Radovi 32.Indb
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Gordana Sobota Matejčić Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci Pala Sveti razgovor iz Baške Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper Predan 15. 9. 2008. – Prihvaćen 15. 11. 2008. UDK: 726.591:75(497.5 Baška) Sažetak U Baški na Krku u Župnoj crkvi Sv. Trojstva, na oltaru sv. Ivana Krsti- slikarstvo usvojeno preko poliptiha Vivarinijevih u Kamporu, te Carpa- telja nalazi se pala renesansnih osobina s prikazom Svetog razgovora. ccieva poliptiha u Zadru. Boschetusu pripisuje i središnje polje predele Potječe s glavnog oltara stare bašćanske Župne crkve sv. Ivana Krstitelja. poliptiha Vittore Crivellija, naslikanog za Crkvu sv. Franje u Monte Autorica temeljem komparativne analize sa slikom Bogorodice s Dje- Santu u Markama, Italija. Ujedno zaključuje kako je Boschettus prije tetom i anđelima iz Crkve sv. Frane u Komrčaru palu pripisuje Juanu dolaska u naše krajeve osnovnu slikarsku naobrazbu stekao upravo u Boschetusu i datira je oko 1520. g. Na slici razabire do sada nepoznate radionici Vittore Crivellija. karakteristike slikareva načina rada a to je ugledanje na venecijansko Ključne riječi: slikarstvo, renesansa, 16. st., Juan Boschetus, otok Krk, Baška U Baški na otoku Krku, u sjevernoj lađi Župne crkve Sv. Troj- niskom, sjedi na njezinu desnom koljenu. Živahno se prigi- stva, na oltaru sv. Ivana Krstitelja nalazi se pala renesansnih blje zakrenuto udesno, blagoslivljajući podignutom desnom značajki s prikazom Svetog razgovora. Vertikalnog je formata rukom. Bogorodica ga s obje ruke podržava. Tijelom prateći s trapezoidnim zaključkom, visoka 215, široka 150 cm, rađena Djetetovu gestu, nagnuvši glavu, blago se zakreće udesno. tehnikom tempere i ulja na drvu. Izvorno je krasila glavni oltar Netom odignuvši pogled, iskosa ga upućuje promatraču. stare bašćanske Župne crkve sv. Ivana Krstitelja. Premještena je Kraj njezinih nogu na podnožju prijestolja s obje strane nakon što je u 18. stoljeću sagrađena i posvećena nova župna sjedi leđima okrenut po jedan nagi putto i svira. Lijevi lutnju, crkva unutar današnje Baške uz more, a stari kaštel i Sv. Ivan desni, malo krupniji, liru da braccio. Oba imaju kovrčavu Krstitelj s vremenom opustjeli i propali.1 Prilikom postavljanja svijetlosmeđu kosu i kratka krila s jarkocrvenim završecima u novi retabl skraćena je duž donjega horizontalnog brida. pera. Uz prijestolje tijesno stoje, formirajući polukrug, lijevo Restaurirana je 1967./68. godine u Restauratorskom ateljeu sv. Petar i sv. Jerolim, desno sv. Ivan Evanđelist i sv. Pavao. nekadašnje JAZU u Zagrebu.2 Sv. Petar je u tamnomodroj halji, zaogrnut oker plaštem, Podno ciborija u središnjoj vertikalnoj osi na povišenom ka- podignutih ruku u visini prsiju drži ključeve i knjigu. Donji menom prijestolju sjedi Bogorodica s Djetetom u krilu, okru- rub Gospina plašta i rub vratnog izreza halje sv. Petra krasi žena svecima i anđelima. Bogorodica ima izduljeno usko lice srebrni vez nalik stiliziranom pismu. Sv. Jerolim, u crvenoj rumenih obraza, tamne oči, pravilan nos, mala srcolika usta i kardinalskoj odori sa