Proslavljeni Dan Hrvatskih Oružanih Snaga I Dan

ISSN 1330-2140 REVISTA MENSUAL PARA CROATES MUNDO DEL CROATSMONTHLY FOR MAGAZINE ABROAD HRVATE ZA REVIJA MJESEČNA USVIJETU iseljeništvo i useljeništvo MVPEI iuseljeništvo iseljeništvo Predstavljamo Upravu manjine, za ORUŽANIH SNAGA IDAN DRŽAVNOSTI PROSLAVLJENI DAN HRVATSKIH Izaslanstvo HMIIzaslanstvo uposjetu Kanade Hrvatima član Predsjedništva BiH Predsjedništva član Ivo Jović, Miro RAZGOVOR: LIPANJ/JUNE 2006. BROJ/NO. 6 10 KN UVODNIK / EDITOR'S FOREWORD

ok ovo pišem, oči svijeta uprte su hile I na SP u nogometu, pa stoga i ova write “cvjetna” lopta na naslovnici, inače these izložak s FLORAARTA, izložbe words koja se održava na obnovljenom i the omiljenom zagrebačkom rekreacijskom parku i je- eyes of the world are tur- Dzeru Bundeku, svečano otvorenom u prigodi Dana Wned to the World Soccer Zagreba, koji je i tema duplerice u ovome broju Cup, hence the "flowery" Matice. Hrvatska metropola veliko je gradilište, a ball on the cover, otherwise svakoga dana čitamo o novim projektima poput an exhibit at the FLORA- lebdećeg vlaka do zračne luke Pleso, satelitskim ART fair held at Bundek, meganaseljima, kongresnim centrima, podzemnoj Zagreb's favourite recrea- željeznici itd. Ta pozitivna “vibra”osjeća se diljem tion park and lake which, Lijepe naše, pa tako i u HMI-u , kako brojem, fully reconstructed, had tako i kvalitetom projekata koji su u tijeku ili su its grand opening on City of Zagreb Day, the subject of this issue's pred nama. U ovom broju čitajte o novome infor- centrefold. The Croatian metropolis is a massive construction site macijskom centru pri Matici, kreće prvi, festival and we can read every day of new projects like a floating train to iseljeničkih klapa, te niz drugih ljetnih programa. Pleso International Airport, large suburban developments, congress Svoj posjet Hrvatskoj, u našoj organizaciji, upravo centres, subways and so forth. These "positive vibrations" are being su završili hrvatski umirovljenici iz Kanade, a u toj felt across Our Beautiful Homeland, and also here at the CHF, both je zemlji među Hrvatima nedavno boravilo iza- in the number and quality of the programs, those ongoing and those slanstvo HMI-a. Radi jačanja suradnje s ministar- ahead of us. Read about the new information centre that has been stvima i državnim ustanovama predstavljamo vam opened at the CHF in this issue, about the start of the first, festival Uprava za manjine, iseljeništvo i useljeništvo MV- of a cappella Klapa vocal groups from the emigrant communities, PEI. Vrijedni voditelji i voditeljice naših podružni- and a series of other summer events. A group of Croatian pensioners ca u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Dubrovniku i u Vu- from Canada just finished a visit to Croatia organised by the CHF, kovaru također su vrlo zaposleni ovih ljetnih dana, while a CHF delegation recently visited the Croatians living in that i brojnim programima i velikim brojem Hrvata country. With the aim of bolstering cooperation with the Ministries u posjetu Hrvatskoj. Primjerice, u Zadru za koji and other national institutions this issue brings a presentation of the tjedan počinju prve Svjetske športske igre iseljene Ministry of Foreign Affairs and European Integration's Department Hrvatske u organizaciji HSK-a, te uz suradnju for Minorities, Emigration and Immigration. The praiseworthy heads HMI-a, za koje je prijavljeno više od tisuću sudi- of our branches in Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik and Vukovar onika, članova obitelji i prijatelja, ne računajući have also kept themselves busy these summer days, with numerous ostale posjetitelje!!! A o prvom festivalu klapa da programs and with the large number of Croatians visiting Croatia. i ne govorim. Osamdeset izvođača u devet klapa In Zadar, for example, where in a few weeks the first ever Croatian iz cijeloga svijeta počet će svoju turneju svečanim World Games will kick off, organised by the Croatian World Congre- koncertom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisin- ss in collaboration with the Croatian Heritage Foundation, over 1,000 skog ovdje u Zagrebu 24. lipnja, potom će krenuti participants, their families and friends from the emigrant communi- s koncertima u Crikvenici, Zadru, Sinju, Veloj ties have registered, not including other visitors!!. To say nothing of Luci, Podgori, Kaštel Starom, a turneju će završiti the firstKlapa festival where eighty performers in nine Klapa groups nastupom na 40., jubilarnom Festivalu dalamtin- from across the globe will launch their tour June 24th at Zagreb's Va- skih klapa u Omišu 2. srpnja. No, više podataka o troslav Lisinski Concert Hall before moving on to concerts in Crikve- ovome, kao i o ostalim programima i događanjima nica, Zadar, Sinj, Vela Luka, Podgora, Kaštel Stari. They'll finish off koje organizira HMI možete naći na našim web the tour with an appearance at the 40th jubilee Festival of Dalmatian stranicama [email protected]. Naravno, o Klapa's in Omiš on July 2nd. You can read in greater detail about this svemu tome, kao i o zbivanjima u hrvatskim za- and other programs and events organised by the CHF at our Internet jednicama diljem svijeta možete čitati u ovome i u site [email protected]. Of course, you can read all about it and idućim brojevima svoje Matice. Uz trajni poziv da what's going on in the Croatian communities around the world in se pridružite u našim djelatnostima, jačajući time this and coming issues of Matica magazine. With our ongoing invi- hrvatsko zajedništvo, vama koji dolazite u Hrvat- tation to join us in our activities, and thereby strengthen Croatian sku želimo ugodan boravak, a vama koji nas čitate unity, I wish a pleasant stay to those of your coming to Croatia and bilo gdje u svijetu dobro zdravlje i lijepe trenutke good health and good times reading your favourite Matica magazine uz vašu omiljenu Maticu. to those of you across the globe reading us.

Urednik The Editor mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA

Godište LVI Broj 6/2006 str. 6

Ravnateljica HMI Katarina Fuček Dan hrvatskih Glavni urednik oružanih snaga Nenad Zakarija

POMOĆNICA GLAVNOG UREDNIKA Diana Šimurina-Šoufek

LEKTOR HMI U SVIJETU I DOMOVINI 30 Pjesnikinja i prevoditeljica Slavica Kon- Tomislav Salopek 8 Turneja kanadsko –hrvatskih umirovlje- tarić-Matutinović nika iz Mississauge Uredništvo 11 Okrugli stol o Đuri Frankoviću HRVATI U BiH novinarke: Željka Lešić, Ivana Rora, 50 Rezultati natječaja “Zlatna ribica” 16 Ivo Miro Jović, član Predsjedništva Bo- Vesna Kukavica 9 Informacijski centar, novi odjel HMI sne i Hercegovine urednik rubrike “U potrazi za korijenima”: 22 Izaslanstvo HMI u Montrealu, Ottawi i Hrvoje Salopek Torontu GOSPODARSTVO tajnica: Snježana Radoš 10 Manifestacija “Divan je kićeni Srijem” 36 Tehnološki park Varaždin 12 Pedeseti Zbornik za 55. rođendan HMI 18 Hrvatsko-kanadski gospodarstvenici 13 Zagreb, Trg Stjepana Radića 3 Vodič za južnomađarska i slovačka uručili nagrade najuspješnijima pp 241 gradišćanska naselja BAŠTINA 10002 Zagreb, Hrvatska U POTRAZI ZA KORIJENIMA 48 Ivanje u mađarskih Hrvata Telefon: +385 (1) 6115-116 41 Povijest prezimena Štajduhar 39 Etnoradionica “Vilin Konjic” Telefax: +385 (1) 6110-933 33 Krojački obrt “MA-LA” izrađuje narodne E-mail: [email protected] HRVATI U SVIJETU nošnje Web: www.matis.hr 28 Obitelj Miljak iz JAR-a 38 Etno butik “Mara” 32 Nova knjiga Darije Perković Godišnja pretplata 52 Nagrada glumici Kseniji Prohaski ZNANOST (zračnom poštom) 29 Sedamnaestogodišnji Hrvat na berlin- 44 Međunarodna konferencija LM projekta SAD 40 USD, Kanada 55 CAD, skoj baletnoj sceni u Norveškoj Australija 55 AUD, Novi Zeland 40 USD, 40 Novi prostor Hrvatske zajednice u Trstu Južna Afrika 40 USD, Južna Amerika 40 USD 26 Kongresna medalja časti obitelji Petra AKTUALNOSTI/DOGAĐANJA (običnom poštom) Tomića 14 Predstavljamo Upravu za manjine, use- Zemlje EU 25 EUR, Hrvatska 100 KN 45 Godišnji skup Hrvatskog akademskog ljeništvo i iseljeništvo MVPEI RH saveza Njemačke 24 Ujedinili se HBZ i HKZ Amerike DEVIZNI RAČUN BROJ: 23 Vuglec za nove listeke 34 Dan grada Zagreba 702000-VAL-9100000-132344-273 20 29. Hrvatski folklorni festival u Kanadi 6 Dan Hrvatskih oružanih snaga kod Privredne banke Zagreb, Račkog 6 21 32. Hrvatsko–kanadski folklorni festival 4 Dan državnosti

ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA: CRKVA U HRVATA HUMANOST NA DJELU 2390001-1100021305 46 Na spomen fra Aračiću 53 Apel udruge roditelja djece sa spinalnom Hrvatska poštanska banka 47 34. hodočašće Hrvata u Birnau mišićnom atrofijom i traheostomama

DIZAJN I PRIPREMA: IZDAVAŠTVO, OBRAZOVANJE, ŠPORT Krunoslav Vilček, Zagreb UMJETNOST, KULTURA 66 Pregled hrvatskoga športa 42 6. Večeri iseljeničke poezije u Montrealu 62 NK “Croatia” iz Toronta TISAK: 54 Nove knjige predstavlja M. Vekić 64 Hrvati u Roland Garossu Vjesnik, Zagreb 55 Nove knjige predstavlja Š. Penava 61 Croatian girls from Down Under at Croatian World Games in Zadar

matica lipanj/june 2006. SPOMENDANI: DAN DRŽAVNOSTI 25. LIPNJA

"Rođena je država Hrvatska! Neka joj je sretan i dug život"

anas, petnaest godi- saveznog premijera Ante Markovića U trenutku kada je dr. na poslije svih onih padali su u vodu, a najozbiljniji udarac Tuđman, predsjednik događaja koji su zadao je Jugoslaviji Slobodan Milošević, Republike Hrvatske, predhodili izlasku koji je potkraj godine 1990. i početkom Republike Hrvatske 1991. upao u monetarni sustav SFRJ i na objavio svijetu volju iz SFRJ, odnosno tadašnje komunističke račune Republike Srbije u dva navrata naroda da Hrvatska Jugoslavije,D nužno je zaključiti da je to prebacio nešto malo manje od šest mili- bude slobodna bila legalna i legitimna odluka Hrvatskog jarda njemačkih maraka. SFRJ je vapila država, sa zvonika sabora. Toj odluci Hrvatskog sabora za financijskom pomoći i kreditima iz Sv. Marka zazvonila predhodile su brojne aktivnosti hrvat- inozemstva, na što su dobivali odgovor su zvona.Predsjednik skoga vrhovništva, koje je, jednako kao i da će im pomoć biti odobrena kada se Sabora dr. Žarko vrhovništvo Republike Slovenije, tražilo postigne dogovor o izlasku iz društveno- bitne promjene u državi u kojoj su ove političke krize. Domljan uzviknuo dvije zapadne republike egzistirale. Bit Zemlja je tonula u provaliju iz koje je “Rođena je država onoga što su tražile bila je demokrati- nije mogla izaći, pa su mnogi koji se bave Hrvatska! zacija SFRJ uz promjenu društveno-gos- tim vremenom zagovornici ideje da je Neka joj je sretan i podarskog sustava te da nova zajednica Jugoslavija prestala faktično postojati već dug život” bude ustrojena kao savez suverenih drža- početkom godine 1991. Dodatni dokaz va. S vremenom su se ovoj ideji priklonili o prestanku postojanja Jugoslavije jest Bosna i Hercegovina i Makedonija, dok ukidanje autonomnih pokrajina Kosova su Srbija i Crna Gora ustrajavale na mi- i Vojvodine, što je Jugoslaviju prestalo nimalnim promjenama i da Jugoslavija činiti cjelinom. Prema Ustavu iz 1974., može nastaviti živjeti kao federalna dr- SFRJ ne postoji bez pokrajina, ali, što je žava s nizom zajedničkih poslova koji bi važnije, taj Ustav je tretirao republike kao državnost republika svele na minimum. države i predviđao je njihovo pravo na Sve ovo dodatno je kompliciralo tvrdo samostalnost. stajalište predsjednika Republike Srbije, Oni koji su, kako se često govorilo, koji je tražio da svi Srbi moraju živjeti u “rasturali” Jugoslaviju bili su oni koji jednoj državi, da su republičke granice su se na riječima za nju najviše zalagali. administrativne, a ne državne, kako su Tu treba uključiti sve one snage koje tvrdili predsjednici Hrvatske i Slovenije se mogu označiti kao dogmatske i koje dr. Franjo Tuđman i Milan Kučan. ni na koji način nisu bile za bilo kakvu Nepomirljivost stajališta iskazivala demokratizaciju i koje su nakon pobjede se u nizu zajedničkih tzv. proširenih višestranačja u Hrvatskoj radile na tome sjednica Predsjedništva SFRJ na kojima da se sve vrati na staro. Predvodnica tih su nazočili svi predsjednici i predsjednici snaga i takve politike, bez svake dvojbe, Predsjedništava republika, kao i na nizu jest JNA, koja je ostala praktično bez dr- sastanaka predsjednika i predsjednika žave i koja je u proljeće 1991. našla vođu razlaz, ali ne stoji skrštenih ruku, već Predsjedništava republika na kojima su u liku Slobodana Miloševića. Nizom stalno i uporno gradi svoje Oružane glavne teme bile politička pitanja, dok je prijetnji i dizanjem Srba na ustanak u snage koje će, kada JNA započne agresiju u gospodarskome smislu zemlja bila na Hrvatskoj JNA nije pristajala biti proma- na Hrvatsku, imati gotovo 75 000 visoko rubu propasti. Zemlju su upropaštavali trač u raspletu jugoslavenske krize, već motiviranih branitelja. Ovim je hrvatsko galopirajuća inflacija, nezaposlenost i aktivni predvoditelj. Pokazalo se točno, vrhovništvo potvrdilo da je spremno brojni štrajkovi u kojima je sudjelovalo po Klauzevicu, da je rat nastavak politike braniti rezultate prvih višestranačkih i na stotine tisuća radnika. Svi programi drugim sredstvima. demokratskih izbora, kao i na referendu- Sve vrijeme trajanja pregovora Hr- mu o samostalnosti (s više od 90%) izra- Napisao: Davor Runtić vatska je nudila miran rasplet i miran ženu volju građana Republike Hrvatske. matica lipanj/june 2006. Dragi Hrvati i građani hrvatskog podrijetla u svijetu,

U ime Hrvatske matice iseljenika upućujem vam srdačne čestitke u povodu Treba još reći da su Republika Hrvatska i Dana državnosti Republike Hrvatske. Na taj je dan Hrvatski sabor prije petnaest Slovenija stalno usklađivale svoje odluke godina, 25. lipnja 1991., jednoglasno donio Deklaraciju o uspostavi suverene i postupke, pa je tako bilo i 15. lipnja i samostalne Republike Hrvatske koja je u tom povijesnom trenutku iskazala 1991., kada su se predsjednici dr. Franjo zrelost, snagu i odlučnost hrvatskoga naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini u Tuđman i Milan Kučan dogovorili da međunarodnoj zajednici. će obje republike svoju samostalnost Republika Hrvatska vaša je matična zemlja koja se obvezala na skrb za svoje proglasiti istoga dana 26. lipnja. Isto tako iseljeništvo u četrdesetak zemalja svijeta od Južne i Sjeverne Amerike, Europe je važno reći da su te dvije republike za do Australije i Novog Zelanda, a prošlostoljetna karta u jednome smjeru naša je svoje odluke uspjele dobiti načelno pri- prošlost. Naša se razdvojenost, razdvojenost domovinske i iseljene Hrvatske, pre- stajanje međunarodne zajednice i svjet- tvorila u našu veliku prednost jer je ujedinjeni hrvatski narod uspio ostvariti san skoga javnog mnijenja. – svoju državu. Slijedom rečenog, Sabor RH započeo Sudbinska povezanost hrvatskog iseljeništva s domovinom imala je duboke povijesne i emotivne korijene, te se unatoč zaprekama ostvarivala, jer je to bio izbor i odluka iseljene Hrvatske. Velika je uloga hrvatskog iseljeništva osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća u procesu nastanka samostalne države Republike Hrvatske i njenoj obrani od srbijanske oružane agresije. Dragi Hrvati i građani hrvatskog podrijetla, slaveći u slobodi Dan državnosti Republike Hrvatske, pozvani smo, u zemlji i iseljeništvu, pridonositi njezinu na- pretku i međunarodnoj afirmaciji, kao i stvaranju mostova prijateljstva i suradnje sa zemljama u kojima živite.

Vaša Katarina Fuček, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika

neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti tiče ostatka međunarodne zajednice, ona budu hrvatske Oružane snage". Obra- je na najavu Slovenije i Hrvatske reagira- zlažući zakon na skupnoj sjednici Hr- la vrlo suzdržano. vatskog sabora 20. lipnja, general Martin Šestog dana neprekidnog zasjedanja Špegelj je, među ostalim, rekao "Zakon o 25. lipnja 1991.godine Sabor RH donio obrani jedan je od najvažnijih propisa za je deklaraciju o uspostavi suverene i ostvarivanje i zaštitu suvereniteta Repu- samostalne Republike Hrvatske, ustavnu blike Hrvatske". odluku o suverenosti i samostalnosti Sljedećeg dana u Jugoslaviju je iz RH, te druge temeljne državno-pravne Berlina stigao državni tajnik SAD-a Ja- odluke kojima je Hrvatska postala sa- mes Baker i održao jedanaest odvojenih mostalna država. HINA je u hrvatsku i sastanaka sa saveznim tijelima i svim svjetsku javnost poslala sljedeću vijest: predsjednicima Predsjedištava republika. "U trenutku kada je dr.Franjo Tuđman, Poslije će James Baker u TV seriji "Smrt predsjednik Republike Hrvatske, s govor- Jugoslavije" BBC-a, sjećajući se toga, nice Hrvatskog sabora obznanio svijetu reći: "Pitanje je bilo hoću li im pokuša- volju naroda da Hrvatska bude slobodna vati objasniti što će im se, prema našem država, sa zvonika Sv. Marka zazvonila su mišljenju, dogoditi ako raskid ne bude zvona, a sabornicom se prolomio pljesak miran. i zapjevala se 'Lijepa naša Domovino'. Nismo bili naivni, ali smatrali smo Predsjednik Sabora dr. Zlatko Domljan da će nas, ako si ne dademo truda, op- uzviknuo je 'Rođena je država Hrvatska! tužiti, da nismo pokazali ni dobru volju. Neka joj je sretan i dug život'". Sat poslije I tako, iako znajući da imamo vrlo malo i Slovenski je parlament proglasio neovi- izgleda na uspjeh, otišli smo i dali si snost Slovenije. truda". Poznato je da je državni tajnik Slijed događaja je agresija JNA na je svoje trajno zasjedanje, dok se ne do- SAD-a upozorio hrvatskog i slovenskog Sloveniju, što je ponukalo europsku nesu svi zakoni i drugi državno-pravni predsjednika da Helsinška deklaracija trojicu da stignu u Jugoslaviju, a nakon dokumenti potrebni da se plebiscitarno priznaje samo mirno samoodređenje, pritisaka uspjeli su udobrovoljiti Beograd izražena volja hrvatskog naroda o samo- a ne osamostaljenje silom". Isto tako je da izabere Stipu Mesića za predsjednika stalnosti provede u djelo. Sve što je tre- upozorio Miloševića, Jovića i Kadijevića Predsjedništva SFRJ. balo učiniti, a riječ je o više od šezdeset da će SAD vršiti pritisak na Hrvatsku Započeti razgovori s EZ-om sljedećih prijedloga zakona, trebalo je učiniti do i Sloveniju da ne proglase neovisnost. su dana nastavljeni, a rezultat je Brijunski 30.lipnja 1991. Vlada RH uputila je Sabo- Najvažnije je da im je rekao da "SAD sporazum, koji je značio moratorij od 90 ru Zakon o narodnoj obrani, kojeg je bit ne će tolerirati uporabu sile kojom bi se dana na odluke Hrvatske i Slovenije o da "Glavni čimbenik obrane suvereniteta, spriječilo proglašenje neovisnosti". Što se samostalnosti. n matica lipanj/june 2006. DAN ORUŽANIH SNAGA Posjetitelje na Jarunu oduševio letački spektakl

Proslava 28. svibnja podsjetila je na svibanj 1991. godine, ali i uvjerila da HV ne živi na staroj slavi. Tako je u Kranjčevićevoj, ali i na Jarunu javnost imala prigodu vidjeti prošlost, sadašnjost i budućnost snaga koje se brinu za sigurnost hrvatskog mora, kopna i zraka

ajvećom vojnom pro- u stvaranju Hrvatske vojske. Među njima mjestu postrojili ešaloni svih grana HV- slavom dosad Hrvatska i velik broj hrvatskih iseljenika. A od a, a u čast ratnim postrojbama zajedno su je u nedjelju 28. svibnja toga velikog postrojavanja, odnosno od stajale 183 ratne zastave. Pred državnim obilježila 15 godina osnutka hrvatskih obrambenih snaga, u i vojnim vrhom preletjela su tri zrako- od stvaranja Oružanih samo 15 godina dogodilo se mnogo toga. plova “MiG 21 bis”, udarna snaga ratnog snaga. Na istom mjestu s kojeg je, dakle Prisjetimo se tek najvažnijih: osvajanja zrakoplovstva u vrijeme rata. Uz njih, Nprije petnaest godina, krenula u stvaranje jugovojarni, bitke za Vukovar i druge naravno i sadašnjost – pripadnici mor- svoje vojske - na igralištu Nogometnog gradove, deblokade hrvatskog juga, oslo- narice, zrakoplovstva, kopnene vojske i kluba Zagreb u Kranjčevićevoj na kojem bodilačkih operacija “Maslenica”, “Blje- pristožernih postrojbi. je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo sak” i “Oluja”, tisuća poginulih, nestalih Na Jarunu pak pokazana je vojna Tuđman postrojio tek formirani Zbor i ranjenih....Pa sve do rasprava oko bu- tehnika. Od muzejskih primjeraka do narodne garde - okupio se dio bivših dućeg ustroja i modernizacije Hrvatske one najmodernije tehnike koja tek ulazi generala, branitelji, ratni vojni invalidi, vojske koje su se intenzivirale posljednjih u postrojbe. A neke su vježbe i prvi put bivši i sadašnji ministri, predstavnici godina, drastičnog kresanja vojnoga izvedene. Uz to, na oduševljene desetaka vlasti te mnogi drugi koji su sudjelovali proračuna, tranzicije osoblja, zatvaranja tisuća posjetitelja, koji su i ove godine vojnih baza i početka modernizacije. pokazali iznimno zanimanje za Hrvatsku Napisala: Silvana Oruč Ivoš Kao i prije 15 godina na istom su se vojsku, izveden letački spektakl ratnoga matica lipanj/june 2006. zrakoplovstva uz brojne atraktivne vježbe. snaga RH. Prema njegovim riječima, članstvo u NATO-u, ali dostizanje pune Ministar obrane Berislav Rončević Hrvatsku vojsku čeka dobra budućnost profesionalizacije nastavit će se i nakon tom je prigodom posebno zahvalio svima budući se sljedećih deset godina očekuje toga. koji su na putu stvaranja hrvatske države dostizanje standarda NATO članica u Čestitajući Dan oružanih snaga, položili svoje živote na oltar domovine. mobilnosti, razmjestivosti i održivosti u predsjednik Stjepan Mesić u svojem je “Oružane snage Republike Hrvatske svim terenskim uvjetima”. govoru poručio kako Hrvatska treba na- uvijek su spremne ispuniti svoju osnovnu Velika proslava rođendana HV-a do- staviti razvijati svoj identitet, suradnju sa zadaću, a to je obrana nacionalnog terito- gađa se baš u trenutku kada su Oružane susjedima, otvorenost prema drugima i rija i suverenosti. Također sve više prido- snage na jednoj od najvećih prekretnica. različitima te jačati vladavinu prava da bi nosimo sigurnosti i miru u svijetu zajed- Već iduće godine cijeli hrvatski obram- pred zakonom svi bili jednaki. “S ovoga no s našim prijateljima i partnerima u beni sustav zahvatit će velike promjene. mjesta želim poručiti da je Hrvatska naj- mirovnim operacijama”, naglasio je Ron- Vrhunac glavnog dijela vojnih reformi bit odlučnije protiv svih oblika ekstremizma čević u čestitki u povodu dana Oružanih će pozivnica Hrvatskoj za punopravno i nesnošljivosti. Hrvatska prihvaća i želi dijeliti demokratske vrijednosti ujedinje- ne Europe”, kazao je Predsjednik. Vladimir Šeks, predsjednik Sabora, podsjetio je : “Kroz Domovinski rat, kroz 'bljeskove' i 'oluje' hrvatski je narod gra- dio put prema svojoj cjelovitoj, slobodnoj i suverenoj državi”. Dodao je da je Hrvatska vojska u Domovinskom ratu – čije su operacije bile legalno i legitimno sredstvo – ispisa- la najblistavije stranice hrvatske povijesti. Bila je to, poručio je, pobjeda hrvatskog čovjeka, hrvatskog vojnika, ali i tadaš- njega državnog vodstva s prvim predsjednikom dr. Tuđmanom na čelu. Premijer Ivo Sanader je poručio da danas ovdje pred njim stoje snažne i moderne Oružane snage demokratske i europske Hrvatske i podsjetio kako nitko bolje od vojnika ne zna kakve opasnosti donosi izolacija. Prema njegovim riječima, to je prepoznala i hrvatska politika koja zna da samo ujedinjen svijet može odgovarati suvremenim izazovima. n matica lipanj/june 2006. TURNEJA GRUPE KANADSKO-HRVATSKIH UMIROVLJENIKA IZ MISSASSAUGE (30. SVIBNJA – 13. LIPNJA)

MOGLI BISMO PONOVNO U HRVATSKU !

U organizaciji HMI-a, po drugi put, uspješno je organizirana turneja Zajednički snimak ispred grupe kanadsko-hrvatskih umirovljenika iz Missassauge. Oduševljeni obnovljene fontane turnejom i organizacijom poželjeli su se vratiti u domovinu pokraj zgrade HMI-a

rupa kanadsko-hrvatskih umirovljenika iz Missas- sauge, sa svojim predsjednikom Vinkom Šarićem na čelu, boravila je u Hrvatskoj od 30. svibnja do 13. lipnja. GBio je to njihov drugi po redu turistički posjet domovini u organizaciji HMI-a. Na turneji po Hrvatskoj i BiH priređen je niz turističkih razgleda gradova i kulturno-povijesne spomeničke baštine, od Zagreba, Plitvica, Splita, Trogira, Klisa i Salone, Brača, Dubrovnika, Čilipa, Cav- tata, marijanskog svetišta Međugorje, pa sve do ravne Slavonije, Vinkovaca, Vu- kovara, Osijeka, Đakova, Našica, Kutjeva i Požege. Obilazak dvorca Trakošćan, realiziran ovaj program, i nadam se da lja, ponovno ćemo doći. Još jedanput izlet u Mariju Bistricu, te povratak u ćete nas ponovo posjetiti”, izjavila je u hvala na suradnji, a što se tiče Matice, Zagreb, gdje je organiziran posjet domu pozdravnom slovu ravnateljica HMI-a. mislim da ne može biti bolje organizira- svih iseljenih Hrvata, bila je konačnica Za sjećanje na susret s Maticom i na. Radi za nas, za iseljenu Hrvatsku, i za ove uspješne turneje po Hrvatskoj. njezinim djelatnicima gosti iz Kanade to vam mnogo hvala. Što se tiče časopisa, U HMI-u goste iz Kanade pozdravila dobili su prigodne poklone. mnogo je sadržajniji, s više informacija. je Matičina ravnateljica Katarina Fuček. - Vrlo smo zadovoljni ovom turne- Ponovno ćemo se pretplatiti na Maticu, “Dobro došli u Hrvatsku, dobro došli jom i suradnjom s Maticom. U grupi nas jer smo mnogi otkazali pretplatu – rekao u HMI. Drago mi je da je organiziran i je četrdeset i troje, uglavnom iz Missa- je predsjednik udruge kanadsko-hrvat- ssauge. Po drugi put smo u organizaciji skih umirovljenika iz Missassauge Vinko Napisala: Željka Lešić Snimio: Žorži Paro HMI-a u Hrvatskoj i, ako Bog da zdrav- Šarić. n matica lipanj/june 2006. U HMI SE OTVARA NOVI ODJEL

Prostorno uređenje i INFORMACIJSKI graditeljstvo Planiranje korištenje i zaštita prostora, lokacijske dozvole, poslovanja pravnih CENTAR ZA ISELJENIŠTVO i fizičkih osoba iz područja graditelj- stva, građevna i uporabna dozvola, ko- rištenje i održavanje građevina.

SVRHA CENTRA JE PRUŽANJE KVALITETNIH I AKTUALNIH IFORMACIJA, I Znanost, obrazovanje i šport SAVJETA, TE POMOĆI U POVEZIVANJU S ODGOVARAJUĆIM MJERODAVNIM Temeljne informacije o predškolskom, TIJELIMA, SLUŽBAMA I INSTITUCIJAMA RH osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju u RH. Upis i spunjavajući svoju misiju, Hr- Gospodarstvo, rad i uvjeti studiranja na visokoškolskim vatska matica iseljenika nastoji poduzetništvo ustanovama, smještaj, prehrana i duga razviti trajni dijalog s hrvatskim Osnivanje i razvoj obrta, malog i sred- pitanja životnog i radnog studentskog iseljeništvom kako bi se učin- njeg poduzetništva, djelovanje mjera standarda za mlade povratnike, te nji- kovito prenosile informacije iz gospodarske politike na razvoj obrt- hovo školovanje uz državnu potporu. društvenog, kulturnog i gospodarskog ništva, malog i srednjeg poduzetništva Iživota u Republici Hrvatskoj. Na temelju i provedba posebnih programa Vlade Kultura učestalih upita i traženja informacija RH na te djelatnosti. Osnivanje i po- Poticanje i prijedlozi za ostvarenje pro- iseljeništva pri Hrvatskoj matici iselje- slovanje slobodnih i poduzetničkih grama kulturnih potreba pripadnika nika otvara se Informacijski centar za zona, privatizacija, kupnja dionica. hrvatskog naroda u drugim zemljama, iseljeništvo koji bi pružao informacije iz Radno-pravni status hrvatskih promicanje kulturnih veza s kulturnim različitih područja za rješavanje iseljenič- državljana zaposlenih u inozemstvu i institucijama Hrvata u inozemstvu i ke problematike. Informacijski centar za njihov povratak i zapošljavanje u ze- osiguranje uvjeta za međunarodnu iseljeništvo uspostavit će neposrednije i mlji, te sustav i politika mirovinskog suradnju s kulturnim institucijama u kvalitetnije odnose s odgovarajućim mje- osiguranja. RH. rodavnim tijelima u Republici Hrvatskoj kako bi uspješnost rješavanja zahtjeva Turizam i prometni razvoj Ostala pitanja od interesa za iseljenika bila zadovoljavajuća. Razvoj i investicije u turizmu, razvoj iseljeništvo U Centru će se osnovati baza napu- malog poduzetništva u turizmu i ugo- Osobna stanja građana, registracija taka i pravnih mišljenja po pojedinim stiteljstvu, uvjeti obavljanja turističke političkih stranaka, zaklada i funda- područjima važnima za iseljenike. i ugostiteljske djelatnosti. Razvoj se- cija te ostale informacije za koje su Pružanje informacija iseljenicima oskog turizma i drugih rekreativnih iseljenici potencijalno zainteresirani. obavljat će se posebno iz područja: oblika turizma. Davanje naputaka i pravnih mišlje- nja važnih za iseljenike i upućivanje Povratak iseljenika u RH Poljoprivreda, šumarstvo i vodno na mjerodavna tijela državne uprave i Pružat će se informacije o povratku i gospodarstvo druge institucije. useljavanju pripadnika hrvatskog na- Uređivanje poticajne politike u po- roda u RH, o njihovu uključivanju u ljoprivredi i ribarstvu, sufinanciranje Djelatnost Centra bit će usmjerena gospodarski i društveni život, o skrbi poljoprivrede, ribarstva i prerade isključivo na pružanje meritornih infor- za starije povratnike i useljenika, te o poljoprivrednih proizvoda, gospo- macija iz svih interesnih područja iselje- povratku mladih i njihovu školovanju darenje i raspolaganje poljoprivred- ništva (imovinsko-pravnih, financijskih i uz državnu potporu. nim zemljištem u vlasništvu države, drugih) te savjetodavnu pomoć. uređivanje pravnih odnosa na po- Iseljenici se sa svojim upitima i za- Porezni sustav i porezna politika ljoprivrednom zemljištu, šumama htjevima mogu obratiti na adresu: Porezna politika u vezi s investicijskim i šumskom zemljištu, unaprjeđenje ulaganjima u RH, porezne olakšice za svih oblika udruživanja u poljopri- Hrvatska matica iseljenika povratnike, odnosno iseljenike koji ula- vredi. Informacijski centar za iseljeništvo žu u gospodarsku djelatnost, kao i ca- Voditeljica odjela: Melita Matijević rinske olakšice za povratak iseljenika. Zdravstvo i socijalna skrb E-mail: [email protected] Sustav zdravstvene zaštite i zdravstve- Trg Stjepana Radića 3, 10 000 ZAGREB Unutarnji poslovi nog osiguranja, osnivanje zdravstve- HRVATSKA/CROATIA Stjecanje državljanstva, vize, putov- nih ustanova i privatne prakse, zaštita tel: ++385 1 61 15 116 nice, prijava prebivališta i boravišta, hrvatskih državljana sudionika Dru- fax: ++385 1 61 11 522 radne dozvole, registracija motornih goga svjetskog rata te vojnih i civilnih www.matis.hr vozila itd. invalida toga rata. Napisala: Melita Matijević matica lipanj/june 2006. MEĐUNARODNA MANIFESTACIJA “DIVAN JE KIĆENI SRIJEM“ Poveznica Srijemaca u Hrvatskoj i izvan nje

HKC "Srijem" iz Srijemske Mitrovice

subotu, 10. lipnja održa- na je središnja priredba manifestacije na kojoj su nastupile folklorne skupine iz Srijema i njihovi gosti, jer je želja organizatora povezati SrijemceU s ostalim društvima u Hrvatskoj i u iseljeništvu. Tijekom dana održane su brojne popratne priredbe. Najvažnija niteljima u Domovinskom ratu. Tijekom Pekanović, predstavnik Hrvata u vojvo- je bila središnja na kojoj su nastupile dana nazočila je svečanom prijemu kod đanskom parlamentu i zamjenik vojvo- hrvatske folklorne skupine iz Vojvodi- vukovarsko-srijemskog župana Bože đanskog ministra za nacionalne manjine ne i Hrvatske. Tako su nastupili HKC Galića koji je upriličen u povodu no- Đorđe Čović, zamjenik veleposlanika RH "Srijem" iz Srijemske Mitrovice, HKPD gometne utakmice između parlamenta u Srbiji Branimir Lončar, te generalni "Stjepan Radić" iz Novog Slankamena, Republike Mađarske i Hrvatskog Sabora. konzul RH u Pečuhu Ivan Bandić i vele- KUD "Grančica" iz Đeletovaca, dok su Prijateljska nogometna utakmica odr- poslanik Republike Mađarske u Hrvat- gosti bili HKUD "Studenčica" iz Studena- žana je u okviru manifestacije povodom skoj Jozsef Magyar, te predsjednik Vijeća ca (Ljubuški – BIH), te KUD "Popovići" zajedničkog nastojanja dviju zemlje za nacionalnih manjina u Vukovarsko- iz Popovića (Zadarska županja), KUU dobivanje sudomaćinstva Europskog srijemskoj županiji Josip Kell. U ulozi "Nikola Šubić Zrinski" iz Petrijevaca. Sve prvenstva u nogometu 2012. godine. Na domaćina, osim saborskog zastupnika i folklorne skupine prikazale su bogatstvo manifestaciji, osim ravnateljice HMI-a načelnika Općine Nijemci Ivice Klema, svojih izvornih običaja i narodnih nošnji, Katarine Fuček, te predstavnika mađar- bili su voditelj vukovarske podružnice što je oduševilo brojne posjetitelje. Na- skog i hrvatskog parlamenta, nazočili HMI-a Silvio Jergović i direktor manife- kon priredbe Udruga kuhara Vukovar- su predsjednik HNV-a Josip Zvonimir stacije DKS Martin Božanović. n sko-srijemske županije s predsjednikom Jozom Gale na čelu organizirala je ga- stro-večer na kojoj su izvođači i uzvanici mogli kušati srijemska jela i specijalitete, pogotovo one napravljene od divljači koja obitava u glasovitim spačvanskim šumama. Ravnateljica HMI-a Katarina Fuček posjetila je 10. lipnja vukovarsku po- družnicu HMI-a, te nakon toga razgle- dala Vukovar i njegove znamenitosti. Posjetila je Ovčaru i Memorijalno groblje hrvatskih branitelja, na kojima je odala počast svim poginulima hrvatskim bra- Prijemu kod vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića Program je pratio veliki broj uzvanika Napisao: Martin Božanović nazočila je i ravnateljica HMI Katarina Fuček

