DOCSLIB.ORG

Promet Putnika I Vozila Na Državnim Linijama Usporedba 2017 / 2016

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Promet Putnika I Vozila Na Državnim Linijama Usporedba 2017 / 2016 PROMET PUTNIKA I VOZILA NA DRŽAVNIM LINIJAMA USPOREDBA 2017 / 2016 TRAJEKTNE LINIJE Putnici Putnici INDEKS Vozila Vozila INDEKS Linija Brodar 2016 2017 2017/2016 2016 2017 2017/2016 1 332 VALBISKA - MERAG Jadrolinija 1.068.453 1.126.080 105,4 426.716 449.352 105,3 2 334 POROZINA - BRESTOVA Jadrolinija 575.893 589.337 102,3 226.189 229.648 101,5 3 335 PRIZNA - ŽIGLJEN Jadrolinija 799.955 870.477 108,8 305.677 325.357 106,4 4 337 MIŠNJAK - STINICA Rapska plovidba 804.012 850.574 105,8 320.118 334.941 104,6 5 338 LOPAR - VALBISKA Jadrolinija 106.024 123.992 116,9 36.693 43.106 117,5 6 401 ZADAR/Gaženica - IST - OLIB - SILBA - PREMUDA - MALI LOŠINJ Jadrolinija 34.090 31.174 91,4 8.363 8.377 100,2 7 431 PREKO - OŠLJAK - ZADAR/Gaženica Jadrolinija 992.985 1.072.959 108,1 308.348 336.842 109,2 8 432 TKON - BIOGRAD Jadrolinija 454.347 473.010 104,1 110.053 115.969 105,4 9 433 ZADAR/Gaženica - RIVANJ - SESTRUNJ - ZVERINAC - MOLAT - IST Jadrolinija 19.267 18.723 97,2 5.524 5.886 106,6 10 434 BRBINJ - ZADAR/Gaženica Jadrolinija 177.320 187.004 105,5 63.997 66.474 103,9 11 435 ZADAR/Gaženica - BRŠANJ - RAVA - MALA RAVA Jadrolinija 35.308 36.641 103,8 11.310 11.650 103,0 12 532 ŠIBENIK - ZLARIN - OBONJAN - KAPRIJE - ŽIRJE Jadrolinija 42.259 44.118 104,4 5.813 6.308 108,5 13 602 VIS - SPLIT Jadrolinija 241.860 261.156 108,0 48.789 52.912 108,5 14/15 604/a LASTOVO - VELA LUKA - HVAR - SPLIT Jadrolinija 215.115 230.713 107,3 44.393 48.750 109,8 16 606 DRVENIK VELI - DRVENIK MALI - TROGIR (SEGET) - SPLIT Jadrolinija 97.116 102.814 105,9 9.441 10.721 113,6 17 631 SUPETAR - SPLIT Jadrolinija 1.881.052 1.965.373 104,5 360.641 387.074 107,3 18 632 SUĆURAJ - DRVENIK Jadrolinija 363.683 390.309 107,3 124.373 129.128 103,8 19 633 PLOČE - TRPANJ Jadrolinija 335.081 370.499 110,6 129.866 143.903 110,8 20 634 DOMINČE - OREBIĆ Jadrolinija 667.215 699.969 104,9 243.084 254.893 104,9 21 635 STARI GRAD - SPLIT Jadrolinija 724.017 801.311 110,7 159.903 166.257 104,0 22 636 ROGAČ - SPLIT Jadrolinija 324.137 347.902 107,3 66.731 72.672 108,9 23 638 SUMARTIN - MAKARSKA Jadrolinija 121.337 130.144 107,3 29.601 31.430 106,2 24 831 SUĐURAĐ - (LOPUD) - DUBROVNIK Jadrolinija 17.510 18.563 106,0 4.964 4.824 97,2 25 832 SOBRA - PRAPRATNO Jadrolinija 138.910 156.788 112,9 51.677 57.698 111,7 UKUPNO TRAJEKTNE LINIJE 10.236.946 10.899.630 106,5 3.102.264 3.294.172 106,2 Putnici Vozila 2017 Stranica 1 BRZOBRODSKE LINIJE Putnici Putnici