MAKARSKO PRIMORJE DANAS Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. Biblioteka ZBORNICI, knjiga 40 Bibliotheca ZBORNICI, Book 40 Copyright © 2012. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 804566. ISBN 978-953-6666-87-4 MAKARSKOLJUDSKA PRIMORJEPRAVA DANAS ŽENA Razvoj na međunarodnoj Makarskoi nacionalnoj primorje razini od kraja Drugog30 godina svjetskog nakon usvajanja Konvencijerata do 2011. uN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena Uredili Marko Mustapić Ivan Hrstić Uredile: Ivana Radačić Jelka Vince Pallua Institut Grad društvenih znanosti Makarska Institute of Social Sciences Zagreb, 2012. Zagreb, 2011. SADRŽAJ Predgovor .......................................................................................7 I. STANOVNIŠTVO I NJEGOVE MOGUĆNoSTI ............................9 roko Mišetić i Mario Bara Stanovništvo Makarskog primorja: demografsko kretanje u vrtlogu društvenih promjena od 1945. do 2011. ............................................................ 11 dražen Živić i Sandra Cvikić Prisilni ratni migranti na području Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice Makarska .................................................................. 29 Krešimir Peračković Obilježja socio-profesionalne strukture stanovništva Makarske – razvojni ili regresivni resurs? ........................................................... 53 Josip Burušić, Marija Šakić i Toni Babarović Obrazovna postignuća učenika i škola Makarskog primorja ................................. 75 II. MJeSNA NASeLJSKA MREŽA I SAMoUPrAvA .........................99 Sonja Podgorelec i Sanja Klempić Bogadi Socio-geografske promjene u naseljima Makarskog primorja............................... 101 geran Marko Miletić Osnovna obilježja sekundarnog stanovanja na Makarskom primorju .................. 121 Frane Staničić i Mihovil Škarica Glavni izazovi učinkovitoj i demokratskoj lokalnoj samoupravi: primjer Makarskog primorja ........................................................ 139 III. GOSPODArSKA EVOLUCIJA: OD PoLJODJeLSTvA DO PROMeTA I TUrIZMA ............................................................ 167 Saša Poljanec-Borić i Luka Šikić Makarsko primorje – od rivijere do mikroregije ................................................ 169 danijel vojak Gospodarski razvoj makarskog područja u razdoblju od 1945. do 1962. ....................................................................... 185 Jasenka Kranjčević Turizam u prostornim planovima Makarskog primorja od 1945. do 1990. ......... 211 valentina Lasić Pomorsko-urbanistički razvoj makarske luke od 1945. do 1985. ........................ 231 Iv. PoTRESI 1962. GODINe U LoKALNoJ POVIJeSTI .............. 251 Mirko orlić, Miroslava Pasarić i Marijan Herak Gibanje u moru povezano s makarskim potresom od 11. siječnja 1962. godine .... 253 davorka Herak i Marijan Herak Seizmičnost i potresna opasnost na Makarskom primorju ................................... 265 Ivan Hrstić Zbivanja na Makarskom primorju tijekom i nakon potresa 1962. godine ........... 277 Marko Mustapić i Nenad Karajić Prirodne katastrofe kao čimbenici modernizacije hrvatskog društva: primjer potresa 1962. godine na Makarskom primorju ...................................... 297 Smiljana Šunde Preseljenje Podgorana bliže moru – druga strana medalje.................................. 319 v. ZAPISI o IDENTITeTU.............................................................. 337 Maja Štambuk Makarsko zaleđe u razvojnoj ulozi .................................................................. 339 Marinko Tomasović Interes za Makarsko primorje u humanističkim znanostima od polovine 20. stoljeća na temelju objavljenog u literaturi ................................ 351 Slaven Letica Teorijski koncept „korisne prošlosti“ i dugoročna vizija razvoja Podgore .............. 373 Antonija Zaradija Kiš i vedrana vela Puharić Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju ... 385 vI. U oNo VRIJeMe oBrANe... .................................................. 407 Jakša raguž „U Konavoskim brdima“ – prilog poznavanju ratnog puta 156. makarsko-vrgoračke brigade/domobranske pukovnije HV-a ........................409 Sažetci ........................................................................................... 445 Summary ....................................................................................... 459 Bilješke o autorima ................................................................ 465 PREDGOVOR Zbornik što ga čitatelj ima u rukama obuhvaća ra- dove pripremljene za interdisciplinarni znanstveno-struč- ni skup Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. godine (Makarska, 3. i 4. svibnja 2012. godine). dvadeset i jedan tekst u zborniku napisala su trideset dva autora različitih znanstvenih i stručnih interesa. Pretežiti broj (18) radova iz područja je društvenih i humanističkih znanosti (sedam ih je iz polja sociologije, pet iz povijesti, a ostali su iz znanstvenih polja demografije, etnologije i an- tropologije, prava, psihologije te arheologije). dva su rada s područja prirodnih znanosti, točnije geofizike, a jedan iz tehničkih znanosti, iz urbanizma. radovi su razvrstani u šest tematskih cjelina: Stanovništvo i njegove mogućnosti, Mjesna naseljska mreža i samouprava, Gospodarska evolu- cija: od poljodjelstva do prometa i turizma, Potresi 1962. godine u lokalnoj povijesti, Zapisi o identitetu, U ono vri- jeme obrane… valja istaknuti kako u tekstovima o istim ili sličnim temama autori, nerijetko, raspolažu različitim izvorima podataka i koriste različite vremenske nizove, pa se stoga može steći dojam slabije preglednosti ili hete- rogenosti zbornika. No urednici drže kako upravo takva pluralnost istraživačkih pristupa pruža bolji uvid u anali- zirane pojave i njihove izvore. dvije činjenice posebno određuju kontekst i zborni- ka i skupa. Prvo, razorni potresi na Makarskom primorju 1962. godine ostavili su dubok trag u kolektivnom sjećanju i društvenim praksama stanovništva. događaji i društveni procesi koji su potom uslijedili trajno su promijenili krajo- braz ovoga područja te društvene i gospodarske odnose u lokalnoj zajednici. Stoga nam se osmišljavanje i organiza- cija znanstveno-stručnog skupa s ciljem obilježavanja pola stoljeća od nemilih događaja nametnulo samo po sebi. drugo, u okviru društvenih i humanističkih znanosti nije bilo sustavnog, znanstveno utemeljenog pristupa ispitiva- nju i analizi socijalnih procesa koji su prethodili potresima 7 te koji su potom uslijedili na Makarskom primorju, pa se može reći kako je ono u tom smislu terra incognita. Zbor- nik i skup u tom pogledu teže biti koristan poticaj. Zbornik i skup plod su suradnje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i grada Makarske. osobitu zahvalu upućujemo gradonačelniku, g. Marku ožiću Bebeku, do- gradonačelniku, g. Ivanu Ivandi, i gradskim vijećnicima koji su, vjerujući u projekt, nesebično financijski i organi- zacijski poduprli skup i izdavanje zbornika radova. Nada- mo se kako će se ta suradnja nastaviti i ubuduće, ne samo na korist hrvatske znanosti nego i u interesu žitelja Makar- skog primorja. Također, dugujemo zahvalnost ravnatelju Instituta, prof. dr. sc. vladi Šakiću, te prof. dr. sc. Ivanu rogiću na potpori i savjetima tijekom realizacije projek- ta. razložno se nadamo da će zbornik potaknuti javnu raspravu o analiziranoj tematici te biti „okidač“ za budu- će analize razvojnih perspektiva i identitetskih odrednica Makarskog primorja. Urednici U Zagrebu, travnja 2012. 8 I. STANOVNIŠTVO I NJEGOVE MOGUĆNOSTI Roko Mišetić i Mario Bara Stanovništvo MAkArSkog primor- ja: demogrAfSkO kretanje U VrTlogu društvenih promje- na Od 1945. dO 2011. Uvod Makarsko je primorje, kao dio srednjodalmatinske regije, u geografskom smislu jasno izdiferenciran pro- stor. Pruža se u dužini od pedesetak kilometara od velike vrulje kod dubaca na sjeverozapadu do rta Kokuljica na jugoistoku, u širini od 4 do 7 km, a od zaleđa ga odva- jaju vapnenački strmci Biokova (1762 m) i rilića (1158 m) (Skupina autora, 1974.). U tom se prostoru danas na- lazi 19 naselja razvrstanih u jednom gradu (Makarska) i pet općina (Brela, Baška voda, Tučepi, Podgora i gradac) Splitsko-dalmatinske županije. odlikuje se s dva različita geografska područja, uskim obalnim pojasom i podbio- kovskom zonom. geografske odlike terena i povijesne okolnosti utjecale su na ekonomske mogućnosti i prostor- nu usmjerenost stanovništva. osim neznatnih iznimaka, stanovništvo je koncentrirano u području laporaste flišne zone. Najstarija su naselja nastala na gornjoj granici flišne zone, ispod strmog vapnenačkog odsjeka. Proces spuštanja stanovništva iz podbiokovskih naselja k obali imao je više etapa, koje su usko povezane u početku s prestankom opa- Slika 1. Gradovi, općine i naselja Makarskog primorja 13 Roko Mišetić – Mario Bara snosti od gusarstva i osmanske ugroze (Xv. XvII. st.), da Stanovništvo Makarskog bi kroz kasnija stoljeća presudni čimbenik bio ekonomska primorja: demografsko preorijentacija stanovništva. Spuštanje stanovništva iz na- kretanje u vrtlogu društvenih promjena selja podbiokovske zone u gospodarski favoriziranija i pro- od 1945. do 2011. metno povezanija područja traje kroz cijelo XX. stoljeće. Predmet ovoga rada jesu demografske promjene na području Makarskog primorja od 1945. do 2011. godine. Analizirat će se prostorne razlike u demografskom razvo- ju, njihov intenzitet, vrijeme pojave i trajanja određenih demografskih procesa te uzroci i posljedice