Master & Marketing Plan Turizma Šibensko

The European Union’s CARDS Programme for Croatia

Održivi razvoj u ratom stradalim podruþjima Hrvatske - Podrška jedinicama za realizaciju programa u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji

Contract n° 73-129

Master & Marketing plan turizma Šibensko - kninske županije:

DIO I

Sijeþanj 2005.

Projekt financira Implementacija projekta Europska Unija Louis Berger S.A. Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Dio I: ANALIZA

Kazalo

1. Uvod 1 - 10

1.1 Osjetan polet 1 1.2 Zadaüe Master plana 2 1.3 Zadaüe Marketing plana 5 1.4 Izvori i naþin postupanja 6 1.5 Definicije i objašnjenje struþnih pojmova 8 1.6 Rezime 10

2. Šibensko – kninska županija 11 - 15

2.1 Županija u pregledu 11 2.2 Gospodarska situacija 12 2.3 Infrastruktura 13 2.4 Koncepti, ciljevi i vizije 14

3. Hrvatsko turistiþko gospodarstvo 16 - 27

3.1 Hrvatska – kratak pogled unatrag 16 3.2 Pogled na hrvatska tržišta 17 3.3 Srednja Europa – najvažnija emitivna regija 18 3.4 Hrvatska – kakvoüa i standardi 19 3.5 Hrvatska glavna potražnja i stupovi ponude 22 3.6 Imidž Hrvatske kao destinacije 25 3.7 Rezime 27

4. Turistiþko gospodarstvo Šibensko – kninske županije 28 - 49

4.1 Položaj Županije 28 4.2 Ponuda Šibensko – kninske županije 29 a) Kupališni turizam 29 aa) Sektor privatnog smještaja 30 bb) Kamping 31 cc) Hoteli 33 dd) Struktura kapaciteta 33 ee) „Crno tržište“ ´34 b) Razvoj kapaciteta smještaja 35 c) Nautiþki turizam 36 d) Izletniþki promet i nacionalni parkovi 38 4.3 Potražnja Šibensko – kninske županije 40 4.4 Glavne znaþajke Županije 42 4.5 Glavne ciljne skupine Županije 42 4.6 Gospodarski znaþaj vrsta smještaja 44 4.7 „Crno tržište“ i potražnja u županijama 45 4.8 Problematika sezone 47 4.9 Rezime i pogled unaprijed 48

I Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Dio I: ANALIZA

5. Turistiþki potencijal 50 - 83

5.1 Klima 50 5.2 Plaže županije 52 5.3 Krajolici 54 5.4 Proljetno cvijeüe 58 5.5 Kultura 59 a) Utvrde i tvrÿave 61 b) Crkve i samostani 63 c) Rimsko nasljeÿe 65 5.6 Otoci 67 5.7 Prukljansko jezero 73 5.8 Opüinske granice i susjedne regije 74 5.9 Rang lista potencijala 75 5.10 Rekreacijska infrastruktura 76 5.11 Raspoloživa zemljišta 78 5.12 Ugroženi potencijal 79 5.13 Rezime prednosti i slabosti 80

6. Glavni nositelji usluge : Opüine 84 - 127

6.1 Oblikovanje 8 opüinskih regija /Clustera/ (opüinskih zajednica) 84 6.2 Cluster 1 = Šibenik-Zablaüe-Jadrija: Situacija & potencijal 88 6.3 Cluster 2 = Brodarica-Grebastica-Krapanj: Situacija & Potencijal 92 6.4 Cluster 3 = Otoci šibenskog arhipelaga: Situacija & Potencijal 94 6.5 Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribuj: Situacija & Potencijal 99 6.6 Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac: Situacija & Potencijal 106 6.7 Cluster 6 = Prukljansko jezero: Situacija & Potencijal 114 6.8 Cluster 7 = Primošten-Rogoznica: Situacija & Potencijal 118 6.9 Cluster 8 = Knin-Drniš: Situacija & Potencijal 124 6.10 Rezime i preporuka 128

7. Nacionalni parkovi i park prirode 140 - 146

7.1 NP Krka 140 7.2 NP Kornati 143 7.3 Park prirode Vransko jezero 146

8. Županija – jeftino odredište ? 147 - 149

8.1 Smještajni kapacitet 147 8.2 Cijene organizatora putovanja 152 8.3 Samoposluga 156

9. Gosti u 2004. 157-161

9.1 Informacije o gostima 157 9.2 Motivi za putovanje 158 9.3 Zadovoljstvo gostiju 159

II Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

1. Uvod

1.1 Osjetan polet

Svatko u Hrvatskoj može primijetiti trud za poboljšanje turistiþke ponude. Na ovom cilju sudjeluju skoro svi oni koji na bilo koji naþin utjeþu na turizam ili koji gospodarski od njega profitiraju: opüine i gradovi, tijela uprave, institucije i privatni po- duzetnici. Svugdje se primjeüuje napredak. Tako su na primjer skoro potpuno iz krajolika nestala divlja odlagališta otpada; donedavno smo ih nalazili na svakom koraku. Uz glavne prometne pravce sada se þisti, a komunalna služba prazni postavljene kontejnere. Brojni su hoteli obnovljeni i modernizirani. Veüina je mjesta ureÿena: sada sa cvjetnim gredicama i zelenim površinama doþekuju svoje goste. Brojne se plaže opet održavaju i nasipaju žalom. Postavljaju se razne pomoüi za lakši pristup u more na plažama. Ono što Dalmacija nudi na podruþju umjetnosti, kulture i prirodnih ljepota polako se istiþe znakovljem. Kao da otvara svoja vrata pogledima zainteresiranih posjetitelja. I poneka kuüa s apartmanima obeüava ugodan godišnji odmor: šarenilom i bogatstvom boja vrtova, krasnim položajem uz more i svojim komforom. ýak i marketinški nastup se uvelike popravio - kako kroz brošure NTO1, tako i kroz prospekte gospodarstva. Bez sumnje: u turistiþkom gospodarstvu vlada želja za napredovanjem. Svaki od nositelja usluga trudi se pobolj- šati kakvoüu ponude. To nije ostalo skriveno tržištima Hrvatske. Broj gostiju je u porastu. Meÿunarodni tisak izvješüuje s puno simpatija. Veü 2003. godine mediji su Hrvatsku proglasili „dobitnikom godine“. Moglo bi se zakljuþiti da je zemlja opet vratila svoje pozicije u turizmu izgubljene tijekom ratnih godina.

Koliko god raduje ovakav razvoj, on ne slijedi nekim promišljeni plan. Namjesto toga takav razvoj slijedi pojedinaþnim poticajima ili interesima. Barem jednim svojim dijelom. Zapostavlja se pogled na emitivna tržišta, usporedba sa konkurentnim destinacijama, kao i kritiþki osvrt na to da li je do sada postignuto dovoljno, da li ispunjava želje i zahtjeve gostiju i da li može izdržati pritisak tržišnog natjecanja. Još više se nameüe pitanje o tome što se ima dogoditi da bi turistiþko gospodarstvo i nadalje dobivalo na znaþaju, bez da pri tom uništi temelje onoga od þega živi: krajolika i prirode, kulturnog identiteta regija i nasljeÿa njihove povijesti, gostoprim- stvo svojih stanovnika.

U tu svrhu je razvijena ideja vodilja održivosti, koja nije samo diljem svijeta2, nego i u Hrvatskoj3 podignuta na razinu naþela svakog razvoja u turizmu. U meÿuvreme- nu je doduše prihvaüeno da zaštita okoliša predstavlja strateški þimbenik uspjeha2 . Ipak, to samo po sebi nije dovoljno. Istovremeno je potrebna tržišna orijentacija, sudjelovanje domaüeg stanovništva u gospodarskom prihodu, poboljšanje mjesne kakvoüe življenja i savjesnog, odgovornog korištenja svih resursa u koje osobito spada i krajolik.

1 Turistiþka zajednica Hrvatske (Croatian National Tourist Office)

1 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

1.2 Zadaüe Master plana

Turizam za Hrvatsku, njene županije i komune predstavlja jednu od najznaþajnijih gospodarskih grana2 velike politiþke težine za tržište rada. Svojom sredozemnom klimom, beskrajno dugom, jadranskom obalom, iznimnim i prekrasnim krajolicima i dalmatinskim gradovima zemlja posjeduje i potencijal þija atraktivnost zaslužuje ocjenu „jedinstveno“. Ipak, neupravljana percepcija moguünosti koje iz toga nasta- ju, osobito nesuzdržani razvoj, povezani su sa znaþajnim rizicima.

S jedne strane prijeti opasnost da bi mogao nastati sveukupan turistiþki proizvod þi- je strukture i sadržajno usmjerenje ne odgovaraju potrebama nacionalnog gospodarstva ili samih tržišta, koji se iskljuþivo povodi idejom svojeg tvorca ili da üe se jednostavno samo kopirati ponudu susjeda. Ovo bi dugoroþno svakako dovelo do pote- škoüa. imalo probleme kao posljedicu. Tako na primjer spektar hrvatske ponude i imidž pate od uniformnosti i monostrukturi svojih ne zahtjevnih hotela, koja je svojevremeno odreÿena za središnjim stolom za crtanje2. Neuvažavanje potreba i želja onih skupina gostiju koje se želi pridobiti, nepoznavanje pravila s kojima pro- fesionalci u branši izgraÿuju i vode - upravljaju potražnjom, kao i podcjenjivanje razvoja u konkurentskim destinacijama mogu dovesti do pogrešnih odluka i pogre- šnih investicija. Ovakva iskustva su doživjele brojne turistiþke države.

Najopasnije se oþituju štete na samom turistiþkom potencijalu. One se rijetko javljaju preko noüi. Radi se više o prikrivenom, pužeüem procesu, procesu koji izgriza krajolike, koji uništava prirodu, koji podriva i utjeþe na još iz starina oþuvani naþin života i koji presijeca socijalne spone. Na kraju time pogoÿenu regiju jednostavno lišava njena identiteta, a time i jedne od najznaþajnijih roba u meÿunarodnoj tržiš- noj utakmici. Istovremeno domaüim ljudima uzima temelj njihova ponosa i domo- ljublja.

Ali kako üemo svladati ovaj snažan i buran razvoj, ako s jedne strane imamo jako sužen temelj života i kada je dobro plaüen posao manjkava roba ? Ako nas s druge strane privlaþi novac i ako se potražnju samo ima odluþno iskoristiti ? Nude se brojne moguünosti, a brojne od njih se i koriste. Ponekad špekulativno, þesto ne- kontrolirano i bez osvrta na bilo kakve popratne posljedice.

Master planu za turizam stoga pripada zadaüa odreÿivanja okvira i ciljeva za razvoj turistiþkog gospodarstva. Ovaj plan ima definirati sveukupni proizvod, proizvod koji obeüava trajan uspjeh i koji donosi dobit, stvara radna mjesta i popravlja život- ni standard širokog dijela graÿana - koji uz to þuva resurse i razvija vlastiti profil.

U naþelu Master plan najavljuje viziju. Ona ne smije biti utopijsko dijete mašte. Ona mora izrasti iz stvarnosti i prikazati realistiþne perspektive za koje se isplati uložiti odgovarajuüi trud i uüi u rizike, prihvatiti ograniþenja i pratiti inicijativno sve šanse u okviru takvog plana.

Rad na Master planu poþinje kritiþnom analizom trenutne ponude, a dijelom i povijesti razvoja iste. Valja otkriti eventualne slabe toþke. Bez straha i bez diplomatiþ- nosti - ali s namjerom, ako je ikako moguüe - iste uredno otkloniti. Istovremeno se

2 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

imaju isfiltrirati potencijali koji neüe samo poticati prihvatljivost ponude, veüüe dr- žavi, regiji ili lokaciji pomoüi iznaüi neobiþne, po moguünosti što izraženije atrakcije. Potrazi za takozvanom USP – dem „Unique Selling Point - jedinstvenim proiz- vodom za prodaju“ – sada se daje kljuþni znaþaj. Naime, pomoüu njega se destinacija može profilirati u odnosu na konkurenciju, možda þak opravdati i jedinstveni položaj i na takav naþin pristupiti ciljnim skupinama. Dojmljiv USP može postati magnetom za posjetitelje ako nudi intenzivan doživljaj. A kod kuüe üe priþa o njemu opet postati reklama za mjesto odmora. Sjetimo se fotografije starog Dubrovni- ka koja se donosi sa godišnjeg odmora. Vizura grada spada u unikate svjetskih kulturnih dobara - i ono „ja sam tamo bio !“

Naravno, ne posjeduje svaka destinacija ovakav „as“ kao ovaj biser od grada. Ipak, na svakom mjestu se dade naüi nešto neobiþno. A ono što je neobiþno, lako se dade postaviti u prvi plan. U spektakularnom insceniranju onoga što je posebno i od interesa, francuska vlada vidi uþinkovit kljuþ turistiþkog razvoja - þak i onih lokacija i objekata koji nam se na prvi pogled þine ne-turistiþkim2. Prema doživljaju orijentirana tematizacija znamenitosti se opüenito dokazala kod efektan instrument poja- þanja potražnje ili uopüe stvaranja potražnje2. Pomoüu ovoga možemo upravljati tokovima posjetitelja. Ova pomoüna sredstva koriste se jako uspješno za oživljava- nje povijesnih središta gradova ili arheoloških nalazišta, tvrÿava i muzeja, pa i cijelih krajolika. Ni moderna turistiþka naselja, niti dinamiþka ljetovališta danas se ne odriþu stvaranja i insceniranja doživljaja za svoje goste.

Nepristrani, ispitujuüi pogled na konkurenciju mora popratiti analizu ponude. Ali valja znati da konkurencija Hrvatske i njenih regija ne sjedi u susjednom selu ili susjednoj regiji. Oni se nalaze uokolo mediteranskog mora, na Kanarima, Karibima i na Crvenom moru. Do svih destinacija danas pomoüu zrakoplova ili automobila dolazimo tako jednostavno i povoljno, da kod odabira mjesta za odmor odluþuje uglavnom proizvod, a manje naþin putovanja i udaljenost.

Turistiþki se proizvod nikako ne sastoji samo od kakvoüe smještaja. Doduše smješ- taj predstavlja element ponude. Ali tko to odlazi na godišnji odmor da bi tamo proveo cijelo vrijeme u sobi ? Koliko je god znaþajan aspekt komfora, drugi su þimbe- nici oni odluþujuüi. Ponajprije to je prirodni okvir: klima, razliþitost ili egzotiþnost, prirodne ljepote, a velikim dijelom i plaže. Tek nakon toga se bira ponuda smještaja u smislu ponude aktivnosti, usluga, zabave i drugoga. Naravno i sveukupni okoliš mora biti atraktivan: znamenitosti i ljetovališni ambijent, odgovarajuüa infrastruktura za slobodno vrijeme, raznovrsnost gastronomske ponude, zabava i druženje, þis- toüa - te danas i te kako važan aspekt - sigurnost.

Na vrhu svih kriterija odluþivanja stoji naravno odnos „plaüenog - dobivenog“ - neovisno od toga o kakvim se standardima, sadržajima i kakvoüi radi u pojedinaþnom sluþaju2. Obzirom da je i kod njemaþkih graÿana novca za odmor sve manje, za ve- üinu njih cijena mora ispasti što je niže moguüe. Konaþno i svijest Njemaca za cijene u svemu tome igra takoÿer veliku ulogu. Opüu „jagmu za akcijskim ponudama“ su potaknuli i sami organizatori putovanja izgradnjom svojih sustava popusta. Od „trenda ka jeftinijem putovanju“ profitirale su u 2003. godini zemlje kao Bugarska, Hrvatska i Slovenija, jer su ponudili „sunce, plaže i more“ jeftinije nego na primjer

3 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

Španjolska i Grþka2. Ali, namjesto da se na snižene cijene reagira „novom skrom- nošüu“, došlo je do porasta zahtjeva. I kod jeftinih ponuda danas se oþekuje kakvo- üa. Zahtjev tržišta glasi: „Kvalitetna putovanja po povoljnim cijenama !2

Pri tom gost ne misli samo paket putovanja ili kao individualac „noüenje & doruþ- kom“. On misli i na popratne, dodatne troškove: na šanku, u prodavaonicama, za sladoled, korištenje plaže, šalicu kave. Ne bez razloga je u Njemaþkoj udvostruþe- na potražnja za „all - inclusive“ odmorom sa 30% sveukupne potražnje u samo pet prošlih godina3. Razloga toga je što su kod ovog oblika odmora skoro svi dodatni troškovi veü unaprijed pokriveni. S druge strane ovaj model skriva i poneki nedostatak za svaku destinaciju: gosti ostaju unutar turistiþkih naselja. Okolina od ovih gostiju samo malim dijelom ostvaruje gospodarsku dobit. Cijena za dodatne izdatke koja je ukalkulirana u cijenu paket aranžmana biva u inozemstvu isplaüena kao provizija.

Znaþaj razine „cijena - dobivena usluga“ ima se postaviti na što je moguüe viši rang, jer je danas u eri Interneta priliþno jednostavno za svakoga napraviti usporedbu, koja je dodatno poticana stalnim izvješüima kroz medije i usmenu predaju.

Turizam je složena stvar „Knjiga sa 7 peþata“ , kako ga naziva struþni odbor nje- maþkog Parlamenta. Ipak, u njemu vidi i najjaþu branšu sa meÿunarodno gledano najveüim porastom3. Hrvatska strategija u turizmu prepoznaje „vuþnog konja“ za razvoj cijele zemlje4. Pri tom se naravno misi osobito na strukturološki slabije regije. Da li u tom dijelu stvarno postoji realna moguünost za ostvarenje takoÿer se mora ispitati unutar Master plana.

Kao rezultat svega Master plan temeljem svojih analiza može oznaþiti ciljeve, postaviti okvire i preporuþiti odgovarajuüe mjere. Ostvariti ih naravno ne može ! Da bi se Master plan implementirao potrebna je suradnja svih politiþkih, gospodarskih i društvenih snaga. Potreban je zakonski okvir koji üe posebno poticati privatne inicijative, koji neüe samo propisati naþela održivosti, nego üe prisiliti na njihovo pri- državanje. Uz to je apsolutno potrebno i nezaobilazno u sve ovo ukljuþiti i široku javnost, tako da se i graÿani stave iza Master plana i doprinesu svojim udjelom u njegovoj provedbi i ostvarenju3.

