Slika Zdravlja Požeško-Slavonske Županije

Republika Hrvatska Požeško-slavonska županija

VELIKA # KAPTOL PAKRAC # # KUTJEVO

JAKŠIĆ # POŽEGA # # # ČAGLIN BRESTOVAC

PLETERNICA #

2011.

Sadržaj:

Uvod ...... 1 1. Opći podaci o županiji ...... 2 1.1. Zemljopisni položaj ...... 2 1.2. Reljef i klima ...... 3 1.3. Tla, šume, vode i mineralne sirovine ...... 3 1.4. Administrativna podjela i ustroj ...... 4 1.5. Prometna infrastruktura ...... 5 1.6. Komunalna infrastruktura ...... 6 2. Stanovništvo i demografski procesi ...... 9 2.1. Vitalna statistika - Prirodno kretanje stanovništva . . . . 10 2.2. Migracije ...... 11 2.3. Prosječna gustoća naseljenosti ...... 12 2.4. Prosječna starost stanovništva ...... 13 2.5. Spolna struktura stanovništva ...... 14 2.6. Pismenost ...... 14 2.7. Obrazovna struktura stanovništva ...... 15 2.8. Nacionalna struktura ...... 16 2.9. Osobe s invaliditetom ...... 17 3. Organizacija zajednice ...... 18 3.1. Zdravstvena zaštita ...... 18 3.1.1. Zdravstvene ustanove ...... 18 3.1.2. Neki organizacijski pokazatelji i usporedbe županije s Republikom Hrvatskom 22 3.2. Socijalna skrb ...... 27 3.2.1. Ustanove socijalne skrbi...... 27 3.2.1.1.Ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač RH . . . . 27 3.2.1.2. Ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač Požeško-slavonska županija . 28 3.2.1.3. Druge ustanove socijalne skrbi ...... 29 3.2.2. Dnevni boravak starijih osoba ...... 30 3.3. Obrazovanje ...... 30 3.4. Kultura i umjetnost ...... 33 3.5. Civilno društvo (Nevladine organizacije, NVO) . . . . 34 4. Socijalno-ekonomske prilike u Požeško-slavonskoj županiji . . 37 4.1. Gospodarstvo ...... 37 4.2. Zaposlene osobe ...... 39 4.3. Plaće i bruto domaći proizvod ...... 40 4.4. Nezaposlene osobe ...... 40 4.5. Umirovljenici ...... 43 4.6. Socijalne prilike ...... 44

5. Zdravstveni pokazatelji ...... 52 5.1. Vodeći uzroci smrti u Požeško-slavonskoj županiji . . . . 52 5.2. Bolesti cirkulacijskog sustava (skupina IX, MKB-X) . . . 56 5.2.1. Vodeći pojedinačni uzroci smrti u skupini cirkulacijskih bolesti . . 56 5.2.2. Usporedba pokazatelja smrtnosti od cirkulacijskih bolesti . . . 60 5.3. Novotvorine (skupina II, MKB-X) ...... 66 5.3.1. Vodeći pojedinačni uzroci smrti u skupini novotvorina . . . 66 5.3.2. Incidencija (pojavnost) raka i mortalitet (smrtnost) od raka . . . 68 5.3.3. Usporedba pokazatelja smrtnosti od novotvorina . . . . 69 Rak dojke ...... 71 Rak bronha i pluća ...... 73 Rak debelog crijeva ...... 75 5.4 Smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem . . . . . 76 5.5. Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka . . . 78 5.5.1. Vodeći pojedinačni uzroci smrti u skupini vanjskih uzroka smrti . . 78 5.5.2. Nezgode pri prijevozu ...... 79 5.5.3. Usporedba pokazatelja smrtnosti od od vanjskih uzroka smrti . . 80 5.6. Potencijalno izgubljene godine života (YPLL) . . . . 82 5.7. Vodeći uzroci pobola u Požeško-slavonskoj županiji . . . 84 5.7.1. Pobol u primarnoj zdravstvenoj zaštiti . . . . . 84 5.7.2. Pobol u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti . . . 86 5.7.3. Pobol u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti . . . . . 88 5.7.4. Tuberkuloza ...... 90 5.7.5. Ovisnost o drogama ...... 90 5.8. Indikatori zdravstvene zaštite u Požeško-slavonskoj županiji . . 92 5.8.1. Stopa smrtnosti dojenčadi ...... 92 5.8.2. Stopa perinatalne smrtnosti ...... 92 5.8.3. Procijepljenost ...... 93 5.8.4. Utilizacija zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj skrbi . . 93 5.8.5. Posjete, pregledi i upućivanja na specijalistički pregled u PZZ . . 94 5.8.6. Preventivni pregledi odraslih osoba ...... 95 5.8.7. Preventivni pregledi dojenčadi i predškolske djece . . . . 95 5.8.8. Zdravstvena zaštita žena ...... 96 5.8.9. Školska medicina ...... 96 5.8.10. Drugi pokazatelji u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite . . 97 5.8.11. Indikatori zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj skrbi 97 5.8.12. Stopa bolovanja ...... 98 5.8.13. Izabrani ekološki pokazatelji ...... 98 Zaključak ...... 100 Literatura ...... 102

Uvod

Požeško-slavonska županija postala je članica Hrvatske mreže zdravih gradova, početkom 2007. godine. Tada je Županijsko poglavarstvo imenovalo dvanaest članova županijskoga tima za provedbu projekta Požeško-slavonska- zdrava županija. Tim je prošao edukaciju u okviru programa "Rukovođenje i upravljanje za zdravlje" (Zdrave županije) koji je idejno osmišljen u jesen 2001. godine s ciljem da podrži županijska tijela uprave i samouprave u procesu decentralizacije zdravstva. U ožujku 2007. godine izrađena je prva Županijska slika zdravlja analizom službenih statističkih podataka, rezultata već provedenih ispitivanja i podataka prikupljenih na terenu informativnim upitnikom i intervjuiranjem oko 2000 stanovnika županije. Nakon izrade Slike zdravlja i provedenog ciljanog istraživanja, izdvojeni su slijedeći javnozdravstveni problemi i potrebe: depopulacija, kardiovaskularne bolesti, mentalno zdravlje odraslog stanovništva, nezaposlenost, niska obrazovna razina stanovništva, organizacija hitne medicinske pomoći, rak dojke, rizična ponašanja mladih s posebnim naglaskom na opijanje, siromaštvo, skrb za starije i nemoćne osobe, socijalna isključenost invalidnih osoba, vodoopskrba-kapacitet i kvaliteta, zagađenost minama. U idućem koraku izdvojeno je pet prioritetnih javnozdravstvenih problema. Ovdje je Županijski tim u suradnji s ključnim sudionicima iz Županije metodom konsenzus konferencije, kao prioritete izdvojio: rak dojke, socijalnu isključenost osoba s invaliditetom, vodoopskrbu, kardiovaskularne bolesti i zagađenost minama. U listopadu 2007. objavljen je Strateški okvir županijskog plana za zdravlje nastao temeljem Županijske slike zdravlja. Radu na navedenim prioritetima se pristupilo, no nastao je zastoj u djelovanju. Neki od razloga bili su: nedostatak sredstava, političke promjene i dr., što je dovelo do postupnog gašenja djelovanja Tima. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, usvojenom krajem 2008. godine, Savjeti za zdravlje, te jedno- i trogodišnji Planovi za zdravlje postaju zakonska obveza županijske razine upravljanja. Požeško- slavonska županija osnovala je Savjet za zdravlje (Požeško-slavonski službeni glasnik broj 12/2009) od devet članova i prema sastavu (brojno i stručno) zadovoljava zakonski okvir. Važno je napomenuti kako članovi Savjeta za zdravlje nisu iste osobe koje su u sklopu Županijskog tima za zdravlje prošle edukaciju i izradile Sliku zdravlja i Strateški okvir županijskog plana za zdravlje 2007. godine, kako je bio slučaj u nekim drugim županijama. Savjet za zdravlje dogovorio je prve korake u nastavku rada, a prije izrade jedno- i trogodišnjih Planova za zdravlje. Ponovno se aktiviralo članstvo u Hrvatskoj mreži zdravih gradova i pristupilo izradi nove Slike zdravlja (2011.) kako bi se dobili što aktualniji podaci i Slika zdravlja proširila novim pokazateljima. Slika zdravlja (2011.) koja je pred Vama, nastala je kao rezultat rada djelatnika Službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. U dokumentu je prikazana aktualna ocjena zdravlja stanovnika Požeško-slavonske županije. Jasmina Kovačević dr.med.

1. Opći podaci o županiji

S površinom od 1.815 km2 i nešto više od 78.000 stanovnika (Popisu stanovnika, 2011.), Požeško–slavonska županija ubraja se u red manjih županija u Republici Hrvatskoj. Riječ je o županiji koja razbija uobičajenu predodžbu o ravnoj Slavoniji, budući da se ovdje, na relativno malenom prostoru, uz ravnice s plodnim njivama, nalaze i planine i gore čija podnožja, krase nadaleko poznati vinogradi, dok su viši dijelovi uglavnom pod šumama. Požeško-slavonska županija sastoji se od dvije prostorno odvojene cjeline: Požeške kotline i Pakračko-lipičkog kraja. Razvojni potencijal Požeško-slavonske županije je velik. Nevjerojatno privlačan krajolik, bogatstvo prirodnih izvora i izraziti potencijal poljoprivrednog i malog industrijskog sektora općenite su karakteristike županije. 1.1. Zemljopisni položaj

Požeško-slavonska županija nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske s površinom od 1.815 km2, što čini 3,2 % kopnene površine Hrvatske (Slika 1.1.1.). Slika 1.1.1. Položaj i granice Požeško-slavonske županije

Županija graniči s:

 na zapadu - sa Sisačko-moslavačkom županijom  na sjeverozapadu - s Bjelovarsko-bilogorskom županijom  na sjeveru - s Virovitičko-podravskom županijom  na istoku - s Osječko-baranjskom županijom  na jugu - s Brodsko-posavskom županijom

1.2. Reljef i klima

Današnje osobine prirodne osnove područja Županije plod su složene geološke i fizičko- geografske evolucije prostora. U skladu s tim prisutna je izrazita diferenciranost i izražena reljefna dinamika. Županija pripada megaregiji panonskog bazena i predstavlja složeni dio makroregije slavonskog gromadnog gorja. Zapadno područje Županije (pakračko-lipički kraj) pripada zavali sjeverozapadne Hrvatske. Reljef prostora Požeško-slavonske županije podijeljen je na dva osnovna tipa. Centralni dio su nizine uz rijeke Orljavu, Londžu i Pakru. U središnjem dijelu kotline nadmorska visina je od 150- 200 m. Okolni dio su obronci planina: Papuka, Krndije, Psunja, Požeške gore i Dilja s visinama vrhova od 450 do 980 m nadmorske visine. Klimatske prilike posljedica su smještaja Županije te dominira kontinentalna klima.

1.3. Tla, šume, vode i mineralne sirovine

U svojoj osnovi Županija je ruralno područje. Šume i poljoprivredne površine zauzimaju 92,7% površine Županije. Najveći dio su poljoprivredne površine (47,4%), od čega se obradivim poljoprivrednim površinama smatra 43,1%. Šumsko zemljište zauzima 45,2%, a oko 5% zauzima neplodno zemljište. Ukupna površina građevinskog područja je samo 6,6 % površine Županije, dok infrastruktura zauzima 2,4% površine (Tablica 1.3.1.). Tablica 1.3.1. Kategorija korištenja zemljišta u Požeško-slavonskoj županiji

Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2) Zgrade i Ceste i Poljoprivredno Šume Vode Željeznice Posebna Ostalo zemljište dvorišta putevi namjena 894,9 821,5 27,5 25,4 36,5 2,1 4,3 3 Izvor podataka: Osnove navodnjavanja na području Požeško-slavonske županije, Požega, studeni 2005.

Požeško-slavonska županija pripada području sliva rijeke Save i to slivnom području rijeke Orljave i slivnom području Ilova-Pakra. Vodne površine na području Županije zauzimaju 1.5% površine. Požeško-slavonska županija ima dugu tradiciju iskorištavanja mineralnih sirovina. Posebno mjesto zauzima otkopavanje i prerada tehničkog građevinskog kamena (dolomita, amfibolita, i stijena dijabaza). Najveći kamenolomi tehničkog građevinskog kamena su na području: Velike, Vetova i Šumetlice. Na području Požeško-slavonske županije još uvijek je 59,3 km2 nerazminiranih površina, 50,5 km2 na području Grada Pakraca i okolnih sela, a 7,8 km2 na području Grada Lipika i Općine Velika. Ovaj problem onemogućava bolju iskoristivost prirodnih bogatstava naše županije, a ujedno je i značajna prijetnja zdravlju stanovnika. Najveće površine pod minama su na području gradova Pakraca i Lipika te općina Brestovac i Velika. Razminiranje se vrši u skladu s osiguravanjem financijskih sredstava te prema potrebama krajnjih korisnika (okućnice, poljoprivredne površine, koridori infrastrukturnih objekata).

1.4. Administrativna podjela i ustroj

Požeško-slavonska županija sastoji se od 10 jedinica lokalne samouprave; pet gradova i pet općina. Osim navedenih u Županiji je i 277 naselja (Tablica 1.4.1., Slika 1.4.a). Najveću površinu zauzima Grad Pakrac (gotovo 1/5 površine Županije), a slijedi Općina Brestovac sa 15,3% površine Županije (Tablica 1.4.2.). 5 gradova: Požega, Pleternica, Pakrac, Lipik i Kutjevo 5 općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika Tablica 1.4.1. Požeško-slavonska županija u Republici Hrvatskoj

RH PSŽ Županija u RH (%) Broj gradova 121 5 4,1 Broj općina 416 5 1,2 Broj naselja 6.797 277 4,1 Izvor: DZS

Slika 1.4.a Gradovi i općine u Požeško-slavonskoj županiji

Tablica 1.4.2. Udio površina gradova i općina u ukupnoj površini Županije Prostorna Grad/Općina Površina (%) jedinica (km2) Požega 133,91 7,38 Kutjevo 173,61 9,56 Pakrac 358,08 19,73 Pleternica 198,13 10,91 Lipik 208,54 11,49 Brestovac 279,24 15,38 Čaglin 179,6 9,9 Jakšić 43,75 2,41 Kaptol 85,49 4,71 Velika 154,88 8,53 Ukupno: 1.815,23 100.00 Izvor podataka: Podaci o površinama iz Ureda za katastarsko-geodetske poslove Požega i Pakrac te Zavod za prostorno uređenje Požega.

1.5. Prometna infrastruktura

Postojeća prometna infrastruktura Požeško-slavonske županije slična je prometnim sustavima županija u okruženju, karakterizira ju zastupljenost cestovnog, željezničkog, poštanskog i telekomunikacijskog prometa i odsustvo pomorskog, riječnog, zračnog i žičarskog prometa. Prometna infrastruktura županije nije dovoljno razvijena i ne zadovoljava potrebe stanovništva županije niti dostatno doprinosi razvojnim funkcijama Županije. Za razliku od županija u okruženju kroz Požeško-slavonsku županiju ne prolazi niti jedan važniji prometni koridor državnog ili europskog značaja. Cestovni promet Prema kategorizaciji cesta u Županiji postoji 8 državnih, 28 županijskih i 75 lokalnih cestovnih pravaca. Sveukupno, županijskih i lokalnih cesta ima 512 km od kojih oko 20 % nije asfaltirano. Planirane su cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima na području Županije koje bi popravile postojeće stanje. Između ostalog brza cesta Nova Gradiška – Požega – Našice. Potrebna je i modernizacija, rekonstrukcija i korekcija potrebnih dijelova trasa svih cesta koja bi svakako doprinijela sigurnosti prometa. Javni prijevoz putnika između jedinica lokalne samouprave nije dovoljno razvijen, kao ni lokalni gradski prijevoz. Razlog je nemogućnost ostvarivanja profitabilnosti takvih međugradskih i međuopćinskih linija zbog malog broja putnika. Prometni položaj ne doprinosi razvoju Županije jer nema odgovarajućeg izlaska na autocestu, nema prometnog koridora državnog i europskog značaja, izgrađenost i stanje županijskih i lokalnih cesta zaostaju u odnosu na hrvatski prosjek, a postojeća željeznička pruga je zastarjela. Željeznički promet Na području Županije, postojeće željezničke pruge potrebno je obnoviti kroz rekonstrukciju i sanaciju, a u skladu s planiranim programima razvoja Hrvatskih željeznica. Postojeći željeznički pravci II reda su: Nova Kapela – Batrina – Našice, Pleternica – Velika i Banova Jaruga – Pčelić. Zračni promet Na području Požeško-slavonske županije ne postoji infrastruktura zračnog prometa, osim improviziranih poljoprivrednih uzletišta koja se koriste isključivo u poljoprivredne svrhe. No, na nekim od postojećih poljoprivrednih uzletišta postoje uvjeti za razvoj sportskog i turističkog zrakoplovstva. Pošta i telekomunikacije U Županiji se nalaze organizacijske jedinice poduzeća Hrvatske Pošte d.d. koje koje djeluje na prostoru čitave države. Postoji županijska mreža poštanskih ureda (19 ureda) koji korisnicima pružaju poštanske usluge. Fiksnom telefonijom pokrivena su gotovo sva naselja u Županiji dok je telekomunikacijska mreža, odnosno elektronička komunikacijska infrastruktura postigla relativno visok stupanj razvijenosti i prati dostignuća razvijenih država.

1.6. Komunalna infrastruktura

Vodoopskrba Polazni stav i cilj razvojnog programa vodoopskrbe Republike Hrvatske je da svaki stanovnik u doglednoj budućnosti treba biti opskrbljen dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode na temeljima održivog gospodarenja vodama i upravljanja sustavom vodoopskrbe. Na području Županije postoje dva vodoopskrbna sustava i dva komunalna poduzeća:  za područje Požeštine - Tekija d.o.o  za područje Pakraca i Lipika - Komunalac d.o.o. Vodoopskrbni sustav Požege pokriva naselja s područja (Požega, Pleternica i Kutjevo) te pet općina (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol, Kutjevo i Velika). Opskrba vodom na području Požeštine organizirana je u jedinstveni regionalni vodoopskrbni sustav, a bazira se na: tri crpilišta – Zapadno polje, Luka, Veličanka i dva izvorišta – Veličanka, Stražemanka i jedan površinski zahvat na Kutjevačkoj Riki. Idejno rješenje "Regionalnog vodoopskrbnog sustava Požeštine" razmatra se period do 2022. godine, a cilj je pokrivenost vodoopskrbe stanovništva Požeštine bila 98%. Uz regionalni vodoopskrbni sustav postoji još niz malih, samostalnih lokalnih vodovoda. Osnovni problem većine je neadekvatna izgradnja zahvatnih građevina i zamućenje kod obilnijih padalina, te nedostatak dovoljne količine vode zbog klimatskih promjena, ali i povećanih zahtjeva potrošača u pripadajućim naseljima. Stoga je nužna ugradnja opreme za mjerenje zahvaćenih količina vode i opreme za dezinfekciju. Na Pakračko-Lipičkom području Županije vodoopskrba je rješavana iz vodozahvata na potoku Šumetlica i zdenaca Kukunjevac te sustava bunara u Pakracu. Najveći problemi opskrbe vodom nastaju za vrijeme sušnog perioda. Taj problem bi trebao biti riješen izgradnjom akumulacije Šumetlica. Idejnim rješenjem "Vodoopskrbe gradova Pakraca i Lipika" obuhvaćena je analitika razvoja vodoopskrbe pod uvjetom izgradnje i dovršenja akumulacije „Šumetlica“. Obzirom da sadašnja opskrbljenost i kvaliteta vode nije zadovoljavajuća, a pitka voda je jedan od osnovnih uvjeta opstanka i razvoja ljudskog društva, zbog osiguranja dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo potrebno je kroz program vodoopskrbe poboljšati stanja postojećih izvorišta, otvarati nova izvorišta, otkriti gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu te sanirati nastale kvarove. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Na području Požeško-slavonske županije izgradnja kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje daleko zaostaje za izgradnjom vodoopskrbnih sustava što jasno ističe ozbiljnost problema zaštite voda od onečišćenja, a tako života i zdravlja ljudi te zaštite okoline. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda riješena je djelomično u gradovima Požega, Pleternica, Pakrac, Lipik i Kutjevo te općinskim središtima Velika i Jakšić, a započeta je izgradnja i malih odvojenih sustava u Hrnjevcu, Kaptolu i Vetovu. Kod većine perifernih naselja odvodnja otpadnih voda riješena je putem sabirnih i septičkih jama iz kojih se otpadne vode prelijevaju u vodotoke i dreniraju u podzemlje.

U Pakracu, Lipiku i Požegi izgrađeni su centralni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i to 1.- og stupnja - mehanička obrada. Radi nedostatka financijskih sredstava izgrađeni su dijelovi kanalizacijskih kolektora (po fazama), dijelovi uređaja i kanalizacijske mreže, ali ne kao dovršeni i funkcionalni kanalizacijski sustavi, zbog čega se nepročišćene otpadne vode i dalje ispuštaju u recipijente. Najveći problem kanalizacijskog sustava je u zonama sanitarne zaštite crpilišta radi zaštite podzemnih voda koje se koriste za vodoopskrbu stanovništva. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području Županije još uvijek nije riješeno na zadovoljavajući način i tom problemu bi se trebalo u sljedećem razdoblju posvetiti više pažnje. Plinoopskrba Požeško-slavonska županija ima osiguranu opskrbu plinom na području gradova Pakrac i Lipik, Požega, Pleternica, Kutjevo te općina Jakšić i Brestovac. Na području općina Kaptol i Velika započete su aktivnosti oko izgradnje plinske mreže, dok na području općine Čaglin za sada nema mreže. U planu je povećati potrošnju i poboljšati opskrbu plina kao ekonomski i ekološki prihvatljivog energenta u odnosu na druge energente te nastojati ga pretvoriti u glavni energent široke potrošnje, uz praćenje pouzdanosti i sigurnosti postojećih instalacija. Elektroenergetika Požeško-slavonska županija pripada istočnom dijelu hrvatskog elektroenergetskog sustava. Za sada nema vlastite izvore energije (proizvodna postrojenja) nego samo prijenosna postrojenja (dalekovode) te njezino područje električnom energijom opskrbljuju tri distributera:  DP Elektra Požega – najveći distributer na prostoru Županije (82%),  DP Elektra Križ pogon Lipik – distributer gradova Lipika i Pakraca s pripadajućim naseljima,  DP Elektra Križ pogon Daruvar – distributer samo za naselje Badljevina. U skladu s razvojnim potrebama Županije, osnovni prioriteti se odnose na zamjenu i rekonstrukciju postojećih dotrajalih objekata i vodova, a po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim uvjetima. sukladno propisanim kriterijima zaštite okoliša. Gospodarenje otpadom Jedan od problema za okoliš u Županiji predstavlja otpad. Otpad se organizirano odlaže na dva odlagališta komunalnog otpada (Crkvište kraj Pakraca i Vinogradine kraj Požege). Sustav odvajanja otpada zeleni otoci postoje u Pakracu i Lipiku, ali na području Požeštine nisu zaživjeli. Organiziranim odvozom otpada u Požeštini je obuhvaćeno 81,5% stanovništva dok je na području Pakraca i Lipika obuhvaćeno oko 90% stanovništva. Prema izvješću Agencije za zaštitu okoliša o komunalnom otpadu za 2009.godinu, u županiji je skupljeno 15.500 tona komunalnog otpada. Odvojene skupljene vrste komunalnog otpada nisu prijavljene. Podaci o količinama proizvedenog proizvodnog otpada prijavljene u Registar onečišćenja okoliša u Požeško-slavonskoj županiji za 2007.godinu, navode da se godišnje u Županiji proizvede 8.431 tona neopasnog proizvodnog otpada i 243 tone opasnog otpada. Veći dio proizvodnog otpada i opasnog otpada preuzimaju ovlašteni skupljači i predaju ovlaštenim obrađivačima. Na području Županije registrirana su dva skupljača neopasnog otpada.

Godine 2007. donesen je županijski Plan gospodarenja otpadom Požeško-slavonske županije 2007.-2015. godine. Njime je sukladno državnoj strategiji gospodarenja otpadom, predviđeno zatvaranje i saniranje odlagališta Crkvište, a isto će se urediti kao transfer stanica s reciklažnim dvorištem. Na postojećoj lokaciji odlagališta otpada Vinogradine predlaže se formiranje Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Postojeća lokacija ima već izgrađen dio infrastrukture, a prostornim planom je predviđeno njeno širenje. Problem u ovom dijelu predstavljaju i „divlja“ odlagališta otpada koja se svake godine saniraju, ali nastaju i nova, a obveza su za jedinicu lokalne samouprave. Zaštita okoliša Zrak Kakvoća zraka u Požeško-slavonskoj županiji ne prati se u sklopu državne i lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka. Nove planirane mjerne postaje u sklopu državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka nisu predviđene u Požeško-slavonskoj županiji. U Županiji do sada nisu obavljena mjerenja kakvoće zraka, međutim, kako ne postoje značajni izvori onečišćenja (osim prometa uz značajnije prometnice, malih kućanskih ložišta te manjih i srednjih industrijskih postrojenja), može se pretpostaviti da je zrak u Županiji zadovoljavajuće kakvoće i da nije onečišćen. Priroda Na području Požeško-slavonske županije pod zaštitom su slijedeće prirodne vrijednosti kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije i to:  Park prirode “Papuk”,  Značajni krajobrazi: Sovsko jezero i Požeška gora  Spomenici parkovne arhitekture: Kutjevo- Park oko dvorca, Trenkovo-Park oko dvorca, Lipik-Park oko Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Prirodna baština Županije predstavlja značajni razvojni potencijal. Osnivanjem županijske Javne ustanove za upravljanjem zaštićenim prirodnim vrijednostima u 2008. godini stvoreni su preduvjeti za pravilno iskorištavanje ovog potencijala.

2. Stanovništvo i demografski procesi

Stanovništvo je najveća vrijednost svakog naseljenog prostora i stoga je ovo poglavlje posvećeno ocjeni socio-demografskih karakteristika stanovništva naše županije i promjenama kroz koje ono prolazi tijekom godina. Prema popisu stanovnika iz 2011. godine u Požeško-slavonskoj županiji živi 78.031 stanovnik što je oko 10% manje stanovnika nego pri Popisu iz 2001. godine i 23,6% stanovnika manje nego pri Popisu iz 1991. godine (Tablica 2.1.). Prosječno je 2,9 stanovnika po kućanstvu. Pad broja stanovnika nakon Popisa iz 2001. godine dominantno je posljedica ratnih zbivanja, dok se veći dio pada broja stanovnika nakon 2001. godine može pripisati negativnom prirodnom prirastu, ali i migracijama stanovnika van granica županije. Tablica 2.1. Stanovništvo Požeško-slavonske županije prema gradovima i općinama i usporedbe prema Popisima stanovništva Broj stanovnika prema Popisima stanovništva Grad/Općina 1971. 1981. 1991. 2001. 01./'91. % 2011. 11./ '01. % % u ukupno Požega 24.938 26.708 28.157 28.201 100,2 26.403 93,6 33,8 Kutjevo 7.923 7.485 7.366 7.472 101,4 6.168 82,5 7,9 Lipik 11.656 11.428 11.222 6.674 59,5 6.175 92,5 7,9 Pakrac 17.023 16.475 16.367 8.855 54,1 8.482 95,8 10,9 Pleternica 13.707 13.393 13.119 12.883 98,2 11.286 87,6 14,5 Brestovac 6.831 5.840 5.395 4.028 74,7 3.752 93,1 4,8 Čaglin 6.228 4.646 3.928 3.386 86,2 2.691 79,5 3,4 Jakšić 3.601 3.755 4.113 4.437 107,9 4.020 90,6 5,2 Kaptol 3.756 3.522 3.556 4.007 112,7 3.449 86,1 4,4 Velika 6.087 5.937 6.101 5.888 96,5 5.605 95,2 7,2 Ukupno: 101.750 99.189 99.334 85.831 86,4 78.031 90,9 100,0 Izvor podataka: DZS, Popisi stanovništva 1971., 1981., 1991., 2001. i 2011. godine Promatrano prema općinama i gradovima očitava se negativan trend smanjenja broja stanovnika. U usporedbi broja stanovnika 1991. i 2001. Požega, Kaptol, Jakšić i Kutjevo imali su porast broja stanovnika, što je nažalost prema podacima novog Popisa (2011.) promijenjeno, te je negativan trend prisutan u cijeloj županiji (Tablica 2.1. i Slika 2.a) Slika 2.a. Kretanje broja stanovnika u općinama i gradovima Požeško-slavonske županije u proteklih 40 godina

30.000 25.000 20.000 1971. 15.000 1981. 10.000 1991. 5.000 2001. 0 2011.

Izvor podataka: DZS, Popis stanovništva 1971., 1981, 1991., 2001. i 2011. godine

2.1. Vitalna statistika - Prirodno kretanje stanovništva

Podaci vitalne statistike nam govore o svim promjenama promatrane populacije koji se događaju prirodnim putem (rađanje, umiranje...). Broj rođenih u našoj županiji se smanjuje iz godine u godinu (Tablica 2.1.1.) dok je broj umrlih u stalnom porastu, što nas dovodi u situaciju sve nižeg prirodnog prirasta. Najviše zabrinjava dosljednost ovog negativnog trenda (Slika 2.1.a). Tablica 2.1.1. Prirodno kretanje stanovništva Požeško-slavonske županije 2001. i 2005.- 2010. godine 2001. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Broj stanovnika 85.831 83.714 83.110 82.548 81.891 81.024 Rođeni 857 810 817 880 836 787 Mrtvorođeni 5 2 2 4 6 1 Živorođeni 852 808 815 876 830 786 Umrli 993 1.055 1.089 1.057 1.105 1.087 Prirodni prirast -141 -247 -274 -181 -275 -301 Umrla dojenčad 7 6 6 1 3 4 Sklopljeni brakovi 456 459 461 470 427 390 Razvedeni brakovi 67 80 69 68 87 87 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001., Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 2006.-2010., Procjene stanovništva Republike Hrvatske 2006.- 2010. godine U usporedbi s Republikom Hrvatskom kao cjelinom upadljiv je trend rasta stope umrlih/1000 stanovnika i negativan prirodni prirast stanovništva kako u Požeško-slavonskoj županiji tako i u Republici Hrvatskoj (Slika 2.1.a). Promatrano u stopama/1000 stanovnika primjetna je gotovo stagnacija broja rođenih (sve manje rođenih na manji broj stanovnika) što nas navodi na zaključak da veći doprinos negativnom prirodnom prirastu daje broj umrlih osoba kroz promatrano razdoblje, jer njihov apsolutni broj raste dok pada ukupan broj stanovnika. Slika 2.1.a Usporedba stope živorođenih i umrlih za Požeško-slavonsku županiju i Republiku Hrvatsku od 2001-2010. godine

14,0 13,4 13,0 12,0 PSŽ živorođeni/1000 11,0 PSŽ umrli/1000 10,0 9,7 RH živorođeni/1000 9,0 RH umrli/1000 8,0 7,0

a Izvor: DZS, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 2001.-2010. godine

Vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) stanovništva Požeško-slavonske županije od 72,3, na još jedan način ukazuje na negativnu stopu rasta broja stanovnika što je prisutno i u Republici Hrvatskoj kao cjelini. No za razliku od naše županije gdje je takav trend prisutan u kontinuitetu, u RH je ipak vidljiv blagi porast vitalnog indeksa u proteklih 10 godina (Slika 2.1.b). Slika 2.1.b Usporedba Vitalnog indeksa stanovništva za PSŽ i RH od 2001-2010. godine

90,0

85,0 83,2 80,0 PSŽ vitalni indeks 75,0 RH vitalni indeks 72,3 70,0

65,0

a Izvor: DZS, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 2001.-2010. godine Institucija braka je nešto očuvanija u našoj županiji nego u Republici Hrvatskoj kao cjelini. Tijekom godine se u Požeško-slavonskoj županiji prosječno sklopi 5,4 brakova/1000 stanovnika (prosjek 2001.-2010.), a u Republici Hrvatskoj nešto manje (5,1/1000 stanovnika). Broj razvoda je nešto manji u Požeško-slavonskoj županiji i iznosi 0,9/1000 stanovnika, a u Republici Hrvatskoj je ta stopa 1,1/1000 stanovnika.

