Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Hriberšek, Leo

Master's thesis / Specijalistički diplomski stručni

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:452285

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-28

Repository / Repozitorij:

Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

LEO HRIBERŠEK

ANALIZA EKONOMSKOG ASPEKTA ORGANIZACIJE SNJEŽNE KRALJICE NA SLJEMENU

ZAVRŠNI RAD

ČAKOVEC, 2020. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

LEO HRIBERŠEK

ANALIZA EKONOMSKOG ASPEKTA ORGANIZACIJE SNJEŽNE KRALJICE NA SLJEMENU

Analysis of the economic aspect of the organization of the on Sljeme

Mentor: doc.dr. sc. Nevenka Breslauer, prof.v.š.

ČAKOVEC, 2020.

Izjava

Izjavljujem da sam ovaj završni rad izradio samostalno, koristeći stečena znanja tijekom studija, kao i svu potrebnu stručnu literaturu, vezanu uz odabranu temu.

Leo Hriberšek

Zahvala

Iskreno želim zahvaliti svojoj obitelji na potpori i razumijevanju tijekom studija, te svojoj djevojci i prijateljima koji su bili uz mene u uspješnim, sretnim i teškim periodima studiranja.

Posebnu zahvalu upućujem svojoj mentorici doc.dr.sc. Nevenki Breslauer na strpljenju, ukazanom razumijevanju, usmjeravanju, trudu i stručnoj pomoći tijekom izrade ovog završnog rada.

Leo Hriberšek

SAŽETAK

''Snježna kraljica'' ženska i muška slalomska utrka Svjetskog skijaškog kupa, održava se na Sljemenu, a nazvana je u čast hrvatske skijašice Janice Kostelić čiji su vrhunski sportski rezultati doveli ovu veliku sportsku priredbu u .

U radu se analizira ekonomski utjecaj Snježne kraljice na grad Zagreb, odnosno Hrvatsku kroz nekoliko ciljeva.

Zagreb je mjesto održavanja utrke, tome doprinosi njegov geografski položaj, sportski klubovi i natjecanja u Zagrebačkoj županiji. Turizam i sport u Zagrebu uključeni su kroz kongresni, vjerski, avanturistički i povijesni turizam grada. Sportski turizam grada nadopunjuju natjecanja koja se održavaju, a to su: Zagrebački maraton, Hanžekovićev memorijal, Zlatna pirueta i Snow Queen Trophy - glavna tema rada. Rad opisuje povijesni razvoj skijanja u Zagrebu , ustrojavanje prvih klubova i saveza, te uređenje skijališta Sljeme na Medvednici. Zimski sportsko-rekreacijski turizam u Hrvatskoj prikazat će potencijalne dijelove Hrvatske za razvitak sportsko-rekreacijskog turizma, zimskih sportskih natjecanja u Hrvatskoj i financiranje sportskih natjecanja koja se održavaju u Hrvatskoj. Zimski sportski turizam nudi i četiri veća skijališta u državi - Ski centar Platak, skijalište Čelimbaša, Skijalište Begovo Razdolje i najveće od njih na kojoj se održava utrka Svjetskog skijaškog kupa, Ski centar na Sljemenu, o kojem će se opširnije opisati skijaške staze, skijaške žičare, cijene ulaznica te smještajni objekti. Opisat će se događaj Snježna kraljica, kada je natjecanje počelo i koliko je utrka voženo do danas. Tablicama će se prikazati pobjednici svih utrka u ženskoj i muškoj kategoriji. Analizirat će se financijska organizacija natjecanja, koliki je proračun organizatora, koliki je nagradni fond za natjecatelje, te koliko su iznosile i koliko iznose cijene ulaznica danas. Utvrdit će se broj posjetitelja Snježne kraljice kroz godine održavanja natjecanja, te koliko turista posjeti glavni grad Hrvatske u mjesecu održavanja utrke. Spomenut će se glavni pokrovitelji zbog kojih je ova utrka moguća, te će se izraditi SWOT analiza Snježne kraljice iz koje će biti vidljive snage, slabosti, prilike i prijetnje natjecanja.

Ključne riječi: zimski turizam, skijanje, organizacija, skijališta, ekonomski utjecaj, Snježna kraljica

SADRŽAJ

SAŽETAK

1. UVOD ...... 7 2. TURIZAM I SPORT U ZAGREBU ...... 8 2.1. ZIMSKI SPORTSKI TURIZAM GRADA ZAGREBA ...... 11 2.2. POVIJEST SKIJANJA GRADA ZAGREBA ...... 12 3. ZIMSKI SPORTSKO-REKREACIJSKI TURIZAM U HRVATSKOJ ...... 14 3.1. ZIMSKA SPORTSKA NATJECANJA U HRVATSKOJ ...... 15 3.2. FINANCIRANJE SPORTSKIH NATJECANJA ...... 16 3.3. SKIJALIŠTA U HRVATSKOJ ...... 17 3.3.1. SKI CENTAR PLATAK ...... 17 3.3.2. SKIJALIŠTE ČELIMBAŠA...... 19 3.3.3. SKIJALIŠTE BEGOVO RAZDOLJE ...... 19 3.3.4. SKI-CENTAR SLJEME ...... 20 4. CILJEVI RADA ...... 22 5. ANALIZA ORGANIZACIJE SPORTSKOG DOGAĐAJA ''SNJEŽNA KRALJICA'' ...... 23 5.1. REZULTATI...... 23 5.2. ANALIZA PRORAČUNA SPORTSKOG DOGAĐAJA SNJEŽNA KRALJICA ...... 27 5.2.1. ULAZNICE ...... 28 5.2.2. NOVČANE NAGRADE ...... 29 5.3. ANALIZA BROJA POSJETITELJA SNJEŽNE KRALJICE ...... 31 5.4. MARKETING I SPONZORSTVA ...... 37 5.5. SWOT ANALIZA SNJEŽNE KRALJICE ...... 39 6. ZAKLJUČAK ...... 41 7. LITERATURA ...... 42 PRILOZI

Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

1. UVOD

Grad Zagreb je administrativno, znanstveno, kulturno, gospodarsko i političko središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora, Predsjednika i Vlade. Glavni je grad Republike Hrvatske smješten na zemljopisnom i kulturnom križištu istoka i zapada Europe, između Panonske nizine i Dinarskog gorja.

Grad je sa sjeverne strane ograđen Medvednicom, a gradom protječe rijeka Sava. U Zagrebu živi gotovo milijun stanovnika, što je četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske. Grad Zagreb ima multikulturni „štih“ doseljenjem građana iz cijelog svijeta.

Sport u Zagrebu je sveprisutan u svako doba godine. Tijekom godine održavaju se natjecanja u nogometu, košarci, rukometu, skijanju, klizanju, tenisu itd. Najveći i najpoznatiji nogometni klub u Hrvatskoj, GNK Dinamo, utakmice igra na Maksimiru, rukometne utakmice Prvo Plinarsko Društvo Zagreb igra u novoizgrađenoj zagrebačkoj areni, dok je Ledena dvorana Doma sportova određena za natjecanje u klizanju. Tijekom zime Zagreb postaje središtem svjetskog sportskog događanja. Početkom godine održava se Svjetski skijaški kup na kojem sudjeluju skijaši iz cijelog svijeta i Zagreb opravdava naziv po kojem je poznat – Bijeli Zagreb grad. Najviši vrh gore Medvednice, Sljeme sa visinom od 1035 metara mjesto je održavanja utrke. Najpoznatiji hrvatski skijaši Ivica i Janica Kostelić, svoje skijaške početke i pripreme za vrhunske svjetske rezultate imali su upravo na Sljemenu. Zahvaljujući svojim rezultatima Kostelići su Sljeme uvrstili u utrku Svjetskog skijaškog kupa. U zimskim mjesecima Sljeme je omiljeno skijalište Zagrepčana i žitelja iz šire okolice.

7 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

2. TURIZAM I SPORT U ZAGREBU

Glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb, spada među najmlađe metropole u Europi, a istovremeno je jedan od najstarijih europskih gradova čija pisana povijest datira iz 11. stoljeća. Zagreb je poslovno, gospodarsko, diplomatsko i kulturno središte Hrvatske, u kojem živi gotovo milijun stanovnika. Blizina i dobra povezanost s ostalim europskim gradovima dodatno čine Zagreb idealnom destinacijom turizma i sportskog turizma. Zagreb je grad znanosti i kulture. U gradu je smješteno pedesetak muzeja i galerija, te privatnih umjetničkih zbirki i dvadesetak kazališta i koncertnih dvorana. Hoteli svjetski poznatih hotelskih lanaca smješteni su u samom središtu Zagreba. Strogi centar grada udaljen je svega 30 minuta vožnje do pod sljemenske zone odnosno prirodnog zelenila. Zagreb nizom svojih urbanih parkova s dugom tradicijom i izrazito vrijednim prirodnim naslijeđem privlači mnoge turiste. Turistička zajednica grada Zagreba osnovana je 29. travnja 1992. godine temeljem Zakona o turističkim zajednicama radi ostvarenja i promicanja turističkih znamenitosti i identiteta, podizanja kvalitete turističke ponude, promocije i obavljanja promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu Grada. Od godine 1967. Turistički savez Zagreba član je Mediteran-kongresa, a od 1969. godine Udruženja kongresnih gradova Europe (E.F.C.T.) time je stvoren turistički razvoj Zagreba u segmentu kongresnog turizma. (https://www.tzgz.hr/)

Zanimljivosti i turističke atrakcije u Zagrebu su Uspinjača, koja povezuje Gornji i Donji grad, kula Lotrščak, najbolje očuvani objekt gradskog obrambenog sustava iz 13. stoljeća, top svaki dan ispuca topovski hitac točno u podne. Vjerski turizam vezan je uz katedralu sv. Stjepana sa svoja dva neogotička tornja, crkvu sv. Katarine, slovi kao najljepša barokna crkva u Hrvatskoj, a datira iz 17. stoljeća, crkvu sv. Marka sa krovom oslikanim povijesnim grbovima Zagreba i Hrvatske. Sabor i Vlada Republike Hrvatske nalaze se na središnjem trgu Gornjeg grada uz Kamenita vrata iz srednjeg vijeka, kapelica u kojoj vjernici pale svijeće ispred baroknog oltara u znak zahvale Majci Božjoj od Kamenitih vrata. Zračna luka ''Franjo Tuđman'' donosi imidžu Zagreba prilikom dolaska putnika zračnim putem. Moderan i impresivan dizajn zračne luke, Zagreb uvrštavaju u turističkom i poslovnom smislu u poželjnu europsku destinaciju.

