Glasnik April 2020

Predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović Prioritet - zdravlje ljudi i ekonomije ISSN 0350-5340 Godina LVI Broj 4 April 2020. Broj ISSN 0350-5340 Godina LVI

Hajriz Brčvak Alison Kemp Jovan Lekić Biznismen i filantrop Britanska ambasadorka NALL International Onaj ko daje Hitro reagovanje Trgovina nikada nije Crne Gore ograničilo u makazama na gubitku širenje virusa koronavirusa digitalnasolidarnost.me za crnogorskeBesplatni digitalniservisi privrednike

IMPRESUM IMPRESUM 3 Broj 4 April 2020. Sadržaj

Izdavač: Privredna komora Crne Gore 10 Dan Privredne komore Crne Gore 21. april Novaka Miloševa 29/II Nemjerljiv doprinos privrednika razvoju Crne Gore Podgorica 81000, Crna Gora Tel: +382 20 230 545 e-mail: [email protected] http://www.privrednakomora.me President of the CEM, Vlastimir Golubović Redakcijski odbor: 8 The health of the population and the economy as key priorities Predsjednica: Ljiljana Filipović Hajriz Brčvak, a businessman and a philanthropist Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle 19 A person who does good deeds will never suffer a loss D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Ranko Jovović, President of the Tourism and Hospitality Association Board Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja 26 An invitation to Montenegrin citizens to spend the summer holidays in Radusinović, Zoran Nikolić their country Urednica: Milka Pižurica PhD Božo Mihailović, Faculty of Economics, University of Montenegro Novinar: Igor Perović 33 Recession of the global economy this year Prevod: Dragana Domazetović, Maja Prof. Vasilije Kostić PhD, economic analyst Šćepanović Drobnjak i Vuko Jovanović 42 Timely, adequate and properly targeted measures

Adresa Redakcije: Jovan Lekić, President of the NALL Group 48 Coronavirus created scissors effect on trade Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Minister of Education Damir Šehović Podgorica 81000, Crna Gora 52 Success requires idea, partnership and team Tel: +382 20 230 439 Filip Makrid, Chairman of the Public Utilities Association Board at the CEM e-mail: [email protected] 58 Reduced revenues and liquidity of companies Dizajn: Mile Gujić, Normal Company Privredna komora Crne Gore 68 Activities in the construction sector slowed down List izlazi od 1964. godine i upisan je u Slobodan Boban Stanić, "REMID VIS-Machine Center" registar javnih glasila Crne Gore. 80 A humane and responsible contribution to the fight against the pandemic PDF verziju možete preuzeti na: Mr Vladan Rakonjac, Kamenuša Dairy Plant Production Director http://www.privrednakomora.me/ 88 Young people to return to villages multimedija/glasnik Dejan Jovović, an agricultural producer from Danilovgrad 94 Product range adjusted to market demands British Ambassador to Montenegro, H.E. Ms Alison Kemp 104 Montenegro"s rapid response prevented the spread of COVID 19 Petar Popović, Farmont

IMPRESUM 113 Domestic production development needed IMPRESUM

April 2020. Broj 4 4

66 6 Mile Gujić, predsjednik Odbora Predsjednik Privredne komore, udruženja gradevinarstva i Vlastimir Golubović industrije građevinskih materijala Prioritet - zdravlje ljudi i Privredne komore ekonomije Usporeni radovi u građevinarstvu

16 76

Hajriz Brčvak, biznismen i Slobodan Boban Stanić, "REMID filantrop VIS -Mašinski centar" Onaj ko daje nikada nije na Humani i odgovorni doprinos gubitku borbi protiv pandemije

24 86 Ranko Jovović, predsjednik Odbora Mr Vladan Rakonjac, direktor udruženja turizma i ugostiteljstva proizvodnje Mljekare Kamenuša Privredne komore Motivisati mlade da se vrate Poziv građanima Crne Gore da na selo ljetuju u svojoj zemlji

29 92 Prof. dr Božo Mihailović, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore i Dejan Jovović, poljoprivredni predsjednik Saveza ekonomista proizvođač iz Danilovgrada Crne Gore Izmijenili asortiman shodno U ovoj godini recesija svjetske zahtjevima tržišta ekonomije

46 100 Jovan Lekić, predsjednik NALL International i predsjednik Odbora Nj.E. Alison Kemp, britanska udruženja trgovine Privredne ambasadorka u Crnoj Gori komore Hitro reagovanje Crne Gore Trgovina u makazama ograničilo širenje virusa koronavirusa

56 110 Petar Popović, predsjednik Filip Makrid, predsjednik Odbora Koordinacionog odbora za udruženja komunalne privrede farmaceutsku i medicinsku Privredne komore privredu Privredne komore Smanjeni prihodi i likvidnost Neophodnost razvoja domaće kompanija proizvodnje

Broj 4 April 2020. 5

Listajući Glasnik...

1991. Domaći gosti spasili sezonu

vogodišnja turistička sezona se po broju turista i vremenu trajanja razlikovala od ranijih. Inostrani gosti na crnogorsko primorje pristigli su u veoma malom broju zbog poznate situacije u zemlji, koju je karakterisala nestabilnost. Za razliku od stranih, crnogor- Oske hotele su popunili domaći posjetioci, pa je turistička privreda postigla više nego se očekivalo. Turistički poslenici su saopštili da nema razloga za nezadovoljstvo sezonom. Ovo je istina preliminarna ocjena glavne turističke sezone jer se, tek nakon sumiranja kompletnih rezultata, dakle ostvarenih i u podsezoni, može govoriti o konačnim učincima. Činjenica da je najavljena dobra popunjenost hotela u septembru i oktobru ohrabruje jer će to, svakako, pobojšati konačni bilans, zabilježio je Glasnik 1991. 2009. Projekat "Dobro iz Crne Gore"

rvi proizvodi sa znakom "Dobro iz Crne Gore" pojaviće se 21. aprila 2009. godine, rečeno je na konstitutivnoj sjednici Savjeta za dodjelu žiga, održanoj 27. marta 2009. godine u Privrdenoj komori Crne Gore, pisao je Glasnik. Cilj ove kampanje je stvaranje Pkonkurentnih proizvoda na tržištu, povećanje njihove potrošnje, razvoj proizvodnje, uvećanje prihoda, smanjenje deficita robne razmjene sa inostranstvom. Sve to treba da pospješi razvoj crnogorske ekonomije i smanji uvoz. Afirmacija pravih vrijednosti u crnogorskoj privredi i ekonomiji, te investicije, zapošljavanje, ulaganje u nova radna mjesta za Privredenu komoru su bili vodilja u kreiranju projekta "Dobro z Crne Gore". Crna Gora nema skupe brendove, ali ima proizvode po kojima je prepoznatljiva: vino, pivo, njeguški pršut i sir, pivski skorup, masline, ljekovito bilje, vodu... Oni bi se za kratko vrijeme mogli pozicionirati na tržištu i jačati u kontekstu lojalnosti i povjerenja potrošača. Istraživanje koje je ovim povodom urađeno na uzorku od 1005 ispitanika, u devet gradova Crne Gore, ukazuje da potrošači smatraju da su im glavni kriterijumi za izbor proizvoda kvalitet, cijena i navike. Više od polovine ispitanika ocjenjuje da se kupovinom domaćih proizvoda jača domaća proizvodnja. Po njihovom mišljenju najpoznatiji domaći proizvodi su Nikšičko pivo, vina "13. jul Plantaže", mesne prerađevine MI "Goranović", "Mesopromet", "Martex", "Pantomarket" voda "Rada" i drugi.

April 2020. Broj 4 6

Predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović Prioritet - zdravlje ljudi i ekonomije U cilju snaženja ekonomije, naročito tokom i nakon pandemije korona virusa, Privredna komora je veoma posvećena podsticanju intenzivnije kupovine domaćih proizvoda.

ojava korona virusa u Kini, a kasnije u Evropi i šire, uticala je rad Vlade i njenih institucija (zdravstvo, policija, vojska, uprava i utiče na sve aspekte naših života, te je ovaj izazov i lokalno carina, inspekcijske i vatrogasne službe i dr.), zatim zaposlenih u Pi globalno postao neizbježna tema. sektorima trgovine, saobraćaja, komunalnih i logističkih usluga, te predstavnika medija, snažno su doprinijeli da Crna Gora, u mjeri Nakon registrovanja prvih slučajeva virusa COVID 19 u Regionu, mogućeg, normalno funkcioniše i izbori se sa izuzetno ozbiljnom Crna Gora je pravovremeno reagovala i prioritet dala zaštiti zdra- prijetnjom. Zbog svega toga, koristim priliku da im u ime Privredne vlja stanovništva. Preventivne mjere Vlade i Nacionalnog koordi- komore i svoje lično izrazim veliko poštovanje i zahvalnost. nacionog tijela za zarazne bolesti na suzbijanju epidemije, kao i preduzete na liječenju oboljelih daju dobre rezultate. Posebno bih Smatram važnim naglasiti izuzetan nivo solidarnosti koji su po- naglasio da ni u jednom trenutku, u ovako izmijenjenim okolnosti- kazali crnogorski privrednici, zaposleni u kompanijama, kao i ma, crnogorsko društvo nije pokazalo slabost. Naprotiv, intenzivan građani Crne Gore i dijaspore. Značajne donacije u novcu i opremi,

Broj 4 April 2020. 7

stavljanje raspoloživih kapaciteta u funkciju proizvodnje zaštitne novog zapošljavanja, koja motiviše privredne subjekte da prošire opreme (maski, vizira, dezinfekcionih sredstva), kao i ustupanje kadrovsku bazu, što će doprinijeti razvoju njihovog poslovanja smještajnih kapaciteta (hotela, odmarališta i studentskih domo- nakon, nadamo se, brzog prolaska epidemije u Crnoj Gori. Detalj- va) za potrebe zdravstvenog sistema, još jednom su potvrdile hu- no promišljenim mjerama obuhvaćene su i strateške djelatnosti, manost pojedinaca i društvenu odgovornost kompanija. Posebnu među ostalima i poljoprivreda, čime se doprinosi nastavku politi- zahvalnost na donacijama dugujemo stranim državama i među- ke ravnomjernog regionalnog razvoja i potenciranja važnosti do- narodnim organizacijama. maće proizvodnje.

Privredna komora, od pojave koronavirusa, u kontinuitetu prati de- Svjetska ekonomija se pokazala neotpornom na krize koje sa njom šavanja u privredi i izazove koje uzrokuje ova krizna situacija. Sa nemaju direktne veze, odnosno nijesu izazvane poremećajima u tom svrhom, kreirali smo online upitnik, putem kog su privredni privredi. Pojave kao što su pandemija i elementarne nepogode u subjekti ukazivali i ukazuju na probleme u poslovanju, te predla- svijetu naglašavaju potrebu za jačanjem domaće proizvodnje, prije žu mjere za prevazilaženje nastale situacije. Zaposleni u Stručnoj svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdi- službi Komore, kroz svakodnevnu direktnu komunikaciju, bili su jevanje tržišta, te je ova kriza pokazala koliko je važno imati eko- značajna podrška privrednicima u uslovima epidemije i posljedič- nomsku nezavisnost. nih restriktivnih mjera. U cilju snaženja ekonomije, naročito tokom i nakon pandemije ko- Nema kompanije u Crnoj Gori koja nije osjetila posljedice pande- rona virusa, Privredna komora je veoma posvećena podsticanju in- mije izazvane korona virusom, ali ne sve na isti način i u istom tenzivnije kupovine domaćih proizvoda. Naše kontinuirano zala- obimu. Najugroženiji su preduzetnici, mikro, mala i srednja predu- ganje u ovom pravcu, svoju potvrdu dobija danas, u uslovima kada zeća kojima je naredbama Ministarstva zdravlja zabranjeno oba- je otežano snabdijevanje određenim proizvodima iz inostranstva. vljanje djelatnosti (zanatlije, taksisti, ugostitelji, trgovci i dr.), koje Sve više se prepoznaje i uvažava bitna uloga domaćih proizvođa- je korona-kriza privremeno ostavila bez prihoda. Takođe, ugroženi ča i značaj adekvatne zastupljenosti crnogorskih kvalitetnih prosu i sektori turizma, saobraćaja i druge djelatnosti u kojima se po- izvoda u našim trgovinama. Dozvolite da na ovom mjestu posebno slovna aktivnost praktično nije obavljala. naglasim da Privredna komora i Vlada ostaju posvećeni realizaciji zajedničkog uspješnog projekta "Kupujmo domaće", koji već drugu Privredna komora Crne Gore je od prvog dana zajedno sa Nacio- godinu doprinosi jačanju svijesti potrošača o svim benefitima cr- nalnim koodinacionim tijelom za zarazne bolesti i Ministarstvom nogorskih proizvoda za njihovo i zdravlje nacionalne ekonomije. ekonomije bila uključena u praćenje snabdijevanja tržišta, prije Nakon savladavanja aktuelnog zdravstvenog izazova, Komora će svega neophodnim osnovnim životnim namirnicama i sredstvi- sa dodatnom agilnošću promovisati naše proizvođače, uvjerena ma za higijenu. da je riječ "domaće" zaista superlativ kada se govori o kvalitetu Zajedno sa komorama Regiona pratili smo situaciju na tržištima proizvoda na našem tržištu. Izuzetna važnost ovakvog zalaganja Zapadnog Balkana i Evrope. Komora je kao članica Komorskog prepoznata je i posebnim programom podrške poljoprivredi i ri- investicionog foruma Zapadnog Balkana, participirala u usposta- barstvu u okviru mjera Vlade za ublažavanje posljedica krize iza- vljanju sistema "zelenih koridora" koji omogućavaju nesmetani zvane korona virusom, koje će se pozitivno odraziti na crnogorsku dvadesetčetvoročasovni protok roba preko određenih graničnih poljoprivredu. prelaza, dajući prioritet osnovnim životnim namirnicama, kao i U realnoj ekonomiji negativan uticaj novonastale situacije se već opremi i zaštitnim sredstvima koja se uvoze radi sprečavanja epi- osjeća kroz smanjenje turističke potražnje, a takođe i smanjenu demije. U saradnji sa komorama Regiona, pripremili smo i predlog ekonomsku aktivnost u mnoštvu povezanih industrija kao što su mjera koje treba da ispunjavaju vozači transportnih sredstava (pri- ugostiteljstvo, poljoprivreda, saobraćaj, trgovina i druge. Vrijeme vremeni karantin i samoizolacija), pratili i obavještavali o stanju pred nama će pokazati koliko će sva dešavanja imati uticaj na kre- na graničnim prelazima i sarađivali sa nadležnim inspekcijama tanje BDP-a, kupovnu moć i druge indikatore koji će opredijeliti prisutnim na prelazima. Komorski investicioni forum uputio je kako našu, tako i ukupnu ekonomsku budućnost. zahtjev predsjednici Evropske komisije za davanje odobrenja za izvoz zaštitne opreme u zemlje Regiona, koji je u veoma kratkom Podsjetio bih da je, u namjeri da olakša privrednim subjektima roku odobren. suočavanje sa novonastalom situacijom, Skupština Privredne komore Crne Gore donijela Odluku o privremenom oslobađanju od Iako je prioritet zaštita ljudi, sprečavanje širenja epidemije i lije- obaveze plaćanja članskog doprinosa za privredna društva i pre- čenje oboljelih, Vlada je već 19. marta izašla sa prvim hitnim pa- duzetnike kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti, te poslovne ketom mjera koji je prevashodno služio za održavanje likvidnosti subjekte čija je djelatnost usljed epidemije najviše ugrožena. i očuvanje radnih mjesta. Privredna komora je bezrezervno po- držala ove mjere, uvažavajući njihov prije svega socijalni značaj, Na kraju, želim još jednom da istaknem da Privredna komora na a bila je uključena i u ekonomski tim za pripremu drugog paketa dnevnom nivou donosiocima odluka prezentuje izazove sa kojima državne podrške. se suočavaju crnogorska preduzeća. U tijesnoj saradnji sa držav- nim organima pokušavamo doći do optimalnih rješenja, kako bi se Drugi paket socijalno - ekonomskih mjera stvara pretpostavke privredna aktivnost nastavila, održala likvidnost i ublažili efekti za očuvanje privrede i nivoa životnog standarda građana, uvaža- krize. Primarni cilj jeste suzbijanje virusa i smanjenje posljedica vajući zahtjeve biznis zajednice čije je poslovanje znatno otežano epidemije po građane, ali od poštovanja mjera Vlade zavisi ne u uslovima pandemije izazvane virusom COVID-19. Smatram da samo zdravlje svakog pojedinca, već i buduća ekonomska situa- ove mjere predstavljaju adekvatan izraz brige za poslovanje više cija. hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća i njihove zaposlene. Posebno važnom bih istakao mjeru subvencionisanja

April 2020. Broj 4 8

President of the CEM, Vlastimir Golubović The health of the population and the economy as key priorities

he coronavirus outbreak in China, and later in Europe and enabling normal functioning in Montenegro. beyond, has affected all aspects of our lives, so this challen- Therefore, I take the opportunity to show them great respect and ge has become an unavoidable local and global topic. T express gratitude both personally and on behalf of the Chamber of Following the registration of the first cases of COVID 19 virus in the Economy of Montenegro. Region, Montenegro has responded promptly and gave priority to I consider it important to highlight the exceptional level of soli- protecting the health of the population. Preventive measures in- darity shown by the Montenegrin business community, employe- troduced by the Government and the National Coordination Body es in companies, as well as the citizens of Montenegro and the for Infectious Diseases aimed at combating the epidemic, as well Diaspora. Significant donations of money and equipment, putting as those taken to treat the diseased, are providing good results. on disposal available capacities for the production of protective I would particularly like to emphasize that the Montenegrin so- equipment (masks, visors, disinfectants), and the accommodati- ciety has not shown weakness at any time in this changed cir- on facilities (hotels, resorts and dormitories) for the needs of the cumstances. On the contrary, the intensive activities of the Gover- health system, have once again confirmed the humanity of indi- nment and its institutions (health-care, police, military, customs viduals and social responsibility of companies. Special gratitude administration, inspection and fire services, etc.), followed by for the donations we owe to foreign countries and international employees in the sectors of trade, transport, utilities and logistics organizations. as well as media representatives, have strongly contributed, to the Since the coronavirus outbreak, the Chamber of Economy has extent possible, to confronting this extremely serious threat and

Broj 4 April 2020. 9

been constantly monitoring the developments in the economy in Montenegro soon passes. The detailed, well- conceived mea- and the challenges posed by this crisis. To this end, we created an sures also included strategic sectors, such as agriculture, which online questionnaire, via which business entities have been poin- contributes to the continuation of a policy of balanced regional de- ting to the problems in business, and proposing measures to over- velopment and pronounced importance of domestic production. come the situation. The employees of the Chamber"s Professional The world economy has proven to be non-resistant to crises that Service, in direct daily communication, have been a significant do have no direct connection with it or not been caused by disrup- support to the business community in the conditions imposed by tions in the economy. Phenomena such as pandemic and natu- the epidemic and the consequent restrictive measures. ral disasters in the world highlight the need to boost domestic There is no single company in Montenegro which has not felt the production, especially food industry, in order to ensure a secure effects caused by the coronavirus pandemic, however, not all of market supply under all conditions, and this crisis has shown the them have been affected in the same way and to the same extent. importance of having economic independence. The most affected are entrepreneurs, micro, small and medium- Aiming to boost the economy, especially in the course and after -sized enterprises, which, according to the Ministry of Health"s or- the coronavirus pandemic, the Chamber of Economy of Montene- ders, have been prohibited from carrying out activities (craftsmen, gro is very committed to encouraging more intensive purchasing taxi drivers, caterers, traders, etc.) and which due to the coronavi- of domestic products. Our continued commitment to this aim has rus crisis has generated no revenues for the time being. The sec- been justified today, in circumstances when we are facing difficul- tors of tourism, transport and other activities, in which there has ties to ensure the supply of certain products from abroad. An im- been practically no business activity, are endangered as well. portant role of domestic producers and the importance of adequa- As of the very beginning, the Chamber of Economy of Montenegro, te representation of the Montenegrin high-quality products in our in cooperation with the National Coordination Body for Infectious stores are increasingly recognized and appreciated. Allow me to Diseases and the Ministry of Economy, has been involved in mo- take this opportunity to emphasize that the Chamber of Econo- nitoring the market supply, above all, with essential foodstuffs and my and the Government remain committed to the implementa- hygiene products. tion of a joint successful project "Let"s Buy Domestic", which for the second year now has been contributing to raising consumer"s Together with the chambers in the Region, we have monitored the awareness of all the benefits of the Montenegrin products for their situation in the markets of the Western Balkans and Europe. As and the health of the national economy. After overcoming the cur- a member of the Western Balkans Six Chamber Investment Fo- rent health challenge, the Chamber will put additional efforts and rum, the Chamber has participated in the establishment of "green energy to promote our producers, convinced that the word "dome- corridor" systems, which allow a smooth twenty-four-hour flow stic" really represents superlative when it comes to the quality of of goods across specific border crossings, thus giving priority to the products in our market. The exceptional importance of this basic foodstuffs, as well as equipment and disinfectants impor- commitment has also been recognized by a specific program of ted to prevent epidemics. In cooperation with the chambers in the support to agriculture and fisheries within the Government"s me- Region, we prepared a proposal of measures which the drivers of asures to mitigate the effects of the coronavirus crisis, which will transport vehicles (temporary quarantine and self-isolation) must have a positive impact on the Montenegrin agriculture. comply with, in addition, we monitored and notified about the situation at border crossings and cooperated with competent inspec- In the real economy, the adverse effects of the new situation are tions present there. The Chamber Investment Forum submitted a already being felt through a decrease in tourism demand and also request to the President of the European Commission for approval the reduced economic activity in many related industries such as to export protective equipment to the countries of the Region, whi- catering, agriculture, transport, trade and others. The time ahead ch was soon approved. will show the impact of all developments on GDP trends, purchasing power and other indicators that will determine both our and Although the priority is given to protecting the population, pre- overall economic future. venting the spread of epidemic and treating the diseased, on 19th March, the Government announced the first emergency package I would like to remind that following the best intention to make it of measures, intended primarily to maintain liquidity and preser- easier for businesses to cope with the new situation, the Assem- ve jobs. The Chamber of Economy unreservedly supported these bly of the Chamber of Economy of Montenegro adopted a Decision measures, appreciating their social importance, and it has also on temporary exemption from the obligation to pay a membership been part of the economic team for the preparation of the second fee for companies and entrepreneurs, which are prohibited from package of the state support. performing activities, and companies which business activity is mostly endangered due to the epidemic. The second package of socio-economic measures creates the pre- conditions for preserving the economy and the standard of living, Finally, I would like to emphasize once again that the Chamber of respecting the demands of the business community, whose opera- Economy of Montenegro on a daily basis presents to the decision tions are significantly impeded in the conditions of the pandemic makers the challenges, which the Montenegrin companies are fa- caused by the COVID-19 virus. I consider these measures to be an cing. In close cooperation with the public authorities, we are trying adequate expression of concern for the operations of thousands to come up with optimal solutions in order to continue with the of entrepreneurs, micro, small and medium-sized enterprises and economic activity, maintain liquidity and mitigate the effects of their employees. I would particularly emphasize the measure of the crisis. Our primary objective is to wipe out the virus and reduce providing subsidies for new employment, aimed at motivating bu- the consequences of the epidemic for the citizens. Not only does siness entities to expand the personnel base, which will contribute the health of each individual, but also the future economic situa- to the development of their business after, hopefully, the epidemic tion depends on the compliance with the Government measures.

April 2020. Broj 4 10

Dan Privredne komore Crne Gore 21. april Nemjerljiv doprinos privrednika razvoju Crne Gore

Broj 4 April 2020. 11

rivredna komora Crne Gore, poslovna asocijacija bogate tradicije duge 92 godine, obilježava svoj dan 21. aprila. Riječ je o istorij- Pskom datumu kada su, 1928. godine, uticajni pregaoci formirali Trgovačko-industrijsku komoru, kako bi na organizovan način zastupa- li interese crnogorske privrede u tadašnjem državnom uređenju.

Vizionari poput prvog predsjednika Mića Stijovića postavili su na taj način temelje današnje Privredne komore, institucije koja se kroz različite epohe pozicionirala kao respektabilni, nezaobilazni činilac crnogorske ekonomije i uvažen partner donosiocima razvojnih politika. Nesmanjeni zamajac Komori tokom vremena davale su generacije neimara privrednog progresa, koje je povezivala neraskidivim nitima međusobne saradnje.

Posebno snažan doprinos intenzivnom ekonomskom prosperitetu naše zemlje Komora pruža od donošenja novog zakona koji joj daje status institucionalnog partnera Vladi, Skupštini i organima lokalne samouprave. Predlaganjem i unapređivanjem brojnih zakonskih rje- šenja utiče na stvaranje podsticajnijeg regulatornog okvira za predvi- dljivije i sigurnije poslovanje, rast profitabilnosti i zaposlenosti. Komora intenzivno promoviše crnogorske kompanije i proizvode, doprinoseći njihovoj boljoj poziciji na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu. Projektima Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi afir- miše kvalitet proizveden u našoj zemlji, a organizacijom sajmova sa njime upoznaje kupce sa različitih podneblja. Na poslovnim forumima i konferencijama koje organizuje, snažno promoviše crnogorsku investi- cionu destinaciju i povezuje preduzeća sa partnerima iz inostranstva. Komora u partnerstvu sa resornim ministarstvom i institucijama doprinosi reformi obrazovnog sistema kako bi bio usklađen sa razvojnim potrebama privrede i omogućio mladima da stiču znanja i vještine za poslove budućnosti. Aktivan je promoter i jedan od pokretača inicijative za implementaciju dualnog sistema obrazovanja zasnovanog na dje- limičnom školovanju kod poslodavaca, koji iz godine u godinu sve više izaziva interesovanje učenika i privrednih subjekata. Komora mnogo polaže u edukaciju zaposlenih u kompanijama i institucijama, doprino- seći usvajanju najnovijih znanja neophodnih za uspješno poslovanje i unapređenje konkurentnosti. Članica je brojnih evropskih i regionalnih komorskih asocijacija i predstavlja važnog činioca ekonomske diplo- matije naše države i Zapadnog Balkana.

Ove godine, Komora je dočekala 21. april dijeleći teret svih činilaca crnogorskog društva u uslovima pandemije bolesti Covid-19. Od izbijanja krize, koja je u prvi plan stavila zaštitu života i zdravlja stanovništva, Privredna komora je u konstantnoj komunikaciji sa članicama i donosiocima odluka. Ona pomno i permanentno prati izazove sa kojima se susrijeću naši poslovni subjekti i njihove zahtjeve adresira prema Vladi kako bi se došlo do optimalnih rješenja za nastavak privrednih aktivnosti, očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta njihovih zaposlenih. Tako bliska saradnja rezultirala je donošenjem, odnosno predlaganjem paketa mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koji su uvažili zahtjeve privrede i predstavljaju dobru osnovu za očuvanje crnogorske privredne supstance. Komora će biti pouzdan partner i prilikom osmišljavanja narednih koraka u cilju zaštite intenzivnog ekonomskog razvoja naše države.

Laureati

Komora svoj Dan obilježava centralnom svečanošću na kojoj se uručuje Laureati Nagrade Privredne komore njena Nagrada najuspješnijim kompanijama i privrednicima u pretho- Budvanska rivijera, Goranović, CEDIS, dnoj godini. MTEL i Dragan Bokan. Laureati Nagrade Privredne komore Crne Gore za 2019. godinu su: za

April 2020. Broj 4 12

uspješno poslovanje - Hotelska grupa "Budvanska rivijera" i Mesna standard. Strateški pristup ovoj oblasti, ali i činjenica da se DOP industrija "Goranović", za društvenu odgovornost - Crnogorski ele- u CEDIS-u tretira kao investicija a ne kao trošak, omogućili su od ktrodistributivni sistem, za inovativnost - MTEL, te za unapređe- osnivanja kompanije, 2016. godine, realizaciju preko 150 projekata nje menadžmenta - Dragan Bokan, predsjednik Odbora direktora u vijednosti od oko 550 hiljada eura, u oblasti obrazovanja, kultu- kompanije "Voli Trade". Riječ je o predstavnicima istinske poslov- re, zdravstva, sporta, socijalne, dječije i zaštite životne sredine, a ne elite Crne Gore i liderima u biznisu čiji rezultati snažno motivi- pružili su podršku i pojedincima, klubovima, savezima, NVO itd. šu druge privrednike da slijede njihov primjer. Tokom 2019. godine CEDIS je realizovao 61 aktivnost iz oblasti dru- štveno odgovornog poslovanja, u što je uloženo više od 183 hilja- Odluku o laureatima donio je Odbor za dodjelu nagrada Privredne de eura. Posebno se izdvaja podrška takmičenju učenika srednjih komore Crne Gore, na elektronskoj sjednici, a na osnovu konkursa stručnih škola "Energija u žici", zatim realizaciji 14 kulturnih aktiv- koji je bio otvoren do 16. marta 2020. godine. nosti, sportskim savezima, realizaciji projekta "Moje drvo" i slične. Odborom je predsjedavao Slavoljub Popadić, a članovi su bili prof. Nastavili su sa tradicionalnim pomaganjem zdravstvenog siste- dr Milan Lakićević, Miomir M. Mugoša, Vojin Žugić, Katarina Ka- ma, tačnije Kliničkog centra Crne Gore koji su do sada podržali sa žanegra, Miodrag Katnić i Danilo Gvozdenović. preko 100 hiljada eura. I u narednom periodu CEDIS će nastaviti da pruža podršku zajednici i doprinosi razvoju društva. "Budvanska rivijera" je najveća hotelska grupacija u Crnoj Gori, u čijem sastavu posłuju hoteli "Mogren" i "Aleksandar", rizort "Slo- Kompanija MTEL, tokom 13 godina uspješnog poslovanja u Crnoj venska plaža", te "Palas" i "Castellastva" u Petrovcu, sa ukupno Gori, prepoznata je po kvalitetu usluga i inovativnosti na tržištu te- 1.656 smještajnih jedinica. lekomunikacija. Više od 500 zaposlenih, koji su glavna vrijednost i snaga kompanije, posvećenim radom i idejama uspjeli su da po- Brendiranjem svog turističkog proizvoda HG "Budvanska rivijera" četkom 2019. godine MTEL postave na lidersku poziciju operatora je uspjela da se dobro pozicionira na turističkoj mapi Evrope, dopri- mobilne telefonije, kablovske televizije, te u uvođenju digitalnih noseći atraktivnosti naše turističke destinacije i otvaranju novih servisa. Ključne vrijednosti koje baštine su posvećenost, povje- tržišta. Kontinuirano investiraju u podizanje kvaliteta usługe, što renje i inovativnost, a društveno odgovorno poslovanje je veoma za rezultat ima rast zadovoljstva sve zahtjevnijih gostiju. Objekti važan segment MTELove korporativne strategije. Brojna prizna- "Budvanske rivijere" pružaju najrazličitije usluge odmora, rekrea- nja za poslovanje i društvenu odgovornost potvrđuju da je 2019. cije, zabave i opuštanja, a svi su prepoznatljiviji i u kongresnom do sada najuspješnija godina za ovu kompaniju. U 2019. godini turizmu. Odnos prema okolini i poslovanje u skladu sa trendovima realizovali su projekte: MTEL Digitalna fabrika, Startup Activator, održivog razvoja veoma su važni za Budvansku rivijeru, a velika Telemedicina, Elektronski protokol, Agro-meteo servis, SmartHo- pažnja se posvećuje očuvanju i afirmaciji kulturno istorijskih vri- me, Move, HbbTV i m:PAY, kojim su, između ostalog, ponudili ino- jednosti. Jedna su od rijetkih crnogorskih kompanija potpisnica vativna rješenja za javni sektor, start-apove, poljoprivredu, digi- Globalnog etičkog kodeksa za turizam, povelje koju je ustanovila talnu transformaciju zdravstva, te niz povoljnosti za individualne Svjetska turistička organizacija. Dobitnica je brojnih domaćih i korisnike. Za ove aktivnosti, MTEL je izdvojio značajna sredstva, a međunarodnih nagrada, među kojima se ističu priznanja turope- projekte realizuju u saradnji sa resornim ministarstvima, crnogor- ratora na osnovu ocjena gostiju. Ističe se društveno odgovornim skim naučno-obrazovnim institucijama i regionalnim partnerima. poslovanjem i doprinosom razvoju društvene zajednice. Dragan Bokan, predsjednik Odbora direktora kompanije "Voli Tra- Mesna industrija "Goranović" d.o.o. Nikšić, u vlasništvu porodice de", jedan je od najuspješnijih crnogorskih privrednika. Ove godi- Goranović, posluje od 1986. godine. U početku se bavila otkupom i ne, kompanija Voli proslavlja četvrt vijeka od osnivanja kao naj- prodajom svježeg konzumnog mesa, dok su danas u njenom vla- veći crnogorski privredni subjekt, primjer posvećenog i predanog sništvu dvije fabrike - za proizvodnju suvomesnatih proizvoda i rada, te uspješnog poslovanja u domaćim i regionalnim okvirima, mesnih prerađevina, te savremena klanica za proizvodnju i proda- zbog čega je Dragan Bokan do sada primio brojna priznanja. Nje- ju svježeg konzumnog mesa, koje su 2017. godine dobile odobrenje gova vizija i pravi odgovori na sve poslovne izazove rezultirali su Evropske komisije za poljoprivredu i bezbjednost hrane za izvoz razvojnim putem od male prodavnice u Podgorici do nacionalnog proizvoda u EU. Kvalitet proizvoda je imperativ, pa MI "Goranović" lanca marketa, dobro razvijene distribucije i logistike, logističko- posluje u skladu sa najpriznatijim svjetskim sistemima i standar- -otkupnog centra i sopstvene prozvodnje, predstavlja poslovnu dima HACCP, ISO 9001/2015 i ISO 22000/2005. Proizvodnju realizu- strategiju kompanije koja posluje u skladu sa savremenim svjet- je po najsavremnijim tehnološkim procesima i upošljava stručne skim tokovima, razvijajući se na zdravim osnovama i poslujući ljudi iz različitih oblasti, što rezultira prepoznatljivošću proizvoda i na transparentan način. Dragan Bokan pokazuje visok nivo sen- naklonošću potrošača, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Kompa- zibiliteta i odgovornosti prema društvenoj zajednici, tako da Voli nija je izvozno orijentisana, tako da iz godine u godinu bilježi zna- dugi niz godina učestvuje u humanitarnim aktivnostima, poma- čajan rast izvoznih aktivnosti. U 2019. godini, od ukupne proizvo- že zdravstvene ustanove, kao i ranjive kategorije stanovništva. U dnje prerađevina od mesa na izvoz se odnosilo 31,92%, a cilj je da vremenu pandemije, kontinuirano opredjeljuje značajna sredstva u narednim godinama čini 50% ukupne proizvodnje. U posljednje za podršku zdravstvu i stanovništvu u stanju socijalne potrebe. U tri godine kompanija je investirala preko šest miliona eura, prije izazovnim momentima, kompanija Voli, sa Draganom Bokanom svega u fabriku za proizvodnju trajnih proizvoda od mesa, čime je na čelu, pokazala je visok nivo efikasnosti i menadžerske organi- MI "Goranović" postala jedna od najvećih fabrika u ovoj djelatnosti. zacije, osiguravajući kontinuitet snabdijevanja građana i kvalitet u Crnogorski elektrodistributivni sistem, čija je osnovna djelatnost pružanju usluga na svjetskom nivou. pouzdana i kvalitetna distribucija električne energije, a misija Svečano uručivanje nagrada, koje je odloženo zbog pandemijskih stalno ulaganje u mrežu i objekte i kontinuiran rad na unapređe- okolnosti, biće održano u naknadnom terminu, o kom će javnost nju servisa, usvojio je društveno odgovorno poslovanje kao zlatni biti blagovremeno obaviještena.

Broj 4 April 2020. 13

Čestika predsjednika Države

Povodom Dana Privredne komore i obi- lježavanja 92 godine postojanja, čestitku predsjedniku Vlastimiru Goluboviću, svim zaposlenima i članovima Komore, uputio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

- Naša tradicija i poštovanje istorije opo- minju da ne zaboravimo brojne pregaoce koji su, tokom gotovo jednog vijeka, dali nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore. Nji- hovi napori i rezultati utkani su u današnji privredni život. Upravo zahvaljujući prega- laštvu, istrajnosti permanentnom usposta- vljanju i poštovanju standarda, prešli smo put od najmanje razvijene republike bivše Jugoslavije, do najdinamičnije ekonomije Zapadnog Balkana, države koja je umješno obnovila nezavisnost, postala članica NA- TO-a i ostvarila veliki napredak u procesu pristupanja EU, da je gotovo izvjesno da će postati njena prva naredna članica – navodi se u čestitki.

Predsjednik Đukanović ističe da je potrebno da nastavimo da usvajamo nova znanja, više i odgovornije radimo, konstruktivnije sarađujemo i ponudimo održive odgovore na brojne izazove sa kojima sa suočavamo da bi još brže išli naprijed i ispunili očeki- vanja građana Crne Gore i predstavnika biznisa.

- Na taj način poboljšaćemo uslove za ži- vot i stvaranje u Crnoj Gori. U tom procesu Privredna komora Crne Gore ima neza- mjenljivu ulogu. Dijalog sa privrednicima i inkluzivni proces kreiranja razvojnih politika, najbolji je put za snaženje kapaciteta i učvršćivanje povjerenja, time i za uspostavljanje novih poslovnih standarda i vrijednosti na kojirna počiva svako moderno društvo – riječi su predsjednika Države.

Đukanović je čestitao laureatima vrijedna priznanja a Komori poželio uspjeh u daljem radu, u uvjerenju da će nastaviti aktivnosti na unapređenju ambijenta za investicije i biznis u Crnoj Gori, u kojem će svi vrijedni ljudi moći da daju doprinos njenom ekonomskom i društvenom razvoju, i time po- moći skorijem dostizanju evropskih standarda življenja.

April 2020. Broj 4 14

Kupujmo domaće Domaća proizvodnja - snažni temelji ekonomije

sticanje sopstvene proizvodnje briga je ni proizvodi moraju biti značajno više za- najbližeg okruženja, svježe proizvode, koji Francuza i Britanca, takođe i Njemaca, stupljeni na policama trgovina i u turistič- sjećaju na rodni kraj, porodične tradicije, IIraca, Slovenca, ali i ostalih. Hrvati pro- kim objektima. Pri tome je veoma izražena djelo svojih najbližih. movišu "Hrvatsku kvalitetu" i "Izvorno hr- i lojalnost potrošača koji su spremni nešto U novonastalim uslovima, više nego ikada, vatsko", Republika Srpska "Naše je bolje", više novca izdvojiti za kupovinu domaćih u Crnoj Gori postoji potreba da se kroz pro- Srbija "Najbolje iz Srbije". proizvoda u odnosu na uvezene. ces objektivnog informisanja i fer promoci- U cilju jačanja svojih ekonomija i poveća- Pandemija Korona virusa naglašava po- je, djeluje na rast svijesti domaćih potroša- nja zaposlenosti, brojne zemlje su okrenute trebu snabdijevanja hranom sa sopstve- ča o realnom kvalitetu domaćih proizvoda domaćoj hrani, sve učestalije promovišući ne teritorije. Poštujući brojna ograničenja i usluga, i u tom kontekstu postepeno na- kupovinu lokalnih, domaćih prehrambenih usmjerena na zaštitu zdravlja i suzbijanje puštanje i dalje žilavih predrasuda o na- proizvoda. Sve češće se naglašava da lokal- širenja virusa, usmjereni smo na hranu iz vodnoj inferiornosti svega što je domaće u

Broj 4 April 2020. 15

da 12,7% potrošača procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, dok većina postojećih kupaca domaćih proizvoda očekuje da će Isticanje sopstvene proizvodnje briga je Francuza im ostati vjerna i u narednih 12 mjeseci. i Britanca, takođe i Njemaca, Iraca, Slovenca, ali Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na i ostalih. Hrvati promovišu "Hrvatsku kvalitetu" učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena i "Izvorno hrvatsko", Republika Srpska "Naše je domaćih artilaka u odnosu na inostrane, bolje", Srbija "Najbolje iz Srbije". te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gdje se obično snabdijevaju.

Potrošači u veoma visokom procentu (70- 80%) smatraju da treba nastaviti realizaciju projekata Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi - Dobro.Bolje.Do- maće. Pri tome, anketirani smatraju da su najznačajniji efekti ovih projekata jačanje domaće privrede i ekonomije, jačanje povjerenja potrošača u domaće proizvode i po- boljšanje kvaliteta proizvda.

Podaci o ostvarenoj proizvodnji, te o ulaga- njima u razvoj poljoprivredne proizvodnje i prerade posljednjih godina, ukazuju na potencijal koji što je moguće prije treba i politikom prodaje i promocije podržati. Po- red toga, treba imati u vidu da je otvorenost tržišta i izobilje najraznovrsnijih proizvoda učinilo da Crna Gora ima visok deficit robne razmjene sa inostranstvom, pogotovo kada je u pitanju proizvodnja hrane. Pored uvoza proizvoda za koje ne postoje prirodne mogućnosti za uzgoj, svjedoci smo uvoza i onih proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama i sa izuzetno dobrim kvalitetom. Stalni rast deficita zahtijeva da ovo pitanje postane jedno od glavnih prioriteta države i svih aktera u lancu proizvodnje, prometa i potrošnje.

Kupovinom domaćih proizvoda djeluje se na razvoj nacionalne ekonomije i una- pređenje kvaliteta života u Crnoj Gori. Ova- kvim aktivnostima podstiče se promocija i bolja valorizuja domaćih razvojnih potencijala - vrijednosti crnogorske privrede, istinski korporativni i robni brendovi i kvalitet koji već posjedujemo, kao i tradi- cionalna proizvodnja koja doprinosi prepoznatljivosti zemlje. poređenju sa svim što je uvezeno. U mar- u odnosu na uvezene. Najnoviji rezulta- ketinškom smislu, ovaj proces ima za cilj ti istraživanja su potvrdili da se kupovne Pivredna komora Crne Gore poziva građa- poboljšanje percepcije potrošača prema navike teško mijenjaju, ali ipak ohrabruje ne da prioritet u kupovini daju domaćim domaćem kvalitetu. podatak da čak 14,6% kupaca više i češće proizvodima. Na državnoj politici, spre- kupuje domaće proizvode nego prije godi- mnosti proizvođača, lojalnosti potrošača Tokom desetogodišnjeg praćenja i anali- nu dana. Važan zaključak koji proizilazi iz i svih u stvaranju lanca vrijednosti je da ziranja navika, ponašanja i preferencija odgovora potrošača koji stabilno ili poveća- doprinesu rastu domaće proizvodnje, po- potrošača prilikom kupovine proizvoda ši- no kupuju proizvode domaćeg porijekla je uzdanosti snabdijevanja i prepoznatljivosti roke potrošnje, procjene nivoa spremnosti taj da to čine prevashodno zbog povjerenja zemlje kao pouzdanog partnera za sve vi- za kupovinu domaće hranu i piće, Privre- u domaće proizvode i njihovog pouzdanog dove saradnje. dna komora uočava stalan rast potrošača kvaliteta. Posebno ohrabrujući podatak je koji daju prednost domaćim proizvodima

April 2020. Broj 4 16

Hajriz Brčvak, biznismen i filantrop Onaj ko daje nikada nije na gubitku

Čekam prvi let za Crnu Goru, da zagrlim moju zemlju, prijatelje i familiju.

Broj 4 April 2020. 17

me Hajriza Brčvaka, Bjelopoljca koji živi i radi u Njemačkoj, zbog raznoraznih poroka i na kraju je sve to završavalo konkursom ostaće upamćeno među građanima Crne Gore dugo nakon što i dugovima koje bih iz novih biznisa vraćao. prođe pandemija bolesti Covid-19. Riječ je o odranije potvrđe- I Na tom putu sam naučio iz ličnih iskustava da i kada sam padao i nom filantropu i dobitniku nagrade Iskra, koji je uputio najveću po- kada sam se dizao, da sve te ljude lijepo pozdravljam, jer sam mno- jedinačnu donaciju Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu ge od njih susretao na tim putevima. protiv zaraznih bolesti od 100.000 eura i 180.000 dolara i time pru- žio veoma značajan doprinos borbi protiv zaraze. Namjera nam je Možda da napomenem, zbog ljudi koji prolaze trenutno moju sud- bila da čitaoce Glasnika bliže upoznamo sa ovim, ne samo huma- binu, ili su prolazili ili će prolazit", da sam više puta ostajao bez nistom, već i uspješnim biznismenom, čija kompanija u Njemačk- ičega, a u dva navrata bukvalno nijesam imao novac da kupim dje- oj zapošljava više od 450 radnika. ci mlijeko. Mnogi to, osim bližnjih, nijesu primijetili, jer je meni to stanje bilo poznato i sa nemanjem se vrlo dobro snalazim. Tako da Glasnik: Molimo da čitaocima predstavite biznismena Hajriza se nikada ne treba predati sudbini, jer i sudbina ima više puteva Brčvaka, odnosno Vaš put od Bijelog Polja, preko školavanja u Beo- i mogućnosti koje sami biramo, pa treba sebe ispitati jesmo li na gradu i Njemačkoj, do kompanije koja uspješno posluje u Njemač- pravom putu, te da za svoj neuspjeh ne tražimo krivca u drugom, koj, Holandiji... već u sebi samom. H. Brčvak: Rođen sam 1967. godine u desetočlanoj familiji. Osnov- Sa zadnjim propadanjem 2008/9 se rastajem od tadašnje supruge, nu školu sam završio u Bistrici, a nakon toga nastavio Gimnaziju sa kojom imam četvoro djece i izlazim iz tadašnjeg stana. Mislim "Miloje Dobrašinović" u Bijelom Polju. U to vrijeme nije bilo redov- da su mi to bili neki od najtežih momenata, pošto sam mnogo ve- nih autobuskih linija, samo radnički, koji je kretao u pet ujutru, i da zan za familiju. Kontakt sa djecom nijesam prekidao, a zbog njih bismo stigli na vrijeme u školu morali smo da idemo tim prvim au- sam ga pokušao održavati i sa bivšom suprugom, iako to na počet- tobusom koji je stizao sat i po, dva ranije, pa smo često smrznutih ku nije bilo jednostavno. nogu sjedjeli na željezničkoj stanici i grijali se čekajući da se otvori škola. Iz tih razloga, poslije zavrsene dvije godine gimnazije, pošao Uz pomoć Uzvišenog Stvoritelja, 2011. godine sam uspio da otvo- sam u Beograd na zanat, đe sam imao plaćen smještaj i hranu, te rim sadašnju firmu i u tom vremenu sam upoznao i suprugu Sel- da ne bih bio na teretu svojim roditeljima, jer smo živjeli od očeve mu, sa kojom imam šćerkicu i koja je uz moju djecu bila i ostala plate, koju je zarađivao u GP "Titograd" i majčinih pazara sa pijace, moj najveći oslonac i motivacija. od prodaje domaćih proizvoda -sira, kajmaka, rasada, kukuruznog Početak firme je bio mnogo težak, kao i oni prije - moraš počinjati brašna, sa našeg imanja i iz naše vodenice. U tom periodu rahmetli sa novim ljudima koji ne poznaju posao, ali kada imaš vjeru, motiv, majka je imala i vlačaru za vunu, đe je danonoćno radila, da bi nas pravi cilj i ispravan "navigacioni sistem", sve je moguće. Moja su- odgajila patrijahalno i pošteno, na čemu smo, sva djeca, unučad i pruga Selma mi otvara nove poglede i daje novu snagu, pa samim paraunučad, zahvalni i ponosni. tim i spoznajem da sam svojim dotadašnjim porocima uništavao Sa 17 godina odlazim iz provincije kao što je moja Bistrica u vele- ono što sam dobijao od Gospodara i počinjem da praktikujem vje- grad Beograd. To je bio, po mom mišljenju, odlučujući korak za moj ru i budem zahvalan za sve što imam i što mi se dešava. Shvatio budući život. Dva potpuno različita svijeta. Ali ipak, onaj odgoj koji sam da smo mi u stvari samo korisnici materijalnih stvari, jer nova sam ponio sa sobom sačuvao me je mnogih loših stvari i iskuše- auta i kuće koje sam kupovao dok je biznis cvjetao, kada sam pro- nja, a uz to sigurno i molitve zabrinutih roditelja, koje su upućivali pao, vozio je neko drugi, a u kućama gdje se nijesam ni uselio, živi Stvoritelju za nas i naše zdravlje. neko drugi. A samo one dobre stvari koje sam u tom periodu uradio nijesu propale, pa su me u najtežim trenucima te dobre stvari od- U Beogradu sam ostao nekih sedam godina, a pored školovanja, ržavale i učvrćivale u vjeri. Tako, kako sam ja više davao, osjećao radio sam u IMT Novi Beograd. Takođe sam išao sa drugarima u sam veću sreću i zadovoljstvo, a primijetio sam da više dobijam Rumuniju i trgovali smo u tom periodu majice, dukserice i tehniku, nazad i shvatio da mi je to zagarantovan biznis. Na taj način, ova da bismo zaradili još nešto za momački život. Beograd mi je zbog firma danas zapošljava više od 450 radnika. odnosa ljudi prema meni i tog momačkog života, ostao u lijepom sjećanju. Kako je ovaj velegrad u meni probudio želju da napravim Glasnik: Približite našim čitaocima djelatnost Vaše kompanije, nešto više od svog života, odlučujem da pođem kod brata Hajra, navedite glavne projekte, klijente... Da li sarađujete možda sa bal- koji je već tada radio u Njemačkoj i da zaradim za studije, a i neki kanskim partnerima? auto. Boravak u Njemačkoj, i tada rad na crno po kanalima i šumi, H. Brčvak: Naša firma se bavila niskogradnjom, konkretno posta- prekida odlazak u JNA 1988/89. Poslije odsluženog vojnog roka, vljanjem behaton ploča i ivičnjaka, da bi 2013. počela da polaže ka- vraćam se u Njemačku i ostajem do danas. blove za optičke mreže, a 2014. smo dobili priliku da se okušamo Boravišnu dozvolu dobio sam 1991. i pošto sam brzo učio jezik, po- kao generalni izvođaci u tom poslu koji rade samo velike firme. činjem da radim kao konobar u restoranu. Uz pomoć Gospodara, uspjeli smo da uspješno obavimo sve date zadatke i momentalno postali jedna od vodećih firmi u izgradnji Prvu šćerku dobijam 1992. godine, a 1993. počinjem svoj prvi bi- optičkih mreža u Njemačkoj. znis - otvaranjem restorana. Naravno, sav uloženi novac je bio od pozajmica i kredita. Generalni izvođač podrazumijeva da od provajdera dobijete mjesto gdje treba da se uradi optika i od tog trenutka odradite sve oba- U biznisu sam od tada pa sve do danas i taj put je bio mnogo intere- veze do puštanja mreže u funkciju. Tu se podrazumijeva kontrola santan, sa mnogo padova i uspona, te stečenog iskustva. svih klijenata tog mjesta, projektovanje, što rade naši inženjeri i Otvorio sam četiri građevinske firme i tri restorana. Sve je to na po- arhitekte u Baru i Sarajevu, zatim naš call centar iz Sarajeva pra- četku super radilo i bilo uspješno, ali sam vremenom zapostavljao vi termine u Njemačkoj, đe naši ljudi obilaze klijente i dogovaraju

April 2020. Broj 4 18

mogućnost i mjesto montaže. Sve potrebne dozvole, kao i naru- Crnu Goru šta će se desiti kada se Covid-19 pojavi. Medutim, sve džbinu svih neophodnih materijala i mašina za izvođenje radova, pohvale Vladi i Nacionalnom koordinacionom tijelu, koji su feno- završavamo sa našom radnom snagom. Kada se dobiju potrebne menalno reagovali u trenutku kada je bilo mnogo teško donijeti dozvole, dogovaramo sastanak sa glavnim ljudima iz grada i, na- odluku koja se tiče zdravlja svih građana Crne Gore. Dobro i blago- kon toga, počinjemo polaganje kablova u zemlju. Kada se postave vremeno djelovanje nadležnih institucija je glavni i osnovni razlog kablovi, počinje uduvavanje optičkih vlakana, nakon čega se sve što je Crna Gora među posljednjim zemljama u svijetu imala prvog to mora uvezati i zavariti. Svako vlakno i var mora se provjeriti oboljelog, zatim malu smrtnost, pa je mogla među prvim državama i pustiti u funkciju. Kada se završi mreža dolazi još jedan težak mogla da priča o smanjenju i padu oboljelih, te mogućem popušta- zadatak a to je dokumentacija čitave mreže, koju rade opet naši nju mjera i pokretanju ekonomije. ljudi u Baru i Sarajevu i radove predati gradu, bez ijedne primjedbe. Glasnik: Pored zdravstvene krize, pandemija bolesti Covid-19 uzro- Naši klijenti su vodeći provajderi optike u Njemačkoj: Telekom, D kovaće i ekonomske nedaće. Kako će se Vaša kompanija boriti sa Glasfaser, EWE, a u Holandiji KPN-Telekom Holandije. krizom i imate li savjet za Vladu kojim potezima da podrži privrednike u tim uslovima? Ne radimo sa firmama sa Balkana, osim što nabavljamo neke materijale. Imao sam želju, čak i razgovarao prije tri godine sa nekim H. Brčvak: Neminovno je da će poslije ove zdravstvene krize doći gradonačelnicima iz Crne Gore, da bih sa svojim saradnicima i ekonomska. U Njemačkoj se najavljuje recesija i do 9%, što bi bila možda uradio neki pilot projekat, jer je brzi internet za ekonomiju najveća kriza od 1929. godine. Ja sam bolje naučio sa malo nego sa svake države jedna od osnovnih i nezaobilaznih tačaka za razvoj. puno, tako da nemam straha, a ono što sam dao ne mogu izgubiti. Mislim da i mnogi građani Crne Gore umiju dobro da se snađu u Glasnik: Dokazani ste filantrop i zbog toga ste, pored zahvalnosti krizi. Naše kompanije su se spremile i sve smo uradili što je do nas svih građana naše zemlje, zaslužili priznanje Iskra koje se dod- - ljudi su osigurani, dobavljači i porezi plaćeni. Ono što smo mogli jeljuje u ovoj oblasti, a ove godine i Nagradu Vašeg Bijelog Polja. da uradimo za svoj narod i svoju državu, uradili smo i sada mogu Moramo Vas pitati šta Vas iznutra pokreće na takvo čovekoljublje spokojno i rasterećeno da predam sve svom Gospodaru, a On će si- i kakvu satisfakciju osjećate zbog vrijedne pomoći koju ste pružili gurno uraditi ono što je najbolje za nas, kao i do sada. Predlog Vla- domovini u vrijeme pandemije. di je teško dati, pošto imamo mnogo stručnjaka i pametnih ljudi, H. Brčvak: Zahvalan sam Gospodaru što me je uputio da spoznam mada lično smatram da svaka kriza može da bude pozitivna ako se prave vrijednosti, iako sam dosta toga ponio iz kuće. Kroz svoj ži- povuku pravi potezi i dobro organizuje novi start, jer u tom slučaju vot sam shvatio da se sve materijalno može u svakom trenutku smo u prednosti pa sve ono što smeta i koči napredak možemo da izgubiti i da se ne smijemo vezati za to. Najbitnije je da kada nešto promijenimo i postavimo sve na svoje mjesto. Da svako radi svoj dajemo, za to NIŠTA ne treba da očekujemo nazad. Znam da je po- posao, političari da vode politiku, ekonomisti ekonomiju, doktori jedinim ljudima to nejasno i da to ne mogu da shvate. Meni je tih da liječe ljude, vjerske vođe podučavaju vjeri i lijepom ponašanju, ljudi žao, zato što mnogi od njih nikada neće shvatiti šta je pravi a gazde i privatnici osiguraju ljude i plaćaju poreze i tako svi dopri- užitak davanja i uživanje kada nekoga obradujete i donesete mu nesemo koliko možemo, da bismo očekivali to i od ostalih. radost na lice. Zapravo, smatram da sve što čovjek učini drugom, Glasnik: Kako ćete proslaviti okončanje pandemije? bilo to dobro ili loše, čini sebi, a onaj ko daje nikada neće biti na gubitku. H. Brčvak: Čekam prvi let za Crnu Goru, da zagrlim moju zemlju, prijatelje i familiju, odem na mezarje mojih roditelja u Bistricu, is- Glasnik: Vaša porodica je prije nekoliko godina osnovala fondaciju plačem se kao dijete, jer tek kada se ovako nešto desi postajemo HEMIIAS. Recite nam više o tome. svjesni da mi ništa ne odlučujemo. H. Brčvak: Da, otvorili smo našu fondaciju prije dvije godine i pr- Ako mi Stvoritelj pomogne, imao bih želju da okupim sve medi- venstvena namjera je bila da sve donacije kanališemo da budu u cinske radnike, policajce, vojnike i sve prave heroje sa prve linije, svakom trenutku dostupne svima koji žele da zavire u ispravnost počastim ih kafom u Starom Baru i na taj način im pokažem za- naših donacija, koji to mogu da urade brzo i lako. U tom vremenu, hvalnost za sve što su uradili i žrtvovali za Crnu Goru. donacija je bilo dosta manje i mogli smo ih iz svojih sredstava za- vršavati, a tim povodom je u decembru 2019. u Njujorku otvorena Glasnik: Otkrijte nam razvojne planove Vaše kompanije u nare- i Humanitarna fondacija Dijaspora Crnoj Gori, na čelu sa gospodi- dnom periodu. nom i prijateljem Veskom Mijačom, koji živi u Švedskoj. Međutim, H. Brčvak: Što se tiče Crne Gore, naša kompanija je imala u planu ovaj virus nas je zaustavio pa nijesmo zaokružili sve pojedinosti da ove godine kompletira objekat u Starom Baru i počne gradnju oko otvaranja. Svjestan da će potražnja pomoći prevazići naše mo- još jedne stambene zgrade u Novom Baru. Međutim, zbog momen- gućnosti, odlučio sam da našu Fondaciju HEMIIAS pokrenem uz talne situacije, kompletiranje našeg rizorta će se produžiti i odlo- pomoć provjerenih dugogodišnjih prijatelja iz Crne Gore i dijaspo- žiti za narednu sezonu, a za ostale investicije, pratićemo pažljivo re, koji su preuzeli da je vode. Želimo da, uz pomoć dijaspore, po- razvoj ekonomije u svijetu i u Crnoj Gori, te shodno tome djelovati . mognemo što više familija u Crnoj Gori, a samim tim i našoj državi. Što se tiče kompanije u Njemačkoj, Božjom voljom imamo dovolj- Glasnik: Kako komentarišete borbu male Crne Gore protiv ovakve no ugovorenih poslova za naredne tri godine, mada očekujemo globalne prijetnje? Da li smatrate da je država efikasno upravljala mali pad prometa ali i oporavak već od septembra, tako da bi sa krizom, s obzirom na relativno mali broj oboljelih i žrtava bolesti? ovom prognozom svi mi u kompaniji bili zadovoljni. H. Brčvak: Od početka zabrinuto pratim razvoj pandemije. Kada sam vidio šta se dešava po Evropi i kako su najjače evropske dr- žave nespremno dočekale pandemiju, bio sam mnogo zabrinut za

Broj 4 April 2020. 19

Hajriz Brčvak, a businessman and a philanthropist A person who does good deeds will never suffer a loss

I am waiting for the first flight to Montenegro to embrace my country, friends and family.

he name of Hajriz Brčvak, from Bijelo Polje who lives and Glasnik: Would you please share more details about yourself and works in Germany, will be remembered by the Montenegrin present your journey from Bijelo Polje, your education in Belgrade Tcitizens long after the Covid-19 pandemic passes. He is a and Germany, and a company which successfully operates in Ger- well-known philanthropist and the Iskra award winner, who made many, the Netherlands...? the largest single donation to the National Coordination Body for H. Brčvak: I was born in 1967 in a 10-member family. I finished ele- Infectious Diseases amounting to EUR 100,000 and $ 180,000, thus mentary school in Bistrica, and afterwards continued High School making a very significant contribution to the fight against this -di "Miloje Dobrašinović", also in Bijelo Polje. There were no regular sease. Our intention was to introduce the readers of Glasnik with bus routes at that time, only for the workers, which left at five in this not only philanthropist, but also successful businessman, the morning, and in order to get to school on time, we had to take whose company employs more than 450 workers in Germany. that first bus, which arrived an hour and a half or two earlier, so we

April 2020. Broj 4 20

often spent time at the train stations with our feet getting cold and with whom I have four children, and I left my flat at that time. I we were warming ourselves, waiting for the school to open. For think these were some of the hardest moments for me, as I am these reasons, after completing two years of high school, I went very much attached to the family. I did not interrupt contact with to Belgrade to take up a trade, where I was provided with the paid the children, and because of them I tried to maintain the contact accommodation and food and I did not want to be a burden to my with my ex-wife as well, although this was not easy at first. parents, because we lived off my father"s salary, which he earned With the help of the Creator, in 2011, I was able to open a current at GP "Titograd" and mother"s earnings from the market, where company and in that time I met my wife Selma, with whom I have she was selling home-made products - cheese, cream, seedlings, a daughter and who, along with my children, was and remained corn flour, produced at our estate and our water mill. my greatest support and motivation. During this period, mother also had a carding machine and she Starting a business was much more difficult than it used to be - worked day and night in order to raise us in a traditional and you have to start with new people who don"t know the business, honest manner, which we, all children, grandchildren and great- but once you have the faith, the motive, the right goal and the ri- -grandchildren, are grateful for and proud of. ght "navigation system", anything is possible. My wife Selma has At the age of 17, I left a province such as my Bistrica and went to opened up new perspectives for me and given me new strength, Belgrade. It was, in my opinion, the decisive step for my future life. therefore I realized that with my vices I was destroying what I re- Two completely different worlds. But still, the home upbringing ceived from God and I began to practice faith and be grateful for all and certainly the prayers of worried parents, which they sent up that I have and what is happening to me. I realized that we were, to the God for us and our health, saved me from many bad things in fact, only beneficiaries of material things, because I bought the and temptations. new cars and houses while the business was booming.

