Lokalna razvojna strategija LOKALNE AKCIJSKE GRUPE
NERETVA
2014. – 2020.
U Opuzenu, 02. srpnja 2019.
Ova Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe Neretva 2014.-2020. izrađena je u suradnji:
Izrađivač strategije: Mario Polić
Izrađivači strategije:
Tomislava Bule - Radaljac
Ivan Mihaljević
Marin Zekaj
Prva izmjena-Srpanj 2019
Copyright © 2016. Lokalna akcijska grupa Neretva Institut za razvoj i međunarodne odnose Zagreb
*Sva prava pridržana. Izričito zabranjeno neovlašteno umnožavanje i reprodukcija sadržaja materijala u bilo kojoj formi ili obliku osim u slučaju pisane dozvole izrađivača
SADRŽAJ
UVOD
POJMOVNIK
POPIS KRATICA
1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om NERETVA ...... 1 1.1. Opće značajke područja ...... 1 1.2. Gospodarske značajke područja...... 7 1.3. Demografske i socijalne značajke područja ...... 13 2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA – SWOT ANALIZA ...... 15 2.1. Snage, slabosti, prijetnje i prilike (SWOT) ...... 15 2.2. Analiza rizika (PEST) ...... 18 3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ...... 19 3.1. Vizija, ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područje LAG – a Neretva temeljeni na PRR 2014. – 2020. RH ...... 19 3.2. Opis mjera uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti ...... 25 3.3. Opis odabira projekata na razini LAG –a ...... 36 3.4. Opis tema planiranih projekata suradnje i načina odabira projekata ...... 41 3.5. Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR) ...... 42 4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS ...... 43 4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina uključujući u izradu strategije i primjena načela „odozdo prema gore“ ...... 43 4.2. Opis partnerstva ...... 45 5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ...... 47 6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS ...... 48 6.1. Opis praćanja i procjene provedbe LRS ...... 49 6.2. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ...... 50 7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS ...... 51 7.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ...... 51 7.2. Financijski kapaciteti za provedbu LRS ...... 53 7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007. - 2013...... 53 7.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER ...... 54 8. FINANCIRANJE PROVEDBE LRS ...... 55
PRILOZI
UVOD
Poštovani, pred vama se nalazi Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe (LAG) Neretva za razdoblje 2014-2020, koja djeluje na području doline Neretve, obuhvaćajući sedam gradova i općina i to gradove: Metković, Ploče, Opuzen te općine Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje. Ova Lokalna razvojna strategija rezultat je dugotrajnog rada i promišljanja na koji način svojim djelovanjem pridonijeti lokalnim dionicima povezujući ih u cjelinu radi zajedničkog ostvarivanja ciljeva pritom promičući načela održivog razvoja. Ovom strategijom definirani su temeljni ciljevi, vizija, prioriteti djelovanja što predstavlja određen pomak u promišljanju kako i na koji način valorizirati vrijednosti područja na kojem LAG djeluje, obzirom da je naše područje prepuno kulturno – povijesne baštine i netaknute prirode.
Cijela dolina Neretve i okolica svojim prirodnim i kulturnim znamenitostima veliki je turistički potencijal, koji je još uvijek nedovoljno iskorišten, a razvoj turističke ponude odvija se spontano i sporadično. Uviđajući manjkavosti područja u svom dosadašnjem radu LAG je za svoj primarni cilj imao potaknuti razvoj poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva, podizanje kvalitete življenja, zaštita okoliša te razvoj ljudskih potencijala. Vjerujemo kako zajedničkim naporima u radu sa svim zainteresiranim lokalnim dionicima, usvajanjem načela zajedničke suradnje, uvažavanjem različitih razmišljanja, pristupa i ideja možemo ostvariti zadanu
Viziju Lokalne akcijske grupe Neretva koja glasi:
” LAG Neretva je područje konkurentne poljoprivrede, malog i srednjeg gospodarstva, očuvane kulturne baštine, poduzetnih i sposobnih stanovnika te područje ugodno za rad i življenje.”
Tomislava Bule – Radaljac Predsjednica LAG Neretve
POJMOVNIK:
Pojedini pojmovi u smislu ove lokalne razvojne strategije imaju sljedeće značenje: 1. CLLD (eng. Community Led Local Development- lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne razvojne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti.
2. LEADER (franc. Liaison Entre Actions de Développement de l’Economie Rurale – Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva) je mehanizam provedbe mjera politike ruralnog razvoja Europske unije, a temelji se na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe.
3. Lokalna akcijska grupa (u daljnjem tekstu: LAG) je partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, a čiji članovi mogu biti fizičke i pravne osobe.
4. Lokalna razvojna strategija (u daljnjem tekstu: LRS) je CLLD strategija tj. strateški plansko-razvojni dokument koji donosi i provodi LAG za područje koje obuhvaća.
5. Tip operacije je skup aktivnosti koje doprinose ostvarivanju ciljeva jednog ili više prioriteta Europske unije za ruralni razvoj na koje se odnose.
6. Projekt je cjelokupna i sveobuhvatna investicijska aktivnost, koja se sastoji od prihvatljivih i neprihvatljivih troškova te pripada određenom tipu operacije za kojeg je nositelj projekta podnio zahtjev LAG-u za odabir projekta/operacije.
7. Prihvatljivi troškovi su troškovi koji mogu biti sufinancirani iz Programa.
8. Neprihvatljivi troškovi su troškovi koji ne mogu biti sufinancirani iz Programa.
9. Odabrani LAG je LAG koji s Agencijom za plaćanja sklopi ugovor o dodijeli sredstava za Podmjere 19.2., 19.3 i 19.4. u okviru Mjere 19. »Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
10. Odabrana LRS je LRS odabranog LAG-a.
11. Nositelj projekta je svaki subjekt koji je podnio prijavu odabranom LAG-u za odabir projekta/operacije, a koji je izravno odgovoran za početak, upravljanje, provedbu i rezultate projekta/operacije i koji ima prebivalište ili je registriran ili ima podružnicu unutar područja koje obuhvaća odabrani LAG.
12. Odabrani projekt na LAG razini je projekt kojeg je odabrao LAG u okviru Podmjere 19.2.
13. Javna potpora je svaki oblik potpore iz javnih izvora Republike Hrvatske i proračuna Europske unije.
14. Intenzitet javne potpore izražen je kao postotni udio javne potpore u prihvatljivim troškovima aktivnosti.
15. Međuteritorijalni projekti suradnje su projekti suradnje između partnera koji djeluju unutar Republike Hrvatske.
16. Transnacionalni projekti suradnje su projekti suradnje sa partnerima koji djeluju izvan granica Republike Hrvatske odnosno na području EU i izvan područja EU.
17. AGRONET je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena korisnicima za upis u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu (u daljnjem tekstu: Evidencija korisnika), pregled uputa za korištenje AGRONET-a, pregled pravne osnove, elektronsko popunjavanje određenih Zahtjeva i preuzimanje dokumenata.
18. Tečaj Europske komisije je mjesečni tečaj Europske komisije iskazanom na šest (6) decimala u mjesecu u kojem je podnesen određeni Zahtjev. Mrežna stranica na kojoj se može dobiti uvid u navedeni tečaj je: http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/.
19. Natječaj na nacionalnoj razini je natječaj koji provodi Agencija za plaćanja za mjeru, podmjeru, tip operacije i nije namijenjen samo za područje jednog LAG-a.
20. Natječaj na LAG razini je natječaj koji provodi LAG za mjeru, podmjeru, tip operacije koji je naveden u odabranoj LRS i namijenjen je nositeljima projekta na području LAG-a.
21. Poduzetnik je svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti, koja gospodarstvenu djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi.
*Ostali pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju jednako značenje kao pojmovi u Uredbi (EU) br. 1305/2013.i Programu ruralnog razvoja 2014-2020 RH
POPIS KRATICA
LAG Lokalna akcijska grupa
DNŽ Dubrovačko – neretvanska županija
ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela
RH Republika Hrvatska
SPA Special Protection Areas (područje posebne zaštite) pSCI Proposed Site of Community Importance (predloženo Područje od značaja za zajednicu)
FINA Financijska agencija Republike Hrvatske
DZS Državni zavod za statistiku
CIFR Croatia Investor Friendly Region (Hrvatska regija otvorena za investicije)
APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije
HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje
KUD Kulturno umjetničko društvo
SWOT Akronim- Strenghts/Weaknesses/Opportunities/Threats/ (analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji)
NP Nacionalni park
A1 Autocesta
LRS Lokalna razvojna strategija
PRR RH Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske
EUR European rate (Europska valuta)
TO Tip operacije
OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
PDV Porez na dodanu vrijednost proizvoda
EU Europska Unija
JLS Jedinice lokalne samouprave
PG Poljoprivredno gospodarstvo
NATURA Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena Uredbom o ekološkoj 2000 mreži, a predstavlja područja ekološke mreže
LEADER Liaison Entre Actions de Développement de‘l Économie Rurale (Veze među aktivnostima razvoja ruralnog razvoja)
UO Upravni odbor
AGRONET Elektronička aplikacija za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima prava na potpore u poljoprivredi
EKPRRiR Evidencija korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu
ŽRS Županijska razvojna strategija
CLLD Community Led Local Development (Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)
M / PM Mjera / Podmjera
AP Akcijski plan
FN Financijski plan mag.oec. Magistar/ica ekonomije mag.ing.traff. Magistar/ica inženjer prometa mag.pol. Magistar/ica političkih znanosti mag.ing.agr. Magistar/ica inženjer agronomije struč.spec.oec. Stručni/a specijalist/ica ekonomije pristup.oec. Stručni/a pristupnik/ica ekonomije
Lab.Cre.Ad Laboratori Creativi Dell‘Adriatico (ime projekta provođenog od strane LAG Neretve s inozemnim partnerima iz Italije, Program: ”Mladi na djelu”)
DUNEA Regionalna razvojna agencija Dubrovačko – neretvanske županije
JIE Jugoistočna Europa
CMEF Common Monitoring and Evaluation Framework (Zajednički vremenski okvir za praćenje i evaluaciju)
1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG – om NERETVA
1.1. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA
1.1.1. Površina i granice područja
Područje LAG-a Neretva pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ), a čine ga ukupno 7 gradova i općina: gradovi Metković, Opuzen i Ploče; te općine Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje.
Slika 1. Površina i granice područja
Izvor: LAG Neretva
Glavna je zemljopisna značajka područja obuhvaćenog LAG-om Neretva prostorna kompaktnost te velika sličnost klimatskih, gospodarskih, društvenih, kulturnih i povijesnih obilježja. Međutim, razvojni je problem nedostatna prometna povezanost njegovih dijelova. Veći dio područja nalazi se u unutrašnjosti kopna, a dijelovi gradova Ploča i Opuzena te općine Slivno su primorski.
Područje LAG-a Neretva ima površinu od 412.57 km2 ili 23,15% površine DNŽ te u svom sastavu broji 56 naselja (PRILOG 1, TAB.1). Prema popisu stanovništva 2011. godine na području LAG-a Neretva živjelo je 35.672 ili gotovo 30% ukupnog stanovništva DNŽ-a. Najnaseljenija područja LAG-a Neretva su gradovi Metković, Ploče i Opuzen, a najslabije naseljena mjesta općine Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje.
1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike
Neretvansko područje karakteriziraju dva tipa reljefa: zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve i brdoviti krški vapnenački reljef. Većina je naplavne zaravni močvarna, a ondje gdje je provedena 1
melioracija, stvorene su plodne poljoprivredne površine s prilično poroznim tlom jer sadrže pijesak i šljunak. Brdoviti vapnenački kraški prostori sjeverozapadno i jugoistočno od delte Neretve ističu se strmim formama reljefa s razvijenim elementima krša.
Osnovna je značajka delte Neretve velika pedogenetska raznovrsnost i prostorna varijabilnost tla. Tako se na prostorima uz korita rijeka Neretve i Male Neretve nalaze aluvijalna tla s grubljim pjeskovito-ilovastim karbonatnim nanosom izrazite slojevitosti. Na nižim i udaljenijim položajima od rijeka i u kontaktu s kraškim vodopropusnim terenima, razvila su se slabo i srednje zaslanjena močvarno glejna i tresetna tla (Vidrice – područje južno od Male Neretve, Kuti, Vid – Norin, područje oko izvora Modro oko i jezera Desne). Na prostranim krškim terenima sjeverozapadno i jugoistočno od delte Neretve prostire se plodno tlo crvenica, koja prekriva dna ponikvi i krških uvala. Raspadanjem dolomita u udolini Blace – Duboka nastala su pješčana tla pogodna za uzgoj poljoprivrednih kultura, pa su se uz dolinu razvila agrarna naselja Duba, Kremena, Raba i Duboka.
Područje LAG-a Neretva pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo toplim ljetima te kišovitim i blagim zimama. U godišnjem hodu temperature zraka najtopliji je u prosjeku srpanj (s prosjekom 25 °C), a najhladniji siječanj (s prosjekom 6,9 °C), dok prosječna godišnja temperatura iznosi 15,4 °C. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima područje LAG-a Neretva pripada Csa tipu, što znači da taj prostor ima sredozemnu klimu sa suhim vrućim ljetom i pravilnom izmjenom godišnjih doba. Ljeto je najsunčanije doba s 37% insolacije, dok je osunčanost gotovo podjednaka u proljeće (25%) i jesen (22%). Zimi je najmanje sunca, svega16%.
1.1.3. Kulturna i povijesna baština
Bogatstvo kulturno-povijesne baštine područja LAG-a Neretva rezultat je burne povijesti obilježene grčkom i rimskom kolonizacijom te prepletanjem različitih utjecaja tijekom povijesti (crkveni redovi, Iliri, Venecija, Dubrovačka Republika i dr.).
Na području LAG-a Neretva nalazi se blizu 1.900 registriranih i evidentiranih spomenika kulture, s posebnim naglaskom na vrlo vrijedne urbane cjeline. S aspekta važnosti lokaliteta posebno je važno izdvojiti prostor doline Neretve (nalazi iz doba grčke i rimske antike). Također, od posebnog je značaja zona sela Vida, za koju se pretpostavlja da je šira lokacija rimske metropole Narone. Zaštita kulturne baštine se ne provodi planski niti sustavno što upućuje na nisku razinu svijesti o njezinim vrijednostima i mogućnostima uključenja u lokalni razvoj (npr. kroz razvijanje kulturnog turizma). Nematerijalna kulturna baština također otkriva jedinstvenost područja LAG-a Neretva. Od mnogobrojnih manifestacija valja spomenuti Maraton lađa na cijelom području doline Neretve, smotru folklora „Na Neretvu misečina pala“ te festival zabavne glazbe Opuzen „Melodije Hrvatskog juga“, kojima se teži očuvati tradicijske vrijednosti područja. Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
2
Tablica 1. Osnovni razvojni problemi i potrebe u području kulturno-povijesne baštine RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - nedovoljna zaštita i čuvanje kulturne baštine - poboljšanje obnove i očuvanja kulturne baštine i - nedovoljna razina svijesti stanovništva o izvorne arhitekture na čitavom području LAG-a vrijednosti kulturne baštine Neretva - kulturna baština ne koristi se kao važan - poticanje ulaganja u arheološka istraživanja resurs za razvoj turizma - poticanje očuvanja i njegovanja nematerijalne kulturne - nedostatna istraživanja, praćenja i baštine vrednovanja kulturne baštine i njezino - promidžba i razvijanje održivog kulturnog turizma prezentiranje temeljenog na kulturno-povijesnoj baštini LAG-a Neretva
1.1.4. Prirodna baština
Dolina Neretve, glavno poljoprivredno područje DNŽ-a, ujedno je vrlo osjetljivo područje zbog ihtiološko-ornitološkog rezervata u jugoistočnom dijelu delte te je pretežito NATURA 2000 područje. Na prostoru LAG-a Neretva sedam je lokaliteta s ukupnom površinom od 1624 ha, zaštićenih sljedećim kategorijama: ornitološki rezervat (Pod Gredom, jugoistočni dio delte Neretve, Prud i Orepak), značajni krajobraz (Modro oko i jezero uz naselje Desne, Predolac) te zaštićeni mineral (kamene kugle u Pojezerju). Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica. (PRILOG 1., tablica 2.) Najveći rizik za očuvanje prirodne baštine su otpadne vode i odlagališta otpada, što upućuje na neadekvatnu komunalnu infrastrukturu. Prijetnje za održanje visoke stope bioraznolikosti su također i pretjeran lov, neodrživa poljoprivreda, urbanizacija (posebno na području Grada Ploča) te hidrografska kontrola i regulacija u blizini grada Opuzena na ušću rijeke Neretve i njezinu sjevernom toku. Na pet malih zaštićenih lokaliteta ne provodi se stalni i dovoljno učinkovit nadzor. Prirodnom baštinom se ne upravlja na održiv i učinkovit način pa prirodne vrijednosti nisu dovoljno iskorištene za jačanje lokalnog razvoja (npr. u turizmu). Područje delte Neretve kao park prirode bi mogao istodobno djelovati kao sredstvo očuvanja prostora i izvor prihoda za domaće stanovništvo. Drugim riječima, bi mogao stimulirati i pomagati tradicionalno korištenje prostora razvojem ekološke poljoprivrede, lova i ribolova te ruralnog turizma, pogotovo u predjelu šumskog zemljišta na kojeg otpada više od 58% ukupne površine LAG-a Neretva (PRILOG 1.,tablica 3.).
Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila slijedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 2. Flora, fauna i šumske zajednice: osnovne razvojne potrebe RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - ugrožena prirodna baština (kanalizacija, - poboljšanje komunalne infrastrukture odvodnja, odlagališta otpada, poplave) - jačanje kapaciteta ključnih u svrhu očuvanja - ne koristi se kao važan resurs za razvoj turizma visokog stupnja bioraznolikosti LAG-a Neretva - sukob interesa: zaštita prirode i poljoprivredna - upoznavanje i edukacija stanovništva o važnosti proizvodnja zaštite prirode i potencijalima održivog korištenja - nedovoljna svijest stanovništva o čuvanju prirodne baštine prirodne baštine - poticanje usuglašavanja interesa poljoprivrednika i potreba zaštite prirode
3
1.1.5. Društvena infrastruktura
Pod pojmom društvena infrastruktura obuhvaćena je zdravstvena zaštita, socijalna skrb, sportski sadržaji i civilno društvo. Školska infrastruktura sadržana je u poglavlju o školstvu (1.3.3.), a kulturna infrastruktura u poglavlju o kulturi (1.3.4.). Na cijelom području LAG-a Neretva primarna zdravstvena zaštita najkvalitetnije je organizirana na području gradova Metkovića i Ploča, a provodi se preko domova zdravlja te ordinacija obiteljske i stomatološke medicine. Ostale jedinice lokalne samouprave LAG-a Neretva nemaju domove zdravlja.
Specijalistička zdravstvena zaštita ne pruža se na području LAG-a Neretva, pa se u slučaju težih slučajeva stanovnici upućuju u Split i Dubrovnik. Potrebno je dodatno jačati ulaganja u bolju i kvalitetniju prometnu povezanost sa županijskim središtem Dubrovnikom kao i ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu. Socijalna skrb organizirana je u gradu Metkoviću (Dom za odrasle osobe i rehabilitaciju Metković upravljan putem Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi) i u gradu Ploče (privatni dom za starije i nemoćne). U ostalim dijelovima LAG-a manjak je institucija socijalne skrbi iako bi to dobna struktura i potrebe stanovništva zahtijevali. Udomljavanje kao oblik brige za starije i nemoćne još nije sustavno organizirano i razvijeno. Sportsko-rekreacijske dvorane imaju gradovi Metković, Opuzen i Ploče. Iako je u zadnjih nekoliko godina izgrađen ili uređen čitav niz igrališta i sportskih terena, i dalje je prisutan manjak sportske infrastrukture koji bi omogućio veće uključivanje stanovnika u sport i rekreaciju, a time i poboljšanje kvalitete života. Zabilježen je trend rasta broja organizacija civilnog društva (OCD) u odnosu na prošlo promatrano razdoblje. Naime, 2011.g. ukupan broj organizacija civilnog društva je bio 250 da bi se trend rasta nastavio u 2015. (ukupno 493) dok u 2018. taj broj iznosi 536. Vidiljiv je pokazatelj ukupnog porasta za više od 100%. Promatrajući područje LAG-a Neretva ovo su izuzetno važni podatci uzevši u obzir činjenicu kako je nastupilo jačanje OCD-ova te je važno posvetiti pozornost intenzivnijoj suradnji i jačanju kapaciteta OCD-ova. Veliki je broj udruga u sferi sporta te kulture i umjetnosti. (PRILOG 1.,tablica 4.) Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 3. Osnovne razvojne potrebe i problemi u području društvene infrastrukture RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
- nedostatna infrastruktura za sportsko - - ulaganja u malu društvenu i ostalu infrastrukturu rekreacijske aktivnosti (domovi kulture, dječji vrtići, igraonice...) - nedostatna –zastarjela infrastruktura za: - ulaganja u sportske sadržaje i promoviranje društvena događanja (domovi kultura), zdravog načina života kroz sportske aktivnosti preventivnu zaštitu (vatrogasni domovi), - jačati sudjelovanje organizacija civilnog društva u igraonica za djecu, vrtića upravljanju lokalnim razvojem - mnogobrojne udruge, ali nedovoljno uključene u - ojačati kapacitete udruga za bavljenjem pitanja lokalni razvoj okoliša - manjak udruga specijaliziranih za zaštitu okoliša - poboljšanje dostupnosti zdravstvenim i NATURA 2000 područja specijalističkim uslugama - nedostatak bolnice na području LAG-a - osnivanje novih domova za starije i nemoćne - nedostatak domova za starije i nemoćne osobe
4
1.1.6. Prometna i komunalna infrastruktura
Cestovna mreža na području LAG-a Neretva nije dovoljno razvijena. Većina lokalnih cesta (gotovo 40%) u vrlo je lošem stanju, a problem su i neadekvatno riješeni prolazi kroz naselja. U iznimno lošem stanju nalazi se oko 80% nerazvrstanih cesta (poljskih putova) na cijelom području LAG-a, koje zahtijevaju nasipavanje i održavanje. Također, prometna povezanost općina javnim prijevozom nije zadovoljavajuća. Najvažnije prometnice na području LAG-a Neretva su autocesta A1 koja završava kod Ploča te državna cesta D8 (Jadranska turistička cesta). Područje LAG Neretva na svom području ima nekoliko poduzetničkih zona, a posebno je, zbog svog geografskog položaja zanimljiva ona u Novim Selima, čija je najveća prednost blizina autocesti te mogućnost naslanjanja na bosansko - hercegovačku autocestu (A1), koja je trenutno izgrađena do Međugorja, a u planu je i daljnja izgradnja dionice Mostar – Sarajevo. Na državnu cestu D8 se spajaju brojne državne i županijske ceste među kojima su najvažnije: D9 – G.P. Metković – Opuzen – D8; D62 – Mali Prolog – Kula Norinska – Metković; G.P. Mali Prolog (granica BiH) – D62; Ploče (D8) – Luka Ploče; Karamatići (D513) – čvor Čeveljuša; M. Prolog (D62) – Ploče (D8). Među najvažnije razvrstane županijske ceste spadaju: Vrgorac (D62) – Staševica (D513), dužine 6,6 km; Dusina (Ž6208) – Otrić Seoci (D513), dužine 4,0 km; D8 – Ploče (D413), dužine 2,4 km; Rogotin (D8) – Komin – Krvavac – Kula (D62), dužine 12,4 km; G.P. BiH – Prud – Metković (D62), dužine 5,9 km; Buk Vlaka (L69010) – Podgradina – Opuzen (D9), dužine 4,5 km kao i Metković (D9) – Mlinište – G.P. BiH, dužine 18,9 km. Ukupna dužina razvrstanih županijskih cesta na području LAG-a Neretva iznosi 54,7 km. Područje karakterizira i oko 45 km cestovnih prometnica koje su dio mreže razvrstanih lokalnih cesta.
Pomorski promet ima osobito važnu ulogu za područje LAG-a Neretva. Teretna luka Ploče od osobitog je međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku, a od županijskog značaja je teretna luka Metković.
Na području LAG-a je i jedina željeznička pruga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od Ploča preko Metkovića prema Sarajevu i dalje prema Srednjoj Europi. Pripada prugama prvoga reda i dio je paneuropskog koridora Vc. Ima veliku važnost zato što predstavlja najbližu vezu Srednje Europe i Sredozemnoga mora. Najbliže međunarodne zračne luke su Dubrovnik i Split.
Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 4. Položaj i prometna povezanost –osnovni razvojni problemi i potrebe RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - Loša kvaliteta lokalne prometne infrastrukture - kontinuirao ulaganje u rekonstrukciju i/ili - nedovoljna prometna povezanost s drugim izgradnju lokalne prometne infrastrukture dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije - poboljšanje prometne povezanosti s drugim dijelovima Dubrovačko-neretvanske županije - Potreba završetka koridora Vc
Opskrba električnom energijom na području LAG-a Neretva je tek djelomično zadovoljavajuća zbog uglavnom zastarjelih instalacija. Na području Ploča novoizgrađena je trafostanica jačine 110/20 (10) kV koja služi za napajanje autoceste i za potrebe lučkih terminala. Na cijelom
5
području doline Neretve, nerijetko se prilikom preopterećenja sustava znaju dogoditi kvarovi što rezultira, ponekad i dugotrajnim izostankom napajanja većeg dijela doline.
Voda za piće na području LAG-a Neretva uglavnom je zadovoljavajuće kvalitete, no znatan dio područja na prostoru LAG-a nedostatno je pokriven vodoopskrbnim sustavom. U većini naselja na području Ploča cjevovodi su u lošem stanju, a to vrijedi i za magistralne cjevovode. Zapadni dio Županije koji pripada neretvanskom slivu, a obuhvaća područje LAG-a Neretva opskrbljuje se s nekoliko izvora (Klokun, Modro oko, Prud, Doljani, Butina). Buduće potrebe zahtijevaju veće uključivanje izvora Modro oko i regionalnog vodovoda u vodoopskrbu tog područja. Također, potrebno je naglasiti nedostatan kapacitet izvora Doljani u blizini Metkovića. Sanitarna zaštita izvorišta nije uspostavljena. Preliminarne zone sanitarne zaštite utvrđene su za izvorišta Prud, Klokun i Modro oko u dolini Neretve, a odluku o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta donio je jedino Grad Metković za izvorište Prud.
Što se tiče kanalizacijskog sustava i odvodnje, stanje je nezadovoljavajuće na području LAG-a. U mnogim naseljima postoje izravni ispusti u rijeke, vodotoke i more zbog čega je potrebno izraditi pročistače otpadnih voda.