10 matica lipanj/june 2006. Matičin okrugli stol o Đuri Frankoviću, hrvatskom znanstveniku iz Mađarske

zbirki pripovijedaka, dječjih igara, izreka Važno je očuvati jezik, i poslovica i o drugim temama iz života i narodne kulture i tradicije Hrvata u Mađarskoj, ali i o sigetskom heroju Ni- koli Šubiću Zrinskom (tako na primjer: stvaralaštvo i tradiciju ZLATNE NITI, Usmene pripovijetke iz Podravine, Budimpešta, 1989.; TAŠI, TAŠl, TANANA .... Budimpešta, 1995.; NA 'VO mlado LJETO .... Budimpešta, Okrugli stol održan je u organizaciji HMI-a te u suradnji s Udrugom za 1998.; KRIKUS KRAKUS, Usmene potporu bačkim Hrvatima i zagrebačkim Hrvatsko-mađarskim društvom, pripovijetke, Pečuh, 1999.; LJUB' ME koji je vodio vrsni kulturni djelatnik i publicist Naco Zelić, a izlagali su prof. DIKO, AL' NEKA S VEČERA .... Be- dr. Ernest Barić iz Pečuha, dr. Sanja Vulić i Đuro Vidmarović iz Zagreba, kao ćarci Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2002.; i Đuro Fanković iz Pečuha ZRINYI ENEKEK ES FELJEGYZESEK, Pečuh, 2002.; SANAK SNILA BUDIM- SKA KRALJICA ... Usmene pjesme rvatska manjina i balade, Pečuh. 2004. i druge, a kao u Mađarskoj, urednik potpisuje knjigu: Antun unatoč teritori- Karagić: KAZALIŠNI KOMADI jalnoj raspršeno- I NOVELE, Pečuh - Budimpešta, sti i dijalektalnoj 2003). raznolikosti, kao nacionalna Kroatistkinja dr. Sanja Vulić Hmanjinska zajednica uzorno je posebno se osvrnula na knjige i udž- organizirana zahvaljujući viziji benike za djecu Đure Frankovića. njezinih najboljih sinova, među Školske knjige iz nastavnoga pred- kojima nedvojbeno važnu ulogu meta narodopis za hrvatsku djecu ima publicist, književnik i etno- u Mađarskoj, koje je sastavio Đuro graf Đuro Franković iz Pečuha. Franković, ističu se luksuznom Riznicu narodnoga blaga i usme- opremljenošću i sadržajem. Ti su ne književnosti Hrvata u Mađar- udžbenici riznica pjesmica, pitalica skoj obogatio je brojnim djelima i simpatičnih zagonetki prikladnih i pojedinačnim napisima. Tim se za dječju dob. Posebna je pozor- riječima 6. lipnja 2006. u Zagrebu nost u tom krasnom Frankovićevu obratila sudionicima Okruglog udžbeniku, kaže dr. Sanja Vulić, stola o istaknutom suvremenom posvećena običajima vezanim uz hrvatskom znanstveniku iz Ma- pojedine blagdane, a svi su ti sadr- đarske Đuri Frankoviću, zaželjev- žaji predstavljeni na djeci prihvatljiv ši im uspjeh u radu, ravnateljica način. Narodopis za 7. i 8. razred Hrvatske matice iseljenika pro- predstavlja nam hrvatske velikane iz fesorica Katarina Fuček. Okrugli prošlosti i sadašnjosti, od književni- stol o Đuri Frankoviću održan je ka, političara, teologa i muzikologa u organizaciji Hrvatske matice do etnologa, slikara i jezikoslovaca. iseljenika, a u suradnji s Udrugom za nakon pada “željezne zavjese”, 1991. g. u U galeriji zaslužnika, prema autor- potporu bačkim Hrvatima i zagrebačkim Mađarskoj i nastanka samostalne države skim zamislima Đure Frankovića, su- Hrvatsko-mađarskim društvom, koji je Hrvatske Hrvati u Mađarskoj nisu više srećemo npr. Ivana Česmičkoga (Janusa vodio vrsni kulturni djelatnik i publicist Južni Slaveni. Ustanove Hrvata odvojene Pannoniusa), Julija Klovića, Bartola Naco Zelić. Na okruglome stolu govorili su od tzv. južnoslavenskih. Od godine Kašića, Frana Kurelca, Đuru Deželića, su prof. dr. Ernest Barić iz Pečuha, dr. 1994. Hrvati u Mađarskoj sudjeluju u Mišu Jelića, Balinta Vujkova, Antuna Sanja Vuliić i Đuro Vidmarović iz Zagre- samoupravnom sustavu, koji je uzorno Karagića, Stjepana Velina, Stjepana Krpa- ba, kao i Đuro Fanković iz Pečuha. koncipiran jer odgovara suvremenim na, Matu Šinkovića, Luju Brigovića i dr. Đuro Franković rođen je 9. veljače europskim zahtjevima jedne moderne Uz njih, autor Đuro Franković sjetio se i 1945. u Drávofoku u Podravini. Studirao manjinske politike, a angažman kul- zaslužnih pojedinaca koji se nisu isticali je na Visokoj učiteljskoj školi u Pečuhu turnoga djelatnika Đure Frankovića u po svom obrazovanju, ali su također bili na Južnoslavenskom nastavnom odjelu tom procesu može se osjetiti sa stranica zaslužni za očuvanje narodne svijesti i južnoslavensku povijest. Povjesničar i njegovih brojnih knjiga, istaknuo je Đuro jezika. Zato je u svoju knjigu uvrstio i književnik Đuro Vidmarović istaknuo je Vidmrović. posebice nadarenoga narodnoga pripo- kako od društvenih promjena u Europi, U svojem izlaganju dr. Ernest Ba- vjedača Andriju Hidega, siromašnoga, rić naglasio je kako je Đuro Franković nepismenoga ratara i ribara na Dravi, Napisala: Vesna Kukavica dosad objavio više od deset samostalnih zaključila je dr. Sanja Vulić. n 11 matica lipanj/june 2006. PREDSTAVLJENA NOVA MATIČINA IZDANJA Pedeseti Zbornik za 55. rođendan HMI-a

Uz ravnateljicu HMI-a Katarinu Fuček, knjige su promovirali kroatistkinja dr. Sanja Vulić iz HAZU i povjesničar mr. Željko Holjevac iz Istituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”

Matici su u četvrtak, 25. trebali sustavno pratiti tu tematiku. Ka- neka nezaobilazna djela i osobe vezane svibnja svečano predstav- zala je također kako je Zbornik publika- uz iseljeništvo. Primjerice, antologijska ljena dva izdanja njezine cija Matice koja slavi pedesetu godišnjicu knjiga Jure Prpića “Hrvati u Americi”, recentne izdavačke dje- izlaženja i najavila objavljivanje Leksiko- također značajna “Život u Argentini” latnosti, godišnjak Hr- na hrvatskog iseljeništva kao projekta od Radovana Latkovića, kao i “Hrvati i vatski iseljenički zbornik 2006. i knjiga iznimne nacionalne važnosti. Doktorica Amerika” Ljubomira Antića. Istaknuo je U“Iseljenički horizonti” Vesne Kukavice. Vulić govorila je o sadržaju Zbornika koji kako je u tom svojem marljivom poda- Uz ravnateljicu HMI-a Katarinu Fuček, je na svojim stranicama okupio mnoga stiranju činjenica autorica spomenula i knjige su predstavili kroatistkinja dr. znanstvenička i publicistička pera i čijih periodična izdanja, nezaobilaznu “Hrvat- Sanja Vulić iz HAZU i povjesničar mr. 8 tematskih cjelina povezuje petnaestak sku reviju”, čija je bibliografija temeljna Željko Holjevac iz Istituta društvenih zemalja svijeta od Aljaske do Ognjene periodika hrvatskog iseljeništva druge znanosti “Ivo Pilar”. Osobitost je ove pro- zemlje, Australije i Novog Zelanda te polovice 20. st. Spomenuo je i pojedince mocije činjenica da je urednica Zborni- europskih država. Govorila je o nekoliko i njihova djela koja su predmetom auto- ka HMI-a ujedno i autorica spomenute izuzetnno zanimljivih tema obrađenih u ričina interesa i pomnog odabira, među knjige, probranog niza prikaza i feljtona Zborniku, o tekstovima Ljubomira Anti- inima, tu je i povjesničar umjetnosti i iseljeničke tematike. ća o nacionalnom identitetu i integraciji pisac dr. prof. Vladimir Goss. “Knjiga Voditelj promocije bio je Nenad Za- Europe, Josipa Šentije o Hrvatskom je”, misli Holjevac, “dobar pretraživač na karija, glavni urednik časopisa Matica čiji proljeću, Hrvoja Hitreca o hrvatskoj putu ubaštinjenja hrvatskog iseljeništva su novi, redizajnirani broj prisutni mogli iseljeničkoj književnosti, Jagode Zamode u hrvatsku kulturu.” Autorica je na kraju tom prigodom također pogledati. U o violinistu Ljerku Špileru, Maje Đurino- zahvalila promotorima, suradnicima i uvodnoj riječi ravnateljica Fuček je, po- vić o baletanu Veseljku Suliću i slavnoj kolegama iz Matice na potpori koja je zdravivši nazočne, istaknula kako iselje- primabalerini Miji Čorak Slavenskoj i urodila dobrim knjigama. Riječi zahvale ništvo ne možemo promatrati izolirano drugima. Povjesničar i doktorand Željko uputila je i opernom pjevaču zagrebačko- od života, izolirano od domovine jer je Holjevac predstavio je “Iseljeničke ho- ga HNK-a Ivanu Gržaniću i glazbeniku ono dio hrvatske povijesti, a ta veza oči- rizonte”, po njegovim riječima, “publi- Zoranu Šoncu koji su sjajnim glazbenim tuje se u nakladničkim projektima koji bi kaciju o publikacijama” autorice Vesne intermezzima pridonijeli uspjehu ove Kukavice. Spomenuo je kako su njome, Matičine promocije u ozračju jubilarne, Napisala Diana Šimurina-Šoufek u dvodijelnoj strukturi, obuhvaćena 55. godine osnutka HMI-a. n

Promotori Zbornika u dvorani HMI-a Publika sa zanimanjem prati promociju

12 matica lipanj/june 2006. Predstavljena znanstvena monografija o Gradišćanskim Hrvatima iz Mađarske i Slovačke Vodič po južnomađarskim i slovačkim gradišćanskim naseljima

njiga Gradišćanski Hrvati Dr. sc. Tomislav Jelić & mr. sc. Željko Holjevac - Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj u Mađarskoj i Hrvati i Hrvati u Slovačkoj, Analiza hrvatskih naselja u zapadnoj Mađarskoj i u Slovačkoj, autora dr. Slovačkoj, Zagreb – Budapest – Bratislava: Croatica, 2006., 298 str. Tomislava Jelića i mr. Željka Holjevca, djelo je o ogranku gradišćanskih Hrvata izvan Kaustrijske pokrajine Gradišće, našim sunarodnjacima, pripadnicima hrvatske manjinske zajednice u zapadnoj Mađar- skoj i Slovačkoj, čiji su preci napustili Hrvatsku tijekom turskih ratova u 16. stoljeću, a njihovi su se potomci održali na zapadnim rubovima Panonije do naših dana. Oni su, kao i Hrvati u austrij- skom Gradišću, prirodni ogranak hrvatskoga naroda, a u isto vrijeme po mnogo čemu posve samosvojan dio hrvatskoga nacionalnoga bića, nerazlučiv od životne zbilje zemalja na čijem tlu već stoljećima žive. Danas su svi objedinjeni u Europ- skoj uniji, a matična im zemlja Hrvatska i ovim znanstvenim projektom koji je urodio vrsnom znanstvenom monografi- Knjiga Gradišćanski Hrvati u Mađar- istraživanjima u različitim arhivima, jom nastoji pomoći u očuvanju identiteta skoj i Hrvati u Slovačkoj je koncipirana knjižnicama i na terenu – među Hrvati- unutar prijateljskih država Mađarske i kao vodič po suvremenim manjinskih ma zapadne Mađarske i Slovačke, rekao Slovačke, istakla je u pozdravnom govo- hrvatskim naseljima zapadne Mađarske i je s ponosom povjesničar dr. Dragutin ru ravnateljica Hrvatske matice iseljenika bratislavskog kraja u Slovačkoj, a struktu- Pavličević iz Zagreba koji je zagrebačke Katarina Fuček na svečanom predstavlja- rirana je kao multiperspektivno i višedi- znanstvenike Jelića i Holjevca uveo u taj- nju knjige u Zagrebu 13. lipnja 2006. Če- menzionalno ostvarenje. Djelo u kojemu ne struke kao njihov sveučilišni profesor i stitavši autorima i nakladniku Croatica dolaze do izražaja različite popularne mentor. Knjiga je opremljena kvalitetnim iz Budimpešte u čije je ime na promociji opservacije putopisne naravi, zasnovano znanstvenim aparatom, koji omogućuje govorio njezin ravnatelj Čaba Horvath je u isto vrijeme na skrupuloznoj znan- čitatelju lako pretraživanje građe koja se za izvrsno napisanu i luksuzno opremlje- stvenoj analizi hrvatskih naselja i njihova rasprostire na 298 stranica. nu knjigu, ravnateljica Katarina Fuček prostornog i vremenskog konteksta s Na kraju svečanosti autori dr. Tomi- zamolila je, pred brojnom nazočnom geografskog i povijesnog stajališta, rekao slav Jelić (rođen u Orahovici 1959) i mr. publikom, počasne uzvanike da prenesu je u svom izlaganju o knjizi dr. Tomislava Željko Holjevac (rođen u Brinju 1973.) izraze iskrene zahvalnosti za potporu Jelića i mr. Željka Holjevca književnik i zahvalili su se nakladničkoj kući Croati- autorima u izučavanju manjinske proble- političar dr. Mijo Karagić iz Budimpešte, ca iz Budimpešte i svima koji su na bilo matike te napisane predgovore u knjizi predsjednik Hrvatske državne samoupra- koji način pomogli tijekom višegodišnjeg predsjednicima Republike Hrvatske ve iz Mađarske. terenskog istraživanja u Mađarskoj i gospodinu Stjepanu Mesiću u čije je ime Uz nezaobilazan povijesni uvod i Slovačkoj, od gostoljubivih mještana bio nazočan dr. Vladimir Lončarević, kratak opis svakog naselja u riječi i slici, gradiščansko hrvatskih naselja, do ugled- predsjedniku Republike Slovačke Ivanu knjiga Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj nika tamošnjih manjinskih organizacija. Gašparoviču u čije je ime bio prisutan i Hrvati u Slovačkoj sadrži i pregledne Posebno su se, među ostalima, zahvalili veleposlanik Slovačke njegova ekselencija tablice koje trebaju zainteresiranom autorima pogovora koje su napisali pred- Jan Banas, kao i predsjedniku Republike čitatelju omogućiti uvid u najvažnije sjednik Hrvatske državne samouprave iz Mađarske Lászlu Solyomu u čije je ime statističke pokazatelje o kretanju broja Mađarske dr. sc. Mijo Karagić iz Mađar- svečano predstavljanje knjige dr. Jelića i i udjela Hrvata u ukupnoj populaciji u ske i doc. ing. Juraj Cvečko, predsjednik Holjevca pratio konzul Mađarske u Hr- širokom rasponu od 216 godina tj. od Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj. vatskoj gospodin Peter Dunai. 1785. do 2001. Riječi zahvale autori su uputili i recen- Tekst je obogaćen mnoštvom foto- zentima uglednim stručnjacima iz Hr- Napisala: Vesna Kukavica grafija i drugih ilustracija, prikupljenih vatske i Gradišća. n 13 matica lipanj/june 2006. PREDSTAVLJAMO UPRAVU ZA HRVATSKE MANJINE, ISELJENIŠTVO I USELJENIŠTVO MVPEI

UBUDUĆE NA STR ANICAMA MATICE

Poštovane čitateljice i čitatelji, drage Hrvatice i Hrvati,

asopis “Matica” od ovoga skoga svjetskog kongresa za Njemačku, ustrojstvene jedinice: Odjela za hrvatske broja pokreće stalnu surad- dopredsjednik Njemačko-hrvatskoga manjine, Odjela za hrvatsko iseljeništvo nju s Upravom za hrvatske društva u Hamburgu, te član uredništva i Odjela za useljeništvo. Uprava se skrbi manjine, iseljeništvo i mjesečnika “Hrvatska Domovina”. Od- za poštovanje statusa hrvatskih autoh- useljeništvo Ministarstva likovan je “Srebrnom časnom značkom” tonih manjina u europskim državama i vanjskih poslova i europskih integracija grada Bad Homburga za razumijevanje ostvarivanje njihovih manjinskih prava; ČRepublike Hrvatske, odnosno s njezinim među narodima. Član je Nacionalnog podupire etničku, vjersku, kulturnu i Odjelom za hrvatsko iseljeništvo. vijeća HDZ-a, predsjednik Koordinacije jezičku samosvijest te pravo na osobitost Na čelu Uprave za hrvatske manji- HDZ-a za Srednju Njemačku, povjerenik vlastitoga kulturnog života i nacionalnih ne, iseljeništvo i useljeništvo nalazi se Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta dr. tradicija; prati promjene u migracijskoj dr. Slavko Leban, pomoćnik ministrice. Franjo Tuđman za Europu i član Pred- politici i pravosuđu država primateljica; Liječnik po struci, kulturno i politički sjedništva “Arbeitskreis der Neubürger” prati pravni i politički položaj hrvatskih aktivan već niz desetljeća, najveći dio pri CDU-u. manjina; održava stalnu suradnju s svojega života dr. Leban je proveo u SR Uprava za hrvatske manjine, iselje- predstavnicima hrvatskih manjinskih Njemačkoj. Bio je predsjednik Hrvat- ništvo i useljeništvo sastoji se od triju organizacija te surađuje s odgovarajućim 14 matica lipanj/june 2006. UBUDUĆE NA STR ANICAMA MATICE

institucijama u zemlji i inozemstvu u Odjel za hrvatsko iseljeništvo radi na Dr. Tomislav Sunić, ministar savjet- vezi s ostvarivanjem prava hrvatskih očuvanju nacionalnog identiteta svih ge- nik, živio je i radio u Sjedinjenim Ame- manjina; sudjeluje u pokretanju, izradbi neracija hrvatskih iseljenika, te potiče po- ričkim Državama kao profesor političkih i primjeni dvostranih ugovora za zaštitu vratak hrvatskih iseljenika u Domovinu. znanosti. Zadužen je za pitanja kulture i prava hrvatskih nacionalnih manjina. Istodobno nastoji jačati “mostovne” uloge prosvjete hrvatskog iseljeništva. Uprava se također bavi problemati- hrvatskih iseljenika u zemljama u kojima Dubravka Bariša Bošnjak, I. tajnik, kom hrvatskog iseljeništva, prati njegov žive i rade s Republikom Hrvatskom. rođena Zagrepčanka, kraće vrijeme živje- pravni i politički položaj, te upozorava na Potiče hrvatske iseljenike na gospodarsko la je u Kanadi. Zadužena je za hrvatsko slučajeve diskriminiranja naših iseljenika angažiranje u domovini i prema domovi- iseljeništvo u Australiji, Novom Zelandu u pojedinim zemljama; održava stalnu ni, pruža potrebne informacije hrvatskim i u Južnoafričkoj Republici. suradnju s predstavnicima hrvatskih poduzetnicima iz iseljeništva pri njihovu Teresa Ana Blažević, viša stručna iseljeničkih organizacija, te surađuje s ulaganju u hrvatsko gospodarstvo. Odjel savjetnica, rođena je i živjela u Argentini. odgovarajućim institucijama u zemlji i nastoji što bolje informirati iseljeništvo Zadužena je za hrvatsko iseljeništvo u inozemstvu; obavlja stručne poslove koji glede političkih, gospodarskih i kulturnih zemljama Latinske Amerike. se tiču pripreme, predlaganja i provedbe događanja u Domovini. Katharina Christine Hinić, stručna mjera za poticanje povratka u Hrvatsku Odjel se kod mjerodavnih tijela za- suradnica, rođena je i živjela u SR Nje- pripadnika hrvatskog naroda i članova laže za izdvajanje proračunskog novca mačkoj. Zadužena za hrvatsko iseljeniš- njihovih obitelji; provodi pripreme za za financiranje udruga i kulturnih aktiv- tvo u SR Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, njihov brži povratak te lakše uključivanje nosti iseljenih Hrvata; daje prijedloge za Švedskoj, Norveškoj i u Italiji. u društveni, gospodarski i kulturni život utvrđivanje načina glasovanja iseljenih Davor Dujić, stručni suradnik, ro- u RH; daje informacije, savjete i drugu Hrvata na parlamentarnim i predsjed- đen je i živio u Francuskoj. Zadužen stručnu pomoć useljenicima; surađuje s ničkim izborima, te daje mišljenje na je za hrvatsko iseljeništvo u Francu- odgovarajućim tijelima državne uprave prijedlog Zakona o iseljeništvu. skoj, Belgiji, Luxembourgu, Danskoj, glede pomoći useljenicima, povratka Njeguje postojeće kontakte i uspo- Nizozemskoj,Velikoj Britaniji, Irskoj i u mladih te njihova školovanja i stipendi- stavlja nove kontakte s dušobrižništvima Švicarskoj. ranja u Hrvatskoj, te obavlja i niz drugih hrvatskih katoličkih misija koje se skrbe o Branka Jagar, stručna suradnica, poslova iz svojega djelokruga. hrvatskim iseljenicima. Potiče organizira- rođena je Zagrepčanka, e kao dijete neko Gospođa dr. sc. Jasmina Kovačević- nje i rad hrvatske nastave u iseljeništvu. je vrijeme živjela u Australiji. Zadužena Čavlović, opunomoćena ministrica, na- Odjel sustavno prati i obnavlja po- je za hrvatsko iseljeništvo u Sjedinjenim čelnica je Odjela za hrvatske manjine. datke o hrvatskom iseljeništvu, na osnovi Američkim Državama i Kanadi. Gospođa Bernardica Periš, I. tajnik, upitnika, izvješća, pilot-programa i bi- Nikolina Petak, administrativna je načelnica je Odjela za useljeništvo. lješki iz Diplomatskih misija i Konzular- tajnica u Odjelu. Gospodin Dragutin Knežević, mi- nih ureda RH; prati stanje i položaj naših Odjel za hrvatsko iseljeništvo nastoji nistar savjetnik, načelnik je Odjela za iseljenika u zemljama primateljicama. što bolje informirati iseljeništvo o politič- hrvatsko iseljeništvo. Živio je i radio u SR Surađuje s institucijama srodnoga djelo- kim, gospodarskim, kulturnim i ostalim Njemačkoj više od 30 godina, gdje je u kruga rada (Hrvatska matica iseljenika, događanjima i pitanjima u domovini. Generalnom konzulatu RH u Münchenu Saborski odbor za iseljeništvo i useljeniš- Ovom prigodom pozivamo sve iseljenike od g. 1993. do 2000. bio konzul savjetnik tvo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja koji imaju potrebu kontaktirati naš Odjel zadužen za konzularne poslove i rad s i športa, Institut za migracije, Institut za da to čine putem e-maila: hrvatsko.ise- hrvatskim iseljenicima. društvena istraživanja “Ivo Pilar” itd.). [email protected] ili croatian.emigrati- Obnašao je mnogobrojne dužnosti Odjel za hrvatsko iseljeništvo obavlja [email protected] ili da nam se pismeno jave u hrvatskim iseljeničkim udrugama u i druge poslove iz djelokruga svoga rada, na adresu: Petrićeva 5/VI, 10000 Zagreb, Münchenu, godine 1998. bio je saborski usmjerene na poticanje što boljih odnosa Republika Hrvatska zastupnik s Liste za dijasporu. Odliko- i međusobnog uvažavanja i razumijeva- Naša Uprava i naši odjeli uvijek stoje van je od pokojnoga predsjednika RH nja domovinske i iseljene Hrvatske. na raspolaganju hrvatskim iseljenicima. dr. Franje Tuđmana Redom dr. Ante Uz načelnika Dragutina Kneževića, Naše je osnovno geslo da s obostranim Starčevića za zasluge stvaranja hrvatske u Odjelu radi još 7 djelatnika koji su velikim iskustvima možemo znatno po- države. Osnivač i koordinator HDZ-a za zaduženi za pojedine dijelove hrvatskog moći domovini, te da stalno moramo Bavarsku. iseljeništva. promicati ideju slobodne Hrvatske. n 15 matica lipanj/june 2006. IVO MIRO JOVIĆ, ČLAN PREDSJEDNIŠTVA BiH I ČLAN HDZ-A BiH Ova zemlja nema budućnosti bez Hrvata u njoj

Glavne institucije nemaju memorandume na kojima je zastupljen hrvatski jezik, ali imaju engleski. Uporne su snage koje nas žele obezvrijediti i marginalizirati, podijeliti i nama ovladati

rvatski član Predsjedniš- do kojih sam sam došao, a koje sam tva BiH za sarajevsku je izložio na Haaškom sudu u obrani političku scenu iznena- generala Tihomira Blaškića i objavio đenje. Ivu Miru Jovića u svojoj knjizi “Zločin s pečatom”. Ar- sarajevski su mediji i mija BiH, bolje rečeno, muslimanske politička scena primili s averzijom. Za političke i vojne vlasti uspostavile su Hneke on je “sklon incidentima”. Svojim 70 logora i zatvora za hrvatske civile izjavama i javnim nastupima uzburkao i ratne zarobljenike s 9 303 zatočeni- je ustajalu vodu, posebno se zalažući ka. No, to o logorima je samo jedan za kulturni identitet svojega naroda i od povoda za Vašu izjavu. Što ste još stavom da za svoj narod ne traži ništa ni dodali? više ni manje nego što to uživaju druga — Drago mi je da ste me podsjetili dva konstitutivna naroda. Kao osvjedo- na Vaša istraživanja i na Vašu knjigu, čeni i praktični katolik Jović svoju vjeru a gospodinu reisu Ceriću odgovorit ću dokazuje stalnom spremnošću za dijalog drugom prigodom. Dobro ste kazali da sa svakim, bez mržnje prema bilo kojem su logori samo jedan od razloga, a treba čovjeku ili narodu. Budući da nema mr- uzeti u obzir i to da nitko nije odgovarao lja na političkoj karijeri niti je primirisao za silna stratišta Hrvata u Grabovici, kriminal, njegovim je kritičarima preo- Uzdolu, Doljanima, Buhinim Kućama, stalo da ga svrstaju u nacionaliste. Križančevu Selu, Maljinama i Šušnju. Vidite, ni u smrti nismo jednakopravni. “Sklonost incidentu” Vam je prišivena O stradanjima Hrvata se ovdje niti piše, kada ste kazali da je Haaški tribunal niti govori. politička institucija i to argumentirali njegovim odnosom prema hrvat- Što radi Ured za suradnju s Haaškim skom narodu i zločincima nad Hrvati- tribunalom u takvim prilikama? ma. Što ste to rekli i u kojoj prigodi? — Podsjetio bih Vas na apsurd po — Govorio sam da nitko nije odgo- kojem je u Haagu od godine 1992. do varao za tragediju koju su prošli Hrvati. 2000. tamo bio samo Ured bošnjačkog Nedavno su na Haaškom tribunalu časnika za vezu, a tek od 200l. otvorena izrečene kazne dvojici visokih časnika su i druga dva ureda. I takve nas presude Armije BiH koji su bili optuženi za zlo- uvjeravaju da smo kasno otvorili dva čine. Utvrđeno je, na području koje je druga ureda. Oni imaju budžet od po kontrolirao zapovjednik 7. muslimanske 521 000 KM po uredu. brigade pukovnik Amir Kubura, postoja- jeziku jednog od triju naroda, taj narod nje 40 logora za civile i zarobljene vojni- Razumljivo je da se borite za medijsku može koristiti kanalom susjedne zemlje, ke hrvatske nacionalnosti i da je 412 ljudi jednakopravnost, ali Vam to baš ne a nama su prije toga ukinuli signal Hr- ubijeno pod njegovom upravom, a dobio uspijeva i tu ste “zaslužili” epitet naci- vatske TV. Prema poveljama trebalo je je tek 2,5 godina zatvora i odlazi kući kao onalista. Je li uspostavljeni javni servis imati najmanje po jedan kanal na radiju da je prodao dva džointa na Baščaršiji. RTV baš europski standard? i jedan na TV na jeziku svake nacionalne — Nije to europski standard, a oni zajednice. Mi Hrvati kao konstitutivni Zbog te izjave napao Vas je i reis dr. koji to govore, jednostavno, lažu.Treba- narod nemamo medija i ne možemo Mustafa ef. Gerić nazvavši podatke mo vidjeti što Europa nudi, a to je da o tome niti javno govoriti. Tako je i sa o logorima “običnom gluposti”. Želio su 27. listopada 2004. potpisane dvije Zakonom o školstvu. OHR je reagirao na bih Vas samo nadopuniti podacima povelje, jedna o prekograničnoj TV i moj podnesak Ustavnom sudu BiH da jedna o regionalnim jezicima. Tu nam zaštitimo svoj jezik u školama, jer dijete Razgovarao: Ivica Mlivončić je jamčeno da se, ako nema kanala na tu uči svoj jezik. Imamo informaciju da 16 matica lipanj/june 2006. se ovih dana zabranjuje pisati hrvatskim Daytonu prije jedanaest godina? zemlju koja je podijeljena između Srba i jezikom u MUP-u Federacije BiH. — Dobro da spominjete Daytonski Bošnjaka. i Washingtonski sporazum. Tim ugovo- Tko to zabranjuje, a tko mirno pro- rom Hrvati i Bošnjaci stvorili su Federa- Hrvatsko pitanje u BiH očito još nije matra kršenje temeljnoga prava hr- ciju BiH, ali taj ugovor nije implemen- riješeno na razini europske demokra- vatskog naroda na svoj jezik u javnoj tiran. Zato se čudim kako su poslanici cije. Odbijanjem ustavnih promjena uporabi i u državnim institucijama? iz reda hrvatskog naroda u federalnom produžuje li se rješavanje toga pitanja — Zabranjuje Uprava MUP-a F BiH. Parlamentu vrlo glasni kada govore o u nedogled? Glavne institucije nemaju memorandu- promjenama na razini države a da nisu — Kada je u pitanju moj, hrvatski me na kojima je zastupljen hrvatski jezik, učinili ništa da se nešto mijenja što je narod, osjećam stanovitu bojazan. Ne ali imaju engleski. Uporne su snage koje loše u samoj F BiH. Taj ustav dovodi znam hoće li hrvatski narod na izborima Hrvate u nejednakopravan položaj kao i izabrati svojeg člana Predsjedništva BiH Daytonski ugovor. ili će to za njih učiniti neki drugi narod? Za to su odgovorni Hrvati u federalnom Parlamentu, jer nisu poduzeli ništa Molim Vas, ilustrirajte primjerom kako da mijenjaju federalni ustav. Ni među- bi se to moglo dogoditi? narodna zajednica nije učinila ništa — Poznato je da je nekoliko stranaka da bi takvo što sugerirala, a tako je i s s nacionalnim predznakom i nacio- Daytonskim ustavom, koji treba mijenja- nalnom orijentacijom u svoje redove ti uz konsenzus svih triju konstitutivnih primilo i Hrvate. Što će biti ako one za naroda. hrvatskoga člana Predsjedništva kan- didiraju svoga člana, Hrvata? Tko će za Kažu da je odbijanjem amandmana njih glasovati? Zato moramo razgovarati na Ustav u BiH Parlamentu prokocka- s predstavnicima drugih dvaju naroda na prigoda za napredak. Vi ste osobno da se to ne dogodi. Umjesto da smo i Vaša stranka bili za amandmane, zar osnaženi zajedništvom pri rješavanju ne? ustavnih pitanja, mi imamo 18 stranaka s — Imali smo obećanje svih međuna- hrvatskim predznakom, a riječ je o tako rodnih čimbenika i State Departmenta malom narodu kojega je 45 posto manje da idemo u drugu fazu ustavnih pro- nego prije rata u BiH. Zalažem se za mjena pa se šansa nije smjela propustiti. politički pluralizam u hrvatskom narodu Kao Hrvat nisam zadovoljan svim u BiH, ali kada su posrijedi ustavne pro- ponuđenim rješenjima, ali previše je mjene plediram za nacionalni konsenzus bilo politikanstva, pa sada nismo ništa i duhovno zajedništvo. Tada bi bila i dobili. Oni koji su bili protiv misle da drukčija pregovaračka pozicija i konačan je najbolje rješenje ono koje već postoji. rezultat. Ovo će se pitanje ponovno pokrenuti, ali ne znam hoće li biti volje da se nastavi Ne čini li Vam se da su i sami Hrvati na dosadašnji način. Ne znam kakva će krivi za svoj položaj? biti naklonost međunarodne zajednice — Najveća je nepravda Daytonski i koliko smo ugrozili pregovarački dio s ustav. Malo se zna da je iz BiH od go- Europskom unijom. dine 1998. iseljeno Hrvata koliko i u ratu. Ako imate primjer gdje Hrvati čine Kako tumačite podijeljene odnose većinu, rado bih čuo za njega? Uzmimo hrvatskih političkih predstavnika u kao primjer Livno u kojem imamo šest BiH prema predloženim ustavnim tužitelja, predsjednik je Srbin, a samo nas žele obezvrijediti i marginalizirati, promjenama? jedan od šest članova je Hrvat. Od sedam podijeliti i nama ovladati. Ova zemlja — Mnogo je argumenata koji svje- sudaca jedan je Hrvat, a predsjedatelj je nema budućnosti bez Hrvata u njoj. doče da hrvatska zajednica nije jednako- Bošnjak. To je jedan segment koji spo- Zemlja će biti prosperitetna onoliko pravna. Rekao bih da Daytonski ugovor minjem samo zato da bih naglasio što to koliko je svi budemo doživljavali kao nije mirovni akt, nego je njime samo znači imati tužiteljstvo, sudbenu vlast ili svoju državu. prekinut rat, a mi smo u ovih deset go- policiju. dina trebali izgrađivati mir. Taj mir ne U više ste navrata poručivali onima ide željenim putem, ali sam siguran da će Pa kako to sve tako olako prolazi? koji BiH dijele na dva dijela da je to doći vrijeme kada ćemo svi biti jednako- — Tri konstitutivna naroda nemaju nemoguća matematička formula, jer pravni. Volio bih znati koja je to formula iste mogućnosti. Mislim na demokraciju u njoj žive tri konstitutivna naroda pa danas koja jamči jednakopravnost. Nema koja se temelji na višku ruku. Odlučuje jedan od njih mora biti debelo zakinut je. Kada je Wolfgang Petritsch godine se dizanjem ruku, a hrvatskih je u tim u svojim pravima. To je učinjeno u 2001. izveo sramne promjene, stvorio je procesima sve manje. n 17 matica lipanj/june 2006. Godišnji banket Hrvatsko-kanadske gospodarske komore u Mississaugi Gospodarstvenici predali nagrade najboljima

Među više od 400 uzvanika, ugledni gosti bili su veleposlanica Republike Hrvatske u Kanadi Vesela Mrđen-Korać, gradonačelnica grada Mississauge Hazel McCallion, generalni konzul Republike Hrvatske u Mississaugi Mario Livaja, dugogodišnji član Kanadskog parlamenta Janko Perić, a počasni gost skupa bio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore mr. Nadan Vidošević

rvatski poduzetnici u Kanadi okupljaju se već četvrtu godinu zaredom na svečanom banketu Hrvatsko-kanadske gospodarske komore u povodu dodjele Hnagrada najuspješnijim poduzećima i javnim djelatnicima. Ovogodišnji je banket održan 21. travnja u Velikoj dvorani Konvencijskog centra u Missi- ssaugi. Zahvaljujući dobroj organizaciji domaćina Hrvatsko-kanadske komore te ugodnom ozračju kakvo su stvorili tam- buraški ansambl Bećari Joa Loncarica, i ova je večer opravdala očekivanja jednog od središnjih događaja u zajednici Hrva- ta južnog Ontarija. U uvodnoj se riječi skupu obratio From left: Nadan Vidosevic, John Marion (Chamber President), Steve Pozgaj (Master of Ceremonies predsjednik Komore gospodin John Ma- and Board Member), Vesela Mrden-Korac (Croatian Ambassador), Emil Bosnjak (Board Member) rion, vlasnik uspješne tvrtke Baka Com- munications. G. Marion je iznio planove komore za sljedeću godinu, ističući da i dalje najvažnije nastojanje Komore ostaje okupljanje novih članova kako bi se proširio i ujedinio što veći broj hrvatskih poslovnih ljudi, neprofitnih organizacija i ostalih neovisnih stručnjaka radi stvaranja međusobne poslovne suradnje, pod geslom “Zajedno prema uspjehu”. Počasni gost skupa bio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore mr. Nadan Vidošević, ujedno i glavni go- vornik večeri. Nakon opširnog izlaganja o trenutačnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj i o najnovijim reformama u pravosuđu i nastojanjima Vlade na poboljšanju državne administracije, Vidošević je govorio o privlačnosti Hr- vatske za strana ulaganja. “Bez obzira na 2006 awards recipients; Standing from left: Joe Loncarich, Tim Oreskovic, Michael Yelavich (Board postojeće probleme koje Hrvatske ima”, member), Janko Peric, John Marion (Chamber President), Mel Mekinda, Ivan Grbesic (Board member), naglasio je Vidošević, “u Hrvatsku se Michael Loncarich, Nadan Vidosevic, Vesela Mrden-Korac (Ambassador of the Republic of Croatia to isplati ulagati, što su strani ulagači već Canada), Joseph Draganjac (Board Member), Dubravko Bandula, Mario Livaja (Consul General of the Republic of Croatia to Canada), Ivica Puhalo Seated from left: Drago Vuckovic, Slavko Rezo, Elena Spralja-Saldini, Nikola Vrdoljak, Antun Zlatar, Dr. Napisala: Anna Bačić Paul Biondich