I spent seven years in Belgrade, and besides my education, I wor- When I failed, those cars were driven by someone else and other ked at IMT Novi Beograd. I also went with my friends to Romania people have been living in the houses which I did not even move and during that period we traded T-shirts, sweatshirts and tech- in. And only the good things I did during that period did not fail, so nique in order to earn some money for life of a young man. Beca- in the most difficult moments, those good things kept me strong use of people"s attitude towards me and this life of a young man, and firm in my faith. So, as I gave more, I felt more happiness and I have fond memories of Belgrade. As this metropolitan city had satisfaction, and I noticed that I was getting back more and reali- awakened my desire to do something more in my life, I decided to zed that this is my guaranteed business. Thus, today the company go to my brother Hajro, who had already been working in Germany employs more than 450 workers. at the time, to earn some money for studies and even for a car. A Glasnik: Would you please present your company"s activity, ma- stay in Germany and the work in the canals and forests without jor projects, clients to our readers? Do you perhaps cooperate with permission were interrupted by the call-up for the YNA in 1988/89. partners from the Balkans? After completing my military service, I returned to Germany where I stayed till this day. H. Brčvak: Our company was engaged in civil engineering, in particular the installation of behaton plates and curbs, in 2013 it I got my residence permit in 1991 and as I quickly learnt the lan- started laying fibre optic cables, and in 2014 we were given the guage, I started working as a waiter at a restaurant. I got my first opportunity to try out as general contractors in this business whi- daughter in 1992 and in 1993 I started my first business – I opened ch was done only by large companies. With the help of the Lord, we a restaurant. Of course, all the money invested was from loans and managed to complete all the tasks successfully and immediately credits. I"ve been in business ever since and this road has been a became one of the leading companies in the construction of opti- lot interesting, with many ups and downs, and experience gained. cal networks in Germany. I opened four construction companies and three restaurants, whi- The general contractor implies getting a place from the provider ch worked great and successfully in the beginning, but over time I where the optics are to be done and from that point on, meet all neglected all because of some vices and it ended with debts that I the obligations until the network is put into operation. This invol- would pay back from new businesses. Along the way, I learnt from ves controlling all the clients in this place, designing done by our personal experiences that when I fell and when I rose, I greeted engineers and architects in Bar and Sarajevo, then our call centre all these people politely, because I have met many of them along from Sarajevo makes appointments in Germany, where our people these paths. visit clients and arrange the possibility and location of assembly. Because of people who experienced or are currently experiencing All the necessary permits, as well as the purchasing of all the ne- or will experience the similar situation as I did, perhaps I should cessary materials and machines for the execution of works, are mention that I repeatedly lost everything and on two occasions, I completed by our workforce. When the necessary permits are ob- literally had no money to buy milk for my children. tained, we arrange a meeting with the city leaders and, after that, start laying cables into the ground. The cable installation is fol- Many people, besides my loved ones, did not notice it, because I lowed by insufflation of the optical fibre, after which it must be tied was aware of this condition and I was very good at dealing with up and welded. Each fibre and welded joint must be checked and nothing. So we should never surrender to destiny, because even put into operation. destiny has more paths and possibilities that we choose ourselves, so we need to question ourselves whether we are on the right path When the network is completed, there is another difficult task and we should not blame anyone for our failure but ourselves. such as the documentation of the entire network, which is again being done by our people in Bar and Sarajevo and then handed With the last business failure in 2008/9 I divorced my then wife, over to the city without a single comment.

Broj 4 April 2020. 21

Our clients are the leading optics providers in Germany: Telecom, Montenegro. Good and timely actions of competent institutions D Glasfaser, EWE, and in the Netherlands KPN-Telekom of the Ne- are the basic and main reason why Montenegro was among the therlands. last countries in the world to have the first diseased, then low mor- tality rate, so it was among the first countries which could speak We do not work with companies from the Balkans, except we about the decrease and fall of the number of the diseased and pos- purchase some materials. I had the desire, even talked to some sible mitigating measures and launching the economic activities. mayors from Montenegro three years ago, that I might do some pilot project with my associates, because the fast internet for the Glasnik: In addition to the health crisis, the Covid-19 pandemic economy of each country is one of the basic and imperative aspec- will also cause economic difficulties. How will your company cope ts for development. with the crisis and do you have any advice for the Government on the support measures to the business community in these condi- Glasnik: You are a proven philanthropist, and because of this, in tions? addition to the gratitude of all citizens of our country, you deser- ved the Iskra award in this field, and this year"s award of Bijelo Po- H. Brčvak: It is inevitable that health crisis will be followed by an lje. We need to ask what motivates you to such philanthropy and economic crisis. Germany has announced a recession of up to 9%, what satisfaction you feel for the valuable help you provided to which would be the biggest crisis since 1929. I learned better to your homeland during the pandemic. deal with a little than a lot, so I am not scared, and I cannot lose what I have given. I think that many citizens of Montenegro are H. Brčvak: I am grateful to the Lord for showing me the true values, able to cope with the crisis well. Our companies prepared and we although I have learnt a lot from my parents. Throughout my life, I did our best - people are insured, suppliers and taxes paid. What have realized that material goods may be lost at any moment and we have been able to do for our people and our country, we have that we should not be attached to them. It is most important that done, and now I can safely surrender everything to my Lord, and when we give something, we should expect NOTHING in return. He will surely do what is best for us, as hitherto. I know it is unclear to some people and they cannot understand it. I feel sorry for these people, because many of them will never It is difficult to make a proposal to the Government, as we have understand the real pleasure of giving and satisfaction when you many experts and smart people, although I personally think that make someone happy and bring joy to their faces. In fact, I believe any crisis can be positive if the right moves are made and a fresh that whatever a person does to someone else, whether good or bad, start is well organized, because in that case, we have the advanta- he does that to himself and a person who does good deeds will ge, so anything that impedes and hinders progress can be chan- never suffer a loss. ged and put in its place. Everyone should do their job, politicians should lead politics, economists should manage economy, doctors Glasnik: Your family founded the HEMIIAS Foundation a few years should treat people, religious leaders teach faith and good behavi- ago. Could you please tell us more details? our, and managers and private owners should provide insurance H. Brčvak: Yes, we opened our foundation two years ago and the to people and pay taxes, so we can all contribute as much as we primary purpose was to make all donations available at any time can in order to expect it from others. to anyone who wants to look into the validity of our donations, Glasnik: How will you celebrate the end of the pandemic? which can be done quickly and easily. During that time, there were few requests for donations and we could fund them from our reso- H. Brčvak: I am waiting for the first flight to Montenegro to -em urces, and on that occasion, in December 2019, the Humanitarian brace my country, friends and family, go to my parents" grave in Foundation of the Diaspora to Montenegro, headed by Mr. and fri- Bistrica, weep like a child, because only when something like this end Vesko Mijač, who lives in Sweden, was opened in New York. happens we become aware that we are not deciding anything. If the Creator helps me, I would like to bring together all the medical However, this virus stopped us, so we did not complete all the de- staff, police officers, soldiers and all the real heroes from the front tails about the opening. Being aware that demand for help will line, treat them with coffee at Stari Bar, and thus show them gra- exceed our capabilities, so I decided to launch our HEMIIAS Fo- titude for all that they have done and sacrificed for Montenegro. undation with the help of long-time friends from Montenegro and the Diaspora, who took over the Foundation leading. With the help Glasnik: Could you please reveal your company"s development of the Diaspora, we want to help as many families as possible in plans for the coming period? Montenegro and therefore our country itself. H. Brčvak: As far as Montenegro is concerned, our company had Glasnik: How do you comment on the struggle of small Montene- plans to complete the facility in Stari Bar this year and start con- gro against this global threat? Do you think that the state has ma- struction of another residential building in Novi Bar. However, due naged the crisis effectively, given the relatively small number of to the current situation, the completion of works on our resort will patients and victims of the disease? be extended and delayed for the next season, and for other investments, we will closely monitor the development of the economy in H. Brčvak: From the beginning, I have been following the deve- the world and in Montenegro, and act accordingly. lopment with the pandemic. When I saw what was happening in Europe and how the strongest European countries were unpre- As far as the company in Germany is concerned, we have enough pared for the pandemic, I was much worried what would happen contracted jobs for the next three years, but we expect a small dec- when Covid-19 appeared in Montenegro. However, work done by rease in turnover, but a recovery from September, so that all of us the Government and the National Coordination Body should be in the company would be happy with this forecast. commendable, as they reacted greatly at a time when it was very difficult to make a decision regarding the health of all citizens of

April 2020. Broj 4 22

Agrar Domaćim proizvođačima garantovati otkup viškova

Broj 4 April 2020. 23

Očigledno je da se mora unaprijediti sopstvena proizvodnja strateških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbijedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta.

ržava bi, u uslovima pandemije koronavirusa, trebalo da ga- dostizanja standarda i uvođenja novih tehnologija, što je rezultat, rantuje otkup tržnih viškova domaćim proizvođačima, što prije svega, uloženih sredstava u njegov razvoj iz Agrobudžeta, Dbi im pomoglo da se odluče da zasnuju proizvodnju u ovoj međunarodnih projekata, donacija i kredita. godini, ocijenjeno je iz Privredne komore Crne Gore. Ostvareni rezultati u proizvodnji su ohrabrujući, ali još u značajnoj Na taj način bi proizvođačima plasman proizvoda bio osiguran, što mjeri ne mogu da zadovolje potrebe domaćeg tržišta. bi trebalo da bude jedna od osnovnih mjera države koja bi pomogla Naime, od ukupno uvezene hrane oko 30 odsto se odnosi na onu da se održi i očuva poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini. koju ne možemo da proizvodimo, jer nemamo zemljišne kapaci- Jedan od glavnih problema naših proizvođača iz primarne proi- tete ili klimatske uslove pogodne za tu proizvodnju, ali i zbog ne- zvodnje, ne samo u uslovima pandemije nego i u redovnim uslo- postojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih vima poslovanja, jeste pitanje garancije otkupa proizvoda", rekli su poljoprivrednih proizvoda, odnosno nemamo dovoljno razvijenih predstavnici Komore agenciji Mina-business. prerađivačkih kapaciteta.

Oni su podsjetili da je poznato da je značajan dio domaće proizvo- Međutim, činjenica je i da se uvozi dosta proizvoda za koje postoje dnje posljednjih godina plasiran u vrijeme turističke sezone, pa u komparativne prednosti, kao i kapaciteti za proizvodnju, što di- situaciji kada se još ne zna šta će biti sa sezonom postoji opravda- rektno ugrožava domaću proizvodnju, koja je suočena sa velikom no pitanje poljoprivrednika na kolikim površinama da sade povrće konkurencijom stranih proizvoda. i voće ove godine. Privrednici su svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti Poljoprivrednici se pitaju da li da zadrže proizvodnju na prošlo- proizvod koji podrazumijeva visok kvalitet i cijenu koja mora biti godišnjem nivou ili da je redukuju, jer će biti teško u kratkom vre- konkurentna na domaćem i stranom tržištu, ali upravo zbog velike menu pronaći tržišta za izvoz viškova koji će se neminovno javiti konkurencije stranih proizvoda smatraju da im je potrebna pomoć ukoliko se ne oporavi turistička sezona ove godine. države za bolje pozicioniranje i jačanje konkuretnosti.

Mali proizvođači bi, ukoliko imaju garanciju da će tržni viškovi biti U te svrhe u toku je realizacija tri važna projekta, koja su finansi- otkupljeni, mogli nesmetano nastaviti svoju proizvodnju i even- rale Vlada i PKCG - Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći tualno promijeniti asortimana proizvoda u skladu sa potrebama ukusi. tržišta. Pored mjera pomoći usmjerenih na sve segmente društva, poseb- Ekonomska aktivnost je u uslovima pandemije praktično zamrla nu pažnju treba posvetiti sektoru proizvodnje hrane. u mnogim sektorima, što nije slučaj sa poljoprivredom i proizvo- Na taj način bi se u uslovima pandemije obezbijedilo sigurnije dnjom hrane. snabdijevanje tržišta domaćim proizvodima i održala bi se poljo- Podsjećamo da se i u vrijeme posljednje svjetske ekonomske krize privredna proizvodnja kojom se bavi preko 48 hiljada domaćinsta- pokazalo da je poljoprivreda otpornija od drugih sektora privrede, va u Crnoj Gori. poput usluga, nekretnina i automobilske industrije, kao što je i slu- Preopruka bi bila i da se avansno uplate subvencije, koje su već čaj danas. planirane za razvoj poljoprivrede kroz ovogodišnji Agrobudžet, jer U ovim mjesecima, kada je koronavirus "zavladao" svijetom i kada bi to bila u stvari direktna bespovratna pomoć proizvođačima, u mnoge zemlje zabranjuju izvoz obezbjeđujući prije svih svoje sta- najmanjem iznosu od 50 odsto od planiranih. novništvo hranom, može vidjeti koliko znači domaća proizvodnja. Bilo bi veoma važno i da se obezbijede povoljna kreditna sredstva, Očigledno je da se mora unaprijediti sopstvena proizvodnja strate- posebno za ovaj sektor, sa nižim kamatnim stopama i dužim grejs ških proizvoda, prije svega hrane, da bi se u svim uslovima obezbi- periodima i rokovima vraćanja, kako bi se obezbijedila sjemena, jedilo sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta. sadni materijal, folija za plastenike, zaštitna i sredstva za prihranu bilja. Važno je pomenuti da niže cijene naftnih derivata umnogo- Povećanje domaće proizvodnje za čiji razvoj postoje komparativ- me u ovom trenutku mogu pomoći domaćim proizvođačima. ne prednosti, nije samo potreba, već i imperativ za ukupni budući razvoj društva, u cilju zadovoljenja potreba stanovništva i istovre- Takođe je veoma važno raditi na daljoj popularizaciji domaćih meno smanjenja spoljnotrgovinskog deficita, bilo kroz povećanje proizvoda. Svjedoci smo da se ovih dana puno govori o domaćoj izvoza ili supstitucijom uvoznih proizvoda povećanjem potrošnje proizvodnji i potrebi da što više kupujemo domaće. Pri tome, na- domaćih proizvoda. ravno, očekivanja su da proizvođači nude svoje proizvode po pri- stupačnim cijenama uz odgovarajući kvalitet, a da trgovački lanci U poljoprivredu, koja predstavlja stratešku granu razvoja, poslje- učine napor da im pomognu kroz skraćivanje valute za plaćanje dnjih deset godina samo kroz Agrobudžet je usmjereno oko 266 na 15 dana, gdje bi država takođe mogla da pomogne davanjem miliona eura bespovratnih sredstava, a u ovoj godini još oko 610 povoljnijih kredita trgovačkim lancima u slučaju da se koriste za miliona eura, što je imalo pozitivan uticaj na rastuće trendove kako plaćanje domaćih proizvoda. u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, tako i u prerađivačkoj industriji. Takođe bi, kako su ocijenili, bilo veoma značajno da su domaći Crnogorski agrar posljednjih desetak godina bilježi veoma dobre proizvodi bolje pozicionirani i da imaju više prostora na policama rezultate kako sa aspekta povećanja proizvodnje tako i sa aspekta kako bi bili vidljiviji za građane.

April 2020. Broj 4 24

ve godine više nego ikad, svaki gost će biti veoma značajan, pa se treba Opotruditi da što više naših građana ljetuje u Crnoj Gori, poručuje za Glasnik Ranko Jovović, predsjednik Odbora udru- ženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore. Dodaje da je će za potpuni oporavak turističkog sektora biti potrebne dodatne mjere i podsticaji, koji su dugoroč- nog karakreta, jer je izvjesno da će se kriza osjećati i nakon stabilizacije zdravstvene situacije. Ukoliko se pandemija brzo suzbije, oporavak će biti brži, pa možemo planirati i ugovarati aranžmane za narednu sezonu.

Glasnik: Pandemija koronavirusa najviše je pogodila jedan od ključnih sektora naše privrede – turizam koji će se suočiti sa velikim i dugotrajnim posljedicama. Vaš komentar tim povodom?

R. Jovović: Sektor turizma i ugostiteljstva je trenutno najviše pogođen jer je mjerama za suzbijanje širenja novog korona virusa zabranjen rad privrednicima u ovoj djelatnosti. Nakon stabilizacije situacije i vraća- nja u normalne tokove, u sektoru turizma će se i dalje, na žalost, izvjestan period osjećati posledice. Pandemija koronavirusa je pogodila gotovo čitav svijet i ostavlja ekonomske posledice na sve zemlje koje se Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja bore sa ovom pojavom. Kako naš turizam zavisi od stranih gostiju, izvjesno je da će turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne se posledice osjećati sve dok se situacija u svijetu ne normalizuje. Gore

Glasnik: Gotovo je izvjesno je da smo izgu- bili predsezonu (otkazuju se brojni aranž- mani), a kakva su očekivanja kad je riječ o Poziv građanima glavnoj turističkoj sezoni?

R. Jovović: U ovom momentu je nezahvalno bilo šta prognozirati iz razloga što je neizvjesno do kada će ova situacija trajati. Crne Gore da Kao što sam već rekao, naš turizam zavisi od stranih gostiju, što je dodatan faktor neizvjesnosti, jer ne možemo predvdijeti kako će se situacija razvijati u zemljama iz kojih ljetuju u svojoj dolazi najveći broj naših turista, te kakve će ekonomske posledice ostaviti u tim zemljama. Kada se platežna moć stanovištva smanjuje, ljudi se prvo odriču putovanja, pa zemlji tok turističke sezone zavisi od zdravsvene ali i ekonomske situacije.

Glasnik: Da li postoje procjene koliki će uticaj pandemija imati na crnogorski turizam? Naš turizam zavisi od stranih gostiju, pa je izvjesno R. Jovović: Svaka procjena bi bila paušalna da će poslovanje ovog sektora diktirati normalizacija jer ne znamo do kada će situacija sa pandemijom koronavirusa potrajati, pa od dužine zdravstvene i ekonomske situacije u svijetu.

Broj 4 April 2020. 25

trajanja ove situacije zavisi i pad prometa u R. Jovović: Naše društvo je ovih dana, čini nezvjestan perod. Ipak, nadamo se da će se turizmu. Izvjesno je da će on biti značajan, se više nego ikad, jedinstveno u nastojanji- situacja ubrzo stabilizovati, te da ćemo uz ali sve dok traje ova situacija, svaka preci- ma da se zajedničkim snagama izborimo postojeće i nove podstcajne mjere prevazći znija procjena bi bila nezahvalna. sa ovom situacijom kako bi se što prije i uz ovaj krizni perod. što manje posledice suzbilo širenje ovog Glasnik: Šta su sada najveći izazovi za tu- Kao što ste rekli, kompanija Comp Co- opasnog virusa. Isto tako, mišljenja sam da rističke poslenike? Da li je najteže zadržati merc je dala svoj doprnos u prevazilaže- je potrebno jedinstvo i doprinos svih aktera radnu snagu koja je, poznato je, deficitarna nju ove situacje jer smo svjesni da samo u ekonomskom životu da posledice po eko- u turizmu ili ...? zajedničkim zalaganjem mozemo što nomiju budu što manje. U skladu sa tim, prije i što uspješnije izaci iz ove stuacije. R. Jovović: Upravo tako, najveći izazov lokalne uprave će imati važnu ulogu kroz Shodno tome, mi smo sve svoje objekte privrednicima je zadržati kako zaposlene, oslobađanje dijela lokalnih obaveza koje ustupli Državi za namjenu karantina. Ho- odnosno kako redovno izmirivati zarade. turistički privredenici plaćaju. Prije svega teli Lighthouse u Igalu i na Vučju su bili Privrednicima je cilj da zadrže što više za- mislim na porez na nepokretnost, doprinos domaćini našim državljanima koji su došli poslenih i da im osiguraju sigurna prima- turističkim organizacijama, takse na rekla- iz inostranstva u Crnu Goru nakon početka nja. Međutim, to kod velikog broja naročito me i pristup putevima… pandemije. Nakon isteka peroda inkubacije malih i srednjih kompanija nije moguće, Glasnik: Hrvatska je pripremila popust od od 14 dana, građani koji su bili u hotelima usljed nedovoljne akumulacije sredstava. 50 odsto za ljetovanje njihovih građana su pošli svojim kućama, nakon čega je iz- Ovo je naročito izraženo jer se kriza iza- u svojoj zemlji, a slične benefite imaće i vršena profesionalna deratizacija i dezin- zvana pandemijom desila nakon zimskih građani Srbije. Da li se kod nas planiraju fekcija kompletnih objekata. Naše osoblje mjeseci kada je ekonomska aktivnost, ina- slične aktivnosti? sada priprema objekte za normalan rad, sa če, na niskom nivou ili je nema kod određe- nadom da ćemo što prije primiti prve goste. nog broja kompanija, tako da su resursi u R. Jovović: Hrvatska i Srbija su u cilju oču- U hotelu Onogošt su i dalje smješteni zdra- najvećem broju slučajeva istrošeni kako bi vanja svojih turističkih resursa pripremile vstveni radinici i mi im stojimo na raspola- se u zimskim mjesecima izmirivale obave- kvalitetne mjere kada su u pitanju bene- ganju sve dok oni budu iskazivali potrebu ze. Pored toga, poslovanje značajnog broja fiti za ljetovanja njihovih građana u tim za tim. ugostitelja ove zime karakteriše niži nivo zemljama, pa smatram da bi o sličnim prometa nego prošle zime usled stupanja aktivnostima trebalo razmisliti i kod nas. Glasnik: Ukoliko se pandemija uskoro suz- na snagu Zakona o ograničavanju upotre- Međutim, činjenjica je da te zemlje imaju bije do kad bi se njene posljedice osjećale u be duvanskih proizvoda. Takođe, zimska daleko više stanovnika od Crne Gore, pa će turizmu? A, ukoliko ona potraje? turistička sezona u ski centrima nije bila samim tim te mjere biti značajno produk- R. Jovović: Ukoliko se pandemija suzbije u na očekivanom nivou, pa se kriza izazvana tivnije u tim zemljama nego što bi bile kod neko skorije vrijeme, posledice će se osje- pandemijom korona virusa desila u najne- nas. Međutim, ove godine više nego ikad, ćati najmanje do proljeća naredne godine. povoljnijem trenutku, kada je konačno eko- svaki gost će biti veoma značajan, pa se Ukoliko se pandemija ne uspije suzbiti tako nomska aktivnost trebala da se povećava. treba potruditi da što više naših građana brzo, bojim se da će posledice biti dugoroč- ljetuje u Crnoj Gori. Pored toga, tržište re- Glasnik: Koje mjere očekujete da donese ne. Poznato je da velike agencije već sada giona je za nas tradicionalno veoma važno Vlada naše zemlje kako bi sačuvali turizam ugovaraju aranžmane za narednu sezonu, a pa će mjere koje koje su donjele ove zemlje - stratešku privrednu granu i obezbijedili novonastala situacija je sve stopirila dok se imati negativan utcaj na posjetu gostiju iz njen rast? zdravstvena situacije ne stabilizuje, te dok tih zemlja u Crnoj Gori, pored već iznesenh se ne sagledaju ekonomske posljedice koje R. Jovović: Vlada je već donjela dva pake- problema izazvanih zdravstvenom i eko- je pandemija prouzrokovala. Shodno tome, ta mjera koje su reakcija na novonastalu nomsom situacjom izazvanom novim ko- ukoliko se pandemija brzo suzbije, oporavak situaciju i koje su kratkoročnog karaktera rona virusom. će biti brži pa možemo planirati i ugovarati kako bi se dijelom amortizovale posledice Glasnik: Kakva je situacija u hotelima kom- aranžmane za narednu sezone. U supro- izazvane širenjem koronavirusa. Odlaga- panije "Comp Commerc", čiji ste osnivač i tnom, sve će biti neizvjesno da daljnjeg. nje plaćanja poreza i doprinosa na zarade, direktor? Poznato je da ste, kao društveno moratorijum na kredite i najavljene sub- Glasnik: Ako želite da dodate još nešto što odgovorna kompanija, neke objekte stavili vencije na zarade u iznosu dijela minimal- nije obuhvaćeno pitanjima molimo da to na raspolaganje za smještaj osoba kojima ne zarade u Crnoj Gori su vrlo važne kako bi učinite. je određen karantin, odnosno izolacija. se prevazišao ovaj prvi "udar" krize. Među- R. Jovović: Želio bih još jednom da pozo- tim, za potpuni oporavak turističkog sekto- R. Jovović: Situacija je ozbiljna kao uosta- vem sve građane Crne Gore na nastavak ra i vraćanje na stope rasta u turizmu biće lom i u većini kompanja koje se bave tu- jedinstva i svih poštovanje mjera Nacional- potrebne dodatne mjere i podsticaji koji su rizmom i ugostiteljstvom. Nemogućnost nog koorinacionog tjela, jer smo na dobrom dugoročnog karakreta jer je izvjesno da će predviđanja vremenskog peroda u kome će putu da iz ove situacije izađemo sa poslje- se kriza osjećati i nakon stabilizacije zdra- se zdravstvena situacija stabilizovati dovo- dicama koje su daleko manje u poređenju vstvene situacije. di do ekonomske nezvjesnosti u kompani- sa ostalim zemljama. jama i nemogućnosti da planiramo naše Glasnik: Za ublažavanje negativnih eko- naredne aktivnosti. Akumulacija koju smo Nakon prevazilaženja problema izavanih nomskih efekata, neophodno je da i lokal- stekli je utrošena u zimskim mjesecima i zdravstevenom situacijom, biće nam po- ne samouprave izađu sa mjerama podrške tokom peroda zabrane rada ugostiteljskih trebno isto takvo jedinstvo i sinergija svih našim hotelijerima i ugostiteljima. Šta oče- objekata, pa nam slijedi veoma izazovan i aktera u društvu, kako bi se naš turistički kujete od njih? sektor oporavio što brže i uspješnije.

April 2020. Broj 4 26

Ranko Jovović, President of the Tourism and Hospitality Association Board An invitation to Montenegrin citizens to spend the summer holidays in their country

Our tourism depends on foreign guests, so the business of this sector will certainly be dictated by the normalization of health and economic situation in the world.

his year, more than ever, every guest hibit the work of the business community from and what the economic consequen- will be very important, so we should in this industry. Following the stabilizati- ces will it leave in those countries. As the Tput efforts to encourage as many on of the situation and the return to usual purchasing power of the population decre- of our citizens as possible to spend sum- business activities, the tourism sector will, ases, people give up travelling first, so the mer holidays in Montenegro, says in the unfortunately, continue to experience con- course of the tourist season depends on the interview for Glasnik Ranko Jovović, the sequences for a certain period. The corona health, but the economic situation as well. President of the Tourism and Hospitality virus pandemic has hit almost the entire Glasnik: Are there any estimates of the Association Board. He adds that the full world, leaving economic consequences in pandemic impact on Montenegrin touri- recovery of the tourism sector will requi- all countries which combat this phenome- sm? re the additional long-term measures and non. As our tourism depends on foreign incentives, as the crisis will certainly be guests, the consequences will certainly be R. Jovović: Any assessment would be ar- felt even after the stabilization of the he- felt until the situation in the world is retur- bitrary, since we do not know when the alth situation. If the pandemic is quickly ned to normal. situation with the corona virus pandemic suppressed, recovery will be faster, so we will end, so the decline in tourism turnover Glasnik: It is almost certain that we have can plan and make arrangements for the depends on the duration of the situation. It "lost" the preseason (many arrangements next season. will certainly be significant, but as long as are cancelled). What are your expectations this situation lasts, it is very difficult to give Glasnik: The corona virus pandemic has of the main tourist season? more accurate assessment. mostly affected one of the key sectors of R. Jovović: At the moment, it is ungrateful our economy – tourism, which will face big Glasnik: What are the biggest challenges to make any predictions, because it is un- and long-term consequences. Could you for tourism managers now? (Is it the har- certain how long this situation will last. As please comment this situation on? dest to keep a workforce which is known to I have already said, our tourism depends on be in high demand in tourism or ...). R. Jovović: The tourism and hospitality foreign guests, which is an additional fac- sector is the most affected by the current tor of uncertainty, because we cannot pre- R. Jovović: Exactly, the biggest challenge situation, because measures to mitigate dict how the situation will develop in the for the business community is to retain the outbreak of the new virus corona pro- countries, which most of our tourists come employees and regularly pay their salari-

Broj 4 April 2020. 27

es. The business community is aimed to nments will play an important role by rele- As you said, "Comp Commerc" company retain as many employees as possible and asing tourist businesses from the payment has made its contribution to overcoming provide them with secure earnings. Howe- of part of the local obligations. First of all, I this situation, because we are aware that ver, this is not possible for many, especially think of real estate taxes, contributions to only if we join hands, we can get out of this small and medium-sized companies, due the tourism organizations, fees on adverti- situation sooner and more successful. Ac- to insufficient accumulation of funds. This sing and access to roads… cordingly, we have disposed of all our faci- is especially pronounced, because the cri- lities to the State to be used as the quaran- Glasnik: Croatia has prepared a 50 percent sis caused by the pandemic occurred after tines. The hotels Lighthouse in Igalo and discount for its citizens, who spend the the winter, when a number of companies Vučje hosted our citizens who came from summer holidays in their country, and si- recorded very low or no economic activity, abroad to Montenegro after the pandemic. milar benefits will be enjoyed by the Serbi- so resources were mostly used up to settle an citizens. Are similar activities planned After the 14-day incubation period, the citi- liabilities during the winter. in our country? zens, who were in the hotels, went to their In addition, the business of a significant homes, after which professional disinfec- R. Jovović: In order to preserve their tou- number of caterers this winter is characte- tion were carried out in the facilities. Our rism resources, Croatia and Serbia have rized by a lower turnover than last winter staff is now preparing the facilities for nor- prepared quality measures when it comes due to the Law on restriction of usage of mal operation, hoping that the first guests to the benefits for their citizens, who spend tobacco products, which entered into force. will be accommodated as soon as possible. summer holidays in these countries, so I Also, the winter tourist season in ski re- Healthcare workers are still hosted at the think that similar activities should be con- sorts did not come up to the expectations, Onogošt Hotel and we remain at their dis- sidered in Montenegro as well. Neverthe- so the crisis caused by the virus corona posal as long as they need. less, these countries have far more inha- pandemic happened at the most unfavou- bitants than Montenegro, and therefore Glasnik: If the pandemic is to be suppres- rable moment, when the economic activity these measures will be significantly more sed soon, by which time would its effects needed to increase. productive in these countries rather than feel in tourism? And what would happen if Glasnik: Which measures do you expect to in our country. However, this year, more it lasts? be adopted by the Government of our coun- than ever, every guest will be very impor- R. Jovović: If the pandemic is suppressed try in order to preserve tourism - a strategic tant, so we should put efforts to encoura- in the near future, the consequences will be economic branch and to ensure its growth? ge as many of our citizens as possible to felt at least until next spring. If the pande- spend summer holidays in Montenegro. R. Jovović: The Government has already mic fails to be suppressed so quickly, I"m In addition, the regional market is traditi- adopted two packages of the short-term afraid of the long-term consequences. It is onally very important to us, so the measu- measures as the response to the current well known that large agencies have been res taken by these countries will have an situation in order to partially mitigate the already making arrangements for the next adverse impact on the visit of guests from consequences caused by the corona virus season, and the new situation has stopped these countries to Montenegro, besides the outbreak. Deferred payment of taxes and all activities until the stabilization of the already mentioned problems caused by the contributions on personal income, a mo- health situation and until the economic health and economic situation due to the ratorium on loan repayment and announ- consequences of the pandemic are con- corona virus outbreak. ced wage subsidies in the amount of a part sidered. Consequently, if the pandemic is of the minimum wage in Montenegro are Glasnik: What is the situation with the quickly suppressed, recovery will be faster, very important to overcome this first "im- "Comp Commerc" hotels, which you are so we can plan and make arrangements for pact" of the crisis. However, a full recovery the founder and CEO of? It is well known the coming seasons. Otherwise, everything of the tourism sector and a return to grow- that, as a socially responsible company, will be uncertain for the time being. th rates in tourism will require additional you have made some facilities available Glasnik: Is there anything you would like long-term measures and incentives, as it is for accommodating people who have been to mention which has not been covered by certain that the crisis will be felt even after quarantined or isolated. our questions but you think is important stabilization of the health situation. R. Jovović: The situation is as serious as in for our discussion? Glasnik: Mitigating the negative economic most companies, engaged in tourism and R. Jovović: Once again I would like invi- effects also requires support measures hospitality. The inability to predict the time te all citizens of Montenegro to be united to our hoteliers and caterers by the local period when the health situation will sta- and respect all the measures brought by governments. What do you expect from bilize leads to the economic uncertainty the National Coordination Body, because them? in companies and the inability to plan our we are on the right track to come out of next activities. The accumulated funds we R. Jovović: These days, our society seems this situation with far fewer consequences obtained were spent during the winter and united more than ever in its efforts to tac- than other countries. After overcoming the during the period when the work of the kle this situation so as to suppress the out- problems posed by the health situation, we catering facilities was banned, so there is break of this dangerous virus as soon as will need the same unity and synergy of a very challenging and uncertain period possible and with fewer consequences. I all actors in society, in order to recover our ahead of us. However, we hope that the also believe that all actors in economic life tourism sector as quickly and successfully situation will stabilize soon and that, with need to join hands and make a contributi- as possible. existing and new incentive measures, we on in order to minimize the consequences will overcome this crisis. for the economy. Accordingly, local gover-

April 2020. Broj 4 28

Zahvalnost trgovcima i njihovim zaposlenim Sektor trgovine adekvatno odgovorio izazovu pandemijskih okolnosti

rivredna komora poziva sve aktere u društvu da se sa pošto- kvatno odgovorio aktuelnom izazovu, doprinoseći kvalitetu života vanjem odnose prema radu crnogorskih trgovačkih kompa- naših građana u ovim kompleksnim vremenima. nija koje su značajno doprinijele da građani u što je moguće P Trgovinske radnje su kvalitetno uslužile hiljade potrošača, uz veli- manjoj mjeri osjete posljedice krize uzrokovane pandemijom vi- ki rizik po zdravlje svojih zaposlenih. Iako je tražnja za osnovnim rusa COVID-19. životnim namirnicama značajno porasla, trgovci se nijesu vodili Dok su u brojnim zemljama Evrope i okruženja prazni rafovi pro- principima tržišnog poslovanja i podizali cijene, čime su pokazali davnica bili svakodnevna pojava, Crna Gora je toga bila pošteđena visok stepen društvene odgovornosti. Napominjemo da su trgo- zahvaljujući umješnosti našeg trgovačkog sektora. To nije bio ni- vačke kompanije u ovim izazovnim vremenima donirale značajnu malo lak zadatak, s obzirom na to da su pojedine države, na koje je pomoć u novcu, opremi i namirnicama radi prevazilaženja posle- naša privreda tradicionalno usmjerena, zabranile izvoz roba u cilju dica epidemije. zaštite snabdijevanja svojih građana. Moramo pohvaliti pravovre- Zbog svega navedenog, apelujemo na crnogorske građane da se ne menu reakciju naših trgovačkih kompanija koje su se brzo preor- vode ostrašćenim političkim izjavama koje nemaju utemeljenje u jentisale na alternativna tržišta i tako omogućili da Crna Gora ne realnosti, a uperene su protiv pojedinih trgovačkih kompanija. Po- oskudijeva u svim potrebnim proizvodima, pri čemu su, što poseb- zivamo predstavnike političkih stranaka na odgovorno djelovanje no želimo istaći, snažnu podršku imali u špediterskim i transpor- u interesu svih građana Crne Gore. tnim kompanijama. Na taj način, sektor trgovine je spremno i ade-

Broj 4 April 2020. 29

Prof. dr Božo Mihailović, Ekonomski fakultet, Univerzitet Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore U ovoj godini recesija svjetske ekonomije

Prognoze svjetskih ekonomskih eksperata su da će u svim zemljama doći do usporavanja ekonomskog rasta u ovoj godini. Predviđanja da će u 2021. godini doći do ekonomskog oporavka su pod velikim znakom pitanja, i ja u ovoj godini očekujem recesiju, kaže profesor Mihailović.

April 2020. Broj 4 30

a "navijam" da se prognoze svjetskih eksperata o ekonomskom oporavku 2021. godine ostvare. Personalno, očekujem Jrecesiju, koja će, sigurno, biti u ovoj godini. Dalji tok zavisi od borbe čovječanstva sa ovim privrednim i društvenim zlom, kaže univerzitetski profesor dr Božo Mihailović analizirajući krizu svjetske ekonomije, izazvanu pandemijom koronavirusa. Mjere Vla- de Crne Gore afirmativno komentariše insistirajući da se njihovi ciljevi: socijalini i proizvodni, što prije realizuju. Profesor navodi da nam sada predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti, gdje, očekuje, ključnu ulogu finansijskih institucija.

Glasnik: Negativne posljedice pandemije koronavirusa itekako se odražavaju i na Crnu Goru jer je naša otvorena ekonomija posebno ranjiva. Da li se može procijeniti koliko ova globalna pošast može da nas košta i koji će sektori privrede biti najviše pogođeni?

B. Mihailović: Pandemija koronavirusa negativno utiče na sve ekonomije u svijetu. Nema ni jedne, a da nije pogođena njegovim djelovanjem: razvijene, manje razvijene, male i velike… Logično je i neminovno da se sve to odražava na našu malu i otvorenu ekonomiju. Za sada je teško izračunati koliko će sve to negativno djelovati na crnogorsku ekonomiju. Ono što je tačno jeste da je dnevni bruto domaći proizvod prije izbijanja pandemije bio 12-13 miliona eura. Ako se pretpostavi da (za sada) imamo njegovo umanjenje za najmanje 50%, to znači da je mjesečni gubirtak oko 180-190 miliona eura, a kvaratalni oko 540-600 miliona eura. Negativnim dejstvom će biti pogođeni svi sektori i svi građani Crne Gore. Za sada, kriza se najviše odražava na sektor usluga (svih vrsta). Posebno je naga- tivan uticaj na turizam, koji je stvarao oko 25% GDP Crne Gore. Sve su prognoze nepouzdane, u ovom momentu. Centralni je problem što se ne zna koliko će dugo ovo zlo trajati. Prognoze se zasnivaju uvijek na određenim prepostavkama.

Glasnik: U svim javnim obraćanjima insistirate na tome da je borba sa koronavirusom prvo borba za zdravlje stanovništva, za živo- te ljudi, a potom za ekonomiju. I pozivate na zajedništvo i toleran- ciju, koji nemaju alternativu. Objasnite. Što prije, to po njih (i sve nas) bolje!

B. Mihailović: Da, tačno ste primijetili da sam u prvi plan stavljao Glasnik: Zašto potencirate neophodnost većeg okretanja proizvo- zdravlje ljudi. Oni su uvijek najvažniji resurs. Bez ljudi nema eko- dnji, posebno održivoj poljoprivredi? nomije, a ekonomija se razvija zbog zadovoljenja potreba ljudi. To je uzročno-posljedična veza, dokazana mnogo puta u ljudskoj B. Mihailović: Još od inicijalnih faza tranzicije nijesmo obraćali istoriji. Zato u ovim složenim okolnostima nam treba mnogo za- dovoljno pažnje na čuvanje preduzeća koja stvaraju materijalni jedništva, solidarnosti – svako treba da razmisli: a kako je onome proizvod. Zato su mnoga velika preduzeća otišla u stečaj ili izgu- pored mene, pa i na drugom "kraju svijeta". Jedino tako možemo bila tržište. Realna ekonomija nije imala prioritet, pogotovo proi- biti pobjednici,i to SVI. Pobjedu ne može izvojevati ni jedan pojedi- zvodni sektor. Zaboravili smo na davnošnju Marksovu maksimu: nac, a ni grupa. Pobjeda je na drušvu(i svijetu!) kao cjelini. "bez proizvodnje nema potrošnje". Zbog toga smo došli u situaciju da nam uslužni sektor dominira u stvaranju GDP-a. Ilustracije Glasnik: Radnicima poručujete da učine sve za svoje kompanije, a radi navedimo da je u 2018. godini vodeća djelatnost od dvadeset, poslodavcima da sada ne otpuštaju zapošljene. Koliko će oni imati koliko ih naša statistika prati, u stvaranju GDP-a bila trgovina sa sluha za ove Vaše apele? 12,6%, dok je prerađivačaka industrija učestvovala sa svega 4%; poljoprivreda, šumarastvo i ribarstvo sa 6,7%, koliko i državna uprava B. Mihailović: Svima poručujem da je najvažnie očuvati "biće" i odbrana i obavezno socijalno osiguranje (statistička klasifikacija) kompanija. I zaposleni i poslodavci (vlasnici) treba da shvate da itd. Činjenica je da smo uvozili mnoge proizvode, pogotovo iz sek- su sada svi "jedno i zajedno", jer se treba vratiti u kompaniju po- tora poljoprivrede, koje smo mogli da proizvodimo. Sada je pravi slije prolaska ili umanjenja ovog privrednog i društvenog zla, koje trenutak da napravimo radikalni zaokret u tom pogledu. Zato nam vreba svakoga. Zaposleni treba da u kompaniji gledaju svoju dugo- treba nova strategia razvoja, zasnovana na našim resursima, koja ročnu budućnost, izvor egzistencije, a poslodavci da shvate da su će dati prioritet materijalnoj proizvodnji. ljudi najvrednija "imovina" ( reusrs) preduzeća. Ja vjerujem da će se većina pridržavati ovog fundamentalnog koncepta ( filozofije) i Glasnik: Kako ocjenjujete mjere Vlade naše zemlje koje su okrenu- da će svako u praksi postupati poštujući ga kao vrhunski cilj. Biće te zaštiti građana i očuvanju ekonomije? Jesu li u skladu sa situa- sigurno i izuzetaka, koji će vremenom shvatiti da nijesu u pravu. cijom i da li će njihovi rezultati dati prave efekte?

Broj 4 April 2020. 31

B. Mihailović: Ja sam svoje stavove već prezentirao javnosti, a i kreditorima "vrata otvorena", zbog urednosti plaćanja dosadašnjih na sastanku ekonomskih eksperata sa predsjednikom Vlade, 13. obaveza. Koliki će iznos biti potreban, u ovom momentu je teško aprila 2019. godine. Ponoviću, mjere su bile primjerene trenutku, precizirati, ali će se detaljnije znati u toku daljeg ponašanja virusa, objektivne, blagovremene i konzistentne. One su imale dva cilja: a i nas građana. a) socijalini i b) proizvodni. I jedne i druge treba što prije realizo- Glasnik: Ko što ste rekli, izuzetno su važni i potezi banaka i IRF-a vati, sa što manje adminstrativnih procedura. Sada nam predstoji na prevazilaženju posljedica pandemije, odnono održavanju likvi- složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i poseb- dnosti realnog sektora. Kako vidite ulogu finansijskog sektora? no preduzetničke aktivnosti. U tom cilju posebno očekujem anga- žovanje bankarskog sektora, kroz nove kreditne linije, koje će se B. Mihailović: Najvažnije je u postojećoj situaciji da svako radi svoj zasnivati na dužem grejs periodu, vremenu otplata i niskim ka- posao. Uloga finansijskog sistema u cjelini je posebno važna. Mo- matnim stopama. Banke moraju da uspopstave saradnju sa svojim ramo da shvatimo da IRF ne može sam sve da uradi, niti sa sta- klijentima i da shvate da im od njih zavisi uspješnost sopstvenog novišta porftolija kojim raspolaže, niti administrativnog kapacite- biznisa. Što prije- to za njih (a i za sve) bolje! ta. Veoma je dobro što on, u datoj situaciji, postoji kao institucija. Međutim, ono što se očekuje od cjeline bankraskog sistema (sekto- Glasnik: Hoće li Vlada morati da se zadužuje kako bi obezbijedila ra) jeste da bude naročito aktivan i za postojeća, a posebno za nova funkcionisanje sistema? Šta bi to zaduživanje značilo? preduzeća. Po mojem mišljenju, on još nije regaovao na pravi na- B. Mihailović: Crna Gora je sve svoje kreditne obaveze blagoverme- čin. Vjerujem da će shvatiti potrebu za promjenu ponašanja i pro- no izmirila i ima povoljnu reputaciju kao dužnik u međunarodnim pušteno uskoro početi da nadoknadjuje. U sve se to mora uključiti okvirima. Prošlogodišnje "zaduživanje radi razduživanja" po nižim Centralna banka Crne Gore, kao vrhovna monetarna institucija. kamatnim stopama je bio pravovrmeni i izvanredan ekonomski Glasnik: Saglasni ste da održivi privredni razvoj treba graditi na potez. Sigurno je da će u uslovima smanjenog priliva u budžetu nauci, inovacijama i digitalizaciji kao ključnim preduslovima da- (zbog neophodnih mjera odlaganja i oslobađanja od poreza i do- ljeg napretka. Objasnite? prinosa) biti potrebno novo zaduživanje. Ono mora biti usmjereno na funkcionisanje države kao sistema i dalje vođenje adekvatne B. Mihailović: Da, to sam više puta istakao. Inovacije su sada po- socijalne politike. Veoma je dobro što su nam prema različitim trebnije više nego ikada, u svim sektorima. One su već došle do

April 2020. Broj 4 32

izražaja u obrazovanju, na različitim nivoi- Dalji tok zavisi od borbe čovječanstva sa ma. Pošto je sigurno da "dan poslije" virusa ovim privrednim i društvenim zlom. (nadamo se da će doći što prije) neće biti Glasnik: Mnogi respektabilni svjetski isti ni u čemu, kao dan prije početka virusa, stručnjaci nedvosmisleno kažu da će svijet to će digitalizacija u svim oblastima zauze- izgledati drugačije nakon pandemije koro- ti posebno mjesto. Za nju je potrebno novo na virusa. Je li je sadašnja kriza pokazala obrazovanje većine naših građana, poseb- da je neoliberalizam poražen jer tržište ne no u biznisu "od kuće". Naravno, u dužem može da funkcioniše bez državnog inter- roku će doći do izražaja objektivna potre- vencionizma? ba primjene nauke i poštovanja struke, što nam do sada nije bila bolja strana. B. Mihailović: Iako sam se čitavi profesi- onalni život bavio tržištem, sa stanovišta Glasnik: Koliko će vremena trebati da se preduzeća (i raznih organizacija), uvijek oporavi naša privreda, nakon pandemije? sam smatrao da je neophodan određeni vid Koji ekonomski potezi imaju prioritet na- državne intervencije u ostarivanju ključnih kon izlaska iz ove situacije? razvojnih ciljeva. Tržište na makro-nivou B. Mihailović: Ovo je prva kriza koja nije nije savršeni mahanizam. Ono daje tzv. izazvana ekonomskim faktorima. U odno- ex post rezultate, odnosno sa popriličnom su na ekonomiju, ona je endogena i poslje- vremenskom docnjom. Zato je potreban dična. Zato su sva predviđanja naslonje- mix državne regulative sa tržišnim djelo- na (ili moraju biti naslonjena) na vrijeme vanjem, kako se događaji na tržištu ne bi trajanja pandemije. Pažljivo sam pratio stihijno odvijali. I ubuduće neće doći do su- izjave svjetskih autoriteta iz ove oblasti spenzije tržišta, ali će svi iz postojeće situ- (medicine) ipokušavao da ih, koliko mogu, acije, uvjeren sam, izvući značajne pouke. razumjem. Zapazio sam da postoji mnogo U tom smislu je za očekivati da se stvore neslaganja i još više nepoznanica. Zato je i nove ekonomske teorije, koje će biti pu- nezahvalno predviđati vrijeme izlaska iz tokaz za buduće (drugačije) pravce razvoja, ekonomske krize. Jedno je sigurno: prave pa i nove privredne sisteme. posledice će nastupiti tek izvesno vrijeme Glasnik: Ukoliko želite da govorite o još poslije pandmije (u ovom ili onom obliku). nekim aspektima u vezi sa ovom temom, U međuvremenu, priorietet treba dati onim molimo da to učinite. sektorima koji mogu brzo da poslovno djeluju; to je sektor usluga (u njaširem smislu) B. Mihailović: Ovo su neiscrpne teme, koje i malog biznisa. Naravno, pretpostavka je će biti, ubijeđen sam, duže aktuelne, nego da se za vrijeme pandemije očuvaju naši što sada bilo ko može da pretpostavi. Nji- veliki sistemi (Plantaže i dr.), što nije lako. hov kontinuitet, u daljim istraživanjima, će Preduzetništvo treba da bude u mislima biti stalna potreba svih vlada i svih zemalja svakog našeg građanina, koji se može ba- svijeta. I njarazvijenije ekonomije su po- viti biznisom. kazale visok stepen ranjivosti, pa i krupne pukotine u različitim privrednim i društve- Glasnik: Da li bi ova kriza, po mnogima nim oblastima (zdravstvo), ali i društvenim slična, ili, pak, veća odglobalne finansijske sistemima. Niko ne može ostati imun od 2008. mogla svjetsku ekonomiju uvesti u svega što se oko njega dešava. recesiju? Crna Gora, kao mala zemlja i otvorena eko- B. Mihailović: Sve dosadašnje krize su bile nomija, ima šansu da brzo djelujemo i bu- "sitne" prema ovoj, posebno zbog činjenice demo adaptibilni na nove uslove. Bitno je da je napadnut ljudski faktor, kao najva- da anticipitramo promjene i da se prema žniji prozvodni (i potrošni) resurs. Kriza iz njima kreativno odnosimo. Zato je moja 2008 godine je bila jednostavnija (početno preoruka svakom našem građaninu da se – finansijska) u odnosu na aktuelnu, kako zapita: šta može kreativno učiniti u ovoj si- prema uzrocinma, tako i prema ukupnom tuaciji? Kako može doprinijeti sebi i svojoj zahvatu i posljedicama. Prognoze su svjet- porodici da prije izađe iz ovog privrednog skih ekonomskih eksperata da će u svim i društvenog galimatijasa? S druge strane, zemljama doći do usporavanja ekonom- svi treba da shvatimo da smo na istom za- skog rasta (negativnih stopa) u ovoj godini. datku; da nema političkih, ni bilo kakvih Predviđanja su da će u 2021. godini doći do podjela; malo nas je za dijeljenje, a nije ni ekonomskog oporavka. To je pod velikim vrijeme za to. Podjele mogu samo svakome znakom pitanja, i ja "navijam" da se takve da doprinesu loše rezultate– i pojedinačno prognoze ostvare. Personalno, očekujem i kolektivno. recesiju, koja će sigurno biti u ovoj godini.

Broj 4 April 2020. 33

PhD Božo Mihailović, Faculty of Economics, University of Montenegro and President of the Union of Economists of Montenegro Recession of the global economy this year

April 2020. Broj 4 34

According to the forecasts of the world economic experts, all countries will record a slowdown in economic growth this year. The projections that 2021 will bring the economic recovery are questionable, while in this year I expect recession, says professor Mihailović.

hope that the projections of the economic recovery in 2021 will employers (owners) need to understand that they are all now "uni- come true. But, personally I expect recession, which will surely ted", because they need to return to the company, after passing or I happen this year. The further course depends on humanity"s mitigating this economic and social evil, which is threatening to struggle with this economic and social evil, says PhD Božo Mihai- everyone. Employees should seek in the company their long-term lović, analyzing the global economic crisis caused by the coronavi- future, a source of existence, while employers should understand rus pandemic. He is speaking affirmatively about the measures of that people are the most valuable "assets" (resource) of a company. the Government of Montenegro, while insisting on accomplishing I believe that majority will adhere to this fundamental concept their goals: social and production-related, as soon as possible. The (philosophy) and that everyone will treat and respect it in practice professor says that a more complex task is now ahead of us, which as the supreme goal. There will certainly be exceptions, who will is related to stimulating economic and especially entrepreneurial realize over time that they are wrong. The sooner the better for activities, where he expects the key role of financial institutions. them (and for all of us)!

Glasnik: The negative consequences of the coronavirus pandemic Glasnik: Why do you emphasize the need for a greater turn to the greatly affect Montenegro, because our open economy is particular- production, especially to the sustainable agriculture? ly vulnerable. Can it be estimated how much this global menace will B. Mihailović: Since the initial stages of transition, we have not cost us and which sectors of the economy will be most affected? paid sufficient attention to preserving the companies, which cre- B. Mihailović: The coronavirus pandemic has adverse effects on ate a tangible product. That is why many big companies went all economies in the world. There is no single one which is not bankrupt or lost the market. The real economy did not have prio- affected: the developed ones, less developed, small and big… It is rity, especially the manufacturing sector. We forgot about Marx"s logical and inevitable that all this reflects on our small and open maxim: "Without production there is no consumption". That is way economy. For the time being, it is difficult to calculate its adverse we got into the situation where the services sector dominates the effects on the Montenegrin economy. It is true that the daily gross GDP creation. In order to illustrate, according to our statistics, in domestic product before the pandemic outbreak amounted to EUR 2018 out of twenty activities that we follow, trade was the leading 12-13 million. Assuming that (for now) it is reduced by at least 50%, one, accounting for 12.6% in the creation of GDP, while the manu- it means that the monthly loss is about EUR 180-190 million, and facturing industry accounted for only 4%; agriculture, forestry and the quarterly loss is about EUR 540-600 million. All sectors and all fisheries 6.7%, the same as the public administration and defence citizens of Montenegro will feel its adverse effects. For now, the and compulsory social insurance (statistical classification), etc. crisis is mostly affecting the sector of services (of all types). It will The fact is that we imported many products that we were able to have especially negative impact on tourism, which accounted for produce, especially from the agricultural sector. Now is the right about 25% of Montenegro"s GDP. All forecasts are unreliable at the time to take a radical turn in this regard. Therefore, we need a new moment. The main problem is that one does not know how long development strategy based on our resources which will give pri- this evil will last. Forecasts are always based on certain assump- ority to material production. tions. Glasnik: What is your opinion of our Government" measures whi- Glasnik: In all public statements you insist that the fight again- ch are directed towards protecting citizens and preserving the st coronavirus is first a fight for the health of the population, for economy? Are they in line with the situation and will their results the lives of the people, and then for the economy. And you call for produce the right effects? unity and tolerance, which have no alternative. Could you please B. Mihailović: I have already presented my views to the public, in- explain? cluding at the meeting of economic experts with the Prime Mini- B. Mihailović: Yes, you noticed correctly that I was bringing ster on 13th April 2020. But, I will repeat that the measures were ti- people"s health to the fore. They are always the most important mely, objective and consistent. They had two goals: a) social and b) resource. Without people, there is no economy, and the economy production-related. Both should be implemented as soon as pos- is developing to meet the needs of the people. It is a causal link, sible, with as few administrative procedures as possible. A more proven many times in human history. That is why we need a lot complex task is now ahead of us, which is related to stimulating of unity and solidarity in these complex circumstances - everyone economic and especially entrepreneurial activities. Therefore, I should think of how the one next to them feels, and even the one particularly expect the involvement of the banking sector throu- on the other "end of the world". That is the only way we can be gh new credit lines, which will be based on longer grace period, winners, ALL of us. Victory cannot be won by either one individual repayment period and low interest rates. Banks need to establish or a group. Victory is up to the society (and the world!) as a whole. cooperation with their clients and understand that the success of their own business depend on them. The sooner the better for Glasnik: You urge workers to do everything they can for their com- them (and for everyone)! panies and employers not to lay off their employees now. How sensitive will they be for your appeals? Glasnik: Will the Government have to borrow to ensure the functioning of the system? What would this borrowing imply? B. Mihailović: My message to all is that the most important thing is to preserve the essence of the company. Both employees and B. Mihailović: Montenegro has timely settled all its credit obliga-

Broj 4 April 2020. 35

tions and it has a favourable reputation as a debtor in the inter- se, the assumption is that during the pandemic, our large systems national frameworks. Last year"s borrowing in order to repay at (Plantaže, etc.) are preserved, which is not easy. Entrepreneurship lower interest rates was a timely and remarkable economic move. should be in the mind of every citizen of our, who can do business. It is certain that under the circumstances of reduced inflow into Glasnik: Could this crisis, in many respects similar to or even gre- the budget (due to necessary measures of deferral and exemption ater than the global financial crisis in 2008, put the world economy from taxes and contributions) the new borrowing will be needed. into recession? It must be directed to the functioning of the state as a system and the continued pursuit of adequate social policy. It is very good that B. Mihailović: All crises so far have been "minor" in comparison the door has been opened to us by various creditors as a result of to this one, especially due to the fact that the human factor, as the due payment of our obligations so far. The amount which will be most important production-related (and consumable) resource, needed at this point is difficult to specify, but more details will be has been attacked. The 2008 crisis was simpler (initially the finan- known when we continue to monitor further behaviour of the vi- cial one) than the current crisis, both by cause and by overall scale rus, and of us citizens. and consequences. According to the forecasts of the world economic experts, all countries will record a slowdown in economic Glasnik: As you said, the moves of the banks and the IRF towards growth this year. There are projections that 2021 will bring the eco- overcoming the pandemic effects, as well as maintaining the nomic recovery, which is questionable. I hope that the projections liquidity of the real sector, are extremely important. How do you of the economic recovery in 2021 will come true. But, personally I perceive the role of the financial sector? expect recession, which will surely happen this year. The further B. Mihailović: The most important thing in the current situation course depends on humanity"s struggle with this economic and is that everyone is doing their job. The role of the financial system social evil. as a whole is particularly important. We need to understand that Glasnik: Many respectable world experts clearly declare that the the IRF cannot do everything alone, either from the standpoint of world will look different after the coronavirus pandemic. Has the the portfolio it has or the administrative capacity. In this situation, current crisis shown that neoliberalism is defeated because the it is very good that it exists as an institution. However, the whole market cannot function without state interventionism? banking system (sector) is expected to be particularly active for both the existing and especially new businesses. In my opinion, B. Mihailović: Although I spent my whole professional life dealing it has not reacted in the right way yet. I believe it will understand with the market, from the perspective of companies (and various the need to change the attitude and soon try to make it up for what organizations), I have always felt that a certain form of state inter- it failed to do. The Central Bank of Montenegro, as the supreme ventionism was necessary in meeting key development goals. The monetary institution, must be involved in all this. macro-level market is not a perfect mechanism. It produces the so-called ex post results, that is, results with a considerable time Glasnik: You agree that sustainable economic development sho- delay. Therefore, a mix of state regulations and market activity is uld be based on science, innovations and digitization as key pre- needed to prevent market events from happening disorderly. In conditions for further progress. Could you please explain? the future, there will be no market suspension, but I am convin- B. Mihailović: Yes, I have repeated this several times. Innovations ced that everyone will draw significant lessons from the current are now needed more than ever in all sectors. They have already situation. In this regard, new economic theories are expected to be been expressed fully in the education sector, at different levels. As created, which will be a guideline for future (different) directions it is certain that the "day after" the virus (hopefully it will come as of development as well as new economic systems. soon as possible) will not be the same as the day before the virus Glasnik: If you would like to talk about other aspects regarding this outbreak, digitization will take a special place in all areas. It requi- topic, please be free to do so? res new education for most of our citizens, especially in the home- -based business. Of course, in the long run, the objective need to B. Mihailović: These are inexhaustible topics, which, I am convin- apply science and respect for the profession will emerge, which so ced, will be relevant longer than anyone can now imagine. Their far has not been our stronger point. continuity, in further research, will be a constant need of all governments and all countries in the world. Even the most developed Glasnik: How long will it take to our economy to recover after a economies have shown a high degree of vulnerability, including pandemic? What economic moves will have priority after getting large gaps in various economic and social fields (health), as well out of this situation? as social systems. No one can be immune to everything that is B. Mihailović: This is the first crisis which is not caused by eco- happening around him/her. nomic factors. In relation to the economy, it is endogenous and Montenegro, as a small country and an open economy, has an consequential. That"s why all the projections depend (or must de- opportunity to act quickly and adapt to new conditions. It is im- pend) on the duration of the pandemic. I carefully followed the sta- portant that we anticipate changes and treat them creatively. tements of the world authorities in this field (medicine) and tried Therefore, my recommendation to all our citizens is to ask them- to understand them as much as I could. I have noticed that there selves: what can we creatively do in this situation? How can they are many discords and even more unknowns. Therefore, it is un- contribute to themselves and their families to get earlier out of this grateful to predict the time of coming out of the economic crisis. economic and social evil? On the other hand, we all need to under- One is for sure: the real consequences will come some time after stand that we are on the same mission; that there are no political the pandemic (in one form or another). In the meantime, the prio- or other divisions; because we are too small to be divided and even rity should be given to those sectors that can operate quickly; it is more, it is not the right moment to do so. Divisions can only bring the services sector (in a broad sense) and small business. Of cour- poor results to everyone - both individually and collectively.

