ČSP, br. 2, 517-587 Zagreb, 2020. UDK: 343.819.5(497.5Jasenovac)(091) 930(497.5)’’1990/...’’ 930(497.11)’’1990/...’’ Pregledni članak Primljeno: 15. 6. 2020. Prihvaćeno: 26. 6. 2020. DOI: https://doi.org/10.22586/csp.v52i2.11253 Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije* VLADIMIR GEIGER Hrvatski institut za povijest Zagreb, Republika Hrvatska
[email protected] Najkontroverznije i neriješeno pitanje ljudskih gubitaka Hrvatske, i Jugoslavije, u Drugome svjetskom ratu broj je žrtava logora Jasenovac. Popisi žrtava logora Jasenovac te procjene i izračuni povjesničara i demografa najčešće su znatno različiti i u preširokom rasponu od potpunoga umanjivanja do nemogućih megalomanskih navoda te uvjetovani (dnevno)političkim ozračjem. Napose od vremena raspada SFR Jugoslavije pitanje broja žrtava logora Jasenovac iz jedinoga mogućega jednostranog i „megalomanskog” tumačenja znatno se raslojava. U članku se prikazuju i propituju najvažniji historiografski i publicistički radovi o jasenovačkim žrtvama i njihovi odjeci u javnosti, od pristaša „umanjivanja” do zastupnika „megalomanskih” navoda, kao i malobrojna nastojanja nepristranoga sagledavanja toga pitanja u Hrvatskoj i Srbiji od početka 90-ih godina do sadašnjosti. Ključne riječi: Nezavisna Država Hrvatska; logor Jasenovac; žrtve; kontrover- ze; manipulacije * Ovaj članak nastao je u sklopu projekta Rat, žrtve, nasilje i granice slobode u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća (IP-2019-04) Hrvatskoga instituta za povijest, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. 517 VLADIMIR GEIGER, Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj ... ČSP, br. 2, 517-587 (2020) Jedno od najzamršenijih pitanja hrvatske i srpske historiografije jest broj i nacionalna/etnička struktura žrtava logora Jasenovac.