Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške

Gordana Sobota Matejčić Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci Pala Sveti razgovor iz Baške

Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 15. 9. 2008. – Prihvaćen 15. 11. 2008. UDK: 726.591:75(497.5 Baška)

Sažetak U Baški na Krku u Župnoj crkvi Sv. Trojstva, na oltaru sv. Ivana Krsti- slikarstvo usvojeno preko poliptiha Vivarinijevih u Kamporu, te Carpa- telja nalazi se pala renesansnih osobina s prikazom Svetog razgovora. ccieva poliptiha u Zadru. Boschetusu pripisuje i središnje polje predele Potječe s glavnog oltara stare bašćanske Župne crkve sv. Ivana Krstitelja. poliptiha Vittore Crivellija, naslikanog za Crkvu sv. Franje u Monte Autorica temeljem komparativne analize sa slikom Bogorodice s Dje- Santu u Markama, Italija. Ujedno zaključuje kako je Boschettus prije tetom i anđelima iz Crkve sv. Frane u Komrčaru palu pripisuje Juanu dolaska u naše krajeve osnovnu slikarsku naobrazbu stekao upravo u Boschetusu i datira je oko 1520. g. Na slici razabire do sada nepoznate radionici Vittore Crivellija. karakteristike slikareva načina rada a to je ugledanje na venecijansko Ključne riječi: slikarstvo, renesansa, 16. st., Juan Boschetus, otok Krk, Baška

U Baški na otoku Krku, u sjevernoj lađi Župne crkve Sv. Troj- niskom, sjedi na njezinu desnom koljenu. Živahno se prigi- stva, na oltaru sv. Ivana Krstitelja nalazi se pala renesansnih blje zakrenuto udesno, blagoslivljajući podignutom desnom značajki s prikazom Svetog razgovora. Vertikalnog je formata rukom. Bogorodica ga s obje ruke podržava. Tijelom prateći s trapezoidnim zaključkom, visoka 215, široka 150 cm, rađena Djetetovu gestu, nagnuvši glavu, blago se zakreće udesno. tehnikom tempere i ulja na drvu. Izvorno je krasila glavni oltar Netom odignuvši pogled, iskosa ga upućuje promatraču. stare bašćanske Župne crkve sv. Ivana Krstitelja. Premještena je Kraj njezinih nogu na podnožju prijestolja s obje strane nakon što je u 18. stoljeću sagrađena i posvećena nova župna sjedi leđima okrenut po jedan nagi putto i svira. Lijevi lutnju, crkva unutar današnje Baške uz more, a stari kaštel i Sv. Ivan desni, malo krupniji, liru da braccio. Oba imaju kovrčavu Krstitelj s vremenom opustjeli i propali.1 Prilikom postavljanja svijetlosmeđu kosu i kratka krila s jarkocrvenim završecima u novi retabl skraćena je duž donjega horizontalnog brida. pera. Uz prijestolje tijesno stoje, formirajući polukrug, lijevo Restaurirana je 1967./68. godine u Restauratorskom ateljeu sv. Petar i sv. Jerolim, desno sv. Ivan Evanđelist i sv. Pavao. nekadašnje JAZU u Zagrebu.2 Sv. Petar je u tamnomodroj halji, zaogrnut oker plaštem, Podno ciborija u središnjoj vertikalnoj osi na povišenom ka- podignutih ruku u visini prsiju drži ključeve i knjigu. Donji menom prijestolju sjedi Bogorodica s Djetetom u krilu, okru- rub Gospina plašta i rub vratnog izreza halje sv. Petra krasi žena svecima i anđelima. Bogorodica ima izduljeno usko lice srebrni vez nalik stiliziranom pismu. Sv. Jerolim, u crvenoj rumenih obraza, tamne oči, pravilan nos, mala srcolika usta i kardinalskoj odori sa šeširom, na lijevoj ruci a poduprijevši dugu niz leđa spuštenu svijetlosmeđu kosu nježnih uvojaka. desnom nosi oveći model crkve. Mladoliki sv. Ivan Evanđe- Sjela je zaogrnuta crnomodrim plaštem kojega se skutevi list s frizurom i kapom renesansnog momka, u bež bluzi i na koljenima preklapaju, gotovo posve joj prekrivši noge. crnom plaštu, u desnoj podignutoj ruci drži pero za pisanje, Odjevena je u dugu crvenu haljinu ispod prsiju stegnutu u lijevoj knjigu. Sv. Pavao, jedini okrenut leđima prijestolju, bijelim pojasom, dugih uskih rukava od zelenog brokata. u tamnomodroj halji i crvenom plaštu, desnom rukom drži Rukav i zašiljeni vratni izrez haljine porubljeni su širokom uvis podignuti mač, a lijevom knjigu. Sprijeda u prvom planu zlatnom trakom. Bjeličasto prozirna koprena prekriva joj sučelice kleče ruku sklopljenih na molitvu sv. Ivan Krstitelj i glavu i povrh plašta rahlo obavija ramena. Haljina se pak sv. Gaudencije. Sv. Ivan je u tunici od kostrijeti, golih ruku i u dodiru s podnožjem bogato nabire skrivajući joj stopala. potkoljenica, u sandalama, pridržava dugački križ oko kojeg Krupno nago Dijete, a sitne glave s kratkom kovrčavom se povija traka s natpisom Ecce Agnus Dei. Sv. Gaudencije svijetlosmeđom kosom, vrata i zapešća ukrašena koraljnom prikazan je kao starac duge sijede kose i brade, u smeđoj halji,