April 2020. Broj 4 36

Povećan uvoz hrane i medicinskih institucije i to se odnosi na pošiljke hrane sredstava za ljude i životinje, ljekove, sredstva za higijenu i za svu drugu robu za koju se pro- Crna Gora Uvoz jestivog ulja povećan je 50 odsto, re- cijeni da bi zadržavanje moglo da ugrozi vijesti spiratora, zaštitnih maski i rukavica 60 zdravlje i živote građana. odsto, drastičan pad od 95 odsto bilježe od- jeća i obuća, saopšteno je iz Uprave carina U drugoj polovini maja otvaranje uz pojašnjenje da je povećan uvoz hrane i ugostiteljskih objekata Mila Đukanovića sa predsjednikom EBRD medicinskih sredstava. Sumom Čakrabatijem, prenosi Pobjeda. Predsjednik Vlade Duško Marković kazao - Uvoz sredstava za higijenu i toaletne kon- Đukanović i Čakrabati razgovarali su danas je predstavnicima turističke privrede i ho- fekcije uvećan je za 30 odsto, a znatno je putem video linka, a kako je saopšteno iz telijerima da će već od 4. maja biti stvorene veći uvoz brašna i šećera - kažu iz Uprave kabineta predsjednika, sagovornici su se pretpostavke za rad malih i srednjih predu- carina. saglasili da je pandemija ostavila velike zeća, a da je za drugu polovinu maja plani- posljedice ne samo na zdravstvene siste- Za 40 odsto je uvećan uvoz medicinskih rano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i me zemalja regiona, Evrope i svijeta, već i sredstava i ljekova. uslužnim djelatnostima, poštujući epide- da je ozbiljno uzdrmala globalnu i pojedi- miološka pravila i procedure. - Pored respiratora, zaštitnih maski i ru- načne ekonomije. kavica koji bilježe skok od 60 odsto, uvoz - Otvorićemo i naše marine za sva plovila, Iz tih razloga, dodaje se u saopštenju, po- analgetika i antibiotika veći je za petinu - i zahtijevam da se pripremamo za korišće- trebno je brzo kreirati ekonomske progra- pojašnjavaju iz ove institucije i dodaju da nje tog resursa - rekao je premijer, saopšte- me podrške kako bi se u što kraćem roku se ta roba uvozi iz raznih zemalja. no je iz Vlade. normalizovale privredne aktivnosti, ocije- - Zemlja porijekla zaštitnih maski i ruka- Predsjednik Vlade je rekao da Crna Gora njeno je tokom razgovora. vica je Kina, respiratora Švedska, a najviše nije uvela vanredno stanje jer ono ograni- - Spremni smo da utrostručimo našu podr- ljekova se uvozi iz Slovenije - kažu u Upravi čava ne samo slobode i prava, nego i stva- šku Crnoj Gori - kazao je Čakrabarti. carina. ralački i preduzetnički potencijal u svakom segmentu. Srbija, dosadašnji najveći uvozno-izvozni - Pažljivo pratimo razvoj situacije u regionu i Evropi, i primjećujemo da je Crna Gora do- partner, nakon odluke te zemlje da zausta- - I po rezultatu na suzbijanju epidemije, i po nijela pravovremene odluke u borbi protiv vi promet, sada je iza Grčke, Albanije, BiH, modelu upravljanja, Crna Gora se razlikuje Covid-19 koje daju dobre rezultate. Zato za Bugarske i Hrvatske. od drugih zemalja - kazao je predsjednik nas i nije iznenađenje da ste već počeli sa Vlade. Podaci Carina pokazuju da je, u odnosu na ublažavanjem mjera - naveo je predsjednik april prošle godine, smanjen uvoz svih vr- Premijer je na kraju sastanka rekao da je EBED- sta robe koja služi djelatnostima čiji je rad dobio dragocjene informacije i predloge i U saopštenju se dodaje da je EBRD, una- zabranjen, tako da je osim odjeće i obuće, da će oni biti pažljivo analizirani u Vladi i mjeri da podrži brži oporavak crnogorske značajan pad uvoza vozila (80 odsto), alko- Ministarstvu turizma. hola ( 55) i namještaja (73 odsto). ekonomije, i cijeneći dosadašnju saradnju - Dakle, udružićemo i snage i znanje da odr- sa Crnom Gorom, pripremila obiman paket - U ovim vanrednim okolnostima Uprava žimo turizam kao našu kapitalnu privredu. podrške. carina je reagovala promptno. Obzirom da Želimo da sačuvamo svako radno mjesto - Paket je namijenjen malim i srednjim je određeni broj graničnih prelaza zatvo- u turizmu, Vlada će pomoći direktno za- preduzećima, bankarskom sektoru, klijen- ren, na povećani obim posla na otvorenim poslenima. Turizam nije samo sektor, već tima sa kojima već sarađuje, ali i za nasta- graničnim prelazima se odgovorilo unutra- moćan tržišni instrument naše ekonomske vak ulaganja u energetiku i infrastrukturu. šnjom reorganizacijom rada i preraspore- i monetarne stabilnosti. Zbog toga ćemo ga Čakrabarti je istakao da je impresioniran dom službenika sa zatvorenih graničnih staviti u prvi plan naših ekonomskih mje- dugoročnim promišljanjem, politikama u prelaza. Ni u jednom momentu promet ra, i uskoro izići sa odlukom kojom ćemo kojima nema mjesta panici, kao i regional- robe nije stao, te nije došlo do prekida lan- očuvanje naših kompanija i preduzetnika nim pristupom po kojem je Crna Gora već ca snabdijevanja - objašnjavaju iz Uprave u turizmu, kao i radnih mjesta, podržati sa postala prepoznatljiva - navodi se u saop- carina. oko pet miliona eura iz budžeta - poručio je štenju. predstavnicima turističke privrede i hoteli- Promijenjen je, kako ističu, i režim rada na jerima predsjednik Vlade Duško Marković, graničnim prelazima i u unutrašnjim rob- Đukanović je kazao je da je ohrabren pravo- RTCG. nim ispostavama. vremenom reakcijom i spremnošću EBRD da u ovom momentu značajno uveća svoje - Omogućeno je da se na graničnim pre- Spremni da pomognu Crnoj Gori sa plasmane u Crnoj Gori. lazima mogu osnovne životne namirnice 120 miliona eura i sredstva za higijenu staviti u slobodan Istakao je, kako se navodi, da Crna Gora i u promet. To je omogućilo da roba na najbrži ovako teškim vremenima redovno servisi- Evropska banka za obnovu i razvoje (EBRD) mogući način stigne do krajnjeg korisnika. ra svoje međunarodne obaveze. spremna je da podrži Crnu Goru sa pake- U carinskoj ispostavi Terminal Podgorica, tom od 120 miliona eura, saopšteno je na- - Mjere koje smo bili prinuđeni da preduz- stavljanje ključne robe u slobodan promet kon razgovora predsjednika Crne Gore memo u interesu zaštite zdravlja građana je dozvoljen do 22 časa - objasnili su iz ove Crne Gore, snažno su pogodile prije svega

Broj 4 April 2020. 37

SME sektor, a zatvaranje granica turizam i Navodi da prvi 100 miliona eura vrijedan usluge. Zato moramo biti posebno pažljivi Vladin paket ekonomskih mjera, donijet 19. prema sektorima koji su pretrpjeli štetu. marta, čine brze mjere pomoći privredi. Ipak, ne smijemo razmišljati samo o danu - Cilj je drugog paketa, koji je predložen, da poslije, već nastaviti sa razvojnim projek- privredu zaštitimo sada da bismo od maja tima koji snažno utiču na budućnost Crne ili juna krenuli u mjere pokretanja i razvoja Gore i kvalitet života naših građana - naveo - kazala je Sekulić. je Đukanović. Sekulić ističe da ekonomija cijelog svijeta On je istakao da okvirni paket podrške od osjeća posljedice pandemije. "Podrška našim susjedima neophodna je 120 miliona eura u ovom momentu pred- tokom krize kako bi cijeli region bio stabi- stavlja dobru priliku za privatni sektor, ali - Pad privredne aktivnosti je svuda. Pri- lan. Kao dio globalnog odgovora EU na pan- i za nastavak infrastrukturnih projekata od vrednici nam kažu: nama je najvažnije da demiju koronavirusa, moramo da pomo- interesa za državu ili pojedine lokalne sa- krenemo da radimo. Ovo su mjere čuvanja gnemo susjednim zemljama u ublažavanju mouprave. radnih mjesta i zaposlenih dok privreda ne najgoreg ekonomskog uticaja. Ovi "Krizni krene da radi - ocijenila je Sekulić. - Sagovornici su zaključili da će nastavi- programi Makro-finansijske pomoći" će ti intenzivnu komunikaciju u narednim Sekulić ističe da oni koji su radili na crno omogućiti da deset zemalja obezbijedi nedjeljama i aktivno sarađivati u pripremi ne mogu da očekuju podršku države. makroekonomsku stabilnost, da sašuvaju nove petogodišnje strategije Banke koja će građane i preduzeća tokom krize", kazao - Ovu priliku ne može koristiti neko ko je u svom fokusu zadržati i zemlje Zapadnog je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsje- zloupotrijebio poslovanje prema državi i da Balkana - zaključuje se u saopštenju kabi- dnik za resor "Ekonomija u funkciji građa- sad očekuje od države da mu ona u ovako neta predsjednika. na". kriznim trenucima pomaže - smatra Seku- lić. Evropski komesar za ekonomiju, Paolo U maju moguć rebalans budžeta Đentiloni pozvao je Evropski parlament i Sekulić je kazala da je predviđeno da EPCG Savjet da odobre ovaj važan paket. Prijedlog ekonomskih mjera koji je prije i svi energetski subjekti oslobađaju zatvo- nekoliko dana predstavio premijer Duško rene djelatnosti fiksne naknade za april, "Evropska solidarnost ne smije da stane na Marković, predstavlja paket za stabilizaciju maj i jun, da socijalno ugrožene građane granicama EU. U globalnoj krizi, stojimo ili i zaštitu zaposlenih i privrede u jeku epi- subvencioniraju koliko i Vlada i da ne is- padamo zajedno. Danas, Evropska komisi- demije, kaže za Televiziju Crne Gore, mini- ključuju pretplatnike koji ne izmire pretho- ja je preduzela odlučan korak da pomogne starka ekonomije Dragica Sekulić. dni dug. deset zemalja u susjedstvu u borbi protiv koronavirusa", kazao je komesar Đentiloni. Ističe da će se nakon toga ići sa setom mje- Crnoj Gori 60 miliona iz fonda ra namijenjenih za razvoj kao i da će se Sredstva makrofinansijske pomoći biće do- makrofinansijske podrške kroz već započeti dijalog sa socijalnim par- stupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova tnerima, poslanicima i ekonomskim struč- po visoko povoljnim uslovima kako bi se Evropska komisija usvojila je predlog o njacima doći do najboljeg rješenja, kao i da pomoglo ovim zemljama da pokriju nepo- makro-finansijskoj podršci (MFA) od tri će najvjerovatnije u maju doći do rebalansa sredne i hitne finansijske potrebe. Zajedno milijarde eura za deset zemalja procesa budžeta. sa podrškom Međunarodnog monetarnog proširenja i partnerskih zemalja, kako bi fonda (MMF), sredstva mogu doprinijeti ja- - U ovom trenutku mi moramo izuzetno im pomogla da se ograniče ekonomske čanju makroekonomske stabilnosti i stva- da vodimo računa o održivosti javnih fi- posljedice uzrokovane pandemijom koro- ranju prostora za dodjeljivanje pomoći za nansija. Dakle, prva stvar o kojoj izuze- navirusa. Predlog je na vrhu strategije pa- zaštitu građana i ublažavanje negativnih tno moramo da vodimo računa je da mi keta "Team Europe", koji obuhvata opsežni socio-ekonomskoh posljedica koronaviru- nećemo imati prihode u budžet na način i ciljani odgovor kako bi se pomoglo par- sa. Ovaj instrument takođe ostaje dostupan na koji smo to imali prethodnih mjeseci i tnerskim zemljama u borbi sa pandemijom za druge zemlje koje se suočavaju sa pro- prethodne godine. Dakle, mi moramo da koronavirusa. To predstavlja važan poka- blemima platnog bilansa, navode u Evrop- računamo na manje prihode u budžetu, tu zatelj solidarnosti EU sa ovim zemljama, skoj komisiji. već se akumulira određeni minus - rekla je u vrijeme krize bez presedana, navode iz Sekulić. Komisije, prenosi RTCG. Predlog komisije treba da usvoje Evropski parlament i Savjet EU. Ističe da su to direktna davanja iz budžeta. Predlog, koji prati preliminarne procjene finansiranja, predviđa da Crnoj Gori bude Iz Komisije podsjećaju da pored Makrofi- - Da se prostremo koliko smo široki, to jeste raspoređeno 60 milona eura, dok će osta- nansijske pomoći, EU podržava susjedstvo da zajedno sa poslodavcima podijelimo ono la sredstva makrofinansijske podrške biti i Zapadni Balkan kroz niz drugih instru- što je obaveze i odgovornost svakog od nas, omogućena Albaniji 180 miliona, BiH 250 menata, uključujući humanitarnu pomoć, a to je da zaštitimo ljude koji rade kod nas, a miliona, Gruziji 150 miliona, Jordanu 200 budžetsku podršku, tematske programe, da u narednih mjesec dana izađemo sa još miliona, Kosovu 100 miliona, Moldaviji 100 tehničku pomoć kao i preusmjeravanje jednim paketom mjera, koji bi podrazumi- miliona, Sjevernoj Makedoniji 160 miliona, sredstava i garancija iz Evropskog fonda jevao nešto potpuno drugačije u odnosu na Tunisu 600 miliona i Ukrajini 1,2 milijarde za održivi razvoj kako bi se podržalo inve- ovo, a to je pokretanje i razvoj i dalje investi- eura. stiranje u sektore koji su nateže pogođeni cije u privredu Crne Gore - dodala je Sekulić. pandemijom.

April 2020. Broj 4 38

Premijer Marković i ministri o ekonomskim mjerama Vlade Prioritet je pokretanje proizvodnje

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije, kroz Program pružanja podrške privredi i zaposlenima na portalu https://eprijava.tax.gov.me/ će biti otvoren za sva privredna društva i sve preduzetnike sa digitalnim sertifikatom od 1. maja u 12h. Prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata će biti omogućena na istom portalu od ponedjeljka 4. maja.

remijer Duško Marković je komentarišući ocjene da Vlada On je, govoreći o autoputu, kazao da završetak tog projekta u pred- izdvaja sredstva, ali bez konkretnog predloga, kazao da je viđenom roku nije realan zbog toga što izvođaču fali 700-800 ra- Ppristup izvršne vlasti blagovremen, efikasan i najbolji. dnika koje ne može da obezbijedi iz objektivnih razloga. - Ako bi radili drugačije, upropastili bismo sve što imamo danas, a - Sada su radovi oslonjeni na domaću operativu, koja je kritikova- novac koji imamo, kako neki predlažu mogli bi potrošiti u jednom na i navodno privilegovana, ali se radovi obavljaju mogućom dina- danu, dok već idućeg ne bi imali za penzije, obrazovanje i zdra- mikom. Takođe, pokušava da se obezbijedi bolja dinamika radova vstvo. Razumijemo ovakve zahtjeve i ne odgovaramo na njih - nada bi se skratio rok kašnjenja - naveo je Marković. veo je Marković. On je, govoreći o trećem paketu mjera, kazao da ne može reći nje- On smatra da se u Crnoj Gori mora uraditi sve da se organizuje gov sadržaj, ali da on neće biti samo finansijski, već i strateški i proizvodnja kako ne bi zavisili od drugih. razvojan i imaće nekoliko elemenata na kratki, srednji i dugi rok, koji će uključivati diverzifikciju ekonomije. - Poruka našim partnerima koji kažu da treba dati novac i pomoć, jeste da nam Unija poslodavaca, Privredna komora i Udruženje Marković je, komentarišući procjene Međunarodnog monetarnog menadžera ponudi programe za pokretanje proizvodnje u Crnoj fonda (MMF) o padu ekonomije od devet odsto, kazao da se te pro- Gori, a Vlada će obezbijediti pare - dodao je Marković. gnoze ozbiljno razmatraju.

On je, nakon sjednice Vlade, kazao da su nezahvalne procjene o - Nadam se da možemo naći kvalitetniji odgovor od ovih prognoza. iznosu gubitaka od turizma, zbog novonastale situacije. Ne želim da vjerujem, ni prihvatim da će to da bude ostvareno. Ne možemo izaći neranjivi iz ove situacije, ali ćemo uraditi sve da sa- - Niko to ne zna, ali ja od prihoda u turizmu ove godine nemam čuvamo supstancu naše ekonomije -poručio je Marković. veliku nadu. Namjera je Vlade da sačuva turističku privredu koliko je god to moguće - rekao je Marković. On je kazao da nema riječi o aranžmanu sa MMF-om, ali će biti ri- ječi o partnerstvu, pri čemu od te međunarodne institucije očekuje On je naveo da mu je na sastanku sa predstavnicima turističke pri- značajnu finansijsku podršku, prenosi RTCG. vrede saopšteno da oni ne traže pomoć, odlaganje ili otpis kamata, nego da sa bankama naprave aranžman da dobiju reprogram Marković je, govoreći kreditnoj liniji za podršku medijima, rekao postojećih kredita i bolje grejs periode kako bi sačuvali osnovni da će ona biti brzo dostupna javnosti, u cilju održivosti medija, koji sadržaj. čine važan segment društva, da se makar ne sjekiraju za plate dok rade važan posao. - Rekli su mi da oni očekuju oporavak turističke privrede u proljeće naredne godine - dodao je Marković.

Broj 4 April 2020. 39

Program pružanja podrške privredi i Ministarstvo ekonomije obavještava buduće korisnike Programa, da sva pitanja i nedoumice u vezi sa načinom apliciranja za sub- zaposlenima u cilju ublažavanja negativnih vencije mogu postaviti putem e mail-a: [email protected]. efekata izazvanih epidemijom COVID-19 Ministarstvo ekonomije će na dnevnom nivou odgovarati na pristigla pitanja, a najučestalija pitanja i odgovori na ista će biti obja- Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, je saopštila da program vljeni na sajtu Ministarstva ekonomije(www.mek.gov.me). obuhvata šest vrsta subvencija i da je usmjeren na nešto preko 100 Takođe, Vlada je predvidjela i olakšice za plaćanje računa za struju. hiljada zaposlenih u Crnoj Gori i nekoliko hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća. - Sva preduzeća iz grupe zabranjenih djelatnosti i turističkog sektora biće oslobođena za april, maj i jun fiksnog dijela na računu za - Ovo je stabilizacioni program koji služi za očuvanje radnih mje- struju - kazala je Sekulić. sta koja smo imali u februaru, prije nastupanja epidemije, i jedan je od koraka ka sveobuhvatnim ekonomskim reformama u Crnoj U cilju obezbjeđivanja likvidnosti privrede kreiraće se nove kredi- Gori - objasnila je Sekulić. tne linije u okviru hitnih mjera za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom korona virusa na ekonomiju Crne Gore, povraćaj Ministarka je rekla da je u cilju očuvanja postojećih radnih mjesta, PDV-a realizovaće se u roku od najviše 45 dana, dok se limit carin- ovim mjerama planirana podrška u visini od 50-100% bruto zarade ske garancije za odloženo plaćanje carinskog duga produžava sa za svako zaposleno lice koje je bilo evidentirano u mjesecu febru- 30 dana na 60 dana. aru 2020. godine.

Mjere koje su definisane ovim Programom odnose se na subjekte koji su izmirili poreske obaveze zaključno sa 2019. godinom ili su Umanjenje zarada zaposlenim u javnom u reprogramu i koji nijesu prekršili naredbe Ministarstva zdravlja sektoru donijete u cilju suzbijanja epidemije korona virusa. Ministar finansija,Darko Radunović je rekao da se zarade zaposle- Mjere se odnose i na subjekte osnovane u 2020. godini, zaključno nih u javnom sektoru koji spadaju u grupe poslova A i B u periodu sa 15. martom 2020. godine. trajanja drugog paketa pomoći umanjuju 50 odsto. Istovremeno, predloženim mjerama će se stimulisati novo zapo- Kad su u pitanju porezi, on je naveo da je dogovoreno da se Poreska šljavanje kroz subvencionisanje zarada za svakog novog zaposle- uprava zaduži da preduzme sve zakonom predviđene aktivnosti u nog u periodu od 6 mjeseci. cilju utvrđivanja osnovanosti zahtjeva za povraćaj poreza na do- Privredni subjekt, za jedan mjesec, može podnijeti zahtjev za isto datu vrijednost (PDV) i nakon toga ga vrati u roku od najviše 45 lice samo u okviru jedne predložene mjere. dana.

Sekulić je, obrazlažući mjere, kazala da su predvidjeli subvencije - To znači da smo uvažili zahtjev privrede da se skrati zakonski za djelatnosti koje su naredbama Ministarstva zdravlja bile zabra- rok, koji je do sada bio 60 dana - saopštio je Radunović. Vlada je, njene u prethodnom periodu. prema njegovim riječima, donijela i uredbu o odlaganju naplate carina i PDV nastalog prilikom uvoza proizvoda, čime je rok pro- - Svim zaposlenim u tim preduzećima i preduzetnicima pripada dužen sa 30 na 60 dana. 100 odsto minimalne bruto zarade - objasnila je Sekulić. Radunović je dodao da je Investiciono razvojni fond (IRF) zadužen Isti toliki iznos subvencija Vlada je opredijelila i za svakog zapo- da dizajnira kreditne linije koje bi bile komplementarne sa mje- slenog u sektoru turizma. rama Vlade, a da u saradnji sa Centralnom bankom (CBCG) do 30. Treća mjera se odnosi na subvencije za ugrožene djelatnosti koje aprila pojednostavi procedure za odobravanje kredita. On je dodao nijesu mogle u punom kapacitetu da obavljaju svoj posao. da će potruditi da spreme rebalans budžeta tokom maja, kao i da će sredstva za obezbjeđenje drugog paketa obezbijediti preusmje- Za njih je predviđena subvencija od 50 odsto minimalne bruto za- ravanjem, jer na računu za subvencije nemaju tolika sredstva. rade. Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da mje- Mjera koja se tiče subvencija za novo zapošljavanje podrazumije- rama pokrivaju potrebe najranjivijeg stanovništva. va da svako ko evidentira novozapsolenog u odnosu na prethodni mjesec, ako je taj neko bio na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, - U drugom paketu mjera planirano je da se pomogne socijalno ima pravo na subvenciju od 70 odsto minimalne bruto zarade za ugoženim kategorijama kojima nijesmo pomogli ranije, da imaju tog zaposlenog. iz budžeta primanja do 129 eura. To je pomoć nezaposlenima koji su bili na evidenciji ZZZ 31. marta, a koji nijesu direktno ili članovi Karakteristične su, kako je rekla Sekulić, i mjere koje se odnose njihovih porodica korisnici matrijalnog obezbjeđenja ili nakande na subvencije za zarade zaposlenih na plaćenom odsustvu i u ka- po osnovu osigurnja od nezaposlenosti - rekao je Purišić. rantinu ili izolaciji, u iznosu od 70 odsto minimalne bruto zarade. Tu mogućnost će da iskoristi nešto preko 16 hiljada nezaposlenih. - Zahtjevi za subvenciju podnosiće se elektronskim putem posredstvom novog elektronskog servisa "Program za dodjelu sub- - Druga mjera se odnosi na jednokratne isplate penzionerima koji vencije". Ovaj servis će biti realizovan na portalu Poreske uprave primaju srazmjenu penziju u Crnoj Gori i nekoj drugoj državi, što bi Crne Gore (ePrijava), kojeg privredni subjekti redovno koriste za bilo 290 hiljada eura - naveo je Purišić. podnošenje poreskih elektronskih dokumenata - zaključila je mi- Treća mjera se odnose na subvenciju za struju za 20,89 hiljada so- nistarka. cijalno ugroženih lica, u iznosu od 825 hiljada eura.

April 2020. Broj 4 40

Prof. dr Vasilije Kostić, ekonomski analitičar i profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom o mjerama Vlade Pravovremene, adekvatne i pravilno targetirane mjere

Prioritet je u ovom momentu očuvati supstancu crnogorske ekonomije odnosno one koji su najviše ugroženi: sektor mikro, malih i srednjih preduzeća.

jerujem da u procesu oporavka, kad se korona obuzda, male Virus korona je pokrenuo "virus antiglobalizacije", a sa njim zako- ekonomije, uprkos tome što će biti više pogođene, imaju nito i promišljanje novih odnosa i nove koncepcije budućeg razvo- Vveće šanse za brži oporavak. Od naročite važnosti krite- ja. Koliki će epidemiološki kapacitet imati virus antiglobalizma i rijum "pravovremenosti mjera" Vlade jer on govori o sposobnosti čime će rezultirati ostaje da vidimo u vremenu koje je pred nama. sistema da reaguje blagovremeno u vremenu neizvjesnosti (kakvo Jedno je sasvim sigurno:ovakva stanja su predvorje budućih veli- je ovo), jača vjeru u sistem, značajno podiže optimizam i kohezi- kih promjena koje "počinju kao rušenje domina" za koje se nadam ono djeluje na društvenu energiju - sabira duh društva bez čega da će biti ono što označavamo "kreativnom destrukcijom" . nema motivacije, ocjenjuje za naš časopis dr Vasilije Kostić, eko- I za ekonomsku nauku i praksu važi, kao uostalom i za sve dimen- nomski analitičar i profesor. zije života, da je od onoga što vam se dešava mnogo značajnije Posljedica krize izazvane korona virusom su u par mjeseci takve kako reagujete na to što se dešava. Nije dakle važno gdje se trenu- da se čitav svijet saglasio u jednom: "više ništa neće biti isto". tno nalazite već u kome se pravcu krećete. Otpočelo je preispitivanje osnovnih obrazaca organizovanja i Ako u duhu rečenog procjenjujemo kako je crnogorska Vlada re- funkcionisanja savremnog društveno ekonomskog razvoja, va- agovala na ekonomski šok izazvan korona virusom, bez rizika od žećih doktrina i naučnih paradigmi, ne samo u globalnim već i u bilo kakvog pretjerivanja, se može reći da je to sa stanovišta vre- okvirima pojedinačnih - nacionalnihekonomija. Globalizacija koja menskog okvira učinila pravovremeno, sa stanovišta kriterija dje- je dala ogroman civilizacijski doprinos i unapredila život savre- lovanja je to bilo odlučno, a sa stanovišta sadržaja mjera odgovor je menog čovjeka pokazala je da ima Janusovo lice- dva lica od kojih bio adekvatan i pravilno targetiran. Reakcija je bila, dakle, efikasna je više nego ružno -zastrašujuće. U nezamislivo kratkom roku po- i efektivna. Prvobitnu rekciju Vlade na krizu procjenjujem kroz tri kazalo se da globalizovani – povezani, umreženi svijet koji je do pomenuta kriterijuma jer je svaki od njih ponaosob od izuzetnog juče izgledao kao ekonomski blagoslov može biti ništa manje od značaja za djelotvornost mjera odnosno za njihov konačan uspjeh. ekonomskog prokletsva. U tom smislu je od naročite važnosti kriterijum "pravovremenosti

Broj 4 April 2020. 41

mjera" jer on, pored onoga što znači sam za sebe, govori o sposob- vilan, naši odgovori neće odražavati stvarno stanje pa ćemo tako nosti sistema da reaguje (što je njegova ključna funkcija) a u vre- doći u sukob sa sa činjenicama, a tada strada istina. menu neizvjesnosti (kakvo je ovo) pravovremeno djelovanje jača Dakle, sadašnji paket je najvjerovatnije u skladu ili čak preko naših vjeru u sistem, značajno podiže optimizam i koheziono djeluje na trenutnih mogućnosti . To ne znači da će u budućnosti paket biti društvenu energiju –sabira duh društva bez čega nema motivacije. takav niti da će takve biti naše mogućnosti. Javnost koja, razu- I kao društvo i kao pojedinci možemo postići samo ono u šta vjeru- mljivo, nije dovoljno edukovana u tom smislu, previđa elemenat jemo da je moguće postići. Ili kako kaže T. Eliot: "Tek kad se usudite promptnosti sadašnjeg trenutka. Sredstva za paket su potrebna da odete predaleko otkrćete dokle možete stići". sada i odmah. Kasnije raspoloživa sredstva su za kasnije: "Svje- Pravovremena reakcija Vlade u obliku odlaganja kreditnih i pore- tlost u prostoriju unosi prva svijeća, ostale je samo pojačavaju" skih obaveza preduzećima i građanima uz formiranje kreditnih kaže jevrejska mudrost koja može biti metafora za ovu priliku. linija od strane IRF ( Investiciono razvojnog fonda) sve u cilju oču- Paket osim što sadrži dva dijela koja bih nazvao "očuvajućim" tre- vanja lične potrošnje i likvidnosti preduzeća, a time i očuvanja ra- ba da sadrži i po najavama će sadržati treći dio ili "stimulišući", dnih mjesta je bio samo prvi dio paketa mjera. Naredni segmenti i ta razlika u nominovanju će trebati da bude i svakako će biti paketa mjera će uslijediti u momentu formalizovanja dogovora sa suštinska razlika u njihovoj operacionalizaciji. Prirodu tog dijela socijalnim partnerima. paketa ili posebnog paketa ( vidjećemo) siguran sam da će opre- Kad govorimo o socijalnom partnerstvu -usaglašavanju u konci- dijeliti post festum saznanja i nauk vezan sa krizom i izlaskom iz piranju drugog segmenta mjera, treba reći da proces usaglašava- nje. Za detaljnije elaboriranje u ovom momentu nema uslova, a ni nja usporava dinamiku čitavog paketa (što nije bez posljedica) ali dovoljno informacija jer kao što sam rekao na početku: savremeni bi neželjene posljedice po ukupnu djelotvornost paketa u slučaju svijet, pa i mi, suočio se sa nečim potpuno novim, što nije posto- njegovog odsutstva bile veće iako možda ne bi bile jasno vidljive, jalo u iskustvu i od nagiba naše krive iskustva – krive učenja će ali sasvim sigurno prisutne. Iz krize koja pogađa sve društvene u mnogome zavisiti stvari u budućnosti. Redefinisaće se mnoga strukture ne može se valjano izaći, a da pri tom zanemarite neke polazišta koja su bili postamenti a ne postulati, razmotriti neki ob- od njih. Duštveni konsenzus je neophodan preduslov da bi se rea- rasci, promijeniti stare i utvrditi nove politike razvoja, a može biti lizovala željena društvena promjena koja je po definiciji značajna, i radikalno izmijeniti pogled na strateške ciljeve rasta i razvoja. a u ovom slučaju je to nesumnjivo. Ono na šta bih ukazao jeste to Ipak, na skali prioriteta u ovom momentu je očuvati supstancu cr- da mi kao društvo, razumljivo, nijesmo još uvijek na potrebnom nogorske ekonomije odnosno očuvati one koji su najviše ugrože- nivou razvitka demokratske društvene svijesti pa i vanredne po- ni, sektor mikro, malih i srednjih preduzeća. Velika preduzeća, ne trebe za socijalnim usaglašavanjem ( kao što je sada slučaj), vidi- treba zaboraviti, naravno, ali po prirodi stvari trebalo bi da se ona mo kao priliku da realizujemo svoje parcijalne kratkoročne inte- lakše, što ne znači i lako, nose sa krizom. Mjere, na ovom nivou, rese ne vodeći računa da to može biti na štetu naše sposobnosti treba da budu u cilju održavanja potrebnog nivoa tražnje koja je oporavka u ovom momentu i u vremenu koje dolazi. To je, rekao preduslov za dinamiziranje aktivnosti preduzeća. Ukoliko ne bu- bih, razumljivi manjak povjerenja u institucije sistema nastao kao demo spriječili značajan pad tražnje oporavak će biti težak. Vjeru- posljedica tranzicione transformacije društva koja će se vreme- jem da u procesu oporavka, kad se korona obuzda, male ekonomi- nom mijenjati. je, uprkos tome što će biti više pogođene, imaju veće šanse za brži Iz tog razloga se u javnosti licitira sa manjim ili većim iznosom so- oporavak. A da li postoji dilema o tome da li će svjetska ekonomija cio-ekonomskih mjera, njihovom izdašnošću, pri čemu je ključni ući u recesiju ako kriza potraje, vjerujem da ne. Dužina krize će kriterijum u promišljanju zadovoljenje sopstvenih potreba, potreba dati definitivan odgovor na to pitanje. sektora ili grupe kojoj se pripada i to sada i ovog momenta. O po- Sve navedeno će stajati pod direktnim uticaje vremenskog traja- sljedicama naših sadašnjih želja odnosno zahtjeva se ne razmišlja nja krize čiji kraj niko ne može predvidjeti, a da to ne bude puko mnogo. Za to je zadužena Vlada. A naš uspjeh ( namjerno kažem nagađanje. Izvjesno, različito vrijeme trajanja krize će u mnogo- naš jer ovdje se radi o svima nama, ne o Vladi) u suočavanju sa me uticati na odluke koje ćemo donositi, pouke koje ćemo izvući krizom i izlazak iz nje će zavisiti od onoga šta budemo činili svi svi zajedno, ne samo mi u Crnoj Gori, nego svijet u cjelini kao i kao zajednica i kakve odluke budemo donosili. Efikasnost mjera na riješenost da se neophodne promjene sprovedu do kraja. Teška treba prosuđivati, kad za to dođe vrijeme ne na osnovu izgubljenih iskustva oblikuju karakter pojedinca, a takođe i karakter društva u radnih mjesta ili preduzeća već na osnovu onoga koliki bi taj broj cjelini u smislu njihovog osnaživanja i njihovog poboljšanja. Sva- bio da mjere nijesu donesene. ka ovakva kriza je okidač za realizovanje decenijama odlaganih Sjutrašnjica je obično posljedica današnjih odluka – nema razloga društvenih promjena zato je ona svakako i šansa. da ovaj put bude drugačije, zato je važno da imamo na umu poslje- Jedno je sigurno, bjelodano se pokazalo ono na šta smo ukazivali dice onoga što želimo odnosno činimo. da se mora istrajno i ubrzano raditi na restrukturiranju crnogor- Pitanje o veličini paketa koje se konstatntno ponavlja implicira- ske ekonomije ka manje uvozno zavisnoj strukturi oslonjenoj na jući da je paket nedovoljan nije ispravno postavljeno pitanje. Is- digitalizaciji ekonomije i na inovacijama. Sposobnost crnogorske pravno postavljeno pitanje jeste: u kome odnosu veličina paketa ekonomije u prilagođavanju novonastaloj situaciji će biti od ključ- stoji sa našim mogućnostima i šta bi nam donijelo trošenje paketa nog značaja. U ostalom tako je bilo uvijek: prilagoditi se ili propasti. iznad naših trenutnih mogućnosti? Darvinizam traje u ovom ili onom obliku.

Morali bi znati da se donošenje dobrih odluka temelji na dobro po- Na kraju podsjetio bih na Mikelanđela Buonarotija koji kaže: " Nije stavljenim pitanjima. O mudrosti se sudi na osnovu pitanja koja opasno ako ciljate visoko i promašite, opasno je ako ciljate nisko se postavljaju. Ukoliko postavljamo pitanja na način koji nije pra- i pogodite".

April 2020. Broj 4 42

Prof. Vasilije Kostić PhD, economic analyst and professor at the Faculty of Management in Herceg Novi on the Government measures Timely, adequate

and properly The priority at this moment is to maintain the Montenegrin economic targeted substance, that is, preserve the most vulnerable sector of micro, small and measures medium-sized enterprises.

believe that during the recovery process, when the corona vi- For the economic science and practice, as well as for all dimensi- rus is restrained, small economies, despite being more affected, ons of life, stands that more important than what is happening to I will have greater chances for faster recovery. Of particular im- you is how you react on what is happening. Therefore, it doesn"t portance is the criterion of "timeliness of measures" introduced matter where you are right now, but what direction you are hea- by the Government, given that it emphasizes the system"s ability ding. to react in a timely manner in times of uncertainty (such as this), If, in the spirit of the above said, we estimate how the Montene- to strengthen the faith in the system, significantly raise optimism grin Government reacted to the economic shock caused by the and have a cohesive effect on social energy - it gathers the spirit corona virus, without the risk of any exaggeration, it can be said of society without which there is no motivation, said for our ma- that from the point of view of the "timeliness of measures" it did gazine PhD Vasilije Kostić, an economic analyst and a professor. it in a timely manner, from the point of view of the criterion of The consequence of the crisis caused by the corona virus has, in action the Government was decisive, and from the point of view a few months, been such that the whole world has agreed in one of the contents of measures the response was adequate and pro- thing: "nothing will be the same again". The basic patterns of or- perly targeted. Therefore, the reaction was efficient and effective. ganizing and functioning of the contemporary socio-economic I assess the Government"s initial response to the crisis through development, applicable doctrines and scientific paradigms have the three aforementioned criteria, as each of them is individually begun to be re-examined, not only in the global, but also in the in- crucial for the effectiveness of the measures, or for their ultimate dividual - national economies. Globalization, which has made a success. In this context, the criterion of "timeliness of measures" huge civilization-affirming contribution and improved the life of is of particular importance given that, in addition to what it means contemporary society, still has shown that it has double face of itself, it emphasizes the system"s ability to react (which is its key Janus of which the ugly one is terrifying. In an unimaginably short function) and in times of uncertainty (such as this), timely action time, it turned out that a globalized, connected, networked world strengthens the faith in the system, significantly raises optimism which until yesterday seemed like an economic blessing could be and has a cohesive effect on social energy - it gathers the spirit of nothing less than an economic curse. society without which there is no motivation. As a society and as individuals, we can only achieve what we believe is achievable. Or The corona virus has launched the "virus of antiglobalization", and as T. Eliot puts it: "Only those who will risk going too far can possi- with it the rethinking of the new relations and new conception of bly find out how far one can go". future development. How great the epidemiological capacity the antiglobalism virus will have and what it will result in remains to The timely response of the Government in the form of deferral of be seen in the time ahead. One thing is for sure: states like these are credit and tax obligations to businesses and citizens along with the lobbies of future big changes that "begin as domino demolition", creation of credit lines by the IRF (Investment Development Fund), which I hope will be what we refer to as "creative destruction". aimed at preserving personal consumption and corporate liquidi-

Broj 4 April 2020. 43

ty, and thus keeping jobs, was only the first part of the package Funds for the package are needed immediately. The later available of measures. Further segments of the package of measures will means are for later: "The light is brought into the room by the first follow at the moment of formalizing the agreement with the social candle, the others just amplify it". This Jewish saying may be a partners. metaphor for this situation.

When it comes to social partnership – agreement related to draf- The package, apart from containing two parts that I would call ting the second segment of measures, it should be said that the "preserving", should contain, and according to announcements, it harmonization process slows down the dynamics of the whole will contain a third "stimulating" part, and this difference in nomi- package (which is not without consequences), but the unintended nation will need to be and will certainly be a substantial difference consequences for the overall effectiveness of the package in case in their operationalization. The nature of that part of the package of its absence would be greater, although they may not be clearly or special package (we will see) I am sure will determine the kno- visible, but they would certainly be present. A crisis that affects all wledge post festum and the lesson related to the crisis and the social structures cannot be properly overcome if some of them are way out of it. There are no conditions for further elaboration at this neglected. Social consensus is a necessary prerequisite for reali- point, nor is there enough information, since as I said at the begin- zing the desired social change, which is by definition significant, ning: the contemporary world, and we too, faced something com- and in this case it is undoubted. What I would like to point out is pletely new, which did not exist in the experience and the things that as a society, of course, we are not yet at the required level of in the future will largely depend on our experience curve slope development of democratic social consciousness, and even the – the learning curve. Many starting points will be redefined that urgent need for social harmonization (as it is now the case), we have been pedestals rather than postulates, some patterns will be see as an opportunity to realize our partial short-term interests reconsidered, old ones will be changed and the new development without taking care that it may be detrimental to our ability to re- policies will be identified, and perhaps the view of strategic growth cover at this moment and in the time to come. This, I would say, and development goals will radically change. is an understandable lack of confidence in the institutions of the However, the priority at this moment is to maintain the Monte- system as a result of a transitional transformation of society, whi- negrin economic substance, that is, preserve the most vulnerable ch will change over time. sector of micro, small and medium-sized enterprises. Large bu- For this reason, the public is being auctioned with a smaller or lar- sinesses, of course, should not be forgotten, but by the nature of ger quantity of socio-economic measures, their abundance, where things, they should be easier, which does not mean easy, dealing the key criterion in consideration is the satisfaction of their own with the crisis. Measures, at this level, should be directed to kee- needs, the needs of the sector or a group to which they belong, and ping the required level of demand, which is a prerequisite for the it is now and at this moment. The consequences of our present dynamic activities of the enterprise. If we do not prevent a signifi- wishes or requests are not much thought about. It is the responsi- cant drop in demand, recovery will be difficult. I believe that during bility of the Government. And our success (I deliberately say ours, the recovery process, when the corona virus is restrained, small because this is about all of us, not about the Government) in coping economies, despite being more affected, will have greater chances with and coming out of the crisis will depend on what we all do for faster recovery. And whether there is a dilemma as to whether as a community and on the decisions we will make. The effecti- the world economy will go into recession if the crisis persists, I veness of the measures should be judged when the time comes, believe there is not. The length of the crisis will give a definitive but not on the basis of lost jobs or closed businesses, but based on answer to that question. what this number would have been if the measures had not been Everything above said will be directly influenced by the duration adopted. of the crisis, the end of which no one can predict without it being a Tomorrow is usually the result of today"s decisions - there is no mere guess. Certainly, the different duration of the crisis will gre- reason to be different this time, so it is important to keep in mind atly influence the decisions we will make, the lessons we will all the consequences of what we want or do. draw out together, not only we in Montenegro, but the world at large, as well as our determination to implement the necessary The question about the size of the package, which is constantly changes to the end. Difficult experiences shape the character of being repeated, implying that the package is insufficient, has not the individual and also the character of the society as a whole in been asked correctly. The correctly asked question is: what is the terms of empowering and improving them. Each such crisis is the ratio of the size of the package to our capabilities and where the trigger for the implementation of the decades delayed social chan- spending of the package above our current capabilities would ges, so it is certainly a chance. bring us? One thing is for sure, we proved to be right when emphasizing the One should know that making good decisions is based on well- importance of persistent and fast work on the restructuring of the -asked questions. Wisdom is judged based on the questions being Montenegrin economy towards a less import-dependent structu- asked. If we ask questions in a way that is not correct, our answers re, relying on digitalisation of the economy and on innovations. will not reflect the real state of affairs, and thus we will be in con- The ability of the Montenegrin economy to adjust to the new situ- flict with the facts, and then the truth will suffer. ation will be crucial. After all, it has always been like that: adjust or Therefore, the current package is most likely in line or even bey- fail. Darwinism exists in one or another form. ond our current capabilities. It does not mean that in the future the Finally, I would like to recall Michelangelo Buonarotti, who said: package will be like this or that our capabilities will be the same. "The greatest danger for most of us is not that our aim is too high The public, which, of course, is not sufficiently educated in this and we miss it, but that it is too low and we reach it". regard, overlooks the element of urgency of the present moment.

April 2020. Broj 4 44

Obavještenja privrednicima Operativni štab za podršku privredi

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je formiralo Operativni štab za podršku privredi za vrijeme trajanja mjera za sprječavanje širenja korona virusa, čiji je cilj neprestana komunikacija sa predstavnicima privrede u cilju njihovog funkcionisanja u novonastalim okolnostima. Zadatak je definisanje i tumačenje otvorenih pitanja koja su pristigla od strane velikog broja privrednika nakon usvajanja Naredbi za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog korona virusa, kao i stalna komunikacija sa privredom u cilju što boljeg funkcionisanja usljed nepredviđenih okolnosti izazvanih novim korona virusom. Za sva pitanja Operativni štab stoji na raspolaganju. Budite zdravi!

21. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE BANKARSKOM I POŠTANSKOM karskom i poštanskom sektoru da i rad svojih poslovnica usaglase SEKTORU sa novim radnim vremenom, kako bi se izbjeglo stvaranje gužve.

U skladu sa mjerama ranije propisanim od strane Instituta za jav- S obzirom da su prethodnih dana uočene nepravilnosti u pošto- no zdravlje, Operativni stab za podršku privredi podjseća sve ban- vanju ovih mjera i da je bio veliki broj prijava građana po pitanju ke, kao i Poštu Crne Gore, da je u njihovim poslovnicama neopho- istog, koristimo priliku da obavijestimo da će u narednom periodu dno poštovanje sljedećih mjera: biti pojačan inspekcijski nadzor u bankama, tj. bankarskim poslovnicama, kao i Pošti Crne Gore. - Obezbjediti mjesta za dezinfekciju ruku – idealno na ulasku u objekat, gdje trebaju biti postavljeni dispenzori – pumpe sa dez- 20. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE TRGOVAČKIM LANCIMA, MAR- infekcionim rastvorima na bazi alkohola koncentracije od 60% – KETIMA KAO I DRUGIM PRODAJNIM OBJEKTIMA O POŠTOVA- 90%. Moguće je koristiti gotova sredstva posebno pravljena za ovu NJU PREPORUKA INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE namjenu ili rastvor medicinskog alkohola iste koncentracije. U skladu sa mjerama ranije propisanim od strane Instituta za jav- - Radnici ne treba da dolaze na posao ako imaju simptome respira- no zdravlje, Ministarstvo ekonomije podjseća sve trgovačke lance, torne infekcije ili visoku temperaturu. markete kao i druge prodajne objekte na obavezu poštovanja istih:

- U svakodnevnom radu radnici, posebno oni koji dolaze u kontakt - Obezbjediti mjesta za dezinfekciju ruku – idealno na kasama na sa novcem, treba da pooštre higijenu ruku, te da se strogo pridrža- kojima treba da budu postavljeni dispenzori – pumpe sa dezinfek- vaju mjera propisanih od strane Instituta za javno zdravlje. cionim rastvorima na bazi alkohola koncentracije od 60% – 90%. Moguće je koristiti gotova sredstva posebno pravljena za ovu na- - U slučaju da koriste rukavice, treba da imaju dovoljne količine mjenu ili rastvor medicinskog alkohola iste koncentracije. "običnih" najlonskih rukavica ili rukavica od latexa. Pooštrena higijena ruku se preporučuje i u slučajevima kada se rukavice ne - Radnici u marketima ne treba da dolaze na posao ako imaju nose. simptome respiratorne infekcije ili visoku temperaturu.

- Potrebno je postaviti adekvatne postere – obavještenja o mjera- - U svakodnevnom radu radnici, posebno oni koji dolaze u kontakt ma prevencije, simptomima infekcije kao i obavještenja o mjesti- sa novcem, treba da pooštre higijenu ruku, te da se strogo pridrža- ma na kojima se ruke mogu dezinfikovati. vaju mjera propisanih od strane Instituta za javno zdravlje.

- Neophodno je osigurati socijalnu distancu kako ispred objekta, - U slučaju da koriste rukavice, treba da imaju dovoljne količine tako i u samom objektu. Istovremeno podsjecamo gradjane da je "običnih" najlonskih rukavica ili rukavica od latexa. Pooštrena neophodno održavanje socijalne distance i ispred bankomata. higijena ruku se preporučuje i u slučajevima kada se rukavice ne nose. - Uzimajući u obzir da je NKT dozvolilo radno vrijeme u periodu od 7 do 22 časa, Operativni štab za podršku privredi preporučuje ban- - Potrebno je postaviti adekvatne postere – obavještenja o mjera-

Broj 4 April 2020. 45

ma prevencije, simptomima infekcije kao i obavještenja o mjestima na kojima se ruke mogu dezinfikovati.

S obzirom da su prethodnih dana uočene nepravilnosti u poštovanju ovih mjera i da je bio veliki broj prijava građana po pitanju istog, koristimo priliku da obavijestimo da će u narednom periodu biti pojačan inspekcijski nadzor trgovačkim lancima, marketima kao i drugim prodajnim objektima.

9. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE O IZU- ZEĆU SPORTSKO – REKREATIVNOG RI- BOLOVA

Svaki sportsko - rekreativni ribolov je izu- zet od zabrane sportskih i rekreativnih aktivnosti na svim javnim površinama, osim kada su u pitanju prostori nacionalnih parkova obuhvaćeni "Odlukom o privreme- noj zabrani ulaza i boravka u nacionalnim parkovima u skladu sa Naredbama o spro- vođenju mjera za sprečavanje infekcije izazvane novim koronavirusom, donese- nim od strane Ministarstva zdravlja", koju je donijelo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore.

U skladu sa tačkom 1 ovog obavještenja, potrebno je obezbijediti dozvolu za obavljanje sportskog ribolova, koju je propisalo Mi- nistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Neophodno je poštovanje svih naredbi koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, uključu- jući i najnovije, koje se odnose na fizičku distancu i broj lica u pogledu prisustva i zadržavanja na javnim površinama, uz napomenu da će u tom cilju biti pojačane kontrole svih nadležnih službi.

9. APRIL 2020. - OBAVJEŠTENJE O ZA- BRANI RADA SVIH VRSTA APARATA ZA KAFU (KAFEMATA I SLIČNO)

Na osnovu člana 1, tačka 5 Naredbe za preduzimanje privremenih mjera za sprječa- vanje unošenja u zemlju, suzbijanje i spr- ječavanje prenošenja novog koronavirusa ("Službeni list Crne Gore", broj 15/2020 i 27/2020), u daljem tekstu Naredba, Opera- tivni štab za podršku privredu obavještava sljedeće:

Zabranjuje se rad svih kafemata i aparata za pripremu kafe i drugih napitaka, što zna- či da isti moraju biti stavljeni van funkcije.

Nadležne inspekcije će vršiti kontrolu po- štovanja ove zabrane i ukoliko utvrde da su kafemati i aparati u funkciji, preduzeće mjere zabrane rada zatvaranjem objekta i pokrenuti postupak za oduzimanje dozvole za rad.

April 2020. Broj 4 46

Jovan Lekić, predsjednik NALL International i predsjednik Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore Trgovina u makazama koronavirusa

Veliki broj trgovinskih objekata je zatvoren, dok oni koji rade posluju u vanrednim okolnostima i bilježe pad prometa. Snabdjevenost trgovina zadovoljavajuća.

ko nečim u ovoj vanrednoj situaciji možemo biti zadovolj- predsjednik NALL International i predsjednik Odbora udruženja ni onda je to snabdjevenost naših objekata. Svjedoci smo trgovine Privredne komore. da su mnoga tržišta, uključujći i najrazvijenije zemlje, ima- A Glasnik: Kako će se pandemija koronavirusa odraziti na poslova- la ili imaju ovaj problem. Tako da je ovo prilika da pohvalim efika- nje naših trgovina? Da podsjetimo, rade prehrambene prodavnice, snost menadžmenta naših trgovaca koji su adekvatno reagovali marketi, pijace, kiosci, pekare i još neki objekti, a ostali su zatvo- i održali kontinuitet zaliha gotovo svih roba. Ovdje moram istaći reni. i ulogu Ministarstva ekonomije koje je na samom početku krize koordiniralo sa našim Odborom udruženja trgovine i adekvatno J. Lekić: Posljedice po trgovinu su vidljive od prvog dana uvođe- pomoglo oko rješavanja problema transporta, bržeg dobijanja nja mjera NKT i one su negativne. Veliki broj objekata iz sektora dozvola i same regulative uvoza, kaže za "Glasnik" Jovan Lekić trgovine je zatvoren, zatvoreni su tržni centri, butici, knjižare, ra-

Broj 4 April 2020. 47

zne prodavnice mješovite robe, dok i objekti kojima je dozvoljen i nezahvalno je prognozirati njihove efekte, svakako su posledice rad posluju pod vanrednim okolnostima i sa padom prometa. Ako izvjesne i upozoravajuće. znamo da je trgovinski sektor ključan za distribuciju i raspodjelu Glasnik: Očekujete li da bi se uskoro mogla normalizovati situacija roba na jednom tržištu onda je lako pretpostaviti koliko ovakva si- što bi omogućilo početak rada trgovinskih objekata, koji su zatvo- tuacija negativno utiče na čitav privredni sistem. reni od izbijanja epidemije? Glasnik: Kako se sprovode propisane mjere zaštite u trgovinama, J. Lekić: Smatram da je potrebno što prije tražiti rješenje kako da sa aspekta brige o potrošačima, ali i o zaposlenima? se otvore trgovinski objekti. Kad kažem rješenje mislim na dono- J. Lekić: U početku je bilo otežano u dijelu same nabavke propi- šenje jasnih upustava od strane NKT koja bi bila obavezujuća za sanih zaštitnih sredstava i edukacije zaposlenih. Sada je to već trgovce u dijelu njihovog daljeg rada, jer ukoliko se što prije otvore lakše, trgovci su se organizovali i nabavili maske i zastitne ruka- objekti to su posledice po privredu manje. vice, takođe većina objekata je dodatno samoinicijativno postavi- Glasnik: Vlada Crne Gore već je definisala mjere podrške našoj pri- la zastitne pleksigas panoe na kasama, pojačala sektor higijene vredi i građanima. Iz Vlade najavljuju nove mjere, razvojne i dugo- i dezinfekcije prostora, neki objekti su uspjeli da podijele i vizire ročnijeg karaktera. Vaše mišljenje o mjeramaVlade, čiji je cilj da zaposlenima. Potrošači načelno poštuju upustva NKT tako da naše sačuva privredu i radna mjesta. I koliko će mjere Vlade biti "vjetar trgovine djeluju organizovano sa aspekta mjera zaštite i bezbjedne uleđa" domaćim trgovinama, koje sada ne rade? kupovine. J. Lekić: Pažljivo pratimo mjere Vlade, iste u opštem kontekstu Glasnik: Da li su trgovine adekvatno snabdjevene? Ima li problema možemo ocijeniti kao pozitivne i sad treba istrajati u dijelu njiho- sa nabavkom artikala? Može li se desiti da se suočimo sa nestaši- ve primjene. Takođe moramo biti spremni na dodatni set mjera i cama nekih prehrambenih proizvoda, ukoliko se pandemija ubrzo proširenje istih. ne završi? Zabilježen je i rast cijena. Vaškomentar? No, želim istaći i lični oprez i stav da je međunarodna zajednica, a J. Lekić: Ako sa nečim u ovoj vanrednoj situaciji možemo biti za- samim tim i naša zemlja, ovih dana suočena sa velikim izazovom dovoljni onda je to snabdjevenost naših objekata. Svjedoci smo da na kojoj ekonomskoj doktrini dalje razvijati svjetsku ekonomiju i su mnoga tržišta, uključujći i najrazvijenije zemlje, imala ili imaju kako prevazići nastalu krizu. Svjedoci smo da u ovakvoj situaciji ovaj problem. Tako da je ovo prilika da pohvalim efikasnost me- "neoliberalni ekonomski koncept", zbog nemogućnosti funkcioni- nadžmenta naših trgovaca koji su adekvatno reagovali i održali sanja "nevidjljive ruke tržišta", u sistemu zatvorenih granica, bloka- kontinuitet zaliha gotovo svih roba. Mislim da je i rast cijena bio de avio saobracaja, derogirane agregatne tražnje i ponude, ne može umjeren i usaglašen sa objektivnim okonostima nabavke pojedi- ponuditi izlazak iz nastale krize bez interventnih mjera države. nih roba. Svakako neke pojedinačne špekulativne ispade poveća- Razumijem da je navedeno trenutno neophodno i jedino moguće, nja cijena treba osuditi i svesti na minimum. samo upozoravam da ni neka nova "Kejnzijanska doktrina" jakog Glasnik: Čini se potrošnja, lagano, vraća u normalu. Da li ste sagla- uplitanja države u regulisanje buduće tržišne utakmice neće biti do- sni sa ovom konstatacijom nekih domaćih trgovaca? bar pravac kretanja, posmatrano na dugi rok. Vrijednost slobodnog tržišta i slobodne utakmice, nakon prolaska ove krize, moramo za- J. Lekić: Nisam saglasan, potrošnja je daleko od normale i još uvi- držati po svaku cijenu, uz sve pouke i prevencije loših strana neo- jek je jako determinisana potrošačkom psihozom izazvanom ko- liberalnog koncepta koje su se evidentno pokazale. No, biće intere- ronavirusom. Naime, imamo siuaciju da nema haotičnih i velikih snatno vidjeti u budućnosti kako će izgledati ta nova ekonomska kupovina kao na samom početku pandemije, ali i dalje su kupovi- doktrina razapeta između tržišne i regulatorne ekonomije. ne namjenske i sa približno definisanim jednim te istim asortima- nom, dok određene kategorije roba imaju neznatnu potrošnju, što Glasnik: Privredna komora Crne Gore je od izbijanja epidemije in- upućuje na zaključak da ćemo do normalne trgovine i potrošnje tenzivno uključena u sve aktivnosti koje se odnose na pomoć pri- kakva je bila prije pandemije, nažalost, još sačekati. vredi i građanima. Kako Vi vidite ulogu Komore u ovom izuzetno važnom zadatku? Glasnik: Koliko je u ovoj situaciji bitna međusobna solidarnost trgovaca kako bi obezbijedili uredno snabdijevanje domaćih potrošača? J. Lekić: Od samog početka krize, Privredna komora Crne Gore se maksimalno uključila u podršku privredi i državnim organima, u J. Lekić: Već sam iznio pozitivan sud u dijelu snabdijevenosti trži- čemu je njena uloga jako značajna. Smatram da je od strane Ko- šta i adekvatnom odgovoru naših trgovaca na vanredne okolnosti more kreiran jako ozbiljan predlog seta ekomonksih mjera za po- nabavke i distribucije roba . To svakako ne bi bilo moguće da nije dršku, sanaciju i oporavak crnogorske ekonomije, koji je upućen pokazana međusobno opšta solidarnost i unutrašnja fer raspodje- Vladi Crne Gore. Dobar dio tih naših predloga je prihvaćen, i Pri- la raspoloživih roba. Svi distributeri su fer raspoređivali robu trži- vredna komora mora sa sličnim aktivnostima nastaviti i u periodu štu tako da nije bilo eskluzivnih prodaja što je i doprinijelo opštem koji je pred nama jer neke nove i dodatne mjere su ostale otvorene utisku snabdjevenosti tržišta. Ovdje moram istaći i ulogu Mini- i trebamo tražiti da se realizuju. starstva ekonomije koje je na samom početku krize koordiniralo sa našim Odborom udruženja trgovine i adekvatno pomoglo oko Glasnik: Ukoliko pitanjima nijesmo obuhvatili sve što je značajno rješavanja problema transporta, bržeg dobijanja dozvola i same za temu, molimo da to saopštite. regulative uvoza. J. Lekić: Ostanimo zdravo, sačuvajmo zdravlje i spremimo se za Glasnik: Koliko će ova globalna pošast koštati crnogorske trgovine novi način poslovanja i organizovanja kompanija u cilju ozdravlje- koje su zatvorene? nja i održavanja vitalnih funkcija firme, kako bi, nakon prolaska krize, ponovo tražili šansu za rast, nova zapošljavanja i razvoj na- J. Lekić: Posledice po firme u trgovini koje su zatvorene su velike ših kompanija.