8 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Ponuda smještajnih kapaciteta i prostora za održavanje kongresa i poslovnih sastanaka svake vrste čine Zagreb idealnom destinacijom za sve oblike turizma. Zagreb ima 57 hotela i 4098 smještajnih jedinica, 1540 kreveta u hotelima sa 5 zvjezdica, a 3198 kreveta u hotelima sa 4 zvjezdice. Najpoznatiji hoteli sa 5 zvjezdica u Zagrebu su Esplanade Zagreb Hotel otvoren 1925. godine, a hoteli Westin Zagreb i Sheraton Zagreb ujedno su i poslovno-kongresni centri. Hoteli sa 4 zvjezdice u Zagrebu su Hotel Palace, Panorama Zagreb Hotel, Hotel International, Hotel Dubrovnik, Hotel Antunović, te DoubleTree by Hilton Hotel Zagreb. Mnoge različite aktivnosti Zagreb nudi u svojoj turističkoj ponudi, poput „Blue Bike“ – razgledavanje grada na biciklima, Segway razgled grada, razgled grada u pratnji kostimiranih vodiča, odnosno likova iz hrvatske povijesti kao što su Marija Jurić Zagorka ili August Šenoa. „Ženska strana Zagreba“, razgledavanje i upoznavanje s poznatim i manje poznatim ženama iz zagrebačke sadašnjosti i prošlosti ili „Romantični Zagreb“, razgled s neobičnim završetkom otkrivanja najljepših zagrebačkih ljubavnih priča pod svijetlom plinskih lanterni. Secret Zagreb Walks, skup pripovjedačkih pješačkih razgledavanja Zagreba, inspiriranih zagrebačkom mistikom, legendama, davnim Zagrepčanima, skrivenim mjestašcima i neobičnim povijesnim činjenicama. Najpopularniji razgledi iz ponude su „Opsjednuti Zagreb“, „Zagrebarium“ i „Uspavani zmaj“.(https://www.poslovniturizam.com/destinacije/zagreb/17/)

Sportski turizam grada Zagreba predstavljaju velika natjecanja, a to su: Zagrebački maraton, Snow Queen Trophy, Hanžekovićev memorijal, a u to vrijeme u Zagreb dolazi svjetska sportska elita.

Zagrebački maraton pokrenut je 1992. godine na inicijativu tadašnjeg Izvršnog odbora Atletskog društva Veteran (slika 1). Prva utrka, održana je 11. listopada i na njoj sudjeluje 70 natjecatelja, od toga četiri su žene. Tijekom godina broj natjecatelja sporo raste pa je tako na petom po redu zagrebačkom maratonu utrku otrčalo 112 trkača, od toga 6 žena, a na desetom jubilarnom maratonu skupio donekle respektabilan broj od 158 maratonaca (14 žena). Staza se dosta mijenjala u prvih 13 godina, sve do 2004. godine, kada je startno- ciljni prostor pomaknut u sami centar grada, na Trg Bana Jelačića, s poluokretima u Dubravi i Črnomercu, što se pokazalo jednim od ključnih organizacijskih elemenata, koji je donio “novu eru” Zagrebačkog maratona. Uvođenjem polumaratona godinu dana kasnije, osjetno se dobilo i na ukupnoj masovnosti, koja je od tada počela rapidno rasti. Zahvaljujući tome, na 15. zagrebačkom maratonu sudjeluje 393 trkača, od toga 154

9 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu sudionika na maratonu (10 žena) i 239 sudionika na polumaratonu (38 žena). Prvih dvadeset godina Zagrebačkog maratona broj sudionika, povećao se čak petnaest puta. Sada je to najmasovnija trkačka priredba u zemlji jer u glavnoj utrci sudjeluje preko 1000 trkača. Staza Zagrebačkog maratona je jedna od najbržih maratonskih staza na svijetu. Ukupna visinska razlika cijele trase iznosi zanemarivih 5 metara, što ima malo koji maraton, a izduženi pravac cijele rute, bez gotovo imalo usporavajućih zavoja, omogućava konstantnost tempa koji se reflektira na konačni rezultat. Uz vrlo nisku startninu od 150 kuna sudionici dobiju majicu, finišersku medalju i ručak po završetku natjecanja. (https://www.zagreb-marathon.com/hr/povijest-zagrebackog-maratona/)

Slika 1: Logo utrke Zagrebačkog maratona

Izvor: https://licegrada.hr/wp-content/uploads/2018/02/zagrebacki-maraton-prijave-24022018.jpg (09.08.2020.)

Hanžekovićev memorijal najstarija je sportska priredba u Hrvatskoj. Održava se od 1951. godine u čast tragično preminulom atletičaru Borisu Hanžekoviću (slika 2). Miting i memorijalna utrka na 110 metara prepone nose ime Borisa Hanžekovića, jednog od najboljih hrvatskih prijeratnih atletičara, poginulog prilikom bijega iz logora u Jasenovcu. U početku je to bio klupski dvoboj Mladosti i Dinama, a od 1962. godine natjecanje postaje međunarodno. Sljedećih godina na mitingu sudjeluju brojni kvalitetni atletičari iz Sovjetskog Saveza, Mađarske, Bugarske, Istočne Njemačke i Kube, a uskoro i oni iz Austrije te Zapadne Njemačke. Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća miting bilježi brz uspon na ljestvicama Svjetske atletske federacije, pa 2000. godine dobiva Grand Prix status. Danas je Memorijal Borisa Hanžekovića jedan od najboljih atletskih mitinga na svijetu. Od 2020. godine dio je WA Continental Tour GOLD kategorije, što je rang odmah do elitne Dijamantne lige. (http://zagreb-meeting.com/about/povijest/)

10 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Slika 2: Logo Memorijala Borisa Hanžekovića

Izvor: https://www.atletskiklubagram.hr/media/k2/items/cache/bab3071b5f24a146af315fe2e7519640_XL.jpg (09.08.2020.)

Hanžekovićev memorijal okuplja svjetsku atletsku elitu, nastupala je Blanka Vlašić sa preskočenih 208 centimetara s drugim najboljim rezultatom u povijesti skoka u vis, rekord mitinga na 100 metara drži jedan od najbolji atletičara u povijesti Usain Bolt, najbolja svjetska bacačica diska Sandra Perković, trkači poput Neste Cartera i Tysona Gaya, te poznate visašice Svetlana Školina i Ana Čičerova. (http://zagreb- meeting.com/informacije/iwch-arhiva-rezultata/)

Advent u Zagrebu kao oblik zimskog turizma u adventsko vrijeme nudi mnoga događanja i priredbe uz klizanje, sanjkanje i skijanje za sve generacije. Lokacije u gradu Zrinjevac, Europski trg, Tuškanac, Trg bana Jelačića nude različite sportske sadržaje, te Ledeni park na Trgu kralja Tomislava sa najvećim i najljepšim klizalištem u ovom dijelu Europe. (https://www.adventzagreb.hr/?lang=hr)

2.1. ZIMSKI SPORTSKI TURIZAM GRADA ZAGREBA

Jedna od najpoznatijih pjesama iz Zagrebačkog kraja, koja simbolizira odlazak Zagrepčana na Medvednicu „…Na Sljeme, na Sljeme, na Sljeme, noga već sama beži…“ simbolizira odlazak Zagrepčana na Medvednicu, iako u stihu spominje Sljeme. Sljeme vrh Medvednice skriven je u šumi Medvednice na sredini strme planine. Pogled sa Sljemena omogućen je 1870. godine kada su posječena sva stabla Medvedničke šume. Iste godine na vrhu planine njemački geodet Nitzl sa dvojicom zagrebačkih trgovaca Lovrenčićem i Meškom, sagradili su drvenu piramidu, prvi objekt u povijesti hrvatskog planinarstva, visine nekih 4 metra. Godine 1877. podignuta je nova piramida, visoka 8

11 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu metara, a 1889. godine zamijenjena je željeznim vidikovcem visine dvanaest metra. Godine 1960.premještena je na Japetić u Samoborskom gorju gdje je i danas. Posjetitelji Sljemena danas mogu uživati u pogledu na Zagorje s vidikovca na vrhu planine. Terasa vidikovca smještena je iznad skijaških staza, jednog od najpoznatijih sadržaja medvedničke ponude. Na Sljemenskom skijalištu odrasle su generacije Zagrepčana uključujući braću Kostelić, Janicu i Ivicu, zahvaljujući odličnim rezultatima u skijanju doprinijeli su uvrštavanje dvije slalomske utrke Svjetskog kupa na Medvednicu. (https://www.infozagreb.hr/istrazi-zagreb/atrakcije/vidikovci/sljeme)

Zapadni dio Medvednice 1981. godine proglašen je parkom prirode. Uz hotelski smještaj, planinarsku stazu i planinske domove , izletnicima pružaju okrepu i prenoćište. Zanimljivost je spilja Veternica, jedna od najvećih spilja u Hrvatskoj u kojoj je istraženo oko 6000 hodnika, (https://www.poslovniturizam.com/destinacije/zagreb). Rekreativno klizanje u Domu sportova četrdeset godina privlači ljubitelje klizanja od najmlađih, u jutarnjim terminima, do starijih, u popodnevnim i večernjim terminima. Sezona klizanja u Domu sportova počinje krajem rujna i traje do početka ožujka.

Klizalište Velesajam se sastoji od Velike ledene dvorane za rekreativno klizanje i treninge hokejaša i klizača. U sklopu klizališta Velesajam je i tzv. Baletna dvorana za 'suhe' treninge klizača, te rekreativno korištenje Twirling kluba.

Program Video – disko klizališta na Šalati djeluje od 2002. godine, uz dva mlada DJ-a. Video zidom emitiraju najnovije glazbene spotove, te najave određenih zanimljivih događanja u gradu. Broj posjetitelja / klizača po sezoni je otprilike 30000 osoba. Najveća posjećenost je vikendom tada klizalištem Šalata 'prođe' više od 2 000 klizača. (https://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=129)

2.2. POVIJEST SKIJANJA GRADA ZAGREBA

Skije, vezano uz Zagreb u povijesnoj literaturi, prvi puta se spominju 1893. godine, te godine Franjo Bučar donio je skije u Zagreb. Jedan od najzaslužnijih za razvoj skijaškog sporta u Hrvatskoj je Franjo Bučar, na njegov prijedlog 1894. godine u 1. sklizačkom društvu osnovana je skijaška sekcija koju smatramo prvim športskim skijaškim udruženjem u Hrvatskoj. U siječnju 1896. u Pragu Franjo Bučar održava kratak tečaj skijanja sa članovima Češkog ski-kluba i sudjeluje u natjecanju „strma vožnja na 500 metara“ gdje osvaja drugo mjesto (Jajčević, 2010). U početku voljom i radom volontera,