18 matica lipanj/june 2006. komora uživa u kanadskome političkom Ovogodišnji pobjednik za kategoriju Mali dobrovoljnog rada posvetio prikupljanju business godine jest: Elena Špralja-Saldini, novčanih priloga za različite dobrotvorne životu, ističući da domovina treba takvo vlasnica/menager JOSO Restorana u Toron- svrhe, poznat i po svojoj inicijativi osnivanja iseljeništvo, složno i utjecajno. Ujedno tu, za Srednji business godine nagrada je Hrvatsko-kanadske knjižnice u Mississaugi je istaknuo da je Hrvatsko-kanadska predana Dubravku Banduli, vlasniku BMD Ivica Puhalo. gospodarska komora prva od hrvatskih Tool and Machine Co. Ltd. iz Mississauge. Osim nagrada za najbolje tvrtke i uspješne udruga u svijetu koja se okreće hrvatskoj Slijedi pobjednik u kategoriji Veliki business poduzetnike, Hrvatsko-kanadska komora budućnosti i ne gubi vrijeme na kritike godine, a to je Michael Loncarich, predsjed- također dodjeljuje nagrade prominentnim hrvatske vlasti i negativnosti u hrvatskoj nik EA Abrasive iz Hamiltona. pojedincima za osobite doprinose u druš- državi. Zbog takovog, afirmativnog stava, U kategoriji Najbolji internacionalni business tvenoj djelatnosti. Tako je odlikovan Janko Vidošević vidi Komoru kao jednu od godine, za uložena 3 milijuna eura u izgrad- Perić, prvi Hrvat član Kanadskog parlamen- vodećih udruga na ekonomskom i druš- nju Kongresnog centra “Princess” u Jastre- ta, rođen u Hrvatskoj, s ukupno tri mandata tvenom planu u stvaranju nove, moder- barskom u Hrvatskoj, nagradu je dobio po- u parlamentu, dugogodišnji aktivist i jedan nije Hrvatske. Za mr. Vidoševića ovaj je duzetnik Drago Vučković, vlasnik graditelj- od osnivača Hrvatsko-kanadske komore. posjet Ontariju bio osobito uspješan jer ske tvrtke Ashley Oaks Ltd. Nagrade za životno djelo uručene su Nikoli Za Najbolji profesionalni business godine na- Vrdoljaku, suosnivaču i predsjedniku Hrvat- se imao prigode susresti se s kanadskim građen je vlasnik tvrtke Mekinda Snyder Par- sko-kanadske folklorne federacije i dugogo- premijerom Stepenom Harperom na tnership Architects, gospodin Mel Mekinda iz dišnjem instruktoru Folklornog ansambla službenom ručku. U nastavku večeri Toronta. Zrinski i Frankopani, Joeu Loncharichu, mae- podijeljene su nagrade za najuspješnije Nagrada Najbolji businesman godine uru- stru tamburice i dugogodišnjem folklornom pojedince i tvrtke, za koje je bio raspisan čena je Timu Oreškoviću, potpredsjedniku instruktoru Hrvatskog Doma iz Hamiltona, javni natječaj otvoren svim Hrvatima iz tvrtke Novopharm Ltd. iz Mississauge. Antunu Zlataru, dugogodišnjem instrukto- Kanade kako bi se prepoznali i odliko- Nagradu Mladi poduzetnik godine dobio ru folklora i tamburice u južnom Ontariju, vali iznimni doprinosi, predvodništvo je dr. Paul Biondich, izumitelj u području Slavku Rezi, aktivistu udruge Ujedinjeni ka- u businessu i inovativnost. U zaključku sportske medicine i kreator Bionica Pain and nadski Hrvati i Hrvatsko–kanadske folklor- večeri održana je aukcija radi prikuplja- Healing Gel. ne federacije, humanitarcu koji je aktivan nja sredstava za osnivanje stipendija za Za dostignuća u društvenoj djelatnosti od- u trima hrvatskim župama južnog Ontarija, darovite pojedince iz zajednice Hrvata u likovan je Ivica Puhalo, dugogodišnji druš- i zaslužan za prikupljanje pomoći potpore tveni aktivist, čovjek koji je mnoge godine obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. Kanadi, na kojoj je najpoželjniji izložak bio dres hrvatske nogometne zvijezde Dade Prše s njegovim potpisom koji je prepoznali. Među tranzicijskim zemlja- Hrvatskoj te tako uvećaju svoj profit, postigao cijenu od $4,000.00. Još jedan ma u Europi, Hrvatska ima najmoderniju izgrađujući zemlju svojih predaka. U ime primjer suradnje domovine s iseljenom infrastrukturu, i telekomunikacije, ali je hrvatske Vlade i Hrvatske gospodarske Hrvatskom, u ovom slučaju na području još uvijek neizgrađena zemlja”. Vidošević komore Vidošević je obećao suradnju športa i humanitarne djelatnosti. Hrvat- je, dalje, pozvao hrvatske iseljenike da radi smanjenja rizika i sigurnosti za sko-kanadska komora kani tu suradnju budu hrabri, kao što su bili hrabri kada strana ulaganja. Naposljetku je izrazio proširiti i u drugim područjima za do- su započinjali novi život u stranoj zemlji, zadivljenost organiziranošću i politič- brobit Hrvata u Kanadi i njihove bolje te da usmjere svoje investicije prema kim utjecajem koji Hrvatsko-kanadska povezanosti s domovinom. n M.P. Borys Wrzesnewskyj addresses business awards ceremony orys Wrzesnewskyj, Member of Parliament for Etobicoke Centre us today. I look forward to working with your community to build on the and the Associate Critic for Foreign Affairs addressed the 4th legacy Janko established as a successful three-term Member of Parliament Annual Business Excellence Awards ceremony of the Canadian- and the first ever Croatian-born Canadian MP. BCroatian Chamber of Commerce . In his speech, Wrzesnewskyj unders- Back in 1988, members of your community, led by many of your cored the contributions of Croatians to Canada, including those who most successful business leaders, came together and raised a million served in the Canadian armed forces during World War II:”……. And dollars to establish the Chair of Croatian Language and Culture at the your community has much to be proud of. Croatian Canadians like Navy University of Waterloo. And during the very difficult period of the early Captain Marijan Zadrijevac, Air Force officer Nikola Zunic, Navy officer 1990s …… your community came together like never before. You pla- Anton Milos, and some 27 others from Kenaston alone, served in Canada’s ced aside your generational and ideological differences and undertook armed forces during World War II. Larry Dosen, currently at the national tremendous initiatives to provide humanitarian assistance in the form of office of The Royal Canadian Legion, is a retired Brigadier-General. And food, clothing, medicine, and badly needed medical equipment. with sport legends like George Chuvalo, Senator Frank Mahovlich and his I’d like to congratulate the Chamber on its ongoing success in su- brother Pete, Marty and Matt Pavelich, and Sandra and Val Bezic, you pporting members of your business community and fostering deeper have shown that you are an integral part of Canada. Each day, hundreds Canada-Croatia economic ties. This is essential given that we live in a of visitors to our nation’s capital walk past the World War I memorial at world that’s become a global village. However, as you look forward, I’d Lyon and Wellington streets that was carved by renowned Croatian scul- also encourage the Chamber to continue playing a leadership role in sup- ptor Ivan Mestrovic. I am pleased to see that Janko Peric, one of the moving porting the educational, cultural, and promotional efforts of the Croatian forces behind the establishment of the Chamber back in 1995, is here with community in Canada. By building and nurturing these institutions for your community, you will also strengthen the fabric of the mosaic we Stan Granic ,Parliamentary Assistant know as Canada.” 19 matica lipanj/june 2006. 29. HRVATSKI FOLKLORNI FESTIVAL ZAPADNE KANADE Sudionici pjesmom i plesom zadivili publiku

Prvi su nastupili domaćini, tamburaški sastav “Hrvatske zlatne žice”. Nakon njih slijedila je grupa “Vila Velebita II i III” iz Calgaryja, “Domagoj” iz Edmontona, “Koraci” iz San Josea - Kalifornija, zatim grupe iz Vancouvera, Winnipega – Manitoba, “Victorija” – Britanska Kolumbija, “Ban Jelačić” – Pentincton, a za kraj nastupila je grupa “Hrvatska zora” iz Winnipega, Plesačice u nošnji vrličkog kraja Manitoba, koja je dio Hrvatskog folklornog društva iz Winipega

Batinić. Program je bio podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu programa nastupilo je 11 grupa, a nakon stanke na pozornicu je izašlo još 9 grupa. Prvi su nastupili domaćini, tamburaški sastav “Hrvatske zlatne žice”. Nakon njih slijedila je grupa “Vila Velebita II i III” iz Cal- garyja, “Domagoj” iz Edmontona, “Kora- ci” iz San Josea - Kalifornija, zatim grupe iz Vancouvera, Winnipega – Manitoba, Victorija – Britanska Kolumbija, “Ban Jelačić” – Pentincton, a za kraj nastupila je grupa “Hrvatska zora” iz Winnipega, Manitoba, koja je dio Hrvatskoga folklornog društva iz Winnipega. Hrvatsko folklorno društvo Winnipeg sljedeće godine bit će domaćin jubilarnog, 30. Hrvatskog folklornog festivala zapadne Kanade. Svi izvođači pokazali su izuzetnu razinu profesionalnosti i kvalitete koja je Razdragana djeca u narodnim nošnjama rezultat dugotrajnog i upornog vježbanja, što je publika na kraju i prepoznala te ih je nesebično nagrađivala dugotrajnim algary je 19.-21. svibnja bio jedne takve kulturne priredbe. pljeskom. domaćin 29. Hrvatskog Prvo druženje održano je u petak, U subotu i nedjelju navečer organi- folklornog festivala za- 19. svibnja u Hrvatskom kulturnom zirane su večere na kojima su se gosti i padne Kanade na kojem centru, a festivalska svečanost, na kojoj domaćini imati prigode bolje upoznati i se okupilo 20 grupa s više su svi sudionici pokazali svoja plesna i zbližiti. U nedjelju ujutro sve su folklorne stotina izvođača. pjevačka umijeća, u subotu 20. svibnja u grupe, odjevene u narodne nošnje, bile CU hrvatskoj su zajednici primijećene je Jack Singer Hallu. Festivalska svečanost na misi u crkvi Majke Božje Bistričke užurbanost i vreva, a posebno je to bilo započela je izvođenjem hrvatske himne, koju su zajednički služili velečasni Do- vidljivo među domaćinima, odnosno nakon čega su se nazočnima prigodnim min Vladić, župnik te crkve, i fra Dujo članovima Društva za njegu hrvatske pozdravnim govorom obratili vlč. Do- Boban iz San Josea, Kalifornija koji je 18 kulturne baštine koji su dugo i pomno min Vladić, župnik Hrvatske župe Maj- godina bio svećenik hrvatske zajednice u planirali sve detalje ovogodišnjega druže- ke Božje Bistričke iz Calgaryja, Davor Calgaryju. Misa je bila namijenjena svim nja. Ovaj događaj izuzetno je važan svim Krivačić, predsjednik Društva za njegu Hrvatima i sudionicinma 29. Hrvatskog hrvatskim iseljenicima zapadne Kanade, hrvatske kulturne baštine, te Zvonimir folklornog festivala koji su pokazali a posebna je i velika čast biti domaćinom Aničić, predsjednik Hrvatske folklorne veliku ljubav i spremnost za očuvanje federacije za zapadnu Kanadu. Voditelji hrvatske kulturne baštine na ovim pro- Napisala: Mirela Garma-Šumera programa bili su Mladenka i Vladimir storima. n 20 matica lipanj/june 2006. Održan 32. Hrvatsko-kanadski folklorni festival ZAJEDNIŠTVO MLADOSTI U BOGATSTVU HRVATSKE BAŠTINE nastupile brojne hrvatske folklorne sku- Detalj s 32. Hrvatsko- kanadskog folklornog pine, čak dvadeset i tri iz istočnog dijela festivala održanog 20. Kanade, te gosti KUD Kraluš iz Stupnika, i 21. svibnja 2006. u Hrvatska, Kumovi iz Pittsburgha i Kar- “Powerade centru” u Bramptonu dinal A. Stepinac iz Chicaga, SAD. Bio je to vrlo dojmljiv i lijep program bogatog sadržaja, a hrvatska mladost rođena u Kanadi osvojila je gledateljstvo izvrsnom tamburaškom svirkom, narodnim noš- njama, dobrom pjesmom i besprijekorno izvedenim plesnim koreografijama iz svih krajeva Hrvatske. No, od vješto izve- denih plesnih koraka i skladne pjesme bila je još važnija ljubav prema hrvatskome folkloru i tradiciji koju su mladi, nastupajući na pozornici u Powerade Bio je to vrlo dojmljiv i lijep program bogata sadržaja, a hrvatska mladost centru, iskazivali od svega srca. I ono što je ipak najvažnije, to je zajedništvo mla- rođena u Kanadi osvojila je gledateljstvo izvrsnom tamburaškom dih daleko od domovine Hrvatske, njiho- svirkom, narodnim nošnjama, dobrom pjesmom i besprijekorno vo okupljanje u tako bronjim folklornim izvedenim plesnim koreografijama iz svih krajeva Hrvatske. grupama, u kojima, čuvajući i njegujući hrvatsku tradicijsku kulturu, obogaćuju ujedno i multietničku kulturu svoje nove od pokroviteljstvom Hrvat- Hrvatsko-kanadskoga folklornog saveza, domovine Kanade. sko-kanadskoga folklornog Katarina Fuček, ravnateljica Hrvatske U nedjelju 21. svibnja ujutro slavljena saveza održan je 20. i 21. matice iseljenika, Mario Livaja, generalni je koncelebrirana sveta misa kojoj su na- svibnja u Powerade centru u konzul RH u Mississsaugi, Vesela Mr- zočili svi sudionici festivala u narodnim Bramptonu 32. Hrvatsko-ka- đen-Korać, veleposlanica RH u Ottawi, nošnjama, njihovi roditelji i svi oni koji nadski folklorni festival kojemu je doma- Susan Fennel, gradonačelnica Bramp- su iz ljubavi prema hrvatskoj tradicijskoj Pćinom ove godine bila Hrvatska župna tona, i Aleksandra Šuker, predsjednica kulturi došli u Brampton. Večernji sati folklorna grupa “Marjan” iz Bramptona. HŽFG Marjan, a Luka Božić, predsjed- bili su namijenjeni druženju, pjesmi i Sudionike i brojno gledateljstvo po- nik Hrvatsko-kanadskog folklornog plesu na banketima koje je vrlo uspješno zdravili su Nikola Vrdoljak, predsjednik saveza za istočni dio Kanade, otvorio je organizirao domaćin, HŽFG Marjan iz Festival. U dvodnevnom su programu Bramptona. n Napisala i snimila: Srebrenka Šeravić

Detalj s banketa (slijeva nadesno): Nada Vrkić, Nikola Vrdoljak, Vesela Mrđen-Korać, Katarina Fuček, Srebrenka Šeravić, Ankica Zoretić, gđa Božić i Luka Božić

21 matica lipanj/june 2006. HMI U SVIJETU I DOMOVINI Izaslanstvo HMI-a posjetilo hrvatske zajednice u Montrealu, Ottawi i Torontu

Ravnateljica HMI, voditeljica Predstavljanje strukture i Pro- Odsjeka za folklor s brojnom grama HMI-a članovima hrvat- hrvatskom zajednicom u župi ske zajednice u Ottawi sv. Nikole Tavelića u Montre- alu

avnateljica Hrvatske Tijekom boravka u Ottawi gos- matice iseljenika Kata- pođa Katarina Fuček posjetila je rina Fuček i voditeljica Veleposlanstvo RH, a potom u pratnji Odsjeka za folklor Sre- veleposlanice Mrđen Korać i kanadski brenka Šeravić u svibnju Parlament, gdje se susrela s gospođom su posjetile Kanadu i susrele se s Lynne Yelich, članicom Parlamenta Rhrvatskim zajednicama u Montrealu, hrvatskog podrijetla. Gospođa Yelich Ottawi i u Torontu. Posjet izaslanstva je potvrdila svoj dolazak na Hrvatske Hrvatske matice iseljenika Montrealu svjetske igre u Zadar sredinom srpnja, i Ottawi organiziralo je Veleposlanstvo Slijeva nadesno: Tatjana Tomac, članica Odbora koje se održavaju u organizaciji Hrvat- za folklor i školu, Srebrenka Šeravić, voditeljica Republike Hrvatske, a Torontu Generalni Odsjeka za folklor HMI-a, dr. Ante Padjen, član skoga svjetskog kongresa. konzulat RH u Mississaugi. AMCA Quebec, Vesna Blažina, članica AMCA Na University of Toronto održan je Quebec, Katarina Fuček, ravnateljica HMI-a, i Susretu u Hrvatskoj katoličkoj župi Zoran Klobučar, predsjednik AMCA Quebec sastanak s istaknutim članovima AMAC sv. Nikole Tavelića u Montrealu nazočili Toronta. su predstavnici svih hrvatskih udruga, Gospođa Katarina Fuček u svojim uključujući i organizatore skupa fra Jozu katoličke župe sv. Leopolda Mandića, je predavanjima predstavila strukturu Grubišića, voditelja Hrvatske katoličke susretu su se odazvali predstavnici svih i programe Hrvatske matice iseljenika, misije, Zorana Klobučara, predsjednika hrvatskih društava koja organizirano osobito programe namijenjene mladima AMCA Quebec, i Domagoja Kljaju pred- djeluju u glavnome kanadskom gradu: u 2006. godini. Istaknula je ulogu HMI-a sjednika Kanadsko-hrvatskog kongresa folklorno društvo Croatoan, N.K. Jadran u potpori iseljeništvu, a posebice osni- Quebec, te predstavnike političkih stra- i škola hrvatskog jezika. Skupu su na- vanje novog odjela koji će ujedinjavati naka HDZ-a i HSS-a, hrvatske dopunske zočili i velečasni Adam Tabak, voditelj informacije iz djelokruga rada različitih škole, folklorne skupine Kardinal Stepi- Hrvatske katoličke župe, te predsjednik ministarstava i na taj način pojednostav- nac i druge. Župnog vijeća Ivan Basar, hrvatska niti protok informacija. I u Ottawi, u prostorijama hrvatske veleposlanica u Kanadi Vesela Mrđen Najavila je i planove za osnivanje Korać i prvi tajnik VRH u Ottawi Antun Hrvatskoga iseljeničkog muzeja u bliskoj Napisala i snimila: Srebrenka Šeravić Mahnić. budućnosti. n 22 matica lipanj/june 2006. VUGLEC ZA NOVE LISTEKE

VIJESTI

Dojmovi sa susreta OTVOREN KLUB HBZ-a Gradonačelnik Bandić otvorio je u prisutnosti mnogih gradskih uglednika nove klupske prostorije za- u Torontu grebačkog odsjeka HBZ-a u Draškovićevoj 60. Gradonačelnik Zagreba je nove prostore Za- jednici obećao za nedavna posjeta Pittsbourgu a jedim, u ispunio u petak, 26 svibnja na radost više od 1200 sebi po volji članova zagrebačkog odsjeka. HBZ je nove prosto- odabranom rije dobio od Vladina ureda za upravljanje imovi- vuglecu, nom. Predsjednik Odsjeka, Zlatko John Čaldarević, u društvu tom prigodom je izjavio:”Otvorenje Kluba za nas je bračnog para Tanfara iznimna vrijednost , koja koristi jačanju suradnje Si čekamo kad buju SAD-a, Kanade i Hrvatske. Ovime smo vratili sjeme počeli dolaziti zain- koji su naši pradjedovi odnijeli u Ameriku, gdje je teresirani prijatelji u Pittsburgu 1894. osnovana HBZ”. Zagrebački od- AMCA-e na susret sjek djeluje već osam godina, a članom mu je i sam i predavanje nove gradonačelnik. Ako je suditi po pjesmi gradonačel- ravnateljice HMI, gđe nika, tajnika i potpredsjednika HBZ-a koja je po- Katarine Fuček. Da- pratila otvaranje, Odsjek Zajednice u Zagrebu čeka jem im pročitati krat- svijetla budućnost. Hrvatska bratska zajednica više ko izvješće o susretu u od jednog stoljeća pomaže iseljenicima u očuvanju Montrealu, o čemu mi je preko telefona Voditeljica Šeravić i ravnateljica Fuček u druš- njihovog identiteta i kulture, a s domovinom ih već tvu torontskih domaćina ispričao prijatelj. Vani romori proljetna punih 55 godina povezuje Hrvatska matica iselje- kišica, a u prostoriji Faculty Cluba mirno nika. Ravnateljica HMI, Katarina Fuček, prisustvu- i ugodno u sigurnosti utvrđene britanske jući svečanom otvorenju Kluba i čestitajući pred- kolonijalističke imućnosti. Ovratnice očekivanja u predstavljanju programa sjedniku Čaldareviću, izrazila je zadovoljstvo zbog od tvrde hrastovine, solidan namještaj i što ih Hrvatska matica iseljenika reali- postojanja još jednog mjesta za okupljanje Hrvata, konzervativan dekor. Baš smo se lijepo zira u svrhu povezivanja iseljeništva s kako zajedničara tako i svih onih kojima je domovi- opustili u laganom razgovoru , kad se na Domovinom. To su programi za potrebe na u srcu. Svoj Folklorni festival, naime, HBZ je već vratima pojavi gospodin i dvije gospođe. svih dobi, od dječjih do umirovljeničkih održala u Zagrebu i u tome joj je HMI svaki put sve- Jedna od njih, s osmjehom i ushićenjem interesa, tako složeni da uzimaju u obzir srdno pomogla. Ravnateljica Fuček izrazila je nadu mi se obraća: “Jesi to ti?!” iseljeničko nepoznavanje Lijepe naše i u skori nastavak te dobre tradicije. Glavni predsjed- Strelovito koristim sekunde i pokuša- njene kulturne baštine, jer mnogi su otiš- nik HBZ-a, Bernard Luketić, poslao je čestitku po- vam je prepoznati, te odgovaram: “Jesam. li a da nisu imali prilike upoznati majku vodom otvaranja Kluba u kojoj, među inim, stoji: To sam ja!” – a onda slijedi:” Vera, pa od Domovinu. Sva djelatnost HMI je samo “Nova zgrada bit će važno stjecište za okupljanje kad se nismo vidjele?” s jednom svrhom; omogućiti svakom članova Hrvatske bratske zajednice i ostalih go- Shvaćam da se radi o zabuni, pa s zainteresiranom iseljeniku obogaćenje stiju koji će posjećivati Hrvatsku i sam grad Zagreb. uvjerenjem odgovaram: “Od dana kad znanja i njegovanje svojih sposobnosti To će ujedno biti spomenik mnoštvu iseljenika koji su mi dali ime Višnja..” S malo rezervira- u okrilju baštine. Različite radionice i su se raselili po cijelom svijetu a čiji korijeni sežu nijim smješkom, gospođa sjeda sa svojim seminari čak osposobljavaju polaznike u prekrasnu Republiku Hrvatsku. Hrvatska bratska društvom i više nismo u dodiru. Tak’ da na povratku u svoju izvandomovinsko zajednica je važan dio u životima mnogih Hrvata. vam je to kod nas u iseljeničkom životu. prebivalište, mogu prenositi stečeno zna- Taj novi Hrvatski klub će uistinu još više povezivati Žudimo za susretima, a raštrkani po nje osnivanjem sekcija u svojoj sredini. sve nas koji se ponosimo našom etničkom bašti- svijetu rijetko susrećemo poznate osobe. Takva HMI kakovu nam je predstavila nom i koji se i nadalje borimo za očuvanje naše Potreban nam je netko tko će nas oku- gđa Katarina Fuček je doista institucija prekrasne hrvatske kulturne baštine”. pljati u prijateljskom druženju. koja će okupljati raseljene Hrvate, a naj- Uspjesi Zajednice, ovaj put u Zagrebu, na Stižu pomalo i članovi AMCA-e i važnije je što su u fokusu djeca i mladež korist su, slažu se svi sudionici otvaranja, čitavom njeni prijatelji, a zatim gosti večeri gđe iseljeničkih obitelji. hrvatskom narodu. Katarina Fuček i Srebrenka Šeravić u Odgovorima na nekoliko pitanja je pratnji domaćina Nikice Vrdoljaka, pred- gđa Fuček pojasnila još detaljnije opširan sjednika Hrvatsko-Kanadskog folklornog prikaz o radu HMI. Već u subotu nakon saveza. Radostan susret s dvije domovin- kratkog predaha ove dvije drage dame ske dame očituje se srdačnim rukova- nastavljaju radom, jer počinje Trideseti- njem i osmjesima. Isto kao i u montreal- drugi folklorni festival u Bramptonu. Uz skom nastupu, gđa Fuček je nadišla naša kratki oproštaj s nekolicinom članova AMCA-e , naše simpatične gošće su Napisala: Višnja Geoheli odhrlile kao proljetni dašak. n 23 matica lipanj/june 2006. Ujedinili se HBZ i HKZ Amerike Vrhunac hrvatskoga zajedništva u Americi

Poslovni potez godine povukli su čelnici Hrvatske bratske zajednice i Hrvatske katoličke zajednice Amerike potpisujući u travnju 2006. u Pittsburghu sporazum o ujedinjenju tih dviju fraternalističkih organizacija, čiji se izvrsni rezultati, sudeći po financijskim pokazateljima, mogu očekivati u bliskoj budućnosti. Osiguravateljska misija obiju zajednica nije se očitovala samo u materijalnoj potpori Hrvatima nego se, uz brojne hrvatske kulturne, sportske i prosvjetne aktivnosti, iskazivala i u vrlo plodnoj humanitarnoj pomoći ugroženomu čovjeku

lavni odbornici Hrvatske Bernard Luketić, glavni bratske zajednice (HBZ) predsjednik HBZ-a s predsjednikom Bernar- dom M. Luketicem na čelu i Hrvatske katoličke zajednice (HKZ) koju vodi predsjednik GMelchior Mašina potpisali su 11. travnja 2006. u Pittsburghu sporazum o udruži- vanju tih dviju fraternalističkih zajednica u SAD-u, nakon što su tijekom prošle godine uspješno vodili pregovaračke aktivnosti i prihvatili kanadsko članstvo Hrvatske katoličke zajednice. Proces pridruživanja dviju zajednica uzlaznog je tijeka jer je čelništvo HBZ-a temeljito razmotrilo uvjete toga prelaska s predsjednikom HKZ-a Melchiorom Maši- nom i tajnicom Antoinettom Starkey. Potpisani sporazum stupit će na snagu kad ga ovjere dvije zajednice i Insurance Departments Commonweatha, odnosno Osiguravajući odjeli države Indiane i Pennsylvanije u SAD-u. s našom bratskom zajednicom, članovi njem hrvatskih kulturnih i duhovnih - Hrvatska katolička zajednica postat HKZ-a jasno su nastavili svoje bratske posebnosti. Osiguravateljska misija će vrlo važan integralni dio Hrvatske ciljeve koji su na dobrobit našeg hrvat- obiju zajednica nije se očitovala samo u bratske zajednice. To udruživanje znači skog identiteta i naših hrvatskih ljudi. materijalnoj pomoći Hrvatima na sjever- vrhunac zajedništva hrvatske braće i Kad se ovo udruživanje formalno-pravno noameričkom kontinentu i tek pridošlim sestara na sjevernoameričkom konti- finalizira kod mjerodavnih institucija, sunarodnjacima nego se, uz brojne na- nentu. Zajedno ćemo izgraditi snažniju službeno ćemo objaviti prihvaćanje svih cionalne kulturne, sportske i prosvjetne Hrvatsku bratsku zajednicu koja će još članova HKZ-a u HBZ. Nedvojbeno aktivnosti, iskazivala i u vrlo plodnoj više pridonositi uspjehu hrvatske etničke ocjenjujem kako je ovo, povijesno udru- humanitarnoj pomoći ugroženomu zajednice na američkom kontinentu. živanje na dobrobit našim hrvatskim čovjeku. Imovina Hrvatske bratske zajed- Izražavam našu zahvalnost bratu Mašini obiteljima u Americi, izjavio je glavni nice, prema zadnjem izvješću tamošnje i sestri Starkey na kvalitetnoj suradnji u predsjednik HBZ-a Bernard M. Luketich. državne revizije, iznosi 277.716,850 do- pripremi elemenata predloženog spo- HKZ njeguje i razvija interese svo- lara za 2005. godinu u kojoj je zabilježila razuma. Posebno pozdravljam njihovu jega članstva punih 85 godina, a HBZ porast od 5,15 %, tj. više od 13 milijuna želju da prihvate to udruživanje i njihovo nekoliko desetljeća dulje, točnije, punih dolara u odnosu prema prethodnoj, prepoznavanje važnosti toga procesa za 112 godina. HBZ danas ima 567 odsjeka 2004. godini. Obveznice koje čine 87,7 % naše zajedničke interese. Udružujući se i gnijezda, a, s obzirom na broj članova i ukupne imovine HBZ-a zadržale su svoju veliku imovinu, ubraja se u veće bratske odličnu investicijsku snagu na američ- organizacije Amerike, čija snaga i danas kom tržištu vrijednosnica. Napisala: Vesna Kukavica izbija iz poriva za očuvanjem i razvija- - Hrvatska katolička zajednica/Cro- 24 matica lipanj/june 2006. atian Catholic Union SAD-a i Kanade, učlanjeno 1 006 novih članova pa su tako stičkog sustava stvorenog u vrijeme rane utemeljena u Garyju (Inidana) 1921., do kraja te godine uknjižena 42 milijuna industrijalizacije Amerike u okrilju veli- izrasla je za vrijeme rane industrijali- dolara novoga životnog osiguranja. Za- kih doseljeničkih zajednica uglavnom iz zacije na tradiciji američkoga frater- jednica je, te godine, u dividendama član- Europe (Poljaci, Česi, Hrvati, Mađari…) nalističkog sustava prošloga stoljeća. stvu isplatila 637 055 dolara. Službeno nejake su argumentacije. Nitko danas, Od početnih 15 ogranaka zabilježila je glasilo Hrvatske bratske zajednice, koje ili u bliskoj prošlosti, ne pristupa tim najveći rast sedamdesetih godina, kada izlazi dulje od stoljeća, dvojezični engle- udrugama radi osiguranja, nego stoga što je imala 16 500 članova. Početkom 21. sko-hrvatski tjednik Zajedničar dolazi u one nude nešto što se novcem ne može stoljeća članstvo se uglavnom kretalo više od 31 000 hrvatskih obitelji na sje- kupiti. One su promicatelji etničkih, a u oko 8 000 članova, dok imetak HKZ-a vernoameričkom kontinentu i ubraja se u slučaju HKZ-a i HBZ-a, i vjerskih tradi- iznosi više od sedam milijuna dolara. najtiražnije iseljeničke novine u svijetu. cija. One su vodiči do njihovih etničkih Službeno glasilo Naša Nada/Our Hope, - Vjerujem da su mnogi članovi Hr- korijena i povijesti, kako hrvatske, tako i koje uređujem dugi niz godina, izlazi vatske katoličke zajednice zabrinuti zbog američke. Činjenica je da je fraternalizam od 1922. Pioniri HKZ-a davno su otišli. toga što je baklju bratskog identiteta u kao dio američke gospodarske povijesti Grad Gary se promijenio, kao i drugi ovoj tranziciji preuzela HBZ, no uvje- uvijek nastojao uhvatiti korak s vreme- industrijski gradovi u Americi. Živimo u ravam sve članove i odbornike HKZ-a nom i osuvremeniti svoje poslovanje, postindustrijsko doba. Mi kao katolici, i da duh hrvatskoga katoličkog identiteta što se zorno može pratiti kroz poslovne naša uvjerenja, danas nisu pod udarom neće biti izgubljen. Svi smo mi Hrvati poteze Nacionalnog bratskog kongresa radikala kao prije osamdeset godina. I koji zajedno rade za naše naslijeđe, vjeru Amerike (NFCA), čija je dugogodišnja sama se Katolička crkva stubokom pro- i hrvatski identitet. Veze fraternalizma članica i Hrvatska bratska zajednica. mijenila od vremena osnutka HKZ-a. premostit će sve prepreke u našim razli- National Fraternal Congress of America Katolički pokreti otprije stotinu godina čitostima i pouzdano nas voditi našemu (NFCA) s tradicijom od 120 godina danas su zastarjeli. No to ne znači da zajedničkom uspjehu. Otkako sam po- danas okuplja 76 bratskih organizacija Crkva, Božji narod, može biti spokojna stao predsjednikom HBZ-a, propagirao iz SAD-a i Kanade, koje povezuju više i dokona. “Živ katolički laik nije mrtav sam zajedništvo među našim članovima od 10 milijuna ljudi. Članice kongresa kamen”, napisao je prije mnogo godina i među svim hrvatskim ljudima. Radili NFCA’s raspolažu s 315 bilijuna dolara glavni idejni začetnik HKZ-a Zagrepča- smo s odlučnošću da otklonimo sva aktivnog životnog osiguranja. Bilo kako nin otac Dragutin Jesih. Potrebe i izazovi velika neslaganja među našim članovima bilo, poslovni i društveni ugled Hrvatske našega vremena drukčiji su od onih pi- i pronašli smo kompromis u mnogim bratske zajednice SAD-a i Kanade iz onira HKZ-a i naši odgovori moraju biti slučajevima kad su pojedinci imali razli- dana u dan raste jer njezini volonteri s la- adekvatni ako želimo ostati vjerni svojim čita mišljenja i vizije u vezi sa smjerom koćom osvajaju godišnji poslovni cilj koji kršćanskim idealima. Vjerujem da će kojim bi naša Zajednica trebala ići. Imali se ogleda u prodaji najmanje 25 milijuna udruživanje HKZ-a i HBZ-a ponovno smo dosad nezabilježenu harmoniju u dolara novoga životnog osiguranja, a, s rasplamsati ljubav i duh njihovih uteme- redovima naše HBZ, koja je rezultirala obzirom na financijske pokazatelje, taj je ljitelja i sjajnim plamenom privući nove uspjesima o kojima drugi još sanjaju. cilj gotovo ostvaren u manje od šest mje- naraštaje, optimistično je istaknuo glavni Zajedništvo je prevladalo čineći našu seci godine 2006., jer je početkom sviba- predsjednik HKZ-a Melchior Mašina. bratsku zajednicu snažnijom i zdravijom nja u HBZ-u bila uknjižena impresivna Optimizam potkrepljuju i statistike. za sve nas, zaključio je Luketich. svota od 24,160.224 dolara prodanoga Naime, tijekom 2005. u Zajednicu je Spekulacije o zastarjelosti fraternali- novog životnog osiguranja. n

CRKVA

Nadbiskup washingtonski, kardinal WASHINGTONSKI NADBISKUP U Theodore Edgar McCarrik ZAGREBU PREDVODIO MISNO SLAVLJE Na dan Majke Božje od Kamenitih vrata (31. svibnja 2006.), zaštitnice Grada Zagreba, u prepunoj zagrebačkoj katedrali misno slavlje, kao i procesiju do Kamenitih vrata, predvodio je kardinal Theodore Edgar McCarrik, nadbiskup washingtonski. Rekao je da je on dobar prijatelj kardinala Bozanića i da ga poznaje još otkada je bio biskup krčki. Po- znavao je i kardinale Franju Šepera i Franju Kuharića. Želio je doći u Zagreb vidjeti odakle dolaze Hrvati kojih ima dosta u njegovoj bisku- piji i da se pomoli na grobu blaženoga Alojzija Stepinca. Istaknuo je da je naš narod hrabar i da smo mi Hrvati njemu osobno i ljudima u Americi primjer vjernosti Bogu. Na kraju dodao da nas voli i zamolio da se molimo za njega. (Matija Maša Vekić)

25 matica lipanj/june 2006. Kongresna medalja časti obitelji Petra Tomića Hercega Američko odličje stiže nakon 6 5 godina