INDEKS Linija Brodar 2016 2017 2017/2016 1 9141 PULA - UNIJE - SUSAK - MALI LOŠINJ - ILOVIK - SILBA - ZADAR Jadrolinija − 27.398 − MALI LOŠINJ - ILOVIK - SUSAK - UNIJE - 2 9308 MB Kapetan Luka 70.371 68.007 96,6 MARTINŠĆICA - CRES - RIJEKA 3 9309 NOVALJA - RAB - RIJEKA Jadrolinija 70.454 72.639 103,1 4 9401 OLIB - SILBA - PREMUDA - ZADAR Miatrade 59.587 58.664 98,5 5 9403 IST - MOLAT - ZADAR Jadrolinija 41.590 42.954 103,3 6 9404 BRBINJ - BOŽAVA - ZVERINAC - SESTRUNJ - RIVANJ - ZADAR Jadrolinija 37.581 37.857 100,7 7 9404a ZADAR - MALI IŽ - VELI IŽ - MALA RAVA - RAVA Jadrolinija 29.404 30.683 104,3 8 9406 ZADAR - SALI - ZAGLAV - BRŠANJ G&V Line Iadera 95.270 100.454 105,4 Linijska nacionalna 9 9502 ŽIRJE - KAPRIJE - ŠIBENIK 34.068 33.763 99,1 _plovidba Linijska nacionalna 10 9601 ROGAČ - SPLIT 30.107 32.331 107,4 _plovidba 11 9602 VIS - HVAR - MILNA - SPLIT MB Kapetan Luka 46.533 50.842 109,3 12 9603 JELSA - BOL - SPLIT Jadrolinija 77.371 75.995 98,2 13 9603a SPLIT - MILNA - HVAR Jadrolinija 61.408 60.640 98,7 14 9604 LASTOVO - VELA LUKA - HVAR - SPLIT Jadrolinija 129.406 134.639 104,0 15 9608 KORČULA - PRIGRADICA - HVAR - SPLIT Jadrolinija 291.137 125.566 − LASTOVO - KORČULA - POLAČE - SOBRA - ŠIPANSKA LUKA - 16 9807 G&V Line 69.415 68.040 98,0 DUBROVNIK UKUPNO BRZOBRODSKE LINIJE 1.143.702 1.020.472 101,9 Napomene: 1. Brzobrodska linija 9141 Pula - Unije - Susak - Mali Lošinj - Ilovik - Silba - Zadar održavala od 03.06. do 31.12.2017. 2. U sklopu brzobrodske linije 9608 Korčula - Prigradica - Hvar - Split u 2016. godini uključeni su putnici na dodatnim putovanjima tijekom sezone, a u 2017 godini ta putovanja održavala su se kao linija bez obveze javne usluge. Putnici Vozila 2017 Stranica 2 BRODSKE (KLASIČNE) LINIJE Putnici Putnici INDEKS Linija Brodar 2016 2017 2017/2016 1 310 MALI LOŠINJ - UNIJE - SRAKANE VELE - SUSAK Jadrolinija 29.750 30.255 101,7 2 311 ILOVIK - MRTVAŠKA - MALI LOŠINJ Porat Ilovik 18.156 18.054 99,4 3 405 RAVA - MALA RAVA - VELI IŽ - MALI IŽ - ZADAR G&V Line Iadera 47.104 50.231 106,6 4 405a ZADAR - SALI - ZAGLAV G&V Line Iadera 32.344 34.430 106,4 6 415 VRGADA - PAKOŠTANE - BIOGRAD RPZ Vrgada 54.255 61.892 114,1 5 431a PREKO - ZADAR Jadrolinija 635.960 619.800 97,5 Gradski parking 7 501 KRAPANJ - BRODARICA 100.258 92.014 91,8 --Šibenik 8 505 VODICE - PRVIĆ ŠEPURINE - PRVIĆ LUKA - ZLARIN - ŠIBENIK Jadrolinija 199.731 206.935 103,6 9 612 KOMIŽA - BIŠEVO NC Komiža 8.407 7.957 94,6 10 614 OREBIĆ - KORČULA KTD Bilan 206.234 222.498 107,9 11 616 TROGIR - SLATINE - SPLIT Bura Line 105.783 − − 12 807 ŠIPAN - LOPUD - KOLOČEP - DUBROVNIK Jadrolinija 235.939 242.005 102,6 