12 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu kasnije profesionalaca i zaljubljenika u skijanje polako se uređuju skijališta u Hrvatskoj. Dvadesetih godina prošlog stoljeća početak održano je natjecanje u tehničkim disciplinama. Mnogi tadašnji planinari tijekom zime isprobavali su nove aktivnosti na snijegu. Neke od skijaških sekcija planinarskih društava natječu se u slalomu i spustu. Početak je to osnivanja skijaških klubova, formira se i osniva Zagrebački skijaški savez. HAŠK 1909. godine. Skijaški pothvat osmišljen kao penjanje na Sljeme, skijanje na Činovničkoj livadi, odmor, odnosno spavanje u Lugarnici, te drugi dan povratak skijajući preko Kraljičinog zdenca u Zagreb. Izlet sudionici reklamiraju skijanje kao sport. Pojavom zaljubljenika u skijanje dolazi modernija oprema, skijanje s dva štapa. Hrvatski športski savez utemeljen 1911. godine donosi pravilnike među kojima se predviđalo natjecanje sa zaprekama, odnosno disciplina slalom. (https://zss.hr/povijest-skijanja/) Na Sljemenu 1912. godine Čeh Antun Šajner prvi put demonstrira skijaške skokove, a prvo skijaško natjecanje održano je 18.01.1914 na Sljemenu. (Z. Jajčević,2010) Do prvog svjetskog rata, postojao je skijaški ogranak HAŠK-a, a nakon rata ogranak se preoblikuje u prvi Ski-klub osnovan 20.11.1918. godine. Osnivačka skupština zagrebačkog zimsko- športskog podsaveza održana je 28.11.1922. godine, donijete su smjernice djelovanja podsaveza, a to su: • Okuplja oko sebe sva zimsko-športska i planinarska društva i klubove, koji imaju zimsko-športske sekcije • Promiče sve grane zimskog športa • Bdije nad razvitkom zimskog športa • Zastupa sve klubove svog područja pred vlastima • Priređuje i provađa natjecanja u skijanju, klizanju i sl. prema propisima izdanim po JZSS • Strogo nadzire sva natjecanja koja priređuju podsavezna društva • Podupire u svakom pogledu športska društva koja se na području podsaveza bave ma kojim zimskim športom. • Priređuje zimsko-športske tečajeve te promiče zimsko-športsku literaturu. (https://zss.hr/povijest-skijanja/) Godine 1933. na stazi od Sljemena do Kraljičinog zdenca održan je prvi spust (Jajčević, 2010). Godine 1934. osnovan je Hrvatski zbor učitelja i trenera skijanja (HZUTS), sa zadaćom promoviranja skijaškog sporta i edukacija svih ljudi, s naglaskom na mlade. U

13 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu početku je HZUTS bio u sastavu Skijaškog saveza Hrvatske, dok kasnije postaje samostalna organizacija koja postoji i danas, te je danas afirmirani član Međunarodnog udruženja profesionalnih učitelja skijanja (ISIA) i Međunarodnog udruženja amaterskih učitelja skijanja (IVSI). Godine 1935., 26. svibnja u Ljubljani, održana je 13. redovna godišnja skupština Jugoslavenskog zimsko-sportskog saveza gdje je zabilježeno na području ZZŠP-a 22 registrirana skijaška kluba i sekcije, 22 skijaška suca i 15 učitelja skijanja. U prostorijama Jugoslavenskog olimpijskog odbora, u prizemlju Gundulićeve 22a, osnovan je 26. listopada 1939. Hrvatski skijaški savez. Od 27. prosinca 1939. do 02. siječnja 1940. održan je prvi skijaški tečaj za zagrebačke srednjoškolce na Oštrcu, iznad Velikog dola u Samoborskom gorju. Organizator je Hrvatski skijaški savez uz materijalnu pomoć Banske vlasti, pododsjeka za kulturu i sport, na kojem sudjeluje 32 polaznika. (https://hzuts.hr/informacije/o-nama/povijest/). Crveni spust na Sljemenu uređen je 1946. godine, a plavi spust probijen je 1949. godine. Žičara na Sljemenu puštena je u promet prosincu 1954. godine sa šezdeset osam sjedala. Njezinim radom polako odumire skijaško hodanje, a veliku ekspanziju ima alpsko skijanje koje donosi velike uspjehe naših skijaša u svijetu. ZET-ova žičara u funkciji je od 1963. godine, a od 1969. godine sidro- vučnica na Zelenom spustu, a 1975. godine na Bijeloj livadi. (https://zss.hr/povijest- skijanja/)

3. ZIMSKI SPORTSKO-REKREACIJSKI TURIZAM U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj zimski sportsko-rekreacijski turizam ima velikog potencijala za napredak u budućnosti. Planinski dijelovi Hrvatske uz obalu, kao što su Velebit na sjevernom Jadranu, Učka u Istri ili Biokovo u južnoj Dalmaciji, te planine Gorskog kotara, među kojima su najpoznatije Bjelolasica i Risnjak pružaju mnogo mogućnosti za planinarenje, skijanje, snowboarding, sanjkanje, skijaško trčanje i sl.. U središnjoj i istočnoj Hrvatskoj uvjete za ovakav oblik turizma itekako ispunjavaju planine poput Medvednice, Ivanščice, Kalnika ili malo istočnije usred ravnica i zelenih polja gdje se uzdiže sa skoro 1000 metra nadmorske visine, Papuk. Vrhovi naših planina ne mogu se mjeriti sa najvišim vrhovima zemalja u kojima su najpopularnija zimovališta, skijališta. Nedostatak naših zimovališta, skijališta su smještajni kapaciteti. Postojeća smještajna infrastruktura je dotrajala, premalo se ulaže u njihovo održavanje, poboljšavanje, a u nekim zimovalištima, skijalištima ne razmišlja se o mogućnostima izgradnje smještajnih kapaciteta. Primjer

14 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Bjelolasice u kojoj se prije par godina nalazio i Hrvatski olimpijski centar, nakon požara koji je uništio cijeli centar 2011. godine do danas nije obnovljena. Dobar primjer je ski centar Platak koji nudi skijalište s pogledom na more, Sljeme koje svake godine ugošćuje najbolje skijaše svijeta u poznatoj utrci Snow Queen Trophy, te nedavno novootvoreni vidikovac na planini Biokovo.

3.1. ZIMSKA SPORTSKA NATJECANJA U HRVATSKOJ

Hrvatska nema mnogo natjecanja na kojima okuplja sportaše svjetskih klasa. Iznimka je Zlatna pirueta koja traje već dugih 39 godina (slika 3). Jedna je od najstarijih klizačkih smotri u Europi i svijetu, a nije održana jedino ratne 1991. godine. Zlatna pirueta svake godine u Zagrebu ugosti predstavnike klizačkog klubova iz cijelog svijeta, od država iz Europe, Afrike, Azije, Australije pa sve do Južne i Sjeverne Amerike. Statistički podaci govore dosad zabilježenu 51 zemlju sudionicu, od kojih je najviše medalja otišlo klizačima iz Amerike, čak njih 38. (http://www.croskate.hr/hr/o-nama/povijest/)

Slika 3: Logo Zlatne piruete

Izvor: https://lh3.googleusercontent.com/proxy/PQDY9-yfiQ-sord6i6DvuRy8C-4-ZITof5ekg_5- KHdNGh5fVo3bah9IdQp8izwpNkdCJevvhyUUvDOTUZw8xxi4FkxYQ_uxI4Ypjc3USP- CgvcocjggpGQtkiMkAS6ve4oiSxI (09.08.2020.)

Hokejaški klub Medveščak u razdoblju od 2009. do 2019. godine i njegovog gašenja punio je dvoranu Doma sportova, te zagrebačku arenu. Medveščak je sudionik EBEL-a austrijske hokejske lige domaćin je mnogim svjetskim hokejašima (slika 4.). Kao sudionik KHL-a ruske hokejaške lige, druge najjače hokejske lige u svijetu odmah nakon američkog NHL-a u kojoj ne bilježi dobre rezultate pa slijedi ponovni povratak u EBEL ligu. U zimskim mjesecima za vrijeme trajanje lige, utakmice je igrao u Zagrebu, gdje se u dvoranama znalo okupiti oko 6000 navijača. Nažalost, klub je ugašen 2019. godine nakon prevelikog financijskog duga.

15 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Slika 4: Logo EBEL-a

Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/%C3%96sterreichische_Eishockey- Liga_Logo.svg/1200px-%C3%96sterreichische_Eishockey-Liga_Logo.svg.png (09.08.2020.)

Najpoznatije natjecanje na svjetskoj razini koje se održava u Hrvatskoj je natjecanje u skijanju nazvano po našoj najboljoj skijašici svih vremena osvajačici svjetskih i olimpijskih medalja ''Snježnoj kraljici'', Janici Kostelić. Snow Queen Trophy utrka svjetskog kupa održava se svake godine početkom prvog mjeseca u glavnom gradu Republike Hrvatske, u Zagrebu na Sljemenu.

3.2. FINANCIRANJE SPORTSKIH NATJECANJA

Sustav financiranja sporta u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o športu (NN, 71/06), u kojemu je određeno da: • „osnovu financiranja sporta čine prihodi koje pravne i fizičke osobe koje obavljaju sportsku djelatnost ostvare obavljanjem sportske djelatnosti, članarine koje ostvaruju sportske udruge, dio prihoda od priređivanja igara na sreću i sredstva kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb i država pomažu obavljanje sportske djelatnosti; • Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb utvrđuju javne potrebe u sportu i za njihovo ostvarivanje osiguravaju financijska sredstva iz svojih proračuna u skladu s ovim Zakonom.“ (NN, 71/06).

Model financiranja sporta u Republici Hrvatskoj sličan je europskom sustavu, koji se također zasniva na mješovitom modelu financiranja sporta. Veliki dio sportsko rekreacijskih zahtjeva u Hrvatskoj se financira iz vlastitih izvora, a sve manje iz proračuna koji se više orijentira na vrhunski sport, pripreme vrhunskih sportaša, programe tjelesne i zdravstvene kulture djece i mladeži te kineziterapijske programe za djecu i mladež s oštećenim zdravljem. Takav način financiranja znači da mnogi ostali programi u sportu nemaju omogućene izvore financiranja (Bartoluci i Škorić, 2009.). Temeljem članka 75.

16 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu stavka 11. Zakona o sportu i članka 10. stavka 1. Pravilnika o metodologiji, rokovima za izradu i dostavu, načinu izvršavanja programa javnih potreba, o načinu i rokovima izvještavanja o provedbi programa, te o metodologiji izrade financijskog plana javnih potreba u sportu iz 2. odluke o dodjeli financijskih sredstava Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, Hrvatskom sportskom savezu gluhih, Hrvatskom akademskom sportskom savezu i Hrvatskom školskom sportskom savezu iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu središnji državni ured za šport dodjeljuje ukupan iznos od 180.386.315,00 kuna raspodijeljen na sljedeći način: najviše iznosa sredstava dodijeljeno je Hrvatskom olimpijskom odboru od ukupno 140.876.975,00 kuna, dok je najmanji iznos dobio Hrvatski sportski savez gluhih u iznosu od 2.983.500,00 kuna (tablica 1).

Tablica 1: Financiranje programa zadovoljavanja javnih potreba u sportu na državnoj razini u 2018. godini Hrvatski olimpijski odbor 140.876.975,00 kuna Hrvatski školski sportski savez 16.500.000,00 kuna Paraolimpijski odbor 16.200.000.00 kuna Hrvatski akademski sportski savez 3.825.840,00 kuna Hrvatski sportski savez gluhih 2.983.500,00 kuna UKUPNO: 180.386.315,00 kuna Izvor:https://sdus.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Krovna%20%C5%A1portska%20udru%C5%BEe nja/Financiranje%20u%202018%20godini//Odluka%20o%20dodjeli%20financijskih%20sredstava%20u %202018.%20godini%20krovnim%20sportskim%20organizacijama.pdf (25.07.2020.)

