philip k. dick TKO JE TAJ POKEMON?
Tema broja: Frank C. Bertrand, Aleksandar Boškoviæ, Robert Crumb, Jason Koornick, Igor Markoviæ Religijsko stranice 21-28 iskustvo P.K. Dicka
ISSN 1331-7970
dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja • zagreb, 5. prosinca 2002, godište IV, broj 93 • cijena 12,00 kn; za BiH 2,5 km; za Sloveniju 320 sit
Razgovor: Aleš Debeljak i Enver Kazaz Èe nja za odsutnim Omer Karabeg stranice 8-9
U arištu Majmunski posa’ Rade Dragojeviæ stranica 10
Razgovor: Saša Meršinjak Štrajkam protiv buduænosti Dragan Grozdaniæ
stranica 17
Kritika Kri arski ratovi: juèer i danas Srðan Vrcan stranice 12-13
U arištu GMO u okove zakona! kazalište Danko Matasoviæ Od Antigone do društvene kritike
stranica 16 Govediæ, Bartolec, Slunjski, Jovanoviæ, Radakoviæ 2 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
Gdje je što dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja Info i najave 4-7 adresa uredništva: Vodnikova 17, Zagreb Tomislav Kalousek, Trpimir Matasoviæ, Milan Pavlinoviæ, Goran Štimac telefon: 4855-449, 4855-451 fax: 4813-572 U arištu e-mail: [email protected] Jo-jo Grozdana Cvitan 3 web: www.zarez.hr Raznolikost, Razumijevanje, Razvoj Biserka Cvjetièanin 3 uredništvo prima: radnim danom od 12 do 15 sati Mladi lavovi endemskog tipa Vid Mesariæ 7 nakladnik: Druga strana d.o.o. Razgovor s Alešom Debeljakom i Enverom Kazazom Omer Karabeg 8-9 za nakladnika: Boris Maruna Majmunski posa’ Rade Dragojeviæ 10 poslovna direktorica: Nataša Polgar Èuvari vlastitih atara Andrea Dragojeviæ 11 glavna urednica: Katarina Luketiæ Kuæa otvorena svima Agata Juniku 11 zamjenica glavne urednice: Nataša Govediæ Kome pripada buduænost: teatar i znaèenje Marina Gr iniæ 13 izvršna urednica: Lovorka Kozole GMO u okove zakona! Danko Matasoviæ 16 uredništvo: Grozdana Cvitan, Nataša Iliæ, Sanja Jukiæ, Razgovor sa Sašom Meršinjakom Dragan Grozdaniæ 17 Agata Juniku, Trpimir Matasoviæ, Milan Pavlinoviæ, Nataša Petrinjak, Zoran Roško, Tema Gioia-Ana Ulrich, Andrea Zlatar Razgovor s Metodom Crnkoviè Grozdana Cvitan 14 suradnici: Sandra Antoliæ, Boris Beck, Iva Pleše, Razgovor s Gorazdom Mrevljeom Grozdana Cvitan 15 Dušanka Profeta, Dina Puhovski, Srðan Raheliæ, Sabina Saboloviæ, David Šporer, Igor Štiks Tema: Dani Bore Pavloviæa grafièki urednik: eljko Zorica Prepostmodernitet njim samim Goran Rem 18 lektura: ana Mihaljeviæ Kratki rezovi i poetika uskrate Evelina Rudan 18 priprema: Romana Petrinec U oèekivanju ludizma Stjepan Bla etin 19 tisak: Novi list, Rijeka, Zvonimirova 20a Jezièna moæ (M)orfeja Jolan Mann 19 Tiskanje ovog broja omoguæili su Tko se u Maðarskoj mo e usporediti s Borom? Zoltan Medve 20 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Pahuljaste pjesme Bore Pavloviæa Damir Radiæ 20 Ured za kulturu Grada Zagreba Institut Otvoreno društvo Hrvatska Arhitektura i urbanizam Pregled obrtne povijesti Nataša Petrinjak 30
Vizualna kultura Imaš kuæu, vrati dom Silva Kalèiæ 31 ZG-ST-ZG (II. dio) eljko Jerman 31 Prostor bez nasilja Leila Topiæ 32 Cijene oglasnog prostora Glazba Iz zaborava u zaborav Trpimir Matasoviæ 33 1/1 stranica 4500 kn Duhovite slièice Zrinka Matiæ 33 1/2 stranice 2500 kn Razgovor s Michaelom Poschom Trpimir Matasoviæ 34 1/4 stranice 1600 kn 1/8 stranice 900 kn Kazalište Tko pjeva, a tko pritom i misli? Nataša Govediæ 35 O(p)stanak ratnika Robertino Bartolec 36-37 Anti-san dr. Boala Neven Jovanoviæ 38 PRETPLATNI LISTIÆ Antigona – rtva, slabiæ, gubitnica? Ivana Slunjski 39 U udnji i kriku orgazma Borivoj Radakoviæ 40 izrezati i poslati na adresu:
Kritika Kri arski ratovi: juèer i danas Srðan Vrcan 12-13 Duga obiteljske magije Andrea Zlatar 41 Gensko proricanje prošlosti Aleksandar Bena iæ 42 dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja Pre ivljavanje i društvo Grozdana Cvitan 43 10000 Zagreb, Vodnikova 17 Ironièni ljubavni fetiši Ljiljana Ina Gjurgjan 44 www.kurac-pika.com/prekratko
Reagiranja 6 mjeseci 85,00 kn Nikica Giliæ, Boris Buden 12 mjeseci 170,00 kn
Queer portal Za Europu godišnja pretplata 50,00 EUR, Na tragu prvog hrvatskog queer zakona Gordan Bosanac 47 za ostale kontinente 100,00 USD. Jednakost je sve što tra imo Jon i Michael Galluccio 47 PODACI O NARUÈITELJU ime i prezime: adresa: TEMA BROJA: Philip K. Dick telefon/fax: Priredio Igor Markoviæ vlastoruèni potpis: Philip Kindred Dick 1928. – 1982. Igor Markoviæ 21 Uplate na iro-raèun kod Zagrebaèke banke: Philip K. Dick njim samim Priredio Igor Markoviæ 22 2360000 – 1101462454. Kopiju uplatnice Susreti sa stvarnošæu Frank C. Bertrand 23-24 prilo iti listiæu i obavezno poslati na adresu Kako saèuvati nadu? Igor Markoviæ 25 redakcije. Identiteti i razlike: Philip K. Dick i popularna kultura Aleksandar Boškoviæ 26 Religijsko iskustvo Philipa K. Dicka Robert Crumb 23-26 Ljubitelji filmova Philipa K. Dicka mogu biti ponosni Jason Koornick 27 P.K. Dick: opus, adaptacije, teorija, prijevodi 28 IV/93, 5. prosinca 2,,2. 3
a posljednjim izborima današnja je uobièajeni vic. Kad ispuni kvotu moramo ji, èini se, podsjeæa na neke stare dogovo- Gora nego da su to Makedonci i Albanci. vlast pobijedila zato što je obeæala + vic politike on dobije putovnicu, pa re zbog kojih je uvjeren u vlastitu progno- Sad se vjerojatno na brzinu izlistavaju èla- reviziju privatizacije, pravnu dr a- opet mo e u svijet. Onda mi èekamo da se zu koja glasi: Neæemo još dugo biti u opor- novi raznih prièuvnih i elitnih skloništa vu, zatvaranje tajkuna, lopina, mafijaša i on vrati ne bi li konaèno rekao tko mora i bi. To sigurno ne govori iz stabilnosti ljudi koji po nekim ministarstvima i mi- ostalih uglednika hrvatskoga društva. Uz kada æe. Da ne ostane sve uvijek samo na vlastite stranke, ali stabilnost i snaga neke nistarskim napucima traju kao prièuvne to ide i prioritet ulaska u Europu, u kojoj vicu. politièke stranke, pokazalo se, nisu naj- snage, a ako se i pojave u javnosti, prepoz- mi tvrdimo da jesmo, ali Europa nam be- va niji demokratski argument hrvatskog naju se kao disidenti. U svakom sluèaju zobrazno pokazuje srednji prst. Shizofre- Ova Vlada je odluèna politièkog ivota. Budemo li jednom us- uvijek postoje imena i adrese (koje nisu na od logike svojih politièara i svoje stvar- Kad premjer vidi da je Predsjednik na pjeli glasovati za pojedince koji se neæe tako nepostojeæe kako nas se javno uvje- nosti, nacija je ovih dana nekako umno e- putu, udahne punim pluæima i dopusti se- kriti iza stranaka i voða, veæina današnjih rava) na kojima prièuvne snage èuvaju re- no odluèila podsjetiti vlast na predizbor- bi pojaviti se u blizini neèega. Mo e tunel, politièara bit æe svoji osobni spomenari. zervne polo aje. Nesreæa je samo što Ma- na obeæanja. Ne bi li ponešto ponovila o stroj, projekt ili neka druga rupa s per- Zato ih od nezaposlenosti zasad spašavaju kedonci i Albanci nisu bili prièuvna garda tome da je iznevjerena. Bla, bla. spektivom… Vjerojatno zbog izbora lo- dogovori o, što bi se reklo, dinamici iz- podzemne diplomacije, ni umjetnièke ni kacija, ali on najèešæe dobiva neke smiješ- mjene na vlasti i u opoziciji. U kazalištu politièke, pa se sad teško bezbolno preba- Moramo... ne kapice. Nakon što se kolektivno pok- to zovu alternacija. Pa tako onaj koji u citi na nove lokacije. Zato je brzo sazvan Predsjednik koji je došao iz nekog od rije istom, on ponovi: Ova vlada je odluè- jednoj predstavi igra kralja, u drugoj od- zajednièki sastanak s novom partnerskom egzila u zemlju, uobièajeno je prošetao grupom ne bi li se razvidjelo kako suraði- Zagrebom i rekao da moramo. Najnovije vati s onima s kojima se nikad nismo sva- moramo Predsjednik je izgovarao dok mu Daljinski upravljaè ðali. Ali skoro toliko i suraðivali. S kojima je netko stavljao znak u povodu dana se ne treba miriti. Ali s kojima bi se mogli borbe protiv diskriminacije oboljelih od posvaditi, a da ni ne shvatimo što se dogo- AIDS-a na rever, a po pozadini se tiskalo dilo. Jer smo mislili da smo mi u Europi, a nešto zahrðalih udbaških kadrova. Sve Jo-jo oni na nekom obli njem planetu. Dok debljih naoèala i, nadati se, slabijeg sluha, nam nije reèeno da smo svi zajedno u cr- oni Predsjednika prate iz sve veæe blizine, U hrvatskoj politici onaj koji jednom igra kralja drugi noj rupi u kojoj vrijeme presporo curi. tolike da bi ponekad teško bilo razlikova- put igra kraljevog konobara. Dok se ne dogovore I dok se hitalo sa sastankom grupe s ti mu tjelesno osiguranje od duhovnoga, drukèije kojom dijelimo sljedeæu rundu sudbine, da mu dušobri nici nisu tako prestarjeli. Grozdana Cvitan stigla je i dodatna poruka da su europski Ima ljudi u Predsjednikovoj blizini koji uvjeti ponajprije politièki, odnosno da æe su i sami, iz drugih razloga tako nepo elj- na i Ova vlada æe. To je onaj nepromjenji- mara. U hrvatskoj politici onaj koji jed- trebati nauèiti što je sustav vrijednosti ni (mo da se i sami osjeæaju diskriminira- vi dio vica – ostalo je jednokratna i pri- nom igra kralja drugi put igra kraljevog Europske unije. Gdje smatraju da se, no) da je naš predsjednik jedan od rijet- godna razbibriga. Premijer, za razliku od konobara. Dok se ne dogovore drukèije. primjerice, za ustroj osnova pravne dr a- kih ljudi kojemu se još mogu uvaliti u Predsjednika, govori tako sporo da on ve treba potrošiti oko šest mjeseci. U dva- društvo. mo da i završi reèenicu koju je poèeo na Ne tako ozbiljno naest godina dr ave mi smo zasad zaosta- Bivši je predsjednik u ivao govoriti ok- nekoj press konferenciji, ali to ni novinari Osjeæaju li kraljevi i konobari razlièitu li samo 24 puta. S obzirom na to da se po- ru en ikebanama. Porezni obveznici ni analitièari zasad nisu uspjeli èuti. Zato vrstu nervoze prema najnovijim poruka- novo rasplamsava rasprava o Drugom mogli su samo razmišljati koliko dr avne vjerojatno Dijana dobiva svoju pristojnu ma iz Europe, teško je razaznati. Najprije svjetskom ratu, èini se da bi uskoro mogli love odlazi na cvijeæe u pozadini i prvom plaæu. Jer je prisiljena slušati stereo razli- su mislili da su sve shvatili glede integraci- biti svrstani u pretpovijesno vrijeme. Ili bi planu izmeðu kojih se smještalo njega i èite sadr aje. S jednim uhom gleda na ja i pridru ivanja. Samouvjereni i savršeni nam mogli poslati Von Dänichena. Da ov- njegov tekst koji je kao recitirao napamet. Dnevniku što joj je mu poèeo govoriti na odluèili su najprije kolegijalno pripremiti dje istra uje izvanzemaljske kulture. Koje Kako se èesto mrštio preko naoèala, gu- jutarnjem susretu s ministrima, novinari- crnogorskog predsjednika (raznim ne- su se stropoštale iz svemira. I ne mogu se bio se u tekstu, što bi rezultiralo bijesom. ma i s kim se veæ odluèio prigodno dru i- posrednim i posrednim kanalima) za dru- zaustaviti padati ni kad tresnu o zemlju. Tada bi poèeo nabrajati ivotinje. Sadašnji ti, a drugim uhom sluša završetak reèeni- gu rundu vlasti. To je ona koja tra i vješ- Skoro kao loptica jo-jo. Kad stigne Von predsjednik je nauèio da uvijek nešto mo- ce dok on ulazi u kuæu i tra i papuèe. Ta- tinu èuvanja vlasti i novca, kad te se pro- Dänichen ili netko slièan, mora biti spre- ramo, pa mu ne treba ni dekor ni pomoæ ko ona zna cijeli sadr aj, samo ne zna što ziva zbog jednog i drugog. I taman što se man na novu rundu izjava naših vodeæih zoologije da to ka e napamet. Naoèale ne bi s njime. Tj. sadr ajem. Jer je zadu ena krenulo igrati predstavu, iz Europe su ja- politièara: Predsjednikovo moramo, pre- nosi jer svoje kratke tekstove lako pamti. za formu. Zato sadr aj osim Dijane zna i vili da nam pitanje procedure u Europu, mijerovo Ova vlada je odluèna i Tomèiæe- Zato njemu ne nedostaje vremena i za veæ Šeks. On je korektan strateški partner ko- NATO i kojekuda po svijetu nije Crna vo Nemojte to shvatiti preozbiljno. www.zarez.hr
rajem studenog ove godine u slu - elementa koji potièe povezivanje i surad- nik Courrier International donio èlanak o Publishing, 200l.) vjerojatno je prva kom- benom posjetu Hrvatskoj bila je nju, uistinu je fenomen našeg vremena. O filmskoj “eksploziji” u Nigeriji: zahvalju- parativna studija koja sustavno analizira visoka kineska delegacija na èelu s tome svjedoèe, izmeðu ostalog, brojne juæi sve jeftinijim tehnologijama godišnje odnose izmeðu kulturne politike i kultur- prvim potpredsjednikom Vlade NR Kine inicijative meðunarodnih organizacija, se u toj zemlji snimi oko 400 filmova s vi- ne raznolikosti iz meðunarodne perspek- koja je u susretima s hrvatskom stranom mre a, institucija, nevladinih udruga. sokim postotkom gledateljstva. Meðutim, tive. Nakon kratkog povijesnog uvoda, u razmatrala moguænosti intenzivnije su- Unesco i Vijeæe Europe donijeli su dvije nove tehnologije istodobno èine lakšim kojem naglašava da kulturna raznolikost radnje, osobito u podruèju turizma, zna- Deklaracije o kulturnoj raznolikosti. Za- nedopuštenu trgovinu kulturnih dobara, predstavlja dubok izazov svim tradicio- nosti, obrazovanja i kulture. Kultura je tim, Unescova Globalna alijansa za kul- te je stoga namjera Globalne alijanse jaèa- nalnim formulacijama kulturne politike, istaknuta kao va na dimenzija razvitka i turnu raznolikost, predviðena za razdob- nje lokalnih kulturnih industrija putem Bennett analizira odnos izmeðu kulturne meðunarodne suradnje, jer upravo kul- raznolikosti, kulturne demokracije i civil- turna suradnja predstavlja podruèje ko- nog društva. Potrebno je naæi put pomir- municiranja i povezivanja razlièitih kul- Kulturna politika be demokratske javne politike s uvjetima tura i društava, bez obzira je li rijeè o vi- kulturne raznolikosti. Uèiniti demokraci- še ili manje brojnim narodima. Suradnja ju moguæom u našem novom okru enju, pridonosi stvaranju novih spoznaja, jaèa- Raznolikost, znaèi shvatiti opæu va nost kulturne di- nju meðusobnog razumijevanja, mira i menzije. tolerancije. Kineski predstavnici zalo ili Razumijevanje, su se za kulturnu suradnju koja bi, uz Kulturni imperativ tradicionalne oblike i kulturnu baštinu, Razvoj U knjizi The Cultural Imperative: Glo- predstavljala modernu kulturu i razvijala Biserka Cvjetièanin bal Trends in the 21st Century (Intercultu- nove oblike, osobito u kultur- ral Press, 2002.) Richard D. Lewis, britan- nim/stvaralaèkim industrijama i novim Priznavanje razlika meðu kulturama kao sastavnog dijela njihova ski kulturolog i lingvist, struènjak za in- informacijskim i komunikacijskim teh- identiteta i elementa koji potièe povezivanje i suradnju, uistinu je terkulturnu komunikaciju, analizira up- nologijama. To znaèi da se suradnja us- fenomen našeg vremena ravljanje kulturnom raznolikosti i istièe mjerava i na stvaranje sustava informira- da Europska unija, NAFTA, ASEAN, nja, te ukljuèuje znanost (kao kulturnu MERCOSUR i multinacionalne i tran- vrijednost i kao istra ivanje kultura) i lje 2002.-2007. godinu, poziva na partner- partnerstva (ukljuèivanje javnog i privat- snacionalne korporacije moraju nauèiti tehnologiju (kao komunikaciju, umre e- stvo u stvaranju novih pogodnosti za kul- nog sektora, civilnog društva, meðuna- kako upravljati kulturnom raznolikosti, a nost itd.). turnu raznolikost, stvaralaštvo i plurali- rodnih institucija) i spreèavanja “pirat- ne da se nadaju kako æe je degradirati ili U povodu meðunarodne konferencije zam ideja, osobito u pravcu ukljuèivanja stva” (osobito daljnjim razvijanjem zako- “iskorijeniti”. Upravljanje kulturnom raz- o kulturnoj raznolikosti i kulturnim poli- lokalnih zajednica i njihovih kapaciteta u nodavstva u domeni autorskih prava). nolikosti suoèava se s mnogim izazovima tikama koja æe se u jesen 2003. odr ati u meðunarodnu suradnju. Stoga su dva os- Konaèno, i projekt Unescoa o osnivanju na praktiènoj razini, postavlja mnoga pi- Opatiji i kojoj je u 2004. godini domaæin novna strategijska stupa Globalne alijanse Globalne mre e opservatorija za kulturnu tanja odgovornima kao što su policy-ma- Kina, razgovor se, takoðer, vodio o kul- razvoj lokalnih kulturnih industrija i spre- raznolikost pridonio bi analizi prioriteta kers i policy-deciders, ali je osnovna i nu - turnoj raznolikosti kao izrazu razlièitih èavanje nedopuštene trgovine. Globaliza- “odr ive raznolikosti”. na fleksibilna i tolerantna komunikacija, moguænosti i dimenzija ljudskog stvara- cija i najnoviji tehnološki trendovi, uklju- Danas je u svijetu sve više znanstveni- kako na razini jedne dr ave, tako i na me- laštva. èujuæi e-commerce, nude društvima gole- ka koji svoja istra ivanja usmjeravaju na ðunarodnom planu. Na tim osnovama je- me moguænosti za širenje njihovih kultur- kulturnu raznolikost. Knjiga Differing dino je moguæe percipirati buduæi razvoj. Globalizacija kulturnih industrija nih industrija uz jeftiniju i br u proizvod- Diversities: Cultural Policy and Cultural U stvari, mogli bismo reæi da valja iv- Priznavanje razlika meðu kulturama nju/distribuciju, kao i daleko širu publi- Diversity australskog sociologa kulture jeti u znaku 3R – Raznolikost, Razumije- kao sastavnog dijela njihova identiteta i ku. Nedavno je renomirani francuski tjed- Tonyja Bennetta (Council of Europe vanje, Razvoj. 4 IV/93, 5. prosinca 2,,2. prosinac 2,,2 Amateri i filmovi Povratak Attack! objavio natjeèaj za drugu Reviju amaterskog filma dove koji pristignu, a u koje je ulo en trud. Na samoj reviji susreli bi se mladi video u svjetlost umjetnici/ce iz Hrvatske i Europe, što je te- melj za uspostavljanje kontakta i daljnju ladi ste? Kreativni? Nemate gdje meðusobnu suradnju. Ako elite biti dio RA- Autorova osobna vizura koliko god neizravan on bio. pokazati svoje radove? Volite se F-a, do 1. veljaèe 2003. šaljite svoje radove. kljuèna je za percepciju Autorova osobna vizura dru iti s ljudima svih profila, obli- Pristigli radovi ne smiju biti: Zemunoviæevih radova kljuèna je za percepciju Zemu- ka, boje i svjetonazora. eljni ste znanja, a – stariji od 3 godine noviæevih radova. Èinjenica da ne znate gdje iæi? Revija Amaterskog Filma – du i od 20 minuta – anr je više od polovine fotografija prava je stvar za vas. RAF je nepretenciozna – više od dva filma po autoru/ici – kratak opis filma Senad Zemunoviæ, Vukovar snimljeno u sumrak svakako no- Revija amaterskog filma koja æe se drugi Uz lijepo upakiranu VHS kasetu treba- – kontakt 11. rujna, Kulturno informacijski si u sebi odreðenu poruku. Ipak, put odr ati u Zagrebu tijekom prvog tjedna mo i sljedeæe podatke: Sve to poslati na: RAF Attack!, Trnjanski centar, Zagreb, od 22. studenoga u tom sumraku svjetlo je naj- do 5. prosinca 2002. o ujka 2003. godine. Organizator je Auto- – ime autora/ice nasip b.b., 10000 Zagreb, Hrvatska Dodat- znaèajniji element, istaknut veæ i nomni kulturni centar Attack!. Buduæi da – naslov filma ne informacije na www.attack.hr/raf, hrvo- naslovima dviju izlo enih fotog- veæina postojeæih video i film festivala radi – toèno trajanje [email protected] ili +385 91 61 70 728 Hr- rafija: Vukovar – povratak u selekciju filmova, RAF eli prikazati sve ra- – godina proizvodnje voje Trpimir Matasoviæ svjetlost i Povratak u svjetlost II. Taj je povratak naznaèen pod- jednako kroz vizure ruševina aslovljujuæi svoju prvu sa- grada (Vukovar slobodan), kao i NOVINARKAMA I NOVINARIMA KULTURNIH RUBRIKA mostalnu izlo bu Vuko- kroz èisto pejza istièke radove var 11. rujna fotograf Se- (Vukovar na Dunavu). Istodob- nad Zemunoviæ eksplicitno pov- no, zamjetan je i autorov odmak Poštovane kolegice i kolege, ……………………………………… laèi paralelu izmeðu vukovar- od objek(a)ta njegova zanima- pod motom “Ujedinimo se da bismo ostali in- (ime i prezime) skog ratnog zloèina i teroristiè- nja. Najdojmljivije se to oèituje dividualci”, 20. rujna 2002. godine u Vara dinu je kog napada na Sjedinjene Dr a- na fotografiji Vukovar Trade osnovan Zbor novinara u kulturi i do sada mu je ve 11. rujna prošle godine. No, Center II. (aluzija na WTC sas- pristupilo 24 novinarki i novinara. Tom je prili- ...... …………. više od samog zloèina i teroriz- vim sigurno nije sluèajna!), na kom izabran i prvi Izvršni odbor ZNUK-a koji èi- (kuæna adresa) ma Zemunoviæa zanima Vuko- kojoj tri lika, leðima okrenuti ne Maja Stanetti (predsjednica), Denis Perinèiæ var danas – konkretno, 11. rujna kameri, iz jedne od razrušenih (potpredsjdenik) Branka Kamenski (tajnica), Ra- ove godine. Njegovih jedanaest vukovarskih zgrada promatraju de Dragojeviæ i Nataša Petrinjak (èlanovi). Orga- ...... ………… fotografija (veæ je i sâm broj sumrak. Fotograf pritom nije niziranje prema specifiènim struènim interesima (redakcija, adresa, tel/faks,e-mail) simbolièan) ne pretendiraju, dionikom njihova pogleda pre- pokazalo se puno zanimljivijim i efikasnijim èlan- meðutim, ništa komentirati, ne- ma svjetlu i (svijetloj?) buduæ- stvom od onog temeljnog udru ivanja po teritori- go predstavljaju dokument pro- nosti – on taj pogled samo do- jalnom i redakcijskom principu. Stoga Vas još jed- Pristupnica matranja. No, on veæ i samom kumentira, prepuštajuæi pro- nom pozivamo da uèlanjenjem u Zbor aktivno osobnom vizurom ipak pred- matraèu donošenje konaènog sudjelujete u rješavanju problema s kojima se više Zboru novinara HND koji prate kulturu stavlja i svojevrstan komentar, suda. ili manje svi svakodnevno suoèavamo. Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu Izjavljujem da pristupam Zboru i da æu se HND (za ZNUK), Perkovèeva 2, 10000 Zagreb. pridr avati naèela djelovanja Zbora u skladu s Isti obrazac nalazi se i na naslovnici web stranice Pravilnikom o djelovanju, Statutom HND i Ko- POZIV HND-a. deksom èasti hrvatskih novinara.
Koristimo ovu priliku i za najavu prve Konfe- rencije ZNUK-a, te Vas molimo da nam prijedlo- ...... zima i sugestijama pomognete u kreiranju njenog (potpis) NA KRITIÈKO PROMIŠLJANJE sadr aja. Mo ete ih uputiti pismeno na gore nave- denu adresu ili na e-mail [email protected] (za ZNUK) Datum, ...... ZDRAVSTVA
NOVO! Sve graðane zainteresirane za izra avanje vlastitih nevolja ili Knji are - Opatovina 11 pozitivnih iskustava s hrvatskim Kaptol centar zdravstvenim sustavom, a uz pomoæ kazališne metodologije Augusta Boala te s konaènim ciljem pripreme kratkih scena namijenjenih javnoj izvedbi, pozivamo da svoje sudjelovanje u Kazalištu društvene kritike jave na telefon 48 55 451 radnim danom od 12-14h. www.meandar.hr Doðite se igrati! IV/93, 5. prosinca 2,,2. 5 Festival filma o ljudskim pravima
Festival filma o ljudskim pravima, organizatori mi2 i urk, klubovi Moèvara i moderira: Mirjana Radakoviæ Schrijber / Lemming Film / Nizozemska / 2001. 20:00 HOWRAH HOWRAH (Howrah Howrah mama, Zagreb, 14.-20. prosinac 2002. / 73 min) / Till Passow / Hohschule fur Film and Fernse- srijeda, 18. 12. 2002. 18:15 GOSPODIN SCHMIDT I GOSPODIN hen Konrad Wolf / Njemaèka / 2001. / 26 min) 18:00 warm up: EVC produkcija: FRIEDRICH (Herr Schmidt And Herr Friedrich / 20:30 EVANÐELJE PO PAPUANCIMA (The PROGRAM U MAMI: Out youth in cools (EVC, SAD) Micheal Loeken, Ulrike Franke / Filmproduction Gospel According To The Papuans / Thomas 18:30 Predavanje: ‘Traditional but Revolutio- Loeken Franke / Njemaèka / 2001. / 72 min) Balmes / Les Films D’ Ici / Francuska / 1999. / nedjelja, 15. 12. 2002. nary: The Creation of Gay Marriage and Fami- 20:00 ET CETERA (Et Cetera / Andrey Osipov / 52 min.) 18:00 Prezentacija EVC-a (Educational Video lies’ RISK Film And Video Studio / Rusija / 2001. / 24 22:00 OTAC SIN I THORUM SVETI (Father, Center, New York) govori: Johnny Symons (SAD) min) Son and The Holy Thorum / Mark Soosaar / Es- Projekcija filma: Made in the Youth.S.A. 19:30 Projekcija filmova: 20:30 EXPERIMENTUM CRUCIS (Experimen- tonija / 2000. / 92 min) (EVC, SAD) Out in Africa (J. Symons, SAD) tum Crucis / Taras Popov, Vladimir Tyulkin / 19:00 Èetvrtasti stol: Anga irani film – Akti- Daddy & Papa (J. Symons, SAD) GALA TV Productions / Kazahstan / 1996. / 52 srijeda, 18.12. 2002. vizam kroz film 21:00 Panel diskusija min) 17:00 HULL’S ANGEL (Hull’s Angel / Sean Govore: Maple Raza (SAD), Isiah Miller moderator: J. Symons (SAD) 22:00 TO JE SVE (That’s All / Tizza Covi, Rainer Mc_Allister / Tenfoot Films / Velika Britanija / (SAD), ), Iva Kraljeviæ (Sto gledaš?, Fade in), Frimmel / Austrija / 2001. / 98 min) 2002. / 50 min) Branko Vilus (Zelena Akcija), Nenad Puhov- èetvrtak, 19. 12. 2002. 18:15 ZAPISI IZ PODRUMA (Notes From The ski (Faktum) Prezentacija aktivistièke produkcije: ponedjeljak, 16.12. 2002. Basement / Rainer Frimmel, Peter Haindl / 20:00 Projekcija filma: 16:00 Zelena akcija (Branko Vilus) 17:00 100 % BIJELO (100 % White / Leo Sixpack Film / Austrija / 2000. / 90 min) Occupation (Maple Raza, SAD) 17:00 Fade in, Što gledaš? (Iva Kraljeviæ) Regan / Diverse Ltd. / Velika Britanija / 1999. / 20:00 MJESTO ZVANO CHIAPAS (A Place Cal- 20:30 Panel diskusija – Aktivizam kroz film – 18:00 Undercurrents (govori: Paul O’Connor, 70 min) led Chiapas / Nettie Wild / Canada Wild Pro- od umjetnosti do propagande Velika Britanija) 18:15 DJECA RATA (Children of War / Tatiana ductions / Kanada /1998. / 93 min.) Projekcija filma: Furman / Vertov And Ko / Rusija / 2001. / 26 22:00 PAVILJON 22 (Paviljon 22 / Nenad Pu- ponedjeljak, 16. 12. 2002. Globalization and Media (Paul O’Connor, min) hovski / Factum / Hrvatska / 2001. / 52 min) 18:00 warm up: EVC produkcija Undercurrents, Velika Britanija) 18:45 ICC: TRA ENJE PRAVDE (ICC : A Call Hidden Faces: Woman Seeking Refuge (EVC, 19:30 Rt Mark production (Andrew Bic- For Justice / A YO-TV Production / SAD / 2001. èetvrtak 19.12. 2002. SAD) hlbaum) /17 min) 17:00 TATA I TATA (Daddy And Papa / Joh- 18:30 Projekcija filma: 20:00 SAMA (Alone / Audrus Stonys / Studio nny Symons / SAD / 2002. / 57 min)18:15 Divorce Iranian Style (Kim Longinotto, Ziba petak, 20. 12. 2002. Nominium / Litva / 2001. / 16 min) DUNAVSKI EGZODUS (Danube Exodus / Pe- Mir-Hosseini) 18:00 Factum (Nenad Puhovski) 20:15 IVOT I DUG (Life And Debt / Stephanie ter Forgacs / Lumen Film / Maðarska / 1999. / 19:30 Predavanje i razgovor: Feminizam u 19:00 ‘Oneworld.cz human rights film festival’ Black / Tuff Gong Films / SAD / 2001. / 86 min) 95 min) razlièitim kulturama – globalna enska prava (Igor Blazevic) 22:00 PRAŠNJAVE IGRE (Dust Games / Martin 20:00 DJECA PODZEMLJA (Children Under- Predavaèica i moderatorica: Biljana Kašiæ Maracek / Bionaut / Èeška Republika / 2001. / ground / Edet Belzberg / Belzberg Films / SAD/ (Centar za enske studije, Zagreb) PROGRAM U MOÈVARI 100 min) 2001. / 108 min) 22:00 DOSELJENICI (Settlers / Sean Mc_Allis- utorak, 17. 12. 2002. subota, 14.12. 2002. @ 21:00 utorak, 17.12. 2002. ter / Tenfoot Films / Velika Britanija / 2000. / 61 18:00 warm up: EVC produkcija OTVARANJE FESTIVALA: 17:00 NEDOVRŠENA SIMFONIJA (Unfinis- min) Trough the Eyes of Immigrants (EVC, SAD) moèvara djs (moovare::ramljak+punkk rege hed Symphony / Bestor Cram, Mike Majoros / 18:30 Autorski izraz: ‘Mobilnost i (I)migracije fiesta::meniga+funk:marko èakloviæ) Northern Lights Production / SAD / 2001. / 59 – s druge strane granice’ VS. min) petak, 20.12. 2002. govori: Sean Mc_Alister (Velika Britanija) mama djs (picek & edo, aesque, bojan) 18:15 RAZVOD NA IRANSKI NAÈIN (Divorce ZATVARANJE FESTIVALA: 19:30 Projekcija filma: Iranian Style / Kim Longinotto, Ziba Mir-Hossei- SOFA SURFERS DJ TEAM (Austrija) Hulls Angel (Sean Mc_Alister, Velika Britanija) nedjelja, 15.12. 2002. ni / 20th Century Vixen / Velika Britanija / 1998. dj MICHAEL HOLZGRUBER (Sofa Surfers) 20:30 Panel diskusija: Migracije – izbor ili nu nost?! 17:00 PRVO UBOJSTVO (First Kill / Coco / 80 min) dj RAINER KLANG (Klein Records)
Subota, 14. prosinca, 17 sati Cobra Verde (1987), igrani, boja, 110 minuta Prostori predviðanja Kraj 18. i poèetak 19. stoljeæa. Nasilni Francisco Ma- noel da Silva, zvan Cobra Verde, radi na brazilskoj plan- groznica, okrutna rijeka i napadi amazonskih Indijana- ta i šeæerne trske kao nadglednik robova. Vlasnik plan- Ciklus filmova Wernera Herzoga, Kinoteka Zagreb, od 3. do 17. prosinca 2002. ca polako uništavaju ekspediciju. Opsjednuti Aguirre ta e odluèi ga se riješiti nakon što otkrije da su njegove pokušava stiæi do mora, prisvojiti Novu Španjolsku sa- tri kæeri trudne i da je on za to odgovoran. Cobra Verde mo za sebe i osnovati novu, nepobjedivu dinastiju sa biva poslan u zapadnu Afriku po svje u pošiljku crnaè- svojom kæeri… kih robova. No, prešuæeno mu je da se zbog ludoga lo- organizaciji Goethe instituta, Muzeja Mimara i Utorak, 10. prosinca, 19 sati kalnog kralja, u posljednjih deset godina, nijedan bije- Filmskog centra u sklopu ciklusa filmova Wer- Srce od stakla (1976) lac odatle nije vratio iv... Film je temeljen na romanu nera Herzoga bit æe prikazano sedam igranih i Film o osobi apokaliptiènih vizija i predviðanja to- The Viceroy of Ouidah Brucea Chatwina. Ovaj film ujed- tri dokumentarna filma tog istaknutog njemaèkog reda- talnog uništenja i sveopæeg ludila. Mali Bavarski grad no je i posljednji na kojem su suraðivali Herzog i Kinski. telja. Svi filmovi imaju hrvatski prijevod, a projekcije su gurnut je u zagonetno i ukleto beznaðe kada vlasnik Utorak, 17. prosinca, 19 sati besplatne. Uz projekcije filmova, u Muzeju Mimara do poslan je u izolirani garnizon na mali grèki otok, kako gradske tvornice stakla umre, ne ostavivši za sobom taj- Moj najdra i neprijatelj (1999), dokumentarni, bo- 30. prosinca otvorena je i izlo ba Klaus Kinski-Werner bi tamo prosjedio rat. Zajedno s njim su i njegova ena nu formulu za posebno, rubinom obojeno staklo... Za- ja, 95 minuta Herzog: fotografije Beata Pressera. Beat Presser fotog- Nora te još dvojica vojnika. Iznenada ga obuzima ludilo nimljivost filma je da su svi glumci glumili pod hipno- Film u kojem Werner Herzog retrospektivno doku- rafirao je Kinskoga potajno davne 1976. Kinski, zadiv- te se poèinje suprotstavljati i prijateljima i neprijatelji- zom! Cilj je bio, po Herzogovim rijeèima, stvoriti “at- mentira i razmatra burni odnos koji je imao s Klausom ljen fotografovom strpljivošæu i hladnokrvnošæu kojom ma. mosferu halucinacije, proroèanstva i gledanja u buduæ- Kinskim, svojim najèešæim glavnim glumcem. Kinski je je ovaj izdr ao sve umjetnikove izljeve bijesa, pristaje 21 sat nost, predviðanja dogaðaja.” nastupio u pet njegovih filmova: Aguirre, gnjev bo ji na fotosession. Tako je zapoèela njihova dugogodišnja Fatamorgana (1970), dokumentarni, boja, 79 minu- 21 sat (1972), Nosferatu (1978), Woyzeck (1978), Fitzcarraldo suradnja. Na glumèevu preporuku Herzog je anga irao ta Stroszek (1976/78), igrani, boja, 108 minuta (1981) i Cobra Verde (1987). Film je prikazan u slu be- Pressera kao fotografa i asistenta kamere na snimanju Film snimljen u Sahari, alegorijsko viðenje èovjeko- Bruno Stroszek se, nakon izlaska iz zatvora, sprija- noj konkurenciji na Festivalu u Cannesu 1999. godine. filma Fitzcarraldo i za fotografa filma Cobra Verde. Ta- va ivota na zemlji. Izvanredno te ak Herzogov reda- telji s prostitutkom Evom i ekscentriènim starcem Utorak, 17. prosinca, 21 sat ko je Beat Presser saèinio opse nu i va nu dokumenta- teljski pothvat, gotovo neprekidno variranje “praznih” Scheizom. Njih æe troje zajedno napustiti Berlin i otiæi u Zemlja šutnje i tmine (1971) dokumentarni, boja, 85 ciju o snimanju ovih filmova i za povijest slikom saèu- prostora. Film prate pjesme poznatog glazbenika Leo- Ameriku u potrazi za boljim ivotom i ostvarenjem minuta vao odnos redatelja Herzoga s njegovim omiljenim narda Cohena. Mnogi kritièari i danas Fatamorganu amerièkog sna. Skrasit æe se pokraj napuštenog zaus- Heroina dokumentarnog filma je Fini Straubinger, glumcem. Na izlo bi æe bit predstavljeno šezdesetak fo- smatraju najboljim Herzogovim ostvarenjem. tavljališta za kamione u Wisconsinu. No, amerièki san slijepa i gluha ena. Iako hendikepirana, svoj ivot pos- tografija od «pariškog» razdoblja Klausa Kinskog do Subota, 7. prosinca, 15 sati neæe dugo trajati... vetila je pomaganju ljudima s istim poteškoæama. Film snimanja zajednièkih filmova s Herzogom, od 1977. do I patuljci poèinju mali Subota, 14. prosinca, 15 sati prikazuje borbu gluho-slijepe osobe da prihvati i razu- 1987. godine. Herzogov dokumentarni film Moj najdra i Herzogov bizarni film èija se radnja odvija u otu noj Woyzeck (1978), igrani, boja, mije svijet od kojeg je gotovo potpuno izolirana. neprijatelj – Klaus Kinski, koji æe biti prikazan i na ot- psihijatrijskoj bolnici u kojoj ive patuljci. Njima je dos- 81 minuta Werner Herzog (5.09.1942, Mûnchen, Njemaèka): varanju izlo be, ilustrira nadasve napetu atmosferu na ta da ih muèe i iskorištavaju takozvani normalni ljudi, Mali garnizonski gradiæ, sredina 19. stoljeæa. Èetrde- Veæ od mladosti opsjednut filmom, Herzog preko no- snimanja filmova Fitzcarraldo i Aguirre, gnjev bo ji. pa organiziraju pobunu i preuzimaju vlast. Groteskni li- setogodišnji Franz Woyzeck obièan je vojnik koga za- æi radi u eljezari i ula e novac u amaterske filmove. Us- kovi poprimaju kraljevsku grandioznost... povjednik svakodnevno poni ava i iskorištava. Osim koro prekida studij povijesti, knji evnosti i teatrologije, Utorak, 3. prosinca, 19 sati 17 sati verbalnog maltretiranja izlo en je i fizièkom, jer slu i te snima svoj prvi igrani film Znaci ivota kojim posti e Znaci ivota (1967), igrani, c/b, Aguirre, gnjev bo ji (1972), igrani, boja, 93 minute kao pokusni kuniæ u medicinskim eksperimentima lo- uspjeh u Berlinu. Èesto snima u autentiènim, ponekad 87 minuta Španjolska ekspedicija kreæe u potragu za legendar- kalnog lijeènika. U svom tom ludilu kojim je okru en, za snimanje vrlo teškim uvjetima. Snimio je i veæi broj Prvi igrani film redatelja Wernera Herzoga. Tijekom nim El Doradom. Na njezinu èelu je okrutni i nemilosr- njegova se ena Marie zagleda u naoèita vojnika i s njim dokumentarnih i kratkih filmova, èesto nagraðivanih na Drugog svjetskog rata, ranjeni njemaèki vojnik Stroszek dni španjolski konkvistador Lope de Aguirre. Glad, se upusti u vezu. festivalima. 6 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
Muzej suvremene umjetnosti Boemske ljubavi u Zagrebu
reðujuæi pripo- rektno postavlja èesta pitanja o ljubavi: najavljuje Dušan Mitana, Patagonija; Sa slovaèkog vijetku s Mita- Što je to? Kada zapravo poèinje? Koliko preveo Siniša Habijanec; ninom biogra- traje? Radi li se samo o produktu društve- predavanje Zagreb, Meandar, 2002. fijom, nije teš- nog konformizma? Uvjetuje li se brakom W.J.T. Mitchella ko uvidjeti da i potomcima? Mitana izravno ne odgovara se radi o djelo- ni na jedno od ovih pitanja, ali kao dobar Goran Štimac mièno auto- antipod Vierinoj i Ivanovoj ljubavi pos- What Do Pictures Want? biografskom tavlja primjere Ivanovih roditelja i Vieri- djelu, što ob- nog braka, dopuštajuæi èitatelju razmišlja- Utorak, 17. prosinca 2002. u 19 godno osmišljeno, d epno izdanje jašnjava uvjer- nje o temi bez toènog odgovora. Uosta- sati, edicije Sretne Ulice izdavaèke kuæe ljivost likova i lom, nije li jedinstveni odgovor na pitanje KIC, Preradoviæeva 5, Zagreb. Meandar, predstavlja nam popular- same fabule. o ljubavi zapravo ujedno i odgovor na pi- nog suvremenog slovaèkog pisca Dušana Mitana prièu tanje ivota? Mitana jednostavno zamje- Predavanje je posveæeno psihoa- Mitanu (1946.) pripovijetkom Patagonija. vodi sigurnom, æuje proste pojave koje u svojoj dra esnoj nalitièkom tretmanu imaginarija i Radnja prièe odvija se u Slovaèkoj, veæi- jednostavnom nenametljivosti egzistiraju pred nama po- skopika, posebice u odnosu na Ja- nom u Bratislavi, poèetkom sedamdesetih naracijom: bez put cvijeta na prozorskoj dasci, dok mi cquesa Lacana i Slavoja i eka. godina prošlog stoljeæa. Glavni lik, ujedno ikakvih digresija si e prati fabulu, prepuš- pokraj njih tra imo zamišljena bogata i pripovjedaè, 23-godišnji Ivan Mraz tipi- tajuæi nas ugoðaju. Minimalistièki opisi prostranstva, zapravo hladne, Patagonije. W.J.T. Mitchell je ugledni profe- èan je primjer boema-buntovnika: nakon usredotoèeni na detalje omoguæavaju nam Premda je napisana prije trideset godina, sor engleskog i povijesti umjetnosti dvije godine uspješnog studiranja psiholo- vizualizaciju ambijenta te poistovjeæivanje pripovijetka nije nimalo izgubila na svojoj na èikaškom sveuèilištu. Urednik je gije, on iz èistog inata okolini, samo radi s likovima: pomalo izgubljenim, ali tvr- upeèatljivosti, što je dobar pokazatelj kva- èasopisa Critical Inquiry. Objavio je kršenja nepisanih ustaljenih konvencija, doglavim i sebi dosljednim cinikom Iva- litetnog pisanja. Teènost prijevoda Siniše u svijetu poznate knjige Iconology: napušta fakultet i odluèuje postati pisac. nom i/ili profinjenom i sarkastiènom, ali Habijanca omoguæuje èitatelju nesmetano Image, Text, Ideology, University of Slomivši srce roditeljima, vraæa se u Bra- isto tako nesigurnom Vierom. Upravo ta u ivanje u Mitaninu djelu. Patagonija se, Chicago Press, 1986; Picture Theo- tislavu gdje jedva pre ivljava, razraðujuæi dualnost likova koji se na prvi pogled doi- zahvaljujuæi jednostavnosti stila i kratko- ry, University of Chicago Press, “u glavi” svoj roman. Ivanovim zaljublji- maju sigurnima, ali su podjednako uplaše- æi, èita se u jednom dahu, (proèitate je za 1994; The Last Dinosaur Book: The vanjem u Vieru, 26-šestogodišnju udanu ni ivotom i vlastitim odlukama, o ivljuje jedan sat) što omoguæava da se na trenu- Life and Times of a Cultural Icon, novinarku, još jednim kršenjem konven- dogodovštine, odnosno pretvara ih u vlas- tak osjeti nerazdvojna ljepota naracije i University of Chicago Press, 1998. cija otvara se glavna tema romana. Uspo- titi, moguæe egzistirajuæi svijet. Prièa indi- ugoðaja Mitanine prièe.
Najglasniji saksofonist na svijetu
– To mi je drago jer ga cije- da je, dok sam bio mlad, u Nje- Peter Brötzmann, njemaèki saksofonist nim. Puno sam ga slušao i mogu maèkoj postojalo dvadeset glaz- reæi da je utjecao na mene, ali benih radio postaja koje su se U povodu koncerta Petera – Bio bih malo oprezan s tim opet nije bio jedini. Nauèio sam meðusobno razlikovale jedna od Brötzmanna, Zagreb, KSET, izjavama. Mo e se reæi da sam dosta toga i od Bena Webstera, druge po programu koje su emi- Earwing No Jazz Festival, bio meðu pionirima free jazza u Lestera Younga, Colemana tirale. Danas ih ima sto puta više, 10. studenoga 2002. Europi, ali sam drukèije do ivlja- Hawkinsa. Mislim da Pharoah i a sve su manje-više iste. Glazbe- vao to doba nego što se to sada ja imamo slièan moment u svirci, ni urednici na njima puštaju istu piše. Sve se odvijalo u vrijeme kad radimo overblow na saksofo- glazbu kakva se pušta svugdje u Tomislav Kalousek kada mi glazba i sviranje nisu bili nu. To bi mogao biti razlog zaš- svijetu, što znaèi da nema nikak- prioriteti u ivotu. U to vrijeme to nas ljudi usporeðuju. ve razlike izmeðu njih i neke Ovo je tko zna koji put da sam se više bavio slikanjem. Dru- Mo ete li ivjeti od glazbe ko- amerièke radio stanice. Jednos- svirate u Zagrebu. io sam se s ljudima koji su imali ju radite? tavno, ljude koji vladaju glazbe- – Ah, da, veæ sam puno puta liberalne poglede na ivot, bili – Sad mogu. Prije nisam. Pri- nim svijetom ne zanima ništa no- svirao u Zagrebu, još u doba Ju- smo izdanci jedne generacije ko- lièno sam skroman, ne vozim au- vo. Ne ele podr ati mlade mu- goslavije. Tada su moja gostova- ja je tra ila nove naèine u spoz- to, nemam nekih skupih hobija, zièare. Radijski urednici rade ja- nja bila organizirana putem navanju stvari. Bilo je to vrijeme tako da ne trošim puno novaca. zz emisije, a ne znaju tko je bio Goethe Instituta, koji je bio jak socijalnih nemira, revolucija, ra- Jedno vrijeme, kad sam tek poèi- Charlie Parker. Jednostavno, na ovim prostorima. Onda smo tova, rasnih problema i svih tih njao, uopæe nije bilo novaca od vlada neka apatija. imali malu stanku. I evo, u zad- gluposti. U svijetu su se dogaða- sviranja i ena mi je pomagala. Znam da ste oduvijek bili po- njih par godina sam u ovom klu- le stvari koje su nam davale za nio zato jer sam znao da mi nit- Da nije bilo nje, umro bih od gla- litièki osviješteni. Kako gledate bu veæ nekoliko puta gostovao i pravo misliti kako mo emo pro- ko drugi neæe izdati album. Veli- di (smijeh). Sad mi se isplatio na trenutaènu politièku situaciju moram reæi da sam oduševljen. mijeniti svijet. Naravno, sad ke diskografske kuæe nisu bili trud, ali opet nisam bogat. Reci- u svijetu? Na svijetu se rijetko mo e naæi znam da je to iluzija, no mi smo zainteresirane za takvo što, znali mo to ovako: ako elim popiti – Pa, ukratko: svijet je postao prostor u kojem æe te stotinjak tada mislili kako je sve moguæe. smo da nema publike koja bi to dobar viski, mogu si to priuštiti. usrano mjesto za ivot sa svom ljudi pozorno slušati cijelu veèer Pokušali smo napraviti bolje ne- slušala, ali smo htjeli izdati al- Je li Vam ao što nikad niste tom globalizacijom i Amerima i stvarno u ivati u tvojoj glazbi. go naši roditelji, sami otkrivajuæi bum i tako je poèelo. Još sam objavljivali za veliku diskograf- koji se petljaju tamo gdje im jest Jako volim dolaziti ovdje, kao i naèine i spoznaje. Tako je bilo i ’66. startao sa svojom prvom iz- sku kuæu? i nije mjesto. Ne ele slušati ni- svi moji prijatelji koji sa mnom sa slikanjem, tako je bilo i sa svi- davaèkom kuæom, tako da FMP – Zapravo i jesam, s bendom koga, šalju UN u onu stvar kad sviraju. Oni su naprosto odušev- ranjem. Jednostavno, na poticaj nije bio poèetak, nego nastavak Last Exit u kojem sam svirao s god za ele, a opet nema nikoga ljeni KSET-om. Ovaj klub je jed- prijatelja pokušao sam naæi svoj onog što sam zapoèeo par godi- Billom Laswellom. Naš album je da im se suprotstavi. Rusija nije no od najboljih mjesta na svijetu naèin sviranja instrumenta, kao na ranije. Danas je gotovo sa izašao za Virgin. To je, doduše, više što je nekad bila, mora se za tip glazbe koju izvodimo. što sam i slikao. Stvorila se jedna FMP-om, ne namjeravam više bilo više zbog njega i njegova ug- brinuti kako pre ivjeti, tako da Stvarno to mislim. velika zajednica prijatelja iz Nje- ništa izdavati. On je svoj posao leda, kao i ostalih glazbenika ko- je balans koji je prije postojao maèke, Švicarske, Engleske, koja odradio, ali zato pokreæem kuæu ji su na tom albumu svirali, nego sada nestao. U Njemaèkoj je Nešto drukèije je djelovala na podruèju free jaz- u kojoj æu izdavati jazz vinile kao zbog mene. Ne pru a mi to neki sasvim svejedno tko æe biti na Krenimo ispoèetka: rodili ste za. Tu su bili ljudi poput: Petera svojevrsni back to the roots. posebno dobar osjeæaj. Više vo- vlasti, hoæe li to biti Schröder ili se 1941. godine u Njemaèkoj. Kowalda, Hansa Raichela, Svena Za Vas ka u da ste najglasniji lim manje svirke, poput ove. Na netko drugi. Oni ionako ele sa- Kako ste se zainteresirali za jazz Ake Johanssona. Tek kasnije saksofonist na svijetu. koncertu je bilo stotinjak ljudi, mo moæ i novac, briga njih za i glazbu uopæe? smo se povezali s amerièkom – Ljudi svašta prièaju (smi- ali su mi nakon koncerta prilazi- neke promjene. Konkretno, na – Moji roditelji su slušali eu- scenom, Don Cherryjem, Steve jeh). Nije baš tako, jesam glasan, li, ispitivali me razne stvari, pri- njemaèkoj politièkoj sceni ima ropsku klasiènu glazbu, imali su Lacyjem i ostalima. Tada su ljudi volim svirati glasno, ali opet vo- èali sa mnom. Volim turneje, biti pozitivnih ljudi, ali oni nisu do- puno ploèa. Meni je to bilo do- bili otvoreni za nove stvari, mog- lim i balade. Mo da sam na po- na putu s dva-tri dobra prijatelja, voljni da naprave promjenu. sadno, morao sam naæi nešto li smo èesto svirati po raznim èetku karijere, pokušavajuæi od- svirati po manjim klubovima, Mislim da je ovakva situacija drugaèije, nešto novo. Po noæi bi klubovima. Danas situacija nije svirati na saksofonu sve što se upoznavati ljude. Ne zanima me posljedica toga da politièari nisu odlazio u podrum i na radiju slu- takva i kad mladi glazbenik eli mo e, bio glasniji nego danas. svirati stadionske koncerte za reagirali pravodobno kada su šao Radio Free America gdje se nastupati, puno mu je te e nego To je stvorilo reputaciju o meni 20.000 ljudi, koji æe doæi na kon- mogli sprijeèiti neke stvari. Sad mogao èuti dobar dixieland i swi- što je bilo nama. Trenutaèno lju- kao glasnom saksofonistu, ali da- cert da ispunim njihovo oèekiva- je veæ kasno. Tako je u svakoj ng. Na taj naèin sam se zakaèio di uopæe nisu zainteresirani za nas nije baš tako. Mislim da bi nje koje imaju od koncerta na zemlji. Globalno gledajuæi, ide- za jazz. Uskoro sam poèeo svira- nove stvari, kao što je to bio slu- Sonny Rollins, da je iv, bio jaèi koji su došli. mo u kurac, a Ameri nam u zad- ti klarinet u školskom sastavu i èaj dok sam ja imao 20 godina. od mene. Moj nastup je dosta di- nje vrijeme poma u da tamo tako je sve poèelo. namièki uravnote en i ima tihih i Juèer i danas stignemo što prije, zajedno s Bili ste jedan od pionira free i ivjeti od glazbe glasnih dijelova. Prilièno pazim Kako gledate na današnju njima. Znam reæi svome sinu avangardnog jazza u Europi. Godine 1968. osnovali ste dis- na takve stvari, da dinamika nas- glazbenu produkciju? Izgleda da koji više nije mlad, ima oko èet- Mo da se èak mo e i reæi da se kografsku kuæu Free Music Pro- tupa ne skrene samo na jednu se nikad u svijetu nije izdavalo rdesetak godina: Drago mi je što free jazz i nije svirao u Europi duction. stranu. toliko loše glazbe kao danas. æu umrijeti prije tebe jer neæu do- prije vas. Mo ete li mi reæi nešto – Da, da, na prijelazu iz 1968. Usporeðuju Vas i s Pharoa- – Imate pravo, definitivno je ivjeti sve loše stvari koje æeš ti o tome? na ’69. To sam prvenstveno uèi- hom Sandersom. tako. Gledam samo na podatak do ivjeti. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 7
tao s kioska. Nakon toga ispostavilo se da ti smo djeèjim èasopisima. Unutar tih iz- skog stajališta. Zadnji dan podijeljene su i publika ipak postoji i da èak ima volje da- danja stvari dobro funkcioniraju i zahva- nagrade tradicionalnog festivalskog natje- vati novac bez obzira na financijsku situa- ljujuæi njima postoje mnogobrojni kvali- èaja za tablu stripa èija je ovogodišnja te- ciju u dr avi. Problem s publikom nastaje tetni stripovi. Na kraju krajeva, kroz tak- ma bila Top Secert/Strogo povjerljivo. Na ve anga mane mo e se i dobro zaraditi. natjeèaj je pristiglo šezdesetak radova, što Mislim da je to dobro jer je puno va nije i u kategoriji odraslih, što za selekciju Mla- pametnije obrazovati nove naraštaje koji dih lavova. Meðu odraslima najboljim je Mladi lavovi endemske vrste æe za deset, petnaest ili trideset godina proglašeno ostvarenje Tomislava Tikulina imati pojma što je zapravo strip, nego od- i Sebastijana Èamagajeviæa, dok je titulu Što su ljubitelji devete umjetnosti gajati kretene koji æe površno nešto pro- mlade lavice hrvatskog stripa 2002. godi- imali prilike gledati i slušati, te koja èitati i uopæe ih neæe zanimati ništa osim ne dobila 12-godišnja Hana Šoštariæ. Iako Zagora jer ostalo nadilazi njihovu intelek- je odaziv na natjeèaj ove godine bio slabiji je najslabija karika u lancu koji tualnu razinu. nego inaèe, organizatori se ne brinu s ob- povezuje autore stripova i zirom na to da su zamijeæeni kvalitativni publiku? Metar filma, kila stripa pomaci pristiglih radova u odnosu na do- Prle naglašava da je jedino izdanje koje sadašnju konkurenciju. je proteklih deset godina odr alo konti- Za tako bogat program ovogodišnjeg Meðunarodni festival stripa Crtani romani nuitet na hrvatskoj sceni – fanzin Endem: festivala uz trud najmarljivijih domaæih šou, Studentski centar, Zagreb, od 21. do – Endemu u svakom sluèaju treba ski- stripaša zaslu na je i nešto bolja financij- 24. studenoga 2002. nuti kapu jer je izdr ao deset godina u ska potpora Ministarstva kulture i zagre- ovim uvjetima. Poèeo je izlaziti 1992. go- baèkog Gradskog ureda za kulturu, nagla- dine i svi se dobro sjeæamo kakva je tada šava Prle. bila situacija. Smatram prilièno ohrabru- – Zapravo neæu reæi “malo bolje”. Nai- Vid Mesariæ Ni u jednoj od dr ava juæom èinjenicom da je uspio pre ivjeti me, dobili smo pet puta više novaca nego do danas. Ako ništa drugo, njegovo izla- ikada dosad, što znaèi da smo prijašnje fes- rtani romani šou jedini je domaæi bivše Jugoslavije ne enje daje nadu domaæim autorima da æe tivale radili sa sigurnim gubitkom. No, ni u festival posveæen iskljuèivo strip tamo imati priliku objaviti strip kojeg su jednom trenutku nam na pamet nije padalo umjetnosti, a njegovo peto izdanje postoji kritièna masa napravili sa srcem i iza kojeg stoje u pot- naplaæivati ulaz jer elimo apsolutno svima odr ano je u zagrebaèkom Studentskom punosti. No, taj fanzin na hrvatskoj je omoguæiti praæenje i sudjelovanje na na- centru od 21. do 24. studenoga. Prisutno- potrebna za pravo, sceni opstao sve to vrijeme iskljuèivo šem festivalu. Jednostavno pokušavamo st velikog broja domaæih strip autora, te zbog entuzijazma jednog jedinog èovjeka, odr ati projekt na odreðenoj razini bez gostovanje dvojice uglednih stranih strip veliko tr ište a to je Tihomir Tikulin-Tico, suorganiza- obzira na financijsku situaciju i usprkos to- autora – Britanca Frazera Irvinga koji je tor ovog festivala. me što smo prilièno marginalno predstav- radio za poznate svjetske izdavaèe poput U sklopu CRŠ-a odr ana je promocija ljeni u medijima i što nas, na kraju krajeva, DC Comicsa i Dark Horsea te Novosaða- 19. broja strip fanzina Endem, a uz pred- i u matiènoj organizacijskoj kuæi – Radiju nina Zorana Janjetova kojeg se hrvatska stavljanja drugih domaæih i stranih stripo- 101 – do ivljavaju marginalno. publika sjeæa po njegovu junaku Bernardu jedino ako stvar nije na kiosku, jer ljudima va kao što su albumi Jeremiaha i Torpeda Prièu o domaæem stripu završit æemo Panasoniku – dokazali su da u Hrvatskoj se ne da ulagati energiju i tra iti ono što ih te rad braæe Neugebauer, Joška Marušiæa i èarobnom formulom našega sugovornika postoje preduvjeti za plodnu i jaku strip zanima po opskurnim knji arama koje se Darka Macana, èetverodnevni program Ivana Prliæa-Prleta u kojoj on i njegovi scenu. Ipak, domaæa situacija nije nimalo obièno ne nalaze nasred glavnog trga. Petog meðunarodnog festivala stripa kolege vide rješenje svih hrvatskih strip blistava. Redovita, tjedna ili mjeseèna iz- Postojanje publike dokazala je i posje- obuhvatio je i projekcije igranih filmova problema: danja, kakvih je nekada bilo napretek, po- æenost veèernjih programa CRŠ-a te festi- nastalih prema strip predlošku, te okrugle – Èitava domaæa strip scena mogla bi jave se nakratko i još se br e ugase, a ob- valskog strip sajma. Za hibernaciju doma- stolove i predavanja. Veliku pozornost godinu dana ivjeti s financijskim sred- javljivanje bogato opremljenih strip albu- æe scene, stripaši okupljeni oko Festivala posjetitelja zaokupilo je izlaganje britan- stvima jednog prosjeènog hrvatskog filma ma poznatih crtaèa i scenarista kao što su okrivljuju plahost veæine izdavaèkih kuæa. skoga gosta Frazera Irvinga koji je ponu- i istodobno postiæi u meðunarodnim raz- Moebius i Jodorwsky, ili èak planetarno – Nitko od hrvatskih izdavaèa nije vo- dio savjete buduæim strip profesionalci- mjerima puno više od ijednog hrvatskog uspješni Goscinny i Uderzo, u izdavaè- ljan strpjeti se èetiri do pet mjeseci ili go- ma, a razgovaralo se i o stripu s dizajner- filma. kim krugovima smatraju se ekstravagan- dinu dana i izdr ati mali gubitak, ili èak tnim i financijski neisplativim potezom. biti bez gubitka, ali i bez prihoda. Nakon Neki smatraju da je problem u nezainte- poèetnog razdoblja projekti bi sigurno resiranosti publike, no Ivan Prliæ-Prle, je- poèeli vraæati ulo eno – ka e Prle. dan od organizatora zagrebaèkog strip Jedan dio domaæih strip autora snašao festivala, s tom se tvrdnjom ne sla e: se radeæi za amerièke ili francuske izdava- èe. Sjetimo se samo svjetski poznatog Generacija za strip projekta Darka Macana i Edvina Biukovi- – Pouèeni nekim praktiènim iskustvi- æa Grendel tales, ili Danijela e elja koji ma zakljuèili smo da nije problem u publi- uspješno gradi amerièku karijeru. Misli li ci. Publika jest u jednom trenutku bila Prle da autori koji rade iskljuèivo za hr- problem jer je bila jako uspavana nakon vatsko tr ište mogu ivjeti od svoga rada? svega onoga što se dogaðalo u prvoj polo- – Svi mi koji pokušavamo u Hrvatskoj vici devedesetih. Tada je strip posve nes- ivjeti od stripa, odnosno crtanja, okrenu-
Zoran Janjetov, novosadski strip autor i poèasni gost Festivala Apsolutno pod zemljom
Ljubitelji stripa s osobitim su zadovoljstvom do- strip stvaralaštvu. Ostatak vremena provodim uz obi- èekali otvoreni razgovor s poèasnim gostom Festiva- telj, dijete, maèku, televiziju i knjige. Zato bi bilo dob- la, Novosaðaninom Zoranom Janjetovim, kojemu je ro da se rasteretim od serije Les Technoperes i prona- nedavno dodijeljena velika nagrada za cjelokupan ðem vremena za crtanje stvari koje volim. Stalno mi rad na najveæem strip festivalu istoène francuske – na pamet padaju ideje za nove projekte kao što je, Bedecine 2002. primjerice, djeèja slikovnica. To bi bilo nešto blesavo i Kao što je sluèaj i s nekim hrvatskim autorima svemirski, ne pouèno, nego èista zabava. Dakle, uobi- koji su u inozemstvu uspjeli plasirati svoj rad, Zoran èajeno izbacivanje kretenizma iz moje glave, no ovaj Janjetov od svog rada uspijeva pristojno zaraðivati put namijenjeno djeci, jer su oni najbolja publika. iskljuèivo zbog anga mana u francuskoj izdavaèkoj Mo eš li ukratko usporediti srpsku i kuæi Humanoide, za koju radi od 1987. godine. Tre- hrvatsku strip scenu? nutaèno crta vrlo cijenjeni serijal Les Technoperes za – Nema velikih razlika. Strip scena je i u Hrvat- koji scenarije piše kultna osoba devete umjetnosti – skoj i u Srbiji apsolutno pod zemljom. Mo da po iz- Alexandar Jodorowsky, a svojim velikim uspjehom vanjskim manifestacijama to ne izgleda tako, no ne smatra nastavak crtanja Moebiusovih likova u albu- postoji pravi mainstream, ne postoji izdavaštvo, ne mu Avant L’Incal. prodaju se velike naklade. Ni u jednoj od dr ava biv- Iako stvaraš neke od najupeèatljivi- še Jugoslavije ne postoji kritièna masa potrebna za jih likova na svjetskoj strip sceni, ipak pravo, veliko tr ište. Isti je sluèaj i u drugim istoè- su ti još najdra i tvoji raniji radovi… noeuropskim zemljama, gdje èak nije ni bilo stripa – Profesor Æumislav i Bernard Panasonik bile su svih onih godina dok se nisu oslobodili komunistièke stvari koje sam radio za svoju dušu i ne znam što bih vladavine. Rješenje le i u stvaranju zajednièkog tr- dao da mogu ponovno to raditi. No, od takvih se proje- išta više razlièitih zemalja. Mislim da se to upravo kata ne mo e ivjeti, a ovo što mi omoguæuje egzisten- dogaða, no malim i sporim i koracima, ali za nekoli- ciju oduzima mi sve vrijeme koje sam voljan posvetiti ko godina bit æe normalna pojava. 8 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
