ČSP, br. 2., 291.-329. Zagreb, 2016. UDK: 323.12(497.5=411.16)’’199’’ 32-05 Tuđman, F. Izvorni znanstveni članak Primljeno: 25. 5. 2015. Prihvaćeno: 14. 4. 2016. Je li hrvatska vlast 1990-ih bila antisemitska? ANDRIJANA PERKOVIĆ PALOŠ Split, Hrvatska
[email protected] U radu se analiziraju određena obilježja hrvatske vlasti početkom 1990-ih koja se u nekim krugovima tumače kao antisemitska. Kontroverzna knjiga hrvatskoga predsjed- nika Franje Tuđmana Bespuća povijesne zbiljnosti i neke njegove izjave koje se već dva desetljeća provlače kroz medijske stupce, publicistička izdanja, pa i znanstvene radove, uporišta su tim tvrdnjama. Hrvatsku se vlast optužuje da je pokušala minimalizirati ustaške zločine i rehabilitirati Nezavisnu Državu Hrvatsku. Ugled hrvatske države u tom aspektu i u odnosu na Izrael bio je toliko narušen da su diplomatski odnosi između Hrvatske i Izraela uspostavljeni tek 1997. godine. Ključne riječi: antisemitizam; holokaust; negiranje holokausta; Franjo Tuđman; Bespuća povijesne zbiljnosti; rehabilitacija Nezavisne Države Hrvatske; Židovi u Hrvatskoj Uvod Polazeći od definicije suvremenoga antisemitizma, u što se ubrajaju ne- giranje holokausta i rehabilitacija aktera fašističkih režima, u radu će se is- pitati može li se govoriti o političkom antisemitizmu demokratske hrvatske vlasti 1990-ih. Postkomunistička Hrvatska pritom će biti smještena u okvir ostalih tranzicijskih zemalja Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe u čijem se političkom i javnom životu nakon demokratskih promjena, prema tvrdnjama brojnih povjesničara, publicista i političara, eksponirao antisemitizam. Spe- cifičnost Hrvatske u odnosu na ostale države, osim što se ubrzo nakon de- mokratskih izbora našla u ratu, leži u tome što je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ujedno povjesničar koji je zbog nekih svojih stajališta u knjizi Bespuća povijesne zbiljnosti 1989.