3.3. SKIJALIŠTA U HRVATSKOJ

Zimski sportski turizam u Hrvatskoj nudi nekoliko rekreativnih skijališta, te četiri malo veća skijališta od kojih je najveće u Zagrebu na Sljemenu. Sportski turizma privlači turiste željnih adrenalina, pustolovine i ugodnog odmora u visinskim dijelovima okruženih snijegom, ali uz toplinu u smještajnim objektima.

3.3.1. SKI CENTAR PLATAK

Skijalište Platak prikladno za sve generacije uz skijaške aktivnosti, nudi sportske i rekreativne aktivnosti. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, jedinstveno skijalište s kojeg se mogu vidjeti gradovi na obali mora Rijeka, Opatija, omiljeno je izletište stanovnika Kvarnera i sjevernog Primorja. Platak sa svojim najvišim vrhom Radeševo na 1363 metra nad morem nalazi u planinskom društvu Risnjaka i Snježnika. Platak ima vrlu specifičnu klimu, miješa se mediteranska i planinska klima s toga je Platak pod

17 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu snijegom i kad su temperature u primorju visoko iznad nule. Staze za skijanje su uređene u dužini oko 9000 metara i nema povezanosti između njih. Najpoznatija i najdulja staza je Radeševo 1 koja nudi i mogućnost noćnog skijanja. Ostale staze su Telekit, Radeševo 2, Zavoj 19, Pribeniš 1, Tešnje, Turistička i prilagođena Baby staza s pokretnom trakom za djecu (slika 5). U ponudi ima školu skijanja i snowboarda, a uređena je staza za skijaško trčanje i hodanje u dužini od 10 kilometara, te staza za motorne sanjke koje se na skijalištu mogu iznajmiti. Skijalište prilagođeno za skijaše svih razina, od amatera do profesionalaca koji dolaze trenirati, te bordere. (https://platak.hr/)

Slika 5: Ski centar Platak

Izvor: https://platak.hr/wp-content/uploads/2019/10/skijaliste.jpg (31.07.2020.)

Platak svoje cijene ulaznica definira s obzirom na vrijeme preko dana, na dobne skupine, te posebnih cijena karata za studente i osobe s invaliditetom (slika 6).

18 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Slika 6: Cjenik usluga skijališta Platak

Izvor: https://platak.hr/wp-content/uploads/2019/12/Cjenik_Platak_2019_2020-1024x693.png (31.07.2020.)

3.3.2. SKIJALIŠTE ČELIMBAŠA

Skijalište se nalazi usred Gorskog Kotara iznad u srcu Mrkoplja i jedno je od starijih i dugotrajnijih skijališta u Hrvatskoj. Nalazi se na 832 metra nadmorske visine. Skijalište se sastoji od tri staze ukupne dužine 2850 metara, turistička staza duga je 1350 metara, sunčana staza 1000 metara, a Vlavićeva 500 metara. Na vrh skijališta vozi vučnica koja je poznata zbog velike strmosti. (https://www.tz-mrkopalj.hr/celimbasa.php)

3.3.3. SKIJALIŠTE BEGOVO RAZDOLJE

Skijalište se nalazi na najvišem naseljenom mjestu u Republici Hrvatskoj na 1078 metra nadmorske visine. Skijašima je dostupna vučnica dužine 400 metara koja se diže na 1215 metara visok Klobučarev vrh, te dječji ski lift. Skijalište nudi raznovrstan sadržaj od škole skijanja, najma opreme, sportske animacije, sanjkanja, skijaškog trčanja, turnog skijanja, te snowboardinga. (https://sites.google.com/site/gorskikotarzelenosrcehrvatske/skijalista/begovo-razdolje)

19 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

3.3.4. SKI-CENTAR SLJEME

Skijalište Sljeme nalazi se na sjevernim obroncima Medvednice. Ski-centar Sljeme nudi: skijanje i boarding na pet skijaških staza ukupne dužine 4045 metara (tablica 2). Staze Bijela livada duljine 390 metara i Bijeli spust duljine 1100 metara. Staze Zeleni i Plavi spust su zahtjevnije staze te pripadaju kategoriji srednje teških staza. Zeleni spust duljine je 480 metara, Plavi oko jednog kilometra (1090). Atrakcija je Crveni spust duljine 975 metara sa sjeverne strme strane Medvednice te je po težini svrstan u kategoriji teška staza. Crveni spust desetljećima okuplja natjecatelje na FIS utrci Svjetskog skijaškog kupa. Sustav rasvjete omogućava noćno skijanje na Bijeloj livadi i Crvenom spustu. Crveni spust, Bijela livada, Zeleni spust i dio Plavog spusta opremljeni su sustavom za umjetno zasnježivanje, staze se održavaju suvremenim strojevima za uređenje skijaških staza. (https://www.sljeme.hr/skijaliste/informacije-o-skijaskim-stazama-i-zicarama/56)

Tablica 2: Skijaške staze na Sljemenu

Naziv staze Visinska razlika Duljina Težina Bijela livada 80 metara 390 metara lagana Bijeli spust 150 metara 1100 metara lagana Plavi spust 210 metara 1090 metara srednje teška Zeleni spust 110 metara 480 metara srednje teška Crveni spust 300 metara 975 metara teška Ukupna duljina: 4045 metara Izvor: https://www.sljeme.hr/skijaliste/9 (31.07.2020.)

Tri žičare, dvije vučnice na Bijelom i Zelenom spustu i trosjedna žičara na Crvenom spustu kapaciteta oko 3300 skijaša na sat nalaze se na Sljemenu (tablica 3). Radno vrijeme skijališta: svaki dan od 09:00 do 16:00 sati, noćno skijanje pod reflektorima dva dana u tjednu od 19:00 do 22:00 sata.(https://www.sljeme.hr/skijaliste/informacije)

Tablica 3: Skijaške žičare na Sljemenu

Naziv žičare Donja postaja Gornja postaja Dužina Kapacitet Žičara Trosjed 730 m/nm 1030 m/nm 870 metara 1700 osoba/h Vučnica Bijela 940 m/nm 1024 m/nm 340 metara 800 osoba/h Vučnica Zelena 899 m/nm 1004 m/nm 400 metara 800 osoba/h Izvor: https://www.sljeme.hr/skijaliste/9 (31.07.2020.)

20 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Cijene karata kreću se od 40 kuna do 100 kuna ovisno o radnim danima (tablica 4). Karte vikendom su skuplje, od 50 kuna za djecu do 15 godina, pa do 100 kuna za odrasle, dok su karte radnim danom od 40 kuna za djecu, te 70 kuna za odrasle. Cijene karata za noćno skijanje su jednake cijenama karata kroz tjedan. U ponudi su još sezonske te višednevne i poludnevne karte. (https://www.sljeme.hr/skijaliste/9)

Tablica 4: Cijena karata na Sljemenu

Radni dan Vikend Noćno skijanje Djeca do 15 godina 40 kuna 50 kuna 40 kuna Seniori iznad 65 godina 50 kuna 70 kuna 50 kuna Odrasli 70 kuna 100 kuna 70 kuna Izvor: https://www.sljeme.hr/UserDocsImages/skijaliste/Cjenici/CJENIK%20SLJEME%20(2).pdf (31.07.2020.) Škola skijanja Žuti mačak na Sljemenu prva je organizirana škola skijanja, a djeluje ukupno devetnaest sezona skijanja. U tom razdoblju školu skijanja prošlo je više desetaka tisuća polaznika svih uzrasta. Na Činovničkoj livadi prije dvadeset godina organizirana i krenula je prva škola skijanja. Škola skijanja raspolaže raznim rekvizitima, vlastitim koridorom za edukaciju s mini žičarom, te s kućicom za odlaganje opreme. Ski klub članovi osvajaju vrhunske rezultate na domaćim i inozemnim natjecanjima. (https://www.zutimacak.hr/skola-skijanja/skola-skijanja-na-sljemenu/) Na Medvednici su dva smještaja objekta dostupna posjetiteljima, a to su: Hotel sa tri zvjezdice Tomislavov dom s 42 sobe, s deset jednokrevetnih soba za osobe sa invaliditetom, petnaest standardnih dvokrevetnih soba, te šesnaest comfort dvokrevetnih soba na ukupno četiri kata. U blizini hotela su planinarske staze, biciklistička staze, rudnik Zrinski otvoren za posjetitelje, planinarski domovi i skijaške staze i žičare. (https://www.sljeme.hr/hoteli/hotel-tomislavov-dom-21/21) Turistički apartmani Snježna kraljica izgrađeni su 2006. godine, smješteni su uz centralnu planinarsku stazu koja vodi do Kapelice Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata i sljemenskih skijaških staza. Sedamnaest apartmana nalaze se na tri kata, šesnaest apartmana je za četiri osobe, a jedan apartman za osam osoba. Za sve goste apartmana omogućeno je besplatno korištenje bazena u hotelu Tomislavov dom. U blizini nalazi se meteorološka postaja Puntijarka, planinarski domovi i restorani, te planinarske i skijaške staze sa žičarama. (https://www.sljeme.hr/hoteli/ta-snjezna-kraljica-22/22)

21 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

4. CILJEVI RADA

Objasniti ulogu i značaj zimskog sportskog turizma Grada Zagreba, utvrditi i analizirati broj turista i posjetitelja u Zagrebu za vrijeme Snježne kraljice, te kako promidžba i sponzorstvo Snježne kraljice utječe na prepoznatljivost grada Zagreba.

Cilj rada je analizirati ekonomski aspekt organizacije sportskog natjecanja Snježna kraljica u Zagrebu. Ciljevi rada su: 1. analizirati i interpretirati rezultate skijaša na sljemenskoj utrci, 2. analizirati financije sportskog događaja, proračun za organizaciju, cijene ulaznica i novčane nagrade za sudionike i pobjednike.

Podaci su prikupljeni iz stručnih knjiga, znanstvenih članaka, internetskih izvora, sekundarnih izvora podataka vezanih uz sportsko događanje ''Snježna kraljica''.

Glavni izvori sekundarnih podataka su publikacije Središnjeg državnog ureda za šport, Instituta za turizam, Turističke zajednice grada Zagreba, raznih zagrebačkih saveza i drugi, koji su obrađeni osnovnom statističkom analizom.