1.3 Zadaüe Marketing plana ?

Dok regionalni Master plan razvija pretpostavke za turistiþki proizvod nekog pod- ruþja i ispituje aspekte koji na isti mogu ili moraju imati utjecaja, marketing se prvenstveno bavi prodajom, odn. distribucijom tog proizvoda3. Moderni marketing destinacije zahtjeva odreÿivanje kratko- i dugoroþne strategije za optimalno pozicioniranje na tržištu. On upuüuje na moguüe uþinkoviti Marketing - mix i vodeüu ideju regije. Vodeüa ideja sadrži kvalitativne pomoüi za orijentaciju kod nositelja usluga. Ona se dakle usmjerava prema strani ponude. Stranu ponude se tada informira o odreÿiva- nju prema ciljnim skupinama, njihovim potrebama i motivima za putovanje.

2 B. A .T –Institut za istraživanje slobodnog vremena u “Deutsche Tourismus Analyse 2004”, S. 5

4 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

Konkurencija je veü izgradila svoju ponudu. Nova odredišta su u proteklih 20 godina ušla u borbu: Turska, Egipat i Karibi. Oni su stvorili nove oblike kakvoüe. I sama scena organizatora putovanja se iz temelja promijenila. Malobrojni tour- operatori vladaju svim europskim tržištima. Jeftine zrakoplovne kompanije su ušle na tržište þarter letova i revolucioniraju organizirani turizam. Internet biva sve þeš- üe korišten kao instrument informacija, usporedbe i prodaje.

Na strani potražnje dogaÿa se sve veüe zasiüenje. Interes se mijenja i karakteristiþan je po raznolikosti oþekivanja gostiju. Veliko iskustvo s putovanjem dovodi do toga da su traženi sve više kvalitetni specijalni programi uz sve veüi senzibilitet vezan uz cijene3.

Glede ovakvog razvoja vodeüa ideja iüi üe u pravcu toga da preporuþi samostalno predstavljanje regije uz korištenje potencijala i ponuda, te ojaþa položaj iste s od- govarajuüim sloganom i logotipom.

Sukladno gornjemu na poþetku marketing plana stoje takoÿer analize i istraživanja: tržišta, trendova i motiva za putovanjem, ponude konkurencije i njihovih cijena. Sve to završava u kritiþnom osvrtu o tome kako valja ocijeniti vlastitu ponudu unutar takvog konteksta.

Do ovog dijela poþetna istraživanja i pripreme su jednake onima Master plana. I- pak, suprotno od Master plana - koji se mora usredotoþiti na rješenje slabosti ponude i struktura, marketinški se plan oslanja iskljuþivo na jake strane, s ciljem da ove dovede u suglasje sa željama ciljne skupine i da ih prikaže na profitabilan na- þin.

Važan naglasak se pri tom stavlja i na imidž nekog odredišta. Naime, atraktivan i- midž ima veliku težinu kod odluke o mjestu odmora. Imidž se razvija iz one - manje ili više realistiþne - slike koju je neka destinacija stekla tijekom dugog niza godina: Iz priþa od strane samih gostiju, medijskih izviješüa, reklamom, argumentima prodaje i javnim odnosima (Public Relation - PR), ali i dogaÿajima bilo koje vrste koji su izazivali širu pozornost.

1.4 Izvori i naþin postupanja

„Master- i Marketing planu Županije Šibensko - kninske“ prethode brojne studije i koncepti, izmeÿu ostalih: x „Strategija turizma za Hrvatsku“,3 x „integrirani DEG-Master plan za Hrvatsku“,4 x strateški „THR-Marketing plan za Hrvatsku“,5 x „UNDP- Studija razvoja Županije Šibensko - kninske“, 6 x „UNDP/UNOPS Program provedbe“ za Županiju,7

3 „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, Zagreb 2003 4 DEG-Masterplan za HR 5 THR Strategic Marketing Plan Croatian Tourism 2001-2005 6 UNDP Development Study for Šibenik-Kin County 7 UNDP/UNOPS: Šibenik-Kin County, Regional Operational Programme 2004 - 2010

5 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

x UNDP/UNOPS Studije vezano uz agro-turizam8 i proizvodnju ekološke hrane u Županiji,9 x Istraživanja o održivom razvoju otoka,10 x Turistiþki koncept Nacionalnog parka Krka,11 x Koncept turistiþkog oznaþavanja za Županiju,12 x Razvojni koncept Kornata13 povezan sa þlankom profesora Vladimira Skraþiüa uz tu temu, x Dobrim dijelom još uvijek primjenjiva analiza imidža iz 1988. godine14 x Disertacija pod temom „Turizam i okoliš u Hrvatskoj“14 TOMAS-Studije 1997., 2001. x I brojne druge.15

Plan je nadalje rezultat brojnih razgovora s x odgovornim osobama i nositeljima odluka u Županiji, osobito sa Službom prostornog ureÿenja, Turistiþkom zajednicom Hrvatske, Udrugom poduzetnika, Gospodarskom komorom i Luþkom upravom, x gradonaþelnicima i odgovornima iz Turistiþke zajednice opüina i gradova s kojima su održavani kako javni, tako i interni sastanci, te je svako podruþje uprave i temeljito razgledano, x direktorima Parkova Krke, Kornata i Vranskog jezera, x upravama marina, hotela i kampinga, x iznajmljivaþima privatnog smještaja i privatnim ugostiteljima, x malim poduzetnicima iz podruþja seoskog,- ronilaþkog i specijalizirani oblika turizma; x planinarskim i biciklistiþkim društvima i drugim nevladinim organizacijama (NGO),16 x na kraju i sa europskim organizatorima putovanja i organizatorima specijaliziranih ponuda, x te s raznim putniþkim i turistiþkim agencijama u Županiji Šibensko - kninskoj.

„Institut za turizam“ iz Zagreba je tijekom ljetne sezone 2004. proveo specijalno is- traživanje Master- i Marketing plana.17 U nastavku rada na TOMAS studijama 1994,. 1997. i 2001. godine vršena je analiza zadovoljstva gostiju u Županiji. To nam omoguüe osvrt unatrag i usporedbu, ali otvara i znaþajne spoznaje o razvoju ponude i odnosa cijena - usluga sa stajališta samih gostiju. O ostalim temama o kojima su gosti ispitivani, dodatno istraživanje daje pregled ispitanika po nacionalnosti i vrsti smještaja kojeg su koristili tijekom boravka u županiji: hotel, kamp ili privatni smještaj.

8 UNDP/UNOPS: Development of Rural and Non-traditional Tourism in the County 9 UNDP/UNOPS: Eco-food production in the County 10 Center for Entrepreneurship in “Sustainable Development of the Islands” 11 Institut za turizam, Turistiþka Valorizacija Nacionalnog Parka „Krka“ 12 Institute for Tourism. The system of marking the tourist attractions in the County of Šibenik-Kin 13 Skraþiü, Vladimir in „Difficultés quant au bon fonctionnement des parcs nationaux dans les îles – un exemple: Kornati“ 14 Petrin, Orija in „Tourismus und Umwelt in Kroatien“ 15 Vidi literaturu i fusnote 16 NGO = Non Government Organization – nevladina organizacija 17 Privitak 1

6 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

I za ocjenu su korištene hrvatske i meÿunarodne podloge - dokumentacija, kao i o- sobni dojmovi prikupljeni brojnim posjetima na licu mjesta.

x Materijal za prodaju i brošure o imidžu Hrvatske, županije, gradova i opüina, zajedno sa nositeljima usluga;

x Brojni katalozi organizatora putovanja iz Njemaþke, Austrije. ýeške, Maÿarske, Slovenije, Slovaþke i Francuske;

x Njemaþki i francuski specijalni katalozi na temu: „odmor na biciklu, planinarenje/pješaþenje, seoski i eko-turizam, jedrenje, ronjenje, avanture“; x Najnoviji statistiþki materijal iz Hrvatske, Njemaþke i Španjolske, kao i analize o tržištima i kretanju tržišta izraÿene od WTO-a, Zajednice za istraživanje odmora i putovanja (Forschungsgemeinschaft Urlaub und Reisen F.U.R.), BAT-a, Gruner & Jahr-a i sl.;

x Njemaþke meÿunarodne publikacije zu spomenute teme, kao ona „Odbora za turizam njemaþkog Parlamenta“, „Secrétariat au Tourisme“, Pariz, kao i „Plan integral de Calidad del Turismo Español 2000-2006“, Madrid;

x Izviješüa o HRvatskoj iz njemaþkog i francuskog tiska;

x Rezultati višemjeseþne analize u županiji, temeljeno na desetljeüima dugom, meÿunarodnom iskustvu na vodeüim položajima na podruþju razvoja turistiþke ponude, brendova i regija.

Rad je podijeljen u þetiri faze:

I. Višemjeseþna analiza ponude & potencijala unutar Županije II. Opsežna analiza tržišta: Konkurencija & trendovi III. Prvi nacrt, njegova prezentacija i rasprava IV. Usklaÿenje sa Županijom i završna obrada

1.5 Definicije i objašnjenja struþnih pojmova

Glede razliþitih interpretacija turistiþkih struþnih pojmova, navodimo neke od defi- nicija WTO-a (Svjetske Organizacije za Turizam)18.

x Turizam: Sve aktivnosti osoba koje otputuju na mjesta izvan njihova mjesta redovnog boravka zbog razonode, posla ili drugih razloga, te na tim mjestima bo- rave kraüe od razdoblja od jedne godine u komadu.

7 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

Kod pitanja da li nekoga valja odrediti kao „turistu“, znaþajno je samo da li neka osoba prenoüi izvan redovnog mjesta boravka, tijekom kraüeg ili dužeg putovanja. Sami motivi takvog putovanja su nevažni. Turist je onaj, tko

Radi razonode, oporavka ili go- iz poslovnih razloga, dišnjeg odmora, iz razloga bolesti, radi posjeta prijatelja, rodbine i kao hodoþasnik poznatih, ili drugih motiva ide na putovanje.

P u t n i k

Posjetitelj

Turist Dnevni Ostali posjetilj putnici

x Putnik: svaka osoba koja putuje izmeÿu dva ili više mjesta.

x Posjetitelj : svaka osoba koja otputuje na neko mjesto izvan mjesta svojeg redovnog boravka na razdoblje od manje od 12 mjeseci u komadu i þiji glavni motiv putovanja nije na tom mjestu obavljati poslove za naknadu.

x Turist: svaki posjetitelj koji u mjestu posjete provede najmanje jednu noü unutar nekog objekta smještaja ili privatnom smještaju.

x Dnevni posjetitelj: svaki posjetitelj koji u mjestu posjete ne provede noü u nekom objektu smještaja ili privatnom smještaju.

x Održivi turizam 18: održivi turizam uzima u obzir sve potrebe današnjih turista i odredišta. On štiti i poboljšava perspektive za buduünost. Svi resursi smiju se koristiti samo na takav naþin da se ispune gospodarske, društvene i estetske potrebe uz istovremeno oþuvanje kulturnog integriteta, kljuþnih ekoloških procesa, razliþitosti vrsta i sustava za održavanje ljudskog života.

18 WTO u „Developing Sustainable Tourism“, S. 21 (Agenda 21 on Travel and Tourism, Rio de Janeiro 14.06.1992)

8 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

x Masovni turizam: ovako se þesto naziva oblik turizma koji je nastao u 60-tim godinama. On omoguüuje najširim slojevima graÿana industrijskih država odlazak na godišnji odmor. Tipiþno za ovaj oblik turizma su jeftina, standardizirana i organizirana paušalna putovanja, kao i koncentracija na ograniþen broj ljeto- vališta - odredišta povezano sa naþinom ponašanja kod ovih gostiju koji nisu prihvaüali obiþaje zemlje odmora, nego su oþekivali ono na što su naviknuti kod kuüe.19 U masovnom turizmu vidi se posljedica naraslog blagostanja, pla- üenog godišnjeg odmora, slobode putovanja, moderne organizacije, mobilnosti i tehnologija. 20

WTO definira „Masovni turizam“ kao tendenciju današnjeg vremena, izgradnju velike - velike potražnje za odreÿenim ljetovalištima - odredištima i oblicima putovanja, uz stvaranje odgovarajuüih kapaciteta smještaja i moguünosti transporta21

Pojam „masovni turizam“ þesto se koristi u negativnom kontekstu, te ga se tako i shvaüa. ýak i destinacije koje su godinama bile poznate kao markantna od- redišta masovnog turizma, naglašavaju - da se ubuduüe traži „odmak od masovnog turizma“, te da ga treba zamijeniti „kvalitetnim turizmom“. U tom smislu se izražavaju þak i Rimini, Mallorca, Dominikanska Republika i Hrvatska.22

x Kvalitetni turizam: ovaj pojam kao takav nije nigdje definiran. On se trenutno stavlja uz rame sa “kvalitativno visoko-vrijednim turizmom“, dakle zahtjevni- jim i varijacijama bogatijim, dakle i skupljim ponudama..23 Ponekad se pod time podrazumijeva i otklon od koncentracije potražnje i odabir dotada rijetko posjeüenih regija od strane individualaca.24

Španjolska turistiþka strageija svoj koncept kakvoüe objašnjava- uz napomenu da on uopüe ne mora biti vezan uz poveüanje troškova- na naþin da: „kakvoüa ne znaþi ništa drugo do zadovoljenja i ispunjenja oþekivanja, želja i potreba gostiju”. Orijentacija ka kakvoüi je ponajprije uvjetovana stvaranjem takvog oblika usluga koje gost poželi imati.25 Prema ovome bi “kvalitetni turizam” bio izražaj orijentacija prema gostu u okviru - naravno - naþela održivosti.

1.6 Rezime

Turista je onaj koji - bez obzira na motive - napušta svoju uobiþajenu okolinu na vrijeme duže od 24 sata i tijekom tog vremena barem jednom prenoüi bez obzira na ovu opüenito sastavljenu definiciju WTO-a, „Master- i marketing plan“ se bave iskljuþivo putovanjem u svrhu godišnjeg odmora i na tome izgra- ÿenom turistiþkom gospodarstvu. Ovo gospodarstvo ne spada samo u najzna-

19 Wikipedia, slobodna enciklopedia u www 20 WTO in „International Tourism: a Global Perspective”, S. 12; Stiftung Haus der Geschichte in „Endlich Urlaub“, S. 13 21 WTO in „International Tourism: a Global Perspective”, S. 383 22 Terra-Alexander banka podataka , napomena „Masovni turizam“, FVW Nr. 28/1999 S. 15, Nr. 19/2000, Nr. 11/2003 S. 43, 23 FVW Nr.19/2000 S. 1 24 FVW Nr. 28/1999 S. 15 25 PICTE 2000, S. 33

9 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod

þajnije gospodarske grane Hrvatske, ali i Županije Šibensko - kninske, ova grana gospodarstva prikazuje stalnu stopu rasta i otvara moguünosti poveüanog crpljenja vrijednosti i stvaranja novih radnih mjesta.

U županiji (kao i u cijeloj Hrvatskoj) turistiþka je ponuda tijekom proteklih godina uvelike popravljena u brojnim segmentima usluga. Inicijative za ovu optimalizaciju nalaze se kako u brojnim privatnim inicijativama, ali jednako tako i u naporu tijela uprave. Ipak, þesto su takva nastojanja bila ne-koordinirana, dijelom þak ilegalna i višestruko rezultat þisto subjektivnih mišljenja ili preferen- ci. Rjeÿe su bila utemeljena na temeljitim analizama i održivoj orijentaciji prema tržištu. Monostrukture, divlja gradnja u segmentu privatnog smještaja, štete za okoliš, manjkava ponuda u brojnim podruþjima potražnje i cijeli niz pogreš- nih procjena su posljedica toga.

Master plan ima dati okvir i ciljeve turistiþkog razvoja. On ima zadaüu analizi- rati ponudu, razotkriti slabosti i istražiti koja tržišta i ciljne skupine Županija može pridobiti. On ima definirati sveukupni proizvod, proizvod koji obeüava trajan uspjeh, koji je konkurentan i donosi prihod, koji stvara radna mjesta i koji poboljšava životni standard širokog dijela graÿana. Isto tako on ima prikazati i granice koje se javljaju iz naþela održivog razvoja. Master plan je usmjeren na sve snage unutar društva koje sudjeluju u stvaranju ponude: od zakonodavca do tijela uprave, od gospodarstva do svih izravno ili neizravno time pogoÿenih in- stitucija.

Marketing plan je utemeljen na istim analizama. On na jednak naþin mora poz- navati sve slabosti i jake strane regionalnog turistiþkog proizvoda, kao i naþin na koji može iskoristiti poziciju unutar konkurencije, želje i potrebe gostiju, te njihovo zadovoljstvo. Ipak, ovaj plan ima pred sobom tržišta i ciljne skupine sa zadaüom iznalaženja naþina na koji regionalni ponuditelji iste mogu dobiti za sebe.

Razliþito postavljeni ciljevi vode i do drugaþijeg naþina promatranja stvari:

x Master plan je kritiþan. On traži slabosti da bi ih prebrodio. On ima iz potencijala razviti prihodovni proizvod za buduünost.

x Marketing plan naglašava prednosti i jake strane sveukupne ponude, da bi na takav naþin dobio argumentaciju za prodaju ciljnim skupinama i pove- üavao potražnju.

10 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 2: Županija

2. Šibensko- kninska županija

2.1 Županija u pregledu

Šibensko – kninska županija pripada geografski sjevernoj Dalmaciji. Na sjeveru graniþi sa Zadarskom, na jugu sa Splitsko – dalmatinskom županijom, a na istoku s Bosnom i Hercegovinom. Šibensko – kninska županija pokriva površinu od 2.984 km2 . Županija ima 112.890 stanovnika u 5 gradova i 14 opüina.43

Izvor: CROSTAT 1999

Odmah iza Liþko – senjske županije, Šibensko – kninska županija sa 37,8 stanovnika/km2 ima najmanju gustoüu naseljenosti Hrvatske. Ovo je dobrim dijelom posljedica ratnih godina 1991. – 95. U tom razdoblju je ukupna zagora obale, sve do o- balnih gradova bila žestoka bojišnica ili pod okupacijom. Stanovništvo je izbjeglo ili je protjerano. Sela su uništena. I danas bezbrojne ruševine karakteriziraju sliku krajolika. Ni ljudi se ne vraüaju natrag na svoja ognjišta, jer nemaju moguünosti zaposlenja. Nezaposlenost je inaþe glavni problem županije. U gradu Drnišu prema službenoj statistici iznosi þak 50%, a u gradu Šibeniku još uvijek velikih 30%, naprama prosjeka od 16-18% na razini države44, gdje je broj nezaposlenih u trogodiš- njem prosjeku iznosio 380.000.44

43 CROSTAT, Statistical Yearbook 2003, S. 61 44 CROSTAT, Statistical Yearbook 2003, S. 167

11 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 2: Županija

2.2 Gospodarska situacija

Napuštanje sela, mala gustoüa stanovništva u unutrašnjosti i velika stopa nezaposlenosti nisu samo posljedice rata. Dok je u sjevernom dijelu Hrvatske plodno tlo dovelo do procvata i razvoja poljoprivrede, dalmatinski su se seljaci od pamtivijeka morali zadovoljiti dvojim, malim poljima u kamenjaru krša, koji su rijetko davali dovoljno za život. Ako se ne bi našla neka dodatna djelatnost, tada bi došlo do iseljavanja – pravac obale ili u inozemstvo. Poveüanje turistiþke potražnje, otvaranje radnih mjesta i sigurni prihodi su tome pogodovali. Cijela Jadranska obala se okre- nula turizmu kao osnovnoj gospodarskoj grani.