Medalju časti na Enterpriseu primio je brigadir HV Srećko Erceg

četvrtak 18. svibnja u obrazloženju odlikovanja stoji da je To- smo dugo očekivali … i dočekali". Osam- blizini Splita, na američ- mich Herceg, shvativši da će brod USS desetdvogodišnjem Dragi Hercegu ame- kom nosaču zrakoplova Utah zbog jakih napada potonuti, ostao rički je heroj bio stric i poočim: "Godine USS Enterprise, brigadir na svojem položaju u strojarnici sve dok 1911. otišao je u Ameriku. Radio je jedno Hrvatske vojske Srećko se nije uvjerio da su bojleri osigurani, te vrijeme u Fordu, ali je ostao bez posla i Erceg primio je Kongresnu medalju ča- da je sve osoblje napustilo strojarnicu. javio se u mornaricu. Kad je počeo rat, Usti – najviše američko odličje – kojom Žrtvujući vlastiti, spasio je živote svojih poginuo je 1941. Spasio je američku je prije više od pola stoljeća američki suboraca i brod. Petar Tomich Herceg posadu na tom brodu". predsjednik Franklin Delano Roosevelt rođen je u Prologu u Hercegovini, u selu Medalja časti – jedina još neuručena odlikovao njegova pretka Petra Tomića sa 120 kuća, nedaleko od Crvenog Grma, iz prošloga stoljeća – nakon 65 godina Hercega. Petar Tomić Herceg bio je graničnog prijelaza s Hrvatskom. Danas doći će do obitelji Herceg. Žena Petra To- američki mornar u vrijeme japanskog su stanovnici Prologa ponosni na svojeg mića Hercega, Anica, umrla je ne znajući napada na Pearl Harbor 7. prosinca 1941, heroja, pogotovo stoga što su mnogi i da joj je muž skončao život herojskom kada je, po cijenu vlastita života, spasio rodbinski povezani s njim: "Pa jesmo, po- smrću. " Pedeset i dvije godine ga je posadu od sigurne smrti. U službenom nosni smo … on je moj rod, moga djeda čekala i uvijek bila u nadi. Ona je uvijek brat. Kako ne bismo bili ponosni?!" kaže govorila: Doć' će on, on će doći. Ona je Napisala: Goran Vežić jedan mještanin, a drugi dodaje: "Pa to uvijek gajila tu nadu", kaže nam Dragi- 26 matica lipanj/june 2006. na žena Ruža. Za grob heroja Tomicha Gotovo svačija je u ledini, jer nema raču- Hercega ne zna se. "Pa jesu li ga našli ti na ulagati u nju. Treba više ulagati nego ronioci koji su ronili i tražili ga, na znam što dobiješ." Obitelj Herceg uzbuđeno pa mi sada ne znamo za njegov grob", je dočekala dan priznanja za herojstvo kaže Ruža Herceg. Petra Tomića Hercega. Medalju časti 18. Petar Tomić Herceg otišao je 1911. u svibnja na američkom nosaču zrakoplova Ameriku trbuhom za kruhom. Prošlo je USS Enterprise primio je brigadir Hr- gotovo čitavo stoljeće, a stvari se u njego- vatske vojske Srećko Erceg, najmlađi sin vu Prologu nisu bitno promijenile: ljudi Drage Hercega, ali njegov otac smatra da Petar Tomić Herceg, junak Pearl Harbora još odlaze, kaže nam Drago Herceg. "Za ta medalja ne pripada samo njima. "Mi- mlade ljude nema zaposlenja", kaže on, a slim da ta Medalja časti nije samo za mog TOMICH, PETER njegova supruga dodaje: "Tko ima posao sina, nego za cijeli hrvatski narod, koji Peter Tonich was born in Prolog, Austria, – radi, tko nema – zemlja je u ledini. treba biti ponosan. n on June 3. 1893. He enlisted in U. S. Army at Fort Solcum, New York, on June 6, 1917, and served with the 12ti- Compa- ny, 3rd Training Battalion, 154th Depot US WAR HEROES OF CROATIAN DESCENT: PETER TOMICH Brigade, Camp Greene, North Carolina, and also with Company L, 47th Infantry, Camp Greene, North Carolina. He was UNCLAIMED MEDAL OF HONOR honorably discharged January l3, 1919. Tonich was naturalized at Charlotte, by Adam S. Eterovich Mecklenburg County, North Carolina, on October 10, 1918. He enlisted in the U. S. here are only two Medals of Honor in American history that are not claimed beca- Navy at Newark, New Jersey, on January use a next-of-kin could not be found, one in the Indian Wars and Peter Tomich at 23, 1919, at which time his name was re- Pearl Harbor, Hawaii on December 7, 1941. He died a hero on the battleship Utah. corded as Tonich. Later he used the name THis next-of-kin, John Tomich in Los Angeles, could not be found and the Navy dropped the Tomich in signing official papers. Tonich matter as his records simply stated born in Prolog, Austria. So, for 60 years the Navy, Me- (Tomich) served continuously in the Navy dal of Honor Society and the Croatian community did nothing thru no fault of their own. from the time of his enlistment and was Approximately 15 years ago (1985) I asked a journalist, Vjekoslav Krsnik, from advanced through the enlisted ratings to Split, Croatia to visit Mali and Veli Prolog in Dalmatia and Prolog in Hercegovi- that of Chief Watertender on June 4, 1930. na and ask for the names Tonic and Tomic and since these were small places, we Tonich (Tomich) was serving aboard the should turn up something. To our surprise no Tonic-Tomic originated in Mali or USS UTAH at Pearl Harbor when the Ja- panese attacked the Fleet on December Veli Prolog, but at Prolog in Hercegovina. Vjekoslav found that Tonic was the Clan 7, 1941, and was killed in that action. Name for Herceg. We had found our hero, his birthplace and his Croatian nationali- For his heroism on this historic occasi- ty. We obtained birth and other records from Prolog which was extremely useful. on he was awarded the Medal of Honor, Admiral J. Robert Lunney of New York has probably contributed more than anyone in posthumously, by the President of the his help to present to the proper naval authorities adequate proof that we do have a next- United States, with the following citation: of-kin. Last year he traveled to Prolog to view the original Church and Civil records. We Medal of Honor "For distinguished con- also wish to thank my good friend Don Chvarak, a Croatian American War Veteran, of duct in line of his profession and extraor- Texas, Admiral Robert A. Rosen, Senators Robert G. Torricelli and Max Cleland. Also dinary courage and disregard of his own special thanks to Mato Herceg here in California and a Vietnam Veteran, a native of safety during the attack on the Fleet in Prolog, who updated and uncovered new documentation and president Bernard Luke- Pearl Harbor, Territory of Hawaii, by the tich of the Croatian Fraternal Union for graciously publishing material on Peter Tomich Japanese forces on December 7, 1941. in the Zajednicar. The Navy is confused because of “Prolog, Austria”; Tonich changed Although realizing that the ship was cap- sizing, as a result of enemy bombing and to Tomich, then being advised that the name is really Herceg and that he is a Croatian torpedoing, he remained at his post in the from Hercegovina that had been Turkey in his father’s lifetime. We are pleased to report engineering plant of the USS UTAH, until to have found a direct relative of the next-of-kin, now deceased, his grandson, Srecko he saw that all boilers were secured. and Herceg a Lt. Col. in the Croatian Army living in Split, Dalmatia. He received five medals all fire room personnel had left their stati- for valor in battle against Serbian forces in the late war in Croatia. We also have a relative, ons, and by so doing he lost his own life." Mato Herceg, living in California. He was also awarded the Pur- I would like this Medal to be deposited at the Croatian Fraternal Union Museum in ple Heart Medal, posthumously. Pittsburgh. In addition to the Medal of Honor and the Purple Heart Medal, Tonich (Tomi- P.S. On May 18th 2006 on board of the “USS ENTERPRISE” anchored near Split, in ch) was entitled to the American De- the presence of the American and Croatian civil and military dignitaries, commander of fense Service Medal, Fleet Clasp, the American Naval Forces for Europe Admiral Henry Urlich handed over the Medal of Ho- Asiatic-Pacific Area Campaign Medal, nor to the family of Peter Tomich Herceg . The Medal was received by retired Croatian and the World War II Victory Medal. A Destroyer Escort vessel, the USS TOMI- Army Lt. Col. Srećko Herceg. CH, DE-242, was named in his honor. (The Editor) 27 matica lipanj/june 2006. OBITELJ MILJAK IZ JUŽNE AFRIKE U KUĆI GOVORIMO SAMO HRVATSKI

Troje djece Miljkovih: Matej, Kreši- mir i Angela, iako rođeni u JAR-u, učeći jezik i običaje, gledaju na Hr- vatsku kao na svoju domovinu

onovni posjet Johannesbur- gu pružio mi je mogućnost upoznati još više naših iseljeničkih obitelji koje su na južnoafričkom dijelu kontinenta pronašli drugi dom. Jedna je Pod njih i obitelj Miljak, koja bi se uistinu mogla nazvati uzornom hrvatskom obitelji i koja u tuđini njeguje i brižno čuva hrvatske korijene. Glava obitelji Ivan Željko Miljak ro- dom je iz Unešića, a domovinu je napustio godine 1977., nakon posjeta Južnoj Africi u kojoj je ostao do današnjih dana. - Nepoznavanje jezika otežavalo mi je prilagodbu i uklapanje u sustav i upoznavanje običaja i kulture ovoga naroda. Obitelj Miljak na okupu U to vrijeme glavno okupljalište Hrvata bila je crkva u kojoj se misa služila na hr- ulaganja, kako bi se svakom pojedincu Hrvatsku obitelj posjećuju najmanje vatskom jeziku. Crkva i privatni domovi pružila prigoda sudjelovanja u izgradnji jedanput godišnje i tada, kako kažu, tamošnjih Hrvata bile su nam kutak domovine nam Hrvatske”, veli Željko. uživaju u svakom trenutku ondje prove- domovine - iskreno će naš sugovornik. Uzrečica kako iza uspješnog čovjeka stoji denom. “Tako nam mnogo znači vidjeti Ovaj uspješni poslovni čovjek da- njegova supruga može se primijeniti i u hrvatski barjak kako vijori, taj tako drag nas radi kao generalni direktor tvrtke ovom slučaju. Supruga Marina je uistinu osjećaj druženja s našim ljudima, ti obi- Wetback Contracts (PTY) LTD koju je stup obitelji u kojoj su još i troje djece: čaji, i iznad svega osjećaj slobode na osnovao 1991. godine. “Vodim podu- Matej, Krešimir i Angela. Supružnici ih svome. Ta emocija može se osjetiti samo zeće koje se bavi izgradnjom pogona za s naporom uče hrvatski jezik i običaje, u Hrvatskoj”, iskreno će Željko koji sa petrokemijsku i kemijsku industriju, za a redovito pohađaju vjeronauk i svetu suprugom ozbiljno razmišlja o povratku rudnike i rafinerije plemenitih metala i misu.. u domovinu. Razradili su i program u za termoelektrane. Od samog početka “S ponosom mogu reći da naše troje kojemu su naznačeni vrijeme povratka i partner mi je Hrvat Franjo Anić, te posli- djece, iako rođeni u JAR-u, gledaju na potrebna priprema koju do tada trebaju je njegov brat Đani. Hrvatsku kao svoju domovinu. Od naj- napraviti. Nadaju se kako će uvjeti biti Zapošljavamo i do 750 radnika”, ranijih dana učimo ih našim običajima, odgovarajući za ostvarivanje tih ciljeva. pojašnjava Željko, koji je uz odgovoran druže se s drugom hrvatskom djecom, “Hrvatska je perspektivna zemlja, puna posao u tvrtki uspio završiti studij indu- a kod kuće govore samo hrvatskim jezi- prirodnih ljepota i prigoda za uspješan strijske psihologije i menedžmenta na kom i slušaju hrvatske pjesme. Strastveni rad. Ono što nas je otjeralo iz domovine Unisa sveučilištu u Pretoriji. Uz to je i su navijači hrvatskog sporta, najviše sada smo svladali i treba nam rasti težnja predsjednik Župnog vijeća, te predstav- nogometa”, kaže Marina koja zbog obi- za povratkom i izgradnjom domovine nik HSK za JAR. Također je i član odbora teljskih obveza ima malo slobodnoga u “raj na zemlji”, a to moramo učiniti u za ulaganja u domovinu. “Ideja nam je vremena. No, način života, te sama što većem broju i zajedništvu”, odlučno okupiti što više članova i zajedničkog ograničenost kretanja zbog nesigurnosti i će Željko Miljak koji će zajedno s obitelji vrlo visokog kriminala za nju su najveći svoj hrvatski san, zasigurno, odsanjati u Napisala: Željka Lešić nedostatci u JAR-u. domovini. n 28 matica lipanj/june 2006. SEDAMNAESTOGODIŠNJI HRVAT NA POZORNICI BERLINSKE KOMISCHE OPER PLES - TO JE MOJ ŽIVOT!

Svladavajući u hodu i osobne drame, baka Antonija je u nenadano nastali mrak života Darka Radosavljeva unosila svjetlost.

s modernim hiphoperskim izrazom», nastali mrak dječakova života, unosila Darko Radosavljev je plesač kojeg u svjetlost. svakome trenutku primijetite između – U to vrijeme smo pri Hrvatskoj desetaka drugih. Darko je na pozornici zajednici u Berlinu imali vrlo uspješno Ples s partnericom u baletu “Romeo i Julija” doma. Tu je njegov svijet. - Ta nadare- kazalište “Marin Držić”. I Darko je bio nost za ples rano se mogla primijetiti kod stalno uz nas dok smo, prema koreo- ada je prošle godine na Darka - čuli smo od Darkove bake An- grafiji Jasne Vlahov, pripremali novi pomoćnoj pozornici ber- tonije Krizmanić. A baka Antonija je za kazališni komad. U gostima je upravo linske Staatsoper završena Darka i – majka. U neobičnoj, za jedno bio naš Antun Šoljan kada je Darko kao glazbeno-plesna izvedba dijete teškoj i fatalnoj priči, Darko Rado- trogodišnjak zatražio “publiku za svoj predstave «Ausziehen, savljev se, nakon tragične smrti roditelja show”. Šoljan je rekao: Pa dajte da vidimo ausziehen!» u kojoj je jednu od gla- od strujnog udara, kao dvoipolgodišnjak što je to dijete priredilo. A kada je Darko Kvnih uloga nosio Darko Radosavljev, našao u Berlinu kod bake Antonije “otplesao”, rekao je: To je dijete je “mali pomislili smo: «Ovo ćemo dijete u Krizmanić. Svladavajući u hodu i osobne đavo”. Ali je od Boga poslan - ispričala budućnosti, sigurno, gledati i na kojoj drame, baka Antonija je u, nenadano nam je nakon premijerne večeri u Ko- glavnoj pozornici!”. I na to nije trebalo mische Oper Antonija Krizmanić, vidno čekati previše dugo. Djelo koje su tada Mladi Darko Radosavljev uzbuđena i brižna jer je unuk plesao pod sa svojom bakom suradnjom Staatsoper i Universitet der Antonijom Krizmanić jakom prehladom. Künste ostvarili mladi i nadareni polaz- A upravo je Darkova baka vrlo nici baleta i učenici berlinske Askanische zaslužna za to da se njegova darovitost Gimnasium, režirano je i postavljeno tako lijepo razvila. – U to sam vrijeme na scenu upravo prema ideji Darka svakodnevno prolazila pokraj jedne Radosavljeva. Uspjelu scensku izvedbu baletne škole i oklijevala sam ući s dje- tada je pogledala i koreografkinja Na- tetom unutra. Kad sam se napokon ohra- dja Raszewski i 17-godišnjem Darku, brila, tamo u Royal Academie su rekli: inače polazniku 11. razreda gimnazije i Mali ostaje ovdje!. baletne škole Royal Academie, ponudila Od tada je prošlo gotovo četrnaest suradnju na novom projektu. Tako je taj godina, a opijenost i obuzetost Darka sedamnaestogodišnjak, vrijedno radeći i Radosavljeva glazbom i plesom nije pun poleta, osvanuo na glavnoj pozornici ništa manja no prije. “Ples, to je moj berlinske Komische Oper u neobičnom život!”, kaže Darko. Pozornica je mjesto plesno-glazbenom hiphoperskom pro- gdje kroz ples bolje izražava senzibilitet i jektu «Cosi fan tutti” ili u prijevodu otvorenost nego u stvarnom životu. Sreća «Tako rade svi”. Premijerna večer, kao i je što je uz dijete bio netko tko je na dvije iduće, bila je rasprodana do pos- vrijeme primijetio i poput bake Antonije ljednjega mjesta. U vrlo uspjeloj izvedbi svim srcem podupro taj dar Božji. “Cosi i modernoj priči o ljubavi u kojoj, prema fan tutti” u berlinskoj Komische Operi riječima redatelja Felixa Strassera, « nije je svladana. Bit će tu, na obostranu ra- bilo lako kombinirati klasičnu operu dost, još glavnih pozornica i premijera u plesačkome životu našeg Darka Radosa- Napisala Sonja Breljak vljeva. n 29 matica lipanj/june 2006. Argentinsko-hrvatska prevoditeljica i pjesnikinja Slavica Kontarić- Matutinović “Vidim da je hrvatski jezik poput slapa...”

“Prijateljevala sam s mnogim argentinskim književnicima raznorodnih poetika i političkih pristupa. Mene je zanimala poezija, ne politika. Njihovo je pjesničko djelo bilo dosta angažirano. Za razliku od mojega, jer ja uvijek pišem svoju sudbinu”

z dostupne kratke biografije Slavi- – umjesto osam dana - dugu dvadeset Surađivala sam u više književnih časopi- ce Kontarić-Matutinović dozna- i jednu godinu. Prošli smo Sloveniju, sa, u “Kolu”, “Republici” i “15 dana”, na jemo tek nekoliko činjenica – da Klagenfurt... Odatle su nas Englezi odveli radiju i televiziji te nastavila svoje veze s se 1949. našla u Argentini, 1954. u logor u Italiju u Santa Fe, gdje smo Argentinom kao dopisnik časopisa “Hoy počela surađivati u književnim razdvojeni na muški i ženski logor živjeli en la Cultura”. Prevela sam na španjolski časopisima, 1964. objavljuje prvu zbirku šest mjeseci. Nakon toga su nas vratili u knjigu “Umjetnici tamnog sjaja” Dražena Ipjesama na španjolskom jeziku, 1966. Campo di Fermo, gdje smo ostali četiri Neimarevića čije je to bilo prvo izdanje, vraća se u domovinu. Prevoditeljica, godine i u tom razdoblju u logoru dobili a objavljeno je u Barceloni. Prijateljevala pjesnikinja, članica Društva hrvatskih dijete. Odatle su nas odveli u hotel za sam s mnogim argentinskim književni- prevoditelja. I malo i dosta, ovisno o emigrante, a potom smo određeni za Ar- cima raznorodnih poetika i političkih tome što tražimo. Ako želimo znati vanj- gentinu koja je bila otvorena za useljeni- pristupa. Mene je zanimala poezija, ne ske događaje i datume, onda je malo, no ke. Tamo je živjelo i radilo dosta Hrvata. politika. Njihovo je pjesničko djelo bilo tražimo li dublje, odraze života, tragove, Bilo je teško, dvije su kćeri ostale u dosta angažirano. Za razliku od mojega, refleksije, relevantno će nam biti nešto Hrvatskoj, strahovali smo da im se što jer ja uvijek pišem svoju sudbinu. drugo – knjige koje su sve to sabrale u ne dogodi, a mali sin, rođen u logoru jedno. Tada nam je bitna spretnost ko- u Italiji, umro je u Argentini. Suprug je Zanimljivo je u to vrijeme bilo Vaše jom iz jednoga jezika prevodi u drugi, radio u jednom ministarstvu kao i mnogi hrvatsko društvo? životno iskustvo i književno znanje te naši intelektualci. — Da, najviše sam se družila s pje- nadahnuće kao potreban alat za to. U to je vrijeme Argentina bila bogata snikom Viktorom Vidom. Bili smo pri- Iako dajući prednost ovom drugom, država. Svi su dolazili u Argentinu. Ipak, jatelji. Vidjela sam ga malo prije njegove književnom stvaranju, u ovom ćemo kad sam shvatila da se suprug i ja nikada smrti zbog koje sam bila jako razočarana. slučaju ipak upotpuniti biografiju te pitati nećemo moći vratiti u domovinu, pro- Prijateljevala sam sa slikarom Zdravkom i o ljudskoj sudbini Slavice Kontarić-Ma- življavala sam teške krize. No, budući da Dučmelićem, pedijatrom Zdenkom tutinović. sam se ja smjela vratiti, a suprug nije, to Borasom i Mirom Borasom koji je pisao sam i učinila 1966. te nakon dvadeset i pjesničke aforizme. Gospođo Kontarić-Matutinović, Vaš se jedne godine zagrlila kćeri i roditelje. životni put u jednom dijelu, četrdese- Vaš izbor i prijevod poezije pod na- tih godina prošloga stoljeća, poduda- Prevoditeljica ste i pjesnikinja. De- slovom “Pjesnici gole slobode” sa rio s egzodusom hrvatskoga naroda. setljećima pretačete iz jedne jezične španjolskoga i portugalskoga jezika Možete li nam ispričati svoja sjećanja riznice u drugu – sa španjolskog u izašla je 2004., a knjiga proze “Ve- na tu epizodu svojeg života koja je hrvatski i obratno. Vaše bavljenje nezuelanske priče” 2005. u izdanju potrajala gotovo dvadeset godina. književnošću počelo je upravo u Ar- Euroknjige. Koliko je trajao taj opsežni — Dvadeset i jednu. U svibnju 1945. gentini. Kako je započeo Vaš književ- i zahtjevni posao? godine zajedno sa suprugom, hrvatskim no-prevodilački rad? — Godinama. Dobivala sam književ- vojnikom, morala sam otići iz Zagreba — U Argentini sam se školovala te ne časopise iz Argentine te pratila južno- kao i mnoštvo drugih Hrvata. Naime, naučila i zavoljela španjolski jezik. Naj- američke književnike, čitala, odabirala pozvani smo da krenemo put Austrije prije sam svoje pjesme objavila u jednom djela i autore i prevodila. Probrala sam kako bi se predali Englezima s uvjerava- argentinskom književnom časopisu, ono što se meni sviđa te tako predstavila njima da se vraćamo kući za osam dana. a potom zbirke poezije “Tiempo sin južnoameričke narode i njihove književ- Dvoje naše djece čuvali su moji rodite- Forma” i zbirku “bez naslova” s crteži- nosti. lji. No, događaji su išli sasvim drugim ma Zdravka Dučmelića. Bile su lijepo tijekom, pa je moje putovanje trajalo primljene. Nakon povratka u domovinu Uz poznata imena, donosite i niz objavila sam još tri zbirke na hrvatskom drugih manje poznatih ili nepoznatih Napisala Mira Ćurić jeziku “Zapažanja”, “Harlekin” i “Pjesme”. čija misao obogaćuje našu prijevodnu 30 matica lipanj/june 2006. Prevoditelji kažu da je prijevodna Pjesnikinja i prevoditeljica Slavica Kontarić-Matutinović književnost zrcalo prevoditelja i hrvatskoga jezika. Potvrđuje li i Vaše iskustvo prevođenja to mišljenje o ljepoti i bogatstvu materinskoga jezika? — Hrvatski jezik je bogat u književ- nim djelima. Ne na ulici. Upravo prevodim poeziju Stijepe Mijovića Kočana na španjolski i vidim da je hrvatski jezik poput slapa. Volim Slavka Mihalića zbog poezije, Zvonimira Goloba… prevodila sam i Josipa Severa. Sve nijanse misli i raspoloženja mogu se sa španjolskoga prenijeti u hrvatski. No, umjesto “prijevod” volim reći “pre- pjev”. Naime, prevoditelj ne traži tek riječ za riječ, nego također daje sebe preve- denom djelu odabirom odgovarajuće riječi - jer ih je najmanje pet ponuđenih - stiliziranjem tona, traženjem pjesni- kova raspoloženja, ulaženjem u autorov svijet itd.

Vaša umjetnička priroda realizira se u izvornim umjetničkim djelima – u poeziji te u prijevodima. Stvarate i na jednom i drugom jeziku istodobno. Kakva je razlika između stvaranja na materinskom i posvojenom jeziku? — Pisala sam na španjolskom, ali sam uvijek znala da sam ponikla iz hrvatskoga jezika, da sam Hrvatica. Moji su korijeni hrvatski, moji predci... U Argentini sam se školovala. Zato sam se lakše izražavala na španjolskom, ali moji su osjećaji u hrvatskom.

Kakve su Vaše veze s hrvatskim knji- ževnicima danas? — Najdublje su moje veze s njihovim djelima. Znam reći da imam vrsno društvo pjesnika i pripovjedača. Iako se zapravo malo družim, uz ono što čitam literaturu. Spominjete riječ magično. prezentira od rodoljubne, religiozne do ili prevodim nikada nisam sama. Što je to magično u književnosti koju angažirane pjesme - kakve ja nikada istražujete? nisam pisala. Ja sam pisala o svojim osje- Pred Vama su veliki planovi. — Magično je to potpuno individu- ćajima, o užasu koji sam proživjela i o — Da, u tijeku je prevođenje poezije alno, to kako Stvoritelj svakoga drukčije tuzi koju sam nosila. Stijepe Mijovića Kočana na španjolski, nadahne. Magično je spoznati da smo Južnoameričke pripovijetke imaju što je velik posao. Uz to, uskoro će se toliko različiti. Magična je vjerodostoj- kratku akademsku povijest tek nekoliko i moje prve dvije zbirke - objavljene u nost djela kao slika vremena i duhovnih desetljeća, iako nastaju stoljećima. One Argentini na španjolskom - sada pojaviti prilika. Kroz književnost otkrivamo govore o nacionalnim kulturnim grani- u dvojezičnom izdanju. druge osobne svjetove i kulture. Putem cama koje su uspostavljene na južnoa- Konačno će svjetlo dana ugledati i južnoameričke književnosti otkrivamo meričkom kopnu, o nacionalnim osobi- knjiga poezije Zvonimira Goloba u dvo- narode i povijest. Tu su indijanski pjesni- tostima i kulturama; one su realistične jezičnom izdanju; tako im uzvraćamo i ci, honduraški, dominikanski, čileanski, i poetične, svaka u skladu s razvojem prezentiramo bogatstvo hrvatskoga jezi- paragvajski, brazilski... U njihovim se svojeg naroda. ka i književnosti. djelima osjećaju slojevi starih i novih Magično je i ono tajnovito u umjet- No, bila bih zadovoljnija da se poezi- kultura. Zbirka “Pjesnici gole slobode” ničkom djelu što nas spaja. ja više tiska i više čita. n

31 matica lipanj/june 2006. U HNK PROMOVIRANA KNJIGA DARIJE PERKOVIĆ

reminiscencijama preko kojih nam do- čarava dramatične doživljaje i dojmljiva spiritualna iskustva koja su njezin život obogatila novom duhovnom spoznajom, a sve uokvireno intrigantnim susretima s dvjema proročicama”, pojasnila je sadržaj knjige. Upravo te dvije proročice, jedna u Zagrebu, a druga u Cape Townu, iščitale su autoričinu sudbinu, najavivljujući joj pritom odlazak u izvandomovinstvo i povratak u domovinu zbog obiteljskih razloga. “Knjigu sam posvetila svojemu ocu i ovo je dug koji sam u sebi osjećala prema njemu. Bila je to moja potreba da mu Autorica knjige s promotorima na predstavljanju knjige u HNK iskažem ljubav, jer sam se zbog njega i vratila iz JAR”, napomenula je autorica knjige, istaknuvši kako ju je neprisutnost oca koji je godinama izbivao iz Hrvatske, njezin odlazak u Italiju, a potom i u JAR, Povratak iz Afrike inspirirao da napiše ovaj potresni roman. Naime, autoričin povratak u domovinu uslijedio je nakon vijesti o teškoj očevoj bolesti koju je odmah po dolasku kao nadahnuće u JAR predvidjela proročica iz Cape Towna. “Morat ćete se vratiti odakle ste došli, iako Vam je Afrika prirasla srcu. Roman “Proročice” drugi je roman hrvatske iseljenice Darije Perković koja Vratit ćete se zbog velike žalosti, ne od- već dvadeset sedam godina živi i radi u izvandomovinstvu. U Trstu živi od mah, ali vrlo brzo”, rekla joj je proročica godine 1977. i izuzetno je aktivna u tamošnjoj hrvatskoj zajednici prigodom slučajnog susreta. Darija Perković najavila je novi zagrebačkom HNK-u u ispripovijedana nelinearno, nizom lirskih roman, koji je već započela pisati i koji srijedu 31. svibnja sveča- digresija koje funkcioniraju kao priča u nema veze s Afrikom. no je promoviran roman priči – istaknula je urednica knjige An- - Zaista sam zahvalna gospodinu Vje- “Proročice” autorice drea Jureković. koslavu Tomašiću, bivšem veleposlaniku Darije Perković, hrvatske Tom je prigodom urednica knjige u Trstu koji je okupio tamošnje Hrvate i iseljenice iz Trsta. Nakladnik knjige je nazočne upoznala s dojmljivim, snažno formirao literarnu radionicu u koju sam UGrafički mozaik d.o.o. U prelijepom am- ispisanim sadržajem romana Darije Per- i ja bila uključena. Zahvalna sam mu za bijentu predstavljanju su nazočili istinski ković. “Kroz svijet glavne junakinje, mla- sve, jer je od tada sve krenulo i započeo zaljubljenici autoričine pisane riječi iz de žene koja fizički putuje iz Cape Towna je moj literarni rad”, istaknula je autorica Zagreba, kao i mnogobrojni prijatelji iz u Zagreb, autorica nas vodi sentimen- knjige Darija Perković koja već 28 godina Italije i Švicarske. Među mnogobrojnom talnim tonom začinjenim proustovskim živi i radi u izvandomovinstvu. n publikom bilježimo nazočnost uglednoga hrvatskog glumca Špire Guberine, Darija Perković prigodom pjevača Ive Pattiere, kao i autoričinih posjeta HMI-u kolegica iz uspješnih manekenskih dana, Nade Abrus, Branke Habek, Katje Mar- kotić i drugih. O ovom, drugom po redu, autori- činu romanu, “Proročice”, nadahnuto su govorili urednica ovoga vrijednog uratka Andrea Jureković, te ugledni Božo Rudeš, dok je na kraju svima zahvalila autorica Darija Perković. - Roman “Proročice” priča je o ispre- pletanju fizičkog i duhovnog putovanja

Napisala: Željka Lešić Snimio: Žorži Paro, iz dokumentacije Darije Perković

32 matica lipanj/june 2006. KROJAČKI OBRT “MA – LA” BAVI SE VRIJEDNIM POSLOM: IZRADBOM NARODNIH NOŠNJI Nismo svjesni bogatstva koje imamo

Poslu, čini se, nikad kraja. Narudžbi ima, no do materijala i drugih potrebnih stvari za šivanje nošnji u Hrvatskoj se teško dolazi. To im umnogome otežava rad, no Tamara se ne predaje. Uz suprugovu pomoć, razvija svoj obrt prema već pomalo odsanjanom snu: tvornici narodnih nošnji

gotovo 20 godina bavlje- u njenoj radionici izrađene su nošnje - U tome vidim našu budućnost i nja folklorom upoznala ili pojedini dijelovi za razna područja čvrsto vjerujem u posao kojim se bavi- sam donekle bogatstvo u Lijepoj Našoj. Počevši od Biograda mo. Teško nam je kao i svim malim po- narodnih nošnji u nas, ali (KUD “Tomislav”), preko Krka (Kornić, duzetnicima u Hrvatskoj, no idemo dalje, i veliku potrebu da se to Punat), pa Like (OŠ Franje Tuđmana, mišljenja je Tamarin poduzetni suprug bogatstvo očuva. Šteta koliko je uništeno Lički Osik), Duge Rese (KUD Paurija) koji osmišljava onaj “teški”, marketinški Unošnji jer ljudi nisu to znali cijeniti pa su do mjesta u kojem živi - Kerestinec i dio posla. A sve su započeli uz pomoć i ih bacali i prodavali ni za što, a u prošlom Sveta Nedjelja. potporu prijatelja, kako ponosno vele: ratu to je bogatstvo i sustavno uništa- - Za KUD-ove iz Kerestinca i Svete bez kredita. Dakle, i to je moguće. vano. Već nekoliko godina proučavam i Nedjelje radila sam autohtone lajbeke Tamara je bila i polaznica ljetne radi- bavim se izradbom dijelova i kompleta koji su bili veliki izazov po komplicira- onice narodnih nošnji koju već godina- nošnji, uz stručnu pomoć etnologa i nosti izradbe. Za svoje matično društvo ma organizira Hrvatska matica iseljenika. istraživanja s terena. Osim šivenih i ve- tijekom godina, za dječju grupu, napravi- I ta je iskustva “uvezla” u svoj posao. I zenih, napokon se mogu naručiti i tkane la sam međimurske i bilogorske nošnjice, spremna je raditi više, kako bi se očuvala nošnje. Po donesenom uzorku ili po kao i sve sitnice koje uz to trebaju, a za naša narodna baština upravo kroz bogat- slikama moguće je rekonstruirati i napra- odrasli ansambl, kao i za Udrugu Kor- stvo narodnih nošnji. viti nove komade i komplete nošnji. Do dunaša "Lađevčani" - kordunske nošnje. - Imamo bogatstvo kojega, čini se, sada je u našem obrtu izrađeno nošnji iz No, komplet zagorskih nošnji za veći nismo svjesni. Svaki kraj naše domovini svih krajeva, od mora, otoka Krka, pre- dječji ansambl “odletio” je u Kanadu, u ima svoju specifičnu narodnu nošnju. ko Like, Korduna, okolice Karlovca, pa Oakville, za hrvatsku folklornu grupu U tome smo jedinstveni u svijetu. I to preko Zagorja, Međimurja, zagrebačke "Hrvatsko prelo". Osim izradbe nošnji, moramo sačuvati i spasiti od zaborava, okolice, Bilogore, Podravine i Turopo- napravila sam za Kuburaško društvo naglasila je Tamara. lja. Također popravljamo stare dijelove "Gromovnik" Bestovje iz Sv. Nedjelje Ljubav prema folkloru prenijela je nošnji, obavljamo štopanja i sakoa i, ako stiliziranu odjeću i kapute s motivima i na svoje dvije kćeri Maju i Lanu, po je potrebno, ponovni vez. Pokušavamo našega kraja. kojima obrt i nosi ime: Ma-La. Njih obje spasiti od zaborava blago koje propada, Poslu, čini se, nikad kraja. Narudžbi s mnogo ljubavi i volje uče fol- zaključila je Tamara Krklec Čvangić, ima, no do materijala i drugih potreb- klor u HKUD “Braće Radić”, vlasnica Krojačkog obrta “Ma –La” koji nih stvari za šivanje nošnji u Hrvat- jedinom takvom društvu u se bavi zanimljivim i nadasve vrijednim skoj se teško dolazi. To im umno- Novom Zagrebu. n poslom: izradbom narodnih nošnji. gome rad, no Tamara se ne pre- Kao dugogodišnji folkloraš (aktivna daje. Uz supugovu pomoć, i danas, pleše od 1982., a od kraja 80-ih razvija svoj obrt prema s prekidima vodi dječju folklornu grupu već pomalo od- sanja- u HKD-a "Braće Radića" u Novom Za- nom snu: tvornici grebu) Tamara se susreće se sa stalnim narodnih nedostatkom narodnih nošnji koje su nošnji. potrebne za rad društava. - Budući da sam godinama u kro- jačkoj struci, ideja da se počnem baviti izradbom narodnih nošnji došla je kao nešto sasvim prirodno nakon toliko godina u folklornim vodama. Osim talenta i volje za ovaj je posao potrebno i znanje, pa sam stoga polazila na svaki tečaj, seminar ili školu na kojoj se moglo steći znanje kako se mogu i moraju šivati i vesti narodne nošnje, istaknula je Tamara. U tri godine koliko radi obrt “Ma-La” Za izradu nošnji treba puno truda Napisala i snimila: Ivana Rora i ljubavi – istaknula je Tamara 33 matica lipanj/june 2006. DAN GRADA ZAGREBA

Theodore Edgar McCarrick, nakon već tradicionalne procesije u kojoj su sudjelovali desetci tisuća Zagrepčana i njihovih gostiju, iz Kamenitih vrata prenesena je slika s likom Majke Božje. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bundek Bozanić - koji je zajedno s apostolskim nudnicjem u RH Franciscom Javierom Lozanom, nadbiskupom mitropolitom splitsko-makarskim Marinom Barišićem, je najljepši dar nadbiskupom metropolitom riječkim Ivanom Devčićom, zadarskim nadbiskupom Ivanom Prenđom, banjalučkim biskupom Franjom Komaricom, vojnim Zagrepčanima ordinarijem Jurjem Jezerincem, biskupima đakovačko-srijemskim Marinom Sra- Ove je godine, uz četiri institucije, Nagrade Zagreba dobilo i kićem, varaždinskim Markom Culejem, pet uglednih profesora zagrebačkih fakulteta te šest poznatih te pomoćnim biskupima đakovačko-sri- umjetnika. Među nagrađenima su pijanistica Pavica Gvozdić, jemskim Đurom Gašparovićem i Đurom Hranićem - koncelebrirao na svetoj književnik Joža Horvat, karikaturist Otto Reisinger, scenarist i misi - tom je prigodom istaknuo kako dramaturg Ivo Štivičić, glumac Ivica Vidović, te scenarist i redatelj je washingtonski nadbiskup i kardinal Antun Vrdoljak svojim dolaskom posvjedočio dugogo- dišnje prijateljstvo s hrvatskim narodom, kao uostalom i 1998., kada je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim kardinala Stepinca. Obraćajući se vjernicima, kardinal Bozanić istaknuo je: “Radujem se što i ove godine mogu zajedno s vama posvjedočiti ustrajni i nepokolebljivi hod Crkve zagrebačke koja se na današnju svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba ponovno oku- pila u Stepinčevoj katedrali. Okupljeni oko dragog lika Majke Božje koja svojom ljubavlju bdije nad našim gradom, zahvaljujemo Bogu što nam je po Mariji dao znak svoje milosne prisutnosti među nama”. U propovijedi, koju je pripremio na hrvatskom jeziku, kardinal McCarrick naglasio je pak kako počeci njegove povezanosti s Hrvatskom sežu u dane kada je kardinal Šeper prije 35 godina posjetio New York. Prisjetio se i svoga prijateljstva s kardinalom Kuharićem, ali i istaknuo prijateljstvo s kardinalom Bozanićem. Inače, Majka Božja od Kamenitih adnji dan mjeseca svibnja, točno u devetnaest sati, za- vrata štuje se od godine 1731., kada je zvonila su sva zvona zagrebačkih crkvi. A rijeke vjerni- 31. svibnja izbio veliki požar u Zagrebu, ka, kao i svake godine, slijevale su se prema Kamenitim a u njemu je gotovo netaknuta ostala vratima želeći i na taj način odati počast Majci Božjoj slika Marije i Isusa. Stoga ne začuđuje od Kamenitih vrata, zaštitnici Zagreba. Svetkovina velika privrženost Zagrepčana, ali i onih Majke Božje od Kamenitih vrata ujedno je bila i kruna višednevne koji privremeno ili stalno dođu živjeti Zproslave Dana Grada koji je obilježen nizom manifestacija, izložbi u Zagreb prema Majci Božjoj. U tami i koncerata. Na euharistijskome slavlju u zagrebačkoj prvostolnici, Kamenitih vrata na dan zaštitnice grada koje je ove godine predvodio washingtonski nadbiskup, kardinal vjernici su od ranoga jutra palili svijeće i na taj joj način odavali počast. Napisala: Silvana Oruč Ivoš Inače, u povodu obilježavanja Dana 34 matica lipanj/june 2006. Predsjednik Mesić i gradonačelnih Bandić prošetali su novouređenim Bundekom Procesija Majci Božjoj od Kamenitih vrata grada održana je svečana sjednica Grad- ske filharmonije pod ravnanjem Zubina lišta Bundek u Novom Zagrebu. Nakon skog poglavarstva i Gradske skupštine na Mehte kojim je obilježen Dan grada, dvadeset godina zapuštenosti, nekad kojoj su dodijeljene i Nagrade grada. Ove ali i značajna, 200. obljetnica Židovske omiljeno kupalište Zagrepčana zasjalo je je godine, uz četiri institucije, nagrade općine u Zagrebu. Sedamdesetogodišnji u punome sjaju. Nakon što je očišćen od dobilo i pet uglednih profesora zagrebač- maestro Zubin Mehta jedan je od najpri- smeća, na pedeset tisuća četvornih me- kih fakulteta te šest poznatih umjetnika. znatijih simfonijskih i opernih dirigenata tara posađene su tisuće grmova, stabala Među nagrađenima su pijanistica Pavica našega vremena. Planetarno je, pa čak i i cvijeća. Uređene su staze i dječja igrali- Gvozdić, književnik Joža Horvat, karika- među glazbenim laicima, postao poznat šta, postavljene klupe i staze za skejtere, turist Otto Reisinger, scenarist i drama- kao jedan od najmilijih dirigenata “tro- sanitarni čvorovi, tuševi, javna rasvjeta turg Ivo Štivičić, glumac Ivica Vidović, jice tenora”. Na koncertu u Lisinskom i prilazne ceste... U uređenje prostora te scenarist i redatelj Antun Vrdoljak izraelski filharmoničari i maestro Mehta, Bundeka, prije zaraslog u korov, uključio . Svečanost u starogradskoj vijećnici čiji su pokrovitelji Poglavarstvo grada se cijeli novi zagrebački holding, a nje- uveličali su i predsjednik Stjepan Mesić i Turistička zajednica grada Zagreba, govim otvorenjem Zagrepčani su dobili te mnogobrojni gosti iz Hrvatske, ali i izveli su tri reprezentativne orkestralne veliki prirodni kompleks koji bi trebao iz iseljeništva. Nezapamćeno zanimanje skladbe. Zagrepčanima je ipak najdraži zadovoljiti velik dio rekreativnih potreba publike izazvao je svečani koncert Izrael- dar za Dan grada otvorenje jezera i kupa- velegrada. n 35 matica lipanj/june 2006. PREDSTAVLJEN TEHNOLOŠKI PARK U VARAŽDINU Najveći poduzetnički inkubator u Hrvatskoj

Projekt varaždinskoga Tehnološkog parka najveći je poduzetnički inkubator u Hrvatskoj, a čini ga 31 tvrtka sa 70-ak zaposlenih te više desetaka vanjskih partnera.