22 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

5. ANALIZA ORGANIZACIJE SPORTSKOG DOGAĐAJA ''SNJEŽNA KRALJICA''

Snow Queen Trophy utrka Audi FIS Svjetskog skijaškog kupa organizira se od 2005. godine. Iste godine Hrvatski skijaški savez organizira prvu žensku slalomsku utrku Svjetskog skijaškog kupa, a Zagreb postaje nezaobilazno mjesto održavanja utrka Svjetskog kupa. Izvorni naziv utrke '' Zlatni medvjed'' promijenjen je u čast Janice Kostelić u ''Snježna kraljica'' , zbog njenih izvanrednih sportskih uspjeha. (https://www.livecamcroatia.com/hr/event-site/snow-queen-trophy-2020). Od 2008. godine ženskoj utrci pridružuje se muška utrka. Obje utrke održavaju se na Crvenom spustu, jedinstvenost Snow Queen Trophy utrka je da pobjednica i pobjednik dobiju krunu i proglašavaju se snježnom kraljicom i kraljem Sljemena. Udruženje tradicionalnih organizatora utrka FIS Svjetskog kupa 2013. godine svrstalo je Snow Queen Trophy utrke u Club 5 Ski Classics, čime su stale uz bok vodećih organizatora utrka FIS Svjetskog kupa poput Val Gardene, Garmisch Partenkirchena, Kitzbühela, Wengena te Val d’Iserea. (http://snowqueentrophy.com/o-nama/) Slika 7: Logo Snow Queen Trophy

Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/02/Logo_Snow_Queen_Trophy.jpg (13.08.2020.)

5.1. REZULTATI

Ukupno četrnaest ženskih utrka Snow Queen Trophy na Sljemenu dalo je 7 različitih svjetskih skijašica na pobjedničkom postolju iz ukupno 6 zemalja. (tablica 5) Dva puta u povijesti natjecanja, 2014. i 2016. godine utrka se nije vozila zbog premalo snijega na stazi. Četiri zlata, odnosno prvih mjesta osvojile su Austrija i Sjedinjene Američke Države , njihove skijašice Austrijanka i Amerikanka koja je 2013. godine postala najmlađa osvajačica prvog mjesta sa samo 17 godina. Ostale

23 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu zemlje koje su osvojile medalje su Finska i Slovačka sa dvije zlatne medalje, te Njemačka i Francuska sa po jednom zlatnom medaljom. Prva pobjednica prve utrke vožene na Sljemenu je Finkinja , dok je posljednja pobjednica koja brani sljemensku krunu Slovakinja Petra Vlhova. Ukupno 13 hrvatskih skijašica predstavljalo je Hrvatsku na sljemenskoj utrci, sa dva postolja i medalje, srebrom Ane Jelušić 2007. godine, te broncom Janice Kostelić godinu prije. Većina naših skijašica nije završilo prvu ili drugu utrku, utrku su završavale Nika Fleiss i Sofija Novoselić. Jedino 2012. godine Hrvatsku nije predstavljala nijedna skijašica.

Tablica 5: Kronološki poredak pobjednica Snježne kraljice

Godina Pobjednica Hrvatska predstavnica (poredak) 2005. Tanja Poutiainen Nika Fleiss (8.) Ana Jelušič (9.) 2006. Marlies Schild Janica Kostelić (3.) Nika Fleiss (12.) Ana Jelušić (25.) 2007. Marlies Schild Ana Jelušić (2.) 2008. Tanja Poutiainen Nika Fleiss (15.) 2009. Maria Riesch Ana Jelušić (16.) Nika Fleiss (19.) 2010. Sandrine Aubert Ana Jelušić (11.) Nika Fleiss (22.) 2011. Marlies Schield Ana Jelušić (11.) Sofija Novoselić (25.) 2012. Marlies Schield / 2013. Mikaela Schiffrin / 2015. Mikaela Schiffrin / 2017. Veronika Zuzulova / 2018. Mikaela Schiffrin / 2019. Mikaela Schiffrin / 2020. Petra Vlhova / Izvor: https://snowqueentrophy.com/rezultati/ (01.08.2020.)

24 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Grafički prikaz 1 prikazuje broj natjecateljica Snježne kraljice od 2005. godine do 2019. godine. Najmanji broj skijašica na sljemenskoj utrci je 2009. godine, zanimljivo sljedeće 2010. godine broj skijašica porastao je na 82, te je te godine broj natjecateljica bio najveći. Ujedno možemo zaključiti da postoji konstanta dolazaka skijašica koja je između šezdeset i sedamdeset od 2011 do 2019. godine.

Grafički prikaz 1: Broj natjecateljica Snježne kraljice po godinama

90 82 80 74 71 68 70 65 66 67 67 65 61 58 60 54 50 50 40 30

BROJA NATJECATELJICA BROJA 20 10 0 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2015 2017 2018 2019 GODINA

Izvor: https://snowqueentrophy.com/rezultati/ (01.08.2020.)

Muška utrka na Sljemenu organizirana je 2008. godine, a nije održana 2014. i 2016. godine, te je u 11 utrka dala čak 7 različitih pobjednika. (tablica 6). Austrijanac apsolutni je kralj Sljemena sa osvojenih 5 prvih mjesta. Austrija je prva zemlja po broju osvojenih šest zlata, slijedi Francuska i Italija sa 2 zlata, a jedno zlato ima Švedska. Prvi pobjednik prve utrke na Sljemenu je Austrijanac , dok krunu iz 2020. godine brani Francuz Clement Noel. Od hrvatskih skijaša Ivica Kostelić, 2008., 2009. i 2011. godine osvaja srebro, a 2012. godine broncu. Trinaest hrvatskih skijaša vozilo je utrku za titulu snježnog kralja, od kojih su petorica uz Ivicu Kostelića uspjela završiti utrku. Nakon Ivice Kostelića, najbolje plasirani su Istok Rodeš sedmi, Matej Vidović i Filip Zubčić petnaesti, Elias Kolega dvadeseti, te Dalibor Šamšal dvadeset drugi. Ujedno konstatiramo, postoji konstanta dolazaka skijaša između sedamdeset i osamdeset od 2010 do 2018. godine, manje dolazaka je 2019. godina s 66 skijaša.

25 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Tablica 6: Kronološki poredak pobjednika Snježne kraljice

Godina Pobjednik Hrvatski predstavnik (poredak) 2008. Mario Matt Ivica Kostelić (2.) 2009. Jean-Baptiste Grange Ivica Kostelić (2.) Dalibor Šamšal (22.) 2010. 2011. Andre Myhrer Ivica Kostelić (2.) 2012. Marcel Hirscher Ivica Kostelić (3.) 2013. Marcel Hirscher Ivica Kostelić (8.) 2015. Marcel Hirscher Filip Zubčić (15.) Ivica Kostelić (18.) 2017. Manfred Moelgg / 2018. Marcel Hirscher / 2019. Marcel Hirscher Istok Rodeš (7.) Matej Vidović (15.) Elias Kolega (20.) 2020. Clement Noel Istok Rodeš (25.) Izvor: https://snowqueentrophy.com/rezultati/ (01.08.2020.)

Grafički prikaz 2 prikazuje broj natjecatelja Snježne kraljice od 2008. do 2019. godine. Najveći broj skijaša na Sljemenu je 2010. godine, a najmanji 2009. godine

Grafički prikaz 2: Broj natjecatelja Snježne kraljice po godinama

90 83 81 82 80 77 80 80 75 69 70 66 60 50 41 40 30

BROJ NATJECATELJABROJ 20 10 0 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2015 2017 2018 2019 GODINA

Izvor: https://snowqueentrophy.com/rezultati/ (01.08.2020.)

26 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

5.2. ANALIZA PRORAČUNA SPORTSKOG DOGAĐAJA SNJEŽNA KRALJICA

Organizacija velikog događanja kao što je utrka Svjetskog skijaškog kupa Snow Queen Trophy u Zagrebu podrazumijeva koordinaciju različitih čimbenika u jednu strukturu. Od ljudskih potencijala, članova organizacijskog odbora, grada Zagreba i Zagrebačke županije. Predsjednik organizacijskog odbora je Miho Glavić sa direktorom Vedranom Pavlekom. Proračun Snježne kraljice, mijenjao se kroz godine. Za organizaciju samo ženskog slalom natjecanja proračun je oko 30 milijuna kuna. Prva utrka, kao i druga 2006. godine, organizatore je stajala 28 milijuna kuna. Tijekom godina proračun se smanjivao i iznosio između 21 i 24 milijuna kuna. Godine 2018. proračun za organizaciju utrke iznosi 19.5 milijuna kuna, četvrtinu pokriva grad Zagreb, a ostatak sponzori. (https://www.tportal.hr/sport/clanak/). Troškovi organizacije Snježne kraljice 2020. godine iznose 21 milijun kuna za mušku i žensku slalomsku utrku, 70% tog iznosa pokrivaju sponzori, a ostalih 30% pokrivaju građani Zagreba te Središnji državni ured za sport (https://www.index.hr/sport/clanak/koliko-kosta-snjezna-kraljica/2145114.aspx). U grafičkom prikazu 3 krivulja proračuna pokazuje pad troškova organizacije od prve dvije sljemenske utrke do utrke 2018. godine, te ponovni porast troškova u 2020. godini, s obzirom na 2018. godinu.

Grafički prikaz 3: Krivulja proračuna od 2005. do 2020. godine

30 28 28 28

26

24 MILIJUNIMA 22 21

19,5

20 PRORAČUN U KUNAMA/IZRAŽENO U KUNAMA/IZRAŽENO U PRORAČUN

18 2005. 2006. 2018. 2020. GODINA

Izvor: Vlastita izrada

27 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

5.2.1. ULAZNICE

Ulaznica za Snježnu kraljicu na Sljemenu u cijeni ima besplatan prijevoz do vrha Sljemena, besplatnu hranu i piće, navijačke rekvizite, zabavni program i nastup DJ-a, te mnoštvo nagradnih igara sponzora. Ulaznice za sljemenski skijaški kup 2013. godine iznosile su za žensku utrku 60 kuna za odrasle, 25 kuna za djecu od 7 do 15 godina, dok je za mušku utrku slaloma cijena bila 100 kuna za odrasle i 40 kuna za djecu od 7 do 15 godina. Cijena paketa za odrasle za obje utrke iznosila je 120 kuna, a za djecu od 7 do 15 godina 50 kuna (tablica 7).

Tablica 7: Cijena ulaznica za Snow Queen Trophy 2013. godine

Godina 2013. Ženski slalom Muški slalom Odrasli 60 kuna 100 kuna Djeca – 7 do 15 godina 25 kuna 40 kuna Paket ulaznica 120 kuna i 50 kuna Izvor: https://snowqueentrophy.com (14.08.2020.)

Cijena ulaznica 2018., 2019. i 2020. godine za odrasle upola je manja nego 2013. godine, ženski slalom 30 kuna za odrasle, 15 kuna za djecu od 7 do 15 godina, dok je za djecu mlađu od 7 godina uz pratnju roditelja ulaz besplatan. Cijena ulaznica za muški slalom iznosi 50 kuna za odrasle, za djecu od 7 do 15 godina 25 kuna, i za najmlađe do 7 godina također besplatno uz pratnju roditelja. Paketi ulaznica za mušku i žensku utrku za oba dana iznose 60 kuna za odrasle, 30 kuna za djecu od 7 do 15 godina. (tablica 8.)

Tablica 8: Cijena ulaznica za Snow Queen Trophy 2018., 2019. i 2020. godine

Godina 2018., 2019. i 2020. Ženski slalom Muški slalom Odrasli 30 kuna 50 kuna Djeca – 7 do 15 godina 15 kuna 25 kuna Paket ulaznica 60 kuna i 30 kuna Izvor: https://snowqueentrophy.com (14.08.2020.)

