk- elani, Srebrenica, Sućeska, Toplica, Vijogor). Graniči s opštinama Bratunac, Milići i Rogatica, a kao opština koja se nalazi na rijeci Drini graniči i sa susjednom Srbijom.

Tokom višemilenijskog naseljavanja ovog područja, još od prahistorijskih i antičkih vremena, grad je promijenio nekoliko naziva među kojim: Domavia, Argentarija, Argentum i dr. Prvo spominjanje Srebrenice u pisanim izvorima pod ovim nazivom zabilježeno je 16. avgusta 1352. godine, kada dvojica dubr- ovačkih knjigonoša izjavljuju kako su na zahtjev Gruba Menčetića predali pismo Bevenjutiću (Bene de Benuennuta) „in Sebernica“. Inače, pojam Srebr- enica izveden je iz pojma srebrena voda, što aludira na postojanje rude srebra, po čemu je mjesto poznato i značajno.

Zahvaljujući rudnom bogastvu, prije svega srebru, ovo mjesto bilo je interesantno za naseljavanje. Još su Iliri, prastanovnici Balkana, bili među prvim koji su iskopavali ovdašnje minerale (olovo, cink, srebro...). U antičkom periodu mjesto postaje interesantno Rimljanima koji, eksploatirajući srebro, u Srebrenici osnivaju svoje kolonije, odnosno, svoja naselja.

Domavia je rimsko rudarsko naselje i metaluruški centar koje je postojalo u današnjim Sasama u Srebrenici. Prema iskopavanjima koje je obavio Ludwig Pogatschnig 1884-1885. otkrivena je gradska kurija (curia urbana) i gradsko kupatilo. Pored ostataka gradskih objekata, pronađeni su i određeni spomenici i natpisi, među kojima su najznačajniji oni na kojima je zabilježen naziv mjesta (Domavia) i status municipija i kolonije. Značajni su i oni zapisi koji o Domavii govore kao središtu rudarske uprave za rimske provincije Panoniju i Dalmaciju.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Pored Domavie u Srebrenici je postajao još jedan municipium koji se nalazio na teritoriji današnjih Skelana. Municipium Malvesiatium je, najvjerovatnije, ovaj status dobio još u prvom vijeku n.e. za vrijeme dinastije Flavijevaca. Pored spomenika pronađenih prilikom iskopina na ovom arheološkom lokalitetu, istraživači su pronašli ostatke ili tragove zgrade vijećnice, palate i termi.

SREDNJOVIJEKOVNI PERIOD

Dolaskom njemačkih rudara Sasa prvom polovinom 14. vijeka, rudarska era ovog mjesta doživljava značajan preokret i uspon. Razvijanjem rudarstva i eksploatacijom srebra Srebrenica postaje interesantna za vladare i trgovce, koji će, svako na svoj način, osvajati i koristiti mogućnosti i bogatstva, ali ostavljati i značajne tragove kako na istoriju tako i na kulturu ovog mjesta i podneblja.

Zbog geografskog i trgovačkog položaja, Srebrenica privlači trgovce iz Dubro- vnika koji na svom putu kroz Bosnu i Srbiju ovdje nalaze, može se reći, jednu vrstu strateškog uporišta u kojem osnivaju svoja naselja, odnosno kolonije.

Razvojem rudarstva, trgovine i zanatstva, zatim razvojem stambene infrastr- ukture (privatnih i javnih objekata), postaje među najrazvijenijim gradskim naseljima u srednjovijekovnoj bosanskoj državi. O njenom značaju govori i postojanje kovnice novca u kojem su se, među ostalim, kovali i srebrenički dinari.

Geografski položaj, odnosno položaj na rijeci Drini, granici između Zapadne i Istočne civilizacije, doprinio je strateškoj važnosti. U izvorima od 1389. godine spominju se carine u Srebrenici, a već početkom XV vijeka ona dobija status grada. O urbanoj razvijenosti svjedoči i činjenica da je u naselju bio sproveden i određeni sistem kanalizacije. „Tako je Srebrenica, jedino poznato naselje našeg srednjeg vijeka u kome je postojala neka vrsta kanalizacije“.

U Srebrenici dubrovački trgovci imaju svoju jaku koloniju i stalne konzule. Grad ima vijeće purgara, svoj statut i rudarski zakon, što pokazuje osnove gradske samouprave. Ima i svoga kneza i gradski pečat. Tvrđava Srebrenik, namijenjena za zaštitu grada, smještena je neposredno na brdu iznad Srebr- enice. Kako bi ojačali svoj teritorij ali i ekonomski, strateški i drugi položaj, Srebr- enica je bila interesantna i različitim vladarima, tako da je u nekoliko navrata oduzimana, ali i ponovo vraćana u okrilje bosanske srednjovijekovne države.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Od 1404. Srebrenica je u rukama Hrvoja Vukčiča Hrvatinića, od 1410. zauzi- ma je Ugarski kralj Sigismund Luksemburški (gdje je boravio 14-21.10. 1410.), a od 1411. u rukama vladara srpske despotovine, Despota Stefana Lazarevića. Bosanski vladari su uzalud pokušavali da povrate Srebrenicu. To im je uspjelo samo tokom 1446. godine u doba kralja Stjepana Tomaša. Evidentno je postojanje nekoliko desetina nekropola stećaka razasutih na cijeloj teritoriji opštine Srebrenica, nadgrobnih spomenika bogumilske vjerske zajednice, ali i onih zajednica koje su stećke prihvatili kao dio svoje tradicije. Bogumilska vjerska zajednica, najviše pod vladavinom bosanskog bana Kulina, naišla je na plodno tlo u srednjovijekovnoj Bosni, tako i Srebr- enici u kojoj su ostavili značajan kulturološki i istorijski trag. Kako bi se „nevjerstvo“ ukrotilo, odnosno jerez, u Srebrenicu, na granicu sa pravoslavnom Srbijom, dolaze katolički franjevci, zajedno s dubrovačkim trgovcima, koji osnivaju provinciju (franjevačku vikariju). Dolazeći, oni grade samostan i crkvu u XIII vijeku. Samostan se smatra najstarijim franjevačkim samostanom u Bosni i Hercegovini. Franjevci u Srebrenici spominju se od 1361. godine. Kapelan u Srebrenici se pominje 1376. godine. Za crkvu sv. Marije i samostan u Srebrenici, koji se nalazio u centru grada, dubrovački trgovci ostavljaju dijelove svoje imovine u novcu, srebru, odjeći, konjima. Kao gvardijan u Srebrenici 1454. godine pominje se Frančesko. U Čaglju kod Srebrenice bila je crkva sv. Nikole. Prema određenim izvorima opravdano je vjerovati da je u Srebrenici bilo i sjedište pravoslavne mitropolije. Važne političke promjene, kao i razni društveni uticaji, značajno doprinose razvoju grada. Srebrenica postaje privredni centar Srednjeg Podrinja u koji, pored Dubrovčana, dolaze i Kotari, Ulcinjani, Korčulani, Albanci, Grci, Os- manlije... Pored rudastva i trgovine Srebrenica postaje i značajan zanatski centar u XV vijeku. Od 34 zanata koji su postojali u Bosni, izvori potvrđuju postojanje njih 15 u Srebrenici. Tu su: zlatari, ljekari, kovničari, tkači, krojači, mesari, pek- ari, graditelji i dr. Grad ima mlinove, leprozorij i svoju klanicu. Razvijena je bila i kultura ove gradske sredine. Postojao je lokalni manir ukrašavanja odjeće (ukras na haljini 'a modo di Srebrenica' 1454.).

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

OSMANLIJSKO DOBA Padom Despotovine (krajem 1459. početkom 1460.) Srebrenicu zauzimaju Osmanlije. Prisustvo Osmanlija u Srebrenici i Bosni bilo je evidentno i u ranijem periodu, ali kratkotrajno. Sultan Mehmed II Osvajač smatrao je srebreničke franjevce kao predstavnike grada kojima je kasnije izdao i ahdnamu (Srebrenička ahdnama). Tom prigodom sultan Mehmed II poklanja franjevcima „srebreni laktat“ za koji se predpostavlja da je neka vrsta relikv- ijara iz Dalmacije. Pod Osmanlijama Srebrenica, u administrativno-upravnom smislu, ulazi u sastav smederevskog, a od 1480. godine zvorničkog sandžaka. Uz Gornji, srednjovjekovni, pod Osmanlijama se razvija Donji, zvani Turski grad. Prema jednom izvještaju iz 1476. godine tu je bilo oko 700 kuća, odnosno oko 3.500 stanovnika. Uz opadanje značaja grada u osmansko doba, opada i broj stanovnika. Prema popisu iz 1512. godine ima 260 kuća i 52 neoženjena. U rudarskom zakonu za Srebrenicu (1488.) postojala su određ- ene odredbe koja su preuzete od Osmanlija (iz vremena vojvoda Kovačevića). Sultan Bajazid II potvrdio je 1499. godine franjevcima u Srebrenici privile- giju (zaštitnu povelju, ahdnamu) koju je njegov otac Mehmed II Osvajač dao franjevcima 1463. godine. Podjelom Bosanske franjevačke vikarije 1514. godine stvorena je Provincija Bosna Srebrena, koja je ime dobila po Srebre- nici, a koja je obuhvatala sve franjevačke crkve pod osmanskom vlašću. Crkva sv. Marije i franjevački samostan propali su u ratovima u XVIII vijeku. AUSTROUGARSKI PERIOD

Odlukom velikih sila 1878. godine na Berlinskom kongresu dodijeljen je mandat Austrougarskoj da uđe u Bosnu i Hercegovinu, pod izgovorom da uspostavi mir u zemlji. Odlaskom Osmanlija dolazi do značajnih promjena u demografiji BiH. Austrougarska uprava dolazi i u Srebrenicu, ali, ova monarhija nije bila jedina koja je izrazila pretenzije prema ovim prostorima. Naime, prema Garašaninovom planu Podrinje, a u njemu i Srebrenica, trebaju biti srpski, što će dovesti do određenih političkih tenzija.

Kakogod, Austrougarska Monarhija započinje s eksploatacijom prirodnih bogatstava Srebrenice. Nakon dužeg perioda zapostavljenosti rudarstva u Srebrenici s novom vladavinom dolaze i interesi za nastavak ove, nekada značajne, privredne djelatnosti. Austrougari su primjetili i značaj danas poznatih ljekovitih izvorišta Guber voda, koja su istražili, a potom pakovali i dalje distribuirali i izvozili u različite krajeve svijeta. Pored rudarstva i šumar- stva ovdje se rađa nekoliko postrojenja i fabrika, među kojima je i punionica Guber vode.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Ubistvom prijestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. godine u Sarajevu, od strane Gavrila Principa, dolazi do I Svjetskog rata, ali i raspada Austrou- garske monarhije.

Vijek koji slijedi obilježili su ratovi i stradanja Srebreničana i Srebrenice.

SREBRENICA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Veliki istorijski događaji kao što su Prvi, a kasnije i Drugi svjetski rat, nisu zaobišli područje Srebrenice. Okončanjem Prvog svjetskog rata Bosna i Hercegovina, u kojoj se nalazi Srebrenica, ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) koja će od 1929. godine biti preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju, a pod ovakvim ustavnim uređenjem postojati do izbijanja Drugog svjetskog rata, tačnije, okupacijom Kraljevine 1941. godine.

PANORAMA SREBRENICE KRAJEM XIX VIJEKA IZ PUBLIKACIJE DURCH BOSNIEN UND DIE HERZEGOVINA KREUZ UND QUER – HEINRICH RENNER

U organizaciji države koja će 1929. godine biti podijeljena na banovine Srebrenica, zajedno sa još 39 varoši iz Bosne i Srbije, ulazi u sastav Drinske banovine.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Država je pretrpila značajne štetne posljedice u Prvom svjetskom ratu uglavnom odražene na gubitak stanovništva, uništenu infrastrukturu i privredu. U toku vladavine Austrougarske Monarhije Srebrenica je doživjela određenu privrednu ekspanziju koja će ratom biti oslabljena, a pokrenuta tek u nekim skromnim pojedinačnim poduhvatima, najviše radi obezbjeđivanja puke egzistencije.

ODBORNICI NOO FORMIRANOG 1941. GODINE U ODBORNICI NOO IZ SREBRENICE SKELANIMA

Privredne aktivnosti odvijaju se u pojedinim zanatskim obrtima, a stanov- ništvo se uglavnom bavi poljoprivredom.

Eksploatacija prirodnih mineralnih voda koja je započeta u doba vladavine Austrougarske Monarhije biva zaustavljena 1924. godine, a pokrenuta tek nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

Što se tiče stanovništva, prema popisu iz 1921. godine, na ovom području zablježeno je 15.141 stanovnika, što je u odnosu na popis iz 1910. (17.722) bilo 14,6 % manje, a sve kao posljedica direktnih i indirektnih ratnih stradanja.

U austrougarskom periodu Srebrenica ima status trgovišta (varoši), a ujedno i administrativnog centra srebreničkog kotara. Status kotarskog, odnosno sreskog središta, Srebrenica će zadržati sve do 1955. godine kada će biti priključena zvorničkom, a 1958. godine - tuzlanskom srezu. Od te godine, pa sve do danas, gradsko naselje Srebrenica je upravni centar opštine Srebre- nica.

Pored upravne funkcije, centar, odnosno grad Srebrenica stanovništvu je pružao zdravstvene, obrazovne, kulturne i druge funkcije.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

TITOVA JUGOSLAVIJA

Srebrenica biva oslobođena od strane partizana 11. marta 1945. godine od tada prisutne ustaške milicije. Poslije završetka Drugog svjetskog rata, a posebno 80ih godina prošlog vijeka, Sreb- renica doživljava značajnu privrednu ekspanziju, tako da se svrstava među najrazvijenije opštine Socijalističke republike Bosne i Hercegovine.

Veliki broj srebreničke mladeži odlazio je na studiranje širom svijeta, a njena privreda konstantno je jačala.

Proizvodnja rude je nastavljena, a ona se KOMPANIJA FEROS SEDAMDESETIH GODINA eksploatisala u dva srebrenička rudnika u Sasama i Podravanju. Redovno su rasla nova industrijska postrojenja među kojima je Fabrika akumulatora u Potočarima, Fabrika za pocinčavanje, Pilana u Zelenom Jadru, Fabrika stolica i drugi značajni privredni subjekti koji su upošljavali veliki broj stanovništva Srebrenice, kao i stanovništva susjednih opština.

Trajanje razvoja opštine ide do početka 90ih godina kada se dešavaju značajne promjene u političkom poretku Jugoslavije, gdje je napušten jednopar- tijski, a uveden višepartijski sistem koji je imao za posljedicu nastanak nacionalnih partija i raspad Jugoslavije.

Početak rata označio je i kraj najplodnosnije privredne, kulturne i, najvažnije, ere suživota kakav je bio poznat u Srebrenici.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

GENOCID U SREBRENICI

U ljeto 1992. godine jedinice Jugoslovenske narodne armije, oružane jedinice na čelu s Željkom Ražnatović Arkanom, Ljubišom Savić Mauzerom i drugim zločincima, okupirale su Srebrenicu iz koje je tih dana protjeran veliki broj Bošnjaka. Srbi su namjeravali sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao sasta- vni dio Jugoslavije. To je bio njihov temeljni, dugoročni i politički cilj u Bosni i Hercegovini. Željeli su živjeti u istoj državi sa drugim Srbima, a jedina država koja je to mogla garantirati bila je bivša Jugoslavija. Srbi su shvatili da podr- učje srednjeg Podrinja za njih ima ogromno strateško značenje. Bez područja srednjeg Podrinja ne bi bilo Republike Srpske, ne bi bilo teritorijalnog integr- iteta srpskih etničkih teritorija.

Usprkos tome što je u Srebrenici stanovništvo bilo pretežno bošnjačko, srpske paravojne snage sa tog područja i iz susjednih dijelova Istočne Bosne početkom 1992. godine okupiraju grad na nekoliko sedmica. Međutim, u maju 1992. grupa bora- ca Armije RBiH uspjela je vratiti Srebrenicu.

Tokom nekoliko idućih mjeseci jedinice pod komandom Nasera Orića širili su oslobođeni teritorij serijom napada. Do septembra 1992. jedinice Armije RBiH iz Srebrenice spojile su se sa snagama iz Žepe, grada pod bošnjačkom kontrolom južno od Srebrenice. Do januara 1993. enklava je dodatno proširena, tako da je uključ- ivala Cersku, enklavu pod kontrolom Bošnjaka, koja se nalazila zapadno od Srebrenice. U to vrijeme srebrenička enklava dostigla je svoj najveći opseg od 900 kvadratnih kilometara, no nikada se nije spojila sa glavnim područjem pod bosanskom kontrolom na zapadu i ostala je ranjivo ostrvo usred teritorija pod kontrolom Srba.

Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u julu 1995. za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubistava zarobljenih muškaraca i dječaka Bošnjaka između 12 i 77 godina. Genocid su izvršile Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju „Škorpioni“, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Događaj se smatra jednim od najvećih masakra u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u savremenoj evropskoj istoriji.

General Ratko Mladić i grupa oficira Vojske Republike Srpske osuđeni su za ratne zločine, uključujući i genocid, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). MKSJ je, između ostalog, donio pravosnažnu presudu u kojoj masakr u Srebrenici kvalificira kao čin genocida.

Da se radilo u unaprijed planiranom poduhvatu, odnosno, unaprijed planiranom genocidu, svjedoče dva dokumenta iz 1992. godine. Realizacija podu- hvata traje cijelim tokom rata, a njen konačni ishod završava genocidom nad bošnjačkim stanovništvom 11. jula 1995. godine.

Skupština Srpske Republike BiH na 14. sjednici održanoj 16. maja 1992. usvaja šest strateških ciljeva srpskog naroda. Strateški cilj broj 3 nalaže eliminisanje rijeke “Drine kao granice koja razdvaja srpske države” – Republ- iku Srbiju i Republiku Srpsku.

General Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), 19. novembra 1992. potpisuje Direktivu broj 4 kojom definiše način ostvarenja trećeg strateškog cilja: “Neprijatelju nanositi što veće gubitke i prisiliti ga da sa muslimanskim stanovništvom napusti prostore Birača, Žepe i Goražda” u Istočnoj Bosni.

Savjet bezbjednosti UN 16. aprila 1993. usvaja Rezoluciju 819 kojom Srebre- nicu proglašava „zaštićenom zonom“. Ovo je bilo neophodno zbog humanita- rne katastrofe koja je zatekla 40.000 stanovnika i izbjeglica Srebrenice zade- šenih u enklavi.

