Residential No
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Load more
Recommended publications
-
Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020
EN ANNEX Ministry of Agriculture and Environmental Protection Republic of Serbia REPUBLIC OF SERBIA IPARD PROGRAMME FOR 2014-2020 27th June 2019 1 List of Abbreviations AI - Artificial Insemination APSFR - Areas with Potential Significant Flood Risk APV - The Autonomous Province of Vojvodina ASRoS - Agricultural Strategy of the Republic of Serbia AWU - Annual work unit CAO - Competent Accrediting Officer CAP - Common Agricultural Policy CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation CAS - Country Assistance Strategy CBC - Cross border cooperation CEFTA - Central European Free Trade Agreement CGAP - Code of Good Agricultural Practices CHP - Combined Heat and Power CSF - Classical swine fever CSP - Country Strategy Paper DAP - Directorate for Agrarian Payment DNRL - Directorate for National Reference Laboratories DREPR - Danube River Enterprise Pollution Reduction DTD - Dunav-Tisa-Dunav Channel EAR - European Agency for Reconstruction EC - European Commission EEC - European Economic Community EU - European Union EUROP grid - Method of carcass classification F&V - Fruits and Vegetables FADN - Farm Accountancy Data Network FAO - Food and Agriculture Organization FAVS - Area of forest available for wood supply FOWL - Forest and other wooded land FVO - Food Veterinary Office FWA - Framework Agreement FWC - Framework Contract GAEC - Good agriculture and environmental condition GAP - Gross Agricultural Production GDP - Gross Domestic Product GEF - Global Environment Facility GEF - Global Environment Facility GES -
1 Spisak Studenata Koji Su Dobili Jednokratnu
SPISAK STUDENATA KOJI SU DOBILI JEDNOKRATNU NOVČANU POMOĆ AKADEMSKE 2017/2018 GODINE LISTA E STUDENTËVE QË KANË PËRFITUAR NDIHMËN E NJËHERSHME FINANCIARE NË VITIN AKADEMIK 2017/2018 I GODINA-VITI I I Red.br. Ime i prezime studenta Naziv fakulteta Sedište fakulteta Mesto stanovanja Prosek Iznos Nr.rend. Emri dhe mbiemri i studentit Fakulteti Selia e fakultetit Vendbanimi ocean jednokr. nov. Nota mes. pomoći za akademsku 2017/2018 Shuma e ndih.se njeh.vit.akade mik 2017/2018 1. Anđelija Stojanović Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Bujanovac 5.00 12.000,00 Fak.i shkencave teknike Bujanoc 2. Ljndrita Redžepi Medicinski fakultet Priština Bujanovac 5.00 12.000,00 Fak.i mjekësisë Prishtinë Bujanoc 3. Tijana Kostić PMF Novi Sad Bujanovac 5.00 12.000,00 F.M.N. Bujanoc 4. Ganuše Rašiti Medicinski fakultet Tirana V. Trnovac 5.00 12.000,00 Fak.i mjekësisë Tiranë Tërnoc 5. Aleksandra Jordanović Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Baraljevac 5.00 12.000,00 Fak.i shkencave teknike Baralevc 6. Sara Bećiri Farmaceutski fakultet Turska Bujanovac 5.00 12.000,00 Fak.i farmacisë Turqi Bujanoc 7. Stanislava Pešić Ekonomski fakultet Niš Bujan. Banja 5.00 12.000,00 Fak.ekonomik Nish Banj.Bujanocit 8. Vesa Aćifi Ekonomski fakultet Turska Nesalce 5.00 12.000,00 Fak.ekonomik Turqi Nasalcë 9. Nikolija Stojanović Građevinsko-arhitektonski Niš Bujanovac 5.00 12.000,00 Fak.ndërtim.-arkitekt. Nish Bujanoc 10. Saud Asani Medicinski fakultet Priština V. Trnovac 5.00 12.000,00 Fak.i mjekësisë Tërnoc 11. Anđela Nakić Ekonomski fakultet Niš Rakovac 5.00 12.000,00 Fak.ekonomik 1 12. -
