Utjecaj Radničke Klase I Socijalizma Na Punk Pjesništvo U SFRJ

Utjecaj radničke klase i socijalizma na punk pjesništvo u SFRJ

SAŽETAK

Povijesno-komparativnim pregledom povijesti punk glazbe na prostorima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije uviđaju se podudarnosti jugoslavenskog punka s britanskom glazbenii američkom pravac. scenom. Našavši Dok se jepod punk utjecajem u Velikoj dva Britaniji glazbena propiti bloka,- vao vlast, američki su punkeri kroz buntovnost istraživali stil i

jugoslavenski punk nije toliko propitivao i osuđivao režim, već ga je uglavnom prihvaćao. Tematizirajući pitanja radničke klase, njezine propasti i problem crvene buržoazije, u pjesništvu Ključne su ipak zadržani politički elementi socijalizma. riječi punk, glazba, Jugoslavija, KUD Idijoti, Parafi, Rijeka, Pula, rad- Abstract nička klasa, socijalizam, pjesništvo u glazbi

punkThrough scene a historical and the Britishand comparative and American review punk of punkscenes. music While in Yugoslavia similarities can be found between the Yugoslavian

British punk music questioned the authority, American punk music used rebellion to find its musical direction. Under the influence of these two separate musical scenes, Yugoslavian slavianpunk music punk didn’t retained so much a political question element and condemn of socialism, the regimeaddre as it accepted it for the most part. However, lyricism in Yugo- the problem of the red bourgeoise. - ssing issues such as the working class and its decline as well as keywords

punk, music, Yugoslavia, KUD Idijoti, Parafi, Rijeka, Pula, working class, socialism, lyricism in music

autorski radovi 87 Uvod

Breza

Dana 24. srpnja 1949. godine u rudniku Alija Sirotanović ruši svjetski rekord u kopanju ugljena. Tim je činom nadmašio bivšega prvaka, Rusa Alekseja Stahanova, koji je tijekom osam sati uspio iskopati pedeset tona ugljena. Značaj Sirotanoviće nakon što- va rekorda upravo je u prikazivanju neke vrste nadmoći nad SSSR-om, što je bilo od posebnoga značaja za SFRJ kakoje 28. Jugoslavijalipnja 1948. bira Rezolucijom sama svoj Informbiroa put i kako seTito ne uputio priklanja Stalji ni- nu povijesno „ne“ i time pokazao Zapadnim i Istočnim silama

jednima ni drugima. Upravo je na taj način Jugoslavija postala sjecište između Istoka i Zapada. Iz prkosa prema sovjetskim tjecanjesnagama zapadnih postepeno kulturnih se počela proizvoda, otvarati slavina a da se i krozpritom filter nisu (u obliku cenzura sa samoga državnog vrha) se dopuštalo pro-

francuskupotpuno okrenula i rusku leđakulturu, istočnome novostvorene „načinu veze života“. sa zemljama„Ta je mje -i šavina sadržavala povijesno istaknute njemačku, talijansku,

kulturama Trećega Svijeta te, vrlo istaknuto, američku kulturu Rock’n’rolli sve popularniji engleski jezik“ (Perković 2011: 27).

glazbi nije dugo trebalorock’n’rolla da prijeđe „veliku baru“ i da Njegovuse udomaći je pjesmu unutar Shake,Socijalističke Rattle andFederativne Roll Države Jugosla- vije. Sve je započelo s kraljem Pjeva Elvisomvam Ivo Presleyem.Robić. Nje obradio Ivo Robić, a ta se obrada 1956. našla na albumu - gova je izvedba bila „jazzirana“ i blažeg stila od originala, „no, na razini društvenog značaja, uz sve specifične okolnosti koje New York i Zagreb bitno razlikuju i danas, a pogotovo tada, fas- cinira brzina kojom je prepoznat i prihvaćen trend“ (Perković Silvestrovo.2011: 27). Dvadeset godina kasnije. U Jugoslaviji se stara

1976. godina ispraća novim glazbenim pravcem – punkom. Ri- ječki bend Paraf održava svoj prvi nastup što ujedno označu- prošuljaoje i početak kroz punk granicu scene socijalizma. u Jugoslaviji. „U Riječanidrugoj polovici nisu bili sedam jedini koji su prepoznali važnost novoga glazbenog pravca koji se blema i samo par godina nakon pojave prvih britanskih punk- bendova,desetih, kao skupina refleksija mladih ondašnjih se skupila političkih i osnovala i ekonomskih prvi slovenski pro-

punk band, Pankrti“ (Perković 2013: 30). Godine 1981. u Puli

88 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) punk scene – frontmanom Brankom se osniva još jedno „udarničko“ ime hrvatske i jugoslavenske potezu LjubljanaKUD – Zagreb Idijoti, – predvođeni Beograd krajem sedamdesetih po Črncem – Tustom. „Uspostavljena kulturna komunikacija na - stala je dovoljno slobodna, neopterećena i označena odjekom posljednjega velikog umjetničkog praska 20. stoljeća da se iz toga mogao stvoriti lanac događaja koji je podigao novi val.“ zalište,(Motoh Azra2013: i 288)dr. Uz spomenute Parafe, Pankrte i Idijote novi val u Hrvatskoj još su sačinjavali Haustor, Termiti, Prljavo ka-