Voditelj Tehnološkog parka mr. sc Andrija Petrović predstavlja projekt

velikoj dvorani Veleučili- varaždinskog tehnološkog parka. stavilo je svoje tvrtke i ambiciozne ideje šta u Varaždinu u zgradi Te dvije institucije međusobno su i programe. Projekt podržavaju i pred- Elektrostrojarske škole, povezane te čine čvrstu sponu znanosti stavnici Ministarstva znanosti, obrazo- u Hallerovoj aleji 5, 9. i poduzetništva, na simboličnome putu vanja i športa te najuglednijih hrvatskih svibnja javnosti je pred- Varaždina i čitave Hrvatske u društvo znanstvenih institucija među kojima je i stavljen projekt varaždinskoga tehnološ- znanja, inovacija i novih tehnologija. Institut “Ruđer Bošković”. Ukog parka. Dan prije ista je ekipa na čelu Rekao je to prigodom promocije mr. sc. Projekt Tehnološkog parka i Im- s Blagom Spajićem, ravnateljem škole i Slobodan Mikac, pomoćnik ministra pulsnog centra u svim segmentima od privremenim dekanom Veleučilišta u Va- gospodarstva rada i poduzetništva o samog početka podupire i Varaždinska raždinu te mr. sc. Andrijom Petrovićem, projektu koji je od samih početaka pratio županija, koja je, primjerice, za projekt voditeljem Tehnološkog parka Varaždin u svojemu rodnom gradu. Projekt va- uređenja zgrade Impulsnog centra izdvo- javnosti predstavila i dograđeno krilo raždinskoga Tehnološkog parka najveći jila 2,2 milijuna kuna, a župan Radimir zgrade Elektrostrojarske škole u kojoj je poduzetnički inkubator u Hrvatskoj, Čačić te projekte smatra osnovom je smješten Impulsni centar toga istog, a čini ga 31 tvrtka sa 70-ak zaposlenih bržega tehnološkog razvoja šire regije. te više desetaka vanjskih partnera. Na Prema dr. Hrvoju Prpiću, direktoru BI- Napisala: Sanja Jug promociji projekta njih dvadeset pred- CRO-a, Tehnološki park u Varaždinu bi 36 matica lipanj/june 2006. prema projektu BICRO (tvrtke osnovane od Vlade RH i Svjetske banke) trebao postati i prvi IT inkubator u Republici Hrvatskoj kroz kojega bi se komercijali- zirale inovacije iz područja informacijske tehnologije. Zvonimir Meštrić, direktor Slobodne zone Varaždin napominje da je budućnost tvrtki iz tehnološkog parka u Slobodnoj zoni, gdje takve tvrtke koje osnivaju mahom mladi poduzetnici dočekuju nove beneficije, kao što je uma- njen porez na dobit i carinske olakšice u prvoj godini poslovanja itd.

Što je to Tehnološki park Varaždin i kako se razvijao? Tehnološki je park zamišljen tako da se Impulsni centar Tehnološkog parka Varaždina naslanja se na zgradu Elektrostrojarske škole naslanja na visokoškolske institucije kao tvornice znanja, koje može biti komerci- jalizirano, a veleučilišta kao takva temelje 80 posto čine poduzeća koja pripadaju Švicarske koji je jedan od važnijih SWIS- se na sprezi s gospodarstvom. Kroz teh- području informatičke i komunikacijske COM-ovih partnera u segmentu mobilne nološke parkove ta je povezanost sada tehnologije. ICT sektor trenutačno je naj- telefonije u Švicarskoj. Poduzeće NTH izravna. Cilj je takvih institucija da pre- brže rastući, a najzastupljenije su tvrtke u MEDIA sestrinska je tvrtka tvrtke NTH davači i studenti sudjeluju u zajedničkim području mobilnih komunikacija i razvo- AG, a bavi se razvojem platformi u do- projektima, a na taj način sva je infra- ju mrežnih servisa. meni VOICE servisa i satelitskih komu- struktura besplatna i istodobno dostupna Ostala su poduzeća iz područja di- nikacija. Partneri su im velike europske i jednima i drugima. Projekt Tehnološ- zajna, multimedije, strojarstva, konstruk- medijske kuće i radiostanice. kog parka predstavili su nazočnima Bla- cija, automatizacije i širega kreativnog Tvrtka Klinkhammer LS+ hrvatski go Spajić i mr. Andrija Petrović, voditelj sektora, dok se nekoliko tvrtki orijentira- je razvojni i projektni centar njemačke Tehnološkog parka Varaždin. Ravnatelj lo na daljnji razvoj institucije. Uglavnom softverske tvrtke LS koja u Njemačkoj Elektrostrojarske škole i privremeni de- je većina tvrtki orijentirana izvozu. Riječ ima više od 140 zaposlenih u razvoju kan Veleučilišta Blago Spajić istaknuo je o instituciji koja mladim poduzetnici- softvera. Aplikacijska su domena robo- je kako se ideja o osnivanju današnjega ma daje niz beneficija. tizirana skladišta. Tvrtka Novalis d.o.o. Tehnološkog parka začela upravo u dvje- porijeklom je iz Lihtenštajna. Njezina su ma prostorijama Elektrostrojarske škole. Uvjeti za ulazak u Tehnopark softverska rješenja u Toyoti. U postupku Danas Tehnološki park raspolaže s uku- Da bi se ušlo u Tehno-park potrebno je odobravanja im je razvoj softvera za pno 3000 četvornih metara. Projekt je ispuniti i neke striktne uvjete. Djelatnost DNA analizu. Poduzeće Maxcom ima pokrenut 2003. godine, a osnivači su bili prije svega mora biti stvaralačka, što zna- razvijenu softversku platformu za inte- - Varaždinska županija, Grad Varaždin, či da tu ne spadaju trgovine, preprodaje raktivne TV emisije, kojima se upravlja HGK - Županijska komora Varaždin te i zastupništva. Razmjerno broju novoo- iz centra u Tehnološkom parku. Tržište kao nositelji projekta Elektrostrojarska tvorenih radnih mjesta poduzeća dobiva- je Europa. škola i Visoka elektrotehnička škola (sada ju na uporabu prostor, i to 10 četvornih Poduzeće Jakopsoft poduzeće je hr- Veleučilište). Pri Elektrostrojarskoj školi metara po zaposlenome, a dobrodošla su vatskog porijekla, a ima značajno softver- ustrojen je Impulsni centar (poduzetnički ona poduzeća koja rade na razvoju novih sko rješenje za automobilsku industriju inkubator) a pri Veleučilištu Odjel Teh- tehnologija. Proces inkubacije traje pet Porsche iz Salzburga u domeni arhivira- nološkog parka Varaždin. Budući da su godina, a beneficije u procesu inkubaci- nja podataka i softverski alat za vođenje bili stvoreni svi preduvjeti za normalno je ovise o godini boravka. U prvoj godini portfelja razvijen za investicijsku kuću funkcioniranje institucije, slijedio je par- kompletan smještaj (režije, čišćenje i dru- AMIS iz Beča. Tu je i tvrtka ANITEL sa tnerski dogovor između institucija nosi- go) potpuno je besplatan. U drugoj godi- softverskim rješenjima iz područja au- telja projekta te Ministarstva gospodar- ni plaća se 30 posto troškova, u trećoj 60 tomatizacije proizvodnih procesa, zatim stva, rada i poduzetništva, Ministarstva posto, u četvrtoj 90 i u petoj godini 100 tvrtka Inovacom za razvoj SMS/MMS-a, znanosti, obrazovanja i športa, BICRO-a, posto troškova. tvrtka Turbo Modeli koja se bavi projek- Svjetske banke i razvojne agencije Sjever o tiranjem i izradbom radijski upravljanih nastavku razvoja i umrežavanju. Tehnološki park Varaždin modela od kompozitnih materijala, - danas tvrtka Ulixes s projektom iz programa Struktura poduzeća u Među najzanimljivije "igrače" u Tehno- EUREKA, i ujedinjavanje tehnologije Tehnološkom parku Varaždin loškom parku Varaždin ubrajaju se i ove umjetne inteligencije, multimedije, Inter- U okviru Tehnološkog parka Varaždin tvrtke: poduzeće NTH d.o.o. - hrvatski neta i mobilne telefonije, tvrtka Ekobit i struktura poduzeća je različita. Više od je razvojni centar poduzeća NTH AG iz druge. n 37 matica lipanj/june 2006. VESNA MILKOVIĆ, DIZAJNERICA ORIGINALNIH HRVATSKIH SUVENIRA Suveniri inspirirani baštinom

Dizajnerica Vesna Milković sa svojim radovima Suveniri inspirirani glagoljicom i Vučedolskom golubicom

onedavna tvrdnja kako Želja mi je da moji suveniri budu prepoznatljivi “etno nije in”, u zadnje u svijetu. Nije dovoljno samo čuvati naše blago u vrijeme, zasigurno, više etnografskim muzejima, nego sve iz škrinja treba nositi nije opravdana, jer je i pokazivati svijetu. To je moja misao vodilja većina Hrvata prihvatila etnouzorke na modnim detaljima, kao i — ističe dizajnerica Vesna Milković Doriginalne hrvatske suvenire inspirirane bogatom etnobaštinom. Sve je više mod- nih dizajnera koji rabe zlatovez, “šlingu”, je nosiva u svim prigodama”, objašnjava vodilja”, ističe naša dizajnerica. U razgo- ili narodni vez na svojim odjevnim krea- dizajnerica Vesna Milković, koja se pri- voru Vesna Milković napominje kako cijama, što upućuje na nošenje etna. prema za dobivanje certifikata “Izvorno naši ljudi prije odlaska u inozemstvo Jedna od prvih koja je etnouzor- hrvatsko”. znaju navratiti u njezin dućan po koji ke primijenila na odjevne i uporabne Osim veza, dizajnerica u svojim suvenir, iako je dućan pomalo skriven, predmete je modna dizajnerica Vesna kreacijama rabi glagoljicu i pleter. “Dru- jer se nalazi na galeriji u zgradi Matice Milković, koja se upustila u poduzetnič- gi dio moga projekta na industrijskim obrtnika grada Zagreba. Velika joj je želja ku inicijativu i prva u Hrvatskoj otvorila tkaninama strojnog veza motivi su s suvenire predstaviti i izvan granica Lijepe etnobutik pod imenom “Mara”. Mnogi kulturno-povijesnih spomenika, npr. naše i suradnja s našim iseljenim pukom. su Zagrepčani s oduševljenjem prihvatili glagoljica s Baščanske ploče, pleter sa Ljubav prema etnu Vesna je prenijela i njegovo otvaranje, a kako i ne bi kada je splitske katedrale ili Vučedolska golubica. na kći Maru po kojoj butik nosi ime, a taj mali etnodućan unikatno obilježio Na mojim košuljama na glagoljici ispisa- koja je upisala modni dizajn na Tekstil- najdužu zagrebačku ulicu, Ilicu. ni su stihovi Tina Ujevića, A. B. Šimića, no-tehnološkom fakultetu u Zagrebu i “Svoje uratke od prirodnih tkanina: A. Šenoe”, pojašnjava Vesna koja, osim nastavlja majčinim koracima u očuvanju haljine, suknje, odijela i slično, izrađujem odjeće, izrađuje i suvenire kao što su nacionalnog identiteta i osmišljavanju od ručno tkanog lana koji kombiniram stolnjaci, torbe, vrećice za vino, marame i originalnoga hrvatskog proizvoda. sa šarenim vezom. Prema predlošcima s dr. koji su originalni hrvatski suvenir, ali “Ideju za originalni hrvatski suvenir narodnih nošnji ili uvidom u zbirke et- i uporabni predmeti. dobila sam u ovo vrijeme kada dolazi do nografskih muzeja, nastojim sačuvati sve “Želja mi je da moji suveniri budu velike globalizacije, jer sam prepoznala tehnike i motive veza: zlatovez, “šlingu”, prepoznatljivi u svijetu. Nije dovoljno da će mali narodi težiti očuvanju svo- čipku. Odjeća je spoj etna i urbanog, te samo čuvati naše blago u etnografskim jega nacionalnog identiteta”, istaknula muzejima, već sve iz škrinja treba nositi je dizajnerica narodnih suvenira Vesna Napisala i snimila: Željka Lešić i pokazivati svijetu. To je moja misao Milković. n 38 matica lipanj/june 2006. ETNORADIONICA “VILIN KONJIC”

a hrvatskoj likovnoj sceni već godinama djeluje izu- UPORABNO, LIJEPO I ETNO zetno zanimljiva umjet- nička radionica Vilin konjic. Ono po čemu Vilin konjic posebno privlači pažnju način je Smjelo definirajući svoje mjesto na likovnoj sceni, Melita Petra Ivanović osniva Nna koji povezuje umjetnički izričaj i nje- radionicu “Vilin konjic” i počinje se baviti umjetnošću koja svoje mjesto ne traži govu potencijalnu svrhovitost. Voditeljica primarno u galerijskim prostorima, nego u najširemu smislu teži postati sastavnim radionice Melita Petra Ivanović karijeru dijelom načina življenja svojih budućih vlasnika je počela poput generacija svojih kolega. Kao mlada umjetnica, nakon diplome nih zračenja te posljedičnih negativnih stečene na studiju kiparstva na zagrebač- utjecaja na zdravlje ili raspoloženje sta- koj Akademiji likovnih umjetnosti 1996. novnika. Pristup oblikovanju eksterijera u klasi akademskog kipara Stipe Sikirice, koji radionica redovito prakticira ima tek izlazi na uglavnom neorganizirano li- jednu svrhu - uklopiti stambeni objekt kovno tržište. Smjelo definirajući svoje u prirodu koja ga okružuje uporabom mjesto na likovnoj sceni, Melita Petra materijala sukladnih njegovu kultur- Ivanović osniva radionicu “Vilin konjic” nom podneblju i prirodnom okruženju. i počinje se baviti umjetnošću koja svoje Radionica Vilin konjic nudi umjetnine mjesto ne traži primarno u galerijskim oblikovane primjenom širokog spektra prostorima, nego u najširemu smislu teži tehnologija. Moguće je naručiti izradbu Čipka je čest motiv Petrinog rada postati sastavnim dijelom načina življe- mozaika u drvu, oblikovanje murano nja svojih budućih vlasnika. stakla, keramiku, gravure u drvetu, - Naš je narod iznimno kulturološki te ukrasnih predmeta za dom, nudi i ra- emajl, iskucavanje plemenitih metala, bogat. Stoljećima je dokazivao smisao za znovrsne restauratorske usluge koje sežu oslikavanje drveta ili tekstila te kolažira- zajedništvo i ljepotu. Znade osluškivati od restauracije antiknog namještaja do nje. Radionica pruža i usluge restaura- prirodu i to pretočiti u riječ, glazbu, najrazličitijih zahvata na staklu, metalu torskih zahvata. Dobar primjer do sada čipku, dom. Moj rad odgovara, upravo ili mozaicima. najzahtjevnijih narudžbi jest suradnja na tomu. Osluškivati vjetar, morsku pjenu, Nit vodilja pri oblikovanju interijera restauraciji replika bakrenih florealnih osjetiti drevne znakove našeg naroda i u pravilu je umjetnička interpretacija elemenata radova Hermana Bollea u sve livade i šume pretočiti u materijal prirode - ideje uglavnom potječu iz grkokatoličkoj katedrali u Križevcima. – rekla je ova mlada umjetnica s mnogo ukupnoga spektra prirodnih tekstura. No, Petra Ivanović na tome ne staje. Za- entuzijazma i ljubavi prema onome što Organski, na prirodu oslonjen dizajn, počinje novi ciklus svoga rada obilježen radi. prenosi se u dom i usklađuje s karakte- isključivo etnoelementima. “Vilin konjic” primarno se bavi likov- rom ljudi koji u tom prostoru žive u želji - Predmeti su to bez kojih ne mo- nim oblikovanjem namijenjenim uređe- da se postigne sklad koji će bitno podići žemo zamisliti svakodnevni život. Stol, nju doma i njegova neposrednog okoliša, ukupnu kulturu i kvalitetu stanovanja. stolica, ogledalo, okvir za fotografiju, a, osim oblikovanja interijera i eksterijera I odabir materijala posve je logičan svjetiljka i još mnogo toga. Uporabno, - potječu isključivo iz prirode. Umjetnih etno i lijepo – to mi je cilj, istaknula je Napisala: Ivana Rora Foto arhiv HMI materijala nema i stoga nema negativ- Petra. n

VIJESTI

NA XVI. VELIČKA SMOTRA FOLKLORA Sudionici XVI. Veličke smotre folklora: U okviru regionalne suradnje Hrvata iz matične domovine i dijaspore, već 1. KUD “Ivan Goran Kovačić” iz Velike peti put zaredom HKPD “Matija Gubec” iz Tavankuta, sudjeluje na Veličkoj 2. HKPD “Matija Gubec” iz Tavankuta, smotri folklora u Velikoj, Požeško-slavonska županija. Smotra folklora koja Vojvodina nosi naziv “Čuvajmo običaje zavičaja”, po XVI. put zaredom ugostila je brojna 3. KUD “Slavonija” Jakšić društva iz dijaspore, i domaćih kulturnih udruga. U dvodnevnom održava- 4. KUD “Slavonija” Staro Topolje nju smotre, prvi dan, sudionici su se predstavili sa izvornim gastronomskim 5. HKUD “Dubrave” Aladinići-Stolac, BiH jelima i pićem, dok je drugi dan bila održana centralna manifestacije, prvo 6. KUD “Krešimir Šimić” Podcrkavlje mimohodom kroz centar općine a potom i kulturnim programom na trgu 7. Hrvatska izvorna folklorna grupa iz ispred osnovne škole u Velikoj. O značaju ove manifestacije kao i nužnosti Budimpešte regionalne suradnje, bilo je govora na sastanku predstavnika svih udruga u 8. KUD “Klokotići”, Lupak, Rumunjska općini Velika na prijemu kod povjerenika općine Matije Lukića. 9. KUD “Poljadija”, Grabarje Suradnja ovih udruga se nastavlja tijekom godine, tako da sljedeći susret je u 10. RKUD “Rudar”, Raša iz Istre Tavankutu u povodu održavanja žetvenih svečanosti, potom u Istri i na kraju 11. KUD “Šijaci”, Biškupci u Aladinićima u BiH na dan Svih Svetih. (Ladislav Suknović) 12. Folklorni ansambl Zdenci, Biškupci

39 matica lipanj/june 2006. HRVATSKA ZAJEDNICA U TRSTU DOBILA NOVO SJEDIŠTE PROSTOR ZA OKUPLJANJE I DJELOVANJE

Nazočnost Hrvata u Trstu dodatno je obogaćenje i kulturna vrijednost te multietničke sredine

rvatska zajednica u Trstu u četvrtak 25. svibnja devet godina nakon svojeg osnivanja dobila je od gradskih vlasti svoje službene prostorije. Novo sjedište, Hveličine oko 100 četvornih metara, nalazi se u povijesnom dijelu Trsta u San Giustu, u Ulici Rotta 3, odakle se, kažu, pruža najljepši pogled na cijeli obalni dio Trsta. Tako je zahvaljujući velikoj strpljivosti i upornosti vodstva članova i podupiratelja Hrvatske zajednice u Trstu ostvarena osnovna potreba svake udruge i zajednice, a to je prostor za okupljanje i Damir Murković, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu prigodom pozdravnog djelovanje. slova na svečanom otvorenju novih Na svečanom otvaranju novoga sje- službenih prostorija u Trstu dišta, uz predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovića, pozdravne čestitke uputili su načelnica Odjela za hrvatske manjine MVPEI Jasmina Kova- čević Čavlević, generalni konzul u Trstu Ivan Lacković, te Ana Bedrina iz Pule u ime Hrvatske matice iseljenika. Ovom važnom događaju nazočile su i predsjed- nice hrvatskih zajednica u Milanu i Rimu - Snježana Hefti i Desa Dujela. U svojim su govorima izrazile želju da se nastavi suradnja hrvatskih i talijanskih vlasti sa svrhom da cijela hrvatska zajednica u Italiji, a ne samo moliški Hrvati, dobije status nacionalne manjine. S talijanske strane bili su nazočni državni tajnik za manjine u Ministarstvu unutarnjih poslova Ettore Rosato, te Ana Bedrina, voditeljica pulske podružnice rektor tršćanskog Sveučilišta Domenico HMI-a i predsjednici hrvatskih zajednica u Milanu (Snježana Hefti), Trstu (Damir Romeo. Istaknuli su kako je nazočnost Murković) i u Rimu (Desa Dujela) Hrvata u Trstu dodatno obogaćenje i kulturna vrijednost te multietničke sredine. Svečano otvaranje uveličala je hrvatska sve je oduševio, a na kraju su, uz njezinu druženje u restaoranu Dalmazia, otvo- mezzosopranistica Vesna Topić, podrije- nadahnutu izvedbu Tijardovićeve Male renom potkraj prošle godine u središtu tlom Splićanka, inače stalna članica an- Floramy pjevušili i ganuti gosti. Bila je Trsta. Njegovi vlasnici, bračni par Ante sambla tršćanskog Teatro Verdi. Njezin to najbolja najava za buduće kulturne i Ankica Monterisi, svojom su bogatom vrlo dojmljiv i temperamentan nastup programe u novim prostorima Hrvatske ponudom hrvatskih jela i ugođajem zajednice u Trstu. Nakon domjenka, “dalmatinske pisme” stvorili gostoljubiv Napisala i snimila: Ana Bedrina vodstvo Zajednice i gosti nastavili su prostor za Hrvate i Talijane. n 40 matica lipanj/june 2006. U POTRAZI ZA KORIJENIMA Od Staudachera, preko Štajduhara do Štandovara Nakon povlačenja Turaka iz Hrvatske Štajduhari sudjeluju tijekom 18. st. u poznatim goranskim seobama i u naseljavanju novooslobođenih hrvatskih krajeva Like, Korduna i Banovine. rije desetak godina sam, u Miji Štandovar sklopu službenog puta u sa sinom Ča- južnu Mađarsku, posjetio i bom i unukom Anom ispred hrvatsko selo Salantu (Sza- Hrvatske samo- lanta) koje se nalazi 15 km uprave u Salanti južno od Pečuha. Tada sam imao pri- Pgodu upoznati i načelnika općine gosp. Miju Štandovara. Prezime toga simpatič- nog sunarodnjaka bilo mi je zagonetno pa sam ga u svojoj rodoslovnoj znatiželji upitao za podrijetlo. On je odgovorio da, koliko je njemu poznato, to rijetko prezime nose samo Hrvati u tom dijelu Mađarske. Tada još nisam niti slutio da ću se ponovno susresti s dotičnim prezi- menom i otkriti njegovu dugu i zanimljivu povijest. Naime, nedavno sam se pozabavio problematikom kočevskih Nijemaca koja je u nas slabo poznata. Riječ je doselje- stanja s Turcima nakon bitke kod Siska Štajduhar, a rjeđi Štajdohar, koji nalazi- nicima iz austrijskih pokrajina Koruške 1599. omogućilo je povratak mnogih mo u Lici (Gornji Kosinj, Ribnik) i na i Tirola koji su se naselili u slovenskom Hrvata iz Bele krajine u Hrvatsku koji Banovini (Skela). Naposljetku, u Belaj- gradu Kočevju i okolici još u davnom se uglavnom nastanjuju u Gorskom skim Poljicama kod Karlovca susrećemo 14. st. i ondje formirali snažnu njemač- kotaru. Među njima bila je i nekolicina prezimenski oblik Štanduhar. ku enklavu, poznatu pod njemačkim pohrvaćenih kočevskih Nijemaca. Riječ Kad sam nedavno naišao na taj oblik imenom Gottscheer. Živeći stoljećima je ponajprije o Šnepergerima (Schnee- prezimena, sjetih se načelnika Mije Štan- odvojeni od matičnog naroda, očuvali su berger), Ferderberima/Ferderbarima dovara iz Mađarske. Znao sam za seobu arhaičan njemački govor. Gašenje te šest (Vederber) i Štajduharima (Staudacher). Hrvata iz goranskog i ogulinskog kraja stoljeća stare manjine započelo je tali- Potonji su se razvili u najsnažniji hrvatski početkom 18. st. u pečuški kraj, pa sam janskom okupacijom tog dijela Slovenije rod kočevskonjemačkog podrijetla. Prvi naslućivao da su tada i njegovi predci 1941. i prisilnim preseljenjem desetak se put u Hrvatskoj spominju 1622. u onamo stigli. Zamolio sam stručnjaka za tisuća osoba, prema sporazumu Mu- selu Drage nedaleko od Brod Moravica. hrvatska prezimena u Mađarskoj gosp. ssolini-Hitler, u dio Slovenije koji je bio Štajduhari su u brodmoravičkom kraju, Živka Mandića iz Budimpešte za pomoć. pod njemačkom kontrolom, ponajviše u posebice u selima Razdrto, Male Drage i Uvijek spreman na suradnju, poslao mi područje Krškog i Brežica. Završetkom Goršeti, razvili svoje najstarije ogranke u je ubrzo dragocjene podatke. Obistinilo Drugoga svjetskog rata ti su nesretnici Hrvatskoj. Nakon povlačenja Turaka iz se ono što sam pretpostavljao. U selu ponovno protjerani, ovaj put od partiza- Hrvatske Štajduhari sudjeluju tijekom 18. Maraza nedaleko od Pečuha zabilježen na. Kao prognanici raspršili su se diljem st. u poznatim goranskim seobama i u je 1723. Grgo Štajdovar kao jedan od Austrije, a djelomično i Njemačke. naseljavanju novooslobođenih hrvatskih skupine goranskih doseljenika. Prezime Iz hrvatske perspektive valja reći krajeva Like, Korduna i Banovine. je poslije izmijenjeno u Štandovar, a da se ta njemačka zajednica nalazila Prezime valja pobliže objasniti i s potomci doseljenika Grge postupno su u Beloj krajini, slovenskom području jezične strane. Arhaična njemačka riječ naselili i druga hrvatska sela pečuškoga koje je nekad imalo većinsku hrvatsku Staudach znači grmlje, žbunje, a riječ kraja pa tako i Salantu u kojoj je danas populaciju. Tijekom dugog suživota Staudacher označuje osobu koja stanuje Mijo Štandovar načelnik. tih dviju etničkih zajednica u Kočevju ili potječe iz kraja obrasla grmljem ili Evo, drago mi je da nakon dugog i okolici dolazilo je i do stapanja i asi- žbunjem. To izvorno njemačko prezime vremena mogu načelniku Miji podastri- milacije Hrvata u njemačku zajednicu doživjelo je u nas znatne promjene . U jeti bogatu rodoslovnu povijest njegovih i obratno. Naime, smirivanje ratnoga pravilu, puk tuđice koje nisu bliske ma- predaka koja čini dragocjeni kamenčić u terinskom jeziku preoblikuje radi lakšeg velikom mozaiku hrvatskih migracija u Napisao: Hrvoje Salopek izgovaranja. Najčešći je spomenuti oblik ove predjele susjedne nam Mađarske. n 41 matica lipanj/june 2006. Na Večerima gostovao predsjednik MH Igor Zidić U Montrealu održane 6. Večeri hrvatske iseljeničke lirike

Večeri iseljeničke lirike postigle su potpuni uspjeh i pokazale da je ova kulturna manifestacija uistinu već postala tradicija kojoj se vesele i koju s entuzijazmom prate brojni ljubitelji hrvatske pisane riječi i hrvatske kulture na cijelom kontinentu.

adnjeg vikenda u mjese- Govoreći o postojećim društveno-poli- cu travnju okupili su se tičkim i ekonomskim zbivanjima danas u kanadskom Montrealu u Hrvatskoj, Zidić je svoje izlaganje hrvatski pjesnici iz SAD-a i situacije znalački protkao kulturnim i Kanade kako bi po šesti put povijesnim činjenicama, te svojim brit- zaredom na Večerima hrvatske iseljenič- kim i jasnim prikazom izazvao veliku Zke lirike predstavili kreativno stvaralaš- pozornost svih prisutnih. tvo inspirirano u prvom redu ljubavlju Prof. Vesna Blažina pročitala je, u prema pisanoj riječi i čežnjom za Domo- odsutnosti recenzenta prof. Ive Šoljana, vinom. Hrvatskim pjesnicima, kojih je kritički osvrt na zbirku pjesama “Životne više od trideset doputovalo iz svih kra- staze i sjećanja”, objavljenu nakon Če- jeva Amerike i Kanade, domaćini su ove tvrtih Večeri, a potom su pjesnici čiji su godine bili članovi akademskog društva Osim dobre poezije, bilo je i hrvatskog folklora radovi objavljeni u toj knjizi čitali svoja AMAC, ogranak Quebec, a kulturni je djela; Vera Valčić-Belić iz Vancouvera, program održan u Hrvatskom središtu Davor Božin i Gabriela Brajevich iz koje djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj misi- Kalifornije, Anastazija Romić iz New ji sv. Nikole Tavelića u Montrealu. Jerseyja, a pročitane su i pjesme odsutnih Predsjedniku AMAC-a Quebec pjesnika Franje Brkića, Branimira Bre- g. Zoranu Klobučaru u zahtjevnoj or- brića i Ivana Šamije iz Vancouvera. Još ganizaciji pomogli su iskusni članovi jedan umjetnik iz Vancouvera – Paško Predsjedništva Udruge Večeri Hrvatske Čipin svojim je ilustracijama obogatio iseljeničke lirike iz Astorije, New York, s četvrtu zbirku. “Riječi moja, lanterno Nadom Pupačić na čelu, a kao koordina- života” naziv je pete zbirke pjesama, koju tor Šestih večeri pridružio im se dr. Đuro je u ime recenzenta prof. don Antona Pelaić iz Montreala, i sam pjesnik sudi- Šuljića predstavila prof. Snježana Frane- onik. Svojom prisutnošću ove je godine tović iz Detroita. Večeri uveličao i posebni gost iz Hrvatske Slika za uspomenu: 6. Večeri iseljeničke lirike Iz pete, jubilarne zbirke pjesama - predsjednik Matice hrvatske i ravnatelj predstavili su se prisutni pjesnici: Nada Moderne galerije u Zagrebu, te jedan od Pupačić i Željko Erceg iz New Yorka, vodećih hrvatskih intelektualaca profesor Osim vrijednih novih pjesama i Ante Karlić-Rava iz Floride, Zoran Sova Igor Zidić. Osim sedam novih pjesnika pjesničkih talenata koji se svake godine iz Nevade, a gosti pjesnici pročitali su koji su ove godine svoje pjesme čitali u predstave na Večerima, ova je manifesta- objavljene radove odsutnih pjesnika službenom djelu programa, okupilo se cija obogaćena i zbirkom pjesama svih Neale Borovine, Anđelka Galića i dr. Ive u Montrealu još dvadesetak njihovih sudionika, koja se tiska nakon svakog Šoljana. Ilustrator ove zbirke pjesama bio kolega od kojih su neki već bili sudionici, godišnjeg okupljanja. Tako je ove godine je mladi umjetnik iz loze slavnog Ivana a neki se tek pripremaju za sudjelovanje kulturni dio započeo predstavljanjem Meštrovića - Alan Orlić iz New Yorka. na jednima od sljedećih Večeri. Uz više zbirke Petih Večeri, održanih prošle ‘Blagovanje’ domaćom riječju zao- od dvije stotine posjetitelja i sudionika godine u New Yorku, kao i zbirke Če- kruženo je domjenkom koji su gosti i kulturnoga programa koji su pratili Šeste tvrtih Večeri, održanih 2004. godine u domaćini proveli u ugodnom druženju, Večeri, bilo je ovo do sada najmasovnije i Vancouveru, a koja prošle godine izbog a koje je, naravno, bilo ispunjeno i stiho- najposjećenije okupljanje hrvatskih pje- tehničkih razloga nije na vrijeme tiskana. vima. snika u iseljeništvu. Nakon što je dr. Palaić predstavio zbirke, Ova kulturna manifestacija uveličana program je nastavljen predavanjem Igora je druge večeri nazočnošću počasnih Napisala Anastazija Romić Zidića na temu “Kuda ide Hrvatska”. gostiju među kojima je bila i hrvatska ve- 42 matica lipanj/june 2006. leposlanica u Ottawi gđa Vesela Mrđen- bili članovi njezine obitelji; suprug Mate, Uz lijepu glazbu gudačkoga kvarteta, Korać. Ona se riječima pohvale obratila te djeca Leonardo i Rašeljka. na kraju programa ugođaju ove kulturne organizatorima i sudionicima te izrazila Na Šestim Večerima HIL-a nastu- manifestacije pridonijela su hrvatska potporu njegovanju hrvatske kulturne pilo je sa svojim radovima sedam novih djeca i mladež okupljeni u folklornim tradicije u iseljeništvu. Osim veleposla- pjesnika: Vjekoslav Franetović iz De- ansamblima “Hrvatski plamen” i “Zlatni nice, ovom je kulturnom skupu nazočio i troita, Ivan pl. Jelačić iz Ottawe, Darija dukati” iz Douglastona, New York. Pod Antun Mahnić, prvi tajnik veleposlanstva Škunca-Klanac, Blaženka Kos i Đuro talentiranom rukom voditeljice folklora Republike Hrvatske u Ottawi, kao i svi Palaić iz Montreala, Božena Marcelić iz mlade Rašeljke Pupačić, a uz pomoć gosti i sudionici s prethodne večeri. San Diega i Melkior Mašina iz Hobarta Sandre Pačić, nizali su se plesovi bogate Program Šestih Večeri vodila je Nada koji nije mogao osobno prisustvovati u folklorne baštine sjevernog dijela Hrvat- Pupačić, predsjednica i jedna od uteme- Montrealu. ske: “Gori nam vatra kresnica”, ”Prigorski ljiteljica VHIL-a, a više o radu udruge, Pjesme je ove godine stručno obradio plesovi”, Zagorska svadba”, te “Međimur- njezinom nastanku i djelovanju prisutni- prof. Igor Zidić, koji je, uz svoje mnogo- ska pisana nedjelja”. Spoj ljepote plesnog ma je govorila Anastazija Romić. brojne obveze, našao volje i vremena da koraka, domaćih narodnih zvukova i Ona trenutačno obavlja funkciju preuzme zahtjevan zadatak recenzenta bogatih nošnji oduševio je brojne posje- potpredsjednice Udruge, a od sljedeće Šestih Večeri HIL-a. Uz prethodne re- titelje. Članovi folklornih skupina po već godine preuzima mjesto predsjedateljice cenzente prof. dr. Matu Marasa, prof. dr. ustaljenom običaju darovali su po jednu u Udruzi, nakon što je Nada Pupačić Vinka Grubišića, prof. mr. Ivanku Kuz- crvenu ružu svim pjesnicima, recen- najavila svoj povratak u Hrvatsku. Zaže- manović, prof. dr. Ivu Šoljana i prof. zentu i uglednim gostima, a potom ljevši joj sretan povratak u domovinu, svi don Antuna Šuljića, prof. Igor Zidić su na bogato pripremljenoj zajedničkoj su se složili da je Nada svojim vrijednim svojim bogatim iskustvom nedvojbeno je večeri u organizaciji domaćina okupljeni radom u Udruzi od samog početka osta- velika potpora budućnosti ove kulturne proslavili i priveli kraju još jednu uspješ- vila prepoznatljiv pečat i neizbrisiv trag manifestacije hrvatske riječi u iseljenoj nu VHIL protkanu lijepom hrvatskom na iseljeničku kulturnu baštinu. Čvrstu Hrvatskoj. Kao pjesnik gost Šestih Veče- riječju. potporu Udruga je našla pod okriljem ri nastupila je Alenka Stiglić iz Toronta. Na kraju dodajmo još to da će se Hrvatske katoličke misije u Astoriji , s Tijekom večeri čitanja nove iseljenič- sljedeća manifestacija Večeri hrvatske voditeljem vlč. Robertom Zubovićem na ke poezije nastupio je i gudački kvartet “I iseljeničke lirike održati u travnju 2007. čelu. Odani pomagači gospođi Nadi pri Medici di McGill” iz Montreala s vodite- u Chicagu, a njezin će domaćin biti Hr- organizaciji i u radu za Udrugu uvijek su ljem prof. dr. Antom Pađenom. vatski etnički institut. n

PRODAJE SE

VELI LOŠINJ - Prodaje se velebna zgrada 1900 m2 s okućnicom ukupno 5580 m2 - 300 m od mora, impozantni vrt - pogodna za elitni centar za udomljavanje starijih osoba ili hotel ZA SVE INFORMACIJE JAVITE SE: Dana Tichankova; tel: ++ 385 98 431-461

