Urbane Transformacije Suvremenog Zagreba.Pdf
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Jelena Zlatar URBANE TRANSFORMACIJE SUVREMENOG ZAGREBA Sociološka analiza BibLioteKA NOVA PLEJA DA Nakladnik Plejada d.o.o. Zagreb, VIII. južna obala 17 Za nakladnika Igor Ranić Urednik Ilija Ranić Recenzenti Saša Poljanec Borić Vladimir Lay Ljubinko Pušić Knjigu objavljujemo uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH Copyright© 2013., Plejada, Zagreb ISBN 978-953-7782-18-4 Jelena Zlatar URBANE TRANSFORMACIJE SUVREMENOG ZAGREBA Sociološka analiza Plejada Zagreb, 2013. Sadržaj Predgovor . 7 1. Uvod . 9 1.1. O suvremenim urbanim promjenama . 10 1.2. Istraživanje . 13 2. Globalni procesi i suvremene promjene u gradovima . 19 3. Položaj grada Zagreba. 35 4. Urbane transformacije i urbanističko planiranje . 43 4.1. Obilježja, pristupi i ciljevi urbane obnove. 43 4.2. Neki pozitivni i negativni primjeri urbane obnove europskih gradova . 48 4.3. Urbanističko planiranje u Hrvatskoj. 53 4.4. Definiranje urbanih promjena – stručna perspektiva. 60 5. Akteri društvenih promjena . 65 5.1. Teorija akcije. 66 5.2. Moć kao djelovanje i dio društvenih odnosa . 73 5.3. Urbani akteri . 80 5.4. Tri razdoblja urbanih aktera grada Zagreba . 85 6. Urbane promjene Zagreba nakon 2000. godine . 113 6.1. Visoka poslovna izgradnja . 114 6.2. Trgovački centri . 120 6.3. Podzemne garaže. 127 6.4. Urbane promjene u Zagrebu nakon 2000. godine – pogledi ispitnika . 132 6.5. O (ne)moći stručnih aktera . 148 7. Kako dalje? (Smjernice za planiranje grada) . 157 7.1. Percepcija uloge stručnjaka u daljnjem razvoju i planiranju grada . 157 7.2. Smjernice za daljnje planiranje . 159 8. Zaključna razmatranja . 173 8.1. Primjeri europskih gradova . 174 8.2. Odnos moći urbanih aktera . 176 8.3. Uloga relevantnih struka u izgradnji grada . 180 8.4. Pogled u budućnost . 184 5 Prilozi . 187 Protokol intervjua . 187 2. Popis ilustracija . 188 3. Popis tablica, grafičkih prikaza i karata . 189 Literatura . 191 Kazalo . 207 Summary . 211 O autorici . 213 6 Predgovor Educatio maximam diligentiam plurimumqe profuturam desiderat. (Obrazovanje zahtijeva najveću marljivost koja će donijeti najveću korist.) Mislim da to mogu reći za znanstveni prvijenac Jelene Zlatar. Knjiga je znanstvena, ozbiljna i obimna. Ima 263 stranice, 280 jedinica literature, 8 tablica, 9 grafičkih prikaza, karte i fotografije te u prilogu protokol intervjua za istraživanje. Ozbiljnost svakako ima veze s činjenicom da se knjiga dijelom oslanja na doktorsku disertaciju. Naslov je knjige kratak, jasan, općenit i poseban istovremeno. Ne bih ponavljala sadržaj teksta u knjizi, pa ni sažetak, nego bih u predgovoru radije iznijela vlastite impresije. Čitajući knjigu gotovo do sredine, dobivamo dojam da je riječ o novom udžbeniku opće i urbane sociologije. Onda shvatite da se radi o pristupu “lijevkom” (kako ja to volim reći). Autorica vrlo oštroumno upotrebljava određene teorijske pristupe i au- tore da bi nas dovela do uže teme kojom se bavi. A bavi se urbanom sociologijom na teorijski i istraživački način. Ovakav pristup od općeg prema posebnom gotovo da ne ostavlja nikakvu pukotinu za pronalaženje neke značajnije pogreške. U teorijskom dijelu autorica je, čini se, naklonjenija teorijama konflikta, ali ih, kao i A. Giddens, povezuje i pomiruje s onim drugima. Na teorijski dio nadovezuje se istraživanje koje je autorica sama obavila, premda u okviru šireg istraživanja Akteri društvenih promjena u prostoru (IDIZ). Slu- žila se kvalitativnim metodama, u prvom redu studijom slučaja grada Zagreba. Autoričin originalni doprinos jest povezivanje i ispreplitanje nekoliko tema: vreme- plov kroz tri društvena razdoblja promjena u Hrvatskoj (socijalističko razdoblje, tranzicijsko razdoblje, novi kapitalizam) i promjene tipova aktera (država i lokalna samouprava, novi ekonomski akteri – investitori, stručnjaci te građani i nevladine organizacije). Sve je to provela polustrukturiranim intervjuima sa stručnjacima koji se, centralno ili lateralno, bave prostorom, a na primjerima poslovnih nebodera, trgo- vačkih centara i podzemnih garaža u Zagrebu. Sva tri primjera, bez obzira na profil, pokazuju da stručnjaci dobro prepoznaju i sta- nje i uzroke: globalizaciju, homogenizaciju, divlji kapitalizam, smrt urbanizma itd. 7 URBANE TRASFORMACIJE SUVREMENOG ZAGREBA I tako grad postepeno ali brzo postaje bez-mjestom. Biti građanin svijeta ne znači putovati svijetom i upoznati njegove različitosti i specifičnosti, nego biti isti u svakom supermarketu, biti isti sa svima bilo gdje na nekoliko stotina kvadrata. Ovo podsjeća na knjigu sociologa Đure Šušnjića Ribari ljudskih duša, gdje reklame unificiraju ljude, ili Huxleyjev Vrli novi svijet u kome su svi zadovoljni, isti i dirigirani, sve dok se ne upali crvena lampica. Čini mi se da se Jelena Zlatar