April 2020. Broj 4 48

f there is anything in this emergency situation we can be satisfied with, it is Ithe supply of our stores. We are aware that many markets, including the most developed countries, had or have had this A large number of retail stores are closed, while those, problem. So I take this opportunity to pra- which operate, are doing business in the emergency ise the effectiveness of the management circumstances and are recording a drop in turnover. of our merchants, who have responded adequately and maintained the continuity The supply of stores is at the satisfactory level. in providing supplies of almost all goods. I must also emphasize the role of the Minist- ry of Economy, which at the very beginning of the crisis coordinated with our Trade As- sociation Board and adequately assisted in resolving the problems related to transport, the regulation on imports and obtaining permits more quickly, says in an interview for Glasnik Jovan Lekić, the President of the NALL International and the Presi- dent of the Trade Association Board of the Chamber of Economy of Montenegro.

Glasnik: How will the coronavirus pandemic affect the business of our stores? Let us remind that grocery stores, markets, ki- osks, bakeries and some other facilities are operating, while others are closed.

J. Lekić: As of the first day since the Na- tional Coordination Body introduced the measures the effects on trade have been evident and adverse. A large number of facilities in the trade sector such as malls, boutiques, bookstores and various conve- nience stores are closed, while the facilities, which are permitted to work, are operating under extraordinary circumstances and are recording a drop in turnover. If we know that the trade sector is crucial for the distribution and allocation of goods in a market, then it is easy to assume how the entire economic system will be adversely affected by this situation.

Glasnik: How are the prescribed protection measures implemented in the retail stores in terms of taking care about the customers and employees?

J. Lekić: Initially, we had certain difficulties with the procurement of the prescribed protective equipment and education of employees. Now it is a lot easier, retailers have organized and bought masks and protective gloves. Also most of the facilities have put protective plexiglas panels at the checkout counters, strengthened the sector of hygiene and disinfection of the area, some facilities have managed to dis- tribute the visors to employees. Consumers generally respect the guidelines of the Na- tional Coordination Body so that our stores

Broj 4 April 2020. 49

Jovan Lekić, President of the NALL International and President of the Trade Association Board of the Chamber of Economy of Montenegro Coronavirus created scissors effect on trade

April 2020. Broj 4 50

operate in an organized manner in terms of protection and safe for the economy. shopping. Glasnik: The Government of Montenegro has already defined su- Glasnik: Are the stores adequately supplied? Are there any pro- pport measures for our economy and citizens. The Government blems with the purchase of products? Could we face with shorta- announces new development and long-term measures. What is ges of some foodstuffs if the pandemic does not end soon? A rise your opinion about the Government measures aimed at preserving in prices was also recorded. Could you comment on this situation? the economy and jobs? And to what extent will the Government measures be an encouragement to the local retail stores, which J. Lekić: If there is anything in this emergency situation which we are not operating now? can be satisfied with, it is the supply of our stores. We are aware that many markets, including the most developed countries, had J. Lekić: We are closely monitoring the Government"s measures, or have had this problem. So I take this opportunity to praise the and generally, we can evaluate them as positive and now have to effectiveness of the management of our merchants, who have re- persevere in their implementation. We must also be prepared for sponded adequately and maintained the continuity in providing an additional set of measures and their extension. supplies of almost all goods. I think that the price increase was However, I would also like to emphasize the personal caution and also moderate and consistent with the objective circumstances attitude that the international community, and therefore our co- of the procurement of certain goods. Certainly some individual untry, is facing a great challenge these days which economic doc- speculations in terms of the price increases should be condemned trine the world economy will further be developed on and how to and kept to a minimum. overcome the emerging crisis. We are witnessing that in this si- Glasnik: It seems that the consumption returns to normality. Do tuation, the "neoliberal economic concept" cannot offer a way out you agree with this statement made by some local traders? of the crisis without state intervention, due to the inability of the "invisible hand of the market" in a closed border system, blocking J. Lekić: I disagree. The consumption is recording an increase in of air traffic, derogated aggregate demand and supply. comparison to the usual circumstances and is still strongly deter- mined by consumer psychosis caused by the coronavirus. Namely, I understand that the said is necessary and only possible solution, we have a situation that there are no chaotic and large purcha- but I just warn that neither new "Keynesian doctrine" of strong sta- ses as at the very beginning of the pandemic, but people are still te interference in regulating the future market competition will be buying designated and the same range of products, while certain a good direction in the long run. After this crisis passes, we must categories of goods record low consumption, which suggests that, retain the value of a free market and a free competition at all costs, unfortunately, we still have to wait for usual trade and consumpti- with all the lessons and prevention of the downsides of the neoli- on, as it was before the pandemic. beral concept, which have been evident. But it will be interesting to see how this new economic doctrine between a market econo- Glasnik: In this situation, how important is the solidarity of traders my and a regulatory economy will look like in the future. in order to ensure the proper supply of domestic consumers? Glasnik: Since the outbreak of the epidemic, the Chamber of Eco- J. Lekić: I have already expressed a positive opinion regarding the nomy of Montenegro has been intensively involved in all activi- supply of the market and the adequate response of our traders to ties related to support to the business community and citizens. the extraordinary circumstances of the supply and distribution What is your opinion of the Chamber"s role in this extremely im- of goods. It would certainly not have been possible without the portant task? expressed mutual solidarity and the fair internal distribution of the goods available. All distributors distributed the goods fairly to J. Lekić: Since the outbreak of the crisis, the Chamber of Economy the market, so there were no exclusive sales, which contributed to of Montenegro has been fully involved in supporting the business the overall impression of the supply of the market. Here I must also community and public authorities, where its role is very impor- emphasize the role of the Ministry of Economy, which at the very tant. I believe that the Chamber has created a very serious propo- beginning of the crisis coordinated with our Trade Associations sal for a set of economic measures for the support, rehabilitation Board and adequately assisted in resolving the issues of transport, and recovery of the Montenegrin economy, which is addressed to the regulation on imports and obtaining permits more quickly. the Government of Montenegro. Many proposals, which we made, have been accepted, and the Chamber of Economy must continue Glasnik: How much will this global epidemic cost Montenegrin with similar activities in the forthcoming period, as some new and stores, which are closed? additional measures have remained open and we need to ask for J. Lekić: The consequences for the trade companies, which are their implementation. closed, are big and it is ungrateful to predict their effects, certainly Glasnik: Is there anything you would like to mention which has the consequences are evident and warning. not been covered by our questions but you think is important for Glasnik: Do you expect that the situation could be normalized our discussion? soon, allowing the opening of trade facilities which have been clo- J. Lekić: We need to keep well, preserve health and get ready for a sed since the outbreak of the epidemic? new way of doing business and organizing companies in order to J. Lekić: I think that it is necessary to find a solution as soon as recover and maintain the vital functions of the company in order possible related to the manner of opening the trade facilities. to look again for a chance for growth, new employment and deve- When I say solution, I mean making clear instructions by the NKT lopment of our companies, after the crisis. which would be binding for traders in their future work, because as soon as the facilities are opened, there will be fewer consequences

Broj 4 April 2020. 51

Za dvije sedmice napravljen je projekat za koji su reprezentativna istraživanja pokazala da je, prema mišljenju 80% građana, kvalitetan, ocjenjuje ministar prosvjete.

Damir Šehović, ministar prosvjete o Projektu #UčiDoma Za uspjeh potrebni ideja, partnerstvo i tim

uo sam od nekoliko nastavnika koji mnogo važnije imati projekat zasnovan na lovac Milton Fridman je definitvno bio u su učestvovali u #UciDoma projektu brzini i hrabrosti da se izađe iz zone kom- pravu oko jednog – da jedino kriza može za Čsljedeću konstataciju: "Nijesu nam fora, nego projekat koji kasni i tako gubi rezultat imati iskonsku promjenu.A ja bih potrebni aplauzi, već da svi pratimo do- svrhu, u težnji da ima apsolutno besprekor- dodao: promjenu načina razmišljanja, prije bre primjere ljudi oko sebe". Ona najbolje nu izvedbu. svega. Jer se teškoća ne sastoji u prihva- opisuje stav svih koji učestvuju u ovom tanju "novog", već u oslobađanju od "sta- Upravo zato #UciDoma može, iako se ne projektu: nepretenciozan, skroman, a opet rog".Stoga sam uvjeren da je čak poželjno odnosi na privredu, koncepcijski i idejno izdašan u vrijednosti koju donosi ovom dovesti um katkad u stanje osjećaja nužde biti izvor inspiracije i za privredni sektor. društvu. ili krize, jer će nas to natjerati da brzo pre- Uostalom, kao ekonomista po vokaciji, storijimo redove, posložimo prioritete, pre- Kao realan čovjek sam sasvim svjestan či- znam da su privredi ključne upravo one stanemo sa odugovlačenjem i krenemo da njenice da je #UciDoma projekat nastao u osobine i oni koraci koji su ugrađeni u radimo. vanrednim okolnostima, za svega nedjelju samu bazu #UciDoma projekta. To je: ideja i dana, te da iako nije idealan, jer ima mno- poznavanje oblasti kojom se bavite; brzina Mi već godinama govorimo o učenju na da- go segmenata koje je potrebno popraviti, i snalažljivost koja znači dati maksimum ljinu kao o dopunskom konceptu učenja, u predstavlja najbolji proizvod imajući u u realnim rokovima, a ne težiti idealnom u normalnim okolnostima bismo ovako ne- vidu kontekst i vrijeme u kojem je nastao. nerealnim vremenskim okvirima; hrabrost što spremali sigurno mjesecima, a evo sada Uostalom, i moji saradnici koji se svako- da, umjesto tavorenja u poznatom, sebe iz- smo, iako u krnjem obliku, to uradili za dnevno na operativnom nivou bave ovom ložite van sigurne zone; vjera da baš to što nedjelju dana! Nužda zakon mijenja, a kako inicijativom za učenje na daljinu, takođe vi nudite ima vrijednost drugačiju od svega svi mi nerijetko funkcionišemo po ličnim donose sasvim realne ocjene, te uvažava- što nudi bilo ko drugi. To je odlična polazna "zakonima" koji nam zapravo ne služe: sje- ju svaku konstruktivnu kritiku. Šta je, ipak, osnova za projekat u bilo kojoj oblasti, ne ćaj sigurnosti, odlaganje i strah od novog, onda što ovaj projekat izdvaja? samo u obrazovanju. krizom se zapravo, iako nevoljno i bolno, oslobađamo tih ličnih stega i stranputica. Pa upravo to što je konkretan primjer kako Dalje, #UciDoma je nastao na logiciranju ljudi koji više rade, a manje pričaju, poput koje je potpuno primjenljivo na ekonomiju: Ovaj projekat je doveo pod svjetlo reflek- naših nastavnika, mogu napraviti velike "Strategija više ne postoji, ostaje nam upra- tora značaj partnerstava, što je još jedna stvari. I u tome što je pokazao da je u krizi vljati krizom". Čuveni ekonomista i nobe- važna karika u djelovanju svakoga ko želi

April 2020. Broj 4 52

da bude "ozbiljan igrač" – u privredi ili drugom sektoru. Nezavisnost od upliva sa Minister of Education Damir Šehović for Glasnik strane koji bi vas pokolebali, blagotvorna je na samom početku, kada postavljate ideju i razvijate načelni koncept nekog Projek- ta. Ipak, potpuna autonomija ili izolacija Success requires od mišljenja drugih može biti pogubna kako se projekat razvija. Niko ne zna i ne može sve. Podrška vam je neophodna, i to ne samo da bi vam partneri ustupili svoje idea, partnership and resurse, već i da bi vam predočili kakvo je stanje u njihovim sektorima. A tek kad po- stavite realne okvire i priznate da su vam team drugi potrebni, imate neku šansu da to što radite bude uspješno.

Upravo tako je bilo i sa #UciDoma projektom. Faktički 80 procenata njegove pripre- Project was prepared within two weeks. me bili su razgovori: sa TV operatorima, teleoperatorima, marketinškim i produk- cionim agencijama i naravno nastavnici- ma. Da nam oni nijesu izložili situaciju na terenu svako iz svog domena, te da nam heard from several teachers who par- nomy. Those are: the idea and knowledge nijesu stavili na raspolaganje svoje resur- ticipated in the #UciDoma project the of the field you are working in; speed and se, mi danas ne bismo imali Projekat. Ne bi I following statement: "We don"t need resourcefulness that means giving the pomogla ni ideja niti najbolja volja svih nas applause, but that we all follow good exam- maximum in real terms, while not striving u Ministarstvu. Eto toliko je važno imati po- ples of people around us". It best describes for the ideal in unrealistic time frames; the dršku u svakom poslu. the attitude of all involved in this project: courage to expose yourself outside the safe unpretentious, modest, yet generous in the zone instead of wallowing in the familiar; Zaključiću ipak onim za šta cijenim da je value it brings to this society. the belief that exactly what you offer has apsolutni prioritet kad radite na nečemu: a value different from anything offered As a realistic man, I am well aware of the dobar tim. Mi smo za oko dvije nedjelje: by anyone else. It is an excellent starting fact that #UciDoma project was created in dogovorili tri kanala za cjelodnevno emito- point for a project in any field, not just in extraordinary circumstances in just one vanje #UciDoma sadržaja; izradili vebsajt; education. izradili mobilnu aplikaciju; snimili preko week, and although it is not perfect, since 800 predavanja; postavili Youtube kanal there are many segments that need to be Furthermore, the #UciDoma project origi- sa svim video-materijalom koji je samo u improved, it is the best possible product nated in a logic that is completely applica- tom periodu imao preko milion pregleda; i, given the context and the time in which ble to the economy: "The strategy no longer u krajnjem; napravili projekat za koja su re- it was created. After all, even my associ- exists, we are left to manage the crisis". prezentativna istraživanja pokazala da je, ates who are engaged in this initiative of Famous economist and the Nobel laureate prema mišljenju 80% građana, kvalitetan. distance learning daily on the operational Milton Friedman was definitely right about Da biste uspjeli to, morate imati vrijedne level also make quite realistic evaluations one thing - that only a crisis can result in a timske igrače. Takvim su se pokazale kako and appreciate any constructive criticism. genuine change. And I would add: a change kolege iz Ministarstva, tako naravno i naši What anyway makes this project different? of mindset, first and foremost. For the dif- ficulty is not in accepting the "new", but in nastavnici. Niko od nas u toku pripreme The answer is in the concrete example of releasing it from the "old". Therefore, I am #UciDoma nije gledao na sat, ali ni na to how people who work more and talk less, convinced that it is even advisable to bring šta je tačno u opisu radnog mjesta svakog like our teachers, can do great things. This the mind sometimes into a state of feeling od nas. Svako je radio sve što je trebalo, jer project also showed that in the time of cri- of urgency or crisis, because it will force us smo bili svjesni važnosti takvog pristupa u sis it is far more important to have a project to quickly reorganize, set priorities, stop datom momentu. Dakle, možete imati ide- based on speed and courage to get out of dragging out and go to work. ju... možete imati i podršku iz drugih sek- the comfort zone than a project that is late tora... ali ako nema ko da bude stub u spro- and thus loses its purpose, striving to have We have been talking about distance le- vođenju te ideje, nemate uspješnu priču. absolutely flawless performance. arning for years as an additional concept of learning; under normal circumstances Ideja, samopouzdanje i hrabrost temelj su This is why the project #UciDoma, altho- we would have been preparing something dobrog projekta. Ipak, nemojte ni jednog ugh it is not related to the economy, may like this for months, and now, although trena misliti da će vas samozadovoljstvo i conceptually and ideally be a source of in- in the deficient form, we did it in a week! zarobljenost u sopstvenim stavovima do- spiration even for the business sector. Af- "Necessity knows no law", and as we all vesti do cilja. To može samo motor svake ter all, as an economist by vocation, I know often function by personal "laws" that real- uspješne inicijative: otvorena partnerstva i that it is precisely the traits and the steps ly don"t serve us: feeling of safety, delaying dobar tim. Kad ovo shvatimo, već smo na that are embedded in the base of the #Uci- and fearing the new, the crisis actually re- pola puta. Doma project that are crucial to the eco-

Broj 4 April 2020. 53

leases, though unwillingly and painfully, these personal restraints However, I will conclude with what I see as an absolute priority and obstacles. when working on something: a good team. In about two weeks we have: arranged three channels to broadcast the #UciDoma content This project has brought to the spotlight the importance of par- all day; created a website; created a mobile application; recorded tnerships, which is another important link in the work of anyone over 800 lectures; set up a YouTube channel with all the video who wants to be a "serious player" - in the economy or in another material that had over a million views in that period alone; and, sector. Independence from the influences from other sides that ultimately; made a project for which the representative surveys would make you hesitate is beneficial at the outset, when you showed that, in the opinion of 80% of citizens, it is of high-quali- are setting up an idea and developing the principle concept of a ty. To succeed, you must have diligent team players. That is how project. Yet complete autonomy or isolation from the opinions of our colleagues from the Ministry and our teachers proved to be. others can be devastating as the project evolves. Nobody knows None of us looked at the time during the preparation of the project and can"t do everything. You need support and not only to use the #UciDoma, and neither did they pay attention exactly what is the resources of your partners, but also to inform you about the situa- job description of each of us. Everyone was doing everything they tion in their sectors. And only when you set realistic frameworks needed to do because we were aware of the importance of such an and acknowledge that you need others do you have a chance to approach at a given moment. Therefore, you can have an idea ... make what you do successful. you can have support from other sectors ... but if there is no one to This is exactly how it was with the #UciDoma project. In fact, 80 be a pillar in implementing that idea, you do not have a successful percent of its preparation were conversations: with TV operators, story. telecommunication operators, marketing and production agenci- Idea, confidence and courage are the grounds of a good project. es, and of course, the teachers. If they had not exposed the situati- Still, you shouldn"t think not even for a moment that self-satisfac- on in the field each from his/her domain and if they had not made tion and being trapped in your own views will lead you to the goal. their resources available to us, we would not have had the Project Only the driver of every successful initiative can do this: open today. Neither the idea nor the best will of all of us in the Ministry partnerships and a good team. When we understand this, we are would help. That"s how important is to have a support in every already halfway there. business.

April 2020. Broj 4 54

Panel-diskusija u okviru projekta "100 najvećih u Crnoj Gori 2020" Digitalna transformacija velika šansa malih zemalja

Ulaganje i oslanjanje na kapacitete domaćeg IT sektora, digitalno osviješćeni lideri i informatički pismeno društvo, garant su uspješne digitalne transformacije, što će doprinijeti podizanju konkurentnosti digitalne ekonomije i privrednom rastu Crne Gore, kazala sekretarka Odbora udruženja ICT Nada Rakočević.

andemija je u velikoj mjeri promijenila način života i postala Crnoj Gori 2020". svojevrsni katalizator digitalne transformacije, koja nije pri- Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko vilegija samo velikih i bogatih, već i velika šansa malih ze- P Nikolić, kazao je da su aktuelna dešavanja sa pandemijom novog malja, jer njena primjena može da ubrza smanjenje ekonomskog koronavirusa iz korijena promijenila uobičajeno funkcionisanje. i društvenog jaza. "Pandemija je uticala i na ovaj naš događaj, i to u dva ključna mo- To je saopšteno na online panel-diskusiji "Digitalno transformisa- menta: kao prvo, premjestila nas je u online zonu, pa smo sada na no sjutra", koja je organizovana u okviru projekta "100 najvećih u ovaj način dostupni značajno većem broju pratilaca. A kao drugo,

Broj 4 April 2020. 55

upravo je potvrdila važnost i aktuelnost izabrane teme danas u svije Rakočević. jetu, ne samo u Crnoj Gori. Pandemija nas je bukvalno "gurnula"u Ona je dodala da će Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa digitalnu transformaciju i tako odagnala i posljednju dileme, ako je svojim članicama, i dalje biti pouzdan i konstruktivan partner do- uopšte bilo, da li nas čeka digitalno transformisano sjutra", istakao nosiocima razvojnih politika u podizanju konkurentnosti digitalne je Nikolić. ekonomije i privrednom rastu Crne Gore. Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Milan Srzentić, kazao CIO u Crnogorskoj komercijalnoj banci, Ivan Vučinić, ukazao je je da je trenutna kriza mnogima dokazala da se može funkcionisa- da je pandemija u velikoj mjeri promijenila način života i postala ti brže i efikasnije, a da to istovremeno bude i jednostavnije i kom- svojevrsni katalizator digitalne transformacije, a usluge "on line" fornije "nego što smo navikli". trgovine, kao i mnogi drugi elektronski servisi, kako je rekao, doži- "Moramo pokušati da ovu situaciju iskoristimo kao akcelerator vljavaju eksponencijalni rast u novonastaloj situaciji. razvoja crnogorskog digitalnog ekosistema koji će nas i kao zaje- "Banke su omogućile da građani uplaćuju donacije, plaćaju režije, dnicu i kao pojednice učiniti konkurentnijim i uspješnijim", reko naručuju namirnice i pribor za školu od kuće, i da na taj način zaje Srzentić. dovolje osnovne potrebe a ipak ostanu doma. Kompanije moraju Predstavnica Ministarstva finansija, Bojana Bajić, ocijenila je da iskoračiti i pružiti svoje usluge u digitalnom svijetu i to više nije je period pandemije COVID-19, koja ne poznaje granice zemalja ši- stvar izbora", ocijenio je Vučinić. rom svijeta, dodatno naglasio potrebe građana i privrede u vanre- Rukovodilac Odjeljenja za projekte i digitalizaciju u Crnogorskoj dnim uslovima, ukazao na primjenu tehnologije u službi zaštite komercijalnoj banci, Saša Šćekić, naveo je da je digitalno bankar- javnog zdravlja i ubzao proces digitalne transformacije. stvo postalo potreba, da raste broj korisnika e-Banking usluga i "Taj proces je vidljiv u korišćenju informaciono-komunikacionih elektronskih transakcija i da je primarna komunikacija online. tehnologija u finansijama, zdravstvu, obrazovanju, trgovini i mno- "Banke su klijentima omogućile da koriste digitalne servise za gim drugim sferama života i rada ovih dana, a što je rezultat ciljeva plaćanje računa i upravljanje finansijama na bezbjedan i udoban i napora Vlade Crne Gore u prethodnom periodu na unapređenju način – uz niz dodatnih povoljnosti u periodu pandemije. Ovo će dostupnosti usluga", rekla je Bajić. dodatno ubrzati inovacije, migriranje standardnih usluga na digi- Mehanizam koordinacije procesa digitalne transformacije koja, talne kanale i transformaciju filijala u savjetodavne funkcije", po- kako je ukazala, obuhvata ljude, strategiju, međusobnu saradnju, jasnio je Šćekić. tehnologiju, sa posebnim osvrtom na održivost i finansiranje ak- Direktor Sektora za poslovne korisnike u Crnogorskom Teleko- tivnosti obuhvaćenih tim procesom biće, kako smatra, u fokusu ra- mu, Predrag Perković, rekao je da je situacija sa koronavirusom zvoja Crne Gore koja teži napretku kvaliteta života njenih građana. pokazala da od stepena digitalne transformacije kompanije zavisi Generalni direktor Direktorata za elektronsku upravu i informatič- njena sposobnost da u vanrednim okolnostima zadrži kontinuitet ku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, kazao u poslovanju. je da će ubrzanom razvoju digitalizacije i digitalnoj trasnformaciji "Uvjeren sam da ubuduće kompanije nećemo procjenjivati na u Crnoj Gori doprinijeti izgradnja snažne digitalne infrastrukture osnovu njihove stope rasta koliko na osnovu parametara njihove i dostizanje visokog nivoa informacione bezbjednosti, "kojima je održivosti i kontinuiteta poslovanja. A povezanost je preduslov tog Vlada Crne Gore posvećena kroz brojne aktivnosti, a čijim ćemo kontinuiteta i digitalizacije, zbog čega je naša uloga kao telekomu- rezultatima brzo biti svjedoci u Crnoj Gori". nikacionog lidera ključna", poručio je Perković. "Pandemija je uticala i na ovaj naš događaj, i to u dva ključna mo- Osnivač i generalni drektor Čikom informatičkog inženjeringa, menta: kao prvo, premjestila nas je u online zonu, pa smo sada na Vladan Tabaš, rekao je da se godinama o digitalnoj transformaciji ovaj način dostupni značajno više pričalo, nego što se živjela. "Uvođenje savremenih informatičkih riješenja za elektronsku "Stvarali smo digitalnu infrastrukturu, ali je nismo koristili u pu- upravu, u smislu pružanja elektronskih usluga građanima i privre- nom kapacitetu, razvijali smo servise koje su koristili samo oni di, kroz upotrebu nacionalnih portala i sistema za identifikaciju i koji jasno vide u digitalnu budućnost. Da li je trebalo da nam se administrativno plaćanje, razmjenu podataka između organa, a u desi korona da shvatimo da je naš najbolji i najbrži put u budućnost skladu sa zakonima o elektronskoj upravi i elektronskom identifi- Digitalna Crna Gora?", upitao je Tabaš. kacionom dokumentu i elektronskom potpisu, omogućiće moder- nu servisno orjentisanu javnu upravu", smatra Polović. On smatra da digitalnu sadašnjost koju živimo moramo nastaviti, podići stepen digitalnih vještina na više i ozbiljnije nivoe i mije- Sekretarka Odbora udruženja za informacione i komunikacione njati sopstvenu svijest o potrebi za digitalnom transformacijom tehnologije Privredne komore Crne Gore, Nada Rakočević, istakla društva u cjelini. je da digitalno transformisano sjutra neminovno dolazi, a da bi to bilo naše bolje sjutra, neophodno je, kako je pojasnila, sinergijski i "Digitalna transformacija nije privilegija samo velikih i bogatih, strateški pristupiti definisanju i realizaciji aktivnosti koje su pred već i velika šansa malih zemalja. Ona ne može pomoći da preva- nama. ziđemo ekonomski i društveni jaz, ali njena primjena može da ubrza njegovo smanjenje. Digitalna ekonomija kao jedan od puteva ka "Ulaganje i oslanjanje na kapacitete domaćeg IT sektora, digitalno digitalnoj transformaciji istovremeno je i njen ishod. I naša šansa. osviješćeni lideri i informatički pismeno društvo, garant su uspje- Nažalost, trebalo je da nam se desi pandemija pa da to shvatimo", šne digitalne transformacije, što će doprinijeti podizanju konku- zaključio je Tabaš. rentnosti digitalne ekonomije i privrednom rastu Crne Gore", rekla

April 2020. Broj 4 56

Evidentno je smanjenje prihoda u komunalnoj privredi, a prognoza je da će ova preduzeća poslovati sa gubitkom u 2020. godini.

Broj 4 April 2020. 57

Filip Makrid, predsjednik Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore Smanjeni prihodi i likvidnost kompanija

ajveći izazov u komunalnoj privre- kojima se u ovom trenutku suočavaju kom- Da li je to obezbijeđeno? di, u vrijeme pandemije, je održa- panije iz ove djelatnosti. Neprimjenjivanje F. Makrid: Osnovna sredstva za zaštitu, vanje likvidnosti kompanija, s ob- ustaljenih zakonskih mehanizama, kako bi N zaštitna odijela, maske, rukavice i druga zirom da se većina finansira iz sredstava naplatili svoja potraživanja, a koji su iz ra- obezbijedili su lokalni krizni timovi, kao i koja se naplate od korisnika usluga: pre- zumljivih razloga odloženi, za direktnu po- kompanije. duzeća i građana. Veliki broj preduzeća ne sljedicu ima smanjenje prihoda kompanija, obavlja djelatnost i nije u situaciji da izmiri a samim tim i smanjenje likvidnosti istih. Sa druge strane postavlja se pitanje samog ove obaveze, dok ni znatan broj građana trajanja pandemije i mogućnosti pojedinih Sa druge strane reorganizacija u ovakvim nije u stanju da servisira račune, navodi kompanija da u narednom periodu priušte uslovima, uz poštovanje preporuka NKT-a, Filip Makrid, predsjednik Odbora udruže- iste, gdje smatram da je neophodna inter- podrazumijeva nabavku zaštitnih odijela, nja komunalne privrede Privredne komore vencija od strane nadležnih državnih or- maski, rukavica i drugog materijala po- Crne Gore. Imajući u vidu ovakvo stanje, gana, kako bi se komunalne djelatnosti od trebnog za bezbijedan rad zaposlenih, uz neminovno je da se smanjuju prihodi ko- javnog interesa nesmetano obavljale. dodatna ograničenja na terenu, u većini munalne privrede, pa je gotovo izvjesno slučajeva otežava sprovođenje planiranih Glasnik: Na što se odnose ostali zahtjevi da se gubici ne mogu izbjeći. Zato bi treba- aktivnosti. vodovodnih i komunalnih preduzeća u vri- lo razmotriti odlaganje plaćanja poreskih jeme pandemije, čija je realizacija, smatra- obaveza komunalnih preduzeća do norma- Glasnik: Kako će pandemija koronavirusa ju njihovi predstavnici, od vitalnog značaja lizacije stanja, zaključuje Makrid. uticati na poslovanje komunalne privrede za njihovo poslovanje? koju čine vodovodi, komunalna preduzeća Glasnik: Kakva je situacija u komunalnoj i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje? F. Makrid: Zahtjevi vodovodnih i komunal- privredi: obavljaju li preduzeća iz ove djela- Poznato je da je riječ o izuzetno značajnoj nih preduzeća, prvenstveno su koncipirani tnosti kvalitetno javnu funkciju u epidemiji djelatnosti od javnog interesa, veoma bi- na principu zaštite ljudstva u cilju nesme- koronavirusa, kada je propisano da realizu- tnoj i za građane i privredu? tanog obavljanja javne funkcije. Istovreme- ju minumum neophodnih djelatnosti? no, isti se odnose na nabavke neophodnog F. Makrid: Evidentno je da će pandemija F. Makrid: S obzirom na novonastalu situ- potrošnog materijala, prvenstveno hlora, te koronavirusa negativno uticati na poslov- aciju, sva preduzeća iz domena komunal- rezervnog vodovodnog materijala i goriva ne bilanse komunalnih preduzeća. U prvih ne privrede, fokusirana su prvenstveno u cilju poštovanja standarda kvaliteta vode mjesec dana prihodi su najviše smanjeni na obavljanje najneophodnijih procesa u i obezbjeđenja kontinuirane realizacije ak- kada su u pitanju prihodi od pravnih lica, svojim sistemima sa ciljem ispunjavanja tivnosti kompanija. odnosno malih i srednjih preduzeća, a pr- javne funkcije. S obzirom na redukovan venstveno uslužnih djelatnosti. Glasnik: Podsjetićemo da je ekonomskim broj zaposlenih, trenutno prioritet, imaju mjerama Vlade Crne Gore, radi pomoći pri- one funkcije koje građanima obezbjeđuju Ovaj problem je izražen u turističkim cen- vrednim subjektima koji su morali zausta- nesmetano funkcionisanje i sevisiranje trima, posebno u segmentima koji su veza- viti rad, predviđeno odlaganje plaćanja ko- osnovnih usluga. Sve ostale djelatnosti u ni za pripremu turističke sezone. Sve ovo munalnih usluga. Predstavnici komunalne okviru komunalne privrede svedene su na nema negativan uticaj na Regionalni vodo- privrede su saopštili da im to umanjuje pri- minimum neophodan za funkcionisanje. vod Crnogorsko primorje, s obzirom da se hode i otežava poslovanje zato su zatražili vodosnabdijevanje u ovom periodu obavlja Glasnik: Čelnici preduzeća navode da u da se i ovom sektoru odloži plaćanje pore- na nivou ugovorenog, dok će se u nare- poslovanju kompanija iz ove djelatnosti skih obaveza. Molim da se osvrnete na ovo dnom periodu zasigurno osjetiti posljedice postoje određeni izazovi koje oni samostal- pitanje. i na ovo preduzeće. no ne mogu riješiti već očekuju podršku F. Makrid: Polazeći od činjenice da u ovom nadležnih. Sa kakvim se teškoćama u radu Glasnik: U vrijeme pandemije ove službe trenutku moramo da pokažemo solidar- susrijeću pomenuti kolektivi? I kako ih ri- rade u svim gradovima, i to na način kako nost u svakom segmentu društva, sva ko- ješiti? je propisano, pa su, u cilju bezbjednog rada munalna preduzeća obustavila su isključe- zaposlenih, definisali određene zahtjeve F. Makrid: Novonastala situacija je svakako nje vode i prinudnu naplatu potraživanja, nadležnim, a prvi se odnosio na nabavku donijela veliki broj izazova i ukazala na od- bilo da su u pitanju pravna ili fizička lica. zaštitnih odijela, maski, rukavica i drugog. ređene manjkavosti, odnosno slabosti, sa Novonastale okolnosti, već sada vidimo, sa

April 2020. Broj 4 58

jedne strane imaju veliki uticaj na mala i pitanju Glavni grad Podgorica i Regionalni he biggest challenge in the public srednja preduzeća, koja u ovom trenutku vodovod Crnogorsko primorje, realizacija utilities industry, at the time of the faktički u najvećem broju i ne obavljaju svih kapitalnih projekata biti započeta u Tpandemic, is to maintain the liqui- svoju djelatnost, dok sa duge strane, veli- planiranom roku. dity of the companies, given that most are ki broj građana nije u stanju da servisira financed from the funds collected from ser- Poznato je da se, obzirom na situaciju, ve- osnovne račune, bez obzira na njihovu vi- vice users: companies and citizens. A great liki projekti iz sektora građevinarstva rea- sinu. number of companies is not operating now lizuju usporenom dinamikom, pvenstveno and is not in a position to meet these obliga- Imajući u vidu ovakvo činjenično stanje, zbog nedostatka radne snage. tions, also a significant number of citizens kao neminovna posljedica, javlja se sma- Za projekte koji se planiraju da budu rea- is not able to pay their bills, said Filip Ma- njenje prihoda, koje je najuočljivije u vodo- lizovani u okviru ove (komunalne) djela- krid, Chairman of the Public Utilities Asso- vodnim preduzećima, kao značajnom se- tnosti, novčana sredstva obezbijeđena su ciation Board at the Chamber of Economy gmentu komunalne privrede. U zavisnosti iz inostranih izvora, odnosno kreditnih of Montenegro. Considering this situation, od veličine sistema i strukture potrošača, aranžmana, tako da se ne očekuje veće od- the public utilities revenues are being ine- pad prihoda je na nivou od 30% do 40%. stupanje ili zastoj kada je realizacija istih vitably reduced, so it is almost certain that Sve ovo upućuje da bi, kada je u pitanju ovaj u pitanju. losses cannot be avoided. Consequently, the sektor, trebalo razmotriti odlaganje pore- postponed payment of tax liabilities by the Napomenuo bih svakako da ćemo u maju skih obaveza do normalizacije stanja. public utility companies until the situation biti svjedoci početka radova na izgradnji is normalized should be taken into conside- Glasnik: Pošto je ovogodišnja turistička se- glavnog kolektora i sekundarne mreže, ration, concluded Filip Makrid. zona, zbog pandemije COVID 19, vrlo upitna, kao osnovnog segmenta Projekta postroje- to će se imati izražene negativne posljedi- nja za odvođenje i prečišćavanje otpadnih Glasnik: What is the situation in the public ce na poslovanje komunalne privrede na voda Glavnog grada Podgorice. utilities sector: Do the enterprises in this primorju i planinskim turističkim centri- sector perform a high-quality public functi- Glasnik: Ukoliko pandemija potraje sa kama. Njihovi predstavnici su, u cilju prevazi- on during the corona virus epidemic, when kvim će se izazovima susresti kompanije laženja tih problema, od nadležnih očekuju it is prescribed to carry out a minimum of iz ove branše i da li, u toj situaciji, posto- određenu podršku. O čemu se radi? necessary activities? ji prognoza njihovih poslovnih bilansa u F. Makrid: Odlaganje, odnosno trenutno 2020. godini? F. Makrid: Given the new situation, all pu- redukovanje turističke sezone, svakako će blic utilities enterprises are focused pri- F. Makrid: Svaki dan trajanja pandemije imati posledice na poslovanje komunalne marily on performing the most necessary predstavljaće novi izazov za kompanije privrede, kako na primorju, tako i u planin- processes in their systems in order to fulfil iz ove djelatnosti. Najveći, rekao bih pod- skim turističkim centrima. Imajući u vidu a public function. Considering the reduced vig, će svakako biti održavanje likvidnosti pređašnje iskustvo, a to je da komunalna number of employees, at present the prio- kompanija, s obzirom da se većina finansi- preduzeća najveće prilive upravo imaju rity is given to those functions that provi- ra iz sredstava koja se naplate od korisni- od turističkih objekata, odnosno od hotela, de citizens with smooth functioning and ka usluga, kao i činjenica da je evidentno restorana..., a što se opet u ovom trenutku access to basic services. All other activities smanjenje prihoda, za očekivati je da će ne može očekivati, sasvim je realno da će within the public utilities have been redu- veći broj preduzeća poslovati sa gubitkom prihodi komunalnoj privredi od turističkih ced to the minimum necessary for functi- u 2020. godini. centara biti značajno umanjeni čak i do 50%. oning. Glasnik: Šta komunalne djelatnosti očeku- Ovakva situacija za posljedicu mora imati Glasnik: The chairmen of the companies je u 2021. godini? redefinisanje odnosa u prvom redu između state that there are certain challenges in the lokalnih komunalnih preduzeća na pri- F. Makrid: 2021. godina će biti godina veli- operations of the companies in this indust- morju i Regionalnog vodovoda Crnogosko kih izazova za komunalnu privredu. S obzi- ry that they cannot resolve on their own, but primorje, kao snabdjevača sa kojim postoje rom na trenutnu situaciju, lokalne uprave i expect the support of the competent autho- već definisani aranžmani. Mišljenja sam da komunalna preduzeća bi trebalo da urade rities. What kind of difficulties are the afore- je potrebno što prije naći zajednički interes analizu svih manjkavosti u funkcionisanju mentioned companies facing in their work? ovih subjekata, kako bi se ublažilo stanje u istih, sa ciljem koncipiranja što kvalitetni- And how can they be tackled? vodovodnim preduzećima na primorju, ali jih sistema. Jedan od imperativa će biti F. Makrid: The new situation has certain- i održala likvidnost Regionalnog vodovoda podizanje efikasnosti preduzeća u svim ly brought many challenges and revealed Crnogorsko primorje. segmentima poslovanja, s obzirom na či- certain deficiencies or weaknesses, which njenicu da će komunalna preduzeća u toku Glasnik: Da li će pandemija koronavirusa the companies in this sector are currently 2021. godine biti u obavezi da implementi- usporiti investicione, razvojne projekte Re- facing. Non-implementation of established raju određene zakonske odredbe iz novog gionalnog vodovoda i hoće li će biti dovede- legal mechanisms used for collection of Zakona o vodnim uslugama. na u pitanje dinamika poslova na izgradnji receivables, which is for obvious reasons kolektora za prečišćavanje otpadnih voda U narednoj godini potrebno je korigovati i postponed, as a direct consequence has a u Podgorici? Hoće li će ostala preduzeća iz filozofiju poslovanja, koja se zasniva prven- reduction of the companies" revenues and ove branše uspjeti da otpočnu realizaciju stveno u pokrivanju realnih troškova i par- consequently reduced liquidity. planiranih razvojnih aktivnosti? tnerskom odnosu sa Regulatornom agen- On the other hand, reorganization under cijom u cilju dovođenja svih komunalnih F. Makrid: Mišljenja sam da će, kada je u such conditions, in compliance with the sistema na radno održiv sistem.

Broj 4 April 2020. 59

Filip Makrid, Chairman of the Public Utilities Association Board at the Chamber of Economy of Montenegro Reduced revenues and liquidity of companies

recommendations of the National Coordi- System of the Montenegrin Coast? It is well ce industry. This problem is pronounced nation Body, implies the procurement of known that this activity of public interest in tourist centres, especially in segments protective suits, masks, gloves and other is of great importance for both citizens and related to the preparation of the tourist se- materials necessary for the safe work of the economy. ason. All this does not have a negative im- employees, along with additional restricti- pact on the Regional Water Supply System F. Makrid: It is clear that the pandemic ons in the field, in most cases makes it dif- of the Montenegrin Coast, given that the of the corona virus will adversely affect ficult to carry out planned activities. water supply in this period is performed at the business balance sheets of the utility the contracted level, while in the period to Glasnik: How will the corona virus pande- companies. In the first month, revenues come this company will certainly feel the mic affect the business of the utilities indu- were most reduced, especially those co- consequences. stry, which consists of Waterworks, Utility ming from the legal entities, that is, small companies and the Regional Water Supply and medium-sized enterprises, and servi- Glasnik: At the time of the pandemic, the-

April 2020. Broj 4 60

se services are operating in all towns, as Bearing in mind this factual situation, as an the Capital City of Podgorica and the Re- prescribed, so in order to ensure the safe inevitable consequence, there is a decrease gional Water Supply System of the Monte- work of employees, they submitted certain in revenues, which is most evident in the negrin Coast, the implementation of all ca- requirements to the competent authorities, waterworks companies, as a significant se- pital projects will start within the planned and the first one referred to the procure- gment of the utilities industry. Depending timeframe. ment of protective suits, masks, gloves and on the size of the system and the structure It is well known that, given the situation, the other. Is this provided? of consumers, the decline in revenues is at large projects in the construction sector the level of 30% to 40%. F. Makrid: Basic protective equipment such are being implemented at a slow pace, ma- as protective suits, masks, gloves and more All this suggests that, when it comes to this inly due to lack of manpower. were provided by local crisis teams as well sector, the postponed payment of tax liabi- For projects that are planned to be im- as companies. lities by the utilities companies until the si- plemented within this (utilities) industry, tuation is normalized should be taken into On the other hand, there is an issue of du- funds have been provided from foreign consideration. ration of the pandemic and the ability of sources, that is, credit arrangements, so certain companies to afford it in the future, Glasnik: Since this year"s tourist season is no major deviation or setback is expected where I believe the competent state bodies" questionable due to the pandemic COVID when it comes to their realization. intervention is necessary in order for public 19, this will have a pronounced negative I would certainly like to remind that in May utilities to function without interruption. impact on the operations of the public uti- we can expect start of construction works lities on the coastal and mountain tourist Glasnik: Could you tell us what are the on the main collector and the secondary centres. In order to overcome these pro- other requirements of the waterworks and network, as the main segment of the Pro- blems, their representatives expect some utilities companies at the time of the pan- ject of wastewater treatment plant for the support from the competent authorities. demic, the realization of which is conside- capital of Podgorica. What is it about? red by their representatives as vital to their Glasnik: If the pandemic persists, what will functioning? F. Makrid: Postponing or just temporary re- be the challenges that the companies in duction of the tourist season, will certain- F. Makrid: The requirements of the wa- this sector will face and in this situation, ly have consequences on the operating of terworks and public utility companies are is there a forecast of their balance sheets the utilities companies, both on the coast primarily designed based on the principle in 2020? and in the mountain tourist centres. Con- of human protection in order to perform sidering previous experience that utilities F. Makrid: Each day of the pandemic will their public function without interruptions. companies generate the greatest inflow present a new challenge for companies in At the same time, they refer to the procu- from tourist facilities, that is, from hotels, this field. The greatest challenge will cer- rement of the necessary consumables, pri- restaurants, etc, which again at this mo- tainly be maintaining the liquidity of the marily chlorine, plumbing spare parts and ment cannot be expected, it is quite rea- companies, given that the majority is fi- fuel in order to comply with water quality listic that revenues to the utility industry nanced from funds collected from service standards and ensure the continued reali- from tourist centres will be significantly users. The fact is that the decrease in re- zation of the companies" activities. reduced by up to 50%. venues is evident, and it is expected that Glasnik: As we know, the economic mea- more companies will operate at a loss in This situation must result in a redefinition sures of the Government of Montenegro ai- 2020. of relations primarily between local coastal med at assisting business entities that had utilities and the Regional Water Supply Sy- Glasnik: What can the utilities companies to stop working, provided for the deferral stem of the Montenegrin Coast, as the sup- expect in 2021? of payment of utility fees. The representa- plier with whom there are already defined tives of the utilities industry said that this F. Makrid: 2021 will be a year of great chal- arrangements. In my opinion, it is necessa- is reducing their revenues and making it lenges for the public utilities. Given the cur- ry to find a common interest of these enti- difficult for them to operate, so they asked rent situation, local governments and utilities as soon as possible, in order to mitigate deferral of payment of tax liabilities for this ties companies should conduct analysis the situation in the waterworks companies sector as well. Please address this issue? of all deficiencies in their functioning in on the coast, but also to maintain the liqui- order to design the best possible systems. F. Makrid: Starting from the fact that at this dity of the Regional Water Supply System One of imperatives will be to increase the moment we have to show solidarity in each of the Montenegrin Coast. efficiency of enterprises in all segments of segment of society, all utilities companies Glasnik: Will the corona virus pandemic operating, given the fact that utilities will have suspended the water shutdown and slow down the investment and deve- be obliged to implement certain legal pro- forced collection of claims, for both legal or lopment projects of the Regional Water visions of the new Law on Water Services natural persons. The new circumstances, Supply and will this affect the dynamics of during 2021. as we can already see, on the one hand, the construction works of the wastewater have a great impact on small and medium- In the coming year, it is also necessary treatment plant in Podgorica? Will other -sized enterprises, which at this moment to make corrections to the business phi- companies in this industry be able to start are practically not performing their activi- losophy, which is based primarily on co- implementing the planned development ties, while on the other hand, a large num- vering real costs and partnering with the activities? ber of citizens are unable to service basic Regulatory Agency in order to bring all uti- bills regardless of the amount. F. Makrid: I believe that, when it comes to lities systems to a viable system.

Broj 4 April 2020. 61

Turistički preduzetnici treba da naprave svoje indikativne planove sanacije, sa operativnim projekcijama najmanje do maja 2021. godine.

Dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam prof. dr Rade Ratković Pandemija i turizam ne idu zajedno

uristički poslenici javljaju da je organizovani turistički bu- zio iz ekonomskih kriza i bio katalizator antikriznog hoda ukupne king stao, kako prema našoj destinaciji tako i prema drugim ekonomije. destinacijama na Mediteranu i šire. Pandemija i turizam, T "Mi samo trebamo strateški uvezati cio turistički reprolanac, od kao i cijela međunarodna trgovina – ne idu zajedno, sa izuzetkom poljoprivrede, saobraćaja, trgovine, građevinarstva, čiste industri- dijela elektronske trgovine, istakao je u razgovoru za Portal Anali- je, i onda ćemo, u okviru naše zemlje, imati turizam u kojem siner- tika prof. dr Rade Ratković, dekan budvanskog Fakulteta za biznis getski i skladno djeluje mnogo grana u jednoj grani", procjenjuje i turizam. Ratković. Napominjući da sve zavisi od epidemiološke situacije, Ratković je Prema njegovim riječima, pandemiju ne može samostalno podni- naglasio da ove godine ne možemo očekivati ozbiljnije učešće or- jeti nijedna privreda, a kamoli turistička. ganizovanog turizma, koji je kod nas učestvovao sa oko 40 odsto u izvorima rezervacija. "Turistički preduzetnici trebaju biti pozvani da naprave svoje indikativne lapidarne planove sanacije, sa operativnim projekcijama "Orijentacija treba da bude na direktan buking, našu zemlju, regi- najmanje do maja 2021 godine, gdje bi se pokazala dinamika nov- on, i obližnje evropske zemlje, moguće i Njemačku. Tu su Hrvatska, čanih tokova i po mjesecima definisali finansijski gepovi i načini Francuska i Italija u boljem položaju, ali nijesu druge mediteranske njihovog pokrića. Iz toga bi se sagledali putevi saniranja pojedinih turističke destinacije. Susjedna Hrvatska, naročito Istra i Kvarner, turističkih preduzeća i izveli bilansi saniranja za cijelu granu. Po- su u daleko boljem saobraćajnom položaju", pojasnio je Ratković. moć Države bi se kretala u pravcu koji je premijer Marković naja- Ocijenio je da je priprema za predstojeću turističku sezonu "gotovo vio, s tim što se te mjere moraju protezati ne na dva mjeseca, već nemoguća misija". na duži vremenski horizont, kako je prethodno navedeno. Te se mjere moraju konkretizovati i operacionalizovati, kao što to radi "Nabavljati, primati radnike, zaduživati se, a ne znati hoće li sezo- susjedna država Hrvatska", naveo je profesor. ne uopšte biti. Ko tu uopšte može biti pametan? Put treba da osvije- tli medicina i visoka politika, da procijeni vjerovatni kraj pandemi- Naglašava da je riječ o mjerama pomoći kao što su regresiranje je i termin aktivacije vakcine, kao i ponovnih otvaranja granica i plata do isteka sanacionog perioda, moratorijum na otplatu inve- svih vidova međunarodnog saobraćaja. Pod tim fenjerom turizam sticionih kredita makar dvije godine, poreska oslobođenja i uma- bi dobio izgledne inpute i osnove za svoje preduzetničke odluke", njenja u sanacionom periodu i sl. Po isteku sanacionog perioda naveo je Ratković. projektovale bi se razvojne mjere, odnosno mjere podsticanja odr- živog razvoja turističkog i pratećih sektora. Ratković je podvukao da je turizam, do sada, među prvima izla-

April 2020. Broj 4 62

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša Zahtjevi za moratorijum na poreske obaveze vrijedni 10 miliona eura

konomske mjere Vlade su blagovremene i odgovorne, kaže naplate prihoda iz prethodnih godina. Naplaćeno je 282 miliona direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša. Za Novu M eura, što je 20 miliona više nego u istom periodu prošle godine, Eporučuje da je značajan broj preduzeća zatvoren što će se odnosno 15 miliona više od plana. Zaključno sa 31.12.2019. godine odraziti i na naplatu prihoda. Kako je naglasio, 1.750 poreskih ob- poreski dug je smanjen za 210 miliona eura i on jeiznosio 387 mi- vezinika je tražilo odlaganje poreskih obaveza, a iznosn traženih liona eura. Mi smo imali realne procjene da će i u 2020. godini se odlaganja je 10,5 miliona eura i to su dominantno djelatnosti koje nastaviti trend smanjenja poreskog duga i vjerovatno bi se to i de- su u kategoriji zabranjenih ili otežanih uslova poslovanja, a to je silo da nemamo novonastalu situaciju, gdje realno zbog potrebe da dominantno turizam i ugostiteljstvo. se održe privredne aktivnosti smo potpuno svjesni da će doći do porasta poreskog duga", naveo je on. "Za 4.700 preduzeća je zabranjen rad. Oni su u aprilu 2019. godine u poreskim prihodima učestvovali 14.500 miliona eura. Tako No, Mugoša tvrdi da će imati razumijevanja za privredu. Zato već da očekujemo značajno manje prihode. Zanimalo nas je koliko je imaju neka rješenja. kompanija tražilo moratorijum na otplatu poreskih obaveza i ku- "Jedno vrlo pozitivno iskustvo govori da bi možda ključna podrška mulativno koliki je iznos tih obaveza za koje je traženo odlaganje u narednom periodu preduzećima koja imaju otežane uslove rada otplate", kazao je Mugoša. ili im je zabranjen bio rad bi bio novi reprogram poreskih obaveza Iako je Poreska uprava imala plan naplate poreza za vrijeme ljetnje na duži vremenski period, a da napomenem da je period prvog re- turističke sezone, sve to pada u vodu. Novonastala situacija mije- programa bio pet godina i da se kroz taj reprogram omogućavalo nja prognoze, a Mugoša kaže da ne postoji stručnjak koji bi mogao onim poreskim obveznicima koji uredno izmiruju svoje obaveze napraviti procjenu koliko će se tokom sezona naplati poreza. se otpise kamata. Možda bi to bila značajna mjera podrške u narednom periodu", rekao je on. "Ono što je bila naša projekcija je da tokom ljetnje turističke sezone naplatimo 306 miliona eura. Već znamo da u maju mjesecu ove Pred nama je teška godina, kaže Mugoša i poručuje da je optimista ključne djelatnosti koje doprinose punjenju budžeta, a to je turi- kada je u pitanju oporavak crnogorske ekonomije. zam i ugostiteljstvo, neće raditi sigurno u prvoj polovini maja. Oče- "Očekuje nas vrlo zahtjevan period u kome ćemo imati možda i kujemo, po projekcijama, da oni počnu da rade u drugoj polovini dugoročne posljedice kada je u pitanju naša ekonomija. Prednost maja mjeseca, a pošto se u junu ubiraju prihodi iz maja, vjerovatno naše ekonomije je što je mala što smo u prilici da se na fleksibil- ćemo u junu imati značajo manje prihode u odnosu na one koji su niji način prilagodimo novonastalim okolnostima ali vjerujem da planirani. Kada govorimo o julu i avgustu ključno će biti da li će se ćemo u narednim mjesecima imati priliku da možda ove pesimi- otvoriti granice", kazao je on. stičke procjene ostavimo iza nas i da krenemo sa oporavkom", na- Prvi čovjek Poreske uprave kaže da je u periodu od 2016. do 2019. veo je on. godine naplaćeno 850 miliona eura više novca nego li na raniji tro- Siguran je Mugoša da će treći paket mjera na kojima se radi biti godišnji period. ključan za uspješan opooravak crnogorske priverede. "Mi smo u prvom kvartalu ove godine nastavili jedan dobar trend

Broj 4 April 2020. 63

Investiciono razvojni fond Krediti za prevažilazenje nelikvidnosti malih i mirko preduzeća

nvesticiono-razvojni fond je na zahtjev Vlade formirao novu stajućih sredstava – objašnjava on. kreditnu liniju sa minimalnim kamatnim stopama i potrebnim Preduzećima koja su koristila kratkoročne plasmane koji su ta- kolateralom za mala i mikro preduzeća čije je poslovanje naj- I kođe bili u funkciji poboljšanja likvidnosti preduzeća, IRF je omo- više ugroženo zbog koronavirusa. Od 720 pristiglih zahtjeva 118 je gućio da produže svoje aranžamane na još 12 mjeseci. obobreno, a 138 u proceduri. Kada je riječ o kolateralu, Vukcevic naglašava da je najniži mogući Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević kazao je da je zakonski uslov da bude jedan kroz jedan, ali i da IRF omogućava ova kreditna linija samo jedna dopunska djelatnost koja je prije svima onima koji nemaju tu mogućnost, a zadovoljavaju sve ostale svega usmjerena da IRF u okviru ukupnih kreditnih linija dodatno uslove, da kroz KOZMA programe obezbjede kolateral do 50 odsto.. pomogne crnogorske preduzetnike u situaciji u kojoj su se našli, Drugih 50 odsto obezbjeđuje se korz drugu programsku šemu, i na piše Bankar. taj način se izlazi u susret i tim preduzetnicima koji imaju sve pre- Vukčević naglašava da je riječ o značajnom broju odobrenih kre- tpostavke da mogu dobiti kredit. dita po ovom osnovu, posebno kada se uzme u obzir prosječan broj – Kada su u pitanju procedure mi smo ih sveli na najmanji mo- odobrenih kredita na mjesečnom nivou za prošlu godinu. gući nivo. Međutim, ponavljam da ovo nije kreditna linija koja je – Podsjetiću na činjenicu da je IRF prošle godine plasirao preko namjenjena za rješavanje problema iz prošlosti. Ovo nije kredi- 240 miliona – najviše kredita od osnivanja i da je odobreno nekih tna linija za ona preduzeća koja neredovno isplaćuju plate svojim 615 prijekata. To znači da smo mjesečno odobrili oko 43 zahtjeva. zaposlenim kao ni za one koji žele da uzmu kredite po 1,5 odsto Sada smo, za manje od mjesec dana, odobrili 118 zahtjeva, što go- kako bi vratili kredite kod banaka koje su uzeli po znatno većim vori da je uložen zaista veliki napor da se izađe u susret što većem kamatnim stopama. Mi moramo obezbjediti taj minimum provje- broju preduzetnika – kazao je Vukčević. re, i minimum dokumenatcije koja nama garantuje da će sredstva doći do onih kojima je potrebno. Međutim, imamo i ovih drugih Iznosi odobrenih kredita kreću se od 1.200 eura, koliko je iznos koji pokušavaju da iskoriste ovu situaciju i da dobiju nešto što im najnižeg, pa do 1.200.000 eura. Kamatna stopa kaze Vukčevic, u ne pripada – naglašava Vukčević. najvecem dijelu je 1,5 odsto, ali ima i onih kreditnih zahtjeva gdje je kamatna stopa nešto veća i kreće se oko 2,5 odsto. Nesto veće On ističe da postoji bojazan od teško naplativih kredita ali da su u kamatne stope, pojašnjava Vukčević, su za one preduzetnike koji IRF-a svjesni te situacije i da čine sve da Fond ostane održiv. nisu stekli uslove da kroz ovu kreditnu liniju riješe probleme ne- Posebno se, kaže on, mora voditi računa i o održivosti turizma i likvidnosti. Njima je omogućeno da kroz postojeće kreditne linije očuvanju tih preduzeća za koja se moraju obezbjediti posebni in- IRF-a dođu do potrebnih sredstava. strumenti podrške kao bi bila u prilici da u ovoj godini jedostavno – Tu je prije svega riječ o preduzećima koja nisu mogla da obez- prežive i da se pripreme za sljedeću, prenosi Pobjeda. On dodaje bijede potreban kolateral i njima je ponuđeno da kroz programe da se trenutno radi i na kreiranju novih kreditnih linija kao i na garantnih šema koje IRF realizuje u okviru programa COSME u rekonstrukciji postojećih ali i na planu obezbjeđenja sredstava za saradnji sa Evropskim investicionim fondom riješe problem nedo- ovu godinu.

