25. Novembar 1918. Godine Velika Narodna Skupština U Novom Sadu
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
DVOMISEČNIK ZA NAUKU, KULTURU I STVARALAŠTVO GODINA XIII • BROJ 133-134 • SUBOTICA • septembar-oktobar 2018. ISSN 2217-5474 ISSN 25. NOVEMBAR 1918. GODINE VELIKA NARODNA SKUPŠTINA U NOVOM SADU Ivan Antunović Pokrie li tko tuðim jezikom svoju narodnost, onda sin zataja svog otca i osrami svoju mater. (citat 16. str. 93.) DVOMISEČNIK ZA NAUKU, KULTURU I STVARALAŠTVO GODINA XIII • BROJ 133-134 • SUBOTICA • septembar-oktobar 2018. ISSN 2217-5474 Poštovana čeljadi, poštovaoci bunjevačke lipe riči, završi- 25. NOVEMBAR 1918. GODINE li smo još jedan broj naši novina. U njima se bavimo našim VELIKA NARODNA SKUPŠTINA U NOVOM SADU nacionalnim praznikom, praznikom prisjedinjenja Vojvodine Kraljevini Jugoslaviji. Stogodišnjicu ovog događaja obilužili smo navođenje dokumenata koji govore o tome šta se sve desilo te 1918. godine. Subdinu jednog naroda nemoguće je predvideti, pa tako ni potpisivači značajni dokumenata nisu ni pomišljali da će se, za samo nekoliko decenija, jednim aktom izbrisat postojanje jed- nog naroda, postojanje njevi potomaka. Ono u šta su virovali bila je namera da se potomcima utre put u sigirnu budućnost. Oni su nas time zadužili i zato se mi danas moramo svim si- lama borit za naš identitet, za naše postojanje. U to ime ne za- Ivan Antunović Pokrie li tko tuðim jezikom svoju narodnost, onda sin zataja svog boravite svoj jezik i svoje poriklo, jer čovik brez pridaka je drvo otca i osrami svoju mater. (citat 16. str. 93.) brez korena. RIČ BUNJEVAČKE MATICE dvomisečnik za nauku, kulturu i stvaralaštvo Godina: XIII Broj: 133-134 U OVOM BROJU: Septembar-oktobar 2018. - Tiraž: 400 Izdavač: Bunjevačka matica Misija Blaška Rajića u Parizu . 3 Glavna i odgovorna urednica: Jadranka Tikvicki Urednica: Žene za istoriju: Bunjevke i Srpkinje. 10 ma Sandra Iršević Lektorka: Jadranka Tikvicki Vojislav Orčić jedan od dilegata Bunjevaca . 22 Tehnička urednica: Dušica Vojnić Kortmiš Revizija Trijanonskog ugovora . 23 Redakcija: Mijo Mandić Ivan Sedlak Jadranka Tikvicki Nastavak sićanja na početke stvaranja u tehniki slame . 27 Zvonko Stantić Stipan Šarčević Sandra Iršević Adresa: Promocija zbornika “Bunjevačka lipa rič” . 30 Subotica, Korzo 8 Telefon: 024/557-213 E-mail: [email protected] [email protected] web: www.bunjevacka-matica.org ISSN 2217-5474 = Rič Bunjevačke matice COBISS.SR-ID 225795591 Štampa: Grafoprodukt, Subotica 2 Septembar-oktobar 2018. Povodom 140. godina od rođenja popa Blaška Rajića održana je istorijska tribina pod nazivom „Blaško Rajić i njegova borba za bunjevački rod” MISIJA BLAŠKA RAJIĆA crkvi sv. Roke u Subotici. Ovaj narod- pod pridsedništvom Stojana Protića, U PARIZU ni običaj je Blaško uveo u crkvu, a u a po savitu župana dr S. Matijevića i samoj varoši u Subotici ovaj se običaj komandanta mesta pukovnika Krupe- Odlučeno je da se od Subotičana pritvorio u opštu zemljoradničku slavu ževića odlučeno je, da se izašlju u Pariz pošalju na usluzi srpskoj vladi u Beo- i svičanost. Kako je ona prvi put posli kao stručni referenti još i Blaško Rajić gradu pop Blaško Rajić, koji je tamo rata 1919. godine proslavljena piše pop i Lajčo Budanović. Blaško Rajić se oda- poslat zajedno sa Jašom Tomićem. Na Marko Protić: zvo rado. Krenuvši se priko Pešte