Analiza najznačajnijih hrvatskih sportskih rezultata od 1991. godine
Konfic, Rea
Undergraduate thesis / Završni rad
2020
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:017372
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-01
Repository / Repozitorij:
Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA
REA KONFIC
ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991. GODINE
ZAVRŠNI RAD
ČAKOVEC, 2020.
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA
REA KONFIC
ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991. GODINE
ANALYSIS OF THE MOST SIGNIFICANT CROATIAN SPORTS RESULTS SINCE 1991.
ZAVRŠNI RAD
Mentor: mag.cin. Tomislav Hublin
ČAKOVEC, 2020.
ZAHVALA
Zahvaljujem svim svojim kolegama koji su bili uz mene za vrijeme mojeg studiranja, te svim profesorima Međimurskog veleučilišta u Čakovcu. Posebno zahvaljujem svojem mentoru, profesoru Hublinu na pomoći i strpljenju, te na svim uputama i savjetima koje mi je dao kako bi ovaj završni rad privela kraju.
SAŽETAK
Ako gledamo našu državu sa sportskog gledišta, slobodno možemo reći da smo dosta uspješni u tom području. Od osamostaljenja 1991. godine, s obzirom na broj stanovnika, Hrvatska postiže značajne sportske rezultate. Medalje su se osvajale, a i dalje se osvajaju na Olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, mediteranskim igrama i raznim kupovima. U ovome radu bit će prikazani naši najznačajniji sportski rezultati. Kako bi se lakše pratio redoslijed sportova, lista sportova navedena je abecednim redom. Nabrojana su dvadeset tri sporta, počevši od atletike, a završivši s vaterpolom. Spomenuti su najznačajniji sportaši koji su se natjecali pojedinačno, a navedeni su i njihovi rezultati. U atletici to su: Blanka Vlašić, Ana Šimić, Sandra Perković, Sara Kolak, Stipe Žunić, Branko Zorko i Siniša Ergotić. Nadalje imamo biatlon gdje je izdvojen Jakov Fak. U boksu su spomenuti Filip Hrgović, Marijo Šivolija Jelica i Željko Mavrović. Nakon toga slijedi Nikolaj Pešalov s dizanjem utega. Dolazimo do gimnastike gdje su izdvojeni Filip Ude i Robert Seligman. Zatim je tu džudo i Tomislav Marijanović. Na osmom mjestu nalazi se jedrenje, a tu su izdvojeni: Ivan Marenić, Šime Fantela i Ivan Kljaković Gašpić. Zatim slijedi kanu/kajak gdje je naveden Nikica Ljubek. Enver Idrizi najznačajniji je karatist. Plivači Gordan Kožulj, Miloš Milošević i Sanja Jovanović. Zatim skijaši Janica i Ivica Kostelić. Sljedeći je sport streljaštvo i tu su izdvojeni Giovanni Cernogoraz, braća Glasnović, te Snježana Pejčić. U streličarstvu je najznačajnija Ivana Buden, a u stolnom tenisu su tu Zoran Primorac i Tamara Boroš. Zatim slijedi taekwondo sa Sandrom Šarić, sestrama Zaninović, Martinom Zubčić i Filipom Grgićem. Što se tiče tenisa, izdvojena je Davis Cup reprezentacija i pojedinci Goran Ivanišević, Ivan Ljubičić, Marin Čilić, Borna Čorić, te Iva Majoli. Što se tiče pojedinaca na kraju je veslanje gdje se najviše spominju braća Sinković. Ako gledamo naše najznačajnije ekipne medalje, onda se ovdje radi o našim košarkašima, nogometašima, odbojkašicama i vaterpolistima.
Ključne riječi: rezultati, medalje, olimpijske igre, svjetska prvenstva, europska prvenstva
SADRŽAJ
1. UVOD ...... 8 2. ATLETIKA ...... 10 2.1. Blanka Vlašić ...... 10 2.2. Ana Šimić ...... 11 2.3. Sandra Perković ...... 12 2.4. Sara Kolak ...... 13 2.5. Stipe Žunić ...... 14 2.6. Branko Zorko ...... 14 2.7. Siniša Ergotić ...... 15 3. BORILAČKI SPORTOVI ...... 16 3.1. BOKS ...... 16 3.1.1. Filip Hrgović ...... 16 3.1.2. Marijo Šivolija Jelica ...... 17 3.1.2. Željko Mavrović ...... 17 3.2. DŽUDO ...... 18 3.2.1. Tomislav Marijanović ...... 18 3.3. TAEKWONDO ...... 18 3.3.1. Sandra Šarić...... 18 3.3.2. Lucija Zaninović ...... 19 3.3.3. Ana Zaninović ...... 19 3.3.5. Martina Zubčić ...... 20 3.3.6. Filip Grgić ...... 21 4. DIZANJE UTEGA ...... 21 4.1. Nikolaj Pešalov ...... 21 5. GIMNASTIKA ...... 22 5.1. Filip Ude ...... 22 5.2 Robert Seligman ...... 23 6. VODENI SPORTOVI ...... 24 6.1. PLIVANJE ...... 24 6.1.1. Duje Draganja ...... 24 6.1.2. Gordan Kožulj ...... 25 6.1.3. Miloš Milošević...... 26 6.1.4. Sanja Jovanović ...... 26 6.2. KAJAK/KANU ...... 27 6.2.1. Nikica Ljubek ...... 27 6.3. JEDRENJE ...... 28 6.3.1. Igor Marenić i Šime Fantela ...... 28 6.3.2. Ivan Kljaković Gašpić ...... 28 6.3.3. Tonči Stipanović ...... 29 6.4. VATERPOLO ...... 29 6.5. VESLANJE ...... 31 7. EKIPNI SPORTOVI LOPTOM ...... 32 7.1. KOŠARKA ...... 33 7.2. NOGOMET ...... 34 7.3. ODBOJKA ...... 35 7.4. RUKOMET ...... 35 8. SPORTOVI REKETOM ...... 36 8.1. TENIS ...... 36 8.1.1. Hrvatska Davis Cup reprezentacija ...... 36 8.1.2. Goran Ivanišević ...... 37 8.1.3. Ivan Ljubičić ...... 38 8.1.4. Marin Čilić ...... 38 8.1.5. Borna Čorić ...... 39 8.1.6. Iva Majoli ...... 39 8.2. STOLNI TENIS ...... 40 8.2.1. Zoran Primorac ...... 40 8.2.2. Tamara Boroš ...... 41 9. SPORTOVI PRECIZNOSTI ...... 41 9.1. STRELJAŠTVO ...... 41 9.1.1. Giovanni Cernogoraz ...... 42 9.1.2. Josip Glasnović ...... 42 9.1.3. Anton Glasnović ...... 43 9.1.4. Snježana Pejčić ...... 43 9.2. STRELIČARSTVO ...... 44 9.2.1. Ivana Buden...... 44 10. ZIMSKI SPORTOVI ...... 45 10.1. BIATLON ...... 45 10.1.1. Jakov Fak...... 45 10.2 SKIJANJE ...... 45 10.2.1. Janica Kostelić...... 45 10.2.2. Ivica Kostelić...... 47 11. ZAKLJUČAK ...... 48 12. LITERATURA ...... 49 13. PRILOZI ...... 57
REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
1. UVOD
U ovom radu nastojat će se prikazati najznačajniji sportski rezultati Republike Hrvatske. Rad se temelji na rezultatima od 1991. godine sve do danas. Ponajviše zbog mnogobrojnih kategorija i disciplina kojima se bave hrvatski sportaši, rad je podijeljen na pojedinačne (individualne) i ekipne (timske) sportove. Nadalje ćemo vidjeti kako je izvršena podjela u određenim kategorijama. Njih sačinjavaju najznačajniji predstavnici ili reprezentacije, ovisno o kontekstu i vrsti sporta. U analizu ćemo krenuti od atletike i borilačkih sportova (u ovome radu – boks, džudo i taekwondo), preko dizanja utega, gimnastike, pa sve do vodenih sportova u koje ćemo ubrojiti plivanje, jedrenje i vaterpolo, da bismo potom došli do ekipnih sportova s loptom (košarka, odbojka, nogomet i rukomet). Prelazimo zatim na sportove reketom i zimske sportove. Iako je u svakom od ovih sportova učinjen povijesni, zapaženi rezultat, uočit ćemo kako ipak određeni sportovi, odnosno njihovi predstavnici, neprekidno donose najviša odličja i uspjehe te se godinama zadržavaju u samom vrhu svoje discipline onog sporta kojim se bave. Tu prvenstveno možemo spomenuti ekipne sportove poput rukometa i vaterpola, u kojima su naše reprezentacije olimpijski, svjetski i europski prvaci. Zatim ćemo istaknuti pojedince koji se, kako mi to laički volimo reći „rađaju jednom u 100 godinaˮ, prvenstveno ciljajući na jednog prerano preminulog Dražena Petrovića, kojemu se košarkaški svijet klanja odajući mu počast i desetljećima poslije njegove smrti. Dolazimo onda do naših Kostelića, Janice i Ivice, koji su napravili nezamislive, čovjek bi mogao reći i gotovo nemoguće uspjehe u skijanju s obzirom na broj ozljeda i operacija koje su bili primorani proći. Svi znamo za Janičin spust bez izgubljenog štapa na samom početku utrke koji će se rijetko kad nadmašiti i zaboraviti. Naravno da je pritom osvojila odličje, i to zlatno. Spomenut ćemo i neke reprezentativce koji nepravedno nisu bili toliko priznati i uspješni jer su odabirali sportove koji kao da su generacijski, genetski predodređeni za druge nacije, rase i države. Najbolji je primjer za to naša najbolja stolnotenisačica Tamara Boroš, koja je godinama zadavala velike muke superiornijim azijskim protivnicama i uzimala medalje, iako statistički azijske države uvelike dominiraju u tom sportu. Vidjet ćemo u svakome sportu najblistavije trenutke naših reprezentativaca, godine osvajanja medalja i mjesta na kojima su održavana prvenstva i igre na kojima su ih osvajali. Sve u svemu, polazišna točka ovog uvoda
8 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
bio bi naglasak na to kako smo mala zemlja, ali iznimno uspješna, nacija koja statistički osvaja znatno više medalja s obzirom na broj stanovnika, to jest sportaša koji se odlučuju ulaziti u profesionalne vode, dok su sama ulaganja i infrastruktura koja im se pruža, kako bi doprinosili svojim trudom i rezultatima, u najmanju ruku žalosna i paradoksalna. Ali tu su oni, hrvatski sportaši, majstori improvizacije koji svojim trudom, znojem i radom nadoknađuju nedostatak kvalitetne opreme i novčanih ulaganja koja im se pružaju, te unatoč tomu podižu pehare, uzimaju odličja i predstavljaju našu zemlju u najboljem svjetlu.
9 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
2. ATLETIKA
Za atletiku se kaže da je kraljica sportova. Taj naziv nosi zbog raznih disciplina koje su u nju uključene. U radu su dalje izdvojeni naši najznačajniji i najuspješniji atletičari i atletičarke: skakačice u vis Blanka Vlašić i Ana Šimić, zatim bacačica diska Sandra Perković, bacačica koplja Sara Kolak, baca č kugle Stipe Žunić, trkač Branko Zorko te skakač u dalj Siniša Ergotić.