April 2020. Broj 4 64

Uprava carina Realizacija NCTS projekta

Upravi carina u toku je druga godina realizacije projekta kadrovski pripremiti za pristupanje konvencijama, koje su važan za primjenu zajedničkog tranzitnog postupka, kojim će se instrument olakšavanja trgovine, uspostavljanjem zajedničkih U olakšati trgovina, osigurati brži protok robe, jednostavinije procedura za prekogranično kretanje robe pod carinskim nadzo- procedure, niži troškovi i veća konkurentnost domaćih privredni- rom. Ovo podrazumijeva elektronsko praćenje postupka tranzita, ka na evropskom tržištu. što omogućava brži protok robe i kraće vrijeme potrebno za obavljanje carinskih procedura, a time i uštedu vremena i troškova Projekat pod nazivom ""Podrška Upravi carina"", koji će trajati 36 za privrednike. Dakle, pristupanje Crne Gore konvencijama je mjeseci, finansiran je iz sredstava IPA 2014. Cilj projekta je podr- od višestrukog značaja za državu, jer će crnogorskim privredni- ška procesu modernizacije javne uprave primjenom zajedničkog cima omogućiti da postanu konkurentniji na evropskom tržištu, tranzitnog postupka, uz istovremeno uvođenje moderne arhi- povećaće se broj tranzita kroz Crnu Goru što će uticati na porast tekture i tehnologije u carinski informacioni sistem. Zajednički prihoda. Primjena konvencija osigurava i uslove za jačanje borbe tranzitni postupak predstavlja tranzit robe izmedju svih zemalja protiv carinskih prekršaja i sprečavanje korupcije jer se najveći članica Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, odnosno dio sprovođenja carinskih formalnosti obavlja automatski. država članica Evropske unije i EFTA, kao i Turske, Makedonije i Srbije. Najkompleksniji zadatak i najveći izazov je uspostavljanje Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS), odnosno razvoj Ovim projektom će se ispuniti uslovi za pristupanje Crne Gore aplikacije za tranzitni postupak interoperabilne sa evropskim Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku i Konvenciji o ola- carinskim sistemom. Kroz ovaj sistem carinska deklaracija za kšicama u trgovini robom, što je jedan od uslova za pridruživanje tranzitni postupak će se podnositi elektronski, što znači da će se Evropskoj uniji. Naime, Crna Gora mora primjenjivati konvencije formalnosti propisane u okviru carinskih propisa sprovoditi ele- najmanje godinu prije ulaska u EU. Da bi Crna Gora mogla da pri- ktronskom razmjenom podataka, bez podnošenja papirne doku- stupi konvencijama, potrebno je prethodno da ispuni sve uslove mentacije. Tranzitni postupak će se obavljati jednom elektronski za njihovu punu primjenu, koji se odnose na usklađenost propisa, podnijetom tranzitnom deklaracijom i jednom garancijom, koje će organizacionu strukturu carinske službe i informatičko rješenje. važiti tokom cijelog prevoza robe, u državama potpisnicama kon- U skladu sa planom koji je postavljen, Crna Gora će ispuniti sve vencija, sve do odredišta. Privrednici će sa NCTS-om komunicira- neophodne uslove do kraja 2021. godine, kako bi mogla pristupiti ti elektronskim putem i tako razmjenjivati podatke i informacije konvencijama u prvom kvartalu 2022. godine. Evropska komisija o konkretnom tranzitnom postupku. Uprava carina će podatke o prati realizaciju projekta i kada ocijeni da su stvoreni uslovi za pri- svim tranzitnim postupcima preko elektronskih poruka razmje- mjenu konvencija, pozvaće Crnu Goru da im pristupi. njivati i sa ostalim carinskim službama i Evropskom komisijom i U okviru ovog projekta Crna Gora će se tehnički, organizaciono i tako omogućiti kontinuirano i nesmetano kretanje robe od mjesta

Broj 4 April 2020. 65

otpreme do mjesta odredišta.

Da bi privredni subjekti mogli koristiti zajednički tranzitni postupak, moraju razviti sopstvene IT sisteme kompatibilne s NCTS-om, te se kao spoljni korisnici povezati sa Carinsko-informacionim sistemom na način koji omogućava slanje elektronskih poruka prema unaprijed prihvaćenom obliku i sadržaju. Razmjena elektronskih poruka u NCTS-u se vrši na nacionalnom, spoljnjem i međunarodnom domenu, odnosno između carinskih ispostava jedne države, između privrednih subjekata i carinske ispostave i između carinskih ispostava država potpisnica konvencija i Evrop- ske komisije.

Ovim projektom se postavlja osnova za novi modernizovani informacioni sistem Uprave carina. Osim NCTS-a, u toku projekta će se razviti i sistem upravljanja garancijama i sistem upravljanja rizikom, u skladu sa zahtjevima koje propisuje Evropska komisija, kako bi se obezbijedila zaštita fiskalnih i finansijskih interesa dr- žave. Takođe, razviće se i moduli bez kojih aplikacija za tranzitni postupak ne bi mogla da funkcioniše, kao npr. portal za privrednike, preko kojeg će oni podnositi carinsku deklaraciju za tranzitni postupak.

NCTS, koji se primjenjuje od 2003.godine, do sada je imao više iz- mjena, koje su pratile izmjenu carinskog zakonodavstva Evrop- ske unije i Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku. Kako bi ovaj sistem bio usklađen sa Carinskim zakonom Unije, koji je stupio na snagu 1. maja 2016.godine, izrađene su funkcionalna i tehnička specifikacije za novu fazu ovog sistema, fazu 5 (NCTS- -P5), koje su objavljene u decembru 2019.godine. Iako je Uprava carina otpočela realizaciju projekta u novembru 2018. godine, dok je tehnička specifikacija bila u izradi, Evropska komisija je odobrila da se u okviru ovog projekta u Crnoj Gori implementira nova faza NCTS-a. Države članice konvencija trenutno primjenjuju fazu 4, a u obavezi su da izgrade ovaj sistem i počnu sa implementacijom NCTS-P5 od 1. marta 2021. do 1. decembra 2023. godine.

Iako je obaveza svih država koje su članice konvencija da imple- mentiraju novu fazu NCTS-a do decembra 2023.godine, Crna Gora će biti među prvim državama koja će implemntirati NCTS-P5. Nai- me, Njemačka i Poljska će NCTS-P5 implementirati u prvom kvartalu 2021. godine, a Crna Gora će ovaj sistem primjenjivati na nacionalnom nivou od 1. aprila 2021. godine, kada će se otpočeti i sa primjenom novog Carinskog zakona, čije se donošenje planira do kraja ove godine. Dakle, Crna Gora ne samo što će biti među prvim državama koje će primjenjivati novu fazu, već će istovremeno biti prva država koja će implementirati fazu 5 NCTS-a bez implemen- tirane prethodne faze ovog sistema.

Uporedo sa primjenom NCTS-P5 na nacionalnom nivou, Uprava carina će od sredine sljedeće godine, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovoditi testiranje ovog sistema na međunarodnom nivou, kako bi se provjerile funkcionalnosti sistema i njegova usklađenost sa zahtjevima Konvencije.

Uprava carina od početka projekta ima punu podršku Evropske komisije, Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva finansija. Evropska komisija je Upravi carina obezbijedila učešće u njihovoj projektnoj grupi koja se bavila izradom tehničkih specifikacija za NCTS-P5 i koja prati implementaciju ove faze u državama članicama. Učešćem na sastancima projektne grupe, službenici Uprave carina stiču određena znanja u ovoj oblasti, što olakšava implementaciju projekta.

April 2020. Broj 4 66

Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore Usporeni radovi u građevinarstvu

Broj 4 April 2020. 67

Smanjen broj zaposlenih na građevinama usloviće prolongiranje rokova gradnje.

rađevinarstvo će, zbog epidemije koronavirusa, sigurno Glasnik: Koliko je biznis klima u kojoj posluju građevinske kompa- pretrpjeti velike štete, koje su već sada vidljive jer nema nje stimulativna za njihov rad? slobodnog protoka radne snage, zbog zatvaranja granica, pa G M. Gujić: U poslednje vrijeme biznis klima u oblasti građevinar- je na gradilištima smanjen broj radnika - nema stranaca, što će stva je znatno povoljnija, ukidanjem određenih biznis barijera, te usloviti prolongiranje rokova gradnje, kaže Mile Gujić, predsjednik donošenjem novog Zakona o planiranju i izgradnji objekata koji je Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih mate- umnogome relaksirao procedure i skratio postupak koji prethodi rijala Privredne komore Crne Gore. početku radova, ukidanjem građevinskih dozvola, osim za slože- Glasnik: Pandemija korona virusa će svakako uticati i na građe- ne inženjerske objekte. Omogućavanje legalizacije bespravno iz- vinarstvo iako je ono izuzeto od zabrane obavljanja djelatnosti. U građenih objekatata je vrlo značajno i sa aspekta prihoda koje su kojoj mjeri i kako se ove posljedice mogu ublažiti? lokalne samouprave ostvarile po tom osnovu. Sve ovo imalo je pozitivne efekate i uticalo na direktne investicije u građevinarstvu, M. Gujić: Pandemija koronavirusa je sasvim sigurno jedan od naj- kako domaćih tako i inostranih kompanija. većih izazova današnjice i sigurno je da će imati snažne ekonomske posljedice na sve privredne grane. Građevinarstvo će sigurno Glasnik: Među problemima sa kojima se suočavaju građevinske je pretrpjeti velike štete koje su već i sada vidljive. Usporena je ak- kompanije svakako je nedostatak domaće kvaifikovane radne tivnost privrednika u oblasti građevinarstva, iako je ova grana izu- snage, pa već godinama domaći građevinari angažuju strance. zeta iz oblasti zabrane obavljanja djelatnosti. Smanjen je broj ljudi Aktivno se radi na rješavanju ovog problema kroz stručno obrazo- koji izvode radove što će za posledicu imati prolongiranje rokova. vanje, odnosno saradnju privrede i obrazovnog sistema. Da li bi u Kako je radna snaga na našim gradilištima uglavnom iz inostran- skorije vrijeme potrebe poslovnog sektora mogle da budu usklađe- stva, zabrane kretanja između država, onemogućavaju dolazak tih ne sa tržištem rada? radnika na naša gradilišta. Sam proces rada na gradilištima morao M. Gujić: Možda i najveći problem sa kojim se suočavaju građevi- se prilagoditi preporukama zdravstvenog sistema, radi očuvanja nari jeste hroničan nedostatak radne snage, gotovo svih kvalifika- zdravlja i sprečavanja širenja zaraznih bolesti, uz obaveznu soci- cija. Domaće radne snage je jako malo na tržistu, pa su privrednici jalnu distancu, uz pratnju i druge mjere koje se odnose na korišće- u ovom sektoru prinuđeni da angažuju radnu snagu iz inostran- nje zaštitne opreme, sredstava za dezinfekciju i slično. stva, (Albanija, Kosovo, BiH, Makedonija, Turska) . Nezahvalno je prognozirati kakve će direktne i indirektne štete Po ovom osnovu značajna finansijska sredstva odlaze iz Crne nastupiti u ovoj djelatnosti, jer vremenski ne znamo do kada će Gore, ali to je trenutno jedini način da se iole zadovolje potrebe trajati ograničenja i kada će biti moguć slobodan protok robe i ra- građevinara na velikom broju projekata koji su u toku. dne snage. Izvjesno je da će država morati u određenoj mjeri in- tervenisati kroz smanjenje ili odgađanje plaćanja nekih obaveza Domaća radna snaga angažovana je uglavnom u kompanijama koje imaju privrednici. Tu prije svega mislim na poreze na nepo- koje se bave elektro-instalaterskim, te vodo-instalaterskim i dije- kretnost, poreze i doprinose za zaposlene i dr. Biće neophodne i lom keramičarskim radovima. subvencije kako bi se pospješila ova privredna djelatnost koja je od Zidari, tesari, armirači, betonirci, podopolagači i gipsari su uglav- ogromnog značaja za privredu u cjelini. Vlada Crne Gore je već do- nom iz inostranstava, za njih poslodavci moraju pribaviti određe- nijela određene mjere što je jako važno u ovom trenutku. Siguran na odobrenja i prijave boravka, što predstvlja dodatne troškove i sam da i banke mogu podržati poslovanje građevinskih kompanija administrativne procedure kod nadležnih organa. kroz određenu korekciju kamatnih stopa za kredite privredi i fizič- kim licima koja kupuju nepokretnosti. U posljednje vrijeme uloženi su značajni napori da se kroz struč- no obrazovanje, prekva lifikacije, a u saradnji obrazovnog sistema Glasnik: Prokomentarišite aktuelnu situaciju u crnogorskom i privrede, prevaziđe ovaj problem. Međutim, tradicionalno je loš građevinarstvu. Kakve trendove bilježi ova industrija posljednjih odziv za navedena zanimanja pa su rezultati ovog pristupa ogra- godina? Pomenućemo da je crnogorska ekonomija ostvarila naj- ničeni. Vjerujem da će trebati dosta vremena, znanja i zalaganja značajniji rast u sektoru građevinarstva u trećem kvartalu 2019. da se ova situacija promijeni na bolje, što bi zaista bilo od velikog M. Gujić: Posljednjih godina građevinarstvo u Crnoj Gori bilježi značaja za crnogorsko građevinarstvo. značajan i stabilan trend rasta. To se naročito odnosi na projekte: Glasnik: Veliki problem predstavlja i uvoz građevinskih materijala, putne infrastrukture, turističko-ugostiteljskih sadržaja, te energet- iako imamo brojne resurse čijom bi valorizacijom mogli da sup- ske infrastrukture i stambeno-poslovne objekte. Na ovim projek- stituišemo ovaj uvoz. Što bi sve mogli da proizvodimo i koliko je tima angažovan je značajan-broj zaposlenih, a tražnja na tržistu realna realizacija takvih projekata? radne snage u ovom sektoru bilježi visok stepen rasta. U prilog tome je i činjenica da je u periodu januar – septembar 2019. godine M. Gujić: Naše građevinarsvo se u najvećoj mjeri oslanja na uvoz ova grana privrede prosječno upošljavala skoro 14.000 radnika, po građevinskog materijala iz inostranstva, počev od cementa, želje- podacima Monstata, što čini šest do osam odsto ukupnog broja za- za, kreča, pa do svih komponenti za enterijer (rigips) elektro kom- poslenih, sa prosječnom bruto zaradom 671 euro. ponente ,vodoinstalaterski materijal i drugo.

Građevinarstvo koje je u usponu veliki je generator i direktno ili Samo u manjem obimu naše građevinarsvo može da računa na indirektno pokretač i ostalih grana privrede (transporta, uslužnih domaći kamen i drvo, a gotovo sve ostalo se nabavlja iz inostran- djelatnosti, energetike, trgovine). stva što značajno utiče na spoljnotrgovinski bilans naše zemlje i

April 2020. Broj 4 68

odliv velike kolicine novca u tu svrhu. života naše zemlje. ue to the coronavirus epidemic, the construction industry will surely Što se tiče proizvodnje koja bi se mogla Banke su značajno spustile kamate na hi- suffer a lot of damage, which is al- organizovati u Crnoj Gori, realno bi bilo potekarne kredite koja sada na slobodnom D ready visible, because there is no free flow da, pošto postoji sirovina, da se proizvodi tržistu iznosi i manje od četiri odsto na of labour, due to the closure of borders. cement i cigla u Pljevljima, jer na tom po- godišnjem nivou. Naravno, prostora za ko- Therefore, the number of workers at con- dručju postoje velike rezerve laporca kao rekciju i smanjenje kamatnih stopa na ovu struction sites is reduced - there are no fo- mineralne sirovine u industriji cementa i vrstu bankarskih proizvoda još ima. reigners, which will cause the construction gline za prozvodnju cigle. Naravno razvoj Sa druge strane bankarske kamate na deadlines to be prolonged, says Mile Gujić, industrije građevinskog materijala treba depozite su pale ispod dva odsto na go- the President of the Association Board of bazirati na principima održivog razvoja te dišnjem nivou što je uticalo da veliki broj Construction and Building Materials Indu- maksimalnog poštovanja zastite životne građana koji su imali svoje depozite usmje- stry of the Chamber of Economy of Mon- sredine. ri na kupovinu nekretnina koje će kasnije tenegro. Glasnik: Da li naše građevinske kompani- rentirati. Možda je i činjenica da građani Glasnik: The coronavirus pandemic will je uspostavljanjem viših standarda u ovoj više vole da štede u "ciglama", nego u novcu certainly affect the construction industry, oblasti, odnosno primjenom mjera energet- na računima, takođe uticalana na poveća- although it is exempted from the prohibi- ske efikasnosti, kao i ugradnjom adekva- nu tražnju na tržištu nekretnina. tion on doing business. To what extent and tnih materijala unapređuju kvaliteta svojih Sam kvalitet gradnje je, kao što sam već re- how can these consequences be mitigated? proizvoda? kao, značajno unapređen, pa je to jedan u M. Gujić: The coronavirus pandemic is cer- M. Gujić: Poslednjih godina domaće građe- nizu faktora koji su uticali na porast tražnje tainly one of the greatest challenges today vinske kompanije su značajno unaprije- i uspon tržišta nekretnina. and it is obvious that all industries will su- dile kvalitet gradnje, poštujući zahtjevne Glasnik: Koje su teme u fokusu Odbo- ffer the strong economic consequences. tehničke standarde u ovoj oblasti. Kada ra udruženja građevinarstva i industrije The construction industry will surely su- govorimo o stambenoj gradnji i tržištu ne- građevinskih materijala Privredne komo- ffer great damage, which has already been kretnina koje je dozivjelo ekspanziju u Cr- re Crne Gore? Koliko sugestije i prijedlozi visible. The activities of the business com- noj Gori treba napomenuti da većina kom- ovog odbora doprinose da imamo uređeniji munity in the field of construction have panija koje se bave građevinarstvom prati sektor građevinarstva? been slowed down, although this branch savremena naučnotehnološka dostignuća is exempted from the prohibition on doing i primjenjuje mjere energetske efikasno- M. Gujić: Odbor građevinarstva se održava business. The number of people executing sti poštujući na taj način sve zahtjevnije četiri puta godišnje. U odboru participira 30 the works has been reduced, which will re- standarde i potrebe kupaca. Kada je riječ građevinskih kompanija koje daju znača- sult in the extension of deadlines. As the o primjeni novih materijala i tu je stavljen jan doprinos u razmatranju pitanja koje se labour force at our construction sites is akcenat na ugradnju ekološki prihvatljivih, odnose na građevinarstvo, poslovnu klimu, mainly from abroad, the prohibition of mo- koji se danas mogu naći na tržištu, što daje biznis barijere, izmjene zakonskih propisa, vement between countries prevents these jednu novu kompomentu kvalitetu stano- organizaciju rasprava o temama značaj- workers from coming to our construction vanja. nim za rad u ovoj oblasti. Kroz ovaj odbor sites. The work process at the constructi- svi članovi mogu neposredno i transpa- Glasnik: Stambena gradnja je i dalje "u ze- on site itself had to be adapted to the re- rentno da iznesu svoje stavove, sugestije i nitu", a cijena kvadrata raste? Zašto je to commendations of the health system, in predloge. Poseban osvrt se daje na izmjenu tako? I da li su cijene odraz kvaliteta gra- order to preserve health and prevent the zakonskih propisa kroz učešće na javnim dnje, ili...? outbreak of infectious diseases, with com- raspravma, te kroz pismene predloge. Ovo pulsory social distance and following other M. Gujić: Što se tiče stambene izgradnje i je prilika da zaista otvoreno pohvalim me- measures related to the use of protective značajnog trenda rasta tržišta nekretnina nadžment i zaposlene u Privrednoj komori equipment, disinfectants etc. u Crnoj Gori, postoji više faktora koji su koji su uvijek otvoreni za saradnju u svim doprinijeli da isto bude ovako aktivno i di- domenima. Često se organizuju određe- It is ungrateful to predict what kind of di- namično iz godine u godinu. S jedne strane ni kursevi, predavanja i radionice tako da rect and indirect damage this industry will u pitanju je značajan priliv stranih inve- privrednici i njihovi zaposleni imaju mo- suffer, because we do not know how long sticija naročito na primorju, kao i ukidanje gućnost da i na taj način steknu određena the restrictions will last and when the free biznis barijera za pravna i fizička lica koja znanja i iskustva. Kroz sajmove koje orga- movement of goods and labour force will posluju u našoj zemlji. Crna Gora je prepo- nizuje Privredna komora članovi ovog od- be allowed. It is certain that the state will znata kao sigurna poslovna destinacija što bora mogu pratiti nova naučno-tehnološka have to intervene to some extent by re- je itekako uticalo da značajan broj investi- iskustva, te kretanja u savremenom građe- ducing or deferring the payment of some tora uloži svoj kapital u kupovinu stanova, vinarstvu. obligations incurred by businessmen. First apartmana i poslovnih prostora. of all, I mean real estate taxes, taxes and Sugerišem svim članovima Odbora da kori- contributions for employees, etc. Subsidies Značajan dio kupaca stanova je uzeo uče- ste mogućnosti i da što aktivnije učestvuju will also be needed to foster this economic šće kroz program 1000+, te je i na taj način u radu Odbora naročito, kada su u pitanju activity, which is of great importance to the porasla tražnja za nekreninama, naročito u izmjene propisa koji se odnose na građevi- economy as a whole. Podgorici, centru političkog, administrativ- narsvo te da kroz svoje predloge i mišljenja nog, obrazovnog, privrerednog i kulturnog daju doprinos unapređenju poslovnog am- The Government of Montenegro has alrea- bijenta u kojem radimo.

Broj 4 April 2020. 69

Mile Gujić, President of the CEM Association Board of Construction and Building Materials Industry Activities in the construction sector slowed down

April 2020. Broj 4 70

dy adopted certain measures, which is very important at the mo- authorities. ment. I am sure that banks can also support the operations of the Recently, significant efforts have been made to overcome this pro- construction companies through a certain correction of interest blem through vocational education and retraining in cooperation rates on loans to businesses and individuals buying real estates. between the education system and the economy. However, traditi- Glasnik: Could you please comment on the current situation in onally there is a poor interest in these occupations, so the results the construction industry in our country? What kind of trends has of this approach are limited. I believe that it will take a lot of time, this industry recorded in recent years? We will mention that the knowledge and commitment to change this situation for the bet- Montenegrin economy achieved the most significant growth in ter, which would really be of great importance for the Montenegrin the construction sector in the third quarter of 2019. construction industry.

M. Gujić: In recent years, the construction industry in Montenegro Glasnik: Import of construction materials also poses a major pro- has recorded a significant and stable growth trend. This especially blem, although we have significant resources, which could be va- refers to projects regarding: road infrastructure, tourism and ho- lorised and thus substitute the import. What can we produce and spitality facilities, energy infrastructure and residential-commer- how realistic is the realization of such projects? cial buildings. A significant number of employees are engaged in M. Gujić: Our construction industry relies mostly on the import of these projects and demand in the labour market in this sector is construction materials from abroad, such as concrete, iron, lime, recording a significant growth. This is supported by the fact that all the components for interior (drywall panels), electrical compo- in the period January - September 2019, this economic branch nents, plumbing material etc. Only to a lesser extent our construc- employed almost 14,000 workers, according to Monstat, which ma- tion industry can count on domestic stone and wood, and almost kes up six to eight percent of the total number of employees, with all other materials are procured from abroad, which significantly an average gross salary of EUR 671. affects our country"s foreign trade balance and the outflow of a The construction industry, which is recording growing trends, is a large amount of money for this purpose. major generator and directly or indirectly a driver for other bran- As for the production which could be organized in Montenegro, ches of the economy as well (transport, services, energy, trade). since there is a raw material, it would be realistic to produce conc- Glasnik: To what extent has the business environment been stimulating for the operations of the construction companies?

M. Gujić: Recently, the business environment in the field of construction is much more favourable, due to the abolition of certain business barriers and the adoption of the new Law on Planning and Construction of Buildings, which greatly relaxed procedures and shortened the procedure preceding the start of works, the abolition of building permits, except for complex engineering facilities. Allowing the legalization of illegally constructed facilities is also very significant in terms of revenues generated by local governments on this basis. The above mentioned had positive effects and affected direct investments in the construction industry, both by domestic and foreign companies.

Glasnik: The lack of a domestic skilled labour force is certainly one of the problems facing the construction companies, which have been hiring foreigners for years. This problem is solved through vocational education i.e. cooperation between the economy and the education system. Could the needs of the business sector be soon aligned with the labour market?

M. Gujić: Perhaps the biggest problem, which construction industry is facing, is the lack of labour force, of almost all qualifications. Domestic labour force is scarce in the market, so business community in this sector is forced to hire foreign workers (Albania, Kosovo, B&H, Macedonia, Turkey). On this basis, significant financial resources are leaving from Montenegro, but this is currently the only way to meet the needs of construction workers on a large number of ongoing projects.

The domestic labour force is mainly hired in companies engaged in electrical, plumbing and partially tiling works.

Employers must obtain certain licenses and residence permits for brick layers, carpenters, rod-benders, floor layers, concrete and plaster workers, who mostly come from abroad, which entails additional costs and administrative procedures with the competent

Broj 4 April 2020. 71

rete and bricks in Pljevlja, because this area is rich in reserves of And are the prices a reflection of the quality of the construction marl as mineral raw material in the concrete industry and clay for or...? brick production. Of course, the development of the building mate- M. Gujić: Regarding the residential construction and a significant rials industry should be based on the principles of sustainable de- upward trend in the real estate market in Montenegro, several velopment and the utmost respect for environmental protection. factors contributed to the intense activities and dynamics year Glasnik: Do our construction companies improve the quality of by year. On the one hand, there is a significant inflow of foreign their products by establishing higher standards in this area, i.e. investments, especially on the coastal area, as well as the remo- by applying energy efficiency measures and installing adequate val of business barriers for legal and natural persons operating in materials? our country. Montenegro has been recognized as a safe business destination, which greatly impacts on a significant number of in- M. Gujić: In recent years, domestic construction companies have vestors to invest their capital in the purchase of flats, apartments significantly improved the quality of construction, respecting the and business premises. A significant number of buyers bought demanding technical standards in this field. When it comes to flats through the 1000+ program, and thus the demand for real residential construction and real estate market, which has been estate has increased, especially in Podgorica, the centre of politi- expanding in Montenegro, it should be noted that most construc- cal, administrative, educational, economic and cultural life in our tion companies follow modern scientific and technological achie- country. vements and apply energy efficiency measures, thus meeting the increasingly demanding standards and needs of customers. Banks have significantly lowered interest rates on mortgage- lo ans, which now stand at less than four percent annually in the free When it comes to the utilization of new materials, an emphasis market. Of course, there is still room for correction and reduction is put on the installation of eco-friendly materials, which can be of interest rates on this type of banking products. found on the market today, thus giving a new component to the quality of housing. On the other hand, bank interest rates on deposits fell below two percent on an annual basis, which impacted on a large number of Glasnik: Residential construction is still at its zenith and the price citizens to direct their deposits on the purchase of real estate that per square meter is rising. What is the reason for such a situation? they would later rent. Perhaps the fact that citizens prefer to invest their money in real estate rather than save in banks may also have influenced increased demand in the real estate market.

The quality of construction itself has, as I said before, significantly improved, so it is one of a number of factors that have influenced the rise in demand and the upward trend on the real estate market.

Glasnik: Which topics are the focus of the Construction Associa- tion Board of the Chamber? To what extent have the suggestions and proposals of this Board contributed to having a more regulated construction sector?

M. Gujić: The Construction Board meetings are held four times a year. There are 30 construction companies which participate in the Board activities and make a significant contribution to discus- sing issues related to construction, business climate, business barriers, amendments of legislation, organization of discussions on topics relevant to activities in this field. All members can present their views, suggestions and proposals directly and transparently. Particular attention is given to amending legislation through par- ticipation in public discussions and written proposals. This is an opportunity to openly commend the management and employees of the Chamber of Economy who are always open to cooperation in all domains.

Certain courses, lectures and workshops are often organized, so businessmen and their employees have the opportunity to gain knowledge and experience in this way. Fairs organized by the Chamber of Economy provide the Board members with the opportunity to follow new scientific and technological experiences and developments in modern construction. I encourage all the Board members to take advantage of the opportunities and participate in our activities, especially when it comes to changes in the regulations related to the construction industry and submit their proposals and share opinions in order to contribute to the improvement of the business environment in which we operate.

April 2020. Broj 4 72

Facebook grupa - Kupujmo domaće Do domaće hrane preko tastature

Ideja je bila da sve okupimo na jednom mjestu kako bi za sebe i svoju porodicu kupili domaće i kvalitetne namirnice, kaže jedan od osnivača stranice Ivan Bošković.

Broj 4 April 2020. 73

omaća jaja, vrcani med, prirodni sokovi, bijeli krompir, koziji "Ideja je bila da sve okupimo na jednom mjestu kako bi za sebe i sir, jagode, heljdino brašno, maslinovo ulje i dostava direk- svoju porodicu kupili domaće i kvalitetne namirnice. Takođe že- Dtno na vrata stana, mimo posrednika i trgovačkih lanaca. ljeli smo i da pomognemo malim proizvođačima da se izbore sa smanjenjem potražnje usljed novonastale situacije ili da povećaju Zadovoljni i proizvođači i kupci. Prvi su našli put da direktno, za prodaju svojih proizvoda, kao i nađu stalne kupce", kaže Bošković. gotovinu, prodaju proizvode, a drugi da im na vrata stignu svježi, domaći proizvodi. Posrednik je stranica na društvenoj mreži Fa- Dodaje da ima malu djecu i da stalno sa prijateljima razmjenjuje cebook (FB). preporuke oko domaćih namirnica.

Ilija Stanić iz Mojkovca, jedan je od onih koji je usluge i prodaju "U doba pandemije i restrikcija otežano smo dolazili do ljudi kod svojih proizvoda ponudio na stranici "Kupujmo domaće - podrži- kojih smo nabavljali. Svjesni smo postali problema sa kojim se mo male proizvođače hrane". suočavaju mali proizvođači. Htjeli smo da pomognemo a da to bude jednostavno i svima dostupno. Znamo da je FB platforma to- U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je prije deset liko jednostavna i da je gotovo svi mogu koristiti. I jesmo očekivali godina počeo da se bavi poljoprivredom. U početku je proizvodio podršku ali nismo ni slutili da će biti baš ovoliko objava, pohvala, samo med a od prije pet godina jagode, luk, krompir. Navodi da je dobrih sugestija", priča Bošković. dosta proizvoda prodao preko FB stranice a da je prije toga proda- vao pretežno komšijama. Smatra da su građani uvijek znali koliko je važan domaći proizvod, ali da je to u vrijeme pandemije intenzivirano poraslo. "Vjerujem da se glas dobrog proizvoda brzo širi, a danas marketing prodaja preko interneta je pola posla. Ozbiljna poljoprivreda "Sama činjenica da je u našoj grupi 95 odsto potrošača najslikovi- ne može bez toga", kaže ovaj mladi poljoprivrednik. tije govori o tome koliko je porasla svijest i potreba građana kada je domaća hrana ", zaključuje Bošković. Kroz osmijeh navodi da je ipak situacija sa virusom korona imala pozitivan efekat.

"Vidimo da se konačno u ovoj situaciji narod okrenuo domaćim Stigli i do vlastite fabrike proizvođačima. Svaki euro ostavljen domaćem poljoprivredniku je Aleksandra Minić i njen suprug su prije deset godina zasadili voć- euro ostavljen svima nama – zdravstvu, školstvu, svim institucija- njak a prije dvije godine počeli su da prodaju prirodno cijeđene ma koje nam kasnije to vraćaju", dodaje Stanić. sokove, domaće pekmeze, džemove, rakije. Njihov voćnjak danas ima 12.000 sadnica. Aleksandra nam kaže da su sami svojim sred- Uspostava povjerenja stvima napravili fabriku i da im je u planu proizvodnja ljekovitog bilja, proizvodnja likera, travarica. Kaže da je marketing preko FB "U utorak sam preko te grupe kupila maline, borovnice, kao i ne- stranice jedini način prodaje u njihovom slučaju. koliko vrsta džemova. Osim ljubaznosti i ekspeditivnosti isporuke, "Išli smo ranije na neke podgoričke sajmove, pomalo smo se samo mogu reći da sam prezadovoljna, tako da toplo preporučujem pro- tako reklamirali. Sada primjećujemo da su građani zainteresova- izvode, a sjutra očekujem isporuku sokova divljeg šipka i maslino- niji. Vjerovatno su shvatili koliko je princip zdrave ishrane ključan vog ulja iz Bara", kaže za RSE Snežana Ćosović. za zdrav život", kaže Aleksandra za RSE. Ona je jedna od onih koji koriste mogućnosti grupe koju je osno- Na ovaj način proizvode plasira i gazdinstvo Martinović, koje je valo par entuzijasta u cilju povezivanja ponude i potražnje za do- prije 15 godina započelo proizvodnju kozjeg i kravljeg sira. Milena maćim proizvodima iz svih dijelova Crne Gore. Mali proizvođači su Martinović nam je ispričala da im se marketing prodaje u početku dobili prostor da na jednom mjestu plasiraju svoj proizvod i da la- svodio na princip "od prodavnice do prodavnice", i da je tada pro- kše dođu do kupca. Za nepunu sedmicu grupa je prikupila 18.5000 met bio solidan. članova. "Ovo sada sa FB grupom je pun pogodak. Koleginica mi je rekla da Ćosović raduje inicijativa o formiranju grupe a, kako kaže, broj čla- postoji ta stranica i sugerisala da objavimo. Iako sam bila skeptič- nova i potražnja proizvoda za kratko vrijeme pokazuje koliko je na po tom pitanju, ipak sam postavila i odziv je bio nevjerovatan i bila potrebna i koliko olakšava vezu između prodavca i kupca. svakodnevno se širi", precizira Milena. "Skeptična sam po pitanju naručivanja hrane preko FB i to do sada Navodi da je zbog situacije sa pandemijom i mjerama koje su pre- nisam ni radila. Mi kupci, ne možemo znati da li pri pravljenju uzete neko vrijeme u potpunosti bila zaustavljena njihova prodaja. soka, džema, uzgajanju povrća i voća je ispoštovano sve što proda- vac navodi kao benefite. Ali, povjerenje se uspostavlja. Samim tim "Mi smo do tada prodavali prodavnicama i nekim hotelima ali, što se svaka objava i utisak kupaca mogu komentarisati. Jednom kako su njih zatvorili, naša prodaja je direktno ispaštala. Zato smo izgubljeno povjerenje, otkrivanje bilo kakve plasirane dezinforma- morali da prodaju usmjerimo na pojedince. U svakom slučaju, ova cije od prodavca bi značilo i prestanak njegovog lanca prodaje", FB grupa nam je veliki uslugu napravila", dodaje Milena. ocjenjuje Ćosović. Na ovoj stranici u prosjeku, kilogram jagoda može se naći za 3 eura, kilogram krompira iznosi 0.80 eura, bijeli luk 6 eura, crni 1 Porasla svijest građana euro. 30 jaja je moguće kupiti za 5 eura, sir je od četiri do pet eura, suvi sedam, kozji 10, a kajmak 12 eura. Kilogram meda košta 10 Jedan od osnivača grupe, Ivan Bošković za RSE govori o motivima eura, litar soka od jabuke se može naći za 2 eura. i šta je prethodilo inicijativi formiranja grupe.

April 2020. Broj 4 74

Tekstilci u Srbiji šiju maske i za prometa, a potom i granica prema hrtvat- strano tržište skim autodestinacijama s kojih bi ove godine, u slučaju dobre epidemiološke slike, Region Vlada Srbije izmijenila je Odluku o privre- moglo stići nešto posjetilaca. vijesti menoj zabrani izvoza osnovnih proizvoda – Pritom je važno da uslovi prelaska gra- bitnih za stanovništvo, čime je omogućen nice budu što jednostavniji jer budu li ljudi plasman u inostranstvo višekratnih zašti- morali čekati u kolonama i ispunjavati pa- tinih maski, saopšteno je iz Privredne ko- pire, to nije prikladno ni u zdravstvenom ni preko graničnih prelaza u uslovima pan- more Srbije. Kako su potrebe domaćeg tr- u turističkom smislu, kažu za Jutarnji list demije. žišta podmirene i stvorene stabilne zalihe sagovornici. maski, domaći tekstilci obratili su se PKS U ovaj režim su uvršteni pojedini proizvodi inicijativom da se omogući izvoz pamuč- Kad su u pitanju smještajni objekti, za po- namijenjeni ishrani ljudi i životinja, ljekovi, nih maski, koje su u cjelini izrađene od či- četak se predlaže otvarati one koji su "naj- medicinska i zaštitna oprema koji se od 13. stog tkanog tekstila. bliže prirodi" – prvenstveno kampove, i aprila ubrzano transportuju preko sistema to za početak segment mobilnih kućica s zelenih CEFTA koridora u koji su, među Na snazi i dalje ostaje zabrana izvoza ma- vlastitim sanitarnim čvorovima kako ne bi ostalima, uključeni granični prelazi Dobra- ski registrovanih kao medicinska sredstva dolazilo do prevelikog miješanja gostiju, a kovo, Dračenovac, Ilino Brdo, Kula, Božaj i i onih koje su izrađene od kombinovanih otvorene će biti i kuće za odmor te privatni Slobodna zona Bar, odnosno svi organi koji materijala. Veliki broj tekstilaca u Srbiji iznajmljivači. primjenjuju zakon na granici, kao i špedici- izbijanjem epidemije korona virusa, pre- je. Riječ je o prelazima koji pružaju usluge orijentisao je svoju proizvodnju na izradu Predlaže se otvaranje i kafića i restorana, ali 24 sata sedam dana u nedjelji. U ovaj sis- tekstilnih zaštitnih maski kako bi odgovo- za početak isključivo onih koji imaju terase tem postepeno će biti uključivani i osta- rili na pojačanu tražnju deficitarnog proi- te koji mogu osigurati dovoljnu distancu iz- li prelazi, kako budu ispunjavali tražene zvoda. među stolova i gostiju. Razmišlja se i otva- uslove. U zavisnosti od potreba potpisnica, ranju frizerskih, kozmetičkih, pedikerskih i "U prvoj sedmici epidemije naše firme pro- lista osnovnih roba može se preispitati i iz- salona za masažu, uz stroge mjere distanci- izvodile su oko 100.000 maski dnevno, a mijeniti. ranja, ograničavanje broja mušterija i uz no- sada u Srbiji svakog dana može da se na- šenje maski. O otvaranju teretana i fitness Omogućen je prolaz kamionima sa priori- pravi i do 360.000 tekstilnih prekrivki za centara još se ne razmišlja, Biznis.ba. tetnim pošiljkama posebnom trakom. Na lice", rekao je član Udruženja za industriju graničnim prelazima gdje ne postoji poseb- tekstila, odeće, kože i obuće PKS Nemanja na slobodna traka za navedenu namjenu, Ubrzan protok roba zelenim Jovanović. prioritetan prolaz se odvija pod lokalnim koridorima Direktor kompanije "E. Mirolio" Todor Ge- uslovima, u koordinaciji sa policijom. orgijev, koja u svom proizvodnom pogonu Mjere zaštite od širenja zarazne bolesti Obaveza špeditera je da informiše vozača "Prvi maj" Pirot zapošljava 280 radnika, COVID-19 sprovode svi učesnici u lancu prioritetne pošiljke da koristi prioritetnu – kazao je da je kompanija stala sa proizvo- snabdijevanja do krajnjeg korisnika poštu- "zelenu traku" i da u tom cilju komunicira dnjom kad je počela kriza sa korona vi- jući preporuke nacionalnih koordinacionih sa nadležnim službama kako bi procedure rusom. "Firma proizvodi žensku modnu tijela za zarazne bolesti. Proces transporta na graničnom prelazu bile završene uz mi- odjeću za izvoz, ali su se preorijentisali ka je suštinski preduslov za ublažavanje po- nimalno zadržavanje. proizvodnji zaštitnih maski, a sad će, na- sljedica situacije uzrokovane pandemijom Za ovu namjenu nadograđen je sistem ele- kon tri nedelje, ponovo pokrenuti pogone i održavanje normalnog funkcionisanja ktronske razmjene podataka (SEED), koji u kojima je dnevno moguće proizvesti oko ekonomije u krizi. 40.000 maski", naveo je Georgijev. podržava elektronsku razmjenu unaprijed Potpisnice CEFTA Sporazuma (Bosna i dostavljenih informacija između carinskih Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, uprava u okviru CEFTA. SEED će se koristi- Hrvatska uskoro otvara granice za Crna Gora, Albanija, Kosovo/UMNIK i Mol- ti za elektronsko slanje informacija o do- autoturiste davija) usvojile su, 10. aprila 2020. godine, lasku prioritetnih pošiljki unaprijed svim Zajedničku listu roba koje se tretiraju kao agencijama koje se bave carinjenjem robe, U drugoj polovini aprila, najavljeno je, da prioritetne prilikom sprovođenja kontrola tako da se agencije mogu pripremiti kako će Vlada Republike Hrvatske raspravljati o na graničnim prelazima. Prioritetna lista bi se tim pošiljkama omogućio prioritetan predloženim mjerama za otključavanje hr- donijeta je u cilju ubrzanja protoka roba prolaz. To će ubrzati postupak carinjenja vatske ekonomije nakon što su već gotovo najnužnijih roba. mjesec dana na snazi restriktivne mjere za suzbijanje epidemije koronavirusa. Slovenija u problemu zbog Najiščekivanije mjere relaksacije zasigur- nedostatka radnika sa Balkana no su one iz turizma, posebno s obzirom na pritisak nekih hrvatskih stranih emitivnih Nakon četiri sedmice epidemije, slovenač- tržišta koja bi ove godine rado ljetovala na ka i evropska ekonomija pripremaju se za Jadranu. ponovno pokretanje, ali to će biti teško bez U tom smislu, se za početak, zbog domaćih radnika u nekim industrijama koji su se gostiju, predlaže otvaranje međugradskog masovno vratili u svoje matične zemlje u

Broj 4 April 2020. 75

prvim danima epidemije. je odgovorila na pitanje Tanjuga kako ocje- a posebno je važan, napominje, bio četvrti njuje posljednje prognoze Svjetske banke kvartal prošle godine sa rastom od 6,2 od- Prema posljednjim podacima, samo u Srbi- i Međunarodnog monetarnog fonda a koje sto na međugodišnjem nivou. ju vratilo se oko 400.000 njihovih građana se odnose na Srbiju, i kakve prognoze oče- iz Evrope, a mnogi su i iz BiH i drugih ze- “Nažalost, ova nezapamćena pandemi- kuje u narednim izvještajima Svjetske ban- malja Balkana, piše ljubljansko Delo. ja karakteristična je po tome što ima jake ke i MMF-a. Tabaković kaže da nikada nije zdravstvene i ekonomske posljedice”, uka- Ne mogu se vratiti zbog obaveznih karan- bilo teže davati procjene u pogledu rasta zuje guvernerka. tina u svojoj zemlji, ali s druge strane, neke bilo koje ekonomije. i neće. Jedna od agencija za zapošljavanje Ističe koliko je bilo važno što je država u “Svjetska banka, a posebno MMF, uradili su čak je kontaktirala ambasade kako bi im prethodnih osam godina stabilizovala eko- vrlo zahtjevan posao. Ocena MMF-a je da pomogla da vrate radnike. nomiju, što se širila baza investitora i to što će Srbija imati jednu od najboljih stopa ra- su devizne rezerve na najvišem nivou. “I to – Imamo podatke da poslodavci pozivaju sta BDP-a u 2020. godini, odnosno da ćemo su baš svi isticali. Generalno je očekivanje radnike da se vrate na posao, nekima pri- imati najmanji pad od svih zemalja u Evro- da će se najjači udar pandemije na ekono- jeti prekid radnog odnosa, kao što se dogo- pi. To je, u ovim nezapamćenim uslovima, mije osjetiti u drugom tromjesečju ove go- dilo u Sava Turizmu. Jedan od poslodavaca dobra okolnost”, objašnjava guvernerka. dine, a jačina uticaja će zavisiti od dužine obavijestio je svoje radnike da se moraju U slučaju Srbije, kaže, korekcija sa pretho- trajanja pandemije. To je generalna ocje- vratiti na posao u roku od dva dana, inače dno očekivanih 4 odsto rasta, u potpunosti na, kako za Srbiju, tako i za druge zemlje, će zatvoriti svoje preduzeće za rad u Nje- je posljedica efekata pandemije jer već za pri čemu je i za nas važno da naši najveći mačkoj, rekao je Goran Lukić iz Delavske 2021. MMF očekuje da Srbija raste po stopi spoljnotrgovinski partneri počnu brzo da svetovalnice. od 7,5 odsto. se oporavljaju”, objašnjava Tabaković. Konkretno, građevinski radnici koji u Slo- “To znači da je Srbija jedna od rijetkih ze- Program ekonomskih mjera za smanjivanje veniji rade za mizernu platu, spavaju u malja za koju se projektuje puni oporavak negativnih efekata prouzrokovanih pan- kontejnerima u blizini gradilišta i često već sljedeće godine, dok se na globalnom demijom virusa COVID-19 je proaktivan i nemaju toplu prehranu, sumnjičavi su u nivou, kao i u evropskim okvirima, očekuje pravovremeni odgovor države koji je u svim pogledu povratka u Sloveniju. Vraćali su se djelimični oporavak”, ocenjuje Tabaković. dijelovima prilagođen karakteru krize sa kući svake sedmice, ali sada povratak nije kojom se suočavamo, kaže guvernerka NBS. moguć, jer je prelazak granica izuzetno te- To govori i da MMF ocjenjuje da se nosioci žak, a na kraju puta svakog čeka karantin. ekonomske politike u Srbiji, kako je rekla, na “Cilj nam je da se sačuvaju životi ljudi na pravi nacin, adekvatnim i pravovremenim prvom mjestu, da se sačuvaju radna mje- – Razumijem da se radnici ne žele vrati- mjerama, bore sa posljedicama pandemije. sta, i naravno, da se pomogne najugroženi- ti zbog loših uslova rada, ali mnogi se ne jim preduzećima”. mogu vratiti iz objektivnih razloga. U BiH je “To povjerenje se vidi i kroz projekciju uku- karantin 14 dana, a oni koji su otišli u Srbiju pnog makroekonomskog okvira. I za infla- Prema procjeni nadležnih, bez donijetih su u 28-dnevnom karantinu. Oni se sigurno ciju u Srbiji MMF očekuje, kako oni to uvjek mjera, u 2020. godini Srbija bi imala ogro- neće vratiti prvih dana kad budu pušteni. ističu, da će ostati pod kontrolom Narodne man pad ekonomske aktivnosti, minima- To će biti problem i za Njemačku i za druge banke Srbije, što znači niska i stabilna. Od lan oporavak sljedeće godine i sporiji rast zemlje, rekao je Lukić. svih evropskih zemalja u razvoju jedino u srednjem roku. za Srbiju projektuju da će popraviti pla- Kaže da su neka preduzeća, čiji se radni- “Narodna banka Srbije je bila u mogućnosti tnobilansnu poziciju ove godine u odnosu ci ne vraćaju, već u teškoćama pa jedna da prva reaguje svojim mjerama i da tako na 2019. godinu, a zatim projektuju i dalje od agencija za posredovanje radnika od olakšamo i život naših građana i poslova- popravljanje u 2021. godini”, navodi Taba- države očekuje da radnicima na Balkanu nje domaćih kompanija”, navodi Tabaković. ković. To je za Srbiju, kaže, izuzetno važno, pošalje poziv da se vrate na posao. No, am- jer znači i veću otpornost države. Podsjeća da je donijet čitav set mjera, od basade Slovenije to ne mogu to učiniti jer moratorijuma na otplatu kredita, snižava- im nije dopušteno da se direktno obraćaju Proteklih dana preko 90 zemalja podnijelo nja kamatnih stopa, podrške likvidnosti, stranim državljanima u stranim zemljama. je zahtjev za takozvane brze finansijske ali i da su mjere stalno fokusirane i na naj- Kompanije moraju pronaći načine da same instrumente MMF-a, i mahom je riječ o starije građane koji imaju ograničenu mo- obavijeste svoje zaposlene, navodi Delo. zemljama koje se suočavaju sa platnobi- gućnost kretanja. Na sajtu NBS, otvorena lansnim neravnotežama i imaju sve teži je inače posebna stranica posvećena od- pristup finansijskom tržištu. Srbija projektuje pun ekonomski govorima Narodne banke na pandemiju, a oporavak Obzirom da je prošlo mjesec dana od cilj je da na jednom mjestu budu dostupne uvođenja vanrednog stanja u Srbiji, a na informacije o aktivnostima koje Centralna Srbija je jedna od malobrojnih zemalja za pitanje Tanjuga kako vidi trenutno stanje banka u trenutnim vanrednim uslovima koju se projektuje puni oporavak ekonomi- ukupne srpske ekonomije, Tabaković podj- sprovodi vezano za građane i privredu. je od posljedica izazvanih pandemijom ko- seća da je naša zemlja u ovu godinu ušla “Narodna banka Srbije će ostati pouzdan rona virusa već sljedeće godine, dok se na sa, kako je istakla, odličnim ekonomskim partner predsjedniku i Vladi i u ovoj borbi globalnom nivou, kao i u evropskim okvi- kretanjima. rima, očekuje djelimični oporavak, ističe za živote ljudi i za ekonomiju”, poručila je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgo- Srpska ekonomija je u prethodne dvije go- Tabaković. vanka Tabaković. Ovim riječima Tabaković dine rasla po prosječnoj stopi od 4,3 odsto,

April 2020. Broj 4 76

Slobodan Boban Stanić, "REMID VIS -Mašinski centar" Humani i odgovorni doprinos borbi protiv pandemije

Izrađivali su rezervne djelove za medicinske respiratore i servisirali njihovo priključivanje, odnosno učestvovali u izradi vizira za zaštitu medicinskog osoblja.

Broj 4 April 2020. 77

astoj u radu, zbog epidemije, je prilika da se osvrnemo na materijala, logistici. Za kratko vrijeme smo pokazali kako se zaje- dugoročne planove i isplaniramo buduće korake. Moja pred- dničkim snagama može napraviti dosta. viđanja su da disciplinovanim ponašanjem i pametnim Z Glasnik: U kojoj mjeri se pandemija korona virusa odrazila na po- odlukama možemo dosta napraviti i u mjesecima pred nama slovanje REMID VIS-a ili ćete se tek suočiti sa negativnim poslje- nadoknaditi propušteno. Možda ne u cjelosti, ali svakako dobrim dicama? Možete li bar u grubljim okvirima da kažete kako će ova dijelom. Trenutno je najnezahvalnije davati bilo kakve prognoze, zaraza uticati na poslovanje Vaše kompanije na godišnjem nivou? ali ono što možemo obećati je da ćemo dati svoj maksimim da sa postojećim projektima i pronalaženjem novih, negativne posljedi- S. Stanić: Saglasićemo se svakako u sljedećem: sva privredna ak- ce svedemo na minimum, rekao je za naš časopis Slobodan Boban tivnost je zaustavljena ili je svedena na minimum. Ekonomija svi- Stanić, "REMID VIS-Mašinski centar". jeta pa i ekonomija Crne Gore definitivno se ne može gledati istim očima poslije ove krize. Moramo izvući pouke. Glasnik: Vaša kompanija je prepoznatljiva u metalskoj industriji po inovativnosti, kvalitetu i dobro osmišljenoj poslovnoj viziji. Da Rekao sam da je cjelokupna privredna aktivnost je na stand by-u ste "primjer za primjer" pokazali ste u vremenu pandemije virusa ili je na minimumu. Naravno, Mašinski Centar – Remid Vis, sa korona. Naime, izrađivali ste rezervne djelove za medicinske re- smjenskim radom i angažovanjem svojih zaposlenih po potrebi, spiratore i servisirali njihovo priključivanje, odnosno učestvovali u servisira sisteme koji moraju funkcionisati kao što su preduzeća izradi vizira za zaštitu medicinskog osoblja. Saopštite više detalja od javnog interesa: Putevi, Deponija, Čistoća i ostali. Takođe pruža- o toj Vašoj humanoj i društveno-odgovornoj misiji. mo logističku podršku i kompanijama koje se bave proizvodnjom hrane i pića: Plantažama 13 jul, Mesoprometu, Martexu i drugim, S. Stanić: Hvala na komplimentu da smo "primjer za primjer" ja kao i građevisnkim firmama koje rade kapitalne projekte. bih se samo nadovezao da pokušavamo i nadam se da uspijevamo biti normalna kompanija koja uvijek može dati dio svoje energije Ovaj zastoj je bio prilika da razmislimo i osvrnemo se na dugo- i potencijala da stvorimo ljepši i kako bih ja to nazvao "zeleniji" ročne planove i isplaniramo buduće korake. Moja predviđanja su privredni ambijent. da disciplinovanim ponašanjem i pametnim odlukama možemo dosta napraviti i u mjesecima pred nama nadoknaditi propušteno. Na poziv kolega iz 3D Sobe smo stupili u kontakt sa tehničkom Možda ne u cjelosti, ali svakako dobrim dijelom. Trenutno je najne- službom KBC-a i izradili rezervne djelove za respiratore kako bi se zahvalnije davati bilo kakve prognoze, ali ono što možemo obećati mogli priključiti na postojeću infrastrukturu u KBC-u. je da ćemo dati svoj maksimim da sa postojećim projektima i pro- Različiti proizvođači prilikom izrade proizvoda koriste različite nalaženjem novih, negativne posljedice svedemo na minimum. standarde za pojedine mašinske elemente, tako se dešava da oni Ono što bi trebalo da se radi sa budućnošću nije da se ona pred- nijesu kompatibilni. Sticajem okolnosti došlo je do nepodudaranja viđa, već da se kreira, a mi ćemo svakako dati svoj maksimum da tih standarda pa smo u našoj fabrici izradili priključne elemente za kreiramo najbolje! Iako su ovo izazovna vremena, nećemo čekati postojeću infrastrukturu u KBC-u. Srećom, naša firma je to mogla prilike, već ćemo ih sami stvarati. uraditi, ali bih radije rekao da je ta sreća zasnovana na izvanrednoj pripremi i ulaganju u sopstvene snage pa onda kad je zaista potreb- Glasnik: Vlada je definisala ekonomske mjere pomoći privredi. no možemo pokazati kako znamo i možemo. Naravno, sav taj naš Kako ih vidite i koliko će Vam pomoći da sačuvate proizvodnju? rad je donacija, što se podrazumijeva i to ne treba posebno isticati. S. Stanić: Vlada Crne Gore je jedan od najznačajnijih faktora u pre- Mi smo društveno odgovorna firma i uvijek spremni i motivisani vazilaženju tekuće krize i predstavlja primjer odgovornog ponaša- da pomažemo ljudima i društvu. Nadamo se da ćemo i u budućno- nja i podsticaj drugim učesnicima da se tako ponašaju. sti, i u nekim normalnijim vremenima, biti podrška kako KBC-u Nema ništa teže, i zbog toga ništa vrednije, od sposobnosti donoše- tako i mnogim sistemima u Crnoj Gori. nja ispravnih odluka, a odluke ovih dana sigurno nijesu jednostav- Za izradu vizira smo više bili logistička podrška u nabavci mate- ne ni za nikoga, pa ni za Vladu Crne Gore. rijala za vizire, jer shodno novonastaloj situaciji, naš 3D štampač Ekonomske mjere Vlade u cilju pružanja podrške privredi akcen- nije mogao biti dopremljen u tako kratkom roku. tovane su primarno na prevazilaženje prvog talasa krize u kome Glasnik: Na proizvodnji vizira neophodnih za zaštitu medicinskog se suočavamo sa velikim privrednim zastojem i nelikvidošću pri- osoblja radilo je više kompanija i pojedinaca. Blagovremeno ste se vrednog sistema. našli i u tom poslu. To je bio još jedan Vaš humani doprinos u borbi Znamo da su ovdje najugroženije privredne grane koje imaju naj- protv pandemije. Prokomentarišite i pomenite još neke od aktera veće učešće u BDP-u. u ovoj misiji. Vladine ekonomske mjere, koje se odnose na odlaganje plaćanja S. Stanić: Proizvodnji vizira priključili su se svi koji su u tom tre- dospjelih obaveza, moratorijum na kredite kao i različite vidove nutku mogli i imali kapaciteta, a to su: Naučno – tehnološki park subvencija, pomoći će nam, prvo, da sačuvamo radna mjesta i da Crne Gore, Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis, Elektro- na najbezbolniji način uđemo u drugi krug gdje ćemo, kad se sta- tehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, Ministarstvo nauke, Ma- nje stabilizuje, nastojati da nadoknadimo izgubljeno i ovu godinu šinski fakultet UCG, Hiron Creative Lab, Arhitektonika, Drone Stu- završimo sa projektovanim ishodom. dio, Vakom, 3D Print Montenegro, 3D Fabrika, 3D Soba, Open Box Studio, Univerzitet Donja Gorica, M:tel Digitalna Fabrika, Merkator Kada vjetar duva, neki grade zidove, a neki vjetrenjače. Tako i mi štamparija, kao i ostali koji su dali svoj doprinos. pokušavamo da, u sadejstvu sa paketom vladinih mjera, izvučemo maksimum i damo "vjetar u leđa" drugim privrednim subjektima, Svi su dali svoj doprinos u ovom projektu, u onome u čemu su bili kako dosljednošću i disciplinom, tako i pomoći u cilju odlaganja najbolji, dakle, u tehničkoj stručnosti i štampanju vizira, nabavci

April 2020. Broj 4 78

plaćanja potraživanja našim najugroženijim kupcima. garant da možete kupiti nešto što je deficitarno.

Kada govorimo o mjerama Vlade i ponašanju društvenih subjekata Činjenica je da je mnogo lakše uvoziti nego izvoziti. Za izvoz mo- svi imamo aktivne uloge. Najznačajniji su kreatori i stvaraoci, vi- raš prolaziti kroz riskantan i složen proces stvaranja proizvoda za zionari i graditelji. Ima i onih drugih, koji u svim vremenima, pa i u koji je potreban određen nivo znanja. Dok su vam za uvoz samo ovom, sve kritikuju – i dobro i loše. potrebna sredstva tj. novac.

