1

SADRŢAJ

UVOD ...... 4 1. OPĆI PODACI ...... 6 1.1. Geoprometni poloţaj ...... 6 1.2. Reljef ...... 7 1.3. Klima ...... 8 1.4. Geološka obiljeţja ...... 9 1.5. Hidrografska obiljeţja ...... 9 2. STANOVNIŠTVO ...... 10 2.1. Dobna i spolna struktura stanovništva ...... 13 2.2. Stanovništvo prema razini obrazovanja ...... 14 3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ...... 15 3.1. Prometna infrastruktura ...... 15 3.2. Elektroenergetska mreţa i javna rasvjeta ...... 16 3.3. Telekomunikacijska infrastruktura ...... 16 3.4. Plinoopskrba ...... 17 3.5. Vodoopskrbni sustav ...... 17 3.6. Odvodnja ...... 18 3.7. Gospodarenje otpadom ...... 19 3.8. Groblja ...... 20 4. GOSPODARSTVO ...... 20 4.1. Poduzetništvo i obrtništvo ...... 21 4.2. Poljoprivredne djelatnosti ...... 22 4.3. Šumarstvo i drvopreraĊivaĉka industrija ...... 25 4.4. Eksploatacija mineralnih sirovina i preraĊivaĉka industrija ...... 25 4.5. Poduzetniĉke zone ...... 26 4.6. OIE i energetska uĉinkovitost ...... 28 4.7. Turizam ...... 28 4.8. Ĉlanstvo u LAG-u PAPUK ...... 35 5. RADNA SNAGA ...... 36 5.1. Zaposlenost ...... 36 5.2. Nezaposlenost ...... 37 6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA ...... 40

2

6.1. Institucije javne uprave ...... 40 6.2. Odgojno obrazovna infrastruktura ...... 42 6.3. Zdravstvena i socijalna zaštita ...... 43 6.4. Sportsko rekreativni sadrţaji i infrastrukture ...... 43 6.5. Društveni domovi ...... 45 6.6. Kulturne ustanove ...... 45 6.7. Vjerske zajednice ...... 46 6.8. Civilno društvo ...... 47 7. KULTURNO POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA ...... 47 7.1. Povijest grada ...... 47 7.2. Kulturna dobra ...... 49 7.3. Zaštićena podruĉja prirode ...... 51 7.4. Biljne i ţivotinjske zajednice ...... 51 8. METODOLOŠKI OKVIR ...... 53 9. SWOT ANALIZA ...... 55 10. VIZIJA RAZVOJA GRADA ORAHOVICE ...... 61 11. CILJEVI RAZVOJA GRADA ORAHOVICE ...... 62 12. RAZRADA STRATEŠKIH PRIORITETA RAZVOJA ...... 64 13. RAZRADA PRIORITETA PO MJERAMA ...... 81 14. ODABIR PROJEKATA ZA REALIZACIJU ...... 86 15. IZVORI FINANCIRANJA PROJEKATA ...... 86 16. IMPLEMENTACIJA, AŢURIRANJE, I NADZOR PROVEDBE STRATEŠKOG PROGRAMA RAZVOJA GRADA ORAHOVICE ...... 89 17. STRATEŠKO-PLANSKA DOKUMENTACIJA RELEVANTNA ZA IZRADU STRATEŠKOG PROGRAMA RAZVOJA GRADA ORAHOVICA ZA RAZDOBLJE 2015. – 2020. GODINE ...... 91 18. ZAKLJUĈAK ...... 92

3

UVOD

Strateški program razvoja grada Orahovice temeljni je dokument Grada kojim se definira ţeljeno buduće društveno gospodarsko stanje grada Orahovice i programske aktivnosti kojima se dolazi do tog stanja.

Pri izradi Strateškog programa razvoja Grada Orahovice poštivana su tri temeljna naĉela planiranja gospodarskog razvoja jedinice lokalne samouprave:

1. program se temelji na zajednici, što znaĉi da je on rezultat interesa najviše javnosti. Radna skupina je strukturirana tako da je obuhvatila predstavnike javnog, civilnog i gospodarskog ţivota Grada. 2. program predstavlja odrţivi gospodarski razvoj, što znaĉi svima na korist, a nikome na štetu, uz uvjet da plan zadovoljava društvenu stvarnost i zadovoljstvo graĊana, uvaţava oĉuvanje okoline i ekološku sreĊenost i strateške programske aktivnosti su usklaĊene s optimalnim ureĊenjem prostora Grada. 3. utvrĊene su aktivnosti (provedbene mjere) i programi koji će osigurati realizaciju cilja koji je oblikovan vizijom, odnosno budućim ţeljenim stanjem Grada Orahovice.

Polazna namjera, polazna svrha i cilj planiranja razvoja Grada Orahovice kao jedinice lokalne samouprave je podizanje razine ekonomske moći i konkurentnosti gospodarstva, podizanje kvalitete ţivljenja i ostvarivanje višeg nivoa zadovoljstva graĊana.

Strateški program razvoja Grada Orahovice obuhvatit će pored programskih opredjeljenja koja su iskljuĉivo gospodarskog karaktera i programske prioritete odnosno opredjeljenja koja okruţuju gospodarsku aktivnost, a to su rast kvalitete ţivljanja temeljen na rastu gospodarstva i uvaţavanju svih ostalih aspekata javnog i civilnog ţivota graĊana. Aktivnim sudjelovanjem u razvoju gospodarstva Grad Orahovica se opredjeljuje za razvojno gospodarske projekte i jaĉanje utjecaja pri njihovoj provedbi. ProvoĊenje navedenih aktivnosti rezultirat će poboljšanjem socijalnog statusa graĊana, a u konaĉnici i smanjenjem potreba za odvijanjem socijalno usmjerenih programa.

Sudjelovanjem ĉlanova šire zajednice poboljšava se komunikacija izmeĊu privatnog i javnog sektora, odnosno poduzetnika i predstavnika civilnih udruga s jedne strane, te predstavnika lokalne samouprave s druge strane, ĉime se dobiva sinergijski uĉinak u odvijanju gospodarsko razvojnih aktivnosti.

Proces planiranja polazi od sadašnjeg stanja i usmjerenja na viziju. Traţenje strateških putova kroz strateške prioritete, provedbene mjere i aktivnosti, rezultira u ostvarivanje dugoroĉnih ciljeva iz vizije. Stoga je vizija prvi sadrţaj od kojeg se polazi i kod kojeg završava proces strateškog planiranja i strateškog djelovanja u implementaciji Strateškog programa.

4

ANALIZA POSTOJEĆEG

STANJA

5

1. OPĆI PODACI

1.1. Geoprometni poloţaj

Vrednovanje geostrateških, geopolitiĉkih, poloţajnih, prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti, istiĉe Hrvatsku u širem europskom prostoru kroz znaĉenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistoĉnom Europom i Bliskim Istokom, te u prirodnoj, gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora.

Upravo poloţaj Virovitiĉko - podravske ţupanije na prostoru dodira Središnje i Istoĉne Hrvatske naglašenu vaţnost i prednost daje geoprometnom znaĉenju ovog podruĉja, pa iskorištavanje te prednosti, uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s uţim i širim okruţenjem, predstavlja temeljna polazišta budućeg razvitka.

U okviru ţupanije Grad Orahovica zauzima krajnji jugoistoĉni dio. Sa sjeverne i zapadne strane graniĉi s općinama Ĉaĉinci i Zdenci, sa istoĉne s Osjeĉko-baranjskom ţupanijom i s juţne strane s Poţeško-slavonskom ţupanijom.

Slika: Geostrateški položaj

Republika Hrvatska Kontinentalna Hrvatska

Virovitiĉko podravska ţupanija Grad Orahovica

6

Grad Orahovica smješten je na planinskim predjelima Slavonije, gdje se spajaju Krndija i Papuk s ravniĉarskim prostorom polja i nizinskih šuma. Smješten je na cesti Varaţdin- Virovitica-Našice-Osijek. Podruĉje grada Orahovice svojim prometno - zemljopisnim poloţajem predstavlja sastavni dio spoja istoĉnog i zapadnog dijela Hrvatske te relativno neiskorištenu poveznicu sjevernog i juţnog dijela panonskog prostora Hrvatske.

Sam Grad nema ţeljezniĉku stanicu, no najbliţa se nalazi nekoliko kilometara dalje, u prigradskom naselju Duga MeĊa. Iako se nalazi u Virovitiĉko-podravskoj ţupaniji, Orahovica je uz Viroviticu orijentirana preko Poţege prema Poţeško-slavonskoj ţupaniji, a preko Našica i prema Osijeĉko-baranjskoj ţupaniji.

Grad Orahovicu ĉini trinaest naselja: Bijeljevina Orahoviĉka, Crkvari, Dolci, Donja Pištana, Duzluk, Gornja Pištana, Karlovac Feriĉanaĉki, Kokoĉak, Magadinovac, Nova Jošava, Orahovica, Stara Jošava i ŠumeĊe. Naselje Orahovica je središte Grada Orahovice.

Grad Orahovica jedan je od manjih gradova u Virovitiĉko-podravskoj ţupaniji, prostire se na površini od 123,67 km2 što predstavlja 6,12 % površine Ţupanije.

1.2. Reljef

Prostor grada Orahovice karakterizira sloţena geološka graĊa. Podruĉje predstavlja dvije reljefne cjeline i to ravniĉarski dio (Dravska potolina) i brdski dio (Slavonsko gorje). Ravniĉarski dio je podruĉje vrlo male reljefne energije. To je cjelovit prostor koji zbog preteţno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio. Dok brdski dio, koji ĉini lanac Papuk, nije kompaktan i jedinstven, već je razveden popreĉnim udolinama duţ vodotoka.

U geološkom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih usporednih rasjeda kojima je uvjetovan današnji smjer toka rijeke Drave. Taloţine u Dravskoj potolini kvartarne su starosti. Sastoje se u najvećoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske gline, pijesci, treset). Konaĉnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska podruĉja.

Podruĉje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloţenije podruĉje sjeverne Hrvatske. Najstarije stijene ovog podruĉja su prekambrijski metamorfiti. Glavnu masu ĉine gnajsevi s granatom, staurolitom, rjeĊe distenom i silimanitom. Na podruĉju zapadnog Papuka gornjotrijaske naslage prelaze postupno u jurske sedimente koji se sastoje od tanko-ploĉastih vapnenaca. Iako su masivi slavonskih planina po svom geološkom sastavu vrlo stari, izdizanje samog planinskog lanca zbilo se kasnije. Slavonsko gorje se dijeli na više tektonskih jedinica od kojih je za podruĉje grada bitna tektonska jedinica Papuk. Lanac Papuka nije kompaktan i jedinstven, već je razveden popreĉnim udolinama duţ vodotoka. Nizinski dio je podruĉje vrlo male reljefne energije. To je cjelovit prostor koji zbog preteţno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio. Stepeniĉast karakter reljefa i podijeljenost u

7 pravcu istok-zapad prati i osnovna hidrografska mreţa, a što je utjecalo i na razmještaj naselja.

1.3. Klima

Klimatske osobine podruĉja grada Orahovice mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa.

Prosjeĉna godišnja temperatura zraka na ovom podruĉju kreće se od 10 do 11ºC. Najniţe temperature kreću se u prosjeku oko -1 do -2ºC, a najviše prosjeĉne temperature iznose 19 - 20ºC. Prema tome srednja godišnja amplituda temperature iznosi od 20ºC do 22ºC, što govori u prilog kontinentskim znaĉajkama podruĉja.

U sijeĉnju i veljaĉi, kada nad panonskim prostorom prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, biljeţe se i najniţe temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naroĉito srpanj i kolovoz. Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Pojave magle su takoĊer karakteristiĉne za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana s maglom iznosi 11,5 dana.

Prema godišnjoj ruţi vjetrova najdominantniji su vjetrovi jugozapadnog, juţnog i sjevernog smjera, i na njih otpada 52,7%. Ukupni godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4%, što je gotovo beznaĉajno, a ako se pojavljuju, onda je to u ljetnim mjesecima.

8

Pojave oblaĉnosti najĉešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća koliĉina padalina i prosjeĉno mala oblaĉnost u vegetacijskom razdoblju (01.travnja - 30.listopada) ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine.

Primarni maksimum padalina je krajem proljeća i poĉetkom ljeta, a sekundarni u jesen. Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, poĉetak jeseni i u tijeku zime. Obiljeţja ovog tipa klime su i ĉesta odstupanja od reţima padalina, što moţe rezultirati pojavama suše ili viškom padalina. Nepovoljna okolnost je i ĉinjenica da se najveći broj dana s tuĉom koncentrira u vegetacijskom razdoblju. Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, sijeĉnju i veljaĉi. Snjeţni se pokrivaĉ ne zadrţava dugo. Broj dana s padanjem snijega kao i snjeţni pokrivaĉ ovise o nadmorskoj visini. U predjelima iznad 500 m nadmorske visine moţe se oĉekivati tijekom godine 40-50 dana s padanjem snijega. U niţim predjelima taj broj je manji i u višegodišnjem srednjaku iznosi 20-30 dana.

1.4. Geološka obiljeţja

Sloţena geološka graĊa karakterizira prostor grada Orahovice. Podruĉje grada zauzima krajnji jugoistoĉni poloţaj u Virovitiĉko-podravskoj ţupaniji, prostirući se sjevernim obroncima Papuka i nizinskim djelovima na sjevernom djelu grada Orahovice.

Tektonsku jedinicu brdskog dijela izgraĊuju iskljuĉivo tercijarne naslage. Strukturno- tektonski sklop je formiran na prijelazu iz neogena u kvartal. Neke od zastupljenih geoloških podloga su metamorfne sedimentne stijene i dolomiti. Na njima su se razvila plitka do vrlo duboka tla, ovisno o geološkoj podlozi i inklinaciji. Tipovi tala poredani po dubini profila su: rendzina i smeĊe tlo na dolomitu – tla velike vodopropusnosti i ograniĉenih koliĉina hraniva; distriĉno smeĊe tlo ilimerizirano i opodzoljeno – bogato skeletom, rastresito i vodopropusno, visokoproizvodno šumsko tlo; ranker – plitko i vodopropusno tlo; distriĉni kambisol na gnajsu i filtru; luvisol – crnice i lesivirana tla na vapnencu i dolomitu.

Podruĉje grada Orahovice nalazi se u podruĉju maksimalno opaţenog intenziteta potresa od 7° MCS skale.

1.5. Hidrografska obiljeţja

Grad Orahovica pripada vodnom podruĉju sliva Drave i Dunava, slivno podruĉje Karašica – Vuĉica. Relativno obilje voda bitna je prirodna znaĉajka podruĉja grada Orahovice. Kroz podruĉje grada Orahovice protjeĉu vodotoci Vuĉica, Marjanac, Iskrica, Krajna i Gernjašnica, te mnogobrojni brdski potoci.

Ukupna duţina kanala I i II reda na podruĉju grada Orahovice iznosi 26,50 km, od ĉega kanala I reda 25,20 km, a kanala II reda 1,30 km. Kanali I reda su: Vuĉica sa 8,70 km duţine, Marjanac 2,20 km duţine, Iskrica 10,00 km duţine i Krajna 4,30 km duţine. Kanal drugog reda je Gernjašnica 1,3 km duţine.

9

Ukupna duţina kanala III i IV reda iznosi 20,439 km, od toga k.o. Donja Pištana 12,599 km i k.o. Orahovica 7,840 km.

Ukupna duţina brdskih potoka na podruĉju grada Orahovice iznosi 93,4 km, a to su: Topliĉki potok, Duzluĉki potok, Lukavac, Vukšić jarak, Svinjĉine, Tisovac, VoĊinaĉki potok, Hercegovac, Mrtvi dol, Radlovaĉka rijeka, Suvodol, Ninkovaĉki potok, Kaptolaĉki jarak, Ţervanjski potok, Smrdljivi potok, Pištanac, Seginac, Glogovac, Mihaljeva rijeka, Babina voda, Šineta rijeka, AnĊelin potok, Pištanska rijeka i Presalica.

Brdsko-ravniĉarski vodotoci su snjeţno-kišnog reţima u hladnom razdoblju godine. Oni su bujiĉnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se taloţi na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su ureĊeni, regulirani i redovito se odrţavaju.

2. STANOVNIŠTVO

Stanovništvo je bez sumnje presudna odrednica društveno-ekonomskog razvoja. Razvoj nekog podruĉja prvenstveno ovisi o ljudskim potencijalima i sposobnostima lokalnih stanovnika da iskoriste mogućnosti koje im se pruţaju u vlastitom, regionalnom, nacionalnom i europskom okruţenju.

Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine na podruĉju grada Orahovice ţivi 5.304 stanovnika, u ukupno 1.962 domaćinstva u 13 naselja. Udio muškaraca u ukupnom broju stanovnika je 47,74%. Udio stanovništva grada Orahovice u ukupnom broju stanovnika Virovitiĉko-podravske ţupanije (84.836 prema Popisu 2011.) iznosi 6,25%.

Tablica: Kretanje broja stanovnika na području Grada 1991. godina 2001. godina 2011. godina Broj stanovnika 6.262 5.792 5.304 Razlika -7,5% -8,4% Izvor: DZS, Popis stanovnika 2011.

Analizirajući kretanje stanovništava na podruĉju grada Orahovica u razdoblju od posljednjih 20 godina moţe se uoĉiti trend opadanja broja stanovništva na ovom podruĉju po stopi od 8,4%, kao posljedica ratnih zbivanja 1991. godine, ali i procesa deruralizacije i odlaska stanovništva, posebno mlaĊe populacije, u veće gradove.

Tablica: Kretanje broja stanovnika po naseljima u razdoblju od 1991. do 2011. godine Naselje 1991. godina 2001. godina 2011. godina Bijeljevina Orahoviĉka 43 36 37 Crkvari 146 140 128 Dolci 339 329 286 Donja Pištana 343 277 239 Duzluk 242 201 163

10

Gornja Pištana 120 13 5 Karlovac Feriĉanaĉki 27 26 12 Kokoĉak 84 14 14 Magadinovac 9 11 11 Nova Jošava 240 191 182 Orahovica 4314 4262 3954 Stara Jošava 291 246 240 ŠumeĊe 64 46 33 Ukupno 6.262 5.792 5.304 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Grafikon: Kretanje broja stanovnika po naseljima u razdoblju od 1991. do 2011. godine 5000 4500 4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 1991. 500 2011. 0

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Usporedbom navedenih podataka vidljivo je smanjenje broja stanovnika, po stopi 8,4% izmeĊu dva popisna razdoblja. Depopulacija na podruĉju grada, vidljiva popisom iz 2011. godine, uglavnom je izazvana prirodnim padom (više stanovnika umire nego što se raĊa) te ekonomskim problemima, prvenstveno nezaposlenosti i odlaskom u veća urbana središta zbog veće mogućnosti bolje zarade i lakšeg zapošljavanja. Ne promijene li se navedeni trendovi, isti će dugoroĉno uzrokovati znaĉajne probleme.

Najveća koncentracija stanovnika nalazi se u naselju Orahovica koje je administrativno- upravno, gospodarsko, obrazovno-kulturno, zdravstveno-socijalno, usluţno i sportsko središte Grada Orahovice. Naselje Orahovica broji 3.954 stanovnika što ĉini 75% ukupnog broja stanovnika Grada. Pojedina seoska naselja su gotovo u potpunosti nenaseljena, te broje manje od 20 stanovnika (Magadinovac, Kokoĉak, Karlovac Feriĉanaĉki, Gornja Pištana). Ovakav neravnomjeran razmještaj stanovništva uzrokuje velike razlike u razvijenosti i kvaliteti ţivota izmeĊu naselja, te oteţava daljnja ulaganja u povećanje komunalnog i stambenog standarda tih naselja.

11

Grafikon: Stanovništvo prema naseljima

163 Bjeljevina Orahovička 33 37 128 5 239 12 Crkvari 240 286 14 11 Dolci 182 Donja Pištana Duzluk Gornja Pištana Karlovac Feričanački 3954 Kokočak Magadinovac Nova Jošava Orahovica Stara Jošava

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Prosjeĉna gustoća naseljenosti iznosi 42,89 stanovnika/km2 a meĊu pojednim se naseljima biljeţe znaĉajne razlike. NajrjeĊe naseljena su naselja Gornja Pištana i Kokoĉak s manje od jednog stanovnika/km2, dok na podruĉju najgušće naseljenog naselja Stara Jošava stanuje 158,94 stanovnika/km2.

Tablica: Gustoća naseljenosti po naseljima Naselje Broj stanovnika Površina Gustoća naseljenosti Bijeljevina 37 5,18 7,14 Orahoviĉka Crkvari 128 3,93 32,57 Dolci 286 5,40 52,96 Donja Pištana 239 6,79 35,20 Duzluk 163 20,67 7,89 Gornja Pištana 5 18,25 0,27 Karlovac Feriĉanaĉki 12 0,93 12,90 Kokoĉak 14 14,19 0,97 Magadinovac 11 1,88 5,85 Nova Jošava 182 6,18 29,45 Orahovica 3954 34,66 114,08 Stara Jošava 240 1,51 158,94 ŠumeĊe 33 4,10 8,04 Ukupno 5304 123,67 42,89 Izvor: DZS, popis stanovništva 2011.

12

2.1. Dobna i spolna struktura stanovništva

Promatrajaći spolnu strukturu stanovništva, kao i u ostataku Republike Hrvatske, od ukupnog broja stanovnika veći udio 52,26% ĉine ţene, dok je udio muškaraca 47,74%.

Dobna struktura stanovništva grada Orahovice ukazuje na dominaciju udjela radno sposobnog stanovništva u dobi od 15-64 godine (69%). Dobna struktura stanovništva grada je u skladu s prosjeĉnom dobnom strukturom na podruĉju Republike Hrvatske promatrajući udio zrelog stanovništva, dok je udio starog stanovništva (16%) ujednaĉen s udjelom mladog stanovništva (15%).

TakoĊer je razvidan nešto veći udio ţenske populacije (52%) u ukupnom broju zrelog stanovništva tj. radno sposobnog stanovništva, kao i u udjelu starog stanovništva (61%). Dok u ukupnom broju mladog stanovništva prevladava muška populacija (53%).

Tablica: Dobna struktura stanovnika prema spolovima Dob Ukupan broj stanovnika Muškarci Ţene

0-14 788 416 372

15-64 3668 1788 1880

65 i više 848 328 520

Ukupno 5.304 2.5323 2.772

Izvor podataka: DZS, Popis stanovnika 2011.

Grafikon: Dobna struktura stanovništva

16% 15% 0-14 15-65 69% 65-

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Usporedbom podataka iz 2001. i 2011. godine razvidno je kako dominantni demografski proces koji obiljeţava suvremeno društvo nije zaobišao niti podruĉje grada Orahovice.

U promatranom razdoblju došlo je do smanjenja udjela mladog stanovništva, te povećanja udjela zrelog i starog stanovništva što ukazuje na prisutnost procesa starenja stanovništva. Starenje stanovništva ima većinom negativne implikacije na daljnji demografski i gospodarski razvoj. U demografskom pogledu, proces starenja stanovništva negativno utjeĉe, kako na ukupno kretanje, tako i na strukturu stanovništva, dok u gospodarskom smislu, starenje

13 stanovništva utjeĉe na smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi te na stupanj aktivnosti ukupnog stanovništva.

Grafikon: Dobna struktura stanovništva; usporedba 2001. i 2011. godina

68,4 69,2 70,0 60,0 50,0 40,0 Series1 30,0 Series2 17,2 14,9 14,4 16,0 20,0 10,0 0,0 0-14 15-65 65- Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

2.2. Stanovništvo prema razini obrazovanja

Prema razni obrazovanja struktura stanovništva je sljedeća: od ukupno 4.516 stanovnika starih 15 i više godina, 32 % ima nisku struĉnu spremu (bez škole, nezavršena osnovna škola i osnovna škola), 54 % stanovništva ima srednju struĉnu spremu (trogodišnje i ĉetverogodišnje srednje škole i gimnazije), dok udio visokoobrazovanih (viša škola, I. stupanj fakulteta i struĉni studiji, fakulteti, umjetniĉke akademije i sveuĉilišni studiji, magisteriji i doktorati) iznosi 14 % što je iznad drţavnog prosjeka. Povećanjem broja visokoobrazovanih stvaraju se pretpostavke za razvoj modernije strukture gospodarstva.

Grafikon: Obrazovna struktura stanovništva

2% 14% 11% Bez škole 19% Nezavršena osnovna škola Osnovna škola

54% Srednja škola Visoko obrazovanje

Izvor: DZS, Popis stanovnika 2011.

Prema obrazovnim podruĉjima stanovništva, prevladavaju opći programi (1.686 osoba), inţenjerstvo, preraĊivaĉka industrija i graĊevinarstvo (1.110 osoba), te društvene znanosti, poslovanje i pravo (702 osobe).

14

3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

IzgraĊena infrastruktura temelj je kvalitete ţivota stanovništva nekog podruĉja i neophodan preduvjet razvoja. Visoki stupanj izgraĊenosti komunalne, prometne i javne infrastrukture omogućuje kvalitetniji komunalni standard, bolje uvjete ţivota, ali i olakšava privlaĉenje potencijalnih ulagaĉa.

3.1. Prometna infrastruktura

Okosnicu cestovnog sustava na podruĉju Grada Orahovica ĉini tzv. Podravska magistrala, odnosno drţavna cesta D2 GP Dubrava Kriţovljanska (granica Republika Slovenija) – Varaţdin – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – GP Ilok. Grad Orahovica je na prometni koridor tzv. Podravske magistrale povezan trasom drţavne ceste D314.

Stanje drţavne ceste D2 neodrţivo je, što se posebno manifestira u velikom broju prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama, a gustoća i intenzitet prometa iz godine u godinu se povećava. Znaĉajno unapreĊenje prometne infrastrukture osigurati će se izgradnjom Podravske brze ceste na relaciji Sv. Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – Slatina – Orahovica – Osijek, koja će povezati sjeverni dio teritorija Republike Hrvatske u smjeru istok - zapad te prometno rasteretiti gradska središta na Podravskoj magistrali.

Na podruĉju grada razvijena je i mreţa ţupanijskih cesta ukupne duljine 20,7 km, koje su u nadleţnosti Ţupanijske uprave za ceste Virovitiĉko podravske ţupanije. Naselja unutar grada povezana su mreţom lokalnih cesta ukupne duljine 38,68 km, dok su ostale ceste na podruĉju grada u kategoriji nerazvrstanih cesta.

Tablica: Popis i duljina cesta na području grada Orahovice Oznaka Opis ceste Duljina/km D2 GP Dubrava Kriţovljanska (granica Republika Slovenija) – 10,81 Varaţdin – Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – GP Ilok. D314 D2 - Orahovica Ţ4030 D34 – Moslavaĉki Krĉenik – Zdenci – Orahovica – Kutjevo – 20,70 Pleternica (D38) Ţ4070 Donja Pištana (L40074) – Ţ4030 Ţ4072 Orahovica (D2) – Dolci (L40078) L40074 Kokoĉak – G. Pištana – D. Pištana – Bukvik (Ţ4062) 38,68 L40078 Duga MeĊa (Ţ4030) – Dolci – L40079 L40079 Orahovica (Ţ4030) – N. Jošava – St. Jošava – Karlovac Feriĉanaĉki – Ţ4065 L40080 Duzluk (Ţ4030) – ŠumeĊe – Gazije – Šeona (Ţ4104) L40081 Crkvari (L40079) – ŠumeĊe (L40080) L40085 D2 – Bjeljevina Orahovaĉka – Ţ4030 Izvor: PPUG Orahovica, Odluka o razvrstavanju javnih cesta NN 94/2014

Većina prometnica na podruĉju grada je asfaltirana, dok manji dio cesta još uvijek ima makadamski kolnik. Najopterećenije prometnice u središtu grada su znaĉajno oštećene te

15

Grad kontinuirano ulaţe financijska sredstva u modernizaciju i rekonstrukciju cesta te rekonstrukciju/izgradnju pješaĉkih staza, šetnica i nogostupa. U budućem se razdoblju planira zabrana prometovanja središtem grada što će omogućiti ureĊenje središnjeg gradskog trga i kontaktnih zona. Na podruĉju grada je takoĊer evidentan nedostatak lokacija za odvijanje prometa u mirovanju, odnosno parkirališnih mjesta.

Što se tiĉe ţeljezniĉkog prometa, uz sjevernu granicu grada poloţena je trasa ţeljezniĉke pruge Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaţdin (R 202) koja je svrstana u pruge od znaĉaja za regionalni promet. Pruga je jednokolosijeĉna i neelektrificirana s maksimalno dozvoljenom brzinom 100 km/h. Pristup pruzi osiguran je preko ţeljezniĉkog kolodvora Zdenci-Orahovica koji je smješten na podruĉju Općine Zdenci.

Osim navedene pruge, na podruĉju grada postoji industrijska pruga do lokacije Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.d. te stara transportna uskotraĉna pruga, koja je sluţila za potrebe kamenoloma, a koja bi se mogla turistiĉki valorizirati.

3.2. Elektroenergetska mreţa i javna rasvjeta

Prijenosna i distributivna mreţa elektriĉne energije pokriva cjelokupno podruĉje grada Orahovice. Elektroopskrbna mreţa je funkcionalno i tehniĉki u dobrom stanju, a izvedena je preteţno kao zraĉna mreţa na krovnim stalcima te drvenim ili betonskim stupcima. Glavna spojna toĉka za napajanje Grada Orahovice je TS 35/10kV odakle se vrši daljnji razvod dalekovodima 10 kV. Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje elektriĉne energije u kućanstvima uvjetovat će i dogradnju distribucijske mreţe na svim naponskim razinama.

Javna rasvjeta izgraĊena je u svim naseljima na podruĉju grada Orahovica, osim naselja Gornja Pištana. Pokrivenost javnom rasvjetom na podruĉju grada Orahovice iznosi 85%. Problematika javne rasvjete ogleda se u dotrajalim svjetlosnim armaturama koje ne prate današnje standarde u pogledu minimalnog svjetlosnog zagaĊenja i svjetlotehnike, a s druge strane u postojećoj rasvjeti u velikoj mjeri su ugraĊene ţivine svjetiljke, koje nisu ekološke, a zbog odnosa potrošene energije i osvjetljenosti tijekom svog vijeka trajanja ne predstavljaju štedne, odnosno ekonomiĉne svjetlosne izvore. Samo manji dio sustava je izveden s LED rasvjetom (osvjetljavanje znamenitosti i reklamnih panoa).

3.3. Telekomunikacijska infrastruktura

Podruĉje grada Orahovice u potpunosti je pokriveno fiksnim telefonskim linijama, mobilnom mreţom te ADSL mreţom. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreţa i uvoĊenje novih usluga i tehnologija. Operateri fiksne telefonije planiraju ekspandirati svoju komunikacijsku mreţu te izgradnju podzemnih mreţa u svim izgraĊenim dijelovima naselja.

16

3.4. Plinoopskrba

Podruĉjem grada Orahovica poloţeni su vodovi iz sustava cijevnog transporta plina i to magistralni plinovod ĐurĊenovac-Ĉaĉinci (DN 100/50) i spojni plinovod za mjerno- redukcijsku stanicu Orahovica. U sustavu distrbucije prirodnog plina izgraĊena je srednjetlaĉna plinoopskrbna mreţa. Na distributivnu mreţu spojena su naselja Orahovica, Bijeljevina Orahovaĉka, Dolci, Crkvari, Nova i Stara Jošava putem koje se opskrbljuje 58% stanovništva. Planira se širenje plinoopskrbne mreţe i na naselja koja sada nemaju plin, kao i rekonstrukcija postojećeg gradskog plinovoda u sklopu modernizacije i obnove ulica.

Plinovod je projektiran tako da nema nekontroliranog ispuštanja plina ili kondenzata u okolinu u normalnom radu. Ispuštanje plina vrši se kontrolirano u atmosferu ispusnim cijevima visine minimalno 2 m iznad površine tla, te nema nikakve posljedice na biljni ni ţivotinjskom svijetu.

3.5. Vodoopskrbni sustav

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreţe jedan je od prioritetnih zadataka Grada Orahovice. Za opskrbu pitkom vodom na podruĉju Grada nadleţna je tvrtka Voda d.o.o..

Vodoopskrbni sustav grada Orahovica bazira se na izvorištu Tisovac, vodocrpilištu Fatovi, crpna stanica Toplica, te vodospremnicima Albus i Prosište.

Izvorište Tisovac nalazi se juţno od Orahovice, na sjevernim pristrancima Papuka iznad ceste Orahovica-Kutjevo obuhvaća 10 kaptaţa, voda se sa svih kaptaţa skuplja u zajedniĉku komoru i odvodi u vodospremu kapaciteta 500 m3.

Crpilište Fatovi nalazi se sjeverno od Orahovice na Orahovaĉkoj terasi koja se izdiţe na rubnom dijelu dravske doline, na dodiru sa sjevernim pristancima Papuka. Na crpilištu se nalaze ukupno tri pokusno-eksploatacijska zdenca, koji su smješteni izmeĊu korita Orahoviĉke rijeke i ceste Orahovica-Zdenci, sjeverno od Podravske magistrale, a juţno od ţeljezniĉke pruge. Sama izdašnost crpilišta na sadašnjem stupnju razvitka iznosi oko 30 l/s i razvitak crpilišta Fatovi pruţa dobre mogućnosti razvitka orahoviĉkog vodoopskrbnog sustava samim time jer je kemijskim analizama utvrĊena izvanredna prirodna kvaliteta vode.

Crpilište Topliĉki potok obuhvaća prigorske vodonosnike, te se sastoji od zdenca s uronjenom crpkom izdašnosti 3´4 l/sec. Analizom kakvoće vode ustanovljeno je da su svi sastojci u vodi crpilišta Toplica znatno ispod vrijednosti prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Uz kasniji razvitak crpilišta Fatovi koji je ukljuĉen u vodoopskrbni sustav, pokrenuti su i daljnji radovi na osvajanju nove baterije zdenaca koje bi zahvatile podzemne vode orahoviĉkog vodonosnika (crpilište Klanac). Trenutna situacija pokrivenosti vodoopskrbne

17 mreţe nije zadovoljavajuća te je kroz etapno proširenje postojećeg sustava potrebno poboljšati ukupno stanje mreţe prvenstveno ukljuĉenjem i preostalih naselja u sustav vodoopskrbe.

Potencijalno daljnje povećanje raspoloţivih crpnih koliĉina u naĉelu je moguće na svim izvorištima orahoviĉkog vodoopskrbnog sustava, no najveći uĉinci postići će se razvitkom orahoviĉkog kvartarnog vodonosnika na lokaciji Klanac.

Distributivno podruĉje Orahovica obuhvaća grad Orahovicu, te općine Crnac, Ĉaĉinci i Zdenci. Vodoopskrbni sustav izgraĊen je na podruĉju sljedećih naselja u sastavu grada Orahovica: Bijeljevina Orahoviĉka, Crkvari, Dolci, Donja Pištana, Karlovac Feriĉanaĉki, Nova Jošava, Orahovica i Stara Jošava. Na podruĉju naselja Duzluk i Gornja Pištana u funkciji je „seoski vodovod“ za kojeg nije izraĊena dokumentacija, dok je na podruĉju naselja ŠumeĊe vodoopskrbna mreţa izgraĊena, ali još nije u funkciji budući da za istu nije ishoĊena graĊevinska dozvola.

Vodoopskrbni sustav nije izgraĊen na podruĉju naselja ŠumeĊe, Kokoĉak i Magadinovac.

Prema podacima tvrtke Voda d.o.o. koja se bavi djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje potrošnja pitke vode u prosjeku iznosi 103 l/stanovnik/dan, a potrošnja gospodarskog sektora je znaĉajno manja nego potrošnja domaćinstava. Stanovnici naselja u kojima vodoopskrbni sustav još nije izgraĊen ili nije u funkciji, vodom se opskrbljuju iz kopanih, rjeĊe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont gdje je voda podloţna oneĉišćenju s površine.

Ukupna duţina vodoopskrbne mreţe na podruĉju grada iznosi 58 km, a zbog vremena izgradnje pojedinih dijelova sustava vodoopskrbe, javljaju se znaĉajniji gubici vode u distribucijskoj mreţi.

U budućem se razdoblju planira povezivanje vodoopskrbnog sustava Orahovica sa sustavima Slatina, Virovitica, Pitomaĉa, Špišić Bukovica, Voćin i Mikleuš u regionalni vodoopskrbni sustav Slavonska Podravina. Vodoopskrbni sustav Slavonske Podravine prostire se od Pitomaĉe do Donjeg Miholjca i Našica kroz dvije ţupanije i to: Virovitiĉko-podravsku i Osjeĉko-baranjsku, a okosnicu sustava ĉinit će pet crpilišta (Bikana/Korija, Medinci, Velimirovac, Fatovi i Donji Miholjac), te magistralni cjevovodi koji ih povezuju.

3.6. Odvodnja

Stanje u pogledu odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda Grada Orahovice je nezadovoljavajuće. Zbog velikih investicijskih ulaganja koja zahtijevaju ovakvi infrastrukturni projekti, te skupog i dugotrajnog procesa izrade projektne dokumentacije i ishoĊenja potrebnih dozvola, aktivnosti se ne provode ţeljenom dinamikom.

Sustav odvodnje je izgraĊen u naseljima Orahovica i Duzluk ukljuĉujući orahovaĉko jezero, dok je u naselju Bijeljevina Orahoviĉka kanalizacijska mreţa izgraĊena, ali još nije u funkciji.

18

U tijeku je ishoĊenje potvrde glavnog projekta za sljedeću fazu izgradnje sustava kanalizacije. Ukupna duljina izgraĊene mreţe iznosi 30,38 km.

Odvodni sustav izgraĊen je kao polurazdjelni, a na podruĉju grada nema ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda, tako da se neproĉišćene otpadne vode iz postojećeg kanalizacijskog sustava direktno ispuštaju u vodotok Vuĉica. U ostatku naselja zagaĊene vode iz domaćinstava prihvaćaju se u sabirne i septiĉke jame, dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliţe vodotoke. Najveći broj septiĉkih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemlje i u vodonosne slojeve. Dakako da je time standard ţivljenja u svim naseljima daleko manji. Do izgradnje kanalizacijskog sustava u pojedinim naseljima, nuţno je izvoĊenje nepropusnih trokomornih sabirnih jamau svim domaćinstvima da se bar na taj naĉin smanji eventualno zagaĊenje vodonosnika.

U tijeku je izrada idejnog rješenja za proĉišćivaĉ otpadnih voda budući da postojeća dokumentacija nije valjana zbog zastarjele tehnologije.

3.7. Gospodarenje otpadom

Djelotvorno i po okoliš neškodljivo zbrinjavanje kućnog i komunalnog otpada predstavlja polaznu osnovu za oĉuvanje prirodnih kvaliteta i urbanog standarda.

Smanjenje koliĉina otpada i njegovo organizirano i kontrolirano zbrinjavanje, osnovne su pretpostavke za uspješno rješavanje problema zbrinjavanja otpada.

Na podruĉju grada Orahovice provodi se organizirani naĉin prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada kojeg provodi komunalno poduzeće „Papuk“ d.o.o. iz Orahovice. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno je 1.784 domaćinstva, odnosno 90,9% stanovništva . Otpad se prikuplja u kantama zapremnine 120 l i 240 l te kontejnerima zapremnine 1.100 l. Odvoz komunalnog otpada iz domaćinstava s podruĉja grada Orahovice provodi se jedanput tjedno, a odvoz otpada iz privrede po potrebi.

Na podruĉju grada omogućeno je selektivno prikupljanje pojednih vrsta otpada (staklo, metal, PET ambalaţa) putem mreţe zelenih otoka (izgraĊeno je 5 zelenih otoka, planira se izgradnja još 10).

Prikupljeni komunalni otpad se odlaţe na odlagalištu Tuk koje se nalazi na podruĉju Grada Orahovice, 4 km sjeverno od središta grada. Odlagalište je u vlasništvu tvrtke „Papuk“ d.o.o. Tijekom proteklog razdoblja izvršene su brojne aktivnosti s ciljem legalizacije odlagališta i ishoĊenja sve potrebne dokumentacije.

Sanacija navedenog odlagališta otpada provedena je gotovo u cjelosti te je preostalo izvesti završni pokrovni sloj. Planirano je da navedeno odlagalište bude u funkciji sve do izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom. U sluĉaju kašnjenja izgradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom, predviĊena je i nova ploha za odlaganje komunalnog otpada

19 kao i izgradnju novih objekata na proširenom dijelu lokacije kojima će se unaprijediti gospodarenje otpadom - reciklaţnog dvorišta, reciklaţnog dvorišta za graĊevni otpad s odlagalištem inertnog otpada, sortirnice, kompostane za zeleni otpad, te pretovarne stanice.

Na podruĉju grada evidentirano je šest lokacija odbaĉenog otpada (tzv. „divlja“ odlagališta otpada). Sukladno financijskim mogućnostima, povremeno se organiziraju akcije uklanjanja odbaĉenog otpada sa navedenih lokacija, tako je grad Orahovica sudjelovao u akciji „Zelena ĉistka – dan za ĉisti okoliš“ koja se odrţava diljem Hrvatske, a u Orahovici je sudjelovalo brojno lokalno stanovništvo i udruge.

3.8. Groblja

Na podruĉju grada izgraĊeno je ukupno 15 groblja, od kojih je 10 u funkciji, dok na 5 groblja pokopi nisu vršeni od 1950. godine.

Tablica: groblja na području grada Naziv/lokacija groblja Površina (m2) Gradsko groblje Orahovica 31 265 Pravoslavno groblje u 3108 Orahovici Duzluk 2 886 Crkvari 3 794 Nova Jošava 4 960 Donja Pištana 4.790 Dolci 4.920 Karlovac Feriĉanaĉki 1.570 ŠumeĊe 2.590 Izvor: Papuk d.o.o.

Prateće graĊevine u vidu mrtvaĉnica izgraĊene su uz pet groblja te zadovoljavaju potrebe. Groblja takoĊer zadovoljavaju kapacitete, te nije predviĊena izgradnja novih niti proširenje postojećih groblja.

4. GOSPODARSTVO

Globalna ekonomska kriza, kao i recesija koja je uslijedila, ostavile su znaĉajne posljedice na gospodarstvo grada Orahovice, uzrokujući pad gospodarske aktivnosti. Pored recesije, gospodarstvo je opterećeno i nizom problema iz novije prošlosti kao što su teţak proces tranzicije gospodarstva prema ekonomiji otvorenog trţišta, te nedostatak domaćih i stranih investicija.

Sukladno Odluci Vlade o razvrstavanju jedinica lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/2013), Grad Orahovica razvrstan je u III. skupinu

20 jedinica lokalne samouprave ĉija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeĊu 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, odnosno indeks razvijenosti grada iznosi 86,22 % prosjeka Republike Hrvatske.

4.1. Poduzetništvo i obrtništvo

Gospodarske djelatnosti na podruĉju Grada obuhvaćaju segmente poljoprivredne proizvodnje, eksploatacije mineralnih sirovina s pratećim djelatnostima, te druge industrijske ili industrijsko-preraĊivaĉke i servisno-zanatske djelatnosti kao samostalne gospodarske aktivnosti ili u funkciji praćenja drugih većih gospodarskih subjekata. Prema podacima Registra poslovnih subjekata Republike Hrvatske, od ukupno 115 tvrtki na podruĉju Grada, 83 su aktivne. Prema pravnom obliku 65 tvrtki je registrirano kao društvo sa ograniĉenom odgovornošću, 5 je jednostavnih društava sa ograniĉenom odgovornošću, 7 ustanova, 4 zadruge te po jedno dioniĉko društvo i javno trgovaĉko društvo.Prema podacima Obrtnog registra na podruĉju grada registrirana su 122 aktivna obrta.

Tablica: Popis poduzeća i obrta prema djelatnostima

Šifra po NKD-u Djelatnost Poduzeće Obrt Ukupno A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4 7 11 B rudarstvo i vaĊenje 2 0 2 C preraĊivaĉka industrija 13 18 31 D opskrba elektriĉnom energijom, plinom, parom i 3 0 3 klimatizacija E opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, 1 0 1 gospodarenje otpadom te djetanosti sanacije okoliša F graĊevinarstvo 6 12 18 G trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila 14 23 37 i motocikala H prijevoz i skladištenje 6 16 22 djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i 4 17 21 I usluţivanja hrane J informacije i komunikacije 1 5 6 K financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 1 2 L poslovanje nekretninama 0 0 0 M struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti 16 10 26 N administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 0 1 1 O javna uprava i obrana, obavezno socijalno 0 0 0 osiguranje P obrazovanje 5 0 5 Q djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3 0 3 R umjetnost, zabava i rekreacija 3 0 3 S ostale usluţne djelatnosti 1 12 13 T djelatnosti kućanstava kao poslodavaca 0 0 0 U djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 0 0 0 ukupno 83 122 205 Izvor: Registar poslovnih subjekata, Obrtni registar, lipanj 2015.

21

Grafikon: Poduzeća i obrti prema djelatnosti

S R Q P N M K J I obrti H poduzeda G F E D C B A

0 5 10 15 20 25 Izvor: Registar poslovnih subjekata, Obrtni registar, lipanj 2015.

Prema gore navedenim podacima, te prikazanom grafu, vidljivo je kako je najveći broj poslovnih subjekata registriran za djelatnosti skupine G; trgovina na malo i veliko; popravak motornih vozila i motocikala (18%), zatim slijedi C; preraĊivaĉka industrija (15%) i M; Struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti (13%).

Prema broju zaposlenih jedno poduzeće je veliko, tri su srednja, dok sva ostala pripadaju u kategoriju malih poduzeća. MeĊu tvrtkama koje zapošljavaju veći broj radnika su PP Orahovica d.d. iz Orahovice, koja zapošljava 326 radnika na uzgoju ţitarica i drugih usjeva; ''Ciprijanović'' d.o.o. iz Orahovice sa 191 zaposlenih u proizvodnji stolica; ''Keramika Modus'' d.o.o. iz Orahovice sa 128 zaposlenih u proizvodnji keramiĉkih ploĉica; Radlovac d.d. iz Orahovice, sa 70 zaposlenih na vaĊenju kamena i proizvodnji graĊevinskog materijala; SD d.o.o. iz Orahovice sa 77 zaposlenih u proizvodnji tekstila.

4.2. Poljoprivredne djelatnosti

Grad Orahovica ima brojne razvojne mogućnosti koje se temelje na prirodnim znaĉajkama prostora, odnosno poljoprivrednom zemljištu, a bitnu ulogu ima i vrlo visok stupanj ekološke oĉuvanosti ĉitavog prostora.

Poljoprivredno zemljište zauzima 3.548,93 ha, što ĉini udjel od 28,7% u ukupnoj površini grada. Vezano za pedološke osobine tla, na podruĉju grada 1.639,07 ha, odnosno 46,18 %

22

ĉine vrijedna obradiva tla, dok su ostale površine (1.909,86 ha odnosno 53,81 %) u kategoriji ostalog obradivog tla.

Osnovne kulture su ţitarice (pšenica, zob, jeĉam i kukuruz) sa tendencijom smanjivanja tih kultura i povećanje proizvodnje industrijskog bilja (uljana repica, šećerna i stoĉna repa, duhan), krmnog bilja i povrtnih kultura u nizinskom dijelu te vinove loze i voćarskih kultura u Papuĉkom kraju, a u posljednje vrijeme biljeţi se i rast proizvodnje ljekovitog bilja.

Najveći poljoprivredni gospodarski subjekt na podruĉju grada Orahovica je PP Orahovica koji raspolaţe s više od 10.760 ha obradivih površina, a osnovne djelatnosti kojima se bavi su ratarska, stoĉarska, voćarska, vinogradarska te ribnjaĉarska proizvodnja.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na podruĉju grada u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta evidentiran je 341 subjekt, gdje u sustavu jedno poljoprivredno gospodarstvo moţe imati više vrsta uporabe zemljišta.

Rijeĉ je uglavnom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, koja su prema svojoj površini, proizvodnim kapacitetima i ostvarenim ekonomskim rezultatima mala.

Tablica: Popis poljoprivrednih zemljišta prema vrsti uporabe zemljišta Broj parcela po Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) vrsti uporabe Broj PG-a Oranica 1379,22 1303 280 Staklenici na oranici 1,66 11 7 Livada 82,45 247 121 Pašnjak 57,63 44 33 Vinograd 182,64 160 98 Iskrĉeni vinograd 14,84 3 2 Voćnjak 296,20 300 160 Rasadnik 1,5 2 1 Mješoviti višegodišnji 0,70 6 6 nasadi Ostale vrste korištenja 2,22 6 5 zemljišta UKUPNO 2019,06 2082 341 Izvor: APPRRR, ARKOD

Kako je vidljivo iz prethodne tablice, poljoprivredno zemljište je usitnjeno, parcele koje saĉinjavaju jedan poljoprivredni posjed su površinom male, a ĉesto i meĊusobno udaljene. Koristi se ukupno 2.019,06 ha površine poljoprivrednog zemljišta, sa ukupno 2.082 parcele, te prosjeĉna veliĉina parcele iznosi samo 0,969 ha. U takvim uvjetima evidentno je kako su većina poljoprivrednika na podruĉju Grada Orahovica mali proizvoĊaĉi koji nemaju odgovarajuća sredstva za proizvodnju (oprema, skladišta, silosi, hladnjaĉe, preraĊivaĉki kapaciteti i sl.), koja su pojedinom poljoprivredniku preskupa za nabavu ili izgradnju. Usitnjeno poljoprivredno zemljište onemogućuje veću proizvodnju, rezultira većim troškom

23 po jedinici proizvoda te dovodi u pitanje razvoj poljoprivredne proizvodnje i njezinu odrţivost.

Tablica: Vrsta i broj poljoprivrednih gospodarstava Vrsta PG Broj Obiteljsko gospodarstvo 337 Obrt 6 Trgovaĉko društvo 5 Ostali 1 UKUPNO 349 Izvor: APPRRR

Iz navedene tablice vidljiv je broj poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti. Najviše je obiteljskih gospodarstava, njih 337, potom 6 obrtnika i 5 trgovaĉkih društava. Od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava na podruĉju Orahovice 9 je ekoloških proizvoĊaĉa.

Na podruĉju grada Orahovice od davnih vremena prisutno je i pĉelarstvo kao vrlo vaţna djelatnost. Podruĉje grada jedno je od rijetkih podruĉja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona ispaše zapoĉinje oko 15. travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfemi i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15. lipnja na kestenu i lipi.

U Gradu Orahovici djeluje i Pĉelarska udruga „Pĉelica“, osnovana s ciljem okupljanja pĉelara radi zajedniĉkog djelovanja. Stoga osim pĉelara s podruĉja Grada okuplja i pĉelare iz općine Zdenci, Ĉaĉinci i Crnci. Podatak udruge iz 2014. godine ukazuje na 39 registriranih pĉelara sa 2.625 pĉelinjih zajednica, odnosno 67 po jednom pĉelaru.

Zbog velikog prirodnog potencijala na podruĉju grada Orahovice proizvodnja lješnjaka takoĊer je jedna od znaĉajnijih poljoprivrednih djelatnosti. PP Orahovica najveći je proizvoĊaĉ lješnjaka u Hrvatskoj i regiji, a u svom poslovnom sastavu ima i najmoderniji pogon za doradu lješnjaka. PP Orahovica d.d. proizvodi lješnjake na 230 ha nasada lijeske starosti 28 godina, te 46 ha mladog nasada zasaĊenog u jesen 2011. godine sortimenta istarski dugi, rimski i haleški div. Plantaţa se nalazi na ekološkim lokacijama izmeĊu sela Donja Pištana, Bukvik i Ĉaĉinci. Godišnja proizvodnja iznosi 500-600 tona i namjenjena je domaćem i stranom trţištu, a 40 radnika je uposleno na berbi lješnjaka u PP Orahovici.

PP Orahovica najznaĉajniji je i proizvoĊaĉ sadnica lijeske koje proizvodi u rasadniku u sklopu plantaţe lješnjaka. U jednoj vegetacijskoj godini u rasadniku se proizvede do 100.000 komada vrhunskih sadnica lijeske.

Vinogradarstvo i vinarstvo takoĊer su znaĉajne grane poljoprivrede na podruĉju grada Orahovica. Udruga vinogradara, voćara i vinara svake godine okuplja sve veći broj vinogradara i vinara, a njihove aktivnosti su brojne i sudjeluju na mnogim manifestacijama sa svojim proizvodima. Najveći uzgajivaĉ groţĊa i proizvoĊaĉ vina na podruĉju grada Orahovice je PP Orahovica. Na 192 ha vinograda uzgaja razliĉite sorte groţĊa: Silvanac zeleni, Pinot sivi, Rajnski rizling, Graševina, Frankovka, Chardonnay i Sauvignon. Vina se proizvode u najmodernije opremljenoj vinariji, a samu kvalitetu dokazuju brojne medalje.

24

Razvoj poljoprivrede na podruĉju Grada ima povoljne uvjete za razvoj i u budućnosti kroz povezivanje gospodarskih subjekata iz poljoprivrede i obiteljskih gospodarstava, potom kroz preraĊivaĉke kapacitete, te povezivanje poljoprivrede i turizma.

4.3. Šumarstvo i drvopreraĊivaĉka industrija

Najznaĉajniji prirodni resurs na podruĉju grada Orahovice predstavljaju šumske površine. Šumsko zemljište prostire se na ukupno 7.381,99 ha, što ĉini 59,69 % ukupne površine grada. Od šumskog zemljišta na prostoru Grada Orahovice zastupljene su gospodarske šume i šume posebne namjene. Šume posebne namjene se nalaze jugozapadno od Orahovice na obroncima Papuka i Krndije. Prevladavaju šume bukve, šume kitnjaka i obiĉnog graba i drugih vrsta. Od šuma posebne namjene na podruĉju grada nalaze se sastojine za odmor i rekreaciju te sjemenske sastojine. Većina šuma Grada Orahovice nalazi se u Parku prirode Papuk.

Na podruĉju Grada Orahovice šumskim zemljištem gospodari poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma, podruţnica Orahovica, Gospodarske jedinice „Orahovaĉka planina“, „Kokoĉaĉka planina“, „Duzluĉka planina“ i „Pištansko-prigorske šume“.

Blizina šume i drvnih sirovina omogućila je razvoj drvne i drvo-preraĊivaĉke industrije na ovome podruĉju. Najznaĉajniji gospodarski subjekti koji se bave ovom djelatnošću su Ciprijanović d.o.o. (proizvodnja namještaja, masivnih drvenih ploĉa i briketa), Pan parket d.o.o. (proizvodnja parketa) i Agropak d.o.o. (proizvodnja drvene ambalaţe).

Drvni preraĊivaĉi okupljeni su u Viridis klaster koji je osnovan s ciljem doprinosa jaĉanju konkurentnosti drvno-preraĊivaĉkog sektora ţupanije. U tijeku je izgradnja Panonskog drvnog centra kompetencija u virovitiĉkoj poduzetniĉkoj zoni. Uz istraţivanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije, Centar će nuditi i usluge transfera tehnologije, izradu prototipa inovativnih proizvoda od drva, usluge produkt dizajna, dizajna pakiranja te usluge poslovnog savjetovanja i kreiranja robnih marki, a zasigurno će doprinijeti razvoju samoga grada Orhovice kao i Ţupanije u cijelosti.

4.4. Eksploatacija mineralnih sirovina i preraĊivaĉka industrija

Znaĉajno prirodno bogatstvo na podruĉju grada Orahovice predstavljaju mineralne sirovine - glina, kamen dolomit, dijabaz, kvarcit, dolomitni vapnenac, kvarcni pijesak. Na podruĉju Grada evidentirana su eksploatacijska polja tehniĉko-graĊevinskog kamena te ciglarske i keramiĉarske gline.

Eksploatacijska polja tehniĉko graĊevinskog kamena su: Hercegovac (veliĉina cca 28,3 ha), Oršulica kosa (veliĉina cca 39,8 ha), Brenzberg-Toĉak (veliĉina cca 43,0 ha), Ţervanjska (veliĉina cca 34,2 ha) i Hercegovac II (veliĉina cca 3,7 ha). Eksploatacijska polja ciglarske i keramiĉke gline su: Orahovica (veliĉina cca 0,3 ha) i Orahovica 1 (Krĉenik) (veliĉina cca 16,4 ha).

25

Prostornim planom Virovitiĉko-podravske ţupanije evidentiran je i jedan istraţni prostor. Rijeĉ je o lokalitetu Petrov Vrh površine cca 9,13 ha i mogućoj eksploataciji tehniĉko graĊevinskog kamena i/ili graĊevinskog pijeska i šljunka. Na podruĉju grada otkrivena su i leţišta nafte i plina koje je potrebno istraţiti.

Zahvaljujući navedenim potencijalima ekploatacija mineralnih sirovina i s njom povezana industrija graĊevinskih materijala prednjaĉe po udjelu u ukupnim gospodarskim pokazateljima.

Najveći gospodarski subjekt u ovoj djelatnosti je Radlovac d.d. koji eksploatira 4 kamenoloma (Hercegovac, Oršulica, Brenzberg i Ţervanjska) te pripada u srednje velike proizvoĊaĉe tehniĉko graĊevinskog kamena, a treba još istaknuti i tvrtku Keramika Modus koja zapošljava 128 radnika u proizvodnji keramiĉkih ploĉica.

Budući da su mineralne sirovine neobnovljiv prirodni resurs vaţno je s njima upravljati odgovorno prema lokalnoj i široj društvenoj zajednici drţeći se temeljnih naĉela odrţivog razvoja i zaštite okoliša, što takoĊer ukljuĉuje i sanaciju postojećih devastiranih podruĉja i napuštenih polja.

4.5. Poduzetniĉke zone

Izgradnjom poduzetniĉkih zona Grad Orahovica nastoji potaknuti razvoj gospodarstva, povećati broj gospodarskih subjekata, poboljšati poslovne rezultate, povećati konkurentnost poduzetnika te povećati zaposlenost i udio proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.

Na podruĉju grada osnovane su dvije poduzetniĉke zone: Poduzetniĉka zona I Orahovica, te Poduzetniĉka zona II Orahovica.

Poduzetniĉka zona I Orahovica, ukupne je površine 3,65 ha. Navedena zona je u cjelosti popunjene te u njoj radi 11 tvrtki: Keramika modus d.o.o – proizvodnja keramiĉkih ploĉica; Ĉelik remont – obrada ţeljeza i ĉelika; Pan parket d.o.o. – proizvodnja laminata; Radlovac d.o.o. – proizvodnja tehniĉkog kamena i trgovaĉki centar; Phoenix d.o.o. – proizvodnja gotovih proizvoda od metala; Ciprijanović d.o.o. – proizvodi od drveta; Europak – proizvodnja gajbi za jabuke; Zidar Jurić; Holwik d.o.o.; Pilana Alnus; Gravia asfaltna baza.

S obzirom da na podruĉju navedene zone više nema prostora za prihvat novih poduzetnika, osnovana je Poduzetniĉka zona II Orahovica. Zona je locirana sjeverno od grada Orahovice uz drţavnu cestu D – 2 i lokalnu cestu L – 40085 te juţno od ţeljezniĉke pruge Dalj – Osijek – Koprivnica – Varaţdin. Od središta grada udaljena je 4 kilometra.

Ukupna površina zone iznosi 23,13 ha, od ĉega je trenutno popunjeno 14,53 ha (63%). Poslovna zona II namjenjena je industrijskim pogonima i postrojenjima, velikim radionicama, te ostaloj industriji koja ne zagaĊuje. Uz ostale proizvodne poslovne subjekte koji djeluju u zoni, potrebno je istaknuti da je na podruĉju zone sagraĊena najveća fotonaponska elektrana u Hrvatskoj „Orahovica 1“, a u pripremi je izgradnja još tri sunĉane elektrane po istom

26 principu. U pripremi je i izgradnja proizvodno poslovne graĊevine za preradu drveta (mini pilana sa izloţbeno-prodajnim prostorom).

U sklopu zone II planira se izgradnja Poduzetniĉkog inkubatora koji će biti dio Mreţe poduzetniĉkih inkubatora Virovitiĉko-podravske ţupanije. Inkubator će moći primiti 15 stanara, poduzetnika poĉetnika, od ĉega 5 u proizvodnim djelatnostima (5 mini proizvodnih pogona, svaki veliĉine 108,95 m2 korisne površine), te 10 u usluţnim djelatnostima (10 ureda razne veliĉine od cca 22 do cca 56 m2).