2.1. Blanka Vlašić Blanka Vlašić jedna je od naših najpoznatijih i najboljih atletičarka. U svijetu atletike privukla je pažnju već sa šesnaest godina svojim odličnim rezultatima, a sa samo sedamnaest godina skakala je u vis na Olimpijskim igrama u Sydneyju koje su se održale 2000. godine. Koliko je značajna i koliko ima odličnih rezultata, možemo vidjeti po njezinim brojnim osvojenim medaljama te po tome da je Blanka hrvatska rekorderka skoka u vis na otvorenom s preskočenih 208 cm na mitingu u Zagrebu na Hanžeku. To je drugi najbolji rezultat svih vremena. Bolja od Blanke samo je Stefka Kostadinova iz Bugarske s preskočenih 209 cm.
Na Olimpijskim igrama Blanka je osvojila sveukupno dvije medalje. 2008. godine Olimpijske igre održale su se u Pekingu gdje je Blanka Vlašić preskočivši 205 cm osvojila srebrnu medalju, a osam godina kasnije, 2016. godine u Riju de Janeiru, unatoč blokadi i bolovima zbog ozljede uspijeva osvojiti svoju drugu olimpijsku medalju. Blanka je tada za Hrvatsku osvojila brončanu medalju s preskočenih 197 cm. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografijesportasa?filterime=Blanka&filterprezime=&idspo rtas=&filtersport=20&filternatjecanja=&idsportas=4140)
Sa svjetskih prvenstva Blanka drži čak četiri medalje. 2007. godine u Osaki osvaja zlato s preskočenih visokih 205 cm. Dvije godine kasnije, 2009. godine u Berlinu također osvaja zlato, ovaj put s preskočena 204 cm. 2011. godine svjetsko prvenstvo odvijalo se u Daegu u Južnoj Koreji gdje je Blanka s preskočena 203 cm osvojila brončanu medalju. Zadnja osvojena medalja na svjetskom prvenstvu bila je srebrna koju je Blanka osvojila 2015. godine u Pekingu s preskočenim 201cm.
10 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Što se tiče dvorane, ovdje je Blanka također osvojila četiri medalje. Prva medalja bila je brončana i to u Budimpešti 2004. godine s preskočenih 197 cm. Dvije godine nakon toga osvaja srebro u Moskvi s preskočenih 200 cm. Nakon toga slijede dvije zlatne medalje: 2008. godine u Valenciji s preskočenih 203 cm, te 2010. godine u Dohi s preskočenih 200 cm.
Tri godine za redom Blanka je osvojila zlatne medalje na finalima Svjetskog kupa. U Stuttgartu 2007. godine osvaja zlato s preskočenih 200 cm. Godinu dana kasnije na istom mjestu ponovno osvaja medalju, ovaj put Blanka preskače 201cm. Zadnje zlato osvojeno je 2009. godine u Solunu s preskočena 204 cm.
S europskih prvenstva Blanka ima osvojenu jednu medalju, i to zlato iz Barcelone 2010. godine gdje je preskočila 203 cm, te joj je to bio i rezultat sezone. (https://www.worldathletics.org/athletes/croatia/blanka-vlasic-14263716)
2.2. Ana Šimić
Ana Šimić pojavila se na velikim natjecanjima 2007. godine gdje je uglavnom sudjelovala na juniorskim prvenstvima sa solidnim skokovima preko 180 cm, ali prvu veliku medalju osvojila je tek 2013. godine. Do danas ima tri medalja s tri različita natjecanja, a osvojit će ih puno više u nastavku karijere.
Ana je nastupila na Europskom prvenstvu u Zurichu 2014. godine, te je s preskočenih 199 cm osvojila brončanu medalju.
2013. godine Ana je u odličnoj formi i u Turskoj na Mediteranskim igrama preskače 192 cm, te s tim skokom osvaja zlatnu medalju.
Čak šest godina kasnije Ana odlično otvara Dijamantnu ligu u Dohi. S preskočenim 191cm osvojila je srebrnu medalju. Zanimljivo je da su na tom susretu uz nju drugo mjesto dijelile još dvije skakačice koje su isto kao i Ana od prvog pokušaja preskočile visinu od 191cm.(https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Ana&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanja=&ids portas=5879)
11 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
2.3. Sandra Perković
Sandra je među najpoznatijim atletičarkama u Europi, te je hrvatska rekorderka u bacanju diska. Njezini rezultati uglavnom su zlatna odličja, od Olimpijskih igara, sve do Dijamantne lige gdje je i postala najuspješnija atletičarka tog natjecanja. Njezini uspjesi u nastavku govore sami za sebe.
Sandra 2012. godine odlazi na Olimpijske igre u London i sa savršenim rezultatom od 69,11m osvaja zlatnu medalju za Hrvatsku. Na sljedećim Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru Sandra pokazuje da i dalje drži tron, te s rezultatom od 69, 21 m ponovno nosi zlato oko vrata.
Sandrina prva medalja na svjetskim prvenstvima bila je zlato u Moskvi 2013. godine kada je kuglu bacila 67,99 m. Nakon toga medalje su za Sandru bile obvezan nakit na svjetskim prvenstvima. 2015. godine u Pekingu osvaja srebro s rezultatom od 67,39 m. Dvije godine kasnije, 2017. u Londonu, zlato je opet naše. Sandra je bacila disk čak na 70,31 m što je samo 10 mm manje od njezina osobnog rekorda. U Dohi 2019. godine Sandra osvaja broncu bacivši disk na 66,72 m.
Što se tiče bacanja diska na razini Europe, Sandra je pokazala zašto je najbolja s čak pet osvojenih zlata. 2010. godine u Berlinu Perković baca disk na 64,67 m i osvaja zlato. Dvije godine kasnije u Helsinkiju ostvaruje još bolji rezultat i osvaja zlato s rezultatom od 67,62 m. Treće zlato osvaja 2014. godine u Zurichu s odličnim rezultatom od 71,08 m. Nakon toga Perković i dalje ne staje te je 2016. godine u Amsterdamu ponovno zlatna s rezultatom od 69,97 m. Dvije godine nakon toga europsko prvenstvo odvijalo se u Berlinu, a zlato je ponovno oko vrata s istim rezultatom kao i 2012. godine u Helsinkiju, 67,62 m.
Na kontinentalnim kupovima Perković je do sada osvojila tri medalje, dvije srebrne i jednu brončanu. U Splitu 2010. godine disk baca do 63,29 m i to joj donosi drugo mjesto. 2014. godine nastupa u Marrakeshu te s rezultatom od 62,08 m osvaja brončanu medalju. Srebro je ponovno Sandrino 2018. godine u Ostravi s rezultatom od 68,44 m.
12 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
S Mediteranskih igara Sandra ima dva osvojena zlata: 2013. godine u Mersinu s rezultatom od 66,21m, te 2018. u Tarragoni s rezultatom od 66,46 m.
Na kraju je tu Dijamantna liga gdje je po sljedećim rezultatima odmah jasno zašto je Sandra Perković najuspješnija atletičarka tog natjecanja. Naime, Sandra ima sedam uzastopnih pobjeda, to jest šest zlata, te jedno srebro sa zadnje Dijamantne lige. Rezultati su sljedeći: 2012. godine (65,29 m), 2013. godine (67,04 m), 2014. godine (68,36 m), 2015. godine (68,10 m), 2016. godine (70,88 m), 2017. godine (66, 94), 2018. godine (71,38 m), 2019. godine (64,77 m). (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Sandra&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanja=&i dsportas=6518)
2.4. Sara Kolak
Sara je relativno novo lice u atletici, ali to ju nije spriječilo da pokaže koliko je vrijedna spomena. U svojih 25 godina života, Sara je već osvojila zlato na Olimpijskim igrama u bacanju koplja. Njezin je osobni rekord 68,43 m što je također i hrvatski rekord.
Na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine Sara Kolak u četvrtoj seriji baca koplje 66,18 m, te tim rezultatom osvaja zlatnu medalju.
Iste godine na europskom prvenstvu u Amsterdamu Sara u trećoj seriji baca koplje 63,50 m čime postavlja hrvatski rekord i osvaja brončanu medalju. To je za Saru ujedno i prva medalja u seniorskoj konkurenciji.
Što se tiče Sare kao juniorke, sa samo 19 godina, Sara je na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Eugeneu 2014. godine bacila koplje 55,74 m i tada osvaja brončanu medalju.
Godinu prije, 2013. godine u Rietiju na Europskom juniorskom prvenstvu, Sara je također brončana s rezultatom od 57,79 m. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Sara&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanja=&ids portas=15042)
13 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
2.5. Stipe Žunić
Stipe Žunić hrvatski je bacač kugle koji drži hrvatski rekord na otvorenom i u dvorani, te je jedini hrvatski bacač kugle koji je bacio kuglu preko 21m. Njegov osobni rekord je 21,48 m koji ja ostvario na mitingu u Splitu 2016. godine. Iste godine nastupio je na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru, ali završio je na 11. mjestu.
Na Svjetskom prvenstvu 2017. godine u Londonu Stipe je pokazao svoju snagu i kuglu bacio 21,46 m, što je samo 2 cm manje od njegova osobnog rekorda, te je tim rezultatom osvojio brončanu medalju.
Godinu dana kasnije u Španjolskoj na Mediteranskim igrama Stipe osvaja srebro hicem od 20,21 m (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Stipe&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanja=&ids portas=82129)
2.6. Branko Zorko
Zorko je hrvatski trkač čija atletska priča počinje već 1985. godine. Od tada je osvajao brojne medalje i nastupao na Olimpijskim igrama čak pet puta. Svoju karijeru završio je 2005. godine. Najčešće se natjecao u disciplini na 1500 m, ali je trčao i na 2000 m te na 3000 m. Bitno je napomenuti da je Zorko prvi hrvatski atletičar koji je u svojoj disciplini osvojio medalju za neovisnu Hrvatsku, te je nositelj hrvatskih rekorda na 1500 m, 1500 m dvorana, 2000 m, 3000 m, 3000 m dvorana, te na milju.
Na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Torontu 1993. godine Zorko trči 1500 m i osvaja brončanu medalju koja je ujedno i prva medalja za neovisnu Hrvatsku u toj disciplini.
1994. godine na Europskom prvenstvu u Helsinkiju Zorko ponovno trči 1500 m i osvaja brončanu medalju.
14 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Što se tiče europskih dvoranskih prvenstva, 1992. godine u Genovi na Europskom dvoranskom prvenstvu Zorko osvaja brončanu medalju u disciplini na 1500 m, a 1994. godine u Parizu, također na 1500 m, Zorko oko vrata ima srebrnu medalju.
Tri godine kasnije, 1997. godine na Mediteranskim igrama u Bariju, Zorko osvaja srebro na 1500 m. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Branko&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanja=&i dsportas=763)
2.7. Siniša Ergotić
Siniša Ergotić hrvatski je skakač u dalj i drži hrvatske rekorde u toj disciplini što se tiče otvorenog i dvorane. Također je jedini hrvatski skakač u dalj koji je preskočio 8 m. Njegov je osobni rekord 8,23 m koji je postigao 2002. na domaćem terenu u Zagrebu. 2008. godine Ergotić postaje direktor i izbornik hrvatske atletske reprezentacije.
Na Europskom prvenstvu 2002. godine u Njemačkoj Ergotić skače odličnih 8 m i time osvaja srebrnu medalju na tom europskom prvenstvu.
Na Mediteranskih igrama u Tunisu 2001. godine Ergotić je najbolji skokom od 8,08 m i osvaja zlatnu medalju. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Branko&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanja=&i dsportas=763)
15 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
3. BORILAČKI SPORTOVI
Pod borilačke sportove u ovome radu izdvojili smo boks, zatim džudo i na kraju taekwondo. Svaki od tih sportova nosi odlične hrvatske rezultate naših sportaša. 3.1. BOKS
Boks je borilačka vještina, sport u kojemu se dvoje protivnika, koristeći postavljene rukavice, međusobno udaraju u dijelove tijela koji se nalaze iznad pojasa. Za ovaj rad izdvojeno je troje naših boksača, a to su: Filip Hrgović, Marijo Šivolija Jelica te Željko Mavrović.