koji prije svega raèuna na etiku u dr alo na okupu sve te razlièite še Jugoslavije naprosto je poniš- – Aleš Debeljak: To je bila kulturi i koji u postapokaliptiè- republike i njihove politike, ku- tio onaj stupanj kulturnog jedin- psovka, to je bio pejorativni epi- nom periodu pokušava da oèisti ljala je vitalna energija svakovr- stva u kome, recimo, Tin Ujeviæ tet u ranim devedesetim, kada su kulturu, da je preispita, da uka e snih kontakata – ljubavnih, braè- piše u Beogradu, u kome su Ed- sve zemlje koje su izašle iz pepe- vard Kocbek ili moj sagovornik la Jugoslavije, prije svega one na Aleš Debeljak itekako bili recipi- njezinom zapadnom prostoru, Aleš Debeljak i Enver Kazaz rani u Bosni. Uvijek se ju nosla- sve svoje dr avnièke napore ula- venski kulturni prostor zapravo gale u to da se što više udalje od zbivao kao neki prostor u kojem takozvanog Balkana, tog bureta se ja, kao stvaralac iz Bosne, Ma- baruta, tog tamnog kontinenta Èe nja za odsutnim kedonije, Srbije ili Hrvatske, unutar kontinenta, da bih tek mjerim prema onim vrijednosti- krajem devedesetih politièke i ma koje su najznaèajnije unutar ekonomske elite, barem u Slove- O moguænostima nih, muzièkih, filmskih i, narav- tog podruèja. niji, poèele shvaæati da nema ponovnog uspostavljanja no, knji evnih. Kada je nedavno I vi, gospodine Debeljak, i vi, smisla da se svojevoljno odrièe- pokidanih kulturnih veza izabran za potpredsjednika no- gospodine Kazaz, ozbiljni ste mo tog prostora koji tako dobro voformiranog udru enja hrvat- kandidati da dobijete epitet ju- poznajemo. I u tom smislu nos- na prostoru bivše skih pisaca, zadu enog za meðu- gonostalgièara. talgija je potpuno legitimna, tre- Jugoslavije, u emisiji Most narodnu suradnju, Nenad – Aleš Debeljak: Nemam ba je èak i pozdraviti. Ali, to ne Radija Slobodna Evropa Popoviæ, poznati zagrebaèki iz- problema s epitetom jugonostal- znaèi da “kupujem” cijeli paket razgovarali su pjesnik i davaè i kritièar, izjavio je da on iz gièar u mjeri u kojoj to znaèi onoga što je Jugoslavija pred- svog domena djelovanja isklju- nostalgiju za vlastitom mladoš- stavljala. Odbacujem njezin fe- esejist Aleš Debeljak iz èuje prostor štokavskog podruè- æu. Uostalom, ne mo ete jugo- deralni okvir i dominaciju jednog Ljubljane i Enver Kazaz, ja jer ga, kako je rekao, nitko nije nostalgièarima nazvati mlade lju- naroda, bolje reèeno jedne na- profesor na Odsjeku za izabrao na to mjesto da bi uspos- de koji rade u Balkanisu, kultur- rodne elite i, naravno, komunis- tavljao kontakte s, na primjer, nom magazinu koji povezuje tièki re im. Kada se to odbaci, knji evnost naroda Bosne i vojvoðanskom knji evnošæu. prostore bivše Jugoslavije, a ure- onda na situ koji je predstavljala Hercegovine na On je, pretpostavljam, htio da ðuje se izmeðu Ljubljane i Beog- bivša Jugoslavija ostaju zlatna zr- Filozofskom fakultetu u Sarajevu Kazaz: Govor mr nje je ne samo rezultat zloèina nego i nešto što Omer Karabeg mo e proizvesti novi zloèin. Nije razriješen temeljni etièki Prošlo je sedam-osam godina Debeljak: Biti od završetka ratova na podruèju jugonostalgièar problem, a to je kazna za zloèin. Ako su ratni zloèinci na slobodi, bivše Jugoslavije koji su oznaèili prekid svake, pa i kulturne ko- znaèi biti otvoren ako su intelektualci koji su se stavili u slu bu fašistièkih ideologija munikacije meðu narodima koji eminentni univerzitetski profesori i ministri, ako nema etièke su sedamdeset godina ivjeli u prema baštini zajednièkoj dr avi. Sada su se odgovornosti, onda je novi rat svakako moguæ kulturne veze, istina dosta oprez- razlièitih kulturnih no, poèele da obnavljaju. Gospo- dine Debeljak, mislite li da je to sredina, što mo e poèetak jednog trenda ili je samo samo biti ka e kako postoji jedan cjelovit rada. Ti ljudi se kao liènosti nisu na nekadašnjih kontakata i me- rijeè o inicijativama pojedinaca? eksjugoslavenski kulturni pros- bitno formirali u jugoslaven- ðusobna èitanja koja su osna i- – Aleš Debeljak: Mislim da je pozitivno, jer onaj tor na kome se razvija komuni- skom vremenu, nego u vremenu vala pojedinaène jake glasove, to sastavni dio šireg trenda, koji kacija koja sprjeèava da se poje- ratova za jugoslavensku sukcesi- glasove Danila Kiša, Mirka Ko- se poèeo artikulirati najprije u koji zna samo za dinaène etnièke kulture zatvore ju. I u tom smislu teško bismo ih vaèa ili Meša Selimoviæ, pisaca marginalnim, prije svega kultur- u sebe. Ta komunikacija je neka mogli nazvati jugonostalgièari- koji su baštinili više nego na jed- nim d epovima, da tako ka em, jedno, ne zna ni za vrsta mosta, da parafraziram na- ma, iako imaju vrlo sliène ambi- noj tradiciji. U tom smislu biti da bi se polako pretvarao u main- ziv vaše emisije, gospodine Kara- cije, kao i mi, pripadnici srednje jugonostalgièar znaèi biti bogati- stream, glavni tok. Spremajuæi se jedno beg, tra enje kontakata s drugim generacije, koji suraðujemo u Sa- ji od onih koji nisu nostalgièni ni za ovaj razgovor, pogledao sam i uèenje na osnovu njihovih is- rajevskim sveskama, to jest da za èim, pošto im ni do èega u svoj tekst Sumrak idola iz ranih kustava. Znam da je recimo u izaðu iz kule vlastita ja i kulture prošlosti nije stalo, veæ ive u devedesetih koji je zapravo alo- osamdesetim, dakle u dekadi uo- u kojoj su roðeni. Biti jugonos- stalnom sada. A oni koji ive u pojka za razrušenom Jugoslavi- na to kako se kultura mo e èi raspada Jugoslavije, bilo mo- talgièar u današnjem smislu zna- stalnom sada sigurno neæe moæi jom i kulturnim mozaikom koji emancipirati od ideologije. ivi- guæe objaviti knjigu na sloven- èi biti svjestan èinjenice da je i- sebi da izbore buduænost. je ta zemlja, usprkos politièkoj mo u vremenu u kome su kultu- skom i oèekivati barem pet-šet vot u bivšoj Jugoslaviji, barem u – Enver Kazaz: Rijeè, odnos- ideologiji, ipak nudila. U tom re na ju noslavenskom kultur- kritika, recenzija i prikaza u os- kulturnom smislu, bio vibrantan no floskula, jugonostalgièar, mom tekstu ima jedan pasus u nom prostoru nacionalno kano- talim republikama bivše Jugosla- prostor koji je, barem meni, da- dolazi iz nacionalnih ili naciona- kome se ka e da æe se ratovi zav- nizirane. Ta kanonizacija, u suš- vije, što se danas ne mo e ni za- vao osjeæaj da nisam samo sudio- listièkih ideologija koje su se us- ršiti i da æe ponovno biti potreb- tini ideološka, zaustavila je po- misliti. nik vlastite, etnièki definirane, postavile devedesetih. Ako osvi- no uspostavljati kontakte. Ali ne kušaje da se realizira ju nosla- slovenske kulture, nego i pisac jetlite porijeklo te floskule, vid- treba po svaku cijenu suraðivati venski kulturalni identitet koji Pouèan primjer za buduæu koji se anga ira na širem jugosla- jeæete da njom mašu oni koji sa svim i svakim kao da se ništa su bili sna no prisutni kroz cije- Evropu venskom podruèju i tek se iz tog pokušavaju da ostvare autistiè- nije dogodilo, da ne bi ispalo da lo dvadeseto i dobar dio devet- Gospodine Kazaz, je li za Vas prostora katapultira u Europu i ne, monološke kulturne sisteme je rat bio nekakva noæna mora u naestog stoljeæa. postojao jugoslavenski kulturni transatlantske prostore. U tom kako bi se lakše odr ali na vlasti kojoj nitko nije participirao, ne- Èesto se govori o jugoslaven- prostor? smislu, u smislu koncentriènih unutar svojih nacija. Meni ne kakva prirodna sila, kao orkan ili skom kulturnom prostoru. Je li – Enver Kazaz: Nema sumnje krugova identiteta koji su omo- smeta jugonostalgija, jer u nos- poplava ili zemljotres, a ne nešto on, gospodine Debeljak, zaista da je to bio jedinstven kulturni guæavali da èovjek bude definiran talgiji uvijek vidim nešto što je što je unaprijed bilo planirano, postojao, ili je to bila samo ideo- prostor i da je tijekom povijes- s više odrednica, a ne samo kao kreativni èin. Naime, umjetnost što je imalo svoje nacrte i kar- loška floskula? nog procesa mijenjala svoj iz- pripadnik vlastite etnièke kultu- nastaje iz nostalgije, nostalgije tografe. Tako sam tada pisao, a – Aleš Debeljak: Ne vjerujem gled. On je, kako pokazuje Vah- re, Jugoslavija je, kao eksperime- za prošlošæu, nostalgije za onim to mislim i sada. Ta vrsta amne- da je to bila samo ideološka flos- tel u svojoj knjizi Stvaranje naci- nt, bila veoma zanimljiva. Èak što je bilo autentièno u toj proš- zije bila bi opasna, jer bi to zna- kula. Mislim da je na prostoru je, razaranje nacije, homogen kao mislim da njezino iskustvo mo e losti, ona nastaje iz nekog vida èilo da ne pravimo nikakvu razli- bivše Jugoslavije stvarno posto- u vrijeme romantizma ili sinteti- biti poticajno i za Europsku uni- melankoliènog odnosa prema ku izmeðu onih koji su bili pro- jala jedna vitalna, transetnièka èan i multikulturan, kao u vrije- ju koja æe, što se više bude širila, vlastitoj prošlosti. Tako pro- tiv rata i onih koji podupirali kultura u kojoj su svi ju nosla- me modernizma. Nema sumnje sve više morati tragati za naèini- matrana, jugonostalgija je zap- projekte srpskog nacionalnog venski narodi suraðivali. Na alo- da se kultura uvijek došaptavala, ma povezivanja kulturnih identi- ravo èe nja za kulturnim pros- socijalizma, kao i onih koji su st, Albanci su u tome bili vrlo da je uvijek vodila dijalog. Reci- teta pojedinaènih nacija i etniè- torom dijaloga, nepristajanje na svaki u svoj sredini uzdizali na- malo zastupljeni. U jednom od mo, od Prešerna u devetnaestom kih grupacija u toj velikoj europ- samo jedan vid pogleda, na sa- cionalne ideologije na razinu je- svojih nostalgiènih tekstova Mi- stoljeæu, s njegovim estetskim skoj zajednici. Razumije se da æe mo jednu vrstu istine. Mislim da dinog standarda ljudske egzis- ljenko Jergoviæ je sjajno zapazio utopizmom, vodi linija dijaloga to povezivanje morati biti na de- je jugonostalgizam po eljan za tencije. Osobno ne bih volio su- da smo svi pjevali i makedonske, koja dobacuje do osamdesetih mokratskoj osnovi koja je Jugos- razaranje i prevladavanje mono- raðivati s onima koji se okreæu i slovenske, i hrvatske, i srpske godina ovog vijeka. Taj dijalog laviji nedostajala. Zato smatram loških, autistiènih koncepcija onako kako vjetar puše, pa su ne- pjesme, ali nitko nije pjevao al- mo e se prepoznati u odnosu da biti jugonostalgièar znaèi biti kulture koje su se instalirale s kada bili nacionalisti, a sada se banske pjesme. To je ustvari bila Vraza prema hrvatskoj knji ev- otvoren prema baštini razlièitih pobjedom nacionalistièkih ideo- proglašavaju za demokrate. Za- slijepa mrlja jugoslavenskog kul- nosti, ili, kad je rijeè Bosni, u od- kulturnih sredina, što mo e biti logija na ju noslavenskom pros- govaram i prakticiram diferenci- turnog prostora, jer to je bio nosu Æatiæa prema Matoševu samo pozitivno, jer onaj koji zna toru. rano suraðivanje. projekt ju noslavenskih nacija u krugu. Neprestano se, tokom samo za jedno, ne zna ni za jed- Imam utisak da je u ovom tre- kome manjine nisu ravnopravno razvoja ju noslavenskog kultur- no, a to va i kako za jezike, tako nutku fobija od Jugoslavije naj- Vitalna energija ispod sudjelovale. Nema sumnje da je nog prostora, drugi podrazumi- i za religije. manje prisutna u Sloveniji. Èak ideološkog taloga jugoslavenstvo bilo partijski di- jevao kao blizak sugovornik, kao bih rekao da tamo sve više raste – Enver Kazaz: Mislim da je zajnirana formula, ali ispod ideo- neko s kim dijelite ne samo kul- Autizam osigurava vlast interes za ono što se zbiva na sadašnje obnavljanje kulturnih logije bratstva i jedinstva, kao turni, nego i povijesni identitet. Znaèi, Vama ne smeta nazi- podruèjima s kojima je Slovenija veza poèetak jednog projekta nekog prinudnog ljepila koje je Teški, krvavi rat na prostoru biv- vanje jugonostalgièarem? nekad èinila zajednièku dr avu. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 9
za ploèama iz sedamdesetih go- ponovo sastave pokidane konce u Jugoslaviji, da se to ne bi za- ko ka e gospodin Debeljak, bili dina i da razgrabe svaku video nekadašnje komunikacije i koji boravilo i da ne bismo krenuli u advokati i serviseri rata? Meðu- kopiju filmova iz osamdesetih poput Borisa Novaka i mene su- ponovno bratimljenje i grljenje. tim, koliko znam, ta ideja nije godina. Postoji niz èasopisa i ra- raðuju u Sarajevskim sveskama i Mora se praviti razlika izmeðu naišla na bog zna kakav odjek ni dio stanica u Ljubljani i Maribo- pripadnika mlade generacije koji rtava i krvnika, kao i izmeðu u Srbiji, ni u Hrvatskoj, èini mi ru, prije svega studentskih, koji u u okviru Balkanisa i sliènih pro- onih koji su bili protiv rata i se ni u Bosni i Hercegovini. svojim rubrikama sustavno pok- jekata uspostavljaju nove kon- onih koji su advokatirali i servi- Naprotiv, mnogo su bili glasniji rivaju podruèje Balkana, dakle, e- takte. Ti projekti na intelektual- sirali uništavajuæu destruktivnu oni koji su je osporavali. ks-Jugoslavije. Kod tih mladih nom i kulturnom planu pokuša- ratnu mašineriju, voðenu prije – Aleš Debeljak: Rijeè je, na- ljudi postoji potreba da svojim vaju skupiti najbolje stvaralaèke svega iz Beograda. I zato se za- ravno, o potpuno simboliènom oèima vide, da vlastitim èulima energije s prostora bivše Jugosla- la em za diferenciranu komuni- sudu, sudu koji ne bi bio legaly osjete ono što je nekad bilo, a što vije koje mogu funkcionirati sa- kaciju, za mene je to pitanje binding, ali mislim da je to ideja mo ako se uzajamno oploðuju. etièkog izbora. koju valja pozdraviti. Jer, zna se U suprotnom, on æe biti izdije- – Enver Kazaz: Vrijeme go- da je ovaj rat najprije poèeo pe- ljen na male tvrðave, na male feu- vora mr nje nipošto nije prošlo. rom, da bi se tek poslije poèeli de kojima vladaju nacionalistièke Najsvje iji primjer desio se ne- upotrebljavati maèevi. Oni koji su Kazaz: Sadašnje elite koje anatemiziraju svaku davno u Banja Luci na fudbal- se latili pera da bi ispisivali strani- komparaciju, svako usporeðiva- skoj utakmici izmeðu banjaluè- ce mr nje trebali bi na neki naèin obnavljanje nje. kog Borca i sarajevskog eljez- biti pozvani na sud. Ali znam da Kako to tumaèite, gospodine De- Je li, gospodine Kazaz, u Bos- nièara, kada su navijaèi Borca, postoji te nja da se svi zloèini iz- beljak? kulturnih veza ni i Hercegovini prisutan strah ko zna jesu li to uopæe bili navi- ravnaju, da se uspostavljaju nep- – Aleš Debeljak: Slovenija je poèetak je od Jugoslavije? jaèi, izvjesili transparent na ko- rihvatljive ravnote e u smislu – imala tu sreæu, a i nešto malo – Enver Kazaz: Bez sumnje je me je pisalo “no , ica, Srebre- mi æemo ukazati prstom na naša hrabrosti, da se poèetkom deve- projekta koji prije prisutan u smislu straha od poli- nica”. Govor mr nje je zapravo dva zloèinca, ali i vi morate pro- desetih osamostali za jednu rela- tièke formule. Taj strah bih de- toliko ukorijenjen u politièki naæi dva vaša. To je ona odvratna tivno, ako dopustite taj cinizam, svega raèuna na finirao kao strah od nakaznih ili diskurs u Bosni da ga mo ete logika ekvidistance kojom se po- nisku cijenu u krvi. Ona je izašla zlih ideologija, jer Jugoslaviju su svakodnevno naæi na stranicama kušava odgovornost za rat rav- iz sukoba koji su harali bivšom etiku u kulturi i razorile ideologije i politièki štampe. Govor mr nje je ne sa- nomjerno rasporediti na sve nje- Jugoslavijom takoreæ neošteæe- koncepti, a, naravno, i kultura mo rezultat zloèina nego i nešto gove sudionike bez obzira jesu li na, saèuvala je industrijsku i eko- koji u koju su bile podjarmile te ideo- što mo e proizvesti novi zloèin. bili agresori ili su se branili. Dak- nomsku infrastrukturu tako da postapokaliptiè- logije. Ipak, strah od komunika- Ovdje nije razriješen temeljni le, svi su krivi, a tamo gdje su svi se mogla u deceniji svoje samos- cije sa susjedima nije tako oèit. I etièki problem, a to je kazna za krivi nije kriv nitko. talnosti uspostaviti kao, mo da nom periodu meðu ovdašnjim ljudima je pri- zloèin. Ako su ratni zloèinci na – Enver Kazaz: Ideja Predraga ne veoma znaèajna, ali sigurno sutna èe nja za odsutnim, o ko- slobodi, ako su intelektualci ko- Matvejeviæa o osnivanju suda stabilna dr ava. Zbog toga u Slo- pokušava da oèisti veniji skoro da više i ne postoji optereæenost bivšom Jugoslavi- kulturu, da je jom i Balkanom uopæe. To je na- Debeljak: Mora se praviti razlika izmeðu rtava i krvnika, kao i roèito karakteristièno za mlade preispita, da uka e izmeðu onih koji su bili protiv rata i onih koji su advokatirali i ljude koji pokazuje veliko zani- na to kako se manje za kulture koje su im u ne- servisirali uništavajuæu destruktivnu ratnu mašineriju, voðenu posrednoj blizini, ali koje su im kultura mo e postale dovoljno strane da su im prije svega iz Beograda. Zala em se za diferenciranu èak i pomalo egzotiène. Za njih emancipirati od je prostor Balkana, kako se u komunikaciju, za mene je to pitanje etièkog izbora svakodnevnom govoru naziva ideologije prostor bivše Jugoslavije, na neki naèin unheimlich, ono što je do- joj govori kolega Debeljak, ona ji su se stavili u slu bu fašistiè- èasti zapravo podrazumijeva ne- maæe, a ipak na neki naèin otuðe- je zapravo pokušaj da se preko kih ideologija eminentni univer- ku vrstu moralnog proèišæenja no, ono što je blizu, a ipak dale- sada veæinom postoji samo u us- èvrstih granica koje donosi krv, zitetski profesori i ministri, ako ju noslavenskog kulturnog pros- ko, kako nije dokuèivo i odgo- menoj predaji. To je ono što go- koje donosi no , koje donosi nema etièke odgovornosti, onda tora nakon vremena zloèina, na- netljivo na jednostavan naèin. ni ðake da na maturalnu ekskur- zloèin, iznaðe neka nova vrsta je novi rat svakako moguæ. kon vremena apokalipse. Jasno je udnja za prostorom bivše Ju- ziju putuju u Beograd ili moje etièke odgovornosti. da æe taj Matvejeviæev sud èasti u goslavije, koja se manifestira pri- studente da na kraju školovanja Mislite li da je definitivno Moralno proèišæenje nakon ovom trenutku na sve moguæe je svega meðu pripadnicima mla- odlaze na apsolventski izlet prošlo vrijeme animoziteta, da se apokalipse naèine biti osporavan, ali mislim de generacije, slièna je bolu èov- Beograd ili Sarajevo, prije svega u više ne èuje govor mr nje? I vi, gospodine Debeljak, i vi, da dugoroèno taj posao èeka sve jeka kome je amputirana noga, a Sarajevo, da bi vidjeli ono što je – Aleš Debeljak: Daleko od gospodine Kazaz, govorite o etiè- nacionalne prostore i sve nacije on tu nogu još osjeæa, iako zap- za mene nekada bilo samo po se- toga. Nisam siguran da su se koj odgovornosti. Šta mislite o na podruèju bivše Jugoslavije. ravo samo njezinu odsutnost. bi razumljivo. strasti ohladile i èesto sam u di- ideji Predraga Matvejeviæa da bi Što se prije pristupi tom poslu, Taj osjeæaj amputacije i odsut- lemi da nastavim s pjevanjem u trebalo osnovati sud èasti koji bi to æe se prije svaka od nacional- nosti neèega što je nekada bilo Protiv krvi, no a i zloèina moralnoj pustinji ili ne. Jer, stal- pozvao na odgovornost sve one nih ideologija i svaka od nacio- blisko i poznato goni mlade ge- Postoji kreativna tenzija iz- no upozoravam na to kako su i umjetnike koji su širili mr nju i nalnih kultura zagledati u tamnu neracije da tragaju po buvljacima meðu ljudi koji pokušavaju da u ime èijeg interesa poèeli ratovi podsticali na zloèin, koji su, ka- stranu svoje nedavne prošlosti. 10 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
cegovine èiji su iskazi mogli da terete os- bivši vojni policajci mahom su sve zabora- Banjoluèki tjednik Reporter iz pera loboðene vojne policajce. Splitski sudija vili. Sud se nije potrudio saznati zašto. svog novinara Pere Jurišina piše: “Lozina našao se uvreðen, jer je od Saveznog mi- Ponekom svjedoku koji je elio govoriti o je iznio još cijeli niz kontoverznih stavo- nistarstva pravde u Beogradu ‘æirilicom’ dogaðajima u Lori prijetilo se, pa i u zgra- va. Tako je osporio izjave trojice bivših di suda. U sudski spis nisu uvrštena dva vojnih policajaca da su u Lori vidjeli izma- kljuèna dokumenta s materijalnim doka- sakrirane zarobljenike, ocijenivši njihove zima. K tome, sudac Slavko Lozina javno iskaze nevjerodostojnima i to stoga što su Majmunski posa’ je demonstrirao svoju politièku bliskost s u sukobu s hrvatskom vojskom zbog ne- radikalnom desnicom. Dopuštao je navi- reguliranog statusa. Svoju ocjenu je pot- janje u sudnici od strane rodbine i isto- krijepio i tvrdnjom da ni Dr avno odvjet- Što se i kako pisalo i govorilo o mišljenika optu enih. Suðenje za ratni ništvo nije imalo povjerenje u njih, pa za- suðenju i oslobaðajuæim zloèin zapoèeo je èestitkom hrvatskim to nije ni stavilo u optu nicu njihove na- presudama u sluèaja Lora koji su nogometašima. Javno je lagao da ranije ni- vode. Odbacujuæi prijetnje kao moguæi je uvjetno osuðivan zbog zloupotrebe su- razlog amnezije svjedoka, sudac Lozina je više nalikovali popodnevnim daèkog polo aja, a trenutaèno je pod no- kao jedan od krunskih argumenata da op- predstava cirkusa Medrano vom optu bom za kazneno djelo u pro- tu enici nisu krivi ni za šta naveo èinjeni- metu. U obranu takvog suca, koji je su- cu da ih ošteæenici – bivši zatvorenici nisu daèku odoru pribli io cirkusantskoj, jav- prepoznali. Najkontradiktorniji je bio s no je ustala sudaèka udruga. Pokušaji mi- tvrdnjom da Vojnoistra ni centar u Lori nistrice pravosuða da suðenje premjesti iz nije bio privatni zatvor ni muèilište. Splita, ili da suspendira suca Lozinu, nisu uspjeli. U prvome ju je omeo pravorijek Dodatno poni avanje rtava Rade Dragojeviæ Vrhovnog suda, u drugome Dr avnog Odmah potom on je potvrdio upravo sudbenog vijeæa. Ne ulazeæi u meritum suprotno. Naime, komentirajuæi iskaz tvarne dimenzije pojedinog doga- presude, posve je jasno da je sudski proces bivšeg zatvorenika Milosava Kataline, re- ðaja èesto se ne mogu uoèiti ako ste u Splitu osramotio hrvatsko pravosuðe i kao je kako vjeruje da je on bio zlostav- njihov suvremenik, ako ste s tim postao ogledni primjer nesposobnosti ljan. Takoðer, i da je nedvojbena smrt Ne- dogaðajima na bilo koji naèin bliski – fi- vlasti, sudaèke struke i pravosuða u cjelini nada Kne eviæa i Gojka Buloviæa. Potom zièki, vremenski ili emotivno. Iako za uo- da u korektnom sudskom postupku pro- je izrazio aljenje što nisu pronaðeni kriv- èavanje dimenzija sudskog sluèaja Lora cesuira ratne zloèine hrvatske strane. Po- ci, rekavši da to nije bio posao sudskog vi- nije potrebna nikakva posebna prostorna kazalo se da je još ilava krilatica iz HDZ- jeæa. Pojasnio je da je vijeæe vezano optu - distanca, u nastavku teksta ipak æemo pre- ova doba kako Hrvati u obrambenom ra- nicom, te da ono nije moglo ulaziti u to je nijeti uz domaæa i neka vanjska mišljenja o tu nisu mogli poèiniti ratni zloèin.” li se nešto dogaðalo izvan inkriminiranog oslobaðajuæoj presudi vojnim policajcima perioda.” Novinar na kraju zakljuèuje: osumnjièenima za ratne zloèine u split- Sramota hrvatskog pravosuða “Jedni æe i dalje tvrditi da se eto u toj Hr- skom Vojno-istra nom centru Lora. Bu- Beogradski Radio B92 pak citirao je vatskoj ne mo e nikoga osuditi za ratni duæi da zakon i dobri obièaji nala u da se neke zainteresirane u sluèaju Lora. Tako zloèin. Drugi æe i dalje u nesposobnosti prvostupanjske presude ne komentiraju, je Anto Nobilo kazao da æe “Vrhovni sud pravosuða nalaziti opravdanje za koènice uzdr at æemo se od toga i ostati na èinje- Hrvatske morati poništiti skandaloznu u provoðenju reformi. Odgovorni su i da- nicama te prenijeti neke dijelove tekstova oslobaðajuæu presudu splitskog suda, jer lje na slobodi. A rtve ostaju rtve. Kako drugih medija. Zbog prirode sluèaja o su- je ona neodr iva. Donešena je zanemari- juèer zloèina – tako danas politièke mani- ðenju za ubojstva i muèenja u Lori ponaj- vanjem i kršenjem osnovne pravne èinje- pulacije.” Na kraju valja citirati samo dvi- više se pisalo u susjednoj Srbiji, dok su os- nice – nisu saslušani najva niji svjedoci, je reèenice koje su omeðile ovo suðenje. tale vanjske agencije ostale više-manje na pre ivjele rtve Lore”, dok je Tonèi Na samom poèetku suðenja sudac Lozina izvještajnoj razini. Tako u beogradskom Majiæ, predsjednik Dalmatinskog komite- je rekao: “S obzirom na prigodu u kojoj dnevniku Danas piše kako je “od samog ta za ljudska prava, kazao da je “sudac Lo- smo, iskoristio bih ovdje prigodu da, u poèetka – a suðenje je, sjetimo se, poèelo zina saslušavao samo one svjedoke koji ime svih nas ovdje, èestitamo našoj repre- s aplauzima optu enima iz publike i su- nisu ništa osobno vidjeli, dok je odbio zentaciji na uspjehu koji je poluèila prije daèkom èestitkom pobjedi hrvatske no- saslušati pedesetak pre ivjelih rtava kao par dana i da smo uza nju. Eto, samo toli- gometne reprezentacije! – dièni sudac, svjedoke koji su se sami nudili”. Majiæ ko, a sad idemo na naš posa’”. Nakon os- koji je u togu uskoèio s mjesta samoup- oèekuje novo suðenje za Loru i to “bez lobaðajuæe presude, jedan od osumnjièe- ravnog hotelskog pravnika, dozvoljavao je suca Lozine, kojem taj sluèaj nikada nije nika, Davor Baniæ, bivši vojni policajac je ispade u sudnici, privilegirao optu ene, ni trebalo dati, jer je poznato da pripada kazao i ovo: “Volim domovinu više nego dozvoljavao zastrašivanja svjedoka, skri- najcrnjoj desnici, pa je tako i sudio”. majmun bananu”. vao iskaze rtava koje su danas u Srbiji ili Beogradski Radio B92 Republici Srpskoj. Na kraju, te svjedoke nije niti pozvao na svjedoèenje, vjerojatno citirao je neke Na temelju èlanka 8. Odluke o ustrojstvu Svjetskog festivala s olakšanjem doèekavši èinjenicu da ni oni animiranoga filma u Zagrebu (Slu beni glasnik Grada Zagreba nisu bili radi da doðu u Split nakon svega zainteresirane u sluèaju 19/91, 4/94) VIJEÆE SVJETSKOG FESTIVALA ANIMIRANOG što su o suðenju èuli i nakon neuredno poslanih poziva.” Lora. Anto Nobilo kazao FILMA U ZAGREBU u skladu sa svojom Odlukom od 25. listopada 2002., Bez kljuènih svjedoka je da æe “Vrhovni sud raspisuje U istom tekstu autorica Tanja Tagirov Hrvatske morati zakljuèuje kako je sud u sluèaju Lora dao još jedan “doprinos” pravnoj struci, nai- poništiti skandaloznu me, “prihvatio je tvrdnju jedne od odvjet- N A T J E È A J nica optu enih, koja je rekla da je optu - oslobaðajuæu presudu nica neosnovana jer u Lori 1992. godine za izbor umjetnièkog direktora 16. i 17. svjetskog festivala nije bilo ni moguæe poèiniti ratni zloèin. splitskog suda, jer je ona animiranog filma u Zagrebu za razdoblje Naime, u Splitu nije bilo oru anog suko- od 1. 2. 2003. do 31. 1. 2007. ba, niti okupacije, a takvo djelo se prema neodr iva” enevskoj konvenciji i ne mo e poèiniti nad vlastitim dr avljanima! Kad bi, reci- mo, i Vrhovni sud prihvatio taj stav, onda Natjeèaj se odnosi na provedbu 16. i 17. svjetskog festivala bi bilo moguæe da svi osuðeni u Hrvatskoj obavešten da oni ele da im se poziv za animiranog filma u Zagrebu koji æe se odr ati 2004. i 2006. za ratne zloèine – a rijeè je iskljuèivo o hr- dolazak na raspravu uruèi dva mjeseca godine u Zagrebu. vatskim dr avljanima srpske nacionalnos- unapred. Razlog je nedavni koncert Mar- ti – sruše svoje presude, jer i oni su dr av- ka Perkoviæa Tompsona koji je u Splitu ljani Hrvatske, pa nisu mogli nad dr avlja- okupio više od èetrdeset hiljada ljudi, a Kandidati koji se natjeèu du ni su uz ponudu prilo iti prijedlog nima Hrvatske – bili oni hrvatske ili neke meðu crno odjevenom publikom u odu- umjetnièkog programa Festivala i svoju umjetnièku biografiju. druge nacionalnosti – poèiniti ratni zlo- ševljenom se klicanju rasistièkim i kseno- èin!” fobiènim parolama isticao i sudija Lozina. Ponude na natjeèaj zaprimaju se u zatvorenim kuvertama do Druga odvjetnica okrivljenih Ankica Pošto je sudski tumaè za srpski jezik bio 15. 12. 2002. na adresu: Luetiæ na istom je fonu, o èemu piše i Zo- na putu, Lozina je sam morao da èita ‘æiri- rica Stanivukoviæ u beogradskom NIN-u, lièni dopis’ Saveznog ministarstva pravde Gradski ured za kulturu, Ilica 25, Zagreb, zakljuèila da “iza proglašenja neovisnosti iz Beograda, a to ga je tako uzrujalo da je s naznakom: NE OTVARAJ: VIJEÆE FESTIVALA - ZA Republike Hrvatske više ne postoje Srbi i na kraju rekao da ‘svjedoci nisu u poziciji NATJEÈAJ. Hrvati, nego samo oni koji brane ili napa- nešto zahtijevati, a to što oni tra e je uc- daju dr avu i djeluju kao peta kolona koja jena i uvreda’”. Nepravodobne i nepotpune ponude neæe se razmatrati. sudjeluje u rušenju poretka.”. Osim ap- Ines Šaškor za Radio Slobodna Europa surdnosti, ovaj sluèaj krasi i neka vrsta je pak ostala samo na popisu èinjenica, morbidnog cinizma. Tako dopisnica NI- koji sam za sebe dovoljno govori: “Op- O rezultatima natjeèaja Vijeæe festivala izvjestit æe kandidate u N-a Zorica Stanivukoviæ iz Zagreba ka e: tu nica je podignuta deset godina poslije. roku 15 dana od dana izbora. “U ovoj morbidnoj farsi posebno cinièno Na suðenju u Splitu pre ivjele rtve, od- deluje odluka sudije Slavka Lozine da više nosno 32 kljuèna svjedoka, nisu se pojavi- ne poziva svjedoke iz Srbije i Bosne i Her- li, niti su njihovi iskazi uzeti u obzir, a IV/93, 5. prosinca 2,,2. 11
to dokle smo došli: dotle da ovaj raditi zajedno s ekipom iz Crnogorskog cionalne i repertoarne probleme u kazališ- toarna kazališta konaèno skinu s dr av- tekst pišemo dijelom i s (ekonom- narodnog pozorišta – uredno prelijevaju tima, koji sigurno postoje, u stvari prebi- nih jasala, razotkriva èitavu tu kastu kao sko) neoliberalnih pozicija, inaèe na novinske stupce gdje dobivaju tretman va obièna ksenofobija, a kada se napravi parazitno-sinekurnu grupaciju povlašte- nama samima prilièno odioznih, isprovo- provorazrednog kulturnog problema, još i dubinski peeling, otkriva se puki nih tipova, koje tekuæe tranzicijske teš- cirani reakcijama nekih glumaca koji, u premda im je anrovski mjesto u komedi- strah i zazor od konkurencije, èuvanje koæe praktièki nisu ni okrznule. Razvija- odnosu ne neke druge socijalne kategori- ji, gdje se hrvatovanje iscrpljuje kao kod vlastitog atara i sinekura koje bi mogli ug- nje osjeæaja solidarnosti meðu pripadni- je, novinarsku da i ne spominjemo, u stva- Majerova i Golikova Šnidaršiæa, gde se roziti (talentirani) kolege iz susjednih cima jednog društva i podjednako raspo- ri ive k’o bikovi na gmajni. Radili ne ra- pripoveda o opasnoj situaciji u Abesiniji. sredina. Koji, na nesreæu, nisu Englezi, pa reðivanje tereta tranzicije njih ne zanima. dili, glumili ne glumili, èitali po skupovi- Ne bu mene niko je..., sve bum im ja rekel! ih publika razumije i bez prijevoda. Valjda misle da je paradno osnivanje um- ma Gotovinine ili Ivankoviæeve škraboti- Ali, u konceptu kulture kakav kod nas još jetnièke jedinice otprije desetak godina ne, plaæica im svakoga mjeseca uredno sje- bio njihov doprinos tzv. borbi za oslobo- da na raèun. Èast iznimkama. Dakle, u ðenje. Meðutim, ta jedinica, osim što je zemlji u kojoj su radnici, ti obièni šljakeri Na meti dala svoj obol tadašnjem sveopæem huš- spremni raditi i pod uvjetima šestomje- kanju, dr imo, ni po èemu drugom nije seènog kašnjenja plaæa, glumaèka kasta bila poznata. drsko odbija radne obaveze. Mo e im se. Èuvari vlastitih atara To dogaðanje glumaca – aluzija na dogaða- Paradiranje uz i pod šankom nje naroda s kraja osamdesetih godina Najnovija dogaðanja u zagrebaèkim kazalištima nisu Da zakljuèimo, fetišizacija duhovnog prošlog stoljeæa više je nego jasna i nam- prvorazredni kulturni problem, nego obièna rada kao takva, njegovo adoriranje i izuzi- jerna, a tadašnja pobuna zdravih narodnih ksenobofija i puki strah od konkurencije manje od bilo kakve javne evaluacije i pri- snaga, prema našem mišljenju, zapravo govora – bilo da je rijeè o umjetnicima, bi- obiènog lumpenproletarijata, protiv tzv. Andrea Dragojeviæ lo intelektualcima – fenomen je poznat i birokratiziranih i odnaroðenih politièkih iz bivšeg socijalistièkog sistema. Kako se i struktura završila je, kao što se zna, u na- oèekivalo, taj je model u nacionalistièkom šim verzijama populistièkog fašizma, u prevladava, drukèije ne mo e ni biti. Prvo, Ekskluzivno izuzeæe iz tranzicije sistemu dosegnuo svoje vrhunce, da bi miloševiæizmu i tuðmanizmu – zadnjih je to je oèekivana posljedica ideje nacionalne I tako glumci, umjesto da se antagoni- trenutaèno stigli do njegove prave nakara- mjeseci poprimilo ozbiljne razmjere, te u kulture u kojoj su razlièite kategorije um- ziraju prema pravim izvorima problema – de. Stoga ne treba èuditi da danas i pos- kazalištu – juèer HNK, danas Gavella, jetnika, koje kakti emaniraju razlièite ob- ravnateljima, institucionalnom vrhu, Mi- ljednji kazališni epizodist, i posljednji glu- sutra veæ nešto treæe – predstavlja samo like nacionalnoga duha, itekako povlašte- nistarstvu kulture itd. – konstruiraju fi- maèki šank-šovinist ima puno pravo javno odjeke one volje mase koja je na neki na- ne u odnosu na ostale kategorije stanov- guru crnogorskog glumca, koji kakti iskazati svoje nacionalistièko-opredjelje- èin u Sisku nagovijestila politièku volju ništva. Pa tako dr ava glumcima, u statu- unosi pokvarenost u inaèe zdravo naše nje, a da pritom ne bude ni ukoren. Te naroda koja bi mogla oblikovati sljedeæe su samostalnih umjetnika, plaæa mirovin- društveno tkivo, te bi njegovo uklanjanje glumaèko-nacionalne paradere treba zba- izborne rezultate. sko i zdravstveno osiguranje, ili su pak omoguæilo obnavljanje poretka i stabil- citi s leða poreznih obveznika, pa neka uhljebljeni u matiènim kazališnim kuæama nosti. Kak’ da ne! U duhu neoliberalnog onda svoje ionako sumnjive radne spo- Višak slobodnog vremena gdje ni u ludilu ne mogu za ivjeti prijed- diskursa kojim se ovdje slu imo, sumnji- sobnosti krenu dokazivati u svakodnev- I još se k tome glumaèke gemišt prièe o lozi o glumaèkim audicijama, dakle, siste- vo proizvodnu glumaèku kastu mo emo noj borbi za svaku rolu, kao što to rade i tome kako ne ele u gostovanje ili kopro- mu sustavne valorizacije neèijega rada. O nazvati obiènim društvenim parazitima. tisuæe drugih zaposlenika u ovoj zemlji, a dukciju s ovim ili onim kazalištem èiji an- višku slobodnoga vremena, zapravo o op- Njihova ni od koga provjeravana pro- ne da u ime nekih navodno viših duhov- sambl govori razumljivim nam jezikom – æem neradu, svjedoèi pak i raðanje spome- duktivnost, njihovo permanentno odbi- nih stremljenja i prigovora savjesti odbija- posljednji je sluèaj predviðena Èehovljeva nute šank filozofije koja se koristi tipiènim janje da se, poput ostalih slojeva društva, ju radne zadatke i pritom pijano baljezga- trilogija koja bi se u Dramskom kazalištu kategorijama iz arsenala retorike reakcije. postave u kompetitivne tr išne odnose, ju o Gavelli kao duboko zagrebaèkom ka- Gavella, u re iji Paola Magellija, trebala Tako pod krinkom ukazivanja na institu- njihovo uporno odbijanje da se reper- zalištu.
lena Miholjeviæ za ulogu Irine Publika kao jedino pokriæe deni program koji èesto odgova- Koprodukcije i otvaranje Nikolajevne Arkadine dobila – Programska ideja nije pita- ra srednjoškolskom popisu lekti- Iduæe godine CNP navršava Godišnju glumaèku nagradu za nje nekog pukog promišljanja re- re. Vi ste preuzeli posve drukèiju 50 godina. Što pripremate tim ulogu u kontekstu crnogorske ka- povodom? zališne scene. Kako ste se izborili – U ovom trenutku sam naèis- za to pravo? to s jednim naslovom. To je Šæe- Kuæa otvorena svima – Crnogorsko narodno pozo- pan Mali Mirka Kovaèa. Naš slje- rište je okosnica kulturnog ivo- deæi korak je nastavak kopro- Iskustvo nam je palanaèko ta u Crnoj Gori. Naš najjaèi sti- dukcije s Gavellom – Èehovljev mulans koji opravdava svaki gest Ivanov, u re iji Paola Magellija. repertoara je publika. U jednoj Te ište u 2003. godini, koja je sezoni izvodimo oko 230 prog- ujedno i 50. godišnjica teatra, bit Uz gostovanje Crnogorskog narodnog pozorišta u Zagrebu rama koje u prosjeku vidi 75.000 æe na internacionalnim komuni- gledalaca. Doduše, u to ubraja- kacijama. Ne elim taj jubilej mo i gledatelje i na gostovanjima, obilje avati sveèarski. Prosto e- ali ipak, za jednu zemlju od ne- lim da u Crnoj Gori vidimo pris- tojan broj predstava iz Evrope i Agata Juniku svijeta. Mislim da se jedan takav koncept u takvoj jednoj sezoni ednostavno: Iskustvo nam mo e pretpostaviti pukom re- je palanaèko. Teško je ne najbolje ostvarenje, da je redatelj pertoara, veæ realizovanja sop- pertoaru, tj. nekom broju pred- posuditi toliko toènu re- predstave Paolo Magelli istom stvenoga koncepta, tj. neèega što Naš najjaèi stava koje morate izvesti za neki èenicu Radomira Konstantinovi- prigodom dobio Veliku nagradu osjeæate kao pozorišni profesio- novac koji vam se da. Opæenito, æa i sada, kada je rijeè o nuspoja- za najznaèajnije umjetnièke re- nalac. Stvaram tako program od stimulans koji mislim da pri stvaranju programa vama koje su obilje ile gostova- zultate, a da je najboljom sce- adrese do adrese, od naslova do ne treba pristati na ucjenu nov- nje Crnogorskog narodnog po- nografijom proglašena upravo naslova, polako, bez prisile bilo opravdava svaki cem. zorišta u Zagrebu, ili o par tjeda- ona u Galebu, Hansa Georga kakve vrste. Crnogorsko narod- Za iduæu godinu najavljujete i na starijem i još razvikanijem ok- Schaffera. Nagrade, naravno, no pozorište finansirano je – po- gest repertoara je velike organizacijske promjene ršaju u zagrebaèkom HNK. Na- ništa ne dokazuju, ali su barem put ostalih teatara, relativno publika koje su u velikim kazališnim ku- ravno, ponekad je opasno (i ka - èinjenice. skromno – iz republièkog prora- æama kod nas još praktièki tabu njivo) reæi to na uho palanaèke Èinjenice o Crnogorskom na- èuna, ali s velikim razumijeva- tema... oholosti – piše dalje u Filosofiji rodnom pozorištu iz Podgorice njem za to da imamo pravo da – Èeka nas period u operativ- palanke, pa se to uglavnom i ne govore pak da je, za mandata rav- taj novac trošimo onako kako sa- nom pospremanju, a samim tim èini. Mediji radije kao prvoklas- natelja Branislava Miæunoviæa, mi planiramo. Nekada su to zbi- u nekom konceptu odreðivanja nu zanimljivost iz prve ruke pla- koji traje od 1997. godine, posta- lja duboka i ozbiljna iskušenja, a punih 700.000 stanovnika, to je hijerarhije poslova i profesija u siraju bjesove sa zatvorenih glu- lo najotvorenijim teatrom na nekada neki projekt poðe za ru- procenat od 12% stanovništva, pozorištu. Dakle, artizam kao maèkih kolegija. Najprije bivamo bivšem jugoslavenskom prosto- kom veoma lako. Jedino va no u tj. èinjenica koja prevazilazi sva vrh, kao jedini razlog postojanja poèašæeni, primjerice, spoznaja- ru – na razini sadr aja, forme i svemu tome jest da sam s kolega- moja dosadašnja iskustva i po- bilo kojeg teatra, probat æemo ma o onima koji odbijaju raditi ljudskih resursa. Na njegovu re- ma pokušao – i èini mi se uspio – datke. Ne krijem da smo mi zbi- da razrješimo kroz parametre na nekoj koprodukciji, iako im pertoaru su autori od Njegoša, da od CNP-a napravim otvorenu lja u jednom eksperimentu. Kada Zakona o pozorištu koji je to još nitko nije ni ponudio, a Shakespearea i Dostojevskog, kuæu, da otvorim vrata svim teat- sam maštao jedan ovakav reper- Skupština Crne Gore verifikova- tek negdje pri zadnjim recima, ili preko Kiša, Pintera i Woodyja rima s ex-jugoslovenskog pros- toar, on je ipak negdje bio rezer- la u decembru prošle godine. izmeðu njih, nailazimo na podat- Allena, do primjerice Mirèevske i tora i da s našim predstavama bu- visan u odnosu na tradiciju u Cr- Mislim da se u CNP-u pribli a- ke o predstavama i glumcima ko- Ðurkoviæa, a njegovi èesti gosti demo na svim tim pozornicama, noj Gori – koja se u principu ve- vamo nekim veæ odavno pozna- je bismo eventualno te veèeri su redatelji Niko Goršiè, Eduard kao i na brojnim festivalima, i to e na tradiciju promišljanja re- tim kriterijima. Ansambl æe, nai- gledali. Miler, Paolo Magelli i Andre Jol- ne u nekoj pukoj formalnoj, veæ pertoara nacionalnih pozorišta – me, èiniti pojedinci s kojima æe Slijedom iste logike, u sluèaju les. Predstave CNP-a redovito visoko estetièkoj razmjeni. Ne ali, opet ka em, puno pokriæe za se potpisivati odreðeni ugovori Èehovljeva Galeba – koji je nas- gostuju u svim zemljama bivše krijem svoju zahvalnost mnogim eksperiment imamo prije svega u na odreðeni period, jer to je jedi- tao kao koprodukcija Crnogor- Jugoslavije, na festivalima od rediteljima i glumcima, koje sam domaæoj publici. Njene reakcije na garantija da u nekom poslu skog narodnog pozorišta i Potsdama do Plovdiva, te od pozvao da doðu u Crnu Goru i su identiène reakcijama publike mo ete da uspijete. Što se tièe Dramskog kazališta Gavella – Ohrida do Bogote. zamolio za prijateljsku pomoæ. na gostovanjima, poput ovog ve- bivših formi i koncepta ansam- malogdje je objavljeno da je po- Branislav Miæunoviæ objašnja- Nacionalne kazališne kuæe èeras u Zagrebu, ili na festivalima bla, mislim da je to stvar prošlih èetkom studenog u Podgorici Je- va kako mu je to pošlo za rukom: obièno rade mnogo manje razve- u Ju noj Americi. vremena. 12 IV/93, 5. prosinca 2,,2. Kri arski ratovi: juèer i danas
Mastnakova argumentacija dova i redovnika (templari èija je jednom smjeru imaju kao svoje ukazuje da kri arski ratovi normalna du nost bila prolijevati nu no nalièje ratobornost i rato- ljudsku krv kako je to napisao je- vanje u drugom, ali i kako se la- ili ratovi sa svojstvima dan tadašnji autor). To je, daka- ko, jednostavno i svjesno èini kri arskih ratova i s ko, primjer s aktualnom relevan- transfer neprijateljstva i mr nje i njihovom ideološkom cijom jer pokazuje kako se neke kako se ono fiksira na izabrane prtljagom nisu samo stvar va ne vjerske poruke i vjerski druge. simbolizam kao kulturne datosti Na treæem mjestu, Mastan- dalekog srednjeg vijeka ne èitaju i politièki ne interpreti- kova argumentacija pokazuje raju prema nekim fiksnim uni- kako se postupno konstruirala verzalnim kršæanskim naèelima kršæanska slika neprijatelja kao nego na naèin koji je uvjetovan pogana i nevjernika, ali ponaj- Toma Mastnak, Crusading kontingentnim povijesnim i lo- prije slika muslimana kao nepri- Peace: Christendom, the Muslim kalnim okolnostima te konkuri- jatelja. I još više kako su se tek World and Western Political rajuæim naèinima gledanja i dje- postupno muslimani za europ- Order, University of California lovanja. To je isto tako primjer ske kršæane najprije kao Sarace- Press, Berkley, Los Angeles, kako mirotvornost i humanost ni pretvarali u glavne kršæanske London, 2002. in abstracto mogu nerijetko iæi neprijatelje. Naime, uvjerljivo se zajedno s ratobornošæu i nehu- pokazuje da u razdoblju prije Srðan Vrcan manošæu in concreto. kri arskih ratova muslimani ni- su bili oznaèavani i opisivani Muslimani kao normativni kao glavni neprijatelji kršæanske njiga slovenskog profeso- neprijatelji Europe nego su to mjesto u ra Toma a Mastnaka pod Na drugom mjestu, to je Mas- konstrukciji kršæanske slike naslovom Crusading Pea- tnakova argumentacija koja uka- neprijatelja dobili tek postupno, ce: Christendom, the Muslim zuje na slo en odnos izmeðu na- i to onako kako je to tra ila lo- World and Western Political Or- èina kako se ostvaruje mir i u gika kri arskog ratovanja. Nisu der (Mir kri arskim ratovanjem: kakvom odnosu stoje mir i rat. slike muslimana kao neprijatelja Kršæanstvo, muslimanski svijet i Mastnak na primjeru dominan- dovele do prvog kri arskog rata zapadni politièki poredak), objav- tnih stavova u tadašnjem kršæan- nego je potreba tog rata stvorila ljena nedavno u SAD-u, tvori stvu pokazuje da su kri arski ra- tu i takvu sliku. Tako, na prim- povjesnièarsko djelo s izrazitom tovi bili zamišljeni i ostvareni jer, za papu Grgura VII. sukob politološkom dimenzijom. A to kao nu no nalièje onog što se ta- izmeðu kršæana i muslimana ni- znaèi da to nije tipièno povjesni- da nazivalo Bo jim mirom i Bo - je dolazio na prvo mjesto. Za èarsko djelo u kojem se ponaj- jim primirjem (tj. praelia Dei kao njega su muslimani bilo jednos- prije ide za time da se dade što nalièje pax i tregua Dei). Zapra- tavno pogani kao svi drugi po- precizniji opis kri arskih ratova i vo, posrijedi je bilo papinsko gani, te stoga o njima nije govo- dinamike konkretnih kri arskih skandaliziranje zbog rata i nasilja rio kao onim koji zagaðuju svi- ratnih poduhvata. Naprotiv, pos- izmeðu kršæana, te prolijevanja jet ili su luðaci i skloni izdaji. rijedi je djelo u kojem je rijeè, na kršæanske krvi u njihovim meðu- Dapaèe, Saracenima se opæenito prvom mjestu, o prepoznavanju priznavalo da su potomci Abra- temeljitih promjena unutar glav- imperija; Negiranje univerzalnog hama, pa se tako smještaju unu- ne struje kršæanstva na temelju vladanja; Duh kri arskog ratova- tar kršæanske tradicije. Kršæan- kojih su rat i ratovanje – sada u nja: još uvijek po ‘Bo joj volji’. Kao ideal i kao pokret kri arski ratovi su ski pogledi na muslimane su se obliku svetog rata i svetog rato- poèeli mijenjati sredinom deve- vanja – dobili kršæanski legitimi- Od pravednoga do svetog rata imali dubok, krucijalan utjecaj na tog stoljeæa, ali su na poèetku tet; na drugom mjestu, o kritiè- Va no je naglasiti da je Mas- muslimani bili predoèeni jed- kom prikazu doktrinarnih stavo- tnakova knjiga napisana na naèin oblikovanje zapadne civilizacije, oblikujuæi nostavno kao neprijatelji da bi va kojima se kri arsko ratovanje koji potièe na razmišljanje ne sa- kulturu, ideje i institucije jer su bili model tek kasnije postali najgori i naj- nastojalo teorijski opravdavati u mo o prošlosti nego i o današnji- veæi, pa i normativni neprijatelji kršæanskom kulturnom krugu, ci. Zapravo to je klasièan primjer za ekspanzionistièke kampanje europskih kršæanstva. Tek tada nastupa te, na kraju, o identificiranju te- knjige koja se mo e èitati na raz- prava dijabolizacija Muhameda, meljitih promjena u restrukturi- lièite naèine. I to ne samo s obzi- kršæana protiv neeuropljana i nekršæana u sotonizacija Kurana i postupna ranju globalnoga politièkog po- rom na njezin sadr aj – to jest na dehumanizacija muslimana. Ta- retka tadašnjeg srednjovjekov- vrijeme o kojem knjiga govori – svim dijelovima svijeta da je, primjerice, William iz noga europskog zapada. nego i na vrijeme u kojem se èita. Tyra o Muhamedu pisao da je To se mo e ilustrirati veæ nas- Naime, da je primjerice Mastna- bio “prvoroðeni sin Sotone, koji lovima i podnaslovima poglavlja kova knjiga bila objavljena osam- društveno, pa i politièko znaèe- sobnim sukobima, pa, stoga, i se la no predstavlja da je prorok u knjizi: 1. Od svetog mira do desetih, onda bi se èitala kao nje. Naime, obnove duha kri ar- nastojanje da se meðu europskim kojega je Bog poslao”, a koji je svetog rata – Bo ji mir i Bo je pri- knjiga koja govori o jednom raz- skih ratova nisu iskljuèene. kršæanima uspostavi èvrst i tra- sijao otrovno sjeme. Još drastiè- mirje; Mirotvorna Crkva: od zab- doblju u europskoj povijesti koje Na prvom mjestu, to vrijedi jan mir, ali je to išlo s istodob- nije za Petra Èasnog islam je rane rata do usmjeravanja upora- za današnju Europu predstavlja za Mastnakovu argumentaciju nim preusmjeravanjem nasilja i “sektaška doktrina, kuga, dija- be oru ja; 2. Sveti naèin ratovanja samo daleku prošlost i ništa više. koja pokazuje kako je došlo do ratovanja prema vani naspram bolièki plan, najluða od svih lu- – Pravedni rat, sveti rat i kri ar- Poruke knjige bi se tada ponajvi- velikog obrata u glavnoj kršæan- nevjernika. Tako se nasilje i stal- dosti, Kuran je ðavolska knjiga, sko ratovanje; Sveti rat prije kri- še èitale kao poruke koje ukazu- skoj struji u pogledu interpreta- ni rat prema vani javljaju kao nu- koje je spojio zajedno na bar- arskih ratova; Promjena stava ju na ono od èega se suvremena cije kršæanstvu primjerenog od- an preduvjet europskog mira barski naèin Muhamed, koji je Crkve naspram rata; 3. Kršæan- Europa mora dosljedno distanci- nosa prema ratu. I to od tada veæ kao što se osuda prolijevanja kr- bio pokvaren èovjek, obuzet ða- stvo i kri arski ratovi – Prvi za- rati. I to radikalno distancirati, razraðenoga kršæanskog nauka o šæanske krvi meðu europskim volom, preko kojeg je govorila padni savez; Pretvaranje Musli- ponajprije od duha vremena kada pravednom ratu s te ištem na kršæanima vezuje za poziv na Sotona, la ljivac koji je smrto- mana u neprijatelje; Kršæanska su Europu pustošili vjerski rato- preciziranju uvjeta pod kojima prolijevanje neeuropske krvi nosnim otrovom zatrovao arap- ofenziva: Essalcier Sainte Cres- vi i/ili, još gore, sveti ratovi, kao tek rat mo e biti pravedan i to nevjernika. I to ide dotle da se ski narod”. Na toj podlozi su tiente; Papinska monarhija i kri- što se mora distancirati i od one kao rat koji se vodi jedino da bi pozivalo i “one koji su dugo vre- muslimani bili praktièno isklju- arsko ratovanje; 4. Redovnici, fi- jednom vladajuæe europske poli- se povratila izgubljena dobra ili mena bili pljaèkaši, da sada pos- èeni iz sfere ljudskoga. lozofi i redovnici ratnici – Posve- tike koja je pretendirala da se ispravile nepravde, ali uvijek i tanu Kristovi vojnici. Neka se æenje zloèina: Sv. Bernard iz vjerski ratovi mogu iskljuèiti pod uvjetom da se vodi u okviru oni koji su se jednom borili sa Papinska monarhija kao Clairvaux-a; Nevjernici su be- primjenom naèela cuius regio eius zakona, do uèenja o svetom ratu, svojom braæom sada zakonito globalni poredak zumni i stoga nisu ljudi: Petar religio (èija vlast, njegova i vjera). ratu u ime Bo je ili, dapaèe, Bo - bore protiv barbara”. Papa Ur- Na èetvrtom mjestu, Mastna- Èasni; Ognjeni sud Bo ji: sv. Èitati pak Mastankovu knjiga jem ratu. A to znaèi od rata kao ban II. je smatrao da je mir nu- kova argumentacija pokazuje ka- Frane Asiški; Znanstveno kri ar- danas, u prvom desetljeæu 21. nametnutog nu dom do rata kao an uvjet za kri arski rat, ali i da ko se na toj podlozi konstruirala sko ratovanje: Roger Bacon; Sav- stoljeæa, znaèi èitati je na temelji- obveze u izvršavanju Bo je volje se kri arski ratovi zapravo vode narav kri arskih ratova, te se gra- jest nevjernika je nepovrediva ali to drukèiji naèin i u kontekstu (Deus vult). Dakle, od praved- u znaku ostvarenje mira: mira u dila njihova motivacijska osnova ne i njegov ivot: sv. Toma Ak- koji je obilje en problemima u nog rata koji kršæanski mo e biti kršæanstvu, mira za kršæanstvo i kao svetih ratova, Bo jih ratova, vinski; Jedan jezik, jedno vjerova- vezi s konstrukcijom suvreme- samo moralno prihvatljiv do sve- kršæanskog mira. Naravno, pos- pa i kako im se pribavljao kršæan- nje, jedna vjera: Ramon Lull; 5. noga kulturnog identiteta Euro- tog rata koji nije podvrgnut og- rijedi je samo drastièan povijesni ski legitimitet. Naime, ni narav ni Pad papinske monarhije i rast te- pe, te odnosa Europe prema ok- ranièenjima pravednog rata, pa primjer u kakvu odnosu u europ- legitimitet kri arskih ratova nije ritorijalne vlasti – Papa Bonifaci- ru ujuæem neeuropskom svijetu, je, dapaèe, kršæanski nadahnut, skom prostoru nerijetko dolaze se izvorno gradio na navodnom je VIII. i kralj Francuske Filip pa i odnosa prema islamu i islam- po eljan i blagoslovljen. mir i rat, te kako se rat prema prodoru muslimana u europske IV.; Resakralizacija kraljeva i za- skom svijetu, te moguæim suko- Taj obrat se manifestirao u onima koji su vani lako pretvara prostore ni na njihovim istreblji- kon nu de; Univerzalizam terito- bima po linijama velikih kultur- zaokretu od stava da oru je i u uvjet stabilnog mira prema vaèkim i ugnjetavaèkim postupci- rijalne vlasti: francuska domina- nih i civilizacijskih razlika. U prolijevanje krvi te kršæansko re- onima koji su unutra. Radi se sa- ma prema kršæanima pod njiho- cija nad svijetom; 5. Imperijalisti, tom kontekstu poruke knjige dovništvo naèelno ne idu zajed- mo o drastiènom primjeru kako vom vlašæu. Naprotiv, kri arski separatisti i kri ari – Apologija imaju svoje izrazito aktualno no, do stvaranja naoru anih re- miroljubivost i mirotvorstvo u ratovi su se vodili kao ratovi oslo- IV/93, 5. prosinca 2,,2. 13 baðanja Svete zemlje koja je došla va argumentacija ukazuje na širu nièena vlast kraljeva, ali koja kao im se divili – isto tako kao misti- pod neprirodnu vlast nevjernika i društvenu pozadinu na kojoj su suverena ne priznaju nikakvu ci i vizionari, svi oni savinuli svo- u njihov nezakonit posjed, te su kri arski ratovi dobili svoj pravi drugu vlast iznad sebe. Sadr ajno je glave i svoja koljena pred du- se i opravdavali kao upravo napa- politièki smisao. Naime, nisu bili je posrijedi sukob izmeðu onih – hom kri arskog ratovanja. Svi su daèki ratovi, to jest ratovi ne sa- u igri samo ponajprije obrati u papinska strana – koji smatraju oni potpisali – rijetko šutke, a mo u znaku rekonkviste nego u interpretaciji èisto doktrinarnih “Najveæi umovi da samo suverena vlast jednoga, ponajèešæe s zadivljujuæom elok- znaku širenja kršæanstva (bella stavova kršæanstva. Naprotiv, univerzalna i prostorno bez gra- vencijom – deklaraciju da je bilo Domini... ad dilatationem Chris- posrijedi su bila politièka nasto- srednjovjekovnog nica, jedina jamèi ozbiljenje dvi- nu no eliminirati one koji su tianitatis) za koje se smatralo da janja u vezi s rekonstrukcijom ju temeljnih vrijednosti, mira i nazvani nevjernicima i koji su bi- nema granica. globalnoga politièkog poretka zapadnog svijeta – jedinstva, kršæanskom svijetu i li proglašeni neprijateljima”. Ta- Nadalje, opravdanost kri ar- srednjovjekovne kršæanske Eu- onih – kraljevska strana – koji u ko su “i najuzvišenija misao i naj- skih ratova kao svetih ratova iz- rope. I to rekonstrukcije tog po- najdublji, istaknuti, univerzalnoj vlasti samo jednoga brutalnija sila boravile u zajed- vodila se ne iz ovih ili onih poli- retka u kojoj su kri arski ratovi vide opasnost maksimalizacije nièkom domu”. tièkih ili vjerskih poduhvata bili, uz ostalo, i sredstvo za us- nasilja, te plediraju za prostorno Na kraju, Mastnakova argu- muslimana, nego iz same njihove postavu globalnoga europskog suptilni, plemeniti, konkretiziranu, ali suverenu vla- mentacija ukazuje da kri arski naravi kao nevjernika. Stoga su poretka kao papinske monarhije s st kraljeva. To je sukob koji se ratovi ili ratovi sa svojstvima kri- to bili ratovi koji su po dominan- univerzalnim dimenzijama i zap- prosvijetljeni, konkretno oèitovao kao izravan arskih ratova i s njihovom ideo- tnoj tendenciji smjerali na elimi- ravo s imperijalnim pretenzijama sukob o suverenosti izmeðu pa- loškom prtljagom nisu samo naciju svih onih koje se zvalo u duhu tradicije rimskog imperi- anðeoski mislioci pe Bonifacija VIII. i francuskog stvar dalekog srednjeg vijeka, pa nevjernicima, koji su upravo po ja koji nema ni prostornih ni vre- kralja Filipa IV. i u kojem je po- tako i samo daleke prošlosti. tome što su nevjernici neizbje - menskih granica, nego se pokla- isto tako kao bijedio francuski kralj. Mastnak, Naprotiv, kao ideal i kao pokret no bili i neprijatelji. Zapravo, sa- pa s cjelinom civiliziranog svijeta. meðutim, upozorava da taj su- kri arski ratovi su imali dubok, mo postojanje nevjernika kao Pape su koristile kri arske rato- mistici i vizionari, kob i njegovo rješenje nisu elimi- krucijalan utjecaj na oblikovanje nevjernika se smatralo nedopus- ve kao prigodu i opravdanje pa- nirali kri arske ratove, nego su zapadne civilizacije, oblikujuæi tivim jer je ono navodno ugro a- pinskih intervencija širokih raz- samo promijenili glavnog aktera kulturu, ideje i institucije jer su valo dvije temeljne i nerazdvoji- mjera u vremenitim pitanjima. svi oni savinuli u tim i takvim ratovima: od pape bili model za ekspanzionistièke ve kršæanske vrijednosti – mir i Tzv. dva alegorijska maèa – du- na kralja. kampanje europskih kršæana jedinstvo (pax et unitas) kršæan- hovni i materijalni – su se predo- svoje glave i svoja protiv neeuropljana i nekršæana skog svijeta. Na tom tragu kri- èavala da oba pripadaju Crkvi, ali Kri arstvo postmodernoga u svim dijelovima svijeta. “Zap- arski ratovi su dobili svojstva s time što prvoga pote e Crkva, koljena pred doba ravo”, zakljuèuje Mastnak, “duh borbe protiv apsolutnog zla i a drugi se pote e za Crkvu; prvi Svakako vrijedi spomenuti kri arskih ratova je pre ivio personifikacije vjere u Antikris- se pote e rukama sveæenika, a duhom kri arskog kao iznimno relevantnu Mastan- kroz modernitet duboko u naše ta. Suvremenu verziju takvih sta- drugi rukama velmo a. No, Mas- kovu konstataciju da su “najveæi vlastito postmoderno doba”. vova mo e se naæi u Huntingto- tnakova argumentacija ukazuje i ratovanja” umovi srednjovjekovnog zapad- Stoga je i apsurdnost kri arskih na, Lewisa i npr. Hadara koji da- na drugu kasniju rekonstrukciju nog svijeta – najdublji, istaknuti, ratova ostala èinjenicom ivota nas govori o islamu kao raku koji globalnoga politièkog poretka suptilni, plemeniti, prosvijetlje- koji mi danas ivimo, te, ako pri- se širi globusom, podrivajuæi legi- kad se nasuprot vlasti s imperi- ni, anðeoski mislioci kako su ih èa o kri arskim ratovima ima timitet zapadnih vrijednosti. jalnim i univerzalnim pretenzija- nazivali njihovi suvremenici i svoj kraj, onda taj kraj još nije na Na petom mjestu, Mastnako- ma potvrðuje teritorijalno ogra- kasnija pokoljenja onih koji su vidiku.