i Beča ovaj izbor na govornici Blaško Rajić je “ Za dožejanicu su činjene velike 14. marta iz Subotice stigo je u Pariz svojim gromkim glasom izjavio: pripreme u Subotičkom katoličkom 17. marta. Prije svoga odlaska dao je on “ Ja zaista nisam ni sanjao, da bi me- divojačkom društvu, koje je pod rav- uredniku Zastave, Svetislavu Banici ne na ovoj Velikoj Narodnoj skupšti- nanjem pop Blaška Rajića, učinilo sve intervju i reko: “ Razlog, što ja, ko iza- ni ovaka čast zapala. Došao sam ovamo da ova proslava u svemu uspe. Iz pozi- slanik udruženja Bunjevaca i Šokaca, kao jednostavan borac za našu narodnu va, koji, je Katoličko divojačko društvo te ko narodni poslanik iđem u Pariz je stvar. Izjavljujem, da je ovaj način riše- štampalo u Nevenu br. 177. od 8. av- taj, što sam iz Subotice, sevirozapad- nja našeg pitanja, kako je maločas iz- gusta 1919. god. vidi će se rasporid ove nog mista naše otadžbine, i ondašnje vršen, sa svim srcem pozdravljam i uz proslave. prilike vrlo dobro poznajem. Stoga bi- njega pristajem. A sada dozvolite, da Subotičko katoličko divojačko dru- ću u stanju, da odbijem napade, oso- vam prostim pučkim jezikom kažem, štvo priređuje 17. avgusta Dužijancu. bito od strane Madžara, koji se napa- kako ja sve to posmatram. Naša budu- Program: 1. U jutro u 7 sati kreće ban- daji tiču narodnosnih odnošaja tih ća jugoslavenska država je kao jaje, iz derijum narodnih konjanjičkih četa sa krajeva. Subotica nije najsivernije mi- koga će se izleći orao, koji će se dići vašarišta do križa carevhatskog po vi- sto ali je ona brojem najjače slavinsko nebu pod oblake. No ko što jaje, ako je nac od vlaća. 2. Povorka sa vincom u misto u tim krajevima. Više Baje ima u njemu samo belance ne vridi ništa, pratnji konjice vraća se, i zalazi oko neprikidan niz sela i mista, ne manje jer nema u njemu sadržine žumanceta, ćoše Zlatnog jelena prema vatrogaskoj važnih od Subotice i drugih gradova, tako ni jugoslavenstvo samo za sebe ne stanici, ispravlja se na Beogradski put u kojima živi čisto slavenski narod. U vridi ništa. Ono bi bilo samo belance iza Kerske crkve, kreće se livo i udara njima je šta više postotak slavenskog u jajetu, a sadržaj je jajeta ovoga srpski na Senćansku crkvu, isprid Senćanske elementa veći od onog u Subotici. To narod u Srbiji. Neću ode razlagati, šta crkve opet obavija livo Paje Kujundžića su mesta Šikuzda, Baćin, Dušnok, Mi- je Srbija uradila. Ta o tom govori danas ulicom do Vilsonove, tu okrene desno ške i td. sav veliki svit, nego ću u ume mojega, na Segedinsku kapiju, prid sudskom Beogradska Pravda je 29. marta do sada potlačenog, pritisnutog, dosa- palačom navije livo do bivše Košutove 1918. godine pisala da je Subotica na- da na uništenje osuđenog naroda javno ulice, tu jezdi korzom isprid Varoške ša, tj. na Mirovnoj konferenciji u Pari- prid skupštinom da zahvalim Srbiji, što kuće sve do prid Crkvu sv. Terezije. 3. zu je odlučeno da Subotica potpadne nas je svojom neprispodobivom voj- Prid crkvom svećenstvo dočeka i primi Jugoslaviji. U Parizu je Rajić ostao se- skom oslobodila jarma i smrti! A vama povorku uz svičano slovo. Iza govora dam nedilja, za to vrime je učio i fran- braćo obećajem svojom muževnom ri- (govorio je pop Ante Skenderović) u cuski jezik. Tu se upozno sa pridsidni- či, da ću na tom mistu, na kome me uz crkvi nastavi zahvalnica i svičana služba kom etnografske sekcije profesorom dr gdina Tomića poslaste po najboljem Božja. Posli podne od 3-7 Kolo u dvo- Jovanom Cvijićem. svom uverenju i znanju zastupati našu rani Kat. Momačkog društva. 