Riječki Teološki Časopis, God
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
ISSN 1330-0377 Godina 20, br. 1(39), str. 1-196, Rijeka, 2012. UDK: 2 (05) SADRŽAJ PASTORAL BRAKA I OBITELJI U SVJETLU POHODA PAPE BENEDIKTA XVI. HRVATSKOJ Teološko-pastoralni tjedan za svećenike i redovnike Riječke metropolije, Rijeka, 26. rujna 2011. Uvod ......................................................................................................... 3 IZLAGANJA Petar Krešimir HODŽIĆ, Obitelj pred izazovima sekularizacije ...................................................... 7 Josip GRBAC, Otvorenost obitelji životu – problem ili svjedočanstvo ......................... 25 Alojzije ČONDIĆ, Evangelizacijsko poslanje obitelji u društvu .......................................... 41 Natalija BOGOVIĆ, Molitva u obitelji .................................................................................... 63 RASPRAVE I ČLANCI Danijel CRNIĆ, Ritualna dimenzija crkvenosti u Hrvatskoj – komparativni prikaz dosadašnjih socioreligijskih istraživanja .............. 87 Nikola VRANJEŠ, Depresija – izazov za vjerničku praksu. Pastoralne mogućnosti i perspektive .................................................... 103 Franjo Emanuel HOŠKO, Slom ugarske crkvene sinode 1822. u Požunu i njezin tajnik Juraj Haulik ......................................................................117 PRIKAZI I RECENZIJE Marko MEDVED (ur.), Drag, vjeran i revan pastir. Život i djelo nadbiskupa Antona Tamaruta. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 10. obljetnice smrti mons. dr. Antona Tamaruta, održanog 28. lipnja 2012. u Rijeci (Iris Tićac – Nikola Vranješ) ........ 151 Borislav DADIĆ, Filozofija i zbilja. Rasprave iz srednjovjekovne filozofije (Iris Tićac) ................................................. 163 Franjo Emanuel HOŠKO, Grga Čevapović – osporavatelj ranog liberalizma (Nikola Vukoja) ...................................................... 177 Franjo Emanuel HOŠKO, Slavonska franjevačka ishodišta (Nikola Vukoja) .................................................................................... 183 Franjo Emanuel HOŠKO, Slavonska franjevačka učilišta (Nikola Vukoja) .................................................................................... 187 Adolf POLEGUBIĆ, Katholische Laien in Kroatien – Ihre Spiritualität, ihre kirchliche und gesellschaftliche Position und ihre Institutionen (Stipe Nimac) ..................................... 191 Uvod 3 PASTORAL BRAKA I OBITELJI U SVJETLU POHODA PAPE BENEDIKTA XVI. HRVATSKOJ Uvod Pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lipnja prošle godine odvijao se pod geslom “Zajedno u Kristu“ povodom Prvog nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. Papa je svoje poruke iskoristio, kako je sam rekao, da „ovaj važan događaj bude prigoda za ponovno isticanje vrijednosti obiteljskog života“. Stoga je oprav- dano razmotriti pastoral braka i obitelji u svjetlu tog njegova poho- da jer nakon Drugog vatikanskog koncila naša domovinska Crkva osobito cijeni taj vid pastorala i trudi se oko njegova usavršavanja. Svjedoči to dokument Hrvatske biskupske konferencije Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj (2002.) koji predstavlja sintezu razmišljanja, djelovanja te stečenih iskustava unutar Crkve u Hrvata u novijem vremenu, ali i zacrtava domišljen program pastoralnim djelatnicima u pastoralu te samim obiteljima ukazuje kako će biti aktivni čimbenici pastorala. Pastoral obitelji ima čvrsto teološko polazište budući da je Kristova ljubav paradigma obiteljskoga života, a ekleziološka mu je osnovica koncilsko učenje o ‘Crkvi kao obitelji’ i ‘obitelji kao Crkvi u malom’. Na temelju spomenutog Direktorija iskristalizirala se činjenica da bračni i obiteljski pastoral traži dvije skupine dje- latnika: profesionalne i one koji mu se posvećuju na poticaj osobne dobre volje i velikodušnosti. Formacija je potrebna jednima i dru- gima. Tim dvjema skupinama djelatnika valja, kao treću, pribrojiti samu obitelj jer je ‘obitelj put obnove Crkve.’ Iz prirode i ustrojstva sakramenta ženidbe proizlazi da supružnici imaju osobito poslanje u Crkvi koje se očituje u svjedočenju života po Duhu, zalaganju za kršćanski odgoj djece, sudjelovanju u obiteljskoj i župnoj katehezi, evangelizaciji drugih obitelji i bračnih parova te, konačno, u sudjelo- vanju u pastoralnom programiranju i izgradnji župne zajednice kojoj pripadaju. 