O Naknadama Za Korišćenje Javnih Dobara
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018) I UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1 Ovim zakonom uređuju se naknade za korišćenje javnih dobara, i to: obveznik plaćanja, osnovica, visina, način utvrđivanja i plaćanja, pripadnost prihoda od naknade, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje naknada za korišćenje javnih dobara. Definicije Član 2 Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje: 1) naknada je javni prihod koji se naplaćuje za korišćenje određenog javnog dobra; 2) javno dobro je prirodno bogatstvo, odnosno dobro od opšteg interesa i dobro u opštoj upotrebi (u daljem tekstu: javno dobro); 3) korišćenje javnog dobra, u smislu ovog zakona, podrazumeva neposredno korišćenje javnog dobra na osnovu zakona ili ugovora ili vršenje neposrednog uticaja na raspoloživost, kvalitet ili neku drugu osobinu javnog dobra činjenjem ili nečinjenjem; 4) obveznik plaćanja naknade za korišćenje javnog dobra je pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice (u daljem tekstu: obveznik naknade) koje koristi javno dobro; 5) osnovica za utvrđivanje naknade za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: osnovica) je jedinica mere, vrednost dobra koje se koristi ili prihod koji se ostvaruje; 6) visina naknade je novčani iznos za korišćenje javnog dobra (u daljem tekstu: visina naknade). Uvođenje naknada Član 3 Naknade za korišćenje javnih dobara mogu se uvoditi samo ovim zakonom. II VRSTE NAKNADA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA Vrste naknada Član 4 Ovim zakonom uvode se naknade za korišćenje javnih -
Statisti^Ki Prilog
STATISTI^KI PRILOG NASELJA U CENTRALNOJ SRBIJI I VOJVODINI SA POZITIVNIM PRIRODNIM PRIRA[TAJEM U 2000. GODINI Statisti~ki prilog u ovom broju posve}en je naseljima centralne Srbije i Vojvodine koja su 2000. godine imala pozitivan prirodni prira{taj stanovni{tva. Tabela sadr`i podatke o procenjenom broju stanovnika tih naselja sredinom godine (procene sa migracionom komponentom), zatim o apsolutnom broju rodjenih i umrlih, kao i vrednost stope prirodnog prira{taja. U prilogu su dati podaci za sve op{tine, dakle i za op{tine bez naselja sa pozitivnim prirodnim prira{tajem, kao i za op{tine bez samostalnih naselja (beogradske op{tine u okviru Grad-Beograd). Brojevi iza naziva op{tina (ili podru~ja) ozna~avaju broj naselja sa pozitivnim prirodnim prira{tajem u odnosu na ukupan broj naselja. Teritorijana podela naselja (op{tina) je prema stanju od 1. januara 2001. Osnovni cilj ovog priloga je, ne samo da uka`e na malobrojnost naselja sa pozitivnim prirodnim prira{tajem 2000. godine u odnosu na ukupan broj naselja (661 naselje ili 15,6% od 4239 u centralnoj Srbiji i 42 ili 9,0% od 466 naselja u Vojvodini), ve} i na veoma niske vrednosti stope ve}ine naselja sa pozitivnim prirodnim prira{tajem. Tendencijski je nesumnjivo da }e se znatan broj naselja sa izrazito niskom pozitivnom stopom prirodnog prira{taja 2000. godine, ve} u narednoj godini priklju~iti grupi naselja bez pozitivnog prirodnog prira{taja. Prezentirani podaci po naseljima, izmedju ostalog, ukazuju na ~injenicu da u 2000. godini u 21 vojvodjanskoj op{tini i u 13 op{tina centralne Srbije ne postoji nijedno naselje sa pozitivnim prirodnim prira{tajem, dok samo po jedno naselje (naj~e{}e op{tinsko sredi{te) ima 16 op{tina centralne Srbije i 14 op{tina Vojvodine. -