3.1.1. Filip Hrgović
Hrgović je hrvatski boksač koji se bori u superteškoj kategoriji, preko 91 kg. Još kao junior počeo je osvajati medalje te je tako 2011., 2013. i 2015. godine bio momčadski prvak. 2015. godine bio je najbolji superteškaš WSB-a, a 2012. godine pojedinačni WSB prvak. Njegovo je najveće postignuće Olimpijska medalja iz Rija 2016.
Na Olimpijskim igrama 2016. u Riju de Janeiru Filipu je bronca oko vrata.
Što se tiče medalja na razini Europe, Filip osvaja zlato na prvenstvu u Bugarskoj 2015. godine. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Hrgovi%C4%87&idsportas=&filtersport=&filternatjeca nja=&idsportas=10815)
16 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
3.1.2. Marijo Šivolija Jelica
Marijo je hrvatski boksač koji se natječe u poluteškoj kategoriji do 81 kg. Na Olimpijskim igrama nastupio je dva puta: u Ateni 2004. godine kada je ispao u prvom kolu, te u Pekingu 2008. godine kada je ispao u osmini finala. Što se tiče borbi, završio je karijeru prije deset godina, ali je i dalje prisutan u tom sportu kao trener.
Marijo iza sebe ima četiri velike medalje. Dva europska srebra: iz Rijeke 1999. godine te iz Pule 2004. godine. Godinu dana kasnije osvaja svjetsko srebro u Kini i broncu u Almeriji na Mediteranskim igrama. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=6&filternatjecanja=&idsportas =3419)
3.1.2. Željko Mavrović
Mavrović je najpoznatiji bivši hrvatski boksač. Natjecao se u teškoj kategoriji do 91 kg i u poluteškoj do 81 kg. Iza sebe ima 28 profesionalnih borbi, od toga je samo u jednoj od njih poražen i to od Lennoxa Lewisa. Bio je profesionalni prvak Europe od 1995. godine do 1999. godine.
Ako gledamo njegove amaterske borbe, onda treba naglasiti kako je je 1991. godine bio mediteranski prvak, a 1991. i 1992. godine bio je prvak Hrvatske. Od osamostaljenja Hrvatske, na Olimpijskim igrama nastupio je jednom, 1992. godine u Barceloni. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=6&filternatjecanja=&idsportas =2596)
17 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
3.2. DŽUDO
Džudo je borilačka vještina u kojoj se dvoje protivnika bori na mekanoj podlozi. Pobjeda se može ostvariti na tri načina, a to su pobjeda bacanjem, pobjeda gušenjem ili polugom duže od 25 sekundi, te pobjeda na bodove. Naš je najznačajniji sportaš u ovoj borilačkoj vještini Tomislav Marijanović.
3.2.1. Tomislav Marijanović
Tomislav Marijanović majstor je borilačke vještine zvane džudo. Džudom se bavi od svoje mladosti. Bori se u disciplini do 81 kilogram. Nastupao je na brojnim prvenstvima, nastupao je i na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu gdje je zauzeo 18. mjesto. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Marijanovi%C4%87&idsportas=&filtersport=&filternat jecanja=&idsportas=3812)
Tomislavovi su najznačajniji rezultati: osvojeno europsko srebro u Budimpešti 2013. godine te bronca na Mediteranskim igrama u Mesinu 2013. godine. (https://www.judo.hr/person/2261/results/2013)
3.3. TAEKWONDO
Taekwondo je borilačka vještina u kojoj se dvoje protivnika bori na mekanoj podlozi koristeći ruke i noge, te je bitno kretanje. Dozvoljeni su udarci iznad pojasa i ispod pojasa pa iz tog razloga borci moraju imati zaštitnu opremu, kao što su štitnik za glavu, tijelo, noge, prepone te zube. U radu su spomenute Sandra Šarić, sestre Lucija i Ana Zaninović, Martina Zubčić i Filip Grgić.
3.3.1. Sandra Šarić
Sandra je hrvatska taekwondoašica i bivša europska prvakinja 2008. godine. Bori se u kategoriji do 67 kg.
18 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Na Olimpijskim igrama nastupala je dva puta. U Ateni 2004. godine ispala je u prvom kolu, ali je zato 2008. godine na Olimpijskim igrama u Pekingu osvojila brončanu medalju.
Sa svjetskih prvenstva Sandra ima četiri medalje. Jedno srebro iz Njemačke 2003. godine i tri bronce: iz Španjolske 2005. godine, iz Kine 2007. godine i iz Danske 2009. godine.
U rangu Europe Sandra ima zlatnu medalju iz Italije 2008. godine te jedno srebro iz Norveške 2004. godine. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Sandra&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&ids portas=4906)
3.3.2. Lucija Zaninović
Lucija je hrvatska taekwondoašica i uzastopna europska prvakinja do 49 kg.
Na Olimpijskim igrama nastupala je dva puta, a uspomenu ima na Olimpijadu iz Londona 2012. godine kada je kući odnijela brončanu medalju.
2013. godine na Svjetskom prvenstvu u Meksiku Lucija osvaja brončanu medalju. S europskih prvenstava Lucija ima više medalja, čak pet. Od tih pet medalja četiri su zlatnog sjaja. Lucija je zlatne medalja osvojila u Rusiji 2010. godine, u Engleskoj 2012. godine, te u Azerbajdžanu 2014. godine gdje je osvojila medalju i pojedinačno i ekipno. Također ima i jednu broncu iz Švicarske koju je osvojila 2016. godine. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Lucija&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&idsp ortas=7783)
3.3.3. Ana Zaninović
Ana je hrvatska taekwondoašica, kao i njezina sestra blizanka Lucija, tako da osim krvnog srodstva zajedno dijele i ljubav prema istom sportu. Ana se natječe u kategorijama koje su iznad 50 kg. Svjetska je i europska prvakinja, a što se tiče Olimpijskih igara, nastupala je dva
19 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
puta, 2012. godine kada je osvojila 11. mjesto i 2016. godine kada je došla do osmine finala. Od strane međunarodne taekwondo federacije, 2011. godine proglašena je najboljom taekwondoašicom svijeta.
Sa svjetskih prvenstava Ana se može pohvaliti četirima medaljama. Zlato je osvojila 2011. godine u Južnoj Koreji u kategoriji do 53 kilograma. Dva srebra osvojila je 2007. godine u Kini i 2013. godine u Meksiku u kategorijama do 51 kilograma, a broncu je osvojila 2015. godine u Rusiji u kategoriji do 53 kilograma.
S europskih prvenstava Ana ima tri medalje. To su dva zlata iz Azerbajdžana: jedno u pojedinačnoj disciplini do 53 kilograma, a drugo ekipno, te jedno srebro koje je osvojila u Engleskoj 2012. godine također u istoj kategoriji.
(https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Ana&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&idspor tas=6514)
3.3.5. Martina Zubčić
Martina je mlada hrvatska taekwondoašica koja se tim sportom počela baviti već sa 7 godina. Natječe se u kategoriji iznad 50 kilograma. Njezina je najznačajnija medalja ona olimpijska.
Na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine Martina je osvojila broncu u kategoriji do 57 kilograma.
S europskih prvenstava Martina ima jedno zlato osvojeno 2005. godine u Latviji u kategoriji do 55 kilograma. Nadalje, osvojila je jedno srebro 2008. godine u Italiji u kategoriji do 59 kilograma, te dvije bronce. Prvu broncu osvojila je 2006. godine u Njemačkoj u kategoriji do 59 kilograma, a drugu broncu osvojila je čak deset godina kasnije, 2016. godine u Švicarskoj u kategoriji do 57 kilograma.
(https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Martina&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&id sportas=6314)
20 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
3.3.6. Filip Grgić
Filip je hrvatski taekwondoaš, a bori se u kategoriji iznad 60 kilograma. Nastupio je na Olimpijskim igrama u Riju 2016., ali je ispao u osmini finala.
Njegovo je najveće postignuće zlato na Svjetskom prvenstvu u Kini 2007. godine gdje je osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 62 kilograma. S europskih prvenstava ima tri srebra. Prvo je osvojio u Rusiji 2010. godine, zatim u Engleskoj 2012. godine, te u Rusiji 2015. godine. Sve tri medalje osvojio je u kategoriji do 68 kilograma. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Filip&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&idspo rtas=8451)
4. DIZANJE UTEGA
Dizanje utega sport je u kojem je cilj podići što veću težinu utega. Osim snage, ovdje je potrebna i dobra tehnika. Postoje dvije discipline, a to su izbačaj i trzaj. U radu je spomenut Nikolaj Pešalov.
4.1. Nikolaj Pešalov
Nikolaj Pešalov, inače iz Bugarske, hrvatski je reprezentativac u dizanju utega, koji je za Hrvatsku nastupao od 1998. godine. Smatra se jednim od najuspješnijih hrvatskih sportaša zbog svojih 16 osvojenih medalja na Olimpijskim igrama, te svjetskim i europskim prvenstvima.
Na Olimpijskim igrama 2000. godine u Sydneyju Pešalov osvaja zlatnu medalju u kategoriji do 62 kg, a četiri godine kasnije u Ateni u kategoriji do 69 kg osvaja brončanu medalju.
U Finskoj 1999. godine na Svjetskom prvenstvu u disciplini trzaj, izbačaj i biatlon do 62 kilograma Pešalov osvaja srebrnu medalju, te 2001. godine u Turskoj u disciplini trzaj do 62 kilograma također osvaja srebrnu medalju.
21 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
S europskih prvenstava broji čak šest medalja. U Španjolskoj 1999. godine u disciplini biatlon do 62 kilograma osvaja brončanu medalju, a u disciplini trzaj i izbačaj do 62 kilograma osvaja srebrnu medalju. Godinu dana kasnije, u Bugarskoj osvaja zlatnu medalju u disciplini trzaj i biatlon, te srebrnu medalju u disciplini izbačaj do 62 kilograma. U Slovačkoj 2001. godine osvaja zlatnu medalju u disciplini trzaj i biatlon do 62 kilograma, a 2004. godine u Ukrajini u disciplini trzaj i biatlon do 69 kilograma osvaja srebrnu medalju. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije-sportasa?idsportas=3086)
5. GIMNASTIKA
Gimnastika je sport koji se sastoji od više disciplina. Za svaku od njih potrebna je snaga, izdržljivost i pokretljivost. Najuspješniji hrvatski gimnastičari su Filip Ude i Robert Seligman.
5.1. Filip Ude
Filip Ude hrvatski je gimnastički reprezentativac na spravi konj s hvataljkama i parter. Jedini je hrvatski gimnastičar koji je pojedinačno osvojio medalju na Olimpijskim igrama.
U Pekingu 2008. godine Filip osvaja srebrnu medalju u disciplini konj s hvataljkama. Na istim Olimpijskim igrama natjecao se i u disciplini višeboj pojedinačno, ali je završio tek na 87. mjestu. Nakon toga nastupa na Olimpijskim igrama još dva puta, ali nažalost bez osvojenih medalja. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Filip&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&idspo rtas=2581)
Ima jednu svjetsku medalju i to srebro, koje je osvojio 2014. godine u Kini u disciplini konj s hvataljkama. S europskih prvenstava također ima jednu medalju, osvojeno srebro 2008. godine u Švicarskoj u disciplini konj s hvataljaka. Nadalje, s Mediteranskih igara Filip ima osvojeno srebro u disciplini parter iz Italije 2009. godine.