107 Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114)

Juan Boschetus, Sveti ragovor, Župna crkva Sv. Trojstva, Baška (foto: D. Krizmanić) Juan Boschetus, Holy Conversation, Parish church of Holy Trinity, Baška zaogrnut tamnozelenim plaštem. Pred njim se nalazi zlatna dvije lastavice, simbol Kristova Utjelovljenja. Straga u daljini posuda iz koje migolji klupko zmija.3 Sasvim sprijeda u sre- pruža se krajolik sivih planinskih vrhova, koji izranjaju iz dini naslikana je raskošna vaza, srebrna s tirkiznim i zlatnim sumaglice obasjani prvim zrakama jutarnjeg sunca. Ozračje akantom, puna bijelih otvorenih ruža. U gornjem dijelu slike, iznad postupno tamni i prerasta u noć. tik uz svod, pridržavajući crveni baldahin nad Gospom, leb- O pali je pisano u više navrata. Prva stručna zapažanja i de dva mladolika anđela. Odjeveni su u tamnozelene bluze analize javljaju se krajem 19. stoljeća. U izvješću s terena u uzvijorenih kratkih rukava i smeđe halje skutova omotanih Baški 1899. godine konzervator Wilhelm Anton Neumann oko nogu. Snažna uzdignuta krila također imaju jarkocrvena uz osnovni opis i natuknice o porijeklu pale iz stare Župne pera. Uokolo glava sviju protagonista, izuzev gornjih anđela, crkve sv. Ivana Krstitelja navodi kako je riječ o djelu Vivari- svjetluca tanka bjeličasta aureola. Iza Bogorodice, prebačeno nijevih.4 Artur Schneider 1932. godine kao mogućeg autora preko prečke središnjeg luka ciborija spušta se počasno ruho, spominje Marca Marzialu.5 Podrobnije palu uz fotografiju crnomodro s crvenim bridom. Na prečki desnog luka počivaju objavljuje 1937. godine Dorothea Westphal u članku Malo