Fokus ovoga rada bit će stoga ponajviše na interpretaciji te- dova:matike Parafa, i utjecaja radničke klase te društvenoga stanja u državi kroz tekstove određenih pjesama jugoslavenskih punk ben- KUD Idijota, novovalnog rock benda Haustor. Kao te hrvatskih punk bendova kao što su Antitodora, Hladno pivo i Petar Punk koji su počeli djelovati nakon raspada SFRJ jedan od temeljnih aspekata proučavanja tekstova i njihovoga utjecaja na nastanak velikoga vala poslužit će usporedba povijesti punk glazbe u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji te pozitivistička analiza koja unutar povijesno-politič- koga konteksta smješta stvaralaštvo punk pjesništva i tumači ga kao direktnu refleksiju stanja u društvu. Razlike između američke i britanske punk glazbe i njezin utjecaj na jugoslavensku punk scenu

Ključ za definiranje britanskoga punka predstavlja smještanje glazbe i subkulture unutar okvira 70-ih godina 20. stoljeća te unutar siromašne radničke klase. Kao polazište u svojim tek- svustovima, njegovu za razliku surovu od realnost. „eskapističkih“ Glazba postajesimfo bendova, medij kroz punke koji- ri kroz svoje riječi reflektiraju mikrokozmos radničke klase i njihovi roditelji, medij kroz koji iskazuju bijes prema vladaju iskazuju ogorčenost prema situaciji u kojoj su se pronašli oni i tvenu marginu. - ćima, to jest onima koji su doveli radničku klasu na samu druš-

autorski radovi 89 je kod mnogih mladih ljudi ostavljalo dojam besper spektivnosti.„Posljedica toga Popularna je bio sve muzika veći jaz je međubila pompozna. klasama što U svom zenitu je bio virtuozni simfo rock koji je teksto-

- vima bježao od surove realnosti, pa su se tako mlađe generacije sve teže identificirale sa simfo bendovima.” (Tomić 2008)Punk rock: So What navodi temeljnu razliku

Roger Sabin u između američkoga i britanskoga punka – tekstove pjesama. Dok su punk bendovi s britanskoga otočja svojim tekstovima kritizirali stanje u društvu i državi, američki je punk bio puno manje politiziran, a njihova je „neobuzdanost“ bila u svrhu um- objavljenijetnosti. Uzmemo su Rocket li studenito Russia 1977. godine kao vremenski okvir usporedbe američkoga i britanskogaNever Mind punka, the Bollocks, unutar Here’ste godine the Sex Pistols , treći album Ramonesa i prvi (i jedini) album Sex Pistolsa: Rocket to Ru- ssia . Iz riječi pjesama sa spomenutih albuma odmah se uviđa razlika između dvije punk scene. Dok na Ramonesi eksperimentiraju s glazbom crpeći inspiraciju iz surf rocka i ne izazivajući pritom nikakve kontroverze, to za- poputsigurno God nije save bio the slučaj Queen, s njihovim Bodies i engleskimAnarchy in „vršnjacima“ U.K. koji su svoju neslavnu popularnost stekli zahvaljujući pjesmama

The fascist regime „God save the queen

They made you a moron Potential H-bomb ThereGod save is no the future queen She ain’t no human being

In England’s Goddreaming“ Save the Queen)

(Sex Pistols:

zultatPoistovjećivanje je spomenutoga vladavine nezadovoljstva kraljice Elizabethe mladih sa II. stanjem s fašističkim u Ve režimom i pjevanje o nepostojanju budućnosti u Engleskoj re- - likoj Britaniji, čiji je katalist prema Rogeru Sabinu bila upravo imaekonomska tendenciju recesija da Veliku u kojoj Britaniju je radnička pretvori klasa u izvuklanuklearnu kraći pusto kraj. Kraljicu poistovjećuju s potencijalnom atomskom bombom jer -

90 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) poljinu svojom marionetskom vladavinom. „Ne pišeš God Save The Queen iz razloga što mrziš englesku rasu. Pišeš tu pjesmu

Rocket to Russia jer je voliš i jer si sit toga da ih se maltretira“ (Prato 2012). RollingS druge Stone strane album Ramonesi opisao su ovako: unutar albuma ukomponirali humorne elemente. Dave Marsh je za časopis

„Najbolji američki rock & roll album godine i vjerojatno najsmješniji rock album ikad snimljen. To ne znači da su Ramonesi sprdnja – oni vrijede više od skoro svega onoga što je i više samosvjesno od njih, čisto iz razloga što oni postoje u čistom i potpuno aktivnom stanju.“ (Marsh 1977) Rocket to Russia daleko je Pri uspoređivanju tematike i glazbe podjela između dvije punk problema„scene“ poprilično dati ista etiketaje jasna. koju Zvuk je sMarsh dao pri svojoj recen zijikomercijalnijega albuma – zabavno. pristupa, Naravno, lako ulazi u njihovim u uši i tekstovimamože mu se nema bez - ničega dubljeg, nikakvoga otpora prema postojećemu režimu ili pak prema njihovu monarhu, u ovom Watergateslučaju američkome samopredsjedniku teoretizirati čiju kakav je dužnost bi utjecaj u to spomenuta vrijeme izvršavao afera imala Gerald na Ford, naslijedivši Nixona nakon afere . Možemo Rocket to Russia potpuno je benigan album stvo renpjesme da zabaviSex Pistolsa svoju dapubliku. se taj Sneslavni druge strane,događaj Never zbio Mindu „njiho the- vuBollocks, dvorištu“. Here’s The Sex Pistols - svojoj glazbenoj konstrukciji tako i u svojim tekstovima. žešći je i siroviji album, kako u kojiDok radeje meta na štetuSex Pistolsa komunizma. bila kraljica, jugoslavenskim se punkerima na meti nerijetko pojavljivala crvena buržoazija i oni „Odnos benda prema sistemskoj ideologiji blizak je