22 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Najviše medalja Filip ima sa svjetskih kupova, čak trinaest. U Moskvi 2006. godine u disciplini parter osvaja zlato. Iste godine iz iste discipline osvaja zlato u Mariboru, te broncu u Belgiji. Godinu dana kasnije u Mariboru osvaja broncu u disciplini ruče. Nakon toga u Kini 2008. godine, u disciplini konj s hvataljkama, Filip osvaja srebrnu medalju. U istoj disciplini Filip osvaja broncu u Mariboru 2009. godine, broncu u Osijeku 2010. godine i 2013. godine, broncu u Ljubljani 2014. godine, srebro u Ljubljani, a godinu dana kasnije srebro u Portugalu 2016. godine, broncu u Bakuu 2017. godine, te broncu u Mađarskoj 2017. godine. (https://hgs.hr/u-nacionalnom-timu/ude-filip/)
5.2 Robert Seligman
Robert Seligman hrvatski je gimnastički reprezentativac na spravi konj s hvataljkama. Prve velike rezultate ostvaruje već s petnaest godina kada je ušao u finale Svjetskog kupa u Parizu.
S europskih prvenstava Robert ima broncu koju je osvojio na prvenstvu 2008. godine u Švicarskoj te srebro koje je osvojio 2018. godine u Škotskoj.
S Mediteranskih igara Robert ima dva srebra koja je osvojio 2013. godine u Turskoj, te 2018. godine u Španjolskoj.
Što se tiče svjetskog kupa, od 2005. godine do danas, Robert je osvojio čak dvadeset medalja. 2005. godine osvaja zlato u Belgiji, broncu u Americi i broncu u Škotskoj. Sljedeće godine osvaja zlato u Sloveniji i broncu u Kini. Iz 2007. godine ima jednu medalju, a to je srebro iz Njemačke. Nakon toga, 2008. godine osvaja srebra u Mađarskoj i Sloveniji i broncu u Kini i Njemačkoj. Zlato osvaja 2010. godine u Češkoj, kao i tri srebra: u Francuskoj, Hrvatskoj i Njemačkoj. Godinu dana kasnije osvaja broncu u Rusiji i srebro u Hrvatskoj. Nakon kratke stanke, 2014. godine osvaja broncu u Njemačkoj i Hrvatskoj, te srebro u Kataru. Zadnja medalja sa svjetskog je kupa srebro koje je osvojio 2015. godine u Hrvatskoj. (https://hgs.hr/u-nacionalnom-timu/seligman-robert/)
23 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
6. VODENI SPORTOVI
U ovomu radu, pod vodene sportove spomenuto je čak pet sportova. Po redu to su: plivanje, kajak/kanu, jedrenje, vaterpolo i veslanje.
6.1. PLIVANJE
Plivanje je sport koji uz sebe veže više tehnika, odnosno stilova plivanja. U radu ćemo više govoriti o uspjesima Duje Draganje, Gordana Kožulja, Miloša Miloševića te Sanje Jovanović.
6.1.1. Duje Draganja
Draganja je hrvatski plivač koji je svoje rezultate počeo ostvarivati već na juniorskim natjecanjima. Najviše pliva slobodnim stilom, ali se natjecao i u stilu leptir, te u mješovitom stilu. Iza sebe ima medalju s Olimpijski igara, te brojne medalje sa svjetskih i europskih prvenstava.
Na Olimpijskim igrama nastupao je četiri puta, a medalju je osvojio u Ateni 2004. godine i to srebro u disciplini 50 metara slobodno.
Sa svjetskih prvenstava posjeduje srebrnu medalju koju je osvojio 2005. godine u Kanadi u disciplini 50 metara slobodno. Što se tiče svjetskih medalja iz malih bazena, posjeduje ih četiri. Dva zlata u disciplini 50 metara slobodno, iz Kine 2006. godine i iz Engleske 2008. godine. Tu su još bronca iz Indiane 2004. godine u disciplini 50 metara leptir, te bronca iz Engleske 2008. godine u disciplini 100 metara slobodno.
S europskih prvenstava Draganja ima tri srebra. Prvo je osvojio u Mađarskoj 2006. godine u disciplini 50 metara leptir, a drugo i treće srebro osvojio je u Nizozemskoj 2008. godine u disciplini 50 metara slobodno, te u disciplini 40 x 100 mješovito. Na europskim prvenstvima u malim bazenima Duje je osvojio čak šest medalja. U Turskoj 2009. godine u disciplini 100 metara mješovito osvaja zlato, u disciplini 50 metara slobodno osvaja srebro, te u disciplini 4x50 metara mješovito također srebro. Srebro osvaja i u Mađarskoj 2007. godine u disciplini 50 metara slobodno. Bronce osvaja u Španjolskoj 2000. godine u
24 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
disciplini 4 x 50 metara štafeta i u Belgiji 2001. godine u disciplini 100 metara slobodno. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Draganja&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&i dsportas=3180)
6.1.2. Gordan Kožulj
Kožulj je bivši hrvatski plivač. Bavio se leđnim stilom plivanja te je u tome stilu višestruki državni rekorder. Iza sebe ima medalje sa svjetskih i europskih prvenstava kao i nagrade za najboljeg hrvatskog sportaša 1999. godine i 2002. godine. Na Olimpijskim igrama nastupao je čak četiri puta.
U Španjolskoj 2003. godine na Svjetskom prvenstvu osvaja srebrnu medalju u disciplini 200 metara leđno. U malim bazenima osvaja zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Grčkoj 2000. godine u istoj disciplini.
S europskih prvenstava iza sebe ima dva zlata i tri srebra. U Finskoj 2000. godine Kožulj osvaja zlato u disciplini 200 metara leđno. U istoj disciplini dvije godine kasnije, u Njemačkoj ponovno osvaja zlatnu medalju. Što se tiče srebra osvojio je: u Turskoj 2000. godine u disciplinama 100 i 200 metara leđno, te u Nizozemskoj u disciplini 4x100 metara mješovito. U malim bazenima prvo osvaja dva srebra na prvenstvu u Španjolskoj 2000. godine u disciplinama 100 i 200 metara leđno. Godinu dana kasnije u Belgiji osvaja zlatnu medalju u disciplini 200 metara leđno. Zadnje su dvije medalje bronca u disciplini 200 metara leđno, s prvenstva u Njemačkoj 2002. godine i s prvenstva u Italiji 2005.godine.
Na Mediteranskim igrama osvojio je srebro u Italiji 1997. godine u disciplini 100 metara leđno i u Španjolskoj 2005. godine u disciplini 200 metara leđno. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije-sportasa?idsportas=886)
25 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
6.1.3. Miloš Milošević
Milošević je bivši hrvatski plivač. Plivanjem se počeo baviti sa četrnaest godina, a u juniorskoj je karijeri osvojio mnogo medalja. U karijeri je osvojio je preko 300 medalja. Stil koji je Milošević plivao bio je leptir.
Na svjetskom prvenstvu u malim bazenima 1993. godine u Španjolskoj osvojio je zlatnu medalju u disciplini 100 metara leptir.
S europskih prvenstava ima: broncu iz Engleske 1993. godine u disciplini 100 metara leptir te srebro iz Turske koje je osvojio 1999. godine u disciplini 50 metara leptir. Iz malih bazena ima dva zlata: u disciplinama 50 metara leptir koje je osvojio 1999. godine u Portugalu i 2008. godine u Engleskoj. U istoj disciplini osvaja srebro u Njemačkoj 2002. godine i broncu u Finskoj 1992. godine.
Na Mediteranskim igrama osvaja srebro 1997. godine u Italiji u disciplini 100 metara leptir i u Tunisu 2001. godine u disciplini 4 x 100 metara mješovito. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Milo%C5%A1&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanj a=&idsportas=2282)
6.1.4. Sanja Jovanović
Sanja je hrvatska plivačica, rodom iz Dubrovnika, koja je tri puta nastupala na Olimpijskim igrama. Najviše pliva leđnim stilom, a također pliva i slobodnim stilom, mješovitim te leptir stilom. U svojoj karijeri najviše medalja osvojila je kada je plivala leđnim stilom na 50 m ili 100 m.
Sa svjetskih prvenstava u malim bazenima osvojila je zlato na 50 metara leđno u Engleskoj 2008. godine te na istom prvenstvu na 100 metara leđno osvojila brončanu medalju.
Na europskim prvenstvima Sanja osvaja srebro i dvije bronce. Srebro je osvojila 2012. godine u Mađarskoj u disciplini 50 metara leđno, a broncu je osvojila 2004. godine u Španjolskoj na 200 metara leđno i 2008. godine u Nizozemskoj na 50 metara leđno. U malim bazenima
26 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
osvojila je pet zlata i tri srebra. Zlata su osvajana u Mađarskoj 2007. godine na 50 metara leđno, u Hrvatskoj 2008. na 100 metara leđno i 50 metara leđno, u Turskoj 2009. na 50 metara leđno, te u Nizozemskoj na 50 metara leđno. Srebra su bila osvajana u Nizozemskoj 2007. godine na 100 metara leđno, u Turskoj 2009. godina na 100 metara leđno, te 2012. u Francuskoj na 50 metara leđno.
Na Mediteranskim igrama zlato osvaja 2013. u Turskoj u disciplini 50 metara leđno. Srebra je osvojila 2001. godine u Tunisu u disciplini 100 metara leđno i 2005. godine u Španjolskoj u disciplini 50 metara leptir. Također, u Tunisu 2001. godine osvaja broncu na 100 metara slobodno. Broncu osvaja u Španjolskoj 2005. godine na 100 metara leđno, te u Italiji 2009. godine u disciplini 50 metara leđno. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?idsportas=3990)
6.2. KAJAK/KANU
Ovo je sport u kojem natjecatelji veslaju u čamcima na dionicama koje su određene. Kod kajaka se koristi veslo s dvjema lopaticama, a kod kanua se koristi veslo s jednom lopaticom. Nikica Ljubek naš je najuspješniji kanuist.
6.2.1. Nikica Ljubek
Nikica Ljubek hrvatski je kanuist i ujedno naš najbolji kanuist na mirnim vodama. Ljubek je nastupio na Olimpijskim igrama u Sydneyju 2000. godine i zauzeo 12. mjesto u kategoriji C-2 500 m.
Na brojnim je regatama osvajao odlične rezultate, ali je najbitnije spomenuti njegovo srebro sa Svjetskog prvenstva u Češkoj 2008. godine gdje je osvojio srebrnu medalju u disciplini C-1 maraton na 25,8 metara kao i njegovu broncu s Europskog prvenstva u Francuskoj 2011. godine u disciplini C-1 maraton. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Ljubek&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&ids portas=2259)
27 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
6.3. JEDRENJE
Jedrenje je sport u kojem natjecatelji uz pomoć snage vjetra upravljaju jedrilicom, a cilj je proći određenu stazu u što kraćem vremenu. Spomenut ćemo Igora Marenića, Šimu Fantelu, Ivana Kljakovića Gašpića i Tončija Stianovića.
6.3.1. Igor Marenić i Šime Fantela
Za ovaj dvojac kaže se da su najuspješnija hrvatska posada u povijesti jedrenja. Marenić i Fantela jedre i zajedno osvajaju medalje od 2002. godine. Natjecali su se u klasi 470.
Nakon mnogih svjetskih i europskih medalja dvojac nastupa na Olimpijskim igrama u Riju de Janeiru 2016. godine i osvaja zlato. (http://www.hjs.hr/images/stories/rezultati/olimpijci.pdf)
Što se tiče svjetskih medalja, 2009. godine u Danskoj osvajaju zlatnu medalju. Godinu dana kasnije u Nizozemskoj osvajaju brončanu medalju. U Španjolskoj 2012. godine osvajaju ponovno brončanu medalju, u Španjolskoj 2014. godine osvajaju srebro. Srebro osvajaju i godinu dana kasnije u Izraelu. Zlatnu medalju osvojili su 2016. godine u Argentini, kao i 2018. godine u Danskoj.