Zahtjevne odluke koje je donijela Vlada i paketi mjera koji su usvo- Glavni preduslov za aktiviranje domaće proizvodnje je odluka. Ide- jeni treba da budu efikasni i da crnogorskoj privredi, koja je ovih ja ima dosta, treba raditi da se one realizuju. godina imala pozitivan trend i rastuće ekonomske koeficijente, Koncept ekstemne otvorenosti ekonomije je dobar za sisteme koji pomognu da na što bezbolniji način izađe iz krize. Paket mjera imaju izuzetno jaku privrednu infrastrukturu i značajna akumu- Vlade ima podsticajni karakter koji će se u praksi verifikovati, a laciona sredstva. Za ekonomije koja to ne mogu priuštiti biraju se svi zajedno moramo biti rame uz rame sa akterima koji stvaraju i adekvatniji pravci djelovanja sa značajnijim osloncem na domaće doprinose da brže izađemo iz tekuće krize. snage. Prvi talas i prvi paketi mjera su bitni, a sljedeći dugoročni paketi Drugi preduslov je svakako poštovanje standarda i podizanje svije- mjera su najbitniji. Richard Nixon je svojeremeno imao izvanre- sti o potrebi i nužnosti domaće proizvodnje koja kvalitetom poka- dno zapažanje: "Najlakši period u kriznoj situaciji je sama borba. zuje i opravdava standarde. Najteži je period neodlučnosti, kada razmišljate da li da se uhvatite u koštac sa krizom ili pobjegnete. Ali najopasniji je period na kraju. Glasnik: Iako brojne metalske firme u našoj zemlji muku muče sa Tada, kada ste potrošili mnogo resursa i energije, treba se najviše obezbjeđenjem posla i opstankom na tržištu, Vaša kompanija je čuvati od pravljenja grešaka". lijep primjer da se i u ovoj djelatnosti, ipak, može dobro poslovati. Recite koliko uspješno radite i predstavite Vaše razvojne planove Glasnik: Ova pošast je žestoko uzdrmala svjetsku ekonomiju. koji se odnose na modernizaciju proizvodnje. Nama je pokazala da može biti rizično ako ekonomiju gradimo prvenstveno na uslugama, te da se moramo okretati proizvodnji, S. Stanić: Nova definicija nepismenosti u XXI vijeku neće se odno- valorizacijom sopstvenih resursa. Da li očekujete da u skorom vre- siti na one koji ne znaju čitati ni pisati, nego na one koji ne znaju menu ojača domaća proizvodnja i šta su preduslovi za to? učiti, zaboraviti neprimenjivo i naučiti novo! Shodno tome naši razvojni planovi odnose se na razvijanje znanja i stručnosti zaposle- S. Stanić: Srećne okolnosti svakako predstavljaju činjenicu da smo nih koje će u sinergiji sa novom tehnologijom dati najbolje razvoj- relativno mali sistem koji je lako prilagodljiv i koji može biti veoma ne rezultate. Tako da su razvojni planovi podjednako usmjereni na brz i efikasan. I u prirodnom poretku tokom evolucije ne preživlja- nabavku nove produktivnije opreme zajedno sa usavršavanjem vaju one vrste koje su najjače, niti one najinteligentnije, već one kadrova koji bi radili na takvoj opremi. koje su najprilagodljivije promjenama! Glasnik: Ko su kupci Vaših proizvoda? Izvozite li van Crne Gore ili Znamo svi da bi mogli da kupujemo treba nešto da proizvedemo i je to perspektiva REMID Vis-a? prodamo. A kao što smo vidjeli u trenutnoj situaciji ni novac nije

Broj 4 April 2020. 79

S. Stanić: Kupci naših proizvoda su kompanije iz različitih privre- proizvodne i industrijske kapacitete. dnih djelatnosti. Sve što je čovjek napravio i što se pokreće ima i Dobra i precizna industrijska politika sa jasnim smjernicama pri- tendenciju habanja, tako da se i djelovi u mašinskim sklopovima oriteta omogućila bi "sređivanje sopstvenog dvorišta" što znači da moraju servisirati i obnavljati. Proizvodimo djelove za najznačaj- bi mogli supstituisati uvoz domaćim proizvodima. Naše proizvode nije privredne subjekte u Crnoj Gori, a sa nekima kao što je Rudnik možemo proizvesti sopstvenim snagama ili uz koordinaciju i po- uglja radimo na tome da postanemo strateški partneri kad je riječ moć, preko transfera znanja kroz zajedničke projekte, sa inopar- o održavanju opreme i izradi rezervnih djelova. tnerima. Sve naše kupce i dobavljače smatramo našim partnerima i naša Sve ovo mora pratiti stvaranje pozitivnog biznis okruženja u ko- glavna misija je da sa njihovim rastom rastemo i mi. Mi im poma- jem će se već postojeće dobre firme dalje osnaživati i takođe omo- žemo da na najadekvatniji način isplaniraju održavanje opreme, gućiti stvaranje novih "pametnih" preduzeća čiji je rad utemeljen da imaju najmanje zastoja i neometanu proizvodnju. U životu mo- na znanju i inovacijama. žemo ostvariti sve što želimo ako dovoljnom broju ljudi pomognemo da ostvare što žele, a u našem slučaju to je kupac koji savršeno Reindustrijalizacija predstavlja stvaranje takvih proizvodnih sna- funkcioniše i bavi se samim sobom a mi adekvatnim servisom i ga koje će dati kvalitetan krajnji proizvod, tržišno verifikovan i koji proizvodnjom, rješavamo njegove zastoje u proizvodnji. će svakako napraviti pozitivnu razliku u domaćim bilansima. Sve to povlači otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektroru. Kad Glasnik: Da li bi metaloprerada i metalurgija mogle dobiti veći zna- kažem realni sektor znači napraviti razliku u odnosu na nova ra- čaj u domaćoj ekonomijii od čega to zavisi? dna mjesta u bankama, javnoj upravi i uvoznim preduzećima, koja S. Stanić: Sve značajnije privrede susjednih država zasnovane su nam ne mogu obezbijediti pozitivnu razliku kao nova radna mjena industriji. Industrija je izgradila i potpomogla dosta drugih pri- sta u industriji i proizvodnji. vrednih grana, uključujući i turizam, koji, složićemo se, u ovakvim Glasnik: Šta očekujete od poslovne 2020. i kako vidite rad kompa- vremenima pokazuje da je veoma podložan negativnim ekonom- nije REMID Vis u 2021. godini . kim kolebanjima. S. Stanić: I za 2020. i za 2021. vrlo bih jednostavno i kratko odgo- Naravno, privredu Crne Gore ne možemo staviti u šablone već na vrio: onaj ko misli na razvoj, misli na budućnost. Ko kreira razvoj, osnovu komparativnih prednosti, optimalizovati sistem i inovirati kreira budućnost.

April 2020. Broj 4 80

The company produced spare parts for medical respirators and serviced their attachment, as well as participated in the production of visors for the protection of medical staff.

Broj 4 April 2020. 81

Slobodan Boban Stanic, "REMID VIS-Machine Center" A humane and responsible contribution to the fight against the pandemic

he outage, due to the epidemic, is an happens that they are not compatible. Due Creative Lab, Arhitektonika, Drone Studio, opportunity to take a look at long- to some circumstances, some of these ele- Vakom, 3D Print Montenegro, 3D Fabrika, T-term plans and plan future steps. ments did not meet the existing standards, 3D Soba, Open Box Studio, University of My prediction is that with disciplined be- so, in our factory, we created connection Donja Gorica, M:tel Digitalna Fabrika, Mer- haviour and smart decisions we can do a elements that are correspondent with the cator Printing House, as well as others who lot and make up for the missed time in the existing infrastructure in the KBC. Fortu- contributed. months ahead. Maybe not entirely, but cer- nately, our company was able to do this, but Everyone made their contribution in this tainly for the most part. At the moment, it is I would rather say that this fortune is based project, in what they were best at, therefore, ungrateful to make any forecasts, but what on extraordinary preparation and invest- in technical expertise and visor printing, we can promise is that we will give our ment in our own strengths, so when nee- material procurement, logistics. In a short best to minimize the negative consequen- ded the most, we can show how we possess time, we have shown just how much can be ces with existing projects as well as with the knowledge and can tackle the challen- done when we work together. finding new ones, says in the interview for ges ahead. Of course, all of that work was a Glasnik Slobodan Boban Stanić, "REMID donation, which goes without saying. Glasnik: To what extent did the coronavi- VIS-Mašinski centar". rus pandemic affect the business of REMID We are a socially responsible company that VIS or the negative consequences are yet to Glasnik: Your company is recognizable in is always ready and motivated to help peo- be faced? Can you at least, in a more coar- the metal industry for its innovation, qua- ple and society. se manner, anticipate how this contagion lity and well-designed business vision. You We hope that in the future, and in some will affect your company"s business on an have shown that you are an "example to be more normal times, we will be support to annual basis? looked upon" at the time of the coronavuris the KBC as well as many other systems in pandemic. Specifically, you produced spare S. Stanić: We will certainly agree on the Montenegro. parts for medical respirators and serviced following: all economic activity has been their attachment, and participated in the When it comes to the production of the vi- stopped or kept to a minimum. The econo- production of visors for the protection of sors, we were more a logistical support for my of the world, as well as the economy of medical personnel. Can you tell us more the procurement of visor materials, becau- Montenegro, definitely cannot be viewed in about your humane and socially responsi- se, due to the new situation, our 3D printer the same manner after this crisis. We have ble mission.? could not be delivered in such a short time. to learn from it.

S. Stanić: Thank you for the compliments Glasnik: Several companies and individu- As I said, the whole economic activity is on regarding that we are an "example to be als worked on the manufacturing of visors standby or at a minimum. Of course, the Me- looked upon" I would just like to mention necessary to protect medical personnel. chanical Center - Remid Vis, with shift work that we try and hopefully succeed in being You found yourself in that business in a and engaging its employees as needed, ser- a normal company which can always give timely manner. It was another humane vices systems that must function such as some of its energy and potential to create a contribution to your fight against the pan- companies of public interest: Putevi doo, nicer and what I would call a "greener" bu- demic. Please comment and mention some Deponija, Čistoća and others. We also pro- siness environment. of the other actors in this mission. vide logistical support to food and beverage companies: Plantaže 13 Jul, Mesopromet, At the invitation from our colleagues in the S. Stanić: Visor production was joined by Martex and others, as well as construction 3D Soba, we contacted KBC"s technical ser- all who could and at that moment had the companies working on capital projects. vice and produced spare parts for respira- capacity, namely: Science and Technology tors so they could connect to the existing Park of Montenegro, Innovation and En- This setback was an opportunity to think infrastructure at the KBC. trepreneurial Center Tehnopolis, Faculty and look back at long-term plans and plan of Electrical Engineering, University of future steps. My prediction is that with di- Different manufacturers use different stan- Montenegro, Ministry of Science, Facul- sciplined behaviour and smart decisions we dards for different machine components ty of Mechanical Engineering UCG, Hiron can do a lot and make up for the missed time when it comes to product production, so it

April 2020. Broj 4 82

trying, in collaboration with a package S. Stanić: The fortunate circumstances of government measures, to maxi- certainly represent the fact that we are a mize the opportunity and "give relatively small system that is easily adap- some wind" to other busi- table and that can be very fast and effici- i n nesses as well, both ent. In the natural order during evolution t h e with consisten- it"s not the species that are the strongest months cy and nor the most intelligent that survive, but ahead. Maybe those that are most adaptable to change! not entirely, but certainly for the most part. At the We all know that in order to buy, we need moment, it is ungrateful to to produce and sell something. And make any forecasts, but what as we have seen in the cur- we can promise is that we will rent situation, money give our best to minimize the negati- v e is no guaran- with consequences with existing projects as tee that discipline, as well as with finding new ones. well as help in delaying What should be done with the future is not the collection of claims to our to predict it, but to create it, and we will most vulnerable customers. certainly give our best to make it the best! When we speak about government mea- y o u Although these are challenging times, we sures and the behaviour of social entities, can buy will not wait for opportunities, but will cre- we all have our active roles. Most notable something that is ate them ourselves. are creators and producers, visionaries and deficient. Glasnik: The Government defined econo- builders. There are others who, at all times, The fact is that it is much easier to import mic measures to assist the economy. What including this one, criticize everything - than to export. To export you have to go do you think of them and how much will both good and bad. through a risky and complex process of they help you save production? The demanding decisions made by the Go- creating a product that requires a certain S. Stanić: The Government of Montenegro vernment and the packages of measures level of knowledge. While for import you is one of the most significant factors in adopted should be effective and help the only need the funds i.e. Money. overcoming the current crisis and it sets an Montenegrin economy, which has had a The main prerequisite for activating dome- example of responsible behaviour as well positive trend and growing economic coef- stic production is the decision. There are encourages other actors to act in this way. ficients this year. They are to help overco- plenty of ideas, and work is necessary to me the crisis as painlessly as possible. The realize them. There is nothing harder, and therefore package of measures of the Government nothing more valuable, than the ability to has an incentive character that will be ve- The concept of extreme openness of the make the right decisions, and decisions rified in practice, and we must all be side economy is good for systems that have these days are certainly not easy for anyo- by side with the actors who create and extremely strong economic infrastructure ne, especially for the Government of Mon- contribute to get out of the current crisis and significant accumulation resources. tenegro. faster. For economies that cannot afford it, more appropriate courses of action are chosen, The Government"s economic measures ai- The first wave and the first measure packa- with a greater reliance on domestic forces. med at supporting the economy are prima- ges matter, and the next long-term measu- rily focused on overcoming the first wave re packages are the most important ones. The second prerequisite is certainly adhe- of the crisis in which we face a major eco- Richard Nixon once remarked: "The easiest rence to standards and raising awareness nomic stalemate and the illiquidity of the period in a crisis is the struggle itself. The of the need and necessity of domestic pro- economic system. most difficult is period of indecision, when duction, which demonstrates and justifies We know that the most vulnerable indu- you are considering whether to tackle the the quality standards. stries here are those with the highest share crisis or escape it. But the most dangero- Glasnik: Although many metal companies in the GDP. us period is the end. Then, when you have in our country are struggling with secu- already spent a lot resources and energy, ring jobs and surviving in the market, your Government economic measures related should you be the most vigilant from ma- company is a fine example that you can to delaying payment of arrears, a morato- king mistakes". rium on loans as well as various types of still do well in this industry. Can you tell us subsidies will help us, firstly, to preserve Glasnik: This plague has severely shaken how successful is your business and can jobs and in the most painless way, enter the world economy. It has shown us that it you present your development plans rela- the second round where, when the situati- can be very risky if we build our economy ted to production modernization. on stabilizes, we will strive to make up for primarily on services, and that we must S. Stanić: The new definition of illiteracy in the lost and finish this year with the pro- turn to production, valorising our own re- the 21st century will not apply to those who jected outcome. sources. Do you expect domestic produc- do not know how to read or write, but to tion to strengthen in the near future and those who do not know how to learn, forget When the wind blows, some build walls what are the prerequisites for it? and some build windmills. So, we too, are the inapplicable and learn something new!

Broj 4 April 2020. 83

Accordingly, our development plans relate tners and our main mission is to grow stries, including tourism, which, we will to the development of employee knowled- as they grow. We help them to plan the agree, in times like these, shows that it is ge and expertise that will, in synergy with maintenance of equipment in the most highly susceptible to negative economic new technology, deliver the best deve- adequate way, to have the least downtime fluctuations. lopment results. So the development plans and unhindered production. In life, we can Of course, we cannot put the economy of are equally focused on the acquisition of accomplish everything we want if we help Montenegro in a template, but on the basis new, more productive equipment along enough people to achieve what they want, of comparative advantages, optimize the with the training of personnel who would and in our case, it is a customer who works system and innovate production as well as work on such equipment. perfectly and focuses on themselves as we industrial capacities. with our adequately service and manufac- Glasnik: Who are the buyers of your pro- ture, address and solve any pro- A good and precise industrial policy with ducts? Are you exporting outside duction setbacks. clear priority guidelines would allow for of Montenegro or is that a "landscaping your own yard" which me- future perspecti- Glasnik: Could ans that you could substitute imports with ve of REMID metalwor- domestic products. We could produce our Vis? king and products on our own or with coordination metal- S. Sta- and assistance, using knowledge transfer lurgy - nić: through joint projects, with foreign par- gain tners.

All this must go hand in hand with the creation of a positive business environment in which existing good companies will be further strengthened and also enable the creation of new "smart" businesses whose work is based on knowledge and innovation. T h e buyers Re-industrialization of our is the creation of such products are productive forces that will companies from different produce a quality end product, industries. Everything that is man-made market-verified and that will cer- and driven by man also has a tendency tainly make a positive difference in to wear, so, parts in machine assemblies domestic balances. All this entails job must be serviced and repaired. We creation in the real sector. And when I say produce parts for the most impor- the real sector, it means to make a diffe- tant companies in Montenegro, rence regarding new jobs in banks, public and with some, such as the administration and importing companies, Coal Mine we are working which cannot provide us with a positive m o r e to become strategic par- difference as new jobs in industry and ma- impor- tners when it comes nufacturing would. tance in to equipment ma- the dome- Glasnik: What do you expect from business intenance and stic economy year 2020 and how do you see REMID Vis spare parts pro- and on which in 2021? duction. factors does that S. Stanić: For both 2020 and 2021, I would We consi- depend? answer very simply and briefly: one who der all our S. Stanić: All significant thinks of development, thinks of the futu- customers economies of our neighbo- re. One who creates development creates and sup- uring countries are based on the future. pliers as industry. The industry has built our par- and supported many other indu-

April 2020. Broj 4 84

Mjere za oporavak Pomoć privredi u Srbiji najveća u regionu i deseta u Evropi

Svaka treća zemlja odložila je prijavu i plaćanje PDV-a, što je jedna od mjera koju su tražili privrednici u Srbiji, a nije obuhvaćena usvojenim paketom, navode iz NALED-a.

rbija je za podršku privredi zbog korona virusa opredjelila kako bi se bolje identifikovale potrebe najviše pogođenih grana mjere "teške" više od pet milijardi eura, što je sa udjelom u privrede i donio poseban set sektorski osetljivih mjera podrške. BDP-u od 11 odsto, najveći paket u jugoistočnoj Evropi i de- S Kako se navodi u saopštenju NALED-a, analiza je pokazala da su seti po izdašnosti na listi evropskih zemalja, pokazalo je istraži- sve zemlje rasporedile novac za podršku privredi u tri ključne vanje uporednih mjera, koje je sproveo NALED, a prenosi Danas. grupe mjera – za odlaganje i umanjenje poreskih obaveza, za di- Analizirali su praksu u 36 evropskih zemalja i zemljama Zapa- rektna davanja u cilju očuvanja broja zaposlenih, kao i za garanci- dnog Balkana. Istraživanje je pokazalo da će posmatrane države je i druge poluge za održavanje likvidnosti preduzeća. će u prosjeku izdvojiti oko osam odsto BDP-a za podršku privredi. "Mjeru odlaganja i umanjenja obaveze plaćanja poreza i doprino- Lideri na listi su Finska i Nemačka, koje će za mjere odvojiti čak sa predvidjelo je svih 36 analiziranih država (u većini slučajeva uz petinu BDP-a, dok su najskromnija davanja predvidjele Sjeverna mogućnost otplate na maksimalno 24 rate), dok je njih 33, uklju- Makedonija (0,2 odsto) i Albanija (1,3 odsto). čujući i Srbiju, predvidjelo pomjeranje roka za plaćanje akontacije – Naš paket mjera je neočekivano izdašan i gotovo je četvorostru- poreza na dobit pravnih lica. Svaka treća zemlja odložila je prijavu ko veći u odnosu na Hrvatsku i BiH, čije mjere čine tri odsto nji- i plaćanje PDV-a, što je jedna od mjera koju su tražili privrednici u hovog BDP-a. Privreda u Srbiji je zadovoljna i donošenjem mjera Srbiji, a nije obuhvaćena usvojenim paketom, navode iz NALED-a. u relativno kratkom roku. S druge strane, izostala je targetirana podrška sektorima koji su najviše pogođeni krizom, kao što su turizam, prevoz putnika, zanatske usluge, rekreacija i drugi koji Direktna pomoć MSP u 17 zemalja su bili prinuđeni da potpuno obustave poslovanje. U većini ana- Prema NALED-ovoj analizi, 97 odsto zemalja usvojilo je neku od liziranih država preduzeća mogu da koriste mjere ako dokažu da mjera za održavanje zaposlenosti. Ukupno 17 država, među ko- im je od početka krize prihod opao najmanje 20 odsto u odnosu na jima je i Srbija, omogućilo je direktnu pomoć za mala i srednja prethodni mjesec ili isti mjesec prethodne godine. A u Srbiji se, preduzeća. recimo, većina mjera primenjuje linearno na sve firme, bez obzira što su možda bilježile i rast prihoda, uz izuzetak finansijskog Poboljšanje uslova kreditiranja kroz garancijske fondove pred- sektora, sektora osiguranja i onih kojima je podrška uskraćena, viđa 67 odsto analiziranih država, a najveći broj njih je osnovao jer su otpuštale radnike", istakao je potpredsjednik Saveza za fer fondove u visini do 5 odsto BDP-a. Garancijski fond koji je predvi- konkurenciju NALED-a i partner u KPMG Igor Lončarević. dela Srbija iznosi 4,4 odsto BDP-a, a najveći fond, u visini od 19 odsto BDP-a, predvidjela je Italija, koja je jedna od najviše pogođenih Preporuka je da resorna ministarstva izvrše dodatne sektorske zemalja pandemijom korona virusa. analize uz konsultacije sa privredom i poslovnim asocijacijama

Broj 4 April 2020. 85

Slovenija Tri milijarde eura za pomoć privrednicima

Biće potrebni kratkotrajni odgovori politike, poput kompenzovanja gubitaka prihoda usljed nezaposlenosti i naknada za socijalnu zaštitu, kako bi se ublažili uticaji na siromašne i ugrožene, koji su često nesrazmjerno pogođeni.

oslanici slovenačkog parlamenta odobrili su 2. aprila 2020. Biće povećana primanja onima koji rade u otežanim uslovima, po- mjere vrijedne oko tri milijarde eura za pomoć kompanijama put ljekara i medicinskih sestara, a smanjenja državnim službeni- Pi pojedincima za prevazilaženje pandemije virusa korona. cima za 30 odsto tokom trajanja krize. U sklopu novih regulativa, država će isplatiti odštetu i obavezan Јednokratna finansijska pomoć biće data studentima, većim poro- porez u sistem penzijske i zdravstvene zaštite za poslovne ljude i dicama i penzionerima kojima je penzija niža od 700 eura. poljoprivrednike pogođene virusom, ali i onima koji su suspendo- Premijer Јanez Јanša izjavio je da administracija priprema nove vani sa posla. mjere za osiguranje likvidnosti kompanijama na čije je poslovanje Ovom mjerom biće omogućeno firmama da odgode uplatu poreza. uticala pandemija virusa korona, Biznis.ba.

April 2020. Broj 4 86

Mr Vladan Rakonjac, direktor proizvodnje Mljekare Kamenuša Motivisati mlade da se vrate na selo

Da bi smanjili veliki uvoz hrane moramo oživjeti sela i stimulisati mlade ljude da se okrenu poljoprivrednoj proizvodnji.

Broj 4 April 2020. 87

Glasnik: Mljekara Kamenuša je u martu 2020. ostvarila porast pro- proizvođač. izvodnje za 30 odsto. Vi kažete da ste, zbog pandemije koju je iza- Kao što sam naveo ekspanziju proizvodnje u kratkom periodu zvao virus korona, nastojali da proširite i primarnu i prerađivač- uslovili su: rad, disciplina, kvalitet, cijena i tačnost prilikom plaća- ku proizvodnju i tako date doprinos što urednijem snabdijevanju nja sirovog mlijeka i isporuke gotovih proizvoda. naših potrošača. To je zaista za respekt i zato ću Vas zamoliti da saopštite više detalja o poslovanju i uzlaznom trendu proizvodnje. Glasnik: Samo u razvoju, stalnom rastu biznisa i osavremenjava- nju proizvodnje vidite šansu da trajete, opstajete na tržištu i osva- V. Rakonjac: Mljekara Kamenusa d.o.o je počela rad 29. oktobra jate nove prostore za plasman zdrave hrane. 2018. godine sa skromnih 500 litara dnevne proizvodnje sa sopstvene farme. Početak je bio dosta skroman i težak jer smo se prvi V. Rakonjac: Vizija i misija Mljekare Kamenuša je proizvodnja put pojavili na tržistu Crne Gore. Počeli smo u objektu od 200 kva- zdravih proizvoda, proširenje proizvodnje sa postojećih 5.000l na drata i sa 500 litara dnevne proizvodnje mlijeka, ali s obzirom na 25.000 litara dnevne proizvodnje i proširivanje asortimana u koji kvalitet i cijenu brzo smo prepoznati na tržištu Crne Gore. To je će biti uključeni: kisjelo mliječni program-jogurt, kisjelo mlijeko, uslovilo da dalje investiramo u povećanje kapaciteta pa smo vrlo kisjela pavlaka, kratkotrajno mlijeko, polutvrdi sir (trapist, gauda) brzo proizvodili 1000 litara mlijeka dnevno, potom 2000, a sada ajran. Takođe Mljekara Kamenuša posjeduje dozvolu za izvoz na 5000l. Od 1. marta 2020. proizvodnju smo povećali skoro za treći- tržište Kosova i Bosne i Hercegovine i očekujemo skoro pojavljiva- nu, mada smo i od početka godine imali rast, iako smo firma koja nje naših proizvoda u tim zemljama. radi tek dvije godine. Nastojali smo, maksimalnim zalaganjem, da Mljekara Kamenuša plasira svoje proizvode marketima Aroma, tržištu isporučimo što više zdrvih, domaćih proizoda, da damo do- Idea, Voli i nekim manjim, a imamo i sopstvenu prodavnicu mli- prinos smanjenju uvoza hrane, i tako budemo podrška i potrošači- ječnih proizvoda u Rožajama. Kontinuirano radimo na daljem ma i državi. Znamo da novac kojim kupujemo domaće proizvode usavršavanju postojećeg kadra i zapošljavanju novih radnika. ostaje u našoj zemlji, a ukoliko pazarimo uvoznu hranu, novac ide Mljekara će uskoro sertifikovati proizvodnju implementacijom van Crne Gore. Uostalom, tako rade proizvođači u svim razvijenim standarda: HACCP, ISO, HALAL. Sada, u uslovima epidemije, naše zemljama. U uslovima pandemije moramo svojim radom dati do- glavno opredjeljenje je da održimo postojeći nivo proizvodnje, na- prinos, kako bi što prije prevazišli njene posljedice, jer samo zaje- ravno sa tendenciom postizanja većeg rasta. Nadamo se da ćemo dničko djelovanje svih: proizvođača, potrošača, državnih institu- povećati proizvodnju i da neće doći do njenog pada posle korone. cija i drugih subjekata, garantuje uspjeh. Zato Mljekara Kamenuša povećava i primarnu i prerađivačku proizvodnju i nadam se da će Glasnik: Crna Gora je veliki uvoznik hrane, a mogli bi da domaćom se ti trendovi nastaviti. proizvodnjom, uveliko supstituišemo uvoz. Da li ste zadovoljni na- činom na koji država podstiče razvoj poljoprivrede i prehrambene Glasnik: Od početka rada mljekara bilježi kontinuiran rast proi- industrije? zvodnje. Kako to postižete? V. Rakonjac: Država Mljekaru Kamenuša vidi kao sigurnog proi- V. Rakonjac: Zahvaljujući viziji vlasnika Muja Mujevića koji je ne- zvođača hrane i itekako razumije potrebe našeg biznisa. Odlično prestano investtirao kako u proizvodni proces tako i u kadar do- sarađujemo i imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, Uprave šlo je do ekspanzije proizvodnje i prodaje u 2019. godini. Kvalitet za bezbjednost hrane i drugih. Pošto je Crna Gora veliki uvoznik proizvoda i cijena, privukli su pažnju kupaca širom Crne Gore. Za hrane neophodano je da nadležni još snažnije podstiču primarnu nepune dvije godine postali smo lideri u proizvodnji: mladog kaj- proizvodnju mlijeka kod kooperanata, ne prenebregavajući nabav- maka, bijelog sira u salamuri (punomasni, polumasni) sitnog sira, ku potrebne opreme za njihov rad kako bi imali adekvatne uslove paprike u pavlaci, kisjele surutke i katunskog kajmaka. u ovom nimalo lakom poslu. Pošto je potražnja prevazilazila naše dnevne potrebe proizvodnje Glasnik: Kako komentarišete ekonomske mjere Vlade za podršku morali smo da proširimo i primarnu proizvodnju (proizvodnja mli- privredi i građanima u doba pandemije koronaviirusa? jeka) na sopstvenoj farmi, a povećali smo i otkup sirovog mlijeka na terenu. Kooperantima plaćamo mlijeko dva puta mjesečno, da- V. Rakonjac: Mislimo da je Vlada uradila pravi potez sa setom eko- jemo dobru cijenu, pa sada imamo mnogo više poljoprivrednika nomskih mjera koje će imati pozitivne posljedice na privredu Crne koji sa nama sarađuju. Zapošljavamo oko 30 radnika, a mlijeko Gore, a posebno na našu proizvodnju u mljekarskom sektoru. Mlje- otkupljujemo sa područja Bijelog Polja, Petnjice, Berana i Rožaja. karski sektor je uputio pismo Vladi Crne Gore za finansijku pomoć, Sve je to bio zamajac za dalje proširivanje proizvodnje i kapaciteta. to bi za nas bila dobra infuzija za dalji razvoj. Mljekaru Kamenuša (u normalnim uslovima) vidim kao lidera u proizvodnji mlijeka i Glasnik: Napravili ste savremenu mljekaru, a i dalje radite na pro- mliječnih proizvoda. širenju kapaciteta. Imate i svoju farmu. Šta su vaši biznis pokretači ili motivi? Kako ste uspjeli? Glasnik: Na koji način povećati domaću proizvodnju hrane i oživ- jeti naša sela? V. Rakonjac: U 2019. godini napravili smo savremeni objekat od 1200 kvadrata u kome se proizvode kisjelo-mliječni program i po- V. Rakonjac: Najvažnije motivisati mlade da se vrate na selo da lutvrdi sirevi. Mljekara ima sopstvenu farmu na kojoj postoji sa- imaju zagarantovan otkup svojih proizvoda kako mliječnih tako vremeno izmuzište. Kamenuša je savremena mljekara koja posje- i ostalih. Potrebno je izgraditi putnu infrastrukturu i poboljšati duje sopstvenu farmu sa 85 muznih krava rase simentalac i braon uslove života na selu, da se ne dešavaju migracije i odlazak radno swis kao i farmu od 400 ovaca rasa romanovski i sjenička. sposobnog stanovništva.

U 2020. godini prerađujemo 5000 litara dnevno. Smatram da su Treba, takođe, kontinuirano sprovoditi kampanju "Kupujmo do- za uspjeh na tržištu Crne Gore bili najvažniji posvećen i predan maće" i potencirati proizvodnju zdravih proizvoda kako bi smanjili rad, kako vlasnika, tako i zapošljenih, pa smo kvalitetom i cijenom uvoz hrane iz EU i zemalja okruženja. proizvoda osvojili naše tržište i brzo bili prepoznati kao kvalitetan

April 2020. Broj 4 88

Mr Vladan Rakonjac, Kamenuša Dairy Plant Production Director Young people to return to villages

In order to reduce large food imports, we need to revive villages and stimulate young people to turn to agricultural production.

Glasnik: In March 2020, Kamenuša Dairy Plant achieved a 30 per- Glasnik: Since the very beginning of its operating, the Dairy has cent increase in production. As you have said, due to pandemic ca- been recording continuous growth. How do you achieve this? used by the corona virus, you have sought to expand both primary V. Rakonjac: Thanks to the vision of the owner Mr. Mujo Mujević, and processing production, thus contributing to the orderly supply who continuously invested in both the production process and of our consumers. This really deserves respect, so we would appre- the staff, we had an expansion of production and sales in 2019. ciate if you could provide us with more details about the business The quality and price of products have attracted the attention of and the upward trend in production? customers across Montenegro. In less than two years, we became V. Rakonjac: Kamenuša Dairy Plant d.o.o started working on 29th leaders in the production of: young cream (kajmak), white brined October, 2018 with a modest 500 litres of daily production from its cheese (full-fat, low-fat), cottage cheese, peppers in sour cream, own farm. The beginning was quite modest and difficult, given acid whey and the so-called "katunski kajmak". that it was our first appearance on the Montenegrin market. We As demand exceeded our daily production needs, we also had to started in a 200 square meter facility and with 500 litres of daily expand primary production (milk production) on our own farm, milk production, but thanks to the quality and price of our pro- and we also increased the purchase of raw milk in the field. We ducts we were quickly recognized on the Montenegrin market. pay milk to subcontractors twice a month, we give a good price, This encouraged us to invest further in increasing the capacities, so now we have many more farmers who cooperate with us. We so very soon we increased our production to 1000 litres of milk employ about 30 workers and we purchase milk from areas of Bi- per day, then 2000 l, and now we produce 5000 l. Since 1st March, jelo Polje, Petnjica, Berane and Rožaje. It was all a momentum for 2020, we have increased our production by almost a third, althou- further expansion of production and capacities. gh we have recorded growth even since the beginning of the year, despite the fact that we are a company that has been operating Glasnik: You built a modern dairy plant, and you are still working for only two years. We did our best to supply the market with as to expand capacities. You also have your own farm. What are your many healthy, domestic products as possible, to contribute to the business drivers or motives? How did you succeed? reduction of food imports, and thus provide the support to both V. Rakonjac: In 2019, we built a modern 1200 square meter facility the consumers and the state. We are aware that money used for where sour-milk program and semi-hard cheeses are produced. buying domestic products stays in our country, and if we purchase The dairy plant has its own farm where there is a modern milking the imported food, the money goes out of Montenegro. After all, system. Kamenuša is a modern dairy plant that owns its own farm that"s how producers in all developed countries do it. In a time of with 85 Simmental and Brown Swiss breed milch cows as well as pandemic, we must make a contribution through our work in order a farm of 400 Romanov and Sjenička sheep breeds. to overcome its consequences as soon as possible, because only the joint action of all: producers, consumers, state institutions and In 2020, we are processing 5000 litres per day. I believe that for the other entities guarantees success. That is why Kamenuša Dairy success in the Montenegrin market, the most important is hard is increasing both primary and processing production and I hope and dedicated work of both owners and employees. We won our these trends will continue. market with the quality and price of our products and we were fast

Broj 4 April 2020. 89

recognized as a high-quality producer. V. Rakonjac: The state sees Kamenuša Dairy as a reliable food producer and understands the needs of our business. We have excel- As I have mentioned, the expansion of production in a short period lent cooperation and the full support of the Ministry of Agriculture, was conditioned by: hard work, discipline, quality, price and accu- the Food Safety Authority and others. Given that Montenegro is a racy when paying for raw milk and delivery of finished products. major food importer, it is necessary for the competent authoriti- Glasnik: According to you, only development, continuous business es to further encourage subcontractors" primary milk production, growth and modernization of production create a chance to last, without neglecting to procure the necessary equipment for their survive on the market and win new areas for the placement of he- operation in order to have adequate conditions in this not at all althy food? easy job.

V. Rakonjac: The vision and mission of Kamenuša Dairy Plant is Glasnik: What is your opinion of the Government"s economic me- the production of healthy products, the expansion of production asures aimed at supporting the economy and citizens in the time from the existing 5000 to 25000 litres of daily production and the of the corona virus pandemic? expansion of the assortment to include: sour milk program-yogurt, V. Rakonjac: We think that the Government has made the right curdled milk, sour cream (pavlaka), pasteurised milk, semi-hard move with a set of economic measures that will have a positive cheese (Trappist, Gouda) and ayran. Also, Kamenuša Dairy Plant impact on the economy of Montenegro, and especially on our pro- has a license for export to the markets of Kosovo and Bosnia and duction in the dairy sector. The dairy sector sent a letter to the Herzegovina, and we expect the appearance of our products in Government of Montenegro to ask for a financial assistance, whi- those countries soon. ch would be a good infusion for our further development. I see Ka- Kamenuša Dairy is placing its products to the following stores: menuša Dairy (under normal conditions) as a leader in milk and Aroma, Idea, Voli and some smaller stores, while we also have our dairy production. own dairy store in Rožaje. We are constantly working to further Glasnik: In your opinion, what is the way to increase domestic improve existing staff and recruit new workers. The dairy will food production and revive our villages? soon certify production by implementing the standards: HACCP, ISO, HALAL. Now, in an epidemic environment, our main com- V. Rakonjac: The most important thing is to encourage young peo- mitment is to maintain the existing level of production, of course, ple to return to villages, and to have a guaranteed purchase of their with a tendency to achieve greater growth. We hope that we will dairy and other products. It is necessary to build road infrastructu- increase production and that it will not fall after the corona virus re and improve the living conditions in the villages in order to stop passes. migration and the departure of the working age population.

Glasnik: Montenegro is a major food importer, and we could sub- Furthermore, the campaign "Let"s Buy Domestic" should have its stitute imports with domestic production. Are you satisfied with continuity and the production of healthy products should be boo- the way the state encourages the development of agriculture and sted in order to reduce food imports from the EU and neighbouring the food industry? countries.

April 2020. Broj 4 90

Javne finansije će trpjeti, prije svega kroz sporiji rast prihoda i kroz visoki javni dug.

Broj 4 April 2020. 91

Direktor u PriceWaterhouseCoopers, dr Igor Lukšić Oporavak od krize trajaće deceniju, država da bude proaktivnija

rna Gora mora biti drugačija nego što je danas i proaktivnija ječenje kancera hadronskom terapijom je jedan od takvih primjera ako želi da uspije, pri čemu će cijela naredna decenija biti koji ne treba da bude usamljen. provedena u oporavku od sadašnje zdravstveno-ekonomske C -Istovremeno, aktuelizovaće se i preispitivanje poreske politike krize, ocijenio je nekadašnji premijer Igor Lukšić. On smatra da kako bi se dodatni privatni novac oslobodio za ulaganja u zdra- jedino za šta nema vremena jeste povratak na staro i uobičajeno. vstveno, životno osiguranje i obrazovanje, u okviru kojeg i usavr- - Dalja valorizacija, ali i način valorizacije, još više, naših resursa šavanje digitalnih vještina naših nastavnika i službenika javne je od ključnog značaja. Samo veoma kvalitetan turistički proizvod, uprave. Ne vjerujem u visoke poreske stope, čak mislim da neke ne masovni, i brojne moguće niše može u maloj zemlji kakva je treba i ukidati i sistem pojednostavljivati. Više vjerujem u potrebu naša donijeti visoku maržu i time podstaći dugoročni rast bruto da obezbijedimo održivost socijalnog osiguranja kroz adekvatne domačeg proizvoda -objavio je Lukšić na poslovnoj društvenoj doprinose za socijalno osiguranje – rekao je Lukšić. mreži LinkedIn. Investiciono-razvojni fond, u tom kontekstu, treba u potpunosti da Prema njegovim riječima, puno bolji nego današnji, prostorni pla- se okrene finansiranju projekata koji su inovativni, a komercijal- novi koji bolje čuvaju prostor i kvalitet života su u osnovi tog du- nom bankarstvu prepustiti ostalo. Berza je, međunarodno iskustvo goročnog razvoja. pokazuje, takođe važna za stvaranje uslova za finansiranje inova- tivnih i ekološki održivih projekata, zato treba raditi na njenom - Samo veoma kvalitetan poljoprivredni proizvod može biti osnova oživljavanju. dugoročnog razvoja. Jednako u energetici, saobraćaju, ali i brojnim drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima poput međunaro- - Strane direktne investicije su bile i ostaće važan generator eko- dnog filmskog tržišta koje ne treba da se svodi samo na izdvajanja nomskog razvoja, ali će ključ oporavka i njegove održivosti biti iz državnog budžeta već suštinski na privlačenje međunarodnih sklonost crnogorskog društva inovacijama – kazao je Lukšić. produkcija u uslovima kada su streaming servisi počeli da gene- On smatra da su dosadašnje mjere Vlade korak u dobrom smjeru, rišu enormna sredstva – smatra Lukšić, koji je direktor za javni ali ih treba sprovesti što prije, uz definisanje dodatne podrške. sektor u PricewaterhouseCoopers Jugoistočna Evropa i vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica. Lukšić je dodao da, nažalost, puno preduzeća nema snažne goto- vinske pozicije da prebrodi nekoliko mjeseci neaktivnosti. Specifičnost krize je, kako je naveo, da je ona na obje strane trži- šta, što je kriza i strane ponude i tražnje. Obje će se potencijalno - Neke od mjera mogu biti plaćanje poreza na dodatu vrijednost usporeno oporavljati, jer će s jedne strane, ljudi imati manje novca (PDV) po naplaćenoj fakturi, a ne izdatoj u narednih, na primjer, i biće obazriviji kada su u pitanju dugoročna ulaganja, dok će po- šest mjeseci ili do kraja ove godine. Istovremeno je nužno voditi nuda imati problem jer mnoge firme neće preživjeti pa će proteći računa o lancu ponude, jer u mnogim slučajevima dobavljači ne vrijeme u njenom supstituisanju. mogu više nabavljati ako sve ne plate odmah – rekao je Lukšić.

- Javne finansije će stoga trpjeti, prije svega kroz sporiji rast priho- On smatra da oslanjanje samo na zaduživanje u inostranstvu nosi da i kroz visoki javni dug – dodao je Lukšić. sa sobom rizik sužavanja manevarskog prostora u srednjem roku, zbog čega bi trebalo razmisliti o alternativnim opcijama. Brojna rješenja će, stoga, biti moguće i potrebno realizovati po modelu javno privatnog partnerstva, u brojnim oblastima, pa i u - Vjerujem da je u tom kontekstu moguće iskoristiti iskustvo koje kontekstu ulaganja u infrastrukturu koja će obezbijediti veoma smo imali sa nekoliko specifičnih emisija obveznica koje su rješa- kvalitetnu internet vezu do svakog sela. vale pojedina pitanja pretvaranjem obaveza u dugi rok. Obveznice stare štednje su bile veoma uspješan model. Niko ih nije kupovao, - Da bi ljudi bili motivisani da značajan dio svojih aktivnosti spro- posebnim zakonom je proglašen dug i one emitovane – naveo je vode iz ruralnih krajeva, odnosno da značajan dio vremena provo- Lukšić. de u tim područjima moraju biti u mogućnosti da rade i ne osku- dijevaju u određenim aspektima koji čine današnji kvalitet života. On je saopštio da se polako uočava da je štošta moguće. Zato je jedno od rješenja i partnerstvo sa telekomunikacionim - Nije nužno putovati na svaki sastanak da bi ishod bio zadovolja- kompanijama kako bi se stvorili uslovi za 5G mrežu i kod nas – vajući, nije nužno odštampati svaki papir da bi neko pogledao ili objasnio je Lukšić. intervenisao ili odobrio, nije baš nužno svaki put otići u banku ili Dodatno,kako ističe, Crna Gora ne treba da bježi, naprotiv, treba da poštu da biste obavili čak i banalno plaćanje. Nije nužno ni otići u prednjači i kao, ako treba, ekperimentalna sredina za inovativna trgovinu baš uvijek da biste nešto kupili, već vam to mogu isporu- rješenja od autonomnih vozila do na primjer primjene 3D štampa- čiti direktno kući – rekao je Lukšić. ča u različitim oblastima. Inicijativa za upostavljanje centra za li-

April 2020. Broj 4 92

Dejan Jovović, poljoprivredni proizvođač iz Danilovgrada Izmijenili asortiman shodno zahtjevima tržišta

Jovovići ne brinu za plasman, iako se asortiman razlikuje od dosadašnjeg, jer, su kažu, najvažniji kvalitet proizvoda i izgrađeno povjerenje kod kupaca.

orodično domaćinstvo Veselina Jovovića i njegovih sinova man. Šta ćete proizvoditi? Gorana i Dejana, ubraja se među najveće proizvođače povrća D. Jovović: U skladu sa situacijom prilagođavamo svoju proizvo- u Crnoj Gori. Na 17.000m2 plastenika i 17ha zasada na otvo- P dnju, jer njive i plastenike moramo zasaditi vodeći računa da naša renom, proizvode preko milion kilograma povrća. Da su ovi po- proizvodnja ima tržište. Proizvodićemo neke proizvode u većim znati i vrijedni poljoprivrednici znali i umjeli da se snađu u novim količinama u odnosu na prošlu godinu, a to su krompir, luk, ku- okolnostima govori činjenica da su izmijenili asortiman prateći pus, paprika, paradajz, jer smatramo da će biti traženiji na tržištu, zahtjeve tržišta. Znaju da je prilično neizvjesna turistička sezona a neke ćemo manje proizvoditi kao na primer mentu, sparugu, ar- pa su, umjesto začinskog bilja, koje su prethodnih godina najviše tičoku, mirođiju. Naša je proizvodnja povrća na godišnjem nivou proizvodili za domaće hotelijere, zasadili druge povrtlarske kultu- velika i iznosi preko milion kilograma. Naravno, da ova situacija re. O tome govori Dejan Jovović, poljoprivredni proizvođač iz Da- utiče nanaš rad, ali znamo da je ovo prolazna kriza čije negativne nilovgrada. efekte na najefikasniji način moramo umanjivati. Glasnik: Ove godine ste, zbog pandemije virusa korona, bili ste pri- Glasnik: Hoće li orijentacija na druge proizvode smanjiti prihode u nuđeni da se prilagodite novonastalim okolnostima pa ste proi- odnosu na prošlogodišnje i koliko? Da li če se to odraziti na buduće zvodnju usmjerili na druge kulture jer će, izvjesno je, biti smanjen poslovanje? plasman proizvoda za potrebe turističkih objekata, za koje ste dosada proizvodili raznovrsno povrće i začine. Promijenili ste asorti- D. Jovović: Što se tiče prihoda naravno i izvjesno će biti smanjeni

Broj 4 April 2020. 93

ali moja porodica ne gleda dramatično na novonastalu situaciju D. Jovović: Vjerujte nije problem prodati dobar proizvod, problem i manje prihode. Jasno nam je da u ovim uslovima moramo biti ga je proizvesti i naravno biti odgovoran za kvalitet. Do proizvo- fleksibilni proizvođači i usredsrediti se predano i posvećeno da iz- dnje kvalitetnog, a sada već našeg prepoznatljivog povrća uradili mijenjeni proizvodni plan kvalitetno ostvarimo. Mi smo prekaljeni smo mnogo toga. U ovom poslu nema radnog vremena i odmora. poljoprivrednici koji znaju da disciplina i istrajnost u poslu mo- Uložili smo mnogo truda, znoja i odricanja. Naravno uvijek smo raju dati rezultate, iako ovog puta ne računamo na velike, rekor- se pridržavali savjeta stručnjaka, poštovali upustva fitosanitarne dne učinke, kao prethodnih godina. Cilj nam je da sa naših njiva službe koja nam je mnogo pomogla na unapređenju zdrastvene i iz plastenika kupcima isporučimo što kvalitetnije proizvode. Ne bezbjednosti proizvoda. I isplatilo se. Danas beremo plodove tog strahujemo za plasman jer nam dugogodišnje iskustvo u poljopri- rada. Cijela porodica, a srećom nas je sve više, može pristojno da vrednoj proizvodnji govori da korektnom saradnjom i dobrim proi- živi od povrtlarstva. Podsjetiću, kad smo počeči 1997. naše gaz- zvodom uvijek imamo kupca. Radovalo bi nas da sela u Crnoj Gori dinstvo je godine bilo malo. Upornošću roditelja, a potom i našom, ožive, da se, posebno mladi ljudi, vrate na imanja, započnu proi- proizvodnja je rasla i dalje će biti tako. Zato poruka malim proizvodnju i tako bi imali mnogo više domaće hrane. U Crnoj Gori po- zvođačima da nas uvijek mogu konsultovati, jer se najbolje uči i stoje uslovi za povećanje proizvodnje hrane i očekivati je da će biti jača kroz iskustvo i savjete uspješnih. Pomažemo kolegama kroz sve više novih poljoprivrednika koji će proizvoditi za svoje potrebe, savjete u proizvodnji, a takođe i plasmanu proizvoda kada nam se ali i preko toga, i tržištu isporučivati domaće zdrave proizvode. obrate.

Glasnik: Očekujete li podršku države u ovoj situaciji? Hoće li Vam Glasnik: Imali ste podršku Ministarstva poljoprivrede. Saopštite biti neophodna dodatna sredstva kako bi sačuvali proizvodnju i ne više detalja o tome. bi otpuštali zapošljene? D. Jovović: Treba istaći da Ministarstvo poljoprivrede istrajno i D. Jovović: Zaposlene nećemo otpuštati. Ovih dana kreću proljećni sveobuhvatno radi na razvoju i povećanju domaće proizvodnje. poljoprivredni poslovi što iziskuje dodatnu radnu snagu, nadamo Ministarstvo svojim radom i podsticajnim mjerama stimuliše se da ćemo angažovati vrijedne ljude i to onoliko njih kolike su agrarnu proizvodnju, unapređuje i modernizuje našu, a takođe i proizvodne potrebe. Sve uslove smo obezbijedili za izmijenjeni druge grane poljoprivrede. Podržali su nas kroz brojne razvojne program proizvodnje. Uvjereni smo da ćemo uspješno plasirati projekte i programe. To nam je omogućilo nabavku mehanizacije, naš rad i ideje kroz proizvode i na pravi način odgovoriti tržišnim izgradnju plastenika i hladnjače, a koristili smo i programe direk- potrebama. Jasno nam je da će promet robe biti manji, ali će se ta tnih plaćanja. Postoji mnogo linija podrški koje pruža Ministarstvo situacija ubrzo promijeniti, ako ne ove, onda naredne godine. poljoprivrede poput pomoći kod kupovine poljoprivrednih mašina i izgradnje bunara, nabavke sjemena, subvencija po zasađenim Glasnik: Za Vaše poljoprivredno dobro može se reći da je izuzetno površinama i mnogo drugih. Imamo i podršku i lokalne uprave, uređeno. Izgradili ste savremene plastenike, standardizovali proi- koja je takođe veoma značajna. zvodnju i imate sve uslove za uzgoj organske hrane. Glasnik: Kako će se pandemija koronavirusa odraziti na Vašu pro- D. Jovović: Proteklih godina smo uložili mnogo znanja, rada i sred- izvodnju? stava da napravimo poljoprivredno dobro poput onih u razvijenim agrarnim zemljama. Prilagođavamo se novitetima koji se primje- D. Jovović: Proizvodnja ne može biti zaustavljena. Jedino ako vi to njuju u poljoprivrednoj praksi. Naši plastenici u određenoj mjeri želite, rad se prekida. Biljke se moraju njegovati, moramo se pridr- jesu savremeni, a u budućnosti planiramo da izgradimo još moder- žavati agrotehničkih mjera i naravno uspjeh ne može izostati. Vla- nije. Takođe ćemo postepeno uvećavati povrišine pod zasadima jer da je veoma brzo preduzela odgovarajuće i efikasne mjere u spre- vidimo da je budućnost u proizvodnji hrane. Što god da se desi na- čavanju širenja virusa, a za pohvalu su i građani i proizvođači koji rod se mora hraniti. Uvođenjem savremene mehanizacije olakša- su poštovali te mjere. Zašto ne reći mi smo zadovoljni i ponosni što vamo proizvodnju, dobijamo kvalitetniji proizvod. Radili smo na smo održavanjem proizvodnje umanjili negativne posljedice ove projektu kompjuterizacije u plastenicima u saradnji sa podgorič- epidemije. Proći će i ova zaraza, koja nam je, možda, dala i neke kim Biotehničkim i Elektro fakultetom. Moram reći i da mi stalno korisne pouke, na primer da budemo disciplinovaniji, da nije sve u učimo, edukujemo se i pratimo dešavanja u povrtlarskoj proizvo- novcu i da posvećujemo veću pažnju porodici i zdravlju. dnji. Više puta sam bio u studijskim posjetama sa predstavnicima Glasnik: Crna Gora uvozi velike količine hrane. Činjenica je da bi Ministarstva poljoprivrede, i naravno ne propuštam sajmove poljo- sopstvenom proizvodnjom mogli najvećim dijelom da supstituiše- privrede. Dajem na važnosti baš takvim edukacijama jer mislim da mo uvoz. Kako do veće domaće poljoprivredne proizvodnje? naši proizvođaci mogu mnogo bolje i više proizvoditi. Da bi domaći poljoprivrednici rasli moraju se upoređivati sa velikim inostranim D. Jovović: Po mom mišljenju nije uvoz hrane najveći problem, jer proizvođačima, učiti od njih, i tako otklanjati sopstvene propuste to se može prevazići, istina ne brzo, ali je bitno krenuti i ne odu- prateći iskustva razvijenih. Mi, naravno uvećavamo proizvodnju stajati od kontinuiranog povećanja domaće proizvodnje. Nama je iz godine u godinu, planski, oprezno i proračunato. Drugačije se gorući problem još uvijek nedovoljno izgrađena svijesti društva, ne bi mogli razvijati. Uvjereni smo da ćemo i ove godine proizvesti posebno omladine, o značaju poljoprivrede. Neophodno je mlade kvalitetne proizvode. Većina naših njiva je zasađena, konstantno ljude od malih nogu naučiti da je poljoprivreda težak, ali plodo- se beru proizvodi i sade novi. Jedna proizvodnja zamjenjuje drugu. nosan posao. Roditelji, škola, stručnjaci, uspješni poljoprivrednici, Rekao sam, mora se dobro i precizno planirati kako rezultati ne treba da imaju ključnu ulogu u razvijanju svijesti omladine o ovoj bi izostali. Proizvodnja zdrave hrane ima veliki potencijal u bu- važnoj proizvodnji. Zemlja je blagorodna i ukoliko joj posvetite po- dućnosti. Neophodno je da proizvođači uvode inovativnost u proi- tpunu pažnju, prinosi su garantovani. zvodnju i tako će je pojednostaviti i povećati.

Glasnik: Je li teško proizvesti kvalitetan proizvod?

April 2020. Broj 4 94

Dejan Jovović, an agricultural producer from Danilovgrad Product range adjusted to market demands

he family household owned by Veselin Jovović and his sons my family does not look dramatically at the new situation and Goran and Dejan is one of the largest vegetable producers lower incomes. Under these circumstances we have to be flexible in Montenegro. They produce over one million kilograms of producers and focus our efforts on achieving the modified produc- T 2 vegetables at 17,000m of greenhouses and 17ha of outdoor plan- tion plan in a high quality manner. We are hardworking agricultu- tings. These well-known and hardworking agricultural producers ral producers, who know that discipline and perseverance in busi- have known how to cope with the new circumstances, which is ness have to deliver results, though this time we are not counting evidenced by the fact that they changed the product range fol- on the big, record-breaking results, as previous years. We aim to lowing the market demands. They know that the tourist season is deliver the high-quality products from our fields and the greenho- rather uncertain. Therefore, instead of the herbs, mostly produced uses to our customers. We are not worried about placement, beca- for local hoteliers in previous years, they planted other vegetable use our long experience in agricultural production taught us that crops. This and other topics were discussed by Dejan Jovović, an we always have a customer thanks to the right cooperation and agricultural producer from Danilovgrad. good product.

Glasnik: This year, due to the coronavirus pandemic, you have We would be satisfied if the villages in Montenegro revived, espe- been forced to adjust to the new circumstances, so you have focu- cially if the young people returned to their estates, started the sed your production on other crops, because, it is certain that the production. Thus we would make more homemade food. In Mon- placement of products for the needs of tourist facilities, for whi- tenegro, there are conditions for increasing food production and ch you have been producing various vegetables and spices, will it is expected to have more and more new agricultural producers, be reduced. You have changed the product range. What will you who will produce for their own needs, but also more, and deliver produce? healthy homemade products to the market.

D. Jovović: We are adjusting our production according to the si- Glasnik: Do you expect state support in this situation? Will you tuation, because we have to plant fields and greenhouses, taking need additional resources to preserve production and not lay off into account that our production has a market. We will plant some employees? agricultural crops in larger quantities than last year, such as po- D. Jovović: We will not lay off employees. Spring agricultural works tatoes, onions, cabbage, peppers, tomatoes, because we think that are about to start these days, which requires additional labour for- they will be more demanded on the market. On the other hand we ce, we hope to hire as many hardworking people as our production will produce less quantities of for example mint, asparagus, arti- needs. We have provided all the conditions for the modified pro- choke, dill. Our annual vegetable production is over one million duction program. We are confident that we will successfully place kilograms. Of course, this situation affected our work, but we know our products and respond to market needs in the right way. We this crisis will pass and its adverse effects must be minimized in understand that the trade in goods will be lower, but this situation the most efficient way. will soon change, if not this, then next year. Glasnik: Will orientation to other products reduce incomes compa- Glasnik: Your agricultural household can be said to be well arran- red to last year? Will this affect future business operations? ged. You have built modern greenhouses, standardized production D. Jovović: In terms of income, of course they will be reduced, but and you have all the conditions for growing organic food.

Broj 4 April 2020. 95

now recognizable. There are no working hours or rest in this business. It requires a lot of effort, sweat and renunciation. Of course, we always followed the advice of experts, the instructions of the phytosanitary department, which helped us a lot in improving the The Jovović family does health safety of our products. And it paid off. not care about placement, Today we are picking the fruits of that labour. The whole family, although the product range and thankfully it is getting bigger, can make a decent living from is different from the previous the vegetable growing. Let me remind you, when we started in one, because, as they say, the 1997, our agricultural household was small. Thanks to the parents" and then our persistence, production has grown and will continue product quality and confidence to grow in the future. Therefore, we have a message for small pro- built among the customers are ducers: you can always consult us, because the experience and of utmost importance. advice of the successful producers can help you learn and strengthen. We help colleagues by providing advice about the production and product placement when they contact us.

Glasnik: You had the support of the Ministry of Agriculture. Please provide more details about this.

D. Jovović: It should be emphasized that the Ministry of Agricultu- re has been working persistently and comprehensively to develop and increase domestic production. The Ministry, through its activities and incentive measures, stimulates agricultural production, improves and modernizes this and other branches of agriculture. They have supported us through numerous development projects and programs. This allowed us to purchase machinery, build gree- D. Jovović: In recent years, we have invested considerable kno- nhouses and cold storage plant, and we also used direct payment wledge, work and resources to make agriculture household as in programs. There are many lines of support provided by the Mini- countries where the agriculture is developed. We are adjusting to stry of Agriculture, such as assistance with the purchase of agri- the novelties applied in agricultural practice. Our greenhouses are cultural machinery and construction of wells, the procurement of contemporary to some extent, and we plan to build more modern seeds, subsidies on planted areas and many others. We also have ones in the future. We will also gradually increase the areas under support from local governments, which is also very important. plantings as we see that the future lies in food production. Whate- Glasnik: How will the coronavirus pandemic affect your produc- ver happens, the people must eat. By introducing modern machi- tion? nery, we facilitate the production and get a better product. We worked on a project of digitalization of greenhouses in cooperation D. Jovović: Production cannot be stopped. Only if you want, the with the Biotechnical and Electrical Faculty in Podgorica. I must work is interrupted. Plants have to be nurtured, we have to adhere also say that we are constantly learning, educating and following to agri-technical measures and of course success will come. The the developments in vegetable production. I have repeatedly been Government has quickly taken appropriate and effective mea- in study visits with representatives of the Ministry of Agriculture, sures to prevent the outbreak of the virus and it is necessary to and of course I do not miss agricultural fairs. I give importance to commend the citizens and producers, who have respected those such educations, because I think our producers can produce much measures. We need to say that we are pleased with and proud of better and much more. If the local agricultural producers want to mitigating the negative effects of this epidemic by maintaining grow, they must compare themselves with and learn from large fo- production. This virus will pass, which may have given us some reign producers, and thus eliminate their own failures by following useful lessons, such as to be more disciplined, that money is not the experiences of the developed ones. everything and to pay more attention to family and health.