vala. Golema doza više ili manje suptilnog ironijskog onom većine relevantnih sustava prvog domaćeg punk

izvrtanja i ironijskog podrivanja, poneka „ako prođe, iskorištenaprođe“ izravna kao provokacija,bjanko licenca te dioza neometengotovo linijaške rad, done pra- vovjernosti koja, iako također podbodena ironijom i - kle korespondira sa studentskim traženjem „više socija-

autorski radovi 91 lizma“ na okupiranom Crvenom Univerzitetu Karl Marx 1968. godine.“ (Pogačar 2013: 122)

Samo na temelju Pogačarove tvrdnje kako jugoslavenski punk bendovi traže „više socijalizma“, može se iščitati kako tadašnja omladina nije bila toliko usmjerena protiv režima, nego protiv onih koji„Za razlikubi taj režim od Velike mogli Britanije, dovesti gde do propasti.su postojali mnogo brojni socijalni problemi, ovde se pank razvijao isklju - - čivo u muzičkom pravcu. Pojedini izleti pojedinaca izra- ženi kroz umetnost ili način života ipak nisu imali toliki Kojeuticaj smo kao mi muzika. nezadovoljstvo To je suštinska mogli da razlika imamo izmeđuu našim bride- tanskog i jugoslovenskog panka – motiv je bio drugačiji. roditelje. U školama se dobro zabavljalo, društvo u kraju- čijim životima? Imao je samo onaj ko nije imao pažljive

je bilo super, igranje od jutra do sutra. Te dečje uspome- kaone svako klinac. od Pojava nas nosi panka u sebi u Jugoslavijii nikad ih nećebila jezaboraviti, prilika da a posebno ne možeš da zaboraviš bezbrižnost koju si imao

budeš malo drugačiji od svojih vršnjaka.“ (Miljković-Pe- trović 2013)

Idijoti, Parafi i oda gradovima

Osim glazbe

KUD Idijotima i Parafima zajedničko je što dola- ze iz lučkih gradova gdje brodogradilišta „Uljanik“ i „3. maj“ imaju ključnu ulogu u razvijanju industrije. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata u kojemu je „Uljanik“ svojim poprav- brodogradilištecima, dokovanjem se u i sklopu rezanjem starih brodova služio vladinoj fašističkoj Italiji, a nacističkoj Njemačkoj bio pomorska baza, ranju pulskoga društvenog i SFurbanogRJ-a obnavlja krajobraza te 1951. kao isporučuje industrij skiprvu centar novogradnju. grada, a jedan„Uljanik“ od njegovih je odigrao zaposlenika ključnu ulogu bio je u upravodefini- Idijota. -

Tusta, pjevač i pokretačka snaga KUD

92 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) etabliranog„Kad su se kao sredinom udarnička i potkraj snaga iosamdesetih glavna uzdanica godina, drugog po vala jugoslavenskog punk-rocka, lansiranog početkom, a majstorski savladanom formulom prebrisale ondašnju- javile već tada Stare pizde jednostavno su, uhodanom ali

Pula jescenu.“ zauzela (Pogačar posebno 2013: mjesto 47) u glazbenome stvaralaštvu Idijota. Oni u njoj vide izvor inspiracije za tekstove smještene unutar jednoga industrijskog mikrokozmosa koji se našaoK UDna samom jugu Istarskoga poluotoka.

„Kad Pula prostre svoj divni, prljavi dim I prva zraka sunca dodirne grad Pomislim kako je lijepo biti tu I udahnuti taj dragi poznati smrad

U svoj mali, slatki, prljavi grad

Ispišane, ispljuvane ulice Gnjoba, jebeni ‘Uljanik’

(Pula, Idijoti,to je raj.“ Pula

UpravoK UDse iz teksta istoimene, n.d.) pjesme Pula, koja se našla na njihovu prvom albumu Legendarni u živo bivalentan odnos prema rodnome gradu, kojemu oksimoron , može iščitati am- odvratno prljava bila ta Pula, to je njihov dom. Smrdljivi zrak- ski tepaju pridjevima „malim, slatkim i prljavim“. Koliko god koji udišu ovdje je pomiješan s osjećajem pripadnosti, a taj isti smrdljivi zrak vjerojatno dopire iz brodogradilišta „Uljanik“. pireKUD mirisIdijoti ponosa oslikali na su grad radničku i njegove sliku stanovnike. Pule unutar Uz sumornoga odu svom graduindustrijskog na spomenutome okvira, a iz su tih se „ispljuvanih live i ispišanih“ ulica do- Bella Ciao i Bandiera Rossa, pjesme kojima su Idijoti Kad sunce albumuopet zađe našle sa svojimi komunističke je laga nim(radničke) uvodom i punkerskim klimaksom postala jedna od kultnih udahnuli novi život, a Za tebe koja je za- pjesama iz njihove diskografije, zajedno sa Pogačara:

autorski radovi 93 „Ipak klasični i nenadje*ivi ljubavni punk pjesmuljak, s ploče sjajnog ‘postmodernog’ naslova ‘Tako je govorio ZaraTusta’, njihovog trećeg studijskog albuma dok se pjesma prvi put pojavila na već spomenutom albumu uživo ‘Legendarni u živo’.“ (Pogačar 2013: 49)