opredijelila za Huxleyjev “Otok”, tj. za pravo na različitost bez obzira na cijenu. U knjizi su možda najvažniji zaključci koji su veoma kritični prema stanju stvari u urbanim i društvenim promjenama. Ali čitatelja veseli to da se u knjizi ne odusta- je od smjernica planiranja grada, njegova razvoja te uvjeta koji bi trebali upokoriti Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju, npr. u održanju kvalitete života, prirodnih i društvenih vrijednosti te razvoju stvarne demokracije. Knjigu preporučujem, uz malo strpljenja, na čitanje svima, posebno urbanim sociolo- zima. Kao što sam citirala na početku: potrebna je velika marljivost za najveću korist. Dr. sc. Dušica Seferagić 8 1. Uvod Grad nudi mogućnost za razumijevanje da- lekosežnih promjena koje mogu – u određe- nim uvjetima – zahvatiti društvo kao cjelinu. (S. Sassen) U ovoj će se knjizi1 proučiti i objasniti urbane transformacije u Hrvatskoj u tran- zicijskom (postsocijalističkom) razdoblju. Na primjeru glavnoga grada Zagreba analiziramo karakter, opseg i tipove suvremenih urbanih promjena kroz odabrane, relevantne primjere. Interpretacijom rezultata provedenog sociološkog istraživanja pokušali smo dati odgovor na pitanje kako stručnjaci vide smjer i budućnost urbanih promjena. Posebnu pozornost posvetili smo pojavi novih aktera, njihovoj dinamici i prostoru djelovanja te njihovom položaju, ekonomskoj i političkoj moći. Istražili smo novona- stale “tranzicijske” aspekte urbane obnove u Zagrebu na primjerima poslovnih nebo- dera, trgovačkih centara i podzemnih garaža. U uvodu donosimo neke definicije o gradu općenito i navodimo glavne hipoteze, ciljeve i metode provedenog istraživanja (metoda polustrukturiranih intervjua s ra- znim pripadnicima stručnog tipa aktera) te objašnjenje načina na koji su intervjui analizirani. Pojašnjavamo i interpretaciju rezultata istraživanja svake pojedine cjeli- ne, ostvarene putem intervjua sa stručnim akterima. U drugom i trećem poglavlju izlažemo teorijsko-konceptualni okvir koji ukazuje na bitne promjene u suvremenim gradovima s obzirom na upliv globalizacije i globali- zacijske procese te porast urbanizacije. Definiraju se i nove forme koje su u gradovi- ma nastale kao posljedica navedenih procesa koji se javljaju u 21. stoljeću. Također, ukratko pojašnjavamo položaj grada Zagreba unutar mreže gradova u Hrvatskoj, s obzirom na njegovu veličinu i broj stanovnika. Urbana obnova kao važan oblik urbanih transformacija, te urbanističko planiranje, analizirani su u četvrtom poglavlju. Pri tome je napravljen pregled temeljnih konce- pata nabrojanih pojmova, njihovih obilježja, pristupa i ciljeva. Provedena je i operaci- onalizacija pojmova kojima se bavimo radi jasnijeg sagledavanja fenomena i dimenzija problematike sociološkog tumačenja aspekata urbanih transformacija u suvremeno- me društvu. 1 Knjiga se temelji na disertaciji autorice pod naslovom Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine koja je obranjena 2012. godine na Filo- zofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ognjena Čaldarovića. Nastala je u okviru projekta Akteri društvenih promjena u prostoru (2007. – 2012.) Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, s voditeljicom dr. sc. Dušicom Seferagić, koji je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. 9 URBANE TRASFORMACIJE SUVREMENOG ZAGREBA Peto poglavlje bavi se teorijom akcije i aktera društvenih promjena u prostoru ana- lizom djela nekih teoretičara akcije, ponajprije onom teorije akcije Talcotta Parson- sa (ali i osvrtom na konfliktnu teoriju i teoriju simboličkog interakcionizma). Ističe se i teorija strukturacije Anthonyja Giddensa, određenje i korištenje koncepta moći Michella Foucaulta te, na kraju, tipologija aktera Michella Bassanda koja je operaci- onalizirana i primijenjena na provedeno istraživanje. Nove urbane strukture nastale u Zagrebu nakon 2000. godine, njihovi uzroci i (po- zitivne i negativne) posljedice bit će prikazani u šestome poglavlju. Njih se analizira kroz odabrane primjere urbanih promjena: poslovne nebodere, trgovačke centre i podzemne garaže, koji su izgrađeni nakon 2000. godine. U sedmom poglavlju se, putem smjernica za planiranje grada, razmatraju načini na koje stručni akteri promišljaju daljnji razvoj Zagreba, kao i svoju ulogu u njemu. Kompariraju se stavovi različitih stručnjaka o njihovoj (ne)moći u planiranju grada, problemu interdisciplinarnosti te prijeporu stavova između različitih stručnih aktera. U zaključnim razmatranjima sumiraju se rezultati istraživanja ukazivanjem na djelo- vanje i položaj ostalih tipova aktera (ekonomskih, političkih i civilnih) te na promjene u odnosima moći između različitih tipova aktera, do kojih je došlo nakon 2000. godi- ne. Iznose se i najvažnije odrednice urbanih transformacija kroz analizirana vremen- ska razdoblja, poglavito