Na europskim prvenstvima osvajaju zlato 2009. godine u Austriji, 2011. godine u Finskoj i 2012. godine u Škotskoj. 2014. godine u Grčkoj osvajaju broncu, a 2016. godine u Španjolskoj osvajaju srebrnu medalju. (http://www.hjs.hr/images/stories/rezultati/olimpijci.pdf)
6.3.2. Ivan Kljaković Gašpić
Ivan Kljaković Gašpić hrvatski je jedriličar koji se natječe u klasi Finn. Tri puta bio je europski prvak. Nastupao je na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008., te na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine.
Sa svjetskih prvenstava Ivan ima: broncu s prvenstva u Danskoj 2009. godine i srebro s prvenstva u Španjolskoj 2014. godine.
28 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Na europskim prvenstvima nastupao je 2007. godine u Mađarskoj gdje je osvojio srebro. Godinu dana kasnije u Italiji također osvaja srebro. U Bugarskoj 2009. osvaja svoje prvo europsko zlato. Odmah sljedeće godine u Hrvatskoj osvaja još jedno zlato. 2011. u Finskoj i 2012. u Italiji osvaja srebrne medalje te 2015. godine u Hrvatskoj osvaja svoje treće zlato. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=7&filternatjecanja=&idsportas =4567)
6.3.3. Tonči Stipanović
Tonči Stipanović hrvatski je jedriličar u klasi laser. Prvi je jedriličar koji je Hrvatskoj donio olimpijsku medalju. Također je svjetski doprvak i europski prvak u svojoj disciplini. Stipanović je u čekanju Olimpijskih igara u Tokiju i nada se osvojenoj još jednoj medalji.
Njegov prvi nastup na Olimpijskim igrama bio je u Londonu 2012. gdje mu je medalja pobjegla, a on je završio na 4. mjestu. Vraća se na igre 2016. godine u Rio de Janeiru i osvaja srebrnu medalju.
Sa svjetskih prvenstava Tonči donosi dvije medalje. U Njemačkoj 2012. godine osvaja srebrnu medalju, a u Australiji 2020. godine brončanu medalju.
Ima čak tri osvojena europska zlata: 2010. godine u Estoniji, 2011. godine u Finskoj i 2013. godine u Irskoj. U Danskoj 2015. godine osvaja brončanu medalju.
S Mediteranskih igara ima srebro iz Italije 2009. godine, te zlato iz Turske 2013. godine. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=7&filternatjecanja=&idsportas =16433)
6.4. VATERPOLO
Hrvatska vaterpolska reprezentacija, ili kako ih još navijači zovu Barakude, jedna je od najjačih i najboljih hrvatskih reprezentacija. Ovu reprezentaciju krase tri medalje s
29 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Olimpijskih igara. Sa svakog Svjetskog prvenstva dečki su se vratili s medaljom oko vrata. Kao reprezentacija, ukupno broje 27 osvojenih medalja s raznih prvenstava i kupova. Zanimljivo je napomenuti kako su Barakude jedina momčad na svijetu koja je 2019. godine osvojila sve medalje koje su se te godine mogle osvojiti.
Barakude osvajaju prvu olimpijsku medalju 1996. godine u Atlanti. Osvojili su srebrnu medalju. Nakon toga medalju osvajaju tek 2012. godine u Londonu, ovaj su put naši vaterpolisti zlatni. Na Olimpijskim igrama u Riu 2016. godine vaterpolisti oko vrata imaju još jedno srebro. (http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Natjecanja.xsp?natID=9&kategorija=1)
Slika 1. Hrvatska vaterpolska reprezentacija nakon osvojenog olimpijskog zlata
Izvor: https://www.tportal.hr/sport/clanak/s-rekordnih-sest-medalja-hrvatska-26-nacija- igara-20120812 (20. 8. 2020.)
Barakudama ne manjkaju niti svjetske medalje. Zlata osvajaju 2007. godine u Austriji i 2017. u Mađarskoj. Srebro osvajaju 2015. godine u Rusiji, a broncu osvajaju u Italiji 2009. godine, u Kini 2011. godine, u Španjolskoj 2013. godine, te u Južnoj Koreji 2019. godine. (http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Natjecanja.xsp?natID=4&kategorija=1).
30 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Europskih medalja imaju četiri. U Italiji 1999. godine osvajaju srebro, kao i u Sloveniji 2003. godine. U Hrvatskoj 2010. godine osvajaju zlato, a 2018. godine u Španjolskoj osvajaju broncu. (http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Natjecanja.xsp?natID=3&kategorija=1)
6.5. VESLANJE
Hrvatski veslački savez osnovan je 1939. godine, ali pod ovim trenutnim imenom djeluje od 1993. godine, a član je Međunarodne veslačke federacije od 1992. godine. Najviše medalja ovom sportu donijeli su braća Sinković, Martin i Valent.
Hrvatski veslači mogu se pohvaliti s čak pet olimpijskih medalja. U disciplini osmerac na Olimpijskim igrama u Sydneyju 2000. godine osvojili su brončanu medalju. Osmerac su činili: Branimir Vujević, Igor Boraska, Krešimir Čuljak, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Tomislav Smoljanović, Tihomir Franković, Igor Francetić, te kormilar Silvio Petriško. U Ateni 2004. godine, braća Nikša i Siniša Skelin u disciplini dvojac bez kormilara osvajaju srebrnu medalju. Nekoliko godina kasnije, 2012. u Londonu braća Sinković, Damir Martin i David Šain u disciplini četverac na pariće osvajaju još jednu srebrnu medalju za Hrvatsku. U Riju 2016. godine osvojene su dvije medalje. U disciplini dvojac na pariće, braća Sinković osvajaju zlatnu medalju, a Damir Martin kao samac osvaja srebrnu medalju. (http://www.veslanje.hr/povijest/olimpijske_igre.html)
Prva svjetska medalja bila je bronca koju su osvojili 1999. godine u Kanadi u disciplini dvojac bez kormilara Ninoslav Saraga i Oliver Martinov. U Švicarskoj su dvije godine kasnije osvojili srebro u disciplini osmerac: Oliver Martinov, Damir Vučičić, Tomislav Smoljanović, Siniša Skelin, Nikša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska, Branimir Vujević i kormilar Silvio Petriško. Godinu kasnije u Španjolskoj braća Skelin, dvojac bez kormilara osvaja brončanu medalju. 2010. godine u jezeru Karapiro u Novom Zelandu braća Sinković uz pomoć Damira Martina i Davida Šaina u disciplini četverac na pariće osvajaju zlatu medalju. U Sloveniji 2011. godine isti četverac osvaja brončanu medalju u istoj disciplini.
31 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Dvije godine kasnije isti četverac osvaja zlatnu medalju u Južnoj Koreji. Nakon toga slijedi još pet zlatnih medalja. U Nizozemskoj 2014. godine dvojac na pariće, braća Sinković osvajaju zlato. Sljedeće godine u Francuskoj isti scenarij. Dvije godine kasnije na jezeru na Floridi braća Sinković ponovno su zlatni. U Bugarskoj 2018. godine braća Sinković, sada u disciplini dvojac bez kormilara, ponovo osvajaju zlatnu medalju. Isto su ponovili i godinu kasnije u Austriji. (http://www.veslanje.hr/povijest/sp_seniora.html)
Europske medalje osvajat su se počele 2007. godine na prvenstvu u Poljskoj gdje su Hrvoje Jurina i Mario Vekić u disciplini dvojac na pariće osvojili srebrnu medalju. Nakon toga u Bjelorusiji 2009. godine slijede dvije bronce: samac Mario Vekić, te prva medalja za ženski dio ekipa, dvojac bez kormilara, Maja Anić i Sonja Kešerac. U Portugalu 2010. godine četverac na pariće, braća Sinković, Damir Martin i David Šain osvajaju srebrnu medalju, a dvojac bez kormila, Maja Anić i Sonja Kešerac osvajaju brončanu medalju. Godinu dana kasnije u Bugarskoj Mario Vekić kao samac osvaja broncu. Nakon toga u Italiji 2012. godine osvojene su čak tri medalje. Braća Sinković u disciplini dvojac na pariće osvajaju zlato, samac Damir Martin osvaja srebro, te dvojac bez kormilara Maja Anić i Sonja Kešerac osvajaju broncu. Damir Martin ponovno kao samac osvaja zlato u Poljskoj 2015. godine, još jedno zlato u Njemačkoj 2016. godine, te srebro u Hrvatskoj 2017. godine. Braća Sinković ponovno niže uspjehe s tri osvojena zlata. U Njemačkoj 2016. godine u disciplini dvojac na pariće, te 2018. u Škotskoj i 2019. godine u Švicarskoj u disciplini dvojac bez kormila. (http://www.veslanje.hr/povijest/ep_seniori.html)
7. EKIPNI SPORTOVI LOPTOM
Kao ekipni sportovi loptom, u radu su izdvojeni košarka, nogomet, odbojka i rukomet, kao i najuspješniji rezultati naših reprezentacija u tim sportovima.
32 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
7.1. KOŠARKA
Raspadom Jugoslavije, Hrvatska je izborila samostalnost i kao priznata neovisna država započela je svoj uspješni košarkaški put u Europi i svijetu. Već na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine hrvatska košarkaška reprezentacija na čelu s Draženom Petrovićem osvaja srebrnu medalju.
U Kanadi 1994. godine reprezentacija osvaja brončanu medalju na svjetskom prvenstvu.
Na razini Europe košarkaška reprezentacija ima dvije osvojene bronce osvojene u Njemačkoj 1993. godine i u Ateni 1995. godine. Od osamostaljenja Hrvatske do danas to su jedine europske medalje koje su košarkaši osvojili kao reprezentacija. Kasnije, 2009. godine reprezentacija u Turskoj osvaja zlato na Mediteranskim igrama. (http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//tid/2168/_//teams.html)
Slika 2. Hrvatska košarkaška reprezentacija 1992. godine nakon osvojenog srebra na Olimpijskim igrama
Izvor:https://www.tportal.hr/sport/clanak/ovo-sigurno-niste-znali-o-hrvatskom-dream- teamu-iz-1992-20120712 (20.8.2020.)
33 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
7.2. NOGOMET
HNS, Hrvatski nogometni savez, osnovan je 1912. godine, a od 1941. godine član je Fife. Nakon osamostaljenja Hrvatske, to je članstvo potvrđeno sredinom 1992. godine. Od osamostaljenja Hrvatske nogometna je reprezentacija propustila samo dva velika nastupa: Europsko prvenstvo 2000. godine i Svjetsko prvenstvo 2010. godine. U Francuskoj 1998. godine reprezentacija dolazi do svoje prve svjetske medalje. Na Svjetskom prvenstvu naši nogometaši osvajaju brončanu medalju. Deset godina nakon toga, 2018. godine Hrvatska nogometna reprezentacija dolazi iz Rusije u Zagreb sa svjetskim srebrom oko vrata. Toga dana na trgu u Zagrebu dočekalo ih je oko pola milijuna navijača. (https://hns-cff.hr/hns/o- nama/uspjesi/)
Slika 3. Vatreni nakon osvojenog svjetskoj srebra u Rusiji
Izvor: https://hns-cff.hr/matches/28068710/francuska-hrvatska-4-2/ (20.8.2020)
34 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
7.3. ODBOJKA
Što se tiče odbojkaških rezultata, za našu državu te je rezultate donijela ženska odbojkaška reprezentacija. Djevojke su na svjetskim prvenstvima nastupale jednom te zauzele visoko 6. mjesto.