Radovan Karadžić predsjednik Republike Srpske (pravnosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora), 8. marta 1995. potpisuje Direktivu broj 7 kojom

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA nalaže “stvaranje uslova totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspek- tivnosti daljeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi.”

Komandant Drinskog korpusa VRS izdaje 6. jula 1995. naređenje za operaciju "Krivaja ’95" što je kodno ime za napad na Srebrenicu. Pošto je izostao otpor, kako Armije BiH tako i Holandskog bataljona UN snaga u enklavi i NATO avijacije iz vazduha, Mladićeve snage su 10. jula došle nadomak Srebrenice, da bi 11. jula i krenuli u izvršavanje Genocida.

Tragični rezultat zločina Genocida u Srebrenici je ubijano, mučeno, protjer- ano, silovano... stanovništvo. Žene i djeca Srebrenice nasilno su deportovani na teritoriju pod kontrolom ARBiH, dok su muškarci i dječaci ubijani i mučeni u „Maršu smrti“ kroz planine i šume Podrinja. U Genocidu je ubijeno 8.372 osobe, a do sada je pronađeno i sahranjeno nešto više od 6.000 žrtava čiji su posmrtni ostaci pronađeni u više od 500 različitih grobnica. SREBRENICA DANAS

Tokom rata Srebrenica je pretrpjela značajne gubitke stanovništva i privrede. Dio protjeranog stanovništva danas ponovo živi u Srebrenici. Zbog loše privredne situacije i kompleksnosti političkog sistema, stanovništvo, kojeg danas ima znatno manje, prije svega mladi ljudi, nastoje se izboriti za adekvatniju budućnost u suživotu, ali i za čistu egzistenciju. Ono što je najvažnije, i pored činjenice da se radi o mjestu s teškim bremenom istorije, mjestu na kojem je počinjen stravični zločin genocid, stanovništvo Srebre- nice nalazi zajednički jezik za suživot i toleranciju, i pored evidentnih politič- kih nastojanja da se, generalno, stanovništvo u Bosni i Hercegovini drži u strahu nacionalnog neprijateljstva.

Mudrac iz Srebrenice jednom prilikom je rekao: „Vremenom ljudi ovdje mnogo promjene u sebi, a jedino što ostaje nepromjenjeno jeste baš ta želja za promjenom“.

U tom nekom smislu u kojem se mnogo toga zna o Srebrenici jedno je sigurno, a to je činjenica da će Srebrenica ostati legenda i da će živjeti i u njoj života biti dok je onih spremnih za život.

I na kraju, kada se krug zatvori, i sam ADOPT postoji zbog Srebrenice i nastavlja dvomilenijsku istoriju ovog grada.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

ADOPT SREBRENICA

U trenutku pisanja ovog teksta, 2019. godine, ADOPT Srebrenica, odnosno Udruženje građana „Prihvati Srebrenicu“, kako formalno nosi naziv, iza sebe ima 14 godina kontinuiranog djelovanja, prvo kao projekat i neformalna grupa aktivista, a danas kao registrovana nevladina organizacija. Među početnim ciljevima projekta bila je želja da se pokuša pronaći potencijal mješovite međuetničke grupe u kontekstu koji je duboko obilježen posljedicama konflikta, posebno kako bi se favorizovao razvoj inicijativa međukulturalnog dijaloga, rada na sjećanju, nenasilnog upravljanja sukobima, posebno usmjere- nim na mlade generacije, koje su stisnute između neizdrživog tereta onoga što se desilo i teškog napora da gledaju naprijed.

ADOPT je naziv grupe Srebreničana, različite starosne, polne, etničke i religijske pripadnosti... koja se od 2005. godine formira kao jedan vid baze za dijalog čiji je cilj ponuditi „neutralan“ prostor (ne samo fizički), u kojem osobe iz različitih pozadina imaju priliku da razgovaraju o zajedničkoj prošlosti, o ratnim dešavanjima i posljedicama rata... da kroz zajednički dijalog pronađu stvarnu istinu u društvu u kojem svaka strana ima svoju verziju događaja koja rijetko kada da se poklapa izlaganjima drugih strana.

ADOPT Srebrenica, prvo kao projekat, nastao je kroz saradnju između Fond- acije Alexander Langer iz Bolzana (IT) i Udruženja Tuzlanska Amica iz Tuzle (BiH), u okviru koje je 2005. godine, dr Irfanki Pašagić uručena Međunarodna nagrada Alexander Langer. Dr Irfanka Pašagić rođena je u Srebrenici, direktorica je Udruženja Tuzlanska Amica i osoba koja od 1992. godine daje znač-

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA ajan doprinos u pružanju pomoći i liječenju žena i djece koji dolaze sa područja države ispostavljenih najvećim ratnim dejstvima i stradanjem.

Iste godine u Srebrenici je obilježena deseta godišnjica Genocida, a u Tuzli upriličena Međunarodna ljetna škola Fondacije Alexander Langer u kojoj su učešće uzeli mladi iz BiH, Hrvatske, Italije, Poljske i Njemačke. Tom prilikom rođena je ideja o stvaranju grupe mladih iz Srebrenice (ADOPT), mladih razli- čite etničke i vjerske pozadine, kako bi kroz vlastiti angažman, razumijevanje drugog i uvažavanje drugačijeg dali doprinos u stvaranju zajedničke, perspe- ktivnije budućnosti, pomirenja i suživota.

Ideja je pokrenuta od strane Tuzlanske Amice, a zatim prihvaćena i podržana od strane Fondacije Langer, koja grupi ADOPT daje kontinuiranu i najznača- jniju podršku od samog osnivanje.

U decembru 2005. godine u Bolzanu se održava prvi zvanični susret koji je imao za cilj konkretniju uspostavu projekta ADOPT Srebrenica. Na tom susretu međunarodnog karaktera prisustvovala je i grupa predstavnika iz Srebrenice, među kojima su Valentina Gagić i Arif Golubović, koji će zatim, sa partnerima i saradnicima, postaviti temelj projektu u Srebrenici i djelov- ati na realizaciji zacrtanih ideja. Ovo je bio trenutak kada je projektu dat naziv „ADOPT Srebrenica“, trenutak koji je iznio ideje koje, evo, i nakon 14 godine idu prema uspostavljenom cilju. Na ovom susretu rođena je i ideja o stvaranju Međunarodnog centra u Srebrenici.

Fondacija Alexander Langer je 22.12.2005. godine dobila nagradu „Rim za mir i humanitarnu akciju“. Iznos novčane nagrade doniran je projektu „Ado- pt Srebrenica“.

Na poziv regije Emilia Romagna održan je drugi susret za projekt u maju 2006. godine. Italijanski i bosanski partneri međunarodne mreže prezentirali su projekt „Adopt Srebrenica“ institucijama i asocijacijama na bratimljenju gradova, razmjeni i podršci sa Bosnom i Hercegovinom.

U novembru 2006. godine upravni odbor Fondacije odlučio je imenovati koordinatora koji će voditi projekt uz podršku dr Irfanke Pašagić. Tako je Gabriel Auer postao italijanskim koordinatorom, a Mirza Bašić bosanskim.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Od 2005. do 2015. godine ADOPT Srebrenica djeluje kao neformalna grupa, a zbog jedinstvenog pristupa i ideje koju baštini, posebno u vrlo osjetljivom postratnom periodu, i „nenormalna“ grupa. Već u 2015. godini, na desetu godišnjicu postojanja grupe, započet je proces registracije u udruženje građana „Prihvati Srebrenicu“ - ADOPT Srebrenica, a 2016. godine neformalna grupa postaje formalno udruženje građana.

U periodu svog djelovanja realizuje niz projekata kao što je osnivanje Dokumentacionog centra, realizaciju Međunarodne sedmice sjećanja, koor- diniranje studijskih posjeta Srebrenici (uglavnom grupa iz Italije), ali, prije svega, ostaje prostor, alternativa krute svakodnevnice, u kojem se otvoreno može razgovarati, iznositi mišljenje, bez osude sagovornika, što u postojećim uslovima društva u BiH i Srebrenici nije moguće.

ADOPT osniva Dokumentacioni centar koji ima za cilj prikupljanje fotografija, videomaterijala, tekstova i drugih sadržaja vezanih za prijeratnu Srebrenicu. Ideja ovakvog projekta bitna je za zajednicu koja je ignorantna i površna prema svojoj prošlosti, ali isto tako emotivna i značajna za Srebre- ničane, odnosno članove ADOPTa, koji na ovaj način nastoje pronaći nešto što je vezano za ljude koji nedostaju u njihovom životu.

Od 2007. godine u Srebrenici se organizuje Međunarodna sedmica sjećanja, koja se do ljeta 2015. godine provodi kontinuirano, da bi nakon dvogodišnjeg prekida, bila ponovo uspostavljena 2018. godine, ali, ovaj put u potpunosti samostalno organizovana od Udruženja ADOPT Srebrenica.

„ADOPT je bila, i još jeste, ne projekt, nego proces. Spor, osjetljiv, dubok... imajući u vidu tragičnu ozbiljnost zadatka koji ima pred sobom...“ ADOPT je i alternativa koja, često, nedostaje onim koji su izolovani, otjerani na rubove... Onima koji se utjeruju u koš nacionalističke politike čiji je sredi- šte rat i mržnja kao jedna od najizraženijih i najuticajnijih posljedica rata.

Danas je ADOPT organizacija koja se još uvijek bori za mjesto u podijeljenoj zajednici čije vladajuće strukture koriste negativan politički ambijent kako bi dolazile do pozicija moći. Postali smo organizacija koju primjećuju ljudi, ali koju ignorišu i zapostavljaju institucije. To je cijena slobode.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

ADOPT je, prije svega, baza... prostor koji nudi bijeg od svakodnevnice u kojoj se govori, a ne sluša i ne čuje druga strana. Organizacija, formalna, još samo jedna u nizu u očima neutralnog posmatrača, ali, onima koji imaju potrebe za idejom ADOPTa, ovo je podrška... prostor za odmor od teške realnosti kakvu bilo koja zajednica, individue kao dio zajednice, ne bi trebali nositi.

ČLANOVI

U svojoj četrnaestogodišnjoj istoriji realizaciju ideje ADOPTa pomogle su brojne organizacije i pojedinci, ali, zasigurno najvažnije mjesto pripada osobama koje su dale svoj doprinos kao članovi ADOPTa, odnosno, onim individuama koje su prihvatile poziv za građenje veza među ljudima i vraćanja vrijednosti izgubljenih kroz ratni period.

Danas, 14 godina nakon osnivanja Udruženja, svjedočimo da su kroz ADOPT prošle na desetine individua koje su, posebno oni ispočetka cijele ove priče, bili pioniri uspostavljanja odnosa među suprostavljenim narativima Srebre- nice. Ovo je način da se prisjetimo i zahvalimo tim ljudima.

IME I PREZIME Valentina Gagić Lazić Arif Golubović Dijana Jukić Azir Osmanović Almir Dudić Jelena Simuenčević Nermina Muminović Dobrila Tijanić Senad Đozić Muhamed Avdić Merka Duraković Amra Nalić Ademir Muharemović Edin Ikanović Admir Osmanović Nevena Medić Nemanja Zekić Žarko Zekić Bekir Halilović Lejla Merajić Senad Džananović Borko Dragičević Asmira Fejzić

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

PRIJATELJI UDRUŽENJA

Priču o ADOPT Srebrenica nesebično podržavaju grupe i pojedinici iz Italije. Međunarodna mreža za Srebrenicu koju čine prijateljske organizacije i institucije, uglavnom podržavaju rad i aktivnosti koje provodi Udruženje, kako na teritoriji BiH, tako i na prostoru Italije, kroz učešće, prezentacije, organizacije događaja, posjete, planiranja, finansijsku podršku i mnoge druge načine.

Zapravo, mnogo toga pozitivnog i uspješno realizovanog uopšte ne bi bilo moguće da nije nesebične podrške naših prijatelja, prije svega iz Italije, koji su kroz razumijevanje i prijateljsku podršku davali i daju vjetar u leđa i tako pomažu da borba ADOPTa, borba pozitivnih vrijednosti, opstane za dolazeće generacije.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

PRVA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „MEĐUNARODNA SARADNJA ZA SREBRENICU“ (INTERNATIONAL COOPERATION FOR MEMORY) 27.08 - 01.09.2007.

"Međunarodna saradnja za sjećanje" bio je prvi slogan pod kojim je počela Međunarodna sedmica sjećanja. Njeno prvo izdanje 2007. bilo je posvećeno temi svjedočenja i sjećanja, sa učešćem Yolande Mukagasane (Direktorica udruženja "La Memoire", Ruanda/Brisel), Nataša Kandić (Direktorica "Fon- da za humanitarno pravo" Beograd, SRB), Vesna Teršelić (Direktorica "Documente", Centar za elaboraciju prošlosti, Zagreb,HR), Zdravko Grebo (Profesor na Univerzitetu u Sarajevu), Irfanka Pašagić (Psihijatar, direktorica Tuzlanske Amice), Lidija Živanović (Helsinški parlament građana Banja Luka), Hajra Ćatić (Udruženje „Žene Srebrenice“), Damir Peštalić (Glavni imam MIZ Srebren- ica), Martin Antunović (Katolička crkva u Tuzli), Vehid Šehić (Građanski forum u Tuzli), Lana Jaićević (Udružene žene - Banja Luka, BiH) i mnogi drugi međunarodni i domaći gosti.

Svaka Međunarodna sedmica uključuje pos- jetu Memorijalnom centu Potočari, aktivnosti vezane za Kulturu sjećanja, dijalog usmjeren na uspostavljanju održivog i trajnog suživota i druge aktivnosti.

“ADOPT SREBRENICA” “International Cooperation For Memory”

Od 27. avgusta do 1. septembra 2007. godine u Srebrenici održana je Međun- arodna sedmica dijaloga, posvećena sjećanju, otvorena za učešće predstavnicima institucija, naučnicima, istražiocima, novinarima, umjetnicima, animatorima, mladima i svim zainteresovanima kako sa područja Balkana, tako i iz Evrope.

Međunarodna sedmica se organizuje u okviru projekta “Adopt Srebrenica” koji realizuju Udruženje Tuzlanska Amica iz Tuzle (BiH) i Fondacija Alexander Langer Stiftung iz Bolzano (Italija), uz aktivno učešće Opštine Srebrenica i

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA različitih javnih ustanova, centara za istraživanje, italijanskih i međuna- rodnih udruženja volontera.

Dugoročni ciljevi projekta su: Promocija procesa izgradnje povjerenja, međunarodnog dijaloga i podrške kulturi u znaku mira i suživota, stvaranje međusobno djeljivog istorijskog sjećanja;

Stvaranje Međunarodnog Centra za istraživanje, dokumentaciju, studij i obrazovanje u svrhu analize, preven- cije i savladavanja konflikta; mjesto susreta, razmjene i trajnog suočavanja za mlade iz okruženja kao i za međun- arodne posjetioce.

Projekat je realizovan uz pomoć i podršku: Opštine Srebrenica, Opštine Pescara, Regije Abruzzo, Regije Trent- ino Alto Adige-Südtirol, Opštine Marz- abotto, Opštine Bolzano, Mreže Lilliput/nodo iz Ferrare i drugih cijenjenih prijatelja.

PROGRAM MEĐUNARODNE SEDMICE Srebrenica 27. 08 – 01. 09. 2007. godine

Ponedjeljak, 27. Avgust – Dolazak učesnika, smještaj u porodice 18.00 Posjete izložbama fotografija 20.00 Inauguracija - načelnik Opštine Srebrenica Abdurahman Malkić, predstavnici lokalne vlasti i predstavnici promotora; Folklorna grupa Srebrenica; Četvrtak, Petak, Subota (30. Avgust - 01. Septembar) – Okrugli stol Posljednjih dana Međunarodne sedmice u programu je okrugli stol, čiji će zaključci biti posvećeni „funkciji sjećanja na žrtve, prevenciji konflikata kao i stvaranju boljih uslova za pomirenje i demokratiju“. Na okruglom stolu riječ će imati i osobe koje žive u Srebrenici, ali i učesnici skupa. Voditelj Okruglog stola je Vesna Teršelič, (Direktorica “Documenta”, Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb, HR); Utorak - Srijeda (28. Avgust - 29. Septembar) - Seminari Susret lokalnih i međunarodnih eksperata praćen javnom diskusijom u vidu seminara.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Seminar „ Žene i Sjećanje“ (28. Avgust) Voditelji programa: Lalla Golfarelli (Udruženje “Orlando”, Bologna, I) Liliana Radmanović (Spazio Pubblico di Donne, Bologna, I); Lana Jajčević (Udruže- ne žene - Banja Luka, BiH), Cea Paz Venturelli (Čile), Nura Begović (Žene Srebrenice, BiH), Valentina Gagić (Udruženje Sara - Srebrenica, BiH); Dokumentacija sjećanja (29. Avgust) Voditelji programa: Carla Giacomozzi (Istorijski arhiv Opštine Bolzano, I), Nadia Baiesi (Direktorica Fondacije Scuola di Pace Monte Sole di Marza- botto, I), Luisa Morfini (Centar za dokumentaciju San Donato Milanese, I), Abdulah Majstorović (Memorijalni centar Potočari, BiH), Hajra Ćatić (Žene Srebrenice, BiH), Vesna Teršelič (Direktorica “Documenta”, Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb, HR); Mediji i sjećanje (29. Avgust) Voditelji programa: Zlatko Dizdarević (Novinar i pisac, direktor “Oslobođ- enja”, Sarajevo, BiH), Almasa Hadžić (Novinarka Tuzla, BiH), Barbara Bertoncin (Novinarka revije Una Città, Forlì, I), Jörg Becker (Direktor KomTech. Istraživački institut za komunikaciju, (Solingen/D), Miro Pejić (Novinar, Srebrenica);

Razgovor sa Natašom Kandić (31. Avgust)

Utorak - Petak (28. Avgust - 31. Avgust) - Javne tribine 28. Avgust Međunarodna saradnja za sjećanje. Uvod: Branko Todorović- Bijeljina (Helsinški komitet za ljudska prava Republika Srpska). 29. Avgust Uloga medija prije, tokom i poslije nasilnih konflikata (Uvod: Zlatko Dizdarević – novinar i pisac, direktor “Oslobođenja” Sarajevo, BiH). 30. Avgust Yolande Mukagasana: La morte non mi ha voluta (Smrt me nije htjela) – Slučaj Ruanda. 31. Avgust Dugoročne posljedice rata i usmeno sjećanje (Uvod: Bosiljka Schedlich – Direktorica Südost Europa Kultur e.V., Fondacija Überbrücken, Berlin, D)

Ponedjeljak - Subota (27. Avgust - 01. Septembar) – Radionica Lokalni adresati: Terapija umjetnošću: Moja sadašnjost, moja prošlost, moja budućnost (Hanna Scaramella, Firenze) 10 učesnika; Foto-novinarstvo: Lični putevi dokumentacije stvarnosti i svakidašnjeg života (Anna Da Sacco, Bumerang, Bolzano) 6 učesnika; Storie d’aMare: Uspomene sa zabava, prikupila Roberta Biagiarelli (Babelia);

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Lokalni i međunarodni adresati: “Srebrenica u mojim očima”: Fotografije o budućnosti Srebrenice (Udruženje Sara, Srebrenica) 10 učesnika; “Šećući se u okolini Srebrenice”: Pismeni laboratorij (Marzia Bisognin, Bo, I) 10 učesnika; “Sjećanje i mlade generacije” (Nadia Baiesi, Marzabotto); “PITA - Kurs bosanske kuhinje” (Žene Srebrenice);

Ponedjeljak – Petak (27. Avgust - 31. Avgust) – Kulturni događaji 29. Avgust- “Sejny cronicles” pozorišna predstava, Fondacija Pogranice, Sejny, Pl 30. Avgust-“Levante a Mezzogiorno” Koncert grupe Alfredo Lacosegliaz, Trst 31. Avgust-Veče muzike: Kantautori eppe Frattaroli (Abruzzo) i Fabrizio Zanotti (Torino); Romska grupa (Kuća prijateljstva Brčko - Tuzlanska Amica).