Vezano za zbrinjavanje otpada, velike poteškoće imaju gradovi Opuzen i Ploče te općina Slivno, posebno zbog zakonskih propisa o prikupljanju i razvrstavanju otpada. Problem su divlja odlagališta otpada jer se nakon njihove sanacije stalno pojavljuju nova. Područje delte Neretve posebno ugrožavaju poplave. Zaštitni i melioracijski sustav još uvijek nije dovršen (pojedini dijelovi nedovoljno su zaštićeni) te su najugroženiji desnoobalni niži dijelovi Metkovića. Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 5. Komunalna infrastruktura: osnovni razvojni problemi i potrebe RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - loša prometna povezanost (lokalne i nerazvrstane - rekonstrukcija lokalnih cesta i ostalih cesta koje ceste u lošem su stanju ) ne udovoljavaju tehničkim standardima - nedostatni programi razvoja usluga i - dovršetak započetih projekata prometne gospodarskih aktivnosti vezanih za daljnji razvoj infrastrukture te realizacija nezapočetih, a željezničkog prometa planiranih projekata - zastarjela i nerazvijena vodnokomunalna i ostala - proširenje i dogradnja sustava opskrbe javna infrastruktura električnom energijom - nezadovoljavajuća elektroopskrba u nekim - rekonstrukcija i izgradnja vodovodnog i dijelovima LAG-a komunalnog sustava uz izgradnju pročistača - nedostatna izgrađenost sustava odvodnje, otpadnih voda nepostojanje sustava za pročišćavanje otpadnih - uspostavljanje učinkovitog sustava zbrinjavanja voda zbog čega se otpadne vode izravno ispuštaju otpada u podzemne, površinske vodotoke i more - poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i - nedostatno zbrinjavanje otpada (odlagališta, divlji primjene programa energetske učinkovitosti deponiji) - rekonstrukcija regulacijskih i zaštitnih vodnih - nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije građevina i učinkovitija zaštita od poplava i nedostatna provedba programa energetske učinkovitosti - nezadovoljavajuća zaštita od poplava
6
1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
Područje LAG-a Neretva, uostalom kao i čitava Dubrovačko-neretvanska županija, ima nepovoljnu sektorsku strukturu gospodarstva. Izrazito nizak udjel prerađivačke industrije i nedovoljno razvijen tercijarni sektor (osim trgovine i lučkog poslovanja) otežavaju tehnološku modernizaciju i značajnije povećanje produktivnosti ukupne proizvodnje. S druge strane je visoki udjel primarnog sektora koji zapošljava veliki broj osoba i u kojem se uglavnom stvaraju proizvodi niske dodane vrijednosti te s niskom razinom produktivnosti u odnosu na europske standarde.
1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti
U razdoblju 2014.-2017. godine povećane su gospodarske aktivnosti na području LAG-a Neretva. Broj poduzetnika povećan je za 27,6% a ukupni prihodi za čak 43,6%. Ukupni rashodi povećani su za 43,1% dok se i ukupni gubitak navedenog razdoblja povećao za 12,1% (PRILOG 2., tablica 1.).
Djelatnosti trgovine te prijevoza i skladištenja prednjače po broju zaposlenih i ukupnim prihodima nad ostalim evidentiranim djelatnostima. U djelatnosti trgovine ostvaruje se 38,6% prihoda uz 20,4% zaposlenosti dok djelatnost prijevoza i skladištenja ostvaruje 29,7% prihoda uz 28% zaposlenosti. Udjel prerađivačke industrije niskih je 5,4% u ukupnom prihodu i 10% u zaposlenosti, dok trgovina generira gotovo cjelokupni gubitak područja ovog LAG-a.
U gospodarstvu na području LAG-a Neretva nema velikih gospodarskih subjekata kao nositelja gospodarskog razvoja, nego posluju samo mala i nekoliko srednjih poduzeća. U svom poslovanju ta poduzeća nisu orijentirana na tehnološki i inovativni razvoj. Također, na području LAG-a manjak je potporne poduzetničke infrastrukture: nedostatna je povezanost sa županijskim i državnim potpornim institucijama iako su vidljiva ulaganja u poduzetničku infrastrukturu (Poduzetnički centri). Također, vidljivi su pomaci u poduzetništvu kroz povećani broj poduzetnika a samim time i zaposlenih na ovom području što možemo prepoznati kao gospodarstveni trend. (PRILOG 2., tablica 2.)
1.2.2. Obrtništvo
Na području LAG-a Neretva broj obrta proteklih godina je prilično stabilan što indicira otpornost na promjenjive tržišno gospodarske uvjete, ali i nepostojanje odgovarajućih razvojnih poticaja. Najviše obrta je u gospodarski najaktivnijim dijelovima LAG-a, Metkoviću (315) i Pločama (177).
U strukturi po djelatnostima prevladavaju obrti u uslugama i trgovini te prijevozu i ugostiteljstvu (PRILOG 2., tablica 3.).
Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
7
Tablica 6. Osnovni razvojni problemi i potrebe u gospodarstvu RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - ukupno gospodarstvo stagnira i slabi - razvijati i provoditi programe za jačanje - smanjuje se konkurentnost industrije konkurentnosti posebno malog gospodarstva. - nerazvijena je prerađivačka industrija, osobito u - poticati promjene u poslovanju poduzeća kroz sektoru proizvodnje hrane dodatnu edukaciju, savjetovanje i informiranje - velika je neiskorištenost razvojnih potencijala poduzetnika, uvođenje modernih procesa i - nizak je stupanj ulaganja u nove tehnologije i ulaganja u razvoj te stvaranje proizvoda i usluga s inovacije, u nova znanja i vještine većom dodanom vrijednosti - - poticati brži razvoj poduzetničkih zona, - niska kvaliteta poslovnog okruženja, nedovoljno učinkovito upravljanje zonama i jačati aktivnosti razvijene potporne institucije za poduzetništvo, za privlačenje ulaganja manjak poticajnog financiranja poduzetništva, - sustavno poboljšavati poslovno okruženje, stručne i razvojne potpore poduzetnicima razvijati poduzetničku infrastrukturu i poticajne - nedovoljna potpora lokalne vlasti razvoju financijske potpore, osobito za malo i srednje poduzetništva poduzetništvo - iseljavanje „mlade“ radne snage - poticati razvoj zadruga, proizvođačkih - nedostaje poslovnog povezivanja i umrežavanja organizacija, poslovnih udruga, klastera radi poduzetnika povećanja konkurentnosti - nedovoljna razvijenost zadrugarstva, poslovnih - poticati razvoj zelenog poduzetništva i drugih udruga, klastera novih i inovativnih djelatnosti
1.2.3. Turizam
Područje LAG-a Neretva se kao sastavni dio turistički vrlo jake Dubrovačko-neretvanske županije slabo povezuje s turizmom, iako je posredna uloga rijeke Neretve u turističkom gospodarstvu vrlo značajna u kontekstu trgovine, prometa i posebice poljoprivredne proizvodnje. Ipak, po ostvarenim rezultatima za sada mnogo veću važnost ima uski obalni pojas oko Kleka s razmjerno ograničenim klasičnim kupališnim turizmom, dok je turizam zasnovan na atrakcijama prirodne i kulturno-povijesne baštine prostora Donje Neretve tek u začecima. Neretva ima potencijal za različite oblike ruralnog turizma i eko-turizma s naglaskom na edukativnoj komponenti i tradicionalnom načinu gospodarenja.
Kulturna baština i spomenici graditeljstva na području LAG-a Neretva su također važan potencijal za razvoj turizma, koji se može iskoristiti za stvaranje novih i inovativnih proizvoda i usluga zasnovanih na kreativnoj interpretaciji kao i za obnovu tradicionalnih neretvanskih djelatnosti, zanata kao što je npr. izrada i korištenje drvenih lađa.
Ovi resursi i razvojni potencijali prepoznati su i vrednovani kao osnova za razvoj Klastera Neretva u Strategiji razvoja turizma Dubrovačko - neretvanske županije. Potencijal za razvoj turizma na području LAG-a Neretva je i njegov geo-turistički položaj, tj. blizina grada Dubrovnika s oko 1 milijun turista godišnje te svetište Međugorje s oko 1,7 milijun hodočasnika (PRILOG 2.,tablica 4.).
Na području LAG-a Neretva posljednjih je nekoliko godina zabilježen trend porasta dolazaka i noćenja turista, ali povećanje je ispod mogućnosti s obzirom na resurse, potencijale i blizinu velikih turističkih destinacija. Smještajni kapaciteti su skromni, te nedostatni i po broju i po vrstama. Na području LAG-a dominiraju privatni iznajmljivači. Postoji tek jedan turistički kamp (autokamp u Opuzenu). Turistička infrastruktura je vrlo slabo razvijena (PRILOG 2., tablica 5.). 8
U atrakcije područja LAG-a Neretva trenutno su uključeni safari izleti, tj. vožnje lađama po Neretvi te posjet ornitološkoj zbirci u Metkoviću i iskopinama Narone. Usprkos tome, lokalni turizam još uvijek je nerazvijen, lokalna gastronomska ponuda skromna, a ostali turistički sadržaji (poput vinskih i uljnih cesta, kitesurfinga, kanu safarija, sportskog ribolova i dr.) tek su u početnoj fazi razvoja ili su vrlo malo iskorišteni.
Razlozi ovakvog trenutnog stanja su mnogobrojni, pri čemu se najviše izdvajaju manjak smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture, izostanak marketinških aktivnosti, pomanjkanje poduzetničkog duha uz slabu educiranost o suvremenom turizmu lokalnog stanovništva. Dodatan problem čine i nesređene zemljišne knjige i imovinsko pravni odnosi. U ruralnom području doline Neretve postoji i veliki broj neobnovljenih starih kamenih kuća, što s adaptacijom istih predstavlja potencijalni turistički kapacitet. Interes za bavljenjem nepoljoprivrednim djelatnostima u dolini Neretve ima trend rasta, pri čemu se najviše izdvaja interes za razvoj objekata u domaćinstvu, otvaranjem novih i unapređenjem postojećih kapaciteta skrbi za nemoćne, ulaganjem u preradu proizvoda pri čemu najviše dominira mandarina. Zbog zastarjele infrastrukture postoji potreba za građenjem novih i adaptacijom postojećih dječjih vrtića, igraonica za djecu te sportsko-rekreacijskih centara, što doprinosi povećanju (samo)zapošljavanja.
Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 7. Osnovni razvojni problemi i potrebe turizma RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - nedovoljan broj smještajnih kapaciteta - poticati investicije usmjerene na podizanje - pretežito razvijen samo izletnički turizam kvalitete u turizmu (povećanje smještajnih - nedovoljno razvijeni oblici selektivnog turizma, kapaciteta) i na stvaranje proizvoda i usluga veće ruralni turizam, enogastronomije i dr. temeljenih na dodane vrijednosti lokalnim resursima - Izletnički turizam „pretvoriti“ u „boravišni“ - nedostatak obrazovane radne snage koja ima razvijene - razvijati ruralni turizam i druge selektivne oblike vještine za usluge visoke kvalitete turizma, nove proizvode i usluge - nedostatak turističkih kapaciteta i infrastrukture - povećati ulaganja u turističku infrastrukturu (nedostatak vinskih i uljnih cesta, smještajnih - promovirati održiv razvoj turizma u skladu sa kapaciteta, biciklističkih i pješačkih staza, zaštitom okoliša (podržavati akcije za zaštitu informativnih punktova i dr.) okoliša, jačanje ekološke svijesti stanovništva i - manjak odgovarajućih turističkih programa, turista) kvalitetnih proizvoda i usluga - poticati kontinuirano obrazovanje i usavršavanje - manjak primjerenog marketing i povezivanja sa zaposlenih u turizmu, poduzetnika i svih susjednim velikim turističkim odredištima (Dubrovnik stanovnika i Međugorje) - jačati povezivanje svih aktera u turizmu - nepostojanje destinacijskog menadžmenta - razvijati zajednički marketing za čitavo područje - nedovoljna povezanost glavnih aktera za zajednički LAG-a razvoj turizma - razvoj turizma temeljiti na turističkoj destinaciji, - manjak poduzetničkog duha za ulaganje u turizam turističkom klasteru
1.2.4. Poduzetnička infrastruktura
Na području LAG-a Neretva postoje poduzetničke zone od kojih je najznačajnija ona u Luci Ploče. Jedan od ključnih uvjeta za brži razvoj poduzetničkih zona, odnosno za privlačenje 9
investicija je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i vlasništva nad parcelama unutar pojedinih zona, u ishođenju građevinskih dozvola za gradnju infrastrukture u zonama, a u nekim slučajevima i u izradi detaljnih planova uređenja poduzetničkih zona. Također, u pojedinim zonama uočljiv je manjak osmišljenih i organiziranih aktivnosti u svrhu privlačenja investitora. Postoje tri poduzetničke zone od kojih su po jedna u gradovima Ploče i Opuzen, te jedna u općini Kula Norinska (PRILOG 2., tablica 6.).
1.2.5. Poljoprivreda
Za razvoj poljoprivrede i proizvodnju sredozemnih kultura postoje dobri klimatski i pedološki uvjeti kao i mogućnosti navodnjavanja na čitavom područja LAG-a Neretva. Prema karakteru poljoprivredne proizvodnje ovo područje LAG-a je povrtlarsko-voćarsko-vinogradarsko područje. Ukupna raspoloživa površina zemljišta na području LAG-a prema podacima iz ARKOD-a iznosi 4.412,40 ha (PRILOG 2., tablica 7.). Područje LAG-a Neretva ima relativno brojnu populaciju uključenu u poljoprivrednu proizvodnju. Najveći dio korištenog zemljišta otpada na voćne vrste u iznosu od 2.159,27 ha. Uz voćarstvo, velik dio zauzimaju i vinogradi te oranice na kojima se uzgajaju razne povrtne kulture. U poljoprivrednoj proizvodnji ključno je voćarstvo, prvenstveno uzgoj citrusa (pretežito mandarina). Većina stabala nalazi se na području grada Opuzena i općine Slivno, u kojima su dvije trećine svih stabala u DNŽ zbog čega su u pogledu uzgoja i proizvodnje dominantni i u RH. Najveći broj stabala citrusa nalazi se na zemljištu poljoprivrednih kućanstava, a tek neznatni dio na zemljištima drugih poljoprivrednih subjekata. Osim citrusa, uzgajaju se breskve, jabuke i šljive, ali s marginalnim značajem u odnosu na proizvodnju mandarina. Sadašnji proizvodni kapaciteti u dolini Neretve procjenjuju se na oko 2,5 milijuna stabala koji se nalaze u različitim stadijima rodnosti. Europska komisija 2015. godine dodijelila je mandarini oznaku izvornosti „Neretvanska mandarina“ (ZOI). Također, u dolini Neretve iznimno je razvijeno povrtlarstvo te se tijekom cijele godine proizvode različite kulture (npr. rajčice, kupus, mrkva, cikla i krumpir).
Na području LAG-a Neretva nalazi se 3.936 košnica od kojih je najveći broj registriran u Metkoviću (2.474 na 36 PG-ova), potom u Pločama (952 na 20 PG-ova), Kuli Norinskoj (271 na 4 PG-a), Zažablju (100 na 1 PG-u), Opuzenu (75 na 4 PG-a), Slivnu (33 na 2 PG-a) i Pojezerju (31 na 1 PG-u). Navedeni broj košnica predstavlja udio od 38,54% ukupnog broja u Dubrovačko- neretvanskoj županiji u kojoj se nalazi 10.213 košnica. Primarni proizvod pčelara je med i pčelinji otrov, dok su sekundarni proizvodi od likera i rakije od meda.
Na području LAG-a započeo je razvoj suvremenog vinogradarstva i podrumarstva te maslinarstva. Ekološka poljoprivreda je u početnim fazama te bilježi trend rasta, a trenutno je u evidenciji ekoloških poljoprivrednih proizvođača 12 subjekata. U ribarstvu, od morske ribe najviše se lovi plava riba (srdela, skuša i lokarda), a od bijele ribe posebno mjesto zauzima cipal. Slatkovodno ribarstvo, ponajprije ulov jegulja, stagnira dok je razvoj školjkarstva tek u začecima. Od ukupno 4.047 organizacija poljoprivredne proizvodnje, čak 3.945 su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (PRILOG 2., tablica 8.). Dobna struktura je nepovoljna, sa samo 11,66% (472) nositelja mlađih od 40 godina i 38,72% (1.567) nositelja u dobi između 41. i 60. godine života. I dalje je broj nositelja starijih od 60 godina previsok i iznosi 49.62% (2.008). (PRILOG 2., tablica 9.) Poljoprivredni proizvođači su vrlo usitnjeni te je najveći dio površina u posjedu manji od 3 hektara (PRILOG 2., tablica 10.). Broj zadruga na području doline Neretve u 2018. godini 10
iznosi 15, a broj članova unutar tih zadruga iznosi 147. Najveći broj zadrugara broje zadruge koje se bave uzgojem bilja za farmaceutsku upotrebu (22) te uzgojem agruma (22) (PRILOG 2., tablica 11.). Stočarstvo na području LAG-a1 Neretva nije značajnije zastupljeno. Naime, bilježi se samo rast bavljenja svinjogojstvom na području Metkovića (2014. nije bilo svinja dok je 2015. evidentirano 109). Također zabilježen je trend porasta broja ovaca na cijelom području LAG-a. Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 8. Razvojni problemi i potrebe poljoprivrede na području LAG-a RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - neriješeni imovinsko-pravni odnosi (neažurirane - modernizacija malih poljoprivrednih zemljišno-vlasničke knjige) gospodarstava - neprimjerena rješenja s državne i lokalne razine u - povećati broj konkurentnih i održivih raspolaganju i upravljanju poljoprivrednim poljoprivrednih gospodarstava zemljištem (zakup i otkup zemljišta) - izraditi i provoditi plan poticanja razvoja - ovisnost o posrednicima u lancima prodaje poljoprivrede (uključivo upravljanje - otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim zemljištem) i prerade nezadovoljavajućoj razini - nastaviti provedbu programa okrupnjivanja - nedovoljna educiranost i sudjelovanje u sustavima zemljišta kvalitete, posebno ZOI - intenzivirati sređivanje imovinsko-pravnih odnosa - neadekvatna poljoprivredna infrastruktura - edukacija i animacija za ulazak u sustave kvalitete - nedovoljno korištenje suvremenih tehnologija, (ZOI) znanja i vještina - edukacija i poticanje poljoprivrednika za - manjak inicijativa za ulaganja u preradu i proizvode sudjelovanje u sustavima kvalitete s većom dodanom vrijednosti - poticati udruživanja malih proizvođača radi - nerazvijena ekološka poljoprivreda intenzivnijeg i učinkovitijeg ulaganja u - dio poljoprivredne proizvodnje u sivoj zoni proizvodnju, korištenja znanja i tehnologije i - nedovoljna poslovna povezanost proizvođača radi uspješnijeg plasmana poboljšanja proizvodnje, razvoja novih proizvoda, - izraditi i provoditi programe stalne izobrazbe marketinga i prodaje poljoprivrednika, predstavljanja naprednih i - nedovoljno lokalno povezivanje i partnerstvo u održivih tehnologija ruralnom razvoju (zadruge, udruge, proizvođačke - poticati proizvodnju i preradu temeljenu na organizacije, klasteri) domaćim, autohtonim, ekološki proizvedenim - manjak planova za povezivanje poljoprivrede i sirovinama i povezivati je s turizmom ruralnog i drugih selektivnih oblika turizma - podržavati oživljavanje i očuvanje tradicijskih vrijednosti sela i poljoprivrede (arhitekture, obrta, običaja) - poboljšati komunalnu infrastrukturu na ruralnim područjima
1.2.6. Stanje gospodarstva
Osnovni uvid u stanje gospodarstva na području LAG-a daju pokazatelji o poslovanju gospodarstvenika posljednjih nekoliko godina, kao i stupanj ukupne razvijenosti izražen indeksom razvijenosti (PRILOG 2., tablica 12.). Stagnaciju i pad gospodarske aktivnosti, uz loše financijsko stanje poduzetnika prati i smanjivanje ionako niske razine ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti
1 Izvor: Hrvatska Poljoprivredna Agencija 11
(PRILOG 2., tablica 13.). Također, nema novih ulaganja, u nove djelatnosti te u inoviranje proizvoda i usluga, osim u par pojedinačnih slučajeva u poljoprivredi, vinogradarstvu, vinarstvu te voćarstvu i maslinarstvu. Prema vrijednosti indeksa razvijenosti, koji ovisi o dohotku po stanovniku, stopi nezaposlenosti, proračunskim prihodima, udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju stanovništva, cjelokupno područje LAG-a Neretva ispod je razine razvijenosti Dubrovačko-neretvanske županije kao i ispod prosjeka razvijenosti općina i gradova Republike Hrvatske. Najslabije razvijene općine na području LAG-a su općine Zažablje (I. razvojna skupina JLS) Pojezerje (II. razvojna skupina JLS), Kula Norinska i Slivno (III. razvojna skupina JLS) koje ujedno pripadaju skupini najmanje razvijenih općina. Gradovi Metković i Opuzen neznatno prednjače po stupnju razvijenosti (V. razvojna skupina JLS) dok je Grad Ploče nešto razvijeniji, ali još uvijek ispod prosjeka razvijenosti jedinica lokalne samouprave za Republiku Hrvatsku (VI. razvojna skupina JLS).
1.2.7. Tržište radne snage
U razdoblju 2012. - 2018. i na području LAG-a Neretva zabilježen je trend smanjenja broja nezaposlenih te se broj nezaposlenih osoba u 2018. godini (2.550) smanjio za 1.074 (29,64%) u odnosu na 2014. godinu (3.624) (PRILOG 2., tablica 14.). Najveći broj nezaposlenih je u gradovima Metkoviću i Pločama, a najveći udio među nezaposlenima imaju osobe sa srednjom stručnom spremom (71%). Znatno je veća nezaposlenost žena, što također karakterizira tržište rada na području LAG-a Neretva, a što je i obilježje županijske razine (PRILOG 2., tablica 15.). Kod dobne strukture nezaposlenih osoba značajan je i problem starijih, koji su nekonkurentni na tržištu rada i ujedno se teško odlučuju za dodatno obrazovanje, doškolovanje ili prekvalifikaciju. Među nezaposlenima velik je udio mladih što je i jedan od uzroka iseljavanja. Poseban je problem visoka sezonalnost zapošljavanja (veliki udio ukupno novozaposlenih), posljedica čega je vrlo izraženo zapošljavanje na određeno vrijeme. Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 9. Razvojni problemi i potrebe u području tržišta rada RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - velika nezaposlenost - u suradnji s županijskim i državnim institucijama i - prikrivena nezaposlenost (siva ekonomija, kroz lokalno partnerstvo za zapošljavanjesudjelovati u poljoprivreda,turizam) programima aktivne politike zapošljavanja - izražena strukturna nezaposlenost (kvalifikacijska - osnažiti aktivnosti za usklađivanje srednjoškolskih struktura nezaposlene radne snage u mnogim programa s potrebama lokalnog gospodarstva kroz slučajevima ne odgovara potrebama tržišta rada) lokalno partnerstvo za zapošljavanje, osobito boljom - nedovoljna animiranost i edukacija o suradnjom s ključnim poduzetnicima mogućnostima samozapošljavanja - edukacija o mogućnostima samozapošljavanja - velik je udio nezaposlenih starije dobi koji se dugotrajno nezaposlenim osobama teško prilagođavaju zahtjevima tržišta - izraditi provoditi mjere za zapošljavanje mladih u - nezainteresiranost srednjoškolske populacije za skladu s potrebama gospodarstva (kroz dodatna obrazovanje za neka tražena zanimanja ulaganja u školovanje i doškolovanje, cjeloživotno - nedovoljna je uključenost gradova i općina u učenje, prekvalificiranje, u skladu s gospodarskim programe za obrazovanje radne snage, razvojnim potrebama područja LAG-a stipendiranje deficitarnih zanimanja i sl.
12
1.3. Demografske i socijalne značajke područja 1.3.1. Broj i gustoća stanovništva
Prema Popisu stanovništva RH iz 2011. godine na području LAG-a Neretva živi oko 30% ukupnog stanovništva DNŽ-a. U odnosu na Popis stanovništva RH iz 2001. godine, broj stanovnika LAG-a Neretva povećao se za oko 1% za što je zaslužan porast broja stanovnika u gradovima Metkoviću i Opuzenu, dok ostale jedinice lokalne samouprave LAG-a Neretva bilježe kontinuiran pad broja stanovnika. Gustoća stanovništva LAG-a Neretva veća je od prosjeka županije i iznosi 86 stanovnika na četvorni kilometar (PRILOG 2., tablice 16., 17., 18.).1.3.2. Demografska kretanja
Područje LAG-a Neretva po demografskim pokazateljima razlikuje se od DNŽ i RH. Osim dugoročnog porasta broja stanovnika, za razliku od DNŽ i RH, područje LAG-a ima povoljniji prirodni prirast stanovništva i dobnu strukturu stanovništva. Područje LAG-a Neretva ima nešto niži indeks vitalnosti stanovništva (85,4) od županijskog (87,6) prosjeka, ali znatno veći u usporedbi s državnim prosjekom (68,4) (PRILOG 2., tablica 19.). Osnovni pokazatelji starosti stanovništva prikazani su koeficijentom starosti (udio stanovništva starijeg od 60 godina u ukupnom stanovništvu) i indeks starosti (omjer stanovništva starijeg od 60 godina i stanovništva mlađeg od 20 godina). Područje obuhvaćeno LAG-om Neretva ima manji koeficijent starosti (23,0) i index starosti (97,0) u usporedbi sa županijskim i državnim prosjekom (PRILOG 2, tablica 20.).
Radna skupina je u raspravama na radionicama utvrdila sljedeće razvojne probleme i potrebe:
Tablica 10. Razvojni problemi i potrebe u demografskom i socijalnom području DNŽ
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE - starenje stanovništva - poboljšati kvalitetu življenja osobito obrazovanje, - depopulacija, posebno odlazak mladih zdravstvo, sport i rekreaciju obrazovanih osoba - poboljšati skrb za starije i nemoćne - nedovoljan broj obrazovnih ustanova - intenzivirati cjeloživotno učenje i dodatne programe i - ispod prosječna obrazovna razina stanovništva u oblike obrazovanja i usavršavanja posebno za odnosu na županijski i državni prosjek potrebe razvoja lokalnog gospodarstva - nedovoljna opremljenost škola za suvremenu - osigurati opremu za suvremenu nastavu (posebno nastavu informatičku opremu i podršku) - nedostatak dodatnih programa obrazovanja za - uvesti i provoditi dodatne obrazovne programe za mlade i programa vezanih za posebnosti razvoja mlade, posebno za prosperitetne djelatnosti (turizam, područja LAG-a poljoprivreda, agroturizam) na području LAG-a - slaba provedba cjeloživotnog učenja i - obnoviti i izgraditi objekte za sport i rekreaciju te usavršavanja poboljšati organizaciju korištenja za građane i za - nedostatni objekti i programi za sport i rekreaciju korištenje u turizmu - nedostatna infrastruktura za kulturne aktivnosti - obnoviti , osuvremeniti objekte za kulturne aktivnosti (knjižnice, centri, muzeji i dr.) (knjižnice, centri, muzeji i dr.) - nedovoljno korištenje kulturnih resursa na održiv - poticati poduzetništvo u održivom korištenju način i za razvoj turističke destinacije kulturne baštine (kulturne i kreativne industrije) - nedovoljna financijska potpora radu kulturno- - provoditi edukaciju i kampanje o značenju i umjetničkih društava i kulturnim manifestacijama vrijednosti kulturne baštine te njezinog očuvanja kao resursa za razvoj turizma 13
1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva
Obrazovna struktura pokazuje da dominira stanovništvo sa srednjom stručnom spremom. Prema spolnoj strukturi, žene imaju nižu obrazovnu razinu te manji udio u ukupnoj radno aktivnoj populaciji. Izražen je visok postotak stanovništva bez završene ili samo sa završenom osnovnom školom, a udjel stanovništva s višom ili visokom stručnom spremom (10,6%) znatno je manji od prosjeka županije (PRILOG 2., tablica 21).
1.3.4. Školstvo i kultura
Od ukupno sedam jedinica lokalne samouprave na području LAG-a Neretva, ustanove predškolskog odgoja imaju samo tri; gradovi Metković, Ploče i Opuzen. Na području LAG-a je ukupno pet osnovnoškolskih obrazovnih ustanova. Također, područne osnovne škole organizirane su u naseljima Vid, Prud i Blace. Srednje škole postoje u gradovima Metković, Ploče i Opuzen.