U Šibensko – kninskoj županiji su pri tom težišta bila razliþito rasporeÿena. Pri- mošten je stekao zvuþno ime u turizmu, Vodice su postale jedno od najomiljenijih ljetovališta, Murter, Tisno i Rogoznica slijedili su takav razvoj.

Grad Šibenik nije držao korak s ovim. Tamo je doduše izgraÿen kompleks „Solaris“ - kao veliki, atraktivni ljetovališni centar. Gradsko je gospodarstvo ipak više naglaska stavilo na smještanje industrije, vojske, teretne luke i trgovine u grad. Kako industrija, tako i vojska su kao gospodarski þimbenici izgubili dobar dio svojeg znaþaja. Potrebna je potpuno nova orijentacija.

Ovo se u istoj mjeri odnosi na cjelokupni zagorski dio županije oko gradova Drniša i Knina. Zbog ogromnih ratnih šteta - procijenjenih 1995. godine na 700 milijuna €45, kao i zbog „jako loše gospodarske situacije“ cijelo podruþje je proglašeno „Podruþjem posebne državne skrbi - Area of special government concern“ . UNDP-UNOPS studija dolazi do zakljuþka, da se stvaranju radnih mjesta ima dati apsolutni prioritet, ako se želi zaustaviti iseljavanje i odumiranje.46

Usporedivo je loša i situacija na pet otoka pred vratima gradova Šibenika i Vodica: Kaprije, Krapanj, Prviü, Zlarin i Žirje. Propast ribarstva i otoþke poljoprivrede je dovelo do porasta nezaposlenosti i izazvalo još veüu nesigniranost. I ovdje imamo iseljavanje i prekomjerno starenje zaostalog stanovništva kao posljedicu. 2001. godine su popisana još samo 1.191 stanovnika – uglavnom umirovljenika – na 5 otoka, dakle otprilike samo 25% broja iz 1961. Prodaja zemljišta ljudima koji nisu sa otoka i njihova neplanska, dijelom i bespravna izgradnja sa apartmanskim objektima i vikendicama je dodatno opteretila krajolik.47

Gospodarski jedva iskorišteni su i Kornati, bez obzira dali pripadaju nacionalnom parku ili ne. Ovaj park , jednako kao i NP Krka i Park prirode Vransko jezero tvore izletniþke atrakcije u regionalnom turistiþkom spektru. Pravu razvojnu funkciju i- pak do danas još ne obavljaju.

Dakle, samo se od turizma može oþekivati veüi gospodarski uzlet.

45 UNDP-UNOPS un „Development of Rural and Non-traditional Tourism“, S. 1 46 UNDP-UNOPS u „Development of Rural and Non-traditional Tourism“, S. 4 47 Center for Entrepreneurship in „Sustainable Development of the Islands“, S. 12 Izjave naþelnika/gradonaþelnika i drugih predstavnika otoka

12 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 2: Županija

2.3 Infrastruktura

Uþinkovita infrastruktura predstavlja obavezni preduvjet za bilo kakav turistiþki razvoj koji je usmjeren održivosti. Glede odvoza otpada i smeüa, te stanja prometnica se vidi dojmljivi napredak. Brojne opüine rade na poboljšanju opskrbe pitkom vodom. Komunikacijska mreža je dobro izgraÿena. Elektriþna je mreža dijelom slaba i dolazi do þestih ispada. Velike poteškoüe stvara i automobilski promet, te parkiranje unutar naselja. Najlošije u svemu je riješena odvodnja otpadnih voda i proþišüa- vanje. To se uglavnom vrši još uvijek preko „crnih jama“.48

Voda za piüe: opskrba je uglavnom osigurana. Tamo, gdje ljudi još uvijek moraju koristiti bunare ili gustirne, upravo se radi na polaganju vodovodne mreže – na primjer u Primoštenu i Pirovcu. Sustavi su dijelom zastarjeli ((Drniš, Vodice) ili nemaju dovoljno pritiska (Bilice i Pirovac)

Elektriþna energija: opskrba se þini dovoljnom. Ali Bilice, Drniš, Tisno i Vodice javljaju o povremenim ispadima elektriþne energije, te potrebi obnove mreže.

Komunikacija: zahvaljujuüi gustoj mreži za mobilnu telefoniju, nema poteškoüa.

Rješavanje otpada: funkcionira puno bolje nego prije nekoliko godina. ýak i otoci pred Šibenikom imaju organizirani odvoz nekoliko puta tjedno. Ipak, pojedinaþno se nalazi još pokoja „divlja deponija“ u krajoliku. Isto tako se þuje glas u Drnišu, Tisnom i Vodicama o postojeüim povremenim, uskim grlima.

Otpadne vode: rješavanje otpadnih voda još uvijek otvara brojne probleme. Nijedna opüina ne raspolaže modernim sustavom odvodnje i proþišüavanja. Uglavnom se koriste taložne, tzv. „crne jame“. ýak i u najvažnijim turistiþkim destinacijama : Murter, Pirovac, Primošten, Rogoznica, Tisno i Vodice. Ni opüine þije se otpadne vode ispuštaju u Krku: Knin, Drniš, Skradin i Bilice. Samo dvije opüine mogu oþe- kivati moguüe brzo rješenje: Pirovac i Rogoznica, koje je hrvatska Vlada sa tim ciljem stavila na listu prioreta.

Promet: sa zrakoplovom se može dobro doüi preko Spita ili Zadra u županiju, ako je dovoljna uþestalost letova. Velika veüina županije ipak ovamo dolazi svojim automobilom ili autobusom preko Jadranske magistrale ili novim autoputom iz Zag- reba. Do 2005. planirani kompletni završetak autoputa Zagreb – Split üe znaþajno skratiti vrijeme putovanja i napraviti ga udobnijim.

Time bi trebalo doüi do poveüanja automobilskog prometa i time zaoštravanja ionako loše situaciju s prometom i parkiranjem u turistiþkim središtima na obali. Veü danas su posljedice ovoga u visokoj sezoni nesnošljivi. O rješenjima se u svim mjestima raspravlja i razmišlja – provedeno do danas nije još ništa. Ovdje je potrebno sustavno i striktno djelovanje , ako želimo poveüanje kakvoüe ponude. Površine zabranjene za promet u središtima mjesta i smještanje parkirališta na rubna podruþ- ja mjesta, moraju postati stavkom popisa hitnih mjera u turistiþkim odredištima.

48 Upitnici i informacije kod opüina, zapisnici razgovora

13 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 2: Županija

2.4 Koncepti, ciljevi i vizije

Turistiþko gospodarstvo u Županiji dosada nije imalo izraÿen sustavan regionalan koncept. Ponuda je planirana centralno u vrijeme ex – Jugoslavije, sve s namjerom da se namiri glad za devizama u to vrijeme. U tu je svrhu stvorena jeftina ponuda sastavljena od naþelno jedinstvenih, velikih objekata. „Puno gostiju po niskim cijenama!“ – tako je glasila krilatica takve strategije. Ona je bila i uspješna nekoliko desetljeüa. Do danas odreÿuje ponudu i imidž Hrvatske.

Za Hrvatsku kao cjelinu je izra- ÿen Master- 49 i Marketing plan50. On se posveüuje nacionalnoj turistiþkoj strategiji.51

Ona Hrvatsku dijeli x U 9 turistiþkih regija nazva- nih „Cluster“, te odreÿuje, da x svaki Cluster ima izraditi svoj Master plan i x da se izmeÿu županija ima izgraditi sustav suradnje, te transfera znanja i informacija.52 Ovi „Clusteri“ na obali odgovaraju administrativnim granicama županija.

Izvor: TZ - brošura „Privatunterkunft -. Privatni smještaj 2002“ U rujnu 2004. Vlada Republike Hrvatske donosi „Uredbu za ureÿenje i zaštitu po- druþja morske obale“.53 Ova Uredba ograniþava turistiþko korištenje obalne zone - pojasa na one zone koji su u prostornim planovima definirane kao turistiþke. Ona nadalje za sve objekte propisuje minimalnu udaljenost od 70 metara od obale i nadalje odreÿuje da se po hektaru smije graditi samo 50 – 120 kreveta. Sve su plaže javne i svakome se mora omoguüiti pristup pod istim uvjetima. Cilj je da s time sprijeþi divlja i neplanska, dijelom i nezakonska gradnja na obali, te omoguüavanje održivog korištenja ljepote obale.

Turistiþka strategija za Hrvatski formulira viziju, koja se može cijela prenijeti i na županiju. Samo je se mora, a to i je zadaüa Master plana, sadržajno precizirati: „Tu- rizam znaþajno doprinosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske i blagostanju njenih graÿana – kroz održivo korištenje prirodnih i kulturno – povijesnog potencijala , njihove aktivne zaštite i razvoja, te na naþin stvaranja atraktivnih pretpostavki za investitore.“.54

49 DEG-Master plan za Hrvatsku, Köln prosinac 2000 50 THR Strategic Marketing Plan Croatian Tourism 2001-2005, Barcelona 2001 51 Ministarstvo turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, Zagreb 2003 52 Ministarstvo turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, S. 31 (Pregled mjera) 53 NN RH br. 128/13.09.2004 54 Ministarstvo turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, S. 17

14 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 2: Županija

Za ostvarenje vizije, ova nacionalna strategija formulira 10 opüih ciljeva.55 I njih možemo preuzeti kao smjernice za Županiju. Koje su njihove posljedice i kako se ovako postavljeni okvir ima ispuniti, to se mora uzeti iz analize trenutne situacije, opüeg razvoja tržišta, politiþkih vrijednosti želja i onoga što je stvarno gospodarski ostvarivo

I. Brzo rješavanje imovinsko – pravnih pitanja privatizacije hotela. II. Konkurentnost na meÿunarodnom tržištu kapitala. III. Prostorni plan koji odgovara potrebama razvoja turizma, koji üe štititi atraktivne, prirodne resurse kao temelj turistiþkog gospodarstva i osigurati održi- vost razvoja. IV. Odreÿivanje i pridržavanje visokih ekoloških standarda, te uþinkovita zaštita svih potencijala, radi osiguranja njihova dugoroþnog korištenja. V. Daljnje usavršavanje menedžmenta i svih zaposlenika u turizmu. VI. Izgradnja prometne infrastrukture, optimalizacija prometne organizacije, te poboljšanje sadržaja uz prometnice i na terminalima. VII. Razvoj raznovrsne turistiþke ponude. VIII. Poveüanje kapaciteta smještaja i svih prateüih sadržaja, uz njihovo usklaÿenje meÿunarodno uobiþajenim standardima. IX. Angažman meÿunarodno renomiranih „hotelskih lanaca – brendova“. X. Uþinkovitija prodaja uz primjenu modernih tehnologija za komunikaciju i praüenjem kretanja tržišta.

Dokument nacionalne strategije povezuje opüe ciljeve sa cijelim nizom konkretnih zahtjeva, koji su i za županiju od velikog znaþaja.56

x Subvencije investicija radi poboljšanja kakvoüe vode mora: cilj – „plava zastava„ kao meÿunarodno priznatog certifikata za kakvoüu. Mjera, koja se glede problematike otpadnih voda þini jako svrhovitom.

x Koncesioniranje plaža sa ciljem ishoÿenja „plave zastave“ i zadržavanja iste, te kao jamstvo kakvoüe kupanja u interesu svih.

x Podrška mjerama u podruþju kulturnog turizma.

x Izgradnja sustava za profesionalizaciju sektora privatnog smještaja.

x Subvencije za obnovu tradicionalnih objekata i gradnja novih u tradicionalnom stilu. x Zaštita vrijednih podruþja.

x Uþinkovitija provedba zakonskih odredbi, osobito u dijelu bespravne gradnje.

55 Ministarstvo turizma:: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, S. 17 56 Ministarstvo turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, S. 31 u. 32

15 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

3. Hrvatsko turistiþko gospodarstvo

3.1 Hrvatska - kratak pogled unatrag

Nije tržište oblikovalo turistiþku ponudu Hrvatske, to je uþinila jugoslavenska dr- Podjela ponude & potražnje žava. Ona je slijedila sustavnu strategiju u 1990. velikog broja gostiju niskim cijenama“, te je slijedom toga stvorila uniformirani, vertikalno potpuno promišljeni „ukupni Obala Ostali proizvod“, koncentrirala se na skupinu 5% „kupališnog turizma“ i jeftine vrste smješ- 95% taja. Posljedica: Potražnja i jednostavnio smještajni kapaciteti su koncentrirani zu obalu. Obala je ostvarivala 95% noüenja. Unutrašnjost zemlje je ostala pri tom netaknuta od turizma , s izuzetkom Izvor: Mnistry of Tourism, Basic Overview Plitviþkih jezera

Razvoj smještajne strukture 1980. - 2003. (kreveti/ležajevi) 1980 Udio 2001 2002 2003 Udio Kreveti uku- 692.000 100 % 732.713 752.601 782.651 100 % pno* Hoteli 113.177 16,4 % 93.801 96.607 96.380 12,3 % Privatni 196.034 28,3 % 273.734 294.479 317.850 40,6 % smještaj Kamping 232.960 33,7 % 202.197 203.948 206.662 26,4 % Ostali 108.114 15,6 % 112.989 105.271 106.702 13,6 % Marine** 41.715 6,1,% 49.992 52.296 55.057 7,0 % * Samo stalni kreveti uzeti u obzir, bez pomoünih i sl. ** Statistika za kalkulaciju koristi za svaki vez = 4 ležaja. Izvori: Croatian Tourism in Figures 2000, CROSTAT v. 19.12.02 & in TURIZAM 2002 Nr. 1195, 2003 Nr. 1228

Turistiþko gospodarstvo zahvaljuje tadašnjoj strategiji strelovit uspon u kvanti- tavnom poslu s odmorom. Ali od 1985./86. polako se poþinje topiti potražnja. Nekoliko je razloga koji su djelovali na pad: x monostruktura turistiþke ponude bez ikakvog dodatnog razvoja, bez obzira na temeljite promjene u ponašanju zahtjeva turista; x fokusiranje na „masu“, dakle jednostavne usluge i niske cijene; x pojava novih odmorišnih destinacija, takoÿer sa povoljnim cijenam, cjelogo- dišnjom ugodnom klimom i proizvodima orijentiranim prema tržištu.

Na strukturama ponude tadašnjeg vremena, u prošlih 25 godina se nije ništa zna- þajno promijenilo. Skoro su svi hoteli u meÿuvremenu doduše obnovljeni, ali njihove dodatne usluge jedva da su prilagoÿene modernim zahtjevima tržišta. Samo je podruþje privatnog smještaja jako napredovalo na 40,6% ukupnih kapaciteta; dok de fakto njegov udio ispada i puno veüi, ako bismo ovome dodali i neregistri-

16 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

rane kapacitete „crnog tržišta“. Ovakva premoü jeftinijih smještajnih kapaciteta je ovako ojaþan i narastao do faze opasnog optereüenja.

3.2 Pogled na hrvatska tržišta

Od „zlatnih“ godina 1985./86., hrvatska su se tržišta iz temelja promijenila. Dije- lom to možemo povezati sa ratovima slijedom raspada Jugoslavije. Ali nesigurnost tradicionalnih emitivnih tržišta Europe zbog tamošnjih, unutar državnih gospodarskih poteškoüa, sve veüa konkurencija novo- pridošlih destinacija Turske, Egipta i Kariba , te slabosti unutar ponude portfelja Hrvatske su tome doprinijeli puno više.

Razvoj hrvatskih tržišta po broju noüenja U `000 Realizirano u Indeks 2003. prema 1985-86 2002 2003 1985/86 2002 Hrvatska 8.836 4.981 5.312 60,1 106,6 Slovenija 6.821 4.993 5.208 76,4 104,3 Srbija & CG 7.028 43 84 1,2 195,3 Bosna 4.197 787 848 20,2 107,8 Makedonija 523 61 61 11,7 0 Države ex- SFRJ 18.569 5.884 6.201 33,4 105,4 Ex-SFRJ ukupno 27.405 10.865 11.513 42,0 106,0

Njemaþka 16.858 10.789 11.056 65,6 102,5 Austrija 4.624 3.543 3.585 77,5 101,2 Švicarska 468 252 340 72,6 134,9 Beneluksi 2.956 1.597 1.953 66,1 122,3 Sred. - Europa 24.906 16.181 16.934 68,0 104,7

Italiija 4.063 4.883 5.323 131,0 109,0

Velika Britanija 3.998 661 721 18,0 109,1 Skandinavija 1.498 512 799 53,3 156,1 Francuska 1.167 412 689 59,0 167,2 Zap.- Sj. - Eur. 6.663 1.585 2.209 33,2 139,4

Europ. Unija 35.632 22.649 24.466 40,6 108,0

ýeška 4.560 4.558 0 Slovaþka 2.949 1.223 1.205 195,4 98,5 Poljska 486 2.185 1.331 273.9 60,9 Maÿarska 854 1.733 1.905 223,1 109,9 Rusija 309 504 510 165,0 101,2 Ist.-Europa 5.799 10.205 9.509 164,0 93,2 Ostali 1.201 973 1.147 95,5 117,9 Ukupno 70.037 44.692 46.635 67,7 104,3 Izvor: TURIZAM 1986, Promet Turista 2001, DEG-Masterplan Teil I, S. 27 CROSTAT: podaci za 2002 i 2003 sa 08.08.2004 u www dzs. hr

2003. godine Hrvatska ostvaruje porast od 4,3 % u odnosu na prethodnu godinu, ali je to još daleko od uspjeha „zlatnih godina“. Porast broja gostiju iz istoþne Eu- rope nije mogao pokriti pad dolazaka iz srednje, zapadne i sjeverne Europe, niit zamijeniti Srbiju i Bosnu. Ako Hrvatska opet želi postiüi uspjeh kao iz prošlih

17 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

vremena, tada mor avratiti svoja „stara“ tržišta, a „konsolidirati“ nova. Mora dakle njihove motive odmora, ponašanje na odmoru i opüe okvirne uvjeti uþiniti temeljem svojih strateških razmišljanja.