108 Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške

Juan Boschetus, Sveti ragovor, detalj, Župna crkva Sv. Trojstva, Baška Juan Boschetus, Bogorodica s Djetetom i anđelima, Župni ured (foto: D. Krizmanić) Uznesenja BDM, Rab (foto: D. Krizmanić) Juan Boschetus, Holy Conversation, detail, Parish church of Holy Juan Boschetus, Madonna and Child, Parish office of the Church of Trinity, Baška the Assumption, Rab

poznata slikarska djela XIV–XVIII stoljeća u Dalmaciji.6 Ona rima pala«. Augustin Valier 1579. godine slično piše »pala se odmiče od prethodnih dviju atribucija, te kaže da je pala honorifica«. 10 Za razliku od odmjerena i štura zapisa Miho- djelo domaćeg majstora. Ispod fotografije čak piše »Krčki vila Priulija 1603. godine, svega »oltar je dostojno ukrašen«,11 majstor XVI. st.«. U oblikovanju prijestolja prepoznaje u vizitaciji biskupa Stjepana Davida iz 1685. godine nalazi mletačke uzore, svirajući anđeli, vaza i lastavice podsjećaju se detaljan opis oltara i pale.12 Uz osnovnu ikonografsku je na Carpaccia, oblikovanje baldahina i lebdeći anđeli na identifikaciju likova doznajemo da se pred njom nalazilo lombardske majstore, a lik Djeteta pak na djelo Filippa pozlaćeno svetohranište s oslikanim vratašcima – motiv Mazzole. Datira je oko 1530. godine. Kasnije objavljeni Krista s anđelima, te kipićem sv. Ivana Krstitelja na vrhu. Palu tekstovi uglavnom se oslanjaju o već napisano.7 U novije pak nadvisuje pozlaćeni vijenac s drvenom nišom unutar doba Mihovil Bolonić i Ivan Žic-Rokov uz Marzialu donose koje je smješten kipić Uskršnjeg Jaganjca.13 i lokalnu predaju o samom Andrei Mantegni.8 Uz glavni oltar sv. Ivana Krstitelja bila je vezana istoimena Sačuvalo se i nekoliko zapisa iz 16. i 17. stoljeća. Najstariji je bratovština, ekonomski najjača i članstvom najbrojnija bratov- iz vizitacije krčkoga biskupa Petra Bemba iz 1565. godine.9 ština Baške ondašnjeg doba.14 Navodno su gotovo svi Bašćani Revno obilazeći sve otočke crkve i kapele pale svrstava i bili učlanjeni.15 Komu su povjerili izradu pale? vrednuje skalom izraza »vetustissima, vetusta, satis bona, Ako se usredotočimo se na likove Bogorodice i Djeteta, bona, pulchra«. Zašavši 30. listopada 1565. godine. u Crkvu te putta svirača, trag vodi na obližnji otok, pogledom sv. Ivana Krstitelja za sliku s glavnog oltara bilježi »pulche- dohvatljiv sa zidina kaštela, od Baške udaljen svega neko-

109 Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114)

Antonio i Bartolomeo Vivarini, Poliptih sv. Bernardina, Samostanska crkva sv. Bernardina, Kampor (foto: D. Krizmanić) Antonio i Bartolomeo Vivarini, Saint Bernardine Polyptych, Monastery church of St Bernardine, Kampor