UKUPNO BRODSKE (KLASIČNE) LINIJE 1.673.921 1.586.071 101,1 13.054.569 13.506.173 103,5 Putnici Vozila 2017 Stranica 3 UKUPAN PROMET PUTNIKA I VOZILA NA DRŽAVNIM LINIJAMA USPOREDBA 2017 / 2016 INDEKS PUTNICI INDEKS VOZILA Putnici 2016 Putnici 2017 Vozila 2016 Vozila 2017 2017/2016 2017/2016 13.054.569 13.506.173 104,3 3.102.264 3.294.172 106,2 Udio brodara u prometu putnika i vozila 2017 Brodar Putnici Vozila 1 Jadrolinija 11.756.422 87,0% 2.959.231 89,8% 2 Rapska plovidba 850.574 6,3% 334.941 10,2% 3 KTD Bilan 222.498 1,6% 3.294.172 100% 4 G&V Line Iadera 185.115 1,4% 100,00% 5 MB Kapetan Luka 118.849 0,9% Gradski parking 6 92.014 0,7% _-Šibenik 7 G&V Line 68.040 0,5% Linijska nacionalna 8 66.094 0,5% _-plovidba 9 RPZ Vrgada 61.892 0,5% 10 Miatrade 58.664 0,4% 11 Porat Ilovik 18.054 0,1% 12 NC Komiža 7.957 0,1% 13.506.173 100% Putnici Vozila 2017 Stranica 4.
Load more

Recommended publications
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
    [Show full text]
  • Route Planner Kvarner Bay, Istria (Avoid Inner Kvarner, Opatija, Krk, When Bora!) Base: Veruda/Pula Route 4 (1 Week)
    Route planner Kvarner bay, Istria (avoid inner Kvarner, Opatija, Krk, when Bora!) base: Veruda/Pula route 4 (1 week) Novigrad Opatija Porec Rovinj KRK Punat Cres NP Brijuni CRES Veruda Medulin RAB Osor UNJE LOSINJ Mali Losinj ILOVIK SILBA day: destination from: to: 1 Saturday Veruda UNJE or SUSAK 2 Sunday UNJE or SUSAK LOSINJ Mali Losinj or Veli Losinj (opening hours bridge canal!) 3 Monday LOSINJ RAB 4 Tuesday RAB KRK Punat 5 Wednesday KRK Punat Opatija 6 Thursday Opatija CRES Cres 7 Friday CRES Cres Veruda Page 1 location descriptions Veruda Our base Veruda is located on the southern tip of Istria in one of the most sheltered bays of the Adriatic, right next to the historic town of Pula. The Marina has all the amenities and a large pool that shortens the time to check-in. If you start your holiday from our base Veruda, you should definitely make a short detour to Pula at the beginning or end of your journey. UNJE The small island of Unje is strikingly green and wildly overgrown with sage, rockro- se, laurel, lavender, rosemary and thyme. Especially in spring it smells wonderful. The few inhabitants live in the only town, their houses are aligned circularly towards the sea. Trails lead across the entire island and to the two lighthouses. Susak Susak is a small, gently rolling island with only 3.7 km². In Susak time seems to have stood still. The streets are lined with flowering shrubs and well maintained. The island has great sandy coves. It is best to anchor in Porat or to moor in the harbor of Susak.