3.3 Srednja Europa - najvažnije emitivno tržište

U „zlatnim godinama“ srednja No enja 1985./86.: 70 mil. ü Europa je predstavljala 36% ukupnog broja gostiju - sa Italija 6% zapadnom Njemaþkom na vodeüem položaju. Srednju Sred.- Vel. Britanija Europa 6% Europu je þak premašivalo i 36% tadašnje domaüe tržište ex- Francuska Jugoslavije, sa cijelih 40% . 2% Volumen iz Italije i Engleske

Skandinavija bio je otprilike na razini EX-SFRJ 2% znaþaja austrijskog tržišta 27% Potražnja iz isto ne Europe - Istoþna Eur. þ Hrvatska 8% sa izuzetkom ýeške (4 %) – 13% tada je bila samo marginalna.

Izvor: TURIZAM 1986

Ukupno je broj noüenja u odnosu na 1985./86. pao skoro za 35%. U apsolutnim veliþinama to znaþi gubitak od pribl. 23,5 milijuna noüenja. Na ovako niskom temelju Hrvatska i Slovenija imaju još uvijek udio u noüenjima od 25%. De facto je nekadašnje domaüe tržište palo za 58% i turistiþko gospodarstvo je izgubilo 16 milijuna noüenja. Središnja Europa je doduše održala svoj udio sa 36%, ali opet gledano u apsolutnim pokazateljima, to odgovara padu od 8 milijuna gostiju/noüenja. Iz zapadne Europe samo je Italija u stvarnom, osjetnom plusu od 31%, dok je broj noüenja iz istoþne Europe poveüan za 64%. Noüenja 2003.: 46,6 mil Najprije je eksplodirao rast iz ýeške, pa Maÿarske i Poljske.

U novije doba ipak dolazi do Italija ýeška stagnacije u Poljskoj i þak 12% EX-SFRJ 10% Hrvatska 13% dramatiþnog pada. Zašto ? 12% Slovaþka Razlog su vjerojatno njihovi 3% Skand. domaüi gospodarski problemi. 2% Poljska 3% Hrvatska na ovaku tešku situa- Maÿarska ciju mora reagirati proizvodima 4% koji su orijentirani ka tržištu i Franc. 2% Sred. - koji nude jake konkurentne Europa Istok 1% standarde u smislu plaüenog - Vel. Brit. 36% 2% dobivenog. Ovo zahtjeva sustavno usmjeravanje svih mjera prema stanju u kretanjima u na-

18 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

jvažnijem emitivnom tržištu - srednjoj Europi: Njemaþkoj, Austriji, Švicarskoj, državama Beneluksa, Sloveniji, ýeškoj, Slovaþkoj - te Italiji.

3.4 Hrvatska - kakvoüa i standardi

Glavni cilj nacionalne turistiþke strategije predstavlja usmjeravanje i prilagodba svih proizvoda na višu razinu kakvoüe. Osobito bi hotele trebalo srednjeroþno podignuti na standard 3- 5 zvjezdica, kampinge i privatni smještaj na razinu kakvoüe koja je u skladu sa kategorijom hotela odreÿenog mjesta.58

U tom pogledu se - ako pogledamo statistiku - veü nešto i pomaklo. Kod hotela je 35% kategorije s 1 zvjezdicom podignuto na 2 zvijezdice i 25% hotela s 2 zvijezdice na 3 zvjezdice. Najznaþajniji porast, cijelih 150% doživjela je kategorija sa 4 zvjezdice. Kod kampinga se tek 5% popravilo sa 1 na 2 zvijezdice.

Poboljšanje hotelskog standarda Poboljšanje standarda kampinga 2001.-2003. 2001.-2003. 60.000 90.000 82.897 80.000 50.000 51.050 82.740 70.000 40.000 42.482 60.000 30.000 5.840 50.000 31.347 2.305 4.898 20.000 3.245 40.000 38.387 51.736 7.644 30.000 10.000 2.983 5.711 43.948 20.000 5.130 57.251 0 10.000 ce ce 60.690 di di ezdica ez ez ezdica 0 j j vj j zv z zv 5 zv 4 3 2 zvjezdice 1 4 zvjezdice 3 zvjezdice 2 zvjezdice 1 zvjezdica 2003 2001 2003 2001

Izvor: CROSTAT u TURIZAM u 2002. i 2003. Ovakav pomak u kakvoüi je ipak samo ograniþeno povezan sa stvarnim mjerama optimalizacija, Naime, najnovija odluka o stadardima (privitak 2) ocjenuje objekte sa dvostrukim mjerilom: Kod “starih” hotela su postavljeni znaþajno manji zahtjevi glede veliþine soba, tehniþku opremljenost i sanitarne þvorove nego jet o sluþaj kod objekata koji se tek grade. To znaþi da gost zapravo nema transparentnu informaciju o kakvoüi smještaja. Quelle: Lonely Planet „Croatia“ 2nd. ed., S. 65 Turistiþki vodiþi to veü kritiziraju u svojim izdanjima. Bilo bi sretnije za tržište da se jednostavno slijedio primjer tour-operatora, te sve faktore od znaþaja za odmor unutar hotela staviti u standarde hotela i njihovu prezentaciju, da bismo na takav naþin kompenzirali odreÿene slabosti.

58 Ministarstvo Turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, Punkt 9.8

19 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

Bez obzira na trud za Usporedba hotelskih kapaciteta po standardima poboljšanje standarda, 140.000 hotelska je ponuda Hrvatske kvalitativno i 120.000 kvantitativno daleko 100.000 lošija nego kod Sredo- zemne konkurencije. 80.000 Ova je izjava utemeljena 60.000 na usporedbi prema tradicionalnim stan- 40.000 dardima kategorizacije,

20.000 kao veliþine soba, kupaonica i sl. 0 Usporedba bi ispala još Hrvatska5 zvjezdica Baleari4 Turskazvjezdice Tunis3 zvjezdice Egipat nepovoljnija da ukljuþu- 2 zvjezdice 1 zvjezdica je i na primjer rekreacijske sadržaje. Izvor: CROSTAT u TURIZAM u 2003, EUROSTAT-Information

Naime, rekreacijski sadržaji kao golemi, ureÿeni kompleksi bazena, hramovi wellnessa, sportske arene, amfiteatri, prekrasna igrališta za djecu se u hrvatskim ljetovališnim hotelima jedva mogu naüi , dok su u Turskoj, Tunisu i Egiptu svakodnevna, uobiþajena pojava. Kakvoüa u turizmu naravno ne znaþi samo komfor. Radi se o puno toga više: Regeneracija, aktivnosti, skrb o gostu, doživljaji, atmosfera, kontakti. Hotel Makadi Beach, Egipat, 4 zvjezdice Neovisno od toga, da hrvatski ljetovališni hoteli samo u iznimkama nude suvrme- nu ponudu za oblikovanje godišnjeg odmora, oni pod jednim aspektom ipak nude nešto, što brojnim turistiþkim destinacijama u turistiþkim centrima koncentracije Španjolske, Tunisa i Grþke nedostaje: Velika, krajolikom prekrasno smještena zemljišta zu more. Sam objekt hotela može biti bezliþan i monotm, sobe i kupaonice mogu biti male - jer stvarna odmorišna vrijednost ovakvih objekata je u kak- voüi njihova zemljišta. Tamo gost nalazi velikodušni mediteranski ugoÿaj odmora. Stoga valja i pohvaliti što þl. 12 Uredbe o zaštiüenom obalnom pojasu iz rujna 2004. za gradnju hotela zahtjeva udaljenost od 70 metera od linije mora i omjer od 50 - 120 kreveta po hektaru. Za svaki buduüi planirani hotelski krevet je time propisano minimalno 83,3 m2 zemljišta - cijelih 23,3 m2 više nego to propisuje nova strategija kakvoüe na Mallorci. Implementacijom ove odluke utvrÿujese e- lement kakvoüe, pomoüu kojega se Hrvatska može profilirati u mediteranskom takmiþenju. Naravno to ne zamijenjuje sadržaje i ponudukao temelj sadržajnog oblikovanja odmora i koji su potrebni modernim ljetovališnim hotelima, osobito što Hrvatske plaže uglavnom i nisu najljepše. U politiþkoj diskusiji oko turistiþke strategije se trenutno zahtjeva:

20 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

x Hrvatska se ima odmaknuti od masovnog turizma prošlosti; x Hoteli se imaju u okviru strategije kakvoüe kod gradnje novih objekata koncentrirati na manje kapacitete standarda 5 zvjezdica.

Ovdje se izgleda poistovjeüuje kakvoüa sa visokim standardom klasiþne vrste. Mali hoteli vrhunske razine mogu doduše biti iznimno atraktivni za pojedinog gosta i njihove vlasnike. Ipak, za posumnjati je , da bi potražnja u ovom segmentu bila dostatna, za ukupno iniciranje za Hrvatsku potrebnih gospodarskih uþinaka. Najnovije spoznaje upuüuju na to da bi ovakav nagli zaokret þak mogao promašiti potpuno pravce razvoja tržišta. Jasan nam signal stiže iz automobilske industrije. Godinama je VW - koncern htio podizati kakvoüu svojeg asortimana sa premium markama. Kupljeni su `Bentley´ i `Bugatti´, gradio se `Phaeton´. Ova strategija luksuza je utemeljena na fundamentalnoj pogrešnoj procjeni. Pošlo se od toga da su kupci spremni, da svaku godinu troše više i više novca za automobile. Ovaj trend, koji je stvarno i vladao desetljeüima, je izgleda prekinut. Sada se koncern opet okreüe narodnim automobilima tipa „kruh i maslo“ dobre kakvoüe po niskim cijenama. Sada gradi `Fox´, Renault svojeg `Logana´, Citroen i Toyota grade automobil za 8.000 €.59

Njemaþko putniþko tržište pokazuje sliþne tendencije. Senzibilitet na cijene stalno raste. Prosjeþni izdavi padaju na otprilike 60 € /dan. Trajanje putovanja se skraüu- je. 20% gostiju preferiraju jednostavni kategoriji 5 zvjezdica. Turistiþka naselja i hoteli sa All-Inclusive ponudom i jeftini letovi s novim zrakoplovnim tvrtkama dodatno naglašavaju da njemaþki turista danas toþno kalkulira i želi se kretati unutar svojeg postojeüeg proraþuna.60

Strategija kakvoüe koja samo jednostrano stavlja sve na najviše standarde bi stoga bila promašaj. Ona je primjenjiva za destinacije do kojih automobilski gosti ne dolaze - kao na primjer Egipat i Karibe, Kanarske otoke. Može biti pravo rješenje i tamo gdje veü postoje kreveti svih standarda i gdje je iscrpljena moguünost pro- širenja kapaciteta - kako je to na Balearima. I zasigurno je toþna, ako iskljuþivo organizator putovanja odreÿuje pravac razvoja. Oni danas objekte s 2 zvjezdice uzimaju u program radi privlaþenja gostiju niskim cijenama. Inaþe ne smiju se koristiti standardi, nego ono mjerilo koje španjolska strategija kaže po ovoj temi: „La calidad implica hacer las cosas como espera el cliente!“61 Po njoj kakvoüa nije ništa drugo do pružanje kompletne usluge na naþin kako to gost zahtjeva - dakle savršenu orijentaciju prema gostu. Stoga üe TUI-evi katalozi od 2005. godine publicirati uz hotele i razinu zadovoljstva gostiju s tim objektima.62

59 Direktor VW- Bernd Pischetsrieder za CAPITAL Nr. 22/2004, S. 48-54, DER SPIEGEL Nr. 41/2004, S. 99 60 F.U.R. u “Kurzfassung Reiseanalyse 2004“, S. J, 57, 71, 75 61 PICTE, Plan integral de Calidad del Turismo Espanol“, S. 33: Ministerio de Industria, Turismo y Comercio 62 FVW od 6. 8. 2004, S. 20. Ova se najava odnosi na sve hotele srednje kategorije od zime 2004/2005

21 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

3.5 Hrvatski glavni stupovi potražnje i ponude a) Hrvatska i ne mora po cijelo fronti pratiti Organizirani & individualni gosti u konkurentske destinacije. Naime, na Jadra- 2003. nu neki vlastiti þimbenici odreÿuju atraktivnost. Drugaþije nego onih destinacija koje su iskljuþivo ciljem organi- organiziranog zrakoplovnog turizma, zirano indivi- 40% Hrvatsku posjeüuje 60% individualnih dualno auto-gostiju, te 40% organiziranih gostiju. 60% U sjevernu Dalmaciju dolazi 70% gostiju automobilom, 20% organizirano zrakoplovom, 10% autobusom ili trajektom. Izvor: CROSTAT in TURIZAM u 2003, S. 30

Slijedom ovoga Hrvatska mora orijentirati svoje turistiþko gospodarstvo na dva segmenta: x na oþekivanjima onih koji organiziraju svoje godišnje odmore prema programima organizatora putovanja, agencija ili zrakoplovnih tvrtki, te x na potrebama auto gostiju - þesto se radi o obiteljima s djecom.

Ovo prisilno dovodi do dvije glavne proizvodne linije: Jedna koja mora džati korak sa profesionalnim zahtjevima organiziranog turizma (zrakoplov ili autobus) - osobito u dijelu tipova smještaja, njihove specijalizacije, kapaciteta i cijena; druga, koja se okreüe individualnim razlikama tržišta i ciljnih skupina, što daje i þini potrebnim puno širi prostor za djelovanje - pa i u dijelu vrsta smješta- ja, standarda, veliþina objekata i cijena. b) Bez obzira na nejednaku podjelu na Noüenja u 2003. godini po tipu tipove kapaciteta (vidi 3.1), hoteli, smještaja privatni smještaj, kamping, para- hoteli i „ostali“ tipovi realiziraju pribl. 20-30 % Hoteli Para - svih noüenja. Time je jasno da hotelski 28% hoteli smještaj ima najveüu težinu, jednostavno 13% jer generira i najve e gospodarske efekte. ü Privat- Pri tom ni drugi nisu beznaþajni ! zimmer Kamping svoj promet ostavruje zu 24%

relativno male investicije. Prihod iz Kamping Ostali 27% privatnog smještaja die izravno u korist 8% stanovništva. Izvor: CROSTAT u TURIZAM u 2003, S. 28 c) Sa stajališta organiziranog ili individualnog turiste, ova þetiri tipa smještaja nemaju jednaki znaþaj. I sa stajališta destinacije oba oblika turizma neüe samo izazvati razliþite impulse, oni zahjtevaju i razliþite tipove ponude, marketinške strategije i kooperacije.

22 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

d) Organizirani turizam, dakle odmor u organizaciji organizatora putovanja, agneci- jaili zrakoplovnih tvrtki koji se uglavnom prodaje u paketu, usmjeren je na hotele i para - hotele koji su profesionalno strukturirani i koji se nude na tržištu, Mini- malni kontingentiu u privatnom smještaju i jeftino kampiranje su u ovom segmentu jedva zastupljeni. Za organizatora i za prodaju je zarad u ovom dijelu nezanim- ljiva, a logistika je jako teška.

Hrvatska: Preferirani smještaj u organiziranom turizmu Noüenja u `000

20.000 702 1.375 1.306 1.354 18.000 1.716 1.622 16.000 1.359 1.666 1.673 1.465 1.690 14.000 1.332 Para-Hoteli 12.000 4.509 4.397 24 % 4.227 10.000 3.266

8.000

6.000 9.279 9.602 9.834 Hoteli 9.988 4.000 53 % 2.000

0 2000 2001 2002 2003 Hoteli Para - hoteli Kamping Privatni smještaj Ostalo Izvor: CROSTAT TURIZAM u 2002, 2003, S. 30 U Hrvatskoj hoteli i para - hoteli (hotelski apartmani i objekti sliþni hotelima) pri- vlaþe na sebe skoro 80% organiziranog turizma. Kod kampiranja veüu ulogu igraju istoþno europski organizzatori putovanja autobusom sa 9% noüenja, dok je udio privatnog smještaja sa 9% ostvaren uglavnom preko lokalnih agencija u suradnji sa specijaliziranim srednje europskim poduniteljima.

Organizirani turizam je povezan sa nekoliko prednosti: o Veliki, svestrani organizatori putovanja vrše opsežan marketing za cijelu destinaciju i sve objekte iz svojeg programa. Obaj je marketing to jaþi, što je veüi kontingent organizatora poutovanja u nekom odredištu. o Mreža letova organizatora koji snose sami rizik punjenja þartera, približava i otvara polazne zrakoplovne luke emitivnog tržišta. I individualni gosti mogu bukirati ugodne i jeftine þarter letove. o Organizator ima veliki gospodarski interes za dugu sezonu. On üe poduzeti sve da bi pojaþano izgradio pred- i posezonu. o Osobito organizatori putovanja autobusom koncentriraju se na periode slabe popunjenosti. o Specijalizirani ponuditelji obraüaju se svojim izravnim marketingom ciljano i uþinkovito tržišnim segmentima specijalnih ciljnih skupina.

Organizirani je turizam utemeljen na širokoj paleti najrazliþitijih turistiþkih naselja s raznovrsnim programima s podruþja sporta, zdravlja, fitnesa, obitelji, zabave i sl. U novije vrijeme se zahjteva minimalno standard od 3 zvjezdice. Rekreacijski sadržaji se sve više profesionalno opremaju i upravljaju. Trenutno su snažno u trendu turistiþka naselja - objekti sa 600 - 800 kreveta, jer su jeftini, jendako tako objekti „All-inclusive-a“ i ukupno podruþje wellness ponude.

23 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

e) U individualnom turizmu su pak preferirane vrste smještaja potpuno drugaþije postavljene: 39 % registriranih noüenja otpada na kampinge, 34 % na privatni smješ- taj. Ovaj udio bi trebao biti i zanþajno veüi, ako bismo dodali i neregistrirana no- üenja ostvarena na „sivom tržištu“. Hoteli i para - hoteli zajedno þine samo 17% svih noüenja individualnih gostiju, pri þemu i ovdje veüi dio otpada na poslovna putovanja.

