MAKARSKO PRIMORJE DANAS Makarsko Primorje Od Kraja Drugog Svjetskog Rata Do 2011
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
MAKARSKO PRIMORJE DANAS Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. Biblioteka ZBORNICI, knjiga 40 Bibliotheca ZBORNICI, Book 40 Copyright © 2012. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 804566. ISBN 978-953-6666-87-4 MAKARSKOLJUDSKA PRIMORJEPRAVA DANAS ŽENA Razvoj na međunarodnoj Makarskoi nacionalnoj primorje razini od kraja Drugog30 godina svjetskog nakon usvajanja Konvencijerata do 2011. uN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena Uredili Marko Mustapić Ivan Hrstić Uredile: Ivana Radačić Jelka Vince Pallua Institut Grad društvenih znanosti Makarska Institute of Social Sciences Zagreb, 2012. Zagreb, 2011. SADRŽAJ Predgovor .......................................................................................7 I. STANOVNIŠTVO I NJEGOVE MOGUĆNoSTI ............................9 roko Mišetić i Mario Bara Stanovništvo Makarskog primorja: demografsko kretanje u vrtlogu društvenih promjena od 1945. do 2011. ............................................................ 11 dražen Živić i Sandra Cvikić Prisilni ratni migranti na području Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Makarska .................................................................. 29 Krešimir Peračković Obilježja socio-profesionalne strukture stanovništva Makarske – razvojni ili regresivni resurs? ........................................................... 53 Josip Burušić, Marija Šakić i Toni Babarović Obrazovna postignuća učenika i škola Makarskog primorja ................................. 75 II. MJeSNA NASeLJSKA MREŽA I SAMoUPrAvA .........................99 Sonja Podgorelec i Sanja Klempić Bogadi Socio-geografske promjene u naseljima Makarskog primorja............................... 101 geran Marko Miletić Osnovna obilježja sekundarnog stanovanja na Makarskom primorju .................. 121 Frane Staničić i Mihovil Škarica Glavni izazovi učinkovitoj i demokratskoj lokalnoj samoupravi: primjer Makarskog primorja ........................................................ 139 III. GOSPODArSKA EVOLUCIJA: OD PoLJODJeLSTvA DO PROMeTA I TUrIZMA ............................................................ 167 Saša Poljanec-Borić i Luka Šikić Makarsko primorje – od rivijere do mikroregije ................................................ 169 danijel vojak Gospodarski razvoj makarskog područja u razdoblju od 1945. do 1962. ....................................................................... 185 Jasenka Kranjčević Turizam u prostornim planovima Makarskog primorja od 1945. do 1990. ......... 211 valentina Lasić Pomorsko-urbanistički razvoj makarske luke od 1945. do 1985. ........................ 231 Iv. PoTRESI 1962. GODINe U LoKALNoJ POVIJeSTI .............. 251 Mirko orlić, Miroslava Pasarić i Marijan Herak Gibanje u moru povezano s makarskim potresom od 11. siječnja 1962. godine .... 253 davorka Herak i Marijan Herak Seizmičnost i potresna opasnost na Makarskom primorju ................................... 265 Ivan Hrstić Zbivanja na Makarskom primorju tijekom i nakon potresa 1962. godine ........... 277 Marko Mustapić i Nenad Karajić Prirodne katastrofe kao čimbenici modernizacije hrvatskog društva: primjer potresa 1962. godine na Makarskom primorju ...................................... 297 Smiljana Šunde Preseljenje Podgorana bliže moru – druga strana medalje.................................. 319 v. ZAPISI o IDENTITeTU.............................................................. 337 Maja Štambuk Makarsko zaleđe u razvojnoj ulozi .................................................................. 339 Marinko Tomasović Interes za Makarsko primorje u humanističkim znanostima od polovine 20. stoljeća na temelju objavljenog u literaturi ................................ 351 Slaven Letica Teorijski koncept „korisne prošlosti“ i dugoročna vizija razvoja Podgore .............. 373 Antonija Zaradija Kiš i vedrana vela Puharić Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju ... 385 vI. U oNo VRIJeMe oBrANe... .................................................. 407 Jakša raguž „U Konavoskim brdima“ – prilog poznavanju ratnog puta 156. makarsko-vrgoračke brigade/domobranske pukovnije HV-a ........................409 Sažetci ........................................................................................... 445 Summary ....................................................................................... 459 Bilješke o autorima ................................................................ 465 PREDGOVOR Zbornik što ga čitatelj ima u rukama obuhvaća ra- dove pripremljene za interdisciplinarni znanstveno-struč- ni skup Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. godine (Makarska, 3. i 4. svibnja 2012. godine). dvadeset i jedan tekst u zborniku napisala su trideset dva autora različitih znanstvenih i stručnih interesa. Pretežiti broj (18) radova iz područja je društvenih i humanističkih znanosti (sedam ih je iz polja sociologije, pet iz povijesti, a ostali su iz znanstvenih polja demografije, etnologije i an- tropologije, prava, psihologije te arheologije). dva su rada s područja prirodnih znanosti, točnije geofizike, a jedan iz tehničkih znanosti, iz urbanizma. radovi su razvrstani u šest tematskih cjelina: Stanovništvo i njegove mogućnosti, Mjesna naseljska mreža i samouprava, Gospodarska evolu- cija: od poljodjelstva do prometa i turizma, Potresi 1962. godine u lokalnoj povijesti, Zapisi o identitetu, U ono vri- jeme obrane… valja istaknuti kako u tekstovima o istim ili sličnim temama autori, nerijetko, raspolažu različitim izvorima podataka i koriste različite vremenske nizove, pa se stoga može steći dojam slabije preglednosti ili hete- rogenosti zbornika. No urednici drže kako upravo takva pluralnost istraživačkih pristupa pruža bolji uvid u anali- zirane pojave i njihove izvore. dvije činjenice posebno određuju kontekst i zborni- ka i skupa. Prvo, razorni potresi na Makarskom primorju 1962. godine ostavili su dubok trag u kolektivnom sjećanju i društvenim praksama stanovništva. događaji i društveni procesi koji su potom uslijedili trajno su promijenili krajo- braz ovoga područja te društvene i gospodarske odnose u lokalnoj zajednici. Stoga nam se osmišljavanje i organiza- cija znanstveno-stručnog skupa s ciljem obilježavanja pola stoljeća od nemilih događaja nametnulo samo po sebi. drugo, u okviru društvenih i humanističkih znanosti nije bilo sustavnog, znanstveno utemeljenog pristupa ispitiva- nju i analizi socijalnih procesa koji su prethodili potresima 7 te koji su potom uslijedili na Makarskom primorju, pa se može reći kako je ono u tom smislu terra incognita. Zbor- nik i skup u tom pogledu teže biti koristan poticaj. Zbornik i skup plod su suradnje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i grada Makarske. osobitu zahvalu upućujemo gradonačelniku, g. Marku ožiću Bebeku, do- gradonačelniku, g. Ivanu Ivandi, i gradskim vijećnicima koji su, vjerujući u projekt, nesebično financijski i organi- zacijski poduprli skup i izdavanje zbornika radova. Nada- mo se kako će se ta suradnja nastaviti i ubuduće, ne samo na korist hrvatske znanosti nego i u interesu žitelja Makar- skog primorja. Također, dugujemo zahvalnost ravnatelju Instituta, prof. dr. sc. vladi Šakiću, te prof. dr. sc. Ivanu rogiću na potpori i savjetima tijekom realizacije projek- ta. razložno se nadamo da će zbornik potaknuti javnu raspravu o analiziranoj tematici te biti „okidač“ za budu- će analize razvojnih perspektiva i identitetskih odrednica Makarskog primorja. Urednici U Zagrebu, travnja 2012. 8 I. STANOVNIŠTVO I NJEGOVE MOGUĆNOSTI Roko Mišetić i Mario Bara Stanovništvo MAkArSkog primor- ja: demogrAfSkO kretanje U VrTlogu društvenih promje- na Od 1945. dO 2011. Uvod Makarsko je primorje, kao dio srednjodalmatinske regije, u geografskom smislu jasno izdiferenciran pro- stor. Pruža se u dužini od pedesetak kilometara od velike vrulje kod dubaca na sjeverozapadu do rta Kokuljica na jugoistoku, u širini od 4 do 7 km, a od zaleđa ga odva- jaju vapnenački strmci Biokova (1762 m) i rilića (1158 m) (Skupina autora, 1974.). U tom se prostoru danas na- lazi 19 naselja razvrstanih u jednom gradu (Makarska) i pet općina (Brela, Baška voda, Tučepi, Podgora i gradac) Splitsko-dalmatinske županije. odlikuje se s dva različita geografska područja, uskim obalnim pojasom i podbio- kovskom zonom. geografske odlike terena i povijesne okolnosti utjecale su na ekonomske mogućnosti i prostor- nu usmjerenost stanovništva. osim neznatnih iznimaka, stanovništvo je koncentrirano u području laporaste flišne zone. Najstarija su naselja nastala na gornjoj granici flišne zone, ispod strmog vapnenačkog odsjeka. Proces spuštanja stanovništva iz podbiokovskih naselja k obali imao je više etapa, koje su usko povezane u početku s prestankom opa- Slika 1. Gradovi, općine i naselja Makarskog primorja 13 Roko Mišetić – Mario Bara snosti od gusarstva i osmanske ugroze (Xv. XvII. st.), da Stanovništvo Makarskog bi kroz kasnija stoljeća presudni čimbenik bio ekonomska primorja: demografsko preorijentacija stanovništva. Spuštanje stanovništva iz na- kretanje u vrtlogu društvenih promjena selja podbiokovske zone u gospodarski favoriziranija i pro- od 1945. do 2011. metno povezanija područja traje kroz cijelo XX. stoljeće. Predmet ovoga rada jesu demografske promjene na području Makarskog primorja od 1945. do 2011. godine. Analizirat će se prostorne razlike u demografskom razvo- ju, njihov intenzitet, vrijeme pojave i trajanja određenih demografskih procesa te uzroci i posljedice