    [Show full text]
  • Herpetofaunistic Diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic)
    University of Sopron Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Ph.D. thesis Herpetofaunistic diversity of the Cres-Lošinj Archipelago (Croatian Adriatic) Tamás Tóth Sopron 2018 Roth Gyula Doctoral School of Forestry and Wildlife Management Sciences Nature Conservation Program Supervisors: Prof. Dr. Faragó Sándor Dr. Gál János Introduction In recent years the Croatian islands, especially those of the Cres-Lošinj Archipelago became the focus of research of herpetologists. However, in spite of a long interest encompassing more than a hundred years, numerous gaps remain in our herpetological knowledge. For this reason, the author wished to contribute to a better understanding by performing studies outlined below. Aims The first task was to map the distribution of amphibians and reptiles inhabiting the archipelago as data were lacking for several of the smaller islands and also the fauna of the bigger islands was insufficiently known. Subsequently, the faunistic information derived from the scientific literature and field surveys conducted by the author as well as available geological and paleogeological data were compared and analysed from a zoogeographic point of view. The author wished to identify regions of the islands boasting the greatest herpetofaunal diversity by creating dot maps based on collecting localities. To answer the question which snake species and which individuals are going to be a victim of the traffic snake roadkill and literature survey were used. The author also identified where are the areas where the most snakes are hit by a vehicle on Cres. By gathering road-killed snakes and comparing their locality data with published occurrences the author seeked to identify species most vulnerable to vehicular traffic and road sections posing the greatest threat to snakes on Cres Island.
    [Show full text]
  • Hrvatski Jadranski Otoci, Otočići I Hridi
    Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi Sika od Mondefusta, Palagruţa Mjerenja obale istoĉnog Jadrana imaju povijest; svi autori navode prvi cjelovitiji popis otoka kontraadmirala austougarske mornarice Sobieczkog (Pula, 1911.). Glavni suvremeni izvor dugo je bio odliĉni i dosad još uvijek najsustavniji pregled za cijelu jugoslavensku obalu iz godine 1955. [1955].1 Na osnovi istraţivanja skupine autora, koji su ponovo izmjerili opsege i površine hrvatskih otoka i otoĉića većih od 0,01 km2 [2004],2 u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je zatim 2007. godine objavljena opseţna nova graĊa, koju sad moramo smatrati referentnom [2007].3 No, i taj pregled je manjkav, ponajprije stoga jer je namijenjen specifiĉnom administrativnom korištenju, a ne »statistici«. Drugi problem svih novijih popisa, barem onih objavljenih, jest taj da ne navode sve najmanje otoĉiće i hridi, iako ulaze u konaĉne brojke.4 Brojka 1244, koja je sada najĉešće u optjecaju, uopće nije dokumentirana.5 Osnovni izvor za naš popis je, dakle, [2007], i u graniĉnim primjerima [2004]. U napomenama ispod tablica navedena su odstupanja od tog izvora. U sljedećem koraku pregled je dopunjen podacima iz [1955], opet s obrazloţenjima ispod crte. U trećem koraku ukljuĉeno je još nekoliko dodatnih podataka s obrazloţenjem.6 1 Ante Irić, Razvedenost obale i otoka Jugoslavije. Hidrografski institut JRM, Split, 1955. 2 T. Duplanĉić Leder, T. Ujević, M. Ĉala, Coastline lengths and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic sea determined from the topographic maps at the scale of 1:25.000. Geoadria, 9/1, Zadar, 2004. 3 Republika Hrvatska, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Drţavni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (nacrt prijedloga), Zagreb, 30.8.2007.; objavljeno na internetskoj stranici Ministarstva.