Republic of Serbia Ipard Programme for 2014-2020
Ministry of Agriculture and Environmental Protection Republic of Serbia REPUBLIC OF SERBIA IPARD PROGRAMME FOR 2014-2020 1 23/06/2017 2 List of Abbreviations AI - Artificial Insemination APSFR - Areas with Potential Significant Flood Risk APV - The Autonomous Province of Vojvodina ASRoS - Agricultural Strategy of the Republic of Serbia AWU - Annual work unit CAO - Competent Accrediting Officer CAP - Common Agricultural Policy CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation CAS - Country Assistance Strategy CBC - Cross border cooperation CEFTA - Central European Free Trade Agreement CGAP - Code of Good Agricultural Practices CHP - Combined Heat and Power CSF - Classical swine fever CSP - Country Strategy Paper DAP - Directorate for Agrarian Payment DNRL - Directorate for National Reference Laboratories DREPR - Danube River Enterprise Pollution Reduction DTD - Dunav-Tisa-Dunav Channel EAR - European Agency for Reconstruction EC - European Commission EEC - European Economic Community EU - European Union EUROP grid - Method of carcass classification F&V - Fruits and Vegetables FADN - Farm Accountancy Data Network FAO - Food and Agriculture Organization FAVS - Area of forest available for wood supply FOWL - Forest and other wooded land FVO - Food Veterinary Office FWA - Framework Agreement FWC - Framework Contract GAEC - Good agriculture and environmental condition GAP - Gross Agricultural Production GDP - Gross Domestic Product GEF - Global Environment Facility GEF - Global Environment Facility GES - Greenhouse -
Topographic Position, Land Use and Soil Management Effects on Soil Organic Carbon (Vineyard Region of Niš, Serbia)
agronomy Article Topographic Position, Land Use and Soil Management Effects on Soil Organic Carbon (Vineyard Region of Niš, Serbia) Snežana Jakši´c 1,* , Jordana Ninkov 1 , Stanko Mili´c 1 , Jovica Vasin 1, Milorad Živanov 1, Veljko Perovi´c 2 , Borislav Banjac 3, Savo Vuˇckovi´c 4, Gordana Dozet 5 and Vedrana Komlen 6 1 Laboratory for Soil and Agroecology, Institute of Filed and Vegetable Crops, 21000 Novi Sad, Serbia; [email protected] (J.N.); [email protected] (S.M.); [email protected] (J.V.); [email protected] (M.Ž.) 2 Department of Ecology, Institute for Biological Research “Siniša Stankovi´c”,University of Belgrade, Bulevar Despota Stefana 142, 11060 Belgrade, Serbia; [email protected] 3 Faculty of Agriculture, University of Novi Sad, Trg Dositeja Obradovi´ca8, 21102 Novi Sad, Serbia; [email protected] 4 Faculty of Agriculture, University of Belgrade, Nemanjina 6, 11080 Zemun, Serbia; [email protected] 5 Faculty of Biofarming, Megatrend University, Maršala Tita 39, 24300 BaˇckaTopola, Serbia; [email protected] 6 Agromediterranean Faculty, Džemal Bijedic University of Mostar, 88104 Mostar, Bosnia and Herzegovina; [email protected] * Correspondence: [email protected]; Tel.: +381-21-4898-463 Abstract: Spatial distribution of soil organic carbon (SOC) is the result of a combination of various factors related to both the natural environment and anthropogenic activities. The aim of this study Citation: Jakši´c,S.; Ninkov, J.; Mili´c, was to examine (i) the state of SOC in topsoil and subsoil of vineyards compared to the nearest forest, S.; Vasin, J.; Živanov, M.; Perovi´c,V.; (ii) the influence of soil management on SOC, (iii) the variation in SOC content with topographic Banjac, B.; Vuˇckovi´c,S.; Dozet, G.; position, (iv) the intensity of soil erosion in order to estimate the leaching of SOC from upper to Komlen, V. -