Otok Veli Lošinj je smješten je u suptropsko-mediteranskom području te je bogat vegetacijom pogodnom za liječenje bolesti kože i dišnih organa. Veli Lošinj je već 1892. proglašen klimatskim mjestom43 radi bogatstva zelenila, kvalitete zraka i morskog aerosola. matica lipanj/june 2006. ODRŽANA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA LM PROJEKTA U NORVEŠKOJ Susret istraživača i predstavnika zemalja sudionica

Jedna od osnovnih ideja projekta jest povezivanje škola iz različitih europskih zemalja, što učenicima pruža prigodu za međusobnu razmjenu znanja i mišljenja o migrantima, iseljenicima, ksenofobiji, za bolje shvaćanje "fenomena" migracije stanovništva s obzirom na prošlost i sadašnjost zemalja sudionica projekta u migracijama stanovništva (bilo kao zemlje podrijetla ili prihvata migranata), razvijanje osjećaja tolerancije prema migrantima i slično

područja obrazovanja iz 13 zemalja sudionica projekta (Norveška, Španjolska, Češka Republika, Sjeverna Irska, Šved- ska, Slovenija, Republika Hrvatska, Nje- mačka, Portugal, Švicarska, Rumunjska, Bugarska i Estonija), putem godišnjih konferencija i tečajeva kao osobito bitnog oblika ostvarenja projekta. Sudionici skupa u Stavangeru Zbog mnogih međunarodnih priznanja i pohvala s daljnjim radom nastavlja dosadašnji hrvatski tim koji čine: Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba, kao koordinator projekta u koordinaciji s dr. sc. Ružicom Čičak-Chand i dr. sc. Re- bekom Mesarić Žabčić, IV. gimnazija iz Zagreba, nastavnice Željka Polan, Roma- na Dužanec i Mirela Balešić, OŠ "Ksaver Šandor Gjalski", nastavnice Davorka Margetić, Lajla Hiršl, Davorka Strmečki i Lidija Sykora Nadji. Stavangeru u Norveškoj, interkulturalnih odnosa projekt predviđa Dogovoreno je da će se suradnja u organizaciji norveškog uvođenje novih pedagoških pristupa provoditi na nekoliko razina, tj. između tima pod vodstvom glav- i praksi koji pomažu razviti u učenika svih ustanova koje su uključene u proces nog ko-ordinatora pro- kritički osjećaj vlastita kulturnog identi- obrazovanja, konkretno u Hrvatskoj jekta za sve zemlje sudi- teta te kroza nj i razumijevanje drugog, između osnovnih i srednjih škola, Zavo- onice projekta dr. sc. Dana D. Daatlanda različitog, kulturnog i etničkog identiteta. da za unapređenje školstva, Ministarstva Usa Sveučilišta Stavanger, od 24. do 30. Istodobno će se učenike podučavati o znanosti, obrazovanja i športa te Instituta travnja 2006. godine održana je međuna- migracijama, iseljeništvu i migrantskim za migracije i narodnosti. rodna konferencija pod nazivom "Lear- zajednicama u europskim društvima. Projekt će trajati tri godine, do ning Migration - Challenges to Equality Jedna od osnovnih ideja projekta jest listopada 2008., a završit će kampom in Education" (Učenje migracija - izazov povezivanje škola iz različitih europskih tolerancije u Stavangeru godine 2008., za ravnopravnost u europskim država- zemalja, što učenicima pruža prigodu za kada će Stavanger biti međunarodni ma) za nastavnike osnovnih i srednjih međusobnu razmjenu znanja i mišljenja grad kulture. S obzirom na postavljene škola, predstavnike institucija za stručnu o migrantima, iseljenicima, ksenofobiji, ciljeve i zadatke (LM) projekta, hrvat- edukaciju nastavnika, obrazovnih vla- bolje shvaćanje "fenomena" migracije ski je tim već započeo s radom jer će se sti te istraživačkih centara i instituta. stanovništva s obzirom na prošlost i unutar (LM) projekta u Republici Hr- Osnovni je cilj (LM) projekta unaprje- sadašnjost zemalja sudionica projekta vatskoj, a u suradnji s nekoliko europ- đenje obrazovanja učenika i studenata u migracijama stanovništva (bilo kao skih zemalja provoditi tri manja pro- u području migracija i interkulturalnih zemlje podrijetla ili prihvata migranata), jekta: YES! (Young Europeans, Sure!, odnosa u osnovnim i srednjim školama, razvijanje osjećaja tolerancije prema Mladi Europljani, Sigurno!), YAM (Yo- uz razvijanje empatije kao temeljnoga migrantima i slično. uth and Migrations, Mladi i migracije) pedagoškog načela. Osobito u području Istodobno se pruža prigoda za me- i Musical (u kojem će učenici pjesmom đusobne susrete istraživača, nastavnika, i plesom ispričati priču o hrvatskim Napisala. Rebeka Mesarić Žabčić kao i predstavnika drugih institucija iz migracijma i iseljenicima). n 44 matica lipanj/june 2006. Godišnji skup Hrvatskoga akademskoga saveza iz Njemačke SUSRET HRVATSKIH SVEUČILIŠTARACA

Sudionik skupa prof. dr. Anđelko Milardović, koji je načelno zagovornik hrvatskog pristupa EU, u svojim je kritičkim analizama upozorio i na mnoge zamke koje vrebaju na hrvatskom putu prema punopravnome članstvu

rideset i osmi susret Hrvat- skoga akademskog saveza (HAS), koji okuplja hrvatske studente u Njemačkoj, održan je od subote 3. do ponedjeljka 5. lipnja u Horn — Bad Me- Tinbergu nedaleko od Paderborna. Sve je na početku u ime HAS-a pozdravio Mijo Marić. Potom je predavanje o modelima i novoj konfiguraciji politike u vrijeme globalizacije govorio prof. dr. Anđelko Milardović koji je načelno zagovornik hrvatskoga pristupa u EU, ali je u svojim kritičkim analizama upozorio i na mnoge zamke koje vrebaju na hrvatskom putu prema punopravnome članstvu. Prof. dr. Zdravko Tomac govorio je o Hrvatskoj kao neutralnoj državi pod vidikom neutralnosti kao alternative ulasku u Europsku uniju i NATO pod svaku cijenu. “Hrvatska se stavila u pasi- Sudionici susreta sveučilištaraca van i neravnopravan položaj u pregovo- rima o ulasku u Europsku uniju i NATO. Hrvatska je suočena s neprihvatljivim zajednici upućuje sam Isus Krist, i to činačkim pothvatima, koje su moguće ucjenama, kao npr. inzistiranjem na preko sakramenta, a također i dokumenti opasnosti koje proizlaze iz takvih kvali- regionalnom udruživanju na “zapadnom Drugoga vatikanskog sabora te papine fikacija i je li ih moguće izbjeći i na koji Balkanu”, nametanjem krivnje koje nema enciklike i pisma.” način to učiniti. Branko Marić je u svo- u Domovinskom ratu, razdvajanjem Hr- Dr. Polegubić je također dao uvid u jem predavanju govorio o konkretnim vata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH i sl. Op- stanje vjernika laika u Crkvi i društvu načinima suradnje Hrvatskoga svjetskog cija neutralnosti vrlo je slabo zastupljena u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na kongresa i HAS-a. Podsjetio je na sve u službenoj hrvatskoj politici, gdje se kao stanje nakon demokratskih promjena, što danas čini Hrvatski svjetski kongres obrazloženje navodi nedostatak realnih te je govorio o konkretnim područjima u Njemačkoj kojem je na čelu te je ista- pretpostavki za neutralnu politiku.” njihova djelovanja u Crkvi i u hrvatsko- knuo kako su moguća područja suradnje Dr. Tomac je u nastavku iscrpnije me društvu. Višnja Starešina je u svojem Kongresa s HAS-om: Info-centar, adre- govorio o tim pretpostavkama i o tome predavanju nastojala odgovoriti na pita- sar, medijski rad, lobiranje za Hrvatsku, hoće li ih Hrvatska moći ispuniti. Dr. nje: zašto zagrebački put u Bruxelles vodi zajednička organizacija predavanja, po- Adolf Polegubić je, govoreći o vjernicima preko Haaga?. tražnja sredstava i sl. u Hrvatskoj pred izazovima dijaloga i Ustvrdila je kako je pravda bez istine Sudionici i predavači su u na svetko- opraštanja, istaknuo kako je to danas ugrađena u sama pravila Haaškoga suda, vinu Duhova u nedjelju 4. lipnja pribivali jedini put ispravnoga djelovanja među kako je politički upravljano tužiteljstvo misnom slavlju u kapucinskoj crkvi u ljudima bez obzira na to koliko se razli- nametnulo britansku interpretaciju rata Paderbornu, koje je predvodio voditelj kovali u svojim društvenim, političkim u “bivšoj Jugoslaviji” te je govorila o Hrvatske katoličke misije u Bielefeldu ili vjerskim pitanjima. “Vjernike na takvo tome kako se u tome snalazila, odnosno don Slavko Rako. Tijekom susreta po- zauzeto djelovanje u Crkvi i u društvenoj nije snalazila hrvatska politika. Pružila hodio ih je i pomoćni zagrebački biskup je pregled kako se hrvatska država našla mons. Josip Mrzljak u pratnji voditelja Napisao i snimio: Adolf Polegubić optužena za sudjelovanje u dvama zlo- HKM-a Kassel don Ivana Barišića. n 45 matica lipanj/june 2006. NA SPOMEN FRA SILVESTRU ARAČIĆU “I onda kažu da ubiti, pokrasti, prevariti danas i nije neki veliki grijeh – ja, pameti…!”

Fra Silvestar Aračić je bio putujući misionar i voditelj duhovnih obnova, više od trideset godina. Teško je i zamisliti neku zemlju ili svetište gdje fra Silvestar nije vodio zahvalne hodočasnike. A duhovnom obnovom je svojevremeno, nezaboravno osvježio i osnažio i vjernike i vjerski život Hrvata u Berlinu

cena jednog događaja i jednog vjednik, upravo svevremenske i da se i razgovora duboko mi se usje- oni, mladi , mogu vrlo lako identificirati i kla u sjećanje… U sakristiji odrediti prema tim jasnim, izvornim crkve svetog Klementa, neg- porukama. A fra Silvestar Aračić je dašnje crkve Hrvatske katolič- bio putujući misionar i voditelj duhovnih ke misije u Berlinu, prilazi nakon pro- obnova, više od trideset godina. Teško Spovijedi, čini mi se upravo nekako u ovo je i zamisliti neku zemlju ili svetište gdje isto prošlogodišnje doba, jedna vjernica fra Silvestar nije vodio zahvalne hodoča- fra Silvestru Aračiću, govoreći- Onda fra snike. A duhovnom obnovom je svoje- Silvestre, vidimo se ponovo o Božiću (Bi- vremeno, nezaboravno osvježio i osnažio jaše naime najavio za Božić svoj ponovni i vjernike i vjerski život Hrvata u Berlinu. dolazak u Berlin op.a)!? Govorio je o braku, grijehu, zlu, obitelji, - Vidimo se, vidimo Mare, na ovom odnosu roditelja i djece, starima, nemoć- ili na onom svijetu!- odgovori fra Silve- nima, o neprolaznim stvarima, što danas star. Izazva taj britki i duhoviti odgovor je i kako treba da bude. Dirljivo i snažno ponešto smijeha, no skoro osamdeseto- su riječi starog misionara kapale na srca godišnji propovjednik, uistinu i nije više vjernika. Silno je iskustvo u propovijeda- stigao poslije do Berlina. Smrt je bila nju imao fra Silvestar. Znao je temama brža, pa će zemljakinju Maru iz Vinjana koje daje na razmišljanje, dati aktualnost Gornjih, fra Silvestar doista ponovno i zanimljivost. -Treba ljude voljeti, pa kad vidjeti “na onom svijetu” ih volite onda tražite način da ljudima A nezaboravan su doživljaj proš- pomognete. Htio sam da to što govorim le godine bila razmatranja moralnih bude ljudima u porukama korisno. Ja prosudbi ovog misionara i voditelja tako pristupam ljudima. – govorio je. duhovnih vježbi i duhovnih obnova. Pa Čak 53 godine je fra Silvestar Aračić umjesto najavljenih sedam, fra Silve- propovijedao. Ne uzalud! Razumjeli smo star održa religiozno, psiho-sociološko njegove poruke i vidjeli njihovu korist. predavanje kroz četrnaest večeri! U tih -Ne mogu stvari biti mjerilo čovjeka, četrnaest dragocjenih večeri, u kojima je jer više vrijedi biti, nego imati! Ustanite smisleno i izvorno govorio svećenik iza – idemo!- pozva nas. kojeg bijaše više od 20 godina vjeroučite- Kada se u ovo današnje vrijeme ljevanja učenicima i mladim studentima, pokušava svim sredstvima vjernicima sva su mjesta u crkvi svetog Klementa, nametnuti “trend” relativizma ovog po- bila zauzeta i crkva puna kao rijetko prije trošačkog suvremenog života - da ništa a i poslije. danas nije težak grijeh – ni ubiti, ni pre- – Šteta da je tako star?, reče jedna variti, ni slagati, ni oteti… onda u srcu djevojka, ustvrdivši da su moralne pro- odgovaramo podsjećanjem i riječima sudbe o kojima govori misionar i propo- koje nas brane od zla, riječima pokojnog misionara – Ja, pameti! -Tako je, nezabo- Napisala: Sonja Breljak ravno, govorio fra Silvestar Aračić… n 46 matica lipanj/june 2006. 34. hodočašće Gospi u Birnau

a trideset i četvrtom po redu zavjetnom hodo- čašću Majci Božjoj u cistercitsko svetište u Birnauu na Bodneskom jezeru okupilo je u nedjelju 21. svibnja Noko tisuću Hrvata iz Singena, Konstanza, Freiburga i Bad Söckingena. Hodoča- šće je organizirala Hrvatska katolička misija Singen koja je ujedno u sklopu hodočašća priredila i završnu proslavu 35. obljetnice djelovanja te organizirala slavlje sv. potvrde. Misno slavlje predvodio je gospićko- senjski biskup mons. dr. Mile Bogović uz koncelebraciju voditelja HKM-a Misnom slavlju pribivalo Singen fra Dinka Grbavca i voditelja je oko 1000 hodočasnika HKM-a Freiburg fra Alojzija Duvnjaka. Misi je pribivala i saborska zastupnica, predsjednica Odbora Hrvatskoga sabora za useljeništvo gđa Zdenka Babić-Petri- čević. Sve je na početku pozdravio prior Tisuće hrvatskih cistercitskog samostana o. Hubert Nivart ističući kako je poznato da su Hrvati katolici posebno odani Majci Božjoj, što vjernika na potvrđuju i ovakva hodočašća. Pozdrav- nu riječ uputio je o. Grbavac kazavši da se hodočašće Hrvata u Birnau obnavlja Bodenskom jezeru nakon osam godina, te kako će se ubudu- će nastojati hodočastiti svake godine. potražili način kako se okrenuti jedni slobode. Posebno je istaknula u prošlo- Mons. Bogović je u propovijedi prema drugima i da u svojem narodu sti i sadašnjosti snagu i organiziranost podsjetio na velikoga papu Ivana Pavla ne tražimo samo one koji su pogriješili Hrvata u izvandomovinstvu na čelu sa II. koji je gledao što prenosimo iz ono- nego da pronađemo one velikane koji su svojim hrvatskim katoličkim misijama, ga prethodnoga tisućljeća , te kako se doista zaslužili da imao to što imamo; koje su, kako je istaknula, bile i ostale zaprepastio kad je vidio koliko mržnje i koji su svoje živote i svoj rad uložili u to hrvatski stožer. “Da nije bilo naših misija, neprijateljstva prenosimo u novo tisuć- da nama bude bolje. Takve treba častiti ne bi ni danas bilo ovoga slavlja”, istaknu- ljeće. Kazao je: “Važno je u životu uzeti i hvaliti”. Biskup Bogović podsjetio je la je te je podsjetila kako će se ovih dana prave uzore, one koji su znali živjeti i vjernike kako je u tom smislu pokrenut na saborskim klupama naći promjena umrijeti za druge, a ne one koji su znali i projekt crkve Hrvatskih mučenika na Zakona o obrani. “Tako smo učinili da ubijati i maltretirati druge. I mi smo se Udbini. se zbog neodsluženja vojne obveze u Hrvati odazvali tom pozivu, i mi smo Dvadeset i šestero mladih, uglavnom Hrvatskoj ne traži otpust iz hrvatskoga iz HKM-a Singen, primilo je sakrament državljanstva. Hrvatska je bogata svime, Nazočnima se u dvorani u Stockachu obratila i sv. potvrde koji im je podijelio mons. a najmanje ljudima. Demografsku sliku saborska zastupnica Zdenka Babić-Petričević Bogović. Misno je slavlje uveličao mje- Republike Hrvatske i hrvatskoga naroda šoviti zbor HKM-a Singen uz orguljsku u BiH može obogatiti samo raseljena pratnju časne sestre sv. Križa đakovačke Hrvatska. Nadamo se da će Hrvatska u provincije Mihovile Tenžera koja djeluje budućnosti postati useljenička zemlja, i u Hegneu. Po svemu uspjelo slavlje, u to prije svega povratkom svojih Hrvata iz čiju je organizaciju ponajviše uložio o. cijeloga svijeta.” U znak zahvale za or- Grbavac, uz pomoć pastoralne suradnice ganiziranje slavlja o. Grbavcu predala je Nade Kolić i brojnih vjernika, nastav- hrvatski barjak i knjigu “Hrvatski sabor”. ljeno je u dvorani “Jahnhalle” u Stocka- Priređen je duhovno-kulturni program, chu. Nazočnima se obratila i saborska a u zabavnom je dijelu nastupila sku- zastupnica gđa Zdenka Babić-Petričević pina “Dupli M” iz Ulma.U subotu 20. koja je podsjetila na povijesni mimohod svibnja u HKM-u Bern i HKM-u Basel s hrvatskim barjacima na Bodenskom u Švicarskoj mons. Bogović podijelio je jezeru 19. svibnja 1985., u osvit hrvatske sakrament sv. potvrde. U Bernu je sa- kramentu pristupilo 98-ero mladih, a u Napisao i snimio: Adolf Polegubić Baselu 36-ero. n 47 matica lipanj/june 2006. NARODNI OBIČAJI: IVANJE U MAĐARSKIH HRVATA “Sijala sam lan, baš na Ivan dan”

Ovaj napis posvećujem zaboravljenim pjesmama zaboravljenih Hrvata, većinom asimiliranih, no oni u Martincima (Felsőszentmárton) u Podravini svake godine slave Ivanje. Dakako, ivanjdanske su pjesme poznate i diljem Hrvatske, s druge strane Drave, gdje se izvode na isti način

rvatski ivanjdanski običaji bili su nekoć poznati u I rumenu jagodičku. Mađarskoj. Izvodili su se uz pjesmu i ples, uz ivanj- Staro majko, kaj imate, danske krijesove u Podravini, u Baji (bunjevački Hr- Kaj imate to nam dajte! vati) i u Sentandriji (Dalmatini). Ponajviše pjesama Mi moramo dalje iti, pjevali su kajkavski Hrvati pokraj Drave, u županiji Dalje iti i obiti, HŠomođ, u Boljevu (Bolhó) i Bržnici (Berzence), zapadno od Staru majku ostaviti. Barča, a danas od njihovih potomaka malotko još zna hrvatski. Faljen budi, Jezuš Kristuš! Ovaj napis posvećujem zaboravljenim pjesmama zaborav- (Boljevo) ljenih Hrvata, većinom asimiliranih, no oni u Martincima (Fel- sőszentmárton) u Podravini svake godine slave Ivanje. Dakako, U susjednoj Brežnici također su bile poznate pjesme ladari- ivanjdanske su pjesme poznate i diljem Hrvatske, s druge stra- ca, koje su obilazile kuće skupljajući priloge (jaja, brašno). ne Drave, gdje se izvode na isti način. Dejte, dejte kaj imate Lilanje Vinograde i hombare! Popijevke su mladi izvodili za vrijeme ljetnog solsticija, uoči Iva- Hoj, lepo Lado, hoj, lepo Lado! nja 23. lipnja na raskrižju putova, no nerijetko i pokraj žitnih po- Pune kuče i hombare, lja uz lilanje. Lila se ovako pravila: na motku pričvrstila oguljena Pune škrinje i hombare! (...) i osušena kora trešnje, u koju se stavila slama s krovenice (kuće pokrivene slamom). Noću su dečki s lilama u zraku opisivali svi- jetle krugove. Ivo se šeće po zlatnom mostu... U podravskom Lukovišću (Lakócsa), za neradna čovjeka i danas se kazuje: tem sam da lilat. U Boljevu su djevojčice Zlatni most povezuje nebo i zemlju. Po njemu se ide na dru- odjevene u bijele haljine i pokrivene velima u jutarnjim satima gi svijet ili, obratno, s neba na zemlju. U obredu hod oponaša Ivanjdana pohodile kuće, gdje su izvodile obredne pjesme. hod godine, vraćanje godišnjih doba, a sami izvođači obrednih Obično su imale vijenac na glavi, a ukućani su im darivali jaja. igara i pjesama donose plodnost, oponašajući hod božanstava.

Svete tajne zemljoradnje - plodnost, rodnost Ivo se šeće po zlatnom mostu Oj, lado, lado, oj, lepo lado. No, valja se vratiti analizi motiva ivanjdanskih pjesma. Da (Poslije svakog stiha gornji se stih opetuje.) bismo ih bolje mogli shvatiti, dodajmo: ljudi na zemlji ciklično Za njim se šeće Diva Marija, oponašaju neka djela, radnje nebeskih božanstava. Isto tako Na rukaj nosi dete maleno, božanstva ratare podučavaju zemljoradnji (oranje, sjetva, ko- "Krsti mi, Ivo, dete maleno." sidba, vršidba, itd.) i kako trebaju uzgajati kulturne biljke (žito, "Kak bi ga krstil kad kršćenik nisem!" vinovu lozu, masline, itd.), tj. podučavaju ih na zem. "Krsti ga, krsti, svaj svet kršćen bude!" Ivanjdanske popijevke vode nas stoga i na žita polja: "Ja ga krstil budem, kaj mu ime bude - Ime mu bude ove svetle Zvezde!" Čiji žnjači u tom polju? "I to je lepo, i to je v nebu!" Ivanovi gosponovi. "Ime mu bude ovaj svetel Mesec!" Jeste puno naženjali? "I to je lepo, i to je v nebu!" Jednu malu rukavičku "Ime mu bude ovo žarko Sunce!"

Napisao Đuro Franković

48 matica lipanj/june 2006. "I to je lepo, i to je v nebu!" "S kem si, ljubo, sinoć spala?" "Ime mu bude Jezuš Nazarenski, "Svojom majkom pod ponjavkom." Jezuš Nazarenski, Otac Bog nebeski!" "Da si, ljubo, z menom spala, (Boljevo) Ti bi bila poljubljena, A tako si potamnjena." Marija - kraljica svemira i svjetlosti Ženite je, ne drž'te je, Dok nje brki ne prevare Gospa će i u simbolici latinskih himana i u njihovim inači- I divojke ne zabave. cama u raznim narodima biti rodilja svjetlosti, svjetlosti svijeta. Udajte nje, ne drž'te nje, Ona se poistovjećuje s nebom, odnosno noćno nebo s Mari- Dok nje prsa ne prevare jom. U ivanjdanskoj pjesmi vidimo to isto. Gospa, odjevena u I junaki ne zabave. odjeću sa zvijezdama, slična je boginji Nut u starom Egiptu, a i Prsten zvekne, gora jekne, u antičkoj Grčkoj također ima takvih boginja. Čak i na drevnim Al u gori Ivo stoji, mitskim predstavama Inka u Meksiku nailazimo na neke para- Tamo stoji ljubi govori: lele danih božanstava. Majka bogova uvijek iznova rađa svjetlo "Ako ćeš ti pojći za me, Ivanjski krijes (zvijezde), jutro (mjesec) i sunce. Marijin sin Isus poistovjećuje Sa mnom ćeš it na venčanje. se u kršćanskoj tradiciji sa suncem, koji je u popijevci Otac Bog Al ako Bog da takve sreće nebeski. Da nas nitko rastaviti neće, U matrijarhatu se smatralo da su dan i sunce dijete Žene, Na ivanjsko, ej, navečer, a aspekt rođenja pak bi bio: iz tamne noći mati rađa svjetlost, Na Ivanjsko, ej, navečer. zoru. U mađarskim pjesmama Gospa se poistovjećuje sa zo- (Križevci) rom.

Ptica-vodič i Ivini svatovi Ivanje u ostalim hrvatskim naseljima u Mađarskoj Atributi božanstava u raznim su mitologijama ptice, naime, bo- Ivanje je bio praznik i u Hrvata Dalmatina u Svetoj Andriji (Szen- žanstva se često reinkarniraju u njih. Obredne ivanjdanske pje- tendre), gdje se uz vatru slavilo. Knez, podrijetlom dalmatinski sme sadrže i motiv prelaska preko vode, a koju treba prebroditi, Hrvat, tada je častio prisutne vinom te je i sam preskočio bukte- zapravo, pregaziti. Prelazak preko vode bio bi prelazak na drugi ću lomaču. Pjevalo se i plesalo. Mladež je pjevala pjesmu: svijet, u raj. Sijala sam lan, Letele su 'tičice Baš na Ivan dan. Letele su 'tičice, Jesu dal'ko letele, O Ivanju se pale ivanjski krijesovi u bunjevačkih Hrvata. Dal'ko, dal'ko, predal'ko. Na salašima su se tri dana zaredom redovito palili krijesovi. Za Uzel Ivo puškicu oganj su služile suhe grančice i kukuruzovina (kukuružna), a, Pak da strelji 'tičicu. kad se vatra rasplamsala, skakalo se preko plamena. Oganj se Tičica mu se moljila: palio svih triju predvečerja i trebalo ga je po tri puta preskočiti, "Nemoj, Ivo, nemoj me, jer ne vridi počet', ako ne mož' svršit. Ja ti budem u pomoć, U Baji su bunjevačke djevojke od cvijeća ivanjca isplele Kad se budeš ženio. vijenac te ga stavile na glavu. Ako ih je bilo i više u grupi, tada Sve ti svate prebrodim je samo nasjtarija smjela staviti vijenac na glavu, dok su njezine Na Ivansko navečer!" sestre svoj vijenac nosile u ruci. Vatru svetog Ivana preskakali su u parovima - momak i djevojka zajedno, zato da se očiste i Ivanjdanske pjesme druge skupine podravskih Hrvata da postanu plodni, da imaju djecu. Stigavši kući, djevojke su Ivanjdanske popijevke druge skupine podravskih Hrvata vijenac bacile na krov kuće. Ako je pao na zemlju, smatrale su u Martincima i Križevcima najčešće imaju ljubavnu tematiku. to lošim predznakom. Običaj je izveden uoči Ivanja na Dravi, a u susjednim selima Bajski je ivanjdanski običaj bio i kičenje rogova krava vijen- pokraj žitnih polja, gdje se je lilao. cem te su tako tjerane na ispašu. Oko vatre skupljale su se djevojke i dečki, mlade supruge U Gornjem Svetom Ivanu nekoć su na pročelje kuća stavljali sa supruzima. ivanjdanski vijenac da u kuću ne udari grom, odnosno ne da izbije požar. Lepi Ivo kresa kreše U zaladskim hrvatskim selima se je postilo. Ženama je bilo Na ivanjsko, ej, navečer. zabranjeno presti i prati. Preporučuje se sijanje prosa. U Senpa- (Ovaj se stih ponavlja poslije svakog stiha.) lu (Somogyszentpál) ispod Balatona tog je dana bilo zabranje- Z jednom rukom kresa kreše, no raditi. Ako je bilo magle, mještani su držali da neće uroditi Z drugom rukom švaltu svira. voćke i vinograd. n Švaltu svira, ljubu pita,

49 matica lipanj/june 2006. MATIČINA “ZLATNA RIBICA “2006. DOZNAJTE TKO JE ULOVIO RIBICU

latna ribica” pliva “punim zamahom”. Prva nagrada u kategoriji literarnih Ove godine zamolili radova od 7 do 12 godina smo neke učitelje hrvatske nastave da nam za naš natječaj predlože teme. Pri- Podijelit ću s vama tajnu jedlog“Z učiteljice Elide Trusić iz Švicarske svidio se većini, pa je tema ovogodišnjeg Jedan dan išla sam u školu. natječaja za literarne radove bila: Podije- Bila sam sretna zato što sam lit ću s vama tajnu, a novinarska: Dragi imala novu olovku. Ušla sam ljudi, dragi krajevi. brzo u razred da pokažem Na natječaj je pristiglo više radova novu olovku prijateljici. Kad nego prethodnih godina. Sudjelovalo je sam je tražila u pernici, nisam 140 učenika s ukupno 160 radova, i to iz: je našla. Bila sam žalosna jer Francuske, Italije, Njemačke, Slovačke, sam mislila da sam je izgubila. Švicarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Drugi sat ugledala sam svoju Rumunjske, Crne Gore i prvi put iz prijateljicu kako piše mojom Mađarske i Kanade. olovkom. Ali kako je došla do Članovi povjerenstva, dr. sc. Karol nje? Možda mi je ispala pa Visinko, izv. prof. s Odsjeka za kroa- ju je uzela? Nisam znala što tistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, da mislim. Samo sam mislila Marica Zrilić, prof. hrvatskog jezika u na olovku i nisam slušala što OŠ “Brajda”, te Ljubica Kolarić-Dumić, učiteljica govori. nastavnica hrvatskog jezika, i poznata Navečer mama me je pita- i priznata književnica, vrlo su pažljivo la zašto sam žalosna. Šutjela vrednovali pristigle radove. Povjerenstvo sam. Nisam joj htjela ništa je imalo na umu da najveći broj djece živi reći. u drugoj jezičnoj realnosti, te da im hr- Sutra je učiteljica pokazala vatski jezik u velikome broju slučajeva i moju olovku i rekla: “Neka se nije prvi jezik. Stoga to više treba cijeniti javi onaj čija je ovo olovka. njihove napore. Ovaj natječaj obilježa- Našla sam je jučer u hodniku vaju (čemu je pridonijela mogućnost kad ste otišli kući”. izbora tema), vrlo kvalitetni radovi u Veselo sam potrčala po kojima su učenici iznosili svoja intimna Marija Knežević, 9 god. olovku. Sretna sam bila što razmišljanja, dvojbe, ljubav, strahove, HDŠ “Bartol Kašić”, Lyon, Francuska nisam optužila prijateljicu. sreću…, jednom riječju, svoje tajne na Učiteljica-mentorica: Zdenka Kožić samo njima svojstven način. Posebno je dojmljiva iskrenost i toplina koju su u svojim uradcima iskazivala mlađa djeca telja-mentora koji su s djecom o temama prvonagrađeni rad Marije Knežević na u dobi do 12 godina. razgovarali i potaknuli ih da se izraze u temu Podijelit ću s vama tajnu. Marija Druga grupa radova, novinarskih, pisanom obliku. ima 9 godina, rođena je u Francuskoj, ide izvrsnost postiže u zanimljivim, oštro- Povjerenstvo smatra da ovaj natječaj u treći razred i pohađa Hrvatsku dopun- umnim zapažanjima, te u opisivanju obilježava zavidna sposobnost učenika sku školu u Lyonu. Voli životinje. Tata životne sredine i osobnog iskustva. Neki da se izražavaju hrvatski što je rezulti- joj je kupio hrčka. Voli voziti role, bicikl, radovi zalaze pomalo u istraživačko ralo kvalitetnim literarno-novinarskim igrati košarku. Privlači je sve što je hr- novinarstvo. Nedvojbeno, iza takvih radovima. vatsko, a, kad odraste, željela bi živjeti u rezultata stoji predani rad njihovih uči- Objavljujemo imena prvonagrađe- Hrvatskoj. Tata joj se zove Anto, a mama nih i drugonagrađenih učenika i njihovih Kaja. Ima još stariju sestru Moniku i Napisala: Vanja Pavlovec mentora. U ovome broju objavljujemo brata Ivana. n 50 matica lipanj/june 2006. REZULTATI 3. NATJEČAJA “ZLATNA RIBICA” 2006. U prvoj kategoriji (učenici od 7 do 12 godina) za 1. nagrada – osmodnevni boravak u Ljetnom kampu HMI- U drugoj kategoriji (učenici od 13 do 16 godina) za svoje su literarne radove najuspješnijima progleše- a na otoku Cresu i diploma. svoj su novinarski rad najuspješnijima proglašeni ni sljedeći učenici. sljedeći učenici. Drugonagrađeni učenici Prvonagrađena učenica PATRICIA STROJIN (15 godina), HDŠ Basel, Švicarska. Prvonagrađena učenica MARIJA KNEŽEVIĆ (9 godina), HDŠ “Bartol Kašić”, Lyon, Učiteljica-mentorica: Brigitta Vodopić KARMEN BEJIĆ (13 godina), OŠ Kulina bana, Tešanjka, Francuska. Učiteljica-mentorica: Zdenka Kožić MATIJA TERZIĆ (13 godina), HDŠ Ascona, Švicarska. BiH. Učitelj-mentor: Anto Kovačević 1. nagrada – osmodnevni boravak u Ljetnom kampu HMI- Učiteljica-mentorica: Elida Trusić 1. nagrada – osmodnevni boravak na Cresu i diploma- a na otoku Cresu i diploma. VJEKOSLAVA ERCEGOVAC (15 godina), Hrvatska nastava Drugonagrađeni učenici Drugonagrađeni učenici u Slovačkoj. Učiteljica-mentoric: Barbara Petras Horvat DALIBOR BOŠNJAK (13 godina), HKPD “Jelačić” Petro- MARINA STUDER (10 godina), HDŠ “Bartol Kašić”, Cha- LUCIA DEDINSKA (14 godina), Hrvatska nastava u Slo- varadin, Odjel za hrvatski jezik i književnost, Novi Slanka- renton-le-Pont, Francuska. Učiteljica-mentorica: Lada vačkoj. Učiteljica-mentorica: Barbara Petras Horvat men, Srbija. Učiteljica-mentorica: Marija Fiala Klaić INES KOŠEC (13 godina), Folklorna i dramsko-recitatorska ANTONIO ANĐELIĆ (13 godina ), OŠ Kulina bana, Tešanj- LUKA MARKIĆ (7 godina), HDŠ “Bartol Kašić”, Pariz, Fran- sekcija HKPD “S. S. Kranjčević”, Bački Breg, Srbija. ka, BiH. Učitelj–mentor : Anto Kovačević cuska. Učiteljica-mentorica: Vanja Šubašić-Tadić Voditeljica-mentorica: Tamara Lerić MARIA CVITKOVIĆ (16 godina), HDŠ “Bartol Kašić”, Dijon, DORA KUŠEVIĆ (9 godina), Hrvatska škola u Ottawi, Ka- MIRYANA BABIĆ (16 godina), Ričička gimnazija, Ru- Francuska. Učiteljica– mentorica: Zdenka Kožić nada. Učiteljica-mentorica: Sandra Kušević munjska. Učitelj-mentor: Petar Hategan Svim sudionicima, učenicima i njihovim učiteljima oda- U drugoj kategoriji (učenici od 13 do 16 godina) U prvoj kategoriji (učenici od 7 do 12 godina) za jemo priznanje za uloženi trud i zahvaljujemo na sudje- za svoj su literarni rad najuspješnijima proglašeni svoj su novinarski rad najuspješnijima proglašeni lovanju u “Zlatnoj ribici 2006.”. Vjerujemo da će i sljedeće sljedeći učenici. sljedeći učenici. godine prispjeti velik broj literarnih i novinarskih radova. Nagrađeni radovi, kao i neki drugi, bit će, kao i dosad, Prvonagrađena učenica Drugonagrađeni učenici objavljeni u tisku i na web stranicama Matice ( www. IVANA IVOŠEV (14 godina), Folklorna i dramsko-recita- ZDENKA TIPURA (12 godina), HDŠ Saas Fee, Švicarska. matis.hr) te čitani u emisiji “Hrvatima izvan domovine torska sekcija HKPD “S.S.Kranjčević”, Bački Breg, Srbija. Učiteljica-mentorica: Danijela Babić (četvrtkom u 20,00 sati) na Prvom programu Hrvatskog Voditeljica-mentorica: Tamara Lerić ANKICA BASAR (11 godina), Hrvatska škola u Ottawi, radija. Kanada. Učiteljica–mentorica: Sandra Kušević

51 matica lipanj/june 2006. GLUMICA KSENIJA PROHASKA, DOBITNICA NAGRADE “PREMIO ADELAIDE RISTORI” Traganje okrunjeno uspjehom

“Moram priznati da sam uistinu sretna što je moj povratak u Hrvatsku nakon četrnaest godina provedenih u SAD-u okrunjen lijepim uspjesima. Predstava Marlene Dietrich rezultat je moje dugogodišnje potrage za spojem dramske umjetnosti i glazbe, u kojoj i jedna i druga dolaze do potpunog izražaja tvoreći jedinstvenu cjelinu”, izjavila je Ksenija Prohaska

isplatilo naučiti tekst predstave na talijanskom jeziku -izjavila je Ksenija Prohaska prigodom posjeta HMI-u, napominjući kako joj je velika želja s ovom predož- bom gostovati u čitavome svijetu. Spomenutu nagradu koja nosi ime najpoznatije talijanske glumice 19. sto- ljeća rođene u gradiću Cividaleu, našoj će umjetnici biti predana početkom srpnja, na dan 15. Mittelfesta u Cividaleu. Ksenija Prohaska prva je glumica izvan Italije kojoj je dodijeljena ova vrijedna nagrada..