27

4.6. OIE i energetska uĉinkovitost

Kod elektroenergetskih projekata, tendencija grada je korištenje obnovljivih izvora energije, kako u smislu postavljanja solarnih panela na javnim objektima, tako i u smislu poticanja privatnih investicija ovog tipa. Tako je u Orahovici izgraĊena najveća solarna elektrana nazivne snage 500 kilovat-pika (Kwp). Po završetku trećeg postrojenja to će biti najveća fotonaponska solarna elektrana ukupne snage 2,5 MW. Elektrana je izvedena korištenjem polikristalne fotonaponske tehnologije visoke uĉinkovitosti. Ukupno je ugraĊeno 2000 fotonaponskih modula na površini od 15.000 m2. Postojeća elektrana samo je dio planiranog postrojenja koje će u konaĉnici obuhvaćati još jednu solarnu elektranu te elektranu na biomasu.

Kolektorska elektrana za potrošnu toplu vodu i potporu grijanju snage 17 kw izgraĊena je i na zgradi Djeĉjeg vrtića Palĉić, te se tu nalazi i FNE elektrana DV Palĉić instalirane snage 13 KW, po veliĉini je druga u gradu odmah iza FNE Orahovica 500. Koristi se uglavnom za vlastite potrebe te posjeduje ugovor o otkupu sporadiĉnih viškova i deseta je te vrste u Hrvatskoj. Kombinacijom se dobiva 30 KW energije na sat i u potpunosti je u vlasništvu Grada Orahovice. Od velikog znaĉaja je takoĊer i FNE Papuk 2KW koja sluţi iskljuĉivo za vlastite potrebe bez isporuke na mreţu, iako je spojena na mreţu. U obuhvatu DPU „Dugo Polje“ planirana je velika sunĉana elektrana na fotonaponskim modulima kao nekom vrstom natkrivenog javnog parkiranja, što predstavlja inovativno i ekonomiĉno rješenje prostora za odrţiv razvoj. U Orahovici ima cca 50 elektrana iskljuĉivo u sustavu poticanja ispod 10kw i klasificiraju se u male elektrane. Kako u zemlji, tako i u inozemstvu, takve male elektrane smatraju se najkvalitetnijim riješenjima općenito kada su u pitanju OIE iz sunca.

U svrhu praćenja trendova u tehnologiji, projektiranju i gradnji neintegriranih elektrana, ali i modernih postrojenja integriranih na postojeće zgrade i one koje se projektiraju, u Gradu djeluje Povjerenstvo za OIE. Grad Orahovica nalazi se meĊu rijetkim gradovima i općinama EU koji su prešli zadanu granicu od 20% energije iz OIE, te za sada koriste oko 27%.

4.7. Turizam

Turizam predstavlja jednu od najdinamiĉnijih i najsloţenijih društveno-ekonomskih pojava suvremenog doba kao i jedno od najmultidisciplinarnijih podruĉja koje je polovicom 20. st. postalo predmetom znanstvenih istraţivanja, a dotiĉe se podruĉja geografije, poljoprivrede, arhitekture, poduzetništva, obrazovanja, okoliša i dr..

Na podruĉju grada Orahovica turizam se prvenstveno bazira na prirodi, kulturi i baštini ovoga kraja, njihovoj oĉuvanosti i atraktivnosti, autohtonim osobitostima podruĉja, izletniĉko- rekreacijskim prostorima te bogatoj eno-gastronomskoj ponudi. Turizam se na ovim podruĉjima razvija već od 1914. godine kada je osnovano „Društvo za proljepšavanje mjesta i okolice“. Iako se danas neprestano ulaţu napori za razvoj i unapreĊenje turistiĉke

28 infrastrukture i osmišljavanje novih turistiĉkih sadrţaja, dosadašnji gospodarski uĉinci turizma daleko su ispod potencijala s kojima podruĉje grada raspolaţe.

Park prirode Papuk koji se dijelom nalazi na podruĉju grada postaje sve prepoznatljivija turistiĉka destinacija. Prema podacima Javne ustanove Park prirode Papuk, isti godišnje posjeti oko 120.000 posjetitelja, meĊutim samo manji dio njih posjeti Orahovicu, te je nuţno kontinuirano djelovati na jaĉoj promociji lokalnih potencijala i objedinjavanju turistiĉke ponude.

Grad karakterizira bogata sakralna, profana, arheološka i kulturna baština te je nuţno kontinuirano provoditi zaštitne mjere za oĉuvanje i oţivljavanje ovih spomenika hrvatske povijesne baštine. Jaĉa turistiĉka valorizacija srednjovjekovnih gradova omogućila bi gradu Orahovica stvaranje prepoznatljivog turistiĉkog proizvoda koji se svojom jedinstvenošću izdvaja iz ponude kontinentalnog turizma.

Crkva sv. Lovre gotiĉka je crkva iz 15. stoljeća s grobljem i gradištem, koja je kasnije barokizirana. Manastir s crkvom sv. Nikole jedan je od najstarijih pravoslavnih manastira u Hrvatskoj osnovan krajem 16. stoljeća. Plemićka kurija (Curiae mobilitaris) podno Ruţice grada nastala je u razdoblju prijelaza kasne gotike u ranu renesansu, u 15. ili 16. st., te ĉini jednu spomeniĉku cjelinu s obliţnjim zaštićenim srednjovjekovnim gradovima Ruţica i Oršulić. Srednjovjekovni Grad Oršulić zaštićeno je profano kulturno dobro, arheološki posve neistraţeno. Crkva Uzašašća sv. Kriţa sagraĊena je 1757. godine u baroknom stilu, a unutrašnjost joj krase vrijedni predmeti sakralne umjetnosti iz perioda baroka i klasicizma. Veliku vaţnost ima i kasnosrednjovjekovni i renesansni Ruţica grad. To je jedan od najbolje saĉuvanih srednjovjekovnih gradova u Slavoniji i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijskih kompleksa u Hrvatskoj. Nalazi se na 374 metara nadmorske visine, a njezine zidine šire se na prostoru od 8.000 m².

29

Stari Orahovaĉki podrum izgradio je poznati orahovaĉki vinogradar i vinar Matin pl. Nagy 1894. godine. Njegovo stogodišnje postojanje predstavlja vinsku tradiciju ovih prostora. Vodenica je sagraĊena poĉetkom 20. st., najstarija fotografija datira iz 1912. godine. U tom vremenu vlasnici vodenice nazivali su se „poredari“. Postojao je red po kojem se vršila meljava ţitarica, a u tome su sudjelovale samo obitelji koje su uloţile u izgradnju vodenice i njeno odrţavanje. 2005. godine vodenica je ureĊena ali prema svom izvornom izgledu. Lokomotiva ĆIRO obiljeţava otvaranje ţeljezniĉke pruge u gradu Orahovica 1907. godine, te prve poĉetke razvoja grada kroz ţeljezniĉku prometnu povezanost.

Nedaleko od Ruţica grada nalazi se umjetno Orahovaĉko jezero koje je najposjećenija turistiĉka destinacija na podruĉju grada. Jezero je izgraĊeno 1961. godine gradnjom umjetnog nasipa, a prostire se na površini od 1,52 ha. Prema procjenama, jezero godišnje posjeti oko 200.000 posjetitelja. Jezero je povezano sa Ruţica gradom 800 m dugom pouĉnom stazom duţ koje su postavljene 23 edukativne table sa sadrţajima vezanima za biološku raznolikost šume, geološke karakteristike i kulturno povijesnu baštinu grada.

Orahovaĉko jezero dio je velikog kompleksa izletište Orah u sklopu kojeg se nalaze mnogi atraktivni sadrţaji: velike travnate i šumske površine za razne sportske atraktivnosti: odbojka na pijesku, biciklistiĉke i planinarske staze, trekking; djeĉje igralište, površine namijenjene za roštilj i kampiranje, ugostiteljski objekti...

U budućem se razdoblju planira ureĊenje kompleksa „Jezero - Hercegovac - Ruţica grad“ koji će se prostirati na površini od oko 60 ha, a obuhvaćat će brojne dodatne sadrţaje: sportske terene, hotel i ugostiteljske objekte, novo parkiralište, turistiĉki vlak, ţiĉaru, skijalište s dvije skijaške staze, brdsku biciklistiĉku stazu, a planira se i sanacija obliţnjeg kamenoloma koji će biti potopljen vodom kako bi se to podruĉje uredilo za sportove na vodi.

30

Sva navedena prirodna i kulturna baština predstavlja vrlo znaĉajne resurse ovog podruĉja koji se mogu turistiĉki mnogo jaĉe valorizirati, pospješiti razvoj selektivnih oblika turizma te utjecati na gospodarski razvoj Grada Orahovice.

Od velikog znaĉaja za razvoj turizma grada Orahovice predstavlja Centar za edukaciju Orahovica (nekadašnje djeĉje odmaralište Merkur) u vlasništvu Gradskog društva Crvenog kriţa Osijek. Smješteno je na breţuljku iznad Orahovice, na obroncima Krndije, prema lokalnoj cesti za Novu Jošavu. Kompleks posjeduje apartmane i sobe s tri zvjezdice, hostel i odmaralište s ukupno 196 smještajnih jedinica koje su na usluzi CDP-u (tvrtki u vlasništvu GDCK Osijek), rastoran, zatvoreni bazen, terene za sport i rekreaciju, te ograĊeno parkiralište. Odmaralište ima dugu tradiciju odrţavanja škole u prirodi za slavonsko-baranjske (a i ostale) uĉenike osnovnih škola, te je pogodno za odrţavanje seminara, konferencija i sliĉno. Najznaĉajnije funkcije centra su: škola u prirodi, obuka neplivaĉa, obuka ĉlanstva i ekipa crvenog kriţa, znanstveni programi, seminari, savjetovanja i radionice u cilju daljnjeg razvoja civilnog društva. U Centru je takoĊer smješten i Nacionalni centar za integrativnu medicinu d.o.o. ĉiji su suosnivaĉi Medicinski fakultet u Osijeku i GDCK Osijek te je planom razvoja predviĊena izgradnja dvorane s multidisciplinarnom funkcijom. TakoĊer je predviĊeno, sljedeće akademske godine, otvaranje sveuĉilišnog preddiplomskog studija fizioterapije, a studenti će biti smješteni u organizaciji CDP-a. Naobrazba djelatnika u svrhu pruţanja medicinskih programa (fizioterapija) pridonijet će razvoju zdravstvenog turizma na podruĉju grada Orahovice.

31

Sam Grad Orahovica ima znaĉajnu turistiĉku vrijednost u prostoru upravnog podruĉja grada Orahovice. Uz ţupnu crkvu sv. Kriţa koja je i najstarija saĉuvana arhitektonska graĊevina grada orahovice, znaĉajan je i secesijski hotel iz 1906. godine. Postojeće graĊevine koje danas formiraju urbanistiĉku sliku Orahovice datiraju preteţno iz 20. st., uz pojedine saĉuvane primjere iz 19. st., a to je nekoliko obiteljskih kuća sa saĉuvanim izvornim stilom gradnje iz navedenog vremenskog perioda.

Veliki potencijal za razvoj seoskog turizma predstavljaju brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se u posljednjih nekoliko godina, kroz svoju osnovnu djelatnost poljoprivredu, dopunski ukljuĉuju u razliĉite oblike pruţanja usluga turistima te u djelatnosti prerade na vlastitom imanju. OPG-i mogu znatno pridonijeti razvoju turistiĉke ponude i prepoznatljivosti grada Orahovica na širem turistiĉkom trţištu.

Prostrana lovna podruĉja s bogatim fondom divljaĉi omogućuju intenzivniji razvoj lovnog turizma. Lovaĉka udruga „Vepar“ Orahovica nakon 60 godina neprekidnog rada gospodari s dva lovišta: drţavnim lovištem broj X/8 „Orahovaĉka planina“ površine 5838 ha, u brdskom dijelu i ţupanijskim lovištem broj X/18 „Orahovica“ površine 6072 ha, u nizinskom dijelu. Lovište obuhvaća podruĉje jugozapadno od grada Orahovice, na sjevernim obrncima Papuka. Prema uvjetima u kojima divljaĉ obitava lovišta pripadaju panonskom podruĉju.

Bogatstvo vodenim površinama predstavlja preduvjet za jaĉi razvoj ribolovnog turizma, a brojna vinorodna podruĉja potencijal su intenzivnijeg razvoja enološkog turizma, posebice kroz mogućnost razvoja vinske ceste.

Kako bi se unaprijedila postojeća turistiĉka ponuda te ojaĉala povezanost poljoprivrede i turizma formiran je tematski put „Putevima vina, lova i ribolova“ u duţinu od oko 30 km. Put objedinjuje velik broj subjekata u turizmu, te prirodnih i kulturnih znamenitosti na podruĉju pet gradskih naselja: ŠumeĊe, Crkvari, Nova Jošava, Orahovica, Duzluk.

U naselju Duzluk nalaze se i ribnjaci, koji su u vlasništvu Športskog ribolovnog društva Šaran iz Orahovice. Ribnjaci su udaljeni svega 2,5 km od centra Orahovice i smješteni su u prekrasnim breţuljkastim predjelima, okruţeni šumama i livadama. U sklopu ribnjaka, na površini od 8.000 m2 nalaze se tri jezera, ĉetvrto je u izgradnji, s postojećim ribolovnim domom. Voda je ekološki ĉista, jezera bogata ribom i to: šaranom, somom, štukom, smuĊom i tolstolobikom. U turistiĉku ponudu, za najmanje 10 posjetilja, ukljuĉeno je pripremanje ribljih specijaliteta, a takoĊer postoji i mogućnost kampiranja.

Planinarske staze takoĊer ĉine znaĉajan dio orahovaĉke turistiĉke ponude, znaĉajna je i pouĉna staza „Ruţica grad“, a kao vrlo atraktivan smatra se i vidikovac na Petrovom vrhu.

Orahovaĉko jezero ishodište je Slavonskog planinarskog puta dugog 360 km, na koji se spajaju i druge brojne planinarske staze iz šireg orahovaĉkog okruţenja. Od jezera jedna staza vodi do Ruţice grada, pa preko Starog grada, u ĉijoj je blizini Antina spilja, do vrha Krndije- Kapovca. Druga staza vodi kroz selo Duzluk, preko Stjenjaka-kamene litice vulkanskog porijekla, visoke cca 60 m, ili okolo preko Duzluĉkog potoka pa sve do manastira Sv. Nikole.

32

Pouĉna staza „Ruţica grad“ u duţinu od 800 m, od „Jezera“ do srednjovjekovnog grad „Ruţice“ ima ureĊene stepenice na strmijim dijelovima staze i ureĊeni izvor podno zida Ruţica grad. Na stazi su postavljene 23 edukativne table sa sadrţajima koji objašnjavaju biološku raznolikost šume, geološke karakteristike te vrijednu kulturno-povijesnu baštinu podruĉja.

Vidikovac na Petrovom vrhu nalazi se na višim predjelima Papuka. Tu su postavljene drvene klupe i stolovi te se moţe uţivati u predivnom pogledu koji se pruţa ĉak i preko MaĊarske granice.

Tradiocionalne manifestacije takoĊer ĉine znaĉajan dio orahovaĉke turistiĉke ponude. Na godišnjoj se razini organizira oko 80 dogaĊanja, od ĉega polovicu organiziraju Grad i/ili Turistiĉka zajednica, a ostatak lokalne udruge uz podršku grada. Najprepoznatljivija meĊu njima je Orahovaĉko proljeće, višednevna manifestacija koja obuhvaća brojne kulturne, sportsko-rekreativne i zabavne sadrţaje, a potrebno je još istaknuti Dane piva, Festival zelenog silvanca, Crkvaraĉko prelo, najveći glazbeni festival alternativne i urbane glazbe u Hrvatskoj ”Ferragosto Jam”, otvorenje turistiĉke sezone na izletištu Orah, obiljeţavanje svjetskog dana turizma, obiljeţavanje Dana grada, orahovaĉke maškare...

Grad Orahovica nastoji oĉuvati tradicijske vrijednosti ovoga kraja, te ulaţe financijska sredstva u obnovu ili izgradnju turistiĉkih atrakcija koje će obogatiti turistiĉku ponudu grada i uĉiniti je jedinstvenom pa je tako izgraĊen geološko petrografski zid koji svojim sadrţajem predstavlja zbirku najvaţnijih stijena šire okolice Orahovice, obnovljena je, već spomenuta, stara lokomotiva uskotraĉnog vlaka iz 1939. godine koja se nekada koristila u ţeljezniĉkom prometu. Turistiĉku ponudu obogatila je i izgraĊena replika stare vodenice s poĉetka 20. stoljeća, izgraĊena je sjenica kneginje Ruţice, odrţava se i stari vinski podrum iz 1894. godine. Grad je takoĊer specifiĉan po velikom broju blizanaca te se i ta ĉinjenica nastoji turistiĉki valorizirati.

Smještajni kapaciteti na podruĉju grada osigurani su kroz: hotel Dukat - hotel je smješten u samom centru grada Orahovice, prema hrvatskim standardima ima 3 zvjezdice, raspolaţe ukupno s 46 leţaja u 24 sobe i restoranom kapaciteta oko 200 osoba; sobe za iznajmljivanje „Ruţica grad“ – zgrada je smještena u samoj jezgri grada na vrlo atraktivnoj lokaciji,

33 smještajne jedinice su 2 apartmana, 4 dvokrevetne sobe, te 4 jednokrevetne sobe, sveukupno raspolaţe s 14 leţajeva; sobe „Sport“ Strilić – sobe tj. gostionica „Sport“ nalazi se na drţavnoj cesti D2, te raspolaţe s ukupno 10 leţaja; OPG Šimatić – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Šimatić“ nudi 6 leţaja u 2 sobe, a smješteno je 50 metara od poznatog jezera na izletištu „Orah“; i OPG Odmor u zelenom – raspolaţe s jednom dvokrevetnom te jednom trokrevetnom sobom s pogledom na Papuk. Smještajni kapaciteti su osigurani i u Centru za edukaciju (bivše djeĉje odmaralište Merkur), centar raspolaţe sa ukupno 254 leţaja.

Iako turistiĉke sadrţaje na podruĉju grada posjeti velik broj posjetitelja, sluţbeni podaci o broju turistiĉkih dolazaka i noćenja su skromni, te pokazuju negativan trend. Tako je 2013. godine zabiljeţeno 1470 dolazaka (991 domaći i 479 stranih turista) i 3292 noćenja, dok je u 2014. godini zabiljeţeno 1209 dolazaka (720 domaćih i 489 stranih turista) i 3016 noćenja. S ciljem unapreĊivanja općih uvjeta boravka turista, promocije turistiĉkog proizvoda i razvijanja svijesti o vaţnosti i gospodarskim, društvenim i drugim uĉincima turizma, osnovana je Turistiĉka zajednica grada Orahovice koja okuplja pravne i fiziĉke osobe u djelatnosti turizma, te pravne i fiziĉke osobe neposredno povezane s tim djelatnostima na podruĉju grada. Za potrebe obavljanja struĉnih i administrativnih poslova Turistiĉke zajednice osnovan je Turistiĉki ured u kojem se turisti/posjetitelji mogu informirati o svim turistiĉkim potencijalima ovog podruĉja.

Izletištem Orah, odnosno budućim kompleksom upravlja tvrtka Ruţica grad d.o.o. za turizam, rekreaciju ugostiteljstvo i komunalne djelatnosti, u 100% vlasništvu grada Orahovice.

Osnovne prepreke razvoja turizma na podruĉju grada oĉituju se u neorganiziranoj turistiĉkoj ponudi koja ovisi o inicijativama pojedinaca, nedovoljnim marketinškim i promotivnim aktivnostima, nedovoljnoj financijskoj moći subjekata koji se ţele baviti turizmom, nedostatku smještajnih kapaciteta, nedovoljnoj educiranosti turistiĉkih subjekata o pruţanju kvalitetne restoranske i hotelijerske usluge i sl. Stoga je za daljnji uĉinkoviti razvoj turizma na podruĉju grada potrebno i dalje poticati suradnju svih dionika turistiĉkog razvoja radi zajedniĉke promocije i stvaranja zajedniĉkih turistiĉkih proizvoda, objediniti turistiĉku ponudu te tako ponuditi jedinstven doţivljaj, jedinstvenu priĉu svih posebnosti kojima podruĉje grada raspolaţe.

34

4.8. Ĉlanstvo u LAG-u PAPUK

Lokalna akcijska grupa „Papuk“ obuhvaća podruĉje Grada Orahovice, te općine Crnac, Ĉaĉinci, Zdenci i Mikleuš, te ukupno 49 naselja unutar pet JLS-a. Podruĉje LAG-a nalazi se u jugoistoĉnom dijelu Virovitiĉko-podravske ţupanije. Površina LAG-a iznosi 467,99 km², što predstavlja 23,12% površine Virovitiĉko-podravske ţupanije. Najveću površinu LAG-a „Papuk“ zauzima Općina Ĉaĉinci sa 145,02 km², Grad Orahovica sa 123,67 km², Zdenci 88,84 km², Crnac 79,13 km² i Mikleuš sa 35,29 km². Prema popisu stanovništva DZS-a iz 2011. godine na podruĉju LAG-a ţivi 12,930 stanovnika, odnosno 27,63 stanovnika/km².

Slika: Područje LAG-a Papuk na prostoru Virovitičko-podravske županije

Cilj lokalne akcijske grupe je zajedniĉko osmišljavanje i poticanje projekata u razvoju ruralnih podruĉja, a upravo se osnivanjem LAG-a ostvaruju nuţni preduvjeti za korištenje EU fondova za ruralni razvoj i provedbu LEADER programa za razvoj ruralnih podruĉja.

Osnovni zadatak LAG-a je izrada i implementacija Lokalne razvojne strategije, te usmjeravanje i praćenje njene provedbe ukljuĉujući korištenje sredstava potpore, a sve u cilju poboljšanju gospodarskog stanja za graĊane, poduzeća i lokalne samouprave, odnosno povezivanje i ostvarenje svih potreba zajednice.

35

Ĉlanstvo Grada Orahovice u LAG-u „Papuk“ moţe znatno doprinijeti razvoju svijesti u poljoprivrednom i poduzetniĉkom sektoru o potrebama trţišta i podizanju kapaciteta za korištenje novih trţišnih mogućnosti, posebno uvoĊenjem novih tehnologija i obnovljivih izvora energije, potaknuti proizvodnju i potrošnju lokalnih poljoprivrednih proizvoda (promidţba, marketing, lanci nabave i sl.), potaknuti diverzifikaciju djelatnosti na poljoprivrednim domaćinstvima kroz razvoj selektivnih oblika turizma, oĉuvanje i revitalizaciju kulturne i tradicijske baštine te stvaranje dodane vrijednosti proizvoda i usluga. LAG takoĊer promiĉe i potiĉe veću suradnju lokalnih dionika, proizvoĊaĉa, pruţatelja usluga i potrošaĉa, te razvija i jaĉa kapacitete ljudskih resursa kako bi se potaknulo lokalno zapošljavanje u ruralnim sredinama. Isto tako, LAG jaĉa socijalne usluge te potiĉe ukljuĉivanje marginaliziranih, osjetljivih i socijalno-ekonomski ugroţenih skupina društva u aktivan ţivot zajednice. Stoga je za zakljuĉiti kako je djelovanje Lokalne akcijske grupe i implementacija Lokalne razvojne strategije u direktnoj korelaciji s izradom i implementacijom Strateškog programa razvoja Grada Orahovice i ostvarenjem njegovih strateških ciljeva.

5. RADNA SNAGA

5.1. Zaposlenost

Radno sposobno stanovništvo kao demografski okvir predstavlja izvor egzistencije za cjelokupno stanovništvo te je pokazatelj društveno-gospodarske razvijenosti nekog prostora. Rad postaje sve vaţniji gospodarski resurs, a kontinuirano poboljšanje njegove kvalitete pretpostavka je ekonomskog rasta i razvoja. Zaposlenost odreĊuje proizvodne mogućnosti gospodarstva i utjeĉe na ţivotni standard stanovništva.

Ukupan broj radnog sposobnog stanovništva starosne dobi izmeĊu 15 i 64 godine na podruĉju grada Orahovice je 3.688, od ĉega je nešto veći udio ţena i iznosi 51%.

U pogledu zaposlenosti na podruĉju grada Orahovice, sukladno podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31.05.2015. godine, ukupno je evidentirano 1900 zaposlenih osoba. Prema podacima popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 3.668 stanovnika starijih od 15 godina, 1.900 je zaposleno, što ĉini 52% ekonomski aktivnog stanovništva, dok je 1.768 ekonomski neaktivno, što ĉini 48% navedene populacije.

Temeljem podataka navedenih u tablici, koja slijedi, vidljivo je da 82% zaposlenih ĉine radnici kod pravnih osoba, slijede radnici kod fiziĉkih osoba s udjelom od 10,5%, te obrtnici s udjelom od 5,3%, potom samostalne profesionalne djelatnosti, njih 1,5%, te poljoprivrednici s udjelom od 0,68%. Potrebno je naglasiti kako u ukupnom udjelu zaposlenih prevladavaju muškarci sa 61,3%, dok je udio zaposlene ţenske populacije 38,7%.

36

Tablica: Osiguranici mirovinskog osiguranja prema osnovama osiguranja Osnova osiguranja Broj osiguranika Muškarci Ţene Ukupno Radnici kod pravnih osoba 975 576 1551 Obrtnici 68 33 101 Poljoprivrednici 7 6 13 Samostalne profesionalne 11 18 29 djelatnosti Radnici kod fiziĉkih osoba 100 100 200 Ukupno 1164 736 Sveukupan broj 1900 osiguranika Izvor podataka: HZMO, svibanj 2015.

Grafikon: Osiguranici mirovinskog osiguranja prema osnovama osiguranja

20 13 101 200 Radnici kod pravnih osoba

obrtnici

poljoprivrednici

1551 samostalne profesionalne djelatnosti radnici kod fizičkih osoba

Izvor podataka: HZMO, svibanj 2015.

5.2. Nezaposlenost

Jedan od najznaĉajnijih problema, kako na razini cijele zemlje tako i na podruĉju Grada Orahovica je pitanje nezaposlenosti. Registrirane nezaposlene osobe su osobe od 15 do 65 godina sposobne za rad, a koje nisu u radnom odnosu.

Unatoĉ visokom stupnju nezaposlenosti u Gradu Orahovici, kao i cijeloj Republici Hvatskoj, nema dovoljno poduzetniĉke svijesti za samozapošljavanje, malo je inicijativa „odozdo“ i prisutna je nedovoljna motiviranost većine nezaposlenih, a veliki ĉimbenik u ovom procesu stagnacije predstavlja i nedovoljna motiviranost za dodatnom edukacijom i prekvalifikacijom u deficitarna zanimanja.

37

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz kolovoza 2015. godine na podruĉju grada Orahovice registrirano je ukupno 403 nezaposlene osobe, od ĉega 247 ţena (61,3%), te 156 muškaraca (38,7%).

Od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba 58 osoba je bez radnog iskustva, dok 121 osoba pripada u kategoriju dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje se na Zavodu za zapošljavanje nalaze dvije i više godina. Od kupnog broja nezaposlenih 7 je osoba s invaliditetom, a 58 nezaposlenih osoba ima status hrvatskog branitelja.

Grafikon: Kretanje broja nezaposlenih osoba za razdoblje 2010. – kolovoza 2015. godine

Series1

600 518 541 495 481 500 450 455

400

300

200

100

0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. kolovoz 2015. Series1 450 455 495 518 541 481

Izvor podataka: HZZ, kolovoz 2015.

Promatrajući kretanje broja nezaposlenih osoba u posljednjih pet godina razvidno je povećanje broja nezaposlenih osoba od 2010. do 2014. godine. Dok podatak iz kolovoza 2015. ukazuje na znaĉajno smanjenje broja nezaposlenih osoba. U posljednjem promatranom razdoblju od 2014. godine do kolovoza 2015. zabiljeţen je pad broja nezaposlenih osoba za 11%.

Tablica: Broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja Razina obrazovanja Broj nezaposlenih 2014. godina 2015. godina Bez škole i nezavršena osnovna 18 9 škola Završena osnovna škola 98 72 Srednja škola 362 263 Prvi stupanj fakulteta, struĉni 26 24 studij i viša Fakultet, akademija, struĉni studij, 36 35 doktorat Ukupno 541 403 Izvor podataka: HZZ, kolovoz 2015.

38

Promatrajući strukturu obrazovanja nezaposlenih osoba u 2015. godini, prevladavaju osobe srednje struĉne spreme (263 osobe). Znaĉajan je i broj nezaposlenih osoba bez škole i sa završenom osnovnom školom (81 osoba) koje su u vrlo nepovoljnom poloţaju na trţištu rada s vrlo malim izgledima pronalaska novog zaposlenja. Dosta je velik broj i visokoobrazovanih nezaposlenih osoba, ĉak 59 osoba, odnosno 15% od ukupnog broja nezaposlenih.

UsporeĊujući broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u 2014. i 2015. godini, vidljivo je znaĉajno smanjenje broja nezaposlenih osoba sa srednjom struĉnom spremom za 19%, dok se broj visokoobrazovanih osoba neznatno smanjio u datom razdoblju, za svega 0,5%.

Grafikon: Obrazovna struktura nezaposlenih u 2015. godini

59 9 72 Bez škole i nezavršena osnovna škola Završena osnovna škola

srednja škola

Visoko obrazovanje

263

Izvor podataka: HZZ, kolovoz 2015.

Promatrajući strukturu nezaposlenih osoba prema dobi i spolu, od ukupno 403 nezaposlene osobe 247 je osoba ţenske populacije. 142 osobe (35%) pripada u skupinu teţe zapošljivih osoba stariji od 50 godina, a udio ţenske populacije u toj skupini iznosi 52%. U skupini mladih nezaposlenih osoba do 29 godina na Zavod za zapošljavanje prijavljeno je 116 osoba (29%), od ĉega je 68 ţena. Najveća nezaposlenost se biljeţi u dobnoj skupini 55-59 godina, što je vidljivo u sljedećoj tablici:

Tablica: Struktura nezaposlenih osoba prema dobi i spolu DOB SPOL UKUPNO MUŠKARCI ŢENE 15-19 18 6 24 20-24 11 25 36 25-29 19 37 56 30-34 16 31 47 35-39 4 29 33 40-44 9 25 34 45-49 11 20 31 50-54 11 39 50

39

55-59 34 32 66 60 i više 23 3 26 UKUPNO 156 247 403 Izvor podataka: HZZ, kolovoz 2015.