Ovo je rock remiks, da premosti temeljnu podjelu iz- Postojnska jama (gdje æemo se tu bacanja kamena u duboki po- Posljednja dramatièna toèka koji dolazi iz kamenja. meðu tradicionalnih formi um- naæi na kraju performansa). nor povijesti i kazališta. je umjetnost koja odluèuje po- jetnosti i kulture u širem smislu: Pozornica kazališnog perfor- Kazališni performans bio je boljšati ta pitanja. Elvis Presley, Tosca na prvi pogled èini se da on rein- mansa je muzej kao artefakt ili neka vrsta starog animistièkog Na kraju naše ture zamoljeni tegrira svakodnevne društvene kao trajno natprirodan izlo beni procesa dajuæi autentièan ivot smo da kupimo neke suvenire. lado Repnik, slovenski ka- teme i umjetnost. Istodobno, prostor. Prostorija koju je izab- nezaposjednutim povijesnim Èekali su nas u drugim prostori- zališni redatelj, poznat po pojam “avangardno” kazalište ta- rao Repnik za glavno poprište prostorima. Takvim kretnjama jama muzeja: mali happeninzi iz svom remek-djelu, kaza- koðer kao da nadilazi odreðeni kazališnog performansa je mjes- èiste artificijelnosti mo emo kazališta, ponavljajuæe akcije ti- lišnom performansu utemelje- objekt studije progresivne kaza- to gdje su rudari u prošlosti prali promišljati konaèno i duboko te jela, projekcije filmova i Internet nom na Gertrudi Stein i prouèa- lišne kritike, to jest odnose iz- svoja tijela nakon dugotrajnog “prirodne” strukture, muzejske veze. Konaèno odbrojavanje bio vanjima kazališta, djelu koje je meðu materijalnih podataka o radnog dana. Sjedamo na pod, prostore, etnološke arhive. je orkestar koji je svirao u ivo. moguæe shvatiti kao novi oblik Orkestar iz mog, iz naših dje- avangardnog teatra devedesetih tinjstava, u malom gradu koji godina, ponovno je aktivan u Tehnike transfera glazbom ukrašava svaki dr avni Sloveniji. Ova jesen u Sloveniji praznik ili dogaðaj va an za grad. bila je u znaku njegova novog Na temelju toga, moguæe je performersko/kazališnog djela s Kome pripada buduænost: razumjeti i strukturu društvenog naslovom WILSOnoNTHE polja i zauzimanje razlièitih po- BEACH (engelski prijevod slo- teatar i znaèenje zicija unutar radikalnih istra iva- venskog naslova je te ak pot- nja kazališta u pojmovima vizua- hvat, jer Repnik ne samo da is- Glumci su kao ”ukusan obrok”, lizacije odreðenih èimbenika i korištava kazališni komad Boba njihovih promjenjivih djelovanja Wilsona Einstein na pla i, nego i gledamo njihova tijela, i znaèenja u kulturnim projekti- tvori dvostruki preokret unutar bolje reèeno pro diremo njihova tijela, ma i konceptima. Prostor kaza- znaèenja pisanih likova). pokrete, tišinu Marina Gr iniæ, lišta i odnosi moæi u njemu mo- [email protected] gu biti shvaæeni u pojmovima Teatar kao muzej rudarstva multidimenzionalnog prostora, Repnikov WILSOnoNTHE umjesto u pojmovima jednostav- BEACH izveden je u sloven- društvu (ekonomija, populizam) kao u ringu bez konopaca, u sre- Remiks ne linearnosti. Pojam radikalnog skom Muzeju rudarstva u Vele- i “apstraktnih” umjetnièkih is- dištu kojega je desetmetarski Na kraju performansa o ivlje- kazališta koje se mijenja, miješa s nju, malom rudarskom gradiæu tra ivanja. U tom oboje prelazi stol, pribli no osamdeset centi- na je i mimika Charlija Chaplina. društvenim i povijesnim istra i- sat vremena udaljenom od Ljub- disciplinarne granice i postavlja metara širok. Stol/pozornica je Glumac nas je odliènom balkan- vanjima konkretnog prostora (sa ljane. Kao suautori predstave novo središte projekta istra iva- gotovo kao onaj naslikan na slici skom verzijom engleskog prenio svojim konzervativnim populis- sudjelovali su umjetnici koji su nja politièkog kazališta. Posljednje veèere, gledamo rijeèima i pokretima u Postoj- tièkim oblicima), takoðer omo- pridonijeli radovima na Interne- glumce, koji su gotovo pritisnuti nsku jamu. Umjesto prostorije u guæuje konceptualnu borbu unu- tu, javnim instalacijama ili hap- Hodnici našim pogledima, bez mjesta da kojoj su se tuširala umorna tijela tar osobitog podruèja koje je peninzima na otvorenom, ali su No, krenimo korak po korak, se skriju. rudara nalazimo se u glavnoj protiv jednostavne teèajne liste opæi duh performansa, njegov ri- slièno kako nas redatelj vodi Glumci su kao ”ukusan ob- prostoriji Postojnske jame. Glu- izmeðu razlièitih vrsta djelovanja tam, subverzije u naraciji i tajmi- kroz hodnike Muzeja. Ulaz u rok”, gledamo njihova tijela, bo- mac je bio naš vodiè i njegov je i djelatnosti. ng definitivno prepoznatljivi kao prostor performansa je mistièan lje reèeno pro diremo njihova ti- tekst bio spoj pravog budalastog Repnik je uspio stvoriti èisto Repnikov stil. Tom stilu ne bi kao što i treba biti. U mašti pos- jela, pokrete, tišinu. Bili su odliè- govora o prirodnim ljepotama. interaktivno kazališno djelo. Bri- trebalo pridavati pejorativno tsocijalistièke publike muzej još ni u zavoðenju publike svjetlom Premalo znaèenja, previše glu- ljantna reartikulacija svih poda- znaèenje, premda se èini da za ta- zadr ava svoj prašnjav anakro- i gestikulacijom, trèanjem, raz- posti. Komièna mimika i zabavni taka povijesti kazališta i povijesti kav stav nema razumijevanja u nistièki institucionalni zadah – govorom, penjanjem i sila enje bastard engleskih rijeèi prenio je mjesta na kojemu se dogodio kritièkom kazališnom miljeu u daleko je od toga da bude crkva. sa “stola”, pozornice, koja se br- publiku u trenutke kaosa i bes- performans. Svi ti podaci imaju Sloveniji. Repnikov briljantni stil Muzej je prazan prostor povijes- zo mijenjala, iz pozornice u gu- mislenih rijeèi. Slièno rijeèima prošlost, neku prošlost, mrvice prekrivanja avangardne tradicije, ti koji u ovim tranzicijskim vre- bilište, iz podija u govornicu. Sve pjesme Elvisa Presleyja: “Ovo je prošlosti, ali kome pripada bu- koja se istodobno dovodi u pita- menima èeka da bude preispitan, je ovisilo o onome što se dogaða: rock remiks, poseban, dolazi iz duænost? Publici, turistima, ka- nje, postaje gadljivo humoristi- u svakom sluèaju postavljen iz- gestikulacija, izrazi boli, igre kamenja,” remiksiran na albumu zalištu ili gradu sa svojim poluu- èan kada se obraèunava s nacio- nova. Sama etnologija nije više svjetla i sjene, rijeèi koje se od- Tosce iz 2000. godine. Smisao je ništenim spomenicima i novim nalnim prostorom povijesti, ste- prirodni dokument vremena, ne- motavaju iz tijela kao rijeèi na èisti efekt gluposti, prolaznosti i društvenim siromaštvom? reotipima i jezikom. go umjetna postava mitova i kompjutorskom ekranu. Tijelo, refleksije niza iz povijesti, kaza- Èudan uèinak pojma “avan- društvenog siromaštva. Nove cr- svjetla i tekst nosili su publiku lišta, filma. Uvuèeni smo u cik- gardno” kazalište meðu kazališ- kve, pune ljudi, danas su shoppi- od zbunjenosti do humora, od cak pokrete kroz povijest avan- nim teoretièarima uglavnom je ng centri (Mercator) ili turistiè- ruganja do tuge. Zamjetljiv šapat garde koja je završila totalnom S engleskoga prevela stvar njegove oèite sposobnosti ka odredišta u prirodi kao što je kaosa stilova bio je slièan pokre- burleskom. Lovorka Kozole 14 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
davanje bilo drukèije? – To su vrlo razlièiti osjeæaji… ali rado Pokušavam Metodi objasniti da joj ono – Rekli su mi da bi radije temu slušali upravo te razlièite osjeæaje elim prenijeti što nije tra ila teško netko mo e dati, èak kao predavanje. Onda sam svoju ideju pri- u svoje skulpture. Upravo borbu osjeæaja. i kad bi htio. Mislite li da æe netko umjes- lagodila tom oèekivanju. Bilo me strah da Borba osjeæaja i borba s materijalom su to Vas pisati molbu? ono što me izaziva i kroz što dolazim do – Mo da je to zbog toga što sam poèe- katarze. Predloške za skulpture izlijevam la raditi na drugi, manje uobièajen naèin. Metoda Crnkoviè, psihologinja i kiparica u bronci, poliram... eljela sam izraziti svoje osjeæaje ne mis- leæi na izlo be i publiku, javnost stvaralaš- Utoèište i sloboda tva. Oèito je rijeè o psihološkim razlozi- Likovno stvaralaštvo je društveno ma. Veæ sam rekla da pripadam velikoj Mo e li Abel pre ivjeti? prihvatljiva aktivnost koja se idealizira i obitelji s mnogo djece u kojoj je trebalo pritom rijetko ili nikako ne uzima u obzir paziti da svi doðu na red i da nitko ne tra- Biti u regresu osjeæaja jest situacija vrlo pomiješane osjeæaje, napetosti, trau- i ono što mu ne pripada, da se ne guraju, me koji to stvaralaštvo prate. Oni su, s ne grebe preko reda i pravde. A i teško koja izaziva razgovor o jedne strane, borba s poticajima za stvara- vjerujem da postoji bog sretnog trenutka. agresivnosti laštvo, s druge borba s materijalom. Ka- Vjerujem u Kairosa naše osobne marlji- tarza dolazi tek na kraju, poslije svega i vosti. Ljude koji ive sebe, svoju ideologi- uglavnom je sadr ana u konstataciji: to je ju ivota. Nauèila sam sve što trebam oèe- Uz 8. Bregantove dane, Portoro , od 14. vani. To sam napravila. Idemo dalje. kivati od sebe same. Iako ne mogu reæi da do 17. studenoga 2002. Kako ljudi primaju Vaša dva zanima- nisam optimistièna i da ne vjerujem u nja, dva profesionalna interesa? dobre ljude, ali mislim da ljudi trebaju – Ljudi najèešæe ka u: Pa to je super. Ti znati što hoæe i to postiæi svojim radom. imaš hobi! Ili me pitaju zašto to radim Iako me veseli kad ljudi primijete to što Grozdana Cvitan kad ne moram. Što njima znaèi morati? radim i kad ih to zanima. U itak je moæi izabrati. Teško mi je ob- usreti slovenskih psihoterapeuta jasniti da se tako elim izraziti i ivjeti u Borba s materijalom dogaðaju se bijenalno u Portoro u, tomu. Tada se osjeæam kao Abel – osoba Kad sam poèela raditi svoje skulpture a nose ime poznatog slovenskog za izazivanje krivnje. imala sam i brojne druge obveze i nije bilo psihijatra i psihoterapeuta Leopolda Bre- lako izboriti prostor za taj posao u smislu ganta. Ove godine su od 14. do 17. stude- osloboðenja. Meni je osloboðenje znaèilo noga odr ani 8. Bregantovi dani, a bili su materijalnu nezavisnost što mi omoguæu- posveæeni temi agresivnost. je posao psihologa, a tako zaraðenim nov- Meðu pet uvodnih referata odr anih na cem mogu platiti i pile za ruèak i ljevaèa sesijama za sve sudionike skupa, dva su bronce. Na taj naèin osjeæam nezavisnost pripremili hrvatski psihijatri (Eduard i ne brinem o tome sviða li se to što radim Klain i Ivo Urliæ), a tri slovenski. Metoda nekom ili ne. Štoviše, ne muèim se pita- Crnkoviè je autorica jednog od njih pod njem jesam li kiparica. Smatram da sam naslovom Bi li Kain ubio Abela da je imao izraðivaèica kipova, a o tome je li to što psihoterapeuta? Iako je tema naizgled radim umjetnost odluèuju drugi. Time se proizvod dobre dosjetke (a u zakljuècima ne optereæujem. Zanima me ono što elim autorice našle su se èak tri dosjetke), refe- izraziti i materijal u kojem to nastojim iz- rat je izazvao pozornost kolega, a bio je i raziti. Mislim da to što elim izraziti su povod za ovaj razgovor. osjeæaji, a to je ono za što ne postoji mo- Zašto ste se dohvatili teme Kaina i del i zato je taj put specifièan, drukèiji. Abela te oèito agresije koja se dogodila u Kanaliziranje osjeæaja u osobinu i formu tom odnosu? Što ste eljeli reæi? je kontroliranje poticaja i njihovo slijeðe- – Mislim da postoje dva razloga. Jedan nje – trenutak slobode je onaj u kojem os- od njih moja je obiteljska situacija – bila U Sloveniji postoji jeæam da mi to pretakanje poriva u skul- sam èlan velike obitelji s mnogo djece i pturu uspijeva. Do ivljavam to i kao tra- zbog toga me zanima dinamika odnosa agresija koja proizlazi iz enje svog enskog izraza, iako ono što meðu djecom u brojnoj obitelji. Drugi radim odra ava sve relacije meðu ljudima, razlog je to što me zanima istra ivanje te ambicija. Stalna je ljubav, konflikte pa i socijalne odnose. dinamike u drukèijim situacijama, pa i zaokupljenost Oslobaðanje osjeæam i kroz dimenzije meðu ljudima u struci. Potreba da to što onog što radim. Kao da je pitanje usuditi istra ujem i zapišem, proizlazi iz osjeæaja potrebom da se bude Imate li namjeru opredijeliti se izmeðu se intervenirati u sve veæi oblik – moje da ono što napišem i nauèim, da pisanjem svojih sadašnjih poziva? skulpture u tom voluminoznom smislu s zakljuèujem pojedine faze onoga što is- bolji od drugih i da se – Tra im integraciju! Ha, ha… Likov- vremenom rastu. A ivjeti u materijalu tra ujem. Osim toga, eljela sam sve to njaci smatraju da treba izabrati jedno dok moje je poimanje i osjeæanje slobode. izraziti i likovno, plakatom, karikaturama vide potvrde tih psiholozi misle da ne treba oboje. Vjeru- Sviða li se pritom to još i nekom oko – panoom u kojem bi tekst bio manje va- jem kako mi bavljenje s te dvije struke mene – izvrsno. To me veseli. an, a u prvom planu bi se našla likovna nastojanja znaèi mnogo i da uspijevam pretakati jed- Je li kiparstvo uvijek Vaš izbor? Jeste li strana teme. Naime, temi me upravo pri- no u drugo. Oèekujem da se ta dva intere- nekad radili po narud bi? vukla i njezina likovna komponenta, tj. sa mogu nadopunjavati, iako mi je kipar- – Nikad. Ne znam ni kako bih reagirala ono što sam vidjela kao njezinu likovnu me ne kude, da ne napravim nešto nea- stvo bli e. Uostalom, to smatram svojom na takvo što. Èini mi se da mogu raditi ono moguænost i prethodno sam za sudjelova- dekvatno, a bude li zanimljivo tim bolje. sretnom moguænošæu. Jednog dana elim što osjeæam, a ne ono što drugi oèekuju. nje prijavila poster, ali nakon dogovora s Meðutim, rasprava i uspjeh teme iznena- raditi portrete. Zanimaju me lica, psiholo- Mo da bih takvo što uspjela samo kad bi organizatorom to je pretvoreno u preda- dili su me. gija lica. Èekam ih na mom stolu… to što je naruèeno bilo u skladu s onim što vanje s projekcijom. Jedna od reakcija na Vaše izlaganje bi- Gdje ste dosad izlagali? elim. Iako se nadam da oni koji naruèuju la je: ubivši Abela Kain je ubio svoju – Samostalno se još nisam usudila, ali kipove ipak znaju što od koga mogu dobi- Konstruktivizam agresivnosti kreativnost. Nisam sigurna da je to i Vaša sam više puta uz irirane skupne izlo be i ti, pa u tom smislu i izabiru narud be. Gledate li u svim temama njezine li- poruka. Što se, po Vama, tog trenutka do- izlo be na poziv izlagala u paru s drugim Pomirujete li svoje interese s problemi- kovne moguænosti ili Vam je ova bila po- godilo s Kainom i kreativnošæu? umjetnicima. U poèetku sam se teško ma ili s lakoæom? sebno zanimljiva? – Imala sam impuls na grupi odgovoriti usuðivala jer na tim izlo bama uglavnom – Oèita je ambivalentnost mojih postu- – Vrlo teško mi se odluèiti, ali mislim da je Kain time i radio na svojoj kreativ- izla u umjetnici koji su završili likovnu paka, ali identitet koji stvaram ovakvim da me ponajprije zanima kiparstvo, a tek nosti, ali u skupini nije moguæe uvijek akademiju, ali bilo mi je lakše kad sam po- naèinom meni odgovara. Iako mislim da onda psihologija. Psihoterapeut sigurno poslušati vlastiti impuls, pa sam odustala. èela dobivati pozive za sudjelovanje. Bio nisam nu na u psihoterapiji, to nije moje nisam, razmišljam o tome i zanima me Ponekad imam frustracije; ponekad je je to naèin da moje skulpture prestanu i poslanstvo. Nisam tu nu no potrebna, ia- društveni interes psihoterapije. potrebno ostaviti prostor za razmišljanje. doslovno biti moja kuhinjska proizvod- ko je to zvanje koje ljudi trebaju da bi bili Koliko bi u odnosu na Vašu viziju pre- Jer, Kain je u svom prvom impulsu bio nja. Uskoro sam dobila poziv ljubljanske sretniji. Ali imam poriv vidjeti sretne lju- destruktivan da bi nakon toga krenuo u galerije Latobija s kojom trajno suraðu- de i oèekivati da æe im ivot biti bolji. konstrukciju. Njegov daljnji ivot je grad- jem. etoda Crnkoviè diplomirala je likovni nja – poèela je konstrukcija jednog ivota, Što bi trebala znaèiti kuhinjska proiz- Agresivnost iz ambicioznosti smjer na Pedagoškoj akademiji, a zatim psi- obitelji, doma, djece… Zato ga vidim kao vodnja? Je li agresivnost dobro izabrana tema s hologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. rušitelja u trenutku kad je u pitanju pre- – Upravo to da sam i poèela, a u nedos- obzirom na stanje u slovenskom društvu? Kao psihologinja zaposlena je u Centru za socijalni rad ivljavanje, ali i kao graditelja, onog koji tatku ateljea i sada skulpture radim na sto- – Biti u regresu osjeæaja je situacija ko- u Litiji, a predaje psihologiju i u tamošnjoj gimnaziji. opstoji i onog koji stvara ivot. Kon- lu u kuhinji. Tek kad ih odlijem iz bronce ja izaziva razgovor o agresivnosti. Svaki Priprema specijalizaciju iz klinièkog psihološkog sav- struktivnost je pitanje napretka i agresiv- dovršavam ih u drugom prostoru. Nazva- put se na prethodnim danima izabere te- jetovanja. Zanima je dijagnostika i u tom smislu razu- na napetost donosi napredak. Abel je lik la me jedna galeristica i izrazila elju da ma sljedeæih. U Sloveniji postoji agresija mijevanje pojava i ljudi. Nisam psihoterapeut, nemam koji personificira nabijanje osjeæaja kriv- me vidi dok radim u ateljeu. Bilo mi je vr- koja proizlazi iz ambicija. Stalna je zao- potrebne licence, ali pripremam se za neke vrste sav- nje. Sve je to dio ivota, istina, stvarnos- lo nelagodno reæi gdje radim poèetne za- kupljenost potrebom da se bude bolji od jetovanja u koje spada dijagnostika. Bavi se kipar- t… Što opstoji? Sreæom, èak i u ratu op- misli. I pokazati glinu na kuhinjskom sto- drugih i da se vide potvrde tih nastojanja. stvom. Izla e od 1999. godine, a na skupnim i irira- stoji zakonodavstvo koje sprjeèava total- lu. Ona su vezana uz ponos, ali prerastaju u nim izlo bama dobila je nekoliko otkupnih nagrada te nu destrukciju. Rat, utakmica, igra – sve Ima li Vaša opæina prostor koji bi mog- svojevrsnu opsesiju. To nije samo pitanje dva priznanja za vrijednost Saveza likovnih društava mo e biti konstruktivno ako poma e li tra iti kao kiparski atelijer? pojedinaca u okviru njihovih zanimanja Slovenije. Sve u svemu – konfuzna liènost – ka e Me- napretku znanosti, ivota, odnosa… – Sumnjam da ljudi u mojoj opæini zna- nego i pitanje društva u cjelini. S jedne toda smijuæi se. Osjeæate li tu ulogu agresije, agresivne ju da to radim. To znaju oni koji posjeæu- strane su strašna zbivanja u svijetu (SAD, napetosti u svom kiparskom radu? ju izlo be i bave se likovnom umjetnošæu. islam…), s druge naša navodna elja da se IV/93, 5. prosinca 2,,2. 15
TEATAR EXIT, Ilica 208, Zagreb Tel. 01/3704 120 PROGRAM PROSINAC 2002. srijeda, 4. prosinca 2002., 10:30 sati ALISA IZ KOMPJUTERA Vanje Matujec Re ija: Matko Ragu Scena za djecu i mlade Igraju: Ivana Boban, Vanja Matujec, Daria Lorenci, Franjo Dijak, Saša Buneta, Filip Šovagoviæ srijeda, 4. prosinca 2002., 20 sati DEKADENCIJA Stevena Berkoffa bude s velikima, da se bude u NATO-u, EU, S druge strane, te ak i pravi proizvod am- Re ija: Matko Ragu itd. Politièku logiku je teško shvatiti. Ne èini bicije je zavist. Te zavisti je mnogo u slo- Igraju: Nataša Lušetiæ i Vilim Matula mi se to izrazom velièine i neke stvarne potre- venskom karakteru. To su samo neki od ob- èetvrtak, 5. prosinca 2002., 10 sati be, nego prije pokušaj bje anja i tra enja pot- lika i pojava koje mogu biti izvor agresije i s ADRIAN MOLE SueTownsend vrde da nismo na repu zbivanja. Jer što uopæe kojima se kao društvo sreæemo. Mo da dru- re ija: Nataša Lušetiæ znaèi to što je Slovenija kandidat za NATO? gi to osjeæaju drukèije. Hrvatski psihijatri igraju: Rakan Rushaidat, Franjo Dijak, Daria Lorenci i Hrvoje Keèkeš Ili što æe biti èlan NATO-a? Što to znaèi za na skupu dali su drukèiju dimenziju viðenja èetvrtak, 5. prosinca 2002., 20 sati Sloveniju i Slovence? Svi kao da podrazumije- i oblika agresivnosti od one s kojom se sus- DEKADENCIJA Stevena BerkoffaRe ija: M. Ragu Igraju: Nataša Lušetiæ i vaju ta pitanja, a sumnjam da su odgovori na reæemo u Sloveniji, i mislim da je to skupu Vilim Matula njih vrlo jasni i razlo ni. dalo širinu. petak, 6. prosinca 2002., 20 sati DEKADENCIJA Stevena Berkoffa Re ija: M. Ragu Gorazd V. Mrevlje Igraju: Nataša Lušetiæ i Vilim Matula subota, 7. prosinca 2002., 20 sati DEKADENCIJA Stevena Berkoffa Re ija: M. Ragu Kreativna strana agresivnosti Igraju: Nataša Lušetiæ i Vilim Matula nedjelja, 8. prosinca 2002., 20 sati Grozdana Cvitan Dramski studio TIRENA- PRETPREMIJERA CATBLUES Siniše Bahuna Re ija: Branko Sviben ponedjeljak, 9. prosinca 2002., 20 sati spjeh 8. Bregantovih dana rezultat je Dramski studio TIRENA- PREMIJERA CATBLUES Siniše Bahuna dobre organizacije, brojnih sudionika i Re ija: Branko Sviben vrlo napornog èetverodnevnog rada, nakon èega su neki sigurno morali na kraæi utorak, 10. prosinca 2002., 20 sati godišnji odmor. Jedan od organizatora i autor IGRE U DVORIŠTU Edne Mazya jednog od pet glavnih referata (Od agresiv- Re ija: Hana Veèek i Edvin Liveriæ nosti do kreativnosti), Gorazd V. Mrevlje go- Igraju: Daria Lorenci, Franjo Dijak, Hrvoje Keèkeš, Janko Rakoš, vori o razlozima izbora teme (agresivnost) za Rakan Rushaidat ovogodišnje susrete. srijeda, 11. prosinca 2002., 20 sati – Tema agresivnosti zapravo se veæ desetak DEKADENCIJA Stevena Berkoffa godina vuèe našim mislima. Kad smo unatrag Re ija: M. Ragu šest godina (za Bregantove dane 1996. godi- Igraju: Nataša Lušetiæ i Vilim Matula ne) izabirali temu, dvojili smo izmeðu ljubavi èetvrtak, 12. prosinca 2002., 20 sati i agresivnosti. S druge strane, èinilo se da je DEKADENCIJA Stevena Berkoffa tema agresivnosti u tom trenutku u Sloveniji Re ija: M. Ragu Igraju: Nataša Lušetiæ i Vilim Matula ipak daleka i da pripada nekim drugim pros- torima. S druge strane tema je bila još toliko petak, 13. prosinca 2002., 20 sati sna no prisutna na prostoru zajednièke bivše DEKADENCIJA Stevena Berkoffa dr ave da su ljudi osjetili potrebu razgovarati Re ija: M. Ragu o neèem drugom. Tada se razmišljalo da zbog Igraju: Nataša Lušetiæ i Vilim Matula slovenskog nagnuæa k pesimizmu treba izab- subota, 14. prosinca 2002., 20 sati rati temu koja bi otvorila neke ljepše putove. DEKADENCIJA Stevena Berkoffa Tada je kao tema izabrana ljubav i ona je up- Re ija: M. Ragu ravo do ove godine privukla najviše sudionika Igraju: Nataša Lušetiæ i Vilim Matula (bilo ih je oko 140). da i druge pozitivne strane ivota. nedjelja, 15. prosinca 2002., 20 sati Kako se ova filozofija i misao širi, a dolaze Mislim da su ovogodišnji Bregantovi dani, Dramski studio TIRENA CATBLUES Siniše Bahuna i novi mladi ljudi (susreti nisu strogo stru- još od poèetka kad se poèinjalo s entuzijaz- Re ija: Branko Sviben kovno zatvoreni), ove godine u Portoro u se mom, pokazali da taj izvorni polet nije sasvim ponedjeljak, 16. prosinca 2002., 20 sati okupilo više od 160 sudionika. Slo ili smo se zamro, da se pojavljuju novi mladi ljudi koje Dramski studio TIRENA CATBLUES Siniše Bahuna da je ipak došlo vrijeme da razgovaramo o ag- zanima psihoterapija, koji se anga iraju u vrlo Re ija: Branko Sviben resivnosti. Svima nam je bilo jasno o èemu napornom i zgusnutom programu i koji uz to treba progovoriti, a brzo smo se slo ili i oko imaju snage za dru enje. èetvrtak, 19. prosinca 2002., 20 sati glavnih referenata. Kad je u pitanju ovogodišnja tema, agresiv- CABAres CABArei Zijaha A. Sokoloviæa Zadovoljan sam svime što se ove godine nost, èesto se pomišlja samo na njezinu nega- petak, 20. prosinca 2002., 20 sati reklo i zbilo. Posebno mi je drago da je ostala tivnu stranu i posljedice, a zaboravlja se da NO EVI U KOKOŠIMA Davida Harrowera i da se produ uje atmosfera koja je vladala na postoji i pozitivna, kreativna, zdrava strana Re ija:Saša Anoèiæ 8. Bregantovim danima. Ljudi su pokazali da koja se manifestira u onim obiènim èinjenica- Igraju: Daria Lorenci, Franjo Dijak, Hrvoje Barišiæ su sposobni za atmosferu koja je u Sloveniji ma da èovjek zna kako ostvariti svoje priori- subota, 21. prosinca 2002., 20 sati zadnjih godina rijetka, a sastoji se u veselju tete, od toga da ponekad ka e ‘ne’ do toga da NO EVI U KOKOŠIMA Davida Harrowera pri zajednièkim susretima, srdaènosti, unatoè razlikuje što mu se u ivotu sviða ili ne. A bez Re ija:Saša Anoèiæ svim svojim rivalitetima i barijerama, a mogu toga ne bi bilo ni karijera, ni dru enja ni odre- Igraju: Daria Lorenci, Franjo Dijak, Hrvoje Barišiæ i pokazati da se vole meðusobno i da vole ovo ðene osobne autonomije. Zbog toga o zdra- što rade. vim aspektima agresivnosti treba voditi raèu- nedjelja, 29. prosinca 2002., 19 sati Problem su ambicije i pritisak na karijere, na u najranijim godinama ivota, a da ne spo- RADIONICA KULTURALNE KONFRONTACIJE što razvija ionako uroðeni individualizam. minjemo umjetnost… Ulaz besplatan Zbog toga je sve manje situacija u kojima lju- di ostavljaju i vrijeme za dru enje, a uz to kao * U sljedeæem broju Zareza objavljujemo Blagajna: svaki dan osim nedjelje i ponedjeljka od 16.30 – 20 sati da se stide pokazati osjeæaje, veselje, pa mo - nastavak teme 8. Bregantovih dana Teatar EXIT zadr ava pravo izmjene 16 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
konske regulative genetski modificirane Zakonski okviri ti, koordinacije i nadzora prometa hra- namirnice, u krajnjoj liniji, uvijek su nove Te ina dokazivanja zdravstvene isprav- nom u Hrvatskoj, dodatno je jamstvo namirnice istih ili vrlo sliènih poboljšanih nosti i sigurnosti pri slobodnom puštanju funkcioniranja sustava i zaštite zdravlja i svojstava, koja bi morala biti “identièna u okoliš i uporabu za ljudsku hranu GMO interesa potrošaèa. Nosilac izrade prijed- i novih namirnica, koje su od njih proiz- loga Zakona je Ministarstvo poljoprivrede vedene, je na znanosti, proizvoðaèima i i šumarstva. zakonodavcu, koji je obvezan problem – Zakonsku osnovu za kontrolu stav- GMO u okove zakona! rješavati na najbolji moguæi naèin. ljanja na tr ište namirnica koje sadr e O nekim problemima GMO postoji GMO ili su naèinjene od GMO, do dono- gotovo jednoznaèno mišljenje svih zain- šenja Zakon o hrani ili nekog drugog rje- Je li nam u sadašnjoj situaciji teresiranih. Rijeè je o naglašenoj potrebi: šenja predla e Ministarstvo zdravstva Iz- potrebna masovna potrošnja – da se i to podruèje obuhvati poseb- mjenama i dopunama Zakona o zdrav- nim zakonskim propisima stvenoj ispravnosti i nadzoru nad namir- GMO i genetski modificirana – da zdravstvena ispravnost hrane, siro- nicama i predmetima opæe uporabe, u hrana, ili postoje bolja, sigurnija i vina, aditiva i dodataka hrani s GMO mo- postupku donošenja. pouzdanija rješenja? ra biti dokazana i ne smije biti upitna i – Zakon o zaštiti prirode podrobnije re- – da je pravo potrošaèa da budu infor- gulira prekogranièni prijenos, ogranièava- mirani što kupuju i kakvim se prednosti- nje uporabe, prijevoza, namjernog uvoðe- ma i moguæim rizicima izla u potrošnjom nja u okoliš i stavljanja GMO na tr ište. Danko Matasoviæ takvih proizvoda. Iz temeljnih odrednica èetiriju predlo- – da znanstvena istra ivanja u ograni- enih zakona proizaæi æe niz provedbenih tvara li Hrvatska vrata genetski èenim i kontroliranim uvjetima treba propisa, kao preduvjet djelotvornog nad- modificiranim organizmima nije odobriti. zora i sankcija prema prekršiteljima. neko moje originalno pitanje, a ni U odnosu na cjelovito rješavanje za- Postupak njihove izrade i rasprave o odgovor nije tako koncipiran. Posudio konskih okvira GMO u prometu nitko prijedlozima je u tijeku. Oèekuje se da æe sam ga na nedavnom okruglom stolu Mi- Hrvatska raspola e nije indiferentan i svatko ga eli riješiti na izrada prijedloga zakonskih rješenja biti nistarstva zaštite okoliša i prostornog svoj naèin. Poznata su neslaganja u pristu- završena do konca ove godine. ureðenja u vezi sa razmatranjem Zakona o višestruko veæim pu izmeðu Amerike, sa znatno liberalni- zaštiti prirode, koji na razmjerno tih i jim stavom i slobodnijim pristupom upo- Za eksperimentalna istra ivanja trezven naèin nastoji naæi rješenja za površinama, rabi GMO u javnoj potrošnji, i Europe, s U izradi i donošenju prijedloga Zakona mnoga otvorena pitanja stabilnosti i ugro- naglašenim utjecajem na naše znanstveni- nastoji se što više koristiti iskustva i di- avanja biološke raznolikosti u Hrvat- gospodarskim i ke, zakonodavce i društvenu zajednicu. rektive EU-a, koja svoje èlanice obvezuje skoj. znanstvenim Vlada Republike Hrvatske imenovala je da zapoènu postupak izdavanja dopušte- Podruèje suvremene biotehnologije, u 11. svibnja 2000. Bioetièko povjerenstvo nja za GMO. Pritom EU svakoj svojoj i kojem genetski modificirani organizmi potencijalima za uzgoj i za praæenje genetskih modificiranih orga- kasnije pridru enoj èlanici ostavlja slobo- (GMO) zauzimaju posebno mjesto, op- nizama, a za nama je i nekoliko pokušaja du izbora koji GMO eli prihvatiti ili od- æenito se smatra visokom tehnologijom preradu hrane potrebne da se problematika GMO zakonski regu- biti. To pravo nitko ne mo e osporiti ni buduænosti, koju moramo pomno pratiti, lira na primjeren naèin. Istinska novost na Hrvatskoj: prihvaæanju ili odbijanju usvajati ili odbijati. U sluèaju upotrebe za prehranu vlastita GMO prethodi dobro razraðen sustav GMO, koji se od 1992. godine komerci- procjene opasnosti i analiza koja bi treba- jalno koriste u poljoprivredi i proizvodnji stanovništva i izvoz la jamèiti da GMO ili njegovi dijelovi, ko- hrane, postoji opravdana sumnja da njiho- ji se stavlja u promet, nemaju bilo kakvu vo slobodno puštanje u prirodu ili nekon- opasnost za zdravlje ljudi i okoliš. trolirana uporaba u proizvodnji hrane I za kraj, dobronamjerno pitanje svim mo e biti štetna za zdravlje, okoliš i bio- odgovornim struènjacima i graðanima lošku raznolikost. Genetski modificirani Hrvatske. Je li nam u sadašnjoj situaciji organizmi i produkti njihova metaboliz- potrebna masovna potrošnja GMO i ge- ma svjesno su promijenjeni i razlikuju se netski modificirana hrana ili postoje bolja, od prirodnog izvornika, te se po postoje- sigurnija i pouzdanija rješenja? Hrvatska æim propisima o prometu, kakvoæi i raspola e višestruko veæim površinama, zdravstvenoj ispravnosti ne bi smjeli gospodarskim i znanstvenim potencijali- upotrebljavati u poljoprivredi i javnoj pot- ma za uzgoj i preradu hrane potrebne za rošnji. prehranu vlastita stanovništva i izvoz. Slabosti domaæeg zakonodavnog susta- Potrebno ih je samo adekvatno iskoristiti, va, nadzora i kontrole pri uvozu i prome- pomno pratiti razvoj biotehnologije i tu namirnica takvi su da se GMO i hrana transgenih organizama u svijetu, i ne uri- koja sadr i GMO, njihove dijelove ili pro- tom podruèju jest odlu−ka Vlade iz listo- ti s pretjeranim pomodarstvom i liberaliz- dukte metabolizma veæ nalazi u Hrvat- pada 2002. godine o izradi prijedloga Za- mom u pristupu osjetljivom podruèju skoj. Ne trebamo im otvarati vrata – tre- kona o zaštiti potrošaèa, Zakona o zaštiti uvoðenja GMO i hrane s genetski modifi- bamo se boriti da ih ne bude tamo gdje ih prirode, Zakona o hrani i izmjena i dopu- ciranim sastojcima. ne bi trebali biti. na Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i Da bismo na izazove novih tehnologija zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i i komercijalizacije vrhunskih dostignuæa GMO za biljne kulture ili lijekove prirodnom uzorku”. S obzirom na to da je predmetima opæe uporabe, od kojih svaki znanosti i tehnologije, u koje šire podruè- Takvo stanje nije neka naša osobitost: u njihovu preoblikovanju rijeè o veæem ili pobli e zakonski ureðuje promet, zdrav- je biotehnologije nesumnjivo pripada, podruèje suvremene biotehnologije, ge- manjem zahvatu u njihovu temeljnu gen- stvenu ispravnost i kakvoæu genetski mo- mogli valjano reagirali, potrebna su nam i netski modificiranih organizama i hrane s sku strukturu, takve namirnice, na razini dificiranih organizama i hrane, sirovina, vlastita istra ivanja. Da bismo znali što se genetski modificiranim sirovinama, doda- organizma ili prirodnih tkiva, ni u kom dodataka i aditiva s GMO, njihovim dije- na tom podruèju dogaða, oèekuje i s kak- cima i aditivima podruèje je mnogih ras- sluèaju ne mogu biti iste kao prirodni lovima, produktima njihova metabolizma vim æemo se problemima susretati, nu no prava, neslaganja i nedoreèenosti, na predlo ak. Takve sirovine u proizvodnji i drugo na ovaj naèin: je dopustiti eksperimentalna istra ivanja, svjetskoj i regionalnoj razini. namirnica zahtijevaju poseban oprez, – Zakon o zaštiti potrošaèa predviða u ogranièenim prostorima i kontroliranim O moguænostima štetnog utjecaja odobrenje i provjeru. U prometu moraju pravo potrošaèa na informiranja i izobraz- uvjetima. Problematika znanstvenih istra- GMO na zdravlje, posebice na podruèju biti oznaèavanje i upozoravati korisnike o bu, obvezu deklariranja GMO i dodataka ivanja s GMO u dosadašnjim razmatra- hrane i prehrane, vode se uène, èesto pu- kakvim je proizvodima rijeè, na slièan na- proizvedenih na bazi GMO i nadle na ti- njima i u Hrvatskoj uglavnom je rješavana ta kontradiktorne i oštre rasprave, o op- èin kao aditivi i drugi dodaci namirnica- jela koja i na tom podruèju štite interese na primjeren naèin. æim i visokostruènim pitanjima pobornika ma. potrošaèa. Nositelj prijedloga je Ministar- O 1 % dopuštenih sirovina, dodataka i protivnika genetski modificiranih orga- Èiste kemikalije i rafinirane sirovine stvo gospodarstva. Dogovorom zaintere- ili aditiva proizvedenih sa ili iz GMO, pre- nizama, njihove uporabe u proizvodnji koje ne sadr e genetski modificirane dije- siranih proizvoðaèa i odgovarajuæih tijela ma èemu te i Europa, ili neku drugu vri- hrane, dodataka namirnicama, aditiva, lje- love, preèišæeni supstrati (primjerice, fun- dr avne uprave u Hrvatskoj gospodarskoj jednost, potrebno je posebno razmotriti i kovitih pripravaka, lijekova i drugo. Pri- kcionalnim bjelanèevinama, enzimima ili komori u postupku je izrada Pravilnika o specificirati prije prihvaæanja i ugradnje u tom je, èak i manje informiranim potroša- hormonima) ili gradbeni elementi pozna- deklariranju i oznaèavanju namirnica. domaæi zakonodavni sustav. èima, jasno da nije rijeè o istim problemi- te strukture visokog stupnja èistoæe, Oèekuje se da æe obveza oznaèavanja hra- Osnivanje Agencije za hranu i razrada ma i te ini koju te tvari mogu imati u sus- mogli bi se upotrebljavati u proizvodnji ne koja sadr i ili je proizvedena s dijelovi- sustava donošenje i usklaðivanja proved- tavu zaštite zdravlja, okoliša i potrošaèa. hrane na isti naèin kao slièni supstrati ili ma GMO na odgovarajuæi naèin biti ugra- benih propisa, o èemu se trenutaèno oz- Nije isto zasijavaju li se velike površine dodaci prirodnog ili sintetskog porijekla. ðena i u sva tri preostala temeljna zakona. biljno raspravlja, takoðer je novi iskorak genetski nedovoljno ispitanim i provjere- Kod slobodnog puštanja u optjecaj – Zakon o hrani prehrambene proizvo- na putu izgradnje novog zakonskog ure- nim biljnim kulturama (za to najèešæe nije (okoliš) genetski modificiranih organiza- de i sastojke prehrambenih proizvoda ko- ðenja podruèja genetski modificiranih or- bilo dovoljno vremena!) ili su genetski ma, njihovih dijelova, sporednih ili otpad- ji sadr e ili se sastoje od GMO, koji su ganizama i hrane s takvim sirovinama i do- modificirani mikroorganizmi upotrijeb- nih produkata njihove prerade (što je slu- proizvedeni iz GMO, ali ne sadr e ih, ili dacima od kojih se mnogo oèekuje. ljeni za proizvodnju èistih kemikalija, adi- èaj kod svih transgenskih mikroorganiza- one s novom ili namjerno modificiranom tiva ili lijekova. Njihovo izjednaèavanje i ma i biljaka, kloniranih ili mutiranih ivo- primarnom molekularnom strukturom, èinjenica da se na pojedinim podruèjima tinja i sl.) dio genski modificiranog mate- svrstava u skupinu novih namirnica. Osim mišljenja vrhunskih struènjaka i zakono- rijala izmièe kontroli i postaje potencijal- uvjeta zdravstvene ispravnosti i posebnih davstva u pojedinim zemljama ne sla u, na opasnost nekontrolirane interakcije s uvjeta stavljanja u promet, Zakon za takve * Autor je doktor znanosti, biotehno- zbunjuju graðane, dovode do štetne uz- prirodnim ili umjetnim supstratima uz proizvode, prije prvog stavljanja na tr iš- log, znanstveni savjetnik, èlan Akademije nemirenost i podozrivosti i tamo gdje moguæe štetne posljedice na zdravlje i te, zahtijeva posebno odobrenje. Novost medicinskih znanosti Hrvatske i Bioetiè- neophodno ona nije potrebna. oèuvanje biološke ravnote e. Istièemo, u zakonu, Hrvatska agencija za hranu, s kog povjerenstva za praæenje genetski Sa stajališta uporabne vrijednosti i za- mogu, ali i ne moraju. detaljno razraðenim sustavom nadle nos- modificiranih organizama IV/93, 5. prosinca 2,,2. 17
bez kormilara i savjesti. Kako bi dividualnu slobodu naspram ko- Odnos Ministarstva kulture i je vrlo utemeljen strukturirani vjetar puhnuo, tako bi prosjeèni lektiviteta. Svaki kolektivitet je Gradskog poglavarstva prema klan u sprezi s medijima, s koji- hrvatski knji evnik lutao. Isto je represivan prema pojedincu, a po- Jutru poezije je isti kao i odnos ma znaju što rade, a sve što rade bilo za vrijeme i izmeðu dva svjet- jedinac mo e samo svoju osobno- cijele dr ave prema kulturi, koja ne rade mimo politike. Ne bih dobiva samo bijedne mrvice od ulazio u estetske osnove njihova tog kolaèa. Zato poduzimam tzv. Novog puritanizma, ali tvr- Saša Meršinjak, pisac, predsjednik i voditelj tribine Jutro poezije svojevrsne akrobacije u organi- dim da je on postojao mnogo zacijskom smislu koje se tièu prije, još od devetnaestog sto- Jutra poezije. Ali bez obzira na ljeæa. Moji prvi romani i knjige sve probleme Jutro poezije je kul- bili su novopuritanski u smislu Štrajkam protiv buduænosti tno mjesto i kao takvo izvanstra- njihove zajednièke estetske ide- naèko, izvaninstitucionalno te je o Ich formi, te u pojednostav- st realizirati kreativnim radom, nadpolitièko dru enje pjesnika i ljivanju reèenica. Ne mo eš biti U povodu nove zbirke foto: Nenad Reberšak kreativnošæu pred normama koje pisaca, a ujedno je i najstarija tri- novi puritanac ako nekom opsu- prièa Gordijski èvor, Saša predstavljaju institucije. U tom bina takve vrste u svijetu. Tek ješ mater u knji evnosti. U to- Meršinjak govori o piscu smislu sam antiglobalist, a globa- osamdesetih godina dvadesetog me je Bukowski vjerojatno naj- kao slobodnoj i nièim lizam na svim razinama u sebi je stoljeæa u Americi su se poèeli veæi novopuritanac, pa ipak nije zapravo kontradiktoran. Svi ti dogaðati slam tribine, ali mi zad- fakovac, mo da je bio fuckovac. sputanoj individui, osobnoj svjetski planetarni karteli, multi- r avamo pravo. Tribina je u isto FAK je za mene dobra medijska cenzuri, Jutru poezije, nacionalne kompanije, ekonom- vrijeme edukativna i multikultu- promid ba knji evnosti, ali je u FAK-u, politièki ske i politièke velesile unaprijed ralna. Naši gosti su glumci, slika- svemu tome jedna velika knji- izmanipuliranim knji evnim guše individualnost, a osobito ri i glazbenici, te ne postoji poz- evna idiotarija. kreativnost. Zbog svega toga natije hrvatsko pero koje nije društvima i pravim piscima štrajkam protiv buduænosti. Štraj- nastupilo na našoj tribini. U sve- Pisac kao institucija kam nepisanjem. Nekad sam mu tome apsurd je da se jedna Za kraj, kako komentirate ne- štrajkao glaðu protiv Šuvara, a sad druga paralelna udruga kiti na- davni sukob u Društvu hrvatskih Dragan Grozdaniæ se mogu posrati na golubove. Za- šim perjem, te potra uje novac knji evnika èiji ste i Vi bili èlan mislite paradoks!? od anonimusa koji nema ništa s i sudionik, te kako vidite no- Èini mi se da Vas javnost više Mo da jedino priznajem glo- kulturom. Ti banditi, jer ne voosnovano Društvo hrvatskih prepoznaje kao pjesnika, a ma- balnost u smislu jedne kreativne znam kako bi ih drukèije nazvao, pisaca? Gdje u svemu tome vidi- nje kao prozaika. Koliko je to FAK je za mene planetarne informatike slobod- prisvojili su naše ime i danas pre- te sebe? toèno i mo ete li se distingvirati nog protoka, kultura jednog sus- ko Hrvatske glazbene mlade i – Èlan Društva hrvatskih izmeðu ovih dvaju moguænosti dobra medijska reta razlièitosti tradicija i osob- pljaèkaju fondove Ministarstva i knji evnika bio sam 28 godina. izrièaja? promid ba nosti. zagrebaèkog poglavarstva. Podjela na tzv. lijeve i desne do- – Rekao bih da ne vidim razli- Mo ete li nam otkriti što skri- godila se još 1992. godine izme- ku izmeðu poezije, proze, drame, knji evnosti, ali je va pod imenom Gordijski èvor i Prepoznavanja u razlièitosti ðu DHK i Vijenca na èijem je eseja, slikarstva ili glazbe. Sve na- kakva je sudbina istih likova? Poznato je da su neka od veli- èelu bio Slobodan Prosperov vedeno izvire iz istog izvora, a u svemu tome kih pjesnièkih imena ostavila Novak i kasnije Vlado Gotovac. razlika je samo u formi. Tako svoj peèat na tribini Jutra poezi- Tada je poèeo raskol tradicional- imate glazbu u poeziji i slikarstvu, jedna velika Jebeš pisca koji je je. Na koji naèin ona danas po- ne institucije, hrama kulture koji ritam i harmoniju u glazbi, boju u ma e mladim pjesnicima i pisci- je od sebe napravio depadansu arhitekturi, kompoziciju u roma- knji evna idiotarija èlan bilo koje ma? HDZ-a. Njihov cilj bio je razbiti nu, dakle sve iz istog izvire. Do – Toèno je da su se kroz tribi- hrvatske intelektualce na svim svoje dvadesete objavio sam više ska rata, za vrijeme Tita i komu- stranke, stranaèka nu profilirala mnoga pjesnièka razinama. Isto se kasnije dogodi- od pet stotina pjesama. Nakon nizma, te u vrijeme Tuðmanove imena, a neki od njih su Dobriša lo i s Maticom hrvatskom, Aka- nagrade Antun Branko Šimiæ vladavine, a sigurno je da æe se po- je stega jaèa od Cesariæ, Dragutin Tadijanoviæ, demijom znanosti i umjetnosti i poeziju i pjesme stavio sam na vijest ponoviti ako doðe nova vla- slobode pisanja Jure Kaštelan, Vlado Gotovac, nizom manjih kulturnih institu- stranu i poèeo pisati prozu. To je st, svi se uvijek okrenu protiv one Vesna Parun i Josip Sever. Danas cija. Ali u ovom sluèaju nije bila bio poèetak svima poznatih poli- prijašnje vlasti. Jutro poezije obilje avaju mahom rijeè o podjeli na lijeve, desne, tièkih previranja, koja su kulmini- Sve to govori o moralu pros- – Vjerujem da neæu pretjerati dobri i talentirani pjesnici, koji domoljube ili jugonostalgièare. rala hrvatskim proljeæem. U jeku jeènog hrvatskog pisca. Za mene ako ka em da ljudi koji me nika- imaju jednake šanse kazivati svo- Èinjenica je ta da je DHK iz- tih dogaðaja postao sam moralno je moral neodvojiv od forme, eti- ko ne vole i ne prihvaæaju kao je stihove bez ikakve cenzure, jer gubio svoj kredibilitet na najgori i politièki nepoæudan. Kako je is- ka je neodvojiva od estetike, a pisca, zapravo više kao èovjeka publika i oni sami su jedini oblik moguæi barbarski naèin, ukljuèiv- tu sudbinu zadesila i Maticu hr- na alost hrvatski pisac kao da ra- zbog moje istinoljubivosti cijene cenzure. Oni sami osjete ako su ši pljeskanje istupanju pojedinih vatsku, na svoj prvi prozni ura- di na tomu da zatre svoga kolegu ono što osobno nisam prepoz- ispod razine takve tribine, pa u kolega proeuropske orijentacije, dak, morao sam èekati pet godi- po peru. U doba dok sam bio nao, a to je nekakva toplina koja tome sluèaju na kraju svojom vo- organiziranje ruralnih grupa, pri- na. Od tada sam napisao još dvije mlad bio sam protiv tadašnjeg isijava iz svake moje, èak i najtra- ljom više i ne dolaze. Svatko tko jetnje strijeljanjem pred zid onima knjige proze i tek onda poèeo tis- Saveza komunista Jugoslavije, giènije prièe. Crnilo apsurda ne se bavi pjesništvom i kome je koji drukèije misle. Posljednji is- kati i poeziju. èlanstvo sam odbio tri puta. Na- promatram kao tragediju, nego poezija primarna djelatnost, a tup je pokazao fašistoidno nalièje kon 1971. godine pretrpio sam kao jedan ironijski pomak, jedan trebala bi biti, uvijek je naš gost. te ugledne kulturne ustanove, Politike i etikete najveæu štetu kao pisac, upravo benevolentan pomak gdje èovjek Tako su ove godine neki od gdje sam osobno sprijeèio sukob Zbog èega ste zapravo bili zato što sam bio protiv instituci- i u najbezizlaznijoj situaciji mo- naših gostiju bili i Vesna dvaju sudionika, sukob koji se cenzurirani i zabranjivani? ja u koje su se preko noæi uèlani- e naæi ohrabrenje. Zbog toga je Krmpotiæ, Jozefina Dautbegoviæ, mogao pretvoriti u nešto puno – Valjda sam se rodio u krivo li tadašnji nacionalisti, ondašnji moja ironija osloboðena cinizma Dra en Katunariæ, Diana Bura- gore. Zato smatram da bi svatko vrijeme. Ali da sam se rodio u novi partijci. Etiketiran sam kao i malicioznosti i zato su moji li- zer, Sunèana Škrinjariæ i da ne onaj tko je svjestan i moralan mo- petnaestom ili devetnaestom sto- anarhist, ekstremni ljevièar i još kovi pomalo dekadentni i sjetni, nabrajam. Do prije dvije godine rao istupiti iz DHK jer, kako sam ljeæu, vjerojatno bi bilo isto. Na- štošta, a jedna etiketa bila je ap- ali nisu tragièno beznadni nego naš èesti gost bio je i pokojni i ranije rekao, pisanje je ne samo alost, naša jadna hrvatska povije- surdnija od druge. Nakon izbora kao neki karikaturalni likovi Vlado Gotovac, koji je i dobitnik estetski nego i moralan èin. Jebeš st uvijek je patila od jednog sin- 1990., svi su odjednom od inter- imaju volju i snagu da krenu da- naše nagrade Josip Sever. Za mla- pisca koji je èlan bilo koje stran- droma, a taj je bio da je svaki veli- nacionalista i komunista postali lje. Ono što se skriva pod ime- de pjesnike imamo nagradu Ru i- ke, stranaèka je stega jaèa od slo- ki hrvatski pisac i pjesnik velik nacionalisti i domoljubi, a upra- nom Gordijski èvor, morate ot- ca Oreškoviæ, a nagrada se sastoji bode pisanja. Novoosnovano tek nakon smrti. Povijest hrvat- vo su ti isti proganjali svoje kole- kriti sami jer je u pitanju oksi- u tiskanju prve zbirke poezije, a Društvo hrvatskih pisaca trebalo ske knji evnosti izuzev nekoliko ge radi nacionalizma. Isti ti ljudi moronska zagonetka, a svaki èi- uz to autor dobiva polovicu nak- bi biti iskljuèivo nepolitièna ud- iznimaka, pokazuje da su knji ev- i dalje nisu prihvatili moju indivi- tatelj istu zagonetku mora otkri- lade umjesto honorara. ruga, strukovna udruga pisaca, nici uvijek bili brod s jedrima, a dualnost, moj antiglobalizam, ti sam. Kako gledate na fenomen Fes- koja bi štitila svoje èlanove. Ako elju za promicanjem pojedinca Tribina Jutro poezije èiji ste tivala alternativne knji evnosti? je suditi po njihovim intervjuima kao kreativca. Kao takvi dobili su predsjednik i voditelj ima jako – Upravo je to ono o èemu i nastupima, oni koji su se distan- Saša Meršinjak roðen je 1949 najviše ovlasti u kulturi i ponaša- dugu tradiciju u kulturnom ivo- govorim. Pravi pisac mora biti cirali od politike, rade upravo istu godine. Diplomirao je na Filozofskom fa- li se gore nego u doba najcrnjeg tu Zagreba. Kako je sve poèelo? protiv svih institucija, on mora grešku kao i DHK. Osobno bih kultetu u Zagrebu. Pjesnik je i prozni pi- komunizma, s tim da se u komu- – Tribina Jutro poezije uteme- biti savjest svijeta u kome ivi. sam sebi skoèio u usta da iz nekih sac. Ureðivao je Polet i Studentski list, nizmu barem moglo ivjeti od ljena je 28. prosinca 1964. godine FAK je institucija za sebe, zat- razloga istupim iz DHK i uðem u voditelj je tribine Jutro poezije. Èest mo- pisanja, a u zadnjih dvanaest go- na dan samoubojstva velikog rus- vorena skupina novinara i pisaca neko drugo politièki izmanipuli- tiv njegovih pripovjedaka je odnos politi- dina, u našoj hrvatskoj demokra- kog pjesnika Sergeja Jesenjina. koja se proglašava nepolitiè- rano društvo. ke i svakog oblika vlasti, kao totalitar- ciji to je nemoguæe. Tribinu su utemeljili Gustav Kr- nom, a zapravo realizira prepoz- Rodio sam se kao pisac i zato nog sustava, prema pojedincu. Dobitnik klec, Salih Aliæ, Berislav Nikpalj, natljivu politiku. Kao inicijatore sam institucija sama za sebe. Pra- je brojnih knji evnih nagrada, a mnoge Individualnost nasuprot Vesna Parun. Isprièavam se ako masovne promid be kulture vi pisac je poduzeæe na dvije no- su mu i oduzete. Uvršten je u antologije, kolektivitetu sam nekog izostavio. Na molbu pozdravio sam ih, ali mi nije jas- ge. Moja rijeè odluèuje o mjeri leksikone i enciklopedije hrvatske knji- Zbog svojih stavova upravo se pokojne Ru ice Oreškoviæ, tada no zbog èega su se nazvali fa- moga postojanja u svijetu, a ne evnosti. Objavio je romane Predstave na jasno prepoznajete kao veliki in- voditeljice Jutra, prije dvanaest kovcima. Pitam se na èemu po- bilo kakvo èlanstvo u raznim in- granici i Ispovjednik (1978); zbirke pri- dividualac i knji evni buntov- godina s velikom èašæu sam prih- èiva njihova alternativa, kada je stitucijama, nagrade ili sinekure, povjedaka Akrobat (1974) i Lude gljive nik. Kako profilirate Vaše stavo- vatio voditeljstvo. Jutro poezije je veæina tih pisaca bila i još su èla- te bilo što drugo. Moje pisanje je (1998), te zbirke poezije: Šahovska polja ve nasuprot svakodnevici? glamurozni kultni amblem Zag- novi institucija, te nagraðivani i moæ moje sudbine, a moja sudbi- spavaèa (1979) te U ruhu guru (1993). – Mogu reæi da ne priznajem reba, a i znatno šire. Od tribine prevoðeni autori koji dobro ive na nije kolektivna, bez obzira na Gordijski èvor sedma mu je objavljena nikakav pokret, nikakav institu- sam uspio napraviti udrugu i kao od svoga pisanja. Sada se naziva- to kakav kri nosim. Moja sudbi- knjiga. ivi i radi u Zagrebu kao profe- cionalni bunt, kao ni kolektivnu takva funkcionira pod skromnim ju FAK, a znaèi li to da su svi na je samo moja i, kao takva, mo- sionalni pisac. slobodu, a još manje kolektivnu okriljem Ministarstva kulture i ostali B, C, D kategorija knji- ja savjest je èista. Sve ostalo je demokraciju. Priznajem samo in- Gradskog poglavarstva. evnosti. Njihova zatvorenost moja autobiografija. 18 IV/93, 5. prosinca 2,,2. Prepostmodernitet njim samim
Esejistika Bore Pavloviæa što njegove uglavnom neobjelo- ne postavlja polemièno nego danjene eseje odlikuje jest dos- posve tekstualno zaokupljeno, opse an je i bespogovorno ljedan eklektièni i le erni ludi- nenametljivo zabavljajuæi svojim zavodljiv dokument stanja zam. U tome se smislu Pavlovi- zavodljivo opuštenim tumaèe- koje je povijesno æeva esejistika ne mo e uspore- njem. prethodilo knji evnoj diti ni s jednim drugim hrvat- Studija o Ðuri Sudeti na neko- skim autorom. Zaigran i bezbri- liko desetaka kartica kroz igru sa postmoderni i, dakle, bilo an i u elaboraciji najozbiljnijih smræu i etimologijsko-ludistiènu reflektirano prije 1971., pitanja, primjerice u relativno raspravu s tim prototoposom pi- ali je neuobièajenu opse noj studiji Estetika, na sanja – predaje neoèekivano, ali pop-svezu faktografske osamdesetak kartica iznimno je kriptocivilizacijsko razrješenje: faktografski temeljit, ali uvijek smrt je zalogom svjetlosti. Eseji minucioznosti i spreman jeziku i humornoj ana- o Vesni Parun i Ivanu Goranu nekonvencionalnosti logiji predati dio tekstualne Kovaèiæu gramatski su testamen- upotrebljavalo kao jelom okupljenu oko njegova au- kompetencije. Oslobaðati i op- ti vitalizma, svjetlosti, vedrine i Tekstovima eseja Bore Pavlo- torskoga projekta Enciklopedija redmeæivati oznaèitelja u zamje- interpretacijske minucioznosti, viæa èitati je jedinstveno tek- uvjerljivu i zavodljivu gestu poetika. Pedesetih piše i prvu hr- nu za referiranje o kakvu pred- napose potpune opredijeljenosti stualno tijelo ludistièke strategi- vatsku knjigu short-stories, dapa- metu. Znaèajna je i njegova stu- za tekstualnost bilo kojeg autor- je, posve demobilizirane od vla- èe naslovljenu Kratke prièe. Pok- dija o hrvatskoj duhovnoj poezi- skoga opusa ili pojedinaènoga dajuæih narud benih gesta razli- retaè je i arhitekturnih periodika, ji, jer sintetiènim razrješenjima zapisa. èitih, poetskih ili izvanpoetskih a suradnik je i krugovaškog knji- opreènih osvjetljenja toga pot- Va nost uvida u esejistiku Bo- (kako je to veæ razlikovao Goran Rem evnoga kruga, gdje ureðuje i korpusa hrvatske lirike, unosi i re Pavloviæa u bitnom je korek- Mrkonjiæ), ideologija. Esejistika komparatistièno mudro esejis- zamisao vedroga deusa ludensa. turnom pogledu na stanje mo- Bore Pavloviæa opse an je i bes- tièki oprema Poslijeratnu hrvat- U nizu eseja o hrvatskome dernistièke poetièko-estetièke pogovorno zavodljiv dokument oro Pavloviæ roðen je sku mladu liriku 1953. (tekstom nadrealizmu, polazi od deduktiv- svijesti ranih desetljeæa nados- stanja koje je povijesno pretho- 1922. u Po egi, umro je koji je ne/daleki prototekst èu- noga postava o autorima koje je tavljanja na povijesnu avangardu, dilo knji evnoj postmoderni, i 2001. u Zagrebu. Prve vene Mrkonjiæeve SHP iz 1971. velik dio kritike èitao i izvan na stanje èetrdesetih i pedesetih, dakle bilo reflektirano prije zbirke pjesama bjelodani poèet- – dakako, njezina prvoga studij- nadrealistièkoga kljuèa, ali odnosno na koprodukcijsku au- 1971., ali je neuobièajenu pop- kom èetrdesetih godina (npr. skoga dijela, Razdiobe). Pavloviæ nalazi neosporiv trag ru Ivšiæ-Quien-Pavloviæ, a s vrlo svezu faktografske minucioz- Poezija, 1945.), a pedesetih os- A upravo je esejistièka pro- malih fantastika koje ispisuju uoèljivom poliloškom strategi- nosti i nekonvencionalnosti tvaruje neusporedivo veliku knji- dukcija Bore Pavloviæa najmanje brojni autori druge polovice dva- jom, kao razlièitom prema avan- upotrebljavalo kao uvjerljivu i govnu pjesnièku produkciju, di- poznat dio njegova opusa. Ono desetog stoljeæa. Tu se Pavloviæ gardistiènoj antitetiènosti. zavodljivu gestu.
