Prof. dr Boris Kršev UDK 355(497.1)“1941/1945“ Fakultet za pravne i poslovne studije UDK 355:929 Mihailović D. „Dr Lazar Vrkatić“, Novi Sad Originalni naučni rad
[email protected] Primljen: 15. 12. 2013. Odobren: 31. 12. 2013. KARAKTER ČETNIČKOG POKRETA U SRBIJI 1941. KAO POVOD ZA DONOŠENJE ZAKONA O REHABILITACIJI1 SAŽETAK: Rad se bavi analizom najvažnijih događaja u razvoju četničkog pokreta u Srbiji tokom 1941. godine, koji ga nakon njegovog konstitu- isanja svrstavaju u „blok antihitlerovske koalicije“. Istovremeno, pored tog pokreta, stasava još jedan antifašistički, tzv. partizanski pokret, pred- vođen jugoslovenskim komunistima. Premda se oba pokreta deklarišu kao oslobodilački, u startu se razlikuju na ideološkoj osnovi – u pogledu društvenog uređenja zemlje, njenog kontinuiteta i rešavanja nacionalnog pitanja. I umesto da ih je početni antifašizam približio, pokreti su do- zvolili da ih ideološke razlike potpuno udalje, dovodeći u pitanje i sam odnos prema okupatoru. Na kraju 1941. četnički pokret u Srbiji prela- zi na svojevrsnu „pasivnu rezistenciju“ prema okupatoru koja poprima odlike kolaboracionizma, dok partizanski nastavlja sa aktivnim otporom – ali izvan Srbije. No te odlike četničkog pokreta u Srbiji 1941. biće do- voljne da se usvajanjem Zakona o rehabilitaciji izvrši potpuna revizija njegovog karaktera, koji je on imao – kako izvan Srbije tako i u ostalim godinama rata. KLJUČNE REČI: četnici, Dragoljub Mihailović, Srbija 1941, antifašizam, kolaboracionizam, revizionizam. 1 Članak se temelji na autorovom radu Neke činjenice o karakteru četničkog i par- ti zanskog pokreta u Srbiji 1941, saopštenom na Međunarodnom naučnom skupu održanom 1–2. decembra 2012. u Novom Sadu, na temu Politička upotreba prošlo- sti – Istorijski revizionizam na postjugoslovenskom prostoru, u organizaciji Rosa Lu- xemburg Stiftung Southeast Europe i AKO – Alternativne kulturne organizacije iz Novog Sada.