Što za Vas znači ovo laskavo priznanje i je li ono Vaš najveći profesionalni uspjeh? — Mnogo mi znači, posebice kada se zna da sam ga dobila nakon izvrsnih talijanskih glumica Ottavie Piccolo, Pamel Villoresi i Maddalene Crippa- Stein. Nastupom u crkvi San Francescoa u Cividaleu s nagrađenom monodra- mom Marlene Dietrich izvedenom na talijanskom jeziku, u prijevodu Sandra Damianija i uz pratnju Ivana Božičevića, U razgovoru s Matičinom novinarkom doživjela sam ovacije prepunoga gledali- šta i nebrojene bisove. Talijanski je tisak tada pohvalno pisao o mojem nastupu, gledna hrvatska dramska sretna što je moj povratak u Hrvatsku dok je ravnatelj Mittelfesta Moni Ovadia umjetnica Ksenija Proha- poslije 14 godina provedenih u SAD-u sa mnom dogovorio nastup na sljedećem ska dobitnica je nagrade okrunjen lijepim uspjesima. Predstava festivalu. Riječ je o novome kazališnom “Premio Adelaide Risto- Marlene Dietrich, za koju sam i dobila projektu kojim želi okupiti odabrane ri”. Članovi ocjenjivačkog ovu nagradu, rezultat je moje dugogodiš- glumce iz najuglednijih europskih kaza- suda odlučili su nagradu za najbolju nje potrage za spojem dramske umjetno- lišta. Upravo taj nastup smatram svojim Uglumicu Međunarodnog festivala “Mi- sti i glazbe, u kojoj i jedna i druga dolaze najvećim profesionalnim uspjehom u ttelfest”, koja se dodjeljuje još od godine do potpuna izražaja tvoreći jedinstvenu životu. 1997. dodijeli hrvatskoj dramskoj umjet- cjelinu. nici Kseniji Prohaska. Upravo je to i bio Sjajan tim mladih pisaca: Ivan Leo Osim u Italiji s predstavom Marlene razlog našeg razgovora s priznatom i Lemo, Ante Tonković-Dolenčić i Vlatko Dietrigch, dobili ste priznanja i u Hr- cijenjenom umjetnicom koja je dugi niz Broz pomogli su mi u toj u potrazi da vatskoj. Koja su to priznanja? godina živjela i uspješno radila u SAD-u. ostvarim ono na čemu sam godinama — Zahvaljujući toj predstavi dobila - Moram priznati da sam uistinu radila. To više su mi drage ove nagrade sam i nagradu Mediteran na “Festivalu koje dobivam, a poglavito ova posljednja malih scena” u Rijeci godine 2001. i na- Napisala: Ž. Lešić Snimio: Ž. Paro, iz s festivala “Mittelfest” u talijanskome gradu za najbolju žensku ulogu na Festi- dokumentacije Ksenije Prohaska gradiću Cividaleu. Pokazalo se kako se valu glumca u Vinkovcima 2000. godine. 52 matica lipanj/june 2006. Ksenija Prohaska je rođena u Splitu, a u Zagrebu je završila Akademiju ka- zališnih umjetnosti. Već kao studentica nastupa u HNK u Zagrebu. U idućih sedam godina igra dvadeset dvije različite uloge klasičnog repertoara, od grčkih tragedija do Shakespearea, Goldonija, Lorce, Ibsena, Strindberga… Veliko priznanje doživljava za ulogu Nevjeste u Lorcinoj Krvavoj svadbi. Na- kon brojnih kazališnih, slijede zapažene uloge u televizijskim serijama i fil- movima. Film Gosti oskarovca Dušana Vukotića, u kojemu je igrala jednu od glavnih uloga, Kseniji Prohaska bila je odskočna daska za međunarodnu karijeru. Igrala je u 13 dugometražnih filmova Transylvania( 6-5000 s Gee- nom Davis i Jeffrey Jones, Asian Task Force i Tipperary, s Krisom Kristofferso- nom i Drew Barrymore, a također u filmuBugsy s Warrenom Beattyjem i Joe Montegrom, gdje se pojavljuje u ulozi Marlene Dietrich) i 20-ak TV serija (najpoznatija Seaquest s Roy Scheiderom). Od 1998. godine ponovo je u rodnome gradu i već prvom svojom ulogom grofice Olivije u Shakespeareovu komaduNa tri kralja dokazuje da se u Split vratila velika glumica. Izvrsnom kreacijom Serafine Splićanke uTetoviranoj ruži Tennesseeja Williamsa, oduševila je i kritiku i publiku. Na Danima sa- tire u Zagrebu 2001. godine kao najbolje nagrađene bile su i spomenuta predstava i Ksenija Prohaska za naslovnu ulogu. Ksenija Prohaska nastupa i kao pjevačica, te priređuje brojne koncerte sa svjetski poznatim glazbenicima diljem Europe i SAD-a. Nastupima u mo- nodrami Marlene Dietrich pokazala je širok raspon glumačkih i pjevačkih sposobnosti, te dočarala Marlene kao nadmoćnu i krhku, svjetski poznatu i nezaboravnu glumicu.

Ksenija u predstavi Marlene Dietrich

Bila je divna atmosfera u Vinkovcima godina. Premijerno je izvedena 1999. dobio vrhunske kritike u inozemstvu i i rado bih s Marlene ponovo nastupila godine i do danas je u Hrvatskoj uprizo- kanim ga igrati u mnogim zemljama. pred vinkovačkom publikom. rena 130 puta, kao i dvadesetak puta u Nemam problema igranja na raznim je- - S predstavom ste imali niz zapaže- inozemstvu. Izvodim je na hrvatskom, zicima budući sam diplomirala engleski, nih uspjeha u Hrvatskoj i u izvandomo- engleskom i talijanskom jeziku, a kanim a i godinama sam radila kao glumica na vinstvu. Koliko ste dosad imali nastupa i je izvesti i na španjolskom jeziku. engleskome govornom području. Uskoro kada je Marlene premijerno izvedena? U međuvremenu se nastavlja put krećem na put u SAD, a potom na jesen Predstava se prikazuje već sedam Marlene Dietrich po svijetu. Komad je idem u Rusiju. n

HUMANOST NA DJELU APEL UDRUGE RODITELJA DJECE SA SPINALNOM MIŠIĆNOM ATROFIJOM I TRAHEOSTOMAMA druga SMA.T. udruga je roditelja mjere i kontroliraju vitalne životne funk- stalnog sponzora i donatora. Nadamo se djece sa spinalnom mišićnom cije s potporom mehaničke ventilacije da će se ovakva situacija u Udruzi pro- atrofijom i traheostomama. (respiratora) ili bez nje te imaju potrebe mijeniti i da ćemo moći što više olakšati UOsnovali su je 13. veljače 2003. rodi- za svakodnevnim održavanjem toalete život našim malim anđelima. Udruga telji oboljele djece radi njihova odvođe- dišnih putova. ima 15-ero registrirane djece. nja iz bolnica u njihove domove. Djeca su ovisna o 24-satnoj medi- Zato molimo sve ljude dobre volje da Naime, takva su djeca nerijetko od cinskoj skrbi, za koju su roditelji bili pomognu našoj djeci i nama roditeljima rođenja pa do prvog ili drugog rođenda- posebno educirani u bolnicama za otpust da im život bude koliko je moguće dosto- na neprekidno u bolnicama. djeteta na kućnu njegu (poduka je trajala janstven i normalan. Oni su samo djeca Ugrožena im je osnovna životna od 3 do 6 mjeseci). koja se bore za svoje mjesto pod suncem. funkcija - disanje i ovisni su o aparatima Aktivni članovi Udruge bave se edu- za potporu i kontrolu disanja. Svako ciranjem novih članova (roditelja) o nji- Zadvorska 41R, 10257 Brezovica dijete ima svoju dijagnozu od koje bolu- hovim pravima prema HZZO-u i ostalim Novi Zagreb je, ali svima je zajednička traheostoma institucijama te savjetovanjem olakšavaju tel. 01/6538916, 098/9571920 - rupica na predjelu vrata kroz koju dišu novonastalu situaciju u njihovoj obitelji. žiro-račun: 1101655662 Zagrebačka banka u kojoj se nalazi plastični dodatak za Nažalost, do sada Udruga nije mogla ni e-mail: [email protected] disanje (kanila). Osim toga, sva djeca jednomu članu novčano olakšati situaciju www.smat.hr imaju potrebe za istim aparatima koji im zbog toga što, bar zasad, nema nijednoga http://smat.blog.hr/

53 matica lipanj/june 2006. NOVE KNJIGE

Vladimir Lončarević Josip Lang KNJIŽEVNOST I HRVATSKI ŽIVOT I RAD DR. MATIJE KATOLIČKI POKRET (1900. STEPINCA APOŠT. NOTARA I – 1945.), TEORIJSKE I KANONIKA ŠTIOCA PROGRAMSKE ODREDNICE, Župa sv. Petra, drugo izdanje, KNJIŽEVNA POLITIKA I Zagreb, 2005, 264 stranice. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, Alfa, Zagreb, 2005., 515 ivotopis mons. Matije Stepinca stranica. (1840.-1921.) napisao je biskup Josip Lang godine 1922. Želio ladimir Lončarević rođen je Žje odati zahvalnost svojem učitelju, 1960. u Zagrebu. Magisterij čovjeku specifična životnog puta obi- iz kroatistike postigao je na lježenog duhovnošću i živom vjerom. VFilozofskom fakultetu u Zagrebu, Petar Vuletić Šjor Matija Stepinac bio je kao duhovnik a doktorat (2004.) na Filozofskom DRUGO USKRSNUĆE. bogoslova u Zagrebu optužen da radi fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, ORATORIJ POSVEĆEN MARIJI protiv Monarhije i premješten (1895.) gdje predaje kolegije s područja gra- MAJCI CRKVE U POVODU 25. u Varaždin, gdje je na Uskrs 1921. bla- ničnih tema književnosti i religije. OBLJETNICE MOSTARSKE ženo preminuo. Zemni su mu ostaci Radi u Uredu Predsjednika Republike. KATEDRALE godine 1971. preneseni u kapelicu sv. Objavio je izbor eseja “Oslobađanje Crkva na kamenu, knjiga 92, Obitelji u rodni Brezarić. Mons. Ste- Povijesti” (1997.) i monografiju “Luči Mostar 2005, 85 stranica. pinac odgojio je više od 300 svećenika Ljubomira Marakovića” (2003.). i uglednih hrvatskih intelektualaca Knjiga “Književnost i hrvatski on Petar Vuletić Šjor bio je među kojima je i sluga Božji Josip katolički pokret (1900.-1945.), teorij- svećenik, pjesnik i glazbenik. Lang, zaštitnik siromaha. ske i programske odrednice, književna Nakon njegova prvog orato- Novo izdanje knjige obogaćeno je politika i organizacijska struktura” Drija “In hoc signo vinces – U ovom ćeš fotografijama i rodoslovljem zadru- njegov doktorski rad, koji govori o op- znaku pobijediti”, koji je uglazbio mo. ge Stepinac, iz koje su izišli velikani ćim književnim prilikama u Hrvatskoj don Šime Marović, ovo je drugi orato- duha: Matija (r.1840.), Adam (r. 870.), na prijelazu između 19. i 20. stoljeća i rij, napisan godine 1998. Te je godine Stjepan (r.1885.), bl. Alojzija (r.1898.) o Katoličkoj književnosti. Knjiga prvi u listopadu teško obolio i preminuo i župnik Sv. Petra u Zagrebu mons. put na jednom mjestu donosi podatke 12. studenoga u Los Angelesu, gdje je Matija (r.1938.) te svećenici iz obitelji o glavnim akterima razdoblja prve posljednjih 10 godina svojega života Stepinac po ženskoj liniji: župnik u polovice dvadesetoga stoljeća, njihova djelovao među Hrvatima. Krapini Matija Burja, biskup mons. književna i duhovna razmatranja. Oratorij Drugo uskrsnuće u tri Josip Mrzljak i župnik u Karlovcu Ona na određeni način čini povijesni svjedočenja (čina) izvanredan je pje- Alojzije Burja, te devet časnih sestara pregled kulturološke povijesti toga snički tekst koji je posvećen Mariji a (Stepinac, Županac, Mrzljak i Burja). razdoblja. događa se na obalama “ranjene Nere- tve” devedesetih godina 20. stoljeća. Pisac je za svjedoke pozvao Majku Crkve, Ljetopisca, Očevidca, Pjesnika, Hrvoja Sirotana (čiji je otac prvi pao u obrani grada), Talitu (djevojčicu ranjenu u katedrali 11. studenoga 1994.), Košutu (Vilu Hrvaticu, koja je sagradila svoje dvore na vrhu Veleža), Markana (Eru s ovoga svijeta), Pod- badala, Pismonošu, Narikače, Diplaša, Guslara, Momke, Orkestar, Soliste i Zbor. Oratorij je uglazbio mo. don Dragan Filipović. Doživio je tri izved- be: dvije u Mostaru, 2001. i 2002., u okviru Lipanjskih zora, te u Opatiji 29. svibnja 2002. na manifestaciji Stepin- čevi dani. Dobio je izvrsne kritike u medijima. Priredila: Matija Maša Vekić

54 matica lipanj/june 2006. NOVE KNJIGE

Zvonimir Šeparović (ur.) U poglavlju povijesne teme obrađene su žrtve Drugoga svjetskog rata: O ŽRTVAMA JE RIJEČ Bleiburg, Križni putevi i žrtve komunističkog terora (Ivan John Prcela), Istina Zbornik radova Trećega o dva logora Jasenovac: ustaškom 1941.-1945. i partizanskom 1945.- hrvatskoga žrtvoslovnog 1951. (pater Vladimir Horvat), Žrtve Virovitičko- podravske županije (Miro- kongresa slav Gazda), Grobišta i stratišta Rep. Slovenije (Franz Perme, Franjo Talan i Dragutin Šafarić), Grobišta i stratišta žrtava Varaždinske i Međimurske Nakladnik: Hrvatsko žrtvo- županije (Franjo Talan), Žrtve u općini Ličko Petrovo Selo (Ivan Dujmović), slovno društvo, Zagreb, 2006. Hrvati žrtve u logoru El Shatt na Sinaju (Hrvoje Kačić Alesić), Zatočenici na otoku sveti Grgur 1959. – 1969. (Želimir Kužatko), Žrtve komunizma sveće- rvatsko žrtvoslovno druš- nici Stjepan Pavunić i Mihović Kolarić (Milivoj Kovačić). tvo organiziralo je u Za- O stradanju Hrvata u Bosni i Hercegovini pišu: Marko Babić, Bo- Hgrebu od 18. do 20 lipnja sanska Posavina deset godina nakon Daytona; s. Slavica Buljan, Drinske 2004. treći Hrvatski žrtvoslovni mučenice; Šimun Penava, Stradanja i progon Hrvata i Muslimana s Banja- kongres. Podneseno je pedeset lučkog područja 1995. ; p. Anastazio Petrić, Stradanje Hrvata Bosanske referata od kojih veći dio čini Posavine 1945. u selu Prud; Karlo Rotim, Žrtve Hrvata u BiH nakon Dayto- ovaj zbornik na 410 stranica. Moto na; Milorad Mican Oršulić, Bosanska Gradiška u vrtlogu rata 1991.–1995. Zbornika je geslo blaženog Alojzija Stepinca: Hrvatska je žrtva velikih zala. ; dr. don Ivica Puljić, Stradanje Hrvata u Istočnoj Hercegovini tijekom Zbornik je podijeljen na tematske cjeline: Žrtve i stradanja u Domovinskom Drugoga svjetskoga rata. ratu, Povijesne teme, Stradanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, Žrtve obitelji, O žrtvama u obitelji pišu: prof. dr. sc. Ante Vukasović i Ružica Čavar. Žrtve i stradanja u medicini, Stradanja u današnjem svijetu i Zaključci Poglavlje Žrtve i stradanja u medicini obradili su Đula Rušinović-Sunara i kongresa. Pater Nikola Mate Roščić u članku Žrtva u kršćanskom huma- Petar i Nikola Badovinac. O stradanju u današnjem svijetu obrađene su nističkom shvaćanju konstatira da Hrvatska nema nacionalno obilježje za teme: Žrtve zlouporabe droge (prof. dr. Slavko Sakoman); Zlostavljanje svoje žrtve i predlaže da se podigne doličan hrvatski Panteon za sve žrtve djece u športu (Dragan Milanović, Zrinko Ćustonja; Igor Jukić, Luka Mila- i nestale. Biskup mons. dr. Mile Bogović počeo je konkretno graditi crkvu nović i Sanja Šimek); Globalizacija viktimizacije u vrhunskom športu (Marija Hrvatskih mučenika na Udbini povezujući 510. obljetnicu Krbavske bitke i Jagić); Napadi na prometno osoblje (Bernard Cvek); Žrtve oružanih pljački papinu poruku na prjelasku u treće tisućljeće, kad je pozvao cijeli kršćanski u poštanskim poslovnicama (Nada Miškulin i Ninoslava Pećnik); Iseljenici svijet da popiše svoje mučenike. O pojmu žrtve iz više aspekata pišu: aka- kao žrtve (Vera Valčić-Belić); Stradanje hrvatskih umirovljenika (Nevenka demik Josip Pečarić, fra. Hrvatin Gabrijel Jurišić, prof. emeritus Zvonimir Bagarić); Sredstva društvenog priopćavanja i njihove eventualne žrtve Šeparović i biskup mons. dr. Valentin Pozaić. (Domagoj Ante Petrić). O događanjima u Domovinskom ratu pišu: Ivan Matković Lasta, Oto Žrtva je inspiracija za umjetnike i pjesnike pa su Treći hrvatski žrtvoslov- Jungwirth, Ivo Kujundžić, Dražen Živić, Vera Folnegović Šmalc, Petra ni kongres obogatili slikari: p. Anastazio Petrić i Fanika Cvitanić; kipar Ivan Folnegović-Grošić, Ljubomir Radovančević, Nataša Vučković-Ivošević, Ana Matković Lasta; pjesnici: Joso Ricov-Joja, Duška Crmarić-Salečić i Stjepan Tomljenović, velečasni. Zvonimir Matijević i dr. Jakša Raguž. Lice.

Marijan Karaula: 58 naselja livanjskoga kraja popisani su stradali nule Muslimane-Bošnjake pripadnike Hrvatskog Knjiga bola s opširnim biografskim podacima, zatim mjesto, vijeća obrane (četvorica) i dvoje civila. Knjizi je Stradanje Hrvata livanjskog kraja u dvama vrijeme, način i od koga su stradali. Na kraju po- dodano nekoliko dokumenata vezano za Drugi posljednjima ratovima pisa dodane su fotografije svih spomen-obilježja svjetski rat od kojih ni jedan nije u faksimilu. Autor livanjskoga kraja . se potrudio da na pet tablica pregledno prikaže Drugi dio knjige autor jednostavno naziva stradanja s obzirom na spol i bračno stanje, vri- rvati livanjskoga kraja u Bosni i Hercego- Rat 1991-1995. i donosi kratku kroniku doga- jeme stradanja, pripadnost vojskama i s obzirom vini dobili su svoj žrtvoslov zahvaljujući đanja, od prvih naleta JNA još u svibnju 1991. na životnu dob. Hupornom i marljivom istraživaču fra Mari- do uspješne obrane Livna i oslobađanja okoli- Knjiga je dobila visoku ocjenu uglednoga janu Karauli koji je utvrdio opširne podatke za 2 ce 1995. godine. U popisu žrtava autor povjesničara dr. sc. Josipa 085 smrtno stradalih. Knjiga se sastoji od dvaju navodi opširne podatke za 94 Jurčevića koji ističe: “Istraži- dijelova. U prvom su dijelu obrađeni podaci o pripadnika Hrvatskog vijeća vanje je u svakom pogledu stradanju u Drugome svjetskom ratu i poraću, a obrane i za svakog donosi provedeno prema stručnim i u drugom dijelu knjige stradanja u Domovinskom fotografiju. Za 23 pripadnika znanstvenim kriterijima”. Na ratu 1991.-1995. Na prvih stotinu stranica autor Hrvatskog vijeća obrane koji početku knjige piše da je to je znanstveno, na temelju dokumenata i literatu- nisu iz Livna donosi samo ime i prvo izdanje pa se nadamo re, istražio razdoblje Drugoga svjetskog rata na prezime i fotografiju, objašnjava- da će državne i društvene livanjskom području. Posebno je detaljno, i to jući da su veći dio njih potomci institucije poduprijeti ovaj prvi put obradio stradanje Franjevačkog samo- Livnjaka koji su se razišli po svi- rad upornoga i svjesnoga stana na Gorici i odnos franjevaca prema ratnim jetu, a došli su braniti djedovska pojedinca i da će drugo događanjima. Tekst je ilustriran velikm brojem ognjišta. O civilnim žrtvama, izdanje biti opsežnije i ilu- fotografija od kojih je većina prvi put objavljena. U njih osam, donosi šire podatke, strativnije, jer su dvije tisuće ali, nažalost, bez fotografija. U i više hrvatskih žrtava livanj- Napisao: Šimun Penava zabilješkama su podaci za pogi- skoga kraja to zaslužile. 55 matica lipanj/june 2006. VIJESTI IZ ISELJENIŠTVA

Igrači Škole nogometa “Hajduk - Dalmatinac” i treneri (slijeva nadesno): Paskal Pilić, Duško Vulikić i Vladimir Smolčića

NOGOMETNI TURNIR I IZLOŽBA U PESCARI U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, podružnice Split, a na poziv Splićana koji žive u Pescari, od 1. do 6. lipnja u tom talijanskom gradu gostovalo je športsko izaslanstvo iz Splita. Sastojalo se od polaznika Škole nogometa “Hajduk - Dalmatinac”, koji su u Pescaru otišli nastu- piti na humanitarnom turniru što ga organizira “Pescara Calcio” i ne- profitna udruga “Mission.possible” pod pokroviteljstvom poglavarstva Pescare. Turnir se organizira već treću godinu, a sav profit odlazi za pomoć stanovništvu Afrike, ovog puta za izgradnju športskog centra u Keniji. Mali su se Splićani natjecali u kategorijama triju godišta, i to 1995., 1996. i 1997., a sve tri momčadi osvojile su prvo mjesto, pod vodstvom trenera Vladimira Smolčića, Duška Vulikića i Paskala Pilića. Tih dana u poglavarstvu Pescare prikazana je i izložba Branke Bezić Filipo- B. Bezić Filipović i Marina vić pod naslovom “Građevine od bračkog kamena u Splitu i svitu”. Ovo Zambelli iz Poglavarstva je bio još jedan događaj u prilog prijateljstvu i dobroj suradnji dvaju Pescare na izložbi gradova sa suprotnih strana Jadrana. (Branka Bezić Filipović)

DODJELA NAGRADE ZA MIR Dr.Alois Mock i supruga Ed VICEKANCELARU DR. ALOISU MOCKU S malim zakašnjenjem 2. lipnja 2006. dodijeljena je nagrada za mir "Mostar 2005" bivšem vicekancelaru i ministru vanjskih poslova dr. Aloisu Mocku. Nagradu je inicirao bivši gradonačelnik grada Mostara mr. Safet Oručević, koji je sada predsjednik Centra za mir i multietničku suradnju. Umjetničko djelo W. M. Pühringe- ra i Rifata Kurtagića, maketa starog moderniziranog mostarskog mosta na originalnom kamenu, nagrada je koju je u 2004 dobio bivši predsjednik Češke Vaclav HAVEL. Treći kandidat za spomenutu nagradu već je nominiran, a riječ je o Nelsonu Madeli. Nagradom za mir časte se osobe koje su imale posebne zasluge na polju borbe za mir i za suživot s drugim narodima. "Naša potpora je i ubuduće potrebna našim prijateljima kako bi oni našli svoje mjesto u mirnoj i ujedinjenoj Europi", rekao je novoizgrađeni most, a potom održao zapaženo predavanje u or- dr. Mock. Interes dr. Aloisa Mocka za narode koji su prije bili ganizaciji austrijskoga trgovačkog savjetnika dr. Roberta Lucka. sastavni dio jedne te iste zemlje i ne samo njih još i dalje traje. U Sarajevu se susreo s bivšim kolegom ministrom dr. Harisom Tako je vicekancelar dr. Mock 2004. privatno posjetio Mostar i Silajdžićem. 56 matica lipanj/june 2006. VIJESTI

se da Hrvati uzmognu bez genocidne sti- gme dalje raditi i braniti se od nepraved- nih osuda. Svima je želja da se general Ante Gotovi- na pusti i brani sa slobode. Zato uz svoje želje i pozdrave koje će mu biti izručene uz put skupljaju poruke naših ljudi namijenjene njemu. Svjesni da nakon hodočašća ne smiju pre- stati sa svojim radom obećavaju poslati svaki mjesec po jedan autobus hodoča- snika i prosvjednika u Haag, a u zemlji će biti organizirani mirni prosvjedi pred Konzulatima stranih zemalja. I nisu oni sami u svom radu, imaju po- dršku cijelog naroda što potvrđuje i po- datak da će im se pridružiti još najmanje petorica ljudi: IVAN MATEŠA iz Slunja, DAMIR TKALEC iz Turopolja, ANTE LAŽETA IZ Zagreba, IVAN JAKELIC iz Šibenika, te invalid u kolicima MARIJAN Haški hodočasnici kod Hrvata u Frankfurtu BIŠCAN iz Zagreba. Kako kažu, njega će morati gurati, no već će ići nekako. U ponedjeljak, 29.5. je Nives Milardović, Koška kod Našica, ŽELJKO HAJDARO- Mnogo ljudi stoji uz njih, dočekuje ih i predsjednica udruge “Katarina Zrinska”, VIC iz Čakovca te DRAGO BOSAK iz prati dio puta tako da se ovdje u Njemač- i HKM Frankfurt dočekala grupu hrvat- Krapine, svi bivši hrvatski branitelji, bili koj osjećaju kao kod kuće. Frankfurt kao skih hodočasnika za Haag. Tu im je orga- su puni entuzijazma i spremni na razgo- jedna od postaja na putu ostat će u sjeca- niziran smještaj u hotelu “Atlas” i večera. vor s prisutnima i novinarima, posebno nju po kratkom ali ugodnom druženju u Unatoč promrzlosti i kiši koja ih je pratila Mato Bičvić, prozvan “Veliki Tata”, koji je prostorijama misijskog centra i fotografi- više dana sva petorica: MATO BICVIC, vodio razgovor. jama snimljenim tom prilikom. organizator puta, iz Osijeka, BRANKO Njihova je želja, mada s gorkim okusom Želimo im uspješan završetak puta. CULO iz Osijeka, ZLATKO VRBOŠIC prošlosti, bez političkih sredstava, izboriti (Ljubica Mufić-Turi)

Vaša prva adresa u Hrvatskoj za savjetovanje o ulaganjima

www.treningcentar.com [email protected]

selekcija porezno i i razvoj financijsko personala savjetovanje

istraživanja tržišta cost-benefit analize studije isplativosti marketing planovi PISMA UREDNIŠTVU

Poštovani gosp. Zakarija, mijevanju i naporima Vlada Hrvatske i vijesti i mnogo drugih zanimljivih tema. Crne Gore i naša djeca u Boki već drugu Svatko može sebi naći temu koju želi. Primio sam časopis MATICA (br. godinu pohađaju dopunsku nastavu 5), list Hrvatske matice iseljenika, koji na hrvatskom jeziku. Zalaganjem svoje Znam da treba mnogo rada i truda da redovito primam, na čemu Vam srdačno učiteljice naša djeca svojim radovima se napravi tako lijep časopis kao što je ova zahvaljujem. Uvijek je čitam od početka i prilozima sudjeluju u vašoj rubrici i nova, redizajnirana i prelijepa MATICA. do kraja jer se nađu veoma zanimljive sa zanimanjem dočekuju svaki vaš novi Zato sve pohvale Vama, dragi gosp. Za- teme. Ovoga puta, primitkom MATICE broj. Imam dvoje unučadi koja pohađaju karija, i svim Vašim suradnicima koji ste br. 5 od svibnja 2006., ostao sam ugodno hrvatsku dopunsku nastavu pa vidim s nam priuštili to zadovoljstvo da imamo iznenađen. Imam u rukama jedan novi, kojim ushićenjem prate tu rubriku u Vašoj tako lijepu i zanimljivu Maticu. redizajnirani list, veoma ukusno i lijepo Matici. tehnički uređen i opremljen. Teme su još Veoma su mi zanimljive teme koje pri- ljepše i raznovrsnije i veoma interesantne. ređuju voditeljice područnih ureda HMI-a Lijepi pozdrav, Drago mi je što ste dosta prostora posvetili u Splitu i Dubrovniku kao i u Rijeci. Su- mladina. Sa zadovoljstvo pratim rubriku sreti koje organizira HMI, a koje prati Vaš Vaš redoviti čitatelj "Zlatna Ribica" u kojoj je vidno koliko list, veoma su zanimljivi. Svi mi u iselje- Dario Musić se napora ulaže u to da se u hrvatskoj ništvu u svakoj toj priči nađemo djelić Dobrota, Boka kotorska dijaspori održi i spasi od zaborava naš svoje životne priče, svoju sudbinu. Tu su Crna Gora lijepi hrvatski jezik. Zahvaljujući razu- još veoma interesantni feljtoni, putopisi,

VIJESTI IZ GOSPODARSTVA

JADRANSKI OTOCI U PRODAJI VLADA RH POMAŽE MOSTARSKOM Agencija za posredovanje u prodaji nekretnina iz Kaštel Staroga nudi na pro- SVEUČILIŠTU daju i šest jadranskih otoka. Otoci se nalaze na srednjem Jadranu i cijena im je Ministar Primorac nedavno je u Mostaru ob- između 750.000 i 1.700.000 eura, a površine su između 5000 i 185.000 kvadrat- znanio kako je Vlada RH kreditor Mostarskog nih met6ara. Osim agencije Biliškov i mnoge druge se bave, ali daleko od očiju sveučilišta, jedine visokoškolske ustanove na javnosti, tim ekskluzivnim poslom. Pravilo prvokupa, u slučaju prodaje otoka, hrvatskome jeziku u BiH. Svotom o kojoj se go- ima država. vorilo, 360 milijuna kuna, na dulji rok i sustavno pomoći će se Sveučilištu koje pohađa 12.000 studenata. Na ovim značajnim sredstvima zahvalili su rektor dr. Franjo Ljubić i svih 865 sveučiliš- nih nastavnika, kao i Ivo Miro Jović, hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

NOVO RUHO “PRIVREDNOG TJEDNIKA” Svibanjski broj najstarijeg hrvatskog poslovno- financijskog tjednika donio je, osim mnoštva korisnih informacija, redizajn u izgledu i okrup- njivanje redakcije u unutrašnjoj organizaciji li- sta. Prvi broj novog Privrednog tjednika prati ZAGREBAČKI FILMOFILSKI HOTEL posebno izdanje “Hrvatska i EU”. Tjednik koji Sredinom svibnja u Savskoj ulici je otvoren prvi tematski hotel za filmofile odsad svakog ponedjeljka redovito stiže u sve “Oskar”. U dvadesetak jednokrevetnih i dvokrevetnih soba nazvanih po film- važnije institucije i ustanove pokrenula je 1953. skim zvijezdama možete noćiti za 300 kuna. Vlasnik Zoran Marijan u uređenje Hrvatska gospodarska komora. je uložio oko 1,2 milijuna eura u što je uključen i otkup prostora. U prizemlju je otvoren i Movie pub što ljubiteljima filmova koji ih u sobama mogu pogledati na ISELJENICI KUPUJU “TISAK” DVD-u pruža potpunu uslugu. Američki Hrvati iz New Yorka zainteresirani su za dionice novinske kuće EPH u Tisku. Dioni- PITAJTE HITRO. HR ce su, kao i vlasnički udio glavnih dioničara, Servis Hitro.hr pomogao je u godinu dana postojanja, u potpunosti ili djelomice, već prisutne na tržištu vrijednosnica. Hrvatski otvaranju oko 500 tvrtki i obrta. Usto je sustavno informirano više od tisuću iseljenici bi kupnjom tih dionica zadržali Tisak građana o svim fazama otvaranja obrta ili trgovačkog društva. Servis djeluje u u hrvatskom, iako prekomorskom, vlasništvu. 24 poslovnice Fine u svim hrvatskim županijskim središtima. Danas Hitro. Hr Odlukom Agencije za tržišno natjecanje Pavi- uključuje i e- PDV, e- katastar i e- Regos. Statistički, podatke o zemljišnim česti- ćev EPH je morao, zbog monopola na tržištu, cama uz pomoć e- katastra dosad je provjerilo više od 2, 7 milijuna građana. prodati svoj dio. 58 matica lipanj/june 2006. ZANIMLJIVOSTI

UNESCO ISTRAŽUJE BOSANSKE KUŠAJTE ZAGREBAČKE JAGODE 105 HRVATA, PRAVEDNIKA MEĐU PIRAMIDE U Zagrebu i okolici proizvede se najviše NARODIMA Visoko u srednjoj Bosni uskoro bi moglo jagoda u Hrvatskoj, i to 1,5 kg po stanov- U Zagrebu je 12. svibnja predsjednik postati pravom turističkom mekom, ako niku metropole. Uzgaja se petnaestak Mesić odličje Pravednik među narodima se dokaže kako ondje uistinu stoji pira- sorti, a u Zagrebačkoj županiji bilo je, do predao trima sugrađankama. mida viša od Keopsove. Nakon razgovora prije pet godina, manje od 200 000 sadni- Priznanje je osobno primila 85- na najvišoj razini, predsjednika Predsjed- ca, a danas ih je oko 600 000. godišnja Štefanija Podolski, a u ime ništva BiH Sulejmana Tihića i Unescova Kraj svibnja i početak lipnja u gradu pokojnih, Anke Cindrić i Ljubice Lang, generalnog direktora Chira Matsuure, i obilježen je i Sajmom jagoda na Trgu primili su ih drugi. Podaci izraelskog očekivanih pozitivnih očitovanja struč- Ante Starčevića, gdje se mogu kupiti veleposlanika Meiroma govore kako su njaka, Unesco će pružiti svu potrebnu domaće jagode, domaćih proizvođača iz među 21 310 Pravednika zabilježena i financijsku, stručnu i tehničku pomoć. kontroliranog uzgoja. imena 105 Hrvata. Prigodni govori po- Poptkraj lipnja očekuje se dolazak egi- Sorte jagoda miss, clery, marmolada, tvrdili su činjenicu kako antisemitizma patskih stručnjaka, a već sada se zna da je arosa, raurica i asija mirisom osvajaju u Hrvatskoj danas nema i kako je naša vezivni materijal među blokovima jednak prostore gradskih trgova, a okusom Za- zemlja među vodećima u proučavanju onomu kakav se upotrebljavao u Dolini grepčane. holokausta u regiji. kraljeva.