2.2. Migracije

Uz negativan prirodni prirast stanovništva prisutan je i negativan migracijski saldo. Broj odseljenih osoba značajno premašuje broj doseljenih i taj trend je prisutan u kontinuitetu proteklih 5 godina (Slika 2.2.a). Slika 2.2.a Broj doseljenih i odseljenih osoba na području Požeško-slavonske županije od 2005- 2009. godine 1200 1000 996 800 600 400 375 Doseljeni ukupno 200 Odseljeni ukupno 0 -200 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. -400 -600 -621 -800 a Izvor: DZS, Migracije stanovništva Republike Hrvatske 2005.-2009. godine

2.3. Prosječna gustoća naseljenosti

Gustoća naseljenosti na području Požeško-slavonske županije prema Popisu iz 2011. godine iznosi 43,0 stanovnika/km2, što je 56,7% prosječne gustoće naseljenosti u Republici Hrvatskoj. Prati se pad gustoće naseljenosti u svim općinama i gradovima prema podacima zadnja tri popisa stanovništva (Tablica 2.3.1.). Tablica 2.3.1. Usporedba gustoće naseljenosti u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj prema Popisima 2001. i 2011. godine 2001. 2011. RH PSŽ PSŽ u RH (%) RH PSŽ PSŽ u RH (%) Stanovništvo 4.437.460 85.831 1,9 4.290.612 78.031 1,8 Gustoća naseljenosti 78,4 47,3 60,3 75,8 43,0 56,7 Izvor podataka: DZS, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine Najgušće je naseljeno područje Grada Požege s 197,2 stanovnika/km2, Općine Jakšić sa 91,9, te Grada Pleternice sa 57,0 stanovnika/km2. Najmanju gustoću naseljenosti imaju Općina Brestovac sa 13,4 stanovnika/km2, Općina Čaglin s 15 i Grad Pakrac s 23,7 stanovnika/km2 (Slika 2.3.a). Slika 2.3.a Prikaz kretanja gustoće naseljenosti prema Popisima stanovništva 1991., 2001., 2011. u općinama i gradovima Požeško-slavonske županije

250,0

200,0

150,0 1991. 100,0 2001. 43,0 2011. 50,0

0,0

Izvor podataka: DZS, Popis stanovništva 1991., 2001. i 2011. godine

2.4. Prosječna starost stanovništva

Općenito se smatra da proces starenja počinje nakon 30 godine života tako da je prema dostupnim podacima i prosječnoj starosti stanovnika od 39,2 godine (popis 2001. 38,1 godina) Požeško-slavonska županija „stara županija“ s trendom da postane još starija. Indeks starenja je još jedan od pokazatelja starosti populacije. To je omjer broja osoba starijih od 60 godina i omjer broja mladih do 19 godina. Ako iznosi više od 40%, smatra se nepovoljnim. U 2009. god. je iznosio 90,5% što znači da je broj starih i mladih skoro izjednačen (2001. god. 81%). Ovako visoki indeks starosti ukazuje na tip populacije koji je u dubokoj starosti. Na području Požeško-slavonske županije, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, živjelo je 15,78% stanovništva starijeg od 65 godina, a prema procjeni iz 2009. godine 17,07%. Starija populacija najzastupljenija je na području Čaglina, Lipika i Pakraca, a najmanje na području Jakšića, Kaptola i Požege. Procesu starenja doprinosi višegodišnje smanjenje udjela mladog stanovništva (0-19 godina) u ukupnom stanovništvu. U našoj županiji je 2001. godine bilo 26,8% mladog stanovništva, a 2009. godine tek 24,1%. Struktura dobno-populacijske piramide (Slika 2.4.a) kojom možemo prikazati raspodjelu stanovništva prema dobi i spolu zapravo nije piramida jer joj se baza sužava uz trend da se baza i vrh ujednače. To je odlika starih populacija s nedovoljnom obnovom stanovništva. Ovakve promjene su još upadljivije kada se usporede piramide iz 2001. i 2011. godine. Slika 2.4.a Prikaz raspodjele stanovništva prema spolu i dobi usporedba broja stanovnika prema Popisu 2001. i procjene broja stanovnika 2009. Crveno su prikazane žene, a plavo muškarci

2009.

2001.

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Procjena stanovništva 2009., Popis stanovništva 2001.

2.5. Spolna struktura stanovništva

U spolnoj strukturi stanovništva Požeško-slavonske županije prevladavaju žene. Od ukupnog broja stanovnika, žena ima 51,4%, a muškaraca je 48,6% (prema procjeni broja stanovnika iz 2009). Slika 2.5.a Prikaz raspodjele stanovništva prema spolu, (procjena broja muškaraca i žena sredinom 2009. godine)

Ž.

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, Procjena stanovništva 2009.

Broj žena u fertilnoj dobi (20-49 godina) je relativno stabilan i iznosi oko 44% kada se usporede podaci za 2001. i 2009. godinu uz porast udjela žena starih 20-29 godine sa 12,3% na 13,1%.

2.6. Pismenost

U Požeško-slavonskoj županiji je 3% nepismenih osoba starijih od 10 godina (Republika Hrvatska 1,8%, Popis 2001.). Od ukupnog broja stanovnika nepismeno je 4,6% žena i 1,2% muškaraca. Među nepismenim osobama 80% su žene. Većina nepismenih osoba starija je od 55 godine (81%). U našoj županiji je nepismena svaka 10. žena i svaki 30. muškarac stariji od 55 godina.

2.7. Obrazovna struktura stanovništva

Stanovništvo Požeško-slavonske županije (stariji od 15 godina) zaostaje u obrazovanju za prosjekom Republike Hrvatske. Na razini završene osnovne škole ili nižoj u našoj županiji je 53,1% stanovnika, a u Republici Hrvatskoj 40,4% stanovništva. Najviše osoba ima završenu srednju školu, u našoj županiji 39,6% osoba, a u Republici Hrvatskoj 47,1% osoba. Završen fakultet/akademiju/magisterij/doktorat u našoj županiji ima tek 4% stanovnika, a u Republici Hrvatskoj 7,8% (Tablica 2.7.1., Slika 2.7.a). Najlošija je situacija u Čaglinu, Brestovcu i Kutjevu gdje ima preko 60% stanovnika sa najviše završenom osnovnom školom, dok je u Čaglinu i Brestovcu broj visokoobrazovanih oko 1,5%. Tablica 2.7.1. Stanovništvo Požeško-slavonske županije starije od 15 godina prema obrazovnoj strukturi i usporedba s Republikom Hrvatskom, Popis 2001.

Bez Viša Fakultet/ (%) Nezavr. Osnovna Srednja Nepoznato škole osnovna šk. škola škola škola akad./mr./dr. Požega 3,1 11,5 26,1 47,4 4,2 7,1 0,6 Kutjevo 6,8 26,8 29,5 32,3 1,4 2,6 0,6 Pakrac 3,4 25,0 22,4 41,5 3,5 3,5 0,7 Pleternica 5,0 27,5 26,2 36,6 1,8 2,3 0,6 Lipik 3,7 26,0 25,7 38,6 2,6 2,6 0,8 Brestovac 5,2 33,9 25,6 31,5 1,4 1,4 1,0 Čaglin 14,1 31,8 28,9 21,7 0,7 1,5 1,3 Jakšić 5,3 17,2 30,6 40,4 2,3 3,2 1,0 Kaptol 6,2 23,5 33,9 32,6 1,0 2,1 0,7 Velika 5,4 17,6 36,8 36,1 1,7 2,2 0,2 Ukupno PSŽ 4,8 20,9 27,4 39,6 2,7 4,0 0,6 Ukupno RH 2,9 15,8 21,8 47,1 4,1 7,8 0,7 Izvor podataka: DZS, Popis stanovništva 2001. godine Slika 2.7.a Grafički prikaz obrazovne strukture stanovništva starijeg od 15. godina Požeško- slavonske županije

4 0,6 4,8 2,7 Bez škole Nezavr. osnovna šk. 20,9 Osnovna škola Srednja škola 39,6 Viša škola Fakultet/ akad./mr./dr. 27,4 Nepoznato

Izvor podataka: DZS, Popis stanovništva 2001. Godine

2.8. Nacionalna struktura

U nacionalnoj strukturi stanovništva Požeško-slavonske županije dominiraju stanovnici koji su se izjasnili kao Hrvati (88,7%), slijede stanovnici izjašnjeni kao Srbi (6,5%). Svih ostalih nacionalnosti je 3%, a neizjašnjenih i nepoznate nacionalnosti je 1,9% prema popisu stanovništva iz 2001. godine (Tablica 2.8.1.). Tablica 2.8.1. Nacionalna struktura stanovništva Požeško-slavonske županije prema Popisu 2001. godine

Nacionalnosti Broj osoba % Hrvati 76.118 88,68 Albanci 146 0,17 Česi 775 0,90 Mađari 221 0,26 Makedonci 60 0,07 Nijemci 78 0,09 Slovaci 120 0,14 Slovenci 59 0,07 Srbi 5616 6,54 Talijani 788 0,92 Ostali 287 0,33 iN nz jzN es uNiN 1337 1,56 Nepoznato 286 0,33 Ukupno 85.831 100,00 Izvor podataka: DZS, Popis stanovništva 2001. godine

2.9. Osobe s invaliditetom

U Požeško slavonskoj županiji je krajem 2010. godine živjelo 10.719 osoba s invaliditetom od čega su 64% osobe muškog spola i 36% žene. Osobe s invaliditetom čine 12,5% stanovnika naše županije, što je iznad prosjeka za Republiku Hrvatsku (11,9%) (Tablica 2.9.1.). Najveći broj osoba s invaliditetom 55,2% je u radno aktivnoj dobi (19-64 godine). No svega 4,6% ih je zaposleno (Podaci iz Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj). Tablica 2.9.1.Udio osoba s invaliditetom u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u ukupnom stanovništvu, prema dobnim skupinama

Prevalencija invaliditeta 0-19 20-64 65+ god. u ukupno (%) god. god. PSŽ 12,5 2,6 12,1 31,0 RH 11,9 3,5 10,7 30,0 Izvor: HZJZ, Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, 2011. Prema razini obrazovanja 78,5% osoba s invaliditetom u našoj županiji ima najviše završenu osnovnu školu, 16% ima srednju stručnu spremu dok je 1,1% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje završilo je 4,4% osoba s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom u našoj županiji u najvećem broju (80%) žive u obitelji dok ih oko 18% živi samo, 2% boravi u ustanovi, dok ih 0,3% ima udomitelja ili skrbnika. U nezadovoljavajućim uvjetima stanovanja živi oko 19% osoba s invaliditetom što su slični podaci onima za Republiku Hrvatsku u cjelini. Najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Požeško slavonske županije, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa i organskih sustava (najčešće iz skupine bolesti srca i krvnih žila). Prema resorima preko kojih osobe s invaliditetom ostvaruju svoja prava u Županiji najveći broj je preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (57%) (Tablica 2.9.2.) Tablica 2.9.2. Resori preko kojih osobe s invaliditetom u Požeško-slavonskoj županiji ostvaruju svoja prava Resor Ukupan broj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 6570 Nalaz i mišljenje tijela vještaèenja socijalne skrbi 2874 2874 Ministarstvo obitelji, branitelja i meðugen.solid. (branitelja domovinskog rata) 1459 Rješenje o primjerenom obliku školovanja 380 Rješenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svj.rata i poraæa 265 Ukupno* 11548 *Ukupan broj u ovoj tablici veći je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz više resora Izvor: HZJZ, Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, 2011.

1. Demografska slika županije nije zadovoljavajuća i prisutni su negativni trendovi kako u vitalnoj statistici (rođeni, umrli), još značajnije, u migracijskom saldu. 2. Karakteristike županije su velik udio osoba starijih od 60 godina, kao i mala gustoća naseljenosti. 3. Požeško-slavonska županija u usporedbi s Republikom Hrvatskom kao cjelinom bilježi viši postotak nepismenih osoba i lošiju obrazovnu strukturu stanovništva. 4. Osobe s invaliditetom čine 12,5% stanovnika naše županije, manje od 5% ih je zaposleno i tek jedna od 5 osoba s invaliditetom ima završenu srednju školu, a jedna od 100 fakultet.

3. Organizacija zajednice

3.1. Zdravstvena zaštita

Putem Programa javnozdravstvenih mjera u zaštiti zdravlja pučanstva koji Županija donosi za svaku godinu, Županija provodi određene mjere zdravstvene zaštite. Zadnja Strategija razvitka zdravstva na području Požeško-slavonske županije, kao temeljni dokument u području zdravstva, donesena je 2002. godine za razdoblje do 2005. godine, i svakako je potrebno kreirati novu. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2008. godine, obveze županija u području zdravstvene zaštite su proširene. Slika zdravlja, Planovi za zdravlje i Savjet za zdravlje su samo okviri u koje treba ugraditi nove zahtjeve stavljene pred županiju. Najvažnija promjena je u području strategijskog planiranja i uključivanja zajednice. Tako sada prema Zakonu županija treba donijeti jednogodišnje i trogodišnje planove promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti, osigurati sredstva, te organizirati i provoditi javnozdravstvene mjere sukladno ovim planovima. U cilju ostvarivanja ovih obveza na razini Županije osnovan je Savjet za zdravlje. Uz Savjet za zdravlje u županiji djeluju i druga tijela s kojima se Savjet za zdravlje može povezati, a to su: Županijsko stručno povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe droga, Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata, Županijski stožer zdravstva, Povjerenstvo za provedbu Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom na području Požeško-slavonske županije, Županijska koordinacije za ljudska prava i dr.

3.1.1. Zdravstvene ustanove

Zdravstvenim ustanovama upravljaju upravna vijeća čija tri člana imenuje osnivač Požeško- slavonska županija. Požeško-slavonska županija kao osnivač zdravstvenih ustanova prati programe rada i razvoja, financijsko poslovanje kao i poteškoće i probleme s kojima su se susretale zdravstvene ustanove. Od 2001. godine svake godine se povećavao iznos decentraliziranih sredstava na raspolaganju županiji za tekuće i investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove, informatizaciju zdravstvene djelatnosti i kapitalna ulaganja od 5,5 milijuna kn (2001.), preko 7,1 milijuna kn (2002.) do 11,0 milijuna kuna (2009.) i 11,3 milijuna kn (2010.). U 2011. godini slijedi pad raspoloživih decentraliziranih sredstava na 8,5 milijuna kn koje su raspodijeljene na tekuće i investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove (2,0 milijuna kn), informatizaciju (0,8 milijuna kn) i kapitalna ulaganja (5,7 milijuna kn). Za druge javne potrebe u zdravstvu planirano je 243.000,00 kn, od toga za javne potrebe u zdravstvu iznad zakonskih standarda 93.500,00 kn, javnozdravstvene mjere Zavoda za javno zdravstvo 50.000,00 kn i mrtvozorstvo 100.000,00 kn. Mimo decentraliziranih sredstava, Županija skromno ulaže u sustav javnog zdravstva.

Opća županijska bolnica Požega

OŽB Požega je u 2010. godini imala 250 ugovorenih kreveta s HZZO-om (ugovor za razdoblje 2010.-2012.). U četiri osnovna odjela (interna medicina, pedijatrija, kirurgija, te ginekologija i opstetricija) požeška bolnica ima i odjele: infektologije, neurologije, psihijatrije, urologije, ortopedije, otorinolaringologija, te najnoviji Odjel za kliničku mikrobiologiju. U specijalističko- konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti i dijagnostici su i slijedeće specijalnosti: oftalmologija, dermatologija s venerologijom, fizikalna medicina s rehabilitacijom, hemodijaliza, transfuzijska medicina, radiologija, patohistološka dijagnostika, citologija i biokemijski laboratorij. Dnevne bolnice su organizirane za većinu djelatnosti. Bolnica je 2009. godine imala 75 zaposlenih liječnika (i 17 specijalizanata). Nedavno su završeni radovi na izgradnji i opremanju nove zgrade poliklinike koje je smještena uz bolnicu i spojena s ostatkom ustanove u funkcionalnu cjelinu. U 2010. godini otvoren je novouređeni porodiljni odjel s rađaonama, a završena je i adaptacija odjela pulmologije. Uz ova kapitalna ulaganja, kontinuirano se ulaže i u stručno usavršavanje djelatnika. Web ustanove: http://www.pozeska-bolnica.hr/

Opća županijska bolnica Pakrac

Opća županijska bolnica Pakrac osnovana je 1996. kao slijednica diobe Medicinskog centra Pakrac na Dom zdravlja i bolnicu. Pučanstvo koje gravitira bolnici dolazi iz tri županije i to: Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke. Pored obavljanja osnovne djelatnosti, OŽB Pakrac je i osnova za postojanje medicinske škole pri Srednjoj školi Pakrac. Bolnica je 2009. godine imala 35 zaposlenih liječnika (i 7 specijalizanata) na četiri osnovna odjela: interne medicine, pedijatrije, kirurgije, te ginekologije i opstetricije. Dnevne bolnice su organizirane za sve djelatnosti. U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti i dijagnostici su i slijedeće specijalnosti: neurologija, psihoterapija, oftalmologija, ortopedija, otorinolaringologija, radiologija, transfuzijska medicina, radiologija, patohistološka dijagnostika i biokemijski i mikrobiološki laboratorij. Prilikom poslijeratne obnove, prostor je uređen i opremljen prema najvišim standardima, tako da su sobe na svim odjelima dvokrevetne ili trokrevetne, a na pedijatriji postoje i apartmani, tako da roditelji mogu biti sa djecom tijekom njihovog liječenja. Prije nekoliko godine završena je izgradnja nove kuhinje i praonice. Web ustanove: http://www.bolnica-pakrac.hr/

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik

Bolnica u Lipiku je, kao i bolnica u Pakracu, tijekom Domovinskog rata pretrpjela znatna razaranja. U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku prošle je godine bilo pacijenata gotovo iz cijele RH. Bolnica ima 234 postelje, 130 s ugovorom s HZZO-om. Prosječna duljina liječenja pacijenata bila je 19,5 dana (2009.) što je u skladu s duljinom liječenja u drugim bolnicama za reumatske bolesti i rehabilitaciju. Bolnica ima 9 liječnika specijalista, te jednog specijalizanta. I dalje je u tijeku obnova, koja se provodi sredstvima decentralizacije i državnog proračuna. U zadnjih dvije godine značajni su rezultati u obnovi bolnice. Otvorena je nova jedinica za fizioterapiju s bazenom, nova suvremeno opremljena kuhinja, pri kraju su radovi na pročeljima i na unutrašnjem uređenju pojedinih objekata. Još su u planu rekonstrukcija zgrade Dom 1 i Rimske kupke. Što se tiče same terapijske ponude i stručnosti osoblja, Specijalna bolnica za rehabilitaciju Lipik je na daleko najvišem nivou u svojoj povijesti, čak i u odnosu na predratno razdoblje. No, kvaliteta smještaja može biti i bolja. Web ustanove: http://www.bolnica-lipik.hr/

Dom zdravlja Požeško-slavonske županije

Cilj djelovanja Doma zdravlja naše županije je povećati razinu zdravlja stanovništva uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika, smanjenje pobola, smrtnosti i invalidnosti kao posljedica bolesti, ozljeda i stanja na koje se djeluje preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi. Nastoji se povećati zdravstveni standard osiguranicima, te im omogućiti što kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. U 2010. godini je u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti proveden natječaj za davanje koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe. Opseg djelatnosti koncesija sukladan je planu i programu mjera zdravstvene zaštite i ugovoru s HZZO-om. Javnozdravstvena mreža nije u potpunosti popunjena (HZZO, 2010.). Nije ugovoreno 6 timova opće/obiteljske medicine (38 ugovorenih od 44 potrebna), 4 tima zdravstvene zaštite predškolske djece (3 od 7), 9 stomatoloških timova (31 od 40) i 1 tim zdravstvene zaštite žena (4 od 5). Kako javnozdravstvena mreža nije u potpunosti popunjena, već samim popunjavanjem upražnjenih mjesta, razina zdravstvene zaštite može biti značajno viša. Web ustanove: http://www.dz-pozega.hr/

Zavod za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije

2010. godine Požeško-slavonska županija donijela je Odluku o osnivanju nove zdravstvene ustanove Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije koja je počela s radom 01. listopada 2011. godine.

Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije

Najveći izazovi u radu Zavoda za javno zdravstvo su vezani uz zadržavanje širine djelovanja, te kadrovska i pitanja nedostatka prostora. Trenutačno je u tijeku reorganizacija Službe za mikrobiologiju. U Zavodu su ustrojene slijedeće zdravstvene jedinice: Služba za školsku medicinu, Služba za epidemiologiju s odjelom za DDD, Služba za mikrobiologiju, Služba za ekologiju i kao najmlađa, Služba za javno zdravstvo s odjelima za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja. U skoroj budućnosti planiran je povratak 2 od 3 specijalizanta sa specijalizacije što će omogućiti bolju organizaciju posla i stvoriti prostor za proširivanje usluga koje Zavod nudi u smislu preventivnih aktivnosti uz nužnu potporu Požeško-slavonske županije, gradova i općina. Web ustanove: http://www.zjz-pozega.hr/

Ljekarna Požega

Stečajni postupak nad Ljekarnom Požega otvoren je u lipnju 2001. godine, a završen je Rješenjem Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu od 27. listopada 2008. Još uvijek je u tijeku Upravni spor.

Ljekarne u privatnom vlasništvu

Na području Požeško-slavonske županije s HZZO-om rad je ugovorilo ukupno 17 ljekarni u 2011. godini (Tablica 3.1.1.1.) Tablica 3.1.1.1. Ljekarne na području Požeško-slavonske županije

Ljekarne: Ljekarne "Vukoja", Požega, 3 lokacije Ljekarna "Aneta Prohaska Tome", Pakrac, 2 lokacije Ljekarne "Škoko", Požega, Kaptol Ljekarne „Cigleneèki“, Pakrac, Lipik, Poljana Ljekarne "Rajiæ", Požega, Pleternica Ljekarna "Željka Perak", Kutjevo Ljekarna "Vesna Topol", Požega, Èaglin Ljekarna "Mirjana Filipoviæ", Velika Ljekarna "Ružica Delaè", Pleternica Ljekarna „Pablo“, Brestovac Izvor: HLJK. Poipis ljekarni u RH. 2011.

3.1.2. Neki organizacijski pokazatelji i usporedbe županije s Republikom Hrvatskom

Požeško-slavonska županija prema zadnjem popisu stanovnika ima 78.031 stanovnika. Broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) je 79.525. Ova razlika je moguća zbog zakašnjele promjene adresa prebivališta pri HZZO-u prilikom selidbe. Na razini Republike Hrvatske na 1.000 stanovnika dolazi 12,3 zdravstvena djelatnika, što je usporedivo s našom županijom (12,5). Kada promatramo samo doktore medicine, njih je u 2009. godini bilo nešto manje u Požeško-slavonskoj županiji nego u RH (2,63:2,76). Ostale značajnije razlike odnose se na doktore dentalne medicine kojih je za trećinu manje na 1.000 stanovnika nego u RH i na nešto više tehničkog osoblja u našoj županiji (3,55:2,93/1.000) stanovnika (Tablica 3.1.2.1.). Tablica 3.1.2.1. Djelatnici po županijama u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj 2009. Županija/RH PSŽ Na 1.000 stan. RH Na 1.000 stan. Ukupno zdrav. djel. 976 12,51 52.956 12,34 Doktori medicine 205 2,63 11.847 2,76 Doktori dent. med. 36 0,46 3.232 0,75 Farmaceuti 54 0,69 2.673 0,62 Suradnici VSS 9 0,12 857 0,20 Viša stručna sprema 140 1,79 7.220 1,68 Srednja stučna sprema 531 6,80 26.740 6,23 Niža stručna sprema 1 0,01 387 0,09 Administrativno osoblje 94 1,20 5.081 1,18 Tehničko osoblje 277 3,55 12.555 2,93 Ukupno 1.347 17,26 70.592 16,45 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

Primarna zdravstvena zaštita Kada promatramo popunjenost mreže u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 2010. godine, vidimo kako mreža nije potpuno popunjena, što svakako utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, te dodatno opterećuje postojeće timove. Uz navedeno u Tablici 3.1.2.2. treba napomenuti da nedostaje i jedan tim u zdravstvenoj zaštiti žena (ugovorena su 4 od 5). Tablica 3.1.2.2. Raspodjela timova primarne zdravstvene zaštite u Požeško-slavonskoj županiji i usporedba s RH u 2010. godini, ugovorni subjekti HZZO-a Obiteljska medicina ZZ predškolske djece Stomatolozi Ugovoreno Ugov.-potr. Ugovoreno Ugov.-potr. Ugovoreno Ugov.-potr. Brestovac 1 -1 0 0 1 -1 Čaglin 2 0 0 0 1 0 Jakšić 1 -1 0 0 1 -1 Kaptol 1 -1 0 0 1 -1 Kutjevo 3 -1 0 -1 2 -1 Lipik 3 0 0 0 3 0 Pakrac 4 -1 1 0 3 -1 Pleternica 5 -1 0 -1 4 -2 Požega 15 0 2 -1 14 0 Velika 3 0 0 -1 1 -2 PSŽ 38 -6 3 -4 31 -9 RH 2335 -127 257 -67 1936 -73 Izvor: HZZO. Mreža javne zdravstvene službe u djelatnosti opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i stomatološke zdravstvene zaštite. 2010.

U usporedbi s RH (Tablici 3.1.2.2. ), s obzirom na razliku između potrebnih i ugovorenih timova, broj ugovorenih timova opće/obiteljske medicine je 48,7 na 100.000 stanovnika, a u RH 54,4/1.000 stanovnika. Kod zdravstvene zaštite predškolske djece razlika je značajnija. U našoj županiji ugovoreno je 3,8 timova na 100.000 stanovnika, a u RH 6,0/100.000. Kod ugovorenih stomatoloških timova odnos PSŽ:RH je 39,7:45,1 timova na 100.000 stanovnika. Kada uspoređujemo broj timova opće/obiteljske medicine na 100.000 osiguranika s drugim županijama, vidimo da smo također nešto ispod prosjeka RH (PSŽ 52/100.000, RH 57/100.000). Najviše timova prema broju osiguranika (više od 60/100.000) imaju primorske županije, te Karlovačka i Ličko-senjska županija. Jedan od mogućih razloga je postojanje slabo naseljenih područja u ovim županijama (otoci, Lika i dijelovi Karlovačke županije), gdje radi osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite postoje timovi s malim broj osiguranika (Slika 3.1.2.a) Slika 3.1.2.a Broj timova opće/obiteljske medicine na 100.000 osiguranika, usporedba Požeško- slavonske županije, drugih županija i RH. 2009.

70 57 60 52 50 40 30 20 10 0

Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

Sekundarna zdravstvena zaštita Kada usporeðujemo broj bolnièkih postelja na 1.000 stanovnika za èetiri osnovna bolnièka odjela u Požeško-slavonskoj županiji (ukupno 3,58/1.000) i RH (2,37/1.000), vidimo da naša županija ima nešto više kreveta na 1.000 stanovnika. Slika 3.1.2.b Usporedba ugovorenog broja bolnièkih postelja na 1.000 stanovnika u Požeško- slavonskoj županiji i RH (ugovor 2010.-2012.)

1,5

1,0 PSŽ 0,5 RH

0,0 Interna Pedijatrija Kirurgija Ginekologija medicina a Izvor: HZZO. Mreza bolnickih postelja u RH. 2010.-2012.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2009. godine (Tablica 3.1.2.3.) broj kreveta u svim stacionarnim zdravstvenim ustanovama izražen na 1.000 stanovnika u našoj županiji bio je 7,3, a u RH 5,4/1.000. Prema strukturi kreveta na 1.000 stanovnika, u 2009. godini u RH je bilo na raspolaganju 3,6 kreveta/1.000 stanovnika za akutno lijeèenje i 1,8/1.000 za lijeèenje kroniènih bolesnika, a u našoj županiji 4,6/1.000 (akutno) i 2,7/1.000 (kronièno), što je nešto više u usporedbi s RH. U bolnicama u RH 2009. godine lijeèilo se 173,2 osobe na 1.000 stanovnika ukljuèujuæi boravke u bolnici zbog poroda, pobaèaja i bolnièke rehabilitacije, a u Požeško-slavonskoj županiji 250,9/1.000 stanovnika (korišten je broj stanovnika prema novom popisu 2011.). Prosjeèno trajanje lijeèenja u Požeško-slavonskoj županiji iznosi 8,6 dana po bolesniku i kraæe je od prosjeka za RH koji iznosi 9,7 dana po lijeèenoj osobi. Ukupna godišnja iskorištenost kreveta je 2009. godine bila 73,6%, u našoj županiji i 82,4% u RH. Promatrajuæi RH najveæa je iskorištenost klinika i klinièkih bolnica (88,5%), a najmanja opæih bolnica, stacionara i izvanbolnièkih rodilišta (77,0%). Interval obrtaja (prosjeèan broj dana nekorištenja kreveta izmeðu dva pacijenta) u opæim bolnicama, stacionarima i izvanbolnièkim rodilištima u RH je 2,0, a u našoj županiji 2,3 u 2009. godini. U specijalnim bolnicama ovaj interval iznosi 6,6 dana za RH i 6,9 za Požeško-slavonsku županiju. Tablica 3.1.2.3. Rad stacionarnih ustanova u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u 2009. godini Svekupno Lijeèenje ak. bolesnika Lijeèenje kr. bolesnika RH PSŽ RH PSŽ RH PSŽ Br. postelja 23.967 627 15.999 393 7.968 234 Br. postelja/1000 stan. 5,4 7,3 3,6 4,6 1,8 2,7 Br. dr. med. 5.205 115 4.778 108 427 7 Br. postelja/dr. med. 4,6 5,5 3,3 3,6 18,7 33,4 Br. ispisanih bolesnika 743.052 19.580 659.665 16.338 83.387 3.242 Br. dana boln. lijeèenja 7.210.881 168.335 4.851.841 105.199 2.359.040 63.136 Prosj. dužina lijeèenja 9,7 8,6 7,4 6,4 28,3 19,5 God. zauzetost postelja 301 268 303 268 296 270 % iskorištenosti postelja 82,4 73,6 83,1 73,3 81,1 73,9 Br. pacijenata/krevet 31,0 31,2 41,2 41,6 10,5 13,8 Interval obrtaja 2,1 3,1 1,5 2,3 6,6 6,9 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009. Promatrajuæi zdravstvene djelatnike u opæim bolnicama u našoj županiji prema struènoj spremi, vidimo da je u Požeško-slavonskoj županiji dolazi 7,0 zdravstvenih djelatnika na 1.000 stanovnika, a u RH 5,8/1.000 stanovnika. Ova razlika postoji u svim skupinama djelatnika prema struènoj spremi, te niti jedna skupina ne odskaèe znaèajnije (u svim skupinama je razmjerno više djelatnika/1.000 stanovnika) (Tablica 3.1.2.4.). U općim bolnicama u Požeško-slavonskoj županiji radi 543 zdravstvena djelatnika. Od toga je liječnika 137, a od čega specijalista 110 (1,4/1.000, RH 1,1/1.000), dok su još 24 liječnika na specijalizaciji. Viših medicinskih sestara i tehničara ima 53, odnosno 0,7/1.000 stanovnika (RH 0,5/1.000), a medicinskih sestara/tehničara sa srednjom stručnom spremom 240, odnosno 3,1/1.000 stanovnika (RH 2,5/1.000) (Tablica 3.1.2.4.).