Grafikon: Struktura nezaposlenih osoba prema dobi i spolu

žene muškarci

60 i više 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više žene 6 25 37 31 29 25 20 39 32 3 muškarci 18 11 19 16 4 9 11 11 34 23

Izvor podataka: HZZ, kolovoz 2015.

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA

Društvenu infrastrukturu ĉine svi objekti koji zadovoljavaju potrebe stanovništva u okviru odgojno-obrazovnih, kulturnih, sportskih, zdravstvenih i drugih djelatnosti, te omogućavaju ukupan socijalno-gospodarski razvoj podruĉja.

6.1. Institucije javne uprave

Grad Orahovica je jedan od tri gradova na podruĉju Virovitiĉko podravske ţupanije te obavlja poslove lokalne samouprave. Zbog brojnosti stanovnika, gospodarskog znaĉaja te brojnosti središnjih funkcija predstavlja mikroregionalno središte Ţupanije. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osnovan je Jedinstveni upravni odjel.

Grad Orahovica u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog znaĉenja kojima se neposredno ostvaruju prava graĊana i to osobito poslove koji se odnose na:

 ureĊenje naselja i stanovanje,

40

 prostorno i urbanistiĉko planiranje,  komunalno gospodarstvo,  briga o djeci,  socijalna skrb,  primarna zdravstvena zaštita,  odgoj i obrazovanje,  kultura, tjelesna kultura i šport,  zaštita potrošaĉa,  zaštita i unapreĊenje prirodnog okoliša,  protupoţarna zaštita i civilna zaštita,  promet na svom podruĉju,  ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Predstavniĉko tijelo graĊana ĉini Gradsko vijeće koje broji 18 ĉlanova, a koje u okviru svojih prava i duţnosti donosi opće i druge akte, te obavlja druge poslove u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, zakonskim propisima i Statutom Grada Orahovica.

U gradu Orahovici nalazi se Ispostava ureda drţavne uprave u Virovitiĉko podravskoj ţupaniji unutar kojeg djeluju Matiĉni ured, Ured za imovinsko-pravne poslove, Ured za gospodarstvo, Ured za društvene djelatnosti te Ured za besplatnu pravnu pomoć.

Na podruĉju Grada osnovani su Mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja graĊana u odluĉivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ţivot i rad graĊana. Na podruĉju grada djeluje ukupno 11 mjesnih odbora i to: Donja Pištana, Dolci, Crkvari, Nova Jošava, Stara Jošava, Duzluk, Rajĉula, Tomĉekovac, Doljani, Merkur i Centar.

Temeljem Odluke Gradkog vijeća Grada Orahovice osnovan je Savjet mladih Grada Orahovice u koji su izabrani mladi u dobi od 15 do 30 godina. Savjet mladih je savjetodavno tijelo Grada Orahovice, koje promiĉe i zagovara prava, potrebe i interese mladih u cilju njihovog sudjelovanja u odluĉivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i znaĉaja za mlade, aktivno ukljuĉivanje mladih u javni ţivot te informiranje i savjetovanje mladih grada Orahovice. Savjet mladih ima 7 ĉlanova, a ĉlanovi se biraju na razdoblje od 2 godine.

Grb Grada Orahovice sastoji se od trokutasto – srcolikog štita ţuto – zlatne boje. U sredini štita nalazi se srednjovjekovni grad „Ruţica“ u crnoj boji.

Zastava Grada Orahovice je pravokutnog oblika plave boje. Omjer širine i duţine zastave je 1:2. U sredini zastave nalazi se grb Grada Orahovice postavljen tako da se središnja toĉka grba poklapa s toĉkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Širina grba na zastavi je polovina širine zastave, odnosno polovina stranice zastave. Sveĉana pjesma Grada Orahovice nosi naziv „Pjesma Gradu“.

41

Dan Grada Orahovice je 3. svibnja – blagdan Našašća sv. Kriţa, koji se sveĉano slavi kao gradski blagdan.

Grad Orahovica je tijekom vremena uspostavio posebno ĉvrste i prijateljske odnose s gradovima prijateljima i to: Općinom Baĉka Topola u Srbiji, te Općinom Orfu u MaĊarskoj. Temeljna misao u razvoju meĊusobnih odnosa bila je promicanje i oĉuvanje prijateljskih odnosa te suradnje meĊu društvenim, kulturnim, obrazovnim, gospodarskim, športskim i drugim subjektima i institucijama gradova prijatelja.

Sporazum o suradnji i uspostavljanju dobrih odnosa izmeĊu Grada Orahovice i Baĉke Topole u Srbiji potpisan je 2012. godine, no njihova dugogodišnju povezanost datira još iz prošlog stoljeća, od 70-ih godina, kada su uĉenici razmjenjivali posjete. Sporazum o suradnji i uspostavljanju dobrih odnosa izmeĊu Grada Orahovice i Općine Orfu, MaĊarska, takoĊer je potpisan 2012. godine.

6.2. Odgojno obrazovna infrastruktura

Od odgojno obrazovnih ustanova na podruĉju grada Orahovice zastupljeni su djeĉji vrtić, osnovna škola i srednja škola. U sklopu Centra za edukaciju smješten je i Nacionalni centar za integrativnu medicinu d.o.o. ĉiji su osnivaĉi Medicinski fakultet u osijeku i GDCK Osijek te je planom razvoja predviĊena izgradnja dvorane s multidisciplinarnom funkcijom, a sljedeće akademske godine previĊeno je otvaranje sveuĉilišnog preddiplomskog studija fizioterapije (Sveuĉilišni preddiplomski studij fizioterapije 3 godine, 30 studenata na godinu).

Djeĉji vrtić „Palĉić“ na podruĉju grada Orahovica, uz redoviti program djeĉjeg vrtića te jasliĉke grupe osigurava i provedbu programa predškolskog odgoja. Vrtić trenutno pohaĊa 118 polaznika te isti kapacitetom ne zadovoljava potrebe na podruĉju grada.

Na podruĉju grada djeluje i Osnovna škola „Ivana Brlić Maţuranić“ u okviru koje djeluje Podruĉna škola Nova Jošava. U školskoj godini 2014/2015 školu pohaĊa ukupno 381 uĉenik.

U istoj je zgradi smještena i srednja škola „Stjepan Ivšić“. Srednja škola u Orahovici osnovana je 1965. godine kao Gimnazija, a 1967. godine osnovana je i Škola uĉenika u privredi s brojnim zanimanjima u obrtništvu i uslugama. 1968. godine škole se objedinjavaju u Srednjoškolski centar, a u sliĉnom obliku škola djeluje i danas.

Škola obrazuje uĉenike u sljedećim programima i zanimanjima:

 Gimnazija: opća, prirodoslovno – matematiĉka,  Strojarstvo: tokar, strojobravar, plinoinstalater, vodoinstalater, autolimar, automehaniĉar,  Ekonomija i trgovina: komercijalist, prodavaĉ,  Poljoprivreda: voćar – vinogradar – vinar, vrtlar, cvjećar, poljoprivredni gospodarstvenik,  Prehrana: mlinar, pekar, mesar, rukovatelj prehrambenim strojevima,

42

 Promet i voţnja: vozaĉ motornog vozila,  Kemijska tehnologija: kemijski laborant,  Ugostiteljstvo i turizam: kuhar, konobar

Uz školsku zgradu je smještena i sportska dvorana sa pratećim sadrţajima koju koriste uĉenici osnovne i srednje škole.

Slika: Zgrada osnovne i srednje škole

6.3. Zdravstvena i socijalna zaštita

Zdravstvena zaštita stanovništva grada Orahovice osigurana je putem Doma zdravlja Virovitiĉko podravske ţupanije, ispostava Orahovica. Dom zdravlja u svom sastavu u skladu sa osnovnom mreţom zdravstvene djelatnosti ima sljedeće ambulante: opću/obiteljsku medicinu te stomatološku, pedijatrijsku, ginekološku i fizioterapeutsku ambulantu. TakoĊer, u Orahovici je organizirano deţurstvo tima hitne medicinske pomoći u ambulantama Doma zdravlja.

U ljekarniĉkoj djelatnosti na podruĉju grada djeluju dvije ljekarne.

Za pruţanje socijalne zaštite na podruĉju grada nadleţan je Centar za socijalnu skrb, Ispostava Orahovica. Od ustanova socijalne skrbi na podruĉju grada djeluje Dom za stare i nemoćne osobe „Vedri dani“, u privatnom vlasništvu, kapaciteta 35 štićenika.

6.4. Sportsko rekreativni sadrţaji i infrastrukture

Grad Orahovica se kroz godine profilirao i kao grad sporta, budući da gotovo i nema sporta koji nije zastupljen na podruĉju grada, a sportom se bavi veliki broj mladih ali i odraslih. Grad intenzivno ulaţe u športsku infrastrukturui te potiĉe rad brojnih sportskih klubova. Na podruĉju grada zastupljeni su brojni sportsko rekreativni sadrţaji, a za odrţavanje treninga i sportskih manifestacija koristi se i dvorana pri osnovnoj i srednjoj školi.

43

Tablica: Popis sportskih terena LOKACIJA OPIS VRSTA TERENA Komada NK PAPUK - Orahovica nogomet glavno igralište – trava 1 nogomet pomoćno igralište - trava 1 NK Došk - Dolci nogomet glavno igralište – trava 1 nogomet pomoćno igralište - trava 1 Orahovica- B. Jelaĉića teniski teren tenisit 4 košarka beton 1 odbojka pijesak 1 mali nogomet umjetna trava 1 Park Rajĉula mali nogomet trava 1 Donja Pištana mali nogomet trava 1 Izletište Orah - Jezero odbojka pijesak 1 Park – kod Stošićevog tenis tenisit 1 Šetališta Doljani mali nogomet beton 1 boĉalište pijesak 2 košarka beton 1 Škola u Orahovici mali nogomet beton 2 košarka beton 1 Nova Jošava – sklop škole mali nogomet trava 1 Izvor podataka:

U sklopu Centra za edukaciju Orahovica kojim upravlja gradski Crveni kriţ stanovništvu je omogućeno korištenje sljedećih sadrţaja: sauna, mali fitness centar, bazen i sportski tereni, dok je orahovaĉko jezero i izletište Orah takoĊer pogodno za sve oblike rekreacije.

Osim ulaganja u sportsku infrastrukturu, na podruĉju grada potiĉe se i rad sportskih udruga te iste ĉine cca. 30% od ukupnog broja udruga. Zajednica športskih udruga grada Orahovice je športska udruga koja promiĉe interese orahovaĉkih sportaša i sportskih udruga, a broji oko 15 sportskih udruga te veliki broj sportaša i rekreativaca, ĉiji broj iz godine u godinu sve više raste.

Na podruĉju grada Orahovice djeluju:

 Nogometni klub „Papuk“ Orahovica  Nogometni klub „Došk“  Rukometni klub „Orahovica“ Orahovica  Ţenski rukometni klub „Orahovica“ Orahovica  Košarkaški klub „Orahovica“ Orahovica  Kuglaĉki klub KIO Orahovica i „Orahovica“ Orahovica  Boćarski klub „Doljani“ Orahovica  Hrvatsko planinarsko društvo Orahovica  Streljaĉko društvo Orahovica

44

 Šahovski klub „Orahovica“, Orahovica  Sportski ribolovni klub „Šaran“  Stolnoteniski klub  Biciklistiĉki klub LOOD  Streliĉarski klub Orahovica  Teniski klub Orahovica

Na podruĉju grada ureĊeno je i 5 djeĉjih igrališta i to: Rajĉula, Stošićevo šetalište, Centralni gradski park, Izletište Orah, Stara Jošava.

6.5. Društveni domovi

Društveni ţivot graĊana ponajviše je vezan uz nekolicinu objekata društvene infrastrukture od kojih najvaţniju ulogu imaju društveni domovi u kojima se tijekom godine organiziraju razna dogaĊanja vezana uz gospodarske i kulturne djelatnosti.

Na prostoru Grada više je objekata koji osiguravaju prostor za okupljanje mještana i posjetitelja te organizaciju razliĉitih društvenih sadrţaja, a to su društveni domovi izgraĊeni u naseljima: Doljani, Duzluk i Donja Pištana, dok dom u naselju Gornja Pištana nije u funkciji.

Za odrţavanje razliĉitih kulturnih, umjetniĉkih i zabavnih manifestacija koje obogaćuju društveni ţivot stanovništva koriste se i vatrogasni domovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava Orahovica, Stara Jošava, Nova Jošava, Dolci i Crkvari.

6.6. Kulturne ustanove

Glavne kulturne ustanove na podruĉju grada smještene su u kuriji Mihalović, secesijskom dvorcu smještenom u parku, u središtu Grada Orahovice.

Od 1989. godine na navedenoj lokaciji nalazi se Gradska knjiţnica Orahovica. Poĉetak knjiţniĉne djelatnosti u Orahovici moţe se ustanoviti na temelju dokumenta Pravila ĉitaonice orahovaĉke iz 1877. godine. U razvoju knjiţniĉne djelatnosti na podruĉju grada nakon Drugog svjetskog rata velike zasluge je imala knjiţniĉarka ĐurĊica Dević koja je izmeĊu ostalog uvela i prvu knjigu inventara sa svim struĉnim oznakama po Numerus curensu. 70 – ih godina knjiţnica je pripojena Narodnom sveuĉilištu "Robert Domany", u ĉijem sastavu ostaje do 1992. godine kada postaje samostalna ustanova. Gradska knjiţnica ima fond od 31140 sv. knjiga te odjele za djecu i odrasle s ĉitaonicama, a korisnicima knjiţnice su na raspolaganju novine, popularni i/ili struĉni ĉasopisi te dva raĉunala s pristupom internetu.

U istoj zgradi smješten je i Gradski muzej Orahovica. Muzej je lokalnog djelokruga, statusa B. U gradskom muzeju izloţena je izloţba „Srednjovjekovni grad Ruţica“. Ova iznimno znaĉajna izloţba, koja prezentira bogat i zanimljiv arheološki materijal prikupljen tijekom dugogodišnjih istraţivanja i iskopavanja Ruţice-grada, ima postati stalnim izloţbenim

45 postavom u muzeju grada Orahovice. Izloţbu je koncipirao i postavio Muzej Slavonije iz Osijeka.

Slika: zgrada knjižnice i muzeja

6.7. Vjerske zajednice

Na podruĉju grada djeluje Katoliĉka ţupa Našašća Sv. Kriţa, Crkvena općina Orahovica kao dio srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, Kršćanska vjerska zajednica Jehovini svjedoci te EvanĊeoska pentekostna crkva.

Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku ĉak 81,83% stanovništva grada Orahovice izjašnjava se katolicima, dok su u manjoj mjeri zastupljeni ostali vjernici: pravoslavci s 8,8%, protestanti s 1,07%, ostali kršćani 0,32%, muslimani 1,04%, i dr.

Tablica: Stanovništvo prema vjeri na području grada Orahovica Red. Vjera Br. pripadnika vjerskog Udio u ukupnom br. br. opredjeljenja stanovnika (%) 1. Katolici 4.340 81,83 2. Pravoslavci 467 8,8 3. Protestanti 57 1,07 4. Ostali kršćani 17 0,32 5. Muslimani 55 1,04 6. Istoĉne religije 1 0,02 7. Agnostici i skeptici 35 0,66 8. Nisu vjernici i ateisti 202 3,81 9. Ne izjašnjavaju se 123 2,32 10. Nepoznato 7 0,13 Izvor podataka: DZS, Popis stanovništva 2011.

46

6.8. Civilno društvo

Udruge su vaţan ĉimbenik društvenog ţivota na podruĉju Grada Orahovica, a spektar pitanja kojima se bave je širok. Osnivaju se kao oblik slobodnog i dobrovoljnog udruţivanja više fiziĉkih, odnosno pravnih osoba, te kroz svoje djelovanje unapreĊuju kvalitetu društvenih sadrţaja, zauzimaju se za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode, odrţivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska zdravstvena i druga uvjerenja, ali i zagovaraju interese razliĉitih društvenih skupina, ĉime pozitivno utjeĉu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici.

Prema podacima Registra udruga iz rujna 2015. godine na podruĉju Grada registrirano je ukupno 85 udruga. Prema podruĉju svoga djelovanja trećina udruga registirana je u sportskim djelatnostima, a zatim slijede okupljanje sudionika Domoviniskog rata te vatrogasne djelatnosti.

Udruge okupljaju velik broj ĉlanova, ali prema dostupnim podacima Grada Orahovice vrlo mali broj ima zaposlene djelatnika. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja i svoje redovite programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinaĉna pokroviteljstva ili se financiraju iz proraĉuna grada.

7. KULTURNO POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA

Zaštita i oĉuvanje kulturnih dobara i prirodne baštine je od velikog znaĉaja za oĉuvanje identiteta odreĊenog lokalne samouprave i njenog naroda, a ima i veliku turistiĉku vrijednost. Stoga se kulturna i prirodna dobra moraju ĉuvati u neokrnjenom i izvornom stanju, te treba omogućiti i njihovo sustavno prenošenje budućim naraštajiima, što je u skladu s naĉelima odrţivog razvoja. Shodno tome treba financijski poticati i stvarati klimu za opstanak kulturnih i prirodnih dobara i poduzimanje mjera za njihovo redovito odrţavanje, sprjeĉavati bilo koji oblik ugroţavanja njihove vrijednosti i protupravnog postupanja. Dobra marketinška promocija kulturnih i prirodnih dobara omogućiti će njihovu odrţivu ekonomsku eksploataciju, a time će se osigurati i materijalna osnovica za njihovo sustavno odrţavanje i kvalitetnije prezentiranje ciljanim korisnicima.

7.1. Povijest grada

Orahovica se u povijesti prvi puta spominje u ispravi kralja Andrije II iz 1228. godine kojom se odreĊuju meĊe izmeĊu posjeda porodice Teten iz Ozyaga (Osuvak) i posjeda plemenite porodice orahoviĉke iz Orahovice. U srednjovjekovnim pisanim izvorima Orahovica se spominje i to kao grad (oppidum), posjed (possesio) i podruĉje (territorium).

Grad Orahovica sredinom 14. stoljeća spominje se kao kraljevski posjed. Kralj Ludovik 1357. godine, u zamjenu za grad Zrin, daje Orahovicu Nikoli Kontu i sinu njegova brata Jakobu Leukusu (Totu). Nakon te zamjene Orahovica postaje moćan zidani grad uz zemljišni posjed

47 koji se ubrzano razvija. Slava staroga grada Orahovice, zapravo utvrĊenoga grada Ruţice trajala je više nego sam grad, te i Marija Terezija spominje vaţnost grada i u 13. stoljeću, za provale Tatara, 1241. godine.

Poslije 1420. godine Orahovicu dobiva u nasljedstvo moćna hrvatska plemićka obitelj Gorjanski iz Gorjana. Kao gospodar Orahovice isticao se Nikola II. Ova obitelj je znatno unaprijedila i osnaţila gospodarski i kulturni ţivot u Orahovici, kada je dograĊeno nekoliko tvrĊavskih objekata. Nakon smrti posljednjeg muškog nasljadnika u porodici Gorjanskih, u posjed Orahovice ulazi oko 1470. godine Lovro Iloĉki. Poslije smrti Lovre Iloĉkog, 1522. godine grad Orahovica dolazi u posjed Ladislava Morea de Cula koji je bio posljednji gospodar Orahovice prije dolaska Turaka u ove krajeve. U lipnju 1543. godine grad, posjed i teritorij Orahovice su zauzeli Turci. Njihova vlast trajala je 144 godine, do 1687. godine.

Orahovica je, prema zapisima turskog putopisca Elvije Celebije, bogat sandţakat s 15 zaima (dobara) i 100 timara. Carski has (porezi) i druge obveze iznosile su 700.000 akĉa, a Orahovica je istovremeno sandţak-begovoj vojsci mogla dati 5.000 odabranih momaka.

Poslije oslobaĊanja od Turaka Orahovica s cijelim orahoviĉkim posjedom postaje 1704. godine vlasništvom Carske komore. Orahovica je nakon toga promijenila nekoliko vlasnika, a 1733. godine grofovi Pejaĉevićevi Orahovicu prodaju pridošlom bogatašu iz Makedonije Demetru Mihalovicu, ĉija je obitelj orahoviĉki posjed zadrţala sve do kraja 19. stoljeća. Posljednji ugledni ĉlan ove loze Antun Mihalovic bio je hrvatski ban u razdoblju od 1917. do 1918.

Povijesni izvori o prošlosti Orahovice podudaraju se s prošlošću grada Ruţice. Danas od srednjovjekovne gradine Ruţica postoje samo razvaline koje su evidentirane kao spomenik nulte kategorije. Grad se nalazi na jednom od obranaka Papuka, na nadmorskoj visini od 337 metara, juţno od Orahovice. Danas se poduzimaju zaštitne mjere za oĉuvanje i oţivljavanje ovog spomenika hrvatske povijesne baštine.

48

7.2. Kulturna dobra

Zahvaljajući bogatoj prošlosti, podruĉje Grada Orahovica karakterizira iznimno bogatstvo kulturnih dobara koje u budućnosti moţe postati temelj gospodarskog razvoja ovog podruĉja, posebice kroz intenzivniji razvoj turistiĉkih djelatnosti.

Na podruĉju Grada, prema podacima Ministarstva kulture, registrirano je 9 kulturnih dobara.

Tablica: Zaštićena kulturna dobra na području grada Orahovice Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra Z-368 Crkvari Crkva sv. Lovre Nepokretno kulturno dobro - pojedinaĉno Z-370 Duzluk Kompleks manastira s crkvom Nepokretno kulturno dobro - sv. Nikole pojedinaĉno Z-377 Orahovica Crkva Našašća sv. Kriţa Nepokretno kulturno dobro - pojedinaĉno Z-375 Orahovica Grad "Ruţica" Nepokretno kulturno dobro - pojedinaĉno Z-4714 Orahovica Ostaci plemićke kurije (Curiae Nepokretno kulturno dobro - Nobilitaris) pojedinaĉno Z-376 Orahovica Srednjovjekovni grad Oršulić Nepokretno kulturno dobro - pojedinaĉno Z-2296 Crkvari Inventar crkve sv. Lovre Pokretno kulturno dobro - zbirka Z-2297 Orahovica Inventar crkve Našašća sv. Pokretno kulturno dobro - Kriţa zbirka ROS-139 Duzluk Inventar crkve sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - zbirka Izvor: Registar kulturnih dobara

Sam grad Orahovica, odnosno njegovo najstarije urbanistiĉko središte kojeg ĉine barokna ţupna crkva sv. Kriţa iz 18. stoljeća te secesijski hotel iz 1906. godine ĉini posebnu vrijednost u prostoru. GraĊevinski fond grada Orahovice sastoji se najvećim dijelom od graĊevina izgraĊenih tijekom 20. stoljeća, uz pojedine saĉuvane primjere iz 19. stoljeća. Specifiĉnost grada Orahovice predstavljaju njegove mnogobrojne zelene površine, perivoji i nasadi zelenila. Njihova uloga u ukrašavanju i oplemenjivanju gradskog prostora vrlo je znaĉajna. Na razliĉitim lokacijama razmješteno je ukupno pet perivoja.

Posebno je vrijedna spomeniĉka cjelina koju ĉine zaštićeni srednjovjekovni gradovi Ruţica i Oršulić te plemićka kurija. Kasnosrednjovjekovni i renesansni grad Ruţica jedan je od najbolje saĉuvanih srednjovjekovnih gradova u Slavoniji i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijskih kompleksa u Hrvatskoj. Smješten je oko 2,5 km jugoistoĉno od grada Orahovice, izmeĊu sjevernih obronaka Papuka i Krndije. Ruţica-grad zauzima hrbat visine 378 m i rasprostire se na površini od 800 m2. Srednjovjekovni grad Ruţica nastao je krajem

49

14. i poĉetkom 15. st., a svoj je procvat doţivio u vrijeme knezova Nikole i Lovre Iloĉkog – u vrijeme kasnog srednjeg vijeka, visoke gotike i renesanse. Ruţica grad ide u red najznaĉajnijih gradova – utvrda u srednjovjekovnom ugarskom kraljevstvu. Veliĉina grada i njegovi sadrţaji – kapela, arhitektonska kamena plastika, stakleni prozori, zanatske radionice, kamena poploĉenja, vodovod, kaljeve peći, talijanska renesansna keramika, bronĉani svijećnjaci, oruţje i vojna oprema, oruĊe i alat, te brojni svakodnevni uporabni predmeti, govore u prilog visokog standarda ţivljenja, veliĉine i znaĉaja ovog grada. Poĉetkom 18. st. vjerojatno je sasvim napušten i više nije obnavljan.

Srednjovjekovni grad Oršulić je plemićki grad ili utvrda, koji je prema dostupnim podacima znatno stariji od Ruţice. Utvrda je izgraĊena na teško pristupaĉnom brijegu jugozapadno od Ruţice na oko 700 m nadmorske visine, zaštićena strmim brdskim kosinama. O ovoj utvrdi nema izravnih povijesnih podataka, iako je moguće da se u povijesnim izvorima iz 13. i 14. stoljeća neki podaci odnose upravo na ovu utvrdu, a ne na obliţnji Ruţica grad.

Plemićka kurija (Curiaenobilitaris) podno Ruţice grada kod Orahovice, nastala je u razdoblju prijelaza kasne gotike u ranu renesansu, u 15. ili 16. st. Ostatci kurije predstavljaju na podruĉju Slavonije rijedak primjer samostalno stojeće profane graĊevine koja pripada kasnoj gotici odnosno ranoj renesansi. Kurija se sastojala od većeg sklopa zgrada te je sluţila vlasnicima Ruţica grada kao udobno ladanjsko prebivalište pod zaštitom utvrde u koju se moglo skloniti u sluĉaju opasnosti.

Manastir sv. Nikole jedan je od najstarijih pravoslavnih manastira u Hrvatskoj. Nalazi se u sjevernim uvalama planine Krndije, oko 3 km juţno od grada Orahovice. Manastir je sagraĊen je 1594. godine na mjestu rimokatoliĉkog samostana pustinjaĉkog reda sv. Augustina, a 1777. godine manastiru su dozidani i tzv. konaci. To su bile zgrade za smještaj, u kojima su se ujedno pisale i svete knjige, te izraĊivali predmeti od plemenitih metala bjelokosti i drveta za potrebe manastira. Kulturna vaţnost samostana je u oĉuvanim freskama koje su nastavak poznate moravske škole slikanja.

50

7.3. Zaštićena podruĉja prirode

Od podruĉja prirodne baštine na podruĉju grada Orahovice najviši stupanj zaštite uţiva Park prirode Papuk koji obuhvaća rubni dio grada. Park prirode Papuk predstavlja geološki najraznolikije podruĉje u ovom dijelu Republike Hrvatske, a karakterizira ga i iznimna biološka raznolikost te bogata kulturno povijesna baština.

Prostornim planom Virovitiĉko podravske ţupanije predviĊeni za zaštitu na ovom podruĉju su:

 u kategoriji “posebni rezervat“: Mrtvi dol (šumska vegetacija)  u kategoriji “spomenik prirode“: Rustine (geomorfološki)  u kategoriji „znaĉajni krajobraz“: podruĉje oko Ruţice grada; podruĉje oko manastira Sv. Nikolaj  u kategoriji „spomenik parkovne arhitekture“: lokalitet Merkur; šuma Albus; središnji gradski park u Orahovici

Ekološka mreţa na podruĉju grada Orahovice obuhvaća Podruĉja oĉuvanja znaĉajna za vrste i stanišne tipove – POVS (HR2000580 Papuk) i Podruĉja oĉuvanja znaĉajna za ptice – POP (HR1000040 Papuk)

7.4. Biljne i ţivotinjske zajednice

Osnovne reljefne osobine prostora odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova. Dvije osnovne geomorfološke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa vegetacijskog pokrova: brdski i nizinski. Bogatstvo vodom bilo je jedno od osnovnih preduvjeta za razvoj velikih šumskih prostranstava. Najveći prostor zauzimaju šume kitnjaka s grabom (varijanta s bukvom), šume kitnjaka i graba, a ĉiste bukove i kitnjakove sastojine prostiru se na manjim površinama. Šume bukve rasprostranjene su na sjevernim stranama i dominiraju u višim predjelima, ali se po udolinama spuštaju znatno niţe u pojas kitnjakovo-grabovih šuma. Kitnjak ĉini sastojine na jugu izloţenim grebenima i glavicama, zajedno s obiĉnim grabom zauzima niţe predjele u podruĉjima klimazonalne zajednice kitnjaka i obiĉnog graba. Postoji niz sastojina prijelaznog sastava gdje se miješa kitnjak s bukovom, a u niţim predjelima duţ potoĉnih udolina na manjim površinama susreću se šume crne johe sa šašem.

Vegetacija trava razvila se na pokosima kanala i uz ceste, a livade su kvalitetno razmještene i isprepliću se sa šumksim kompleksom.

Predstavnici faune ovog prostora pripadaju skupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinama karakteristiĉnim za juţno-nizinski europski pojas, a dijelom i za juţno-gorski europski pojas faune. Prema dostupnim podacima, na podruĉju Grada Orahovice stalno ili povremeno ţivi niz ugroţenih i zaštićenih vrsta, od kojih se prvenstveno izdvajaju sisavci i ptice, ali i vodozemci i gmazovi, leptiri i ribe.

51

PROGRAMSKI ELEMENTI

52

8. METODOLOŠKI OKVIR

Strateški program razvoja grada Orahovice temeljni je dokument koji omogućuje jasno definiranje potreba u razvoju, usuglašavanje oko razvojnih prioriteta, te razvijanje ideje i predlaganje projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina podruĉja.

Pri izradi Strateškog programa razvoja grada Orahovice primijenjena je suvremena participativna EU metodologija strateškog planiranja. Planiranje je temeljeno na potrebama zajednice, kao i na osobitostima podruĉja, a usmjereno je prema mogućim provedbenim rješenjima, koja ukljuĉuju suradnju i interaktivno djelovanje lokalnih dionika, interesnih skupina i struĉnjaka tijekom svih faza rada, te osiguravanje provedbenih mehanizama.

Tijekom provoĊenja prvog dijela aktivnosti izrade dokumenta, primjenom metodologije koja polazi od ukljuĉivanja svih interesnih skupina u oblikovanje budućeg strateškog razvoja zajednice, formirana je radna skupina. Naĉin rada radne skupine odnosio se prvenstveno na prikupljanje potrebnih podataka, odrţavanje sastanaka, ispunjavanje radnih zadataka, te brojne druge aktivnosti.