liko sati jedrenja. Vodi na Rab. U Župnom uredu u gradu Do danas nam nije poznato kada se točno i odakle taj pori- Rabu čuva se omanja slika porijeklom iz Crkve sv. Frane u jeklom španjolski slikar doselio u naše krajeve. Najranije što Komrčaru. Prikazuje Bogorodicu s Djetetom u krilu kako znamo jest da je krajem 15. st. boravio u Šibeniku i Zadru.16 sjedi na niskom kamenom tronu, a pred počasnim ruhom Sačuvani dokument iz šibenskog arhiva navodi 28. lipnja kojeg pridržavaju dva mala anđela. Sličnost je nedvojbena 1494. godine Ivana pokojnog Mateja Boscheta, građanina 17 u cijelom nizu detalja. Na istovjetan način postavljena je Šibenika i tada stanovnika Zadra, kako daje neku punomoć. Bogorodičina glava s karakterističnim pogledom iskosa, Kraj grada Raba, u Komrčaru, u Crkvi sv. Frane 1515. godine postavlja ženi, sebi i potomcima nadgrobnu ploču, pritom se oblikovan uski pomalo plitki nos, sjenčen pregib između nazivajući pictor hispanus.18 U gradu Hvaru se 1522. godine usana i brade, te pregib malog podbratka, rumenjeni obra- obvezuje restaurirati neko oslikano raspelo,19 a već sljedeće zi. Vratni izrez haljine porubljen je istom širom zlatnom godine u istome gradu za Crkvu Svetog Duha potpisuje palu trakom, na isti je način pod vratom nabrana bjeličasta Silazak Svetoga Duha.20 1526. godine naslikao je spomenu- koprena. Desna nožica Krista iz Raba zrcalni je preslik tu rapsku sliku Bogorodica s Djetetom. Pripisuju mu se još lijeve nožice putta s lutnjom na bašćanskoj slici. Frizura Oplakivanje Krista iz Hvarske katedrale,21 Mrtvi Krist između s visokim zaliscima jednaka je kod putta koji sviraju na dvaju anđela, Bogorodice i sv. Ivana Evanđelista te Iskušenje bašćanskoj i anđela koji podržavaju brokat na rapskoj slici. sv. Antuna Opata iz Crkve sv. Jere u Splitu.22 A i karakteristični plamteće crveni vršci pera jednaki su Dosadašnja istraživanja iznjedrila su zaključke kako je taj kod sviju anđela. Autor rapske slike nam je poznat jer se slikar najvjerojatnije veći dio životnoga i radnoga vijeka na njoj uz godinu 1526. potpisao. Riječ je o slikaru Juanu proveo kod nas, u starosti se skrasivši s obitelji u Rabu. Boschetusu. Na temelju komparativne analize mislim da Njegov dolazak u Dalmaciju poklapa se s gašenjem do- je upravo on naslikao bašćansku palu. maće slikarske škole i pojačanom potrebom za stranim

110 Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške

Vittore Carpaccio, Sv. Petar, detalj poliptiha, SICU, (foto: Vittore Carpaccio, Sv. Pavao, detalj poliptiha, SICU, Zadar, foto HRZ Zadar) HRZ Zadar Vittore Carpaccio, St Peter, detail of the polyptych, SICU, Zadar Vittore Carpaccio, St Paul, detail of the polyptych, SICU, Zadar

umjetnicima. U slikarskom izričaju, premda nevještom u djeti nov Carpacciov poliptih u Katedrali.27 Nema sumnje oblikovanju kompozicije i likova, prepoznati su utjecaji da je fizionomija lica sv. Jerolima nastala po uzoru na lice padovanske slikarske škole, preneseni u naše krajeve preko sv. Jerolima s poliptiha u Kamporu, a glave sv. Petra i sv. djela Čulinovića i Crivellija.23 Pretpostavlja se da se možda Pavla po uzoru na iste Carpacciove svece u Zadru. Nabor u radu služio i predlošcima sjevernjačkoga porijekla.24 haljine sv. Petra sa srebrnim vezom koji nalikuje natpisu Za razliku od preostalih poznatih Boschetusovih djela na detalj je koji se nalazi kod sv. Petra u Kamporu, samo što bašćanskoj se pali očituje dominantan utjecaj venecijan- tamo doista teku slova. U dječjim likovima naslućuje se i skog slikarstva. Bez obzira na nevješto oblikovane likove, u ovom slučaju ponešto od »padovanskog« naglašavanja »gužvu« podno ciborija i omaške u perspektivi, kompo- plasticiteta. Čini se da se kao slikar formirao u hodu, pu- zicija je ipak na tragu venecijanskih obrazaca, koje uvodi tujući i promatranjem prikupljajući iskustva, koja bi onda Giovanni Bellini oko 1470. godine. Shvatio je i ključ za interpretirao kako je znao i mogao. Petar Bembo u vizitaciji stvaranje iluzije da se ovaj nebeski prizor odvija u stvari 1565. godine spominje impresivnu količinu slika na Krku, odmah tu, s druge strane menze. Arhitektura na slici nasli- ako »pala pulcherima« znači novu i raskošnu oltarnu sliku. kana je da se vizualno stopi s onom izvornog retabla, meka Susjedni je Vrbnik imao upravo tri takve, da ne nabrajam i topla svjetlost frontalno pada, što i dolikuje pali glavnoga dalje, a situacija je bila slična diljem naše obale. Malo ih se oltara, a možda doista, kako je već primijetila Dorothea sačuvalo do danas, stoga je teško reći gdje je i što je slikar Westphal, i sam naslikani pejzaž podsjeća na ogoljele vr- usvajao. Nije isključeno da je Boschetus vidio i Carpacciove hove i otoke u neposrednoj blizini.25 Unatoč hijerarhijski pale iz Kopra (1516.) i Pirana (1517.), te po uzoru na njih zadanoj i statičnoj kompoziciji potrudio se unijeti živost, osmislio bašćansku kompoziciju. izrazivši je pokrenutim dječjim likovima. Nesigurnost u Listajući monografiju Vittorea Crivellija, pažnju mi je privu- kreiranju likova riješio je oponašajući kvalitetne majstore. kla jedna mala slika, središnje polje predele poliptiha nasli- I to promatrajući slike iz okoline. Poliptisi Vivarinijevih kanog za Crkvu sv. Franje u mjestu Monte Santo u pokrajini već se nalaze u Sv. Bernardinu u Kamporu te u Sv. Andriji Marke.28 Slika prikazuje Posljednju večeru.29 Likovi apostola u Rabu.26 Za vrijeme boravka u Zadru imao je priliku vi- neobično podsjećaju na Boschetusove apostole na pali Sila-