Izložbe fotografija: Fausto Fabbri, Forlì - Komšije, 10 godina u Bosni i Hercego- vini Livio Senigalliesi, Milano: Ruanda – sjećanja na genocid 1994-2004 Anna Braegger, Švicarska.

OSTALO: Djeca i mladi Sućeske i Bratunca, u organizaciji “Nema Frontiera” i “Calc- utta Project“.

ZAKLJUČCI SA „DUGOG STOLA“

U subotu, 1. septembra 2007. doneseni su zaključci „Međunarodne sarad- nje za sjećanje“, sedmice koju su organizovale udruženja Tuzlanska Amica iz Tuzle i Fondacije Alexander Langer iz Bolzana. Među učesnicima bilo je predstavnika lokalnih organizacija i lokalnog stanovništva, eksperata i zainteresovanih iz različitih dijelova BiH, zemalja bivše Jugoslavije, Italije i Njemačke, kao i preživjelih svjedoka genocida iz Ruande 1994. godine. Grad Srebrenica bio je duboko pogođen ratom u BiH i zemljama bivše Jugoslavije, koji je prouzrokovao patnju i smrt na svim stranama i okončao se genocidom preko 8.000 Muslimana, koji je posvjedočen totalnom ravnod- ušnošću ostatka Evrope i svijeta. Danas, 12 godina nakon završetka oružanog sukoba, još uvijek su vidljive kobne posljedice: razrušene kuće, drastično smanjena populacija sa malo

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA djece, duboka bol nebrojenih porodica i ekstremne poteškoće vezane za povratak izbjeglica u grad. „Dugi stol“, mjesto za debatu i izmjenu ideja međunarodnih eksperata, odigrao je ključnu ulogu brojnih susreta, seminara, radionica i javnih tribina organizovanih tokom Međunarodne sedmice. Donijeti su sljedeći zaključci:

1. Neophodno je da se istina o Srebreničkom genocidu reafirmiše i da se to znanje proslijedi dalje; 2. Neophodno je da društvo i institucije prepoznaju žrtve genocida kao takve; 3. Neophodno je da se pred sudom osude oni koji su genocid naredili i počinili ga; 4. Neophodno je da se pruži pomoć cijelom društvu Srebrenice koje još uvijek pati od posljedica rata i genocida i zavjere šutnje;

Prema učesnicima „Dugog stola“ sve gore navedeno predstavlja preduvjete za izgradnju kolektivnog sjećanja na genocid i sve zločine počinjene prije i poslije genocida. Takvo bi kolektivno sjećanje trebalo čuvati za buduće generacije. Samo na taj način omogućilo bi se onima koji su proživjeli genocid u Srebrenici, a pogotovo njihovoj djeci, da ponovo počnu živjeti. Na taj način, „Dugi stol“ obavezao se da iduće godine organizuje ponovnu priliku za susret i razmjenu sa svrhom:

1.Borbe protiv zavjere šutnje; 2.Pružanja žrtvama genocida i rata (ne samo Srebrenice) priliku da javno govore i da ih se sasluša; 3.Nastavljanja debate i razmjene ideja među ekspertima i zainteresovanim licima iz ostatka Evrope i svijeta; 4.Omogućavanja bosanskim i internacionalnim ekspertima da izraze njihove poglede na Srebrenicu u Srebrenici; 5.Omogućavanja ljudima koji žive u Srebrenici ključne uloge u debatama u kojima niko nije osuđivan na temelju nacionalne pripadnosti;

DRUGA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „ŽIVOT I GLASOVI IZ SREBRENICE“ 24.08 – 29.08.2008.

"Saradnja za pamćenje - Život i glasovi iz Srebrenice", Srebrenica. Drugo izdanje Međunarodne sedmice sjećanja fokusiralo se na važnost činjenične dokumentacije u poslijeratnom kontekstu. Sastanci i seminari održani su sa Vesnom Teršelič, direktoricom "Documenta - Centra za suočavanje s prošlo- šću "(Zagreb), Mirsad Tokača, Direktor" Istraživačkodokumentacijskog centra Sarajevo “, Ksenija Konopek i Michal Moniuszk, Fondacija Pogranicze, Poljska, Marijana Grandits, Beč i Tamara Smidling, Centar za nenasilnu akciju, Sarajevo.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

„Život i glasovi iz Srebrenice“ - 2-ga Međunarodna sedmica sjećanja

Žene i muškarci različitih porijekala, životnih priča i iz različitih krajeva, susresti ćemo se i ove godine u Srebrenici, gradu Bosne i Hercegovine, mjestu sjeća- nja za sve njene stanovnike ali i za stanovnike cijele Evrope. Provesti ćemo zajedno nedjelju dana prep- unu razmjene iskustava i ideja, kako bismo potvrdili činjenicu da je život jači od rata i genocida, ali samo u slučaju kada se hrani istinom i pravdom vezanom za prošlost. Susresti ćemo se ponovo u Srebrenici, kako bismo saslušali tišinu gubitaka i traume, ali i da damo daha mnogim glasovima onih koji na najrazličitije načine žele da izraze svoja sjećanja, emocije, misli, želje i nade vezane za njih, za njihov grad i za sve nas.

Međunarodna sedmica je organizovana u saradnji sa:

Ambasada Lokalne Demokratije Zavido- vići (BiH), Associazione Mila Donnamb- iente (I), Associazione Orlando, Molte donne un pianeta (I), Associazione Babe- lia & c. (I), Associazione di Cooperazione allo Sviluppo (I), Associazione Culturale Sagapò (I), Associazione Nema Frontiera (I), Associazione Progetto Prijedor (I), Associazione Trentino con il Kossovo (I), Cooperativa Le Formiche Bolzano (I), Cooperativa Sociale Grado 16 Officine dell'Autopromozione (I), EducAid (I), Kuća povjerenja Srebrenica (BiH), Motus Danza (I), Musicians without borders Srebrenica (BiH), Nexus CGIL Bologna (I), Omladinska Organizacija Odisej Bratunac (BiH), OneWorld Platform for South East Europe (BiH), Osservatorio sui Balcani (I), PeaceGames UISP Bologna (I), Rete Lilliput nodo di Ferrara (I), Sara Srebrenica (BiH), Savjet Mladih Srebrenice (BiH), Sportski savez Sarajevo (BiH), Tavolo Trentino con Kraljevo (I), Zemljoradnička Zadruga Insieme Bratunac (BiH), Zemljora- dnička zadruga Sunce Sole Podčauš (BiH) i drugi.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

LIFE AND VOICES IN SREBRENICA - PROGRAM SEDMICE

Nedjelja 24. Avgust Dolazak ujutro u Srebrenicu i smještaj učesnika 14.00-16.00 Dječije igre i radionice 14.30-16.00 Predstavljanje Međunarodne sedmice i Srebrenice 16.00 Ceremonija otvaranja – Dom kulture Govori dobrodošlice lokalnih vlasti i organizatora Nastup muzičke sekcije dječijeg pozorišta Srebrenica “Srebrenica Drum Orkestra” Otvaranje foto izložbe “U mojim očima” “Jedan korak dalje” pozorišno-plesna predstava Motus Danza, Siena – I Ponedjeljak 25. Avgust 08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti 10.00-12.00 Posjeta Memorijalnom centru Potočari 12.30-14.00 Organizovan ručak u Srebrenici 14.00-18.30 Posjeta centru Srebrenice: grad, džamija, pravoslavna crkva, katolička kapela 20.30-“Životi su čuli o tome” video o manjinama Poljaka u Bjelorusiji - Debata sa Ksenijom Konopek i Michalom Moniuszko - Pogranicze Fondacija, Poljska i Vesnom Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb Utorak 26. Avgust 08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti 10.00-16.00 Posjeta Sućeskoj i sastanak sa lokalnom zajednicom 17.00-18.30 Fudbalska utakmica - Školsko igralište 20.30- Video o Aleksandru Langeru (Alexander Langer) i aktuelnost njegovih mišljenja - Dom kulture Debata sa Fabio Levi, Fondacija Alexander Langer Marijana Grandits, bivša direktorica Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu Rada Žarković, zadruga Insieme, Bratunac Srijeda 27. Avgust 08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti 10.00-18.00 Ekskurzija na jezero Perućac, roštiljada, predviđeni obilazak prirodnim bogatstvima 20.30- Koncert - Omladinski centar “ Između vatre i tišine”, koncert Baobab Internacionalni Orkestar, Pescara, I Četvrtak 28. Avgust 08.00-10.00 Slobodan prostor za radionice i promotivne aktivnosti 10.00-16.00 Posjeta Bratuncu i sastanci sa zadrugom Insieme i Omladinskim centrom Odisej

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

17.00-19.30 Video “Krug sjećanja” spomenici u bivšoj Jugoslaviji iz Drugog svjetskog rata - Dom kulture Debata sa Mirsadom Tokačom, direktorom Istraživačkodokumentacionog Centra Sarajevo i Andreom Rossiniem, autorom 20.00-21.00 “Vrijeme zabave”, balkanske priče i muzika, Roberta Biagiarelli i Max Maber Orkestar - Dom kulture Petak 29. Avgust 09.00-13.00 Međunarodna konferencija “Od Srebrenice do Brisela: Evropa kakvu želimo”- Dom kulture I Panel – Izgradnja Evrope: Budućnost dolazi iz prošlosti II Panel – Izgradnja Evrope: Uloga građana 16.00-18.00 Evaluacija učesnika i budući angažman - Dom kulture 20.30- Koncert i oproštajna zabava na Guberu

RADIONICE Slobodne radionice će biti organizovane za učesnike i lokalno stanovništvo: Govor tijela preko granica, Simona Cieri – Motus Danza ( 23.08. - 2 sata) Klovnovi u gradu, Chiara Visca ( 21 – 24. 08. - 4 sata na dan) Videoklip u Sućeskoj, Camilla Notarbartolo (20 – 23.08. - 6 sati na dan); Učenje hodajući: Šetači, Marzia Bisognin (25, 26. i 28.08. - 2 sata na dan); Narodni plesovi iz Srebrenice, Suljo Jelkić (26 – 29.08. - 2 sata na dan); Žene iz Srebrenice i komšiluka upoznaju jedne druge, Lalla Golfarelli (27.08. - 4 sata); Sedmica za nove medije – Srebrenica 2008. Jedan svijet Jugoistočna Evropa; Aktivnosti za djecu u saradnji sa italijanskom kooperacijom iz Sarajeva; Lutkarsko pozorište: Hamica Nametak (25-26.08.- 6 sati na dan); Slikarska radionica, Radenko Đorđević (28. i 29.08.-6 sati na dan); Ludobus, dječije aktivnosti u selima u organizaciji Ambasade Lokalne Demokratije Zavidovići, Muzičari bez granica Srebrenica i Sportski savez Sarajevo uz podršku EducAid, Nexus i PeaceGames;

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

TREĆA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „RIJEČI SJEĆANJA“ 23.08 - 28.08.2009.

"Riječi sjećanja", Srebrenica. Novinarstvo i uloga medija izabrani su kao cent- ralna tema Treće međunarodne sedmice sjećanja. Održani su seminari sa piscima i novinarima iz Bosne i Hercegovine i Balkana, uključujući Dario Terzić, Enver Kazaz i Željko Ivanković. Ostali govornici u programu bili su: Amir Kulaglić, Kampanja REKOM.

MEĐUNARODNA SEDMICA 2009: „RIJEČI SJEĆANJA“

Organizovana uz podršku: Opština Srebrenica (BiH), Opština Pescara (I), Opština Bolzano (I), Provincija Siena (I), Provincija Chieti (I), Autonomna Provincija Bolzano (I),Regija Abruzzo (I), AICCRE Abruzzo (I), Italijanska Razvojna Kooperacija u BiH, Javna Ustanova "Kulturni centar Srebrenica" (BiH).

PROGRAM SEDMICE

Nedjelja 23. Avgust Dolazak učesnika u Srebrenicu tokom jutra.

JAVNI DOGAÐAJ 16.00-18.00 Ceremonija otvaranja Treće Međunarodne sedmice sjećanja – Velika sala, JU Kulturni centar Govori dobrodošlice lokalnih vlasti i organizatora Umjetničke predstave “Iris ispod mora”, pozorišni ples od Motus Danza, Siena – I

Ponedjeljak 24. Avgust 09.00-12.00 Posjeta Memorija- lnom centru Potočari 14.00-15.00 Diskusija i razrada o posjeti – Mala sala, JU Kulturni centar 15.00-16.00 Susret sa Amirom Kulaglićem, REKOM, Srebrenica – Mala sala, JU Kulturni centar

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Utorak 25. Avgust 09.00-12.00 Video “Vukovar, zadnji rez” i seminar sa autorom Dragutin Hedl – Mala sala, JU Kulturni centar 14.00-16.00 Susret sa lokalnim udruženjima

JAVNI DOGAÐAJ 16.00-18.00 Susret sa autorom – Velika sala, JU Kulturni centar Dragutin Hedl, novinar – Osijek (HR) Uvodi Marinko Sekulić, novinar – Srebrenica

Srijeda 26. Avgust 09.00-13.00 Seminar o poslijeratnoj traumi sa Irfankom Pašagić – Mala sala, JU Kulturni centar 15.00-18.00 Izlet na Guber

Četvrtak 27. Avgust 09.00-12.00 Susret sa udruženjima iz Bratunca 14.00-16.00 Seminar o ratnom i poslijeratnom novinarstvu u BiH sa Dariom Terzićem – Mala sala, JU Kulturni centar

JAVNI DOGAÐAJ 16.00-18.00 Susret sa autorom – Velika sala, JU Kulturni centar Dubravko Lovrenović – Univerzitet Sarajevo Uvod: Željko Ivanković, pisac, Enver Kazaz, Univerzitet Sarajevo i Azir Osmanović, ADOPT Srebrenica

Petak 28. Avgust 09.00-11.00 Seminar o ratnom i poslijeratnom novinarstvu u BiH sa Dariom Terzićem –Mala sala, JU Kulturni centar

JAVNI DOGAÐAJ 11.15-12.30 Susret sa autorom – Mala sala, JU Kulturni centra Enisa Zunić, Direktorica Univerzitetske biblioteke i Jagoda Iličić, profesorica – Tuzla Uvodi Direktorica Narodna Biblioteke Srebrenica Vesna Kočević 15.30-16.30 Ceremonija zatvaranja – Velika sala, JU Kulturni centar Predstava muzičke radionice: Video iz kampa “Ipsia” u Osatu; Predstava klovnova sa djecom.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

16.30-18.00 Koncert “Dva Kofera”, Geoff Warren i Pino Petraccia, Italija/Velika Britanija – Velika sala, JU Kulturni centar

RADIONICE Tokom sedmice organizovane su i sljedeće radionice: Radionica animacije sa djecom organizovana u Osatu sa volonterima Ipsia (od 16. do 28. avgusta); Jezik tijela preko granica, od Simona Cieri – Motus Danza (od 19. do 23. avgusta, 2 sata na dan); Klovnovi u gradu, od Chiara Visca (od 23. do 28. avgusta, 4 sata na dan); Radionica bubnjeva za djecu i mlade od Pino Petraccia (od 24. do 28. avgusta);

Međunarodna sedmica je organizovana u saradnji sa:

Associazione Mila Donnambiente (I), Associazione Babelia & c. (I), Associ- azione Culturale Sagapò (I), Associazione Nema Frontiera (I), Associazione Solis Urna (I), Ipsia-Acli Terre e Libertà (I), Master per mediatori dei conflitti e operatori di pace internazionali (I), Motus Danza (I), Musicians without borders Srebrenica (BiH), Rete Lilliput nodo di Ferrara (I) i drugi.

ČETVRTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „VIVERE - EXPERIENCE - DOŽIVITE SREBRENICU“ TUZLA – SARAJEVO - SREBRENICA 01.08 - 08.08.2010.

"Život, iskustvo, Doživite Srebrenicu" Tuzla, Sarajevo, Srebrenica. Iako četv- rta po redu ipak je prva koja se, pored Srebrenice, održava u Tuzli i Sarajevu. Petnaest godina nakon završetka rata, Međunarodna sedmica sjećanja fokusi- rala se na procese i stanje Dejtonskog mirovnog sporazuma sa konferencijom "Bosna i Hercegovina, Dejton, Evropa, Ljudska prava “, sa Sašom Madackim (Direktor Centra za ljudska prava Univ- erziteta u Sarajevu) i Drinom Galičićem (EURAC Sarajevo). Dani u Srebrenici bili su usmjereni na temu održivog turizma i budućnosti grada.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

PROGRAM ČETVRTE MEĐUNARODNE SEDMICE SJEĆANJA Tuzla, Sarajevo, Srebrenica 01 - 08. avgust 2010.