šeširom, na lijevoj ruci a poduprijevši dugu niz leđa spuštenu svijetlosmeđu kosu nježnih uvojaka. desnom nosi oveći model crkve. Mladoliki sv. Ivan Evanđe- Sjela je zaogrnuta crnomodrim plaštem kojega se skutevi list s frizurom i kapom renesansnog momka, u bež bluzi i na koljenima preklapaju, gotovo posve joj prekrivši noge. crnom plaštu, u desnoj podignutoj ruci drži pero za pisanje, Odjevena je u dugu crvenu haljinu ispod prsiju stegnutu u lijevoj knjigu. Sv. Pavao, jedini okrenut leđima prijestolju, bijelim pojasom, dugih uskih rukava od zelenog brokata. u tamnomodroj halji i crvenom plaštu, desnom rukom drži Rukav i zašiljeni vratni izrez haljine porubljeni su širokom uvis podignuti mač, a lijevom knjigu. Sprijeda u prvom planu zlatnom trakom. Bjeličasto prozirna koprena prekriva joj sučelice kleče ruku sklopljenih na molitvu sv. Ivan Krstitelj i glavu i povrh plašta rahlo obavija ramena. Haljina se pak sv. Gaudencije. Sv. Ivan je u tunici od kostrijeti, golih ruku i u dodiru s podnožjem bogato nabire skrivajući joj stopala. potkoljenica, u sandalama, pridržava dugački križ oko kojeg Krupno nago Dijete, a sitne glave s kratkom kovrčavom se povija traka s natpisom Ecce Agnus Dei. Sv. Gaudencije svijetlosmeđom kosom, vrata i zapešća ukrašena koraljnom prikazan je kao starac duge sijede kose i brade, u smeđoj halji, 107 Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Juan Boschetus, Sveti ragovor, Župna crkva Sv. Trojstva, Baška (foto: D. Krizmanić) Juan Boschetus, Holy Conversation, Parish church of Holy Trinity, Baška zaogrnut tamnozelenim plaštem. Pred njim se nalazi zlatna dvije lastavice, simbol Kristova Utjelovljenja. Straga u daljini posuda iz koje migolji klupko zmija.3 Sasvim sprijeda u sre- pruža se krajolik sivih planinskih vrhova, koji izranjaju iz dini naslikana je raskošna vaza, srebrna s tirkiznim i zlatnim sumaglice obasjani prvim zrakama jutarnjeg sunca. Ozračje akantom, puna bijelih otvorenih ruža. U gornjem dijelu slike, iznad postupno tamni i prerasta u noć. tik uz svod, pridržavajući crveni baldahin nad Gospom, leb- O pali je pisano u više navrata. Prva stručna zapažanja i de dva mladolika anđela. Odjeveni su u tamnozelene bluze analize javljaju se krajem 19. stoljeća. U izvješću s terena u uzvijorenih kratkih rukava i smeđe halje skutova omotanih Baški 1899. godine konzervator Wilhelm Anton Neumann oko nogu. Snažna uzdignuta krila također imaju jarkocrvena uz osnovni opis i natuknice o porijeklu pale iz stare Župne pera. Uokolo glava sviju protagonista, izuzev gornjih anđela, crkve sv. Ivana Krstitelja navodi kako je riječ o djelu Vivari- svjetluca tanka bjeličasta aureola. Iza Bogorodice, prebačeno nijevih.4 Artur Schneider 1932. godine kao mogućeg autora preko prečke središnjeg luka ciborija spušta se počasno ruho, spominje Marca Marzialu.5 Podrobnije palu uz fotografiju crnomodro s crvenim bridom. Na prečki desnog luka počivaju objavljuje 1937. godine Dorothea Westphal u članku Malo 108 Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Juan Boschetus, Sveti ragovor, detalj, Župna crkva Sv. Trojstva, Baška Juan Boschetus, Bogorodica s Djetetom i anđelima, Župni ured (foto: D. Krizmanić) Uznesenja BDM, Rab (foto: D. Krizmanić) Juan Boschetus, Holy Conversation, detail, Parish church of Holy Juan Boschetus, Madonna and Child, Parish office of the Church of Trinity, Baška the Assumption, Rab poznata slikarska djela XIV–XVIII stoljeća u Dalmaciji.6 Ona rima pala«. Augustin Valier 1579. godine slično piše »pala se odmiče od prethodnih dviju atribucija, te kaže da je pala honorifica«. 