111 Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114)

zak Svetoga Duha. Identične su impostacije glava, frizure, ruke, pregibi plašteva, pa čak i pojedine crte lica. Središnje polje poliptiha prikazuje Bogorodicu na tronu s Djetetom u krilu, a ruže iz ružarija u pozadini istovjetne su bijelim rascvjetanim ružama na bašćanskoj pali. Nameće se pretpo- stavka da ih je u sklopu Crivellijeve radionice naslikao upravo Boschetus.30 Poliptih se prema sačuvanom ugovoru datira u 1491. godinu, dakle u vrijeme kada se majstor Vittore već preselio iz Zadra u Marke. Možda je Boschetus prije dolaska u Zadar i Šibenik boravio upravo u Markama, u Fermu, te u radionici Vitorrea Crivellija stekao prvu slikarsku naobrazbu, pa nakon toga došao u naše krajeve. Time bi dominantan Crivellijev utjecaj što su ga stariji kolege prepoznali ustvari bio ishodišni, a ne prihvaćen kopiranjem gotovih djela koje je slikar ostavio za sobom u Dalmaciji.31 Crkva sv. Ivana Krstitelja bila je jednobrodna, prvotno ro- manička građevina sa zvonikom na pročelju. U 16. stoljeću preuređuje se svetište, te dobiva pravokutni tloris.32 U podu lađe sačuvana je nadgrobna ploča, jedina, s uklesanom 1517. godinom i natpisom koji govori kako je riječ o grobnici Niko- le Žuvanića iz Baške i njegovih potomaka.33 Nikola Žuvanić svjetovno je lice, ugledan i imućan mještanin.34 Poznata je činjenica kako je ukop u podu crkve rezultat stanovite zaslu- ge, čast, koja se najčešće stječe ulaganjem vlastitih novčanih sredstava, za života ili oporučno, u projekte izgradnje, obnove ili opremanja crkve. U Baški o glavnome oltaru, kako je već rečeno, brine bratovština. No ponekad se može desiti da ugledni pojedinac ili obitelj unutar bratovštinskog projekta opreme oltara sudjeluje većim dijelom vlastitih novčanih sredstava, a da pritom ne ostane nikakav pisani trag, nego donator biva pokopan u neposrednoj blizini oltara koji je opremio.35 Nije li možda ovdje o tome riječ? Ploča Nikole Juan Boschetus, Silazak Svetoga Duha, Crkva Svetog Duha, Hvar Žuvanića nalikuje Boschetusovoj, djeluje kao njezina po- (foto: Ž. Bačić) jednostavljena verzija. Nastala je samo dvije godine kasnije. Juan Boschetus, Descent of the Holy Ghost, Church of the Holy Ghost, Zvuči zanimljivom pretpostavka da su oko te 1517. godine Hvar možda svi skupa stupili u kontakt i da se negdje upravo u