    [Show full text]
  • Le Crociere Della Pau Navy
    Le crociere della Pau Navy anno gg nome destinazione finale principali tappe intermedie imbarcazioni Pausailors 1997 9 Croatia Crossing Lussino Veruda, Unje, Cherso Patrizia, Eracles 6 1998 13 Kornati First parco nazionale Krka Silba, Ist, Incoronate, Sebenico Patrizia, Eracles, Cassiodoro 8 1999 15 Back to Kornati Incoronate Premuda, Molat, Telascica, Zut Patrizia, Sole 1, Eracles, Cassiodoro 11 2000 18 Korcula Italiana Korcula Premuda, Trogir, Hvar, Scedro Patrizia, Bate Gnife 2, Sole 2, Eracles, Cassiodoro 15 2001 17 Hrvatska Five parco nazionale Krka Dugi Otok, Piskera, Kakan, Murter Patrizia, Sole 2, Eracles 11 2002 17 Rain & Tears Murter Premuda, Telascica, Piskera, Zut Patrizia, Sole 2, Eracles 11 2003 18 Magica Premuda Premuda Liski, Lussino Patrizia, Sole 3, Eracles 12 2004 14 Olympic Fascination Atene Egina, Poros Vassilios 6 2005 12 Sail, eat & sleep Premuda Brioni, Liski, Lussino Patrizia, Leone 5 2006 14 Dalmazia Crossing Mljet Vis, Lastovo, Korcula, Brac, Hvar Ivka 9 2007 18 Ad est a Ist Ist Liski, Ilovik, Premuda, Silba, Molat Patrizia, Leone 5 2008 24 Talisman 1st Pasman Sakarun, Rava, Sipnate, Iz, Molat Patrizia, Talisman 6 2009 23 Zirje italiana Zirje Ilovik, Ist, Brbinj, Zut, Kakan, Silba Patrizia, Talisman, Birbona 10 2010 24 Kaprije italiana Kaprije Premuda, Zadar, Pasman, Kaprije Gloria, Talisman, Birbona, Ralf 14 2011 18 Do cojo cojo Murvenjak Ist, Iz, Sali, Murvenjak, Preko, Olib Gloria, Birbona 7 2012 20 Discover Cruise Skradin Premuda, Kakan, Skradin, Pag, Rab Talisman, Gloria, Birbona 8 2013 19 Dibesless Zutska Aba Ilovik, Iz, Rava, Molat, Ist, Nerezine Talisman, Birbona 8 2014 21 Starless Rava Unije, Ilovik, Ist, Molat, Rava, Rovigno Gloria, Talisman, Birbona 10 2015 25 Stella First Zut Unije, Ilovik, Ist, Molat, Zut, Parenzo Gloria, Talisman, Birbona 10 2016 15 Zverinac Connection Zverinac Rovigno, Ilovik, Silba, Ist, Zverinac Talisman, Birbona 8.
    [Show full text]
  • Osnovni Geografski Čimbenici Suvremene Preobrazbe Ilovika
    Geoadria Vol. 10 No. 1 21-51 Zadar, 2005. OSNOVNI GEOGRAFSKI ČIMBENICI SUVREMENE PREOBRAZBE ILOVIKA DAMIR MAGAŠ UDK: 911.3:30](497.5 Ilovik) JOSIP FARIČIĆ 913(497.5 Ilovik) ROBERT LONČARIĆ Izvorni znanstveni članak Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru Original scientific paper Department of Geography, University of Zadar Primljeno: 2005-04-21 Received: Otok Ilovik (5,51 km2) zajedno s pripadajućim otočićem Sv. Petrom (0,95 km2) čini najjužniji dio cresko-lošinjske otočne skupine i svojim geografskim smještajem čini svojevrstan most između te otočne skupine i sjevernih otoka zadarskog arhipelaga (Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist.). U sklopu projekta Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka na temelju višekratnih terenskih istraživanja i analize različitih izvora prostornih podataka obrađena su osnovna obilježja njegove prirodno-geografske osnove, ali i suvremeni i mogućnosti budućega društveno-gospodarskog razvitka. Ključne riječi: Ilovik (otok), prirodno-geografska obilježja, deagrarizacija, deruralizacija, socio-geografska transformacija, turizam, Hrvatska Ilovik Island (5.51 km2) along with adjacent Sv. Petar Islet (0.95 km2) are the most southern part of Cres-Lošinj archipelago, and due to their geographical position, they represent a bridge between the above-mentioned archipelago and northern islands of Zadar archipelago (Premuda, Silba, Olib, Škarda and Ist Islands). This paper was written as a result of several field researches and the analysis of different spatial data sources within the project titled Geographical Bases of the Development of Small Croatian Islands, and it presents basic natural and geographical features of Ilovik Island as well as possibilities for its future socio-economic development. Ključne riječi: Ilovik Island, natural and geographical features, deagrarization, deruralization, socio-geographic transformation, tourism, Croatia.