Škole uglavnom imaju standardnu opremu, ali postoje potrebe za modernizacijom i suvremenim sredstvima za nastavu (informatička oprema i dr.). Nedostatak odgovarajućeg prostora za sportske aktivnosti i rekreaciju značajan je problem u svim školama. Na području LAG-a Neretva održavaju se brojne i raznovrsne kulturne manifestacije. Kulturna infrastruktura nešto je bolja u gradovima, dok je u nekim dijelovima područja LAG-a slabije razvijena. U nastavku prikazane su neke od glavnih kulturnih manifestacija na području LAG-a. Od lokalnih i međunarodnih manifestacija koje se organiziraju svake godine u gradu Metkoviću svakako treba izdvojiti Maraton lađa (amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicionalnih autohtonih plovila u dolini Neretve, od Lučkog mosta u Metkoviću te dalje nizvodno kroz Opuzen do Ploča), Žudije župe sv. Ilije (najstarije žudije u Hrvatskoj, osnovane 1857.), smotru folklora "Na Neretvu misečina pala”, “Glas Neretve” - festival pjevača amatera koji se održava od 1973. godine, Prosinačke svečanosti, Metkovsko kulturno ljeto te Metkovske maškare. Prirodoslovni muzej je otvoren 2015 godine sa stalnim postavom (jedinstvenim u Europi) te je postao nezaobilazno mjesto za posjet kako turistima tako i stanovništvu LAG-a. Kulturne institucije koje djeluju na području grada Metkovića su gradsko kazalište, gradska knjižnica i 4 školske knjižnice te Arheološki muzej Narona (koji se nalazi u Vidu kod Metkovića), Prirodoslovni muzej i Dom kulture. Također, u Metkoviću postoji i kino – ”Kino Pobjeda”, koje je nakon desetogodišnje pauze, započelo s radom u ožujku, 2015. godine i jedino je kino koje radi cijele godine na području između Splita i Dubrovnika. Kulturni događaji od posebnog značaja za grad Opuzen i okolicu, istodobno povezani s turističkom ponudom grada, jesu Opuzenski krnjeval, vjerski korizmeni običaji (Stražari Kristova groba) te Opuzensko lito, u sklopu kojega se održavaju brojne manifestacije, uključujući festival zabavne glazbe "Melodije hrvatskog juga", Festival dalmatinskih klapa Omiš Opuzen, Opuzen film festival, Dani mandarina, Maraton lađa, Ćikarijada, Neretvanska brudetijada, Maslini u lice. Kulturnu infrastrukturu na području grada Opuzena čine gradska knjižnica i čitaonica. Kulturnu infrastrukturu u gradu Ploče čine Narodna knjižnica Ploče, 3 školske te 1 crkvena knjižnica, Dom kulture, ljetno kino te Pučko otvoreno učilište. Od kulturnih sadržaja na području grada ističu se manifestacija Pločansko ljeto u sklopu kojeg se održavaju brojna kulturna događanja; Maraton lađa, malonogometni humanitarni turnir ”Ko to more platit”, Mediteran film festival, Utrka trupa, Ribarska noć. Svake godine maškare se organiziraju u većini mjesta na 14
području grada, a grad Ploče započeo je s organiziranjem manifestacije ”Advent u Pločama” u predbožićno vrijeme. Osnovni su nositelji kulture na području općine Kula Norinska kulturno-umjetnička društva: KUD «Župa Bagalović», Krvavac, KUU „Škrapa Momići“, Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti Krvavac te Pokladno društvo Krvavac. U najznačajnije kulturne manifestacije ubrajaju se Božićni koncert KUD-a Župa Bagalović te Proslava Gospe Karmelske – dan Općine. Na području općine postoje dva doma kulture. Na području općine Pojezerje jednom godišnje održava se kulturno-sportska manifestacija pod nazivom Blagdan svetog Roka – Dan Općine Pojezerje. Na području općine ne postoji knjižnica, muzej, dom kulture, kino odnosno pozornica. Na prijedlog Državnog zavoda za zaštitu prirode Ministarstvo zaštite okoliša zaštitilo je sedamdeset kamenih kugli pronađenih na sjevernim padinama brda Šubir u Općini Pojezerje tijekom izgradnje autoceste A1. Kako je nalazište neposredno uz trasu autoceste, nije bilo moguće zaštititi kugle 'in situ', već samo izvan nalazišta, 'ex situ' te Općina Pojezerje intenzivno radi na njihovoj valorizaciji . Najpoznatije manifestacije općine Slivno svakako su ”Maslini u lice” te ”Slivanjsko lito”. Kulturna infrastruktura općine Slivno sastoji se od Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti te Galerije „Stećak“(Klek). U Općini Zažablje manifestacije su najčešće organizirane od malobrojnih udruga. Međutim, važno je spomenuti značaj vjerskih manifestacija i proslava među kojima se izdvaja održani petnaesti festival vodičkih žudija čuvara Kristova groba koji je održan u neretvanskoj župi Vidonje u općini Zažablje 2015. godine.
2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA - SWOT ANALIZA
2.1. Snage,slabosti, prilike i prijetnje (SWOT)
Razvojne potrebe i potencijali područja LAG-a Neretva su raspravljene i usuglašene na radionici o analizi gospodarskog i društvenog stanja i na radionici izrade SWOT analize.
Tablica br. 11 SWOT analiza SNAGE SLABOSTI Opće zemljopisne značajke područja Opće zemljopisne značajke područja - Povezanost na mrežu hrvatskih autocesta - nedostatna prometna povezanost s južnim dijelom - dobar turistički položaj (blizina turističkih središta Dubrovačko-neretvanske županije i Bosnom i Dubrovnika, Splita i hodočasničkog središta Međugorja, Hercegovinom blizina NP Mljet, NP Krka) - veliki salinitet u obalnom dijelu LAG-a - pogodna klima za razvoj poljoprivrede - dobri potencijali i za obnovljive izvore energije (sunce, vjetar) Prirodna i kulturna baština Prirodna i kulturna baština - bogata prirodna baština, bioraznolikost, bogatstvo vode - ugrožena prirodna baština (kanalizacija,odvodnja, (rijeka Neretva), NATURA 2000 područja odlagališta otpada, poplave) - izrazite krajobrazne vrijednosti prostora - sukob interesa: zaštita prirode i poljoprivredna - brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna baština proizvodnja (materijalna i nematerijalna baština, kulturno-povijesna - nepostojanje plana upravljanja i zaštite riječnog sliva baština) Neretve 15
- nedovoljna razina svijesti lokalnog stanovništva o čuvanju prirodne baštine - nedovoljna zaštita i čuvanje kulturne baštine Prometna i komunalna infrastruktura Prometna i komunalna infrastruktura - djelomično izgrađeni sustavi za zaštitu od poplava - zastarjela i nerazvijena komunalna infrastruktura - cestovna povezanost s autocestom A1 nekvalitetna vodoopskrba) - cestovna povezanost s izgrađenom autocestom kroz BiH - nedostatna izgrađenost sustava odvodnje, (čvor Nova sela) - nekontrolirano ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u podzemlje, vodotoke i more - nedostatno zbrinjavanje otpada (odlagališta,divlji deponij, odlaganje velikih količina plastike u dolini Neretve, nepostojanje reciklažnog dvorišta) - loša prometna povezanost (lokalne ceste u lošem su stanju/nerazvrstane ceste) - nedovoljno razvijen javni prijevoz - nezadovoljavajuća zaštita od poplava i suše - nedovoljno korištenje obnovljivih izvora energije i slaba provedba energetske učinkovitosti Gospodarstvo Gospodarstvo - dobri resursi za poljoprivredu, osobito voćarstvo, - nedovoljno razvijena prehrambena industrija, nerazvijena vinogradarstvo, maslinarstvo, ekološka poljoprivreda prerada poljoprivrednih proizvoda - razvijeno voćarstvo (mandarine) i povrtlarstvo, specifične - manjak ulaganja u razvoj, tehnologije i inovacije u poljoprivredne kulture, agrumi poljoprivredi i malom i srednjem poduzetništvu - ZOI „neretvanska mandarina“ - nepovezanost znanosti i gospodarstva (poljoprivreda, - dobri prirodni resursi za“zeleno poduzetništvo“ turizam) - pojedinačni uspješni proizvođači voća, povrća te - nedostatak poduzetničke klime, manjak interesa lokalnog vinogradari i vinari stanovništva za poduzetništvo - dobre mogućnosti za male obiteljske hotele i druge - neriješeni imovinsko-pravni odnosi u vezi s smještajne kapacitete u ruralnom području poljoprivrednim zemljištem - dobri i raznovrsni resursi za razvoj ruralnog i drugih oblika - neprimjerena rješenja s državne i lokalne razine u selektivnog turizma raspolaganju i upravljanju poljoprivrednim zemljištem - blizina snažnih turističkih središta (Dubrovnik, Split i (zakup i otkup zemljišta) Međugorje) - usitnjeni i nepovezani poljoprivredni proizvođači - otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na nezadovoljavajućoj razini - neadekvatna poljoprivredna infrastruktura - nerazvijena ekološka poljoprivreda - neznanje i nezainteresiranost za sustave kvalitete - slab interes poljoprivrednih proizvođača za udruživanje, nedovoljno lokalno povezivanje i partnerstvo u ruralnom razvoju - nedovoljno razvijeni oblici selektivnog turizma (ruralni turizam, enogastonomski turizam i kitesurfing dr.) - manjak smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, osobito viših kategorija(nedovoljni turistički kapaciteti, manjak soba za veći broj turista, nepostojanje hostela) - manjak turističke infrastrukture (vinskih i uljnih cesta, biciklističkih, pješačkih staza i dr.) Tržište radne snage Tržište radne snage - strukturna nezaposlenost, kvalifikacijska struktura nezaposlene radne snage ne odgovara potrebama gospodarstva - nedovoljna animiranost i edukacija o mogućnostima samozapošljavanja 16
- prikrivena nezaposlenost (siva ekonomija), - manjak kvalitetnih stručnjaka i poznavanje vještina za proizvodnju voća i povrća - nezainteresiranost srednjoškolske populacije za obrazovanje za tražena zanimanja - nedovoljno stipendiranje deficitarnih zanimanja i sl. - nepostojanje formalnog tržišta rada za zapošljavanje mladih obrazovanih ljudi Stanovništvo Stanovništvo - privrženost stanovništva zavičaju - odlazak mladih obrazovanih van područja LAG-a - niska obrazovna razina stanovništva - manjak dodatnih obrazovnih programa - nedostatak školskih prostora i opreme (dvorane, kabineti i dr.) - nedovoljno razvijeno cjeloživotno učenje Kvaliteta života Kvaliteta života - raznovrsni kulturni programi/događaji vezani uz - socijalna ugroženost dijela stanovništva tradiciju i običaje - nedostupnost zdravstvenih specijalističkih usluga, - očuvanost i njegovanje lokalne nematerijalne kulturne nedostatak bolnice za područje Neretve baštine (folklor, proslave i priredbe i dr.) - nedostatak domova za starije i programa skrbi za starije - angažiranost nekih udruga u kulturnom i javnom životu osobe i osobe s poteškoćama u razvoju - spremnost pojedinaca za volonterski rad - nedovoljno kulturnih institucija, manjak kulturnih - uspješan rad pojedinih organizacija civilnoga društva događaja i sadržaja - nedovoljno razvijene sportske i rekreacijske aktivnosti, - nedostatna infrastruktura za sportsko-rekreacijske aktivnosti - organizacije civilnog društva nedovoljno uključene u lokalni razvoj
Tablica br. 12 Pregled prilika i prijetnji PRILIKE PRIJETNJE - programi i fondovi EU-a i mogućnosti za - velike temperaturne razlike (ljeti – tuča; zimi – mraz) financiranje razvoja - kapaciteti za prijavu na programe EU - državni, županijski i drugi programi za - izgradnja sustava Gornji horizonti – regulacija vodotoka financiranje razvojnih projekata Neretve (zaslanjenje poljoprivrednih površina, nedostatak vode - rast turizma, povećanje turističke potrošnje i za natapanje) povećanje interesa turista za područje LAG-a; porast - neodgovarajuća provedba politike ruralnog razvoja potražnje za selektivnim oblicima turizma - sporo i neučinkovito rješavanje vlasničkih prava (enogastronomski, seoski, kulturni, sportski, - neprilagođeno zakonodavstvo s obzirom na specifičnost kraja, zdravstveni, pustolovni i dr. ; kitesurfing) i elitnim zemlje, klime i veličine posjeda turizmom - komplicirana administracija prilikom prijava na natječaje EU - potražnja za ekološkim poljoprivrednim proizvodima fondova - poticaji za povećanje korištenja energije iz - elementarne nepogode (požar, potresi) i ekološke katastrofe obnovljivih izvora - otpad i zagađenja iz susjedne države - jačanje prekogranične suradnje s Crnom Gorom, BiH - “betoniziranje“ i apartmanizacija u turizmu - jačanje međunarodne suradnje Županije i Republike - prostorno planiranje bez sudjelovanja lokalne zajednice Hrvatske - uništavanje poljoprivrednih površina - nerealan broj populacije zbog fiktivnih prijava iz susjedne BiH - nefunkcionalnost željeznice nedostatak željezničkog prometa - utjecaj geopolitičkih prilika u okruženju
17
2.2.Analiza rizika (PEST)
Kako bi se što uspješnije provela LRS u procesu izrade posebno se vodilo računa o potencijalnim rizicima provedbe. Rizik između ostalih možemo definirati kao: „Rizik su svi čimbenici koji mogu pozitivno ili negativno utjecati na ostvarenje cilja, a karakterizira ga vjerojatnost ili mogućnost nastanka događaja i učinak ili posljedica koja će se pojaviti nastankom događaja.“ Svrha podrobnije i kontinuirane analize rizika ima za cilj poboljšati sposobnost ostvarivanja strateških ciljeva LRS kroz sustavno upravljanje prijetnjama i prilikama, a time neposredno stvarati okruženje koje pridonosi kvaliteti, učinkovitosti i ostvarenju rezultata provedbom aktivnosti iz LRS-a. Kako bi se što uspješnije provodila LRS, a s obzirom na rizike, akcijski plan predviđa izradu PLANA UPRAVLJANJA RIZICIMA s detaljnijim opisom, samih rizika, uloga u odgovornosti u upravljanjima rizicima, modela izvještavanja, vremenskih intervala procjene (polugodišnje)... Predviđeni termin izrade plana je kraj 2016. godine. Identificirani su potencijalni vanjski rizici korištenjem PEST analize2 (dok su unutarnji rizici identificirani analizom čimbenika samog LAG-a). Specifični rizici su opisani na nivou odabranih mjera.
Tablica br. 13. Pregled utvrđenih rizika (PEST analiza) Mogućnost Aktivnosti ublažavanja / Opis Utjecaj Preventivne aktivnosti ostvarenja ispravljanja VANJSKI RIZICI Politički čimbenici Promjene u Stalna suradnja s nadležnim Revizija/Izmjena 1 Srednja Visoka zakonodavstvu tijelima radi informiranosti strategije Aktivnosti promoviranja i Uvođenje elemenata naglašavanja transparentnosti (praćenje i izvještavanja) Korupcija i Sukob provedbe,djelovanja i procedura, 2 Visoka Visoka za spriječavanje korupcije interesa osnaživanje svijesti o štetnosti i izbjegavanja sukoba korupcije i izbjegavanju sukoba interesa interesa. Ekonomski čimbenici Prilagodba strategije, tj. Opća gospodarska Rano razmatranje različitih ispravak stope 1 recesija u određenom Srednja Srednja strategija razvoja, fleksibilnost sufinanciranja/ ispravak sektoru planiranog broja projekata (Pred)Financiranje Aktivnosti osiguravanja Prilagodba strategije banaka, kamatne partnerstava u kreditnim (ispravak planiranog broja 2 stope; dostupnost Visoka Visoka institucijama za potencijalne projekata, stopa kapitala i uvjeti korisnike sufinanciranja). kreditiranja. Socijalni čimbenici 1 Povećanje razvojnih Srednja Srednja Posebnu je pažnju potrebno Učinkovita dostava
2 akronim ( politička, ekonomska, sociološka i tehnološka ) metoda analize poslovnog okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje. 18
razlika unutar usmjeriti na udaljena i pasivna informacija, sudjelovanje područja LAG-a područja dionika Prilagodba strategije i Razinu obrazovanosti Kontinuirane edukacijske provedbenih akata 2 /dobna struktura/ Visoka Visoka radionice o LRS i uvjetima (jedostavniji obrasci, Migracija mladih provedbe i načinu apliciranja kriterij bodovanja po pitanju mladih osoba) Tehnološki čimbenici Jednostavni web Pronalazak trajnog i pouzdanog Kontinuirani razvoj sustavi (web stranica, 1 Visoka Srednja partnera za suradnju na uslugama učinkovitih i ažurnih web okruženje za prijavu tehničke podrške rješenja projekata, itd.) UNUTARNJI RIZICI Povećano Kontinuirana obuka osoblja, uska Zapošljavanje dodatnih 1 administrativno Visoka Visoka suradnja s UT i APPRRR-om , radnika, vanjska opterećenje LAG-a učinkoviti upravljački alati i savjetovanja korištenje Promjena osoblja metode (IT sustavi) izrada plana usluga vanjskog 2 Srednja Visoka LAG-a usavršavanja stručnjaka
3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE
3.1. VIZIJA, CILJEVI, PRIORITETI, MJERE LRS ZA PODRUČJA LAG-A NERETVA TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014. – 2020. RH
Vizija razvoja, strateški ciljevi, prioriteti i odabrane mjere čine srž LRS-a. Vizija pretpostavlja jasnu i sveobuhvatnu sliku budućnosti LAG-a Neretva, predodžbu budućih događaja, dugoročan željeni rezultat u sklopu kojega članovi zajednice mogu prepoznavati i rješavati probleme na putu njezina ostvarenja. Pri donošenju vizije nije dovoljno željeti – treba uz to uvažiti realne mogućnosti razvoja, stvarne resurse i potencijale.
Vizija razvoja LAG-a Neretva okvir je kojim se pobliže definira što se želi postići u razvoju čitavog područja, ali i što se može i treba postići, čime se omogućuje dugoročno planiranje, usklađivanje, koordiniranje, usmjeravanje te mjerenje napretka u njenom ostvarenju.
Dionici na radionicama, individualnim konzultacijama, web anketama su se usuglasili kako je vizija razvoja i dalje:
LAG Neretva je područje konkurentne poljoprivrede, malog i srednjeg gospodarstva, očuvane prirodne i kulturne baštine, poduzetnih i sposobnih stanovnika te područje ugodno za rad i življenje.
Na radionicama, sastancima i komunikacijom putem interneta, nakon analize stanja, utvrđivanja razvojnih problema i potreba te izrade SWOT analize dionici LAG-a Neretva identificirali su i usuglašavanjem utvrdili tri strateška cilja, četiri prioriteta s pripadajućim mjerama. 19
Važno je napomenuti kako u matrici ciljeva u sklopu strateškog cilja tri je uključena provedba mjera; projekata suradnje kao i tekući troškovi i animacija budući da će se projektima suradnje razmjenjivati znanja i stjecati nove vještine koje će sinergijski doprinijeti provedbi „osam“odabranih tipova operacija iz PRR-a. Jedino kontinuiranim jačanjem kapaciteta, stalnim zaposlenjima djelatnika LAG-a će biti moguće kvalitetno provesti LRS. Tijekom identifikacije i utvrđivanja ciljeva, prioriteta i mjera temeljenih na razvojnim problemima, potrebama i planiranim aktivnostima posebna pozornost se posvetila POLITICI JEDNAKOSTI.3 Nadalje je prikazana matrica ciljeva, prioriteta i mjera Lokalne razvojne strategije LAG-a Neretva.
3.1.1. Matrica ciljeva, prioriteta i mjera LRS Tablica 14 . Ciljevi, prioriteti, mjere LRS VIZIJA LAG Neretva je područje konkurentne poljoprivrede, malog i srednjeg gospodarstva, očuvane prirodne i kulturne baštine, poduzetnih i sposobnih stanovnika te područje ugodno za rad i življenje.
CILJ PRIORITETI MJERE
1.1. Razvoj 1. RAZVOJ KONKURENTNE, ODRŽIVE konkurentnih 1.1.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih I TRŽIŠNO ORIJENTIRANE poljoprivrednih gospodarstava POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE gospodarstava
2.1.1. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u 2.1. Jačanje 2. JAČANJE DIVERZIFIKACIJE ruralnim područjima nepoljoprivrednih GOSPODARSTVA djelatnosti 2.1.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture
3.1.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili 3.1. Ulaganje u proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno infrastrukturu za stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i poboljšanje kvalitete kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu življenja 3. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA , ZAŠTITE OKOLIŠA I JAČANJE ULOGE LAG-A 3.2.1. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a
3.2. Jačanje suradnje i 3.2.2. Provedba aktivnosti suradnje LAG-a kapaciteta LAG-a 3.2.3. Tekući troškovi i animacija
3 Osiguranje jednakih mogućnosti za stanovništvo područja LAG-a bez obzira na dob, vjeru, rasu, spol, etničko ili nacionalno podrijetlo, invalidnost, političko mišljenje, seksulano opredjeljenje ili bračno stanje. Prema svim pojedincima će se pravedno odnositi i otklanjati potencijalne barijere za ranjive skupine (npr. osigurati odvijanje radionica na mjestima s osiguranim prilazom osobama s invaliditetom; osiguranje dostave materijala u papirnatom obliku korisnicima koji nemaju pristup internetu ili nemaju dovoljnu razinu informatičke pismenosti za tu vrstu komunikaciju; upotreba mobilnih operatera za dostavu informacija i animacijskih aktivnosti itd...) Politika jednakosti je sastavni dio politika naznačenih internim aktima LAG-a Neretva. 20
3.1.2. OPIS CILJEVA, PRIORITETA I MJERA LRS-A
Tijekom izrade LRS u identifikaciji ciljeva posebno je naglašeno kako oni trebaju biti: 1. Specifični 2. Mjerljivi – a time su i određeni indikatori 3. Izvedivi – tehnički izvedivi u okviru raspoloživih tipova operacija; 4. Realni – s obzirom na sve preduvjete, resurse koji stoje na raspolaganje, potencijalne korisnike, realne potrebe, vrijeme za provedbu 5. Vremenski ograničeni – sadrže razrađen akcijski plan provedbe i vremenski okvir do kojih bi ciljevi trebali biti postignuti. Svjesni kako provedbom ciljeva se ne mogu riješiti svi problemi područja LAG-a Neretva te kako LAG nije operativni-provedbeni razvojni mehanizam, poseban je naglasak dan na izradu ANIMACIJSKOG PLANA AKTIVNOSTI. S obzirom na to kako su „naučene lekcije“ kroz provedbu IPARD-a ukazivale na kritičan problem animacije isto se i manifestiralo prilikom izrade LRS. Stoga, bez naglaska i jasnog animacijskog plana aktivnosti i sama provedba LRS će doći u pitanje. Slijedom toga se odredila i „hijerarhija ciljeva” čime se jasno naznačilo kako se ne može sve postići odjednom te kako je najvažnije „posložiti prioritete“ i odabrati mjere koje će najviše doprinijeti postizanju ciljeva a time i doprinijeti ostvarenju vizije.
Integrirani pristup Lokalne razvojne strategije
S obzirom na broj utvrđenih problema i potreba, analizu stanja područja LAG-a te ograničenost raspoloživih sredstava u pristupu utvrđivanja mjera i prioriteta primjenjivan je integrirani pristup u kojem su sve mjere povezane na način da se jedino sinergijskim djelovanjem može doći do planiranog ostvarenja ciljeva definiranih lokalnom razvojnom strategijom LAG-a Neretva. Ostvarenjem identificiranih ciljeva izravno se pridonosi ostvarenju vizije za područje LAG-a Neretve. Mjera koja se tiče razvoja poljoprivrednih gospodarstava postavljena je iz razloga da ojača kvalitetu i brzinu poljoprivredne proizvodnje uz daljni razvoj i proširenje iste. S obzirom na intenzivnu primarnu proizvodnju pokušati će se doprinijeti tehnološkoj obnovi i daljnjem razvoju postojećih i novih PG-ovakako bi se ostvarili preduvjeti za očuvanje postojećih i eventualno kreiranje novih radnih mjesta. Naglasak je dan na „generacijskoj obnovi“ stoga je pozornost usmjerena prema mladim poljoprivrednicima. Nadalje, povezivanje je ostvareno i kroz diverzifikaciju gospodarstva gdje se kroz poticanje nepoljoprivredne djelatnosti doprinosi jačanju PG-ova na ruralnom području, zadržavanju mladih te se ostvaruju integrirani sektorski preduvjeti za razvoj (novi turistički proizvodi komplementarni s postojećim resursima). Kako bi područje LAG-a Neretve bilo mjesto ugodno za rad i življenje odabranim mjerama želi se poticati ulaganje u temeljne lokalne usluge i šumsku infrastrukturu kako bi se područje uz osnovne preduvjete učinilo ugodnim za življenje s ciljem zadržavanja i privlačenja novih stanovnika. Suradnja na odabranim temama važnima za područje LAG Neretve doprinijeti će razmjeni stručnih znanja i primjera dobrih inovativnih praksi koji će provedbom zasigurno doprinijeti ostvarenju ciljeva. Kako bi bilo moguće integrirano provesti Lokalnu razvojnu strategiju potrebno je kontinuirano ulagati u kapacitete provedbe i suradnju sa stanovništvom, što nije moguće (i ugrožava provedbu) ukoliko se pozornost ne usmjeri na animaciju stanovništva te edukaciju zaposlenika.
Doprinos horizontalnim ciljevima je opisan na nivou pojedinačnog cilja kao i specificiran na nivou svake mjere. 21
STRATEŠKI CILJ 1: RAZVOJ KONKURENTNE, ODRŽIVE I TRŽIŠNO ORIJENTIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
OPIS CILJA: Osnovna analiza i analiza problema, potreba i SWOT su identificirali važnost odabira poljoprivrede kao prvog strateškog cilja. Osnovnom analizom je utvrđen velik broj PG-a u kategoriji mala gospodarstva do 3 ha. Kao takvi teško mogu konkurirati kada su u pitanju količine međutim svakako mogu konkurirati kada je u pitanju kvaliteta proizvoda. Takvim malim PG-ovima su potrebna dodatna ulaganja kako bi ih se osnažilo i moderniziralo s ciljem konkurentnosti. Također je uočen problem nepoznavanja/nesudjelovanja u dobivanju oznake kvalitete (ZOI) za proizvod „neretvanska mandarina“ na čemu se intenzivno treba raditi u tijeku i idućem razdoblju. Slijedom toga identificirana je potreba za edukacijom i animacijom potencijalnih korisnika za ulazak u sustave kvalitete. Analizom problema na radionicama je prepoznat jak utjecaj posrednika u prodaji, ali i negativan stav prema bilo kakvoj vrsti udruživanja. Prepoznata je potreba za edukacijom, intenzivnijim prakticiranjem kratkih lanaca prodaje te stvaranju motivacijskog okruženja za udruživanje. 2016.godine u suradnji s ostalim LAG-ovima pokrenuta je inicijativa kratkih lanaca prodaje mandarine što je pokazalo se bio prijelomni trenutak za inovativnije načine prodaje. Naime, OPG-ovi su i nakon te incijative LAG- a Neretve i ostalih LAGova u RH nastavili raditi na kratkim lancima, nastavili ulagati u marketing svojih proizvoda i inovativne procese (korištenjem društvenih mreža) odnosno napravili su značajnije iskorake po pitanju održivosti svojih gospodarstava. DOPRINOS HORIZONTALNIM CILJEVIMA: Sufinanciranje ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju s ciljem poboljšanja ukupne učinkovitosti i održivosti poljoprivrednih gospodarstava, uključuje i aktivnosti koje doprinose zaštiti okoliša te prilagodbi klimatskim promjenama. Ulaganja u novu opremu i tehnologiju imat će pozitivan utjecaj na okoliš i klimatske promjene LAG-a Neretva gdje je tijekom izrade LRS identificiran problem zastarjele mehanizacije i opreme. Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda,olakšanju poslovnih procesa te će se time ostvariti pozitivan učinak i na dohodak – kao i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost. Inovativni karakter će se primijeniti, između ostalog i na pristup tržištu kroz udruživanje koristeći se IT tehnologijama i drugačijim procesima distribucije od dosadašnjih.