rati vratiti pogled unatrag kako ziranih zvukovnih igri, a destabi- bi provjerili je li doista u pitanju liziranje u naèinu osporavanja Kratki rezovi i poetika uskrate neobièni svetoplavi ili je pak rijeè neke sintagme koja bi tekst mog- o obiènom svjetloplavom, i tim la opskrbiti banalnošæu tipa: la - raèunom uspješno dovlaèi kon- ni konzervativizam, koji æe u zadr i, ne sklizava stalno ili jurca tekst teksta i aluzivno osvjetljuje daljnjemu tekstu razvezati crve- O zbirci pjesama Tihomira Matka Turèinoviæa Vidjeti Madon- migetavom internetskom poru- postupke i naèine medijske us- nim trakama mladih gimnastièar- nu, SKUD Ivan Goran Kovaèiæ, kom ili spotovskom brzinom. A postave i konstrukcije ikona. ki i ostvariti balans koji ne do- Zagreb, 2002. te lirske minijature i izgledaju pušta prelijevanje u tu, spome- kao svojevrsni spotovi. No, dok Formalna i znaèenjska uskrata nutu, banalnost. Takvu ravnote- je spotovima namjera da se svi Ovaj tekst sam radno nazvala u nalazim i u sputavanju luðaè- segmenti, svi monta ni elementi kratkim rezovima i poetikom us- kobijelih košulja spotaknutim ci- sliju u jednu poruku: što slušati, krate, kratkih smo se rezova do- pelama, ili pak u preventivno a time i kupiti, ili koji je proiz- takli, uskrata još predstoji. Ta se sprijeèenu, a moguæu patetiènost vod najbolji, a time i koji kupiti, uskrata, kao uostalom i rezovi, iskaza Vaši osjeæaji i Vaše suze, is- ovi u pjesmama Tihomira Matka nalazi i na formalnoj razini u kazom: Ne brinite više ispod i iz- Evelina Rudan Turèinoviæa stalno iznova inzis- konkretnim pjesmama, ali i na nad drvoreda. Ta briga o brizi tiraju na razlaganju i demontira- znaèenjskoj razini cijele zbirke u onih kojima se protagonist obra- idjeti Madonnu zbirka je nju i na va nosti svake pojedine kontekstu oblikovanja karaktera æa dovodi nas do još jednog sloja pjesama ovogodišnjega sastavnice. To se razlaganje i de- lirskog protagonista, bez obzira ili razine Turèinoviæeve zbirke, a dobitnika Gorana za mla- montiranje èuva krupnih i teških što je taj protagonist nekad pro- to je humornost. Ta humornost de pjesnike Tihomira Matka Tur- poteza, èini se, dobro raèunajuæi tagonisti, a nekad protagonistica. neæe izmamiti grohote, ali blage èinoviæa. Lirski protagonist, koji na to da su jaki potezi i u jeziè- Prva, ova formalna, vidljiva je bi osmijehe mogla. se oblikuje u poeziji Tihomira nom razlaganju i metafornim u agramatièkim i alogièkim spo- Matka Turèinoviæa u prvi se mah monta ama odveæ bili korišteni jevima tipa: ljubim izraelskog voj- Tekstna gnijezda osimboljenih èini leteæim, nekako nezadr ivim u prethodnim pjesnièkim dioni- nika èije nevjerojatne plave oèi ili rijeèi ili vrlo kratko zadr ivim na odre- cama, a da bi sada imali previše sretno se i ljubavi grobovi tvoji, a Pjesme u zbirci okupljene su u ðenim predmetima, pojavama ili èiæi, novi starèiæi; metafora koje smisla. Stjeèe se dojam da su i lir- druga, ova znaèenjska, na razini pet ciklusa: Reèenice, rec. (kao stanjima. Moglo bi se uèiniti da paze da ne prevrše mjeru èitate- ski protagonist Turèinoviæev i oblikovanja karaktera lika koji kratica za snimanje), o.k. ivka, taj dojam pojaèava ili èak proiz- lju kojeg bi, da su samo za nijan- njegov autor svjesni da je esto- nam stalno posreduje svoju nesi- riba, tom ces/tom idu udi/sco. U vodi forma lirske minijature. su jaèe, i u kontekstu koji ih ne ko inzistiranje na originalnosti gurnost i time uskraæuje bilo prvom i treæem ciklusu nalaze se Meðutim, ona ga zapravo poniš- bi oslabljivao, mo da i iritirale; pravi put tek u svoju suprotnost. kakvu èvrstu uporišnu toèku. Jer gnijezda osimboljenih rijeèi. U tava i ovom kratkoæom zadr a- novotvorbama koje se ne iscr- Ili se to barem èini, a dopuštam sve što se mo e, ili preciznije, prvome ciklusu su to: ruke, ra- vanja protagonista iskamèuje pljuju u sebi: bijelozeèje, sretno- da je pogrešno, ovoj èitateljici. mora snimiti, nosivi je znak nesi- mena i cirkus, a u treæemu osim- zadr avanje èitatelja, a kad mu to kopitokradljivce, diskretnih in- gurnosti svih koji u snimanju boljava se naslovna riba koja on- uspije, svijet koji se pred èitate- tertekstualnih veza, ako sam Madonna u svetoplavom participiraju po principu potreba da priziva prostor, predmete i ljem otvara nije više moguæe tek dobro proèitala Daffodile utih jeansu za snimavanjem npr. èina vjenèa- osobe svoga obitavališta (mora, letimice prijeæi. U tom zadr ava- brèina, koji su proizveli igrivo Osim obrnute namjere i sliène nja za koje protagonisti više nisu puèine, sirene, ribare, sidra, pluta- nju èitatelju poma u još neki sunovraæanje, što je i zbog jeziè- forme, sa spotovima ga vezuju i sigurni osjeæaju li se onako kako èe), izgraðujuæi jednu nesigurnu postupci poput la nih ili manje ne igrivosti u prijevodnim sino- neke medijske senzacije od kojih se na slikama vidi ili onako kako arkadiju iz koje se malo bje i: la nih paragmnenona npr. u boji, nimima i zbog utila brèina izi- istièem onu šerifovsku koja je su se doista osjeæali. Ribe su noæas / krenule, pohlepne u bojica, pravih opkoraèenja: Va- roniziralo strah lirskoga kazivaèa ovdje manje filmièna od npr. Ra- / iznad površine uzletjele, / stale ši osjeæaji / i Vaše suze, opkoraèe- pa kad ka e da se boji, niti si on diæeva Obmanuta šerifa, a više je- Odustajanje od radikalnih nasrtati, gladne,/ gore prema zvi- nja i, pod uvjetom da se komada- sam vjeruje, niti mu mi vjeruje- zièno zaigrana sa šarafljenjima i postupaka jezdama, a malo se na nju prista- ju rijeèi: pa puc- / keta papu- / èe mo. šeširima, pa mu tako i spas na Ali, kako ta zbirka ne bi pos- je: Riba spava na mom uzglavlju. zaboravlja dolje, nepravih rima: koncu dolazi iz iskustva jezika u tala tek povod za neka druga raz- Treæi ciklus o.k. ivka, vodeæi se nazubljeni – ne zaljubim zdru e- Spot ili rahla struktura svijeta obješeNicku koji je jezikotvorni, matranja, vraæam se još nekim temom, mo emo nazvati ljubav- nih s aliteracijama prolazim, Uglavnom cijeli niz toèaka a ne materijalni Nick. Iz svijeta njezinim razinama, primjerice nim, a i nesklad ljubavni koji nji- praznim protokolom ili prepozna- koji odjednom pokazuje da krat- medija došetala je i Madonna onoj koja se èuva radikalnih pos- me promièe, i kod kojeg vreba jem je po ploènicima, aliteracija ki rezovi nisu tu zbog leteæe pov- ukotvivši se u pjesmi naslova tupaka, ne samo pukim èuva- još veæa opasnost da se nemoæ zdru enih s asonancama: oluðe- ršnosti lirskoga protagonista, ni Vidjeti Madonnu, koji je ujedno i njem nego i destabiliziranjem lirskog protagonista ocrta pate- nog okruga, igara u kodnom pre- zbog njegove nesposobnosti da naslov zbirke. Ta je pjesma og- nekoga postupka, koji se u prvi tiènim ili svojim, èesto nepre- bacivanju ili inojeziènim dopu- se odupre brojnim senzacijama ledni primjerak konciznosti u mah zaène kao radikalni. Primje- poznatim, nalièjem – ironiènim, nama: one kipolike – one that I li- oko sebe i u sebi, nego zbog ne- kojem jedan pametno smišljeni rice, u pjesmi Sveèanim sagom ili biva ljupko zaobiðena. ke, Kipo ili: Letimo. Let it, let it moæi. I to ne protagonistove ne- atributni neologizam – svetopla- saga o crvenom, èuvanje od radi- Zaobiæi Turèinoviæevu zbirku, go; retorièkih pitanja: Ili obrnu- moæi, veæ nemoæi svijeta da se vi dobro raèuna na prvotnu mo- kalnosti vidi se u odmjerenom pa makar i ljupko, nešto je manje to?, rimiranih antiteza: stari nov- ucjelovi, okru i, ostvari, da se guæu zabunu èitatelja koji æe mo- slaganju i razmještanju semanti- preporuèljivo. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 19
Jezièna moæ (M)orfeja Jolan Mann U oèekivanju ludizma (M)ORPHEUSZ Konzervativnost knji evnog izraza kompo(n)én(s)______pro ima cijelo knji evno stvaralaštvo, umjetnièki, kulturni i I. (3.) Izjavne konstrukcije u sadašnjem vremenu duhovni ivot hrvatske nacionalne SVIJEST JE SJENA manjine u Maðarskoj SVIJEST JE STRAH SVIJEST JE SVIJEST SVIJEST JE SVIJET Stjepan Bla etin SVIJEST JE SVJETLO ad govorimo o hrvatskoj poeziji u Maðarskoj, uvijek tre- A. B. C. D. bamo imati na umu uvjete u kojima funkcionira ili ne funkcionira ta poezija. Treba naglasiti da u Maðarskoj A TUDAT ÁRNY A TUDAT AZ ÁRNY ÁRNY A TUDAT AZ ÁRNY A TUDAT ni danas ne postoje oni minimalni institucionalni oblici koji su A TUDAT FÉLELEM A TUDAT A FÉLELEM FÉLELEM A TUDAT A FÉLELEM A TUDAT neophodni za funkcioniranje knji evnosti kao sustava. Na što mis- A TUDAT TUDAT A TUDAT A TUDAT TUDAT A TUDAT A TUDAT A TUDAT lim? Imamo nekolicinu autora koji manje-više redovito pišu, ali, A TUDAT VILÁG A TUDAT A VILÁG VILÁG A TUDAT A VILÁG A TUDAT naravno, nitko od njih nije profesionalni knji evnik. Ti autori stva- A TUDAT FÉNY A TUDAT A FÉNY FÉNY A TUDAT A FÉNY A TUDAT raju knji evna djela, prete ito poeziju, dok pripovjedaèke proze ima malo, a dramska je produkcija minimalna. Veæ i po broju, mi- E nimalnu èitateljsku publiku treba podijeliti u dvije skupine. ÁRNYTUDAT U prvu skupinu ulaze starije generacije roðene do pedesetih. FÉLELEMTUDAT Njihove su èitateljske navike formirane prije svega na usmenoj ———————— knji evnosti, na ne previše zahtjevnom kalendarskom štivu, na VILÁGTUDAT knji evnosti 19. stoljeæa, na tekstovima koji naglašavaju idejni as- FÉNYTUDAT pekt knji evnosti. Ali, te generacije još izvrsno govore svoj mate- rinski hrvatski jezik, u njihovoj mladosti hrvatski jezik još nije bio potisnut iskljuèivo na obiteljsku razinu. A. Pojam koji se izjednaèuje odreðen je i naglašen. Drugi dio èitateljske publike èine mlaðe generacije s odreðe- B. Pojam kojim se izjednaèuje i pojam koji se izjednaèuje odreðeni su i podjednako mogu biti naglašeni. Ovisi o intonaciji. nim knji evnim (prije svega mislim na školsku lektiru) obrazova- C. Naglašeni je pojam kojim se izjednaèuje i odreðen je pojam koji se izjednaèuje. Ovdje je promijenjen redoslijed rijeèi u odnosu na varijantu njem, ve u se uz suvremenije knji evne tradicije, ali je njihovo zna- “A”, što za nijansu mijenja smisao. D. Pojam kojim se izjednaèuje i pojam koji se izjednaèuje odreðeni su i podjednako mogu biti naglašeni. Ovisi o intonaciji. Ovdje je promijenjen nje hrvatskoga jezika najèešæe slabo, pa nerijetko vrlo teško uspos- redoslijed rijeèi u odnosu na varijantu “B”, što za nijansu mijenja smisao. tavljaju komunikaciju s knji evnim tekstovima. Dakle, jedna stra- E. Slo enica: stapanje dvaju pojmova. Nastanak nove rijeèi i novoga pojma. na èitateljske publike u knji evnom, a druga u jeziènom smislu ni- je dovoljno kompetentna za recepciju suvremene hrvatske knji ev- II. (5.) Negacija nosti. Ako tomu dodamo da trenutaèno u Maðarskoj ne postoji SVIJEST NIJE SJENA knji evni èasopis na hrvatskome jeziku, nema knji evne kritike, SVIJEST NIJE STRAH nema sustavne izdavaèke djelatnosti, nema sustavne brige o hr- SVIJEST NIJE SVIJEST vatskoj knjizi, nije organizirana distribucija objelodanjenih izda- SVIJEST NIJE SVIJET nja, onda je pribli no jasno u kakvim uvjetima je prinuðen djelo- SVIJEST NIJE SVJETLO vati, pisati hrvatski knji evnik u Maðarskoj. A. B. C. D. Ogranièavajuæi obzor A TUDAT NEM ÁRNY A TUDAT NEM AZ ÁRNY NEM ÁRNY A TUDAT NEM AZ ÁRNY A TUDAT oèekivanja A TUDAT NEM FÉLELEM A TUDAT NEM A FÉLELEM NEM FÉLELEM A TUDATNEM A FÉLELEM A TUDAT Zbog inojeziènog okru enja, neprestane asimilacije i suprema- A TUDAT NEM TUDATA TUDAT NEM A TUDAT NEM TUDAT A TUDAT NEM A TUDAT A TUDAT cije maðarske kulture, Hrvati u Maðarskoj, pa dijelom i knji evni- A TUDAT NEM VILÁGA TUDAT NEM A VILÁG NEM VILÁG A TUDAT NEM A VILÁG A TUDAT ci, osjeæaju se ugro eni pa preuzimaju na sebe i ulogu duhovnih A TUDAT NEM FÉNY A TUDAT NEM A FÉNY NEM FÉNY A TUDAT NEM A FÉNY A TUDAT voða vlastite nacionalne manjine kako bi na taj naèin pridonijeli èuvanju i jaèanju nacionalne svijesti. Stoga je knji evniku – pri- padniku nacionalne manjine – knji evnost instrument za èuvanje A. Negacija se odnosi na pojam kojim se izjednaèuje u izjavnom obliku. Pojam koji se ne izjednaèuje odreðen je. nacionalnoga identiteta, što pak do ivljava kao vlastitu du nost, B. Negacija se odnosi na pojam kojim se izjednaèuje u izjavnom obliku i koji je odreðen. Pojam koji se ne izjednaèuje odreðen je. C. Negacija se odnosi na pojam kojim se izjednaèuje u izjavnom obliku. Pojam koji se ne izjednaèuje odreðen je. Ovdje je promijenjen redoslijed kao neku vrstu poslanja. Otuda proizlazi elja za prosvjeæivanjem, rijeèi u odnosu na varijantu “A”, što za nijansu mijenja smisao. èesta didaktiènost, vezivanje za usmenu tradiciju, folklor i devet- D. Pojam kojim se izjednaèuje u izjavnom obliku i pojam koji se ne izjednaèuje odreðeni su. Ovdje je promijenjen redoslijed rijeèi u odnosu na va- naesto stoljeæe. S druge strane, eli li knji evnik – pripadnik na- rijantu “B”, što za nijansu mijenja smisao. cionalne manjine – buditi nacionalnu svijest, eli li udovoljiti za- daæama kojih se sam prihvatio, mora pisati tako da ga postojeæa èitateljska publika mo e razumjeti. On mora neprestano imati u vidu recepcijsku moæ publike kojoj se svojim djelima obraæa. Ta- Koncentracijski logori mogu se slo enice u kojima su stopljena dva pojma i koje se po kav polo aj pisaca u Maðarskoj rezultira anga iranom knji evnoš- isto tako dogoditi kao što su se gramatièkoj strukturi najviše razlikuju od originala, no æu budnièarskoga i didaktiènog karaktera s neprestanom eljom dogodili u prošlosti, pa makar na neki naèin, zbog svoje slo enosti, ukljuèuju u sebe i za jaèanjem nacionalne svijesti. Na taj naèin knji evno djelo èesto “A”, “B” i “C” varijante. Ovdje je treæi red ostao neis- u odluèujuæoj mjeri uvjetuju izvanknji evni èimbenici. Takva, pak, namjerno bili drukèije nazvani i punjen. Èvrsta struktura slo enice ne trpi, naime, tauto- situacija ne dopušta eksperimentiranje, igru, postmodernistièka prešuæeni negativno loške izjave tipa SVIJEST JE SVIJEST. istra ivanja ili ludizam. Autor naprosto ne smije ignorirati èitate- upotrijebljenom snagom jezika U drugoj grupi, ovaj put negacijskih primjera, u pe- lja i iznevjeriti njegov obzor oèekivanja niti se njime poigravati. toj strofi pjesme (M)orfej, negacija se odnosi na pojam Opisani procesi koèe ili u najmanju ruku usporavaju ulazak novih kojim se u izjavnom obliku izjednaèuje. Pojam koji se ne stvaralaèkih postupaka i tehnika u knji evnost nacionalne manji- izjednaèuje, odreðen je. Ovdje, po gornjim kriterijima, ne. Te okolnosti odreðuju relativnu konzervativnost knji evnosti imamo ukupno èetiri varijante. Slo enica koja bi izra a- Hrvata u Maðarskoj, njezinu privr enost tradiciji i tradicionalnom ad bi se jednom neki prevoditelj odluèio preves- vala negaciju, meðutim, mo e se tvoriti pomoæu prefik- naèinu izra avanja. Otud proizlazi èesto i golem raskorak izmeðu ti na maðarski pjesmu (M)orfej Bore Pavloviæa, dena na èak èetiri inaèice od kojih u tri jedino odreðeni sa ellen – na hrvatskome protu-. suvremenih kretanja u hrvatskoj, maðarskoj, europskoj knji ev- pjesmu s mnoštvom kategorièkih tvrdnji, zaci- èlan(ovi) mijenja(ju) svoje polo aje. U prijevodnoj ina- Radi usporedbe sliènih gramatièkih konstrukcija i nosti i knji evne produkcije Hrvata u Maðarskoj. jelo bi imao kod svake dovoljno razloga za èuðenje nad èici, koju sam oznaèila slovom “A”, pojam koji se izjed- sliènih sadr ajnosti, na kraju æu spomenuti jednu kratku jeziènim bogatstvom, pa èak i za zaprepaštenost nad je- naèuje – na hrvatskome je to SVIJEST, a na maðarskom pjesmu pod naslovom Pjesme, maðarskog pjesnika Najava suvremenijih ziènom moæi. Jedna od moguæih interpretacija te pjesme TUDAT – odreðen je i naglašen. U varijanti “B” o into- Jánosa Pilinszkyja, samo godinu dana starijeg od Bore tendencija i jest upravo ona koja istièe svestranu moæ jezika, što se naciji ovisi koji æe od dvaju podjednako odreðenih poj- Pavloviæa: “Zemlja nije zemlja. / Broj nije broj. / Slovo Spomenuta konzervativnost knji evnog izraza pro ima cije- vidi na poèetku kao neutralna sila koja je podobna slu- mova postati naglašen. U “C” varijanti odreðen je onaj nije slovo. / Reèenica nije reèenica. // Bog je Bog / Cvijet lo knji evno stvaralaštvo, umjetnièki, kulturni i duhovni ivot iti i pozitivnoj i negativnoj svrsi. Zbog svoje monoto- pojam koji se izjednaèuje, a naglašeni su oni pojmovi je cvijet. / Tumor je tumor. / Zima je zima. / Koncentra- hrvatske nacionalne manjine u Maðarskoj. Ona je velikim dije- nosti koja slijedi iz niza kombinacija od ukupno samo kojima se izjednaèuje. Na hrvatskome to su: SJENA, cijski logor je ograðeno podruèje / neodreðenog oblika.” lom rezultat spontane samoobrane pred sve jaèim asimilacij- pet rijeèi, (M)orfej mo da i nije najbolji izbor za reciti- STRAH, SVIJEST, SVIJET, SVJETLO. Ovdje je promijenjen U ovoj pjesmi su tipovi reèenica upravo onakvi kakvi se skim tendencijama, pa je, u odreðenom smislu, odigrala i pozi- ranje, no on ipak ima neverbalne i u pismu neoznaèene redoslijed rijeèi u odnosu na varijantu “A”, što za nijan- javljaju u prvih nekoliko strofa Pavloviæeva (M)orfeja. tivnu ulogu. Stoga u knji evnosti Hrvata u Maðarskoj dominira- elemente koji se u hrvatskome izvorniku otkrivaju upra- su mijenja smisao. U varijanti „D” pojam kojim se iz- Niz tautoloških izjava definiraju ono što je bez dvojbe ju romantièarski elementi, a usmena knji evnost èesto je jedini vo tijekom izgovaranja naglas. Osim tih razlièitih ele- jednaèuje i pojam koji se izjednaèuje odreðeni su i, ovis- sigurno. Kao da bi bilo previše smiono upuštati se u izja- uzor knji evnome stvaranju. menata, naglasaka i intonacija na stranom, a pogotovo no o intonaciji, podjednako mogu biti naglašeni. Ovdje ve riskantnijeg tipa, kao da više ne postoje izjave osim Pojavom èasopisa Rijeè (prvi hrvatski knji evni èasopis u na neindoeuropskom jeziku kakav je maðarski, nameæu je promijenjen redoslijed rijeèi u odnosu na varijantu tautologija. Završetak pjesme ipak napušta to neriskan- Maðarskoj koji, na alost, izlazi samo èetiri godine – od 1996. se i drugi, pismom definirani elementi koji prevoditelju “B”, a što, ponovno za nijansu, mijenja smisao. tno podruèje te geometrijski toèno definira pojam kon- do 1999.) i oko njega okupljenih mlaðih autora koji više nisu pru aju daljnje kombinacijske moguænosti, primjerice Iz sva ova èetiri primjera uoèava se osobitost ma- centracijskog logora. A to èini poput upozorenja, poput optereæeni budnièarsko-didaktiènim zadaæama, knji evnost Hr- gramatièki èlan što unutar stiha ukazuje na odreðenost ðarskoga jezika – izostajanje glagola u ovakvim tipovi- neke vrste mementa koji treba znati i za buduænost, ka- vata u Maðarskoj postaje samosvjesnija te se postupno pribli a- jednoga od dvaju izjednaèenih pojmova ili njih oba, a u ma reèenice, tj. u reèenicama u treæem licu kad je u hr- da se koncentracijski logori mogu isto tako dogoditi kao va suvremenim tendencijama u hrvatskoj i maðarskoj knji ev- tu problematiku ulazi i problem redoslijeda rijeèi. vatskome glagol biti dio predikata. Maðarski jezik u što su se dogodili u prošlosti, pa makar namjerno bili nosti. Knji evnost Hrvata u Maðarskoj od 1945. do danas zapra- Iz prilo enih primjera vidi se da je treæa strofa pjes- takvim sluèajevima rabi tzv. èisti imenski predikat, tj. drukèije nazvani i prešuæeni negativno upotrijebljenom vo prelazi put koji vodi do stjecanja literarne samosvijesti i fun- me, koja je po svojoj strukturi vrlo jednostavna, preve- predikat bez glagola. U primjerima pod slovom “E” su snagom jezika. kcioniranja knji evnosti kao sustava. 20 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
se u duhovnoj fleksibilnosti, otvorenosti: Vjeènost tvojoj pjesmi pamæenje ne mo e Tko se u Maðarskoj mo e usporediti s Borom? pru iti Ne nadaj se slavi od stalno-promjenji- vog: Pokušaj potrage za paralelama cije. Zajedno s Wittgensteinovim Trakta- evnosti, koja je ujedno i remek-djelo ma- iako blješti, i njega nema, pa kako bi ti izmeðu ludizma Bore Pavloviæa, tusom i uz nadrealistièki pogled na svijet, ðarske knji evnosti prve polovice dvade- dalo?… vjeruje da granica moga jezika znaèi grani- setog stoljeæa. Kako smo s «više toèke Kosztolányija Dezsõa, Karinthyja cu moga svijeta. Ipak, dobro znajuæi kako gledišta» svi smiješni bez iznimke, u Ka- S formalne strane zamjetne su lagane Frigyesa, Weöresa Sándora i P. N. svijet uvelike poèiva i na igri, Kosztolányi rinthyjevu djelu æe, što se knji evnosti ti- asocijacije, slaganje slika, emocija i smisla Lajosa (najprije u svakodnevnome ivotu) i nje- èe, genij slièiti stihoklepcu. Èesto se ka e glazbenim i/ili šaljivim sredstvima (najve- gov prijatelj pisac Karinthy Frigyes posta- kako se u njegovim šalama i igrama bolje i æi broj uglazbljenih pjesama u maðarskoj ju najpoznatijim ludistima u maðarskoj dublje razumije knji evnost, nego èita- knji evnosti ima Weöres!), pjesme slo- Zoltan Medve knji evnosti poèetka dvadesetog stoljeæa. njem originalnih teorijskih tekstova. Ono bodnoga stiha, vizualne pjesme, konstrui- U Kosztolányijevim pjesmama uvijek èis- nakazno ogledalo, zapravo, toènije obilje- ranje grafièkoga izgleda pjesnièkih tek- oro Pavloviæ (1922.-2001.) je ludi- ta forma (ritam, rima) jest sadr aj. Um- ava samoga autora od vlastitih mu tek- stova. Pisao je i pjesme za djecu. Njegov st, nadrealist – izvan svih generacij- jetnost i šala kod njega su odvojeni. Nje- stova. U svojoj zbirci Tako pišete vi Ka- pogled na svijet uvelike su odredila is- skih knji evnih kolektiva. Klasik je govi, po formi èesto šaljivo ozbiljni, um- rinthy, ne samo što parodira pojedine au- preplitanja i opreke – jezgra-površina, suvremenog hrvatskog pjesništva, jedan jetnièki tekstovi ne priznaju l’art pour l’a- tore i njihova djela nego i knji evne stilo- stvarnost-privid, šaljivost-ozbiljnost. Na- od zaèinjavaca hrvatskoga knji evnoga rt šalu u pravome smislu – igra i šala uvi- ve te cijelu knji evnost, èak i fizièke obli- glasak s jezika i forme prebacuje na Duh. postmoderniteta. Poèeo se javljati èetrde- jek ostaju samo to: ke knji evnih izdanja, primjerice, novina. Weöres se identificira s „bezliènim auto- setih godina dvadesetog stoljeæa prvim Tako se u ovoj njegovoj knjizi pojavio rima” svojih pjesama. Ujedinjuje šaljive zidnim konstruktivistièkim novinama. Érted nyakam, erem is elmesem: Bo iæni prilog u razlièitim novinskim ob- forme ozbiljnog Kosztolányija i Karin- Nedovršeni projekt – Enciklopedija poeti- nem érti szív, nem érti elme sem, licima. Karinthyjev ludizam sam po sebi thyjevu ozbiljnu šaljivost. Od poèetne ka: autor je htio uz naše znanje istaknuti i hogy mint szeretlek, én szerelmesem. postoji kao ozbiljan cilj; formu pru a sad- strofe pjesme Tema i varijacije: naše neznanje. Remek-djelo druge polovi- r aj. Ono što obilje ava Karinthyjev od- ne dvadesetog stoljeæa Borina je zbirka (otprilike: nos prema jeziku jest da ne parodira niti Ma szép nap van, csupa sugárzás, fut- pjesama Novina iz 1954. godine. Vrlo je Ubio bih sebe za tebe: jednu nemaðarsku pjesmu ili stranoga kosnak a kutyák az árokszélen és minden- produktivan pjesnik. Pjesme su mu pre- Ne shvaæa ni srce ni mozak, pjesnika – savršeno se poigrati mo e samo ki remekül tölti az idõt, még a rabkocsi- voðene na strane jezike i uglazbljivane. Kako te volim, draga.) maðarskim tekstom na maðarskome jezi- ból is nóta hangzik. Krajnja jednostavnost i zaigranost jezi- ku. Kako bi ostvario nadknji evni knji- (Danas je lijep dan, èisto sijanje, psi tr- kom uèinila je Pavloviæa znaèajnim izvo- Napoleon katonáihoz evni jezik, izmislio je, slièno svrsi dadais- èkaraju uz grabu i svi sjajno provode vrije- rom postmodernistièkih strujanja. Prakti- Rátok tekint a két félteke, tièkoga pokreta, tzv. blebetanje (ne u me, èak i iz tamnièkog auta pjesma se èuje.) cira trivijalizaciju pjesništva i èesto njegu- hogy féltek-e? konvencionalnom smislu rijeèi – Karin- je pjesnièki feljtonizam, sve do komerci- thyjevo blebetanje nije bezvezno brblja- preko deset varijanti gotovo istih rijeèi, jalne reklame i krajnje funkcionalnosti (Vojnicima Napoleona – otprilike: nje, u njemu se mo e osjeæati, ponekad sti e do posljednjega reda: pjesništva podlo nog razlièitim praktiè- Vas gledaju dvije polukugle, razumjeti znaèenje rijeèi), kojim se mo e nim svrhama. Njegovo je pjesništvo oèito ne bojite se?) karikirati i parodirati bilo što, èak i, pošto Ma szép hang van, csupa nap, futkos a izvor kasnijih ludistièkih praksi pisanja. bez smisla ima smisla, napisati nove pjes- nóta az árokszélen és remek rabkocsi sugár- Pavloviæev prostor slobode jest jezik. Egy agg póttartalékos sóhaja me, primjerice, u obliku tzv. kuruc-pjes- zik az idõben, még a töltésen is mindenki Mit ér, mit ér a két félteke, me ili ismijavati svoje blebetanje u obliku kutyázik. Jezik je granica svijeta ha lóg az ember féltöke. soneta. (Danas je lijep glas, èisto sunce, pjesma Kosztolányi Dezsõ (1885.-1936.), je- trèkara uz grabu i sjajni tamnièki auto sija dan od utemeljitelja maðarskoga knji ev- (Uzdah starca rezervista - otprilike: Ludizam je samoironizam u vremenu.) noga moderniteta, virtuoz je forme i jezi- Što vrijede, što vrijede dvije polukugle, Tekstove Weöresa Sándora (1913.- U srednjoj generaciji spisatelja današ- ka. Svojim nje nim i lomljivim rimama i Ako mi vise polujaja.) 1989.) obilje ava ozbiljna šaljivost, lako- nje maðarske knji evnosti, kod kojih je ritmovima namjerno balansira na granici æa, nje nost i pravi ludizam. Virtuoz je vidljiva crta ludizma, èini se da Parti Nagy amaterizma i najveæega profesionalizma. “U humoru ne priznajem šaljivost.” (ne samo maðarskoga) jezika i umjetniè- Lajos (1953.) najintenzivnije nastavlja sa U maðarskoj knji evnosti je Kosztálanyi Karinthy Frigyes (1887.-1938.) htio je, kih oblika. Uvijek piše istom bezgraniè- strategijom ludizma gore navedenih auto- prvi knji evnik koji, osim visoke knji ev- poput R. Carnapa, sve znanje okupljati u nom fantazijom – svaka pjesma, svaki tek- ra. Nagy se vraæa djelima majstora ludiz- nosti, na vrhunskoj razini prakticira i felj- Velikoj Enciklopediji. Vjerovao je da se je- st nova je prigoda za igru, za stvaranje ne- ma (Kosztolányi, Karinthy, Weöres), te tonizam. Sudeæi po njegovim feljtonima, zikom mogu oèistiti stvari i opravdati èega novoga. Weöres je svjesno preuzi- se implicitno i eksplicitno referira na cije- pjesništvu te njegovim prozama, oèito je pojmovi koje je zbunio sam jezik. Nije mao razlièite umjetnièke uloge i namjerno li tijek maðarske knji evnosti – prije sve- da se bavi jezikom kao takvim. Kako se stigao zapoèeti s radom na Enciklopediji, primjenjivao mješovite (drevne i primitiv- ga, na spomenute autore, ali èak i na sa- primièe kraju svoga ivota, sve odluènije ali je ipak uspio, iako ne u izvornoj vari- ne) i šaljive stilove: svoju je osobnost mo- moga sebe. Ludizam je samoironizmom tvrdi da su jezik i mišljenje identièni – je- janti svoga plana. Napisao je parodiju – gao ostaviti u pozadini. Pravi duh i pravo ugraðen u njegove tekstove kao meðu- zik obuhvaæa sve, jedini je oblik egzisten- Nakazno ogledalo svjetske i maðarske knji- postojanje, po mišljenju Weöresa, nalaze sobno djelovanje forme i sadr aja. Pahuljaste pjesme Bore Pavloviæa
govaškoga kru oka, koji su bivali kom, opasnom, okrutnom i pok- a ako te ne pusti Ono po èemu Pavloviæa promovirani kroz kolektivistièke varenom svijetu nije zaboravio odnijet æe te van smatram i osjeæam posve nastupe i pretplaæeni na protekci- sebe, nije izgubio izvornu èisto- iznimnom pjesnièkom ju (što strogo naèelno mo e pod- æu osjeæaja (a stekao je mudrost plovi san plovi splav sjetiti na jedan današnji hrvatski koja te pjesme nenametljivo ali dok ga plovi val pojavom svoga vremena knji evni pokret, no prozne ori- jasno pro ima) i usprkos svemu val je zrak, val je san njegova je upravo djeèja jentacije), Boro Pavloviæ domi- topao pogled na isti taj svijet, ta- val je èitav dan nevinost i zaigranost u nantno djelovao sam, oslanjajuæi mo gdje je naravno takav pogled tvorbi pjesama se prije svega na neizmjernu moguæ – kad se gledaju i osjeæaju kamo æeš zaspat æeš osobnu energiju i vitalnost. dobre ivotinje i dobre biljke, pojest æe te mrav Anticipiravši Warholovu po- voljena osoba ili drage i ivopis- u dan æeš se raspasti Damir Radiæ ruku Lou Reedu da svaki dan ne hrvatske crkvice (kasni ciklus otiæi u lan mora napisati barem deset pjesa- pjesama iz osamdesetih). Iz me- ma, Boro Pavloviæ bio je nevjero- ni neznana razloga upravo se o jedan dva èetri tri akon što je 11. rujna prošle jatno plodan autor. Posve je jas- tim pjesmama Bore Pavloviæa ponio te san Zeèe mjeseèe godine u hrvatskim mediji- no i ne treba prešuæivati da se u nekako najmanje govori, mnogo a ako te ne pusti ma (èast izuzecima) sram- tako silnoj i pritom vrlo raznovr- èešæe citiraju se neki drugi, uva- odnijet æe te van no previðena smrt Bore Pavlovi- snoj produkciji znalo naæi i po- enim znanstvenicima valjda bli- Zeèe mjeseèe æa, ove je godine dobri èovjek dosta uradaka koji nisu bili na ra- i stihovi (poput onog o poeziji Takve pjesme vrhunac su tvoja uška trepeæe Goran Rem uèinio sve da stvori zini onog najboljeg od Pavlovi- koju æe pjevati svi), jer su mo da stvaralaštva Bore Pavloviæa. Ta- meka trepeæe uvjete u kojima ime velikog pjes- æeve poezije. Osobno, ono po ozbiljniji ili podatniji za analitiè- mo gdje pjeva o onom što voli, ko da ti je proljeæe nika više nikad neæe biti prešuæe- èemu ga smatram i osjeæam sas- ko sagledavanje iz tzv. znanstve- bilo to neuhvatljivo stanje sna, zeèe mjeseèe no. Èetvrtim Danima Ivana vim iznimnom pjesnièkom poja- ne perspektive. No, što mo e bi- priroda ili Višnja, tamo gdje po- veseliš me uveèe Slamniga pridru io je prve Dane vom svog vremena njegova je up- ti poticajnije u svojoj snovitoj kazuje ljubav u njezinu najèiš- dok mi èešeš drveæe Bore Pavloviæa, a referati ugled- ravo djeèja nevinost i zaigranost ljepoti savršene jednostavnosti i æem obliku koji najjasnije zbori sve do moje kolibe nih imena knji evne znanosti u tvorbi pjesama. Èitajuæi Srnu, harmonije, te atmosfere koja kao kako se taj mali slatki osjeæaj ne da navuèeš papuèe potvrdili su iznimno znaèenje sla- Upozorenje lovcima ili Boriæe iz da priziva tjeskobne horor fil- mo e svesti na puku sublimaciju papuèe tišine vonsko-zagrebaèkog pjesnika liè- ciklusa Djeca prve «slu bene» move u kojima nezaustavljivi spolnog nagona. Posebno su dra- kao da si jastuke kih korijena, potvrdili su da je u zbirke Poezija iz 1945., ili Višnju psihopat prijeti djeci, prijeti mla- gocjene snovite pjesme, a jed- da te nitko ne èuje drugoj polovici prošlog stoljeæa na kupanju, Višnjin portret, Nje- dima i nevinima, od pjesme-bro- nom takvom koja spaja ljubav obuko na tabane on, patetièno ali toèno reèeno, ne dogaðaje ili Snijeg iz ciklusa jalice kao što je Joujou (1945): prema prirodi i oniriènost s dale- zeèe mjeseèe bio jedan od divova hrvatske poe- Djevojke iste zbirke, recipijent se kom metafizièkom sugestijom namigni me digni me zije, s tim da je, za razliku od ne- susreæe s pahuljastom delikat- jedan - dva èetri - tri prikladno je i završiti: kada zaspim uveèe kih drugih, ponajprije prvaka kru- nom dušom èovjeka koji u veli- ponio te san zeèe mjeseèe IV/93, 5. prosinca 2,,2. 21
Philip Kindred Dick 1928. – 1982.
Istine meðutim nema, a ako je ima uvijek je razlièita od istine.
Sandor Barta, Poema o zelenoglavom konju
ije jednostavno našoj publici svikloj na imena s top-lista najèitanijih knjiga, pogleda prikova- nog na izjave lokalnih tumaèa “pravih” vrijednosti predstaviti novog/starog velikog autora. Usporeðivan je s Beckettom, Schopenhauerom, Dos Pasosom, Huxleyem, Borgesom...; oštro napadan zbog eksperimenata sa sintetièkim halucinogenima; jedini je autor kojemu su Science Fiction Studies – prvi i još uvijek najznaèajniji èasopis za teoriju SF-a – posvetile dva tematska broja; danas se njegovo propitivanje autentiènosti (paralelnih) stvarnosti smatra preteèom postmoderne; magistarske i doktorske disertacije s podruèja knji evnosti, psiho- logije, filmologije, kulturologije... temeljene na njegovim djelima brane se od Australije do Islanda (ukljuèujuæi i višestruko nagraðivan doktorat danas najpoznatijeg autora tzv. docufictiona Kim Stanley Robinsona), a opet, kad se u Hrvatskoj spomene njegovo ime, oni koji uopæe išta znaju gotovo u pravilu referirat æe se na adaptaciju njegova romana Do Androids Dream of Electric Sheep?, odnosno film Blade Runner. Tko je taj Pokemon? To je Philip Kindred Dick. Blizanci Philip i Jane (koja je ivjela tek 41 dan i èiju smrt nikad nije prebolio) ro- ðeni su u Chicagu, 16. prosinca 1928. Nepunu godinu nakon toga obitelj se seli u Ber- keley, a èetiri godine kasnije njegovi se roditelji razvode. Godine 1934. s majkom seli u Washington gdje je godinu dana kasnije smješten u “specijalnu školu” dijelom zbog bulimije. Dijagnosticirana mu je potencijalna shizofrenija, dijagnoza koja ga je pratila èitava ivota. Godine 1939. vraæaju se u Kaliforniju, gdje kratko vrijeme Dick pohaða University of California u Berkeleyu koji napušta ne završivši ni jedan semestar. Radio je u marketingu i kao DJ na lokalnoj radio postaji klasiène glazbe (KSMO) koju je iznimno volio i poznavao – posebno je to vidljivo u romanu Flow My Tears, the Policeman Said u kojemu osim asocijacije u naslovu jedan sloj radnje poèiva na apstrakciji u glazbi, od Dowlanda do Stockhausena. Prvu prièu prodao je 1951. u 22 godini, 1953. objavljeno je simultano sedam njegovih kratkih prièa, a 1954. objavljuje prvi roman, The Solar Lottery. Od tada do kraja ivota groznièavo piše kako bi prehranio svoje obitelji (pet /ne/uspjelih brakova, dvije kæeri i sin, obavezna maèka koje je obo avao), a kasnih šezdesetih i sedamdesetih intenzivno u tu svrhu koristi metamfetamine, kratko eksperimentirajuæi i s LSD-om (iskustva s drogama vrlo su izra- ena, kao i mnogi drugi elementi iz njegova ivota, u brojnim romanima, A Scanner Darkly, Three Stigmata of Palmer Eldritch...). Apokrifna anegdota ka e da je patio od “kokainske psihoze”, kao i da tri godine nije spavao. Godine 1974., 22. o ujka, do ivio je mistièko iskustvo koje je opisao kao “invaziju uma transcendentalnim racionalnim umom” [vidi str. 3-6], i koje je opisano u njegovim posljednjim romanima, tzv. VALIS trilogiji (VALIS, The Divine Invasion, The Transmigration of Timothy Archer), kao i posthumno objavljenom romanu Radio Free Albemuth. Do kraja ivota objavio je više od 50 romana, nekoliko stotina kratkih prièa i niz filozofsko/teorijskih eseja. Umro je od srèanog udara 2. o ujka 1982. u Santa Ani u Kaliforniji, nedugo nakon što je pogledao grubu verziju filma koji æe postati legendaran. I njegovo “naslijeðe” je iznimno veliko i raznoliko. Osim poznatih (i manje poznatih) filmskih adaptacija [str. 8], Mabou Mines Theater izvodio je komad temeljen na Flow My Tears, the Policeman Said u Bostonu i New Yorku 1985., a Theatre of N.O.T.E. Radio Free Albemuth (adaptacija Lise Morton) u Los Angelesu 1991. The Truman Show, iako se to eksplicitno ne istièe, preslièan je njegovu romanu Time Out of Joi- nt da bi to bilo sluèajno. Tod Machover, profesor na MIT Media Labu skladao je operu Valis za desetogodišnji- cu Pompidou Centra u Parizu prvi put koristeæi tzv. hiperinstrumente. Dizajner Philippe Starck u mnogo je prigoda izjavio da je Philip K. Dick imao golem utjecaj na njegov rad i èesto je nazivao svoje proizvode pre- ma Dickovim likovima. Na primjer, poznata Francesca Spanish stolica dobila je ime prema liku iz romana Ubik. Njegovi romani obavezna su literatura na desetinama sveuèilišta diljem anglofonog svijeta. Ne bez razloga. Njegov jezik je eksperimentalan, njegova egzistencijalna propitivanja su jedinstvena, vrlo èesto ironièna i mraèna, ali uvijek i u svakoj prigodi s puno topline za likove. Koji su uglavnom “obièni ljudi”. Koji se iznenada – kao da do ivljavaju ne eljeni satori – naðu u “neobiènoj situaciji” i ogledavaju oko sebe u novopronaðenoj stvarnosti koja i jest i nije “njihova” u podjednakoj mjeri. I u kojoj moraju pre ivjeti. Upravo sposobnost Dickovih likova da pre ive takve situacije, zadr avajuæi pritom ljudskost (ili “ljudskost”), ono je što mnogi smatraju kljuènim elementom njegovih djela. U situacijama kada uspiju povratiti “stvarnost”, to èi- ne iskljuèivo osjeæajima i njihovim iskazivanjem. Jer za Dicka su upravo emocije odlièje ljudskosti. Bez obzira bila rijeè o bliskoj buduænosti ili paralelnoj nedatiranoj stvarnosti, gradi li se ili razara, empatija je ta koja je glavni pok- retaè. Tamo gdje mnogi autori koriste kategorije poput policijske dr ave, odnosno društva nadziranja – u Orwellovskoj maniri – kao socijalne, za Dicka to postaju ontološka pitanja. Prostor i vrijeme njegove su sprave za muèenje, kako to ka e Stanislaw Lem. Njegovi likovi kroz svoje u pravilu egzistencijalne borbe, zapravo se bore za spas osnovnih katego- rija postojanja. “Nema junaštva u Dickovim djelima, ali ima junaka”, rekla je Ursula LeGuin. U nas je Philip K. Dick slabo poznat, unatoè èinjenici da je na hrvatski i/ili srpski prevedeno 11 romana i tridesetak krat- kih prièa. No, za poprilièno hermetiènu kulturu u kojoj je jedina stvarnost ona dvorskih pisaca (formalnih ili neformalnih, svejedno) to nije ništa novo. Na primjer, Angela Carter, vjerojatno najznaèajnija spisateljica engleskoga govornog podruè- ja prošloga stoljeæa, koja je umrla takoðer 1982., de facto ne postoji. Osim toga, s obzirom na to da se znanstvena fantastika u nas u pravilu ne smatra dovoljno dobrim štivom za “ozbiljne” analize – barem ne od vremena kad je Darko Suvin fizièki napustio ovu sredinu – logièno je i da su mnogi auto- ri, pa i èitavi stilovi (poput cyberpunka) rijetki gosti na stranicama ozbiljnih kultur- nih/knji evnih èasopisa. Ovaj skromni hommage ne pokušava promijeniti to stanje. Niti to mo e. Poku- šaj je to tek dijeljenja ljubavi i naklonosti prema velikom autoru, prema iznimnom ljudskom biæu. Èovjeku koji je iskreno i bez ostatka “ ivio svoj ivot kao da je stva- priredio: Igor Markoviæ ::: autori: Frank C. Bertrand, Aleksandar Boškoviæ, Robert Crumb, Philip K. Dick, Jason Koornick, Tod Machover ran”. Mo da je i bio. Stvarnost je ionako tek iluzija. ::: prijevod: Tatjana Jambrišak, Lovorka Kozole, Goran Vujasinoviæ ::: posebna zahvala: Darko Macan, Davorin Horak, Patrick Deese, Lovro Kozole. 1) Those who agree with you are insane. 2) Those who do not agree with you are in power. Igor Markoviæ 22 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
Droge su èest motiv i u Vašim drugim romanima. Osim toga, èesto se pojavljuje rascjep stvarnosti i iluzije, ima li to veze s Philip K. Dick njim samim drogama? – Apsolutno ne. Postojalo je razdoblje u Stvarnost je ono što ne nestaje mom ivotu kada sam mislio da droge mo- gu biti korisne, da ako uzmete dovoljnu kada prestanemo vjerovati u to kolièinu psihodelika mo ete izmaæi iluziji svijeta i vidjeti ultimativnu stvarnost. Sada mislim da je sve što tako mo ete vidjeti uzorci na tepihu koji se pretvaraju u nešto O pisanju drugo. Prijatelj je imao zavjesu s otisnutim Veæina SF autora usredotoèuje se na iz- tigrom i za vrijeme jednog tripa tigar se po- vanzemaljske okoliše, putovanje kroz vri- èeo kretati i pokušao ga napasti. On je otr- jeme, tehnologiju... Za Vas su daleko zna- èao u dvorište i spalio zavjesu. To za mene èajnija ljudska biæa i njihovi meðuodnosi. olièuje droge: lik koji u svom dvorištu spa- Kako je došlo do toga? ljuje zavjesu. Mislio sam da te droge stav- – Kada sam poèeo pisati, eksperimenti- ljaju u doticaj s neèim, sada znam da je je- rao sam s razlièitim likovima. Tra io sam dino s èime te stavljaju u doticaj izolirana lik koji æe izraziti moje najdublje ideje i soba u psihijatrijskoj bolnici. udnje. U to sam vrijeme èitao mnogo en- gleske i amerièke knji evnosti, komplet- O Blade Runneru nog Huxleya, kompletnog Orwella, Maug- Što Vas je nagnalo da radikalno pro- hama, Thomasa Wolfea... Èitajuæi Babbita mijenite mišljenje o filmu? Lewisa Sinclaira, pronašao sam taj lik. Sje- – Bio sam iznimno odbojan prema æate se, Babbit hoda naokolo i govori stvari Hollywoodu. Posebno kada su me tra ili poput “moj auto danas neæe upaliti, znam da napišem novelizaciju scenarija. To mi to”. Svi oko njega jednostavno ulaze u aute je bilo odvratno, posebno jer sam zaista i odvoze se, ali on ne. Rekao sam sâm sebi: bio sjeban Francherovim scenarijem. Nije “To je moj lik”. Mo ete reæi da sam poput to bio neprofesionalno napravljen posao, devetnaestostoljetnih francuskih romansi- ali jednostavno su izbacili sve razine zna- jera. Pišem o ljudskim nezgodama. I nema èenja i pretvorili ga u borbu izmeðu an- nikakve veze je li radnja stoljeæima u bu- droida i ljudi. Imao sam osjeæaj da æu nap- duænosti, sitne neprilike su uvijek iste. Ne raviti golemi skandal, da æu doæi na snima- bih pisao o supermenima ni za sav novac na nje i gledati scenu u kojoj Harrison Ford svijetu. Jer æe jednoga dana mali èovjek us- vièe “baci taj pištolj ili si mrtav android”, tati i odalamiti supermena i elim biti pri- a ja æu se baciti preko ljudi zadu enih za sutan kada se to dogodi. posebne efekte kao gazela, uhvatiti ga za Èesto ste znali reæi da više volite svoje vrat i vikati “uništio si moju knjigu”. U likove od mnogih prijatelja? novinama bi se pojavio mali tekst “op- – U javnosti nije posebno prepoznato skurni autor dobio psihotièni napadaj; da je autor uvijek usamljen. Pisanje je sa- šteta minimalna, uglavnom za autora”... motno zanimanje. Kada poènete pisati ro- Gotovo svakodnevno sam sanjao takve man, odvajate se od obitelji i prijatelja. Ali fornia u Berkleyju studirao sam filozofiju. pronašao sam isto, netoleranciju, nesnoš- stvari. Poèeo sam piti, svaki dan po neko- u tome je paradoks, jer stvarate svoje no- Nakon odustajanja od studija, moj glavni ljivost... Dvije tisuæe godina razlièitih liko vinskih èaša viskija, završio sam i u vo društvo. Mislim da u stvari pišem jer na izvor su bili pjesnici, ne filozofi: Yeats i imena, a sve je isto. Netko uvijek zatvara bolnici zbog gastrointestalnog krvarenja. svijetu nema dovoljno ljudi koji bi mi dali Wordsworth i sedamnaestostoljetni en- ili spaljuje nekoga drugoga zbog razlike u Stalno sam razmišljao o F. Scottu Fitzge- dovoljno prijateljstva. Veliki u itak u pi- gleski metafizièki pjesnici; Goethe, a za- vjerovanjima. Mislim da su etablirane cr- raldu kojega su jednostavno potrošili i ba- sanju je upravo u pokazivanju kako mali, tim filozofi poput Spinoze, Leibnitza i kve izgubile kljuèeve kraljevstva. Èak više cili u smeæe. obièni ljudi èine nešto u trenucima velike Plotina... upravo posljednji me iznimno niti ne znaju što je Kraljevstvo Bo je. Kao No, tada sam vidio segment specijalnih krize. Nešto što nikada neæe biti opjevano zaintrigirao. Interes za Pitagoru došao je što neki lik izgubi kljuèeve od auta, a zna efekata (op. Douglas Trumbull) na vijes- u stvarnom svijetu. Knjiga je zapravo poe- od Wordsworthovih Oda, a s njih sam da ih je prije par minuta imao. Crkve više tima. Smjesta sam prepoznao. To je bio ma o njihovu stradanju. Ljudi misle da je prešao na neoplatonizam i potom pred- ne znaju ni kako auto izgleda. Organizira- moj unutrašnji svijet. Uhvatili su ga savr- autorova elja da bude besmrtan. Krivo. sokratovce. Njemaèki Aufklärung, a po- na religija je pokvarena i glupa. Što je u re- šeno. Javio sam se pismom i dobio revidi- elim da Mr. Tagkomi iz The Man in the sebno Schillerova ideja slobode, takoðer du, svi smo mi pokvareni i glupi, ali trage- ranu verziju scenarija (David W. People). High Castle bude zapamæen zauvijek. su iznimno va ni. Pohaðao sam osnove fi- dija je da su Crkve potpuno izgubile Nisam znao da je netko u meðuvremenu Mnogi od Vaših likova temelje se na lozofije na sveuèilištu, ali sam zamoljen da smjer, ne znaju nas više èak niti uputiti u radio na njemu, i jednostavno nisam vje- stvarnim ljudima iz okoline. Što oni misle odem kada sam poèeo propitivati o prag- pravom smjeru. Èitav sam ivot tra io rovao! Senzacionalno – još je to bio Fran- o tome? matièkim vrijednostima platonizma. Boga, ali, naravno, ne mo e ga se pronaæi. cherov scenarij, ali èudesno transponiran i – Mrze me k’o psa! Vjerujem da æe me Predsokratovci su me oduvijek više fasci- On mora pronaæi vas. ne više uništavanje romana nego njegova jednoga dana netko od njih doèekati u ne- nirali, posebno Pitagora, Parmenid i He- prerada. Dvije su se stvari divno dopunja- koj ulièici i prebiti na mrtvo ime. Ali jedi- raklit. Još gledam na Boga na naèin na ko- O drogama vale: tko god poène s romanom, u ivat æe ni naèin da se lik razvije je utemeljiti ga na ji je to èinio Ksenofant, tako da je postup- Postoji glasina da pišete samo pod utje- u filmu, ali i obratno. Kao da je rijeè o dvi- stvarnim ljudima; ne postoji nešto poput no moj interes za religiju zamijenio izvor- cajem droga? je polovice meta-djela, meta-artefakta. ex nihilo stvaranja likova. Ali to nije pres- ni interes za filozofiju. Od svih metafiziè- – Ah, da, moje pisanje ima dvije kate- Moj agent Russell Galen je rekao “uvijek likavanje. Tendencije, ponašanja, neki de- kih sustava u filozofiji daleko mi je najbli- gorije: kada pišem pod drogama i kada pi- kada hollywoodska adaptacija romana talji su preneseni, ali likovi nisu identièni. i Spinozin. Deus sive substantia sive natu- šem bez droga. Kada nisam pod utjecajem funkcionira, to je èudo”. Siguran sam da Ovo je knji evnost, nije novinarstvo. ra za mene sa ima sve. droga, pišem o drogama. Godinama sam æe se to dogoditi i s Blade Runnerom. Najznaèajnija stvar za mene je uhvatiti Religija, dakle, zauzima prominentno uzimao amfetamine da bih mogao pisati uzorak govora, kadencu aktualnog jezika mjesto u Vašem pisanju? dovoljno da prehranim obitelj. U pet go- Prema objavljenim razgovorima – manirizam, izbor rijeèi. – Ja sam ono što zovu “akozmièki pan- dina napisao sam šesnaest romana, mislim Znaèi li to da zapravo ne kontrolirate enthiest”, odnosno ne vjerujem da svemir da to nitko prije mene nije uspio. A bez priredio i preveo Igor Markoviæ sasvim svoje likove? postoji. Vjerujem da postoji jedino Bog, a amfetamina to ne bih mogao. No, èim – Istina, u stvari oni prièaju svoju prièu. on je više od svemira. Svemir je ekstenzija sam poèeo bolje zaraðivati, prestao sam ih Pokušavam se sjetiti na koji naèin moji Boga u prostoru i vremenu. To je premisa uzimati. S druge strane, nikada nisam na- Izvori: poznanici govore, kako se ponašaju, koje i u mojim djelima, da je takozvana “stvar- pisao ništa pod utjecajem psihodelika. Frank C. Bertrand: Philip K. Dick on Philo- šale prièaju... elim da budu samostojni, ne nost” masovna deluzija u koju svi vjeruje- Ali ste ih konzumirali? sophy: A Brief Interview, neobjavljeno (online: elim manipulirati njima. Posljednje što mo iz potpuno opskurnih razloga. Biskup – Kada me supruga Nancy ostavila www.philipkdick.com); Daniel DePerez: An elim je stavljati svoje ideje u njihova usta i Berkely je vjerovao da svijet ne postoji, da 1970. bio sam u potpunom oèaju, suicidal- Interview With Philip K. Dick, Science Fiction dati im da pljuckaju moju filozofiju. I iako Bog izravno ubacuje u naše umove osjeæaj no depresivan jer sam je zaista volio. Po- Review No. 19, 1976; Arthur Byron Cover: u stvari pišem romane ideja, daleko mi je da svijet postoji. Stanislaw Lem postavio èeo sam se dru iti s raznim ljudima s ulice Vertex Interviews Philip K. Dick, Vertex Vol. zanimljivije od ideja samih naèin na koji se je pitanje mo e li mozak hranjen podaci- jer me ostavila s èetiri prazne sobe i dvije 1, No. 6, 1974; Philip K. Dick o radu na Blade osoba suoèava s idejom, ideja kao ekstra- ma simuliranoga svijeta to prepoznati; još praznije kupaonice koje sam jednos- Runneru, neobjavljeno (ljubaznošæu Franka polacija plauzibilnog društva, posebno dis- odgovor je da, naravno, ne mo e. tavno morao napuniti nekim ivim. Tada C. Bertranda); Uwe Anton & Werner Fuchs: topijskog. Ljudi koje inaèe znam prebacu- Uvijek sam imao taj èudan osjeæaj o sam prvi put eksperimentirao s teškim So I Don’t Write About Heroes, SF EYE #14, jem u neuobièajene uloge, neuobièajena stvarnosti. Vrlo èesto mi se èini nekako drogama, ali to je trajalo manje od godine. 1996; On the definition of SF, pismo PKDic- društva. Ne pišem o junacima ili antijuna- slabašnom. Kao da nema supstancijalnost Meðutim, bio sam u poziciji da vidim što ka objavljeno u Igor & Grichka Bogdanoff: cima, iako su me èesto za to optu ivali. koju bi trebalo. Na stvarnost gledam kao sve droge èine ljudima. Jednostavno neza- L’Effet science-fiction, a la recharche d’une defi- Antijunak je neka vrsta kamijevske nihilis- što ruralni lik gleda na šibicare kada doðe mislivo. Sve što je napisano u A Scanner nition, Editions Robert Laffont, Paris, 1979; tièke osobe èije su sve vrijednosti otišle do u grad. Neki glas u meni ka e “èekaj, sta- Darkly doista sam vidio. Vidio sam i gore Joe Vitale: An Interview With America’s Most vraga. Pišem o osobama koje poznajem, ni malo, tu nešto ne štima...” Oduvijek stvari, ljude koji jednostavno nisu mogli Brilliant Science-Fiction Writer, The Aqua- koje nisu najidealnije na svijetu, ali su ive. me zanimao ljudski odnos prema bo an- završiti zapoèetu reèenicu. Mlade ljude, rian, No. 11, 1978; George Cain i Dana Lon- skom, naèini obo avanja. Nakon što sam 18, 19 godina. Bilo je to poput vizije Pak- go: Confessions Of A SF Artist, Denver Cla- O filozofiji i religiji izbaèen sa socijalistièkih i komunistièkih la. Bio sam tada zaljubljen u djevojku koja rion, October 23, 1980; John Boonstra: A Fi- Što je najviše utjecalo na Vaš rad? sastanaka na sveuèilištu jer se nisam sla- je bila ovisnica, što nisam znao u to vrije- nal Interview With Science Fiction’s Boldest Vi- – Filozofija i filozofska istra ivanja. Za gao s partijskom doktrinom, okrenuo sam me. A kada je bilo za nju prekasno, sjeo sionary, The Twilight Zone Magazine, Vol. 2, kratkoga iskustva na University of Cali- se religiji. A èemu drugome? (smijeh) I sam i napisao A Scanner Darkly. No. 3, 1982. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 23
Susreti sa stvarnošæu: A Scanner’s Darkly P. K. Dicka
Frank C. Bertrand mnogih Dickovih romana i pripovijedaka. voj upotrebi rijeèi stvarnost u A Scanner Kad bih znao što je halucinacija, znao Njihova kljuèna rijeè, koja se ovdje pove- Darkly, gdje se ona pojavljuje jedanaest stvarnost ( ) bih što je stvarnost, (Will the Atomic Bo- zuje sa stvarnošæu, svakako je halucinaci- puta, od: “Osjeæao je kako mu u glavi pje- 1. stanje ili svojstvo bivanja stvarnim; mb Ever be Perfected, And if so, What be- ja. A barem jedna kljuèna tema jest je li vaju buèni glasovi: u asna glazba, kao da 2. sliènost onome što je stvarno; 3. ono comes of Robert Heinlein?, u Lighthouseu, stvarnost nešto pojedinaèno, što se razli- je stvarnost oko njega pokvarena” do: što je stvarno ili èinjenièno; 4. Filoz. – a. no. 14, October, 1966.) kuje od osobe do osobe, a katkad ju je teš- “Ako On djeluje ovdje, onda on to èini ono što postoji neovisno o idejama koje Ako dvoje ljudi sanja isti san, to više ko razlikovati od halucinacije. sada, iako to naše oèi ne zapa aju; taj pro- se odnose na nj; b. ono što postoji neo- nije iluzija; osnovni test kojim se stvarno- Ta pomisao oèito je jedan od dvaju ces skriven je ispod površine stvarnosti i visno o svemu drugome i iz èega se sve st razlikuje od halucinacija je consensus glavnih motiva Dickova romana A Scan- pojavljuje se tek poslije.” Rijeèi i ideje ko- drugo izvodi; 5. ono što je stvarno; 6. gentium – da je vidi jedan drugi ili više ner Darkly (1977); drugi motiv su u asi je se odnose na stvarnost u A Scanner ono što tvori stvarnu ili zbiljsku stvar, za drugih. (The True Stories of the Three Stig- Darkly raznolike su i bogate implikacija- razliku od onoga što je samo privid. mas of the Five Break-Ins of Philip K. Di- ma. Najzanimljivija je, upotreba te rijeèi, ck, Paul Williams, u Rolling Stoneu, No- gdje lik po imenu Luckman èita knjigu To je definicija rijeèi stvarnost u The vember 6, 1975) Teilhard de Chardina, ili neku knjigu o Random House Dictionary of the English Veæina èitatelja SF-a zna da u svom dje- njemu: Language. Kao takva, doima se donekle lu neprekidno postavljam pitanje “Što je Dick ka e da “stvarnost šturom, ako ne i površnom. No, sadr i stvarnost?” i “Zašto se èini da se razlikuje Onaj kojemu je dano vidjeti Krista nekoliko zanimljivih momenata, meðu od osobe do osobe?” (iz privatne kores- nije ono što zapa ate stvarnijeg od ikoje druge stvarnosti Svije- kojima je i implikacija o finim razlikama pondencije, objavljeno u Scintillationu, ta, Krista sveprisutnog i posvuda rastu- izmeðu druge i pete toèke. Primjeæujemo no. 12, March, 1977) nego ono što stvarate. æeg, Krista, konaènu odrednicu i plazma- i problematièna filozofska pitanja koja se Volim se igrati idejom raspada osnov- Vi je stvarate br e nego tièko naèelo Univerzuma – taj èovjek dotièu u èetvrtoj i šestoj toèki, posebno u nih kategorija stvarnosti, poput prostora i doista ivi u prostoru gdje ga nikakva vi- šestoj, gdje se lapidarno iznosi problem vremena. (Iz pogovora knjizi The Best of što ona stvara vas.” šestrukost ne mo e uznemiriti, a koji je odnosa izmeðu privida i stvarnosti, o ko- Philip K. Dick, ur. John Brunner, NY: ipak naju urbanija radionica univerzalno- jemu su napisane nebrojene filozofske Ballantine Books, 1977) ga ispunjenja. knjige. Imamo i elju da sve dijelove koji ne- Još je, meðutim, zanimljivije kako su se dostaju dodamo na najdojmljiviji ili naj- Zašto upravo Teilhard de Chardin, od slikari, pisci i pjesnici na osnovi ne manje neobièniji naèin: da dopunimo ono što svih moguæih povijesnih liènosti? (Spo- suhoparnih definicija trudili objašnjavati doista jest, da proširimo konkretnu stvar- (zlo)upotrebe droga. U tom romanu glav- minju ga i Dick i Zelazny u Deus Irae stvarnost i/ili prikazati uzaludnost takvih nost koja nam ne kazuje mnogo, da pru i- ni lik ivi suprotstavljene stvarnosti dviju (1976).) I zašto baš taj citat? pokušaja. T. S. Eliot u pjesmi Burnt Nor- mo svoj pogled na neki drugi svijet. (Who osoba, Roberta Arctora (“narkiæa”) i S. A. Pierre Teilhard de Chardin (1881- ton u Èetiri kvarteta (1943) najbolje izra- is an SF Writer?, u Science Fiction: The Freda (“zdravog” policajca iz odjela za 1955) bio je isusovaèki sveæenik, paleon- ava tu dihotomiju kad piše: “Ono što je Academic Awakening, ed. Willis E. droge na tajnom zadatku), pri èemu je tolog i filozof koji je kroz azijske pustinje moglo biti je apstrakcija / što ostaje trajna McNelly, a CEA Chap Book, 1974) “Robert Arctor” Fredova uloga. No, zbog pješaèio do Himalaje, u Africi tra io os- moguænost / samo u svijetu spekulacije.” No, nikad nisam visoko cijenio ono što shizofrenije hebefreniènog tipa, pojaèane, tatke ljudskih predaka, pre ivio i Japance Malo dalje, u istom odjeljku, Eliot tvrdi se opæenito naziva “stvarnošæu”. Stvarno- ako ne i potaknute drogama, Fred/Arctor i komuniste u ratom pustošenoj Kini, te da “èovjeèanstvo / ne mo e podnijeti pre- st za mene nije ono što zapa ate nego ono sve te e razlikuje svoje dvije stvarnosti – pridonio otkriæu nekoliko milijuna godi- više stvarnosti”, a te rijeèi izgovara i Tho- što stvarate. Vi je stvarate br e nego što sebe i sebe na tajnom zadatku. Koja stvar- na starog “pekinškog èovjeka”. No, Dick mas Beckett u drugom dijelu Eliotove ona stvara vas. (The Android and the Hu- nost je stvarna, ili stvarnija – Fredova ili se za de Chardina zanima kao za filozofa. drame Ubojstvo u katedrali (1935). man” in Philip K. Dick: Electric Shepherd, Arctorova? Ili, kako on to ka e: “Ako to De Chardinovo glavno djelo, objavljeno Mo da i jest tako. Pisac koji je jedin- ed. Bruce Gillespie, Melbourne: Nostrilia itko mo e znati, to sam ja, jer sam ja jedi- tek nakon njegove smrti, je Fenomen èov- stveno i inventivno istra ivao mo e li Press, 1975) na osoba na svijetu koja zna da je Fred jek (1955; engl. prev. 1959). Njegova glav- èovjeèanstvo podnijeti previše stvarnosti Bob Arctor. Ali, tko sam ja? Koji od njih na teza je doktrina kozmièke evolucije, je Philip K. Dick. U raznim prigodama pi- Iz tih citata mogu se naslutiti intelek- jest ja?” kojom pokušava dokazati da evolucioni- sao je o stvarnosti kako slijedi: tualne klice koje su potaknule nastanak Moguæi odgovori skrivaju se u Dicko- zam ne znaèi i odbacivanje kršæanstva. U
“IZ NEKOG “ŠTO TO ZNAČI, PITAO SAM JU. DJEVOJKA JE DODIRNULA SAM RAZLO- ZLATNU RIBU I REKLA: TO JE ZNAK KOJI SU NOSILI RANI GA BIO HIP- KRŠĆANI! ZATIM MI JE DALA LIJEKOVE.” NOTIZIRAN SVJETLUCA- VOM ZLAT- NOM RIBOM. ZABORAVIO SAMNABOL, NA LIJEK, ZABORAVIO SAM ZAŠTO JE DJEVOJKA TAMO. SAMO SAM ZURIO U ZNAK RIBE.”
“U TOM TRENUTKU, DOK SAM BULJIO U “SJETIO SAM SE SJAJNI ZNAK RIBE I SLUŠAO NJEZINE TKO SAM I GDJE RIJEČI, ODJEDNOM SAM OSJETIO ONO ZA SE NALAZIM.U PHILIP K. DICK BIO JE ŠTO SAM KASNIJE SAZNAO DA SE ZOVE TRENUTKU, U PISAC SF-A. GODINE 1982. ANAMNESIS – GRČKA RIJEČ KOJA DOS- TREPTAJU OKA, IZNENADA UMIRE OD SRČA- LOVNO ZNAČI ‘GUBITAK ZABORAVLJIVO- SVE SE VRATILO. I STI’”. NOG UDARA. NJEGOVE SU SE NE SAMO DA SAM KNJIGE VEĆINOM BAVILE SE SJETIO NEGO SAMMOGAOIVID- ILUZORNOM KVALITETOM JETI. DJEVOJKA STVARNOSTI KAKVU POZNA- JE BILA POTAJNA JEMO. U OžUJKU 1974. GODI- KRŠĆANKA, AIJA NE DICK JE VIDIO ONO ŠTO SAMTOBIO. JE KASNIJE OPISAO KAO ŽIVJELI SMO U VIZIJU APOKALIPSE IOSTA STRAHU DA NAS ‘ ’ - NE OTKRIJU TA K žIVOTA POKUŠAVAO R IMLJANI. SHVATITI TO ŠTO JE DOžIVIO. MORALI SMO JE LI TO BIO NAPADAJ KOMUNICIRATI AKUTNE SHIZOFRENIJE ILI KRIPTIČKIM ZNA- PRAVO MISTIČKO OTKRIVEN- KOVIMA. ONA MI JE UPRAVO SVE TO JE, A OPET, IMA LI IKAKVE I REKLA I TO JE RAZLIKE?? BILO ISTINA.”
ULLERTON OLIKO F , “T IDIO SAM SVIJET KAO SVIJET IZ VREMENA ALIFORNIJ “V “TO JE TRAJALO SAMO NEKOLIKO “I ZATIM, MJESEC DANA KASNIJE, SVE SE K ME BOL- KRŠĆANSKIH APOSTOLA U ANTIČKOM RIMU, SEKUNDI. UŠAO SAM U KUĆU I POPIO A, OžUJAK JELO DA POČELO VRAĆATI. NIJE BILO NAČINA DA KADA JE ZNAK RIBE BIO U UPOTREBI.” LIJEK PROTIV BOLOVA. JAKO SAM TO ZAUSTAVIM. TRANSFORMACIJA SE 1974. GODI- SAM KRVARIO.” NE: IZAŠAO DOGODILA I POTRAJALA GODINU DANA... “IZVADILI SU VAN DA VIDIO SAM SVIJET POD ASPEKTOM MI UMNJAK. DOČEKAM KRŠĆANSKE APOKALIPSE.” DALI SU MI DOSTAVL- VELIKU JAČICU. NA KOLIČINU OGRLICI JE PENTOTALA. NOSILA DOŠAO SAM PRIVJESAK KUĆI I JAKO U OBLIKU ME BOLJE- ZLATNE LO. ZUBAR RIBE. MI NIJE DAO SUNCE GA NIŠTA PRO- JE OBAS- TIV BOLOVA JALOION IMOJAJE JE ZASJAO, žENA NAZ- AJASAM VALA LJE- BIO ZASLI- KARNU.” JEPLJEN NJIME.”
ROBERT CRUMB: RELIGIOUS EXPERIENCE OF PHILIP K. DICK, WEIRDO #17, 1986 prijevod: Lovorka Kozole 24 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
tom smislu, htio je uvjeriti Crkvu da mo- jom svijeta”. A entropija vodi prema te. Vi je stvarate br e nego što ona stvara e i mora prihvatiti implikacije revolucije neorganiziranoj višestrukosti, višestru- vas.” Znaèenje toga bolje se mo e shvatiti koju je zaèeo Darwin, ali naišao je na od- kosti koja je inercija, sputavanje ili zastoj, tako da ukratko razmotrimo ono što se u luèno protivljenje crkvenih velikodostoj- ote avanje, tendencija prema disocijaciji. filozofiji naziva koherencijskom teorijom nika. Ovdje su nam, meðutim, va nije de Ta višestrukost nedvojbeno je iste vrste istine. Ta teorija, jedna od dviju tradicio- Chardinove ideje i komentari o stvarnos- kao i ona koja se spominje u de Chardino- nalnih teorija istine (druga je korespon- ti. vu citatu: “… u prostoru gdje ga nikakva dencijska teorija) odnosi se na poetsku is- Kako se navodi u The Thought of Teil- višestrukost ne mo e uznemiriti…” Smi- tinu, istinu koja nastaje u procesu stvara- hard de Chardin Emilea Rideaua (1967), sao toga je da implicitno upuæuje prema nja; stvarnost koja se otkriva i u nekom de Chardin je smatrao da se spoznaja onome što glavni lik do ivljava, naime vi- smislu se stvara u samom èinu zapa anja. stvarnosti posti e dvama komplementar- šestrukost ili disocijaciju; disocijacija u U koherencijskoj teoriji epistemološki nim sredstvima. Prvo je klasifikacija obli- psihijatrijskom smislu znaèi nesvjesni ob- proces se ubrzava intuitivnom percepci- ka, ideja, stvarnosti u organski sustav èije rambeni mehanizam kojim se sukobljeni jom, a dokazi se zamjenjuju onim što do- granice su u stalnom širenju. Taj organski stavovi i impulsi odr avaju odvojenima, kazuje sâmo sebe. Naglasak je na indivi- sustav ukljuèuje znanstvenu spoznaju ko- naèin na koji se zadovoljavaju dva suprot- dualnom iskustvu, pojedinaènoj viziji. ja izravno vodi prema filozofskoj spozna- na nagona, a da se ipak odr i dojam integ- Kako je Maupassant napisao u eseju Le ji i obièno se nastavlja u moralnom i vjer- riteta i samopoštovanja. U ekstremnom roman, predgovoru svom romanu Pierre skom djelovanju ili u duhovnoj egzisten- obliku, disocijacija mo e rezultirati gubit- et Jean (1888): “Uostalom, kako je djeti- ciji. Drugo sredstvo odnosi se na kretanje kom osobnog identiteta ili podjelom na njasto oslanjati se na stvarnost kada svat- u vremenu koje od stvarnosti èini povije- dvije ili više suprotstavljenih osoba; liku ko od nas nosi vlastitu stvarnost u svom st, naime, proces kojim je moguæe odredi- Arctora/Freda u A Scanner Darkly dogo- umu i tijelu”. To je prikladan odjek nave- ti mjesto koje svaka pojava mora zauzi- dilo se i jedno i drugo. denih Dickovih rijeèi i moguæ odgovor na mati u poretku svog pojavljivanja, èime Gotovo jednako zanimljiv je citat u ko- njegovo pitanje u treæem citatu: “Zašto se sama spoznaja postaje povijesna èinjenica. jemu se stvarnost opisuje pridjevom èini da se [stvarnost] razlikuje od osobe Tim sredstvima, spoznaja stvarnosti èov- “pokvaren”, u smislu falš glazbe, u pog- do osobe?” Da je to tako tvrdi i Ian Watt jeèanstva prelazi s apstraktnog na kon- rešnom tonalitetu ili loše producirane, jer u svojoj va noj studiji The Rise of the No- kretno, pri èemu misao (razum) upravlja spominju se “buèni glasovi; u asna glaz- vel (1957): “Od renesanse nadalje postoji tim prijelazom s manifestacije stvari na ba”. Stvarnost koja je u pogrešnom tona- sve jaèa tendencija da pojedinaèno iskustvo njihov zakon i njihovu stvarnost. No, sa- privlaèenja. Intrinzièno povezan s tim litetu ili loše producirana pretpostavlja i zamijeni kolektivnu tradiciju kao konaè- mo æe vjera dati novu dosljednost i novu poimanjem forme (strukture) je de Char- svoju suprotnost, stvarnost u “isprav- nog arbitra stvarnosti” [kurziv moj]. sigurnost toj istini stvarnosti koja je došla dinov pojam energije, one koja tvori unu- nom” tonalitetu ili “dobro” produciranu. Najzagonetniji citat o stvarnosti je: od razuma. A stvarnost koja se mo e pos- tarnju strukturu biæâ. Postoje dvije vrste To stvara suprotstavljene stvarnosti kao “èudno je kako se paranoja mo e povezi- tiæi tom metodom jest svijet (univerzum), te energije – tangencijalna i radijalna. Prva moguæ odgovor na Dickovo pitanje u tre- vati sa stvarnošæu, tu i tamo, nakratko”, ali samo ako je i sama ujedinjena s èovje- je duhovna i unutarnja, jaèajuæa i nepov- æem citatu: “Zašto se èini da se [stvar- što je shvaæanje koje nalazimo i u dva ra- èanstvom i mišljena njime; još va nije, sa- ratna, energija ureðivanja i ujedinjenja. nost] razlikuje od jedne do druge osobe?” nija Dickova romana. U Time Out of Joi- mo ako je sâmo èovjeèanstvo, misao svije- Druga je mehanièka i vanjska, površna i Treba napomenuti i drugo, uobièajenije nt (1959) spominje se “èudno stapanje ta, sjedinjeno s Bogom. periferna, energija raspršivanja i disocija- znaèenje rijeèi “pokvareno”, koje se od- stvarnosti i njegova ludila”, a u The Game U jednom citatu iz A Scanner Darklyja cije. Tangencijalna energija manifestira se nosi na okus. Nije nepojmljivo da je Dick Players Of Titan (1963) istièe se da “pos- koji vrijedi razmotriti aludira se na doda- u tendenciji prema maksimalnom poretku htio da to bude sekundarno, after taste toji veza izmeðu telepatskih sposobnosti i tan aspekt stvarnosti, aspekt meðupove- (formi, strukturi), a radijalna energija je svojstvo stvarnosti koju zapa a (do ivlja- paranoje”. Premda je na poèetku reagirao zanih pojmova forme i energije. Bitak tendencija prema maksimalnom neredu va) Arctor/Fred u A Scanner Darkly, na djelovanje drugog lika, Barrisa, u A (apsolutna stvarnost), u spoznaji svijeta (ponavljanje, inercija, smrt). Dakle, cjeli- stvarnosti donekle sliène onoj koja se opi- Scanner Darklyju Arctor ubrzo ukljuèuje pojavljuje se kao istina u otkriæu kretanja na ivot-materija protkana je dijalekti- suje u treæem prizoru prvog èina Shakes- i sebe: “znajuæi što znam, ipak sam s nji- pojavâ prema maksimumu poretka, ili je- kom kontinuiteta i diskontinuiteta; na- peareova Richarda II.: “Što je slatko, pro- ma zakoraèio u taj halucinatorni, para- dinstva (forma, struktura, organizacija, suprot poretku uvijek stoji nered. bavom se kvari.” Ili, kako bi to parafrazi- noidni prostor…” No, što toèno znaèi to unutarnja svrhovitost). Višestruka cjelina Taj aspekt nereda, radijalne energije, rao Arctor: “Stvarnost, u opa aju slatka, Arctorovo razmišljanje? Paranoja je psi- pojava (svijet/univerzum) u vremenu i najva niji je u citatu de Chardina u A iskustvom se kvari”. hotièni poremeæaj u kojem se polako raz- prostoru se fizièki odr ava na okupu or- Scanner Darkly, jer prevladavajuæa vrsta Usporedimo to sada s dijelom šestog vijaju sustavne deluzije o progonjenosti ganskom meðuzavisnošæu svojih eleme- radijalne energije je entropija, koju de citata u kojemu Dick ka e da “stvarnost i/ili vlastitoj velièini. I premda deluzije o nata putem utjecaja silâ konvergencije i Chardin naziva “tajanstvenom involuci- nije ono što zapa ate nego ono što stvara- progonjenosti opæenito obilje avaju dje-
“BIO SAM DOSLOVCE ZASLIJEPLJEN... “VIDIO SAM SAMO RUžIČASTU IZMAGLICU, A RIJEČI PJESME BEATLESA PROMIJENILE “NIJE TO “NOPOSTO- MISLIO SAM, ISUSE BOžE, ŠTO SE DOGAĐA? SU SE.” BILO POPUT JAO JE SLIJEP SAM, BOLI ME GLAVA, NE VIDIM NIŠ- ALTERNA- ODREĐENI TA , SAMO RUžIČASTO SVJETLO..., KAO ŠTO AN TIVNE DINAMIZAM, U M U JER NIJE VIDITE NAKON FLEŠA.” N TV ARNOSTI TI ZAT ČA O STV , BILO SVE SU VO R NU KILU GA BILO JE KAO ČI NO R A S TE STATIČNO, : O S STI...I ENE Z UŠ NJI... NEŠTO ŠTO POSTOJALA P A PA MA SP OŠ JE NEKA JESM U O ČILA I DESNU M NAZIVAM SIN SKO SP O U... TRANSVRE- VRSTA VRE- TVOJ JE E I DMA US SE D IK MENA ALI TO J O H TILA N MENSKOM , JA GA OD EČ JE BILA KO AŠ VESTI LIJ KONSTAN- DRUKČIJA OR TOM... BILA VRSTA VRE- M JE TO VJEČNA MENA... ISTINA, KAO V RIJEME SNA, UKOJE- P LATONOV MU SU SE ARHETIPSKI UKAZIVALA SVIJET, GDJE DJELA HERO- JE SVE UVI- JA. BILA JE JEK OVDJE I TO NEKA VRSTA MITO- UVIJEK SADA, LOŠKOG VRE- I NIJE BILO MENA, SVE TAKO I BIT ĆE JE PODRAZU- TA KO .” MIJEVALO MITOLOŠKU KVALITETU.” “SKOČIO SAM... TESS JE BILA U DRUGOJ SOBI, “MOGAO SAM FUNKCIONIRATI “NAPALO JE MOJ MOZAK I PREUZE- “ODMAH JE SREDIO MOJE POSLOVE. PREMATAJUĆI CHRISTOPHERA – UŠAO SAM U SAVRŠENO. NISAM BIO PSIHOTIČAN. LO KONTROLU NAD MOJIM MOTORIČ- OTPUSTIO JE MOG AGENTA I IZDAVAČA... SOBU I REKAO: ‘TESS, ON IMA UROĐENU MANU MOGAO SAM SE BAVITI SVIM SVOJIM KIM CENTRIMA I UMJESTO MENE OJA JE ENA BILA IMPRESIONIRANA ČIN ITOĆEGAUBITI. MORAMO GA ODVESTI M ž - LIJEČNIKU.” POSLOVIMA – U STVARI IŠLO MI JE BOL- DJELOVALO I RAZMIŠLJALO... TA J U M , JENICOM DA SAM, ZBOG SNAžNOG PRITISKA “BIO SAM TOLIKO UZRUJAN DA NISAM “VRATILA SE SAT VREMENA KASNIJE I JE... NISAM BIO SJEBAN.” ČIJI JE IDENTITET MENI BIO POTPU- TOG UMA NA LJUDE U MOJIM POSLOVIMA, MOGAO VOZITI, PA SAM NAZVAO LIJEČ- NO NEJASAN, IMAO JE OGROMNO BRZO ZARADIO MNOGO NOVACA. POČELI SMO NIKA I REKAO MU DA JE HITNO.” BILA JE POTPUNO BLIJEDA. REKLA JE TEHNIČKO ZNANJE. IMAO JE DOBIVATI ČEKOVE NA TISUĆE DOLARA – ‘IMA DESNU KILU KOJA SE SPUSTILA DO SJEĆANJA STARIJA OD DVIJE TISUĆE NOVAC KOJI SU MI DUGOVALI....” GODINA. GOVORIO JE GRČKI, MOŠNJI. IMAM IME KIRURGA... LIJEČNIK HEBREJSKI, SANSKRT, ČINILO SE DA KAžE DA MORA ODMAH NA OPERACIJU’.” NEMA NIČEGA ŠTO NE ZNA.”