    [Show full text]
  • Törnbericht Kroatien 12.Indd
    SEGELTÖRN KROATIEN 2012 www.yachtcharter-mueller.at Termin: 9. bis 16. Juni 2012 Crew: Skipper: Frowalt · Co-Skipper: Ursula · Herbert · Andreas Schiff: Neomi 384 Elan www.yachtcharter-mueller.at Unser Törn 2012 mit Ausgangspunkt Pula/Veruda sollte uns auf dem Königsweg in die Lagune von Venedig und anschließend nach Unije und Susak führen. Die Crew, Ursula, Andreas, Herbert und ich waren auch entsprechend auf Venedig eingestellt. Pula habe ich als Auslaufpunkt gewählt, weil man von hier im Fall von nicht vorhersehbaren Umständen sehr fl exibel agieren kann. Viele Destinationen wie Italien, die Westküste von Istrien als auch die Inselwelt der nördlichen Adria bieten sich an. Mit diesem Wissen haben wir unsere Abreise angetreten. Bei der gemütlichen Anreise mit dem Auto, fast durchgehend Autobahn, besprechen wir unseren Törn im allgemeinen, Andreas übernimmt das Amt des Bordkassiers, Einkaufslisten werden abgestimmt. Gegen 1400 erreichen wir die Marina Veruda. Herbert und ich übernehmen die Neomi, eine Elan 384. Ursula und Andreas den Einkauf. Das Schiff befi ndet sich in einwandfreiem Zustand. Bei der Übergabe der Schiff spapiere will ich mir noch ein paar Ratschläge zum Ausklarieren in Pula holen. Nun die böse Überraschung, Ausklarieren ist nur in Umag möglich. Das passt mir überhaupt nicht. Mein Plan war direkt von Pula aus Venedig anzulaufen und nicht der Küste Istriens entlang zu gondeln. Mit einer gewissen Enttäuschung übermittle ich der Crew unsere Probleme. Unisono, dann drehen wir den Törn einfach um und besuchen wir die Inselwelt der 2 nördlichen Adria. Kein böses Wort, keine spürbare Enttäuschung, nur aufmunternde Worte und die einhellige Meinung, diesen Törn lassen wir uns wegen solcher Kleinigkeiten nicht vergällen.
    [Show full text]
  • Socio-Geographic Transformation of Ist Island, Croatia
    Geoadria Volumen 8/2 67-86 Zadar, 2003. SOCIO-GEOGRAPHIC TRANSFORMATION OF IST ISLAND, CROATIA ANICA ČUKA UDC: 911.3(497.5 Ist) DAMIR MAGAŠ Original scientific paper Dept. of Geography, University of Zadar Izvorni znanstveni članak Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru Primljeno: 2003-10-09 Received: Ist Island is one of the small inhabited Croatian islands (9.65 km2) which experienced strong socio-geographic transformation in the second half of the 20th century. Statistical data about the number of population, different demographic structures, dwellings from different censuses and data about land use in 1900, 1951 and 2003 are analysed in the paper. The comparison of these data helps to reconstruct the processes of deruralization and deagrarisation. It is obvious that today Ist Island is among islands with strong economic regress despite suitable natural- geographic basis for further development of tourism as the most perspective economic sector. The development of agriculture is limited because of the small share of arable land. Key words: Ist Island, socio-geographic transformation, deruralization, deagrarisation, tourism Otok Ist jedan je od malih naseljenih hrvatskih otoka (9,65 km2) koji je u drugoj polovici 20. stoljeća doživio značajnu socio-geografsku preobrazbu. U radu su analizirani statistički podatci vezani uz kretanje stanovništva, pojedine strukture i korištenje stanova različitih popisnih godina, te podatci o korištenju zemljišta iz 1900., 1951. i 2003. godine čija usporedba omogućuje rekonstrukciju procesa deruralizacije i deagrarizacije. Očito je da danas otok Ist spada među otoke s izrazitim gospodarskim nazadovanjem unatoč povoljnim prirodno-geografskim uvjetima za razvoj turizma kao najperspektivnije gospodarske djelatnosti. Razvoj poljoprivrede ograničen je zbog pomanjkanja obradivih površina.
    [Show full text]
  • Važnost Otoka Ilovika I Sv. Petra Za Plovidbenu Rutu Duž Istočne Obale Jadrana U Svjetlu Novijih Istraživanja
    Zrinka Serventi - Važnost otoka Ilovika i Sv. Petra... (401-412) Histria Antiqua, 21/2012 Zrinka SERVENTI VAŽNOST OTOKA ILOVIKA I SV. PETRA ZA PLOVIDBENU RUTU DUŽ ISTOČNE OBALE JADRANA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAŽIVANJA UDK 904:726.54>(497.5)(210.7 Ilovik)”652” Zrinka Serventi, mag. Izvorni znanstveni rad Sveučilište u Zadru Primljeno: 12.04.2012. Odjel za povijest Odobreno: 23.08.2012. Obala kralja Petra Krešimira IV., 2 23000 Zadar, Hrvatska e-mail: [email protected] toci Ilovik i Sv. Petar bili su u antičkom razdoblju važne točke na plovnom putu duž istočne obale Jadrana što do- kazuju i starija podmorska istraživanja, osobito antičkog brodoloma u blizini Ilovika, ali i noviji nalaz brončane Oskulpture Apoksiomena. Tijekom svibnja 2009. godine vodila su se istraživanja kasnoantičke crkve na položaju Sv. Andrija (Sićadrija) na otoku Iloviku koja su dodatno potvrdila značaj tog prostora za pomorsku plovidbu. Osobito se ističe nalaz fragmentiranog nadgrobnog spomenika koji je sekundarno upotrijebljen prilikom izgradnje ove kasnoantičke crkve. U radu se osobita pažnja posvećuje upravo ovom nalazu te se analiziraju njegov epigrafski značaj i podrijetlo. S obzirom na to da je prilikom rekognosciranja Sv. Petra utvrđena veća količina antičkog materijala uz obalu kao i prisutnost mogućih antičkih zidova postavlja se pitanje važnosti otoka Sv. Petra u tom razdoblju kao i povezanost s trgovačkim centrima duž istočne obale Jadrana. Također se razmatraju potencijalni plovidbeni pravci koji su mogli prolaziti kanalom između Ilovika i Sv. Petra, a sukladno tome i razvoj ovih dvaju otoka tijekom antike i ranog srednjeg vijeka. Ključne riječi: otok Ilovik, otok Sv. Petar, plovidbeni pravci, ranokršćanske crkve, rimski nadgrobni natpis Prilikom arheoloških istraživanja 2009.
    [Show full text]
  • Island Adventure Week Custom Experience
    A Northern Adriatic Naval Adventure Inkal d.o.o., OIB: 07531884802, Ante Kovačića 6, Rijeka, HR-51000, Rijeka, Croatia www.inkal.hr, [email protected], +385 (0) 91 151 9230 - 1 - PARTNERSHIPS A Northern Adriatic Naval Adventure Our Offer Getaway Cruise Island Adventure Week Custom Experience a three day cruise in the a seven day cruise in the a special cruise completely adapt- North Adriatic North Adriatic ed to the clients needs and wishes, (3 nights) (7 nights) 7 day minimum stay Inkal d.o.o., OIB: 07531884802, Ante Kovačića 6, Rijeka, HR-51000, Rijeka, Croatia www.inkal.hr, [email protected], +385 (0) 91 151 9230 - 2 - PARTNERSHIPS A Northern Adriatic Naval Adventure Locations Island of Orjule and Palaciol Island of Lošinj Island of Cres: Beli, Krušćica, Valun, Cres, grit, Mala Luka, Vela Luka, Zlatna, Punat, Sv. Island of Ist: Ist, Zapuntel Lubenice, Martinšćica, Ustrine, Osor, Punta Juraj, Mala Jana, Trokul , Fuska, Island of Unije: Unije, Maračol, Ognjišta, Križa, Meli, Pogana. Island of Olib: Slatnica, Olib, Sveti Nikola Mala, Mišnjak Island of Lošinj: Tomasina, Liski, Artatore,Či- Island of Silba: Silba, Dobre Vode Island of Rab: Račb, Kampor, Lopar kat, Vala Engleze, Mali Lošinj, Veli Lošinj, Island of Premuda: Dobra, Široka, Premuda Other islands: Goli Otok, Grgur, Prvić, Molat, Krivica Island of Škarda: Škarda, Gibarica, Loišće Susak, Ilovik Island of Krk: Stara Baška, Nova Baška, Ne- Inkal d.o.o., OIB: 07531884802, Ante Kovačića 6, Rijeka, HR-51000, Rijeka, Croatia www.inkal.hr, [email protected], +385 (0) 91 151 9230 - 3 - PARTNERSHIPS A Northern Adriatic Naval Adventure Price List Getaway Cruise (3 days): 01.03.