Tragovi „najčišćega“ oblika ljubavi prema Puli koju je Tusta imao pronalaze se u riječima njegova glazbenog kolege i bivše- ga basista benda (u razdoblju od 1985. do 1999) Dr. Frica koji je povodom Tustine smrti 14. listopada 2012. godine od karcino- ma pluća i grla svom prijatelju uputio otvoreno pismo: takva mala smrdljiva ispljuvana koju smo voljeli i u koju „Ta naša Pula moj Branko više nikada neće biti ista, baš dila i koja nam je sve dala bez tebe je neki drugi grad. – smo se vraćali nakon putovanja, ta Pula koja nas je odre- kako ja volim ovaj grad. Sve volim kuiš... Bezbroj si puta toJebote, govorio. Điđo, Taj kako naš je grad meni s ovdjetablicama lijepo, PU, vi nematetaj znak pojma kojeg smo ponosno nosili i u vremenima kada nam u našem Zagrebu nisu htjeli tankati gorivo, kada smo sa strahom

prelazili Učku, taj smo naš grad promovirali, a ti si iz prkosa pjevao ‘Pula to je raj’.“ (Marjanović 2012)

Na posve drugačiji način svoj su odnos prema rodnome gradu izražavali riječki Parafi koji nisu koristili nikakveRijeka oksimorone ujedno iili obrada epitete Chinese da opišu Rocks Rijeku, „grad zaražen epidemijom šminke- Rijekara, frikova, ne duguje pijanaca ništa. i sličnih napasti“. Njihova je , pjesme Ramonesa, kojoj izuzev glazbe

U divnome gradu „Živim u Rijeci

Živim u rupi ŠminkericaNajvećoj u Jugi kurvi Pijanica pedera Frikova i punkera Pun je grad

Rijeka boluje Rijeka je zaražena

94 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) Zarazila je šminka

(Paraf: Rijeka Zarazio je Trst“ ) ske popularne kulture – Trst. Ubrzo nakon Londonskoga me Zadnji stih upućuje na jedan od ključnih aspekata jugoslaven- - stinacijamoranduma svim 1954, narodnostima kojemu je bivšesvrha Jugoslavije. bila da se konačnoS obzirom utvrde na to granice između Italije i Jugoslavije,de facto Trst nalaze je postao na jednakoj glavna uda de- da se Pula i Rijeka geografski - ljenosti od Trsta, nije čudno Sloveniju što je upravo koja jetim bila gradovima najliberalnija punk glazba prvo pokucala na vrata. U ovom slučaju trebamo done- kle isključiti ondašnju SR savezna republika bivše Jugoslavije i na temelju čije su liberal- paletunosti upravo frikova, Pankrti pijanaca uspjeli i šminkera. zaživjeti. ParafiNeposredna u Trstu geografska pronalaze blizinaglavnoga Parafa krivca i njihove koji je Rijekes punkerima za sobom donio i čitavu

možda se može usporediti s ne- kakvim bolesnikom koji boluje od gripe i čija nas prisutnost može zaraziti. Istina, Trst je možda i donio punk ili u najgorem slučaju utjecao na njegov dolazak, no za sobom je donio mno- ge „bolesti s trulog Zapada“ kojima se Parafi protive.

bio„Trst je je ujedno predstavljao i mjesto prozor hibridnog u drugačiji identiteta, politički na gotovosistem u čijem se konzumerističkom društvu moglo uživati, no

pola puta između dvaju ekstrema koja su predstavljale Italija i Jugoslavija.“ (Predavanja Francesce Rolandi (na talijanskom) o utjecaju talijanske popularne kulture na jugoslavensku popularnu kulturu, 2016)

–Samim njegovu time glazbu što je – otvarao a kako jeprozor Italija u bila kapitalistički blizu, tako svijet se signal Zapa s- da, Trst je na taj način u Jugoslaviju „švercao“ i duh Zapada pojedinim regijama Jugoslavije. talijanskih televizijskih i radioprograma mogao čuti i vidjeti u

Kad bismo Parafe htjeli usporediti sa zapadnjačkim punk ben- upravodom, mogle je poigravanje bi se povući sa simbolimaminimalno njihovihdvije paralele zemalja. sa Dokstvara su- laštvom britanskih Sex Pistolsa. Prva zajednička karakteristika ranim originalnim omotom svoga albuma prvijenca poigrali sa se Sex Pistolsi okomili na kraljicu, Parafi su se također cenzuri-

autorski radovi 95 simbolom socijalizma – zvijezdom petokrakom. „Album je ro

- đen carskim rezom, počevši od zabranjenog omota koji je, po prvotnoj zamisli, trebao imati istaknutu petokraku okruženu novinskim člancima čiji su naslovi simbolu socijalizma prida- vali lakrdijaško ozračje“ (Žmirić 2011: 35). ma prvijenca A dan je tako lijepo počeo Pistolsa,Druga paralela spomenutoga također Neverse može Mind povući the Bollocks, između Parafova Here’s the albu Sex- Pistols, i jedinoga albuma Sex

si svojom a odnosi su God se Save na oštrethe Queen i sarkastične komentare njihovih pjesama. Kao što je ranije u tekstu napomenuto, Sex Pistol- Narodne kritizirali pjesme odnos obratili vladajućih upra voprema miliciji, svojim zloglasnoj podređenima, po zlostavljanju posebice omladine,radničkoj posebiceklasi, dok one su kojase Parafi je odstupala originalnom od normalnoga verzijom standarda. Verzija Narodne- pjesme koja se našla na albumu ujedno je i cenzurirana verzija