ISAM “SLJEDEĆI DAN ODVELI SMO GA KIRURGU I DOGOVO- “N LI TO JE BILO SAMO JEDNA STVAR ILO JE I MNOGO DRUGIH O JE BILA ž ELIO “ON BI UMRO... BIO JE U NEIZBJEŽNOJ OPASNOSTI. BILO JE TO RILI OPERACIJU. KIRURG JE REKAO, ‘VAŠE JE DIJE- “A ... B . T SAMO PITANJE VREMENA SAMO PITANJE VREMENA AKO SAM SJE SAMO JEDNA E BIH SADA SJEDIO S VAMA RAZGOVOR S REGGOM UVUĆI SVO- GOING , ... T - TE MOGLO UMRIJETI U BILO KOJEM TRENUTKU’.” ... N (* G JU ENU U I’M TO DIO SLUŠAJUĆI STRAWBERRY FILEDS FOREVER ZATVORENIH OČIJU, ž SE RICKMANOM) DA SE TA ČUDNA SJAJNA VATRA NIJE POJAVILA I POGODILA ME.” AU TO. BILA ‘C KADA ME ODJEDNOM POGODILO SNAžNO SVJETLO.” N JE SVJEDO- W O KOM JED L D - E U T M O NOG PRE- E T Y AKE A Č I SUDNOG SMA: TA Z IM ALIT E N IŠ LO ž J N E A DOGAĐAJA. P I I Š ... EB ILA JE T NO B R B A AR I T PRISUTNA NIJE STV KADA SU SVE INFOR- MACIJE O UROĐENOJ MANI NAŠEG MALOG DJEČAKA DOŠLE DO MENE. V IDJELA ME KAKO SJEDIM SLUŠAJUĆI PLOČU BEATLESA NA GRA- MOFONU.” IV/93, 5. prosinca 2,,2. 25 lovanje Arctora i njegovih prijatelja, pove- èastog svjetla da shvatite kako postoji zanost sa stvarnošæu uopæe nije jasna. Ona previše informacije s kojima ne samo da ima više smisla ako se pod paranojom treba biti oprezan nego i onih koje uopæe podrazumijeva paranoidni tip shizofreni- Kako saèuvati nadu? nemaju smisla. Svijet umjesto da kreæe k je. U toj psihozi glavni simptomi su loše veæoj komunikativnosti raspada se na ma- organizirane, promjenjive deluzije, bez nje komadiæe pri èemu izgleda nitko ni- unutarnje logike, èesto praæene ivopis- Igor Markoviæ Postoji li, po Vašem mišljenju, razlog koga ne razumije. Velika je kolièina mr- nim slušnim, vidnim ili taktilnim halucina- zašto bi danas trebalo obratiti više pa nje nje i negativnih osjeæaja. Postoji nevjero- cijama. Zahvaæanje stvarnosti progresivno od Machover, profesor na MIT-u i na Dickovo djelo? jatan osjeæaj da je svijet ne samo preslo- slabi dok, u nekim sluèajevima, ne doðe skladatelj, kratko objašnjava što ga – Mislim da je zanimljiva stvar vezana en da bi ga pojedinac shvatio nego da je do potpunog povlaèenja od stvarnosti; je privuklo djelu Philipa K. Dicka, i uz Dicka to da mnogo stvari koje je osje- opasno slo en do mjere da ljudi ne razu- osoba postane apatièna i ravnodušna pre- koji su bili razlozi za korištenje romana tio i izrazio u svojim knjigama nisu toliko miju jedni druge i završavaju apsolutno ma svemu što je izvan nje. Kao istièe dr. VALIS kao knji evnog predloška za istoi- poruke nego èiste slike u kojem pravcu se slomljeni pod pritiskom pokušaja shvaæa- Bruno Bettelheim u èlanku Individual and menu operu praizvedenu poèetkom pro- svijet kreæe, èesto zastrašujuæe. Mislim da nja koliko toga postoji što treba znati. Mass Behaviour in Extreme Situations sinca 1987. u Pompidou centru u Mislim da je Dick imao hrab- (1943), sebstvo tra i utoèište u shizofre- Parizu. Dickova fascinacija ljud- rost i stvarnu ozbiljnost namjere, niji kada stvarnost “postane nepodnošlji- skim potencijalom robotike i vi- kao i osjeæaj za humor – to po- va” – što je slièno Eliotovoj izjavi da èov- ce versa zrcali se u Machoverovu sebno volim kod njega – reæi da jek ne mo e podnijeti previše stvarnosti. izumu poznatom kao “dirigento- iako sve izgleda kao bezizlazna Taj smisao paranoje daje veæe znaèenje va rukavica”, zapravo ranom VR situacija postoji duboki spiritual- kongruenciji stvarnosti i paranoje, jer ureðaju koji omoguæuje osobi ni ili humani razlog za pokušaj dobro opisuje ne Barrisovo, nego Arcto- potpunu kontrolu nad cjelokup- tra enja što èini ljudsko iskustvo rovo stanje uma u A Scanner Darkly. nim glazbenim studijom. sliènim radije nego razlièitim, ka- Sada je jasno da unatoè nekim nedos- – Nisam neki veliki èitatelj ko u razlièitim vremenskim raz- ljednostima u citatima postoji dovoljno SF-a, ali dok sam bio djeèak je- dobljima, tako i meðu razlièitim sliènosti da bismo došli barem do jednog dini autor kojega sam prilièno skupinama. Ideja da ono što vidi- odgovora na naše pitanje s poèetka: koja èitao bio je Philip K. Dick. Kada te na površini, a to su uglavnom stvarnost je stvarna, ili stvarnija – Fredova sam zašao u tinejd erstvo knjiga razlike, nije najveæa istina. Mis- ili Arctorova. Taj odgovor odra ava gle- koja me najviše impresionirala lim da to trenutaèno nije najpo- dišta koja je Dick izrazio u svojim citati- bila je Man in the High Castle; pularnija ideja i èini mi se da je ma. S obzirom posebno na aluzije na de zaista me se duboko dojmila. U još gore nego prije petnaestak Chardina i koherencijsku teoriju istine, i vrlo ranoj fazi rada na projektu godina – mislim da je u osamde- Fredova i Arctorova stvarnost jesu stvar- za desetogodišnjicu Pompidou setima postojalo razdoblje u ko- ne, jer ih svaki od njih individualno zapa a centra otišao sam u englesku jemu smo kroz medije i komuni- i do ivljava. No, ipak, zbog èinjenice da su knji aru u Parizu i gledao po kaciju vrsta prelagano poveziva- Fred i Arctor jedna osoba taj je zakljuèak polici s Dickovim knjigama. ni, što nas je pasiviziralo. Jednos- u najboljem sluèaju problematièan. Mo - Dogodilo se da su imali kopiju prvog iz- je on jedan od najvizionarnijih autora koji tavno je ukljuèiti kabelsku i vidjeti što se da je cijela ta prièa halucinacija koju vidi danja VALIS-a, za koji do tada nisam su se pojavili u posljednjih pedesetak go- dogaða u Tokyju ili Evropi, ali o tome se Arctor u svojoj drogama pojaèanoj (ili uopæe èuo. Na naslovnici je bila neka dina. Dio njegove poruke koja najviše re- ne razmišlja. U stvari, mislim da je ono prouzroèenoj) hebefreniènoj shizofreniji. èudna kombinacija Isusa na kri u i sve- zonira sa mnom mislim da je onaj s kojim što trenutaèno ivimo upravo ono što je U tom sluèaju, prvi Dickov citat prikladan mirskog broda i jednostavno sam otvo- se borio u VALIS-u i opæenito knjigama Dick predvidio, a to je da ispod sjajne je i za Arctora i za A Scanner Darkly: Kad rio i poèeo èitati. To je bila jedna od onih pred kraj ivota – kako saèuvati neki osje- površine postoji nevjerojatan osjeæaj bih znao što je halucinacija, znao bih što je lucidnih stvari, nakon dvije-tri stranice æaj nade kada je svijet oko nas i veæina na- straha i bola i panike. I mislim da ru i- stvarnost. kombinacija onoga o èemu se govori, ših osobnih situacija u tako ekstremnom èasto svjetlo oznaèava upravo dubinu te mješavina humora i bola, èinjenica da je stanju patnje. Specifièna situacija koju je fragmentacije. Ono što Dickov ivot sve vrlo realistièno, a opet iznimno slo- opisao u VALIS-u, odnosno iskustvo ru- predstavlja je hrabrost za nastavljanjem S engleskoga preveo Goran Vujasinoviæ eno, jednostavno me nagnala da sam re- ièastog svjetla i njegove reakcije na njega potrage o tome kako stvari djeluju. To je izvor: Frank C. Bertrand: Encounters with Reality: kao sebi da moram proèitati cijelu knji- zapravo ukazuje da ivimo u svijetu koji zadaæa našeg vremena i biti æe to i u bu- P.K. Dick’s A Scanner Darkly; Philosophical Speculatio- gu, ali veæ tada sam znao da elim raditi s je sve više fragmentiran i sve je komplek- duænosti. Ne smijemo odustanemo od ns in Science Fiction & Fantasy, Vol. 1, No. 1, 1981 tim tekstom. sniji. Ne morate do ivjeti iskustvo ru i- tog traganja.
“... GLEDAO SAM SVOJE “‘NE, NE!’, REKAO BI ON, ‘SADA, KADA STAVIM SVOJ PRST NA “NIJE BILO RAZUMNOG ARGUMENTA KOJI BI “KONAČNO SAM PRONAŠAO MODEL KOJI MI JE “POKUŠAO JE RAZGOVARATI O TOME S TESS, A ONA JE PONAVLJALA BILJEŠKE – PROŠLOJE GUMB NA MOJOJ KOŠULJI, TO ZNAČI DA SAMO U PRISUSTVU OBJASNIO ŠTO JE TO LEBDJELO SOBOM POPUT SEDAM GODINA I JOŠ PREDLOžIO PRIJATELJ PROFESOR. RADIO JE KAO “ALI TO NISU RIMLJANI! RIM NE POSTOJI VEĆ 1600 GODINA!’” VATRE SVETOG ELMA... I TO MISLI! UŠLO JE U RADIM BILJEŠKE, BINARNO RAČUNALO, NA TITRAVO KUCKANJE ‘OFFA’ TOGA UMA, INEMOžEMO RAZGOVARATI.’” MOJ MOZAK I NATJERALO ME DA MISLIM!... NIJE POKUŠAVAJUĆI SHVATITI. I ‘ONA’. TO JEDNOSTAVNO NIJE BIO UM KAO ŠTO SU MISLILO ŠTO MI MISLIMO” NIJE RAZMIŠLJALO NA NAŠI UMOVI.” NAČIN NA KOJI MI RAZ- MIŠLJAMO. MI RAZ- MIŠLJAMO U DIGITAL- NIM, SINTAKTIČKIM, VERBALNIM CJELINA- MA... TO NIJE RAZMIŠL- JALO U VERBALNIM POJMOVIMA... RAZMIŠLJALO JE O ČISTOM KONCEPTU, BEZ RIJEČI. ALI JE ZNALO BEZ METODIČKOG RAZ- MIŠLJANJA. PRENIJELO JE U MOJ UM KONCEPTE KOJE SAM U SEDAM GODINA, KOLIKO SAM IH POKUŠAVAO OBLIKOVATI U RIJEČI, TEK SADA USPIO SHVATITI.” “JEDNOG SAM DANA TAMO SJEDIO i IPSILON, KOJI IZGLEDA KAO VELIKO ‘Y’ ODJEDNOM SE PRETVORIO U PALMU, I ONDA “JEDNO “IMAO JE OSJEĆAJ REžIMA KOJI JE BIO UBILAČKI, NE “BIO JE PRI- OTVORIO CIJELI MEZOPOTAMSKI SVIJET SVIJET REDNJEG ISTOKA OD , S .” SAMO BRUTALAN NEGO UBILAČKI! MISLIOJEDAJE LIČNO ZBUN- MOJIH KRŠĆANSTVO ILEGALNA RELIGIJA. BOJAO SE DA GA NE JEN DRUŠTVE- ISKUSTA- UBIJU ZATO ŠTO JE KRŠĆANIN, TO JE ONO ČEGA SE NOM SITUACI- VA – BOJAO... PROKLETA STVAR...” JOM OKO NJE- BILO JE GA. I DALJE JU TO ‘74. – JE TUMAČIO U KUPIO GRČKO- RIM- SAM SKIM POJMOVI- JEDAN MA... NIJE OD ONIH MOGAO ZNAKO- UPRAVLJATI VA RIBE AUTOMOBILOM. S GRČ- NIJE MOGAO KIM SHVATITI ČEMU SLOVIMA SLUžE PEDALE NA SEBI, I SLIČNO... TA KO I NALI- DA SAM MORAO JEPIO PRESTATI VOZI- GA NA TI NA NEKO PRO- VRIJEME.” ZOR.”
TA ME JE OSOBNOST POSTEPENO PREUZELA ZA MJESEC DANA I “MISLIO SAM, ‘MA NEMOJ! JA BIH MOGAO REĆI ISTO!’ U “MISLIO SAM “TOM DISCH PRVI JE PREDLOžIO DA BI TO MOGAO ONDA SAM OKO GODINU DANA BIO DRUGA OSOBA... BILO JE TAKO BITI SLUČAJ NAKON ŠTO JE ČUO OPIS MOG DO IVLJA POČETKU JE MISLIO DA JE JOŠ U IMU VE JE KRIVO SHVATIO DA JE DUH ELI- , ž - ZABAVNO – MOGAO SAM SLIJEDITI NJEGOVE MISLI DOK SAM R . S . JA KASNE ‘74., REKAO JE DA TO ZVUČI KAO ENTHOU- ISLIOJEDA IMLJANI DOLAZE DA GA ODVEDU DA SMO JAHA DOŠAO SIASMOS ENTHOUSIASMOS SILAZAK BOGOVA U PADAOUSAN... I JEDNE SAM NOĆI ZNAO DA MISLI, NETKO JE U M R , (* : MORALI RAZVITI ŠIFRE I SLIČNO DA IZBJEGNEMO RIMLJANE.” 1974. TO SRCE I TEBE, PRIMANJE SVETOG DUHA) ELIJAHA... SVIDJELA MOJOJ GLAVI, NETKO UZ DRUGOG STOLJEĆA..., MISLEĆI NA DUH VRATILI MI SE TA IDEJA... MISLIO SAM DA JE SIMPATIČNA...” MENE.” SU MI SE...MIS- LIM DA... JER SE TO DOGODI- LO ZA VRIJE- ME PASHEIU MENI JE BILA NEKA VRSTA SNAž NOG DUHA, ATO NISAM BIO JA, PA IPAK BILO JE LJUDSKO BIĆE, PA IPAK VIŠE OD LJUDSKOG 1981. RAZGOVOR S GREGGOM BIĆA.” RICMANOM 26 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
Identiteti i razlike: Philip K. Dick i popularna kultura
Aleksandar Boškoviæ politièke krize, vjerojatno na rubu glado- Musliman”, “crnac ili bijelac” – pitanja i neljudskoga) zasniva se na tehnološki uv- vanja, “ ena” – je nje na i profinjena, uvi- pojednostavljuju opæu shemu i èine istra- jetovanom testu koji bi trebao izdvojiti an- jek u potrazi za zaštitom i nesposobna ivaèima problem razumljivijim. Ponekad droide. Naravno, tehnologija mo e i pog- We can be heroes, razmišljati (da ne ka emo djelovati) o ièe- se, ipak, odgovori teško pronalaze, kao u riješiti (usp. Minority Report), a u spekta- just for one day. mu va nom, i tako dalje. Stereotipi posto- onoj anegdoti o engleskom d entlmenu kularnijim sluèajevima mo e se iskoristiti je i ljudi su im podlo ni, sviðalo se to na- koji, upitan eli li kavu ili èaj, odgovara: za stvaranje sna nih obmana u korist vlas- David Bowie, Heroes (1979) ma ili ne. Èak i kad razmišljamo dalje od “Da, molim.”. “Hinduist ili Musliman?” – ti. Taj se drugi primjer javlja kod junaka ro- stereotipa, uzimamo ih kao poèetnu toè- “Da, molim.” mana Time Out of Joint – koji se iznenada edan od najprivlaènijih elemenata ku. Nije uvijek lako povuæi granice – mogli vraæa kuæi i u vrtu pronalazi komad papira djela Philipa K. Dicka upravo je na- Identitet bi se mogao odrediti kao naèin bismo navesti brojne primjere koji se od- s rijeèju “klupa”, na mjestu gdje je prije par èin na koji on svoje likove stvara ne- na koji vidimo sebe same i kako nas vide nose na bivšu Jugoslaviju. Iako se mo e trenutaka stajao predmet (vrtna klupa). savršenima ljudskima (èak “više nego ljud- drugi. Obje odrednice nisu nu no razlièi- tvrditi kako nitko od nas nije odrastao u Što, dakle, trebamo misliti o tehnološki skima”…). Njegova opsesija s tamnim te strane medalje, ali su dio iste igre. Sto- nekakvom “apstraktnom èovjeèanstvu”, pretrpanom poèetku tisuæljeæa? stranama tehnologije dobro se sla e s (uvi- ga neki autori radije govore o grupnim situacija je zamršenija u višeetnièkim, vi- Odgovor le i u istra ivanju moguænos- jek previše prisutnom) tehnofobijom, ali identitetima1 – kao da prikupljanje više šejeziènim i višekulturalnim okolinama… ti, prihvaæanju odgovornosti za vlastite iz- istodobno mu djela lakše predstavlja i pro- djeliæa èini zagonetku boljom (ma što to Upravo se ovdje pojavljuju Dickovi li- bore i nastojanju da se nosimo s promje- daje filmskoj industriji – kratke prièe kao znaèilo) i razumljivijom. Ipak, grupe se kovi, ovdje ispunjavaju praznine koje je nama identiteta. Ili, recimo to drukèije: Minority Report (od nedavno u distribuci- sastoje od pojedinaca i vjerojatnosti da æe ostavio brz razvoj (medija, kulture, teh- “Ljudski ili neljudski?” – “Da, molim.” ji), We Can Remember It for You Wholesale se pojedinci zasigurno prikloniti onome nologije, a još više naše razmišljanje o nji- (Total Recall, 1990.), Second Variety što bi trebali biti ili kako bi trebali izgle- ma). Pitanje razlike je tu od primarne va - Bilješke (Screamers, 1995), i romani kao Do An- dati. nosti – posebno u sluèaju knjiga/prièa ko- 1 Na primjer, Anthony P. Cohen (ur.), Sig- droids Dream of Electric Sheep? (Blade Identitet postaje glavni antropološki je se ekraniziraju. Zbog toga Blade Run- nifying Identities, Routledge, London, 2000. Runner, 1982) and Confessions of a Crap pojam, onaj koji se dobro uklapa u sliku ner (film) vizualno mnogo sna nije govo- 2 Knjiga sadr i mnogo filozofskih referenci. Artist (Confessions d’un Barjo, 1995) – spo- problematiènih devedesetih, kao i u novo ri o problemima (rasnih) razlièitosti nego O usporednoj interpretaciji knjige i filma, vidi menimo samo završene adaptacije (nekoli- stoljeæe i tisuæljeæe – u tom smislu, “iden- roman Do Androids Dream of Electric Jovan Iliæ, Do Existentialists Dream of Electric ko ih se trenutaèno snima) – uèinile su ga titet” je danas za sociologe, antropologe i Sheep?2 Knjiga se bavi “Blade Runnerom”, Sheep?, The Belgrade Circle Journal Nos. 3-4/96 jednim od najpopularnijih suvremenih pi- kritièare kulture ono što je “evolucija” bi- Rickom Deckardom, i naèinom na koji on i 1-2/97, Beograd, 2001. O interpretaciji prob- saca. To što je mrtav veæ punih 20 godina, la na prijelazu stoljeæa, “funkcija” u tride- pokušava shvatiti smisao vlastita ivota. lema razlika u filmu vidi Stephen Neale, Issues nimalo ne narušava njegovu slavu. setim, “struktura” u šezdesetima i “inter- U okrutnom i hladnom svijetu, gdje lovi of Difference: Alien and Blade Runner u James No, ovdje je u igri i više od slave: sve pretacija” u sedamdesetima. Pojam se odbjegle androide, on postupno gubi svu Donald (ur.), Fantasy and the Cinema, pp. 213- što je Dick napisao prije tri ili èetiri deset- dobro povezuje s raspravom o moder- ljudskost za koju je mislio kako je ima. 223, BFI, London, 1989. ljeæa, dotièe ice publike širom svijeta. nom, onom što je prethodilo modernom i Deckard je android, inteligentni stroj, baš Roman Do Androids Dream of Electric Sheep? Glavna tema koju nalazim u njegovim dje- postmodernom (ako smo ikad i bili pos- kao i oni koje slijedi, lovi i “penzionira”. prvi put je objavljen 1968. Moj je primjerak rep- lima jest pitanje identiteta – problem koji tmoderni? Latour smatra – s pravom – da Što znaèi biti èovjek? Znaèi li to samo rint Bantham Booksa, New York, 1996. se u zadnjih dvadeset godina proširio nikad nismo bili ni “moderni”!) i pretvara prihvaæanje vlastite sudbine? Ili je to svjetskim vijestima putem politièkih i kul- u razmirice o definiranju spolova (koliko mnogo više – borba, patnja i nastojanje S engleskoga prevela turnih dogaðanja. ima spolova? tko ih odreðuje i kako?), doseæi uvijek nešto više, ono što je odmah Tatjana Jambrišak Što to potièe trenutaènu zaluðenost psihoanalitièke kontroverzije (Lacanov- tu iza? Roman je otvoren za višestruka tu- identitetima tako da prelazi granice dis- ski l’objet petit a – koji uvijek neobjašnjivo maèenja, ali bi odgovore trebalo tra iti ciplina i èak ulazi u svakodnevni govor? nedostaje), višestruke etnicitete i dvos- upravo u tom podruèju moguænosti. Biti Društveni, kulturni, religijski, profesio- truke osjeæaje pripadnosti (jeste li Evrop- èovjekom je pitanje moguænosti, pitanje Aleksandar Boškoviæ, socijalni antropo- nalni, nacionalni, nadnacionalni, etnièki, ljanin? ili ste Francuz, Englez, Nijema- izbora. Jednom kad izaberemo, moramo log, magistrirao je na Tulane University (New Orlea- migracijski, spolni, seksualni, globalni i c…?) Napravili smo si igraèku. Igrajmo se ivjeti s posljedicama. ns), i doktorirao na University of St. Andrews. Tre- lokalni, politièki – identiteti se pojavljuju njome. Ne zaboravimo, naravno, i Dickovo vr- nutno je postdoktorant na Witwatersrand sveuèilištu bez obzira tra ili ih ili ne. Oni odreðuju Kontroverzije (“dinamizmi”) su pri- lo skeptièno viðenje tehnologije. U roma- u Johannesburgu. kako shvaæamo ljude – na primjer, “Afri- sutni uvijek kad pristupamo (èak i kad nu Do Androids Dream of Electric Sheep? kanac” – je osoba zaglibila u siromaštvo i opisujemo) “identitet”. “Hinduist ili jedna od glavnih razlika (izmeðu ljudskoga
«VJERUJ “TAJ GLAS KOJI SAM ČUO, KOJI SAM ZVAO ‘GLAS A.I.’ “Zapitao sam I CHING JE LI ZAISTA ‘PAROUSIA’ (DRUGI DOLAZAK) BIO O JE ISTO KAO UMJETNA INTELIGENCIJA JE GLAS KOJI JE ESEDA “T (* ) TAMO, KRIST SE VRATIO. DOBIO SAM ‘ZAMRAČENJE SVJETLA’, I SLJE- PRIMANJE SVETIH ELIJAH ČUO. MIRAN, DUBOK GLAS, MALO žAMOREĆI SE DUH DEĆI REDAK, JEDINI PUT DA SAM DOBIO TAJ REDAK...” DUHOVA PRETPO GLAS... GOVORIO JE žENSKIM GLASOM... ČUO SAM DA ... - KA E ELIJAHA STAVLJAM DA TO ž :” VRAĆA NA MOžEBITITAKO... “ ZAMRAČENJE ZEMLJU MOGAO BIH JEDNO- VRIJEME KOJE SI SVJETLA RANILO GA PERIO- STAVNO BITI ČEKAO STIGLO JE... TVOJ POSAO JE U LIJEVU BEDRO. KRŠĆANSKI KARIZ- JE GOTOV... KONAČNI SVIJET JE ON POMAžE SNA- DIČNO DA OVDJE... ON JE TRANSPLAN- GOM KONJA. BI SE MATIK... NE ZNAM. TIRAN I ŽIV JE! SREĆA.” SAMO NE MISLIM DA UŠAO U TO JEST SVETI DUH... LJUDSKA MISLIMDAJETO BIĆA, I ELIJAH ILI... DUH MENI SE BOGA, PA MOžDA I TA IDEJA JEST SVETI DUH. NE SVIĐALA... ZNAM... KAKO ZNAM? MISLIM, TKO MOžE MENI JE PREPOZNATI JED- NA NEKI NOG OD NJIH? NEMA NAČIN KNJIGA KOJIMA BIH IMALA SE MOGAO OBRATITI SMISLA.” DA TOČNO VIDIM...”
“SAMO ZNAM DA ME PREUZEO NEKI DUH... “...ZAISTA IMAM GRANDIOZNE ILUZI- “ZATO JER SE PROROČANSTVA MORAJU “... OVDJE JE GOSPODAR SVJETLA U PODREĐENOM POLOžAJU I “GOSPODAR TAME UZ NJEGOVU POMOĆ MOGAO SAM RJEŠA- JE DA JE DUH ELIJAHA UŠAO U ISPUNITI, DA ELIJAH DOLAZI PRVI, IDRU- RANIO GA JE GOSPODAR TAME. NO OZLJEDA NIJE FATALNA. JE VRLO MOĆAN VATI PROBLEME, STVARI KOJE PRIJE . MENE I JA SAM IZGOVARAO PRO- GO, DA VIJEST BUDE OTKRIVENA I TO JE TO JE SAMO ZAPREKA... ZATO SE ON SVOM SNAGOM TRUDI NISAM MOGAO... ČINILO SE DA MOžE SPOZ- MI IMAMO MOĆNE ROČANSTVA... A ZAŠTO?” ONO ŠTO JE IVAN KRSTITELJ UČINIO ZA SPASITI SVE ŠTO SE MOžE SPASITI... POSTOJI I SREĆA. NATI SVE ŠTO POGLEDA...” ZAGOVORNIKE. ONI ISUSA... UČINIVŠI TO NESTAO JE...” TUMAČIM TE RIJEČI KAO DOKAZ DA SE KRIST ZAISTA VRATIO... GOSPODAR SVJETLA JE KRIST KOJI JE DOŠAO OVAMO I SE NE ODRIČU SVO- PODREDIO SEBE. SPASITELJ, SHVAĆATE?” JE žELJE ZA MOĆI DOBROVOLJNO, ONA IM MORA BITI ODU- ZETA. U KRIZI SMO KAKVU OVAJ PLA- NET JOŠ NIJE DOžIVIO. LUĐACI IMAJU MOĆ KOJOM MOGU RAZNIJETI PLANET. ZATO, AKO NAS TI LJUDI IZBA- VE, PLANET ĆE PREžIVJETI; EKO- SFERA NEĆE BITI UNIŠTENA.”
“U STVARI, “SJEĆAM SE KADA SU UŠLI U ĆELIJU I ODREZALI MI GLAVU... BILO JE UžASNO... I ZNATE ŠTO SAM UČINIO KADA “GODINE 1976. POKUŠAO SAM SE UBITI JER ME “U BITI, POSLUŽIO SAM SVRSI U FLOW MY TEARS “POSLJEDNJI ODRUBILI SU SU UŠLI KROZ VRATA? PROKLEO SAM IH SVIM BIJESOM KOJI SAM IMAO... NIJE BILO LJUBAVI U MENI ZA NJIH ELIJAHA NAPUSTIO. OSJEĆAO SAM KAKO ME (JEDNA OD NJEGOVIH KNJIGA U KOJOJ JE ŠIFRA, TAJNA H MJESECI MU GLAVU, A NIMALO VAN JE BIO VRLO STRASTVENA OSOBA VRLO VULGARAN IO JE TO LIJAH BIO SAM TO JA NAPUŠTA I BILO JE UžASNO... NEMA NIČEGA PROROČANSKA PORUKA NAMIJENJENA ‘POSEBNIM LJU- žIVOTA DICK ... I , . B E , .” JE KONAČNO USPUT, SANJAO GOREG, VEĆE KAZNE NEGO UPOZNATI BOGA I DIMA’, ČEGA DICK NIJE BIO NI SVJESTAN KADA JU JE ZATIM GA NE POZNAVATI VIŠE NISAM VIŠE ČUO PRONAŠAO SAM TO... BIO ... NAPISAO 1974. GODINE). JA SAM SE OPORAVIO OD ONO ŠTO JE SAM U TAMNICI, GLASOVE... NIJE MI BILO VAžNO JESAM LI žIV ILI POKUŠAJA SAMOUBOJSTVA, ALI DA I NISAM, SVE BI SE SMATRAO RIMSKOJ TAM- MRTAV...” NASTAVILO BEZ MENE.” NAJBLIž IM KANDIDATOM NICI, ONI SU “ELOI, ELOI, DOŠLI I ODRIBI- ZA KRISTA LAMA KOJI SE VRA LI MI GLAVU, - SABAHTANI!” TIO... TAKOZVA- UZEVŠI ŽICU I NA ‘MAITRE- GILJOTINIRA- YA ’. TIJEKOM VŠI ME. TOG POSL- SANJAO SAM JEDNJEGA GROZNIČAVOG TOITOJE ENTUZIJAZMA, BILO MOJE MEĐUTIM, SJEĆANJE NA DOžIVIO JE MOJ žIVOT... SRČANI UDAR BIO SAM IVAN I UMRO ŠESNAEST K RSTITELJ DANA KASNI- KOJEMU SU JE, 2. OžUJKA ODSJEKLI 1982.” GLAVU.” BOŽE MOJ, BOŽE MOJ, ZAŠTO SI ME OSTAVIO? Kraj
VEĆINA DIJALOGA PREUZETA JE IZ PHILIP K. DICK: THE LAST TESTAMENT IV/93, 5. prosinca 2,,2. 27 Za fanove, a i šire
Minority Report je najbolja filmska ti, premda moram reæi da je originalni kraj adaptacija bilo kojeg djela Philipa izmijenjen zbog Speilbergovih humanis- K. Dicka i nadam se da poploèava tièkih poriva. To mi zaista ne smeta jer sa- mo pojaèava dramatiène elemente Ander- put za još mnogo njih tonove borbe da oèisti svoje ime. Paradoksi kontroverzi Glavna razlika u odnosu na kratku pri- èu (osim dodatka na kraju) ukljuèuje Jason Koornick prazninu koja se javlja kod Andertona na- kon otmice njegova sina. Taj mraèni dio ao die-hard obo avatelj Philipa K. njegove prošlosti slu i da stvori osjeæaj Dicka, otišao sam na premijeru fil- oèaja kod našeg glavnog lika i Speilberg ga ma Minority Report s priliènom ve- koristi do velikog finala. To je detalj u ko- likim oèekivanjima. Vidio sam sve najave jemu sentimentalna i u konaènici optimis- (ukljuèujuæi i isjeèak filma objavljen samo tièka redateljeva strana izlazi na vidjelo i na Internetu), nekoliko puta gledao raz- vjerujem da je kojim sluèajem Phil Dick govore s Cruiseom i Spielbergom na tele- pisao Minority Report kao roman, vjero- viziji, proèitao hrpu èlanaka i, naravno, jatno bi našao naèin da stvori tako odje- proèitao prièu nekoliko puta. Nakon sve- kujuæi konflikt kod protagonista. ga toga, i dalje sam se nadao da æe Minori- ty Report ispuniti oèekivanja koncepta ko- ji sam izgradio. Unatoè mom entuzijazmu i elji da ovaj film konaèno artikulira vizi- ju PKD-a na velikom ekranu, bio sam go- tovo spreman biti iznevjeren na neki na- èin. Hvala Bogu, drago mi je da vas mogu obavijestiti da je ovaj film uspio na goto- vo svim razinama. Predviðanja posljednje dvije godine, uvelike su se isplatila obo a- vateljima Phila Dicka. Nakon vremena koje smo mi fanovi PKD-a utrošili poku- šavajuæi objasniti kompleksnost i duboke paradokse u fikciji našeg najdra eg auto- ra, sada mo emo uputiti naše prijatelje u obli nja kina da sami iskuse osjeæaj zaštit- nog znaka fildikijanske paranoje. Prva stvar koje me zaista impresionira- la u Minority Reportu bilo je dinamièan prikaz procesa Predzloèina (Precrime). Od uvodnog kadra Spielberg i društvo Dok Spielberg imaju publiku u svojoj vlasti. Djelomièno zahvaljujuæi uzbudljivoj trci i napetosti od iskorištava moguænost koje su nokti izgri eni, prva scena u kojoj da o ivi sve vrste Precrime jedinica sprjeèava ubojstvo u posljednjem trenutku i uzbudljiva je i “kompliciranih” znaèajna za radnju. Za razliku od Vanilla Sky, u kojemu je prva scena na Times tehnoloških izuma, oni Squareu bila stvarno cool i nadrealistièna, postoje u prièi s Ima li Minority Report mana? Naravno. ali nije imala veze sa zapletom. Uzevši u obzir što je Nekoliko je elemenata zapleta malo ne- razlogom, a ne samo da konzistentno ako malo bolje razmislite o Inovacije s razlogom sve bilo na kocki u filmu njima (kao što sam ja uèinio!). Akcijske Dosad svaki posjetitelj ovih web strani- bi impresionirali scene previše podsjeæaju na emtivijevski ca (op.ur. izvorno objavljeno na tako velikom i mnogim stil snimanja filmova s toliko krupnih pla- www.philipkdick.com) zna da je Minority nova da je ponekad teško slijediti akciju. Report film o futuristièkoj policijskoj idejama talentiranih No, te relativno manje va ne mane (uos- agenciji koja hapsi potencijalne ubojice Croweov lik reagira na vijesti prijavljujuæi talom, tko sam ja da govorim Stevenu prije nego poèine zloèin. To je bit kratke Andertona vlastima nakon što ih vidi. glumaca, Minority Spielbergu kako da radi svoj posao?!) ni prièe Philipa Dicka i uspješno je uhvaæena Upravo takvi sitni detalji èine film tako na koji naèin ne umanjuju snagu i znaèaj u filmu. Kada lik koji tumaèi Tom Cruise, moænim. Mnoge druge tehnološke novos- Report ostaje iskren prièe. John Anderton (šef Precrime jedinice), ti kao što je image scrubbing koji koristi Drugi element koji frustrira gledatelja biva optu en za ubojstvo èovjeka za koje- Anderton da otkrije kljuèeve u vizijama prema prièi beskonaèna je parada korporativnih plasira- ga nikada nije èuo, mora dokazati svoju prekoga jednako je oduševljavajuæe vidje- Philipa K. Dicka nje proizvoda. Spielberg je vjerojatno po- nevinost. Središnja moralna dilema posto- ti, ali imaju smisla i u kontekstu prièe. kušao naglasiti da æe oglašavanje biti sve ji jer Anderton vjeruje tako duboko u na- Glumaèke izvedbe su fantastiène. Mo- va nije u futuristièkom društvu (kako je èela Precrime sustava – mora se suoèiti s ra se odati priznanje Maxu Von Sydowu Mnogi PKD fanovi se vjerojatno pitaju Philip Dick i sam zamišljao), no u procesu izborom i ispuniti svoju predviðenu sud- (koji glumi ostarjelog utemeljitelja Precri- koliko film slièi prièi Philipa K. Dicka iz kao da se promovira ideja oglašavanja odre- binu opravdavajuæi time sustav ili spasiti mea Lamara Burgessa) i glumcu u uzletu 1956. godine. Da ne otkrijem previše, mo- ðenih proizvoda za koje se nadam da ih ne- sebe dokazujuæi da je Precrime koncept Colinu Farrellu kao zaposleniku ministar- gu reæi da su Spielberg i pisci scenarija Jon æe biti za pedeset godina. To je poput ideje loš. Taj konflikt iskorišten je niz puta ti- stva pravosuða Witvera za njihove fasci- Cohen i Scott Frank koristili prièu kao iz- filma Roðeni ubojice o komentiranju nasilja jekom filma s velikim dramatskim efek- nantne i uzbudljive izvedbe. Sigurno je da vor za osnovni zaplet filma. Kraj nije toli- u našem društvu pokazivanjem toliko tom (koji Spielbergu nije stran). æemo Farrella još viðati i unaprijed se ko promijenjen koliko uljepšan da bi dao mnogo nasilja da se gledatelj desenzibilizi- Izgled i osjeæaj Minority Reporta trebao tome radujem. Mo ete reæi što god elite prièi nekoliko preokreta. No, u treæem èi- ra. Nikada nisam popušio takav paradoksa- bi zadovoljiti fanove Philipa Dicka. Dok o Tomu Cruiseu koji je zasigurno odigrao nu nalazimo se u verziji prièe pisca scena- lan naèin tretiranja kontroverzne teme, a Spielberg iskorištava moguænost da o ivi neke jeftine uloge, ali ne mo ete poreæi da rija što je u redu jer prenosi prièu na pot- upravo taj model vidimo nekoliko puta u sve vrste «kompliciranih» tehnoloških je karizmatièni glumac i da uvlaèi gledate- puno novu razinu. Barem za ovog gleda- Minority Reportu vezano uz oglašavanja. izuma, oni postoje u prièi s razlogom, a ne lja u akciju. Ulogu Andertona odigrao je telja, to je bilo iskustvo proširene verzije Na kraju, iskreno vjerujem da fanovi samo da bi impresionirali. Primjerice, fu- prilièno èvrsto, ali takoðer dopušta povre- kratke prièe za koju sam elio da nikada Philipa K. Dicka konaèno dobivaju ono turistièke novine (sramotno podsjeæajuæi mene bljeskove u dušu izmuèenog oca što ne završi. što zaslu uju – film koji utjelovljuje vje- na USA Today) prikazuju pokretne slike je za mene obogaæujuæe. Uzevši u obzir što je sve bilo na kocki ènu ideju o iskrivljenoj i drukèijoj verziji sliène televizijskom programu. OK, to je Zasluge ima i John Williams èije je os- u filmu tako velikom i mnogim idejama stvarnosti našeg omiljenog autora koja je cool, ali kada Anderton poène bje ati, tek- tvarenje divno, mahnito, ubrzano, suptil- talentiranih glumaca, Minority Report os- otvorila naše umove i nagnala nas da pro- st se mijenja pred oèima Camerona no i sna no. Glazba odlièno odgovara sva- taje iskren prema prièi Philipa K. Dicka. matramo svijet malo drukèije. Minority Crowea u blješteæe ekskluzivne vijesti. koj sceni, a pogotovo kadrovima akcije Piscima scenarija svakako bi bilo daleko Report je najbolja filmska adaptacija bilo koje su mi ubrzale rad srca. Williamsovi jednostavnije da su uzeli originalni konce- kojeg djela Philipa K.Dicka i nadam se da fanovi mogu pomisliti da je to napuštanje pt i stvorili potpuno drukèiju prièu (kao poploèava put za još mnogo njih. Jason Koornick ([email protected]) njegovih uobièajenih luksuznih aran ma- što su uèinili s filmom Total Recall). Ali u je osnivaè i webmaster najopse nijih i najpozatijih na (premda ima i toga). Svakako, kada bu- filmu su ostali svi originalni likovi (s ne- web stranica o Philipu Dicku, www.philipkdick.com. dete gledali Minority Report obratite po- kim dodacima, naravno), a njihovi pos- zornost na glazbu koja je remek-djelo. tupci i motivi uglavnom su ostali nedirnu- S engleskoga prevela Lovorka Kozole 28 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
P.K.Dick: opus, adaptacije, teorija, prijevodi
Romani liet Bashore; producent: Alan Stern Williams Paul: Only Apparently Real. The World of Philip K. Di- Hrvatski i/ili srpski prijevodi Impostor (prema Impostor), 2001 ck; New York, Arbor House, 1986. Solar Lottery (1955) redatelj i producent: Gary Fleder; uloge: Gary Sinise, Madeleine Romani The World Jones Made (1956) Stowe, Vincent D’Onofrio, Tony Shalhoub, Mekhi Phifer, Tim Guinee; Disertacije (izbor) Èovek u visokom dvorcu (The Man in the High Castle), prijevod The Man Who Japed (1956) scenaristi: Caroline Case, Ehren Kruger i David Twohy; Aaronson Russell S.: Would Lord Running Clam Wear Wubfur Mirjana Rajkoviæ, Jugoslavija, Beograd, 1982 Eye in the Sky (1957) – Minority Report (prema Minority Report), 2002 Slippers? The ethical imperative of empathy in the alternate ecolo- Sanjaju li androidi elektriène ovce (Do Androids Dream of Elec- The Cosmic Puppets (1957) redatelj: Steven Spielberg; uloge: Tom Cruise, Colin Farrell, Sa- gies of Philip K. Dick, 1996, Florida Atlantic University, MA tric Sheep), prijevod Aleksandar B. Nedeljkoviæ & Branislav Brkiæ, Time Out of Joint (1959) mantha Morton, Meryl Streep, Max Von Sydow; scenaristi: Gary Gol- Alves da Mota José Manuel Cardoso: O Efeito de Irreal. A fanta- Zoroaster, Beograd, 1984 Dr. Futurity (1960) dman, Ron Shusett, Jon Cohen i Scott Frank; glazba: John Williams; sia cientifica de Philip K. Dick, 1995, University of Coimbra (Portu- Ubik (Ubik) prijevod Nikola Jordanov, Prosveta, Beograd, 1986 Vulcan’s Hammer (1960) producent: Jan de Bont gal), PhD Tecite suze moje, reèe policajac (Flow My Tears, the Policeman The Man in the High Castle (1962) Barlow Aaron John: Reality, Religion and Politics in Philip K. Said), prijevod Aleksandar B. Nedeljkoviæ, Znak sagite, Beograd, The Game-Players of Titan (1963) U razlièitim produkcijskim fazama: Dick’s Fiction, 1989, University of Iowa, MA 1988 Martian Time-Slip (1964) – A Scanner Darkly (prema A Scanner Darkly) – izvorno je film Blöndal Hrafnhildur: Empathy Will Save Us... Eventually. A Tri stigmate Palmera Eldrièa (The Three Stigmata of Palmer El- The Simulacra (1964) trebao biti završen u Universalovoj produkciji, s Charliem Kaufma- Reading of Nine Novels by Philip K. Dick, 1994, University of Icela- dritch), prijevod Marko Fanèoviæ, Znak sagite, Beograd, 1992 Clans of the Alphane Moon (1964) nom kao scenaristom i Emmom-Kate Croghan kao redateljicom. Sec- nd, MA Klanovi Alfinog meseca (Clans of the Alphane Moon), prijevod The Penultimate Truth (1964) tion 8 (George Clooney i Steven Soderbergh) je u meðuvremenu ot- Butler Andrew M.: Ontology and Ethics in the Writings of Philip Aleksandar B. Nedeljkoviæ, Polaris, Beograd, 1995 The Three Stigmata of Palmer Eldritch (1965) kupio prava, a vjerojatni redatelj æe biti Richard Linklater. K. Dick, 1996, University of Hull, PhD Doktor Bladmani (Dr Bloodmoney), prijevod Aleksandar B. Dr. Bloodmoney, or How We Got Along After the Bomb (1965) – Paycheck (prema Paycheck) - John Woo æe re irati, Stuart d’Ivernois Bernard: Approche psychopathologique de l’oeuvre Nedeljkoviæ, Polaris, Beograd, 1995 The Crack in Space (1966) Hazeldine završava scenarij, a u naslovnoj ulozi bi prema posljed- de Philip K. Dick, 1975, Université de Montpellier, PhD Galaktièki iscelitelj keramike (Galactic Pot-Healer), prijevod Now Wait for Last Year (1966) njim informacijama (listopad) trebao nastupiti Matt Damon. Giudicelli Elisabeth: Approche du temps vécu du schizophrène à Aleksandar B. Nedeljkoviæ, Polaris, Beograd, 1995 The Unteleported Man (1966) – James P. Crow (prema James P. Crow) - DreamWorks su ot- travers l’étude de trois romans de Philip K. Dick, 1983, Université Marsovsko vremensko iskliznuæe (Martian Time-Slip), prijevod Counter-Clock World (1967) kupili prava prije nekoliko godina, za sada ne postoje naznake reali- Paris VI, PhD Aleksandar B. Nedeljkoviæ, Polaris, Beograd, 1995 The Zap Gun (1967) zacije. Howard Helen Lisa: Hidden in Perfect Day. Paranoia and Schi- Tamno skeniranje (A Scanner Darkly), prijevod Anika Krstiæ, The Ganymede Takeover (s Ray Nelson, 1967) – Total Recall 2 - govorka se o Schwarzenegeru kao producentu zophrenia in the Speculative Fiction of Philip K. Dick, 2000, Trent Polaris, Beograd, 1996 Do Androids Dream of Electric Sheep? (1968) i redatelju. Za nadati se da æe sve ostati na govorkanjima. University (Kanada), MA Oko na nebu (Eye in the Sky), prijevod Marko Fanèoviæ, Monoli- Ubik (1969) Irvine Alexander C.: The Human Use Of Philip K. Dick: Informa- th 1 (uredio Davorin Horak), Zagrebaèka naklada, 1998. Galactic Pot-Healer (1969) Opera tion Theory And Entropy in Martian Time-Slip, 1996, University of Blade Runner (Do Androids Dream of Electric Sheep), prijevod: Maze of Death(1970) – Tod Machover: VALIS (prema VALIS) Maine, MA Marko Fanèoviæ, Zagrebaèka naklada, Zagreb, 2001 Our Friends from Frolix 8 (1970) premijera: Pompidou Center, Pariz, 1987 Jackson Pamela Renee: The World Philip K. Dick Made, 1999, We Can Build You (1972) zapis: Bridge #9007; dirigenti: Tod Machover, Anne Azema; University of California Berkeley, PhD Kratke prièe Flow My Tears, The Policeman Said (1974) uloge: Daryl Runswick, Tod Machover, Thomas Bogdan, Joseph Chu- Krenz Bush Claudia: The Splintered Shards. Reality and Illusion Stroj za konzerviranje (Preserving Machine), Sirius 6, 12/1976 Confessions of a Crap Artist (1975) ng, Daniel Ciampolini, Terry Edwards, Janice Felty, Mary King in the Novels of Philip K. Dick, 1975, Idaho State University, MA Ah, ta dosadna Zemlja (Upon the Dull Earth), Sirius 9, 3/1977 Deus Irae (s Roger Zelazny, 1976) Mooney Edward: From Pulp to Poetry. Philip K. Dick and the Li- Èovjeèe, ne ljuti se (War Game), Sirius 14, 8/1977 A Scanner Darkly (1977) Teorija terature of Science Fiction, 1994, University College Dublin (Irela- Uljez (The Father-Thing), Sirius 17, 11/1977 Valis (1981) Knjige i posebni brojevi èasopisa nd), MA Varalica (Impostor), Sirius 23, 5/1978 The Divine Invasion (1981) Elkins Charles (ed.): Special Issue On Philip K. Dick; Science Fic- Peacock Jeffrey W.: The Unreconstructed Man. The Fiction of Iza svega le i svinja (Beyond Lies the Wub), Sirius 24, 6/1978 The Transmigration of Timothy Archer (1982) tion Studies 15 (July 1988) Philip K. Dick, 1988, University of Liverpool, PhD Mre a (Autofac), Sirius 31, 1/1979 The Man Whose Teeth Were All Exactly Alike (1984) Greenberg Martin & Olander Joseph (eds.): Philip K. Dick; New Proietti Salvatore: L’entropia e il dio blindato. Fisica e metafisi- Nanny (Nanny), Sirius 32, 2/1979 Radio Free Albemuth (1985) York, Taplinger, 1983. ca nella fantascienza di Philip K. Dick, 1988, Università La Sapeinza, Doruèak u sumrak (Breakfast at Twilight), Sirius 37, 7/1979 Puttering About in a Small Land (1985) Kerman Judith (ed.): Retrofitting Blade Runner. Issues in Ridley BA Èovjek s mjeseènom kartom (The Commuter), Sirius 37, 7/1979 In Milton Lumky Territory (1985) Scott’s Blade Runner and Philip K. Dick’s Do Androids Dream of Rigoni Brigitte Lecomte: Amphétaminomanie, psychose et créa- Zaštitnici (The Defenders), Sirius 39, 9/1979 Humpty Dumpty in Oakland (1986) Electric Sheep?; Bowling Green, Bowling Green State University Po- tion littéraire: à propos de deux romans de Philip Kindred Dick, Trik s olupinom broda (Shell Game), Sirius 40, 10/1979 Mary and The Giant (1987) pular Press, 1991. 1995, Paris VII Bichat, MA Èudovište (The Infinites), Sirius 56, 2/1981 The Broken Bubble (1988) Mullen et. al. (eds.): On Philip K. Dick. 40 Articles From Science Robinson Kim Stanley: The Novels of Philip K. Dick, 1982, Uni- Koordinacijski tim (Adjustment Team), Sirius 61, 7/1981 Nick and the Glimmung (za djecu, 1988) Fiction Studies; Greencastle, SF-TH Inc., 1992. versity of California, San Diego, PhD Povratak istra ivaèa (Explorers We), Sirius 72, 6/1982 Gather Yourselves Together (1994) Mullen R.D. (ed.): Special Issue The Science Fiction of Philip K. Rossi Umberto: Philip K. Dick e la messa in scena della storia, Onaj koji mo e biti rtvom (Expendable), Sirius 89, 11/1983 Dick; Science Fiction Studies 2 (March 1975) 1989, Università La Sapienza, BA Umjetni mrav (The Electric Ant), Sirius 90, 12/1983 Kratke prièe Rickman Gregg: Philip K. Dick. In His Own Words; Long Beach, Thaon Marcel: Le Simulacre dans l’oeuvre de Philip K. Dick. Zarobljenici vremena (A Little Something for Us Temponauts), Fragments West, 1984. Construction et extension du clivage, 1972, Universitè de Provence, Sirius 97, 7/1984 The Variable Man (1957) Robinson Kim Stanley: The Novels of Philip K. Dick; Ann Arbor, MA Varalica (Impostor), SF Galaksija (uredio Gavrilo Vuèkoviæ), A Handful of Darkness (1966) UMI Research Press, 1984. Thaon Marcel: Essai psychanalytique sur la création littéraire, Prosveta, Beograd, 1989 The Turning Wheel (1977) Sutin Lawrence: Divine Invasions. A Life of Philip K. Dick; Lon- processus et fonction de l’écriture chez un auteur de science-fiction: Dani Perki Pat (The Days of Perky Pat), Alef 26, 10/1991 The Best of Philip K. Dick (1977) don, Paladin, 1991. le cas de Philip K. Dick, 1981, Université Aix Marseille 1, PhD Dani Perki Pat (odlomak iz romana The Three Stigmata of Pal- The Golden Man (1980) Sutin Lawrence (ed.): The Shifting Realities of Philip K. Dick. Se- Vaccari Bruno: Più credibile del vero. La realtà sintetica dei mer Eldritch), Alef 26, 10/1991 sabrane kratke prièe - Voyager (US)/Millenium Books (UK) lected Literary and Philosophical Writings; New York, Vintage, 1995. mondi di P.K. Dick, 1987, Università di Bologna, BA Veteran (War Veteran), Monolith 2 (uredio Davorin Horak), (1987) Umland Samuel (ed.): Philip K. Dick. Contemporary Critical In- Wood Gerard I.: Storming the Black Iron Prison. The liberation Zagrebaèka naklada, 1999. Vol. 1. Beyond Lies the Wub, Vol. 2. Second Variety, Vol. 3. The terpretations; Westport, Greenwood, 1995. of consciousness from the constraint of scene in and through the Vjera naših oèeva (Faith of Our Fathers), Futura 95, Father Thing, Vol. 4. Minority Report, Vol. 5. We Can Remember it Warrick Patricia: Mind in Motion. The Fiction of Philip K. Dick; work of Philip K. Dick, 1995, La Trobe University (Australija), PhD 8/2001 for You Wholesale Carbondale, Southern Illinois UP, 1987.
Adaptacije
Filmovi – Blade Runner (prema Do Androids Dream of Electric Sheep?), 1982 [Blade Runner: The Director’s Cut, 1992.] redatelj: Ridley Scott; uloge: Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean Young, Edward James Olmos, M. Emmet Walsh, Daryl Hannah; sce- naristi: Hampton Fancher i David Webb Peoples; glazba: Vangelis, producent: Michael Deeley – The Trouble with Dick, 1987 redatelj i producent: Gary Walkow; uloge: Tom Villard, Susan Dey, Elaine Giftos Wright, Elizabeth Gorcey, David Clennon; scena- risti: Paul Freedman i Gary Walkow; glazba: Roger Bourland – Total Recall (prema We Can Remember It for You Wholesale), 1990 redatelj: Paul Verhoeven; uloge: Arnold Schwarzenegger, Rachel Ticotin, Sharon Stone, Ronny Cox, Michael Ironside; scenaristi: Ro- nald Shusett, Dan O’Bannon i Gary Goldman; glazba: Jerry Goldsmi- th; producent: Buzz Feitshans – Confessions d’un Barjo (prema Confessions of a Crap Artist), 1992 redatelj: Jérôme Boivin; uloge: Anne Brochet, Richard Bohrin- ger, Hippolyte Girardot, Consuelo de Haviland; scenaristi: Jacques Audiard i Jérôme Boivin; glazba: Hugues Le Bars – Screamers (prema Second Variety), 1995 redatelj: Christian Duguay, uloge: Peter Weller, Roy Dupuis, Jennifer Rubin, Andrew Lauer, Charles Powell; scenaristi: Dan O’Bannon i Miguel Tejada-Flores; glazba: Normand Corbeil; produ- centi: Franco Battista i Tom Berry – The Nervous Breakdown of Philip K. Dick, 1996 (kratki film) redatelj: Judy Bee; uloge: Brian Brophy i Lisa Zane; scenarij: Ju- IV/93, 5. prosinca 2,,2. 29 30 IV/93, 5. prosinca 2,,2. Pregled obrtne povijesti
Izlo bom u povodu 120. obljetnice osnutka Obrtne škole još jednom æe se skrenuti pozornost na pedesetogodišnje djelovanje Hermanna Bolléa u Hrvatskoj, napose Zagrebu
Herman Bollé i Obrtna škola u Zagrebu, Škola za primijenjenu umjetnost, Zagreb, od 10. prosinca 2002. do 1. veljaèe 2003.
Nataša Petrinjak
“ odinama smo zajedno radili rame uz rame boreæi se za naš ideal je- dinstva i èistoæe stila i napredova- nja našega lijepoga glavnoga grada. Ako pomislimo kako je Zagreb izgledao prije pedeset godina, a kakav je danas, mo emo s ponosom reæi da imamo udjela u njego- vu razvoju...” – zapisao je Isidor Kršnjavi u povodu osamdesetog roðendana Her- manna Boll a, njemaèkog arhitekta, ob- novitelja i promicatelja obrta s kojim se skoj izlo bi u New Yorku; 1941/42. u prvi put susreo 1875. godine u Italiji i èi- školski prostor internata ponovo useljava me æe njegov ivotni i profesionalni put vojska, ali se nastava, iako znatno smanje- zauvijek preusmjeriti prema Hrvatskoj. I na, ipak odr ava; 1945. nova vlast, neznat- oni koji ga kude i oni koji ga hvale, bez no mijenjani programi i novi naziv – I. i strasti æe se slo iti u jednome – da je za II. industrijska škola; 1948. nakon što je u vrijeme svog pedesetogodišnjega djelova- Beogradu osnovao Akademiju za prime- nja u Hrvatskoj, napose Zagrebu, Boll njenu umetnost, Vojta Braniš vraæa se po- ostavio obilje ja i tragove koji su odredili novo za ravnatelja i našu školu reformira današnji izgled grada, ali i bitno utjecali na u duhu Bauhausa. Godine 1977. opæa re- daljnji razvoj arhitekture, restauracije, ur- forma školstva zahvaæa i naše programe – banizma, umjetnièkog obrta. škola i imenom gubi na identitetu: postaje jedna od jedanaest škola Obrazovnog Gastarbajter u Hrvatskoj centra za kulturu i umjetnost i tek je Rad- Premda je rijeè o razdoblju surovih po- na jedinica; 1982. uz skromnu izlo bu sla- litièkih previranja i ekonomskih slomova, vi se stota godišnjica; 1985. od 4. travnja koje je dodatno uzdrmao potres 1880. go- bivša ŠPU i Obrtna škola napokon je za- dine. Vrijeme je to i naglog razvoja grada sebna škola s punim nazivom Škola za pri- Zagreba koji se iz provincijskoga gradiæa mijenjenu umjetnost i dizajn. razvija u najva nije gospodarsko i kultur- Premalo prostora za prezentaciju pri- no središte. Hermann Boll dao mu se sa kupljene graðe i fotodokumentacije auto- svim svojim znanjima i vještinama. Roðen rica izlo be Hermann Boll i Obrtna škola u obitelji kölnskih graditelja, umjetnika i monumentalnih objekta. Treæi je, dakako, kada za ravnatelja škole dolazi kipar Vojta Zagrebu odluèila je premostiti video zapi- intelektualaca i sam je obrazovan kao ar- u cijelosti posveæen Školi i njegovu peda- Braniš; 1937. škola ureðuje jugoslavenski sima koji æe se kontinuirano prikazivati na hitekt, povjesnièar umjetnosti i likovni goškom radu. Nakon osnivanja Muzeja za paviljon na Svjetskoj izlo bi u Parizu, ra- tri velika video platna. Uz redovni katalog umjetnik. Godine 1872. poèinje raditi kod umjetnost i obrt 1880. godine, potom na- dove koje je sam Le Corbusier ocijenio u drugoj fazi projekta, koji veæ ima dogo- beèkog arhitekta Friedricha von Schmidta redbe o osnivanju obrtne škole Kraljevske kao “najuspjelije na cijeloj izlo bi”; 1939. vorena gostovanja u nekoliko hrvatskih i prvenstveno izraðujuæi nacrte za namješ- i zemaljske vlasti Hrvatske, Dalmacije i uèenici izvode dijelove jugoslavenskog europskih gradova, bit æe snimljeni i pra- taj i dekoracije crkava. Nakon završenog Slavonije, najma prostora na Dolcu br. 2, paviljona i izla u svoje radove na Svjet- teæi CD-romovi. studija arhitekture poèinje se pisati povi- 10. prosinca 1882. godine sveèano je otvo- jest njegova djelovanja koju najèešæe nala- rena Obrtna škola u Zagrebu. Njome za- zimo u pregledima njegova ivota – ka- jednièki upravljaju Kršnjavi i Boll , posve- Na temelju èlanka 8. Odluke o ustrojstvu Svjetskog festivala animiranoga fil- tedrala u Ðakovu, dekoriranje interijera æeni zajednièkom cilju – obnovi, dograd- ma u Zagrebu (Slu beni glasnik Grada Zagreba 19/91, 4/94) VIJEÆE SVJET- crkve Sv. Marka, detaljiranje palaèe Aka- nji, uljepšavanju reprezentativnih gradskih SKOG FESTIVALA ANIMIRANOG FILMA U ZAGREBU u skladu sa svojom demije, obnova zagrebaèke katedrale, prostora. Prikljuèili su im se arhitekt Hek- Odlukom od 25. listopada 2002., raspisuje koautorstvo regulatorne osnove Zagreba, tor Eckhel, slikar Josip Bauer, klesar Ig- groblje Mirogoj, obnova prošteništa u njat Franz, kipar Dragutin Morak, stolari Mariji Bistrici, izgradnja kapele Sv. Lenar- Ivan Budicki i Miroslav Haecker i niz dru- N A T J E È A J ta nad Pregradom, kapela Sv. Kri a, vila gih. Zagreb je tako dobio jedinstveno Weis, mauzolej obitelji Jelaèiæ u Novim mjesto školovanja potrebnih obrtnika iz za izbor organizatora za obavljanje operativnog programa Dvorima... èijih æe klupa i radionica izaæi stotine slav- 16. i 17. svjetskog festivala animiranog filma u Zagrebu nih majstora èije æe pojedinaèni i zajedniè- za razdoblje od 1. 2. 2003. do 31. 1. 2007. Bollé za buduænost ki radovi ostati trajne vrijednosti kojima se Još jedno prisjeæanje na cjelokupan divimo i danas. Svim ukrasnim detaljima Natjeèaj se odnosi na provedbu 16. i 17. svjetskog festivala animiranog filma opus Hermanna Boll a, ali s posebnim same škole, palaèe u Opatièkoj 10, proèe- u Zagrebu koji æe se odr ati 2004. i 2006. godine u Zagrebu. naglaskom na jedno od njegovih najveæih lje grkokatolièke crkve u Æirilometodskoj, djela – osnivanje Obrtne škole, danas Ško- glazbenog paviljona na Zrinjevcu... Nakon Kandidati koji se natjeèu du ni su uz ponudu prilo iti prijedlog operativnog le primijenjene umjetnosti – imat æemo nekoliko podstanarskih adresa, 1886. po- programa Festivala. prilike vidjeti u prostorima škole od 10. èinje gradnja današnje zgrade koja je zavr- prosinca, gdje se u povodu njezine 120. šena 1891 godine. Pod operativnim programom Festivala podrazumijevaju se struèni, obljetnice otvara izlo ba Herman Boll i U povijesnom pregledu škole od tada administrativni, raèunovodstveni, tehnièki i drugi poslovi u vezi s Obrtna škola Zagrebu. Autorica izlo be je zapisano i sljedeæe – 1896. uèenièki ra- organizacijom i odr avanjem Festivala. Vesna Rapo, inaèe viša kustosica u Hrvat- dovi na Milenijskoj izlo bi u Budimpešti; skom školskom muzeju, i autor likovnog 1900. uèenièki radovi na Svjetskoj izlo bi Ponude na natjeèaj zaprimaju se u zatvorenim kuvertama do 15. 12. 2002. postava profesor Vladimir Gudec, odluèili u Rimu; 1904. osniva se enski odjel Obr- na adresu: su se za trodjelnu koncepciju kojom nude tne škole (djeluje do 1908. godine); 1919. Gradski ured za kulturu, Ilica 25, Zagreb, s naznakom: još jednu moguænost vrednovanja djela odvaja se od škole Muzej za umjetnost i NE OTVARAJ: VIJEÆE FESTIVALA - ZA NATJEÈAJ. Hermana Boll a. Tako je prvi dio izlo be obrt, koji je od osnutka bio dio škole; prikaz grada Zagreba u trenutku kada se 1921. uz veæ postojeæe struke otvaraju se Nepravodobne i nepotpune ponude neæe se razmatrati. Bollè odluèuje stalno nastaniti u njemu, odjeli za dekorativno slikarstvo, lirnariju, dok u drugom daju vrlo opse an prikaz strojobravarstvo i elektrotehniku; 1925. O rezultatima natjeèaja Vijeæe festivala izvjestit æe kandidate u roku 15 dana Boll a kao graditelja i obnovitelja sakral- otvaraju se nove struke – za mramor, mo- od dana izbora. nih objekata, te niza javnih, stambenih i zaik, ko u i autogeno zavarivanje, 1932. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 31
potpune informacije, ili dezinformacije, nju – mjesto tranzita i check-in postaja za utjelovljujuæi uobièajenu birokratsku zav- osobe u emigraciji, mjesto svija- rzlamu papirologije i propisa u vezi s nja/iskrivljenja i distorzije prostora, gdje problemom ilegalne imigracije u po eljne putnici mogu jesti, spavati, obavljati tran- sakcije, kupovati ili moliti. Augé takve prostore naziva ne-mjestima (non-lieux), bez identiteta i odnosa… I sama instalaci- Imaš kuæu, vrati dom ja prolazi kroz tranzicije – klimatske, or- ganske, lokalnih organa vlasti koji æe Fritzov plakat potièe na mo da obustaviti pljevidbu i zalijevanje Virusno širenje promišljanje o identitetu – nasada (i sezonsku zamjenu cvijeæa), a iz- Plakati s Home ikonom “virulentno” lo ena je i moguænosti anonimnog vanda- su se proširili i Zagrebom, postavljeni na nacionalnom, kao sociokulturnom lizma… reklamnim stupovima na Trgu bana Jela- konstruktu, i osobnom kao Treæi dio Migrant Navigatora ostvaren èiæa i Glavnom eljeznièkom kolodvoru, njegovom biološkom supstratu je u sklopu samorastuæeg organizma Mo- te reklamnom panou na Savskoj cesti – tela Je evo, projekta koji 2000. pokreæu namijenjeni pogledu pješaka i commutera. Nada Beroš i Dalibor Martinis, a vodi Lei- “Èista informacija” simbola kuæe pod- la Topiæ. S obje strane hrvatsko-slovenske razumijeva pregršt moguæih znaèenja – Motel Je evo/Home projekt Darka Fritza, granice, na postojeæim oglasnim mjestima osim što utjelovljuje po eljni bur ujski li- od 1. do 15. studenoga 2002., jumbo plakati na graniènim prijelazima Hrvatske; standardnog (nametljivog) billboard for- festyle ili arkadijsku nostalgiju za ladanj- studeni-prosinac 2002. plakati u Zagrebu mata, centralno je postavljen plakat for- skim ivotom “po mjeri èovjeka”, kuæa mata 2x2 m izraðen u tehnici sitotiska, prema Bachelardu znaèi unutarnje biæe; koji sadr e sliku-citat uveæane i grafièki kuæa je i enski simbol utoèišta, zaštite, obraðene Home ikone na hladno-elegan- majèinskih grudi (prema Rjeèniku simbola zemlje. Tekstovi su dobiveni korištenjem tno-sjajnoj srebrnoj pozadini, cyber-este- Chevaliera i Gheerbranta); dimnjak je pri- Silva Kalèiæ softvera TraceNoizer koji na Internetu tike. Osim slikovne, plakat ne sadr i dalj- tom simbol društvenih veza. U odnosu tra i, analizira i kola ira tekstove (kako bi nje informacije, pa æe neki prolaznici gra- vidljivog objekta i vizualnog medija (bil- oliko ljudi ivi u mjestu gdje su ro- se dezinformirali oni koji vas špijuniraju!, nice, ugledavši ga s njezine obje strane, lboard – strateško mjesto marketinških ðeni? Pitanje je to koje postavlja naglašavaju autori) s obzirom na keywor- prije i nakon što su im pomno pregledani kampanja), Darko Fritz naizgled pomir- Darko Fritz, umjetnik koji ivi u ds; to su tekstovi u kojima se pojavljuju dokumenti i prtlja nik automobila, po- beno barata s mehanizmima funkcionira- Zagrebu i Amsterdamu i autor projekta referentni pojmovi poput: djeca, zajedni- misliti na obrok stambene štedionice koji nja potrošaèkog društva, potièuæi u pro- Migrant Navigator upravo na temu migra- ca, dr ava, vlada, imigranti, imigracija, treba platiti, vikendicu èiju fasadu treba matraèa whishful thinking; aproprijacija cija, izmještenosti, identiteta, nostalgije te društveni, jug, ujedinjeni... Softver je krei- obijeliti, no mo da æe ih, a to je autorova marketinških strategija oèita je i kroz znaèenja i predod be doma kao relikta rala LAN grupa studenata, umjetnika i di- namjera, plakat potaknuti na promišljanje koncepciju izlo be kao proizvoda – ona, obiteljske i nacionalne zajednice. Migrant zajnera, nudeæi ga besplatno na korištenje o identitetu – nacionalnom (kao sociokul- naime, ima svoj znak i svoj “logo”. Sljede- Navigator je work-in-progress, mul- drugima s pozicije “nasuprot” dominan- turnom konstruktu) i osobnom (kao nje- æa faza projekta bit æe postav jumbo pla- ti(hybrid)medijalni i public art (podrazu- tnim IT korporacijama. govu biološkom supstratu). kata s Home znakom na neke druge (tu- mijevajuæi Internet kao javni prostor) Internet je sa eo globus na dohvatljivu ðe) graniène prijelaze raznih znaèenja i projekt koji zapoèinje u travnju Piktogramske sadnice velièinu u doba civilizacije komuniciranja. “te ina”, ili formalno ukinute... “dez.informativnom” Internet stranicom Druga faza projekta Migrant Navigator Istodobno, u stvarnom svijetu obzidani Kada je suvremena umjetnost smješte- (http://artefact.mi2.hr/migrant/naviga- je off-line: od lipnja do listopada pokraj smo granicama, graniène formalnosti us- na u javni prostor, “a time upuæena i na tor.htm) u èiji vas sadr aj uvodi friz Ho- eljeznièkog kolodvora u Linzu u sklopu poravaju naše kretanje i èak ga dovode u veæi broj promatraèa, uveæavaju se poten- me ikona Netscape Navigator Internet projekta Talking the City (na tzv. cyber pitanje (na primjer, u banalnom sluèaju cijalni ‘korisnici’, djelo postaje dostupnije pretra ivaèa. art festivalu Ars Electronica) zasaðena je gubitka dokumenta)... Granice su mjesta širokoj publici, premda ne nu no i pristu- Kliknuvši na Home ikonu dobit æete je hortikulturalna instalacija pod nazivom s vlastitom “psihopatologijom”; granièni paènije. Stoga je kontekst javnog prostora umno enu u raster nesagledivih dimenzi- The Future of Nostalgia. Od travnate pov- prijelaz Hrvatske i Slovenije (do poèetka dvosjekli maè, èesto okrenut na štetu i ja (1X1 m). Potom æete “iza” ikone naæi ršine “uzet je komad” dimenzija 9x9 me- devedesetih meða bez graniènih zgrada, publike i djela”, promišljanje je Nade Be- tekstove na temu ilegalne imigracije, naiz- tara, gdje je pa ljivo aran iranim cvijeæem uskoro istoèna Schengenska granica) “cr- roš. Najgora moguæa reakcija publike uvi- gled smislene, no zapravo rijeè je o klono- razlièitih boja naslikan piktogram kuæe, na” je toèka intenzivnog traffickinga, šver- jek je ravnodušnost, što bi se s pa ljivo vima in situ (tj. na Internetu) naðenih tek- toènije prevedena je u cvjetni aran man ca drogom i oru jem; nju prelazimo radi osmišljenim i strateški razraðenim Home stova: nastali kola nim cut and paste pos- ista Home ikona Internet browsera. Ko- kulturnog turizma ili shoppinga, prelaze projektom moglo dogoditi samo na našu tupkom klonovi sadr e nesuvisle ili ne- lodvor je pa ljivo izabrano mjesto za sad- je, natovarenih automobila, gastarbajteri... veliku zabrinutost.