Of course we increase production year after year in planned, ca- Glasnik: Montenegro imports great amounts of food. We can evi- reful and calculated manner. We could not develop otherwise. We dently substitute imports with our own production. How can do- are confident about producing high-quality products again this mestic agricultural production be increased? year. Most of our fields are planted, we are constantly harvesting D. Jovović: In my opinion, food import is not the biggest problem, and planting new products. One production is replaced by another. because it can be overcome, not soon, but it is important to start As I said, it is necessary to make good and accurate plans in order and not give up the continuous increase in domestic production. to achieve the results. Producing healthy food has great potential The burning problem for us is still insufficiently raised awareness in the future. Our producers need to introduce innovation into pro- of society, especially youth, of the importance of agriculture. It is duction and thus simplify and increase it. essential to teach young people that agriculture is a difficult, but Glasnik: Is it difficult to make a high-quality product? fruitful business. Parents, schools, experts, successful agricultural producers should play a key role in raising youth"s awareness of D. Jovović: It is not a problem to sell a good product, it is a pro- this important production. The land is noble and if you give it full blem to make it and of course be responsible for the quality. We attention, the yields are guaranteed. have invested a lot to produce good-quality vegetables, which is

April 2020. Broj 4 96

Vladimir Gligorov Ekonomski oporavak od pandemije biće neujednačen

andemija korona virusa izazvala je šok i u ekonomskom jednostavno na prvi pogled, ali u praksi može biti komplikovano, smislu jer su drastično smanjeni socijalni kontakti, a to zna- ističe Gligorov. On naglašava da je ključno sačuvati vezu između Pči i proizvodnja, a ovakvo stanje trajaće još neko vrijeme, iz- zaposlenih i preduzeća u kojima rade. javio je dugogodišnji saradnik Bečkog instituta za međunarodne Prosto rečeno, glavni je cilj sačuvati preduzeća, banke, znači poku- ekonomske studije Vladimir Gligorov. šati spasiti ekonomiju, od propasti, da ne bi morali sve iznova pošto Proizvodnja i ponuda oporaviće se kada prođe pandemija, ali tre- prođe pandemija. Gligorov ističe da je važno zaposlene zadržati na nutno je u cijelom svetu prisutan veliki pad privrednih aktivnosti, platnim spiskovima kompanija, bez obzira na to što ih sada plaća ističe Gligorov u intervjuu za novac.hr. država. Takođe je bitno da ljudi primaju koliko-toliko normalne plate, čak i u situacijama kada je potrošnja manja jer kupujemo uglav- On ističe da će se poslije krize države i privrede početi oporavlja- nom namirnice koje su nužne za život i gotovo ništa više. Međutim, ti, iako ne svi istovremeno i istim tempom. Komentarišući mjere višak koji sada uštedite, pokazaće se korisnim poslije kada budemo koje vlade u regionu, ali i širom svijeta donose radi ublažavanja morali vraćati dugove. Zato je važno sačuvati privredu, a ne prepu- negativnih ekonomskih posledica epidemije, Gligorov ističe da su stiti je događajima koje diktira virus. to uglavnom slične mere, kako u zemljama regiona poput Hrvat- ske ili Srbije, tako i u velikim ekonomskim silama poput Amerike To je posebno važno za manja i srednja preduzeća, koja ne raspo- ili Francuske. lažu većim rezervama i mnoga bez državne pomoći ne bi izdržala duže od mjesec dana, a takve firme čine 90 odsto privrede. U su- Postoje neke razlike s obzirom na zahvaćenost neke države pan- protnom, moglo bi doći do masovnih bankrota, a to bi zakompliko- demijom korone, a dosta toga zavisi i od monetarnih sistema, od- valo situaciju, naglasio je Gligorov. nosno radi li se o državama u kojima je valuta euro ili ne. Države koje imaju svoju valutu nešto su u lakšoj poziciji, ističe Gligorov. Srbija: Pad BDP od pet do 10 odsto Države preuzele značajan dio obaveza Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Srbiji u 2020. godini, ako se privatnog sektora epidemija virusom kovid-19 završi do kraja maja biće od pet do deset odsto, rekao je saradnik Bečkog instituta za međunarodne On naglašava da su države uglavnom odlučile da na sebe preuz- ekonomske studije Vladimir Gligorov. mu značajan dio obaveza privatnog sektora. Razumljivo je da su privatnici pozdravili takve odluke vlade, iako će se posle otvoriti - Ako bi pad BDP-a u prvom i drugom kvartalu ove godine iznosio problem kako će se posle svega namiriti država. To možda izgleda zajedno deset odsto, a epidemija se produži do kraja maja, pad BDP

Broj 4 April 2020. 97

za cijelu godinu mogao bi da bude pet odsto, ali ako se ima u vidu visok udio usluga u ukupnoj proizvodnji u Srbiji, to je vjerovatno optimistična procjena, pa pad od deset odsto ne bi bio iznenađenje", rekao je Gligo- rov za agenciju Beta.

Gligorov je ocijenio da ne bi trebalo isklju- čiti probleme sa obnavljanjem izvoza i politikom kursa jer će možda biti potrebna depresijacija dinara.

- Program Vlade Srbije za podršku privredi i građanima je sličan programima drugih zemalja, a osim što je donekle neprecizan, nije izvesno ni kako će teći njegova primjena - rekao je Gligorov.

Jasno je, kako je rekao, da NBS ne smije dozvoliti da nedostatak likvidnosti izazove bankrotstva firmi. Fiskalna vlast, prema njegovim rečima u Sastanci u okviru projekta TO REGOS međuvremenu mora da preuzme troškove zdravstvene krize kako ljudi ne bi ostali bez prihoda i radnih mesta, a da preduzeća, posebno mala i srednja, po završetku epidemije mogu da obnove aktivnosti. Izrada regionalno

Glavni nedostatak programa Vlade Srbije je to što, kako je rekao, neki elementi nisu zasnovanog standarda precizni, a biće problema i sa primenom pojedinih mjera, čime se unosi neizvjesnost koja u ovom času uopšte nije potrebna. zanimanja moler Na pitanje da li je 5,1 milijarda evra planirane pomoći privredi i građanima prevelik trošak za budžet Srbije, Gligorov je rekao da okviru regionalnog projekta TO aktivnosti u okviru projekta. Radilo se na nije, "posebno što nije jasno da je reč o toj REGOS, koji finansira Austrijska definisanju ključnih poslova i aktivnosti u sumi". U razvojna agencija ADA, 12, 19. i koji se odnose na analizu, planiranje i or- "Taj iznos bi mogao biti ravan godišnjoj proi- 26. aprila 2020. godine, putem aplikacije ganizaciju rada, pripremu radnog mesta, zvodnji od deset odsto, što znači da se pred- ZOOM, održani su online nacionalni sa- administrativne i komercijalne poslove i vidja toliki gubitak koji odredjuje dužina tra- stanci u cilju razvoja regionalno zasnova- zadatke, komunikaciju i saradnju sa drugi- janja epidemije i ograničeno kretanje ljudi nog standarda zanimanja - moler. ma, osiguranje kvaliteta, zaštitu na radnom mjestu i životne srednine. Analizirane su zbog vanrednog stanja", rekao je Gligorov. Pozdravne riječi članovima radne grupe ključne aktivnosti vezane za operativne uputili su prof. dr Mladen Perazić, direktor Ocenio je da je pitanje da li je u programu poslove i usaglašene određene nedoumice, sektora za obrazovanje i kvalitet u Privre- pomoći dobro odmerena raspodela tereta, a usklađene su formulacije koje se odnose dnoj komori Crne Gore i Sandra Brkanović, jer ne bi trebalo omogućiti da preduzetnici na aktivnosti kod ključnih poslova - Opera- rukovodilac Odjeljenja za istraživanje i ra- dele dividende zbog ostvarene dobiti iako tivni poslovi za standard zanimanja moler, zvoj kvalifikacija u Centru za stručno obra- im preduzeća ne rade, a medju onima koji Analiza, planiranje i organizacija rada, te zovanje i nacionalni koordinator projekta su posebno pogodjeni su siromašni i oni Priprema radnog mjesta. koji rade na crno. za obrazovanje. U radu sastanka učestvo- vao je i Srđan Obradović, koordinator u Od- Na posljednjem aprilskom sastanku, ra- On je rekao da je potrebno da se država za- jeljenju za istraživanje i razvoj kvalifikacija dna grupa se saglasila da urađeni nacrt duži, a da to ne mora da bude problem ako iz Centra za stručno obrazovanje. standarda zanimanja moler/molerka uputi se privreda brzo oporavi. Projektu, kao zvanični nacionalni predlog Tokom sastanaka je prezentovan proje- ovog zanimanja. Odgovarajući na pitanje da li nezposlenost kat, članovi radne grupe upoznati su sa može značajno da poraste Gligorov je re- izradom regionalnih standarda zanima- U radu sastanaka su učestvovali relevantni kao da nezaposlenost ne bi trebalo da bude nja. Prezentovana je metodologija izrade predstavnici privrede i srednjih stručnih veća od pada privredne aktivnosti, ali da je pomenutih standarda, te definisani ključ- škola iz Podgorice. to teško precizirati zbog nivoa neformal- ni poslovi i aktivnosti u okviru zanima- Nastavak rada je dogovoren za nakon odr- ne zaposlenosti u Srbiji i ograničenih mo- nja - moler. Precizirani su glavni poslovi i gućnosti emigracije. žavanja regionalnog sastanka.

April 2020. Broj 4 98

EU će morati da spremi 1.600 Ministar finansija Steven Muchin, koji je milijardi eura za oporavak od korona govorio uz Trumpa na predstavljanju novog krize paketa u Bijeloj kući, istakao je kako će dr- Svijet žava provoditi nadzor kako ta sredstva ne vijesti rijednost planiranog paketa pomoći bi iskoristile veće kompanije, javlja Hina. za oporavak ekonomije Evropske Mnuchin je istaknuo i kako Trumpova unije od korona krize možda će V vlada razmišlja o preuzimanju udjela u morati da iznosi oko 1.600 milijardi eura, američkim energetskim kompanijama, nje mjeseci rada, ističe se u istraživanju izjavio je evropski komesar za industrijsku pogođenima pandemijom koronavirusa i "Global Startup Ecosystems: Global Startup politiku Tijeri Breton. ratom naftnim cijenama. Survey" koje je sproveo Startup Genome, a Komesar Evropske komisije u čijoj su na- prenosi Bankar. Trump je rekao kako se razmišlja i o tome dležnosti i unutrašnja tržišta i usluge izja- da vlada kupuje naftu unaprijed, kao i kar- I prije proglašenja pandemije procenat vio je za francusku televiziju BFM TV da sa te za avionske letove, kako bi pomogla tim startapova koji su imali slične teškoće bio kolegom nadležnim za ekonomiju Paolom sektorima. je visok (29 odsto), ali je u ovaj nezavidni Đentilonijem radi na planovima o paketu položaj, zbog korona-krize sada dospjelo pomoći u približno tom iznosu, prenosi Ju- znatno više njih. tarnji. Sada nešto više od trećine takvih tehnolo- Iznos odgovara približno desetini bruto ških kompanija (34 odsto) koje su prikupile domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije, finansije kroz A, B ili kasnije runde finansi- rekao je Breton. ranja ima kapitala za manje od šest mjese- Smatra i da je potreban svojevrsni "Mar- ci poslovanja, navodi se u istraživanju koje šallov plan" za evropski sektor turizma, je sprovedeno na globalnom nivou, prenosi aludirajući na američki plan pomoći Evropi Blic. nakon Drugog svjetskog rata. Skoro tri četvrtine startapova je prijavilo da Američki predsjednik je na konferenciji od- Zemlje članice EU podijeljene su oko teh- su im prihodi opali od početka krize, dok je bacio ideju o finansijskoj pomoći američkoj ničkih aspekata finansiranja plana pomoći svega 12 odsto prijavilo povećanje prihoda poštanskoj službi ako ona ne poveća cijene ekonomiji i očekuje se da će čelnici vlada u istom periodu. Ni dobici ni gubici nisu za svoju uslugu slanja paketa koju koriste odgoditi konačnu odluku na samitu koji će ravnomjerno raspoređeni, a najveći teret Amazon i druge kompanije, tvrdeći da to ne se u četvrtak održati putem videoveze, ka- trenutno trpe firme koja nude B2B rešenja želi učiniti da "ne uvrijedi" Amazon. zali su Rojtersu diplomate i zvaničnici. velikim klijentima. Predstavnički dom američkog Kongresa Mišljenja su podijeljena i oko potrebnog iz- Od početka krize, skoro tri četvrtine kom- odobrio je u četvrtak zakon vrijedan 484 nosa. panija je otpustilo stalno zaposlene, a 39 milijarde dolara federalne pomoći malim odsto svih startapova moralo je da otpusti Španska vlada sprema se da predloži da se i srednjim kompanijama pogođenim koro- 20 odsto ili više svojih radnika. Nešto više usvoji paket vrijedan 1.500 milijardi eura, nakrizom, te bolnicama kako bi se mogle od četvrtine startapova moralo je da otpu- što je više-manje i Bretonovo stajalište. Za nositi s velikim brojem teško oboljelih u sti 60 ili više odsto zaposlenih. Sa otkazima razliku od njih, čelnik Evropskog stabiliza- pandemiji koronavirusa. su se najviše suočili startapovi iz Sjeverne cionog mehanizma (ESM) procjenjuje po- Paket pomoći vrijedan više od 320 milijar- Amerike, a zatim iz Evrope i Azije. treban iznos na 500 milijardi eura. da dolara namijenjen je malim i srednjim Od startapova koji su se izborili za inve- Prema dokumentu u koji je Rojters dobio preduzećima koja su se našla na udaru kri- sticioni ugovor (term sheet), njih petina je uvid, Madrid se sprema da predloži osniva- ze uzrokovane covidom-19. izgubila svoje ulagače, dok je više od polo- nje novog fonda za pomoć ekonomiji. No- Za bolnice je namijenjeno 75 milijardi, 25 vine prijavilo da se svi poslovi na realizaciji vac bi se pribavio trajnim dugom putem EU milijarda za testiranje na koronavirus te projekta odvijaju znatno sporije ili čak bez proračuna a zemlje bi ga vodile kao trans- više od 60 milijardi za zajmove namijenje- ikakve komunikacije sa investitorom. fere a ne kao dug. nih drugim stradalim sektorima, preven- Skoro 40 odsto startapova nije dobilo po- Trajni dug nema roka dospijeća, a kreditori stveno poljoprivredi. moć države, niti je očekuje. Istovremeno, dobijaju samo kamate, dok im se glavnica Zakon, koji je rezultat teških pregovora de- 16 odsto njih trenutno očekuje pomoć, dok ne vraća, objašnjava Rojters. mokrata i republikanaca, četvrti je po redu preostalih 46 odsto trenutno dobija neki vid paket pomoći američkoj privredi tokom državne pomoći. Trump potpisao paket pomoći pandemije. Te četiri mjere zajedno čine oko Osnivači i rukovodioci startapova kao če- privredi od 500 milijardi dolara tri biliona dolara pomoći. tiri najbolje mjere ocjenjuju grantove za očuvanje likvidnosti preduzeća (29 odsto), Američki predsjednik Donald Trump u pe- Startapovi u problemima zbog korone instrumente za povećanje ulaganja (18 od- tak je potpisao zakon o gotovo 500 milijar- sto), podršku za zadržavanje zaposlenih, di dolara finansijske pomoći privredi kroz Tačno 41 odsto startapova na globalnom poput grantova za dopunu plata (17 odsto) zajmove malim kompanijama pogođenim nivou je ugroženo i nalazi se u "crvenoj i kredite za očuvanje likvidnosti preduzeća pandemijom. zoni", što znači da ima novca za dva ili ma- (12 odsto), navodi se u istraživanju.

Broj 4 April 2020. 99

U istraživanju je do sada učestvovalo 1.070 nu spreči da Peking jeftino izvrši "neprija- kompanija iz 50 zemalja. teljska preuzimanja" indijskih koncerna. U odluci indijske vlade stoga piše:

Indija zabranjuje investicije iz Kine "Ako neka od država koja dijeli granicu sa Indijom ili neko od buducih investitora iz Indija, treca po veličini ekonomija Azije, takvih zemalja želi da investira u Indiju, isključila je sa svoje teritorije kineske inve- može to da radi isključivo preko vlade In- stitore. Time zvanični Nju Delhi slijedi put dije". Australije, koja je nedavno takođe "zatvori- la kapije" za kineske investicije. U februaru su analitičari "Gejtvej hausa" ob- javili da Kina trenutno u Indiji ima oko 6,2 svoje privatno karipsko ostrvo pod hipote- Nakon što je Centralna banka Kine, na op- milijarde dolara u direktnim investicijama, ku. šte užasavanje Indije, iskoristila slabost ru- ali niko ne zna kolika je ukupna suma koju pije i nizak berzanski kurs da bi masovno je Kina preko fondova do sada investirala u Međutim, neki su taj njegov potez ocijenili kupila akcije indijske HDFC Banke, vlada indijske firme. kao "PR", dok su drugi istakli da je besmi- u Delhiju je objavila da su od sada sve ku- sleno od njega tražiti novac poreskih obve- povine i preuzimanja firmi od strane Kine znika kada se još prije 14 godina preselio Branson prodaje Virgin Atlantic podložne dikretnom odobrenju Indije, piše na Britanska Djevičanska ostrva gdje vlada "Frankfurter algemajne cajtung", a prenosi tax-free politika. Milijarder Richard Branson želi da nađe Bankar. kupca za svoju kompaniju Virgin Atlantic Prije toga, lider opozicije u Indiji, Rahul do kraja maja jer razgovori o spašavanju Bogatstvo američkih milijardera Gandi, pozvao je da se obustave sve ope- aviokompanije od kolapsa izazvanog koro- poraslo 10 odsto u vreme korone racije u kojima stranci mogu da kupe sada navirusom još uvijek nisu rezultirali uspje- jeftine indijske akcije. hom, objavio je Sunday Telegraph. Bogatstvo američkih milijardera, među kojima su osnivač Amazona Džef Bezos i di- "Masovo usporavanje rasta je veoma osla- Dok se bori da osigura vladinu pomoć u iz- rektor Tesle Ilon Mask, povećalo se tokom bilo puno indijskih kompanija i učinilo ih nosu od 500 miliona funti, aviokompanija pandemije koronavirusa skoro 10 odsto. lakim plenom za atraktivna preuzimanja. sa sjedištem u Velikoj Britaniji navodno je Vlada ne sme da dopusti strancima da za angažovala banku Houlihan Lokey da vodi Naime, u periodu između 1. januara i 10. vrijeme nacionalne krize preuzmu kontro- proces prodaje. aprila, bogatstvo 34 najbogatije osobe u lu nad indijskim firmama", poručio je Gan- SAD poraslo je za desetine miliona dolara, Zajmodavac već ima preko stotinu potenci- di. navodi se u izvještaju Instituta za političke jalnih ponuđača, a polovina njih traži više studije (IPS) u Vašingtonu. On je to učinio u momentu kad su kineske informacija o ponudi. kompanije poput "Bytedance", proizvođač Procjena bogatstva najbogatijih Amerika- Prema medijskim izvještajima, interes za automobila u ekspanziji "Great Wall Motor naca sprovedena je u kada se u toj zemlji taj posao pokazali su osiguravajući fond Co Ltd" ili SAIC sa svojom podfirmom MG više od 26 miliona ljudi prijavilo za nado- Lansdowne Partners, singapurski imovin- pokušali masovno da pokupuju akcije na knadu za nezaposlene, prenosi Tanjug. ski fond Temasek i Northill Capital, kao indijskim berzama. i američke firme Centerbridge Partners Dok se ekonomija u globalu suočava sa re- Statistički gledano 18 od 30 novoformira- i Cerberus Capital Management, prenosi cesijom, tehnologija i platforme kao što je nih firmi u tehnološkom sektoru Indije su Bankar. Zoom doživjele su procvat zbog korišćenja zavisne od kineskog novca, piše Sputnjik. video razgovora i rada na daljinu u vrijeme Za razliku od tvrdnje Sunday Telegrapha da samoizolacije, što je donelo zaradu vlasni- "Virus korona pogađa više poslovnih bran- od spasilačkog pojasa u iznosu od 500 mi- cima tih kompanija, navodi Rojters. ši, a posebno one koje su visoko zavisne od liona funti nema ništa, drugi britanski me- kreditne podrške", rekao je Vikram Doshi, diji navode da pregovori o zajmu s vladom Prema IPS-u, bogatstvo osam od tih milijar- iz revizorske kuce Pricewaterhouse Coo- Velike Britanije još traju. dera, među kojima su Bezos, Mask i osni- pers u Indiji. vač platforme za video konferencije Zoom Kompanija koja je zbog koronavirusa za- Erik Juan, poraslo je za milijardu dolara. Između aprila i decembra prošle godine pala u velike probleme mogla bi se obratiti broj dirketnih investicija iz inostranstva u privatnom sektoru kako bi prikupila nešto Mask ima 18,5 udjela u akcijama Tesle, koje Indiji skočio je za 10 odsto na skoro 36 mi- novca, jer razmatra sve mogućnosti zbog su porasle za 73 odsto od početka godine lijardi dolara. ogromnih troškova trenutne krize. kada su trgovci smatrali da će uticaj korona virusa biti kratkotrajan. Vlada u Delhiju nije zvanično u svojoj odlici Nakon što je Covid-19 snažno pogodio avio- ni jednom riječju pomenula pokušaj Pekin- sektor, zaustavivši većinu putovanja, Bran- Bezos ima oko 15,1 odsto akcija Amazona, ga da iskoristi slabosti indijske berze, ali je son čija grupa Virgin ima 51 posto udjela u čije su platforme za naručivanje robe za- automatski ukinula sve dozvole susednim britanskom prevozniku, upozorio je da bi bilježile porast od 31 odsto, jer su ljudi u zemljama za direktne investicije "ne bi li mogao propasti bez finansijske pomoći. kućama. spriječila preuzimanja u iskorišcavnju tre- Kako bi uvjerio vladu Velike Britanije da "Ovo je priča o dvije pandemije, sa veoma nutnih slabosti", navodi FAZ. da zeleno svjetlo za zajam u iznosu od 500 nejednakom žrtvom", kaže Čak Kolins, ko- Delhi želi da, kako se dodaje, po svaku cije- miliona funti, poslovni magnat ponudio je autor izvještaja.

April 2020. Broj 4 100

Nj.E. Alison Kemp, britanska ambasadorka u Crnoj Gori Hitro reagovanje Crne Gore ograničilo širenje virusa Broj 4 April 2020. 101

ritanska ambasadorka u Crnoj Gori Alison Kemp u intervjuu Glasniku ističe saglasnost sa Bocjenama da je pandemija COVID-19 promijenila svijet. Prema njenim riječima, od sada će pandemije biti dio promišljanja o rizicima svake vlade, a i svake firme, koje ne bi smjele da izgube iz vida i druge rizike, uključujući klimatske promjene.

- Države će morati detaljnije razmotriti prirodne prijetnje – rekla je amasadorka Kemp, koja je za naš časo- pis govorila o odgovoru svijeta, a posebno Crne Gore i Velike Britanije na pandemiju.

Glasnik: Po Vašem mišljenju, da li je svijet adekvatno odgovorio na izazove u vezi sa COVID-19 pandemijom?

A. Kemp: COVID-19 je najveća opasnost po javno zdravlje u naše vrijeme. Ona ima značajne posljedice po globalnu ekonomiju. Svaka zemlja je morala donijeti teške odluke kao odgovor na ovu opasnost, a Ujedinje- no Kraljevstvo vjeruje da je u zajedničkom interesu samo učinkovit i koordinisan globalni odgovor.

Pravi odgovor je onaj koji prepoznaje i rješava cijenu virusa po same ljude, onaj koji pretpostavlja saradnju u razvoju vakcine i novih načina liječenja i pružanju podrške oživljavanju globalne ekonomije, ne samo pukim obnavljanjem onoga što je prije postojalo, već "ponovnom izgradnjom još boljeg": otvorenijom, zele- nijom, održivom i otpornijom svjetskom ekonomijom koja koristi moderna tehnološka dostignuća.

Ujedinjeno Kraljevstvo je sa 850 miliona eura pomoglo SZO, UN, nevladine organizacije i Crveni krst u kolektivnom odgovoru na pandemiju. Mi smo najveći donator među zemljama Koalicije protiv epidemije COVID-19 u istraživanju vakcine, a 4. juna ćemo biti domaćin Globalnog samita o razvoju vakcine.

Glasnik: Da li Vam se čini da je pandemija naglasila solidarnost ili čak dovela do veće zaštite pojednačnih interesa država?

A. Kemp: Vidjeli smo primjere solidarnosti na globalnom nivou: svijet je pritekao u pomoć Kini kada je prvi put izbila pandemija, Njemačka i Austrija su prihva- tile pacijente iz Francuske i Italije, Albanija je poslala medicinske timove u Italiju. Crna Gora je pomogla da se vrate ne samo njihovi građani, već je pomogla i strancima koji su se ovdje zatekli, da se vrate svojim kućama.

Istovremeno, vidimo sve veću zabrinutost zbog rizika protekcionizma i izolacionizma, kao i pokušaje sti- gmatizacije osoba za koje se sumnja da su zarazne, te okrivljavanje nekih od najugroženijih grupa ljudi.

Iako je ovo situacija bez presedana i svi smo negdje Želim odati počast zdravstvenim radnicima u ranjivi, mi nismo nemoćni. Svi moramo dati doprinos: Crnoj Gori, Vojsci Crne Gore, hitnim službama, slijedeći propise i preporuke, držanjem distance, slije- komunalnim radnicima i onima koji rade u deći savjete Instituta za javno zdravlje i zajedničkim djelovanjem kako bismo se međusobno pomagali i maloprodaji, počast svima koji rade na tome da podržavali. ovo društvo ostane zdravo i bezbjedno, kaže Glasnik: Sa pozicije britanske ambasadorke u Crnoj ambasadorka Kemp.

April 2020. Broj 4 102

Gori, kakva je Vaša percepcija uticaja pandemije na Ujedinjeno govornosti crnogorskih građana u ovom slučaju? Kraljevstvo i mjere koje su preduzete da bi zaštitilo ne samo sta- A. Kemp: Čini se da je hitro reagovanje Crne Gore i preduzimanje novništvo, već i ekonomija? restriktivnih mjera učinkovito ograničilo širenje virusa. Ipak, svje- A. Kemp: Situacija se mijenja iz dana u dan, a kako je virus različi- sna sam da se porodice i zajednice suočavaju sa gubitkom i nesi- tim obimom zahvatao pojedinačne zemlje, vlade širom svijeta su gurnošću kao posljedicom virusa. isprobale različite pristupe. Baš kao Crna Gora, Ujedinjeno Kralje- Želim odati počast zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, Vojsci vstvo je prvo zatražilo, a zatim insistiralo na tome da se njeni sta- Crne Gore, hitnim službama, komunalnim radnicima i onima koji novnici pridržavaju socijalne distance, uključujući ograničavanje rade u maloprodaji, počast svima koji rade na tome da ovo društvo kretanja iz kuće. Takođe, britanska Vlada uvela je paket ekonom- ostane zdravo i bezbjedno. Sa zadovoljstvom sam se pridružila skih mjera vrijednih preko 300 milijardi funti. Ujedinjeno Kraljev- ostalim ambasadorima u zajedničkoj video poruci kako bih se za- stvo je sebi postavilo pet testova prije nego se uklone ograničenja: hvalila svima njima. pad stope zaraze i broja smrtnih slučajeva, zaštićen zdravstveni sistem, uspješno riješen izazov obezbjeđivanja dovoljnog broja Kako mjere budu opuštenije, uspjeh će zavisiti od odgovornosti testova testova i zaštitne opreme, te plan za izbjegavanje drugog stanovništva. Znam da će ovo biti teško, ali alternativa je teža. vrha infekcije. Glasnik: Možete li, molim vas upoznati naše čitaoce sa ulogom Bri- Britanski Parlament se prilagodio situaciji te po prvi put u svojoj vi- tanske ambasade u pomoći rješavanja ove krize? ševjekovnoj istoriji razgovara i donisi odluke virtuelno. Parlament A. Kemp: Britanska ambasada je sve vrijeme ostala otvorena. Prešli je odigrao ključnu ulogu u pokazivanju višestranačke podrške po- smo na rad od kuće, iako je za mene bilo lakše nego većini kolega, rukama koje dolaze iz javnog zdravstvenog sektora; ispitivanjem budući da živim iznad ambasade. Naš je rad prvenstveno usmje- efekata virusa, uključujući implikacije na vladino odlučivanje, vla- ren na podršku britanskim državljanima. Britanska ambasada dine ekonomske mjere i inovacije u vezi sa korišćenjem privatnih pomaže i građanima drugih evropskih zemalja koji ovdje nemaju podataka. Nadam se da ću vidjeti jednak angažman u crnogorskoj svoje diplomatsko predstavništvo. Zahvalna sam na velikodušnoj Skupštini. i brzoj podršci crnogorske Vlade i Montenegro Airlinesu koju su Glasnik: Kakve su bile reakcije britanske Vlade na vijest da je pružili strancima, njih 83, koji su kontaktirali našu ambasadu. Mi predsjednik Vlade Boris Džonson bio zaražen novim koronaviru- smo bili od pomoći nekolicini Crnogoraca u tranzitu kroz Ujedinje- som? U kojem obimu je to doprinijelo da građani UK budu još odno Kraljevstvo kako bi se ukrcali na povratne letove Montenegro govorniji u svom odnosu prema virusu? Airlinesa.

A. Kemp: Predsjednik Vlade Boris Džonson je personifikovao bri- Sarađujemo sa britanskim investitorima i turističkim kompanija- tanski odgovor na virus. Kad mu je virus dijagnostifikovan, a zatim ma kako bismo im pomogli u donošenju odluka o budućem poslo- prešao u samoizolaciju i onda na bolničko liječenje, podijelio je vanju. javno svoje iskustvo kroz koje su prošle hiljade drugih Britanaca. Takođe, nudimo podršku Crnoj Gori. Glavna pažnja Ujedinjenog On je bio dobar primjer, a liječio se u javnoj bolnici, baš kao i bilo Kraljevstva bila je podržavanje globalnog odgovora: i u pogledu koji drugi građanin Ujedinjenog Kraljevstva. I da, mislim da je me- zdravstvenih i makroekonomskih rješenja. Naravno, podržavava- dijska pažnja zamislila one koji su sumnjali u ozbiljnost poruke mo kampanje #OstaniDoma i #BezbjednaDoma, a i donirali smo vlade "Ostani kući. Spasi živote. Zaštiti NHS (prim.prev. britansko zaštitna odijela Vojsci Crne Gore. nacionalno zdravstvo)". Ako se to moglo dogoditi Borisu, može se desiti svakome. Glasnik: Crna Gora je NATO članica. Sa Vaše tačke gledišta, u kojem je obimu Alijansa pokazala solidarnost i pomogla svoje člani- Glasnik: Smatrate li da su potezi britanske Vlade mogli biti druga- ce, posebno Crnu Goru? čiji da nije bilo izlaska iz EU? Pojedine zemlje koje su bile snažno pogođene pandemijom, kritikovale su Uniju zbog manjka podrške A. Kemp: NATO saveznice pružaju zajednički odgovor na CO- svojim članicama. Kakav je Vaš komentar? VID-19. Razmjenjujemo stručnost i zalihe širom svijeta, od ljekara iz Poljske koji su otišli u Čikago kako bi pomogli svojim američkim A. Kemp: Pregovori o izlasku iz EU nisu odgodili britanski odgovor kolegama, pa do SAD-a, Holandije, Turske i nekolicine drugih koji na COVID-19. Pregovore je nastavio zaseban tim koji vodi glavni su posredstvom NATO-a poslali zaštitnu opremu Crnoj Gori. Mini- pregovarač Ujedinjenog Kraljevstva. I Ujedinjeno Kraljevstvo i EU stri NATO-a, uključujući i Crnu Goru, su se složili da se Savez mora imaju kapacitet da paralelno riješe ova pitanja. više usmjeriti na građansku spremnost, kako bi u budućnosti naša Budući da je Ujedineno Kraljevstvo napustilo EU, ne bi bilo pri- društva bila otpornijima. kladno da komentarišem unutrašnju dinamiku organizacije koje Pandemija koronavirusa je takođe podstakla potrebu saveznica da Ujedinjeno Kraljevstvo više nije dio. Ali Ujedinjeno Kraljevstvo još zajedno rade na suzbijanju dezinformacija. U svakoj se krizi šire uvijek finansijski doprinosi značajnom paketu podrške koji je EU dezinformacije, zbog čega bismo trebali vjerovati samo vjerodo- dala na raspolaganje Zapadnom Balkanu kao odgovor na krizu, stojnim institucijama poput Nacionalnog Koordinacijskog Tijela. uključujući 53 miliona eura za podmirivanje hitnih potreba Crne Gore u zdravstvu i ekonomskom i socijalnom oporavku. Pored Glasnik: Mnogi analitičari tvrde da svijet neće biti isti nakon pan- toga, EU je predložila makro-finansijsku pomoć u iznosu od 60 mi- demije. Da li dijelite to mišljenje? Šta će se promijeniti kad pande- liona eura za Crnu Goru. mija prođe?

Glasnik: Kako ocjenjujete mjere koje je Crna Gora preduzela u cilju A. Kemp: Slažem se da je pandemija promijenila svijet. Države će zaštite svojih građana od epidemije? Kakvo je Vaše mišljenje o od- morati detaljnije razmotriti prirodne prijetnje. Nadam se da će se

Broj 4 April 2020. 103

ovo proširiti na smislenije razmatranje uticaja klimatskih promje- nih banaka su se virtualno sastali kako bi usvojili ambiciozan plan na. za podršku globalnoj ekonomiji, koji su izradile Ujedinjeno Kralje- vstvo i Indija, uključujući svjetsku podršku od Svjetske banke i ba- Kao što se države sad pitaju što je to što im je bitno, tako će se i po- naka regionalnog razvoja u iznosu od 200 milijardi USD, uključu- jedinci zapitati. Hoće li se oni koji su bili trgovci i partneri prije vi- jući mjere EBRD-ovog "Paketa solidarnosti", koje su usmjerene na rusa udružiti za opštu dobrobit ili će se rastati? Kako će ponašanje kompanije širom regiona koji pokrivaju, pomažući im da se nose s velikih kompanija prema svojim zaposlenim uticati na lojalnost uticajem pandemije. njihovih kupaca nakon pandemije? Glasnik: Prije same pandemije, Crna Gora je zabilježila ekonomski Neki postojeći trendovi su se ubrzali: na primjer, razvoj e-uprave, rast, utemeljen na stranim investicijama i time što je sve popular- upotreba robota za čišćenje bolnica, javni prevoz bez fizičkog pri- nija turistička destinacija. Prema Vama, šta je potrebno uraditi da sustva vozača i zdravstvene usluge koje se pružaju telefonom ili bi se nastavio ovaj trend u najkraćem roku i da li postoji mogućnost putem interneta. Industrija onlajn igara je već bila vrijednija od jače podrške britanskih investitora crnogorskoj ekonomiji? Holivuda i svjetske muzičke industrije i još će više porasti dok smo u izolaciji. Kao što je Bleak Faith, nagrađivana crnogorska igrica A. Kemp: Oživljavanje crnogorske ekonomije na inkluzivan i od- pokazala, uspješne igre se mogu se praviti bilo gdje. To je jedan rživ način je u interesu svih. Usvajanje eura je snažan znak stra- od razloga zbog kojeg sam zadovoljna što se PlayUK festival Bri- teške namjere i povjerenja Crne Gore. Međutim, ograničava vašu tanskog savjeta ove godine održava online, s nizom uvezanih do- manevarsku mogućnost u smislu monetarne politike, što dovodi gađaja kojima se mladi iz Crne Gore podstiču na razvijanje svojih do većeg fokusiranja na fiskalne instrumente. vještina u digitalnom i kreativnom sektoru. U smislu donošenja ekonomskih odluka u Crnoj Gori najbitniji su Kako se veći dio naših života vodi digitalno, postaće važnije nego turizam i srodne usluge, poljoprivreda i kritična važnost malih i ikada pozabaviti se sajber sigurnošću, privatnošću podataka i za- srednjih preduzeća i podsticanje digitalnog rasta i inovacija. Veliki konskom regulacijom. Izolacija nudi značajan zamah i podsticaj dio toga je već pokriven u crnogorskoj strategiji pametne specijali- za razvoj vještačke inteligencije i nauke o podacima. S druge stra- zacije i poglavljima o ljudskom razvoju Strategije održivog razvoja. ne, pandemija takođe nudi nove mogućnosti za organizovani kri- Od sada će pandemije biti dio promišljanja o rizicima svake vlade, minal, uključujući krivotvorene medicinske proizvode, sajber-kri- a i svake firme. Ali to ne bi smjelo da izgubi iz vida druge rizike, minal i prevare, kao i iskorištavanje djece koja sve više vremena uključujući klimatske promjene. G20 i međunarodne finansijske provode onlajn. institucije već su jasno stavile do znanja da u potpunosti podrža- Preduzeća će morati sama da izvuku zaključke iz pandemije. Emo- vaju zeleni oporavak ekonomije, a crnogorski Zakon o klimatskim cionalna i socijalna inteligencija preduzeća i onih na njihovom promjenama iz 2019. otkrio je koristan skup pokazatelja na kojima čelu dobijaju sve više na značaju. Kako se posao prilagođava radu treba raditi u svakom sektoru. Crna Gora već ima viziju budućeg od kuće i e-trgovini, moraće da preispitaju svoje poslovanje. Loka- proizvođača obnovljivih izvora energije, što Velika Britanija, kao cija na geografskoj mapi, cjelovitost odgovora na pandemiju, pri- predsjedavajuća COP26, itekako podržava. Kompanija Energean, stup zdravstvenoj zaštiti, digitalna infrastruktura i kvalitet života koja sprovodi istraživanje ugljovodonika, je jedna od FTSE-250 će biti ključne prodajne tačke, a Crna Gora je u dobroj poziciji da to kompanija, a crnogorska Vlada i ja smo razgovarali i sa drugim iskoristi ako uspije da ukloni prepreke investicijama. britanskim kompanijama zainteresovanim za ulaganje u druge aspekte obnovljivih izvora energije. Glasnik: U ekonomskom smislu, kako će, po Vama, svijet izgledati nakon pandemije? Neki eksperti predviđaju slabiji pad ekonom- Generalno gledano, svaka se država suočava sa sličnim dilema- skih indikatora. Kakva su vaša predviđanja britanskih ekonom- ma: prvo kako ublažiti rizik od ekonomskog kolapsa. Drugo, kako skih trendova u periodu pred nama? zaštiti ekonomske veze i infrastrukturu, tako da se ona brzo može ponovo aktivirati nakon uspješnog odgovora na virus. I treće, podr- A. Kemp: Početkom aprila, MMF je procijenio da će Ujedinjeno Kra- ška makroekonomskoj politici i stabilnosti nakon što zdravstvena ljevstvo imati pad BDP-a od 6,5%, a nezaposlenost će porasti na kriza prođe, tako da srednja i dugoročna ulaganja ostanu atraktiv- 4,8% kao rezultat pandemije. Mjere podrške britanske vlade treba- na. Ovom spisku, u slučaju Crne Gore, dodajem i važnost suzbija- le bi ograničiti broj kompanija koje bi bankrotirale i smanjiti rizik nja rasta sive ekonomije kao posljedice krize kako bi se osiguralo da nezaposleni ljudi izgube samopouzdanje i vještine za ponovni da vladini prihodi nakon krize ne budu ugroženi. I na kraju, neo- ulazak na tržište rada. Iako će postojati uticaj na javno zaduženje, sporna važnost zdravog finansijskog sektora. cijena neaktivnosti sigurno bi bila veća. Za ekonomski odgovor Crne Gore u ovom izazovnom okruženju Ujedinjeno Kraljevstvo je preduzelo korake kako bi olakšalo eko- će biti potrebno međusobno povjerenje, odgovornost i strateško nomske posljedice za firme i očuvala radna mjesta. Zalažemo se razmišljanje. Fokus na uklanjanju prepreka za ulaganja će morati za oživljavanje globalne ekonomije. UK vjeruje da svjetski odgo- da se nastavi, uključujući dalje usavršavanje ponude Crne Gore za vor mora uključivati: prvo snažan globalni zdravstveni odgovor, privlačenje stranih ulaganja na konkurentnom tržištu, novi Za- posebno ka najugroženijim. Drugo, ubrzanu potragu za vakcinom kon o radu i pojašnjenje prostornog plana. Nadam se da će Vlada i novim načinima liječenja. Treće, podršku globalnoj ekonomiji. I sprovesti široke konsultacije dok razvija planove za "ponovnom četvrto, održavanje tržišta otvorenim i osiguravanje nesmetanog izgradnjom boljeg", kako crnogorskog društva, tako i ekonomije. protoka robe. Sarađujemo sa drugim svjetskim liderima, kroz G7, Strukture za takve konsultacije već postoje, uključujući Privrednu G20, te sa EU i NATO partnerima, uključujući Crnu Goru u svemu komoru, Savjet za konkurentnost, Uniju poslodavaca, sindikate i tome. druge. U aprilu, ministri finansija G7 i G20, te ministri i guverneri central-

April 2020. Broj 4 104

British Ambassador to Montenegro, H.E. Ms Alison Kemp Montenegro’s rapid response prevented the spread of COVID 19

Broj 4 April 2020. 105

I would like to pay tribute to health workers in Montenegro, the Army of Montenegro, emergency services, communal and retail workers, and to all those who are working to keep this society healthy and safe, says Ambassador Kemp.

he British Ambassador to Montenegro Alison Kemp, in her interview for Glasnik, agrees with the assessment that the COVID-19 pandemic has Tchanged the world. According to her, from now on, the risks on pande- mics will be considered by every government and every business, while not losing sight of other risks such as climate change.

- Countries will need to consider natural threats in more detail, says Ambas- sador Kemp for our magazine, while sharing her view of the response of the world, and especially Montenegro and the United Kingdom, to the pandemic.

Glasnik: In your opinion, has the world adequately responded to the challenges related to the COVID-19 pandemic?

A. Kemp: COVID-19 is the greatest public health threat of our time. It has significant consequences for the global economy. Each country had to make difficult decisions as a response to this threat, and the United Kingdom believes that it is a common interest to have an efficient and coordinated global response.

The only adequate response is one which recognises and addresses the human cost of the virus; and which collaborates to develop a vaccine and new treatments and to support the revival of the global economy, not by restoring what previously existed but by “building back better”: a more open, greener, sustainable and resilient global economy which harnesses recent tech developments.

The UK has committed over €850m to WHO, the UN, NGOs and the Red Cross to respond to the pandemic. We are the largest country donor to the Coaliti- on for Epidemic Preparedness (CEPI)’s COVID-19 vaccine programme, and on 4 June, we will be hosting a Global Summit to commit funds to GAVI for vaccine development.

Glasnik: Do you think that the pandemic highlighted the solidarity of the globalized world or even led to the greater protection of individual states' interests?

A. Kemp: I think it has been a mixed picture. We have seen solidarity on a global-scale: the world came to China’s rescue when the pandemic first broke out, Germany and Austria have accepted French and Italian patients, Albania has sent medical teams to Italy. Montenegro helped repatriate not only their own citizens but also helped foreigners stuck here.

At the same time, we see increasing concern about the risks of protectionism and isolationism; as well as attempts to stigmatize suspected infectious people, and blame some of the most vulnerable groups of people.

Although this is an unprecedented situation and we are all vulnerable to some extent, we are not powerless. All of us must contribute: by following regulations and recommendations, by keeping distance, by following the advice of the Institute of Public Health and by working together in order to help and support one another.

Glasnik: From the position of the British Ambassador to Montenegro, what is your perception of the effects of the pandemic on the United Kingdom and the measures that have been undertaken to protect both the population and the economy?

A. Kemp: The situation changes on a daily basis, but as the virus has spread to different countries in different rates, the governments around the world have tried different approaches. Just like Montenegro, the UK first requested and

April 2020. Broj 4 106

then insisted that its residents adhere to social distancing, inclu- Forces, the emergency services, the municipal workers and tho- ding movement restrictions. Moreover, the UK Government has se who are working in retail: everyone who is working to ensure introduced a package of economic measures worth over £ 300 bil- that our society remains healthy, safe and fed. I was pleased to lion. The UK has set itself five tests before suspending restrictions: join with other Ambassadors in a video to thank all these crucial a fall in infection rate and deaths, a protected healthcare system, workers in May. a successful solution to the challenge of providing enough tests As measures ease, continued success will depend on the responsi- and protective equipment, and a plan to avoid another peak of in- bility of the population and their compliance with ongoing recom- fection. mendations around social distancing. I know this will be hard, but The British Parliament has adapted to the situation and for the the alternative is even harder. first time in its centuries-old history its members talk and make Glasnik: Would you, please, introduce our readers with the role of decisions virtually. It has played a key role in demonstrating mul- the Embassy of the United Kingdom in Montenegro during the tiparty support for messages coming from the public health sector; pandemic crisis? also by examining the effects of the virus, including implications for the Government’s decision making, the Government econo- A. Kemp: The British Embassy has remained open throughout the mic measures, and innovations regarding the use of private data. crisis. We have shifted to home working, though for me it has been I hope to see equal engagement in the Montenegrin Parliament. easier than most, since I live just above the Embassy and I’ve been able to continue coming to work. Our work has focussed, rightly, Glasnik: What was the reaction of the UK Government officials to on support to British nationals. The British Embassy also helps ci- the news that the Prime Minister Mr. Boris Johnson had been in- tizens from other European and Commonwealth countries who do fected with the new coronavirus? To what extent has it contribu- not have an Embassy here. I am grateful for the generous and swift ted to make the UK public more responsible when it comes to the action by the Montenegrin Government and Montenegrin Airlines threat posed by this disease? to help 83 foreigners who have contacted our Embassy. In return, A. Kemp: Prime Minister Johnson has personified the UK’s respon- I we were able to help a number of Montenegrins transit through se to the virus. As he was diagnosed, self-isolated and then hospi- the UK in order to meet Montenegrin Airlines transit flights. talised, he was sharing a journey that thousands of Brits have been We’ve been liaising with British investors and travel companies to on. Throughout this he led by example, and he was treated in a help them make decisions about future operations. public hospital, just as any other citizen of the UK. And yes, I think that the media attention did make those who doubted the serio- And we are also offering support to Montenegro. The UK’s main usness of the UK’s message of “Stay At Home. Save Lives. Protect focus has been on supporting the global response: both in terms of the NHS (National Health Service)” think again …. If it could happen health and macro-economic solutions. But we have worked to su- to Boris, it could happen to anyone. pport the #OstaniDoma and #BezbjednaDoma campaigns, as well as donating protective suits to the Montenegrin Armed Forces. Glasnik: Do you think that the British Government moves against the pandemic would have been different if it had not been for Glasnik: Montenegro is a NATO member. From your point of view, BREXIT? Certain countries, which were hit hard by the pandemic, to what extent has the Alliance shown solidarity and supported its criticized the EU's under-stated solidarity with its member states. members during the pandemic, particularly Montenegro? Whats your comment? A. Kemp: NATO Allies are responding to COVID19 together. They A. Kemp: Brexit negotiations have not delayed the UK’s response are sharing expertise and supplies across the globe, from Polish to COVID 19. The negotiations are led are continuing under a sepa- doctors heading to Chicago to help their US colleagues, to the US, rate team led by the UK’s Chief Negotiator. Both the UK and the EU Netherlands, Turkey and several others sending equipment and have the capacity to deal with the two issues. PPE to Montenegro via NATO. Allies have flown over 100 supply missions, facilitated the construction of 25 field hospitals, added As the UK has left the EU it wouldn’t be appropriate for me to com- more than 25,000 treatment beds and deployed more than 4,000 ment on the internal dynamics of an organisation the UK is no medical professionals to respond to the pandemic. At the same longer a part of. But the UK does still contribute to the significant time NATO Ministers, including Montenegro have agreed that the package of support which the EU has made available to Western Alliance needs to focus more on civil preparedness, to make all our Balkans in the response to the crisis including €53 million to cover societies more resilient in the future. Montenegro’s urgent health needs and economic and social recovery. In addition, the EU has proposed €60 million Macro-Financial The coronavirus pandemic has also driven home the need for Alli- Assistance for Montenegro. es to work together to counter disinformation and shore up supply chains among the alliance. In every crisis, misinformation spre- Glasnik: How do you assess measures that Montenegro took in or- ads, which is why we should only trust messages from credible der to protect its citizens from the epidemic? What is your opinion institutions like the National Co-ordinating Body. of the responsibility of the Montenegrin citizens in these circumstances? Glasnik: Many analysts state that the world will not be the same after the COVID-19 pandemic. Do you share their opinion? What A. Kemp: Montenegro’s early action in taking restrictive measures will change after the pandemic passes? appears to have effectively limited the spread of the virus. None- theless, I am conscious that families and communities are dealing A. Kemp: I agree that the pandemic has changed the world. I hope with loss and uncertainty because of the virus. this will extend to a more meaningful consideration of the impacts of climate change. I want to pay credit to the health workers, the Montenegrin Armed

Broj 4 April 2020. 107

As nations ask themselves what they value, so too will individu- global economy, drafted by the UK and India, including $200 billion als. The pandemic throws our relationships and dependencies of global support from the World Bank and Regional Development into stark relief. Will pre-virus trading partners and neighbours Banks, including EBRD’s €1bn “Solidarity Package” of measures tar- grow together or grow apart? How will brands’ behaviour towards geting companies across its region, helping them to cope with the their employees or their staff impact customer loyalty after the impact of the pandemic. pandemic? Glasnik: Before the pandemic, Montenegro recorded the economic Existing trends or predicted developments have been accelera- growth grounded on foreign investments and the fact that it is be- ted: for example the development of e-government, use of robots coming an increasingly popular tourist destination. According to to clean hospitals, driverless public transport and health services you, what needs to be done in order to continue this trend in the provided by telephone or online. The online gaming industry was shortest possible time and is there a possibility of stronger support already worth more than Hollywood and the global music indust- of British investors to the Montenegrin economy? ry, and will have grown further in lockdown. As Bleak Faith the A. Kemp: Reviving the Montenegrin economy in an inclusive and award-winning Montenegrin game has demonstrated, successful sustainable way is in everyone’s interests. The adoption of the games can be built anywhere. This is one of the reasons I’m so euro has been a strong signal of Montenegro strategic intent and pleased that the British Council’s PlayUK festival is going online confidence. However it limits your room for manoeuvre in terms of this year, with a series of online events to encourage young Monte- monetary policy, leading to a greater focus on fiscal instruments. negrins to build their skills in the digital and creative sector. Uppermost in economic decision-makers minds in Montenegro As more of our lives are conducted digitally, it will become more are the importance of tourism and related services, agriculture, important than ever to address cyber security, data privacy and and the critical importance of SMEs and encouraging digital grow- regulation. Economic lockdown offers significant impetus and th and innovation. Much of this is already covered in Montenegro’s incentive for the development of AI and data science. More mena- Smart Specialisation Strategy and human development chapters cingly, the pandemic also offers fresh opportunities for organised of the Sustainable Development Strategy. crime including counterfeit medical products, cyber-crime and fraud, and online exploitation of children who are spending an From now on, pandemic planning will be part of every gover- increasing amount of time online. nment, every business’s risk matrix. But it should not displace other risks, including climate change. The G20 and IFIs have al- Business will also have drawn lessons from lockdown. The emoti- ready made clear that they fully support a green economic reco- onal and social intelligence of businesses and leaders is receiving very, and Montenegro’s 2019 Climate Change Law has set a useful more recognition. As business adapt to working from home and set of indicators which now need to be built upon in every sector. ecommerce, many will be reconsidering their physical footprint. Montenegro already has a vision to be a net producer of renewable In terms of global location, the integrity of response to the pan- energy, something that the UK, as the Chair of COP26 very much demic, access to healthcare, digital infrastructure and quality of supports. Energean, who are conducting off-shore hydrocarbon life will be key selling points. Montenegro is well-placed to take exploration are a FTSE 250 company, and I and the Montenegrin advantage of this, if you can remove barriers to investment. government have had discussions with other UK companies inte- Glasnik: In the economic sense, how will the world look like after rested in investing in other aspects of renewable energy. the pandemic? Some experts predict a lower decline of the macro- Broadly every country is faced with similar set of dilemmas: firstly economic indicators. What are your forecasts of the UK economic to mitigate against the risk of economic collapse. Secondly, to pro- trends in the time ahead? tect the connections and infrastructure of the economy, so it can A. Kemp: In early April, the IMF assessed that the UK would expe- be re-activated quickly once containment of the virus has been rience a 6.5% drop in GDP and unemployment would rise to 4.8% as successful. And thirdly, credible commitments of macroeconomic a result of the pandemic. The UK government’s support measures support and stability after the health crisis has passed, so that me- should limit the number of viable businesses going bankrupt, and dium and long-term investments remain attractive. To this list in reduce the risk of unemployed people losing the confidence and the case of Montenegro I would add the importance of countering skills to re-enter the labour market. While there will be an impact a growth in the grey economy as a result of the crisis, in order to on public borrowing, the price of inaction would certainly have ensure government revenues are not further eroded following the been higher. crisis. And the critical importance of a healthy financial sector.

The UK has taken unprecedented steps to ease the economic con- Montenegro’s economic response in this challenging enviro- sequences for businesses and preserve jobs. We are committed to nment will require mutual trust, accountability, and strategic thin- reviving the global economy. The UK believes the world’s respon- king. The focus on removal of barriers to investment, will need to se must include: firstly a strong global health response, particu- continue, including further refining Montenegro’s offer to attract larly for the most vulnerable. Secondly, an accelerated search for foreign investment in a competitive market, a new labour law, a vaccine and new treatments. Thirdly, support to the global eco- and clarification of the spatial plan. I hope that the government nomy. And fourthly, keeping markets open and ensuring goods will consult widely as it develops its plans to “build back better” flow freely. We are working with other world leaders, through the both Montenegro’s society and economy. Structures for such con- G7, G20, and with EU and NATO partners, including Montenegro sultations already exist, including the Chamber of Economy, the on all of this. Competitiveness Council, the Employers Federation and the trade unions. In April, the G7 and G20 Finance and Ministers and Central Bank Governors met virtually to adopt an ambitious plan to support the

April 2020. Broj 4 108

elnici Evropske unije sukobili su se da razmjere krize zahtijevaju "finansijske prošlosti oslanjale na vječne obveznice. oko toga kako spasiti svoje privrede transfere" najteže pogođenim državama, a Najpoznatiji primjer je Britanija, koja ih je od ekonomskog pada prouzrokova- ne samo kredite. Č koristila za finansiranje ratova protiv Na- nog pandemijom koronavirusa. Na sastan- No, Njemačka, Švedska, Holandija i ostale poleona i Prvog svjetskog rata. Ovim ob- ku putem video-linka, 27 državnih lidera sjeverne zemlje oprezne su u finansijskim veznicama trgovalo se u Londonu do 2015. uputilo je poruku čelnici izvršne vlasti EU transferima, preferirajući kredite, prenosi godine, kada su obje otkupljene. Ursuli von der Leyen da napravi plan opo- BiznisInfo.ba. ravka. Američki Kongres je 1870-ih odobrio emi- tovanje ovakvih obveznica radi pokrića Italijanski premijer Giuseppe Conte rekao postojećih dugova, i one su izdane u slje- je da je zdravstvena kriza postala ekonom- Soroševa ideja dećim godinama. ska i socijalna kriza, "ali sada se suočava- Inače, zanimljivo je da je američki investi- mo i s političkom krizom". tor George Soroš predložio da Evropa emi- Evropa mora biti Italija je podržala španski plan u iznosu tuje vječne obveznice, jer su one, kako je od 1,5 hiljada milijardi eura za bespovratna ustvrdio, najbolje rješenje. jedinstvena sredstva za najteže pogođene zemlje, koji – Predlažem da Evropska unija prikupi no- bi se finansirao iz "vječnih obveznica". Soros je još napisao da se EU suočava s vac potreban prodajom vječnih obveznica, svakodnevnim ratom protiv virusa koji Riječ je o obveznicama koje nemaju rok do- za koje glavnica ne mora biti vraćena (iako prijeti ne samo životima ljudi, već i samom spijeća, što znači da novac praktično nikad mogu biti otkupljene po želji izdavatelja). opstanku Unije. Ako države članice počnu neće biti vraćen, ali se na njih trajno plaća Odobrenje ovog pitanja trebao bi biti prvi štititi svoje državne granice čak i protiv kamata. prioritet na samitu Evropskog vijeća– na- ostalih članica EU, to bi uništilo načelo pisao je tada Soroš. Francuski predsjednik Emmanuel Macron solidarnosti na kojem je Unija izgrađena. takođe je podržao ideju rekavši da "Evropa Dodao je da bi, naravno, bilo bez presedana – Umjesto toga, Evropa mora pribjeći va- nema budućnosti ako ne možemo pronaći da EU izda ove obveznice, posebno u tako nrednim mjerama za rješavanje vanredne odgovor na ovaj izuzetni šok". Rekao je velikom iznosu. No, druge su se vlade u situacije koja pogađa sve članice EU. Iz-

Evropska unija Hoće li EU izdati "vječne obveznice"

Broj 4 April 2020. 109

davanje obveznica koje bi imale potpunu istovremeno apsorbirati hiljadu milijardi evropski čelnici preduzmu vanredne mjere vjeru i kreditnu sposobnost EU pružilo bi eura (koliko je Soros predložio). Izdava- potrebne za izbjegavanje dugoročne štete političku potvrdu onome što je Evropska njem trajne obveznice, EU bi mogla plaćati za EU. Zato je Uniji očajnički potreban fond centralna banka već učinila, a to je da je taj iznos u ratama, a da svaki put ne stvara za oporavak. Finansiranje vječnim obvez- uklonila praktično sva ograničenja u svom novu obveznicu. nicama najlakši je, najbrži i najmanje skup programu kupovine obveznica – napisao način za njegovo uspostavljanje – zaklju- Treća prednost je u tome što bi trajna obje Soros. čio je Soroš u autorskom tekstu. veznica izdana u EU bila vrlo atraktivno sredstvo za programe kupovine obveznica Tri velike prednosti Evropske centralne banke. Detalji samita EU

Trajne obveznice imaju tri dodatne pred- Izbjeći dugoročnu štetu Na sastanku lidera EU. Von der Leyen je nosti koje ih čine odgovarajućim za ove rekla da su "razmijenjeni argumenti, ali na okolnosti, smatra milijarder. vrlo konstruktivan način". EU ne treba stvarati novi mehanizam ili Za početak, s obzirom na to da ove obve- strukturu za izdavanje obveznica, jer je EU Primijetila je da će sigurno postojati čvrsta znice nikada ne moraju biti vraćene, ne bi izdavala obveznice (s rokom dospijeća) u ravnoteža između bespovratnih sredstava i predstavljale fiskalno opterećenje za EU. prošlosti. Prihodi, smatra milijarder, treba- zajmova, a da je ovo pitanje pregovora unu- ju biti iskorišteni za ulaganja i podršku u tar grupe država članica i dodala da oba Evropska unija bi bila obvezna samo re- vezi s borbom protiv pandemije. Evropska prijedloga imaju prednosti i nedostatke. dovno plaćati kamate na njih. Obveznica komisija sredstva bi podijelila direktno ili od 1 hiljadu milijardi dolara s kuponom od Predsjednica Evropske komisije takođe je preko država članica i drugih institucija 0,5 posto koštala bi budžet EU samo pet upozorila da "zdravstvena situacija još nije (poput vlada lokalnih zajednica) koje su milijardi eura godišnje. To je manje od tri u potpunosti pod kontrolom i mnoge drža- direktno uključene u borbu protiv pande- posto budžeta EU za 2020. godinu. ve članice još nisu dosegle vrhunac". mije Covid-19. Druga prednost je više tehnička, ali gotovo Njen plan ekonomskog spašavanja vjero- – Poremećaji uzrokovani pandemijom jednako važna. Tržište možda neće moći vatno će se temeljiti na prijedlogu od dvije trebali bi biti privremeni, ali samo ako hiljade milijardi eura koji su pripremili njeni funkcioneri, a koji uključuje potencijalni fond za oporavak od 323 milijarde eura i prikupljanje sredstava na tržištima kapitala, kao i raspodjelu u narednom sedmogo- dišnjem budžetu EU.

Veliki paket pomoći

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je fond za oporavak u interesu Njemačke i da će njena zemlja morati dati veće doprinose u budžet EU.

– U duhu solidarnosti trebali bismo biti spremni dati potpuno drugačije, to jest znatno veće, doprinose evropskom budžetu u zadanom periodu – rekla je Merkel u Bun- destagu prije samita.