IZUMITELJU MUZEJ NA HVARU Hvaranin Ivan Vučetić (1858. – 1925.), izumitelj daktiloskopije, tiloskopski” dizajnirana kravata, suvenir koji originalnost može dobio je u rodnome gradu muzej. Zahvaljujući Zavodu za intelek- zahvaliti čovjeku koji je bio slavljen i poštovan u Argentini i čiji je tualno vlasništvo i Muzeju hvarske baštine u njegovoj je rodnoj doprinos kriminalistici neupitan zahvaljujući pronalasku metode kući postavljena memorijalna izložba o njegovu životu i radu u za otkrivanje prijestupnika pomoću otisaka prstiju. U La Plati su Argentini. U Gradskoj loži može se također vidjeti izložba “Hr- mu otvorili muzej, još za života, u kojem je bio i prvim direkto- vatski znanstvenici kroz povijest”. Ondje se može kupiti i “dak- rom. VIJESTI

ZAKLADA “ZA DJECU HRVAT- NOSTRIFIKACIJA VISOKOŠKOLSKIH možete dobiti samo ukoliko nismo nad- SKE” DONIRALA MEDICINSKE DIPLOMA U HRVATSKOJ -MISSION ležni za priznavanje Vaše kvalifikacije ili APARATE BOLNICI U KNINU POSSIBLE ukoliko se ne radi o inozemnoj visokoš- Humanitarna zaklada “Za djecu Hrvat- Iako nas predaje naših roditelja i praro- kolskoj kvalifikaciji.” ske” obilježila je svoju 15. obljetnicu ditelja plaše baukom hrvatske birokracije Nakon što je savjest umirena, što događajem kojeg će se u Kninu rado koja pogledom i najjednostavnije poku- preostaje podmiriti su troškovi postupka sjećati: ovdašnjoj bolnici predani su šaje normalnog života pretvara u kamen, od 400 kuna, troškovi nekoliko ovjerenih aparati koji će znatno poboljšati uvje- zahtjev za priznanje strane diplome za prijevoda te put u Hrvatsku zbog ovjera- te rada medicinskog osoblja i liječenje one odlučne da svoj post-studijski život vanja kopije diplome da bi se postupak bolesnika. Riječ je o digitalnom EEG započnu u Hrvatskoj ne bi trebao ispasti nostrifikacije pokrenuo. On traje tri aparatu za snimanje moždane aktiv- nemogućom misijom. mjeseca nakon kojih podnosilac zahtjeva nosti ipulsnom oksimetru za mjerenje Jedanaest dokumenata koje hrvat- poštanskim putem dobiva riješenje. Po- količine kisika u krvi, vrijednima 200 sko Ministarstvo znanosti, obrazovanja zitivno. 000 kuna. Aparate je na prigodnoj i sporta traži da bi pokrenulo proces Dakle, za one odlučne s početka i svečanosti održanoj u ponedjeljak nostri¬fikacije, njih trinaest za one one u međuvremenu ohrabrene mojom 29. svibnja potpredsjednica Zaklade koje žele ovjeriti i doktorski naziv, ne pričom da nostrificiraju svoje švicarske Zdenka Babić Petričević predala vodi- doi¬maju se nimalo rezultatom nekog diplome, evo gdje se mogu naći daljnji teljici Odjela pedijatrije dr. Nedi Klja- birokratskog hira ili činovničke logike. podaci, informacije i svi potrebni obrasci: jić i pomoćnici ravnatelja šibensko- Napro¬tiv, zahtjev da se uz molbu za www.mzos.hr: Obrazovanje -> Viso- kninske bolnice Anki Aleksić Shihabi. priznanje prilože i ovjereni prijevod ko obrazovanje -> Priznavanje visokoš- Predstavnici grada Knina i liječnici, uz diplo¬me, službeni program obavlje- kolskih obrazovnih kvalifikacija, te pod zahvalu na donaciji, upoznali su pred- nog studija i životopis na hrvatskom www.mzos.hr/entc, pitanja na e-poštu: stavnike Zaklade s problemima i po- jeziku čini se sasvim unutar granica [email protected]. trebama kninske bolnice, a potpred- moguć¬nosti nebirokratske kaste. Te (Janja Perović, Libra, 15, 2006.) sjednica Babić Petričević je najavila mogućnosti su tek mjestimično dovedene nove donacije.Iako su predani Odjelu na granice, financijske, logistič- pedijatrije kninske bolnice, donirani ke i logične, ali u takvim sluča- se aparati upotrebljavati i za preglede jevima znamo da “tko pita ne odraslih bolesnika. skita”, i nadležni državni ENIC/ Ovo nije prvi ni zadnji aparat koji NARIC ured za nostrifikacije Zaklada donira ovoj bolnici i gradu, već dan nakon Vašeg upita šalje koji je poznat po visokom natalitetu detaljne i opširne informacije i ima najmlađe stanovništvo u državi sa srdačnim pozdravima. Ako s prosječnom životnom dobi manjom ne možete priložiti popis ispita od 30 godina. Na svečanosti su se Kni- s ocjenama jer Vaš fakultet njani prisjetili kako je u ovoj bolnici u seminarskim radnjama, a ne nekoliko navrata primopredajama ispitima provjerava znanje i različitih donacija nazočila i sama ute- ocjenjuje u samo dvije, a ne pet meljiteljica Zaklade Ankica Tuđman, kategorija, dovoljno je to tako supruga prvoga hrvatskog predsjed- i napisati da bi problem bio nika dr. Franje Tuđmana. riješen. A ako Vas čudi što u Humanitarna zaklada “Za djecu Hr- jedanaest traženih dokumenata vatske” u 15 godina djelovanja pomo- za nostrifikaciju diplome niti gla je više od 100 000 djece. Pomažu jedan nije primjerak diplomske se djeca hrvatskih branitelja, djeca radnje, onda Vas je švicarski iz višečlanih obitelji i samohranih život korumpirao i Vi ste po- roditelja. Novčanu pomoć Zaklade, stali presavjesni za hrvatske ukupno 450 000 kuna mjesečno, tre- prilike, te se na tom mjestu nutačno prima 1 531 dijete iz svih kra- upitajte da li je post-studijski jeva Hrvatske. Od osnutka do današ- život u Hrvatskoj doista život njeg dana podijeljeno je 150 milijuna za Vas. Prostor između redaka kuna. Velik broj korisnika ove pomoći slijedećeg odgovora Vam poru- upravo su kninska djeca, redom dje- čuje da je nostrifikacija stranih ca branitelja i stradalnika čije obitelji diploma puka formalnost zbog malokad imaju manje od četvero po- koje rijetko da će koji profesor tomaka. dobrovoljno pročitati 80-100 (Hrvoslav Pavić) stranica diplomske radnje: “Negativno rješenje (zahtjeva) 60 matica lipanj/june 2006. CROATIAN WORLD GAMES IN ZADAR Croatian girls from Down Under celebrate overseas sign-up

It’s not quite the Olympics or Photo Caption: Representatives in the Australian women’s soccer squad (left to right) Helen Sestic, Bernadica Zebec and Veronica Sestic, who will Commonwealth Games, but the compete in the inaugural Croatian World Games in Zadar next month. inaugural Croatian World Games in Zadar this year still has its place for Croatian diaspora.

ernadica Zebec had hoped that she would be part of the Australian women’s soccer squad when she first heard about the Croatian World Games in Zadar nine months ago from Ba friend who referred her to the website. “I remember emailing the organising committee, asking if women’s soccer was going to be one of the sports held at the Games,” she said. “I figured it would be a treat and honour to represent Australia in Croatia since I was already going to be overseas for the World Cup” she said. With barely a week to go before her trip, the 27-year-old from Sydney can hardly contain her excitement. “It really team, will launch the opening, which will enjoy the experience with her sister and is a dream come true, and being one of see more than 1,000 athletes from over friends in Zadar – a city she spent a large the 13 girls to play for Australia with my 20 countries and four continents parade amount of time living in during 1997. friends in Croatia, is icing on the cake!” in their nation’s colours. “I have fond memories of the beautiful she said. In Croatia’s first global sporting city,” she said. “I remember going out to Like most Croatians, Bernadette is event, Zadar will host 15 disciplines in- Sydney Croatia with my dad when I was passionate about soccer. It’s been part cluding football, badminton, basketball, a kid, and deciding at 14 years of age that of her life growing up – her dad played table tennis, beach volleyball, athletics, I would play soccer regardless of what professionally in Croatia before coming tennis and swimming to bring the Croa- anyone said about girls not being allowed to Australia – and she’s played competiti- tian diaspora closer together and promo- or able to play.For more information vely for the last 12 years. te tourism in the area. According to Jure www.zadar2006.com Her mum, Angela, says: “one of Strika from the organising committee, The Australian Women’s soccer team Bernadette’s dreams has always been to the Croatian World Games have drawn will include: do something special for her dad, 67, enormous interest and attention from who hasn’t been back to Croatia in 40 Croatian communities worldwide. For Angelina Lovrinov, Semaphore, S years. 285 Euros, Croatians living around the Diana Brcic, Sydney, NSW He’s probably more excited to watch globe get to meet, march in an opening Veronica Sestic, Sydney, NSW her play soccer in his birth country than and closing ceremony, share two free me- Helen Sestic, Sydney, NSW he is over getting tickets to the World als a day and accommodation for seven Bernadica Zebec, Sydney, NSW Cup,” she said. “He’s been an unofficial days at the athletes village in Zaton. Anita Mlinac, Sydney, NSW ambassador for the Games, inviting Sydney sisters, Helen and Veronica Sanja Gudelj, Newcastle, NSW many family and friends to Zadar to Sestic, registered after hearing about Ivana Sarcevic, Bell Park, VIC support the girls.” However, the inaugu- these opportunities from Bernadette, Sarah Sarcevic, Geelong, VIC ral Croatian World Games at Zadar has who has played soccer with them in Alexa Stevanja, Bell Post, VIC its own official ambassador to kick-start Sydney for the last six years. Veronica Drina Marincic, Geelong, VIC July’s events from the 15 – 21. Niko Ko- says she hopes to meet many Croatians Lucy Balta, Melbourne, VIC vac, Captain of the Croatian National from around the world, but most of all, Sandra Dunatov, Melbourne, VIC 61 matica lipanj/june 2006. JOSIP PAVIČIĆ, POTPREDSJEDNIK NK “CROATIA” IZ TORONTA CROATIA - klub s imenom domovine

Svečana proslava osvajanja državnoga prvenstva Dinama i uzvratni posjet Croatije Dinamu - nakon trideset i pet godina - bili su veličanstveni. Bio je to pravi primjer Croatia i Dinamo na kako treba vrjednovati zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske. stadionu u Maksimiru

otpredsjednika Croatije, ne samosvijesti. Moram napomenuti da, žalost, unatoč svim tim uspjesima, Croa- uspješnog poslovnog čovjeka osobito u SAD-u, postoje klubovi koji su tia Toronto nije uspjela stvoriti svoj pravi Josipa Pavičića susreli smo stariji od našega, primjerice “Hrvatski dom s igralištem, pa to, zasigurno, utječe u Zagrebu gdje je, na poziv orlovi” iz Milwaukeeja osnovani su prije i na uspješnost na terenu. HNS-a, boravio zajedno s više od 80 godina, no nisu nosili ime Spomenuo bih neke igrače koji su igračima i drugim čelnicima svog kluba. Croatia. Hrvatski nogometni klubovi nosili dres Croatije iz Toronta. Klub ima PPorazgovarali smo, prije samog povratka počeli su nositi nacionalno ime nakon bogatu povijest i teško je spomenuti u Kanadu, kad su se dojmovi već istalo- Drugoga svjetskog rata, što znači da su, samo neke, ali eto, bili su to Gunja, Lu- žili i stišalo veselje zbog susreta s dragim, uz športsku, počeli dobivati i političku kačević, Eusebio, Ivair, Cukon, Blašković, rijetko viđanim prijateljima i , naravno, kvalitetu. Upravo je to bio glavni razlog Suhnhoiz, Bilecki, Vabec, Pilas, Kenfelja, gradom njegove mladosti. zašto je i sam pokojni predsjednik Franjo Bradvić i mnogi drugi. Od trenera, spo- Tuđman, kao vrsni poznavalac povi- menuo bih Markovića, Kapetanovića, Nedavno je u Kanadi proslavljena jesnih prilika, htio da se najpoznatiji i Šimunića, Horvata, Belina… Sadašnji je pedeseta obljetnica HNSK-a “Croatia” najveći nogometni klub u Hrvatskoj zove trener Mladen Pralija, a igrači, od pozna- koji su u listopadu 1956. utemeljili Ju- Croatia. U tome nije uspio, jer su oni koji tijih, Župan, Crljen, Ćurić, Šain, Granić raj Boljkovac, njegov prvi predsjednik, nisu razumjeli dubinu te njegove ideje i drugi igrači mlađeg naraštaja, većinom Krešimir Mance i Franjo Jurišić. Je li to popustili pred onima kojima to ime nije rođeni u iseljeništvu. bilo samo zbog nogometa, ili? bilo u interesu. — Pokušat ću objasniti zbog čega Kakva je budućnost Kluba? je stvorena Croatia Toronto, kao i sve Što je utjecalo na uspjeh Croatije i tko — Uspostavom suverene hrvatske druge Croatije u svijetu, gdje god je bilo je sve igrao u njezinu dresu? države promijenio se i značaj kluba, a Hrvata. U uvjetima kada nismo imali — Za klub su, nedvojbeno, sumnje dolazi i smjena generacija. Mlađi ljudi svoju državu, nogometni klubovi nisu najslavnije godine bile sedamdesete. Što vide u klubovima način povezivanja značili samo sport nego i potvrdu naših se god događalo u matici domovini odra- domovinske i iseljene Hrvatske, kroz rodoljubnih osjećaja. Također, jednu slo- žavalo se na neki način i u iseljeništvu, a sportska i kulturna djelovanja, a također bodnu i, rekao bih, plemenitu dimenziju tako je i danas. Mladi doseljenici donijeli putem razmjene talentiranih igrača iz druženja. Isticanje nacionalnog imena su novi oblik povjerenja u mnoga hrvat- iseljeništva i domovine. Mislim da sport- bilo je svakako posljedica stoljetne čežnje ska društva, pa tako i u Croatiju. Počasni ski klubovi kao oblik druženja imaju za održanjem nacionalnog identiteta. članovi kluba postali su hrvatski svećenik nezamjenjivu ulogu u zbližavanju Hrvata Sportska su druženja, uz crkvu i folklor, dr. Dragutin Kamber, sportaši Frank i iz cijeloga svijeta, kao dobra polazišna bila najefikasnija manifestacija nacional- Peter Mahovlić i kanadski prvak u boksu točka za njihovo upoznavanje, razmje- Jure Čuvalo. Croatia Toronto postala je njivanje iskustava, suradnju, a također Napisala: Diana Šimurina-Šoufek tako središte hrvatskog zajedništva. Na- pomoć. 62 matica lipanj/june 2006. U svibnju ste s igračima i čelnicima dijelom hrvatske povijesti. Kluba posjetili BiH, a bili ste i u Zagre- bu na primanju u Dvercu, HNS-u… Što mislite o Dinamu u CROATIA - Kakvi su Vaši dojmovi ? svjetlu nedavnoga ponov- — Ne bih govorio samo o posjetu, ali nog susreta i općenito o počnimo. Želim zahvaliti predsjedniku odnosu domovinskih klu- klub s imenom domovine HNS-a Anti Pavloviću, čovjeku koji ima bova prema hrvatskim NK tako mnogo energije u godinama u koji- u iseljeništvu? ma bi mnogi već odavno posustali. Želim — Davne, 1971. godine napomenuti da je prigodom našeg borav- Croatia Toronto ugostila je ka u Hrvatskoj HNS snosio veći dio troš- Dinamo u Torontu. Bio je kova našeg putovanja. HNS je živa grana to prvi poslijeratni susret hrvatskoga nacionalnog ponosa. Malo dviju hrvatskih momčadi u je institucija u domovini koje se brinu o inozemstvu, a i sam dolazak hrvatskom iseljeništvu kao HNS. Pogle- NK Dinamo iz Zagreba smatrao se tada Čelnici Croatije, predsjednik Joso Cvitanović i potpredsjednik Josip Pavičić (desno), daruju dajte samo našu reprezentaciju i odmah izuzetnim uspjehom. Bila je to sveopća dres gradonačelniku Bandiću ćete vidjeti tko nas predstavlja. Mnogi manifestacija hrvatstva i vjere u ostvari- igrači rođeni su u iseljeništvu. Imao sam vanje zajedničkih domoljubnih ciljeva. događa u Dinamu, jer rade zajedno grad prigodu dovoditi juniore iz Croatije u Mnoge iz tadašnjeg vodstva Dinama Zagreb i klub. Mislim da je to u obostra- Hrvatsku prije nekoliko godina i vidjeti nakon povratka u Zagreb šikanirala je nu interesu. Ne možete zamisliti koliko da smo bili primljeni sa srcem. Osim u tadašnja vlast. U Zagrebu smo prigodom uspjesi sportskih klubova donose priho- Hrvatskoj, bili smo i u Hercegovini, po- našega nedavnog gostovanja susreli da svojim gradovima u Kanadi, odnosno sjetili Široki Brijeg i Međugorje. Primili neke čelnike ondašnjeg vodstva, kao svagdje na Zapadu. No, ako me pitate su nas, a i kako bi drugačije, izuzetno predsjednika dr. Prodana. Razmijenili o odnosu domovinskih klubova prema srdačno i prijateljski. U Splitu smo odi- smo uspomene na povijesne dane, jer su iseljeničkim, oni kao da i ne postoje. grali utakmicu s Hajdukom. Primio nas torontski Hrvati ponosni na činjenicu što Čini mi se da, kada ne bi bilo inicijative je gradonačelnik Trogira i čelnici Žu- su mnogi događaji o kojima je, ako mogu iz iseljeništva, ne bi bilo nikakvih konta- panije. Bili su to nezaboravni susreti na tako reći, ovisila budućnost Hrvatske, kata. Prošle godine Dinamo je gostovao kojima smo, uz stare prijatelje, upoznali dogodili baš u Torontu. Bilo je zanimljivo u Torontu i odigrao utakmicu s Glasgow i mnogo novih. U Biogradu su nas doče- vidjeti veterane Croatije i Dinama koji Rangersima. Mi smo to saznali tek iz kali bivši igrači Croatije i gradonačelnik. su nekada igrali u jednom i u drugom medija, pa smo priredili susret i večeru Primanje u Dvercima kod gradonačelni- timu. Svečana proslava osvajanja držav- u Hrvatskom klubu. Nažalost, moram ka Milana Bandića i zajednički domjenak noga prvenstva Dinama i uzvratni posjet reći da nisam siguran u to da bi nam se igrača i vodstva Croatije i Dinama bilo je Croatije Dinamu - nakon trideset i pet oni sami javili. Mislim da bi to trebalo nezaboravno, a posebno me se dojmila godina - bili su veličanstveni. Bio je to promijeniti i raditi na tome da inicijative razmjena suvenira i povijesnoga zname- pravi primjer kako treba vrjednovati dolaze i iz Hrvatske. nja obju klubova. Shvaćate kao čovjek, u zajedništvo iseljene i domovinske Hrvat- tom trenutku, kako to nije samo proslava ske. Sjećam se da sam, kao dijete, plakao Rodni Lovinac napustili ste s petnaest nego je sve to dio kontinuiteta u kojem kad je Dinamo gubio. Dinamo, kao i godina da biste se školovali u Zagre- je sudjelovalo i sudjeluje mnogo ljudskih svaki klub, ima svojih uspona i padova. bu. Hrvatsku ste 1974. zamijenili Ka- života. I, u krajnjoj liniji, sve to postaje Imam osjećaj da se danas nešto dobro nadom, a što radite i gdje živite danas i kako gledate na sport, imaju li sport i poslovnost nešto zajedničko? — Danas sa suprugom Zoricom živim u Missisaugi, gradu koji je satelit- sko naselje Toronta. Imam tvornicu koja proizvodi dijelove za avione i koja vrlo uspješno posluje. Otac sam četvero djece, a postao sam i djed. Naša najstarija kći udala se za Hrvata i podarila nam prvu unučicu. Milijuni ljudi žive od sporta i očito je da je sport i dobar posao. Inače, u poslu je kao i u sportu važan fair-play, morate poštovati pravila igre. I, naravno, želite pobijediti, kao i svi ostali. U sport, kao i u posao, morate uvijek unijeti nešto svoje, jer inače vas neće razlikovati od Ponovni susret s dinamovcima i dr. Ivom Prodanom nakom onog u Torontu 1971. ostalih. U mome slučaju, što se tiče nogometa, za sada je to ipak samo ljubav. n 63 matica lipanj/june 2006. TENIS: HRVATI U ROLAND GARROSU Iz povijesti u sadašnjost

rugi ovogodišnji Grand Nastasea. Nikola Pilić također je bio fi- nađenje nije uspio završiti ni taj, treći set Slam turnir bio je ove nalist 1973., a zaustavio ga je Čehoslovak u svoju korist. Nadal je slavio, a Ljubičić godine u znaku Španjolca Jan Kodeš. Četvrfinalisti su bili Goran je rezignirano napustio borbu od koje je Rafaela Nadala i Belgijke Ivanišević tri puta (1990., 1992. i 1994.), svakako mnogo više očekivao. Bez obzira Justine Henin-Hardenne. dok je Goran Prpić nastupio u četvrtfina- na taj poraz, Ljubičić je bio ove godine Rafael je obranio prošlogodišnji naslov lu 1993. godine, koja mu je bila i najbolja naš najuspješniji sudionik. Dpobjednika Roland Garrosa odličnom u karijeri. Mario Ančić je u Parizu imao teži igrom protiv Švicarca Rogera Federera, Čak trinaest godina čekali smo ždrijeb. Na putu do četvrtfinala pobijedio a Justine je po treći put bila najbolja u hrvatskog igrača u četvrtfinalu Roland je Australca Healeya, Čileanca Capdevi- Parizu, ovoga puta pobjedom u finalu Garrosa. Onda su samo u 24 sata stigla llea, Španjolce Montanesa i Tommyja Ro- nad Svetlanom Kuznjecovom. Naši naj- dvojica. Sjajni Ivan Ljubičić i Mario An- breda, koje je porazio nakon teške borbe bolji predstavnici Ivan Ljubičić i Mario čić. Naš prvi reket Ivan Ljubičić uspio se u pet setova, koja je trajala iscrpljujuća Ančić izborili su visoke plasmane, a plasirati u polufinale, dok je Ančić nakon 3 sata i 48 minuta. Ančić je na terenima ostali hrvatski predstavnici ostvarili su velikog otpora koji je pružio u prvom Roland Garrosa potvrdio svoju klasu i upravo ono što prema trenutačnoj vrijed- setu i polovici drugog izgubio od feno- osigurao ulazak među deset najboljih nosti mogu postići. Sve u svemu, bio je to menalnog Rogera Federera. tenisača svijeta. Njegova igra na zemlja- dobar Grand Slam za naš tenis. Prvi put nakon godine 1984. u po- nim terenima bila je za 30 posto bolja Najveći i najzahtjevniji teniski turnir lufinalu Roland Garrosa igrala su prva nego lani. Najbolji svjetski tenisač Roger na zemljanim terenima drugo je svako- četiri nositelja, prva četiri tenisača svijeta Federer je u četvrtfinalu u tri seta ipak godišnje natjecanje za Grand Slam koje sa svjetske rang-liste - Federer, Nadal, bio prejak. Švicarski čarobnjak i umor, se od godine 1925. igra na glasovitim Nalbandian i naš Ljubičić. Prvi put na- bili su jači od našeg Ančića. terenima Roland Garrosa u Parizu, kon što su polufinalisti bili John McEn- Nakon meča u kojem je pružio velik smještenima u Bulonjskoj šumi. Tamo je roe, Ivan Lendl, Jimmy Connors i Mats otpor prvom reketu svijeta Ančić je re- najteže pobijediti, jer u njemu uspijevaju Wilander. kao: “U jednom trenutku mi se učinilo samo kompletni igrači velike tehnike, Ivan Ljubičić je ove godine u Parizu da ću se srušiti. Vrtjelo mi se i mutilo. snage i izdržljivosti. U minulu osamde- zabilježio svoj najbolji plasman na Među- Stvarno sam se loše osjećao. Vjerojatno i set i jednu godinu i Hrvati su u Parizu narodnom prvenstvu Francuske odigrav- zbog velikog broja mečeva na najzahtjev- ostvarivali velike plasmane. Prvo je ši šest mačeva i eliminiravši Berlocqa, nijoj podlozi”. mjesto 1997. osvojila Iva Majoli, koja je u Hernandeza, Ramirez-Hidalga, Monaca Mario Ančić bio je nakon susreta s finalu svladalaŠ vicarku Martinu Hingis. i Benneteaua, a u šestoj je borbi pokle- Federerom gost Eurosporta i komenta- Pobjednik Roland Garrosa u mješovitim knuo u polufinalu protiv dvadesetogo- tora Matsa Wilandera, nekad velikoga parovima s francuskom partnericom Si- dišnjeg Španjolca Rafaela Nadala . Naš je švedskog asa, tenisača koji je osvojio sve mone Mathieu bio je daleke, 1938. godi- tenisač ušao na centralni teren pred 15 Grand Slam turnire, osim Wimbledona. ne Dragutin Mitić. Te, iste godine najveći 000 gledatelja smiren, zadovoljan, pun Slavni Šveđanin bio je i broj 1 svjetskog prijeratni hrvatski tenisač Franjo Punčec samopouzdanja, rekao bih, samo s ma- tenisa. Uglavnom se bavi intervjuima i igrao je u polufinalu. Franjo Kukuljević lim respektom, ali nimalo impresioniran analizom. Ančića vidi kao potencijalnog nastupio je u osmini finala, kada ga je suparnikom. No, što se više tekla borba pobjednika Wimbledona. eliminirao Amerikanac Donald Budge između Nadala i našeg reprezentativca, - Mario će tamo biti opasan nakon godine 1938. pobjednik Roland Garrosa. postajalo je sve jasnije da Ivan nema svoj ovih nastupa na zemlji u Parizu. Odličan Bio je to prvi igrač koji je osvojio Grand dan kada obično dominira snažnim, je tenisač pun samopouzdanja. Davno je Slam pobjede na svim četirima turniri- točnim početnim udarcima i fenome- pokazao potencijal. I, ono što je najvažni- ma. Budge je samo protiv Kukuljevića nalnim bekhendom. Nažalost, nisu mu je, svake je godine radio korak više. Iako igrao pet setova. Mitić je zaustavljen u uspijevali prvi servisi, a prečesto se dovo- se dokazao na svim podlogama, njegove četvrtfinalu. Bilo je to doba kada su za- dio u obrambeni položaj. Time se Nadal su mogućnosti najveće na travi. Siguran grebački mušketiri činili najjaču Davis vješto koristio pa je čak s mnogo slabijim sam da će biti vrlo opasan u Wimbledo- cup reprezentaciju u Europi. servisima dobivao gemove. Ljubičić je nu - rekao je Wilander. Boro Jovanović je 1968. eliminiran servirao uglavnom više od 200 na sat, a Mario Ančić je nakon poraza od u četvrtfinalu, a Željko Franulović bio je imao je servise brzine i 226 kilometara Federera napustio Pariz i otišao u Split, 1969. polufinalist, a godinu dana poslije na sat, no ni to nije bilo dovoljno. Prva u toplom roditeljskom domu potražiti finalist, kada je izgubio od Rumunja Ilea dva seta je dosta lako izgubio, a u trećem odmor, vratiti snagu nakon teška četiri je setu bio bolji. U trinaestom gemu od- tjedna prepuna tenisa, na podlozi na Napisao: Fredi Kramer luke, vodio je 4:2 i 5:3, no na opće izne- kojoj je nekad bio najranjiviji. 64 matica lipanj/june 2006. O svojemu sljedećem cilju, nastupu u - Mario ga je već jednom dobio u Treći hrvatski tenisač, član Davis Wimbledonu, rekao nam je: - Normalno Wimbledonu i može opet. Za mene je cup momčadi Ivo Karlović ponovno je da pripadam užem krugu favorita, Ančić drugi favorit ovogodišnjeg Wim- je u Parizu paradirao svojim jakim i tako se i osjećam. Travnati su mi tereni bledona. točnim početnim udarcem, ali više od prirodna podloga, tu sam ostvario prvi Ulaskom u četvrtfinale Roland drugoga kola Roland Garrosa nije po- veliki rezultat s osamnaest godina. Igrao Garrosa Mario Ančić je upao u još jedan stigao. Zaustavio ga je Slovak Dominik sam prvi polufinale u Wimbledonu – za- Top 10 klub. Naime, samo deset aktivnih Hrbaty nakon borbe u pet setova. Roko ključio je novi član kluba Top 10. tenisača izborilo je najmanje četvrtfinale Karanušić i Saša Tuksar nisu prošli prvo Naš najveći tenisač u povijesti Goran na Roland Garrosu i Wimbledonu, na kolo, ali su nastupili i tako povećali broj Ivanišević nastupit će u Queen' s Clubu dvjema posve različitim podlogama. Evo hrvatskih sudionika na drugom Grand u ekshibiciji s Michaelom Stichom, a u te liste: Lleyton Hewitt, Roger Federer, Slamu sezone. izjavi za londonski Times osvrnuo se na David Nalbandian, Gustavo Kuerten, Od naših tenisačica Karolina Šprem i pariški dvoboj Marija Ančića i Rogera Fernando Gonzalez, Sebastien Grosjean, Jelena Kostanić ispale su u drugom kolu. Federera. Tim Henman, Marat Safin i Mario Ančić. Prije dvije godine Karolina je bila prava senzacija Wimbledona, kada je u drugom kolu turnira na travi svladala Amerikan- ku Venus Williams. Po mojem mišljenju, ove godine u Parizu našoj igračici pružila se i veća prigoda. Venus se nakon poraza u prvom kolu Australian Opena pojavila tek u Rimu, Pariz joj je bio četvrti turnir sezone. Karolina iz 2004. sigurno bi ovo- godišnji meč na Roland Garrosu dobila, no naša prva tenisačica 2006. još nije na razini Top 20, kakva je bila onda. I dalje ima problem sa servisom pa valja čekati njene bolje dane. Ivana Lisjak se probila do trećeg kola, što je veliki uspjeh mlade čakovečke teni- sačice. Nekadašnja prva tenisačica svijeta Švicarka Martina Hingis bila je prejaka pa je slavila 6:1, 6:1. Jelena Kostanić, nedovoljno oporavljena od teške ozljede, izgubila je u drugom kolu od Amerikan- ke Jill Craybas. Junior Luka Belić nije mogao dalje od drugoga kola juniorskog Roland Garrosa. Povraćao je prije meča s Tali- janom Danielom Lopezom, a mučnina ga je uhvatila i sredinom drugog seta. Tako je Hrvatska ostala bez predstavnika na turniru koji je prošle godine osvojio Marin Čilić. Hrvatski tenis ima novu, četvrtu generaciju briljantnih igrača, koju sada čine – Ivan Ljubičić, Mario Ančić i Ivo Karlović. Prije njih imali smo tri velike generacije svjetske vrijednosti i značaja. U prvoj generaciji dominirali su Franjo Punčec, Josip Palada, Dragutin Mitić i Franjo Kukuljević. Drugoj velikoj generaciji pripadali su Nikola Pilić, Boro Jovanović i Željko Franulović, a treću su predstavljali Goran Ivanišević, Goran Prpić i Bruno Orešar. Pred našom četvrtom generacijom ove su godine još dva Grand Slam izazo- va - Wimbledon i US OPEN. Nadajmo se i s tih turnira dobrim vijestima. n 65 matica lipanj/june 2006. Mjesečni pregled hrvatskoga športa

Rukometašice izborile EP, Zagrebu Kup Hrvatske Janici sportski Oskar Hrvatska ženska rukometna reprezentacija izborila je nastup na Europskom prven- Najbolja svjetska skijašica Janica Kostelić stvu koje će se od 7. do 17. prosinca ove godine održati u Švedskoj. Naše su rukometa- dobila je još jedno priznanje za veličan- šice u uzvratnom dvoboju kvalifikacija kao gošće svladale Portugal sa 20-19 (11-11), stvene uspjehe. Janica je osvojila nagradu te tako obranile dva pogotka prednosti iz prvog susreta odigranog tjedan dana ranije Laureus, sportski Oscar za najbolju spor- u Kutini, gdje su naše slavile 31:29. tašicu godine i to u svojoj četvrtoj nomi- Rukometaši Za- naciji za tu prestižnu nagradu. greba po 13-ti put Do sada je Laureus od hrvatskih postali su pobjednici sportaša dobio jedino Goran Ivanišević. hrvatskog Kupa. U Nakon trijumfa u Wimbledonu progla- finalnom susretu za- šen je povratnikom godine. U kategoriji vršnog turnira Zagreb za najbolju ekipu godine bila je i hrvatska je u Osijeku pobijedio Davis Cup reprezentacija, no Laureus je Agram. pripao momčad Renaulta u formuli 1. Rukometašice Odmah nakon priznanja u Barceloni, Ja- koprivničke Podravke nica se zaputila u Pariz gdje joj je svečano Vegete izgubile su u uručena još jedna nagrada - Francuska finalu europskog EHF akademija dodijelila joj je međunarodnu kupa od mađarskog nagradu "Le Prix Monique Berlioux", Ferencvarosa. Mađa- za sportašicu s najboljim ostvarenjem u rice su u oba susreta protekloj godini. Francuska akademija za bile bolje od naših sport jedna je od najuglednijih sportskih rukometašica i zaslu- ustanova na svijetu, a od 1991. godine ženo osvojile pokal. tradicionalno dodjeljuje godišnje nagrade za sport.

Vaterpolisti Juga CO prvaci Izvrsni uspjesi gimnastičara Ude Hrvatskoj teniskoj Europe Hrvatski gimnastičar Filip Ude ispisao je reprezentaciji Kup nacija Vaterpolisti dubrovačkog Jug Croatia osi- nove stranice hrvatske gimnastike, posti- Hrvatski tenisači Ivan Ljubičić, Mario guranja osvojili su naslov prvaka Europe gavši niz povijesnih rezultata. Prvo je na Ančić i Ivo Karlović postigli su još jedan slavivši protiv prošlogodišnjeg pobjedin- Europskom prvenstvu u Grškoj bio če- povijesni uspjeh za Hrvatsku. Oni su poka, momčadi talijanskog Pro Recca. U tvrti u pojedinačnom višeboju, a potom bjednici Kupa nacija u Duesseldorfu na- uzavreloj atmosferi na domaćem bazenu je osvojio treće mjesto u vježbi na tlu na kon što su u finalu svladali domaćina i če- u Gružu, Jugaši su tako stigli do treće eu- natjecanju Svjetskog kupa u belgijskom tverostrukog pobjednika ovog natjecanja ropske krune, nakon godine 1981. i 2001., Gentu te prvo mjesto u vježbi na tlu na Njemačku sa 2:0. Na putu do finala naši a vrijednost je Jugova naslova to veća što natjecanju Svjetskog kupa u Moskvi. To je su tenisači uvjerljivo svladali sve svoje je izborena u najjačem završnom turniru do sada najveći uspjeh hrvatske gimnasti- protivnike, prvo momčad SAD-a, a zatim u povijesti Eurolige na kojem su nastupile ke i potvrda da imamo talente u koje treba Španjolsku i jaki Čile. Hrvatska je tako po tri moćne talijanske momčadi. puno više ulagati. prvi puta osvojila Kup nacija, što je, uz maćem terenu slavile protiv košarkašica igrač na zemljanim terenima, a Ljubo je Drviš obranio naslov Šibenik Jolly JBS i ukupnim rezultatom ovim rezultatom potvrdio da spada među europskog prvaka 3:2 došle do titule najboljih u Hrvatskoj. četiri najbolja tenisača današnjice. H r v a t s k i Iako su Šibenčanke u finalnoj seriji vo- Na Roland Garrosu nastupili su i boksač Sti- dile 2:0 i imale su meč loptu pred svojim Ivo Karlović, koji je poražen u susretu 2. pe Drviš navijačima na Baldekinu, Ličanke su kola od Slovaka Dominika Hrbatya, dok obranio je na kraju izvele pravi mali podvig i sa tri su uspješne bile Karolina Šprem i Ivana naslov eu- uzastopne pobjede osvojile prvo mjesto. Lisjak koje su svoj nastup na turniru rop sko g a završile u 3. kolu. prvaka u Blanka Vlašić najbolja na poluteškoj startu sezone Novi sustav igranja 1. HNL kategoriji Najbolja hrvatska atletičarka Blanka Vla- Udruga klubova Prve hrvatske nogomet- svladavši jednoglasnom odlukom su- šić sjajno je započela novu atletku sezonu. ne lige prihvatila je trokružni sustav igra- daca njemačkog izazivača Kaia Kur- Blanka je pobijedila na Super Grand Prix nja u sezoni 2006/2007. To znači da će 12 zawu. Drvišu je to bila 31. pobjeda u mitingu "Zlatna sprinterica" u Ostra- prvoligaša sljedeće sezone igrati 33 kola. karijeri, u kojoj ima samo jedan povi preskočivši dva metra, što je ujedno i Prvenstvo počinje 29. srpnja, a završava raz. Drviš je europski naslov ponovno najbolji rezultat ove sezone u svijetu. Na 19. svibnja 2007. Zimska stanka će biti na- osvojio 7. siječnja ove godine, kada je drugom mitingu sezone, i prvom iz serije kon 18. kola, odnosno od 2. prosinca do u Muenchenu sudačkom odlukom mitinga "Zlatne lige" održanom u Oslu, 17. veljače. Domaćinstva u posljednjih 11 nakon 12 rundi pobijedio Talijana An- Blanka je ponovno bila najuspješnija, s kola bit će određena tako da će prvih šest tonija Brancaliona. Hrvatski boksač je preskočenih 1,98 metara. klubova biti domaćini u šest utakmica, a prije toga do europske krune prvi puta oni od 7. do 12. mjesta bit će domaćini u došao 2003., a potom ju je tri puta Roland Garros za povijest pet susreta. Također, utakmice posljednja uspješno obranio. Drugi ovogodišnji Grand Slam turnir, tri kola neće se igrati u istom terminu, kao Rolad Garros u Parizu, ostat će zlatnim što je do sada bio slučaj. slovima upisan u povijest hrvatskog teni- Glavni razlog za uvođenje trokruž- prošlogodišnji Davis Cup naslov, najveći sa. Hrvatska je prvi put u povijesti imala nog sustava igranja su manjkavosti uspjeh naših tenisača u ekipnim natjeca- dvojicu tenisača među osam najboljih na dosadašnjeg načina igranja, u kojem su njima. Spomenimo da su prije jedanaest jednom Grand Slamu, Ivana Ljubičića se klubovi nakon 22 kola podijelili na godina Goran Ivanišević i Goran Prpić i Marija Ančića. Iako je Ančić izgubio u Ligu za prvaka i Ligu za ostanak. Takav stigli do finala u Dusseldorfu u kojem su četvrtfinalu od najboljeg tenisača današ- sustav pokazao je da u posljednjih de- izgubili od Šveđana. Kup nacija se igra od njice, Rogera Federera, može biti iznimno set kola, kada su klubovi podijeljeni na 1978. zadovoljan jer je nakon turnira po prvi Ligu za prvaka i Ligu za ostanak, mnoge put ušao među Top 10 tenisača na svijetu. utakmice nemaju nikakav natjecateljski Polovičan uspjeh hrvatskih Ivan Ljubičić ostvario je plasman karijere značaj, a bilo je slučajeva da klubovi koji nogometaša na Grand Slam turnirima, plasiravši se po su igrali Ligu za ostanak na kraju skupe U pripremnom ogledu za Svjetsko nogo- prvi se put u polufinale. Bolji od njega bio više bodova od nekih koji su igrali Ligu metno prvenstvo reprezentacija Hrvatske je Rafael Nadal, trenutno najbolji svjetski za prvaka. odigrala je četiri prijateljske utakmice. Prvo je u Beču pobijedila Austriju 4:1, potom je odigrala 2:2 protiv Irana izgubi- Otvoren Memorijalni centar Dražena Petrovića la od Poljske sa 0-1 te u posljednjem pri- Na 13. godišnjicu tragične smrti jednog od najvećih premnom ogledu uoči početka Svjetskog hrvatskih i svjetskih košarkaša u košarkaškoj dvorani nogometnog prvenstva reprezentacija Dražena Petkovića u Zagrebu, otvoren je reprezentativni Hrvatske je u Ženevi izgubila od Španjol- Memorijalni centar Dražen Petrović. ske 1:2. Memorijalni centar otvorila je Draženova mama Bi- serka koja se zahvalila na pomoći hrvatskoj Vladi i Gra- Cibona i Gospić Croatia prvaci du Zagrebu koji je za uređenje Muzejsko - memorijalnog Hrvatske centra dodijelio poslovni prostor veličine 288,61 metar Košarkaši Cibone novi su prvaci Hrvat- u južnom mezaninu poslovnog Tornja Cibone. U me- ske. U uzbudljivoj završnici prvenstva, morijalnom centru, pored više od 300 eksponata, među Cibosi su slavili protiv Zadra i ukupnim kojima su svi važniji trofeji, priznanja i dresovi klubova omjerom 2:1, stigli do 13. naslova prvaka za koje je košarkaški Mozart nastupao, izloženi su i pred- Hrvatske. meti svakodnevne uporabe, koji svjedoče o Draženovom Košarkašice Gospić Croatia osigu- javnom i privatnom životu. KAo zanimljivost, svi će po- ranja po četvrti put postale su prvakinje sjetitelji moći računalno pretraživati i projekcirati gotovo sve utakmice koje je Dražen Hrvatske.U odlučujućem, petom susretu odigrao za Šibenku, Cibonu, reprezentaciju bivše države i Hrvatske te NBA ligu. finala doigravanja Gospićanke su na do- 67 matica lipanj/june 2006.