Tablica 3.1.2.4. Zdravstveni djelatnici i suradnici u kliničkim ustanovama u Hrvatskoj na dan 31.12.2009. godine

O.Ž.B. O.Ž.B. Uk. Zdr. djel. Uk. RH Uk. RH Zdr. djel. Opæa bolnica Struèna Požega Pakrac PSŽ /1.000 st. OB OB i KBC /1.000 st. sprema Ukupno 374 169 543 7,0 10.780 24.960 5,8 Dr. med. 0 0 0 0,0 25 40 0,0 Dr. med. specijalz. 17 7 24 0,3 649 1.488 0,3 Dr. med. spec. 75 35 110 1,4 1.941 4.513 1,1 Dr. med.stažist 3 0 3 0,0 129 274 0,1 Visoka Farmaceut 4 2 6 0,1 77 173 0,0 struèna Farm. spec. 2 2 4 0,1 58 142 0,0 sprema Psiholog 2 0 2 0,0 24 73 0,0 Defektolog 1 0 1 0,0 6 23 0,0 Logoped 1 0 1 0,0 25 36 0,0 Ostali sur. VSS 0 0 0 0,0 34 260 0,0 Ukupno VSS 105 46 151 1,9 2.968 7.022 1,6 Med. sest.-teh. 43 10 53 0,7 801 2.337 0,5 Primalje VŠS 1 2 3 0,0 18 48 0,0 Viša Radiološki inž. 9 6 15 0,2 279 666 0,2 struèna Fizioterapeut 9 1 10 0,1 215 554 0,1 sprema Radni terapeut 2 0 2 0,0 9 13 0,0 Lab. inž. 11 6 17 0,2 194 553 0,1 Ostali sur. VŠS 1 0 1 0,0 23 64 0,0 Ukupno VŠS 76 25 101 1,3 1.539 4.235 1,0 Med. sest.-teh. 162 78 240 3,1 5.061 10.771 2,5 Primalje SSS 10 11 21 0,3 453 981 0,2 Srednja Fizioterap. tehn. 4 1 5 0,1 171 288 0,1 struèna Farmac. tehn. 2 2 4 0,1 69 169 0,0 sprema Radnoter. tehn. 0 0 0 0,0 0 3 0,0 Lab. tehn. 14 6 20 0,3 417 1.065 0,2 Ostali sur. SSS 0 0 0 0,0 20 195 0,0 Ukupno SSS 192 98 290 3,7 6.191 13.472 3,1

Niža SS 1 0 1 0,0 82 242 0,1 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

Gravitacija pacijenata

Osim bolnica s podruèja županije (OŽB Požega i Pakrac), pacijenti s prebivalištem u županiji gravitiraju i k drugim bolnièkim ustanovama. Bolnici u Požegi gravitira 64% pacijenata, bolnici u Pakracu 9%, a zagrebaèkim klinikama 11% pacijenata. U drugim ustanovama se zbrinjava preostalih 16% pacijenata. Važno je napomenuti kako bolnici u Pakracu gravitira i 7% pacijenata iz Sisaèko-moslavaèke županije, te 4% pacijenata iz Bjelovarsko-bilogorske županije (Slika 3.1.2.c). Slika 3.1.2.c Gravitacija pacijenata u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti u Požeško-slavonskoj županiji 2009. godine

Ostale ustanove; KB "Sestre 16% milosrdnice"; 3% OŽB Požega; KB "Sveti 64% Duh"; 3%

KBC Zagreb; 5% OŽB Pakrac; 9%

Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009. Za pacijente s podruèja naše županije, najèešæi odabir dnevne bolnice je OŽB Požega i to za 83,7% pacijenata. Slijedi OŽB Pakrac sa 9,4% pacijenata, KB „Sveti Duh“ sa 4,6%zbrinutih pacijenata i druge ustanove sa 2,2% pacijenata iz naše županije (Slika 3.1.2.d). Slika 3.1.2.d Gravitacija pacijenata u dnevnim bolnicama u Požeško-slavonskoj županiji 2009. godine

Klinika OB Vinkovci; Ostale Jordanovac; 0,4% ustanove; 0,4% 1,4% KB "Sveti Duh"; 4,6% OŽB Pakrac; 9,4%

OŽB Požega; 83,7%

Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

Potrošnja recepata Potrošnja recepata po osiguraniku u našoj županiji u skladu je s prosjekom RH, uz nešto niže izdatke (Tablica 3.1.2.5). Tablica 3.1.2.5. Usporedba potrošnje recepata po osiguranoj osobi i receptu u Požeško- slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u 2010.

Podruèni Broj Broj Prosjeèan broj Izdaci po ured osiguranika recepata recepata po 1 osig. Osig. osobi (kn) Receptu (kn) PSŽ 79,52 898,914 11,30 571,46 50,56 RH 4.348.014 49.193.155 11,31 651,78 57,61 Izvor: HZZO. Publikacije. 2010. Jedinice privatne prakse

Krajem 2009. godine registrirano je ukupno 76 jedinica privatne prakse (ordinacije, laboratoriji, privatna praksa ljekarnika, privatna praksa fizioterapeuta i zdravstvene njege u kuæi). Od toga je bilo 32 ordinacije doktora opæe medicine, od kojih je 27 ordinacija u zakupu. Ordinacija privatne prakse doktora dentalne medicine bilo je 28, takoðer i 8 zubotehnièkih laboratorija. 3.2. Socijalna skrb

3.2.1. Ustanove socijalne skrbi

Centri za socijalnu skrb su javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska. Požeško- slavonska županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave ima osnivačka prava nad domovima za starije i nemoćne osobe Požega i Velika. Procesom decentralizacije Županija osigurava dio sredstava za rad domova kao razliku između ukupno ostvarenih prihoda i ukupno utvrđenih rashoda domova, te sudjeluje u financiranju materijalnih troškova Centara za socijalnu skrb. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, jedinica područne (regionalne) samouprave obvezna je u svom proračunu osigurati sredstva za podmirenje troškova ogrijeva za korisnike koji se griju na drva, a koje pravo odobravaju jedinice lokalne samouprave. Socijalnim ustanovama upravljaju upravna vijeća. U Domovima za starije i nemoćne osobe, tri člana imenuje Skupština Požeško-slavonske županije, dok u Centrima za socijalnu skrb ista predlaže jednog člana. Na području Požeško-slavonske županije djeluje 9 ustanova socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, domovi socijalne skrbi, obiteljski centar,...).

3.2.1.1.Ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač RH

Centri socijalne skrbi  Centar za socijalnu skrb Požega Centar za socijalnu skrb Požega mjesno je nadležan za područje općine Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol, Kutjevo, Velika te za područje grada Požega, Pleternica s pripadajućim prigradskim naseljima, na kojima živi 63.374 stanovnika (prema popisu stanovnika iz 2011.godine).  Centar za socijalnu skrb Pakrac Centar za socijalnu skrb Pakrac mjesno je nadležan za područje grada Pakraca i Lipika s pripadajućim prigradskim naseljima, na kojem živi 14.657 stanovnika (prema zadnjem popisu stanovnika iz 2011.) Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 57/11) na području Požeško-slavonske županije od 01. prosinca 2011. djeluje jedinstvena ustanova pod nazivom Zavod za socijalnu skrb u Požeško-slavonskoj županiji (Centar za socijalnu skrb Požega i Centar za socijalnu skrb Pakrac više ne egzistiraju u pravnom smislu). Obiteljski centar Požeško-slavonske županije U 2009. godini, o snovan je rješenjem Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti za područje Požeško-slavonske županije, a obavlja savjetodavne, preventivno-terapijske, edukacijske, promidžbene i druge slične stručne poslove vezane uz pružanje potpore obitelji, djeci i mladeži.

Dječji domovi

 Dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi Lipik

Povijest Doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi Lipik seže u 1922. godinu. Prvotno djeluje kao odmaralište za djecu iz Zagreba, a kasnije prerasta u dječji dom. U početku je broj korisnika bio velik (čak do 350 korisnika), a uvjeti za smještaj vrlo skromni. Iz godine u godinu, ustanova je podizala kvalitetu usluge smještaja, a broj korisnika se smanjivao. Kapacitet ustanove je 70 korisnika, ali je broj smještajnih korisnika u ustanovi 37 (2010.). O njima skrbi pet grupnih odgojitelja, što podrazumijeva da svaki odgojitelj brine za prosječno oko 8 korisnika. Djeca u smještaju su iz obližnjih županija u dobi od 3 do 18 godina, oba spola. (Tablica 3.2.1.1.1).

Tablica 3.2.1.1.1. Korisnici Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe, Lipik i RH prema načinu plaćanja smještaja u 2010. godini

Broj korisnika prema izvoru plaæanja cijene usluga Naziv i lokacija doma Sami + Drugi + Sami + Država Sami Drugi Ukupno država država drugi Dom za djecu i mlaðe 33 4 - - - - 4 punoljetne osobe Lipik, Lipik Ukupno RH (14 domova) 680 153 - - - 7 840 Izvor: MZSS. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima socijalne skrbi u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u 2010. godini

Domovi za psihički bolesne odrasle osobe

 Dom za psihički bolesne odrasle osobe Ljeskovica Dom za psihički bolesne odrasle osobe Ljeskovica, jedan je od 15 domova u RH koji osigurava psihički bolesnoj osobi, kojoj nije potreban smještaj u bolnici, a skrb joj se ne može pružiti u vlastitoj obitelji, skrb izvan vlastite obitelji. S obzirom na mali broj ovakvih ustanova u RH, na smještaj čeka veliki broj korisnika. Kapacitet Doma je 360 korisnika, a krajem 2010. godine tamo je bilo smješteno 340 korisnika (Tablica 3.2.1.1.2.). Tablica 3.2.1.1.2. Korisnici Doma za psihički bolesne odrasle osobe, Ljeskovica i RH prema načinu plaćanja smještaja u 2010. godini Broj korisnika prema izvoru plaæanja cijene usluga Pravni temelj Naziv i lokacija doma Sami + Drugi + Sami + smještaja Država Sami Drugi Uk. država država drugi Dom za psihièki bolesne Rješenje CZSS 195 86 3 - - - 284 odrasle osobe Ljeskovica, Ugovor - - - 31 24 1 56 Èaglin Ukupno 195 86 3 31 24 1 340 Rješenje CZSS 1255 900 132 521 246 95 3149 Ukupno RH (18 domova) Ugovor - - - 73 50 20 143 Ukupno 1255 900 132 594 296 115 3292 Izvor: MZSS. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima socijalne skrbi u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u 2010. godini

3.2.1.2. Ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač Požeško-slavonska županija

Domovi za starije i nemoćne osobe  Dom za starije i nemoćne osobe Požega

Djelatnost Doma određena je Statutom ustanove i Zakonom. U domu je krajem 2010. godini bilo smješteno 184 korisnika. Do 2008. god. Dom je imao kapacitet za smještaj 130 korisnika, a dogradnjom jedinice za pojačanu njegu i preuređenjem Doma kapacitet je povećan za 60 mjesta te je razvrstan kao dom visoke druge kategorije. Tako da je danas moguće privremeno ili trajno smjestiti do 190 korisnika (Tablica 3.2.1.1.3.).  Dom za starije i nemoćne osobe Velika Dom za starije i nemoćne osobe Velika osnovan je 1966. godine. Osnivačka prava nad Domom od 2002.god. ima Požeško-slavonsku županiju Kapacitet Doma je 120 korisnika, odnosno na stambeni odjel se može smjestiti 78 korisnika, a na jedinici za pojačanu njegu 42 korisnika. U Domu je krajem 2010. godine bilo smješteno 128 korisnika. Potrebna su znatna ulaganja da bi se dom unaprijedio, a samim tim bi se poboljšala i kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima (Tablica 3.2.1.1.3.). Tablica 3.2.1.1.3. Korisnici domova za starije i nemoćne osobe u Požegi, Velikoj i u RH, prema načinu plaćanja smještaja u 2010. godini Broj korisnika prema izvoru plaæanja cijene usluga Pravni temelj Naziv i lokacija doma Sami + Drugi + Sami + smještaja Država Sami Drugi Ukupno država država drugi Dom za starije i Rješenje CZSS 8 15 - - - - 23 nemoæne osobe Ugovor - - - 69 82 10 161 Požega, Požega Ukupno 8 15 - 69 82 10 184 Dom za starije i Rješenje CZSS 30 17 - - 7 1 55 nemoæne osobe Ugovor - - - - 67 6 73 Velika, Velika Ukupno 30 17 - - 74 7 128 Rješenje CZSS 620 1.113 63 349 430 40 2.615 Ukupno RH Ugovor - - - 4.106 3.290 521 7.917 (46 domova) Ukupno 620 1.113 63 4.455 3.720 561 10.532 Izvor: MZSS. Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima socijalne skrbi u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u 2010.g. 3.2.1.3. Druge ustanove socijalne skrbi  Dom za starije i nemoćne osobe Baketarić Dom za starije i nemoćne osobe Baketarić iz Resnika, ispunjava uvjete glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi, te zdravstvenih i ekoloških uvjeta za najviše 63 korisnika. U domu je krajem 2010. godine bilo smješteno 58 korisnika.  Dom za starije i nemoćne osobe „Anđelak“ Lipik Dom za starije i nemoćne osobe „Anđelak“ iz Lipika, u vlasništvu poduzeća obitelji Straga, ispunjava uvjete glede prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi, te zdravstvenih i ekoloških uvjeta za najviše 40 korisnika, koliko je i bilo smješteno krajem 2010. godine. „Anđelak“ je najmlađi dom za starije i nemoćne osobe na području Požeško- slavonske županije.  Dom starih Marino selo Dom starih Marino selo osnovan je 1993. godine, a dograđen 1998. godine, te 2007. godine. Osnivač Doma je Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac. U njemu se može smjestiti 60 korisnika. Trenutno je u njemu smješteno 44 korisnika s područja cijele Hrvatske.

3.2.2. Dnevni boravak starijih osoba Program „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“ djeluje na području Grada Požege, te općina Jakšić i Brestovac, a provodi ga Požeško-slavonska županija uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U program je uključeno 200 korisnika. Usluge koje su prema ovom Programu dostupne, pružaju se besplatno, a usmjerene su na: organiziranje prehrane, kuænih poslova, osobnu higijenu, zdravstvenu skrb, psihosocijalna podršku, posredovanje u ostvarivanju razlièitih prava te organiziranje sadržaja i aktivnosti u dnevnom boravku. U provedbi Programa sudjeluje tim zaposlenika koji svakodnevno obilaze korisnike i pružaju navedene usluge. Tim se sastoji od voditelja programa, domaćice i spremačice Dnevnog boravka, medicinske sestre, osam gerontodomaćica i dva pomoćna radnika. 3.3. Obrazovanje

Predškolski odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj je organiziran kroz osam samostalnih vrtićkih ustanova u kojima je zbrinuto oko 1.000 djece. Najveći problemi predškolskog odgoja na području Požeško-slavonske županije očituju se u nedostatku adekvatnog prostora i nezadovoljavajućoj opremljenosti postojećih prostora. Za daljnji razvoj gospodarstva potrebno je osigurati ostanak mladih obitelji na području naše županije, a to je moguće samo ukoliko se osiguraju i potrebni kapaciteti predškolskih ustanova. Osnivaèka prava nad ustanovama u ovoj djelatnosti ima županija, opæine, odnosno gradovi, vjerske zajednice, te fizièke i pravne osobe. Djelatnost se financira iz proraèuna jedinica lokalne uprave i samouprave, te participacije roditelja. Sustav predškolskog odgoja èine: primarni ili redoviti program, program za djecu predškolske dobi s teškoæama u razvoju, programi predškole, tzv.male škole; vjerski programi i ostali kraæi programi (igraonice i sl.). Dječji vrtići u Požeško-slavonskoj županiji nalaze se u Požegi (3), Pleternici, Velikoj, Kutjevu, Pakracu i Lipiku Osim predškolskih ustanova-vrtića, i osnovne škole organiziraju programe predškole koji postoji i u osnovnim školama u Kaptolu, Jakšiću, Čaglinu, Brestovcu i Trenkovu.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Sustav osnovnog obrazovanja provodi se u 15 samostalnih matičnih osnovnih škola i to 11 na području Požeštine (tri OŠ u Požegi, po jedna u Kutjevu, Čaglinu, Brestovcu, Trenkovu, Velikoj, Pleternici, Kaptolu i Jakšiću i 3 u pakračko-lipičkom području (Pakrac, Lipik, Poljana), s ukupno 49 područnih škola u sastavu, te u osnovnoj Katoličkoj školi osnovanoj u šk. godini 2009./10. Tijekom svih godina po posebnom programu, osnovno školstvo je organizirano i za učenike s teškoćama u razvoju, te su isti raspoređeni 6 odjeljenja s ukupno 55 učenika u godini 2008./09. U školskoj godini 2009./10. u osnovnim školama se ukupno školovalo 7.914 djece, od toga je 799 djece te godine upisalo prvi razred. Broj upisane djece bio je zadnji put iznad 1.000 u školskoj godini 2005./06., a od tada je u padu. Broj djece upisane u prvi razred se smanjuje, broj stanovnika u županiji svake godine je sve manji, a populacija stari. Usprkos manjem broju učenika, broj razrednih odjeljenja je nepromijenjen, te je u istima manji prosječni broj učenika, što je direktno dovelo do kvalitetnijeg obavljanja nastave.

Osnovno glazbeno obrazovanje organizirano je u Glazbenoj školi Požega (s osnovnim i srednjim glazbenim obrazovanjem) i Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac. Ulaganja u školske objekte su u proteklom razdoblju bila značajna jer se izgradilo ili se gradi nekoliko športskih dvorana (Pakrac, Kaptol, Brestovac, Jakšić, Velika, Pleternica, Lipik, Čaglin, a planira se izgradnja školske dvorane u Poljani), škole se informatički opremaju, čime se uz ulaganja u programe obrazovnog sustava želi podići stupanj kvalitete osnovnog školstva. Kako bi se odgovorilo na izazove razvoja gospodarstva, sustav obrazovanja zahtjeva velika ulaganja. Ista su potrebna ukoliko se Požeško-slavonska županija želi pretvoriti u visoko vrijednu, izvozno orijentiranu ekonomiju. Ulaganje u škole dobar je put prema promjenama u gospodarstvu naše županije. Srednjoškolsko obrazovanje

U školskoj godini 2011./12. srednjoškolsko obrazovanje, organizirano je u devet ustanova: sedam samostalnih srednjih škola, jednom učeničkom domu i jednoj srednjoj glazbenoj školi. U školskoj godini 2007./08. osnovana je Katolička klasična gimnazija, tako da je te godine povećan broj srednjih škola na osam. Broj učenika srednjih škola bilježi blagi porast i to od 3.813 učenika u školskoj godini 2005./06., do 3.931 učenika upisanih 2008./2009. godine, no slijedi pad u školskoj 2009./10. godini na 3.761 učenika u srednjim školama. Na području srednjoškolskog obrazovanja postoji nekoliko problema s kojima se odgojno- obrazovni sustav u Požeško-slavonskoj županiji dugoročno suočava, kao što je nedostatan i neodgovarajući školski prostor, koji je samo djelomično riješen preseljenjem Gimnazije u novoizgrađenu zgradu, ali kojoj nedostaje prostor za obavljanje športskih aktivnosti u nastavi. Svake godine se ulaže u novu informatičko-tehničku opremu. Međutim, dostupna sredstva su nedostatna za unapređenje obavljanje nastave u skladu sa zahtjevima koji dolaze iz razvoja gospodarstva. Osim manjka učiteljskog i nastavničkog kadra potrebna su i stalna ulaganja u edukaciju postojećeg kadra kako bi se odgovorilo na izazove i potrebe razvoja svih segmenata u našoj županiji. Požeško-slavonska županija ima osnivačka prava nad slijedećim srednjoškolskim ustanovama: Gimnazija, Tehnička, Ekonomska, Poljoprivredno-prehrambena, Obrtnička i Glazbena škola u Požegi te nad Srednjom školom Pakrac.

Učenički domovi

Domski smještaj učenika organiziran je u dva učenička doma, u Đačkom domu u Požegi, kao samostalnoj ustanovi i učeničkom domu u Pakracu u sastavu Srednje škole Pakrac. Kapaciteti požeškog i pakračkog učeničkog doma jednaki su i iznose 155 ležajeva. U promatranom razdoblju pakrački dom je imao popunjen kapacitet, dok se u požeškom domu broj učenika smanjivao. Đački dom Požega suvremeno je opremljen i zadovoljava potrebnim pedagoškim standardima te je popunjen prema raspoloživim kapacitetima. Učenički dom u Pakracu obnovljen je početkom 1997./98. školske godine i opremljen odgovarajućim minimalnim standardima. Također je popunjen prema raspoloživim kapacitetima. U školskoj godini 2011./12. učenički domovi su primali: 35 učenika/ca (Požega) i 28 učenika/ca (Pakrac).

Visoko školstvo Visokoškolsko obrazovanje organizirano se provodi u našoj županiji od 1994. godine u sklopu pravnog i ekonomskog studija u organizaciji Pravnog i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku . Veleučilište u Požegi utemeljeno je 1998. godine i jedina je obrazovna ustanova stručnih studija u županiji, te jedna od sedam takvih u Republici Hrvatskoj. Požeško-slavonska županija daje mu potporu od njegova utemeljenja. Osnivanjem i djelovanjem Veleučilišta, Požega je postala studentsko središte jer se u njoj obrazuje više od 2.000 studenata. U akademskoj godini 2011./12. Veleučilište je upisivalo 705 studenata. Veleučilište je ustrojeno odjelima unutar kojih se izvode stručni trogodišnji studiji usklađeni s Bolonjskim procesom. Veleučilište omogućuje obrazovanje u upravnom pravu, trgovini, trgovinskom poslovanju i računovodstvu (društveni odjel) te u vinogradarstvu-vinarstvu- voćarstvu i prehrambenoj tehnologiji (poljoprivredni odjel). Na Veleučilištu ukupno predaje 83 predavača, od čega 29 predavača iz Požeško-slavonske županije. Trenutno se financira 10 stručnih suradnika na poslijediplomskim studijima. Cilj stručnog studiranja na studijima Veleučilišta u Požegi je da se studenti odmah poslije studija uključe u suvremene gospodarske tokove te sve poslovne i radne procese s područja biotehničkih i društvenih djelatnosti, dok je misija Veleučilišta stvaranje, razvoj i prenošenje znanja koje će pridonijeti osobnom, gospodarskom i društvenom razvoju te učiniti pojedince, tvrtke i državu konkurentnijima na globalnom tržištu. U Pakracu je u osnivanju Stručni studij fizioterapije koji će biti dislocirani studij Zdravstvenog veleučilišta Zagreb. Planirano je da studij godišnje upisuje 35-60 studenata. Nastavno na ovaj studij planira se i organizacija studija sestrinstva. Na području županije postoji relativno solidna obrazovna infrastruktura u usporedbi s ostalim županijama Panonske Hrvatske kao i s prosjekom cijele zemlje.

Obrazovanje odraslih

Postoji potreba za osposobljavanjem i dopunjavanjem znanja građana, poglavito za one dugotrajno nezaposlene. S obzirom na stopu nezaposlenosti i snažnu konkurenciju u traženju zaposlenja u županiji, kvalifikacije završenih srednjoškolaca i studenata ne odražavaju u potpunosti potrebe lokalnih poslodavaca. Uzimajući u obzir poduzetničke mogućnosti koje karakteriziraju županiju potrebni su kvalificirani radnici u ekološkom uzgoju, modernom poljodjelstvu općenito, novim poslovnim praksama te aktivnostima vezanim uz korištenje informacijske tehnologije. Postoji potreba za deficitarnim zanimanjima, kao što su: nastavnici stranih jezika, nastavnici-glazbenici, ali sezonskim radnicima: zidarima, tesarima, kuharima, konobarima. Nažalost, malen je broj mogućnosti dodatnog obrazovanja za odrasle. Samo je jedna organizacija registrirana na području županije za provedbu osnovno-školskog obrazovanja odraslih.

3.4. Kultura i umjetnost Područje Požeško-slavonske županije povijesna je i prirodna cjelina u kojoj se stoljećima odvijao intenzivan život različitih civilizacija koje su ostavile kulturne tragove svog postojanja i trajanja na ovim prostorima. Brojni raznorodni materijalni dokazi graditeljske baštine, od arheoloških lokaliteta, povijesnih i ruralnih cjelina, utvrđenih gradova, sakralnih građevina, do pojedinačnih stambenih i javnih zgrada, govore o kontinuitetu naseljavanja i kulturi življenja i stanovanja u različitim stilskim, oblikovnim i vremenskim razdobljima. Kulturni habitus Županije nezamisliv je bez permanentne brige u području zaštite, spašavanju, prezentaciji i revitalizaciji kulturnih dobara. Bogata kulturna baština Požeško-slavonskoj županiji nosi odgovornost za njeno očuvanje i za stvaranje boljih uvjeta za zaštitu kulturnih dobara, ponajprije onih najviše spomeničke kategorije.

Važne kulturne ustanove

Na području Požeško-slavonske županije od ustanova kulture djeluju: muzeji (Požega i Pakrac). kazalište u Požegi, pet knjižnica (Požega, Pleternica, Kutjevo, Pakrac i Lipik), konzervatorski odjel (Požega), pučko učilište (Pakrac) i povijesni arhiv (odjel u Požegi).

Važne kulturne priredbe

Tijekom godine na području Požeško-slavonske županije održavaju se brojne kulturne, glazbene, književne, filmske, kazališne, likovne i dr. priredbe, a potporom njihova daljnjeg održavanja, nastavlja se i njeguje tradicija i bogatstvo kulturnih događanja na ovim prostorima. Neke od značajnijih su: Hrvatski festival jednominutnog filma, Festival zlatne žice Slavonije, Požeške orguljaške večeri, Cesarićevi dani, Plesokaz, Ivanjski krijes, Požeško kulturno ljeto, Dirty Old festival u Velikoj, Pakračko ljeto, Lipiku s ljubavlju, Susret pjevačkih zborova u Lipiku, Likovna kolonija-Alilovci, Zlatni glas Zlatne doline-Kaptol, Cvjetići glazbe-Pleternica, Smotre folklora: LIDAS, Pleternica, Dođi diko večeras na sijelo-Brestovac, Čuvajmo običaje zavičaja-Velika, Bekteški susreti- Bektež, Pjesmom u jesen-Jakšić, Poljadija u srcu-Grabarje, Graničarsko sijelo u Zagrađu, Katarinski susreti-Gaj, Oj, Požego, sve ti je na glasu i dr.

3.5. Civilno društvo (Nevladine organizacije, NVO)

Organizacije civilnog društva

U Požeško-slavonskoj županiji, prema podacima Ureda državne uprave, registrirano je 757 udruga civilnog društva. Udruge su prisutne u gotovo svim naseljima, a bave se raznim aktivnostima, od sportskih do prava manjina. Sa više od 200 registriranih organizacija, šport je najaktivnije područje nevladinih civilnih udruga (detaljnije kasnije), a prate ga društvene organizacije (većinom dobrovoljna vatrogasna društva), kulturne udruge, udruge tehničke kulture, udruge poljoprivrednika, udruge osoba s invaliditetom i one proistekle iz Domovinskog rata. Neke od aktivnosti udruga su: pravna i socijalna zaštita članova, športska druženja, rekreacija i natjecanja, humanitarnu djelatnost i sl. (Tablica 3.5.1.) Tablica 3.5.1. Broj udruga prema područjima djelovanja u Požeško-slavonskoj županiji

Podruèje djelovanja Broj udruga Podruèje djelovanja Broj udruga

Gospodarstvo 92 Humanitarne udruge 13

Tehnièko podr. (DVD-i i dr.) 88 Udruge žena 9

Kultura 66 Ekološke udruge 9 Soc. pitanja (umirov., osobe 38 Zdravstvene udruge 7 s invaliditetom i dr.) Hobi 27 Etnièka pitanja 7

Djeca, mladi, obitelj 20 Informacijske udruge 3

Udruge Domovinskog rata 19 Duhovne udruge 2

Nacionalne udruge 17 Ostalo 49

Zaštita prava 11

Izvor: Ured državne uprave Republike Hrvatske, Registar udruga

Postoji manji broj organizacija koje predstavljaju manjine te ranjive grupe (npr. mladi, žene, umirovljenici). Vrlo mali udio NVO-a fokusira se na suvremenu kulturu ili kulturu mladih te na netradicionalne sportove. Relativan nedostatak organizacija koje se bave suvremenim socijalnim pitanjima kao što su ljudska prava, ravnopravnost spolova, prava djece mogao bi ukazivati da, iako nevladine udruge imaju važnu ulogu u održavanju društvene tradicije, nemaju značajan utjecaj na današnje razvojne trendove i sveopće promjene koji se tiču društvenog i kulturnog identiteta Županije.