što se riječi tiče, a jedino što je ostalo od originalne verzije je refren, koji je također doživio sitnu modifikaciju – prvotni refren „Nijedne nema bolje od naše policije“ postao je „Ni jedne tonnema kojim bolje je od originalna dobre policije“. verzija „Naša pjevala policija“ o ponašanju postala ondašnjeje „dobra policija“. Ova se zamjena može interpretirati kroz sarkastičan

milicije, gdje Riječkimse sada turock miliciju himnama naziva opisuje „dobrom“ postupanje u nadi dapoli ih cijepoštede prema batina tadašnjoj koje su omladini mogli dobiti na koncertima zbog izvornih skupine riječi. ParafŽmi- rić u svojim -

sate iznosisvojim podatak roditeljima, kako nalogbasist u Zdravko kojemu Čabijan je kao razlog– Zdrave pretresa i dalje navedenočuva policijski upravo nalog djelovanje za pretres grupe kuće uParaf. kojoj Tijekomje još i tada njihovih živio

mokoncerata, Narodnu tvrdi pjesmu Valter, najveće bi batine dobivali dječaci i dje- putavojke i upomislili prvim redovima: prekinuti svirku,„Bilo je ali užasno tada biza sigurno gledati. i Mimi pjevadobili- , a pendreci mlate li ga mlate. Čak smo par

po glavi” (Žmirić 2011: 36).

96 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) „LopoviOriginaln nei kradutekst Narodne pjesme Cenzurirani tekst koji se pojavio na Ubice ne kolju „Ovakodebitan sets spremakome albumu Mulci ne siliju Tema koje nema I krv ne liju Ali mi se veselimo I ovome što imamo Nijedne nema bolje od naše policije Ni jedne nema bolje od dobre policije Lopove zatvaraju

Mulce miluju IUbice rane kažnjavajuzalivaju JerDruga oni strofana to pazekaže Da oniu nas na nitko to paze ne laže Nijedne nema bolje od naše policije Ni jedne nema bolje od dobre policije

Zato šamar nemaš KodLičnu nas kartu to je imaš tako Završi brzo lako AliTo štomi seželimo razumijemo reći Teško može proći

(Paraf, Narodna pjesma NiI složno jedne pjevamonema bolje od dobre policije Nijedne nema bolje od naše policije.“ (Paraf: Narodna pjesma ) )

autorski radovi 97 Narodne pjesme postaje

Pri paralelnome čitanju obje verzije očito da druga (cenzurirana) verzija „suptilno“ napada cenzu- ru unutar Jugoslavenskih granica, dok Parafi pjevaju upravo o kimnemogućnosti nasiljem. Samapotpune prva slobode kitica namgovora, ilustrira posebice proces o tadašnjoj cenzure umiliciji kojoj kojamladi je neposjedovanjeglazbenici umotavaju iskaznice potencijalno često kažnjavala opasni fizič ma- terijal u šareni omot kako bi spasili svoje glave od cenzora i -

kako bi iskazali zahvalnost „onome što ipak imaju“ te kako oni cenzurirana„razumiju“ kako verzija teško pjesme može koja proći se onopojavila što imaju na albumu za reći A idan kako je takounatoč divno tome počeo i dalje opasnija složno od pjevaju. njezine Smatramoriginalne kako verzije je upravo zbog svoje suptilnosti u kojoj, dok vrši autocenzuru original nog teksta, istovremeno tiho podbada ideološke aparate koji su svojom neposrednom represijom doprinijeli samocenzuri- Narodne pjesme.

Sumrak radničke klase

Haustor je nastao 1979. godine, dvije godine nakon što su Dar- jeko paralelnoRundek i Srđansvirao Sacher s Azrom osnovali (kasnije neformalnu ga zamjenjuje grupu Zoran Komunu Pe te nakon što su se dvojcu pridružili bubnjar BorisMoja prvaLeiner, ljubav koji - skogrišić), albuma i gitarist Haustor Ozren Štiglić. Njihova pjesma spostaje povremenim veliki hit,pauzama nakon snimaju čega slijedi album snimanje Treći svijet prvoga koji studij izlazi- koji izlazi 1980. godine, a nakon kojegaRad- nička klasa 1984. godine. „Na albumu se našla i inkriminirana pjesma odlazi u raj jer je, izgleda, politički trenutak sazrio za nju“ (Paulić 2006).

„U čekaonu na prvom peronu KrozGdje crniprozor đavo prhne toči prvicrna konjaktica IIznad veli tada, mračnih veli grdipodnatrulih crni stvor lica Never more I veli tada, veli grdi crni stvor Bolje je da odete, prilike su nove Ulozi u povijesti došao je kraj

U pola četiri ujutro sa perona pet

98 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) Radnička klasaRadnička odlazi klasa u raj odlazi u Raj Pa-pa proleteri...“ (Haustor: ) Sedma republika opisuje dolazak zlokob nogaU samim sutra. se Uriječima pjesmi većje posebno može osjetiti istaknut dašak upravo „onog“, motiv kako gavra Per- ković u svojoj knjizi - poeme Gavran - sina, i kojimitološku ovdje nepozadinu samo da prema vuče nakojoj literarnu gavran referencijalnostpredstavlja ikonu iz američkoga pisca Edgara Allana Poea, već dono- smrti i nadolazeće propasti. Slikom gavrana Haustor ne zaziva samo smrt radničke klase, već poziva na masovni „trbuhom za mouništenja.kruhom“ egzodus Simbol radnika udarnika u inozemstvo. gubi svoj sjaj, Njihovoj a na peronuulozi u povipet u- jesti došao je kraj, Jugoslavija punom brzinom kreće putem sa- pola četiri ujutro čeka ih prijevoz u neku bolju budućnost. Crni đavo ovdje može predstavljati odgovorne koji uništavaju Jugo- nastavljajuslaviju, a koji s uništenjem u javnosti vape kako i biplaču izvukli za time osobnu što njihovikorist. radnici odlaze, no ponovno ne čine apsolutno ništa po tom pitanju, već

„A crni đavo rukavice skida IOn vikne pruža ah, ruke, ta nesretna grli se sa sudbina svima Poljubi ružu, baci je u rulju Never more Plaćam piće svakome tko ostane Radnička klasa odlazi u Raj Plaćam piće svakome tko ostane.“ Tri godine(Haustor: nakon Trećeg svijeta Zabranjeno) pušenje snima Srce, ruke i lopata

, pjesmu posvećenuPozdrav junaku iz udarniku zemlje Safari te kla uz- se, Aliji Sirotanoviću, koji je postao tek fragment sjaja nekadaš- nje moći radničke klase. Na albumu „konačnu propast“ Pišonje i Žuge također se pjeva o propasti nikaradničke klase iz perspektive legendarnoga udarnika iz Breze koji je za rušenje svjetskoga rekorda od doživotnoga predsjed- SFRJ Josipa Broza Tita skromno zatražio samo veću lopatu.

autorski radovi 99 izgubi se negdje Avdija zaboravismo„Dođoše nova svi vremena na njega imamo dovoljno bagera

koju ljutu popije kaoPrije pjesnik nego pred što neklince vjeruje izađe

(Zabranjeno pušenje: Srce, ruka, lopata u vlastite stihove.“ )

vremenimaSkoro četiri tijekomdesetljeća svih nakon tih silnih toga Zabranjenogodina kada pušenje je društvo ne pje za- va samo o Alijinu uspjehu, već i o tome što je stiglo s novim uzor mnogim radnicima. Spajanjem posljednje kitice Srce, ruke- iboravilo lopata na junaka radničke klase koji je svojim uspjehom bio rove Radnička klasa odlazi u raj dobivamo okvirnu sliku sudbi Zabranjenoga pušenja i pretposljednje kitice Hausto- - ne jedne klase koja je pomogla izgraditi Socijalističku Federa- tivnu Državu Jugoslaviju. Koju ljutu popije Kao„Prije pjesnik nego pred što ne klince vjeruje izađe

(Zabranjeno pušenje: Srce, ruka, lopata U vlastite stihove.“ „Bolje je da odemo, prilike su nove ) Ulozi u povijesti došao je kraj

U pola četiriRadnička ujutro saklasa perona odlazi pet u Raj Radnička klasa odlazi u raj“ (Haustor: ) Nesveto trojstvo privatizacije, punka i razočaranja

tio industriju što je kao posljedicu ostavilo mnogobrojne ot Raspadom Jugoslavije proces privatizacije zahvatio je i osaka- - puštene radnike i time dalo konačan pečat radničkoj sudbini. Mnogi su biliRadnička primorani klasa napustiti odlazi udržavu raj prognozirao u potrazi za nekoliko boljim godinaživotom. ranije. Dogodilo S ratom se neštokoji je slično bjesnio onome na prostoru što je Crninekadašnjih Đavo iz Haustorove

100 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) socijalističkih republika radnici su poput većine svojih (biv- ših) sunarodnjaka postali topovsko meso vladajućih.

vala„U procesu i kriminalne privatizacije osobine. nisu Dosadašnji poštivani rezultati postojeći pokazu zakon- ski propisi i procedure, već je privatizacija često dobi- - ju da ciljevi privatizacije nisu postignuti, već da je ona dovela do negativnih učinaka s političkog i društvenog Upravogledišta.“ su slike (Bendeković uništene industrije2000: 55) i nezaposlenosti otvorile manove raspadao izvore inspiracije jedan sustav. za punkNa lešini pjesništvo. tog su se Članovi sustava bendova hranili koji su onda bili djeca postali su odrasli ljudi pred čijim se oči- lešinari u obliku pojedinih političara koji su iskoristili priliku da se obogate na brz način zanemarujući kolateralnu žrtvu Idi jotikoju nastavili ostavljaju njegovati kod svojih svojom sunarodnjaka. glazbom, a „Bratstvo s postepenim i jedinstvo“ raspa bila je tek jedna od socijalističkih vrijednosti koje su KUD - - danjem socijalizma i prelaskom Hrvatske u tranziciju u njihovim je pjesmamaBandierra rastao Rossaotpor iprema Bella Ciao novom režimu. Oni su s ponosom do samoga raspada benda uzrokovwana Tustinom smrću pjevali , pjesme koje veliča- ju partizanski pokret i radničku klasu, pjesme koje su se zbog svoga podsjećanja na „mračno doba socijalizma“ našle posebno pod napadom nakon raspada Jugoslavije. Njihovi sugrađani iz Antitodora (osnovani 1996), predvođeni Zoranom Todo- rovićem – Todorom, svojom su Radničkom s albuma Punker (2010) odali počast radnicima koji su završili u kaosu rata u kojem„Fabrike, „slavno“ rudnici ginu. Drugi su nam dom Jer po deset sati tamo radimo

Nas se prve pozove A, kada počne neki rat (Antitodor: Radnička Da za svoju zemlju slavno ginemo“ ) Firma (album Dani za- tvorenih vrata) nihGodine privatizacijom 2015. pjesma te radnikaHladnoga i radnica piva koji su zatvaranjem istih ostali bez posla u kojoj nominirana su oslikali je stanje za Porin tvornica u kategorijama osakaće-

autorski radovi 101 najbolju rock pjesmu te za najbolji glazbeni spot. U samome

glazbenom spotu uz članove benda pojavljuju se nekadašnji radnici i radnice Tvornice tekstila „Kamensko“, Tvornice želje- zničkih vozila „Gredelj“ i tvornice „Dioki“ koji govore kako je došlo do gubitka njihovih radnih mjesta i s pjevačem Milom Kekinom sinkronizirano pjevaju o konačnoj smrti ostataka radničke„A kad klase stignem koja sedo našlaporte ina do samim spuštene marginama rampe društva. skinem kapu za sve nas koji još pamte

Bog, domovina i nacija svidan na kad pod su ovo ispred je privatizacija! firme stale crne limuzine i rekli:

Firma Napravite mjesta za obitelji dvjesta!“ (Hladno pivo: )

Crvenu buržoaziju protiv koje su pjevali jugoslavenski punkeri zamijenile su tajkunske elite „što ratuju gramatikom“ i koji su do svojih bogatstava došli ilegalnim putovima gazeći pre- nomko leđa informacijskom radnika. Sintagma prostoru „dvjesta koristi obitelji“ se tvrdnja često dase jevezuje osnova uz prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. „U jav-

gospodarskog programa predsjednika Tuđmana bio koncept prema kojem će hrvatskim gospodarstvomAutentičnost sintagme upravljati „200 određen obitelji“broj bogatih obitelji.“ (Domović 2013: 20) Sam Domović ne samo da na početku članka stavlja referencu na svoje ime kako bi odmah uputio čita- telja kako je članak rezultat njegovih deosobnih facto stavova i kako ne odražavaju službeno stajalište institucije za koju je članak kriminalnonapisan, već djelo u prvim koje riječimaje trebalo sažetka jugoslavensku industrijsku oslobađa pred ba- sjednika Tuđmana od moguće sumnje da je privatizacija bila - zagovaraoštinu podijeliti stvaranje između sto „podobnih“ bogatih obitelji, obitelji. dok Razlike drugi u tvrde broju kako obitelji javljaju su se od osobe do osobe: jedni tvrde da je Tuđman slav za portal Tjedno.hr izjavio je kako nije njegov otac tvorac se ta brojka popela na pet stotina obitelji. Tuđmanov sin Miro-

te sintagme već Vesna Pusić.

102 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) „To on nikada nije rekao. Rekla je Vesna Pusić, o tome proporcionalnoje pisala u svojim veliku knjigama vlast 1989.da bi moglii 1992. upravljatiDoduše, nije hrvat rekla 200 obitelji nego 200 menadžera koji bi trebali imati - Bez obziraskom.“ tko (Tuđman je izrekao 2011) neslavnu sintagmu o bogatim obite kako se privatizacija uvukla u tijelo industrijske proizvodnje -i ljima i ako ju je netko uopće ikad izrekao, činjenično je stanje uništila je poput bolesti za sobom ostavljajući samo kostur u ispaljenogaobliku praznih metka. hala Uz koje motiv ljudi tajkuna i glazbene koji grupe su kupili poput tvornicu Hladnog za piva izjednačuju s pljačkom za vrijeme koje su radnici pali bez spravljenih radnika koji ostali bez svojih radnih mjesta i koji omanju novčanu svotu kroz tekst se proteže tema o životu obe- svoje „radno vrijeme“ provede ispred supermarketa ispijajući alkoholna pića. Tajkunska elita,Pun religijami je kurac i nacionalizam benda Petar često Punk. se pronalaze na meti hrvatskih punkera, što se može uočiti i na sljedećom„Pun miprimjeru, je kurac pjesmi

elite,praznih starih obećanja, prdonja lopovluka bez mozga i laži nepismene bande, dvoličnosti, krađe Pun mi je kurac busanja u prsa i nadrkanih vođa. sirotinje, srama, depresije, jada pognutečemera i glavestida, umjestoočaja i mraka ponosnoga hoda

(Petar Punk: Pun mi je kurac) doživotnog beda zbog krivog pedigrea“

Iz pjesme se može iščitati kako im je dosta negative i lice- mjernosti kojima je ispunjena hrvatska svakodnevica, počevši upravo od političke scene i njihovih lažnih obećanja koja male ljude ne vode apsolutno nikamo, doli u još veći jad i bijedu, premadok elita ostalim uživa zbivanjimau plodovima u „svogasvijetu rada“.koja društvo Petar Punk odvode se ne u deza- ustavlja na domaćoj društveno-političkoj sceni, već se okreće i ski punk razlikovao od britanskoga na temelju toga što se nisu- strukciju zbog tuđih ideala ili u ime boga. Dok se jugoslaven- imali „pravo žaliti“ i što su željeli „više socijalizma“, raspad Ju- goslavije i nastanak samostalne Republike Hrvatske hrvatsku

autorski radovi 103 je punk glazbu kao i većinu nacije vratio par desetljeća unazad. dinaHrvatski – prijezir punk premas početka autoritetu, devedesetih nametnutom pokazuje društvenom iste simptome si stemuod kojih te suprema „patili“ eksploataciji britanski punkeri radnika si malihkraja sedamdesetihljudi. go- - literatura Ekonomski pregled