Tablica 15. Indikatori provedbe SC1 (Cjeloviti prikaz Poglavlje 6.2)
Pokazatelji Pokazatelji Pokazatelji izlaza / outputa rezultata / Početna Ciljana Relativni učinka i njihove SC1 Indikatori i njihove targeta i njihove vrijednost vrijednost pokazatelj ciljane ciljane ciljane vrijednosti vrijednosti vrijednosti 1. Razvoj Ukupna planirana alokacija ukupna 0 57,30% 25 konkurentne, % alokacija moderniziranih tržišno Broj Ukupna planirana alokacija ukupna javna Broj odobrenih gospodarstava; orijentirane i 0 450.000,00 prijavljenih EUR potpora EUR projekata 30 povećanje SO-a održive projekata 45 na pet poljoprivredne Ukupna ulaganja EUR ukupni iznos 0 470.000,00 gospodarstva proizvodnje (javna + privatna) ulaganja EUR
22
STRATEŠKI CILJ 2: JAČANJE DIVERZIFIKCIJE GOSPODARSTVA
OPIS CILJA: Područje doline Neretve specifično je po tome što je to u glavnini (osim priobalnog dijela Općine Slivno) područje intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Tek se u posljednje dvije-tri godine stanovništvo uz samu poljoprivredu malo odmaklo prema nepoljoprivrednim djelatnostima. Tako je prilikom izrade LRS, između ostalog, uočen i kronični nedostatak ulaganja u povećanje smještajnih kapaciteta što za posljedicu ima prevladavajući izletnički turizam. Identificirana je potreba „zadržavanja“ izletnika u destinaciji kako bi se područje i JLS mogle razvijati, a time i stvarati dodatni prihod poljoprivrednim gospodarstvima, dodatno angažiranje radne snage te nova radna mjesta u nepoljoprivrednim djelatnostima. Jačanjem diversifikacije gospodarstva želi se potaknuti razvoj novih i postojećih nepoljoprivrednih djelatnosti s naglaskom na ruralni turizam (jednog od selektivnih oblika turizma) i pružanje usluga u ruralnom području. Osnovna analiza i SWOT pokazale su potrebu za ulaganjima u malu infrastrukturu po pitanju valorizacije staza i puteva koji bi mogli doprinijeti razvoju cijelog područja LAG-a Neretve s ciljem povećanja okolišne vrijednosti šuma te dostupnosti istih. Vidikovci i ostala mala infrastruktura može doprinijeti podizanju nepoljoprivredne valorizacije područja LAG-a a samim time razvoju. Analizom problema na radionicama je prepoznat nedovoljan kapacitet nositelja turizma i razjedinjenost te rascjepkanost u inicijativama. Cilj između navedenog ima i svrhu promovirati destinacijski menadžment. DOPRINOS HORIZONTALNIM CILJEVIMA Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnom području otvara prostor za inovativna rješenja te proizvode. S obzirom na rastući trend ekoloških, okolišnih, rekreacijskih i tematskih proizvoda doprinijet će se očuvanju okoliša kao i s tim vezanu svjesnost o klimatskim promjenama. Provedba mjere „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ može u sebi imati inovativne elemente i aktivnosti, biti rađene od ekološki prihvatljivih materijala te na strojevima koji doprinose zaštiti okoliša i smanjenju utjecaja klimatskih promjena. Dodavanjem okolišne vrijednosti šumama, očuvanjem bioraznolikosti i krajobraznih posebnosti se također doprinosi horizontalnom cilju zaštiti okoliša.
Tablica 16. Indikatori provedbe za SC. 2
Pokazatelji Pokazatelji Pokazatelji učinka i Početna Ciljana izlaza/outputa i rezultata/targeta i SC2 Indikatori Relativni pokazatelj njihove ciljane vrijednost vrijednost njihove ciljane njihove ciljane vrijednosti vrijednosti vrijednosti
Ukupna planirana alokacija % 0 15,97% ukupna alokacija Povećanje smještajnih 2. Jačanje Ukupna planirana alokacija EUR 0 125.400,00 ukupna javna potpora EUR Broj prijavljenih Broj odobrenih kapaciteta za 15 diverzifikacije Ukupna ulaganja EUR (javna + projekata 10 projekata 7 jedinica; 2 nova radna gospodarstva 0 157.714,29 ukupni iznos ulaganja EUR privatna) mjesta Nova radna mjesta 0 2 Min.finacija/HZZ
23
STRATEŠKI CILJ 3: POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA I JAČANJE ULOGE LAG-a
OPIS CILJA: Tijekom izrade LRS osnovnom analizom utvrđeni su sljedeći razvojni problemi: mnogobrojne udruge koje djeluju u području sporta, kulture i umjetnosti ali su nedovoljno uključene u lokalni razvoj. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu trebala bi biti prilika korisnicima za otklanjanje navedenih nedostataka unutar lokalne zajednice. Za područje LAG-a Neretva specifično je da gotovo u cijelosti pripada području NATURA 2000. Dakle, javlja se potreba za zaštitu i očuvanje biološke raznolikosti, a to je ujedno cilj strategije bioraznolikosti EU 2020. Suradnja i dijeljenje iskustava između područja je često najbolji izvor inovacije za LAG, a samom provedbom zajedničkih međuteritorijalnih i transnacionalnih projekata razmjenjuju se iskustva i znanje dionika projekta. Projekti suradnje mogu također biti usmjereni na izgradnju kapaciteta te prijenos iskustava o lokalnom razvoju. Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljšanje kapaciteta LAG-a, promocija inovacija i stvaranje mreža. DOPRINOS HORIZONTALNIM CILJEVIMA: Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu temeljit će se na smanjenju onečišćenja okoliša i očuvanje ruralnog krajobraza. Aktivnosti moraju uzeti u obzir zaštitu okoliša, klimatske prilagodbe za poplave, suše, tuče, toplinske valove i davanje prednosti klimatski otpornoj ruralnoj infrastrukturi i uslugama. U okviru ove mjere potpore su namijenjene obnovi sela koja se namjerava postići kroz nova znanja i inovativan pristup u organizaciji osnovnih usluga. Suradnja i dijeljenje iskustava u projektima transnacionalne suradnje je učinkovit način da se pristupi novim idejama, inovativnim pristupima i novim vještinama. Također, aktivnosti će biti raznolike i usmjerene na uključivanje (poticanje uključivanja) cjelokupnog stanovništva LAG-a Neretva, bez obzira na spol i starosnu strukturu.
Tablica 17. Indikatori provedbe za SC 3
Pokazatelji rezultata/targeta i Indikatori njihove ciljane vrijednosti Ciljana Pokazatelju izlaza/outputa i vrijednost njihove ciljane vrij.
% stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura 70%
Novozaposleni 7
Projekti suradnje 2 Broj prijavljenih projekata 11 Broj odobrenih projekata 9 (uključujući projekte (uključujući projekte Provedene aktivnosti 13 suradnje) suradnje) Ukupno planirana alokacija SC3 u % iz 19.2. 26.74%
Ukupno planirana alokacija za SC3 iz 19.2. (EUR) 210,000.00
Ukupno planirana alokacija za 19.3. (EUR) 39.270,00 24
3.2. OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA I KRITERIJA PRIHVATLJIVOSTI
Temeljem analize razvojnih potreba i potencijala te SWOT analize definirane su mjere za ostvarenje razvojnih ciljeva i provedbu LRS. Važno je napomenuti slijedeće karakteristike odabranih mjera:
3.2.1. Prihvatljivi troškovi Osim prihvatljivih troškova prepoznatih na razini svake mjere kao i specificirani LAG natječajem, sljedeći opći troškovi su prihvatljivi: usluge arhitekata, inženjera (uključujući geodete) i konzultanata, kao i naknada za savjetovanja u svrhu ekološke i ekonomske održivosti, uključujući izradu studija izvodljivosti. Navedeni troškovi su prihvatljivi ako su nastali prije podnošenja prijave, ali ne prije 01. siječnja 2014. godine. Studije izvodljivosti ostaju prihvatljivi trošak čak i ako se temeljem njihovih rezultata operacija ne provede. Opći troškovi ne mogu biti viši od 10% ukupno odobrenih troškova operacije na koju se odnosi.
3.2.2. Neprihvatljivi troškovi U okviru svih mjera na koje se to odnosi, sljedeći su troškovi neprihvatljivi: PDV, osim ako nije povrativ u okviru nacionalnog zakonodavstva o PDV-u sukladno članku 69. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013, ostali porezi, naknade (komunalna i vodna), doprinosi, kamate, jednostavna zamjena investicije, troškovi vezani uz ugovor o najmu, (kao što su zakupnina, troškovi refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja), kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje, kupovina životinja te kupovina i sadnja jednogodišnjeg bilja; troškovi nastali prije prijave na natječaj, osim općih troškova kao i ostali neprihvatljivi troškovi određeni pojedinačnim natjačajima za određene mjere odabrane kroz LRS.
3.2.3. Ostalo Za sve mjere vrijede slijedeća pravila:
- Potpora se dodjeluje u obliku bespovratnih financijskih sredstava za prihvatljive troškove po pojedinom tipu operacije; - Nije dozvoljeno poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do financiranja istih prihvatljivih aktivnosti ostalih EU fondova, uključujući i prijavu na natječaj za dodjelu sredstava.; - Financirat će se samo one aktivnosti koje prijeđu bodovni prag; - Preračun tečaja eura u kune obavlja se prema mjesečnom tečaju eura utvrđenom od Europske komisije za mjesec u kojem je podnesen Zahtjev za potporu te objavljenom na mrežnoj stranici Europske komisije: http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/.
3.2.4. Opis odabranih Mjera. Vrsta potpore, intenzitet potpore, najmanji i najviši iznos potpore, prihvatljivi korisnici, prihvatljiva ulaganja, uvjeti prihvatljivosti, prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi, opća načela kriterija odabira, dodatni kriterije te opći uvjeti pojedine odabrane mjere iz LRS LAG-a Neretve
25
odgovaraju pojedinim tipovima operacije iz Programa Ruralnog razvoja 2014-2020. te provedbenim podzakonskim aktima.
3.2.4.1. Mjera 1.1.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava SC1. Razvoj konkurentne, održive i tržišno orijentirane poljoprivredne proizvodnje Prioritet 1.1. Razvoj konkurentnih poljoprivrednih gospodarstava MJERA 1.1.1. POTPORA RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA OPIS MJERE Kako je i analizom utvrđeno, preko 65 % ukupnih poljoprivrednih gospodarstava na području LAG-a Neretva je veličine do 3 ha te s obzirom na vrijednost SO, spadaju u kategoriju malih PG-ova. Mjera ima za cilj opstanak i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava koji se temelji na potrebi za modernizacijom, restrukturiranjem i povećanjem dodane vrijednosti. Također ima cilj pružiti pomoć malim potencijalno održivim gospodarstvima koji su orijentirani na tržišnu proizvodnju, ali im nedostaju glavni resursi kako bi imali preduvjete za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru. U dosadašnjem radu prepoznat je veliki interes malih PG-ova za korištenje ovakve mjere stoga je i njen odabir bio logičan, a slijedom analize, prepoznatih problema i potreba tijekom izrade kao i procesa izmjene LRS. POVEZANOST S PRRRH 2014.-2020. Mjera 6.„Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja“, Podmjera 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ Tip operacije 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ PRIHVATLJIVI KORISNICI Korisnici potpore su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika / poljoprivrednih gospodarstava ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura(obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela), zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti).Pojedinosti će biti određene LAG Natječajem UVJETI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA Potpora se između ostalih uvjeta prihvatljivosti koji će biti definirani natječajem dodjeljuje korisniku čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi u kategoriji ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 EUR do 7.999 EUR koje je u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu upisano u Upisnik poljoprivrednika/poljoprivrednih gospodarstava, sukladno Zakonu o poljoprivredi; Potpora je ograničena je na mikro i mala poduzeća; Korisnik u poslovnom planu obavezno mora definirati ciljeve, koje je dužan ostvariti u okviru najmanje jedne od aktivnosti a koje se moraju odnositi na: a) modernizaciju i/ili unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili b) povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanom kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata. Korisnik je dužan ostati unutar poljoprivrednog gospodarstva i zadržati poljoprivredno gospodarstvo najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore iz ove mjere. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI / AKTIVNOSTI Prihvatljivi troškovi za ulaganja će biti određeni listom prihvatljivih troškova koja će biti prilog natječaja . Između ostalih tu su i kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala višegodišnjeg bilja; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda; kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda; operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva; stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI Specificirani u poglavlju 3.2.2. / Definirani raspisanim natječajem OPĆI UVJETI Definirani u PRRRH 2014.-2020. i važećim podzakonskim aktima VRSTA POTPORE Bespovratna sredstva *Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava unutar ove mjere može se odobriti samo jednom u cijelom programskom razdoblju 2014.-2020. (PRIMJENJIVI) IZNOSI I STOPE POTPORE 26
15.000,00 EUR – pauš. NAJMANJI (min.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU n/p NAJVEĆI (max.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU n/p POSTOTAK SUFINANCIRANJA IZ CJELOKUPNOG PRORAČUNA LRS 43.92% OPĆI POKAZATELJI PRAĆENJA Broj prijavljenih projekata, broj odobrenih projekata, ukupno iskorištena predviđena alokacija, ukupna javna potpora (EUR), ukupna ulaganja (javna + privatna), broj moderniziranih gospodarstava, Broj gospodarstava s povećanim SO-om KRITERIJI ODABIRA (načela za utvrđivanje kriterija) Definirani važećim podzakonskim aktima, Pravilnikom, Natječajem te PRR RH 2014. – 2020. Načela za kriterije odabira; veličina poljoprivrednog gospodarstva; očuvanje radnih mjesta (Prednost korisnicima kojima je poljoprivreda osnovno zanimanje), dob nositelja/članova gospodarstva (Prednost mlađim nositeljima-članovima), prioritetno ulaganje (prednost- modernizacija), pozitivni utjecaj na okoliš, indeks razvijenosti JLS na kojima se provodi ulaganje; utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš, lokacija ulaganja (npr. Područje NATURA 2000) i dr. Kriteriji odabira biti će određeni pojedinačnim natječajem kao dio natječajne dokumentacije. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA PROIRITETIMA, FOKUS PODRUČJIMA POTREBAMA Ova operacija doprinosi fokus području 2A PRR (Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije. Ulaganja u fizičku imovinu i naprednu tehnologiju omogućit će ravnopravno sudjelovanje poljoprivrednika na zahtjevnom tržištu. Ulaganja u nove tehnologije povećavaju gospodarsku učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava, a također utječu i na smanjenje emisije stakleničkih plinova, a time i na učinkovitu zaštitu okoliša. Fokus područje 2B - Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućim vještinama u sektor poljoprivrede, posebice generacijska obnova.Fokus područje 4C: „Sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom“ – Ulaganjem u modernizaciju opreme za obradu tla i pravilnom primjenom agrotehničkih mjera u poljoprivredi i šumarstvu utjecat će se smanjenje prekomjerne i nepotrebne obrade tla što bi trebalo dovesti do poboljšanja kvalitete zemljišta, smanjenje erozije i gubitka zdravice bogate organskom tvari. Fokus područje 4A: „Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000, područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima te poljoprivrede velike prirodne vrijednosti te stanja europskog krajobraza“ OBJAŠNJENJE DOPRINOSA HORIZONTALNIM CILJEVIMA PROGRAMA PRIORITETIMA Okoliš: U okviru mjere poticati će se ulaganja u povećanje okolišne učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava. Klimatske promjene: Neke aktivnosti u okviru ove mjere su usmjerene na investicije vezane za povećanje energetske učinkovitosti iz uporabe obnovljivih izvora energije. Promicanje takve aktivnosti je važno iz perspektive postupne supstitucije fosilnih goriva, koje su izvori emisije stakleničkih plinova i posebice ugljičnog dioksida. Potpora u okviru ove mjere omogućit će ulaganja u energetsku učinkovitost, ublažavanje klimatskih promjena i njihovu prilagodbu, osobito u kontekstu ulaganja u restrukturiranje gospodarstva. Inovacije: Poticanje razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava kroz ulaganja u prihvatljive aktivnosti poput modernizacije otvara prostor za olakšane i skraćene procesa rada što je pretpostavka za inovativnost u postojećim procesima rada te temelj za buduće inovativno bavljenje poljoprivrednom djelatnosti RIZIK (RIZICI) povezani s mjerom Mjere za ublažavanje (otklanjanje) rizika Pogrešna procjena cijena koja može dovesti do smanjenja ukupnog Informiranje potencijalnih korisnika o potrebi realne i iznosa ulaganja i odbijanja prijave komparativne procjene cijena Složenost postupka prijave, računi (specifikacija), administrativna Informiranje potencijalnih korisnika o važnosti procedura i zahtjevi mogu rezultirati odbijanjem prijave i promišljanja o ulaganjima i načelima provedbe. demotivacijom poljoprivrednika. Nesigurnost u početno odabrane aktivnosti nakon isteka vremena (od prijave do odluke o odabiru). Rizik od prekomjernog ili dvostrukog financiranja gdje slične ili Korisnik će morati priložiti izjavu pod materijalnom i identične investicijske mjere mogu biti sufinancirane u sklopu prvog kaznenom odgovornošću da nije ostvario potporu ili stupa ZPP, pogotovo u sektoru voća i povrća i sektoru vina, ali i donaciju iz drugih izvora za iste troškove za koje traži drugih mjera u okviru PRR. potporu;
27
3.2.4.2. MJERA 2.1.1. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima SC2. JAČANJE DIVERZIFIKACIJE GOSPODARSTVA Prioritet 2.1. Jačanje nepoljoprivrednih djelatnosti MJERA 2.1.1. RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI U RURALNIM PODRUČJIMA OPIS MJERE Radna skupina utvrdila je sljedeće razvojne probleme: nedovoljan broj smještajnih kapaciteta, nedostatak turističkih kapaciteta i infrastrukture, manjak kvalitetnih proizvoda i usluga, manjak poduzetničkog duha za ulaganje u turizam, manjak poticaja za daljnja ulaganje već razvijenih djelatnosti usluga na ruralnom području a posljedično i otvaranja radnih mjesta. Ovom mjerom stimulirat će se ulaganja koja za cilj imaju razvoj već postojećih diversificiranih djelatnosti, otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima kroz nepoljoprivredne djelatnosti a prvenstveno turizam. Ulaganja unutar mjere podrazumjevaju: ruralni turizam; preradu, marketing i izravnu prodaju lokalnih proizvoda; tradicijski umjetničke obrte, izradu suvenira kao i pružanje usluga u ruralnom području. POVEZANOST S PRR Mjera 6., „Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja“, Podmjera 6.4., „Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti“, Tip operacije 6.4.1. „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ PRIHVATLJIVI KORISNICI Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a)biti upisani u Upisnik poljoprivrednika/poljoprivrednih gospodarstava, najmanje 12 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva za potporu b) u sektoru ruralnog turizma, sektoru prerade i/ili marketinga i/ili izravne prodaje proizvoda i sektoru tradicijskih i umjetničkih obrta korisnik mora posjedovati rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za bilo koju djelatnost iz tog sektora, dok korisnik u sektoru usluga mora posjedovati rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt izdan od nadležnog tijela za obavljanje nepoljoprivredne djelatnosti za koju se traži potpora c) pripadati ekonomskoj veličini ukupnog standardnog ekonomskog rezultata poljoprivrednog gospodarstva iskazana kao SO od najmanje 2.000 eura d) biti u rangu mikro ili malog poduzeća e) kod fizičkih osoba nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisan u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti najmanje godinu dana f) imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske g) ne smije biti u blokadi ukupno više od 30 dana u proteklih šest mjeseci, od čega ne više od 15 dana u kontinuitetu uz uvjet da nije u blokadi u trenutku ishođenja BON 2/SOL 2 obrasca kod podnošenja Zahtjeva za potporu h) ne smije biti poduzetnik u teškoćama i) pravne osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika prema satima rada u godišnjem financijskom izvještaju poduzetnika za zadnje odobreno računovodstveno razdoblje e) fizičke osobe moraju imati najmanje jednog zaposlenika na poljoprivrednom gospodarstvu kojem se plaćaju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje: – ako je organizacijski oblik korisnika obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo socijalni doprinosi (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) moraju biti plaćeni po osnovi poljoprivrede ili dopunske djelatnosti u sektoru koji razvija – ako je organizacijski oblik korisnika obrt socijalni doprinosi (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) moraju biti plaćeni po osnovi samostalne djelatnosti k) imati prebivalište/sjedište u jedinici lokalne samouprave u čijem se naselju provodi ulaganje. Prilikom podnošenja konačnog Zahtjeva za isplatu te tijekom pet godina nakon datuma konačne isplate korisnici moraju ispunjavati uvjete prihvatljivosti korisnika iz stavka 1. točaka a), b), c), e), f), h), i), j) i k) te dodatno: a) kod fizičkih osoba nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva mora biti upisana u Registar poreznih obveznika po osnovi samostalne djelatnosti b) ako je organizacijski oblik korisnika obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, tada nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva/nositelj nepoljoprivredne djelatnosti mora ostati nositelj ili član poljoprivrednog gospodarstva i baviti se djelatnošću za koju je ostvario potporu c) ako je organizacijski oblik korisnika obrt, tada vlasnik/suvlasnik obrta/nositelj nepoljoprivredne djelatnosti mora ostati zaposlenik poljoprivrednog gospodarstva i baviti se djelatnošću za koju je ostvario potporu d) ako je organizacijski oblik korisnika pravna osoba, tada odgovorna osoba u toj pravnoj osobi/nositelj nepoljoprivredne djelatnosti mora ostati zaposlenik poljoprivrednog gospodarstva i baviti se djelatnošću za koju je ostvario potporu. UVJETI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA Kako bi se projekt smatrao prihvatljivim za sufinanciranje mora ispuniti sve opće uvjete prihvatljivosti projekta za koji se traži sufinanciranje: a) projektom se razvija nepoljoprivredna djelatnost za koju je izdano rješenje/odobrenje ili drugi odgovarajući akt od nadležnog tijela b) korisnik je dužan izraditi poslovni plan u kojem mora dokazati financijsku i ekonomsku održivost projekta u skladu s uvjetima koji će biti propisani natječajem c) korisnik obavezno mora definirati način dostizanja jednog od dva cilja: 1. razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz očuvanje postojećih radnih mjesta ili 2. razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz stvaranje novih radnih mjesta d) provedba ulaganja i ostvarenje 28
definiranog cilja moraju biti realizirani u razdoblju od najviše tri godine od datuma donošenja Odluke o dodjeli sredstava e) provedbu ulaganja korisnik mora započeti u roku od tri mjeseca od datuma Odluke o dodjeli sredstava f) projekt se mora provoditi u naseljima s najviše 5.000 stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište poljoprivrednog gospodarstva g) prihvatljivi sektori iz članka 13. ovoga Pravilnika moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim dokumentima jedinice lokalne samouprave, odnosno lokalnom razvojnom strategijom lokalne akcijske grupe na tom području h) djelatnosti u sektoru turizma u ruralnim područjima su prihvatljiva samo u naseljima razvrstanim u razrede »C« i »D« i ostalim nerazvrstanim naseljima u skladu s nadležnim propisima koji uređuju navedene razrede i) u sektoru prerade/marketinga i izravne prodaje izlazni proizvod mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Prilogom I Ugovora j) provođenje ulaganja ne smije započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu k) korisnik mora imati izrađenu svu potrebnu dokumentaciju u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja, ako je primjenjivo l) projekt nema značajan negativan utjecaj na okoliš i/ili ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, odnosno ukoliko je to propisano od strane nadležnog tijela poduzete su korektivne mjere. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI / AKTIVNOSTI Prihvatljivi troškovi su: a) opći troškovi b) nematerijalni troškovi i c) materijalni troškovi. Opći troškovi: (1) Prihvatljivi opći troškovi su: a) troškovi usluga arhitekata, inženjera i konzultanata i b) troškovi izrade studija izvedivosti, elaborata/studija utjecaja zahvata na okoliš/ekološku mrežu i sl. (2) Opći troškovi prihvatljivi su do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta, pri čemu su: a) troškovi pripreme poslovnog plana u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova) b) troškovi pripreme dokumentacije u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova) c) troškovi projektno – tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata i trošak nadzora prihvatljivi u iznosu koji čini razliku zbroja troškova navedenih u točkama a) i b) i gornje granice od 10 % od ukupno prihvatljivih troškova projekta bez općih troškova, ako je primjenjivo. Nematerijalni troškovi Prihvatljivi nematerijalni troškovi su: a) kupnja ili razvoj računalnih programa b) kupnja prava na patente i licence c) zaštita autorskih prava d) registracija i održavanje žigova i e) ostali nematerijalni troškovi povezani s materijalnim ulaganjem. Materijalni troškovi Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje u svrhu obavljanja nepoljoprivredne djelatnost su: a) ulaganje u građenje/rekonstrukciju i/ili opremanje objekata b) kupnja novih gospodarskih vozila, strojeva i opreme c) računalna oprema uključujući računalni softver, do tržišne vrijednosti imovine Lista prihvatljivih troškova bit će objavljena uz natječaj i sadržavat će dozvoljene materijalne troškove. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI Specificirani u poglavlju 3.2.2. / Definirani raspisanim natječajem OPĆI UVJETI Definirani u PRRRH 2014.-2020. i ostalim važećim podzakonskim aktima VRSTA POTPORE Bespovratna financijska sredstva (PRIMJENJIVI) IZNOSI I STOPE POTPORE do 70 % prihvatljivih troškova. Potpora se dodjeljuje prema “de minimis” pravilu. NAJMANJI (min.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU 3.500 EUR NAJVEĆI (max.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU 15.080,00 EUR POSTOTAK SUFINANCIRANJA IZ CJELOKUPNOG PRORAČUNA LRS 7.36% OPĆI POKAZATELJI PRAĆENJA Broj prijavljenih projekata,broj odobrenih projekata, ukupno iskorištena predviđena alokacija, ukupna javna potpora (EUR), ukupna ulaganja (javna+privatna), broj smještajnih kapaciteta, broj novih radnih mjesta. KRITERIJI ODABIRA (načela za utvrđivanje kriterija) Definirani važećim podzakonskim aktima Pravilnikom, Natječajem te PRRRH 2014. – 2020. Načela za određivanje kriterija; Sektorski kriteriji (Prednost sektor turizma u ruralnom području i sektor pružanja usluga u ruralnim područjima, zatim sektor prerade i/ili marketinga i/ili izravne prodaje proizvoda, sektor tradicijskih i umjetničkih obrta), Veličina gospodarstva; obrazovanje i profesionalno iskustvo (prednost se daje obrazovanju i profesionalnim vještinama vezanim uz ulaganje); doprinos aktivnost iz poslovnog plana na očuvanju/stvaranju novih radnih; utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na okoliš); stupanj gospodarske razvijenosti 29