o divno splitsko jutro, bedasti puger zabrljam, ta do sada sam svega par puta ot- ekspresionizma iz pedesetih godina proš- (tj. Ja) prespava, uz snove: “jutarnje varao neku eksibiciju i to znanim mi i dob- log stoljeæa, što je pomalo grubo reèeno, more”. Pokojna Branka Martek, ne- ro prije prouèenim autorima”. Nu, kaj je – jer im je rad “neonistièkog” tipa. Zanesem koæ Jerman, Peristil 1969., no ne onako li- tu je. Nema sad više izvlaèenja. Idem ja se u još davnija vremena, razbacujem ime- jepa, mlada, veæ podbuhla stara alkoholièar- negdje sjesti i napisati si tekst, pa æu to nima i stilovima, od Kandinskog do Koo- ka i narkomanka. Sva se trese, ruke, brada, proèitati, da ne bude zamuckivanja. Kamo ninga i Pollocka; fovizma do primarnog usta... samo što joj ne drhte i uši. Prilazi mi otiæi, nego u najdra u mi birtiju Tri volta, slikarstva, sve dok ne bude premraèno za neki hipi, kako se i dogodilo, no namjesto gdje sam kao predavaè na obli njoj Slo- pisanje vani (unutra je pak sve puno, pa da ka e: “Gdje si našao tu zgodnu Japan- bodnoj umjetnièkoj akademiji i nekadašnji odustajem od daljnjeg pisanja). I odšetam ku?”... on upita: “Koliko košta ova kurva?” voditelj galerije Ghetto èesto navraæao. I do kolodvora, te uz nadoplatu uzmem prvi Pa mi se uka e Vladimir Dodig-Trokut i vodi me na spavanje. Kuda? U svoju šupu. Znojim se u vreæi za spavanje, a svaki ko- Egotrip madiæ tijela ulja ugljen. Ujutro mu pušta iz “zatvora” i vodi mami na kavu. A u njega se tao tekstove umjetnika, kojima tumaèe veæ Martek fino napapao, pa sad i on pijuc- ZG – ST – ZG (II. dio) svoja nastojanja. Npr. Boban... “Istra ujuæi ka kavu s mlijekom. On je, naime, “pristoj- razlièita raspolo enja unutar sebe otkrivam nije” izgledao (kosa nešto kraæa od moje) Kamo otiæi, nego u najdra u mi birtiju Tri volta, gdje sam kao drugaèije vrijednosti te boje”. I zaèudo do- pak ga je Triangl predstavio ko gosta iz predavaè na obli njoj Slobodnoj umjetnièkoj akademiji i nekadašnji bim srdaèan aplauz, makar sam se jednom Zagreba, dok sam ja bio znanac iz Splita, voditelj galerije Ghetto èesto navraæao gadno smotao... zaboravio sam u kojem sluèajno došao zbog dilanja s nekakvim ku- smo stoljeæu, i ono spoèetka 20. smjestio u burama. Te je, meðutim, 1974. godine V.D. eljko Jerman ovo, 21.! Zapravo gaf je ispao simpa štos! Trokut dva tri tjedna spavao i jeo kod mene Pogotovo mojim bivšim studentima, koji u Zagrebu, pa mi se tako revanširao. su skoro svi bili prisutni. Njima je poznato briga me na same neugodne prisjete, suko- razred za vlak koji sutra polazi iz Splita u da sam malo smušen. Slijedi, naravno, iæe i Kaj je – tu je be s direktoricom Sonjom Baraè-Rudiski i 14,50 ura. E, da mi je kolega i prijatelj Zla- piæe. Umah sam sku io meðu bocama vis- Ima još muènih jutarnjih priviðenja, ali njenom partnericom Lili Matkoviæ. Briga tan Dumaniæ doma, ostao bih barem još je- kija, votke i sliènih gluposti, pravu domaæu se sreæom probudim u pravom, urednom me što moram proæi kraj tog “kluba”, bir- dan ili dva dana. Za njim bi trèkarao od orahovicu. Autor – tata jednog autora. Po- krevetu, kod nekih dragih ljudi. Oko pod- tije do kojima je izgleda navedenim ena- šanka do šanka i jedva ga nagovorio da neg- nosan što mi se sviða njegovo remek-djelo, neva dobim rakijicu, pravu domaæu lozicu, ma bilo više stalo nego do škole (uspjele su dje i sjednemo. Jer, lako je njemu bilo jur- stalno mi je toèio. kako bi mogao ruèati. Obitelj Vukorepa u rastjerat mi kolegij, iako su uèenici bili cati, no ja sam bio mrtav umoran od nasta- Sutradan se uz kavu oprostim s domaæi- Bregovitoj ulici nije profesionalna u sobo- “oduševljeni” mojom Velikošæu). Fuæka ve (ujutro od 10 sati do 13, poslijepodne nima, ter krenem na rivu. 9. studenog, sun- davanju, jer me na tako lijep naèin ne bi mi se, što sam toliko truda ulo io u galeri- od 16 sve do 21). Kud nam se potrefilo! Ri- èano, toplo – predivno (treba mijenjati ime ugostili... (kakvu ukusnu govedsku juhu su ju, dovodio ljude poput npr. Ivana Ko ari- jetko doðem u ST, a on ima nastup u Sla- mjesecu!). Jedva naðem slobodni stol. Dje- mi dali, na moje iznenaðenje s taranom, a æa, Borisa Demura, Martine Kramer, Ivana vonskom Brodu... vojke u ljetnim haljinama, deèki u kratkim onda lešo meso i, kaj drugo nego blitvu... Faktora, Borisa Cvjetanoviæa, Trokuta... i rukavima. Zadnji put posjetim i Tri volta, gospoða je po mami Maðarica, pa èini lude još mnogo, mahom elitnih artista. Tako; Tata jednog autora jeftino i fino ruèam, i “put pod noge”. Sam kombinacije jela). Zatim doðe po mene bilo pa prošlo... ne mogu oni meni zgaditi Otvorenje proðe više nego odlièno. Je- u kupeu, pušim i pijuckam pivo. Dosadno. Marin Boban i odvede do Muzeja grada draga Tri volta, divne konobarice koje me i dan je momak svirao klasiènu gitaru, pa uèi- Isprva brojim koze. Tri, èetiri, pet najviše. Splita, da napokon vidim postavu o kojoj sada veselo doèekuju. nio pauzu, da ja “odèitam” svoje. Navodni- Onda nailaze stada ovaca. To se veæ ne da æu nešto reæi na otvaranju u 20 sati. I svidi Sjednem na terasu, naruèim pivo i pišem ci stoga, jer papir sam samo dr ao u ruka- pobrojati! Bo e, koji dugi put... do (napo- mi se izlo ba! Koji napredak od onih škol- si govor. Boban, Ivan Maroviæ i Jadranka ma. Inaèe mrzim govornike èitaèe, od poli- kon!) svijetla Zagreba. skih radova, te me ulovi panika...”što ako Štrbiæ-Krstièeviæ na tragu su apstraktnog tièara nadalje. Jedino sam parcijalno proèi- I dom! Moj dom je moja domovina! 32 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
kao i iz skloništa iz drugih dijelova svijeta na obitelj, prièe iz u kojima je umjetnica boravila i radila sa Bangkoka karakterizi- enama rtvama nasilja. Ti su odljevi nas- ra postojanje seksual- tali u radionicama koje je vodila umjetnica ne industrije, a samim tim i širenje side. Problemi patrijarhata, ali i traffickinga, poza- Prostor bez nasilja dina su prièa iz Podgo- rice, dok je liberalna Paralelno s obilje avanjem nakon višegodišnjeg bavljenja problemom demokracija Luksem- nasilja nad enama i njegovim osvještava- burga stvorila drukèije Meðunarodnog dana borbe protiv njem kroz umjetnièki medij. oblike nasilja. No, pri- nasilja nad enama i Od samog poèetka naše veze mu me èe povezuje jedna stvar manifestacijom 16 dana aktivizma obièavao tuæi. Nakon rata, postao je još na- – patnje ena. Publika- silniji prijeteæi se oru jem. Uzela sam djecu cija æe u cijelosti pred- protiv nasilja nad enama Sanja i otišla u sklonište u kojemu ivim veæ se- staviti dosadašnje ra- Ivekoviæ, poznata po svom dam mjeseci. Ovo je dio enske prièe koja dove koje je umjetnica društvenom i feministièkom je sastavni dio tih “skulptura”. Naime, is- zapoèela 1998. s pro- anga manu, odluèila je naglasiti pod svakog odljeva nalazi se kratka, no jektom enske kuæe u potresna prièa zlostavljane ene koja aso- Luxembourgu, potom “lokalni” problem Autonomne cira na legendu muzejskog eksponata. Bangkoku (1999.) i enske kuæe u Zagrebu Va no je napomenuti kako su imena ena Ljubljani (2001.), a iz zagrebaèke autonomne kuæe promije- nastajali su uvijek u su- njena kako bi se zaštitio njihov identitet. radnji muzejskih insti- enska kuæa, projekt Sanje Ivekoviæ u Osim toga, umjetnica je istaknula da je tucija i enskih udruga suradnji s Muzejem suvremene umjetnosti veoma va na èinjenica da u procesu stva- i skloništa za ene r- i Autonomnom enskom kuæom, Zagreb, ranja odljeva ona potièe zlostavljane ene tve nasilja od 25. studenoga do 10. prosinca 2002. da same kreiraju maske i prièaju o zlostav- Charles Fourier re- ljanju, naglašavajuæi tako terapeutski uèi- kao je 1841. da je stu- nak ove radionice. Jednako je tako va no panj emancipacije ena Leila Topiæ da ovaj rad, iako proizlazi iz dijaloga me- u bilo kojem društvu ðu enama, nastoji privuæi pa nju svih jednak stupnju eman- amislite situacije obiteljskog nasi- graðana Zagreba. cipacije tog društva, lja; nasilan mu , traumatiziran ra- citirala je u predgovo- tom koji zlostavlja enu i tuèe dje- Intervencije u medijima ru publikacije Kathy cu. Ili nemoguænost izdr avanja djece ili Kao i u svojem dosadašnjem radu, um- Deepwel, te dodala da plaæanja stanarine zbog nezaposlenosti. Ili jetnica je oblikovala dio projekta kao in- rana na kraju dogaðanja u Muzeju suvre- pravedno društvo nije društvo u kojem e- pak bolest zbog koje æe vas izopæiti iz tervencije u medijima, bilo tiskovnim bilo mene umjetnosti, 14. prosinca, na dva- ne nisu sigurne u vlastitim domovima i u društva i onemoguæiti vam da se brinete o elektronièkim. Tako je novinama i maga- naestu obljetnicu postojanja Autonomne kojem muškarci koji vrše nasilje nad njima sebi. Upravo o takvim situacijama progo- zinima poput Elle, Cosmopolitan, Zaposle- enske kuæe Zagreb. Publikacija je zamiš- nisu ka njeni. Šetajuæi se ovih dana Trgom vara zagrebaèki projekt Sanje Ivekoviæ na, Svijet, Mila, Glorija bilo ponuðeno da ljena kao foto-monografija koja na ne- i okolnim duæanima, valjali bismo se za- enska kuæa nastao u organizaciji Muzeja tiskaju posebnu stranica u listu poput og- konvencionalan naèin prikazuje sva “lica” misliti nad stanjem našega društva u ko- Suvremene umjetnosti, a u suradnji s Au- lasa, no ponudi su se, do pisanja ovog tek- ena koje su u projektu sudjelovale, od jem su situacije navedene na poèetku tek- tonomnom enskom kuæom Zagreb. Pro- sta, odazvali jedino Vjesnik, Zaposlena, Bangkoka do Podgorice. Prièe zlostavlja- sta moguæe, a jedinom mjestu u kojem bi jekt naglašava problem nedovoljne osvi- Elle i Zarez. Sastavni dio projekta je i pub- nih ena razlikuju se; u pozadini zagre- zlostavljane ene mogle naæi sigurnost ještenosti te društvene brige za ene rtve likacija enska kuæa koja æe biti promovi- baèkih prièa nalazi se rat i posljedice rata prijeti zatvaranje. obiteljskog nasilja u našoj sredini. Skuèenost jedinog skloništa Nedovoljno je poznat podatak da u Zagrebu postoji jedino sklonište za ene, Autonomna enska kuæa Zagreb, kojemu zbog nedostatka financijskih sredstava prijeti zatvaranje. Stoga je umjetnica, poz- nata po svom društvenom i feministiè- kom anga manu, odluèila naglasiti ovaj “lokalni” problem, predstavljanjem tlocr- ta Autonomne enske kuæe Zagreb na ploèniku Trga bana Jelaèiæa, istodobno ga “globalizirajuæi” predstavljanjem stvarnih odljeva lica ena iz razlièitih skloništa za ene u svijetu. Kako bi se za taj problem senzibilizirao što veæi broj ljudi, projekt je postavljen u javni prostor grada, a ne u prostor Muzeja. Tako je pojednostavnjeni tlocrt Autonomne enske kuæe Zagreb is- crtan trakom za prometnu signalizaciju i prenesen na ploènik Trga bana Jelaèiæa, u realnom omjeru. Tim tlocrtom simboliè- no je stvoren prostor zaštiæen od obitelj- skog nasilja, ali je on ujedno i upozorenje o skuèenosti stvarnog prostora Auto- nomne enske kuæe. Naime, usprkos èi- njenici da je kapacitet prostora 29 le aja, kroz proteklih je 12 godina postojanja bi- lo smješteno i zbrinuto èak oko 1500 e- na i djece. Ploènik Trga bana Jelaèiæa, na dan otvorenja, 25. studenoga, koji je ujed- no Meðunarodni dan borbe protiv nasilja nad enama, ostao je prohodan za prolaz- nike, ali takoðer je pobuðivao pa nju i za- èudnost – što tlocrt znaèi i koja je njego- va poruka? Odljevi enskih prièa U izlozima knji ara Tamaris i Školske knjige, Hypo Alpe Adria banke, Male Ka- vane, prodavaonica Kristal i Martimex te u Turistièko informativnom centru na Tr- gu bana Jelaèiæa postavljena su imena e- na rtava obiteljskog nasilja. Tako je stvo- ren svojevrsni friz enskih imena koji je potaknuo znati elju graðana i eventualno ih naveo da zavire u unutrašnjost navede- nih adresa. U unutrašnjosti lokacija smjestili su se postamenti na kojima su odljevi lica ena iz zagrebaèkog skloništa, IV/93, 5. prosinca 2,,2. 33
Brojni klišeji koliko-toliko kvalitetne Morane ili rela- Ipak, posljednjih godina svjedoci smo tivno konciznog Stanca, podastiru nam se U ekipi odreda vrsnih pokušaja svojevrsne “renesanse” Gotovca epski opširni i nadasve zamorni radovi iz solista briljirali su u glavnim kao opernog skladatelja. No, umjesto još Gotovèeve operne radionice. Uskrsla je tako scenski Mila Gojsaliæa, izvelo se par ulogama Vlatka Oršaniæ, puta koncertno i Petra Svaèiæa, a na red je Branko Robinšak i prošlog tjedna došao i Kamenik – takoðer Iz zaborava u zaborav u koncertnoj izvedbi. Armando Puklavec Ova opera praizvedena je davne 1946. godine, izvede- kamenolom, što je ujedno i mjesto radnje Èitajuæi oštre novinske kritike iz na je nekoliko opere. To je, meðutim, posve irelevantno, 1946., u njima ne nalazimo puta i nakon to- kao što je, uostalom, irelevantna i èitava nikakve politièke, nego iskljuèivo ga pala u zabo- fabula. Kamenik je opera sastavljena od estetske prigovore, koji gotovo rav. Uoèi proš- brojnih klišeja, pa tako i njenu dramsku lotjedne prve iz- okosnicu predstavlja istrošeni trokut za- svi odreda stoje danas kao što su vedbe nakon 56 ljubljenog soprana i tenora, te ljubomor- stajali i prije više od pola stoljeæa godina prireði- nog baritona. Tu je još i jedna zabrinuta vaèi su pokušali majka (naravno – alt), par sporednih liko- u javnost protu- va i zbor koji se malo veseli, a malo zgra a Jakov Gotovac, Kamenik, Koncertna riti tezu kako je nad zbivanjima u kojima uopæe ne partici- dvorana Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 28. Kamenik s re- pira. studenoga 2002. pertoara zagre- baèke Opere Talent bez ideja skinut iskljuèi- Glazba Kamenika jednako je dramski vo iz politièkih nefunkcionalna i klišeizirana kao i libreto. Trpimir Matasoviæ razloga. No, u Stoji, doduše, skladateljeva izjava da je na- tu je tvrdnju pisao «operu koja se mo e lijepo pjevati, o nekoj inerciji, Jakova Gotovca teško povjero- punu arija i dueta te ansambl-scena». No, smatra se jednim od naših najzna- vati, s obzirom glazbeno-dramaturških elemenata koji bi èajnijih skladatelja prošlog stoljeæa. da je izmeðu pr- te arije, duete i ansambl-scene povezivali u Istina, nije sporno da je njegov Ero s ono- ve i posljednje zaokru enu cjelinu nema. Glazba se valja u ga svijeta remek-djelo hrvatske operne li- izvedbe prošlo uobièajenoj Gotovèevoj statiènosti, a ko- terature, no, ruku na srce, malo æe se tko gotovo pet mje- rištenje prokušanih zanatskih postupaka uspjeti èak i sjetiti bilo kojeg drugog nje- seci. S druge ne nalazi svoje opravdanje, nego, naprotiv, gova djela. Uz malo prebiranja po mo da- strane, èitajuæi ostavlja dojam skladatelja s puno talenta, nim vijugama glazbeni æe znalci spomenu- oštre novinske ali malo ideja. ti, recimo, Koleda ili Simfonijsko kolo kao kritike iz 1946., Ipak, treba pohvaliti sve izvoðaèe proš- vrijedna djela, neki drugi spomenut æe u njima ne nala- lotjedne koncertne reanimacije Kameni- Odu zemlji iz opere Mila Gojsaliæa ili zimo nikakve ka. Dirigent Ivo Lipanoviæ sigurno je vo- Himnu slobodi iz scenske glazbe za Gun- politièke, nego dio cijelu izvedbu, Zbor i Simfonijski or- duliæevu Dubravku, no tu manje-više i iskljuèivo estet- kestar Hrvatske radiotelevizije visoko su prestaju okviri poznatog dijela Gotovèeva ske prigovore, profesionalno pristupili neatraktivnom opusa. A za to postoji dobar razlog, k to- koji gotovo svi zadatku, a u ekipi odreda vrsnih solista me i vrlo jednostavan – Gotovac, naime, odreda stoje da- briljirali su u glavnim ulogama Vlatka nikad nije uspio nadmašiti Eru, a preostali nas kao što su Oršaniæ, Branko Robinšak i Armando su spomenuti “svijetli trenuci” iznimka stajali i prije više Puklavec. Ukratko – izvrsna izvedba. Os- koja potvrðuje pravilo o Gotovcu kao na- od pola stoljeæa. tat æe iza te izvedbe kao dokument i kvali- darenom, ali u osnovi ne osobito zanimlji- Kamenik je tetna snimka, no uistinu je šteta tako dob- vom skladatelju. varijanta rijeèi rih glazbenika za tako lošu glazbu.
èelist Krešimir Lazar, kao vodeæi u sasta- nistice Laure Vadjon i uz continuo prat- instrumenata i jednostavnom, a istodob- vu bassa continua. Impulsi energije u pra- nju Marija Penzara za èembalom, pravi je no dostojanstvenom pjevu, kao u nekom vim trenucima poticali su cijeli ansambl na predstavnik ranog sonatnog izraza na ranobaroknom višeglasnom vokalnom aktivan hod kroz naporan program, a do podruèju sjeverno od Alpa, a virtuoznost koncertu ili motetu. Ista disciplina pove- Schmelzerove sonate o ivjela je u nepog- zanog i pijevnog fraziranja prenesena je i rešivoj izvedbi violinistice. Ono što smo u drugi, pokretniji stavak Courante Dolo- osjetili u njezinoj svirci je savršena sigur- rosa. Duhovite slièice nost i izrazito precizna artikuliranost for- Stilska uvjerljivost U svirci Laure Vadjon osjetili smo Jako je dobro uspjela i izvedba skladbe Battalia à 10 Heinricha Ignaza Fraza von savršenu sigurnost i iznimno Hrvatski barokni Bibera. Duhovite Biberove slièice vojnika preciznu artikuliranost forme, ansambl pokazao je na u pripremama za bitku, pijanih u krèmi ili koja se nameæe kroz vrlo uredne i za vrijeme i nakon bitke, sa svojom sliko- zaokru ene fraze, oštre ovom koncertu vitom orkestracijom, naišle su na jako dobru izvedbu gudaèa Hrvatskog barok- kontraste, te odrješite poèetke i sabranost koja se nije nog ansambla. Povremeno su mogli slo- završetke fraza bodno dodati još malo grubljeg tona i ja- gubila ni u jednom èeg karikiranja, kako bi Biberova skladba dobila punu izra ajnu snagu. trenutku Skladbe Lamento sopra la morte Ferdi- Koncert Hrvatskog baroknog ansambla, nand III i Polnissche Sackspfeifen bile su Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb, stilski uvjerljive u izvedbi Mimi Mitchell, 24. studenoga 2002. me, koja se nameæe kroz vrlo uredne i Laure Vadjon, Milana Èunka, Krešimira zaokru ene fraze, oštre kontraste, te odr- Lazara i Marija Penzara, ali se nisu istak- ješite poèetke i završetke fraza. Jedino što nule u okru enju glazbeno sna nijih os- Zrinka Matiæ nas mo e zasmetati nakon nekog vreme- tvarenja Biberove Battalie i posljednje na je mo da upravo ta zaoštrenost, koju skladbe na koncertu – Telemannove suite osjeæamo u rezultatu i kojoj mo da ne- La Bizzare. rvatski barokni ansambl priredio dostaje malo više mekoæe i slobode, što je Koncert je ovim Telemannovim djelom nam je u nedjelju, 24. studenoga, moguæe postiæi i unutar taktne crte, ago- i prvom skladbom, Burlesque de Quixotte veèer s iscrpnim prikazom njemaè- gike ili raznih stilskih i drugih glazbenih istog skladatelja, uokviren vrhunskim os- kog baroka, od ranog do visokog, s pale- pada u kvaliteti izvedbe nije došlo, jer se pravila. To ne znaèi da treba rušiti postig- tvarenjima njemaèkog baroka, ali, unatoè tom gudaèkog zvukovlja, od orkestralnog oèito pazilo i na to da skladbe budu pore- nutu visoku razinu urednosti izvedbe, bi- tome, u ovom pregledu njemaèkog reper- do solistièkog. Tijekom tog dugog, ali vr- dane vodeæi raèuna o njihovoj meðusob- lo u vrlo energièno odsviranoj Schmelze- toara Hrvatskog baroknog ansambla lo pedantno izvedenog programa, imali noj dinamici. rovoj sonatati, ili kasnije u Telemannovu mo da je upravo jedna od njih bila suviš- smo dovoljno vremena do ivjeti glazbu i Koncertu za violinu i orkestar u G-duru. na. Proporcije koncerta mo emo uspore- razlo iti u sebi te do ivljaje. Okviri i umetci Na ono najbolje na koncertu naišli smo diti s proporcijama unutar jedne skladbe – Ansambl je na ovom koncertu pokazao Skladbe Georga Philippa Telemanna tamo gdje to nismo oèekivali. Bila su to kao što je va no djelovanje forme na sadr- sabranost koja se nije gubila ni u jednom bile su okviri koncerta meðu koje su dva stavka iz ciklusa plesnih stavaka i slo- aj djela, to je va no i kod slaganja prog- trenutku. To ne bi bilo moguæe bez iz- umetnute one nekih manje nam poznatih bodnih instrumentalnih fantazija Cantus rama koncerta, u èijoj formi svaka skladba nimne pripremljenosti ansambla, a i stal- skladatelja. Te su nam skladbe bile i najza- 1-32 ranobaroknog njemaèkog skladatelja treba ostvariti svoje optimalno djelovanje. nih poticaja glavnih nositelja izvedbe. Bili nimljivije. Ranobarokna sonata austrij- Samuela Scheidta. U odliènoj izvedbi Šteta je da se zbog predugog programa su to: umjetnièka voditeljica, gostujuæa skog skladatelja Johanna Heinricha stavka Pavan dolorosa èuli smo gudaèe ono povremeno gubilo, pogotovo kad je violinistica Mimi Mitchell; zatim solistica, Schmelzera, èetvrta i najpoznatija iz opu- skladane poput vokalnih dionica. Tu smo izvedba tako dobra, kao što je bila te ned- takoðer na violini, Laura Vadjon; i violon- sa Sonatae unarum fidium, u izvedbi violi- dimenziju skladbe osjetili u punom zvuku jelje u Hrvatskom glazbenom zavodu. 34 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
ansambala. Dakle, kao glazbu ne Tada razlike u upotrebi instru- na je simbol za sve zamislivo – juæi ikonografiji i zapisima mo- do ivljavamo samo ono što je menata nisu još bile tako velike. crna Madonna odra ava pak neš- emo reæi da je nekih instrume- zapisano, nego i sve što iz tog za- Kasnije su se, meðutim, pojavile to posebno. Postoji mnogo raz- nata bilo, a nekih drugih još ne – pisa proizlazi. skupine instrumenata koje su bi- loga zašto se nešto radi “drukèi- ili se barem nigdje nisu pojavlji- vali. No, s druge strane, slike nam ne govore ništa o tome kako Michael Posch, umjetnièki voditelj ansambla za ranu glazbu Unicorn iz Beèa su pojedini instrumenti zvuèali i na koji ih se naèin sviralo. Narav- no, ne postoje ni “škole” pojedi- nih instrumenata u današnjem Na razmeði tradicijskog i umjetnièkog smislu. Naime, nije bilo potreb- no na skupom papiru zapisivati nešto što je bilo potpuno jasno Ono što mi danas radimo le zabranjene u crkvi, jer ih se je”. Primjerice, zašto se uzima svima koji su te instrumente svi- na koncertima nikad nije smatralo instrumentima jednos- nešto bijelo i èini crnim. Veæ se i rali. bila stvarnost u srednjem tavnog puka – primjerice flaute, samim izborom crnog drveta èi- Potom postoji, naravno, i sa- bubnjeve i organistrum. ni “drukèiji” izbor. Istodobno, èuvana glazba. No, ne smijemo vijeku, zato što nisu niti Nastavio bih s tradicijskim glazba koju izvodimo potjeèe iz zamišljati da je rijeè o potpuno postojali koncerti kao takvi aspektom. Kada izvodite glazbu, mjesta na kojem se štuje crnu aran iranim djelima kao što su vokalnu ili instrumentalnu, mo- Madonnu. Postoji èuvena crna današnje partiture, u kojima jas- e se primijetiti da èak i u umjet- Madonna u Montserratu, u ko- no stoji koji instrument što i ka- nièkoj glazbi koristite elemente jem se èuva i Llibre vermeil. On- ko svira. Znaèi, mnogo toga ovi- tradicijskih naèina glazbovanja. dje postoje i opisi u kakvu su si o iskustvu i osobnom stavu ka- Trpimir Matasoviæ Koliko se kroz izvoðenje umjet- kontekstu izvoðeni ti napjevi. ko nešto treba zvuèati. Ono što mi je zanimljivo jest Sljedeæi je bitan faktor za in- Unicorn nosi odrednicu an- da se najveæi dio tih opisa odnosi strumentalnu improvizaciju èi- sambla za ranu glazbu. No, po- na osude i zabrane. Primjerice, njenica da je saèuvana gotovo is- jam rane glazbe danas je vrlo ši- Što se dalje ide u ondje je zapisano da se ljudi u cr- kljuèivo vokalna glazba. To zna- rok i prote e se èak i na devet- kvi ponašaju vrlo necivilizirano – èi da postoji vrlo malo djela koja naesto stoljeæe. Kojim se dijelom prošlost, sve više noæe u njoj, pale vatru, dovode nemaju nikakva teksta. Kad ne- rane glazbe bavi Vaš ansambl? nestaju i granice u svoje ivotinje, i to u buduænosti ma teksta, to su èesto instru- – Ishodište djelatnosti ansam- foto: Eva Beatrix Timpe više ne smije biti tako. To znaèi mentalne obrade vokalnih djela bla je glazba srednjeg vijeka i ra- da je to tada bila stvarnost, a ne kao, primjerice, u Codexu Faen- ne renesanse do otprilike 1520. interpretaciji ono što je Crkva htjela. Takve za. U njemu je tako u jednom godine. Okosnicu ansambla èini izmeðu umjetnièke stvari dogaðale su se i za vrijeme sluèaju naznaèen incipit Non av- pet instrumentalista. Za razlièite Kao glazbu ne samih obreda, s obzirom na to da rà, koji nam govori da je rijeè o se programe kao gostujuæe glaz- i tradicijske glazbe je izvan crkve bilo ili prehladno, jednoj ballatti Francesca Landi- benike poziva i druge pjevaèe i do ivljavamo samo ili prevruæe, ili prevla no. Ljudi nija. Nalazimo, dakle, troglasnu instrumentaliste. Ishodište dje- su u crkvu ulazili zbog najrazlièi- skladbu i njezinu obradu, u kojoj latnosti ansambla je glazba sred- ono što je tijih moguæih okolnosti. Postoje je cantus vrlo ukrašen, tenor je njeg vijeka i rane renesanse do zapisano, nego i nièke glazbe mo e nauèiti o tra- takoðer i opisi toga da su ljudi zadr an, a contratenor ispušten. otprilike 1520. godine. Glazba dicijskim naèinima izvoðenja pjevali “nekršæanske”, to jest ne- To znaèi da na temelju Codexa koju izvodimo potjeèe iz razlièi- sve što iz tog glazbe? Koliko su elementi istoè- sakralne napjeve. Stoga su preu- Faenza mo emo saznati kako su tih zemalja – posebice iz Italije, nih tradicijskih glazbi, primjeri- zeti ti napjevi, ali su njihovi tek- se takvi napjevi ukrašavali. Oèito Francuske i Španjolske. U pos- zapisa proizlazi ce arapske, prisutni u zapadnoj stovi zamijenjeni tekstovima du- je da je plesna i, opæenito, instru- ljednje vrijeme, nakon što veæ je- umjetnièkoj glazbi, primjerice hovnog sadr aja. mentalna glazba, prema odreðe- danaest godina zajedno radimo i onoj mediteranskog kruga? “Preokrenuti” svijet prikazuje nim pravilima, bila graðena na redovito nastupamo, pokušava- Što je kome vrijedno – Mislim da je razdiobu izme- se i tako da muškarac pjeva viso- floskulama i elementima vokalne mo se više posvetiti i austrijsko- Usredotoèio bih se na pitanje ðu umjetnièke i tradicijske glaz- ku dionicu, a ena duboku. Dak- glazbe. njemaèkom repertoaru. Primje- tradicijskih i umjetnièkih aspe- be posebno teško kategorizirati le, to je nešto što zapravo nije Na svojim koncertima izvodi- rice, bavimo se glazbom njemaè- kata. Prije svega, mo emo li uop- u prostoru Mediterana. Kad go- normalno, ili se barem ne oèeku- te i djela koja su nedvojbeno bila ke gotike i renesanse, razvojem æe u srednjem vijeku uvijek jasno vorimo o interpretaciji glazbi je. Takoðer, izabiru se i glazbala namijenjena izvedbi u crkvi, i to Tenor-Lieda i glazbom u doba razgranièiti podruèja umjetnièke Mediterana, danas mo emo pu- koja dolaze iz puèke sfere – flau- kao vokalne skladbe. Vi ih pre- Albrechta Dürera. i tradicijske glazbe? no nauèiti od tradicijskih skupi- ta, harfa i fidel nalaze tako i u cr- nosite u èisto instrumentalnu Vaš ansambl redovito suraðu- – S jedne strane, postoji vrlo na i tradicijskih naèina sviranja. kvi svoju primjenu, ali i opravda- glazbu, i to èesto na “svjetovnim” je s ansamblom Oni Wytars – jasna granica. Ona se oèituje u Usporeðujemo li umjetnièku i nje. Na taj naèin privlaèilo se lju- instrumentima. Je li takva praksa zbog èega upravo s tim ansam- zapisima glazbe. Tradicijska se tradicijsku glazbu na, primjerice, de da masovno dolaze u crkvu. bila uobièajena i u srednjem vije- blom? glazba najèešæe usmeno prenosi- Korzici, one se danas u izboru Jer, s “uzvišenom” se umjetniè- ku? – To je vrlo zanimljiva surad- la. Njoj nije bilo potrebno nikak- glasova i instrumenata ne razli- kom duhovnom glazbom to nije – Ono što danas radimo na nja. Neki èlanovi ansambla Oni vo zapisivanje, s obzirom na to kuju bitno od onoga što je bilo moglo postiæi. Tako je i danas – koncertima nikad nije bila stvar- Wytars ujedno su èlanovi i mog da su ljudi koji su se njome bavili prije tri, èetiri ili pet stoljeæa. kako se pokušava ljude privuæi nost u srednjem vijeku, zato što ansambla, meðu kojima i voditelj ionako znali o èemu se radi. U Presudno mi je iskustvo bilo ka- neèemu? Tako da se preuzme nisu niti postojali koncerti kao ansambla Oni Wytars Marco umjetnièkoj je pak glazbi u vrlo da sam uspostavio kontakt s kor- njihov jezik i njihove predod be, takvi. Kad danas prireðujemo Ambrosini. Tu se susreæu dvije mnogo sluèajeva rijeè o tome da zikanskim pjevaèima, koji su me i potom ih se povezuje s namje- koncert srednjovjekovne glazbe filozofije – kod ansambla Oni nije bila namijenjena brojnom pitali što mislim koliko je stara rom da ih se dovede u crkvu, to razlièitih zemalja i razlièitih sti- Wytars u prvom su planu tradi- slušateljstvu, nego izvoðenju u glazba koju su pjevali. Bila je to jest da daju svoje milodare za Cr- lova, to je nešto što je namijenje- cijski aspekti i improvizacija na vrlo posebnim okvirima. Kad vrlo arhaièna glazba, i bio sam kvu. no današnjem slušateljstvu i da- tradicijski naèin. Kod ansambla god bi se dogaðala neka krunidba uistinu zapanjen kada sam saz- našnjem tr ištu. Jednostavno iz Unicorn u prvom planu nisu tra- ili neka druga sveèanost, ta bi se nao da je ono što sam èuo tekst Dijelovi mozaika velike cjeline uzimamo mali dio. dicijski, nego umjetnièki aspekti glazba zapisivala. Ona je smatra- iz Prvog svjetskog rata – dakle, s Èini mi se da glazbenicima Naravno da neka djela moramo i improvizacija unutar umjetniè- na toliko dragocjenom da je se poèetka dvadesetog stoljeæa – koji se bave srednjovjekovnom prilagoðavati instrumentima, jer ke glazbe. Kroz povezivanje an- zapisivalo na skupom papiru. kojeg, meðutim, po zvuku i in- glazbom najveæu poteškoæu nam inaèe instrumenti ne bi ni- sambala Unicorn i Oni Wytars Središnje je pitanje što je ko- terpretaciji nije bilo moguæe raz- predstavljaju razlièite moguæ- èemu slu ili. Kad govorimo o, susreæu se oba ova aspekta, s ob- me vrijedno. U èetrnaestom se likovati od nekog Kyrie ili Glori- nosti izbora pri donošenju odre- primjerice, misnim stavcima, oni zirom na to da je improvizacija u stoljeæu tako pojavljuju bogati je iz 14. stoljeæa. ðenih interpretacijskih odluka – su se u srednjem vijeku izvodili prvom planu djelovanja obaju rukopisi s glazbom koja je u to koje instrumente odabrati, koli- vokalno, zatim u kombinaciji s vrijeme veæ bila stara. Ona je bila Preokrenuti svijet ko improvizirati i slièno. Koliko orguljama, ali i èisto instrumen- zapisana, ali nije bila namijenjena Govorili smo o granicama iz- se Vaše odluke temelje na onim talno. Rijeè je bila o èisto prak- ichael Posch studirao je upotrebi, nego skupljanju. Takve meðu tradicijske i umjetnièke informacijama koje imamo iz tiènim razlozima. Kada su se, re- blok-flautu na Koruškom ze- se rukopise “moralo” imati – isto glazbe. Što je s prijelaznim obli- srednjeg vijeka, a koliko na cimo, procesije odvijale u veli- maljskom konzervatoriju, na Vi- kao što se “moralo” imati grèke cima izmeðu crkvene i svjetovne praktiènim razlozima, poput kim crkvama, moralo se svirati sokoj školi za glazbu i izvedbene umjet- knjige. glazbe – u sluèaju zbirki Canti- dostupnosti instrumenata ili oèe- dulje nego u manjim crkvama. Ti nosti u Beèu, te na Visokoj školi za glaz- Što se dalje ide u glazbenu gas de Santa Maria i Llibre ver- kivanja suvremenog slušatelj- su se “meðustavci”, naravno, ta- bu u Trossingenu. Suraðivao je s razlièi- prošlost, primjeæuje se da sve što meil de Montserrat imamo vo- stva? koðer temeljili na glazbi koja je tim ansamblima za ranu glazbu (Accen- je zapisano dolazi iz duhovnog, kalnu glazbu s duhovnim teksto- – Iskreno govoreæi, mislim da bila izvedena neposredno prije ili tus, Ony Wytars, Clemencic Consort). Od crkvenog podruèja. To znaèi da vima koja je izvoðena na naèin je rijeè o kombinaciji svih ovih nakon njih. Nije se sviralo nešto 1991. godine voditelj je ansambla za ra- onaj koji ima novac, u ovom slu- na koji se izvodilo svjetovnu aspekata. Naravno, ne mo e se posve razlièito, nego su se uzi- nu glazbu Unicorn. Vodi majstorske teèa- èaju Crkva, taj novac eli koristi- glazbu. Kako objašnjavate da tu izbjeæi da svirate na kopijama mali dijelovi neèeg veæ postoje- jeve blok-flaute, izmeðu ostalog i na Vi- ti za svoje ciljeve. Tako je ta glaz- glazbu izvodite, izmeðu ostalog, srednjovjekovnih instrumenata, æeg. Na svojim koncertima, dak- sokom institutu za zapadnu glazbu u Da- ba bila nadreðena glazbi koju je i s instrumentima koji su bili jer ne postoje u potpunosti saèu- le, izvodimo samo dijelove jed- masku, Kraljevskom konzervatoriju u izvodio puk. No, što se dalje ide zabranjeni u crkvi? vani originali. Postoje fragmenti, nog veæeg mozaika. Ammanu i Kraljevskom konzervatoriju u u prošlost, sve više nestaju i gra- – Upravo smo na svom CD-u ikonografski prikazi i pisani opi- Bruxellesu. Profesor je blok-flaute i rane nice u interpretaciji izmeðu um- The Black Madonna, na kojem su si o materijalima od kojih su se glazbe na Konzervatoriju grada Beèa, na jetnièke i tradicijske glazbe. Jer, i snimljeni napjevi iz zbirke Llibre gradili instrumenti, ako su se ti * Razgovor je u dva nastavka kojem je i proèelnik Odsjeka za ranu u jednoj i u drugoj pojavljuju se vermeil de Montserrat, htjeli po- materijali primjenjivali, koje su emitiran na Radiju 101 u emisiji glazbu. instrumenti – podjednako u puè- kazati dvojnost, i to u smislu velièine bile orguljske svirale i ta- Skladnoglasja, 24. studenoga i 1. koj, crkvenoj i dvorskoj glazbi. preokrenute stvarnosti. Madon- ko dalje. S jedne strane, zahvalju- prosinca 2002. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 35
sentimenta, muzièkog “štimun- vorno, distancirano od zahtjeva Štrukle i valcer u stilu Pine avnu ni “podobnu” kulturu, ga”, uèestalih pjevaèkih numera i za umjetnièkom slojevitošæu, is- Bausch umjesto toga u arhivima nacio- drugih oblika melo/dramatskog tkano od replika dubine vica, u Senkerov Fritzspiel mo da nalnih i nadnanacionalnih knji- “su ivota”. Ivesovoj drami – najèešæe na te- mjestimièno pati od (namjerne) evnosti stvarajuæi uzbudljivi didaktiènosti školskog poduèa- nered. Songovi su ovdje znak vanja Krle e, na poèetku nam krize administrativnog, uvrije- uèiteljski predstavljajuæi likove i enog govora – ma kakve “sva- Tko pjeva, pritom i misli? sadr aj komada, ali kasnija ham- kodnevnièke” proze. Smijeh je letijada Leonove obiteljske dra- njihova povišena temperatura ili Glazba sve više potiskuje me, izvedena uz songove Arinke sveèanost neposlušnosti koju si Blaškoviæ Šegado, posjeduje i ne mogu priuštiti u odijelu “oz- ostale elemente scenskog glazbenu kvalitetu ulièno britke biljnog” dramatièara. jezika, funkcionirajuæi u šansone i brehtijansku izvrnuto- prvom redu kao sna an, st. Kao, uostalom, i èitav Senke- Izmeðu Verdija i techna vjerojatno najmoæniji rov ritmièan, doista glazbeno Harwoodova drama Kvartet melodiozan tekst, u kojem se te- bavi se jubilarnim postavljanjem emocionalni narkotik matizira spravljanje – kako hra- Verdijeva Rigoletta u staraèkom ne, tako i knji evnosti (stihova, domu poznatih opernih pjevaèa. si eja, songova, stilskih konven- Idealna prilika, dakle, za redatelj- cija). Ako je za Kovaèevu scen- sku demonstraciju opernog zna- Uz premijeru Ivesova teksta Je li sku pošalicu bitno poznavanje nja – tekst poziva na operne cita- tko za seks? u re iji Marija osnovne formule krimiæa, za te, na fascinaciju glazbom, na kra- Kovaèa, Senkerov Fritzspiel u re iji Roberta Raponje, Senkerov je teatar va na puno jolik velikih hitova povijesti slav- Harwoodov Kvartet u re iji Relje šira kazališna erudicija, zbog èe- nih pjevaèa. No, redatelj Relja Bašiæa, te Büchnerova Woyzecka ga æe i jeziène igre njegova dram- Bašiæ radije uzmièe pred izazovi- u re iji Boruta Šeparoviæa skog predloška, ali i parodije iz- ma dramskog kiæenja opernim vedbenih konvencija (primjerice perjem, rezervirajuæi glazbenu plesnog teatra Bauschove), baš toèku jedino za sam završetak ko- kao i glazbene numere, biti hu- mada. Ne bih rekla da je u tome Nataša Govediæ pogriješio. Glumaèka postava u kojoj nastupaju Pero Kvrgiæ, Va- nja Drach, Sandra Langerholz i imptom su dijagnosticira- Šeparoviæevo je Slavica Jukiæ svakako ne treba do- la dvojica kritièkih autora: datnih melodramatskih niti melo- Perišiæeva drama Kultura variranje dioznih stimulansa – njihovoj je u predgraðu i Jergoviæev komad Woyzecka, k tome, sugestivnosti i golemom glumaè- Što je smiješno, bando lopovska?. kom umijeæu dovoljna tiha i gola Bez obzira na estetièku kvalitetu vrlo slièno pozornica. Glumaèki i operni glas ovih tekstova, obojica dramati- ovdje pokazuju simetriène kvali- èara uprizoruju osobitu hrvatsku Senkerovu tete pogaðanja fino nijansiranih, dramu s pjevanjem, ili, u doslov- široko razmaknutih zvukovnih nom prijevodu, melodramu. U variranju Gospode ljestvica, zbog èega nije potrebno njoj glavne uloge nosi “polusvi- njihovo istodobno korištenje, još jet” ili, pak, golemi televizijski Glembayevih, a oba manje korištenje glazbe kao stalne ekran, odakle nam se (scenski hi- nam sluèaja “difuzne” podloge narativnog perbolizirano) obraæaju izvoðaèi glumaèkoga glasa. Na primjeru “ironièno” neukusnih songova. donose i jednu Kvarteta postaje jasno da dobro ugoðeni glumaèki glas ne mora K pjevanom teatru? novu glumaèku bje ati u konfekcijski producira- Turbofolk glazba i izrazito nu pjevljivost MTV reklama da bi šovinistièka koreografija vjero- mobilnost: privukao pa nju publike, niti su jatno su smjerale izrugivanju ak- mu potrebni “glazbeni odušci” od tualnoj hrvatskoj sceni komerci- potrebu izvoðaè- prezahtjevnog, prebujnog teksta. jalnog zvuka, no songovi iz S druge strane, Woyzeck u re iji predstava u konaènici su ostav- kog igranja i u Boruta Šeparoviæa i izvedbi ljali tjeskoban dojam: kao da su pjevaèkim i u MONTA STROJA mudro æe agresivni tekstovni i melodijski koristiti techno ritam kao konti- klišeji novih narodnjaka zaglušili dramskim nuiranu glazbenu podlogu prota- inicijalno ironijsku namjeru svog gonistove rastuæe psihofizièke kazališnog prikazivanja. Ironija registrima bolesti i paranoje, ukinuvši je teška figura, za koju nije do- Woyzecku ne samo “vlastiti” glas voljno puko citiranje ili ponav- nego i samu moguænost “gašenja” ljanje glazbenog nasilja. Melod- Logotip prodaje mu stereotipa o seksualnoj “nas- morne samo onima koji pret- unutarnjeg DJ-a. Techno glazba ramatski trend zatim se nastavio Programska knji ica uz dramu tranosti” Britanaca. U njemu ne- hodno poznaju knji evnokaza- pro dire svog konzumenta na isti u svom najblistavijem izdanju: Je li tko za seks? pakirana je kao ma individualnosti, toliko karak- lišni kontekst. Za širu publiku naèin na koji ga “troši” monotona Jasna Bilušiæ pjeva Piaf, Branko glazbeni CD sa songovima iz teristiène za istinske pobunjeni- predstava u re iji Roberta Rapo- društvena nepravda. No, premda Brezovec iz Krle ine novele Ve- predstave. Postoji li vjerojatnost ke (usp. izjavu El Bahtteea: Ako nje nudi i obradu standarda po- je ideja korištenja jednoga glazbe- liki meštar sviju hulja pravi operu da itko iz publike po dolasku ku- sviram dobro, mogu svirati sam put Mamica su štrukle pekli, ali nog stila kao demonskog principa za glas Vilija Matule i korsku æi sluša trotonske djeèje melodije sebi doma u kupaonici.). Muzika Fritzspiel u cjelini zahtijeva uèe- rastrojstva lika izvedena briljan- pratnju ostatka ansambla, sve za- s tekstom Detektiv, detektiv/Æe koja prati Kovaèevo zezanje, a noga gledatelja. Zanimljivo je da tno, èinjenica je da Šeparoviæeva jedno natopljeno lavinom son- otkrit ‘ko je kriv? Uistinu sum- potpisuje je Zvonko i Gradski samim time nije na gubitku s predstava, ponovno sa svim breh- gova. Glazba ponovno potiskuje njam. Èemu, dakle, slu i glazbe- Ured za Kulturu, najsliènija je publikom: gledalište reprizne tijanskim premisama uzmaka od ostale elemente izvedbenog jezi- na slikovnica za odrasle? Kao i reklamnim porukama koje se e- predstave koju sam gledala u no- identifikacije izvoðaèa s likom, ka, funkcionirajuæi u prvom redu samim naslovom, njome se pred- le emitirati pred što više ljudi i još vootvorenom Kaptol centru bilo ukida klasiènu instancu glumca, kao sna an, vjerojatno najmoæ- stava prodaje pod instantnu zaba- k tome “svima svidjeti”. Razlika je ispunjeno do posljednjeg proizvodeæi radije pjevaèa ili oso- niji emocionalni narkotik. U isto vu, privlaèeæi publiku osloboðe- je jedino u tome što nam se na mjesta. Vjerujem da su za to naj- bitog zvukovnog “bombardera”. vrijeme, zagrebaèku noænu scenu nu potrebe za stilskom ili filozof- pozornici prvim licem jednine ne zaslu niji glumci poput eljka Šeparoviæevo je variranje Woyzec- sve dare ljivije ispunjavaju klu- skom slo enošæu izvedbene po- predstavlja nasmiješeni logo de- Vukmirice i Slavice Kne eviæ, èi- ka, k tome, vrlo slièno Senkerovu bovi èije je saftno jelo takoðer ruke. Da postoji, Kovaèeva bi terd enta, nego nasmiješeni logo ja se stand-up sigurnost odlièno variranju Gospode Glembayevih, a spravljeno u turbofolk kuhinji, a predstava ulazila u anr samo se filmskog vampa. Glumci (Ecija sla e sa Senkerovom zafrkanci- oba nam sluèaja donose i jednu mahom mlaða publika u kulturi zezamo. Ne na naèin Jana Fabrea Ojdaniæ, Tvrtko Juriæ, Dra en jom o Barunici Castelli koja “ja- novu glumaèku mobilnost: potre- razbijenih èaša i opjevano slom- ili, recimo, èuvene skupine “Pri- Šivak, Nataša Dangubiæ, Pero ši dramskom pozadinom na cr- bu izvoðaèkog igranja i u pjevaè- ljenih srdaca, ako je vjerovati so- silna zabava” (Forced Entertain- Jurièiæ) u Kovaèevu projektu noj singerici” ili s press konfe- kim i u dramskim registrima. Ovu ciolozima, nalazi emocionalni ment), èiji performansi paljenja sudjeluju predano, posebno u rencijom na kojoj Puba (vrlo do- bih simbiozu ocijenila u najmanju odušak koji joj je svugdje drug- novca ili beskrajno ponavljanog toèkama solo pjevaèkih nastupa bar Dra en Bratuliæ) novinarima ruku produktivnom, a mo da èak dje onemoguæen. Ne bih, stoga, sviranja pokvarene ploèe šlager- pod svjetlima “glamuroznih” ref- “odluèno” porièe evidentan ban- i gavelijanskom, buduæi da nas apriorno osudila pjevaèke ekstaze skog ringišpila bijesno osporava- lektora. Neki od njih, primjerice krot firme Glembay. Senkerova vraæa problematici glumaèke vo- uz hopsanje po stolovima: mo - ju isplativi koncept “dobre zaba- Dra en Šivak, ostvaruju i duhovi- vještina u brehtijanskom cabare- kalnosti, kao i pjevaèke glumstve- da je u njima najvrednija udnja ve”, nego na naèin srednjoškol- te karikature na temu aristokrat- tu tako se iz predstave u pred- nosti. Osim toga, èini se da trau- za intenzivnim ljudskim kontak- ske imitacije veèernjeg programa ske “ekscentriènosti”. Jedini je stavu sve više izoštrava i ohrab- ma ratom anestetiziranih ili pak tom. Ne bih rekla ni da kazališna HRT-a, gdje cure iz kvarta glume problem što se èitav skeè drame ruje, profilirajuæi ga u znalaèkog pretjerano ideologijski manipuli- vrata treba zalupiti pred prodo- prateæe vokale poznate svenarod- Je li tko za seks? mo e izvesti u transvestita (ne samo hrvat- ranih osjeæaja (mislim na ine bud- rom tobo e “niskih” umjetniè- ne zvijezde, a deèki si crtaju tan- pet, a ne pedeset minuta, kao i u skog) knji evnog nasljeða. Kao i nice) polako poèinje curiti kroz kih formi. Ono što me zanima, ke brèiæe i misle da samim time tome da predstava, kao blaga pa- svaki karnevalist, Senker je u isti slavinu i kroz sito kazališne me- meðutim, tièe se teatarskog citi- dobivaju štih Clarka Gablea. Ze- rodija krimiæa, pripada retorici mah i apolitièan i reprezentacij- lodrame. Izgleda da je desetogo- ranja, inkorporiranja i kooptira- zanje ni na što ne obvezuje –ono domaæe tradicije nedjeljnog TV ski subverzivan: njegove “pjes- dišnji gubitak perspektive lakše nja uglazbljenog zabavljaèkog je i politièki i intimno neodgo- poslijepodneva. mice” ne priznaju slu benu, dr- opjevati nego izreæi. 36 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
koja je visoko identificirana s bi- tovskim zgarištima. No, i jedni i kim vitalitetom do ivljajne vri- tretman), prsnuti od nabrekla æem da postaje datost i isijava drugi oblijepljeni su katranom jednosti. Ujedno, simbolizirajuæi postojanja i bez razmišljanja upi- fascinaciju, koja probija interpre- bezdana beznaða. Vive la diffe- i stanje jedne dekade, prièa æe jati okosebno prštanje postoje- tacione sheme dramske tehnolo- rence! uvijek navesti junake njegovih æeg (upravo, Markaèev lov na je- autorskih projekata da polo e lene) – njima je, kao pijunima ra- svoje emotivne karte na stol i ta, preostalo neprestano vraæa- pogledaju jedno drugom u lice. nje/povratak, kada se oklijevaju- O(p)stanak ratnika U sluèaju Povratka ratnika dvije æi neæka shvatiti svoju opæu hudu èinjenice i te kako uvjerljivo idu kob i odbija okretanje novog lis- redatelju u prilog. Osim izvan- ta, kontemplirajuæi o “slavnoj” Kerekeš pobija jedno redna osjeæaja za ono što bismo prošlosti, jer smislene buduænos- preduvjerenje: da je mogli nazvati generacijskom svi- ti ionako nema, uz glodanje umjetnièki rad o ratu, kad ješæu (radi se prije svega o djelu “kestena” u vlastitim domovima protiv rata i ratnih zloèina, po- ili pred vilama generala, èuvajuæi se veæ za njim posegne, sebno u kontekstu novih mr nji, ih od moguæeg “odlaska” u eu- ostvariv samo kao sirov, novih terorizama i globalnog ra- ropska “èistilišta”. Njihova indi- primordijalni krik ta protiv siromaštva i nepravde), vidualnost društveno/povijesno Kerekeš je priskrbio odlike au- uvjetovana relacijom: prošlost – tentièna iskaza zbog ambijenti- sadašnjost – buduænost, u kraj- ranja u recentno ozraèje ere njoj liniji, poèinje i završava na Uz predstavu Povratak ratnika (doslovnog!) odlaska/povratka prvoj alternativi. Intimne drame autora i redatelja Ljubomira ratnika i njihovih generala. Pri- ta tri brothers in arms protago- Kerekeša, premijerno izvedenu u kazuju se “mali tipovi” jednog nista usko su povezane s povijes- vara dinskom HNK razdoblja koji na individualan nom sudbinom prostora koji još naèin zauzimaju stav prema “ve- traga za vlastitim identitetom. likim problemima” svoga vreme- Robertino Bartolec na. Opscena, zanosna i drska ig- The Sounds of Budnica ra propituje što se zbilo s ratniè- Lokalna vaka nepatvorena umjet- kom generacijom (i to troèinkom Balansirajuæi izmeðu komiè- nièka osobnost voli pov- o “obiènom smrtniku” koji je na nog i kataklizmièkog, autor u remeno “osvje iti” reper- bojište otišao s tenisicama, a vra- svom iskrenom i nadasve neher- toar djelom koje predstavlja dra- tio se mo da s nogama – ali sva- metiènom pristupu istra uje od- govoljno emigriranje u prostore kako s PTSP-om – nositelja Ace, nos ratne prošlosti i postratne po strani od onoga što standar- Aje i Drašeka, interpretira ih Ke- sadašnjosti, mahom ambijentira- dna ponuda mo e pru iti svojim rekeš, sa svim što ta imena kon- juæi likove unutar izbi predgraða probranim arsenalom djelotvor- ceptualno ve u uz sebe) iz deve- gdje, eto, upravo vizualiziraš sta- nih vještina. Drukèiji svjetovi od desetih godina nakon što se za- ru kumicu u šarenoj kikli kako onih prevladavajuæih naprosto su koraèilo u “slobodu”, u “slobo- na sprhloj dvorišnoj pumpi, bo- dobar mamac istinskom stvara- de”. Je li ih ista “pokopala”? Jer sim nogama do gle nja u kokoš- telju eljnom da se iskustvo obo- ovaj je trokut veæ pomalo svla- jem ekskrementu, toèi blatnu gati, a “konzumentu”, ako se os- dan umorom nakon što se u pro- vodu u hrðavi hamper. Doista, jeæa duhovno sputanim i zasiæe- teklom desetljeæu potrošilo svo- oni koji najviše zakrvave za bolje nim dominantnim programom, ju unutarnju energiju. sutra, po pravilu zauvijek tavore izazov i prigoda za oplemenjiva- u pljesnivom juèer. U tipiènom nje sposobnosti detekcije istan- kvartu u kojem modernitet zna- èanosti i majstorske superior- èi kad trešti sound estradne na- nosti na svakoj razini. Takav di- cionalne budnice (svaki èin po- namizam, izgleda, Ljubomira Generalima, kao èinje za predstavljeni “korpus” Kerekeša prilièno motivira. karakteristiènim melosom, a sa- pijunima rata, ma drama ima intro uz “svena- Bez afektacije rodnu” u izvedbi supruga ratni- Jednostavno u iva povremeno preostaje tek ka – upeèatljive Walküre Matija izaæi iz visokoartificijelne i stili- neprestano Prskalo, Sunèana Zelenika i Ma- zirane bogate mat(r)ice raskoš- rija Krpan). Uopæe, u èetvrti u nih bardovskih dramskih (i sce- vraæanje/povratak, kojoj promjene u ivotnim navi- naristièkih) rukopisa u autorske kama ovise tek o amblemima off-projekte minimalistièke des- kada se oklijevajuæi (zastave prve kradu pogled na- kripcije, ali, zbog suvremene te- kon odmicanja zastora) i obredi- matike, ambiciozne poruke. Kao neæka shvatiti ma (rakija, kafa i gemišt rituali kreativac orijentira usmjerenog otvaraju komunikaciju konaèno kategoriji kako je umijeæe glum- svoju opæu hudu u “miru” srelih braènih partne- ljenja jednako va no onome kob, a umjesto ra) društva u kojem se zateklo. ŠTO se glumi, u djelima koja Tu ostavljenost i napuštenost fleksibiraju imperativ receptne gije i upravo zato jest impuls na Kako govoriti o ratu? okretanja novog ratnika triju strana, nakon što se obveze da svi “umjetnièki signa- “improvizacijski” spontanitet u Danas aktivno sudjeluje tek obavile letalne zadaæe i (po)vra- li” moraju biti na broju – stremi igri, on nu no vodi glumu da se neznatan broj onih koji razdob- lista, kontemplira tilo uobièajenom svagdanu, Ke- prirodno svrhovitim silama što posve gubi dojam njene postav- lje proteklih deset godina nisu rekeš efektno apostrofira odora- kolaju u ljudima i meðu ljudima ljenosti, te se èini da uhodimo izravno do ivjeli, èija sadašnja se o “slavnoj” ma koje su izgledom daleko od kanalizirati i razvijati dramu ak- same ljude iz ivota s njihove ne- duhovna, moralna i politièka fi- militarne velemo nosti. On zna tera, a zar to nije ujedno najbolji kontrolirane strane. Što pak zna- zionomija ne bi bila oblikovana prošlosti, jer da je odora odraz i izraz društve- prikaz društva. Jer sama vrijed- èi da blijedi umjetnièka afektaci- do ivljajima toga vremena. Svi nih konvencija i prisila. Umjesto nost takva djela ovisi o stupnju ja, odnosno, prepoznajemo bez- smo više ili manje poslo ili svoja smislene rezultata grandomanske dvorske razvijenosti biæa-glumca/biæa- broj kvartovskih faca koje daju uvjerenja ili preduvjerenja kroz buduænosti ionako švelje i draguljara za kolajne re isera, a ta razvijenost ovisi o boju, zvuk i dimenzije svakoj sate koji su svakim intervalom imamo krpice za bezvrijedni i identifikaciji objektivne (izva- èetvrti. Takoðer, ono što neupit- mogli donijeti izopaèenu nep- nema potrošni ljudski materijal, koje numjetnièke) datosti (stvarnos- no obilje ava njegovu autorsku redvidivost: smrt, kljastost, ispa- pristaju kao salivene na sme u- ti): subjektivni projekt našeg bi- osobnost, uz intimni dodir što ravanje samokontrole i samo- rana tijela, spajajuæi kostim i iz- æa (umjetnost) mora prepoznati ne zakriva nego pojaèava svjedo- poštovanja, vjeèan odlazak ne- govorene rijeèi (Kerekeš ima titranja objektivno zadane datos- èilaèku izravnost, èvrsti je izbor kog od najbli ih, mrvljenje do- Europska Èistilišta za hrvatske prirodan dar komuniciranja s ti (izvan umjetnièke stvarnosti), tematskog katalizatora i najeko- maæe ulice, razaranje rodnoga generale publikom i vremenom u kojem a objektivna datost (izvanumjet- nomièniji naèin njegova predo- doma, hm, nekome na brzinu za- Za razliku od generala – koji, ivi, pa vješto pote e puèke mo- nièka stvarnost) mora biti otvor èenja. Istina, ima još nekoliko raðene tvornice, epolete... Kod potvrðuju nedavna zbivanja, kao tive zafrkavanja) u poruku. Spe- subjektivnog projekta (umjet- tuzemnih dramskih djelatnika Kerekeša taj se “recept” formira- bujica odbacuju rijeèi poput “ju- cifièno zemljopisno podruèje nosti). Usporedimo li pragmati- koji na taj naèin pristupaju svo- nja temelji na izvrsno odmjere- èer” (grijeh) i “sutra” (iskuplje- predstavi je zadalo okvir i od ku Kerekešovih kazališnih ko- jim beyond mainstream projekti- nom spoju ironije, sarkazma i ci- nje), koji kao da ive ovdje i sad, posjetitelja se ne tra i odricanje mada Dimnjièar (napravljena je ma. Razlika je tek utoliko što su nizma, s jedne, te elemenata gro- intuitivnim stavom da je svaki od uvrije enih ocjena o Balkanu izazovna filmska adaptacija), Sti- kod njih akteri poslovièno alije- teske, crnog humora i direktne trenutak ništa doli sjajna eksplo- kao prostoru etnièkih tenzija; e pojaèanje (tipièno vara dinske nacijom, potrošaèki, izobiljem, društvene kritike s druge strane. zija ivota kojem se valja prepuš- gdje se (kako stoji u popratnom izvan kazališne post festum sudbi- virtualizacijom, spolnom orijen- On pobija jedno preduvjerenje; tati bez zadrške, cijelim biæem, materijalu aktualne izlo be o ne) ili, ovdje zanimljiv kao dio tacijom dega irane sjenke socija- da je umjetnièki rad o ratu, kad uroniti u njega potpuno, gutati Balkanu u Neue Galerie am Lan- tekuæeg repertoara, Povratak rat- lizirane u, još neko solidno vrije- se veæ za njim posegne, ostvariv ga hedonistièki (vidi Lošin laten- desmuseum Joanneum u Grazu) nika (upravo se finalizira èeški me ovdje neupitno nedosegnu- samo kao sirov, primordijalni tno pigistièki ispeglan outfit i stare traume stalno ponovno od- prijevod teksta), redovno se pod toj, postkapitalistièkoj atmosfe- krik, kao jecaj prosvjeda, urlik clarckgable brk), osobnom prak- vijaju, uz strah da opasni susjedi poveæalo postavljaju “ ivotni” ri, a kod Kerekeša tragikomiène upomoæ, zov upozorenja, kletva som slaviti èinjenicu što se jest ne prijeðu granicu jer æe im se individualci i skupine. Stoga, i homeground ljudske ljuske koje i proklinjanje. S njim prevladava dijelom tog izvanrednog dogaða- “pokazati” kao što su im “poka- sam majstor zadataka umjetniè- još samo simuliraju punoæu pos- stav da komadi o takvim prilika- ja zvanog ivot (primjerice, Bo- zali” preci koje se stalno precje- ke sudbine u samom sebi, volje tojanja na neposrednim postra- ma mogu biti otvorene i komiè- betkov howardhughes medicinski njuje. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 37
Fatum ili oko jajca ono što je zbog svog djelovanja voða, ratnici i njihove obitelji je- te kako izazovan, jer to su moti- Iako je svaki èin slika etno- na fizièki ivot neophodno (hra- dini su traumatizirani prošlošæu vi koje puk razumije, a on je, pri- posebnosti, spektar dotiènog na i piæe), a što se tièe emocio- koja æe im bitno odreðivati kako rodno dramaturški zbijenim i folklora, suma sumarum, fatalis- nalnog ivota ljudi tu su samo i prezent tako i futur. Ali “juna- energiènim autorskim pristu- tièki se zrcali. I to je neizbje no, one replike koje su neposredno i ci” su opstali! Mo da i ništa više. pom, idealan redatelj za interak- jer sudbina svih triju protagonis- u zaèas sagledivim posredovanji- Vjerojatno manje i ne postoji. ciju drame i komedije. I to doista ta zaèeta je, kako se èesto nagla- ma tijesno povezane sa svojom Ali i to znaèi! Jer iz zakrvavlje- ne èini namjenski, da izazove šava u “Acinom” i “Ajinom” èi- tjelesnom jezgrom (seksualno- nog fataliteta valja vjerovati da æe muèninu, zgrozi, jeftino prodre nu, “iz istog jajca” (razumljivo, st). Rigorozno ogranièenom se prije ili kasnije roditi volja za u najskrovitije mjesto meðuljud- aludira se na grad u dolini Vrbasa kompozicijom nije rijeè o uzmi- biti to što jesi, biti to što hoæeš ske suæuti. Snaga njegove umjet- na ušæu Plive, gdje je 29. i 30. XI. canju od velikih formi, kreativ- da budeš, znaèi biti osloboðen nosti nije u tome shematizira- odr ano II. zasjedanje AVNOJ- noj atrofiji, nego o pravom opi- od balasta, od predrasuda, od ka- nom aktu, nego u humoristièki a). To jest, ono što je pod kunda- pavanju stvarnosti u potrazi za tegorièkih imperativa, od pseèje inatilaèkom otporu tome èinu kom spojeno, kundakom se i onim velikim formama koje joj lojalnosti, od nacionalnih princi- kao stereotipnoj oèekivanosti. razdvaja. I takav prikaz dan u odgovaraju. Sukobi su prošli, a pa, od svake perverzne politièke Oèajnom i trezvenom, zabav- sjajno tempiranom ritmu – odla- ratnici su u svojim malim kuhi- skripte, biti svoj, to jest skinuti ljaèkom i serioznom naracijom zeæi u one artistièke struje mo- njama ostali na onome što je bilo se do gola i ispitati se, tko si, ali postavlja polugu opstanka, onog dernog teatra koje u svojim nas- i prije njih. Što bi bilo i bez njih. biti to što jesi, ti, sam, a ne ono zdru enog i onog osobnog. tojanjima da estetiziraju ivotne Buduænost je u svim pravcima što su ti dali oru jem u ruke da Po obradi i igralaèkom pove- prizore ne zaboravljaju soèno skrivena iza gustih velova. Ono se tim šepuriš napirlitan širitima zivanju cjelina, zbog odmjerava- potkrijepiti zanimljivu samobit- što se mo e predvidjeti jesu sliè- i perjem, prljavim dekoracijama i nja da svaki aktivni lik uèini oso- nost samih prizora – nije još veæa ni dani, bolji ili lošiji, no teško da kolajnama, la nim naslovima i bitim i zanimljivim, odnose na- morbidizacija ratne stvarnosti, æe se oni bitno razlikovati. Alter- unosnim prevarama – to znaèi, petim, psihološki slo enim a iz- nego njena ironijska relativizaci- nativa je nekoliko asocijacija o dakako, biti moæan plebeius. razito preglednim, Povratak rat- ja, a to je svakako opakija per- bojovnièkoj glory days prošlosti, Oèuvane ivotne ilavosti: spo- nika je uraðen da dirne prizori- cepcija. Jer, kako opisuje rjeèiti koja ionako na puèkom vašaru sobnosti da nekako ipak izgura- ma, ali i da predrasudnoga gleda- Aca, nije za zlo sjeme “krivo sa- suvremenih balkanskih grijeha va svoj ivot i odr ava neiskvari- telja svojom populistièkom razi- mo jajce, veæ i ono oko jajca”. opake militaristièke nakaze pret- vom svoju narav svejedno u kak- nom provocira, da ga svojim sti- Napaljena vladavina društvene vara u alosne i ridikulozne, feli- ve sve glibove nesreæa upadao. I lom upozori da ovaj prostor paske “Velièina” što nimfoman- nijevski veteranske karikature. ta je poenta pametno koncipira- mo da jest primordijalnih nava- skim draškanjem intrigantskih Recimo u Ajinom sluèaju, koji se na krajem svakog od èinova. da, ali nikako ne zaslu uje biti ratova oko “vlastitih pravica” i nakon svršetka muèi dilemom ratno blatište. Prirodom samoga erektiraju ionako problemima tko mu je uopæe bio neprijatelj, Djeca, poluga opstanka svoga rada svjedoèi kako je naj- preoptereæene male zgusnute za- ili preciznije, licitira tko je veæi ili Prvi èin, iako završava reèeni- bolje oru je protiv mahnitanja jednice. Ono što vo dovskom, Oni koji najviše manji isti. U strukturi i dinamici com ništa od boljeg ivota, ostav- oru jem samoironija. Na taj na- poglavnièkom, generalskom po- tih opisa nema ni traga heroj- lja supru nike u zagrljaju, drugi èin i problemi svakodnevnog i- tencijom i kanibalskim apetitom zakrvave za bolje stvu, jer Kerekeš iskusno balan- kulminira prizorom mu a koji vota u desetljeæu poslije govora (znaèi nije olièenje metafizièkog, sira emocijama i ne pušta demo- dirljivo na rukama nosi enu u cijevi – pa i onda kada nisu u iz- nego prostodnevnog zla, napros- sutra, po pravilu ne s lanca nego ih tjera da mu po- rodilište bez obzira što zna da ravnoj vezi s bljeskovima i oluja- to demonstrator koliko se neki zauvijek tavore u korno slu e u misiji prikazivanja dijete nije njegovo, a posljednji ma –mogu biti obuhvaæeni hu- regulativi dadu izokrenuti i isko- sudbine likova. U tim isjeècima komentarom da æe u ovoj kuæi moristièkim prikazivanjem. Iliti, ristiti u posve egotistièke svrhe) pljesnivom juèer saèuvana je sudbina koja je na vjeèno gorjeti svijeæa u slavu mr- velièanstvenom permutacijom penetrira u zbunjenu plebejsku koncentriran naèin tipièna i sa- tvih, nakon èega Drašek i voljena poznate šeste strofe, poznatog èeljad koja – kad se veæ Bo jim èuvano je tipièno dr anje stotine idu na “k’o od granata razrovanu proglasa, parole koja otkriva raz- prstom palo u ovu ludnicu, u ovo ljudi oko nas koji s tim iskus- njivu” pokupiti razbje alu djecu. loge puèkoga splina: Kak je tak kriminalno udaranje kundacima va velièine Homerovih pjesama tvom svakodnevno ive. Za raz- Pritom ugoðaju dvojbeno opti- je, tak je navek bilo, kak bu tak o privatna vrata, u ovu borbu na istièe va nost koji u njima pripa- liku od hedonistièkih generala i mistiène hibernacije Kerekeš je i bu, a bu vre nekak kak bu! ivot i smrt, umorstva u masama da prikazivanju kako se jede i pi- – surovo medijskom propagan- je. Naime, taj detalj sadr i posve dom deflorirana (u svakom èinu specifiènu funkciju koja proizla- branitelji domovine, najhrabriji “normalni graðani” mirno mo- radio-prijemnik uoèljivo je zi iz specifiènosti graðe: daje se hrvatski bojovnici, postrojili su emo u ivati u našoj èistoj sav- smješten) oploðuje vlastitu svije- smisao onoj uskosti rat- se k’o jedan iza mene. I sna ne jesti. st mentalitetom ljudo dera. S ne/postratne svakidašnjosti koja “Pokušavam ponovo postati gewehrkolbenom u rukama. I dok èovjeka lišava duha, onoj mono- normalan … u zemlji u kojoj vlada gewehrkolben ne umije se, toniji stalno okru enoj opasnos- …,” piše Popoviæ. Uzaludna je ta groteskno se nije u stanju otje- tima, onim primarnim, gotovo Fuj, lijevi ekstremist! nada. U našoj se zemlji ne mo e lotvoriti svoju nagonsku sklono- animalnim, zahtjevima i pokreti- postati normalan, ali ne zato što st za èovjeènošæu, i ta mizerija ma da se oèuva tesna ko a (fac- Boris Buden parlamentarne stranke me podr- ja u njoj jednom godišnje objav- od èovjeka, usred gewehrkolbe- tum brutum protagonista Povrat- avaju, pa se èak ni predsjednik ljujem par navodno ljevièarskih nja, izgubivši vjeru u sebe, ne ka ratnika potenciran je dijalozi- broju 91 Zareza, u razgo- vlade naše hrvatske dr ave ne misli, nego zato što se u njoj ne mo e afimirati svoje ljudsko ma supruga i ratnika, koji ako ni- voru s Natašom Petrinjak usuðuje narediti svojoj egzeku- ka njavaju ratni zloèinci. poslanstvo. Èinjenica koja do- su o mršavim blagodatima puè- Nenad Popoviæ je, izmeðu tivi da uhapsi Borisa Budena. Da Da navedena Popoviæeva izja- datno ilustrira posijano preda- kog špajscimera – paèe, najdom- ostaloga, izjavio i ovo: “Pokuša- budem iskren, uopæe ne bi bilo va nije nikakva sluèajnost, a po- torstvo aktera na pozornici jest ljiviji Drašekov monolog govori vam ponovo postati normalan loše da raspola em tom moæi. gotovo ne sluèajna omaška, ne- kuhinjski stol, nametnut kao sre- o tome kako je “zapovednik ku- èovjek, jer nije lako ivjeti u zem- Znate li u što bih je ulo io? U go naprotiv, primjer u Hrvat- dišnji scenografski element, doj- poval šumu dok su njemu i osta- lji u kojoj je desni parametar ka- hapšenje Ante Gotovine i njego- skoj uvrije ene retorièke prakse, mljiv znak s pomoæu kojeg se lim vojakima krulila creva vu ro- ko stojiš prema ledeno hladnom vo izruèenje Haagu. najbolje æe posvjedoèiti rijeèi plete i razraðuje znaèenjski sloj vu...” – onda su tu replike o raz- pogledu Ante Gotovine, a lijevi Ali ja je nemam na alost i Zorana Pusiæa objavljene u is- predstave. Fascinira opetovana vratu i preljubništvu, te osim ne- kako stojiš prema ledeno hlad- problem nije u tome što se mene tom broju Zareza, u tematu pos- Kerekešova pa nja usmjerena ke politièke crtice nema više ni- nom pogledu Borisa Budena.” izjednaèuje s Gotovinom, nego veæenom fašizmu: „U medijima, ambijentu, smještenosti i veza- èeg). Tim postupkom iz štedlji- Ne reagiram prvenstveno obrnuto, što se Gotovinu izjed- posebno na televiziji, godinama nosti ljudi uz ambijente, s dram- vo korištenih sredstava (Kerekeš zbog toga što me Popoviæ u naèuje sa mnom. Ta je retorièka je voðena politika koja je ek- ski odmjerenim, a bogatim et- se asketski škrto uzdr ava sva- smislu simbolièkog ekvivalenta figura daleko opasnija. Ona suge- stremne pokrete i promociju po- nografskim zapa anjima. kog zauzimanja strana, meðu- usporeðuje s generalom Gotovi- rira da je hrvatska desnica simbo- litièkoga nasilja relativizirala i tim, upravo nesvrstanost njegova nom. Premda je apsurdna (zar lizirana u imenu generala Gotovi- prikazivala kao jedan od mogu- Pijano urlanje pod zvijezdama naèina prikazivanja uz tematizi- da objašnjavam javnosti kako za ne jedna takva marginalna, jedva æih politièkih stavova. Ne tako U zemlji ratne konstelacije ne ranu ratnu svirepost i neèovjeè- mnom nije raspisana nikakva spomena vrijedna pojava kao što rijetko emisije na TV koje govo- osjeæa se poštovanje ni prema èe- nost jedne situacije daje mnogo tjeralica ni zbog kakvih navod- je u hrvatskoj javnosti danas mo- re o politièkom ekstremizmu na mu što bi spadalo u bilo kakvu sna niju ocjenu nego što bi nih zloèina), ta usporedba nije je ime i moja, kako se to istièe, li- jednu stranu stavljaju one koji duhovnu vrijednost, indiferen- mogla biti u stanju izraziti ma ono najgore. Zamislite stotine jeva pozicija. Presretna bi bila na- zagovaraju etnièko èišæenje i tno se ponaša prema svemu što koja patetièna deklamacija tipa tisuæa ljudi koji na masovnim ša Hrvatska domovina kada bi se brane zloèine, a na drugu, kao nije opipljivo. Priznaju se arsena- “ rtva vs. agresor”) nastaje kon- skupovima pru aju podršku lje- u njoj ekstremna desnica javljala ekstremiste, ljude koji se zala u li, prijeki sudovi, urgentni dekre- centrirani totalitet ivota unutar vièarskom ekstremistu Borisu jednim jedinim tekstom godišnje za obranu ljudskih prava, za rav- ti, kaptoli, samostani, manastiri gabarita zgarišta; daje se znaèa- Budenu. „BUDEN – HEROJ!“, i to iz emigracije. nopravnost ljudi, za ka njavanje ili d amije, i terevenke, a sve su jan simbolizam koji kao ren- ispisali su na svojim transparen- Ne protestiram, dakle, zato ratnih zloèina.“ to kotlovi u kojima se nešto ku- dgenskim zracima osvjetljava tima, otisnuli na svojim majica- što Popoviæ širi la i o meni, ne- Ne, hrvatski fašizam nije neki ha dok urlamo pijani pod zvijez- najmizerniju etapu dehumanizi- ma, plakatima, lecima, sveprisut- go zato što širi la i o stvarnosti outlaw pobjegao tamo nekamo dama u slavu što se “pobjedom” ranog ivota. nima u našoj zemlji. Tri stotine u kojoj ivimo. Zato što širi ilu- iza sedam brda i sedam dolina fizièki opstalo. U tome svijetu uglednika, krema kreme hrvat- ziju, da se problem hrvatske des- naše navodno nepregledne do- jedini ideal je da neæeš gladovati. “Obièan” povratak ske intelektualnosti, kulture, nice mo e riješiti tako kako se movine. On je tu, meðu nama, Drugog normativa nema. Ljudi A to se skicira danom povrat- gospodarstva i sporta, stalo je rješava problem hrvatske ljevice udomaæen kao banalnost naše koji poštuju nešto što spada u ka kada se ne dogaða ništa izu- svojim imenima javno iza moga olièene u imenu Borisa Budena. svakidašnjice, tako da ga gotovo kvalitetu koja se ne mo e pojes- zetno, nikakav poseban atroci- imena i djela. Jedan od hrvatskih Tako naime da se svako malo i ne razlikujemo od naše hrvat- ti, ti su ljudi tako neznatna ma- tet. Kao da se nigdje nije ni bilo, novinara godine napisao je knji- javno pljune na njega – fuj lijevi ske demokratske normalnosti, a njina, da kao komponenta jav- kao da se ništa nije (u)radilo, ia- gu o meni koja je postala hrvat- esktremist, fuj lijevi terorist i ni od samosa aljive èe nje za nog ivota ne dolaze u obzir. ko je sve devastirano i dezinteg- ski bestseler bez premca. Slavni zloèinac! Nakon èega svi mi njom. Èak i Hegel kao jednu od osno- rirano. Od svijeta slika se jedino 38 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
lušnu uèenicu i nesnala ljivu profesoricu. njih joj se ivo fuæka. Opresor bi htjela bi- bio o Krle i; siroti Fric, davno spukanih Poka e se da iste frajerice, meðutim, bes- ti i profesorica hrvatskog, samo što joj to zuba, u školama je oèito postao mjerna je- pogovorno priznaju autoritet razrednice, frajerice ne daju. Najveæi je opresor, ipak, dinica besmislenosti i nerazumljivosti). profesorice tjelesnog, kad ona sluèajno najskriveniji: to je hrvatski školski sustav, pretvarajuæi školu u birokratizirano mjes- Paradajz i geni to besmislenih rituala, i mjesto gdje djeca U drugoj sceni, ena koja radi kao eko- borave dok su roditelji na poslu. Publika nom privatnog djeèjeg vrtiæa mo e birati Anti-san dr. Boala je ovaj konflikt rješavala reprizirajuæi epi- izmeðu prirodno uzgojenog paradajza i zode iz povijesti institucionaliziranog od- onoga genetski modificiranog. Usprkos Deset, stotinu, tisuæu hrabrih foto: Nebojša Topolšæak goja: permisivno nastrojen gledatelj-pro- protivljenju svoje mlaðe kolegice, ena nastavnika, roditelja i peglaèica: fesor sjeo je s frajericama da im isprièa odluèuje za vrtiæ nabaviti GM pome; trgo- kakve trave ima u Amsterdamu, ali je vac koji ih prodaje ima jaèu marketinško- oni problem rješavaju retorièku tehniku (scena sugerira da trgo- horizontalno; kako tu energiju vac komplimente podebljava provizijom usmjeriti još i u vertikalu, gore za nabavljaèicu). Rasprava o ovoj sceni prema nad/le nima? pokazala je da je genetsko modificiranje U konfliktnoj situaciji svojevrstan mit; ljudi su za ili (èešæe) pro- raspada se granica tiv, a ne znaju toèno zašto; barataju po- luinformacijama, a oštrica odluènosti bit- Uz Radionicu kulturalne konfrontacije izmeðu “društvenog” i no otupljuje kad iz publike izaðe èovjek odr anu 24. studenoga u zagrebaèkom koji se predstavi kao molekularni biolog teatru EXIT “privatnog”. Zbog toga, (mitom na mit: znanost se prihvaæa kao neprijeporan arbitar) i obavijesti nad da se uostalom, dr ava èesto škodljivost GM hrane ne mo e dokazati – Neven Jovanoviæ a da i “prirodna” hrana mo e biti zagaðe- zataji kad treba rješavati na pesticidima. Publika je “nadopisala” udeæi prema novinama i Dnevniku, sastanak na kojem zabrinuti i samoorga- prema izvacima tekuæih raèuna, probleme “pojedinaca” nizirani roditelji tra e od uprave vrtiæa na- prema policama u super-mega-ul- bavljanje hrane iz bio-uzgoja; tu smo, tra-šoping kingskrosevima, naš je ivot pak, naslutili što æe u trenutaènoj hrvat- san. Na alost, iskljuèivo po tome što se, skoj stvarnosti prevagnuti: usprkos idea- kao u snu, sve odvija mimo naše kontrole, foto: Nebojša Topolšæak lizmu publike-roditelja, ako “zdrava hra- ukljuèujuæi i naše vlastite èine. U takvoj na” znaèi višu cijenu smještaja, svojoj æe je situaciji, radionica kulturalne konfronta- djeci priuštiti tek malobrojni. U ovoj su cije po modelu Augusta Boala, odr ana u sceni udjela uzeli i “nadle ni”: Radionici nedjelju 24. studenoga u zagrebaèkom nazoèna slu benica Ministarstva zaštite teatru Exit, bila je blagotvorna doza anti- okoliša i prostornog ureðenja obavijestila sna: mjesto gdje je dvjestotinjak graðana je publiku o nadle nostima Ministarstva i Hrvatske, umjesto najjedinijega od svih proceduralnoj poziciji zakona o GM po- moguæih svjetova, iskušavalo više opcija, ljoprivrednim kulturama, a javio se i du - gdje su graðani, umjesto da se ponašaju nosnik Zelene akcije (na alost, tek pita- po obrascima, eksperimentirali – a sve s la- njem izvoðaèu-prodavaèu koliko zaraðuje koæom i guštom djeèje igre. prodajuæi GM namirnice; poentu tog pi- Podsjetimo: Radionica kulturalne kon- tanja nismo doznali). Èini se da bi “jav- frontacije nudi publici odglumljenu kon- nosti” dobro došlo malo polifonog educi- fliktnu situaciju, pozivajuæi potom publi- ranja o genetskoj manipulaciji. ku da naðe izlaz: ne da ga iznese, nego da ga izvede, da se predlagaèi sami popnu na Pegla i prosvjedi pozornicu i iskušaju svoj prijedlog u Glavni lik posljednje scene, oèajna sa- stvarnom vremenu, po svojoj zamisli mohrana majka, pozvala je novinarku sen- preoblikujuæi uloge strana u konfliktu. uðe u razred. Po odlasku razrednice, pro- hrabrost i nezavisnost ovog profesora uz- zacionalistièkog èasopisa da joj iznese Scene koje su izvoðaèi 24. studenoga fesorica hrvatskog, dovedena pred zid, drmala ponuda da se svi zajedno prave da svoj sluèaj: izdr ava se peglanjem, a ne priredili kao polazišta za ovakva preobli- pose e za najjaèim oru jem – ispitivanjem rade hrvatski (“napisat æemo u dnevnik, mo e platiti razliku nastalu zbog nove ci- kovanja bavile su se sljedeæim aktualnim za ocjenu – što izazove nasilje. koga briga”), i njegovo bje anje za kated- jene i obraèuna struje. Prekida je slu be- hrvatskim traumama: kolapsom školske Proklamirani princip radionice kultu- ru kad je ušla profesorica tjelesnog. Slije- nik Elektre koji dolazi iskljuèiti struju; discipline; manipulacijama genetski modi- ralne konfrontacije jest da u konfliktu dili su kombinacija “prijateljskog” nastu- susjeda peglaèice staje na stranu jaèega (u ficiranom hranom; poskupljenjem struje. postoji opresor, strana koja uskraæuje ili pa i oslanjanja na “artiljerijsku podršku” suprotnom æe struju iskljuèiti cijeloj zgra- No, te su teme bile uprizorene tako boga- otima drugima neku slobodu ili neko pra- (gledateljica-profesorica pozvala je u po- di), i tako novinarka dobiva priliku da sni- to da su otvarale snopove daljnjih proble- vo. U opisanoj školskoj sceni najoèitiji su moæ autoritativnu razrednicu), te neus- mi par efektnih fotki pri èemu joj ni na ma, turajuæi nam pod nos koliko su uvijek kandidati za opresora dvije frajerice – ali pjelo “zadrugarstvo” – gledatelji-uèenici pamet ne pada da se nekako umiješa. Pita- kompleksni uzroci konflikta: koliko se to- je svojevrstan opresor i profesorica tjeles- htjeli su ušutkati frajerice, izazvavši još nja publike, upuæena prvenstveno oèajnoj ga treba poklopiti da ljudima pukne film. nog, cinièno zainteresirana samo “da dje- veæe nasilje. Put iz æorsokaka otvorila je majci, iznijela su na vidjelo da je ena ca dolaze na nastavu”, puna nadmenog tek – u trijumfalnoj završnici ove toèke – dobrim dijelom vlastiti opresor: satrvena Jel’ Krle a duvo? prezira za “mekani” predmet kao što je gledateljica-profesorica koja se frajerica- pozicijom rtve, ona ili ne zna ili nije Dvije srednjoškolske frajerice miniraju hrvatski; ta profesorica dobro poznaje ma obratila kao buntovnicama, istièuæi spremna naæi izlaz iz svojih muka: nije se sat hrvatskog, maltretirajuæi pasivnu pos- privatne probleme obje frajerice, ali za Krle ino buntovništvo i bijes (jest, sat je pokušala nagoditi s Elektrom, nije znala
prirode, otvara li Hrvatska doista vrata GMO-ima te što Republika Hrvatska, Vlada RH se u listopadu ove godine Zakonodavno o GMO æe donijeti novi meðunarodni projekt Uspostava nacio- odredila o naèinu uspostave zakonodavnog okvira za nalnog regulativnog okvira za biološku sigurnost. problematiku GMO-a i zadu ila nadle na tijela dr avne nosti izostalo ukazivanje na ozbiljnost problema nam- Struènjaci Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uprave da do konca 2002. godine izrade prijedloge za- Priopæenje Ministarstva zaštite jernog puštanja ivih genetski modificiranih organiza- ureðenja tom su prilikom ukazali na èinjenicu da su od konskih rješenja. Odluèeno je da se problematika GMO okoliša i prostornog ureðenja u ma u okoliš èime se izravno ugro ava jedna od temelj- 1992. godine, kada se zapoèelo s komercijalnim korište- regulira Zakonom o zaštiti prirode u podruèju prekog- povodu Radionice kulturalne nih ustavnih vrednota Republike Hrvatske – njezina njem genetski modificiranih organizama (GMO) u po- raniènog prijenosa, ogranièene uporabe, provoza, nam- konfrontacije biološka raznolikost. Problematika konzumiranja hrane ljoprivredi, ovi novostvoreni organizmi preplavili svijet. jernog uvoðenja u okoliš GMO i stavljanja GMO i proiz- s genetski izmijenjenim organizmima bit æe regulirana Njihovo pogubno djelovanje na biološku raznolikost voda na tr ište; da odredbe u vezi s obvezom deklarira- paketom zakonskih propisa koji nisu u nadle nosti ovog znanstveno je dokazano, dok se o moguæim utjecajima nja i obilje avanja hrane koja sadr i GMO ili njihove Ministarstva (Zakon o hrani, Zakon o zaštiti potrošaèa na ljudsko zdravlje vode estoke rasprave, ali uz još sastojke budu sadr ane u novom Zakonu o hrani te da ahvaljujemo na pozivu za Radionicu kulturalne te propisi o zdravstvenoj ispravnost namirnica), dok æe uvijek nedostatne znanstvene dokaze. Ministarstvo zdravstva uspostavi zakonsku osnovu za konfrontacije od 24. studenoga 2002. godine utjecaj GMO-a na biološku raznolikost biti reguliran Hrvatska javnost veæ èetiri godine iskazuje iznimno kontrolu stavljanja na tr ište namirnica koje sadr e ili na kojoj je tema jedne od izvedbi bila proble- Zakonom o zaštiti prirode koji je u nadle nosti ovog Mi- zanimanje za problematiku GMO-a te oèekuje od Vlade su naèinjene od GMO-a. matika genetski modificiranih organizama u Republici nistarstva, a koji æe uskoro uæi u saborsku proceduru. RH da osigura odgovarajuæi zakonodavni i institucio- Sukladno zakljuèku Vlade RH, Ministarstvo zaštite Hrvatskoj. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure- U tom Vas smislu elimo upoznati s èinjenicom da je nalni okvir. S obzirom na veliku slo enost ove proble- okoliša i prostornog ureðenja je u Prijedlog Zakona o ðenja veæ više od dvije godine provodi kampanju Hrvat- Ministarstvo zaštite okoliša nedavno organiziralo okrug- matike koja zadire u razlièita podruèja (etiku i moral, zaštiti prirode ugradilo odgovarajuæa zakonska rješenja ska – zemlja bez genetski modificiranih organizama s li stol na temu Otvara li Hrvatska vrata genetski modifi- znanost, zaštitu prirode i ljudskog zdravlja, poljopriv- sukladno smjernicama Europske unije i ratificiranom namjerom edukacije hrvatske javnosti o tom va nom ciranim organizmima? koji se odr ao 15. studenoga redu, trgovinu, meðunarodne odnose, razvojna opredje- Protokolu o biološkoj sigurnosti u okviru Konvencije o ekološkom pitanju. Stoga i pozdravljamo sve aktivnosti 2002. godine s namjerom informiranja javnosti o dosa- ljenja dr ave) razumljivo je da rješenja ne mogu biti biološkoj raznolikosti. Ova rješenja posebno uzimaju u koje pridonose edukaciji stanovništva u pitanjima zaš- dašnjim aktivnostima Ministarstva na podruèju proble- jednostavna i jednoznaèna. Svjedoci smo toga da dosad obzir sprjeèavanje rizika od GMO-a za biološku raznoli- tite okoliša i prirode. matike genetski modificiranih organizama (GMO). Nam- poduzete aktivnosti poput osnivanja Bioetièkog povje- kost Hrvatske te afirmiraju princip predostro nosti pri- No, elimo Vam skrenuti pozornost na odreðene èi- jera nam je bila saslušati i mišljenja i prijedloge struè- renstva Vlade RH za GMO-e, pokušaja izrade Zakona o likom odluèivanja o moguæim zahtjevima za izdavanje njenice s obzirom na to da smatramo kako izvedba sce- njaka, predstavnika zainteresiranih dr avnih institucija i GMO-ima, Zakona o privremenoj zabrani GMO-a, pa sve dopuštenja vezanih uz GMO-e (moguænost odbijanja ne na temu opasnosti od GMO-a nije dovoljno zahvatila ustanova, ali i udruga graðana radi usmjeravanja dalj- do prijedloga zakona o potpunoj zabrani GMO-a nisu zahtjeva u sluèaju nedostatnih znanstvenih dokaza o u dubinu tog ozbiljnog ekološkog pitanja. Naime, izved- njeg djelovanja. Na spomenutom smo okruglom stolu dale zadovoljavajuæe rezultate. Sagledavajuæi svu slo e- utjecaju GMO-a na biološku raznolikost i ljudsko zdrav- ba je ukazala na opasnost od konzumiranja hrane koja pokušali odgovoriti na pitanja što znaèe GMO u zaštiti nost i ozbiljnost problematike te obveze koje proizlaze lje). Odluèuje se o svakom zahtjevu posebno, a u proce- sadr i genetski modificirane organizme, dok je u potpu- prirode, kakva rješenja nudi Prijedlog Zakona o zaštiti iz meðunarodnih sporazuma i propisa koje je potvrdila su odluèivanja osigurava se sudjelovanje znanosti, stru- IV/93, 5. prosinca 2,,2. 39 da mo e tra iti subvenciju od grada kao no, ona je za pokušaj dostojnog pokapa- vojku, koja s vidnom nelagodom pristaje socijalni sluèaj, nije joj palo na pamet da nja sustanovnika Parka Amerikanca Joh- na suradnju, i gurnuvši joj u ruke karticu s mo e naæi mušterije u èijim æe stanovima na, za kojeg je bila i emotivno vezana, ka - tekstom pokazuje kako se postupa s onima peglati ne trošeæi svoju struju, ne èita Og- njena silovanjem i vješanjem. koji se protive zakonu. Ironiziranje nepov- lasnik (tu Bibliju modernih Hrvata), ne uspijeva steæi neku dodatnu kvalifikaci- ju... Tu neæe pomoæi sugerirana selidba u komunu, ni prosvjedni skup protiv HEP- Antigona – rtva, slabiæ, gubitnica? a kakav je publika na ho-ruk – nemotivi- rano dramskom situacijom! – organizira- la, unatoè lucidnoj primjedbi da æe svi Sofoklova Antigona i njezina završiti u bajboku jer skup nisu prijavili. Izgubljenoj samohranoj majci više od inaèica, Glowackijeva svega trebao je netko da mu se pojada, Portorikanka Anita, naizgled imaju netko da je podr i i ohrabri. sliènosti jer njihova djelovanja Na putu prema gore proizlaze iz brige za bli njeg u Upravo je posljednja scena – makar os- nastojanju da osiguraju pogreb tavši, za razliku od dviju prethodnih, ne- dostojan èovjeku razriješena – najbolje prikazala dva va na spoznajna ploda ove radionice. Prvo, konflikt ne nastaje samo iz društvenih Uz premijeru predstave Antigona u New razloga, odnosno – u konfliktnoj se situa- Yorku autora Janusza Glowackog i ciji raspada granica izmeðu “društvenog” redatelja Joška Juvanèiæa, u koprodukciji i “privatnog”. Zbog toga, uostalom, dr a- Teatra Rugatino i Teatra &TD va èesto zataji kad treba rješavati proble- me “pojedinaca”. Drugo, ovo je izdanje Radionice u prvi plan stavilo probleme konkretnog profesora, konkretnog vrti- æa, konkretne majke/neplatiše struje; Ivana Slunjski naslutili smo kako doæi do osobnih rješe- nja tih problema, ali netaknut je ostao op- æi problem, ono što povezuje sve tri situa- ntigonin lik od antièke drame do cije. A to su manjkavosti nadle nih druš- danas mnogim dramatièarima i teo- redivosti nadreðenih organa postignuto je tvenih ustanova. Birokratizirano školstvo retièarima kazališta, ali ništa manje Antigonina hrabrost u èinjenicom da je djevojka koju je Ši- stvara atmosferu u kojoj se stjecanje zna- ni drugim znanstvenim disciplinama ana- vak/Policajac izvukao i pripalio joj cigaretu nja èini besmislenim; zakonodavstvo o lize društvenih zbivanja, predstavlja pred- provoðenju ideja u kojih bila maloljetna. Suha deklamatorska Šiva- va nim stvarima odluèuje neovisno o gra- met nesuglasja, ali i izazov odgonetanja kova gluma upravo je primjerena nebroje- ðanima; poduzeæa-monopolisti, uz pre- nelogiènosti socijalnog poretka i vlastitih vjeruje opiranjem nim izvadcima zakonskih odredbi. Scenog- šutnu podršku dr ave, èekaju da se praši- etièkih principa pojedinca. Dramom An- rafija Miljenka Sekuliæa bez suvišnih deta- na javnih prosvjeda slegne, pa opet tjeraju tigona u New Yorku iz 1992. Janusz postavljenim lja, tek s jednom klupom i drvetom iz par- svoje. Deset, stotinu, tisuæu hrabrih nas- Glowacki takoðer se ubraja u skupinu ka, te metalnom baèvom u kojoj je moguæe tavnika, roditelja i peglaèica – oni prob- onih koji su poneseni èvrstinom odluke normativima, što ju je potpaliti vatru, podupire atmosferu prezre- lem rješavaju horizontalno; kako tu ener- Antigonina izbora po eljeli eksperimenti- nih gubitnika. giju usmjeriti još i u vertikalu, gore prema rati zakonitostima uzroka i posljedice i u lišilo i ivota, nad/le nima? svom osobnom dramskom opusu. Situira- Stanovnici klupe Osim društveno korisnog posla, Ra- njem drame u Tompkinson Square Park i suprotstavljena je Vlasnici klupe, dvojica ivotnih suputni- dionica kulturne konfrontacije bila je i karakteriziranjem likova odlikama bezi- ka, sitni poljski prevarant Buhica, u tuma- zabavan, uzbudljiv i iv kazališni dogaðaj. menih skitnica Glowacki crta sudbinu Anitinoj nemoæi èenju Ivice Vidoviæa, i ruski idov, propali Koordinatori Vili Matula i Simona Palati- svih koji se ne uspijevaju pomiriti s èinje- slikar Saša, Sreten Mokroviæ, razotkrivaju- nuš ustrajno su ponavljali najva niju upu- nicom da ostvarenje sna u okrilju nesavla- pre ivljavanja æi se kroz razgovor i ljušteæi sloj po sloj tu: “Dosta je prièe: doðite i to odigrajte!” dive svjetske sile ne pita za cijenu rtve. tlapnje neutemeljenih snova i ivotnih zab- Izvoðaèi eljana Puljiz, Ana Grubanoviæ, luda pomalo dotièu dno dna da bi ponovo Nataša Vojnoviæ, Petra Belc, eljka Beskuænici i Antigona Tragedija bezizlaznosti krenuli prema kakvoj takvoj revalorizaciji Vujakoviæ, Anamarija Ikervari, Tihana Društvance u kojem su se našli ruski Anitina kazna opravdana je pogrešnom vrijednosti. Uspješniji u postizanju emo- Bakariæ, Davor Emard, Zineta Alibegiæ i idov, Portorikanka, Poljak i jedan Ame- kraðom mrtvaca i pokapanjem osobe na cionalne napregnutosti Mokroviæ mjesti- Nina Benoviæ svoje su likove glumili uv- rikanac uvijek mo e apsorbirati èlana više, potter’s fieldu koja tamo roðenjem ne pri- mièno dovodi lik u kontrastno stanje u ko- jerljivo i doraðeno, suvereni u pripremlje- a èasnim èlanom mo e postati svatko, od pada. Naime, potter’s field, mjesto gdje se jem mu vraæa nešto od dostojanstva prije nim scenama i spremni na improvizacije. uliènog kolportera do uglednog dramati- u slojevima pokapaju beskuænici, kupljen je dolaska u Park. Vidoviæ, unatoè komiènim Publika ih je pratila u stopu, bez krzma- èara, što je u drami i potkrijepljeno podat- za trideset srebrnjaka, Judin novac, a tim se upadicama posipanja tijela DDT-jem ili nja uzimajuæi rijeè i stupajuæi na pozorni- kom da na svakih dvjesto stanovnika New novcem uvijek kupuje zemljište za strance. nespretnog oponašanja Baryshnikova cu; bilo je rjeèitosti, humora, uva avanja Yorka otpada jedan beskuænik. Sofoklova Antigona u New Yorku u realizaciji Teatra smutljivca, igra dosta šablonski, a obogaæu- drugih. Te nedjeljne veèeri u Teatru Exit Antigona i njezina inaèica, Glowackijeva Rugantina i Teatra &TD i re iji Joška Ju- juæi rjeènik psovkama, što i nije tako neuo- jasno se osjeæalo: kazalište mo e promije- Portorikanka Anita, naizgled imaju sliè- vanèiæa naglasak zapravo više stavlja na ne- bièajeno za ljude s dna, poprilièno raèuna niti svijet u kojem ivimo; kultura mo e nosti jer njihova djelovanja proizlaze iz milost ivota ulice kao neizbje nu pojavu na reakcije publike. Najveæi problem pred- gristi. brige za bli njeg u nastojanju da osiguraju globalizacije, a poveznice s Antigonom èi- stave zapravo je rezignirana gluma Gorda- pogreb dostojan èovjeku. Meðutim, Anti- taju se tek posredno. Antièku Antigonu s ne Gad iæ koja je liku Anite oduzela vizio- gona polazi iz relacija koje ju postavljaju Antigonom današnjice spaja tragedija be- narski aspekt. Anita tako nije prerasla u ve- ke te cjelokupne javnosti. elimo ukazati i na èinjeni- socijalno ravnopravnom da bi se u krajnjoj zizlaznosti situacije. Scene u kojima Dra- lièinu heroine koja na sebe preuzima teret cu da je Zakonom o zaštiti prirode predviðena kazna toèki srozala u polo aj izopæene. Iako je en Šivak navlaèi oblièje Policajca preuzi- savjesti. Konaèan ishod iz realizacije pred- do milijun kuna za one koji namjerno puste ive ge- odabirom smrti uskratila daljnje promica- maju nešto od funkcionalnosti dramatur- stave nije nadasve prepoznatljiv. Krikovi iz netski modificirane organizme u okoliš. nje vlastitih vrijednosti, moguænost njiho- ških konvencija grèke tragedije. Korskim offa ukazuju na to da se dogodilo nešto lo- Donošenje Zakona o zaštiti prirode predstavljat æe va ustolièenja u krutom kanonskom po- tumaèenjem, ovdje Policajèevim podcrta- še, a što je to loše, nasluæuje se tek kasnije tek temelj iz kojeg treba proiziæi niz provedbenih me- retku ionako nije vjerojatna. Antigona se vanjem, drama koja se odvija pred drugima iz Policajèeva komentara, koji se razlikuje hanizama kao preduvjet za proces odluèivanja o mo- èinom samoubojstva izdvaja iz svijeta i- postaje upozorenje koje daje na znanje da od onog što nala e programska knji ica, guæim zahtjevima i djelatni nadzor. Takvi mehanizmi, vih koji nije u skladu s njezinim uvjerenji- se takvo što ubuduæe mora na vrijeme spri- tako da na kraju više nismo sigurni je li se te djelovanje u cilju obrazovanja i obavješæivanja jav- ma, ali se ne priklanja ni svijetu umrlih, jeèiti. Sliènosti s klasiènom tragedijom vrlo nakon silovanja Anita objesila sama, kako nosti osigurat æe se tijekom provedbe jednoipolgodiš- odnosno onima koji su svojim ispravnim se brzo iscrpljuju. Razbijanje dramske rad- ka e Policajac, ili su ju objesili stanovnici njeg projekta Uspostava nacionalnog regulativnog ok- naèinom ivljenja po društveno prihvaæe- nje Policajèevim upadima ostaje gotovo je- Parka, kako piše u knji ici. Ceremonija vira biološke sigurnosti kojeg je ovo Ministarstvo u su- nim propisima zavrijedili dostojnu smrt, dini element koji se mo e pripisati struktu- pogreba koju Anita organizira Johnu i koju radnji s UNEP-om zapoèelo u studenom 2002. godine, te tako na idejnom planu i dalje ostaje mo- ri tragedije. Uzvišeni ton i ugoðaj koji Antigona prireðuje Poliniku predstavlja dakle nedavno. Vjerujemo da æe navedene aktivnosti ralnom pobjednicom. Anita/Antigona obièno prati tragièka zbivanja zamijenjen je niz radnji kojima se nepravda nastoji ispra- rezultirati rješenjima koja æe Hrvatskoj omoguæiti kroz ono što nam drama eksplicite izla e, humornim efektima. Policajac kao pred- viti. Inscenacijom društvenih odnosa i nji- oèuvanje biološke raznolikosti, zaštitu ljudskog zdrav- ne uzimajuæi u obzir pretpovijest lika koji stavnik zakona u dobrim manirama štiti lo- hovim osvještavanjem dolazi do izokreta- lja, osiguranje prava potrošaèa na informiranost i iz- mjestimièno izbija iz njezina svjedoèenja jalnost postojeæeg poretka, a time i sebe sa- nja vrijednosti i revitalizacije društva. Ce- bor izmeðu konvencionalne i GMO-hrane te afirmira- o ivotu prije Parka, èitavo vrijeme djeluje moga. Iako mnogi kazalištarci tako misle, remonija upuæuje na povezanost sa sakral- nje razvojnog usmjerenja Republike Hrvatske zaštita iz pozicije omra enih i ostraciranih ot- rampa ipak ne završava tamo gdje poèinje nim, a ceremonijom se obuhvaæa i razdob- prirode – ekološka poljoprivreda – ekološki turizam. padnika društva. Antigonina hrabrost u gledalište. Da bi se uspostavila odgovaraju- lje alovanja koji završava proèišæenjem i U nadi da smo ovim osvrtom na Vašu radionicu neotklonivom pristajanju i provoðenju æa komunikacija, nije dovoljno samo se fi- jaèanjem zajedništva s precima. Inzistiranje pomogli u razjašnjavanju barem dijela nedoumica i ideja u kojih vjeruje opiranjem postavlje- zièki spustiti u gledalište. Šivaku, voðenom na ceremoniji, ustaljenim pravilima koja su sumnji koje su se pojavile u hrvatskoj javnosti u pog- nim normativima, što ju je lišilo i ivota, Juvanèiæevim naputcima, izgleda, to i nije proizašla iz odreðenog društvenog poret- ledu predmetne problematike još jednom pozdravlja- suprotstavljena je Anitinoj nemoæi pre- bila namjera. Bolje je zapovijedati nego ko- ka, ima i dosta nelogiènosti. Pokojnici koji mo ideju Vaše radionice te sve zainteresirane za ovu ivljavanja i zadr avanja na odreðenoj ste- municirati, no prijetiti, upirati prstom, su dostojnim pogrebom zadobili status ug- problematiku upuæujemo na web stranicu Ministar- penici uspona. Anitina pozicija socijalno- prozivati i zastrašivati mo e se jednako lednih predaka na neki su naèin povezani s stva www.mzopu.hr na kojoj mogu pronaæi i prethod- ga gliba nije svjesno odabrana, nego joj je djelotvorno i s pozornice kao i iz gledališ- uglednim èlanovima društva na polo aju. no spominjani Prijedlog Zakona o zaštiti prirode. sustegnuta moguænost proboja i aktivnog ta. U svrhu demonstriranja moæi i prisile Ali, zašto u smrti te iti vrijednostima druš- èinjenja. Anita ne odabire smrt svojevolj- dr avne vlasti Šivak iz publike izvlaèi dje- tva koje ih je odbacilo za ivota? 40 IV/93, 5. prosinca 2,,2. U udnji i kriku orgazma U nas, koliko znam, nije izveden nijedan od pedeset Barkerovih komada (u Sloveniji jest!)
Uz premijeru drame Gertruda, krik, izvedenu u beèkom Theater m.b.H, redateljice Johanne Tomek
da se sama iz sebe rodi bez krika, Borivoj Radakoviæ što dakako, posljeduje time da raða djevojèicu koju, kao neus- ri jednom nedavnom bo- pjeli porod same sebe, i ubija. ravku u Beèu, Johana To- Vrlo je zanimljiv lik Isole, Klau- mek i Werner Schönolt, dijeve majke, koja neprekidno suravnatelji progresivnog beè- igra dvostruku igru, poniznosti i kog Theatera m.b.H., rekli su mi sarkazma prema Gertrud – Bar- da u svom kazalištu pripremaju ker pripada upravo tom naraštaju najnoviji komad Howarda Bar- engleskih pisaca u kojih je cini- kera: Gertruda, krik (Gertrud, zam nadrastao postmodernistiè- the Shriek, odnosno Gertrud, der ku ironiju, cinizam na svim razi- Schrei), a to me odmah silno nama, unutar drame i drama kao zainteresiralo. Prema Howardu takva, kao cinizam prema druš- Barkeru, jednom od najcjenjeni- tvu i vremenu. Kludije je meku- jih suvremenih engleskih dram- šac koji djelatnu snagu stjeèe u skih pisaca, imam ambivalentan nasilju prema slabijima od sebe. odnos, a vjerujem da nas je mno- Kroz njega Barker najslo enije go takvih. Barker radi sve ono iskazuje suvremenu motivsku što ja u umjetnosti ne volim – zaokupiranost sado-mazohiz- potpuno je odaleèen od nepos- mom. Ostali likovi manje su dje- redne stvarnosti, njegove se dra- latni, ali su svakako nu ni – mla- me zbivaju u nevjerojatnim kon- da Ragusa (zapravo Ofelija), Al- struiranim situacijama i meðu bert i batler Cascan – potonji je posve posebnim, izmišljenim li- ipak odveæ tipizirani sluga koji kovima – a opet, njegov stil, ma- zna sve o svojim gazdama. giènost koju proizvodi, nevjero- A krik? Krik je udnja strasti jatna prirodnost njegove nepri- da se izrekne sama, neartikulira- rodnosti, takvi su da uvijek opèi- na dakle. Getrud udi krik or- njen ka em: odbojan mi je i gazma i ivota, a jedino što joj na strašno me privlaèi. Primjer – koncu uspijeva jest krik bola i Isonzova dvanaesta bitka (Twel- nemoæi u vlastitom zlu. Gospoða fth Battle of Isonzo) ima èudno- Tomek je s lakoæom pratila sve vatu prièu i likove. Isonzo je sil- namjere autora teksta, a ja sam no star, nad ivio je sve svoje e- ostao zateèen onime što je ostalo ne i za sobom ima jedanaest bra- kao njezin rukopis – precizna i kova. Sada je pred dvanaestim. neumoljiva namjera i mekoæa u eni se vrlo mladom, slijepom pristupu likovima, s nekoliko djevojkom. Ali, slijep je i Ison- prizora za pamæenje kao što je zo! Meðu njima se odvijaju èu- razgovor izmeðu Isole i Gertrud desni dijalozi povjerenja i nepov- koja doji svoje novoroðeno dije- jerenja, zavoðenja i milovanja. te – takav je to èudesan prozor Likovima meðusobno ostaju sa- da se u njemu sabija sva helen- mo rijeèi, njihovo ne uvijek sko-kršæanska i europska tradici- provjerljivo znaèenje i njihov ja: Gertruda kao Medeja i Djevi- zvuk, dok samo gledatelj, tek va u tom Talijinu hramu u kojem stabla stvarala intimistièke ugo- svladala sve zamke što ih je pos- ca Marija u istom trenutku! onaj izvana, mo e vidjeti i ra- rade ljudi potpuno predani teat- ðaje koji su se izmjenjivali s tvr- tavio tekst – nagle skokove iz Howard Barker koji je došao na zumjeti fizièko kretanje, izraze ru, agilni i informirani. Pa ipak, dim slikama ogoljenosti èina, poetike u pornografiju, izmjene beèku premijeru Gertrude bio je lica, opæe stanje lika… Theater m.b.H. nije Gertrudu iz- neprekidno dr eæi u polusvjetlu strasti i ludila, nje nosti i pros- izuzetno zadovoljan i istaknuo je veo na svojoj adresi veæ je oda- samo gledalište. Ne pamtim kada takluka i verbalne (pa i, Hamle- da beèka izvedba uvelike slièna Put do drame brao posve neuobièajen prostor sam gledao takve majstorije sa tove, fizièke) akrobatike u èud- onoj koju donedavna u Londo- Johanna Tomek, redateljica – paviljon što ga je Austrija imala svjetlom – autor je Reto Schubi- nom kolopletu cinizma i ironije nu, a sada u Brightonu, upravo Theatera m.b.H., i g. Schönolt, na svjetskoj izlo bi u Bruxellesu, ger iz Švicarske. koji svi nose u (strašan i strašnu) izvodi njegova kazališna dru ina slikar i scenograf, s oduševlje- a koji je donedavna bio Muzej bol, na èemu Barker naroèito in- Wrestling School. U razgovoru njem su mi prièali o Gertrud, suvremene umjetnosti. Tom veæ Ekstaze moralne nesigurnosti zistira u svojim teorijskim rado- nakon predstave Barker mi je od- krik, izuzetnoj Barkerovoj inaèi- dotrajalom monta nom moder- Uvodni prizor u dramu sam je vima. A upravo zbog bola svaki mah rekao da se njegova Ofelija ci Shakespeareova nasljeða i poz- nistièkom zdanju (ona stara po sebi naturalistièan, ali je veæ je prizor u osnovi realan. Radnja zove Ragusa jer mu se “dopalo vali su me na premijeru 13. listo- kombinacija – beton, aluminij, njime gða Tomek pokazala da se, se gradi prema kulminacijskom staro ime Dubrovnika”, a izrazio pada. Problem je bio samo jedan staklo) istekao je vijek i uskoro unatoè izazovima, neæe spuštati pomoru jer nijedan od likova vi- je elju da sa svojom trupom – moje znanje njemaèkog jezika æe biti srušeno. U praznom pros- u naturalizam: Gertruda i Klau- še ne mo e izdr ati ni sebe ni posjeti Hrvatsku. Nadam se da nedostatno je da s punom kon- toru postavljena je konstrukcija dije ubijaju kralja i koitiraju nad druge. Barkerov kazališni svijet i æemo u tom smislu uspjeti nešto centracijom pratim predstavu od za 200 gledatelja, a široka scena njime, njihov orgastièki grè si- ovom se dramom potvrðuje kao organizirati. U nas, koliko znam, dva i pol sata. I tome je bilo lije- podijeljena je na nekoliko dijelo- multan je kraljevu smrtnom gr- “katastrofièki teatar“, kako ga i nije izveden nijedan od pedeset ka – od njih sam dobio još neob- va posmiènim paravanima. To je èu. Prizor je re ijski postavljen sam autor naziva. Barkerovih komada (u Sloveniji javljen tekst na engleskom jeziku bila sirova impostacija koju sam tako da se na tren dosegne iva jest!). Howard Barker roðen je i tako sam bio ekipiran. vidio tjedan prije premijere. A na slika s tri tijela, a potom naglo Posve jasna Hamletova ludost 28. lipnja 1946. u Londonu, a Theater m.b.H. je malo kaza- premijeri, kad je duh teatra zav- zamraèenje ostavlja gledatelja Barkerov je Hamlet posve jas- diplomirao je povijest na Sussex lište u Zieglergasse, ulici koja iz- ladao tim prostorom na umoru, upravo na onome što Barker na- no lud, a autor mo da malo pret- Universityju. ivi u Brightonu bija okomito na tešku i promet- sve je bilo drukèije. Naèinjeno je ziva “ekstazom moralne nesigur- jerano inzistira na incestuoz- gdje vodi vlastito kazalište. Uz nu, velegradsku Mariahilferstras- malo predvorje u kojem su izlo- nosti“. Od tog trenutka dalje nom, odavno frojdistièki protu- navedene drame napisao je èitav se. U tom je kazalištu svojevre- ene slike Howarda Barkera, a svaki prizor nosi moralne ili, maèenom Edipovu kompleksu, niz – Cheek, Europeans, Don’t meno izveden Šnajderov Zmijin kasnije, u toku predstave, fantas- Barker bi rekao, “predmoralne“ odnosno incestuoznom odnosu Exaggerate, He Stumbled itd. Au- svlak, a prošle godine i drama tièna je rasvjeta mijesila èitav udare koji provociraju i nervira- izmeðu njega i Gertrud. Majka, tor je brojnih radio drama, triju Zorice Radakoviæ Susjeda. U jed- prostor, èas ga odvajala od parka ju, tra e suglasnost i odbojnost u Gertrud (Susanne Bard), stras- knjiga pjesama, operskih libreta, nom nedavnom tekstu Šnajder je s druge strane staklene stijene, isto vrijeme. Re ija gðe Tomek tvena je, a krasi je mnoštvo mo- a izrazito poticajne misli o teatru napomenuo da je pokojni Dali- èas u dubini poništavala granicu odvija se u uzvišenom modusu guænosti transformacije – njezi- napisao je u mnoštvu eseja, naro- bor Foretiæ znao èesto odlaziti u umjetnog i produ ivala se u kon- kao da predstavlja grèku tragedi- no èesto presvlaèenje u razne ha- èito zapa enih u knjizi Argumen- taj teatar da vidi što se nova zbi- kretan svijet izvana, obasjavajuæi ju, što je mjera koja je mudro ljine, kao da predstavlja pokušaje ts for a Theatre. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 41
jedaèa u zemlju iz koje dolazi od kojih smo naslijedili tjelesne teljskih dogaðaja nisu bitni da ranje likova koji su drugi i druk- njegova obitelj. Obiteljsko nasli- osobine i karakterne mane, preci budu identificirani kao eventual- èiji u odnosu na društvene stan- jeðe proza je u kojoj se Ondaatje koje nikada neæemo upoznati ni razlozi ili uzroci dogaðaja, ne- darde normalnosti, stvaranje pri- vraæa svojoj obitelji i roðacima iz osim putem prièa i slika ili fotog- go su prikazani kao nu na poza- èa u kojima se ispituju osjetljivi dina, ili dijelovi obiteljskih biog- srazovi doseljenièkog i matiènog rafija – koje su se morale odvijati stanovništva, i brani elementar- u nekom konkretnom kontek- no pravo na neprilagodljivost. Dúga obiteljske magije stu. Iako Ondaatje piše o obitelji Ondaatje je od svojih predaka kao o grupi ljudi koja se èinila svakako naslijedio sklonost ne- Kao spoj stvarnoga rafija iz obiteljskog albuma, pre- nesvjesnom politièkih i drugih poštivanju socijalnih pravila, putopisa i putovanja u ci koji nisu mogli znati da æemo zbivanja oko sebe, u Obiteljskom nesvjesni i svjesni poriv za mije- mi postojati i do kojih, kako On- naslijeðu dolazi do spajanja pri- njanjem granica, neumjerenost u osobnu i obiteljsku daatje za sebe ka e, eli doprijeti vatnih prièa i društvenog kon- piæu i ponašanju. Takozvano prošlost, ovo je proza koju rijeèima. teksta: obiteljska povijest u nje- društveno neprihvatljivo ponaša- èvrsto dr i na okupu mu djelomice progovara i druš- nje za Ondaatjea je i njegove obi- Djedovi, oèevi, sinovi tvenijim glasom, a zemljovid i teljske likove nepoznat pojam: koncentriran, ali Obiteljsko naslijeðe bilo bi ne- povijest postaju ravnote a obi- tamo gdje se granica ozbiljno kr- emocijama zaokupljen toèno nazvati autobiografijom u teljskoj prièi. ši, gdje dogaðaji iz anra zabav- pripovjedaè, koji ispituje u em smislu te rijeèi, jer se u nje- nog, zanimljivog, komiènog i ek- osjetljivost vlastitih osjeta i mu Ondaatje ne posveæuje ni is- Fizièke granice svjetova scentriènog ponašanja prelazi u kljuèivo ni prvenstveno potrazi Naèin na koji zemljovid, zem- podruèje tragiènog, Ondaatje ne uspomena za samim sobom kao izoliranom ljopisna obilje ja dolaze do glasa izvlaèi moralistièke zakljuèke, ne u Ondaatjeovoj prozi nije samo izrièe naknadne kazne niti daje putem ocrtavanja društvenog oproste svojim likovima – èlano- Michael Ondaatje, Obiteljsko Zvukovi Cejlona konteksta. Na razini pisanja, pa vima svoje višestoljetne obitelji. naslijeðe; S engleskoga prevela zatim na razini èitanja, Obitelj- Bilo je onako kako je bilo, veselo Biljana Romiæ, Konzor, Zagreb, snimljeni na sko naslijeðe pokazuje se prije i zabavno, posebno u sferi lju- 2001. svega kao izuzetno taktilna i bavnih odnosa. Èini se da je veæi- magnetofonsku emotivno nabijena knjiga, ispu- na mojih roðaka u jednom èasu naraštaja svojih roditelja, do ko- traku, pa zatim njena osjeæajima – èe njom, zavoljela nekoga koga nije smjela. Andrea Zlatar jih je, kako sam ka e htio doprije- strašæu, ljutnjom, svaðama i lju- Ljubavne su se afere poput duge ti rijeèima. To je izopaèena, sa- uzalud i bavima – koji su povezivali ili nadvijale nad brakove i trajale motna èe nja – nastavlja Ondaat- razdvajali obiteljske èlanove. To vjeèno – tako da bi se za neke bra- anas, kad èešæe pamtimo je u poèetnim dijelovima Obitelj- besmisleno je, isto tako, knjiga ispunjena bo- kove moglo reæi da su bili samo nazive filmova od naslova skog naslijeða, objašnjavajuæi èi- jama, zvukovima, mirisima i duga nevjera – tipièan je i tole- knjiga, ime Michaela On- tatelju kako je tek nakon tridese- preslušavani u svim drugim osjetima koji su uk- rantan Ondaatjev komentar. daatjea publici je lakše povezati te shvatio da je šmugnuo mimo ljuèeni i izuzetno osjetljivi, pod- Društvena ekscentriènost naj- uz Engleskog pacijenta, Ondaat- djetinjstva na koje se nije osvrtao anesteziranoj sobi lo ni razlièitim vrstama nadra a- bla i je pojam kojim mo emo jeov roman iz 2000. godine, koji i koje nije razumio. u Kanadi – ja u tropskom podneblju. Ako za opisati niz prikazanih dogaðaja i je autora proslavio u ekranizira- Nestvarnost stvarnosti pod- likove Obiteljskog naslijeða mo- dogodovština u Obiteljskom nas- noj varijanti dvije-tri godine kas- neblja Cejlona i nestvarnost na- nemoguænost emo reæi da su malo èudni ili ot- lijeðu; u tom poslu predvode pri- nije, nego uz, primjerice Zvuk èina ivota kojim je ivjela nje- kaèeni, onda su atmosfera i cej- povjedaèev otac i baka, upravo u krvi ili Sabrana djela Billyja Ki- gova obitelj – u odnosu na krite- njihova prijenosa, lonski okoliš na rubu stvarnog i razdoblju izmeðu dva rata kada, da, djela koja su u posljednjih de- rije “stvarnosti” prema kojima se fantastiènog, oèuðeni opisima kako Ondaatje ka e, nitko i nije setak godina tiskana u hrvatskih posljednjih pedesetak godina i- kao i nemoguænost pripovjedaèa koji stalno istièe morao odrasti, svi su ostali raz- izdavaèa. Prepoznatljivost On- vi u takozvanom zapadnom svi- kontinuirani prijelaz iz podruèja ma ena i neobuzdana djeca. Bi- daatjeova zapadnoga knji evnog jetu, Ondaatje daje naslutiti pri- tijela da zaboravi stvarnog u nestvarno. Za inter- zarna pripovijest o bakinim um- okru enja, neupitna upravo u povijedajuæi scenu u kojoj tipiè- pretaciju Obiteljskog naslijeða bi- jetnim dojkama, mo e se mjeriti Sabranim djelima Billyja Kida, nom kanadskom prijatelju poku- jednom utisnute lo bi kljuèno podvuæi da Ondaat- jedino sa nestvarnošæu njezine kao i èinjenica da je jedan od ri- šava u krhotinama prenijeti sagu osjete, fizièke su je ono što je èudno, neobièno, smrti: Tijekom ivota promijeni- jetkih kanadskih knji evnika ko- svoje obitelji, da bi zapeo na ele- nepoznato, drukèije, nestvarno, la je èetiri dojke. Jednu je zabora- ji je dostupan u hrvatskim prije- mentarnoj pripovjednoj nevjero- granice svjetova na magièno, fascinantno – bilo da je vila na grani drveta u vrtovima vodima, nisu, meðutim, na jed- jatnosti. Kako je, ka eš, umrla rijeè o osobinama ljudi, ivotinja Hakgalle gdje ju je sušila nakon nostavan naèin dopunjene izda- tvoja baka? – pita prijatelj, a On- koje Ondaatje ili biljaka – do ivljava i prikazuje oluje, jedna je odletjela kad je juri- vanjem Obiteljskog naslijeða, kao daatje odgovara: Prirodnom smr- kao normalno, svakodnevno, la iza Verea na svojem motociklu, tek nove knjige u istovrsnom au- æu. Od poplave. Uvodom u tu upozorava prirodno, uobièajeno. Ti su osje- a što se treæe tièe... veæina je vjero- torskom kodu. Obiteljsko nasli- pripovijest koja æe se protezati ti posebno pojaèani u dijelovima vala da ju je zaboravila na jed- jeðe je knjiga koja, naime, uslo - cjelinom Obiteljskoga naslijeða, jedinkom, nego se bavi zaplete- opisa koji pripadaju putopisnom nom romantiènom sastanku. njuje sliku o Ondaatjeu kao suv- autor kreæe iz urednosti i udob- nim korijenima vlastita identite- pripovijedanju, gdje autor zapra- Kako je, dakle, umrla Ondaat- remenom kanadskom pripovje- nosti kanadske snje ne svakod- ta, zamršenim putevima kroz vo ispituje osjetljivost vlastitih jeova baka Lalla? Tako da je nap- daèu, èiji je kulturalni kontekst nevice u vruæinu i sparinu cejlon- prošlost koji ga vode u ivote i osjeta, testira samoga sebe – ko- rosto ukoraèila u bujicu za vrije- odreðen granicama zapadnog ske prošlosti. biografije drugih likova. On se liko je njegovo tijelo zapamtilo, me jedne od pustošeæih oluja svijeta. Upoznavanje drukèijeg Obiteljsko naslijeðe po svojim bavi sobom u mjeri u kojoj je on u sebe upilo mirise i boje, osjete 1947. godine. Lalla je zakoraèila Ondaatjea dugujemo prvenstve- je pripovjednim osobinama spoj sam dio (obiteljske) cjeline, i djetinjstva, a koliko je zaboravi- samo jednim korakom s prednjeg no Biljani Romiæ, urednici Bib- stvarnoga putopisa i putovanja u stoga je duhovna vertikala koja lo, koliko se opustilo i naviknulo trijema i odmah ju je povukla bu- lioteke Kaleidoskop, izdavaèke osobnu i obiteljsku prošlost, se probija kroz knjigu os što po- na bezbojnu i bezmirisnu udob- jica vode.(....) Bilo je to njezino kuæe Konzor i ujedno vrsnoj proza koju èvrsto dr i na okupu vezuje pradjedove – djedove – nost zapadnoga naèina ivljenja. posljednje savršeno putovanje. prevoditeljici Ondaatjeova Obi- koncentrirani, ali emocijama oca – sina, posebice, naravno, Zvukovi Cejlona snimljeni na Nova ju je rijeka, nastala na ulici, teljskog naslijeða. zaokupljen pripovjedaè u prvom oca i sina. Meðusobni odnos oso- magnetofonsku traku, pa zatim nosila ravno preko trkališta i par- licu, proza koja na svojim okviri- ba sage, ka e znalac Jolles, ponaj- uzalud i besmisleno preslušavani ka prema autobusnoj postaji. Dok Rijeèima do krvne veze ma poštuje vremenski i prostor- prije je odnos oca prema sinu, dje- u anesteziranoj sobi u Kanadi – se sporo razdanjivalo, voda ju je Michael Ondaatje roðen je iz- ni slijed pripovijedanja, no svo- da prema unuku, brata prema nemoguænost njihova prijenosa, nosila brzovrtlo no, uz grane i liš- van zemljopisnih granica svijeta jom otvorenošæu dopušta unu- bratu, brata prema sestri, mu a kao i nemoguænost tijela da za- æa, a zora je poèela udarati u uk- koji je, do Obiteljskog naslijeða, tarnja putovanja kroz prostor i prema eni. Krvna veza je ono što boravi jednom utisnute osjete, rasna stabalca dok je ona mimo ispisivao svojim knjigama, roðen vrijeme. Osim glasa pripovjeda- povezuje osobe. Tako je i u Obi- fizièke su granice svjetova na ko- njih prolazila poput kakve crne je u Colombu, na tadašnjem Cej- èa, koji vrlo rijetko na sebe preu- teljskom naslijeðu: oni koji ne je Ondaatje upozorava. A on, klade, izgubljenih cipela, izgublje- lonu a današnjoj Šri Lanki, gdje zima funkciju glavnoga junaka ili pripadaju obitelji èesto je ne ra- kao pripovjedaè i lik, ivio je i i- ne la ne dojke. Bila je slobodna je ivio prvih desetak godina središnjeg lika pripovijesti, tu zumiju, smatraju èudnovatom, vi u oba svijeta. poput ribe, putovala je br e nego svojega ivota, do 1954. Nakon prozu na okupu dr e likovi koji oni koji u nju ulaze moraju se što je godinama putovala... –opi- toga slijedilo je osmogodišnje se u njoj pojavljuju, èlanovi On- prilagoditi postojeæim kodovima Bakine izgubljene dojke suje Ondaatje posljednje putova- razdoblje u Engleskoj i tek na daatjeove obitelji koji izranjaju iz ili izaæi iz obitelji. Pripovijedanje Jednako kao što je za Ondaat- nje svoje bake na više od dvije kraju, od studija nadalje, Kanada. bli e ili dalje prošlosti, te stvara- o povijesti obitelji kroz stoljeæa jea djeèaka normalna èinjenica da stranice, prelazeæi postupno od Cejlonu i djetinjem razdoblju ju èvrstu mre u onoga što se veæ pripovijedanje je koje, osim toga, zmija spava u kuæi, tako je prih- èinjeniène istine da ju je odnijela Ondaatje se nije vraæao u gotovo tisuæljeæima smatra temeljnom pola e raèuna i povijesnom, poli- vatljiv i prijestup društvenoga bujica, do konaènoga kraja tog dvadeset prvih godina knji ev- osnovom povezanosti meðu lju- tièkom kontekstu u kojem su se koda. Tu, mo da, treba tra iti magiènog putovanja, gdje smire- nog rada: Obiteljsko naslijeðe dima – obitelj, krvna sveza koja odvijale smjene generacija. Toga poveznicu izmeðu Ondaatjea au- na i opuštena (još puna alkohola, nastaje kao pripovjedna posljedi- istrajava preko granica generaci- je okvira Michael Ondaatje i više tobiografa i memoarista, s osobi- dodaje veseloironièni pripovje- ca istodobno stvarnog i duhov- ja, gdje u stoljeæima prije nas iz- nego svjestan, ali povijesne okol- nama Ondaatjea kao pripovjeda- daè) napokon propada u dubo- nog putovanja odrasloga pripov- ranjaju preci kojima smo nalik, nosti i politièka okru enja obi- èa u fikcionalnim djelima: izabi- ko, veliko plavetnilo. www.zarez.hr 42 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
Krvne grupe, rase i majmuni U treæem poglavlju Od krvnih grupa do gena, autor veliku pa nju Gensko proricanje prošlosti posveæuje istra ivanjima krvnih grupa tijekom i neposredno na- Iako u mnogim aspektima kon Prvoga svjetskog rata koja su kontroverzna i samo u tome da mnogi bitni po- obavljali Ludwig i Hanka Her- pojednostavljujuæa, teorija daci koje imamo pravo oèekivati schfeld. Oni su uoèili razlièiti od ovoga djela nedostaju, nego i postotak zastupljenosti krvnih iznesena u ovoj knjizi u tome da se èitatelju nudi jedan grupa u pripadnika razlièitih sa- svakako bi trebala dosta naivan koncept rekon- veznièkih vojski. Iz toga su poku- definitivno promijeniti strukcije ponašanja ljudi u proš- šali izvesti razlièite biokemijske losti. rase. I sam Sykes ka e: Danas naše shvaæanje širenja Razlièita ljudska društva imaju znamo da su ti njihovi zakljuèci kultura i formiranja razlièitu strukturu ponašanja i potpuna besmislica. Meðutim, oni socijalnih entiteta uopæe opæenito organizacije društvenih jasno pokazuju kako se genetièari, odnosa. Razlikuju se prema unu- ni ondašnji ni današnji, ne libe tarnjoj organizaciji mentalne upuštati u grandiozne spekulacije. Bryan Sykes, Sedam Evinih kæeri: strukture, koja se reflektira na èi- Meðutim, u nastavku poglavlja genetièka povijest Europljana; S tavu organizaciju ivota. Svaku pokušava prikazati istra ivanja engleskoga prevela Mirna Petani; rekonstrukciju ponašanja èovjeka tog tipa kao pravocrtnu liniju Naklada Zadro, Zagreb 2002. u prošlosti treba dokazati, pa èak znanstvenog napretka koja je do- i one koji nam se èine banalnima. vela do moderne genetike. Loša Odakle, recimo, autoru argumen- strana tog prikaza je u tome što ti za ovu tvrdnju: Mnogo je prièa o sva ta istra ivanja nisu bila na ra- Aleksandar Bena iæ neandertalcima utkano u kolektiv- zini razvoja genetike onog doba, nu mitologiju skupine, prièa koje a popularnost su stjecala zbog ra- su se preprièavale oko logorske vat- sistièke konotacije koja je bila u ryan Sykes, profesor gene- re u zimskim mjesecima. Ne mo- sr i tih teorija. Istodobno, zaista tike èovjeka na sveuèilištu emo biti sigurni ni u to da su: svi velike genetièare koji su se borili Oxford, u svojoj knjizi Se- muškarci morali nauèiti praviti protiv tih i takvih teorija i koji su dam Evinih kæeri izla e tezu da svoje kremene no eve i strugala. stvorili modernu genetiku Sykes veæina današnjih Europljana (njih Velik dio takvih generalizacija uopæe ne spominje. Problem s oko 95%) vodi po majèinoj liniji je vjerojatno toèan, ali koji dio, i tim teorijama nije u besmislenim porijeklo od sedam pramajki. èemu ih uopæe iznositi bez argu- zakljuècima, nego u besmislenoj Ove pramajke on naziva Evinim menata? Problem je zapravo veæi koncepciji od koje polaze. Rabi se kæerima zato što se njegova istra- nego što se to èini na prvi pogled. pojam rase u smislu podvrste, a za ivanja dijelom nadovezuju na rad Kad su, na primjer, Cann, Stone- razlikovnu se odrednicu uzima Allana Wilsona, Rebecce Cann i king i Wilson u spomenutom ra- jedna proizvoljna karakteristika. Marka Stonekinga Mitohondrijska du Mitohondrijska DNK i evolu- Još je veæi apsurd u teoriji krvnih DNK i evolucija ljudske vrste, u cija ljudske vrste, koji je i doveo grupa to što ona ne uzima u obzir kojemu su autori analizirajuæi ge- gim spermijima, ostaje nakon vitoperuju izvornik. Ipak smat- do pojma mitohondrijske Eve, is- jednu elementarnu èinjenicu – a netski materijal 147 pojedinaca spajanja s jajnom stanicom izvan ram da nije dobro mijenjati pitivali mitohondrijsku DNA lju- to je da iste krvne grupe imaju i porijeklom s razlièitih kontinena- nje. Tako se iz pokoljenja u po- struène izraze i prevoditi ih na di porijeklom s razlièitih kontine- èovjekoliki majmuni! A taj poda- ta, naèinili rodoslovno (filogenet- koljenje prenose samo mitohon- hrvatski, pogotovo kad su veæ nata, oni nisu uzimali uzorke af- tak Sykes, recimo, ne spominje. sko) stablo koje pokazuje da se driji jajnih stanica – odnosno usvojeni u hrvatskome jeziku. rièkih crnaca nego amerièkih, Èinjenica da ljudi i èovjekoliki porijeklo svih današnjih ljudi mo- majki. Usporeðujuæi sliènosti i Tako na primjer, mislim da po- pretpostavljajuæi da meðu njima majmuni imaju iste gene za krvne e izvesti iz jedne majke, koja je razlike u mitohondrijskoj DNA jam genetski drift nije dobro pre- nema potomaka bjelkinja koje su grupe znaèi i to da su iste krvne prije otprilike 200.000 godina iv- moguæe je utvrditi stupanj srod- vesti u genetsko odstupanje – iako opæile s Afrikancima. grupe imali i zajednièki preci èov- jela u Africi. Sedam pramajki od stva po majèinskoj liniji izmeðu to na konkretnom mjestu prije- jekolikih majmuna i ljudi. Postoje kojih potjeèu današnji Europljani dvaju pojedinaca. Jednako tako, voda dobro zvuèi. A ako to èini- Pojednostavljenje problema èetiri osnovne, ali još i više podvr- u stvari nisu baš kæeri ove afrièke moguæe je istra ivati srodnosti mo, tada bi opæe usvojeni struèni U ovom prikazu naravno neæe sta krvnih grupa. Pitanje je kako Eve, nego samo po izravnoj liniji unutar i izmeðu razlièitih popu- termin (terminus technicus) bilo biti moguæe izlo iti sva dvadeset i bi jedna Eva mogla prenijeti èetiri potjeèu od nje. lacija. dobro staviti u zagradu, što je tri poglavlja ove knjige. Te ište krvne grupe. A to je problem i za Eva je biblijsko ime koje mo- uobièajena praksa u mnogim prikaza bit æe na nekim kontro- sve teorije koje se nadovezuju na e zavesti, i teško bi moglo proæi I jasno i argumentirano svjetskim jezicima. verznim temama, pokušat æu ih teoriju o mitohondrijskoj Evi – kao uvjerljivo afrièko ime, kako Bryan Sykes je jedan od vode- prikazati iz nešto drukèijega gle- ukljuèujuæi i teoriju o sedam Evi- ka e sam Sykes u pretposljed- æih genetièara koji su se posvetili Nedokazane rekonstrukcije dišta od onog koji je u svojemu nih kæeri. Jasno, na to se pitanje njem poglavlju svoje knjige u ko- povijesnoj genetici. Neke od pr- Knjiga Sedam Evinih kæeri po- djelu iznio Bryan Sykes, prven- dade jednostavno odgovoriti: jem rekonstruira rodoslovni sli- vih uspjeha imao je u istra iva- dijeljena je na dvadeset i tri pog- stveno zato što su hrvatskom èi- moglo je biti puno Adama, ili su jed pramajki u cijelom svijetu. njima porijekla današnjih sta- lavlja. Prvih èetrnaest poglavlja tatelju manje dostupni radovi mitohondrijske linije Evâ drugih novnika Polinezije, upravo prim- pisano je dobrim znanstveno- drugih znanstvenika, koji imaju krvnih grupa tijekom povijesti Mitohondrijska loza jenjujuæi analizu mitohondrijske popularnim stilom o kojem sam ponešto drukèije poglede na dio nestale. No, to je u stvari posve Pravo znanstveno ime ove na- DNA. Još je znaèajniji njegov govorio. Meðutim, od petnaes- problematike koje se dotaknuo drugaèija koncepcija -– jer su Eve še pramajke glasi mitohondrijska rad na izdvajanju DNA iz arheo- tog do dvadeset prvog poglavlja Bryan Sykes. Da ovakav prikaz ne s drugim krvnim grupama morale Eva. Mitohondrijska zato što se loških ostataka davno preminu- autor se nastojao okušati u knji- bi dao pogrešnu sliku o samoj postojati. A to znaèi da se proces do zakljuèaka o porijeklu ljudi lih ljudi, a posebno treba istak- evnosti. Ta poglavlja predstav- knjizi, moram naglasiti da je knji- genetièkih mutacija koje su dove- došlo analizom mitohondrijskih nuti njegov pionirski rad na ek- ljaju romansirane novele o sva- ga iznimno vrijedno i pouèno dje- le do modernog èovjeka nije gena. Mitohondriji su tjelešca – strakciji DNA iz koštanih osta- koj od pojedinih sedam Evinih lo, djelo koje je o svome podruèju odigrao unutar prièe o jednoj Evi, organele – koja se nalaze u stani- taka. kæeri, koje je autor nazvao ime- rada napisao jedan od danas naj- nego unutar skupine kojoj je Eva ci. Posebno su zanimljivi iz više U ovoj knjizi, koja je dobrim nima: Uršula, Ksenija, Helena, veæih struènjaka za to podruèje. pripadala. razloga. Oni stanici poma u u dijelom autobiografskog karak- Velda, Tara, Katarina i Jasmina. Ovo je djelo znaèajno i za povije- boljoj iskoristivosti kisika. To su tera, on detaljno opisuje svoja is- Tu je autor sakupivši razne ar- st znanosti, jer je malo djela u ko- Polinezija, Amerika, Europa male energetske centrale. Stvara- tra ivanja. Na taj naèin postup- heološke, paleoklimatološke i jima se uopæe iznosi nastanak jed- Istra ivanja porijekla poline- ju ATP (adenotrifosfat), tvar ko- no uvodi èitatelja u logiku istra- druge podatke o podruèjima u nog znanstvenog otkriæa, a pogo- zijskog stanovništva i kulture ja sudjeluje u svim va nim proce- ivanja i obrazla e argumentaci- kojima su ove pramajke ivjele, u tovo je malo djela u kojima se to znaèajna su ne samo zbog zani- sima ivota. Po svojoj graði su ju kojom dokazuje svoje tvrdnje. pretpostavljenom razdoblju nji- iznosi na tako jasan i razumljiv manja za taj prostor nego, mo da slièni bakterijama. Smatra se da Pokazujuæi kako je jedno istra i- hove prisutnosti u Europi, nas- naèin. Autor se na jednome mjes- i više, zbog ispitivanja jednog op- su isprva, u osvit evolucije, proto- vanje dovelo do drugoga, a jedna tojao oslikati njihov ivot kroz tu isprièava što naizgled previše æenitog modela kolonizacije. mitohondriji i protostanice ivjeli ideja do druge, Sykes uspijeva iz- prièice. Ove novele mo da i nisu prièa o metodama istra ivanja. Zbog toga se oni prouèavaju i u nezavisno, da su zatim u jednoj vanredno dobro uravnote iti jas- loše sa stajališta knji evno-um- Meðutim, one su zaista nu ne za djelima koja se bave drugim naro- ranoj fazi evolucije, buduæe sta- no izlaganje, razumljivo prosjeè- jetnièke kritike, ali odskaèu od shvaæanje argumentacije. Knjiga dima, npr. djelima o porijeklu In- nice viših organizama zarobile nom èitatelju bez predznanja iz koncepcije djela. Na tome bismo ipak ima nekoliko slabosti. doeuropljana. I Sykes rabi svoja protomitohondrije, te da je nas- podruèja genetike, s potrebom mjestu s pravom oèekivali detalj- Autor je, èini mi se, sklon po- prouèavanja porijekla Polinezija- tao obostrano koristan simbio- da njegovo izlaganje bude argu- nije obrazlaganje i navoðenje jednostavljenju nekih problema. ca kao model za prouèavanje po- tièki spoj. Mitohondriji se dijele mentirano gotovo poput znan- znanstvene argumentacije za Jasno, niti jedna knjiga ne mo e rijekla Europljana. Tu ponosito neovisno o diobi ostatka stanice. stvenog rada. U izlaganje unosi i svaku pojedinu pramajku – zbog izlo iti svu problematiku bilo ko- istièe kako je prouèavanje mito- Prigodom stapanja spermija i jaj- osobni ar istra ivaèa, koji se je èega je njezino porijeklo, ili prvo jeg podruèja. Nekim se pojednos- hondrijske DNK opovrglo teori- ne stanice, spermij u jajnu stani- na putu dokazivanja svojih pos- javljanje u Europi smješteno up- tavljenjima moralo priæi i zato da ju Thora Heyerdahla o ameriè- cu ubacuje svoju DNA (koja je tavki morao sukobiti s nekim do ravo na podruèje i razdoblje koje bi knjiga bila razumljiva i zanim- kom porijeklu Polinezijaca. Iz nosilac nasljednih informacija). tada vladajuæim idejama. navodi autor, kako je pojedina ljiva široj èitateljskoj publici, za Sykesova pregleda mogao bi se DNA oca i majke se miješaju, i Prijevod Mirne Petani na hr- Evina kæi stigla u Europu. Zani- znanstvene rasprave ionako pos- steæi dojam kako je Heyerdahl sa- stvara se nova DNA, koja je spoj vatski je jednako tako dosta do- mala bi nas i detaljnija raspros- toje znanstvene knjige i znanstve- mo pustolov koji je na splavi Kon nasljednih svojstava majke i oca. bar, što treba naglasiti jer se èes- tranjenost linija potomaka danas ni èasopisi. No dio tih pojednos- Tiki preplovio Pacifik i suprotsta- Ostatak tijela spermija, zajedno s to znamo susresti s prijevodima u Europi, i to kako autor obraz- tavljenja ipak ponešto prelazi vio se uèenim antropolozima, a njegovim mitohondrijima, koji koji svojom nesuvislošæu i pog- la e upravo takvu rasprostranje- zahtjeve koje nameæe prilagodba sada je, eto, pobijen. To, meðu- mu daju energiju za utrku s dru- reškama hrvatskome èitaocu iz- nost. Slabost ovih poglavlja nije stila široj èitalaèkoj publici. tim, nije toèno. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 43