5. Uveče Pop Blaško Rajić je istakao prili- narodnu stvar.” u 8 sati pučko pridavanje. Iza pridava- kom intervjua da je on izaslanik udru- Neopisano oduševljenje posli ovoga nja igranka do zore. Sada u našoj slo- ženja Bunjevaca i Šokaca i da ko na- govora učinilo je Blaška najpopularni- bodnoj državi smimo slobodno da rodni poslanik iđe u Pariz i da tamo jom ličnošću toga dana u Novom Sadu, slavimo naše narodne običaje.” objasni kako Subotica nije najseverni- a kasnije i dalje, u ciloj Vojvodini. je misto u kojima Slaveni žive, već da je Blaško Rajić je osnovo “ Katoličko BLAŠKO RAJIĆ U PARIZU to i takozvani “Bajski trokut”. Među- divojačko društvo “ 1912. godine. U or- Radi sigurnije zaštite naši interesa u tim, Baja sa okolnim mistima di su ži- ganizaciji ovog društva prvi put je Gornjoj Bačkoj, u intenciji naše vlade vili Bunjevci i Šokci nije ušla u državu održana žetvena svečanost Dužijanca u Srba Hrvata i Slovenaca. Septembar-oktobar 2018. 3 Pismo Mije Mandića Vasi Stajiću Blaško Rajić, umisto da svoj autoritet lirske pisme bački Bunjevaca i Šokaca. od 16. jula 1922. godine i reakcija onog založi u kraljevini, da se privaziđu ne- Tokom internacije Blaško Rajić je dila Bunjevaca (Blaško Rajić, Lajčo Bu- pravde koje Srbi u novoj državi čine 1941. godine interniran u glasoviti danović i dr.) koji su se okrenili Za- Bunjevcima (obrazovanje, potiskiva- budimski franjevački samostan, koji grebu. Sledi citat: nje sa funkcija) odjedanput okreće ću- je u XVIII viku bio škulsko sridište “ Svaki Bunjevac je oduševljeno po- rak naopako i svrstava se u ekstremne franjevačke provincije Bosne Srebrne. zdravio naše narodno oslobođenje “Hrvate”. Na žalost taj njegov postu- Tamo su još te 1941. godine se nalazili i ujedinjenje. Mi smo za vreme ma- pak dovodi do toga da elitne bunje- u samostalnoj biblioteki ili knjižnici džarskog zuluma zajedno sa našom vačke porodice sve više šalju dicu na neki od rukopisa radova Matije Petra braćom Srbima patili i trpili silu i školovanje u Zagreb, di odlaze kao Katančića, profesora “budimskog kul- nepravdu; a nadmetali smo se 1918. ko Bunjevci, a vraćaje se ko Hrvati. Na turnog kruga”. Katančić je zastupnik će bolje dočekati srpku vojsku, srpske taj način u tada uglavnom jedinstveni autohtone postavke o poriklu Slavena junake, naše oslobodioce. Srpsku gos- bunjevački korpus pušten je zloduh koja zastupa blisko strodstvo Slavena podu iz Novog Sada: dr Petrovića, podile. Ovo je bio komentar jednog sa Bojarima, Ilirima, Kvadima, Mar- Vilića, Ružića i dr. iz Beograda: mi- anonimnog Srbina. kovanima, Pomoranima, Sarmatima, nistra Marinkovića, profesora Cvijića, Dok Alba M. Kuntić u feljtonu” Tračanima i slaveniziranim Bugarima. Vesnića, Mihajlovića i dr. dočekasmo Bunjevci segment srpstva koji je Pa Rajić tvrdi da se svi oni slavenskim radosno i svičano. Da, nije bilo bunje- izlazio u nediljniku JAVNOST ( 14. imenom diče, ali im je tuđin nadinio vačkog veselja, zabave, svadbe, brez maj 1994 ) pod naslovom “ VOJVO- druga imena da ih bolje razdili i tako generala Milojevića, pukovnika Kru- DINA POPA BLAŠKA” iznosi sledeće: da nad svima lakše vlada.