Grafički prikaz 4 prikazuje usporedbu cijena ulaznica 2013. godine za mušku i žensku slalomsku utrku sa cijenom ulaznica za mušku i žensku slalomsku utrku 2018., 2019. i 2020. godine.

28 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Grafički prikaz 4: Usporedba cijena ulaznica za muški i ženski slalom 2013. godine i 2018.19 i 20. godine

Ženski slalom

15 2018.,19.,20. 30

GODINA 25 2013. 60

0 10 20 30 40 50 60 70 Cijena ulaznice Muški slalom djeca (7-15 godina) odrasli

25 2018.,19.,20. 50

50

GODINA 2013 100

0 20 40 60 80 100 120 Cijena ulaznice

djeca (7-15 godina) odrasli

Izvor: Vlastita izrada

5.2.2. NOVČANE NAGRADE

Novčane nagrade na Snow Queen Trophy utrkama slove kao jedne od najizdašnijih i najvećih u svim utrkama Svjetskog skijaškog kupa. Nagradni fond Snježne kraljice 2006. godine za žensku utrku iznosio je 165 000 eura. Pobjednici je pripalo 65 000 eura, drugoj 30 000 eura, a trećoj 15 000 eura, (slika 8) a posljednja trideseta u poretku dobiva 1000 eura.

29 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Slika 8: Nagradni fond i novčane nagrade po plasmanima Snježne kraljice 2006. godine

Izvor: http://medias4.fis-ski.com/pdf/2006/AL/5309/2006AL5309PROG.pdf (25.08.2020.)

Usporedbom nagrada s utrke u Sloveniji na ''Zlatnoj lisici'', pobjednica dobiva 27 000 eura, druga 13 500 eura, treća 7 500 eura, a posljednja 700 eura. Nagradni fond na Zlatnoj lisici iznosi 68 000 eura. (https://www.poslovni.hr/hrvatska/snjezna-kraljica-ima-tri- puta-veci-nagradni-fond-od-slovenske-zlatne-lisice-30383)

Posljednje tri godine nagradni fond Snow Queen Trophy utrke iznosi 120 000 franaka što je oko 832 000 kuna, pobjednik dobiva oko trećine ukupnog iznosa (slika 9), 45 000 franaka oko (300 000 kn). Skijaš s drugim plasmanom 20 000 franaka, a trećeplasirani skijaš 10 000 franaka. Posljednji skijaš koji završi utrku dobiva 500 franaka. (https://snowqueentrophy.com/timovi/)

30 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Slika 9: Novčane nagradu prema plasmanu na Snježnoj kraljici 2018., 2019. i 2020. godine

Izvor: http://snowqueentrophy.com/wp-content/uploads/2015/11/TEAM-INVITATION-ZAGREB- WORLD-CUP-2019-2020.pdf (01.08.2020.)

5.3. ANALIZA BROJA POSJETITELJA SNJEŽNE KRALJICE

Prema podacima organizatora Snow Queen Trophy, sljemenske utrke u četrnaest sezona pratilo je više od 250 000 gledatelja, što je oko 18 000 gledatelja po sezoni. Prvu vožnju ženskog slaloma 2013. godine pratilo je 8000 gledatelja, a mušku preko 14 000 ljudi. Rasplet muške slalomske utrke 2018. godine pratilo je gotovo 11 000 gledatelja. Prvu vožnju skijašica 2019. godine pratilo je 5 500 ljudi, a završnu utrku najboljih slalomaša drugog dana 10 000 gledatelja. Prvu vožnju 2020. godine slalomašice je pratilo 5000 gledatelja, a mušku slalomsku utrku 8000 gledatelja. (https://snowqueentrophy.com) Zagreb su 2004., prije prve Snježne kraljice, posjetila 337.394 inozemnih turista, a 2015. bilo ih je 859.140. Čak 2,5 puta više, a u cijeloj Hrvatskoj zabilježen je rast od 60%. Turisti su 2015. u Zagrebu ostvarili 1,8 milijuna noćenja, što je uz 123 eura dnevne prosječne turističke potrošnje prihod od čak 1,66 milijardi kuna. Milijarda više zarade

31 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu nego prije Svjetskoga skijaškoga kupa. U tom kontekstu, 7,5 milijuna kuna iz zagrebačkog proračuna za ovaj skijaški tjedan (koji ukupno stoji oko 23 milijuna kuna) možda je usprkos brojnim kritikama na račun organizacijske rastrošnosti ipak dobro uložen novac. (https://lider.media/aktualno/snjezna-kraljica-u-skijaskoj-eri-broj-stranih- turista-porastao-2-5-puta-126107)

Analizom tablice 9 možemo utvrditi da početak godine Zagrebu ne donosi tako veliki broj dolazaka stranih i domaćih turista, 2018. i 2019. godine prosječno oko 59 000 dolazaka. Ostatak godine Zagreb broji između 84 000 i 166 000 turista. Daleko više nego što je u prvom mjesecu za vrijeme održavanja sljemenske utrke. Noćenja u prvom mjesecu u Zagrebu veća su jedino od noćenja u veljači, ostatak godine u Zagrebu noći mnogo više turista.

Tablica 9: Dolasci i noćenja turista u Zagrebu po mjesecima 2018. i 2019. godine

Godina 2018. Dolasci Noćenja Godina 2019. Dolasci Noćenja Siječanj 61 823 141 292 55 987 120 768 Veljača 53 284 101 692 59 871 115 917 Ožujak 84 821 155 525 86 692 168 002 Travanj 104 438 183 879 115 158 207 763 Svibanj 137 438 234 323 146 694 258 981 Lipanj 140 371 248 589 145 312 257 386 Srpanj 161 231 287 379 158 593 287 026 Kolovoz 164 189 279 758 166 137 288 347 Rujan 152 689 257 571 155 517 269 137 Listopad 128 274 223 703 134 333 234 784 Studeni 89 281 166 621 96 077 181 277 Prosinac 122 362 231 485 133 648 249 574 Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

32 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Grafičkim prikazom 5 uspoređuju se noćenja i dolasci turista u Zagrebu, prema mjesecima u 2018. i 2019. godini.

Grafički prikaz 5: Usporedba dolazaka i noćenja turista u Zagrebu po mjesecima 2018. i 2019. godine

Dolasci Noćenja

287379

279758

257571

248589

234323

231485

223703

183879

166621

164189

161231

155525

152689

141292

140371

137438

128274

122362

104438

BROJ TURISTABROJ

101692

89281

84821

61823 53284

MJESEC 2018. GODINE

Dolasci Noćenja

288347

287026

269137

258981

257386

249574

234784

207763

181277

168002

166137

158593

155517

146694

145312

134333

133648

120768

115917

115158

96077

86692

BROJ TURISTABROJ

59871 55987

MJESEC 2019. GODINE

Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

Zagreb tijekom godine posjećuju domaći i inozemni turisti. Temeljem prikupljenih i analiziranih podataka može se utvrditi da broj inozemnih uvelike odudara od broja dolazaka domaćih turista (tablica 10). Noćenja inozemnih i domaćih turista u siječnju 2018. i 2019. godine veći je nego broj noćenja inozemnih i domaćih turista 2018. i 2019. godine u veljači.

33 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Tablica 10: Dolasci i noćenja turista u Zagrebu u siječnju i veljači 2018.i 2019. godine

Mjesec i godina Dolasci turista Noćenja turista Siječanj 2018. Ukupno turista: 61 823 141 292 Domaći turisti: 16 310 33 856 Inozemni turisti: 45 513 107 436 Siječanj 2019. Ukupno turista: 55 987 120 768 Domaći turisti: 16 374 35 169 Inozemni turisti: 39 613 85 599 Veljača 2018. Ukupno turista: 53 284 101 692 Domaći turisti: 14 599 27 736 Inozemni turisti: 38 685 73 956 Veljača 2019. Ukupno turista: 59 871 115 917 Domaći turisti: 17 486 33 305 Inozemni turisti: 42 385 82 612 Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

Rezultati iz grafičkog prikaza 6 pokazuju da je broj turista u siječnju 2018. za vrijeme održavanja Snježne kraljice godine veći od broja turista u veljači iste te godine kada nije održano nijedno veće natjecanje u gradu. U mjesecu održavanja Snow Queen Trophy utrke od ukupno 45 513 inozemnih turista 2018. godine najviše ih je iz Republike Koreje 5 268, iz Njemačke 4 290 turista i top 3 zaokružuje Italija sa 3 437 turista.

Grafički prikaz 6: Usporedba dolazaka domaćih i inozemnih turista u Zagrebu u siječnju i veljači 2018. godine

70000 61823 60000 53284 50000 45513 38685 40000 30000

20000 16310 14599 BROJ BROJ TURISTA 10000 0 ukupno domaći inozemni

Siječanj 2018. Veljača 2018.

Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

34 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Usporedbom rezultata iz grafičkog prikaza 7 može se zaključiti da je ukupan broj turista 2019. godine u veljači veći nego u siječnju, iako se u siječnju vozila utrka Svjetskog skijaškog kupa. Godine 2019. broj inozemnih turista je za oko 6 000 manji, a od tih 39 613 turista najviše je iz Republike Koreje 5 625, iz Italije 3 555, te iz Njemačke 2 545.

Grafički prikaz 7: Usporedba dolazaka domaćih i inozemnih turista u Zagrebu u siječnju i veljači 2019. godine

70000 59871 60000 55987

50000 42385 39613 40000

30000 ROJ ROJ TURISTA

B 17486 20000 16374

10000

0 ukupno domaći inozemni

Siječanj 2019. Veljača 2019.

Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

U tablici 11. prikazan je broj dolazaka turista s podjelom na način dolazaka turista u Zagreb u 2018 i 2019. godini. U Zagreb je tijekom 2018. stiglo 42 928 posjetitelja individualno i 18 895 organizirano. Tijekom siječanja 2019. godine 40 952 individualno i 15 035 organizirano, od toga 12 707 stranih turista. Inozemnih turista s organiziranim u dolaskom u siječnju 2018. je više nego ukupno organizirano dolazaka u siječnju 2019.

Tablica 11: Dolasci turista u Zagreb prema načinu dolaska turista za siječanj 2018. i 2019. godine

Siječanj 2018. Siječanj 2019. Ukupno turista 61 823 55 987 Individualno 42 928 40 952 Domaći turisti 13 716 14 046 Inozemni turisti 29 212 26 906 Organizirano 18 895 15 035 Domaći turisti 2 594 2 328 Inozemni turisti 16 301 12 707 Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

35 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Grafički prikaz 8 prikazuje raspodjelu i broj dolazaka turista ukupno, te s obzirom na način dolazaka. Individualni dolazak s obzirom na domaće i inozemne turiste, te organizirani dolazak s obzirom na individualno ili organizirano putovanje.