Statut Grada Vranja
STATUT GRADA VRANJA ("Sl. glasnik P činjskog okruga", br. 17/2008 i 30/2008 - ispr.) I OSNOVNE ODREDBE Član 1 Ovim statutom, u skladu sa zakonom, ure đuje se prava i dužnosti grada Vranja (u daljem tekstu: Grad), na čin i uslovi njihovog ostvarivanja, broj odbornika Skupštine grada, organizacija i rad organa i službi, na čin upravljanja gra đana poslovima iz nadležnosti Grada, osnivanje i rad mesnih zajednica i drugih oblika mesne samouprave, kao i druga pitanja od zna čaja za Grad. Član 2 Grad je teritorijalna jedinica u kojoj gra đani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu. Gra đani koji imaju bira čko pravo i prebivalište na teritoriji Grada, upravljaju poslovima Grada, u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim statutom. Gra đani u čestvuju u ostvarivanju lokalne samouprave putem građanske inicijative, zbora gra đana, referenduma i drugih oblika neposrednog u češ ća gra đana u upravljanju poslovima Grada, kao i preko slobodno izabranih predstavnika u organima Grada, u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim statutom. Lokalna samouprava uživa pravnu zaštitu, u skladu sa Ustavom i zakonom. Član 3 Teritoriju Grada, utvr đenu zakonom, čine naseljena mesta, odnosno podru čja katastarskih opština koje ulaze u njen sastav. R. Naseljena Katastarska br. mesta opština 1. Aleksandrovac Aleksandrovac 2. Babina Poljana Babina Poljana 3. Barbarušince Barbarušince 4. Bareli ć Bareli ć 5. Beli Breg Beli Breg 6. Bojin Del Bojin Del 7. Bresnica Bresnica 8. Bujkovac Bujkovac 9. Buljesovce Buljesovce 10. Buštranje Buštranje 11. Viševce Viševce 12. Vlase Vlase 13. Vranje Vranje I Vranje II 14. Vranjska Banja Vranjska Banja 15. Vrtogoš Vrtogoš 16. -
Planine U Srbiji Planina Najviši Vrh
PLANINE U SRBIJI NADMORSKA PLANINA NAJVIŠI VRH VISINA - MET. NAJBLIŽE MESTO 1 Prokletije Đeravica 2656 Peć 2 Šar planina Ljuboten 2498 Uroševac 3 Streočka planinaKoprivnik 2461 Peć 4 Hajla Hajla 2403 Peć 5 Koritnik Koritnik 2393 Prizren 6 Žljeb Rusulija 2381 Peć 7 Stara planina Midžor 2168 Pirot 8 Mokra Gora Pogled 2154 Peć 9 Jezerska planinaOstrvica 2092 Prizren 10 Kopaonik Pančićev Vrh 2016 Raška 11 Paštrik Paštrik 1988 Prizren 12 Besna Kobila Besna Kobila 1923 Vranje 13 Dukat Crnook 1881 Bosilegrad 14 Vardenik Veliki Strešer 1876 Surdulica 15 Golija Jankov kamen 1833 Ivanjica 16 Suva Planina Trem 1809 Gadžin Han 17 Željin Željin 1784 Vrnjačka Banja 18 Gloška planina Mečit 1756 Bosilegrad 19 Milevska planinaKrvavi kamik 1738 Bosilegrad 20 Jadovnik Katunić 1734 Sjenica 21 Gramada Vrtop 1721 Surdulica 22 Ruj Ruj 1704 Babušnica 23 Žar planina Pljoš 1694 Suva Reka 24 Radočelo Krivača 1643 Baljevac 25 Ozren Kamarišta 1641 Sjenica 26 Čemernik Veliki Čemernik 1638 Surdulica 27 Zlatar Velika Krševa 1626 Prijepolje 28 Giljeva Jelenak 1617 Sjenica 29 Tara Kozji rid 1591 Bajina Bašta 30 Čemerno Smrdljuč 1579 Ivanjica 31 Zladovska planinaKoćurica 1568 Trgovište 32 Rtanj Šiljak 1565 Sokobanja 33 Ostrozub Ostrozub 1546 Crna Trava 34 Nerodimka Kula 1544 Uroševac 35 Ravna planina Crni vrh 1542 Vrnjačka Banja 36 Mučanj Klekov Vrh 1532 Ivanjica 37 Javor Vasilin vrh 1519 Sjenica 38 Hum Gradina 1502 Tutin 39 Ravna Gora Ravna Gora 1496 Prijepolje 40 Zlatibor Tornik 1496 Priboj 41 Veliki Jastrebac Velika Đulica 1491 Kruševac 42 Javorje Ober 1486 Priboj 43 -
Ifes 13 2 2002 R01922
Date Printed: 11/03/2008 JTS Box Number: IFES 13 Tab Number: 2 Document Title: Serbia, FRY Final Report: October 1999-September 30, 2002 Document Date: 2002 Document Country: Serbia IFES ID: R01922 • ••••••••••••••••••• ••••••••••••••••••• 1 .• •• • ••• , •• •• • ••• 1 •• ••... .- •••• 1 ••• II •••• ! Ii iii FO • • • ••• I ••. :. - •••• 1 •• •• • ••• 1 •• -...••• 1 •• c ••••••••••••••••• 1 ••••••••••••••••••• 1 •• = ••••••••••••••••• 1 •• ~ ••••••••••••••••• I •• ~ ••••••••••••••••• I •• ~ ••••••••••••••••• I •• ~ ••••••••••••••••• ! •• ~ ••••••••••••••••• 1 ••••••••••••••••••• 1 •• c.......... .1 •• ~..........••••••••• ..,..1 •• ••••••••• • ••• , •• ••••••••• • ••• : ••.••••••••.. I I I I I ~. I i ••••••••••••••••••• ! IFES MISSION STATEMENT The purpose of IFES is to provide technical assistance in the promotion of democracy worldwide and to serve as a clearinghouse for information about democratic development and elections. IFES is dedicated to the success of democracy throughout the world, believing that it is the preferred form of gov ernment. At the same time, IFES firmly believes that each nation requesting assistance must take into consideration its unique social, cultural, and envi ronmental influences. The Foundation recognizes that democracy is a dynam ic process with no single blueprint. IFES is nonpartisan, multinational, and inter disciplinary in its approach. MAKING DEMOCRACY WORK Serbia, FRY FINAL REPORT October 1999 -September 30,2002 USAID COOPERATIVE AGREEMENT No. EE-A-00-97-00034-00 .0 Submitted to the UNITED STATES -
Na Osnovu Člana 191. Zakona O Vodama („Službeni Glasnik RS”, Br
Na osnovu člana 191. Zakona o vodama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10, 93/12 i 101/16) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US i 44/14), Vlada donosi UREDBU o visini naknada za vode "Službeni glasnik RS", broj 14 od 23. februara 2018. 1 . Uvodna odredba Član 1. Ovom uredbom utvrđuje se visina naknade za korišćenje voda, naknade za ispuštenu vodu, naknade za odvodnjavanje, naknade za korišćenje vodnih objekata i sistema i naknade za izvađeni rečni nanos, u skladu sa kriterijumima utvrđenim Zakonom o vodama. 2 . Naknada za korišćenje voda Član 2. Naknada za korišćenje voda utvrđuje se u visini, i to za: 1 ) sirovu vodu koja se koristi za pogonske namene 0,2762 dinara po 1 m ³ vode; 2 ) vodu kvaliteta za piće koja se koristi za svoje potrebe 0,3782 dinara po 1 m ³ vode; 3 ) vodu koja se koristi za navodnjavanje: (1 ) ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 0,1132 dinara po 1 m ³ vode, (2 ) ako ne postoji uređaj za merenje količine isporučene vode 679,1678 dinara po hektaru; 4 ) vodu koja se koristi za uzgoj riba u: (1 ) hladnovodnim ribnjacima , ako postoji uređaj za merenje količine isporučene vode,0,0227 dinara po m ³ vode, a ako ne postoji mogućnost merenja količine isporučene vode prema projektovanom kapacitetu zahvaćene vode na vodozahvatu, (2 ) toplovodnim ribnjacima 5.659,7321 dinar po hektaru ribnjaka, (3 ) ribnjacima za sportski ribolov 2.829,8661 dinar po hektaru ribnjaka; 5 ) vodu za piće koja se sistemom javnog vodovoda -
Research on the CB Location Ref: CB007.2.13.093/PP1/TD2
Integrated Tourism Offer CB007.2.13.093 Research on the CB location Ref: CB007.2.13.093/PP1/TD2 Developed by Milica Milosavljevic October 2020 This study has been produced with the assistance of the European Union through the Interreg-IPA CBC Bulgaria-Serbia Programme, CCI No 2014TC16I5CB007. The contents of this study are the sole responsibility of the author and can in no way be taken to reflect the views of the European Union. The project is co-funded by EU through the Interreg-IPA CBC Bulgaria–Serbia Programme. Integrated Tourism Offer CB007.2.13.093 Contents Abstract 3 Introduction 3 Physical- geographical, administrative and tourism characteristics of the districts 4 Nišava district 6 Pčinja district 8 Kyustendil district 9 Pernik district 12 The tourist attraction locations, tradition and legends of the Nišava district 13 The tourist attraction locations, tradition and legends of the Pčinja district 22 The tourist attraction locations, tradition and legends of the Kyustendil district 31 The tourist attraction locations, tradition and legends of the Pernik district 37 Conclusion 44 Bibliography 45 The project is co-funded by EU through the Interreg-IPA CBC Bulgaria–Serbia Programme. 2 Integrated Tourism Offer CB007.2.13.093 Abstract The study of the tourist attraction locations, common heritage and tradition in the targeted area of the cross – border region of the Nišava, Pčinja, Kyustendil and Pernik districts is based on the research results obtained through the data analysis and the work on the field. The data analysis is conducted using the accurate information and indicators. The study is based on interviews of 32 people and touristic subjects while some of the resources are also the websites of cross-border locations. -
Spisak Gradova U Republici Srbiji
Redni broj Naseljeno mesto Katastarska opština 123 1. Valjevo Babina Luka Babina Luka Balinoviæ Balinoviæ Baèevci Baèevci Beliæ Beliæ Beloševac Beloševac Beomueviæ Beomueviæ Blizonje Blizonje Bobova Bobova Bogatiæ Bogatiæ Brangoviæ Brangoviæ Brankovina Brankovina Brezovica Brezovica Bujaèiæ Bujaèiæ Valjevo Valjevo Veselinovac Veselinovac Vlašèiæ Vlašèiæ Vragoèanica Vragoèanica Vujinovaèa Vujinovaèa Gola Glava Gola Glava Gornja Bukovica Gornja Bukovica Gornja Grabovica Grabovica Grabovica Gornje Leskovice Gornje Leskovice Deguriæ Deguriæ Divci Divci Divèibare Divèibare Donja Bukovica Donja Bukovica Donje Leskovice Donje Leskovice Draèiæ Draèiæ Dupljaj Dupljaj abari abari Zabrdica Zabrdica Zarube Zarube Zlatariæ Zlatariæ Jovanja Jasenica Jasenica Joševa Joševa Kamenica Kamenica Klanica Klanica Klinci Klinci Kovaèice Kovaèice Kozlièiæ Kozlièiæ Jazovik Kotešica Kotešica Kunice Kunice Leliæ Leliæ Redni broj Naseljeno mesto Katastarska opština 123 Loznica Loznica Lukavac Lukavac Majinoviæ Majinoviæ Milièinica Milièinica Mrèiæ Mrèiæ Oglaðenovac Oglaðenovac Osladiæ Osladiæ Paklje Paklje Paune Paune Petnica Petnica Popuèke Popuèke Goriæ Prijezdiæ Prijezdiæ Prièeviæ Prièeviæ Rabas Rabas Ravnje Ravnje Raðevo Selo Raðevo Selo Rebelj Rebelj Mijaèi Rovni Rovni Sandalj Sandalj Sedlari Sedlari Sitarice Sitarice Sovaè Sovaè Stanina Reka Stanina Reka Stapar Stapar Strmna Gora Strmna Gora Stubo Stubo Suvodanje Suvodanje Sušica Sušica Taor Taor Tubraviæ Tubraviæ Tupanci Tupanci 2. Vranje Aleksandrovac Aleksandrovac Babina Poljana Babina Poljana Barbarušnice