BENDEKOVIĆ, Jadranko. 2000. „Privatizacija u Hrvatskoj“. , vol. 51/1–2. National security and the future DOMOVIĆ, Roman. 2013. „Autentičnost sintagme ‘200 obitelji’“. , vol.14/2. Od internacionale do komercijale. Popularna kultura u Jugosla- viji 1945–1991. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. JANJETOVIĆ, Zoran. 2011.

Rolling Stones

MARSH, Dave. 1977. „Rocket to Russia – Ramones“. #255

Synthesis philosophica MOTOH, Helena. 2013. „‘Punk je simptom’: sjecišta filozofije i alternativne kulture u Slo- veniji osamdesetih“. , vol. 27/2. Sedma republika: pop kultura u YU raspadu, Zagreb – Beograd:

PERKOVIĆ, Ante. 2011. Novi liber – Službeni glasnik. Punk rock: so what? The cultural legacy of punk

SABIN, Roger. 1999. . London – New York: Routledge. Jugoton gori!: Glazbeni dnevnik. Zagreb: Sandorf.

POGAČAR, Marko. 2013. Riječke rock himne

ŽMIRIĆ, Zoran. 2011. .Rijeka: KUD Baklje.

Izvori : Radnička

ANTITODOR . http://tekstovi.net/2,2114,51531.html [pristup: 18. 11. 2016]. : Radnička klasa odlazi u raj

HAUSTOR . http://www.tekstovi.com/5487/haustor/radnic- ka_klasa_odlazi_u_raj.html [pristup: 18. 11. 2016]. : Firma.

HLADNO PIVO http://tekstovi.net/2,712,49442.html [pristup: 18. 11. 2016]. : Pula.

KUD IDIJOTI http://www.tekstovipjesamalyrics.com/tekst-pjesme/5057-kud-idijoti-pula [pristup: 18. 11. 2016]. Regional express,

MARJANOVIĆ, Nenad. 2012. „Otvoreno pismo Branku Črncu-Tusti“. 19.

104 jat - Časopis studenata kroatistike br. 3 (2017) listopada. http://www.regionalexpress.hr/site/more/otvoreno-pismo-branku-rncu-tusti [pristup: 18. 11. 2016]. Avant art magazin,

MILJKOVIĆ PETROVIĆ, Tanja. 2013. „Osamdesete: Od panka do pinka“. 24. veljače. http://www.avantartmagazin.com/punk/ [pristup: 18. 11. 2016].

PARAF. Biografija. http://parafrijeka.blogspot.hr/2014/03/biografija.html [pristup: 18. 11. 2016]. Narodna pjesma

PARAF: . http://tekstovi.net/2,3579,44059.html [pristup: 18.11.2016]. Narodna pjesma

PARAF: (alternativna). http://parafrijeka.blogspot.hr/p/narodna-pje- sma_1807.html [pristup: 18. 11. 2016]. Rijeka

PARAF: . http://parafrijeka.blogspot.hr/p/rijeka.html [pristup: 18. 11. 2016]. Rirock

PAULIĆ, Robert. 2006. „Darko Rundek- Biografija: od Haustora do Carga“. , 31. svibnja. http://www.rirock.com/hrvatska-i-svijet/darko-rundek-biografija-od-haustora-do-carga/ [pristup: 18. 11. 2016]. Pun mi je kurac

PETAR PUNK: . https://petarpunk.bandcamp.com/track/pun-mi-je-kurac [pristup: 18. 11. 2016]. Rolling Stone

PRATTO, Greg. 2012. „God Save the Queen“. , 7. svibnja. http://www.rollingstone.com/music/news/god-save-the-queen-the-sex-pistols [pristup: 18. 11. 2016].

Historiografija „Predavanja Francesce Rolandi (na talijanskom) o utjecaju talijanske popularne kulture na jugoslavensku popularnu kulturu (1955–1965)“. , 9. veljače. http://historiografija.hr/news.php?id=2773 [pristup: 18. 11. 2016]. : God Save the Queen

SEX PISTOLS . http://www.letssingit.com/sex-pistols-lyrics-god-save-the-queen-tnksz65#axzz4QLcZf4Nt [pristup: 18. 11. 2016].

Tjedno STJEPANDIĆ, Dražen. 2011. „Izjava o 200 obitelji pripada Vesni Pusić, a ne mom ocu“, raz- govor s Miroslavom Tuđmanom. , 21. studenog. http://www.tjedno.hr/izjava-o- 200-obitelji-pripada-vesni-pusi-a-ne-mom-ocu/ [pristup: 18. 11. 2016].

TOMIĆ, Marin. 2008. „Priča o punk glazbi – Pankerskih trideset“. Rirock, 17. siječnja. http://www.rirock.com/hrvatska-i-svijet/prica-o-punk-glazbi-pankerskih-trideset/ [pristup: 18. 11. 2016].

ZABRANJENO PUŠENJE: Srce, ruka, lopata. http://tekstovi.net/2,550,21189.html [pristup: 18. 11. 2016]. autorski radovi 105