4 Riječki teološki časopis, god. 20 (2012), br. 1 Sveukupan pastoral obitelj kao osobit kategorijalni pastoral danas treba voditi računa o promjenama u strukturi društvenoga ži- vota i uspostavi novih odnosa u svim komponentama života, a napo- se u obitelji. U izazovima sekularizacije u braku i u obitelji nestale su mnoge vrednote, neke su na putu da iščeznu, a nastale su neke nove. To je kulturološki aspekt pastorala obitelji i neophodno je da djelatnici tog pastorala uočavaju današnji odnos vjere i kulture jer se samo tako mogu suočiti s mnogobrojnim religioznim, etičkim i civilizacijskim promjenama u suvremenom društvu koje valja sma- trati ne samo ambijentom obiteljskog pastorala nego i odrednicama u traženju novih modela tog pastorala. U tom spletu izazova nalazi se i otvorenost životu, kao i brojni drugi izazovi. Spomenuti međuodnos promjena u strukturi društvenog i kul- turnog života s jedne strane i pastorala obitelji s druge strane Crkva dobro uočava i pretače u zahtjev evangelizacijskoga poslanja obitelji u društvu. Još je papa Pavao VI. u dokumentu Evangelii nuntiandi istaknuo da „obitelj kao i Crkva mora biti mjesto gdje se evanđelje prenosi i odakle ono zrači. U krilu, dakle, takve obitelji, koja je svje- sna svoga poslanja, svi njezini članovi evangeliziraju, a ujedno su svi evangelizirani“ (br. 71). To učenje prihvaća i Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj u kojemu piše: „Služba evangelizacije koju ostvaruje obitelj ukorijenjena je u jedinstvu poslanja Crkve i proizlazi iz njega pa se kršćanska obitelj uključuje i u navjestiteljsko poslanje Crkve unutar župne zajednice“ (br. 24). Posebno obzirno valja napomenuti da je papa Benedikt XVI. na zagrebačkom Hipodromu upravio riječ obiteljima i naveo tvrd- nju pokojnoga pape Ivana Pavla II.: „Prava obitelj, utemeljena na braku, sama je po sebi dobra vijest za svijet... U naše vrijeme sve su brojnije obitelji koje aktivno sudjeluju u evangelizaciji. U Crkvi je dozreo trenutak obitelji, a to je također trenutak misionarske obite- lji.“ Sadašnji papa slijedi svoga prethodnika i ne govori o evange- lizaciji kao posebnoj zadaći ili modelu pastorala obitelji. Naprotiv, obojica govore o evangelizacijskoj i misijskoj zadaći obitelji, ali ne kao osobitom obliku pastorala obitelji nego sam obiteljski život i nazočnost uzornih kršćanskih obitelji smatraju djelotvornim sred- Uvod 5 stvom naviještanja i suprotstavljanja rastakanju društva i kulture koje neprestano potiče suvremena sekularizacija. Papa Benedikt XVI. u tom je smislu istaknuo: „Dragi hrvatski kršćani, osjećajte se pozvanima naviještati evanđelje cijelim svojim bićem!“ Obnovljeno shvaćanje uloge obitelji valja pretočiti u nove modele pastorala obi- telji. To su sigurno: sudjelovanje obitelji u katehezi i permanentnom obrazovanju, u kršćanskom Caritasu, u liturgijskom životu Crkve, u brizi za duhovna zvanja, u pastoralu mladih, u društvenom životu, u obrazovanju, u sredstvima društvenog priopćivanja itd. Dakle, sam obiteljski život valja smatrati temeljnom zadaćom i modelom pasto- rala obitelji. Suvremeni pastoral braka i obitelji valja uskladiti s tim shvaćanjem. Tek tada može se očekivati da će „obitelji naviještati evanđelje cijelim svojim bićem“. Veronika Reljac 6 Riječki teološki časopis, god. 20 (2012), br. 1 P. K. Hodžić, Obitelj pred izazovima sekularizacije, 7-24 7 IZLAGANJA Petar-Krešimir Hodžić OBITELJ PRED IZAZOVIMA SEKULARIZACIJE Petar-Krešimir Hodžić, dr. med. Ured za život i obitelj HBK UDK: 253:265.5][173 +314.6]:211.5[282(497.5) Stručni članak Primljeno: 23.4.2012. Sve su brojnije prepreke i izazovi za današnjeg čovjeka i obi- telj koji stoje na putu razvoja pastorala braka i obitelji. Ukazujući na jedan od najozbiljnijih izazova, Sveti Otac je hrvatskim obiteljima na zagrebačkom Hipodromu prigodom svoga apostolskog pohoda Hrvatskoj u lipnju 2011. poručio da budu hrabre i ne popuštaju se- kulariziranom mentalitetu. Iz toga je i proizišla tema ovog rada ko- jim se želi razjasniti pojmove, predočiti aktualnost teme, ponuditi bolji uvid u izazove te, u konačnici, potražiti odgovore na njih. Ključne riječi: obitelj, sekularizacija, sekularizam, Crkva. * * * Uvod S jedne strane svjesni smo da živimo u dobu sekularizma i da je sekularizacija sve izraženija u društvima Zapada, no malo je onih koji imaju dostatan filozofski i teološki rječnik kojim bi opisali što točno znači živjeti u takvo doba. Zasigurno je poznavanje pojmova i njihova konteksta prvi korak za razumijevanje i učenje kako se nositi s njihovim učincima u stvarnom životu. Budući smjer Crkve ovisit će o tome na koji ćemo način reagirati u ovome vremenu obilježe- nom sve brojnijim „izmima“, pa tako i sekularizmom. Koji će nam se putovi otvarati u pronalaženju optimalnih odgovora na doba se- kularizma ovisit će o našoj mogućnosti preciznog opisivanja u čemu se ono sastoji. 8 Riječki teološki časopis, god. 20 (2012), br. 1 1. Sekularizacija i sekularizam Prema Rječniku stranih riječi, “sekularizam” (od lat. saeculum – vijek) jest svjetovnost; „sekularizacija” (od lat. saecularisatio) po- svjetovljenje, a “sekularno” svjetovno.1 Zapravo, pojmovi “sekular- no”, “sekularizam” i „sekularizacija” imaju spektar značenja. Izvode se iz latinske riječi saeculum koja znači ovo doba, ali i ovaj svijet, pa