Hrvatska: Preferirani tip smještaja individualnog turizma Noüenja u `000

30.000

2.695 25.000 2.225 1.643 2.377 Privatni smj. 20.000 8.511 34 % 9.567 6.967 7.605

15.000

10.000 9.286 10.045 10.526 Kamping 10.785 39 % 5.000 1.463 1.370 1.467 1.420 3.885 3.132 3.296 Hoteli 12 % 3.287 0 2000 2001 2002 2003 Hoteli Para-hoteli Kamping Privatni smještaj Ostalo

Izvor: CROSTAT TURIZAM u 2002 , 2003 S. 30 f) Hrvatsko turistiþko gospodarstvo bilježi kod noüenja od 2000. godine porast od skoro 20%; sa 39,2 na 46,6 milijuna. Ovaj je porast ostvaren iskljuþlivo u jeftinim tipovima smještaja, dok je broj noüenja u hotelima sa 1% Hrvatska. Razvoj noüenja po tipu smještaja porasta zappavo stagnirao 50.000 zadnje tri godine. Podruþje 45.000 3.849 privatnog smještaja (+ 34 %), + 72 % kamping (+ 18 %) i para - hoteli 40.000 2.225 + 34 % 11.189 (+19 %) su bili puno višpe 35.000 8.326 traženi. Uzmemo li u obzir da i 30.000

hoteli imaju veüinu u podruþju 25.000 + 18 % 12.675 10.740 2 i 3 zvjezdice, tada je jasan 20.000

zakljuþak: “jeftini godišnji 5.647 15.000 4.728 + 19 % odmor” je i danas glavna linija ponude koja se slijedi. Tome 10.000 13.164 + 1 % 13.275 odgovara i analiza njemaþkog 5.000 tržišta, prema kojoj njemaþki 0 turist od svih destinacija i 2000 2001 2002 2003 odredišta u Hrvatskoj potroši Hoteli Para-hoteli Kamping Privatni smještaj Ostalo najmanje novca63. Quelle: CROSTAT TURIZAM u 2002 , 2003 S. 30

24 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

g) Strateški cilj 63, sa novim ponudama i poveüanjem kakvoüe poveüati im prihode po danu/gostu, Hrvatska još nije uspjela ostvariti. Samo u nautiþkom turizmu se bilježi uspjeh s proastom od Nautiþki turizam: Noüenja 30%Ali ovaj oblik turizma od 1200 gornjih 46,6 milijuna noüenja 1000 þini tek 2 %. Obalni potencijal Hrvatsku 800 1.001 887 predestinira u destinaciju za 825 600 777 jedriliþarski i yachting

400 turizam. Od njega ne mogu samo otoci oþekivati impulse 200 + 30 % za razvoj, on dovodi i bolje 0 stojeüþe goste u zemlju i jaþa 2000 2001 2002 2003 profil odmora na Jadranu. Izvor: CROSTAT TURIZAM u 2003 S. 29 Ali þak i kao jedriliþarsku destinaciju, Hrvatsku bije glas jeftinoüe, što tržištu dade zakljuþiti - ne bez prava - da se tamo nudi i manja kakvoüa usluga i marina (barem ponekih).

3.6 Imidž Hrvatske kao destinacije

„Italija, Španjolska i Grþka su opjevane. O Hrvatskoj se govori trijezno !“ U o- vakvoj reþenici je sažeta opsežna analiza imidža64, koja je 1988. provedena od strane renomiranog znantsvenog kruga za turizam u Starnbergu i to na njemaþ- kom tržištu. Zemlju je bio glas da je jeftinija od drugih destinacija oko Sredozem- lja. Iz tog razloga se prihvaüalo deficite na podruþju komfora i ponude. Pretpos- tavke za aktivan odmor i zabavnu veþer su se ocjenjivali slabim. Obitelji s djecom i parovi bez posebnih zahtjeva su smatrani tipiþnim gostima Hrvatske. Od tada se više nisu ni radile detaljne analize vezano zu imidž Hrvatske. Ali, brojne naznake upuüuju na to da se tržište Hrvatske još uvijek ocjenjuje jefitinim i jednostavnim. To odreÿuje potražnju i Imidž. Ako se prema analizi putovanja 2004. godine pokazalo da Njemac u HRvatskoj troši najmanje novca,65 tada je to manje povezano time što bi Hrvatska bila posebno jeftina. To je jednostavno posljedica okolnosti, što Hrvatska u prvom redu privlaþi takve ciljne skupine þija ih obiteljska ili gospodarska situacija prisiljava na štednju.

63 Ministarstvo Turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, Punkt 9 64 Hahn & Naether: «Reiseland Jugoslawien – eine motiv- und meinungspsychologische Imageanalyse», S. 59 65 FOCUS, Medialine in „Der Markt für Urlaubs- und Geschäftsreisen“, S. 3

25 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

TOMAS Studija za 2001. pokazala je da se gosti Hrvatske nisu promijenili u odnosu na one iz TOMAS Studije 1997. i Studije 1988. Oni su dolazili radi kupanja „Razonoda“ i „Doživljaji“ igrali su popratnu ulogu, za raliku od drugih destinacija. Gosti su bili nezahtjevni, izražavali su znaþajno manje diferencirana oþekiva- nja od opüenito ljetnih turista.

U 2001. godini gosti su ocijenili skoro sve elemente ponude lošije nego 1997. ýak i središnji elementi ponude kao „Stanje i þistoüa plaža“, „omjer plaüenog - dobivenog“, „razonode & zabave“, „raznovrsnosti sportske ponude“, „izleti“ dobili su mižernu ocjenu 5 - „vrlo loše“. Ova kritiþka ocjenaje priliþno toþno odgovarala popisu manjkavosti koji je veü izraÿen 1988. godine.66

Usporedivo ispitivanje imidža iz godine 2000. za „obitelji s djecom“ - jedne od najznaþajnijih ciljnih skupina Hrvatske - takoÿer je dala otrežnjujuüi nalaz. Izmeÿu 10 meÿusobno usporeÿenih zemalja na Sredozemlju , Hrvatska je kod modula usluge „kultura“, „rekreacija i sportska ponuda“, te u modulu „þistoüa2 stavljena na zadnje mjesto. Glede þistoüe od tada se puno promijenilo nabolje. Ipak brojne se plaže još uvijek nalaze u nelijepom stanju.

3.7 Rezime

U tri godine, izmeÿu 2000. i 2003. HRvatska je mogla poveüati broj registriranih noüenja za pribl. 6% godišnje. 2004. ovaj bi trend rasta - smanjen na 3% - imao dovesti do pribl. 47,5 mil. noüenja.67 Koliko god raduje ovaj rast u teškom okružju,

66 Hahn & Naether: «Reiseland Jugoslawien – analiza imidža temeljem motiva i mišljenja str.. 45 67 CROSTAT, First Release „TOURISM 2004“, Nr. 4.4 2/ v. 6.10.2004

26 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 3: Turistiþko gospodarstvo

Hrvatska je još uvijek jako daleko od veliþina ostvarenih 1985. i 1986. (pribl. 70 milijuna). Tome je više razloga: U nekada domaüem tržištu ex- SFRJ, Hrvatska je potpuno ili skoro potpuno iz- gubila tržište Srbije, Bosne i Makedonije. To znaþi gubitak 11 milijuna noüenja u odnosu na 1985./86. I vlastito tržište, te tržište Slovenije je isto tako manje za nekih 5 milijuna noüenja. Iz srednje, zapadne i sjeverne Europe nedostaje 11 milijuna noüenja u usporedbi sa „zlatnim godinama“. Ipak, srednja Europa - osobito tamošnje njemaþko govorno podruþje“ ostaju još uvijek najvažnije emitivno tržište - i vodeüa regija. Istoþna Europa je doduše uspjela poveüati brojke sa 5,8 na 9,5 milijuna, ali ovo tržište buduünosti u zadnje dvije godine i stagnira.

Struktura smještajnih kapaciteta se jedva promijenila od 1980. godine. Snažnu izgradnju doživio je samo sektor privatnog smještaja. On i kamping predstavljaju 65% svih smještajnih kapaciteta, ne uzimajuüi u obzir krevete „crnog tržišta“.

Hoteli raspolažu s tek 12% kreveta. Veüina ih je doduše obnovljena, ali 37,5 % nude samo standard 2 ili 1 zvjezdice , a 53% razinu od 3 zvjezdice. Objekti s 4 zvjezdice su zastupljeni s 6% i sa 5 zvjezdica nedovoljno zastupljeni sa samo 3%. Sadr- žajna prilagodba zahtjevima modernog tržišta izvršena je samo u iznimno rijetkim sluþajevima.

Slijedom povoljnog prometnog položaja i dostupnosti europskim tržištima, hrvatsko se turistiþko gospodarstvo temelji na dva glavna stupa potražnje i ponude: Do 60 % na individualnom turizmu, uglavnom obitelji koje same putuju automobilom, koji idu na odmor u vrijeme školskih praznika i koji se sa 70% odlu- þuju za jeftiniji smještaj. Njihov je broj sa 23,2 mil. Noüenja u 2000. godini porastao za 19,4% na 27,7 mil. Noüenja u 2003. godini.

Do 40 % na organiziranom turizmu, koji postavlja nešto veüe zahtjeve i koji se oslanja do 80% na hotele i para -hotele , te dužu sezonu. Njegov je volumen narastao sa 15,9 mil. U 2000. na 18,9 mil. u 2003. godini, dakle za 18,8%. Od tada broj gostiju ovog stupa potražnje stagnira na 18,9 mil.

Da bismo postigli strateške ciljeve - poveüanje prihoda, produžetak sezone, stvaranje radnih mjesta - Hrvatska mora ponovno pridobiti izgubljena tržišta i nova tržišta konsolidirati; okrenuti se osim „kupališnim turistima“ i drugim ciljnim skupinama; strukture ponude jaþe usmjeriti ka organiziranom turizmu; podiüi prosjeþnu razinu kakvoüu svih podruþja usluga; proširiti paletu hotela i sustavno se orijentirati preema tržištu; popraviti drugaþijim slikama i dojmovima imidž „lijepo- jednostavno- jeftino„; izgraditi nautiþki turizam do zauzimanja vodeüeg položaja na tržištu Meditera- na.

27 Master i Marketing plan turizma Šibensko -kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarsstvo županije

4. Turistiþko gospodarstvo Šibensko - kninske županije

4.1 Položaj Županije

Šibensko - kninska županija je posebno jako pogoÿena ratom. Ukupno zaleÿe obale - zagora je bila godinama okupirana. Porušena i napuštena sela, bezbrojne ruševine kuüa i poneki znak upozorenja pred minskim poljima se i danas mogu þesto naüi. I hotelski kapaciteti iz predratnog vremena - oni su bili niz godina popunjeni prognanicima i izbjeglicama - još uvijek nisu potpuno u funkciji za ponudu na tržištu. Ipak je broj noüenja u županiji veü 2002. premašio predratnu razinu. Osim Zadra to nije uspjelo nijednoj drugoj hrvatskoj obalnoj regiji. Na takav je naþin Šibensko - kninska županija realizirala u 2003. godini udio od 6,1% svih noüenja Hrvatske, dok je taj udio 1990. iznosio 4,6 %. U apsolutnim brojkama gledano, ipak je ukupan broj noüenja Šibensko - kninske županije u 2003. samo na pretposljednjem mjestu i to ispred Liþko -senjske županije i u opadanju je u odnosu na sve druge Županije zu obalu.

Razvoj broja noüenja u obalnim Županijama

Dbr. - neretv.

Istarska

Splitsko - dalm.

Zadarska

Liþko -senjska

Primorska

Šib. - kninska

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000 20.000

1990 2000 2001 2002 2003

Izvori: CROSTAT TURIZAM u 2000, 2002, 2003 Udio kapaciteta kreveta u 2002. Koliko god raduje ovaj natprosjeþan porast noüenja, toliko on ne odgovara volumenu kapaciteta Šibensko - kninske županije. Šibensko - kninska županija posjeduje 7% Ostale Šib.- Žup. kninska ukupnog kapaciteta kreveta Hrvatske. Ipak, 93% 7% županija ostvaruje samo 6,1% svih noüenja. Ovaj rezultat se može ocjeniti ispod prosjeþnim. Razlog tomu može biit struktura ponude, atraktivnost i tržišni položaj.

4.2 Ponuda Šibensko - kninske županije

Turistiþko gospodarstvo Županije stoji na tri stupa:

28 Master i Marketing plan turizma Šibensko -kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarsstvo županije

x kupališnom turizmu u obalnim opüinama x nautiþkom turizmu x izletniþkom prometu ka nacionalnim parkovima i drugim znamenitostima a) Ponuda kupališnog turizma

Registrirani kapaciteti kreveta po vrstama smještaja

70.725 80.000 57.208 70.000 51.953 11.200 48.019 60.000 10.040 11.700 50.000 9.680 9.680 11.700 40.000 11.700 11.700 30.000 39.109 26.752 22.733 20.000 19.359

10.000 5.950 6.510 7.806 7.806 0 2000 2001 2002 2003

Hoteli Privatni smještaj Kamping Marine ostalo

Izvor: NTO Šibenik-Knin & CROSTAT “Promet turista …2003”, N3. 1229

2003: Udio vrsta smještaja Uzmemo li broj registrariranih kapaciteta, tada dominira privatni smještaj

Kamping i kamp,te marine 1 u ponudi sa ukupno 88 17% % ukupnog kapaciteta. Sve tri vrste smještaja su þisti ljetni proizvodi. Privatni Marine Privatni 16% smještaj jer ne raspolaže rekreacijskim smještaj 55% sadržajima, kampovi i marine iz klimatskih ostalo 1% razloga.

Hoteli Izvor: TZ Šibenik-Knin 11% U usporedbi s Hrvatskom, privatni je smještaj prekomjerno zastupljen (63 naprama 42%). S druge strane kamping je nedovoljno prisutan sa 19 u ondosu na 28%, što je vjerojatno i vezano veüom u- daljenosti od emitivnih tržišta. Sve sjeverne obalne regije u tom smislu u odnosu na Šibensko -kninsku županiju imaju prednost zbog položaja.

Ako promatramo iskljuþivo registrirane krevete, tada vidimo da se u samo tri godine volumen privatnog smještaja udvostruþio. Jer je veü postojeüi privatni smješ- taj prijavljen i kategoriziran. Uz to se naravno gradio i novi. I gradi se i dalje ! Nitko ne zna koliko toga. aa) Privatni smještaj možemo ocijeniti jako razliþito ovisno o položaju, lokaciji, kak- voüi prostora i opremljenosti. Postoje svi ekstremi - od luksuznog apartmana do skoro šupe. Veüina sebe sama stavlja u kategoriju 3 zvjezdice, iako þesto nikako tu ne spadaju. Profesionalno se privatni smještaj rijetko upravlja i prodaje. Ali da

29 Master i Marketing plan turizma Šibensko -kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarsstvo županije

se inajmljivaþi trude, to jesu. To možemo vidjeti i na njihovim njegovanim vrtovima. Obiþno u privatnom smještaju nailazimo na ugodan ambijent. Ali kompletni nedostatak strukture u ovom podruþju ipak negativno utjeþe na kakvoüu i sam uspjeh. Najružniji primjer neplanske gradnje naüi üemo u Rogoznici: opasno uske uliþice za pješake i automobile, nehigijenska odvodnja otpadnih voda i bespoš- tedno uništavanje prirode - iako u pojedinaþnim sluþajevima sa lijepim kuüama.

Apartmani & privatne sobe u Srimi i u Murteru

Jednostavno, ali þisto i sa parkingom Neplanskom gradnjom uništeni krajolik Rogoznice

S dozvolom ili bez ? Svugdje i dalje niþe privatni smještaj

Privatne sobe predstavljaju svrhovit proizvod, ako je cjelokupna ponuda uravnotežena, ekološki savjesna i profitabilna za domaüe stanovništvo.

30 Master i Marketing plan za Šibensko – kninsku županiju Poglavlje 4: Turistiþko gospodarstvo županije

bb) Podruþje kampiranja takoÿer poznaje ekstreme – bez obzira na postojeüe propise o kakvoüi. To stoga što se ne pridržava uvijek propisa. Osobito takve odredbe ostaju ponekad sa strane, kojima se pojedinaþnom kampisti ovisno o standardu ima dodi- jeliti neka odgovarajuüa površina. Tada su šatori i karavani toliko gusto smješteni, da izmeÿu ne može „pasti ni komad papira“. Privatno improvizirana optimalizacija kakvoüe se trenutno smatra iznajmljivanjem isluženih kamp kuüica kao „bungalo- va“. Motivacija je razumljiva –maksimalni promet; ali rezultat spušta razinu kak- voüe.

Kamping uz šetrnicu u Srimi Stare prikolice kao stanovi iu Pirovcu

Posljedica su prekomjerna popunjenost i kaos, ali ograniþeno samo na nekoliko tjedana ljeta. Opüenito gost s karavanom naÿe ono što traži. Nekadašnji, veliki dr- žavni kampovi nalaze se na najljepšim mjestima uz obalu . Zemljišta tako visoke kakvoüe se danas na Sredozemlju rijetko još nalaze pod kampovima. Uglavnom su iskorištena za apartmanska i hotelska naselja, a kampovi koji ne donose velike prihode i ne stvaraju radna mjesta, su premješteni u drugi ili treüi red od mora.

Kamping Kosirina sa pogledom na Korante kod Murtera

31 Master i Marketing plan za Šibensko – kninsku županiju Poglavlje 4: Turistiþko gospodarstvo županije

Neovisno o današnjem korištenju od strane kampera, svi kampovi predstavljaju vri- jednu razvojnu priþuvu. Naime svi kampovi uz obalu su odliþno prikladni za gradnju velikih, vrijednih turistiþkih naselja. Oni nude pretpostavke koje se inaþe teško drugdje mogu naüi. Njihovo stavljanje na raspolaganje trebalo bi olakšati potenci- jalnim investitorima ulazak na tržište, te ako je država još uvijek vlasnik osigurati i utjecaj države na namjenu takvih zemljišta. Ovo iz razloga x Što su imovinsko - pravni odnosi i pravo raspolaganja zemljištem jasni; x Što se cijena za kupnju ili korištenje (nasljedni zakup) može koristiti u okviru strateških ciljeva kao instrument upravljanja; x Kupnja prava korištenja ili vlasništva se može povezati sa striktnim i obvezuju- üim odredbama vezano uz arhitekturu, gustoüu gradnje, standarda i ekološkog utjecaja – sve do prava izravnog miješanja; x Veü je odreÿena turistiþka namjena i na odgovarajuüi naþin x Veü izgraÿena osnovna infrastruktura (cesta, elektriþna energija).

S prenamjenom mogao bi se realizirati strateški cilj poveüanja kakvoüe, produžetka sezone i stvaranja radnih mjesta veü na prvim težištima. Za sektor kampova morale bi se na drugom mjestu naüi alternative.

Za kvalitetna turistiþka naselja prikladna su sva mjesta – a neka – zeleno oznaþena – su upravo idealna. To je jer se nalaze usred važne razvojne lokacije ili blokiraju dragocjen potencijal (Imperial/Vodice, Šibenik/ Solaris) ili jer su jednostavno „pre- krasni“ i veü ih stoga treba koristiti intenzivnije – ali i održivije (Betina/Kosirina, Primošten/Adriatic).

Službeni kampovi u Županiji Lokacija Naziv Plaža Veliþina Kapacitet Kategorija 1 Pirovac Miran Betonske površine u 3,0 ha. 400 osoba ** 2uvale 500 osoba *** 2 Tisno Jazina 450 m kamenite i 5,5 ha. 950 osoba ** šljunþane plaže *** 3 Murter Slanica 800 m kamenite i pje- 1,4 ha. 500 osoba ** šþane plaže 350 osoba * 4 Betina Kosirina 400 m šljunþana plaža 2,0 ha. 500 osoba * 5 Betina Plitka Vala 450 m šljunþana plaža 3,0 ha. 600 osoba ** 6 Jezera Jezera- 500 m kamen, beton, 15,0 ha. 1.200 osoba *** Lovišüa šljunþana plaža ** 7 Vodice Imperial 150 m šljunþana plaža 2,3 ha. 450 osoba ** 10,0 ha. 400 osoba. *** 8 Šibenik Solaris 1 km kamena plaža, 60,0 ha. 2.400 osoba *** Mala šljunþana uvala 50,0 ha. 1.800 osoba 9 Šibenik Zablaüe- 300 m šljunþana plaža 22,8 ha. 1.050 osoba. ** Solaris 900 osoba. 10 Primošten Adriatic 800 m 13,7 ha. 1.300 osoba ** Kamena plaža 10 ha. 2.000 osoba. Izvor: Croatian Camping Union in “Camping & Caravaning 2004”, NTO in “Camping und Caravaning 2004” Podaci iz brošure su dijelom proturjeþni, oni iz Camping Union su kurzivne

32 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarstvo Županije

cc) Hoteljerstvo Županije raspolaže sa ukupno 7.800 kreveta. Od toga ih 840 nije u funkciji. 88% kapaciteta su standarda 3 zvjezdice. Pri tom su mjerodavni bili godina gradnje, veli ina soba i Kapacitet kreveta u hotelima 2003. = 7.806 þ kupaonice. Obzirom da se za stare 7.000 i za nove objekte nije koristilo 6.000 isto mjerilo, na primjer Imperijal 6.146 5.000 u Vodicama i hotel FRAPA u

4.000 Rogoznici imaju istu kategoriju. Gost koji usporeÿuje sobe to neüe 3.000 nikako razumijeti. Ali jedno im je 2.000 540 60 1.060 840 zajedniþko, kao i svi ljetovališni 1.000 hoteli zu obalu - fantastiþan 0 položaj - a to je veü odluþujuüi 3 zvjezdice 2 zvijezdice 1 zvjezdica apartmani izvan funkcije bod u poslu godišnjim odmorima. Izvor: TZ Šibensko - kninske županije

Imperijal kao i kompleks Solaris ima još jednog džokera: njegovo ogromno zeml- jište. Nerazumljivo je zašto se njegov poveüi dio koristi kao kamp. Doduše, brojni drugi hrvatski hoteli rade isto, jer im to zu male investicije ostvaruje dodatni prihod. S druge pak strane ovakvo mješanje gostiju smanjuje razinu kakvoüe, osobito kada ciljne skupine i njih stil odmora nisu kompatibilni.

Hotelski kompleks Solaris s gradom Šibenikom u pozadini dd) Statistika pokazuje ogromnu prevlast na strani jeftinijih oblika smještaja „privatnog smještaja u sobama i apartmanima“ i „kamp - karavaning“, te nižim hotelskim kategorijama - bez ijednog hotela s 4 zvjezdice ! Veü ovo po sebi prisiljava na izgradnju hotela više kategorije. Naime, samo dobro opremljeni i profesionalno prodavani hoteli moüi üe donijeti produžetak sezone. Pritisak za restrukturiranjem je to izraženiji, jer se polaznoj situaciju neüe staviti kao temelj statistika, veü stvarno stanje na licu mjesta.Drugim rijeþima: „Ponuda kreveta „crnog tržišta“ se ima dodati u zbir i uraþunati!”

33 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarstvo Županije

ee) „Crno tržište“ nije nikakav hrvatski specifikum. I druge zemlje imaju ovaj problem. Ipak, u Hrvatskoj je „crno tržište“ uzelo nepodnošljivog maha. Nemoguüe je pravilno procijeniti njegove kapacitete. Možemo ih slijediti od dodatnih, vikend stanova do þak osnovnih stanova za život, za koje nitko ne zna, tko i kada ih koristi. To mogu biti prijatelji ili rodbina, koje nitko ne smatra turistima, iako oni to bez sumnje – qua definitione – jesu. Oni su turisti i u njihovu svojstvu konzumenta, kao korisnici plaža, prometnica i infrastrukture. Državni proraþun gubi velike prihode. Uz to se dobar dio sredstava odlijeva u inozemstvo, kada vlasnici stanova koji žive vani iznajmljuju svoje apartmane strancima. Jednako tako negativno djeluje i ne- dostatk pouzdanih podataka u svrhu planiranja, te optereüenje lokalne infrastrukture bez povratne usluge - naknade. U Šibensko - kninskoj županiji kreveti “crnog tržišta” dodatno pogoršavaju ionako lošu struktura smještajnih kapaciteta. Oni poveüavaju volumen segmenta smještaja, koji ne doprinosi ni na koji naþin pro- dužetku sezone, niti upravlja ili dade upravljati svojom prodajom, veü uz cestu do- þekuje goste.

Procjena 2003.: Udio "Crnog tržišta Da bismo dobili uopüe dojam reda veliþine „crnog tržišta“, izvršena je procjena njegove veliþine zajedno sa svim naþelnicima i gradonaþelnicima, te predstavnicima lokalne Statit. TZ i predstavnicima opüina i hoteljerima. broj kreveta/n Kao trenutni minimalni broj je tako za 2003. Crno oüenja (vidi 4.7) izraþunato 805.000 noüenja, koja tržište 78% nisu registrirana u Šibensko - kninskoj 22% županiji. Ukupni broj noüenja tako raste na 3.630.000. Izvor: Vlastiti izraþun Pribl. 22% ovih noüenja nije registrirano, te se ne plaüaju nikakve naknade i pristojbe ta financiranje mjesne TZ i za infrastrukturu.

Ako pretpostavimo da kreveti u privatnom sektoru „crnog tržišta“ realiziraju istu popunjenost kao i oni registrirani - dakle 30 noüenja godišnje - tada njihov broj raste za dodatnih 26.800 kreveta na 65.909, ukupni kapacitet na 97.525 i struktura kapaciteta se pomjera i dalje u korist donjeg segmenta ponude.

Ukupni kapacitet uklj. "crnog tržišta" u 2003. = 97.525 kreveta

Ostali 1% = 910 Marine 11% = 11.200 Privatni smj. 41 % = Kamping Privatni smještaj 39.109 kreveta 12% = 68 % = 11.200 65.909 kreveta osoba Crno tržište 27 % = Hoteli 26.800 kreveta 8 % = 7.806 kreveta

34 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarstvo Županije

b) Moguüi razvoj kapaciteta kreveta

Dok se od 2000. godine jedva grade druge vrste smještaja, privatni sektor je porastao za 27% godišnje. Ako se ova neravnoteža i brzina nastave, tada üe Županija 2006. godine raspolagati sa Rast kapaciteta po broju kreveta- Alt. 1 = 27 % preko 135.000 privatnih kreveta za turiste. Ovaj strah je možda

180.000 malo i pretjeran. Ali izgradnja u porivatnom sektoru se odvija 160.000 iskljuþivo temeljem osobnih 140.000 inicijativa, pa se vjerojatno neüe

120.000 niti primijetiti opasnost od prekomjerne ponude. Ali ona ipak 100.000 prijeti ! Privatni smještaj bi 80.000 narastao na 84% ukupnih 60.000 smještajnih kapaciteta Šibensko

40.000 - kninske županije.

20.000 Struktura kapaciteta u 2006. Alternativa 1 = + 27 % 0 2003 2.004 2005 2006

Razlika alt.1 0000 1% Crno tržište 26.800 34.035 43.225 54.895 2% 50% Privatni kreveti 39.109 49.668 63.080 80.110 7% 84% Prenoüišta 910 910 910 910 34% 6% Marine 3.080 3.360 3.660 3.990 Kamping 11.700 11.700 11.700 11.700 Hoteli 7.806 8.585 9.445 10.390 Hoteli Kamping Marine Prenoüišta Privatni smještaj Crno tržište ýak i smanjeni rast privatnog smještaja od 5% i hotela od 10% godišnje, ne bi promjenio sadašnju strukturu. Privatni smještaj i nadalje predstavlja tri þetvrtine ukupnih smještajnih kapaciteta.

Struktura kapaciteta u 2006. Alternativa 2 = + 5 % Rast kapaciteta kreveta - Altern. 2 = 5 %

1% 4% 180.000 44% 74% 11% 160.000 30% 10% 140.000

Hoteli Kamping Marine 120.000 Prenoüišta Privatni smještaj Crno tržište

100.000

Javljaju se tri posljedice: 80.000 x Upravljanje ekspanzijom 60.000

x Forsirana izgradnja hotelskih kapaciteta 40.000 visokog standarda . 20.000 x Profesionalizacija sektora privatnog 0 smještaja i prodaje 2003 2.004 2005 2006 Razl. Altern.1 0 14.503 33.635 58.710 Crno tržište 26.800 28.140 29.550 31.025 Privatni smještaj 39.109 41.065 43.120 45.270 Prenoüišta 910 910 910 910 Marine 3.080 3.360 3.660 3.990 Kamping 11.700 11.700 11.700 11.700 Hoteli 7.806 8.58035 9.445 10.390 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarstvo Županije

c) Nautiþki turizam

Od 2000. godine u Hrvatskoj je broj noženja u nautiþkom segmentu rastao godišnje za po 10%, na 1 milijun. Broj brodova 2003. Broj plovila na stalnom 70.000 vezu je bio stabilan sa 60.000 pribl. 10.000 plovila. 50.000 Plovila u tranzitu su od 40.000 svibnja do listopada 30.000 dolazili u sve ve em 20.000 ü 10.000 broju na Jadran. 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Stalni boravak Tranzit

Izvor: CROSTAT TURIZAM u 2002 Nr. 1195 und 2003 Nr. 1228, S. 90 Njemaþka, Austrija i Italija su glavna tržišta za ovaj segment. Poveüani znaþaj bi trebalo pripisati Noüenja prema državljanstvu: 2002. & 2003. ýeškoj, Poljskoj, Sloveniji i domaüem Ostali 38.056 2002 tržištu. Hrvatska 35.667 2003 Velika Britanija 39.300 Glavni se posao ovdje Slovenija 53.702 Poljska 25.103 sastoji od davanja

Njemaþka 249.559 plovila u þarter. Time Maÿarska 32.499 naravno potencijal koji Italija 217.857 se nudi nautiþkom Francuska 18.751 turizmu ni na koji ýeška 49.021 Austrija 205.079 naþin nije iscrpljen.

0 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 Izvor: CROSTAT TURIZAM u

2002 Nr. 1195 und 2003 Nr. 1228, S. 90 ýarter plovila u 2003. Naime, zu þarter plovila, Hrvatska se može i pojaþano angažirati temeljem svoje stoljetne

Jedrilic tradicije brodogradnje i u gradnji i održavanju e jahti. 85% Na podruþju nautiþkog turizma Hvatska posjeduje Motorne ostalo potencijal preuzimanja vodeüeg mjesta na ovom jahte 5% 10% tržištu u cijelom Sredozemlju. U tu svrhu valja dodatno izgraditi ponudu i saþuvati prirodni šarm sveukupnog obalnog krajolika kao podruþje Izvor: CROSTAT TURIZAM 2003 Nr. 1228 posebnog doživljaja. Ovime üe se i najudaljeniji otoci ukljuþiti u turistiþke aktivnosti. To naravno ni u kojem sluþaju ne smije biti na teret prirode i krajolika. Mora se koncentrirati na postojeüe ribarske luke i odabrana mjesta s bovama za vezivanje, da bi se odigurala održivost. Šibensko - kninska županija je - zu Istarsku i Zadarsku županiju - zahvaljujuüi svojem središnjem položaju, jedna od vodeüih ponuditelja u nautiþkom segmentu. Ona se može brzo popeti na vodeüe mjesto u Hrvatskoj. S dobrim razlogom nacionalna

36 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiþko gospodarstvo Županije

turistiþka strategija odreÿuje, da kako Šibensko - kninska županija, tako i Zadarska i Splitsko - dalmatinska imaju staviti naglasak na nautiþki turizam.1 To je iz razloga što Dalmacija posjeduje najljepši akvatorij za jedrenje na sredozemlju, a Ši- bensko - kninska županiji jedna od najljepših Dalmacije.

Marine: Broj vezova i mjesta na suhom za plovila Kategorija I II III Ukupno U vodi Suhi vez U vodi Suhi vez U vodi Suhi vez U vodi Suhi vez Dubrovaþko - 0 0 585 125 0 0 585 125 neretvanska Istarska 718 170 1.150 315 890 150 2.758 635 Splitsko- 0 0 925 300 160 0 1.085 300 dalmatinska Zadarska 0 0 2.320 940 320 60 2.640 1.000 Liþko - senjska 0 0 0 0 0 0 0 0 Primorska 300 30 1.280 420 720 190 2.300 640 Šibensko - 300 150 1.188 365 1.235 500 2.800 1.015 kninska Ukupno 1.318 350 7.448 2.465 3.325 900 12.091 3.715 Izvor: TZ-brošura “MARINE 2004”

Kapaciteti u marinama Županija po standardu Porast, odliþan položaj u hrvatskim okvirima i neobiþno atraktivan potencijal ne smiju

Šib. - kninska nas prevariti, jer valja reüi da marine unutar županije imaju Primorska srednju kakvoüu. Jedino marina I II III FRAPA je I. kategorije. 4 Liþko-senjska marine sa 43% kapaciteta Zadarska vezova imaju II. kategoriju - dakle srednjeg su standarda, a 6 Splitsko-dalm. marina (45%) su najniže III. Istarska kategorije Kada FRAPA ne bi podizala prosjek standarda Dubrovaþko - ner. prema gore, tada bi nautiþka 0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 ponuda Šibensko - kninske županije bila znaþajno ispod Izvor: TZ-brošura “MARINE 2004 onoga drugih, obalnih županija. Obzirom da nautiþar ne razmišlja u prosjecima kakvoüe, veü stavri mjeri onako kako ih sam doživi - a to znaþi uglavnom marine III. kategorije, za županiju se jasno ukazuje hitna potreba optimalizacije i podizanja standarda.

Ova potreba optimalizacije odnosi se na sve važne faktore: tehniþku opremljenost, opskrbu i zabavu, usluge i izgled. Niz marina na posjetitelja djeluje kao niz sterilnih parkirališta, osobito ako je broj plovila na stalnom vezu, koji se rjeÿe koriste osobito velik. Namjesto ovoga one bi morale biti turistiþki magneti - za nautiþare, za domaüe i goste. Uspješni primjeri su brojni: Puerto Bañus u Andaluziji, Port Grimaud u Francuskoj.

1 Ministarstvo Turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, Pkt. 5

37 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije d) Izletniþki promet i nacionalni parkovi

Županija raspolaže s tri poznate atrakcije i brojne druge znamenitosti, koje su manje tražene, ali na razliþiti naþin mogu doprinijeti produžetku sezone i za turistiþki obuhvat unutrašnjosti obale i otoka. S ovim ciljem je Institut za Turizam u Zagre- bu, po nalogu ŽTZ izradio koncept sustava signalizacije - oznaþavanja, þija implementacija za turistu koji je sam na putu otvara zanimljive opcije za izlete. Bez sumnje ova inicijativa predstavlja jednu od najvažnijih pretpostavki za stimulaciju individualnih aktivnosti te za rasporeÿivanje gospodarskih efekata. Stoga je Fran- cuska, vodeüa turistiþka destinacija na svijetu, bez veü postojeüe široke mreže svega onoga što bi moglo biti od zanimljivosti za goste i u turizmu, stavila optimalizacije svojih sustava signalizacije na prvo mjesto liste svojih prioriteta.70

Trenutno je ovdje ipak pozornost turizma usmjerena na tri toþke: x NP Krka x NP Kornati x Na katedralu sv. Jakova u Šibeniku aa) Katedrala sv. Jakova nije fascinantna samo stoga što je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine; ona je zapravo nevjerojatno lijep - kulturno - umjetniþki unikat ! - Uz to ona sama o sebi ili mi o njoj možemo priþati napete priþe. Ova se moguünost nedovoljno koristi, jednako kao cijeli Stari grad, koji se posjetitelju predstavlja sivim i ispucalim. Pri tom ovaj grad posjeduje sve elemente da se uredi za turizam: uske uliþice, stare crkve, patricijske palaþe, neusporedivi pogled s njenih tvrÿava i Riva na obali rijeke. Grad nije poznati muzej na otvorenom kao Dubrovnik i Trogir. Ali Šibenik ne živne samo sa turistima. U njegovim zidinama kuca život, kao i u Splitu, život vlastitog stanovništva. Šibenik bi mogao postati turistiþki magnet pun mediteranskog šarma. Da bi to postao, mora se ponešto i dogoditi: x insceniranje svega onoga što ima za pokazati . na primjer svjetlosnim efektima; x ureÿenje i približavanje muzeja posjetiteljima sa osvrtom na regionalne teme, na þemu se trenutno veü radi. x izgradnja, ureÿenje i ozelenjivanje obale - Rive ispod cijelog Starog grada; x rješenje unutar gradskih prometnih problema, pri þemu üe tranzit pasti nakon izgradnje autoputa; x rješenje unutar- gradskog problema parkiranja za turiste, autobuse, u trajektnoj luci, na obali - Rivi - dakle u svim dijelovima blizu Starog grada.

Šibenik je danas samo cilj kružnih putovanja i odredište ponekad turiste koji se zanima za kulturu. Malo se svrati u proputovanju, razgleda se katedrala, malo se pro- šeüe uskim ulicama, popije kava u kafiüu i nastavi put.

70 Secrétariat d´État au Tourisme in „Les vacances d`été des Français“, S. 91

38 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

bb) Dva nacionalna parka se za razliku Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima od toga posjeüuju kao znaþajne znamenitosti. Tako na primjer NP 71 Plitvicka J. Krka Kornati Krka bilježi 700000 x drugi broj posjetitelja po 600000 veliþini u Hrvatskoj - iza 665.108 Plitviþkih jezera – Krka je 500000 uspjela svoj udio u usporedbi s 316.727 400000 drugim parkovima sa 29% u

300000 1997., poveüati na 33% 2001. 500.000 godine, dok su Plitvice izgubile 200000 skoro 5% gostiju i pale na 188.895 54.490 100000 44%. 6.000

x a NP Kornati ima najveüi porast 0 broja posjetitelja od svih 1997 1998 1999 2000 2001 2002 hrvatskih nacionalnih parkova od 1997.

I dok rijeka posjetitelja i dalje raste u pravcu NP Krka, onaj prema Kornatima izgleda da je ostao isti od 2000. godine, sa ca. 50.000 posjetitelja. Ovaj dojam može biti i varljiv. Naime, nijedan park nije teži za kontrolu od Kornata. Zato se trud o- þajniþki usmjerava na transparentnost.72

Nacionalni park Krka je zato kompletno NP Krka: destinacija odmora organiziran. On je u okviru turistiþkog posjetitelja parka koncepta kompletno analiziran.73 Tada se pokazalo, da velika veüina posjetitelja Prim- parka svoj odmor provodi u okolnim žu- Split- orsko G. Dalm. panijama. Za njih je posjeta parku dio 1% ogromnog izletniþkog programa - a ne 17% motiv za putovanje na odmor u Hrvats- Sibenik- Knin Ostale ku. 54% Zadar 3% 25% Izvor:„Turistiþka Valorizacija Nacionalnog Parka „Krka“ Oba parka imaju riješiti dva središnja pitanja. S jedne strane su turistiþki fantastiþno atraktivni. Njihov potencijal nije iscrpljen. Oni bi mogli svojom ljepotom i sami biti USP Županije, karakterizi- rati imidž i djelovati kao motori razvoja. Na drugoj strani su ekološki jako osjetlji- vi. Njihova je zadaüa štititi ljepotu prirode i krajolika, raznovrsnost flore i faune. Koncentrirano turistiþko korištenje u ljetnim mjesecima veü sada dovodi do prave opasnosti od ugrožavanja NP Krke i NP Kornata.74

4.3 Potražnja za Šibensko - kninskom županijom

71 Institut za turizam, „Turistiþka Valorizacija Nacionalnog Parka „Krka“, Pkt. 4.2 72 Skraþiü: „Difficultés quant au bon fonctionnement des parcs nationaux dans les îles - un exemple: Kornati“ 73 Institut za turizams, „Turistiþka Valorizacija Nacionalnog Parka „Krka“ 74 Institut za turizam, „Turistiþka Valorizacija Nacionalnog Parka „Krka“, Pkt. Skraþiü: „Difficultés quant au bon fonctionnement des parcs nationaux dans les îles - un exemple: Kornati“, S. 9

39 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije a) Županija je kao jedina na jadranskoj obali, sa 2,8 milijuna registriranih noüenja u 2003. godini premašila rezultat prije rata, iz 1990. godine. Pri tom razvoj nije tekao ravnomjerno, bio je drugaþiji od opüine do opüine. Najviše su napredovali Vodice i Šibenik. Šibenik uglavnom zbog hotela Solaris. U sredini stoje Tisno i Primošten sa razvojnim krivuljama koje su zabrinjavajuüe opale od 2000. godine. Nasuprot ovome, Murter i Rogoznica bilježe 2002. skok gore, kojeg Rogozni- ca sigurno može obrazložiti FRAPA marinom. Zato se kod Pirovca i Skradina baš ne dogaÿa mnogo. Što se u unutrašnjosti turistiþki dogaÿa nije vidljivo na dijag- ramu. 2003. Drniš je mogao zabilježiti taman 420, a Knin 330 noüenja; unutraš- njost županije ne može se pohvaliti gostima.

Razvoj noüenja po opüinama 1999. - 2003

900.000

800.000 Vodice

700.000 Šibenik

600.000 Tisno

500.000 Primošten

400.000 Murter Rogoznica 300.000 Pirovac 200.000 Skradin 100.000 Knin 0 1999 2000 2001 2002 2003

Izvor: TZ Šibensko – kninske županije Mjereno po državama County 1999-2003: Overnights by Nationalities podrijetla razvoj prema County 1999-2003: Overnightsin `000 by Nationalities naprijed, je tako er tekao in `000 ÿ 3000 nejednako. Nakon poþetne 3000 suzdržanosti, Nijemci su 2500 H opet u veüini, neposredno 2500 PL 2000 SK iza ýeha i domaüim others H PL A gostima. Poljaci, koji su SK 15002000 I others prije 2-3 godine bili jako SLO A CZ 1000 zastupljeni, sada su 1500 I znaþajno pali. Slovenci, SLO D Talijani, Slovaci, 500 CZ 1000 Austrijanci i Maÿari drže se HR 0 D otprilike na vagi. Županija 1999 2000 2001 2002 2003 500 ima 9 znaþajnih tržišta. To dijeli rizik, ali otežava HR 0 marketing zbog puno veüe 1999 2000 2001 2002 2003 razjedinjenosti tržišta. Izvor: TZ Šibensko – kninske županije b) Za godinu 2004. posjedujemo statistiþke podatke do kraja kolovoza.75 Za vrijeme prvih osam mjeseci Hrvatska je ostvarila 40,7 milijuna noüenja naprama 40,1 mi-

75 CROSTAT: First Release „Cumulative Data Period January-August 2004” vom 6.10.04

40 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

lijuna u isto vrijeme 2003. To odgovara 85% ukupno oþekivanog broja za 2004. godinu.

Sezona je najprije protekla manje uspješno nego se nadalo. ýini se da su tada predbilježbe za jesen ponovno pokrenute,tako da se raþuna sa ukupno poboljša- njem rezultata i ukupnim porastom od skoro 3%.76 Ovaj zasada postiže 2% kod noüenja i 5% kod dolazaka. Slijedom toga je vrijeme prosjeþnog boravka skraüe- no sa 5,45 na 5,28 dana. Ovakvo kretanje se moglo primijetiti i na brojnim drugim turistiþkim tržištima.77

Hrvatska su se tržišta opet razliþito razvijala:

x najveüi porast od 71% na 1 milijun noüenja bilježi Francuska, slijedi Velika Britanija sa 41 % (725.000 noüenja). 40 % porasta postigle su skandinavske zemlje /1,1 milijun noüenja/ sa Danskom i Švedskom na vrhu. SAD, Australi- ja, Japan i Kanada su sa 20 - 40% takoÿer u jasnoj pozitivi. x tri od pet najvažnijih emitivnih tržišta - Njemaþka, Italija,Austrija - ostala su na razine prethodne godine. x ýeška, Poljska, Slovaþka i Slovenija su zajedno za 7% , pale sa 11,7 na 10,4 noüenja. x tri glavne vrste smještaja - hoteli, privatni smještaj i kampinzi - postigli su po 3% poveüanja. Kod privatnih soba üe to radi kontinuirane gradnje novih kapaciteta dovesti do ponovnog pada dana popunjenosti.

x dok je volumen individualnih gostiju porastao za 6%, onaj organiziranih se poveüao samo za 1%.

Šibensko - kninska županija je sa 1% u plusu, lagano ispod dosadašnjeg uspjeha zemlje.

x najveüe poveüanje mogli su knjižiti Murter (+ 15 %), Pirovac (+ 13 %), Skra- din (+ 11 %), Rogoznica (+ 9 %) i Primošten (+ 6 %). Ovo poveüanje bi ipak moglo dijelom biti povezano i time, da je poštenje kod prijavljivanja u 2004. poraslo.78 Utoliko ovo „poveüanje“ predstavlja samo rezultat prelijevanja smještaja iz „crnog tržišta“.

x Šibenik (./. 14 %) i Vodice (./. 10 %) su morali bilježiti negativne veliþine - sve skupa nekih 140.000 noüenja manje.

4.4 Glavna tržišta Županije

Sva glavna tržišta leže geografski i u sjevernom polukrugu iznad Hrvatske. Ona su dostupna automobilom. Dalje udaljena tržišta kao Velika Britanija, Skandina- vija ili Francuska u tom redoslijedu imaju podreÿenu ulogu, kao oþito i þarter turizam iz tih zemalja.

76 Procjena TZ županije Šibenik - knin 77 F.U.R u „Die Urlaubsreisen der Deutschen, Reiseanalyse 2004“, S. 57 78 Obavijest gradonaþelnika Murtera, te TZ županije

41 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

Razvoj broja noüenja po zemljama podrijetla od 1999. - 2003.

600

500

400

300

200

100

0 HR D CZ SLO I A SK H PL oth. 2001 2002 2003

Izvor : TZ županije Županija u 2003: Noüenja po zemljama podrijetla Redoslijed tržišta je takav jer iskljuþivo uzima u obzir broj

ostali HR noüenja prema zemljama PL 9% 14% podrijetla - ali ne i odabrani tip 5% H smještaja, niti potrošaþku moü 7% po gostu/danu, jer o tome ovdje SK D nemamo podataka. Ipak, opüa 5% 18% razina primanja u emitivnim A državama govori u korist toga 8% da zapadni europljani mogu I CZ potrošiti više i da su spremni to 8% 17% SLO i uþiniti. 9%

4.5 Glavne ciljne skupine Županije Prema vrstama odmora trenutno se u Županiji mogu oþekivati 3 tipa: x kupališni gost - najvažniji segment od svih, daleko ispred svih drugih segmenata; x nautiþki turist; x dosada beznaþajne kultura - priroda. Prema braþnom stanju: x obitelji s manjom i veüom djecom x stariji parovi koji traže odmor; x mladi ljudi željni zabave.

Prema organizaciji putovanja uglavnom se radi o individualnim turistima, manje o paušalnim - organiziranim gostima.

Kod tipova smještaja upada u oþi veliþina 4 ciljne skupine:

x nautiþki turisti:u 2003. Hrvatska je ostvarila 1.000.000 noüenja u nautiþkom segmentu. Od toga je otpalo na županiju 30%, iako ona raspolaže sa samo 22,5% kapaciteta vezova. To govori da je županija posebno omiljena za nauti- þare. Ipak 27 dana popunjenosti nautiþkog ležaja ne mogu nikako zadovoljiti.1

42 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

x hotelski gosti: oni su ostvarili 27,9 % svih noüenja, iako hoteli imaju samo 12% kreveta od registriranih kapaciteta. To u 2003. prema 2002. znaþi 11% veüa iskorištenost, te 111 dana duga sezona. x stagnacija na podruþju kampinga može se vezati uz þinjenicu da se zadnjih godina kapacitet kampinga nije poveüavao. x natprosjeþni porast kod privatnog smještaja, u kojem „crno tržište“ nije niti uzeto u obzir (vidi dolje), nije držalo korak sa rastom kapaciteta privatnih soba. Posljedica ovoga je : bez obzira na veliki rast manja iskorištenost i popunjenost, te manja i zarada.

Noüenja po vrsti smještaja 2002. & 2003.

Ostali

Nautiþki tur.

Domovi

Privatne sobe

Kamping

Pansioni 2003 Hoteli 2002

0 200.000 400.000 600.000 800.000 1.000.000 1.200.000

Podjela registriranih noüenja po vrstama smještaja Udio Dani popunje- 2002 2003 nosti Indeks03/02 2002 2003 Hoteli 716.283 795.917 27,9 % 101 111 111,1 % Pansioni 104.695 109.841 3,9 % 105,6 % Kamping 494.923 499.466 17,9 % 40 41 100,9 % Privatne sobe 929.455 1.087.777 38,2 % 37 30 115,9 % Domovi 32.259 30.400 1,1 % 94,2 % Nautiþki tur. 264.213 304.252 10,7 % 95 80 115,2 % Ostali 3.738 21.223 0,7 % Ukupno 2.545.566 2.848.876 100 % 54 47 111,9 % Izvor: TZ Šibensko – kninske županije ______1 Hrvatska statistika svaki brodski vez raþuna s 4 kreveta. Izraþun dana popunjenosti je izvršen temeljem 2.800 vezova Županije. Oni su izraþunati kao 11.200 ležajeva

4.6 Gospodarski znaþaj tipova smještaja

Ne smije se zaboraviti, da gost hotela i nautiþar generiraju po danu više prometa nego onaj koji se sam prehranjuje u privatnom smještaju ili na kampingu. Toþne vrijednosti ne postoje niti na razini Hrvatske, niti za županiju. Pogled na Studiju iz Njemaþke, napravljenu po nalogu Ministarstava gospodarstva Saveza i pokraji- na - daje nam ipak ideju o odnosu potrošnje po vrstama smještaja. Ako stavimo da

43 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

hotelski gost troši 100, tada üe gost u privatnom smještaju potrošiti 52%, a ona na kampingu 28,8 %79. Preneseno na stanje u županiji, to znaþi da hoteli imaju 12% službenog kapaciteta kreveta. Hoteli ostvaruju 33% svih noüenja unutar 3 glavna tipa smještaja i 52% njihova ukupnog volumena.

Noüenja u 3 glavne vrste smještaja Gospodarski znaþaj 3 vrste smještaja

Hotel Privatne Privatne 33% sobe sobe Hoteli 38% 46% 52%

Kam- ping Kam- 21% ping 10%

Izvor Vlastiti izraþun

2003 Hotel Privatne sobe Kamping Noüenja 795.917 1.087.777 499.466 Kapacitet kreveta 6.966 39.109 11.700 Dani popunjenosti 114,26 (111) 27,82 (30) 42,28 (41) Brojevi kurzivno u zagradama su dani popunjenosti koje je objavila TZ.

Odnos raspoloživih kreveta u odnosu na ostvarena noüenja daje nam jasnu informaciju o utvrÿivanju dužine sezone i isplativosti investicije. Uz to se dade ustvrditi da županija x treba hotela i to u veüem broju, ako želi produžiti sezonu i pojaþati snagu gospodarstva kroz turizam, x vezano uz dodatne privatne sobe valja upozoriti. Da bi se sa današnjih prib. 28/30 dana popunjenosti došlo na ca. 40 potrebno je dodatnih 500.000 noüe- nja - dakle plus od 45%. Bez da se izgradi ijedna nova soba. Dogaÿa se upravo suprotno. Svugdje se radi.

4.7 „Crno tržište“ i pojava u županiji

„Crno tržište“ tvore uglavnom ponude u podruþju privatnog smještaja, znaþajno manje kod kampinga, jako malo kod pansiona i malih hotela. Ovdje valja razumj- eti onakva noüenja, koja nisu registrirana, kao i smještaj u onim krevetima koji nisu prijavljeni za gospodarsko korištenje u obliku iznajmljivanja.

Izvor: Lonely Planet Croatia S. 55

44 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

Tipiþno na „crnom tržištu“ je da mu nije utemeljena nikakva struktura koja bi o- buhvatila sve relevantne informacije potražnje i ponude.79 Ono jednostavno živi uz legalno tržište i profitira od njegova marketinga i uslužne infrastrukture. Ono se ne nudi na tržištu - ne prodaje se , veü ga se propagira. Ono se izmiþe svakoj kontroli, kako standardizaciji, tako i obvezi plaüanja poreza i ostalih davanja. Na takav naþin ono ima manje troškove i nudi ili niže cijene ili pak ostvaruje veüu dobit. To da stavlja u povoljan konkurentski položaj kod pregovor s gostima. O- sim toga nedostaje njegov doprinos za izgradnju i održavanje rekreacijske i ostale infrastrukture koja je toliko znaþajna za turizam.Utoliko svojim ponašanjem zapravo šteti i sam sebi. Popraviti se dade svaka ponuda, pa tako i ona na „crnom tr- žištu“. „Crno tržište“ je nelegalno. Da bi ga se suzbilo ustanovljen je „inspektorat“. Ovaj inspektorat opet ima samo ovlast provjeriti stambene jedinice onih kuüevlasnika koji su prijavili iznajmljivanje. Oni apartmani koji nisu prijavljeni, ali se iznajmljuju, smatraju se privatnim prostorijama i kao takve su zaštiüene od bilo kakvog upliva inspektora. Slijedom takve zakonske regulacije Izvor: Lonely Planet Croatia S. 57 uglavnom se gubi uloga i uþinkovitost inspektorata. Stoga se neke od opüina za- zaposlile komunalne redare. Oni su iz samih opüina i poznaju dobro sredinu u kojoj rade. Nemaju nikakvih zakonskih ovlasti. Njihov rad se temelji samo na njihovoj nazoþnosti, koja straši crne iznajmljivaþe da üe biti uhvaüeni na djelu.

Ovakav naþin þuvanja komunalnih interesa ne može zadovoljiti nikoga. S druge strane „crno tržište“ je poprimilo tako veliku mjeru, da je cijelo turistiþko gospodarstvo ugroženo od kaosa na tržištu.

I nadalje se neometano radi bez graÿevinskih dozvola. Popunjenost soba pada, nova potražnja to ne može pratiti. Vlasnici privatnog smještaja dolaze u poteško- üe, nisu više u stanju servisirati zajmove koje su podigli za gradnju, jer nema prihoda. Borba za svakog gosta se zaoštrava, šuma znakova uz ceste sve gušüa. Do- lazi do još veüeg optereüenja rekreacijske infrastrukture. Ukupna kakvoüa opada, gosti se okreüu drugim tržištima.

Razmišljanju o razvojnoj strategiji ne smijemo samo staviti statistiþke podatke na razmatranje, Naime ukupni volumen gostiju i kapaciteti „crnog tržišta“ su takoÿer u igri. Stoga je broj noüenja procijenjen od strane opüine . U suradnji sa gradona- þelnicima, predstavnicima TZ-a i predstavnicima hotela.