CIVILNO DRUŠTVO

PODUZETNICI I GRAĐANI OBRTNICI RADNA SKUPINA

POLJOPRIVREDNICI JAVNI SEKTOR

Obradom osnovnih znaĉajki podruĉja grada Orahovica i trenutne situacije u infrastrukturi, gospodarstvu, ruralnom i socijalnom razvoju izraĊena je SWOT analiza kojom se identificiraju unutarnji i vanjski utjecaji izraţeni kroz snage i slabosti, te prilike i prijetnje, odnosno obuhvaćaju svi segmenti relevantni za razvoj ovog podruĉja.

Potom je definirana poĉetna vizija. Kroz proces realizacije vizija prolazi tri faze preoblikovanja i prilagodbe. U prvoj fazi postavljena je poĉetna vizija kao rezultat analize stanja i predstavlja okosnicu ideje, u drugoj fazi vizija se preoblikuje prema izraĊenoj swot analizi, nakon definiranih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji. Posljednja faza

53 preoblikovanja vizije nastupa nakon definiranih ciljeva gdje je ista predstavljena kao završna vizija.

U cilju suoĉavanja s postojećim problemima, ali i korištenja vlastitih snaga u svrhu unapreĊenja gospodarskog stanja u Gradu Orahovica, definirani su strateški razvojni ciljevi i prioriteti, te predloţene mjere neophodne za realizaciju postavljenih ciljeva koje su znaĉajne za jaĉanje gospodarskih aktivnosti, infrastrukturu, civilni i društveni sektor, okoliš i društvo u cjelini.

Završni dio Strateškog programa obuhvaća naĉin odabira projekata za implementaciju strategije, izvore financiranja projekata, implementaciju, nadzor i praćenje provedbe Strategije te usklaĊenost dokumenta sa strateško planskom dokumentacijom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Svrha izrade strategije je stvoriti kvalitetan razvojni plan u skladu sa standarsdima EU, kao osnovu budućeg sveobuhvatnog razvoja Grada, koji će u konaĉnici omogućiti kvalitetniji ţivot svakom stanovniku grada Orahovica.

Uspješnost provoĊenja Strateškog programa temelji se na usmjeravanju energije, vremena i snage na podruĉja koja moţemo kontrolirati sa svrhom postizanja cilja, te na snazi javno- privatnog partnerstva i zajednice u cijelosti.

Shematski prikaz procesa izrade strateškog planiranja:

PRIJEDLOG VIZIJE GRADA

SOCIO- OSNOVNA EKONOMSKI INFORMACIJE O ANALIZA PROCESU PREGLED

SWOT ANALIZA DORADA VIZIJE

CILJEVI

PRIORITETI KONAĈNA VIZIJA

MJERE

54

9. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je najpoznatiji i najĉešće korišteni ekonomski alat, koji u potpunosti mora imati uporište u pogledu socio-ekonomske situacije, odnosno osnovne analize, što znaĉi da je SWOT analiza ureĊena, organizirana i selektirana osnovna analiza. Svaki podatak iz SWOT analize deskriptivno je i kvantitativno obraĊen u osnovnoj analizi, te je kroz SWOT analizu dodatno naglašen njegov znaĉaj u daljnjem strateškom smislu.

Termin SWOT analiza skup je 4 prva slova engleskih rijeĉi koje prevedene na hrvatski jezik podrazumijevaju Snage, Slabosti, Mogućnosti i Prijetnje.

Kvalitetna SWOT analiza upućuje:  potrebno je optimalno iskoristiti sve snage  neophodno je sve slabosti usmjeriti u pravcu osnaţivanja, pretvoriti ih u snage i u što kraćem roku valorizirati  nastojati svim regularnim sredstvima uskladiti ih sa snagama u cilju postizanja vizije  zaobići potencijalne nepogode razvoja te ih sukladno potrebama pretvoriti u prilike

SWOT analizom prikazuju se snage i slabosti kao unutarnji ĉimbenici, te prilike i prijetnje kao vanjski ĉimbenici koji ukazuju na potencijalne prijetnje razvoju grada, ali i otvorene mogućnosti za budući razvoj. Pri tome snage i prilike predstavljaju pozitivne, a prijetnje i slabosti negativne ĉimbenike gospodarskog razvoja.

Budući da je iz situacije analize razvidno da se grad Orahovica susreće s brojnim izazovima kako bi se stvorili dobri temelji za razvoj, u SWOT analizi je obuhvaćeno više podruĉja, i to: infrastruktura i zaštita okoliša; gospodarstvo i ruralni razvoj; društveni i socijalni razvoj.

INFRASTRUKTURA I ZAŠTITA OKOLIŠA SNAGE SLABOSTI  kvalitetno prostorno planiranje kao preduvjet  nedostatak financijskih sredstava za veća ulaganja u komunalnu infrastrukturu u skladu ulaganja u infrastrukturu s ţeljama razvoja  pojava oštećenja na najprometnijim  kontinuirano ulaganje u izradu tehniĉke i cestovnim pravcima projektne dokumentacije  dio prometnica ima makadamski kolnik  stabilan proraĉun Grada  neizgraĊeni ploĉnici u svim ulicama  kontinuirana ulaganja u prometnu  nedostatak parkirališnih mjesta infrastrukturu  dio naselja nema izgraĊenu vodoopskrbnu  zadovoljavajuće stanje elektroopskrbne mreţe mreţu (100% pokrivenost)  „seoski vodovodi“ bez dokumentacije u  vodoopskrbni sustav izgraĊen na većem dijelu dijelu naselja podruĉja djelovanja Grada (58 km – 62%)  veliki gubici u vodoopskrbnoj mreţi  vodoopskrbni sustav grada Orahovice  korištenje vlastitih bunara koji zahvaćaju predviĊen je kao dio regionalnog prvi vodonosni sloj

55

vodoopskrbnog sustava Slavonske Podravine  neizgraĊen sustav odvodnje u većini naselja  izgraĊena telekomunikacijska infrastruktura  korištenje nesanitarnih septiĉkih jama (100%)  nepostojanje proĉišćivaĉa otpadnih voda  plinska mreţa izgraĊena u većem dijelu  ispuštanje otpadnih voda u vodotok Vuĉica podruĉja djelovanja Grada (opskrbljuje 58%  pojava „divljih“ odlagališta otpada stanovništva)  degradacija prostora kao posljedica  javna rasvjeta izgraĊena gotovo u svim „divljih“ odlagališta otpada naseljima (98%)  nedovoljan broj posuda i kontejnera za  korištenje obnovljivih izvora energije – selektiranje otpada iskustvo u provoĊenju projekata OIE  energetski neuĉinkovit sustav javne rasvjete  organiziranim odvozom otpada obuhvaćeno  slaba energetska uĉinkovitost javnih gotovo 100 % stanovništva objekata  ulaganja u selektiranje otpada (5 zelenih otoka  nedovoljna primjena energetske i 10 u planu) uĉinkovitosti u privatnom sektoru  u tijeku izrada projektne dokumentacije za  nedovoljno razvijena svijest stanovništva o izgradnju graĊevina za gospodarenje otpadom EE i OIE  sanacija odlagališta otpada u posljednjoj fazi  vlastita komunalna poduzeća (Papuk d.o.o. i Voda d.o.o.)

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE  jaĉe korištenje vanjskih izvora financiranja  usporenost drţavne administracije prilikom (fondova EU) za realizaciju infrastrukturnih ishoĊenja dozvola za infrastrukturne projekata projekte  izgradnja vodoopskrbnog sustava Slavonska  nedostatak financijskih sredstava iz vlastitih Podravina izvora  izgradnja Podravske brze ceste  ĉeste izmjene zakonske regulative  korištenje pogodnosti geoprometnog poloţaja  dugotrajan postupak izrade projektne – poveznica izmeĊu Podravske magistrale i dokumentacije za infrastrukturne projekte autoceste A3  neriješeni imovinsko-pravni odnosi  izgradnja elektrane na biomasu usporavaju izgradnju infrastrukture  nedostupnost i/ili spora realizacija kredita za izgradnju infrastrukture

GOSPODARSTVO I RURALNI RAZVOJ SNAGE SLABOSTI

 tradicija poduzetništva (83 gospodarska  nedovoljno dobra prometna povezanost s subjekta) većim gradskim središtima (Virovitica-

56

 122 aktivna obrta Osijek)  2 poduzetniĉke zone na podruĉju grada  depopulacija  Postoji potencijal za ulaganja od strane  starenje stanovništva  nepovoljna obrazovna struktura investitora stanovništva  najveća solarna elektrana u RH  stagnacija gospodarskih aktivnosti na  kvalitetno poljoprivredno zemljište podruĉju grada  povoljna konfiguracija i kakvoća tla  nemotiviranost poduzetnika i obrtnika za  velik broj poljoprivrednih subjekata daljnje usavršavanje  povećanje udjela dohodovnijih grana  nedovoljan broj visokoobrazovanih kadrova poljoprivrede (voćarstvo, povrtlarstvo,  mali broj novootvorenih radnih mjesta  nepovoljna obrazovna i dobna struktura vinarstvo...) nezaposlenih  velike šumske površine - blizina sirovine za  znaĉajan udio dugotrajno nezaposlenih drvopreraĊivaĉku djelatnost osoba  bogata lovna podruĉja  nedovoljna informiranost i educiranost  bogatstvo mineralnih sirovina poduzetnika i obrtnika o naĉinima  turistiĉki atraktivan prirodni krajobraz i veliki korištenja vanjskih izvora financiranja  odlazak mladih obrazovanih ljudi u druga potencijal za razvoj turistiĉkih proizvoda podruĉja temeljenih na dugoj povijesti, bogatoj tradiciji  smanjenje poljoprivredne proizvodnje i prirodnim resursima  usitnjenost poljoprivrednih površina  raznolika flora i fauna  nedovoljna umreţenost poljoprivrednih  aktivna TZG Orahovica subjekata  Definiran projekt TRC „Jezero-Hercegovac-  konvencionalna poljoprivreda Ruţica“  nedovoljno odrţavanje poljskih puteva  Gradsko poduzeće Ruţica grad d.o.o.  nedostatan razvoj dopunskih djelatnosti u  rast broja turista/posjetitelja poljoprivredi – osobito prerade na OPG-  velik broj turistiĉkih manifestacija ima i agroturizma  daljnji razvoj potencijala orahovaĉkog jezera  slaba financijska moć poljoprivrednih (aqua park, škola u prirodi) gospodarstava za ulaganja u proširenje  Aqua park – dokumentacija u izradi (glavni proizvodnje te usklaĊivanje proizvodnje s projekt) vaţećim standardima  Škola u prirodi – dokumentacija u izradi  nepostojanje organizirane proizvodnje, te (glavni projekt) prodaje i otkupa poljoprivrednih proizvoda  IshoĊena graĊevinska dozvola za 6 bungalova i preraĊevina (od planiranih 30 na jezeru)  sve manje mladih ljudi zainteresiranih za  Adrenalinski park (u fazi idejno rješenje) bavljenje poljoprivredom i ruralnim  potencijali za intenzivniji razvoj ruralnog turizmom turizma  nedostatak zajedniĉke vizije razvoja  ekološki oĉuvan prostor ruralnog turizma  biološka raznolikost podruĉja  nedovoljna promocija svih turistiĉkih  Park prirode Papuk potencijala  ĉlanstvo u LAG-u Papuk  nedovoljan broj smještajnih kapaciteta u  iskustvo JLS u provedbi EU projekata svrhu daljnjeg razvoja turizma

57

 blagotvorna umjereno kontinentalna klima  nedovoljna motiviranost za dodatnom  bogatstvo vodnih i šumskih površina edukacijom u sektoru turizma  korištenje OIE  nedostatak suradnje dionika turistiĉkog  postojanje lokalne trţnice i tradicije trgovanja sektora s dionicima gospodarskog, javnog i civilnog sektora  ograniĉena ulaganja na podruĉju Parka prirode Papuk  potreba proširenja lokalne trţnice  nedostatak potpornih mjera na lokalnoj razini koje bi potaknule razvoj  opseţna, skupa i dugotrajna administracija drţavne uprave

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE  postojanje brojnih nacionalnih programa za  nepovoljan geoprometni poloţaj poticanje razvoja malog i srednjeg  usporen gospodarski rast i razvoj na poduzetništva podruĉju ĉitave drţave uzrokovan  mogućnost korištenja vanjskih izvora ekonomskom krizom financiranja (EU fondovi)  siva ekonomija  jaĉa prekograniĉna suradnja (prvenstveno s  ĉesta izmjena zakonske regulative MaĊarskom)  nedovoljna pripremljenost RH za EU - nedovoljno korištenje fondova  omogućiti popunjenost poduzetniĉkih zona  odumiranje ruralnih podruĉja  jaĉe korištenje potencijala poljoprivrednih,  nedovoljno efikasna administracija drţavne drvopreraĊivaĉkih i ostalih djelatnosti uprave  jaĉanje umreţenosti svih gospodarskih, javnih  nepovoljna obrazovna i starosna struktura i ostalih ĉimbenika na podruĉju grada poljoprivrednih kućanstava  jaĉe korištenje obnovljivih izvora energije  zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom  ostvarivanje partnerstva na lokalnom,  visoki kriteriji za ostvarivanje poticaja u nacionalnom i meĊunarodnom nivou poljoprivredi kojima poljoprivrednici ne  osposobljavanje i poticanje malih proizvoĊaĉa mogu udovoljiti zbog manjka financijskih za zajedniĉki nastup na trţištu, te ukljuĉivanje sredstava malih proizvoĊaĉa u turistiĉku ponudu  neriješeni imovinsko-pravni odnosi  jaĉanje razvoja prerade na OPG-ima poljoprivrednog zemljišta  razvoj ekološke poljoprivrede  nedostatak trţišta za poljoprivredne i druge proizvode  brendiranje autohtonih proizvoda  slaba kupovna moć stanovništva  udruţivanje u poljoprivredne zadruge kako bi  nedostatak investitora se olakšala nabava, prodaja i prerada  loša ekonomska politika koja ne potiĉe poljoprivednih proizvoda domaću proizvodnju i izvoz  stvaranje pogodne klime za ostanak mladih ljudi (posebno visokoobrazovanih)  jaĉe aktivnosti marketinga za privlaĉenje novih investicija i investitora

58

 objedinjavanje turistiĉke ponude  jaĉa turistiĉka valorizacija Ruţica grada i Starog grada i ostale kulturne baštine

DRUŠTVENI I SOCIJALNI RAZVOJ SNAGE SLABOSTI  profesionalna ustrojenost i dobro  nedovoljno razvijena svijest stanovnika o funkcioniranje svih relevantnih oblika vaţnosti i ulozi Mjesnih odbora institucija  nedovoljan kapacitet ustanova koje skrbe o djeci predškolske dobi  zadovoljavajući broj mjesnih odbora i njihov  nedostatak financijskih sredstava za aktivan angaţman na prepoznavanju i rješavanje potreba u predškolskom odgoju definiranju potreba u zajednici  nedostatak visokoobrazovnih institucija  postojanje i djelovanje Savjeta mladih  nedostatak smještajnih kapaciteta i  odgojno obrazovna infrastruktura – specijaliziranih ustanova za zbrinjavanje predškolski odgoj, osnovno i srednje školstvo starijih osoba, osoba oteţane pokretljivosti,  programi prekvalifikacije za nezaposlene duševno bolesne i osoba s intelektualnim (Srednja škola) poteškoćama  društvena infrastruktura (muzej, knjiţnica,  nedostatak zatvorenih sportskih objekata društveni domovi)  potrebna obnova i izgradnja djeĉjih igrališta  bogatstvo kulturnom baštinom u razliĉitim naseljima na podruĉju grada  postojanje stare škole u Crkvarima u svrhu Orahovice otvaranja Zaviĉajnog muzeja  nedovoljno struĉnih kadrova u sportu,  postojanje opreme (vlasništvo mještana) za kulturi, odgojno-obrazovnim ustanovama, opremanje Zaviĉajnog muzeja Crkvari zdravstvu i socijalnoj skrbi  u izradi idejno rješenje za ureĊenje Trga  nedostatak sredstava za ureĊenje i (korzo + ostali sadrţaji) rekonstrukciju društvenih domova  izraĊena dokumentacija za Planinarsko-  nedovoljna valorizacija i promocija edukativni centar Gornja Pištana kulturne baštine u turistiĉke svrhe  osigurana primarna zdravstvena zaštita  potreba rekonstrukcije i ureĊenja stare  veliki broj udruga na podruĉju grada koje škole u Crkvarima u svrhu otvaranja pokrivaju sva podruĉja društvenog ţivota (85 Zaviĉajnog muzeja u Crkvarima udruga)  nedovoljno razvijeno volonterstvo  uspostavljen institucionalni mehanizam  nedovoljno prisutna svijest društva o suradnje JLS i civilnog društva vaţnosti organizacija civilnog društva za  sportska infrastruktura društveni razvoj  velik broj sportskih klubova  nedostatak kvalitetnih programa udruga  postojanje lokacija za gradnju djeĉjih igrališta kojima bi se unaprijedio ţivot zajednice u razliĉitim naseljima na podruĉju grada  nedostatak financijskih sredstava za Orahovice pokrivanje svih potreba djelovanja udruga

59

civilnog društva  nedostatak sredstava za provoĊenje novih programa u radu udruga  nedovoljna informiranost udruga o mogućnostima korištenja vanjskih izvora financiranja – ovisnost o gradskom proraĉunu  nedovoljna motiviranost mladih za aktivno sudjelovanje u razvoju zajednice

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE  jaĉe korištenje mogućnosti EU fondova i  nerazumijevanje zajednice za aktivnosti, nacionalnih programa iz podruĉja kulture, metode i rezultate koje ţele ostvariti udruge sporta i rekreacije civilnog društva  jaĉati potencijal društvenih domova s ciljem  nedovoljno razvijena meĊusobna suradnja obogaćivanja društvenog ţivota lokalnog udruga na projektima i aktivnostima stanovništva  nedostatak financijskih sredstava iz  jaĉati potencijal kulturnih institucija drţavnog proraĉuna neophodnih za  osnivanje Zaviĉajnog muzeja u Crkvarima izgradnju, restauraciju i odrţavanje zgrada i  educirati organizacije civilnog društva o programa u kulturi mogućnostima korištenja sredstava fondova  devastacija vrijedne prirodne, povijesne i  sustavno prilagoĊavanje obrazovnih institucija kulturne baštine zbog nedoreĉenosti propisa suvremenim trendovima i razvojnim ili nedovoljne svijesti ljudi potrebama gospodarstva i lokalne zajednice  nedostatak financijskih sredstava zbog  jaĉanje sustava cjeloţivotnog uĉenja ograniĉenja proraĉunskih sredstava za  unaprjeĊenje svih oblika pruţanja zdravstvene eksterno podupiranje osnovnih i razvojnih zaštite programa sporta i rekreacije  jaĉa promocija kulturne baštine  jaĉanje suradnje sa gradovima prijateljima

60

10. VIZIJA RAZVOJA GRADA ORAHOVICE

Vizija predstavlja opis ţeljenog stanja u budućnosti grada Orahovica. Vizija se zasniva na rezultatima analize postojećeg stanja, SWOT analize, te idejama radne skupine za izradu Strategije o njihovom viĊenju budućeg razvoja grada Orahovice kroz narednih pet godina. Ona obuhvaća sva prioritetna podruĉja djelovanja i sadrţi sve relevantne vrijednosti koje zajednica priznaje kao komparativne prednosti i mogućnosti koje je potrebno iskoristiti na putu ostvarivanja lokalnog razvoja. Uspješna vizija ima znaĉajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno utvrĊuju glavni strateški ciljevi i oĉekivani rezultati strategije. Sadrţi teţnje prema kojima bi se razvoj grada Orahovice u razdoblju od 2015. do 2020. godine trebao kretati. Predstavlja put usmjeren na poticanje gospodarstva (poljoprivrede, turizma, preraĊivaĉke industrije), razvoj javne infrastrukture, zaštitu okoliša i razvoj ljudskih potencijala.

Svi navedeni ciljevi saţeti su u sljedećoj viziji:

„Orahovica je gospodarski prosperitetan grad s razvijenom industrijom i ekološkom poljoprivredom.

Valorizirana prirodna i kulurna baština, te izgraĊena komunalna i društvena infrastruktura u funkciji su oĉuvanja okoliša i na taj naĉin pridonose napretku turizma. Grad Orahovica mjesto je ugodnog ţivljenja u kojem mladi ljudi ostaju i grade svoju budućnost i budućnost Grada u smjeru odrţivosti.“

61

11. CILJEVI RAZVOJA GRADA ORAHOVICE

Dugoroĉni strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrĊuju se prilikom formiranja same vizije, te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja. Definiranjem dugoroĉnih ciljeva osigurava se postavljanje strateških prioriteta, što nalaţe traţenje modela za njihovu realizaciju, sadrţanih u provedbenim mjerama, ali i kontrolnim mehanizmima kroz koje je moguće ocjenjivati put od vizije i ciljeva do rezultata. Ciljevi su temeljna pretpostavka za ostvarenje vizije razvoja grada Orahovice. U tom su kontekstu definirana ĉetiri globalna dugoroĉna cilja i petnaest strateških prioriteta, na naĉin da se ukazuje i na niz mjera, temeljem kojih će se osigurati razvoj definiran na kljuĉnim prioritetima, specifiĉnim za podruĉje grada Orahovice. Strateški ciljevi razvoja grada Orahovice izvode se iz vizije razvoja. Orahovica u tom kontekstu ţeli postati mjesto ugodno za ţivot, rad i poslovanje. Cilj je stvoriti Grad u kojem ţive zadovoljni svi graĊani koji svojim radom mogu ostvariti visoku razinu ţivotnog standarda. Orahovica treba postati ekonomski prosperitetno podruĉje, privlaĉno ulagaĉima, s razvijenom infrastrukturom, gdje ljudi u potpunosti koriste prirodne resurse i nezagaĊen okoliš, sa visokim stupnjem zaposlenosti i dobro obrazovanim kadrovima, te bogatom turistiĉkom ponudom s mnogobrojnim kulturnim i društvenim dogaĊanjima.

Strateškim programom razvoja grada Orahovice za razdoblje 2015. – 2020. godine definirani su sljedeći STRATEŠKI CILJEVI:

1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva

2. UnapreĊenje infrastrukture i prostorno planiranje

3. Poboljšanje kvalitete ţivota

4. Zaštita okoliša

62

U nastavku je dan pregled strateških ciljeva i prioriteta grada Orahovice za razdoblje 2015. - 2020. godine:

Strateški cilj 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva

1.1. Jaĉanje preduvjeta za investiranje 1.2. Ruralni razvoj Prioriteti 1.3. Podrška razvoju turizma 1.4. Efikasno korištenje prirodnih potencijala

Strateški cilj 2: UnapreĊenje infrastrukture i prostorno planiranje

Prioriteti 2.1. UnapreĊenje javne, komunalne i prometne infrastrukture 2.2. UnapreĊenje društvene infrastrukture 2.3. Zaštita i odrţivo korištenje kulturne baštine 2.4. Kvalitetno prostorno i projektno planiranje

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete ţivota

Prioriteti 3.1. Razvoj ljudskih potencijala 3.2. UnapreĊenje zdravstvene i socijalne zaštite 3.3. UnapreĊenje društvenih sadrţaja 3.4. Jaĉanje partnerstva

Strateški cilj 4: Zaštita okoliša

Prioriteti 4.1. Oĉuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti 4.2. Gospodarenje otpadom 4.3. Primjena OIE i mjera EE

63

12. RAZRADA STRATEŠKIH PRIORITETA RAZVOJA

Strateški cilj 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva

Prioritet 1.1.: Jaĉanje preduvjeta za investiranje

Kao nositelj gospodarskog razvoja i najznaĉajnijih industrijskih kapaciteta u Virovitiĉko- podravskoj ţupaniji je grad Orahovica, pored Virovitice i Slatine. Razvoj gospodarstva i izgradnja infrastrukture, poslovne infrastrukture, na podruĉju grada Orahovice uzajamno su povezani. Razvoj poslovne infrastrukture je aktivni ĉimbenik koji ima direktan utjecaj na brţi razvoj gospodarstva, ili u suprotnom nerazvijena i neureĊena infrastruktura moţe biti koĉnica razvoja i prepreka za potencijalne ulagaĉe. Poslovna infrastruktura predstavlja institucionalni oblik infrastrukture koji ukljuĉuje poduzetniĉke/gospodarske zone, poduzetniĉke centre, inkubatore i ostale potporne institucije. Na podruĉju grada Orahovice postoje dvije poduzetniĉke zone. Poduzetniĉka zona I (veliĉine 3,65 ha) je popunjena, te u njoj radi 11 tvrtki. Poduzetniĉka zona II djelomiĉno je izgraĊena (ceste i oborinska odvodnja, izgraĊeno sanitarno fekalna kanalizacija sa crpnom stanicom, osigurano napajanje elektriĉnom energijom), veliĉine je 23,13 ha od ĉega je popunjeno 14,53 ha, a u planu je i izgradnja Poduzetniĉkog inkubatora koji će biti dio Mreţe poduzetniĉkih inkubatora Virovitiĉko- podravske ţupanije. Poduzetniĉki inkubator bi predstavljao oslonac pokretanja poslovnih poduhvata, a za cilj bi imao proizvesti uspješna poduzeća koja će pri izlasku iz inkubatora biti financijski samostalna i neovisna. Stoga, svrha predloţenog prioriteta je unaprijediti potporne poduzetniĉke infrastrukture, unaprijediti rad postojećih zona, potaknuti gospodarske aktivnosti koje će omogućiti samozapošljavanje i zapošljavanje. Na podruĉju grada znaĉajni su šumski resursi i resursi mineralnih sirovina, te na temelju njih izgraĊeni su brojni gospodarski kapaciteti. U gradu sveukupno djeluju 83 tvrtke i 122 obrta, koji pokrivaju razliĉita podruĉja djelovanja i smatraju se glavnim ĉimbenicima gospodarske odrţivosti. Promatrajući industrijska postrojenja najveći udio obuhvaća preraĊivaĉku i drvnu industriju, a poseban znaĉaj ima rudarska djelatnost. Rudarska djelatnost na podruĉju grada Orahovice obavlja se već više od stotinu godina i predstavlja društveno respektabilnu gospodarsku djelatnost jer eksploatacija i prerada tehniĉkog graĊevnog kamena svojom vrijednošću proizvodnje (prihodima, brojem zaposlenih, izvozom i sl.) pridonosi znaĉajnom gospodarskom i financijskom udjelu u ukupnom društvenom bruto proizvodu. Ocjenjujući znaĉaj rudarstva i njegov doprinos ukupnom gospodarstvu na podruĉju grada Orahovice mora se istaknuti ĉinjenica da je rudarstvo grana koja stvara nove vrijednosti, te potiĉe i podrţava rad ĉitavog niza drugih proizvodnih gospodarskih grana kao što su graditeljstvo, preraĊivaĉka industrija i sl. U gradu Orahovici uspješno posluju i trgovaĉka društva koja se bave trgovinom, ugostiteljstvom i drugim usluţnim poslovima (graĊevinarstvo, odrţavanje strojeva, tehnike i dr). Jednako vaţnu ulogu imaju i obrti ĉije su djelatnosti u većini usluţne. Iako su vidljivi tragovi globalne ekonomske krize i gospodarske stagnacije, upravo industrijska proizvodnja, malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo predstavljaju snaţan generator razvoja i stvaranja novih radnih mjesta u gradu Orahovici. Ovaj prioritet stoga ima za cilj stvoriti povoljno okruţenje za daljnje pokretanje i razvoj industrije, poduzetništva i

64 obrtništva razvijajući pozitivnu poduzetniĉku klimu, osiguravajući financijske izvore poduzetniĉkih inicijativa uz savjetodavne, potporne i informativne usluge za poduzetnike, poticati cjeloţivotno obrazovanje u skladu s potrebama na trţištu rada. Kako bi se doprinijelo rastu i konkurentnosti poduzetnika i obrtnika, u okviru predloţenog prioriteta, predloţene su i mjere oĉuvanje tradicijskih i umjetniĉkih obrta uz razvoj novih – finalnih prozvoda, potom ulaganje u nove procese i poticanje uvoĊenja inovacija novih tehnologija i tehnoloških procesa ukljuĉujući zelene i energetski uĉinkovite procese, razvoj informatiĉko – komunikacijskih tehnologija, testiranje i certificiranje proizvoda kako bi se osigurala njihova usklaĊenost s meĊunarodnim standardima kvalitete, te informiranje i educiranje, poticanje umreţavanja i osnivanje klastera poduzetnika i obrtnika. Uz kontinuiran razvoj ljudskih potencijala, dobro razraĊene programe i projekte te njihovu provedbu s ciljem osiguravanja prepoznatljivosti, potom izradu marketinškog plana koji ciljano privlaĉi domaće i strane investitore i poticanje povoljne poduzetniĉke klime podruĉje grada Orahovice ima znaĉajne predispozicije za uspješan i odrţiv gospodarski razvoj.