Juan Boschetus, Posljednja večera, središnje polje predele poliptiha naslikanog za Crkvu sv. Franje, Monte Santo, danas ubikacija nepoznata (izvor: S. Papetti, Vittore Crivelli e la pittura del suo tempo nel Fermano, Milano 1997.) Juan Boschetus, The Last Supper, predella of the Polyptych, central field, once at the Church of St Francis in Monte Santo (source: S. Papetti, Vittore Crivelli e la pittura del suo tempo nel Fermano, Milano 1997)

112 Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške to vrijeme sklopio posao. Dorothea Westphal palu datira pala«, na opće zadovoljstvo naručilaca, vjernika i klera, oko 1530. godine36 U svjetlu tih novih podataka možda bi izvrsno uklopila u maleni jednobrodni prostor Sv. Ivana se datacija mogla spustiti za jedno desetljeće i reći kako je Krstitelja. Što se slikara tiče, otkriva nam jedan posve nov i bašćanska pala nastala prije rapske slike. nepoznat način rada, te je njegovo, koliko nam je do danas Do Raba je doista bilo lako odjedriti, u svakom slučaju prak- poznato, ponajbolje djelo. Ako sagledamo corpus renesansnih tičnije nego do Venecije. Čini se da su bratimi dobro obavili slika hrvatskog dijela istočne obale Jadrana, bašćanska pala posao angažiravši Juana Boschetusa i da se ova »prelijepa jedna je od svega nekoliko sačuvanih sacri conversazione.37

Bilješke

1 »Visto l’Altar Maggiore intitolato San Giovanni Batt[is]tta che per Crkva i ostaci kaštela još uvijek postoje, iznad današnje Baške, quello dissero il Re[veren]do Pre Nicolò Zubranich Piovano et gl’ kojih stotinjak metara uzbrdo u pravcu sjeveroistoka, na omanjoj altri Preti più vecchi è consecrato, vi è in mezzo il Tabernacolo col zaravni s koje puca veličanstven pogled na okolni arhipelag i S[antissi]mo Sacramento di mediocre grandezza lavorato et tutto bašćansku dolinu. Uz crkvu se nalazi mjesno groblje. dorato, con la pittura alla porticella dimostrante l’effiggie di Christo parso(?) sostentato da un’ Angelo, et in cima la Statuetta di S. Gio. 2 Batta. La Palla dell’ Altare è in pittura in tanta(?), in mezzo vi è la Restaurator Ivo Lončarić – dosje br. 4/67, 1–3. B[eata] V[ergine] col Bambino in braccio dalla parte destra app[ress] o San Gir[ola]mo et San Pietro, et sotto poi San Gio. Batta Confalone 3 del Castello in atto d’oratione, dalla parte sinistra San Gio. Ap[ost]olo, Fra Anđelko Badurina misli da je riječ o sv. Gaudenciju u po- et San Paolo Ap[osto]lo con La spada in mano. Le Cornici indorate znim godinama, kada se nakon biskupovanja u Osoru povukao et l’ Agnello Pasquale di sopra nel nicchio di legno.« u isposništvo u kamaldoleški samostan u Italiji. Prijepis: Nenad Labus. 4 14 WILHELM ANTON NEUMANN, Bericht über die im Jahre 1899 Prijepis rukopisa O. Vladislava Brusića – Arhiv župe u Baški: ausgeführte Reise in Dalmatien – Besca, u: Mittheilungen der K.K. »Bratovština sv. Ivana Krstitelja je imala svoje sijelo u staroj Central-Commission, XXV (1899.), 196, 197. župnoj crkvi, na glavnom oltaru. Prvi i najstariji članovi bili su svi svećenici Kaptola. Zatim se je proširilo i na vjernike. Oni 5 su uzeli na sebe dužnost uzdržavati crkvu i oltar, kasnije druge ARTUR SCHNEIDER, Izvještaj o proučavanju i snimanju umjet- oltare. Svake godine birali su dva prokuratora ili gaštalda, koji su ničkih spomenika na otoku Krku 1933., u: Ljetopis JAZU 1932/33, upravljali imovinom, skupljali doprinose i resili crkvu. Prihod je svezak 46 (1934.), 125, 128. bio redovito 200 dukata. Crkva je imala pravo i na dvije četvrtine desetine, što ih je davao narod. Jedna četvrtina je išla svećenstvu, a 6 jedna biskupu u Krku.« Dokument mi je ustupila kolegica Katica DOROTHEA WESTPHAL, Malo poznata slikarska djela XIV Brusić, te joj ovom prilikom zahvaljujem. do XVIII stoljeća u Dalmaciji, u: Rad JAZU, knjiga 258 (1937.), 50–52. 15 MIHOVIL BOLONIĆ, Bratovština sv. Ivana Krstitelja u Vrbni- 7 ku – Kapari (1323.–1973.) i druge bratovštine na otoku Krku, BRUNO BULIĆ, Kroz otok Krk, u: Bulletin Instituta za likovne Kršćanska sadašnjost, , 1975., 28. umjetnosti JAZU, XIII, 1–3 (1965.), 214. 16 8 PETAR KOLENDIĆ, Slikar Juraj Čulinović u Šibeniku, u: Vjesnik MIHOVIL BOLONIĆ – IVAN ŽIC ROKOV, Baška, u: Otok Krk za arheologiju i historiju dalmatinsku, XLIII (1920.), 129. kroz vjekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1977., 388. 17 9 KRUNO PRIJATELJ, Dodatak Juanu Boschetusu, u: Zbornik za PETAR BEMBO, Visitatio ecclesiorum et capellarum totius umetnostno zgodovino, Nova vrsta XIII (1977.), 209–213. insulae Veglae facta ab illustrissimo domino P. Bembo episcopo Veglensi a anno 1565, Arhiv HAZU, II c 43. 18 MIJAT SABLJAR, Arhiv Uprave za zaštitu kulturne baštine u 10 Zagrebu, Putopisna bilježnica 4, 30; IVAN KUKULJEVIĆ SAK- AUGUSTIN VALIER, Archivio segreto Vaticano, Visitatio Apo- CINSKI, Slovnik umjetnikah jugoslavenskih, Zagreb, 1858., 39. stolica Istriae et Dalmatiae a. 1579. (d. Veglensis) 19 11 CVITO FISKOVIĆ, Hvarska katedrala, Split, Čakavski sabor, MICHELE PRIULI, Archivio segreto Vaticano, Visitatio Aposto- 1976., 181. lica Dalmatiae a. 1603. (d. Veglensis) 20 12 GRGA NOVAK, Hvar, Beograd, 1924., 197.; KRUNO PRIJA- STJEPAN DAVID, Arhiv krčke biskupije, Pastirski pohodi II, TELJ, Prilog poznavanju zadarskog i šibenskog slikarstva XV Vizitacija 1685. g. stoljeća /Marginalija uz tri šibenska poliptiha, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 8 (1954.), 80–81; ISTI, Španjolski slikar 13 Juan Boschetus na Hvaru, u: Radovi Instituta JAZU u Zadru, (Na margini: Altar Mag[ior]e) VI–VII (1960.), 483–487.

113 Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114)

21 30 KRUNO PRIJATELJ, Španjolski slikar Juan Boschetus na Hvaru, Posljednju večeru samostalno, a ruže samo kao detalj. u: Radovi Instituta JAZU u Zadru, VI–VII (1960.), 483–487. 31 22 RADOSLAV TOMIĆ (bilj. 24), 37: »Možda se na Boschetu- KRUNO PRIJATELJ (bilj. 17), 209–213. sovim slikama mogu najjasnije prepoznati utjecaji Vittorea Crivellija.« 23 KRUNO PRIJATELJ (bilj. 17), 209–213. 32 MARIJAN BRADANOVIĆ, Arhitektura i urbanizam renesanse 24 na otoku Krku, Doktorski rad, Knjiga II, Katalog, Zadar 2007., RADOSLAV TOMIĆ, Renesansno razdoblje, u: Splitska slikarska 316. baština / Splitski slikarski krug u doba mletačke vladavine, Matica Hrvatska, Zagreb, 2002., 33–37. 33 ·M·CCCCCXVII SEPVLTVRA DE MAISTRO NICH OLO 25 ЗVVANIH DE BESCHA EDE SVI EREDI. DOROTHEA WESTPHAL (bilj. 6), 50. 34 26 VJEKOSLAV ŠTEFANIĆ, Fragment glagoljske notarske knjige Poliptih sv. Bernardina, Antonio i Bartolomeo Vivarini 1458. Ivana Mantakovića, Bašćanskog notara, iz godine 1526. i 1527., godine, poliptih kod časnih sestara benediktinki u Sv. Andriji, u: Vjesnik Kraljevskog državnog arhiva u Zagrebu za god 1934, Bartolomeo Vivarini 1485. godine (danas u Bostonu). Zagreb, 1933. 27 35 IVO PETRICIOLI, Problem datiranja Carpacciova poliptiha, PETER HUMPFREY, The Altarpiece in Renaissance Venice, Yale u: Umjetnička baština Zadra, Matica Hrvatska, Zagreb, 2005., University Press, New Haven and London, 1993., 114. 207–216. 36 28 DOROTHEA WESTPHAL (bilj. 6), 52. STEFANO PAPETTI, Vittore Crivelli e la pittura del suo tempo nel Fermano, Federico Motta Editore, Milano, 1997., 241–245, 37 Tav. LXXX. Bartolomeo Vivarini, Sacra conversazione, 1475. godine, Veli Lo- šinj; Nikola Božidarević, Pala Đorđić, 1513. godine, ; 29 Francesco Bissolo, Bogorodica sa svecima i donatorom Dobrićem Atribuirao ju je RAIMOND VAN MARLE u: The Development Dobrićevićem, 1516. g., Lastovo; Lorenzo Luzzo, Bogorodica sa of the Italian Schools of Painting, XVIII, The Hague, 1934–1936, sv. Sebastijanom i sv. Rokom, prva desetljeća 16. stoljeća, ; 85. Slika se nekoć nalazila u kolekciji Spiridon u Parizu, nakon Bernardino Licinio, Sacra conversazione, 1531., Krk; Natalino čega je neko vrijeme bila u Berlinu, a danas joj se gubi trag. Po- da Murano, Sacra conversazione, četvrto desetljeće 16. stoljeća, liptih je razdijeljen između Cambridgea, New Yorka, Oxforda i Lopud; Francesco da Santacroce, Sacra conversazione, sredina Englewooda. 16. stoljeća, Split.

Summary

Gordana Sobota Matejčić The altar painting Sacred Conversation from Baška

The Parish Church of the Holy Trinity in Baška, island of Vivarini polyptych in Kampor, and the Carpaccio polyptych Krk, holds an altarpiece of Renaissance characteristics with in Zadar. Also to Boschetus is attributed the central panel a rendering of the Sacred Conversation on the altar of St of the predela of a polyptych of Vittore Crivelli painted for John the Baptist. It derives from the principal altar of the the Church of St Francis in Monte Santo, Marche, Italy. The old Baška Parish Church of St John the Baptist. On the basis paper concludes that before Boschetus arrived in this area, of a comparative analysis with the picture of Virgin and he had obtained his fundamental painting training in the Child and angels from the Church of St Francis in Komrčar very workshop of Vittore Crivelli. the author ascribes the work to Juan Boschetus, and dates it to about 1520. Previously unknown characteristics of Key words: painting, Renaissance, 16th century, Juan Bosche- the painter’s manner of work can be distinguished on the tus, Baška, island of Krk painting, the emulation of Venetian painting adopted via the

114