Grafički prikaz 8: Usporedba dolazaka turista u Zagreb s obzirom na način dolaska 2018. i 2019. godine

70000 61823 Siječanj 2018. Siječanj 2019. 60000 55987 42928 50000 40952 40000 29212 30000 26906 13716 18895 16301

BROJ BROJ TURISTA 20000 15035 14046 12707 10000 2594 2328 0 Ukupno Individualno- Domaći- Strani- Organizirano- Domaći- Strani- turista ukupno individualno individualno ukupno organizirano organizirano

Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

Analizom tablice 12 prema spolu i dobnim skupinama Zagreb je u prvom mjesecu 2019. godine posjetilo 12 323 više muškaraca nego žena. Najviše muškaraca između 35 i 44 godine, čak njih 5 819 posjetilo je hrvatsku metropolu u siječnju. Slijedi ju dobna skupina između 45 i 54 godine, dok je najmanje turista bilo domaćih od 65 godina na više njih 350. Najmanje inozemnih turista bilo je onih do 14 godina, malo manje od tisuću, 962. Najviše ženskih inozemnih turista je između 25 i 34 godine, njih 3 322, dok je najmanje domaćih turista također od 65 godina na više, samo 157. (https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2019/turizam%202019)

Tablica 12: Dolasci turista u Zagreb prema spolu i dobnim skupinama u siječnju 2019. godine

Dobne skupine Muškarci Žene Domaći turisti Inozemni turisti Domaći turisti Inozemni turisti Do 14 godina 517 962 491 823 15-24 988 2 644 911 2 457 25-34 2 217 4 799 1 465 3 322

36 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

35-44 2 828 5 819 1 837 3 147 45-54 2 101 5 555 1 015 3 176 55-64 1 017 3 228 480 1 800 65 i više 350 1 130 157 751 Ukupno 10 018 24 137 6 356 15 476 Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

Grafički prikaz 9 prikazuje usporedbu dolazaka turista u Zagreb u odnosu dolazaka muškaraca i žena, inozemnih i domaćih, te s obzirom na broj godina.

Grafički prikaz 9: Usporedba dolazaka turista u Zagreb prema spolu i dobnim skupinama u siječnju 2019. godine

Domaći turisti - muškarci Inozemni turisti - muškarci Domaći turisti - žene Inozemni turisti - žene

do 14 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65+ Ukupno

24137

15476

BROJ TURISTA BROJ

10018

6356

5819

5555

4700

3322

3228

3176

3147

2828

2644

2457

2217

2101

1837

1800

1456

1130

1017

1015

988

962

911

823

751

517

491

480

350 157

Izvor: Državni zavod za statistiku (29.07.2020.)

5.4. MARKETING I SPONZORSTVA

Glavni i najveći pokrovitelj skijaškog kupa je AUDI, koji se nalazi u službenom nazivu za FIS Svjetski skijaški kup. Longines švicarska kompanija za izradu satova službeni je „čuvar vremena“ svjetskog skijaškog kupa koji sudjeluje u alpskom skijanju od davne 1924. godine. (https://www.fis-ski.com/en/inside-fis/organisation/promotion/sponsors- partners-and-suppliers/longines) Poznati svjetski financijski pokrovitelji svjetskog

37 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu skijaškog kupa su Milka, Generali, Rauch, HEP, EnergiaPura i Corona. Turistički partneri sljemenske utrke su Turistička zajednica grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica. Poznatiji dobavljači su Lufthansa, The Westin Zagreb, Biobaza, Sokol Security, Jana, Franck, Badel 1862, HŽPP i drugi, dok su partneri utrke FIS, Zagrebački Holding, ZET, park prirode Medvednica, te mnogi drugi. Hrvatska radiotelevizija (HRT) vlasnik je domaćih TV, multimedijskih i radijskih prava, te sve televizijske, radijske postaje, mreže, produkcijske i Internet tvrtke u slučaju snimanja trebaju s HRT-om regulirati domaća multimedijska prava. Ostali poznatiji medijski partneri su 24 sata, Večernji list, Antena Zagreb i radio HRT-a. Glavni press centar, glavni ured tvrtke, akreditacijski ured i prostorije za pripremu skija smješteni su u hotelu The Westin Zagreb u Kristalnoj dvorani, gdje se održavaju sastanci vođa ekipa. Sub press centar na dane utrka smješten je na vrhu skijališta Sljeme u hotelu Tomislavov dom, a Mini press centar i foto kutak u restoranu Jezero u ciljnoj ravnini. (https://snowqueentrophy.com/mediji/).

Utrku Snow Queen Trophy TV prijenosom uživo prati više od 300 milijuna ljudi u dvadesetak zemalja svijeta na svim kontinentima, a snimke, vijesti i reportaže sa Sljemena vrte se u još 50 zemalja svijeta. Slalomsku utrku prati oko 500 akreditiranih novinara iz cijeloga svijeta te je sljemenska utrka prema podacima Međunarodne skijaške federacije (FIS) jedna od najgledanijih utrka Svjetskoga skijaškog kupa. (http://snowqueentrophy.com/wp-content/uploads/2015/11/MEDIA_INFO_2020.pdf)

Izjave najboljih skijaša nakon utrke veliko su priznanje i poticaj za organizatore sljemenske utrke, nakon što je peterostruki pobjednik muške slalomske utrke i jedan od najboljih svjetskih skijaša u povijesti Marcel Hirscher izjavio 2019. godine „Iskreno, danas su bili najbolji uvjeti na stazi u cijeloj ovoj sezoni. Utrke Snježne kraljice su uvijek zabavne, krajnje sigurne i predstavljaju uzor kada je organizacija takvog tipa sportskog događaja u pitanju. Tu su i navijači koji jednako glasno bodre sve natjecatelje i uvijek s poštovanjem“, Izjava drugoplasiranog francuskog skijaša Alexisa Pinturaulta također puna komplimenata „Slažem se s Marcelom. Uvjeti za skijanje bili su nevjerojatni, najbolji ove sezone u Svjetskom kupu. Jako smo sretni kada možemo pokazati što znamo na takvoj stazi“. (http://snowqueentrophy.com/hirscher-nakon-pete-titule-sljemenu-bili- najbolji-uvjeti-stazi-cijeloj-sezoni/)

38 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

5.5. SWOT ANALIZA SNJEŽNE KRALJICE

SWOT analiza temelji se na analizi unutrašnjih faktora pojedine organizacije odnosno snaga i slabosti organizacije, te elemenata iz vanjske okoline, prilika i prijetnji. Takva analiza pomaže organizaciji tako da iskoristi unutarnje snage i vanjske prilike, a eliminira slabosti i prijetnje organizaciji. Uspješnost organizacije u tome, vodi organizaciju ostvarivanju njezinih ciljeva (Sikavica, 2011.).

Tablica 13: SWOT analiza Snow Queen Trophy

SNAGE SLABOSTI Vrhunska organizacija Veliki trošak organizacije Fond nagrada Nedostatak parkirnih mjesta Blizina centra grada Premalo korištenje EU fondova Organiziran prijevoz za gledatelje Mnoštvo ugostiteljskih i smještajnih objekata Dodatni sadržaji za gledatelje Pozitivni dojmovi natjecatelja Dobar omjer cijene i sadržaja Iskustvo organizatora PRILIKE PRIJETNJE Širenje sportske i turističke ponude Gužve zbog previše gledatelja Pozitivan utjecaj na turizam grada Vremenske neprilike Prepoznatljivost na sportskom tržištu Neredi Ozljede posjetitelja Nedovoljno informiranosti za posjetitelje Zagađenje okoliša Izvor: Vlastita izrada

Iz tablice 13 SWOT analize Snow Queen Trophy vidljivo je da su najveće snage sljemenske utrke vrhunska organizacija, veliki fond glavne nagrade koji je natjecateljima primamljiv, blizina sa središtem glavnog grada, odličan omjer cijene ulaznica i sadržaja koji se dobiju prilikom kupnje ulaznice, od prijevoza, hrane i mnogih dodatnih sadržaja na utrci, te iskustvo organizatora koji su većina isti od kad se sljemenska utrka počela

39 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu održavati. Prilike se ogledaju kroz širenja sportske i turističke ponude, te ujedno i pozitivnog utjecaja na sam grad kao i prepoznatljivosti događaja na sportskom tržištu. Slabosti utrke su nedostatak parkirnih mjesta, veliki trošak organizacije takvog događaja s kojim su građani poprilično nezadovoljni, te premalo korištenje EU fondova. Prijetnje za sljemensku utrku su zasigurno vremenske neprilike, zagađenje okoliša bacanjem različitih ambalaža i drugih otpadaka, gužve koje nastaju u ciljnoj ravnini, mogućnost nereda ili ozljeda posjetitelja prilikom kakvog pada, te nedovoljno informiranosti posjetitelja.

40 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

6. ZAKLJUČAK

Organizacija je prisutna svugdje, pa tako i u sportu. Analiziranjem dobivenih podataka prikupljenih za potrebe pisanja završnog rada može se zaključiti da sportska manifestacija Snježna kraljica u gradu Zagrebu ima veliku bitnost u ekonomiji grada i države. Zagreb, otkako je postao redovna slalomska stanica u Svjetskom skijaškom kupu, stekao je veliki globalni ugled u skijaškom svijetu, te privlači ogroman broj posjetitelja u Hrvatsku na sljemensku utrku. Grad Zagreb već četrnaest godina ugošćuje svjetsku skijašku elitu na jednom mjestu. U tom razdoblju grad se priprema da sve bude na visokom nivou što se tiče organizacije. Veliki milijuni kuni troše se na samu organizaciju da bi na kraju sve ispalo vrhunski i zadovoljavajuće za organizatore, kao i za same posjetitelje, koje izvrsnom organizacijom žele zadržati ove i privući sljedeće godine. Iako se posljednjih godina za organizaciju natjecanja trošilo manje novaca nego je to bilo prvih godina organiziranja Snježne kraljice kada se još vozila samo utrka ženskog slaloma, organizacija je i dalje na visokom standardu, te privlači veliki broj posjetitelja i gledatelja. Podatak da je u tih četrnaest godina sljemensku utrku pratilo više od 250 000 tisuća ljudi uživo sa staze i preko 300 milijuna ljudi preko malih ekrana dovoljno govori o kakvom je spektaklu riječ i koliko se za Zagreb čuje u cijelom svijetu, kada kamere prenose cijelu utrku na svim kontinentima u više od dvadeset država svijeta. Prema prikazanim podacima broj inozemnih i domaćih turista u Zagrebu rapidno se povećao od trenutka početka prve utrke na Sljemenu. Cijena karata koja se godinama mijenjala, odnosno se smanjivala također je razlog velikog broja posjetitelja posljednjih godina. Veliki broj skijaša ponovno se vraća u Zagreb na utrku Snježne kraljice, u prilog tome idu i brojni pozitivni dojmovi i komentari brojnih svjetskih skijaških zvijezda koje su nastupale na sljemenskoj utrci, te su ti komentari o kojima se piše i čita na globalnoj razini sigurno jedan veliki impuls za organizacijski tim ljudi i za samu organizaciju događaja. Velike novčane nagrade također su jedan od razloga ponovnog dolaska skijaša i skijašica u Zagreb, nije strano da Snježna kraljica slovi za jednu od najskupljih skijaških utrka u sezoni.