Nešto više nastupa imale su na Europskim prvenstvima. Od osam nastupa, medalje su osvojile tri puta, to jest tri srebra: u Nizozemskoj 1995.godine, u Češkoj 1997. te u Italiji 1999. godine.
S Mediteranskih igara djevojke imaju čak četiri medalje: zlato iz Francuske 1993. godine, broncu iz Italije 2009. godine, broncu iz Turske 2013. i na kraju zlato iz Španjolske 2018. godine. (https://hos-cvf.hr/reprezentacije/seniorke/)
Što se tiče muške odbojkaške reprezentacije, oni imaju jedan nastup na svjetskim prvenstvima gdje su završili na 19. mjestu, te tri nastupa na europskim prvenstvima, gdje im je najbolji rezultat 8. mjesto.
7.4. RUKOMET
Nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. godine, rukometni savez Hrvatske 1992. godine dobiva službeno ime Hrvatski rukometni savez (HRS). Iste godine HRS postaje članom Međunarodne rukometne federacije i članom Europske rukometne federacije. Prvo službeno natjecanje za Hrvatsku rukometna reprezentacija imala je 1993. godine u Francuskoj na Mediteranskim igrama.
S Olimpijskih igara rukometaši imaju dva zlata: iz Atlante 1996. godine, te iz Atene 2004. godine.
Iz Portugala 2003. godine imaju svjetsko zlato. Srebra imaju tri: iz Islanda 1995. godine, iz Tunisa 2005. godine, te iz Hrvatske 2009. godine. U Španjolskoj su 2013. godine osvojili brončanu medalju.
35 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
S europskih prvenstava broje tri srebra i tri bronce. Srebro su osvojili 2008. godine u Norveškoj, 2010. godine u Austriji, te 2020. godine u Austriji, Norveškoj i Švedskoj. Broncu su osvojili u Portugalu 1994. godine, u Srbiji 2012. godine i u Poljskoj 2016. godine.
Kada se gledaju Mediteranske igre Kauboji broje četiri zlata i dva srebra. Godine 1993. u Francuskoj osvojili su zlato, kao i 1997. godine u Italiji, 2001. godine u Africi i 2018. godine u Španjolskoj. Srebro su osvojili 2015. godine u Španjolskoj, te 2013. godine u Turskoj. (https://hrs.hr/uspjesi/)
8. SPORTOVI REKETOM
Pod sportove reketom ovdje su navedeni: tenis i stolni tenis. 8.1. TENIS
Kod tenisa su spomenuti rezultati naše Davis Cup reprezentacije i zasebni uspjesi naših najznačajnijih tenisača i tenisačica, kao što su Goran Ivanišević, Ivan Ljubičić, Marin Čilić, Borna Čolić i Iva Majoli.
8.1.1. Hrvatska Davis Cup reprezentacija
Hrvatska Davis Cup reprezentacija predstavlja našu državu na Davis Cup natjecanjima i na Olimpijskim igrama. S Olimpijskih igara reprezentacija ima tri medalje i osvojena dva Davis Cupa.
Na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine Ivanišević je osvojio dvije bronce, pojedinačno i u paru s Prpićem, a u Ateni 2004. godine, broncu osvajaju parovi Ljubičić i Ančić.
Slijede rezultati: osvojena dva Davis Cupa, u Bratislavi 2005. godine pobjedom protiv Slovačke u finalu (igrali su Ančić, Ivanišević, Karlović i Ljubičić) te u Norveškoj
36 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
2018.godine pobjedom protiv Francuske u finalu kada su igrali Čilić, Čorić, Škugor, Pavić, Dodig.
Valja naglasiti kako je prema ljestvici ITF-a (International Tennis Federation) od 2018. godine, hrvatska Davis Cup reprezentacija druga na svijetu. (https://www.daviscup.com/en/statistics/champions.aspx)
8.1.2. Goran Ivanišević
Ivanišević je bivši hrvatski tenisač i najuspješniji hrvatski tenisač u povijesti. Jedini je hrvatski tenisač koji je osvojio Wimbledon. Bilo je to 2001. godine. U svojoj je karijeri osvojio ukupno 22 ATP turnira, a najviši plasman njegove karijere bilo je drugo mjesto na ljestvici 1994. godine.
Slika 4. Goran Ivanišević nakon osvajanja Wimbledona 2001. godine
Izvor:https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Blast_From_the_Past/73280/on-this- day-goran-ivanisevic-writes-the-most-beautiful-wimbledon-story/ (20.8.2020.)
37 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Osvojio je dvije olimpijske bronce u Barceloni 1992. godine, pojedinačno i u paru s Goranom Prpićem.
Bio je član hrvatske Davis Cup reprezentacije kada su osvojili taj turnir u Bratislavi 2005. godine.
Njegov zadnji profesionalni turnir bio je Wimbledon 2004. godine, a 2020. godine postao je član Međunarodne teniske kuće slavnih u SAD-u. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Goran&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&idsp ortas=2884)
8.1.3. Ivan Ljubičić
Ljubičić je bivši hrvatski tenisač. Pojedinačno je osvojio 10 ATP turnira. Na ATP ljestvici najboljih tenisača 2006. godine Ljubičić je bio treći. Svoju karijeru kao igrač završio je 2012. godine, a trenutno je trener Rogeru Federeru, najboljem tenisaču svih vremena.
Također je bio član hrvatske Davis Cup reprezentacije 2005. godine kada su osvojili taj turnir u Bratislavi, a s Olimpijskih igara ima brončanu medalju koju je osvojio u Ateni 2004. godine u paru s Marijom Ančićem. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&idsportas =2398)
8.1.4. Marin Čilić
Čilić je hrvatski tenisač, a prema ATP ljestvici od 2020. godine 38. je igrač svijeta. Osvojio je 17 ATP turnira u karijeri, ali sigurno će se ta brojka još povećati. Pobjednik je Grand Slam turnira US Open u New Yorku 2014. godine. Na Wimbledonu je 2017. godine u finalu izgubio protiv Federera, a godinu dana kasnije na Australia Openu ponovno se
38 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
susreće s Federerom u finalu i nažalost, opet ostaje poražen. Bio je član Davis Cup reprezentacije kada su u Norveškoj 2018. godine u finalu pobijedili Francusku. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&idsportas =6768)
8.1.5. Borna Čorić
Borna je mlad hrvatski tenisač koji iza sebe trenutno ima dva dobivena ATP turnira. Bio je član Davis Cup reprezentacije 2018. godine. Trenutno je na ATP ljestvici 33. igrač svijeta, što nije njegova najbolja pozicija. Naime, Borna je 2018. godine, sa samo 22 godine na ATP ljestvici bio na 12. mjestu. Kako sam kaže, pobjeda njegova života bila je ona na ATP turniru u Baselu 2014. godine kada je u četvrtfinalu pobijedio i izbacio Rafaela Nadala. Tada je imao samo sedamnaest godina. Pred njim je još puno igre i uspjeha. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&idsportas =8916)
8.1.6. Iva Majoli
Iva Majoli najbolja je i najpoznatija hrvatska tenisačica. U svojoj je karijeri osvojila 9 WTA turnira, te je četiri puta bila proglašena sportašicom godine.
Njezin najveći uspjeh bio je pobjeda na Roland Garrosu 1997. godine. 2005. godine bila je u top 10 na WTA ljestvici. Svoju karijeru Majoli je završila 2004. godine. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&idsportas =4891)
39 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
8.2. STOLNI TENIS
Kao naši najznačajniji stolnotenisači, izdvojeni su Zoran Primorac i Tamara Boroš.
8.2.1. Zoran Primorac
Zoran Primorac umirovljeni je hrvatski stolnotenisač. Igrao je moderan i razoran stolni tenis s obje strane reketa i upamćen je kao veliki strateg te igre. Igrao je na sedam Olimpijskih igara i hrvatski je rekorder. Može se pohvaliti kako je vlasnik čak trideset medalja s velikih natjecanja. Na Olimpijskim igrama u Sydneyju 2000. godine Primorac je na otvaranju nosio hrvatsku zastavu.
Iza sebe ima dva svjetska srebra i dvije svjetske bronce. Prvu medalju za samostalnu Hrvatsku osvojio je ekipno u Japanu 1991. godine, nakon toga u Švedskoj 1993. pojedinačno osvaja broncu. Dvije godine kasnije u parovima u Kini osvaja još jedno srebro. Ponovno u parovima 1999. godine u Nizozemskoj osvaja broncu.
Osvojio je jedno europsko zlato, u Engleskoj 1994 u muško-ženskim parovima. Srebra ima četiri: iz Engleske 1994. godine u kategoriji parovi, iz Nizozemske 1998. godine u pojedinačnoj kategoriji, iz Njemačke 2000. godine također pojedinačno, te ekipno iz Srbije 2007. godine. Brončanih medalja osvojio je čak pet: godine 1992. u Njemačkoj u pojedinačnoj kategoriji, te u kategoriji muško-ženski parovi, zatim u Engleskoj 1994. godine u pojedinačnoj kategoriji, isto kao i 2002. godine u Hrvatskoj i 2005. godine u Danskoj.
Na Mediteranskim igrama 1991. u Ateni u kategoriji parovi osvaja zlatnu medalju. Godine 1993. u Francuskoj osvaja srebro pojedinačno i u parovima, te 1997. godine u Italiji još jedno srebro pojedinačno. Brončane medalje osvojio je pojedinačno u Ateni 1991. godine i u Italiji 1997. godine u parovima. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Zoran&filterprezime=Primorac&idsportas=&filtersport=&filternatjecan ja=&idsportas=1254)
40 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
8.2.2. Tamara Boroš
Tamara Boroš bivša je hrvatska stolnotenisačica. Proglašena je jednom od najboljih hrvatskih sportašica na samom početku 21. stoljeća. U svojoj kolekciji ima pregršt medalja, a najviše onih europskih. Na Olimpijskim igrama nastupala je četiri puta. Potrebno je naglasiti da je Tamara 2015. godine primljena u Kuću slavnih europskih stolnotenisača i stolnotenisačica.
U Francuskoj 2003. godine osvaja svjetsku broncu pojedinačno.
Ima tri europska zlata, iz Hrvatske 2002. godine, iz Italije 2003. godine, te iz Danske 2005. godine. Sva zlata su osvojena u kategoriji parovi. Prvo srebro osvojila je 1998. godine u Nizozemskoj pojedinačno, zatim u Italiji 2003. godine ekipno, te u Danskoj 2005. godine također ekipno. Brončanih medalja ima četiri. U Njemačkoj 2000. godine osvaja broncu ekipno i pojedinačno, 2002. godine pojedinačno u Hrvatskoj i 2005. godine pojedinačno u Danskoj.
Na Mediteranskim igrama osvaja zlato u Italiji 1997. u parovima, te srebro pojedinačno. U Tunisu 2001. osvaja zlato pojedinačno, a također osvaja i zlato pojedinačno 2005. godine u Španjolskoj. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Tamara&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&ids portas=857)
9. SPORTOVI PRECIZNOSTI
Pod sportove preciznosti, navedeni su streljaštvo i streličarstvo. 9.1. STRELJAŠTVO
Streljaštvo je sport koji se sastoji od pogađanja pokretnih ili nepokretnih meta s određenim tipom pištolja ili puške. Najuspješniji hrvatski sportaši u ovom sportu su: Giovanni Cernogoraz, braća Josip i Anton Glasnović, te Snježana Pejčić.