područja ulaganja sukladno indeksu razvijenosti (prednost imaju područja s nižim indeksom razvijenosti). Kriteriji odabira biti će određeni pojedinačnim natječajem kao dio natječajne dokumentacije. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA PROIRITETIMA, FOKUS PODRUČJIMA/POTREBAMA Ovaj tip operacije/Mjere doprinosi fokus području 6A PRR-a (Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta) i izravno odgovara identificiranoj potrebi LRS-a ˗Poglavlje 1.2.3. Tablica 7 ( poticati investicije usmjerene na podizanje kvalitete u turizmu (povećanje smještajnih kapaciteta) i na stvaranje proizvoda i usluga veće dodane vrijednosti.) OBJAŠNJENJE DOPRINOSA HORIZONTALNIM CILJEVIMA PROGRAMA/PROIRITETIMA Klimatske promjene: neke aktivnosti u okviru ove mjere su usmjerene na investicije vezane za povećanje energetske učinkovitosti iz uporabe obnovljivih izvora energije. Potpora u okviru ove mjere omogućit će ulaganja u energetsku učinkovitost, zaštitu okoliša, ublažavanje klimatskih promjena i njihovu prilagodbu, Inovacije: poticanje i uključivanje novih sudionika u će doprinijeti generacijskoj obnovi poljoprivrednog sektora te će na taj način stvoriti povoljnije okruženje i za inovaciju. Poticanjem nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima stvorit će se povoljnije okruženje za diversifikaciju budući kako nepoljoprivredne aktivnosti mogu imati jaki inovativni naboj. RIZIK (RIZICI) povezani s mjerom Mjere za ublažavanje (otklanjanje) rizika Nepoštivanje pravila “de minimis” Provjere de minimis potpore od nadležnih institucija Složenost postupka prijave,provedbe, računi (specifikacija) Informiranje korisnika i praćenje provedbe odabranog projekta. administrativna procedura i zahtjevi mogu rezultirati odbijanjem prijave i demotivacijom poljoprivrednika Opasnost od dvostrukog financiranja. Korisnik će morati priložiti izjavu, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, da nije ostvario potporu ili donaciju iz drugih izvora za iste troškove za koje traži potporu;
3.2.4.3. MJERA 2.1.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture SC2. JAČANJE DIVERZIFIKACIJE GOSPODARSTVA Prioritet 2.1. Jačanje nepoljoprivrednih djelatnosti MJERA 2.1.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture OPIS MJERE Osnovna analiza stanja i radna skupina tijekom izrade i izmjene LRS utvrdila je slijedeće razvojne probleme: prirodna baština se ne koristi kao važan resurs za razvoj turizma, nedostataka turističkih kapaciteta i infrastrukture (nedostatak vinskih i uljnih cesta, biciklističkih i pješačkih cesta, informativnih punktova i sl.). S obzirom na promjene navika turista posljednjih godina koji se sve više žele baviti aktivnim turizmom stavljanjem u funkciju krajobraznih resursa na održiv način, doprinijet će se poboljšanju i potencijala za razvoj turizma (nepoljoprivredne djelatnosti) kao i povećati kvaliteta života na području LAG-a Neretva. Projekti unutar ove operacije (npr. izgradnja poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije, informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih projekata istaknut će specifične dijelove šumskih ekosustava ili područja od posebnog značaja. Mjera doprinosi povećanju svijesti javnosti o važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima, što će doprinijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, uključujući područja ekološke mreže NATURA 2000 kojoj pripada područje LAG-a Neretva. Svrha mjere i je dodjela sredstava projektima koji će omogućiti dostupnost rekreacijske, turističke i zdravstvene funkcije šuma (npr. izgradnja poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije, informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) u javne svrhe. POVEZANOST S PRR Mjera 8., „Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma“, Podmjera 8.5., „Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava“, Tip operacije 8.5.2. „ Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ PRIHVATLJIVI KORISNICI Šumoposjednici,udruge šumoposjednika, trgovačka društva i druge pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti i koje na temelju Zakona o šumama („Narodne novine“, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, udruge civilnog društva čije je područje djelovanja usmjereno na zaštitu okoliša i prirode i druge pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti, a čije je 30
područje djelovanja usmjereno na zaštitu okoliša i prirode. UVJETI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA Prilikom podnošenja zahtjeva za potporu za ulaganja korisnik je obvezan priložiti idejni plan ulaganja izrađen od strane ovlaštene osobe; kad se ulaganje dijelom provodi izvan šume i šumskog zemljišta, u idejnom planu ulaganja mora biti jasno vidljivo da će ulaganje učiniti rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu te da doprinosi podizanju javne svijesti o važnosti očuvanja šuma i biološke raznolikosti; kod ulaganja na zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske korisnici moraju ishoditi prethodnu ovjerenu pisanu suglasnost pravnih i fizičkih osoba koje upravljaju zemljištem na kojem je planirano ulaganje; kod ulaganja na zemljištima koja nisu u vlasništvu Republike Hrvatske korisnici moraju ishoditi prethodnu ovjerenu pisanu suglasnost vlasnika zemljišta na kojem je planirano ulaganje; ako se radi o ulaganju za koje je sukladno posebnim propisima potrebna ocjena o potrebi procjene i/ili procjena utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu korisnik je obvezan prije podnošenja zahtjeva za potporu provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u skladu s važećim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode, osim u slučaju kada je taj postupak već proveden za šumskogospodarski plan s kojim je usklađeno predmetno ulaganje. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI / AKTIVNOSTI Prihvatljivi troškovi za ulaganja će biti određeni listom prihvatljivih troškova koja će biti prilog natječaja, a u skladu s člankom 35. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 702/2014 uključivati će: a) pripremne radove b) ugradnju, postavljanje i nabavu c) završne radove d) izradu, dizajn i uređenje edukativno-informativnih kazala. Povezanu s 1.uspostavom i uređenjem staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture (ograde, staze, odmorišta, vidikovci, stube, ljestve, nadstrešnice, edukacijske i informativne ploče, sjenice, smjerokazi, rampe, klupe, stolovi, kante za otpad i drugo) ; Opći troškovi prihvatljivi su do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta to su: a) troškovi pripreme idejnog plana b) troškovi pripreme i/ili provedbe projekta c) troškovi projektno – tehničke dokumentacije, geodetskih podloga, elaborata, studije utjecaja na okoliš i prirodu (odgovarajuća procjena vezana za ulaganja na području ekološke mreže Natura 2000) i trošak nadzora. Najviši dozvoljeni iznosi i postoci do ukupnog iznosa prihvatljivih općih troškova biti će propisani natječajem a u skladu s trenutno važećim Pravilnikom za odgovarajući tip operacije na Nacionalnom nivou. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI Specificirani u poglavlju 3.2.2. / Definirani raspisanim natječajem OPĆI UVJETI Definirani PRRRH 2014.-2020. i ostalim važećim podzakonskim aktima VRSTA POTPORE Bespovratna financijska sredstva (PRIMJENJIVI) IZNOSI I STOPE POTPORE 100% ukupnih prihvatljivih troškova NAJMANJI (min.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU 5.000 EUR NAJVEĆI (max.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU 25.000,00 EUR POSTOTAK SUFINANCIRANJA IZ CJELOKUPNOG PRORAČUNA LRS 4.88% OPĆI POKAZATELJI PRAĆENJA Broj prijavljenih projekata, broj odobrenih projekata, ukupno iskorištena predviđena alokacija, ukupna javna potpora (EUR),ukupna ulaganja (javna+privatna), duljina staza (m) KRITERIJI ODABIRA (načela za utvrđivanje kriterija) Definirani važećim podzakonskim aktima Pravilnikom, Natječajem te PRR RH 2014. – 2020. Načela za određivanje kriterija; okolišna vrijednost šumskog područja na kojem se planira operacija (npr. Natura 2000, ekološka mreža itd.); prioritet se daje operacijama koji uključuju informacije o okolišu i elemente podizanja svijesti (npr. informativne ploče, tematske poučne staze itd.); Kriteriji odabira biti će određeni pojedinačnim natječajem kao dio natječajne dokumentacije. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA PROIRITETIMA,FOKUS PODRUČJIMA/POTREBAMA Operacija pridonosi fokus području 4A PRR (Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000 i područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, te poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza). OBJAŠNJENJE DOPRINOSA HORIZONTALNIM CILJEVIMA PROGRAMAPROIRITETIMA Okoliš: Aktivnosti unutar ove mjere usmjerene su na zaštitu tla od npr. erozije, zaštitu vode i zraka (šumski ekosustavi kao 31
pročišćivači vode i zraka), očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti, očuvanje i obnovu posebnih staništa i prirodnih krajobraza uključujući područja NATURA 2000. Klimatske promjene: Aktivnosti unutar ove mjere usmjerene su na prilagodbu šumskih ekosustava na klimatske promjene. Obnova degradiranih oblika šumskih sastojina poboljšat će opće korisne funkcije šuma, što će pomoći ublažiti utjecaj klimatskih promjena (utjecaj šuma na klimu). Nakon provedbe aktivnosti u okviru ove mjere, Inovacije: Inovativnim pristupom suradnje i korištenjem naprednih tehnologija u promociji aktivnosti doprinijet će se novijim i inovativnim načinima korištenja i upravljanja područjima na kojima su se provele aktivnosti. RIZIK (RIZICI) povezani s mjerom Mjere za ublažavanje (otklanjanje) rizika Odobrene operacije nisu u skladu sa šumskogospodarskim Svi radovi koji se provode u šumama sukladno planovima ili drugim relevantnim planovima ili strategijama šumskogospodarskim planom (ŠGP) nadziru i odobravaju ovlašteni inženjeri šumarstva (regulirana profesija) kolaudacijskim zapisnikom koji se nalazi u prilogu ŠGP-a, a koji su također dostupni u elektroničkom obliku pri Ministarstvu poljoprivrede koje također kontrolira provedbu ŠGP-a. Provjeravat će se od strane APPRRR-a ali i LAG-a.
3.2.4.4. MJERA 3.1.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu
3. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA I JAČANJE ULOGE LAG-A 3.1. Ulaganje u infrastrukturu za poboljšanje kvalitete življenja MJERA 3.1.1. ULAGANJA U POKRETANJE, POBOLJŠANJE ILI PROŠIRENJE LOKALNIH TEMELJNIH USLUGA ZA RURALNO STANOVNIŠTVO, UKLJUČUJUĆI SLOBODNO VRIJEME I KULTURNE AKTIVNOSTI TE POVEZANU INFRASTRUKTURU OPIS MJERE Radna skupina tijekom rasprava i sastanaka vezanim za izradu i izmjenu LRS-a ustanovila je sljedeće razvojne probleme: nedostatna infrastruktura za sportsko-rekreacijske aktivnosti, nedostatna ˗ zastarjela infrastruktura/oprema za društvena događanje (domovi kulture), preventivnu zaštitu (vatrogasni domovi), igraonica za djecu, prekobrojni vrtići, mnogobrojne udruge koje djeluju u području sporta, kulture, ali su nedovoljno uključene u lokalni razvoj. Odabrana mjera sa svim prihvatljivim aktivnostima trebala bi biti prilika korisnicima za otklanjanje navedenih nedostataka unutar lokalne zajednice i poboljšanje uvjeta života i kvalitete življenja na području LAG-a Neretve. POVEZANOST S PRR Mjera 7.“ Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima Podmjera 7.4. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“, Tip operacije 7.4.1. „Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenja lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“ PRIHVATLJIVI KORISNICI Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija,škola; udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo; UVJETI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA Građenje (izgradnja i/ili rekonstrukcija) i/ili opremanje projekta iz članka je prihvatljivo u naseljima s najviše 5.000 stanovnika na području jedne jedinice lokalne samouprave; projekt mora imati suglasnost svih predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave na čijem se području projekt provodi; ulaganje mora biti u skladu s strateškim razvojnim dokumentom jedinice lokalne samouprave ili lokalnom razvojnom strategijom lokalne akcijske grupe i prostornim planom jedinice lokalne samouprave na čijem se području projekt provodi; projekt mora imati svu potrebnu dokumentaciju u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja, ako je primjenjivo, a građevinska dozvola ili drugi akt kojim se odobrava građenje mora glasiti na korisnika; projekti su namijenjeni javnoj upotrebi/korištenju (u edukativnom, kulturnom, sportskom, rekreativnom i socijalnom smislu) i moraju biti javno dostupni različitim pojedincima i interesnim skupinama; korisnik mora biti vlasnik građevine koja je predmet ulaganja ili isti mora dokazati pravni interes; korisnici ne smiju nakon podnošenja zahtjeva za potporu upravljanje i održavanje prenijeti drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi, osim korisnika koji upravljanje i održavanje može prenijeti samo na trgovačko društvo koje osniva korisnik, javnu ustanovu koju osniva korisnik ili na javnu ustanovu koju 32
osniva druga jedinica lokalne samouprave u skladu s važećim propisima i aktima koji reguliraju poslovanje te javne ustanove ili službu/vlastiti pogon koju osniva korisnik;korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji uključujući održavanje i upravljanje najmanje 5 godina od konačne isplate sredstava. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI / AKTIVNOSTI Prihvatljivi su troškovi gradnje (izgradnje i/ili rekonstrukcije) i/ili opremanja:vatrogasnog doma i spremišta, društvenog doma/kulturnog centra, planinarskog doma i skloništa, turističkog informativnog centra, dječjeg igrališta, sportske građevine, objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo), rekreacijske zone na rijekama i jezerima, biciklističke staze (koja nije sastavni dio ceste), tematskog puta i parka, građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno- obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi), javne zelene površine (park i slično), pješačke staze (koja nije sastavni dio ceste), pješačke zone, otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste),groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine), tržnice i javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz koji nisu sastavni dio ceste). NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI Specificirani u poglavlju 3.2.2. / Definirani raspisanim natječajem OPĆI UVJETI Definirani u PRRRH 2014.-2020. i ostalim važećim podzakonskim aktima VRSTA POTPORE Bespovratna financijska sredstva (PRIMJENJIVI) IZNOSI I STOPE POTPORE Intenzitet potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova NAJMANJI (min.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU 15.000,00 EUR NAJVEĆI (max.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU 30.000,00 EUR POSTOTAK SUFINANCIRANJA IZ CJELOKUPNOG PRORAČUNA LRS 20.49% OPĆI POKAZATELJI PRAĆENJA Broj prijavljenih projekata, broj odobrenih projekata, ukupno iskorištena predviđena alokacija, ukupna javna potpora (EUR),ukupna ulaganja (javna+privatna), postotak stanovništva obuhvaćenih novim/poboljšanim uslugama, broj novih radnih mjesta KRITERIJI ODABIRA (načela za utvrđivanje kriterija) Definirani važećim podzakonskim aktima Pravilnikom, Natječajem te PRR RH 2014. – 2020. Načela za određivanje kriterija: tip ulaganja (prioritet je ulaganje u opremanje) ; doprinos gospodarskom i društvenom razvoju ruralnog prostora (prioritet ulaganju koje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta); broj potencijalni krajnjih korisnika (prioritet imaju ulaganja s većim brojem krajnjih korisnika), regionalni razvojni indeks (prioritet ulaganjima u JLS sa nižim stupnjem razvijenosti); Kriteriji odabira biti će određeni pojedinačnim natječajem kao dio natječajne dokumentacije. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA PROIRITETIMA,FOKUS PODRUČJIMA/POTREBAMA Ova vrsta operacije doprinosi fokus području 6B: poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima OBJAŠNJENJE DOPRINOSA HORIZONTALNIM CILJEVIMA PROGRAMAPROIRITETIMA Okoliš: U okviru ove mjere poticat će se ulaganja u lokalnu infrastrukturu koja će utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša i očuvanje ruralnog krajobraza . Klimatske promjene: Ova mjera doprinosi ostvarenju međusektorskih ciljeva vezanih uz okoliš i inovacije kao doprinos ublažavanju klimatskih promjena. Sve lokalne razvojne strategije moraju uzeti u obzir zaštitu okoliša, klimatske prilagodbe za poplave, suše, tuče, toplinske valove i davanje prednosti klimatski otpornoj ruralnoj infrastrukturi i uslugama. Inovacije: U okviru ove mjere potpore su namijenjene obnovi sela koja kroz nova znanja i inovativan pristup u organizaciji i modernizaciji osnovnih usluga trebaju doprinijeti očuvanju i razvoju ruralnih prostora. Provedba inovativnih procesa u strateškom planiranju razvoja i pružanju lokalnih osnovnih usluga na ruralnim područjima će se poticati kroz ciljane investicije. RIZIK (RIZICI) povezani s mjerom Mjere za ublažavanje (otklanjanje) rizika Ispravna provedba javne nabave; Smjernice za natječajnu dokumentaciju i osposobljavanja / informiranje korisnika u postupcima javne nabave. 33
Problemi koji se odnose na vlasništvo i pravna pitanja; Provjera imovinsko pravnih odnosa kroz zemljišne knjige. Potreba predfinanciranja projekata od strane korisnika; Mogućnost razgovora o alternativnim izvorima predfinanciranja (posebne kreditne linije...) Usklađenost operacija s odgovarajućim lokalnom Korisnici će morati dokazati vezu u prijavnom obrascu. strateškom /razvojnom dokumentacijom. Opasnost od dvostrukog financiranja. Korisnik će morati priložiti izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da nije ostvario potporu ili donaciju iz drugih izvora za iste troškove za koje traži potporu;
3.2.4.5. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a
3. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA I JAČANJE ULOGE LAG-A 3.2. Jačanje suradnje i kapaciteta LAG-a MJERA 3.2.1. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a OPIS MJERE: Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljšanje kapaciteta LAG- a, promocija inovacija i stvaranje mreža. POVEZANOST S PRR-om.:Mjera 19, Tip opreacije 19.3.1. PRIHVATLJIVI KORISNICI: LAG-ovi UVJETI PRIHVATLJIVOSTI : Za prihvatljivost moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. cilj, tip ili tematsko područje planiranog projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS; 2. upravno (izvršno) tijelo LAG- a mora donijeti odluku o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog projekta suradnje; 3. troškovi moraju nastati ne duže od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog projekta suradnje iz točke 2. ovoga stavka; 4. pripremne aktivnosti provode se na području partnera koji planiraju sudjelovati u projektu; 5. u planirani projekt suradnje moraju biti uključena najmanje 2 partnera; 6. u projektima suradnje koji se planiraju provoditi s partnerima izvan granica EU, prihvatljive su samo aktivnosti koje se odnose na ruralno područje; 7. planirani projekt suradnje mora ostvariti najmanje 40 bodova za kriterije odabira. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI / AKTIVNOSTI: Prihvatljivi troškovi odnose se na troškove koji su izravno povezani s aktivnostima pripreme međuteritorijanih i/ili transnacionalnih projekata suradnje. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI: Specificirani u poglavlju 3.2.2. / Definirani raspisanim natječajem OPĆI UVJETI: Definirani PRRRH 2014.-2020. i ostalim važećim podzakonskim aktima VRSTA POTPORE: Bespovratna financijska sredstva (PRIMJENJIVI) IZNOSI I STOPE POTPORE: 100% od ukupnih prihvatljivih troškova max. 8.670,00 EUR – ZA TROGODIŠNJE RAZDOBLJE (2018.-2020.) NAJMANJI (min.) i NAJVEĆI ( max.)IZNOS POTPORE PO KORISNIKU: N/P POSTOTAK SUFINANCIRANJA IZ CJELOKUPNOG PRORAČUNA LRS: 0,77% od ukupnog proračuna LRS OPĆI POKAZATELJI PRAĆENJA: Ukupna planirana alokacija %, Ukupna planirana alokacija EUR , Ukupna ulaganja EUR (javna + privatna), broj projekata suradnje, broj provedenih aktivnosti KRITERIJI ODABIRA (načela za utvrđivanje kriterija) : Definirani važećim podzakonskim aktima Pravilnikom, Natječajem te PRR RH 2014. – 2020. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA PROIRITETIMA,FOKUS PODRUČJIMA/POTREBAMA: LEADER pristup izravno doprinosi fokus području 6B (Lokalni razvoj u ruralnim područjima). Neizravno, LEADER mjera, odnosno provedba LRS LAG-ova, doprinosi i ostalim fokus područjima Unije za razdoblje 2014. – 2020. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA HORIZONTALNIM CILJEVIMA PROGRAMAPROIRITETIMA Okoliš: n/p Klimatske promjene: n/p Inovacije: Suradnja i dijeljenje iskustava u projektima transnacionalne suradnje je učinkovit način da se pristupi novim idejama, inovativnim pristupima i novim vještinama. RIZIK (RIZICI) povezani s mjerom Mjere za ublažavanje (otklanjanje) rizika Opasnost od dvostrukog financiranja. Izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da nije ostvario potporu ili donaciju iz drugih izvora za iste troškove za koje traži potporu;
34
3.2.4.6. Provedba aktivnosti suradnje LAG-a
3. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA I JAČANJE ULOGE LAG-A 3.2. Jačanje suradnje i kapaciteta LAG-a MJERA 3.2.2. Provedba aktivnosti suradnje LAG-a OPIS MJERE: Suradnja između područja je često najbolji izvor inovacije za LAG, a samom provedbom zajedničkog međuteritorijalnog projekta razmjenjuju se iskustva i znanje dionika projekta. Suradnja i dijeljenje iskustava u projektima transnacionalne suradnje je učinkovit način da se pristupi novim idejama, inovativnim pristupima i novim vještinama. Projekti suradnje mogu također biti usmjereni na izgradnju kapaciteta te prijenos iskustava o lokalnom razvoju. Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljšanje kapaciteta LAG-a, promocija inovacija i stvaranje mreža. POVEZANOST S PRR-om. :Mjera 19, Tip operacije 19.3.2. PRIHVATLJIVI KORISNICI: LAG-ovi UVJETI PRIHVATLJIVOSTI : Slijedeći uvjeti moraju biti ispunjeni: cilj, tip ili tematsko područje projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS; partneri na projektu moraju sklopiti Sporazum o suradnji koji sadrži jasnu razdiobu planiranih aktivnosti po svakom partneru i financijski plan za svakog partnera te jasne zajedničke ciljeve i rezultate projekta suradnje koji moraju biti u skladu s LRS; financijski plan mora sadržavati razdiobu troškova po svakom partneru te po tipu/vrsti troška; projekt suradnje mora se provoditi na području partnera koji sudjeluju u provedbi projekta suradnje; u projekt suradnje moraju biti uključena najmanje 2 partnera; u transnacionalnim projektima suradnje koji se provode izvan granica EU, prihvatljive su samo aktivnosti koje se odnose na ruralno područje; troškovi moraju nastati najviše 36 mjeseci od dana potpisa Sporazuma o suradnji; u slučaju kada projekt suradnje uključuje ulaganje u građenje, i/ili opremanje građevina, u Sporazumu o suradnji partneri moraju jasno naznačiti tko preuzima vlasništvo nad investicijom. Odabrani LAG može sufinancirati najviše do 60 % ukupnih troškova projekta suradnje. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI / AKTIVNOSTI:Prihvatljivi troškovi odnose se na troškove koji su izravno povezani s provedbom međuteritorijanih i/ili transnacionalnih projekata suradnje i na onaj dio troškova iz ukupnih troškova projekta suradnje, koje sufinancira odabrani LAG i koji su navedeni u financijskom planu. NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI: Specificirani u poglavlju 3.2.2. / Definirani raspisanim natječajem OPĆI UVJETI: Definirani PRRRH 2014.-2020. i ostalim važećim podzakonskim aktima VRSTA POTPORE: Bespovratna financijska sredstva (PRIMJENJIVI) IZNOSI I STOPE POTPORE : 100% od ukupnih prihvatljivih troškova; min. 34.680,00 EUR – za trogodišnje razdoblje (2018.-2020.) NAJMANJI (min.) i NAJVEĆI (max.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU: N/P POSTOTAK SUFINANCIRANJA IZ CJELOKUPNOG PRORAČUNA LRS: 3,07% OPĆI POKAZATELJI PRAĆENJA: Ukupna planirana alokacija %, ukupna planirana alokacija EUR, ukupna ulaganja EUR (javna + privatna), projekti suradnje, provedene aktivnostiroj sastanaka, broj putovanja, broj projekata suradnje KRITERIJI ODABIRA (Načela za utvrđivanje kriterija): Definirani važećim podzakonskim aktima Pravilnikom, Natječajem te PRR RH 2014. – 2020. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA PRIORITETIMA, FOKUS PODRUČJIMA/POTREBAMA: LEADER pristup izravno doprinosi fokus području 6 B ( Lokalni razvoj u ruralnim područjima). Neizravno, LEADER mjera, odnosno provedba LRS LAG-ova, doprinosi i ostalim fokus područjima Unije za razdoblje 2014 – 2020. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA HORIZONTALNIM CILJEVIMA PROGRAMAPROIRITETIMA: Suradnja i dijeljenje iskustava u projektima transnacionalne suradnje je učinkovit način da se pristupi novim idejama, inovativnim pristupima i novim vještinama sve s ciljem održivog razvoja, brige o okolišu i podizanju svijesti o važnosti smanjenja utjecaja klimatskih promjena. RIZIK (RIZICI) povezani s mjerom Mjere za ublažavanje (otklanjanje) rizika Sukob interesa Izjava pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da nije u sukobu interesa u provedbi projekta. Opasnost od dvostrukog financiranja. Korisnik će morati priložiti izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da nije ostvario potporu ili donaciju iz drugih izvora za iste troškove za koje traži potporu;
35
3.2.4.7. Tekući troškovi i animacija
3. POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA I JAČANJE ULOGE LAG-A 3.2. Jačanje suradnje i kapaciteta LAG-a MJERA 3.2.3. Tekući troškovi i animacija OPIS MJERE:Prihvatljive aktivnosti unutar ove mjere omogućiti će nesmetanu provedbu LRS-a, kao i animaciju stanovnika koja se provedbom IPARD programa pokazala kao izrazito potrebna. POVEZANOST S PRR-om. Mjera 19, Tip operacije 19.4.1. PRIHVATLJIVI KORISNICI: LAG-ovi UVJETI PRIHVATLJIVOSTI: Korisnik mora biti odabran unutar tipa operacije 19.2.1.od strane Agencije za plaćanja; aktivnosti moraju biti završene i odnositi se na razdoblje koje obuhvaća zahtjev za isplatu; u zahtjevu za isplatu jasno se moraju razdvojiti tekući troškovi i animacija; svi računi moraju biti plaćeni u cijelosti prije podnošenja zahtjeva za isplatu. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI / AKTIVNOSTI: Prema listi prihvatljivih troškova (PRR i provedbeni važeći akti). NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI: Specificirani u poglavlju 3.2.2. / Definirani raspisanim natječajem OPĆI UVJETI: Definirani PRR-om 2014.-2020. i ostalim važećim podzakonskim aktima VRSTA POTPORE: Bespovratna financijska sredstva (PRIMJENJIVI) IZNOSI I STOPE POTPORE 100% od ukupnih prihvatljivih troškova 227,587,50 EUR (procjena). NAJMANJI (min.) i NAJVEĆI (max.) IZNOS POTPORE PO KORISNIKU: N/P POSTOTAK SUFINANCIRANJA IZ CJELOKUPNOG PRORAČUNA LRS: 19,52 % OPĆI POKAZATELJI PRAĆENJA: Ukupna planirana alokacija %/ EUR ;ukupna ulaganja EUR (javna + privatna) KRITERIJI ODABIRA (načela za utvrđivanje kriterija) : Definirani važećim podzakonskim aktima Pravilnikom, Natječajem te PRR RH 2014. – 2020. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA PROIRITETIMA,FOKUS PODRUČJIMA/POTREBAMA: LEADER pristup izravno doprinosi fokus području 6B (Lokalni razvoj u ruralnim područjima). Neizravno, LEADER mjera, odnosno provedba LRS LAG-ova doprinosi i ostalim fokus područjima Unije za razdoblje 2014 – 2020. OBJAŠNJENJE DOPRINOSA HORIZONTALNIM CILJEVIMA PROGRAMA I PROIRITETIMA: Cjelokupno djelovanje Ureda LAG-a i provedba aktivnosti animacije ima za cilj promociju i isticanje važnosti horizontalnih ciljeva Programa. Politika poslovanja se odnosi na racionalno korištenje resursa kao i održivo poslovanje upotrebljavajući inovativne modele kako poslovanja tako i animacije stanovnika. RIZIK (RIZICI) povezani s mjerom Mjere za ublažavanje (otklanjanje) rizika Nedovoljni kapaciteti Plan usavršavanja, angažiranje vanjskih stručnjaka Opasnost od dvostrukog financiranja. Kontinuirana kontrola troškova i izvora financiranja
3.3. OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A LAG „Neretva“ i Agencija za plaćanje potpisali su Ugovor o dodjeli sredstava 17. veljače 2017., Izmjenu Ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5771/1 dana 14. lipnja 2017. g. te Izmjenu ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5771/2 dana 07. siječnja 2019. g. na iznos od 7. 669.450,02 kn (1.024.670,00 EUR) za provedbu Podmjere 19.2., Podmjere 19.3. i Podmjere 19.4., te su 12. siječnja 2018. godine potpisali Sporazum o suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera kojim se definiraju funkcije i odgovornosti između Agencije za plaćanja i LAG-a pri provedbi sljedećih delegiranih administrativnih provjera:
- prihvatljivosti korisnika i
- sukladnosti s kriterijima odabira
LAG može raspisati natječaj za pojedini tip mjere prema akcijskom i financijskom planu koji su navedeni u Planu provedbe LRS te Akcijskom i financijskom planu LRS, ukoliko je Agencija za plaćanje raspisala najmanje jedan nacionalni natječaj za taj tip operacije što odgovara pojmu 36
Mjera iz LRS. Tekst natječaja i svu dokumentaciju odobrava Upravni odbor. U svrhu pravovremene rezervacije sredstava, LAG će obavijestiti Agenciju za plaćanje o raspisanom natječaju.
Tekst LAG natječaja sadržavat će najmanje sljedeće informacije: - predmet, svrhu i iznos raspoloživih sredstava LAG natječaja, - uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju, - uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju, - uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju, - kriterije odabira projekata i dokumentaciju, - prihvatljive i neprihvatljive troškove, - visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima), - način, uvjete i rokove prijave projekta, - način i uvjete postavljanja pitanja i objave odgovora, - detaljni postupak odabira projekata, - popis priloga i obrazaca.
LAG natječaj će biti moguće izmijeniti i/ili ispraviti najkasnije do dana koji prethodi datumu kojim počinje rok za prijavu projekta. Procedura odabira projekata definirana je u skladu s propisima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. te je usmjerena prema specifičnim potrebama i ciljevima lokalne razvojne strategije LAG-a. Upravni odbor imenuje Povjerenstvo za otvaranje projektnih prijava, Povjerenstvo za ocjenu projekata te Povjerenstvo za rješavanje prigovora.
Sukob interesa
U svrhu osiguranja neovisnog i nepristranog donošenja odluka i izbjegavanja sukoba interesa između osoba koje sudjeluju u odabiru projekata i nositelja projekata, svaki sudionik procesa će, po upoznavanju s popisom nositelja projekata prijavljenih na natječaj, potpisati Izjavu o nepristranosti i povjerljivosti, koja je objavljena na službenoj mrežnoj stranici Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr) kojom se potvrđuje da se niti osoba koja sudjeluje u procesu niti članovi njezine obitelji ne nalaze u sukobu interesa. Istom izjavom osoba potvrđuje i da nema osobnih interesa kojima može utjecati na nepristranost prilikom postupka odabira projekata, i da će u postupku odabira projekata postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući povjerljivost podataka i informacija te vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo. U slučaju saznanja da se nalazi u sukobu interesa, osoba koja sudjeluje u postupku odabira projekata obvezna je o tome odmah izvijestiti ostale sudionike i nadležno tijelo LAG-a te pisanim putem zatražiti izuzimanje iz daljnjeg postupka u vezi s projektom na koji se odnosi utvrđeni sukob interesa. U toj situaciji odabrani LAG izuzima takvu osobu iz daljnjeg postupanja kod predmetnog projekta. LAG je dužan voditi registar evidencije utvrđivanja nepristranosti i izbjegavanja sukoba interesa. Sukob interesa ne postoji ako osoba koja sudjeluje u postupku odabira projekata nije osobno, kao niti članovi njegove obitelji (bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj) sljedeće:
37
- zaposlenik, član, član upravnog ili bilo kojeg drugog tijela ili čelnik upravnog tijela nositelja projekta niti bilo koje druge fizičke/pravne osobe povezane na bilo koji način s nositeljem projekta (partnerski odnos u provedbi projekta i sl.) i - u odnosu na nositelja projekta ima bilo kakav materijalni ili nematerijalni interes, nauštrb javnog interesa i to u slučajevima obiteljske povezanosti, ekonomskih interesa ili drugog zajedničkog interesa.
Nakon što LAG objavi LAG Natječaj za Mjere koje su u odabranoj Strategiji procedura odabira projekata će uključivati: 1. faza: administrativna kontrola projekata
2. faza: ocjenjivanje projekata
3. faza: odabir projekata od strane UO LAG-a
4. faza: prigovori na odluke LAG-a
Administrativna kontrola projekta Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a na način i u vrijeme kako je definirano LAG Natječajem . Zahtjevi za potporu pristigli po objavljenom Natječaju obrađuju se nanačin definiran LAG Natječajem .Administrativna kontrola projektnih prijedloga obuhvaćati će:
provjeru pravovremenosti, cjelovitosti i sadržaja dokumenata, provjeru prihvatljivosti nositelja projekta i temeljnih kriterija prihvatljivosti projekta (npr. provodi li se projekt na području LAG obuhvata, provodi li se ulaganje u naselju ispod 5.000 stanovnika, kriterij ekonomske veličine i druge postupke utvrđene LAG Natječajem).
- Nositelj projekta podnosi prijavu LAG-u prema uvjetima i rokovima propisanim LAG Natječajem; - Administrativna kontrola provodi se sukladno internim procedurama LAG-a i provode je LAG administratori; - Cilj administrativne kontrole je utvrditi pravovremenost i potpunost prijave te prihvatljivost nositelja projekta sukladno odredbama propisanim LAG Natječajem; - U slučaju neispunjavanja uvjeta administrativne kontrole, projekt se isključuje iz daljnjeg postupka odabira;
Ocjenjivanje i rangiranje projekata - Ocjenjivanje projekta obavlja Povjerenstvo za ocjenu projekata kojeg imenuje UO LAG- a; - Povjerenstvo za ocjenu projekata radi po internim Procedurama koje je odobrio UO; 38
- Cilj ove faze je provjeriti usklađenost projekta s uvjetima prihvatljivosti i kriterijima odabira, utvrditi prihvatljive troškove/aktivnosti te iznose istih, intenzitet i iznos potpore, broj ostvarenih bodova ovisno o tipu LAG Natječaja; - Članovi Povjerenstva za ocjenu projekata ne mogu biti članovi niti jednog tijela LAG-a - Negativno ocjenjeni projekti se isključuju iz daljnjeg postupka odabira;
Nakon završnog ocjenjivanja projekata, Povjerenstvo za ocjenu projekata pravi izvješće o vrednovanju i izrađuje Rang listu projektnih prijedloga za konačni odabir od strane Upravnog odbora.
- Rang lista mora sadržavati: naziv projekta, prihvatljive troškove, maksimalni iznos prihvatljivog troška, intenzitet i iznos potpore, te ostvareni broj bodova uz jasnu napomenu Upravnom odboru LAG-a o opravdanosti projekta s preporukom. - Na rang listi nalaze se i projekti koji su isključeni iz postupka odabira; - U slučaju kada se utvrdi da temeljem rang liste nema dovoljno raspoloživih sredstava za sve pozitivno ocjenjene projekte, u skladu s LAG Natječajem određuje se prag raspoloživosti iznad kojeg se nalaze svi projekti;
Odabir projekata od strane UO LAG-a
Prilikom odabira projekata LAG mora osigurati poštivanje sljedećih načela: Nakon isključenja članova UO LAG-a kod kojih je utvrđen sukob interesa, najmanje 51% članova UO LAG-a mora imati pravo glasa prilikom odlučivanja;
- Za odabir projekta mora glasovati natpolovična većina članova UO LAG-a s pravom glasa; - Bilo koja pojedinačna interesna skupina ne posjeduje više od 49% glasačkih prava prilikom odlučivanja; - Od članova UO LAG-a koji su glasovali za projekt najmanje 50% glasova pripada partnerima koji ne pripadaju tijelima javne vlasti; - Kvorum od 51% članova mora fizički prisustvovati sjednicama UO LAG-a kako bi odluke bile pravovaljane, odnosno upotreba pisane procedure kako bi se omogućio kvorum nije dozvoljena; - Nepristranost i transparentnost prilikom odabira projekata; - Jednakost u postupanju prema svim nositeljima projekata i svim uključenim stranama prilikom postupka odabira projekata; - Zaštita osobnih podataka; - Zabrana diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su rasa, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje, naobrazba, društveni položaj ili druge osobine;
39
Članovi UO moraju imati relevantnu dokumentaciju prilikom odlučivanja i biti unaprijed obaviješteni o održavanju sjednice. Na zahtjev članova UO LAG-a, ocjenjivači i/ili osobe koje su provodile administrativnu kontrolu projekta mogu prisustvovati sjednicama kako bi obrazložili projekt i bili operativna podrška procesu. UO LAG-a može zatražiti dodatne informacije kako bi mogao donijeti ispravnu odluku pri čemu nije obvezan prihvatiti preporuku članova povjerenstva za ocjenu projekata i osoba koje provode administrativnu kontrolu projekta, ali mora biti zabilježen jasan razlog za donošenje takve odluke. Ako se dogodi takva situacija, UO LAG-a mora dokazati vlastitom provjerom kako predloženi projekt nije/je prihvatljiv. Članovi UO LAG- a moraju odobriti i isključenje projekata iz postupka odabira. Nakon odabira projekata od strane UO LAG-a, LAG izdaje odluke i šalje ih nositeljima projekata, sukladno odrednicama LAG Natječaja. U slučaju kad se nakon izuzimanja članova UO LAG-a zbog sukoba interesa ne može osigurati kvorum i ravnopravnost u odlučivanju, odlučivanje o odabiru projekta obavlja Skupština LAG-a, pri čemu prilikom odlučivanja vrijede ista prethodno navedena pravila.
Prigovori na odluke LAG-a
Nositelj projekta ima pravo podnijeti prigovor na odluke koje je donio LAG. Prigovor se podnosi Povjerenstvu za prigovore na način propisan LAG Natječajem. Odluke povjerenstva moraju biti jasne i konačne i ne mogu ni na koji način biti promijenjene od strane UO LAG-a.
Nositelji projekata imaju pravo podnijeti prigovor na odluke odabranog LAG-a zbog: - povrede odredbi LAG Natječaja, - pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, - pogrešne primjene pravnog propisa na kojem se temelji Odluka - pogrešne interpretacije iz LRS LAG-a Neretva
LAG pisanim putem obavještava nositelja projekta o odluci Povjerenstva za prigovore LAG-a. Rok za dostavu Odluke o prigovorima je 15 radnih dana od zaprimanja Prigovora. Cjelokupni postupak i rokovi za podnošenje i rješavanje prigovora propisuju se LAG natječajem. Povjerenstvo za prigovore radit će po internim procedurama koje će odobriti UO.
Informiranje o odabranim projektima
LAG će objaviti konačnu rang listu nakon pravomoćnosti svih odluka. Na svojoj mrežnoj stranici LAG će nakon utvrđene rang liste odabranih projekata objaviti popis projekata s nazivom nositelja projekta, nazivom i kratkim opisom projekta te intenzitetom i iznosom potpore.
Podnošenje Zahtjeva za potporu za odabrane projekte u Agenciju za plaćanje
U roku 60 (šezdeset) dana od dana donošenja odluke na LAG razini, LAG će u ime i za račun nositelja projekta koji je odobren od strane LAG-a podnijeti Zahtjev za potporu putem AGRONET-a. Agencija za plaćanje će nakon provedene administrativne kontrole donijeti Odluku o odbijanju Zahtjeva za potporu ili Odluku o dodjeli sredstava. Predmetna procedura će biti detaljno opisana u LAG Natječaju. 40
3.4. OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKATA SURADNJE I NAČINA ODABIRA PROJEKATA SURADNJE
Radi stjecanja novih znanja, vještina, sposobnosti i promicanja područja Natura 2000, LAG Neretva planira suradnju na međuteritorijalnim projektima suradnje kao i na međunarodnim projektima suradnje.
Tablica 18. Teme projekata suradnje
Potencijalni Internacionalni Tematsko područje planiranih projekata međuteritorijalni partneri partneri Inovativni procesi obrade i kreiranje dodanih LAG Gorski kotar, LAG 5, LAG Adrion, Gal Molise, Gal vrijednosti primarnim poljoprivrednim proizvodima, LAG Cetinska krajina, LAG Laura, LAG Moreniche (ITA) kratki lanci prodaje (RH) LAG Gorski kotar, LAG 5, LAG Adrion, Gal Molise,Gal Promocija i brendiranje sektora poljoprivrede i turizma LAG Cetinska krajina, LAG Laura, LAG Moreniche (ITA) komplementarnošću RH Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim LAG Gorski kotar, LAG 5, LAG Adrion, Gal Molise,Gal područjima, kreiranje ruralnih turističkih ponuda, LAG Cetinska krajina, LAG Laura, LAG Moreniche (ITA) brendiranje enogastronomije RH Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale LAG Gorski kotar, LAG 5, LAG Adrion, Gal Molise,Gal manje infrastrukture, upotreba krajobraznih LAG Cetinska krajina, LAG Laura LAG Moreniche (ITA) osnova/resursa u svrhu promocije i povećanje okolišne RH, vrijednosti LAG Gorski kotar, LAG 5, LAG Adrion, REDAH4, LAG Prijenos iskustva i znanja lokalnih partnerstava s ciljem LAG Cetinska krajina, LAG Laura, LAG (BiH), LAGovi razvoja RH Crna Gora
O nekim temama i suradnji postoje već načelni dogovori tako da se može izdvojiti projekt suradnje s LAG-om Gorski kotar na temu
1. “Brendiranje” područja Nature 2000.
Cilj projekta je senzibilizacija i informiranje lokalnog stanovništva s područja oba LAG-a o zaštićenim područjima Natura 2000 te stvaranje branda u svrhu promicanja Natura 2000 područja kao i proizvoda proizvedenih na Natura 2000 području. LAG Gorski kotar i LAG Neretva će naknadno utvrditi konkretne poslove i korake u provođenju projekta posebnim ugovorima. Planirano vrijeme provedbe: 2019.,2020,2021. godina.
2. Međunarodni projekt jačanja kapaciteta lokalnih dionika za kreiranje politika i strategija lokalnog razvoja;
Cilj projekta je razmjena iskustva i dobre prakse, stjecanje novih znanja i vještina u pripremi, izradi i provedbi politika i strategija lokalnog razvoja. Potencijalni partneri su Regionalna razvojna agencija za ekonomski razvoj Hercegovine (REDAH), LAG-ovi (BIH),Udruge koje
4 Regionalna razvojna agencija za ekonomski razvoj Hercegovine (REDAH) 41
djeluju na području ruralnog razvoja koje imaju neki oblik lokalno razvojnog dokumenta temeljeno na načelima LEADER-a, (ITA), Crna Gora… Vrijeme provedbe: 2019. i 2020. godina
Navedena partnerstva za koja već postoje elementi suradnje su izgledna i potencijalna za suradnju. Ukoliko dođe do nekih značajnih promjena, svakako će se dogovoriti jednakovrijedna partnerstva ne umanjujući kvalitetu ni teme suradnje.
Načela pri odabiru tema i partnera za suradnju su:
teme relevantne za ruralni razvoj područja LAG Neretva teme za koje postoje stručne i izvedbene sposobnosti zaposlenika i suradnika te članova LAG-a Neretva teme koje potiču i omogućuju stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti suradnika i članova LAG Neretva teme s kojima se angažirano bave LAG-ovi i druge organizacije ruralnog razvoja s kojima LAG Neretva surađuje teme za koje postoji obostran interes, spremnost i dogovor partnera za suradnju.
3.5. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (ŽRS, PRR)
Ciljevi, prioriteti i mjere LRS LAG-a Neretva temelje se na potrebama ruralnog razvoja i oni su sukladni s ciljevima, prioritetima i mjerama trenutno važeće Županijske razvojne strategije Dubrovačko-neretvanske županije.
Također, oni su sukladni s ciljevima relevantnih nacionalnih strateških dokumenta. Podrška inovacijama, zaštiti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena se provlači kao horizontalno pitanje kroz sve ciljeve LRS čime se ostvaruje i pozitivan doprinos nacionalnim ciljevima u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i poticanja inovacija
42
Tablica 19. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima
Ciljevi LRS Ciljevi PRR-a Ciljevi ŽRS DNŽ 2011.-2013. Europa 2020. LAG-a Neretva 1. Restrukturiranje i Cilj 1. Povećanje 1. Razvoj konkurentne, modernizacija poljoprivrednog konkurentnosti - Stopa zaposlenosti stanovništva u tržišno orijentirane i prehrambenog sektora dobi između 20 i 64 godine mora poljoprivredne Prioritet 1.4. porasti na najmanje 75%, uključujući proizvodnje Ruralni razvoj i razvoj i većem uključivanjem žena, starijih 4. Smanjenje ruralne poljoprivrede radnika ...; depopulacije i povećanje Mjere: kvalitete života te gospodarski - Smanjiti emisiju stakleničkih oporavak 1.4.1. Izrada i provedba plana plinova za barem 20% uodnosu na poticanja razvoja poljoprivrede i razine iz 1990. godine, odnosno za ruralnog razvoja 30% ukoliko to dozvoljavaju uvjeti; povećati udio obnovljivih izvora 1. Restrukturiranje i Cilj 1. Povećanje energije u konačnoj potrošnji 2. Jačanje modernizacija poljoprivrednog konkurentnosti gospodarstva energije na 20%; te povećati diversifikacije i prehrambenog sektora Mjere: energetsku učinkovitost za 20%; gospodarstva 1.4.1. Izrada i provedba plana 3. Poboljšana učinkovitost - Cilj koji se odnosi na obrazovna poticanja razvoja poljoprivrede i resursa te pomaka ka klimatski dostignuća, a bavi se problemom ruralnog razvoja elastičnoj poljoprivredi, ranog napuštanja obrazovanja prehrambenoj industriji i smanjenjem stope s trenutnih 15% na šumarstvu 10%, istovremeno povećavajući udio stanovništva u dobi od 30-34 godine 4. Smanjenje ruralne koji završavaju tercijarno depopulacije i povećanje obrazovanje s 31% na najmanje 40% kvalitete života te gospodarski u 2020. godini; oporavak 3. Poboljšanje kvalitete 4. Smanjenje ruralne Cilj 4. Razvoj ljudskih - Broj Europljana koji žive ispod življenja, zaštite depopulacije i povećanje potencijala, društvene nacionalnih granica siromaštva okoliša i jačanje uloge kvalitete života te gospodarski infrastrukture i poboljšanje potrebno je smanjiti za 25% LAG-a oporavak kvalitete života
4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS
4.1. OPIS SUDJELOVANJA RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA, UKLJUČUJUĆI IZRADU STRATEGIJE I PRIMJENA NAČELA „ODOZDO PREMA GORE"
Na načelima razvoja "odozdo prema gore" su se temeljile prvo pripreme, a potom i sama izrada LRS. Izrada lokalne razvojne strategije počivala je na načelima LEADER-a, pri čemu se osim navedenih načela posebna pozornost posvetila načelima lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) u okviru kojeg se izdvajaju tri osnovne komponente CLLD-a; strategija, partnerstvo i područje. Način na koji se među njima odvija interakcija čini temelj „izmijenjene paradigme” odozdo prema gore koja je pak temelj CLLD-a. U punoj mjeri korištene su prednosti razvoja “odozdo prema gore“ koji izrazito naglašava usmjerenost na unutarnje resurse, znanje,
43
inicijative, subjekte i dinamiku lokalne zajednice te na sposobnost zajednice da djelotvorno i učinkovito upotrijebi svoje razvojne resurse.
O dosljednoj i uspješnoj primjeni razvoja „odozdo prema gore“ u procesu pripreme i izrade LRS svjedoči i to što su ideje, a zatim i inicijative za izradu LRS potekle od dionika s područja LAG-a Neretva. Fokus u pristupu izradi nije bio samo na tome da LRS bude razvojni dokument nego da to bude proces kojim će on postati način mišljenja i djelovanja svih dionika s područja LAG-a Neretva. Slijedom toga, dionici su upoznali i iskusili osnove metodologije strateškog planiranja, pri čemu im je LRS sredstvo koje treba pomoći pri usmjeravanju razvojnih procesa na području LAG-a Neretva. Ti razvojni procesi bi osigurali preduvjete za poboljšanje uvjeta za život te bi stvorili okvir za održivi razvoj, povećanje konkurentnosti te u konačnici za postizanje bolje kvalitete življenja na području LAG-a Neretva. Na taj način ostvarena je posebna vrijednost za dionike LAG-a Neretva koja trajno omogućava i doprinosi provedbi razvoja “odozdo prema gore“.
Pri izradi pojedinih dijelova LRS sudionici su na radionicama bili usredotočeni na prepoznavanje i utvrđivanje razvojnih problema i potreba u ruralnom razvoju na temelju pokazatelja stanja razvoja i ocjena toga stanja. Temeljem toga dionici su se posebno fokusirali na kreiranje strateških ciljeva, prioriteta i mjera LAG-a Neretva. Također, utvrđivanje ciljeva i mjera temeljilo se na identificiranju i prikupljanju projektnih ideja tijekom duljeg perioda od širokog kruga dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Za izradu LRS sastavljena je šira i otvorena radna skupina. Sastojala se od predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora i to od: članova LAG-a Neretva, članova Upravnog odbora, članova Skupštine LAG-a, ali i drugih dionika s čitavog područja LAG-a Neretva koji nisu članovi LAG- a, a pokazali su interes za sudjelovanje u izradi LRS. U svim fazama izrade LRS-e, u radu radionica sudjelovali su predstavnici različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomski ugrožene skupine. Udio žena na radionicama za izradu LRS bio je prosječno 40%, a mladih prosječno 52%. Smatralo se kako će interaktivne radionice formirati bolju komunikaciju među dionicima što će na koncu voditi do kvalitetnijeg procesa izrade LRS, pri čemu se vodilo računa da radne skupine dionika u procesu budu brojčano manje zbog ugodnije atmosfere rada. Očekivano, radionice su sudionike potaknule na široku razmjenu mišljenja, informacija, ali i individualniji pristup promišljanju pojma lokalnog razvoja koji se više podrazumijeva nego razumije. Radionice su održane tijekom 2015./2016. godine uz sudjelovanje oko 50 dionika, predstavnika raznih društvenih skupina s područja LAG-a Neretva. Održavale su se na tri lokacije na području djelovanja LAG-a Neretva u Metkoviću, Pločama i Opuzenu kako bi se olakšalo sudjelovanje što većeg broja dionika. Riječ je o sljedećim radionicama:
1. ”Uvodna radionica” održala se u Opuzenu 10.02.2016., na kojoj se sudionike (24) upoznavalo s načinom izrade LRS, s obzirom na strukturu članstva i sudionika osnivale su se fokus grupe unutar radnih skupina, identificirale su se snage, slabosti, prilike i prijetnje (SWOT) na području djelovanja LAG-a Neretva. 2. Druga radionica (u Pločama 18.02.2016.) analizirala je rezultate prve, najviše pozornosti posvetilo se usuglašavanju SWOT analize područja djelovanja LAG-a, ali i izradi
44
strateških ciljeva koji će biti definirani lokalnom razvojnom strategijom. Sudjelovalo je 14 članova i zainteresiranih dionika. 3. Na trećoj radionici (u Metkoviću 04.03.2016) sudionike (8) se upoznavalo s mjerama iz Programa ruralnog razvoja, te su se na njoj, shodno tome, određivali nacrti mjera, prioriteta i ciljeva koji će biti odabrani za LRS, a otvorila se i rasprava o radnoj verziji analize stanja i SWOT analizi, koja je bila podložna promjenama. Također, sudionike se upoznavalo s ostalim dijelovima LRS. 4. Na četvrtom sastanku (u Opuzenu 18.03.2016.) su se razmatrale zadnje dopune i pojašnjenja te usuglašavalo oko nacrta LRS LAG-a Neretva.
U ožujku 2019. Godine na 12. Sjednici Skupštine LAG-a Neretva donesena je odluka o pokretanju izmjene LRS. Razlozi donošenja takove odluke su utemeljene prvenstveno na vremenskom odmaku od tri godine od usvajanje LRS te objektivno izmijenjenih okolnosti.
Analize su uključivale cjelovito ažuriranje statističkih podataka kako bi se vidjeli trendovi u pojedinim segmentima područja kao i prikupljanje relevantnih podataka o interesu stanovništva za korištenjem sredstva EAFRD-a.
Analizom podataka radna skupina (Prilog) je došla se do relevantnih zaključaka o području a posebno po pitanju korištenja sredstava EAFRD-a. Najveći interes za korištenjem EAFRD-a na području Neretve je bilo za Tipom operacije iz Programa ruralnog razvoja RH 6.3.1. koja odgovara Mjeri 1.1.1. iz LRS.
Tijekom izrade je i održan sastanak s gospodarstvenicima koji se bave savjetodavnim uslugama te se tijekom sastanka naglasila zainteresiranost i prijave na Tip operacije 6.3.1. iz PRRRH 2014.-2020. (Prilog)
Time se dalo zaključiti kako u trenutku izrade LRS je relevantno predviđena važnost mjere 1.1.1 te je u skladu s tim i dan prijedlog povećanja ukupnog raspoloživog iznosa potpore u procesu prve izmjene LRS.
Radna skupina je napravila cjelovitu analizu trendova te se došlo do zaključka nužnosti smanjenja broja odabranih Mjera. Time se strateški ciljevi nisu mijenjali već se samo manjim broj mjera optimizirao proces provedbe LRS kako bi se postigao što kvalitetniji učinak i rezultati.
4.2. OPIS PARTNERSTVA
Partnerstvo podrazumijeva suradnju tijela državne/lokalne uprave, gospodarskih subjekata, društvenih institucija, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva. Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina dionika, i ima savjetodavnu ulogu pri izradi i provedbi planskih dokumenata politike lokalnog razvoja. Slijedom strateških planova za razvoj lokalnih inicijativa LAG Neretva je kao udruga osnovana 17. prosinca 2012. godine.
Operativi rad ureda LAG-a započeo je tek u siječnju 2014. godine. Međutim, u razdoblju (2014.- 2015.) LAG Neretva je kroz svoje mnogobrojne aktivnosti sustavno osnaživao partnerstvo. 45
U prilog tome svjedoči broj od 69 aktivnosti na kojima je sudjelovalo više od 3.305 ljudi. Sve te aktivnosti navedene su u godišnjim izvještajima LAG-a Neretva Upravljačkom tijelu temeljem Ugovornih obveza za provedbu M202 IPARD programa.
U pripremi i izradi LRS, na sastancima i radionicama sva razmatranja, rasprave i dogovaranja sudionika počivali su na konsenzusu, ravnopravnosti, transparentnosti i usmjerenosti na rezultate. Na sastancima i radionicama sudjelovao je širi krug dionika postavljanjem pitanja, iznošenjem problema, davanjem prijedloga i ideja u vezi sa stanjem, potencijalima i mogućnostima i prilikama koje pruža PRR. Tijekom pripreme i izrade LRS partnerstvo se dalje razvijalo, stečena su dobra iskustva i praksa povezivanja i suradnje među različitim dionicima. O značenju i primjeni partnerstva u pripremi izrade LRS svjedoče dosadašnji kontakti, održani sastanci i radionice. Pripreme za izradu počele su krajem 2015. godine. Tijekom 2015. i 2016. održano je 7 pripremnih sastanaka i u dva navrata ukupno 13 individualnih konzultacija. Posebno je važno naglasiti važnost i uspješnost mnogobrojnih prezentacija i konzultacija koje su bile organizirane individualno, za male grupe, za članove te za druge dionike s područja LAG-a Neretva. Naime, osim što je teško osigurati stalno prisustvo članova LAG-a na radionicama i zajedničkim sastancima, pokazalo se da se putem individualnih konzultacija dionici uspješnije i učinkovitije uključuju u razmatranje i razumijevanje planiranja, određivanja razvojnih potreba, ciljeva i mjera te da se onda brže i lakše dolazi do realnih i izvedivih projektnih prijedloga. Također, značaj ovih individualnih konzultacija je u tome što jačaju motivaciju i opredjeljenost dionika za djelovanje i suradnju u aktivnostima LAG-a Neretva.
Tablica 20. Partnerstvo – sastanci i radionice radi pripreme izrade LRS LAG-a Neretva Broj Br. Pripremni sastanci - teme i opis rada (DATUM) Mjesto sudionika 1. Predstavljanje PRR-a 2014-2020 i uvod u izradu strategije: 07.09.2015 11 Ploče 2. Projekti suradnje na CLLD-u te smjernice za izradu LRS-a:11.09.2015 4 Opuzen 3. Predstavljanje PRR-a 2014-2020 i uvod u izradu strategije: 28.09.2015 15 Opuzen 4. Predstavljanje PRR-a 2014-2020 i uvod u izradu strategije:29.09.2015. 11 Metković 5. Metodologija izrade LRS-a u okviru provedbe M 19/PM. 19.: 22.11.2015. 28 Ston Ploče, Opuzen, K. Mjere PRR-a za izradu LRS-e – individualne konzultacije:1.12.2015-. 6. 7 Norinska, Metković, 16.03.2016 Zažablje 7. Radni sastanak LAG-ova na temu izrade LRS: 02.-04.12.2015. 83 Topusko Stručno edukativni skup, “NATURA” i izrada lokalne razvojne strategije: 8. 30 Fužine 10.-12.12.2015. 9. Mjere PRR za izradu LRS-a – individualne konzultacije: 07.-08.03.2016 6 Slivno, Opuzen, Ploče Izvor: LAG Neretva
Skupština LAG-a Neretva (stanje dana 22.01.2016.) ima 94 člana s područja 7 JLS-a. Struktura članstva Skupštine LAG-a Neretva prikazana je u slijedećoj tablici:
46
Tablica 21. Struktura članstva LAG-a Neretva
Sektori Broj članova Udio u ukupnom broju članova (u %) Općine i gradovi (7) 7 9,73 Javni sektor 11 15,28 Gospodarski sektor 34 47,22 Civilni sektor 20 27,78 Izvor: LAG Neretva
Od ukupnog broja članova Skupštine LAG-a Neretva, žena je 27 (28,72%), mladih 11 (11,70%) te predstavnika osjetljivih skupina društva 4 (4,26%).
Izvršna tijela LAG-a čine predsjednik, potpredsjednici, Nadzorni odbor te Upravni odbor s 9 članova od kojih je 2 iz javnog sektora (22,22%), iz privatnog 3 (33,33%) te 4 iz civilnog sektora (44,44%). U Upravnom je odboru 4 žene odnosno 44,44%.
5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS
Akcijski plan provedbe LRS temelji se na procjeni broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014. – 2020. Za procjenu poslužile su konzultacije, sastanci, radionice s članovima LAG-a i drugim dionicima te prikupljeni prijedlozi projekata. U programskom razdoblju planirana je, u okviru svih mjera LRS, provedba ukupno 44 projekta..
Dinamika provedbe projekata po mjerama LRS i po godinama prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 22. Planirani broj projekata LAG-a Neretva u programskom razdoblju
Tip operacije iz % u odnosu na Ukupan iznos iz % Max. iznos Planirani iznos Planirani broj GODINE 2019.g. /KVARTALI 2020.g. /KVARTALI 2021/2022/2023 PRR RH 2014.- Mjera iz LRS Prioriteti Ciljevi Min. Iznos ukupni iznos 19.2. (EUR) (EUR) u % iz 19.2. projekata 2020. dodjele (EUR) LRS 2016. 2017. 2018. I II III IV I II III IV K I E 6.3.1. 1.1.1. 1.1. C1 450,000.00 paušalno 15,000.00 57.30 30 43.92 o p z v n r v a 6.4.1. 2.1.1. 75,400.00 do 70 3,500.00 15,080.00 9.60 5 7.36 t a j l 2.1. n 8.5.2. 2.1.2. C2 50,000.00 100 5,000.00 25,000.00 6.37 2 4.88 i n ć e u j n o e š a 7.4.1. 3.1.1. 3.1. C3 210,000.00 do 100 15,000.00 30,000.00 26.74 7 20.49 e u n t c UKUPNI IZNOS ZA 19.2. (EUR) 785,400.00 100.00 44 76.65 i j a i 19.3. 3.2.1.i 3.2.2. 39,270.00 3.83 r e v j 3.2. 19.4. 3.2.3. 200,000.00 19.52 Tekući troškovi, animacija, ZZI, Godišnji izvještaj; rad LAG-a - kontinuriano a a a
SVEUKUPNI IZNOS IZ LRS (EUR) 1,024,670.00 100.00 Legenda: otvaranje natječaja obrada dox u Agenciji obrada od strane LAG-a praćenje i evaluacija projekta; provedba
47
6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS
Način praćenja provedbe LRS temelji se na jasno raspoređenim ulogama i zadacima u prikupljanju podataka koji su relevantni za izradu procjene provedbe odnosno akcijskog plana i godišnjeg plana provedbe LRS. Za kvalitetno prikupljanje podataka planira se uložiti u izradu ICT alata kako bi i sustav izvještavanja i provedbeni planovi bili što kvalitetniji.
Plan provedbe će najmanje sadržavati: - Opis provedenih aktivnosti i rezultata - Prikaz mjera, broja projekata i planiranu alokaciju - Postupke i procese provedbe - Animacijski plan aktivnosti za provedbu - Plan aktivnosti jačanja kapaciteta provedbe
Sustav praćenja i izvještavanja zasniva se na podacima o ostvarenim rezultatima te na izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i izvještavanja je osiguranje dovoljno informacija za nositelje provedbe LRS za donošenje ocjena o niže navedenim ključnim elementima: uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje, razlozima za eventualno nepostizanje postavljenih ciljeva te mogućim rješenjima i preporukama adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za postizanje planiranih ciljeva, odnosno prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa, relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti odnosno temeljem iskustava iz provedbe financijskoj učinkovitosti provedbe mjera.
Sustav praćenja i izvještavanja podrazumjevati će jednom godišnje izradu narativnog i financijskog izvješće o provedbi LRS koji će u sebi sadržavati:
1) Kvalitativan/opisni dio provedbe LRS
On treba sadržavati sljedeće: opis aktivnosti koje su se provele, opis dionika koji su bili uključeni, opis provedenih aktivnosti animacije razvojnih dionika, opis pripreme projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa objave i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji su se pojavili prilikom provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno razdoblje, doprinos zadanim indikatorima te izvješće o animacijskim aktivnostima.
2) Kvantitativan/financijski dio provedbe LRS
48
Treba sadržavati sljedeće: ukupan broj zaprimljenih/ odabranih/odbijenih prijava i potpore EUR; izvještaj o planiranim i utrošenim sredstvima prema izvorima (vlastita sredstva i javna ulaganja) po aktivnostima i tipovima ulaganja.
Praćenje LRS provodi i organizira ured LAG-a, a pregled aktivnosti, dionika i odgovornosti te vremenski okvir za predaju izvješća dan je u sljedećoj tablici. Ured LAG-a (zaposlenici 5) prikupljaju i obrađuju podatke temeljem kojih voditelj6 sastavlja godišnje izvješće koje potom proslijeđuje Upravnom odboru na ocjenu. Upravni odbor donosi ocjenu o izvješću te isti s preporukama dostavlja Skupštini na usvajanje.
Tablica 23. Pregled aktivnosti praćenja provedbe LRS
Odgovorno Aktivnost Izvođač Rok tijelo Prikupljanje identificiranih podataka (statistika prijava projekata Ured LAG-a Voditelj LAG-a Kontinuirano (prijavljeni/odobreni), praćenje animacijskog plana aktivnosti (broj Zaposlenici radionica, sudionika, medijskih aktivnosti...), doprinos projekata ciljevima i indikatorima praćenja Izrada plana provedbe temeljem prikupljenih podataka (osim u Ured LAG-a Dostava Za godinu „n“ godini Ugovaranja). /Voditelj/Vanjski Upravnom do 15.listopada suradnik odboru na godine „n-1“ ocjenu Izrada godišnjeg izvješća o radu – Upravljačkom tijelu Ured LAG-a Ured LAG-a Do 15.veljače /Voditelj /Voditelj/Uprav ni odbor Izrada Izvješća o radu LAG-a i provedbi Strategije Ured LAG-a Upravni odbor Do 30. travnja, /Voditelj/Vanjski usvaja ; za prethodnu suradnik potvrđuje godinu Skupština
6.1. OPIS PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS
Vrednovanje LRS podrazumijeva primjenu mehanizama interne i eksterne (vanjske) kontrole provedbe i upravljanja LRS, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti. Sam proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru zadanih ključnih točki definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade Izvješća o kvaliteti LRS, njezinom planiranom izvršavanju ili izradi prijedloga i argumenata za njezinu reviziju.
Ciljevi vrednovanja LRS su: Unapređenje sustava upravljanja Strategijom; Identifikacija novih mogućnosti financiranja kroz LRS; Revizija ciljeva (ukoliko je potrebna) s obvezom naglaska njihove jasne mjerljivosti.
5 Pojedine detaljne odgovornosti će biti regulirane Ugovorima o radu / Aneksima ugovora o radu/ Ugovorima sa stručnim suradnicima 6 Ukoliko bude potrebno moguće je angažirati vanjske stručnjake ukoliko administrativni kapaciteti nisu advekvatni u tom trenutku. 49
Usklađivanje s nacionalnom politikom i Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Priprema za novo programsko razdoblje.
Vrednovanje provedbe Strategije provodi se na dvije razine:
1) Interno vrednovanje provodi se na razini svake godine kroz pripremu plana provedbe, redovnog Izvješća o radu i Izvješća o provedbi LRS. Ovom vrstom postupka na provedbenoj razini prati se uspješnost realizacije Strategije kroz identificirane indikatore te se daje osvrt na proces provedbe s aspekta LAG-a.
2) Eksterno vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 2 puta tijekom provedbe LRS (2019./2020..,- interim (na pola provedbe) i „ex post evaluacija“ 2023./2024.)
Animacijski plan aktivnosti će u sebi sadržavati i tematska događanja na kojima će biti prezentirani rezultati provedbe i uspješnosti postizanja planiranih učinaka provedbe LRS.
Tablica 24. Provedba vrednovanja
Vrednovanje Interno Ref. Točka Ured LAG-a (zaposlenici) / voditelj LAG-a pripremaju: plan provedbe; Izvješće o radu 1x godišnje (sadrži elemente i osvrt na Akcijski plan i na Izvješće o provedbi ) i Izvješće o provedbi osim u godini ugovaranja LRS kojeg Upravni odbor prati, ocjenjuje, a potom i daje Skupštini na potvrdu i usvajanje. Eksterno Razdoblje Kako bi se osiguralo što stručnije,transparentnije izvješće o postignutim učincima Interim-srednjoročna provedbe LRS; dva puta tijekom provedbe će se angažirati vanjski evaluator. Ex post kroz cijelo razdoblje Srednjoročna evaluacija će se obaviti s ciljem osvrta na provedbu budući da je do 2018. planirano objaviti svaku mjeru bar jednom na LAG natječajima te će učinci i provedba biti najbolji pokazatelj uspješnosti do spomenutog razdoblja. Interim evaluacijom će se izraditi izvješće te preporuke za daljnju provedbu kao i ocjenu o potrebi revizije LRS. Ex post evaluacija će pokazati cjelokupnu uspješnost provedbe kao i postizanje ciljeva i doprinos ostvarenju vizije, učinjene pogreške, naučene lekcije koje bi trebale biti ključan alat za planiranje novog programskog razdoblja.
6.2. INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS
Za mjerenje učinka provedbe predviđeni su indikatori navedni u tablici ispod.
Za svaki pojedini LAG natječaj evidentirati će se i posebno postignuti rezultati te će prema propisanim obrascima biti sastavni dio relevantnih izvješća.
50
Tablica 25. Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS
Stvorena Podmjera 19.2. LRS LAG-a Neretva - 785.400 EUR Broj Broj CILJ IZ LRS Mjera iz TO iz PRR RH nova radna Prioriteti 2019. 2020. isplaćeno u 2023. prijavljenih odobrenih Pokazatelj učinka i njihov ciljane vrijednosti LAG-a LRS 2014.-2020. mjesta do projekata projekata % iznos (EUR) % iznos (EUR) % iznos (EUR) 2023.
SC1 1.1. 1.1.1. 6.3.1. 57.30% 450,000.00 0.00% 0.00 57.30% 450,000.00 45 30 25 moderniziranih PG-ova; 5 PG-a povećala SO 0 Planirano ukupno SC1 iz 19.2.: 57.30% 450,000.00 0.00% 0.00 57.30% 450,000.00 45 30 0
Odobreno C1 iz 19.2.: 57.30% 450,000.00 0.00% 0.00 57.30% 450,000.00 30 0 2.1.1. 6.4.1. 9.60% 75,400.00 0.00% 0.00 9.60% 75,400.00 7 5 Broj smještajnih kapaciteta povećanih za 15 jedinica 2 SC2 2.1. 2.1.2. 8.5.2. 6.37% 50,000.00 0.00% 0.00 6.37% 50,000.00 3 2 1000 m uspostavljenih i uređenih staza 0 Planirano ukupno SC2 iz 19.2.: 15.97% 125,400.00 0.00% 0.00 15.97% 125,400.00 10 7 2
Odobreno C2 iz 19.2.: 15.97% 125,400.00 0.00% 0.00 15.97% 125,400.00 7 5 7 novih poboljšanih usluga/aktivnosti; 70% stanovništva SC3 3.1. 3.1.1. 7.4.1. 26.74% 210,000.00 0.00% 0.00 26.74% 210,000.00 7 7 obuhvaćeno poboljšanom uslugom/infrastrukturom 7 Planirano ukupno SC3 iz 19.2.: 26.74% 210,000.00 0.00% 0.00 26.74% 210,000.00 7 7 7 Odobreno C3 iz 19.2.: 26.74% 210,000.00 0.00% 0.00 26.74% 210,000.00 7 7 CILJEVI SVEUKUPNO(C1+C2+C3) - ODOBRENO iz 19.2. LRS LAG-a Neretva 2014.-2020.: 100.00% 785,400.00 62 44 12 3.2.1. 19.3.1. 7,854.00 7,854.00 2 2 5 provedenih aktivnosti
3.2.2. 19.3.2. 31,416.00 31,416.00 2 2 8 provedenih aktivnosti PLANIRANO - PODMJERA 19.3.: 39,270.00 39,270.00 4 4 13 provednih aktivnosti ODOBRENO 19.3.: 39,270.00 PLANIRANO - PODMJERA 19.4. - 200.000,00 EUR 200,000.00 2 SVEUKUPNO LRS LAG-a Neretva 2014.-2020.: 1,024,670.00 66 48 14
7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS
7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS
Sposobnosti upravljanja javnim sredstvima i provedbi projekata doprinose dobra organizacija i sposobnosti, znanja i vještine zaposlenika, upotpunjene s istim vanjskih suradnika. Poseban je naglasak na mladima u kombinaciji s poslovnim iskustvom starijih. U prilog tome ide i spremnost i angažirano sudjelovanje suradnika i članova LAG-a Neretva u aktivnostima radi stalnog stjecanja znanja i vještina (edukacija, trening, razmjena iskustava) potrebnih za provedbu LRS i upravljanje razvojem. Osim navednog, članovi upravljačkih tijela LAG-a i njegovi dionici imaju iskustvo vođenja, izrade i provedbe projekata financiranih iz fondova EU-a te stručnjake, licencirane za provedbu javne nabave. Tijekom 2014. i 2015. godine broj zaposlenih u LAG-u Neretva je varirao. Razlog tome su uglavnom mogućnosti iznalaženja izvora financiranja rada LAG-a. Tako je od početka rada ureda LAG-a, od 08.01.2014. godine, u LAG-u radilo ukupno 13 osoba. Transfer i disperzija znanja preko mentoriranja bili su misao vodilja kod angažiranja mladih ljudi tijekom više mjeseci kako bi po povratku u svoje jedinice lokalne samouprave, bilo kroz volontiranje, bilo kroz aktivni angažman nastavili dalje jačati kapacitete i doprinositi razvoju JLS-a kojima pripadaju. Vodeće osoblje u uredu LAG-a Neretva su osobe s dugogodišnjim iskustvom u projektnom menadžmentu, u poznavanju procedura i postupaka korištenja sredstava iz fondova EU te zakonskih okvira unutar kojih LAG djeluje.
Zaposleni u uredu LAG-a uključeni u izradu LRS bili su: Voditeljica ureda mag.oec., Viši stručni suradnik za EU fondove mag.ing.traff, Stručni suradnik za EU fondove mag.ing.agr., Stručni suradnik za međunarodnu suradnju i vidljivost EU projekata mag. pol.
51
Za provedbu LRS u 2019. Godini. će biti zaduženi djelatnici koji su zaposleni 2018. Godine To su: 1. Voditeljica ureda - oecc. 2. Voditelj pripreme i provedbe projekata iz EU fondova LRS – struč.spec.oec
Iako se čini kako postoji znatna fluktuacija radne snage, ona ne ugrožava samu provedbu projekata budući kako su ključni kadrovi zaposleni na neodređeno i kontinuirao se ulaže u njihovu edukaciju i usavršavanje uz povremeno angažiranje vanjskih stručnjaka s ciljem brže ii kvalitetnije ulaganje u kadrovkse kapacitete.
Voditeljica LAG-a Neretva oecc. Zaposlena je na neodređeno od 01. listopada 2018.g. Svojim znanjem i dosadašnjim dugogodišnjim radnim iskustvom u sektorima usko vezanim za poljoprivredu doprinjeti će kvalitetnoj provedbi kako LRS i osigurati neometane administrativne procese. Znanja i vještine koje je Voditeljica Ureda LAG- a Neretva stekla prijašnjim radnim iskustvom su između ostalog; Vođenje turističkog ureda, rukovodeće administrativne pozicije u tvrtkama koje se bave otkupom prodajom i sortiranjem voća; koordinatorska uloga u provedbu IPARD Mjere 101; Voditeljica GlobalGap i HACCP tima. Voditeljica Ureda LAG-a Neretva dugogodišnjim radom s poljoprivrednicima na području doline Neretve je upoznata sa realnim stanjem na terenu te je ta činjenica jednako tako važna s obzirom na specifičnost područja i izazove i prilike s kojima se područje suočava. Stečena naobrazba u kombinaciji s poslovnim iskustvom osigurati će kvalitetne preduvjete za provedbu LRS kao i ostvarenje ciljeva iz LRS.
Voditelj pripreme i provedbe projekata iz EU fondova LRS struč.spec.oec također je zaposlen je od 01. listopada 2018.g. Posjeduje ekstenzivno iskustvo stečeno kroz vodstvo timova (projektnih i linijskih) uz organizatorske sposobnosti na mikro i makro razini kroz radna mjesta Voditelja prodaje i Voditelja financijskog sektora. Znanje i iskustvo stečeno upravljanjem te organizacijom, pripremom i provedbom raznih projekata te organizacijom rada neprofitnih organizacija uvelike će biti od koristi u budućem radu LAG-a Neretva.
Također, dva člana Upravnog odbora su pohađali edukacije: - Izrada investicijske studije - Izrada studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi - Strukturni fondovi – Kako napisati i provesti projekt financiran iz fondova EU
Svi zaposlenici LAG-a Neretva kao i educirani članovi Upravnog odbora bili su i ostaju na raspolaganju zaposlenicima LAG-a Neretva kao i članovima LAG-a. Volontera je u LAG-u Neretva tijekom 2014. godine bilo 6 (šest), od toga tri državljana RH kao i tri strana državljana. Ukupno je bilo 983 sati volontiranja, a vrste aktivnosti u koju su volonteri bili uključeni tijekom 2014. godine su administrativne i intelektualne usluge (Provedba projekta School/Work Alternation). U 2015. godini LAG Neretva je imao također 6 (šest) volontera s ukupno 367 sati volontiranja. Volonterstvo se baziralo također na administrativnim uslugama, kao i stručnim uslugama dvaju volontera po pitanju NATURE 2000.
Voditeljica ureda LAG-a Neretva i Voditelja pripreme i provedbe projekata iz EU fondova kontinuirano prisustvuju radionicama, sastancima i edukacijama koje doprinose proširenju 52
njihovih znanja i iskustava u svrhu što kvalitetnije provedbe LRS kao i svakodnevnih poslovnih procesa.
7.2.Financijski kapaciteti za provedbu LRS
Financijski kapacitet za provedbu LRS obuhvaća prikaz financijskog poslovanja u razdoblju 2013.-2015. U prikazanoj tablici iskazani su prihodi, rashodi, te struktura istih. LAG Neretva je obveznik vođenja dvostrukog knjigovodstva te u skladu s tim javno objavljuje svoja financijska izvješća.
Tablica 26: Financijski kapaciteti za provedbu
Financijsko poslovanje za razdoblje (iznosi u kunama,) Godina Godina PRIHODI RASHODI 2013 2014 2015 2013 2014 2015 Članarine 8400 23200 38800 Plaće 0 202653 362859
Prihodi: projekt 20000 184013 529156 Materijalni rashodi 15350 225758 404945 Ostali prihodi 30000 54741 151076 Ostali rashodi 868 4050 10419 UKUPNO 58400 261954 719032 UKUPNO 16218 432461 778223 Izvor: Financijski izvještaji neprofitnih organizacija (PR-Ras-NPF, BIL-NPF 2013 - 2015). Kune bez lipa
7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007.-2013.
Ugovor o provedbi IPARD M202 potpisan je dana 30.01.2014. s odobrenim iznosom od 900.000,00 kn za dvije godine provedbe. Provedba M202 IPARD programa je završila s više od 90 % povučenih od ukupno raspoloživih sredstava, što LAG Neretvu smješta u sam vrh po uspješnosti provedbe.
Tablica 27. Prikaz povlačenja raspoloživih IPARD sredstava
ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA 30.01.2014.-30.01.2016. IZNOS REFUNDIRANIH SREDSTAVA SVEUKUPNO refundirano 827.079,21 KN ODOBRENO 900.000,00 KN % ISKORIŠTENOSTI 91,90% Izvor: APPRRR; tablica praćenja-obrazac I-OOI-3L
Za predfinanciranje troškova se koristila beskamatna pozajmica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (odobreno 150.000,00 kn) te kasnije kreditna sredstva. Bez korištenja ovih vrsta sredstava uspjeh provedbe bio bi upitan s obzirom na slabu animaciju članova i stanovništva, kao i male iznose članarine. Ugovorena sredstva kroz Mjeru 19.1. su u iznosu od 318.725,40 Kn, u maksimalnom mogućem iznosu prema zadanim kriterijima ta potpora je namjenjena u okviru „Pripremne pomoći“ za izradu LRS te ostale troškove poput troškova sudjelovanja na radionicama, sastancima, seminarima i treninzima koji su i nisu organizirani od strane LAG-a, a vezano za izgradnju
53
kapaciteta (usavršavanje i obrazovanje) zaposlenika, volontera i članova LAG-a u svrhu izrade LRS. Također, predviđeni su troškovi operativnog rada ureda odnosno plaća, najma, usluge knjigovodstvenih stručnjaka, računalnih stručnjaka, režija, opreme itd.
LAG Neretva se za predfinanciranje koristi financijskim bankovnim instrumentima koje osiguravaju stabilnost provedbe te je u 2019. Godini fiskalno konsolidiran. Podrška lokalnih partnera izražajnija što se ogleda u stabilnom financijskom poslovanju prvenstveno pri tom misleći na prihode od članarina.
7.4. Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER
Uz samu provedbu IPARD Programa M202, LAG Neretva se pozicionirao kao vrijedan partner području Neretve te sudjelovalo u projektima i aktivnostima koji nisu bili direktno vezani za provedbu Mjere 202. Uz provedbu aktivnosti sufinanciranih iz IPARD M202 osoblje LAG-a je podjednako toliko sudjelovalo i u aktivnostima koji su bili od značaja za članove LAG-a Neretva. Te aktivnosti su prikazane u godišnjim izvješćima Upravljačkom tijelu. Iako je animacija ključan problem LAG-a Neretva, svojim angažmanom i pozitivnim stavom za sudjelovanjem taj se problem smanjuje i LAG biva prepoznat kao pokretač lokalnih suradnji pokazujući svojim primjerom angažman. Niže su navedeni samo neki od projekata u kojima se sudjelovalo u 2014. i 2015. godini.
Tablica 28. Prikaz projekata van LEADER-a
Naziv projekta "LABORATORI CREATIVI DELL ADRIATICO" (LAB.CRE.AD.) KREATIVNE RADIONICE JADRANA Prijavitelj projekta: OPĆINA KRUČ (AQUAVIVA COLLECROE) ITALIJA Izvor potpore : YOUTH IN ACTION- „MLADI NA DJELU“ Kratak opis projekta: Cilj projekta bilo je povezivanje i animiranje mladih sa svrhom njegovanja tradicije i uključivanjem u aktivni život lokalne zajednice. Glavna aktivnost obuhvaćala je devet dana posjeta mladih s područja doline Neretve općinama moliških hrvata u pokrajni Molise s ciljem razmjene iskustva i njegovanja kulturno umjetničkih tradicija. Naziv projekta NERETVA OUTDOORS" Prijavitelj projekta: AK OSMICA partner LAG NERETVA Izvor potpore: TZ DNŽ Kratak opis projekta: Cilj projekta: Kreiranje turističkog avanturističkog brenda Neretve; Projekt u sebi objedinjuje tri utrke "Ilijada trek"( Metković), "Fortica"(Opuzen) i "Baćina trail". Također, kreiranje po prvi put avanturističke trke duge 65 km (Neretva Challenge (06.09.)) na cijelom području Neretve. Naziv projekta LAG NERETVA – VAŠ PARTNER U RAZVOJU Prijavitelj projekta: LAG NERETVA Izvor potpore : DNZ Kratak opis projekta:Potpora radu LAG-a Neretva kroz razvoj inovativnih turističkih proizvoda na ruralnom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije (turistički, tradicijski, inovativni...) Naziv projekta 54
TEMATSKA TURISTIČKA CESTA: NERETVA –DOLINA ŽIVOTA Prijavitelj projekta: DUNEA I DNŽ Izvor potpore : VOLONTERSTVO, SUDIONICI Kratak opis projekta: Projekt je imao za cilj promociju i okrupnjavanje turističke ponude doline Neretve. Podrazumijevao je unificiranje standarda za turističku ponudu doline Neretve te svaki pojedini član tematske ceste ima obvezu promovirati cjelokupnu ponudu te držati određeni standard kvalitete. Kao član proširenog povjerenstva organizirali smo i sudjelovali u terenskim obilascima potencijalnih članova tematske ceste. Terenski obilazak podrazumijevao je cijelo područje LAG-a Neretva.
8. FINANCIRANJE PROVEDBE LRS
Za provedbu mjera, prioriteta i ciljeva LRS LAG Neretva, prema procjenama je, za razdoblje od 2014. do 2020. godine, predviđena javna potpora od 1.024.670,00 EUR-a. U nastavku je dana okvirna procjena godišnje distribucije javnih sredstava u odnosu na definirane mjere LRS. Alokacija javnih sredstava ovisit će o objavljenim natječajima od strane nadležnih tijela i uspješnosti prijave projektnih prijedloga za korištenje sredstava u okviru raspisanih natječaja.
Tablica 29. Financijski plan provedbe LRS 2014.-2020.
TO iz PRR Podmjera 19.2. LRS LAG-a Neretva - EUR Planirano ukupno EUR po CILJ IZ LRS RH 2014.- Mjera iz LRS Mjerama i Ciljevima LRS LAG-a 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2020. % iznos (EUR) % iznos (EUR) % iznos (EUR) % iznos (EUR) % iznos (EUR) % iznos (EUR) % iznos (EUR) % iznos (EUR) SC1 6.3.1. 1.1.1. 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 57.30% 450,000.00 0.00% N/A 57.30% 450,000.00 Planirano ukupno SC1 iz 19.2.: 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 57.30% 450,000.00 0.00% N/A 57.30% 450,000.00 6.4.1. 2.1.1. 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 9.60% 75,400.00 0.00% N/A 9.60% 75,400.00 SC2 8.5.2. 2.1.2. 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 6.37% 50,000.00 0.00% N/A 6.37% 50,000.00 Planirano ukupno SC2 iz 19.2.: N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 15.97% 125,400.00 0.00% N/A 15.97% 125,400.00 SC3 7.4.1. 3.1.1. 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 26.74% 210,000.00 0.00% N/A 26.74% 210,000.00 Planirano ukupno SC3 iz 19.2.: N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 26.74% 210,000.00 0.00% N/A 26.74% 210,000.00 CILJEVI SVEUKUPNO(SC1+SC2+SC3) - iz 19.2. LRS LAG-a Neretva 2014.-2020.: 100.00% 785,400.00 19.3. 3.2.1. i 3.2.2. 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A 0.00% N/A N/A N/A 0.00% 39,270.00 0.00% N/A N/A 39,270.00 19.4. 3.2.3. N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A 200,000.00 SVEUKUPNO LRS LAG-a Neretva 2014.-2020.: 1,024,670.00 S ciljem što kvalitetnije provedbe CLLD/LEADER pristupa na LAG razini kao pomoćni alati koristiti se Interni akt – PRAVILNIK ZA ODABIR PROJEKATA NA NATJEČAJIMA LAG-a NERETVA prijavljenih na natječaje u sklopu provedbe LRS-a LAG-a Neretva iz mjere 19.2. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.“ Pravilnik će biti namijenjen zaposlenicima i potencijalnim nositeljima projekata te će uz opće odrednice i sadržavati opise procesa provedbe od objave LAG Natječaja do konačne isplate i obveza korisnika do ispunjavanja Ugovorne obveze. Uz Pravilnik proces provedbe će i uključivati izradu neophodnih pratećih dokumenata , obrazaca i internih procedura a sve s ciljem što uspješnije provedbe.
55
Sve ostale odrednice koje nisu izrijekom spomenute u ovoj LRS a koje se odnose na Provedbu Podmjere 19.2. i LRS LAG-a Neretve će biti definirane predmetnim Natječajima u skladu sa PRRRH 2014.-2020. I ostalim trenuton važećim Zakonima i Podzakonskim aktima.
Samo jasnim integriranim pristupom i intervencijskom logikom moći će se ostvariti očekivani učinici provedbe, a pri tom imajući na umu i jasno se vodeći načelima održivog razvoja, jačanja svijesti o potrebi doprinosa umanjenju posljedica klimatskih promjenama primjenom inovativnih pristupa u sekorima u kojima se djeluje i živi.
56
PRILOG 1 - OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA
Tablica 1. Površina i broj naselja po općinama unutar područja LAG-a Neretva
Naziv jedinice lokalne Površina Br. Sjedište Naselja samouprave (km²) Stanovnika Grad Metković Metković 50,88 16.788 Dubravica, Glušci, Metković, Prud, Vid Buk Vlaka (Desna obala Male Neretve), Grad Opuzen Opuzen 24,06 3.254 Opuzen, Pržinovac Baćina, Banja, Komin, Peračko Blato, Plina Grad Ploče Ploče 129,57 10.135 Jezero, Ploče, Rogotin, Staševica, Šarić Struga Borovci, Desne, Krvavac, Krvavac II, Kula Kula Općina Kula Norinska 60,82 1.748 Norinska, Matijevići, Momići, Nova Sela, Norinska Podrujnica Brečići, Dubrave, Kobiljača, Mali Prolog, Općina Pojezerje Otrić-Seoci 33,54 991 Otrić-Seoci, Pozla Gora Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok, Općina Slivno Vlaka 52,77 1.999 Podgradina, Pižinovac,Raba, Slivno Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (lijeva obala Male Neretve), Zavala Badžula, Bijeli Vir, Dobranje, Mislina, Općina Zažablje Mlinište 60,93 757 Mlinište, Vidonje LAG NERETVA 412,57 35.672 56 Izvor: ARKOD, Ministarstvo poljoprivrede RH
Tablica 2. Zaštićene prirodne vrijednost na području LAG-a Neretva
Površina Kategorija Naziv God. Zaštite (Ha)
Posebni rezervat – ornitološki Močvarno područje “Pod gredom“ kod Metkovića 587 1974. Posebni rezervat – ornitološki Močvarno područje “Orepak“ kod Metkovića 100 1974. Posebni rezervat – ornitološki Močvarno područje “Prud“kod Metkovića 250 1965. Posebni rezervat – ornitološki Jugoistočni dio delte rijeke Neretve 250 1970. Značajni krajobraz Modro oko i jezero uz naselje Desne (Grad Ploče) 370 1974. Značajni krajobraz Predolac – Šibenica kod Metkovića 67 1968. Zaštićeni mineral Kamene kugle u općini Pojezerje / 2011. UKUPNO: 7 zaštićenih prirodnih vrijednosti Izvor: Županijska razvojna strategija DNŽ, 2016.-2020.
1
Prikaz Natura 2000 – područja
Izvor: http://ruralnirazvoj.hr/files/documents/NATURA_2000.pdf
Tablica 3. Šume i šumsko zemljište na području LAG-a Neretva (u ha) Šumarija Metković* Vrsta zemljišta Ukupna Struktura obraslih Ukupna Gospodarske jedinice površina površina (ha) površina Šibovica, Nova Sela, Rujnica, Obraslo, neobraslo visoka šuma, šikara, Slivno, Baćina, Drvenik - Plana proizvodno i neproizvodno 24.260,56 makija, garig 20.516,00 te neplodno zemljište Izvor: Hrvatske šume; Šumarija Metković, 2016. godina * Područje gospodarenja ove šumarije približno se podudara sa područjem koje pokriva LAG Neretva
Tablica 4. Broj i struktura udruga u 2018. godini Grad/općina Sportske Kultura i umjetnost Ostale Ukupno 1. Grad Metković 58 27 122 207 2. Grad Opuzen 15 18 34 67 3. Grad Ploče 51 32 103 186 4. Općina Kula Norinska 5 5 21 31 5. Općina Pojezerje 3 0 10 13 6. Općina Slivno 5 9 10 24 7. Općina Zažablje 3 1 4 8 Ukupno 140 92 304 536 Izvor: Ministarstvo uprave RH, 2018.
2
PRILOG 2 – GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA Tablica 1. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika LAG Neretva u 2014. i 2017. godini (iznosi u tisućama kuna)
Dobitak/gubitak Godina Broj poduzetnika Ukupni prihodi Ukupni rashodi razdoblja 2014. 449 1.144.512 1.152.220 - 11.232 2017. 573 1.644,231 1.648,944 - 12.600 Indeks (2014.=100) 127,6 143,6 143,1 112,1 Izvor: FINA, 2017.
Tablica 2. Zaposlenost i osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika LAG Neretva u 2017. godini Br. Broj zaposlenih Ukupni prihodi Dobit/Gubitak Djelatnost poduzetnika Broj Struktura 000 Kn Struktura razdoblja Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 33 59 1.9% 43.664 2.7% 521 Rudarstvo i vađenje 2 4 0.1% 532 0.0% 43 Prerađivačka industrija 60 312 10% 88.868 5.4% -2.293 Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te 11 226 7,3% 51.404 3.1% 1.727 djelatnosti sanacije okoliša Građevinarstvo 87 546 17.5% 241.087 14.7% 4.072 Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i 161 637 20.4% 635.260 38.6% -34.017 motocikala Prijevoz i skladištenje 48 871 28.0% 488.386 29.7% 15.669 Djelatnosti pružanja smještaja te 38 87 2.8% 23.079 1.4% -1.021 pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije 13 19 0.6% 4.486 0.3% 131 Financijske djelatnosti i djelatnosti 1 1 0.0% 584 0.0% -72 osiguranja Poslovanje nekretninama 10 2 0.1% 869 0.1% 115 Stručne, znanstvene i tehničke 60 141 4.5% 27.994 1.7% 316 djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne 13 57 1.8% 10.435 0.6% -286 djelatnosti Javna uprava i obrana; obvezno 1 20 0.6% 2.024 0.1% 35 socijalno osiguranje Obrazovanje 10 64 2.1% 13.398 0.8% 1.328 Djelatnosti zdravstvene zaštite i 7 30 1.0% 5.119 0.3% 826 socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija 1 2 0.1% 71 0,0% -49 Ostale uslužne djelatnosti 17 38 1.2% 6.971 0.4% 355 UKUPNO 573 3.116 100,0% 1.644.231 100,0% -12.600 Izvor: FINA, 2017.
3
Tablica 3. Broj obrta na području LAG-a Neretva JLS 2011. 2015. 2018. Grad Ploče 189 187 177 Grad Opuzen 55 62 53 Grad Metković 311 302 315 Općina Slivno 37 42 38 Općina Kula Norinska 27 24 23 Općina Zažablje 8 8 10 Općina Pojezerje 7 8 11 LAG Neretva 634 633 627 Izvor: Obrtni registar, Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2018.
Tablica 4. Turizam (dolasci i noćenja) na području LAG-a u 2018.
Ukupno dolasci i noćenja Noćenja u smještajnim kapacitetima
Objekti na Ostali Ukupno Ukupno Objekti u OPG-u Nekomercijalni ugostiteljski JLS Hoteli Kampovi dolazaka noćenja domaćinstvu (seljačkom smještaj objekti za domaćinstvu) smještaj Slivno 28.549 227.613 23.797 0 131.606 0 63.169 9.041 Metković 5.947 12.613 9.015 0 1.599 0 83 1.916 Opuzen 547 2.983 0 785 1.089 0 688 421 Ploče 6.441 46.122 367 0 37.355 467 7.369 564 Izvor: Turistička zajednica DNŽ, 2018.
Tablica 5. Broj postelja po vrstama smještajnih kapaciteta na području LAG-a Neretva u 2018. Od toga u:
Objekti na Ostali Ukupno Objektima u OPG-u Nekomercijalni ugostiteljski JLS Hotelima Kampovima postelja domaćinstvu (seljačkom smještaj objekti za domaćinstvu) smještaj Grad Ploče 1.153 80 0 592 8 439 34 Općina Slivno 5.668 391 0 1.718 0 3.336 223 Grad Metković 383 229 0 39 0 30 85 Grad Opuzen 355 0 264 26 0 47 18 Izvor: Turistička zajednica DNŽ, 2018.
Tablica 6. Poduzetničke zone na području LAG-a Neretva Broj Površina Broj Br. Naziv zone Mjesto Komunalna opremljenost aktivnih u ha zaposlenih poduzetnika sva komunalna infrastruktura, 1. Poduzetnička zona Vranjak Grad Ploče 10 19 150 nedostaje plin sva komunalna infrastruktura, 2. Poduzetnička zona Opuzen Grad Opuzen 14.5 5 100 nedostaje plin Općina Kula nedostaje plin i kanalizacija, 3. Poslovna zona Nova Sela 60 1 4 Norinska telefon Izvor: Županijska razvojna strategija DNŽ, 2016.-2020.
4
Tablica 7. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama na području LAG Neretva za 2018. Grad Grad Grad Općina Kula Općina Općina Općina Ukupno Metković Opuzen Ploče Norinska Pojezerje Slivno Zažablje Oranica (ha) 159,36 116,28 290,73 22,15 42,62 25,47 88,25 744,86
Staklenik na oranici (ha) 25,87 11,57 3,10 2,14 0,00 1,34 2,18 46,20
Livada (ha) 21,11 10,07 8,03 1,18 2,86 0,63 1,92 45,80
Krški pašnjak (ha) 1,73 1,16 1,35 1,29 0,00 0,14 299,84 305,51
Vinogradi (ha) 28,87 3,35 223,54 2,23 347,69 76,67 3,85 686,20
Maslinik (ha) 16,11 13,94 85,32 35,56 2,54 80,65 12,05 246,17
Voćnjak (ha) 198,07 1.073,27 357,75 100,90 27,17 346,36 55,75 2.159,27
Mješani trajni nasadi (ha) 15,13 21,14 26,43 4,59 11,54 12,18 1,49 92,50
Ostalo zemljište (ha) 20,08 2,82 35,57 0,00 22,45 1,82 3,15 85,89
UKUPNO (ha) 486,33 1.253,60 1.031,82 170,04 456,87 545,26 468,48 4.412,40 Izvor: ARKOD, 2018.
Tablica 8. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu za 2018. Obiteljsko Trgovačko Ukupan broj LAG Neretva Obrt Ostali Zadruga Ukupno gospodarstvo društvo članova OPG-a Grad Metković 1.166 12 1 8 1 1.188 944 Grad Opuzen 861 14 0 10 1 886 670 Grad Ploče 1.013 21 0 4 0 1.038 833 Općina Kula Norinska 227 4 0 1 1 233 241 Općina Pojezerje 200 2 0 0 0 202 229 Općina Slivno 389 14 0 3 1 407 300 Općina Zažablje 89 3 0 0 1 93 76 Ukupno 3.945 70 1 26 5 4.047 3.293 Izvor:APPRRR, 2018.
Tablica 9. Broj nositelja/odgovornih osoba prema dobi i organizacijskom obliku te njihov udio u ukupnom broju PG-a za 2018. Broj nositelja/odgovornih osoba Udio Dob grupe Obiteljsko Trgovačko Obrt Ostali Zadruga Ukupno (%) gospodarstvo društvo <=40 432 28 0 9 3 472 11,66 41-60 1.513 36 1 15 2 1.567 38,72 >60 2.000 6 0 2 0 2.008 49,62 Ukupno 3.945 70 1 26 5 4.047 100 Izvor:APPRRR, 2018.
5
Tablica 10. Poljoprivredne površine po veličini u JLS obzirom na veličinu površine <3 ha 3 ha-20 ha >20 ha Broj Ukupan PG-a Ukupan zbroj LAG Neretva Zbroj Zbroj Zbroj bez Broj površine Broj površine Broj površine broj k.č površine u zemlje k.č u posjedu k.č u posjedu k.č u posjedu posjedu (ha) (ha) (ha) (ha) Grad Metković 55 5.620 507,40 9 70,02 3 276,99 5.632 854,41 Grad Opuzen 45 5.305 746,26 7 36,67 0 0 5.312 782,93 Grad Ploče 21 9.570 598,92 1 5,00 1 44,07 9.572 647,98 Općina Kula Norinska 8 1.671 106,17 2 11,40 1 20,08 1.674 137,65 Općina Pojezerje 0 2.763 276,90 0 0 0 0 2.763 276,90 Općina Slivno 12 4.255 379,04 9 60,15 0 0 4.264 439,19 Općina Zažablje 10 425 38,47 0 0 3 315,78 428 354,25 Ukupno 151 29.609 2.653,14 28 183,25 8 656,92 29.645 3.493,30 Izvor: APPRRR, 2018.
Tablica 11. Broj registriranih zadruga na području LAG-a Neretva po djelatnostima 2018. Broj članova DJELATNOST Broj zadruga (zadrugara) Naziv djelatnosti UKUPNO UKUPNO Trgovina na veliko voćem i povrćem 2 16 Uzgoj agruma 2 22 Uzgoj bobičastog, orašastog i ostalog voća 1 7 Uzgoj bilja za uporabu u farmaciji, aromatskog, začinskog i ljekovitog bilja 2 22 Uzgoj ovaca i koza 1 16 Mješovita proizvodnja 2 16 Morski ribolov 1 17 Morska akvakultura 1 7 Ostala prerađivačka industrija, d. n. 2 17 Nepoznata 1 7 LAG Neretva 15 147 Izvor: Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo,2018.
6
Tablica 12. Indeks razvijenosti za područje LAG Neretva (2014.-2016.) Prosječni Stupanj Prosječni Prosječna izvorni Kretanje obrazovanja dohodak per stopa Razvojna prihodi stanovništva (VSS, 20-65 Indeks capita nezaposlenosti skupina JLS per capita god.) razvijenosti JLS 2014.- JLS 2014.-2016. 2014.-2016. 2016./2006. 2011. 2016. Grad 21.136,99 1.218,56 24,92% 102,12 19,84% 100,996 5 Metković Grad 20.878,44 1.912,88 23,47% 94,62 20,80% 100,299 5 Opuzen Grad 29.193,20 1.803,30 17,25% 87,89 22,39% 102,912 6 Ploče Općina Kula 21.317,28 889,74 28,11% 90,55 11,16% 96,333 3 Norinska Općina 16.343,16 696,00 24,61% 86,15 6,75% 93,728 2 Pojezerje Općina 14.785,86 1.862,46 30,24% 95,19 19,91% 96,258 3 Slivno Općina 20.122,59 654,37 34,02% 77,44 7,89% 91,545 1 Zažablje Izvor: MRRFEU, 2018.
Tablica 13.Poslovanje poduzetnika na području LAG-a za razdoblje 2011., 2014. i 2017. 2011. 2014. 2017. Ukupni Ukupni Ukupni JLS Neto dobit Neto dobit Neto dobit prihod prihod prihod (u tis. kn) (u tis. kn) (u tis. kn) (u tis. kn) (u tis. kn) (u tis. kn) Grad Metković 701.940 - 53.608 507.793 - 14.674 827.392 -28.077 Grad Opuzen 184.107 1.751 289.822 - 12.119 171.572 979 Grad Ploče 466.455 24.221 327.727 13.416 609.664 14.372 Općina Kula Norinska 6.409 - 218 2.215 - 113 3.778 9 Općina Pojezerje 213 28 227 64 1.307 1 Općina Slivno 11.716 612 15.878 2.284 16.869 1.193 Općina Zažablje 7.707 - 137 851 - 90 13.649 -1.077 UKUPNO 1.378.547 -27.351 1.144.512 -11.233 1.644.231 -12.600 Izvor: FINA, 2017.
Tablica 14. Kretanje nezaposlenosti na području LAG-a Neretva LAG Neretva (ukupno) Godina Broj nezaposlenih 2012. 3.035 2014. 3.624 2016. 3.250 2018. 2.550 Izvor: HZZ, 2018.
7
Tablica 15. Nezaposlene osobe s područja LAG-a Neretva po općinama i gradovima stanovanja, razini obrazovanja i spolu u 2018.
Bez škole i Prvi stupanj Fakultet, UKUPNO nezavršena Završena fakulteta, akademija, osnovna osnovna škola Srednja Škola stručni studij i magisterij, Općina / grad škola viša škola doktorat Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene
Grad Metković 1.333 814 19 13 177 111 952 567 75 48 110 75 Grad Ploče 536 323 9 5 58 41 385 222 42 27 42 28 Grad Opuzen 217 130 2 2 23 10 153 96 19 14 20 8 Općina Kula Norinska 156 91 3 0 20 13 116 67 8 6 9 5 Općina Slivno 134 69 2 2 19 10 92 45 12 8 9 4 Općina Zažablje 85 43 4 2 24 12 50 26 5 3 2 0 Općina Pojezerje 89 60 4 3 25 15 56 40 3 2 1 0 UKUPNO 2.550 1.530 43 27 346 212 1.804 1.063 164 108 193 120 Izvor: HZZ, 2018.
Tablica 16. Usporedba broja stanovnika 2001. -2011.
8
Tablica 17. Dobna struktura stanovništva LAG-a Neretva Ukupan broj Radni kontingent: žene (15-59) i JLS Prosječna dob stanovnika muškarci (15-64) Grad Metković 16.788 10.138 37,2 Grad Opuzen 3.254 1.936 40,9 Grad Ploče 10.135 6.259 41,1 Općina Kula Norinska 1.748 1.062 40,1 Općina Pojezerje 991 602 39,6 Općina Slivno 1.999 1.114 43,6 Općina Zažablje 754 438 43,0 Ukupno LAG Neretva 35.672 21.549 40,8 Ukupno DNŽ 122.568 80.804 41,5 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Tablica 18. Broj stanovnika u općinama i gradovima LAG-a Neretva u razdoblju 2001.– 2011. Broj stanovnika Gustoća stanovništva JLS 2001 2011 2011 Grad Metković 15.384 16.788 330 Grad Opuzen 3.242 3.254 135 Grad Ploče 10.834 10.135 78 Općina Kula Norinska 1.926 1.748 29 Općina Pojezerje 1.233 991 30 Općina Slivno 2.078 1.999 38 Općina Zažablje 912 757 12 Ukupno LAG 35.609 35.672 86 Ukupno DNŽ 122.870 122.568 69 Izvor: DZS, Popisi stanovništva 2001. i 2011.
Tablica 19.Prirodni prirast na području LAG-a Neretva Područje Vitalni indeks (živorođeni/100 umrlih) LAG Neretva 85,4 Dubrovačko-neretvanska županija 87,6 RH 68,4 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva u 2017. po županijama i gradovima/općinama, Statistička izvješća 1618/2018, DZS
Tablica 20. Dobna struktura stanovništva LAG-a Neretva Ukupno Stanovništvo Stanovništvo Koeficijent Područje stanovništvo staro do 20 starije od 60 Indeks starosti starosti 2011. godina godina LAG ukupno 35.672 8.710 7.375 23,0 97,0 DNŽ 122.568 27.293 80.804 24,4 109,4 RH 4.284.889 896.605 1.031.373 24,1 115,0 Izvor: Popis stanovništva 2011.
9
Tablica 21. Obrazovna struktura stanovništva LAG-a Neretva Udio stanovništva Broj Udio obrazovanog Udio VSŠ i VSS bez škole ili s stanovništva stanovništva u obrazovanog JLS osnovnom školom u starog 15 i stanovništvu starom 15 stanovništva u stan. starijem od 15 više godina i više godina stanovništvu starijem godina od 15 godina Grad Metković 11.634 22,1% 64,7% 11,1% Grad Opuzen 2.676 26,2% 59,9% 10,7% Grad Ploče 8.705 21,2% 64,9% 13,1% Općina Kula Norinska 1.488 22,1% 49,5% 4,7% Općina Pojezerje 1.004 32,7% 36,7% 2,5% Općina Slivno 1.696 21,3% 50,2% 8,1% Općina Zažablje 741 26,5% 42,1% 2,3% Ukupno LAG 27.944 22,7% 61,0% 10,6% DNŽ 100.403 21,0% 65,1% 14,0% Izvor: Županijska razvojna strategija DNŽ, 2016.-2020.
10
PRILOG 3 Usklađenost LRS s tipovima operacijama, prioritetima, fokus područjima i potrebama PRR te horizontalnim ciljevima
STRATEŠKI CILJ 1 : RAZVOJ KONKURENTNE, TRŽIŠNO ORIJENTIRANE I ODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
PROGRAM RURALNOG LOKALNA RAZVOJNA POPREČNI CILJEVI STRATEGIJA RAZVOJA
FOKUS KLIMATSKE CILJEVI PRIORITETI MJERA TO PRIORITET OKOLINA INOVACIJE PODRUČJE POTREBE PROMJENE 1. 1.1. 1.1.1. 6.3.1. 2 2A
Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja X X X
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom sa ciljem razvoja, primjene i širenja
inovacija X X X
Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i izmjena strukture
poljoprivredne proizvodnje X X X
Potreba 07. Povećanje konkurentnosti sektora prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda X X X
Potreba 08. Komasacija poljoprivrednog i okrupnjavanje šumskog zemljišta X X
Potreba 09. Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i šumarstvu X
Potreba 10. Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim promjenama X X
Potreba 20. Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora X X X
Potreba 21. Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta X
Potreba 23. Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima X X X
STRATEŠKI CILJ 2 : JAČANJE DIVRZIFIKACIJE GOSPODARSTVA
LOKALNA RAZVOJNA PROGRAM RURALNOG POPREČNI CILJEVI STRATEGIJA RAZVOJA
FOKUS CILJEVI PRIORITETI MJERA TO PRIORITET POTREBE OKOLINA KLIMATSKE INOVACIJE PODRUČJE PROMJENE 2. 2.1. 2.1.1. 6.4.1. 6 6A Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i preradi drvaLOKALNA X X X
Potreba 20. Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora X X X
Potreba 23. Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima X X X
2.1.2. 8.5.2. 4 P4 Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja (4A, 4B i 4C) X X X
Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom sa ciljem razvoja, primjene i širenja inovacija (4A, 4B i X X X 4C)
Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika (4A, 4B i 4C) X X
Potreba 10. Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim promjenama (4B X X
Potreba 14. Sprječavanje erozije tla te povećanje plodnosti tla i organske materije u tlu (4C) X X
Potreba 15. Održavanje kvalitete vode, tla i zraka (4B I 4C) X X
Potreba 16. Očuvanje krajobraza i bioraznolikosti (4A) X X
Potreba 17. Održavanje kontinuiteta poljoprivredne proizvodnje u područjima s prirodnim ili specifičnim ograničenjima za X X poljoprivredu (4A)
Potreba 18. Obnova šumskih površina konverzijom i sadnjom biljaka (4A, 4B i 4C) X X
11
STRATEŠKI CILJ 3 : POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVLJENJA, ZAŠTITE OKOLIŠA I JAČANJE ULOGE LAG-a
LOKALNA RAZVOJNA PROGRAM RURALNOG POPREČNI CILJEVI STRATEGIJA RAZVOJA
FOKUS CILJEVI PRIORITETI MJERA TO PRIORITET POTREBE OKOLINA KLIMATSKE INOVACIJE PODRUČJE PROMJENE 3. 3.1. 3.1.1. 7.4.1. 6 6B Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i izmjena structure poljoprivredne proizvodnje X X X
Potreba 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa X X X
Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, društvene, prometne i turističke infrastrukture X X
Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo X X
3.2. 3.2.1. 19.3.1. 6 6B Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje X X X
Potreba 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa X X X
Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, društvene, prometne i turističke infrastrukture X X
Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo X X
3.2.2. 19.3.2. 6 6B
Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje X X X
Potreba 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa X X X
Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, društvene, prometne i turističke infrastrukture X X
Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo X X 3.2.3. 19.4.1. 6 6B Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje X X X
Potreba 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa X X X
Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, društvene, prometne i turističke infrastrukture X X
Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo X X
12
PRILOG 4 Izvješće LAG-a Neretva o provedenom upitniku u svrhu izmjene Lokalne razvojne strategije LAG-a Neretva
13
PRILOG 5 Zapisnik sa sastanka Radne skupine u svrhu izmjene Lokalne razvojne strategije LAG-a Neretva 2014.-2020.
14
15
PRILOG 6 Zapisnik sa radnog sastanka za izmjenu Lokalne razvojne strategije LAG-a Neretva 2014.-2020.
16
17
18