Nedjelja 1. Avgust – Tuzla 09.30-10.45 Prezentacija programa i radne metode, upoznavanje grupe 11.00-13.00 Irfanka Pašagić “Život u zajednicama pogođenim kolektivnim traumama” 15.00-16.00 “Tuzla, BiH” - Igor Rajner 16.15-18.00 Turistički obilazak grada Tuzla 20.30 Narodno pozorište Tuzla - Originalna predstava “Rendez vous” od „Motus Danza“ iz Siene (Italija) u okviru međunarodne manifestacije „Kaleidoskop“. Ponedjeljak 2. Avgust - Tuzla 09.00-11.15 Posjet Centru za identifikaciju nestalih 12.00 Susret sa načelnikom Tuzle - Jasmin Imamović Utorak 3. Avgust - Sarajevo 09.30-12.30 Gianluca Paciucci i Bruno Palestra: Istorijski uvod i turistički obilazak grada Sarajeva 15.00-18.00 Saša Madacki (Human Rights Centre Sarajevo) i Drino Galičić (Eurac Sarajevo): “Bosna i Hercegovina, Dejton, Evropa, ljudska prava” 21.00 "U srcu Evrope, Sarajevo” - Kino teatar “Prvi Maj” [ex Kino Bosna] veče misli i snova, poezije i pjesama sa Gianluca Paciucci, Max Maber Orkestra, Sagapò Teatro Srijeda 4. Avgust – Sarajevo 09.30-12.30 Gianluca Paciucci i Bruno Palestra “Mjesta i priče Sarajeva” 14.00 Odlazak u Srebrenicu Četvrtak 5. Avgust – Srebrenica 19.00 Otvaranje i predstavljanje Četvrte Međunarodne sedmice sjećanja Organizatori: Adopt Srebrenica, Tuzlanska Amica, Fondazione Langer Osvrt na turističke potencijale Srebrenice Lokalna folklorna grupa Petak 6. Avgust - Srebrenica 09.00-10.00 “Alexander Langer i suživot” Uvod: Edi Rabini i Chiara Visca 10.30-12.30 Posjeta Memorijalnom centru Potočari

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

17.00-19.30 Radionice: „Riječi Alexandera Langera“ 20.30 Dom kulture: „Balkan klezmer music“ sa S. Bembi i A. Simonetto (Trst, I) Baobab International Subota 7. Avgust – Srebrenica 09.30 Dan posvećen upoznavanju Srebrenice i okoline, posjeta Banji Guber sa vodičem 12.00 Obilazak i izlet na Bijele Vode, poznato srebreničko lovište i izletište Nedjelja 8. Avgust - Srebrenica 09.30-10.45 “Alexander Langer i suživot” – Završni odnosi grupa 11.00-12.00 Almir Pašagić – Konfere- ncija “Terapeutske karakteristike srebreničkih termalnih voda” 12.00 Zatvaranje Četvrte Međunarodne sedmice sjećanja “Open air“ predstava - Sagapó Teatro

RADIONICE Tokom sedmice bile su organizovane sljedeće radionice i animacije: - Animacije za djecu i mlade, Chiara Visca - Sagapò Teatro - Radionica COMPAGNIA MOTUS: govor tijela kroz granice, Simona Cieri 31.08. i 01.08 - 11.00 u Radničkom Univerzitetu – Tuzla 02.08. i 03.08 - 16.30 u Kulturnom centru – Srebrenica - Radionica perkusija za djecu i mlade, Pino Petraccia i Geoff Warr

Međunarodnoj sedmici sjećanja pomogli su:

Opština Srebrenica (BiH), Grad Venezia, Assessorato alle politiche giovanili e pace (I), Opštine Pescara, Caramanico, Penne (Abruzzo), Provincia di Pescara (I), AICCRE Abruzzo (I), Provincia Autonoma di Bolzano, Presidenza, Ufficio Affari di Gabinetto, Cooperazione allo sviluppo (I), Provincia di Siena, sa doprinosom Fondazione Monte dei Paschi di Siena (I) Kulturni centar Srebrenica (BiH), Udruženje SARA Srebrenica, Associazione Mila Donnam- biente, Pescara (I), Associazione Sagapò Teatro, Bolzano (I) , Master per mediatori dei conflitti e operatori di pace internazionali, Università di Bologna e Formazione Professionale di Bolzano (I), Motus Siena (I), Rete Lilliput nodo di Ferrara (I) i druge organizacije i pojedinci.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

PETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „SREBRENICA - BOSNA I HERCEGOVINA - EVROPA“ TUZLA – BEOGRAD - SREBRENICA 03.09 - 10.09.2011.

"Srebrenica, Bosna i Hercegovina, Evropa" Tuzla, Beograd, Srebrenica. Peto izdanje se fokusiralo na proces tranzicijske pravde u slučaju Srebrenice kroz sastanke sa Natašom Kandić (Langer Award 2000.), "Fond za humanitarno pravo" u Beogradu, Hasan Nuhanović, autor "Pod zastavom UN-a" i Jens Woe- lk, profesor za Komparativno javno pravo (Evropska akademija u Bolzanu).

PETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

Petak 2. Septembar 20.00 Na putu: Bolzano, Venecija, Trst, Tuzla Subota 3. Septembar - Tuzla 17.00 otvaranje Pete Međunarodne sedmice sjećanja - Susret s doktoricom Irfankom Pašagić Nedjelja 4. Septembar - Tuzla 09.30-18.00 Susret s Hasanom Nuhanovićem Koncert grupe "GIFT" na igralištu kod „Casa Papagallo" Ponedjeljak 5. Septembar - Beograd 08.00 Na putu Tuzla - Beograd 15.00-18.00 Susret s Natašom Kandić - HLC, REKOM Utorak 6. Septembar - Beograd - Srebrenica 09.00-12.00 Susret s Natašom Kandić – Zaključci sa susreta 14.00 Polazak za Srebrenicu 18.30 Svečano otvaranje novog sjedišta „Adopt Srebrenica" 19.00 Otvaranje "5. Međunarodne sedmice sjećanja" - Velika sala Doma kulture Bife na temu "Narodni kuhar Potočara" Srijeda 7. Septembar - Srebrenica 10.00-17.00 Susret: Evropski projekti – Za i sa Adoptom Četvrtak 8. Septembar - Srebrenica 09.00-12.30 Memorijalni centar Potočari 15.00-19.00 Posjeta arheološkom lokalitetu u Skelanima - Ostaci rimskog

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Municipium Malvesiatium Koncert grupe "GIFT" Petak 9. Septembar - Srebrenica 10.00-17.00 Radionica sa Jens Woelk - Ustavna Tranzicija - Kuća Povjerenja u saradnji s EURAC-om Accademia Europea, Bolzano (I) 14.00-17.00 Zaključci Nedjelja 10. Septembar - Srebrenica 10.00-13.00 Javni susret: "BiH u Evropi" - Velika sala Doma kulture sa Jens Woelk - Fondacija IPP Tuzla 16.00 Zatvaranje "5. Međunarodne sedmice sjećanja"

ŠESTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „SJEĆANJE, SU/ŽIVOT, BUDUĆNOST“ MOSTAR – SARAJEVO – SREBRENICA – TUZLA 31.08 – 08.09.2012.

"Sjećanje, zajednički život, budućnost" Mostar, Sarajevo, Srebrenica, Tuzla. U cilju shvatanja odnosa između mladih ljudi i prošlosti organizovani su sastanci sa Omladinskim centrom Abrašević (Mostar), Omladinskim centrom Vogošća (Sarajevo), Bošnjački institut (Sarajevo), Muzej otpora (Saraj- evo). U radionici sa članovima "Adopt Srebrenica", koja se odnosila o persp- ektivi za mlade generacije koje žive u Srebrenici, predstavljen je i projekat uzgoja heljde u selima Osmače i Brežani.

ŠESTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

PROGRAM Mostar, Sarajevo, Srebrenica, Tuzla 31. Avgust - 8. Septembar

Petak 31. Avgust Polazak iz Bolzana - Destinacija Mostar (BiH) Subota 1. Septembar – Mostar Sastanak sa članovima Omladinskog centra Abrašević Nedjelja 2. Septembar – Sarajevo Sastanak sa članovima Omladinskog centra Vogošća Ponedjeljak 3. Septembar – Sarajevo Posjeta Bošnjačkom institutu i Muzeju otpora u Sarajevu Utorak 4. Septembar - Srebrenica Uvodni sastanak sa grupom Adopt

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Srijeda 5. Septembar - Srebrenica Posjeta Memorijalnom centru Potočari i susret sa udruženjima žena; Projekat Brežani/Osmače – Uzgoj heljde i seoski turizam Četvrtak 6. Septembar - Srebrenica: Laboratorija Samoanskog kruga - Očekivanja za budućnost Mladi govore - Lokalna svjedočenja Petak 7. Septembar – Tuzla Posjeta ICMP-u Sastanak sa mladima Casa Pappagallo Subota 8. Septembar - Tuzla Analiza i zaključci sa Sedmice sjećanja Sastanak sa Irfankom Pašagić, Tuzlanska Amica

SEDMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „SJEĆANJE, IDENTITET, BUDUĆNOST“ ZAGREB – JASENOVAC – TUZLA – SREBRENICA 24.08 – 30.08.2013.

"Sjećanja, identitet, Budućnost" Zagreb, Jasenovac, Tuzla, Srebrenica. Tokom ovog izdanja, grupa učesnika je posjetila „Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću (Zagreb), a zatim i Jasenovac - Koncentracioni logor iz Drugog svjetskog rata. U Tuzli je održana radionicu narativnog konflikta koju je vodio Sami Adwan, profesor na Betlehemskom univerzitetu i kodirektor „Prime“ (Instituta za istraživanje mira za Bliski Istok). U Srebre- nici su posjećena sela Osmače i Brežani gdje se govorilo o projekt o uzgoju heljda i učestvovao na sastanku sa predstavnicima OSCE-ovog projekta “Bunt protiv mržnje“. Sedmica je zatvorena prikazivanjem pozorišne predstave „Don Kih- ot“, nastale na radionicama koju je organ- izovao Teatro Zappa iz Bolzana.

SEDMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA

PROGRAM

Subota 24. Avgust – Zagreb 11.00 - Sastanak sa Documentom - Centrom za suočavanje s prošlošću Obilazak grada Zagreba Nedjelja 25. Avgust – Jasenovac 11.00- Obilazak koncentracionog logora Jasenovac i diskusija s Karlom Điakomoci

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

(Carla Giacomozzi - Istorijski arhiv Bolzana) Ponedjeljak 26. Avgust –Tuzla 10.00-17.00 Radionica sa Sami Adwanom - Sukob narativa Obilazak Tuzle Utorak 27. Avgust – Srebrenica 14.00-16.00 Senad Đozić - Muzej - "Istorija Srebrenice" 19.00- Svečano otvaranje Sedme Međunarodne sedmice sjećanja Izložba fotografija iz Dokumentacionog centra ADOPT Srebrenica Srijeda 28. Avgust – Srebrenica 09.30- Sastanak Međunarodne mreže za ADOPT Srebrenica 15.00- Sastanak sa lokalnim institucijama 16.30- Posjeta Memorijalnom centru Potočari Četvrtak, 29. Avgust, Srebrenica 09.00-11.00 Izrada i potpisivanje protokola o razumijevanju Međunarodne mreže "Međunarodna saradnja za pamćenje" 11.30- Dan u Osmačama - Ručak - Projekat heljde 18.30- Predstavljanje pozorišne radionice Operacije Daywork Petak 30. Avgust – Srebrenica 09.30- Predstavljanje projekta OSCE-a "Bunt protiv mržnje" i projekt Centra za istraživanje sukoba 14.30- Zaključak VII Međunarodna sedmica sjećanja – Evaluacija 17.00- Odlazak iz Srebrenice

OSMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA TUZLA – SREBRENICA – SARAJEVO 23.08 – 30.08.2014.

Za osmo izdanje Međunarodne sedmice sjećanja put je struktuisan na dvije faze koje pružaju aktivnosti namijenjene i onima koji prvi put dolaze u Bosnu i Hercegovinu, kao i onima koji su već učestvovali u aktivnostima Međuna- rodne sedmice prethodnih godina.

U okviru "putovanja znanja" predviđeni su posjeti Tuzlanskom identifikacij- skom centru, „Sarajevskom tunelu“, Sarajevskom muzeju otpora i mjestima od istorijskog značaja u svim gradovima u kojima se realizuje Međunarodna sedmica.

U Tuzli se održala javna konferencija "Primo Levi između iskustva i sjećanja na Alexandera Langer". Sastanci će se nastaviti u Srebrenici i Sarajevu na temu "Dostojanstvo i sramota: Promišljanje Primo Levija o iskustvima depo- rtovanih i preživjelih".

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

PROGRAM

Subota 23. Avgust Dolazak u Tuzlu 16.00 - Sastanak sa gradonačelnikom Tuzle Jasminom Imamovićem Nedjelja 24. Avgust Obilazak grada Tuzle 14.30 - Sastanak sa Zijom Ribić - "Zijo's Journey" 17.00 - Sastanak sa predstavnicima Plenuma „rođenih“ iz protesta u Tuzli Ponedjeljak 25. Avgust 09.00 - Radionica Primo Levi - Hotel Tuzla ICMP posjeta 18.00 - Javna konferencija: "Razmišljanje o životu: Primo Levi - Iskustvo i sjećanje na preživjelog" 20.30 - Polazak za Srebrenicu Utorak 26. Avgust 10.00 - Posjeta Memorijalnom centru Potočari 12.00 - Sastanak za preradu 13.00 - Sastanak u Udruženju žena "Potočnica“ Potočari 16.00 - Prezentacija izložbe Primo Levi - Dom kulture Radionica Primo Levi Srijeda 27. Avgust 09.00 - Posjeta selima Osmače i Brežani 17.00 - Press konferencija Nagrada Carlo Scarpa - Dom kulture 18.00 - Javna prezentacija nagrade Carlo S. Četvrtak 28. Avgust 09.30 - Okrugli stol "Najbolje prakse i perspektive za budućnost" 14.00 - Polazak za Sarajevo 18.00 - Obilazak Baščaršije (stari grad) Petak 29. Avgust 10.00 - Radionica Primo Levi - Grand Hotel 14.30 - Slobodno popodne 20.30 - Kino Prvi Maj (Istorijski objekat u Sarajevu) Subota 30. Avgust 09.00 - Obilazak grada sa Jovanom Divjakom 15.00 - Sastanak za preradu 18.00 - Polazak za Italiju

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

U okviru Međunarodne sedmice sjećanja 2014. održana je javna prezentacija Međunarodne nagrade Carlo Scarpa za vrt, koja je ove godine dodjeljena selima Osmače i Brežani. Nagrada Carlo Scarpa je kampanja za istraživanje i brigu usmjerena na mjesto posebno bogato vrijednostima prirode, sjećanja i izuma koje promoviše i organizuje svake godine, od 1990, Benetton Studi Ricerche Foundation.

Muhamed Avdić i Velibor Rankić, predstavnici nagrađenih sela, dobili su nagradu u Trevizu 10. maja 2014. godine.

EURO-MEDITERAN 2015. DEVETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA TUZLA – SARAJEVO – SREBRENICA 02.07 – 11.07.2015.

U godini kada je održana Deveta Međunarodna sedmica sjećanja došlo je do značajnih izmjena za razliku od prvih osam njenih izdanja. Ovo je bila godina kada se obilježavala dvadeseta godišnjica Genocida u Srebrenici, ali i godina kada je Međunarodna sedmica sjećanja postala dio programa Manifestacije Euro-Mediteran 2015, održane u čast novinaru i parlamentarcu Evropskog parlamenta Alexander Langeru. Ovo je godina u kojem je neformalna grupa ADOPT Srebrenica dobila Nagradu Fondacije Alexander Langer, ali i zvanično registrovana kao udruženje. Učesnici koji su prethodnih godina uzeli učešće na Sedmicama sjećanja u godini dvadesete obljetnice Genocida u Srebrenici izrazili su zainteresovanost za učešće u Maršu mira zbog čega se tradicion- alno održavanje Sedmice u mjesecu avgustu i septembru pomjerila za mjesec jun. Ovo je ujedno i godina kada će Sedmica sjećanja „uzeti pauzu“ u 2016. i 2017. godini, da bi 2018. godine, po prvi put, cjelokupnu organizaciju i realizaciju Sedmice izveo ADOPT Srebrenica.

PROGRAM

2. Juli - Bolzano Program započinje u Bolzanu dodjelom Međunarodne nagrade Alexande Langer 2015. Udruženju ADOPT Srebrenica. 3 – 5. Jula - Tuzla Međunarodni miting „Da li je Evropa moguća bez multikulture?“

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

6 – 8. Jula – Sarajevo Pozorišna predstava Izložba slika Muzički koncert Obilazak Sarajeva 9 - 11. Jula – Srebrenica Učešće na obilježavanju komemoracije i dženaze za žrtve Genocida Susreti sa grupom ADOPT Obilazak Srebrenice

DESETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA „TRAGOVIMA ŽIVOTA“ SREBRENICA 25.08 – 30.08.2018.

Nakon dvogodišnje pauze nastavlja se realizacija projekta Međunarodna sedmica sjećanja. Po prvi put od pokretanja ovog projekta 2007. godine njegovu realizaciju preuzima ADOPT Srebrenica, koji u desetoj godišnjici postojanja kao neformalna grupa, postaje formalna organizacija. Razlozi za oživljavanje Sedmice sjećanja bili su mnogobrojni, od vraćanja pažnje na Srebrenicu kao mjesto u kojem je počinjen zločin genocid i mjesto stvaranja suživota, do prezentacije različitih aktivnosti koje je realizovao ADOPT. U programu Desete Međunarodne sedmice sjećanja našle su se: Panel diskusije, muzičko-poetski recital, izložba fotografija i prezentacija knjige „(U)Mjesto života“ koje su isključivo „proizvod“ udruženja ADOPT. Posebno ohrabruje činjenica da je organizovana panel diskusija na kojoj je glavni izlagač bio bh novinar, bloger i psiholog Srđan Puhalo koji ima specifičan način predstavljanja realnosti u kojoj se nalazi naše društvo.