Christine Lagarde, šefica Evropske centralne banke, upozorila je čelnike da moraju hi- tno preduzeti značajne mjere jer je progno- zirala da bi ekonomski učinak u eurozoni u 2020. mogao pasti za 15 posto, u najgorem scenariju.

Kao što se očekivalo, čelnici su podržali paket pomoći u iznosu od 540 milijardi eura koji su pripremili njihovi ministri finansija početkom ovog mjeseca. Dio tog sporazuma zemljama daje pravo na pozajmicu iz garantnog fonda eurozone – Evropskog mehanizma za stabilnost, Bankar.me.

April 2020. Broj 4 110

Petar Popović, predsjednik Koordinacionog odbora za farmaceutsku i medicinsku privredu Privredne komore Crne Gore Neophodnost razvoja domaće proizvodnje

Broj 4 April 2020. 111

lobalna pandemija COVID 19 je pokazala da se već preduzimaju konkretne mjere u nekim evropskim državama na zaštiti domaćih Gkompanija i podsticanju domaće proizvodnje, jer se u vanrednim i zahtjevnim vremenima, sve države se okreću sebi i svojim resursima. Sto- U otežanim i potpuno ga sam mišljenja da i crnogorska ekonomija, što hitnije mora da preduz- neregularnim uslovima me ozbiljne korake u pravcu razvoja proizvodnje koja bi supstituisala u što snabdijevanja u većoj mjeri sadašnji uvoz. Ekstremno neregularna situacija kroz koju sada prolazimo u potpunosti potencira neophodnost razvoja domaće proizvo- čitavom svijetu, dnje u svim oblastima, pa i satitetskog materijala, ljekova, drugih medicin- domaće farmaceutske skih sredstava i opreme. Ova proizvodnja je strateško opredeljenje svake i medicinske države, kako bi se i u normalnim, a posebno, kao sada, vanrednim okolnostima, bolje i uspješnije nosili sa problemom snabdijevanja-ocjenjuje Petar kompanije su, u Popović, predsjednik Koordinacionog odbora za farmaceutsku i medicin- okviru mogućnosti, sku privredu Privredne komore Crne Gore. kvalitetno odgovorile Glasnik: Da početak intervjua posvetimo Vašem komentaru koji se odnosi složenom i delikatnom na ekonomske mjere Vlade Crne Gore posvećene pomoći građanima i oču- zadatku: što boljoj vanju domaćih preduzeća. snabdijevenosti P. Popović: Prije svega zelim da pohvalim pravovremeno reagovanje i pre- crnogorskog zdravstva. duzete mjere Vlade Crne Gore povodom pandemije COVID 19 i očuvanja zdravlja građana Crne Gore. Takođe , građani su pokazali odgovornost i disciplinu.

Sto se tiče mjera koje je Vlada Crne Gore preduzela, moraju se pohvaliti svi napori i preduzeti koraci pomoći građanima, prije svega onim najugroženi- jim. Naravno, neminovno je će pandemija izazvati, veliki broj ekonomskih posljedica, kako na cijelu svjetsku ekonomiju, tako i na crnogorsku. Pre- duzete mjere za očuvanje preduzeća su bile dobre i pravovremene, u ove dvije faze koje su već na snazi, ali isto tako očekujemo i treći set mjera koji takođe mora biti neselektivan, konkretan i jasan. Siguran sam da ćemo iz svega ovoga zajedničkim snagama izaći složniji i jači!

Glasnik: Kako crnogorske kompanije iz farmaceutske i medicinske privrede posluju u uslovima pandemije? Pretpostavka je da imate dosta problema, jer se prilikom uvoza neophodnih medikamenta suočavate sa pooštre- nim uslovima koje diktiraju dobavljači? Precizirajte.

P. Popović: Situacija u oblasti snabdijevanja farmaceutske i medicinske oblasti u ovim uslovima potpune poremećenosti i neregularnosti, proizvodnje i snabdijevanja sanitetskim materijalom, medicinskim sredstvima i ljekovima u čitavom svijetu, se morala odraziti i na Crnu Goru. Kompanije u ovoj oblasti u Crnoj Gori suočene su sa mnogim problemima: nesigur- nošću u snabdijevanju i pored potvrđenih narudžbi, značajno su skraćeni rokovi plaćanja faktura, a u velikom broju slučajeva avansno plaćanje u ovim okolnostima postaje uslov potvrde o isporuci robe, i uprkos svemu tome, dešava se da i plaćena roba nije sigurna za isporuku ili je otkazana. Mora se pomenuti i potpuna neizvjesnost roka isporuke, povećanja cijena transporta i povećanja cijena roba . Naravno sve je ovo posljedica, globalne pojačane potražnje i potrošnje, uvođenja zabrane izvoza određenih roba iz EU ili zemalja iz okruženja, ukidanja redovnih aviotransporta, uvođenja karantina za vozače, itd. Ovakve okolnosti, samim tim otežavaju normalno poslovanje kompanija.

Glasnik: Da li ste u takvim-vanrednim i neregularnim uslovima uspjeli da odgovorite složenom i velikom zadatku, i da u uslovima epidemije, omo- gućite uredno snabdijevanje domaćeg tržišta?

P. Popović: U otežanim i potpuno neregularnim uslovima snabdijevanja u čitavom svijetu, kompanije iz ove oblasti u Crnoj Gori su po mom mišlje- nju i onoliko koliko su mogle, kvalitetno i odgovorno odgovorile složenom i delikatnom zadatku - što boljoj snabdijevenosti crnogorskog zdravstva. Zaštitna sredstva su u jednom kratkom periodu bila deficitarna, a to je bio globalni problem koji ni zapadne države nijesu mogle predvidjeti, ali je tu

April 2020. Broj 4 112

Vlada Crne Gore pravovremeno odreagovala. Nakon tih isporuka budu ubrzane i pojednostavljene. U tom smislu, poseban akcenat uslijedile su i isporuke koje su obezbijedile kompanije iz ove obla- treba dati na instrumente obezbeđenja, gdje bi "meka" sredstva sti . obezbeđenja (mjenice), pored onih kreditinih zahtjeva ročnosti do 24 mjeseca, trebalo proširiti i na kreditne zahtjeve ročnosti duže Glasnik: Potencirate da se Crna Gora mora sve više okretati do- od 24 mjeseca bez dopunskih sredstava obezbeđenja (hipoteka maćoj proizvodnji sanitetskog materijala, ljekova, drugih medicin- na nepokretnosti) koji usložnjavaju i prolongiraju kompletiranje skih sredstava i opreme, što je nedvosmisleno pokazala situacija dokumentacije, a time produžavaju i proces donošenja kreditnih pandemije koronavirusa. Koje preduslovi i mjere treba preduzeti odluka IRF-a. U slučaju mekih sredstava obezbeđenja za ročnost da bi kod nas otpočela proizvodnja ovih, za zdravlje ljudi, prijeko kredita dužih od 24 mjeseca, posebno treba imati u vidu istorijat potrebnih medikamenata i opreme? poslovnih odnosa IRF-a i privrednog subjekta tražioca kredita i P. Popović: Ovako ekstremno neregularna situacija kroz koju sada njegovu urednost u izmirivanju svojih obaveza prema državi (po- prolazimo u potpunosti potencira neophodnost razvoja domaće tvrda Uprave prihoda). Uz ispunjenja i ova dva dodatna uslova čini proizvodnje u svim oblastima, pa i satitetskog materijala, ljekova, potpuno opravdanim - da "meki" uslovi obezbeđenja budu dovoljni drugih medicinskih sredstava i opreme. Doduše, ova proizvodnja i za kreditne zahtjeve ročnosti duže od 24 mjeseca. je visokozahtjevna i veoma delikatna, kako u pogledu obezbeđenja Glasnik: Po Vašem mišljenju, uspješnom poslovanju kompanija značajnih finansijskih sredstava za izgradnju objekata i obezbeđe- iz ove oblasti doprinijelo bi i to da se na sva medicinska sredstva nja visokosofisticirane opreme, zadovoljavanja najviših standarda obračunava jedinstvena stopa PDV-a, koju država odredi. Takođe koje ova proizvodnja zahtijeva, tako i u pogledu obezbjeđenja ri- bi preduzećima iz vaše branše bilo važno da im se dozvoli da fak- jetkog visokostručnog i drugog kadra neophodnog za ovu proizvo- turišu PDV javnim ustanovama, jer povraćaj PDV po ovom osnovu dnju. Ova proizvodnja je strateško opredeljenje svake države, kako opterećuje firme i procedura dugo traje. Saopštite o ovome više bi se i u normalnim, a posebno, kao sada, vanrednim okolnostima, detalja. bolje i uspješnije nosili sa problemom snabdijevanja. U tom smislu, Država treba kroz kreditnu politiku, preko IRF-a i poslovnih ba- P. Popović: Pojednostavljenju tenderskih, carinskih i poreskih pro- naka da trajno stavi u prioritete kompanije koje su opredijeljene za cedura, kao i uspješnom poslovanju kompanija iz oblasti prometa ovu djelatnost. Pored te kreditne podrške, potrebno je i zakonsku medicinskih sredstava, nesumnjivo bi doprinijelo obračunavanje legislativu u Crnoj Gori prilagoditi ovom strateškom opredjeljenju. jedinstvene stope PDV na sva medicinska sredstva, bez izuzetka. Shodno tome, značajno bi bilo da se po toj istoj jedinstvenoj stopi Ovom prilikom treba imati u vidu i činjenicu, da u Crnoj Gori ne po- fakturiše PDV javnim ustanovama, a ne kao do sada, da se na ulazu stoji niti jedna galenska laboratorija, da nisu adekvatni normativi i robe plati PDV 7% ili 21%, a fakturiše javnim ustanovama bez PDV! nije jasno definisan Zakon o galenskoj laboratoriji i galenskim pro- Povraćaj PDV-a po ovoj osnovi traje nekad duže nekad, kraće, ali izvodima, kao i da nema ograničenja u pogledu kontrole i uvoza tih u svakom slučaju, čini nam se, nepotrebno opterećuje likvidnost proizvoda iz zemalja okruženja. Nedostatak galenske proizvodnje firmi. Ovaj je problem posebno bio uočljiv u ovim vanrednim okol- je itekako aktuelan u ovoj pandemiji, gdje se osjetio nedostatak nostima, kada je bilo neophodno što jednostavnije i efikasnije po- dezificijenasa na tržištu galenskih proizvoda. slovanje, uz očuvanje likvidnosti u čitavom sistemu zdravstva. Glasnik: Zatražili ste da se, radi obezbjeđenja urednog snabdijeva- Glasnik: Ako ocjenjujete da o ovoj temi treba još nešto saopštiti, nja, odobri interventni uvoz neregistrovanih ljekova i medicinskih molim Vas da to učinite. sredstava kako bi se umanjile negativne posljedice. U ovoj situaciji je problematično, kako navodite, i aktiviranje bančinih garancija P. Popović: Ova globalna pandemija je pokazala da se već predu- koje su privredni subjekti dali po tenderima. Molim da objasnite. zimaju konkretne mjere u nekim evropskim državama na zaštiti domaćih kompanija i podsticanju domaće proizvodnje, jer ipak u P. Popović: U ovim neregularnim uslovima, gdje je potražnja vi- ovim vanrednim i zahtjevnim vremenima, sve države se okreću šestruko uvećana, gdje proizvođači i pored vanrednih napora i sebi i svojim resursima. Stoga sam mišljenja da i crnogorska eko- povećane proizvodnje, ne mogu da odgovore ogromnoj potražnji, nomija, što hitnije mora da preduzme ozbiljne korake u pravcu ra- gdje većina zemalja donosi zakone kojima, pored kontrolisane do- zvoja proizvodnje koja bi supstituisala u što većoj mjeri sadašnji maće proizvodnje, kontrolišu i promet roba preko svoje teritorije uvoz, time što će zakonskim regulativama zaštiti proizvođače i i stavljaju u funkciju potreba svojih zemalja, naravno da je u in- njihove proizvode i dati im prioritet, ili na tenderima ili na poli- teresu obezbjeđenja urednog snabdijavanja-omogućavanje uvoza cama. neregistrovanih ljekova i medicinskih sredstava, od nadležnih institucija u Crnoj Gori. U navedenim neregularnim uslovima nije- Ova situacija je u svoj svojoj oštrini markirala prioritetne oblasti dan proizvođač ni dobavljač ne mogu do kraja uticati na sigurnost – zdravstvo i prehranu, dakle proizvodnju galenskih proizvoda, sa- snabdijevanja, tako da se, veoma problematičnim i neprimjerenim nitetskog materijala, medicinskih sredstava i dijelom opreme, kao ovoj situaciji, čini i sama pomisao, a ne i aktiviranje datih bančinih i primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrenih proizvoda. garancija od strane učesnika na tenderima u Javnom zdravstvu. Ozbiljnje mjere stoje Državi na raspolaganju u pogledu razvoja Glasnik: Sektor za nabavku ljekova, medicinskih sredstava i opre- pomenute dvije oblasti-odgovarajuća finansijska podrška (IRF i me, u skladu sa potrebama i prioritetima, zatražo je da procedure poslovnih banaka), kao i odgovarajuća legislativa (Zakon o ljekovi- IRF, u realizaciji kreditne linije za podršku likvidnosti, budu ubrza- ma-galenskoj proizvodnji i druga podzakonska akta), što bi trebalo ne i pojednostavljene. Vaš Komentar. da bude trajno opredjeljenje države Crne Gore u cilju očuvanja svoje ekonomske stabilnosti i smanjenja zavisnosti od uvoza posebno P. Popović: S obzirom da je Sektor za nabavku ljekova, medicin- u ove dvije značajne i osjetljive oblasti. skih sredstava i opreme promovisan u prioritete, zatraženo je da procedure IRF-a, u realizaciji kreditne linije za podršku likvidnosti,

Broj 4 April 2020. 113

Petar Popović, President of the Coordination Board for the Pharmaceutical and Medical Industry of the CEM The necessity In difficult and completely irregular supply conditions of domestic all over the world, domestic pharmaceutical and medical companies provided, to the extent possible, a high-quality production response to a complex and delicate task of supplying the Montenegrin healthcare system development in the best possible way.

April 2020. Broj 4 114

he global pandemic COVID 19 has shown that concrete me- for companies to operate normally. asures have already been taken in some European countri- Glasnik: In such extraordinary and irregular conditions, have you es to protect domestic companies and encourage domestic T managed to respond to the complex and important task of ensu- production, given the fact that in challenging and emergency cir- ring a regular supply of the domestic market during the epidemic? cumstances, all countries turn to themselves and their resources. Therefore, I think that the Montenegrin economy must urgently P. Popović: In my opinion, in difficult and completely irregular su- take serious steps towards the development of production which pply conditions all over the world, domestic pharmaceutical and would substitute the current imports as much as possible. The medical companies provided, to the extent possible, a high-quality extremely irregular situation that we are going through now fully response to a complex and delicate task of supplying the Mon- emphasizes the need to develop domestic production in all sec- tenegrin healthcare system in the best possible way. Protective tors, including medical material, medicines, other medical devices equipment was shortly scarce, which was a global problem that and equipment. This production is a strategic commitment of eve- even the Western countries could not foresee, but the Government ry state, in order to better and more successfully tackle the supply of Montenegro timely responded. These deliveries were followed issue in normal, and especially, under the current, extraordinary by deliveries provided by companies from this field. circumstances - said Petar Popović, the President of the Coordi- Glasnik: You are emphasizing that Montenegro must turn more nation Board for the Pharmaceutical and Medical Industry of the to the domestic production of medical material, medicines, other Chamber of Economy of Montenegro. medical devices and equipment, as shown unambiguously during Glasnik: At the beginning of this interview, I would like to hear the situation with the coronavirus pandemic. What are prerequisi- your opinion about the economic measures of the Government of tes and which measures should be taken to start producing medi- Montenegro dedicated to helping citizens and preserving dome- cines and equipment needed for the health of people? stic businesses? P. Popović: The extremely irregular situation that we are going P. Popović: First of all, I would like to commend the timely respon- through now fully emphasizes the need to develop domestic pro- se and the measures taken by the Government of Montenegro reduction in all areas, including medical materials, medicines, other garding the COVID 19 pandemic and the preservation of health of medical devices and equipment. However, this production is hi- the citizens of Montenegro. Also, the citizens have shown respon- ghly demanding and very delicate, both in terms of providing si- sibility and discipline. gnificant financial resources for the construction of facilities and providing highly sophisticated equipment, meeting the highest Regarding the measures taken by the Government of Montenegro, standards required by this production, as well as providing the all efforts and steps taken to assist the citizens, above all those the rare high-skilled and other personnel required for this production. most vulnerable, must be commended. Of course, the pandemic will inevitably cause a large number of economic consequences, This production is a strategic commitment of every state, in order for both the global and the Montenegrin economy. The measures to better and more successfully tackle the supply issue in normal, taken to preserve the businesses were good and timely, within the- and especially, under the current, extraordinary circumstances. In se two phases that are already into force, but we also expect the this regard, the state should create credit policy through the IDF third set of measures, which must also be unselective, concrete and commercial banks in order to permanently prioritize the com- and clear. I am sure that jointly we will come out of this situation panies dealing with this activity. In addition to this credit support, more united and stronger! Montenegro"s legislation needs to be adapted to this strategic commitment. Glasnik: How do the Montenegrin pharmaceutical and medical companies operate during the pandemic? We can assume that you It is also necessary to take into consideration that there are no are encountering many obstacles, because when importing the galenical laboratories in Montenegro, that the regulation is not necessary medicines you are facing stricter conditions dictated adequate and the Law on Galenical Laboratory and Galenical Pro- by suppliers. Can you tell us more about that? ducts is not clearly defined. There are also no restrictions in terms of control and import of these products from the countries in the P. Popović: The situation related to supplying the pharmaceutical region. The disadvantage of the galenical production has become and medical industry in these conditions of complete disruption evident under the pandemic circumstances, given that there was and irregularity of production and purchase of medical supplies shortage of disinfectants in the galenical products market. and devices and medicines all over the world, had to affect Mon- tenegro as well. The companies in this area in Montenegro are Glasnik: In order to ensure regular supply, you have requested an facing many problems: uncertainty in supply even despite confir- approval of urgent imports of unregistered medicines and medical med purchase orders, significantly shortened deadlines for invo- devices, for the sake of minimizing the adverse effects. In this si- ice payment, and in many cases the advance payment in these tuation, you stated that the activating of bank guarantees provided circumstances becomes a condition for the delivery confirmation by the companies on tenders also represent a problem. Could you and despite all this, it happens that the paid goods are not secure please explain this? for the delivery or is being cancelled. It is necessary to mention P. Popović: In these irregular conditions, when demand is substan- the complete uncertainty of the delivery deadline, the increase in tially increased, when, despite extraordinary efforts and increased transport prices and in the commodity prices. Of course, all this production, the producers cannot respond to huge demand, when is a consequence of global increase in demand and consumption, most countries bring laws by which, in addition to controlled do- banned export of certain goods from the EU or the countries in the mestic production, they control the traffic of goods through their region, the suspension of regular air transport, the introduction of own territories and use them to meet the needs of their countries, quarantines for drivers, etc. Such circumstances make it difficult

Broj 4 April 2020. 115

of course that enabling the import of unregistered medicines and P. Popović: For the simplification of the tender, customs and tax medical devices by the competent institutions in Montenegro is procedures, as well as the successful operation of companies dea- in the interest of ensuring a regular supply. In these irregular con- ling with trading in medical devices, it would be undoubtedly use- ditions, neither the producer nor the supplier can fully guarantee ful if the unique VAT rate was calculated for all medical devices the security of supply. Under such circumstances even a thought without exception. Accordingly, it would be significant to invoice of and not to mention non-activating of the given bank guarante- VAT to public institutions at this same unique rate, and not as befo- es by the bidders in the Public Healthcare seems disputable and re, to pay 7% or 21% VAT when importing goods, while when invoi- inappropriate. cing to the public institutions it is calculated without VAT! VAT refunds on this basis sometimes last longer, sometimes shorter, but Glasnik: The Sector for procurement of medicines, medical devi- in any case, it seems that it unnecessarily burdens the liquidity of ces and equipment, in line with needs and priorities, requested the companies. This problem was especially noticeable in these speeding up and simplifying the IDF procedures, in the implemen- extraordinary circumstances when it was necessary to operate tation of the credit line for liquidity support. Could we get your as simply and efficiently as possible while maintaining liquidity comment on this situation? throughout the entire healthcare system. P. Popović: Given that the Sector for the procurement of medicines, Glasnik: If there is anything you would like to add to complete this medical devices and equipment has been promoted in the priority topic, please be free to do it? one, the speeding up and simplifying the IDF procedures, in the implementation of the credit line for liquidity support, was reque- P. Popović: This global pandemic has shown that concrete measu- sted. In this regard, special emphasis should be placed on security res have already been taken in some European countries to protect instruments, where "soft" collateral (bills of exchange), in addition domestic companies and encourage domestic production, given to those loan applications with maturity period of up to 24 months, the fact that in challenging and emergency circumstances, all co- should be extended to loan application with maturity period of untries turn to themselves and their resources. Therefore, I think more than 24 months without additional security (real estate that the Montenegrin economy must urgently take serious steps mortgage), which complicate and prolong the completion of docu- towards the development of production which would substitute mentation, thus prolonging the process of making credit decisions the current imports as much as possible, by protecting the produ- by IDF. In the case of "soft" collateral for a loan maturity period cers and their products with relevant legal regulations and giving longer than 24 months, in particular, the history of the business them the priority either on tenders or on shelves. relation of the IDF and the business entity, which is a borrower, as This situation, in its severity, marked the priority areas - health well as the regularity in settling its obligations to the state, should and food sector, that is, the production of galenical products, me- be taken into account (confirmation by the Tax Administration). dical material, medical supplies and equipment, as well as the pri- The fulfilment of these two additional conditions makes it com- mary production and processing of agricultural products. pletely justified - that "soft" collateral conditions are sufficient for loan application with a maturity period of more than 24 months. The state has to introduce serious measures that refer to the development of the aforementioned two areas - adequate financial Glasnik: According to you, for the successful operations of com- support (IDF and commercial banks), as well as appropriate le- panies in this field it would also be beneficial if the Government gislation (Law on Medicines-galenical production and other by- approves the unique VAT rate for all medical devices. It would also -laws), which should be a permanent commitment of the State of be important for businesses in your industry to be allowed to in- Montenegro in order to preserve its economic stability and reduce voice VAT to public institutions, as VAT refunds on this basis are its dependence on imports especially in these two significant and burdensome for businesses and the procedure is time-consuming. sensitive areas. Tell us more about this?

April 2020. Broj 4 116

Paul Krugman Bojim se da nam ovaj paket mjera nije dovoljan Uprkos vrijednosti ovog paketa, bojim se da nije dovoljan da spasi američku ekonomiju.

merikanac je, te simbolične 2008. godine, dobio Nobelovu Da li je kasno? nagradu za ekonomiju, za doprinose novoj trgovinskoj teo- Prema poslednjim podacima, sedam miliona Amerikanaca je osta- riji i novoj ekonomskoj geografiji. A lo bez posla. Krugman kaže da SAD čak ni sada ne radi ono što je Paul Krugman, ugledni američki ekonomista, pisac, novinar i do- neophodno u hitnim situacijama, kao što je proizvodnja osnovne bitnik Nobelove nagrade iz oblasti ekonomije, poznat je po tome zaštitne opreme pod upravom Vlade. što predsjednika SAD, Donalda Trampa, "ne štedi" kada govori o - I dalje vlada ta divlja, nekoordinisana potreba za respiratorima - njegovom radu i vođenju politike. kaže on, i dodaje da će u SAD "umrijeti na hiljade ljudi samo zbog Svoje stavove iznosi otvoreno, kao onaj vezan za plaćanje poreza i poricanja virusa, baš kao što se poriču klimatske promjene". milijardere, a poznato je i to da vrlo jasno i detaljno ocjenjuje svjet- Kako bi izgledao vaš paket mjera vrijedan 2 biliona dolara? - pita ske ekonomije, kao i to da vjeruje da će vještačka inteligencija spa- novinarka Biznis Insajdera. siti sve. Ovoga puta, u intervjuu za Biznis Insajder, govori o tome da li je kriza mogla biti spriječena, o zombi idejama, stimulativnom - Tu je najprije važan stav epidemiologa, a jedina stvar koju znam o paketu. epidemiologiji je to da se ne razumijem u nju. S ekonomske strane, želimo da BDP opada, želimo da mnogo ljudi ostane kod kuće i ne Zombi ideje su one za koje znamo da su lažne, neispravne, ali im radi dok se stvari ne vrate u normalu. Cilj nije toliko da se održi ipak vjerujemo, iako imamo dokaze za suprotno. Pitanje je kako se ekonomija sama po sebi, već da svemu damo vremena da "prora- one sada uklapaju u korona krizu? di". Ovo je, sve u svemu, "paket katastrofalnog olakšanja". - Ovo je nova situacija. Nije istina da niko nije predvidio da će ovo Krugman dalje objašnjava ono što je zaista bitno: beneficije za ne- doći, ali smo poricali, hendlovali. A onda je korona došla, poput glo- zaposlene, novčana pomoć porodicama, pozajmice za mala predu- balnog zagrijevanja, samo 100 puta brže, zar ne? Vlada mišljenje da zeća, koje omogućavaju onima koji su najviše pogođeni ovom kri- naučnici kuju zavjeru protiv Trampa i pokušavaju da uspostave so- zom - da je prebrode. Kaže da ovo takođe pruža neke stimulanse. cijalizam, sa svojim "lažnim upozorenjima". Jedna od najvažnijih zombi ideja je globalno zagrijevanje, a mi smo kao društvo razvili - Postoje djelovi privrede koji su još uvijek "živi". Ne želimo da do- čitav set ponašanja koja je poriču. Tako je bilo i s koronom do ne- žive kolaps, jer niko nema "novca na pretek". Uprkos vrijednosti davno. ovog paketa, bojim se da nije dovoljan da spasi američku ekonomiju - smatra čuveni ekonomista. Krugman kaže da je još u januaru za SAD bilo očigledno da korona sa sobom donosi veliki rizik i trebalo je da se uvedu masovna testi- - Imamo dvije strane ekonomije. Onu koja nije esencijalna, a pod- ranja, da se strogo poštuje socijalno distanciranje. - Jednostavno, razumijeva sve ono bez čega možemo, a što uzrokuje dalje širenje mi ili Vašington, nismo shvatili situaciju ozbiljno, do prije samo virusa. A tu je i ona esencijalna. Nisam siguran da je Amazonova nekoliko dana - kaže nagrađivani ekonomista. dostava neophodna, ali ti servisi nastavljaju da rade - zaključuje Paul Krugman.

Broj 4 April 2020. 117

Joseph Stiglitz Isak Adižes Ekonomski Ni demokratija ni sistem mora biti autokratija, nego manje kratkovid i samoupravljanje - više otporan kao u Jugoslaviji

obitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz poručio je u autorskom tekstu za Foreign policy da je dr- Džava-nacija podsjetila zagovornike globalizacije da je ona ipak i dalje osnovna jedinica modernog svijeta. Ekonomisti su se do nedavno podsmijevali predlozima i pozivima da države po- svete ozbiljnu pažnju prehrambenoj i energetskoj bezbjednosti. U orona je kao zemljotres nakon koga slijede novi potresi jer globalizovanom svijetu u kojem granice više nijesu važne, tvrdili će nakon zdravstvene krize uslijediti ogromna ekonomska su ekonomisti, uvijek se možemo osloniti na druge države ukoliko Kkriza, ocijenio je poznati konsultant i stručnjak iz oblasti nešto krene po zlu u našoj, prenosi Standard. menadžmenta Isak Adižes u emisiji "Načisto" TV Vijesti.

Danas, pak, granice su odjednom postale vrlo važne dok države Adižes je u emisiji Načisto upozorio da ta ekonomska kriza dovodi pokušavaju po svaku cijenu da spriječe odliv maski i ostale medi- do socijalne krize koja će dovesti do političke krize, a što će voditi cinske opreme i izbore za nove izvore nabavke. Epidemija korona jačanju države i autoritarnih nagona i demokratiju odvesti u krizu. virusa se pokazala kao vrlo moćan podsjetnik da je država nacija On očekuje dramatične promjene i da će opstati oni koji su više i dalje osnovna politička i ekonomska jedinica našeg modernog integrisani, a da će slabi propasti. svijeta. Govoreći o opstanku država, Adižes smatra da postoje dva načina Da bi smo izgradili naše, naizgled efikasne, lance snadbijevanja, - diktatura poput Kine i princip povjerenja između različitih grupa tražili smo širom svijeta najjeftinije proizvođače svakog dijela u u demokratijama. našem lancu. Međutim, bili smo katkovidi jer smo izgradili sistem koji jednostavno nije otporan, nedovoljno diversifikovan i ranjiv Adižes je kazao da se zbog toga brine za sisteme kao što su Crna na iznenadne zastoje i prekide. Pravovremena ("tačno na vrijeme") Gora, BIH, Makedonija, pa čak i SAD jer ekonomske pukotine otkri- proizvodnja i distribucija, sa malim ili nikakvim zalihama, mož- vaju socijalne pukotine. On smatra da je Crna Gora išla pogrešnim da je sposobna da se nosi sa malim problemima, ali sada možemo putem jer je išla na široki turizam i da će to doći na naplatu, a da je vidjeti da se sistem srušio pod pritiskom neočekivane krize. sada kasno za koncept za koji se on zalaže - mala i skupa država.

Lekciju o otpornosti smo trebali naučiti iz finansijske krize 2008. Na pitanje šta bi preporučio crnogorskim vlastima, Adižes je odgo- godine. Kreirali smo globalno povezani finansijski sistem koji se vorio: "Voz je otišao iz stanice". činio efikasnim i možda je bio dobar u absorbovanju malih šokova, Adižes smatra da je kraj liberalizma počeo prije nego što se to čini, ali je u cjelini bio sistemski fragilan. Da nije bilo masivne državne da je kriza ojačala potrebu za rješavanje problema i da se sada de- pomoći, sistem bi se, nakon pucanja balona nekretnina, potpuno mokratski bira autokrata. srušio. Očigledno je, na osnovu onoga što se danas dešava, da nam je ta lekcija ušla ne jedno a izašla na drugo uvo. On ističe da nije rješenje ni demokratija ni autokratija, već da rje- šenje ono što je imala Jugoslavija - samoupravljanje. Ekonomski sistem koji ćemo izgraditi nakon prolaska pandemije moraće biti manje kratkovid, više otporan i imati više razumije- "To će da nas spasi... Demokratija na nivou ljudi, ne možeš imati vanja za činjenicu da je ekonomska globalizacija nadmašila po- demokratiju gore, a dolje nemaš ništa. Treba decentralizovati dru- litičku globalizaciju. Sve dok ovo i dalje bude bio slučaj, države će štvo. Samoupravljanje je rješenje", poručio je Adižes. morati da streme ka boljem balansu između iskorištavanja globa- On je objasnio da je standard života porastao, ali da je pao kvalitet lizacije i neophodnog stepena samodovoljnosti. života i da je kvalitet to što je bitno.

April 2020. Broj 4 118

Slavoj Žižek Korona virus nas tjera da odlučimo, globalni komunizam ili ...

Dok se panika zbog korona virusa širi, moramo napraviti ultimativni izbor – ili ćemo usvojiti najbrutalniju logiku opstanka najsposobnijih ili neku vrstu novog komunizma sa globalnom koordinacijom i saradnjom.

aši mediji unedogled ponavljaju formulu "Bez panike!" A malnu potrošnju, i, na sveopšte iznenađenje, ovo ne samo da je bilo onda dobijamo izvještaje koji ne mogu, a da ne izazovu pa- istina, već su ljudi čak većinom vjerovali da je to istina. niku. Situacija me podsjeća na onu iz moje mladosti u ko- N Međutim, prosječni potrošač je rezonovao na sljedeći način: Znam munističkoj zemlji: kada su vladini zvaničnici uvjeravali javnost da ima dovoljno toalet papira i da su glasine lažne, ali šta ako neki da nema razloga za paniku, mi smo svi shvatali to uvjeravanje kao ljudi shvate ove glasine ozbiljno i, u panici, počnu da kupuju pre- jasan znak da su oni sami u panici. komjerne rezerve toilet papira, izazivajući na ovaj način stvarnu nestašicu toalet papira? Tako da je bolje da idem i da sam kupim Situacija je isuviše ozbiljna da bi se gubilo zalihe. vrijeme na paniku Čak nije neophodno ni vjerovati da drugi shvataju glasine ozbiljno - dovoljno je pretpostaviti da postoje drugi ljudi koji vjeruju da po- Panika ima vlastitu logiku. Činjenica da su, u Velikoj Britaniji, zbog stoje ljudi koji uzimaju glasine zaozbiljno – efekat je isti – stvarna panike u vezi sa korona virusom čak i rolne toalet papira nestale nestašica toalet papira u prodavnicama. Zar se nešto slično upravo iz prodavnica, podsjeća me na neobični incident sa toalet papirom ne dešava? iz moje mladosti u socijalističkoj Jugoslaviji. Iznenada su počele Suprotnost ovoj vrsti pretjerane panike je potpuno odsustvo pani- kružiti glasine da nema dovoljno toalet papira u prodavnicama. ke tamo gdje bi bila sasvim opravdana. U proteklih nekoliko godi- Vlasti su promptno izdale uvjerenje da ima dovoljno papira za nor- na, nakon epidemija SARS-a i ebole, rečeno nam je više puta da je

Broj 4 April 2020. 119

nova, mnogo jača epidemija samo pitanje vremena, da nije pitanje hvati više od mehanizama pojedinačnih vlada: treba da uključi nije da li će, nego kada će se ona pojaviti. Iako smo bili razumno lokalnu mobilizaciju ljudi izvan kontrole države kao i snažnu i efi- uvjereni u istinitost ovih mračnih predviđanja, iz nekog razloga kasnu međunarodnu koordinaciju i saradnju. nijesmo ih uzeli ozbiljno i oklijevali smo da djelujemo i angažuje- Ako će hiljade biti hospitalizovane zbog respiratornih problema, mo se na ozbiljnim pripremama – jedino mjesto gdje smo se njima biće potreban daleko veći broj respiratora, a da biste ih nabavili, bavili bili su apokaliptični filmovi kao što je Zaraza. država treba direktno da interveniše na isti način kao što interve- Ovaj kontrast nam govori da panika nije pravi način da se suoča- niše u uslovima rata kada je potrebno hiljade pušaka, i treba da se vamo sa stvarnom prijetnjom. Kada reagujemo u panici, ne uzi- osloni na saradnju sa drugim državama. Kao u vojnom poduhvatu, mamo prijetnju previše ozbiljno. Upravo suprotno, mi je banalizu- treba dijeliti informacije i u potpunosti koordinisati planove – to jemo. Pomislite samo kako je besmislena prekomjerna kupovina je sve što ja podrazumijevam pod komunizmom koji je danas po- toalet papira: kao da će to što imate dovoljno toalet papira uopšte treban, ili, kako je Will Hutton rekao: "Sada, jedan vid neregulisane, biti važno usred smrtonosne epidemije. Šta bi onda bila primjere- slobodnotržišne globalizacije podložne krizama i pandemijama na reakcija na epidemiju korona virusa? Šta treba da naučimo i šta zasigurno umire. Ali rađa se drugi oblik koji prepoznaje međuza- treba da radimo da bismo joj se ozbiljno suprotstavili? visnost i primarnost kolektivne akcije zasnovane na činjenicama."

Ono što još uvijek dominira jeste stav "svaka država za sebe": "Po- Šta mislim pod komunizmom? stoji zabrana na nivou država za izvoz ključnih proizvoda kao što je medicinska roba, te zemlje koje zaostaju kada je u pitanju nji- Kada sam sugerisao da bi epidemija korona virusa mogla uliti novi hova vlastita analiza krize usred lokalnih nestašica i stihijskih, život komunizmu, moja tvrdnja je, kao što sam očekivao, bila ismi- primitivnih pristupa zarazi," napisao je Will Hutton za Guardian. jana. Iako izgleda da je čvrst pristup krizi od strane kineske države Epidemija korona virusa ne signalizuje samo ograničenje tržišne upalio – barem je bio mnogo uspješniji od onog što se dešavalo u globalizacije, ona signalizuje još fatalnije limite nacionalističkog Italiji, stara autoritarna logika komunizma na vlasti takođe je ja- populizma koji insistira na potpunoj državnoj autonomiji: gotovo sno pokazala i svoja ograničenja. Jedno od njih je bilo da strah od je sa "Amerika (ili koja god država) na prvom mjestu!" , jer Amerika saopštavanja loših vijesti onima na vlasti (i javnosti) nadmašuje se može spasiti jedino globalnom koordinacijom i saradnjom. stvarne rezultate – to je navodno bio razlog zašto su oni koji su prvi podijelili informacije o novom virusu navodno uhapšeni, a Ja nisam utopista ovdje, ne apelujem na idealizovanu saradnju ima izvještaja da se slične stvari i sada dešavaju. među ljudima – upravo suprotno, sadašnja kriza pokazuje jasno da su globalna solidarnost i saradnja u interesu opstanka svih i - Pritisak da se Kina vrati na posao nakon blokade izazvane koro- svakog pojedinačno, da je to jedina racionalna egoistična stvar na virusom vaskrsava staro iskušenje: friziranje podataka tako da koju treba uraditi. A nije u pitanju samo korona virus: Kina je pre- nadređenima pokažu ono što oni žele da vide - izvještava Bloom- trpjela gigantsku svinjsku gripu prije nekoliko mjeseci, a sada joj berg. "Ovaj fenomen se dešava u provinciji Zhejiang, industrijskom prijeti moguća invazija skakavaca. Pored toga, Owen Jones navodi centru na istočnoj obali, u vidu potrošnje struje. Najmanje tri grada da klimatska kriza ubija mnogo više ljudi širom svijeta od korona dali su lokalnim fabrikama ciljeve koje treba da dostignu u potro- virusa, ali nema panike u vezi s tim. šnji električne energije, jer te podatke koriste da pokažu rast proizvodnje, tvrde ljudi upoznati sa situacijom. To je navelo neka pre- Sa pozicije ciničnog vitaliste, neko bi došao u iskušenje da vidi duzeća da puste u rad mašine iako su njihovi proizvodni pogoni korona virus kao korisnu infekciju koja omogućava čovječanstvu prazni, kažu ovi izvori." da se riješi starih, slabih i bolesnih, kao kada čupate napola truli korov, i tako doprinosite globalnom zdravlju. Takođe, možemo pretpostaviti šta će uslijediti kada oni na vlasti primijete ovu prevaru: lokalni menadžeri će biti optuženi za sabo- Sveobuhvatni komunistički pristup koji ja zagovaram jedini je tažu i teško kažnjeni, time stvarajući začarani krug nepovjerenja … način da zaista ostavimo u prošlosti ovako primitivna vitalistič- Ovdje bi bio potreban kineski Julian Assange da razotkrije javnosti ka stajališta. Znakovi odbacivanja bezuslovne solidarnosti već se ovu skrivenu stranu načina na koji se Kina bori protiv epidemije. mogu razaznati u tekućim debatama, kao u sljedećoj rečenici o Ako to nije komunizam koji imam na umu, šta mislim pod komu- ulozi "trojice mudraca" ako epidemija preraste u veću katastrofu nizmom? Da biste shvatili, dovoljno je da pročitate javno saopšte- u Velikoj Britaniji: nje Svjetske zdravstvene organizacije – evo jednog nedavnog: "Pacijentima u javnim zdravstvenim ustanovama može biti Direktor SZO dr Tedros Adhanom Ghebreyesus kazao je prošle sed- uskraćena intenzivna zdravstvena njega tokom teške epidemije mice da, iako javne zdravstvene vlasti širom svijeta imaju sposob- korona virusa u Britaniji, ako jedinice intenzivne njege ne budu nost da se uspješno bore protiv širenja virusa, ova organizacija je mogle da se nose sa situacijom, upozorio je nadležni ljekar. Pre- zabrinuta da u nekim državama nivo političke opredijeljenosti ne ma takozvanom protokolu "trojice mudraca", tri viša konsultanta odgovara nivou prijetnje. "Ovo nije vježba. Ovo nije vrijeme da se u svakoj bolnici će biti prisiljena da donose odluke o raspodjeli odustane. Ovo nije vrijeme za izgovore. Ovo nije vrijeme da izvla- sredstava kao što su respiratori i kreveti, u slučaju da bolnice budu čenje svih prepreka. Zemlje su decenijama planirale za scenarije zagušene pacijentima." poput ovog. Sada je vrijeme da djelujemo prema tim planovima", Kojim kriterijima će se "tri mudraca" voditi? Žrtvovati najslabije i kaže Tedros. "Ova epidemija se može zaustaviti, ali samo kolek- najstarije? I hoće li ta situacija otvoriti prostor ogromnoj korupciji? tivnim, koordinisanim i sveobuhvatnim pristupom koji stavlja u Zar takve procedure ne pokazuju da se spremamo da usvojimo naj- pogon sve mehanizme vlasti." brutalniju logiku opstanka najsposobnijih? Ponavljam, ultimativni Mogli bismo dodati da ovakav sveobuhvatan pristup treba da obu- izbor je: ovo ili neka vrsta novog komunizma, Rt.com, prevod Buka.

April 2020. Broj 4 120

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića Drumski saobraćaj

utni saobraćaj u Crnoj Gori bio je osnovni i dugo vremena je- Modernizacija odnosno asfaltiranje obuhvatilo je sljedeće puteve: dini koji je, za razliku od željezničkog, povezivao skoro sve Titograd–Cetinje–Budva 78,3 km, Titograd–Nikšić 67,8 km, Ivan- Pnjene krajeve. U periodu 1945– 1992. godine učinjen je vrlo grad–Murina – Plav 46 km, Cetinje–Njeguši– Kotor 45 km, Bar– značajan napredak ne samo u kvantitetu i kvalitetu putne mre- Krute–Ulcinj 35,5 km, Kotor–Lepetani 12 km, Pljevlja–Gradac 24 že već i u kapacitetima i uslugama drumskog saobraćaja. I pored km, Žabljak–aerodrom 7,5 km, Risan – Metkova voda (prema Gra- značajnih i relativno visokih finansijskih ulaganja i ostvarenih hovu) 4,5 km, Nikšić–Kuside (ka Trebinju) 10 km, Nikšić–Rubeža rezultata u stvaranju nove putne mreže, ona je ipak ostala nedo- (ka Šavniku) 4,4 km i Kostova Greda – Šćepan Polje 7 km.2226 voljno razvijena da bi zadovoljila stvarne potrebe Crne Gore. Teritoriju Crne Gore presijecalo je i povezivalo sa drugim repu- U prvim poslijeratnim godinama trebalo što brže obnoviti i sani- blikama i pokrajinama SFRJ, kao i sa susjednom državom Alba- rati postojeću putnu mrežu razorenu u toku rata. Poslije uspješno nijom više magistralnih puteva koji su započeti i završeni u tom završene obnove oštećenih puteva i mostova započeta je izgra- periodu. Jadranski put, jedan od najznačajnijih magistralnih pu- dnja novih puteva i modernizacija starih. Među prvim izgrađe- teva predstavljao je kičmu putne mreže Crne Gore jer se sa njim nim putevima je put Ivangrad (Berane) – Turjak – Rožaje – Vuča ukrštaju skoro svi važniji putni pravci. Ova magistrala, kako je (granica Srbije), dužine 45 km, završen 1947. godine. Put Mojkovac popularno nazvana, povezuje deset opština u Crnoj Gori i Crnu – Đurđevića Tara u dužini 46 km završen je 1954. godine, kao i put Goru sa Hrvatskom na zapadu, Srbijom i Makedonijom na istoku. Ulcinj–Krute, dužine 15 km. Put Pljevlja–Gradac, dužine 24 km, za- Jadranski put ima važan privredni i društveni značaj. Ne samo da vršen je 1955. godine. Put Brezna–Plužine završen je 1957. godine, je doprinio aktiviranju prirodnih ljepota jadranske obale i konti- a put Gornje Polje – Krstac – Granica sa Bosnom i Hercegovinom nentalnog dijela već je pomogao valorizaciji prirodnih bogatstava završen je 1962. godine. Dužina puteva u Crnoj Gori u 1954. godini i privrednom i kulturnom povezivanju krajeva i gradova. Ovaj put iznosila je 2.639 km, od toga 743 km bila su prvog reda, 1.062 km polazi od mjesta Škofja kod Kopra u Sloveniji, zatim, pružajući se drugog, 495 km trećeg i 339 km četvrtog reda. Najviše puteva imao oko 1.000 km duž jadranske obale, prolazi Crnom Gorom, Srbijom je tadašnji titogradski srez 640 km, kolašinski 350 km, ivangrad- i Makedonijom, spaja se kod Skoplja sa glavnim unutrašnjim maski je imao 241 km, nikšićki 246 km, bokokotorski 255 km, cetinj- gistralnim pravcem Ljubljana–Zagreb–Beograd–Skoplje. Osnov- ski 204 km, pljevaljski 196 km, barski 188 km, bjelopoljski 173 km i ni tehnički elementi ovog puta su: širina asfaltnog kolovoza 7 m, durmitorski 147 km. U periodu 1957–1970. godine modernizovano maksimalni uzdužni nagib nivelete 7,5%, a minimalni radijus ho- je ukupno 342 km puteva. Pod modernizacijom puteva podrazu- rizontalne krivine 100 m, izuzetno 50 m. Jadranski put je dug kroz mijevalo se presvlačenje kolovoza asfaltnim slojem, takozvanim Crnu Goru 358 km ili 24,20% ukupne njegove dužine. Na ovom hladnim postupkom uz korišćenje lokalnih materijala i minimal- putu kroz Crnu Goru izgrađena su 102 mosta dužine 6.230 m i 56 nih intervencija na rekonstrukciji oštrih i nepreglednih krivina. tunela dužine 6.285 m. Kao početak izgradnje Jadranskog puta na

Broj 4 April 2020. 121

teritoriji Crne Gore može se uzeti 1953. godina, kada je započeta puteva na 736 km, a pod savremenim asfaltnim i modernim kolo- izgradnja puta Petrovac–Titograd i Bioče – Manastir Morača, koji vozom bilo je 383 km ili 52,2%, a pod tucanikom 352 km ili 47,6%. I su kasnije investicionim programom ušli u sastav ovog puta. Iz- u 1985. godini povećana je dužina regionalnih puteva na 859 km. gradnja ovog puta kroz Crnu Goru trajala je oko 20 godina (dionica Sa savremenim asfaltom i modernizovanim kolovozom bilo je 612 Bar–Ulcinj završena je 1973. godine). U finansiranju Jadranskog km ili 71,20%, dok je tucanički kolovoz zauzimao 247 km ili 28,8%. puta učestvovala je Jugoslavija sa 85% sredstava, a Crna Gora sa Period 1976–1980. značajan je po izuzetno dinamičnom razvoju, 15%. Put Titograd–Cetinje–Budva proglašen je magistralnim jer se izgradnji i rekonstrukciji znatnog broja regionalnih puteva. U spaja sa Jadranskim putem (magistralom), izgrađen je djelimično periodu 1975–1985. godine modernizovano je 13 regionalnih pu- temeljnom rekonstrukcijom starog puta i projektovanjem dionica tnih pravaca, odnosno dionica. Od tih modernizovanih pravaca novog puta. Kompletan put u dužini 58,68 km kraći je u odnosu na spomenućemo samo neke duže: Virpazar–Ostros 34 km, Žabljak– stari put za 19,62 km. Dionica puta Budva–Lapčići–Brajići–Ceti- Bukovica–Šavnik 34 km, Bukovica–Boan 10 km, Slijepač Most – nje zvanično je predata u saobraćaj maja 1981. godine, a dionica Pavino Polje – Podkovren 26 km, Risan–Grahovo–Vilusi 41 km, Titograd – Carev laz – Ulići – Cetinje marta 1982. godine. Put Pe- Vilusi–Petrovići–Vraćenovići 17 km i drugi. Modernizacijom nije trovac–Bar–Ulcinj–Sukobin pripada grupi puteva koji se spajaju dobijen nijedan novi savremeni put jer nijesu izgrađene dvije sao- sa Jadranskom magistralom, pa je time njen sastavni dio. Ovaj braćajne trake, kao i drugi uslovi predviđeni za odgovarajući rang put je dug 48,96 km. Dionica od Bara do Ulcinja jedna je od naj- puta. Modernizacija kolovoza "bila je privremeno rješenje nastalo ljepših dionica primorskog dijela Jadranskog puta. Na usponima iz nužde, jer je za izgradnju savremenog puta bilo potrebno mnogo preko 4% izvedena je treća traka za sporu vožnju. Put je predat više sredstava". Modernizacija je, dakle, bila brže i mnogo jeftinije javnom saobraćaju 1973. godine. Put Nikšić – Vilusi – Klobuk rješenje. Lokalni putevi su dio cjelokupne putne mreže, koji po- (granica Bosne i Hercegovine) dio je magistralnog puta M–6 koji vezuju sela i naselja na teritoriji opštine i predstavljaju značajan počinje u Ljubljani i ide pravcem Brod na Kupi – Gospić – Knin – uslov razvoja i promjene načina života ljudi na području kroz koja Sinj – Imotski – Čapljina – Stolac – Ljubinje – Trebinje – Nikšić. prolaze. Shodno tadašnjim važećim zakonskim propisima opšti- Na teritoriji Crne Gore dužina puta iznosi 37,30 km i počinje u Klo- ne su bile dužne da održavaju i dograđuju lokalne puteve. Na te- buku i ide preko Vilusa do Nikšića. Put je završen 1981. godine. ritoriji Crne Gore početkom 1985. godine bila su kategorisana 242 lokalna putna pravca, dužine 2.417,99 km, od čega sa asfaltnim Put Pljevlja – Mihajlovica (garnica Srbije) dio je magistralnog kolovozom 878 km, tucaničkim 1.370 km i zemljanim kolovozom puta M–8 koji prolazi preko teritorije Bosne i Hercegovine, Crne 169 km, sa različitim širinama od 3 do 5 metara. Podgorička op- Gore i Srbije. Ovaj magistralni put počinje u Foči i dalje ide pre- ština imala je 1985. godine najveću dužinu lokalnih puteva 372 ko Gradca, Pljevalja, Prijepolja, Sjenice do Novog Pazara, gdje se km, od kojih je bilo asfaltirano 267 km, a sa tucanikom 105 km. završava (dug oko 220 km). Dužina novoizgrađenog puta Pljevlja– Zatim su slijedile opštine: Pljevlja sa 251,5 km, sa asfaltom 2,6 km, Mihajlovica iznosila je 16,8 km. Upotrebnu dozvolu dobio je sredi- tucanikom 244,4 km i zemljom 4,5 km; Šavnik 205,5 km, tucani- nom 1970. godine. Put Andrijevica–Murino rekonstruisan je u pe- kom 131,5 km, zemljom 74 km; Nikšić 200 km, sa asfaltom 83 km, riodu 1977–1982. godine i dobio je novu dužinu 15,28 km (kraći je tucanikom 104 km i zemljom 13 km; Cetinje 153,5 km, sa asfaltom od starog za 3,15 km), sa širinom kolovoza sedam metara. Ovaj put 105,5 km i tucanikom 48 km; Plav 140 km, sa asfaltom 20 km, tuca- dio je magistralnog puta M–9 Kolašin–Mateševo–Andrijevica– nikom 58,5 km i zemljom 61,5 km. Najmanju dužinu lokalnih pu- Murino–Bjeluha–Peć. Na magistralnom putu M–18 Šćepan Polje teva imale su opštine Budva, Tivat i Mojkovac. Ove opštine imale – Nikšić – Podgorica – Tuzi – Božaj koji počinje od Bačkog Brije- su svega 73 km lokalnih puteva, od kojih sa asfaltnim kolovozom ga i ide preko Sombora, Bačke Palanke, Bijeljine, Tuzle, Sarajeva, 34,5 km. Opština Tivat imala je sve lokalne puteve asfaltirane. Bez Broda na Drini, Nikšića, Podgorice, Tuzi i završava u Božaju, iz- asfaltiranih lokalnih puteva bile su opštine: Šavnik, Rožaje, Pluži- građena je nova trasa puta na dionici Plužine – Šćepan Polje i da- ne, Mojkovac i Kolašin. Stanje izgrađenosti i održavanja lokalnih lje prema Foči 1965. godine. Izgradnjom HE "Piva" jedan dio ovog puteva u posmatranom periodu bilo je nezadovoljavajuće. Stalni puta je potopljen, pa je u periodu 1969–1976. godine izgrađen novi izvori finansiranja građenja i održavanja ovih puteva bile su takse izmješteni put u dužini 26 km i širine 6 metara. Dionica ove magi- za registraciju vozila i doprinos za puteve 10% od maloprodajne strale Nikšić–Danilovgrad–Titograd (Podgorica) dužine 50,63 km cijene benzina i plinskog ulja, što je bilo nedovoljno za veću izgra- izgrađena je novim pravcem koji je kraći od starog puta za 12 km. dnju lokalnih saobraćajnica. U izuztno raznovrsnoj morfološkoj i Širina kolovoza na ovom putu iznosi sedam metara, maksimalni geološkoj građi Crne Gore izgrađeno je do kraja 1985. godine preko uzdužni nagib nivelete do 5,0%, a minimalni radijus horizontalnih 4.100 kilometara javnih puteva. Od tog broja magistralnih puteva krivina 250 m. Izgradnja ove dionice započeta je 1974, a radovi su je bilo 848 km, regionalnih 860 km. Prema vrsti kolovoza bilo ih završeni 1980. godine. Od ukupno 848 km magistralnih puteva u je: sa asfaltnim kolovozom 890 km ili 52% i sa tucaničkim kolovo- Crnoj Gori u 1985. godini bilo je sa savremenim kolovozom 638,28 zom 347 ili 20%. Po godinama Crna Gora je imala ukupnu dužinu km ili 75,29% od ukupnog broja, sa modernizovanim asfaltnim ko- puteva: 1951. godine 1.865 km, 1955. godine 2.416 km, 1960. godine lovozom 10,45 km ili 12,91%2238 i sa tucaničkim kolovozom 100,05 2.621 km, 1965. godine 3.067 km, 1970. godine 3.018 km, 1975. go- km ili 11,80%.2239 Magistralni putevi u Crnoj Gori u 1985. godini dine 3.332 km, 1980. godine 3.472 km, 1985. godine 4.145 km, 1990. imali su 191 most, dužine preko 11 km i 123 tunela, dužine oko 14,5 godine 5.174 km, 1992. godine 6.145 km. km, što je dokaz da su građeni i da su prolazili preko teških tere- na. U pomenutoj godini magistralni putevi su na 100 km² teritorije Od ukupne dužine puteva sa savremenim kolovozom bilo je: 1951. imali dužinu 6,14 km, što je za 0,28 km bilo manje od jugosloven- – 10 km, 1955. – 13 km, 1960. – 296 km, 1970. – 777 km, 1975. – 1.195 skog prosjeka. Mreža regionalnih puteva iznosila je 1975. godine km, 1980. – 1.669 km, 1985. – 2.414 km, 1992. – 3.545 km. Crna Gora 664 km sa savremenim asfaltnim kolovozom 77 km ili 11,7%, mo- u ovom periodu nije imala autoputeva. Ona ih nema ni 2007. godi- dernim kolovozom 198 km ili 29,9% i sa tucaničkim kolovozom ne, kada je pisan dio ove knjige. 387 km ili 58,4%. U 1980. godini povećana je dužina regionalnih

April 2020. Broj 4 122

Prezentacija naše turističke destinacije Skoro pet miliona Kineza onlajn uživalo u ljepotama Crne Gore

ost prijateljstva — onlajn uživo promocija crnogorskog jepu domovinu: Danilo Jeknić, učenik Konfucijevog instituta Uni- turizma je 22. aprila održana u Kini. Tokom dva sata uživo verziteta Crne Gore je na kineskom jeziku Kinezima predstavio Memitovanja, skoro pet miliona kineskih internetskih ko- Most na Đurđevića Tari, Balša Lompar, student Univerziteta Donja risnika je uživo uživala prirodne ljepote i bogate kulturne baštine Gorica je predstavio stari grad Kotor, Ana Marojević, direktorica tu- Crne Gore. rističke agencije FlyMontenegro je poslala dobrodošlicu kineskim turistima. I na kraju promocije je ambasador Crne Gore u Kini, Dar- Kako javlja Rao Binbin, portparol kompanije Changhong, glavni vr- ko Pajović pozdravio kineske gledaoce preko interneta i izrazio šilac te promocije, ta kompanija žele da na takav način pomogne zahvalnost kineskim prijateljima. oporavku crnogorske ekonomije nakon epidemije, prenosi CdM. Mnogo kineskih korisnika su porukama prokomentarisali kako Tokom promocije je Zhao Yong, predsjednik kompanije Chang- nisu dobro znali za Crnu Goru ranije, i izrazili veliko interesovanje hong je najavio i donaciju Crnoj Gori za borbu protiv epidemije, da putuju u Crnu Goru poslje epidemije. Osim toga, vaterpolistki- odnosno 50 000 zaštitnih maski i medicinske materijale. nje kineske ženske reprezentacije su preko videozapisa izrazile Lansiranjem novog uređaja pozivamo kineske prijatelje da uživaju zahvalnost Crnoj Gori koja je na najkritičnom vremenu epidemije ljepote Crne Gore u Kini primila ih za pripreme za kvalifikaciju OI.

Internetska uživo promocija ovih godina je postala novi trgovin- Za oporavak nakon epidemije i ljepšu saradnju Kompanija Chan- ski i marketinški trend u Kini, ali iskoristeći svoj uticaj organizuje ghong se nalazi u gradu Mianyangu kineske provincije Sičuan. takvu "prekograničnu" i dobrotvornu promociju o drugoj zemlji je Mianyang je prijateljski grad Nikšića, a njihovi susjedni gradovi, ovaj prvi put. Kompanija Changhong je po tome stvorila novi re- Zigong je prijateljski grad Budve, Suining je prijateljski grad Žablja- kord u istoriji kineskog interneta. ka, a provincija Sichuan gdje se nalazi ta kompanija je uspostavila prijateljske odnose sa Podgoricom u 2015. Predstavnici te kompa- Kompanija Changhong je osnovana 1958. godina, najveća industrij- nije smatraju da imaju više razloga da pomognu Crnoj Gori. ska kompanija u kineskoj provinciji Sichuan, vodeći je proizvođač kućnih elektronskih uređaja u Kini. Istog dana je Changhong lan- Kao što su oba ambasador Pajović i Zhao Yong, predsjednik kom- sirao svoj novi proizvod, odnosno televizor s 5G+8K rezolucijom. panije Changhong naveli, između Crne Gore i Kine se njeguje tra- Kao vodeća domaća kompanija u Kini, u takvom trenutku uvijek dicionalno prijateljstvo, dva naroda uvijek u teškoj trenutci pomo- privlači pažnju ogromnog broja građana. gnu jedan drugom. Što više, zahvaljujući filmu bivše Jugoslavije "Most", ta turistička atrakcija je neobično popularna među starim "Želimo da iskoristimo takav trenutak, ponudimo svoju platformu generacijama Kine. Očigledno je da između dvije države postoji kako na internetu tako i među našim klijentima, da održimo takvu veoma veliki potencijal za saradnju. Kako je Zhao istaknuo, dana- dobrotvornu promociju o Crnoj Gori, i na takav način pomognemo šnja najavljena donacija i promocija samo je prvi korak saradnje oporavku ekonomije Crne Gore nakon epidemije", objasnio je Rao. te kompanije sa Crnom Gorom, očekuju još ljepšu saradnju u bu- Na promociji su Crnogorci preko videozapisa predstavili svoju li- dućnosti.

Broj 4 April 2020.