41 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
9.1.1. Giovanni Cernogoraz
Cernogoraz se natječe u disciplini trap, a iza sebe ima medalje sa svjetskih i europskih prvenstva i zlatnu medalju s Olimpijskih igara.
Olimpijsko zlato osvojio je u Londonu 2012. godine.
2013. godine na Svjetskom prvenstvu u Peruu u trapu ekipo osvaja brončanu medalju.
Najviše ima europskih medalja: četiri zlata, tri srebra i dvije bronce. Zlato je osvojio 2012. godine u Cipru u kategoriji trap ekipno i pojedinačno, 2013. godine u Njemačkoj u kategoriji trap ekipno, te 2016. godine u Italiji, također trap ekipno. Srebro je osvojio u Španjolskoj 2007. godine, u Hrvatskoj 2009. godine, te u Azerbajdžanu 2017. godine, sve u kategoriji trap ekipno. U Mađarskoj 2014. godine osvaja broncu u kategoriji trap ekipno, te u Azerbajdžanu 2017. pojedinačno.
S Mediteranskih igara Cernogoraz ima brončanu medalju iz Italije 2013. godine. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=giovanni&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&i dsportas=3531)
9.1.2. Josip Glasnović
Glasnović se natječe u disciplini trap i državni je rekorder u pojedinačnom trapu i u parnom trapu. Također, bio je prvi na ISSF svjetskoj rang ljestvici u trapu.
Na Olimpijskim igrama nastupao je dva puta. Prvi put nastupio je 2008. godine kada je završio na 5. mjestu te drugi put 2016. godine kada je za Hrvatsku donio zlato oko vrata.
U Italiji 2005. nastupa na Svjetskom prvenstvu i osvaja brončanu medalju.
Osvojio je čak dvanaest europskih medalja. Četiri zlata osvojio je u Cipru 2012. godine ekipno, u Njemačkoj 2013. godine pojedinačno i ekipno, te u Italiji 2106. godine ekipno. Srebra ima pet, a osvojio ih je 2009. godine u Hrvatskoj u kategoriji trap ekipno, u Italiji 2016. godine pojedinačno, u Azerbajdžanu 2017. godine pojedinačno i ekipno, te u Italiji
42 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
2019. ekipno. Brončanih medalja ima tri, a osvojio ih je u Španjolskoj 2007. godine pojedinačno, u Cipru 2012. godine ekipno, te u Mađarskoj 2014. godine, također ekipno. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=josip&filterprezime=glasnovi%C4%87&idsportas=&filtersport=&filter natjecanja=&idsportas=3521)
9.1.3. Anton Glasnović
Anton je brat Josipa Glasnovića, isto se natječe u disciplinama trap i parni trap. Također je nastupao na Olimpijskim igrama u Londonu 2012., ali je u disciplini trap pojedinačno zauzeo 6. mjesto, dok je u disciplini parni trap zauzeo 23. mjesto. Sa svjetskih i europskih prvenstava, Anton broji odličan broj medalja.
Na Svjetskom prvenstvu u Peruu 2013. godine osvaja srebro pojedinačno, te broncu ekipno.
S europskih prvenstava broji dva zlata i tri srebra. Zlato je osvojio 2012. u Cipru ekipno, te 2013. godine u Njemačkoj, također ekipno. Srebro je osvajio 2007. godine u Španjolskoj ekipno, u Austriji 2018. godine pojedinačno i u Italiji 2019. godine ekipno. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=anton&filterprezime=glasnovi%C4%87&idsportas=&filtersport=&filter natjecanja=&idsportas=3519)
9.1.4. Snježana Pejčić
Snježana Pejčić hrvatska je streljačica koja se natječe u sljedećim disciplinama: 10 m zračna, 50 m puška trostav, mješovito ekipno 10 m zračna, mješovito ekipno 50 m ležeći. Bila je prva na ISSF ljestvici u trostavu 50 m malokalibarskom puškom i zračnoj pušci 10 m. Snježana je 2015. godine bila proglašena streljačicom godine.
U Pekingu 2008. godine osvaja brončanu medalju na Olimpijskim igrama u disciplini zračna puška 10 m. To je ujedno bila i prva osvojena medalja za Hrvatsku na spomenutim igrama.
43 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
Na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj 2014. godine u disciplini MK puška 50 m 3 x 20 hitaca osvaja srebrnu medalju. Godinu dana kasnije, u Južnoj Koreji osvaja srebro u istoj disciplini. U disciplini MK puška 50 m 3 x 40 hitaca osvaja brončanu medalju 2018. godine u Južnoj Koreji.
Osvojila je čak devet europskih medalja. Zlato je osvojila u Češkoj 2009. godine u disciplini zračna puška 10 metara, te u Sloveniji 2017. godine u istoj disciplini. Srebro je osvojila u Češkoj 2009. godine u istoj disciplini, ali ekipno, isto kao i u Italiji 2011. godine. U Hrvatskoj 2013. godine osvaja srebro u disciplini MK puška 50 m 3 x 20 hitaca. Dvije godine kasnije u Nizozemskoj srebro dobiva u disciplini zračna puška 10 m mješovito ekipno. U Sloveniji 2015. godine osvaja još jedno srebro u disciplini MK puška 50 m 60 hitaca ležeći, te dvije godine kasnije ekipno, ponovno u Sloveniji. U Mađarskoj 2016. godine u disciplini zračna puška 10 m mješovito ekipno osvaja brončanu medalju.
S Mediteranskih igra Pejčić ima osvojenu zlatnu medalju iz Italije 2009. godine u disciplini MK puška 50 m 3 x 20 hitaca. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=snje%C5%BEana&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjec anja=&idsportas=2048)
9.2. STRELIČARSTVO
Streličarstvo je sport u kojemu je cilj uz pomoć luka i strijele pogoditi metu. Ivana Buden naša je najuspješnija sportašica u ovome sportu.
9.2.1. Ivana Buden
Ivana Buden hrvatska je streličarka i bavi se tim sportom od 1996. godine. Svjetska je prvakinja u složenom luku, te je bila prva na WA svjetskoj ljestvici u toj disciplini.
U Turskoj 2013. godine na Svjetskom prvenstvu Ivana osvaja srebrnu medalju. Što se tiče svjetskih prvenstva na otvorenom osvojila je zlato u Francuskoj 2012. godine, te srebro u Zagrebu 2014. godine. (https://worldarchery.org/athlete/2146/ivana-buden/results)
44 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
10. ZIMSKI SPORTOVI
Biatlon i skijanje nabrojeni su pod zimske sportove. 10.1. BIATLON
Biatlon je sport koji je kombinacija skijaškog trčanja i streljaštva. Natjecatelj na skijama, uz pomoć štapova trči određenu daljinu i kada dođe do određene mete, gađa uz pomoć puške koju cijelo vrijeme nosi na leđima. U radu se spominje biatlonac Jakov Fak. 10.1.1. Jakov Fak
Fak je najznačajniji i najpoznatiji hrvatski biatlonac. Osim za Hrvatsku, Fak je nastupao i za Sloveniju. Njegovo prvo veliko natjecanje na kojem osvaja medalju bilo je Svjetsko prvenstvo u Južnoj Koreji 2009. gdje je osvojio broncu. Također u vlasništvu ima i dvije olimpijske medalje, ali je samo jedna od njih osvojena za Hrvatsku jer se Fak 2010. godine ispisao iz Hrvatskog biatlonskog saveza i nastavio nastupati za Sloveniju. Olimpijsku brončanu medalju osvojio je u Kanadi 2010. godine. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Fak&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja=&idspor tas=7752)
10.2 SKIJANJE
Skijanje je sport u kojem natjecatelj na skijama i uz pomoć štapova vozi određenu disciplinu, a cilj je završiti trku u što kraćem vremenom. Brat i sestra Kostelić naši su najznačajniji skijaši. 10.2.1. Janica Kostelić
Janica Kostelić bivša je hrvatska skijašica o kojoj se ne treba puno govoriti. Od malih nogu zajedno s bratom Ivicom bila je u svijetu skijanja. Najuspješnija je alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Iza sebe ima sama zlata i pokoje srebro. Janica je jedina skijašica
45 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
u povijesti koja je na istim Zimski olimpijskim igrama osvojila četiri osvojene medalje. Osvojila je tri Velika globusa te sedam Malih globusa.
Na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju 2002. godine Janica je osvojila zlato u slalomu, veleslalomu, kombinaciji i srebro u superveleslalomu. U Torinu 2006. godine osvaja zlato u kombinaciji, te srebro u superveleslalomu.
Slika 5. Janica Kostelić na Zimskim olimpijskim igrama 2012. godine.
Izvor: http://www.hrvatskareprezentacija.hr/janica-kostelic/ (21.8.2020.)
Na Svjetskom prvenstvu u Švicarskoj osvaja zlato u slalomu i u kombinaciji, a dvije godine kasnije u Italiji osvaja zlato u slalomu, spustu i kombinaciji. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Kosteli%C4%87&idsportas=&filtersport=&filternatjeca nja=&idsportas=2029)
46 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
10.2.2. Ivica Kostelić
Ivica Kostelić najznačajniji je muški hrvatski skijaš. Kao i sestra Janica osvajao je brojne medalje, kako na Olimpijskim igrama, tako i na svjetskim prvenstvima i kupovima. U svojoj karijeri osvojio je jedan Veliki globus i pet Malih globusa.
S Olimpijskih igara Ivica ima četiri srebra osvojena u Italiji 2006. godine u kombinaciji, 2010. godine u Kanadi u superkombinaciji i slalomu, te 2014. godine u Rusiji u super kombinaciji.
Svjetskih medalja ima tri. Prvo osvaja zlato 2003. godine u Švicarskoj u slalomu. Zatim osvaja broncu u super G-u 2011. godine u Njemačkoj. Dvije godine kasnije u Austriji osvaja srebro u superkombinaciji. (https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Kosteli%C4%87&idsportas=&filtersport=&filternatjeca nja=&idsportas=2011)
47 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
11. ZAKLJUČAK
U ovome završnom radu bilo je najvažnije istaknuti bogatu povijest hrvatskog sporta te vrhunska postignuća koja su postigli naši istaknuti reprezentativci kako u pojedinačnim sportovima, tako i u timskim. Nadalje, iako ovaj rad nije pisan s tim ciljem, čovjek se ne može oteti dojmu statistike kako ljudstvom i površinom mala zemlja može iznjedriti toliko dobrih sportaša, koji se u apsolutno bilo kojem sportu mogu boriti za najviša i najprestižnija odličja. Štoviše, bilo bi zanimljivo pogledati u samu strukturu sporta, u sam sistem rada, u uloženi novac u infrastrukturu i postignuće određenog cilja. Niti običnom laiku neće biti potrebno dugo razmišljati kako bi shvatio činjenicu da, nažalost, hrvatski sport prožima veliki crni oblak koji sačinjavaju korupcija, malverzacije, premala i sramotna ulaganja u sportaše koji kao da unatoč svemu prkose lošem sustavu i postižu nevjerojatne rezultate. U toj mjeri u kojoj nam naslovnice pune skandali i političke afere, sport nimalo ne zaostaje za njima. Nema smisla sada izdvajati pregršt primjera grešaka pojedinaca, organizacija, klubova, ili saveza određenog sporta, dobro je poznata činjenica kako sustav zakazuje iz poznatih i nepoznatih razloga prečesto. Treba samo staviti naglasak na svrhu ovog cijelog rada koja je bila predočiti Republiku Hrvatsku kao iznimno sportsku naciju s pregršt vrhunskih sportaša u šarolikom spektru disciplina, od kojih se određen broj može, bez lažne skromnosti, svrstati u domenu onih u kojima Hrvati dominiraju. Od vaterpola, rukometa, zlatnih razdoblja košarke, sve do naših izvrsnih atletičara, veslača i ostalih. Također, uz same uspjehe koji govore sami po sebi, u ovom radu predočene su i neke zanimljive povijesne činjenice, određene zanimljivosti koje dodaju još slađi okus na nepce kada se govori o određenom sportu. Vidjet ćemo što će donijeti buduće generacije, hoće li se više ikada ponoviti netko u domeni Janice i Ivice Kostelić, Dražena Petrovića, Ivana Balića te svih ostalih nespomenutih vrhunskih sportaša. Sve u svemu, osobno smatram kako se nemamo potrebe previše brinuti za hrvatski sport jer, kao što je dosad pokazala naša kratka, ali iznimno impresivna povijest kao države, možemo s pravom smatrati da smo u sigurnim rukama i ne moramo strepiti za vrhunske rezultate, a ako oni u nekom trenutku malo i posustanu, uvijek ćemo se vratiti na pravi put.