Posebno nedostaju organizacije koje se bave i podupiru participaciju građana u donošenju odluka na lokalnom i regionalnoj (županijskoj) razini, odnosno aktivnosti koje su usmjerene na pozitivne

34 stečevine EU i pozitivne demokratske procese u RH. Problem je i nedostatak krovnih (regionalnih) udruga koje djeluju kao servis lokalnima u razvoju do njihove održivosti. Neka od pitanja koja nisu u fokusu organizacija civilnog društva u našoj županiji su:  Zastupljenost manjinskih predstavnika, te mladih i žena u svim strukturama društva.  Nepostojanje politika i programa socijalne uključenosti socijalno isključenih i marginaliziranih grupa i pojedinaca (osobe sa invaliditetom, ruralne žene…);  Nepostojanje socijalnih mreža, kontinuirane sektorske i međusektorske koordinacije i suradnje, održivosti, samofinanciranja i podrške na svim razinama (od toga se isključuju udruge proistekle iz Domovinskog rata i sportske udruge).  Sudjelovanje javnosti u razvoju zajednice kroz informiranje, savjetovanje, uključivanje i partnerstvo. Udruge se financiraju iz općinskog, gradskog, županijskog i državnog proračuna, kao i putem nacionalnih i internacionalnih donatorskih agencija. Većina promatrača tvrdi da nivo i kriteriji za financiranje nisu transparentni, da mehanizmi procjene i monitoringa ne postoje te da je suradnja sa poslovnim ili javnim (vladinim) sektorom sporadična, što nas navodi na zaključak da prostora za unapređenje ima.

Šport

Na području Požeško slavonske županije djeluje pet nacionalnih športskih saveza (nogometni, kuglački, rukometni, košarkaški, stolnoteniski), te školski športski savezi (županijski nogometni, rukometni, košarkaški, stolno-teniski i kuglački savez). Županijski školski sportski savez okuplja školska sportska društva iz srednjih škola i osnovnih škola s područja Požeško slavonske županije. Tijekom godine natjecanja na razini županije okupi oko 1.200 učenika u 8 sportova (SŠ) i 12 sportova (OŠ). Osim klubova koji su udruženi u strukovne nacionalne saveze, na području Požeško-slavonske županije djeluju judo i taekwondo klubovi, te klubovi koji se bave tenisom, odbojkom, skijanjem, streljaštvom, samostrelom, šahom, plivanjem, sa sveukupno oko 700 članova. U našoj županiji ima 36 registriranih igrališta za nogomet i stadion u Velikoj. Nove školsko- športske dvorane u funkciji nalaze se u Brestovcu, Lipiku, Pakracu, Kaptolu, Velikoj, Jakšiću i Pleternici, dok starije dvorane imaju Gimnazija, Tehnička škola i OŠ u Kutjevu. U Požegi niti jedna osnovna škola nema dvoranu što predstavlja velik problem, kako za održavanje nastave tako i za bilo kakve druge dodatne športske aktivnosti. U Požegi, Velikoj i Lipiku se nalaze otvoreni bazeni, a također ima i dvadesetak teniskih igrališta. Iako podaci navode na relativno kvalitetnu opremeljenost športskom infrastrukturom, potrebno je kontinuirano provoditi aktivnosti unapređenja i izgradnje športskih objekata, prvenstveno zbog podizanja kvalitete život mladih na području Požeško-slavonske županije, kao i unapređenja zdravlja svih stanovnika naše županije.

1. U proteklih nekoliko godina, zahvaljujući, na prvom mjestu decentraliziranim sredstvima izvršena su velika i nužna ulaganja u obliku kapitalnih investicija u zdravstvenim ustanovama na području županije. 2. Broj zdravstvenih djelatnika prema broju stanovnika (12,5/1.000 stanovnika) je u skladu s prosjekom za RH (12,3/1.000). 3. Postoji problem nepopunjenosti javnozdravstvene mreže u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (nije ugovoreno 20 timova u PZZ). 4. Broj kreveta u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti u našoj županiji, veći je od prosjeka za RH (7,3:5,4/1.000 stanovnika). Također je više hospitalizacija na 1.000 stanovnika u odnosu na RH (250,9:173,2/1.000), uz nešto kraće prosječno trajanje hospitalizacije (za 1,1 dan/1.000), manju iskorištenost postelja (8,8% manju) i veći interval obrtaja od prosjeka RH. 5. Većina pacijenata skrb u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti zadovoljava unutar županije (73% u bolnicama u Požegi i Pakracu, dnevne bolnice 93,1%) 6. Samo je kroz sustav obrazovanja moguće utjecati na popravljanje obrazovne strukture stanovništva županije. U proteklih nekoliko godina započele su s radom dvije škole, veći je broj upisanih osoba u srednje škole, no opada broj najmlađih. 7. Na području županije postoji relativno solidna obrazovna infrastruktura u usporedbi s ostalim županijama Panonske Hrvatske kao i s prosjekom cijele zemlje. 8. U domovima za starije i nemoćne osobe na području Požeško-slavonske županije ima kapaciteta za smještaj 3,3 korisnika na 100 osoba starijih od 65 godina, dok je u RH raspoloživo 1,9 mjesta na 100 stanovnika starijih od 65 godina, što nas barem prema ovim podacima stavlja u povoljniju poziciju u odnosu na RH. 9. Dnevni boravak starijih osoba doprinosi višoj razini skrbi za starije osobe u našoj županiji. 10. Bogata povijest županije uz postojeće kulturne tragove predstavlja veliko bogatstvo i traži trajnu brigu za njeno očuvanje. Kulturne ustanove trebaju pozornost i sredstva, kako bi i dalje privlačile žitelje i obogaćivale kulturni život Županije. 11. Razvoj civilnog društva treba i dalje poticati uz što bolju koordinaciju i praćenje rezultata rada udruga.

4. Socijalno-ekonomske prilike u Požeško-slavonskoj županiji

4.1. Gospodarstvo

Tablica 4.1.1. Pregled gospodarskih djelatnosti u Požeško-slavonskoj županiji prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, stanje 31. prosinca 2009. Registrirane/ Udio PSŽ u Nacionalna klasifikacija djelatnosti aktivne PSŽ RH RH registrirane 115 5.283 2,2 A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo aktivne 51 2.816 1,8 registrirane 4 411 1,0 B Rudarstvo i vaðenje aktivne 4 286 1,4 registrirane 265 22.649 1,2 C Preraðivaèka industrija aktivne 130 13.001 1,0 Opskrba elektriènom energijom, plinom, registrirane 3 310 1,0 D parom i klimatizacija aktivne 2 264 0,8 Opskrba vodom, otpadne vode, registrirane 11 854 1,3 E gospodarenje otpadom aktivne 7 627 1,1 registrirane 196 23.651 0,8 F Graðevinarstvo aktivne 92 15.090 0,6 Trgovina na veliko i malo, popravak registrirane 761 90.158 0,8 G motornih vozila i motocikla aktivne 257 34.871 0,7 registrirane 92 8.059 1,1 H Prijevoz i skladištenje aktivne 39 3.997 1,0 Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme registrirane 116 10.934 1,1 I i usluživanja hrane aktivne 48 6.290 0,8 registrirane 39 6.530 0,6 J Informacije i komunikacije aktivne 30 4.474 0,7 Financijske djelatnosti i djelatnosti registrirane 7 1.959 0,4 K osiguranja aktivne 3 1.181 0,3 registrirane 7 6.242 0,1 L Poslovanje nekretninama aktivne 4 5.183 0,1 registrirane 114 22.667 0,5 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti aktivne 73 15.049 0,5 Administrativne i pomoæne uslužne 6.544 N registrirane 24 0,4 djelatnosti aktivne 9 4.132 0,2 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno registrirane 46 3.160 1,5 O osiguranje aktivne 29 1.221 2,4 registrirane 50 3.487 1,4 P Obrazovanje aktivne 45 2.895 1,6 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne registrirane 71 3.963 1,8 Q skrbi aktivne 38 2.226 1,7 registrirane 337 17.755 1,9 R Umjetnost, zabava i rekreacija aktivne 71 5.822 1,2 registrirane 578 35.456 1,6 S Ostale uslužne djelatnosti aktivne 160 12.461 1,3 registrirane - - - T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; aktivne - - - Djelatnosti izvanteritotijalnih organizacija i registrirane 1 54 1,9 U tijela aktivne - - - Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2010

Najzastupljenije gospodarske djelatnosti na području Požeško-slavonske županije su trgovina na veliko i malo s 23,5%, ostale uslužne djelatnosti s 14,6% i prerađivačka industrija s 11,9% (Tablica 4.1.1.). Poljoprivreda, lov i šumarstvo zastupljeni su samo s 4,7 %, odnosno 1,8% udjela u Republici Hrvatskoj, premda je na području Županije 7,4% poljoprivrednih površina Republike Hrvatske (RH), a udio poljoprivrednih domaćinstava naše županije u RH je 3,0%. Na području Požeško-slavonske županije pravni status ima 2.865 subjekata: 34,5% trgovačkih društava, 26,8% poduzeća i zadruga i 36,6% drugih registriranih ustanova, tijela, udruga i organizacija. Njihov udjel u broju poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj je relativno mali i iznosi 1,0% (Tablica 4.1.2.). Tablica 4.1.2. Struktura poslovnih subjekata u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj, stanje 30. lipanj 2011. R. br. Pravni status RH PSŽ Udio PSŽ u RH (%) 1. Pravne osobe-ukupno 279.174 2.865 1 1.1. Trgovaèka društva Registrirana 151.554 989 0,7 Aktivna 105.537 625 0,6 1.2. Poduzeæa i zadruge Registrirana 66.530 769 1,2 Aktivna 1.998 25 1,3 1.3. Registrirane ustanove, tijela, udruge i org. 61.090 1.107 1,8 2. Subjekti u obrtu i slobodnim zanimanjima 95.320 1.239 1,3 Izvor: DZS.

4.1.1. Neke od važnijih djelatnosti

Najvažniji gospodarski sektori: trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i poljoprivreda.  Najvažniji proizvodni sektori: metalna, prehrambena, drvna i elektro industrija. (prepoznatljive marke: vina Kutjevo, čokolada Zvečevo, štednjaci i peći Plamen- Internacional, namještaj Spin Valis, cijevni grijači ETA)  Najvažniji uslužni sektori: trgovina i ugostiteljstvo, promet, servis.  Poljoprivreda: Obradive poljoprivredne površine i obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, voćarstvo i vinogradarstvo, šumarstvo, stočarska proizvodnja, lovstvo, ribarstvo.

4.2. Zaposlene osobe

U Požeško-slavonskoj županiji zaposleno je 19.386 osoba (ožujak 2009.), od toga 78,7% u pravnim osobama, 17,1% u obrtu i u samostalnim djelatnostima i 4,2% u poljoprivrednim gospodarstvima (Tablica 4.2.1.). Tablica 4.2.1. Kretanje zaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji (2004.-2009.) Broj zaposlenih po godinama O p i s % 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Pravne osobe 17.038 16.998 16.054 16.105 16.252 15.264 78,7 Zaposlenici u obrtu i slobodnim prof. 3.328 3.520 3.688 3.717 3.797 3.315 17,1 Zaposleni osiguranici, poljoprivrednici 1.282 1.182 1.087 975 918 807 4,2 Ukupno 21.648 21.700 20.829 20.797 20.967 19.386 100 Izvor: DZS. U odnosu na 2009. godinu, u 2010. godini zabilježen je pad zaposlenosti kod pravnih osoba za 3,1%. Distribucija zaposlenih u 2010. godini pokazuje da je najviše zaposlenih u području prerađivačke industrije 28,4%. Područje trgovine zapošljava 11,9% te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6,9%. Područje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zapošljava 11,2%, javna uprava, obrana i socijalno osiguranje 10,3%, a obrazovanje 10,8%. Žene su najzastupljenije u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, javnoj upravi i obrazovanju (Tablica 4.2.2.). Tablica 4.2.2. Zaposleni u pravnim osobama i područjima djelatnosti prema spolu, Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD-2007.), stanje 31. ožujka 2010. NKD Ukupno Žene % žena u uk A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.021 247 24,2 B Rudarstvo i vaðenje 239 28 11,7 C Preraðivaèka industrija 4.207 1.825 43,4 D Opskrba el. energijom, plinom 206 30 14,6 E Opskrba vodom, otpadne vode, otpad 257 46 17,9 F Graðevinarstvo 607 81 13,3 G Trgovina na veliko i malo 1.767 969 54,8 H Prijevoz i skladištenje 640 128 20,0 I Pružanje smještaja, priprema i usluživanja hrane 150 73 48,7 J Informacije i komunikacije 255 85 33,3 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 172 123 71,5 L Poslovanje nekretninama 32 1 3,1 M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti 224 123 54,9 N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti 48 27 56,3 O Javna uprava i obrana, obvezno soc. osig. 1.527 665 43,5 P Obrazovanje 1.598 1.174 73,5 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.653 1.280 77,4 R Umjetnost, zabava i rekreacija 104 72 69,2 S Ostale uslužne djelatnosti 84 40 47,6 Ukupno 14.791 7.017 47,4 Izvor: DZS.

4.3. Plaće i bruto domaći proizvod

Prosjek plaća isplaćenih u Požeško-slavonskoj županiji 2008. godine (4.088 kn), niži je od prosjeka u Republici Hrvatskoj (RH) (4.962 kn) za 17,6%. Tablica 4.3.1. Prosječno isplaćene mjesečne neto plaće u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj (2006-2008.) Godina PSŽ RH % 2006. 3.599 4.421 81,4 2007. 3.771 4.655 81,0 2008. 4.088 4.962 82,4 Izvor: FINA Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Požeško-slavonske županije za 2008. godinu, iznosi 6.750 €, odnosno 63,6% od prosjeka RH (10.682 €), a slabije rezultate ostvarile su samo Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Promatrajući strukturu po županijama, vidljivo je da Požeško-slavonska županija ostvaruje svega 1,2% udjela u ukupnom BDP-u RH te da samo Ličko-senjska županija ima manji udjel (1%) (Priopćenje DZS., Bruto domaći proizvod za RH, 2011.).

4.4. Nezaposlene osobe

U Požeško-slavonskoj županiji je krajem kolovoza 2011. godine bilo evidentirano 5.658 nezaposlenih osoba. Godinu dana prije (u kolovozu 2010.) bilo je 2,0% manje nezaposlenih. U skupini nezaposlenih osoba, žene čine 52,9%, a muškarci 47,1% (Tablica 4.4.1). U kolovozu se u evidenciju Zavoda prijavilo 38,4% manje osoba nego u srpnju. Ovo smanjenje je na prvom mjestu posljedica manjeg ulaska u evidenciju osoba iz redovnog školovanja (66,4% od ukupno smanjenog broja novoprijavljenih). Tablica 4.4.1. Nezaposlenost i zapošljavanje u kolovozu 2011. godine u Područnoj službi Požega Status 8.2011. 7.2011. 8.2011./7.2011. (%) Nezaposlene osobe 5.658 5.771 98,0 Nezaposlene žene 299 3.019 99,0 Nezaposleni muškarci 2.668 2.752 97,0 Novoprijavljene osobe 391 635 61,6 Prijavljena slobodna radna mjesta 147 157 93,6 Zaposleni s evidencije nezaposlenih 229 374 61,2 Korisnici novèane naknade 1.337 1.388 96,3

Izvor podataka: HZZ , Područna služba Požega U kolovozu je s evidencije Zavoda zaposleno 38,8% manje osoba nego u srpnju iste godine, ali 14,5% više nego u kolovozu prethodne godine. U istom periodu poslodavci su Zavodu prijavili 6,4% manje slobodnih radnih mjesta nego u srpnju i 33,8% manje nego u kolovozu 2010. godine. U osam mjeseci ove godine s evidencije Zavoda zaposlene su 2.523 osobe ili 16,3% više nego u istom razdoblju 2010. godine (2.169).

Stopa registrirane nezaposlenosti u Požeško-slavonskoj županiji iznosila je 23% (2010.) i pokazuje uzlazni trend u periodu 2007.-2010. godine (Slika 4.4.a). Međutim, ova stopa je najmanja registrirana stopa u 2010. godini u odnosu na okolne županije, gdje se stope kreću od 26,4% u Osječko-baranjskoj županiji, do 29,8% u Brodsko-posavskoj županiji. Najniže stope registrirane nezaposlenosti su u Gradu Zagrebu (7,5%) i Istarskoj županiji (8,3%) (2010.) Slika 4.4.a Trend kretanja stope registrirane nezaposlenosti u Požeško-slavonskoj županiji (2007.-2010.)

20 Stopa nezaposlenosti 18

16 2007 2008 2009 2010

Izvor: HZZ. Analitički bilten, 2010.

Nezaposlene osobe prema dobi

Gledano prema dobi, 38,6% nezaposlenih osoba je mlađe dobi (do 29 godina), 38,1% su osobe srednje dobi (od 30-49 godina) i 23,2% su osobe starije od 50 godina (Tablica 4.4.2.). Podaci ukazuju na povećanje broja nezaposlenih u svim dobnim strukturama, ali najznačajnije je povećanje ostvareno u mlađim dobnim skupinama.

Tablica 4.4.2. Registrirane nezaposlene osobe po dobi i spolu u Požeško-slavonskoj županiji (svibanj 2010./2011.), udio u nezaposlenosti RH

Udio PSŽ Udio PSŽ PSŽ PSŽ Dobne u RH% u RH % skupine svibanj 2010. svibanj 2011. 15-19 342 2,7 335 2,6 20-24 928 2,4 1.007 2,5 25-29 924 2,3 906 2,2 30-34 657 2,0 743 2,2 35-39 495 1,7 584 2,0 40-44 520 1,7 511 1,7 45-49 494 1,6 507 1,6 50-54 705 1,8 640 1,7 55-59 502 1,6 515 1,6 60 i više 113 1,2 140 1,3 Ukupno 5.680 1,9 5.888 2,0 Izvor: HZZ. Mjesečni statistički bilten

Udio nezaposlenih osoba povećava se s ulaskom mladih u radnu snagu. Kod žena je to nešto kasnije nego kod muškaraca, a potom uglavnom pada u srednjoj dobi. Nakon srednje dobi, udio nezaposlenih u ženskom stanovništvu postaje bitno veći već kod skupine u dobi od 50-54 godine, dakle u mlađoj skupini nego što je to slučaj kod muškaraca. Slika 4.4.b Udio nezaposlenih u muškom i ženskom stanovništvu prema dobi (%) u Požeško- slavonskoj županiji u 2009.*

25 20 15 10 M 5 Ž 0

Izvor: HZZ. Analitički bilten, 2010. *na temelju godišnjeg prosjeka nezaposlenih i procjene broja stanovnika sredinom godine

Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja

Prema razini obrazovanja najviše nezaposlenih osoba ima završenu srednju školu (60,6%) i to 29,9% završenu trogodišnju i 23,8% završenu četverogodišnju. Bez škole i sa završenom osnovnom školom je 36,8% nezaposlenih. Završenu višu ili visoku školu (fakultet, akademija), magisterij ili doktorat ima 6,2% nezaposlenih.

Tablica 4.4.2. Registrirane nezaposlene osobe prema razini obrazovanja i spolu u Požeško- slavonskoj županiji (svibanj 2010./2011 .), udio u nezaposlenosti RH

Razina obrazovanja Spol PSŽ, svibanj 2010. PSŽ, svibanj 2011. 2010./2011. % PSŽ u RH M 2648 2814 106,3 2,0 Ukupno nezaposlenih Ž 3032 3074 101,4 1,9 M 291 294 101,0 3,3 Bez škole i nezavr. OŠ Ž 210 207 98,6 2,5 M 519 509 98,1 1,7 Osnovna škola Ž 726 748 103,0 2,0 M 1213 1269 104,6 2,3 SŠ 3.g.- KV i VKV Ž 951 951 100,0 2,0 M 492 572 116,3 1,8 SŠ 4 g. i gimnazija Ž 911 932 102,3 1,9 Prvi stupanj fakulteta, M 73 96 131,5 1,9 struèni studij i VŠS Ž 159 150 94,3 2,1 Fakultet, akademija, M 60 74 123,3 1,2 magisterij, doktorat Ž 75 86 114,7 0,9 Izvor: HZZ. Mjesečni statistički bilten

Izdvojene skupine nezaposlenih osoba Nezaposlenih hrvatskih branitelja evidentirano je 425 odnosno oko 7% ukupnog broja nezaposlenih (svibanj 2010.). U našoj županiji registrirano je 125 nezaposlenih osoba s invaliditetom (svibanj 2010.). Od osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi (19-64 godine) je oko 6.000 osoba, a prema podacima iz Izvješća o osobama s invaliditetom u RH, zaposleno ih je tek 4,6%.

4.5. Umirovljenici

U Požeško-slavonskoj županiji je 25,8% (20.138, stanje 30. lipnja 2011.) umirovljenika u ukupnoj populaciji (u RH 28,1%), što je 1,7% umirovljenika u RH. Prosječna mirovina u Republici Hrvatskoj (RH) isplaćena u kolovozu 2011. godine prema Zakonu o osnovnom mirovinskom osiguranju (ZOMO) iznosi 2.153,04 kn. Prosječna mirovina (lipanj 2011.) slična je prosjeku RH i iznosi 2127,1 kn (Tablica 4.5.1.). Tablica 4.5.1. Ukupan broj korisnika mirovina prema odgovarajućim zakonima u Požeško- slavonskoj županiji (lipanj 2011.) Korisnici mirovina prema: ZOMO1 DVO, PS i OSO2 ZOPHBDR3 Stradalnici rata u BiH4

Vrsta mirovine: Br. Prosj. Br. Prosj. Br. Prosj. Br. Prosj. korisnika mirovina* korisnika mirovina korisnika mirovina korisnika mirovina Starosna 8438 1.992,1 23 3.990,4 3 **2352,7 / / Invalidska 5199 1.698,8 280 2.970,4 1496 4.766,4 60 3.137,3 Obiteljska 4355 1.600,7 14 3.663,0 264 7.222,7 6 2.625,2 Ukupno: 17992 1.812,6 317 3.075,0 1763 5.130,1 66 3.090,7 Izvor: HZMO. Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2011. * bez poreza i prireza, u kn **najniža po ZOPHBDR 1 Zakon o mirovinskom osiguranju 2 Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba 3 Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 4 Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o uradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji Osiguranika u sustavu generacijske solidarnosti u našoj županiji ima 7% manje nego umirovljenika (18.721). U RH ima 10,6% više osiguranika nego umirovljenika (lipanj 2011). Doplatak za djecu (novčano primanje radi potpore uzdržavanja i odgoja djece) koristi se za djecu na redovitom školovanju do kraja školske godine u kojoj su navršila 19 godina života, za djecu s oštećenjem zdravlja do 21. godine života, odnosno do 27. godine za djecu s teže oštećenim zdravljem. U Tablici 4.5.2. prikazani su podaci o korisnicima dječjeg doplatka za našu županiju i udio u RH. Tablica 4.5.2. Broj korisnika doplatka za djecu, broj djece i prosječna mjesečna svota doplatka u Požeško-slavonskoj županiji i udio u RH (lipanj 2011.) PSŽ PSŽ u RH (%) Broj korisnika 6202 2,9 Broj djece 12150 3,0 Prosjeèni mj. doplatak 352,53 100,3 Izvor: HZMO. Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2011.

4.6. Socijalne prilike

Korisnici socijalne skrbi posebno su ugrožena skupina stanovništva. Društvo putem socijalne skrbi pomaže osobama koje nisu u mogućnosti same osigurati svoju socijalnu sigurnost. Ukoliko netko koristi socijalnu skrb, to znači da je u nekom socijalnom segmentu depriviran što ostavlja znatne posljedice na zdravlje. Prosječno je u Republici Hrvatskoj (RH) bilo obuhvaćeno 2,3% populacije sa stalnom socijalnom pomoći, dok je u Požeško-slavonskoj županiji (PSŽ) obuhvaćeno 2,6% populacije, u Područnoj službi u Pakracu 4,8%, a u Požegi 2,1% (Tablica 4.6.1.). Tablica 4.6.1. Obuhvaćenost stanovništva sa stalnom pomoći u Požeško-slavonskoj županiji, prosinac 2010. Br. korisnika Br. korisnika Podružnica Br.stanovnika stalne stalne pomoæi/ CZSS pomoæi Br.stanovnika (%) Pakrac 15.529 740 4,8 Požega 70.302 1.451 2,1 Ukupno 85.831 2.191 2,6 Izvor: MZSS. Godišnje statističko izvješće o primjenjenim pravima u socijalnoj skrbi, 2010. godina U Tablici 4.6.2. prikazana je detaljna raspodjela korisnika socijalne pomoći u PSŽ i pojedinačno u Požegi i Pakracu za 2010. godinu, te usporedba s podacima za RH kao cjelinu. Tablica 4.6.2. Broj korisnika i pomoći u socijalnoj skrbi u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj (stanje 31. 12. 2010.) Pravo u socijalnoj skrbi PSŽ Pakrac Požega PSŽ u RH (%) Stalna pomoæ : 1. ukupno pomoæi (samaca i obitelji) 987 355 632 2,1 2. ukupno obuhvaæenih osoba 2.191 740 1.451 2,1 Jednokratna pomoæ: 1. ukupno pomoæi u izvještajnoj godini 1.327 416 911 1,4 - od toga za školovanje 418 131 287 2,3 - od toga za nabavku potrebne odjeæe i obuæe 216 61 155 3,8 - od toga za nabavku osnovnih predmeta u kuæanstvu 281 172 109 3,0 - od toga za pogrebne troškove 39 23 16 2,8 2. samci i obitelji kojima je odobrena pomoæ u godini 588 133 455 1,1 Pomoæ i njega u kuæi ukupno korisnika 6 3 3 0,4 ukupno pomoæi 6 3 3 0,2 Doplatak za pomoæ i njegu 1.295 346 949 1,6 Osobna invalidnina 343 79 264 2,0 Naknada do zaposlenja 80 19 61 2,2 Skrb izvan vlastite obitelji smještaj u udomiteljsku obitelj djece i odraslih 62 32 30 1,2 smještaj u obiteljski dom djece i odraslih 1 - 1 0,2 Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu i odrasle 349 92 257 2,4 Pomoæ za osobne potrebe za korisnike stalnog 344 170 174 smještaja 3,7 Pravo na status roditelja njegovatelja 47 13 34 2,1 Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju teškoæa 1.025 94 931 0,6 Lokalna i regionalna pomoæ pomoæ za podmirenje troškova stanovanja 636 537 99 2,2 pomoæ za ogrjev - u izvještajnoj godini 809 474 335 1,9

Izvor: MZSS. Godišnje statističko izvješće o primjenjenim pravima u socijalnoj skrbi, 2010. godina Navedene mjere određene su važećim zakonima. Korisnici navedenih mjera su: osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život, stare i nemoćne osobe, osobe u nepovoljnim obiteljskim prilikama, osobe društveno neprihvatljivog ponašanja ili je riječ o tjelesno i mentalno oštećenim osobama, psihički oboljelim osobama i ovisnicima

Dodatne socijalne usluge (UNDP)

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), je svjetska mreža UN-a za razvoj, koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se stanovnicima omogućilo da izgrade bolji život. U sklopu niza programa koji se provode, 2007. godine mapirane su alternativne (dodatne) socijalne usluge, odnosno programi po županijama (Mapiranje alternativnih socijalnih usluga/programa po županijama. UNDP, 2008.). Uključen je široki raspon institucija koje su uključene u programiranje i financiranje socijalnih, humanitarnih i zdravstvenih programa koji se ne odnose na osnovna prava i javne usluge propisane zakonima. Najviše se projekata iz područja dodatnih socijalnih usluga provodi u Gradu Zagrebu (462), zatim Primorsko-goranskoj županiji (229), Osječko-baranjskoj županiji (228) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (198), a najmanje u Požeško-slavonskoj (41), Ličko-senjskoj (38), Međimurskoj (37). S obzirom na iznose u županijama, najviši iznosi za socijalne usluge su u Gradu Zagrebu (23,7% ukupnih sredstava). Po veličini iznosa slijede Splitsko-dalmatinska županija (10,3%), i Osječko- baranjska (6,8%). Najmanji iznos za socijalne usluge od županija na području od posebne državne skrbi ima Požeško-slavonska županija (1,8%) (Tablica 4.6.3.). Tablica 4.6.3. Broj projekata i ukupan iznos sredstava za dodatne socijalne usluge u Požeško- slavonskoj županiji Br. projekata % od ukupno Sredstava % od ukupno PSŽ 41 1,6% 3.996.639,76 1,8% RH 2521 100% 217.855.582,45 100% Izvor: UNDP. Mapiranje alternativnih socijalnih usluga/programa po županijama. 2008. Požeško slavonska koja od svih županija na području od posebne državne skrbi u ovom uzorku ima najmanje sredstava za dodatne socijalne usluge, ujedno ima i najmanju raznovrsnost usluga. Dominiraju usluge za starije (77% sredstava). Slika 4.6.a Pregled raspodjele dodatnih socijalnih usluga u Požeško-slavonskoj županiji, 2007.

1,3 1,0 0,3 0,1 2,3 Usluge za starije osobe Usluge za osobe s invaliditetom 19,4 Usluge za djecu i mlade Usluge za siromašne (humanitarne usluge) Zaštita i promocija ljudskih prava 75,6 Strukovno usavršavanje Zdravstvene i preventivno-zdravstvene usluge

Izvor: UNDP. Mapiranje alternativnih socijalnih usluga/programa po županijama. 2008.

U nekim drugim županijama koje imaju visoki udjel starijeg stanovništva, primjerice u Sisačko- moslavačkoj županiji, udio usluga za starije je manji (43,9%) kao i u Karlovačkoj županiji (35%), a u tim županijama je i veća raznovrsnost ostalih usluga u odnosu na našu županiju. U Ličko senjskoj županiji u kojoj je općenito mali udio ukupnih projekata, udio usluga za starije osobe je još manji (27%), iako je to županija s najvećim udjelom starijeg stanovništva u Hrvatskoj. Pri raspodjeli sredstava na udruge i druge pružatelje dodatnih socijalnih usluga, najmanje je sredstava za udruge u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji gdje su veća sredstva raspoređena na ostale pružatelje usluga, a manje na udruge. UNDP zaključno navodi kako je najviše sredstava u RH usmjereno na starije osobe, osobe s tjelesnim invaliditetom, te djecu i mlade. U našoj županiji najviše sredstava je usmjereno na starije osobe. Smatra se kako treba razviti katalog socijalnih usluga koje organizacije civilnog društva pružaju i poboljšati suradnju nevladinih organizacija i državnih ustanova socijalne skrbi. Socijalna isključenost i kvaliteta života (UNDP) Koncept kvalitete života odnosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmjeren je na to da omogući svakom članu društva da ostvari svoje ciljeve (Quality of Life in Europe, 2004.). Pristup kvalitete života oslanja na indikatore materijalnog životnog standarda i na različite subjektivne čimbenike koji utječu na ljudski život, kao što su društveni odnosi, sigurnost, mentalno zdravlje, kvaliteta prirodnog okoliša i sl. („Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti“. UNDP, 2007.). Socijalna je isključenost proces kojim su određeni pojedinci gurnuti na rub društva i onemogućeno im je puno sudjelovanje samo uslijed njihova siromaštva, nedostatka temeljnih sposobnosti i prilika za doživotno učenje ili kao rezultat diskriminacije („Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj“. UNDP, 2006.). U našoj županiji socijalno isključenom se smatra gotovo svaka treća osoba (PSŽ 27%, RH 11,5%) U istraživanju „Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti“ koje je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNPD) proveo u Hrvatskoj 2006. godine u našoj je županiji sudjelovala 401 osoba starija od 15 godina. Napravljan je odabir niza pokazatelja koji govore o socijalnoj isključenosti i kvaliteti života u našoj županiji u odnosu na druge županije i prosjek RH. Istraživanje je podijelilo populaciju na dvije dobne skupine: 15-64 godine i 65 + godina (završni dio cjeline). U dokumentu nastalom kao rezultat istog istraživanja („Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj“) fokus je na socijalnoj isključenosti. U analizi ekonomske situacije, dohodovne razlike i nejednakosti ukazuju na najniži medijan kućanskog dohotka (oko 270 PPS) u županijama iz središnje i istočne Hrvatske (Bjelovarsko- bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska (276 PPS)), dok je najviši medijalni kućanski dohodak u Istarskoj županiji te Gradu Zagrebu. Prosjek za RH je 470 PPS. Korištena jedinica PPS (Purchasing Power Standard) je imaginarni valutni tečaj, koji eliminira utjecaj različitih cijena u pojedinim zemljama. Tako se s 1 PPS može kupiti jednaka košarica dobara i usluga u svakoj zemlji. Kada govorimo o zaposlenosti, udio (%) osoba u dobi od 18-64 koje žive u kućanstvima bez zaposlenih osoba u našoj županiji je 30% (RH 21%), dok je samo 7% kućanstava s 3 ili više zaposlenih osoba (RH 11%).

Kada je riječ o obrazovanju, 13% osoba u Požeško-slavonskoj županiji navodi kako se dobro služi engleskim jezikom, dok ga 71% osoba uopće ne koristi, što nas stavlja na dno ljestvice u RH prema poznavanju engleskog jezika (prosjek RH: 51% se ne koristi engleskim jezikom, a 29% se dobro služi). Nije bolja situacija niti s korištenjem interneta, tek je 9,3% ispitanika navelo kako se koristilo internetom nekoliko puta na tjedan (RH 22,9%). U poglavlju o obitelji i sudjelovanje u kućanskim poslovima i brizi za druge navodi se kako je udio muških i ženskih ispitanika svakodnevno uključenih u skrb i odgoj djece u našoj županiji gotovo podjednak (90% muškaraca i 94% žena) što je iznad prosjeka u RH za muškarce (70%). U Požeško-slavonskoj županiji je, prema istraživanju, 54% muškaraca uključeno u obavljanje kućanskih poslova, što je također iznad prosjeka RH (33%). Prosječna ocjena zadovoljstva kvalitetom obiteljskog života za našu županiju je 7,2 (ocjene od 1-10), što je nešto niže od prosjeka RH (7,6). Kod usklađenosti obiteljskog života i rada jedna trećina muškaraca i žena navodi kako ima poteškoće u ispunjavanju obiteljskih obveza (nekoliko puta tjedno) dok je prosjek u RH 15% za muškarce i 20% za žene. U našoj županiji 17% osoba procjenjuje svoje zdravlje kao loše (15% u RH), a 30% kao iznimno dobro (38% RH). Jedna trećina osoba u našoj županiji izjavljuje kako ima dugoročnu bolest ili poteškoću koja ograničava njihove aktivnosti, što je u skladu s prosjekom RH. Kada je riječ o pristupu zdravstvenim uslugama, u našoj se županiji kao vodeći problemi ispitanika navode čekanje na termin pregleda i troškovi odlaska liječniku (5. i 6. mjesto po veličini problema). Problem udaljenosti od liječnika i čekanja u ordinaciji u skladu je s prosjekom u RH. Ispitanici u našoj županiji procjenjuju kvalitetu zdravstvenog sustava (na ljestvici od 1-10) s ocjenom 5,3, što je u skladu s prosjekom za RH. Udio ispitanika koji imaju vrlo malo ili nimalo povjerenja u zdravstveni sustav u našoj županiji je 43% (RH 45%). Zadovoljstvo vlastitim životom i osjećaj sreće na ljestvici od 1 do 10 ispitanici u našoj županiji ocijenili su s 6,2 (zadovoljstvo) i 6,5 (sreća), odnosno nešto niže od prosjeka RH (6,6 i 7,0). Optimistična očekivanja podjednako su povezana s visinom dohotka, stupnjem obrazovanja i zaposlenosti, tako da nezaposleni, osobe s nižim stupnjem obrazovanja i s nižim dohotkom pokazuju slična negativna odstupanja od prosjeka. U Požeško-slavonskoj županiji postoje razlike u optimizmu siromašnih i bogatih građana i naša županija je jedina županija gdje takva razlika uopće ne postoji između zaposlenih i nezaposlenih osoba (Tablica 4.6.4.). Indeks otuđenosti u našoj županiji viši je od prosjeka RH Tablica 4.6.4. Udio (%) ispitanika koji optimistično gledaju na budućnost prema dohodovnim razredima, stupnju obrazovanja i statusu na tržištu rada*

Dohodak Obrazovanje Zaposlenost Ukupno Najniži kvartil Najviši kvartil Niže Više Zaposleni Neaktivni Nezaposleni PSŽ 67 60 92 56 72 69 66 69 RH 72 56 85 57 81 80 68 65 Izvor: UNDP. „Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti“, 2007. *u potpunosti se slažu ili djelomično se slažu s tvrdnjom „Optimistično gledam na budućnost“

Pri percepciji kvalitete društva, odnosno napetosti u društvu iznenađujuće je visoka percepcija postojanja puno napetosti između različitih društvenih skupina u RH u odnosu na druge europske zemlje. Najviše su procijenjene vertikalne napetosti između bogatih i siromašnih, te između uprave i radnika. Naša županija je u ovim ocjenama iznad prosjeka RH (3. s najviše procijenjenim napetostima) (Tablica 4.6.5.). S obzirom na navedene pokazatelje, nisku razinu socijalnog kapitala i polarizirano društvo, potrebno je jačati društvenu solidarnost i na taj način smanjiti napetosti između društvenih skupina. Tablica 4.6.5. Udio (%) ispitanika koji percipira puno napetosti između određenih društvenih skupina u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj

Skupine PSŽ (%) RH (%) Siromašni i bogati 73 62 Uprava i radnici 66 59 Muškarci i žene 24 18 Stari i mladi 26 24 Etnièke i rasne skupine 34 35 Izvor: UNDP. „Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti“, 2007. Županije koje se najučestalije pojavljuju u skupini s najboljim rezultatima: Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija. Županije koje se najučestalije pojavljuju u skupini s lošijim rezultatima: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija. U Tablica 4.6.6. vidimo rang Požeško-slavonske županije prema pokazateljima gdje se pojavljuje kao jedna od pet najboljih ili najlošijih županija. Na žalost, Požeško-slavonska županija se pojavljuje isključivo u negativnom smislu, a niti jednom u pet najboljih županija. Tablica 4.6.6. Pet županija s najnižom kvalitetom života prema odabranom pokazatelju (UNDP) Pokazatelj Rang Županija Pokazatelj Rang Županija 1 Bjelovarsko-bilogorska 1 Bjelovarsko-bilogorska 1. Medijan mjeseènog 2 Virovitièko-podravska 4. Životno 2 Osjeèko-baranjska ekvivalentnog 3 Požeško-slavonska zadovoljstvo 3 Karlovaèka kuæanskog dohotka 4 Vukovarsko-srijemska i sreæa 4 Požeško-slavonska 5 Brodsko-posavska 5 Krapinsko-zagorska 1 Vukovarsko-srijemska 1 Koprivnièko-križevaèka 2. Udio kuæanstava u 5. Napetosti 2 Brodsko-posavska 2 Meðimurska kojima niti jedna osoba izmeðu 3 Osjeèko-baranjska 3 Požeško-slavonska radno sposobne dobi bogatih i nije zaposlena 4 Požeško-slavonska siromašnih 4 Varaždinska 5 Virovitièko-podravska 5 Osjeèko-baranjska 3. Poteškoæe u 1 Varaždinska 1 Vukovarsko-srijemska ispunjavanju 2 Vukovarsko-srijemska 2 Brodsko-posavska 6. Osjeæaj obiteljskih obveza zbog 3 Požeško-slavonska 3 Meðimurska otuðenosti vremena provedenog 4 Zadarska 4 Požeško-slavonska na poslu 5 Koprivnièko-križevaèka 5 Koprivnièko-križevaèka Izvor: UNDP. „Kvaliteta života i rizik od socijalne isključenosti“, 2007.

U Tablici 4.6.7. prikazan je alternativni popis pet najsiromašnijih županija. Požeško-slavonska županija se na ovom popisu nalazi u tri od šest kategorija. Tablica 4.6.7. Alternativni popis pet najsiromašnijih županija (1=najsiromašnija) u RH Pokazatelj Rang Županija Pokazatelj Rang Županija 1 Vukovarsko-srijemska 1 Karlovaèka 2 Brodsko -posavska 2 Virovitièko-podravska 1. Socijalna 4. Potrošnja 3 Šibensko-kninska 3 Sisaèko-moslavaèka iskljuèenost po stanovniku 4 Požeško-slavonska 4 Krapinsko-zagorska 5 Krapinsko-zagorska 5 Osjeèko-baranjska 1 Požeško-slavonska 1 Virovitièko-podravska 2. BDP po 2 Virovitièko-podravska 5. Prosjeèna 2 Varaždinska stanovniku 3 Brodsko -posavska mjeseèna 3 Bjelovarsko-bilogorska (2003.) 4 Vukovarsko-srijemska primanja 4 Koprivnièko-križevaèka 5 Osjeèko-baranjska 5 Brodsko -posavska 1 Virovitièko-podravska 1 Karlovaèka 6. Stopa 2 Osjeèko-baranjska 2 Sisaèko-moslavaèka 3. Dohodak po siromaštva 3 Karlovaèka 3 Bjelovarsko-bilogorska stanovniku nositelja 4 Sisaèko-moslavaèka kuæanstva (%) 4 Koprivnièko-križevaèka 5 Požeško-slavonska 5 Osjeèko-baranjska Izvor: UNDP. „Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj“, 2006. Na Tablici 4.6.8. Požeško-slavonska županija nalazi se samo kod pokazatelja koji govori o udjelu osoba s invaliditetom. Tablica 4.6.8. Dodatni pokazatelji i pet najsiromašnijih županija (1=najsiromašnija) u RH Pokazatelj Rang Županija Pokazatelj Rang Županija 1 Vukovarsko-srijemska 1 Krapinsko-zagorska 2 Sisaèko-moslavaèka 4. Najveæi 2 Požeško-slavonska 1. Visoka 3 Brodsko -posavska udio osoba s 3 Sisaèko-moslavaèka nezaposlenost 4 Virovitièko-podravska invaliditetom 4 Varaždinska 5 Šibensko-kninska 5 Šibensko-kninska 1 Lièko-senjska 1 Šibensko-kninska 5. Najveæi Virovitièko- 2. Znaèajan udio 2 Karlovaèka udio 2 podravska stanovništva 65 + 3 Šibensko-kninska primatelja soc. 3 Sisaèko-moslavaèka 4 Virovitièko-podravska pomoæi 4 Brodsko-posavska 5 Krapinsko-zagorska 5 Meðimurska 1 Karlovaèka Izvor: UNDP. „Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u 3. Niska stopa 2 Lièko-senjska Hrvatskoj“, 2006. porasta 3 Sisaèko-moslavaèka populacije 4 Bjelovarsko-bilogorska 5 Krapinsko-zagorska

Kvaliteta života osoba starije dobi (65+ godina)

Na području Požeško-slavonske županije, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, živjelo je 15,8% stanovništva starijeg od 65 godina (RH 15,6%), a prema procjeni iz 2009. godine 17,1%. Starije osobe koje žive u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj imaju najniži ekvivalentni dohodak, a time i najveći rizik siromaštva. Medijan ekvivalentnog kućanskog dohotka starijih osoba u ruralnim područjima niži je za oko 45% od medijana ekvivalentnog dohotka u urbanim

49 područjima. U najlošijoj su situaciji one starije osobe koje žive samački (ta je situacija još nepovoljnija ako se radi o starijim ženama). U istočnoj Hrvatskoj 56,1% starijih osoba navodi kako „uz teškoće“ ili „uz velike teškoće“ podmiruju svoje potrebe. Kako bi nadomjestila niske prihode 65,0% starijih osoba u istočnoj Hrvatskoj proizvodi hranu za vlastite potrebe, Starije osobe u našoj regiji imaju rjeđe neposredne kontakte s djecom nego starije osobe u drugim regijama. Također su u nepovoljnijoj poziciji kada se treba na nekoga osloniti u slučaju, bolesti, depresije ili novčane oskudice. Preko 30% starijih osoba iz regije izjavljuje da nema od koga posuditi 500 € ako bi im hitno zatrebali. S druge strane, kod nas je uloga prijateljske i susjedske pomoći važnija nego u ostalim regijama. Prema tipu obitelji, samci i starije osobe bez partnera i djece koje žive sa srodnicima i/ili nesrodnicima imaju najslabiju potporu u slučaju bolesti, depresije ili novčane oskudice. Međunarodne organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije, Europske unije i Vijeća Europe posebnu pozornost posvećuju konceptu aktivnoga starenja, koji uključuje:  prisutnost i zadržavanje veza s tržištem rada,  sudjelovanje u kućnom radu i obiteljskim aktivnostima,  aktivnu participaciju u procesima i institucijama lokalne zajednice,  aktivno korištenje slobodnog vremena i prakticiranje zdravog načina života... S obzirom povećanje udjela starijih osoba i na njihovu razinu socijalne depriviranosti u našoj županiji, svakako bi trebalo razmotriti koncept sredine koja potiče aktivno starenje, a koji se ne odnosi samo na starije osobe nego na cijeloživotnu perspektivu svakog pojedinca. Socijalno isključeni Postoje i druge skupine stanovništva, uz starije osobe (posebice starije osobe bez mirovine), koje se suočavaju sa sustavnim rizikom od socijalne isključenosti. Ovdje pripadaju neke skupine o kojima je već bilo riječi, kao što su: nezaposleni (na prvom mjestu, dugotrajno nezaposleni), osobe s invaliditetom i nacionalne manjine. Zatim, tu su i druge skupine „neumreženih“ (UNDP): različiti obiteljski oblici – jednoroditeljske i velike obitelji, obitelji s malom djecom, obitelji koje žive u siromaštvu, žene žrtve obiteljskog nasilja, mladi, Romi, povratnici i interno raseljene osobe, institucionalizirani dijelovi stanovništva, zatvorenici, beskućnici, osobe koje žive sa HIV- om, seksualne manjine kao ranjiva društvena skupina i osobe s problemom ovisnosti. Većina ovih skupina prepoznata je od javnosti i njihove se specifične potrebe rješavaju unutar sustava i kroz civilno društvo. Bilo bi značajno prikupiti detaljnije podatke o navedenim skupinama u našoj županiji i uključiti ih u kreiranje lokalnih politika s obzirom da skupine pod rizikom od socijalne isključenosti trebaju našu pojačanu pozornost i kreiraju izazove budućim politikama.

1. Na području gospodarstva naša županija zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske. U usporedbi s okolnim županijama prisutan je nedovoljan rast BDP-a, mali broj aktivnih poduzeća, potrebna je modernizacija poljoprivrede i razvoj ruralnih područja, kroz veći stupanj korištenja prirodnih resursa. 2. Na području zapošljavanja i ljudskih resursa prisutna je visoka stopa i rast stope nezaposlenosti. Važno je istaknuti visoku stopu nezaposlenih mladih osoba i zaostajanje u isplaćenoj mjesečnoj neto plaći za prosjekom RH. 3. Osiguranika u sustavu generacijske solidarnosti u našoj županiji ima 7% manje nego umirovljenika. 4. Socijalne prilike su, u skladu s gospodarskom situacijom, razmjerno nepovoljne, posebice na području CZSS Pakrac, gdje je gotovo 5% stanovnika ujedno i korisnika socijalne skrbi, što je dvostruko više od prosjeka RH. 5. Područje dodatnih socijalnih usluga nedovoljno je razvijeno i za njega se izdvaja malo sredstava u usporedbi s drugim županijama. 6. Kvaliteta života u našoj županiji zaostaje za ostatkom RH. Nalazimo se na listi pet najlošijih županija za 6 od 12 pokazatelja. 7. Visok rizik od siromaštva za starije osobe u našoj regiji, kao i povećanje udjela starije populacije usmjerava nas na koncept aktivnog starenja, kako bismo utjecali na ugodniju i sigurniju starost svih stanovnika. 8. Samo gospodarstvo temeljeno na znanju može ostvariti pozitivne efekte na rast, razvoj i zapošljavanje, te proizvesti pozitivne socio-ekonomske učinke kroz povećanje životnog standarda cjelokupnog stanovništva.

5. Zdravstveni pokazatelji

5.1. Vodeći uzroci smrti u Požeško-slavonskoj županiji

Ohrabruju podaci da je prosječna duljina života žena i muškaraca u stalnom porastu (Slika 5.1.a). U 2010. godini Prosječan životni vijek u našoj županiji bio je 73,9 godine, no očekivano postoji razlika prema spolu. Žene su u prosjeku živjele 77,3 godina, a muškarci 70,4 godinu. U usporedbi s podacima za Republiku Hrvatsku imamo sličan životni vijek (RH ukupno 73,6; muškarci 70,1; žene 77,0 godina).

Slika 5.1.a Prosječna duljina života za osobe umrle u Požeško-slavonskoj županiji 2001.-2010. godine

80,0 77,35 75,0 73,88 ž 70,0 70,41 uk 65,0 m

60,0

Izvor: DZS, Detaljni uzroci smrti 2001./2010. Promatrano na 100.000 stanovnika u Požeško-slavonskoj županiji je u 2010. godini umrlo 7,3% više stanovnika nego u Republici Hrvatskoj. Kako u našoj županiji, tako i u RH, prvo i drugo mjesto zauzimaju bolesti cirkulacijskog sustava (skupina IX, MKB-X) i novotvorine (skupina II, MKB-X). Na 3.-5. mjestu izmjenjuju se skupina ozljeda, otrovanja i drugih posljedica vanjskih uzroka (skupina XIX, MKB-X), bolesti dišnog sustava (skupina X, MKB-X), bolesti probavnog sustava (skupina XI, MKB-X), te endokrine bolesti (skupina IV, MKB-X). Kako u Požeško- slavonskoj županiji, tako i u Republici Hrvatskoj, ovih šest skupina uzroka smrti čini preko 90,% svih uzroka smrti tijekom promatranog perioda. U Tablici 5.1.1. vidimo da su navedene stope smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava u 2010. godini (promatrane ukupno) više u Požeško-slavonskoj županiji nego u Republici Hrvatskoj, dok su stope za novotvorine gotovo ujednačene. Umrli od kardiovaskularnih bolesti i novotvorina u županiji i u Republici Hrvatskoj čine oko 75% broja ukupno umrlih osoba. Važno je primijetiti da se udjeli umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava i novotvorina u našoj županiji razlikuju prema spolu. Udio bolesti cirkulacijskog sustava kod muškaraca je 44,3%, dok je skupina novotvorina zastupljena sa 27,9%. Kod žena je udio umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava 57,3%, a novotvorina 21,2%. Kasnije ćemo malo detaljnije promotriti ove dvije skupine bolesti s najvećim udjelom u ukupnoj smrtnosti (Poglavlje 6.2 i 6.3.).

Tablica 5.1.1 Stope umrlih na 100.000 stanovnika za najčešćih pet skupina dijagnoza u 2010. godini za Požeško-slavonsku županiju i Republiku Hrvatsku

Ukupno Muškarci Žene

MKB-X Stopa/100.000 Stopa/100.000 Stopa/100.000

Broj % PSŽ RH Broj % PSŽ RH Broj % PSŽ RH KVB (IX) 552 50,8 643,1 577,6 241 44,3 582,2 511,6 311 57,3 699,9 638,7

Novotvorine (II) 267 24,6 311,1 308,7 152 27,9 367,2 367,9 115 21,2 258,8 253,7

Dišni sustav (X) 64 5,9 74,6 44,1 40 7,4 96,6 55,8 24 4,4 54,0 33,3

Vanjski uzroci (XIX) 52 4,8 60,6 66,9 35 6,4 84,5 86,0 23 4,2 38,3 49,1

XI (uk i m)/IV (ž) 40 3,7 46,6 55,4 28 5,1 67,6 69,5 20 3,7 45,0 35,2

Ukupno 1.087 100,0 1266,4 1173,9 544 100,0 1314,1 1202,4 543 100,0 1222,1 1147,5 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2010. Prilog: Tablica 5.1.2. (detaljna) Umrli u Požeško-slavonskoj županiji u 2010. godini, prema MKB-X skupinama, spolu i usporedba stope/100.000 stanovnika s Republikom Hrvatskom, str.54. Vodeći pojedinačni uzroci smrti su očekivano u skupini bolesti cirkulacijskog sustava i to ishemične bolesti srca (I20-I25) i cerebrovaskularne bolesti (I60-I69). Ove dijagnoze čine 34% svih uzroka smrti u 2010. godini u Republici Hrvatskoj i 36,8% svih uzroka smrti u Požeško- slavonskoj županiji (Tablica 5.1.3.). Ukupno, 10 vodećih uzroka smrti čini 66,4% svih uzroka smrti u našoj županiji. Tablica 5.1.3. Vodećih 10 pojedinačnih uzroka smrti u Požeško-slavonskoj županiji u 2010. godini, ukupno

MKB-X Dijagnoza Broj % I20-I25 Ishemiène bolesti srca 238 21,90 I60-I69 Cerebrovaskularne bolesti 204 18,77 C33-C34 Zloæudna novotvorina dušnika, dušnica i pluæa 57 5,24 J40-J46 Bolesti donjeg dijela dišnog sustava (KOPB) 53 4,88 I10-I13 Hipertenzivne bolesti 41 3,77 I50 Insuficijencija srca 29 2,67 E10-E14 Šeæerna bolest 28 2,58 C18-C21 Zloæudne novotvorine debelog crijeva 26 2,39 C16 Zloæudna novotvorina želuca 24 2,21 K70, K73-K74, K76 Kroniène bolesti jetre, fibroza i ciroza 22 2,02 Prvih 10 uzroka smrti 722 66,42 Ukupno 1087 100,00 Izvor: DZS, Detaljni uzroci smrti 2010.

Kod muškaraca u 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti dominira ishemična bolest srca, dok kod žena dominiraju cerebrovaskularne bolesti kao uzrok smrti (Tablica 5.1.4., Tablica 5.1.5.).). Vodeći uzroci smrti iz skupine bolesti cirkulacijskog sustava su kod muškaraca zastupljena s 37,7% u prvih 10 uzroka smrti, a kod žena s 54,0%. Novotvorine su u vodećim uzrocima smrti kod muškaraca zastupljene s 17,6%, dok su kod žena zastupljene sa 7,0% što je slično podacima kada skupinu cirkulacijskih bolesti i novotvorina promatramo ukupno. Tablica 5.1.4. Vodećih 10 pojedinačnih uzroka smrti u Požeško-slavonskoj županiji u 2010. godini, muškarci MKB-X Dijagnoza Broj % I20-I25 Ishemièna bolesti srca 125 22,98 I60-I69 Cerebrovaskularne bolesti 80 14,71 C33-C34 Zloæudna novotvorina dušnika, dušnica i pluæa 45 8,27 J40-J46 Bolesti donjeg dijela dišnog sustava (KOPB) 35 6,43 K70, K73-K74, K76 Kroniène bolesti jetre, fibroza i ciroza 18 3,31 C18-C21 Zloæudne novotvorine debelog crijeva 16 2,94 C16 Zloæudna novotvorina želuca 14 2,57 C61 Zloæudna novotvorina prostate 11 2,02 C25 Zloæudna novotvorina gušteraèe 10 1,84 E10-E14 Šeæerna bolest 10 1,84 Prvih 10 uzroka smrti 364 66,91 Ukupno 544 100,00 Izvor: DZS, Detaljni uzroci smrti 2010. Tablica 5.1.5. Vodećih 10 pojedinačnih uzroka smrti u Požeško-slavonskoj županiji u 2010. godini, žene MKB-X Dijagnoza Broj % I60-I69 Cerebrovaskularne bolesti 124 22,84 I20-I25 Ishemièna bolesti srca 113 20,81 I10-I13 Hipertenzivne bolesti 32 5,89 I50 Insuficijencija srca 24 4,42 C50 Zloæudna novotvorina dojke 18 3,31 J40-J46 Bolesti donjeg dijela dišnog sustava (KOPB) 18 3,31 E10-E14 Šeæerna bolest 18 3,31 S72 Prijelom butne kosti 11 2,03 C18-C21 Zloæudne novotvorine debelog crijeva 10 1,84 C16 Zloæudna novotvorina želuca 10 1,84 Prvih 10 uzroka smrti 378 69,61 Ukupno 543 100,00 Izvor: DZS, Detaljni uzroci smrti 2010.

Kada umrle osobe promatramo prema dobnim skupinama vidimo da je većina umrlih (63,4% ukupno umrlih) u dobnoj skupini od 64-85 godina. U mlađim dobnim skupinama umrlo je više muškaraca (26,3% muškaraca i 9,8% žena od ukupno umrlih prema spolu). U skupini osoba starijih od 85 godina umrlo je više žena u apsolutnim brojevima (26,9% žena i 10,3% muškaraca od ukupno umrlih osoba prema spolu- omjer 3:1), što je očekivano s obzirom da je u toj dobnoj skupini omjer žena i muškaraca 4:1, međutim i u skupini 85+ je zapravo veća relativna smrtnost muškaraca (Slika 5.1.b). Slika 5.1.b Umrli u Požeško-slavonskoj županiji prema dobnim skupinama u 2010. godini

400 350 300 250 200 m 150 ž 100 50 0 0-19 20-24 25-44 45-64 65-84 85+

Izvor: DZS, Detaljni uzroci smrti 2010. U najmlađoj dobi (0-19 god.) uzroci smrti su perinatalni, kongenitalne malformacije i karcinomi. Mladi (20-24 god.) najčešće stradaju od vanjskih uzroka smrti (nesreće). U srednjoj produktivnoj dobi (25-44 god.) nesretni slučajevi i dalje su vodeći uzroci smrti, zatim slijede novotvorine i bolesti probavnog sustava. U kasnoj produktivnoj dobi (45-64 god.) vodeći uzroci smrti su novotvorine (najčešćeg sijela bronha i pluća kod muškaraca i dojke kod žena), slijede cirkulacijske bolesti (akutni infarkt miokarda i moždani udar). Na trećem su mjestu vanjski uzroci smrti. Na četvrtom su mjestu bolesti probavnog sustava (fibroza i ciroza jetre). U starijoj dobi (65-84 god.) najčešće se umire od bolesti cirkulacijskog sustava, i to prvenstveno kronične ishemične bolesti srca, moždanog udara, te infarkta miokarda. Na drugom mjestu su novotvorine, a na trećem bolesti dišnog sustava, sa najčešćom dijagnozom kronične opstruktivne plućne bolesti. U starosti (85 i više god.) vodeći uzrok smrtnosti ostaju bolesti cirkulacijskog sustava i to kronična ishemična bolest srca, srčana insuficijencija i moždani udar.

5.2. Bolesti cirkulacijskog sustava (skupina IX, MKB-X)

Svaka druga smrt u Požeško-slavonskoj županiji (Republici Hrvatskoj, Europi...) posljedica je bolesti srca i krvnih žila (50,8% u našoj županiji 2010. godine). Ovaj podatak svakako zaslužuje pozornost posebice zbog posljedica gubitka osoba koje su prijevremeno umrle od kardiovaskularnih bolesti. Na taj način smo izgubili 1445 godina života koje su te osobe prema očekivanoj životnoj dobi trebale živjeti, a nisu. Poznato je da na pojavnost, a posljedično i smrtnost od bolesti cirkulacijskog sustava, utjecaj imaju brojni rizični čimbenici. Među njima važno je istaći promjenjive životne stilove (pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti, prekomjernu tjelesnu težinu...) na koje je moguće utjecati različitim mjerama, te rizične čimbenike poput povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća i šećerne bolesti, koji se kao kronične bolesti mogu držati pod adekvatnom kontrolom i time se može omogućiti pojedincima visoku kvalitetu života i dulji životni vijek.

5.2.1. Vodeći pojedinačni uzroci smrti u skupini cirkulacijskih bolesti

Vodeći uzroci smrti u skupini kardiovaskularnih bolesti slični su u našoj županiji i Republici Hrvatskoj. Protekle godine (2010.) najviše je osoba umrlo od posljedica inzulta (I64) i kronične ishemične bolesti srca (I25) promatrano ukupno. Kada promatramo dobnu skupinu od 0-64 godine, vodeći uzrok smrti od cirkulacijskih bolesti je akutni infarkt miokarda (I21), a onda slijede inzult i kronična ishemična bolest srca. Muškarci čine 43,7%, a žene 56,3% umrlih u skupini cirkulacijskih bolesti. Promatrano prema spolu vodeći uzroci smrti se razlikuju. Kod muškaraca je na prvom mjestu kronična ishemična bolest srca, a na drugome akutni infarkt miokarda, dok je kod žena na prvome moždani udar, a na drugome kronična ishemična bolest srca (Tablica 5.2.1.1., Tablica 5.2.1.2.). Tablica 5.2.1.1. Najčešći pojedinačni uzroci smrti u skupini bolesti cirkulacijskog sustava u Požeško-slavonskoj županiji 2010. godine, muškarci

Stopa/ % u skupini IX Uzrok smrti Broj 100.000 MKB-X Kronièna ishemièna bolest srca (I25) 68 164,26 12,32 Akutni infarkt miokarda (I21) 55 132,86 9,96 Inzult, nespecificiran (I64) 53 128,03 9,60 Hipertenzivna bolest srca (I11) 9 21,74 1,63 Intracerebralno krvarenje (I61) 8 19,32 1,45 Prvih 5 uzroka: 193 - 62,06 IX MKB-X 311 - 100,00 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2010.

Tablica 5.2.1.2. Najčešći pojedinačni uzroci smrti u skupini bolesti cirkulacijskog sustava u Požeško-slavonskoj županiji 2010. godine, žene

Stopa/ % u skupini IX Uzrok smrti Broj 100.000 MKB-X Inzult, nespecificiran (I64) 92 207,05 16,67 Kronièna ishemièna bolest srca (I25) 57 128,28 10,33 Hipertenzivna bolest srca (I11) 29 65,27 5,25 Akutni infarkt miokarda (I21) 28 63,02 5,07 Insuficijencija srca (I50) 24 54,01 4,35 Prvih 5 uzroka: 230 - 73,95 IX MKB-X 311 - 100,00 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2010. Uspoređujući prema spolu, u našoj županiji je stopa za inzult viša i za muškarce i za žene od stopa u Republici Hrvatskoj. Stopa za kroničnu ishemičnu bolest srca u Republici Hrvatskoj viša je za žene nego u našoj županiji, a za muškarce niža (Slika 5.2.1.a). Slika 5.2.1.a Usporedba stopa umrlih od najčešćih uzroka smrti u skupini bolesti cirkulacijskog sustava za Požeško-slavonsku županiju i Republiku Hrvatsku prema spolu u 2010. godini

250,0

200,0

150,0

100,0 PSŽ RH 50,0

0,0 m ž m ž m ž m ž Inzult (I64) Kr. ishem. bol. srca AIM (I21) Insuficijencija srca (I25) (I50)

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2010.

Usporedba stopa smrtnosti od moždanog udara (I64) za našu županiju i Republiku Hrvatsku govori u prilog viših stopa i za žene i za muškarce (promatrano prosječno za proteklih 11 godina) u Požeško-slavonskoj županiji. Prisutan je prosječno pad stopa za sve uspoređivane skupine (Slika 5.2.1.b). Slika 5.2.1.b Usporedba stopa smrtnosti za inzult, nespecificiran kao krvarenje ili infarkt (I64) u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj, muškarci i žene, 2000.-2010. godine

300,0

250,0

200,0 PSŽ m PSŽ ž 150,0 RH m 100,0 RH ž 50,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010. Za razliku od stopa smrtnosti od moždanog udara (I64), kod stopa za kroničnu ishemičnu bolest srca (I25), bilježimo porast i za našu županiju i za Republiku Hrvatsku (sada gotovo ujednačene stope). Možemo primijetiti da su u promatranom periodu stope u našoj županiji rasle nešto brže jer su 2000. godine bile niže od usporedivih za Republiku Hrvatsku, a sada su ujednačene. Promatrano prema spolu više su stope za žene (Slika 5.2.1.c). Slika 5.2.1.c Usporedba stopa smrtnosti za kroničnu ishemičnu bolest srca (I25) u Požeško- slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj, muškarci i žene, 2000.-2010. godine

200,0

150,0 PSŽ m 100,0 PSŽ ž RH m 50,0 RH ž 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010.

Stope smrtnosti za akutni infarkt miokarda (AIM) (I21) u našoj županiji više su, ali slijede silazne trendove prisutne u Republici Hrvatskoj. Za razliku od stopa za moždani udar i kroničnu ishemičnu bolest srca, stope za AIM više su za muškarce (Slika 5.2.1.d). Slika 5.2.1.d Usporedba stopa smrtnosti za akutni infarkt miokarda (I21) u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj, muškarci i žene, 2000.-2010. godine

160,0 140,0 120,0 PSŽ m 100,0 PSŽ ž 80,0 RH m 60,0 RH ž 40,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010. Stope smrtnosti za insuficijenciju srca (I50) u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj imaju silazni trend u promatranom periodu i u našoj županiji su niže nego u Republici Hrvatskoj. Stope za žene su više od usporedivih za muškarce (Slika 5.2.1.e). Slika 5.2.1.e Usporedba stopa smrtnosti za insuficijenciju srca (I50) u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj, muškarci i žene, 2000.-2010. godine

120,0 100,0 80,0 PSŽ m 60,0 PSŽ ž 40,0 RH m 20,0 RH ž 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010.

Analizirani vodeći pojedinačni uzroci smrti od cirkulacijskih bolesti ukazuju nam na više stope umiranja u našoj županiji u usporedbi sa Republikom Hrvatskom za moždani udar i AIM, ujednačene za kroničnu ishemičnu bolest srca i niže za insuficijenciju srca. Vrijedno je napomenuti da su upravo AIM i moždani udar vodeći uzroci smrti od bolesti cirkulacijskog sustava kod osoba mlađih od 65 godina, dok su kronična ishemična bolest srca i insuficijencija srca vodeći uzroci smrti kod starijih osoba.

5.2.2. Usporedba pokazatelja smrtnosti od cirkulacijskih bolesti s bazom podataka „Zdravlje za sve“ Svjetske zdravstvene organizacije (The European Health for All Database (HFA-DB))

Baza podataka „Zdravlje za sve“ Svjetske zdravstvene organizacije (The European Health for All Database (HFA-DB)) sadrži niz pokazatelja (mortalitet, morbiditet, okolišni pokazatelji...) usporedivih za sve zemlje europske regije, uključivo Republiku Hrvatsku. Za usporedbu kod skupine cirkulacijskih bolesti odabrana su tri pokazatelja: usporedba skupine cirkulacijskih bolesti ukupno, usporedba ishemične bolesti srca (I20-I25) i usporedba cerebrovaskularnih bolesti (I60-I69). Sve su analize napravljene prvo za sve dobne skupine, a zatim i za skupinu od 0-64 godine starosti, te prema spolu. Svake godine od bolesti cirkulacijskog sustava umire preko 50% stanovnika naše županije (od broja ukupno umrlih). Više žena nego muškaraca u apsolutnim brojevima. No kada se ovi podaci standardiziraju prema dobi i kada se uzme tzv. standardna europska populacija kao osnova, dobiju se usporedivi podaci koji nam govore o trendovima smrtnosti neovisno o specifičnostima dobne strukture našeg stanovništva. Slika 5.2.2.a Prikaz baze podataka „Zdravlje za sve“ Svjetske zdravstvene organizacije

Izvor: HFA-DB

Na Slikama 5.2.2.b i 5.2.2.c uspoređene su stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti. Silazne trendove u Europskoj uniji ne slijedimo i imamo više stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti od Republike Hrvatske kao cjeline. Promatrano prema spolu, stope za muškarce u našoj županiji, prosječno pokazuju trend rasta, dok Republika Hrvatska (RH) i Europska unija (EU) bilježe trend pada stopa. Stope za žene nešto su više u našoj županiji od usporedivih za RH i EU. Slika 5.2.2.b Standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2000.-2010. godina

700,0

600,0

500,0 PSŽ uk 400,0 RH uk

300,0 EU uk

200,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Slika 5.2.2.c Standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, prema spolu, 2000.-2010. godina

800,0 700,0 PSŽ m 600,0 PSŽ ž 500,0 400,0 RH m 300,0 RH ž 200,0 EU m 100,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Na Slikama 5.2.2.d i 5.2.2.e vidimo usporedbu stopa smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za dobnu skupinu od 0-64 godine. Promatrano ukupno, bilježimo pad stope u našoj županiji, gdje smo u 2010. godini dostigli stopu EU iz 2000. godine i izjednačili se sa stopom u RH za 2010. godinu. Promatrano prema spolu vidimo da su stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za žene mlađe od 65 godina niske i gotovo u skladu sa stopama u EU, dok su se stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za muškarce prosječno izjednačile s usporedivima u RH.

Slika 5.2.2.d Standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, za dob 0-64, ukupno, 2000.-2010. godina

140,0 120,0 100,0 PSŽ uk 80,0 60,0 RH uk 40,0 EU uk 20,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Slika 5.2.2.e Standardizirane stope smrtnosti od cirkulacijskih bolesti za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, za dob 0-64, prema spolu, 2000.-2010. godina

200,00 PSŽ m 150,00 PSŽ ž 100,00 RH m

50,00 RH ž EU m 0,00 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Na Slikama 5.2.2.f i 5.2.2.g prikazana je usporedba za ishemičnu bolest srca (I20-I25), koja ima najveću zastupljenost u skupini bolesti cirkulacijskog sustava (ispred cerebrovaskularnih bolesti (I60-I69)). Stope smrtnosti su u porastu i kod nas i u RH, dok u zemljama EU padaju. Promatrano prema spolu upadljiv je porast stope za muškarce u proteklih dvije godine za našu županiju. Slika 5.2.2.f Standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca (I20-I25) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2000.-2010. godina 300,0 250,0 200,0 PSŽ uk 150,0 100,0 RH uk 50,0 EU uk 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB

Slika 5.2.2.g Standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca (I20-I25) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, prema spolu, 2000.-2010. godina

400,0 PSŽ m 300,0 PSŽ ž 200,0 RH m 100,0 RH ž EU m 0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB U dobnoj skupini do 65 godina starosti (Slika 5.2.2.h i 5.2.2.i) bilježi se prosječno silazni trend i u skladu sa stopama u RH (ukupno i prema spolu). Kako je u slučaju naše županije riječ o malim apsolutnim brojevima, na slikama se prate velika odstupanja od prosječne stope kroz godine za muškarce. Iz tog je razloga važno pratiti prosječne stope kroz višegodišnje razdoblje. Stope za žene su niske i slijede trendove zemalja EU. Slika 5.2.2.h Standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca (I20-I25) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, za dob 0-64, ukupno, 2000.-2010. g.

60,0 50,0 40,0 PSŽ uk 30,0 20,0 RH uk 10,0 EU uk 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Slika 5.2.2.i Standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca (I20-I25) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, dob 0-64, prema spolu, 2000.-2010. g.

100,0

80,0 PSŽ m

60,0 PSŽ ž RH m 40,0 RH ž 20,0 EU m 0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB

Cerebrovaskularne bolesti (I60-I69), vodeća su skupina uzroka smrti unutar skupine cirkulacijskih bolesti, općenito i za žene u našoj županiji (2010. godina). Kod muškaraca su na drugom mjestu. Prilikom standardizacije na europsku populaciju gubi se razlika u starosti muškaraca i žena promatranih kao zasebne skupine. Iz tog razloga su stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za muškarce više od usporedivih za žene iako je u apsolutnim brojevima umrlo više žena. Na Slikama 5.2.2.j i 5.2.2.k pratimo blagi rast stopa (za našu županiju i prema spolu i ukupno. Stope su više nego u RH i EU. Zemlje EU bilježe pad tijekom promatranog perioda. Slika 5.2.2.j Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (I60-I69) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2000.-2010. godina

250,0 200,0

150,0 PSŽ uk 100,0 RH uk 50,0 EU uk 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Slika 5.2.2.k Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (I60-I69) za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, prema spolu, 2000.-2010. godina

350,0 300,0 PSŽ m 250,0 PSŽ ž 200,0 150,0 RH m 100,0 RH ž 50,0 EU m 0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Na Slikama 5.2.2.l i 5.2.2.m pratimo (prosječno) izjednačavanje stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za osobe mlađe od 65 godine sa stopama u RH. Prije 11 godina (2000.) stope u našoj županiji bile su prosječno 30% više od usporedivih za RH. Od tada su u padu. Velike oscilacije od prosječne stope (2000.-2010.) rezultat su malih apsolutnih brojeva kada promatramo našu županiju. Iz tog razloga je važno pratiti prosječnu stopu. Stope u EU su i dalje niže od usporedivih za našu županiju i to značajnije za muškarce, dok su za žene stope slične.

Slika 5.2.2.l Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (I60-I69) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i EU, dob 0-64, ukupno, 2000.-2010. g.

50,00

40,00

30,00 PSŽ uk 20,00 RH uk 10,00 EU uk

0,00

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Slika 5.2.2.m Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (I60-I69) za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, dob 0-64, prema spolu, 2000.-2010. g. 70,0 60,0 PSŽ m 50,0 PSŽ ž 40,0 30,0 RH m 20,0 RH ž 10,0 EU m 0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB U promatranom periodu (proteklih 11 godina) rijetki su pokazatelji za našu županiju koji su na razini europskih. Požeško-slavonska županija u pravilu se pokazuje i lošije u odnosu na pokazatelje za Republiku Hrvatsku. Kada promatramo ukupnu populaciju bilježimo porast stopa za cirkulacijske bolesti ukupno, za skupinu ishemične bolest srca i za cerebrovaskularne bolesti. Stope za ukupno promatranu populaciju slijede trendove u RH, ali su više. EU u usporedbi s našom županijom i RH bilježi kontinuiran pad za sve promatrane pokazatelje. Promatrano prema spolu situacija je slična kao u RH što se tiče trendova, ali su stope više. Bilježimo porast stopa za sve uspoređivane pokazatelje. Zemlje EU bilježe kontinuirani pad i prema spolu. U dobnoj skupini do 65 godina, možemo ipak biti malo optimistični. Za sve promatrane pokazatelje (stope za cirkulacijske bolesti ukupno, ishemičnu bolest srca i cerebrovaskularne bolesti) prosječno bilježimo trend pada stopa. Stope za žene su u našoj županiji gotovo jednake onima u RH, ali i onima u EU. Stope za muškarce prosječno bilježe pad i za razliku od 2000. godine kada su bile prosječno više od usporedivih u RH, sada su se prosječno izjednačile sa stopama u RH, ali su i stope u našoj županiji i u RH za muškarce dobi do 65 godine više od usporedivih u EU.

5.3. Novotvorine (skupina II, MKB-X)

Skupina novotvorina nalazi se na drugom mjestu uzroka smrti u Požeško-slavonskoj županiji (gruba stopa na 100.000 stanovnika 311,1), ali i u Republici Hrvatskoj (gruba stopa na 100.000 stanovnika 308,7) i Europi... Svaka 4. umrla osoba, umire od posljedica raka (24,6% u našoj županiji 2010. godine). U dobnoj skupini od 25.-44. godine u našoj županiji novotvorine slijede nesreće (vanjske uzroke) kao glavni uzroci smrti, dok su na prvom mjestu u dobnoj skupini od 45-64 godine. Skupina novotvorina preuzela je prvo mjesto od bolesti cirkulacijskog sustava po broju potencijalno izgubljenih godina života (usporedba 2005./2010.). Zbog novotvorina u našoj su županiji 2010. godine prijevremeno umrle 154 osobe, odnosno izgubljeno je 1.957 godina koje su te osobe potencijalno mogle živjeti. Kao i kod bolesti cirkulacijskog sustava na pojavnost, a posljedično i smrtnost od raka, utjecaj imaju brojni rizični čimbenici. Među njima važno je istaći promjenjive životne stilove (pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti, prekomjernu tjelesnu težinu...). Važno je preventivno utjecati na ove rizične čimbenike i također omogućiti potporu pojedincima koji se odluče na promjenu načina života. Sprečavanje nastanka i rano otkrivanje raka je od izuzetne važnosti za smanjenja prijevremenih smrti i smrtnosti uopće. Od velike pomoći su Nacionalni programi ranog otkrivanja raka (raka dojke „MAMMA“ i raka debelog crijeva) koji se kontinuirano provode u našoj županiji od 2006., odnosno 2008. godine.

5.3.1. Vodeći pojedinačni uzroci smrti u skupini novotvorina

Vodeći uzroci smrti u skupini novotvorina podjednaki su u našoj županiji i Republici Hrvatskoj. Protekle godine (2010.) najviše je osoba umrlo od posljedica raka bronha i pluća (C33-C34) i raka debelog crijeva (C18-C21). Kada promatramo dobnu skupinu od 0-64 godine, vodeći uzrok smrti od novotvorina je rak pluća (vodeći i za muškarce i općenito), a slijede rak grkljana, rak debelog crijeva i rak gušterače. Kod žena je u dobnoj skupini do 65 godina (kao i za cijelu populaciju žena) vodeći uzrok smrti od novotvorina, rak dojke. Tablica 5.3.1.1., Slika 5.3.1.a Najčešći pojedinačni uzroci smrti u skupini novotvorina u Požeško-slavonskoj županiji 2010. godine, muškarci

Stopa/ % u skupini Zloæudna novotvorina Broj 100.000 II MKB-X Bronha i pluæa (C33 -C34) 44 106,29 28,95 Debeloga crijeva (C18-C21) 15 36,23 9,87 Želuca (C16) 14 33,82 9,21 Prostate (C61) 11 26,57 7,24 Gušteraèe (C25) 10 24,16 6,58 Prvih 5 uzroka: 94 - 61,84 II MKB-X 152 367,17 100,00 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2010.

Muškarci čine 56,9% umrlih u skupini novotvorina, a žene 43,1%. Promatrano prema spolu vodeći uzroci smrti od novotvorina su za muškarce rak bronha i pluća, rak debelog crijeva i rak želuca, a za žene: rak dojke, rak bronha i pluća, rak debelog crijeva i rak želuca (Tablica 5.3.1.1., Slika 5.3.1.a, Tablica 5.3.1.2., Slika 5.3.1.b). Tablica 5.3.1.2., Slika 5.3.1.b Najčešći pojedinačni uzroci smrti u skupini novotvorina u Požeško-slavonskoj županiji 2010. godine, žene

Stopa/ % u skupini Zloæudna novotvorina Broj 100.000 II MKB-X

Dojke (C50) 18 40,50 15,65 Bronha i pluæa (C33 -C34) 12 27,00 10,43 Želuca (C16) 10 22,50 8,70

Debeloga crijeva (C18-C21) 10 22,50 8,70 Mozga (C71) 8 18,00 6,96

Prvih 5 uzroka: 58 - 50,43 II MKB-X 115 258,76 100,00 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2010. Uspoređujući prema spolu (2010. godina), u našoj županiji je stopa smrtnosti za rak bronha i pluća, te za rak želuca kod muškaraca viša nego u Republici Hrvatskoj, dok je za rak prostate i rak debelog crijeva niža. Kod žena je stopa smrtnosti za rak dojke, kao vodeći uzrok smrti od raka kod žena, slična kao u Republici Hrvatskoj. Isto važi i za rak pluća. Stopa smrtnosti za žene za rak debelog crijeva su niže, a za rak želuca više od usporedivih za Republiku Hrvatsku (Slika 5.3.1.c). Ovi vodeći uzroci smrti od raka bit će detaljnije analizirani. Slika 5.3.1.c Usporedba stopa umrlih od najčešćih uzroka smrti u skupini novotvorina za Požeško-slavonsku županiju i Republiku Hrvatsku prema spolu u 2010. godini

120,0 100,0 80,0 60,0 PSŽ 40,0 RH 20,0 0,0 m ž m ž m ž m ž Bronhi i pluća Debelo crijevo Želudac (C16) Prostata Dojka (C33 -C34) (C18-C21) (C61) (C50)

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2010.

Analizirani vodeći pojedinačni uzroci smrti od novotvorina ukazuju nam da rak pluća kao uzrok smrti dominira kod muškaraca, a rak dojke kod žena. U usporedbi s Republikom Hrvatskom nešto su više stope smrtnosti za rak pluća (muškarci) i rak želuca, a nešto niže za rak debelog crijeva.

5.3.2. Incidencija (pojavnost) raka i mortalitet (smrtnost) od raka

Prema podacima Registra za rak (posljednji dostupni podaci za 2008.) u našoj županiji je registrirana pojavnost raka u toj godini niža nego prosječno u Republici Hrvatskoj (RH) (Slika 5.3.2.a). Slika 5.3.2.a Incidencija raka prema županijama u 2008. godini

700

600

500

400

300 Muškarci Žene 200

100

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, HZJZ. Bilten br.33. Incidencija raka u Hrvatskoj. Uz nižu incidenciju (pojavnost) raka u našoj županiji, niži je i mortalitet (smrtnost)od raka. Kod muškaraca je incidencija niža za 11%, a mortalitet za 10,5% u usporedbi s RH. Kod žena je incidencija niža za 12,2%, a mortalitet za 14,2% kada je usporedimo s podacima za RH. Postotni udio umrlih u odnosu na oboljele, usporediv je sa RH. Kako su ovo samo podaci za 2008. godinu važno je uzeti ih samo kao smjernice (Slika 5.3.2.b). Slika 5.3.2.b Usporedba incidencije i mortaliteta od raka u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj 2008. godine (zadnja dostupna godina iz Registra za rak), prema spolu

600,0 516 361 500,0 459 406 400,0 324 241 356 300,0 207 200,0 PSŽ 100,0 RH 0,0 m ž m Mortalitet ž Incidencija

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2008., HZJZ. Bilten br.33. Incidencija raka u Hrvatskoj.

5.3.3. Usporedba pokazatelja smrtnosti od novotvorina s bazom podataka „Zdravlje za sve“ Svjetske zdravstvene organizacije (The European Health for All Database (HFA-DB))

Napomena: Uvodni dio u cjelini 5.2.2. (str. 61). odnosi se i na ovo poglavlje. Za usporedbu s bazom podataka HFA Svjetske zdravstvene organizacije u poglavlju novotvorine izabrana je usporedba smrtnosti za novotvorine ukupno, rak dojke kao vodeći uzrok smrti kod žena i rak pluća kao vodeći uzrok smrti kod muškaraca. Dodatno je napravljena i usporedba stopa smrtnosti za rak debelog crijeva između naše županije i Republike Hrvatske za oba spola, ali bez usporedbe s HFA bazom. Na Slikama 5.3.3.a i 5.3.3.b uspoređene su stope smrtnosti od novotvorina. Prisutan je trend porasta stopa u Požeško-slavonskoj županiji (PSŽ) i Republici Hrvatskoj (RH), dok je u zemljama Europske unije (EU) prisutan pad stopa. Stope u našoj županiji su slične stopama u RH. Stope za muškarce su dvostruko više od usporedivih za žene (u našoj županiji i u RH). Slika 5.3.3.a Standardizirane stope smrtnosti od novotvorina za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2001.-2010. godina

290,0 270,0 250,0

230,0 PSŽ 210,0 RH 190,0 EU 170,0 150,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB Slika 5.3.3.b Standardizirane stope smrtnosti od novotvorina za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, prema spolu, 2001.-2010. godina

450,0 400,0 PSŽ m 350,0 PSŽ ž 300,0 250,0 RH m 200,0 RH ž 150,0 EU m 100,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB

Na Slikama 5.3.3.c i 5.3.3.d prikazana je usporedba stopa smrtnosti od novotvorina za dobnu skupinu od 0-64 godine. Prosječno su stope slične usporedivima u RH (velike oscilacije stopa prisutne su zbog malih apsolutnih brojeva). Zemlje EU imaju za 1/3 niže stope smrtnosti od raka uz prisutan trend pada. Stope za muškarce do 65 godina više su od usporedivih za žene baš kao i u usporedbi koja uključuje sve dobne skupine, no ne pokazuju trend rasta. Stope za žene su gotovo izjednačene s onima u EU. Slika 5.3.3.c Standardizirane stope smrtnosti od novotvorina za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, za dob 0-64, ukupno, 2001.-2010. godina

130,0 120,0 110,0 100,0 90,0 PSŽ uk 80,0 RH uk 70,0 60,0 EU uk 50,0 40,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB Slika 5.3.3.d Standardizirane stope smrtnosti od novotvorina za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, za dob 0-64, prema spolu, 2001.-2010. godina

200,0 180,0 160,0 PSŽ m 140,0 PSŽ ž 120,0 100,0 RH m 80,0 RH ž 60,0 EU m 40,0 EU ž 20,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB

Rak dojke (C50)

U našoj županiji svake godine 14 žena umre od raka dojke (C50) (prosječno za 2001.-2010.). Prosječna stopa smrtnosti za rak dojke u Požeško-slavonskoj županiji za proteklih 10 godina (2001.-2010.) iznosi 24,0/100.000 i niža je od usporedive za Republiku Hrvatsku (27,6/100.000) (stope standardizirane na europsku populaciju). Prisutan je prosječno uzlazni trend smrtnosti od raka dojke u Požeško-slavonskoj županiji, značajnije uzlazni nego u Republici Hrvatskoj, dok je u zemljama Europske unije prisutan silazni trend (Slika 5.3.3.e). Slika 5.3.3.e Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke (C50) za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2001.-2010. godina

35,0

30,0

25,0 PSŽ uk 20,0 RH uk 15,0 EU uk

10,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB U dobnoj skupini žena do 65 godina starosti prisutan je također uzlazni trend smrtnosti od raka dojke, koji je prosječno izjednačen s onim u RH i EU (Slika 5.3.3.f). Slika 5.3.3.f Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke (C50) za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, dob od 0-64 godine, 2001.-2010. godina

25,0

20,0

15,0 PSŽ 0-64 10,0 RH 0-64 5,0 EU 0-64

0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB

U dobnoj skupini žena starijih od 65 godina, prosječno slijedimo ulazni trend prisutan u RH, uz prosječno slične stope smrtnosti. Usporedive stope u zemljama EU niže su od stopa za našu županiju (Slika 5.3.3.g). Slika 5.3.3.g Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke (C50) za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, dob 65+ godina, 2001.-2010. godina

250,0

200,0

150,0 PSŽ 65+ 100,0 RH 65+ 50,0 EU 65+

0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB Dobna skupina žena od 50-69 godina starosti interesantna nam je zbog provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke. Za sada je rano govoriti o smanjenju smrtnosti od raka dojke. Na Slici 5.3.3.h prikazana je usporedba stopa za našu županiju i RH. Zbog malih je apsolutnih brojeva analiza otežana, no ove podatke je iznimno važno i dalje pratiti Slika 5.3.3.h Stope smrtnosti od raka dojke (C50) za Požeško-slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku, dob 50-69 godina (dobna skupina obuhvaćena Nacionalnim programom), 2001.-2010. godina

100,0

80,0

60,0 PSŽ 50-69 40,0 RH 50-69 20,0

0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010., HFA-DB

Rak bronha i pluća (C33-C34) U našoj županiji svake godine oko 50 osoba umre od raka bronha i pluća (oko 40 muškaraca i oko 10 žena- prosječno 2000.-2010.). Prosječna stopa smrtnosti za rak bronha i pluća (C33-C34) u Požeško-slavonskoj županiji za period 2000.-2010. iznosi 96,7/100.000 za muškarce i viša je od usporedive za Republiku Hrvatsku (92,5/100.000) (stope standardizirane na europsku populaciju). Prosječno (2000.-2010.) su stope za žene niže od usporedivih za Republiku Hrvatsku. Slično je i u dobnoj skupini do 65 godina starosti. Na Slici 5.3.3.i i Slici 5.3.3.j prikazana je usporedba stope smrtnosti od raka bronha i pluća (C33-C34). Prosječno su stope za našu županiju u porastu i to zbog trenda porasta stope smrtnosti za muškarce, gdje su stope iznad usporedivih za RH. Stope za žene su niske i u skladu s usporedivim u RH i EU. Slika 5.3.3.i Standardizirane stope smrtnosti od raka bronha i pluća (C33-C34) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2000.-2010. godina

70,0

60,0

50,0

40,0 PSŽ RH 30,0 EU 20,0

10,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Slika 5.3.3.j Standardizirane stope smrtnosti od raka bronha i pluća (C33-C34) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, prema spolu, 2000.-2010. godina

140,0 120,0 PSŽ m 100,0 PSŽ ž 80,0 RH m 60,0 RH ž 40,0 EU m 20,0 EU ž 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB

Na Slici 5.3.3.k i Slici 5.3.3.l prikazana je usporedba smrtnosti od raka bronha i pluća za dob do 65 godina. Kao i kada promatramo ukupno, i ovdje je prisutan prosječno porast stope smrtnosti u usporedbi s RH i EU. S obzirom da većinu umrlih od raka bronha i pluća čine muškarci, tako se i ovaj porast može povezati s porastom stope za muškarce. Slika 5.3.3.k Standardizirane stope smrtnosti od raka bronha i pluća (C33-C34) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, dob od 0-64 godine, ukupno, 2000.- 2010. godina

40,0

35,0

30,0 PSŽ uk 25,0 RH uk 20,0 EU uk 15,0

10,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB Slika 5.3.3.l Standardizirane stope smrtnosti od raka bronha i pluća (C33-C34) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, dob od 0-64 godine, prema spolu, 2001.-2010. godina

90,0 80,0 70,0 PSŽ m 60,0 PSŽ ž 50,0 40,0 RH m 30,0 RH ž 20,0 EU m 10,0 0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010., HFA-DB

Rak debelog crijeva (C18-C21) U našoj županiji svake godine oko 30 osoba umre od raka debelog crijeva (14 muškaraca i 16 žena, prosječno 2001.-2010.). Prosječna stopa smrtnosti za rak debelog crijeva (C18-C21) u Požeško-slavonskoj županiji za period 2001.-2010. iznosi 34,8/100.000 i niža je od usporedive za Republiku Hrvatsku (38,5/100.000). Prema spolu prosječno (2001.-2010.) su stope za žene više od usporedivih za Republiku Hrvatsku (34,8:31,8), a stope za muškarce niže (34,3:45,7). Prosječno i stope u našoj županiji i u RH imaju trend porasta, kako za muškarce tako i za žene. (Slika 5.3.3.m). Slika 5.3.3.m Usporedba stopa smrtnosti za rak debelog crijeva (C18-C21) u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj, muškarci i žene, 2001.-2010. godine

60,0

50,0

40,0 PSŽ m PSŽ ž 30,0 RH m 20,0 RH ž

10,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010.

Stope smrtnosti od raka ne slijede pozitivne europske trendove. Kada promatramo ukupnu populaciju smrtnost od novotvorina ima trend porasta u usporedbi sa zemljama EU. Slične su stope i u RH. Taj trend porasta rezultat je prosječnog porasta stope za muškarce. Kada promatramo pojedinačne dijagnoze, pratimo prosječno više stope smrtnosti za rak dojke u našoj županiji od usporedivih u EU, uz trend porasta stopa. Za rak bronha i pluća kao vodeći uzrok smrti od raka kod muškaraca, stope su također više u usporedbi sa zemljama EU (za žene su niske i u skladu sa stopama u EU). U dobnoj skupini osoba od 0-64 godine prosječno je za novotvorine prisutan trend koji ukazuje na stagnaciju stopa smrtnosti u usporedbi s EU. Za rak dojke u dobnoj skupini do 65 godina stope su prosječno izjednačene s onima u EU. Za rak pluća je i u ovoj dobnoj skupini prisutan porast stopa smrtnosti, stope su nešto više od usporedivih s RH. Zabrinjavaju prosječno uzlazni trendovi (ukupno za novotvorine i za rak bronha i pluća), no važno je napomenuti da standardizirane stope smrtnosti od raka u našoj županiji ne odstupaju značajno od usporedivih u RH.

5.4 Smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem

Pušenje kao vodeći promjenjiv čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila te druge kronične nezarazne bolesti znatno doprinosi visokoj smrtnosti u Požeško-slavonskoj županiji. Ukupna stopa smrtnosti od bolesti povezanih sa pušenjem na 100.000 stanovnika za Požeško-slavonsku županiju viša je 14% od iste za Republiku Hrvatsku (2001.-2010.godina). Baza podataka „Zdravlje za sve“ Svjetske zdravstvene organizacije (The European Health for All Database (HFA-DB)) razmatrajući pušenje u odnosu na uzroke smrti, koristi pokazatelj koji uzima u obzir više različitih dijagnoza (Rak usta, ždrijela, grkljana, traheje, bronha, pluća i jednjaka (C00-C14, C15, C32-C34), Ishemičnu bolest srca (I20-I25), Cerebrovaskularne bolesti (I60-I69) i kronične bolesti donjeg dišnog sustava, KOPB (J40-J47) (1). Važno je napomenuti da je ovaj pokazatelj grub i koristi se samo za okvirne usporedbe. Stope umrlih od bolesti koje se mogu povezati s pušenjem najviše su u Požeško-slavonskoj županiji, kada se usporede sa stopama u Republici Hrvatskoj (RH) i Europskom unijom (EU). Zemlje EU bilježe pad smrtnosti, dok je taj pokazatelj za našu županiju u porastu (Slika 5.4.a). Slika 5.4.a Standardizirane stope smrtnosti od bolesti povezanih sa pušenjem za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2000.-2010. godina

700,0 600,0 500,0 400,0 PSŽ uk 300,0 RH uk 200,0 EU uk 100,0 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010. , HFA-DB Slika 5.4.b Standardizirane stope smrtnosti od bolesti povezanih sa pušenjem za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, prema spolu, 2000.-2010. godina

1000,0

800,0 PSŽ m

600,0 PSŽ ž RH m 400,0 RH ž 200,0 EU m

0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010. , HFA-DB

Stope za muškarce u našoj županiji, RH i EU su više od usporedivih za žene. Pri usporedbi prema spolu upadljivo je da prosječni porast stope umrlih od bolesti povezanih sa pušenjem kod muškaraca bilježi značajniji rast u usporedbi s RH ili EU. U zemljama EU bilježi se podjednako pad stopa i prema spolu (Slika 5.4.b). U usporedbi unutar dobne skupine od 0-64 godine za našu županiju i RH možemo biti zadovoljni s obzirom da se, promatrano u proteklih 11 godina, bilježi prosječno pad stope umrlih od bolesti koje se mogu povezati s pušenjem, no istovremeno i zabrinuti jer se od 2006. godine ponovno bilježi porast stopa za muškarce (dob do 64 godine), dok su stope kod žena u ovoj dobnoj skupini niske i gotovo stagniraju. Stope za muškarce su više od usporedivih za RH (Slika 5.4.c). Slika 5.4.c Standardizirane stope smrtnosti od bolesti povezanih sa pušenjem za Požeško- slavonsku županiju i Republiku Hrvatsku, dob 0-64 godine, prema spolu, 2000.-2010. godina

300,0 250,0

200,0 PSŽ m 150,0 PSŽ ž 100,0 RH m 50,0 RH ž 0,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2000.-2010.

Možemo zaključiti da pokazatelji, iako grubi, nisu na strani Požeško-slavonske županije. Stope smrtnosti od bolesti povezanih sa pušenjem su u porastu i više su od usporedivih za RH i EU. U dobnoj skupini do 65 godina, stope su, promatrano kroz vrijeme, u padu za muškarce, ali i dalje više od usporedivih za RH. Kako je pušenje vodeći promjenjiv rizični faktor za sve bolesti uzete u obzir pri izradi korištenih pokazatelja, važno je istaknuti ulogu, na prvom mjestu, rada s mladima kako uopće ne bi počeli pušiti, ali svakako i sustavne pomoći svim pušačima koji žele prestati pušiti.

5.5. Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (skupina XIX, MKB-X)

Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (XIX, MKB-X) su značajna skupina uzroka smrti zbog velikog udjela umrlih osoba mlađih od 65 godina. Iako čine tek 4,8% uzroka smrti ukupno (2010.), ove smrti nose velik broj potencijalno izgubljenih godina života. U 2010. godini zbog preuranjenih smrti od vanjskih uzroka izgubljeno je 735 godina (3. mjesto nakon novotvorina i bolesti cirkulacijskog sustava), odnosno 24,5 godina po prerano umrloj osobi, što je u odnosu na druge skupine uzroka najveći gubitak godina po prerano umrloj osobi. U Požeško-slavonskoj županiji (PSŽ) je prosječno na godinu od posljedica ozljeda umrlo 54 osobe, 34 muškarca (63%) i 20 žena (37%) (2006.-2010.). Standardizirana stopa smrtnosti je prosječno (2001.-2010.), slična usporedivoj u Republici Hrvatskoj (RH) i iznosi 58,3/100.000 stanovnika (RH, 58,2). Prosječno su stope za muškarce više od usporedivih za žene (PSŽ 88,4:33,1).

5.5.1. Vodeći pojedinačni uzroci smrti u skupini vanjskih uzroka smrti

Kada promatramo osobe umrle od vanjskih uzroka smrti u 2010. godini, nesretni slučajevi (V01- X59) čine 63,4%, namjerno samoozljeđivanje 32,7% (X60-X84), te napadi i drugi događaji s određenom nakanom (X85-Y34) 4,1%, uzroka smrti. Od svih nesretnih slučajeva (V01-X59) 63,5% čine muškarci, a 36,5% žene. U nesretnim slučajevima najviše su zastupljeni padovi s 54,5%, od kojih češće umiru žene sa 61,2% (22), a manje muškarci 38,8%. Nesreće u prometu su zastupljene s 21,2%, kao uzroci smrti (muškarci 71,4%, žene 28,6%). Promatrano prema spolu, kod muškaraca dominira namjerno samoozljeđivanje kao vanjski uzrok smrti (suicidi) (40%), a kod žena padovi (60%) i to dominantno u dobnoj skupini 65+ (Slika 5.5.1.1.). Slika 5.5.1.1. Vodeći pojedinačni uzroci smrti u skupini vanjskih uzroka za muškarce (plavo) i žene (crveno)u 2010. godini u Požeško-slavonskoj županiji

Izvor: DZS, Detaljni uzroci smrti 2010. Promatrano prema dobi na Slici 5.5.1.2. vidimo da se 50% smrti od vanjskih uzroka događa u dobi do 65 godina (prosječno godišnje 27), gdje je još izraženija dominacija muškaraca sa 82,5% (prosjek 2006.-2010.).

Slika 5.5.1.2. Razlike u dobno-spolnoj raspodjeli umrlih u skupini vanjskih uzroka 2006.-2010. godina u Požeško-slavonskoj županiji, lijevo-ukupno, desno-od 0-64 godine

80 40

60 30

40 Ž 20 Ž 0-64 M M 0-64 20 10

0 0 2006 2007 2008 2009 2010 2006 2007 2008 2009 2010

Izvor: DZS, Detaljni uzroci smrti 2006.-2010.

5.5.2. Nezgode pri prijevozu (V01-V99)

U Požeško-slavonskoj županiji je prosječna stopa umrlih u prometnim nesrećama (12,8/100.000) niža od stope u Republici Hrvatskoj (14,7/100.000) promatrano prosječno za period 2005.-2010. Godišnje prosječno na ovaj način život u našoj županiji izgubi 10 osoba. Stopa je niža i u usporedbi s nekim drugim manjim kontinentalnim županijama: Koprivničko-križevačka - 14,7; Virovitičko-podravska - 23,6; Bjelovarsko-bilogorska - 23,4; Brodsko-posavska - 18,9. U Tablici 5.5.2.1. vidimo kako većinu poginulih osoba u prometu čine osobe koje su se u trenutku nesreće zatekle u prijevoznom sredstvu, a manji dio osobe koje su poginule kao pješaci. Tablica 5.5.2.1. Umrli u prometnim nesrećama prema vrsti nesreće u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u 2009. i 2010. godini

Umrli u prometnim nesreæama 2009. 2010. prema vrsti nesreæe PSŽ RH PSŽ RH Ukupno 9 616 7 500 Postotak od ukupno umrlih 0,8 1,2 0,6 1 Vrsta prometne nesreæe željeznièke nesreæe - 27 - 17 nesreæe u prijevoznom sredstvu 5 443 5 338 poginuli kao pješaci 3 95 2 107 nesreæe u nemotornim vozilima 1 30 - 36 ostale nesreæe u prijevozu - 21 - 2 Izvor podataka: DZS; Umrli u prometnim nesrećama 2006.-2011.

5.5.3. Usporedba pokazatelja smrtnosti od od vanjskih uzroka smrti s bazom podataka „Zdravlje za sve“ Svjetske zdravstvene organizacije (The European Health for All Database (HFA-DB))

Napomena: Uvodni dio u cjelini 5.2.2. (str.61.) odnosi se i na ovo poglavlje. Za usporedbu s bazom podataka HFA Svjetske zdravstvene organizacije u poglavlju vanjskih uzroka smrti izabrana je usporedba smrtnosti ukupno. Na Slikama 5.5.3.a i 5.5.3.b uspoređene su stope smrtnosti od vanjskih uzroka. Vidljivo je kako su prosječno izjednačene s usporedivima za Republiku Hrvatsku (RH) i Europsku uniju (EU), uz blagi trend porasta. Stope za muškarce više su od usporedivih za žene. Slika 5.5.3.a Standardizirane stope smrtnosti od vanjskih uzroka smrti (skupina XIX) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, ukupno, 2001.-2010. godina

80,0 70,0 60,0 PSŽ uk 50,0 RH uk 40,0 EU uk 30,0 20,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010. Slika 5.5.3.b Standardizirane stope smrtnosti od vanjskih uzroka smrti (skupina XIX) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, prema spolu, 2001.-2010. godina

140,0 120,0 PSŽ m 100,0 PSŽ ž 80,0 RH m 60,0 40,0 RH ž 20,0 EU m 0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010.

Na Slika 5.5.3.c i 5.5.3.d su zbog malih apsolutnih brojeva prisutne velike oscilacije stopa smrtnosti od vanjskih uzroka. Prosječno su stope za osobe do 65 godina slične u našoj županiji i RH i više od usporedivih u EU. Stope za žene slične su usporedivima za RH i EU, a stope za muškarce prosječno su slične usporedivima u RH i više od usporedivih u EU. Slika 5.5.3.c Standardizirane stope smrtnosti od vanjskih uzroka smrti (skupina XIX) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, dob 0-64 godine, ukupno, 2001.-2010. godina

55,0 50,0 45,0 40,0 PSŽ uk 35,0 RH uk 30,0 EU uk 25,0 20,0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010. Slika 5.5.3.d Standardizirane stope smrtnosti od vanjskih uzroka smrti (skupina XIX) za Požeško- slavonsku županiju, Republiku Hrvatsku i Europsku uniju, 0-64 godine, prema spolu, 2001.-2010. godina

100,0

80,0 PSŽ m

60,0 PSŽ ž RH m 40,0 RH ž 20,0 EU m 0,0 EU ž

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2001.-2010.

Vanjske uzroke smrti važno je pratiti zbog velikog udjela osoba mlađih od 65 godina, a treba obratiti pozornost i na padove kao uzrok smrti kod žena starije dobi. Stope smrtnosti od vanjskih uzroka smrti uspoređene s Republikom Hrvatskom su slične, no prosječno su više od stopa u EU tako da prostora za napredak ima.

5.6. Potencijalno izgubljene godine života (YPLL)

Potencijalno izgubljene godine života za osobe koje su umrle prije 75. godine života (Years Per Life Lost-YPLL) pokazatelj su veličine problema prijevremenog umiranja. Prijevremena smrt je ona koja se dogodila prije određene starosne dobi (npr. prije 75. godine ili očekivanog trajanja života). Ovaj pokazatelj nam je važan kako bismo pratili kakva je razlika između godina koje su pojedinci mogli doživjeti, ali nisu zbog prijevremenog umiranja. Također značajan je i kod promatranja smrti u mlađim dobnim skupinama i kod smrti osoba koje su u razdoblju punog radnog potencijala. Napravljena je usporedba YPLL u 2005. i 2010. godini u našoj županiji. Pratimo pad potencijalno izgubljenih godina života (YPLL) u Požeško-slavonskoj županiji za 13,4% kada uspoređujemo 2005./2010. godinu (6.498/5.624 godina). Vidimo da je, promatrano prema spolu, u usporedbi 2010. sa 2005. godinom smanjen broj potencijalno izgubljenih godina života, značajnije za žene (gotovo za 1/5) (Tablica 5.6.1.). Tablica 5.6.1. Prikaz pada broja potencijalno izgubljenih godina života (YPLL), usporedba 2005. i 2010. godine u Požeško-slavonskoj županiji PSŽ 2005. 2010. % pada YPLL Ukupno 6.498 5.624 -13,45 Muškarci 4.509 4.021 -10,82 Žene 1.989 1.603 -19,41 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2005./2010. Pet MKB-X skupina koje nose najveći potencijalni gubitak godina se skupine: novotvorina (skupina II, MKB-X), bolesti cirkulacijskog (skupina IX, MKB-X), dišnog skupina (X, MKB-X), probavnog sustava skupina (XI, MKB-X) i skupina vanjskih uzroka skupina (XIX, MKB-X). U navedenim skupinama bilježi se značajan pad YPLL u svim skupinama, osim skupine novotvorine gdje je prisutan porast YPLL (Tablica 5.6.2., Slika 5.6.a). Prvih pet skupina po broju YPLL sudjeluje u ukupnom broju potencijalno izgubljenih godina života sa 77,7% (2010.). Skupina novotvorina pojedinačno najviše doprinosi potencijalno izgubljenim godinama života i nosi trećinu svih YPLL. Promatrano prema spolu (2010.) potencijalno izgubljene godina života kod muškaraca čine 71,5% svih YPLL. Slično je i kada se promatra skupina novotvorina i skupina kardiovaskularnih bolesti koje sudjeluju s najvećim brojem potencijalno izgubljenih godina života, 2/3 su potencijalno izgubljene godina života kod muškaraca. Kao pojedinačne dijagnoze pri potencijalnom gubitku godina života ističu se karcinom bronha i pluća (C33-C34) te akutni infarkt miokarda (I21). U skupini novotvorina karcinom bronha i pluća (C33-C34) je zastupljen sa 1/3 svih YPLL, dok je kod muškaraca nositelj 50% potencijalno izgubljenih godina. U skupini kardiovaskularnih bolesti, akutni infarkt miokarda (I21) zastupljen je s 39% YPLL, a kod muškaraca čini 1/3 svih potencijalno izgubljenih godina života.

Slika 5.6.a Dijagram raspodjele potencijalno izgubljenih godina života prema spolu za Požeško- slavonsku županiju u 2010. g., raspodjela prema vodećih pet MKB-X skupina uzroka smrti.

DZS, Detaljni uzroci smrti 2010.godine Tablica 5.6.2. Potencijalno izgubljene godine života (YPLL) do 75. god. prema skupinama MKB- X u Požeško-slavonskoj županiji, usporedba 2005./2010. godina 2005. 2010. Skupine bolesti (MKB-X) YPLL/broj YPLL/ YPLL/broj YPLL/ YPLL YPLL umrlih 100.000 umrlih 100.000 I Zarazne i parazitarne bolesti 80 16,0 98,1 18 18,0 22,1 II Novotvorine 1.788 12,2 2.193,5 1.957 12,7 2.400,9 III Bolesti krvi i krvotvornog sustava 48 48,0 58,9 0 0,0 0,0 IV Endokrine bolesti 51 7,3 62,6 75 7,5 92,0 V Duševni poremeæaji 156 22,3 191,4 106 15,1 130,0 VI Bolesti živèanog sustava 231 19,3 283,4 145 14,5 177,9 VIII Bolesti uha i mastoida 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0 IX Bolesti cirkulacijskog sustava 1.843 9,2 2.261,0 1.445 8,5 1.772,7 X Bolesti dišnog sustava 412 12,1 505,4 228 10,9 279,7 XI Bolesti probavnog sustava 479 14,5 587,6 362 12,5 444,1 XII Bolesti kože i potkožja 0 0,0 0,0 18 18,0 22,1 XIII Bolesti mišiæno-koštanog sustava 0 0,0 0,0 41 20,5 50,3 XIV Bolesti genitourinarnog sustava 47 11,8 57,7 78 13,0 95,7 XV Trudnoæa, porod, babinje 0 0,0 0,0 0 0,0 0,0 XVI Odreðena stanja nastala perinatalno 219 73,0 268,7 146 73,0 179,1 XVII Priroðene malformacije 0 0,0 0,0 222 55,5 272,4 XVIII Simptomi, znakovi… 131 65,5 160,7 48 48,0 58,9 XIX Ozljede, otrovanja i dr. vanjski uzroci 1.013 24,7 1.242,8 735 24,5 901,7 Ukupno/prosjeèno 6.498 18,7 7.971,8 6.086 20,7 7.466,4 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. godine, Detaljni uzroci smrti 2005./2010. Prema navedenim podacima možemo zaključiti da je situacija u našoj županiji nešto povoljnija nego 2005. godine. Svakako trebamo obratiti pozornost na povećanje potencijalno izgubljenih godina života u skupini novotvorina te detaljnije istražiti uzroke. Iz svega navedenog primjetno je da kronične nezarazne bolesti uzimaju najveći broj potencijalno izgubljenih godina života.

5.7. Vodeći uzroci pobola u Požeško-slavonskoj županiji

5.7.1. Pobol u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Zdravstvenu skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je u 2009. godini pružalo 40 timova u djelatnosti opće medicine i zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece što iznosi 52 tima na 100.000 osiguranika u našoj županiji. U Republici Hrvatskoj je prosječno 57 timova na 100.000 stanovnika (Tablica 5.7.1.1.). Tablica 5.7.1.1. Broj timova i zdravstvenih djelatnika u djelatnosti opće medicine i zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece u Požeško-slavonskoj županiji i RH u 2009. godini

Primarna zdravstvena zaštita PSŽ RH Broj Puno rad. vr. 40 2.559 timova Djel. rad. vr. 0 23 Zdravstveni djelatnici Dr. med. 13 1.077 Opæa 22 1.037 Pedijatrija 3 256 Školska 0 83 Med. rada 1 100

Dr.med. Dr.med. spec. Ostali 1 18 VŠS 0 49 SSS 40 2.522 NSS 0 0 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009

Timovi primarne zdravstvene zaštite su u 2009. godini, utvrdili 185.162 bolesti i stanja. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava (33.481 ili 18,0% ukupnog broja utvrđenih bolesti i stanja, sličan udio i u RH), s vodećom pojedinačnom dijagnozom akutne respiratorne infekcije. Bolesti srca i krvnih žila su na drugom mjestu, zabilježene u 23.559 ili 12,7% slučajeva (RH 12,0%, gdje dominira hipertenzivna bolest kao uzrok morbiditeta. Slijede bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva u 22.301 ili 12,0% slučajeva (RH 11%), s bolestima intrvertebralnih diskova i drugim dorzopatijama na prvom mjestu. Duševne bolesti i poremećaji su na četvrtom mjestu u našoj županiji sa 7,1%, što je za dva mjesta iznad iste skupine u RH. Ovdje su vodeće pojedinačne dijagnoze iz skupine neuroza i afektivnih poremećaja. Bolesti mokraćnih i spolnih organa nalaze se na petom mjestu kao uzrok pobola i zabilježene su u 11.093 ili 6,0% slučajeva (RH 6,3%), gdje dominira upala mokraćnog mjehura. Nadalje su simptomi, znakovi, klinički i laboratorijski nalazi, te endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, bolesti kože i potkožnog tkiva s udjelima od 5-6% (Tablica 5.7.1.2.). Važno je napomenuti kako prikupljeni podaci o bolestima i stanjima ne mogu poslužiti za određivanje udjela pojavljivanja pojedinih značajnih bolesti (ili skupina bolesti), nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene

Tablica 5.7.1.2. Pobol u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Požeško-slavonskoj županiji prema dobnim skupinama i skupinama MKB-X, 2009. godine.

Dob Skupina bolesti - stanja 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65+ g. Ukupno Rang

I Zarazne i parazitarne bolesti 1 . 474 1 . 714 2 . 880 1.024 7.092 12

II Novotvorine 26 179 2.127 1.451 3.783 14

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava 573 315 1.223 548 2.659 16

IV Endokrine bolesti 224 403 5.877 3.767 10.271 7

V Duševni poremećaji 77 460 8.448 4.101 13.086 4

VI Bolesti živčanog sustava 84 275 2.072 963 3.394 15

VII Bolesti oka i adneksa 554 1.705 4.501 2.965 9.725 9

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka 691 769 2.604 1.267 5.331 13

IX Bolesti cirkulacijskog sustava 23 134 10.477 12.925 23.559 2

X Bolesti dišnog sustava 4.419 10.660 14.311 4.091 33.481 1

XI Bolesti probavnog sustava 281 802 4.687 2.705 8.475 10

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva 874 1.955 4.804 2.227 9.860 8

XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava 50 1.026 13.513 7.712 22.301 3

XIV Bolesti mokraćnih i spolnih organa 527 858 6.590 3.118 11.093 5

XV Trudnoća, porod i babinje 0 4 629 0 633 18

XVI Stanja nastala perinatalno 199 0 0 0 199 19

XVII Kongenitane malformacije 206 421 153 34 814 17

XVIII Simptomi, znakovi i nalazi 924 2.750 4.704 2.383 10.761 6

XIX Vanjski uzroci 319 1.709 5.049 1.568 8.645 11

Ukupno 11.525 26.139 94.649 52.849 185.162 / Izvor podataka: Godišnja statistička izvješća - ZJZ PŽS. 2009. Na Slici 5.7.1.a prikazana je dobna raspodjela uzroka pobola prema skupinama MKB-X u Požeško-slavonskoj županiji.

U dobnoj skupini 0-6 godina (6% korisnika u PZZ) dominiraju bolesti dišnog sustava kao uzrok pobola (38,3%), slijede zarazne i parazitarne bolesti sa 12,8%, te simptomi, znakovi i nalazi sa 8,0% ukupnog morbiditeta u ovoj dobnoj skupini. U dobnoj skupini 7-19 godina (14% korisnika u PZZ) dominiraju, također, bolesti dišnog sustava kao uzrok pobola (40,8%), slijede simptomi, znakovi i nalazi sa 10,5% i bolesti kože i potkožnog tkiva sa 7,5% ukupnog pobola u ovoj dobnoj skupini. Zarazne bolesti su na četvrtom mjestu. Stanovnici stari 20-64 godine (51% korisnika PZZ) najčešće pobolijevaju od bolesti dišnog sustava, ali sa značajno nižim udjelom u ukupnom pobolu u ovoj dobnoj skupini nego mlađe osobe (15,1%). Bolesti mišićno-koštanog sustava su na drugom mjestu sa (14,3%), a duševni poremećaji na trećem sa 8,9% udjela u dobnoj skupini. Osobe u dobnoj skupini 65+ (29% korisnika PZZ) najčešće se javljaju liječniku zbog bolesti cirkulacijskog sustava 24,5, slijedi skupina bolesti mišićno-koštanog sustava sa 14,6%, duševni poremećaji sa7,8% i bolesti dišnog sustava sa 7,7%, koje su tek na četvrtom mjestu, a u mlađim dobnim skupinama na prvom (Slika 5.7.1.a).

5.7.2. Pobol u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti

Prema individualnim prijavama o liječenim pacijentima, broj liječenih pacijenata u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti Požeško-slavonske županije bilo je 96.803 (podaci su bez hospitalnog pobola). Vodeće skupine 2009. godine su: vanjski uzroci morbiditeta (ozljede na prvom mjestu), slijede bolesti mišićno-koštanog sustava s različitim dorzopatijama na prvom mjestu, simptomi, znakovi i nalazi, zatim, bolesti cirkulacijskog sustava s hipertenzivnim bolestima na prvom mjestu, te bolesti oka i adneksa (Tablica 5.7.2.1). Prema dobnim skupinama (Slika 5.7.2.a) u dobnoj skupini 0-6 godina (8% korisnika SKZ) dominiraju simptomi, znakovi i nalazi (24,3%). Na drugom mjestu su bolesti dišnog sustava (20,0%) kao uzrok morbiditeta, slijede vanjski uzroci sa 11,7%, te kongenitane malformacije s 9,3% ukupnog morbiditeta u ovoj dobnoj skupini, što ne znači da ima puno djece s kongenitalnim malformacijama u populaciji nego da češće trebaju zdravstvenu skrb. U dobnoj skupini 7-19 godina (13% korisnika SKZ) dominiraju, vanjski uzroci sa 26,4%, slijede simptomi, znakovi i nalazi sa 16,4% i bolesti dišnog sustava kao uzrok morbiditeta (14,4%). Stanovnici stari 20-64 godine (54% korisnika SKZ), najčešće se javljaju zbog vanjskih uzroka pobola-ozljeda (18,2%), bolesti mišićno-koštanog sustava (15,7%), a slijede bolesti cirkulacijskog sustava sa 7,7% udjela u dobnoj skupini. Osobe u dobnoj skupini 65+ (25% korisnika SKZ) najčešće se javljaju liječniku u SKZ zbog bolesti cirkulacijskog sustava (18,4%), slijedi skupina bolesti mišićno-koštanog sustava sa 12,5%, bolesti oka i adneksa sa 11,8% i vanjskih uzroka pobola-ozljeda sa 9,1% morbiditeta u SKZ za ovu dobnu skupinu.

Tablica 5.7.2.1. Pobol u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u Požeško-slavonskoj županiji prema dobnim skupinama i skupinama MKB-X, 2009. godine. Dob Skupina bolesti - stanja 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65+ g. Ukupno Rang

I Zarazne i parazitarne bolesti 475 450 937 274 2.136 14

II Novotvorine 81 232 2.635 1.711 4.659 8

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava 38 9 207 131 385 18

IV Endokrine bolesti 20 96 2.323 1.389 3.828 10

V Duševni poremećaji 35 132 3.139 594 3.900 9

VI Bolesti živčanog sustava 228 234 1.782 697 2.941 13

VII Bolesti oka i adneksa 300 1.411 3.674 2.805 8.190 5

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka 200 231 1.036 500 1.967 15

IX Bolesti cirkulacijskog sustava 2 107 4.013 4.299 8.421 4

X Bolesti dišnog sustava 1.543 1.869 2.116 990 6.518 6

XI Bolesti probavnog sustava 139 225 1.809 1.011 3.184 12

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva 521 715 1.744 692 3.672 11

XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava 100 906 8.217 2.977 12.200 2

XIV Bolesti mokraćnih i spolnih organa 291 259 3.817 1.681 6.048 7

XV Trudnoća, porod i babinje 0 46 1.236 1 1.283 17

XVI Stanja nastala perinatalno 252 3 0 0 255 19

XVII Kongenitane malformacije 719 484 146 29 1.378 16

XVIII Simptomi, znakovi i nalazi 1.882 2.130 3.941 1.885 9.838 3

XIX Vanjski uzroci 904 3.423 9.508 2.165 16.000 1

UKUPNO 7.730 12.962 52.280 23.831 96.803 / Izvor podataka: Godišnja statistička izvješća - ZJZ PŽS. 2009. Na Slici 5.7.2.a prikazana je dobna raspodjela uzroka pobola u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti prema skupinama MKB-X u Požeško-slavonskoj županiji, 2009. godine.

5.7.3. Pobol u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti

U 2009. godini u Požeško-slavonskoj županiji bilo je 13.027 redovitih hospitalizacija i 10.402 hospitalizacije u dnevnim bolnicama (BSO listići, bez skupine Z00-Z99 MKB-X i osoba nepoznate dobi). Vodeći uzroci hospitalizacija u Požeško-slavonskoj županiji su: novotvorine, bolesti cirkulacijskog sustava, bolesti probavnog sustava, duševni poremećaji i bolesti dišnog sustava. Najčešći razlozi hospitalizacija se razlikuju u odnosu na RH, gdje duševni poremećaju i bolesti dišnog sustava (bolesti respiratornog sustava su početkom devedesetih godina bile najzastupljenija skupina u RH), nisu u prvih pet uzroka hospitalnog pobola (Tablica 5.7.3.1.). U hospitalizacijama žena (49,1% svih hospitalizacija) su u 2009. godini najzastupljenije bile novotvorine (1.227 hospitalizacija), bolesti cirkulacijskog sustava (853), bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa (622), bolesti probavnog sustava (572), te bolesti dišnog sustava (457), što odgovara vodećim uzrocima hospitalizacija u RH za žene. U muškaraca liječenih u bolnicama u našoj županiji (50,9% svih hospitalizacija) vodeći uzroci hospitalizacija su bile: novotvorine (1.007 hospitalizacija), bolesti cirkulacijskog sustava (980), duševni poremećaji (805), bolesti probavnog sustava (634), te bolesti dišnog sustava (600). Vodeći uzroci hospitalizacija kod muškaraca, razlikuju se u našoj županiji i RH. Vodeći uzrok hospitalizacija muškaraca u RH bile su bolesti cirkulacijskog sustava (PSŽ 2. mjesto), slijede novotvorine (PSŽ 1. mjesto), bolesti probavnog sustava (PSŽ 4. mjesto), duševni poremećaji (PSŽ 3. mjesto) i te ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka. U dobnoj skupini 0-6 godina (8,0% hospitalizacija je u ovoj dobnoj skupini) u našoj županiji dominiraju stanja nastala perinatalno (22,0%), slijede bolesti dišnog sustava kao uzrok morbiditeta (20,0%), zatim zarazne i parazitarne bolesti sa 12,9%, te simptomi, znakovi i nalazi sa 9,0% ukupnog pobola u ovoj dobnoj skupini. U dobnoj skupini 7-19 godina (9,0% hospitalizacija) dominiraju bolesti dišnog sustava kao uzrok pobola (17,5%), slijede simptomi, znakovi i nalazi sa 13,0%, zatim vanjski uzroci pobola (12,7%) i zarazne bolesti sa 12,5% bolničkog pobola. Stanovnici stari 20-64 godine (48,0% hospitalizacija) najčešće su bili hospitalizirani zbog novotvorina (19,6%), zatim duševnih poremećaja (15,3%) gdje na sedam hospitalizacija muškaraca, dolaze dvije hospitalizacije žena, slijede bolesti cirkulacijskog sustava (10,8%) i bolesti mokraćnog i spolnog sustava sa 8,6% udjela u hospitalizacijama u ovoj dobnoj skupini. Osobe u dobnoj skupini 65+ (35,0%hospitalizacija) najčešće su hospitalizirane zbog bolesti cirkulacijskog sustava 25,3%, slijedi skupina novotvorina s 20,5% udjela, zatim skupina bolesti probavnog sustava (10,4%), bolesti dišnog sustava sa 7,6% i bolesti mokraćnog i spolnog sustava sa 7,2% svih hospitalizacija u ovoj dobnoj skupini (Slika 5.7.1.a). U Republici Hrvatskoj su u dobnoj skupini 65+ na četvrtom mjestu uzroka hospitalizacije bolesti oka, a na petom mjestu ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka kao uzrok hospitalizacije.

Tablica 5.7.3.1. Pobol u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u Požeško-slavonskoj županiji prema dobnim skupinama i skupinama MKB-X, 2009. godine.

Dob Skupina bolesti - stanja 0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65+ g. Ukupno Rang

I Zarazne i parazitarne bolesti 130 155 194 144 623 8

II Novotvorine 18 60 1.228 928 2.234 1

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava 23 10 26 48 107 18

IV Endokrine bolesti 29 62 156 142 389 11

V Duševni poremećaji 5 20 959 96 1.080 4

VI Bolesti živčanog sustava 27 58 208 73 366 12

VII Bolesti oka i adneksa 15 14 91 235 355 13

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka 8 8 69 6 91 19

IX Bolesti cirkulacijskog sustava 0 13 676 1.144 1.833 2

X Bolesti dišnog sustava 201 217 297 342 1.057 5

XI Bolesti probavnog sustava 53 94 589 470 1.206 3

XII Bolesti kože i potkožnog tkiva 24 34 50 27 135 17

XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava 7 50 347 161 565 9

XIV Bolesti mokraćnih i spolnih organa 48 57 537 324 966 6

XV Trudnoća, porod i babinje 0 11 196 0 207 15

XVI Stanja nastala perinatalno 222 0 0 0 222 14

XVII Kongenitane malformacije 72 56 26 0 154 16

XVIII Simptomi, znakovi i nalazi 91 161 134 122 508 10

XIX Vanjski uzroci 38 157 474 260 929 7

UKUPNO 1.011 1.237 6.257 4.522 13.027 / Izvor: BSO listići, HZJZ, 2009. Na Slici 5.7.3.a prikazana je dobna raspodjela uzroka pobola u bolničkoj djelatnosti prema skupinama MKB-X u Požeško-slavonskoj županiji, 2009. godine.

5.7.4. Tuberkuloza

U usporedbi incidencija TBC-a u našoj županiji i RH u proteklih 10 godina pratimo trend pada, koji je približno podjednak, iako se čini da je trend za RH povoljniji. Konzistentno je incidencija u našoj županiji pri vrhu incidencija u usporedbi s drugim županijama Prosječno kretanje incidencija kroz promatranih deset godina iznosi 36,5/100.000 stanovnika za Požeško-slavonsku županiju i 27,6/100.000 za Republiku Hrvatsku. Ove vrijednosti su prikazane kao geometrijska aritmetička sredina kako bi se uzele u obzir promjene stope incidencije kroz vrijeme. Slika 5.7.3.a Incidencija tuberkuloze u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj 2000.- 2009. godine

60,0

50,0

40,0 RH 30,0 PSŽ 20,0

10,0

Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009

5.7.5. Ovisnost o drogama

Prema Izvješću o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj za 2010. godinu, u našoj županiji liječeno je ukupno 39 ovisnika, od toga 28 opijatskih, a prvi puta je liječeno 7 osoba što je 17,9% svih liječenih osoba u 2010. godini (Tablica 5.7.4.1.). Tablica 5.7.4.1. Osobe liječene zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u dobi od 15- 64 godine i stope na 100.000 stanovnika u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u 2010. godini. Lijeèene osobe ukupno Prvi put lijeèeni Stopa/ Od toga Stopa/100.000* Svi tipovi % od lijeèenih Od toga % od prvi Broj 100.000* opijati (opijati) ovisnosti osoba opijati put lijeèenih PSŽ 39 70,9 28 50,9 7 17,9 2 28,6 RH 7.513 253,0 6.140 206,7 1.161 15,5 413 35,6 * Stope na 100.000 stanovnika dobi od 15- 64 godina (prema Popisu 2001. DZS) Izvor: Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2010. godini Stope liječenih ovisnika na 100.000 stanovnika dobi 15-64 godine za našu županiju su niske u usporedbi s ostatkom RH. Stopa u Požeško-slavonskoj županiji u 2010. godini bila je 70,6/100.000 za sve ovisnike (RH 253,0). Stopa za liječene opijatske ovisnike u 2010. godini je bila 50,9/100.000. Najvišu je stopu 2010. godine imala Istarska županija 505,8/100.000, a najnižu Bjelovarsko-bilogorska sa stopom od 4,6/100.000 (RH 206,7) (Slika 5.7.4.a).

Slika 5.7.4.a Stope liječenih ovisnika o opijatima na 100.000 stanovnika (15-64 godine) u Republici Hrvatskoj

Izvor: Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2010. godini

Na Slici 5.7.4.b vidi se trend porasta broja dolazak u naš Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, od početka rada. Proteklih dvije godine broj dolazaka je oko 1.000. Slici 5.7.4.b Kretanje broja dolazaka u Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije 2006.-2010. godine

Izvor: Podaci Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, ZJZ PSŽ, 2010.

Možemo biti zadovoljni navedenim podacima. Imam nisku stopu registriranih ovisnika u županiji i Centar koji je postao prepoznat kao mjesto na kojem sve zainteresirane osobe mogu doći po pomoć ili savjet na temu ovisnosti. Program testiranja na droge koji se provodio i još uvijek provodi u pojedinim srednjim školama na području županije također pomaže problem ovisnosti držati pod kontrolom.

5.8. Indikatori zdravstvene zaštite u Požeško-slavonskoj županiji

5.8.1. Stopa smrtnosti dojenčadi

Dojenačka smrtnost zbog povezanosti s djelotvornošću i mogućnostima sustava zdravstvene zaštite, te socijalno-ekonomskim prilikama promatrane sredine jedan je od indikatora zdravstvene zaštite u našoj županiji. Dojenačke smrti se prate i kao jedan od važnijih indikatora zdravstvenog stanja najmlađih, ali i cjelokupne populacije. U usporedbi s Republikom Hrvatskom prosječno pratimo pad stope smrtnosti dojenčadi u proteklih 10 godina. Stopa je početkom desetljeća bila nešto viša od usporedive u RH, no proteklih nekoliko godina stope za našu županiju i RH su slične (Slika 5.8.1.a). Slika 5.8.1.a Stope mortaliteta dojenčadi u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u periodu 2000.-2010. (broj umrlih na 1.000 živorođenih) 16,0 14,0 12,0 10,0 8,0 PSŽ 6,0 4,0 RH 2,0 0,0

Izvor: HZJZ, Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2009. godini

5.8.2. Stopa perinatalne smrtnosti

Stopa perinatalnog mortaliteta je još jedan od indikatora zdravstvene zaštite i predstavlja omjer zbroja mrtvorođene djece i broja umrlih u dobi 0-6 dana starosti na 1.000 živorođene djece. Stopa je u Požeško-slavonskoj županiji prosječno u padu i u proteklih nekoliko godina u skladu sa stopom u RH. Kako su u pitanju mali apsolutni brojevi postoje velike oscilacije između promatranih godina. Slika 5.8.2.a Stope perinatalnog mortaliteta u Požeško-slavonskoj županiji i Republici Hrvatskoj u periodu 2000.-2009. 16,0 14,0 12,0 10,0 8,0 PSŽ 6,0 RH 4,0 2,0

Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

5.8.3. Procijepljenost Analiza postotaka obuhvata osoba predviđenih za cijepljenje u 2009. godini pokazuje da su u našoj županiji postignuti zadovoljavajući rezultati i u pravilu viši obuhvat cijepljenjem nego u RH (Tablica 5.8.3.1.). Tablica 5.8.3.1. Izvršenje programa obveznih cijepljenja u Požeško-slavonskoj županiji i RH u 2009. godini Cijepljenje PSŽ (%) RH (%) primovakcinacija 97,7 96,3 DI-TE-PER revakcinacija 98,8 94,1 ANA-DI-TE 98,9 97,2 primovakcinacija 97,7 96,2 Polio revakcinacija 98,8 96,7 primovakcinacija 99,2 95,0 MO-PA-RU revakcinacija 99,4 98,0 dojenèad 97,7 97,0 Hepatitis B osnovnoškolci 99,7 98,1 primovakcinacija 97,7 96,3 Hib revakcinacija 98,7 95,0 Tuberkulinsko testiranje 98,1 97,9 BCG cijepljenje nereaktora 99,5 97,8 60-godišnjaci ANA-TE 73,6 64,3 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009. 5.8.4. Utilizacija zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj skrbi U skrbi timova primarne zdravstvene zaštite u našoj županiji u 2009. godini zabilježeno je 76.938 osiguranika od kojih je zdravstvenu zaštitu koristilo 59.522. Postotak osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu je 77,3%, a u RH 78,2% od ukupnog broja osiguranika. Na Slici 5.8.4.a prikazana je utilizacija usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za županije u RH i RH u 2009. godini. Slika 5.8.4.a Udio (%) korisnika primarne zdravstvene zaštite u usporedbi s ukupnim brojem osiguranika, usporedba Požeško-slavonske županije, drugih županija i RH. 2009.

Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

5.8.5. Posjete, pregledi i upućivanja na specijalistički pregled u PZZ

U 2009. godini zabilježeni broj posjeta u liječničkim ordinacijama u našoj županiji bio je 449.582 posjeta. Broj posjeta u kući tijekom 2009. godine iznosi 6.165, odnosno prosječno 154 posjeta po timu, što je malo iznad prosjeka za RH (147,8 posjeta po timu) (Tablica 5.8.5.1.). Tablica 5.8.5.1. Broj posjeta i pregleda u ordinaciji i u kući bolesnika, te broj upućivanja na specijalistički pregled u djelatnosti opće medicine i zdravstvene zaštite dojenčadi i predškolske djece u PSŽ i RH 2009. godine Broj posjeta Broj pregleda Upuæivanje % posjeta ordinacija kuæa ordinacija kuæa specijalisti upuæeno PSŽ 449.582 6.165 252.445 5.933 103.529 22,72 RH 28.771.538 378.353 17.121.015 324.344 7.228.804 24,80 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009. Od broja posjeta u ordinaciji svaka treća uključuje i pregled, dok od posjeta u kući gotovo svaka uključuje i pregled (Slika 5.8.5.a). Podaci za RH su slični. Slika 5.8.5.a Broj posjeta i pregleda u ordinaciji i u kući bolesnika u PSŽ 2009. godine 0,83%

35,35% Broj posjeta ordinacija

Broj posjeta kuća

0,86% 62,96% Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009. Svaka peta osoba (22,7%) koja posjeti liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Požeško- slavonskoj županiji biva upućena na daljnje pretrage ili preglede unutar sustava zdravstva. U Republici Hrvatskoj u prosjeku već svaka četvrta osoba biva upućena dalje, što je nepovoljnije u odnosu na našu županiju. Varaždinska i Splitsko-dalmatinska županija imaju najniže omjere posjeta/upućivanja, a Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županije najviše. Slika 5.8.5.b Udio (%) upućivanja na specijalistički pregled u djelatnosti opće medicine i zdravstvene zaštite djece usporedba Požeško-slavonske županije, drugih županija i RH. 2009.

30 22,72 24,80 25 20 15 10 5

Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

5.8.6. Preventivni pregledi odraslih osoba

Tijekom 2009. godine, u djelatnosti opće/obiteljske medicine u našoj županiji, zabilježeno je ukupno 748 sistematskih, periodičnih i kontrolnih pregleda odraslih, što je svega 12 pregleda na 1.000 stanovnika starijih od 20 godina, no ipak nešto više nego prosječno u RH (9,2/1.000) (Tablica 5.8.6.1.). Tablica 5.8.6.1. Preventivna zaštita odraslih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Požeško- slavonskoj županiji i RH u 2009. godini Preventivni pregledi Sistematski pregledi Ukupno pregleda 20-64 65+ Ukupno u 45. g. u 65. g. Ukupno 20-64 65+ Ukupno PSŽ 512 96 608 34 106 140 546 202 748 Pregleda/1.000 st.* 10,70 6,87 9,84 29,48 130,19 71,16 11,41 14,45 12,10 RH 17.478 10.230 27.708 2.338 2.000 4.338 19.816 12.230 32.046 Pregleda/1.000 st.* 6,44 13,40 7,97 36,36 44,64 39,76 7,30 16,03 9,22 * Korištene su procjene broja stanovnika 2009. godine za pojedine dobne skupine. DZS. Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009. Ovako mali broj preventivnih pregleda, kao i mali broj kućnih posjeta, govori da je djelatnost opće/obiteljske medicine zbog nedostatka mehanizma financiranja preventivnih aktivnosti postala pasivna zdravstvena djelatnost koja utvrđuje i liječi bolesti, ali ne djeluje preventivno i na taj način utječe na očuvanje zdravlja i prevenciju bolesti. 5.8.7. Preventivni pregledi dojenčadi i predškolske djece

U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite, 2009. godine zabilježeno je 4.688 preventivnih posjeta djece u dobi do sedam godina, od kojih je bilo 3.321 preventivnih posjeta dojenčadi ili 70,8% svih preventivnih pregleda djece do 7 godina (Tablica 5.8.7.1.). Tablica 5.8.7.1. Broj preventivnih pregleda djece do 7 godina starosti u PZZ prema dobi u Požeško-slavonskoj županiji 2009. godine Dob djeteta do 2 mj 3-5 mj 6-11 mj 1-3 g. 4-6 g. Ukupno Broj sistematskih pregleda 521 524 940 755 435 3.175 Broj kontrolnih i ciljanih pregleda 435 334 567 1.178 1.142 3.656 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009. Prosječno je svako osigurano dijete u našoj županiji barem jednom u godini dana posjetilo svog izabranog liječnika (1,5 puta), u RH je broj posjeta po djetetu bio nešto veći (1,7 puta/god.). Tablica 5.8.7.1. Preventivna zaštita dojenčadi i predškolske djece u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Požeško-slavonskoj županiji i RH u 2009. godini Uk. sistem. Uk. kontr. i Broj djece Uk. posjeti pregleda ciljanih preg. PSŽ 6.989 3.175 3.656 4.688 Posjeta ili pregleda/br. djece 1,49 0,68 0,78 RH 490.865 289.858 165.704 282.412 Posjeta ili pregleda/br. djece 1,74 1,03 0,59 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

5.8.8. Zdravstvena zaštita žena

U 2009. godini u skrbi ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena (ugovorne ustanova) bilo je 31.050 žena. Od ukupnog broja žena koje su izabrale svog ginekologa, njih 24.661 ili 79,4% je koristilo usluge, što je značajno više od prosjeka RH (52,9%). Od svih posjeta u našoj županiji, u 90% je učinjen i pregled (RH 61,4%). U jedinoj ambulanti koja nema ugovor s HZZO-om u našoj županiji, bilo je 716 korisnica zdravstvene zaštite (2,8% svih posjeta u godini dana). U RH se 8,6% svih posjeta u primarnoj zdravstvenoj skrbi žena obavlja u ustanovama bez ugovora s HZZO-om. Prosječan broj posjeta na jednu trudnu ženu je u skladu s prosjekom za RH (7 pregleda). Tri od četiri trudnice, prvi pregled obave unutar prvog tromjesečja trudnoće, a 0,2% tek u zadnjem trimestru trudnoće (5,6%u RH, podaci za ugovorne ustanove). Tijekom 2009. godine utvrđeno je ukupno 773 patoloških stanja u trudnoći što znači da je prosječno jedno od patoloških stanja u trudnoći utvrđeno u 61,3% trudnica koje su koristile zaštitu u jednoj od ugovornih ordinacija, što je nešto veći udio u odnosu na prosjek RH (RH 56,4%). Posjeta radi planiranja obitelji bilo je 674, od toga 53,7% prvi put. U 2009. godini obavljeno je 14.686 preventivnih pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena. Najveći broj preventivnih pregleda odnosi se na sistematske ginekološke preglede 70,0% (RH 63,8%). U 2009. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena nije obavljen niti jedan preventivni pregled dojki. U RH je od broja napravljenih preventivnih pregleda dojki bilo 6% patoloških nalaza. Iste godine uzeto je 8.979 uzoraka za PAPA test (stopa od 562/1.000 žena fertilne dobi) što je bolje od stope u RH (414,0/1.000). Od ukupnog broja uzetih PAPA testova 2,2% je bilo patoloških, što je značajno manje od prosjeka za RH, gdje je patoloških nalaza bilo 9,2%.

5.8.9. Školska medicina

U školskoj godini 2009./10. u osnovnim školama Požeško-slavonske županije bilo je upisano 7.914 učenika i učenica, a u srednje škole 3.761, te 674 studenta. Tijekom godine obavljeno je 3.930 sistematskih pregleda (I, V, VIII razred OŠ, I razred SŠ), 323 kontrolna pregleda, te 2.235 skrininga. Tijekom godine obavljeno je 9.741 cijepljenja i 9.592 namjenskih pregleda (najviše pregleda prije cijepljenja (86%), značajno manje pregleda na zahtjev drugih ustanova (0,6%) i pregleda za smještaj u dom) U školskoj medicini na području naše županiji u 2009.godini djelovala su tri tima školske medicine.

5.8.10. Drugi pokazatelji u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite

Medicina rada U Požeško-slavonskoj županiji 2009. godine djelovala su 2 tima medicine rada u punom radnom vremenu i jedan u djelomičnom radnom vremenu. Obavljeno je 4.302 preventivnih pregleda i 2677 periodičnih pregleda. Stopa preventivnih pregleda na 1.000 aktivnih osiguranika (izvor podataka HZMO) iznosi 221,0/1.000 i viša je od usporedive u RH (174,0 na 1.000 zaposlenih). Hitna medicinska pomoć U našoj je županiji u 2009. godini bilo 6 timova i 26 vozila HMP. Od svih intervencija tijekom godine (63.570) 88,8% ih je bilo u ordinaciji. Zdravstvena zaštita i liječenje usta i zubi U 2009. godini u Požeško-slavonskoj županiji bilo je 29 stomatologa s ugovorom s HZZO-om. Od 77.161 osiguranika koju su izabrali svog stomatologa, stomatološku zdravstvenu skrb je zatražilo 36,3% osiguranika. Patronažna zdravstvena djelatnost U patronažnoj zdravstvenoj djelatnosti broj posjeta u 2009 godini u našoj županiji po jednoj patronažnoj sestri iznosi 1.378, a u RH je prosjek 1.437 posjet, dakle nešto više. 5.8.11. Indikatori zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj skrbi

Tablica 5.8.11.1. Broj pregleda u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema specijalnostima za Požeško-slavonsku županiju i RH u 2009. godini Spec. konz. djelatnost. Broj pregleda Ukupno Neurologija 10.493 10.493 Oftalmologija 13.173 13.173 Otorinolaringologija 6.677 6.677 Ortopedija 9.580 9.580 Pedijatrija 11.005 11.020 Psihijatrija 6.557 6.557 Urologija 4.120 4.120 Dermatologija s vener. 3.929 3.929 Fizikalna med. s rehab. 8.125 8.125 Ginekologija 4.603 4.603 Hemodijaliza 33 33 Infektologija 3.258 3.258 Interna medicina 21.048 21.898 Kirurgija 33.627 33.627 Maksilofacijalna kir. 1.756 1.756 Ukupno PSŽ 137.984 138.849 PSŽ Pregleda/1.000 stan 1.768 1.779 Ukupno RH 7.861.912 8.515.873 RH Pregleda/1.000 stan 1.832 1.985 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

Prema podacima o upućivanju iz primarne zdravstvene zaštite za našu županiju znamo da na pet posjeta u ordinaciji dolazi jedno upućivanje (cjelina 5.8.5.). U RH je ovaj omjer još nepovoljniji, te na četiri posjete dolazi jedno upućivanje. Ovu razliku u broju upućivanja možemo vidjeti u Tablici 5.8.11.1. gdje vidimo da je u našoj županiji na 1.000 stanovnika bilo 1.768 pregleda u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti (SKZ), dok je u RH bilo 1.832 pregleda na 1.000 stanovnika. Najviše pregleda u SKZ u našoj županiji obavljeno je u djelatnosti kirurgije, interne medicine, oftalmologije, te pedijatrije. Važno je u budućnosti rasteretiti specijalističko-konzilijarnu djelatnost od nepotrebnih pregleda s obzirom da s ovakvim omjerom pregleda ne može biti dovoljno specijalizirana i dovoljno kvalitetan suradnik u sustavu zdravstva. Napomena: Bolnička skrb i indikatori koji prikazuju ovu razinu skrbi prikazani su u poglavlju 4.

5.8.12. Stopa bolovanja

Tijekom 2010. godine 22.227 aktivnih osiguranika u našoj županiji provelo je 195.953 dana na bolovanju, odnosno svaki je zaposleni na bolovanju proveo prosječno 8,8 dana, a u RH, 9,9 dana. Svakodnevno je, prosječno, zbog bolovanja s posla odsustvovalo 626 osoba. Stopa bolovanja u Požeško-slavonskoj županiji nešto je niža od stope u RH i iznosi 2,8, a u RH 3,2 (Tablica 5.8.12.1.). Tablica 5.8.12.1. Stopa bolovanja u Požeško-slavonskoj županiji i RH, 2010. godina Stopa bolovanja I-XII Dani bolovanja Dnevno bolesni Stopa bolovanja 2010. Podruèni Br. akt. Prav./fiz. Prav. i fiz. Prav.i fiz. Zavod Uk. Zavod Uk. Zavod Uk. ured osig. os. os os Požega 22.227 88.947 107.006 195.953 284 342 626 1.28 1.54 2.82 Ukupno 1.493.148 6.628.752 8.136.478 14.765.230 21.178. 25.995 47.173 1.42 1.74 3.16 Izvor:HZZO, 2010., Broj aktivnih osiguranika, HZMO. 2009.

5.8.13. Izabrani ekološki pokazatelji

Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće

U Požeško-slavonskoj županiji je u 2009. godini napravljeno preko 900 kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće. Od ukupnog broja uzoraka mikrobiološki je bilo neispravno 6,5% (RH 5,6%), a biokemijski 4,8% (RH 6,8%) (Tablica 5.8.13.1.). Najčešći uzrok kemijske neispravnosti odnosi se na fizikalne svojstva vode, prisutnost dušikovih soli, željeza ili mangana, te na povećane ukupne količine organske tvari iskazane kao utrošak KMnO4. Vode u pogledu mikrobioloških pokazatelja nisu odgovarale zbog povećanog ukupnog broja aerobnih bakterija te zbog prisutnosti indikatora fekalnog onečišćenja i patogenih bakterija. Tablica 5.8.13.1. Zdravstvene ispravnosti vode za piće. U Požeško-slavonskoj županiji je i RH u 2009. godini Mikrobiološki Biokemijski Broj Neispr. % Broj Neispr. % PSŽ 920 60 6,52 931 38 4,08 RH 38.652 2.176 5,63 37.165 2.523 6,79 Izvor: HZJZ. Ljetopis Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 2009.

1. Podsjetnik na najvažnije skupine uzroka smrti u Požeško-slavonskoj županiji (kardiovaskularne bolesti i novotvorine)  U našoj županiji bilježimo porast stopa za cirkulacijske bolesti ukupno, za skupinu ishemične bolest srca i za cerebrovaskularne bolesti. Stope za ukupno promatranu populaciju slijede trendove u RH. Promatrano prema spolu situacija je slična kao u RH, što se tiče trendova, ali su stope više. U dobnoj skupini osoba umrlih od cirkulacijskih bolesti do 65 godina, možemo ipak biti malo optimistični. Za sve promatrane pokazatelje (stope za cirkulacijske bolesti ukupno, ishemičnu bolest srca i cerebrovaskularne bolesti) prosječno bilježimo trend pada stopa. Stope za muškarce su bile prosječno više od usporedivih u RH, a sada su se prosječno izjednačile sa stopama u RH.  Smrtnost od novotvorina ima trend porasta u usporedbi sa zemljama EU koje bilježe pad Stope su slične stopama u RH. Trend porasta rezultat je prosječnog porasta stope za muškarce. Kada promatramo pojedinačne dijagnoze, pratimo prosječno više stope smrtnosti za rak dojke u našoj županiji od usporedivih u EU, ali slične stopama u RH, uz trend porasta stopa. Za rak bronha i pluća, kao vodeći uzrok smrti od raka kod muškaraca stope su također više u usporedbi sa zemljama EU, ali i sa stopama u RH i u porastu. 2. Morbiditet je teško pratiti na način na koji se danas prati i teško je iščitati kvalitetne pokazatelje. Značajnija odstupanja su prisutna kod duševnih bolesti i poremećaja kao uzroka pobola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i incidenciji tuberkuloze, koja je viša od usporedive u RH tijekom promatranih deset godina. 3. Uspoređujući odabrane indikatore zdravstvene zaštite u Požeško-slavonskoj županiji, možemo vidjeti kako u svim promatranim segmentima naša županija pokazuje napredak (poravnanje stopa dojenačke smrtnosti i perinatalnog mortaliteta s usporedivima u RH), dok je većina ostalih pokazatelja slična ili nešto bolja od usporedivih za RH (manje upućivanja, nešto više kućnih posjeta).

Zaključak

Slijedom podataka možemo zaključiti kako je većina javnozdravstvenih problema iz uvodnog dijela, manje ili više, prisutna i danas.  Zagađenost minama: još uvijek ima 59,3 km2 minski sumnjivih površina; razminiranje se odvija u skladu s raspoloživim sredstvima; nije intenzivirano u proteklih nekoliko godina od kako je prepoznato kao jedan od prioriteta; financijski zahtjevno;  Rak dojke: mortalitet sličan usporedivom u RH i u porastu; Nacionalni program uz odaziv preko 70% i kontinuiranu prisutnost u medijima značajno doprinosi podizanju svijesti žena;  Socijalna isključenost invalidnih osoba: 12,5% osoba s invaliditetom (RH 11,9%); i dalje prisutan problem, uz poseban naglasak na razinu obrazovanja i zaposlenost; pozitivni pomaci u sustavu obrazovanja; pitanje koordinacije civilnog sektora i praćenje rezultata njihovoga rada;  Vodoopskrba-kapacitet i kvaliteta: pozitivni pomaci u planiranju vodoopskrbnih zahvata; kvaliteta vode nešto lošija (mikrobiološki) u usporedbi s prosjekom RH; kvalitetno rješenje financijski zahtjevno; mogućnosti individualiziranog pristupa;  Kardiovaskularne bolesti: vodeći uzrok smrti; više stope smrtnosti za moždani udar i AIM od RH; naglasak na osobama mlađim od 65 godina; potreba za Nacionalnim programom; utjecaj na čimbenike rizika; nedostatan sustavni pristup; nije puno učinjeno;  Depopulacija: sve lošiji pokazatelji, veliki doprinos negativnog migracijskog salda uz negativan prirodni prirast; pitanje učinkovitih metoda pristupa;  Niska obrazovna razina stanovništva: razlike i dalje prisutne; isplativost ulaganja;  Siromaštvo: 17,6% niže plaće i 63,6% BDP-a RH; visok rizik od siromaštva za starije osobe;  Nezaposlenost: visoka stopa i rast stope nezaposlenosti; visoka stopa nezaposlenosti mladih osoba; uz siromaštvo, gospodarsko i socijalno pitanje s posljedicama po zdravlje;  Skrb za starije i nemoćne osobe: brojniji smještajni kapaciteti u odnosu na RH, prisutne dodatne socijalne usluge (Dnevni boravak); koncept aktivnog starenja;  Organizacija hitne medicinske pomoći: reforma u tijeku;  Mentalno zdravlje odraslog stanovništva: visok udio u ukupnom pobolu u usporedbi s RH; potreba istraživanja; mogućnosti umrežavanja, razvoj Centra za mentalno zdravlje;  Rizična ponašanja mladih s posebnim naglaskom na opijanje; potreba novijih istraživanja; značaj jačanja kapaciteta Centra za prevenciju ovisnosti i školske medicine; programi u tijeku; Kroz ovaj kratki prikaz možemo vidjeti kako se već samim prepoznavanjem javnozdravstvenog problema, kao što je to bio slučaj s gore navedenima, kapaciteti sustava, ma kako oni skromni bili, usmjeravaju na rješavanje.

100

Iako se kod pet odabranih prioriteta, na kojima se očekivano trebalo raditi više, nisu dogodili veliki pomaci, dogodili su se kod drugih problema prepoznatih od javnosti i struke. Neki problemi su postali manji zahvaljujući nacionalnim pomacima (Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, HMP, Centri za mentalno zdravlje), a neki veći (gospodarsko-socijalna pitanja). Rizična ponašanja mladih i skrb za starije i nemoćne osobe dobili su pozornost na lokalnoj razini. Prilikom razmatranja novih/starih prioriteta treba razmotriti i pokazatelje koji se odnose na novotvorine, posebice rak bronha i pluća, zbog doprinosa potencijalno izgubljenim godinama života i prisutnim uzlaznim trendovima smrtnosti i porastu broja izgubljenih godina života. U prilog tomu ide i 14% viša smrtnost od bolesti povezanih sa pušenjem u odnosu na RH. Potrebno je osvrnuti se kratko i na organizaciju sustava zdravstva na razini županije. Stanovništvo naše županije živi u razmjerno nepovoljnijim socijalnim prilikama od prosjeka RH, kvaliteta života u našoj županiji zaostaje za ostatkom RH. S druge strane su kapaciteti i funkcioniranje sustava zdravstva, unatoč brojnim otegotnim okolnostima, a prema analiziranim pokazateljima, u skladu s prosjekom RH ili bolji. U proteklih nekoliko godina, zahvaljujući, na prvom mjestu decentraliziranim sredstvima izvršena su velika i nužna ulaganja u obliku kapitalnih investicija u zdravstvenim ustanovama na području županije. Uspoređujući odabrane indikatore, naša županija pokazuje napredak (poravnanje stopa dojenačke smrtnosti i perinatalnog mortaliteta s usporedivima u RH), dok je većina ostalih pokazatelja slična ili nešto bolja od usporedivih za RH (manje upućivanja, nešto više kućnih posjeta i preventivnih pregleda). Značajno je napomenuti problem nepopunjenosti mreže u PZZ, što svakako utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, te dodatno opterećuje postojeće timove. Usprkos tome, liječnici opće/obiteljske medicina i pedijatri su, prema dostupnim podacima, iznad prosjeka RH po broju preventivnih pregleda pacijenata u skrbi. Imamo više zdravstvenih djelatnika na 1.000 stanovnika, više bolničkih kapaciteta i većina pacijenata skrb u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti zadovoljava unutar županije. Kako je od izrade Strateškog okvira za zdravlje do danas prošlo više od četiri godine potrebno je, revidirati učinjeno po pet izabranih javnozdravstvenih prioriteta i u skladu s analizom, potrebama, mogućnostima i nakon šire javne rasprave, prilagoditi prioritete današnjim uvjetima.

101

Literatura

1. Hrvatska mreža zdravih gradova. Dostupno na: http://www.zdravi-gradovi.com.hr/ 2. Slika zdravlja Požeško-slavonske županije. Tim za zdravlje Požeško-slavonske županije. Požega, 2007. Dostupno na: http://www.zdravi-gradovi.com.hr/media/1471/slika_zdravljapzs 2.pdf 3. Strateški okvir Županijskog plana za zdravlje na temelju Županijske slike zdravlja. Tim za zdravlje Požeško-slavonske županije. Požega, 2007. Dostupno na: http://www.zdravi- gradovi.com.hr/media/ 1474/strategija_pozeskoslavonska.pdf 4. Požeško-slavonska županija. Dostupno na: http://www.pszupanija.hr/ 5. Agencija za zaštitu okoliša. Dostupno na: http://www.azo.hr/Default.aspx 6. Državni zavod za statistiku http://www.dzs.hr/ 7. Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dostupno na: http://www.hzz.hr/ 8. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Dostupno na: http://www.mirovinsko.hr/ 9. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Dostupno na: http://www.mzss.hr/ 10. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Dostupno na: http://www.undp.hr/ 11. Hrvatski zavod za javno zdravstvo http://www.hzjz.hr/ 12. Baza podataka „Zdravlje za sve“ Svjetske zdravstvene organizacije (The European Health for All Database (HFA-DB). Dostupno na: http://www.euro.who.int/en/what-we-do/data-and- evidence

102