Strateški cilj 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva

Priritet 1.2.: Ruralni razvoj

Jedan od resursa grada Orahovice je poljoprivredno zemljište, a razvojne mogućnosti koje se temelje na poljoprivrednom zemljištu su brojne. Poljoprivredne površine zauzimaju 3.548,93 ha odnosno 28,7% ukupne površine grada, dok je od toga 1.639,07 ha tj. 46,18% vrijedno obradivo tlo. Stoga je svrha predloţenog prioriteta usmjeriti i potaknuti poljoprivrednike s podruĉja grada Orahovice na odrţivi razvoj onih poljoprivrednih grana koje na ovom podruĉju imaju kvalitetnu resursnu osnovu (ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, pĉelarstvo), poduprijeti proizvodnju finalnih proizvoda visoke dodane vrijednosti, potaknuti proizvodnju komercijalno isplativih kultura, te poljoprivrednu djelatnost uĉiniti konkurentnom i isplativom djelatnosti na trţištu. Osnovne kulture koje se uzgajaju na podruĉju grada Orahovice su ţitarice, iako u posljednje vrijeme raste proizvodnja industrijskog bilja, krmnog bilja, povrtnih kultura u nizinskom dijelu te vinove loze i voćarskih kultura u Papuĉkom kraju, a biljeţi se i rast proizvodnje ljekovitog bilja. Stoga jedna od mjera ovog prioriteta je potaći poljoprivrednike, a ujedno i stanovništvo (s ciljem samozapošljavanja) na veće korištenje poljoprivrednog zemljišta za razvoj ekološke poljoprivrede s obzirom da je na podruĉju grada Orahovice evidentirano svega 9 poljoprivrednika u ekološkoj proizvodnji. Potrebno je podići svijest poljoprivrednika i stanovnika o mogućnostima, prednostima i uvjetima koje treba zadovoljiti za bavljenje ekološkom poljoprivredom kroz provoĊenje edukacija o proizvodnji ekološke hrane, finalizaciji proizvoda i potrebama trţišta za istim, te poticati ekološku poljoprivrednu proizvodnju kroz sustav potpora poljoprivredi. Time bi se pridonijelo povećanju obujma ekološke poljoprivredne proizvodnje, finalizaciji eko proizvoda, smanjenju broja neobraĊenih poljoprivrednih površina i povećanju prihoda ostvarenih bavljenjem ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom na razini JLS. S obzirom da podruĉje grada Orahovice obiluje razvojnim potencijalima turistiĉkog sadrţaja i da su pokrenuti projekti realizacije turistiĉkih potencijala koji će rezultirati povećanjem broja turistiĉkih

65 posjeta gradu, kroz povećanje ekološke poljoprivrede pridonijelo bi se domaćem trţištu za potrebe turizma, te bi se na taj naĉin domaći finalni proizvodi plasirali unutar turistiĉkih kompleksa na podruĉju grada. Tome bi znaĉajno pridonijele i kulture vinograda, jer razvoj vinogradarstva koje je izuzetno jako u Orahovici, a obiluje ureĊenim vinogradima na posebno izabranim poloţajima zasaĊenim s izuzetno kvalitetnim sortama vina potrebno je povezati sa sektorom turizma. S obzirom da je poljoprivredno zemljište znaĉajan prirodni resurs potrebno ga je saĉuvati i poboljšati njegovo korištenje. U svrhu što kvalitetnije proizvodnje poljoprivrednih proizvoda potrebno ga je unaprijediti agrotehniĉkim mjerama kao što je navodnjavanje i odvodnja, te okrupnjavati seljaĉke posjede radi postizanja racionalne proizvodnje. Stoga u okviru predloţenog prioriteta predviĊene su mjere uĉinkovitijeg upravljanja i korištenja poljoprivrednog zemljišta putem programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, te poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta s obzirom da su parcele koje saĉinjavaju jedan poljoprivredni posjed male te trenutna prosjeĉna veliĉina parcele iznosi samo 0,969 ha. Imajući u vidu uporabu konvencionalne metode obrade zemljišta do sada, predviĊena je i mjera poticanje modernizacije poljoprivrednih gospodarstava te izgradnja i modernizacija poljoprivrednih objekata za proizvodnju, skladištenje, pakiranje i preradu proizvoda, modernizacija poljoprivredne mehanizacije, poticanje izgradnje hidromelioracijskih objekata (sustavi za navodnjavanje), ureĊenje poljoprivredne infrastrukture – poljoprivredni putevi i kanali, poljoprivredni izlazi na javne ceste i sl. Za realizaciju svih navedenih mjera neophodno je udruţivanje i suradnja poljoprivrednih proizvoĊaĉa kroz osnivanje poljoprivrednih zadruga i klastera, ĉija bi funkcija bila otkup finalnih proizvoda te plasman unutar turistiĉkih kompleksa na podruĉju grada i traţenje trţišta za preostali dio proizvoda, potom uvoĊenje novih tehnoloških procesa, standarda i certifikata u poljoprivrednoj proizvodnji, usavršavanje kroz jaĉanje formalnog i neformalnog obrazovanja poljoprivrednih proizvoĊaĉa, te edukacija i jaĉanje svijesti o korištenju EU fondova. Kao rezultat navedenog prioriteta, kroz stalni proces prilagoĊavanja novonastalim promjenama i uvjetima proizvodnje, vidljivo bi bilo unaprijeĊenje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju, povećanje broja poljoprivrednih subjekata, kvalitetniji finalni proizvodi, dostignuti trţišni trendovi i standardi, a u konaĉnici i porast gospodarske aktivnosti, zaposlenosti, te vidljiv ruralni razvoj podruĉja grada Orahovice.

Strateški cilj 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva

Prioritet 1.3.: Podrška razvoju turizma

Turizam predstavlja jednu od najdinamiĉnijih i najsloţenijih društveno-ekonomskih pojava suvremenog doba, a dotiĉe se podruĉja geografije, poljoprivrede, arhitekture, poduzetništva, obrazovanja, okoliša i sl. Na podruĉju grada Orahovice turizam ima stoljetnu tradiciju te se razvija od 1914. godine pa sve do danas. Na podruĉju grada Orahovice turizam se prvenstveno bazira na prirodi, kulturi, baštini ovoga kraja, njihovoj oĉuvanosti i atraktivnosti, autohtonim osobitostima podruĉja, izletniĉko-rekreacijskim prostorima te bogatoj eno- gastronomskoj ponudi. Bogata turistiĉka ponuda obuhvaća vrlo širok spektar ponude poput prirodnih ljepota (Parka prirode Papuk koji se dijelom nalazi na podruĉju grada) koje pruţaju

66 mogućnosti razvoja lovnog turizma na prostranom lovnom podruĉju s bogatim fondom divljaĉi; sportsko-rekreacijskog i izletniĉkog turizma kroz planinarske staze (Slavonski planinarski put, biciklistiĉke staze, konjiĉka staza Orahovica-Jankovac, vidikovac Petrov vrh, Stijenjak kod Orahovice) i pouĉne staze, te zanimljivi botaniĉki prostori vezani uz karbonatna podruĉja oko grada Orahovice, a tu je i bogatstvo vodnih površina (ribnjaci Duzluk) za jaĉi razvoj ribolovnog turizma. Potencijal za razvoj kulturnog i edukativnog turizma prisutan je u brojnom zaštićenom kulturnom dobru poput Ruţice grada, jednog od najbolje saĉuvanih srednjovjekovnih gradova u Slavoniji, Plemićke kurije (Curiae mobilitaris) nastale u razdoblju prijelaza kasne gotike u ranu renesansu u 15. ili 16. stoljeću, srednjovjekovnog Oršulić grada zaštićenog profanog kulturnog dobra, arheološki posve neistraţenog, Manastira s crkvom sv. Nikole (16. st.), crkve sv. Lovre (15. st.), crkve Uzašašća sv. Kriţa sagraĊene 1757. godine i dr. Od velikog znaĉaja takoĊer su i stari Orahovaĉki podrum ĉije stogodišnje postojanje predstavlja vinsku tradiciju ovoga kraja, Vodenica sagraĊena poĉetkom 20. st., a danas ureĊena prema svom izvornom izgledu, lokomotiva Ĉiro iz 1907. godine koja obiljeţava poĉetke razvoja grada kroz ţeljezniĉku prometnu povezanost. Sam Grad Orahovica ima znaĉajnu turistiĉku vrijednost i u prostoru upravnog podruĉja grada. Postojeće graĊevine koje danas formiraju urbanistiĉku sliku grada, poput secesijskog hotela iz 1906. godine te nekoliko obiteljskih kuća, datiraju preteţno iz 20 st. uz pojedine saĉuvane primjere i iz 19. st.. Jedan od najvećih potencijala izletniĉkog turizma je i Orahovaĉko jezero kao dio velikog kompleksa izletišta Orah u sklopu kojeg se nalazi akumulacijsko jezero površine 1,5 ha i brojni popratni sadrţaji.Veliki potencijal za razvoj agroturizma predstavljaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se, kroz svoju osnovnu djelatnost poljoprivredu u posljednje vrijeme sve više ukljuĉuju u razliĉite oblike pruţanja usluga turistima, te u djelatnosti prerade na vlastitom imanju nude zdrave lokalne namirnice, tradicionalne pripravke, autohtona vina i sl. Razvoju turistiĉke djelatnosti pridonose i brojne tradicionalne manifestacije (oko 80), a smještajni kapaciteti osigurani su kroz nekoliko objekata meĊu kojima je najznaĉajniji Centar za edukaciju s potencijalom za razvoj zdravstvenog turizma. Iako su turistiĉki sadrţaji na podruĉju grada Orahovice brojni, posljednjih godina broj turistiĉkih dolazaka i noćenja pokazuje negativan trend. Stoga se ovim prioritetom ţeli pridonijeti revitalizaciji turizma kroz mjeru unapreĊenja turistiĉke infrastrukture ĉiji je cilj kontinuirano i usklaĊeno razvijanje svih segmenata turistiĉke infrastrukture kako bi se kroz izgradnju i ureĊenje povećala atraktivnost grada, unaprijedili smještajni kapaciteti i time povećao broj turistiĉkih dolazaka. Segmentacijom turizma (stacionarni turizam, vjerski, izletniĉki, sportsko-rekreacijski, lovno- ribolovni, kulturno-edukativni, agroturizam, zdravstveni, eko i dr.) omogućit će se odrţiva uporaba i promocija kulturne i prirodne baštine i njihovo oĉuvanje. Navedeno zahtjeva drugaĉiji pristup razvoju turizma, odnosno udruţivanje turistiĉkih dionika, zajedniĉku prezentaciju potencijala turistiĉke ponude: baštine, smještajnih kapaciteta i lokalnih proizvoda na turistiĉkom trţištu. S toga grad Orahovica radi na projektima velikog financijskog obuhvata koji će turistiĉku ponudu podići na višu razinu. Kao rezultat vidljiv je projekt „Jezero-Hercegovac-Ruţica grad“ kojim su definirani smještajni kapaciteti u svrhu edukativnog centra (hotel i 30 bungalova za odrţavanje škole u prirodi), potom sportsko- rekreacijski sadrţaji Aqua centar, dvije skijaške staze (s vuĉnicom i ţiĉarom), dodatni sportski tereni, cabrio dvorana, vidikovac, prostor kamenoloma za ekstremne sportove i dr. No daljnje djelovanje potrebno je usmjeriti i na ostale kulturne resurse te iskoristiti postojanje sakralnih

67 objekata kao potencijal za razvoj vjerskog turizma uz organizaciju hodoĉašća i proštenja; razvijati izletniĉki turizam kroz tematske (npr. povijesne) izlete obilazeći i povezujući kulturno-povijesne atrakcije, predstavljajući stoljetnu ljudsku aktivnost, te nematerijalnu kulturnu baštinu pretvoriti u suvremeni i ţivući fenomen, a ne nešto što je bilo i ostalo u davnoj prošlosti; razvijati stacionarni turizam (boravak i rekreacija) ĉija će ponuda biti utemeljena na mogućnostima provoĊenja godišnjeg odmora u zelenilu, prirodnim atrakcijama uz ponudu dodatnih osmišljenih sadrţaja (aktivnu animaciju gostiju), manifestacijama i dogaĊajima koji bi ishodili višednevnim boravkom turista na podruĉju grada. Izgradnjom novih i unaprijeĊenjem postojećih smještajnih kapaciteta ţeli se povećati kvantiteta i kvaliteta postojećih smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata i poticati razvoj novih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, ĉime bi se omogućio duţi boravak turistima treće dobi koji su nakon umirovljenja aktivni na turistiĉkom trţištu, Ċaĉkih ekskurzija i drugih interesnih skupina. Time bi se potakao i jaĉi razvoj selektivnih oblika turizma, te bi se ostvariti i veći prihodi od turizma kroz duţi boravak turista uz ugostiteljsku potrošnju. Nadalje, ţele se diverzificirati postojeći i oblikovati novi turistiĉki proizvodi, kroz mjeru unapreĊenje postojećih i razvoj novih turistiĉkih proizvoda, u suradnji sa svim sudionicima u turizmu kroz turistiĉke klastere i institucije koje će se iskljuĉivo baviti turizmom grada, a u tu svrhu postoji i Turistiĉka zajednica grada Orahovice koja će kroz aktivniji rad u suradnji s Gradom na taj naĉin privući veći broj turista. Razvoj ljudskih resursa u turistiĉkom sektoru potrebno je provesti kroz dodatno obrazovanje u svim dijelovima razvoja turistiĉkog poslovanja, od toga što je poduzetništvo, kako prepoznati turistiĉki potencijal, kako potencijal pretvoriti u uspješan poduzetniĉki pothvat, kako oblikovati turistiĉki sadrţaj i atrakciju pa sve do zajedniĉkog nastupa kroz udruţivanje, odnosno klastere. Jednako je vaţno izvršiti „brandiranje“ grada kao jedinstvenog proizvoda odnosno jedinstvenog turistiĉkog odredišta, kroz postavljanje ciljeva koji se ţele ostvariti, razvijati proizvod u smjeru trendova, te ulagati u marketing i promociju suvremenim metodama, naroĉito internertskim, te postaviti info punktove kako bi se turistima koji doĊu u Orahovicu pruţile potrebne informacije i upute o turistiĉkoj ponudi i lakšem snalaţenju po gradu. Kao posljedica realizacije mjera navedenog prioriteta, kroz korištenje bespovratnih financijskih potpora, kreditnih sredstava, nacionalnih poticajnih sredstava i EU fondova, stvaranjem novog identiteta turistiĉkog sektora koji uz rješavanje infrastrukturnih problema, provoĊenje svekolike zaštite okoliša i krajolika i briţno upravljanje turistiĉkim resursima moţe osigurati preduvjete za uspješan razvitak turizma. A na taj naĉin će grad Orahovica postati konkurentna atraktivna turistiĉka destinacija s valoriziranom kulturnom baštinom, novim i zanimljivim turistiĉkim proizvodima i sadrţajima za razliĉite skupine turista, s dostatnim smještajnim kapacitetima, te će zadrţati postojeće i privući nove turiste što će pridonijeti sveukupnom gospodarskom razvoju grada i kvalitetnijem ţivotu stanovnika na tom podruĉju.

68

Strateški cilj 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva

Prioritet 1.4.: Efikasno korištenje prirodnih potencijala

Najznaĉajniji prirodni resurs na podruĉju grada Orahovice predstavljaju šumske površine, a zauzimaju 59,69% ukupne površine grada. Osim ekonomskih, šume su znaĉajne i u turistiĉkim i lovnim djelatnostima, kao i u obrani od erozija. Na podruĉju grada Orahovice nalaze se gospodarske šume i šume posebne namjere. Šume posebne namjere se nalaze u kompleksu jugozapadno od Grada Orahovice na obroncima Papuka i Krndije. Prevladavaju šume bukve, kitnjaka i obiĉnog graba. Od šuma posebne namjene razlikujemo sastojine za odmor i rekreaciju i sjemenske sastojine. Osim gospodarske funkcije, znaĉajna uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni reţim, utjecaj na klimu, zaštitu i unapreĊenje ljudskog okoliša, stvaranje kisika, rekreativno- turistiĉka i zdravstvena i utjecaj na faunu. Većina šuma nalazi se u parku prirode Papuk. Ovim prioritetom ţeli se naglasiti da su šume specifiĉni prirodni resurs koji danas zahtjeva posebne uvjete oĉuvanja, zaštite i razvoja. Sve šume trebaju se koristiti prema izraĊenim šumskim osnovama, te je nuţno ovisno o obujmu sjeĉe obnavljati šume te provesti mjere uzgoja i zaštite. Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograniĉiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Gospodarenje šumama treba provoditi sukladno šumskogospodarskom osnovom, te razvijati prateću preraĊivaĉku industriju. Ovim priroritetom ţeli se naglasiti i znaĉaj rudnog bogatstva na podruĉju grada Orahovice a to su mineralne sirovine: glina, kamen dolomit, dijabaz, kvarcit, dolomitni vapnenac, kvarcni pijesak. Potreba za mineralnim sirovinama, posebno tehniĉkog- graĊevnog kamena, je stalna, što je osnova za razvijanje i napredak društva u cjelini (izgradnja prometnica, odrţavanje postojećih prometnica, gradnja stambeno poslovnih objekata i dr.). Sanacija devastiranih podruĉja postojećih eksploatacijskih polja je sastavni dio njihove projektne dokumentacije te bi se ta sanacija trebala primjeniti i na napuštena i nesanirana eksploatacijaska polja ili pozajmišta. Na taj bi se naĉin obavila sanacija svih nesaniranih poduĉja. Veliku vaţnost imaju i rezerve eruptivnog kamena dijabaza koji se upotrebljava za proizvodnju kamene vune, koja se koristi kao izolator u gradnji stambenih objekata. Rezerve mineralnih sirovina koje se nalaze na podruĉju grada Orahovice treba koristiti racionalno u skladu s donesenim dokumentima (Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Studija potencijonalnosti mineralnih sirovina na podruĉju Virovitiĉko-podravske ţupanije). Budući da su mineralne sirovine neobnovljivi prirodni resurs vaţno je s njima upravljati odgovorno prema lokalnoj i široj društvenoj zajednici drţeći se temeljnih naĉela odrţivog razvoja i zaštite okoliša. Osim drvnog i rudnog potencijala, na podruĉju grada Orahovice, veliku vaţnost predstavalja vodni potencijal. Vodne površine obuhvaćaju postojeće i planirane akumulacije, vodotoke, kanale i brdske potoke. Ukupna površina grada Orahovice na slivnom podruĉju Vodnogospodarske ispostave Karašica-Vuĉica je 14.667,80 ha, a specifiĉni vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na njihovo postojanje ukazale su istraţne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja istraţivanja na ovom podruĉju. Vodne resurse potrebno je prije svega promatrati sa staništa iskorištavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguranja kvalitetne vode za piće, a moguće ih je iskorištavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje, navodnjavanje,

69 uzgoj ribe), kao izrazite ekološke vrijednosti (bioraznolikost) i kao turistiĉki potencijal (rekreacijske mogućnosti). Ovim prioritetom ţeli se staviti naglasak na racionalno korištenje voda (posebno pitke vode), zaštitu vode od oneĉišćenja te obranu od poplava. Grad Orahovica opskrbljuje se pitkom vodom iz podzemnih i nadzemnih izvorišta, a temeljem procjene koliĉine voda moţe se zakljuĉiti da ovo podruĉje ima dovoljne koliĉine rezervi pitke vode, no radi kontrole stanja i kvalitete podzemnih voda potrebno je konstantno mjerenje razine podzemnih voda i uzimanje uzoraka te provoĊenje sanitarne i kemijske analize. Posebnu paţnju treba posvetiti zaštitnim zonama vodocrpilišta i izvorišta, jer su ugroţena urbanizacijom, industrijalizacijom i drugim oblicima oneĉišćenja. Za podruĉje grada, ali i za širi prostor, od prioritetnog je znaĉenja zadrţavanje prirodnog stanja na podruĉju. Upravo prirodne i izvorne vrijednosti prostora predstavljaju osnovu za zaštitu. Budući da rijeĉni prostor po svojoj prirodnoj opredjeljenosti predstavlja razvojni potencijal za rekreacijske i druge atraktivne sadrţaje, odreĊene površine moguće je predvidjeti za posebne reţime korištenja. Zaštita od štetnog djelovanja voda (obrana od poplava) potrebno je i provodi se po slivnim podruĉjima. Kod odrţavanja kanalske mreţe neophodno je odrţavati ureĊene sustave melioracijske odvodnje te sprijeĉiti mogućnost ugroţenosti od poplave. Prioritetno je i provoĊenje zaštite voda od oneĉišćenja gdje izgradnja kanalizacijskih sustava ima višestruko znaĉenje, kao i sustavno praćenje parametara koji odreĊuju kvalitetu otpadne vode, a objekti koji nisu spojeni na kanalizacijsku mreţu moraju otpadne vode ispuštati u nepropusne septiĉke jame kako bi se zaštitio prvi vodonosni horizont. Sve otpadne vode koje se upuštaju u vodotoke svakako moraju proći predtretman proĉišćavanja. Na taj je naĉin moguće oĉuvati izuzetno vrijedan rijeĉni krajolik (vegetacija, ţivotinjski svijet, posebna staništa, prirodni reţimi i sl.) i na odgovarajući ga naĉin iskorištavati (lov, ribolov, rekreacija, sportske aktivnosti). Stoga se ovim prioriteom ţeli pridonijeti odgovornom upravljanju i racionalnom koištenju svih prirodnih potencijala na podruĉju grada Orahovice kako bi se postigla sinergija prirodne ravnoteţe i gospodarskog napretka s ciljem zaštite okoliša i odrţivog razvoja.

Strateški cilj 2: UnapreĊenje infrastrukture i prostorno planiranje

Prioritet 2.1.: UnapreĊenje javne, komunalne i prometne infrastrukture

Razvoj javne, prometne i komunalne infrastrukture osnovni je preduvjet za uspješan socio- ekonomski napredak, te predstavlja podršku razvoju i temelj kvalitetnom ţivljenju na podruĉju grada Orahovice. Trenutno postojeće stanje cestovne mreţe u prostoru grada Orahovice je nezadovoljavajuće. Potrebno je provesti zahvate rekonstrukcije i modernizacije cestovne mreţe u smislu moderniziranja kolnika, proširenja i korekcije tehniĉkih elemenata ceste kako bi se ujednaĉio komunalni standard na cijelom podruĉju grada, povećala sigurnost prometa i osigurala što bolja prometna prohodnost. Grad kontinuirano ulaţe financijska sredstva u rekonstrukciju cesta te rekonstrukciju/izgradnju pješaĉkih staza, šetnica, nogostupa, biciklistiĉkih staza, autobusnih stajališta, urbane opreme i sl. U budućem se razdoblju planira ureĊenje središnjeg gradskog trga i kontaktnih zona, te postoji potreba za povećanjem lokacija za odvijanje prometa u mirovanju, odnosno parkirališnih mjesta. Na podruĉju nepokretne mreţe planira se rekonstrukcija i proširenje mjesnih mreţa elektroniĉkih komunikcija u skladu

70 s potrebama i tehnološkim promjenama, te prikljuĉenje novih korisnika. Potrebno je kontinuirano ulagati u aktivnosti izgradnje/modernizacije u podruĉju javne rasvjete (povećati udio ekološke, led rasvjete), vodoopskrbe, sustava odvodnje otpadnih voda i oborinskih voda te plinske mreţe (u skladu s potrebama i mogućnostima stanovništva). Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog, funkcionalnog i efikasnog vodnogospodarskog sustava moţe se smatrati strateški najznaĉajnijim prioritetom, ne samo zato što direktno i indirektno utjeĉe na opstanak i razvoj ţivog svijeta, već svojim karakteristikama bitno utjeĉe na sve druge elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom. Visokim stupnjem izgraĊenosti javne, komunalne i prometne infrastrukture zadovoljit će se civilizacijske potrebe stanovništva, potaknut će se ravnomjerniji razvoj rurlnog podruĉja kroz stvaranje preduvjeta za brţi i intenzivniji gospodarski razvoj, zadrţati stanovništvo i potaći novo naseljavanje, te stvoriti nuţne pretpostavke za investiranje na podruĉju grada, što u konaĉnici dovodi i do povećanja zaposlenosti.

Strateški cilj 2: UnapreĊenje infrastrukture i prostorno planiranje

Prioritet 2.2.: UnapreĊenje društvene infrastrukture

Društvenu infrastrukturu ĉine svi objekti koji zadovoljavaju potrebe stanovništva u okviru odgojno-obrazovnih, kulturnih, sportskih, zdravstvenih i drugih djelatnosti, te omogućavaju ukupan socijalno-gospodarski razvoj podruĉja. Na podruĉju grada Orahovice stupanj izgraĊenosti društvene infrastrukture u dovoljnoj mjeri ne prati potrebe stanovništva što direktno utjeĉe na razinu kvalitete ţivota. Odgojno-obrazovna infrastruktura svojim trenutnim kapacitetima ne zadovoljava potrebe na podruĉju grada. U predškolskom odgoju treba predvidjeti povećanje obuhvata djece što je povezano sa osposobljavanjem novih kapaciteta bilo izgradnjom, bilo adaptacijom postojećih, dok u osnovnom i srednjem obrazovanju treba teţiti unapreĊivanju i modernizaciji. Vezano za visoko obrazovanje u Centru za edukaciju smješten je Nacionalni centar za integrativnu medicinu d.o.o. ĉiji su suosnivaĉi Medicinski fakultet u Osijeku i GDCK Osijek te je planom razvoja predviĊena izgradnja dvorane s multidisciplinarnom funkcijom, a sljedeće akademske godine otvaranje sveuĉilišnog preddiplomskog studija fizioterapije u trajanju 3 godine, gdje će se primati 30 studenata na godinu. Na podruĉju grada je vidljiv nedostatak ustanova socijalne skrbi koje brinu o starim i nemoćnim osobama (trenutno postoji jedna ustanova u privatnom vlasništvu, kapaciteta 35 štićenika), te ustanova koje brinu o osobama s invaliditetom, kako bi se unutar zajednice (lokalne sredine) razvili uvjeti za rehabilitaciju, ravnopravnost mogućnosti i socijalnu integraciju usmjerenu ka osnaţivanju osoba s invaliditetom u svrhu razvoja njihovih potencijala. Time bi osobe s invaliditetom osim jednakih prava, zbog svojih osobina ostvarivale i posebnu zaštitu. TakoĊer je potrebno unaprijediti infrastrukturne uvjete neophodne za kvalitetan rad institucija koje pruţaju zdravstvene usluge, a koje predstavljaju jedan od osnovnih parametara kvalitete ţivota. S obzirom da se grad Orahovica kroz godine profilirao i kao grad sporta, te je veliki broj graĊana ukljuĉen u sport, intenzivno se ulaţe u sportsku infrastrukturu koja je trenutno zastupljena kroz dvoranu pri osnovnoj i srednjoj školi, mali fitness centar, bazen i sportske terene u sklopu Centra za edukaciju Orahovica, te brojne

71 sportske terene na razliĉitim lokacijama na podruĉju grada. Neophodna je daljnja modernizacija postojeće i izgradnja nove sportske infrastrukture (projekt Sportsko- rekreacijski centar „Jezero-Hercegovac-Ruţica grad) kako bi se unaprijedili uvjeti za sport i rekreaciju i pridonijelo kvalitetnijem naĉinu ţivota i boljem zdravstvenom stanju, a samim time unaprijedila bi se ponuda turistima i potaklo razvoj turistiĉkog sektora. Djeĉja igrališta osnovni su objekti koji zadovoljavaju potrebe djece i mladih na podruĉju grada Orahovice a neophodno ih je modernizirati te ispuniti uvjete kojima se pruţaju sve potrebe djece u zajednici: sigurnost, zabava, razvoj motoriĉkih sposobnosi i sl. U cilju unapreĊenja kulture ţivljenja i kvalitete lokalnog stanovništva u gradu Orahovici osigurani su društveni domovi (u naseljima Doljani, Duzluk i Donja Pištana), vatrogasni domovi te objekti u kulturi (knjiţnica i muzej). Navedeni objekti u odreĊenoj mjeri zahtjevaju ureĊenje/modernizaciju kako bi se ispunili uvjeti za odraţavanje svih gospodarskih, kulturnih, umjetniĉkih, zabavnih i drugih dogaĊanja. Kako je društvena infrastruktura usmjerena prema podizanju standarda i kvalitete ţivota svih stanovnika, te pripada u središnje funkcije gradske uprave, potrebe ulaganja u ovaj dio infrastrukture ĉini neizbjeţan segment kojemu grad Orahovica posvećuje veliku pozornost. Stoga je predloţenim prioritetom obuhvaćeno unapreĊenje postojeće i izgradnja nove obrazovne i zdravstvene infrastrukture, infrastrukture za skrb starijih osoba, izgradnja, modernizacija te gospodarenje i odrţavanje sportskih objekata i djeĉjih igrališta, objekata u kulturi te objekata prilagoĊenih osobama s posebnim potrebama. Realizacijom navedenog prioriteta povećat će se udio sadrţaja društvene infrastrukture, a time će se utjecati na povoljnija demografska kretanja, kvalitetu ţivota i cjelokupni razvoj podruĉja.