PROGRAM X. MEĐUNARODNE SEDMICE SJEĆANJA

Subota 25. Avgust 11.00-13.00 Posjeta Memorijalnom centru i šehidskom mezarju žrtava genocida (Potočari) 15.00-18.00 Predstavljanje Međunarodne sedmice sjećanja Susret s grupom ADOPT (SARA Srebrenica) Nedjelja 26. Avgust 9.00-12.00 Upoznavanje Srebrenice: Obilazak izletišta Guber; Srednjovijekovne tvrđave; Partizanske spomen kosturnice; Nekropole stećaka kod katoličke kapele;

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

14.00-18.00 Izložba fotografija devastiranih privrednih objekata u Srebrenici „(U)MJESTO ŽIVOTA“ Promocija štampane publikacije (knjige) „(U)MJESTO ŽIVOTA“ (LOVAC) Ponedjeljak 27. Avgust 10.00-13.00 Panel diskusija „Budućnost na tragovima prošlosti“/Srđan Puhalo (Kulturni centar) 15.00-17.30 Prezentacija knjige i filma Srđana Puhala 18.00-19.00 Susret sa građanima Srebrenice (Krsto Stjepanović i Šefket Čivić), njihova poruka mladim generacijama; (SARA Srebrenica) Utorak 28. Avgust 10.00-18.00 Radna akcija: Uređenje prirodno/istorijskog lokaliteta u naselju „Učina B.“ Uređenje prirodnih staza do rudarskog okna; Uređenje vodopada; 20.00-21.20 Muzičko/poetski performans „Tražim ulicu za svoje ime“ (Kulturni centar) Srijeda 29. Avgust 9.00-16.00 Posjeta Osmačama Posjeta devastiranom objektu osnovne škole u Osmačama Razgovor sa Muhamedom Avdićem

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

DOKUMENTACIONI CENTAR ADOPT SREBRENICA

Kada se upustimo u istraživanje prošlosti u Srebrenici možemo se osloniti na mnogobrojna istorijska saznanja prenošena usmenim predanjima, pisanim putem, materijalno prisutnim monumentalnim tragovima...

Grad koji istorijski značaj postiže još u periodu početka nove ere itekako se može pohvaliti bogatom istorijom, kulturološkim znamenitostima i mnogob- rojnim događajima bitnim za život ovog mjesta.

Nažalost, ono što moramo priznati jeste činjenica da su vrijednosti prošlih vremena ostale zapažene u rijetkim dostupnim zapisima, kao i da su drago- cjene informacije uništene u ratovima i stradanjima kojih ovdje nije bilo malo.

Onaj ko se upušta u avanturu istraživanja prošlosti Srebrenice može se služiti dostupnim izvorima, koji su raznovrsni, ali, ipak, ima se suočiti s evidentno prisutnim informacionim prazninama.

Projekat Dokumentacionog centra ADOPT Srebrenica seže nazad u 2011. godinu. Član, tada neformalne grupe ADOPT, Muhamed Avdić dolazi u posjed određenog broja fotografija nastalih u prijeratnom periodu.

Na fotografijama koje je Muhamed stekao u vlasništvo, predstavljen je život kakav je postojao u Jugoslaviji, mjesta i osobe koje su činile dio napredne zajednice koja je stvarala i za dolazeće generacije, a koja je danas dio istorije,

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA vremena koje je prekinuto najvećim evropskim krvoprolićem poslije Drugog svjetskog rata.

U svijetu društvenih mreža, interneta i pametnih telefona, fotografija predstavlja dio svakodnevnice čijoj se kulturološkoj, umjetničkoj, pa i sociološkoj vrijednosti ne posvećuje zasluženi značaj koji fotografiji kao mediju pripada.

Rijetko da je neko od Srebreničana u trenutku spašavanja vlastitog i života najbližih, napušt- ajući ratnu Srebrenicu, razmišljao o vrijednostima kakve su uspomene.

Mnogobrojni porodični albumi, fotografije rođ- endana, odlazaka u vojsku, svadbe... zauvijek će ostati izgubljeni, uništeni, a s njima svjedočenje i sjećanje na ljude koji više nisu među nama. Nerijetko, članovima porodice ostalo je još samo sjećanje na najdraže osobe koje nisu imale sreću da ostanu među živima.

Mlade generacije koje odrastaju u Bosni i Herce- govini i Srebrenici, na neki način, život su započeli u ratu ili pričom o ratu, koja je imala značajan uticaj na razvoj poslijeratnih generacija, dok je način življenja, kakav je postojao, otišao u drugom smjeru ili je ostao zaboravljen.

Dokumentacioni centar ADOPT Srebrenica ima za cilj da prikupi fotografije, video snimke, dokumente i druge materijale koji svjedoče o Srebrenici iz vremena njenog privrednog, socijalnog, kulturnog vrhunca... Da sačuva sjećanje na Srebreničane koji ne smiju biti zaboravljeni, ali i da porodicama i preživjelim ponudi mogućnost pronalaska tragova svojih predaka i potom- aka u arhivskoj bazi koja čini Dokumentacioni centar.

PRIKUPLJANJE ARHIVSKE GRAĐE

Arhivska građa (fotografije, video zapisi, dokumenti...) nalaze različite načine da postanu dio zbirke Dokumentacionog centra. Prvobitnu građu sačinjavale su fotografije iz zbirke Muhameda Avdića i fotografije koje su ustupile porodice članova ADOPTa, što je postao pilot projekat za sve ono što će kasnije uslijediti.

Rijetki su Srebreničani koji u svojim privatnim fotoalbumima imaju veliku zbirku fotografija nastalih u prijeratnom periodu, kako zbog uništenja tako i zbog vrlo oskudne mogućnosti za izradu fotografije u navedenom periodu, a

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

što predstavlja značajnu problematiku u pronalaženju ionako rijetkih materijala ove vrste koji se mogu vezati za Srebreničane.

Od sugrađana s kojim se stupilo u kontakt i koji su pristali ustupiti svoj privatni materijal za potrebe Dokumentac- ionog centra, razgovara se o mogućim informacijama koje posjeduju o svakoj jedi- nici materijala. Ako se radi o fotografiji, informacije kao mjesto i vrijeme nastanka, osobe koje se nalaze na njima... predstavljaju značajni dio kasnije arhivske građe, ali i način na koji će treća lica moći potra- živati željene osobe i informacije.

Nakon prikupljanja, materijala se skenira, odnosno, sačinjava se njegova digitalna kopija, koja uz obrasce sa datim informacijama postaje dio katalo- gizacije fonda koji, obično, nosi ime po donatoru materijala.

Pored direktnog prikupljanja materijala od donatora, isto se vrši i posred- stvom digitalnih metoda komunikacije, gdje Srebreničani sa adresom izvan Srebrenice ili druga lica, mogu ustupiti materijale koji će biti uvršteni u građu arhiva Dokumentacionog centra.

Pored sugrađana, koji doniraju materijale, do ovih se dolazilo i drugim izvorima. U nekoliko navrata do važne arhivske građe (uglavnom dokumenata, radnih knjižica i sl.) dolazilo se pronalaskom ovih u napuš- tenim objektima, odbačenim i prepuštenim vremenskim uslovima na uništenje. Takva vrsta materijala je spašena, a kasnije i obrađena i svrstana u zasebne fondove.

ARCHOS

Nakon prikupljanja materijala, kao i informacija o ovim, slijedi njihovo razvrs- tavanje i objavljivanje u specijalizovani arhivski softver ARCHOS.

ARCHOS je poseban softver katalogiziranja, arhiviranja i istraživanja, koji radi na različitim vrstama dokumenata koji pripadaju fondovima i kolekcij- ama koje se nalaze u arhivskoj građi Dokumentacionog centra, a koji su dostupni za lakšu pretragu cjelokupnog materijala.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

ARCHOS je sistem ustupljen Udruženju ADOPT od strane Istituto piem- ontese per la storia della Resistenza e della società contemporanea "Giorgio Agosti" - Institut za istoriju otpora i savremenog društva Giorgio Agosti“ iz Torina (ISTORETO), koji u svojim bazama ima značajnu zbirku dokumentacionog materijala iz perioda Drugog svjetskog rata i koji se procedurama arhiviranje bavi već sedamdeset godina.

Program je dostupan kao web katalog na kojem će zainteresovana lica, preko pretraživača, imati mog- ućnost pronalaska dostupnih materijala za koje pokazuju interes- ovanje na web stranici ADOPT Srebrenica.

Metaarhive ARCHOS prikazuju se kao višestruki katalog u kojem se informacije i pristup njima istraž- uje pomoću hijerarhijske strukture datoteka, pregledavanjem kataloga, ili radeći pretraživanje teksta kroz jednostavno ili napredno pretraživanje.

Hijerarhijska struktura datoteka organizovana je po nivoima: fondovi, serije, podserije, spisi... Svaki arhivski nivo se može otvoriti ulaskom na odgovara- juću ikonu, dok povezivanje sa njenim naslovom vodi do odgovarajuće opisne kartice.

Web katalog sadrži sve vrste digitalnih dokumenata u smanjenom formatu.

Korisnici mogu pregledati reprodukcije kao da su smještene u album i pomoću pretraživača pristupiti odgovarajućoj opisnoj kartici koja će prikazati traženi materijal.

STANJE DO 2018. GODINE

Iako je ideja o kreiranju Dokumentacionog centra nastala još 2011. godine, trebalo je proći određeno vrijeme kako bi se ideja razradila, predstavila i učinila dostupna javnosti, te kako bi se prikupio određeni broj arhivske građe.

U začetku projekta tražila se platforma koja bi mogla odgovoriti potrebama Doumentacionog centra, a ona je pronađena u internetskoj arhivskoj platformi ARCHOS. ARCHOS je za početak preveden sa italijanskog na bosanski jezik, a zatim prilagođen potrebama projekta, a pri tome je i izvršena

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA obuka određenog broja osoba kako bi se stekle kvalifikacije za prikupljanje, a zatim arhiviranje građe Dokumentaci- onog centra.

Do 2018. godine bazu prikupljene i obrađene građe činilo je 12 fondova, uglavnom sa fotografijama, ali i razgl- ednicama ili drugim dokumentima vezanim za Srebrenicu. Ukupan broj obra- đenih jedinica do 2018. godine iznosio je 369, od čega je bilo 335 fotografija i 34 nefotografske jedinice.

DETALJAN PREGLED U TABELI ISPOD:

FOND BROJ FOTOGRAFIJE OSTALO JEDINICA Muhamed Avdić 77 77 0 Nada Bajagić 58 53 5 Krsto Stjepanović 87 86 1 Bekir Halilović 14 10 4 Milivoje Dragičević 12 12 0 Slađana Petković 3 3 0 Merka Duraković 16 16 0 Munevera Đozić 77 77 0 Emin Bektić 1 1 0 Ahmed Ustić 3 0 3 Faruk Smajlović 5 0 5 ADOPT Srebrenica 16 0 16 UKUPNO: 369 335 34

Za 2018. godinu može se reći da je vrlo značajna za projekat Dokumentac- ionog centra, a to se odnosi na fondove kojim je obogaćen sadržaj, ali i na tehničke mogućnosti kojima je znatno unaprijeđen projekat.

U ovoj godini uspostavljena je procedura prikupljanja podataka, izrađeni obrasci prema kojim se evidentira svaka jedinica iz arhive, ali i internet stranica koja je aktivirana krajem 2018. godine, a koja će omogućiti praćenje

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA rada UG „ADOPT Srebrenica“, a uz to i dati lakši pristup krajnjim korisnicima arhiva Dokumentacionog centra.

Radom na prikupljanju arhivske građe došli smo do značajnog broja materijala, uglavnom dokumenata, koji se mogu vezati za 161 građanina Srebrenice, a koje smo prikupili u napuštenim fabrikama FEROS i Hotelu „Domavia“. Kako je proces arhiviranja ove građe zakomplikovala i činjenica da su dokumenti bili u jako lošem stanju, veliki dio rada na ovim fondovima uložen je u samo čišćenje dokumenata od blata, prašine, vlage i sl. Spašeno je 2072 dokumenata među kojim su radne knjižice, svjedočanstva iz škole, diplome i drugo, a nešto više od 100 arhivskih jedinica čeka na obradu.

Ova godina značajna je i zbog činjenice što smo uspjeli pronaći i određene video materijale, a njih do sada nismo imali u građi (od kojih su dva obrađena), a radi se o reportažama o Srebrenici u prijeratnom periodu. Nešto oko 10 drugih video materijala je pronađeno pretragom na internet portalima, ali je neophodna adekvatna obrada kako bi se i oni uvrstili u fondove Dokum- entacionog centra.

Ono što smo uspjeli jeste da pronađemo određen broj razglednica Srebrenice, tačnije 5, iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina, koje smo kupili putem online trgovine. Isto tako lociran je određen broj materijala kao što su razglednice, knjige i drugi predmeti koji su u ponudi na internet portalima, ali za koje nemamo obezbjeđena sredstva kako bi ih pribavili u Fond Dokum- entacionog centra.

U tabeli u nastavku navodimo obrađenu i uvrštenu građu Dokumentacionog centra u 2018. godini:

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

FOND BROJ DOKUMENTI FOTOGRAFIJE DRUGO JEDINICA Fadila Mehić-Alić 15 15 0 0 Dževad Hasanković 27 27 0 0 Zekija Purković 35 35 0 0 Ibrahim Hasanković 1 1 0 0 Adem Šakić 21 21 0 0 Omer Redžepović 36 36 0 0 Hidajeta Redžepović 22 22 0 0 Naza Mustafić-Avdagić 7 7 0 0 Jasna Harbaš-Gušić 9 9 0 0 Salih Mustafić 55 55 0 0 Ibrahim Ejubović 64 64 0 0 Azem Efendić 33 33 0 0 Mehmed Kabilović 48 48 0 0 Bekir Nekić 57 57 0 0 Hidajeta Kržavić 45 45 0 0 Jasmina Gušić-Harbaš 18 18 0 0 Nedžad Memić 15 15 0 0 Demir Redžepović 1 1 0 0 Amir Redžepović 1 1 0 0 Mevlida Salkić 1 1 0 0 Jasna Hrvačić 1 1 0 0 Samir Ejubović 1 1 0 0 Merima Salkić 1 1 0 0 Đulzida Efendić 3 3 0 0 Hasan Delić 15 15 0 0 Hajrudin Hrvačić 4 4 0 0 Admir Huremović 1 1 0 0 Đenana Hrvačić 1 1 0 0 Fetija Salimović 1 1 0 0 Fikreta Redžepović 1 1 0 0 Mulo Salihović 1 1 0 0 Behadil Mujkanović 1 1 0 0 Halid Fejzić 1 1 0 0 Safija Mustafić 1 1 0 0 Rizo Halilović 1 1 0 0 Šefik Alić 2 2 0 0 Hamdija Ibrahimi 3 3 0 0 Husejin Ramić 2 2 0 0 Fadil Čivić 1 1 0 0

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Himzo Ćemo 1 1 0 0 Mesud Pašić 1 1 0 0 Hasan (Omer) Delić 3 3 0 0 Senad Čakanović 29 29 0 0 Ćerim Alić 26 26 0 0 Nurija Vranjkovina 43 43 0 0 Amir Murathodžić 6 6 0 0 Sadik Šehomerović 86 86 0 0 Mali Mehmedović 43 43 0 0 Ibro Huremović 4 4 0 0 Refik Mulalić 1 1 0 0 Mirsad Zemunović 60 60 0 0 Fata Omerović 2 2 0 0 Šaban Gabeljić 23 23 0 0 Suada Huseinović- 34 34 0 0 Sinanović Zijad Salihović 22 22 0 0 Hanumka Nalić 43 43 0 0 Sakib Đogaz 47 47 0 0 Adil Abdurahmanović 49 49 0 0 Asim Salihović 60 60 0 0 Edhem Ibrahić 49 49 0 0 Zijad Sulejmanović 45 45 0 0 Šaćir Nalić 12 12 0 0 Bahrudin Suljić 33 33 0 0 Nurija Jusić 43 43 0 0 Mujo Hasić 34 34 0 0 Abdulah Hodžić 36 36 0 0 Namik Mustafić 28 28 0 0 Senahid Košpić 53 53 0 0 Sadik Salkić 19 19 0 0 Abdulah Mustafić 17 17 0 0 Mustafa Spahić 45 45 0 0 Salih Mustafić 4 4 0 0 Iso Suljić 53 53 0 0 Asim Jusić 38 38 0 0 Sadik Jusić 37 37 0 0 Ramo Alić 16 16 0 0 Bajro Selimović 58 58 0 0 Senahid Krdžić 34 34 0 0 Adisa Šehomerović 1 1 0 0

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Behadil Čardaković 47 47 0 0 Fahro Smajilović 37 37 0 0 Suvad Mustafić 6 6 0 0 Alija Malić 5 5 0 0 Behajia Smajić 1 1 0 0 Amila Jusić 1 1 0 0 Azira Memić 1 1 0 0 Nezir Memić 1 1 0 0 Azra Šehomerović 1 1 0 0 Kadrija Huseinović 16 16 0 0 Suljo Karić 5 5 0 0 Ejub Delić 33 33 0 0 Nusret Salkić 1 1 0 0 Alisa Suljić 1 1 0 0 Nihad Mehmedović 1 1 0 0 Ibran Salkić 1 1 0 0 Šukrija Husejnović 5 5 0 0 Nermina Čakanović 1 1 0 0 Admir Alić 1 1 0 0 Zaha Delić 1 1 0 0 Safet Nalić 1 1 0 0 Sabit Delić 1 1 0 0 Fadila Alić 6 6 0 0 Emir Košpić 1 1 0 0 Ehlimana Murathodžić 1 1 0 0 Ismeta Suljić 1 1 0 0 Nisveta Suljić 1 1 0 0 Enis Košpić 1 1 0 0 Mirfet Suljić 1 1 0 0 Jasmina Jusić 1 1 0 0 Rukija Mehmedović 2 2 0 0 Ahmet Tepić 2 2 0 0 Fatima Salihović 1 1 0 0 Ramiz Jusić 1 1 0 0 Arnel Alić 1 1 0 0 Admir Hodžić 1 1 0 0 Mensur Mulalić 1 1 0 0 Hajreta Gluhić 7 7 0 0 Senida Krdžić 1 1 0 0 Omer Jahić 2 2 0 0 Senad Krdžić 1 1 0 0

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Šaban Kadrić 1 1 0 0 Mirsada Alić 1 1 0 0 Hamed Mujić 1 1 0 0 Miodrag Đokić 1 1 0 0 Asmir Jusić 1 1 0 0 Amil Jusić 1 1 0 0 Malda Avdurahmanović 1 1 0 0 Dinka Zemunović 1 1 0 0 Asim Salkić 1 1 0 0 Sidik Mehmedović 1 1 0 0 Amel Alić 1 1 0 0 Čamka Jusić 1 1 0 0 Munib Hasić 1 1 0 0 Bahrija Hasić 1 1 0 0 Avdo Mustafić 1 1 0 0 Salim Mešić 1 1 0 0 Domavia 49 49 0 0 FEROS 15 12 3 0 Adopt video materijal 11 0 0 11 UKUPNO: 2083 2069 3 11

PLANIRAMO:

U postupku prikupljanja arhivskih jedinica sačinjen je plan potencijalnih donatora materijala za potrebe projekta. U planu je prikupljanje materijala, najviše fotografija, od fizič- kih lica i institucija, a cilj je da se dobar dio identifikovanih korisnika posjeti, a preuzeti materijal obradi do kraja godine.

PROBLEMATIKA:

Bitno je napomenuti i činjenicu da postoji određen broj slučajeva, kako u prethodnoj, tako i u ovoj godini, gdje su ciljani donatori materijala iskazali nezainteresovanost za ovaj projekat. Jedan od razloga leži u činjenici da donatori sa fotografijama i drugim materijalima daju i jedna dio intime, iako postoje metode čuvanja i brige, ali i zakonske obaveze prema kojim arhiv funkcioniše.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Pozitivna činjenica je da smo i pored redovnih aktivnosti na radu s prikup- ljanjem i obradom arhivske građe, došli do tri osobe kojima smo vratili pronađene dokumente, među kojima su bile školske diplome i radne knjižice s kojim su oni stekli zakonsku osnovu za utvrđivanje radnog staža i reguli- sanje penzije.

U toku kompletnog procesa prikupljanja, obrade i arhiviranja građe neophodno je zadržati jednakost i kontinuitet u različitim postupcima upravljanja građom, održivost cjeline i neophodnu snalažljivost u različitim postojećim materijalima zbog čega je osmišljena posebna procedura i pravilnik po kojem postupaju odgovorna lica projekta Dokumentacioni centar.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

OSMAČE I BREŽANI MEĐUNARODNA NAGRADA CARLOS SCARPA ZA VRT XXV IZDANJE

Podstičući različite inicijative u težnji da bi se srebrenička poslijeratna svak- odnevnica uskladila elementarnim potrebama stanovništva, članovi ADOPTa pokreću različite projekte vezane za realne potrebe zajednice, žitelje Srebre- nice i njihove egzistencijalne svakodnevnice.

Jedan od takvih projekata zasigurno je i uzgoj heljde na planinskim selima Osmače i Brežani (jedno bošnjačko, drugo srpsko selo) kako bi se, vraćajući staroj trad- iciji, iznašao plan uspostave života kakvog su žitelji ovih sela imali prije Genocida.

Fondacija „Benetton Studi Ricerche“ iz Trev- iza (I), koja od 1990. godine dodjeljuje Međun- arodnu nagradu Carlos Scarpa za vrt, donosi odluku od dodjeli Nagrade projektu uzgoja heljde na selima Osmače i Brežani nazvan „Sijući povratak“. Nagrada se dodjeljuje mjestima bogatim prirodnim vrijednostima, izum- ima, sjećanju, ali i cilju i svrsi kojoj jedan projekat služi.

OSMAČE I BREŽANI

Odluka žirija (Dijelovi teksta iz Publikacije “Međunarodna nagrada Carlo Scarpa za vrt, XXV Izdanje, 2014. godine; Fondacija Benetton Studi Ricerche)

Žiri Međunarodne nagrade Carlo Scarpa za Vrt jednoglasno je odlučio da posveti dvadesetpeto izdanje Osmačama i Brežanima, selima u Podrinju, na području Istočne Bosne, na granici sa Srbijom. Nalazimo se na visoravni iznad Srebrenice, izbrazdanoj vodenim vijugama i nalik na jezgru oraha, stisnutoj unutar dubokih jaruga velike, krivudave Drine, sudbonosne rijeke u istoriji i kulturi Evrope, granici, ali ujedno i poveznici civilizacija koje su se susrele u Balkanskoj regiji. Teritorija ispred koje je neizbježno zapitati se o suprotnostima između ljepote prirode i sveprisutnih znakova rata, čiji su

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA tragovi još uvijek vidljivi. Osmače i Brežani čine zajedno jedno od mnogih mjesta u Bosni i Hercegovini iz kojih je prije dva deseteljeća otrgnut život iz zajednice, uništen njihov dugogodišnji multikulturalni suživot, a preživjeli su posvuda. Među njima, sa vlastitim svjedočanstvom i iskustvom, jedna mala grupa porodica poljoprivrednika i stočara već par godina unazad pokušava da pronađe put za povratak i tok sjećanja, izgradi nove odnose među ljudima, obnovi neophodnu vezu između prostora koji će koristiti, zemlje koju će obrađivati, kuća koje će popraviti, ljudskih odnosa koje treba ponovo stvoriti.

“Prije rascjepa”, 1991. godine, Osmače su imale 942 stanovnika, a Brežani 273. Od 1993. do 2002. godine ovdje nije bilo nikoga. Danas, stotinjak osoba živi u zaseocima oko Osmača.

Ovaj prostor izgleda kao arhipelag sela, autentičnih zajednica koje su međusobno udaljene i po nekoliko stotina metara, raširene na dvadesetak kvadratnih kilometara, na visini između 900 i 1.000 metara nadmorske visine, obilježene tokovima vode, nacrtane livadama i šumama. Svako selo je sastavljeno od različitog broja porodičnih kuća, odvojenih jedne od drugih, ali ipak zajedno toliko da se može definisati prostor i ime mjesta na kojem su izgrađene.

Odnos sela je bez hijerarhije i bez središta, što nas iznenađuje. Ali, u stvarnosti, naseljeni arhipelag koji daje oblik jednom multikulturalnom mikrokosmosu se formira unutar granica prostora i prisutnosti znakova različitih sjećanja i manifestacija svetog, različitih vjerskih objekata, malim grobljem, malim obilježjem sa imenima poginulih, raskrsnicom sa fontanom kao mjestom okupljanja za osobe koje prolaze i za životinje koje pasu.

Do izražaja dolazi simbolički značaj škole koja je “prije” imala više od 500 učenika iz raznih sela u jednom lijepom i “modernom” školskom objektu iz sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, danas u ruševinama, u centru velikog proplanka između šuma naselja Osmača i onih iz Brežana.

Put povratka je krenuo od dvije hiljade i neke godine i odvija se u okviru teškog procesa prorade i iznalaženja načina za malim naprecima, dok još uvijek sve osobe, kuće, korov koji je prekrio livade, nastavlja pokazivati teži- nu jedne trauma i dugotrajnog odsustva.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Od završetka rata prošlo je sedam godina izbjeglištva, dijaspore, progonstva, prije nego se 2002. godine registruju prvi povraci. Ovaj fenomen se dešava u cijelom Podrinju, teritoriji koja je administrativno podijeljena na više općina, među njima i Srebrenicu i Bratunac, u kojim su nastanjene desetine manjih mjesnih zajednica, od kojih se 19 nalazi u opštini Srebrenica, uključujući i Mjesnu zajednicu Brežane, u čiji sastav ulazi i selo Osmače.

Mali koraci povratka i njihova moć da se uskoro pretvore u energiju potrebnu da se ostane, na svom putu pronalaze bliskost i solidarnost, stvarane godinama i nepobitnim činjenicama, koje se nikad nisu ugasile. A sva ova bosanska dešavanja crpe snagu iz razmišljanja Alexander Langera (Vipiteno/Sterzing 1946. - Firence 1995. godine), osobi koja je prošla kroz ratne godine ostavlja- jući majeutičku podlogu bez koje se ne može. Posebno Deset tačke za suživot, 1994. godine, postavio je teoretsku i praktičnu bazu za pronalazak puta za povratak, ističući da su „mješovite međuetničke grupe, koliko god male bile, pionirski začeci kulture suživota“.

Godine 2005, uz aktivno sudjelovanje Fondacije Alexander Langer i Tuzl- anske Amice, nekoliko mladih različite etničke i nacionalne pripadnosti i različite vjerske tradicije, koji su 1995. bili djeca, zajedno stvaraju neform- alnu grupu Adopt Srebrenica, kako bi razmislili o svojoj budućnosti i perspe- ktivama za svoj grad.

Tokom narednih godina desetak porodica je započelo dijalog, a kasnije, kao prave i autentične pionirske vrste, načinile su odlučujući korak povratka u sela visoravni, kako bi ponovo počeli obrađivati zemlju očeva i majki, ponovo je zavoljeli, brinuli se o njoj. I u jednom takvom kontekstu, u 2010. godini, na Osmačama se počinje sa poljoprivrednim eksperimentom uzgoja heljde, jednoj od mnogobrojnih započetih inicijativa u raznim zonama Podrinja, kao instrument za razmjenu znanja i prakse koja uključuje operatere i tehničare iz raznih internacionalnih realnosti, u raznim sektorima agro/šumarsko/ stočarske ekonomije, posebno u uzgoju žitarica, voća, sitnog voća i uzgoju ovaca i goveda.

Teško je dati tačan broj svih saradnika i prijatelja ovog kolektivnog iskustva u brizi prema zemlji koje se dešava u Srebrenici, o ovim porodicama koje žive i rade na Osmačama i Brežanima, ali ćemo neke, osim već navedenih Fond- acija Alexander Langer i Tuzlanske Amice, spomenuti: Centar za mir Općine

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Venecija, Agronomi i Šumari bez granica iz Padove, Zadruga organske poljoprivrede El Tamiso i Udruženje za saradnju i solidarnost iz Padove. Projekat koji je trenutno u toku radi na poboljšanju uzgajanja heljde i drugih vrsta prilagođenih uvjetima tla i datom mjestu, nosi značajan naziv „Sijući povratak“ i podržan je od strane Tavola Valdese (Valdeški sto). U avgustu 2013. godine je pokrenuta, oko grupe Adopt Srebrenica, i internacionalna mreža solidarnosti koja uključuje razne gradove i kulturne centre.

Međunarodna Nagrada Carlo Scarpa za Vrt se uključuje u ovu grupnu sliku ideja i inicijativa, definirajući djelimično vlastitu ulogu i svoj poseban doprinos u pokušaju da se izbliza razumije, sa obavezom da se bolje spoznaju duboki razlozi koji vežu osobe pojedinačno, grupe porodica ili male grupe zajednica u mjestu naseljenom njihovim sjećanjima i namjerama. Razlozi i veze toliko jake da im dozvoljavaju da se suoče, kao što se vidi iz slučaja Osmača i Brežana, i prevaziđu jaz koji se čini nepremostiv. Dijalog sa protagonistima i njihovo direktno svjedočenje nam pomaže da vidimo koji najprikladniji način može biti i koji najkorisniji alati, počevši od obrade zemlje, kako bi se preuzela briga o fizičkom ambijentu i široj slici života mjesta koje je označeno nedavnom traumom, posljednjim teškim akumulir- anim slojem na beskonačnim geopolitičkim metamorfozama u dugoj istoriji i širokoj euromediteranskoj geografiji.

Ovo mjesto, ova dešavanja, pomažu nam da shvatimo smisao i vrijednost iskustva malih socioekonomskih razmjera i visoke građanske vrijednosti, koje se svrstava, sa simboličkim značajem, u rasprostranjeni fenomen “povratka zemlji”. Izbliza i hitno, daju nam na znanje potrebu za izgradnjom multikul- turalnog prostora, ne u smislu dijeljenja po razlikama, nego kao jedinstvenog prostora za suživot različitih.

Dvojici protagonista, predstavnika i svjedoka ispred svojih zajednica, svojih kultura, svojih sela - Muhamedu Avdiću i Veliboru Rankiću, žiri je odlučio dodijeliti Pečat Carlo Scarpa, kako bi izrazili osjećaj privrženosti, blizine i ohrabrenja, kao potvrdu predanosti u spoznaji i podizanju svijesti svima o poteškoćama, o nadama u njihovom naporima i kako bi im se zahvalili na životnoj lekciji, vrlo aktuelnoj i univerzalnoj, koja dolazi iz njihove zapan- jujuće snage otpora sa visoravni.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

(U)MJESTO ŽIVOTA ILI „IZGLED UNIŠTENE PROŠLOSTI“

Svaki sastavljeni redak posvećen Srebrenici teško da može preživjeti unošenje i suviše subjektivnog stava pisca koji, vođen prenaglašenim emocijama, zna zapisati i ono što njegovom čitatelju i nije od nekog naročitog značaja, ali... Potreba za objašnjavanjem vlastitog gledišta čezne za opravdanjem od strane onog koji će pročitati te redove.

Već nam istorijski tragovi potvrđuju značaj područja u kojem se nalazi Srebrenica, prije svega privredi koja se razvijala zahvaljujući izobilju dobara u mineralima i drvetu. Postoje činjenice koje potvrđuju da su još praistorijski žitelji Balkana, pleme Ilira, nastanjivali podr- učje Srebrenice koristeći se mineralima skro- mno ih eksploatirajući iz planina kojima je ona okružena.

Naravno, područje zbog svog rudnog bogatstva postaje interesantno rastućoj evropskoj civilizaciji Rimljanima, koji zapravo usposta- vljaju i prve poznate naseobine u vidu rudni- čkog municipija Domavia, a nedaleko od njega (isto na teritoriji opštine Srebrenica) i Munici- NASLOVNICA PUBLIKACIJE pium Malvesiatium, sve zbog rudnog bogatstva, ali i strateškog značaja kojeg je kroz ljudsku istoriju činila rijeka Drina, poznata kao okosnica civilizacija.

Već od praistorijskog perioda, pa kroz cijelo geografsko, civilizacijsko, kulturno trajanje... Srebrenica biva interesantna kao područje u kojem postoji značajno bogatstvo izraženo u materijalnim omjerima, ali, zahvaljujući baš tome postaje zanimljiva za pokretanje ili ostvarivanje određene privredne djelatnosti što je za sobom povuklo i značajan razvoj u oblasti kulture.

Nakon Drugog svjetskog rata, ali najviše u osamdesetim godinama prošlog vijeka, Srebrenica je ostvarila svoj, istorijski gledano, najveći privredni razvoj. Zahvaljujući, prije svega, ozbiljnom rukovodstvu opštine Srebrenica (to nije uvijek slučaj!) od proste eksploatacije i prodaje prirodnih sirovina privredno se uznapredovalo u fazu kada je od prirodnog resursa rađen finalan proizvod, tako da je proizvodni asortiman krajnje upotrebe počinjao s lokalnim resu- rsom i završavao s finalizovanim proizvodom.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Kratak uvodni osvrt na istorijski razvoj privrede u Srebrenici bio je neoph- odan, zapravo, radi objašnjenja, ali i boljeg razumijevanja koncepta projekta „(U)Mjesto života“. Pronalazeći, prikupljajući i istražujući materijale i informacije za projekat „Dokumentacioni centar“ saznajemo vrlo značajne stvari o načinu života stanovnika prijeratne Srebrenice. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u opštini Srebrenica živjelo je 36.666 stanovnika. Iako nisu svi bili radno aktivni, oni koji jesu uglavnom su radili u lokalnim privrednim organizacijama koncipiranim na socijalističkom principu udruženog rada, a, kao privredni centar regije, radno mjesto u srebreničkim preduzećima nalazili su i stanovnici susjednih opština: Bratunac, Milići, Vlasenica, Ljubovija (Srbija).

Veza između privrede i Dokumentacionog centra je očigledna. Pokazatelji načina života, odnosa ljudi prema javnom dobru, međulju- dskih odnosa i slično, vidi se kroz ekonomsku snagu žitelja jednog mjesta. Kako bi osigurali svoju egzistenciju Srebreničani su činili pokr- etačku snagu lokalne privrede, koja je u vrhuncu svoje ekspanzije, osamdesetih godina prošlog vijeka, značajno doprinijela razvoju ove lokalne zajednice.

Samo rudnik „Olova i cinka - Sase“ upošlja- vao je više od hiljadu radnika, kako u primar- nom domenu eksploatacije rude, tako i u privrednim organizacijama koje je uspost- avljao za ove potrebe (Flotacija, Tehničke istr- age, Remont.).

Privredni resursi pomogli su na uspostavljanju značajnog niza modernih fabrika i postrojenja smještenih u industrijskim zonama u Potočarima, Zele- nom Jadru i Skelanima, gdje je radilo nekoliko hiljada uposlenika.

Nažalost, danas sliku jednog takvog živog mjesta možemo posmatrati samo s istorijskog stanovišta. Rat u Jugoslaviji, odnosno Bosni i Hercegovini, u značajnoj mjeri uništio je infrastrukturu ove države, između ostalog i privrednu, koja je pretrpjela značajnu štetu u tranzicijskom periodu između socijalističkog u kapitalistički sistem koji je sa sobom donio proces privatizacije društvene svojine čime je doprinio devastiranju i zatvaranju privrednih postrojenja.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Kako je Srebrenica pretrpjela značajne posljedice prouzrokovane ratnim dešavanjima, kao i zločinom genocida nad bošnjačkim stanovništvom, došlo je i do potpunog uništenja privrede, kako u materijalnom smislu uništavan- jem objekata, sredstava za proizvodnju... tako i uništavanjem stanovništva koje je bilo važno u svim proizvodnim procesima.

Ideja za projekat je zapravo bila da se značajni objekti u kojima su bila smještena lokalna preduzeća zabilježe (fotografišu) u stanju u kojem se trenutno nalaze. Iako vjerujemo da je ovo jedan prelazni period u vremenu i istoriji ovog mjesta, isto tako vjerujemo da je ovo prelazni period u lokalnoj privredi koja čeka oporavak opstruisan političkim nesuglasicama i vještački prouzrokovanim tenzijama.

Nekoliko hiljada fotografija privrednih objekata bilo je načinjeno kao dokaz za stanja u kojem se nalazi privreda Srebrenice, a prvobitno su prikazane na izložbi organizovanoj 26. maja 2018. godine u objektu devastiranog restorana „Lovac“ u Srebrenici, dok će kasnije ova ideja biti predstavljena u skromnoj knjižici s informacijama i fotografijama.

Nakon štampanja i promocije knjige, izložba je bila ponovljena u avgustu iste te godine u sklopu „Međunarodne sedmice sjećanja 2018“. Cilj ove ideje zapravo jeste skretanje pažnje na stanje privrede koja ipak čini primarni uslov za oporavljanje jedne zajednice, posebno one koja je u značajnoj mjeri uništena kao naša.

(U)MJESTO ŽIVOTA – SADRŽAJ PUBLIKACIJE

Nakon izvršenog procesa privatizacije skoro sva važnija preduzeća postala su privatno vlasništvo. Nažalost, tek je rudnik „Olova i cinka“ nakon obavljenog procesa privatizacije još uvijek u funkciji, ali sa značajno smanjenim omjerom uposlenika nego što je to ranije bio slučaj.

Nekadašnja fabrika akumulatora, jedan od najobimnijih i investicijski najzahtjevnijih objekata na teritoriji Srebrenice, tokom rata činila je bazu UN vojnicima, a i mjesto u kojem su žrtve genocida 11. jula 1995. godine potražili zaštitu od mirovnih snaga. Danas je ovaj objekat prefunkcionisan i služi kao muzej Genocida u Srebrenici i u sastavu je Memorijalnog centra Potočari. Na ovom mjestu bi trebalo istaći da je značajan broj žrtava genocida sahranjenih na mezarju u Potočarima imalo svoje mjesto i funkciju u mehanizmima srebreničke privrede. Svjedoci tog vremena se sjećaju gužve koju su stvarale mase radnika koji su svakodnevno odlazili i dolazili u svoju smjenu. Danas je to samo dio prošlosti.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

U samoj Industrijskoj zoni u Potočarima, kao najvećoj u Srebrenici, u publikaciju fotografija uvrštena su tri objekta: Zgrada Fabrike betonskih elemenata koja je bila u vlasništvu preduzeća GP „Radnik“ Srebrenica (više ne postoji), zatim Tvornica frikcionih elemenata „FEROS“ Potočari u kojoj su se proizvodile kočione obloge za putnička i teretna vozila i objekat u kojem su održavana vozila Transportnog preduzeća „Srebrenicaprevoz“.

Kako je turizam predstavljao važan dio srebreničke privrede, u publikaciju su uvrštene i fotografije Hotela „Argentarija“ i Hotela „Domavia“, kao i restorna „Lovac“. Zahvaljujući pozn- atom izvorištu Guber voda postojali su određeni investitori koji su pokr- enuli proces obnove ovih smještajnih kapaciteta, kako bi turisti banjskog lječilišta na raspolaganju imali potp- unu turističku uslugu. Kao i mnogo toga i ovaj je projekat ispolitiziran i zaustavljen.

Kad je riječ o turističkim kapacitetima, u Publikaciju su uvrštene i fotografije devastiranog objekta koji se nalazi na nekada vrlo atraktivnom izletištu „Bijele vode“.

Iako drvnoprerađivačka industrija u Srebrenici danas postoji u nekom skro- mnijem segmentu, nekadašnja Fabrika stolica u Zelenom Jadru, čekajući bolje dane, lagano nestaje.

U publikaciju su uvršteni i objekat vodovodnog rezervoara u mjestu „Bojna“, ali i Osnovna škola u Osatu, kao primjer nekada značajne sfere društva, obrazovanje, koje danas sanja dolazak učenika.

Pored ovih 10 uvrštenih objekata napravljene su i fotografije devastirane otk- upne stanice nekadašnjeg UPIa u Osatu.

Sigurno da je broj preduzeća značajno veći, ali je realnost takva da ona preduzeća koja danas funkcionišu to rade u dosta manjoj mjeri od prvih godina od njihovog stavljanja u pogon.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

ZNAČAJ PUBLIKACIJE

Publikacija je štampana u 500 primjeraka na B/H/S jeziku, a zatim i prevedena na engleski jezik i štampana u istom broju primjeraka.

Na 78 strana, koliko ima publikacija, uni- jete su fotografije i, doduše, oskudne informacije o 9 privrednih objekata i osno- vnoj školi u Osatu. Sačinjen je i skroman opis istorije Srebrenice u nekim njenim najznačajnijim fazama, ali i informacije koje su važne kako bi predstavili rad i djelovanje Udruženja „ADOPT Srebrenica“.

Vođeni nekim ličnim motivima, vezanim snažnim emocijama kada je u pitanju pro- šlost, ponekad u svom ličnom djelovanju, ali i kao Udruženje, sebi dajemo za pravo da budemo subjektivni što ipak ima određene veze sa stvaranjem života (u)mjestu gdje ovog ima sve manje.

Zbog toga publikacija (U)Mjesto života treba da predstavlja dokument koji pokazuje jedno stanje u vremenu, stanje koje će, nadamo se uskoro, prera- sti ruševine i ponovo postati što je bilo – Život.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

KO SU SREBRENIČANI? POČETAK. NAČIN. RAZMIŠLJANJE...

U neprestanoj potrazi za vlastitim identitetom stalno se spotičemo mišlju o pripadnosti grupi koja, nekada, ne pripada nama, a kojoj sami, opet, nekada ne pripadamo.

Radeći na prikupljanju fotografija za Dokumentacioni centar nastojimo prepoznati što više tragova o postojanju vrste života, kakav danas spada u svijet iluzije, i jednog mjesta, grada, posebnog u tome što je, iako ubijan, uspijevao nadživjeti samog sebe.

Šta je grad bez ljudi ? Nedovršen identitet ničega. Tako sam je ništa.

Vjerujem da ne bi bilo zgoreg da se, sa nekog naučnog stanovišta, utvrdi klasifikacija pripadnosti jednom mjestu, identitetu cjeline utkane u genetski kod, njegovoj istoriji, životu (što je uvijek sadašnjost) i njegovim planovima (okrenuti ka budućnosti).

Za sebe mogu reći da sam Srebreničanin po, najmanje, tri osnova: Istoriji, odnosno korijenima ili precima, po rođenju i po stanovanju (življenjem u Srebrenici).

Međutim, baš kroz prikupljanje fotografija na kojima bi, je li, po prvobitnoj zamisli, trebali biti motivi Srebrenice i Srebrenič- ana, dolazim u neku vrstu dileme. Naime, baš na tim fotografijama ponekad je teško razlikovati one koje bi mogle biti dio arhiva od onih koje nisu u skladu sa konceptom istog. Nerijetko dolazimo u posjed fotografija osoba koje, niti istorijom, niti rođenjem ne pripadaju ovoj sredini, a stanovanjem, življenjem, zapravo, jesu Srebreničani. Ali, kako odrediti vremenski dijapazon stanovanja i posvećenost jedne ličnosti da svojim identitetom ostavi trag u identitetu jednog mjesta?

Na drugoj strani imamo osobe koje nisu tu, ali istorijom i rođenjem imaju stečenu pripadnost ovom podneblju, sa dvojnom pripadnošću identitetu drugog mjesta...

Tokom rata, ali i poslije, svjedoci smo brisanja slojeva identiteta iz identiteta jednog mjesta. Primjeri tome su brojni: Ubijanje i protjerivanje jedne grupe stanovništva, uništavanje svega što se veže za tu grupu, a opet... ta namjera

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA je, zapravo, u svojoj krajnosti neizvodiva, ma koliko značajna, obimna i teška bila. Ostaje neizvodiva. Možeš srušiti džamiju i crkvu, ubiti muslimana i pravoslavca, zapaliti spomenike kulture i objekte, poravnati groblje... brisati svaki vidljivi trag... ipak, suština ostaje u nevidljivom, jer to je nemoguće izbrisati. Identitet mjesta, makar mu promijenio ime, srušio sve što ga čini, zapalio i temelje... svaki mogući objekat, izgradio druge, naselio nove ljude... To je vidljivo. To je samo površina. To je dio strukture trajnog identiteta, ispod kojeg sve ono uništeno još uvijek je postojeće, prisutno i živo.

Na objektu devastiranog restorana „Lovac“, u Srebrenici, postoji tabla na kojoj je nekada bilo ispisano ime građevinskog inženjera zaslužnog za izgradnju ovog objekta. Ime je bilo ispisano, a nakon rata izbrisano tupim predmetom. Iako ime više nije čitljivo, da li ovaj kritičar i korektor može izbrisati identitet ovog objekta u koji su satkane uspomene generacija Srebre- ničana, koji krasi razglednice Srebr- enice i kojeg je izgradio građevinski inženjer čije je ime uklonjeno s table sjećanja?

Drugi primjer mogu biti folderi radnika iz fabrike FEROS u Potočarima. Svaki uposlenik imao je svoj dosije, kako onaj prije rata, tako i oni koji su radili poslije. Naravno, neposredno nakon rata u FEROSu nije bilo niti jednog uposlenika Bošnjaka, ali je ostala dokumentacija, koja je izbačena iz fascikli na kojima su stajala njihova imena i preko kojih su zalijepljena imena novih radnika.

U suštini, iako komplikovano stanje, mislim da nema mnogo filozofije i da čovjek vremenom sebe zasluži u identitet jednog mjesta...

Bekir Halilović

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

ADOPT U BUDUĆNOSTI

U trenutku kada je iza nas 14 godina od ideje koja je podstakla osnivanje, danas već formalne organizacije ADOPT, postavlja se pitanje uspostavljanja strukture koja će biti okosnica budućeg razvoja i kretanja organizacije u periodu ispred nas.

U začetku, tada neformalne grupe ADOPT, stajala je misao o stvaranju „pokreta“ sastavljenog od onih koji dijele ideju suživota, ljudi koji dolaze iz različitih nacionalnih i religijskih zajednica, koji će pokrenuti otvoreni dijalog o onome što se desilo stanovništvu Srebrenice, a što je često zapostavljano ili degradirano, da bi principe suživota bazirali na zajedništvu onih koji dijele jedinstven životni prostor.

Ideja o pomirenju „strana“ koje su ne tako davno bile u ratnim sukobima, čiju istoriju prate tragedije, zločini... a čiji je zločinački vrhunac bilo izvršenje genocida, pokazala se kao izrazito teška i puna nepovjerenja. Ideja o uspostavi života jednih s drugima, nasuprot životu jednih pored drugih, od samog početka činila se kao irealna u mjestu koje je satkano grobovima, u mjestu u kojem, evidentno je, postoji više mrtvih nego živih ljudi, a opet život se trebao nastaviti...

I pored nedefinisanih državnih i političkih ideja za rješavanje kompleksnog nacionalnog pitanja u Bosni i Hercegovini, pitanja koje ima izrazito negativan uticaj za društveni, privredni i svaki drugi razvoj države, a ponajviše mjesta kao što je Srebrenica, nevladine organizacije, udruženja kao što je ADOPT, pokazala su se kao značajna u smislu djelovanja u spajanju i jačanju komunikacije među ljudima i stvaranje preduslova za život dostojan čovjeka.

Pored projekata koji su do sada realizovani kroz udruženje ADOPT, a od kojih su zasigurno najznačajniji Dokumentacioni centar i Međunarodna sedmica sjećanja, bilo je i onih koji su uživali neformalno postojanje kroz platformu koja je omogućila „dijalog bez posljedica“, mjesto gdje se mogla saslušati i druga, često nepoznata, strana ili priča.

Uvidjevši da ideja oko koje je uspostavljen ADOPT zasigurno ima prostora da živi u budućnosti neophodno je razmišljati o sljedećim koracima poslije kojih bi se trebali stvoriti trajni „projekti“ koji će imati značaj u kulturi razumijevanja i približiti dijalog utemeljen na zajedničkim vrijednostima stanovništva Srebrenice.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

MUZEJSKA POSTAVKA

U procesu prikupljanja građe za projekat Dokumentacionog centra došli smo do materijala koji, pored kulturne, zasigurno ima i istorijsku vrijednost. Pažnju smo posvetili prikupljanju nedokumentacijskog materijala kojeg bi nepraktično bilo izložiti u samo elektronskom obliku. Zbog toga ideja o uspostavljanju muzejske zbirke kojoj bi bilo faktičkog pristupa, koja će s jedne strane biti trajna i opipljiva zaostavština, ali i promotor Dokumen- tacionog centra, što bi značajno uspostavilo povjerenje prema Udruženju onih koji su još skeptični po pitanju doniranja privatne građe u Dokumentacioni centar.

„DIJALOG BEZ POSLJEDICA“

Dijalog bez posljedica, u formi ideje, zamišljen kao panel predavanje gdje bi nešto stariji Srebreničani iz različitih nacionalnih i religijskih zajednica, koji poznaju prijeratni način življenja u ovom mjestu, kazivali svoju životnu priču iz tog perioda. Panel „Dijalog bez posljedica“ zamišljen je kao periodično predavanje gdje bi se tonski i/ili video dokumentovao ovaj način izlaganja i tako sačuvao za dolazeće generacije. Panel bi imao za cilj približiti široj populaciji iskustva iz perioda kada su svi u Srebrenici bili na samo jednoj strani.

PRIRODA I ISTORIJA SREBRENICE

Grad koji svjedoči postojanje u posljednja dva milenija može se pohvaliti bogatom kulturno-istorijskom baštinom, ali i podnebljem raznovrsnih prirodnih dobara. O mnogim kulturnim ili prirodnim „pojavama“ u Srebrenici izvršena su detaljna istraživanja i publikovana mnogobrojna pojašnjenja, međutim, još uvijek nedostaje takav prostor (elektronska ili materijalna zbir- ka) koji bi znamenitosti Srebrenice sakupio i prikazao na jednom mjestu.

DOKUMENTACIONI INSTITUT „ADOPT SREBRENICA“

Možda i zvuči kao ogroman poduhvat koji se trenutno čini nerealnim, ali ipak ne treba isključiti ideju da bi se kroz dalji razvoj postojećih projekata, ponajviše Dokumentacionog centra, od današnjeg Udruženja mogao osnivati naučni institut koji bi kroz profesionalno djelovanje mogao s istraživačko- naučnog aspekta posvetiti pažnju i, još važnije, na jednom mjestu prikupiti arhivsku, istorijsku, kulturnu i drugu materijalnu i nematerijalnu građu koju bi Srebrenici i budućnosti u njoj mogle ponuditi odgovore na pitanja za kojima danas tragamo.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

HILJADU FOTOGRAFIJA O SREBRENICI U OKVIRU PROJEKTA 'ADOPTA'

AUTOR: FENA Podijeli: Izvor: N1

Udruženje građana "Adopt“ Srebrenica realizira projekt Dokumentacionog centra u okviru kojeg se nastoji skupiti što više video i foto materijala, kao i različitih vrsta dokumenata iz prijeratnog perioda.

Dosad je prikupljeno više od hiljadu različitih dokumenata i fotografija s ciljem očuvanja sjećanje na Srebrenicu i njene sugrađane.

"Kada su napuštali Srebrenicu u ratu, ljudi nisu razmišljali da ponesu lične predmete koja predstavlja sjećanje na bitne ljude. Mi kroz projekt prikupljamo te dokumente koje javno objavljujemo na platformi 'Arkos' kao profesionalnu arhivsku platformu, gdje ljudi mogu tražiti fotografije onih koji ih zanimaju. Nastojimo da prikupimo što više fotografija, kako bi ih objedinili na internet portalu, te ujedno se prisjetili vremena iza nas. Na fotografijama je slika Srebrenice koju mi pokušavamo ponovo da vratimo i oživimo", rekao je predsjednik Skupštine Udruženja "Adopt“ Srebrenica Bekir Halilović. Projekt je pokrenut radi prikupljanja fotografija porodicima koje su izgubili svoje najmilije tokom rata.

"Želimo da prikupimo fotografije s opisom, te da ih objavimo u javnosti, kako bi njihovi najmiliji imali uspomene na njih. Kada neko na fotografiji vidi dragu osobu, primjetan je osjećaj koji je teško opisati, neka neopisiva emocija", naglašava Halilović. Udruženje "Adopt“ dobitnik je brojnih nagrada, a osnovano je s ciljem promocije kulture međuetničkog suživota, mira, poštivanja ljudskih prava i zaštite manjina, antidiskriminacije i nenasilnog upravljanja konfliktima.

"Kroz rad Udruženja je prošlo mnogo ljudi i radilo se na mnogo projekata, poput projekta 'Sedmica sjećanja' s namjerom predstavljanja onog što se dogodilo prije 20 godina. Projekt je trajao nekoliko godina, i na neki način je zamijenjen drugim projektima. Ove godine u augustu je planirana 'Sedmica sjećanja', a planiran je i dolazak grupe iz Italije", najavio je Halilović.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

U Srebrenici panel-diskusija "Budućnost na tragovima prošlosti" Mladi ljudi zbog prošlosti osjećaju posljedice te ne vide svjetliju budućnost.

Avaz.ba 27.08.2018. 14:34

U sklopu Međunarodne sedmice sjećanja, koju organizira Udruženje građana "Adopt“ Srebren- ica, danas je u tom gradu održana panel-diskusija o temi "Budućnost na tragovima prošlosti“.

Član Udruženja "Adopt“ Bekir Halilović smatra da je o ovoj temi važno razgovarati posebno zbog mladih ljudi.

- Stvarni problemi se vrlo često zataškavaju stvarima koji nisu od nekog strateškog značaja za stanovništvo Srebrenice. Ono o čemu smo danas govorili je vrlo važno za mlade generacije koji masovno napuštaju našu zemlju. Mislim da je posljedica toga što se vrlo malo govorilo o prošlosti - stav je Halilovića.

Navodi, također, kako mladi ljudi zbog prošlosti osjećaju posljedice te ne vide svjetliju budu- ćnost.

Jedan od učesnika panel-diskusije bio je i novinar i bloger Srđan Puhalo, koji je najavio da će razgovarati s građanima Srebrenice o različitim temama.

- Danas će biti prikazan film o pozitivnim primjerima i ponašanju ljudi u ratu. Mislim da je veoma važno da se vide pozitivni primjeri, ne samo u Srebrenici nego u cijeloj BiH. Meni je interesantno da čujem razmišljanja građana Srebrenice može li se nešto promijeniti – istakao je Puhalo.

Međunarodna sedmica sjećanja će trajati do 30. avgusta, a predviđene su različlite aktivnosti koje se realiziraju uz finansijsku podršku provincije Bolzano iz Italije, kao i Fondacije Aleksan- dar Langer (Alexander). Planirane su izložbe, panel-diskusije, prezentacije knjiga, ali i susreti s građanima i upoznavanje sa Srebrenicom.

U okviru manifestacije, koja je počela prije tri dana obilaskom Memorijalnog centra Potočari, sutra je planirana radna akcija uređenja prirodno-historijskog lokaliteta u naselju Učina Bašča.

Međunarodna sedmica sjećanja prvi put je organizirana 2007. godine u Srebrenici, s ciljem pokretanja dijaloga o dešavanjima iz proteklog rata i suočavanja s prošlošću.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

LETTURE: I Fiori di Srebrenica. Città della memoria, città della speranza redazione 10 Gennaio 2016 di Giulia Levi La Fondazione Alexander Langer ha pubblicato il quaderno tematico “I fiori di Srebrenica”, in collaborazione con la rivista “Una Città”. Il testo è dedicato a 10 anni di relazioni intessute fra la Fondazione Langer e la Bosnia-Erzegovina. Un rapporto iniziato nel 2005 con la consegna del premio Langer a Irfanka Pasagic (Tuzlanska Amica), e proseguito negli anni successivi con la nascita di Adopt Srebrenica. Con questo quaderno abbiamo voluto tornare su alcune tappe fondamentali di questo percorso attraverso le riflessioni sorte dagli incontri coltivati in questi anni. E’ possibile scaricare per intero il quaderno a questo link. Ascolto e memoria

Tra i vari contributi proposti, Yael Danieli ci parla della rottura operata dal trauma nel sistema identitario di un individuo e della “cospirazione del silenzio”. Un silenzio che ha accompagnato anche i crimini della guerra in Bosnia. In tali circostanze l’ascolto diventa condizione primaria per provare a ridare dignità alle persone, a riconoscere il dolore dell’altro. Abbiamo parlato di come misurarsi con la memoria di eventi traumatici del passato durante la Settimana Internazionale della Memoria 2014 facendoci aiutare dalle parole di Primo Levi. Parole che provengono da un’esperienza diversa e lontana nel tempo, ma che offrono chiavi di lettura universali. Giorgio Mezzalira pone la questione del difficile rapporto tra memoria comune e pluralità delle memorie, problema che accomuna la Bosnia al Sudtirolo dei tempi di Langer e dei nostri: “fare memoria significa pensare al passato per prendersi cura del presente”. Ma quale passato? La ricerca sui fatti e i numeri di una guerra sono il primo passo per sfuggire alle manipolazioni. Nemanja e Zarko Zekic (Adopt Srebrenica) in collaborazione con lo Humanitarian Law Centerdi Belgrado ricostruiscono la cronologia del genocidio di Srebrenica. Vivere a Srebrenica

Perché vivere oggi a Srebrenica? Muhamed Avdic e Velibor Rankic raccontano la sfida del ritorno nei luoghi dell’infanzia e il giornalista Marinko Sekulic presenta la cronaca dei primi ritorni dei profughi dal 1998 in poi, nella raccolta di storie nel volume di recente pubblicazione “Come riferisce l’inviato da Srebrenica”. Le pagine sul Centro di Documentazione Adopt Srebrenica presentano un importante lavoro di ricerca sulla vita in città prima della guerra, testimonianze di un passato di convivenza.

Srebrenica anche come luogo di vita, dunque, dove è difficile ma possibile affrontare i nodi del passato. Il Premio Langer 2015 ad Adopt Srebrenica ribadisce questa speranza. Così come il fatto che quest’anno Euromediterranea 2015 si è tenuta in Bosnia per ricordare il forte rapporto fra Langer e l’area balcanica. Fabio Levi ripercorre i 10 giorni della manifestazione, dalla conferenza internazionale di Tuzla “Può esistere un’Europa che non sia multiculturale?”all’11 luglio, giorno della commem- orazione del genocidio. Nel testo inedito “La lezione bosniaca” del novembre 1992, Alexander Langer coglie con lungimir-anza la sfida lanciata dal conflitto bosniaco: “Oggi chi lavora sulla pace…deve approfondire molto la questione dell’esclusivismo etnico. Questo riguarda anche le nostre società. Rischia di prevalere l’idea che…ogni convivenza non può che portare conflitti, pertanto è meglio evitarla”.

Come scrive Irfanka Pasagic, “Srebrenica deve diventare la città della memoria. Ma anche la città della speranza. La città nella quale impareremo delle lezioni. E speriamo che questa volta vengano imparate veramente. Perché non si ripeta, come si sta ripetendo oggi in Siria, in Ucraina…”

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

23.06.2015. u 10:05

Internacionalna nagrada Alexander Langer za 2015. godinu Nagrađeno udruženje Adopt Srebrenica

Naučni komitet Fondacije Alexander Langer odlučio je da dodijeli Internacionalnu nagradu Alexander Langer za 2015. godinu udruženju Adopt Srebrenica. Dodjela nagrade će biti u Bolc- anu dana 2.7.2015, u okviru otvaranja tradicionalnog susreta "Euromediterranea 2015.” koji će se održati od 3. do 11. jula u Bosni i Hercegovini (Tuzla, Sarajevo Srebrenica).

Udruženje Adopt Srebrenica

Ideja o projektu Adopt Srebrenica rađa se 2005. godine prilikom dodjele Internacionalne nagrade Alexander Langer dr Irfanki Pašagić, psihijatrici rodom iz Srebrenice, za njen trud u pružanju pomoći ženama žrtavama nasilja već od početka bosanskog konflikta. Među početnim ciljevima projekta bila je i želja da se pokuša pronaći potencijal mješovite međuetničke grupe u kontekstu koji je duboko obilježen posljedicama konflikta, posebno kako bi se favorizovao razvoj inicijativa međukulturalnog dijaloga, rada na memoriji, nenasilnog upravljanja sukobima, posebno usmjer- enim na mlade generacije, koje su stisnute između neizdrživog tereta onoga što se desilo i teškog napora da gledaju naprijed.

Ovih godina odrađen je veliki rad zasnovan prvenstveno na izgradnji veza i dijaloga (sa osobama i sa teritorijom) čime je grupa Adopt Srebrenica porasla i ojačala, postavši priznatom na lokanom i internacionalnom nivou u promociji kulture međuetničkog suživota, mira, poštivanja ljudskih prava i zaštite manjina, antidiskriminacije i nenasilnog upravljanja konflikima. Adopt Srebrenica, nakon 10 godina postojanja kao neformalna grupa, 2015. godine postala je udruženje.

Međunarodna sedmica sjećanja

Udruženje Adopt Srebrenica je jedan od organizatora Međunarodne sedmice sjećanja koja se od 2007. godine svakog ljeta održava u Srebrenici. Tokom godina ova međunorodna manifestacija proširila je vlastite aktivnosti na druge gradove u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj uključujući sve više institucija, udruženja i istraživačkih centara, lokalnih i međunarodnih.

Cilj Međunarodne sedmice sjećanja od početka je bio da se zadrži pozornost i međunarodno prisustvo u Srebrenici i da se stvore mjesta gdje bi bilo moguće razgovarati o dešavanjima iz prošlosti favorizujući slušanje i poređenje između različih stana priča.

U svakom izdanju uzeli su učešće stručnjaci međunarodnog prava i ljudskih prava, novinari, pisci, istraživači, predstavnici omladinskih centara i volonterskih udruženja. Predložene aktivnosti konferencije i seminari, predstave i pozorišne radionice, koncerti, kinematogrfske proj- ekcije i tematske radionice usmjerene su kako lokalnom stanovništvu tako i međunarodnim učesnicima.

Svaka Međunarodna sedmica predviđa posjete Memorijalnom centru Potočari, Identifikacionom centru u Tuzli i drugim mjestima sjećanja, kao i susrete sa dr Irfankom Pašagić na temu prerade traume. Takođe, seminari i performansi o mislima i tekstovima Alexandra Langera, a posebno o

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

"Pokušaju dij aloga za međuetnički suživot” (prevedeni na lokalni jezik), određuju vodilje raznih obrađenih tema i definišu kvalitet pristupa prema lokanoj situaciji.

Dokumentacioni centar Adopt Srebrenica

Još jedna od glavnih aktivnosti Udruženja Adopt Srebrenica je i Dokumentacioni centar, osnovan sa ciljem uspostavljanja jedne uske veze sa historijom i sa teritorijom Srebrenice. Na početku našeg odnosa sa mladima iz grupe, jedno od prvih pitanja koje smo podijeli sa njima bilo je koje bi to mogle biti konkretne radnje koje bi oni mogli primjeniti kako bi pozitivno djelovali u svom kontekstu, duboko obilježenom sukobom iz devedesetih godina.

Počelo se razmišljajući o dugoročnim posljedicama rata i genocida: načinu na koji su duboko obilježeni međuljudski odnosi, i smrt tolikog broja osoba, pripadnika različitih generacija. Osim smrti i bolnog procesa pronalaženja i identifikacije žrtava rata koji je uvijek traje, smanjenje zajednice je dovelo do naglog prekida prenosa sjećanja i društveno-antropoloških vrijednosti spoznaje, poštivanja i međuetničkih odnosa, koji su je u prošlosti karakterisali. Danas, sjećan- ja i društeveno-antropološki odnosi su duboko određeni surovostima rata i duboko podijeljeni u grupnim pričama koja su često u međusobnom konfliktu.

Udruženje Adopt Srebrenica, tokom godina, definisalo je mjesto u ovom smjeru, otkrivajući u istraživanju i proučavanju slika i dokumentacionog materijala (fotografije, članci iz vremena prije rata) ogroman potencijal za rekonstrukciju poveznog tkiva njihove zajednice. Prikupljanje dokumentacionog materijala koje smo strukturisali sa mladima iz Srebrenice se vrti oko jedne šire oblasti: potrage za identitom. Radi se o potrazi za ličnim identitetima - kako nestalih osoba tako i preživjelih - prvenstveno kroz prikupljanje fotografija, ali i potragu za kolektivnim identitetom (zajednice, teritorije), čijem ponovnom sklapanju mogu doprinijeti te slike. Polje potrage za identitetom, individualnim i kolektivnim - i njegov odnos sa sjećanjem jedan je aspekt za kojim tragamo i eksperimentišemo ovih posljednjih godina. U ovom poslu jedan važan aspekat čini prepričavanje priča koje se kriju iza prikupljenog dokumentacionog materijala.

Prepričavanja koja predstavljaju individalno sjećanje osoba sa dokumentacionog materijala, ali i aktera istraživanja (članovi operativne grupe Adopt Srebrenica) i zajednice, traumatično slom- ljene u svom kontinuitetu identiteta tragedije konflikta. Individualna i kolektivna sjećanja koja mogu prepričavati historiju teritorije, shvaćene kao zajedničke teritorije, fizičkog prostora u kojem individualni i kolektivni identiteti razvijaju vlastiti odnos sa sjećanjem. I na taj način pokušati izgraditi mostove između sukobljenih priča stvarajući uslove za dijalog kroz priznanje "priče drugoga”, kao subjekta koji je dio ove zajedniče teritorije.

"International Network for Srebrenica”

U ljeto 2013. godine nekoliko talijanskih općina i udruženja potpisalo je protokol o razumijevanju kao podršku za projekat Adopt Srebrenica, stvarajući mrežu "International Network for Srebrenica”. Osnovanu mrežu čine akteri koji godinama učestvuju u Međunaorodnoj sedmici sjećanja i koji su se uvijek trudili da sarađuju za širenje aktivnosti Adopt Srebrenice na vlastitoj teritoriji.

Tokom ovih godina na stotine talijanskih srednjoškolaca učestvovalo je u susretima sa članovima Adopt Srebrenice, kako u Italiji tako i kroz putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Mladi iz Adopt Srebrenice su odlični sagovornici u stanju da izraze svoju realnost i otvore prostor za razmišljanje na temu sjećanja i sukoba.

Mrežu "International Network for Srebrenica” čine: Autonomna provincija Bolcano – Kabinet-

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Koperacija za razvoj, Općina Bolcano, EURAC Evropska akademija iz Bolcana, Općina Venecija, Općina Trst, Centar za mir E. Balducci iz Ćezene, Općina Peskara, Općina Penne (PE), Općina Caramanico Terme (PE), AICCRE Abruzzo, Gruppo/Skupina 84 (TS), Miladonnambiente i Bao- bab Pescara.

Izjava Naučnog komiteta Fondacije Alexander Langer

"Od 1995.godine, od datuma prvog genocida u Evropi nakon drugog svjetskog rata, Srebrenica je napuštena u jednom stanju izolacije i marginalizacije koja nema poređenja čak ni u zemlji kao što je Bosna, žrtvi cjelokupno velikog napuštanja od strane međunarodne zajednice a posebno Evrope. Baš zahvaljujući svijesti o toj marginaliziranosti i o tome koliko je štetno nepriznanje upozorenja koje proizilazi iz njihovog grada, ta grupa mladih, koja se godinama obnovila, znala je da potvrdi u svakodnevnoj praksi razloge za život i sastanak protiv nasilja i svih oblika etniče ili nacionalne zatvorenosti.

U tom duhu, koji je bio osnov za stvaranje Dokumentacionog centra o historiji i značaju Srebrenice, Fondacija Langer prepoznala je puni kontinuitet sa idejama i praksama Alexandra Langera: od mladalačkih dana kada je osnovao prvu mješovitu grupu između pripadnika različitih jezičkih skupina u Alto Adige-u/ Južnom Tirolu do napora tokom njegovih posljednjih godina, kao zastupnika u Evropskom parlamentu i animatora Verona Foruma, kako bi se suprostavio najokrutnijim učincima ratng sukoba izazvanog raspadom Jugoslavije. Zahvalj- ujući tom kontinuitetu Fondacija kao da u ovogodišnjoj nagradi vidi neku vrstu prijenos svjedočanstva između različitih zemalja, Italije i Bosne, ali koje pripadaju istom evropskom kontekstu, i između jedne generacije, one Langerove, sa vlastitim korjenima i vlastitim motivic- ijama iz ´900 i druge, mlađe, kojoj je suđeno da djeluje za slične ciljeve u realnosti novog stoljeća”. (tuzlarije.net)

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

Pressemitteilung: 25.06.2010. 12:16

"Adopt Srebrenica": Zwischenbilanz einer internationalen Zusammenarbeit

Pressekonferenz "Adopt Srebrenica" im Stadtratssaal

Bosnische Helferinnen stellen Projekt im Rathaus vor "Adopt Srebrenica - International Cooperation for Memory" wurde 2005 als Projekt geboren, als die im Sommer 2005 gekürte Alexander Langer Preisträgerin Irfanka Pasagic aus Srebenica eine enge Zusammenarbeit mit der Alexander Langer Stiftung begann und die Idee in den Raum warf, junge Menschen für die "Dialogkultur" in Bosnien zu begeistern und mit einer Reihe von Projekten den Austausch, Begegnungen, Kontakte und vor allem Netzwerke entstehen zu lassen. Heute arbeiten 15 junge Bosnierinnen im Rahmen des einzigen interethnishen Proje- kts in Srebrenica "Adopt Srebrenica". Eine Kerngruppe ist dieser Tage zu Gast in Bozen, um die hiesigen Kontakte zu erneuern und die Zusammenarbeit mit der Stadt Bozen zu bekräftigen. Die Stadtverwaltung unterstützt seit Jahren das Projekt, u.a. über Kursförderungen, Hilfe zur Selbsthilfe usw.. Seitdem hat sich ein Freundschaftsverhältnis zwischen den Städten entwickelt.

Während der heutigen Pressekonferenz im Rathaus wurde dieser Gedanke der Kooperation als hilfreich in der Friedensarbeit nochmals unterstrichen. Auch helfen die Kontakte im Ausland das internationale Interesse wachzuhalten für die Schwierigkeiten der Bevölkerung nach Krieg und Genozid. Die jungen Gäste (Valentina Gagic, Dijana Jukic, Muhamed Avdic, Almir Dudic) stehen jeweils für Einzelprojekte im Rahmen von "Adopt Srebrenica": Sie vertreten damit Aspekte der Kommunikation, der universitären Bildung, der Frauenunterstützung, der Jugendarbeit, aber auch der Seniorenarbeit (mit einer Skype-Initiative). An der Vorstellung im Rathaus nahmen neben den jungen ehrenamtlichen Helferinnen auch Edi Rabini von der Stiftung Alexander Langer, auch Chiara Visca vom Theaterverein Sagapó (dieser ist seit Jahren mit der Clown Therapy in Srebrenica anwesend) und Andrea Rizza als Dolmetscher der Alexander Langer Stiftung teil. Kulturstadträtin Patrizia Trincanato zeigte sich überzeugt von der Bedeutung dieser Art der Förderung und Zusammenarbeit der Stadtverwaltung und erneuerte den Willen, mit der Unterstützung für "Adopt Srebrenica" fortzufahren. Auch das Bozner Stadtarchiv ist Teil der Kooperation, durch Austausch unter Historikerinnen und Dokumentationszentren.

Der Besuch der Helferinnen aus Bosnien wollte nicht nur die letzten Jahre Tätigkeit in Srebrenica Revue passieren lassen, sondern auch als "Hebamme dienen" für die Vorbereit-ungen zur heurigen vierten Ausgabe der Woche "International Cooperation For Memory", die heuer vom 1. bis zum 8. August in Tuzla, Sarajevo und Srebrenica stattfindet und an der sich auch die Bozner Teilnehmerinnen des Masterlehrgangs "Friedensarbeit und Konfliktmediatoren" bete- iligen werden.

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

SADRŽAJ

SREBRENICA – PREGLED KROZ ISTORIJU...... 7 SREDNJOVIJEKOVNI PERIOD...... 9 OSMANLIJSKO DOBA...... 11 AUSTROUGARSKI PERIOD...... 11 SREBRENICA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA...... 12 TITOVA JUGOSLAVIJA...... 14 GENOCID U SREBRENICI...... 15 SREBRENICA DANAS...... 17 ADOPT SREBRENICA...... 18 MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 23 PRVA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 24 DRUGA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 28 TREĆA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 32 ČETVRTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 34 PETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 37 ŠESTA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 38 SEDMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 39 OSMA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 40 DEVETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 42 DESETA MEĐUNARODNA SEDMICA SJEĆANJA...... 43 DOKUMENTACIONI CENTAR ADOPT SREBRENICA...... 45 OSMAČE I BREŽANI – MEĐUNARODNA NAGRADA CARLOS SCARPA ZA VRT...... 57 (U)MJESTO ŽIVOTA...... 61 KO SU SREBRENIČANI?...... 66 ADOPT U BUDUĆNOSTI...... 68 DODACI...... 70 SADRŽAJ...... 78

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA

VAMA KOJI NISTE ODUSTALI OD NAS

Edi Rabini Dr Irfanka Pašagić Andrea Rizza Goldstein Giulia Levi ....

ČINIMO SVIJET BOLJIM DOBRO ČINEĆI

ADOPT SREBRENICA – PRIČA O NAMA