Heyerdalova teorija sastoji se voljno da bi u procjepu nastajalo nosti da bi joj i ti dodatni razlozi ve i raða djecu skoro na svakoj od nekoliko elemenata. Moguæ- društvo èiji junaci nisu posljediè- bili potrebni. Uz te irske tradi- stranici na kojoj je spomenuta, a nost plovidbe na splavi je samo no crno-bijeli svijet, iako bi za cijske tragove lijepe se i nove zapravo ponavlja i svoj spome- jedna od onih koje je uspio doka- uzroke teško bilo naæi i druge okolnosti društva u nastajanju nuti literarni uzor: s jedne strane zati. Prisutnost amerièkih ivoti- to je impuls za pre ivljavanjem nja i biljaka na Polinezijskim oto- nje i njezine djece u moguæim, cima bio mu je u stvari poèetni ako veæ ne u pravednim uvjeti- poticaj za istra ivanje (Heyerdahl Pre ivljavanje i društvo ma, te, s druge strane, prihvaæa- je bio zoolog). Poèetnu Heyer- nje tih uvjeta kao prostora osob- dahlovu tezu da je neka kulturna Junaci Careyjeva romana pa roman evocira kompleksnu nog djelovanja prije nego impuls dostignuæa u Polineziju donio iz- ive izmeðu korumpiranog cjelinu društva koje proizvodi da ih se mijenja. Za razliku od bjegli vladar Inka Kon Tiki, u èe- odmetništvo. (Mo da i zbog te svoga sina, gospoða Kelly prih- mu postoji izvjesno suglasje i u policijskog aparata, èinjenice autor poglavlja oznaèa- vaæa nepravedno društvo i u nje- mitologiji Polinezijaca i u mitolo- obièajnog prava jaèeg i va kao zave ljaje, iako poglavlja mu pokušava iskoristiti nepravil- giji Inka, nije nikako mogla biti vlastite umješnosti nose taj naziv zbog tobo njih nosti za svoje kreacije pre ivlja- pobijena istra ivanjem mitohon- pre ivljavanja, bez obzira Kellyjevih rukopisnih zave ljaja vanja, neoptereæena etièkim pi- drija. Tu su tezu u velikoj mjeri na naèin na koji su saèuvani i ar- tanjima. Ta ista pitanja ne name- pobila arheološka istra ivanja Po- na pravdu koja postaje hivirani nakon njegove smrti.) æe ni svojoj djeci, iako ih itekako linezije – koja je dobrim dijelom samo iluzija za odbacivanje Na rubu društva i pravne dr- dobro poznaje. bio zapoèeo i potaknuo sam ili ideal za sanjarenje ave, a u praksi izmeðu dr avnog Pokazuje to sluèaj iz Nedova Heyerdahl. Velik dio pitanja oko ustroja i borbe za nova osvajanja, djetinjstva kad je iz nabujale rije- veza Amerike i Polinezije još os- s jedne strane, i primarne i se- ke spasio bogatog djeèaka i zato taje otvoren. Dapaèe, ni s mito- kundarne bijede (zakupljivanje dobio vrpcu koja je to junaštvo hondrijskom DNK stvari nisu zemlje koje uspijeva samo u za- posvjedoèila. U obitelji u kojoj sasvim jasne. Upravo prema tim Peter Carey, Istinita povijest visnosti od prirodnih prilika, a nièeg osim (rijetkog) novca nije istra ivanjima, izgleda da su nosi- Kellyjeve bande; S engleskoga to znaèi i uvjetuje odgoðene ot- bilo vrijednog èuvanja, trajala je telji stare Lapita kulture – iz koje preveo Vladimir Cvetkoviæ Sever; plate zakupa), s druge strane, ju- pohranjena ta vrpca kao zalog za je nastala Polinezijska kultura – V.B.Z, Zagreb, 2002. naci Careyjeva romana ive u neke buduæe manje junaèke ili bili prema mitohondrijskoj liniji, praksi izmeðu korumpiranog bar manje poštene prigode i svje- razlièiti od današnjih Polinezijaca. policijskog aparata, obièajnog doèanstvo da nisu samo Kellyje- Tu je Sykesov prikaz takoðer do- prava jaèeg i vlastite umješnosti vi krivi za ono što neæe krenuti nekle prepojednostavljen. Grozdana Cvitan Samo jedna stvar pre ivljavanja, bez obzira na po dobru. A da æe krenuti po zlu pravdu koja postaje samo iluzija – to je ono što se unaprijed pod- Poljoprivrednici i lovci ladi Ned Kelly èlan je obi- kod sirotinje za odbacivanje ili ideal za sanja- razumijevalo. Svakako je iznimno znaèajan telji s mnogo djece, u ko- renje. Uobièajen put je onaj je S mnogim stilskim osobitos- doprinos Byana Sykesa u istra i- joj se ivi teško, ali i sanja kupuje lojalnost i koji pre ivljavanje vidi kao uvi- tima (pisanje kronike svog ivo- vanju porijekla današnjeg stanov- o boljim vremenima. Obitelj jek moguæi sporazum s nezako- ta i odmetništva u prvom licu i s ništva Europe. Njegov uspjeh da uzima u zakup zemlju od dr ave, ona je univerzalna nitostima. Štoviše, nezakonitost brojnim pravopisnim pogreška- iz kostiju davno preminulih osoba ali æe uvjeti zakupa ote ati bu- svih strana u kojima su pravila ma), Carey je stvorio junaka lite- izvuèe ostatke DNK je zapanjuju- duænost kad poène otplata. Gla- za sve slojeve igre poznata mnogo je manje po- rarnih moguænosti. Njegov Ned æi. Ispitivanja su pokazala kako je va obitelji zapravo je majka èiju društva i sve gubna od ivota koji bi elio us- Kelly proizvod je ivotnih prili- današnje stanovništvo Europe u ilegalnu pecaru alkohola tolerira- trojiti pravedno društvo i fun- ka u kojima ga nije oèešalo bez- osnovi paleolitièkog porijekla, te ju mjesne vlasti, a kad joj iznena- prigode. To je, kcioniranje pravnog i demokrat- bri no djetinjstvo koje podrazu- da su došljaci zamijenili prijašnje da umre mu ona dovodi novog, skog sustava – poruka je samog mijeva i odgovarajuæe obrazova- neandertalce – èija se mitohon- raða novu djecu, umna a siroti- naravno, novac. nje (pa i ono pravopisno), ali drijska DNK znatno razlikuje od nju i svladava stalno nove oblike njegov literarni naboj nikakve ljudske. Svojim je istra ivanjima snala enja i pre ivljavanja. U Sustav novca zbog Uobièajeni put je mu (ne)prilike nisu mogle odu- Sykes pobio teorije koje su nastale društvo odmetnika, policajaca, zeti. Uza sve ograde, ni pitanje nakon genetièkih istra ivanja Ca- propalica i probisvijeta, mladi toga je moguæe onaj koji odmetništva i voðenja bande valli-Sforze o znaèajnoj smjeni Ned Kelly uklapa se majèinim razbiti samo nekim kroz du e vrijeme nije lagan po- stanovništva Europe i dolasku no- intervencijama i osobnim porivi- pre ivljavanje vidi sao, pa autor stvara junaka koji vog stanovništva nakon pronalas- ma, umnogome razlièitim od drugim sustavom uz analizu društvene situacije ka poljoprivrede na Bliskom isto- majèinih. Naime, njezinu tehni- kao uvijek moguæi poznaje i psihologiju siromaštva. ku. S Bliskog istoka prema Syke- ku pre ivljavanja po bilo koju ci- koji ne uva ava Ljubav sirotinje ljubav je iz raèu- sovim istra ivanjima potjeèe oko jenu on nastoji zamijeniti pre- sporazum s na – shvatit æe voða bande 20% stanovništva potomaka Evi- ivljavanjem dostojnim èovjeka. materijalnu korist Edward Ned Kelly kad se zbiva- ne kæeri Jasmine. Sykes je pokazao U odreðenom trenutku njegova nezakonitostima. nja pretvore u konaènu konfron- da se mitohondrijska DNK današ- odrastanja vodeæa uloga majke u – on je ili u Štoviše, taciju grupe ljudi izvan zakona njih Europljana razlikuje od one obitelji poklopit æe se s Nedo- na koju je policija otvorila zavr- današnjeg stanovništva Bliskog is- vom. idealizmu ili u nezakonitost svih šni lov i razmišljanja kako even- toka u tolikoj mjeri da porijeklo Svoje loše obrazovanje glavni ju- egocentrizmu tualno u tome pre ivjeti što du- Europljana ne mo emo svesti na nak pokušava nadoknaditi uro- strana u kojima su e. I sam u ranoj mladosti bivši Bliski istok. Istra ivanjem DNK ðenim analitièkim sposobnosti- šegrt drugog èovjeka izvan zako- kostiju Cheddarskog èovjeka prije ma koje mu pokazuju stvarne boje. Za roman Istinita povijest pravila igre na, Ned shvaæa da samo jedna širenja poljoprivrede, pokazao je prigode i utjecaje na sve što mu u Kellyjeve bande autor je nagraði- stvar kod sirotinje kupuje lojal- da on ima mitohondrijsku DNK konaènici kreira ivot. Svjestan van, a za njegovu pojavu (prema poznata mnogo je nost i ona je univerzalna za sve koja pripada liniji dijela današnjih je èinjenice da ivot na rubu za- obièaju knji evnih djela koja naj- manje pogubna od slojeve društva i sve prilike. To Europljana. Njegova su istra iva- kona ima bezbroj zamki koje po- èešæe dolaze s engleskoga govor- je, naravno, novac. Ono što je si- nja svakako znaèajna za naše razu- kušava izbjeæi, ali nakon uboj- nog podruèja) zahvaljuje mnogi- ivota koji bi elio gurno u tom poretku stvari jest mijevanje širenja poljoprivrede u stva policajca on postaje èovjek ma. U ovom sluèaju ponajprije da plaæeni siromah broji primlje- Europi. No druge implikacije teo- izvan zakona. Najmanje je elio onim autorima koji su se veæ ba- ustrojiti pravedno no i pristaje uz onog tko mu je rije o sedam europskih pramajki takav rasplet, eleæi bolji ivot vili temom Kellyjeve bande (što dao više. Sustav novca zbog toga svakako su još i veæe. Ova bi teo- sebi, supruzi, djetetu, braæi i ses- je znamenit isjeèak australske društvo i je moguæe razbiti samo nekim rija svakako trebala definitivno trama, zakupnicima zemlje i sve- povijesti odmetništva), èime drugim sustavom koji ne uva a- promijeniti naše shvaæanje širenja kolikoj sirotinji koju je sretao na podcrtava osobno istra ivanje i funkcioniranje va materijalnu korist – on je ili u kultura i formiranja socijalnih en- kontroliranom i nekontrolira- naslanjanje na izvore, bili oni iz idealizmu ili u egocentrizmu. Ti- titeta uopæe. nom dijelu australskog prostora dotadašnje knji evnosti ili iz po- pravnog i me nijedan voða, pa ni voða ban- Cavalli-Sforzina teorija, iako se druge polovine devetnaestog licijskih arhiva.. Sam je Carey is- demokratskog de, ne mo e zapovijedati, taj zasnivala na daleko slo enijem stoljeæa. To je osnovna prièa ro- tra ivanje o bandi svojedobnog prostor ljudske duše nije mogu- sustavu obrade genetièkih i statis- mana Petera Careyja Istinita po- Robina Hooda australskog druš- sustava æe kontrolirati. tièkih podataka, u stvari je u poza- vijest Kellyjeve bande koji je naj- tva (i male grupe njegovih sljed- Roman Petera Careyja za nas dini imala jednu vrlo pojednostav- manje uputno promatrati upravo benika) kombinirao i s mnogim je zanimljivo knji evno djelo; za ljenu, gotovo kolonijalistièku teo- kroz zanimljivost zapleta, tj. is- drugim bitnim èinjenicama veza- zemlju u kojoj je nastao on je i riju socijalne mijene: došli napred- prièane prièe koja svakoj odmet- nima uz useljenike u Australiju i Neda Kellyja u trenutku kad zanimljiva analiza ustroja zema- ni poljoprivrednici i otjerali divlje nièkoj skupini daje posebnu bo- njihove stare domovine. Tako se shvaæa prilike u kojima se našao lja nastalih u devetnaestom sto- lovce. Sykesova teorija nasuprot ju i budi sasvim odreðeno zani- u središtu njegova romana mo e s one strane pravne dr ave i u si- ljeæu iz sna o novim, bogatijim tome obraðuje relativno jednos- manje za akciju u toj vrsti litera- odèitati i odnos Iraca i Engleza, tuaciji kad je lov na njega i èlano- svjetovima. U njih su pohitali si- tavnije sustave genetièkog naslje- ture. koji umnogome i na novom tlu ve njegove grupe otvoren kao rotinja i ljudi izvan zakona s raz- ðivanja, ali njezino prihvaæanje njeguju i demonstriraju svoje eu- lov do istrebljenja. nih strana svijeta, te uz obvezat- zahtijeva jednako tako prihvaæa- Pre ivljavanje – sporazum s ropske netrpeljivosti, a brojèana ne i razne ekspanzionistièke vla- nje postojanja daleko slo enijih nezakonitostima i ekonomska snaga jednih izazi- Novac ili idealizam dine namjesnike pokušala pre- socijalnih interakcija. Svakako Peter Carey izabrao je stvaran va pobunu drugih. Ta je pobuna Još je jedna literarna asocijaci- ivjeti poèetke još jednog druš- knjigu treba preporuèiti èitatelju i dogaðaj i jednu od onih povijes- èesto nespretna, optereæena sta- ja bliska Careyjevu romanu: dav- tvenog stvaralaèkog nereda. Za kao dobru literaturu i kao dobar nih prièa, koje u svakom društvu rim vjerovanjima koja uvijek no zaboravljen poznati lik škol- knji evne stiliste engleskoga go- uvod u jednu znanost koja je da- tendiraju pretvorbi u legendu, a mogu biti izvor novih krvavih ske lektire, Moll Flanders, kao vornog podruèja Careyjevo dje- nas u usponu i svakako æe nam od- u kojima se pozitivni pravni za- sukoba, i nekorisna cijeloj zajed- da se vraæa u liku majke Neda lo poticajan je iskorak umjetniè- rediti buduænost. koni i etièke norme razilaze do- nici koja dovoljno trpi u stvar- Kellyja, ene koja mijenja mu e- kih moguænosti. 44 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
mana, na dinamiku odnosa izme- nisu meðutim klišeizirani. Klišeji vodnik Oliver zaljubi u takvu e- nja kao promatraèi i svjedoci ðu dvaju muških aktera. se kroz roman potkopavaju, nu, da mu ona postane fiks-ide- (Gillianina majka, Oliverova Stuart i Oliver stari su školski stvari nisu uvijek onakve kako jom kojoj æe podrediti sve ostalo gazdarica, vlasnici kuæe u Fran- drugovi. Oliver je jedini Stuartov mi to oèekujemo. i na kojoj æe raditi tako dugo dok cuskoj u kojoj stanuju Gillian i ne istisne Stuarta, dovede do ras- Oliver, Gillianina i Oliverova tave i postane drugim suprugom starija kæer, Stuartova druga e- Gillianinim. Ponaša li se Oliver na, Amerikanka, itd.) ovaj ro- Ironièni ljubavni fetiši tako zato jer se Gillian interpoli- man, policentriènošæu rakursa iz rala izmeðu njega i Stuarta, raz- kojih se istina sagledava, svjedoèi U ovim dvama Iznenaðujuæe je da je Stuart bila uvrije eni obrazac ponaša- o njezinoj fluidnosti. Prièa našeg bolji ljubavnik od Olivera. Ne nja, zajednièke izlaske pri kojima ivota nikad nije autobiografija, postmodernistièkim oèekujemo ni da æe on biti osoba je Oliver uvijek trijumfirao. Je li uvijek je roman… Naša su sjeæa- romanima, naravno, koja æe se dokazati kao agilnija, on zaljubljen u Gillian ili je mrzi nja tek još jedna umjetna tvore- nemoguæe je ustvrditi što vitalnija, sposobnija da pre ivi. zato što je ovisan o Stuartu, ili se vina (Ljubav, itd.), deklarirat æe, je istina – sve što jest Stuart je taj koji prolazi pozitiv- pak ponaša kao razma eno dijete kroz lik Olivera, ovaj klasik pos- nu preobrazbu, postaje zgodniji, koje ne mo e podnijeti da prija- tmoderne. I kao i u njegovim postoji samo kroz svoju vitkiji, sigurniji u sebe, privlaèan telj ima novu igraèku, pa mu je drugim remek-djelima, poput negaciju, èak su i patnja i enama, poduzetan u svom pos- mora razbiti? Flaubertove papige, istina na kra- opèaranost upitne i lu; Oliver se sve te e snalazi, i na ju ostaje nedohvatljiva. kraju završava s klinièkom sli- Homoerotska motivacija banalne kom depresije. Na kraju romana Vjenèanje koje se odvija pri Ironièki odmak Ljubav, itd. iz ringa ljubavnog kraju prvog romana, kada se Gil- Klasièan zaokru eni kraj, u trokuta Oliver izlazi kao pora e- lian zaljubi u Olivera i pristane se kojem svaki lik biva nagraðen ili Julian Barnes, Pretresanje; S engleskog prevela Lada za njega udati, jedna je od najbi- ka njen sukladno etièkim i druš- Dawidowsky; Celeber, Zagreb, zarnijih scena u romanu. Ne sa- tvenim normama, neprihvatljiv 2001.;Julian Barnes, Ljubav, itd.; mo zato što se u gostionici, na je estetici postmoderne. Ali za S engleskog prevela Lada proslavi vjenèanja pojavljuje razliku od visokog modernizma, Dawidowsky; Celeber, Zagreb, Stuart i svojom nametljivom pat- koji æe te iti minucioznom psi- 2002. njom svima pokvari vjenèanje, hološkom profiliranju likova, nego i zato što Oliver eli da ovaj je roman bli i tradiciji de- Gillian nosi istu vjenèanicu koju vetnaestog stoljeæa nego što se Kao i u je imala kad se udavala za Stuarta na prvi pogled èini. Kao i u rea- Ljiljana Ina Gjurgjan (što æe tek intervencija njezine listièkom romanu, lik se ostvaru- realistièkom majke sprijeèiti). Upravo ta elja je kroz dinamiku društvenih od- amo posredstvom ene da obred vjenèanja bude repriza nosa. Lik jest ono što jest ne po muškarci se mogu dotaæi. romanu, lik se Stuartova, ali sada s Oliverom u onome što osjeæa i misli, nego po Iako bi to teoretski bilo glavnoj ulozi, pokazuje nam ko- onome što èini i kako djeluje u moguæe, malo je vjerojatno da je ostvaruje kroz liko je sna na, vjerojatno i ho- sprezi s drugim likovima. Razli- u trenutku kada je pisao ovaj ro- dinamiku moerotska, njegova identifikaci- ka je tek u ironiji. U realistièkom man, Julian Barnes bio proèitao ja sa Stuartom. Zavodljiv, šar- romanu sveznajuæi pripovjedaè èlanak Christophera Crafta o društvenih odnosa. mantan Oliver, za kojeg svi mis- vjeruje u svijet koji tka u svom li- Drakuli (Poljubi me tim crvenim le da Stuart mora biti ponosan terarnom opusu, pa æe se ironija usnama) odakle je ovaj navod Lik jest ono što nik, Stuart kao pobjednik. što ima takva prijatelja, zapravo realizirati tek u najboljih pred- preuzet. No, ako je ova reèenica eli postati Stuartom. Proturje- stavnika putem malih, finih, go- iz eseja Christophera Crafta, ko- jest ne po onome Neugledna a fatalna èeæi svojim rijeèima o Gillian kao tovo neprimjetnih subverzivnih ja tako precizno sa imlje dinami- A Gillian? Najperceptivniji zavodnici, to æe nam potvrditi i intervencija u èvrsto sazdano na- ku meðuodnosa na aktantskoj što osjeæa i misli, komentator u romanu, prosti- perceptivna Val: Stuart i ja imali rativno tkivo. U Barnesovim ro- razini romana tek sluèajna podu- nego po onome što tutka Val, upitat æe se nije li Gil- smo avanturicu, a Oliver mi se manima, pripovjedaè je nestao. darnost, nedvojben je utjecaj što lian prava junakinja, pravi mali pokušao nabacivati. Stuart se o e- Iskazi likova su monološki, po- ga je na Barnesa imao Jacques èini i kako djeluje u borac? Tatica pobjegne sa svojom nio onom svojom dosadnom fini- put svjedoèenja, suprotstavljeni Lacan, posebice njegova reinter- školarkicom i Gillie to junaèki com-pristojnicom od enice, a jedan drugome. La e kao oèevi- pretacija simbolièkog u okviru sprezi s drugim li- pre ivi. Èak i tješi svoju ucviljenu Oliver joj se nabacivao. Vidite li dac, citirat æe Oliver poslovicu iz tumaèenja edipovskog komplek- majku. Kako nesebièno, kako zre- vi tu neku šablonu? (Pretresanje). Šostakovièevih memoara. La u li sa. Lacan, naime, vjeruje da ud- kovima. Razlika je lo. Zatim se Gillian uplete u lju- Meðutim, ni homoerotska likovi ili govore istinu tek je na nja te i biti zadovoljena u onoj bavni trokut i pogodite tko od motivacija, ni posveæenost ljuba- èitatelju da prosudi. No, razlièi- mjeri u kojoj je to moguæe sim- tek u ironiji trojke najbolje proðe. Uklještena u vi kao glavnom ivotnom cilju, tost njihovih iskaza tvori ironiè- bolièkom supstitucijom uðe- sredini, ona dr i glavu iznad vo- pri èemu sve drugo postaje samo ki metakomentar, pa jedan iskaz nog objekta njegovim nadomjes- de... Još jedno pitanje. Kad je, po itd., (odakle i naslov drugog ro- subvertira drugi. Ironièki odmak tkom. U ekonomici odnosa koji vašem mišljenju, pokušala zavesti mana), ni Stuartova elja da po- postaje tako temeljnom narativ- se uspostavlja izmeðu dvaju ak- prijatelj, a uz svu sugeriranu nam Olivera? Mislim, kad mu je toèno novno osvoji Gillian i istisne nom strategijom. Temeljni filo- tera èija je udnja tabuizirana, društvenu popularnost Olivero- poèela davati signale, a da on toga Olivera (bilo da je ta elja moti- zofem ovog romana je da sve što udnja æe tako tra iti svoj sim- vu, i on ima samo Stuarta. Ta i nije bio svjestan? To je njezin virana ljubavlju, odanošæu, ka- jest, postoji samo kroz svoju ne- bolièki nadomjestak ili fetiš. U upuæenost jednoga na drugoga trik. Da nije to i s vama pokušala? rakternom osobinom da se voli gaciju. Èak i najsna nija ljudska Barnesovu romanu Pretresanje funkcionira poput teze i antite- (Pretresanje). samo jednom ili perfidnom e- patnja i najvatrenija opèaranost, (Talking It Over) napisanom ze, yina i yanga. Oliver je šarmer, No, tako Gillian vidi samo ljom za osvetom) ni Oliverova u iskošenom svijetu postmoder- 1991., te romanu Ljubav, itd. pomalo enskar, obrazovan, Val, mudrošæu ili zavišæu iskusne nemoguænost da se suprotstavi ne upitni su i banalni. Tipièna je (Love, etc) koji nastaje desetak elokventan, ali društveno ipak ene. Meðutim, upravo je lik Stuartovom ponovnom ulasku u u tom smislu prièa o Lagisqueto- godina kasnije, toènije 2000., a neuspješan – bez radnih navika, Gillian ono na èemu se temelji njihove ivote, ne nude neke ko- vu psu kojom završava Pretresa- èiji se fabularni zaplet nastavlja bez stalnog zaposlenja, nepouz- odmak od tradicionalnog ljubav- naène odgovore niti nam omo- nje. Samo tangencijalno vezana tamo gdje je odnos izmeðu troje dan, bez novca i društvenog ug- nog trokuta. Naime, od ene ko- guæuje da stvorimo zaokru enu uz fabulu, ova prièa iz usta fran- likova – Stuarta, Olivera i Gillian leda. Mr nja koju osjeæa prema ja æe uzdrmati odnos dvojice sliku o likovima. U uvjetima cuske gazdarice Madam Rives, – stao prije deset godina, glavni ocu koji ga je tukao kao dijete, bliskih prijatelja oèekivali bismo postmoderne, ništa nije onako postmoderni je metakomentar enski lik, Gillian, mo emo, ba- jer je u njemu vidio sliènost s da bude ako veæ ne fatalna, a on- kako se èini. Zbilje nam je nesta- na temu egzistencijalnog pro- rem na jednoj od moguæih razina prerano preminulom majkom, da barem šarmantna i enstvena, la iz vidokruga; ostala je tek nje- mišljanja relativnosti slobode, interpretacije, vidjeti kao takav mogla bi ga psihološki osvijetliti, ili pak neka promišljena kalkula- zina konstrukcija. ‘Uvijek sam sreæe i prava na izbor. fetiš. ali, kako æe reæi Stuart, Oliver torica i deraèica muškaraca. Ali, smatrao da ste ono što jeste i da se Lagisquetovog je psa pogazio uvijek la e, pa i ta mr nja prema Gillian je neugledan mišiæ, nena- ne biste trebali pretvarati da ste auto. Pas je bio gluh, a Lagisquet Bizarni ljubavni trokut ocu ostaje upitnom. Stuart je pak mazana, nedotjerana, odjevena u nešto drugo’, reæi æe Stuart. No je stara budala. Rekli smo mu da Preformulirajuæi klasièni lju- miran, povuèen, zdepast i neat- majicu, traperice i tenisice, kose Oliver me ispravljao i objašnja- bi trebao vezati tog psa. A on je re- bavni trokut, ovaj roman prika- raktivan, ali pouzdan, dosadno skupljene u repiæ. Stuarta upoz- vao mi da ste upravo ono što se kao kako se ne eli miješati u Po- zuje njegovu bizarniju inaèicu. marljiv i solidan u svom poslu, s naje na nekom od onih koktela pretvarate da jeste (Pretresanje). lidorovu slobodu i sreæu. E pa, sad Ova drama ljubavnog trokuta pristojnim primanjima, stidljiv u za samce, na kojem se oboje os- Što je istina, a što privid koji fin- mu se umiješao i u slobodu i u sre- koja, istina, ne završava dvobo- odnosu prema enama, sa sna - jeæaju jednako nelagodno, a za- gira kao istina, u ovom romanu, æu. Otvorio je ulazna vrata, pas je jem, ali zato nije ništa manje dra- nim osjeæajem inferiornosti, koji ljubljuje se u njega ne zbog nje- pisanom na postmoderan naèin, izjurio, ravno pod kotaèe nekog matièna ni krvava, iskošena je u takoðer ima temelje u djetinj- govih ideja, uzbuðenja koja dije- doista je nemoguæe ustvrditi. auta. Nekima je bilo ao Lagi- odnosu na tradicionalni sukob stvu, u osjeæaju da je nekako uvi- le, nego zbog toga što je pouz- Gotovo dokumentaran u maniri, squeta. Meni nije. Rekla sam: ‘Ti meðu likovima i koncentrira se, jek razoèarao roditelje. Oliver i dan i obziran. Kako je onda mo- bilje eæi iskaze glavnih aktera ali si stara budala. Zacijelo imaš en- posebice u prvom od dvaju ro- Stuart, dva psihološka prototipa, guæe da se buèan i šarmantan za- i onih koji su upleteni u dogaða- gleske krvi u sebi.’ IV/93, 5. prosinca 2,,2. 45
Osculetur me osculo oris sui ski? Etièki (kao npr. istinu)? Kakva ljanima... Ali stanimo malo; trenu- ljubav tvoju više nego vino” prilièno niti sa zemljom) danas znamo kao quia meliora sunt ubera tua vino je, uopæe, kategorija “pravedni”? taèno nas zanimaju razlike ovog tek- je banalan iskaz. (Usput: kako to, svetog Jeronima, a osim za Dalma- fraglantia unguentis optimis Osim toga, kamo ide “ponad vina”? sta u odnosu na prethodni. Trideset molit æu, “igrat æemo se zbog tebe”? tince, on je va an lik i za filologe. oleum effusum nomen tuum Automatski èitamo “pravedni te sekundi filologije, i odmah se vidi da Navikli na bespuæa hrvatske jeziène Naime, status oca-nauèitelja Crkve ideo adulescentulae dilexerunt te ljube više od vina”, ali zar je sklono- je drugi tekst jasniji. Raskrivaju ga, zbiljnosti, odmah pomislimo: da ni- Jeronim je privrijedio, izmeðu osta- trahe me post te curremus st cugi samorazumljiva karakteristi- prvenstveno, zahvati na koje smo je nekoæ pisalo “igrat æemo zbog te- log, upravo stvarajuæi konzistentni- introduxit me rex in cellaria sua ka pravednika? Bi li moguæe bilo toliko navikli da su nam nevidljivi, be”, pa je u nekoj n-toj lekturi “poh- ji i toèniji tekst Svetog pisma. Jero- exultabimus et laetabimur in te “dojke tvoje ponad vina”, slièno zahvati nevidljivih sila-posrednika rvaæeno”?) nim je bio prvi Rimljanin koji se memores uberum tuorum super drugom stihu? I gdje je, za boga mi- izmeðu autora i èitatelja, zahvati le- Lako nam je zamisliti da prva i trudio da Bibliju – dotad Rimskom vinum recti diligunt te loga, interpunkcija? gije urednika, prireðivaèa, redakto- druga verzija Pjesme nad pjesmama Carstvu poznatu u šarolikom ra. Drugi tekst dobio je interpun- ratuju, da se nadmeæu u “toènosti”, mnoštvu “divljih” prijevoda – uèini Neka me poljubi poljupcem usta svojih manje fluidnom i nedefiniranom; jer bolje su dojke tvoje od vina bio je prvi kršæanin koji je biblijske mirišuæi parfemima najboljim Noga filologa knjige prevodio s hebrejskoga (uz ulje izliveno ime je tvoje pomoæ idovskih prijevoda na gr- zato te cure uzljubiše èki). U Jeronimovu su svijetu knji- povuci me za sobom potrèimo ge – i to rukom pisane knjige – pred- uvede me kralj u komore svoje Pamteæi dojke stavljale avangardnu tehnologiju, skakat æemo i veseliti se zbog tebe sliènu kompjutorima danas, dijeleæi pamteæi dojke tvoje ponad vina Kako proces pojašnjavanja mo e pregaziti pokoju poetsku dra s kompjutorima i sve mane koje pravedni te ljube teksta avangardnost donosi (piratskih je verzija i lovaca u mutnom puno, Èije dojke? Neven Jovanoviæ naprednih je korisnika malo, još je Ovo malo poezije oèito je staro, manje onih koji poznaju sve raspo- èim je original na latinskom; a opet, lo ive funkcije, a nitko zapravo ne stihove obavija onaj oblak nejasnos- Trideset sekundi filologije kciju; opremljen je nedvosmislenim “vjernosti originalu”; ipak, zanimlji- zna gdje æe sve to završiti). ti koji povezujemo s modernom Proslov: Èe nja za zaruènikom kontekstom (zaruènica govori o za- vije je potaknuti ih da se nadopunju- Jeronim-filolog i Jeronim-infor- poezijom. Pjesma je oèito ljubavna Zaruènica ruèniku, uz asistenciju zbora); do- ju – pustiti jednu verziju da nam ka- matièki mag, nama slièan i nama – ali tko tu koga voli? I koliko ih Poljubi me poljupcem usta svojih, dane su didaskalije da upozore na e i poka e nešto novo u drugoj. pojmljiv Jeronim plod je izmišlja- uopæe ima? U prva dva stiha barem ljubav je tvoja slaða od vina. smjenu govornika. I nutrina je teksta nja; objašnjavanja; objašnjavajuæi, su troje; “dojke” sugeriraju da si Miris najboljih mirodija, oèišæena od nejasnoæa: enigmatiène Jere iz barake ubla avamo i skrivamo fundamen- “ti” ensko, a spol “ja” i “treæeg li- ulje razlito ime je tvoje, i enske “dojke” zamijenjene su o Autor prvog teksta rimski je gra- talne razlike, drugost i tuðinstvo ca” ne mo e se sa sigurnošæu usta- zato te ljube djevojke. rodu neovisnom “ljubavlju” (dojke ðanin po imenu Eusebius Hiero- kojima bi nas stvarni autor Vulgate, noviti (saznajemo, meðutim, nešto Povuci me za sobom, bje imo! oznaèavaju ljubav kao concretum pro nymus; Pjesmu nad pjesmama pre- kad bi sjeo u stolac nasuprot nama, o vlastitim oèekivanjima – koji ste Kralj me uveo u odaje svoje. abstracto, u standardnoj figuri biblij- veo je u tri dana (zajedno s Mudrim šokirao, te bi usporedba modernog spol dali tim licima?). No, iz petog Zbor djevojaka ske poezije); “on” iz prvog stiha izrekama i Propovjednikom), negdje filologa i informatièara s Jeroni- stiha proizlazi da “tebe” s dojkama Igrat æemo se i radovati zbog tebe, postaje “ti”, a “pravo je da te ljube,” pred kraj èetvrtog stoljeæa, u baraci mom ispala kao usporedba s eskim- vole djevojke. Hm; onda se sigurno slavit æemo ljubav tvoju više nego vino. donoseæi moguænost umjesto stvar- u Betlehemu – baraka se zvala sa- skim šamanom. Drugost i tuðin- radi o prijateljskoj ljubavi (èak i da Pravo je da te ljube. ne radnje i neizreèen subjekt umjes- mostanom, ali bila je daleko bjedni- stvo naslutiti daju razlièita lica istog je poezija lezbijska, bi li stajao plu- (Pjesma nad pjesmama, preveo to izreèenog, sada implicira: pravo ja i skuèenija nego što termin danas teksta u modernoj hrvatskoj Bibliji ral?). Dalje se “ja” predomisli i hoæe Nikola Milièeviæ, Biblija “Stvarnos- je da te ljube svi, dakle i on-zaruè- sugerira – iveæi estoko asketski, i u latinskoj Jeronimovoj Vulgati. A iæi s “tobom”; “kralj” mo e biti sli- ti”) nik. Filološkom detektoru mina ne- ali istovremeno se baveæi samorek- opet – a opet – Jeronimov šesnaest ka “tebe”, ali zašto ne “kraljica”, æe promaæi da je treæi stih promije- lamom u vidu dopisivanja s društve- stoljeæa stari tekst, bez uputa za ako “ti” imaš dojke? “Mi” se veseli- “Pa da, Biblija!”, lupamo se po nio gospodara, pripajajuæi “tvome nim i kulturnim uglednicima širom uporabu, nekooperativan, zbunju- mo, valjda opijeni ljubavlju, ili to èelu. Kamen temeljac evropske kul- imenu” miris koji u latinskom ned- rimskog svijeta. Temperamentnog juæ i sumnjiv, dotièe se neèeg u na- “ja” govori o sebi u mno ini... ali ture, naravno... I Pjesma nad pjesma- vosmisleno pripada “dojkama” Euzebija Hijeronima, roðenog u ma o što se pitoma, ovjerena, higi- kraj, on izaziva totalni raspad siste- ma, jasno... jedini dio Biblije koji ne (ubera fraglantia). Zahuktali proces rimskoj provinciji Dalmaciji (u gra- jenski kontrolirana “standardna ma. Èemu sad “pravedni”, i kako govori o Bogu, nego o ljubavi i pojašnjavanja pregazio je pokoju du koji æe, kad Hijeronim bude verzija” oglušuje. Jeronimova dru- oni “tebe” ljube? Erotski? Prijatelj- strasti, male lisice, janjad meðu lji- poetsku dra teksta: “slavit æemo imao tridesetak godina, Goti srav- gost bolje zvuèi.
ak dvadeset i tri kratke prièe nom, perverznom, obiènom, uz- vrhunci do ivljavaju u prièama koje u naših se vrlih pisaca svršava èim pod (na prvi pogled) soènim, grednom... A da stvar bude još gora, nisu deklarativne – u Mlakiæevoj pri- prije, tim bolje. I to po nekoliko pu- suvremenim, tehnološki po- ne samo da u ovim prièama u pravilu èi Miris Jorgovana i Karuzinoj, Iz pr- ta (?). S vremena na vrijeme èitatelj datnim naslovom i još k tome pojaš- nema erotike, to èak i nije ozbiljna ve ruke. se zaista parafrazirajuæi Igora Man- diæa, mora zapitati kad su to zadnji Tanko, pretanko put jebali naši jahaèi rumene kadu- Stara definicija erotizma kao au- lje? I tko je imao tu nesreæu biti im www.kurac-pièka.com/prekratko/ tonomnog traganja za zadovolj- partner(ica). stvom, nasuprot seksualnosti koju No, ni tu nije kraj mukama iole odreðuje funkcija razmno avanja, èulnijeg èitaèa. Uz napomenu da Na alost, unatoè iskazanoj njenjem da je rijeè o domaæim erot- pornografija jer se porno-eksplicit- mo da više nije sasvim toèna iako “muka” ovdje, na alost, ne podrazu- skim prièama, mora privuæi pogled. nost pokušava prekriti zastorom li- veæina ljudi, kako navodi Peter We- mijeva u itak bola kao kod Travena elji, ni ova se zbirèica ne Posebno danas, u vremenu pokušaja terarne pretencioznosti, poput kak- bb, povezuju erotizam s ljubavlju, ra- (Dekonstrukcija) ili na fotografijama izdvaja iz historijske povratka dekadentnog i otuðenog ve srame ljive mlade koja se za prve dije nego sa samim seksualnim èinom Gorana Bertoka. Erotska knji evno- hrvatske erotièke èovjeèanstva izvornim vrijednostima, braène noæi zavlaèi u krevet ne ski- (The Erotic Arts). Iz toga slijedi da je st uvijek je prijestup, prekoraèivanje frigidnosti – autori/ce ove slavljenja ekstatiènih ritmova i sla- nuvši vjenèanicu. (Kupa, Romana Si- erotska umjetnost, pa nu no i erot- granica, bez obzira radilo se o jeziku dostrasnih drhtaja, kad su na dnev- miæa; Marina, Miroslava Miæanovi- ska knji evnost, umjetnièki proiz- ili moralu. Jezièno, nema tu traga zbirke nisu se odmaknuli nom (i posebno noænom) redu teori- æa; Mediterraneo, Zorana Feriæa...). vod sa seksualnom tematikom, ali èak ni pustoj elji, jer jezik tu ništa ne od banalnosti opisivanja je da je diskurs seksualnog osloboðenja Nema tu strasti, nema èak ni pra- koji se spaja više s emocijama, nego s ispunja. Kad se radi o (za formu spolnog èina okrivio ljubav kao do ivljaj i izbacio je ve udnje. Tu i tamo nešto malo po- akcijom. Erotika je nešto što slavi kratke prièe i inaèe nezahvalnim) iz mode kao pismo. Ako danas i ima ude. Sve je sterilno, hladno tehniè- Erosa, pornografija jednostavno pokušajima romana ideja, stvar zavr- neke romantike, ona je libidinalna, a ki, neuzbuðujuæe. Ne rajca. Ok, masturbira. Svakako, ljubav ovdje šava krajnje patetièno, a tek u sretni- ne više sentimentalna. Umjesto strasti: ljudska se biæa ševe. Ali, za boga mi- spomenuta ne spada nu no u kate- jim sluèajevima “samo” nesvršeno. Drago Glamuzina & Roman Simiæ, ur., Libido.hr: hrvatska erot- elja, umjesto srca: spolni organ (Bruc- loga, pa to rade još od kad su sišli s goriju romantiène, trubadurske Lju- Nes(p)retni peting s novim tehnolo- ska prièa, Naklada MD & kner & Finkielkraut, Novi ljubavni drveta. I sve dok se to opisuje na ra- bavi, jer se njezinim znaèenjem – po- gijama (kod Hercega sms, kod Va- Nacional, Zagreb, 2002. nered). zini puèkoškolskog jebite se djeco, je- put tanušnim dodirima vrška jezika lenta e-mail) mogu samo podsjetiti banje je raj, to vam poruèuje èika jova preko uðenog tijela – pokušava da su alt.sex.stories opako jebozov- Nema erotike, nema zmaj, amerièke tinejd erske serije æe prekriti široki raspon seksualnih, nije od libida.hr. Moralni prijestup pornografije i dalje biti erotiènije od veæine objav- kulturalnih i moralnih normi, ali uvi- (poput skoro-pa-snuffa kod Toplaka Igor Markoviæ Dakle: kurac, pièka, jebanje... I to ljenoga u ovoj zbirci. Previše je tu jek ostaje u domeni emocionalnog. ili pedofilije kod Æurina) tek su pi- još u Hrvata. Èija knji evnost nije nespretnog i preuranjenog hvatanja Ili, kao što ka e prva polovica legen- rotehnièki nametnute skaredne slièi- imala autora poput Apollinaiera, u mraku. Za poèetak, erotsko nije darna grafita – ništa nije tako precije- ce s manje snage nego što je ima u Erotsko je jedna od onih povr- Anaïs Nin ili E.T.A. Hoffmanna ko- nu no eksplicitno. Upravo suprot- njeno kao loša ševa. tabletici viagre. šina na kojoj se oslobaðaju ljudske ji bi erotiku malo ozbiljnije poduh- no. Eksplicitnost opisa – kojima se Ali u redu, neka im bude, neka je Poneka od prièa malo popravlja napetosti. Ono isto tako mo e da vatili. Na alost, unatoè iskazanoj radije definira pornografsko – neri- zaista predigre radi najva nije bez dojam, ali jedino zbog same umješ- postane površina na kojoj se sve elji, ni ova se zbirèica ne izdvaja iz jetko uništava ono naviješteno erot- uvijanja kazivati istinu o u ivanju ti- nosti pripovijedanja (Radakoviæ, rastaèe, gde sve curi, rasplinjava se te historijske frigidnosti. Istina, sa- sko (vrijedi za Arijaninu nit, Rober- jela, osloboditi zabranama sputanu Pintariæ) ili nešto originalnije ideje i raspršava. ma èinjenica da se u jednom ukorièe- ta Mlinarca, ali još više za Interkonti- elju, preko erotike uzdiæi se (ili spus- (Jarak, Le aja), ali sve u svemu tanko (Miodrag Pavloviæ, nom izdanju pojavljuju otisnute nentalno drhtanje, Milana Valenta ili titi) do imenovanja stvari (Ivan je to, pretanko. I prekratko. Èak i Zapisi o erotskom) “proste” rijeèi, odnosno da se opisu- Posjet dame u crnom, Mirka Kovaèa). Èoloviæ). No i to se, barem u tradi- ako velièina nije va na. A da bi stvar ju eksplicitno seksualne “radnje” je- Kako je rekao Borges govoreæi o ciji vrhunaca erotske knji evnosti, bila do kraja katastrofalna za bonus iz Ako si jebaè k’o poeta, odre i st napredak, ali ništa posebno novo. Whitmanu, njegovi najbolji stihovi radi drukèije, èak i ako se radi na br- pogovora, saznajemo da je homosek- kurac jer ti samo smeta Autori/ce ove zbirke nisu se odmak- nisu oni najsiroviji, nego oni u kojima zaka. Iako se najveæi de Sadeovi sualnost perverzija. Treba li još što- nuli od banalnosti opisivanja spol- pribjegava metaforama, prema stoljet- bludnici trude izbjeæi, odlo iti orga- god dodati da bi se ocrtala sva nemoæ (Anonimni grafit) nog èina – bez obzira radilo se o noj nagonskoj pjesnièkoj tradiciji. Za- zam, jer sreæa se ne sastoji u zadovolj- kvazi-libertinskih pokušaja hrvat- stvarnom, izmaštanom, zabranje- to se i rijetki èitateljski orgazmièki stvu nego u elji (120 dana Sodome), skog knji evnog kruga? 46 IV/93, 5. prosinca 2,,2.
Gioia-Ana Ulrich Švicarska jevanje meðu samim idovima. Slu beno ime Muzeja, koji æe Muzej Charlie- se nalaziti u modernom središtu Italija zapadnoga Jeruzalema, bit æe ja Chaplina Centar za ljudsko dostojanstvo – Pronaðen hram Muzej tolerancije, a a nekadašnjem posjedu izgradnja bi trebala rimskoga cara Hadrijana biti dovršena 2006. otkriven je hram koji je ili 2007. godine. car dao izgraditi za svojega mla- Muzej æe imati iz- dog ljubavnika Antinoja. U lo beni prostor, mjestu na kojemu je pronaðen dvoranu za susrete, hram i koje je od Rima udaljeno nekoliko konfe- oko trideset kilometara, Hadri- rencijskih dvorana, jan je nekoæ ivio i otuda uprav- knji nicu, kazalište ljao svojim carstvom. “Ovo je te kavanu i resto- najznaèajnije arheološko otkriæe ran u kojemu æe se na ovom podruèju posljednjih poslu ivati idov- godina”, izjavila je Anna Maria ska jela. Predstav- Velika Britanija / Glasnogovornik naklade Eski- Reggiani, jedna od vodeæih ar- ljanju Gehryjeva mo, Aleksej Šæekov, izjavio je heologinja pokrajine Lazio. plana, 25. studeno- Rusija kako, usprkos neosnovanim pri- Od 117. do 138. godine Had- ga, prisustvovali su tiscima, nakladnik nema namjeru rijan je bio car rimskoga imperi- izraelski predsjed- Plagijat i knjige povuæi s tr išta te kako se ja, za vladavine je izvršio velike nik Mosche Katsav odvjetnici autorice Rowling pri- i gradonaèelnik Je- parodija na bojavaju ozbiljnoga konkurenta. ruzalema Ehud Harryja U meðuvremenu se na polica- Olmert. Izgradnju ma ruskih knji ara pojavila paro- Muzeja financirat Pottera dija na Harryja Pottera. Junak æe Centar Simon romana Porri Gatter i kameni Wiesenthal, a troš- dvjetnici britanske autori- mudrac nije obdaren nadnarav- kovi æe iznositi ce Joanne K. Rowling zap- nim moæima, a protiv svojih pro- uæa u Švicarskoj u kojoj je oko sto pedeset milijuna ameriè- rijetili su kako æe podiæi tivnika bori se pomoæu bacaèa ivio slavni hollywoodski kih dolara. tu bu protiv ruske nakladnièke granata, objavio je Moscow Ti- glumac Charlie Chaplin kuæe Eskimo, koja je veæ objavila mes. Autori knjige su bjeloruski bit æe pretvorena u muzej, a drugu djeèju knjigu o pustolovi- pisci Ivan Mytko i Andrej Šva- preureðenje æe iznositi oko dva- Velika Britanija nama jedanaestogodišnje djevoj- levski. Mytko je izjavio kako je naest milijuna eura. Prema izjavi èice Tanje Grotter, koja posjedu- romane o Potteru èitao s velikim Chaplinova sina Michaela, osam Zlatni jubilej je èarobnjaèke moæi. J. K. Rowli- zanimanjem, ali da mnogo toga u nasljednika poznatoga komièara ng optu uje ruskoga autora Di- romanu upravo vapi za parodi- odluèilo je, u suradnji s Fondaci- Mišolovke mitrija Jemetsa da je kopirao lik jom. Nakladnièka kuæa Vremja u jom Chaplin i gradom Corsie- njezina junaka Harryja Pottera. kojoj se pojavio Porri Gatter ne rom u švicarskom kantonu Waa- Jemets, naravno, pobija sve op- strahuje da æe protiv nje biti po- dt, nekadašnju glumèevu kuæu tu be za kraðu ideja, te navodi dignuta tu ba jer “nije rijeè o reforme, a zalagao se za gospo- pretvoriti u muzej, a otvorenje se kako se njegove knjige uglavnom plagijatu, nego o veoma dobroj darski razvoj i mir u dr avi. Po najavljuje za 2005. godinu. U temelje na ruskoj kulturi i naèinu parodiji”. njegovoj naredbi izgraðene su jednoj staroj gospodskoj vili s ivljenja i da su one nastale kao mnoge znaèajne graðevine pogledom na enevsko jezero, u društveni odgovor na Harryja (Olympieion u Ateni, takozvana kojoj je Chaplin proveo posljed- Pottera. Njegov prvi roman pod vila Hadriani kod Tibura). Na- njih dvadeset pet godina ivota, nazivom Tanja Grotter i magièni kon što se Antinoj pod miste- posjetitelji æe moæi odati prizna- kontrabas prodan je u sto tisuæa rioznim uvjetima utopio u Nilu nje nezaboravnom “èovjeku, primjeraka i preveden na engles- 130. godine, Hadrijan je u Egip- umjetniku i humanistu”, izjavio ki jezik. Drugi nastavak romana, tu na mjestu nesreæe dao izgradi- je Yves Durand, kustos najavlje- Tanja Grotter i pod koji nestaje, u ti grad Antinopolis, a Antinoja je ne izlo be. Rusiji je objavljen poèetkom stu- proglasio bogom. Velik interes denoga. Jemets planira daljnje povjesnièara Hadrijan je ujedno pustolovine svoje male junaki- pobudio zbog svojih homosek- Izrael nje. Odvjetnici Rowlingove od sualnih sklonosti. Struènjaci se Jemetsa tra e da se knjige povu- nadaju kako æe otkriæe hrama Planira se ku iz prodaje. U protivnom æe pru iti dodatan uvid u odnos edan od najuspješnijih ka- podiæi tu bu u milijunskome iz- mladoga Antinoja i Hadrijana. izgradnja zališnih komada na svije- nosu. Ruski nakladnik ustraje u tu, Mišolovka Agathe daljnjoj prodaji spornih romana. Muzeja Christie, 25. studenoga proslavio U Pompejima je pedeset godišnjicu izvoðenja tolerancije na londonskim daskama. Od 25. ne bi trebali pisati kritike njenih otkriveni studenoga 1952. zastor knjiga (premda, naravno, imaju je podignut više od pravo na mišljenje o njima – to im kosturi 20.870 puta. Poèasni valjda nitko ne osporava). Prizna- alijanski arheolozi tek su gosti na jubileju u ka- jete da ste tekst napisali za pro- sada pronašli ostatke dviju zalištu St. Martin’s Simptomi mociju spomenute knjige, a ipak osoba koje su stradale 79. Theatre u londonskom odobravate njegovo maskiranje u godine, kada je Vezuv uništio West-Endu bili su kra- kritiku? Bojim se da ne vidim ni grad Pompeje. Rijeè je o muškar- ljica Elizabeta II. i nje- Nikica Giliæ traga “kritièkog promišljanja suv- cu i eni koji su se pri pokušaju zin suprug princ Phil- remenosti” u zagovaranju kur- bijega ugušili u dimu, objavile su lip. oštovana gospoðo Kašiæ, toazno-ceremonijalne kritike i talijanske dnevne novine Il mes- Od praizvedbe sa aljenjem Vas moram imperativa klanske lojalnosti. saggiero. “Otkriveni kosturi predstavu je vidjelo vi- upozoriti kako je svaka in- Što se pak mojih nakana i svr- omoguæit æe nam da rekonstrui- še od deset milijuna stitucija koja izdaje knjige samim ha tièe, Vaš tekst i Natašina ramo posljednje trenutke ovih staknuti amerièki arhitekt gledatelja, kazališni komad pre- tim i izdavaèka kuæa; posjetitelji knjiga doista me zanimaju samo ljudi prije njihove smrti”, izjavio Frank O. Gehry u Jeruza- veden je na više od dvadeset jezi- stranice www.zenstud.hr mogu kao simptom Zarezovih odstu- je arheolog Piero Guzzo. Na no- lemu je predstavio svoj ka, a izvoðen je u više od èetrde- se uvjeriti da je Vaš Centar èak panja od vlastitih utemeljitelj- zi muškarca pronaðen je lanac, plan za izgradnju Muzeja tole- set zemalja svijeta. Sâma Agatha respektabilna izdavaèka kuæa. To skih naèela. U svom zalaganju što upuæuje na moguænost da je rancije. Izgradnjom goleme gra- Christie nije u potpunosti mog- što ste u vrijeme izlaska Natašine za poštivanje tih naèela ne vi- bio rob. ena, koja mu je oèito ðevine, ukupne površine 21.600 la objasniti uspjeh svoje drame. knjige bili programskom koordi- dim, dakle, ništa neetièno, a ka- pomagala u bijegu, takoðer bi kvadratnih metara, namjerava se “Nije vrlo zastrašujuæa. Nije natoricom Centra (dakle, uz ko nitko niti na jedan moj argu- mogla biti robinja, no isto tako poticanje “tolerancije meðu na- doista grozna. Nije prava farsa. eljku Jelaviæ, èelna osoba) oèito ment nije uvjerljivo odgovorio, mogla je biti njegova vlasnica. rodima”, istaknuo je Gehry. No, vjerojatno u sebi sadr i od Vas èini krajnje nepogodnom sveèano obeæavam da neæu više Nakon što je vulkan proradio, Marvin Hier iz Centra Simon svega pomalo, a izgleda da to osobom za pisanje kritika Vaših ometati spokoj Zarezovih èelnih mnogi stanovnici Pompeja pogi- Wiesenthal iz Los Angelesa ka- mnoge ljude zadovoljava”, jed- izdanja. Uostalom, ni Matica hr- urednica svojim pismima i od- nuli su zbog trovanja otrovnim zao je kako æe Muzej narode raz- nom je prigodom 1976. godine, i vatska nije iskljuèivo izdavaèka govorima. Za razgovor je, nai- plinovima ili ih je zatrpala kiša lièitih vjera pokušati potaknuti sama iznenaðena uspjehom, izja- kuæa, a Zidiæ i Bogišiæ svejedno me, potrebno barem dvoje. vulkanskoga pepela. na razumijevanje, ali i na razumi- vila “kraljica zloèina”. IV/93, 5. prosinca 2,,2. 47
Na tragu prvog hrvatskog queer zakona Da queer uistinu oblicima ljubavi, stjecanju imovi- “(de)stabilizira”, ne i graðenju privatne zajednice. “propituje”, “proširuje”, U tome je i najvredniji dio dosa- “problematizira” ili vrlo dašnje kampanje za registracijom konkretno “mijenja”, istospolnih partnerstva. uvjerili smo se odlukom Simbolièni èin Vlade o preimenovanju A što se zakonski predla e? Obiteljskog zakona u Dva su prava koja trenutaèni za- Zakon o obitelji, braku i konski prijedlog nudi homosek- sualnim parovima – pravo na za- QUEER PORTAL izvanbraènim zajednicama jednièko stjecanje imovine i nas- ljeðivanje, te pravo na uzdr ava- nje. Zbog, kako ka u, tehnièkih poluvrijeme bit æe zasigurno još Gordan Bosanac razloga, izostavljena je moguæ- uzbudljivije (kako i treba biti). nost upisa partnerstva, odnosno Bez obzira na konaèan rasplet, a dan kada se policija su- izvanbraène zajednice, u upisnik. mo emo se veseliti da æe dugine kobila s izigranim radnici- Simbolièan èin upisivanja svog boje uæi u sabornicu, ne samo ma sisaèke eljezare, “lije- imena i prezimena kraj partnero- kao posljedica loma svjetlosti na pa naša Hrvatska i obala jadran- vog/ièina imena omoguæio bi he- vitrajima saborskih prozora nego ska” prvi je put u svojoj povijesti teroseksualnim partnerima jed- i kroz saborsku raspravu. dobila prigodu kroz svoje zako- nu, a lezbijkama i gejevima dvije Za kraj, treba primijetiti kako nodavstvo prepoznati i poštivati stvari. I jedni/e i drugi/e (i tre- gotovo svaka queer inicijativa, potrebe seksualnih manjina. Uz æi/e?) stekli bi prava izvanbraène shvaæena u najširem smislu te ri- pet suzdr anih glasova, devet- zajednice onog trenutka kada bi jeèi, automatski ovoj zemlji is- naest je ministara/ica podiglo di- se upisali/e u upisnik i ne bi svo- kristalizira po jednu (ili više gitalne olovke i katapultiralo Pri- ja prava trebali/e dokazivati na njih) “desnih ikona”. Kolektivna jedlog zakona o obitelji, braku i sudu nakon što je zajednica umirovljenja stvorila su “desne izvanbraènim zajednicama stoti- eventualno prestala. Upravo ot- generale”, procesuiranje ratnih njak metara istoènije, u Hrvatski klanjanje nu nosti dokazivanja zloèina proizvelo je “desne od- sabor. Socijalni nemiri, visoka izvanbraène zajednice ima za is- vjetnike”, “desnog pjevaèa”, tehnologija i preteèa queer zako- tospolne parove dodatnu va no- “desne glumce/ice”. Tu je i “des- na tako su se sreli u virtualnom st. Naime, lezbijke i gejevi povi- ni spisatelj i re iser”. “Desni po- Vladinu uredu. su na politièkom polju pridonije- ivota – da se ljudi vjenèaju, ali i jesno su veæ umorni od stalnih litièari, novinari, doktori i sveæe- le queer pogledu na realnost. Da rastaju, ili da ivotni prostor di- dokazivanja vlastite normalnosti. nici” veæ su prisutni dulje vrije- Elektrizirana inicijativa queer uistinu “(de)stabilizira”, jele u najraznovrsnijim kombina- Barem pri stjecanju svojih prvih me. “Desna opcija” kao da je raz- Bio je dovoljan samo jedan “propituje”, “proširuje”, “prob- cijama – sada se i zakonski osvi- partnerskih prava, trebali/e bi vila svu potrebnu socijalnu stavak èlanka 3. novog prijedloga lematizira” ili vrlo konkretno jestilo novim nazivom zakona, a dobiti popust. strukturu svoje zajednice. Ipak zakona da izmijeni èitav naziv “mijenja”, uvjerili smo se odlu- kao posljedica glasa gej i lezbij- je nešto nedostajalo! Rasprava o još aktualnog Obiteljskog zako- kom Vlade o preimenovanju ske zajednice. Izgleda da je bila Prvo poluvrijeme homoseksulnosti, napokon je na. Mnogobrojne rasprave na te- Obiteljskog zakona u Zakon o neophodna elektrizirana queer Upuæivanjem Prijedloga za- desnici porodila onog koji je to- mu homoseksualnosti, koje se obitelji, braku i izvanbraènim za- inicijativa kako bi potakla disku- kona u saborsku proceduru zavr- liko nedostajao kako bi teorije manje-više kontinuirano vode ti- jednicama. Ono što smo veæ rs, za sada samo formalan i u ob- šilo je tek prvo poluvrijeme hr- bile konzistentne. Pogaðate i ko- jekom cijele ove godine, barem odavno znali iz svakodnevnog liku Prijedloga zakona, o raznim vatske queer utakmice. Drugo ga – “desnog psihijatra”.
vanju – i dalje u potpunosti neovisna od je. Trebamo li se vratiti tradiciji od prije onoga što dr ava priznaje. pedeset godina? Stotinu i pedeset godina? Jednakost je sve što tra imo Jednakopravnost na brak za istospolne Tisuæu? Danas, najveæi dio nas ne mo e parove naprosto znaèi kako æe se svi paro- zamisliti svijet u kojem se parovi razlièite vi barem moæi vjenèati pred nereligijskim boje ko e ne mogu vjenèati, svijet u ko- U naciji izgraðenoj na odvojenosti slu benicima kao što su matièari. U naciji jem su ene vlasništvo muškaraca, u ko- Crkve i dr ave vjerski pogledi izgraðenoj na odvojenosti Crkve i dr ave jem postoji ropstvo i u kojem je glavobo- vjerski pogledi nemaju svoje mjesto u ras- lja lijeèena otvaranjem rupe u glavi. nemaju svoje mjesto u raspravi o pravi o povlasticama i zaštiti osiguranima Èinjenica je da jednakost na sklapanje povlasticama i zaštiti osiguranima u potpunosti od vlade, dr ave, i našeg vlas- braka – prava za istospolne parove širom u potpunosti od vlade, dr ave, i dr ave pod jednakim uvjetima – neæe ug- roziti obitelj. Naprotiv, uèvrstit æe obite- našeg vlastitog, teško zaraðenog, lji koje tra e jednaku društvenu potporu i poreznog novca Èinjenica je da jednakost zaštitu koju odavno u ivaju heterosek- na sklapanje braka – sualni parovi. Zbunjeni ste? I sada, kad razmislite o tome, hoæe li Mi smo dva muškarca. prava za istospolne naš brak zaista utjecati na stabilnost bilo Jon i Michael Galluccio kojeg braka izmeðu ene i muškarca? Po Kršenje temeljnih sloboda parove širom dr ave pod toj logici, na primjer, ako bismo uzeli in- aši su nam roditelji rekli kako æemo Prema nama – odraslim osobama koje strukcije iz francuskog jezika, hoæe li os- jednog dana pronaæi srodnu dušu. su se upoznale i zavoljele – krše se temelj- jednakim uvjetima – tatak našega grada odjednom progovoriti Bili smo sretni: taj se dan dogodio ne slobode, onemoguæavanjem da se vjen- francuski putem osmoze? kad smo bili u svojim dvadesetim godina- èamo s osobom koju volimo. Je li to neæe ugroziti obitelj Sve što elimo jest to da nam vlast do- ma. Zaljubili smo se potpuno. Postali smo Amerika? Nisu li ivot, sloboda i strem- pusti legalan brak s osobom s kojom smo najbolji prijatelji. Zanimaju nas u potpu- ljenje sreæi temelji na kojima je sagraðena u vezi dvadeset godina, vezi koja je jedna- nosti iste stvari. Sve smo radili zajedno. naša nacija? titog, teško zaraðenog, poreznog novca. ko duboko posveæena i ispunjena ljubav- Mnogo godina kasnije, s blagoslovom Neki smatraju brak istospolnih parova Osim toga, mi smo se veæ zavjetovali lju kao bilo koji brak. Mi, djeca koju smo svojih obitelji, okupili smo sve koje smo suprotnim svojim vjerskim uvjerenjima. jedan drugome pred Bogom, u svojoj ma- podigli, i unuka kojoj poma emo da od- znali u svoju crkvu i zavjetovali se jedan U svakom sluèaju imaju pravo na svoja re- loj staroj Episkopalnoj crkvi na Dan oèe- raste, vjerujemo kako smo u ovoj slobod- drugom pred Bogom, zauvijek. ligijska uvjerenja, no pitanje treba li istos- va 1998. godine. Sada jednostavno elimo noj zemlji svi stvoreni jednakima. Sada proslavljamo svoju dvadesetogodiš- polnim parovima dopustiti ulazak u civil- pravo na civilni brak, što znaèi vjenèanje I da svi imamo pravo na jednakost. njicu. Osnovali smo obitelj, kupili kuæu i ni brak, jednu u potpunosti svjetovnu in- uz dr avnu potvrdu. pomagali našoj djeci da odrastu. Radimo, stituciju kojom upravlja dr ava, ima više S engleskoga preveo eljko Mrkšiæ plaæamo porez i glasamo na svakim izbo- veze s dr avom no s religijom. Promjene u tradiciji rima. Zajedno smo radili i ostvarili ame- Dopuštanje istospolnim parovima da Plaæamo porez poput bilo kojeg dru- O autorima: rièki san. stupe u civilni brak ne znaèi kako bilo ko- gog Amerikanca. A dajuæi dr avi u kojoj Jon i Michael Galluccio ive u Pater- Ustvari, ne sasvim. Postigli smo od ja religijska zajednica treba odr avati ivimo, plaæamo visok porez – vrlo visok sonu, dr ava New Jersey, SAD, sa svoje amerièkog sna upravo toliko koliko nam vjenèanja takvih parova. Premda, usprkos porez – poput svih ostalih stanovnika troje djece i unukom. Godine 1997. sudje- to društvo dopušta. Iako smo supru nici, tome što dr ava to ne èini, mnoge vjerske New Jerseyja. Pa ipak, naša nam dr ava lovali su u kolektivnoj tu bi koja je rezul- nemamo pravo na društvene olakšice. Nis- zajednice veæ dopuštaju istospolnim paro- osporava jednake povlastice. Parafrazira- tirala time da dr ava New Jersey postane mo pokriveni socijalnom i zdravstvenom vima vjenèanje sukladno njihovoj vjeri. juæi sr amerièkog principa koji izvire iz prva koja odobrava usvajanje djece gej i zaštitom koja je obièno predviðena za Bude li jednakost na civilni brak proširena daleke prošlosti, oporezivanje bez jedna- nevjenèanim parovima. Autori su knjige supru nike. Mo e nam biti onemoguæeno i na istospolne parove, svaka æe vjerska za- kosti je tiranija. An American Family. posjeæivanje u sluèaju hospitalizacije. jednica i dalje zadr ati izbor (koji je odu- Znamo kako se neki Amerikanci plaše Zašto? Jer nismo vjenèani. Niti imamo vijek i imala) da ne dopusti pojedine bra- promjena u tradiciji. No upitno je gdje bi * Tekst je objavljen u èasopisu Phila- moguænost sklopiti brak. kove koje smatra suprotnim svom vjero- naša nacija bila da se slijepo dr ala tradici- delphia Inquirer 25. studenoga 2002.