Strateški cilj 2: UnapreĊenje infrastrukture i prostorno planiranje

Prioritet 2.3.: Zaštita i odrţivo korištenje kulturne baštine

Zaštita i odrţivo korištenje kulturne baštine kreira i njeguje identitet grada Orahovice, koji se ogleda u brojnom kulturnom dobru. Veliku kulturnu vaţnost za podruĉje grada predstavlja Crkva sv. Lovre (15.st.) gotiĉka crkva s grobljem i gradištem koja je kasnije barokizirana; Manastir s crkvom sv. Nikole (16.st.) jedan od najstarijih manastira u hrvatskoj; ostaci Plemićke kurije (15.st.) nastale u razdoblju prijelaza kasne gotike u ranu renesansu; srednjovjekovni Grad Oršulić zaštićeno je profano kulturno dobro arheološki posve neistraţeno; crkva Uzašašća sv. Kriţa (18.st.) ĉiju unutrašnjost krase vrijedni predmeti sakralne umjetnosti iz perioda baroka i klasicizma i Ruţica grad jedan od najbolje saĉuvanih srednjovjekovnih gradova u Slavoniji i jedan od najvećih fortifikacijskih kompleksa u Hrvatskoj. Postoje i objekti niţeg lokalnog znaĉaja s iznimnom povijesnom, arhitektonsko- umjetniĉkom te kulturnom vrijednošću kao što je Hotel „Ruţica“ izgraĊen 1906. godine u secesijskom stilu; štale dvorca Jovanović – jedina preostala graĊevina arhitektonskog sklopa dvorca (kurije) Jovanović iz prve polovine 19. st.; kurija Mihalović s perivojem izgraĊena je krajem 18. st. s naglašenim klasicistiĉkim obiljeţjima; te arheološki lokalitet „Rastova kosa“ gdje su pronaĊeni brojni prapovijesni predmeti. Sam Grad Orahovica ima znaĉajnu kulturnu vrijednost u prostoru upravnog podruĉja (postojeći graĊevinski fond grada koji danas formira urbanistiĉku sliku Orahovice datira iz 20. st., uz pojedine saĉuvane primjere iz 19. st) iako se

72 tradicijska arhitektura postupno gubi i nestaje pod recentnim objektima. Prepoznatljivost, pozitivna slika i promocija, kako kroz graditeljsku kulturnu baštinu, tako i kroz tradicijske vrijednosti, seoske obiĉaje, eno-gastronomsku ponudu donose višestruke koristi ne samo u oĉuvanju kulturnih i prirodnih vrijednosti grada nego u povećanju privlaĉnosti podruĉja kako za potencijalne turiste/posjetitelje, tako i za gospodarske subjekte i investitore. S toga je u okviru predloţenog prioriteta planirana zaštita/obnova/promocija kulturno-povijesne baštine, odrţivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom, odrţivo korištenje kulturno-povijesne baštine u turistiĉke svrhe, zaštita/oĉuvanje/promoviranje seoskih obiĉaja i tradicijskih vrijednosti, poticanje/zaštita promoviranje eno gastronomske ponude kao dijela kulturnog identiteta, te poticanje i podrţavanje programa/projekata vezano za kulturnu baštinu. S obzirom na planirani razvoj grada kao turistiĉke destinacije kulturna baština mora biti osnova razvoja kulturnog turizma. Aktivnosti zaštite i korištenje kulturne baštine treba sagledati cjelovito i u interakciji što znaĉi da treba stvoriti uvjete da se prihvate i ostvaruju svi oni oblici korištenja koji ni na koji naĉin ne ugroţavaju kulturnu baštinu nego pridonose njezinu oĉuvanju i dostupnosti. U tu svrhu kulturnu baštinu je potrebno interpretirati na suvremeni naĉin, prilagoditi potrebama ciljnih skupina, ali na naĉin koji njeguje i istiĉe identitet grada, te poticati suradnju u kulturi na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meĊunarodnoj razini. Pojam „zaštita“ imajući u vidu postojanje brojnih kulturnih dobara, podrazumjeva mjere ĉiji je cilj osiguranje odrţivosti istih, ukljuĉujući identificiranje, dokumentiranje, istraţivanje, odrţavanje, zaštitu, promicanje, povećanje vrijednosti, kao i revitalizaciju. Kulturna baština ogledava se u arhitekturi, sakralnim objektima, kulturnim spomenicima, te tradicijskim obiĉajima i vrijednostima. Grad ulogu „zaštitnika“ svoje kulturne baštine provodi putem brojnih projekata obnove (obnovljena crkva sv. Lovre u Crkvarima, manastir sv. Nikole i crkva Uzašašća sv. Kriţa u Orahovici), te tradiciju i obiĉaje prenosi i promovira kroz kulturne manifestacije i sajmove autohtonih proizvoda. Kroz daljnju valorizaciju kulturne baštine i diverzifikaciju proizvoda i usluga vezano za kulturu kraja, identifikaciju projekata od nacionalnog i regionalnog znaĉaja grad Orahovica postat će turistiĉki atraktivan prostor. Upoznavanje kulturnih znamenitosti i dogaĊanja jedan su od vodećih motiva dolazaka turista, ĉime kulturna baština, kao element ponude postaje autohtona atrakcija i pokretaĉ kulturno- turistiĉkog razvoja. Kao pokretaĉ gospodarskod rasta, kroz gospodarsko korištenje kulturne baštine potaći će se razvoj poduzetništva te osigurati porast proizvoda koji imaju veću dodanu vrijednost. Navedeno će se ostvariti kroz edukaciju, osposobljavanje, povezivanje i suradnju svih institucija na svim razinama, poticanjem razvoja poduzetništva utemeljenog na klasterima i na stvaranju inovativnog proizvoda utemeljenih na kulturnoj baštini. Kulturna baština temelj je identiteta, te oĉuvanje baštine grada Orahovice predstavlja temelj oĉuvanja kulturne raznolikosti. Današnja iskustva pokazuju da su objekti kulturne baštine na podruĉju grada nezaštićeni u dovoljnoj mjeri odnosno da propadaju jer je i razina svijesti graĊana o vaţnosti kulturne baštine za društvo još uvijek relativno niska. Ĉesto svijest o vaţnosti baštine raste s njezinom gospodarskom valorizacijom. Poticanje odrţivog korištenja na taj naĉin podizat će razinu svijesti o vaţnosti baštine i posredno utjecati na njezino oĉuvanje. Time će šira javnost postati aktivni dionik u procesima oĉuvanja, zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine. Realizacijom navedenog prioriteta pridonijet će se oĉuvanju kulturne baštine, podizanju kvalitete ponude kulturnog turizma, te jaĉanju imidţa kako grada Orahovice tako i Hrvatske u cjelosti, kao zemlje bogatih kulturno turistiĉkih proizvoda na

73 meĊunarodnom trţištu, a k tome će pridonijeti jaĉanju svijesti o vrijednostima, potencijalima kulturno-povijesne baštine i kulturnom turizmu kao vrijednom i vaţnom turistiĉkom proizvodu koji pridonosi ukupnom gospodarskom razvoju.

Strateški cilj 2: UnapreĊenje infrastrukture i prostorno planiranje

Prioritet 2.4.: Kvalitetno prostorno i projektno planiranje

Osnovni temelj prostornog razvoja Grada je izrada prostorno-planske dokumentacije, te legalizacija postojeće nelegalne gradnje. Izradom planova saĉuvat će se prostor od moguće devastacije i omogućiti stvaranje uvjeta za podizanje ţivotnog standarda. Kvalitetno prostorno planiranje ureĊenja grada podrazumijeva odreĊivanje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za odrţivi i uravnoteţeni razvitak na podruĉju grada, a sadrţi osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog ureĊenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i ureĊivanje prostora i druge elemente od vaţnosti za podruĉje grada. Stoga je navedenim prioritetom obuhvaćena mjera rješavanje imovinsko- pravnih odnosa jer jedan od gorućih problema i koĉnica razvoja svakog podruĉja pa tako i grada Orahovice su nesreĊeni imovinsko-pravni odnosi. Cilj ove mjere je rješavanje tog problema sreĊivanjem i usklaĊivanjem stanja u zemljišnim knjigama i katastru, što će pridonijeti brţem i jednostavnijem ishoĊenju graĊevinskih i drugih dozvola za rad, privlaĉenju investicija, te kupoprodaji nekretnina. Sljedeća jednako vaţna mjera je izrada- prostorno planske dokumentacije u svrhu kvalitetnog upravljanja prostorom, te usklaĊivanja prostorno-planske dokumentacije s potrebama razvoja grada Orahovice uz istovremeno uvaţavanje standarda zaštite okoliša. Cilj ove mjere je izrada prostorno-planske dokumentacije koja je u skladu s dugoroĉnim ciljevima i mjerama prostornog razvoja gospodarstva i društvenih sadrţaja te u skladu s okolišnim standardima i propisima (posebno u zaštićenim podruĉjima). U skladu s navedenim grad Orahovica kontinuirano radi na donošenju, izmjenama i dopunama potrebnih dokumenata, no postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i stroţu potrebu zaštite okoliša te ju je potrebno dodatno usavršavati i nadograĊivati. S obzirom na brojne mogućnosti korištenja EU programa i projekata ovim prioritetom se ţeli istaći mjera izrade projekata za vanjske izvore financiranja. Europska unija podupire ideje iz svih sfera gospodarskog, društvenog, politiĉkog ţivota. Rijeĉ je o širokom krugu tema iz kojih je moguće ostvariti sredstva iz EU fondova kao što su poljoprivreda, infrastruktura, mladi, znanost, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje, informacijske i komunikacijske tehnologije i brojni drugi projekti. Za uspješnu pripremu ali i provedbu EU projekata potrebno je ispuniti niz pretpostavki. Kroz analizu razvojnih potencijala grada, razradu projektne ideje ili poslovnih poduhvata, pripremu potrebne studijsko-projektne dokumentacije, pripremu i provedbu projekta itd. postiţe se financijska pomoć s ciljem poboljšanja standarda ţivota, te unapreĊivanja profesionalnog, socijalnog i osobnog ţivota graĊana.

74

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete ţivota

Prioritet 3.1.: Razvoj ljudskih potencijala

U okviru predloţenog prioriteta predviĊene su mjere koje će unaprijediti kvalitetu rada i programa odgojno-obrazovnih, kulturnih, sportskih i drugih institucija na podruĉju grada Orahovice kroz ustrojavanje visokoškolskih institucija u podruĉju zdravstva, turizma i ostalih podruĉja, jaĉanje/usavršavanje ljudskih resursa obrazovnih, sportskih, i kulturnih institucija te unapreĊenje uvjeta istih, promicanje cjeloţivotnog obrazovanja te podizanje svijesti i stvaranje pozitivnog stava prema uĉenju, prilagodbu postojećih i razvoj novih programa cjeloţivotnog obrazovanja u skladu s potrebama trţišta, poticanje obrazovanja kroz stimuliranje i subvencioniranje uĉenika, studenata, sportaša za postignute uspjehe u radu. Cilj ovog prioriteta je unaprijediti kvalitetu rada odgojno-obrazovnih institucija na podruĉju grada Orahovice kroz kvalitetnu suradnja gospodarskih subjekata i odgojno-obrazovnih institucija ĉime će se doprinijeti kvaliteti obrazovnih programa i njihovoj usklaĊenosti s potrebama trţišta te uĉiniti polaznike tih programa konkurentnijima na trţištu rada; unaprijediti kvalitetu rada kulturnih i sportskih institucija kroz usavršavanje postojećih i razvoj novih programa cjeloţivotnog obrazovanja ĉime će se doprinijeti konkurentnosti i jaĉem djelovanju, odnosno aktivnosti samih institucija. Podizanje razine odgojno-obrazovne institucije na podruĉju grada Orahovice ukazuje na potrebu ustrojavanja visokoškolskih institucija u podruĉju zdravstva (fizioterapeut, sestrinstvo i ostala zanimanja), turizma i ostalih srodnih podruĉja kako bi se oformila kvalitetnija radna snaga koja moţe odgovoriti na izazove trţišta rada. Samim time neophodno je poticati obrazovanje kroz stimuliranje i subvencioniranje (stipendiranje, subvencioniranje nabave knjiga, prijevoza, putovanje na natjecanja i sl.) uĉenika i studenata, te takoĊer sportaša za postignute uspjehe na odreĊenom polju djelovanja neovisno o ekonomskim prilikama. Razvojni uĉinak ovog prioriteta ogledat će se u boljoj usklaĊenosti ponude i potraţnje na trţištu rada, usmjerenom razvoju kljuĉnih kompetencija s ciljem unapreĊenja kvalitete ţivota, poboljšanju obrazovne, kulturne i sportske strukture, jaĉanju konkurentnosti i gospodarskom razvoju kao posljedica jaĉanja kulture uĉenja i kontinuiranog osobnog razvoja stanovništva svih dobnih skupina i profesija.

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete ţivota

Prioritet 3.2.: UnapreĊenje socijalne i zdravstvene zaštite

Uslijed demografskih, gospodarskih i ostalih ĉimbenika na podruĉju grada Orahovice evidentiran je porast broja korisnika zdravstvene i socijalne skrbi. Zastarjelost cjelokupnog sustava nameće uvoĊenje novih normi i standarda u sustav zdravstva i socijalne skrbi. Stanovnicima je potrebno osigurati višu kvalitetu ţivota u svim podruĉjima, treba potaknuti usvajanje vrijednosti i naĉina ţivota koji omogućavaju ostvarenje koncepta preventivnog oĉuvanja i unapreĊenja zdravlja, pri ĉemu je posebnu skrb potrebno usmjeriti na ugroţene ciljne skupine. Stoga su predloţenim prioritetom obuhvaćene mjere unapreĊenja zdravstvenih i socijalnih usluga, poticanje razvoja izvaninstitucionalnih oblika socijalne i zdravstvene skrbi, razvoj programa socijalne ukljuĉenosti za osobe s invaliditetom i ranjive socijalne

75 skupine stanovništva, jaĉanje socijalne osjetljivosti stanovništva prema osobama s invaliditetom i ranjivim socijalnim skupinama stanovništva, unapreĊenje ljudskih resursa za pruţanje pomoći osobama s invaliditetom, za pruţanje usluga socijalno iskljuĉenim skupinama stanovništva i poticanje volontiranja u podruĉju socijalnih usluga. Podizanjem razine svijesti o invaliditetu kao jednom elementu ljudske raznolikosti, rješavanjem odreĊenih zapreka i problema koji zahtjevaju multidisciplinarna rješenja, te pruţanjem kvalitetnih i inovativnih usluga pridonijelo bi se poboljšanju kvalitete ţivota osobama s invaliditetom te njihovim obiteljima, s naglaskom na njihovu integraciju i potpuno sudjelovanje u društvu, budući da pristupaĉno društvo predstavlja dobrobit za ĉitavo stanovništvo. TakoĊer briga za mlade, obitelj te starije i nemoćne osobe još uvijek nije dovoljno prepoznata u zajednici, a mora se sagledati u znatno širem kontekstu ukoliko se ţeli osigurati visoka kvaliteta ţivota, te govoriti o gradu visoke socijalne osjetljivosti. U tom kontekstu se svaka dobna skupina moţe pojavit kao socijalno ugroţena skupina, a da bi se to sprijeĉilo, potrebno je pravovremeno naglasak staviti na unapreĊenje odnosa prema svim ciljnim skupinama, a posebno prema djeci i mladima kojima je potrebno osigurati odrastanje i razvoj u sigurnoj i zdravoj sredini koja nudi dovoljno kvalitetnih i kreativnih sadrţaja; obiteljima normalne uvjete za opstanak, razvoj i kvalitetu ţivota; osobama treće dobi, starima i nemoćnima, potrebno je osigurati relevantne sadrţaje i mogućnost da zadovolje svoje stvarne potrebe primjerene njihovoj dobi i interesu; kreativno djelovanje u lokalnoj zajednici, pomoć u kući, kvalitetne domove za starije osobe, zdravstvenu skrb te pozitivan odnos društva prema starijim osobama. Preventivnim mjerama djelovanja na navedene ciljne skupine smanjit će se broj i razina problema koje se prepoznaju kao socijalno ranjive skupine, unapreĊenjem zdravstvene zaštite poboljšat će se usluga za sve skupine stanovništva, a time stvoriti uvjeti za prijam većeg broja pacijenata sa širim spektrom potreba i kvalitetnijom uslugom. Modernizacija postojećih i razvoj novih socijalnih usluga, jaĉanje socijalne osjetljivosti posebno prema osobama s invaliditetom i socijalno ranjivim skupinama, te jaĉanje volontiranja u podruĉju socijalnih usluga uvalike će pridonijeti boljim uvjetima i kvaliteti ţivota te uspješnom integriranju u gospodarski i društveni ţivot svim stanovnicima, a posebno onim potrebitima.

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete ţivota

Prioritet 3.3.: UnapreĊenje društvenih sadrţaja

Kako bi se izgradio grad visokog društvenog standarda potrebno je stvoriti sredinu privlaĉnu za ţivljenje, osigurati programe i sadrţaje koji obuhvaćaju sva podruĉja djelovanja, a usmjereni su svim skupinama stanovništva na podruĉju grada Orahovice. Iako je grad neprestano ukljuĉen u organizaciju društvenih, sportskih i kulturnih dogaĊanja i sadrţaja, još uvijek u dovoljnoj mjeri nisu ispunjeni svi uvjeti i potrebe, posebno mladog stanovništva i djece, koji pruţaju mogućnost kvalitetnog društvenog ţivota. Stoga se ovim prioritetom ţele poticati novi programi vezani za kulturu grada, organizirati novi dogaĊaji i manifestacije, unaprijediti sport kroz razvoj novih sportskih i rekreativnih sadrţaja namjenjenih svim dobnim skupinama, u tu svrhu sufinancirati rad sportskih klubova, ukljuĉiti sportske i rekreativne sadrţaje u turistiĉku ponudu, te obogatiti društvene sadrţaje namjenjene djeci i

76 mladima. Kroz provedbu navedenih mjera povećao bi se broj kulturnih, tradicijskih, sportskih, turistiĉkih, zabavnih manifestacija, povećao broj posjetitelja manifestacija (turista), promovirao kulturni identitet grada, unaprijedili bi se sadrţaji u kulturi, povećao bi se obim knjiţniĉne djelatnosti kroz nabavku nove knjiţne graĊe, promovirala kulturna baština kroz muzejske eksponate, a samim time podigao bi se standard i kvaliteta ţivota svih stanovnika. Realizacijom navedenog prioriteta podigao bi se društveni standard na višu razinu što bi utjecalo na zadrţavanje mlaĊe populacije na podruĉju grada, a samim time, kroz razliĉita podruĉja djelovanja pridonijelo bi se i cjelokupnom razvoju grada Orahovice.

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete ţivota

Prioritet 3.4.: Jaĉanje partnerstva

Jaĉanje partnerstva predstavlja unapreĊenje suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora grada Orahovice s konaĉnom svrhom promicanja gospodarskog i sveukupnog društvenog razvoja grada. Jaĉe ukljuĉivanje stanovništva u aktivnosti planiranja i razvoja Grada jedna je od temeljnih pretpostavki odrţivog socio-ekonomskog razvitka, stoga su u okviru predloţenog prioriteta planirane mjere poticanja razvoja organizacija civilnog sektora i jaĉanje ĉlanova kapaciteta civilnog sektora u podruĉjima upravljanja organizacijama, prikupljanja financijskih sredstava za rad, pripreme projekata, upravljanje projektima i sl. Udruge su vaţan ĉimbenik društvenog ţivota na podruĉju grada Orahovice (85 udruga), a spektar pitanja kojima se bave je širok. Kroz svoje djelovanje unapreĊuju kvalitetu društvenih sadrţaja, zauzimaju se za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode, odrţivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska i druga uvjerenje, ali i zagovaraju interese razliĉitih društvenih skupina ĉime pozitivno utjeĉu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici. Stoga je poticanje svijesti graĊanstva o nuţnosti jaĉeg aktiviranja zajednice, formiranju aktivnog graĊanina u lokalnoj zajednici prepoznato kao vaţna mjera razvoja podruĉja grada, a sve u svrhu rješavanja problema s kojim se svakodnevno suoĉavamo. Da bi se unaprijedilo djelovanje udruga civilnog društva, potrebno je da se udruge usmjere ne rješavanje specifiĉnih problema. Potrebno je bolje razraditi kriterije financiranja udruga civilnog društva, a ovisno o njihovom pojedinaĉnom doprinosu u stvaranju javnog mišljenja, te u promicanju vrijednosti civilnog društva. Potrebno je poticati razvoj socijalnog poduzetništva kako bi se povećala financijska stabilnost organizacija civilnog društva. Socijalno poduzetništvo predstavlja stvaranje socioekonomskih struktura, a sama djelatnost uvijek je u skladu i sinergiji s vizijom i misijom organizacije, te se sav ostvareni profit koristi za projekte, programe i rad udruge. Na taj naĉin bi se potaklo jaĉe i efikasnije djelovanje organizacija civilnog društva, te bi se povećale gospodarske aktivnosti i zapošljavanje/samozapošljavanje u domeni socijalnog poduzetništva. Vaţnu kariku u jaĉanju partnerstva predstavlja Savjet mladih grada Orahovice u koji su izabrani mladi u dobi od 15 do 30 godina. Svojim djelovanjem promiĉu i zagovaraju prava, potrebe i interese mladih te sudjeluju u odluĉivanju o upravljanju javnim poslovima od interesa i znaĉaja za mlade. Stoga je u okviru predloţenog prioriteta predviĊena mjera poticanja napretka u efikasnom djelovanju Savjeta mladih grada Orahovice s ciljem aktivnog ukljuĉivanja, informiranja i

77 djelovanja sve većeg broja mladih ljudi na podruĉju grada. U svrhu razvoja partnerstava jedna od mjera navedenog prioriteta je i bratimljenje gradova i unapreĊenje suradnje s gradovima prijateljima. Temelj razvoja ĉvrstih prijateljskih odnosa grada Orahovice i gradova prijatelja je promicanje i oĉuvanje prijateljstva i suradnje meĊu društvenim, kulturnim, obrazovnim, gospodarskim, sportskim i drugim subjektima i institucijama gradova prijatelja. Stoga je u cilju odrţavati prijateljske odnose, graditi povjerenje i ostvarivati nova prijateljstva te jaĉati suradnju na gospodarskom, društvenom, kulturnom, socijalnom i drugim poljima gradova prijatelja. Grad Orahovica svoje partnersko djelovanje ostvaruje i s općinom Crnac, Ĉaĉinci, Zdenci i Mikleuš kroz ĉlanstvo u LAG-u Papuk s ciljem zajedniĉkog osmišljavanja i poticanja projekata u razvoju ruralnih podruĉja. Kroz mjeru jaĉanja razvoja LAG-a ostvaruje se mogućnost poboljšanja gospodarskog stanja za graĊane, poduzeća i lokalne samouprave, odnosno povezivanje i ostvarivanje svih potreba u zajednici kroz osmišljavanje, poticanje i provedbu projekata financiranih iz EU fondova za ruralni razvoj i provedbu LEADER programa za razvoj ruralnih podruĉja. Kao rezultat navedenog prioriteta nameće se zakljuĉak da se uspostavom partnerske suradnje, promoviranjem i jaĉanjem svijesti graĊana o potrebi aktivnijeg djelovanja u zajednici, te poticanjem umreţavanja dionika gospodarskog, civilnog i javnog sektora potiĉu sinergijski uĉinci na gospodarski, ali i na sveukupni društveni razvoja grada Orahovice.

Strateški cilj 4: Zaštita okoliša

Prioritet 4.1.: Oĉuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti

Podruĉje grada Orahovice jednim se dijelom nalazi u Parku prirode Papuk (zaštićen Zakonom o zaštiti prirode) koji predstavlja prirodno i jednim dijelom kultivirano brdsko-planinsko podruĉje iznimne geološke i biološke raznolikosti s naglašenim estetskim i ekološkim vrijednostima. Veliko prirodno bogatstvo (predviĊeno za zaštitu) na ovom podruĉju predstavljaju i Mrtvi dol (šumska vegetacija), Rustine (geomorfološki), podruĉje oko Ruţice grada, podruĉje oko manastira Sv. Nikole, lokalitet Merkur, šuma Albus i središnji gradski park u Orahovici. Najveći prostor na podruĉju grada Orahovice zauzimaju šume (kitnjaka, graba, crne johe, bukve, lipe), livade su dobro razmještene i prepliću se sa šumskim kompleksom, velike su površine pokrivene niskim raslinjem i poljskim biljnim zajednicama. Pripadnici faune ovog prostora pripadaju skupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinama karakteristiĉnim za juţno-nizinski europski pojas, a dijelom i za juţno-gorski europski pojas. Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune, na podruĉju grada stalno ili povremeno ţivi niz ugroţenih i zaštićenih vrsta (npr. posebno ugroţene vrste šišmiša i ptica). Zbog negativnog utjecaja ĉovjeka mijenja se raznolikost sloţenih bioloških sustava, a budući da za osnovne prirodne resurse nema nadomjestaka svaka izumrla vrsta ili izgubljen ekosustav predstavlja nepovratni i trajni gubitak za biološku i krajobraznu raznolikost na podruĉju grada Orahovice. Stoga su navedenim prioritetom planirane mjere zaštite prirodnih resursa, zaštite specifiĉnih zaštićenih podruĉja, zaštite ugroţenih biljnih i ţivotinjskih vrsta, poticanje uzgoja autohtonih sorti i pasmina, razvoj sustava praćenja i nadzora zaštite prirode s ciljem oĉuvanja raznolikosti krajolika i bioloških vrsta na podruĉju grada Orahovice, posebno zaštićenih

78 podruĉja i vrsta. S obzirom da prirodna baština predstavlja temelj oĉuvanja prostornog i kulturnog identiteta, razvojni uĉinak ove mjere bit će vidljiv u oĉuvanju ekološke ravnoteţe na širem podruĉju grada, oĉuvanju izvornog ruralnog krajolika (spoj antropogenih struktura i prirode) što će pridonijeti vrijednosti prostora, zdravom okolišu, kvaliteti ţivota, pospješiti napredak turistiĉkog sektora a samim time i cjelokupnog gospodarstva.

Strateški cilj 4: Zaštita okoliša

Prioritet 4.2.: Gospodarenje otpadom

Zaštita okoliša temeljni je preduvjet dugoroĉnog i odrţivog razvoja kako grada Orahovice tako i Republike Hrvatske u cjelosti. Suoĉeni s globalnim posljedicama ĉovjekova utjecaja na okoliš, naznakama klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, ĉuvanje okoliša znaĉi ĉuvanje naše budućnosti i kvalitetnijeg naĉina ţivota. Grad Orahovica djeluje na podruĉju zaštite okoliša od 2008. godine izradom Plana gospodarenja otpadom, ali organizacija i trenutno prikupljanje otpada ne moţe se nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Organizirano sakupljanje, odvoz komunalnog otpada i odrţavanje ĉistoće na podruĉju grada Orahovice obavlja trgovaĉko društvo Papuk d.o.o.. Komunalni otpad korisnici odlaţu u PVC spremnike zapremine 120 i 240 l, te u kontejnere 1100 l i odvozi se jednom tjedno na odlagalište otpada TUK Orahovica. Industrijski neopasan otpad pravni subjekti dovoze sami na odlagalište otpada TUK Orahovica, ali je u 2014. godini takvu vrstu otpada dovozilo jedino trgovaĉko društvo Ciprijanović d.o.o.. Unazad 4 godine postavljeni su na 5 lokacija u Gradu Orahovici spremnici za staklo, plastiku i papir, tzv. Zeleni otoci, u svrhu odvojenog prikupljanja otpada. Do uspostave cjelovite tehnologije odvajanja, odvoza i sortiranja otpada sa „kućnog praga“, Papuk d.o.o. ima podugovorenu uslugu odvoza papira sa Unijapapirom d.o.o. Zagreb, dok se sav elektriĉni i elektroniĉki otpad zbrinjava putem trgovaĉkog društva Flora-vtc d.o.o. iz Virovitice. Stoga, s ciljem odrţivog gospodarenja otpadom i zaštite okoliša u cjelosti ovim su prioriteom planirane mjere stvaranja uvjeta za kvalitetno zbrinjavanje otpada, izrada Plana gospodarenja otpadom grada Orahovice sukladno novom Zakonu o odrţivom gospodarenju otpadom, pronalaţenja i uvoĊenja najboljeg rješenja za selekciju i selektivno prikupljanje otpada s podruĉja grada Orahovice, sanacija divljih odlagališta otpada, završetak sanacije odlagališta otpada Tuk, izgradnja reciklaţnog dvorišta, kompostane, i drugih potrebnih objektat u svrhu odrţivog gospodarenja otpadom, podizanje svjesti stanovništva o vaţnosti i prednostima sortiranja otpada te poticanje provoĊenja programa i projekata vezano za odrţivo gospodarenje otpadom. Prateći zakonsku regulativu grad Orahovica djeluje prema odrţivom razvoju kroz provoĊenje mjera sanacije deponije otpada Tuk, ĉiji je postupak zapoĉeo 2004. godine u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetku uĉinkovitost, a podrazumjeva izradu potrebne dokumentacije, graĊevinske radove sanacije i proširenja odlagališta, te etapnu izgradnju sukladno strateškim planovima za gospodarenje otpadom (reciklaţno dvorište, sortirnica, pretovarna stanica, kompostana); organizirajući i provodeći akcije ĉišćenja otpada na podruĉju grada; te je tijekom 2014. godine, kao i prethodnih godina sudjelovao u edukaciji stanovništva suradnjom s osnovnom školom i srednjom školom u Orahovici izdvajanjem sredstava za „Eko“ školu. Kroz daljnji rad Grada

79

Orahovica treba stvoriti uvjete za poboljšanje postojećih aktivnosti i uvoĊenje novih mjera, neizbjeţan je partnerski odnos svih aktera, te kontinuiran rad na izgradnji svijesti graĊana o vaţnosti zaštite i oĉuvanja okoliša kako bi se dostigao cilj funkcioniranja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Kao posljedica realizacije navedenog prioriteta oĉekuje se smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš te izdvajanje korisnih materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje radi oĉuvanja prirodnih resursa, jer uvoĊenje reda u prostor i okoliš, te spreĉavanje njihovog daljnjeg uništavanja u skladu s najboljom praksom razvijenih zemalja jamstvo su uspješnog i odrţivog razvoja.

Strateški cilj 4: Zaštita okoliša

Prioritet 4.3.: Primjena OIE i mjera energetske uĉinkovitosti

Osnovne znaĉajke obnovljivh izvora energije su njihov veliki kapacitet neistrošenosti ĉime se povećava energetska odrţivost. Osim svoje ekonomiĉnosti, obnovljivi izvori energije smanjuju udio emisija štetnih tvari u okoliš i umnjuju negativni utjecaj na prirodnu ravnoteţu. U skoroj budućnosti smatra se da će obnovljivi izvori energije preuzeti znaĉajan udio u proizvodnji energije gospodarskog i društvenog sektora. S tim u skladu tendencija grada Orahovice je korištenje obnovljivih izvora energije, kako u smislu postavljanja solarnih panela na javnim objektima, tako i u smislu poticanja privatnih investicija ovog tipa. Tako je 2012. godine izgraĊena najveća sunĉana elektrana Orahovica-1, podignuta na zemlji snage 500 KWP, koja će kroz narednih par godina po završetku trećeg postrojenja Orahovica-3 biti najveća fotonaponska solarna elektrana ukupne snage 2,5 MW. Projektom Orahovica-3 u planu je i izgradnja elektrane na biomasu. Mala sunĉana elektrana sa kolektorima za potošnu vodu izgraĊena je i na zgradi Djeĉjeg vrtića Palĉić, a u obuhvatu DPU „Dugo Polje“ planirana je velika sunĉana elektrana na fotonaponskim modulima kao nekom vrstom natkrivenog javnog parkiranja, što predstavlja inovativno i ekonomiĉno rješenje prostora za odrţivi razvoj. Osim OIE, Grad Orahovica u okviru svojih mogućnosti, prati i provodi mjere za povećanje energetske uĉinkovitosti javnog sektora i obiteljskih kuća. Stoga je u okviru predloţenog prioriteta planirano intenzivnije promoviranje i provoĊenje mjera korištenja obnovljivih izvora energije i energetske uĉinkovitosti, osmišljavanje i provedba programa sufinanciranja proizvodnje i korištenja energije iz OIE, odrţavanje informativno-edukativnih radionica o prednostima i potencijalnim modelima financiranja uvoĊenja novih energetsko uĉinkovitih tehnologija , te mjerama energetske uĉinkovitosti. Da bi se navedeno ostavrilo potrebno je poticati veće korištenje obnovljivih izvora energije i olakšati uvoĊenje sustava koji koriste OIE, te povećavati energetsku uĉinkovitost uvoĊenjem novih energetski uĉinkovitih tehnologija u privatnom i javnom sektoru kroz osmišljavanje i provedbu programa i projekta koristeći vanjske izvore financiranja. A kao razvojni uĉinak navedenog prioriteta bit će veća energetska odrţivost podruĉja grada, smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i povećanje konkurentnosti uzrokovane smanjenim troškovima za energiju. Energetske, ekološke i ekonomske uštede doprinijet će napretku javnog i privatnog sektora, a samim time gospodarskom prosperitetu cjelokupnog podruĉja grada Orahovice.

80

13. RAZRADA PRIORITETA PO MJERAMA

Mjere su postupci, intervencije ili naĉin djelovanja nadleţnih institucija u prioritetna podruĉja u svrhu ostvarivanja ciljeva. One trebaju biti sadrţajno nedvojbeno u funkciji otklanjanja ili unapreĊenja okolnosti radi kojih se donose. Za intervencije u prioritetnim podruĉjima za Grad Orahovicu, a u svrhu ostvarivanja ciljeva definirane su sljedeće mjere:

Strateški cilj 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva

Prioriteti Mjere

1.1. Jaĉanje preduvjeta za 1.1.1. UnapreĊenje poslovne infrastrukture investiranje 1.1.2. Jaĉanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva 1.1.3. Poticanje uvoĊenja inovacija novih tehnologija i tehnoloških procesa 1.1.4. Oĉuvanje tradicijskih i umjetniĉkih obrta 1.1.5. Poticanje umreţavanja i osnivanje klastera poduzetnika i obrtnika 1.1.6. Poticanje cjeloţivotnog obrazovanja za poduzetnike 1.1.7. Jaĉanje poduzetniĉke klime za ulaganje domaćih i stranih investitora 1.2. Ruralni razvoj 1.2.1. Razvoj ekološke poljoprivrede 1.2.2. Uĉinkovito upravljanje i korištenje poljoprivrednog zemljišta 1.2.3. Poticanje agrotehniĉkih mjera, uvoĊenja novih tehnologija, certificiranja, zaštite i standardizacije poljoprivrednih proizvoda 1.2.4. UnapreĊenje poslovanja u poljoprivredi 1.2.5. Poticanje umreţavanja poljoprivrednih subjekata u zadruge i klastere 1.2.6. Jaĉanje formalnog i neformalnog obrazovanja poljoprivrednih proizvoĊaĉa 1.2.7. Stimuliranje i subvencioniranje poljoprivrednih proizvoĊaĉa

1.3. Podrška razvoju turizma 1.3.1. UnapreĊenje turistiĉke infrastrukture 1.3.2. UnapreĊenje postojećih i razvoj novih turistiĉkih proizvoda 1.3.3. Odrţivo korištenje prirodnih resursa za turistiĉku

81

djelatnost 1.3.4. Razvoj turistiĉkih dogaĊanja 1.3.5. Poticanje izgradnje novih i unapreĊenje postojećih smještajnih kapaciteta 1.3.6. Razvoj i unapreĊenje ljudskih potencijala u sektoru turizma 1.3.7. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma 1.3.8. Poticanje udruţivanja dionika turistiĉkog sektora s dionicima drugih gospodarskih djelatnosti, javnog i civilnog sektora 1.3.9. Brendiranje grada Orahovice 1.3.10. Marketing i promocija u funkciji razvoja turizma

1.4. Efikasno korištenje 1.4.1. Vodni potencijali prirodnih potencijala 1.4.2. Drvni potencijali 1.4.3. Rudni potencijali

Strateški cilj 2: UnapreĊenje infrastrukture i prostorno planiranje

Prioriteti Mjere

2.1. UnapreĊenje javne, 2.1.1. Izgradnja sustava vodoopskrbe komunalne i prometne 2.1.2. Izgradnja sustava odvodnje i proĉišćavanje infrastrukture otpadnih voda 2.1.3. Izgradanja/modernizacija sustava javne rasvjete 2.1.4. Izgradnja/modernizacija sustava plinske mreţe 2.1.5. Izgradnja/modernizacija cestovne infrastrukture 2.1.6. Izgradnja/modernizacija nogostupa i biciklistiĉkih staza 2.1.7. Izgradnja/modernizacija ostale prometne infrastrukture (mostovi, ugibališta, parkirališta...) 2.1.8.Izgradnja i razvoj infrastrukture širokopojasnih pristupnih mreţa/interneta 2.1.9.Izgradnja/ureĊenje groblja i mrtvaĉnica

2.2. UnapreĊenje društvene 2.2.1. Modernizacija postojeće i izgradnja nove infrastrukture obrazovne infrastrukture 2.2.2. Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove zdravstvene infrastrukture 2.2.3. Rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove infrastrukture za skrb starijih osoba

82

2.2.4. Zajedniĉko gospodarenje i odrţavanje sportskih objekata 2.2.5. Izgradnja, ureĊenje i modernizacija sportskih i djeĉjih igrališta 2.2.6. Izgradnja sportsko-rekreacijskih centara 2.2.7. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje prostora za rad udruga, mjesnih odbora i društvenih domova 2.2.8. Izgradnja novih i modernizacija postojećih objekata u kulturi 2.2.9. Izgradnja novih i ureĊenje postojećih društvenih objekata prilagoĊenih osobama s posebnim potrebama

2.3. Zaštita i odrţivo 2.3.1. Zaštita/obnova/promocija kulturno-povijesne baštine korištenje kulturne 2.3.2. Odrţivo upravljanje kulturno-povijesnom baštinom baštine 2.3.3. Odrţivo korištenje kulturno-povijesne baštine u turistiĉke svrhe 2.3.4. Poticanje/zaštita/ promoviranje eno-gastronomske ponude kao dijela kulturnog identiteta 2.3.5. Zaštita/oĉuvanje/promoviranje seoskih obiĉaja i tradicijskih vrijednosti 2.3.6. Poticanje i podrţavanje programa/projekata vezano za kulturnu baštinu

2.4. Kvalitetno prostorno i 2.4.1. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa projektno planiranje 2.4.2. Izrada prostorno-planske dokumentacije 2.4.3. Izrada projekata za vanjske izvore financiranja

Strateški cilj 3: Poboljšanje kvalitete ţivota

Prioriteti Mjere

3.1. Razvoj ljudskih 3.1.1. Ustrojavanje visokoškolskih institucija u podruĉju potencijala zdravstva, turizma i ostalih podruĉja 3.1.2. Jaĉanje/usavršavanje ljudskih resursa obrazovnih, športskih i kulturnih institucija 3.1.3. UnapreĊenje uvjeta rada odgojno-obrazovnih, športskih i kulturnih institucija i organizacija 3.1.4. Promicanje cjeloţivotnog obrazovanja te podizanje svijesti i stvaranje pozitivnog stava prema uĉenju 3.1.5. Prilagodba postojećih i razvoj novih programa cjeloţivotnog obrazovanja u skladu s potrebama trţišta 3.1.6. Poticanje obrazovanja kroz stimuliranje i subvencioniranje uĉenika, studenata, sportaša za postignute uspjehe u radu

83

3.2. UnapreĊenje 3.2.1. UnapreĊenje zdravstvenih usluga zdravstvene i 3.2.2. UnapreĊenje socijalnih usluga socijalne zaštite 3.2.3. Poticanje razvoja izvaninstitucionalnih oblika socijalne i zdravstvene skrbi i usluga 3.2.4. Razvoj programa socijalne ukljuĉenosti za osobe s invaliditetom i ranjive socijalne skupine stanovništva 3.2.5. Jaĉanje socijalne osjetljivosti stanovništva prema osobama s invaliditetom i ranjivim socijalnim skupinama stanovništva 3.2.6. UnapreĊenje ljudskih resursa za pruţanje pomoći osobama s invaliditetom

3.2.7. UnapreĊenje ljudskih resursa za pruţanje usluga socijalno iskljuĉenim skupinama stanovništva 3.2.8. Poticanje volontiranja u podruĉju socijalnih usluga

3.3. UnapreĊenje društvenih 3.3.1. Organizacija/provedba/sudjelovanje na kulturno sadrţaja tradicijskim lokalnim/regionalnim/maĊunarodnim manifestacijama i dogaĊajima 3.3.2. Poticanje i podrţavanje programa/projekata vezano za društveno kulturnu baštinu (npr. oĉuvanje jezika, kulture, obiĉaja i sl.) 3.3.3. Povećanje razine kvalitete kulturne ponude 3.3.4. Poticanje suradnje u kulturi na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meĊunarodnoj razini 3.3.5. UnapreĊenje sporta kroz razvoj novih sportskih i rekreativnih sadrţaja namjenjenih svim dobnim skupinama 3.3.6. Sufinanciranje rada sportskih klubova i poticanje osobito darovitih sportaša 3.3.7 Ukljuĉivanje sportskih i rekreativnih sadrţaja u turistiĉku ponudu 3.3.8. Obogaćivanje društvenih sadrţaja namjenjenih djeci i mladima

3.4. Jaĉanje partnerstva 3.4.1. Bratimljenje gradova i unapreĊenje suradnje s gradovima prijateljima 3.4.2. Jaĉanje institucionalnog povezivanja kroz LAG 3.4.3. Jaĉanje kapaciteta ĉlanova civilnog sektora u podruĉjima upravljanja organizacijama, prikupljanja financijskih sredstava za rad, pripreme projekata, upravljanje projektima i sl. 3.4.4. Poticanje razvoja socijalnog poduzetništva 3.4.5. Poticanje napretka u efikasnom djelovanju Savjeta mladih 3.4.6. Promoviranje i jaĉanje svijesti graĊana o potrebi aktivnijeg djelovanja u zajednici 3.4.7. Poticanje umreţavanja dionika gospodarskog, civilnog i javnog sektora

84

Strateški cilj 4: Zaštita okoliša

Prioriteti Mjere

4.1. Oĉuvanje biološke i 4.1.1. Zaštita prirodnih resursa krajobrazne raznolikosti 4.1.2. Zaštita specifiĉnih zaštićenih podruĉja 4.1.3. Zaštita ugroţenih biljnih i ţivotinjskih vrsta 4.1.4. Poticanje uzgoja autohtonih sorti i pasmina 4.1.5. Razvoj sustava praćenja i nadzora zaštite prirode

4.2. Gospodarenje otpadom 4.2.1. Stvaranje uvjeta za kvalitetno zbrinjavanje otpada 4.2.2. Izrada Plana gospodarenja otpadom grada Orahovice sukladno novom Zakonu o odrţivom gospodarenju otpadom 4.2.3. Pronalaţenje i uvoĊenje najboljeg rješenja za selekciju i selektivno prikupljanje otpada s podruĉja grada orahovice 4.2.4. Sanacija divljih odlagališta otpada 4.2.5. Završetak sanacije odlagališta TUK 4.2.6. Izgradnja reciklaţnog dvorišta, kompostane i drugih potrebnih objekata u svrhu odrţivog gospodarenja otpadom 4.2.7. Podizanje svijesti stanovništva o vaţnosti i prednostima sortiranja otpada 4.2.8. Poticanje provoĊenja programa i projekata vezano za odrţivo gospodarenje otpadom

4.3. Primjena OIE i mjera 4.3.1. Osmišljavanje i provedba programa sufinanciranja energetske uĉinkovitosti proizvodnje i korištenja energije iz OIE 4.3.2. Implementacija obnovljivih izvora u postojeće energetske sustave (postavljanje solarnih ćelija, kolektora i sl.) 4.3.3 Promoviranje i subvencioniranje primjene OIE i energetske uĉinkovitosti u kućanstvima 4.3.4. Poboljšanje energetske uĉinkovitosti javnih objekata 4.3.5. Poticanje korištenja OIE i EE u poduzetništvu i obrtništvu 4.3.6. Odrţavanje informativno-edukativnih radionica o prednostima i potencijalnim modelima financiranja uvoĊenja novih energetsko uĉinkovitih tehnologija 4.3.7. Odrţavanje informativno-edukativnih radionica o mjerama energetske uĉinkovitosti

85

14. ODABIR PROJEKATA ZA REALIZACIJU

U svrhu planiranja razvoja na podruĉju grada Orahovice potrebno je uspostaviti bazu projektnih ideja. Baza projektnih ideja predstavlja sluţbeni registar projektnih ideja s podruĉja Grada. Baza na jednom mjestu objedinjuje pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s podruĉja grada Orahovice što omogućuje planiranje razvojnog smjera Grada Orahovice za sljedeće programsko razdoblje. Sve ideje i pripremljeni projekti razvrstavaju se prema definiranim prioritetima i ciljevima Strateškog programa ukupnog razvoja, ĉime se dobiva pregled vaţnosti projekata u odnosu na definirane prioritete. Cilj i svrha baze projektnih ideja je uĉinkovito planiranje i praćenje provedbe politike lokalnog razvoja. Projektne ideje su onaj dio cjeline Strateškog programa ukupnog razvoja kojim se, njime definirani, vizija, ciljevi i prioriteti postupno ostvaruju.

U bazu ulaze sve projektne ideje/prijedlozi koji zadovoljavaju osnovni kriterij odabira: usklaĊenost sa Strategijom odreĊenim ciljevima, prioritetima i mjerama, za što je implicitno utvrĊena i usklaĊenost s ŢRS-om, drţavnim i programima EU-a. Prednost imaju projektne ideje/prijedlozi koji pridonose ostvarenju većeg broja, Strategijom utvrĊenih, prioriteta i ciljeva. Projektne ideje, razvrstane prema prioritetima i ciljevima, potom prolaze klasifikaciju prema razini spremnosti za provedbu. Projektne ideje koje su spremne za provedbu odvajaju se od projektnih ideja koje su niţe razine pripremljenosti, te se dalje ocjenjuju prema definiranim kriterijima i visini osiguranih finincijskih sredstava. Isto tako ne znaĉi da su najspremnije projektne ideje ujedno i „prioritetne“, zbog ĉega će odreĊene projektne ideje „niţe pripremljenosti“ biti više rangirane upravo radi svog doprinosa zadanim prioritetima. Na taj naĉin Strateški program ukupnog razvoja Grada Orahovice pruţa ţeljeni razvojni smjer. Vaţno je naglasiti kako baza projektnih ideja nije konaĉno definirana, već ista ovisi o promjenama u projektnim idejama (ishodovanje dokumentacije, promjene uvjeta itd.) i njihovu aţuriranju.

Obzirom na ĉinjenicu kako je jedna od osnovnih uloga Strateškog programa ukupnog razvoja usmjeravanje i koordiniranje parcijalnih razvojnih inicijativa radi ostvarivanja jedinstvene i cjelovite usvojene razvojne vizije, iznimno je vaţno uspostaviti trajno praćenje, analiziranje, usmjeravanje i poticanje usklaĊivanja predloţenih pojedinaĉnih razvojnih projekata sa prepoznatim i definiranim razvojnim ciljevima/prioritetima/mjerama.

15. IZVORI FINANCIRANJA PROJEKATA

Stavljanje razvojnih mjera u realne financijske okvire jedan je od najvaţnijih koraka strateškog planiranja. Pametno financijsko planiranje osigurat će bolje kvalitativno i kvantitativno ispunjenje strateškog programa. Iz tog razloga je vaţno koristiti što je moguće više izvora financiranja kako bi se osigurala dostatna sredstva i zadrţala ţeljena dinamika provedbe razvojnih projekata.

Grad Orahovica imat će najznaĉajniju ulogu i punu odgovornost u kreiranju i praćenju financijskog okvira za provedbu Strateškog programa razvoja grada Orahovice. Uz

86 financijsku alokaciju za projekte koje će financirati iskljuĉivo ili većinom svojim vlastitim sredstvima, grad Orahovica takoĊer će osigurati i odreĊena sredstva za sufinanciranje mjera i aktivnosti, a koje će se financirati većinom iz EU fondova ili drugih vanjskih izvora (ţupanija, javna poduzeća, ministarstva).

Okvirni financijski plan izradit će se na temelju informacija iz godišnjeg proraĉuna grada Orahovice. Okvirni financijski plan sastavni je dio Akcijskog plana za provedbu Strategije i kao takav će se usvajati jednom godišnje od strane Gradskog Vijeća. Financijska alokacija odredit će se za sve razvojne mjere/projekte planirane za provedbu u narednoj godini.

Osim proraĉuna jedinice lokalne samouprave, provedba Strategije financirat će se i kroz druge izvore. Ovdje se navodi nekoliko kljuĉnih, dodatnih izvora financiranja:

 Sredstva lokalnih izvora – odnose se na proraĉune Općina i Gradova unutar Virovitiĉko-podravske ţupanije u sluĉaju zajedniĉkih projekata s Gradom Orahovicom. Većinom su to investicije u kapitalna ulaganja, meĊutim jedan dio u proraĉunu namjenjen je i financiranju kulture te udruga civilnog društva.  Sredstva iz proraĉuna Virovitiĉko-podravske ţupanije – tim sredstvima financirat će se dio projekata koji će biti zajedniĉki projekti Grada Orahovice i Virovitiĉko- podravske ţupanije ili projekti koji su od znaĉajnog interesa za cijelu ţupaniju.  Sredstva iz drţavnog proraĉuna (resorna ministarstva) – spuštaju se na lokalnu razinu u obliku decentraliziranih sredstava. Taj dio sredstava na drţavnoj razini planira se za odreĊene programe od nacionalne vaţnosti i za pomoć slabije razvijenim sredinama u vidu povećanja kvalitete ţivota u svim dijelovima Hrvatske pa tako i Gradu Orahovici. Neki od nacionalnih izvora financiranja su:

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo poduzetništva i obrta Ministarstvo turizma Hrvatska turistiĉka zajednica Ministarstvo kulture Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĊenja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo socijalne politike i mladih Ministarstvo zdravlja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Fond za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost Ured za udruge Republike Hrvatske Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) Poslovno inovacijski centar Hrvatske (BICRO)

87

Grad Orahovica kao jedinica lokalne samouprave za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata, moţe se takoĊer zaduţiti putem poslovnih banaka ili koristiti model javno privatnog partnerstva.

 Sredstva iz EU fondova i programa - ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, Gradu Orahovica dostupni su strukturni i investicijski fondovi te programi Unije.  Sredstva iz ostalih izvora – u ovu kategoriju spadaju privatna sredstva poduzetnika i fiziĉkih osoba, ali i mogući financijski izvori nevladinih organizacija, lokalnih organizacija i sl.

Usvojenim Sporazumom o partnerstvu EU s Hrvatskom utvrĊuje se naĉin korištenja strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2014.-2020. godine, a tijekom navedenog razdoblja Republici Hrvatskoj je dostupno 10,6 milijardi EUR-a. Europska komisija dodjeljuje novac u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i garancija s ciljem provedbi projekata ili aktivnosti.

Strukturni i investicijski fondovi Europske unije obuhvaćaju:

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) - European Regional Development Fund - ima za cilj jaĉanje ekonomske i socijalne kohezije, te smanjivanje razlika u razvoju izmeĊu regija unutar EU. Većinom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se na statistiĉke prostorne jedinice prema EU klasificikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU te regije sluţe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku, tj. razvojne aktivnosti zemalja ĉlanica sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.

Europski socijalni fond (ESF) - European Social Fund predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogoĊene visokom stopom nezaposlenosti. Europski socijalni fond kao glavni instrument Europske unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pruţanje pomoći posloprimcima u pronalaţenju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve graĊane EU-a prilikom njihovog zapošljavanja, a njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse. Financijska sredstva ulaţe u projekte vezane uz zapošljavanje koji se provode na lokalnoj, regionalnoj i drţavnoj razini diljem Europske unije, poĉevši od malih projekata ĉiji su nositelji male dobrotvorne ustanove kojima se ţeli pomoći osobama s poteškoćama u pronalaţenju prikladnog radnog mjesta do projekata kojima se promiĉe strukovno obrazovanje meĊu stanovništvom.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) - ima za cilj jaĉanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteţi, zaštiti klimatskih uvjeta i uvoĊenju inovacija u poljoprivredni sektor. Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama grupiranim oko ĉetiri osi:  konkurentnost,

88

 okoliš,  kvaliteta ţivota i  LEADER

Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) - instrument je koji financira zajedniĉku ribarsku politiku. Fond je koncipiran tako da osigurava odrţivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU.

Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje izmeĊu drţava ĉlanica u razliĉitim podruĉjima povezanim sa zajedniĉkim politikama EU. Projekti definirani ovom strategijom mogu se financirati putem sljedećih programa Unije:

 Kreativna Europa  Obzor 2020  Program za konkurentnost poduzeća i malih i srednjih poduzeća  Europa za graĊane  Program za zapošljavanje i socijalne inovacije  Erasmus +  Program o pravima, jednakosti i graĊanstvu  LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije

Financijska sredstva za provedbu pojedinih projekata mogu se osigurati i putem vanjskih investitora. Podnositelji projekata trebaju potraţiti partnere koji sa svojim ljudskim i financijskim kapacitetima mogu doprinijeti ostvarenju projekata.

16. IMPLEMENTACIJA, AŢURIRANJE, I NADZOR PROVEDBE STRATEŠKOG PROGRAMA RAZVOJA GRADA ORAHOVICE

Implementacija Strateškog programa razvoja predstavlja dugotrajan proces koji zahtjeva aktivni angaţman svih dionika; od Općinske uprave, mjesnih odbora, savjeta mladih, poduzetnika, obrtnika, udruga, odnosno svih dionika koji raspolaţu s dostatnim ljudskim, materijalnim i financijskim kapacitetima za adekvatnu provedbu pojedinog projekta.

Kljuĉnu ulogu u provedbi Strategije razvoja ima Grad, odnosno njegova upravna tijela. Grad Orahovica usvaja Strategiju te nakon usvajanja redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Dionici javnog sektora imaju kljuĉnu ulogu u pripremi i provedbi projekata iz podruĉja svojeg djelovanja. Javni sektor ukljuĉuje Grad i institucije, odnosno organizacije javnog sektora s podruĉja grada Orahovice kao što su škola, vrtić, poduzetniĉki centar, komunalno poduzeće i sl.

Znaĉajni dionici u provedbi Strategije razvoja su i organizacije civilnog društva, ĉije polje interesa predstavljaju svi segmenti društva, a prvenstveno podruĉje ljudskih prava, zaštite prirode i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. Svojim proaktivnim djelovanjem

89 organizacije civilnog društva doprinose kvaliteti ţivota podruĉja na kojem djeluju te kvalitetnim radom u suradnji s ostalim dionicima razvoja mogu utjecati na dotok dodatnih sredstava iz nacionalnih i EU fondova na podruĉje grada kako bi se na taj naĉin financirale inicijative iz podruĉja njihovog djelovanja, a u cilju ukupnog lokalnog razvoja.

Treći vaţan dionik lokalnog razvoja je privatni sektor koji predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja. Privatni sektor je glavni pokretaĉ kreiranja radnih mjesta. Svrha je Strategije razvoja stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovnje privatnog sektora, što se prvenstveno ostvaruje djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava trţišta rada, podršku kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture i dr.). Zbog navedenog razloga sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u provedbi Strategije razvoja od izrazite je vaţnosti.

S obzirom da je Strateški program razvoja dinamiĉki dokument koji je podloţan izmjenama i dopunama, potrebno ga je redovno aţurirati sukladno novonastalim okolnostima, što će se vršiti putem Poziva na iskazivanje interesa za prijavljivanje projektnih ideja i prijedloga. UnapreĊenje ovog dokumenta uvelike ovisi o angaţmanu svih dionika lokalne zajednice i njihovoj ţelji za ukljuĉivanjem u planiranje i provoĊenje aktivnosti koje su u skladu sa iskazanim strateškim ciljevima i prioritetima jer Strategija razvoja je kljuĉna tehniĉka podloga za uĉinkovito korištenje domaćih i meĊunarodnih financijskih sredstava, a za ostvarenje ciljeva postavljenih Strategijom kao znaĉajan faktor nameće se osiguranje odgovarajuće struĉne i kadrovske kapacitiranosti javnog sektora na lokalnom nivou.

Nadzor ili monitoring implementacije Strateškog programa razvoja podrazumijeva proces kontinuiranog praćenja, analiziranja i sumiranja rezultata provedbe. Prvenstveno ga je potrebno provoditi zbog omogućavanja iskaza rezultata provedbe i usporedbe uspješnosti provedbe u odnosu na planirano, kao i daljnjeg planiranja razvoja.

Evaluacija provedbe Strateškog programa razvoja grada Orahovice temelji se na principima dobrog upravljanja i kao takva promiĉe standardizirani sustav kvalitete koji zadovoljava sljedeće kriterije:

. Relevantnost – ocjenjuje primjerenost ciljeva i prioriteta Strategije u odnosu na potrebe jaĉanja društveno-gospodarskog razvoja. Ocjenjuje primjerenost ciljeva i prioriteta Strategije u odnosu na potrebe ciljnih skupina i krajnjih korisnika, usklaĊenost sa strateškim dokumentima višeg reda te usmjerenost na rješavanje realnih problema. . Djelotvornost – ocjenjuje odnos uloţenih sredstava s obzirom na neposredne ishode i oĉekivane rezultate provedbe. . Uĉinkovitost – utvrĊuje koliko je provedba Strategije doprinijela postizanju zadanih ciljeva. . Utjecaj – ocjenjuje utjecaj provedbe na ciljne skupine i lokalno stanovništvo. Ocjenjuje utjecaj na društveno-gospodarsku situaciju grada Orahovice. . Odrţivost – ocjenjuje vjerojatnost trajanja postignutih uĉinaka odnosno kontinuitet provoĊenja sliĉnih odgovarajućih aktivnosti u cilju uklanjanja ili ublaţavanja postojećih nepovoljnih okolnosti ili rješavanja problema ciljne skupine.

90

17. STRATEŠKO-PLANSKA DOKUMENTACIJA RELEVANTNA ZA IZRADU STRATEŠKOG PROGRAMA RAZVOJA GRADA ORAHOVICA ZA RAZDOBLJE 2015. – 2020. GODINE

U procesu izrade Strateškog programa razvoja grada Orahovica za razdoblje 2015. – 2020. godine, uzeti su u obzir temeljni dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Imajući u vidu relevantnost pojedinih dokumenata posebno se mogu izdvojiti:

Strateški dokumenti na razini Republike Hrvatske Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije razvoja grada Orahovice komplementarni su s relevantnim nacionalnim strateškim dokumentima: . Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. godine . Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine . Strategija regionalnog razvoja RH 2011-2013. godine . Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. . Strategija razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2011.-2020. . Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013. . Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. . Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine . Strategija oĉuvanja, zaštite, i odrţivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015. . Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije . Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruţenja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine . Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. . Operativni program Uĉinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. . Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Strateški dokumenti na regionalnoj razini Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije razvoja grada Orahovice za razdoblje 2015. - 2020. godine komplementarni su s relevantnim strateškim dokumentima na regionalnoj razini: . Ţupanijska razvojna strategija Virovitiĉko-podravske ţupanije 2011. – 2013. . Strategija razvoja ljudskih potencijala Virovitiĉko-podravske ţupanije 2011. – 2013. . Plan gospodarenja otpadom za Virovitiĉko-podravsku ţupaniju . Prostorni plan Virovitiĉko-podravske ţupanije

Dokumenti na lokalnoj razini . Prostorni plan ureĊenja Grada Orahovica . Plan gospodarenja otpadom Grada Orahovica

91

18. ZAKLJUĈAK

Grad Orahovica je uz struĉnu pomoć vanjskog suradnika tvrtke SINTAGMA te suradnju lokalnih struĉnjaka i radne skupine izradio Strateški program razvoja grada Orahovice za razdoblje 2015. – 2020. godine.

Strateški program razvoja pokazuje mogućnosti, naĉine i postupke Grada Orahovice u razvijanju gospodarstva, poljoprivrede, infrastrukture, turizma, kulture i društvenih sadrţaja unutar cjelokupne zajednice, koji bi svojom realizacijom trebali utjecati na unapreĊivanje kvalitete ţivota lokalnog stanovništva. Definirani smjer razvoja sluţi Gradskom vijeću za planiranje svojih budućih koraka i proraĉuna, a stanovnicima grada Orahovice omogućuje sudjelovati u razvoju grada.

Implementacija Strategije zahtjevan je posao koji će angaţirati sve raspoloţive ljudske resurse kako unutar grada Orahovice tako i vanjske struĉnjaka.

Svaki projekt koji proizaĊe iz navedenog Strateškog programa mora imati definiran svoj poĉetak i kraj, proraĉun, odgovorne osobe i naĉin provedbe i praćenja. Kako bi zaţivio i proveo se, plan je potrebno redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprijeĊivati, u konaĉnici i mijenjati. Evaluacija i monitoring, opisani u prethodnom poglavlju, jednako su vaţni kao i sama izrada Strategije te trebaju biti metodološki dokumentirani. Svaka promjena u mjerama mora imati svoju poveznicu na plan i obrazloţenje.

Projekte treba poĉeti razvijati odmah na naĉin da se prikupi sva potrebna dokumentacija, izrade planovi, projekcije poslovanja i tek s tako pripremljenim projektima moţe se ostvariti pomoć fonda, donatora i investitora.

Odgovornost za implementaciju Strategije najvećim dijelom leţi upravo na instituciji Grada, ali ne iskljuĉivo na njoj. Bez podrške javnosti, poduzetnika, obrtnika, poljoprivrednika, prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika i ostalih interesnih skupina, teško će biti razviti i provesti ţeljene ideje. Sinergijsko djelovanje je najvaţnije u provedbi Strateškog programa razvoja.

Uz potrebnu struĉnu pomoć i korištenje adekvatnih alata koji će usmjeriti razvoj grada Orahovice ostvarit će se vizija grada onakva kakvom je vide njegovi stanovnici:

„Orahovica je gospodarski prosperitetan grad s razvijenom industrijom i ekološkom poljoprivredom. Valorizirana prirodna i kulurna baština, te izgraĊena komunalna i društvena infrastruktura u funkciji su oĉuvanja okoliša i na taj naĉin pridonose napretku turizma. Grad Orahovica mjesto je ugodnog ţivljenja u kojem mladi ljudi ostaju i grade svoju budućnost i budućnost Grada u smjeru odrţivosti.“

92

IZRAĐIVAĈ:

SINTAGMA – Obrt za konzultantske usluge

Bana Josipa Jelaĉića 14, 35430 Okuĉani

Tel Fax: +385 (0)35 361 947 Mob: +385 (0)91 581 6996

E-mail: [email protected] [email protected]

www.arr-sintagma.hr

93