48 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
12. LITERATURA
1. Sports | List of Summer and Winter Olympic sports. https://www.olympic.org/sports (2. 6. 2020.) 2. Gizdić, J. (2013). Hrvatska i olimpijska odličja. Zagreb, Alfa. 3. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije sportaša. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije-sportasa (5. 6. 2020.) 4. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Blanka&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjec anja=&idsportas=4140 (5. 6. 2020.) 5. Blanka Vlašić Profile. https://www.worldathletics.org/athletes/croatia/blanka-vlasic- 14263716 (5. 6. 2020.) 6. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Ana&filterprezime=%C5%A0imi%C4%87&idsportas=&filtersp ort=&filternatjecanja=&idsportas=5879 (5. 6. 2020.) 7. Ana Šimić Profile. https://worldathletics.org/athletes/croatia/ana-simic-14263731 (5. 6. 2020.) 8. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=sandra&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjeca nja=&idsportas=6518 (6. 6. 2020.) 9. Sandra Perković Profile. https://worldathletics.org/athletes/croatia/sandra-perkovic- 14263753 (6. 6. 2020.) 10. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=sara&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanj a=&idsportas=15042 (6. 6. 2020.)
49 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
11. Sara Kolak Profile. https://worldathletics.org/athletes/croatia/sara-kolak-14380461 (6. 6. 2020.) 12. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=stipe&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjecanj a=&idsportas=8212 (7. 6. 2020.) 13. Stipe Žunić Profile. https://worldathletics.org/athletes/croatia/stipe-zunic-14169719 (7. 6. 2020.) 14. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=branko&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filternatjeca nja=&idsportas=763 (8. 6. 2020.) 15. Branko Zorko Profile. https://worldathletics.org/athletes/croatia/branko-zorko- 14169720 (8. 6. 2020.) 16. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=sini%C5%A1a&filterprezime=&idsportas=&filtersport=20&filte rnatjecanja=&idsportas=1560 (8. 6. 2020.) 17. Siniša Ergotić Profile. https://www.worldathletics.org/athletes/croatia/sinisa- ergotic-14169871 (8. 6. 2020.) 18. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=filip&filterprezime=&idsportas=&filtersport=6&filternatjecanja =&idsportas=10815 (8. 6. 2020.) 19. BoxRec: Filip Hrgovic. https://boxrec.com/en/proboxer/813758 (8.6.2020.) 20. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=%C5%BEeljko&filterprezime=&idsportas=&filtersport=6&filter natjecanja=&idsportas=2596 (8. 6. 2020.) 21. BoxRec: Zeljko Mavrovic. https://boxrec.com/en/proboxer/5038 (8.6.2020.)
50 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
22. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=tomislav&filterprezime=&idsportas=&filtersport=23&filternatje canja=&idsportas=3812 (8. 6. 2020.) 23. Hrvatski judo savez. https://www.judo.hr/person/2261/results/2013 (8. 6. 2020.) 24. Rezultati – Hrvatski Taekwondo Savez. http://www.taekwondo.hr/rezultati/ (10. 6. 2020.) 25. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=sandra&filterprezime=&idsportas=&filtersport=17&filternatjeca nja=&idsportas=4906 (10. 6. 2020.) 26. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=lucija&filterprezime=&idsportas=&filtersport=17&filternatjecan ja=&idsportas=7783 (10. 6. 2020.) 27. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=ana&filterprezime=&idsportas=&filtersport=17&filternatjecanja =&idsportas=6514 (10. 6. 2020.) 28. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=martina&filterprezime=&idsportas=&filtersport=17&filternatjec anja=&idsportas=6314 (10. 6. 2020.) 29. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=filip&filterprezime=&idsportas=&filtersport=17&filternatjecanj a=&idsportas=8451 (10. 6. 2020.)
51 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
30. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=nikolaj&filterprezime=&idsportas=&filtersport=26&filternatjeca nja=&idsportas=3086 (10. 6. 2020.) 31. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=filip&filterprezime=&idsportas=&filtersport=31&filternatjecanj a=&idsportas=2581 (10. 6. 2020.) 32. Filip Ude | Hrvatski Gimnastički savez. https://hgs.hr/u-nacionalnom-timu/ude-filip/ (10. 6. 2020.) 33. Robert Seligman | Hrvatski Gimnastički savez. https://hgs.hr/u-nacionalnom- timu/seligman-robert/ (10. 6. 2020.) 34. Hrvatski plivački savez. http://www.hrvatski-plivacki- savez.hr/Sadrzaj/Zapisnici.php?id=RezZap&lang= (10. 6. 2020.) 35. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=duje&filterprezime=&idsportas=&filtersport=2&filternatjecanja =&idsportas=3180 (10. 6. 2020.) 36. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=gordan&filterprezime=&idsportas=&filtersport=2&filternatjecan ja=&idsportas=886 (10. 6. 2020.) 37. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=milo%C5%A1&filterprezime=&idsportas=&filtersport=2&filter natjecanja=&idsportas=2282 (10. 6. 2020.) 38. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=sanja&filterprezime=&idsportas=&filtersport=2&filternatjecanja =&idsportas=3990 (10. 6. 2020.)
52 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
39. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=nikica&filterprezime=&idsportas=&filtersport=99&filternatjeca nja=&idsportas=2259 (10. 6. 2020.) 40. Hrvatski jedriličari na Olimpijskim igrama. http://www.hjs.hr/images/stories/rezultati/olimpijci.pdf (10. 6. 2020.) 41. Svjetska prvenstva Olimpijskih klasa. http://www.hjs.hr/images/stories/rezultati/olimpijci.pdf (10. 6. 2020.) 42. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=nikica&filterprezime=&idsportas=&filtersport=99&filternatjeca nja=&idsportas=2259 (10. 6. 2020.) 43. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=%C5%A1ime&filterprezime=&idsportas=&filtersport=7&filtern atjecanja=&idsportas=5272 (10. 6. 2020.) 44. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=ivan&filterprezime=&idsportas=&filtersport=7&filternatjecanja =&idsportas=4567 (10. 6. 2020.) 45. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=ton%C4%8Di&filterprezime=&idsportas=&filtersport=7&filtern atjecanja=&idsportas=16433 (10. 6. 2020.) 46. Hrvatski Olimpijski odbor – Olimpijske igre Barcelona 1992. https://www.hoo.hr/hr/natjecanja/olimpijske-igre/olimpijske-igre/oi-barcelona- 1992/3064-olimpijske-igre-barcelona-1992 (10. 6. 2020.) 47. HVS. http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Natjecanja.xsp?natID=9&kategorija= 1 (20. 8. 2020.)
53 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
48. HVS. http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Natjecanja.xsp?natID=4&kategorija= 1 (20. 8. 2020.) 49. HVS. http://www.hvs.hr/hvs/produkcija/hvsweb.nsf/Natjecanja.xsp?natID=3&kategorija= 1 (20. 8. 2020.) 50. Hrvatski veslački savez | Olimpijske igre. http://www.veslanje.hr/povijest/olimpijske_igre.html (20. 8. 2020.) 51. Hrvatski veslački savez | Svjetska prvenstva seniora. http://www.veslanje.hr/povijest/sp_seniora.html (20. 8. 2020.) 52. Hrvatski veslački savez | Europsko seniorsko prvenstvo. http://www.veslanje.hr/povijest/ep_seniori.html (20. 8. 2020.) 53. Archive.fiba.com: Teams. http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/p/rpp//tid/2168/_//teams.html (20. 8. 2020.) 54. Uspjesi – Hrvatski nogometni savez. https://hns-cff.hr/hns/o-nama/uspjesi/ (20. 8. 2020.) 55. Seniorke – Hrvatski odbojkaški savez. https://hos-cvf.hr/reprezentacije/seniorke/ (20. 8. 2020.) 56. Mi znamo što je uspjeh | HRS. https://hrs.hr/uspjesi/ (20. 8. 2020.) 57. Davis Cup – Statistics. https://www.daviscup.com/en/statistics/champions.aspx (20. 8. 2020.) 58. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Goran&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja =&idsportas=2884 (20. 8. 2020.) 59. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&i dsportas=2398 (20. 8. 2020.)
54 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
60. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&i dsportas=6768 (20. 8. 2020.) 61. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&i dsportas=8916 (20. 8. 2020.) 62. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=&idsportas=&filtersport=8&filternatjecanja=&i dsportas=4891 (20. 8. 2020.) 63. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Zoran&filterprezime=Primorac&idsportas=&filtersport=&filtern atjecanja=&idsportas=1254 (20. 8. 2020.) 64. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=Tamara&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjecan ja=&idsportas=857 (20. 8. 2020.) 65. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=giovanni&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filternatjeca nja=&idsportas=3531 (21. 8. 2020.) 66. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=josip&filterprezime=glasnovi%C4%87&idsportas=&filtersport= &filternatjecanja=&idsportas=3521 (21. 8. 2020.)
55 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
67. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=anton&filterprezime=glasnovi%C4%87&idsportas=&filtersport =&filternatjecanja=&idsportas=3519 (21. 8. 2020.)
68. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=snje%C5%BEana&filterprezime=&idsportas=&filtersport=&filt ernatjecanja=&idsportas=2048 (21. 8. 2020.) 69. World Archery. https://worldarchery.org/athlete/2146/ivana-buden/results (20. 8. 2020.) 70. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Fak&idsportas=&filtersport=&filternatjecanja= &idsportas=7752 (21. 8. 2020.) 71. Legende – Janica Kostelić. https://www.skijanje.hr/natjecanja/skijanje/clanak/legende---janica- kostelic?id=12702 (21. 8. 2020.) 72. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Kosteli%C4%87&idsportas=&filtersport=&filte rnatjecanja=&idsportas=2029 (21. 8. 2020.) 73. Hrvatski olimpijski odbor – Biografije olimpijaca. https://www.hoo.hr/hr/sportasi/biografije- sportasa?filterime=&filterprezime=Kosteli%C4%87&idsportas=&filtersport=&filte rnatjecanja=&idsportas=2011 (21. 8. 2020.)
56 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU REA KONFIC ANALIZA NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTSKIH REZULTATA OD 1991.
13. PRILOZI
Slika 1. Hrvatska vaterpolska reprezentacija nakon osvojenog olimpijskog zlata ...... 30
Slika 2. Hrvatska košarkaška reprezentacija 1992. godine nakon osvojenog srebra na Olimpijskim igrama ...... 33
Slika 3. Vatreni nakon osvojenog svjetskoj srebra u Rusiji ...... 34
Slika 4. Goran Ivanišević nakon osvajanja Wimbledona 2001. godine ...... 37
Slika 5. Janica Kostelić na Zimskim olimpijskim igrama 2012. godine...... 46
57 MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU