IZVJEŠĆE O Stanju U Prostoru Grada Zagreba 2008.-2012
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
IZVJEŠĆE o stanju u prostoru Grada Zagreba 2008.-2012. I. POLAZIŠTA I.1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA Prikaz stvarnog stanja u prostoru od vitalnog je značenja za gospodarenje prostorom kao osnovicom fizičke egzistencije Grada Zagreba i njegovim temeljnim resursom. Osnovni dokument praćenja prostornog razvoja Grada je Izvješće o stanju u prostoru Grada Zagreba. Cilj izrade Izvješća jest predočenje cjelovite slike stanja u prostoru i mogućih pravaca razvoja. U Izvješću se daje analiza postojećeg stanja i razvojnih trendova, iznose se problemi u prostorui upozorava na mogućnosti usmjerenja prostornog razvoja Grada u cjelini i po pojedinim aspektima, temeljem čega se iznose prijedlozi i daju preporuke za postupanje u idućem razdoblju. I.2. ZAKONODAVNO-INSTITUCIONALNI OKVIR Izrada i donošenje izvješća o stanju u prostoru regulirana je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12). Člankom 38. navedenog zakona, obveza izrade izvješća o stanju u prostoru Grada Zagreba u nadležnosti je Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, dok odredbe članka 47. obvezuju predstavničko tijelo - Gradsku skupštinu Grada Zagreba - na razmatranje navedenog izvješća. Obvezu izrade periodičnih izvješća o stanju u prostoru uveo je 1994. godine Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 35/99 - Uredba o izmjeni Zakona o prostornom uređenju, 61/00, 32/02 i 100/04). Navedeni je zakon propisivao izradu dvogodišnjeg izvješća o stanju u prostoru i donošenja programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) stupio je na snagu 1. listopada 2007. Kao jedan od temeljnih ciljeva nove regulative zakonodavac je istaknuo "uspostavu prostornog uređenja s preciznim utvrđivanjem načina dostavljanja podataka i registrima koji će osiguravati pouzdane i pravodobne podatke i informacije na temelju kojih će biti moguće redovito izvješćivanje o stanju u prostoru". Zakonom je izmijenjen institucionalni i sadržajni okvir Izvješća o stanju u prostoru. Uvedeni su prostorni pokazatelji s ciljem mjerljivosti i usporedbenosti rezultata, a Program mjera postao je sastavnim dijelom Izvješća. Sadržajna struktura Izvješća i prostorni pokazatelji konačno su definirani u listopadu, odnosno prosincu 2010., Pravilnikom o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (Narodne novine 114/10 i 141/10). Radi uočenih problema u izradi izvješća o stanju u prostoru na svim razinama, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradilo je ljeti 2012. novi Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, kojim je izmijenjen oblik Izviješća. Pravilnik je stupio na snagu u studenome 2012. (Narodne novine 117/12). Pravilnik navodi da Izvješće sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja, provedbe i trendova razvoja u prostoru, analizu provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata i prijedloge za unaprjeđenje razvoja s osnovnim preporukama za iduće razdoblje. - 2 - Polazišta obuhvaćaju pregled osnova i ciljeva izrade Izvješća unutar zakonodavnog, institucionalnog i međunarodnog okvira za razdoblje za koje se Izvješće izrađuje, te osnovna prostorna obilježja Republike Hrvatske, županije, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina. Analiza i ocjena stanja obuhvaća prikaz ostvarenja osnovnih prostorno-planskih ciljeva, usmjerenja i određenja koja su sadržana u Strategiji i Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske, dokumentima prostornoga uređenja županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina, te upozorava na trendove i usklađenost, odnosno nesklad u provedbi. Analiza provedbe dokumenata prostornoga uređenja i drugih dokumenata obuhvaća prikaz pokrivenosti područja dokumentima prostornoga uređenja, daje podatke o važećim dokumentima prostornoga uređenja i drugim strateškim, programskim i razvojnim dokumentima od važnosti za održiv razvoj u prostoru, upozorava na osnove njihove provedbe, potrebu i učestalost njihove promjene, te daje osvrt na provođenje zaključaka, smjernica i preporuka iz prethodno usvojenog izvješća o stanju u prostoru. Prijedlozi za unapređenje razvoja u prostoru s osnovnim preporukama za iduće razdoblje razrađuju se s ciljem odlučivanja o daljnjem statusu strateških, programskih i planskih smjernica iz važećih dokumenata, odnosno o njihovom zadržavanju, ukidanju ili promjeni. Preporuke obuhvaćaju prijedlog potrebnih i prioritetnih aktivnosti u idućem razdoblju. Izvješće se izrađuje u tekstualnom obliku, s time da se pojedina tematska područja prema potrebi dodatno obrazlažu, argumentiraju i prikazuju tabličnim iskazom pokazatelja, te grafičkim i drugim prikazima. Specifičnost Izvješća o stanju u prostoru Grada Zagreba jest razina obrade. Iz upravno- pravnog statusa Grada Zagreba kao jedinice istovremeno regionalne i lokalne samouprave proizlazi nužnost da obje njene funkcionalne razine budu obrađene Izvješćem. - kronologija i metodologija izrade Izvješća Ispunjavajući svoju zakonsku obvezu, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba je 2010. izradio Prijedlog izvješća o stanju u prostoru Grada Zagreba za razdoblje 2005.- 2009. godine. S obzirom na nepostojanje Pravilnika, prijedlog Izvješća strukturiran je po uzoru na prethodna izvješća. Pred upućivanje Prijedloga izvješća Gradskoj skupštini Grada Zagreba na razmatranje, donesen je Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (Narodne novine 114/10 i 141/10), kojim je propisana bitno različita struktura Izvješća. Stoga je Prijedlog izvješća bilo nužno prepraviti i dopuniti u skladu s Pravilnikom. Pritom je, s obzirom na dugo razdoblje od donošenja posljednjeg izvješća, Izvješće za razdoblje od 2005. do 2009. godine radi maksimalne točnosti i pouzdanosti prikaza stanja u prostoru Grada Zagreba moralo biti dopunjeno i pregledom promjena nastalih nakon redovnog izvještajnog razdoblja. Pritom se pokazalo da odredbe Pravilnika u praksi onemogućavaju izradu Izvješća na njime propisan način. Problem je prepoznat i na razini države, te je donesen novi Pravilnik, nakon čega je ovo izvješće izmijenjeno u skladu s njegovim odredbama. U oblikovanju Izvješća preuzeta je koncepcija Izvješća o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008.-2012., koje je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH. Kako je osnovno polazište u izradi ovog izvješća bilo pružanje točnog i ažurnog prikaza stanja i promjena u prostoru Grada Zagreba, Izvješće nije ograničeno na četverogodišnje - 3 - izvještajno razdoblje, već su u njemu obrađene i izmjene nastale u prethodnom razdoblju, kao i one u 2013. godini. Uz to je Izvješće konstantno dopunjavano i ažurirano.1 I.3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA GRADA ZAGREBA I.3.1. Prirodna i geografska obilježja - lokacija i veličina Grad Zagreb je smješten u kontaktnoj zoni aluvijalne nizine rijeke Save i brdskog masiva Zagrebačke gore (Medvednice). Središte grada Zagreba nalazi se na 45°49' sjeverne geografske širine i 15°59' istočne geografske dužine. Površina Grada iznosi 641,35 km2. - reljef Područje Grada reljefno je raznoliko. Od sjevera prema jugu masiv Medvednice razmjerno se brzo spušta u savsku dolinu, koja se proteže sve do pobrđa Vukomeričkih gorica na krajnjem jugu područja grada. Središnji dio Grada Zagreba (Zrinjevac) nalazi se na 122 m nadmorske visine, Grič (Trg sv. Marka) na 158 m n.m., dok visina Sljemena, najvišeg vrha Medvednice iznosi 1.035 m n.m. - vode Osnovni čimbenik vodnog sustava Grada Zagreba je rijeka Sava. Sava čitavom duljinom svog toka, od oko 30 km, protječe kroz središnje naselje - grad Zagreb. U nju se na zapadnom rubu Zagreba ulijeva rijeka Krapina, a daljnjom duljinom toka i 69 potoka koji se spuštaju južnim padinama Medvednice. Potoci u južnom dijelu Grada pripadaju slivu rijeke Odre. Na području Grada nalazi se 10 pojedinačnih i 3 skupine jezera. Dio jezera nastao je umjetno. U tu kategoriju spadaju, u prvom redu, jezera uz Savu - Jarun, Bundek i skupina jezera Savica, koji danas služe kao prostori za odmor i rekreaciju. - klima Grad je smješten u kontinentalnom klimatskom pojasu koji karakteriziraju vrlo toplo ljeto i razmjerno hladna zima. Prosječne temperature zraka kreću se između 21,8°C u srpnju i 0,4°C u siječnju, dok višegodišnji presjek temperaturnih ekstrema iznosi 37,6, odnosno - 5,8°C. Srednja vrijednost tlaka zraka je 999,2 hPa. Godišnji prosjek sunčanih sati iznosi 2119,5 h (~ 5,8 h/dan), a ukupne količine oborina 520,8 mm. - vegetacija Za područje Grada karakteristična je vegetacija kontinentalnog pojasa. U šumskom pokrovu prevladavaju bjelogorične šume hrasta kitnjaka, graba, javora, jasena, pitomog kestena, tise i lipe, a na višem brdskom području bukve, koje s porastom nadmorske visine 1 Posljednjim izmjenama obrađena je nova zakonska regulativa i ažurirani su podaci temeljem naknadno objavljenih informacija. U prikazu prostorno-planske dokumentacije Grada Zagreba dan je i pregled promjena nakon 2012., te je predočeno stanje na dan 1. srpnja 2013., koje se nije izmijenilo do upućivanja ovog izvješća Gradskoj skupštini Grada Zagreba. - 4 - prelaze u mješovite šume bukve i četinara (smreke i jele). Na neobrađenim aluvijalnim površinama prevladava travnati pokrov. Pregledna karta 1: Upravno-teritorijalna podjela Grada Zagreba Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba - 5 - I.3.2. Upravno-teritorijalna podjela Kao glavni grad Republike Hrvatske, Grad Zagreb ima jedinstven upravni status. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine