Generalni Urbanistički Plan Grada Zagreba Izmjene I Dopune 2016

GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Ulica Republike Austrije 18, Zagreb

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Ulica Republike Austrije 18_10 000 Zagreb_www.zzpugz.hr

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA IZMJENE I DOPUNE 2016.

TEKSTUALNI DIO PLANA KNJIGA IIB – OSTALI OBVEZNI PRILOZI

SVIBANJ, 2016. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

GRAD ZAGREB GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA – IZMJENE I DOPUNE 2015. KNJIGA IIB – OSTALI OBVEZNI PRILOZI Odluka o izradi Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 24/13, 08/15, 15/15) Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 9/16 ) Javna rasprava objavljena je: 6. lipnja 2014. Javni uvid održan je : od 16. lipnja 2014. do 30. lipnja 2015. Ponovna javna rasprava objavljena je: 26. prosinca 2015. Ponovni javni uvid održan je: od 12. siječnja 2016. do 26. siječnja 2016. Nositelj izrade Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet do 28. ožujka 2016.: Trg Stjepana Radića 1, Zagreb Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave do lipnja 2014.: graditeljstvo, komunalne poslove i promet Margareta Spajić, dipl.ing.arh. Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave u siječnju 2016.:

______Mr.sc.Dinko Bilić, dipl.oec. Ankica Pavlović, dipl.ing.arh. Nositelj izrade Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada od 29. ožujka 2016.: Republike Austrije 18, Zagreb Pečat Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada do 6.6.2016.: p.o. gradonačelnika Grada Zagreba pomoćnica pročelnika Jadranka Veselić Bruvo, dipl.ing.arh. Pročelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada

______p.o. gradonačelnika Grada Zagreba pomoćnik pročelnika M.P. mr.sc. Darko Šiško, dipl.ing.geod. Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

______Ankica Pavlović, dipl.ing.arh. Stručni izrađivač: Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Republike Austrije 18, Zagreb Pečat pravne osobe koja je izradila Plan: Odgovorna osoba izrađivača Plana: Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba do 31. ožujka 2016.: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

Vršitelj dužnosti ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba od 8. travnja 2016.:

M.P. ______Ivica Rovis, dipl.iur. Odgovorni voditelj izrade Izmjena i dopuna plana do 15. siječnja 2014.: Nives Mornar, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade Izmjena i dopuna plana do 20. srpnja 2015.: Mirela Bokulić Zubac, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade Izmjena i dopuna plana do 9. svibnja 2016.: Nives Mornar, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj izrade Izmjena i dopuna plana od 10. svibnja 2016.:

______M.P. Sanja Šerbetić Tunjić, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi Izmjena i dopuna Plana: Dragica Barešić, dipl.ing.arh. Boris Gregurić, dipl.ing.arh. Jasmina Doko, dipl.ing.agr. Lidija Sekol, dipl.ing.arh. Mirela Bokulić Zubac, dipl.ing.arh. Ivan Lončarić, prof.geog. i pov. Vladimir Ninić, dipl.ing.građ. Jasmina Sirovec Vanić, dipl.ing.arh. Marija Brković, bacc.oec. Dubravka – Petra Lubin, dipl.ing.arh. Larisa Nukić Sabina Pavlić, dipl.ing.arh. Maja Bubrić, građ.teh. Tomislav Mamić Alen Pažur, mag.geog. Sanja Šerbetić Tunjić, dipl.ing.arh. Martina Čavlović, dipl.iur. Katica Mihanović, dipl.ing.šum. Zoran Radovčić, dipl.oec. Dubravko Širola, dipl.ing.prom. Ivica Fanjek, dipl.ing.arh. Nives Mornar, dipl.ing.arh. Ana - Marija Rajčić, dipl.ing.arh. Dubravka Žic, dipl.ing.arh.

Geoinformatička obrada: Zavod za fotogrametriju d.d. Urbanistica d.o.o. Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Pečat Gradske skupštine Grada Zagreba: Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba:

M.P. ______Dr.sc. Andrija Mikulić Istovjetnost ovih Izmjena i dopuna Plana s Izvornikom ovjerava: Pečat nadležnog tijela:

______M.P. p.o. gradonačelnika Grada Zagreba pomoćnik pročelnika mr.sc. Darko Šiško, dipl.ing.geod.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 3 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

SADRŢAJ

1. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

2. Izvješće o prethodnoj raspravi

3. Izvješće o javnoj raspravi

4. Izvješće o ponovnoj javnoj raspravi

5. Mišljenja na nacrt konačnog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba

6. Evidencija postupka izrade i donošenja izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba

7. Saţetak za javnost

8. Sluţbeni glasnik

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 4 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

1. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 5 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

1. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

- Zakon o prostornom ureĎenju i gradnji, NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12 - Zakon o prostornom ureĎenju NN 153/13 - Zakon o gradnji NN 153/13 - Zakon o graĎevinskoj inspekciji NN153/13 - Zakon o postupanju s nezakonito izgraĎenim zgradama NN 86/12 i 143/13 - Pravilnik o jednostavnim graĎevinama i radovima NN 79/14, NN 41/15 - Pravilnik o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, NN 106/98, 39/04, 45/04-ispravak, 163/04, 9/11 - Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07, 80/13, 78/15 - Zakon o zaštiti zraka, NN 130/11, 47/14 - Zakon o odrţivom gospodarenju otpadom, NN 94/13 - Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, NN 114/11 - Zakon o zaštiti prirode, NN 80/13 - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14 - Zakon o zaštiti od buke, NN 30/09, 55/13, 153/13 - Zakon o zaštiti od poţara, NN 92/10 - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN 108/95 i 56/10 - Zakon o zaštiti i spašavanju, NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10 - Zakon o policiji, NN 34/11, 55/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33,15 - Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda NN 73/97 - Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 109/95 – uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15 - Zakon o cestama, NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 - Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/ 14 - Zakon o vodama, NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14 - Zakon o trţištu toplinske energije NN 80/13, 14/14, 102/14 - Pravilnik o osiguranju pristupačnosti graĎevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN 151/05, 61/07 i 78/13 - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08, 67/09, 61/14 - Uredba o proglašenju ekološke mreţe, NN 109/07, 109/07 - Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, NN 64/08 - Uredba o informiranju i sudjelovanju zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, NN 64/08 - Odluka o razvrstavanju javnih cesta u drţavne ceste, ţupanijske ceste i lokalne ceste, NN 54/08, 122/08, 13/09, 104/09, 123/09 i 17/10 - Uredba o klasifikaciji voda, NN 77/98 i 137/08 - Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 94/08 - Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja, NN 105/99 - Pravilnik o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu, NN 183/04 - Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture, NN 88/01 - Pravilnik o načinu izrade i sadrţaju karata buke i akcijskih planova, NN 05/07 - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 6 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

145/04 - Pravilnik o kriterijima za odreĎivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, NN 02/91 - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureĎivanju prostora, SL 29/83, 36/85 i 42/86, koji se primjenjuje temeljem članka 349. Zakona o prostornom ureĎenju i gradnji, NN 76/07 i 38/09 - Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva, NN 47/06 - Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju zaklona, SL 31/75, koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o normizaciji, NN 163/03 - Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa, SL 55/83, koji se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o normizaciji, NN 163/03 - Pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup, NN 98/01 - Zakon o eksplozivnim tvarima, NN 178/04, 109/07, 67/08 i 144/10 - Pravilnik o graĎevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete graĎenja glede zaštite od poţara, NN 25/94 - Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara, NN 08/06 - Pravilnik o izradi procjene ugroţenosti od poţara i tehnološke eksplozije, NN 35/94, 110/05 i 28/10 - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina, SL 24/71, koji se primjenjuje temeljem članka 26. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN 108/95 - Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u prostorima ugroţenim eksplozivnom atmosferom, NN 123/05 - Pravilnik o posebnim uvjetima za proizvodnju, smještaj i promet oruţja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oruţja te voĎenje civilnih strelišta, NN 69/08 - Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, NN 93/98 i 116/07 - Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnosnih puteva i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata (smjernice NFPA 101) - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od poţara i eksplozija, SL 24/87 - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od poţara, SL 7/84, koji se primjenjuje temeljem čl. 39. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, NN 20/10 - Pravilnik o tehničkom nadzoru električnih postrojenja instalacija i ureĎaja namijenjenih za rad u prostorima ugroţenim eksplozivnom atmosferom, NN 69/98, 141/03 - Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu, NN 117/07 - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, NN 35/94, 55/94 i 142/03 - Pravilnik o zapaljivim tekućinama, NN 54/99 - Pravilnik o zaštiti od poţara ugostiteljskih objekata, NN 100/99 - Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične ventilacije i klimatizacije zgrada, NN 03/07 - Tehnički propis za dimnjake u graĎevinama, NN 03/07 - Drţavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, norme HRN DIN 4102 (broj 1 do 4 iz 1996. godine) za otpornost nosivih konstrukcija i graĎevinskih elemenata prema poţaru

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 7 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

2. Izvješće o prethodnoj raspravi

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 7

R E P U B L I K A H R V A T S KA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET

KLASA: 350-07/12-02/323 URBROJ: 251-13-62/01-001-14-326 Zagreb, 28. veljače 2014.

IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI u tijeku izrade Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba

Gradska skupština Grada Zagreba je na 9. sjednici održanoj 28. studenog 2013. godine donijela Odluku o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 24/13).

Na temelju članka 82. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13; u daljnjem tekstu: Zakon), Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kao nositelj izrade izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Plan), obavijestio je javnost o izradi izmjena i dopuna Plana oglasima u Večernjem listu i Jutarnjem listu od 16. prosinca 2013. te na web-stranici Grada Zagreba. (prilog 01)

Temeljem članka 79. Zakona, uz dostavu Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana, nositelj izrade zatražio je dopisom KLASA: 350-07/12-02/323 URBROJ: 251-13-60/01-13-163 od 9. prosinca 2013. godine, dostavu zahtjeva (podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata) za izradu izmjena i dopuna Plana od tijela i pravnih osoba iz članka 79. Zakona, odnosno iz članka 10. Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana. (prilog 02)

U međuvremenu, dana 1. siječnja 2014. godine, stupio je na snagu novi Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13). Člankom 188. prijelaznih i završnih odredbi tog zakona propisano je da se postupci izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju dovršavaju po odredbama tog Zakona i propisa donesenih temeljem tog Zakona, ukoliko nije drugačije propisano.

SEKTOR ZA POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA TEL . (01) 610-1844 FAX . (01) 610-1799 ADRESA . Ulica Republike Austrije 18 . 10000 Zagreb

Slijedom toga, na temelju članka 83. Zakona, u svrhu pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usaglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, u tijeku izrade Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Plana u razdoblju od 15. do 29. siječnja 2014. godine, nositelj izrade proveo je prethodnu raspravu.

Nositelj izrade obavijestio je javnost o prethodnoj raspravi oglasima u Večernjem listu i Jutarnjem listu od 15. siječnja 2014. godine te na web-stranici Grada Zagreba. (prilog 03)

Nositelj izrade je dopisom KLASA: 350-07/12-02/323 URBROJ: 251-13-62/1-001-14-216 od 13. siječnja 2014. godine, obavijestio o provođenju prethodne rasprave nadležna tijela i osobe iz članka 79. Zakona, odnosno članka 10. Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana. (prilog 04)

Dopisom KLASA: 350-01/14-0003/12 URBROJ: 251-02-01-14-1 od 15. siječnja 2014. godine, gradonačelnik Grada Zagreba, pozvao je trgovačka društva koja obavljanjem svoje djelatnosti doprinose gospodarskom potencijalu Grada Zagreba da putem Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo najkasnije do 10. veljače 2014. godine dostave svoje prijedloge za izmjene i dopune Plana. (prilog 05)

U tijeku trajanja prethodne rasprave, u užem krugu sudionika, održano je 8 radnih sastanaka prema tematskim cjelinama koje su proizašle iz analize programskih polazišta i ciljeva određenih člankom 6. Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana. O tim sastancima, nositelj izrade je vodio službene bilješke koje su prilog ovog Izvješća. (prilog 06)

Rasprava o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu izmjena i dopuna Plana, održana je u utorak 28. siječnja 2014. godine s početkom u 10:30 sati, u prostorijama Gradske uprave Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, III. kat, dvorana 372. O glavnoj raspravi, nositelj izrade je vodio zapisnik koji je sastavni dio ovog Izvješća. (prilog 07)

Tijela i osobe koji su pozvani sudjelovati u prethodnoj raspravi, bili su dužni nositelju izrade dostaviti pisana mišljenja, smjernice i preporuke o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu izmjena i dopuna Plana, do 13. veljače 2014. godine.

Popis sudionika koji su dostavili zahtjeve (podatke, planske smjernice i propisane dokumente) za izradu izmjena i dopuna Plana te popis sudionika koji su u prethodnoj raspravi sudjelovali dostavom mišljenja, smjernica i preporuka o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu izmjena i dopuna Plana, zajedno sa sažetkom podneska sastavni je dio ovog Izvješća. (prilog 08)

Tako pristigle zahtjeve (podatke, planske smjernice i propisane dokumente) za izradu izmjena i dopuna Plana te u prethodnoj raspravi pristigla mišljenja, smjernice i preporuke o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu izmjena i dopuna Plana, obradio je stručni izrađivač Plana Zavod za prostorno 2 uređenje Grada Zagreba te izradio Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba koji se uz Izvješće o prethodnoj raspravi dostavlja gradonačelniku Grada Zagreba kako bi utvrdio Prijedlog izmjena i dopuna Plana za javnu raspravu.

U privitku: (01) objava Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana u sredstvima javnog priopćavanja (02) dostava Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana s pozivom na dostavu zahtjeva (03) objava prethodne rasprave u sredstvima javnog priopćavanja (04) dostava obavijesti o provođenju prethodne rasprave (05) poziv gradonačelnika gospodarstvenicima (06) službene bilješke sa sastanaka održanih u tijeku prethodne rasprave (07) zapisnik sa rasprave o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu izmjena i dopuna Plana (08) popis zahtjeva pristiglih na Odluku o izradi izmjena i dopuna Plana te mišljenja, smjernica i preporuka pristiglih u prethodnoj raspravi (09) tablični prikaz obrađenih zahtjeva pristiglih na Odluku o izradi izmjena i dopuna Plana te obrađenih mišljenja, smjernica i preporuka pristiglih u prethodnoj raspravi

Pripremila i obradila: Margareta Spajić, dipl.ing.arh.

PROČELNIK mr.sc. Dinko Bilić, dipl.oec.

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

- PRILOG CD -

GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Ulica Republike Austrije 18_10 000 Zagreb_www.zzpugz.hr GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA IZMJENE I DOPUNE 2016. TEKSTUALNI DIO PLANA KNJIGA IIB-OBVEZNI PRILOZI PRETHODNA RASPRAVA _ 15. - 29. siječnja 2014.

2. Izvješće o prethodnoj raspravi

(Prilog 1) Objava Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana u sredstvima javnog priopćavanja (Prilog 2) Dostava Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana s pozivom na dostavu zahtjeva (Prilog 3) Objava prethodne rasprave u sredstvima javnog priopćavanja (Prilog 4) Dostava obavijesti o provoĎenju prethodne rasprave (Prilog 5) Poziv gradonačelnika gospodarstvenicima (Prilog 6) Službene bilješke sa sastanaka održanih u tijeku prethodne rasprave (Prilog 7) Zapisnik sa rasprave o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, ureĎenje i oblikovanje prostora u obuhvatu izmjena i dopuna Plana (Prilog 8) Popis i preslike zahtjeva pristiglih na Odluku o izradi izmjena i dopuna Plana te mišljenja, smjernica i preporuka pristiglih u prethodnoj raspravi (Prilog 9) Tablični prikaz i preslike obraĎenih zahtjeva pristiglih na Odluku o izradi izmjena i dopuna Plana te obraĎenih mišljenja, smjernica i preporuka pristiglih u prethodnoj raspravi

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

3. Izvješće o javnoj raspravi

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 8

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET

KLASA: 350-07/11-002/323 URBROJ: 251-13-62/001-15-729 Zagreb, 17. prosinca 2015.

IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI o Prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba

Gradonačelnik Grada Zagreba utvrdio je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Prijedlog izmjena i dopuna Plana) i donio Zaključak o njegovom upućivanju u javnu raspravu (Službeni glasnik Grada Zagreba 12/14 od 6. lipnja 2014. godine) u trajanju od 15 dana, počevši od 16. do 30. lipnja 2014. godine. Na temelju članka 86. Zakona o prostornom ureĎenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12; u daljnjem tekstu: Zakon), Gradski ured za prostorno ureĎenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kao nositelj izrade, objavio je javnu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Plana oglasom u Službenom glasniku Grada Zagreba 12/14 od 6. lipnja 2014. godine, oglasima u Jutarnjem listu, Večernjem listu i 24 sata od 7. lipnja 2014. godine te objavom na web-stranicama Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĎenja. Na temelju članka 87. Zakona, nositelj izrade je dopisom KLASA: 350-07/12-02/323 URBROJ: 251-13-62/001-14-373 od 6. lipnja 2014. godine, tijelima i osobama koja su dala zahtjeve za izradu izmjena i dopuna Plana, tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, gradskim upravnim tijelima koja su osigurala podatke i dokumente iz svog djelokruga za potrebe izrade izmjena i dopuna Plana te gradskim četvrtima unutar čijih administrativnih granica je smješten obuhvat izmjena i dopuna Plana, dostavio posebnu obavijest o javnoj raspravi. U tijeku trajanja javne rasprave Prijedlog izmjena i dopuna Plana zajedno sa knjigom primjedbi bio je izložen na javni uvid u predvorju zgrade gradske uprave na lokaciji Trg Stjepana Radića 1, radnim danom, subotom, nedjeljom i blagdanom od 8.30 do 16.00 sati. Za vrijeme trajanja javnog uvida, održano je javno izlaganje u utorak 24. lipnja 2014. godine s početkom u 17.00 sati u prostoru Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, u Zagrebu, o čemu je voĎen zapisnik.

SEKTOR ZA POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA ADRESA . Park Stara Trešnjevka 1 . 10000 Zagreb, TEL . (01) 658-5670, 658-5773 FAX . (01) 658-5847 Pisana očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Plana, graĎani, udruge, tijela mjesne samouprave i druge pravne osobe mogli su dostavljati nositelju izrade do 30. lipnja 2014. godine. U javnoj raspravi zaprimljeno je: - 2282 pojedinačna podneska raščlanjena u cca 4527 primjedbi - 76 podnesaka po posebnom pozivu raščlanjena na cca 500 primjedbi, 1708 zahtjeva za legalizaciju graĎevina (podaci o imenu i prezimenu i katastarskoj čestici podnositelja), od kojih se 1439 odnosi na prostor obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, i 134 Potvrde izdane u postupku legalizacije - Pet primjedbi je pristiglo izvan roka. 27. ožujka 2015. godine izraĎen je ovjeren Nacrt prijedloga plana za ponovnu javnu raspravu. 7. svibnja 2015. godine na 26. sjednici Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog gradonačelnika donosi Odluku o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sl.gl. 8/15) kojom se briše obveza cjelovite Programsko- prostorne studije rekonstrukcije i prometnog sustava središta grada Zagreba. Temeljem nove Odluke dostavljena je izmijenjena Konzervatorska podloga - opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, 2015) i Stručna podloga za utvrĎivanje opravdanosti izgradnje javnih garaža na prostoru najužeg gradskog središta grada Zagreba (Fakultet prometnih znanosti, 2015.). Uzevši u obzir odrednice navedenih elaborata izraĎen je nacrt prijedloga Plana za ponovnu javnu raspravu početkom lipnja 2015. godine. 16. srpnja 2015. godine na 30. sjednici Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog gradonačelnika donosi Odluku o izmjeni Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 15 od 20. srpnja 2015.) Navedenom su Odlukom opseg i sadržaj izmjena i dopuna plana ograničeni na rješavanje javnih potreba Grada, te projekata od interesa za grad i to: prometnih, infrastrukturnih i energetskih projekata uključivo projekte mobilne telefonije i antenskih prihvata, realizaciju Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu te preispitivanje mogućnosti ozakonjenja izgraĎenih zgrada. Preostala programska polazišta iz Odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba (Sl.gl. 24/13) kao i planska rješenja temeljena na navedenim polazištima (proizašla iz inicijativa za pokretanje izmjena i dopuna Plana, prethodne rasprave i javne rsprave) su brisana iz nacrta prijedloga Plana za ponovnu javnu raspravu jer više nisu tema ove izmjene i dopune Plana. Istovremeno, donošenjem odluke kojom je ograničen opseg i sadržaj izmjena i dopuna plana, donesena je i nova Odluka o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 15 od 20. srpnja 2015.) u kojoj su navedeni svi preostali ciljevi i programska polazišta koja su brisana iz Odluke o izmjeni Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 15 od 20. srpnja 2015.) Budući da je izmijenjena Odluka o izradi Plana, te se Prijedlog izmjena i dopuna Plana na temelju prihvaćenih očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi, promijenio na način odreĎen člankom 93. Zakona i budući da je prošlo šest mjeseci od završetka javne rasprave sukladno čl. 95. Zakona Prijedlog Plana potrebno je uputiti u ponovnu javnu raspravu. Primjedbe čije se prihvaćanje predlaže, ugraĎene su u Elaborat Prijedloga izmjena i dopuna Plana, a o svim djelomično prihvaćenim i neprihvaćenim očitovanjima, prijedlozima i primjedbama podnosiocima će, nakon utvrĎivanja Konačnog prijedloga izmjena i dopuna

SEKTOR ZA POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA ADRESA . Park Stara Trešnjevka 1 . 10000 Zagreb, TEL . (01) 658-5670, 658-5773 FAX . (01) 658-5847 Plana, a prije upućivanja Gradskoj skupštini Grada Zagreba na donošenje, biti dostavljena pisana obavijest. Popis sudionika u javnoj raspravi sa sažetkom podneska i stručnom obradom podneska u smislu prihvaćanja primjedbe te obrazloženjima za primjedbe koje se djelomično prihvaćaju ili ne prihvaćaju sastavni su dio ovog Izvješća.

Na ukupno 5027 primjedbi odgovoreno je na sljedeći način: prihvaća se 568 primjedbi 11 % djelomično se prihvaća 1223 primjedbi 25 % ne prihvaća se 3236 primjedbi 64 % UKUPNO 5027 primjedbi 100 %

Prethodno iskazanih 3236 ne prihvaćenih primjedbi ne prihvaćaju se iz slijedećih razloga: nije predmet ove Odluke 1515 primjedbi 47 % nije predmet ovog Plana 45 primjedbi 1 % nije potrebno prihvatiti jer je 49 primjedbi 2 % ugrađeno u NPP ne prihvaća se temeljem 1627 primjedbi 50 % stručnog stava UKUPNO 3236 primjedbi 100 %

Odgovorni voditelj u suradnji s Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet obradio je mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene u javnoj raspravi i pripremio ovo izvješće o javnoj raspravi.

U privitku: - Zaključak o utvrđivanju Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba te njegovom upućivanju u javnu raspravu - Oglas objave javne rasprave - Posebna obavijest o javnoj raspravi - Knjiga primjedbi - Zapisnik javnog izlaganja - Odluka o izmjenama Odluke izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba ( Službeni glasnik Grada Zagreba broj 8 od 8. svibnja 2015.) - Odluka o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba ( Službeni glasnik Grada Zagreba broj 15 od 20. srpnja 2015.) - Prijedlozi (Inicijative) za izmjene i dopune GUP-a grada Zagreba - Grafike prihvaćenih prijedloga (Incijativa) za izmjene i dopune GUP-a grada Zagreba – po posebnom pozivu - Grafike prihvaćenih prijedloga (Incijativa) za izmjene i dopune GUP-a grada Zagreba – pojedinačne inicijative - Očitovanja na Odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba, prethodni zahtjevi - Grafike prihvaćenih zahtjeva na Odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba – zahtjevi pristigli na Odluku o izradi - Grafike prihvaćenih zahtjeva na Odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba – zahtjevi pristigli u prethodnoj raspravi

SEKTOR ZA POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA ADRESA . Park Stara Trešnjevka 1 . 10000 Zagreb, TEL . (01) 658-5670, 658-5773 FAX . (01) 658-5847 - Grafike prihvaćenih zahtjeva na Odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba – gospodarstvenici - Grafike prihvaćenih zahtjeva na Odluku o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba – promet - Primjedbe iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – prema posebnoj obavijesti - Grafike prihvaćenih primjedbi iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – prema posebnoj obavijesti - Primjedbe iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – općenite primjedbe - Grafike prihvaćenih primjedbi iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – općenite primjedbe - Primjedbe iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – općenite primjedbe na članak 44. (postava antenskih prihvata na građevine) - Primjedbe iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – pojedinačne primjedbe po gradskim četvrtima - Grafike prihvaćenih primjedbi iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – pojedinačne primjedbe po gradskim četvrtima - Primjedbe iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – zahtjevi za donošenjem rješenja o izvedenom stanju po gradskim četvrtima - Grafike prihvaćenih primjedbi iz javne rasprave (16. do 30. lipnja 2014. godine) – zahtjevi za donošenjem rješenja o izvedenom stanju po gradskim četvrtima

PROČELNIK mr. sc. Dinko Bilić, dipl.oec.

SEKTOR ZA POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA ADRESA . Park Stara Trešnjevka 1 . 10000 Zagreb, TEL . (01) 658-5670, 658-5773 FAX . (01) 658-5847 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

- PRILOG CD -

GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

3. Izvješće o javnoj raspravi

(Prilog 1) Zaključak o utvrĎivanju Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba te njegovom upućivanju u javnu raspravu (Prilog 2) Oglas objave javne rasprave (Prilog 3) Posebna obavijest o javnoj raspravi (Prilog 4) Zapisnik javnog izlaganja (Prilog 5) PREZENTACIJA TIJEKOM JAVNOG IZLAGANJA GUP GRADA ZAGREBA – izmjene i dopune 2015., Zavod za prostorno ureĎenje grada Zagreba (Prilog 6) PREZENTACIJA TIJEKOM JAVNOG IZLAGANJA GUP GRADA ZAGREBA – izmjene i dopune 2015., Sektor za postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog ureĎenja (Prilog 7) Knjiga primjedbi (Prilog 8) Popis prisutnih tijekom javnog izlaganja (Prilog 9) Odluka o izmjenama Odluke izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba ( Službeni glasnik Grada Zagreba broj 8 od 8. svibnja 2015.) (Prilog 10) Odluka o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba ( Službeni glasnik Grada Zagreba broj 15 od 20. srpnja 2015 (Prilog 11) ObraĎene primjedbe zaprimljene u javnoj raspravi GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

4. Izvješće o ponovnoj javnoj raspravi

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 9

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

- PRILOG CD -

GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb

4. Izvješće o ponovnoj javnoj raspravi

(Prilog 1) Zaključak o utvrĎivanju Prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba te njegovom upućivanju u ponovnu javnu raspravu (Prilog 2) Oglas objave ponovne javne rasprave (Prilog 3) Posebna obavijest o ponovnoj javnoj raspravi (Prilog 4) Zapisnik javnog izlaganja (Prilog 5) PREZENTACIJA TIJEKOM JAVNOG IZLAGANJA GUP GRADA ZAGREBA – izmjene i dopune 2016.; Zavod za prostorno ureĎenje grada Zagreba (Prilog 6) PREZENTACIJA TIJEKOM JAVNOG IZLAGANJA GUP GRADA ZAGREBA – izmjene i dopune 2016.; Sektor za postupak izrade i donošenja prostornih planova (Prilog 7) Knjiga primjedbi (Prilog 8) Popis prisutnih tijekom javnog izlaganja (Prilog 9) Odluka o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 8 od 08. svibnja 2015.) (Prilog 10) Odluka o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 15 od 20. srpnja 2015.) (Prilog 11) ObraĎene primjedbe zaprimljene u ponovnoj javnoj raspravi GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

5. Mišljenja na nacrt konačnog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 10 REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI ZA VOD ZA ZASTITU SPOMENlKA KULTURE I PRJRODE

KLASA: 612-08/1 5-11 /22 URBROJ: 251 -18-01 -16-05 Zag reb, 24.05.2016. GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Ul. Republike Austrije 18 10 000 Zagreb

Predmet: Nacrt konacnog prijedloga lzmjena i dopuna GUP-a Grada Zagreba 2016. prethodna suglasnost

Veza: Klasa: 350-07/1 2-02/323, Urbr: 251-05-01-16-890

Na temelju clanka 6. stavka 1. tocke 9. i clanka 56. stavka 3. Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara (Narodne novine 69/99, 151/03, 157/03-ispr., 87/09, 88/10, 61/1, 25/1 2, 136/12, 157/13, 152/14 i 95/1 5 - Uredba o izmjenama Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara), na zahtjev Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, izdaje se

PRETHODNA SUGLASNOST

Nacrt konacnog prijedloga lzmjena i dopuna GUP-a Grada Zagreba 2016.g., sto ga je izradio Zavod za prostorno uredenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uredenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, sukladan je mjerama zastite kulturnih dobara, utvrdenih temeljem clanka 56. stavka 2. Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara u Konzervatorskoj podlozi, Opci i posebni uvjeti zastite i ocuvanja nepokretnih kulturnih dobara (Gradski zavod za zastitu spomenika kulture i prirode, izmjena i dopuna 2015. ).

S postovanjem,

Dostaviti: Naslovu 2. Evidencija, ovdje 3. Arhiva, ovdje REPUBL!Kf\ H F~VATSKA REPUBLIKA HRVATSKA G R A D Z l \ G R E B DRZA VNA UPRAV A ZA ZASTITU 1 SPASAVANJE 251 -05 Gra dski urad za stratagijsko pr laniranjo i azvoj Gra da j Primljeno: PODRUCNI URED ZA ZASTITU I SJ>ASAVANJE r5 -05- Z316 ZAGREB IKl asifikacijska omllk!l O~ } ed. KLASA: 350-02/12-01/22 l-~±ti?:.. .?J (2- ~ .JS" I J~ j Uru;1:tboni br oj URBROJ: 543-21-01-16-15 Pril. Vrij. ~4~ ·-:- ·~(0~ - b'35 -·---J / Zagreb, 24. svibnja 2016. ·- ·-----·------·--- - ._.J

GRAD ZAGREB Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

Zagreb, Utica Republike Austrije 18

PREDMET: Izmjene i dopune Generalnog urbanistickog plana grada Zagreba, suglasnost - daje se,

Veza: Vasa KLASA: 350-07/12-002/323, URBROJ: 251-05-01-16-887 od 23. svibnja 2016. godine.

Temeljem clanka 94. Zakona o prostornom uredenju i gradnji (, Narodne novine", broj 76/07, 38/09, 55111 , 90/ 11 , 50112, 55/12, 80/13 i 78/15.), clanka 12. podstavka 21. Zakona o sustavu civilne zastite (,Narodne novine", broj 82/ 15 .), Podrucni ured za zastitu i spasavanje Zagreb daje SUGLASNOST

na Nacrt konacnog prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanistickog plana grada Zagreba, koji je u odredbama za provodenje Plana obradio mjere zastite i spasavanja. Nacrtom predlozena rjesenja u skladu su sa Pravilnikom o mjerama zastite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uredivanju prostora (, Narodne novine", broj 29/83., 36/85. i 42/86.), te nasem prijedlogu KLASA: 350-02/12-01/22, URBROJ: 543- 21-01-16-13, od 7. sijecnja 2016. godine.

Suglasnost se izdaje radi usvajanja izmjena i dopuna Generalnog urbanistickog plana grada Zagreba po pitanju mjera zastite i spasavanja.

Dostaviti: - Naslovu, - pismohrana, GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

6. Evidencija postupka izrade i donošenja izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 11 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

Evidencija postupka izrade i donošenja izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba

ODLUKA O IZRADI Gradska skupština Grada Zagreba je na 9. sjednici odrţanoj 28. studenog 2013. godine donijela Odluku o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba 24/13).

OBAVIJEST JAVNOSTI O IZRADI IZMJENA I DOPUNA PLANA Oglasima u Večernjem listu i Jutarnjem listu od 16. prosinca 2013. te na web-stranici Grada Zagreba, nositelj izrade obavijestio je javnost o izradi Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba.

DOSTAVA ZAHTJEVA Temeljem članka 79. Zakona, uz dostavu Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana, nositelj izrade zatraţio je dopisom KLASA: 350-07/12-02/323 URBROJ: 251-13-60/01-13-163 od 9. prosinca 2013. godine, dostavu zahtjeva (podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata) za izradu izmjena i dopuna Plana od tijela i pravnih osoba iz članka 79. Zakona, odnosno iz članka 10. Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana.

OBAVIJEST JAVNOSTI O PRETHODNOJ RASPRAVI Oglasima u Večernjem listu i Jutarnjem listu od 15. siječnja 2014. godine, te na web-stranici Grada Zagreba, nositelj izrade obavijestio je javnost o prethodnoj raspravi u tijeku izrade Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba.

PRETHODNA RASPRAVA Nositelj izrade je dopisom KLASA: 350-07/12-02/323 URBROJ: 251-13-62/1-001-14-216 od 13. siječnja 2014. godine, obavijestio o provoĎenju prethodne rasprave nadleţna tijela i osobe iz članka 79. Zakona, odnosno članka 10. Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana. Dopisom KLASA: 350-01/14-0003/12, URBROJ: 251-02-01-14-1 od 15. siječnja 2014. godine, gradonačelnik Grada Zagreba, pozvao je trgovačka društva koja obavljanjem svoje djelatnosti doprinose gospodarskom potencijalu Grada Zagreba da putem Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo najkasnije do 10. veljače 2014. godine, dostave svoje prijedloge za izmjene i dopune Plana.

UTVRĐIVANJE PRIJEDLOGA PLANA ZA JAVNU RASPRAVU Gradonačelnik Grada Zagreba utvrdio je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba i donio Zaključak o njegovom upućivanju u javnu raspravu (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba 12/14 od 6. lipnja 2014. godine) u trajanju od 15 dana, počevši od 16. do 30. lipnja 2014. godine.

OBJAVA JAVNE RASPRAVE Na temelju članka 86. Zakona o prostornom ureĎenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12; u daljnjem tekstu: Zakon), Gradski ured za prostorno ureĎenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kao nositelj izrade, objavio je javnu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Plana oglasom u Sluţbenom glasniku Grada Zagreba 12/14 od 6. lipnja 2014. godine, oglasima u Jutarnjem listu, Večernjem listu i 24 sata od 7. lipnja 2014. godine te objavom na web- stranicama Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĎenja.

POSEBNA OBAVIJEST O JAVNOJ RASPRAVI Na temelju članka 87. Zakona, nositelj izrade je dopisom KLASA: 350-07/12-02/323, URBROJ: 251-13-

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 12 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

62/001-14-373 od 6. lipnja 2014. godine, tijelima i osobama koja su dala zahtjeve za izradu izmjena i dopuna Plana, tijelima drţavne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, gradskim upravnim tijelima koja su osigurala podatke i dokumente iz svog djelokruga za potrebe izrade izmjena i dopuna Plana te gradskoj četvrti unutar čijih administrativnih granica je smješten obuhvat izmjena i dopuna Plana, dostavio posebnu obavijest o javnoj raspravi.

JAVNA RASPRAVA U tijeku trajanja javne rasprave Prijedlog izmjena i dopuna Plana zajedno sa knjigom primjedbi bio je izloţen na javni uvid u predvorju zgrade gradske uprave na lokaciji Trg Stjepana Radića 1, radnim danom, subotom, nedjeljom i blagdanom od 8:30 do 16:00 sati. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Plana, graĎani, udruge, tijela mjesne samouprave i druge pravne osobe mogli su dostavljati nositelju izrade do 30. lipnja 2014. godine.

JAVNO IZLAGANJE Za vrijeme trajanja javnog uvida, odrţano je javno izlaganje u utorak 24. lipnja 2014. godine s početkom u 17:00 sati u prostoru Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27 u Zagrebu o čemu je voĎen zapisnik.

ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA

Odluka o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba 8/15)

7. svibnja 2015. godine na 26. sjednici Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog gradonačelnika donosi Odluku o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba 8/15) kojom se briše obveza cjelovite Programsko-prostorne studije rekonstrukcije i prometnog sustava središta grada Zagreba. Temeljem nove Odluke dostavljena je izmijenjena Konzervatorska podloga - opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, 2015) i Stručna podloga za utvrĎivanje opravdanosti izgradnje javnih garaţa na prostoru najuţeg gradskog središta grada Zagreba (Fakultet prometnih znanosti, 2015.). Uzevši u obzir odrednice navedenih elaborata izraĎen je nacrt prijedloga Plana za ponovnu javnu raspravu početkom lipnja 2015. godine.

Odluka o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba 15/15)

16. srpnja 2015. godine na 30. sjednici Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog gradonačelnika donosi Odluku o izmjeni Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba broj 15 od 20. srpnja 2015.) Navedenom su Odlukom opseg i sadrţaj izmjena i dopuna plana ograničeni na rješavanje javnih potreba Grada, te projekata od interesa za grad i to: prometnih, infrastrukturnih i energetskih projekata uključivo projekte mobilne telefonije i antenskih prihvata, realizaciju Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu te preispitivanje mogućnosti ozakonjenja izgraĎenih zgrada. Preostala programska polazišta iz Odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba 24/13) kao i planska rješenja temeljena na navedenim polazištima (proizašla iz inicijativa za pokretanje izmjena i dopuna Plana, prethodne rasprave i javne rasprave) su brisana iz nacrta prijedloga Plana za ponovnu javnu raspravu jer više nisu tema ove izmjene i dopune Plana.

UTVRĐIVANJE PRIJEDLOGA PLANA ZA PONOVNU JAVNU RASPRAVU Budući da je izmijenjena Odluka o izradi Plana, te se Prijedlog izmjena i dopuna Plana na temelju prihvaćenih očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi, promijenio na način odreĎen

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 13 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

člankom 93. Zakona i budući da je prošlo šest mjeseci od završetka javne rasprave sukladno čl. 95. Zakona Prijedlog Plana potrebno je uputiti u ponovnu javnu raspravu. Gradonačelnik Grada Zagreba utvrdio je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba i donio Zaključak o njegovom upućivanju u ponovnu javnu raspravu (Sluţbeni glasnik Grada Zagreba 26/15 od 23. prosinca 2015. godine) u trajanju od 15 dana, počevši od 12. do 26. siječnja 2016. godine.

OBJAVA PONOVNE JAVNE RASPRAVE Obavijest o ponovnoj javnoj raspravi objavljena je u Sluţbenom glasniku Grada Zagreba 26/15 od 23. prosinca 2015. godine, oglasima u Jutarnjem listu, Večernjem listu od 04. siječnja 2016. godine te objavom na web-stranicama Grada Zagreba i Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĎenja.

PONOVNA JAVNA RASPRAVA U tijeku trajanja ponovne javne rasprave od 12. do 26. siječnja 2016. godine Prijedlog izmjena i dopuna Plana bio je izloţen na javni uvid u predvorju zgrade gradske uprave na lokaciji Trg Stjepana Radića 1, Zagreb radnim danom od 8:30 do 16:30 sati. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog izmjena i dopuna Plana, graĎani, udruge, tijela mjesne samouprave i druge pravne osobe mogli su dostavljati nositelju izrade do 26. siječnja 2016. godine.

JAVNO IZLAGANJE U TIJEKU PONOVNE JAVNE RASPRAVE Za vrijeme trajanja javnog uvida, odrţano je javno izlaganje 12. siječnja 2016. godine s početkom u 17:00 sati u prostoru Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, u Zagrebu o čemu je voĎen zapisnik.

MIŠLJENJE NA NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA GENERALNOGA URBANISTIČKOG PLANA GRADA ZAGREBA

UTVRĐEN KONAČNI PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PLANA Gradonačelnik Grada Zagreba je 30. svibnja 2016. godine utvrdio Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba, te ga uputio Gradskoj skupštini Grada Zagreba na razmatranje i donošenje.

AMANDMANI NA UTVRĐEN KONAČNI PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PLANA DONOŠENJE ODLUKE Gradska skupština Grada Zagreba je 16. lipnja 2016. na 42. sjednici Skupštine donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba.

OBJAVA U SLUŢBENOM GLASNIKU Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba objavljena je u Sluţbenom glasniku Grada Zagreba broj 9/16, od 20. lipnja 2016.

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 14 GRAD ZAGREB GRADSKA SKUPŠTINA Gradski zastupnik Saša Molan

Zagreb 10. lipnja 2016.

GRADSKA SKUPŠTINA n/r PREDSJEDNIK dr. sc. Andrija Mikulić

Predlažem amandmane na temelju članka 101. stavka 2. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba (Službeni glasnik grada Zagreba 17/09, 6/13 i 7/14) na Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba kako slijedi:

AMANDMANI na Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba

Amandman I.

U Grafičkom dijelu Konačnog prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba na kartografskom prikazu 1) Korištenje i namjena prostora na listu ZG 43 mijenja se dio zone javne zelene površine (Z1) u zonu športske rekreacijske namjene – šport bez gradnje (R2) i to na k.č.br. dio 5333/1, dio 5250/5, 5333/3, 5333/4, 5333/5, 5333/6, 5332/1, 5332/2, 5331/1 i 5331/2 sve k.o. Rudeš.

Obrazloženje

Vijeće gradske četvrti Trešnjevka-jug uputilo je primjedbu u pisanom obliku u ponovljenoj javnoj raspravi od 12. do 26. siječnja 2016. koja nije bila prihvaćena uz obrazloženje da bi se time narušio jedan od osnovnih programskih polazišta i ciljeva, a to je očuvanje kontinuiteta i integriteta javnih zelenih površina. Do Izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba u 2013. predmetna se površina nalazila u zoni infrastrukturnih površina (IS). Vijeće je na toj površini planiralo gradnju otvorenih sportskih terena pa je potrebno u Konačnom prijedlogu planirati promjenu namjene. Tim više što se u predmetnom slučaju ne radi o javnom parku, gradskom parku šumi ili tematskom parku već o zapuštenoj površini prekrivenoj šljunkom i travom koju treba čim prije urediti.

Amandman II.

U Grafičkom dijelu Konačnog prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba na kartografskom prikazu 1) Korištenje i namjena prostora na listu ZG 43 mijenja se dio stambene zone (S) na način da se cijela k.č.br. 4847/1 k.o. Rudeš označi kao zona javne i društvene namjena (D). 2

Obrazloženje Vijeće gradske četvrti Trešnjevka-jug je dopisom od 14. kolovoza 2015. zatražilo proširenje zone javne i društvene namjene (D) na cijelu parcelu k.č.br. 4847/1 k.o. Rudeš te je u ponovljenoj javnoj raspravi od 12. do 26. siječnja 2016. zatražilo zadržavanje zone javne i društvene namjene (D) na predmetnoj parceli. Primjedba je prihvaćena , ali uz obrazloženje da se zadržava planska namjena prema važećem planu, a to je da je veći dio čestice u javnoj i društvenoj namjeni (D), a dio u stambenoj (S). S obzirom na to da je Vijeće u postupku davanja mišljenja tražilo da se cijela predmetna parcela označi kao zona javne i društvene namjene (D), potrebno je u grafičkom dijelu Konačnog prijedloga planirati promjenu namjene.

Amandman III.

U Grafičkom dijelu Konačnog prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba na kartografskom prikazu l) Korištenje i namjena prostora na listu ZG 43 mijenja se dio stambene zone (S) u zonu javne i društvene namjene (D) na način da se cijela k.č.br. 5921/1 k.o.Rudeš označi kao zona javne i društvene namjene (D).

Obrazloženje

Primjedbu je Vijeće gradske četvrti Trešnjevka-jug uputilo u ponovljenoj javnoj raspravi od 12. do 26. siječnja 2016., ali nije prihvaćena uz obrazloženje da se predmetna čestica k.č.br. 5921/1 k.o.Rudeš nalazi u zoni stambene namjene (S), urbanog pravila 1.6 Zaštita i uređenje dovršenih naselja, članak 63. Odluke. Prema toj koncepciji na traženoj lokaciji nije bila predviđena gradnja. U Konačnom prijedlogu traži se iznimka od urbanog pravila 1.6 jer Vijeće smatra da je predmetna parcela pogodna za gradnju društvenog doma Jarun. k.č.br. 484711 k.o. Rudeš

Približno mjerilo 1:500 Ukupna površina (mz) 558.16

Stanje evidencije katastra od prethodnog dana. Napomena: ovaj preslik ne može se koristiti kao dokument iz službene evidencije katastarskog operata ili Plana, ne može se koristiti za konačno određivanje prostornih odnosa među podacima, niti može zamijeniti bilo koji službeni akt. Datum ispisa: 6.6.20 16. k.č.br. 4847/1 k.o. Rudeš

Približno mjerilo l 500 l Ukupna površina (or) l 0

- ~ 6103/ l ~~ 5· 4916 / 2 -- 49'11/ 1 oO

4850 4851 / 1 \ 4853 --4917/ l l \ "'l

Približno mjerilo l :500 l Ukupna površina (or) l 0

\ · .. 4 ~ 18 \

4848

26/ 2

4847/1

Približno mjerilo l :500

Stanje evidencije katastra od prethodnog dana. Napomena: ovaj preslik ne može se koristiti kao dok\.unent iz službene evidencije katastarskog operata ili Plana, ne može se koristiti za konačno određivanje prostornih odnosa među podacima, niti može zamijeniti bilo koji službeni akt. Datum ispisa: 7.6.2016. Katastar k.č.br. 592111 k.o. Rudeš DD Jarun

Približno mjerilo l :2000

5927/1

Približno mjerilo 1:2000

® 5697/ 1

6415 5927/1 OMi) o !ml

o @@i

Približno mjerilo 1:2000

2 Ukupna povdina (m ) 4431.57

Namjena 2009. godine

- o~

'. ~ o~ l - ~ ·, / J'

·-- / l (

5329

4 / 2 / o !cl l A

..# g , 74/ l o .,~ ,o*

Približno mjerilo 1:1000

Namjena 2013. godine

5250/ 6 / "··

' ' ··...... 53at

5474/3 ' ,... ' ·....

5513 / l 5330/ 4 .5327 5327/ 1 Pribl i:lno mjenio 1:1000

o / ,,./ /.ll'l ...... :'-;. >o '··. ·-.. , '·-.. -. S258/ l ''~. -,_ ··. ~/ ,v Gllll ,/ 0- l 5339 / )

/ ®

5474/ 3 o8S .. ! /

- "' / ollil / 5513 / i 66_13 .·•· ...... 593 Približno mjerilo l : l 000

Ukupna površina (m1) 6766.3

......

.... .,;• -~ . . . . '. . ' .

. ... ~. . . .

' ' ,_

1-; • : r ··:, . '' : n ASA : 93S 06/20 1• ·02122 URBROJ: 2Sl·IS·2ii·20JJ·2 UI V~ "'"'· y,... ,., '" Zagreb, 1< •ijetaoj 2014 SITUACIJA NA KOPIJI KATASTRA M : 1000

IZVOD IZ KATASTARSKOG PLANA za katastarsk< česti ce broj 5333/1, 525015

l. l j

Obl't<~\()/h. l<. \c:nil• Oolh~ c;,'"'r-"' rrff'"''"-\ '1/1. t\h•,Ul\1\,, ohndu t'Xl

l LEGENDA : l~ obuhvat omake igrališta """' v == rubnJak i ograda igrali šta l

\ l l 1••

\"(" > 5333/2'• ~ -...... _e oso t\f <-· ~ ""·· (\,.../ ~ ' f'- IZGRADNJA SPORTSKOG -~ UL. BERNARDA VUKASA-''", "''"'l "" STIPANCICA U ZAGRE n'' ~- '> ----~--· ------/! ~~" - :' /',, / 'V l / ...... , ".""'-....:· ·v""""' 'v · ..... ,,~~ ',,, SffiJACIJA NA GEODETSKO~ ~~ /)'." .... ·-- "; ,, ·-- ~ '·, l l ;-v !;)<74/3 ' ' ,, l l'' ,, ~ ~~ GRAD ZAGREB GRADSKA ČETVRT TREŠNJEVKA -JUG VIJEĆE GRADSKE ČETVRTI

KLASA: 026-02/16-01/264 URBROJ: 251-06-02115-1.6-16 Zagreb, 8. lipnja 2016. GRAD ZAGREB STRUČNA SLUŽBA GRADONAČELNIKA

PREDMET: Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba - mišljenje Vijeća , dostavlja se

Vijeće Gradske četvrti Trešnjevka-jug u smislu članka 89. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/0 l - pročišćeni tekst, l 0/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, l 011 O, 4/13, 24113 i 2115) na Konačni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba daje sljedeće miš~enje:

l. Vijeće je zatražilo prenamjenu dijela zone javne zelene površine (Z l) u zonu sportsko rekreacijske namjene - sport bez gradnje (R2) (k.č.br. dio 5333/1, dio 5250/5, 5333/3, 5333/4, 5333/5, 5333/6, 533211, 5332/2, 533111 i 533112 sve k. o. Rudeš) prema situaciji kojom je planirana gradnja otvorenih sportskih terena za koje su izrađeni projekti (prilog: karta Geoportala s ucrtanim prijedlogom), obzirom da je na tom dijelu do posljednje izmjene i dopune GUP-a grada Zagreba predmetna površina bila u zoni površina infrastrukturnog sustava (IS) te je teren bio prekriven temeljima stare gradnje i šljunkom. 2. Proširenje namjene D -javna i društvena namjena na cijelu površinu parcele k.č.br. 484711 k.o. Rudeš zbog izgradnje Društvenog doma Gajevo. Naime, Vijeće je 14. kolovoza 2015. zatražilo proširenje zone javne i društvene namjene (D) na cijelu parcelu te je u ponovljenom mišljenju od 21. siječnja 2016. zatražilo zadržavanje zone javne i društvene namjene (D) na cijeloj parceli k.č.br. 484711 k.o. Rudeš. Kako ne bi došlo do nesporazuma želi se naglasiti da se traži da cijela parcela k.č.br. 484711 k.o. Rudeš bude u zoni javne i društvene namjene (D). 3. Prenamjena parcele k.č.br. 5921/1 k.o. Rudeš u zonu javne i društvene namjene (D) zbog gradnje društvenog doma Jarun- traži se iznimka od urbanog pravila 1.6. kako bi se mogla realizirati gradnja društvenog doma. • S poštovanjem,

Na znanje: l. Služba za mjesnu samoupravu

._.

GENERALNI URBANISTICKI PLAN GRADA ZAGREBA - IZMJENE I DOPUNE

PONOVNA JAVNA RASPRAVA12.01.2016. - 26.01.2016.

PRIMJEDBE PREMA POSEBNOJ OBAVIJESTI- tablica

KLASA:350-07 /12-002/323

ZAVOD ZA PROSTORNO UREDENJE GRADA ZAG REBA Svibanj, 2016. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA - Izmjene i dopune 2016. PONOVNA JAVNA RASPRAVA 12.01. 2016. - 26.01.2016. PRIMJEDBE PO POSEBNO POZIVU KLASA 350-07/12-02/323

D REDNI GRADSKA

E UPIT URUDŢBENI BROJ DATUM PODNOSITELJ SAŢETAK PRIJEDLOGA K.Ĉ.BR. K.O. KARTA OBRAZLOŢENJE R BROJ ĈETVRT GRADSKA ĈETVRT TREŠNJEVKA- dio 5333/1, dio Primjedba se ne prihvaća. JUG 25.01. 2. Prenamjena dijela zone javne zelene površine (Z1) u zonu športsko 9 Trešnjevka 5250/5, 2.Prema ĉl.6.Odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba jedno od osnovnih 244 23 2 251-19-20-16-770 VIJEĆE GRADSKE ĈETVRTI Rudeš ZG 43 2016. rekreacijske namjene - šport bez gradnje (R2) – jug 5333/3,4,5 i programskih polazišta i ciljeva je oĉuvanje kontinuiteta i integriteta javnih zelenih površina Park Stara Trešnjevka 2, Zagreb 6;5332/1 i 2 (javni park, gradske park šume, tematski park i tematske zone). GRADSKA ĈETVRT TREŠNJEVKA- JUG 4. Zadrţavanje zone javne i društvene namjene (D) na cijeloj Primjedba se prihvaća. 25.01. 9 Trešnjevka 246 23 4 251-19-20-16-770 VIJEĆE GRADSKE ĈETVRTI površini parcele zbog izgradnje društvenog doma Gajevo 4847/1 Rudeš ZG 43 4. Zadrţava se planska namjena prema vaţećem planu (veći dio ĉestice u 2016. – jug Park Stara Trešnjevka 2, Zagreb (izdana lokacijska dozvola) javnoj i društvenoj namjeni - D, a dio u stambenoj -S.

Primjedba se ne prihvaća. GRADSKA ĈETVRT TREŠNJEVKA- JUG 12. Predmetna ĉestica k.ĉ.br. 5921/1, k.o. Rudeš, nalazi se u zoni stambene namjene - S, 254 23 12 251-19-20-16-770 5921/1 Rudeš ZG 43 VIJEĆE GRADSKE ĈETVRTI Park 12. Prenamjena parcele u zonu javne i društvene namjene (D), jer je urbanog pravila 1.6. Zaštita i ureĊenje dovršenih naselja, ĉlanak 63. odluke. Radi se o Stara Trešnjevka 2, Zagreb pogodna za gradnju društvenog doma Jarun. dovršenom naselju u kojem je gradnja i rekonstrukcija u skladu s urbanom matricom i 25.01. 9 Trešnjevka tipologijom gradnje graĊevina izvedenih prema izvornoj koncepciji urbanistiĉkog rješenja po 2016. – jug kojem je zapoĉeta gradnja naselja, a prema toj koncepciji na traţenoj lokaciji nije bila predviĊena gradnja.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Svibanj 2016. 55 ZavOd 2a prOStOrno uredenJe Crada Zagreba REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB Datunl:23.06。 20■ 6。 cRADoNAdBrux Klasa:350¨ 0■ ′16‐ 0■ ノ02 ‐03Ⅲ 02‐ 04‐ ■6‐90 KLASA: 350-07 / 16-021264 ur.br:25■ Orao ied.:04 URBROJ: 25 | -03 -02-16-5 Zagreb, 14. 6.2016.

PREDSJEDNIK GRADSKE SKUPSTINE GRADA ZAGREBA

Gradonadelnik Grada Zagrebaje 30. svibnja 2016. utvrdio Konadni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba, te ga uputio Gradskoj skup5tini Grada Zagreba na razmatranje i dono5enje.

Izvjestitelji u ime gradonadelnika na sjednici Gradske skupStine na kojoj 6e se razmatrati Konadni prijedlog biti 6e Darko Si5ko, pomo6nik prodelnika Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Ivica Rovis, vr5itelj duZnosti ravnatelja Zavoda za prostorno uredenje Grada Zagreba.

ZAGREBA

メtTd電 ′‐ 諏ぶ O tome obavijest: 置 | l. Tajnica Gradske skup5tine Grada Zagreba 2. SluZba zarad Gradske skup5tine i radnih tijela 3. Gy{ski ured zastrategijsko planiranje i razvoj Grada AtZavod za prostorno uredenje Grada Zagreba I

ζ′ REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADONAё ELNIK

KLASA:350-07/16-02/264 URBROJ:251-03-02-16-11 Zagrcb,15.6 2016

PREDSJEDNIK GRADSKE SKUPSTINE GRADA ZAGREBA

Gradonadelnik Grada Zagreba je 30. svibnja 2016. utvrdio Konadni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donolenju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba, le ga uputio Gradskoj skup5tini Grada Zagreba na razmatranje i dono5enje.

U prilogu se dostavljaju odgovori Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Zavoda za prostomo uretlenje Grada Zagreba na upite, Sto ih je povodom rasprave o Konadnom prijedlogu odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba, postavio Odbor za za5titu okoliSa.

Priloga:2

O tome obavijest: l. Tajnica Gradske skupStine Grada Zagreba 2. Slulba za rad Gradske skupStine i radnih tijela 3. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada f. Zavod za prostomo uredenje Grada Zagreba L

ZAVOD ZA PROSTORNO UREDENJE GRADA ZAGMBA Ulica Republikc Austrle 18_10 000 Zagrcb_www.zzpugz.hr

Klasa:350-01/16-01/2 Urb珂 :251-470-01-16-86 Zagreb,15.lip珂 2016.

STRUCNA SLUZBA GRADONACELNIKA

n/r zamjenice proこ einika Dianore Kobie Luli` Trg Stiepana RadiCa l 10 000 Zagreb

Predmct:oё itovanJe Zavoda za prostomo uredette Grada Zagreba na pitanJa Odbora za zaStitu okoliSa vezana na Konaこ ni priiCd10g odluke o izmJenalna i dopunama Odluke o donoも cttu Gencralnoga urbanistに kog plana grada Zagrcba

Poも tovani,

dana 10.liptta 2016.zaprimili smo lz巧 cも 6e OdbOra za zaStitu okoliSa,kttim je OdbOr zatrazio da predlagatctt do 42.ゴ edniCe Gradske skupStine Grada Zagreba dostavi obrazlo老 ette kadrovskih pЮ ttena vrζ enih tiiekom pOStupka izttena i dOpuna Plana,na strani struё nog izradiv“ a Plana,odnosno Zavoda za prostomo urcdette Grada Zagreba.

Gospodin lvica Fattck,dipl.ing.arh。 ,je s 31.o老可kOm 2016.podnio na osobni z〔山lcV,a u skladu s ugovorom o radu,zamolbu za razttcも cttC duttnOsti ravnatctta ZavOda za prostomo uredettc Grada Zagrcba,Upravnom vtte6u ZavOda za prostomo uredette Grada Zagreba. Upravno vjcCc Zavoda za pЮ storllo uredette Grada Zagreba je na l.筍 cdniCi,31. o老可ka 2016.,jednoglasno prihvatilo zamolbu za razttcも ctte duttnOsti ravnatetta,te dOStavilo pr」 Cd10g za raztteSette ravnateua gradOnaё elniku Grada Zagreba. U skladu saこ lankom 26.stavkom 5.Zakona o prostomom uredcttu,gradonttelnik Grada Zagrcba jc nakon dob市 enc prethodne suglasnosti Ministarstva prostornog urede両 ai graditettstVa dOnio Zakuuこ ak O ratteSettu dttnOSti ravnattta ZaVOda za prostomo urcdcttc Grada Zagrcba,Zagrcb,Ul.Republike Austriie 18,sa 31.o芝可kOm 2016. Clankon1 44.stavkom 2.toこ kom l.Zakona o ustanovama(Narodnc novinc 76/93,29/97 -ispr.,47/99… ispr.i35/08),propiSano je daje nadl屹 no tjclo dttno razriieSiti ravn江釧a ako ravnateu saln zatrtti razゴ cSettC u Skladu s ugovorom o radnom odnosu.Stavkom 4.istog ёlanka propisano jc da Ce se u sluё au razttCもCtta ravnattta imenOvati vrgittt dttnOSti ravnatetta,a ustanova jc duを na raspisati n4jeё a Za ravnatetta u rOku Od 30 dana od dana imenovan」 a vrも itetta duttnOsti. Gradonaёclnik Grada Zagrcba,je 06.travtta 2016.,donio Zakttuё ak O imcnovattu

Zavod za prostomo uredette Grada Zagrcba,javna ustanova,Zagreb,Republike Austr」 C18 e― mail:zavod.prostomo.uredienieの zagreb.hr tel:610-1845,餞 :610‐ 1838 www.zZpugz.hr 1/2 vrSitelja duZnosti ravnatelja Zavodaza prostorno uredenje Grada Zagreba, sa 8. travnjem2016., do imenovanja ravnatelja po ponovljenom natjedaju, najduZe do godinu dana od dana imenovanja.

Za vrSitelja duZnosti ravnatelja Zavoda imenovan je gospodin Ivica Rovis, dipl.iur., koji je zaposlenik Zavoda za prostorno uredenje Grada Zagreba.

Upravno vijeie Zavoda za prostorno uredenje Grada Zagrebaje na 3. sjednici, 27. travnja 2016., donijelo Odluku o raspisivanju javnog natjedaja za imenovanje ravnatelja te zapodelo provedbu postupka zaizbor i imenovanje ravnatelja koji je u tijeku.

S poStovanjem

Zavod za prostomo uredette Grada Zagreba,javna ustanova,Zagrcb,Republike AustrJe 18

e‐ mail:zavod.prostomo.uredienieの zagreb.hr tcl:610-1845,散 :610-1838 www.zZpugz=hr 2/2 REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADONACELNIK

KLASA: 350-07 / l6-02/264 URBROJ: 25 l -03 -02-16-15 Zagreb, 15.6.2016.

PREDSJEDNIK GRADSKE SKUPSTINE GRADA ZAGREBA

Gradonadelnik Grada Zagreba je 30. svibnja 2016. utvrdio Konadni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba, te ga uputio Gradskoj skup5tini Grada Zagreba na razmatranje i dono5enje.

Gradonadelnik je 15. lipnja 2016. razmotrio amandmane na Konadni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba, ito ih je podnio gradski zastupnik SaSa Molan i donio ZakljuEak o oiitovanju na amandmane na KonaEni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donolenju Generalnoga urbanistiikog plana grada Zzgreba, Sto se dostavlja u prilogu.

Gradonadelnik je 15. lipnja 2016. donio Zakljuiak o amandmanima na Konaini prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistiikog plana grada Zagreba, Sto se dostavlja u prilogu.

Gradonadelnik predlaZe Gradskoj skupitini da razmotri Konadni prijedlog i donese Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistiikog plana grada Za,greba s amandmanima, kojipostaju sastavnim dijelom Kona6nog prijedloga odluke.

Priloga: 2

/,^... 1 U O tome obavijest: L Tajnica Gradske skup5tine Grada Zagreba 2. SluZba za rad Gradske skupStine i radnih tijela 3.pradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada y/. Zavod za prostomo uredenje Grada Zagreba

r/ Na temelju dlanka 56. todke L statuta Grada Zagreba (SluZbeni glasnik Grada Zagreba lglg9, 19101,20101 -prodisdenitekst, l0/04, 18/05,2/06, 18/06,7/09, 16109,25109, 10/10i 4/13) i dlanka 104. stavka 1. Poslovnika Gradske skupStine Grada Zagreba (SluZbeni glasnik Grada Zagreba l7109), gradonadelnik Grada Zagreba, 15. lipnja 2016., donosi

ZAKL.IU.AK o oiitovanju na amandmane na Konaini prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistiikog plana grada Zagreba

L Gradonadelnik Grada Zagreba je 30. svibnja 20[6. utvrdio Konadni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnog urbanistidkog plana grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Prijedlog odluke), te ga uputio Gradskoj skupstini Grada Zagreba na razmatranje i donoSenje.

II. Gradonadelnik Grada Zagreba razmotrio je amandmane na Prijedlog odluke Sto ih je podnio gradski zastupnik SaSa Molan, te se odituje kako slijedi:

AMANDMAN I.

U Grafidkom dijelu Konadnog prijedloga odluke o izmjenama idopunama Odluke o dono3enju generalnoga urbanistidkoga plana grada Zagreba na kartografskom prikazu 1) Kori5tenje i namjena prostora na listu ZG 43 mijenja se dio zone javne zelene povr5ine (21) u zonu Sportske rekeacijske namjene - Sport bez gradnje (R2) i to na k.d.br. dio 5333/1, dio 525015, 533313, 533314, 5333/5, 533316, 5332/1, 533212, 533lll i 533 l/2 sve k.o. Rude5.

Amandman se ne prihva6a.

ObrazloZenje:

Predmetne katastarske destice (dio 5333/1, dio 525015,533313,533314,533315,533316,533211, 533212, 533lll i 533112 sve k.o. RudeS) prema ka(ografskom prikazu l) KORISTENJE I NAMJENA PROSTORA nalaze se u zoni javnog parka-Zl. Prema kartografskom prikazu 4)UVJETI ZA KORISTENJE, UREDENJE I ZASTITU PROSTORA, 4a. urbana pravila za predmetno podrudje utvrdeno je urbano pravilo (1.6.) - Za5tita i uredenje dovr5enih naselja za koje se primjenjuju smjernice iz dlanka 63. Odluke o donoSenju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba. Naselje je izgradeno temeljem PUP-a Gajevo Stagli5ie iz 1977. g. (SluZbeni glasnik Grada Zagreba 17177, 26180 i 18/84). U skladu s pravilima urbanistidke struke, uvaZavajuii koncepciju urbanistidkog rje5enja naselja, na predmetnim katastarskim desticama planiran je park naselja. Sukladno tome, u postupku Izmjena i dopuna Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba iz 2013. prihvaiena je primjedba VGd Tresnjevka - jug da se na predmetnim desticama planira park. Nerealizirani sadrZaji mogu se dovr5iti u korist poveianog standarda stambenog susjedstva, bez moguinosti naknadne promjene sadrZaja. Sukladno dlanku 15. Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba unutar javnog parka moguie je uredenje rekeativnih povr5ina. AMANDMAN II.

U Grafidkom dijelu Konadnog prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donoSenju generalnoga urbanistidkoga ptana grada Zagreba na kartografskom prikazu l) Kori5tenje i namjena prostora na listu ZG 43 mijenja se dio stambene zone (S) na nadin da se cijela k.d.br. 484711k.o. RudeS oznali kao zona javne i dru5tvene namjena (D).

Amandman se ne prihvada.

ObrazloZenje:

U smislu pro5irenja zone stambene namjene S u zonu javne i dru5tvene namjene D za predmetnu k.d.br. 484711k.o. Rude5 u svrhu izgradnje dru5tvenog doma Gajevo Sto je vidljivo i iz primjedbe upuiene u ponovnoj javnoj raspravi, za napomenuti je da je izgradnja predmetne gradevine moguia sukladno vaLelem Planu, a Sto je vidljivo iz izdane lokacijske dozvole Klasa:UPiI-350- 05l2}l3-O}llll2, Urbroj:251-13-211103-2014-25 od 9.4-2014., kojom je omogudena izgradnia gradevine Mjesne samouprave Gajevo te je temeljem iste formirana gradevna parcela k.d.br. 484711 k.o. RudeS povr5ine 2431m' .

AMANDMAN III.

U grafidkom dijelu Konadnog prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju generalnoga urbanistidkoga plana grada Zagreba na kartografskom prikazu l) Kori5tenje i namjena prostora na listu ZG 43 mijenja se dio stambene zone (S) u zonu javne i dru5tvene namjene (D) na nadin da se cijela k.d.br. 592lll k.o. Rude5 oznadi kao zona javne i dru5tvene namjene (D).

Amandman se ne prihvaia.

ObrazloZenje:

Predmetna k.d.br. 5g7lll k.o. Rude5 prema kartografskom prikazu l) KORISTENJE I NAMJENA PROSTORA nalaze se u zoni stambene namjene S. Prema kartografskom prikazu 4) UVJETI ZA KORISTENJE, UREDENJE I ZASTITU PROSTORA, 4a. urbana pravila za predmetno podrudje utvrdeno je urbano pravilo (1.6.) - Za(tita i ureilenje dovr5enih naselja za koje se primjenjuju smjernice izdlanka 63. Odluke o dono5enju Generalnoga urbanistidkog plana grada Zagreba. U skladu s pravilima urbanistidke struke, uvaZavajuii koncepciju urbanistidkog rjeSenja naselja, PUP ,,Jarun" na predmetnoj katastarskoj destici planirana je veiim dijelom javna zelena povr5ina i manjim dijelom parkirali5te Sto smatramo urbanistidki dovr5enim prostorom te bi bilo kakva intervencija unutar tog prostora naru5ila osnovni koncept i sliku ulidnog poteza. III.Gradonaё cinik Grada Zagreba prcdlaを e Gradskoi skupSini Grada Zagrcba da ne prihvati amandmane iz toёke■ ovoga zakluё ka l doncse Odluku o izmicnama i dOpunalna Odluke o donoSettu Gcncrainoga urbanistiё kog plana grada Zagrcba u Pr」 cd10gu iz toё kc I. ovoga zaktuё ka.

KLASA:350-07/16‐ 02/264 URBROJ:251‐ 03-02‐ 16‐ 13 Zagrcb,1562016. ０「ヘ鍼・港

´ Na temelju dlanka 56. stavka l. todke 1. Statuta Grada Zagreba (SluZbeni glasnik Grada Zagreba 19199, 19/01,20101 - prodi56eni tekst, 10/04, 18105,2106, 18106,7109, 16109,25109, 10110,4113,24113 i2115) i dlanka 101. stavka 2. Poslovnika Gradske skup5tine Grada Zagreba (SluZbeni glasnik Grada Zagreba 17109,6/13 i7/14), gradonadelnik Grada Zagreba, 15. lipnja 2016., donosi

ZAKI^IUtAK o amandmanima na Konaini prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donolenju Generalnog urbanistiikog plana grada Zagreba

1. Gradonadelnik Grada Zagreba razmotrio je i utvrdio 30. svibnja 201 6. Konadni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnog urbanistidkog plana grada Zagreba. (u daljnjem tekstu: Konadni prijedlog odluke) 2. Gradonadelnik Grada Zagreba podnosi sljedeie amandmane na Konadni prijedlog odluke:

AMANDMAN I

U dlanku 12. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: ,,U alineji I 3. iza rijedi: ,,zone" todka se zamjenjuje todkom sa zarezom." Dosada5nji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.

AMANDMAN II

Clanak tS. mijenja se i glasi: ,,Clanak 27 . stavak 5. mijenja se i glasi: ,,Predikolske ustanove se grade kao jednoetaZne, dvoetaZne, iznimno kao troetaZne uz moguinost gradnje podzemte etabe. Iznimno, predSkolske ustanove mogu biti zasebne cjeline u okviru stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih gradevina i sportskih grailevina u visokokonsolidiranom prostoru, prema posebnim uvjetima nadleZnih javnopravnih tijela, te za koje je potrebno osigurati minimalno 15 m'z vanjskog prostora po djetetu na udaljenosti ne veioj od 100m.""

AMANDMAN III

ilanak 18. mijenja se i glasi: ,,dlanak 38. mijenja se i glasi: Generalnim urbanistidkim planom predvida se gradnja i uredenje osnovne ulidne mreZe, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura uskladen razvoj javnoga, pje5adkog i biciklistidkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postoje6e i formiranje nove mreZe javnih urbanih prostora. U planiranju, projektiranju, gradnji i uredenju trgova i ulidne mreZe osigurat 6e se propisane mjere zaStite okoliSa. Generalnim urbanistidkim planom predvida se gradnja i uredenje trgova kao vaZnih fokusa prometnih tokova, te ZariSta otvorenoga javnog urbanog prostora. Generalnim urbanistidkim planom predvida se gradnja mostova kao prometnih gradevina i kao gradevina iznimnog znadenja za formiranje identiteta grada na rijeci. Uz zadriavanje i rekonstrukciju postojeiih, Generalnim se urbanistidkim planom predvida gradnja deset novih mostova, od kojih Sest kolno-pje5adko-biciklistidkih, dva kolno- pjeSadka i dva pjeSadko-biciklistidka mosta. Pored navedenih, pje5adko-biciklistidke mostove moguie je graditi i na drugim lokacijama u skladu s lokalnim uvjetima. Osnovna uliina mreia Osnovna ulidna mreZa sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati pro5irenje postojede ulice Sirine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju Sirine, najmanje, 40,0 m, za nour glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 mi za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m. Iznimno, planirana Bliznedka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, Sirine koridora ili rezervacije pro5irenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske, produZena Vrapdanska i Skorpikova ulica uvr5tene su u kategoriju gradske avenije. U podsljemenskom podrudju (sjevemo od linije Aleja Bologne, Ilica, Vla5ka, Maksimirska, Avenija G. SuSka, Oporovedka) koridori novih ili rezervaciie za pro3irenje postojeiih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i uZi od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori vei postoje6ih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada. U pravilu, Sirina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3,25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m. Sva su raskiZja na gradskoj autocesti denivelirana. RaskiZja na drugim dijelovima osnovne ulidne mreZe mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopu3taju prostorne mogu6nosti. Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica. Osnovna ulidna mreZa ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA. 3a PTomet. Nove ulice Nove ulice ne mogu biti uZe od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne gradevine. Planirana slijepa ulica moZe biti najduZa dol80 m, uz uvjet da na kaju ima obvezno oketi5te za komunalna i druga vozila. Planirana pristupna cesta do gradevne destice je najmanje Sirine 5,5 m ako se koristi za kolni i pje5adki promet, s tim da je na$uLa 75 m i na nju se veZe najvi5e pet individualnih stambenih gradevina s najviSe po tri stana. Iznimno, planirana pristupna cesta do gradevne destice je najmanje Sirine 3,5 m ako se koristi za kolni i pjeSaiki promet i najmanje Sirine 1,5 m ako se koristi za pje5adki promet, s tim da je najduZa 50 m i na nju se mogu prikljuditi samo dvije individualne stambene gradevine s najvi5e po tri stana. Postojede ulice Postoje6im ulicama koje nisu u osnovnoj ulidnoj mreZi ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije proSirenja postojeie ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne povriine, iznimno,3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne gradevine. Omoguduje se rje5enje prikljudka gradevne destice na prometnu povrSinu prema postojedem stanju izvedenosli, uz rezewaciju pro5irenja postojede ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena Sirina u naravi nije manja od: 3,5 m za individualne stambene grailevine do 400 m2 GBP s najviSe tri stana; 5,5 m za ostale individualne i niske gradevine, osim gradevina u zonama G, I, Kl, K2; 9 m za visoke gradevine i gradevine u zonama G, I, Kl, K2. U ve6 izgradenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske linije ulice ne moZe biti manji od2,75 m od osi prometne povr5ine za dvosmjemi promet, odnosno I ,75 m za jednosmjemi promet. Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojeie pjeladke stube. Iznimno, kod postojedih slijepih ulica moZe se zadrZati postojela dtLina, te postoje6a iirina ako nije manja od 5,5 m. Mjere provedbe Na koridore ulica, koji su GUP-om grada Zagreba odredeni u izvornom mjerilu l:5000, preklapa se katastarska podloga u mjerilu 1:1000, pritom todnost i ogranidenja izvomog mjerila ostaju u pravilu nepromijenjeni. Koridori ulica odreduju nadelnu, ukupnu Sirinu i poloZaj javno prometne povr5ine, dok se njena funkcionalna Sirina, s rasporedom i Sirinama pojedinih dijelova ulidnog profila, definira prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadleZnog za promet. Ulice se mogu graditi etapno i po duZini i Sirini. Etapna Sirina ogranidavajuii je faktor za izgradnju gradevina i u odnosu na nju odgovarajuie se primjenjuju odredbe ove odluke koje odreduju maksimalnu visinu i kapacitet gradevina. Gradevna destica ulice moZe biti i Sira od koridora ulice, zbog prometno - tehnidkih uvjeta kao Sto su: formiranje raskriZja, prilaza raskriZju, autobusnih ugibalista, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Gradevna destica ulice moZe biti uZa od planiranog koridora ulice. Raspored povr5ina unutar profila ulice odredivat ie se na temelju potreba i moguinosti, te prema odredbama ove odluke. Osim trgova, ulidne mreZe, prometnih gradevina i povrSina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3a Promet omoguduje se gradnja i uretlenje i drugih trgova, ulidne mreZe te prometnih gradevina i povr5ina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uretlenja. Prigodom gradnje trgova, ulidne mreZe, prometnih gradevina i povrSina iz prethodnog stavka ovoga dlanka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donoSenja urbanistidkog plana uredenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 '30% povrSine od povr5ine obuhvata urbanistidkog plana uredenja tako da se osigura Sirenje mreZe gradskih trgova koji slijede glavne pje5adke putanje gradskog podrudja na udaljenostima u pravilu od 500 - 900m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje. Uredenje kolnih ulaza u blok, gradevinu, garaZe i parking osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i Sirine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugroZavanja sigumosti pjeSaka i biciklista arhitektonskim barijerama."

AMANDMAN IV

U dlanku 28. stavak 4. mijenja se i glasi: ,,U stavku 4. pod podnaslovom: ,,Krajobrazi", iza rijedi: ,,fuotok Cmomerec) s livadama" dodaje se rijed: ,,Mikuliii,". AMANDMAN V

U dlanku 33. stavak l. mijenja se i glasi: ,,U dlanku 60. stavku 3. pod podnaslovom: ,,a) u zoni stambene i mjeSovite namjene:" u alineji 14. rijedi: " u rekonstrukciji i gradnji nove grailevine umjesto postoje6e, postoje6a izgradenost gradevne destice, GBP ki i visina, ve6i od propisanih, mogu se zadfiati, ali bez pove6avanja;,, zamjenjuju se rijedima: ,,u rekonstrukciji i gradnji nove gradevine umjesto postojede, postojeia se izgradenost gradevne destice, GBP, k; i visina, ve6i od propisanih, mogu zadrzati, ali bez poveiavanja;"" Stavak 3. bri5e se. AMANDMAN VI

U dlanku 39. stavak 6. mijenja se i glasi: ,,U alineji 9. iza rijedi:,,kat" dodaje se zarez." AMANDMAN VII

U dlanku 41. stavak 1. mijenja se i glasi: ,,U dlanku 70. stavku 3. pod podnaslovom: ,,a) u zoni stambene i mjeSovite namjene:" u alineji 10. iza rijedi: ,,najmanje" dodaje se rijed: ,je"."

AMANDMAN VIII

U dlanku 42. stavak 3. mijenja se i glasi: ,,U stavku 4. pod podnaslovom: ,,b) u zoni javne i druStvene namjene:" ,t alineji 7 . iza rijedi: ,,natjedaju" dodaju se rijedi: ,,osim ako dlankom 99. ove odluke nije odredeno drugadije"."

AMANDMAN IX

U dlanku 43. iza stavka l. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: ,,U stavku 3. pod podnaslovom : ,,a) u zoni stambene i mjeSovite namjene:" na kaju alineje 14. todka sa zarezom zamjenjuje se todkom." Dosada5nji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi: ,,Alineja 15. bri5e se."

AMANDMAN X

U dlanku 44. iza stavka l. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: ,,U stavku 3. pod podnaslovom: ,,a) u zoni stambene i mje5ovite namjene:" na kaju alineje 15. todka sa zarezom zamjenjuje se todkom." DosadaSnji stavak 2. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi: ,,Alineja 16. briSe se." Dosada5nji stavak 3. postaje stavak 4.

AMANDMAN XI

U dlanku 45. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: ,,Na kaju alineje 22. todka sa zarezom zamjenjuje se todkom." Dosada5nji stavci od 3. do 5. postaju stavci od 4. do 6.

AMANDMAN XII

U dlanklr 61. stavku 2. rijedi: ,,stavku 12." zamjenjuju se rijedima: ,, stavku 8."

AMANDMAN XIII

dtanat OS. mijenja se i glasi: ,,Podnaslov iznad dlanka 99. mijenja se i glasi: ,,12,1, Obveza donolenja urbanistiikih planova ureilenja, provedbe javnih natjeiaja i izrade studija'(" ilanak 99. mijenja se i glasi: ,,Urbanistiiki planovi uredenja Obveza dono5enja urbanistidkih planova uretlenja odredena je urbanim pravilima ove odluke, a prema grafidkom prikazu 4. UVJETI ZA KORISTENJE, UREEENJE I ZASTITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostomog uredenja. Polazi5ta za izradtt, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage urbanistidkih planova uredenja izraduje Zavod za prostomo uredenje Grada Zagreba. Programske smjemice za izradu urbanistidkih planova uredenja iz dlanaka 82. i 83. ove odluke su usmjeravajuie. Na zahvate u prostoru u zaStiienim dijelovima prirode i na kultumim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuie odredbe iz todke 9. MJERE OCUVANJA I ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke. U svrhu sanacije i urbane obnove podrudja zahvaienih nezakonitom gradnjom mogu se izradivati urbanistidki planovi uredenja i kada to nije propisano ovom odlukom.

Javni natjeiaji Na grafidkom prikazu 4. UVJETI ZA KORISTENJE, UREDENJE I ZASTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uredenja, oznadeni su prostori za koje je obvezan javni natjedaj. Radi dobivanja Sto kvalitetnijih rje5enja za uredenje gradskih povr5ina, njihovo oblikovanje i oblikovanje gradevina, raspisivat ie se javni natjedaji za: L javne povrSine (trgovi, parkovi); 2. gradevine javne namjene (osim djedjih ustanova, Skola i Skolskih dvorana u konsolidiranim i niskokonsolidiranim prostorima), sportske i kongresne dvorane osim prateiih gradevina javne i druStvene namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu, infrastrukturnih gradevina; 3. nove ulidne gradevine u visokokonsolidiranim podrudjima gradskoga povijesnog srediSta; 4. gradevine vi5e od devet etaZa; 5. uredenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice (Ulicu grada Vukovara, kriZanje Radnidke ceste, ulice Svetice, Heinzelove ulice i Slavonske avenije, Slavonsku aveniju od Zeljeznidke pruge do dulinedke ulice, Savsku, DrZiievu, Ljubljansku od Zagrebadke do Savske, Slavonsku od Savske do DrZi6eve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike Njemadke i Aveniju Ve6eslava Holjevca od Ul. J. Antalla i Ulice Damira Tomljanovi6a - Gavrana do Vatikanske ulice, Radnidku cestu od Slavonske avenije do Save, Jadransku aveniju u zoni kompleksa jedne namjene i zoni visoke gradnje i druge); 6. gradnju novih mostova na rijeci Savi; 7. druge gradevine i povrSine odredene urbanistidkim planom uredenja, odnosno zakljudcima gradonadelnika Crad a Zagreba. Iznimno, na prostoru gospodarske namjene jugoistodno od sajma automobila u Jaku5evcu, za izgradnjrt komunalnih gradevina i uretlaja infrastrukturnog sustava u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, nije potrebno provoditi javni natjedaj definiran ovim dlankom, odnosno dlankom 101. ove odluke.

Javni natjeEaj za odabir struinog rjelenja urbanisti6kog plana uredenja

Uvjete i nadin provedbe javnog natjedaja propisuje Gradska skupStina Grada Zagreba posebnom odlukom. Nositelj izrade moLe za strudna rjeSenja urbanistidkog plana uredenja provesti javni natjedaj na kojemu se odabire strudno rje5enje koje je podloga za izradt plana sukladno posebnoj odluci. Program za izradu urbanistidkog plana uredenjaje podloga za provedbu natjedaja. Odabrano strudno rjeienje postaje podloga za izradu urbanistidkog plana uretlenja. Javni natjeiaj za uretlenje i oblikovanje gradskih povriina i oblikovanje gratlevina Uvjete i nadin provedbe javnog natjedaja propisuje Gradska skup5tina Grada Zagreba posebnom odlukom. Program za provedbu natjedaja za uredenje i oblikovanje gradskih povr5ina i oblikovanje gradevinaje podloga za provedbu natjedaja. Provoditelj natjedaja duZanje nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natjedaju i nagradene radove u digitalnom formatu prema opiim uvjetima provedenog natjedaja. Rezultate natjedaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web-stranici grada Zagreba, ajavni uvid traje najdulje l5 dana.

Javni natjeiaj za gradnju grarlevina viSih od 9 etaia kad su lokacije odredene urbanistiikim planom uredenja Uvjete i nadin provedbe javnog natjedaja propisuje Gradska skupdtina Grada Zagreba posebnom odlukom. Kada su lokacije za gradnju gradevina vi5ih od 9 etaZa odredene urbanistidkim planom ureilenja, za te se lokacije izraduje program i provodi javni natjedaj u skladu s urbanistidkim planom uredenja. Provoditelj natjedaja duZanje nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natjedaju i nagradene radove u digitalnom formatu prema opiim uvjetima provedenog natjedaja. Rezultate natjedaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web-stranici grada Zagreba, ajavni uvid traje najdulje 15 dana.

Javni natjeiaj za gradnju gradevina vi3ih od 9 etala ka

Uこla泳u70 kaim sc mlctta ёlanak 101 u toこ ki 4 3 alineia 6 mtetta SC i glasi: Trg Stcpana Radi6a;`` "-lokacJa Gradskc uprave u Ulici grada Vukovara― AMANDMAN XV

U dlanku 72. u stavku l. rijed: ,,gospodarske" zamjenjuje se rijedju: ,,gospodarskih" Stavak 2. bri5e se. Dosadainji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.

AMANDMAN XVI

Clanak 73. mijenja se i glasi: ,,U dlanku 105. stavku 1. rijedi: ,,stedenim do dana stupanja na snagu ove odluke," briSu se, a iza rijedi: ,,prenamijeniti" dodaju se rijedi: ,,i/ili rekonstruirati". U stavku 2. iza rijeti:,,prenamjene" dodaju se rijedi: ,,i/ili rekonstrukcije"."

3, Gradonadelnik Grada Zagreba predlaZe Gradskoj skupitini Grada Zagreba da razmotri Konadni prijedlog odluke i donese Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o dono3enju Generalnog urbanistidkog plana grada Zagreba, kao u Konadnom prijedlogu odluke iz todke l. ovoga zakljudka i s amandmanima iz todke 2. ovoga zakljudka koji postaju sastavnim dijelom Konadnog prijedloga odluke.

KLASA:350-07/16-02/264 URBROJ:251-03-02-16-14 Zagrcb,15 6 2016

GRADA ZAGMBA

l`/件 0

7 /

OBRAZLOZ,F.NIE

Gradonadelnik Grada Zagreba razmotrio je i uwrdio 30. svibnja 2016. Konadni prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o donoSenju Generalnog urbanistidkog plana grada Zagreba. (u daljnjem tekstu: Konadni prijedlog odluke).

Gradonadelnik G rada Zagreba ttvrduje amandmane na Konadni prijedlog odluke na nadin: Amandmanom I, u dlanku 12. Konadnog prijedloga odluke u svrhu dodavanja nove alineje, prethodna alineja uskladuje s pravopisom (todka se zamjenjuje todkom sa zarezom)'

Amandmanom II dlanak 15. Konadnog prijedloga odluke mijenja se radi uskladenja odredba Odluke s pedagoskim standardom i ispravka nepostojeiih pravopisnih oznaka u va,e,oj Odluci o donolenju GUP-a grada Zagreba.

Amandmanom III dlanak 18. Konadnog prijedloga odluke mijenja se radi ispravka nomotehnidkih pogresaka iz prethodnih izmjena Odluke o donosenju GUP-a grada Zagreba radi lakSe izrade prodi5ienog teksta Odluke o donoSenju GUP-a grada Zagreba.

Amandmanima IV - Vm u dlancima 28., 33., 39., 41. i 42., Konadnog prijedloga odluke ispravljaju se pravopisne pogre5ke.

Amandmanom IX se u dlanku 43. Konadnog prijedloga odluke u svrhu dodavanja nove alineje, prethodna alineja uskladuje s pravopisom (todka sa zarezom se zamjenjuje todkom).

Amandmanom X se u dlanku 44. Konadnog prijedloga Odluke u svrhu dodavanja nove alineje, prethodna alineja usktaduje s pravopisom (todka se zamjenjuje todkom sa zarezom).

Amandmanom XI se u dlanku 45. Konadnog prijedloga Odluke u svrhu dodavanja nove alineje, prethodna alineja uskladuje s pravopisom (todka se zamjenjuje todkom sa zarezom).

Amandmanom XII se u dlanku 61. Konadnog prijedloga Odluke ispravljaju pogre5no navedeni stavci.

Amandmanom XIII se dlanak 69. Konadnog prijedloga Odluke mijenja radi ispravka nomotehnidke pogrelke.

Amandmanom XIV se dlanak 70. Konadnog prijedloga Odluke mijenja radi ispravka pravopisne pogreSke.

Amandmanom XV se u dlanku 72. Konadnog prijedloga Odluke ispravljaju pravopisne pogreSke.

Amandmanom XVI se dlanak 73. Konadnog prijedloga Odluke mijenja kako bi se predloZene izmjene Konadnog prijedloga Odluke iz stavka 1. provele i u stavku 2. istog dlanka radi lakie provedbe.

Slijedom navedenoga gradonadelnik Grada Zagreba predlaZe Gradskoj skupStini Grada Zagreba da razmotri Konadni prijedlog odluke i donese Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o dono5enju Generalnog urbanistidkog plarla grada Zagteba. zavod za prostorno uredenje Grada zagreba

Datum: 21.06.2016. Klasa: 350-01/16-01/02 Ur. br: 251-01-02-16-89 I Org. jed.: 04 Pril.: REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKA SKUPSTINA Tajnica

KLASA: 021-05/16-011156 URBROJ: 251-01-02-16-13 Zagreb, 17. lipnja 2016.

Gradonalelnik Grada Zagreba

Dostavljam vam Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o dono§enju Generalnoga urbanistifkog plana grada Zagreba, §to ju je Gradska skup§tina Grada Zagreba donijela na 42. sjednici, 16. lipnja2016.

Priloga: 1

0 tome obavijest: 1. Strumoj sl11Zbi gradolUWelnika (soba 354) 2. Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada 3. Zavodu za prostomo uredenje Gracia Zagreba

~ ',.'•

" Na temelju clanka 188. Zakona o prostomom uredenju (Narodne novine 153/13) i clanka 38. tocka 7. Statuta Grada Zagreba (Sluzbeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - proCisceni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06,7/09, 16/09, 25/09, 10110, 4/13, 24/13 i 2/15), Gradska skupstina Grada Zagreba, na 42. sjednici, 16. lipnja 2016., donijela je

ODLUKU o izmjenama i dopunama Odluke o donosenju Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba

Clanak 1.

U cijelom tekstu Odluke o donosenju Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba (Sluzbeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) rijeCi: "provedbeni dokumenti prostomog" u odredenom padezu zamjenjuju se rijecima: "urbanisticki plan" u odgovarajucem padezu, rijec: "sport" i sve njezine izvedenice ·u odredenom padefu zamjenjuju se rijecju: "sport" i njezinim izvedenicama u odgovarajucem pade:Zu, a kratica: "DPU" u odredenom padefu zamjenjuje se kraticom: "UPU" u odgovarajucem padezu.

Clanak2.

u clanku 1. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), sto ih je izradio Zavod za prostomo uredenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostomo uredenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet i Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2016. godine."

Clanak3.

U clanku 5. stavku 3. rijec: "Izmjena" zamjenjuje se rijecju: "Izmjene", a godina: "2013." zamjenjuje se godinom: "2016.".

U stavku 4. rijeCi: "stavka 2." zamjenjuju se rijeCima: "stavka 3.", rijec: "ovjeren" zamjenjuje se rijecju: "ovjerene", a rijec: "je" zamjenjuje se rijecju: "su".

U stavku 5. iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3. i 4. koje glase: " GENERALNI URBANISTICKI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opci i posebni uvjeti zastite i ocuvanja nepokretnih kultumih dobara, izmjena i dopuna 2015.; MJERE ZASTITE PRIRODE (PRIJEDLOZI ZAHTJEV A ZASTITE PRIRODE) ZA IZMJENE I DOPUNE GENERALNOG URBANISTICKOG PLANA GRADA ZAGREBA - strucna podloga, Dr:Zavni zavod za zastitu prirode, 2013.;" Dosadasnje alineje 3. i 4. postaju alineje 5. i 6. r < -2-

Clanak4.

u clanku 6. tocka 3.2. mijenja se i glasi: "3.2. nadzemne etaze - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk), uvuceni kat: - suteren (S) je dio gradevine ciji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konacno uredeni i zaravnani teren uz procelje gradevine, odnosno daje najmanje jednim svojim proceljem izvan terena, - prizemlje (P) je dio gradevine ciji se prostor nalazi neposredno na povrsini, odnosno najvise 1,5 m iznad konacno uredenog i zaravnanog terena mjereno na najni:Zoj tocki uz procelje gradevine ili ciji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), - kat (K) je dio gradevine ciji se prostor nalazi izmedu dva stropa iznad prizemlja, - potkrovlje (Pk) oblikovano kosim ili zaobljenim krovom mo:Ze imati najvecu visinu nadozida 120 cm. Potkrovlje oblikovano kosim krovom mo:Ze imati maksimalni nagib 35°, - uvuceni kat je najvisi kat oblikovan ravnim krovom ciji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najvise 75% povrsine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova gradevine;".

Tocka 12. mijenja se i glasi: "12. gradevinska (bruto) povdina (GBP) zgrade - zbroj povrsina mjerenih u razini podova svih dijelova (etafa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk i uvuceni kat) odredenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uracunava povrsina dijela potkrovlja i zadnje eta:Ze svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uracunava povrsina loda, vanjskih stubista, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade;".

Tocka 13. mijenja se i glasi: "13. gradevna cestica je u nacelu jedna katastarska cestica ciji je oblik, smjestaj u prostoru, veliCina i pristup na prometnu povrsinu sukladan prostomom planu, odnosno zakonu kojim se ureduje prostomo uredenje;".

Tocka 21. mijenja se i glasi: "21. koridor ulice: - za gradsku autocestu i gradske avenije, prema kartografskim prikazima: prostor unutar kojeg se osniva gradevna cestica ulice, Cije se regulacijske linije, u pravilu, poklapaju s linijama koridora, - za planirane ulice osnovne ulicne mreze: prostor, u pravilu, unutar kojeg se osniva gradevna cestica ulice, a u skladu s odredbama ove odluke, - za postojece ulice osnovne ulicne mreze: postojece stanje izvedenosti prometne povrsine;".

Tocka 29.a mijenja se i glasi: "29.a nositelj izrade - strucno upravno tijelo Grada Zagreba nadle:Zno za obavljanje strucnih i administrativnih poslova u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta konacnog prijedloga prostomog plana, osim same izrade tih nacrta, te administrativne poslove u vezi s izradom i donosenjem prostomog plana i sudjeluje u provodenju mjera provedbe plana odredenih ovom odlukom;".

- 3 -

U tocki 33. rijeci: "Zakonu o prostomom uredenju i gradnji " zamjenjuju se rijeCima: "posebnom zakonu". U tocki 34.b rijeci: "nerazvrstana cesta," brisu se.

Clanak 5.

U clanku 10. stavku 2. rijec: "se" brise se, a iza rijeCi: "odreduje " dodaje se rijec: "se". U stavku 5. rijec: "transformacije" zamjenjuje se rijecju: "urbane preobrazbe".

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: "Iznimno, javna i drustvena namjena mofo biti prevladavajuea unutar pojedinih podrucja sukladno smjernicama za izradu urbanistickog plana uredenja." Dosada8nji stavci od 6. do 12. postaju stavci od 7. do 13.

U dosadasnjem stavku 10. koji postaje stavak 11. iza rijeci: "zelene povrsine" dodaju rijeci: "i tr:lnice (uredenje u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno utvrdenim sustavom zastite)".

Clanak 6.

u clanku 11. stavku 1. iza rijeCi: "gradevine su" dodaju se rijeci: "u pravilu". U stavku 2. iza rijeci: "namjene)" dodaju se rijeci: "i uredivati prostori iz stavka 3.

OVOg clanka. II U stavku 3. izarijeci: "graditi" dodaje se rijec: "gradevine". Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Zone trfuica ureduju se u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno utvrdenim sustavom zastite." Dosadasnji stavci od 4. do 6. postaju stavci od 5. do 7.

Clanak 7.

U clanku 12. stavku 2. alineji 9. iza rijeCi: "dvorane" dodaje se zarez i rijeCi: "vatrogasne postaje". Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: "Iznimno, unutar povrsina javne i drustvene namjene Studentskog kampusa Borongaj omogucava se gradnja prateCih usluznih sadr:Zaja na zasebnim cesticama." Dosadasnji stavci od 6. do 9. postaju stavci od 7. do 10. U dosada8njem stavku 9. koji postaje stavak 10. rijec: "koje" zamjenjuje se rijecju: "koji".

Clanak 8.

U clanku 13. stavku 3. rijeci: "zeljeznicku tehnicku putnu stanicu" zamJenJUJU se rijeCima: "zeljeznicki tehnicko-putnicki kolodvor". Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. i 13. koji glase: f'

- 4 -

"Iznimno, u zoni gospodarske namjene jugoistocno od sajma automobila u Jakusevcu do zatvaranja odlagalista Prudinec omogucuje se gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana viseg reda. Iznimno, u visokokonsolidiranim podrucjima utvrdenim ovom odlukom u zonama Kl omogueava se gradnja i/ili smjestaj sadrfaja javne i drustvene namjene kao iskljucive namjene."

Clanak 9.

u clanku 14. stavak 8. mijenja se i glasi: "lznimno, omogucuje se gradnja javne podzemne garaZ:e i pratecih sadrfaja te funkcionalno i sadrfajno povezivanje okolnih sadrfaja (bolnica, muzeja, fakulteta, skola i sl.) na lokaciji Srednjoskolskog igralista u Klaicevoj ulici. Prateci sadrfaji mogu biti smjesteni iskljuCivo u podzemnim etazama, a mogu biti sportski i trgovacko-uslu:Zni." Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: "lznimno, u visokokonsolidiranim podrucjima u zonama RI, odnosno u sklopu sportskih gradevina, omogueava se smjestaj sadrfajajavne i drustvene namjene (djecji vrtic i sl.)."

Clanak 10.

u clanku 15. dodaje se stavak 11. koji glasi: "lznimno, u zoni Z4 ugao Plitvicke i Ulice grada Vukovara omogucuje se gradnja podzemne garaZ:e za potrebe FER-a."

Clanak 11.

u clanku 16. dodaje se stavak 6. koji glasi: "Iznimno, na prostoru odlagalista Prudinec do zatvaranja odlagalista omogucuje se gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana viseg reda."

Clanak 12.

U clanku 18. stavku 2. alineji 4. rijeCi: "trafostanice 380/110 kV" zamjenJUJU se rijecima: "transfonnatorske stanice 400/220/110 kV, 400/110 kV". Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "lznimno, na prostoru odlagalista Prudinec do zatvaranja odlagalista omogucuje se gospodarenje otpadom sukladno odredbama plana viseg reda." Dosadasnji stavci od 3. do 6. postaju stavci od 4. do 7. U dosadasnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. u alineji 8. iza rijeCi: "pjesacke" dodaju se rijeCi: "i parkovne". U alineji 13. iza rijeci: "zone" tocka se zamjenjuje tockom sa zarezom. lza alineje 13. dodaje se alineja 14. koja glasi: "- tr:Z:nice (uredenje u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno utvrdenim sustavom zastite)." Dosadasnji stavak 7. koji postaje stavak 8. mijenja se i glasi: "" - 5 -

"Za donju stanicu zicare na kartografskom prikazu 3a Promet prikazana je planirana i altemativna trasa zicare, a detaljna trasa utvrdit ce se aktom prostomog uredenja u skladu s posebnim propisima."

Clanak 13.

u clanku 22. stavak 1. mijenja se i glasi: "Na povrsinama svih namjena sto su utvrdene Generalnim urbanistickim planom mogu se graditi ulice, trgovi, djecja igralista, biciklisticke staze, pjesacke staze, pjesacko biciklisticki mostovi, parkovi, infrastrukturna mre:Za, manje infrastruktume gradevine (elektrodistribucijske trafostanice 10(20)/0,4 kV, punionica za motoma vozila na elektricni pogon isl.) i vatrogasne postaje te uredaji i mjeme postaje za pracenje kakvoce zraka."

Clanak 14.

U clanku 24. stavku 2. iza rijeCi: "dobra" brise se zarez i rijeci: "na povrsinama za buduCi razvoj ".

Clanak 15.

Clanak 27. stavak 5. mijenja se i glasi: "Predskolske ustanove se grade kao jednoeta:Zne, dvoeta:Zne, iznimno kao troeta:Zne uz mogucnost gradnje podzemne etaze. Iznimno, predskolske ustanove mogu biti zasebne cjeline u okviru stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih gradevina i sportskih gradevina u visokokonsolidiranom prostoru, prema posebnim uvjetima nadle:Znih javnopravnih tijela, te za koje je potrebno osigurati minimalno 15 m2 vanjskog prostora po djetetu na udaljenosti ne veeoj od 100 m."

Clanak 16.

u clanku 36. stavak 3. mijenja se i glasi: "Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani SU nacelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3b Energetski sustav, posta i telekomunikacije i 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Trase prometne, komunalne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, poste i koridori posebnog rezima dalekovoda i potoka, odredeni su u mjerilu I :5000, tocan polo:Zaj istih provjerava se tijekom provedbe plana (UPU, lokacijska dozvola i drugi akti) u suradnji s nadle:Znim javnopravnim tijelima. Za sve zahvate i zadr:Zavanje gradevina unutar koridora posebnog rezima, trasa vodova komunalne infrastrukture i telekomunikacije, potrebno je ishoditi posebne uvjete, odnosno potvrdu nadle:Znog javnopravnog tijela koje raspolaze podacima o tocnom polo:Zaju trase, da je gradevina izgradena u skladu s posebnim uvjetima iz nadle:Znosti togjavnopravnog tijela." I"'

- 6 -

Clanak 17.

U Clan1m 37. stavak 3. mijenja se i glasi: "U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3a Promet, koridori i ulicna i zeljeznicko-ulicna cvorista, odredeni SU nacelno, a dispozicija, detaljni visinski odnosi te funkcionalna sirina odredivat ce se urbanistickim planovima uredenja, odnosno lokacijskim dozvolama, te drugim aktima prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadleznog za prom et."

Clanak 18.

Clanak 38. mijenja se i glasi: "Generalnim urbanistickim planom predvida se gradnja i uredenje osnovne ulicne mre:Ze, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura uskladen razvoj javnoga, pjesackog i biciklistickog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojece i formiranje nove mreze javnih urbanih prostora. U planiranju, projektiranju, gradnji i uredenju trgova i ulicne mreze osigurat ce se propisane mjere zastite okolisa. Generalnim urbanistickim planom predvida se gradnja i uredenje trgova kao va:Znih fokusa prometnih tokova, te zarista otvorenoga javnog urbanog prostora. Generalnim urbanistickim planom predvida se gradnja mostova kao prometnih gradevina i kao gradevina iznimnog znacenja za formiranje identiteta grada na rijeci. Uz zadr:Zavanje i rekonstrukciju postojeCih, Generalnim se urbanistickim planom predvida gradnja deset novih mostova, od kojih sest kolno-pjesacko-biciklistickih, dva kolno-. pje5acka i dva pjesacko-biciklisticka mosta. Pored navedenih, pjesacko-biciklisticke mostove moguce je graditi i na drugim lokacijama u skladu s lokalnim uvjetima. Osnovna ulicna mrefa Osnovna ulicna mre:Za sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Za gradsku autocestu treba osigurati koridor iii rezervirati prosirenje postojece ulice sirine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju sirine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m. Iznimno, planirana Bliznecka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, sirine koridora iii rezervacije prosirenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske, produ:Zena Vrapeanska i Skorpikova ulica uvrstene su u kategoriju gradske avenije. U podsljemenskom podrucju (sjevemo od linije Aleja grada Bolonje, Ilica, Vlaska, Maksimirska, Avenija G. Suska, Oporovecka) koridori novih iii rezervacije za prosirenje postojeCih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i uzi od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori vec postojecih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada. U pravilu, sirina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3,25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m. Sva su raskrizja na gradskoj autocesti denivelirana. Raskrizja na drugim dijelovima osnovne ulicne mreie mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe, a dopustaju prostorne mogucnosti. Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica. Osnovna uliena mrefa ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3a Promet. - 7 -

Nove ulice Nove ulice ne mogu biti u.Ze od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne gradevine. Planirana slijepa ulica mofo biti najdu.Za do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretiste za komunalna i druga vozila. Planirana pristupna cesta do gradevne cestice je najmanje sirine 5,5 m ako se koristi za kolni i pje5acki promet, s tim da je najdufa 75 m i na nju se vefo najvise pet individualnih stambenih gradevina s najvise po tri stana. Iznimno, planirana pristupna cesta do gradevne cestice je najmanje sirine 3,5 m ako se koristi za kolni i pje5acki promet i najmanje sirine 1,5 m ako se koristi za pjesacki promet, s tim da je najdu.Za 50 m i na nju se mogu prikljuciti samo dvije individualne stambene gradevine s najvise po tri stana. Postojece ulice PostojeCim ulicama koje nisu u osnovnoj ulicnoj mrezi ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije prosirenja postojece ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne povrsine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne gradevine. Omogucuje se rjesenje prikljucka gradevne cestice na prometnu povrsinu prema postojecem stanju izvedenosti, uz rezervaciju prosirenja postojece ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena sirina u naravi nije manja od: 3,5 m za individualne stambene gradevine do 400 m2 GBP s najvise tri stana; 5,5 m za ostale individualne i niske gradevine, osim gradevina u zonama G, I, Kl, K2; 9 m za visoke gradevine i gradevine u zonama G, I, Kl, K2. U vec izgradenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske linije ulice ne mofo biti manji od 2,75 mod osi prometne povrsine za dvosmjemi promet, odnosno 1,75 m zajednosmjemi promet. Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojece pjesacke stube. Iznimno, kod postojeCih slijepih ulica mofo se zadrfati postojeea duzina te postojeea sirina ako nije manja od 5,5 m. Mjere provedbe Na koridore ulica, koji su GUP-om grada Zagreba odredeni u izvomom mjerilu 1:5000, preklapa se katastarska podloga u mjerilu 1: 1000, pritom tocnost i ogranicenja izvomog mjerila ostaju u pravilu nepromijenjeni. Koridori ulica odreduju nacelnu, ukupnu sirinu i polofaj javnoprometne povrsine, dok se njena funkcionalna sirina, s rasporedom i sirinama pojedinih dijelova ulicnog profila, definira prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadlefoog za promet. Ulice se mogu graditi etapno i po duzini i sirini. Etapna sirina ogranieavajuci je faktor za izgradnju gradevina i u odnosu na nju odgovarajuce se primjenjuju odredbe ove odluke koje odreduju maksimalnu visinu i kapacitet gradevina. Gradevna cestica ulice moze biti i sira od koridora ulice, zbog prometno-tehnickih uvjeta kao sto su: formiranje raskrizja, prilaza raskrizju, autobusnih ugibalista, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Gradevna cestica ulice moze biti ufa od planiranog koridora ulice. Raspored povrsina unutar profila ulice odredivat ce se na temelju potreba i mogucnosti te prema odredbama ove odluke. Osim trgova, ulicne mreze, prometnih gradevina i povrsina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3a Promet omogucuje se gradnja i uredenje i drugih trgova, ulicne mreie te prometnih gradevina i povrsina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostomog uredenja. - 8 -

Prigodom gradnje trgova, ulicne mreze, prometnih gradevina i povrsina iz prethodnog stavka ovoga clanka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donosenja urbanistickog plana uredenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30% povrsine od povrsine obuhvata urbanistickog plana uredenja tako da se osigura sirenje mreze gradskih trgova koji slijede glavne pjesacke putanje gradskog podrucja na udaljenostima u pravilu, od 500- 900 m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje. Uredenje kolnih ulaza u blok, gradevinu, garaze i parking osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i sirine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila te bez ugrofavanja sigumosti pjesaka i biciklista arhitektonskim barijerama."

Clanak 19.

U clanku 39. stavku 6. iza oznake: "1.2." rijec: "i" zamjenjuje se zarezom, a iza oznake: "1.7." dodaju se rijeci: "i 1.8." U stavku 7. podstavak a) mijenja se i glasi: "u sredisnjem dijelu grada i u vec sagradenim dijelovima grada, vodeCi pri tom racuna o vrijednostima i ogranicenim niogucnostima prostora, pod uvjetom da se pri odredivanju broja PGM mofo predvidjeti isti PGM za razlicite vrste i namjene objekata i razlicito vrijeme njihova koristenja," Stavak 10. mijenja se i glasi: "U toj je zoni mogu6a gradnja garaZa iskljuCivo za potrebe stanovanja, i to prema normativu najvise 1 PGM/1 stan, osim ako u programskim smjemicama za izradu plana u clanku 59. ove odluke nije odredeno drugacije i/ili je za lokaciju odredena procedura gradskog projekta." U stavku 11. tocka se zamjenjuje zarezom i dodaju se rijeCi: "sukladno uvjetima iz clanka 14. ove odluke." Iza stavka 12. dodaje se novi stavak 13. koji glasi: "Iznimno, za garaZu u gradevini Zagreb Arene na lokaciji u Blatu, omogucuJe se prenamjena dijela prostora garaZe prema prometnoj studiji koja ce utvrditi postotak preklapanja koristenja sa susjednim javnim parkiralistima, a s obzirom na vrijeme njihova koristenja te razlicitost namjene gradevina." Dosadasnji stavci od 13. do 16. postaju stavci od 14. do 17. U dosadasnjem stavku 16. koji postaje stavak 17. iza rijeci: "gradnja" dodaju se rijefr "park and ride", iza rijeCi: "parkiralista" stavlja se tocka, a rijefr "za "park and ride" brisu se.

Clanak 20.

U clanku 40. stavcima 1. 2. i 5. rijec: "lakotracnicka" u odredenom pade:Zu zamjenjuje se rijecju: "lakosinska" u odgovarajucem padezu. U stavku 6. rijefr "Savskoj Opatovini" zamjenjuju se rijecju: "Jankomiru". Stavak 15. mijenja se i glasi: "Planira se rekonstrukcija i produzivanje sljemenske zicare do tramvajskog okretista na Dolju." lza stavka 15. dodaje se novi stavak 16. koji glasi: "Iznad nacelnih podzemnih trasa lakosinske zeljeznice omogueava se rekonstrukcija i gradnja gradevina." - 9 -

Clanak21.

u clanku 42. stavku 5. rijeCi: "provedbenih planova" zamjenjuju se rijecima: "urbanistickih planova uredenja", a iza oznake: "2,25" dodaje se oznaka: "m".

Clanak 22.

u clanku 43. stavak 3. mijenja se i glasi: "Rekonstrukcija, izmjestanje i gradnja novih benzinskih postaja u koridorima prometnica, mogueaje uz misljenje Zavoda za prostorno uredenje Grada Zagreba."

Clanak23.

Clanak 44. mijenja se i glasi: "Generalnim urbanistickim planom odredene su povrsine i koridori za rekonstrukciju i gradnju: - distributivne kanalizacije; - telefonskih centrala; - gradevine Udaljenog pretplatnickog stupnja (UPS-a); - radioodasiljackih postaja i koridora; - mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvaraca, odasiljaea i veza HRT-a; - postanskih ureda. Postojece i planirane gradevine i mre:Ze telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREZA - 3b Energetski sustav, posta i telekomunikacije. Simboli koristeni u kartografskim prikazima oznaeavaju nacelnu lokaciju. Generalnim urbanistickim planom omogucuje se poboljsanje pokrivanja, povecanje kapaciteta mrefa i uvodenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih komunikacija, ali pod uvjetom da nemaju stetan utjecaj na zdravlje stanovnistva. U cilju preventivne zastite stanovnistva, a primarno djece kao narocito osjetljive skupine, jakost elektricnog polja (E) ne smije premasivati 6,1 V/m, a ukupna gustoea toka snage (S) 66 mW/m 2na citavom podrucju obuhvata Plana. Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojece antenske stupove omogucuje se unutar zona oznacenih sa G, Kl, K2, I, IS i Z, ali na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbli:Zu zonu stambene (S), mjefovite (M, Ml, M2) i javne i drustvene namjene - socijalne (D2), predskolske (D4) i skolske (D5). Smjestaj samostojeCih antenskih stupova moguc je i u zonama javne i drustvene namjene, osim socijalne, predskolske i skolske. Omogueuje se smjestaj sklopova pokretnih komunikacija antenskim prihvatima na gradevinama, u skladu s posebnim propisima, osim u zonama individualne i niske gradnje stambene (S), mjesovite (M, Ml, M2) i javne i drustvene namjene - socijalne (D2), predskolske (D4) i skolske (D5), na udaljenosti ne manjoj od visine gradevine s antenskim prihvatom (mjereno do najvise tocke krovnog antenskog prihvata) od navedenih zona iii od gradevina drustvenih djelatnosti - socijalnih, predskolskih i skolskih. Odredbe iz prethodne alineje ne primjenjuju se na gradevine javne i drustvene namjene koje, radi obavljanja temeljne djelatnosti, imaju posebne potrebe za sirokopojasnim pristupom preko vlastitog uredaja. - 10 -

Antenski prihvat ne moze se postaviti ako bi njegovim djelovanjem jakost elektricnog polja iii ukupna gustoea toka snage porasli iznad vrijednosti navedenih u st. 4 ovoga clanka. Antenski prihvat mora bi ti najmanje 12 metara visi od svih gradevina u krugu od 100 m. Gradnja i postavljanje elektronicke komunikacijske infrastrukture i antenskih prihvata, odredit ce se imajuCi u vidu ogranicenja u odnosu na MJERE OCUV ANJA I ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DO BARA. Generalnim urbanistickim planom omogucuje se ubrzanje tehnoloskog razvoja nepokretne sirokopojasne mreze na podrucju Grada Zagreba izgradnjom svjetlovodnih distribucij skih mrefa. Omogucuje se smjestaj distribucijskih cvorova - samostojeCih vanjskih kabineta u skladu sa zakonskom regulativom, pravilima struke i odredbama ove odluke. Za sve visoke gradevine unutar radijskih koridora potrebno je ishoditi posebne uvjete nadlefuog tijela. 11

Clanak24.

U clanku 47. alineji 5. rijeci: 11 planira se nadsvoditi 11 zamjenjuje se rijecima: "je 11 nadsvoden •

Clanak25.

Clanak 49. mijenja se i glasi: 11 0snova cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Grad Zagreb ima teziste na spreeavanju nastajanja otpada i u sto ve6oj reciklazi kako bi se smanjila koliCina otpada kojeg je potrebno obraditi. Iz Prostomog plana Grada Zagreba preuzimaju se sastavnice Plana gospodarenja otpadom koje se nalaze unutar obuhvata ovog Plana, i to: dio Centra za gospodarenje otpadom na Resniku, cije ce se mogucnosti uredenja preispitati u posebnom postupku te odlagaliste Prudinec gdje se omogucuje sanacija i zastita okolnog prostora do privodenja novoj namjeni. Tehnoloski procesi, lokacije gradevina i opreme provjeravaju se i utvrduju u posebnim postupcima temeljem strucnih podloga. 11

Clanak 26.

U clanku 52. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase: "Distribucijska mre:Za centralnog toplinskog sustava (vrelovodi i parovodi) polafo se podzemno prema posebnim propisima. Potreban koridor za polaganje distribucijske mre:Ze centralnog toplinskog sustava (vrelovod i parovod), ovisno o profilu cjevovoda, iznosi od 2 m do 4 m. Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi nove distribucijske mreze centralnog toplinskog sustava (vrelovodi i parovodi) mogu se voditi, na povrsinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehnickim uvjetima, u skladu s odredbama clanaka 22. i 56. ove odluke." Dosadasnji stavak 2. postaje stavak 5. - 11 -

Clanak 27.

Clanak 53. mijenja se i glasi: "Generalnim urbanistickim planom odredene su povrsine i koridori za gradnju: - magistralnoga visokotlacnog plinovoda DN 600, tlaka 75 hara, koji ce se graditi za potrebe plinskoga transportnog sustava, uz postojeCi VT plinovod dl1Z gradske obilaznice, od Luckog do nove PPMRS - istok, Ivanja Reka, za koji treba osigurati koridor od 30 m obostrano od osi plinovoda; - plinskih primopredajnih mjemo-redukcijskih stanica; - magistralnoga visokotlacnog plinovoda DN 5001600, tlaka 50 bara, Ivanja Reka - TE-TO Zagreb u nadlefuosti HEP-PROIZVODNJA d.o.o. od Ivanje Reke do PPMRS Istok, a Gradske plinare Zagreb d.o.o. od PPMRS Istok do TE-TO Zagreb; - distribucijskih visokotlacnih plinovoda; - plinskih regulacijskih stanica (PRS), te razdjelnih (RS) i blokadnih stanica (BS). Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne iii podzemne gradevine. Oko njih se po potrebi izvan zone ugrozenosti od eksplozije postavlja zastitna ograda. Do njih se polafu visokotlacni plinovodi (VTP) iii srednjotlacni plinovodi (STP), a iz njih do krajnjih kupaca vode srednjotlacni plinovodi (STP) iii niskotlacni plinovodi (NTP). Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne povrsine s jednim parkiralisnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog iii teretnog vozila. Razdjelne (RS) i blokadne stanice (BS) se grade nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugrozenosti od eksplozije ,postavlja zastitna ograda. Lokacija RS i BS mora imati pristupni put s javnoprometne povrsine s jednim parkiralisnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog iii teretnog vozila. Plinovodi se polazu u javnoprometne povrsine: zeleni pojas, pjesacki hodnik iii eventualno u kolnik, podzemno, na dubini s nadslojem do kote uredenog terena, u nacelu minimalno 1 m. Minimalne sigumosne udaljenosti od susjednih osjetljivih gradevina iznosi za: - magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda; - RS, BS, PRS 10 m, a do javnoprometne povrsine 3 m; -VTP lOm; - STP 2 m; -NTP 1 m. Minimalne sigumosne udaljenosti od susjednih osjetljivih gradevina· za VTP, STP i NTP mogu se u iznimnim i opravdanim slucajevima smanjiti uz primjenu posebnih mjera zastite i suglasnost nadle:Zne ustanove (Gradske plinare Zagreb d.o.o.). U dijeJovima grada gdje UZ distribucijsku plinsku mrezu postoje i}i Se planiraju i drugi izvori energije, upotrebljavat ce se izvor energije koji je prihvatljiviji za potrosaca. Minimalne sigumosne udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija i gradevina odredene su posebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i gradevine. Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi nove plinoopskrbne mreze mogu se voditi na povrsinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehnickim uvjetima, u skladu s odredbama clanaka 22. i. 56. ove odluke."

Clanak 28.

U clanku 54. stavak 2. pod podnaslovom: "Posebno vrijedni dijelovi prirode", mijenja se i glasi: "Gradske park-sume, krajobrazi i krajobrazne cjeline te parkovna arhitektura:" - 12 -

U stavku 3. pod podnaslovom "Gradske park - fome", iza rijeCi: "Novoselcina" dodaje se zarez i rijec: "Granesina". U stavku 4. pod podnaslovom: "Krajobrazi", iza rijeci: "(potok Cmomerec) s livadama" dodaje se rijec: "Mikulici,". U stavku 6. pod podnaslovom "Zapad", iza rijeci: "Dvoricek" dodaju se rijeci: "(vila Huter);". U stavku 7. pod podnaslovom: "Centar" rijeci: "restauracije Zagorac" brisu se. Stavak 9. pod podnaslovom: "Jug" mijenja se i glasi: "Ulica Savezne Republike Njemacke, Park Vjekoslava Majera; Avenija Dubrovnik; Avenija V. Holjevca 15, Geodetska tehnicka skola i Graditeljska tehnicka skola, drvored srebmolisnog javora; Avenija V. Holjevca 20, Brodarski institut; Tmsko - Siget, Park mladenaca; Tmsko 25, 30, OS Tmsko; Sv. Klara, Mrksina ul. 67, crkva sv. Klare, tri stabla jasena."

Clanak29.

U clanku 56. stavak 34. mijenja se i glasi: "Gradevine vise od devet nadzemnih eta.Za ne mogu se graditi u podsljemenskom predjelu, sjevemo od Aleje grada Bolonje, Kara.Znika, Bolnicke, Ilice, Vlaske, Maksimirske i ulice Dubrava, sjevemo od zeljeznicke pruge izmedu Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove ulice na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel i bloka Krsnjavoga-Savska Jukiceva." U stavku 36. iza rijeci: "biciklistickih staza" dodaju se rijeCi: "parkiralista za bicikle,".

Clanak30.

U clanku 57. pod podtockom: "3. NISKOKONSOLIDIRANA GRADSKA PODRUCJA" rijec: "obnova" zamjenjuje se rijecju: "preobrazba".

Clanak 31.

U clanku 58. stavku 2. alineja 16. mijenja se i glasi: "- iznimno, omogucuje se realizacija javne namjene 'Muzej osjeta Zagreb' (revitalizacija postojeceg tunela Gric),uz uvjet da se realizira unutar obuhvata tunela Orie, bez kompleksnijih zahvata i izgradnje, osobito na prostoru Vranicanijeve poljane kojaje arheoloski lokalitet;" lza alineje 16. dodaje se nova alineja 17. koja glasi: "- iznimno, omogucuje se realizacija Projekta Dolac;" Dosadasnja alineja 17. postaje alineja 18.

C:Janak 32.

Clanak 59. mijenja se i glasi: "Zastita, uredenje i dogradnja u povijesnim graditeljskim cjelinama (1.2.) - prostori: Donji grad - zapad, Donji grad - istok, Iii ca - Britanski trg, Vlaska - Petrova, Maksimirska - Petrova i drugi prema grafickom prik~zu. - 13 -

Opea pravila: - zastita, odrfavanje, uredenje i dogradnja povijesnih cjelina; - zadrfavanje postoje6e urbane matrice i tipologije gradnje bei dijeljenja blokova novim ulicama; - zadrfavanje postoje6e raznolikosti visina ulicnih gradevina, posebno imajuci u vidu vrijednost i oblikovnu dovrsenost gradevina; - onemogu6avanje gradnje u parkovima i na drugim kvalitetnim javnim zelenim povrsinama i ispod njih; - cuvanje i obnova postoje6ih drvoreda; mogucnost sadnje novih drvoreda; - neizgradene kvalitetne zelene povrsine i kvalitetna pojedinacna stabla obvezno saeuvati; - uredenje dvorista tako da je u unutrasnjosti bloka moguea rekonstrukcija, gradnja zamjenskih gradevina, i gradnja novih gradevina i garafa za potrebe bloka, kod gradnje zamjenskih i novih gradevina, u svrhu sanacije i afirmacije vrijednosti bloka u cjelini, obvezno je cjelovito rjesenje gradevne cestice; moguce je zadrfati i planirati vise gradevina razlicitih namjena na istoj gradevnoj cestici; pristup s javnoprometne povrsine preko ulicne gradevne cestice, odnosno kroz kolni prolaz ulicne gradevine; - gradnjajavnih garafa nije moguea na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na prostoru omedenom ulicama: Vlaskom, Bauerovom, Trgom Petra Kresimira IV., Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, Branimirovom, UL Grgura Ninskog, ju:Znim rubom Botanickog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, UL I. Krsnjavoga, KaCi6evom i Ilicom, radi ogranicenja motornog prometa u sredistu grada. U toj zoni moguca je gradnja garafa iskljucivo za potrebe stanovanja, i to prema normativu najvise 1 GPM/1 stan. Iznimno, omogucuje se gradnja javne podzemne garaZe s prate6im sadrfajima na lokaciji Srednjoskolskog igralista sukladno uvjetima iz clanka 14. ove odluke; - unutar blokova Donjeg grada moguea je izgradnja garaZa samo za potrebe stanovnika bloka kapaciteta do maksimalno 100 PM (osim za prostore obuhvata UPU-a kada je u programskim smjernicama odredeno drugacije), maksimalne dubine 2 (dvije) podzemne etaze, i to prema normativu najvise 1 PGM/1 stan. Odobravanju gradnje garafa, prethodi izrada prometne studije kojom se utvrduje prometna uskladenost s ufom (blok) i sirom zonom obuhvata (kontaktni blokovi); - za novu ulienu gradnju na Citavom prostoru od Zapadnog kolodvora do Heinzelove ulice na istoku, te na objema stranama uz Maksimirsku ulicu i zapadnu stranu Bukovacke ulice obvezan je javni natjecaj, kao i za cjelovito uredenje javnih prostora (trgova, parkova i pjesacke zone); - iznimno, za blokove oznacene na grafickom prikazu 4a) Urbana pravila, 4b) Procedure urbano prostomog uredenja i 4d) Nepokretna kultuma dobra, prostomo rjesenje odredit ce se urbanistickim planom uredenja. Za te se blokove omogucuje razrada prostomih rjesenja detaljnijom valorizacijom - detaljna konzervatorska podloga za cjelinu bloka, koju izraduje nadle:Zno tijelo zastite (clanak 92. ove odluke) uz uvjet zadr:Zavanja pretezite visine u odnosu na blok tako da kin ne bude ve6i od 3,0. odnosno postoje6i ukoliko je veci. Za sve blokove Donjeg grada na kojima se planiraju kompleksni zahvati uredenja kojima se bitno mijenja njihova postojeca prostoma i gradevinska struktura I morfologija bloka potrebno je izraditi urbanisticki plan uredenja, uz uvjet da kin ne bude veci od 3,0, odnosno postoje6i ukoliko je ve6i; - do donosenja urbanistickog plana uredenja moguca je gradnja samo pojedinacne ulicne interpolacije i rekonstrukcija ulicnih gradevina prema odredbama ovog - 14 -

clanka, a U dvoristima rekonstrukcija gradevina, koje SU prema namjeni U skladu S namjenom utvrdenom GUP-om, prema pravilima za dvorisnu gradnju iz ovog clanka; - urbanisticki planovi uredenja izraduju se prema opCim pravilima ovog clanka, detaljnim konzervatorskim podlogama i programskim smjemicama za svaki od navedenih blokova. Uredenje prostora i opseg moguceg zahvata definirat ce se detaljnim konzervatorskim propozicijama za izradu urbanistickog plana uredenja, a graficki prikaz - kategorizacija gradevnog fonda sastavni je dio konzervatorske podloge za izradu urbanistickog plana uredenja; - na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode i na kultumim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. MJERE OCUV ANJA I ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KUL TURNIH DOBARA ove odluke. Programske smjernice: 1. UPU Ilica - Meduliceva - Dezeliceva - Kaciceva Zadrfavanje mjesovite pretezito poslovne namjene sjevemog dijela bloka i mjesovite pretezito stambene namjene jufuog dijela; visina prema detaljnim pravilima ovog clanka; revitalizacija dvorista; prenamjene u prostore javnog koristenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slicno; rekonstrukcije, rusenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funk:cionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina; pjesacki prolazi - otvoreni i natkriveni osobito u sjevemom dijelu unutrasnjosti bloka; zastita i uredenje djecje ustanove s igralistima i postojeceg zelenila u ju:Znom dijelu bloka; najveci ki uskladiti s pretezitim ki bloka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka. 2. UPU Ilica - Frankopanska - Dalmatinska - Meduliceva Zadrfavanje mjesovite pretezito poslovne namjene bloka; zadrfavanje i uredenje kazalista i okolnog prostora s pjesackom vezom prema Ilici; revitalizacija dvorista prenamjenom u prostore javnog koristenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slieno; rekonstrukcije, rusenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina; prolazi kroz blok - otvoreni i natkriveni; zastita djecjeg i kosarkaskog igralista i kvalitetne zelene povrsine jugozapadnog dijela bloka; najveCi ki uskladiti s pretezitim ki bloka; visina prema detaljnim pravilima ovog clanka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka. 3. UPU Bica - Gunduliceva - Varsavska - Frankopanska Zadrfavanje mjesovite pretezito poslovne namjene bloka; revitalizacija dvorista prenamjenom u prostore javnog koristenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slicno; zadrfavanje skole i uredenje vanjskog prostora skole s prosirenjem prema sjeveru; zadrfavanje i uredenje Satirickog kazalista, Glazbenog zavoda i Muzicke skole; ocuvanje specificne ambijentalnosti i zastita kvalitetnog zelenila u dvoristu uglovnice Frankopanska - Varsavska; rekonstrukcije, rusenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina; pjefacki prolazi kroz blok - otvoreni i natkriveni; najveci ki uskladiti s pretezitim ki bloka; visina prema detaljnim pravilima ovog clanka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka. 4. UPU Ilica - Preobrazenska - Preradovicev trg - Varfavska - Gunduliceva Zadrfavanje mjesovite pretezito poslovne namjene bloka; rekonstrukcija dvorisne gradnje uz rusenje i novu gradnju uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina; prenamjene u prostore javnog koristenja - kultura, trgovine, ugostiteljstvo, hoteli i slicno, otvaranje pjesackih prolaza kroz blok i stvaranje kvalitetnih mikroprostora; najveci ki uskladiti s prete:litim ki bloka; visinu - 15 - gradevine uskladiti s pretezitom visinom gradnje u bloku; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka. 5. UPU Berislaviceva - Gajeva - Hebrangova - Preradoviceva Zadrfavanje mjesovite pretezito poslovne namjene bloka; revitalizacija dvorista; prenamjena; rekonstrukcija, rusenje, nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina; prolazi kroz blok - otkriveni i natkriveni; zastita kvalitetnog zelenila i parkovne arhitekture u dvoristima uz Hebrangovu, Gajevu i Berislavicevu ulicu; uredenje djecjeg igralista u Berislavicevoj; najveCi ki uskladiti s pretezitim ki bloka; visina i izgradenost prema detaljnim pravilima ovog clanka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka. 6. UPU Trg bana Jelaciea - Petrinjska - Amruseva - Trg. N. S. Zrinskoga - Praska Zadrfavanje mjesovite pretezito poslovne namjene bloka; definiranje lokacije javne i drustvene namjene u Praskoj; revitalizacija dvorista; prenamjene u prostore javnog koristenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slicno; u dvoristu rekonstrukcije, rusenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina, djelomicno natkrivanje dvorista i povezivanje s okolnim ulicama prolazima kroz blok - otkrivenim i natkrivenim; najveCi ki uskladiti s pretezitim ki bloka; visina prema detaljnim pravilima ovog clanka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka. Kapacitet garaZe moze biti veCi od propisanog u stavku 2. alineji 9. ovog clanka, ali ne veCi od 200 PGM, za potrebe stanovnika i korisnika bloka. 7. UPU Krsnjavoga - Kaciceva - Pierottijeva - Jukiceva Zadrfavanje mjefovite pretezito poslovne namjene bloka i dovrsenje bloka novom gradnjom uz KaCicevu ulicu; rusenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina stambeno poslovnih, iii poslovnih gradevina u istocnom dijelu bloka; obvezno planirati drvored uz zapadnu stranu Kaciceve; najveci ki uskladiti s pretezitim ki bloka; visinu gradevine uskladiti s pretezitom visinom gradnje u bloku; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka. 8. UPU Hebrangova - Preradoviceva - Zerjaviceva - Gunduliceva - Trg Petra Svaciea Mjesovita pretezito poslovna namjena bloka revitalizacija dvorista; prenamjena; rekonstrukcije, rusenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina; prolazi kroz blok - otkriveni i natkriveni; zastita zelenila - vrtova u Zerjavicevoj i Preradovicevoj i parkovne arhitekture u Hebrangovoj 19; najveCi ki uskladiti s pretezitim ki bloka; visina i izgradenost prema detaljnim pravilima ovog clanka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka. 9. UPU Vlaska - Subiceva - Marticeva - Derencinova Zadrfavanje mjefovite namjene; uredenje i dovrsenje, uz rusenje i novu gradnju uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gradevina; zastita i obnova zgrada bivse tvomice Bade! iz doba razvoja zagrebacke industrije; prenamjena u poslovno-prodajne prostore i prostore kulture, primjerene gradskom sredistu; nova gradnja javne, stambene, trgovacke, poslovne namjene; najveci ki uskladiti s pretezitim ki bloka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge iii studije bloka; uredenje prostora prema gradskom projektu. 10. UPU Bornina - Erdodyjeva - Branimirova - Domagojeva Zadrfavanje postojece pretezito stambene namjene; uredenje i dovrsenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti - 16 - bloka, odnosno pojedinih gradevina; nova gradnja uz Borninu i Branimirovu i u sredisnjem dijelu bloka, stambene, javne, ugostiteljsko-turisticke i poslovne namjene primjerene stanovanju; najveCi ki uskladiti s pretezitim ki bloka; visinu gradevine uskladiti s pretezitom visinom gradnje u bloku; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka. Kapacitet garaze moze biti veCi od propisanog u stavku 2. alineji 9. ovog clanka, ali ne veci od 200 PGM, za potrebe stanovnika i korisnika bloka. Detaljna pravila a) u zoni stambene i mjdovite namjene: - gradnja ugradenih, poluugradenih i saniostojecih gradevina; - povrsina ulicne gradevne cestice u praviluje postojeea; - u granicama Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba sustava zastite A, ne mogu se spajati gradevne cestice uz ulicu, osim zajavnu i drustvenu namjenu; - u sklopu cjelovitog rjesenja uredenja i sanacije prostora bloka omogueava se promjena oblika i veliCine, odnosno dubine ulicnih gradevnih cestica ("skraCivanje" ili "produzenje"); - u unutrasnjosti bloka moguea je promjena oblika i velicine gradevne cestice; - najveea izgradenost ulicne gradevne cestice je 60%, a na uglovima 80%, najveea izgradenost dvorisne gradevne cestice je 30%, osim za gradevine javne i drustvene namjene; u blokovima najuzega gradskog sredista (oznaceno na grafickom prikazu 4a Urbana pravila) moguea je i veea izgradenost gradevne cestice, ali ne veea od 80%, u cilju javnog koristenja unutrasnjosti bloka i stvaranja javnih pjefackih povrsina i prolaza; - najveCi GBP ulicne gradnje uskladiti s pretezitim GBP ulicnog poteza; - najveCi ki ulicne gradevne cestice uskladiti s pretezitim ki poteza ili bloka, ali ne moze biti veCi od 3,0 nadzernno, osim zajavnu i drustvenu namjenu prema clanku 8. ove odluke; - dubinu ulicne gradevine ili dvorisnih krila uskladiti s pretezitom dubinom gradnje poteza; dvorisna krila ugradenih gradevina ne mogu biti udaljena manje od mede postojeCih dvorisnih udaljenosti krila susjedne gradevine, ali ne manje od 3 m; - najveeu visinu ulicne gradevine uskladiti s pretezitom visinom u ulici; - najveca visina dvorisne gradevine je cetiri nadzemne etaze, pri cemu je cetvrta etafa potkrovlje bez nadozida; iznirnno, za gradevine javne i drustvene namjene cetiri nadzemne etaze, pri cemu se cetvrta etafa oblikuje kao potkrovlje ili uvuceni kat, uz uvjet zadrfavanja pretezite visine u odnosu na blok; - iznimno dvorisna gradevina moze biti i visa, ali ne visa od postojece dvorisne gradevine uz koju se prislanja; - parkiralisna mjesta za stambenu ulicnu i dvorisnu gradnju osigurati, u pravilu, u bloku, prioritet podzemno, i to najvisel PGM/1 stan; - gradevni pravac ulicne gradevine je postojeci, osim kad se zadrfava postojece kvalitetno zelenilo; - ulicne gradevine su ugradene, osim, iznimno, ako je razmak potreban prema lokalnim uvjetima; razmak izmedu ulicne i nove dvorisne gradevine ne moze biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca; - rekonstrukcija se izvodi prema pravilima za novu gradnju; - prigodom rekonstrukcije i gradnje nove gradevine umjesto postojece, postojeCi parametri veCi od propisanih mogu se zadrfati, ali bez poveeavanja, osim za izgradnju dizala; - iznimno, u bloku Ulica baruna Trenka - Trg kralja Tomislava, zadrfava se u prostoru zgrada Zagrebackog kazalista lutaka u izvedenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, ostali lokacijski uvjeti nisu propisani; - 17 -

- iznimno, sjeverozapadni ugao Marticeve i DerenCinove ulice omogueava se gradnja stambeno-poslovne gradevine, najveea izgradenost do 90%, najveea visina sedam nadzemnih etaia, kin 6,0, promet u mirovanju na gradevnoj cestici minimalno 35%. - iznimno, na prostoru omedenom Valdecovom, Bozidarevicevom i Klovicevom ulicom omogucava se preparcelacija u sklopu rjesenja uredenja i sanacije prostora, izgradnja po tipologiji otvorenog bloka, unutrasnjost bloka osigurati za javno koristenje i stvaranje pjesackih povrsina i prolaza, osigurati pjesacku vezu u istocnom dijelu zahvata izmedu Bozidareviceve i Kloviceve, maksimalni gradevni pravac uskladiti s kontinuiranim gradevnim pravcem u Bozidarevicevoj i Klovicevoj ulici, osigurati minimalno 20% prirodnog terena, maksimalna nadzemna izgradenost gradevne cestice je 60%, najveca visina devet nadzemnih etaia, najveCi kin je 2.5, parkiralisna mjesta osigurati na gradevnoj cestici, za stanovanje 1 PGM/stanu. Omogueava se zadr:Zavanje i rekonstrukcija stanice za tehnicki pregled vozila na postojeeoj lokaciji. b) u zoni javne i drustvene namjene, ugostiteljsko-turisticke namjene i u zoni infrastrukturnih sustava: - gradnja novih gradevina i rekonstrukcija prema programu i normativima osnovne namJene; - urbanisticke parametre uskladiti s vrijednostima prostora; - gradnja novih gradevina premajavnom natjecaju.

Clanak33.

U clanku 60. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene:" u alineji 14. rijeci: "u rekonstrukciji i gradnji nove gradevine umjesto postojece, postojeea izgradenost gradevne cestice, GBP ki i visina, veci od propisanih, mogu se zadrfati, ali bez poveeavanja;" zamjenjuju se rijeCima: "u rekonstrukciji i gradnji nove gradevine umjesto postojece, postojeea se izgradenost gradevne cestice, GBP, ki i visina, veCi od propisanih, mogu zadr:Zati, ali bez povecavanja;". Alineja 17. brise se.

Clanak 34.

U clanku 61. stavku 3. tekst pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene:" mijenja se i glasi: " u pravilu se zadr:Zavaju postojece gradevne cestice; ne mogu se dijeliti postojece gradevne cestice radi oblikovanja dviju ili vise gradevnih cestica; izgradenost gradevne cestice odredena je postojeeom izgradenoscu okolnih gradevnih cestica, ali ne moze biti veea od 30% za samostojece, 40% za poluugradene i 50% za ugradene gradevine; u gradnji interpolacija, rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji dubina tlocrta gradevine, osobito poluugradene i ugradene, moze biti najvise do dubine susjedne gradevine u dvorisnom dijelu; najveca visina tri nadzemne etaze, pri cemu se treca eta:Za oblikuje kao potkrovlje iii uvuceni kat; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske gradevine postojeca izgradenost gradevne cestice i visina, vece od propisanih, mogu se zadrfati, ali bez povecavanja; - 18 -

ako se rekonstrukcija planira za poluugradene gradevine ili gradevine u nizu, pravilo kojim se definira najveci gabarit odnosi se na sve jedinice koje cine spomenutu cjelinu; - najmanji prirodni teren je 30% povrsine gradevne cestice i nije ga moguee planirati unutar rezervacije prosirenja postojece ulice; - obvezno zadrfavanje postojeceg predvrta; - najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smjestaj vozila na gradevnoj cestici (ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice), druge namjene prema normativima ove odluke; - zadrfava se kontinuirani gradevni pravac postojeCih gradevina; - najmanja udaljenost gradevine od mede susjedne gradevne cestice 3,0 m; postojeea manja udaljenost moze se zadrfati u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji; - arhitektonsko oblikovanje gradevine mora biti uskladeno s okolnom gradnjom, osobito kod poluugradenih gradevina i gradevina u nizu; - iznimno, za naselje Dr. Ante Starcevic u Dubravi maksimalna dubina gradevine iznosi 15,0 m, za naselje individualne izgradnje sjevemo od Borongajske ceste na Volovcici maksimalna dubina gradevinaje 12,0 m, a za podrucje Scitarjevske ulice maksimalna dubina gradevinaje 16,0 m; - iznimno, na prostoru Tmja u Murterskom naselju najveea visina gradevine je tri nadzemne etaze, pri cemuje treea eta:Za potkrovlje bez nadozida; u naselju Kanal uz ulicni potez na sjevemoj strani Supilove i u Zoranicevoj ulici cetiri nadzemne eta:Ze, pri cemu je cetvrta etafa potkrovlje bez nadozida; na preostalom dijelu Kanala cetiri nadzemne eta:Ze, pri cemu se cetvrta etafa oblikuje kao potkrovlje ili uvuceni kat, izgradenost 50%, povrsina prirodnog terena 30%, najmanje 1 PGM/1 stan, najmanja udaljenost gradevine od mede susjedne gradevne cestice je 3,0 m; postojeea manja udaljenost moze se zadrfati u rekonstrukciji, dogradnji i nadogradnji, ostali lokacijski uvjeti nisu ograniceni; obvezno zadrzavanje transparetne ograde, predvrta i postojece parcelacije u Cvjetnom naselju, uz prethodno pribavljeno misljenje nadle:Znog tijela zastite, te predvrta u Murterskom naselju; zadrfava se kontinuirani gradevni pravac postojecih gradevina; najmanje 1 PGM/1 stan; druge namjene prema normativima ove odluke; povecanje broja stanova moguce je samo ukoliko se mogu osigurati parkiralisne potrebe na vlastitoj parceli (ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice); najmanji prirodni teren je 30% povrsine gradevne cestice; izgradenost na gradevnim cesticama prvi red uz Rapsku ulicu moguca je do 40%, s tim da udaljenost uglovnih gradevina od meda susjedne gradevne cestice iznimno moze biti i manja, ali ne manja od postojece najmanje udaljenosti gradevine na susjednoj cestici, gradevni su pravci, u pravilu, postojeCi; - iznimno, za dio naselja I. hrvatske stedionice sjevemo od Krapinske ulice najveea visina je cetiri nadzemne etaze, pri cemu je cetvrta etafa potkrovlje bez nadozida, osim uz ulicu Munjarski put, gdje se omogucava pet nadzemnih etafa pri cemu je peta etafa potkrovlje bez nadozida; ostali parametri prema detaljnim pravilima; - iznimno, za naselje I. hrvatske stedionice juzno od Krapinske ulice najveca visina je tri nadzemne etaze, s tim da se izvodi kosi krov prema ulici uz zadrfavanje izvome visine sljemena; ostali parametri prema detaljnim pravilima konzervatorskim uvjetima nadle:Znog tijela zastite; iznimno, na prostoru Maksimira i Pescenice, sjevemo i ju:Zno od Zvonimirove, obavezno zadrfavanje predvrta i postojece parcelacije, najveca visina je cetiri nadzemne etaze, pri cemu je cetvrta etafa potkrovlje bez nadozida, iznimno moze biti i visa, ali ne visa od izvedene visine cetvrte etaze gradevine uz koju se - 19 -

prislanja; najveea izgradenost uglovnih gradevnih cestica je do 60%, najmanji prirodni teren je 20% povrsine gradevne cestice ako se parkiralisne potrebe rjesavaju na parceli u potpuno ukopanoj gara.Zi s ozelenjenim krovom, ostali parametri prema detaljnim pravilima i uz prethodno pribavljeno misljenje nadle:Znog tijela zastite; kod nadogradnji, rekonstrukcija i gradnji novih gradevina umjesto postojeCih koje su visinom uskladene s prethodnim uvjetima, mogu se zadrfati postojece udaljenosti od meda; - iznimno, neposredno uz Heinzelovu, Zvonimirovu i Oporovecku ulicu u Dubravi, cetiri nadzemne etaZe, pri cemu se eetvrta eta.Za oblikuje kao potkrovlje ili uvuceni kat; najveea izgradenost uglovnih gradevnih cestica je 40%, najmanji prirodni teren je 20% povrsine gradevne cestice ako se parkiralisne potrebe rjesavaju na parceli u potpuno ukopanoj gara.Zi s ozelenjenim krovom, ostali parametri prema detaljnim pravilima; iznimno za k.c.br. 4898 k.o. Centar omogucuje se izgradnja potpuno ukopane gara.Ze unutar Citave povrsine gradevne cestice; - iznimno, na prostoru Ljubljanice i ulienog poteza Bastijanove ulice, primjenjuju se urbana pravila iz clanka 74. ove odluke; - iznimno, za prostor Novog Retkovca urbana pravila se utvrduju prema elaboratu "Novi Retkovec - propozicije za gradnju i uredenje prostora", Zagreb, sijecanj 1999., sto gaje izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zastitu okolisa; - iznimno, za prostor zasticene graditeljske cjeline naselja Istrana omogucuje se rekonstrukcija u postojeCim gabaritima; - iznimno, za naselje Trstik, najveea visina gradevina je cetiri nadzemne etafo, pri cemu se cetvrta oblikuje kao potkrovlje, uskladeno s postojeeom gradnjom u nizu."

Clanak35.

U clanku 62. stavku 5. pod podnaslovom: "b) u zoni javne i drustvene namjene:" alineji 6. rijec: "javnog" zamjenjuje se rijecju: "javnom".

Clanak36.

u clanku 63. stavku 2. alineja 2. mijenja se i glasi: "- poboljsavanje kvalitete stanovanja dovrsetkom postojecih i uvodenjem novih sadrfaja u skladu s pravilima urbanisticke struke uvafavajuCi koncepciju urbanistickog rjesenja po kojoj je preteziti dio naselja izgraden;" U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene, mjefovite i poslovne namjene:" alineja 8. mijenja se i glasi: "- uredenje javnih zelenih povrsina i igralista za potrebe naselja u skladu s pravilima stroke;". U alineji 12. iza rijeCi: "odluke, "dodaje se rijec: "a".

Clanak 37.

u clanku 65. stavku 2. alineja 3. mijenja se i glasi: " na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode, na kulturnim dobrima i na nalazistima strogo zasticenih i ugrozenih biljnih vrsta na ovom prostoru primjenjuju -20 -

se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. Mjere ocuvanja i zastite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;". U stavku 3. alineji 4. rijec: "autokampa" zamjenjuje se rijecju: "Autokampa", a rijeci: "na RSC Jarun" brisu se. Alineja 10. mijenja se i glasi: "- iznimno, zapadno od RSC Jarun moguce je uredenje Autokampa "Jarun", kapaciteta do 1000 posjetilaca, a sve prema posebnim propisima za gradnju autokampa, uz prethodnu valorizaciju i maksimalno zadrfavanje postojeceg zelenila;".

Clanak 38.

U clanku 66. stavku 2. pod podnaslovom: "Parkovi: "u alineji 6. iza TIJeC1: "Tuskancu" dodaju se rijeCi: "i rekonstrukcije garaZe sjevemo od zgrade Gradske uprave na Trgu Stjepana Radiea koja ukljucuje izgradnju podzemne etaZe". U stavku 3. rijeci: "s pravnim statusom" brisu se.

Clanak39.

u clanku 68. stavku 2. alineja 4. mijenja se i glasi: "- na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode, na kultumim dobrima i na nalazistima strogo zasticenih i ugrofonih biljnih vrsta na ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. Mjere ocuvanja i zastite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kultumih dobara, ove odluke." U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjefovite namjene:" u alineji 6. rijeCi: "prostor rezerviran" zamjenjuju se rijecima: "prostora rezerviranog". U alineji 9. iza rijeCi: "gradevine" zarez se zamjenjuje tockom sa zarezom. U alineji 10. iza rijeCi: "iznimno" brise se zarez. U stavku 5. pod podnaslovom "b) u zoni javne i drustvene i ugostiteljsko-turisticke namjene:" alineja 8. mijenja se i glasi. "- gradnja novih gradevina premajavnom natjeeaju osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugaCije;" U alineji 9. iza rijeci:"kat" dodaje se zarez.

Clanak 40.

U clanku 69. u stavku 2. na kraju alineje 4. tocka sa zarezom zamjenjuje se tockom. U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjefovite namjene:" alineja 23. brise se. Dosadasnja alineja 24. postaje alineja 23. Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i drustvene namjene, poslovne namjene Kl i ugostiteljsko - turisticke namjene:" u alineji 10. iza rijeci: "natjeeaju" dodaju se rijeCi: "osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugacije". U alineji 13. tocka se zamjenjuje tockom sa zarezom. Iza alineje 13. dodaje se alineja 14. koja glasi: "- iznimno, na lokalitetu "Aralica" (k.c.br. 1111, k.o. Podsused) prema grafickom prikazu najveca izgradenost cestice 50%, najveca visina je tri nadzemne etaze." - 21 -

Clanak 41.

U clanku 70. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene:" u alineji 10. iza rijeCi: "najmanje" dodaje se rijec: "je". U stavku 4. pod podnaslovom: "b) u zoni javne i drustvene namjene:" u alineji 3. iza rijeci: "natjeeaju" dodaju se rijeci: "osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugacije".

Clanak42.

U clanku 71. stavku 2. na kraju alineje 4. tocka sa zarezom zamjenjuje se tockom. U stavku 3. tekst pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene:" mijenja se i glasi: "- gradnja samostojeCih, poluugradenih i ugradenih gradevina; 2 - naimanja povrsina gradevne cestice je za samostojecu 350 m , za poluugradenu 220 m 2 , a za ugradenu gradevinu 132 m 2 ; - najveca izgradenost gradevne cestice je za samostojecu 30%, poluugradenu 40%, a za ugradenu gradevinu 50%; - najve6i ki za samostojecu gradevinu 1,0, za poluugradenu i ugradenu 1,2; - najmanji prirodni teren je 20% povrsine gradevne cestice i nije ga moguce planirati unutar rezervacije prosirenja ulice; - najveca visinaje tri nadzemne eta:Ze, pri cemu se treca etafa oblikuje kao potkrovlje iii uvuceni kat; - najmanje 1 PGM/l stan, uz obvezan smjestaj vozila na gradevnoj cestici (ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice); druge namjene prema normativima ove odluke; - pomocne gradevine SU iza gradevnog pravca glavne gradevine; na gradevnoj cestici moguca je gradnja samo jedne pomocne gradevine; - u Novom Zagrebu gradnja samostojeCih i poluugradenih gradevina, najveci GBP 2 400 m , ostalo prema detaljnim pravilima; - udaljenost gradevnog pravca glavne gradevine od rubne linije rezervacije prosirenja ulice, odnosno od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano iii nije potrebno osigurati prosirenje, najmanje je 3,0 m, iznimno moze i manje u skladu s kontinuiranim gradevnim pravcem postojecih gradevina; - najmanja udaljenost gradevine od mede susjedne gradevne cestice je 3,0 m; - rekonstrukcija i gradnja novih gradevina umjesto postojeCih na cesticama jednakim ili veCim od propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju s tim da se postojeCi parametri veci od propisanih mogu zadr:Zati, ali bez povecanja; - rekonstrukcija i gradnja novih gradevina umjesto postojeCih i interpolacija mogu6a je i na gradevnim cesticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je ki 1,0, najveca visina tri nadzemne etaze, pri cemu se treca etafa oblikuje kao potkrovlje ili uvuceni kat, udaljenost gradevina od mede susjedne gradevne cestice postojeca, ali ne manje od 1,0 m za nove gradevine; potreban broj PGM osigurati na gradevnoj cestici (ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ograniceni; u rekonstrukciji i gradnji nove gradevine umjesto postojece postojeci ki i visina, veci od propisanih, mogu se zadr:Zati, ali bez povecavanja; - 22 -

- iznimno, uz Ilicu, Zagrebacku, produzenu Medarsku, Aleju grada Bolonje, Remetinecku, produzenu Ulicu lvane Brlic-Mazuranic, produzenu Sarengradsku ulicu, Branimirovu i ulicu Dubrava moguea je gradnja novih gradevina, rekonstrukcija i interpolacija najvece visine pet nadzemnih eta:Za, pri cemu se peta eta:Za oblikuje kao potkrovlje iii uvuceni kat, dubine nadzemnih eta:Za najvise 16,0 m, najveCi kin 2,0, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjestaj vozila na gradevnoj cestici (ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ograniceni; - iznimno, uz ulicu I. Tmava, Resnicki put, Vukomericku, produzenu Vukovarsku, ulicu Klin, produzenu Jarunsku, Aninu, Jezersku, Rudesku ulicu, produzenu Bastijanovu ulicu, produzenu Kranjcevicevu ulicu i na podrucju Hreliea; gradnja gradevina prema urbanim pravilima iz clanka 74. ove odluke; - iznimno, na podrucju Botinca potrebno je cuvati urbanu matricu, moguca je rekonstrukcija i gradnja novih gradevina umjesto postojeCih i interpolacija, uz najveci ki 1,2 sa ciljem poveeavanja arhitektonske kvalitete gradevine; postojece gradevne cestice ne mogu se dijeliti i spajati; rekonstrukcija ulicne mreze uz poveeanje PGM-a, ostali parametri prema detaljnim pravilima; - iznimno, na podrucju Malesnice kao dovrsetak poteza gradnje uz Ulicu Ante Topica Mimare i ulicu Malesnica omogucuje se gradnja novih gradevina, rekonstrukcija i interpolacija najvece visine pet nadzemnih eta:Za, pri cemu se peta eta:Za oblikuje kao potkrovlje iii uvuceni kat, najveCi ki 1,7, najmanji prirodni teren je 20%; najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smjestaj vozila na gradevnoj cestici (ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ograniceni; - iznimno, na podrucju SigeCice uz Rapsku ulicu omogucuje se izgradenost gradevnih cestica do 60%; na zapadnom dijelu krizanja Rapske i Ugljanske ulice izgradenost gradevne cestice 80%, ugostiteljsko-turisticka namjena, visina podrum, tri etaze i potkrovlje (bez bucnih sadrfaja i povecanog prometa u odnosu na okolnu gradnju, tako da sadr:Zaj ne ometa stanovanje ); - iznimno, uz Ilirsku ulicu prema grafickom prikazu omogueava se zadr:Zavanje izvedene gradevine u skladu s izvedenim stanjem; - iznimno, uz Bijeljinsku ulicu prema grafickom prikazu omogueava se zadr:Zavanje izvedene gradevine u zatecenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, a drugi lokacijski uvjeti nisu propisani; - iznimno, uz Vojakovacku ulicu prema grafickom prikazu omogucava se zadrfavanje izvedene gradevine najvece visine cetiri nadzemne etaze, pri cemu se cetvrta eta:Za oblikuje kao potkrovlje ili uvuceni kat, a drugi lokacijski uvjeti nisu ograniceni; - iznimno, u ulici Gredice, kao uglovnica Jarunske ulice i ulice Gredice, omogucava se zadr:Zavanje izvedene gradevine najvece visine tri etaze, ostali parametri nisu prop1sam; - iznimno, uz ulicu 6. Trokut, a prema grafickom prikazu, omogucuje se zadr:Zavanje u prostoru izvedene gradevine prema sljedeCim uvjetima: smjestaj gradevine na naCin kako je evidentirana u katastru i visina prema urbanom pravilu, drugi lokacijski uvjeti nisu ograniceni; - iznimno, uz zapadnu stranu Aniceve ulice u naselju Trokut, prema grafickom prikazu, najveCi GBP za gradevinu ugostiteljsko-turisticke namjene, hotel, nije propisan, ostalo prema detaljnim pravilima; - iznimno, uz juinu stranu ulice Dubrava i uz Trpanjsku ulicu, prema grafickom prikazu, omogucava se zadr:Zavanje izvedene gradevine - uglovnice na k.c.br. 6373 - 23 -

k.o. Dubrava i na k.c.br. 4101116 k.o. Rudes, prema postojecem stanju izvedenosti pristupnoga puta i gradevine." U stavku 4. pod podnaslovom:"b) u zoni javne i drustvene namjene:" u alineji 7. iza rijeCi: "natjeeaju" dodaju se rijeci: "osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugaCije". U alineji 8. iza rijeCi: "cestice" zarez se zamjenjuje rijecju: "i".

Clanak 43.

11 11 u ClankU 72. StaVkU 1. iza fijeci: Uredenje i" dodaje Se rijec: Urb3ll3 II• U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene:" na kraju alineje 14. tocka sa zarezom zamjenjuje se tockom. Alineja 15. brise se.

Clanak 44.

U clanku 73. stavku 1. iza rijeci: "Uredenje i" dodaje se rijec: "urbana". U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene:" na kraju alineje 15. tocka sa zarezom zamjenjuje se tockom. Alineja 16. brise se. Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i drustvene namjene:" u alineji 8. iza rijeCi: "natjecaj" dodaju se rijeCi: "osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugacije".

Clanak 45.

u clanku 74. stavku 1. iza rijeCi: "Uredenje i" dodaje se rijec: "urbana II. U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene:" u alineji 4. rijec: "ki" zamjenjuje se rijecju: "kin"· Na kraju alineje 22. tocka sa zarezom zamjenjuje se tockom. Alineja 23. brise se. U stavku 5. pod podnaslovom: "b) u zoni javne i drustvene namjene:" u alineji 7. iza rijeCi: "natjecaju" dodaju se rijeCi: "osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugaCije". Pod podnaslovom: "c) u zoni poslovne namjene:" u alineji 1. tocka se zamjenjuje tockom sa zarezom.

Clanak 46.

U clanku 75. stavku 1. iza rijefr "Uredenje i" dodaje se rijec: "urbana".

Clanak 47.

U clanku 76. stavku 1. iza rijeci: "Uredenje i" dodaje se rijec: "urbana", a rijec: "Avenija" zamjenjuje se rijecju: "ulica". - 24-

U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mjesovite namjene" alineja 35. brise se. Stavak 5. pod podnaslovom: "b) u zoni javne i drustvene, poslovne i ugostiteljsko turisticke namjene:" mijenja se i glasi: "- gradnja i rekonstrukcija mogucaje prema programu osnovne namjene; - drugi lokacijski uvjeti (izgradenost gradevne cestice, GBP, kb visina gradevine i prirodni teren) nisu ograniceni; - gradnja novih gradevina prema javnom natjeeaju osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugacije; - iznimno, za postavljanje montafuog kazalista "Baraka" nije potrebno provesti javni natjeeaj; - iznimno, za izgradnju kompleksa HZZO-a u Gradiscanskoj ulici, prema grafickom prikazu, omogucuje se izgradnja bez obveze primjene propisane udaljenosti visoke gradevine od granica gradevne cestice, ostali parametri prema detaljnim pravilima; - iznimno, na prostoru Tmja, istocno od ogranka Radnicke ceste u zoni Kl oznacenom na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, udaljenost nove visoke gradevine od mede pripadajuce gradevne cestice moze biti i manja od h/2, ali ne manja od 6,0 m, osim od onih meda na koje je prislonjena i javnopronietnih povrsina. Ostali parametri prema detaljnim pravilima ovog clanaka. Na jugoistoenom dijelu prostora omogueava se zadrfavanje, rekonstrukcija i zamjena

ugradene gradevine, prema detaljnim pravilima 0VOg clanka. II

Clanak 48.

Clanak 77. mijenja se i glasi: "Uredenje, zastita i urbana obnova kompleksa jedne namjene (2.10.) - prostori javne i drustvene namjene (Aleja G. Suska, Klin, Jankomir, bolnice), zona gospodarske namjene (Klara, Radnicka cesta, Zitnjak, Slavonska avenija - sjever, Ravnice, Oporovecka ulica, Prilaz baruna Filipovica, Ilica, Sanci, Dugave - jug, Slobostina - jug, Blato - Laniste, URIHO, Avenija Veceslava Holjevca - zapad, istok, Delci, Jakusevec - jug, Novi Petrusevec i Jankomir), malo poduzetnistvo (Servisna zona Retkovec, Savica - Sanci, Melistice), sportsko rekreacijska namjena s gradnjom (SRC Veslacka, SRC Chromos - Savica, Kruge, Cvjetno, Hipodrom, Termalno kupaliste Blato, SRC Jakusevec, SRC Siget, SRC Slobostina), sportsko rekreacijska namjena bez gradnje (Mrzlo polje, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Stefanovec, Trokut, Otocec, Klara, Dugave, Jakusevec, Golf centar Zagreb), posebna namjena, infrastruktumi sustavi (Resnik, TE-TO, Petrusevec, Autobusni kolodvor), groblja i drugi prema grafickom prikazu. Opca pravila: - uredenje cjelina, vrijednih gradevina i zelenih povrsina te komunalne opreme; - dovrsetak prostora novom gradnjom i uredenje otvorenih povrsina u funkciji osnovne namJene; - u svim namjenama omogucuje se gradnja vise gradevina najednoj gradevnoj cestici; - na povrsinama javne i drustvene, gospodarske, sportsko-rekreacijske, posebne namjene te na povrsinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se mogu graditi i vise od 1,50 m radi zastite gradevine iii naCina njezina koristenja; - omogueuje se zadr:Z:avanje postojeCih gradevina kojih namjena nije u skladu s planiranom namjenom i njihova rekonstrukcija u postojeCim gabaritima bez moguenosti povecanja; - 25 -

- na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode, na kultumim dobrima i na nalazistima strogo zasticenih i ugrozenih biljnih vrsta na ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. Mjere ocuvanja i zastite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kultumih dobara, ove odluke; - obvezno je uredenje prostora prema: UPU prosirenje groblja Mirogoj, UPU Groblje Mirosevec - jug i UPU Groblje Mirosevec - istok, UPU Groblje Sv. Klara, UPU Groblje Cucerje, UPU Groblje Sestine, UPU Groblje Stenjevec, UPU Groblje Jakusevec, UPU Termalno kupaliste Blato.

Detaljna pravila a) javna i drustvena namjena: - gradnja novih gradevina; - gradevna cestica oblikuje se prema normativima za odredenu namjenu (skole, djecje ustanove i sl.); - najveea izgradenost gradevne cestice je 40%; - najmanji prirodni teren je 30% povrsine gradevne cestice i nije ga moguce planirati unutar rezervacije prosirenja postojece ulice, parkovno ureden; - najveea visina je sest nadzemnih etal.a; gradevina mofo imati i veCi broj etal.a ako je to vezano uz funkciju gradevine iii lokalne uvjete; novu gradnju nije moguce planirati na postojeCim hortikultumo-uredenim povrsinama; - obvezan je smjestaj vozila na gradevnoj cestici prema normativima ove odluke (ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice); - najmanja udaljenost gradevine od meda gradevne cestice je h/2 (polovica visina), osim od postojece iii planirane javnoprometne povrsine; - za gradnju novih gradevina obvezan je javni natjeeaj osim ako clankom 99. ove odluke nije odredeno drugaCije; - rekonstrukcija i interpolacija moguca je prema pravilima za novu gradnju, bez obaveze natjeeaja; u rekonstrukciji i gradnji nove gradevine umjesto postojece postojeea izgradenost gradevne cestice i visina, vece od propisanih, mogu se zadrfati, ali bez poveeavanja; najmanji prirodni terenje postojeCi. b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovacki kompleksi i ugostiteljsko-turisticka namj ena) - gradnja novih i rekonstrukcija postojecih gradevina; 2 - najmanja gradevna cestica je 1000 m , osim prigodom rekonstrukcija i interpolacija na postojeCim manjim gradevnim cesticama; - omogueuje se gradnja slobodnostojeCih, poluugradenih i ugradenih gradevina; - najveea izgradenost gradevne cestice je 50%; - najmanji prirodni teren je 20% povrsine gradevne cestice i nije ga moguce planirati unutar rezervacije prosirenja ulice; - najveCi kin za proizvodnu namjenu i trgovacke komplekse 1,2, a 2,0 za poslovnu i ugostiteljsko-turisticku namjenu; kin moze biti i veCi ako je to rezultat razrade prostora urbanistickim planom uredenja; - visina i broj eta:Za gradevine odreduje se ovisno o tehnologiji i namjeni; - obvezan smjestaj vozila na gradevnoj cestici prema normativima ove odluke za odredenu namjenu(ne unutar rezervacije prosirenja postojece ulice); - gradevni pravac u skladu s kontinuiranim gradevnim pravcem postojecih gradevina; - najmanja udaljenost gradevine od meda gradevne cestice je h/2, ali ne manje od 3,0 m, osim od javnoprometne povrsine iii povrsine rezervirane za prosirenje postojece ulice; ..

- 26 -

- za proizvodnu namjenu i trgovacke komplekse planirati zelenu tampon-zonu sirine minimalno 10 m prema ostalim namjenama, osim prema javnoprometnim povrsinama; - u gradnji nove gradevine umjesto postojece postojeca izgradenost gradevne cestice, ki i visina veCi od propisanih mogu se zadr:Zati, ali bez poveeavanja; najmanji prirodni terenje postojeCi; - arhitektonska kompozicija i oblikovanje gradevina moraju biti primjereni karakteru zone, osobito na potezima uz gradske avenije koji definiraju ulaz u grad; - prigodom prenamjene (restrukturiranja) i promjene prostorne organizacije vecih postojeCih radnih kompleksa moguea je prenamjena dijela iii cjeline u razliCite prostore uredskog poslovanja, trgovine, kulture, znanosti, zabave, rekreacije i hotele; na lokacijama postojeCih industrijskih pogona mogu se smjestiti i trgovacki centri koji moraju biti prilagodeni urbanom prostoru tipologijom i ponudom "gradske robne kuce" (trgovacki kompleksi K2 su iskljuceni), te s parkiralistem na povrsini terena koje osigurava najvise treCinu potreba za parkiranjem ( ostatak potrebnih PGM-a podzemno iii u sklopu gradevine); eventualno, dijeljenje na manje cjeline moguce u skladu s propozicijama za gradnju novih i rekonstrukciju postojeCih gradevina, uz uvjet da se ne moze graditi na uredenim zelenim povrsinama; - iznimno, na prostoru zone planske oznake I. u Vukomercu, omogucuje se gradnja tehnicko-putnickog kolodvora prema detaljnim pravilima za infrastruktume sustave ovog clanka; - iznimno, na prostorima odredenima za malo poduzetnistvo (Servisna zona Retkovec, 2 Savica - Sanci i Melistica) najmanja povrsina gradevne cestice je 500 m , a najveea 2 3.000 m ; najveea visina gradevine je cetiri nadzemne etaZe, pri cemu je cetvrta eta2a potkrovlje bez nadozida; na istoj gradevnoj cestici moguce je planirati jedan 2 stan najvece bruto stambene povrsine do 150 m ; ostalo prema detaljnim pravilima; - iznimno, za novu gradnju u zonama poslovne namjene uz Ulicu Republike Njemacke, Heinzelovu, Slavonsku aveniju, Ulicu grada Gospiea i A veniju V. Holjevca najmanje je visine pet nadzemnih eta:Za,ostalo prema detaljnim pravilima; - iznimno u zoni gospodarske namjene dio Perjasicke ulice, dio produzene Hermanove ulice, dio Sisacke ceste I. odvojka i dio Saljske ulice odreden je za malo poduzetnistvo, namjene pretefuo usluzne djelatnosti, najmanja povrsina parcele 350 2 m ; najveea visina gradevine je cetiri nadzemne etaze. Na istoj gradevnoj cestici 2 moguce je planirati jedan stan najvece bruto povrsine 150 m , najmanja udaljenost od mede h/2, iznimno 1,0 m, ostalo prema detaljnim pravilima; - iznimno, za gradnju gradevine Zagreb arene u prostoru planske namjene oznake K2 u Lanistu, drugi lokacijski uvjeti nisu ograniceni; - iznimno, na preostalom dijelu povrsine u podrucju prostora Blato - Laniste, prema lokalnim uvjetima Zavoda za prostomo uredenje Grada Zagreba, omogucuje se gradnja stambeno-poslovnih, javnih i drustvenih gradevina i visih od devet nadzemnih etafa bez obaveze primjene clanka 101. ove odluke, te trgovackog centra, s tim da je najveca izgradenost gradevne cestice 60%; najveci kin je 2,2 za sve namjene; a najmanji prirodni teren 15%; - iznimno, izmedu Zagrebacke avenije i Ulice hrvatskih branitelja, prema grafickom prikazu, omogucuje se najveca izgradenost gradevne cestice 70% i najvece kin 2,2, ostalo prema detaljnim pravilima; - iznimno, na lokaciji zatvorenih industrijskih krugova u Jankomiru, Borongaju i Fallerovom setalistu prema grafickom prikazu, omogucuje se najveea izgradenost gradevne cestice 70%, najvece kin 2,2 i rjesenje prikljucka gradevne cestice na - 27 -

prometnu povrsinu prema postojecem stanju izvedenosti osim za gradnju visoke gradevine, ostalo prema detaljnim pravilima; - iznimno na prostoru zone Kl na Kajzerici, istocno od :leljeznicke pruge omogucuje se gradnja kompleksa URIHO-a, sto ukljucuje polivalentni rehabilitacijski centar i proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale pratece sadr:Zaje, a na preostalom dijelu zone Kl - gradskoga projekta istocno od planirane prometnice, sjevemo od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebackog velesajma, omogucuje se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih gradevina; - iznimno, za gradnju gradevina javne i drustvene namjene na prostoru Kozari puteva, unutar zone Kl, lokacijski uvjeti nisu propisani, obvezna je provedba javnog natjeeaja; - na prostoru gospodarske namjene jugoistoeno od sajma automobila u Jakusevcu gradnja i uredenje na temelju provedbe javnog natjeeaja; - iznimno, na istom prostoru omogucuje se gradenje komunalnih gradevina i uredaja infrastruktumog sustava u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, prema detaljnim urbanim pravilima za infrastruktume sustave odredene u ovome clanku, a bez obaveze provedbe procedure odredene u clanku 99. i clanku 101. ove odluke. c) sportsko-rekreacijska namjena - sports gradnjom - gradnja novih gradevina i rekonstrukcija; 2 - gradevna cestica povrsine, u pravilu, najmanje 5.000 m ; iznimno, mo:Ze se zadrfati manja povrsina ako je gradevna cestica cijela u zoni odredenoj kartografskim 2 prikazom 1) KORISTENJE I NAMJENA PROSTORA, ali ne manja od 2.000 m ; - najveea izgradenost gradevne cestice 40%; - najmanji prirodni teren je 30% povrsine gradevne cestice i nije ga moguce planirati unutar rezervacije prosirenja ulice, osim u kontaktnom podrucju priobalja rijeke Save i u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% gradevne cestice mora biti prirodno tlo (uredena zelena povrsina); - visina gradevine uvjetovana je specificnim zahtjevima vrste sporta; gradevina (iii njezin dio) u kojoj je smjesten prateci sadrfaj moze biti visa od gradevine osnovne namJene; - u ukupnom GBP-u sportski sadrfaji moraju biti zastupljeni s najmanje 70%, drugo mogu biti prateCi sadr:Zaji, osim za stadione gdje udio prateCih sadrfaja moze biti i veCi; - iznimno, za gradnju i uredenje prostora Hipodroma obvezna je prethodna izrada krajobrazne studije; ostali parametri prema detaljnim pravilima; - iznimno, za gradnju u priobalju Save uz Veslacko naselje, najmanja gradevna 2 cestica je 4000 m , a rekonstrukcije su moguce na postojeCim manjim cesticama; - iznimno, na podrucju Nova bolnica - zapad (termalno kupaliste Blato) omogucuje se izgradnja i uredenje turistickih i javnih sadrfaja; odnos sportskih i pratecih sadrfaja moze biti i drugaCiji od propisanoga kao rezultat razrade prostora UPU-om Termalno kupaliste Blato; - iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Doma sportova omogucuje se izgradnja i uredenje sportskih i pratecih sadrfaja, pri cemu odnos sportskih i pratecih sadrfaja moze biti i drugaciji od propisanoga; ostali lokacijski uvjeti nisu propisani; - u rekonstrukciji, nadogradnji i gradnji novih gradevina umjesto postojecih postojeca izgradenost gradevne cestice veca od propisane moze se zadrfati, ali bez poveeavanja; najmanji prirodni teren je postojeCi; - za gradnju gradevina sportsko-rekreacijske namjene na istaknutim lokacijama povrsine vece od 1,0 ha obvezan javni natjecaj. ,•

- 28 - d) sportsko-rekreacijska namjena - sport bez gradnje 2 - gradevna cestica povrsine, u pravilu, najmanje 5000 m ; iznimno, moze se zadrfati manja povrsina ako obuhvaea cijelu zonu odredenu kartografskim prikazom: 1) KORISTENJE I NAMJENA PROSTORA; - na ovim se prostorima mogu uredivati otvorena igralista te graditi manje pratece gradevine koje upotpunjuju i sluze osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadrfaji i sl.), ukupan GBP do 1000 m2/ha cjelovite uredene sportsko rekreacijske povrsine - gradevne cestice, a proporcionalno manje na manjima; 2 ukupni GBP ne moze biti veCi od 5000 m ; otvorena igralista mogu se sezonski natkriti; prateCi se sadrfaji mogu graditi istodobno ili nakon uredenja otvorenih sportsko-rekreacijskih igralista; - najmanji prirodni teren je 30% povrsine gradevne cestice i nije ga moguce planirati unutar rezervacije prosirenja ulice, osim u kontaktnom podrucju priobalja rijeke Save i u podsljemenskoj zoni, gdje najmanje 50% gradevne cestice mora biti prirodno tlo (uredena zelena povrsina). e) posebna namjena - povrsine posebne namjene ureduju se prema posebnim propisima; - unutar povrsina posebne namjene mogu se graditi i rekonstruirati gradevine i postavljati uredaji koji sluze osnovnoj namjeni; - visina gradevina uvjetovana je specificnim zahtjevima osnovne namjene uz obvezu postivanja lokalnih uvjeta. f) infrastrukturni sustavi - gradnja novih gradevina i rekonstrukcija; - velicina gradevne cestice, gradevine i prateCih sadrfaja odredeni su tehnoloskim zahtjevima i posebnim propisima; - postovati mjere zastite okolisa; sto je moguce vise sadrfaja smjestiti podzemno; neizgradene dijelove gradevne cestice hortikulturno urediti; - rubove gradevnih cestica prema drugim namjenama treba urediti kao zastitni vegetacijski pojas najmanje sirine 10 m, iznirnno i manje za donju stanicu zieare; - gradnja i uredenje tramvajskih, autobusnih i zeljeznickih terminala s prateCim sadrfajima prema javnom natjeeaju; - iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omogucuje se realizacija sadrfaja sukladno utvrdenoj prometnoj studiji i rezultatima po njoj provedenog javnog natjecaja; - iznimno, na prostoru sanitamog odlagalista Prudinec omogucuje se gradenje komunalnih gradevina i uredaja infrastruktumog sustava u svrhu sanacije odlagalista. g) groblje - prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne povrsine kvalitetnim parkovno pejsa:Znim rjesenjima i osiguravanjem standarda najmanje povrsine po grobnom mjestu u skladu s Pravilnikom o grobljima; - na prostorima groblja mogu se graditi pratece gradevine, tj. gradevine koje sluze osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvacnice i sl.), te komunalna infrastruktura; - uredenje svih groblja, gradnja prateCih gradevina, te oblikovanje opreme sto se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uredenosti i tradiciji takvih prostora; - uz granicu groblja, a unutar povrsine groblja, treba osigurati zastitni vegetacijski pojas najmanje sirine 10,0 m; - uredenje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i drugim posebnim propisima; "' - 29 - • - gradnja novih groblja premajavnom natjecaju uz obavezu izrade UPU-a."

Clanak 49.

U clanku 79. u stavku 2. na kraju alineje 11. tocka se zamjenjuje tockom sa zarezom. Iza alineje 11. dodaje se alineja 12. koja glasi: "- iznimno, za prostor sanitarnog odlagalista Prudinec omogucuje se gradenje komunalnih gradevina i uredaja infrastruktumog sustava u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, prema detaljnim urbanim pravilima za infrastruktume sustave odredene u clanku 77. ove odluke."

ClanakSO.

Clanak 82. mijenja se i glasi: "Urbana preobrazba (3.1.)- prostori: Sv. Duh, Heinzelova, FerensCica, Branimirova, Njivice - Pile, Martinovka, Kruge, Brezje, Staro Tmje, Sigecica, Vrbik (UL I. Luciea), sredisnji dio Savice (Ujeviceva - Jedutova), industrijska bastina u Tmju (Paromlin, bivsa industrija uz Radnicku cestu), Cvjetno naselje (istocno od HRT-a), prostor izmedu Save i ulice Prisavlje, Istocni kolodvor, Tvomica autobusa, Ulica grada Gospica, Ciglana, podrucje Glavnog kolodvora s kontaktnim prostorom Tmja, UL kneza Lj. Posavskog - Heinzelova - Branimirova, Kruge, Tvomica cementa u Podsusedu, Oranice, Savska - Sarengradska, srediste Tresnjevke, NK Zagreb Kranjceviceva, Klanjecka - Tomislavova, Studentski kampus Borongaj i drugi prema grafickom prikazu. Opea pravila: - uklanjanje i zamjena gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu adekvatni polofaju u gradu; - promjena postojece namjene i morfologije te definiranje nove ulicne rnreze i urbane strukture; - obvezno je donosenje urbanistickog plana uredenja; - programom za izradu urbanistickog plana uredenja definirat ce se osnovni urbanisticki parametri za koristenje prostora, nacin koristenja i uredenja povrsina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i drustvenim potrebama, postujuCi vrijednosti i specificnosti podrucja za koje se izraduje urbanisticki plan uredenja; - na javnim gradskim povrsinama - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi gradevine za kulturu, znanost, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske gradevine, uz uvjet da kin zone nije veCi od 0,2 i podzemne garaze kojim GBP ne ulazi u obracun ki, udaljenost gradevine od susjedne mede nije propisana; - do donosenja urbanistickog plana uredenja moguCi su zahvati u skladu s clankom I 04. ove odluke osim ako programskim smjemicama ovog clanka nije odredeno drugaCije; - na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. Mjere ocuvanja i zastite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke. Programske smjernice: 1. UPU Ulica Lj. Posavskog - Zavrtnica - Branimirova - Crvenog krifa - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda stambeno-poslovne namjene; • - 30 -

- gradnja i uredenje prema interpretaciji urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz mogucnost gradnje i samostojeCih visokih gradevina; uredenje javnog parka i otvorenih sportskih igralista, uredenje i dopuna ulicne mreze i javnih prostora. 2. UPU Banjavciceva - Heinzelova - Branimirova - Zavrtnica - transformacija u prostor pretezito poslovne namjene visokoga urbanog standarda; - prostor visoke gradnje interpretacijom urbane matrice i tipologije Donjeg grada uz mogucnost gradnje i samostojeCih gradevina; - uredenje i dopuna uliene mreze, javnih prostora i zelenila. 3. UPU Ciglana - transformacija zone "stare industrije" u prostor visokoga urbanog standarda; - uredenje novih zona mjesovite i poslovne namjene, javnih parkova, te uredenje terminala javnog prijevoza; - uredenje i dopuna ulicne mreze, javnih prostora i sustava gradske infrastrukture; - nova gradnja visokih, odnosno niskih gradevina, ovisno o uskladenju s postojecom okolnom izgradenom strukturom; - ocuvanje prostora posebnih prirodnih i graditeljskih vrijednosti; - afirmacija poteza uz Ilicu; - studija prostomih i prometnih mogucnosti uzeg i sireg podrucja (povezivanje s okolnom mrezom - Ilica, Kustosijanska, ulica Cmomerec, Prilaz baruna Filipoviea ... ). 4. UPU Sveti Duh - zastita, uredenje i dogradnja zapadnog dijela podsljemenskog predjela kao cjeline, osobito pejsa:Znih i zastitnih zelenih povrsina i komunalne opreme; - u zoni mjesovite namjene, gradnja pretezito stambenih gradevina manjih gabarita; - u zoni javne i drustvene namjene gradnja prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s okolnom gradnjom, a prema javnom natjecaju, dio terena parkovno ureden; - osigurati poprecne pjesacke veze. 5. UPU Savska - Sarengradska - jug - uredenje prostora mjefovite namjene pretezito visokom gradnjom i sportsko rekreacijske zone; uredenje prostora u kontekstu povezivanja gradskog tkiva sa sjeveme i ju:Zne strane rijeke; - preispitat ce se moguenost gradnje gradevina visih od 9 eta:Za; - uredenje prostora od va:Znosti za Citav grad; - transformacija postojece izgradene strukture u prostor visokoga urbanog standarda, - definiranje fizionomijskih elemenata slike grada; - afirmacija prostora ispod pruge i uz nju. 6. UPU Savska - Sarengradska - sjever - povrsine mjesovite namjene; - uredenje prostora preteiito visoke gradnje; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etafa; - uredenje prostora od va:Znosti za citav grad; - studija mogucnosti poprecnog povezivanja s ostalim prostorom Tresnjevke pjesackim i kolnim prolazima ispod pruge. 7. UPU Savska ulica - Prisavlje - uredenje prostora mjesovite namjene i planiranje pretezito visoke gradnje; - transformacija postojece izgradene strukture u prostor visokoga urbanog standarda; - sadrfajno, funkcionalno i oblikovno uskladenje s okolnim visokokonsolidiranim prostorom. - 31 -

8. UPU NK Zagreb - povrsine mjesovite i sportsko-rekreacijske namjene; - uredenje prostora pretezito visoke gradnje; uredenje prostora gradskog znaeaja; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda; - prometno, sadrfajno i funkcionalno povezivanje s prostorom Donjeg grada. 9. UPU podrucja nekadafoje Tvornice cementa u Podsusedu a) Za povrsinu poslovne namjene te javne i drustvene namjene izmedu planirane ulice Karaznik i Aleje grada Bolonje (juzni dio) predvida se: - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, oblikovanjem i sadrfajima prilagoden znacenju zapadnog ulaza u grad; - omoguCiti integraciju stambene namjene visine do 5 eta:fa, kao i supstituciju objekata cementare javnim i poslovnim sadrfajima; - omoguCiti poboljsanje komunalne infrastrukture - osobito odvodnje kao preduvjeta sanacije klizista; - preispitati mogucnosti dreniranja. i koristenje podzemnih voda; - preispitati mogucnosti uredenja reciklafuog dvorista na jugozapadnom dijelu prostora. b) U sirem podrucju nekadafoje Tvornice cementa, sjeverno od planirane ulice Karaznik (sjeverni dio plana): - planirati povrsine gospodarske, stambene, mjesovite, sportsko-rekreacijske namjene i drustvene namjene; - preduvjet gradnje u utjecajnoj zoni klizistaje provedena sanacija klizista; - uredenje reciklafuog dvorista za gradevni otpad i odlaganje zemlje, u funkciji sanacije klizista; - tipologiju gradnje sjevemo od planirane ulice Karafuik prilagoditi gradnji u kontaktnoj zoni. 10. UPU Oranice - TEP - Tematski park - uredenje prostora uz transformaciju postojece izgradene strukture; - artikuliranje poteza uz planiranu gradsku aveniju ulicu Oranice; - uredenje prostora mjesovitom gradnjom, u pravilu visokom, niskom, uz mogucnost individualne gradnje; - afirmacija vodotoka kao prirodnog elementa u urbanoj matrici; - uredenje prostora javne zelene povrsine - tematskog parka kao sportsko-rekreacijske zone u skladu s vaznoscu prostora za buduCi gradski identitet te u skladu s ocekivanom ttansformacijom i prenamjenom okolnog prostora; ' - obvezan javni natjecaj za podrucje tematskog parka. 11. DPU uredenja stambenog naselja na lokaciji bivse vojarne Spansko - Oranice - povrsina mjesovite - pretdito stambene namjene; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, uz postivanje postojece vegetacije i afirmaciju vodotoka. 12. UPU Tvornica autobusa - transformacija nekadasnje industrijske strukture u novu stambeno-poslovnu zonu visokoga urbanog standarda; - uredenje prostora uz mogucnost planiranja pretdito visoke gradnje; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta:Za; - uredenje novih javnih prostora, gradske infrastrukture i odgovarajucih prateCih sadrfaja; - povezivanje s okolnim stanovanjem u homogenu cjelinu. - 32 -

13. UPU Ferenscica - zapad - transformacija postojece strukture uz glavne gradske prometnice u zonu mjesovite stambeno-poslovne namjene visokoga urbanog standarda; - uredenje prostora uz mogucnost planiranja pretezito visoke gradnje; - mogucnost sanacije dijela postojece gusto izgradene strukture odabirom odgovarajuce tipologije (niska i individualna gradnja); - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture; - afirmacija poteza uz Ulicu grada Vukovara i Donje Svetice. 14. UPU Ferenscica - istok - transformacija postojece strukture u zonu mjesovite stambeno-poslovne namJene visokoga urbanog standarda; - uredenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje; - mogucnost sanacije dijela postojece gusto· izgradene strukture odabirom odgovarajuce tipologije (niska i individualna gradnja); - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture. 15. UPU Istocni kolodvor: - transformacija nekadasnje industrijske zone u prostor mjesovite namjene visokoga urbanog standarda; - uredenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture; - afirmacija prostora uz Heinzelovu ulicu i ulicu Svetice; - istra.zivanje mogucnosti povezivanja s prostorom sjevemo od ieljeznicke pruge. 16. UPU Studentski kampus Borongaj - transformacija zone bivse vojame Borongaj u zonu javne i drustvene namjene - Studentski kampus, obrazovno-znanstveno-istra.zivacki centar sa svim prateCim sadrfajima; - oeuvanje postojeceg kvalitetnoga visokog zelenila i postojeceg vodotoka; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture; - planiranje parkovnih povrsina; - planiranje sportsko-rekreacijskih povrsina i sadrfaja. 17. UPU Ulica grada Gospiea - sjeveroistok - transformacija industrijske zone u prostor mjesovite namjene visokoga urbanog standarda; - uredenje nove stambeno-poslovne zone; - uredenje prostora planiranjem pretezito visoke gradnje uz respektiranje kvalitetne parkovne vegetacije; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture; - afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospica; - u obuhvatu plana omoguCiti gradnju stambenih i poslovnih gradevina visih od devet. nadzemnih eta:Za, tlocrtne izgradenosti nadzemnih eta:Za do 40%, uz osiguranje prirodnog terena minimalno 30%, drugi lokacijski uvjeti nisu ograniceni. 18. UPU Ulica grada Gospica - jugozapad: - transformacija industrijske zone i zone postojece individualne gradnje u prostor mjesovite namjene; - uredenje nove stambeno-poslovne zone; - uredenje prostora planiranjem prete:Zito visoke gradnje; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture; - mogucnost sanacije dijela postojece gusto izgradene strukture odabirom odgovarajuce tipologije (niska i individualna gradnja); - afirmacija poteza uz Ulicu grada Gospica. - 33 -

19. UPU Pescenica sjever - Strigina - transformacija postojece strukture u prostor mjesovite namjene; - uredenje nove stambeno-poslovne zone planiranjem visoke i niske gradnje; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture; - povezivanje planirane strukture s kvalitetnom stambenom gradnjom uz Zvonimirovu i Buzanovu ulicu u homogenu cjelinu. 20. UPU - Svetice - strukturalna i sadrfajna preobrazba prostora; - uredenje zona stambene i mjesovite namjene; - dovrsenje i oblikovanje naselja u mjerilu uskladenom s postojeeom kvalitetnom gradnjom (visokom, niskom i individualnom); - povezivanje ulica u gradsku mrezu; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 21. UPU Radnicka - Domovinski most - strukturalno-funkcionalna transformacija u poslovnu zonu visokoga urbanog standarda; - uredenje prostora planiranjem visoke gradnje; - afirmacija prostora na jugoistocnom ulasku u grad, odabirom primjerenih volumena kvalitetnog oblikovanja; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture. 22. UPU Heinzelova - Radnicka - zeljeznicka pruga - transformacija postojece izgradene strukture vodeCi racuna 0 zastic,enome kulturnom dobru; - uredenje povrsine mjesovite namjene planiranjem pretezito visoke gradnje; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etafa; - uredenje novih javnih prostora. 23. UPU Martinovka - zona istok - povrsine mjesovite i javne namjene te javne gradske povrsine - tematske zone; - uredenje prostora planiranjem pretezito visoke gradnje; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etafa; - preispitat ce se opcije realizacije projekta SveuCilisna aleja; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda. 24. UPU Martinovka - zona zapad - uredenje prostora mjesovite namjene; - transformacija postojece izgradene strukture; - promjena postojece parcelacije; - uredenje prostora i planiranje pretezito visoke gradnje. 25. UPU Potez uz Savu juzno od ulice Prisavlje - uredenje povrsina mjesovite namjene; - uredenje prostora i planiranje niske i visoke gradnje uz obvezno planiranje veCih otvorenih javnih povrsina, a uredenje javne gradske povrsine - prema opcim pravilima za niskokonsolidirana gradska podrucja; - omoguCiti gradnju gradevina drustvene i javne namjene od va:Znosti za grad i drfavu- koja treba biti prevladavajuca; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vaznog za identitet grada; - osigurati kontinuitet zelene povrsine uz rijeku Savu; - nisu moguci zahvati iz clanka 104. ove odluke; - planiranje zone za sport i rekreaciju - sport s gradnjom - RI na potezu istocno od Mosta slobode. - 34 -

26. UPU Sredifojeg prostora Brezja - uredenje prostora i planiranje pretezito visoke gradnje u zonama mjesovite i drustvene namjene, a uredenje javne gradske povrsine - tematske zone prema opcim pravilima za niskokonsolidirana gradska podrucja; - radi zastite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice, gradevine ne mogu biti vise od visine vijenca Nacionalne i sveuCilisne knjimice; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vaznog za identitet grada; - nisu moguCi zahvati iz clanka 104. ove odluke. 27. UPU Kruge - povrsina mjesovite namjene; - uredenje prostora i planiranje visoke i niske gradnje; - radi zastite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, objekti uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice ne mogu biti visi od visine vijenca Nacionalne i sveuCilisne knjifuice; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vamog za identitet grada. 28. UPU Njivice - povrsina mjesovite namjene i javne gradske povrsine - tematske zone; - uredenje prostora i planiranje pretezito visoke gradnje, a uredenje javne gradske povrsine - tematske zone prema opcim pravilima za niskokonsolidirana gradska podrucja; - nisu moguCi zahvati iz clanka 104. ove odluke. 29. UPU Sigecica - povrsina mjesovite namjene; - uredenje prostora i planiranje pretezito visoke gradnje; - transformacija industrijske zone u prostor visokoga urbanog standarda. 30. UPU Cvjetno naselje za zonu istocno od HRT-a - povrsina mjesovite namjene; - uredenje prostora i planiranje pretezito visoke gradnje; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, s interpolacijom javnih drustvenih sadrfaja koji trebaju biti prevladavajuci; - definiranje lokacije Drfavnog arhiva, definiranje potreba HRT-a; - radi zastite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice, gradevine ne mogu biti vise od visine vijenca Nacionalne i sveucilisne knjifuice; - nisu moguCi zahvati iz clanka 104. ove odluke. 31. UPU Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Utica V. Ruzdjaka - planirana Strojarska - povrsina mjesovite namjene i mjesovite - pretezito poslovne namjene; - uredenje prostora i planiranje visoke, niske i individualne gradnje; - radi zastite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice, gradevine ne mogu biti vise od visine vijenca Nacionalne i sveuCilisne knjimice; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, vafua za identitet grada; - zastita identiteta i strukture Starog Trnja. 32. UPU Savica - sredifoja zona - povrsina mjdovite namjene; - uredenje prostora i planiranje preteZ:ito visoke gradnje; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda. 33. UPU Klanjecka - Tomislavova - povrsine mjesovite i stambene namjene; - 35 -

- uredenje prostora niske i visoke gradnje; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta2a; - uredenje nove stambeno-poslovne zone; - komunalno opremanje zemljista i uvodenje prometne mreze. 34. UPU Precko - istok - povrsine mjesovite namjene; - uredenje prostora pretdito visoke gradnje; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta2a; - transformacija izgradene strukture u prostor visega urbanog standarda. 35. UPU Rudes - povrsine mjesovite namjene; - uredenje prostora visoke gradnje; - - komunalno opremanje zemljista i uvodenje prometne mreze. 36. UPU Munja - transformacija industrijske zone u prostor mjesovite namjene visokoga urbanog standarda; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etafa; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture; - uredenje prostora planiranjem javnih sadrfaja. 37. UPU Vukomerec - transformacija zone u prostor mjesovite namjene visokoga urbanog standarda; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture; - uredenje prostora planiranjem javnih sadrfaja; 38. UPU "TOZ" - planiranje novoga stambenog naselja s prateCim sadrfajima; _ - definiranje inteme prometne mreze koja ce zajedno s postojeCim i planiranim prometnim pravcima izvan podrucja obuhvata Ciniti funkcionalnu prometnu mrezu ovog dijela grada; - osmisljavanje prostomog koncepta naselja kao podrucja visokog urbaniteta, u okviru kojega ce se definirati mrefa javnih prostora (trgovi i pjefacke povrsine, parkovi, djecja igralista i dr., te obavezno prostor za gradnju djecje ustanove). 39. UPU Radnicka - Slavonska avenija - uredenje nove zone gospodarske namjene; - preispitat ce se mogu6nost gradnje gradevina visih od 9 etafa radi stvaranja i oblikovanja poteza otvorenih gradskih prostora koji su sastavni dio veze naselja park Maksimir, kampus Borongaj do naselja Savica - Sanci, osobito do nove sportsko rekreacij ske zone uzjezera Savica; - afirmacija prostora uz Slavonsku aveniju i Radnicku cestu. 40. UPU Lascina - transformacija studentskog doma u dio stambenog naselja Lascina; - zadr:Zavanje postojece kvalitetne vegetacije i povezivanje u park naselja; - planiranje dijela naselja postujuci smjemice odrzivog razvoja i energetske uCinkovitosti; - strukturiranje naselja postujuCi konfiguraciju terena; - planiranje pratecih sadr:Zaja naselja (trg, djecji vrtic, park); - planiranje drvoreda uz Lascinsku ulicu i Dobri do!; - planiranje pjesacke veze izmedu Lascinske ulice i Dobrog dola. 41. UPU Zagorska, Selska, Mersiceva - povrsina mje5ovite - prete:Zito stambene namjene; - 36 -

- gradnja i uredenje prema interpretaciji i zastiti postojece urbane matrice, mogucnost gradnje samostojeCih gradevina; - uredenje prostora planiranjem visoke i niske gradnje; - afirmacija prostora uz prugu; - intervencije u prostoru prema propozicijama nadle:Znog tijela zastite. 42. UPU Cvjetno naselje za zonu zapadno od HRT-a - povrsina mje5ovite namjene; - uredenje prostora i planiranje pretezito visoke gradnje; - transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, s interpolacijom javnih i i drustvenih sadrfaja, posebno u odnosu na potrebe HRT-a; - nisu moguCi zahvati iz clanka 104. ove odluke. 43. UPU Savska - Jukiceva - Brozova - Tratinska - uredenje povrsinajavne i drustvene namjene te povrsina mjesovite namjene; - preispitati moguenosti transformacije i uredenje postojece izgradene strukture, u zonu visoke i niske gradnje, visokoga urbanog standarda vodeci racuna o Tehnickom muzeju kao zasticenome kultumom dobru; - u zoni mjesovite namjene omoguCiti gradnju gradevina javne i drustvene namjene koja treba biti prevladavajuea; - osiguranje i uredenje javnih prostora, zelenih povrsina i povrsine infrastruktumog sustava za potrebe elektroopskrbe prema posebnim uvjetima; - preispitivanje racionalnoga pjesackog povezivanja s Brozovom i Jukicevom ulicom. 44. UPU Remetinec - zona Ventilator - uredenje i transformacija prostora niskoga urbanog standarda u podrucje visokoga urbanog standarda iznimne vatnosti za identitet grada, u dijelu mjesovite-pretezito poslovne namjene; - preispitati ce se moguenost gradnje gradevina visih od 9 etafa; - omoguCiti prometno povezivanje, kolno i pjefacko, prostora u obuhvatu plana i prostora Kajzerice (na istoku, izvan obuhvata plana) povezivanjem postojeCih prometnih koridora i planiranjem novih."

Clanak 51.

Clanak 83. mijenja se i glasi: "Nova regulacija na neizgradenom prostoru (3.2.) - prostori: Tmava, Gajnice - zapad, Skorpikova ulica - istok, Jankomir, Oranice, Savska Opatovina, Precko, Vrbani, GrmosCica, Degidovec, Dankovec, Slanovec, Oporovec, Zabavni park - istok, Dubrava - centar, Slavonska - sjever, Culinecka - zapad, Resnik, Savica - Sanci, Borovje, Savica - Petrusevec, Grana, RC Granesina, Mladoles I, Mladoles II, petlja Lucko - sjever, petlja Lucko - jug, Blato - jug, Botinec - zapad, Savski park - istok, Savski park - zapad, Remetinec rotor - istok, Remetinec rotor - zapad, Zagrebacki velesajam - zapad, Otocec - istok, Klara, Podbre:Z.je, Buzinski KrCi, Dugave - jug, Savski park - istok (Sanitamo odlagaliste Jakusevec), Jakusevec, park Novi Zagreb, Racinjak (Zaprude - sjever), Sredisce - zapad i drugo prema grafickom prikazu. Opea pravila: - gradnja ulicne mre:Z.e, rnre:Z.e javnih prostora i gradevina te uredenje neizgradenih povrsina prema urbanistickom planu uredenja; - obvezno je donosenje urbanistickog plana uredenja; - programom za izradu urbanistickog plana uredenja definirat ce se osnovni urbanisticki parametri za koristenje prostora, nacin koristenja i uredenja povrsina, - 37 -

sukladno planiranoj namjeni, javnim i drustvenim potrebama, postujuci vrijednosti i specificnosti podrucja za koje se izraduje urbanisticki plan uredenja; - potrebno je osigurati minimalno 3 m javne parkovne povrsine po stanovniku na podrucjima gdje se planira stambena gradnja ukoliko postotak zelenila nije definiran u pojedinom urbanom pravilu koje se primjenjuje za konkretno podrucje; - u zonama javnih gradskih povrsina - tematskim zonama (Z4) mogu se graditi gradevine za kulturu, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske gradevine, uz uvjet da kin zone nije veCi od 0,2 i podzemne garaze kojih GBP ne ulazi u obracun ki; - do donosenja urbanistickog plana uredenja moguCi su zahvati u skladu s clankom 104. ove odluke, osim ako programskim smjemicama ovog clanka nije odredeno drugacije; - na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode, na kultumim dobrima i na nalazistima strogo zasticenih i ugrozenih biljnih vrsta na ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. Mjere ocuvanja i zastite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kultumih dobara, ove odluke.

Programske smjernice: 1. UPU Dubrava - centar - artikuliranje sredisnjeg prostora Dubrave; - definiranje odgovarajuceg mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture; - povezivanje postojecih i planiranih sadrfaja u homogenu cjelinu. 2. UPU Precko - jug - povrsine stambene namjene; - uredenje prostora visoke gradnje; - uredenje neizgradenoga komunalno neuredenog prostora u novu stambenu zonu. 3. UPU Stara Loza - Donje Precko I - definiranje potreba za sadrfajima javne i drustvene namjene sirega gravitirajuceg podrucja i UPU-a Stara Loza - Donje Precko II. prema kapacitetima zone i posebnim propisima kojima se odreduje standard sadrfajajavne i drustvene namjene. 4. UPU Stara Loza - Donje Precko II - javne zelene povrsine - tematski park; - gradnja infrastruktumih gradevina; - uredenje (sadrfajna struktura, opremljenost gradevinama i drugo) u skladu s obilje:Zjima prirodnog krajolika i karakteristikama ekoloskog sustava, ogranicenjima prostora - vodocrpiliste i va:Znoseu prostora - Savski park; - teme parka planirati kao nastavak srodnih sportsko-rekreacijskih sadr:Zaja na potezu prema Jarunskom jezeru; - intervencije u ovom prostoru prema propozicijama nadle:Znog tijela zastite. 5. UPU Sportski park Jarun - javne zelene povrsine - tematski park; - uredenje prostora tematskog parka kao sportsko-rekreacijske povrsine, odnosno kao nastavak i sadr:Zajnu dopunu RSC Jarun; 6. UPU Vrbani III. - povrsine mjesovite namjene i sportsko-rekreacijske namjene; - uredenje prostora prete:Zito visoke gradnje i sportsko-rekreacijska namjena prema pravilima za uredenje, zastitu i urbanu obnovu kompleksa jedne namjene; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta:Za; - uredenje komunalno neopremljenoga i prete:Zno neizgradenoga osobito vrijednoga kontaktnog prostora s RSC Jarun; - 38 -

- preispitat ee se mogucnost gradnje prateCih sadrfaja za stanovnike naselja, infrastrukturnih gradevina Gavne garaie i gradevina za potrebe ZET-a) te gradevina za potrebe smjestaja sportasa. · 7. UPU Savska Opatovina - povrsine mjesovite namjene; - uredenje prostora pretezito visoke gradnje; - uredenje komunalno neopremljenoga i pretezno neuredenoga prostora uz gradsku aveniju; - uredenje nave poslovne-stambeno zone. 8. UPU Dubravica - Karaznik - organizacija prostora i razgranicenje namjene izmedu povrsina sporta i rekreacije i mjesovite namjene; - udio povrsine mjesovite namjene do 60% povrsine podrucja; - uz ulicu KaraZnik predvida se dopunjavanje poteza individualne gradnje, a za nova naselje tipologija visoke gradnje prilagodena prirodnim karakteristikama prostora i potezu zapadnog ulaza u grad; - uredenje povrsina za sport i rekreaciju prema urbanim pravilima za uredenje kompleksa jedne namjene; - definiranje nave prometne mreze te njeno povezivanje s postojeeom mrefom naselja Gajnice i mrefom na prostoru nekadasnje Tvomice cementa u Podsusedu. 9. UPU Remetinec rotor - istok - uredenje i transformacija prostora niskoga urbanog standarda u podrucje visokoga urbanog standarda iznimne vafuosti za identitet grada, u dijelu mjesovite-pretezito poslovne namjene; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etaia; - omoguciti prometno povezivanje, kolno i pjesacko, prostora u obuhvatu plana i prostora Kajzerice (na istoku, izvan obuhvata plana) povezivanjem postojecih prometnih koridora i planiranjem novih; - planirati postaju putnickoga prigradskog i gradskog prometa s prostorom 'park and ride' terminala i intermodalnu stanicu. 10. UPU Remetinec rotor - zapad - uredenje i transformacija prostora u podrucje visokoga urbanog standarda iznimne vaznosti za identitet grada, u dijelu mjesovita - pretdito poslovna namjena; - uredenje gospodarske namjene - poslovne, visokom i niskom gradnjom, uredenjem, zastitom i urbanom obnovom kompleksa jedne namjene; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta:Za; - uredenje javne zelene povrsine u skladu s osnovnim hidrotehnickim obiljezjima, obiljdjima prirodnog krajolika, karakteristikama ekoloskog sustava. 11. UPU Savski park -istok - uredenje i transformacija prostora za buduci razvoj u podrucje visokoga urbanog standarda iznimne vaznosti za identitet grada na Savi; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta:Za; - uredenje mjesovitom - prete:Zito stambenom namjenom orijentiranom prema rijeci Savi i poslovnom namjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Uredenje i oblikovanje savske setnice, osiguranje pje5ackih veza s naseljem Laniste preko (ispod) Jadranske avenije, afirmacija prostora inundacije za urbane funkcije. 12. UPU Savski park - zapad - uredenje i transformacija prostora za buduCi razvoj u podrucje visokoga urbanog standarda iznimne va:Z:nosti za identitet grada na Savi; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta:Za; - 39 -

- uredenje mjesovitom - pretezito stambenom namjenom orijentiranom prema rijeci Savi i poslovnom namjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Uredenje i oblikovanje savske setnice, osiguranje pjesackih veza s naseljem Laniste preko (ispod) Jadranske avenije, afirmacija prostora inundacije za urbane funkcije. 13. UPU Slobodne carinske zone Jankomir - organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgranicenje izmedu podvrsta gospodarske namjene; - uredenje komunalno neopremljenoga i pretezito neizgradenoga prostora i njegovo povezivanje s gradskom prometnom mrefom; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 eta:Za. 14. UPU Jankomir - Malefoica - plansko uredenje i komunalno opremanje pretezito neizgradenog prostora uz transformaciju u prostor visokoga urbanog standarda, s posebnim naglaskom na povrsine u javnoj upotrebi; - uredenje povrsina mjesovite namjene u pravilu tipologijom visoke gradnje; - u zonama javne i drustvene namjene planirati povrsine za djecju ustanovu, osnovnu skolu i policijsku postaju. 15. UPU Jankomir - Prisavisce - konsolidacija neizgradenoga prisavskog prostora definiranjem namjene, nacma gradnje i uredenja prostora, uz respektiranje prirodnih obiljezja krajolika i definiranje odnosa prema Savi. 16. UPU Mladoles I - javna zelena povrsina - tematski park; - uredenje (sadrfajna struktura, opremljenost gradevinama i drugo) u skladu s · osnovnim hidrotehnickim obiljezjima, obiljezjima prirodnoga krajolika, karakteristikama ekoloskog sustava; - obavezna izrada krajobrazne studije; - obavezna izrada studije utjecaja na okolis. 17. UPU Mladoles II - javna zelena povrsina - tematski park; - uredenje (sadrfajna struktura, opremljenost gradevinama i drugo) u skladu s osnovnim hidrotehnickim obiljezjima, obiljezjima prirodnoga krajolika, karakteristikama ekoloskog sustava. 18. UPU Sredisce - zapad - afirmacija sredisnjeg podrucja Novog Zagreba mjesovite i javne namjene u prostor najvisega urbanog standarda; - uredenje i urbana obnova prostora prete:Zito visoke gradnje. 19. UPU Park Novi Zagreb - uredenje javne zelene povrsine - javni park u sredisnji otvoreni prostor Novog Zagreba, u skladu sa vafooscu prostora za identitet grada, na nacin uredenja javnih zelenih povrsina; - iznimno, u dijelu prostora jufoo od lslandske ulice i istocno od A venije Veceslava Holjevca, omogucuje se uredenje tematskog parka "Hrvatska u malom", a temeljem strateskih propozicija za urbana pravila uredenja predmetne lokacije definiranih studijom arhitektonskih tipologija hrvatskog tradicijskog graditeljstva i prijedloga koncepta tematskog parka "Hrvatska u malom", a prije izrade UPU-a, sukladno programskim smjernicama Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada; - sadr:Zajna struktura, opremljenost gradevinama i dr. u skladu s va:Znoseu prostora za identitet grada; - 40 -

- u sklopu razrade cjelovite zone Parka Novi Zagreb provjera mogucnosti organizacije prostora na nacin pozicioniranja gradevina uz koridore osnovne ulicne mreze te parkovno uredenog prostora u unutrasnjosti zone zahvata. 20. UPU Petlja Lucko - uredenje komunalno neopremljenoga, djelomieno izgradenog podrucja infrastruktumih sustava. 21. UPU Petlja Lucko - sjever - uredenje komunalno neopremljenoga, iznirnno prometno dostupnoga, neizgradenog podrucja gospodarske namjene - proizvodna namjena uredenje, zastita i urbana obnova kompleksajedne namjene. 22. UPU Petlja Lucko - jug - uredenje komunalno neopremljenoga, iznirnno prometno dostupnoga, neizgradenog podrucja gospodarske namjene - proizvodna namjena uredenje, zastita i urbana obnova kompleksajedne namjene. 23. UPU Blato - jug - plansko aktiviranje neizgradenoga rubnog podrucja naselja - konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, naCina gradnje i uredenja prostora. 24. UPU Botinec - zapad - uredenje i plansko aktiviranje neizgradenoga rubnog podrucja naselja - konsolidacija urbanog teritorija mjesovite namjene, nacina gradnje i uredenja prostora; - unutar obuhvata potrebno je planirati povrsine drustvenih (zdravstvenih, skolskih, predskolskih i kultumih), javnih Gavni park) i sportsko-rekreacijskih sadrfaja. 25. UPU Otocec - istok - plansko aktiviranje novoga stambenog naselja; - uredenje i urbana obnova rubnih prostora individualne gradnje i uredenje i urbana obnova prostora niske gradnje. 26. UPU Klara - plansko aktiviranje neizgradenoga rubnog podrucja naselja Sv. Klara; - konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, naCina gradnje i uredenja prostora. 27. UPU Podbrefje - plansko aktiviranje neizgradenog prostora mjesovite - pretezito stambene namjene uredenjem prostora visoke gradnje; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etafa. 28. UPU Dugave - jug - plansko aktiviranje atraktivno pozicioniranog podrucja poslovne namjene; - uredenje, zastita i urbana obnova kompleksa jedne namjene. 29. UPU Buzinski Krci - Ranzirni kolodvor jug - plansko aktiviranje rubnoga neizgradenoga gradskog podrucja omedenog jakim infrastrukturnim koridorima, uz naglasak na kvalitetno oblikovanje primjereno polofaju; - uredenje i urbana obnova prostora visoke, niske i individualne gradnje, uredenje javnih zelenih povrsina; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etafa. 30. UPU Jakusevec - plansko aktiviranje zone poslovne namjene s naglaskom na definiranje odnosa prema Vatikanskoj aveniji; - plansko aktiviranje mjesovite namjene s naglaskom na definiranje odnosa prema naselju Jakusevec; - 41 -

- uredenje, zastita i urbana obnova kompleksa jedne namjene, uredenje i urbana obnova prostora niske i visoke gradnje. 31. UPU Sajam automobila - formiranje fizionomijski i identitetski raspoznatljive zone poslovne namjene, uvodenjem visokih saddajnih i oblikovnih standarda gradenja, uredenja i opremanja prostora; - preispitat ce se mogucnost gradnje gradevina visih od 9 etafa; - osmisljavanje zone javnog koristenja s naglaskom na definiranje odnosa pristupacnosti rijeci Savi. 32. UPU Slanovec - uredenje novog dijela naselja uz postivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakteristienog za podsljemenski prostor; - uredenje prostora uz moguenost planiranja gradnje individualnih stambenih gradevina, osim uz Slanovecku i Mirosevecku cestu, gdje je moguce planirati gradnju niskih stambenih gradevina; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture; - uz postojece ulice, do donosenja plana, mogufa je rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pravilima izclanka 68. i clanka 69. ove odluke. 33. UPU Degidovec - uredenje novog dijela naselja uz postivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakteristicnog za podsljemenski prostor; - uredenje prostora uz mogucnost planiranja gradnje individualnih stambenih gradevina, osim uz Cucersku cestu, gdje je moguce planirati gradnju niskih stambenih gradevina; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture; - uz postojece ulice, do donosenja plana, mogufa je rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pravilima iz clanka 68. i clanka 69. ove odluke. 34. UPU Dankovec - uredenje novog dijela naselja uz postivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakteristienog za podsljemenski prostor; - uredenje prostora uz mogucnost planiranja gradnje individualnih stambenih gradevina; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture; - uz postojece ulice, do donosenja plana, mogufa je rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pravilima iz clanka 68. ove odluke. 35. UPU Oporovec - jug - uredenje zone javne namjene uz postivanje ambijentalnih posebnosti krajobraza karakteristicnog za podsljemenski prostor; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 36. UPU Culinec - Trnava - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 37. UPU Culinecka - zapad - uredenje nove zone gospodarske namjene; - afirmacija prostora uz Culinecku ulicu. 38. UPU Culinecka cesta - produzena Vukovarska - uredenje nove zone poslovne namjene na krifanju glavnih gradskih ulica; - 42 -

- mogucnost uredenje prostora za razvoj malog poduzetnistva. 39. UPU Trnava - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 40. UPU Trnava II - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda,povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 41 UPU Trnava III - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene radi podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom; - uredenje novihjavnih prostora i gradske infrastrukture. 42. UPU Trnava IV - uredenje novog dijela naselja mjesovite, namjene radi podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 43. UPU Resnik I - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homo gene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - uredenj e novih j avnih prostora i gradske infrastrukture; - uz postojece ulice do donosenja plana, mogm~a je rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pravilima iz clanka 71. ove odluke. 44. UPU Resnik II - organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgranicenje izmedu podvrsta gospodarske namjene; - uredenje komunalno neopremljenog i neizgradenog prostora i njegovo povezivanje s gradskom prometnom mre:Zom. 45. UPU Resnik III - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture; - uz postojece ulice do donosenja plana, moguea je rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pravilima iz clanka 71. ove odluke. 46. UPU Savica - Sanci istok - konsolidacija neizgradenoga prisavskog prostora definiranjem namjene, naCina gradnje i uredenja prostora, uz respektiranje prirodnih obiljezja i krajolika definiranje odnosa prema Savici; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima; - definiranje nove prometne mreze i prelaska preko Savice. 47. UPU Savica - Sanci sredifoja zona - planiranje gradevina mjesovite - pretezito stambene namjene i mjesovite - preteZ:ito poslovne namjene; - obvezno je planiranje osnovne skole i djecjeg vrtica; - 43 -

- moguce je planiranje individualne i niske stambene gradevine; - omogucavanje zadrfavanja postojecih gradevina i izgradenosti; - definiranj e nove prometne mreze; - definiranje uredenja i sadrfaja javnog parka; - promjena postojece parcelacije. 48. UPU Borovje - istok - uredenje novog dijela naselja u cilju podizanja urbanog standarda te povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - uredenje prostora planiranjem gradnje pretezito visokih gradevina; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 49. UPU Borovje - sjeverna zona - plansko aktiviranje zone mjesovite namjene u zonu mjesovite - pretezito stambene namjene; - planiranje otvorenoga javnog prostora parkova i vece pjesacke povrsine; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje (visine gradevina do devet nadzernnih eta2a); - definiranje nove prometne mrefo. 50. UPU Borovje - zona jug - plansko aktiviranje prostora mjesovite - pretezito stambene namjene; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje (visine gradevina do devet nadzernnih etafa); - planiranje zone sporta i rekreacijske; - planiranje vecih parkovnih povrsina; - definiranje nove prometne mreze. 51. UPU Grana - uredenje nove zone poslovne namjene; - mogucnost uredenje prostora za razvoj malog poduzetnistva; - uredenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture. 52. UPU Savisce - uredenje prostora za nove gradske programe; - definiranje sadr:Zaja, tipologije i formata gradnje. 53. UPU Zitnjak - uredenje prostora za nove gradske programe; - definiranje sadrfaja, tipologije i formata gradnje. 54. UPU Branovecina I - planiranje i definiranje sadrfaja uz maksimalno respektiranje zatecenih prirodnih vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka Cucerska reka i livada Oporovca na kontaktnom podrucju dubravske visoravni i podbrdja Medvednice; - podrucje krajobraza potoka Cucerska reka formira se kao cjelovita zona javnog parka koja se ureduje prema urbanim pravilima iz clanka 78. ove Odluke; - uredenje novog dijela naselja mjefovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - uredenje zona javne i drustvene namjene - predskolske i skolske i zone rekreacijske namjene sjevemo od zone javnog parka; - uredenje zone mjefovite namjene uz Oporovecku ulicu visokoga urbanog i oblikovnog standarda; - definiranje sadrfaja i intenziteta uredenja. - 44 -

55. Branovecina II - planiranje i definiranje sadrfaja uz maksimalno respektiranje zatecenih prirodnih vrijednosti, osobito vrijednog krajolika potoka Cucerska reka i livada Oporovca na kontaktnom podrucju dubravske visoravni i podbrezja Medvednice; - podrucje krajobraza potoka Cucerska reka formira se kao cjelovita zona javnog parka koja se ureduje prema urbanim pravilima iz clanka 78. ove odluke; - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - uredenje zone javne i drustvene namjene - predskolske i skolske; - definiranje intenziteta uredenja. 56. UPU Eko park Savica - Petrusevec - jug - ocuvanje prirodnih vrijednosti prostora, a osobito u odnosu na zastitu vodocrpilista; - uredenje tematskog parka u cilju promoviranja edukacije o zastiti okolisa; - formiranje krajolika u skladu s fizionomijom ravnicarskoga prisavskog prostora i kontaktne zasticene zone Savice. 57. UPU Eko park Savica - Petrusevec - sjever - uredenje tematskog parkas ciljem ponude kvalitetnih programa vezanih uz kulturu koristenja slobodnog vremena, promociju zagrebacke i hrvatske graditeljske i prirodne bastine i zastitu okolisa ( edukacija, sport i rekreacija i drugi kompatibilni sadrfaji); - ocuvanje prirodnih vrijednosti prostora i zastita vodocrpilista; - formiranje kvalitetno oblikovanoga kultiviranog krajolika s elementima kulturnog u skladu s fizionomijom ravnicarskoga prisavskog prostora i kontaktne zasticene zone Savice. 58.UPU Park Granesina sa sportsko - rekreacijskom zonom - uredenje parka i rekreacijskog centra u dolini potoka Tmava u cilju povecanja kvalitete stanovanja u okolnim naseljima; - uredenje prostora uz respektiranje zatecenih prirodnih vrijednosti. 59. UPU Sportsko-rekreacijski centar Kosnicko - ocuvanje prirodnih vrijednosti prostora; - uredenje sportsko-rekreacijskog parka kao dijela Savskog parka. 60. UPU Grmoscica - uredenje centra sporta i rekreacije i javnog parka od va:lnosti za Citav grad; - nova gradnja zatvorenih i otvorenih sportskih gradevina, s gledalistem iii bez njega, i drugih prostora sto sluze osnovnoj djelatnosti, odnosno parka; - zastita ambijentalnih i prirodnih vrijednosti i posebnosti. 61. UPU Miillerov breg - konsolidacija neizgradenog prostora Mi.illerova brega stambenom izgradnjom uz postivanje prirodnih obilje:Zja krajolika; - definiranje novih javnih prostora i prateCih sadr:Zaja naselja (sportska dvorana, dvorana za kulturu), osigurati transformaciju u prostor visokog urbaniteta; - poboljfati prometnu integraciju ovog dijela grada. 62. UPU "Precko - zapad" - planiranje novoga stambenog naselja s pratecim sadr:Zajima; - osmisljavanje prostomog koncepta naselja kao podrucja visokog urbaniteta, u okviru kojega ce se definirati mre:Za javnih prostora (trgovi i pjesacke povrsine, parkovi, djecja igralista i dr., te povrsine za gradnju gradevina javne namjene). 63. UPU Simunska - balansiranje drustvene namjene s mjesovitom namjenom prema konzervatorskoj podlozi nadle:Znog tijela zastite. - 45 -

64. UPU Stara Loza - zapad - uskladivanje razvoja s prirodnim resursima i ogranicenjima, postuju6i polofajnu vrijednost. 65. UPU Meliniste - planiranje javnih sadrfaja, planiranje dijela naselja postujuci smjemice odr:Zivog razvoja i energetske ucinkovitosti; - planiranje rahle strukture paviljonskoga tipa u parkovnom okruzenju; - postivanje konfiguracije terena i postojece vegetacije; - minimiziranje kolnog prometa osobnim vozilima. 66. UPU Resnik - Krcevine - uredenje novog dijela naselja mjesovite namjene u cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovrsenja postojeceg naselja kao homogene cjeline; - definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - uredenj e novih j avnih prostora, ustanove drustvenog standarda i gradske in:frastrukture postujuci i potrebe kontaktnoga substandardnog prostora stambene gradnje; - planiranje naselja postuju6i smjemice odr:Zivog razvoja i energetske ucinkovitosti. 67. UPU Jamine - Oresje - izgradnja novoga stambenog naselja individualnih gradevina uz mogucnost planiranja poteza niskih visestambenih gradevina u cilju formiranja novih javnih otvorenih prostora s pratecim sadrfajima; - definiranje rnreze javnih prostora, posebno poveznice ulica Jamine - Oresje te pristupa okolnim parkovnim povrsinama; - evidentiranje i valoriziranje zatecenog zelenila i odredivanje mjera zastite."

Clanak 52.

Clanak 85. mijenja se i glasi: "Mjere ocuvanja i zastite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kultumih dobara propisane su zakonom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a sadrfane su u elaboratima GENERALNI URBANISTICKI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERV ATORSKA PODLOGA, Opci i posebni uvjeti zastite i ocuvanja nepokretnih kulturnih dobara, Izmjena i dopuna 2015. i MJERE ZASTITE PRIRODE (PRIJEDLOZI ZAHT JEVA ZASTITE PRIRODE) ZA IZMJENE I DOPUNE GENERALNOG URBANISTICKOG PLANA GRADA ZAGREBA - strucna podloga, 2013., iz clanka 5. ove odluke."

Clanak 53.

Clanak 86. mijenja se i glasi: "Za potrebe Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba izraden je popis prirodnih vrijednosti zasticenih na temelju Zakona o zastiti prirode. Obavljenaje sistematizacija i prikaz u tabelama za dijelove prirode po kategorijama te kartografski prikaz. Djelatnost zastite prirode u Hrvatskoj zasniva se na odredbama Zakona o zastiti prirode. Prema odredbama tog zakona priroda je kao cjelina pod zastitom, samo odredeni dijelovi zive i nel.ive prirode, koji su zbog znanstvene, kulturno-obrazovne, povijesne iii estetske vrijednosti od posebnog znacenja za Hrvatsku, stavljaju se pod posebnu zastitu. Zakonom o zastiti prirode ureden je sustav zastite i cjelovitog ocuvanja prirode kao sveukupnosti bioloske i krajobrazne raznolikosti. - 46 -

Suvremeni pristup zastite temelji se na ocuvanju prirodnih, krajobraznih i kultumo povijesnih vrijednosti polazeCi od pretpostavke sveobuhvatne, tj. integralne zastite nedjeljivih elemenata graditeljske i prirodne, odnosno prostome bastine.

A Zasticeni dijelovi prirode Al Zasticena podrucja temeljem Zakona o zastiti prirode na podrucju obuhvata plana: 1. posebni rezervat sumske vegetacije; 2. znaeajni krajobraz; 3. spomenik parkovne arhitekture. A2 Strogo zasticene vrste A3 Podrucja ekoloske mre2e, odnosno podrucja vafua za ugrozene vrste i stanisne tipove na temelju Uredbe o ekoloskoj mrezi.

B Prirodna podrucja preporucena za zastitu: 1. krajobraz (znacajni krajobraz); 2. sume (park-sume); 3. parkovna arhitektura (spomenik parkovne arhitekture).

C Dijelovi prirode koji se stite mjerama Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba: 1. gradske park-sume; 2. krajobrazi i krajobrazne cjeline; 3. parkovna arhitektura.

Uredenje i zastita dijelova prirode koji se stite mjerama GUP-a odredeni SU clankom 54. ove odluke. Za sve zahvate i radove unutar podrucja zasticenih na temelju Zakona o zastiti prirode i Uredbe o ekoloskoj mrezi potrebno je ishoditi mjere i uvjete zastite prirode od nadleznog tijela."

Clanak 54.

Iznad clanka 87. dodaje se podnaslov koji glasi: "9.1.1. Zasticeni dijelovi prirode (A)"

Clanak 55.

Clanak 87. mijenja se i glasi: "Al ZASTICENA PODRUCJA TEMELJEM ZAKONA 0 ZASTlTI PRIRODE NA PODRUCJU OBUHVAT A PLANA

POSEBNI REZERV AT SUMSKE VEG ETACIJE - Gracec - Lukovica - Rebar (1963.) termofilne sume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici

ZNACAJNIKRAJOBRAZ - Savica - 47 -

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - Junkovicev put 2, Dvorac Junkovic, park (650)* - Jurjevska ulica 27, vrt (26)* - Jurjevska ulica 30 (630)* - Trg N. S. Zrinskog (634)* - Trg J. J. Strossmayera (636)* - Trg kralja Tomislava (635)* - botanicki vrt PMF-a (647)* - botanicki vrt FBF-a (591)* - Park Ribnjak (628)* - Mlinovi 72, Leustekov park (92)* - Mallinov park (31)* - park Maksimir (172)* - Prilaz Gj. De:Zeliea 14, VRT (881)* - Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)* - Perivoj srpanjskih Zrtava (904)* - park Opatovina (911)* - Trg kralja Petra Kresimira IV. (910)* - Trg kralja Petra Svaciea (912)*

A2 STROGO ZASTICENE VRSTE 1. Carex echinata Murray/Zvjezdasti sas - Blato (Sveucilisna bolnica u izgradnji); Maksimir 2. Carex ripario Curtis/ Obalni sas - Maksimir 3. Carex vesicaria LI Mjehurasti sas - Maksimir 4. Carex fuscus L./Smedi silj - Jarun; Savica 5. Cyperus glomeratus L./ Klupcasti ostrik - Savi ca 6. Cyperus serotinus Rotth./Kasni ostrik - Savica 7. Equisetum hyemale L./Zimska preslica - Blato (SveuCilisna bolnica u izgradnji) 8. Helleborus niger L. ssp.macranhus (Freyn) Schiffner N elecvjetni kukurijek - Bizek, Borcec 9. Ophrys apifera Huds./ Pcelina kokica - Markusevacka Dubrava 10. Ophrys fuciflora Haller/Bumbarova kokica - Mirosevec - Cesari; Markusevacka Dubrava; 11. Orchis militaris L./Kacigasti kacun Mirosevec - Cesari; Markusevacka Dubrava; Slanovec - MihoviCi 12. Orchis purpurea Huds./Grimizni kacun - Mirosevec - Cesari

A3 PODRUCJE EKOLOSKE MREZE odnosno podrucje va:Zno za ugrozene vrste i stanisne tipove na temelju Uredbe o ekoloskoj mre:Zi je: - potok Dolje;

POSEBNIREZERVAT Posebni rezervat je podrucje od osobitog znacenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti, iii je ugrozeno staniste iii staniste ugrozene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen ocuvanju tih vrijednosti. Za zasticena podrucja u kategoriji posebnog rezervata sumske vegetacije donosi se program zastite suma koji sadrzi mjere njihove zastite i sastavni je dio sumskogospodarskog plana te se izraduje i provodi u sklopu sumskogospodarskog plana. - 48 -

Za sve eventualne zahvate u posebnom rezervatu potrebno je ishoditi dopustenje i utvrditi uvjete zastite prirode nadlefuog tijela. U posebnom rezervatu dopusteni su zahvati i djelatnosti kojima se odr:Zavaju iii poboljsavaju uvjeti vafui za ocuvanje svojstava zbog kojihje proglasen rezervatom. Na podrucju i u neposrednoj okolici posebnih rezervata sumske vegetacije nisu dopusteni zahvati i radnje koje mogu negativno utjecati na ocuvanje povoljnih uvjeta stanista i ocuvanje stabilnosti sumske fitocenoze, a to su, ponajprije, bilo kakvi zahvati sjece u rezervatu i intenzivnija sjeca u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnicki zahvati i dr.

ZNACAJNIKRAJOBRAZ Znacajni krajobraz je prirodni iii kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti iii krajobraz ocuvanih jedinstvenih obiljezja karakteristicnih za pojedino podrucje. U znaeajnom krajobrazu dopusteni su zahvati i djelatnosti koje ne narusavaju obiljezja zbog kojih je proglasen. Na podrucju i u neposrednoj okolici podrucja proglasenih znaeajnih krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na ocuvanje povoljnih uvjeta stanista i oeuvanje stabilnosti biljnih i/ili zivotinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sjece; izgradnja elektrana (ukljueujuCi i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnicki zahvati i melioracija zemljista; prenamjena zemljista; izgradnja golf igralista; postavljanje antenskih stupova; oneciscenje nadzemlja i podzemlja; unosenje stranih (alohtonih) vrsta. Elemente krajobraza u zasticenim podrucjima, ali i ostalim krajobrazno vrijednim podrucjima, treba stititi u cijelosti, pri cemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekoloski sustavi i stanisni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija koristenja prostora u razlicitim gospodarskim i povijesnim okolnostima. U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinama istrazivanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naroCito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uredenje postojecih i sirenje gradevinskih podrucja planirati na nacin da se ocuvaju postojece krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi racuna o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Za sve eventualne zahvate na zasticenom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete zastite prirode nadle:lnog tijela. Mjere zastite i uredenja temelje se na odrednicama: - zadr:Zati postoje6i prostomi odnos prirodnih zajednica suma, vodotoka, livada, vla:lnih stanista u odnosu na poljodjelske povrsine oranica, vo6njaka, vinograda i manjih povrsina vrtova, - prema mogu6nostima i nacinu gospodarenja obnoviti nekadasnje povrsine livada koje nestaju zbog sirenja izgradnje ili zbog promjene naCina zivota u prigradskim selima i naseljima, - izraditi detaljnu valorizaciju bioloskih, geoloskih, kultumih i estetskih svojstava svakoga pojedinog krajolika, - kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specificnost u odnosu na biljne zajednice, floru i faunu, - prilikom uredivanja korita vodotoka ocuvati prirodne tokove s prateeom vegetacijom, - sprijeCiti daljnje oneCiscenje medvednickih vodotokova od otpadnih i fekalnih voda izgradnjom kanalizacijske mreze, - ocuvanje karakteristicnih i vrijednih vizura, - 49 -

- objekti se mogu graditi i dogradivati samo unutar gradevinskog podrucja, nova izgradnja ne smije prelaziti karakteristicne gabarite naselja, odnosno njegove povijesne strukture, - treba izbjegavati unosenje volumena, oblika i gradevinskog materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji gradnje, - nova izgradnja i sadrfaji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na degradaciju i zagadenje krajobraza tako da mijenjaju njegova obiljezja zbog kojih je zasticen, - udoline potoka treba ocuvati u cijelosti s maksimalnom zastitom od izgradnje, - mogu6nosti izgradnje u zasti6enom krajoliku treba prethoditi izrada krajobrazne studije.

SPOMENIK P ARKOVNE ARHITEKTURE Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanicki vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinacno stablo) koji ima estetsku, stilsku, umjetnicku, kulturno-povijesnu, i odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture dopusteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne narusavaju vrijednosti zbog kojihje zasti6en. Temeljni kriteriji za zastitu i utvrdivanje spomenickih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su ocuvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvomost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojega drugog oblika parkovnog oblikovanja, estetska ocuvanost i vrijeme nastanka. Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zastite i ocuvaju autenticni prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja i dogadanja. Parkovno oblikovani prostori su integralna cjelina sa spomenicima arhitekture i dio su kultumo povijesne bastine. Mjere zastite i uredenja: - zasti6ene parkove i botanicke vrtove treba redovito odrfavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici, odnosno smjemicama uskladenosti ocuvanja bioloskih komponenti i prostomog rasporeda elemenata parkovne arhitekture; - uzgojno-sanitamim zahvatima dendrofloru treba odrfavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporucljivo je izraditi studije vitaliteta kojima 6e se utvrditi detaljnije smjemice njihova ocuvanja; - povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba ocuvati u cijelosti, a dopusteni su samo oni zahvati koji ne narufavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kultumo povijesne vrijednosti; - perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici, izvornim biljnim vrstama drve6a i grmlja na temelju prethodno izradene povijesne studije, koja 6e odrediti metode obnove parka, perivoja, vrta; - nu:Zno je ukloniti sve sadrfaje koju su interpolirani unutar parkovne povrsine, a narusavaju povijesnu kompoziciju prostora. Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zastite prirode nadle:Znog tijela.

STROGO ZASTICENE VRSTE Strogo zasticene vrste su zavicajne divlje vrste koje su ugrozene iii su usko rasprostranjeni endemi iii divlje vrste za koje je takav naCin zastite propisan propisima Europske unije kojima se ureduje ocuvanje divljih biljnih i zivotinjskih vrsta iii medunarodnim ugovorima kojihje Republika Hrvatska stranka. - 50 -

Zabranjeno je branje, rezanje, sjeea, iskopavanje, sakupljanje iii unistavanje jedinki strogo zasticenih biljaka, gljiva, lisajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom podrucju rasprostranjenosti. Uz ocuvanje temeljnih vrijednosti zasticenih podrucja i ocuvanje ciljnih vrsta i stanista podrucja ekoloske mreze od eventualne ugroze zbog neprikladne namjene na tim prostorima (i u njihovoj kontaktnoj zoni), vazno je ocuvati i nalazista ugro2enih i strogo zasticenih vrsta fl ore. Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zastite prirode nadleznog tijela. Na podrucju obuhvata Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba su sljedeca evidentirana i potvrdena nalazista strogo zasticenih vrsta flore, proglasenih Pravilnikom o strogo zasticenim vrstama (Narodne novine br. 144/2013), te se nalaze u Crvenoj knjizi vaskulame flore Hrvatske (Ministarstvo kulture, Drfavni zavod za zastitu prirode 2005.): Blato (SveuCilisna bolnica u izgradnji), Maksimir, Jarun, Savica, Bizek, Borcec, Mirosevec - Cesari, Markusevecka Dubrava, Slanovec - MihoviCi.

EKOLOSKA MREZA Ekoloska mrefa Republike Hrvatske proglasena je Uredbom o ekoloskoj mrezi, te predstavlja podrucja ekoloske mreze Europske unije Natura 2000. Natura 2000 je ekoloska mrefa sastavljena od podrucja vafuih za ocuvanje ugro2enih vrsta i stanisnih tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti ocuvanju povoljnog stanja vise od tisucu ugro2enih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanisnih tipova. Ekolosku mrefu RH (mrezu Natura 2000) prema Uredbi o ekoloskoj mrezi Cine podrucja ocuvanja znaeajna za ptice - POP i podrucja ocuvanja znaeajna za vrste i stanisne tipove - POVS. Mjere zastite: Za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati znacajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanista te cjelovitost podrucja ekoloske mreze, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekolosku mrefu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na podrucja ekoloske mreze posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno sirenje i/ili formiranje novih gradevinskih podrucja, obuhvatne infrastruktume projekte/koridore, hidrotehnicke i melioracijske zahvate, golf igralista i razvoj turistickih zona."

Clanak 56.

Iznad clanka 88. dodaje se podnaslov koji glasi: "9.1.2. Dijelovi prirode preporuceni za zastitu (B)"

Clanak 57.

Clanak 88. mijenja se i glasi: "U prostoru su evidentirana prirodna podrucja koja po svojim bioloskim, ekoloskim, estetskim, stilskim te umjetnickim i kulturno-povijesnim odlikama predstavljaju kvalitetu za zastitu. Navedena podrucja preporucuju se za zastitu u kategorijama: znacajnog krajobraza, park-suma i spomenika parkovne arhitekture.

KRAJOBRAZ (ZNACAJNI KRAJOBRAZ) - 51 -

- dolina potoka Branovec s vinogradima sjevemo od Oporovca i Novoselca, - dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;

SUMA (PARK-SUMA) - Jelenovac - Vrhovec - park-sume centra, - Tuskanac - Dubravkin put - Cmrok, - Zelengaj, K.raljevec, Pantovcak, Prekrizje;

PARKOVNA ARHITEKTURA (SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE) - park Gric - Strossmayerovo setaliste, - ULM. Jandrica 21, perivoj crkve sv. Franje Ksaverskog, - Lascinska cesta 77, vrt Ocie, · - Trg marsala Tita, - Trg I., A. i V. Mazurani6a, - Trg Marka Maruli6a, -Trg Ante Starcevica, - groblje Mirogoj s krematorijem.

PARK-SUME Park-suma je prirodna ili sadena suma vece pejsafue vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-sumi dopustene su samo radnje i mjere potrebne za odr:Zavanje i uredenje, tj. radovi koji su u skladu s njenom namjenom. Park-sume su logican slijed prirodnih sumskih zajednica koje se rasprostiru na odgovarajucim stanistima i, sto je vrlo vafuo, one su prirodne klimatogene zajednice koje trebaju imati poseban postupak i zastitu. Zagrebacke park-sume sastoje se od vise sumskih zajednica. Najrasprostranjenija je suma hrasta kitnjaka s obicnim grabom. Tu sumu nalazimo u svim park-sumama pribrezja od Podsuseda do Sesveta. U nesto visim polofajima hrastu kitnjaku i obicnome grabu pridruzuje se obicna bukva tvore6i submontansku sumu s trepavieastim sasem. u zagrebackoj nizini nalazimo u park-sumama sumu hrasta lufujaka i obicnog graba te sumu hrasta lufujaka i velike fotilovke dok uz Savu nalazimo sumu vrba i topola. Park-sume svojim polofajem i izgledom zadovoljavaju naziv opcekorisne funkcije svrstane u ekoloske (zastitne) i drustvene (socijalne) funkcije. Ekoloske funkcije suma mozemo diferencirati na hidroloske, protuerozijske, klimatske, protuimisijske, vjetrobrane i za zastitu prometnica, kao i sume razliCitih izvora zastite. Ekolosku funkciju ima suma integriranih zastitnih funkcija, koja zbog toga stjece vecu vrijednost sa socijalnog stajalista jer je znacajno ekolosko uporiste koje uvjetuje stabilnost prostora. Drustvene (socijalne) funkcije diferenciraju se na turisticke, estetske, rekreacijske i zdravstvene. Estetska funkcija suma uvjetuje u krajoliku sklad i ljepotu. Ta funkcija dolazi najvise do izrafaja u urbanim zonama, tj. samim naseljima ili neposredno u njihovu okruzenju. Rekreacijska funkcija sume je veca sto je blifa urbanim zonama jer je pristupacnija te je i njezina upotrebna vrijednost vec':a. S obzirom na zagadenja neposrednog okolisa u urbanim zonama, sve je veci broj stanovnika, koji rekreativno boravi u sumskim kompleksima. Stoga je potrebno njihovo uredenje provoditi u skladu s njenom namjenom. To se ponajprije odnosi na uredenje staza i putova, livadnih povrsina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i dr. - 52 -

Opcekorisne funkcije sume ne mogu se osigurati konzervacijom zatecenog stanja, nego odrfavanjem trajne dinamike ravnoteze prirodnih sumskih ekosistema. S obzirom na iznimnu vafuost takvih suma, koje su utkane u sve dijelove grada, znaeajni su prirodni resursi, koji zahtijevaju poseban i intenzivniji tretman u vezi sa zahvatima njege, obnove i odrfavanja. Park-sumama upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja koji se provodi godisnjim programom zastite, ocuvanja, koristenja i promicanja zasticenog podrucja. Pravilnikom o unutarnjem redu poblize se ureduju pitanja i propisuju mjere zastite, ocuvanja, unapredenja i koristenja.

Mjere zastite i uredenja - u park-sumama dopusteni su samo oni zahvati i radnje svrha kojih je njezino odrfavanje i uredenje. Radovi njege park-suma mogu se podijeliti u ove faze: radovi s tlom radi poboljsanja edafskih uvjeta postojecem i budueem mladom narastaju (rahlenje tla, unistavanje korova, odvodnja i dr.); - zastita mlade sastojine od razliCitih stetoCina (biljaka, zivotinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih ekoloskih cimbenika (mraz, zega, SUSa i dr.); njega podmlatka nakon dovrsnih sjeca; njega sastojina ciseenjem; njega sastojina proredom, ostali zahvati koji poveeavaju estetsku i proizvodnu vrijednost stabala i sastojina u park sumi (rezanje grana, oblikovanje krosanja, podsadivanje i dr.); - izraditi fitocenolosku kartu i Program gospodarenja s posebnom namjenom za sumske povrsine predvidene za zastitu. To se odnosi uglavnom na privatne sume, dok za sume u drfavnom vlasnistvu postoji Sumsko-gospodarska osnova u skladu sa Zakonom o sumama; - sume ne mogu imati druge namjene nego se trebaju ocuvati u sadasnjim povrsinama, stoga treba izraditi kartu sumskih povrsina te predvidjeti i sirenje suma na ogoljelim sumskim povrsinama i na izvornim sumskim stanistima; - nije dopustena izgradnja na potencijalnim sumskim povrsinama i u sumi; - cilj i smjemice gospodarenja odreduju se u skladu s namjenom, a to je ponajprije odmor i rekreacija; - ophodnju treba poistovjetiti s fizioloskom zreloscu stabala; - cuvati prirodni integritet sume i poduzimati mjere njege za odrfavanje zdravstvenog stanja sumskih sastojina (Ciscenje i pravilan uzgoj podmlatka); - degradirane dijelove sume treba obnoviti zadovoljavajuci estetske uvjete; - rubne zone park-sume u blizini naselja treba ocistiti od razliCitog otpada; - na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmatka i prizemnog rasea, potrebno je obavljati uzgojne zahvate na pomladivanju sume; - urediti putove i staze te opremiti parkovnim elementima; - sprijeCiti svako daljnje sirenje izgradnje unutar sumskih povrsina; - cuvati i zastititi rubne kontaktne dijelove sumskih povrsina prema povrsinama druge namJene. Postupak zastite prirodnih podrucja preporucenih za zastitu koja se sada stite i mjerama Generalnoga urbanistickog plana, temelji se na strucnoj podlozi kojom se utvrduju vrijednosti podrucja i nacin upravljanja tim podrucjem, sukladno posebnim propisima. Evidentirane prirodne vrijednosti imaju neospornu vrijednost koju treba i nadalje cuvati osmisljenom i racionalnom namjenom prostora. Navedene prirodne vrijednosti, do donosenja zastite, potrebno je i nadalje stititi mjerama GUP-a, osobito gdje SU narusene estetske i prirodne osobitosti krajobraza, a radi sprecavanja neracionalnog koristenja prirodnih resursa. - 53 - c

Osnova za ocuvanje evidentiranih prirodnih vrijednosti u obuhvatu Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba proizlazi iz Zakona o potvrdivanju Konvencije o europskim krajobrazima te Konvencije o bioloskoj raznolikosti. Temeljni ciljevi Konvencije su ocuvanje i unapredenje postojece bioloske i krajobrazne raznolikosti te razumno koristenje prirodnih dobara na nacelima odrzivosti. Zastita i ocuvanje postojeCih krajobraznih i prirodnih vrijednosti Grada Zagreba provode se na temelju Zakona o zastiti prirode i mjerama GUP-a."

Clanak 58.

Iznad clanka 89. dodaje se podnaslov koji glasi: "9.1.3. Dijelovi prirode koji se stite samo mjerama GUP-a (C)"

Clanak 59.

U clanku 89. oznaka: "C" brise se, a iza rijeci: "stititi" dodaje se rijec: "samo".

Clanak 60.

u clanku 90. stavku 1. iza rijeci: "dobara" dodaju se rijeCi: "i dijelova prirode kao integralnog dijela kultumih dobara". Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Valorizacijom prostora evidentirana su veea prirodna podrucja koja po svojim prostomim, bioloskim, ekoloski:in, estetskim i kultumo-povijesnim odlikama predstavljaju najvrjednije zelenilo unutar cjelina nepokretnih kultumih dobara. To su prvenstveno gradske park-sume, vrijedni krajolici te parkovna arhitektura grada." Dosadasnji stavci od 2. do 5. postaju stavci od 3. do 6.

Clanak 61.

U clanku 91. stavku 5. rijec: "Zasticena" zamjenjuje se rijecju: "Evidentirana". U stavku 8. rijec: "Zasticeni" zamjenjuje se rijecju: "Evidentirani"

Clanak 62.

Clanak 92. mijenja se i glasi: "Ovim su planom obuhvacene zasticene povijesne graditeljske cjeline na podrucju Plana: zasticena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb te zasticene povijesne graditeljske cjeline gradskih i seoskih naselja. u postupku zastite povijesnih graditeljskih cjelina provedena je valorizacija po principu ocuvanosti i vrijednosti prostome i graditeljske strukture te zoniranje podrucja kulturnog dobra na zone zastite 'A' i 'B'. - 54 -

Mjere zastite povijesnih graditeljskih cjelina s ucrtanim prostomim medama kulturnog dobra i utvrdenim zonama zastite 'A' i 'B', prikazane su na kartografskom prikazu 4d) Nepokretna kultuma dobra. Zona zastite 'A' Potpuna konzervatorska zastita odnosi se na povijesnu graditeljsku cjelinu iii njezine dijelove koja sadr:Z.i iznirnno dobro ocuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zastite u ovoj zoni utvrduju se mjere cjelovite zastite i ocuvanja svih kultumo povijesnih vrijednosti uz najvece moguce postivanje tradicije, namjene i sadrfaja prostora. Na podrucju ove zone strogo se kontrolira unosenje novih struktura i sadrfaja neprikladnih sacuvanim kultumo-povijesnim vrijednostima. Prilagodavanje postojecih povijesnih funkcija i sadrfaja suvremenim potrebama moze se prihvatiti uz minimalne intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Zona zastite 'B' Djelomiena konzervatorska zastita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske cjeline koja sadrzi vrijedne elemente povijesnih struktura razliCitog stupnja ocuvanosti. Sustavom mjera zastite u ovoj zoni, utvrduju se zastita i ocuvanje osnovnih elementa povijesno-planske matrice i karakteristienih skupina gradevina, pojedinih gradevina i drugih, za ukupnost odredene povijesne graditeljske cjeline vafuih vrijednosti, a prije svega oblika gradevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadrfaja. Na podrucju ove zone dopustaju se intervencije u smislu prilagodavanja funkcija i sadrfaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sacuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije radi povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadrfajima, koji proizlaze iz suvremenih potreba. Inventarizacija i kategorizacija gradevinskog fonda na podrucju povijesnih graditeljskih cjelina Valorizacija gradevnog fonda unutar zasticenih povijesnih cjelina provodi se radi ocuvanja gradevina kao predmeta zastite, koji prezentira prepoznatljivi povijesni identitet sredine, te da se primjenom odgovarajucih mjera zastite i konzervatorskih propozicija stvore pretpostavke za optimalnu spomenicku prezentaciju kako same gradevine tako i zasticene prostome cjeline. Kao osnovno nacelo utvrdeno je da je svaka povijesna gradevina jedan od glavnih i bitnih elemenata u strukturi povijesnog prostora i nositelj njegovih specifienih obiljezja, cuvar i prezentant njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti, odnosno dokumentira i upotpunjuje povijesnu matricu grada. Radi zastite i ocuvanja sveukupnih kultumo-povijesnih vrijednosti, povijesne matrice i identiteta prostora te povijesnih gradevina, unutar zasticenih povijesnih cjelina da bi se stvorili uvjeti za obnovu i afirmaciju tih vrijednosti, utvrduje se:

Kategorizacija gradevnog fonda: Kategorija ZIA Povijesne gradevine koje SU pojedinaeno zasticena kultuma dobra i gradevine za koje ce se provesti postupak utvrdivanja svojstva pojedinacnoga kultumog dobra.

Kategorija BO Povijesne gradevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja ocuvanosti izvomih obiljezja, a koje u bitnome odreduju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini. - 55 -

Kategorija Bl Povijesne gradevine odredene arhitektonske kvalitete i stupnja ocuvanosti izvomih obiljezja; gradevine koje utjecu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost predjela i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko-tipoloske osobitosti pripadajuce sredine.

Kategorija B2 Povijesne gradevine djelomicnog stupnja ocuvanosti i izrazenosti izvomih obiljezja; gradevine odredenoga povijesnog sloja gradnje koje u odredenoj mjeri upotpunjuju povijesnu fizionomiju prostora i tvore segmente specificne ambijentalnosti; gradevine bez osobitih arhitektonskih vrijednosti.

Kategorija C Povijesne gradevine kojima su bitno izmijenjena izvoma obiljezja, bez osobitih su arhitektonsko-graditeljskih obiljezja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno znacenje u povijesnoj strukturi (Donjeg grada) i koja nije formativna komponenta cjeline.

Kategorija D Recentna produkcija koja ne podlijeze konzervatorskom vrednovanju - gradevine sagradene od 70-ih godina 20. stoljeca.

Detaljne mjere zastite provedene kategorizacije povijesnih gradevina unutar zasticenih povijesnih graditeljskih cjelina sadr:Zane su u konzervatorskoj podlozi koja je sastavni dio Elaborata Plana. Kategorizacija gradevnog fonda povijesnih gradevina unutar zasticenih povijesnih graditeljskih cjelina sustavno ee se ugradivati u konzervatorsku podlogu.

2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb Povijesnu urbanu cjelinu Grad Zagreb kao kultumo dobro karakterizira povijesna slojevitost i razliCitost morfoloskih, tipoloskih, prostomih i ambijentalnih obiljezja pojedinih predjela te razliCitost stupnja vrijednosti i ocuvanosti povijesne strukture. Na podrucju kultumog dobra Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb posebnu vrijednost predstavljaju park-sume Jelenovac i Vrhovec te park-sume centra: Tuskanac - Dubravkin put - Cmrok, Zelengaj, Kraljevec, Pantoveak i Prekrizje. S obzirom na navedena obiljezja zonirana je Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb te su odredeni sustavi zastite:

'A'- Podrucje izuzetno dobro oeuvane i osobito vrijedne povijesne strukture Primjenjuje se na prostorne i gradevne strukture izrazenih urbanisticko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsa:Znih ili ambijentalnih vrijednosti, naglasenog znacenja za sliku grada, te s gradevnom supstancom visoke spomenicke vrijednosti, koja kao graditeljsko nasljede Zagreba definira njegovu povijesnu urbanu matricu. Ovim sustavom zastite obuhvaceni su: - povijesna jezgra Gomjeg grada i Kaptola s povijesnim podgradima i sredisnjim gradskim trgom, podrucje Nova Yes - Medvedgradska, podrucje Donjeg grada planirano i prete:Zno dovrseno do kraja 19. st., podrucja planske rezidencijalne izgradnje na podsljemenskom pobrezju nastala krajem 19. stoljeca te izmedu dvaju svjetskih ratova, podrucja nastala sirenjem grada na istok krajem 19. i pocetkom 20. - 56 -

stoljeea te izmedu dvaju svjetskih ratova, prostoma cjelina sredisnjega gradskog groblja Mirogoj te prostoma cjelina Predsjednicki dvori - vila Weiss. Ovoj zoni odgovara rezim potpune konzervatorske zastite povijesne urbane strukture, pejsa:Znih obiljezja te pojedinacnih gradevina, unutar koje je potrebno ocuvati sva bitna obiljezja prostome i gradevne strukture, odredene topografijom, povijesnom gradevnom supstancom te raznolikoscu namjena i sadrfaja. Zastitu koja proizlazi iz spomenickih svojstava povijesne urbane strukture, pejsa:Znih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinacno zasticenih kultumih dobara, potrebno je provoditi cjelovito, sto podrazumijeva oeuvanje i obnovu izvomih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugrozenosti te osiguranje optimalne spomenicke prezentacije kultumog dobra. Opci uvjeti zastite: - sanacija i odr:Zavanje u povijesnom kontinuitetu ocuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza te postojece ocuvane povijesne parcelacije; - sanacija i odrfavanje svake zgrade kojaje sacuvala izvoma graditeljska obiljezja; - odrfavanje i uredivanje neizgradenih povrsina i pripadajuce urbane opreme, vodeci racuna o njezinim autenticnim elementima kao sto su javna rasvjeta, zelenilo i hortikultuma rjesenja, oblikovanje i opremanje parkovnih povrsina, uredivanje parcela te predvrtova i karakteristienih ograda; - svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povrsine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikultumog oblikovanja treba ocuvati u cjelosti, a na njima su dozvoljeni samo oni zahvati koji ne naru5avaju i ne mijenjaju njihove estetske i kultumo-povijesne vrijednosti; - parkovna arhitektura ne moze se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - u park-sumama dozvoljeni su samo oni zahvati i radnje cija je svrha njihovo odr:Zavanje i uredenje, a cilj i smjemice gospodarenja odreduju se u skladu s namjenom, koja prvenstveno sluzi za odmor i rekreaciju; - unutar granica park-suma nije dozvoljena izgradnja i sume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene te se iste trebaju ocuvati u sadasnjim povrsinama; - sprjecavanje nadogradnje iii dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvoma arhitektonska zamisao; - ocuvanje karakteristicnih rjesenja krovova i sprjefavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, jer su dio autenticnoga arhitektonskog rjesenja i mjerodavni kao peta fasada u karakteristicnoj slici naselja; - postojecu kvalitetnu gradnju u dvoristu bloka iii parcele, koja je izgradena sukladno ranijim propisima, moguce je zadr:Zati, a principom postupnosti treba omoguCiti odgovarajucu rekonstrukciju i uklanjanje degradirajuCih elemenata i sadr:Zaja; - nije dopustena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autenticnim elementima gradnje; - u naseljima iii dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zateceni kao devastirani iii nedovrseni, moguca je interpolacija i gradnja zamjenskih objekata, uz postivanje mjerila i ostalih Jokalnih uvjeta te uz prethodnu valorizaciju lokacije; - za novu gradnju kao i za uredivanje gradskih trgova, preporuca se provedba javnog natjecaja; - za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadleznog tijela za zastitu kultumih dobara, - za sve kompleksne zahvate uredenja pojedinih blokova na podrucju Donjeg grada kojima se bitno mijenja njihova postojeea prostoma i gradevinska struktura/morfologija bloka potrebno je izraditi urbanisticki plan uredenja. - 57 -

Za sve kompleksne zahvate uredenja na podrucju zone "A" Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb kojima se bitno mijenja prostoma i gradevinska struktura/morfologja potrebno je izraditi detaljne konzervatorske propozicije i studije bloka.

Posebni uvjeti zastite za podrucje 1. GORNJI GRAD I KAPTOL, prema grafickom prikazu: Na podrucju povijesnoga gradskog sredista kao potpuno morfoloski i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom postivanja oeuvanih vrijednosti i uklapanja u takav povijesno uvjetovani ambijent; - obveza ocuvanja i sanacije pojedinacnih kulturnih dobara, - obveza ocuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfoloskim i tipoloskim obiljezjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obiljezja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome odreduje fizionomiju prostora, - nije dopusteno uklanjanje pojedinacnih kulturnih dobara, kao i gradevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kultumo-povijesnim, morfoloskim i. tipoloskim obiljezjima, povijesni sloj gradnje vrijedan ocuvanja kao nositelj i prezentant prostomih obilje:Zja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome odreduje fizionomiju prostora, - iznimno, takav je zahvat moguc iskljucivo prema uvjetima iz clanka 64. Zakona o zastiti i ocuvanju kultumih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko oblikovnih i graditeljskih obiljezja gradevine, - moguenost izgradnje novih objekata kao interpolacija u definiranome povijesnom tkivu, odnosno mogucnost zamjenske gradnje, uz ocuvanje karakteristicne povijesne parcelacije, ogranicena je iskljucivo na minimalan broj lokacija za koje se detaljnijom konzervatorskom obradom utvrdi mogucnost uklanjanja postojece graditeljske strukture koja ne posjeduje spomenicku, kultumo-povijesnu, ambijentalnu i graditeljsku vrijednost; odnosno ne posjeduje obiljezja graditeljske strukture vrijedne ocuvanja kao povijesnog sloja izgradnje koji upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora iii tvori segmente specificne ambijentalnosti, s obzirom na arhitektonske, gradevinske, graditeljsko-tipoloske karakteristike, znaeajne povijesne funkcije i namjene, - nova odnosno zamjenska izgradnja, treba u svim elementima - morfoloski, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obiljezjima lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje, a nije dopustena gradnja za namjene koje zahtijevaju intenzivan promet vozila, - za novu izgradnju potrebno je provesti javni natjecaj, kojem treba prethoditi detaljnija konzervatorska obrada i arheoloska istrazivanja.

Rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, karakteristicnih eta:Za, prizemlja i po drum a - rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je provoditi radi sanacije, uredenja, afirmacije i optimalne prezentacije izvomih povijesnih, ambijentalnih, morfoloskih i strukturalnih obilje:Zja prostora i graditeljske strukture; mjerila i ocuvane karakteristicne povijesne parcelacije, uklanjanja degradirajuCih elemenata sadr:Zaja; maksimalnim ocuvanjem izvome stambene namjene; te uspostavom onih namjena koji doprinose revitalizaciji ambijenta; a prema specificnim obiljezjima svake pojedine lokacije, - 58 -

- nisu dopustene rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje, kao intervencije na povijesnoj graditeljskoj strukturi kojaje nositelj karakteristiene povijesne matrice, a kojima se bitno utjece i mijenjaju izvoma/postojeea kvalitetna graditeljska i oblikovna obiljezja, mjerilo i gabariti, - iznimno, ovi zahvati su moguCi na pomocnim objektima na parceli, rekonstrukcijom kojih i eventualno minimalnim povecanjem volumena se omogueava istovremeno uklanjanje ostale nekvalitetne izgradnje na parceli; - Adaptacije tavana - na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristienim povijesnim prospektima grada, posebno na povijesnim palacama na liniji bedema Gradeca, kanonickim kurijama na Kaptolu, kao i na zgradama koje svojim krovistem odreduju sliku trga ili ulice, nisu dopustene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utjece na integritet povijesne strukture i mijenja izrafajnost i izvomost krovne konstrukcije, te kontinuitet krovnih kosina s karakteristicnom vrstom pokrova - crijepom, kao pete fasade grada, - adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, iskljuCivo unutar postojeceg/izvornog gabarita, moguea je na gradevinama koje po svojoj tipologiji (gradanske i obrtnicke kuce 18. i 19. st) tradicionalno koriste krovista, uz uvjet da takav zahvat bude u funkciji procesa revitalizacije povijesne jezgre, postuje osnovni tip i gabarit krovista, te omoguCi gradevinsku sanaciju i seizmicku zastitu gradevine, - Adaptacije karakteristicnih etaZa - adaptacije su moguce u okvirima koji omogueavaju ocuvanje izvornoga karakteristicnoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtnickih karakteristika i materijala interijera, - Adaptacije prizemlja i podruma - nisu dopustene adaptacije prizemlja u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomenickoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora (skladista, autolimarije, gradevinske bravarije isl.), - u ulicnim i pomocnim dvorisnim objektima moguce su adaptacije prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena povijesnom gradskom sredistu, uz uvjet da se ocuvaju karakteristicna izvorna graditeljska i oblikovna obiljezja prostora (konstrukcija, procelje), .uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rjesenje reklamnih natpisa, - ulaze u te prostore osigurati iz veze, hodnika iii dvorista pripadajuceg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obiljezja gradevine, posebno procelja, - nije dopusteno rastvaranje ulicnih procelja kao i intervencije u plohu ploenika - pjesackih povrsina (usijecanja, gradnja pristupnog stubista) radi izvedbe ulaza u te prostore, - u potpunosti treba ocuvati i u maksimalnoj mjeri omoguCiti prezentaciju izvornoga tradicijskoga konstruktivnog sustava - svodene konstrukcije, - obvezna dokumentacija za utvrdivanje posebnih uvjeta je arhitektonski snimak postojeceg stanja gradevine iii dijela gradevine na kojem se planira zahvat, s prikazima karakteristicnih detalja, prijedlog zahvata te opis radova, - za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adaptacije koje zadiru u konstruktivni sustav povijesnih gradevina, posebno onih spomenicke vrijednosti, obvezna je provedba detaljnijih istra:Znih radova (konzervatorskih, restauratorskih, - 59 -

arheoloskih) i staticka ekspertiza gradevinsko-konstruktivnog stanja i ugro:Zenosti od vlage, - promet - radi prometnog rasterecenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogucnost parkiranja na javnim povrsinama, posebno tamo gdje je onemoguceno pjesacko komuniciranje, oko glavnih povijesnih zarista, reprezentativnih gradevina i prostora koji su nositelji identiteta prostora.

Posebni uvjeti zastite za podrucje 2. DONJI GRAD, prema grafickom prikazu: Na podrucju povijesnoga gradskog sredista kao potpuno morfoloski i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom postivanja i afirmacije vrijednosti prostora - elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povijesne graditeljske strukture te uklapanja zahvata u takav povijesno uvjetovani ambijent. Karakteristicni elementi urbanog koncepta i povijesne matrice: - obveza ocuvanja karakteristicne mre:Ze komunikacija, trgova, trgova-parkova 1 perivoja, njihovih trasa, izvomog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske i gradevne linije, parteme i hortikultume obrade, te svih elemenata vrijedne povijesne urbane opreme; - obveza ocuvanja prostomih i funkcionalnih :Zarista i simbola kontinuiteta zivota te povijesne organizacije prostora; - obveza ocuvanja karakteristicnih, do danas ocuvanih, prostomih jedinica - insula i blokova, ocuvanjem njihova formata, morfologije, dimenzije, gradevne linije, karakteristicne parcelacije i organizacije prostora, mjerila i dispozicije objekata, partemog uredenja slobodnih povrsina i kvalitetnog zelenila; - zastita karakteristicnog mjerila - visine izgradnje, radi ocuvanja homogenosti strukture i povijesne slike grada, posebno raznolikosti visina ulicnih gradevina, sto pretpostavlja da se pri interpolacijama i rekonstrukcijama treba slijediti pretezito/karakteristieno mjerilo podrucja odnosno ambijenata, te uklapanje u odredeni povijesni ambijent tako da se oddi Citljivost povijesne matrice; - obveza oeuvanja i sanacije pojedinaenih kulturnih dobara; - obveza ocuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kultumo-povijesnim, morfoloskim i tipoloskim obiljezjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obiljezja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome odreduje fizionomiju prostora; - mogucnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obiljezja povijesne graditeljske strukture vrijedne ocuvanja, radi povecanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent; - nije dopusteno uklanjanje pojedinacnih kultumih dobara te gradevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kultumo-povijesnim, morfoloskim i tipoloskim obiljezjima, povijesni sloj gradnje vrijedan ocuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilje:Zja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome odreduje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguc je iskljuCivo prema uvjetima iz clanka 64. Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obiljezja gradevina; - mogucnost i obvezu uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog iii funk.cionalnog znacenja u povijesnoj strukturi Donjeg grada, odnosno koji predstavljaju izrazitu degradaciju povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostora. - 60 -

Gradnja novih objekata - nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenicka obiljezja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specificne ambijentalnosti; treba u svim elementima - morfoloski, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obiljezjima lokacije - ulicnog poteza, odnosno bloka; i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje; - za novu gradnju, potrebno je provesti javni natjeeaj; - na perimetru (obodu) bloka mogucnost gradnje novih objekata, odnosno zamjenske gradnje, odredena je kao: - mogucnost popunjenja neizgradenih gra:devnih parcela, - zamjena dotrajalih i nekvalitetnih gradevina koje nemaju utjecaja na fizionomiju prostora, iii kao cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostome jedinice - bloka, radi povecanja njihove prostome, graditeljske i sadrfajne kvalitete; uz obvezu ocuvanja postojece i dovrsenja karakteristicne koncepcije, morfoloskih i strukturalnih obiljezja i mjerila bloka - poteza, postivanja karakteristicne zatecene parcelacije; te kao kvalitativni doprinos i afirmacija sveukupnih vrijednosti prostora; - unutar prostora bloka, radi dovrsenja nedefiniranih· ili sredivanja degradiranih obiljezja prostora ili zatecene graditeljske strukture, moguce je interpolirati nave gradevine koje svojim volumenom, pozicijom i oblikovanjem, afirmiraju postojece i stvaraju nove kvalitete, elemente uredenja i oblikovanja prostora; pri cemu ti volumeni svojim gabaritima i oblikovanjem ne smiju onemoguciti percepciju povijesnog ambijenta neposredne okoline i optimalnu spomenicku prezentaciju povijesne strukture; - blokovi: Marticeva - Smiciklasova - Trg Zrtava fasizma - Tomasiceva, blok Cesarceva, Preradoviceva - Hebrangova - Gajeva - Berislaviceva, Zerjaviceva - Gunduliceva - Hebrangova - Preradoviceva - Trg P. Svacica, Ilica - Frankopanska - Dalmatinska - Meduliceva, Dalmatinska - Frankopanska - Prilaz Gj. Dezelica - Meduliceva, Ilica - Kaciceva - Prilaz Gj. Defoliea - Meduliceva, Klaiceva - Krajiska - Prilaz Gj. Dezeliea - Primorska, Ilica - Gunduliceva - Varsavska - Frankopanska, Ilica - Preobrazenska - Trg P. Preradoviceva - Varsavska - Gunduliceva, Trg bana JelaCiea - Praska - Teslina - Gajeva, Trg bana Jelacica - Petrinjska - Amruseva - Trg N. S. Zrinskog - Praska, Frankopanska - Varsavska - Gunduliceva - Masarykova - Trg m. Tita, Gunduliceva - Varsavska - Trg P. Preradovica - Preradoviceva - Masarykova, Bogoviceva - Gajeva - Teslina - Preradoviceva, Teslina - Gajeva - Berislaviceva - Preradoviceva, Vlaska - Voncinina - Rubeticeva - Schlosserove stube, odredeni su za prioritetnu izradu detaljnih konzervatorskih propozicija i studija bloka.

Gradnja visokih objekata (visih od 9 etaza) nije dopustena: - na prostoru sjevemo od zeljeznicke pruge, izmedu Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove na istoku, uz iznimku prostora Bloka Bade], i bloka Krsnjavoga - Savska - Jukiceva, za koje ce se · parametri gradnje definirati konzervatorskim propozicijama za program natjecaja, odnosno posebnim uvjetima; - unutar prostomog koridora Sredisnje osi, izmedu zgrade NSK i Tmjanske ulice, odnosno unutar vizumih linija Most slobode, crkva sv. Marka i Most slobode, Katedrala; - unutar prostomog koridora Savske ceste, odnosno izmedu vizumih pravaca Jadranski most, crkva Krista Kralja na Mirogoju, te Jadranski most i Ilicki neboder; - 61 -

- radi ocuvanja i afirmacije urbane morfologije i matrice, isto se odnosi i na prostor uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora definiranog postojeCim gradevinskim pravcima objekata Vukovarska 35 (arh. Galic), na sjeveru i Vukovarska 52 (arh. Fabris) najugu; - u preostalom prostoru omogucava se gradnja visokih objekata pozicioniranih, u pravilu, uvuceno od postojecih gradevnih pravaca, s tim da je s obzirom na moguci utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na sredisnji dio povijesne jezgre, pozicija, format i volumen takve izgradnje uvjetovan obvezom prethodne detaljnije analize svake pojedine lokacije.

Rekonstrukcije - adaptacije, nadogradnje i dogradnje na povijesnoj graditeljskoj strukturi

Rekonstrukcije - adaptacije - Rekonstrukcije - adaptacije gradevina potrebno je provoditi radi sanacije, uredenja i optimalne prezentacije izvornih povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostome i graditeljske strukture; uklanjanja degradirajucih elemenata i sadr:Zaja; maksimalnog ocuvanja izvome namjene; te uspostave onih namjena koji doprinose afirmaciji vrijednosti gradevine i ambijenta. - Adaptacije tavana - na prostorima, potezima, ambijentima i karakteristicnim povijesnim prospektima grada, na gradevinama koje svojim krovistem odreduju fizionomiju prostora, sliku trga iii ulice, te na pojedinacnim kultumim dobrima, nisu dopustene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utjece na integritet povijesne strukture i mijenja izra.Zajnost i izvomost krovne konstrukcije, - na ostalim gradevinama mogucnost adaptacije uvjetovana je obvezom ocuvanja postojeceg/izvomog gabarita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih elemenata krovista, te omogueavanjem gradevinske sanacije i seizmicke zastite gradevina. - Adaptacije karakteristicnih eta:Za - adaptacije su moguce u okvirima koji omogucavaju ocuvanje izvomoga karakteristicnoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtnickih karakteristika i materijala interijera. - Adaptacije prizemlja i podruma - nisu dopustene adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomenickoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora i graditeljske strukture (skladista, autolimarije, gradevinske bravarije i sl.), - u ulicnim i dvorisnim gradevinama moguce su adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena gradskom sredistu, uz uvjet da se ocuvaju karakteristiena izvorna graditeljska i oblikovna obiljezja prostora (konstrukcija, procelje), te uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rjesenje reklamnih natpisa, - ulaze u te prostore osigurati iz veze, hodnika iii dvorista pripadajuceg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obiljezja gradevine, posebno procelja, - nije dopusteno rastvaranje ulicnih procelja kao i intervencije u plohi plocnika - pjesackih povrsina (usijecanja, gradnja prilaznog stubista i sl.) radi izvedbe ulaza u te prostore, - 62 -

- u potpunosti treba ocuvati i u maksimalnoj mjeri omoguciti prezentaciju izvomoga konstruktivnog sustava (svodene konstrukcije podruma i prizemlja). Nadogradnje - nisu dopustene nadogradnje pojedinaenih kultumih dobara i povijesne graditeljske strukture koja je po oblikovnoj dovrsenosti, arhitektonskim, graditeljskim, kultumo povijesnim, morfoloskim i tipoloskim obiljezjima povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obiljezja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome odreduje fizionomiju prostora, - nadogradnje kao moguCi oblik intervencije prihvatljive su na pojedinim nizim gradevinama koje su uokvirene visom izgradnjom, a same ne posjeduju znacajna i kvalitetna arhitektonsko-graditeljska obiljezja odredenoga povijesnog sloja izgradnje. U slucaju nadogradnje potrebno je ostvariti oblikovnu uskladenost nadogradene eta:Ze s ukupnim volumenom objekta i ambijentalnim osobitostima predjela. Dogradnje - nisu dopustene dogradnje kojima se bitno mijenja izvoma/zatecena koncepcija i definirani gabariti gradevine, - iznimno, dogradnja kao oblik intervencije moguea je na temelju detaljnog elaboriranja stanja i potreba za ocuvanje vitalnih funkcija gradevine i kvalitete stanovanj a. Prom et - radi prometnog rasterecenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogucnost parkiranja na javnim povrsinama, posebno tamo gdje je onemoguceno pjefacko komuniciranje, oko glavnih povijesnih zarista, reprezentativnih gradevina i prostora, koji su nositelji identiteta prostora.

Posebni uvjeti zastite za 3. PODRUCJE PLANSKI REGULIRANE REZIDENCIJALNE IZGRADNJE DO POLOVICE 20. STOLJECA, prema grafickom prikazu - obveza ocuvanja karakteristienih elemenata urbanog koncepta, povijesne matrice i fizionomije; - obveza ocuvanja karakteristienih morfoloskih i strukturalnih prostomih obiljezja, mjerila i tipologije gradnje, ambijentalnih i prirodnih vrijednosti predjela te prirodne konfiguracij e terena; - obveza ocuvanja i sanacije pojedinacnih kultumih dobara; - obveza ocuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kultumo-povijesnim, morfoloskim i tipoloskim obiljezjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant specificnih ambijentalnih osobitosti te u bitnome odreduje fizionomiju prostora; - mogucnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obiljezja povijesne graditeljske strukture vrijedne ocuvanja, u svrhu poveeanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent; - nije dopusteno uklanjanje pojedinacnih kultumih dobara te gradevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kultumo-povijesnim, morfoloskim i tipoloskim obilje:Zjima, povijesni sloj gradnje vrijedan ocuvanja kao nositelj i prezentant prostomih obilje:Zja i ambijentalnih osobitosti te u bitnome odreduje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguc je iskljuCivo prema uvjetima iz clanka 64. Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilje:Zja gradevina; - 63 -

- mogucnost uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog znacenja u povijesnoj strukturi predjela, odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora; - nova ili zamjenska gradnja treba u svim elementima - morfoloski, mjerilom, gabaritima i namjenom, biti u skladu s kultumo-povijesnim i ambijentalnim obiljezjima lokacije, te kvalitetno arhitektonsko ostvarenje; - pri izgradnji novih ili rekonstrukcije postojeCih gradevina objekata, radi ocuvanja homogenosti i ambijentalnih vrijednosti predjela, potrebno je omoguCiti uklapanje novog volumena u odredeni povijesni ambijent tako da se odrzi citljivost povijesne matrice, omoguCi oblikovanje hortikultumo uredenje slobodnih povrsina (predvrtova i vrtova) i ocuvanje kvalitetnog zelenila; te sukladno tom maksimalno prilagodi naCin rjesavanja prometa u mirovanju.

'B' - Podrucje razlicitog stupnja ocuvanosti povijesne strukture Primjenjuje se na dio Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, s vrijednom prostomom i gradevnom strukturom te pretezno ocuvanom kvalitetnom gradevnom supstancom, odnosno gradske predjele unutar kojih su cjelovito zaokru:Zene njegove temeljne prostomo-urbane i arhitektonsko-graditeljske karakteristike. Ovim sustavom zastite obuhvaceni su: - obodno podrucje Donjeg grada u granicama njegova planskog sirenja na zapad, ukljucujuCi prostome cjeline ilickih vojami, te na istok izmedu Petrove, Zvonimirove i Vrbaniceve ulice, s ju:Zne strane prostor do zeljeznicke pruge, s vizumim koridorima Savske ceste i 'Sredisnje osi', te sjevemi predjeli izmedu Jelenovca, Pantovcaka, Prekrizja, Okrugljaka te predjel izmedu Mlinova i Gracanske ceste. Ovoj zoni odgovara rezim zastite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsa:Znih vrijednosti te pojedinih skupina i pojedinacnih povijesnih gradevina, unutar koje je potrebno ocuvati sva bitna obiljezja te strukture.

Mjere zastite: Za dijelove podrucja kultumog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, za koja je utvrden sustav zastite 'B', pri planiranju uredenja prostora, gradnje novih ili rekonstrukcije postojeCih gradevina, navedene mjere zastite primjenjuju se adekvatno stupnju vrijednosti i ocuvanosti prostome i graditeljske strukture: - potpuna zastita odnosi se na ocuvanje fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogucnost nu:Znog prilagodavanja postojece supstance suvremenim potrebama; - unutar prostornog koridora Savske ceste i 'Sredisnje osi' potpuna zastita odnosi se na ocuvanje glavnih ekspozicija, karakteristicnih vizura i slike povijesne jezgre te sukladno tome odredivanje gabarita nove gradnje; - u slucaju zamjenske gradnje iii pojedinacne interpolacije, kao i rekonstrukcije postojeCih zgrada, svi elementi relevantni za odredivanje zahvata u prostoru - oblik i veliCina gradevinske parcele, namjena, veliCina i oblikovanje gradevine te njezin smjestaj na parceli, uredenje parcele, naCin prikljucenja parcele i objekta na javnoprometnu povrsinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti ogranicenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanistickih i arhitektonskih specificnosti svakoga pojedinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima; - odr:Zavanje i uredivanje neizgradenih povrsina i pripadajuce urbane opreme, vodeci racuna o njezinim autenticnim elementima, kao sto su javna rasvjeta, zelenilo i - 64 -

hortikultuma rjesenja, oblikovanje i opremanje parkovnih povrsina, uredivanje parcela, te predvrtova i karakteristicnih ograda; - svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne povrsine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikultumog oblikovanja treba ocuvati u cijelosti, a na njima su dopusteni samo oni zahvati koji ne narusavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kultumo-povijesne vrijednosti; - parkovna arhitektura ne mo:Ze se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - u park-sumama dopusteni su samo oni zahvati i radnje cija je svrha njihovo odrfavanje i uredenje, a cilj i smjemice gospodarenja odreduju se u skladu s namjenom, koja prvenstveno sluzi za odmor i rekreaciju; - unutar granica park-suma nije dopustena izgradnja i sume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene te se iste trebaju ocuvati u sadasnjim povrsinama; - vrijedne krajolike potrebno je ocuvati zadrfavanjem njihova struktumog karaktera sto podrazumijeva ocuvanje postojecega prostomog odnosa izmedu neizgradenog i izgradenog te sumskih, livadnih povrsina i povrsin:a pod vinogradima, vocnjacima i oran1cama; - u vrijednim krajolicima nufuo je ocuvanje prirodnih vodotoka, prirodne topografije terena i karakteristicne parcelacije koja u potpunosti respektira prirodne topografske uvjete; - u vrijednim krajolicima nije dopusteno unosenje volumena, oblika i gradevinske materijale koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji gradenja uz obavezu ocuvanja karakteristicnih obiljezja krajolika i kvalitetnih vizura; - za gradnju ulienih objekata te za uredivanje gradskih trgova preporuea se provedba javnog natjeeaja; - za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlefuog tijela za zastitu kulturnih dobara; - za sve kompleksne zahvate uredenja blokova: Blok 'Badel' (Vlaska - Subiceva - Marticeva - DerenCinova), Bornina - Erdodyjeva - Branimirova - Domagojeva, Krsnjavoga - KaCiceva - Jukiceva, Vlaska - VonCinina - Jurkoviceva - Petreticev trg, blok 'Franck', kojima se bitno mijenja njihova postojeea prostorna i gradevinska struktura/morfologija bloka, potrebno je izraditi urbanisticki plan uredenja.

2.b. Gradska naselja Zastita gradskih naselja podrazumijeva ocuvanje njihove autenticnosti i postivanje izvomih urbanisticko-arhitektonskih zamisli, te se moguce intervencije u njima ponajprije odnose na sanaciju i odrfavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine gradevine, postujuCi primijenjenu karakteristicnu tehnologiju i gradevinske materijale. Zasticena gradska naselja na podrucju obuhvata Plana: - Dio naselja - povijesna jezgra Podsuseda, Z-1529; - Dio naselja - povijesna cjelina Cvjetno naselje, Z-1543; - Dio naselja - povijesna cjelina naselja 'Zeljeznicka kolonija', Z-1530.; - Dio naselja 'Prva hrvatska stedionica' na Tresnjevci, Z-1542; - Dio naselja - arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici, Z-1544; - 'Zelena potkova', urbanisticko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova, Z-1536. Zasticena gradska naselja su ocuvanja vrijedne prepoznatljive prostome urbanisticko arhitektonske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrdene zone zastite 'A' i 'B'. - 65 -

Zona zastite 'A' - podrucje iznimno dobro ocuvane i osobito vrijedne povijesne strukture Zona zastite 'A' valorizacijom je utvrdena za gradska naselja ili njihove dijelove izrazenih urbanisticko-arhitektonskih, kultumo-povij esnih, pej safuih ili ambij entalnih vrijednosti, naglasenog znacenja za uzu i siru sliku grada, s ocuvanom graditeljskom strukturom visoke spomenicke vrijednosti. Na podrucju zone zastite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zastita povijesne urbane strukture, prostomih i pejsafuih obiljezja te pojedinacnih gradevina.

Zona zastite 'B' - podrucje razlicitog stupnja ocuvanosti povijesne strukture Zona zastite 'B' valorizacijom je utvrdena za gradska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostomom i pretezno ocuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom. Na podrucju zone zastite 'B' primjenjuje se konzervatorska zastita ocuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejsaznih vrijednosti te ocuvanih pojedinih skupina i pojedinacnih povijesnih gradevina.

Mjere zastite Mjere zastite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar podrucja zasticenih gradskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrdenoj zoni zastite, povijesnoj matrici naselja, urbanisticko-arhitektonskim i graditeljskim specificnostima te karakteristicnoj tipologiji izgradnje: - sanacija i odrfavanje ocuvane povijesne urbane matrice i parcelacije, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih poteza i gradevina, radi kvalitetne spomenicke prezentacije; - ocuvanje izvomosti i autenticnosti prostora formiranjem cezura oko najvrjednijih dijelova naselja uz odvajanje novih zona za gradnju i spreeavanje njihova pretvaranje u amorfnu preizgradenost gradskog prostora; - sanacija i odrfavanje svake gradevine ocuvanih izvomih graditeljskih obiljezja; - odrfavanje i uredivanje neizgradenih povrsina i urbane opreme naselja vodeci racuna o zatecenim vrijednostima i obiljezjima prostora kao sto su zelenilo i hortikultuma rjesenja, oblikovanje i opremanje parkovnih povrsina, urbana oprema; - svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne povrsine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikultumog oblikovanja treba ocuvati u cjelosti, a na njima su dopusteni samo oni zahvati koji ne narusavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kultumo-povijesne vrijednosti; -- parkovna arhitektura ne moze se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - odrfavanje i uredivanje predvrtova s karakteristienim ogradama i slicno; - sprjecavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptacija gradevina kojima se bitno mijenja njihova izvorna arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje i stilske karakteristike; - ocuvanje izvorne i karakteristicne tipologije krovova, koji znacajno utjecu na sliku naselja i vizure unutar i izvan njega; - nije dopustena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autenticnim elementima gradnje; - postojecu izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomenickih svojstava moguce je zadr:Z:ati, uz uklanjanje neprimjerenih elemenata i sadr:Z:aja te njenim uskladivanjem sa spomenickim i ambijentalnim vrijednostima mikrolokacije; - za nove izgradnje, kao i za uredivanje gradskih trgova, preporuca se provedba javnog natjecaja; - 66 -

- u zoni zastite 'A' iznimno je mogm~a interpolacija i gradnja zamjenskih gradevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostomu valorizaciju mikrolokacije i uskladivanje s postoje6im spomenickim i ambijentalnim vrijednostima; - u zoni zastite 'B' u slueaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinacnih gradevina svi elementi relevantni za odredivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ogranicenjima i obvezama koje proizlaze iz izvomih urbanistickih i arhitektonskih specificnosti svakoga pojedinog naselja (oblik i veliCina gradevinske parcele, namjena, velicina i oblikovanje gradevine, materijal, uredenje parcele i smjestaj gradevine na parceli, naCin prikljucenja parcele i gradevine na javnoprometnu povrsinu i komunalnu infrastrukturu); - za sve zahvate unutar granica zasticenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlemog tijela za zastitu kultumih dobara.

2.c. Seoska naselja Zastita seoskih naselja podrazumijeva ocuvanje njihove autenticnosti i povijesne matrice, prostome organizacije, smjestaja u prirodnom okolisu, tradicijske gradevne strukture i karakteristicne slike naselja. Moguce intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i odrfavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine gradevine, postuju6i tradicijski nacin gradnje i gradevinske materijale.

Zasticena seoska naselja na podrucju obuhvata Plana: - Dio naselja - povijesna cjelina naselja Cucerje, Z-1547; - Dio naselja - povijesna cjelina naselja Gomje Vrapce, Z-1537; - Povijesnajezgra seoskog naselja Resnik, Z-2160. Zasticena seoska naselja su ocuvane vrijedne prepoznatljive prostome i ambijentalno graditeljske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrdene zone zastite 'A'i 'B'.

Zona zastite 'A' - podrucje iznimno dobro ocuvane i osobito vrijedne povijesne strukture Zona zastite 'A' valorizacijom je utvrdena za seoska naselja iii njihove dijelove izrazenih kultumo-povijesnih, graditeljskih, pejsamih i ambijentalnih vrijednosti, s ocuvanom graditeljskom strukturom visoke spomenicke vrijednosti, koji pokazuju povijesni kontinuitet zivljenja na tom prostoru. Na podrucju zone zastite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zastita povijesne matrice naselja, prostomih i pejsaznih obiljezja te pojedinaenih gradevina.

Zona zastite 'B' - podrucje razlicitog stupnja ocuvanosti povijesne strukture Zona zastite 'B' valorizacijom je utvrdena za seoska naselja iii njihove dijelove s vrijednom prostomom i pretefoo oeuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom. Na podrucju zone zastite 'B' primjenjuje se konzervatorska zastita ocuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejsafoih vrijednosti te ocuvanih pojedinih skupina i pojedinacnih povijesnih gradevina. Mjere zastite: Mjere zastite, uvjeti za rekonstrukciju iii novu izgradnju unutar podrucja zasticenih seoskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrdenoj zoni zastite, ambijentalnim pejsafoim specificnostima, povijesnoj matrici naselja te karakteristicnoj tipologiji izgradnje: - zastita slike naselja, njegove povijesne matrice i karakteristicnog mjerila; - zastita reljefa i specificnih osobina pripadajuceg krajobraza; - ocuvanje autohtonih elemenata pejsafa - suma, livada, oranica, vocnjaka; - 67 -

- afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih biljnih vrsta; - zastita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristicnih krajobraznih obiljezja u sastavu seoskog naselja ili njegovoj blizini, kao i sprecavanje zagadivanja i degradacije njihova prirodnog toka; - odrfavanje karakteristicne povijesne matrice i organizacije prostora naselja; - ocuvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih povrsina naselja; - ocuvanje prostomih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostiea, prilaza okucnicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora; - njegovanje tipicne organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim gradevinama; - cuvanje preostalih etnoloskih gradevina i gospodarskih sklopova, sto podrazumijeva njihovu sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama nadleznog tijela za zastitu kultumih dobara; - pojedinacne etnoloske gradevine koje su smjestene unutar seoskih naselja potrebno je obnavljati i zadrfati 'in situ'; - zadrfavanje i ocuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova naselja, zemljista, vodotoka, suma, livadnih povrsina, od kojih pojedini imaju simbolicna i povijesna znacenja; - sprecavanje unosenja stranih oblikovnih i gradevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog naCina oblikovanja, gradnje i materijala; - zadrfavanje visine izgradnje u granicama postojeceg mjerila naselja, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno uskladenog s karakteristicnim postojeCim krovovima naselja; - u zoni zastite 'A' iznimno je moguea interpolacija i gradnja zamjenskih gradevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostomu valorizaciju mikrolokacije i uskladivanje s postojecim spomenickim i ambijentalnim vrijednostima. - u zoni zastite "B" u slucaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinacnih gradevina svi elementi relevantni za odredivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ogranicenjima i obavezama koje proizlaze iz izvomih urbanistickih i arhitektonskih specificnosti svakog pojedinog naselja (oblik i velicina gradevinske parcele, namjena, velicina i oblikovanje gradevina, materijali, uredenje parcele i smjestaj gradevine na parceli, nacin prikljucenja parcele i gradevine na javnoprometnu povrsinu i komunalnu infrastrukturu); - ogranieavanje sirenja naselja i zadrfavanje zelenih prirodnih cezura medu naseljima kako bi se zadrfala njihova samosvojnost i povijesni identitet; - za sve zahvate unutar granica zasticenijh seoskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlefoog tijela za zastitu kultumih dobara."

Clanak 63.

Clanak 93. mijenja se i glasi: "Ovim su planom obuhvaceni zasticeni povijesni sklopovi i gradevine - graditeljski sklopovi, civilne gradevine i sakralne gradevine na prostoru grada Zagreba. u postupku zastite povijesnih sklopova i gradevina provedena je valorizacija po principu oeuvanosti i vrijednosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih karakteristika. - 68 -

Mjere zastite graditeljskih sklopova unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostomim medama kultumog do bra.

3.a. Graditeljski sklop Zasticeni graditeljski sklopovi su ocuvanja vrijedni graditeljski i urbanisticko arhitektonski kompleksi razliCitih namjena (stambena, proizvodno/gospodarska, industrijska, javna, sakralna i sl.) koji SU SVOjom visokom OCUVallOSCU i arhitektonskom, pejsainom vrijednoscu najvainiji prostomi akcent na podrucju grada Zagreba. Zasticeni graditeljski sklopovi na podrucju obuhvata Plana: - Park Maksimir, Maksimirski perivoj, Z-1528; - Kompleks groblja Mirogoj, Aleja Hermanna Bollea, Z-1526; - Kultumo-povijesna cjelina 'Pionirski grad' (Grad mladih) na Granesini, Mirosevecka cesta bb, Z-2285; - Kultumo-povijesna cjelina Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuk-Pavloviea 1 - 15 i 18, Z-2288; - Dio naselja - kolonija gradskih kuea na Ciglani, Klaiceva 9, 9A, 9B, 11, 1 lA, 1 lB, Z-1549; - Dio naselja - stambeno naselje 'Gogoljin brijeg', Medoviceva, Filipovieeva, UL Ferde Kovacica, Petrova, Z-1541; - Dio naselja - kolonija gradskih kuea 'Mali stanovi za invalide i izbjeglice iz Istre', Veprinacka 1 -15 I Moscenicka 2-16, Z-1550; - Kurija Junkovic s gospodarskim objektima, s mlin-vodenicom, majurom i drugim gospodarskim objektima te parkovnom povrsinom vrtom i vocnjakom, Junkovicev put 2, Z-0498; - Kukoviceva kuea, Ul. Andrije Hebranga 9 -11, Gajeva 28, Ul. Ante Kovaciea 2-4, Preradoviceva 29, Z-0471; - Kompleks bivse Prve hrvatske stedionice, danas stambeno-poslovna zgrada, Ilica 5, Margaretska 1-3, Bogoviceva 6, Z-0224; - Kompleks stambenih kuca Nadarbine Nadbiskupije zagrebacke - 'Vatikan', Vlaska 70 A-E, 72A-C, Ul. Antuna Bauera 2-8, Marticeva 29-37, Ratkajev prolaz 1-7, Z- 0491; - Sklop dviju poslovno-stambenih ugradenih kuca Wellisch, Marticeva 13, Vlaska 60, Z-1042; - Dio naselja - 'Zakladni blok', kao arhitektonska cjelina trgovacko-stambenih i poslovnih zgrada, Gajeva 2, 2A, 2B, 2C I Bogoviceva 1, IA, lB, 2, 4 I Ul. Frana Petrica 1, 3, 5, 7 I Ilica 1, IA, Z-1535; - Niz najamnih stambenih zgrada, Gajeva 47, 49, 51, 5111, 53, 55, 5511, Z-2152; - Stambene zgrade, Prilaz Gjure Dezeliea 42, 44, 46, Z-2142; - Kompleks stambenih zgrada, Petrova 15, 15A, 15B, Lobmayerove stube 2, Baboniceva 1, Z-2144; - Glavna zgrada kompleksa vojnih objekata 'Rudolfove vojarne', UI. Republike Austrije 20, Z-1233; - Zgrada Glavnog kolodvora i peroni s podzemnim pristupima i nadstresnicama, Tomislavov trg 12, Z-0460; - Kompleks gradevina Tehnickog muzeja, Savska cesta 18, Z-213; - Kompleks Katedrale Uznesenja Marijina, Nadbiskupskog dvora s kapelom sv. Stjepana, utvrdama i parkom Ribnjakom na Kaptolu, Kaptol 31, Z-0202; - Kompleks samostana klarisa s kaptolskom kulom "Popov turen" (Muzej grada Zagreba), Opaticka 20 -22, Z-0194; - 69 -

- Kompleks crkve i samostana sv. Franje Ksaverskog, s alejom Kri:lnog puta perivojem na Ksaveru, Jandriceva 21 (Ksaver), Z-0724; - Grkokatolicko sjemeniste s crkvom sv. Cirila i Metoda, Cirilometodska 1 I Vranicanijeva 2, Z-0615; - Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka Paulskog, Frankopanska 15 -17, Z-0331; - Evangelicka crkva sa :Z.upnim dvorom, Gunduliceva 28, Z-0333; - Kompleks Franjevackog samostana s crkvom sv. Franje Asiskog, Kaptol -9 I Opatovina 24, Z-0209; - Djeeacko sjemeniste, Vocarska cesta 106, Z-213; - Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Druzbe Isusove, Palmoticeva 31, 33, 35, Z-0455; - Crkva sv. Martina i salezijanski samostan, Vlaska 36, Z-0671; - Sakralni kompleks u Markusevcu, sastavljen od zupne crkve sv. Simuna i Jude Tadeja, kapele Majke Bozje Andeoske, zupnog dvora te gospodarskog objekta, Markusevecka cesta, Z-1314; - Zupna crkva Uznesenja Bla:Zene Djevice Marije i samostan u Remetama, Cesmickoga 1, Z-1316; - Crkva Bla:Zene Djevice Marije i zupni dvor, Granesina, Z-2282; - lndustrijski krajolik - kompleks nekadasnje Strojamice dr:Zavne zeljeznice, Tmjanska cesta 1, 7-1 lC, Z-1540; - lndustrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa Paromlin, Koturaska cesta 1, Z-1533; - Kompleks Zagrebacke pivovare sa zgradom porte, upravnom zgradom, restoranom s vrtom i vodotomjem, Ilica 224, Z-0670; - lndustrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa 'Gradska klaonica i stoena tr:Znica', Heinzelova 66, Z-1534; - Industrijski krajolik - povijesna cjelina Aerodrom Borongaj, dio kompleksa tvomice Koncar d.d., Borongajska cesta bb, Z-1531; - Zgrada negdasnje glavne proizvodne hale, dvokatni segment uredsko-skladisne zgrade i probni toranj s ostakljenim spojnim komunikacijskim mostom Tvomice elektricnih :Zarulja 'TEZ' Folnegoviceva 10; - Kompleks Psihijatrijske bolnice Vrapce s pripadajuCim perivojem, Bolnicka cesta 32, Z-0704; - Kultumo-povijesna cjelina Zagrebackog velesajma, Avenija Dubrovnik 15, Z- 2951; - Kultumo-povijesna cjelina Gradevinski skolski centar, Avenija V. Holjevca 3 -17, Z-2287; - Kultumo-povijesna cjelina Brodarski institut, A venija V. Holjevca 20, Z-2284; - Kompleks zgrada Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z-5249; - Kulturno-povijesna cjelina Studentski dom 'Stjepan Radie', Jarunska 2, Z-2286; - Urbano-arhitektonski ansambl, pjesacki pasaz spoja Masarykove 10 i Varsavske 3- 5; Masarykova 10, Prolaz sestara Bakovic 1-3, Varsavska 3-5, Z-4753. Zastita graditeljskog sklopa podrazumijeva potpunu konzervatorsku zastitu njegove povijesne i graditeljske strukture, prostornih i pejsaznih specificnosti te pripadajucih pojedinacnih gradevina. Za zasticene graditeljske sklopove, u postupku izrade rjesenja o zastiti, izradena je konzervatorska dokumentacija s detaljnim mjerama njegove zastite i ocuvanja. - 70 -

Mjere zastite: Mjere zastite za zasticene graditeljske sklopove razlikuju se i primjenjuju ovisno o njihovim urbanisticko-arhitektonskim, graditeljskim i ambijentalnim specificnostima: - sanacija i odr:Zavanje cjelovite povijesne i graditeljske strukture radi ocuvanja i kvalitetne spomenicke prezentacije graditeljskog sklopa; - sanacija i odr:Zavanje pojedinacnih i formativnih gradevina sklopa s ocuvanim izvornim graditeljskim obiljezjima; - obvezna je valorizacija i izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije s propozicijama zastite i ocuvanja, te dopustenim i mogucim intervencijama unutar definiranih prostornih meda sklopa; - gradnja i uredenje unutar sklopa mogu6i su prema detaljnim konzervatorskim i urbanistickim propozicijama nadleznih tijela, osim za sklopove za koje je obvezna izrada detaljne urbanisticke dokumentacije na temelju konzervatorske podloge s propozicijama zastite i ocuvanja gradevina te mogu6ih intervencija; - do donosenja detaljnijeg plana na podrucjima oznacenih graditeljskih sklopova moguCi su samo zahvati radi odr:Zavanja postojece graditeljske strukture, uz mogucnost uklanjanja iskljuCivo pojedinih gradevina iii njihovih dijelova neprimjerenih elemenata i sadr:Zaja, da bi se uskladili sa spomenickim i ambijentalnim vrijednostima sklopa; - svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povrsine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba ocuvati u cijelosti, a na njima su dopusteni samo oni zahvati koji ne narusavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; - parkovna arhitektura ne mo:Ze se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - u park-sumama dopusteni su samo oni zahvati i radnje cija je svrha njihovo odr:Zavanje i uredenje, a cilj i smjernice gospodarenja odreduju se u skladu s namjenom, koja prvenstveno sluzi za odmor i rekreaciju; - unutar granica park-suma nije dopustena izgradnja i sume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene te se iste trebaju ocuvati u sadasnjim povrsinama. - nije dopusteno uklanjanje gradevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznirnno pod uvjetima propisanim clankom 64. Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara; - za gradnju unutar prostorne mede zasticenog sklopa obvezan je javni natjeeaj; - za sve zahvate unutar granica zasticenih graditeljskih sklopova potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadle:Znog tijela za zastitu kulturnih dobara.

3.b. Civilna gradevina Zasticene civilne gradevine su ocuvanja vrijedne pojedinacne gradevine koje posjeduju odredeno kultumo-povijesno znacenje i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske kvalitete, razliCitih graditeljskih i tipoloskih karakteristika te stupnja ocuvanosti izvornih obilje:Zja. Uz stambene gradevine to su i gradevine javne namjene, te gradevine specificnih funkcija i sadr:Zaja: dvorci, ljetnikovci, kurije, stare skole, Z:upni dvorovi i sl. Zasticene civilne gradevine na podrucju obuhvata Plana: - Mrtvacnica na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0682' - Vila Kopista, Baboniceva 25, Z-5213 - Stambena kuca, Bakaceva 8, Z-1054 - Kuca Mi.iggendorfer, Basaricekova 3, Z-0982 - Stambene kuce, Basaricekova 5, Z-0983 - Stambena kuca, Basaricekova 7, Z-0614 - Palaca Jelacic, Basaricekova 22, Z-0984 - Kuca Arko, Basaricekova 24, Z-0985 - 71 -

- Stambena zgrada, Berislaviceva 6-8, Z-0330 - Zgrada Napretkove zadruge, Bogoviceva 1, Z-0470 - Zgrada (slobodnostojeea drvena prizemnica), Bosanska 54, Z-0728 - Poslovna zgrada 'Tempo', Boskoviceva 5, Z-2151 - Staklenik u nadbiskupskom vrtu, Branjugova 1, Z-0674 - Kuea Ruzicka, UL T. Brezovackoga 3/ Mesnicka 44, Z-0780 - Kuea Sandor, UL T. Brezovackoga 4, Z-0986 - Kuea Antolkovic, ULT. Brezovackoga 10, Z-0987 - Kuea Lefler, ULT. Brezovackoga 12, Z-0988 - Ljetnikovac, Bukovacka cesta 220, Z-2281 - Ljetnikovac, Bukovacka cesta 245, Z-2954 - Ljetnikovac TkalCic, Bukovacka cesta 254, Z-0684 - Ljetnikovac Heinze}, Bukovacka cesta 267, Z-0685 - Ljetnikovac 'Veseljak' s vrtnom sjenicom, Bukovacka cesta 341, Z-0686 - Ljetnikovac Stos, Bukovecki krc 6, Z-0687 - Pogonska zgrada nekadasnje tvornice 'Iskra', Buzanova BB, Z-3674 - Zgrada pucke skole Remete, Cresnjevec 3 (stara adresa Vinec 3), Z-0688 - Zgrada (nekadasnji mlin), Crnomerec 94, Z-4001 - Palaea Raffay-Plavsic (danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti), Cirilometodska 3, Z-0616 - Palaea Erdody-Keglevic ( danas Pravni fakultet), Cirilometodska 4/ Jezuitski trg 2, Z- 0617 - Stara gradska vijecnica, Cirilometodska 5/ Kuseviceva 2/ Freudenreichova 1, Z-0618 - Stambeno-poslovna zgrada, Cirilometodska 8/ Trg svetog Marka 10, Z-0989 - Palaea Amadeo ( danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Demetrova 1, Z-0619 - Palaca Mesic, Demetrova 3, Z-0990 - Kuea Makanec, Demetrova 5, Z-0991 - Palaea Magdalenic-Draskovic-Jelacic (danas Djecji vrtic Tatjane Marinic), Demetrova 7-9, Z-0620 - Palaca Skrlec-Balbi s povijesnim bunarom u dvoristu, Demetrova 11, Z-0621 - Kuea PataCic, Demetrova 13, Z-0992 - Stambena kuca s dvokatnim tornjem, Dubravkin put 3, Z-1321 - Kula Lotrseak, Dverce 1, Z-0180 - Zgrada Osnovne skole Augusta Cesarca, FerensCica 2. 9A, Z-4469 - Zgrada vatrogasnog doma, Fijanova 6, Z-0731 - Kuca Keglevic, Frankopanska 1/ Ilica 39, Z-0669 - Palaca IgerCic, Freudenreichova 3, Z-0622 - Kuea Shells Maricevim prolazom, Gajeva 5/ Praska 6, Z-0664 - Gradska vila, Ul. Ivana Gorana KovaCica 2, Z-0661 - Ljetnikovac Kune Waidmana s vrtom, UI. Ivana Gorana Kovaciea 17, Z-1322 - Ljetnikovac Grbac s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kovaciea 33, Z-1323 - Vila Ehrlich-Marie (danas Hrvatski muzej arhitekture HAZU), UI. Ivana Gorana KovaCiea 37, Z-2953 - Vila Alexander, Gornje Prekrizje 12, Z-1056 - Vila Pfluger, Gornje Prekrizje 21, Z-5369 - Kuca Fuhrmann, Gornje Prekrizje 30, Z-0689 - Ljetnikovac Vidric s vrtom, Gornje Prekrizje 51, Z-1317 - Ljetnikovac Sollars vrtom, Gornje Prekrizje 75, Z-1318 - Vincilirska kuca, Gospocak 82, Z-1057 - Gospodarstvo Puntijar, Gracanska cesta 65, Z-0690 - 72-

- Zgradajasione bivse Konjanicke vojarne, Gradiscanska 26, Z-2393 - Kuea Daubaci, GRIC 1, Z-0623 - Kuea Suflaj, Gric 2/ Kapucinske stube 1, Z-0993 - Palaca Hidrometeroloskog zavoda, GRIC 3/ Markovieev trg 1/ Strossmayerovo setaliste 16, Z-0627 - Zidanica, nekadasnji ljetnikovac biskupa Josipa Galjufa, Grskoviceva 23, Z-0497 - Zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, Gunduliceva 6-6A, Z-0332 - Kuea Kallina, Gunduliceva 20/ Masarykova 19, Z-1036 - Kuea Klein, Gunduliceva 29, Z-1037 - Poslovna zgradaElektra, Gunduliceva 32, Z-2150 - Tramvajska cekaonica Zvijezda, Gupceva Zvijezda, Z-1055 - Nekadasnji Plemicki konvikt, danas Gimnazija Titusa Brezovackog, Habdeliceva 1/ Kamenita 11, Z-0624 - Palaea Zakmardi-Domin, Habdeliceva 2, Z-0994 - Palaea Vranyczany-Dobrinovic, danas zgrada HAZU s Modemom galerijom i Kabinetom grafike HAZU, UL Andrije Hebranga 1 -3/ Strossmayerov trg 12, Z-0334 - Ljetnikovac (LetnikPantovcak), Hercegovacka 81, Z-0729 - Zgrada Ocean filma, Horvacanska cesta 32, Z-3673 - Kuea Stankovic, Bica 2/ Trg bana JelaCica 1, Z-0335 - Poslovno-stambena zgrada Srpske pravoslavne crkvene opstine, Bica 7, Z-0336 - Zgrada SPCO, ILICA 9/ Preobra.Zenska 2, Z-2659 - Kuca Vasic, Bica 11, Z-2655 - Kuca Priester (Stapibeno poslovna zgrada), Bica 12, Z-0337 - Kuce St5ger i Kolmar, Ilica 13 -13/1, Z-2656 - Zgrada Lovacki rog (Jagerhom), Ilica 14, Z-0338 - Kuea Ebenspanger, Ilica 15, Z-2657 - Kuca Job, Ilica 17, Z-2658 - Stambeno-poslovna kuea, Ilica 24, Z-1038 - Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne stedionice, Bica 25-27 I Gunduliceva 2, Z-5253 - Palaca prve hrvatske obrtne banke d.d., Ilica 38, P-4194 - Kuca Majcen, Ilica 42, Z-0339 - Zgrada, nekadasnji hotel Pruckner, Ilica 44, Z-0445 - Ku6a Rath, Ilica 55, Z-0446 - Zgrada Akademije likovnih umjetnosti s parkom, Ilica 85, Z-4740 - Palajnovka, Ilirski trg 1, Z-0995 - Vila 'Dolnji JakCin', Jabukovac 5, Z-0727 - Vila Radan, Jabukovac 39, Z-5215 - Zgrada nekadasnje Pucke skole u Jakusevcu, Jakusevecka 82, Z-4003 - Villa Kallina s vrtom, Jandriceva 68, Z-2155 - Ljetnikovac Andrijevic, Jelenovac 44, Z-0726 - lsusovacki samostan, danas Klovicevi dvori, Jezuitski trg 4, Z-0184 - Zgrada Gradske osnovne skole Jordanovac, Jordanovac 108, Z-2149 - Zgrada Kolegija Druzbe Isusove, Jordanovac 110, Z-0500 - Ku6a Feller-Stem, Jurisiceva 1 -IA/ Trg bana Jelacica l l, Z-0449 - Palaca Stern, Jurisiceva 3, Z-5597 - Zgrada Hrvatske postanske banke, Jurisiceva 4/ Petrinjska l, Z-0663 - Kuca Deutsch, Jurisiceva 24, Z-1320 - Stambeno-poslovna zgrada, Jurisiceva 26, Z-1039 - Kuca Mazuranic, Jurjevska 5, Z-0659 - 73 -

- Vila Lubienski s pripadajucim gospodarskim objektom i parkom, Jurjevska 27, Z- 0196 - Vila Fellers pripadajuCim vrtom, Jurjevska 31 -3 lA, Z-0660 - Kuca Mlinarich, Jurjevska 32, Z-1063 - Vila Cepulic, Jurjevska 63A, Z-5536 - Kamenita vrata, Kamenita 3, Z-0181 - Zgrada, Kamenita 5, Z-0625 - Kuea, Kamenita 7, Z-0996 - Kuea Alighieri, Kamenita 9/ Habdeliceva 4, Z-0997 - Kuea, Kamenita 15, Z-0998 - Kanonicka kurija, Kaptol 1/ Pod zidom 11, Z-0203 - Kanonicka kurija, Kaptol 3, Z-0204 - Kanonicka kurija, Kaptol 4, Z-0197 - Kanonicka kurija, Kapt61 5, Z-0205 - Kanonicka kurija, Kaptol 6, Z-0206 - Kurija prepoziture, Kaptol 7, Z-0207 - Kantorska kurija, Kaptol 8, 8a, Z-0208 - Kanonicka kurija s pripadajucim gospodarskim objektima, Kaptol 10, Z-0210 - Kanonicka kurija s pripadajucim gospodarskim objektima, Kaptol 12, Z-0198 - Kanonicka kurija s pripadajuCim gospodarskim objektima, Kaptol 13, Z-0199 - Kanonicka kurija s pripadajuCim gospodarskim objektima, Kaptol 14, Z-0211 - Kanonicka kurija, Kaptol 15, Z-0212 - Prislinova kula, Kaptol 15A, Z-0658 - Kanonicka kurija, Kaptol 18/1, Z-0200 - Kanonicka kurija, Kaptol 19, Z-0213 - Kanonicka kurija s pripadajucim gospodarskim objektima, Kaptol 21, Z-0214 - Kanonicka kurija s pripadajucim gospodarskim objektima, Kaptol 22, Z-0215 - Kanonicka kurija s pripadajucim gospodarskim objektima, Kaptol 24, Z-0201 - Kanonicka kurija, Kaptol 26, Z-0216 - Kanonicka kurija 'Lektorija' s nekadasnjom kucom notara, Kaptol 27 /1, 27 /2, Z-0217 - Kanonicka 'Znikina' kurija, Kaptol 28, Z-0218 - Palaea Nadbiskupskog sjemenista, Kaptol 29, Z-0219 - Palaea Kulmer, Katarinin trg 2 -3/ Jezuitski trg 1/ Cirilometodska 2, Z-0999 - Zgrada Gomjogradske gimnazije, Katarinin trg 5, Z-1000 - Palaca Dverce, Katarinin trg 6, Z-0626 - Tvomica duhana u Zagrebu, Klaiceva 13, Z-2646 - Zgrada Klinike za djecje bolesti, Klaiceva 18, Z-0450 - Stambena zgrada s kinodvoranom, Kordunska 1, Z-2148 - Osnovna skola Jordanovac, podrucna skol a Kozjak, Kozjak 27, P-4178 - Poslovna zgrada - objekt nekadasnje 'Samospojne sredisnjice i poste', Krapinska 45, Z-2390 - Zgrada Gimnazij e, Kri:Z:aniceva 4-4 A, Z-214 7 - Vila Reins vrtom, Krle:Zin Gvozd 23/ Dubravkin put 1, Z-1062 - Dom zdravlja Tmje, Kruge 44, Z-2648 - Kuca Lustig, Kumiciceva 10, Z-1040 - Zgrada III. gimnazije, Kuslanova 52, Z-2385 - Stambena zgrada, Laginjina 7 -9, Z-2146 - Kuca Gorjanovic-Kramberger, UL V. Lisinskoga 2/ Mesnicka 45, Z-0650 - Novi ljetnikovac biskupa Haulika (zupni dvor sv. Jeronima), Maksimirska 125, Z- 0480 - 74-

- Paviljon Jeka, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0478 - Vidikovac, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0472 - Ljetnikovac biskupa Haulika, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0474 - Svicarska kuea, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0476 - Svilana, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0482 - Pcelinjak, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-048 I - Vratarska kuCica, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0475 - Gospodarske zgrade Haulikova, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0479 - Vila Meixner, Mallinova I4, Z-5679 - Kuea Senoa, Mallinova 27, Z-0730 - Zgrada osnovne skole dr. Ante Starcevica, UI. Leopolda Mandiea 55, Z-4470 - Palaea Zrinski, Markovicev trg 3, Z-0185 - lblerov neboder, Marticeva 9/ lblerov trg 7, Z-1472 - Kuea Bauda, Marulicev trg 7, Z-5465 - Zgrada Nacionalne i sveuCilisne knjiznice (Hrvatski dr:Zavni arhiv), Marulicev trg 21, Z-0226 - Kuea Orsic-Divkovic, Masarykova 21-23, Z-0451 - Zgrada Radovan - poslovno-stambena zgrada, Masarykova 22, Z-2154 - Zgrada Policijske uprave Zagreb, MatiCina 4/ Petrinjska 32, Z-I04I - Kuea, Matoseva 1/ Kapucinske stube 2, Z-1001 - Kuca Brdaric, Matoseva 3, Z-1002 - Gradanska kuea Lederer, Matoseva 5, Z-0187 - Gradanska kuea, Matoseva 7, Z-0186 - Palaca Rauch, Matoseva 9, Z-OI88 - Palaea Levacic, Matoseva I I/ Mesnicka 38, Z-1003 - Stambene kuce, Matoseva 13/ Mesnicka 40, Z-1004 - Kuea Draskovic, Matoseva I5, Z-I005 - Kuca 'Frank', Mazuranicev trg I/ UI. Andrije Hebranga 33, Z-0452 - Stambene zgrade Strizic, Ma:Zuranicev trg 8/ UI. Jurja Zerjaviea 16, Z-2391 - Zgrada Etnografskog muzeja, Mazuranicev trg I 4, Z-0662 - Zgrada nekadasnje Hrvatske banke za promet nekretninama, Meduliceva 2/ Ilica 59, P-4133 - Muska uCiteljska skola (danas zgrada Prve ekonomske skole), Meduliceva 33, Z- 0453 - Kompleks zgrada Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Medvedgradska 2, Z-3346 - Kuca Izraela Rosenfelda, Mesnicka 1, Z-0454 - Kuca JelaCic, Mesnicka 4, Z-I006 - Kuca Tomich, Mesnicka 6, Z-I 007 - Gradanska kuca, Mesnicka 16, Z-0646 - Kuca pekara Krausa, Mesnicka 34, Z-1008 - Stambena kuea, Mesnicka 37, Z-0647 - Kuca Igercic, Mesnicka 41, Z-0648 - Palaca, Mesnicka 4 3/ UL V. Lisinskoga 1, Z-0649 - Kuca Titusa Brezovackog, Mesnicka 4 7, Z-0652 - Kuca slasticara Kordana, Mesnicka 49, Z-0651 - Vila Pongratz, Mikulici 133, Z-2581 - Zgrada Dr:Zavnoga osiguravajuceg zavoda, danas Croatia osiguranje d.d., Miramarska cesta 22, Z-5903 - Atelje Mestrovic. Mletacka 8, Z-0191 - 75 -

- Kuca Juraic, Mletacka 10, Z-1009 - Ljetnikovac Wutte, Mlinarska cesta 53, Z-0654 - Vila Leustek s parkom, Mlinovi 72, Z-0692 - Kurija s perivojem i kapela u Botincu, Ul. dr. Luje Naletiliea 84, Z-3447 - Vila Mallin, danas samostan sv. Josipa, Naumovac 12, Z-0696 - Ljetnikovac Naste Rojc, Nazorova 26, Z-1064 - Vila Kraus - obiteljska kuca, Nazorova 29, Z-2145 - Zgrada Pravnog fakulteta, nekadasnji samostan, Nazorova 51, Z-1324 - Dvojna kuea Belaj, Nazorova 54-54A, Z-5495 - Ljetnikovac Safranek-Wiesner, Nazorova 55, Z-1325 - Vila Pajkuric, Nazorova 64, Z-5570 - Stambena kuca s pripadajuCim vrtom, prizemnim dvorisnim objektom i kapelicom, Nova Ves 1, Z-1010 - Stambeno-poslovna kuea, Nova Ves 2/ Zvonamicka 1, Z-1011 - Kurija altarije sv. Mihovila, Nova Ves 3, Z-1475 - Prebendarska kurija sv. Ursule na Novoj Vesi 4/1 i kurija na Novoj Vesi 4, Nova Ves 4 -411, Z-0656 - Dvije ugradene stambene kuce, Nova Ves 5 -5A, Z-1476 - Prebendarska kurija altarije sv. Doroteje, Nova Ves 6, Z-0483 - Prebendarska kurija altarije sv. Magdalene, Nova Ves 7, Z-0484 - Prebendarska kurija altarije sv. Jakova, Nova Ves 8, Z-0485 - Prebendarska kurija, Nova Ves 12, Z-0486 - Nekadasnja zgrada Biskupske uboznice, danas Zagreb film, Nova Ves 18, Z-0487 - Slobodnostojeea, prizemna, stambena kuea, Nova Ves 22, Z-1477 - Ljetnikovac biskupa Aleksandra Alagoviea, Nova Ves 86, Z-0489 - Vila Okrugljak, Okrugljak 6, Z-0499 - Uglovna, cetverokrilna jednokatna stambeno-poslovna palaea, Opaticka 2/ Kamenita 2, Z-1012 - Nekadasnja palaca grofa Bombellesa, Opaticka 4, Z-1013 - Trokrilna stambena palaca Rauch, Opaticka 6, Z-1014 - Stambena kuea, Opaticka 7, Z-1015 - Palaea Bufan, Opaticka 8, Z-0628 - Zgrada, Opaticka 9, Z-0629 - Palaea bogostovlja i nastave, danas Instituta za hrvatsku povijest, Opaticka 10, Z- 0192 - Kuca Geisler, Opaticka 11, Z-1016 - Palaea grofa Kristo fora Orsi ca, Opaticka 12, Z-1017 - Palaca Orsic (danas Ucenicki dom Marije Jambrisak) s vrtom, Opaticka 14, Z-0630 - Zgrada, Opaticka 15, Z-0631 - Kuca bilje:Znika Stajdahera s vrtom, Opaticka 16, Z-1018 - Palaca Draskovic/llirska dvorana, Opaticka 18, Z-0193 - Kuca Iliraca, Opaticka 21, Z-0632 - Kuca Bedekovic, Opaticka 23, Z-0633 - Ku6a Frigan, Opaticka 27/ Demetrova, Z-0195 - Palaca Draskovic (danas zgrada Dr:Zavnog arhiva u Zagrebu), Opaticka 29/ Demetrova 17, Z-2582 - Zgrada, Opatovina 11 I Skalinska 4, Z-0657 - Ku6a Domik i prizemna kuca uz ulicu, Opatovina 23, Z-1019 - Kuca pekara Fuchsa, Opatovina 25, Z-1020 - Vila Ilic, Paunovac 7, Z-2153 - 76 -

- Novinarski Krvavi most 1, Z-1023 - Kuea Demeter-Corvin, Radiceva 24, Z-1024 - Kuea Tiskara Albrecht, Radiceva 26/ Kozarska 3, Z-1025 - Zgrada Prve hrvatske stedionice, Radiceva 30/ Kozarska 7, Z-5212 - Palaea Domothorfy, Radiceva 32, Z-1319 - Kuea senatora KovaCica, Radiceva 37 I Kamenita 1, Z-0634 - Kuea Buzan, Radiceva 64, Z-0635 - Kuea Buzan, Radiceva 66, Z-1028 - Zgrada Osnovne skole Rapska s pripadajuCim skolskim dvoristem i parkom, Rapska 3, Z-3675 - Nekadasnja pogranicna straiamica, Remetinecka cesta 1, Z-1058 - Kuea Schwartz s vrtom, Remetski kamenjak 28, Z-0694 - Palaea Mikulicic, Ribnjak 1, Z-5551 - Stambena zgrada, Ribnjak 16, Z-2131 - Stambena zgrada, Ribnjak 20, Z-2130 - Stambena zgrada, Ribnjak 38, Z-2129 - Ljetnikovac Vila Olga s parkom, Rim 84, Z-0695 - Vila Franges, Rokov perivoj 2, Z-0653 - Obiteljska kuea Deutsch, Rokov perivoj 8, Z-1326 - Obiteljska kuea, Rokova 9, Z-2132 - Zgrada Donjogradske gimnazije, Rooseveltov trg 5, UL 1. Krsnjavoga 2, UL Vjekoslava Klaiea 1, Z-0459 - Zeljeznicki Zeleni most na Savi, Savska cesta, P-3853 - Savski most - stari cestovni most u produ:Zetku Savske ceste, Savska cesta/ Remetinecka cesta, Z-0679 - Francuski paviljon Zagrebackog zbora, u krugu Studentskog centra, Savska cesta 25, Z-0678 - Dvije zgrade sa spojnim dijelom Ministarstva unutarnjih poslova RH, Savska cesta 39/ Ulica grada Vukovara 33, Z-5808 - Poslovni toranj Zagrepcanka, Savska cesta 41, Z-2800 - Sklop zgrada bivse Zenske realne gimnazije sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu, s igralistima i parkom, danas zgrada Uciteljske akademije, Savska cesta 77, Z-5267 - Zgrada Gradske osnovne skole 'August Senoa', Se Iska cesta 95, 95-1, 95-2, Z-1059 - Palaea Hrvatske poljodjelske banke d.d., Smiciklasova 17/ Marticeva 6/ PataCickina l, Z-5254 - Zgrada Osnovne skole Kustosija, Sokolska 7, Z-3930 - Kuca Lukanc, Stanciceva l, Z-1045 - 77 -

- Starcevicev dom, Starcevicev trg 6/ Tomislavov trg 13, Z-1046 - Palaca Matice hrvatske, Strossmayerov trg 41 MatiCina 2, Z-0668 - Kuea Rado, Strossmayerov trg 7, Z-2135 - Kuea Slavex, Svacicev trg 13, Z-1047 - Stambena zgrada 'Kemikalija', SvaCicev trg 14, Z-5537 - Kompleks nekadasnjeg Novincijata sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog, Sveti Duh 129, Z-4002 - Zgrada Slavenske, kasnije Drfavne hipotekame banke u Zagrebu, Sostariceva 2 -4/ Vlaska 53, Z-5279 - Zgrada Hrvatskoga lijecnickog doma, Subiceva 9, Z-1060 - Stambena zgrada, Subiceva 64, Z-2156 - Stambeno-poslovna kuea, TkalCiceva 14, Z-0171 - Stambeno-poslovna kuea, TkalCiceva 16/ Skalinska 2-2A, Z-0172 - Stambeno-poslovna kuca, Tkalciceva 18/ Skalinska 1, Z-0173 - Stambena kuca, TkalCiceva 20, Z-0174 - Stambeno-poslovna kuea, TkalCiceva 25, Z-0175 - Stambeno-poslovna kuea, TkalCieeva 27/ Kozarska 2, Z-0176 - Stambena kuea, TkalCiceva 29/ Kozarska 4, Z-0177 - Jednokatna stambena zgrada, Tkalciceva 31/ Kozarska 6, Z-0178 - Poslovno-stambena zgrada, Tkalciceva 33, Z-0179 - Stambeno-poslovna zgrada, TkalCiceva 36, Z-0167 - Stambeno-poslovna zgrada, Tkalciceva 63, Z-0168 - Stambena zgrada, TkalCiceva 68, Z-0169 - Stambena zgrada, Tkalciceva 78, Z-0170 - Kuea Peles, Tomiceva 3, Z-1048 - Kuea Fellers interierom, Tomislavov trg 4, Z-5535 - Kuca Bukovac, Tomislavov trg 18, Z-2280 - Umjetnicki paviljon, Tomislavov trg 22, Z-0222 - Gradsko djecje skloniste, Trakoscanska 45, Z-3671 - Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 71 -73, Z-3678 - Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 77, 79/ Nova cesta 103, Z-3679 - Kuea Rado, Trg bana JelaCiea 5/ Pod zidom 4, Z-1049 - Zgrade nekadasnje Gradske stedionice, Trg bana Jelaciea 9-10/ Cesarceva 2, Z- - Kuca Zivkovic, Trg bana JelaCica 12, Z-0447 - Kuca Felbinger, Trg bana Jelacica 15, Z-0448 - Palaca burze za robu i vrednote, Trg hrvatskih velikana 3/ Ul. F. Rackoga 11 Marticeva 2, Z-0225 - Zgrada Gospodarskog drustva, Trg marsala Tita 3, Z-0461 - Zgrada Hrvatskoga uciteljskog doma, Trg marsala Tita 4/ Ul. Andrije Hebranga 40, Z-0462 - Kompleks zgrada "Hrvatskog sokola" i "Kola", Trg marsala Tita 5, 6, 6A, 7, Z-0667 - Zgrada Obrtne skole i Muzeja za umjetnost i obrt, Trg marsala Tita 9 -11, Z-0463 - Zgrada SveuCilista u Zagrebu, Trg marsala Tita 14, Z-0464 - Zgrada Hrvatskoga narodnog kazalista, Trg marsala Tita 15, Z-0221 - Glazbeni paviljon i ostala oprema parka, Trg Nikole Zrinskog, Z-0469 - Palaea Buratti (zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske), Trg Nikole Zrinskog 3, Z-0465 - Kuca Antolkovic, Trg Nikole Zrinskog 61 Dordiceva 1, Z-0466 - Palaca Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Zrinskog 11, Z-0223 - Palaca Medakovic, Trg Nikole Zrinskog 15, Z-1050 - 78 -

- Palaea O:Zegovic, Trg Nikole Zrinskog 17 I Berislaviceva 1, Z-0467 - Palaea Vranyczany-Dobrinovic (danas zgrada Arheoloskog muzeja), Trg Nikole Zrinskog 19, Z-0468 - Zgrada Gradske vijecnice, Trg Stjepana Radica 1, Z-2141 - Koncertna dvorana 'Vatroslav Lisinski' i Dom Matice iseljenika, Trg S. Radiea 4/ Tmjanska cesta BB, Z-0677 - Zupni dvor s gospodarskom zgradom u Cucerju, Trg sv. Marije Cucerske 2, Z-2960 - Palaca Banski dvori, Trg svetog Marka 1, Z-0636 - Palaea Banski dvori, Trg svetog Marka 2/ Matoseva 12, Z-0637 - Kuca Feric, Trg svetog Marka 3/ Mletacka 2, Z-0638 - Palaea Ustavnog suda Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 4, Z-0639 - Zupni dvor crkve sv. Marka Evandelista, Trg svetog Marka 5/ Basaricekova 1, Z- 0640 - Palaca GrleCic-Jelacic, Trg svetog Marka 9, Z-0641 - Zgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg Zrtava fasizma BB, Z-0665 - Robna kuea Na-Ma Tmsko, Tmsko 29, Z-0680 - Drveni paviljon, Tuskanac, Z-0495 · - Vila Paskievic-Cikara, Tuskanac 10/ Krlezin Gvozd 2, Z-2394 - Vila Benedik, Tuskanac 14, Z-2958 - Obiteljska kuea Nikic, danas Dom za djecu i mladez, Tuskanac 15, Z-1327 - Vila Baranyai - obiteljska kuea s pripadajucim vrtom, Tuskanac 18, Z-2140 - Obiteljska kuea Mihelj-Kroflin, Tuskanac 21/1, P-3118 - Vila Hillm, Tuskanac 24, Z~5216 - Ljetnikovac Werner, Tuskanac 36, Z-1328 - Vila Botteri, Tuskanac 54 A, Z-0655 - Vrt 'Capanik', Tuskanac 100, Z-0496 - Kuea Sinkovic, Ulica 29.X 1918. 4, Z-1029 - Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 35-35A, Z-2138 - Stambeni blok, Ulica grada Vukovara 43-43A, Z-0675 - Visestambena osmerokatnica Vojne momarice, Ulica grada Vukovara 52 A-E, Z- 5974 - Uredska zgrada (GPGZ PU Tmje i Katastar), Ulica grada Vukovara 56-60, Z-5767 - Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 62 A-D, Z-2137 - Zgrada Radnickog sveucilista 'Mose Pijade', Ulica grada Vukovara 68, Z-0676 - Uredska zgrada 'Palaca pravde', Ulica grada Vukovara 84 -86, Z-5773 - Visestambena zgrada 'Kruge', Ulica grada Vukovara 222 -224, Z-5975 - Visestambena zgrada, Ulica grada Vukovara 238, Z-5899 - Sklop gradevina Fakulteta elektrotehnike i raeunarstva, Unska 3, Z-5675 - Zgrada kina 'Europa', Varsavska 3, Z-3929 - Kuca Kreneis-Horvat, Vijenac 6, Z-5676 - Stam bena kuca, Visoka 4, Z-0190 - Stambena zgrada, Visoka 6, Z-0189 - Palaca Babocaj-Gvozdanovic s vrtom, Visoka 8, Z-1030 - Stambena kuea s vrtom, Visoka 10, Z-1031 - Kuea Brigljevic s vrtom, Visoka 12, 1211, Z-1032 - Kuea Hoch-Marjanovic, Visoka 14, Z-0642 - Kuea Sablic, Visoka 16, Z-0643 - Vila Rastic-Turkovic s vrtom, Visoka 18, Z-0644 - Palaca Pongratz u Visokoj 22 i kuea u Mesnickoj 23 s pripadajucim vrtom, Yisoka 22/ Mesnicka 23, Z-0645 - 79 -

- Kuca Lackovic-Zigrovic, Vlaska 5, Z-0490 - Orfanotrofij (danas Katolicki bogoslovni fakultet), Vlaska 38, Z-0672 - Zgrada, bivsi hotel 'Sidro', Vlaska 40, Z-1052 - Kuca Rosinger, Vlaska 69, Z-1053 - Biskupska vrtna kuca, Vlaska 72, Z-0492 - Topnicka vojama, Vlaska 87, Z-0494 - Vila Deutsch, Voncinina 20, Z-2136 - Kuea Spulka, Vranicanijeva 1, Z-1033 - Stambena prizemnica, Vranicanijeva 4, Z-1034 - Stambeno-poslovna prizemnica, Vranicanijeva 6, Z-1035 - Stara zgrada skole u Gomjem Vrapcu, Vrapcanska 116, Z-0703 - Kurija zupnog dvora u Gomjem Vrapcu, Vrapcanska 165, Z-0720 - Zgrada strojamice zdenca Gradskog vodovoda, Zagorska 11 Magazinska cesta, P- 3644 - Kuea Bla:Zekovic, Zamenhoffova 1, Z-1061 - Stambena zgrada, Zorkovacka 2-4, Z-3672 - Kuea Bolle, UL Jurja Zerjaviea 4, Z-1051 - Zgrada stare skole, Zitnjak Martinci 57, Z-3933 - Zgrada Matice hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Z-6411 - Vila Petaj, Jabukovac 35, P-4458 - Zgrada Nasicke tvomice tanina i paropila d.d., danas "Exportdrvo" d.d., Trg Marka Maruliea 18 I UL Ljudevita Farkasa Vukotinoviea 1, P-4523 - Vila Cuvaj, Zamenhofova 17, Z-6097 - Zgrada Kuea Varga, Ilica 34, P-4954 Zastita civilne gradevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zastitu svih ocuvanih izvomih obiljezja u vanjstini i unutrasnjosti gradevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata, posebno procelja, krovista, stubista te osnovnog konstruktivnog sustava, kao i ocuvanih vrijednih izvomih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvome namjene. Takoder, zastita obuhvaca i pripadajuce parcele odnosno posjed s kojima cini izvomu kvalitetnu cjelinu. Mjere zastite: - oeuvanje i sanacija civilne gradevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipoloskim karakteristikama i izvomoj namjeni; zajedno s pripadajueom parcelom ili posjedom s kojima cini cjelinu, a sve radi ocuvanja i kvalitetne spomenicke prezentacije; - nufoost sustavnog pracenja i kontrole stanja civilne gradevine; - svi zahvati trebaju omoguCiti ocuvanje, sanaciju i obnovu izvomih arhitektonskih i tipoloskih karakteristika civilne gradevine te pripadajuce parcele ili posjeda, u pravilu, uz ocuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi ocuvanoj gradevnoj strukturi; - nisu dopustene intervencije koje mogu ugroziti spomenicki karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo prenamjeni u sadrfaje koji nisu primjereni karakteru gradevine, odnosno karakteru sireg okolisa; - nije dopustena ugradnja i zamjena gradevnih elemenata, materijala i opreme (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom sindrom i sl.) koji nisu primjereni povijesnom i spomenickom karakteru gradevine; - svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne povrsine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba ocuvati u cijelosti, a na njima su dopusteni samo oni zahvati koji ne narusavaju i ne mijenjaju njihove estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; - 80 -

- parkovna arhitektura ne moze se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - nije dopusteno uklanjanje gradevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim clankom 64. Zakona o zastiti i ocuvanju kultumih dobara; - za sve zahvate na kultumom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadldnog tijela za zastitu kultumih dobara.

3.c. Sakralna gradevina Zasticene sakralne gradevine su ocuvanja vrijedne pojedinacne sakralne gradevine koje spadaju medu najstarije i najvrjednije kultumo-povijesne i arhitektonsko-graditeljske spomenike na zagrebackom prostoru. Zupne crkve najstarijih zagrebackih zupa, oeuvane crkve, kapele i poklonci na uzem i sirem podrucju grada, nezaobilazni SU dio povijesnog kontinuiteta naseljenih prostora, ujedno i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u prostoru. Zasticene sakralne gradevine na podrucju obuhvata Plana: - Kompleks arkada s crkvom Krista Kralja na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0681 - Kapela sv. Martina, Aleja Seljacke bune, Podsused (kod Sutinskih vrela), Z-0718 - Zupna crkva Pohoda Blafone Djevice Marije, Dolac, Z-1474 - Crkva sv. Mihaela Arhandela, Gracani, Z-0723 ·- Crkva sv. Marka Evandelista, Jakusevec, Jakusevecka 80, Z-0709 - Crkva sv. Katarine Aleksandrijske, Katarinin trg, Z-0183 - Kapela sv. Jurja, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0473 - Crkva sv. Klare u Klari, Mrksina 67, Z-0712 - Kapela Majke Bozje falosne, Nova Ves, Z-1471 - Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves, Z-0488 - Kompleks crkve sv. Marije Pomocnice i Omladinskog doma salezijanaca, Omiska 8 -10, Z-4468 - Crkva sv. Preobrazenja, PreobraZenska, Z-0456 - Crkva sv. Blafa, Prilaz Gjure Defolica/ Primorska, Z-0220 - Kapela sv. Roka u Sestinama, Prilaz KraljiCinu zdencu (Sestine), Z-2386 - Kapela sv. Roka, Rokov perivoj, Z-0458 - Crkva sv. Antuna u Stenjevcu, Samoborska cesta 94, Z-3571 - Crkva sv. Marka Krizeveanina, Selska cesta 91, Z-2134 - Crkva Uznesenja Blazene Djevice Marije, Stenjevec 5, Z-0719 - Crkva sv. Mirka, Sestinski trg (Sestine), Z-2157 - Crkva Pohoda Blazene Djevice Marije u Cucerju, Trg sv. Marije Cucerske, Z-0722 - Crkva sv. Marka Evandelista, Trg svetog Marka, Z-0182 - Biskupski majur ( danas Ursulinski samostan), Vlaska 75/ Voncinina 1, Z-0493 - CrkYa SY. Petra i fopni dYor, Vlaska 93, Z-0673 - CrkYa SY. Barbare, Vrapcanska, Z-0721 - Kapela SY. Kri:Za, Ilirski trg, P-4491 Zastita sakralnih gradeYine podrazumijeYa potpunu konzervatorsku zastitu sYih oeuYanih izYornih obiljdja u Yanjstini i unutrasnjosti gradevine, mjerila, oblikoYanja, graditeljskih i konstruktiYnih elemenata, kao i Yrijednih izYomih elementa oblikoYanja i opreme u interijeru te ocuYanih sakralnih inYentara. Takoder, zastita obuhYaca i pripadajuce neposredno okruzenje koje, sYojom funkcijom, povijesno-kulturoloskim karakteristikama i ambijentalnim Yrijednostima, cini sa sakralnom gradeYinom nedjeljiYu cjelinu. Mjere zastite: - ocuYanje i sanacija sakralne gradeYine u sYim njenim dijeloYima, arhitektonskim i tipoloskim karakteristikama; zajedno s pripadajucom parcelom iii parcelama s kojima cini cjelinu, a sye radi ocuYanja i kYalitetne spomenicke prezentacije; - 81 -

- nufoost sustavnog pracenja i kontrole stanja sakralne gradevine; - preuzimanje i provodenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika, da se brine o kultumom dobru; - svi zahvati trebaju omogu6iti ocuvanje, sanaciju i obnovu izvomih arhitektonskih i tipoloskih karakteristika sakralne gradevine te pripadajuce parcele iii posjeda, uz ocuvanje izvome namjene; - komponentu hortikultumog oblikovanja treba ocuvati u cijelosti, a na njoj su dopusteni samo ni zahvati koji ne narusavaju i ne mijenjaju njene estetske i kultumo povijesne vrijednosti; - parkovna arhitektura ne moze se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - nisu dopustene intervencije koje mogu ugroziti spomenicki karakter, bilo da se radio rekonstrukciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo prenamjeni u sadrfaje koji nisu primjereni karakteru gradevine, odnosno karakteru sireg okolisa; - nije dopustena ugradnja i zamjena gradevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomenickom karakteru gradevine; - nije dopusteno uklanjanje gradevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim clankom 64. Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara; - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlefoog tijela za zastitu kultumih dobara." ·

Clanak 64.

Clanak 94. mijenja se i glasi: "Ovim je planom obuhvaceno memorijalno (povijesno) podrucje kao podvrsta zasticene memorijalne bastina na prostoru Plana. U postupku zastite provedena je valorizacija memorijalnih, kultumo-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih znacajki memorijalne bastine. Mjere zastite memorijalne bastine unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostomim medama kultumog do bra.

4.a. Memorijalno i povijesno podrucje Groblja, kao memorijalna (povijesnog) podrucja, visestoljetni SU sastavni dio prostorne organizacije povijesnih seoskih i gradskih naselja, i nalaze se unutar cinktora fopne crkve zasticenih sredista naselja Gracani, Vrapce, Stenjevec te drugih prigradskih zupa. Takoder, memorijalna (povijesna) podrucja su i autenticna podrucja povijesnog dogadaja, visokih memorijalnih i povijesnih vrijednosti. Na podrucju Plana zasticeno je: - Mjesto povijesnih dogadaja - kompleks sume DotrsCina, broj Registra Z-1527. Mjere zastite: Zastita memorijalnog (povijesnog) podrucja podrazumijeva potpunu konzervatorsku zastitu povijesnih i memorijalnih obilje:Zja, pejzafoih i ambijentalnih vrijednosti, unutar koje je potrebno ocuvati sva bitna obiljel.ja te strukture. - ocuvanje povijesne matrice memorijalnog (povijesnog) podrucja i svih njegovih dijelova u cilju kvalitetne spomenicke prezentacije; - ocuvanje pejzafoih i ambijentalnih karakteristika memorijalnog (povijesnog) podrucja; - 82 -

- elemente parkovne arhitekture, kao dijela memorijalnog podrucja, treba ocuvati u cijelosti, a na njoj su dopusteni samo oni zahvati koji ne narusavaju i ne mijenjaju njene estetske i kultumo-povijesne vrijednosti; - parkovna arhitektura ne moze se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe; - ocuvanje park-suma u sklopu memorijalnih podrucja na nacin da su na istima dopusteni samo oni zahvati i radnje Cija je svrha njihovo odrfavanje i uredenje, a unutar njihovih granica nije dozvoljena izgradnja, prenamjena iii smanjenje njihovih povrsina; - ocuvanje pojedinacnih izvomih elemenata koji su sastavni dio memorijalnog (povijesnog) podrucja; - svi zahvati trebaju omoguCiti ocuvanje, sanaciju i obnovu izvomih obiljeZja memorijalnog (povijesnog) podrucja, uz ocuvanje izvome namjene; - nisu dopustene intervencije na prostoru memorijalnog (povijesnog) podrucja ili u njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenicki karakter; - nije dopustena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomenickom karakteru memorijalnog (povijesnog) podrucja; - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlefuog tijela za zastitu kultumih dobara.

4.b. Spomen (memorijalni) objekt Ovim su planom obuhvaceni zastieeni spomen (memorijalni) objekti - reprezentativni javni spomenici i fontane, znacajna djela monumentalne portretne plastike, spomen-obiljezja i spomenicka nadgrobna plastika visoke umjetnicke, kultume, povijesne te urbanisticke i arhitektonske vrijednosti. Zasticeni spomen objekti na podrucju obuhvata Plana: - Spomenik Ruderu Boskovieu, Bijenicka cesta 54, Z-3503 - Spomenik Mosi Pijade u parku Doma zaklade Lavoslava Schwarza, Bukovacka cesta 55, Z-3559 - Pil sv. Simuna Stilite i skulpturalna kompozicija sv. Pavla Pustinjaka ispred zupne crkve Uznesenja Blazene Djevice Marije u Remetama, Cesmickoga 1, Z-3569 - Mozaik u dvoristu osnovne skole "Dragutin Domjanic", Gajnice 31, Z-4085 - Spomenik palim borcima narodnooslobodilacke borbe, Gospodska/Bolnicka cesta, Z-3562 - Spomenik "Nosenje ranjenika" u atriju Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z- 3567 - Fontana sa skulpturom "Borba" ("Ribar sa zmijom"), Jezuitski trg, Z-3500 - Skulptura Zlatarovo zlato, Kamenita 3, Z-4084 - Ruka prijateljstva (Pozdrav), UL kneza Branimira/Harambasiceva/Svetice, P-3532 - Sokolska mogila, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-4083 - Obelisk, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0477 - Spomenik don Frani Bulicu, Marulicev trg, Z-4082 - Spomenik Nikoli Tesli, Masarykova 2/Preradoviceva/Teslina, Z-3502 - Spomenik fra Andriji KaCicu Miosicu, Mesnicka/Ilica, Z-4081 - Spomenik prosinackim zrtvama, Park prosinackih :Zrtava, Z-3565 - Spomenik Ivanu Goranu KovaCicu, Park Ribnjak, Z-4080 - Skulptura borca, Podsusedski trg, Z-3563 - Skulptura "Majka i dijete", Rockefellerova 4, Z-3506 - Zdenac Elegija, Rokov perivoj, Z-4079 - Spomenik Eugenu KumiCieu, Rooseveltov trg, Z-4078 - Spomenik "Strijeljanje talaca", Strossmayerov trg, Z-3564 - 83 -

- Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, Strossmayerov trg, Z-3501 - Spomenik palim ilegalcima "Plamen", Sveti Duh 64, Z-3560 - Nadgrobni spomenik dr. Ante Starcevica, Sestinska cesta, Groblje Sestine, Z-4077 - Spomenik Andriji Medulicu, Tomislavov trg, Z-3505 - Spomenik banu Josipu Jelacicu, Trg bana J. JelaCiea, Z-3499 - Spomenik sv. Jurja, Trg Brace Hrvatskog zmaja, Z-4076 - Skulptura Mali djecak, Trg kralja K.resimira IV., Z-4075 - Spomenik kralju Tomislavu, Trg kralja Tomislava, Z-4073 - Zdenac zivota, Trg marsala Tita, Z-3504 - Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja, Trg marsala Tita, Z-4074 - Spomenik Petru Preradovicu, Trg Petra Preradoviea, Z-4072 - Spomenik Vladimiru Nazoru, Tuskanac, park, Z-3566 - Spomenik "Bacac diska", Maksimirska cesta I Svetice, P-4456 Zastita spomen (memorijalnog) objekta podrazumijeva potpunu konzervatorsku zastitu svih njegovih ocuvanih izvomih elemenata, oblikovanja i namjene te povijesnih i memorijalnih obiljezja. Mj ere zastite: - sanacija i odr:Zavanje spomen (memorijalnog) objekta u svim njegovim dijelovima, skulpturalnim, arhitektonskim i urbanistickim karakteristikama, zajedno s pripadajueom parcelom iii okolnim uredenjem, a sve u cilju njegova ocuvanja i kvalitetne spomenicke prezentacije; - nuznost sustavnog pracenja i kontrole stanja spomen (memorijalnog) objekta - preuzimanje i provodenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika, da se brine o kulturnom dobru; - ocuvanje svih pojedinacnih izvomih elemenata koji su sastavni dio spomen (memorijalnog) objekta; - svi zahvati trebaju omoguciti ocuvanje, sanaciju i obnovu izvomih oblikovnih karakteristika spomen (memorijalnog) objekta, uz ocuvanje njegove izvome namjene - nisu dopustene intervencije na spomen (memorijalnom) objektu iii u njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenicki karakter; - nije dopustena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomenickom karakteru spomen (memorijalnog) objekta; - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadle:Znog tijela za zastitu kultumih dobara."

Clanak 65.

Clanak 95. mijenja se i glasi: "Pojedinacne etnoloske gradevine u najvecem su broju evidentirane unutar saeuvanih primjera povijesnih seoskih cjelina i ambijenata. Unutar ostalih naselja koja su izgubila svoja izvoma obiljezja i tradicijsku strukturu nalaze se pojedinacni primjeri etnoloskih gradevina. Svima je zajednicko obiljezje da prezentiraju najstariji nacin gradnje stambenih i gospodarskih, seoskih kuca, te tako cuvaju duh tradicije seoskoga drvenog graditeljstva ovog kraja. Velik dio etnoloskih gradevina u vrlo je losem i zapustenom stanju. Posebno vrijedna etnoloska bastina evidentirana je kroz etnoloska podrucja, a navedeni su i najznaeajniji pojedinacni primjeri etnoloskih gradevina. Za sve zahvate potrebno je ishoditi konzervatorske propozicije nadle:Znog tijela za zastitu kulturnih dobara. - 84 -

5.a. Etnoloska podrucja Zastita etnoloskih podrucja podrazumijeva ocuvanje njihove autenticnosti, oeuvane povijesne matrice, prostome organizacije, smjestaja u prirodnom okolisu, tradicijske gradevne strukture i karakteristicne slike podrucja. Moguce intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i odrfavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine etnoloske gradevine, postuju6i tradicijski nacin gradnje i gradevinske materijale.

Zasticena etnoloska podrucja na podrucju obuhvata Plana: - Poljoprivredni krajolik - zapadna padina ulice Donji Brezinseak, Z-1532 - Etnolosko podrucje Oporovecki vinogradi, Z-2167 - Etnolosko podrucje Novoselecki vinogradi, Z-2168 - Etnolosko podrucje Severi u naselju Novaki Granesinski, Z-2166. Zasticena etnoloska podrucja su ocuvanja vrijedne prepoznatljive prostome i ambijentalno-graditeljske cjeline za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrdene zone zastite 'A', 'B' i 'C'.

Zona zastite 'A' - podrucje iznimno dobro ocuvane i osobito vrijedne povijesne strukture Zona zastite 'A' valorizacijom je utvrdena za etnoloska podrucja iznimno izra.Zenih kultumo-povijesnih, graditeljskih, pejsa.Znih i ambijentalnih vrijednosti, s ocuvanom tradicijskom graditeljskom arhitekturom visoke spomenicke vrijednosti, koji pokazuje povijesni kontinuitet zivljenja na tom prostoru i njegovanje tradicijskog naCina zivota i gospodarenj a. Na podrucju zone zastite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zastita povijesne matrice podrucja, prostomih i pejsa:Znih obiljezja te pojedinacnih etnoloskih gradevina.

Zona zastite 'B' - podrucje razlicitog stupnja ocuvanosti povijesne strukture Zona zastite 'B' valorizacijom je utvrdena za etnoloska podrucja ili njihove dijelove s vrijednom prostomom i prete:Zno ocuvanom kvalitetnom tradicijskom graditeljskom strukturom. Na podrucju zone zastite 'B' primjenjuje se konzervatorska zastita ocuvanih elemenata povijesne matrice podrucja i pejsa.Znih vrijednosti te ocuvanih pojedinih skupina i pojedinacnih etnoloskih gradevina.

Zona zastite 'C' - podrucje saeuvanih pojedinaenih elementa povijesne strukture Zona zastite "C" valorizacijom je utvrdena za etnoloska podrucja ili njihove dijelove s pojedinim sacuvanim elementima povijesne matrice, mjerila, tipologije i/ili ambijentalnih karakteristika te se njome osigurava kvalitetna prezentacija vrijednosti zona zastite 'A' i 'B'. Na podrucju zone zastite 'C' primjenjuje se konzervatorska zastita pojedinih sacuvanih elemenata osnovne povijesne strukture etnoloskog podrucja, ponajprije radi zastite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, ocuvanja kompozicijskih vrijednosti naselja, zastita vizura, panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz ocuvanje karaktera gradnje i pojedinacnih ocuvanih gradevina, u svrhu osiguranja kvalitetne prezentacije vrijednosti zona zastite 'A' i 'B'. Mjere zastite: Mjere zastite, uvjeti za rekonstrukciju iii novu izgradnju unutar zasticenih etnoloskih podrucja razlikuju se i primjenjuju ovisno o ambijentalnim i pejsa:Z:nim specificnostima, njegovoj povijesnoj matrici te karakteristicnoj tradicijskoj tipologiji izgradnje: - ocuvanje povijesne slike, gabarita i obrisa etnoloskog podrucja, naslijedenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda - vizura; - 85 -

- zastita povijesne matrice, parcelacije i karakteristicnog mjerila gradnje; - zastita vrijednog krajolika ocuvanjem njegovog strukturnog karaktera sto podrazumijeva ocuvanje postojeceg prostomog odnosa izmedu neizgradenog i izgradenog te sumskih, livadnih povrsina i povrsina pod vinogradima, voenjacima i oranicama; - u vrijednim krajolicima nije dopusteno unosenje volumena, oblika i gradevinske materijale koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji gradenja uz obavezu ocuvanja karakteristicnih obiljezja krajolika i kvalitetnih vizura; - afirmiranje sadnje i njegovanje autohtonih biljnih vrsta; - zastita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristicnih krajobraznih obiljezja u sastavu etnoloskog podrucja ili njegovoj blizini, kao i spreeavanje zagadivanja i degradacije njihova prirodnog toka; - ocuvanje povijesnih oblika, trasa i dimenzija komunikacija (stare ceste, pjefacke staze, putovi obiljezeni raspelima i pokloncima); - ocuvanje prostomih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostica, prilaza okuenicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora; - zadrfavanje i ocuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova zemljista, vodotoka, suma, livadnih povrsina od kojih pojedini imaju simbolicna i povijesna znacenja; - ocuvanje tipicne organizacije parcela sa stambenim i gospodarskim gradevinama, odnosno ocuvanje pojedinacnih okuenica etnoloske, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti; - pojedinacne etnoloske gradevine koje su smjestene unutar etnoloskih podrucja potrebno je obnavljati i zadrfati 'in situ'; - ocuvanje i obnova zatecene tradicijske drvene izgradnje sto podrazumijeva njezino odrfavanje, sanaciju i eventualno rekonstrukciju pojedinacnih gradevina prema propozicijama nadleznog tijela za zastitu kultumih dobara; - njegovanje tradicijskog nacina oblikovanja, gradnje i materijala te sprecavanje unosenja stranih oblikovnih i gradevinskih elemenata; - zadrfavanje visine izgradnje u granicama postojeceg mjerila, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno uskladenog s karakteristicnim postojecim krovovima naselja; - ogranieavanje sirenja etnoloskog podrucja i zadrfavanje zelenih prirodnih cezura prema okolnom prostoru da bi se zadrfala njegova samosvojnost i povijesni identitet; - za sve zahvate unutar granica zasticenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadlefoog tijela za zastitu kultumih dobara. Za zasticena etnoloska podrucja potrebno je izraditi detaljne planove uredenja, koji ce sadrfavati detaljniju konzervatorsku dokumentaciju s posebnim uvjetima zastite i ocuvanja kultumih dobara.

5.b. Pojedinafoe etnoloske gradevine Zasticene etnoloske gradevine su ocuvanja vrijedne pojedinacne gradevine koje posjeduju specificnu tradicijsku graditeljsko-tipolosku kvalitetu i odredeno kultumo povijesno znacenje. Uz stambene gradevine i komore to su i gospodarske gradevine razliCitih namjena: kuhame s krusnim pecima, kosevi za kukuruz, stale, sjenici, svinjci, klijeti i mlin vodenice. Zasticene pojedinafoe etnoloske gradevine na podrucju obuhvata Plana: - Komora, Brezovicka cesta 5, Z-2744 - Tradicijska kuca, Cucerska cesta 192, Z-2755 - 86 -

- Mlin-vodenica na potoku Dubravica, Dubravica 109, Z-2956 - Vodenica na potoku Ribnjak, Gracanski Ribnjak 20, Z-0691 - Drvena, prizemna, stambena kuca, Granesina 23, Z-0705 - Tradicijski stambeni i gospodarski objekti, JalSevecka cesta 220, Z-2748 - Tradicijska kuea, Martinci 30, Z-2753 - Tradicijski stambeni objekt i komora, Martinci 32, Z-2751 - Tradicijska okuenica, Oporovecki dol 60 /1, Z-2749 - Tradicijska kuea, PataCiCi 35, selo Cugovec, Z-2754 - Tradicijska okucnica, PataCiCi 37, selo Cugovec, Z-2742 - Tradicijska stambena kuca, Persuni 13, selo Cugovec, Z-2746 - Stambeni tradicijski objekt, Petrusevec 2. 9, Z-2739 - Stambeni tradicijski objekt, Petrusevec 3. 10, Z-2743 - Stambeni tradicijski objekt i gospodarstvo, Rakaljska 4 (Vukomerec), Z-2738 - Tradicijska stambena zgrada s gospodarskom zgradom, Remete 40, Z-0693 - Tradicijsko gospodarstvo, Remetinec 40, Z-2740 - Tradicijska kuca, Resnicki gaj 2. 3, Z-2752 - Stambeni tradicijski objekt, Resnicki put 76, Z-2745 - Tradicijski stambeni objekt, Resnicki put 78, Z-2750 - Tradicijska kuea, Resnik 1. 85 11, Z-0700 - Tradicijsko gospodarstvo, Resnik 5. 3, Z-0701 - Drvena, prizemna, stambena kuca, Resnik 5. 6, Z-0702 - Stambeni tradicijski objekt, Tmava 1. 73, Z-2741 - Mlin-vodenica Varovic, Vrapcanska 201, Z-2747 Zastita etnoloske gradevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zastitu svih ocuvanih izvomih obiljezja u vanjstini i unutrasnjosti gradevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata kao i ocuvanih vrijednih izvomih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvome namjene. Takoder, zastita obuhvaea i pripadajuce parcele, odnosno okucnicu, s kojima je izvoma kvalitetna cjelina. Mjere zastite: - ocuvanje i sanacija etnoloske gradevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipoloskim karakteristikama i izvomoj namjeni; zajedno s pripadajucom parcelom ili okucnicom s kojimaje kvalitetna cjelina, a sve radi oeuvanja i kvalitetne spomenicke prezentacije; - nufuost sustavnog pracenja i kontrole stanja etnoloske gradevine, - svi zahvati trebaju omoguCiti ocuvanje, sanaciju i obnovu izvomih arhitektonskih i tipoloskih karakteristika etnoloske gradevine te pripadajuce parcele iii okucnice, u pravilu, uz ocuvanje izvome namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi oeuvanoj gradevnoj strukturi; - njegovanje tradicijskog nacina oblikovanja, gradnje i materijala; - nisu dopustene intervencije koje mogu ugroziti spomenicki karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo prenamjeni u sadr:Zaje koji nisu primjereni karakteru gradevine, odnosno karakteru sireg okolisa; - nije dopustena ugradnja i zamjena gradevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomenickom karakteru gradevine; - iznimno je moguce kvalitetnije primjere etnoloskih gradevina koje su smjestene u naseljima sto su izgubila svoja izvorna tradicijska obilje:Zja, preseliti na neku drugu Jokaciju; - nije dopusteno uklanjanje gradevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim clankom 64. Zakona o zastiti i ocuvanju kultumih dobara; - 87 -

- za sve zahvate unutar granica zasticenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadle:Znog tijela za zastitu kulturnih dobara."

Clanak 66.

U naslovu iznad clanka 97. rijeci "POSTUPANJE S OTPADOM (obrada, skladistenje i odlaganje)" zamjenjuju se rijecima: "GOSPODARENJE OTPADOM (skladistenje, oporaba i zbrinjavanje)".

Clanak 67.

U clanku 97. stavku 1. iza rijeci: "otpada" dodaju se rijeci: "i Centra za gospodarenje otpadom". U stavku 3. rijeci: "na lokacijama: Precko, Utrine, Jakusevec i Maksimir, prema kartografskom prikazu" zamjenjuju se rijeCima: "i unutar povrsina drugih namjena." Stavak 7. mijenja se i glasi: "Na podrucju Generalnog urbanistickog plana grada Zagreba s otpadom se gospodari u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba, pri cemu se gospodarenje otpadom (skladistenje, oporaba i zbrinjavanje) realizira na postojeCim lokacijama za koje su prethodno pribavljeni uvjeti sukladno posebnim propisima."

Clanak68.

Clanak 98. mijenja se i glasi: "Na podrucju grada Zagreba ne predvida se razvoj djelatnosti koje ugrofavaju zdravlje ljudi i stetno djeluju na okolis. Mjere smanjivanja i sprjeeavanja nepovoljnog utjecaja na okolis: Cuvanje i poboljfanje kvalitete voda: - zastita svih vodotoka i stajacica na podrucju Zagreba radi ocuvanja, odnosno dovodenja u planiranu vrstu vode utvrdene kategorije; - planiranje i gradnja gradevina za odvodnju otpadnih voda i uredaja za proCiscavanje otpadnih voda; - poveeavanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih gradevina; - zabrana, odnosno ogranicenje ispustanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; - sanacija zatecenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija iii uklanjanja izvora oneciseavanja; - sanacija postojecih deponija i kontrolirano odlaganje otpada; - sanacija sljuncara i zabrana eksploatacije sljunka; - uspostavljanje monitoringa s prosirivanjem i uredenjem mjernih postaja te osiguravanjem stalnog pracenja povrsinskih i podzemnih voda; - vodenje jedinstvenoga informatickog sustava o kakvoci povrsinskih i podzemnih voda; - na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zastite koje ce osigurati da kakvoca podzemne vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni granicne vrijednosti koncentracija tvari; - 88 -

- izrada vodnog katastra. Vodozastitno podrucje izvorista vode podijeljeno je na tri zone zastite za koje se propisuju smjemice za zastitu:

I. zona zastite izvorista - zona strogog rezima zastite i nadzora: - obuhvaca podrucje u granicama najmanje 10 m od izvora; - mora se ograditi i zastititi od neovlastenih ulazaka, a namjenjeno je iskljucivo crpljenju vode, odnosno drugim sadrfajima u funkciji vodoopskrbe. U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u vezi s eksploatacijom, kondicioniranjem i transportom vode u javni vodoopskrbni sustav. U okviru aktivnosti iz prethodnog stavka zabranjuje se postojanje i izgradnja bilo kakvih gradevina osim onih koje su potrebne za pogon, odrfavanje i ocuvanje zahvata vode, a osobito: - izgradnja talo:Znica, garafa i radionica, - skladistenje i koristenje nafte i naftnih derivata, - skladistenje i koristenje opasnih i radioaktivnih tvari, - skladistenje i koristenje kemijskih sredstava osim onih za kondicioniranje vode za pice, - skladistenje i koristenje sredstava za bonifikaciju tla i zastitu bilja, - izgradnja i koristenje stanova za euvare i njihove obitelji, - izgradnja drenaie i upojnih zdenaca, - izgradnja i koristenje prometnica za prolaz vozila i pjesaka preko izvorista.

II. zona zastite izvorista - zona strogog ogranicenja i nadzora: - odreduje se na temelju hidrogeoloskih karakteristika vodonosnika (podrucje izvan I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadrzavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt), - mora se obiljeziti odgovarajuCim natpisima te osigurati primjena mjera zastite od oneciscenja i zagadivanja patogenim mikroorganizmima. Na podrucju II. zone zabranjuje se: - ispustanje neproCiscenih otpadnih voda, - gradenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i oneCiscujucih tvari za vode i vodni okolis, - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uredajem za automatsko detektiranje i dojavu propustanja te zastitnom gradevinom (tankvanom), - podzemna i povrsinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda, - gradenje prometnica, aerodroma, parkiralista i drugih prometnih i manipulativnih povrsina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajuceg proCiscavanja oborinskih oneCiscenih voda prije ispustanja u prirodni prijamnik, - poljoprivredna proizvodnja, osim ekoloske proizvodnje uz primjenu dopustenih gnojiva i sredstava za zastitu bilja prema posebnom propisu, - stocarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gospodarstva, odnosno farme do 20 uvjetnih grla, uz provedbu mjera zastite voda propisanih odgovarajuCim programom zastite voda od oneciscenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i nacela dobre poljoprivredne prakse, - ispustanje proCiscenih i neprociscenih otpadnih voda s prometnica, - formiranje novih i prosirenje postojecih groblja, osim za ukop umi, - skladistenje i odlaganje otpada, gradnja odlagalista otpada osim sanacija postojecih u cilju njihova zatvaranja, gradevina za zbrinjavanje otpada ukljucujuCi spalionice - 89 -

otpada, regionalnih i zupanijskih centara za gospodarenje otpadom, reciklaznih dvorista i pretovarnih stanica za otpad ako nije planirana provedba mjera zastite voda te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, - izvodenje istrafuih i eksploatacijskih busotina, osim onih vezanih uz vodoistrafue radove zajavnu vodoopskrbu i obnovljive izvore energije.

III. zona - zona ogranicenja i nadzora: - obuhvaea podrucje izvan granica II. zone, a prostire se do granice izracunatog podrucja napajanja; - treba se obiljeziti odgovarajuCim natpisima te osigurati smanjenje rizika oneCiscenja podzemne vode od tesko razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari. Na podrucju III. zone zabranjuje se: - ispustanje neproCiscenih otpadnih voda, - skladistenje i odlaganje otpada, gradnja odlagalista otpada osim sanacija postojeceg u cilju njegova zatvaranja, gradevina za zbrinjavanje otpada ukljucujuCi spalionice otpada te postrojenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, - gradenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i oneCiscujuCih tvari za vode i vodni okolis, - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uredajem za automatsko detektiranje i dojavu propustanja te zastitnom gradevinom (tankvanom), - podzemna i povrsinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda, - gradenje prometnica, aerodroma, parkiralista i drugih prometnih i manipulativnih povrsina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajuceg prociscavanja oborinskih oneCiscenih voda prije ispustanja u prirodni prijamnik. Iznimno od stavka 1. alineje 2. ovoga clanka u III. zoni sanitarne zastite izvorista sa · zahvacanjem voda iz vodonosnika s meduzrnskom poroznosti dopusta se izgradnja centra za gospodarenje otpadom i njegovih sastavnica kao sto su pretovarne stanice i reciklazna dvorista (u daljnjem tekstu: centar), sukladno posebnim propisima o otpadu, pod sljedeCim uvjetima: - da je zahvat centra planiran odgovarajucim planskim dokumentima gospodarenja otpadom uskladenim s planskim dokumentima upravljanja vodama, - da su za lokaciju centra, odnosno uzi prostor zone sanitame zastite u kojem se on namjerava izgraditi, provedeni detaljni vodoistrazni radovi kojima je ispitan moguCi utjecaj zahvata centra na stanje vodnog tijela iz kojeg se zahvaea iii je rezervirano za zahvacanje vode namijenjene ljudskoj potrosnji, ukljucujuci i vodna tijela mineralne i termomineralne vode, te da je na temelju njili moguce utvrditi i provesti odgovarajuce mjere zastite voda koje ce osigurati najmanje dobro stanje toga vodnog tijela u skladu sa standardima propisanim posebnim propisom o standardu kakvoce voda, - da je lokacija centra izvan poplavnog podrucja iii zasticena od stetnog djelovanja voda, - da je osigurana privremena i trajna zastita od prodora oborinskih voda u gradevinu za trajno odlaganje nakon obrade i/ili oporabe otpada u sklopu centra te sprijeceno istjecanje iz nje u okolni prostor (vodonepropusnost), a posebno u vode, - da se tijekom rada centra provodi stalni pojacani monitoring emisija otpadnih voda kao i stanja voda u priljevnom podrucju vodocrpilista (izvorista) za koje postoji rizik od oneCiscenja koje potjece iz centra, u skladu s odgovarajuCim vodopravnim aktom na teret pravne osobe koja upravlja centrom, - 90 -

- da se provodi pojacani monitoring vodonepropusnosti svih gradevina u sustavu centra prema odgovarajucem vodopravnom aktu.

U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospodarstva du:Zna su provoditi mjere propisane odgovarajuCim programom zastite voda od oneCiscenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridrfavati se nacela dobre poljoprivredne prakse.

Zastita i poboljsanje kakvoce zraka: - u sredisnjemu gradskom prostoru unapredivanjem javnoga gradskog prijevoza putnika (uvodenjem za okolis prihvatljivih vrsta pogona i naCina prijevoza, odnosno mobilnosti, npr. autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pjesacenje, itd.); - izgradnjom punionica za motoma vozila na elektrieni pogon; - stednjom i racionalizacijom energije, uvodenjem plina, prosirivanjem CTS-a te razvojem dopunskih altemativnih energija; - prostornim razmjestajem, kvalitetnim ·tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti; - unapredenjem i prosirenjem lokalne mreze za trajno pracenje kakvoce zraka - pri odabiru lokacija mjemih postaja primjenjuju se mjerila posebnih propisa i normativa koji ureduju podrucje zastite zraka; - vodenjem informacijskog sustava o kakvoCi zraka.

Smanjenje prekomjerne buke: - provodit ce se prema Zakonu o buci i pripadajuCim pravilnicima cime se sprjecava nastajanje prekomjeme buke pri lociranju gradevina, sadrzaja ili namjena te smanjuje prekomjema buka u dopustene granice; - izradom karte imisija buke Grada Zagreba koja je prikaz postojeCih i/ili predvidenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog podrucja; - pracenjem provodenja zastite od buke na temelju karte imisije buke; - do izrade karte buke nove gradevine, sadrfaji i namjene lociraju se na temelju mjerenja i proracuna koji su ujedno i sastavni dio karte buke.

Sprjeeavanje daljnjeg sirenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okolis u slucaju tehnicko-tehnoloske katastrofe i velike nesrece u gospodarskim objektima i prometu (oneCiscavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnoscu od akcidenata, eksplozija, pofara i sl.), obvezom saniranja njihova stetnog utjecaja na okolis ili dislociranjem, uz druge preventivne mjere. Provodenje posebnih mjera sanitarne zastite i drugih mjera radi sprjecavanja negativnog utjecaja gradevina i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao sto su: - pracenje stanja okolisa, posebno oneCiscavanja podzemnih i povrsinskih voda te drugih pojava koje su posljedica oneciscavanja okolisa; - stalna kontrola vrste i sastava otpada; - kontrola stanja uredaja i opreme te sustava zastite; - postavljanje ograde i zastitnog zelenila oko gradevina i uredaja; - kontrola deponijskog plina; - kontrola flore i faune u okolici i na deponiju.

Primjena mjera zastite stabilnosti tla - uredenje erozijskih podrucja i sprjecavanje ispiranja tla (gradnja regulacijskih gradevina, posumljavanje i sl.), preventive mjere zastite od klizista: - 91 -

Detaljnim geotehnickim istrazivanjima propisat ce se uvjet za prethodnu sanaciju terena koja moze podrazumijevati i slozene sanacijske mjere ( dreniranje, nasipavanje, potpome konstrukcije i sl.). Sanacija terena moze se obaviti i tako da su izgradnja novih i rekonstrukcija postojecih gradevina dio sanacijskih mjera s tim da uvjet sanacije terena sadrfava posebne geotehnicke uvjete za gradnju gradevina. Na podrucjima klizista zabranjuju se sljedeci radovi: - kopanje zdenca, jaraka ( osim plitkih jaraka za povrsinsku odvodnju), jama, putova i sl., - obavljanje gradevinskih radova (osim radova saniranja terena), - obradivanje zemljista u poljoprivredne svrhe, - remecenje humusnog pokrova tla, osim ako je to na temelju verificiranih detaljnih geotehnickih istraiivanja dopusteno, - sumsko zemljiste se ne smije prenamijeniti u poljodjelske povrsine iii u gradevinska zemljista, a sjeea suma dopustena je samo u mjeri u kojoj se ne ugrofava opstanak sume i sumskog raslinstva, - ne dopusta se izvedba rovova za infrastrukturu linijske gradevine bez prethodno pribavljenih uvjeta koje ce izdavati nadlefui geotehnicki katastar.

Sanacija okoliSa i privodenje planskoj namjeni prostora na kojima su eksploatirane mineralne sirovine. Programom mjera za unapredivanje stanja u gradskom prostoru i programom zastite okolisa utvrdit ce se posebne mjere zastite, sanacije i razvoja pojedinih gradskih predjela. Mjere zastite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Mjere zastite odredene su Generalnim urbanistickim planom, a temelje se na polazistima i ciljevima Plana, pri cemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zastite, a sto se posebno istice u sljedeCim elementima: - nacinom gradnje, gustocom izgradenosti i gustoeom stanovanja prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano podrucje grada (na povrsini od 220 km2); - policentricnim razvojem pojedinih gradskih dijelova i omogueavanjem disperznog razmjestaja gospodarskih zona, vodeci brigu o njenoril karakteru i onoj vrsti industrije koja moze predstavljati rizik za okolis; - razmjestajem gradevina javne i drustvene namjene na sirem gradskom podrucju; - mjerama sprecavanja nepovoljnog utjecaja na okolis; - ocuvanjem postojeCih sumskih kompleksa unutar grada; - osiguravanjem ravnoteie izmedu urbaniziranih gradskih dijelova i njihova prirodnog okruzenja ocuvanjem kultiviranog krajolika i drugih negradivih povrsina; - planiranjem gradevina i uredaja za zastitu od poplava rijeke Save i stogodifojih voda potoka s Medvednice i akumulacija te uredenje korita potoka.uzimajuCi u obzir karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava Hrvatskih voda. Da bi se ocuvala razina postojece zastite i odrfavali postojeci vodnogospodarski objekti, odreduju se sljedece preventivne mjere: - uredenje korita vodotoka mora zadovoljiti zahtjeve obrane naselja i poljoprivrednih povrsina od poplave uz preporuku da se zahvati za obranu od poplava provode tako da ne narusavaju kvaliteta dolinskih krajolika; - uredenje vodotoka i zastita od poplava i bujica sukladno Zakonu o vodama i na temelju vodnogospodarske osnove; - ne obavljati radnje kojima se moze ugroziti stabilnost nasipa i drugih vodnogospodarskih objekata; - u inundacijskom podrucju i na udaljenosti manjoj od 10,0 m od nozice nas1pa zabranjuje se orati zemlju, saditi i sjeci drvece i grmlje; - 92 -

- u inundacijskom podrucju i na udaljenosti manjoj od 20,0 m od nozice nasipa zabranjuje se podizati zgrade, ograde i druge gradevine, osim zastitnih vodnih gradevina; - u neuredenom inundacijskom pojasu, dok ne bude definirana vanjska granica tog podrucja te utvrdena pripadnost vodnom dobru toga podrucja, na udaljenosti manjoj od 10,0 m (kod veCih vodotoka), odnosno manjoj od 5,0 m (kod manjih vodotoka), od ruba korita, ne podizati zgrade, ograde i druge gradevine osim zastitnih vodnih gradevina; - obavljati ostale aktivnosti iz clanka 106. Zakona o vodama te ostalih clanaka koji odreduju rezim koristenja prostora vodnih gradevina; - za svaki zahvat u prostoru koji je u vezi s vodnim rezimom potrebno je osigurati minimalnu protoku ('bioloski minimum') da bi se sprijeCile negativne posljedice uzduz toka; - omogucavanjem altemativnog koristenja vodoopskrbnog sustava i otvorenih vodnih povrsina; - mjerama sanacije okolisa i privodenjem planskoj namjeni prostora na kojima su eksploativne mineralne sirovine; - koristenjem altemativnih izvora energije; - boljim prometnim povezivanjem gradskih dijelova gradnjom veceg broja mostova preko rijeke Save te pove6avanjem broja prijelaza (prolaza) preko zeljeznicke pruge; - gradnjom gusce ulicne mreze; - povecavanjem broja ulazno-izlaznih ulicnih pravaca; - planiranom visinom gradevina; - odredivanjem povrsina za gradnju prema stupnju ugrozenosti od potresa (podrucje Grada Zagreba je u potresnoj zoni jacine potresa od VII. do XI. MSC); - mjerama za zastitu i sklanjanje stanovnistva sukladno Procjeni ugrozenosti i Planu civilne zastite Grada Zagreba; - mjerama za zastitu kultumih dobara; - mjerama za zastitu od pofara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nuzni za uCinkovitu zastitu od pozara prema posebnim propisima i normativima koji ureduju ovo podrucje."

Clanak 69.

Podnaslov iznad clanka 99. mijenja se i glasi: "12.1. Obveza donosenja urbanistickih planova uredenja, provedbe javnih natjecaja i izrade studija"

Clanak 99. mijenja se i glasi: "Urbanisticki planovi uredenja Obveza donosenja urbanistickih planova uredenja odredena je urbanim pravilima ove odluke, a prema grafickom prikazu 4. UV JETI ZA KORISTENJE, UREDENJE I ZASTITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostomog uredenja. Polazista za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage urbanistickih planova uredenja izraduje Zavod za prostorno uredenje Grada Zagreba. Programske smjernice za izradu urbanistickih planova uredenja iz clanaka 82. i 83. ove odluke su usmjeravajuce. Na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. MJERE OCUVANJA I ZASTITE - 93 -

KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke. U svrhu sanacije i urbane obnove podrucja zahvacenih nezakonitom gradnjom mogu se izradivati urbanisticki planovi uredenja i kada to nije propisano ovom odlukom.

Javni natjecaji Na grafickom prikazu 4. UVJETI ZA KORISTENJE, UREDENJE I ZASTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostomog uredenja, oznaceni su prostori za koje je obvezanjavninatjecaj. Radi dobivanja sto kvalitetnijih rjesenja za uredenje gradskih povrsina, njihovo oblikovanje i oblikovanje gradevina, raspisivat ce se javni natjeeaji za: 1. javne povrsine (trgovi, parkovi); 2. gradevine javne namjene ( osim djecjih ustanova, skola i skolskih dvorana u konsolidiranim i niskokonsolidiranim prostorima), sportske i kongresne dvorane osim prate6ih gradevina javne i drustvene namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu, infrastrukturnih gradevina; 3. nove ulicne gradevine u visokokonsolidiranim podrucjima gradskoga povijesnog sredista; 4. gradevine vise od devet etafa; 5. uredenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice (Ulicu grada Vukovara, krizanje Radnicke ceste, ulice Svetice, Heinzelove ulice i Slavonske avenije, Slavonsku aveniju od zeljeznicke pruge do Culinecke ulice, Savsku, Drzicevu, Ljubljansku od Zagrebacke do Savske, Slavonsku od Savske do Drziceve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike Njemacke i Aveniju Veceslava Holjevca od UL J. Antalla i Ulice Damira Tomljanoviea - Gavrana do Vatikanske ulice, Radnicku cestu od Slavonske avenije do Save, Jadransku aveniju u zoni kompleksajedne namjene i zoni visoke gradnje i druge); 6. gradnju novih mostova na rijeci Savi; 7. druge gradevine i povrsine odredene urbanistickim planom uredenja, odnosno zakljuccima gradonacelnika Grada Zagreba. Iznimno, na prostoru gospodarske namjene jugoistocno od sajma automobila u Jakusevcu, za izgradnju komunalnih gradevina i uredaja infrastruktumog sustava u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, nije potrebno provoditi javni natjeeaj definiran ovim clankom, odnosno clankom 101. ove odluke.

Javni natjecaj za odabir struenog rjesenja urbanistickog plana uredenja

Uvjete i nacin provedbe javnog natjecaja propisuje Gradska skupstina Grada Zagreba posebnom odlukom. Nositelj izrade moze za strucna rjesenja urbanistickog plana uredenja provesti javni natjecaj na kojemu se odabire strucno rjesenje koje je podloga za izradu plana sukladno posebnoj odluci. Program za izradu urbanistickog plana uredenjaje podloga za provedbu natjecaja. Odabrano strucno rjesenje postaje podloga za izradu urbanistickog plana uredenja.

Javni natjecaj za uredenje i oblikovanje gradskih povrsina i oblikovanje gradevina Uvjete i nacin provedbe javnog natjecaja propisuje Gradska skupstina Grada Zagreba posebnom odlukom. - 94-

Program za provedbu natjecaja za uredenje i oblikovanje gradskih povrsina oblikovanje gradevinaje podloga za provedbu natjeeaja. Provoditelj natjeeaja duzan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natjecaju i nagradene radove u digitalnom formatu prema opCim uvjetima provedenog natjecaja. Rezultate natjecaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web-stranici Grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.

Javni natjecaj za gradnju gradevina visih od 9 etaza kad su lokacije odredene urbanistickim planom uredenja Uvjete i naCin provedbe javnog natjeeaja propisuje Gradska skupstina Grada Zagreba posebnom odlukom. Kada su lokacije za gradnju gradevina visih od 9 eta:Za odredene urbanistickim planom uredenja, za te se lokacije izraduje program i provodi javni natjeeaj u skladu s urbanistickim planom uredenja. Provoditelj natjeeaja duzanje nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natjeeaju i nagradene radove u digitalnom formatu prema opcim uvjetima provedenog natjecaja. Rezultate natjeeaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web-stranici Grada Zagreba, ajavni uvid traje najdulje 15 dana.

Javni natjeeaj za gradnju gradevina visih od 9 etaza kad lokacije nisu odredene urbanistickim planom uredenja. Uvjete i naCin provedbe javnog natjecaja propisuje Gradska skupstina Grada Zagreba posebnom odlukom. Za gradnju gradevina visih od devet eta:Za, kad lokacije nisu odredene urbanistickim planom uredenja, izraduje se program i provodi javni natjecaj. U postupku izrade programa provjerava se mogucnost gradnje gradevina visih od devet eta:Za na odredenoj lokaciji, a u skladu s odredbama clanka 56. ove odluke. 0 programu za provedbu natjecaja provodi se javna rasprava. Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu u dnevnom tisku i na web-stranici Grada Zagreba. Nakon objave javne rasprave program za provedbu natjecaja daje se na javni uvid u trajanju od 15 dana. Nositelj izrade zaprima primjedbe i prijedloge te priprema izvjesce o rezultatima javne rasprave i upucuje program gradonacelniku Grada Zagreba na utvrdivanje. Nakon provedenog natjecaja provoditelj natjecaja duzan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natjeeaju i nagradene radove u digitalnom formatu prema op6im uvjetima provedenog natjecaja. Rezultate natjecaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web-stranici grada Zagreba, ajavni uvid traje najdulje 15 dana. Iznimno, za postavu kioska za trgovinu na malo i usluznu djelatnost u zonama i na gradevnim cesticamajavne i drustvene namjene nije obvezna provedbajavnog natjecaja. Iznimno, za izgradnju gradevina mjesne samouprave i gradevina dobrovoljnih 2 vatrogasnih drustava GBP do 600 m , nije potrebno provoditi javni natjeeaj. Ako se u razradi natjecajnog rada odstupi od utvrdenoga natjeeajnog programa, a promjene ne zahtijevaju ponavljanje natjecaja, izmjene i dopune natjeeajnog programa provode se po postupku po kojem je i utvrden natjecajni program. Izmjene i dopune natjecajnog programa verificira nositelj izrade uz prethodnu pribavljenu suglasnost Ocjenjivackog suda i autora. - 95 -

Na zahvate u prostoru u zasticenim dijelovima prirode i na kultumim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. MJERE OCUV ANJA I ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke. Studija utjecaja na okoliS Na grafickom prikazu 4. UVJETI ZA KORISTENJE, UREDENJE I ZASTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostomog uredenja, oznaceni su prostomi obuhvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okolis, pri cemu se studija izraduje sukladno uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u oznacenom prostoru za koji je studija prop1sana. Za uredenje sireg prostora odlagalista Prudinec izradit ce se posebna studija s obzirom na slozenost lokacije, u kojem postupku ce se, izmedu ostalog, odrediti i prostomi obuhvat za koji je potrebna procjena utjecaja na okolis."

Clanak 70.

Clanak 101. mijenja se i glasi: "Generalnim urbanistickim planom omogucuje se izrada gradskih projekata i odreduje postupak provodenja gradskog projekta. Osnovna polazista za razradu gradskih projekata odreduju se prema temama i podrucjima gradskih projekata. Osnovna polazista za razradu gradskih projekata prema temama su: - javni programi stanovanja; potrebno je promovirati principe zdravog stanovanja i 'zelenog grada' te ekonomske ucinkovitosti; ujedno osigurati pjefacku povezanost sa susjednim naseljima te ravnomjemi raspored gradskih sadrfaja; - afirmacija gradskih linijskih Sistema - poteza: Sava ukljucujuci zastitu vodonosnika, gradskih potoka, kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica, koridora gradske zeljeznice, koridora glavnih gradskih avenija i glavnih gradskih ulica te poteza zelenila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi grada omogucavaju bolju komunikaciju, stvaranje odnosno uvid u povijesna lica grada, zbog cega je potrebno zadrfati javno koristenje navedenih otvorenih gradskih prostora - njihovu maksimalnu sirinu, primjereno hortikulturno uredenje, nastavljanje poteza drvoreda, prostora pjesacko-biciklisticke komunikacije te ritam parkova koji se na njih vezu; - gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice sto ukljucuju trase javnog prijevoza; osigurati odrzivi razvoj i identitet grada sirenjem poteza urbaniteta gdje se ustraje na sadr:Zajnoj raznolikosti i prisutnosti stambene namjene uz postivanje lokalnih osobitosti gradnje: nadovezivanje na postojeCi sistem gradevinskih pravaca, postujuCi vizure i mjerila, ritam fasada, koloristicku obradu, nacin koristenja partera i sl.; - prenamjena stare industrije; glavni su generativni projekti grada i mogu biti nosioci transformacije - razvoja i medusobnog povezivanja sirih urbanistickih cjelina, neophodno je sacuvati istaknuta obiljezja industrijske arhitekture i urbanizma (memoriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture bio povod za jedinstvena arhitektonska ostvarenja; - javni sadr:Zaji; mjesta promoviranja ponajprije zagrebacke skole urbanizma i arhitekture, hrvatske kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s osobitom pozornoscu dimenzionirati i oblikovati te zastiti vanjske prostore da bi se omoguCilo prostorno i sadr:Zajno povezivanje sa sirim okolisem kao i zastita ovih novih mikro cjelina od naknadnih intervencija; - 96 -

- povrsine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih gradskih povrsina, naglaseni javni karakter imaju pristupne sekcije koje moraju osigurati prikupljanje i boravak posjetitelja bez da ometaju redovni promet na drugim javnim povrsinama, ogradivanje je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva odredena funkcija a preferira se maksimalno uklapanje u susjedne javne gradske prostore; - novi gradski parkovi i zelene povrsine; osiguravaju sigumi boravak razliCitim dobnim skupinama i sadrfaje koji omogucuju vise oblika aktivnog koristenja slobodnog vremena, vezu se setnicama, alejama s drvoredima, biciklistickim stazama na sistem pjesackih putanja koje integriraju susjedne urbanisticke cjeline; - gradevine javne i drustvene namjene minimalno gradskog znacenja; arhitektonski program mora promovirati urbanisticke vrijednosti okolisa te po moguenosti obogatiti otvorene gradske prostore; - nosioci identiteta pojedinih urbanistickih cjelina; projekti koji trebaju reafirmirati i uravnoteziti vrijednosti sire lokacije i simbolicku snagu novog mjerila, odnosno sadrfaja, sto ga unose u gradsko tkivo; - strateski (razvojni) projekti Grada; programe koristenja prostora u vezi sa strategijskim projektima Grada predlaZe Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Podrucja na kojimaje omogucena izrada gradskih projekata prema temama su:

4.1. javni programi stanovanja: - Podbrezje u Novom Zagrebu; - projekt sireg kompleksa trgovackih drustava u vlasnistvu grada (Cistoea, Vodoopskrba i odvodnja) uz Folnegovicevu ulicu; - prostor Borovja izmedu Savice 1 i vjerske gradevine u Gavellinoj ulici jufuo od UPU-a Borovje - sjevema zona; - prostor naselja Borovje juzno od planirane Ulice 1. gardijske brigade 'Tigrovi', a istocno od zone stambene namjene oznake (S), uz Ulicu Boze i Nikole Bionde; - Struga - Bogdani;

4.2. afirmacija postojecih i novih gradskih poteza: - projekt gradske zeljeznice; - prostor Save; - projekt zeljeznicke pruge Grada Zagreba; - postojece avenije i glavne gradske ulice i slicno;

4.3. gradnja uz avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza tracnickim vozilima i sl.: - Kongresni centar u Jukicevoj ulici; - URIHO u Drzicevoj ulici; - Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Holjevca; - Siget uz Aveniju Dubrovnik; - zona na uglu UL Savezne Republike Njemacke i A venije Dubrovnik; - lokacija Gradske uprave u Ulici grada Vukovara - Trg Stjepana Radiea; - prostor izmedu planirane produzene Branimirove ulice i BanjavCiceve ulice - Ulice kneza Ljudevita Posavskog; - prostor izmedu Mandlove ulice i Ravnica; - podrucje uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do Heinzelove; - lokacija Ilica 212 - 214; - zona robne kuce Nama u Dubravi; - 97 -

- zona M2 ju:Zno od Autobusnog kolodvora;

4.4. prenamjena stare industrije: - Blok Paromlin u Tmju; - Blok Badel uz K vatemikov trg; - Zagrepcanka u Heinzelovoj ulici; - dio bloka omedenog ulicama Prilazom baruna Filipovica, Cankarovom Gradiscanskom; - Pluto u produzenoj Branimirovoj ulici; - zona sajma automobila u Jakusevcu; - zeljeznicke radionice 'J. Gredelj' u Tmju; - prostor izmedu naselja Kozari Bok i gospodarske zone (Munja d.o.o.) sjevemo od trase GOK-a; - URIHO u A veniji Dubrovnik; - Ciglana; - Mullerov breg; - Zrinjevac na Remetineckoj cesti;

4.5. javni sadrfaji: - Zagrebacki velesajam; - Zagrebacki velesajam - istok; - Podsused - centar; - zona mjesovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu (hotel); - prostor uz Trg Kresimira Cosiea (hotel); - zona istoeno od planirane prometnice, sjevemo od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebackog velesajma; - bolnica u Blatu; - projekt Sinagoga; - projekt Dolac;

4.6. povrsine za rekreaciju: - rekreacijski park Savica - Sanci;

4.7. nove gradske parkove i zelene povrsine: - park Novi Zagreb;

4.8. gradevine javne i drustvene namjene gradskog znacenja: - potez Vlaske izmedu Voncinine i Jurkoviceve; 4.9. nosioci identiteta pojedinih urbanistickih cjelina, urbani potezi grada: - NK Zagreb u Kranjcevicevoj ulici; - prostor Glavnog kolodvora Zagreb; - prostor sredista Tresnjevke; - tr:Znica Kustosija; - ugao Unske i Koturaske ulice; - prostor uz kri:Zanje Avenije M. Drzica i produzene ulice Prisavlje; - ugao Miramarske i Bednjanske ulice; - zona namjene M2 uz Zagrebacku aveniju na Vrbanima; - Jokacija Preradoviceva 23; - tr:Z.nica Vrapce i zona M2; - kompleks Cibona; - 98 -

- Studentski centar - Savska;

4.10. poboljsanje standarda stanovanja: - gradnja javne garaze na Srednjoskolskom igralistu.

Osim navedenih podrucja gradskih projekata, izrada gradskog projekta prema proceduri u smislu ove odluke omogucuje se na svim povrsinama ve6im od 1 hektar, a u vlasnistvu su drfave iii Grada Zagreba, odnosno trgovackih drustava i javnih ustanova u vlasnistvu Grada, ako je uz kriterij vlasnistva zadovoljen i neki drugi od kriterija za odabir procedure gradskog projekta, prema prijedlogu gradonacelnika i odluci Gradske skupstine Grada Zagreba.

Provodenje gradskog projekta Program gradskog projekta izraduje, odnosno koordinira izradu, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, koji prije izrade programa mofo utvrditi granicu obuhvata utjecajne zone gradskog projekta. Sastavni dio programa gradskog projekta su programske smjemice kojima se po potrebi upucuje na: - strategijski-makroekonomski interes Grada; - osobitosti lokacije gradskog projekta; - ocjenu znacenja prostora za grad iii gradsku cetvrt; - politiku gospodarenja javnim vlasnistvom; - optimalne dosege planirane vrijednosti - aktivnosti za Grad i gradane; - projekciju provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani troskovi, troskovi odrfavanja i financiranja); - ocekivani doprinos gradanskom sudjelovanju u odlucivanju o razvojnim temama grada; - planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada. Programom gradskog projekata osobito se odreduju: - polazista za izradu; - ciljevi koji se zele posti6i gradskim projektom; - obuhvat i utjecajna podrucja gradskog projekta; - prijedlog sadrfajne strukture gradskog projekta; - urbanisticke propozicije koje afirmiraju lokalne osobitosti, odnosno struktume vrijednosti grada; - konzervatorske propozicije, ako se radio gradskom projektu na podrucju nadle:Znosti Gradskog zavoda za zastitu spomenika kulture i prirode; - definiranje i zastita gradskog interesa. Na izradu programa za gradske projekte koji obuhvacaju prostore u zasticenim dijelovima prirode i na kultumim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i odgovarajuce odredbe iz tocke 9. MJERE OCUVANJA I ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KUL TURNIH DO BARA ove odluke. Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjasnjavanju prije nego sto gradonacelnik Grada Zagreba utvrdi program gradskog projekta. Na temelju programa gradskog projekta Gradska skupstina Grada Zagreba donosi odluku o realizaciji gradskog projekta. Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, predvideno donosenje urbanistickog plana uredenja, Gradska skupstina Grada Zagreba ce uz odluku o realizaciji gradskog projekta donijeti istovremeno i odluku o izradi urbanistickog plana uredenja. - 99 -

Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, nije predvideno donosenje urbanistickog plana uredenja, provest ce se javni natjeeaj za uredenje i oblikovanje gradskih povrsina i oblikovanje gradevina sukladno clanku 99. ove odluke. Gradska skupstina Grada Zagreba ce uz odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvrditi program za provodenje javnog natjeeaja. Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana pravila navedena u clancima od 58. do 83. ove odluke. Ako se na podrucjima koja su oznacena kao podrucja gradskih projekata trazi realizacija u skladu s urbanim pravilima navedenim u clancima od 58. do 83. ove odluke, tada nije potrebno provoditi proceduru gradskog projekta uz suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Na povrsinama gradskih projekata mogu se realizirati zahvati u prostoru prema pravilima ovog Clanka, uz uvjet da se u zonama planirane namjene oznake (S), (Ml) i (M2) osigura obvezna primjena urbanim pravilom propisanog postotka izgradenosti gradevne cestice. Iznimno, na podrucju gradskih projekata, do donosenja odluke o realizaciji gradskog projekta te do donosenja urbanistickog plana uredenja, omogucuje se rekonstrukcija postojecih gradevina, kao i uklanjanje prigradnji, te uredenje pripadajuceg otvorenog prostora radi funkcionalno-oblikovnog poboljsanja gradevine, au okviru postojeCih urbanih pravila i clanka104. ove odluke, uz suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a po potrebi prema posebnim uvjetima nadleznog tijela zastite. Iznimno, prije izrade programa strateskog gradskog projekta te prije izrade UPU-a Park Novi Zagreb na lokaciji istocno od raskrizja Islandske ulice i Avenije Veceslava Holjevca omogueuje se realizacija tematskog parka Hrvatska u malom, a na temelju strateskih propozicija za urbana pravila uredenja predmetne lokacije definiranih studijom arhitektonskih tipologija hrvatskog tradicijskog graditeljstva i prijedloga koncepta tematskog parka "Hrvatska u malom", a prema clanku 83. ove odluke. Iznimno, osim cjelovitog rjesenja strateskog gradskog projekta Gredelj, za dio poteza uz Ulicu grada Vukovara od Strojarske ulice na istoku do novoformirane ulice zapadno, s obzirom na znacaj gradske avenije Ulice grada Vukovara, omogueuje se provedba zasebnog gradskog projekta, a ovisno o utvrdenim strateskim smjemicama iz studije za programska polazista strateskog gradskog projekta Gredelj i uz suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Sukladno prethodnom stavku omogucava se i na drugim lokacijama da se dio gradskog projekta moze provoditi kao zaseban gradski projekt prema proceduri gradskog projekta uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Iznimno, do donosenja odluke o realizaciji strateskog gradskog projekta, afirmacija postojeCih i novih gradskih poteza - projekta zeljeznicke pruge Grada Zagreba na podrucju na kojem se omogucuje izrada strateskog gradskog projekta, na podrucju Tmja i drugim omogucuje se rekonstrukcija i gradnja za potrebe HZ-a uz suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Gradate se na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omogucuje realizacija sadrfaja koji nisu u funkciji osnovne namjene i za koje se omogucuje realizacija sukladno programskoj studiji i rezultatima po njoj provedenog javnog natjeeaja uz suglasnost HZ-a i Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojece gradevine u obuhvatu gradskog projekta moguce je neposredno angazirati autora postojece gradevine. Na podrucju gradskog projekta prostora Save, na povrsinama vode i vodnog dobra, u zoni 500 m nizvodno od Mosta Mladosti, do donosenja odluke o realizaciji gradskog projekta, omogucuje se pristup rijeci, privez brodova i postava plutajucih objekata duzine do 35 m na tradicionalnim privezistima uz preostale mostove." - 100 -

Clanak 71.

u clanku 102. stavak 2. brise se. Dosadasnji stavci od 3. do 9. postaju stavci od 2. do 8.

Clanak 72.

u clanku 104. stavku 1. podtocki 1. u podnaslovu rijec: "gospodarskih" zamjenjuje se rijecju: "poslovnih". U podtocki 2. u podnaslovu: "2. u gradevinama drugih namjena" u alineji 1. rijeCi: "do 10 m2 GBP-a za gradevine do 100 m2 GBP-a, i" i rijeCi: "za vece gradevine," brisu se. Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "Do provedbe javnog natjeeaja, jugoistocno od sajma automobila u Jakusevcu, za izgradnju komunalnih gradevina i uredaja infrastrukturnog sustava moguci su svi zahvati u prostoru iskljucivo u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu."

Clanak 73.

U clanku 105. stavku 1. rijeCi: "stecenim do dana stupanja na snagu ove odluke," brisu se, a iza rijeCi: "prenamijeniti" dodaju se rijeci: "i/ili rekonstruirati". U stavku 2. iza rijeCi: "prenamjene" dodaju se rijeci: "i/ili rekonstrukcije".

Clanak 74.

Iza clanka 105. dodaju se clanci 105.a i 105.b koji glase:

"Clanak 105.a Za postojece gradevine koje su protivne planskoj namjeni, odnosno urbanom pravilu, omogueuje se rekonstrukcija i promjena namjene, osim u stambenu, unutar postojeceg GBP-a. Garaze nije moguce prenamijeniti u druge namjene. Za zadrfavanje gradevina unutar koridora posebnog rezima prometne, komunalne energetske i telekomunikacijske infrastrukture, poste i koridora posebnog rezima potoka, potrebno je ishoditi posebne uvjete, odnosno potvrdu nadleznog javnopravnog tijela koje raspolaze podacima o tocnom polofaju trase, da je gradevina izgradena u skladu s posebnim uvjetima iz nadle:lnosti togjavnopravnog tijela. Zemljiste za redovnu upotrebu postojece gradevine koja je protivna planskoj namjeni odreduje se sukladno clanku 105.b ove odluke.

Clanak 105.b Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje su izgradene na planiranim povrsinama odredenim clankom 15. ove odluke, gradevna cestica se odreduje kao zemljiste ispod zgrade. Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje su izgradene na povrsinama drugih namjena, namjena kojih nije u skladu s planskom namjenom, gradevna cestica se odreduje kao zemljiste ispod zgrade i najvise dva metra oko zgrade, iznimno moguce je zadr:Zati katastarsku cesticu kao njenu gradevnu cesticu u slucaju kada je to u skladu s pravilima struke stiteCi moguci javni interes, odnosno naCin koristenja prostora. - 101 -

Za zgrade kojih je rekonstruirani dio ozakonjen prema posebnom zakonu, iii je na katastarskoj cestici postojece zgrade izgradena pomocna zgrada ozakonjena prema posebnom zakonu, zadrfava se katastarska cestica postojece zgrade prije njene rekonstrukcije, odnosno prije izgradnje pomoene zgrade kao njena gradevna cestica. Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, izgradene iii rekonstruirane bez akta kojim se odobrava gradenje, odnosno protivno tom aktu, a dijelom se nalaze na planiranim povrsinama iz clanka 15. ove odluke, gradevna cestica se za dio izgraden na prethodno navedenim povrsinama odreduje prema stavku 1., a za dio koji je izgraden na povrsinama drugih namjena prema stavcima 2. i 3. ovog clanka. Za pomocne zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje nisu izgradene na katastarskoj cestici osnovne zgrade, gradevna cestica se odreduje prema stavcima 1., 2. iii 4.

ovog clanka. II

Clanak 75.

Clanak 107. mijenja se i glasi: "Program za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, urbanistickog plana uredenja, program za provedbu natjeeaja za uredenje i oblikovanje gradskih povrsina i oblikovanje gradevina, program za provedbu natjeeaja za gradnju gradevina visih od 9 etafa kad su lokacije odredene urbanistickim planom uredenja, i program za provedbu natjecaja za gradnju gradevina visih od 9 etafa kad lokacije nisu odredene urbanistickim planom uredenja izraduje Zavod za prostomo uredenje Grada Zagreba ili druga ovlastena osoba u suradnji sa Zavodom. Program gradskog projekta izraduje, odnosno koordinira izradu, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Programe iz stavaka 1. i 2. ovoga clanka verificira nositelj izrade, a utvrduje gradonacelnik Grada Zagreba."

III. PRIJELAZNE I ZAVRSNE OD RED BE

Clanak 76.

Odluka o donosenju Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba (Sluzbeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7113) primjenjivat ce se u postupcima izdavanja upravnih akata pokrenutim prije stupanja na snagu ove odluke. Iznimno, postupci gradskih projekata koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ove odluke, mogu se dovrsiti tako da Gradska skupstina Grada Zagreba donese odluku o gradskom projektu na temelju prethodno provedene procedure gradskog projekta. Detaljni planovi uredenja doneseni na temelju Odluka o donosenju Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba (Sluzbeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) smatraju se urbanistickim planovima uredenja sukladno Zakonu.

Clanak 77.

Odredbe urbanistickih planova uredenja koje nisu u skladu s ovom odlukom prestaju va:Ziti danom stupanja na snagu ove odluke, a do uskladenja urbanistickih planova uredenja s ovom odlukom primjenjuju se odredbe ove odluke. - 102 -

Iznimno, odredbe urbanistickih planova uredenja: UPU Heinzelova - Radnicka - zeljeznicka pruga, UPU Njivice, UPU SigeCica, UPU podrucja omedenog ulicama Ljudevita Posavskog -· Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog krifa, UPU Savska Opatovina, UPU Dubravica - Karamik, UPU Oranice - TEP tematski park, UPU Vrbani III., UPU Pescenica sjever - Strigina, UPU Ulica grada Gospiea - jugozapad, UPU FerensCica - istok, UPU Heinzelova - Vukovarska, UPU Oporovecka - sjever, koje odreduju zahvat u prostoru: izgradenost katastarske cestice ili katastarskih cestica; najveCi i najmanji koeficijent iskoristivosti; najmanji prirodni hortikulturno uredeni teren unutar zahvata u prostoru; te najmanju udaljenost od katastarskih cestica izvan zahvata, do uskladenja s odredbama clanka 6., tocaka 13 ., 17. i 19. ove odluke tumace se iskazanima na cjeloviti zahvat u prostoru kao gradevnu cesticu gradevine. ---

Clanak 78.

Izmjene i dopune Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba izradene su u 6 (sest) izvornika ovjerenih peeatom Gradske skupstine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupstine Grada Zagreba. Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanistickog plana grada Zagreba cuvaju se u dokumentaciji prostora.

Clanak 79.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana obj ave u Sluzbenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/16-01/156 URBROJ: 251-01-05-16-12 Zagreb, 16. lipnja 2016.

DSJEDNIK KE ~KUPSTINE d . . ,.mdrija Mikulic GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

7. Saţetak za javnost

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 15 GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA izmjene i dopune 2016. godine sažetak

IzraĎivač: Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Nositelj izrade: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

Uvod Izrada izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba (u daljnjem tekstu Plan) pokrenuta je Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 24/13, 8/15 i 15/15). Obuhvat Izmjena i dopuna istovjetan je prostoru Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba koji je određen Prostornim planom Grada Zagreba, a obuhvaća uže područje grada Zagreba, između Parka prirode Medvednica i zagrebačke obilaznice, površine oko 220 km².

područje obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada pogled na središnji dio grada Zagreba

Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba regulira se prostorni razvoj grada Zagreba u skladu sa strateškim opredjeljenjima utvrđenima Razvojnom strategijom Grada Zagreba, uz određivanje prostorno- planskih preduvjeta za realizaciju strateških i drugih investicija i projekata. Važećim Generalnim urbanističkim planom grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) utvrđena je temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja. U razdoblju od 2009. do 2013. godine, odnosno od trenutka pokretanja prethodnog postupka izmjena i dopuna Odluke do donošenja nove Odluke o izradi ovog plana, zaprimani su, obrađeni, te stručno vrednovani prijedlozi za izmjene i dopune Plana. S obzirom na broj i tematsku raznolikost prijedloga, oni su ocijenjeni razlogom za pokretanje postupka izmjena i dopuna Plana. Tematska područja evidentirana u sadržaju pristiglih prijedloga, kao i rješavanje pitanja regulacije prostora zahvaćenih bespravnom gradnjom sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine 86/12 i 143/13), uključena su u ciljeve i programska polazišta izmjena i dopuna Plana. Budući da se pojedini zakonom utvrđeni kriteriji i ograničenja za ozakonjenje građevina pobliže određuju dokumentima prostornog uređenja, Gradska skupština Grada Zagreba je donijela Zaključak o odgodi donošenja rješenja o izvedenom stanju (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/13 i 8/15), kojim se postupanje po zahtjevima za donošenje rješenja o izvedenom stanju građevina, podnesenima u roku propisanom spomenutim Zakonom, odgađa radi ispitivanja mogućnosti ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada na temelju i u skladu s prethodno provedenom analizom prostora. Odluka o izradi Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba koju je Gradska skupština Grada Zagreba donijela 28.studenog 2013. (Službeni glasnik Grada Zagreba 24/13), sadržava provjeru usklađenosti Plana sa zakonima i propisima, razmatranje zaprimljenih zahtjeva i podataka institucija i tijela sa javnim ovlastima, razmatranje prijedloga građana i ispitivanje mogućnosti zadržavanja u prostoru nezakonito izgrađenih građevina.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Republike Austrije 18, 10000 Zagreb _ www.zzpugz. hr

Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba 2016. godine

Korištenje i1. namjenaKorištenjeinamjena prostora prostora Urbana pravila4a.Urbanapravila

Navedenom Odlukom utvrđeni su ciljevi i programska polazišta za izmjenu i dopunu GUP-a grada Zagreba: preispitivanje i osiguranje potrebnih kapaciteta sadržaja javne i društvene namjene; očuvanje i unapređenje mreže prometnih, infrastrukturnih i energetskih koridora u svrhu osiguranja kvalitetnog i sigurnog odvijanja postojećeg i planiranog prometa, te racionalnog i održivog komunalnog opremanja građevinskog zemljišta; zaštita i očuvanje šume i šumskog zemljišta; očuvanje prirodnih vrijednosti (već zaštićenih, onih predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, te zaštićenih i evidentiranih dijelova prirode koji se štite mjerama generalnog urbanističkog plana); očuvanje kontinuiteta i integriteta javnih zelenih površina (javni park, gradske park šume, tematski park i tematske zone); zaštitu kulturnih dobara, te zaštitu nestabilnih padina (IV. kategorije stabilnosti prema PPGZ-u).

Prijedlog plana za javnu raspravu održanu u lipnju 2014. godine U izradi prijedloga Plana maksimalno su uvažavani ciljevi i programska polazišta iz Odluke o izradi (Sl. gl. 24/13), utvrđeni su uvjeti: zaštite i očuvanja kontinuiteta i integriteta neizgrađenih zelenih dijelova Grada, zaštićenih prirodnih vrijednosti, osiguranja potrebnih kapaciteta sadržaja javne i društvene namjene, očuvanja i unapređenja mreže prometnih, infrastrukturnih i energetskih koridora, kao i drugi ciljevi. Prijedlozi zaprimani prije donošenja Odluke o izradi izmjena i dopuna Plana (2013) ponovno su razmatrani sukladno Odluci, a oni prihvaćeni ugrađeni su u Nacrt prijedloga Plana. Izmjene i dopune tekstualnog i grafičkog dijela elaborata plana u odnosu na zaštitu prirode usklađeni su s Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13), kojom je prestala važiti Uredba o proglašenju ekološke mreže iz 2007. godine. Dosadašnja područja ekološke mreže su novom Uredbom ukinuta, a područje Potok Dolje proglašeno je područjem koje će postati sastavni dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) ne poznaje kategoriju prirodnih područja predloženih za zaštitu. Pojedina vrijedna područja grada Zagreba (šume, krajobrazi i parkovna arhitektura), u cilju očuvanja, preporučena su za zaštitu ovim izmjenama i dopunama GUP-a (2014). Maksimalno su uvaženi zahtjevi za izmjene Plana radi osiguranja prostorno-planskih preduvjeta za realizaciju projekata utvrđenih strateškim razvojnim dokumentima Grada Zagreba i drugih projekata kojima se ostvaruju strateški ciljevi razvoja Grada, kao što su primjerice, konkurentno gospodarstvo, naročito kroz postupke provođenja procedure gradskog projekta, odnosno mjere provedbe plana, te postupci provođenja arhitektonskih natječaja i način uključivanja stručne javnosti, javnosti i zainteresirane javnosti u procese odlučivanja. Predložene su izmjene i dopune Odluke i Elaborata Plana radi osiguranja prostorno-planskih preduvjeta za realizaciju javnih potreba i interesa Grada Zagreba u sektoru prometne infrastrukture, poput mogućnosti realizacije i utvrđivanja kriterija gradnje javnih garaža u Donjem gradu i javnih garaža općenito, žičare Sljeme, nove tramvajske remize, te prometnih tokova za unapređenje javnih gradskih prostora, a posebice u cilju povezivanja sa zračnom lukom. Temeljem zaprimljenih prijedloga korigirani su neki prometni koridori i predloženi novi. Omogućena je gradnja pješačko-biciklističkih mostova i punionica električnih automobila, u cilju razvoja nemotoriziranog prometa i smanjenja onečišćenja i emisije CO2. Omogućeno je ubrzanje tehnološkog razvoja nepokretne širokopojasne mreže izgradnjom svjetlovodnih distribucijskih mreža. Sukladno izuzetnom interesu građana konkretizirana je postava sklopova pokretnih komunikacija na krovnim prihvatima, u cilju zaštite zdravlja stanovnika, bez negativnih posljedica po razvoj bežične telekomunikacije. Prema zahtjevima nadležnih infrastrukturnih opskrbljivača predložene su izmjene i dopune Odluke i usklađeni svi kartografski prikazi mreže vodoopskrbe i odvodnje, toplovodnog sustava, elektroopskrbnog sustava i distribucije plina (visokotlačnih i magistralnih plinovoda).

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Republike Austrije 18, 10000 Zagreb _ www.zzpugz. hr

Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba 2016. godine

Provedene su izmjene i dopune Odluke i Elaborata Plana po osnovi usklađenosti Plana s važećom legislativom: Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Uredbom o proglašenju Ekološke mreže (NN 124/13). U postupku izrade izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba održana je javna rasprava od 16. lipnja do 30. lipnja 2014. godine. U tijeku javne rasprave zaprimljeno je 2282 pojedinačna podneska raščlanjena u cca 4527 primjedbi, 76 podnesaka po posebnom pozivu raščlanjena na cca 500 primjedbi, 1708 zahtjeva za legalizaciju građevina od kojih se 1439 odnosi na prostor obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba i 134 Potvrde izdane u postupku legalizacije. Početkom ožujka 2015. godine dovršen je nacrt prijedloga plana za ponovnu javnu raspravu, u koji su ugrađene prihvaćene i djelomično prihvaćene primjedbe i prijedlozi pristigli u javnoj raspravi, uz poštivanje ciljeva i programskih polazišta iz Odluke o izradi, kao i uvažavanje zahtjeva nadležnih tijela i osoba koji sudjeluju u postupku izrade Plana sukladno čl. 10. Odluke o izradi izmjena i dopuna plana.

Izmjene Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba 2015. godine

Gradska skupština Grada Zagreba donijela je, 7. svibnja 2015., Odluku o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/15), kojom je brisana obveza izrade cjelovite Programsko-prostorne studije rekonstrukcije i prometnog sustava središta grada Zagreba. Temeljem nove Odluke dostavljena je izmijenjena Konzervatorska podloga - opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, iz 2015. godine (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture) i Stručna podloga za utvrđivanje opravdanosti izgradnje javnih garaža na prostoru najužeg gradskog središta grada Zagreba. Uzevši u obzir odrednice navedenih elaborata izrađen je nacrt prijedloga Plana početkom lipnja 2015. godine. Gradska skupština Grada Zagreba donijela je 16. srpnja 2015. Odluku o izmjeni Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/15) kojom su smanjena i dopunjena polazišta za izmjenu i dopunu GUP-a grada Zagreba, koja su od trenutne važnosti za Grad, te ona koja ne trpe odgodu postupanja u postupcima s njima povezanim. Navedenom Odlukom su istaknuti prioriteti u izradi Plana. Preostala polazišta ugrađena su u novu Odluku o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba ( također Sl.gl. 15/15).

Programska polazišta za izmjenu i dopunu GUP-a grada Zagreba (temeljem Odluke o izmjeni Odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba, Sl.gl. 15/15) su: - izmjene i dopune Odluke i Elaborata Plana radi osiguranja prostorno-planskih preduvjeta za realizaciju gospodarskih, obrazovnih, kulturnih, socijalnih, zdravstvenih, braniteljskih i drugih javnih potreba Grada te potreba svih vulnerabilnih skupina i projekata što se pripremaju za financiranje iz fondova EU i drugih izvora, sukladno ranije zaprimljenim zahtjevima nadležnih ureda i trgovačkih društava u vlasništvu Grada, te novim zahtjevima istih; - izmjene i dopune Odluke i Elaborata Plana radi osiguranja prostorno-planskih preduvjeta za realizaciju prometnih, infrastrukturnih i energetskih projekata od interesa za Grad Zagreb prema zahtjevima nadležnih opskrbljivača kao i zahvata za koje se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno važećim propisima (mobilna telefonija i antenski prihvati) uz utvrđivanje kriterija i uvjeta realizacije; - izmjene i dopune Odluke i Elaborata Plana radi osiguranja prostorno-planskih preduvjeta za realizaciju svih sastavnica Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu (reciklažna dvorišta, zeleni otoci, CGO i dr.); - izmjene i dopune Odluke i Elaborata Plana na osnovi prijedloga za izmjene i dopune Plana, koji su obrađeni, obrazloženi i dokumentirani i na temelju stručnog vrednovanja ocijenjeni razlogom za pokretanje postupka izmjena i dopuna Plana, a odnose se na: - preispitivanje mogućnosti ozakonjenja izgrađenih zgrada promjenom korištenja i namjene površina te promjenom uvjeta za korištenje i uređenje prostora u slučajevima kada se radi o rubnim situacijama izgrađenih područja ili se time ostvaruje kvalitetnije prostorno ili arhitektonsko rješenje; - izmjene i dopune Odluke i Elaborata Plana na temelju Zaključka o odgodi donošenja rješenja o izvedenom stanju radi omogućavanja ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada, uzimajući u obzir pritom ograničenja zaštite spomenika kulture i prirode na području Grada Zagreba te razvojne potrebe grada u smislu osiguravanja za budućnost dovoljne i adekvatne mreže gospodarskih i društvenih djelatnosti, svih kategorija zelenih površina (zelene infrastrukture) s ciljem očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i osiguranja kvalitete života te prometne, energetske i komunalne infrastrukture radi osiguranja kvalitetnog i sigurnog odvijanja kako postojećeg tako i planiranog prometa te racionalnog i održivog komunalnog opremanja građevinskog zemljišta, - uspostava kriterija za utvrđivanje građevne čestice zgrade za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju u svrhu zaštite prostora.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Republike Austrije 18, 10000 Zagreb _ www.zzpugz. hr

Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba 2016. godine

Preostala programska polazišta iz Odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba (Sl.gl. 24/13) kao i planska rješenja temeljena na navedenim polazištima (proizašla iz inicijativa za pokretanje izmjena i dopuna Plana, prethodne rasprave i javne rasprava) su brisana iz nacrta prijedloga Plana za ponovnu javnu raspravu jer više nisu tema ove izmjene i dopune Plana.

Nacrt prijedloga Plana za ponovnu javnu raspravu 2016. godine Gradska skupština Grada Zagreba donijela je, 16. srpnja 2015., Odluku o izmjenama Odluke o izradi izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/15) kojom su u odnosu na prethodnu Odluku smanjena programska polazišta izmjena i dopuna Plana. U izradi Nacrta prijedloga plana maksimalno su uvažavani ciljevi i programska polazišta iz Odluke o izradi u cilju omogućavanja zaštite i očuvanja kontinuiteta i integriteta neizgrađenih zelenih dijelova Grada, kao i zaštićenih prirodnih vrijednosti, osiguranja potrebnih kapaciteta sadržaja društvene i javne namjene, očuvanja i unapređenja mreže prometnih, infrastrukturnih i energetskih koridora, i drugi ciljevi i polazišta. U nacrtu prijedloga plana za ponovnu javnu raspravu zadržavaju se planska rješenja koja se odnose na polazišta za izradu Plana sukladno izmijenjenoj Odluci o izradi Plana, a to su: projekti od prioritetnog interesa za Grad Zagreb, usklađenje svih kartografskih prikaza mreže vodoopskrbe i odvodnje, toplovodnog sustava, elektroopskrbnog sustava i distribucije plina (visokotlačnih i magistralnih plinovoda), omogućavanje realizacije plana gospodarenja otpadom i omogućavanje zadržavanja u prostoru nezakonito izgrađenih zgrada.

Posebice se ističu planska rješenja koje se odnose na sljedeće teme:

Javne i ostale potrebe Grada  projekt uređenja tunela Grič u Muzej osjeta, kreativni klaster Gredelj, kompleks Cibona, projekt Mandlova – Maksimirska, Zagorska ulica, Terme u Blatu (Aquapark), Zagrebački bio park, kampus ALU, Studentski centar, projekt „Hrvatska u malom“, Autokamp Jarun i dr.  Javna i društvena namjena – revizija i prenamjena dijelova lokacija u suradnji s nadležnim gradskim uredima – kazeta sjeverno od NSK, dom za starije i nemoćne u Dubravi u ulici M. Gavazzija i u Sv. Klari; omogućavanje gradnje dječjih vrtića kao zasebnih cjelina u okviru stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina i dr.

Mobilnost  cestovno i kolosječno povezivanje buduće remize Jakuševec i Sarajevske ceste, povezivanje lakošinskom vezom sa zračnom lukom, mogućnost realizacije donje stanice žičare Sljeme, omogućavanje gradnje pješačko-biciklističkih mostova, intermodalni putnički terminal Sava-sjever, remiza Ljubljanica, garaža na Srednjoškolskom igralištu, garaža sjeverno od zgrade Gradske uprave; omogućena gradnja punionica električnih automobila u cilju smanjenja onečišćenja i emisije CO2, i dr.

Gospodarenje otpadom  dopuna odredbi za izgradnju reciklažnih dvorišta i zelenih otoka, te izmjena odredbi za sanaciju sanitarnog odlagališta Prudinec i neposrednog okoliša, usklađenje s planom više razine;

Infrastrukturni i energetski projekti  promjena koridora infrastrukturnih sustava u skladu s primjedbama nadležnih opskrbljivača, prihvaćene primjedbe EKI (konkretizirana postava sklopova pokretnih komunikacija na krovnim prihvatima u cilju zaštite zdravlja stanovnika), omogućavanje realizacije svjetlovodne distribucijske mreže i dr.

 Usklađenje elaborata s aktualnim stanjem (korekcija mreže ulica i trgova, prometne, energetske i komunalne infrastrukture, te usklađenje s konzervatorskom podlogom) – prema zahtjevima nadležnih javnopravnih tijela;  Omogućavanje zadržavanja građevina u prostoru;  Usklađenje s katastarskom podlogom i Zakonom.

Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba Republike Austrije 18, 10000 Zagreb _ www.zzpugz. hr

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, IZMJENE I DOPUNE 2016.

8. Sluţbeni glasnik

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA 16 ISSN 0351-0751

Uredništvo: Zagreb, Ulica sv. Ćirila i Metoda br. 5, GODIŠTE LX. BROJ 9 Godišnju pretplatu 350,00 kn uplaćuje soba br. 219, tel.: 610-1941; se na žiro-račun u Zagrebačkoj banci služ[email protected] IBAN HR1523600001102385797 List izlazi po potrebi. Odjel pretplate: AGM d.o.o., AGM d.o.o., Mihanovićeva 28 Mihanovićeva 28, tel.: 4856-307 ZAGREB, 20. LIPNJA 2016. 10000 Zagreb, OIB 37620818018

nju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet i I. GRAD ZAGREB Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Gra- da, 2016. godine.”

GRADSKA SKUPŠTINA Članak 3.

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređe- U članku 5. stavku 3. riječ: “Izmjena” zamjenjuje se ri- nju (Narodne novine 153/13) i članka 38. točka 7. Sta- ječju: “Izmjene”, a godina: “2013.” zamjenjuje se godinom: tuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba “2016.”. 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, U stavku 4. riječi: “stavka 2.” zamjenjuju se riječima: 18/06,7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15), Grad- “stavka 3.”, riječ: “ovjeren” zamjenjuje se riječju: “ovjere- ska skupština Grada Zagreba, na 42. sjednici, 16. lipnja ne”, a riječ: “je” zamjenjuje se riječju: “su”. 2016., donijela je U stavku 5. iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3. i 4. koje glase: ODLUKU “- GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZA- o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju GREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opći i Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, izmjena i dopuna 2015.; Članak 1. - MJERE ZAŠTITE PRIRODE (PRIJEDLOZI ZA- HTJEVA ZAŠTITE PRIRODE) ZA IZMJENE I DO- U cijelom tekstu Odluke o donošenju Generalnoga PUNE GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik GRADA ZAGREBA - stručna podloga, Državni za- Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) riječi: “provedbeni do- vod za zaštitu prirode, 2013.;” kumenti prostornog” u određenom padežu zamjenjuju se Dosadašnje alineje 3. i 4. postaju alineje 5. i 6. riječima: “urbanistički plan” u odgovarajućem padežu, ri- ječ: “šport” i sve njezine izvedenice u određenom padežu Članak 4. zamjenjuju se riječju: “sport” i njezinim izvedenicama u odgovarajućem padežu, a kratica: “DPU” u određenom U članku 6. točka 3.2. mijenja se i glasi: padežu zamjenjuje se kraticom: “UPU” u odgovarajućem “3.2. nadzemne etaže - su suteren (S), prizemlje (P), padežu. kat (K), potkrovlje (Pk), uvučeni kat: - suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nala- Članak 2. zi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz U članku 1. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim “Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbani- svojim pročeljem izvan terena, stičkog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene - prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nala- i dopune GUP-a Zagreba), što ih je izradio Zavod za pro- zi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m storno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mje- izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgrad- reno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji 2 broj 9 – 20. 6. 2016.

se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (is- Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: pod poda kata ili krova), “Iznimno, javna i društvena namjena može biti prevla- - kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi izme- davajuća unutar pojedinih područja sukladno smjernica- đu dva stropa iznad prizemlja, ma za izradu urbanističkog plana uređenja.” - potkrovlje (Pk) oblikovano kosim ili zaobljenim Dosadašnji stavci od 6. do 12. postaju stavci od 7. do krovom može imati najveću visinu nadozida 120 13. cm. Potkrovlje oblikovano kosim krovom može U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 11. iza ri- imati maksimalni nagib 35o, ječi: “zelene površine” dodaju riječi: “i tržnice (uređenje u - uvučeni kat je najviši kat oblikovan ravnim krovom skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% lokacije, odnosno utvrđenim sustavom zaštite)”. površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine;”. Članak 6. Točka 12. mijenja se i glasi: “12. građevinska (bruto) površina (GBP) zgrade U članku 11. stavku 1. iza riječi: “građevine su” dodaju - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova se riječi: “u pravilu”. (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk i uvučeni kat) određenih U stavku 2. iza riječi: “namjene)” dodaju se riječi: “i prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u uređivati prostori iz stavka 3. ovog članka.” koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje U stavku 3. iza riječi: “graditi” dodaje se riječ: “građe- etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava vine”. površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: drugih otvorenih dijelova zgrade;”. “Zone tržnica uređuju se u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno utvrđe- Točka 13. mijenja se i glasi: nim sustavom zaštite.” “13. građevna čestica je u načelu jedna katastarska Dosadašnji stavci od 4. do 6. postaju stavci od 5. do 7. čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru, veličina i pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, od- Članak 7. nosno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje;”. Točka 21. mijenja se i glasi: U članku 12. stavku 2. alineji 9. iza riječi: “dvorane” “21. koridor ulice: dodaje se zarez i riječi: “vatrogasne postaje”. - za gradsku autocestu i gradske avenije, prema Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: kartografskim prikazima: prostor unutar kojeg se “Iznimno, unutar površina javne i društvene namjene osniva građevna čestica ulice, čije se regulacijske Studentskog kampusa Borongaj omogućava se gradnja linije, u pravilu, poklapaju s linijama koridora, pratećih uslužnih sadržaja na zasebnim česticama.” - za planirane ulice osnovne ulične mreže: prostor, Dosadašnji stavci od 6. do 9. postaju stavci od 7. do 10. u pravilu, unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice, a u skladu s odredbama ove odluke, U dosadašnjem stavku 9. koji postaje stavak 10. riječ: - za postojeće ulice osnovne ulične mreže: postoje- “koje” zamjenjuje se riječju: “koji”. će stanje izvedenosti prometne površine;”. Točka 29.a mijenja se i glasi: Članak 8. “29.a nositelj izrade - stručno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za obavljanje stručnih i administrativ- U članku 13. stavku 3. riječi: “željezničku tehničku nih poslova u vezi s izradom nacrta prijedloga i nacrta putnu stanicu” zamjenjuju se riječima: “željeznički teh- konačnog prijedloga prostornog plana, osim same izrade ničko-putnički kolodvor”. tih nacrta, te administrativne poslove u vezi s izradom Iza stavka 11. dodaju se stavci 12. i 13. koji glase: i donošenjem prostornog plana i sudjeluje u provođenju “Iznimno, u zoni gospodarske namjene jugoistočno mjera provedbe plana određenih ovom odlukom;”. od sajma automobila u Jakuševcu do zatvaranja odlaga- U točki 33. riječi: “Zakonu o prostornom uređenju i lišta Prudinec omogućuje se gospodarenje otpadom su- gradnji “ zamjenjuju se riječima: “posebnom zakonu”. kladno odredbama plana višeg reda. U točki 34.b riječi: “nerazvrstana cesta,” brišu se. Iznimno, u visokokonsolidiranim područjima utvrđe- nim ovom odlukom u zonama K1 omogućava se gradnja Članak 5. i/ili smještaj sadržaja javne i društvene namjene kao is- ključive namjene.” U članku 10. stavku 2. riječ: “se” briše se, a iza riječi: “određuje “ dodaje se riječ: “se”. Članak 9. U stavku 5. riječ: “transformacije” zamjenjuje se riječ- ju: “urbane preobrazbe”. U članku 14. stavak 8. mijenja se i glasi: broj 9 – 20. 6. 2016. 3

“Iznimno, omogućuje se gradnja javne podzemne ga- trgovi, dječja igrališta, biciklističke staze, pješačke staze, raže i pratećih sadržaja te funkcionalno i sadržajno pove- pješačko-biciklistički mostovi, parkovi, infrastrukturna zivanje okolnih sadržaja (bolnica, muzeja, fakulteta, škola mreža, manje infrastrukturne građevine (elektrodistribu- i sl.) na lokaciji Srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici. cijske trafostanice 10(20)/0,4 kV, punionica za motorna Prateći sadržaji mogu biti smješteni isključivo u podze- vozila na električni pogon i sl.) i vatrogasne postaje te mnim etažama, a mogu biti sportski i trgovačko-uslužni.” uređaji i mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka.” Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: “Iznimno, u visokokonsolidiranim područjima u zo- Članak 14. nama R1, odnosno u sklopu sportskih građevina, omo- gućava se smještaj sadržaja javne i društvene namjene U članku 24. stavku 2. iza riječi: “dobra” briše se zarez i (dječji vrtić i sl.).” riječi: “na površinama za budući razvoj”.

Članak 10. Članak 15.

U članku 15. dodaje se stavak 11. koji glasi: Članak 27. stavak 5. mijenja se i glasi: “Iznimno, u zoni Z4 ugao Plitvičke i Ulice grada “Predškolske ustanove se grade kao jednoetažne, dvo- Vukovara omogućuje se gradnja podzemne garaže za etažne, iznimno kao troetažne uz mogućnost gradnje potrebe FER-a.” podzemne etaže. Iznimno, predškolske ustanove mogu biti zasebne cjeline u okviru stambenih, stambeno-po- Članak 11. slovnih i poslovnih građevina i sportskih građevina u visokokonsolidiranom prostoru, prema posebnim uvjeti- U članku 16. dodaje se stavak 6. koji glasi: ma nadležnih javnopravnih tijela, te za koje je potrebno “Iznimno, na prostoru odlagališta Prudinec do zatva- osigurati minimalno 15 m² vanjskog prostora po djetetu ranja odlagališta omogućuje se gospodarenje otpadom na udaljenosti ne većoj od 100 m.” sukladno odredbama plana višeg reda.” Članak 16. Članak 12. U članku 36. stavak 3. mijenja se i glasi: U članku 18. stavku 2. alineji 4. riječi: “trafostanice “Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 380/110 kV” zamjenjuju se riječima: “transformatorske kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su na- stanice 400/220/110 kV, 400/110 kV”. čelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I KO- Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: MUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3b Ener- “Iznimno, na prostoru odlagališta Prudinec do zatva- getski sustav, pošta i telekomunikacije i 3. PROMETNA ranja odlagališta omogućuje se gospodarenje otpadom I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3c sukladno odredbama plana višeg reda.” Dosadašnji stavci od 3. do 6. postaju stavci od 4. do 7. Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Trase U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. u alineji prometne, komunalne, energetske i telekomunikacijske 8. iza riječi: “pješačke” dodaju se riječi: “i parkovne”. infrastrukture, pošte i koridori posebnog režima daleko- U alineji 13. iza riječi: “zone” točka se zamjenjuje toč- voda i potoka, određeni su u mjerilu 1:5000, točan po- kom sa zarezom. ložaj istih provjerava se tijekom provedbe plana (UPU, Iza alineje 13. dodaje se alineja 14. koja glasi: lokacijska dozvola i drugi akti) u suradnji s nadležnim “- tržnice (uređenje u skladu s osnovnom namjenom i javnopravnim tijelima. Za sve zahvate i zadržavanje gra- u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno utvrđe- đevina unutar koridora posebnog režima, trasa vodova nim sustavom zaštite).” komunalne infrastrukture i telekomunikacije, potrebno Dosadašnji stavak 7. koji postaje stavak 8. mijenja se je ishoditi posebne uvjete, odnosno potvrdu nadležnog i glasi: javnopravnog tijela koje raspolaže podacima o točnom “Za donju stanicu žičare na kartografskom prikazu 3a položaju trase, da je građevina izgrađena u skladu s po- Promet prikazana je planirana i alternativna trasa žičare, sebnim uvjetima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela.” a detaljna trasa utvrdit će se aktom prostornog uređenja u skladu s posebnim propisima.” Članak 17.

Članak 13. U članku 37. stavak 3. mijenja se i glasi: “U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMU- U članku 22. stavak 1. mijenja se i glasi: NALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Promet, “Na površinama svih namjena što su utvrđene Ge- koridori i ulična i željezničko-ulična čvorišta, određeni neralnim urbanističkim planom mogu se graditi ulice, su načelno, a dispozicija, detaljni visinski odnosi te funk- 4 broj 9 – 20. 6. 2016. cionalna širina određivat će se urbanističkim planovima Sva su raskrižja na gradskoj autocesti denivelirana. uređenja, odnosno lokacijskim dozvolama, te drugim ak- Raskrižja na drugim dijelovima osnovne ulične mreže tima prema posebnim uvjetima javnopravnog tijela nad- mogu biti denivelirana ako to zahtijevaju prometne po- ležnog za promet.” trebe, a dopuštaju prostorne mogućnosti. Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvi- Članak 18. djeti drvoredi, a drvoredi se mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica. Članak 38. mijenja se i glasi: Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom “Generalnim urbanističkim planom predviđa se grad- prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUK- nja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih ne- TURNA MREŽA - 3a Promet. kategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj Nove ulice javnoga, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju Nove ulice ne mogu biti uže od 9,0 metara, osim, izni- uvjeti za afi rmaciju postojeće i formiranje nove mreže mno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfi guracija terena i ako se javnih urbanih prostora. uz ulicu grade individualne građevine. U planiranju, projektiranju, gradnji i uređenju trgova Planirana slijepa ulica može biti najduža do 180 m, uz i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite oko- uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i liša. druga vozila. Generalnim urbanističkim planom predviđa se grad- Planirana pristupna cesta do građevne čestice je naj- nja i uređenje trgova kao važnih fokusa prometnih toko- manje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački pro- va, te žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora. met, s tim da je najduža 75 m i na nju se veže najviše pet Generalnim urbanističkim planom predviđa se grad- individualnih stambenih građevina s najviše po tri stana. nja mostova kao prometnih građevina i kao građevina Iznimno, planirana pristupna cesta do građevne česti- iznimnog značenja za formiranje identiteta grada na ri- ce je najmanje širine 3,5 m ako se koristi za kolni i pje- jeci. šački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pje- Uz zadržavanje i rekonstrukciju postojećih, General- šački promet, s tim da je najduža 50 m i na nju se mogu nim se urbanističkim planom predviđa gradnja deset no- priključiti samo dvije individualne stambene građevine s vih mostova, od kojih šest kolno-pješačko-biciklističkih, najviše po tri stana. dva kolno-pješačka i dva pješačko-biciklistička mosta. Pored navedenih, pješačko-biciklističke mostove mogu- Postojeće ulice će je graditi i na drugim lokacijama u skladu s lokalnim Postojećim ulicama koje nisu u osnovnoj uličnoj mreži uvjetima. ucrtanoj na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KO- Osnovna ulična mreža MUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3a Pro- Osnovna ulična mreža sastoji se od gradske autoceste met, potrebno je osigurati prostor rezervacije proširenja (gradska obilaznica), gradskih avenija, glavnih gradskih postojeće ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi promet- ulica i gradskih ulica. ne površine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfi gura- Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezer- cija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine. virati proširenje postojeće ulice širine, najmanje, 80,0 m, Omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na za gradsku aveniju širine, najmanje, 40,0 m, za novu glav- prometnu površinu prema postojećem stanju izvedeno- nu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, sti, uz rezervaciju proširenja postojeće ulice prema pret- najmanje, 18,0 m. hodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz Iznimno, planirana Bliznečka ulica, od Mandlove do uvjet da njena širina u naravi nije manja od: Ulice grada Vukovara, širine koridora ili rezervacije pro- 3,5 m za individualne stambene građevine do 400 m2 širenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do GBP s najviše tri stana; Tratinske, produžena Vrapčanska i Škorpikova ulica uvr- 5,5 m za ostale individualne i niske građevine, osim štene su u kategoriju gradske avenije. građevina u zonama G, I, K1, K2; U podsljemenskom području (sjeverno od linije Ale- 9 m za visoke građevine i građevine u zonama G, I, ja grada Bolonje, Ilica, Vlaška, Maksimirska, Avenija G. K1, K2. Šuška, Oporovečka) koridori novih ili rezervacije za pro- U već izgrađenim dijelovima grada s formiranim uli- širenje postojećih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu cama, udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti ma- biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i uži od 26,0 m, odnosno nji od 2,75 m od osi prometne površine za dvosmjerni 18,0 m, kao i koridori već postojećih glavnih gradskih uli- promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet. ca i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada. Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati posto- U pravilu, širina prometne trake za gradske avenije i jeće pješačke stube. glavne gradske ulice iznosi 3,25 m, za gradske ulice 3,0 m, Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati a za nekategorizirane ulice 2,75 m. postojeća dužina te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m. broj 9 – 20. 6. 2016. 5

Mjere provedbe zličite vrste i namjene objekata i različito vrijeme njihova Na koridore ulica, koji su GUP-om grada Zagreba korištenja,” određeni u izvornom mjerilu 1:5000, preklapa se kata- Stavak 10. mijenja se i glasi: starska podloga u mjerilu 1:1000, pritom točnost i ogra- “U toj je zoni moguća gradnja garaža isključivo za po- ničenja izvornog mjerila ostaju u pravilu nepromijenjeni. trebe stanovanja, i to prema normativu najviše 1 PGM/1 Koridori ulica određuju načelnu, ukupnu širinu i položaj stan, osim ako u programskim smjernicama za izradu javnoprometne površine, dok se njena funkcionalna ši- plana u članku 59. ove odluke nije određeno drugačije i/ rina, s rasporedom i širinama pojedinih dijelova uličnog ili je za lokaciju određena procedura gradskog projekta.” profi la, defi nira prema posebnim uvjetima javnopravnog U stavku 11. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se tijela nadležnog za promet. riječi: “sukladno uvjetima iz članka 14. ove odluke.” Ulice se mogu graditi etapno i po dužini i širini. Eta- Iza stavka 12. dodaje se novi stavak 13. koji glasi: pna širina ograničavajući je faktor za izgradnju građevina “Iznimno, za garažu u građevini Zagreb Arene na lo- i u odnosu na nju odgovarajuće se primjenjuju odredbe kaciji u Blatu, omogućuje se prenamjena dijela prostora ove odluke koje određuju maksimalnu visinu i kapacitet garaže prema prometnoj studiji koja će utvrditi postotak građevina. preklapanja korištenja sa susjednim javnim parkirališti- Građevna čestica ulice može biti i šira od koridora uli- ma, a s obzirom na vrijeme njihova korištenja te različi- ce, zbog prometno-tehničkih uvjeta kao što su: formiranje tost namjene građevina.” raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, poseb- Dosadašnji stavci od 13. do 16. postaju stavci od 14. do 17. nih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Građevna U dosadašnjem stavku 16. koji postaje stavak 17. iza čestica ulice može biti uža od planiranog koridora ulice. riječi: “gradnja” dodaju se riječi: “park and ride”, iza riječi: Raspored površina unutar profi la ulice određivat će “parkirališta” stavlja se točka, a riječi: “za “park and ride” se na temelju potreba i mogućnosti te prema odredbama brišu se. ove odluke. Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i po- Članak 20. vršina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMET- NA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA U članku 40. stavcima 1. 2. i 5. riječ: “lakotračnička” u - 3a Promet omogućuje se gradnja i uređenje i drugih određenom padežu zamjenjuje se riječju: “lakošinska” u trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina odgovarajućem padežu. neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog U stavku 6. riječi: “Savskoj Opatovini” zamjenjuju se uređenja. riječju: “Jankomiru”. Prigodom gradnje trgova, ulične mreže, prometnih Stavak 15. mijenja se i glasi: građevina i površina iz prethodnog stavka ovoga članka, “Planira se rekonstrukcija i produživanje sljemenske na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza žičare do tramvajskog okretišta na Dolju.” donošenja urbanističkog plana uređenja potrebno je za Iza stavka 15. dodaje se novi stavak 16. koji glasi: njih osigurati u pravilu 25 - 30% površine od površine “Iznad načelnih podzemnih trasa lakošinske željeznice obuhvata urbanističkog plana uređenja tako da se osigura omogućava se rekonstrukcija i gradnja građevina.” širenje mreže gradskih trgova koji slijede glavne pješačke putanje gradskog područja na udaljenostima u pravilu, Članak 21. od 500 - 900 m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje. Uređenje kolnih ulaza u blok, građevinu, garaže i par- U članku 42. stavku 5. riječi: “provedbenih planova” king osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i širine zamjenjuju se riječima: “urbanističkih planova uređenja”, nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog a iza oznake: “2,25” dodaje se oznaka: “m”. zelenila te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka i biciklista arhitektonskim barijerama.” Članak 22.

Članak 19. U članku 43. stavak 3. mijenja se i glasi: “Rekonstrukcija, izmještanje i gradnja novih benzin- U članku 39. stavku 6. iza oznake: “1.2.” riječ: “i” za- skih postaja u koridorima prometnica, moguća je uz mi- mjenjuje se zarezom, a iza oznake: “1.7.” dodaju se riječi: šljenje Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.” “i 1.8.” U stavku 7. podstavak a) mijenja se i glasi: Članak 23. “u središnjem dijelu grada i u već sagrađenim dijelovima grada, vodeći pri tom računa o vrijednostima i ogra- Članak 44. mijenja se i glasi: ničenim mogućnostima prostora, pod uvjetom da se pri “Generalnim urbanističkim planom određene su po- određivanju broja PGM može predvidjeti isti PGM za ra- vršine i koridori za rekonstrukciju i gradnju: 6 broj 9 – 20. 6. 2016.

- distributivne kanalizacije; ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJED- - telefonskih centrala; NOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA. - građevine Udaljenog pretplatničkog stupnja (UPS-a); Generalnim urbanističkim planom omogućuje se - radioodašiljačkih postaja i koridora; ubrzanje tehnološkog razvoja nepokretne širokopojasne - mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvarača, odašiljača mreže na području Grada Zagreba izgradnjom svjetlo- i veza HRT-a; vodnih distribucijskih mreža. - poštanskih ureda. Omogućuje se smještaj distribucijskih čvorova - samo- Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunika- stojećih vanjskih kabineta u skladu sa zakonskom regulacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMET- tivom, pravilima struke i odredbama ove odluke. NA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA Za sve visoke građevine unutar radijskih koridora po- - 3b Energetski sustav, pošta i telekomunikacije. Simboli trebno je ishoditi posebne uvjete nadležnog tijela.” korišteni u kartografskim prikazima označavaju načelnu lokaciju. Članak 24. Generalnim urbanističkim planom omogućuje se po- boljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvo- U članku 47. alineji 5. riječi: “planira se nadsvoditi” za- đenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava mjenjuje se riječima: “je nadsvođen”. pokretnih komunikacija, ali pod uvjetom da nemaju šte- tan utjecaj na zdravlje stanovništva. Članak 25. U cilju preventivne zaštite stanovništva, a primarno djece kao naročito osjetljive skupine, jakost električnog Članak 49. mijenja se i glasi: polja (E) ne smije premašivati 6,1 V/m, a ukupna gustoća “Osnova cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za toka snage (S) 66 mW/m2na čitavom području obuhvata Grad Zagreb ima težište na sprečavanju nastajanja otpada Plana. i u što većoj reciklaži kako bi se smanjila količina otpada Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunika- kojeg je potrebno obraditi. cije na samostojeće antenske stupove omogućuje se unu- Iz Prostornog plana Grada Zagreba preuzimaju se sastavnice Plana gospodarenja otpadom koje se nalaze unutar zona označenih sa G, K1, K2, I, IS i Z, ali na udaljeno- tar obuhvata ovog Plana, i to: dio Centra za gospodare- sti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbližu zonu nje otpadom na Resniku, čije će se mogućnosti uređenja stambene (S), mješovite (M, M1, M2) i javne i društve- preispitati u posebnom postupku te odlagalište Prudinec ne namjene - socijalne (D2), predškolske (D4) i školske gdje se omogućuje sanacija i zaštita okolnog prostora do (D5). Smještaj samostojećih antenskih stupova moguć privođenja novoj namjeni. Tehnološki procesi, lokacije je i u zonama javne i društvene namjene, osim socijalne, građevina i opreme provjeravaju se i utvrđuju u poseb- predškolske i školske. nim postupcima temeljem stručnih podloga.” Omogućuje se smještaj sklopova pokretnih komunikacija antenskim prihvatima na građevinama, u skladu s Članak 26. posebnim propisima, osim u zonama individualne i niske gradnje stambene (S), mješovite (M, M1, M2) i javne i U članku 52. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i društvene namjene - socijalne (D2), predškolske (D4) i 4. koji glase: školske (D5), na udaljenosti ne manjoj od visine građe- “Distribucijska mreža centralnog toplinskog sustava vine s antenskim prihvatom (mjereno do najviše točke (vrelovodi i parovodi) polažu se podzemno prema poseb- krovnog antenskog prihvata) od navedenih zona ili od nim propisima. građevina društvenih djelatnosti - socijalnih, predškol- Potreban koridor za polaganje distribucijske mreže skih i školskih. centralnog toplinskog sustava (vrelovod i parovod), ovi- Odredbe iz prethodne alineje ne primjenjuju se na sno o profi lu cjevovoda, iznosi od 2 m do 4 m. građevine javne i društvene namjene koje, radi obavljanja Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi nove distribucijske temeljne djelatnosti, imaju posebne potrebe za širokopo- mreže centralnog toplinskog sustava (vrelovodi i parovo- jasnim pristupom preko vlastitog uređaja. di) mogu se voditi, na površinama svih namjena, ovisno Antenski prihvat ne može se postaviti ako bi njegovim o lokalnim tehničkim uvjetima, u skladu s odredbama djelovanjem jakost električnog polja ili ukupna gustoća članaka 22. i 56. ove odluke.” toka snage porasli iznad vrijednosti navedenih u st. 4 Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 5. ovoga članka. Antenski prihvat mora biti najmanje 12 metara viši od Članak 27. svih građevina u krugu od 100 m. Gradnja i postavljanje elektroničke komunikacijske Članak 53. mijenja se i glasi: infrastrukture i antenskih prihvata, odredit će se imajući “Generalnim urbanističkim planom određene su po- u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I vršine i koridori za gradnju: broj 9 – 20. 6. 2016. 7

- magistralnoga visokotlačnog plinovoda DN 600, Iznimno, rekonstrukcija i dijelovi nove plinoopskrbne tlaka 75 bara, koji će se graditi za potrebe plinsko- mreže mogu se voditi na površinama svih namjena, ovi- ga transportnog sustava, uz postojeći VT plinovod sno o lokalnim tehničkim uvjetima, u skladu s odredba- duž gradske obilaznice, od Lučkog do nove PPMRS ma članaka 22. i. 56. ove odluke.” - istok, Ivanja Reka, za koji treba osigurati koridor od 30 m obostrano od osi plinovoda; Članak 28. - plinskih primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica; U članku 54. stavak 2. pod podnaslovom: “Posebno - magistralnoga visokotlačnog plinovoda DN vrijedni dijelovi prirode”, mijenja se i glasi: 500/600, tlaka 50 bara, Ivanja Reka - TE-TO Zagreb “Gradske park-šume, krajobrazi i krajobrazne cjeline u nadležnosti HEP-PROIZVODNJA d.o.o. od Iva- te parkovna arhitektura:” nje Reke do PPMRS Istok, a Gradske plinare Zagreb U stavku 3. pod podnaslovom “Gradske park - šume”, d.o.o. od PPMRS Istok do TE-TO Zagreb; iza riječi: “Novoselčina” dodaje se zarez i riječ: “Graneši- - distribucijskih visokotlačnih plinovoda; na”. - plinskih regulacijskih stanica (PRS), te razdjelnih U stavku 4. pod podnaslovom: “Krajobrazi”, iza riječi: (RS) i blokadnih stanica (BS). “(potok Črnomerec) s livadama” dodaje se riječ: “Miku- Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili lići,”. podzemne građevine. Oko njih se po potrebi izvan zone U stavku 6. pod podnaslovom “Zapad”, iza riječi: ugroženosti od eksplozije postavlja zaštitna ograda. Do “Dvoriček” dodaju se riječi: “(vila Hüter);”. njih se polažu visokotlačni plinovodi (VTP) ili srednjo- U stavku 7. pod podnaslovom: “Centar” riječi: “resta- tlačni plinovodi (STP), a iz njih do krajnjih kupaca vode uracije Zagorac” brišu se. srednjotlačni plinovodi (STP) ili niskotlačni plinovodi Stavak 9. pod podnaslovom: “Jug” mijenja se i glasi: (NTP). Lokacija PRS mora imati pristupni put s javno- “Ulica Savezne Republike Njemačke, Park Vjekoslava prometne površine s jednim parkirališnim mjestom za Majera; Avenija Dubrovnik; Avenija V. Holjevca 15, Geo- povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila. detska tehnička škola i Graditeljska tehnička škola, drvo- Razdjelne (RS) i blokadne stanice (BS) se grade nad- red srebrnolisnog javora; Avenija V. Holjevca 20, Brodar- zemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroženosti ski institut; Trnsko - Siget, Park mladenaca; Trnsko 25, od eksplozije postavlja zaštitna ograda. Lokacija RS i BS 30, OŠ Trnsko; Sv. Klara, Mrkšina ul. 67, crkva sv. Klare, mora imati pristupni put s javnoprometne površine s tri stabla jasena.” jednim parkirališnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila. Članak 29. Plinovodi se polažu u javnoprometne površine: zeleni pojas, pješački hodnik ili eventualno u kolnik, podze- U članku 56. stavak 34. mijenja se i glasi: mno, na dubini s nadslojem do kote uređenog terena, u “Građevine više od devet nadzemnih etaža ne mogu načelu minimalno 1 m. se graditi u podsljemenskom predjelu, sjeverno od Aleje Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjet- grada Bolonje, Karažnika, Bolničke, Ilice, Vlaške, Maksi- ljivih građevina iznosi za: mirske i ulice Dubrava, sjeverno od željezničke pruge iz- - magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 među Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove m od osi plinovoda; ulice na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel i bloka - RS, BS, PRS 10 m, a do javnoprometne površine 3 m; Kršnjavoga-Savska-Jukićeva.” - VTP 10 m; U stavku 36. iza riječi: “biciklističkih staza” dodaju se - STP 2 m; riječi: “parkirališta za bicikle,”. - NTP 1 m. Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjet- Članak 30. ljivih građevina za VTP, STP i NTP mogu se u iznimnim i opravdanim slučajevima smanjiti uz primjenu posebnih U članku 57. pod podtočkom: “3. NISKOKONSOLI- mjera zaštite i suglasnost nadležne ustanove (Gradske DIRANA GRADSKA PODRUČJA” riječ: “obnova” za- plinare Zagreb d.o.o.). mjenjuje se riječju: “preobrazba”. U dijelovima grada gdje uz distribucijsku plinsku mre- žu postoje ili se planiraju i drugi izvori energije, upotre- Članak 31. bljavat će se izvor energije koji je prihvatljiviji za potrošača. Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od dru- U članku 58. stavku 2. alineja 16. mijenja se i glasi: gih komunalnih instalacija i građevina određene su po- “- iznimno, omogućuje se realizacija javne namjene sebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i gra- ‘Muzej osjeta Zagreb’ (revitalizacija postojećeg tu- đevine. nela Grič), uz uvjet da se realizira unutar obuhvata 8 broj 9 – 20. 6. 2016.

tunela Grič, bez kompleksnijih zahvata i izgradnje, do maksimalno 100 PM (osim za prostore obuhvata osobito na prostoru Vranicanijeve poljane koja je UPU-a kada je u programskim smjernicama odre- arheološki lokalitet;” đeno drugačije), maksimalne dubine 2 (dvije) pod- Iza alineje 16. dodaje se nova alineja 17. koja glasi: zemne etaže, i to prema normativu najviše 1 PGM/1 “- iznimno, omogućuje se realizacija Projekta Dolac;” stan. Odobravanju gradnje garaža, prethodi izrada Dosadašnja alineja 17. postaje alineja 18. prometne studije kojom se utvrđuje prometna usklađenost s užom (blok) i širom zonom obuhvata Članak 32. (kontaktni blokovi); - za novu uličnu gradnju na čitavom prostoru od Za- Članak 59. mijenja se i glasi: padnog kolodvora do Heinzelove ulice na istoku, te “Zaštita, uređenje i dogradnja u povijesnim gradi- na objema stranama uz Maksimirsku ulicu i zapad- teljskim cjelinama (1.2.) - prostori: Donji grad - zapad, nu stranu Bukovačke ulice obvezan je javni natječaj, Donji grad - istok, Ilica - Britanski trg, Vlaška - Petrova, kao i za cjelovito uređenje javnih prostora (trgova, Maksimirska - Petrova i drugi prema grafi čkom prikazu. parkova i pješačke zone); Opća pravila: - iznimno, za blokove označene na grafi čkom prika- - zaštita, održavanje, uređenje i dogradnja povijesnih zu 4a) Urbana pravila, 4b) Procedure urbano pro- cjelina; stornog uređenja i 4d) Nepokretna kulturna dobra, - zadržavanje postojeće urbane matrice i tipologije prostorno rješenje odredit će se urbanističkim pla- gradnje bez dijeljenja blokova novim ulicama; nom uređenja. Za te se blokove omogućuje razrada - zadržavanje postojeće raznolikosti visina uličnih prostornih rješenja detaljnijom valorizacijom - de- građevina, posebno imajući u vidu vrijednost i obli- taljna konzervatorska podloga za cjelinu bloka, koju kovnu dovršenost građevina; izrađuje nadležno tijelo zaštite (članak 92. ove od- - onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim luke) uz uvjet zadržavanja pretežite visine u odnosu

kvalitetnim javnim zelenim površinama i ispod na blok tako da kin ne bude veći od 3,0. odnosno po- njih; stojeći ukoliko je veći. Za sve blokove Donjeg grada - čuvanje i obnova postojećih drvoreda; mogućnost na kojima se planiraju kompleksni zahvati uređenja sadnje novih drvoreda; kojima se bitno mijenja njihova postojeća prostorna - neizgrađene kvalitetne zelene površine i kvalitetna i građevinska struktura / morfologija bloka potreb- pojedinačna stabla obvezno sačuvati; no je izraditi urbanistički plan uređenja, uz uvjet da

- uređenje dvorišta tako da je u unutrašnjosti bloka kin ne bude veći od 3,0, odnosno postojeći ukoliko moguća rekonstrukcija, gradnja zamjenskih građe- je veći; vina, i gradnja novih građevina i garaža za potrebe - do donošenja urbanističkog plana uređenja moguća bloka, kod gradnje zamjenskih i novih građevina, u je gradnja samo pojedinačne ulične interpolacije i svrhu sanacije i afi rmacije vrijednosti bloka u cje- rekonstrukcija uličnih građevina prema odredbama lini, obvezno je cjelovito rješenje građevne čestice; ovog članka, a u dvorištima rekonstrukcija građe- moguće je zadržati i planirati više građevina razli- vina, koje su prema namjeni u skladu s namjenom čitih namjena na istoj građevnoj čestici; pristup s utvrđenom GUP-om, prema pravilima za dvorišnu javnoprometne površine preko ulične građevne če- gradnju iz ovog članka; stice, odnosno kroz kolni prolaz ulične građevine; - urbanistički planovi uređenja izrađuju se prema - gradnja javnih garaža nije moguća na prostoru općim pravilima ovog članka, detaljnim konzerva- Gornjeg grada i Kaptola i na prostoru omeđenom torskim podlogama i programskim smjernicama ulicama: Vlaškom, Bauerovom, Trgom Petra Kre- za svaki od navedenih blokova. Uređenje prostora šimira IV., Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, i opseg mogućeg zahvata defi nirat će se detaljnim Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, južnim rubom konzervatorskim propozicijama za izradu urbani- Botaničkog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, stičkog plana uređenja, a grafi čki prikaz - kategori- Savskom, Ul. I. Kršnjavoga, Kačićevom i Ilicom, zacija građevnog fonda sastavni je dio konzervator- radi ograničenja motornog prometa u središtu gra- ske podloge za izradu urbanističkog plana uređenja; da. U toj zoni moguća je gradnja garaža isključivo - na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima pri- za potrebe stanovanja, i to prema normativu najviše rode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru pri- 1 GPM/1 stan. Iznimno, omogućuje se gradnja jav- mjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJE- ne podzemne garaže s pratećim sadržajima na loka- RE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I ciji Srednjoškolskog igrališta sukladno uvjetima iz PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH članka 14. ove odluke; KULTURNIH DOBARA ove odluke. - unutar blokova Donjeg grada moguća je izgradnja Programske smjernice: garaža samo za potrebe stanovnika bloka kapaciteta 1. UPU Ilica - Medulićeva - Deželićeva - Kačićeva broj 9 – 20. 6. 2016. 9

Zadržavanje mješovite pretežito poslovne namjene sje- bloku; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzerva- vernog dijela bloka i mješovite pretežito stambene namje- torske podloge ili studije bloka. ne južnog dijela; visina prema detaljnim pravilima ovog 5. UPU Berislavićeva - Gajeva - Hebrangova - Pre- članka; revitalizacija dvorišta; prenamjene u prostore radovićeva javnog korištenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slič- Zadržavanje mješovite pretežito poslovne namjene no; rekonstrukcije, rušenje i nova gradnja uz prethodnu bloka; revitalizacija dvorišta; prenamjena; rekonstrukcija, integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne rušenje, nova gradnja uz prethodnu integralnu valoriza- vrijednosti bloka, odnosno pojedinih građevina; pješački ciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, prolazi - otvoreni i natkriveni osobito u sjevernom dije- odnosno pojedinih građevina; prolazi kroz blok - otkri- lu unutrašnjosti bloka; zaštita i uređenje dječje ustanove veni i natkriveni; zaštita kvalitetnog zelenila i parkovne s igralištima i postojećeg zelenila u južnom dijelu bloka; arhitekture u dvorištima uz Hebrangovu, Gajevu i Beri- najveći ki uskladiti s pretežitim ki bloka; uz obveznu i pri- slavićevu ulicu; uređenje dječjeg igrališta u Berislaviće- oritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili stu- voj; najveći ki uskladiti s pretežitim ki bloka; visina i izgra- dije bloka. đenost prema detaljnim pravilima ovog članka; uz obve- 2. UPU Ilica - Frankopanska - Dalmatinska - Medulićeva znu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge Zadržavanje mješovite pretežito poslovne namjene ili studije bloka. bloka; zadržavanje i uređenje kazališta i okolnog prosto- 6. UPU Trg bana Jelačića - Petrinjska - Amruševa - ra s pješačkom vezom prema Ilici; revitalizacija dvorišta Trg. N. Š. Zrinskoga - Praška prenamjenom u prostore javnog korištenja - trgovine, Zadržavanje mješovite pretežito poslovne namjene ugostiteljstvo, kultura i slično; rekonstrukcije, rušenje i bloka; defi niranje lokacije javne i društvene namjene u nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja Praškoj; revitalizacija dvorišta; prenamjene u prostore te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno javnog korištenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slič- pojedinih građevina; prolazi kroz blok - otvoreni i nat- no; u dvorištu rekonstrukcije, rušenje i nova gradnja uz kriveni; zaštita dječjeg i košarkaškog igrališta i kvalitet- prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i ne zelene površine jugozapadnog dijela bloka; najveći ki funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih gra- uskladiti s pretežitim ki bloka; visina prema detaljnim đevina, djelomično natkrivanje dvorišta i povezivanje s pravilima ovog članka; uz obveznu i prioritetnu izradu okolnim ulicama prolazima kroz blok - otkrivenim i nat- detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka. krivenim; najveći ki uskladiti s pretežitim ki bloka; visi- 3. UPU Ilica - Gundulićeva - Varšavska - Frankopanska na prema detaljnim pravilima ovog članka; uz obveznu Zadržavanje mješovite pretežito poslovne namjene i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge ili bloka; revitalizacija dvorišta prenamjenom u prostore studije bloka. javnog korištenja - trgovine, ugostiteljstvo, kultura i slič- Kapacitet garaže može biti veći od propisanog u stavku no; zadržavanje škole i uređenje vanjskog prostora ško- 2. alineji 9. ovog članka, ali ne veći od 200 PGM, za potre- le s proširenjem prema sjeveru; zadržavanje i uređenje be stanovnika i korisnika bloka. Satiričkog kazališta, Glazbenog zavoda i Muzičke škole; 7. UPU Kršnjavoga - Kačićeva - Pierottijeva - Juki- očuvanje specifi čne ambijentalnosti i zaštita kvalitetnog ćeva zelenila u dvorištu uglovnice Frankopanska -Varšavska; Zadržavanje mješovite pretežito poslovne namjene rekonstrukcije, rušenje i nova gradnja uz prethodnu in- bloka i dovršenje bloka novom gradnjom uz Kačićevu tegralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne ulicu; rušenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu vrijednosti bloka, odnosno pojedinih građevina; pješački valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijedno- prolazi kroz blok - otvoreni i natkriveni; najveći ki uskla- sti bloka, odnosno pojedinih građevina stambeno-po- diti s pretežitim ki bloka; visina prema detaljnim pravili- slovnih, ili poslovnih građevina u istočnom dijelu bloka; ma ovog članka; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne obvezno planirati drvored uz zapadnu stranu Kačićeve; konzervatorske podloge ili studije bloka. najveći ki uskladiti s pretežitim ki bloka; visinu građevine 4. UPU Ilica - Preobraženska - Preradovićev trg - uskladiti s pretežitom visinom gradnje u bloku; uz obve- Varšavska - Gundulićeva znu i prioritetnu izradu detaljne konzervatorske podloge Zadržavanje mješovite pretežito poslovne namjene ili studije bloka. bloka; rekonstrukcija dvorišne gradnje uz rušenje i novu 8. UPU Hebrangova - Preradovićeva - Žerjavićeva - gradnju uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te Gundulićeva - Trg Petra Svačića povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno po- Mješovita pretežito poslovna namjena bloka revitaliza- jedinih građevina; prenamjene u prostore javnog korište- cija dvorišta; prenamjena; rekonstrukcije, rušenje i nova nja - kultura, trgovine, ugostiteljstvo, hoteli i slično, otva- gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te po- ranje pješačkih prolaza kroz blok i stvaranje kvalitetnih vijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedi- mikroprostora; najveći ki uskladiti s pretežitim ki bloka; nih građevina; prolazi kroz blok - otkriveni i natkriveni; visinu građevine uskladiti s pretežitom visinom gradnje u zaštita zelenila - vrtova u Žerjavićevoj i Preradovićevoj i 10 broj 9 – 20. 6. 2016.

parkovne arhitekture u Hebrangovoj 19; najveći ki uskla- - najveći GBP ulične gradnje uskladiti s pretežitim diti s pretežitim ki bloka; visina i izgrađenost prema de- GBP uličnog poteza; taljnim pravilima ovog članka; uz obveznu i prioritetnu - najveći ki ulične građevne čestice uskladiti s pre- izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka. težitim ki poteza ili bloka, ali ne može biti veći od 9. UPU Vlaška - Šubićeva - Martićeva - Derenčinova 3,0 nadzemno, osim za javnu i društvenu namje- Zadržavanje mješovite namjene; uređenje i dovršenje, nu prema članku 8. ove odluke; uz rušenje i novu gradnju uz prethodnu integralnu valo- - dubinu ulične građevine ili dvorišnih krila uskla- rizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti blo- diti s pretežitom dubinom gradnje poteza; dvo- ka, odnosno pojedinih građevina; zaštita i obnova zgrada rišna krila ugrađenih građevina ne mogu biti bivše tvornice Badel iz doba razvoja zagrebačke industri- udaljena manje od međe postojećih dvorišnih je; prenamjena u poslovno-prodajne prostore i prostore udaljenosti krila susjedne građevine, ali ne ma- kulture, primjerene gradskom središtu; nova gradnja nje od 3 m; javne, stambene, trgovačke, poslovne namjene; najveći ki - najveću visinu ulične građevine uskladiti s prete- uskladiti s pretežitim ki bloka; uz obveznu i prioritetnu žitom visinom u ulici; izradu detaljne konzervatorske podloge ili studije bloka; - najveća visina dvorišne građevine je četiri nad- uređenje prostora prema gradskom projektu. zemne etaže, pri čemu je četvrta etaža potkrov- 10. UPU Bornina - Erdödyjeva - Branimirova - Doma- lje bez nadozida; iznimno, za građevine javne i gojeva društvene namjene četiri nadzemne etaže, pri Zadržavanje postojeće pretežito stambene namjene; ure- čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili đenje i dovršenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu uvučeni kat, uz uvjet zadržavanja pretežite visine valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti u odnosu na blok; bloka, odnosno pojedinih građevina; nova gradnja uz Bor- - iznimno dvorišna građevina može biti i viša, ali ninu i Branimirovu i u središnjem dijelu bloka, stambene, ne viša od postojeće dvorišne građevine uz koju javne, ugostiteljsko-turističke i poslovne namjene primje- se prislanja; rene stanovanju; najveći ki uskladiti s pretežitim ki bloka; - parkirališna mjesta za stambenu uličnu i dvoriš- visinu građevine uskladiti s pretežitom visinom gradnje u nu gradnju osigurati, u pravilu, u bloku, prioritet bloku; uz obveznu i prioritetnu izradu detaljne konzerva- podzemno, i to najviše1 PGM/1 stan; torske podloge ili studije bloka. Kapacitet garaže može biti - građevni pravac ulične građevine je postojeći, veći od propisanog u stavku 2. alineji 9. ovog članka, ali ne osim kad se zadržava postojeće kvalitetno zele- veći od 200 PGM, za potrebe stanovnika i korisnika bloka. nilo; Detaljna pravila - ulične građevine su ugrađene, osim, iznimno, a) u zoni stambene i mješovite namjene: ako je razmak potreban prema lokalnim uvjeti- - gradnja ugrađenih, poluugrađenih i samostoje- ma; razmak između ulične i nove dvorišne gra- ćih građevina; đevine ne može biti manji od zbroja polovica - površina ulične građevne čestice u pravilu je po- njihovih visina do vijenca; stojeća; - rekonstrukcija se izvodi prema pravilima za - u granicama Povijesne urbane cjeline Grada Za- novu gradnju; greba sustava zaštite A, ne mogu se spajati gra- - prigodom rekonstrukcije i gradnje nove građe- đevne čestice uz ulicu, osim za javnu i društvenu vine umjesto postojeće, postojeći parametri veći namjenu; od propisanih mogu se zadržati, ali bez poveća- - u sklopu cjelovitog rješenja uređenja i sanacije vanja, osim za izgradnju dizala; prostora bloka omogućava se promjena oblika i - iznimno, u bloku Ulica baruna Trenka - Trg veličine, odnosno dubine uličnih građevnih če- kralja Tomislava, zadržava se u prostoru zgrada stica (“skraćivanje” ili “produženje”); Zagrebačkog kazališta lutaka u izvedenim tlocrt- - u unutrašnjosti bloka moguća je promjena obli- nim i visinskim gabaritima, ostali lokacijski ka i veličine građevne čestice; uvjeti nisu propisani; - najveća izgrađenost ulične građevne čestice je - iznimno, sjeverozapadni ugao Martićeve i De- 60%, a na uglovima 80%, najveća izgrađenost renčinove ulice omogućava se gradnja stambe- dvorišne građevne čestice je 30%, osim za gra- no-poslovne građevine, najveća izgrađenost do

đevine javne i društvene namjene; u blokovima 90%, najveća visina sedam nadzemnih etaža, kin najužega gradskog središta (označeno na grafi č- 6,0, promet u mirovanju na građevnoj čestici mi- kom prikazu 4a Urbana pravila) moguća je i veća nimalno 35%; izgrađenost građevne čestice, ali ne veća od 80%, - iznimno, na prostoru omeđenom Valdecovom, u cilju javnog korištenja unutrašnjosti bloka i Božidarevićevom i Klovićevom ulicom omogu- stvaranja javnih pješačkih površina i prolaza; ćava se preparcelacija u sklopu rješenja uređe- broj 9 – 20. 6. 2016. 11

nja i sanacije prostora, izgradnja po tipologiji stojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veće otvorenog bloka, unutrašnjost bloka osigurati za od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećava- javno korištenje i stvaranje pješačkih površina i nja; prolaza, osigurati pješačku vezu u istočnom di- - ako se rekonstrukcija planira za poluugrađene gra- jelu zahvata između Božidarevićeve i Klovićeve, đevine ili građevine u nizu, pravilo kojim se defi ni- maksimalni građevni pravac uskladiti s konti- ra najveći gabarit odnosi se na sve jedinice koje čine nuiranim građevnim pravcem u Božidareviće- spomenutu cjelinu; voj i Klovićevoj ulici, osigurati minimalno 20% - najmanji prirodni teren je 30% površine građevne prirodnog terena, maksimalna nadzemna izgra- čestice i nije ga moguće planirati unutar rezervacije đenost građevne čestice je 60%, najveća visina proširenja postojeće ulice;

devet nadzemnih etaža, najveći kin je 2.5, parki- - obvezno zadržavanje postojećeg predvrta; rališna mjesta osigurati na građevnoj čestici, za - najmanje 1 PGM/1 stan, obvezan smještaj vozila na stanovanje 1 PGM/stanu. Omogućava se zadrža- građevnoj čestici (ne unutar rezervacije proširenja vanje i rekonstrukcija stanice za tehnički pregled postojeće ulice), druge namjene prema normativi- vozila na postojećoj lokaciji. ma ove odluke; b) u zoni javne i društvene namjene, ugostiteljsko- - zadržava se kontinuirani građevni pravac postoje- turističke namjene i u zoni infrastrukturnih su- ćih građevina; stava: - najmanja udaljenost građevine od međe susjedne - gradnja novih građevina i rekonstrukcija prema građevne čestice 3,0 m; postojeća manja udaljenost programu i normativima osnovne namjene; može se zadržati u rekonstrukciji, dogradnji i nado- - urbanističke parametre uskladiti s vrijednostima gradnji; prostora; - arhitektonsko oblikovanje građevine mora biti - gradnja novih građevina prema javnom natječaju.” usklađeno s okolnom gradnjom, osobito kod po- luugrađenih građevina i građevina u nizu; Članak 33. - iznimno, za naselje Dr. Ante Starčević u Dubravi maksimalna dubina građevine iznosi 15,0 m, za U članku 60. stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni naselje individualne izgradnje sjeverno od Boron- stambene i mješovite namjene:” u alineji 14. riječi: “u re- gajske ceste na Volovčici maksimalna dubina gra- konstrukciji i gradnji nove građevine umjesto postojeće, đevina je 12,0 m, a za područje Šćitarjevske ulice postojeća izgrađenost građevne čestice, GBP ki i visina, maksimalna dubina građevina je 16,0 m; veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećava- - iznimno, na prostoru Trnja u Murterskom naselju nja;” zamjenjuju se riječima: “u rekonstrukciji i gradnji najveća visina građevine je tri nadzemne etaže, pri nove građevine umjesto postojeće, postojeća se izgrađe- čemu je treća etaža potkrovlje bez nadozida; u naselju nost građevne čestice, GBP, ki i visina, veći od propisanih, Kanal uz ulični potez na sjevernoj strani Supilove i u mogu zadržati, ali bez povećavanja;”. Zoranićevoj ulici četiri nadzemne etaže, pri čemu je Alineja 17. briše se. četvrta etaža potkrovlje bez nadozida; na preostalom dijelu Kanala četiri nadzemne etaže, pri čemu se če- Članak 34. tvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, iz- građenost 50%, površina prirodnog terena 30%, naj- U članku 61. stavku 3. tekst pod podnaslovom: “a) u manje 1 PGM/1 stan, najmanja udaljenost građevine zoni stambene i mješovite namjene:” mijenja se i glasi: od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m; postoje- “- u pravilu se zadržavaju postojeće građevne čestice; ća manja udaljenost može se zadržati u rekonstruk- ne mogu se dijeliti postojeće građevne čestice radi ciji, dogradnji i nadogradnji, ostali lokacijski uvjeti oblikovanja dviju ili više građevnih čestica; nisu ograničeni; obvezno zadržavanje transparetne - izgrađenost građevne čestice određena je postoje- ograde, predvrta i postojeće parcelacije u Cvjetnom ćom izgrađenošću okolnih građevnih čestica, ali ne naselju, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadlež- može biti veća od 30% za samostojeće, 40% za po- nog tijela zaštite, te predvrta u Murterskom naselju; luugrađene i 50% za ugrađene građevine; u gradnji zadržava se kontinuirani građevni pravac postojećih interpolacija, rekonstrukciji, dogradnji i nadograd- građevina; najmanje 1 PGM/1 stan; druge namjene nji dubina tlocrta građevine, osobito poluugrađene prema normativima ove odluke; povećanje broja sta- i ugrađene, može biti najviše do dubine susjedne nova moguće je samo ukoliko se mogu osigurati par- građevine u dvorišnom dijelu; kirališne potrebe na vlastitoj parceli (ne unutar rezer- - najveća visina tri nadzemne etaže, pri čemu se treća vacije proširenja postojeće ulice); najmanji prirodni etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat; teren je 30% površine građevne čestice; izgrađenost - u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine po- na građevnim česticama prvi red uz Rapsku ulicu 12 broj 9 – 20. 6. 2016.

moguća je do 40%, s tim da udaljenost uglovnih gra- - iznimno, za naselje Trstik, najveća visina građevina đevina od međa susjedne građevne čestice iznimno je četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta obli- može biti i manja, ali ne manja od postojeće najmanje kuje kao potkrovlje, usklađeno s postojećom grad- udaljenosti građevine na susjednoj čestici, građevni njom u nizu.” su pravci, u pravilu, postojeći; Članak 35. - iznimno, za dio naselja I. hrvatske štedionice sjeverno od Krapinske ulice najveća visina je četiri U članku 62. stavku 5. pod podnaslovom: “b) u zoni nadzemne etaže, pri čemu je četvrta etaža potkrov- javne i društvene namjene:” alineji 6. riječ: “javnog” za- lje bez nadozida, osim uz ulicu Munjarski put, gdje mjenjuje se riječju: “javnom”. se omogućava pet nadzemnih etaža pri čemu je peta etaža potkrovlje bez nadozida; ostali parametri pre- Članak 36. ma detaljnim pravilima; - iznimno, za naselje I. hrvatske štedionice južno od U članku 63. stavku 2. alineja 2. mijenja se i glasi: Krapinske ulice najveća visina je tri nadzemne eta- “- poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršetkom že, s tim da se izvodi kosi krov prema ulici uz za- postojećih i uvođenjem novih sadržaja u skladu s državanje izvorne visine sljemena; ostali parametri pravilima urbanističke struke uvažavajući koncep- prema detaljnim pravilima i konzervatorskim uvje- ciju urbanističkog rješenja po kojoj je pretežiti dio tima nadležnog tijela zaštite; naselja izgrađen;” - iznimno, na prostoru Maksimira i Peščenice, sjever- U stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni stambene, no i južno od Zvonimirove, obavezno zadržavanje mješovite i poslovne namjene:” alineja 8. mijenja se i predvrta i postojeće parcelacije, najveća visina je četi- glasi: ri nadzemne etaže, pri čemu je četvrta etaža potkrov- “- uređenje javnih zelenih površina i igrališta za potre- lje bez nadozida, iznimno može biti i viša, ali ne viša be naselja u skladu s pravilima struke;”. od izvedene visine četvrte etaže građevine uz koju se U alineji 12. iza riječi: “odluke, “ dodaje se riječ: “a”. prislanja; najveća izgrađenost uglovnih građevnih čestica je do 60%, najmanji prirodni teren je 20% po- Članak 37. vršine građevne čestice ako se parkirališne potrebe rješavaju na parceli u potpuno ukopanoj garaži s oze- U članku 65. stavku 2. alineja 3. mijenja se i glasi: lenjenim krovom, ostali parametri prema detaljnim “- na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima pri- pravilima i uz prethodno pribavljeno mišljenje nad- rode, na kulturnim dobrima i na nalazištima strogo ležnog tijela zaštite; kod nadogradnji, rekonstrukcija zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta na ovom prosto- i gradnji novih građevina umjesto postojećih koje su ru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. visinom usklađene s prethodnim uvjetima, mogu se Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vri- zadržati postojeće udaljenosti od međa; jednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;”. - iznimno, neposredno uz Heinzelovu, Zvonimirovu i Oporovečku ulicu u Dubravi, četiri nadzemne eta- U stavku 3. alineji 4. riječ: “autokampa” zamjenjuje se že, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje riječju: “Autokampa”, a riječi: “na RŠC Jarun” brišu se. ili uvučeni kat; najveća izgrađenost uglovnih gra- Alineja 10. mijenja se i glasi: đevnih čestica je 40%, najmanji prirodni teren je “- iznimno, zapadno od RŠC Jarun moguće je uređe- 20% površine građevne čestice ako se parkirališne nje Autokampa “Jarun”, kapaciteta do 1000 posjeti- potrebe rješavaju na parceli u potpuno ukopanoj laca, a sve prema posebnim propisima za gradnju garaži s ozelenjenim krovom, ostali parametri pre- autokampa, uz prethodnu valorizaciju i maksimal- ma detaljnim pravilima; iznimno za k.č.br. 4898 k.o. no zadržavanje postojećeg zelenila;”. Centar omogućuje se izgradnja potpuno ukopane garaže unutar čitave površine građevne čestice; Članak 38. - iznimno, na prostoru Ljubljanice i uličnog poteza Baštijanove ulice, primjenjuju se urbana pravila iz U članku 66. stavku 2. pod podnaslovom: “Parkovi: članka 74. ove odluke; “u alineji 6. iza riječi: “Tuškancu” dodaju se riječi: “i re- - iznimno, za prostor Novog Retkovca urbana pra- konstrukcije garaže sjeverno od zgrade Gradske uprave vila se utvrđuju prema elaboratu “Novi Retkovec - na Trgu Stjepana Radića koja uključuje izgradnju podze- propozicije za gradnju i uređenje prostora”, Zagreb, mne etaže”. siječanj 1999., što ga je izradio Gradski zavod za U stavku 3. riječi: “s pravnim statusom” brišu se. planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša; - iznimno, za prostor zaštićene graditeljske cjeline Članak 39. naselja Istrana omogućuje se rekonstrukcija u po- stojećim gabaritima; U članku 68. stavku 2. alineja 4. mijenja se i glasi: broj 9 – 20. 6. 2016. 13

“- na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima pri- “- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih rode, na kulturnim dobrima i na nalazištima strogo građevina; zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta na ovom prosto- - najmanja površina građevne čestice je za samosto- ru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke jeću 350 m2, za poluugrađenu 220 m2, a za ugrađe- 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih nu građevinu 132 m2; vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove od- - najveća izgrađenost građevne čestice je za samosto- luke.” jeću 30%, poluugrađenu 40%, a za ugrađenu građe- U stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni stambene i vinu 50%; mješovite namjene:” u alineji 6. riječi: “prostor rezervi- - najveći ki za samostojeću građevinu 1,0, za po- ran” zamjenjuju se riječima: “prostora rezerviranog”. luugrađenu i ugrađenu 1,2; U alineji 9. iza riječi: “građevine” zarez se zamjenjuje - najmanji prirodni teren je 20% površine građevne točkom sa zarezom. čestice i nije ga moguće planirati unutar rezervacije U alineji 10. iza riječi: “iznimno” briše se zarez. proširenja ulice; U stavku 5. pod podnaslovom “b) u zoni javne i druš- - najveća visina je tri nadzemne etaže, pri čemu se tvene i ugostiteljsko-turističke namjene:” alineja 8. mi- treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat; jenja se i glasi. - najmanje 1 PGM/1 stan, uz obvezan smještaj vozila “- gradnja novih građevina prema javnom natječaju na građevnoj čestici (ne unutar rezervacije prošire- osim ako člankom 99. ove odluke nije određeno nja postojeće ulice); druge namjene prema norma- drugačije;” tivima ove odluke; U alineji 9. iza riječi:”kat” dodaje se zarez. - pomoćne građevine su iza građevnog pravca glavne građevine; na građevnoj čestici moguća je gradnja Članak 40. samo jedne pomoćne građevine; - u Novom Zagrebu gradnja samostojećih i poluugra- U članku 69. u stavku 2. na kraju alineje 4. točka sa đenih građevina, najveći GBP 400 m2, ostalo prema zarezom zamjenjuje se točkom. detaljnim pravilima; U stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni stambene i - udaljenost građevnog pravca glavne građevine od mješovite namjene:” alineja 23. briše se. rubne linije rezervacije proširenja ulice, odnosno Dosadašnja alineja 24. postaje alineja 23. od regulacijske linije ako za ulicu nije planirano ili Pod podnaslovom: “b) u zoni javne i društvene na- nije potrebno osigurati proširenje, najmanje je 3,0 mjene, poslovne namjene K1 i ugostiteljsko - turističke m, iznimno može i manje u skladu s kontinuiranim namjene:” u alineji 10. iza riječi: “natječaju” dodaju se građevnim pravcem postojećih građevina; riječi: “osim ako člankom 99. ove odluke nije određeno - najmanja udaljenost građevine od međe susjedne drugačije”. građevne čestice je 3,0 m; U alineji 13. točka se zamjenjuje točkom sa zarezom. - rekonstrukcija i gradnja novih građevina umje- Iza alineje 13. dodaje se alineja 14. koja glasi: sto postojećih na česticama jednakim ili većim od “- iznimno, na lokalitetu “Aralica” (k.č.br. 1111, k.o. propisanih izvodi se po pravilima za novu gradnju Podsused) prema grafi čkom prikazu najveća izgrađe- s tim da se postojeći parametri veći od propisanih nost čestice 50%, najveća visina je tri nadzemne etaže.” mogu zadržati, ali bez povećanja; - rekonstrukcija i gradnja novih građevina umje- Članak 41. sto postojećih i interpolacija moguća je i na gra- đevnim česticama manjim od propisanih za novu

U članku 70. stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni gradnju, uz uvjet da je ki 1,0, najveća visina tri nad- stambene i mješovite namjene:” u alineji 10. iza riječi: zemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao “najmanje” dodaje se riječ: “je”. potkrovlje ili uvučeni kat, udaljenost građevina od U stavku 4. pod podnaslovom: “b) u zoni javne i druš- međe susjedne građevne čestice postojeća, ali ne tvene namjene:” u alineji 3. iza riječi: “natječaju” dodaju manje od 1,0 m za nove građevine; potreban broj se riječi: “osim ako člankom 99. ove odluke nije određeno PGM osigurati na građevnoj čestici (ne unutar re- drugačije”. zervacije proširenja postojeće ulice); drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni; u rekonstrukciji i gradnji

Članak 42. nove građevine umjesto postojeće postojeći ki i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez U članku 71. stavku 2. na kraju alineje 4. točka sa zare- povećavanja; zom zamjenjuje se točkom. - iznimno, uz Ilicu, Zagrebačku, produženu Me- U stavku 3. tekst pod podnaslovom: “a) u zoni stam- darsku, Aleju grada Bolonje, Remetinečku, pro- bene i mješovite namjene:” mijenja se i glasi: duženu Ulicu Ivane Brlić-Mažuranić, produženu 14 broj 9 – 20. 6. 2016.

Šarengradsku ulicu, Branimirovu i ulicu Dubrava izvedene građevine najveće visine tri etaže, ostali moguća je gradnja novih građevina, rekonstrukcija parametri nisu propisani; i interpolacija najveće visine pet nadzemnih etaža, - iznimno, uz ulicu 6. Trokut, a prema grafi čkom pri čemu se peta etaža oblikuje kao potkrovlje ili prikazu, omogućuje se zadržavanje u prostoru izve- uvučeni kat, dubine nadzemnih etaža najviše 16,0 dene građevine prema sljedećim uvjetima: smještaj

m, najveći kin 2,0, najmanje 1 PGM/1 stan, uz obve- građevine na način kako je evidentirana u katastru zan smještaj vozila na građevnoj čestici (ne unutar i visina prema urbanom pravilu, drugi lokacijski rezervacije proširenja postojeće ulice); drugi loka- uvjeti nisu ograničeni; cijski uvjeti nisu ograničeni; - iznimno, uz zapadnu stranu Anićeve ulice u naselju - iznimno, uz ulicu I. Trnava, Resnički put, Vukome- Trokut, prema grafi čkom prikazu, najveći GBP za ričku, produženu Vukovarsku, ulicu Klin, produže- građevinu ugostiteljsko-turističke namjene, hotel, nu Jarunsku, Aninu, Jezersku, Rudešku ulicu, pro- nije propisan, ostalo prema detaljnim pravilima; duženu Baštijanovu ulicu, produženu Kranjčeviće- - iznimno, uz južnu stranu ulice Dubrava i uz Tr- vu ulicu i na području Hrelića; gradnja građevina panjsku ulicu, prema grafi čkom prikazu, omogu- prema urbanim pravilima iz članka 74. ove odluke; ćava se zadržavanje izvedene građevine - uglovnice - iznimno, na području Botinca potrebno je čuvati na k.č.br. 6373 k.o. Dubrava i na k.č.br. 4101/16 k.o. urbanu matricu, moguća je rekonstrukcija i gradnja Rudeš, prema postojećem stanju izvedenosti pristu- novih građevina umjesto postojećih i interpolacija, pnoga puta i građevine.”

uz najveći ki 1,2 sa ciljem povećavanja arhitekton- U stavku 4. pod podnaslovom:”b) u zoni javne i druš- ske kvalitete građevine; postojeće građevne čestice tvene namjene:” u alineji 7. iza riječi: “natječaju” dodaju ne mogu se dijeliti i spajati; rekonstrukcija ulične se riječi: “osim ako člankom 99. ove odluke nije određeno mreže uz povećanje PGM-a, ostali parametri prema drugačije”. detaljnim pravilima; U alineji 8. iza riječi: “čestice” zarez se zamjenjuje ri- - iznimno, na području Malešnice kao dovršetak po- ječju: “i”. teza gradnje uz Ulicu Ante Topića Mimare i ulicu Malešnica omogućuje se gradnja novih građevina, Članak 43. rekonstrukcija i interpolacija najveće visine pet nadzemnih etaža, pri čemu se peta etaža oblikuje U članku 72. stavku 1. iza riječi: “uređenje i” dodaje se

kao potkrovlje ili uvučeni kat, najveći ki 1,7, najma- riječ: “urbana”. nji prirodni teren je 20%; najmanje 1 PGM/1 stan, U stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni stambene i uz obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici (ne mješovite namjene:” na kraju alineje 14. točka sa zare- unutar rezervacije proširenja postojeće ulice); drugi zom zamjenjuje se točkom. lokacijski uvjeti nisu ograničeni; Alineja 15. briše se. - iznimno, na području Sigečice uz Rapsku ulicu omogućuje se izgrađenost građevnih čestica do Članak 44. 60%; na zapadnom dijelu križanja Rapske i Ugljan- ske ulice izgrađenost građevne čestice 80%, ugosti- U članku 73. stavku 1. iza riječi: “Uređenje i” dodaje teljsko-turistička namjena, visina podrum, tri etaže se riječ: “urbana”. i potkrovlje (bez bučnih sadržaja i povećanog pro- U stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni stambene i meta u odnosu na okolnu gradnju, tako da sadržaj mješovite namjene:” na kraju alineje 15. točka sa zare- ne ometa stanovanje); zom zamjenjuje se točkom. - iznimno, uz Ilirsku ulicu prema grafi čkom prika- Alineja 16. briše se. zu omogućava se zadržavanje izvedene građevine u Pod podnaslovom: “b) u zoni javne i društvene namje- skladu s izvedenim stanjem; ne:” u alineji 8. iza riječi: “natječaj” dodaju se riječi: “osim - iznimno, uz Bijeljinsku ulicu prema grafi čkom pri- ako člankom 99. ove odluke nije određeno drugačije”. kazu omogućava se zadržavanje izvedene građevi- ne u zatečenim tlocrtnim i visinskim gabaritima, a Članak 45. drugi lokacijski uvjeti nisu propisani; - iznimno, uz Vojakovačku ulicu prema grafi čkom U članku 74. stavku 1. iza riječi: “Uređenje i” dodaje prikazu omogućava se zadržavanje izvedene građe- se riječ: “urbana”. vine najveće visine četiri nadzemne etaže, pri čemu U stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni stambene i

se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni mješovite namjene:” u alineji 4. riječ: “ki “ zamjenjuje se

kat, a drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni; riječju: “kin”. - iznimno, u ulici Gredice, kao uglovnica Jarunske Na kraju alineje 22. točka sa zarezom zamjenjuje se ulice i ulice Gredice, omogućava se zadržavanje točkom. broj 9 – 20. 6. 2016. 15

Alineja 23. briše se. (Aleja G. Šuška, Klin, Jankomir, bolnice), zona gospodar- U stavku 5. pod podnaslovom: “b) u zoni javne i druš- ske namjene (Klara, Radnička cesta, Žitnjak, Slavonska tvene namjene:” u alineji 7. iza riječi: “natječaju” dodaju avenija - sjever, Ravnice, Oporovečka ulica, Prilaz baruna se riječi: “osim ako člankom 99. ove odluke nije određeno Filipovića, Ilica, Šanci, Dugave - jug, Sloboština - jug, Bla- drugačije”. to - Lanište, URIHO, Avenija Većeslava Holjevca - zapad, Pod podnaslovom: “c) u zoni poslovne namjene:” u istok, Delci, Jakuševec - jug, Novi Petruševec i Janko- alineji 1. točka se zamjenjuje točkom sa zarezom. mir), malo poduzetništvo (Servisna zona Retkovec, Sa- vica - Šanci, Melištice), sportsko-rekreacijska namjena s Članak 46. gradnjom (ŠRC Veslačka, ŠRC Chromos - Savica, Kruge, Cvjetno, Hipodrom, Termalno kupalište Blato, ŠRC Jaku- U članku 75. stavku 1. iza riječi: “Uređenje i” dodaje ševec, ŠRC Siget, ŠRC Sloboština), sportsko-rekreacijska se riječ: “urbana”. namjena bez gradnje (Mrzlo polje, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, Trokut, Otočec, Klara, Dugave, Članak 47. Jakuševec, Golf centar Zagreb), posebna namjena, infrastrukturni sustavi (Resnik, TE-TO, Petruševec, Autobu- U članku 76. stavku 1. iza riječi: “Uređenje i” dodaje sni kolodvor), groblja i drugi prema grafi čkom prikazu. se riječ: “urbana”, a riječ: “Avenija” zamjenjuje se riječju: Opća pravila: “ulica”. - uređenje cjelina, vrijednih građevina i zelenih povr- U stavku 3. pod podnaslovom: “a) u zoni stambene i šina te komunalne opreme; mješovite namjene” alineja 35. briše se. - dovršetak prostora novom gradnjom i uređenje Stavak 5. pod podnaslovom: “b) u zoni javne i druš- otvorenih površina u funkciji osnovne namjene; tvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene:” mi- - u svim namjenama omogućuje se gradnja više gra- jenja se i glasi: đevina na jednoj građevnoj čestici; “- gradnja i rekonstrukcija moguća je prema progra- - na površinama javne i društvene, gospodarske, mu osnovne namjene; sportsko-rekreacijske, posebne namjene te na povr- - drugi lokacijski uvjeti (izgrađenost građevne česti- šinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se

ce, GBP, ki, visina građevine i prirodni teren) nisu mogu graditi i više od 1,50 m radi zaštite građevine ograničeni; ili načina njezina korištenja; - gradnja novih građevina prema javnom natječaju - omogućuje se zadržavanje postojećih građevina ko- osim ako člankom 99. ove odluke nije određeno jih namjena nije u skladu s planiranom namjenom i drugačije; njihova rekonstrukcija u postojećim gabaritima bez - iznimno, za postavljanje montažnog kazališta “Ba- mogućnosti povećanja; raka” nije potrebno provesti javni natječaj; - na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima pri- - iznimno, za izgradnju kompleksa HZZO-a u Gra- rode, na kulturnim dobrima i na nalazištima strogo dišćanskoj ulici, prema grafi čkom prikazu, omo- zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta na ovom prosto- gućuje se izgradnja bez obveze primjene propisane ru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke udaljenosti visoke građevine od granica građevne 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih čestice, ostali parametri prema detaljnim pravilima; vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove od- - iznimno, na prostoru Trnja, istočno od ogranka luke; Radničke ceste u zoni K1 označenom na kartograf- - obvezno je uređenje prostora prema: UPU prošire- skom prikazu 4a. Urbana pravila, udaljenost nove nje groblja Mirogoj, UPU Groblje Miroševec - jug visoke građevine od međe pripadajuće građevne i UPU Groblje Miroševec - istok, UPU Groblje Sv. čestice može biti i manja od h/2, ali ne manja od Klara, UPU Groblje Čučerje, UPU Groblje Šestine, 6,0 m, osim od onih međa na koje je prislonjena i UPU Groblje Stenjevec, UPU Groblje Jakuševec, javnoprometnih površina. Ostali parametri prema UPU Termalno kupalište Blato. detaljnim pravilima ovog članaka. Na jugoistoč- Detaljna pravila nom dijelu prostora omogućava se zadržavanje, re- a) javna i društvena namjena: konstrukcija i zamjena ugrađene građevine, prema - gradnja novih građevina; detaljnim pravilima ovog članka.” - građevna čestica oblikuje se prema normativima za određenu namjenu (škole, dječje ustanove i Članak 48. sl.); - najveća izgrađenost građevne čestice je 40%; Članak 77. mijenja se i glasi: - najmanji prirodni teren je 30% površine gra- “Uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jed- đevne čestice i nije ga moguće planirati unutar ne namjene (2.10.) - prostori javne i društvene namjene rezervacije proširenja postojeće ulice, parkovno 16 broj 9 – 20. 6. 2016.

uređen; - u gradnji nove građevine umjesto postojeće po-

- najveća visina je šest nadzemnih etaža; građevi- stojeća izgrađenost građevne čestice, ki i visina na može imati i veći broj etaža ako je to vezano veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez po- uz funkciju građevine ili lokalne uvjete; novu većavanja; najmanji prirodni teren je postojeći; gradnju nije moguće planirati na postojećim - arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevi- hortikulturno-uređenim površinama; na moraju biti primjereni karakteru zone, osobi- - obvezan je smještaj vozila na građevnoj čestici to na potezima uz gradske avenije koji defi niraju prema normativima ove odluke (ne unutar re- ulaz u grad; zervacije proširenja postojeće ulice); - prigodom prenamjene (restrukturiranja) i pro- - najmanja udaljenost građevine od međa građev- mjene prostorne organizacije većih postojećih ne čestice je h/2 (polovica visina), osim od po- radnih kompleksa moguća je prenamjena dijela stojeće ili planirane javnoprometne površine; ili cjeline u različite prostore uredskog poslova- - za gradnju novih građevina obvezan je javni nja, trgovine, kulture, znanosti, zabave, rekreacije natječaj osim ako člankom 99. ove odluke nije i hotele; na lokacijama postojećih industrijskih određeno drugačije; pogona mogu se smjestiti i trgovački centri koji - rekonstrukcija i interpolacija moguća je prema moraju biti prilagođeni urbanom prostoru tipo- pravilima za novu gradnju, bez obaveze natje- logijom i ponudom “gradske robne kuće” (trgo- čaja; u rekonstrukciji i gradnji nove građevine vački kompleksi K2 su isključeni), te s parkira- umjesto postojeće postojeća izgrađenost građev- lištem na površini terena koje osigurava najviše ne čestice i visina, veće od propisanih, mogu se trećinu potreba za parkiranjem (ostatak potreb- zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni nih PGM-a podzemno ili u sklopu građevine); teren je postojeći. eventualno, dijeljenje na manje cjeline moguće u b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovački skladu s propozicijama za gradnju novih i rekon- kompleksi i ugostiteljsko-turistička namjena) strukciju postojećih građevina, uz uvjet da se ne - gradnja novih i rekonstrukcija postojećih gra- može graditi na uređenim zelenim površinama; - iznimno, na prostoru zone planske oznake I. u đevina; Vukomercu, omogućuje se gradnja tehničko- - najmanja građevna čestica je 1000 m2, osim pri- putničkog kolodvora prema detaljnim pravilima godom rekonstrukcija i interpolacija na postoje- za infrastrukturne sustave ovog članka; ćim manjim građevnim česticama; - iznimno, na prostorima određenima za malo - omogućuje se gradnja slobodnostojećih, po- poduzetništvo (Servisna zona Retkovec, Savica luugrađenih i ugrađenih građevina; - Šanci i Melištica) najmanja površina građev- - najveća izgrađenost građevne čestice je 50%; ne čestice je 500 m2, a najveća 3.000 m2; najve- - najmanji prirodni teren je 20% površine građev- ća visina građevine je četiri nadzemne etaže, pri ne čestice i nije ga moguće planirati unutar re- čemu je četvrta etaža potkrovlje bez nadozida; na zervacije proširenja ulice; istoj građevnoj čestici moguće je planirati jedan - najveći k za proizvodnu namjenu i trgovačke kom- in stan najveće bruto stambene površine do 150 m2; plekse 1,2, a 2,0 za poslovnu i ugostiteljsko-turistič- ostalo prema detaljnim pravilima; ku namjenu; k može biti i veći ako je to rezultat in - iznimno, za novu gradnju u zonama poslovne razrade prostora urbanističkim planom uređenja; namjene uz Ulicu Republike Njemačke, Hein- - visina i broj etaža građevine određuje se ovisno o zelovu, Slavonsku aveniju, Ulicu grada Gospića tehnologiji i namjeni; i Aveniju V. Holjevca najmanje je visine pet nad- - obvezan smještaj vozila na građevnoj čestici zemnih etaža,ostalo prema detaljnim pravilima; prema normativima ove odluke za određenu - iznimno u zoni gospodarske namjene dio Perja- namjenu(ne unutar rezervacije proširenja posto- sičke ulice, dio produžene Hermanove ulice, dio jeće ulice); Sisačke ceste I. odvojka i dio Saljske ulice odre- - građevni pravac u skladu s kontinuiranim gra- đen je za malo poduzetništvo, namjene pretežno đevnim pravcem postojećih građevina; uslužne djelatnosti, najmanja površina parcele - najmanja udaljenost građevine od međa građev- 350 m2; najveća visina građevine je četiri nadze- ne čestice je h/2, ali ne manje od 3,0 m, osim od mne etaže. Na istoj građevnoj čestici moguće je javnoprometne površine ili površine rezervirane planirati jedan stan najveće bruto površine 150 za proširenje postojeće ulice; m2, najmanja udaljenost od međe h/2, iznimno - za proizvodnu namjenu i trgovačke komplekse 1,0 m, ostalo prema detaljnim pravilima; planirati zelenu tampon-zonu širine minimalno - iznimno, za gradnju građevine Zagreb arene u 10 m prema ostalim namjenama, osim prema prostoru planske namjene oznake K2 u Laništu, javnoprometnim površinama; drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni; broj 9 – 20. 6. 2016. 17

- iznimno, na preostalom dijelu površine u po- - najveća izgrađenost građevne čestice 40%; dručju prostora Blato - Lanište, prema lokalnim - najmanji prirodni teren je 30% površine gra- uvjetima Zavoda za prostorno uređenje Grada đevne čestice i nije ga moguće planirati unutar Zagreba, omogućuje se gradnja stambeno-po- rezervacije proširenja ulice, osim u kontaktnom slovnih, javnih i društvenih građevina i viših od području priobalja rijeke Save i u podsljemen- devet nadzemnih etaža bez obaveze primjene skoj zoni, gdje najmanje 50% građevne čestice članka 101. ove odluke, te trgovačkog centra, s mora biti prirodno tlo (uređena zelena površi- tim da je najveća izgrađenost građevne čestice na);

60%; najveći kin je 2,2 za sve namjene; a najmanji - visina građevine uvjetovana je specifi čnim za- prirodni teren 15%; htjevima vrste sporta; građevina (ili njezin dio) - iznimno, između Zagrebačke avenije i Ulice u kojoj je smješten prateći sadržaj može biti viša hrvatskih branitelja, prema grafi čkom prikazu, od građevine osnovne namjene; omogućuje se najveća izgrađenost građevne če- - u ukupnom GBP-u sportski sadržaji moraju biti

stice 70% i najveće kin 2,2, ostalo prema detalj- zastupljeni s najmanje 70%, drugo mogu biti nim pravilima; prateći sadržaji, osim za stadione gdje udio pra- - iznimno, na lokaciji zatvorenih industrijskih tećih sadržaja može biti i veći; krugova u Jankomiru, Borongaju i Fallerovom - iznimno, za gradnju i uređenje prostora Hipo- šetalištu prema grafi čkom prikazu, omogućuje se droma obvezna je prethodna izrada krajobrazne najveća izgrađenost građevne čestice 70%, naj- studije; ostali parametri prema detaljnim pravili-

veće kin 2,2 i rješenje priključka građevne čestice ma; na prometnu površinu prema postojećem stanju - iznimno, za gradnju u priobalju Save uz Veslač- izvedenosti osim za gradnju visoke građevine, ko naselje, najmanja građevna čestica je 4000 m2, ostalo prema detaljnim pravilima; a rekonstrukcije su moguće na postojećim ma- - iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istoč- njim česticama; no od željezničke pruge omogućuje se gradnja - iznimno, na području Nova bolnica - zapad kompleksa URIHO-a, što uključuje polivalentni (termalno kupalište Blato) omogućuje se izgrad- rehabilitacijski centar i proizvodni pogon, dom nja i uređenje turističkih i javnih sadržaja; odnos za osobe s invaliditetom, te ostale prateće sadr- sportskih i pratećih sadržaja može biti i drugači- žaje, a na preostalom dijelu zone K1 - gradsko- ji od propisanoga kao rezultat razrade prostora ga projekta istočno od planirane prometnice, UPU-om Termalno kupalište Blato; sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od - iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i do- Zagrebačkog velesajma, omogućuje se gradnja i gradnje Doma sportova omogućuje se izgradnja stambenih i stambeno-poslovnih građevina; i uređenje sportskih i pratećih sadržaja, pri čemu - iznimno, za gradnju građevina javne i društvene odnos sportskih i pratećih sadržaja može biti i namjene na prostoru Kozari puteva, unutar zone drugačiji od propisanoga; ostali lokacijski uvjeti K1, lokacijski uvjeti nisu propisani, obvezna je nisu propisani; provedba javnog natječaja; - u rekonstrukciji, nadogradnji i gradnji novih - na prostoru gospodarske namjene jugoistočno građevina umjesto postojećih postojeća izgrađe- od sajma automobila u Jakuševcu gradnja i ure- nost građevne čestice veća od propisane može se đenje na temelju provedbe javnog natječaja; zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni - iznimno, na istom prostoru omogućuje se gra- teren je postojeći; đenje komunalnih građevina i uređaja infra- - za gradnju građevina sportsko-rekreacijske na- strukturnog sustava u svrhu realizacije Plana mjene na istaknutim lokacijama površine veće gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, prema od 1,0 ha obvezan javni natječaj. detaljnim urbanim pravilima za infrastrukturne d) sportsko-rekreacijska namjena - sport bez gradnje sustave određene u ovome članku, a bez obave- - građevna čestica površine, u pravilu, najmanje ze provedbe procedure određene u članku 99. i 5000 m2; iznimno, može se zadržati manja povr- članku 101. ove odluke. šina ako obuhvaća cijelu zonu određenu karto- c) sportsko-rekreacijska namjena - sport s gradnjom grafskim prikazom: 1) KORIŠTENJE I NAMJE- - gradnja novih građevina i rekonstrukcija; NA PROSTORA; - građevna čestica površine, u pravilu, najmanje - na ovim se prostorima mogu uređivati otvorena 5.000 m2; iznimno, može se zadržati manja površi- igrališta te graditi manje prateće građevine koje na ako je građevna čestica cijela u zoni određenoj upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garde- kartografskim prikazom 1) KORIŠTENJE I NA- robe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji i sl.), MJENA PROSTORA, ali ne manja od 2.000 m2; ukupan GBP do 1000 m2/ha cjelovite uređene 18 broj 9 – 20. 6. 2016.

sportsko-rekreacijske površine - građevne česti- - uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevi- ce, a proporcionalno manje na manjima; ukupni na, te oblikovanje opreme što se na groblju po- GBP ne može biti veći od 5000 m2; otvorena igra- stavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređe- lišta mogu se sezonski natkriti; prateći se sadržaji nosti i tradiciji takvih prostora; mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvo- - uz granicu groblja, a unutar površine groblja, renih sportsko-rekreacijskih igrališta; treba osigurati zaštitni vegetacijski pojas najma- - najmanji prirodni teren je 30% površine gra- nje širine 10,0 m; đevne čestice i nije ga moguće planirati unutar - uređenje groblja uskladiti sa Zakonom o groblji- rezervacije proširenja ulice, osim u kontaktnom ma i drugim posebnim propisima; području priobalja rijeke Save i u podsljemen- - gradnja novih groblja prema javnom natječaju skoj zoni, gdje najmanje 50% građevne čestice uz obavezu izrade UPU-a.” mora biti prirodno tlo (uređena zelena površi- na). Članak 49. e) posebna namjena - površine posebne namjene uređuju se prema po- U članku 79. u stavku 2. na kraju alineje 11. točka se sebnim propisima; zamjenjuje točkom sa zarezom. - unutar površina posebne namjene mogu se gra- Iza alineje 11. dodaje se alineja 12. koja glasi: diti i rekonstruirati građevine i postavljati uređa- “- iznimno, za prostor sanitarnog odlagališta Prudi- ji koji služe osnovnoj namjeni; nec omogućuje se građenje komunalnih građevina i - visina građevina uvjetovana je specifi čnim za- uređaja infrastrukturnog sustava u svrhu realizacije htjevima osnovne namjene uz obvezu poštivanja Plana gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu, pre- lokalnih uvjeta. ma detaljnim urbanim pravilima za infrastrukturne f) infrastrukturni sustavi sustave određene u članku 77. ove odluke.” - gradnja novih građevina i rekonstrukcija; - veličina građevne čestice, građevine i pratećih Članak 50. sadržaja određeni su tehnološkim zahtjevima i posebnim propisima; Članak 82. mijenja se i glasi: - poštovati mjere zaštite okoliša; što je moguće “Urbana preobrazba (3.1.) - prostori: Sv. Duh, Hein- više sadržaja smjestiti podzemno; neizgrađene zelova, Ferenščica, Branimirova, Njivice - Pile, Martinov- dijelove građevne čestice hortikulturno urediti; ka, Kruge, Brezje, Staro Trnje, Sigečica, Vrbik (Ul. I. Luči- - rubove građevnih čestica prema drugim namje- ća), središnji dio Savice (Ujevićeva - Jeđutova), industrij- nama treba urediti kao zaštitni vegetacijski pojas ska baština u Trnju (Paromlin, bivša industrija uz Rad- najmanje širine 10 m, iznimno i manje za donju ničku cestu), Cvjetno naselje (istočno od HRT-a), prostor stanicu žičare; između Save i ulice Prisavlje, Istočni kolodvor, Tvornica - gradnja i uređenje tramvajskih, autobusnih i že- autobusa, Ulica grada Gospića, Ciglana, područje Glav- ljezničkih terminala s pratećim sadržajima pre- nog kolodvora s kontaktnim prostorom Trnja, Ul. kneza ma javnom natječaju; Lj. Posavskog - Heinzelova - Branimirova, Kruge, Tvorni- - iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Za- ca cementa u Podsusedu, Oranice, Savska - Šarengradska, greb omogućuje se realizacija sadržaja sukladno središte Trešnjevke, NK Zagreb Kranjčevićeva, Klanječka utvrđenoj prometnoj studiji i rezultatima po njoj - Tomislavova, Studentski kampus Borongaj i drugi pre- provedenog javnog natječaja; ma grafi čkom prikazu. - iznimno, na prostoru sanitarnog odlagališta Opća pravila: Prudinec omogućuje se građenje komunalnih - uklanjanje i zamjena gradskog tkiva stanje i namje- građevina i uređaja infrastrukturnog sustava u na kojega nisu adekvatni položaju u gradu; svrhu sanacije odlagališta. - promjena postojeće namjene i morfologije te defi ni- g) groblje ranje nove ulične mreže i urbane strukture; - prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne - obvezno je donošenje urbanističkog plana uređe- površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješe- nja; njima i osiguravanjem standarda najmanje povr- - programom za izradu urbanističkog plana uređe- šine po grobnom mjestu u skladu s Pravilnikom nja defi nirat će se osnovni urbanistički parametri o grobljima; za korištenje prostora, način korištenja i uređenja - na prostorima groblja mogu se graditi prate- površina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i će građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj društvenim potrebama, poštujući vrijednosti i spe- funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, cifi čnosti područja za koje se izrađuje urbanistički mrtvačnice i sl.), te komunalna infrastruktura; plan uređenja; broj 9 – 20. 6. 2016. 19

- na javnim gradskim površinama - tematskim zona- - u zoni mješovite namjene, gradnja pretežito stam- ma (Z4) mogu se graditi građevine za kulturu, zna- benih građevina manjih gabarita; nost, rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz - u zoni javne i društvene namjene gradnja prema

uvjet da kin zone nije veći od 0,2 i podzemne garaže programu i normativima osnovne namjene i u skla-

kojim GBP ne ulazi u obračun ki, udaljenost građe- du s okolnom gradnjom, a prema javnom natječaju, vine od susjedne međe nije propisana; dio terena parkovno uređen; - do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući - osigurati poprečne pješačke veze. su zahvati u skladu s člankom 104. ove odluke osim 5. UPU Savska - Šarengradska - jug ako programskim smjernicama ovog članka nije - uređenje prostora mješovite namjene pretežito vi- određeno drugačije; sokom gradnjom i sportsko-rekreacijske zone; ure- - na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima pri- đenje prostora u kontekstu povezivanja gradskog rode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru pri- tkiva sa sjeverne i južne strane rijeke; mjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. Mjere - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijedno- od 9 etaža; sti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke. - uređenje prostora od važnosti za čitav grad; Programske smjernice: - transformacija postojeće izgrađene strukture u pro- 1. UPU Ulica Lj. Posavskog - Zavrtnica - Branimiro- stor visokoga urbanog standarda, va - Crvenog križa - defi niranje fi zionomijskih elemenata slike grada; - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- - afi rmacija prostora ispod pruge i uz nju. da stambeno-poslovne namjene; 6. UPU Savska - Šarengradska - sjever - gradnja i uređenje prema interpretaciji urbane ma- - površine mješovite namjene; trice i tipologije Donjeg grada uz mogućnost grad- - uređenje prostora pretežito visoke gradnje; nje i samostojećih visokih građevina; uređenje jav- - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših nog parka i otvorenih sportskih igrališta, uređenje i od 9 etaža; dopuna ulične mreže i javnih prostora. - uređenje prostora od važnosti za čitav grad; 2. UPU Banjavčićeva - Heinzelova - Branimirova - - studija mogućnosti poprečnog povezivanja s osta- Zavrtnica lim prostorom Trešnjevke pješačkim i kolnim pro- - transformacija u prostor pretežito poslovne namje- lazima ispod pruge. ne visokoga urbanog standarda; 7. UPU Savska ulica - Prisavlje - prostor visoke gradnje interpretacijom urbane ma- - uređenje prostora mješovite namjene i planiranje trice i tipologije Donjeg grada uz mogućnost grad- pretežito visoke gradnje; nje i samostojećih građevina; - transformacija postojeće izgrađene strukture u pro- - uređenje i dopuna ulične mreže, javnih prostora i stor visokoga urbanog standarda; zelenila. - sadržajno, funkcionalno i oblikovno usklađenje s 3. UPU Ciglana - transformacija zone “stare industrije” u prostor vi- okolnim visokokonsolidiranim prostorom. sokoga urbanog standarda; 8. UPU NK Zagreb - uređenje novih zona mješovite i poslovne namjene, - površine mješovite i sportsko-rekreacijske namje- javnih parkova, te uređenje terminala javnog prije- ne; voza; - uređenje prostora pretežito visoke gradnje; uređe- - uređenje i dopuna ulične mreže, javnih prostora i nje prostora gradskog značaja; sustava gradske infrastrukture; - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- - nova gradnja visokih, odnosno niskih građevina, da; ovisno o usklađenju s postojećom okolnom izgra- - prometno, sadržajno i funkcionalno povezivanje s đenom strukturom; prostorom Donjeg grada. - očuvanje prostora posebnih prirodnih i graditelj- 9. UPU područja nekadašnje Tvornice cementa u skih vrijednosti; Podsusedu - afi rmacija poteza uz Ilicu; a) Za površinu poslovne namjene te javne i druš- - studija prostornih i prometnih mogućnosti užeg i tvene namjene između planirane ulice Karažnik šireg područja (povezivanje s okolnom mrežom - i Aleje grada Bolonje (južni dio) predviđa se: Ilica, Kustošijanska, ulica Črnomerec, Prilaz baruna - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- Filipovića...). da, oblikovanjem i sadržajima prilagođen značenju 4. UPU Sveti Duh zapadnog ulaza u grad; - zaštita, uređenje i dogradnja zapadnog dijela pod- - omogućiti integraciju stambene namjene visine do sljemenskog predjela kao cjeline, osobito pejsažnih 5 etaža, kao i supstituciju objekata cementare jav- i zaštitnih zelenih površina i komunalne opreme; nim i poslovnim sadržajima; 20 broj 9 – 20. 6. 2016.

- omogućiti poboljšanje komunalne infrastrukture - - uređenje prostora uz mogućnost planiranja preteži- osobito odvodnje kao preduvjeta sanacije klizišta; to visoke gradnje; - preispitati mogućnosti dreniranja i korištenje pod- - mogućnost sanacije dijela postojeće gusto izgrađe- zemnih voda; ne strukture odabirom odgovarajuće tipologije (ni- - preispitati mogućnosti uređenja reciklažnog dvori- ska i individualna gradnja); šta na jugozapadnom dijelu prostora. - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- b) U širem području nekadašnje Tvornice cementa, strukture; sjeverno od planirane ulice Karažnik (sjeverni - afi rmacija poteza uz Ulicu grada Vukovara i Donje dio plana): Svetice. - planirati površine gospodarske, stambene, mješo- 14. UPU Ferenščica - istok vite, sportsko-rekreacijske namjene i društvene na- - transformacija postojeće strukture u zonu mješovi- mjene; te stambeno-poslovne namjene visokoga urbanog - preduvjet gradnje u utjecajnoj zoni klizišta je prove- standarda; dena sanacija klizišta; - uređenje prostora planiranjem visoke i niske grad- - uređenje reciklažnog dvorišta za građevni otpad i nje; odlaganje zemlje, u funkciji sanacije klizišta; - mogućnost sanacije dijela postojeće gusto izgrađe- - tipologiju gradnje sjeverno od planirane ulice Ka- ne strukture odabirom odgovarajuće tipologije (ni- ražnik prilagoditi gradnji u kontaktnoj zoni. ska i individualna gradnja); 10. UPU Oranice - TEP - Tematski park - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - uređenje prostora uz transformaciju postojeće iz- strukture. građene strukture; 15. UPU Istočni kolodvor: - artikuliranje poteza uz planiranu gradsku aveniju - transformacija nekadašnje industrijske zone u pro- ulicu Oranice; stor mješovite namjene visokoga urbanog standarda; - uređenje prostora mješovitom gradnjom, u pravilu vi- - uređenje prostora planiranjem visoke i niske grad- sokom, niskom, uz mogućnost individualne gradnje; nje; - afi rmacija vodotoka kao prirodnog elementa u ur- - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- banoj matrici; strukture; - uređenje prostora javne zelene površine - temat- - afi rmacija prostora uz Heinzelovu ulicu i ulicu Sve- skog parka kao sportsko-rekreacijske zone u skladu tice; s važnošću prostora za budući gradski identitet te u - istraživanje mogućnosti povezivanja s prostorom skladu s očekivanom transformacijom i prenamje- sjeverno od željezničke pruge. nom okolnog prostora; 16. UPU Studentski kampus Borongaj - obvezan javni natječaj za područje tematskog parka. - transformacija zone bivše vojarne Borongaj u zonu 11. DPU uređenja stambenog naselja na lokaciji biv- javne i društvene namjene - Studentski kampus, še vojarne Špansko - Oranice obrazovno-znanstveno-istraživački centar sa svim - površina mješovite - pretežito stambene namjene; pratećim sadržajima; - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- - očuvanje postojećeg kvalitetnoga visokog zelenila i da, uz poštivanje postojeće vegetacije i afi rmaciju postojećeg vodotoka; vodotoka. - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- 12. UPU Tvornica autobusa strukture; - transformacija nekadašnje industrijske strukture u - planiranje parkovnih površina; novu stambeno-poslovnu zonu visokoga urbanog - planiranje sportsko-rekreacijskih površina i sadrža- standarda; ja. - uređenje prostora uz mogućnost planiranja preteži- 17. UPU Ulica grada Gospića - sjeveroistok to visoke gradnje; - transformacija industrijske zone u prostor mješovi- - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših te namjene visokoga urbanog standarda; od 9 etaža; - uređenje nove stambeno-poslovne zone; - uređenje novih javnih prostora, gradske infrastruk- - uređenje prostora planiranjem pretežito visoke ture i odgovarajućih pratećih sadržaja; gradnje uz respektiranje kvalitetne parkovne vege- - povezivanje s okolnim stanovanjem u homogenu tacije; cjelinu. - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- 13. UPU Ferenščica - zapad strukture; - transformacija postojeće strukture uz glavne grad- - afi rmacija poteza uz Ulicu grada Gospića; ske prometnice u zonu mješovite stambeno-poslov- - u obuhvatu plana omogućiti gradnju stambenih i ne namjene visokoga urbanog standarda; poslovnih građevina viših od devet nadzemnih eta- broj 9 – 20. 6. 2016. 21

ža, tlocrtne izgrađenosti nadzemnih etaža do 40%, - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših uz osiguranje prirodnog terena minimalno 30%, od 9 etaža; drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni. - preispitat će se opcije realizacije projekta Sveučiliš- 18. UPU Ulica grada Gospića - jugozapad: na aleja; - transformacija industrijske zone i zone postojeće - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- individualne gradnje u prostor mješovite namjene; da. - uređenje nove stambeno-poslovne zone; 24. UPU Martinovka - zona zapad - uređenje prostora planiranjem pretežito visoke - uređenje prostora mješovite namjene; gradnje; - transformacija postojeće izgrađene strukture; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - promjena postojeće parcelacije; strukture; - uređenje prostora i planiranje pretežito visoke - mogućnost sanacije dijela postojeće gusto izgrađe- gradnje. ne strukture odabirom odgovarajuće tipologije (ni- 25. UPU Potez uz Savu južno od ulice Prisavlje ska i individualna gradnja); - uređenje površina mješovite namjene; - afi rmacija poteza uz Ulicu grada Gospića. - uređenje prostora i planiranje niske i visoke gradnje 19. UPU Peščenica sjever - Štrigina uz obvezno planiranje većih otvorenih javnih površi- - transformacija postojeće strukture u prostor mješo- na, a uređenje javne gradske površine - prema općim vite namjene; pravilima za niskokonsolidirana gradska područja; - uređenje nove stambeno-poslovne zone planira- - omogućiti gradnju građevina društvene i javne na- njem visoke i niske gradnje; mjene od važnosti za grad i državu-koja treba biti - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- prevladavajuća; strukture; - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- - povezivanje planirane strukture s kvalitetnom stam- da, važnog za identitet grada; benom gradnjom uz Zvonimirovu i Bužanovu ulicu - osigurati kontinuitet zelene površine uz rijeku Savu; u homogenu cjelinu. - nisu mogući zahvati iz članka 104. ove odluke; 20. UPU - Svetice - planiranje zone za sport i rekreaciju - sport s grad- - strukturalna i sadržajna preobrazba prostora; njom - R1 na potezu istočno od Mosta slobode. - uređenje zona stambene i mješovite namjene; 26. UPU Središnjeg prostora Brezja - dovršenje i oblikovanje naselja u mjerilu usklađe- - uređenje prostora i planiranje pretežito visoke grad- nom s postojećom kvalitetnom gradnjom (viso- nje u zonama mješovite i društvene namjene, a ure- kom, niskom i individualnom); đenje javne gradske površine - tematske zone pre- - povezivanje ulica u gradsku mrežu; ma općim pravilima za niskokonsolidirana gradska - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- područja; strukture. - radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, 21. UPU Radnička - Domovinski most uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice, građevine ne - strukturalno-funkcionalna transformacija u poslovnu zonu visokoga urbanog standarda; mogu biti više od visine vijenca Nacionalne i sveu- - uređenje prostora planiranjem visoke gradnje; čilišne knjižnice; - afi rmacija prostora na jugoistočnom ulasku u grad, - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- odabirom primjerenih volumena kvalitetnog obli- da, važnog za identitet grada; kovanja; - nisu mogući zahvati iz članka 104. ove odluke. - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- 27. UPU Kruge strukture. - površina mješovite namjene; 22. UPU Heinzelova - Radnička - željeznička pruga - uređenje prostora i planiranje visoke i niske grad- - transformacija postojeće izgrađene strukture vodenje; ći računa o zaštićenome kulturnom dobru; - radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeve- - uređenje površine mješovite namjene planiranjem ru, objekti uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice ne pretežito visoke gradnje; mogu biti viši od visine vijenca Nacionalne i sveu- - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših čilišne knjižnice; od 9 etaža; - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- - uređenje novih javnih prostora. da, važnog za identitet grada. 23. UPU Martinovka - zona istok 28. UPU Njivice - površine mješovite i javne namjene te javne gradske - površina mješovite namjene i javne gradske površi- površine - tematske zone; ne - tematske zone; - uređenje prostora planiranjem pretežito visoke - uređenje prostora i planiranje pretežito visoke grad- gradnje; nje, a uređenje javne gradske površine - tematske 22 broj 9 – 20. 6. 2016.

zone prema općim pravilima za niskokonsolidirana - transformacija izgrađene strukture u prostor višega gradska područja; urbanog standarda. - nisu mogući zahvati iz članka 104. ove odluke. 35. UPU Rudeš 29. UPU Sigečica - površine mješovite namjene; - površina mješovite namjene; - uređenje prostora visoke gradnje; - uređenje prostora i planiranje pretežito visoke - komunalno opremanje zemljišta i uvođenje pro- gradnje; metne mreže. - transformacija industrijske zone u prostor visokoga 36. UPU Munja urbanog standarda. - transformacija industrijske zone u prostor mješovi- 30. UPU Cvjetno naselje za zonu istočno od HRT-a te namjene visokoga urbanog standarda; - površina mješovite namjene; - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših - uređenje prostora i planiranje pretežito visoke od 9 etaža; gradnje; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - transformacija u prostor visokoga urbanog stan- strukture; darda, s interpolacijom javnih i društvenih sadržaja - uređenje prostora planiranjem javnih sadržaja. koji trebaju biti prevladavajući; 37. UPU Vukomerec - defi niranje lokacije Državnog arhiva, defi niranje - transformacija zone u prostor mješovite namjene potreba HRT-a; visokoga urbanog standarda; - radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice, građevine ne strukture; mogu biti više od visine vijenca Nacionalne i sveu- - uređenje prostora planiranjem javnih sadržaja; čilišne knjižnice; 38. UPU “TOZ” - nisu mogući zahvati iz članka 104. ove odluke. - planiranje novoga stambenog naselja s pratećim sa- 31. UPU Staro Trnje, Savica, za zonu Prisavlje - Ulica držajima; V. Ruždjaka - planirana Strojarska - defi niranje interne prometne mreže koja će zajed- - površina mješovite namjene i mješovite - pretežito no s postojećim i planiranim prometnim pravcima poslovne namjene; izvan područja obuhvata činiti funkcionalnu pro- - uređenje prostora i planiranje visoke, niske i indivi- metnu mrežu ovog dijela grada; dualne gradnje; - osmišljavanje prostornog koncepta naselja kao po- - radi zaštite vizura s Mosta slobode prema sjeveru, dručja visokog urbaniteta, u okviru kojega će se uz Ulicu Hrvatske bratske zajednice, građevine ne defi nirati mreža javnih prostora (trgovi i pješačke mogu biti više od visine vijenca Nacionalne i sveu- površine, parkovi, dječja igrališta i dr., te obavezno čilišne knjižnice; prostor za gradnju dječje ustanove). - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- 39. UPU Radnička - Slavonska avenija da, važna za identitet grada; - uređenje nove zone gospodarske namjene; - zaštita identiteta i strukture Starog Trnja. - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših 32. UPU Savica - središnja zona od 9 etaža radi stvaranja i oblikovanja poteza otvo- - površina mješovite namjene; renih gradskih prostora koji su sastavni dio veze - uređenje prostora i planiranje pretežito visoke naselja park Maksimir, kampus Borongaj do naselja gradnje; Savica - Šanci, osobito do nove sportsko-rekreacij- - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- ske zone uz jezera Savica; da. - afi rmacija prostora uz Slavonsku aveniju i Radničku 33. UPU Klanječka - Tomislavova cestu. - površine mješovite i stambene namjene; 40. UPU Lašćina - uređenje prostora niske i visoke gradnje; - transformacija studentskog doma u dio stambenog - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših naselja Lašćina; od 9 etaža; - zadržavanje postojeće kvalitetne vegetacije i povezi- - uređenje nove stambeno-poslovne zone; vanje u park naselja; - komunalno opremanje zemljišta i uvođenje pro- - planiranje dijela naselja poštujući smjernice održi- metne mreže. vog razvoja i energetske učinkovitosti; 34. UPU Prečko - istok - strukturiranje naselja poštujući konfi guraciju tere- - površine mješovite namjene; na; - uređenje prostora pretežito visoke gradnje; - planiranje pratećih sadržaja naselja (trg, dječji vrtić, - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših park); od 9 etaža; - planiranje drvoreda uz Lašćinsku ulicu i Dobri dol; broj 9 – 20. 6. 2016. 23

- planiranje pješačke veze između Lašćinske ulice i Grmoščica, Degidovec, Dankovec, Slanovec, Oporovec, Dobrog dola. Zabavni park - istok, Dubrava - centar, Slavonska - sjever, 41. UPU Zagorska, Selska, Meršićeva Čulinečka - zapad, Resnik, Savica - Šanci, Borovje, Savica - površina mješovite - pretežito stambene namjene; - Petruševec, Grana, RC Granešina, Mladoles I, Mladoles - gradnja i uređenje prema interpretaciji i zaštiti po- II, petlja Lučko - sjever, petlja Lučko - jug, Blato - jug, stojeće urbane matrice, mogućnost gradnje samo- Botinec - zapad, Savski park - istok, Savski park - zapad, stojećih građevina; Remetinec rotor - istok, Remetinec rotor - zapad, Zagre- - uređenje prostora planiranjem visoke i niske grad- bački velesajam - zapad, Otočec - istok, Klara, Podbrežje, nje; Buzinski Krči, Dugave - jug, Savski park - istok (Sanitar- - afi rmacija prostora uz prugu; no odlagalište Jakuševec), Jakuševec, park Novi Zagreb, - intervencije u prostoru prema propozicijama nad- Racinjak (Zapruđe - sjever), Središće - zapad i drugo pre- ležnog tijela zaštite. ma grafi čkom prikazu. 42. UPU Cvjetno naselje za zonu zapadno od HRT-a Opća pravila: - površina mješovite namjene; - gradnja ulične mreže, mreže javnih prostora i gra- - uređenje prostora i planiranje pretežito visoke đevina te uređenje neizgrađenih površina prema gradnje; urbanističkom planu uređenja; - transformacija u prostor visokoga urbanog standar- - obvezno je donošenje urbanističkog plana uređe- da, s interpolacijom javnih i društvenih sadržaja, nja; posebno u odnosu na potrebe HRT-a; - programom za izradu urbanističkog plana uređe- - nisu mogući zahvati iz članka 104. ove odluke. nja defi nirat će se osnovni urbanistički parametri 43. UPU Savska - Jukićeva - Brozova - Tratinska za korištenje prostora, način korištenja i uređenja - uređenje površina javne i društvene namjene te po- površina, sukladno planiranoj namjeni, javnim i društvenim potrebama, poštujući vrijednosti i spe- vršina mješovite namjene; cifi čnosti područja za koje se izrađuje urbanistički - preispitati mogućnosti transformacije i uređenje plan uređenja; postojeće izgrađene strukture, u zonu visoke i niske - potrebno je osigurati minimalno 3 m2 javne par- gradnje, visokoga urbanog standarda vodeći računa kovne površine po stanovniku na područjima gdje o Tehničkom muzeju kao zaštićenome kulturnom se planira stambena gradnja ukoliko postotak zele- dobru; nila nije defi niran u pojedinom urbanom pravilu - u zoni mješovite namjene omogućiti gradnju građe- koje se primjenjuje za konkretno područje; vina javne i društvene namjene koja treba biti pre- - u zonama javnih gradskih površina - tematskim vladavajuća; zonama (Z4) mogu se graditi građevine za kulturu, - osiguranje i uređenje javnih prostora, zelenih povr- rekreaciju, ugostiteljske i vjerske građevine, uz uvjet šina i površine infrastrukturnog sustava za potrebe da k zone nije veći od 0,2 i podzemne garaže kojih elektroopskrbe prema posebnim uvjetima; in GBP ne ulazi u obračun ki; - preispitivanje racionalnoga pješačkog povezivanja s - do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući Brozovom i Jukićevom ulicom. su zahvati u skladu s člankom 104. ove odluke, osim 44. UPU Remetinec - zona Ventilator ako programskim smjernicama ovog članka nije - uređenje i transformacija prostora niskoga urbanog određeno drugačije; standarda u područje visokoga urbanog standarda - na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima pri- iznimne važnosti za identitet grada, u dijelu mješo- rode, na kulturnim dobrima i na nalazištima strogo vite-pretežito poslovne namjene; zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta na ovom prosto- - preispitati će se mogućnost gradnje građevina viših ru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke od 9 etaža; 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih - omogućiti prometno povezivanje, kolno i pješačko, vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove od- prostora u obuhvatu plana i prostora Kajzerice (na luke. istoku, izvan obuhvata plana) povezivanjem posto- Programske smjernice: jećih prometnih koridora i planiranjem novih.” 1. UPU Dubrava - centar - artikuliranje središnjeg prostora Dubrave; Članak 51. - defi niranje odgovarajućeg mjerila i tipologije gradnje u skladu s lokalnim uvjetima; Članak 83. mijenja se i glasi: - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- “Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.) - strukture; prostori: Trnava, Gajnice - zapad, Škorpikova ulica - istok, - povezivanje postojećih i planiranih sadržaja u ho- Jankomir, Oranice, Savska Opatovina, Prečko, Vrbani, mogenu cjelinu. 24 broj 9 – 20. 6. 2016.

2. UPU Prečko - jug - udio površine mješovite namjene do 60% površine - površine stambene namjene; područja; - uređenje prostora visoke gradnje; - uz ulicu Karažnik predviđa se dopunjavanje poteza - uređenje neizgrađenoga komunalno neuređenog individualne gradnje, a za novo naselje tipologija prostora u novu stambenu zonu. visoke gradnje prilagođena prirodnim karakteristi- 3. UPU Stara Loza - Donje Prečko I kama prostora i potezu zapadnog ulaza u grad; - defi niranje potreba za sadržajima javne i društve- - uređenje površina za sport i rekreaciju prema urbane namjene širega gravitirajućeg područja i UPU-a nim pravilima za uređenje kompleksa jedne namjene; Stara Loza - Donje Prečko II. prema kapacitetima - defi niranje nove prometne mreže te njeno povezi- zone i posebnim propisima kojima se određuje vanje s postojećom mrežom naselja Gajnice i mre- standard sadržaja javne i društvene namjene. žom na prostoru nekadašnje Tvornice cementa u 4. UPU Stara Loza - Donje Prečko II Podsusedu. - javne zelene površine - tematski park; 9. UPU Remetinec rotor - istok - gradnja infrastrukturnih građevina; - uređenje i transformacija prostora niskoga urbanog - uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građe- standarda u područje visokoga urbanog standarda vinama i drugo) u skladu s obilježjima prirodnog iznimne važnosti za identitet grada, u dijelu mješo- krajolika i karakteristikama ekološkog sustava, vite-pretežito poslovne namjene; ograničenjima prostora - vodocrpilište i važnošću - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših prostora - Savski park; od 9 etaža; - teme parka planirati kao nastavak srodnih sport- - omogućiti prometno povezivanje, kolno i pješačko, sko-rekreacijskih sadržaja na potezu prema Jarun- prostora u obuhvatu plana i prostora Kajzerice (na skom jezeru; istoku, izvan obuhvata plana) povezivanjem posto- - intervencije u ovom prostoru prema propozicijama jećih prometnih koridora i planiranjem novih; nadležnog tijela zaštite. - planirati postaju putničkoga prigradskog i gradskog 5. UPU Sportski park Jarun prometa s prostorom ‘park and ride’ terminala i in- - javne zelene površine - tematski park; termodalnu stanicu. - uređenje prostora tematskog parka kao sportsko- 10. UPU Remetinec rotor - zapad rekreacijske površine, odnosno kao nastavak i sadr- - uređenje i transformacija prostora u područje viso- žajnu dopunu RŠC Jarun; koga urbanog standarda iznimne važnosti za iden- 6. UPU Vrbani III. titet grada, u dijelu mješovita - pretežito poslovna - površine mješovite namjene i sportsko-rekreacijske namjena; namjene; - uređenje gospodarske namjene - poslovne, visokom - uređenje prostora pretežito visoke gradnje i sport- i niskom gradnjom, uređenjem, zaštitom i urbanom sko-rekreacijska namjena prema pravilima za ure- obnovom kompleksa jedne namjene; đenje, zaštitu i urbanu obnovu kompleksa jedne - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših namjene; od 9 etaža; - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših - uređenje javne zelene površine u skladu s osnovnim od 9 etaža; hidrotehničkim obilježjima, obilježjima prirodnog - uređenje komunalno neopremljenoga i pretežno krajolika, karakteristikama ekološkog sustava. neizgrađenoga osobito vrijednoga kontaktnog pro- 11. UPU Savski park -istok stora s RŠC Jarun; - uređenje i transformacija prostora za budući razvoj - preispitat će se mogućnost gradnje pratećih sadrža- u područje visokoga urbanog standarda iznimne ja za stanovnike naselja, infrastrukturnih građevina važnosti za identitet grada na Savi; (javne garaže i građevina za potrebe ZET-a) te gra- - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših đevina za potrebe smještaja sportaša. od 9 etaža; 7. UPU Savska Opatovina - uređenje mješovitom - pretežito stambenom namje- - površine mješovite namjene; nom orijentiranom prema rijeci Savi i poslovnom na- - uređenje prostora pretežito visoke gradnje; mjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Ure- - uređenje komunalno neopremljenoga i pretežno đenje i oblikovanje savske šetnice, osiguranje pješačkih neuređenoga prostora uz gradsku aveniju; veza s naseljem Lanište preko (ispod) Jadranske aveni- - uređenje nove poslovne-stambeno zone. je, afi rmacija prostora inundacije za urbane funkcije. 8. UPU Dubravica - Karažnik 12. UPU Savski park - zapad - organizacija prostora i razgraničenje namjene iz- - uređenje i transformacija prostora za budući razvoj među površina sporta i rekreacije i mješovite na- u područje visokoga urbanog standarda iznimne mjene; važnosti za identitet grada na Savi; broj 9 – 20. 6. 2016. 25

- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših važnošću prostora za identitet grada, na način ure- od 9 etaža; đenja javnih zelenih površina; - uređenje mješovitom - pretežito stambenom namje- - iznimno, u dijelu prostora južno od Islandske ulice nom orijentiranom prema rijeci Savi i poslovnom na- i istočno od Avenije Većeslava Holjevca, omogućuje mjenom orijentiranom prema Jadranskoj aveniji. Ure- se uređenje tematskog parka “Hrvatska u malom”, đenje i oblikovanje savske šetnice, osiguranje pješačkih a temeljem strateških propozicija za urbana pravila veza s naseljem Lanište preko (ispod) Jadranske aveni- uređenja predmetne lokacije defi niranih studijom je, afi rmacija prostora inundacije za urbane funkcije. arhitektonskih tipologija hrvatskog tradicijskog 13. UPU Slobodne carinske zone Jankomir graditeljstva i prijedloga koncepta tematskog parka - organizacija prostora gospodarske namjene i de- “Hrvatska u malom”, a prije izrade UPU-a, suklad- taljnije razgraničenje između podvrsta gospodarske no programskim smjernicama Gradskog ureda za namjene; strategijsko planiranje i razvoj Grada; - uređenje komunalno neopremljenoga i pretežito - sadržajna struktura, opremljenost građevinama i neizgrađenoga prostora i njegovo povezivanje s dr. u skladu s važnošću prostora za identitet grada; gradskom prometnom mrežom; - u sklopu razrade cjelovite zone Parka Novi Zagreb - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših provjera mogućnosti organizacije prostora na način od 9 etaža. pozicioniranja građevina uz koridore osnovne ulič- 14. UPU Jankomir - Malešnica ne mreže te parkovno uređenog prostora u unutraš- - plansko uređenje i komunalno opremanje pretežito njosti zone zahvata. neizgrađenog prostora uz transformaciju u prostor 20. UPU Petlja Lučko visokoga urbanog standarda, s posebnim nagla- - uređenje komunalno neopremljenoga, djelomično skom na površine u javnoj upotrebi; izgrađenog područja infrastrukturnih sustava. - uređenje površina mješovite namjene u pravilu ti- 21. UPU Petlja Lučko - sjever pologijom visoke gradnje; - uređenje komunalno neopremljenoga, iznimno - u zonama javne i društvene namjene planirati povr- prometno dostupnoga, neizgrađenog područja gos- šine za dječju ustanovu, osnovnu školu i policijsku podarske namjene - proizvodna namjena uređenje, postaju. zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene. 15. UPU Jankomir - Prisavišće 22. UPU Petlja Lučko - jug - konsolidacija neizgrađenoga prisavskog prostora - uređenje komunalno neopremljenoga, iznimno defi niranjem namjene, načina gradnje i uređenja prometno dostupnoga, neizgrađenog područja gos- prostora, uz respektiranje prirodnih obilježja krajo- podarske namjene - proizvodna namjena uređenje, lika i defi niranje odnosa prema Savi. zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene. 16. UPU Mladoles I 23. UPU Blato - jug - javna zelena površina - tematski park; - plansko aktiviranje neizgrađenoga rubnog područja - uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građe- naselja - konsolidacija urbanog teritorija defi nira- vinama i drugo) u skladu s osnovnim hidrotehnič- njem namjene, načina gradnje i uređenja prostora. kim obilježjima, obilježjima prirodnoga krajolika, 24. UPU Botinec - zapad karakteristikama ekološkog sustava; - uređenje i plansko aktiviranje neizgrađenoga rub- - obavezna izrada krajobrazne studije; nog područja naselja - konsolidacija urbanog teri- - obavezna izrada studije utjecaja na okoliš. torija mješovite namjene, načina gradnje i uređenja 17. UPU Mladoles II prostora; - javna zelena površina - tematski park; - unutar obuhvata potrebno je planirati površine - uređenje (sadržajna struktura, opremljenost građe- društvenih (zdravstvenih, školskih, predškolskih i vinama i drugo) u skladu s osnovnim hidrotehnič- kulturnih), javnih (javni park) i sportsko-rekreacij- kim obilježjima, obilježjima prirodnoga krajolika, skih sadržaja. karakteristikama ekološkog sustava. 25. UPU Otočec - istok 18. UPU Središće - zapad - plansko aktiviranje novoga stambenog naselja; - afi rmacija središnjeg područja Novog Zagreba mje- - uređenje i urbana obnova rubnih prostora indivi- šovite i javne namjene u prostor najvišega urbanog dualne gradnje i uređenje i urbana obnova prostora standarda; niske gradnje. - uređenje i urbana obnova prostora pretežito visoke 26. UPU Klara gradnje. - plansko aktiviranje neizgrađenoga rubnog područ- 19. UPU Park Novi Zagreb ja naselja Sv. Klara; - uređenje javne zelene površine - javni park u sre- - konsolidacija urbanog teritorija defi niranjem na- dišnji otvoreni prostor Novog Zagreba, u skladu sa mjene, načina gradnje i uređenja prostora. 26 broj 9 – 20. 6. 2016.

27. UPU Podbrežje - uređenje prostora uz mogućnost planiranja gradnje - plansko aktiviranje neizgrađenog prostora mješovi- individualnih stambenih građevina, osim uz Čučer- te - pretežito stambene namjene uređenjem prosto- sku cestu, gdje je moguće planirati gradnju niskih ra visoke gradnje; stambenih građevina; - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- od 9 etaža. strukture; 28. UPU Dugave - jug - uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je - plansko aktiviranje atraktivno pozicioniranog pod- rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pra- ručja poslovne namjene; vilima iz članka 68. i članka 69. ove odluke. - uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne 34. UPU Dankovec namjene. - uređenje novog dijela naselja uz poštivanje ambi- 29. UPU Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug jentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za - plansko aktiviranje rubnoga neizgrađenoga grad- podsljemenski prostor; skog područja omeđenog jakim infrastrukturnim - uređenje prostora uz mogućnost planiranja gradnje koridorima, uz naglasak na kvalitetno oblikovanje individualnih stambenih građevina; primjereno položaju; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - uređenje i urbana obnova prostora visoke, niske i strukture; individualne gradnje, uređenje javnih zelenih povr- - uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je šina; rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pra- - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših vilima iz članka 68. ove odluke. od 9 etaža. 35. UPU Oporovec - jug 30. UPU Jakuševec - uređenje zone javne namjene uz poštivanje ambi- - plansko aktiviranje zone poslovne namjene s na- jentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za glaskom na defi niranje odnosa prema Vatikanskoj podsljemenski prostor; aveniji; - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - plansko aktiviranje mješovite namjene s naglaskom - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- na defi niranje odnosa prema naselju Jakuševec; strukture. - uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne 36. UPU Čulinec - Trnava namjene, uređenje i urbana obnova prostora niske i - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u visoke gradnje. cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i 31. UPU Sajam automobila dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; - formiranje fi zionomijski i identitetski raspoznatlji- - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; ve zone poslovne namjene, uvođenjem visokih sa- - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- držajnih i oblikovnih standarda građenja, uređenja strukture. i opremanja prostora; - preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših 37. UPU Čulinečka - zapad od 9 etaža; - uređenje nove zone gospodarske namjene; - osmišljavanje zone javnog korištenja s naglaskom - afi rmacija prostora uz Čulinečku ulicu. na defi niranje odnosa i pristupačnosti rijeci Savi. 38. UPU Čulinečka cesta - produžena Vukovarska 32. UPU Slanovec - uređenje nove zone poslovne namjene na križanju - uređenje novog dijela naselja uz poštivanje ambi- glavnih gradskih ulica; jentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za - mogućnost uređenje prostora za razvoj malog po- podsljemenski prostor; duzetništva. - uređenje prostora uz mogućnost planiranja gradnje 39. UPU Trnava individualnih stambenih građevina, osim uz Slano- - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u večku i Miroševečku cestu, gdje je moguće planirati cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i gradnju niskih stambenih građevina; dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; strukture; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - uz postojeće ulice, do donošenja plana, moguća je strukture. rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pra- 40. UPU Trnava II vilima iz članka 68. i članka 69. ove odluke. - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene 33. UPU Degidovec u cilju podizanja urbanog standarda,povezivanja i - uređenje novog dijela naselja uz poštivanje ambi- dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; jentalnih posebnosti krajobraza karakterističnog za - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje podsljemenski prostor; u skladu s okolnom izgradnjom; broj 9 – 20. 6. 2016. 27

- uređenje novih javnih prostora i gradske infra- 47. UPU Savica - Šanci središnja zona strukture. - planiranje građevina mješovite - pretežito stambene 41 UPU Trnava III namjene i mješovite - pretežito poslovne namjene; - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene - obvezno je planiranje osnovne škole i dječjeg vrtića; radi podizanja urbanog standarda, povezivanja i - moguće je planiranje individualne i niske stambene dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; građevine; - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje - omogućavanje zadržavanja postojećih građevina i u skladu s okolnom izgradnjom; izgrađenosti; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - defi niranje nove prometne mreže; strukture. - defi niranje uređenja i sadržaja javnog parka; 42. UPU Trnava IV - promjena postojeće parcelacije. - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene 48. UPU Borovje - istok - uređenje novog dijela naselja u cilju podizanja ur- radi podizanja urbanog standarda, povezivanja i banog standarda te povezivanja i dovršenja postoje- dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; ćeg naselja kao homogene cjeline; - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje - uređenje prostora planiranjem gradnje pretežito vi- u skladu s okolnom izgradnjom; sokih građevina; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; strukture. - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- 43. UPU Resnik I strukture. - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u 49. UPU Borovje - sjeverna zona cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i - plansko aktiviranje zone mješovite namjene u zonu dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; mješovite - pretežito stambene namjene; - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; - planiranje otvorenoga javnog prostora parkova i - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- veće pješačke površine; strukture; - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje - uz postojeće ulice do donošenja plana, moguća je (visine građevina do devet nadzemnih etaža); rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pra- - defi niranje nove prometne mreže. vilima iz članka 71. ove odluke. 50. UPU Borovje - zona jug 44. UPU Resnik II - plansko aktiviranje prostora mješovite - pretežito - organizacija prostora gospodarske namjene i de- stambene namjene; taljnije razgraničenje između podvrsta gospodarske - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje namjene; (visine građevina do devet nadzemnih etaža); - uređenje komunalno neopremljenog i neizgrađe- - planiranje zone sporta i rekreacijske; nog prostora i njegovo povezivanje s gradskom pro- - planiranje većih parkovnih površina; metnom mrežom. - defi niranje nove prometne mreže. 45. UPU Resnik III 51. UPU Grana - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u - uređenje nove zone poslovne namjene; cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i - mogućnost uređenje prostora za razvoj malog po- duzetništva; dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; strukture. - uređenje novih javnih prostora i gradske infra- 52. UPU Savišće strukture; - uređenje prostora za nove gradske programe; - uz postojeće ulice do donošenja plana, moguća je - defi niranje sadržaja, tipologije i formata gradnje. rekonstrukcija i interpolacija prema urbanim pra- 53. UPU Žitnjak vilima iz članka 71. ove odluke. - uređenje prostora za nove gradske programe; 46. UPU Savica - Šanci istok - defi niranje sadržaja, tipologije i formata gradnje. - konsolidacija neizgrađenoga prisavskog prostora 54. UPU Branovečina I defi niranjem namjene, načina gradnje i uređenja - planiranje i defi niranje sadržaja uz maksimalno res- prostora, uz respektiranje prirodnih obilježja i kra- pektiranje zatečenih prirodnih vrijednosti, osobito jolika i defi niranje odnosa prema Savici; vrijednog krajolika potoka Čučerska reka i livada - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje Oporovca na kontaktnom području dubravske vi- u skladu s lokalnim uvjetima; soravni i podbrežja Medvednice; - defi niranje nove prometne mreže i prelaska preko - područje krajobraza potoka Čučerska reka formira Savice. se kao cjelovita zona javnog parka koja se uređuje 28 broj 9 – 20. 6. 2016.

prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odlu- 60. UPU Grmoščica ke; - uređenje centra sporta i rekreacije i javnog parka od - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u važnosti za čitav grad; cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i - nova gradnja zatvorenih i otvorenih sportskih gra- dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; đevina, s gledalištem ili bez njega, i drugih prostora - uređenje zona javne i društvene namjene - predš- što služe osnovnoj djelatnosti, odnosno parka; kolske i školske i zone rekreacijske namjene sjever- - zaštita ambijentalnih i prirodnih vrijednosti i po- no od zone javnog parka; sebnosti. - uređenje zone mješovite namjene uz Oporovečku 61. UPU Müllerov breg ulicu visokoga urbanog i oblikovnog standarda; - konsolidacija neizgrađenog prostora Müllerova - defi niranje sadržaja i intenziteta uređenja. brega stambenom izgradnjom uz poštivanje prirod- 55. Branovečina II nih obilježja krajolika; - planiranje i defi niranje sadržaja uz maksimalno res- - defi niranje novih javnih prostora i pratećih sadržaja pektiranje zatečenih prirodnih vrijednosti, osobito naselja (sportska dvorana, dvorana za kulturu), osi- vrijednog krajolika potoka Čučerska reka i livada gurati transformaciju u prostor visokog urbaniteta; Oporovca na kontaktnom području dubravske vi- - poboljšati prometnu integraciju ovog dijela grada. soravni i podbrežja Medvednice; 62. UPU “Prečko - zapad” - područje krajobraza potoka Čučerska reka formira - planiranje novoga stambenog naselja s pratećim sa- se kao cjelovita zona javnog parka koja se uređuje držajima; prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke; - osmišljavanje prostornog koncepta naselja kao po- - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u dručja visokog urbaniteta, u okviru kojega će se cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i defi nirati mreža javnih prostora (trgovi i pješačke dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; površine, parkovi, dječja igrališta i dr., te površine - uređenje zone javne i društvene namjene - pred- za gradnju građevina javne namjene). školske i školske; 63. UPU Šimunska - defi niranje intenziteta uređenja. - balansiranje društvene namjene s mješovitom na- 56. UPU Eko park Savica - Petruševec - jug mjenom prema konzervatorskoj podlozi nadležnog - očuvanje prirodnih vrijednosti prostora, a osobito u tijela zaštite. odnosu na zaštitu vodocrpilišta; 64. UPU Stara Loza - zapad - uređenje tematskog parka u cilju promoviranja - usklađivanje razvoja s prirodnim resursima i ogra- edukacije o zaštiti okoliša; ničenjima, poštujući položajnu vrijednost. - formiranje krajolika u skladu s fi zionomijom ravni- 65. UPU Melinište čarskoga prisavskog prostora i kontaktne zaštićene - planiranje javnih sadržaja, planiranje dijela naselja zone Savice. poštujući smjernice održivog razvoja i energetske 57. UPU Eko park Savica - Petruševec - sjever - uređenje tematskog parka s ciljem ponude kvalitet- učinkovitosti; nih programa vezanih uz kulturu korištenja slobod- - planiranje rahle strukture paviljonskoga tipa u par- nog vremena, promociju zagrebačke i hrvatske gra- kovnom okruženju; diteljske i prirodne baštine i zaštitu okoliša (eduka- - poštivanje konfi guracije terena i postojeće vegetaci- cija, sport i rekreacija i drugi kompatibilni sadržaji); je; - očuvanje prirodnih vrijednosti prostora i zaštita vo- - minimiziranje kolnog prometa osobnim vozilima. docrpilišta; 66. UPU Resnik - Krčevine - formiranje kvalitetno oblikovanoga kultiviranog - uređenje novog dijela naselja mješovite namjene u krajolika s elementima kulturnog u skladu s fi zio- cilju podizanja urbanog standarda, povezivanja i nomijom ravničarskoga prisavskog prostora i kon- dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline; taktne zaštićene zone Savice. - defi niranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje; 58.UPU Park Granešina sa sportsko - rekreacijskom zonom - uređenje novih javnih prostora, ustanove društve- - uređenje parka i rekreacijskog centra u dolini poto- nog standarda i gradske infrastrukture poštujući ka Trnava u cilju povećanja kvalitete stanovanja u i potrebe kontaktnoga substandardnog prostora okolnim naseljima; stambene gradnje; - uređenje prostora uz respektiranje zatečenih pri- - planiranje naselja poštujući smjernice održivog ra- rodnih vrijednosti. zvoja i energetske učinkovitosti. 59. UPU Sportsko-rekreacijski centar Kosničko 67. UPU Jamine - Orešje - očuvanje prirodnih vrijednosti prostora; - izgradnja novoga stambenog naselja individualnih - uređenje sportsko-rekreacijskog parka kao dijela građevina uz mogućnost planiranja poteza niskih Savskog parka. višestambenih građevina u cilju formiranja novih broj 9 – 20. 6. 2016. 29

javnih otvorenih prostora s pratećim sadržajima; važna za ugrožene vrste i stanišne tipove na te- - defi niranje mreže javnih prostora, posebno pove- melju Uredbe o ekološkoj mreži. znice ulica Jamine - Orešje te pristupa okolnim parkovnim površinama; B Prirodna područja preporučena za zaštitu: - evidentiranje i valoriziranje zatečenog zelenila i 1. krajobraz (značajni krajobraz); određivanje mjera zaštite.” 2. šume (park-šume); 3. parkovna arhitektura (spomenik parkovne arhi- Članak 52. tekture).

Članak 85. mijenja se i glasi: C Dijelovi prirode koji se štite mjerama Generalno- “Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vri- ga urbanističkog plana grada Zagreba: jednosti i nepokretnih kulturnih dobara propisane su za- 1. gradske park-šume; konom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a 2. krajobrazi i krajobrazne cjeline; sadržane su u elaboratima GENERALNI URBANISTIČ- 3. parkovna arhitektura. KI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja ne- Uređenje i zaštita dijelova prirode koji se štite mjerama pokretnih kulturnih dobara, Izmjena i dopuna 2015. i GUP-a određeni su člankom 54. ove odluke. MJERE ZAŠTITE PRIRODE (PRIJEDLOZI ZAHTJE- Za sve zahvate i radove unutar područja zaštićenih VA ZAŠTITE PRIRODE) ZA IZMJENE I DOPUNE na temelju Zakona o zaštiti prirode i Uredbe o ekološkoj GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA mreži potrebno je ishoditi mjere i uvjete zaštite prirode ZAGREBA - stručna podloga, 2013., iz članka 5. ove od nadležnog tijela.” odluke.” Članak 54. Članak 53. Iznad članka 87. dodaje se podnaslov koji glasi: Članak 86. mijenja se i glasi: “9.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode (A)” “Za potrebe Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba izrađen je popis prirodnih vrijednosti zaštićenih Članak 55. na temelju Zakona o zaštiti prirode. Obavljena je sistematizacija i prikaz u tabelama za dijelove prirode po katego- Članak 87. mijenja se i glasi: rijama te kartografski prikaz. “A1 ZAŠTIĆENA PODRUČJA TEMELJEM ZAKO- Djelatnost zaštite prirode u Hrvatskoj zasniva se na NA O ZAŠTITI PRIRODE NA PODRUČJU OBUHVA- odredbama Zakona o zaštiti prirode. Prema odredbama TA PLANA tog zakona priroda je kao cjelina pod zaštitom, samo određeni dijelovi žive i nežive prirode, koji su zbog znan- POSEBNI REZERVAT ŠUMSKE VEGETACIJE stvene, kulturno-obrazovne, povijesne ili estetske vrijed- - Gračec - Lukovica - Rebar (1963.) termofi lne šume nosti od posebnog značenja za Hrvatsku, stavljaju se pod hrasta medunca i crnog graba na Medvednici posebnu zaštitu. Zakonom o zaštiti prirode uređen je sustav zaštite i ZNAČAJNI KRAJOBRAZ cjelovitog očuvanja prirode kao sveukupnosti biološke i - Savica krajobrazne raznolikosti. Suvremeni pristup zaštite temelji se na očuvanju pri- SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE rodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti - Junkovićev put 2, Dvorac Junković, park (650)* polazeći od pretpostavke sveobuhvatne, tj. integralne za- - Jurjevska ulica 27, vrt (26)* štite nedjeljivih elemenata graditeljske i prirodne, odno- - Jurjevska ulica 30 (630)* sno prostorne baštine. - Trg N. Š. Zrinskog (634)* - Trg J. J. Strossmayera (636)* A Zaštićeni dijelovi prirode - Trg kralja Tomislava (635)* A1 Zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti - botanički vrt PMF-a (647)* prirode na području obuhvata plana: - botanički vrt FBF-a (591)* 1. posebni rezervat šumske vegetacije; - Park Ribnjak (628)* 2. značajni krajobraz; - Mlinovi 72, Leustekov park (92)* 3. spomenik parkovne arhitekture. - Mallinov park (31)* A2 Strogo zaštićene vrste - park Maksimir (172)* A3 Područja ekološke mreže, odnosno područja - Prilaz Gj. Deželića 14, VRT (881)* 30 broj 9 – 20. 6. 2016.

- Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)* zivnija sječa u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, - Perivoj srpanjskih žrtava (904)* eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati - park Opatovina (911)* i dr. - Trg kralja Petra Krešimira IV. (910)* - Trg kralja Petra Svačića (912)* ZNAČAJNI KRAJOBRAZ Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel A2 STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili geo- 1. Carex echinata Murray/Zvjezdasti šaš - Blato raznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja (Sveučilišna bolnica u izgradnji); Maksimir karakterističnih za pojedino područje. 2. Carex ripario Curtis/ Obalni šaš - Maksimir U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelat- 3. Carex vesicaria L / Mjehurasti šaš - Maksimir nosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. 4. Carex fuscus L./Smeđi šilj - Jarun; Savica Na području i u neposrednoj okolici područja pro- 5. Cyperus glomeratus L./ Klupčasti oštrik - Savica glašenih značajnih krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i 6. Cyperus serotinus Rotth./Kasni oštrik - Savica radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povolj- 7. Equisetum hyemale L./Zimska preslica - Blato nih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili živo- (Sveučilišna bolnica u izgradnji) tinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; iz- 8. Helleborus niger L. ssp.macranhus (Freyn) gradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore Schiff ner /Velecvjetni kukurijek - Bizek, Borčec energije); eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnič- 9. Ophrys apifera Huds./ Pčelina kokica - Markuše- ki zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; vačka Dubrava izgradnja golf igrališta; postavljanje antenskih stupova; 10. Ophrys fucifl ora Haller/Bumbarova kokica - Mi- onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih roševec - Cesari; Markuševačka Dubrava (alohtonih) vrsta. 11. Orchis militaris L./Kacigasti kaćun Miroševec - Elemente krajobraza u zaštićenim područjima, ali i Cesari; Markuševačka Dubrava; Slanovec - Mi- ostalim krajobrazno vrijednim područjima, treba štititi u hovići cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni 12. Orchis purpurea Huds./Grimizni kaćun - Miro- ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elemen- ševec - Cesari tima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodar- A3 PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE odnosno pod- skim i povijesnim okolnostima. U planiranju je potrebno ručje važno za ugrožene vrste i stanišne tipove na temelju provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na Uredbe o ekološkoj mreži je: vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito pri- - potok Dolje; rodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevin- POSEBNI REZERVAT skih područja planirati na način da se očuvaju postojeće Posebni rezervat je područje od osobitog značenja krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodar- zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih skih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene kao krajobraznom elementu. divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vri- Za sve eventualne zahvate na zaštićenom spomeniku jednosti. prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nad- Za zaštićena područja u kategoriji posebnog rezerva- ležnog tijela. ta šumske vegetacije donosi se program zaštite šuma koji Mjere zaštite i uređenja temelje se na odrednicama: sadrži mjere njihove zaštite i sastavni je dio šumskogos- - zadržati postojeći prostorni odnos prirodnih za- podarskog plana te se izrađuje i provodi u sklopu šum- jednica šuma, vodotoka, livada, vlažnih staništa u skogospodarskog plana. odnosu na poljodjelske površine oranica, voćnjaka, Za sve eventualne zahvate u posebnom rezervatu po- vinograda i manjih površina vrtova, trebno je ishoditi dopuštenje i utvrditi uvjete zaštite pri- - prema mogućnostima i načinu gospodarenja ob- rode nadležnog tijela. noviti nekadašnje površine livada koje nestaju zbog U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelat- širenja izgradnje ili zbog promjene načina života u nosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za prigradskim selima i naseljima, očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. - izraditi detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških, Na području i u neposrednoj okolici posebnih rezer- kulturnih i estetskih svojstava svakoga pojedinog vata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje krajolika, koje mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvje- - kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobra- ta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fi tocenoze, a to za i istaknuti specifi čnost u odnosu na biljne zajed- su, ponajprije, bilo kakvi zahvati sječe u rezervatu i inten- nice, fl oru i faunu, broj 9 – 20. 6. 2016. 31

- prilikom uređivanja korita vodotoka očuvati pri- očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati rodne tokove s pratećom vegetacijom, koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske, - spriječiti daljnje onečišćenje medvedničkih vodoto- kulturno-povijesne vrijednosti; kova od otpadnih i fekalnih voda izgradnjom kana- - perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati lizacijske mreže, niti prenamijeniti za druge potrebe; - očuvanje karakterističnih i vrijednih vizura, - obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se - objekti se mogu graditi i dograđivati samo unutar na povijesnoj matrici, izvornim biljnim vrstama dr- građevinskog područja, nova izgradnja ne smije veća i grmlja na temelju prethodno izrađene povije- prelaziti karakteristične gabarite naselja, odnosno sne studije, koja će odrediti metode obnove parka, njegove povijesne strukture, perivoja, vrta; - treba izbjegavati unošenje volumena, oblika i gra- - nužno je ukloniti sve sadržaje koju su interpolirani đevinskog materijala koji nisu primjereni ambijen- unutar parkovne površine, a narušavaju povijesnu tu i tradiciji gradnje, kompoziciju prostora. - nova izgradnja i sadržaji svojim volumenom i funk- Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete cijom ne smiju utjecati na degradaciju i zagađenje zaštite prirode nadležnog tijela. krajobraza tako da mijenjaju njegova obilježja zbog kojih je zaštićen, STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE - udoline potoka treba očuvati u cijelosti s maksimal- Strogo zaštićene vrste su zavičajne divlje vrste koje su nom zaštitom od izgradnje, ugrožene ili su usko rasprostranjeni endemi ili divlje vr- - mogućnosti izgradnje u zaštićenom krajoliku treba ste za koje je takav način zaštite propisan propisima Eu- prethoditi izrada krajobrazne studije. ropske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili međunarodnim ugovorima kojih je SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE Republika Hrvatska stranka. Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani Zabranjeno je branje, rezanje, sječa, iskopavanje, sa- prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, kupljanje ili uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, drvored, skupina i pojedinačno stablo) koji ima estetsku, gljiva, lišajeva i algi iz prirode u njihovu prirodnom po- stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, i odgojno-obra- dručju rasprostranjenosti. zovnu vrijednost. Uz očuvanje temeljnih vrijednosti zaštićenih područja Na spomeniku parkovne arhitekture dopušteni su i očuvanje ciljnih vrsta i staništa područja ekološke mreže zahvati i djelatnosti kojima se ne narušavaju vrijednosti od eventualne ugroze zbog neprikladne namjene na tim zbog kojih je zaštićen. prostorima (i u njihovoj kontaktnoj zoni), važno je oču- Temeljni kriteriji za zaštitu i utvrđivanje spomenič- vati i nalazišta ugroženih i strogo zaštićenih vrsta fl ore. kih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete su očuvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, zaštite prirode nadležnog tijela. cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, Na području obuhvata Generalnoga urbanističkog parka, drvoreda ili kojega drugog oblika parkovnog obli- plana grada Zagreba su sljedeća evidentirana i potvrđena kovanja, estetska očuvanost i vrijeme nastanka. nalazišta strogo zaštićenih vrsta fl ore, proglašenih Pravil- Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne nikom o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. arhitekture je da se zaštite i očuvaju autentični prostori 144/2013), te se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne fl ore kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna Hrvatske (Ministarstvo kulture, Državni zavod za zašti- razdoblja i događanja. Parkovno oblikovani prostori su tu prirode 2005.): Blato (Sveučilišna bolnica u izgradnji), integralna cjelina sa spomenicima arhitekture i dio su Maksimir, Jarun, Savica, Bizek, Borčec, Miroševec -Cesa- kulturno povijesne baštine. ri, Markuševečka Dubrava, Slanovec - Mihovići. Mjere zaštite i uređenja: - zaštićene parkove i botaničke vrtove treba redovito EKOLOŠKA MREŽA održavati i po potrebi obnavljati sukladno povije- Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je snoj matrici, odnosno smjernicama usklađenosti Uredbom o ekološkoj mreži, te predstavlja područja eko- očuvanja bioloških komponenti i prostornog raspo- loške mreže Europske unije Natura 2000. reda elemenata parkovne arhitekture; Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja - uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofl oru treba važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Eu- održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedi- ropske unije. Njezin cilj je doprinijeti očuvanju povoljnog na stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je stanja više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detalj- prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. nije smjernice njihova očuvanja; Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema - povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba Uredbi o ekološkoj mreži čine područja očuvanja značaj- 32 broj 9 – 20. 6. 2016. na za ptice - POP i područja očuvanja značajna za vrste i PARK-ŠUME stanišne tipove - POVS. Park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejsažne Mjere zaštite: vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park- Za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne za odr- značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cje- žavanje i uređenje, tj. radovi koji su u skladu s njenom lovitost područja ekološke mreže, potrebno je provesti namjenom. postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Od Park-šume su logičan slijed prirodnih šumskih zajed- zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja nica koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima i, ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno pla- što je vrlo važno, one su prirodne klimatogene zajednice nirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, bi- koje trebaju imati poseban postupak i zaštitu. oplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, Zagrebačke park-šume sastoje se od više šumskih intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih zajednica. Najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, s običnim grabom. Tu šumu nalazimo u svim park-šu- hidrotehničke i melioracijske zahvate, golf igrališta i ra- mama pribrežja od Podsuseda do Sesveta. U nešto višim zvoj turističkih zona.” položajima hrastu kitnjaku i običnome grabu pridružuje se obična bukva tvoreći submontansku šumu s trepaviča- Članak 56. stim šašem. U zagrebačkoj nizini nalazimo u park-šuma- ma šumu hrasta lužnjaka i običnog graba te šumu hrasta Iznad članka 88. dodaje se podnaslov koji glasi: lužnjaka i velike žutilovke dok uz Savu nalazimo šumu “9.1.2. Dijelovi prirode preporučeni za zaštitu (B)” vrba i topola. Park-šume svojim položajem i izgledom zadovoljavaju Članak 57. naziv općekorisne funkcije svrstane u ekološke (zaštitne) i društvene (socijalne) funkcije. Ekološke funkcije šuma Članak 88. mijenja se i glasi: možemo diferencirati na hidrološke, protuerozijske, kli- “U prostoru su evidentirana prirodna područja koja matske, protuimisijske, vjetrobrane i za zaštitu prometni- po svojim biološkim, ekološkim, estetskim, stilskim te ca, kao i šume različitih izvora zaštite. Ekološku funkciju umjetničkim i kulturno-povijesnim odlikama predstav- ima šuma integriranih zaštitnih funkcija, koja zbog toga ljaju kvalitetu za zaštitu. Navedena područja preporučuju stječe veću vrijednost sa socijalnog stajališta jer je zna- se za zaštitu u kategorijama: značajnog krajobraza, park- čajno ekološko uporište koje uvjetuje stabilnost prostora. šuma i spomenika parkovne arhitekture. Društvene (socijalne) funkcije diferenciraju se na turi- stičke, estetske, rekreacijske i zdravstvene. KRAJOBRAZ (ZNAČAJNI KRAJOBRAZ) Estetska funkcija šuma uvjetuje u krajoliku sklad i - dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od ljepotu. Ta funkcija dolazi najviše do izražaja u urbanim Oporovca i Novoselca, zonama, tj. samim naseljima ili neposredno u njihovu - dolina potoka Ribnjak i Okrugljak; okruženju. Rekreacijska funkcija šume je veća što je bliža urbanim zonama jer je pristupačnija te je i njezina upo- ŠUMA (PARK-ŠUMA) trebna vrijednost veća. - Jelenovac - Vrhovec, S obzirom na zagađenja neposrednog okoliša u urba- - park-šume centra, nim zonama, sve je veći broj stanovnika, koji rekreativno - Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok, boravi u šumskim kompleksima. Stoga je potrebno njiho- - Zelengaj, Kraljevec, Pantovčak, Prekrižje; vo uređenje provoditi u skladu s njenom namjenom. To se ponajprije odnosi na uređenje staza i putova, livadnih PARKOVNA ARHITEKTURA (SPOMENIK PAR- površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih KOVNE ARHITEKTURE) mjesta za odmor i dr. - park Grič, Općekorisne funkcije šume ne mogu se osigurati kon- - Strossmayerovo šetalište, zervacijom zatečenog stanja, nego održavanjem trajne di- - Ul. M. Jandrića 21, perivoj crkve sv. Franje Ksaver- namike ravnoteže prirodnih šumskih ekosistema. skog, S obzirom na iznimnu važnost takvih šuma, koje su - Laščinska cesta 77, vrt Očić, utkane u sve dijelove grada, značajni su prirodni resursi, - Trg maršala Tita, koji zahtijevaju poseban i intenzivniji tretman u vezi sa - Trg I., A. i V. Mažuranića, zahvatima njege, obnove i održavanja. - Trg Marka Marulića, Park-šumama upravlja javna ustanova. Javna ustanova - Trg Ante Starčevića, donosi plan upravljanja koji se provodi godišnjim pro- - groblje Mirogoj s krematorijem. gramom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zašti- broj 9 – 20. 6. 2016. 33

ćenog područja. Pravilnikom o unutarnjem redu pobli- Evidentirane prirodne vrijednosti imaju neospornu že se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, vrijednost koju treba i nadalje čuvati osmišljenom i ra- unapređenja i korištenja. cionalnom namjenom prostora. Navedene prirodne vrijednosti, do donošenja zaštite, potrebno je i nadalje štititi Mjere zaštite i uređenja mjerama GUP-a, osobito gdje su narušene estetske i pri- - u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i rodne osobitosti krajobraza, a radi sprečavanja neracio- radnje svrha kojih je njezino održavanje i uređenje. nalnog korištenja prirodnih resursa. Radovi njege park-šuma mogu se podijeliti u ove Osnova za očuvanje evidentiranih prirodnih vrijednosti faze: radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta u obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana grada Zagre- postojećem i budućem mladom naraštaju (rahlenje ba proizlazi iz Zakona o potvrđivanju Konvencije o europ- tla, uništavanje korova, odvodnja i dr.); skim krajobrazima te Konvencije o biološkoj raznolikosti. - zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (bilja- Temeljni ciljevi Konvencije su očuvanje i unapređenje ka, životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti te razumno ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.); njega korištenje prirodnih dobara na načelima održivosti. Za- podmlatka nakon dovršnih sječa; njega sastojina štita i očuvanje postojećih krajobraznih i prirodnih vri- čišćenjem; njega sastojina proredom, ostali zahva- jednosti Grada Zagreba provode se na temelju Zakona o ti koji povećavaju estetsku i proizvodnu vrijednost zaštiti prirode i mjerama GUP-a.” stabala i sastojina u park-šumi (rezanje grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.); Članak 58. - izraditi fi tocenološku kartu i Program gospodarenja s posebnom namjenom za šumske površine predviđene Iznad članka 89. dodaje se podnaslov koji glasi: za zaštitu. To se odnosi uglavnom na privatne šume, “9.1.3. Dijelovi prirode koji se štite samo mjerama dok za šume u državnom vlasništvu postoji Šumsko- GUP-a (C)” gospodarska osnova u skladu sa Zakonom o šumama; - šume ne mogu imati druge namjene nego se trebaju Članak 59. očuvati u sadašnjim površinama, stoga treba izraditi kartu šumskih površina te predvidjeti i širenje U članku 89. oznaka: “C” briše se, a iza riječi: “štititi” šuma na ogoljelim šumskim površinama i na izvor- dodaje se riječ: “samo”. nim šumskim staništima; - nije dopuštena izgradnja na potencijalnim šum- Članak 60. skim površinama i u šumi; - cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s U članku 90. stavku 1. iza riječi: “dobara” dodaju se ri- namjenom, a to je ponajprije odmor i rekreacija; ječi: “i dijelova prirode kao integralnog dijela kulturnih - ophodnju treba poistovjetiti s fi ziološkom zrelošću dobara”. stabala; Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: - čuvati prirodni integritet šume i poduzimati mjere “Valorizacijom prostora evidentirana su veća prirodna njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka); područja koja po svojim prostornim, biološkim, ekološ- - degradirane dijelove šume treba obnoviti zadovo- kim, estetskim i kulturno-povijesnim odlikama pred- ljavajući estetske uvjete; stavljaju najvrjednije zelenilo unutar cjelina nepokretnih - rubne zone park-šume u blizini naselja treba očistiti kulturnih dobara. To su prvenstveno gradske park-šume, od različitog otpada; vrijedni krajolici te parkovna arhitektura grada.” - na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost Dosadašnji stavci od 2. do 5. postaju stavci od 3. do 6. podmatka i prizemnog rašća, potrebno je obavljati uzgojne zahvate na pomlađivanju šume; Članak 61. - urediti putove i staze te opremiti parkovnim elementima; U članku 91. stavku 5. riječ: “Zaštićena” zamjenjuje se - spriječiti svako daljnje širenje izgradnje unutar riječju: “Evidentirana”. šumskih površina; U stavku 8. riječ: “Zaštićeni” zamjenjuje se riječju: - čuvati i zaštititi rubne kontaktne dijelove šumskih “Evidentirani”. površina prema površinama druge namjene. Postupak zaštite prirodnih područja preporučenih Članak 62. za zaštitu koja se sada štite i mjerama Generalnoga ur- banističkog plana, temelji se na stručnoj podlozi kojom Članak 92. mijenja se i glasi: se utvrđuju vrijednosti područja i način upravljanja tim “Ovim su planom obuhvaćene zaštićene povijesne gra- područjem, sukladno posebnim propisima. diteljske cjeline na području Plana: zaštićena Povijesna 34 broj 9 – 20. 6. 2016. urbana cjelina Grad Zagreb te zaštićene povijesne gradi- ambijentalnih osobitosti, odnosno dokumentira i upot- teljske cjeline gradskih i seoskih naselja. punjuje povijesnu matricu grada. U postupku zaštite povijesnih graditeljskih cjelina pro- Radi zaštite i očuvanja sveukupnih kulturno-povije- vedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijedno- snih vrijednosti, povijesne matrice i identiteta prostora sti prostorne i graditeljske strukture te zoniranje područ- te povijesnih građevina, unutar zaštićenih povijesnih ja kulturnog dobra na zone zaštite ‘A’ i ‘B’. cjelina da bi se stvorili uvjeti za obnovu i afi rmaciju tih Mjere zaštite povijesnih graditeljskih cjelina s ucrta- vrijednosti, utvrđuje se: nim prostornim međama kulturnog dobra i utvrđenim zonama zaštite ‘A’ i ‘B’, prikazane su na kartografskom Kategorizacija građevnog fonda: prikazu 4d) Nepokretna kulturna dobra. Kategorija Z/A Zona zaštite ‘A’ Povijesne građevine koje su pojedinačno zaštićena Potpuna konzervatorska zaštita odnosi se na povi- kulturna dobra i građevine za koje će se provesti postu- jesnu graditeljsku cjelinu ili njezine dijelove koja sadr- pak utvrđivanja svojstva pojedinačnoga kulturnog dobra. ži iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni utvrđuju Kategorija B0 se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povi- Povijesne građevine visoke arhitektonske kvalitete i jesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije, stupnja očuvanosti izvornih obilježja, a koje u bitnome namjene i sadržaja prostora. Na području ove zone strogo određuju povijesnu fi zionomiju i sliku, te ambijentalne se kontrolira unošenje novih stru ktura i sadržaja nepri- karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini. kladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja Kategorija B1 suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne Povijesne građevine određene arhitektonske kvalitete intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode i stupnja očuvanosti izvornih obilježja; građevine koje konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske re- utječu na povijesnu fi zionomiju ili ambijentalnost predje- konstrukcije i prezentacije. la i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo Zona zaštite ‘B’ i arhitektonsko-tipološke osobitosti pripadajuće sredine. Djelomična konzervatorska zaštita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske cjeline koja sadrži vrijedne ele- Kategorija B2 mente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Povijesne građevine djelomičnog stupnja očuvanosti Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, utvrđuju se zaštita i i izraženosti izvornih obilježja; građevine određenoga očuvanje osnovnih elementa povijesno-planske matrice povijesnog sloja gradnje koje u određenoj mjeri upot- i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevi- punjuju povijesnu fi zionomiju prostora i tvore segmente na i drugih, za ukupnost određene povijesne graditeljske specifi čne ambijentalnosti; građevine bez osobitih arhi- cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevine i tektonskih vrijednosti. sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone dopuštaju se intervencije u smislu prilagođavanja Kategorija C funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih Povijesne građevine kojima su bitno izmijenjena izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Pri- izvorna obilježja, bez osobitih su arhitektonsko-graditelj- hvatljive su metode konzervacije, sanacije, rekonstrukci- skih obilježja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, je, interpolacije, rekompozicije i integracije radi povezi- odnosno gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funk- vanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima, koji cionalno značenje u povijesnoj strukturi (Donjeg grada) i proizlaze iz suvremenih potreba. koja nije formativna komponenta cjeline. Inventarizacija i kategorizacija građevinskog fonda na području povijesnih graditeljskih cjelina Kategorija D Valorizacija građevnog fonda unutar zaštićenih po- Recentna produkcija koja ne podliježe konzervator- vijesnih cjelina provodi se radi očuvanja građevina kao skom vrednovanju - građevine sagrađene od 70-ih godi- predmeta zaštite, koji prezentira prepoznatljivi povije- na 20. stoljeća. sni identitet sredine, te da se primjenom odgovarajućih mjera zaštite i konzervatorskih propozicija stvore pretpo- Detaljne mjere zaštite provedene kategorizacije povije- stavke za optimalnu spomeničku prezentaciju kako same snih građevina unutar zaštićenih povijesnih graditeljskih građevine tako i zaštićene prostorne cjeline. cjelina sadržane su u konzervatorskoj podlozi koja je sa- Kao osnovno načelo utvrđeno je da je svaka povijesna stavni dio Elaborata Plana. građevina jedan od glavnih i bitnih elemenata u strukturi Kategorizacija građevnog fonda povijesnih građevina povijesnog prostora i nositelj njegovih specifi čnih obiljež- unutar zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina sustav- ja, čuvar i prezentant njegovih povijesnih karakteristika i no će se ugrađivati u konzervatorsku podlogu. broj 9 – 20. 6. 2016. 35

2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb nim autentičnim elementima kao što su javna ra- Povijesnu urbanu cjelinu Grad Zagreb kao kulturno svjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje dobro karakterizira povijesna slojevitost i različitost mor- i opremanje parkovnih površina, uređivanje parcela foloških, tipoloških, prostornih i ambijentalnih obilježja te predvrtova i karakterističnih ograda; pojedinih predjela te različitost stupnja vrijednosti i oču- - svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povr- vanosti povijesne strukture. šine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i Na području kulturnog dobra Povijesne urbane cjeline druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba oču- Grad Zagreb posebnu vrijednost predstavljaju park-šume Je- vati u cjelosti, a na njima su dozvoljeni samo oni lenovac i Vrhovec te park-šume centra: Tuškanac - Dubrav- zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove kin put -Cmrok, Zelengaj, Kraljevec, Pantovčak i Prekrižje. estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; S obzirom na navedena obilježja zonirana je Povijesna - parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti urbana cjelina Grad Zagreb te su određeni sustavi zaštite: prenamijeniti za druge potrebe; ‘A’- Područje izuzetno dobro očuvane i osobito vri- - u park-šumama dozvoljeni su samo oni zahvati i jedne povijesne strukture radnje čija je svrha njihovo održavanje i uređenje, Primjenjuje se na prostorne i građevne strukture izra- a cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu ženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, s namjenom, koja prvenstveno služi za odmor i re- pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog zna- kreaciju; čenja za sliku grada, te s građevnom supstancom visoke - unutar granica park-šuma nije dozvoljena izgradnja spomeničke vrijednosti, koja kao graditeljsko nasljeđe i šume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene Zagreba defi nira njegovu povijesnu urbanu matricu. te se iste trebaju očuvati u sadašnjim površinama; Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su: - sprječavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih - povijesna jezgra Gornjeg grada i Kaptola s povi- zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se jesnim podgrađima i središnjim gradskim trgom, bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao; područje Nova Ves - Medvedgradska, područje Do- - očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprje- njeg grada planirano i pretežno dovršeno do kraja čavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, jer 19. st., područja planske rezidencijalne izgradnje na su dio autentičnoga arhitektonskog rješenja i mjero- podsljemenskom pobrežju nastala krajem 19. sto- davni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja; ljeća te između dvaju svjetskih ratova, područja na- - postojeću kvalitetnu gradnju u dvorištu bloka ili stala širenjem grada na istok krajem 19. i početkom parcele, koja je izgrađena sukladno ranijim propi- 20. stoljeća te između dvaju svjetskih ratova, pro- sima, moguće je zadržati, a principom postupno- storna cjelina središnjega gradskog groblja Mirogoj sti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i te prostorna cjelina Predsjednički dvori - vila Weiss. uklanjanje degradirajućih elemenata i sadržaja; Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske - nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te opreme koja nije u skladu s autentičnim elementi- pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati ma gradnje; sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, odre- - u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima đene topografi jom, povijesnom građevnom supstancom koji su zatečeni kao devastirani ili nedovršeni, mo- te raznolikošću namjena i sadržaja. guća je interpolacija i gradnja zamjenskih objekata, Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povije- uz poštivanje mjerila i ostalih lokalnih uvjeta te uz sne urbane strukture, pejsažnih i ambijentalnih vrijedno- prethodnu valorizaciju lokacije; sti, te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, potrebno - za novu gradnju kao i za uređivanje gradskih trgo- je provoditi cjelovito, što podrazumijeva očuvanje i obnova, preporuča se provedba javnog natječaja; vu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica - za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke prezen- i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu tacije kulturnog dobra. kulturnih dobara, Opći uvjeti zaštite: - za sve kompleksne zahvate uređenja pojedinih blo- - sanacija i održavanje u povijesnom kontinuite- kova na području Donjeg grada kojima se bitno tu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, mijenja njihova postojeća prostorna i građevinska povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih struktura/morfologija bloka potrebno je izraditi ur- objekata i poteza te postojeće očuvane povijesne banistički plan uređenja. parcelacije; Za sve kompleksne zahvate uređenja na području zone - sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala “A” Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb kojima se bit- izvorna graditeljska obilježja; no mijenja prostorna i građevinska struktura/morfologja - održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i potrebno je izraditi detaljne konzervatorske propozicije i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezi- studije bloka. 36 broj 9 – 20. 6. 2016.

Posebni uvjeti zaštite za područje 1. GORNJI GRAD - rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je I KAPTOL, prema grafi čkom prikazu: provoditi radi sanacije, uređenja, afi rmacije i opti- Na području povijesnoga gradskog središta kao pot- malne prezentacije izvornih povijesnih, ambijental- puno morfološki i strukturalno defi niranom prostoru, svi nih, morfoloških i strukturalnih obilježja prostora zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su i graditeljske strukture; mjerila i očuvane karakte- obvezom poštivanja očuvanih vrijednosti i uklapanja u ristične povijesne parcelacije, uklanjanja degradira- takav povijesno uvjetovani ambijent; jućih elemenata sadržaja; maksimalnim očuvanjem - obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih izvorne stambene namjene; te uspostavom onih na- dobara, mjena koji doprinose revitalizaciji ambijenta; a pre- - obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povi- ma specifi čnim obilježjima svake pojedine lokacije, jesne graditeljske strukture koja je po svojim ar- - nisu dopuštene rekonstrukcije, dogradnje i nado- hitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno- gradnje, kao intervencije na povijesnoj graditeljskoj povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, strukturi koja je nositelj karakteristične povijesne povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant matrice, a kojima se bitno utječe i mijenjaju izvor- povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u na/postojeća kvalitetna graditeljska i oblikovna obi- bitnome određuje fi zionomiju prostora, lježja, mjerilo i gabariti, - nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih - iznimno, ovi zahvati su mogući na pomoćnim dobara, kao i građevina koje su po svojim arhitek- objektima na parceli, rekonstrukcijom kojih i even- tonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povi- tualno minimalnim povećanjem volumena se omo- jesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, po- gućava istovremeno uklanjanje ostale nekvalitetne vijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i izgradnje na parceli; prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih oso- - Adaptacije tavana bitosti te u bitnome određuje fi zionomiju prostora, - na prostorima, potezima, ambijentima i karakteri- - iznimno, takav je zahvat moguć isključivo prema stičnim povijesnim prospektima grada, posebno na uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju povijesnim palačama na liniji bedema Gradeca, ka- kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitek- noničkim kurijama na Kaptolu, kao i na zgradama tonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevi- koje svojim krovištem određuju sliku trga ili ulice, ne, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se - mogućnost izgradnje novih objekata kao inter- bitno utječe na integritet povijesne strukture i mi- polacija u defi niranome povijesnom tkivu, odno- jenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije, te sno mogućnost zamjenske gradnje, uz očuvanje kontinuitet krovnih kosina s karakterističnom vr- karakteristične povijesne parcelacije, ograničena stom pokrova - crijepom, kao pete fasade grada, je isključivo na minimalan broj lokacija za koje se - adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, detaljnijom konzervatorskom obradom utvrdi mo- isključivo unutar postojećeg/izvornog gabarita, gućnost uklanjanja postojeće graditeljske strukture moguća je na građevinama koje po svojoj tipologiji koja ne posjeduje spomeničku, kulturno-povijesnu, (građanske i obrtničke kuće 18. i 19. st) tradicional- ambijentalnu i graditeljsku vrijednost; odnosno ne no koriste krovišta, uz uvjet da takav zahvat bude posjeduje obilježja graditeljske strukture vrijedne u funkciji procesa revitalizacije povijesne jezgre, očuvanja kao povijesnog sloja izgradnje koji upot- poštuje osnovni tip i gabarit krovišta, te omogući punjuje povijesnu fi zionomiju prostora ili tvori građevinsku sanaciju i seizmičku zaštitu građevine, segmente specifi čne ambijentalnosti, s obzirom na - Adaptacije karakterističnih etaža arhitektonske, građevinske, graditeljsko-tipološke - adaptacije su moguće u okvirima koji omogućava- karakteristike, značajne povijesne funkcije i namje- ju očuvanje izvornoga karakterističnoga tlocrtnog ne, koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i - nova odnosno zamjenska izgradnja, treba u svim obrtničkih karakteristika i materijala interijera, elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti - Adaptacije prizemlja i podruma u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima - nisu dopuštene adaptacije prizemlja u poslovne lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje, a nije prostore namjena kojih nije primjerena spomenič- dopuštena gradnja za namjene koje zahtijevaju in- koj i ambijentalnoj vrijednosti prostora (skladišta, tenzivan promet vozila, autolimarije, građevinske bravarije i sl.), - za novu izgradnju potrebno je provesti javni natje- - u uličnim i pomoćnim dvorišnim objektima mo- čaj, kojem treba prethoditi detaljnija konzervator- guće su adaptacije prizemlja i podruma u lokale na- ska obrada i arheološka istraživanja. mjena kojih je primjerena povijesnom gradskom sre- Rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, ka- dištu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična izvorna rakterističnih etaža, prizemlja i podruma graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstruk- broj 9 – 20. 6. 2016. 37

cija, pročelje), uz primjenu materijala i oblikovnih - obveza očuvanja karakterističnih, do danas oču- elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elemen- vanih, prostornih jedinica - insula i blokova, oču- tima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na in- vanjem njihova formata, morfologije, dimenzije, tegritet povijesne strukture i ambijentalne vrijedno- građevne linije, karakteristične parcelacije i organi- sti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa, zacije prostora, mjerila i dispozicije objekata, par- - ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili ternog uređenja slobodnih površina i kvalitetnog dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne zelenila; smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i gra- - zaštita karakterističnog mjerila - visine izgradnje, diteljska obilježja građevine, posebno pročelja, radi očuvanja homogenosti strukture i povijesne - nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i slike grada, posebno raznolikosti visina uličnih gra- intervencije u plohu pločnika - pješačkih površina đevina, što pretpostavlja da se pri interpolacijama (usijecanja, gradnja pristupnog stubišta) radi izved- i rekonstrukcijama treba slijediti pretežito/karakte- be ulaza u te prostore, ristično mjerilo područja odnosno ambijenata, te - u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mje- uklapanje u određeni povijesni ambijent tako da se ri omogućiti prezentaciju izvornoga tradicijskoga održi čitljivost povijesne matrice; konstruktivnog sustava - svođene konstrukcije, - obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih - obvezna dokumentacija za utvrđivanje posebnih dobara; uvjeta je arhitektonski snimak postojećeg stanja - obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povi- građevine ili dijela građevine na kojem se planira jesne graditeljske strukture koja je po svojim ar- zahvat, s prikazima karakterističnih detalja, prijed- hitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno- log zahvata te opis radova, povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, - za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adapta- povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant cije koje zadiru u konstruktivni sustav povijesnih povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti te u građevina, posebno onih spomeničke vrijednosti, bitnome određuje fi zionomiju prostora; obvezna je provedba detaljnijih istražnih radova - mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji (konzervatorskih, restauratorskih, arheoloških) i nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske statička ekspertiza građevinsko-konstruktivnog strukture vrijedne očuvanja, radi povećanja kvalite- stanja i ugroženosti od vlage, te objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambi- - promet - radi prometnog rasterećenja prostora po- jent; trebno je maksimalno reducirati mogućnost parki- - nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih ranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je dobara te građevina koje su po svojim arhitekton- onemogućeno pješačko komuniciranje, oko glav- sko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povije- nih povijesnih žarišta, reprezentativnih građevina i snim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povi- prostora koji su nositelji identiteta prostora. jesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i Posebni uvjeti zaštite za područje 2. DONJI GRAD, prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih oso- prema grafi čkom prikazu: bitosti te u bitnome određuje fi zionomiju prostora. Na području povijesnoga gradskog središta kao pot- Iznimno, takav zahvat moguć je isključivo prema puno morfološki i strukturalno defi niranom prostoru, uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitek- su obvezom poštivanja i afi rmacije vrijednosti prostora tonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevi- - elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povi- na; jesne graditeljske strukture te uklapanja zahvata u takav - mogućnost i obvezu uklanjanja objekata bez arhi- povijesno uvjetovani ambijent. tektonskih vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog značenja u povijesnoj strukturi Karakteristični elementi urbanog koncepta i povije- Donjeg grada, odnosno koji predstavljaju izrazitu sne matrice: degradaciju povijesnih i ambijentalnih vrijednosti - obveza očuvanja karakteristične mreže komuni- prostora. kacija, trgova, trgova-parkova i perivoja, njihovih trasa, izvornog formata i fi zionomije, nivelete, re- Gradnja novih objekata gulacijske i građevne linije, parterne i hortikulturne - nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpo- obrade, te svih elemenata vrijedne povijesne urbane lacija u potezu defi niranom povijesnom graditelj- opreme; skom strukturom koja posjeduje spomenička obi- - obveza očuvanja prostornih i funkcionalnih žarišta lježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje i simbola kontinuiteta života te povijesne organiza- upotpunjuje povijesnu fi zionomiju prostora ili tvori cije prostora; segmente specifi čne ambijentalnosti; treba u svim 38 broj 9 – 20. 6. 2016.

elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel, i bloka u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima Kršnjavoga - Savska - Jukićeva, za koje će se para- lokacije - uličnog poteza, odnosno bloka; i kvalitet- metri gradnje defi nirati konzervatorskim propozi- no arhitektonsko ostvarenje; cijama za program natječaja, odnosno posebnim - za novu gradnju, potrebno je provesti javni natječaj; uvjetima; - na perimetru (obodu) bloka mogućnost gradnje - unutar prostornog koridora Središnje osi, između novih objekata, odnosno zamjenske gradnje, odre- zgrade NSK i Trnjanske ulice, odnosno unutar vi- đena je kao: zurnih linija Most slobode, crkva sv. Marka i Most - mogućnost popunjenja neizgrađenih građevnih slobode, Katedrala; parcela, - unutar prostornog koridora Savske ceste, odnosno - zamjena dotrajalih i nekvalitetnih građevina koje između vizurnih pravaca Jadranski most, crkva Kri- nemaju utjecaja na fi zionomiju prostora, ili kao sta Kralja na Mirogoju, te Jadranski most i Ilički ne- cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostorne jedinice boder; - bloka, radi povećanja njihove prostorne, graditelj- - radi očuvanja i afi rmacije urbane morfologije i ske i sadržajne kvalitete; uz obvezu očuvanja posto- matrice, isto se odnosi i na prostor uz Ulicu grada jeće i dovršenja karakteristične koncepcije, morfo- Vukovara unutar koridora defi niranog postojećim loških i strukturalnih obilježja i mjerila bloka - po- građevinskim pravcima objekata Vukovarska 35 teza, poštivanja karakteristične zatečene parcelacije; (arh. Galić), na sjeveru i Vukovarska 52 (arh. Fa- te kao kvalitativni doprinos i afi rmacija sveukupnih bris) na jugu; vrijednosti prostora; - u preostalom prostoru omogućava se gradnja viso- - unutar prostora bloka, radi dovršenja nedefi nira- kih objekata pozicioniranih, u pravilu, uvučeno od nih ili sređivanja degradiranih obilježja prostora ili postojećih građevnih pravaca, s tim da je s obzirom zatečene graditeljske strukture, moguće je interpo- na mogući utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na lirati nove građevine koje svojim volumenom, po- središnji dio povijesne jezgre, pozicija, format i vo- zicijom i oblikovanjem, afi rmiraju postojeće i stva- lumen takve izgradnje uvjetovan obvezom prethod- raju nove kvalitete, elemente uređenja i oblikovanja ne detaljnije analize svake pojedine lokacije. prostora; pri čemu ti volumeni svojim gabaritima i oblikovanjem ne smiju onemogućiti percepciju po- Rekonstrukcije - adaptacije, nadogradnje i dograd- vijesnog ambijenta neposredne okoline i optimalnu nje na povijesnoj graditeljskoj strukturi spomeničku prezentaciju povijesne strukture; - blokovi: Martićeva - Smičiklasova - Trg žrtava fa- Rekonstrukcije - adaptacije šizma - Tomašićeva, blok Cesarčeva, Preradovićeva - Rekonstrukcije - adaptacije građevina potrebno - Hebrangova - Gajeva - Berislavićeva, Žerjavićeva je provoditi radi sanacije, uređenja i optimalne - Gundulićeva - Hebrangova - Preradovićeva - Trg prezentacije izvornih povijesnih i ambijentalnih P. Svačića, Ilica - Frankopanska - Dalmatinska - Me- vrijednosti prostorne i graditeljske strukture; ukla- dulićeva, Dalmatinska - Frankopanska - Prilaz Gj. njanja degradirajućih elemenata i sadržaja; mak- Deželića - Medulićeva, Ilica - Kačićeva - Prilaz Gj. simalnog očuvanja izvorne namjene; te uspostave Deželića - Medulićeva, Klaićeva - Krajiška - Prilaz Gj. onih namjena koji doprinose afi rmaciji vrijednosti Deželića - Primorska, Ilica - Gundulićeva - Varšavska građevine i ambijenta. - Frankopanska, Ilica - Preobraženska - Trg P. Prera- - Adaptacije tavana dovićeva - Varšavska - Gundulićeva, Trg bana Jelačića - na prostorima, potezima, ambijentima i karakteri- - Praška - Teslina - Gajeva, Trg bana Jelačića - Petrinj- stičnim povijesnim prospektima grada, na građevi- ska - Amruševa - Trg N. Š. Zrinskog - Praška, Franko- nama koje svojim krovištem određuju fi zionomiju panska - Varšavska - Gundulićeva - Masarykova - Trg prostora, sliku trga ili ulice, te na pojedinačnim kul- m. Tita, Gundulićeva - Varšavska - Trg P. Preradovića turnim dobrima, nisu dopuštene adaptacije i prena- - Preradovićeva - Masarykova, Bogovićeva - Gajeva - mjene kojima se bitno utječe na integritet povijesne Teslina - Preradovićeva, Teslina - Gajeva - Berislaviće- strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne va - Preradovićeva, Vlaška - Vončinina - Rubetićeva konstrukcije, - Schlosserove stube, određeni su za prioritetnu izradu - na ostalim građevinama mogućnost adaptacije detaljnih konzervatorskih propozicija i studija bloka. uvjetovana je obvezom očuvanja postojećeg/izvornog gabarita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih ele- Gradnja visokih objekata (viših od 9 etaža) nije do- menata krovišta, te omogućavanjem građevinske puštena: sanacije i seizmičke zaštite građevina. - na prostoru sjeverno od željezničke pruge, između - Adaptacije karakterističnih etaža Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove - adaptacije su moguće u okvirima koji omogućava- broj 9 – 20. 6. 2016. 39

ju očuvanje izvornoga karakterističnoga tlocrtnog za očuvanje vitalnih funkcija građevine i kvalitete koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i stanovanja. obrtničkih karakteristika i materijala interijera. Promet - Adaptacije prizemlja i podruma - radi prometnog rasterećenja prostora potrebno je - nisu dopuštene adaptacije i prenamjene prizemlja maksimalno reducirati mogućnost parkiranja na i podruma u poslovne prostore namjena kojih nije javnim površinama, posebno tamo gdje je onemo- primjerena spomeničkoj i ambijentalnoj vrijednosti gućeno pješačko komuniciranje, oko glavnih povi- prostora i graditeljske strukture (skladišta, autoli- jesnih žarišta, reprezentativnih građevina i prosto- marije, građevinske bravarije i sl.), ra, koji su nositelji identiteta prostora. - u uličnim i dvorišnim građevinama moguće su adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u Posebni uvjeti zaštite za 3. PODRUČJE PLANSKI lokale namjena kojih je primjerena gradskom REGULIRANE REZIDENCIJALNE IZGRADNJE DO središtu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična POLOVICE 20. STOLJEĆA, prema grafi čkom prikazu izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora - obveza očuvanja karakterističnih elemenata urba- (konstrukcija, pročelje), te uz primjenu materijala nog koncepta, povijesne matrice i fi zionomije; i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tra- - obveza očuvanja karakterističnih morfoloških i dicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i strukturalnih prostornih obilježja, mjerila i tipolo- trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i gije gradnje, ambijentalnih i prirodnih vrijednosti ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje predjela te prirodne konfi guracije terena; reklamnih natpisa, - obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih - ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dobara; dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne - obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povi- smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i gra- jesne graditeljske strukture koja je po svojim ar- diteljska obilježja građevine, posebno pročelja, hitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno- - nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, intervencije u plohi pločnika - pješačkih površina povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant (usijecanja, gradnja prilaznog stubišta i sl.) radi specifi čnih ambijentalnih osobitosti te u bitnome izvedbe ulaza u te prostore, određuje fi zionomiju prostora; - u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri - mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji omogućiti prezentaciju izvornoga konstruktivnog nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske sustava (svođene konstrukcije podruma i prize- strukture vrijedne očuvanja, u svrhu povećanja mlja). kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni Nadogradnje ambijent; - nisu dopuštene nadogradnje pojedinačnih kultur- - nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih nih dobara i povijesne graditeljske strukture koja dobara te građevina koje su po svojim arhitekton- je po oblikovnoj dovršenosti, arhitektonskim, gra- sko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povije- diteljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i snim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povi- tipološkim obilježjima povijesni sloj izgradnje kao jesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijen- prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih oso- talnih osobitosti te u bitnome određuje fi zionomiju bitosti te u bitnome određuje fi zionomiju prostora. prostora, Iznimno, takav zahvat moguć je isključivo prema - nadogradnje kao mogući oblik intervencije prihvat- uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju ljive su na pojedinim nižim građevinama koje su kulturnih dobara te uz detaljnu valorizaciju arhitek- uokvirene višom izgradnjom, a same ne posjeduju tonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevi- značajna i kvalitetna arhitektonsko-graditeljska na; obilježja određenoga povijesnog sloja izgradnje. U - mogućnost uklanjanja objekata bez arhitektonskih slučaju nadogradnje potrebno je ostvariti oblikovnu vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkci- usklađenost nadograđene etaže s ukupnim volume- onalnog značenja u povijesnoj strukturi predjela, nom objekta i ambijentalnim osobitostima predjela. odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambi- Dogradnje jentalne vrijednosti prostora; - nisu dopuštene dogradnje kojima se bitno mijenja - nova ili zamjenska gradnja treba u svim elementi- izvorna/zatečena koncepcija i defi nirani gabariti ma - morfološki, mjerilom, gabaritima i namjenom, građevine, biti u skladu s kulturno-povijesnim i ambijentalnim - iznimno, dogradnja kao oblik intervencije moguća obilježjima lokacije, te kvalitetno arhitektonsko os- je na temelju detaljnog elaboriranja stanja i potreba tvarenje; 40 broj 9 – 20. 6. 2016.

- pri izgradnji novih ili rekonstrukcije postojećih gra- čenja parcele i objekta na javnoprometnu površinu đevina objekata, radi očuvanja homogenosti i ambi- i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti jentalnih vrijednosti predjela, potrebno je omogu- ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbani- ćiti uklapanje novog volumena u određeni povijesni stičkih i arhitektonskih specifi čnosti svakoga poje- ambijent tako da se održi čitljivost povijesne ma- dinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima; trice, omogući oblikovanje hortikulturno uređenje - održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i pri- slobodnih površina (predvrtova i vrtova) i očuvanje padajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim kvalitetnog zelenila; te sukladno tom maksimalno autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, prilagodi način rješavanja prometa u mirovanju. zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređivanje parcela, te ‘B’ - Područje različitog stupnja očuvanosti povije- predvrtova i karakterističnih ograda; sne strukture - svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne povr- Primjenjuje se na dio Povijesne urbane cjeline Grad šine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i Zagreb, s vrijednom prostornom i građevnom struk- druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba oču- turom te pretežno očuvanom kvalitetnom građevnom vati u cijelosti, a na njima su dopušteni samo oni supstancom, odnosno gradske predjele unutar kojih su zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove cjelovito zaokružene njegove temeljne prostorno-urbane estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; i arhitektonsko-graditeljske karakteristike. - parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su: prenamijeniti za druge potrebe; - obodno područje Donjeg grada u granicama njego- - u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i va planskog širenja na zapad, uključujući prostorne radnje čija je svrha njihovo održavanje i uređenje, cjeline iličkih vojarni, te na istok između Petrove, a cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu Zvonimirove i Vrbanićeve ulice, s južne strane pro- s namjenom, koja prvenstveno služi za odmor i re- stor do željezničke pruge, s vizurnim koridorima kreaciju; Savske ceste i ‘Središnje osi’, te sjeverni predjeli iz- - unutar granica park-šuma nije dopuštena izgradnja među Jelenovca, Pantovčaka, Prekrižja, Okrugljaka i šume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene te predjel između Mlinova i Gračanske ceste. te se iste trebaju očuvati u sadašnjim površinama; Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemena- - vrijedne krajolike potrebno je očuvati zadržava- ta povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti te njem njihova strukturnog karaktera što podrazu- pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, mijeva očuvanje postojećega prostornog odnosa unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te između neizgrađenog i izgrađenog te šumskih, li- strukture. vadnih površina i površina pod vinogradima, voć- njacima i oranicama; Mjere zaštite: - u vrijednim krajolicima nužno je očuvanje prirod- Za dijelove područja kulturnog dobra - Povijesna ur- nih vodotoka, prirodne topografi je terena i karak- bana cjelina Grad Zagreb, za koja je utvrđen sustav za- teristične parcelacije koja u potpunosti respektira štite ‘B’, pri planiranju uređenja prostora, gradnje novih prirodne topografske uvjete; ili rekonstrukcije postojećih građevina, navedene mjere - u vrijednim krajolicima nije dopušteno unošenje zaštite primjenjuju se adekvatno stupnju vrijednosti i volumena, oblika i građevinske materijale koji nisu očuvanosti prostorne i graditeljske strukture: primjereni ambijentu i tradiciji građenja uz oba- - potpuna zaštita odnosi se na očuvanje fi zionomije, vezu očuvanja karakterističnih obilježja krajolika i gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mo- kvalitetnih vizura; gućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance - za gradnju uličnih objekata te za uređivanje grad- suvremenim potrebama; skih trgova preporuča se provedba javnog natječaja; - unutar prostornog koridora Savske ceste i ‘Središnje - za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete osi’ potpuna zaštita odnosi se na očuvanje glavnih i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu ekspozicija, karakterističnih vizura i slike povijesne kulturnih dobara; jezgre te sukladno tome određivanje gabarita nove - za sve kompleksne zahvate uređenja blokova: Blok gradnje; ‘Badel’ (Vlaška - Šubićeva - Martićeva - Derenči- - u slučaju zamjenske gradnje ili pojedinačne inter- nova), Bornina - Erdỏdyjeva - Branimirova - Do- polacije, kao i rekonstrukcije postojećih zgrada, magojeva, Kršnjavoga - Kačićeva - Jukićeva, Vlaš- svi elementi relevantni za određivanje zahvata u ka - Vončinina - Jurkovićeva - Petretićev trg, blok prostoru - oblik i veličina građevinske parcele, na- ‘Franck’, kojima se bitno mijenja njihova postojeća mjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin prostorna i građevinska struktura/morfologija blo- smještaj na parceli, uređenje parcele, način priklju- ka, potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja. broj 9 – 20. 6. 2016. 41

2.b. Gradska naselja - sanacija i održavanje očuvane povijesne urbane ma- Zaštita gradskih naselja podrazumijeva očuvanje nji- trice i parcelacije, mjerila i slike naselja, povijesne hove autentičnosti i poštivanje izvornih urbanističko-ar- graditeljske strukture, posebno vrijednih poteza i hitektonskih zamisli, te se moguće intervencije u njima građevina, radi kvalitetne spomeničke prezentacije; ponajprije odnose na sanaciju i održavanje kako prostora - očuvanje izvornosti i autentičnosti prostora formi- u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući pri- ranjem cezura oko najvrjednijih dijelova naselja uz mijenjenu karakterističnu tehnologiju i građevinske ma- odvajanje novih zona za gradnju i sprečavanje nji- terijale. hova pretvaranje u amorfnu preizgrađenost grad- Zaštićena gradska naselja na području obuhvata skog prostora; Plana: - sanacija i održavanje svake građevine očuvanih - Dio naselja - povijesna jezgra Podsuseda, Z-1529; izvornih graditeljskih obilježja; - Dio naselja - povijesna cjelina Cvjetno naselje, - održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i ur- Z-1543; bane opreme naselja vodeći računa o zatečenim vri- - Dio naselja - povijesna cjelina naselja ‘Željeznička jednostima i obilježjima prostora kao što su zeleni- kolonija’, Z-1530.; lo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje - Dio naselja ‘Prva hrvatska štedionica’ na Trešnjevci, parkovnih površina, urbana oprema; Z-1542; - svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne po- - Dio naselja - arhitektonski ansambl gradskih vila u vršine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove Novakovoj ulici, Z-1544; i druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba - ‘Zelena potkova’, urbanističko-arhitektonska i par- očuvati u cjelosti, a na njima su dopušteni samo oni kovna cjelina trgova, Z-1536. zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove Zaštićena gradska naselja su očuvanja vrijedne prepo- estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; znatljive prostorne urbanističko-arhitektonske cjeline, za - - parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđe- prenamijeniti za druge potrebe; ne zone zaštite ‘A’ i ‘B’. - održavanje i uređivanje predvrtova s karakteristič- nim ogradama i slično; Zona zaštite ‘A’ - područje iznimno dobro očuvane i - sprječavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptaci- osobito vrijedne povijesne strukture ja građevina kojima se bitno mijenja njihova izvor- Zona zaštite ‘A’ valorizacijom je utvrđena za gradska na arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje i naselja ili njihove dijelove izraženih urbanističko-arhi- stilske karakteristike; tektonskih, kulturno-povijesnih, pejsažnih ili ambijental- - očuvanje izvorne i karakteristične tipologije kro- nih vrijednosti, naglašenog značenja za užu i širu sliku vova, koji značajno utječu na sliku naselja i vizure grada, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spo- unutar i izvan njega; meničke vrijednosti. - nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i Na području zone zaštite ‘A’ primjenjuje se potpuna opreme koja nije u skladu s autentičnim elementi- konzervatorska zaštita povijesne urbane strukture, pro- ma gradnje; stornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina. - postojeću izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomeničkih svojstava moguće je zadržati, uz ukla- Zona zaštite ‘B’ - područje različitog stupnja očuva- njanje neprimjerenih elemenata i sadržaja te nje- nosti povijesne strukture nim usklađivanjem sa spomeničkim i ambijental- Zona zaštite ‘B’ valorizacijom je utvrđena za gradska nim vrijednostima mikrolokacije; naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pre- - za nove izgradnje, kao i za uređivanje gradskih trgo- težno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom. va, preporuča se provedba javnog natječaja; Na području zone zaštite ‘B’ primjenjuje se konzer- - u zoni zaštite ‘A’ iznimno je moguća interpolacija i vatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detalj- strukture i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih nu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikro- skupina i pojedinačnih povijesnih građevina. lokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima; Mjere zaštite - u zoni zaštite ‘B’ u slučaju nove izgradnje, zamjenske Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgrad- izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građe- nju unutar područja zaštićenih gradskih naselja razlikuju vina svi elementi relevantni za određivanje zahva- se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, povije- ta u prostoru moraju se podrediti ograničenjima i snoj matrici naselja, urbanističko-arhitektonskim i gra- obvezama koje proizlaze iz izvornih urbanističkih i diteljskim specifi čnostima te karakterističnoj tipologiji arhitektonskih specifi čnosti svakoga pojedinog na- izgradnje: selja (oblik i veličina građevinske parcele, namjena, 42 broj 9 – 20. 6. 2016.

veličina i oblikovanje građevine, materijal, uređenje se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, ambijen- parcele i smještaj građevine na parceli, način pri- talnim i pejsažnim specifi čnostima, povijesnoj matrici ključenja parcele i građevine na javnoprometnu po- naselja te karakterističnoj tipologiji izgradnje: vršinu i komunalnu infrastrukturu); - zaštita slike naselja, njegove povijesne matrice i ka- - za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih rakterističnog mjerila; naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i pret- - zaštita reljefa i specifi čnih osobina pripadajućeg hodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kultur- krajobraza; nih dobara. - očuvanje autohtonih elemenata pejsaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka; 2.c. Seoska naselja - afi rmiranje sadnje i njegovanja autohtonih biljnih Zaštita seoskih naselja podrazumijeva očuvanje njihove vrsta; autentičnosti i povijesne matrice, prostorne organizacije, - zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristič- smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne struk- nih krajobraznih obilježja u sastavu seoskog naselja ture i karakteristične slike naselja. Moguće intervencije u ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađivanja i njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako degradacije njihova prirodnog toka; prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštu- - održavanje karakteristične povijesne matrice i orga- jući tradicijski način gradnje i građevinske materijale. nizacije prostora naselja; - očuvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i Zaštićena seoska naselja na području obuhvata Pla- ostalih javnih površina naselja; na: - očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zele- - Dio naselja - povijesna cjelina naselja Čučerje, nila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno Z-1547; parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih ele- - Dio naselja - povijesna cjelina naselja Gornje Vrap- menta opreme vanjskih prostora; če, Z-1537; - njegovanje tipične organizacije parcela sa stambe- - Povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, Z-2160. nim i poljoprivrednim građevinama; Zaštićena seoska naselja su očuvane vrijedne prepo- - čuvanje preostalih etnoloških građevina i gospo- znatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cjeline, za darskih sklopova, što podrazumijeva njihovu sana- koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđe- ciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema ne zone zaštite ‘A’ i ‘B’. propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara; Zona zaštite ‘A’ - područje iznimno dobro očuvane i - pojedinačne etnološke građevine koje su smještene osobito vrijedne povijesne strukture unutar seoskih naselja potrebno je obnavljati i zadr- Zona zaštite ‘A’ valorizacijom je utvrđena za seoska žati ‘in situ’; naselja ili njihove dijelove izraženih kulturno-povijesnih, - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, graditeljskih, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, s oču- naziva dijelova naselja, zemljišta, vodotoka, šuma, vanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vri- livadnih površina, od kojih pojedini imaju simbo- jednosti, koji pokazuju povijesni kontinuitet življenja na lična i povijesna značenja; tom prostoru. - sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građe- Na području zone zaštite ‘A’ primjenjuje se potpuna vinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina konzervatorska zaštita povijesne matrice naselja, prostor- oblikovanja, gradnje i materijala; nih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina. - zadržavanje visine izgradnje u granicama postoje- ćeg mjerila naselja, s uporabom uglavnom kosog Zona zaštite ‘B’ - područje različitog stupnja očuva- krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim po- nosti povijesne strukture stojećim krovovima naselja; Zona zaštite ‘B’ valorizacijom je utvrđena za seoska - u zoni zaštite ‘A’ iznimno je moguća interpolacija i naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pre- gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detalj- težno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom. nu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikro- Na području zone zaštite ‘B’ primjenjuje se konzer- lokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i vatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane ambijentalnim vrijednostima. strukture i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih - u zoni zaštite “B” u slučaju nove izgradnje, zamjen- skupina i pojedinačnih povijesnih građevina. ske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građevina svi elementi relevantni za određivanje za- Mjere zaštite: hvata u prostoru moraju se podrediti ograničenjima Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgrad- i obavezama koje proizlaze iz izvornih urbanistič- nju unutar područja zaštićenih seoskih naselja razlikuju kih i arhitektonskih specifi čnosti svakog pojedinog broj 9 – 20. 6. 2016. 43

naselja (oblik i veličina građevinske parcele, namje- objektima te parkovnom površinom vrtom i voć- na, veličina i oblikovanje građevina, materijali, ure- njakom, Junkovićev put 2, Z-0498; đenje parcele i smještaj građevine na parceli, način - Kukovićeva kuća, Ul. Andrije Hebranga 9 -11, Ga- priključenja parcele i građevine na javnoprometnu jeva 28, Ul. Ante Kovačića 2-4, Preradovićeva 29, površinu i komunalnu infrastrukturu); Z-0471; - ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih - Kompleks bivše Prve hrvatske štedionice, danas prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadr- stambeno-poslovna zgrada, Ilica 5, Margaretska žala njihova samosvojnost i povijesni identitet; 1-3, Bogovićeva 6, Z-0224; - za sve zahvate unutar granica zaštićenijh seoskih - Kompleks stambenih kuća Nadarbine Nadbiskupi- naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i pret- je zagrebačke - ‘Vatikan’, Vlaška 70 A-E, 72A-C, Ul. hodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kultur- Antuna Bauera 2-8, Martićeva 29-37, Ratkajev pro- nih dobara.” laz 1-7, Z-0491; - Sklop dviju poslovno-stambenih ugrađenih kuća Članak 63. Wellisch, Martićeva 13, Vlaška 60, Z-1042; - Dio naselja - ‘Zakladni blok’, kao arhitektonska cje- Članak 93. mijenja se i glasi: lina trgovačko-stambenih i poslovnih zgrada, Ga- “Ovim su planom obuhvaćeni zaštićeni povijesni sklo- jeva 2, 2A, 2B, 2C / Bogovićeva 1, 1A, 1B, 2, 4 / Ul. povi i građevine - graditeljski sklopovi, civilne građevine Frana Petrića 1, 3, 5, 7 / Ilica 1, 1A, Z-1535; i sakralne građevine na prostoru grada Zagreba. - Niz najamnih stambenih zgrada, Gajeva 47, 49, 51, U postupku zaštite povijesnih sklopova i građevina 51/1, 53, 55, 55/1, Z-2152; provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijed- - Stambene zgrade, Prilaz Gjure Deželića 42, 44, 46, nosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih Z-2142; karakteristika. - Kompleks stambenih zgrada, Petrova 15, 15A, 15B, Mjere zaštite graditeljskih sklopova unutar obuhvata Lobmayerove stube 2, Babonićeva 1, Z-2144; Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate - Glavna zgrada kompleksa vojnih objekata ‘Rudolfo- kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kul- ve vojarne’, Ul. Republike Austrije 20, Z-1233; turnog dobra. - Zgrada Glavnog kolodvora i peroni s podzemnim pristupima i nadstrešnicama, Tomislavov trg 12, 3.a. Graditeljski sklop Z-0460; Zaštićeni graditeljski sklopovi su očuvanja vrijedni - Kompleks građevina Tehničkog muzeja, Savska ce- graditeljski i urbanističko-arhitektonski kompleksi ra- sta 18, Z-213; zličitih namjena (stambena, proizvodno/gospodarska, - Kompleks Katedrale Uznesenja Marijina, Nadbi- industrijska, javna, sakralna i sl.) koji su svojom visokom skupskog dvora s kapelom sv. Stjepana, utvrdama i očuvanošću i arhitektonskom, pejsažnom vrijednošću parkom Ribnjakom na Kaptolu, Kaptol 31, Z-0202; najvažniji prostorni akcent na području grada Zagreba. - Kompleks samostana klarisa s kaptolskom kulom Zaštićeni graditeljski sklopovi na području obuhva- “Popov turen” (Muzej grada Zagreba), Opatička 20 ta Plana: -22, Z-0194; - Park Maksimir, Maksimirski perivoj, Z-1528; - Kompleks crkve i samostana sv. Franje Ksaverskog, - Kompleks groblja Mirogoj, Aleja Hermanna Bollea, s alejom Križnog puta i perivojem na Ksaveru, Jan- Z-1526; drićeva 21 (Ksaver), Z-0724; - Kulturno-povijesna cjelina ‘Pionirski grad’ (Grad - Grkokatoličko sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Me- mladih) na Granešini, Miroševečka cesta bb, toda, Ćirilometodska 1 / Vranicanijeva 2, Z-0615; Z-2285; - Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka - Kulturno-povijesna cjelina Pupinovo naselje, Prilaz Paulskog, Frankopanska 15 -17, Z-0331; Pavla Vuk-Pavlovića 1 - 15 i 18, Z-2288; - Evangelička crkva sa župnim dvorom, Gundulićeva - Dio naselja - kolonija gradskih kuća na Ciglani, 28, Z-0333; Klaićeva 9, 9A, 9B, 11, 11A, 11B, Z-1549; - Kompleks Franjevačkog samostana s crkvom sv. - Dio naselja - stambeno naselje ‘Gogoljin brijeg’, Me- Franje Asiškog, Kaptol 9 / Opatovina 24, Z-0209; dovićeva, Filipovićeva, Ul. Ferde Kovačića, Petrova, - Dječačko sjemenište, Voćarska cesta 106, Z-213; Z-1541; - Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe - Dio naselja - kolonija gradskih kuća ‘Mali stanovi Isusove, Palmotićeva 31, 33, 35, Z-0455; za invalide i izbjeglice iz Istre’, Veprinačka 1 -15 / - Crkva sv. Martina i salezijanski samostan, Vlaška Mošćenička 2-16, Z-1550; 36, Z-0671; - Kurija Junković s gospodarskim objektima, s mlin- - Sakralni kompleks u Markuševcu, sastavljen od žu- vodenicom, majurom i drugim gospodarskim pne crkve sv. Šimuna i Jude Tadeja, kapele Majke 44 broj 9 – 20. 6. 2016.

Božje Anđeoske, župnog dvora te gospodarskog - sanacija i održavanje pojedinačnih i formativnih objekta, Markuševečka cesta, Z-1314; građevina sklopa s očuvanim izvornim graditelj- - Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i sa- skim obilježjima; mostan u Remetama, Česmičkoga 1, Z-1316; - obvezna je valorizacija i izrada detaljnije konzer- - Crkva Blažene Djevice Marije i župni dvor, Grane- vatorske dokumentacije s propozicijama zaštite i šina, Z-2282; očuvanja, te dopuštenim i mogućim intervencijama - Industrijski krajolik - kompleks nekadašnje Strojar- unutar defi niranih prostornih međa sklopa; nice državne željeznice, Trnjanska cesta 1, 7-11C, - gradnja i uređenje unutar sklopa mogući su prema Z-1540; detaljnim konzervatorskim i urbanističkim propo- - Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrij- zicijama nadležnih tijela, osim za sklopove za koje skog kompleksa Paromlin, Koturaška cesta 1, je obvezna izrada detaljne urbanističke dokumen- Z-1533; tacije na temelju konzervatorske podloge s propo- - Kompleks Zagrebačke pivovare sa zgradom porte, zicijama zaštite i očuvanja građevina te mogućih upravnom zgradom, restoranom s vrtom i vodotor- intervencija; njem, Ilica 224, Z-0670; - do donošenja detaljnijeg plana na područjima - Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrij- označenih graditeljskih sklopova mogući su samo skog kompleksa ‘Gradska klaonica i stočna tržnica’, zahvati radi održavanja postojeće graditeljske Heinzelova 66, Z-1534; strukture, uz mogućnost uklanjanja isključivo poje- - Industrijski krajolik - povijesna cjelina Aerodrom dinih građevina ili njihovih dijelova neprimjerenih Borongaj, dio kompleksa tvornice Končar d.d., Bo- elemenata i sadržaja, da bi se uskladili sa spomenič- rongajska cesta bb, Z-1531; kim i ambijentalnim vrijednostima sklopa; - Zgrada negdašnje glavne proizvodne hale, dvokatni - svu parkovnu arhitekturu odnosno parkovne povr- segment uredsko-skladišne zgrade i probni toranj šine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i s ostakljenim spojnim komunikacijskim mostom druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba oču- Tvornice električnih žarulja ‘TEŽ’ Folnegovićeva 10; vati u cijelosti, a na njima su dopušteni samo oni - Kompleks Psihijatrijske bolnice Vrapče s pripadaju- zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove ćim perivojem, Bolnička cesta 32, Z-0704; estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; - Kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog velesajma, - parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti Avenija Dubrovnik 15, Z-2951; prenamijeniti za druge potrebe; - Kulturno-povijesna cjelina Građevinski školski - u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i centar, Avenija V. Holjevca 3 -17, Z-2287; radnje čija je svrha njihovo održavanje i uređenje, - Kulturno-povijesna cjelina Brodarski institut, Ave- a cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu nija V. Holjevca 20, Z-2284; s namjenom, koja prvenstveno služi za odmor i re- - Kompleks zgrada Veterinarskog fakulteta, Heinze- kreaciju; lova 55, Z-5249; - unutar granica park-šuma nije dopuštena izgradnja - Kulturno-povijesna cjelina Studentski dom ‘Stjepan i šume se ne mogu prenamijeniti za druge namjene Radić’, Jarunska 2, Z-2286; te se iste trebaju očuvati u sadašnjim površinama. - Urbano-arhitektonski ansambl, pješački pasaž spo- - nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu grad- ja Masarykove 10 i Varšavske 3-5; Masarykova 10, nje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propi- Prolaz sestara Baković 1-3, Varšavska 3-5, Z-4753. sanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kul- Zaštita graditeljskog sklopa podrazumijeva potpunu turnih dobara; konzervatorsku zaštitu njegove povijesne i graditeljske - za gradnju unutar prostorne međe zaštićenog sklo- strukture, prostornih i pejsažnih specifi čnosti te pripada- pa obvezan je javni natječaj; jućih pojedinačnih građevina. - za sve zahvate unutar granica zaštićenih graditelj- Za zaštićene graditeljske sklopove, u postupku izrade skih sklopova potrebno je ishoditi posebne uvjete rješenja o zaštiti, izrađena je konzervatorska dokumenta- i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu cija s detaljnim mjerama njegove zaštite i očuvanja. kulturnih dobara.

Mjere zaštite: 3.b. Civilna građevina Mjere zaštite za zaštićene graditeljske sklopove razliku- Zaštićene civilne građevine su očuvanja vrijedne po- ju se i primjenjuju ovisno o njihovim urbanističko-arhitek- jedinačne građevine koje posjeduju određeno kulturno- tonskim, graditeljskim i ambijentalnim specifi čnostima: povijesno značenje i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske - sanacija i održavanje cjelovite povijesne i graditelj- kvalitete, različitih graditeljskih i tipoloških karakteristi- ske strukture radi očuvanja i kvalitetne spomeničke ka te stupnja očuvanosti izvornih obilježja. Uz stambene prezentacije graditeljskog sklopa; građevine to su i građevine javne namjene, te građevine broj 9 – 20. 6. 2016. 45 specifi čnih funkcija i sadržaja: dvorci, ljetnikovci, kurije, - Kula Lotrščak, Dverce 1, Z-0180 stare škole, župni dvorovi i sl. - Zgrada Osnovne škole Augusta Cesarca, Ferenščica Zaštićene civilne građevine na području obuhvata Plana: 2. 9A, Z-4469 - Mrtvačnica na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea - Zgrada vatrogasnog doma, Fijanova 6, Z-0731 BB, Z-0682’ - Kuća Keglević, Frankopanska 1/ Ilica 39, Z-0669 - Vila Kopista, Babonićeva 25, Z-5213 - Palača Igerčić, Freudenreichova 3, Z-0622 - Stambena kuća, Bakačeva 8, Z-1054 - Kuća Shell s Marićevim prolazom, Gajeva 5/ Praška - Kuća Müggendorfer, Basaričekova 3, Z-0982 6, Z-0664 - Stambene kuće, Basaričekova 5, Z-0983 - Gradska vila, Ul. Ivana Gorana Kovačića 2, Z-0661 - Stambena kuća, Basaričekova 7, Z-0614 - Ljetnikovac Kune Waidmana s vrtom, Ul. Ivana Go- - Palača Jelačić, Basaričekova 22, Z-0984 rana Kovačića 17, Z-1322 - Kuća Arko, Basaričekova 24, Z-0985 - Ljetnikovac Grbac s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kova- - Stambena zgrada, Berislavićeva 6-8, Z-0330 čića 33, Z-1323 - Zgrada Napretkove zadruge, Bogovićeva 1, Z-0470 - Vila Ehrlich-Marić (danas Hrvatski muzej arhitek- - Zgrada (slobodnostojeća drvena prizemnica), Bo- ture HAZU), Ul. Ivana Gorana Kovačića 37, Z-2953 sanska 54, Z-0728 - Vila Alexander, Gornje Prekrižje 12, Z-1056 - Poslovna zgrada ‘Tempo’, Boškovićeva 5, Z-2151 - Vila Pfl üger, Gornje Prekrižje 21, Z-5369 - Staklenik u nadbiskupskom vrtu, Branjugova 1, - Kuća Fuhrmann, Gornje Prekrižje 30, Z-0689 Z-0674 - Ljetnikovac Vidrić s vrtom, Gornje Prekrižje 51, - Kuća Ružička, Ul. T. Brezovačkoga 3/ Mesnička 44, Z-1317 Z-0780 - Ljetnikovac Sollar s vrtom, Gornje Prekrižje 75, - Kuća Šandor, Ul. T. Brezovačkoga 4, Z-0986 Z-1318 - Kuća Antolković, Ul. T. Brezovačkoga 10, Z-0987 - Vincilirska kuća, Gospočak 82, Z-1057 - Kuća Lefl er, Ul. T. Brezovačkoga 12, Z-0988 - Gospodarstvo Puntijar, Gračanska cesta 65, Z-0690 - Ljetnikovac, Bukovačka cesta 220, Z-2281 - Zgrada jašione bivše Konjaničke vojarne, Gradi- - Ljetnikovac, Bukovačka cesta 245, Z-2954 šćanska 26, Z-2393 - Ljetnikovac Tkalčić, Bukovačka cesta 254, Z-0684 - Kuća Daubači, GRIČ 1, Z-0623 - Ljetnikovac Heinzel, Bukovačka cesta 267, Z-0685 - Kuća Šufl aj, Grič 2/ Kapucinske stube 1, Z-0993 - Ljetnikovac ‘Veseljak’ s vrtnom sjenicom, Bukovač- - Palača Hidrometerološkog zavoda, GRIČ 3/ Mar- ka cesta 341, Z-0686 kovićev trg 1/ Strossmayerovo šetalište 16, Z-0627 - Ljetnikovac Štos, Bukovečki krč 6, Z-0687 - Zidanica, nekadašnji ljetnikovac biskupa Josipa Ga- - Pogonska zgrada nekadašnje tvornice ‘Iskra’, Buža- ljufa, Grškovićeva 23, Z-0497 nova BB, Z-3674 - Zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, Gundulićeva - Zgrada pučke škole Remete, Črešnjevec 3 (stara 6-6A, Z-0332 adresa Vinec 3), Z-0688 - Kuća Kallina, Gundulićeva 20/ Masarykova 19, - Zgrada (nekadašnji mlin), Črnomerec 94, Z-4001 Z-1036 - Palača Raff ay-Plavšić (danas Hrvatski muzej naivne - Kuća Klein, Gundulićeva 29, Z-1037 umjetnosti), Ćirilometodska 3, Z-0616 - Poslovna zgrada Elektra, Gundulićeva 32, Z-2150 - Palača Erdödy-Keglević (danas Pravni fakultet), Ći- - Tramvajska čekaonica Zvijezda, Gupčeva Zvijezda, rilometodska 4/ Jezuitski trg 2, Z-0617 Z-1055 - Stara gradska vijećnica, Ćirilometodska 5/ Kuševi- - Nekadašnji Plemićki konvikt, danas Gimnazija ćeva 2/ Freudenreichova 1, Z-0618 Tituša Brezovačkog, Habdelićeva 1/ Kamenita 11, - Stambeno-poslovna zgrada, Ćirilometodska 8/ Trg Z-0624 svetog Marka 10, Z-0989 - Palača Zakmardi-Domin, Habdelićeva 2, Z-0994 - Palača Amadeo (danas Hrvatski prirodoslovni mu- - Palača Vranyczany-Dobrinović, danas zgrada zej), Demetrova 1, Z-0619 HAZU s Modernom galerijom i Kabinetom grafi ke - Palača Mesić, Demetrova 3, Z-0990 HAZU, Ul. Andrije Hebranga 1 -3/ Strossmayerov - Kuća Makanec, Demetrova 5, Z-0991 trg 12, Z-0334 - Palača Magdalenić-Drašković-Jelačić (danas Dječji - Ljetnikovac (Letnik Pantovčak), Hercegovačka 81, vrtić Tatjane Marinić), Demetrova 7-9, Z-0620 Z-0729 - Palača Škrlec-Balbi s povijesnim bunarom u dvori- - Zgrada Ocean fi lma, Horvaćanska cesta 32, Z-3673 štu, Demetrova 11, Z-0621 - Kuća Stanković, Ilica 2/ Trg bana Jelačića 1, Z-0335 - Kuća Patačić, Demetrova 13, Z-0992 - Poslovno-stambena zgrada Srpske pravoslavne cr- - Stambena kuća s dvokatnim tornjem, Dubravkin kvene opštine, Ilica 7, Z-0336 put 3, Z-1321 - Zgrada SPCO, ILICA 9/ Preobraženska 2, Z-2659 46 broj 9 – 20. 6. 2016.

- Kuća Vasić, Ilica 11, Z-2655 - Kantorska kurija, Kaptol 8, 8a, Z-0208 - Kuća Priester (Stambeno poslovna zgrada), Ilica 12, - Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim Z-0337 objektima, Kaptol 10, Z-0210 - Kuće Stöger i Kolmar, Ilica 13 -13/1, Z-2656 - Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim - Zgrada Lovački rog (Jägerhorn), Ilica 14, Z-0338 objektima, Kaptol 12, Z-0198 - Kuća Ebenspanger, Ilica 15, Z-2657 - Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim - Kuća Job, Ilica 17, Z-2658 objektima, Kaptol 13, Z-0199 - Stambeno-poslovna kuća, Ilica 24, Z-1038 - Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim - Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne objektima, Kaptol 14, Z-0211 štedionice, Ilica 25-27/ Gundulićeva 2, Z-5253 - Kanonička kurija, Kaptol 15, Z-0212 - Palača prve hrvatske obrtne banke d.d., Ilica 38, - Prišlinova kula, Kaptol 15A, Z-0658 P-4194 - Kanonička kurija, Kaptol 18/1, Z-0200 - Kuća Majcen, Ilica 42, Z-0339 - Kanonička kurija, Kaptol 19, Z-0213 - Zgrada, nekadašnji hotel Pruckner, Ilica 44, Z-0445 - Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim - Kuća Rath, Ilica 55, Z-0446 objektima, Kaptol 21, Z-0214 - Zgrada Akademije likovnih umjetnosti s parkom, - Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim Ilica 85, Z-4740 objektima, Kaptol 22, Z-0215 - Palajnovka, Ilirski trg 1, Z-0995 - Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim - Vila ‘Dolnji Jakčin’, Jabukovac 5, Z-0727 objektima, Kaptol 24, Z-0201 - Vila Radan, Jabukovac 39, Z-5215 - Kanonička kurija, Kaptol 26, Z-0216 - Zgrada nekadašnje Pučke škole u Jakuševcu, Jaku- - Kanonička kurija ‘Lektorija’ s nekadašnjom kućom ševečka 82, Z-4003 notara, Kaptol 27/1, 27/2, Z-0217 - Villa Kallina s vrtom, Jandrićeva 68, Z-2155 - Kanonička ‘Znikina’ kurija, Kaptol 28, Z-0218 - Ljetnikovac Andrijević, Jelenovac 44, Z-0726 - Palača Nadbiskupskog sjemeništa, Kaptol 29, - Isusovački samostan, danas Klovićevi dvori, Jezuit- Z-0219 ski trg 4, Z-0184 - Palača Kulmer, Katarinin trg 2 -3/ Jezuitski trg 1/ - Zgrada Gradske osnovne škole Jordanovac, Jorda- Ćirilometodska 2, Z-0999 novac 108, Z-2149 - Zgrada Gornjogradske gimnazije, Katarinin trg 5, - Zgrada Kolegija Družbe Isusove, Jordanovac 110, Z-1000 Z-0500 - Palača Dverce, Katarinin trg 6, Z-0626 - Kuća Feller-Stern, Jurišićeva 1 -1A/ Trg bana Jelači- - Tvornica duhana u Zagrebu, Klaićeva 13, Z-2646 ća 11, Z-0449 - Zgrada Klinike za dječje bolesti, Klaićeva 18, Z-0450 - Palača Stern, Jurišićeva 3, Z-5597 - Stambena zgrada s kinodvoranom, Kordunska 1, - Zgrada Hrvatske poštanske banke, Jurišićeva 4/ Pe- Z-2148 trinjska 1, Z-0663 - Osnovna škola Jordanovac, područna škola Kozjak, - Kuća Deutsch, Jurišićeva 24, Z-1320 Kozjak 27, P-4178 - Stambeno-poslovna zgrada, Jurišićeva 26, Z-1039 - Poslovna zgrada - objekt nekadašnje ‘Samospojne - Kuća Mažuranić, Jurjevska 5, Z-0659 središnjice i pošte’, Krapinska 45, Z-2390 - Vila Lubienski s pripadajućim gospodarskim objek- - Zgrada Gimnazije, Križanićeva 4-4A, Z-2147 tom i parkom, Jurjevska 27, Z-0196 - Vila Rein s vrtom, Krležin Gvozd 23/ Dubravkin - Vila Feller s pripadajućim vrtom, Jurjevska 31 -31A, put 1, Z-1062 Z-0660 - Dom zdravlja Trnje, Kruge 44, Z-2648 - Kuća Mlinarich, Jurjevska 32, Z-1063 - Kuća Lustig, Kumičićeva 10, Z-1040 - Vila Čepulić, Jurjevska 63A, Z-5536 - Zgrada III. gimnazije, Kušlanova 52, Z-2385 - Kamenita vrata, Kamenita 3, Z-0181 - Stambena zgrada, Laginjina 7 -9, Z-2146 - Zgrada, Kamenita 5, Z-0625 - Kuća Gorjanović-Kramberger, Ul. V. Lisinskoga 2/ - Kuća, Kamenita 7, Z-0996 Mesnička 45, Z-0650 - Kuća Alighieri, Kamenita 9/ Habdelićeva 4, Z-0997 - Novi ljetnikovac biskupa Haulika (župni dvor sv. - Kuća, Kamenita 15, Z-0998 Jeronima), Maksimirska 125, Z-0480 - Kanonička kurija, Kaptol 1/ Pod zidom 11, Z-0203 - Paviljon Jeka, Maksimirski perivoj (Park Maksi- - Kanonička kurija, Kaptol 3, Z-0204 mir), Z-0478 - Kanonička kurija, Kaptol 4, Z-0197 - Vidikovac, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), - Kanonička kurija, Kaptol 5, Z-0205 Z-0472 - Kanonička kurija, Kaptol 6, Z-0206 - Ljetnikovac biskupa Haulika, Maksimirski perivoj - Kurija prepoziture, Kaptol 7, Z-0207 (Park Maksimir), Z-0474 broj 9 – 20. 6. 2016. 47

- Švicarska kuća, Maksimirski perivoj (Park Maksi- - Zgrada Državnoga osiguravajućeg zavoda, da- mir), Z-0476 nas Croatia osiguranje d.d., Miramarska cesta 22, - Svilana, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-5903 Z-0482 - Atelje Meštrović, Mletačka 8, Z-0191 - Pčelinjak, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), - Kuća Juraić, Mletačka 10, Z-1009 Z-0481 - Ljetnikovac Wutte, Mlinarska cesta 53, Z-0654 - Vratarska kućica, Maksimirski perivoj (Park Maksi- - Vila Leustek s parkom, Mlinovi 72, Z-0692 mir), Z-0475 - Kurija s perivojem i kapela u Botincu, Ul. dr. Luje - Gospodarske zgrade Haulikova, Maksimirski peri- Naletilića 84, Z-3447 voj (Park Maksimir), Z-0479 - Vila Mallin, danas samostan sv. Josipa, Naumovac - Vila Meixner, Mallinova 14, Z-5679 12, Z-0696 - Kuća Šenoa, Mallinova 27, Z-0730 - Ljetnikovac Naste Rojc, Nazorova 26, Z-1064 - Zgrada osnovne škole dr. Ante Starčevića, Ul. Leo- - Vila Kraus - obiteljska kuća, Nazorova 29, Z-2145 polda Mandića 55, Z-4470 - Zgrada Pravnog fakulteta, nekadašnji samostan, - Palača Zrinski, Markovićev trg 3, Z-0185 Nazorova 51, Z-1324 - Iblerov neboder, Martićeva 9/ Iblerov trg 7, Z-1472 - Dvojna kuća Belaj, Nazorova 54-54A, Z-5495 - Kuća Bauda, Marulićev trg 7, Z-5465 - Ljetnikovac Šafranek-Wiesner, Nazorova 55, Z-1325 - Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Hrvatski - Vila Pajkurić, Nazorova 64, Z-5570 državni arhiv), Marulićev trg 21, Z-0226 - Stambena kuća s pripadajućim vrtom, prizemnim - Kuća Oršić-Divković, Masarykova 21-23, Z-0451 dvorišnim objektom i kapelicom, Nova Ves 1, - Zgrada Radovan - poslovno-stambena zgrada, Ma- Z-1010 sarykova 22, Z-2154 - Stambeno-poslovna kuća, Nova Ves 2/ Zvonarnička - Zgrada Policijske uprave Zagreb, Matičina 4/ Pe- 1, Z-1011 trinjska 32, Z-1041 - Kurija altarije sv. Mihovila, Nova Ves 3, Z-1475 - Kuća, Matoševa 1/ Kapucinske stube 2, Z-1001 - Prebendarska kurija sv. Uršule na Novoj Vesi 4/1 i - Kuća Brdarić, Matoševa 3, Z-1002 kurija na Novoj Vesi 4, Nova Ves 4 -4/1, Z-0656 - Građanska kuća Lederer, Matoševa 5, Z-0187 - Dvije ugrađene stambene kuće, Nova Ves 5 -5A, - Građanska kuća, Matoševa 7, Z-0186 Z-1476 - Palača Rauch, Matoševa 9, Z-0188 - Prebendarska kurija altarije sv. Doroteje, Nova Ves - Palača Levačić, Matoševa 11/ Mesnička 38, Z-1003 6, Z-0483 - Stambene kuće, Matoševa 13/ Mesnička 40, Z-1004 - Prebendarska kurija altarije sv. Magdalene, Nova - Kuća Drašković, Matoševa 15, Z-1005 Ves 7, Z-0484 - Kuća ‘Frank’, Mažuranićev trg 1/ Ul. Andrije He- - Prebendarska kurija altarije sv. Jakova, Nova Ves 8, branga 33, Z-0452 Z-0485 - Stambene zgrade Strižić, Mažuranićev trg 8/ Ul. - Prebendarska kurija, Nova Ves 12, Z-0486 Jurja Žerjavića 16, Z-2391 - Nekadašnja zgrada Biskupske ubožnice, danas Za- - Zgrada Etnografskog muzeja, Mažuranićev trg 14, greb fi lm, Nova Ves 18, Z-0487 Z-0662 - Slobodnostojeća, prizemna, stambena kuća, Nova - Zgrada nekadašnje Hrvatske banke za promet ne- Ves 22, Z-1477 kretninama, Medulićeva 2/ Ilica 59, P-4133 - Ljetnikovac biskupa Aleksandra Alagovića, Nova - Muška učiteljska škola (danas zgrada Prve ekonom- Ves 86, Z-0489 ske škole), Medulićeva 33, Z-0453 - Vila Okrugljak, Okrugljak 6, Z-0499 - Kompleks zgrada Gliptoteke Hrvatske akademije - Uglovna, četverokrilna jednokatna stambeno-po- znanosti i umjetnosti, Medvedgradska 2, Z-3346 slovna palača, Opatička 2/ Kamenita 2, Z-1012 - Kuća Izraela Rosenfelda, Mesnička 1, Z-0454 - Nekadašnja palača grofa Bombellesa, Opatička 4, - Kuća Jelačić, Mesnička 4, Z-1006 Z-1013 - Kuća Tomich, Mesnička 6, Z-1007 - Trokrilna stambena palača Rauch, Opatička 6, - Građanska kuća, Mesnička 16, Z-0646 Z-1014 - Kuća pekara Krausa, Mesnička 34, Z-1008 - Stambena kuća, Opatička 7, Z-1015 - Stambena kuća, Mesnička 37, Z-0647 - Palača Bužan, Opatička 8, Z-0628 - Kuća Igerčić, Mesnička 41, Z-0648 - Zgrada, Opatička 9, Z-0629 - Palača, Mesnička 43/ Ul. V. Lisinskoga 1, Z-0649 - Palača bogoštovlja i nastave, danas Instituta za hr- - Kuća Tituša Brezovačkog, Mesnička 47, Z-0652 vatsku povijest, Opatička 10, Z-0192 - Kuća slastičara Kordana, Mesnička 49, Z-0651 - Kuća Geisler, Opatička 11, Z-1016 - Vila Pongratz, Mikulići 133, Z-2581 - Palača grofa Kristofora Oršića, Opatička 12, Z-1017 48 broj 9 – 20. 6. 2016.

- Palača Oršić (danas Učenički dom Marije Jambri- - Stambena zgrada, Ribnjak 20, Z-2130 šak) s vrtom, Opatička 14, Z-0630 - Stambena zgrada, Ribnjak 38, Z-2129 - Zgrada, Opatička 15, Z-0631 - Ljetnikovac Vila Olga s parkom, Rim 84, Z-0695 - Kuća bilježnika Štajdahera s vrtom, Opatička 16, - Vila Frangeš, Rokov perivoj 2, Z-0653 Z-1018 - Obiteljska kuća Deutsch, Rokov perivoj 8, Z-1326 - Palača Drašković/Ilirska dvorana, Opatička 18, - Obiteljska kuća, Rokova 9, Z-2132 Z-0193 - Zgrada Donjogradske gimnazije, Rooseveltov trg 5, - Kuća Iliraca, Opatička 21, Z-0632 Ul. J. Kršnjavoga 2, Ul. Vjekoslava Klaića 1, Z-0459 - Kuća Bedeković, Opatička 23, Z-0633 - Željeznički Zeleni most na Savi, Savska cesta, - Kuća Frigan, Opatička 27/ Demetrova, Z-0195 P-3853 - Palača Drašković (danas zgrada Državnog arhiva u - Savski most - stari cestovni most u produžetku Sav- Zagrebu), Opatička 29/ Demetrova 17, Z-2582 ske ceste, Savska cesta/ Remetinečka cesta, Z-0679 - Zgrada, Opatovina 11/ Skalinska 4, Z-0657 - Francuski paviljon Zagrebačkog zbora, u krugu - Kuća Dornik i prizemna kuća uz ulicu, Opatovina Studentskog centra, Savska cesta 25, Z-0678 23, Z-1019 - Dvije zgrade sa spojnim dijelom Ministarstva unu- - Kuća pekara Fuchsa, Opatovina 25, Z-1020 tarnjih poslova RH, Savska cesta 39/ Ulica grada - Vila Ilić, Paunovac 7, Z-2153 Vukovara 33, Z-5808 - Novinarski dom, Perkovčeva 2/ Rooseveltov trg 4/ - Poslovni toranj Zagrepčanka, Savska cesta 41, Ul. Ljudevita Farkaša Vukotinovića 4, Z-2-952 Z-2800 - Kuća Frisch i jednokatna dvorišna zgrada, Petrinj- - Sklop zgrada bivše Ženske realne gimnazije sestara ska 11, Z-1044 milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu, s igrali- - Kuće Eisner (dvije stambene zgrade), Petrinjska 50- štima i parkom, danas zgrada Učiteljske akademije, 52, Z-2389 Savska cesta 77, Z-5267 - Zgrada Tehnološkog fakulteta, Pierottijeva 6, - Zgrada Gradske osnovne škole ‘August Šenoa’, Sel- Z-0666 ska cesta 95, 95-1, 95-2, Z-1059 - Stambeno-poslovna zgrada, Preobraženska 4, - Palača Hrvatske poljodjelske banke d.d., Smičikla- Z-1043 sova 17/ Martićeva 6/ Patačićkina 1, Z-5254 - Kuća Winkler - stambena zgrada, Preradovićeva 14, - Zgrada Osnovne škole Kustošija, Sokolska 7, Z-3930 Z-2143 - Kuća Lukanc, Stančićeva 1, Z-1045 - Jednokatna stambena zgrada, Preradovićeva 24, - Starčevićev dom, Starčevićev trg 6/ Tomislavov trg Z-0457 13, Z-1046 - Ugrađena jednokatna, stambena kuća, Prilaz Gjure - Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4/ Mati- Deželića 4, Z-1473 čina 2, Z-0668 - Zgrada Kockica, Prisavlje 14, Z-3677 - Kuća Rado, Strossmayerov trg 7, Z-2135 - Kuća, Radićeva 5, Z-1021 - Kuća Slavex, Svačićev trg 13, Z-1047 - Kuća Kostelec, Radićeva 12/ Tkalčićeva 11, Z-1022 - Stambena zgrada ‘Kemikalija’, Svačićev trg 14, - Kuća Cerovšek, Radićeva 20/ Krvavi most 1, Z-1023 Z-5537 - Kuća Demeter-Corvin, Radićeva 24, Z-1024 - Kompleks nekadašnjeg Novincijata sestara milosrd- - Kuća Tiskara Albrecht, Radićeva 26/ Kožarska 3, nica svetog Vinka Paulskog, Sveti Duh 129, Z-4002 Z-1025 - Zgrada Slavenske, kasnije Državne hipotekar- - Zgrada Prve hrvatske štedionice, Radićeva 30/ Ko- ne banke u Zagrebu, Šoštarićeva 2 -4/ Vlaška 53, žarska 7, Z-5212 Z-5279 - Palača Dömöthorfy, Radićeva 32, Z-1319 - Zgrada Hrvatskoga liječničkog doma, Šubićeva 9, - Kuća senatora Kovačića, Radićeva 37/ Kamenita 1, Z-1060 Z-0634 - Stambena zgrada, Šubićeva 64, Z-2156 - Kuća Bužan, Radićeva 64, Z-0635 - Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 14, Z-0171 - Kuća Bužan, Radićeva 66, Z-1028 - Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 16/ Skalinska - Zgrada Osnovne škole Rapska s pripadajućim škol- 2-2A, Z-0172 skim dvorištem i parkom, Rapska 3, Z-3675 - Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 18/ Skalinska - Nekadašnja pogranična stražarnica, Remetinečka 1, Z-0173 cesta 1, Z-1058 - Stambena kuća, Tkalčićeva 20, Z-0174 - Kuća Schwartz s vrtom, Remetski kamenjak 28, - Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 25, Z-0175 Z-0694 - Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 27/ Kožarska - Palača Mikuličić, Ribnjak 1, Z-5551 2, Z-0176 - Stambena zgrada, Ribnjak 16, Z-2131 - Stambena kuća, Tkalčićeva 29/ Kožarska 4, Z-0177 broj 9 – 20. 6. 2016. 49

- Jednokatna stambena zgrada, Tkalčićeva 31/ Ko- Trg sv. Marije Čučerske 2, Z-2960 žarska 6, Z-0178 - Palača Banski dvori, Trg svetog Marka 1, Z-0636 - Poslovno-stambena zgrada, Tkalčićeva 33, Z-0179 - Palača Banski dvori, Trg svetog Marka 2/ Matoševa - Stambeno-poslovna zgrada, Tkalčićeva 36, Z-0167 12, Z-0637 - Stambeno-poslovna zgrada, Tkalčićeva 63, Z-0168 - Kuća Ferić, Trg svetog Marka 3/ Mletačka 2, Z-0638 - Stambena zgrada, Tkalčićeva 68, Z-0169 - Palača Ustavnog suda Republike Hrvatske, Trg sve- - Stambena zgrada, Tkalčićeva 78, Z-0170 tog Marka 4, Z-0639 - Kuća Peleš, Tomićeva 3, Z-1048 - Župni dvor crkve sv. Marka Evanđelista, Trg svetog - Kuća Feller s interierom, Tomislavov trg 4, Z-5535 Marka 5/ Basaričekova 1, Z-0640 - Kuća Bukovac, Tomislavov trg 18, Z-2280 - Palača Grlečić-Jelačić, Trg svetog Marka 9, Z-0641 - Umjetnički paviljon, Tomislavov trg 22, Z-0222 - Zgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žr- - Gradsko dječje sklonište, Trakošćanska 45, Z-3671 tava fašizma BB, Z-0665 - Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 71 -73, - Robna kuća Na-Ma Trnsko, Trnsko 29, Z-0680 Z-3678 - Drveni paviljon, Tuškanac, Z-0495 - Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 77, 79/ - Vila Paskiević-Čikara, Tuškanac 10/ Krležin Gvozd Nova cesta 103, Z-3679 2, Z-2394 - Kuća Rado, Trg bana Jelačića 5/ Pod zidom 4, - Vila Benedik, Tuškanac 14, Z-2958 Z-1049 - Obiteljska kuća Nikić, danas Dom za djecu i mla- - Zgrade nekadašnje Gradske štedionice, Trg bana dež, Tuškanac 15, Z-1327 Jelačića 9-10/ Cesarčeva 2, Z- - Vila Baranyai - obiteljska kuća s pripadajućim vr- - Kuća Živković, Trg bana Jelačića 12, Z-0447 tom, Tuškanac 18, Z-2140 - Kuća Felbinger, Trg bana Jelačića 15, Z-0448 - Obiteljska kuća Mihelj-Krofl in, Tuškanac 21/1, - Palača burze za robu i vrednote, Trg hrvatskih veli- P-3118 kana 3/ Ul. F. Račkoga 1/ Martićeva 2, Z-0225 - Vila Hühn, Tuškanac 24, Z-5216 - Zgrada Gospodarskog društva, Trg maršala Tita 3, - Ljetnikovac Werner, Tuškanac 36, Z-1328 Z-0461 - Vila Botteri, Tuškanac 54 A, Z-0655 - Zgrada Hrvatskoga učiteljskog doma, Trg maršala - Vrt ‘Capanik’, Tuškanac 100, Z-0496 Tita 4/ Ul. Andrije Hebranga 40, Z-0462 - Kuća Sinković, Ulica 29.X 1918. 4, Z-1029 - Kompleks zgrada “Hrvatskog sokola” i “Kola”, Trg - Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 35-35A, maršala Tita 5, 6, 6A, 7, Z-0667 Z-2138 - Zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt, - Stambeni blok, Ulica grada Vukovara 43-43A, Trg maršala Tita 9 -11, Z-0463 Z-0675 - Zgrada Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, - Višestambena osmerokatnica Vojne mornarice, Z-0464 Ulica grada Vukovara 52 A-E, Z-5974 - Zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta, Trg marša- - Uredska zgrada (GPGZ PU Trnje i Katastar), Ulica la Tita 15, Z-0221 grada Vukovara 56-60, Z-5767 - Glazbeni paviljon i ostala oprema parka, Trg Nikole - Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 62 A-D, Zrinskog, Z-0469 Z-2137 - Palača Buratti (zgrada Vrhovnog suda Republike - Zgrada Radničkog sveučilišta ‘Moše Pijade’, Ulica Hrvatske), Trg Nikole Zrinskog 3, Z-0465 grada Vukovara 68, Z-0676 - Kuća Antolković, Trg Nikole Zrinskog 6/ Đorđićeva - Uredska zgrada ‘Palača pravde’, Ulica grada Vuko- 1, Z-0466 vara 84 -86, Z-5773 - Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, - Višestambena zgrada ‘Kruge’, Ulica grada Vukovara Trg Nikole Zrinskog 11, Z-0223 222 -224, Z-5975 - Palača Medaković, Trg Nikole Zrinskog 15, Z-1050 - Višestambena zgrada, Ulica grada Vukovara 238, - Palača Ožegović, Trg Nikole Zrinskog 17/ Berislavi- Z-5899 ćeva 1, Z-0467 - Sklop građevina Fakulteta elektrotehnike i računar- - Palača Vranyczany-Dobrinović (danas zgrada Ar- stva, Unska 3, Z-5675 heološkog muzeja), Trg Nikole Zrinskog 19, Z-0468 - Zgrada kina ‘Europa’, Varšavska 3, Z-3929 - Zgrada Gradske vijećnice, Trg Stjepana Radića 1, - Kuća Kreneis-Horvat, Vijenac 6, Z-5676 Z-2141 - Stambena kuća, Visoka 4, Z-0190 - Koncertna dvorana ‘Vatroslav Lisinski’ i Dom Ma- - Stambena zgrada, Visoka 6, Z-0189 tice iseljenika, Trg S. Radića 4/ Trnjanska cesta BB, - Palača Babočaj-Gvozdanović s vrtom, Visoka 8, Z-0677 Z-1030 - Župni dvor s gospodarskom zgradom u Čučerju, - Stambena kuća s vrtom, Visoka 10, Z-1031 50 broj 9 – 20. 6. 2016.

- Kuća Brigljević s vrtom, Visoka 12, 12/1, Z-1032 obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karak- - Kuća Hoch-Marjanović, Visoka 14, Z-0642 teristika civilne građevine te pripadajuće parcele ili - Kuća Sablić, Visoka 16, Z-0643 posjeda, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene, a - Vila Rastić-Turković s vrtom, Visoka 18, Z-0644 eventualna nova namjena mora se prilagoditi oču- - Palača Pongratz u Visokoj 22 i kuća u Mesničkoj vanoj građevnoj strukturi; 23 s pripadajućim vrtom, Visoka 22/ Mesnička 23, - nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti Z-0645 spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukci- - Kuća Lacković-Žigrović, Vlaška 5, Z-0490 ji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo - Orfanotrofi j (danas Katolički bogoslovni fakultet), prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakte- Vlaška 38, Z-0672 ru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša; - Zgrada, bivši hotel ‘Sidro’, Vlaška 40, Z-1052 - nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih ele- - Kuća Rosinger, Vlaška 69, Z-1053 menata, materijala i opreme (PVC ili metalna sto- - Biskupska vrtna kuća, Vlaška 72, Z-0492 larija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.) koji nisu - Topnička vojarna, Vlaška 87, Z-0494 primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru - Vila Deutsch, Vončinina 20, Z-2136 građevine; - Kuća Špulka, Vranicanijeva 1, Z-1033 - svu parkovnu arhitekturu, odnosno parkovne povr- - Stambena prizemnica, Vranicanijeva 4, Z-1034 šine, drvorede, grupacije stabala, solitere, vrtove i - Stambeno-poslovna prizemnica, Vranicanijeva 6, druge oblike hortikulturnog oblikovanja treba oču- Z-1035 vati u cijelosti, a na njima su dopušteni samo oni - Stara zgrada škole u Gornjem Vrapču, Vrapčanska zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove 116, Z-0703 estetske i kulturno-povijesne vrijednosti; - Kurija župnog dvora u Gornjem Vrapču, Vrapčan- - parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti ska 165, Z-0720 prenamijeniti za druge potrebe; - Zgrada strojarnice zdenca Gradskog vodovoda, Za- - nije dopušteno uklanjanje građevine radi gradnje gorska 1/ Magazinska cesta, P-3644 zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisa- - Kuća Blažeković, Zamenhoff ova 1, Z-1061 nim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kul- - Stambena zgrada, Zorkovačka 2-4, Z-3672 turnih dobara; - Kuća Bollé, Ul. Jurja Žerjavića 4, Z-1051 - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je is- - Zgrada stare škole, Žitnjak Martinci 57, Z-3933 hoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nad- - Zgrada Matice hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Z-6411 ležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. - Vila Petaj, Jabukovac 35, P-4458 - Zgrada Našičke tvornice tanina i paropila d.d., da- 3.c. Sakralna građevina nas “Exportdrvo” d.d., Trg Marka Marulića 18 / Ul. Zaštićene sakralne građevine su očuvanja vrijedne Ljudevita Farkaša Vukotinovića 1, P-4523 pojedinačne sakralne građevine koje spadaju među naj- - Vila Cuvaj, Zamenhofova 17, Z-6097 starije i najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonsko- - Zgrada Kuća Varga, Ilica 34, P-4954 graditeljske spomenike na zagrebačkom prostoru. Župne Zaštita civilne građevine podrazumijeva potpunu crkve najstarijih zagrebačkih župa, očuvane crkve, kapele konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u i poklonci na užem i širem području grada, nezaobilazni vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, su dio povijesnog kontinuiteta naseljenih prostora, ujed- graditeljskih i konstruktivnih elemenata, posebno proče- no i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u prostoru. lja, krovišta, stubišta te osnovnog konstruktivnog sustava, Zaštićene sakralne građevine na području obuhvata kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i Plana: opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita - Kompleks arkada s crkvom Krista Kralja na Miro- obuhvaća i pripadajuće parcele odnosno posjed s kojima goju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0681 čini izvornu kvalitetnu cjelinu. - Kapela sv. Martina, Aleja Seljačke bune, Podsused (kod Sutinskih vrela), Z-0718 Mjere zaštite: - Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, Do- - očuvanje i sanacija civilne građevine u svim njenim lac, Z-1474 dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteri- - Crkva sv. Mihaela Arhanđela, Gračani, Z-0723 stikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom - Crkva sv. Marka Evanđelista, Jakuševec, Jakuševeč- parcelom ili posjedom s kojima čini cjelinu, a sve ka 80, Z-0709 radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije; - Crkva sv. Katarine Aleksandrijske, Katarinin trg, - nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja civilne Z-0183 građevine; - Kapela sv. Jurja, Maksimirski perivoj (Park Maksi- - svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i mir), Z-0473 broj 9 – 20. 6. 2016. 51

- Crkva sv. Klare u Klari, Mrkšina 67, Z-0712 ske i kulturno-povijesne vrijednosti; - Kapela Majke Božje žalosne, Nova Ves, Z-1471 - parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti - Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves, Z-0488 prenamijeniti za druge potrebe; - Kompleks crkve sv. Marije Pomoćnice i Omladin- - nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti skog doma salezijanaca, Omiška 8 -10, Z-4468 spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstruk- - Crkva sv. Preobraženja, Preobraženska, Z-0456 ciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo - Crkva sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića/ Primorska, prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakte- Z-0220 ru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša; - Kapela sv. Roka u Šestinama, Prilaz Kraljičinu - nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih ele- zdencu (Šestine), Z-2386 menata, materijala i opreme koji nisu primjereni - Kapela sv. Roka, Rokov perivoj, Z-0458 povijesnom i spomeničkom karakteru građevine; - Crkva sv. Antuna u Stenjevcu, Samoborska cesta 94, - nije dopušteno uklanjanje građevine radi gradnje Z-3571 zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisa- - Crkva sv. Marka Križevčanina, Selska cesta 91, nim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kul- Z-2134 turnih dobara; - Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Stenjevec - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je is- 5, Z-0719 hoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nad- - Crkva sv. Mirka, Šestinski trg (Šestine), Z-2157 ležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.” - Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, Trg sv. Marije Čučerske, Z-0722 Članak 64. - Crkva sv. Marka Evanđelista, Trg svetog Marka, Z-0182 Članak 94. mijenja se i glasi: - Biskupski majur (danas Uršulinski samostan), Vlaš- “Ovim je planom obuhvaćeno memorijalno (povije- ka 75/ Vončinina 1, Z-0493 sno) područje kao podvrsta zaštićene memorijalne bašti- - Crkva sv. Petra i župni dvor, Vlaška 93, Z-0673 na na prostoru Plana. - Crkva sv. Barbare, Vrapčanska, Z-0721 U postupku zaštite provedena je valorizacija memori- - Kapela sv. Križa, Ilirski trg, P-4491 jalnih, kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih Zaštita sakralnih građevine podrazumijeva potpunu značajki memorijalne baštine. konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u Mjere zaštite memorijalne baštine unutar obuhvata vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate graditeljskih i konstruktivnih elemenata, kao i vrijednih kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kul- izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te turnog dobra. očuvanih sakralnih inventara. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće neposredno okruženje koje, svojom funk- 4.a. Memorijalno i povijesno područje cijom, povijesno-kulturološkim karakteristikama i ambi- Groblja, kao memorijalna (povijesnog) područja, vi- jentalnim vrijednostima, čini sa sakralnom građevinom šestoljetni su sastavni dio prostorne organizacije povije- nedjeljivu cjelinu. snih seoskih i gradskih naselja, i nalaze se unutar cinktora župne crkve zaštićenih središta naselja Gračani, Vrapče, Mjere zaštite: Stenjevec te drugih prigradskih župa. - očuvanje i sanacija sakralne građevine u svim nje- Također, memorijalna (povijesna) područja su i auten- nim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karak- tična područja povijesnog događaja, visokih memorijal- teristikama; zajedno s pripadajućom parcelom ili nih i povijesnih vrijednosti. parcelama s kojima čini cjelinu, a sve radi očuvanja Na području Plana zaštićeno je: i kvalitetne spomeničke prezentacije; - Mjesto povijesnih događaja - kompleks šume Dotr- - nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja sakral- ščina, broj Registra Z-1527. ne građevine; - preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, Mjere zaštite: odnosno korisnika, da se brine o kulturnom dobru; Zaštita memorijalnog (povijesnog) područja podra- - svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i zumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu povijesnih i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karak- memorijalnih obilježja, pejzažnih i ambijentalnih vrijed- teristika sakralne građevine te pripadajuće parcele nosti, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja ili posjeda, uz očuvanje izvorne namjene; te strukture. - komponentu hortikulturnog oblikovanja treba oču- - očuvanje povijesne matrice memorijalnog (povije- vati u cijelosti, a na njoj su dopušteni samo ni za- snog) područja i svih njegovih dijelova u cilju kvali- hvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njene estet- tetne spomeničke prezentacije; 52 broj 9 – 20. 6. 2016.

- očuvanje pejzažnih i ambijentalnih karakteristika - Fontana sa skulpturom “Borba” (“Ribar sa zmi- memorijalnog (povijesnog) područja; jom”), Jezuitski trg, Z-3500 - elemente parkovne arhitekture, kao dijela memori- - Skulptura Zlatarovo zlato, Kamenita 3, Z-4084 jalnog područja, treba očuvati u cijelosti, a na njoj - Ruka prijateljstva (Pozdrav), Ul. kneza Branimira/ su dopušteni samo oni zahvati koji ne narušavaju Harambašićeva/Svetice, P-3532 i ne mijenjaju njene estetske i kulturno-povijesne - Sokolska mogila, Maksimirski perivoj (Park Maksi- vrijednosti; mir), Z-4083 - parkovna arhitektura ne može se smanjivati niti - Obelisk, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), prenamijeniti za druge potrebe; Z-0477 - očuvanje park-šuma u sklopu memorijalnih pod- - Spomenik don Frani Buliću, Marulićev trg, Z-4082 ručja na način da su na istima dopušteni samo oni - Spomenik Nikoli Tesli, Masarykova 2/Preradoviće- zahvati i radnje čija je svrha njihovo održavanje i va/Teslina, Z-3502 uređenje, a unutar njihovih granica nije dozvoljena - Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću, Mesnička/ izgradnja, prenamjena ili smanjenje njihovih povr- Ilica, Z-4081 šina; - Spomenik prosinačkim žrtvama, Park prosinačkih - očuvanje pojedinačnih izvornih elemenata koji su žrtava, Z-3565 sastavni dio memorijalnog (povijesnog) područja; - Spomenik Ivanu Goranu Kovačiću, Park Ribnjak, - svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i Z-4080 obnovu izvornih obilježja memorijalnog (povije- - Skulptura borca, Podsusedski trg, Z-3563 snog) područja, uz očuvanje izvorne namjene; - Skulptura “Majka i dijete”, Rockefellerova 4, Z-3506 - nisu dopuštene intervencije na prostoru memorijal- - Zdenac Elegija, Rokov perivoj, Z-4079 nog (povijesnog) područja ili u njegovoj neposred- - Spomenik Eugenu Kumičiću, Rooseveltov trg, noj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenički Z-4078 karakter; - Spomenik “Strijeljanje talaca”, Strossmayerov trg, - nije dopuštena primjena elemenata, materijala i Z-3564 opreme koji nisu primjereni povijesnom i spome- - Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, Strossmaye- ničkom karakteru memorijalnog (povijesnog) pod- rov trg, Z-3501 ručja; - Spomenik palim ilegalcima “Plamen”, Sveti Duh 64, - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je is- Z-3560 hoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nad- - Nadgrobni spomenik dr. Ante Starčevića, Šestinska ležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. cesta, Groblje Šestine, Z-4077 - Spomenik Andriji Meduliću, Tomislavov trg, 4.b. Spomen (memorijalni) objekt Z-3505 Ovim su planom obuhvaćeni zaštićeni spomen (me- - Spomenik banu Josipu Jelačiću, Trg bana J. Jelačića, morijalni) objekti - reprezentativni javni spomenici i Z-3499 fontane, značajna djela monumentalne portretne plasti- - Spomenik sv. Jurja, Trg Braće Hrvatskog zmaja, ke, spomen-obilježja i spomenička nadgrobna plastika Z-4076 visoke umjetničke, kulturne, povijesne te urbanističke i - Skulptura Mali dječak, Trg kralja Krešimira IV., arhitektonske vrijednosti. Z-4075 Zaštićeni spomen objekti na području obuhvata Pla- - Spomenik kralju Tomislavu, Trg kralja Tomislava, na: Z-4073 - Spomenik Ruđeru Boškoviću, Bijenička cesta 54, - Zdenac života, Trg maršala Tita, Z-3504 Z-3503 - Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja, Trg maršala Tita, - Spomenik Moši Pijade u parku Doma zaklade La- Z-4074 voslava Schwarza, Bukovačka cesta 55, Z-3559 - Spomenik Petru Preradoviću, Trg Petra Preradovi- - Pil sv. Šimuna Stilite i skulpturalna kompozicija sv. ća, Z-4072 Pavla Pustinjaka ispred župne crkve Uznesenja Bla- - Spomenik Vladimiru Nazoru, Tuškanac, park, žene Djevice Marije u Remetama, Česmičkoga 1, Z-3566 Z-3569 - Spomenik “Bacač diska”, Maksimirska cesta / Sveti- - Mozaik u dvorištu osnovne škole “Dragutin Do- ce, P-4456 mjanić”, Gajnice 31, Z-4085 Zaštita spomen (memorijalnog) objekta podrazumije- - Spomenik palim borcima narodnooslobodilačke va potpunu konzervatorsku zaštitu svih njegovih očuva- borbe, Gospodska/Bolnička cesta, Z-3562 nih izvornih elemenata, oblikovanja i namjene te povije- - Spomenik “Nošenje ranjenika” u atriju Veterinar- snih i memorijalnih obilježja. skog fakulteta, Heinzelova 55, Z-3567 broj 9 – 20. 6. 2016. 53

Mjere zaštite: Zaštićena etnološka područja na području obuhvata - sanacija i održavanje spomen (memorijalnog) Plana: objekta u svim njegovim dijelovima, skulpturalnim, - Poljoprivredni krajolik - zapadna padina ulice Donji arhitektonskim i urbanističkim karakteristikama, Brezinščak, Z-1532 zajedno s pripadajućom parcelom ili okolnim ure- - Etnološko područje Oporovečki vinogradi, Z-2167 đenjem, a sve u cilju njegova očuvanja i kvalitetne - Etnološko područje Novoselečki vinogradi, Z-2168 spomeničke prezentacije; - Etnološko područje Severi u naselju Novaki Grane- - nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja spo- šinski, Z-2166. men (memorijalnog) objekta; Zaštićena etnološka područja su očuvanja vrijedne - preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, prepoznatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cje- odnosno korisnika, da se brine o kulturnom dobru; line za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora - očuvanje svih pojedinačnih izvornih elemenata koji utvrđene zone zaštite ‘A’, ‘B’ i ‘C’. su sastavni dio spomen (memorijalnog) objekta; - svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i Zona zaštite ‘A’ - područje iznimno dobro očuvane i obnovu izvornih oblikovnih karakteristika spomen osobito vrijedne povijesne strukture (memorijalnog) objekta, uz očuvanje njegove izvor- Zona zaštite ‘A’ valorizacijom je utvrđena za etnološka ne namjene; područja iznimno izraženih kulturno-povijesnih, gra- - nisu dopuštene intervencije na spomen (memori- diteljskih, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, s oču- jalnom) objektu ili u njegovoj neposrednoj blizini vanom tradicijskom graditeljskom arhitekturom visoke koje mogu ugroziti njegov spomenički karakter; spomeničke vrijednosti, koji pokazuje povijesni konti- - nije dopuštena primjena elemenata, materijala i nuitet življenja na tom prostoru i njegovanje tradicijskog opreme koji nisu primjereni povijesnom i spome- načina života i gospodarenja. ničkom karakteru spomen (memorijalnog) objekta; Na području zone zaštite ‘A’ primjenjuje se potpuna - za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je is- konzervatorska zaštita povijesne matrice područja, pro- hoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nad- stornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih etnoloških ležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.” građevina.

Članak 65. Zona zaštite ‘B’ - područje različitog stupnja očuva- nosti povijesne strukture Članak 95. mijenja se i glasi: Zona zaštite ‘B’ valorizacijom je utvrđena za etnološka “Pojedinačne etnološke građevine u najvećem su bro- područja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i ju evidentirane unutar sačuvanih primjera povijesnih pretežno očuvanom kvalitetnom tradicijskom graditelj- seoskih cjelina i ambijenata. Unutar ostalih naselja koja skom strukturom. su izgubila svoja izvorna obilježja i tradicijsku strukturu Na području zone zaštite ‘B’ primjenjuje se konzer- nalaze se pojedinačni primjeri etnoloških građevina. Svi- vatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne matrice ma je zajedničko obilježje da prezentiraju najstariji način područja i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih gradnje stambenih i gospodarskih, seoskih kuća, te tako skupina i pojedinačnih etnoloških građevina. čuvaju duh tradicije seoskoga drvenog graditeljstva ovog kraja. Velik dio etnoloških građevina u vrlo je lošem i za- Zona zaštite ‘C’ - područje sačuvanih pojedinačnih puštenom stanju. elementa povijesne strukture Posebno vrijedna etnološka baština evidentirana je Zona zaštite “C” valorizacijom je utvrđena za etnološ- kroz etnološka područja, a navedeni su i najznačajniji po- ka područja ili njihove dijelove s pojedinim sačuvanim jedinačni primjeri etnoloških građevina. elementima povijesne matrice, mjerila, tipologije i/ili am- Za sve zahvate potrebno je ishoditi konzervatorske bijentalnih karakteristika te se njome osigurava kvalitet- propozicije nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. na prezentacija vrijednosti zona zaštite ‘A’ i ‘B’. Na području zone zaštite ‘C’ primjenjuje se konzer- 5.a. Etnološka područja vatorska zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne Zaštita etnoloških područja podrazumijeva očuvanje povijesne strukture etnološkog područja, ponajprije radi njihove autentičnosti, očuvane povijesne matrice, pro- zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, oču- storne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradi- vanja kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštita vizura, cijske građevne strukture i karakteristične slike područja. panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz oču- Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sa- vanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih građevi- naciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake na, u svrhu osiguranja kvalitetne prezentacije vrijednosti pojedine etnološke građevine, poštujući tradicijski način zona zaštite ‘A’ i ‘B’. gradnje i građevinske materijale. 54 broj 9 – 20. 6. 2016.

Mjere zaštite: - zadržavanje visine izgradnje u granicama posto- Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgrad- jećeg mjerila, s uporabom uglavnom kosog krova, nju unutar zaštićenih etnoloških područja razlikuju se i oblikovno usklađenog s karakterističnim postoje- primjenjuju ovisno o ambijentalnim i pejsažnim specifi č- ćim krovovima naselja; nostima, njegovoj povijesnoj matrici te karakterističnoj - ograničavanje širenja etnološkog područja i zadr- tradicijskoj tipologiji izgradnje: žavanje zelenih prirodnih cezura prema okolnom - očuvanje povijesne slike, gabarita i obrisa etnološ- prostoru da bi se zadržala njegova samosvojnost i kog područja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i povijesni identitet; slikovitih pogleda - vizura; - za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih - zaštita povijesne matrice, parcelacije i karakteristič- naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i pret- nog mjerila gradnje; hodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kultur- - zaštita vrijednog krajolika očuvanjem njegovog nih dobara. strukturnog karaktera što podrazumijeva očuvanje Za zaštićena etnološka područja potrebno je izraditi postojećeg prostornog odnosa između neizgrađe- detaljne planove uređenja, koji će sadržavati detaljniju nog i izgrađenog te šumskih, livadnih površina i konzervatorsku dokumentaciju s posebnim uvjetima za- površina pod vinogradima, voćnjacima i oranica- štite i očuvanja kulturnih dobara. ma; - u vrijednim krajolicima nije dopušteno unošenje 5.b. Pojedinačne etnološke građevine volumena, oblika i građevinske materijale koji nisu Zaštićene etnološke građevine su očuvanja vrijedne primjereni ambijentu i tradiciji građenja uz oba- pojedinačne građevine koje posjeduju specifi čnu tradicij- vezu očuvanja karakterističnih obilježja krajolika i sku graditeljsko-tipološku kvalitetu i određeno kulturno- kvalitetnih vizura; povijesno značenje. Uz stambene građevine i komore to - afi rmiranje sadnje i njegovanje autohtonih biljnih su i gospodarske građevine različitih namjena: kuharne s vrsta; krušnim pećima, koševi za kukuruz, štale, sjenici, svinjci, - zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakteristič- klijeti i mlin-vodenice. nih krajobraznih obilježja u sastavu etnološkog po- Zaštićene pojedinačne etnološke građevine na po- dručja ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađi- dručju obuhvata Plana: vanja i degradacije njihova prirodnog toka; - Komora, Brezovička cesta 5, Z-2744 - očuvanje povijesnih oblika, trasa i dimenzija komu- - Tradicijska kuća, Čučerska cesta 192, Z-2755 nikacija (stare ceste, pješačke staze, putovi obilježe- - Mlin-vodenica na potoku Dubravica, Dubravica ni raspelima i pokloncima); 109, Z-2956 - očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zele- - Vodenica na potoku Ribnjak, Gračanski Ribnjak 20, nila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno Z-0691 parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih ele- - Drvena, prizemna, stambena kuća, Granešina 23, menta opreme vanjskih prostora; Z-0705 - zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, - Tradicijski stambeni i gospodarski objekti, Jalševeč- naziva dijelova zemljišta, vodotoka, šuma, livadnih ka cesta 220, Z-2748 površina od kojih pojedini imaju simbolična i povi- - Tradicijska kuća, Martinci 30, Z-2753 jesna značenja; - Tradicijski stambeni objekt i komora, Martinci 32, - očuvanje tipične organizacije parcela sa stambenim Z-2751 i gospodarskim građevinama, odnosno očuvanje - Tradicijska okućnica, Oporovečki dol 60 /1, Z-2749 pojedinačnih okućnica etnološke, arhitektonske i - Tradicijska kuća, Patačići 35, selo Čugovec, Z-2754 ambijentalne vrijednosti; - Tradicijska okućnica, Patačići 37, selo Čugovec, - pojedinačne etnološke građevine koje su smještene Z-2742 unutar etnoloških područja potrebno je obnavljati i - Tradicijska stambena kuća, Peršuni 13, selo Čugo- zadržati ‘in situ’; vec, Z-2746 - očuvanje i obnova zatečene tradicijske drvene iz- - Stambeni tradicijski objekt, Petruševec 2. 9, Z-2739 gradnje što podrazumijeva njezino održavanje, - Stambeni tradicijski objekt, Petruševec 3. 10, sanaciju i eventualno rekonstrukciju pojedinačnih Z-2743 građevina prema propozicijama nadležnog tijela za - Stambeni tradicijski objekt i gospodarstvo, Rakalj- zaštitu kulturnih dobara; ska 4 (Vukomerec), Z-2738 - njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje - Tradicijska stambena zgrada s gospodarskom zgra- i materijala te sprečavanje unošenja stranih obli- dom, Remete 40, Z-0693 kovnih i građevinskih elemenata; - Tradicijsko gospodarstvo, Remetinec 40, Z-2740 broj 9 – 20. 6. 2016. 55

- Tradicijska kuća, Resnički gaj 2. 3, Z-2752 Članak 66. - Stambeni tradicijski objekt, Resnički put 76, Z-2745 - Tradicijski stambeni objekt, Resnički put 78, Z-2750 U naslovu iznad članka 97. riječi “POSTUPANJE S - Tradicijska kuća, Resnik 1. 85 /1, Z-0700 OTPADOM (obrada, skladištenje i odlaganje)” za- - Tradicijsko gospodarstvo, Resnik 5. 3, Z-0701 mjenjuju se riječima: “GOSPODARENJE OTPADOM - Drvena, prizemna, stambena kuća, Resnik 5. 6, (skladištenje, oporaba i zbrinjavanje)”. Z-0702 - Stambeni tradicijski objekt, Trnava 1. 73, Z-2741 Članak 67. - Mlin-vodenica Varović, Vrapčanska 201, Z-2747 Zaštita etnološke građevine podrazumijeva potpunu U članku 97. stavku 1. iza riječi: “otpada” dodaju se ri- konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u ječi: “i Centra za gospodarenje otpadom”. vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, U stavku 3. riječi: “na lokacijama: Prečko, Utrine, Ja- graditeljskih i konstruktivnih elemenata kao i očuvanih kuševec i Maksimir, prema kartografskom prikazu” za- vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u inte- mjenjuju se riječima: “i unutar površina drugih namjena.” rijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pri- Stavak 7. mijenja se i glasi: padajuće parcele, odnosno okućnicu, s kojima je izvorna “Na području Generalnog urbanističkog plana grada kvalitetna cjelina. Zagreba s otpadom se gospodari u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba, pri čemu Mjere zaštite: se gospodarenje otpadom (skladištenje, oporaba i zbrinja- - očuvanje i sanacija etnološke građevine u svim nje- vanje) realizira na postojećim lokacijama za koje su pret- nim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karak- hodno pribavljeni uvjeti sukladno posebnim propisima.” teristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadaju- ćom parcelom ili okućnicom s kojima je kvalitetna Članak 68. cjelina, a sve radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije; Članak 98. mijenja se i glasi: - nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja etno- “Na području grada Zagreba ne predviđa se razvoj dje- loške građevine; latnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na - svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i okoliš. obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karak- Mjere smanjivanja i sprječavanja nepovoljnog utjecaja teristika etnološke građevine te pripadajuće parcele na okoliš: ili okućnice, u pravilu, uz očuvanje izvorne namje- Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda: ne, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi - zaštita svih vodotoka i stajaćica na području Zagre- očuvanoj građevnoj strukturi; ba radi očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu - njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje vrstu vode utvrđene kategorije; i materijala; - planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpad- - nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti nih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukci- - povećavanje kapaciteta prijemnika gradnjom po- ji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji, bilo trebnih vodnih građevina; prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakte- - zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih ru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša; tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vo- - nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih ele- dama; menata, materijala i opreme koji nisu primjereni - sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te povijesnom i spomeničkom karakteru građevine; sanacija ili uklanjanja izvora onečišćavanja; - iznimno je moguće kvalitetnije primjere etnoloških - sanacija postojećih deponija i kontrolirano odlaga- građevina koje su smještene u naseljima što su izgu- nje otpada; bila svoja izvorna tradicijska obilježja, preseliti na - sanacija šljunčara i zabrana eksploatacije šljunka; neku drugu lokaciju; - uspostavljanje monitoringa s proširivanjem i ure- - nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu grad- đenjem mjernih postaja te osiguravanjem stalnog nje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propi- praćenja površinskih i podzemnih voda; sanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kul- - vođenje jedinstvenoga informatičkog sustava o ka- turnih dobara; kvoći površinskih i podzemnih voda; - za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih - na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i pret- mjere zaštite koje će osigurati da kakvoća podze- hodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kultur- mne vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao nih dobara.” ni granične vrijednosti koncentracija tvari; 56 broj 9 – 20. 6. 2016.

- izrada vodnog katastra. nja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u Vodozaštitno područje izvorišta vode podijeljeno je na prirodni prijamnik, tri zone zaštite za koje se propisuju smjernice za zaštitu: - poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje uz primjenu dopuštenih gnojiva i sredstava I. zona zaštite izvorišta - zona strogog režima zaštite za zaštitu bilja prema posebnom propisu, i nadzora: - stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog gos- - obuhvaća područje u granicama najmanje 10 m od podarstva, odnosno farme do 20 uvjetnih grla, uz izvora; provedbu mjera zaštite voda propisanih odgova- - mora se ograditi i zaštititi od neovlaštenih ulazaka, rajućim programom zaštite voda od onečišćenja a namjenjeno je isključivo crpljenju vode, odnosno uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla drugim sadržajima u funkciji vodoopskrbe. i načela dobre poljoprivredne prakse, U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u vezi s - ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih eksploatacijom, kondicioniranjem i transportom vode u voda s prometnica, javni vodoopskrbni sustav. - formiranje novih i proširenje postojećih groblja, U okviru aktivnosti iz prethodnog stavka zabranjuje osim za ukop urni, se postojanje i izgradnja bilo kakvih građevina osim onih - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagali- koje su potrebne za pogon, održavanje i očuvanje zahvata šta otpada osim sanacija postojećih u cilju njihova vode, a osobito: zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uk- - izgradnja taložnica, garaža i radionica, ljučujući spalionice otpada, regionalnih i županij- - skladištenje i korištenje naft e i naft nih derivata, skih centara za gospodarenje otpadom, reciklažnih - skladištenje i korištenje opasnih i radioaktivnih tva- dvorišta i pretovarnih stanica za otpad ako nije ri, planirana provedba mjera zaštite voda te postro- - skladištenje i korištenje kemijskih sredstava osim jenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog onih za kondicioniranje vode za piće, otpada, - skladištenje i korištenje sredstava za bonifi kaciju tla - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, i zaštitu bilja, osim onih vezanih uz vodoistražne radove za javnu - izgradnja i korištenje stanova za čuvare i njihove vodoopskrbu i obnovljive izvore energije. obitelji, - izgradnja drenaže i upojnih zdenaca, III. zona - zona ograničenja i nadzora: - izgradnja i korištenje prometnica za prolaz vozila i - obuhvaća područje izvan granica II. zone, a prostire pješaka preko izvorišta. se do granice izračunatog područja napajanja; - treba se obilježiti odgovarajućim natpisima te osi- II. zona zaštite izvorišta - zona strogog ograničenja gurati smanjenje rizika onečišćenja podzemne vode i nadzora: od teško razgradivih kemijskih i radioaktivnih tva- - određuje se na temelju hidrogeoloških karakteri- ri. stika vodonosnika (područje izvan I. zone do linije Na području III. zone zabranjuje se: od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, zadržavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odlagali- vodozahvatni objekt), šta otpada osim sanacija postojećeg u cilju njegova - mora se obilježiti odgovarajućim natpisima te osi- zatvaranja, građevina za zbrinjavanje otpada uklju- gurati primjena mjera zaštite od onečišćenja i zaga- čujući spalionice otpada te postrojenja za obradu, đivanja patogenim mikroorganizmima. oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada, Na području II. zone zabranjuje se: - građenje kemijskih industrijskih postrojenja opa- - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, snih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, - građenje kemijskih industrijskih postrojenja opa- - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvo- snih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, strukom stjenkom, uređajem za automatsko detek- - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvo- tiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevi- strukom stjenkom, uređajem za automatsko detek- nom (tankvanom), tiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevi- - podzemna i površinska eksploatacija mineralnih si- nom (tankvanom), rovina osim geotermalnih i mineralnih voda, - podzemna i površinska eksploatacija mineralnih si- - građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i rovina osim geotermalnih i mineralnih voda, drugih prometnih i manipulativnih površina bez - građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćava- drugih prometnih i manipulativnih površina bez nja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćava- prirodni prijamnik. broj 9 – 20. 6. 2016. 57

Iznimno od stavka 1. alineje 2. ovoga članka u III. zoni - štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodo- plina, proširivanjem CTS-a te razvojem dopunskih nosnika s međuzrnskom poroznosti dopušta se izgradnja alternativnih energija; centra za gospodarenje otpadom i njegovih sastavnica - prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologija- kao što su pretovarne stanice i reciklažna dvorišta (u dalj- ma i kontinuiranom kontrolom gospodarskih dje- njem tekstu: centar), sukladno posebnim propisima o ot- latnosti; padu, pod sljedećim uvjetima: - unapređenjem i proširenjem lokalne mreže za traj- - da je zahvat centra planiran odgovarajućim plan- no praćenje kakvoće zraka - pri odabiru lokacija skim dokumentima gospodarenja otpadom uskla- mjernih postaja primjenjuju se mjerila posebnih đenim s planskim dokumentima upravljanja voda- propisa i normativa koji uređuju područje zaštite ma, zraka; - da su za lokaciju centra, odnosno uži prostor zone - vođenjem informacijskog sustava o kakvoći zraka. sanitarne zaštite u kojem se on namjerava izgraditi, provedeni detaljni vodoistražni radovi kojima Smanjenje prekomjerne buke: je ispitan mogući utjecaj zahvata centra na stanje - provodit će se prema Zakonu o buci i pripadajućim vodnog tijela iz kojeg se zahvaća ili je rezervirano pravilnicima čime se sprječava nastajanje preko- za zahvaćanje vode namijenjene ljudskoj potrošnji, mjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili na- uključujući i vodna tijela mineralne i termomine- mjena te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene ralne vode, te da je na temelju njih moguće utvrditi granice; i provesti odgovarajuće mjere zaštite voda koje će - izradom karte imisija buke Grada Zagreba koja je osigurati najmanje dobro stanje toga vodnog tijela prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na u skladu sa standardima propisanim posebnim pro- svim mjestima unutar promatranog područja; - praćenjem provođenja zaštite od buke na temelju pisom o standardu kakvoće voda, karte imisije buke; - da je lokacija centra izvan poplavnog područja ili - do izrade karte buke nove građevine, sadržaji i na- zaštićena od štetnog djelovanja voda, mjene lociraju se na temelju mjerenja i proračuna - da je osigurana privremena i trajna zaštita od pro- koji su ujedno i sastavni dio karte buke. dora oborinskih voda u građevinu za trajno odlaganje nakon obrade i/ili oporabe otpada u sklopu Sprječavanje daljnjeg širenja proizvodnih gospo- centra te spriječeno istjecanje iz nje u okolni prostor darstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odno- (vodonepropusnost), a posebno u vode, sno opasnost po okoliš u slučaju tehničko-tehnološke - da se tijekom rada centra provodi stalni pojačani katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima monitoring emisija otpadnih voda kao i stanja voda i prometu (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, u priljevnom području vodocrpilišta (izvorišta) za opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.), obve- koje postoji rizik od onečišćenja koje potječe iz cen- zom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislo- tra, u skladu s odgovarajućim vodopravnim aktom ciranjem, uz druge preventivne mjere. na teret pravne osobe koja upravlja centrom, - da se provodi pojačani monitoring vodonepropu- Provođenje posebnih mjera sanitarne zaštite i dru- snosti svih građevina u sustavu centra prema odgo- gih mjera radi sprječavanja negativnog utjecaja građevi- varajućem vodopravnom aktu. na i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su: U poljoprivrednoj proizvodnji poljoprivredna gospo- - praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja pod- darstva dužna su provoditi mjere propisane odgovaraju- zemnih i površinskih voda te drugih pojava koje su ćim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokova- posljedica onečišćavanja okoliša; nog nitratima poljoprivrednog podrijetla i pridržavati se - stalna kontrola vrste i sastava otpada; načela dobre poljoprivredne prakse. - kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite; - postavljanje ograde i zaštitnog zelenila oko građevi- Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka: na i uređaja; - u središnjemu gradskom prostoru unapređivanjem - kontrola deponijskog plina; javnoga gradskog prijevoza putnika (uvođenjem za - kontrola fl ore i faune u okolici i na deponiju. okoliš prihvatljivih vrsta pogona i načina prijevoza, odnosno mobilnosti, npr. autobusi na plin, elektro- Primjena mjera zaštite stabilnosti tla - uređenje ero- mobili, bicikli, pješačenje, itd.); zijskih područja i sprječavanje ispiranja tla (gradnja regu- - izgradnjom punionica za motorna vozila na elek- lacijskih građevina, pošumljavanje i sl.), preventive mjere trični pogon; zaštite od klizišta: 58 broj 9 – 20. 6. 2016.

Detaljnim geotehničkim istraživanjima propisat će se očuvanjem kultiviranog krajolika i drugih negradi- uvjet za prethodnu sanaciju terena koja može podrazu- vih površina; mijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipa- - planiranjem građevina i uređaja za zaštitu od po- vanje, potporne konstrukcije i sl.). Sanacija terena može plava rijeke Save i stogodišnjih voda potoka s se obaviti i tako da su izgradnja novih i rekonstrukcija Medvednice i akumulacija te uređenje korita poto- postojećih građevina dio sanacijskih mjera s tim da uvjet ka.uzimajući u obzir karte opasnosti od poplava i sanacije terena sadržava posebne geotehničke uvjete za karte rizika od poplava Hrvatskih voda. gradnju građevina. Na područjima klizišta zabranjuju se Da bi se očuvala razina postojeće zaštite i održavali sljedeći radovi: postojeći vodnogospodarski objekti, određuju se sljedeće - kopanje zdenca, jaraka (osim plitkih jaraka za povr- preventivne mjere: šinsku odvodnju), jama, putova i sl., - uređenje korita vodotoka mora zadovoljiti zahtjeve - obavljanje građevinskih radova (osim radova sani- obrane naselja i poljoprivrednih površina od popla- ranja terena), ve uz preporuku da se zahvati za obranu od poplava - obrađivanje zemljišta u poljoprivredne svrhe, provode tako da ne narušavaju kvaliteta dolinskih - remećenje humusnog pokrova tla, osim ako je to na krajolika; temelju verifi ciranih detaljnih geotehničkih istraži- - uređenje vodotoka i zaštita od poplava i bujica su- vanja dopušteno, kladno Zakonu o vodama i na temelju vodnogospo- - šumsko zemljište se ne smije prenamijeniti u poljo- darske osnove; djelske površine ili u građevinska zemljišta, a sječa - ne obavljati radnje kojima se može ugroziti stabil- šuma dopuštena je samo u mjeri u kojoj se ne ugro- nost nasipa i drugih vodnogospodarskih objekata; žava opstanak šume i šumskog raslinstva, - u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj - ne dopušta se izvedba rovova za infrastrukturu li- od 10,0 m od nožice nasipa zabranjuje se orati ze- nijske građevine bez prethodno pribavljenih uvjeta mlju, saditi i sjeći drveće i grmlje; koje će izdavati nadležni geotehnički katastar. - u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20,0 m od nožice nasipa zabranjuje se podiza- Sanacija okoliša i privođenje planskoj namjeni pro- ti zgrade, ograde i druge građevine, osim zaštitnih stora na kojima su eksploatirane mineralne sirovine. vodnih građevina; Programom mjera za unapređivanje stanja u grad- - u neuređenom inundacijskom pojasu, dok ne bude skom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se defi nirana vanjska granica tog područja te utvrđena posebne mjere zaštite, sanacije i razvoja pojedinih grad- pripadnost vodnom dobru toga područja, na uda- skih predjela. ljenosti manjoj od 10,0 m (kod većih vodotoka), odnosno manjoj od 5,0 m (kod manjih vodotoka), Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih od ruba korita, ne podizati zgrade, ograde i druge opasnosti građevine osim zaštitnih vodnih građevina; Mjere zaštite određene su Generalnim urbanističkim - obavljati ostale aktivnosti iz članka 106. Zakona o planom, a temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri vodama te ostalih članaka koji određuju režim ko- čemu je organizacija i namjena prostora planirana inte- rištenja prostora vodnih građevina; gralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u slje- - za svaki zahvat u prostoru koji je u vezi s vodnim dećim elementima: režimom potrebno je osigurati minimalnu protoku - načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom (‘biološki minimum’) da bi se spriječile negativne stanovanja prema stupnju konsolidiranosti prostora posljedice uzduž toka; za urbano područje grada (na površini od 220 km2); - omogućavanjem alternativnog korištenja vodoop- - policentričnim razvojem pojedinih gradskih dije- skrbnog sustava i otvorenih vodnih površina; lova i omogućavanjem disperznog razmještaja gos- - mjerama sanacije okoliša i privođenjem planskoj podarskih zona, vodeći brigu o njenom karakteru i namjeni prostora na kojima su eksploativne mine- onoj vrsti industrije koja može predstavljati rizik za ralne sirovine; okoliš; - korištenjem alternativnih izvora energije; - razmještajem građevina javne i društvene namjene - boljim prometnim povezivanjem gradskih dijelova na širem gradskom području; gradnjom većeg broja mostova preko rijeke Save te - mjerama sprečavanja nepovoljnog utjecaja na oko- povećavanjem broja prijelaza (prolaza) preko želje- liš; zničke pruge; - očuvanjem postojećih šumskih kompleksa unutar - gradnjom gušće ulične mreže; grada; - povećavanjem broja ulazno-izlaznih uličnih prava- - osiguravanjem ravnoteže između urbaniziranih ca; gradskih dijelova i njihova prirodnog okruženja - planiranom visinom građevina; broj 9 – 20. 6. 2016. 59

- određivanjem površina za gradnju prema stupnju 3. nove ulične građevine u visokokonsolidiranim po- ugroženosti od potresa (područje Grada Zagreba dručjima gradskoga povijesnog središta; je u potresnoj zoni jačine potresa od VII. do XI. 4. građevine više od devet etaža; MSC); 5. uređenje prostora i gradnju uz gradske avenije i - mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva suklad- glavne gradske ulice (Ulicu grada Vukovara, križa- no Procjeni ugroženosti i Planu civilne zaštite Gra- nje Radničke ceste, ulice Svetice, Heinzelove ulice i da Zagreba; Slavonske avenije, Slavonsku aveniju od željezničke - mjerama za zaštitu kulturnih dobara; pruge do Čulinečke ulice, Savsku, Držićevu, Lju- - mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osigura- bljansku od Zagrebačke do Savske, Slavonsku od nje i gradnju svih elemenata koji su nužni za učin- Savske do Držićeve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Re- kovitu zaštitu od požara prema posebnim propisi- publike Njemačke i Aveniju Većeslava Holjevca od ma i normativima koji uređuju ovo područje.” Ul. J. Antalla i Ulice Damira Tomljanovića - Gavra- na do Vatikanske ulice, Radničku cestu od Slavon- Članak 69. ske avenije do Save, Jadransku aveniju u zoni kompleksa jedne namjene i zoni visoke gradnje i druge); Podnaslov iznad članka 99. mijenja se i glasi: 6. gradnju novih mostova na rijeci Savi; “12.1. Obveza donošenja urbanističkih planova ure- 7. druge građevine i površine određene urbanistič- đenja, provedbe javnih natječaja i izrade studija” kim planom uređenja, odnosno zaključcima grado- Članak 99. mijenja se i glasi: načelnika Grada Zagreba. “Urbanistički planovi uređenja Iznimno, na prostoru gospodarske namjene jugo- Obveza donošenja urbanističkih planova uređenja istočno od sajma automobila u Jakuševcu, za izgradnju određena je urbanim pravilima ove odluke, a prema komunalnih građevina i uređaja infrastrukturnog sustava grafi čkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, URE- u svrhu realizacije Plana gospodarenja otpadom u gradu ĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano- Zagrebu, nije potrebno provoditi javni natječaj defi niran prostornog uređenja. ovim člankom, odnosno člankom 101. ove odluke. Polazišta za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage urbanističkih planova uređenja Javni natječaj za odabir stručnog rješenja urbani- izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. stičkog plana uređenja Programske smjernice za izradu urbanističkih planova Uvjete i način provedbe javnog natječaja propisuje uređenja iz članaka 82. i 83. ove odluke su usmjeravajuće. Gradska skupština Grada Zagreba posebnom odlukom. Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode Nositelj izrade može za stručna rješenja urbanističkog i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se plana uređenja provesti javni natječaj na kojemu se oda- i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA bire stručno rješenje koje je podloga za izradu plana su- I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJED- kladno posebnoj odluci. NOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove Program za izradu urbanističkog plana uređenja je odluke. podloga za provedbu natječaja. U svrhu sanacije i urbane obnove područja zahvaćenih Odabrano stručno rješenje postaje podloga za izradu nezakonitom gradnjom mogu se izrađivati urbanistički urbanističkog plana uređenja. planovi uređenja i kada to nije propisano ovom odlukom. Javni natječaj za uređenje i oblikovanje gradskih po- Javni natječaji vršina i oblikovanje građevina Na grafi čkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, Uvjete i način provedbe javnog natječaja propisuje UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure ur- Gradska skupština Grada Zagreba posebnom odlukom. bano-prostornog uređenja, označeni su prostori za koje je Program za provedbu natječaja za uređenje i oblikova- obvezan javni natječaj. nje gradskih površina i oblikovanje građevina je podloga Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje za provedbu natječaja. gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje gra- Provoditelj natječaja dužan je nositelju izrade dostaviti đevina, raspisivat će se javni natječaji za: protokol o provedenom natječaju i nagrađene radove u digi- 1. javne površine (trgovi, parkovi); talnom formatu prema općim uvjetima provedenog natječaja. 2. građevine javne namjene (osim dječjih ustanova, Rezultate natječaja nositelj izrade objavljuje u dnev- škola i školskih dvorana u konsolidiranim i nisko- nom tisku i na web-stranici Grada Zagreba, a javni uvid konsolidiranim prostorima), sportske i kongresne traje najdulje 15 dana. dvorane osim pratećih građevina javne i društvene namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu, in- Javni natječaj za gradnju građevina viših od 9 etaža frastrukturnih građevina; kad su lokacije određene urbanističkim planom uređenja 60 broj 9 – 20. 6. 2016.

Uvjete i način provedbe javnog natječaja propisuje Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode Gradska skupština Grada Zagreba posebnom odlukom. i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se Kada su lokacije za gradnju građevina viših od 9 etaža i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA određene urbanističkim planom uređenja, za te se loka- I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJED- cije izrađuje program i provodi javni natječaj u skladu s NOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove urbanističkim planom uređenja. odluke. Provoditelj natječaja dužan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natječaju i nagrađene radove u Studija utjecaja na okoliš digitalnom formatu prema općim uvjetima provedenog Na grafi čkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, natječaja. UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure ur- Rezultate natječaja nositelj izrade objavljuje u dnev- bano-prostornog uređenja, označeni su prostorni obu- nom tisku i na web-stranici Grada Zagreba, a javni uvid hvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, pri traje najdulje 15 dana. čemu se studija izrađuje sukladno uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u označenom prostoru Javni natječaj za gradnju građevina viših od 9 etaža za koji je studija propisana. kad lokacije nisu određene urbanističkim planom ure- Za uređenje šireg prostora odlagališta Prudinec izradit đenja. će se posebna studija s obzirom na složenost lokacije, u Uvjete i način provedbe javnog natječaja propisuje kojem postupku će se, između ostalog, odrediti i prostor- Gradska skupština Grada Zagreba posebnom odlukom. ni obuhvat za koji je potrebna procjena utjecaja na okoliš.” Za gradnju građevina viših od devet etaža, kad lokacije nisu određene urbanističkim planom uređenja, izrađuje Članak 70. se program i provodi javni natječaj. U postupku izrade programa provjerava se mogućnost Članak 101. mijenja se i glasi: gradnje građevina viših od devet etaža na određenoj lo- “Generalnim urbanističkim planom omogućuje se kaciji, a u skladu s odredbama članka 56. ove odluke. izrada gradskih projekata i određuje postupak provođe- O programu za provedbu natječaja provodi se javna nja gradskog projekta. rasprava. Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata odre- Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu u dnevnom đuju se prema temama i područjima gradskih projekata. tisku i na web-stranici Grada Zagreba. Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata pre- Nakon objave javne rasprave program za provedbu nama temama su: tječaja daje se na javni uvid u trajanju od 15 dana. - javni programi stanovanja; potrebno je promovira- Nositelj izrade zaprima primjedbe i prijedloge te pri- ti principe zdravog stanovanja i ‘zelenog grada’ te prema izvješće o rezultatima javne rasprave i upućuje ekonomske učinkovitosti; ujedno osigurati pješač- program gradonačelniku Grada Zagreba na utvrđivanje. ku povezanost sa susjednim naseljima te ravno- Nakon provedenog natječaja provoditelj natječaja du- mjerni raspored gradskih sadržaja; žan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom - afi rmacija gradskih linijskih sistema - poteza: Sava natječaju i nagrađene radove u digitalnom formatu pre- uključujući zaštitu vodonosnika, gradskih potoka, ma općim uvjetima provedenog natječaja. kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica, Rezultate natječaja nositelj izrade objavljuje u dnev- koridora gradske željeznice, koridora glavnih grad- nom tisku i na web-stranici grada Zagreba, a javni uvid skih avenija i glavnih gradskih ulica te poteza zele- traje najdulje 15 dana. nila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi Iznimno, za postavu kioska za trgovinu na malo i grada omogućavaju bolju komunikaciju, stvaranje uslužnu djelatnost u zonama i na građevnim česticama odnosno uvid u povijesna lica grada, zbog čega je javne i društvene namjene nije obvezna provedba javnog potrebno zadržati javno korištenje navedenih otvo- natječaja. renih gradskih prostora - njihovu maksimalnu ši- Iznimno, za izgradnju građevina mjesne samouprave rinu, primjereno hortikulturno uređenje, nastavlja- i građevina dobrovoljnih vatrogasnih društava GBP do nje poteza drvoreda, prostora pješačko-biciklističke 600 m2, nije potrebno provoditi javni natječaj. komunikacije te ritam parkova koji se na njih vežu; Ako se u razradi natječajnog rada odstupi od utvr- - gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice što đenoga natječajnog programa, a promjene ne zahtijeva- uključuju trase javnog prijevoza; osigurati održivi ju ponavljanje natječaja, izmjene i dopune natječajnog razvoj i identitet grada širenjem poteza urbaniteta programa provode se po postupku po kojem je i utvrđen gdje se ustraje na sadržajnoj raznolikosti i prisutno- natječajni program. Izmjene i dopune natječajnog pro- sti stambene namjene uz poštivanje lokalnih oso- grama verifi cira nositelj izrade uz prethodnu pribavljenu bitosti gradnje: nadovezivanje na postojeći sistem suglasnost Ocjenjivačkog suda i autora. građevinskih pravaca, poštujući vizure i mjerila, broj 9 – 20. 6. 2016. 61

ritam fasada, kolorističku obradu, način korištenja - prostor naselja Borovje južno od planirane Ulice 1. partera i sl.; gardijske brigade ‘Tigrovi’, a istočno od zone stam- - prenamjena stare industrije; glavni su generativni bene namjene oznake (S), uz Ulicu Bože i Nikole projekti grada i mogu biti nosioci transformaci- Bionde; je - razvoja i međusobnog povezivanja širih urba- - Struga - Bogdani; nističkih cjelina, neophodno je sačuvati istaknuta obilježja industrijske arhitekture i urbanizma (me- 4.2. afi rmacija postojećih i novih gradskih poteza: moriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture - projekt gradske željeznice; bio povod za jedinstvena arhitektonska ostvarenja; - prostor Save; - javni sadržaji; mjesta promoviranja ponajprije za- - projekt željezničke pruge Grada Zagreba; grebačke škole urbanizma i arhitekture, hrvatske - postojeće avenije i glavne gradske ulice i slično; kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s osobitom pozornošću dimenzionirati i 4.3. gradnja uz avenije i glavne gradske ulice i trase jav- oblikovati te zaštiti vanjske prostore da bi se omo- nog prijevoza tračničkim vozilima i sl.: gućilo prostorno i sadržajno povezivanje sa širim - Kongresni centar u Jukićevoj ulici; okolišem kao i zaštita ovih novih mikro cjelina od - URIHO u Držićevoj ulici; naknadnih intervencija; - Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Ho- - površine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih ljevca; gradskih površina, naglašeni javni karakter imaju - Siget uz Aveniju Dubrovnik; pristupne sekcije koje moraju osigurati prikuplja- - zona na uglu Ul. Savezne Republike Njemačke i nje i boravak posjetitelja bez da ometaju redovni Avenije Dubrovnik; promet na drugim javnim površinama, ograđivanje - lokacija Gradske uprave u Ulici grada Vukovara - je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva Trg Stjepana Radića; određena funkcija a preferira se maksimalno ukla- - prostor između planirane produžene Branimirove panje u susjedne javne gradske prostore; ulice i Banjavčićeve ulice - Ulice kneza Ljudevita - novi gradski parkovi i zelene površine; osiguravaju Posavskog; sigurni boravak različitim dobnim skupinama i sa- - prostor između Mandlove ulice i Ravnica; držaje koji omogućuju više oblika aktivnog korište- - područje uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice nja slobodnog vremena, vežu se šetnicama, alejama do Heinzelove; s drvoredima, biciklističkim stazama na sistem pje- - lokacija Ilica 212 - 214; šačkih putanja koje integriraju susjedne urbanistič- - zona robne kuće Nama u Dubravi; ke cjeline; - zona M2 južno od Autobusnog kolodvora; - građevine javne i društvene namjene minimalno gradskog značenja; arhitektonski program mora 4.4. prenamjena stare industrije: promovirati urbanističke vrijednosti okoliša te po - Blok Paromlin u Trnju; mogućnosti obogatiti otvorene gradske prostore; - Blok Badel uz Kvaternikov trg; - nosioci identiteta pojedinih urbanističkih cjelina; - Zagrepčanka u Heinzelovoj ulici; projekti koji trebaju reafi rmirati i uravnotežiti vri- - dio bloka omeđenog ulicama Prilazom baruna Fili- jednosti šire lokacije i simboličku snagu novog mje- povića, Cankarovom i Gradišćanskom; rila, odnosno sadržaja, što ga unose u gradsko tkivo; - Pluto u produženoj Branimirovoj ulici; - strateški (razvojni) projekti Grada; programe ko- - zona sajma automobila u Jakuševcu; rištenja prostora u vezi sa strategijskim projektima - željezničke radionice ‘J. Gredelj’ u Trnju; Grada predlaže Gradski ured za strategijsko plani- - prostor između naselja Kozari Bok i gospodarske ranje i razvoj Grada. zone (Munja d.o.o.) sjeverno od trase GOK-a; Područja na kojima je omogućena izrada gradskih - URIHO u Aveniji Dubrovnik; projekata prema temama su: - Ciglana; - Müllerov breg; 4.1. javni programi stanovanja: - Zrinjevac na Remetinečkoj cesti; - Podbrežje u Novom Zagrebu; - projekt šireg kompleksa trgovačkih društava u vla- 4.5. javni sadržaji: sništvu grada (Čistoća, Vodoopskrba i odvodnja) - Zagrebački velesajam; uz Folnegovićevu ulicu; - Zagrebački velesajam - istok; - prostor Borovja između Savice 1 i vjerske građevine - Podsused - centar; u Gavellinoj ulici južno od UPU-a Borovje - sjever- - zona mješovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu na zona; (hotel); 62 broj 9 – 20. 6. 2016.

- prostor uz Trg Krešimira Ćosića (hotel); - strategijski-makroekonomski interes Grada; - zona istočno od planirane prometnice, sjeverno od - osobitosti lokacije gradskog projekta; Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebačkog vele- - ocjenu značenja prostora za grad ili gradsku četvrt; sajma; - politiku gospodarenja javnim vlasništvom; - bolnica u Blatu; - optimalne dosege planirane vrijednosti - aktivnosti - projekt Sinagoga; za Grad i građane; - projekt Dolac; - projekciju provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani troškovi, troškovi održavanja i fi nanci- 4.6. površine za rekreaciju: ranja); - rekreacijski park Savica - Šanci; - očekivani doprinos građanskom sudjelovanju u od- lučivanju o razvojnim temama grada; 4.7. nove gradske parkove i zelene površine: - planirani doprinos formiranju identitetskog sustava - park Novi Zagreb; grada. Programom gradskog projekata osobito se određuju: 4.8. građevine javne i društvene namjene gradskog - polazišta za izradu; značenja: - ciljevi koji se žele postići gradskim projektom; - potez Vlaške između Vončinine i Jurkovićeve; - obuhvat i utjecajna područja gradskog projekta; - prijedlog sadržajne strukture gradskog projekta; 4.9. nosioci identiteta pojedinih urbanističkih cjelina, - urbanističke propozicije koje afi rmiraju lokalne urbani potezi grada: osobitosti, odnosno strukturne vrijednosti grada; - NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici; - konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom - prostor Glavnog kolodvora Zagreb; projektu na području nadležnosti Gradskog zavoda - prostor središta Trešnjevke; za zaštitu spomenika kulture i prirode; - tržnica Kustošija; - defi niranje i zaštita gradskog interesa. - ugao Unske i Koturaške ulice; Na izradu programa za gradske projekte koji obuhva- - prostor uz križanje Avenije M. Držića i produžene ćaju prostore u zaštićenim dijelovima prirode i na kultur- ulice Prisavlje; nim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i odgova- - ugao Miramarske i Bednjanske ulice; rajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTI- - zona namjene M2 uz Zagrebačku aveniju na Vrba- TE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I nima; NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke. - lokacija Preradovićeva 23; Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju - tržnica Vrapče i zona M2; prije nego što gradonačelnik Grada Zagreba utvrdi pro- - kompleks Cibona; gram gradskog projekta. - Studentski centar - Savska; Na temelju programa gradskog projekta Gradska skupština Grada Zagreba donosi odluku o realizaciji 4.10. poboljšanje standarda stanovanja: gradskog projekta. - gradnja javne garaže na Srednjoškolskom igralištu. Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog Osim navedenih područja gradskih projekata, izrada projekta, predviđeno donošenje urbanističkog plana ure- gradskog projekta prema proceduri u smislu ove odluke đenja, Gradska skupština Grada Zagreba će uz odluku o omogućuje se na svim površinama većim od 1 hektar, a u realizaciji gradskog projekta donijeti istovremeno i odlu- vlasništvu su države ili Grada Zagreba, odnosno trgovač- ku o izradi urbanističkog plana uređenja. kih društava i javnih ustanova u vlasništvu Grada, ako je Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, uz kriterij vlasništva zadovoljen i neki drugi od kriterija za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, za odabir procedure gradskog projekta, prema prijedlogu nije predviđeno donošenje urbanističkog plana uređenja, gradonačelnika i odluci Gradske skupštine Grada Zagre- provest će se javni natječaj za uređenje i oblikovanje grad- ba. skih površina i oblikovanje građevina sukladno članku 99. ove odluke. Gradska skupština Grada Zagreba će uz Provođenje gradskog projekta odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvr- Program gradskog projekta izrađuje, odnosno koor- diti program za provođenje javnog natječaja. dinira izradu, Gradski ured za strategijsko planiranje i Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na razvoj Grada, koji prije izrade programa može utvrditi koje se odnose pojedina urbana pravila navedena u član- granicu obuhvata utjecajne zone gradskog projekta. cima od 58. do 83. ove odluke. Sastavni dio programa gradskog projekta su program- Ako se na područjima koja su označena kao područ- ske smjernice kojima se po potrebi upućuje na: ja gradskih projekata traži realizacija u skladu s urbanim broj 9 – 20. 6. 2016. 63 pravilima navedenim u člancima od 58. do 83. ove od- Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju luke, tada nije potrebno provoditi proceduru gradskog postojeće građevine u obuhvatu gradskog projekta mogu- projekta uz suglasnost Gradskog ureda za strategijsko će je neposredno angažirati autora postojeće građevine. planiranje i razvoj Grada. Na području gradskog projekta prostora Save, na po- Na površinama gradskih projekata mogu se realizirati vršinama vode i vodnog dobra, u zoni 500 m nizvodno zahvati u prostoru prema pravilima ovog članka, uz uvjet od Mosta Mladosti, do donošenja odluke o realizaciji da se u zonama planirane namjene oznake (S), (M1) i gradskog projekta, omogućuje se pristup rijeci, privez (M2) osigura obvezna primjena urbanim pravilom pro- brodova i postava plutajućih objekata dužine do 35 m na pisanog postotka izgrađenosti građevne čestice. tradicionalnim privezištima uz preostale mostove.” Iznimno, na području gradskih projekata, do donoše- nja odluke o realizaciji gradskog projekta te do donošenja Članak 71. urbanističkog plana uređenja, omogućuje se rekonstrukcija postojećih građevina, kao i uklanjanje prigradnji, te U članku 102. stavak 2. briše se. uređenje pripadajućeg otvorenog prostora radi funkci- Dosadašnji stavci od 3. do 9. postaju stavci od 2. do 8. onalno-oblikovnog poboljšanja građevine, a u okviru postojećih urbanih pravila i članka104. ove odluke, uz Članak 72. suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a po potrebi prema posebnim uvjetima nad- U članku 104. stavku 1. podtočki 1. u podnaslovu riječ: ležnog tijela zaštite. “gospodarskih” zamjenjuje se riječju: “poslovnih”. Iznimno, prije izrade programa strateškog gradskog U podtočki 2. u podnaslovu: “2. u građevinama drugih projekta te prije izrade UPU-a Park Novi Zagreb na lo- namjena” u alineji 1. riječi: “do 10 m2 GBP-a za građevine kaciji istočno od raskrižja Islandske ulice i Avenije Veće- do 100 m2 GBP-a, i” i riječi: “za veće građevine,” brišu se. slava Holjevca omogućuje se realizacija tematskog parka Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: Hrvatska u malom, a na temelju strateških propozicija za “Do provedbe javnog natječaja, jugoistočno od sajma urbana pravila uređenja predmetne lokacije defi niranih automobila u Jakuševcu, za izgradnju komunalnih gra- studijom arhitektonskih tipologija hrvatskog tradicijskog đevina i uređaja infrastrukturnog sustava mogući su svi graditeljstva i prijedloga koncepta tematskog parka “Hr- zahvati u prostoru isključivo u svrhu realizacije Plana vatska u malom”, a prema članku 83. ove odluke. gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu.” Iznimno, osim cjelovitog rješenja strateškog gradskog projekta Gredelj, za dio poteza uz Ulicu grada Vukovara Članak 73. od Strojarske ulice na istoku do novoformirane ulice zapadno, s obzirom na značaj gradske avenije Ulice grada U članku 105. stavku 1. riječi: “stečenim do dana stu- Vukovara, omogućuje se provedba zasebnog gradskog panja na snagu ove odluke,” brišu se, a iza riječi: “prena- projekta, a ovisno o utvrđenim strateškim smjernicama iz mijeniti” dodaju se riječi: “i/ili rekonstruirati”. studije za programska polazišta strateškog gradskog pro- U stavku 2. iza riječi: “prenamjene” dodaju se riječi: “i/ jekta Gredelj i uz suglasnost Gradskog ureda za strategij- ili rekonstrukcije”. sko planiranje i razvoj Grada. Sukladno prethodnom stavku omogućava se i na dru- Članak 74. gim lokacijama da se dio gradskog projekta može provoditi kao zaseban gradski projekt prema proceduri grad- Iza članka 105. dodaju se članci 105.a i 105.b koji glase: skog projekta uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada. “Članak 105.a Iznimno, do donošenja odluke o realizaciji strateškog Za postojeće građevine koje su protivne planskoj na- gradskog projekta, afi rmacija postojećih i novih gradskih mjeni, odnosno urbanom pravilu, omogućuje se rekon- poteza - projekta željezničke pruge Grada Zagreba na strukcija i promjena namjene, osim u stambenu, unutar području na kojem se omogućuje izrada strateškog grad- postojećeg GBP-a. Garaže nije moguće prenamijeniti u skog projekta, na području Trnja i drugim omogućuje se druge namjene. rekonstrukcija i gradnja za potrebe HŽ-a uz suglasnost Za zadržavanje građevina unutar koridora posebnog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada režima prometne, komunalne energetske i telekomuni- te se na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omogućuje kacijske infrastrukture, pošte i koridora posebnog reži- realizacija sadržaja koji nisu u funkciji osnovne namjene ma potoka, potrebno je ishoditi posebne uvjete, odnosno i za koje se omogućuje realizacija sukladno programskoj potvrdu nadležnog javnopravnog tijela koje raspolaže studiji i rezultatima po njoj provedenog javnog natječaja podacima o točnom položaju trase, da je građevina iz- uz suglasnost HŽ-a i Gradskog ureda za strategijsko pla- građena u skladu s posebnim uvjetima iz nadležnosti tog niranje i razvoj Grada. javnopravnog tijela. 64 broj 9 – 20. 6. 2016.

Zemljište za redovnu upotrebu postojeće građevine III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE koja je protivna planskoj namjeni određuje se sukladno članku 105.b ove odluke. Članak 76.

Članak 105.b Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, su izgrađene na planiranim površinama određenim član- 8/09 i 7/13) primjenjivat će se u postupcima izdavanja kom 15. ove odluke, građevna čestica se određuje kao ze- upravnih akata pokrenutim prije stupanja na snagu ove mljište ispod zgrade. odluke. Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, koje Iznimno, postupci gradskih projekata koji su u tijeku su izgrađene na površinama drugih namjena, namjena na dan stupanja na snagu ove odluke, mogu se dovršiti kojih nije u skladu s planskom namjenom, građevna če- tako da Gradska skupština Grada Zagreba donese odlu- stica se određuje kao zemljište ispod zgrade i najviše dva ku o gradskom projektu na temelju prethodno provedene metra oko zgrade, iznimno moguće je zadržati katastar- procedure gradskog projekta. sku česticu kao njenu građevnu česticu u slučaju kada je Detaljni planovi uređenja doneseni na temelju Odluka to u skladu s pravilima struke štiteći mogući javni interes, o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Za- odnosno način korištenja prostora. greba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 8/09 i 7/13) Za zgrade kojih je rekonstruirani dio ozakonjen prema smatraju se urbanističkim planovima uređenja sukladno posebnom zakonu, ili je na katastarskoj čestici postojeće Zakonu. zgrade izgrađena pomoćna zgrada ozakonjena prema posebnom zakonu, zadržava se katastarska čestica postojeće Članak 77. zgrade prije njene rekonstrukcije, odnosno prije izgradnje pomoćne zgrade kao njena građevna čestica. Odredbe urbanističkih planova uređenja koje nisu u Za zgrade ozakonjene prema posebnom zakonu, iz- skladu s ovom odlukom prestaju važiti danom stupanja građene ili rekonstruirane bez akta kojim se odobrava na snagu ove odluke, a do usklađenja urbanističkih pla- građenje, odnosno protivno tom aktu, a dijelom se nalaze nova uređenja s ovom odlukom primjenjuju se odredbe na planiranim površinama iz članka 15. ove odluke, gra- ove odluke. đevna čestica se za dio izgrađen na prethodno navedenim Iznimno, odredbe urbanističkih planova uređenja: površinama određuje prema stavku 1., a za dio koji je iz- UPU Heinzelova - Radnička - željeznička pruga, UPU građen na površinama drugih namjena prema stavcima Njivice, UPU Sigečica, UPU područja omeđenog ulica- 2. i 3. ovog članka. ma Ljudevita Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom Za pomoćne zgrade ozakonjene prema posebnom za- - Crvenog križa, UPU Savska Opatovina, UPU Dubravi- konu, koje nisu izgrađene na katastarskoj čestici osnovne ca - Karažnik, UPU Oranice - TEP tematski park, UPU zgrade, građevna čestica se određuje prema stavcima 1., Vrbani III., UPU Peščenica sjever - Štrigina, UPU Ulica 2. ili 4. ovog članka.” grada Gospića - jugozapad, UPU Ferenščica - istok, UPU Heinzelova - Vukovarska, UPU Oporovečka - sjever, koje određuju zahvat u prostoru: izgrađenost katastarske če- Članak 75. stice ili katastarskih čestica; najveći i najmanji koefi cijent iskoristivosti; najmanji prirodni hortikulturno uređeni Članak 107. mijenja se i glasi: teren unutar zahvata u prostoru; te najmanju udalje- “Program za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, urba- nost od katastarskih čestica izvan zahvata, do usklađenja nističkog plana uređenja, program za provedbu natječaja s odredbama članka 6., točaka 13., 17. i 19. ove odluke za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikova- tumače se iskazanima na cjeloviti zahvat u prostoru kao nje građevina, program za provedbu natječaja za gradnju građevnu česticu građevine. građevina viših od 9 etaža kad su lokacije određene urba- nističkim planom uređenja, i program za provedbu na- Članak 78. tječaja za gradnju građevina viših od 9 etaža kad lokacije nisu određene urbanističkim planom uređenja izrađuje Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga grada Zagreba izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerenih ovlaštena osoba u suradnji sa Zavodom. pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom Program gradskog projekta izrađuje, odnosno koor- predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba. dinira izradu, Gradski ured za strategijsko planiranje i Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanistič- razvoj Grada. kog plana grada Zagreba čuvaju se u dokumentaciji pro- Programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka verifi cira nosi- stora. telj izrade, a utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba.” broj 9 – 20. 6. 2016. 65

Članak 79. Predsjednik Gradske skupštine Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana dr. sc. Andrija Mikulić, v. r. objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/16-01/156 URBROJ: 251-01-05-16-12 ************** Zagreb, 16. lipnja 2016. Na temelju članka 27. stavka 1. i članka 29. Zakona o Predsjednik ustanovama (Narodne novine 76/93, 29/97 - ispr., 47/99 Gradske skupštine - ispr. i 35/08), članka 91. stavka 3. Zakona o odgoju i dr. sc. Andrija Mikulić, v. r. obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispr., 90/11, 16/12, 86/12, 126/12 - pročišćeni tekst, 94/13 i 152/14) i članka 38. toč- ************** ke 18. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Za- Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o trgovini greba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, (Narodne novine 87/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13 i 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15), 30/14), članka 38. Odluke o komunalnom redu (Službeni Gradska skupština Grada Zagreba, na 42. sjednici, 16. lip- glasnik Grada Zagreba 3/14, 16/14, 22/14 i 25/15) i član- nja 2016., donijela je ka 38. točke 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, ODLUKU 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13, o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju 24/13 i 2/15), Gradska skupština Grada Zagreba, na 42. Osnovne glazbene škole Zlatka Grgoševića sjednici, 16. lipnja 2016., donijela je Članak 1. ODLUKU o izmjeni Odluke o mjestima za trgovinu na malo U nazivu Odluke o osnivanju Osnovne glazbene ško- izvan prodavaonica i tržnica koja se obavlja na le Zlatka Grgoševića (Službeni glasnik Grada Zagreba pokretnim napravama 16/14) riječi: “Osnovne glazbene škole Zlatka Grgoševi- ća” zamjenjuju se riječima: “Glazbene škole Zlatka Grgo- Članak 1. ševića”.

U Odluci o mjestima za trgovinu na malo izvan proda- Članak 2. vaonica i tržnica koja se obavlja na pokretnim napravama (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/09) u članku 4. pod U članku 1. stavku 1. iza riječi: “ustanova” briše se ri- rednim brojem 4. GRADSKA ČETVRT MAKSIMIR u ječ: “osnovna”, a riječi: “Osnovna glazbena škola Zlatka tabelarnom prikazu redak: Grgoševića” zamjenjuju se riječima: “Glazbena škola Zlat- ka Grgoševića”. “ 14. Borongaj, dio Članak 3. parkirališta uz južnu ogradu U članku 3. stavku 1. iza riječi: “osnovno” dodaju se stadiona Mak- riječi: “i srednje”. simir do Buda- neprehrambeni kove proizvodi 400 štand Članak 4. " briše se. U članku 5. stavku 2. točki 4. alineji 6. iza riječi: “osnov- noškolskoj” dodaju se riječi: “ili srednjoškolskoj”. Članak 2. Članak 5. Ova odluka bit će objavljena u Službenom glasniku Grada Zagreba, a stupa na snagu 1. rujna 2016. U članku 12. stavku 1. iza riječi: “Ul. Ivana Gorana Ko- vačića 19,” dodaju se riječi: “ i u školskoj zgradi Gimnazije KLASA: 021-05/16-01/177 Sesvete u Sesvetama, Bistrička 7,”, a riječ: “koje” zamjenju- URBROJ: 251-01-05-16-7 je se riječju: “kojih”. Zagreb, 16. lipnja 2016.