    [Show full text]
  • Proforma Faktura 5
    Razvrstavanje otoka u skupine (Članak 2. Zakona o otocima /Narodne novine N 34/99, 149/99, 32/02, 33/06/) „Otoci se glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti razvrstavaju u dvije skupine. U prvoj skupini su sljedeći otoci i otočići: – nedovoljno razvijeni i nerazvijeni: Unije, Susak, Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž, Ošljak, Babac, Vrgada, Prvić (šibensko otočje), Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje, Veli i Mali Drvenik, Vis, Biševo, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Lokrum; – mali, povremeno nastanjeni i nenastanjeni: otočići pred Porečom: Frižital, Perila, Reverol, Sv. Nikola, Veliki Školj; otočići pred Vrsarom: Cavata, Figarolica, Galiner, Galopun, Gusti Školj, Kuvrsada, Lakal, Lunga, Salamun, Sv. Juraj, Školjić, Tovarjež, Tuf; otočići pred Rovinjem: Banjol, Figarola, Figarolica, Gustinja, Kolona, Mala Sestrica, Maškin, Pisulj, Pulari, Sturag, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Sv. Ivan, Vela Sestrica, Veštar; brijunski otočići: Galija, Gaz, Grunj, Kotež, Krasnica, Mali Brijun, Pusti, Obljak, Supin, Sv. Jerolim, Sv. Marko, Veli Brijun, Vrsar; otočići pred Pulom: Andrija, Fenoliga, Frašker, Fraškerić, Katarina, Uljanik, Veruda; otočići u medulinskom zaljevu: Bodulaš, Ceja, Fenera, Levan, Levanić, Pomerski školjić, Premanturski školjić, Šekovac, Trumbuja; okolni otočići otoka Cresa: Kormati, Mali Ćutin, Mali Plavnik, Veli Ćutin, Visoki, Zeča; okolni otočići otoka Krka: Galun, Košljun, Plavnik, Prvić, Sv. Marko, Školjić, Zečevo; okolni otočići otoka Lošinja: Karbarus, Koludarc, Kozjak, Male Orjule, Mali Osir, Mišnjak, Murtar, Oruda, Palacol, Samuncel, Sv. Petar, Trasorka, Vele Srakane, Male Srakane, Vele Orjule, Veli Osir, Zabodaski; otočići u Vinodolskom i Velebitskom kanalu te Novigradskom i Karinskom moru: Lisac, Mali Ražanac, Mišjak, Sv. Anton, Sv.
    [Show full text]
  • Institut IGH Dd
    Institut IGH d.d. Regionalni centar Zagreb Janka Rakuše 1, 10000 Zagreb OIB 79766124714 NOSITELJ PROJEKTA: Otok Ugljan d.o.o., Preko ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ SUSTAV JAVNE ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA SANITARNIH OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE PREKO-KALI Zagreb, travanj 2017. INSTITUT IGH d.d. ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU, EKOLOGIJU I ZAŠTITU OKOLIŠA SADRŽAJ: 1. UVOD ................................................................................................ 5 1.1. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA ....................... 5 1.2. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE PRIRODE...................... 12 1.3. OBVEZA IZRADE ZAHTJEVA ........................................................................... 16 1.4. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA ..................................................................... 17 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................... 19 2.1. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ...................................................................... 22 2.1.1. Postojeće stanje vodoopskrbnog sustava .................................................... 22 2.1.2. Postojeće stanje sustava odvodnje ........................................................... 23 2.2. OPIS PLANIRANOG ZAHVATA – TEHNIČKO RJEŠENJE ............................................ 33 2.2.1. Opis zahvata sustava odvodnje ................................................................ 33 2.2.2. Pročišćavanje otpadnih voda .................................................................
    [Show full text]