Analizom prikupljenih podataka ''Snježna kraljica'' je isplativa gradu Zagrebu i Hrvatskoj a ujedno je odličan promotor Hrvatske početkom siječnja svake godine, diljem svijeta šalju se slike Zagreba, Sljemena i Hrvatske.

41 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

7. LITERATURA

1. Advent Zagreb. https://www.adventzagreb.hr/?lang=hr (25.07.2020.) 2. bartolu klub Agram. https://www.atletskiklubagram.hr/media/k2/items/cache/bab3071b5f24a146af31 5fe2e7519640_XL.jpg (09.08.2020.) 3. Bartoluci M. i Škorić S. (2009). Menadžment u sportu Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu. Zagreb, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4. Državni zavod za statistiku. https://www.dzs.hr/ (29.07.2020.) 5. FIS. https://www.fis-ski.com/en/inside-fis/organisation/promotion/sponsors- partners-and-suppliers/longines 6. Gorski kotar. https://sites.google.com/site/gorskikotarzelenosrcehrvatske/skijalista/begovo- razdolje (30.07.2020.) 7. Hrvatski klizački savez. http://www.croskate.hr/hr/o-nama/povijest/ (26.07.2020.) 8. Hrvatski klizački savez. https://lh3.googleusercontent.com/proxy/PQDY9-yfiQ- sord6i6DvuRy8C-4-ZITof5ekg_5- KHdNGh5fVo3bah9IdQp8izwpNkdCJevvhyUUvDOTUZw8xxi4FkxYQ_uxI4 Ypjc3USP-CgvcocjggpGQtkiMkAS6ve4oiSxI (09.08.2020.) 9. Hrvatski zbor učitelja i trenera sportova na snijegu. https://hzuts.hr/informacije/o- nama/povijest (24.07.2020.) 10. Indeks. https://www.index.hr/sport/clanak/koliko-kosta-snjezna- kraljica/2145114.aspx (16.08.2020.) 11. Info Zagreb. https://www.infozagreb.hr/istrazi-zagreb/atrakcije/vidikovci/sljeme (01.08.2020.) 12. Jajčević Z. (2010). Povijest športa i tjelovježbe Odjel za izobrazbu trenera Društvenog veleučilišta u Zagrebu. Zagreb, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 13. Lice grada. https://licegrada.hr/wp-content/uploads/2018/02/zagrebacki-maraton- prijave-24022018.jpg (09.08.2020.)

42 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

14. Lider. https://lider.media/aktualno/snjezna-kraljica-u-skijaskoj-eri-broj-stranih- turista-porastao-2-5-puta-126107 (16.08.2020.) 15. Live cam . https://www.livecamcroatia.com/hr/event-site/snow-queen- trophy-2020 (02.08.2020.) 16. Platak. https://platak.hr/ (31.07.2020.) 17. Platak. https://platak.hr/wp-content/uploads/2019/10/skijaliste.jpg (31.07.2020.) 18. Platak. https://platak.hr/wp-content/uploads/2019/12/Cjenik_Platak_2019_2020- 1024x693.png (31.07.2020.) 19. Poslovni dnevnik. https://www.poslovni.hr/hrvatska/snjezna-kraljica-ima-tri- puta-veci-nagradni-fond-od-slovenske-zlatne-lisice-30383 (02.08.2020.) 20. Poslovni turizam. https://www.poslovniturizam.com/destinacije/zagreb/17/ (01.08.2020.) 21. Sikavica P. (2011). Organizacija. Zagreb, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu 22. Sljeme. https://www.sljeme.hr/skijaliste/9 (31.07.2020.) 23. Sljeme. https://www.sljeme.hr/skijaliste/informacije-o-skijaskim-stazama-i- zicarama/56 (31.07.2020.) 24. Sljeme. https://www.sljeme.hr/UserDocsImages/skijaliste/Cjenici/CJENIK%20SLJEME %20(2).pdf (31.07.2020.) 25. Sljeme.hr. https://www.sljeme.hr/hoteli/hotel-tomislavov-dom-21/21 (05.08.2020.) 26. Sljeme.hr. https://www.sljeme.hr/hoteli/ta-snjezna-kraljica-22/22 (05.08.2020.) 27. Snow Queen Trophy. http://medias4.fis- ski.com/pdf/2006/AL/5309/2006AL5309PROG.pdf (25.08.2020.) 28. Snow Queen Trophy. http://snowqueentrophy.com/hirscher-nakon-pete-titule- sljemenu-bili-najbolji-uvjeti-stazi-cijeloj-sezoni/ (13.08.2020.) 29. Snow Queen Trophy. http://snowqueentrophy.com/o-nama/ (01.08.2020.) 30. Snow Queen Trophy. http://snowqueentrophy.com/wp- content/uploads/2015/11/TEAM-INVITATION-ZAGREB-WORLD-CUP- 2019-2020.pdf (01.08.2020.) 31. Snow Queen Trophy. http://snowqueentrophy.com/wp- content/uploads/2015/11/MEDIA_INFO_2020.pdf (13.08.2020.)

43 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

32. Snow Queen Trophy. https://snowqueentrophy.com (14.08.2020.) 33. Snow Queen Trophy. https://snowqueentrophy.com/mediji/ (13.08.2020.) 34. Snow Queen Trophy. https://snowqueentrophy.com/rezultati/ (01.08.2020.) 35. Snow Queen Trophy. https://snowqueentrophy.com/timovi/ (25.08.2020.) 36. Snow Queen Trophy. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/02/Logo_Snow_Queen_Tro phy.jpg (13.08.2020.) 37. Središnji državni ured za šport. https://sdus.gov.hr/dokumenti/10?trazi=1&tip2=15&datumod=&datumdo=&poj am=sport&page=3 i https://sdus.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Krovna%20%C5%A1portska% 20udru%C5%BEenja/Financiranje%20u%202018%20godini//Odluka%20o%20 dodjeli%20financijskih%20sredstava%20u%202018.%20godini%20krovnim%2 0sportskim%20organizacijama.pdf (25.07.2020.) 38. Tportal. https://www.tportal.hr/sport/clanak/otkriveno-koliko-se-tocno-milijuna- trosi-na-snjeznu-kraljicu-je-li-to-previse-20180103 (16.08.2020.) 39. Turistička zajednica grada Zagreba. https://www.tzgz.hr/ (08.08.2020.) 40. Turistička zajednica Mrkopalj. https://www.tz-mrkopalj.hr/celimbasa.php (30.07.2020.) 41. Wikimedia. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/%C3%96sterreich ische_Eishockey-Liga_Logo.svg/1200px-%C3%96sterreichische_Eishockey- Liga_Logo.svg.png (09.08.2020.) 42. Zagreb marathon. https://www.zagreb-marathon.com/hr/povijest-zagrebackog- maratona/ (28.07.2020.) 43. Zagreb meeting. http://zagreb-meeting.com/about/povijest/ (25.07.2020.) 44. Zagreb meeting. http://zagreb-meeting.com/informacije/iwch-arhiva-rezultata/ (25.07.2020.) 45. Zagreb upravljanje sportskim objektima. https://www.sportskiobjekti.hr/default.aspx?id=129 (26.07.2020.)

44 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

46. Zagreb.hr. https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2019/turizam%202019/ Turizam%20%20I.%202019.pdf (14.08.2020.) 47. Zagrebački skijaški savez. https://zss.hr/povijest-skijanja/ (24.07.2020.) 48. Žuti mačak. https://www.zutimacak.hr/skola-skijanja/skola-skijanja-na- sljemenu/ (11.08.2020.)

PRILOZI

Popis slika

Slika 1: Logo utrke Zagrebačkog maratona ...... 10 Slika 2: Logo Memorijala Borisa Hanžekovića ...... 11 Slika 3: Logo Zlatne piruete ...... 15 Slika 4: Logo EBEL-a ...... 16 Slika 5: Ski centar Platak ...... 18 Slika 6: Cjenik usluga skijališta Platak ...... 19 Slika 7: Logo Snow Queen Trophy ...... 23 Slika 8: Nagradni fond i novčane nagrade po plasmanima Snježne kraljice 2006. godine ...... 30 Slika 9: Novčane nagradu prema plasmanu na Snježnoj kraljici 2018., 2019. i 2020. godine ...... 31

Popis tablica

Tablica 1: Financiranje programa zadovoljavanja javnih potreba u sportu na državnoj razini u 2018. godini ...... 17 Tablica 2: Skijaške staze na Sljemenu...... 20 Tablica 3: Skijaške žičare na Sljemenu ...... 20 Tablica 4: Cijena karata na Sljemenu ...... 21 Tablica 5: Kronološki poredak pobjednica Snježne kraljice ...... 24 Tablica 6: Kronološki poredak pobjednika Snježne kraljice ...... 26 Tablica 7: Cijena ulaznica za Snow Queen Trophy 2013. godine ...... 28

45 Međimursko veleučilište u Čakovcu Leo Hriberšek Analiza ekonomskog aspekta organizacije Snježne kraljice na Sljemenu

Tablica 8: Cijena ulaznica za Snow Queen Trophy 2018., 2019. i 2020. godine ...... 28 Tablica 9: Dolasci i noćenja turista u Zagrebu po mjesecima 2018. i 2019. godine .... 32 Tablica 10: Dolasci i noćenja turista u Zagrebu u siječnju i veljači 2018.i 2019. godine ...... 34 Tablica 11: Dolasci turista u Zagreb prema načinu dolaska turista za siječanj 2018. i 2019. godine ...... 35 Tablica 12: Dolasci turista u Zagreb prema spolu i dobnim skupinama u siječnju 2019. godine ...... 36 Tablica 13: SWOT analiza Snow Queen Trophy ...... 39

Popis grafičkih prikaza

Grafički prikaz 1: Broj natjecateljica Snježne kraljice po godinama ...... 25 Grafički prikaz 2: Broj natjecatelja Snježne kraljice po godinama...... 26 Grafički prikaz 3: Krivulja proračuna od 2005. do 2020. godine ...... 27 Grafički prikaz 4: Usporedba cijena ulaznica za muški i ženski slalom 2013. godine i 2018.19 i 20. godine ...... 29 Grafički prikaz 5: Usporedba dolazaka i noćenja turista u Zagrebu po mjesecima 2018. i 2019. godine ...... 33 Grafički prikaz 6: Usporedba dolazaka domaćih i inozemnih turista u Zagrebu u siječnju i veljači 2018. godine ...... 34 Grafički prikaz 7: Usporedba dolazaka domaćih i inozemnih turista u Zagrebu u siječnju i veljači 2019. godine ...... 35 Grafički prikaz 8: Usporedba dolazaka turista u Zagreb s obzirom na način dolaska 2018. i 2019. godine ...... 36 Grafički prikaz 9: Usporedba dolazaka turista u Zagreb prema spolu i dobnim skupinama u siječnju 2019. godine...... 37

46 Međimursko veleučilište u Čakovcu