10 Za razliku od odmjerena i štura zapisa Miho- djelo domaćeg majstora. Ispod fotografije čak piše »Krčki vila Priulija 1603. godine, svega »oltar je dostojno ukrašen«,11 majstor XVI. st.«. U oblikovanju prijestolja prepoznaje u vizitaciji biskupa Stjepana Davida iz 1685. godine nalazi mletačke uzore, svirajući anđeli, vaza i lastavice podsjećaju se detaljan opis oltara i pale.12 Uz osnovnu ikonografsku je na Carpaccia, oblikovanje baldahina i lebdeći anđeli na identifikaciju likova doznajemo da se pred njom nalazilo lombardske majstore, a lik Djeteta pak na djelo Filippa pozlaćeno svetohranište s oslikanim vratašcima – motiv Mazzole. Datira je oko 1530. godine. Kasnije objavljeni Krista s anđelima, te kipićem sv. Ivana Krstitelja na vrhu. Palu tekstovi uglavnom se oslanjaju o već napisano.7 U novije pak nadvisuje pozlaćeni vijenac s drvenom nišom unutar doba Mihovil Bolonić i Ivan Žic-Rokov uz Marzialu donose koje je smješten kipić Uskršnjeg Jaganjca.13 i lokalnu predaju o samom Andrei Mantegni.8 Uz glavni oltar sv. Ivana Krstitelja bila je vezana istoimena Sačuvalo se i nekoliko zapisa iz 16. i 17. stoljeća. Najstariji je bratovština, ekonomski najjača i članstvom najbrojnija bratov- iz vizitacije krčkoga biskupa Petra Bemba iz 1565. godine.9 ština Baške ondašnjeg doba.14 Navodno su gotovo svi Bašćani Revno obilazeći sve otočke crkve i kapele pale svrstava i bili učlanjeni.15 Komu su povjerili izradu pale? vrednuje skalom izraza »vetustissima, vetusta, satis bona, Ako se usredotočimo se na likove Bogorodice i Djeteta, bona, pulchra«. Zašavši 30. listopada 1565. godine. u Crkvu te putta svirača, trag vodi na obližnji otok, pogledom sv. Ivana Krstitelja za sliku s glavnog oltara bilježi »pulche- dohvatljiv sa zidina kaštela, od Baške udaljen svega neko- 109 Gordana Sobota Matejčić: Pala Sveti razgovor iz Baške Rad. Inst. povij. umjet. 32/2008. (107–114) Antonio i Bartolomeo Vivarini, Poliptih sv. Bernardina, Samostanska crkva sv. Bernardina, Kampor (foto: D. Krizmanić) Antonio i Bartolomeo Vivarini, Saint Bernardine Polyptych, Monastery church of St Bernardine, Kampor liko sati jedrenja. Vodi na Rab. U Župnom uredu u gradu Do danas nam nije poznato kada se točno i odakle taj pori- Rabu čuva se omanja slika porijeklom iz Crkve sv. Frane u jeklom španjolski slikar doselio u naše krajeve. Najranije što Komrčaru. Prikazuje Bogorodicu s Djetetom u krilu kako znamo jest da je krajem 15. st. boravio u Šibeniku i Zadru.16 sjedi na niskom kamenom tronu, a pred počasnim ruhom Sačuvani dokument iz šibenskog arhiva navodi 28. lipnja kojeg pridržavaju dva mala anđela. Sličnost je nedvojbena 1494. godine Ivana pokojnog Mateja Boscheta, građanina 17 u cijelom nizu detalja. Na istovjetan način