45 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

Broj noüenja u opüinama uklj. „crnog tržišta“ Crno tržiš- 2003 Crno tr. % Statistika te UKUPNO registrirano približno registrirano Circa Otprilike

Vodice 728.530 728.530 Tribunj 79.839 79.839

Opina Vodice 808.369 25-30 % 808.369 225.000 1.035.000

Šibenik 600.811 600.811 Grebaštica 40.648 40.648 Krapanj-B. 33.065 33.065 Zlarin 4.798 4.798

Opü. Šibenik 679.322 15 % 679.322 100.000 780.000

Tisno 158.337 158.337 Jezera 201.090 201.090 Betina 54.670 54.670

Opüina Tisno 414.097 30-50 % 414.097 165.000 580.000 Primošten 362.072 20 % 362.072 70.000 430.000 Murter 215.467 50 % 215.467 110.000 325.000 Rogoznica 170.177 40 % 170.177 70.000 240.000 Pirovac 116.770 50 116.770 60.000 180.000 Skradin 53.820 10 53.820 5.000 60.000 Knin 331 331 Drnis** 420 420 Bilice** 4.500 40 4.500 5.000 UKUPNO 2.825.345 2.825.345 805.000 3.630.000 * Gruba procjena zajedno sa opüinama ** Nije sadržano u službenoj statistici

4.8 Problematika sezone

Turistiþka sezona u Šibensko - kninskoj Županiji karakteristiþna je - kao i na cijeloj hrvatskoj obali - velikom špicom u srpnju i kolovozu. „Crno tržište“ je još više zaoštrava, ali ne doprinosi ništa produžetku sezone. Fenomen snažne ljetne sezone uz iznimno loše zime - iako ne baš tako ekstremno kao ovdje - svojstveno je cijelom sredozemlju. U „zlatnoj“ 1986. godini je poþela krivulja popunjenosti rasti neš- to ranije u godini i padala bi kasnije. U naþeli je se ipak ponašala po istom zakonu. To se može ublažiti, ali ne i preokrenuti. U Šibensko - kninskoj županiji vjerovati u cjelogodišnji turizam , je þista iluzija. Tom su na putu klima, zimske temperature vode svjetska konkurencija. Puno je lakše doüi do sunþanih odredišta na Karibima, Crvenom moru i na Kanarske otoke. Da bi se ostvarila bolja popunjenost ljeti, mora se konsekventno raditi na onim mjesecima þiji je potencijal dovoljan za mjere optimalizacije. U proljeüe je to period sredina travnja - lipnja. Na jesen su to rujan - do poþetka studenog.

46 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

Mjeseþno noüenja u 2003 uklj. "crno tržište"

1.600.000

1.400.000

1.200.000

1.000.000

800.000

600.000

400.000

200.000 Otprilike kreveta/noüenja

0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Gr. Market 37.000 100.000 260.000 330.000 78.000 Domaüi 464 374 2.046 38.164 101.670 283.652 762.636 932.063 234.429 46.370 3.173 917 Stranci 1.951 2.534 1.993 8.500 20.039 44.477 127.344 153.207 21.875 12.165 2.831 2.576

Izvor: TZ Šibensko - kninske županije te TURIZAM 1986, Statisticki Bilten Broj 1632 Produženje sezone neüe biti provedivo, ako Županiji ne uspije pridobiti i druge ciljne skupine, osim „kupališnog turistu“, za odmor izvan þistog razdoblja kupališ- ne sezone. Zato je potrebno previše truda. Mora se orijentirati na organiziranom turizmu i prilagoditi mu x strukturu smještajnih objekata: glavni organizatori putovanja na tržištu su sa svoje strane u stanju izgraditi i kanalizirati potražnju, za razliku od pojedinaþnih hotela ili privatnih osoba. Oni imaju samo interes za dugom sezonom, radi smanjenja troškova niza letova koje su zakupili. To opet ne znaþi da sama ponuda kvalitativno i kvantitativno mora odgovarati programima organizatora. Sukladno tomu, potrebni su veliki hotelski kapaciteti. x rekreacijska infrastruktura: Željene ciljne skupine moraju naüi podruþja za aktivnosti koja odgovaraju njihovim zamislima i koja su uz to jako atraktivna.

4.9 Rezime i pogled unaprijed

Bez obzira na veliko ratno razaranje koje je do danas svuda vidljivo, Šibensko- kninska županija je 2003. godine kao jedina obalna županija Hrvatske premašila broj noüenja iz predratnih godina. Pa, ipak je sa ukupno 2,8 milijuna noüenja (do- maüi gosti 14,2%) zauzela tek predzadnje mjesto u usporedbi s drugima na obali.

Turistiþka ponuda je ograniþena iskljuþivo na obalu kopna i dva nacionalna parka - Krka i Kornati. Unutrašnjost i otoci igraju iznimno marginalnu ulogu. Ne raspolažu skoro nikakvim smještajnim kapacitetima. Njihovi potencijali dosada nisu ni obuh- vaüeni, iako su prvi koraci pripremljeni.

Obala je koncentrirana na kupališni, nautiþki i izletniþki turizam, s posljedicom jako kratke ljetne sezone. Specijalnih ponuda i ponuda za nišne skupine tržišta ne postoje. Gosta kojeg zanima kultura nudi se malo više od katedrale sv. Jakova u Šibe- niku.

Svi postojeüi kapaciteti kreveta su usmjereni ka jeftinom smještaju.

47 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

x dominira privatni smještaj. 39.109 registriranih kreveta valja dodati i procijenjenih 26.800 neregistriranih. Time dakle segment privatnog smještaja þini 75% svih kapaciteta Županije. Uz to on i dalje rapidno raste. Ali dodatni volumen nije pregledan. On nastaje dijelom u objektima koji su bespravno izgraÿeni. x kamping je drugi po veliþini smještajni segment županije, sa mjestom za 11.700 gostiju i u ovom podruþju je nejasno, koliko je i ovdje dodatnih ponuda „crnog tržišta“. x od ukupno 7.800 hotelskih kreveta, na raspolaganju ih je samo 6.940. 88% su sa 3 zvjezdice. Ostatak je ispod toga. Svi objekti - izuzevši hotel FRAPA - graÿeni su prije 30 - 40 godina i bez obzira na obnovu, ipak odaju dojam prošlih, izbli- jedjelih vremena. Posebnim i široko uslojenim oþekivanjima zahtjevnih turista, vjerojatno bi samo hoteli Solaris i hotel FRAPA bili prihvatljivi. x u nautiþkom turizmu je Šibensko - kninska županija uz Istarsku i Zadarsku jedan od tri glavna ponuditelja u Hrvatskoj. To odgovara nacionalnoj strategiji, koji je za srednju i sjevernu Dalmacija izjavila kao težišta razvoja nautiþkog turizma. S izuzetkom vodeüeg - FRAPA-e, marine Županije su kategorije II i III, dakle u opüoj usporedbi ispod prosjeþne kakvoüe.

Kapaciteti smještaja u županiji nisu optereüenje samo vezano uz kakvoüu ili tipove smještaja. Skoro sve ponude smještaja su po svojem tipu - veü radi lokacije ili nedostatka rekreacijskih sadržaja usmjerene u potpunosti na „sunce - ljeto“, dakle ku- pališnom turizmu. Ovo stoga što ili uopüe nema dodatnih sadržaja, ili je sve ionako zatvoreno izvan glavne sezone. S ovakvim instrumentarijem se mogu postiüi pove- üanja popunjenosti samo u sezoni kupanja, što bi ionako preveliku koncentraciju unutar kratkog perioda ljeta samo dodatno zaoštrilo, sa posljedicom preoptereüene infrastrukture, ekoloških šteta u nacionalnim parkovima, prenapuþenosti plaža i prometnica - gubitka atraktivnosti i kakvoüe. Gosti županije regrutiraju se iz tri glavna tržišta - Njemaþka (18 %), ýeška (17 %) i domaüih gostiju (14 %). Šest drugih tržišta su samo malo manje znaþajna: Sloveni- ja, Italija, Austrija, Maÿarska, Poljska i Slovaþka sa udjelom u današnjoj potražnji od po 5-9%.

Službenom broju, dakle registriranom broju od 2,8 milijuna noüenja, valja dodati ca. 800.00 tisuüa procijenjenih noüenja „crnog tržišta“. Njih uglavnom ostvaruju privatni iznajmljivaþi. Ukupni volumen postiže dakle ca. 3,6 milijuna noüenja.

x kod udjela u noüenjima vodi privatni smještaj sa 38,2%, ako uzmemo samo one registrirane. Njegova težina raste na 52%, ako dodamo crno tržište.

x slijede hoteli sa skoro 800.000 noüenja i time udjelom od 28% na registriranim ili 22% na proširenom volumenu, þime je udio u kapacitetima kreveta sa 12% (8%) uvelike premašen.

x udio noüenja ostvarenih na kampinzima je 18%, odn. 14% ukljuþivo „crnog tr- žišta“.

x 304.000 noüenja nautiþkih turista 2003. þine 30% hrvatskog ukupnog broja no- üenja u ovom sektoru. Obzirom da županija u ovom dijelu raspolaže samo sa 22,5 % kapaciteta vezova, tada to objašnjavamo velikom atraktivnosti koju žu- panija ima za ovu ciljnu skupinu - jasan signal za imidž.

48 Master i Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 4: Turistiüko gospodarstvo županije

Broj noüenja se ne može staviti u isti koš sa gospodarskom težinom za županiju ili znaþaju za radna mjesta. Pod ovim aspektima hoteli drže vodeüu poziciju. Oni stvaraju radna mjesta i po danu i gostu uprihoÿuju najveüi promet po gostu/danu. Sa 114/111 dana popunjenosti ostvaruje daleko najdužu sezonu. To doduše još ne za- dovoljava - poželjno bi bilo 140 - 150 dana, ali razlika u odnosu na kapacitete u segmentu kampinga (41 dan) i privatni smještaj (30/28 dana) jasno pokazuje : Produžetak sezone se postiže samo sa hotelskim objektima veüeg broja, orijentiranim ka tržištu Ovakvo hotelijerstvo ima uzimati u obzir pravila i programe europskih velikih organizatora putovanja u odnosu na veliþinu, standard i specijalizaciju, ciljne skupine i cijene. Jer samo veliki organizator putovanja posjeduje moü i in- strumente da u pred i posezoni osigura prijevozna sredstva i organizira prodaju.

Paralelno uz proširenje hotelskog sektora, valja izgraditi rekreacijsku infrastrukturu i proširiti ju, za takve ciljne skupine x koje podržavaju kupališnu ponudu, ali su od nje neovisni; x koji donose korist ne samo hotelima, veü koji mogu doprinijeti popunjenosti i privatnog smještaja i kampinga; x koje su za unutrašnjost i za otoke od gospodarskog interesa.

Podruþje privatnog smještaja se prebrzo razvilo, brže nego što je rasla potražnja. Popunjenost i prihodi padaju. Obzirom da ovaj segment donosi dobit izravno sta- novništvu, valja podržati njegovu konsolidaciju.

49 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje: Turistiþki potencijal Županije

5. Turistiþki potencijal Županije

5.1 Klima

Šibensko – kninska županija se ima podijeliti na tri klimatske zone:

x Obala s tipiþnom sredozemnom klimom sa blagim zimama, dugim proljeüem, lijepom jeseni i jako toplim ljetom.

x U zagori Šibenika (Drniš, Unesiü, Ružic i Oklaj) vlada umjereno kontinentalna klima.

x Knin ima kontinentalnu klimu s hladnim zimama i vruüim ljetima.81

Odluþujuüi su klimatski uvjeti uz obalu. Od travnja do listopada se dnevne temperature u Šibeniku mogu usporediti s onima u Mallorci. Nije toliko vruüe kao u A- nadoliji ili na Crvenom moru. Od studenog do kraja ožujka je ipak u Šibeniku zna- þajno hladnije nego na Turskoj rivijeri ili Balearima – da niti ne spominjemo kupa- lišta u Egiptu.

Temperatura zraka: dnevni prosjek

30 Sibenik 25 Dubrovnik 20 Pula 15 Mallorca Grad Celsius 10 Antalya 5 Port Said 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Temperatura zraka: Prosjeþna dnevna maksima

40 Sibenik 35

30 Dubrovnik

25 Pula 20

Grad Celsius 15 Mallorca

10 Antalya 5 Port Said 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Izvor svih podataka: Njemaþka meteo služba u „Klima Europe“, dio II – Südwesteuropa und Mittelmeerländer

81 UNDP/UNOPS u „The Eco-food Production in the County“, S. 10

50 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje: Turistiþki potencijal Županije

Temperature vode u Šibeniku dopuštaju sezonu kupanja od sredine svibnja do kraja listopada, pri þemu su temperature veüe u Dubrovniku u listopadu.

Temperatura mora

30 Sibenik 25 Dubrovnik 20 Pula 15

Grad Celsius Mallorca 10 Antalya 5 Port Said 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Kod mjeseþnih sunþanih sati Županija je jednaka Dubrovniku, znaþajno pred Is- trom ali i znaþajno ispod Mallorce zimi.

Sunshine Duration: Mean Number

450

400 Sibenik

350 Dubrovnik 300

250 Pula

hours 200 Mallorca 150

100 Antalya

50 Port Said 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Padavine zimi su jaþe nego na Mallorci, ali znatno manje nego u Dubrovniku ili Antaliji sa pravim kišnim razdobljem.

Padavine: Prosjeþne koliþine

300 Sibenik 250 Dubrovnik 200 Pula 150 mm Mallorca 100 Antalya 50 Port Said 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

51 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje: Turistiþki potencijal Županije

5.2 Plaže Županije

Plaže predstavljaju najveüi problem hrvatskog turistiþkog gospodarstva. Svaki katalog kojeg otvorimo pokazuje doduše sliku „Zlatnog rata „ u Bolu na Braþu.- Ali ta plaža nije samo najljepša u zemlji. Ona je unikat, iako od šljunka. Jer þak i prirodne plaže s finim šljunkom se rijetko mogu naüi, a pješþane plaže jedva sa po- veüalom. Ono što tržište podrazumijeva pod prekrasnom plažom je kilometarska traka svijetlog, mekog pijeska – to Hrvatska nema za ponuditi.

Tome ne pomaže ni rjeþitost brošura. ADAC – Caravaning vodiþ opisuje realnost: Jezera/Murter – ? „Uska plaža sa betoniranim površinama za sunþanje“; Autokamp Solaris – „Široka, uþvršüena plaža sa stepenicama koje vode u more”, Primošten – „kamenita plaža sa šljunþanim dijelovima razliþite veliþine.” Izvor: TZ - Katalog Croatia

Još otvorenije gosti kažu Županiji dali su zadovoljni plažama i njihovom þisto- üom: „Uopüe ne !“ Situaciji s plažama i þistoüi daju najlošiju ocjenu. „5!“82 Za destinaciju þije turistiþko gospodarstvo živi od kupališnih gostiju je to više od velikog nedostatka. To je prava katastrofa koja optereüuje imidž, razinu kakvoüe, fleksibilnost kod cijena i šanse za razvoj. Tako M. Huffadine u „Resort Design“ kao prvu pretpostavku za uspješno planiranje destinacije zahtjeva: „Regija mora imati odliþne plaže“.83

Malo pretjerano u iskljuþivosti zahtjeva. Ali ako je zajamþena kakvoüa vode kao „kristalno þista i bistra“, tada to sa stanjem na plaži ima isti znaþaj. A vezano uz situaciju na plaži može se naüi rješenje, odn. ublažiti ga utoliko da se barem veüi- na ciljnih skupina time zadovolji. Onaj ljubitelj „šetnji po pješþanoj plaži“ koji to želi þiniti satima, neüe biti oduševljen kamenim ili šljunþanim ili betonskim pla- žama, kao što to neüe biti ni obitelj s djecom. Ipak se plaže dadu optimalizirati za brojne skupine gostiju: Nasipanjem šljunka ili pijeska, ureÿenjem pomoüi za ulazak u vodu, površinama za kupanje od prirodnog kamena, rva ili betona, plutaju- üim pontonima i sl.

Struþnjacima u Županiji to je naravno poznata stvar i na mnogim se mjestima i radi na optimalizaciji plaža. Ali kako nedostaje na financijskim sredstvima – to još nije dovoljnog opsega. Bez obzira na veü postojeüu, opüu svijest o teškoj situaciji s plažama, ovdje to valja još jednom naglasiti. Turistiþko gospodarstvo Žu- panije pada ili stoji sa plažnom situacijom. Nije dovoljno da hoteli i vlasnici kampova nešto „uþine „ za svoje plaže. Optimalizacija uvjeta na plažama je inaþe i opüenito „conditio sine qua non“, ako turistiþko gospodarstvo i nadalje želi razvijati i podiüi kakvoüa ukupne ponude.

82 Institut za turizam TOMAS 2001 83 Huffadine, Margret: “Resort Design – Planning, Architecture, and Interiors”, S. 39

52 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje: Turistiþki potencijal Županije

Betonska plaža kod Murtera Prirodna plaža kod Srime

Platoi za kupanje na šetnici Vodice Nasipanje šljunka u Brodarici

Umjetna šljunþana plaža na Prviü-Šepurine Beton-šljunak . kamen, plaža kod kampa Lovišüa

Umjetna šljunþana plaža Solaris/Zablacé Ulaz u more izmeÿu kamena u Pirovcu

53 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal županije

5.3 Krajolici

Turistiþko gospodarstvo se može osloniti na þetiri grandiozna krajolika:

x NP Krka koji se kao klin utiskuje 70 km dužine od Skradina do Knina. `Lonely Planet´84 ovaj park drži atraktivnijim od Plitviþkih jezera. To obrazla- že veüim brojem slapova, kanjonima, jezerima i kulturnim znamenitostima parka. Da li je grandiozniji ili ne nije bitno, NP Krka je u svakom sluþaju razno- vrsniji. Sve otkriti što park nudi uzelo bi nam nekoliko dana.Pretpostavljeno da smijemo posjetiti zanimljive toþke i da su one obuhvaüene.

NP Krka ; Slap Manojlovac Potencijal turistiþkog pokretaþkog kotaþa. Glavna je poteškoüa u tome, da ga se optimalno i istovremeno koristi na takav naþin da mu se ne nanosi šteta e- kologiji ili krajoliku. Trenutno se svi ljeti gosti koncentriraju na najveüi od svih slapova „Skradinsku Buk“ kod Skradina.

x Otoþna skupina Kornata sastoji se od ca. 150 otoka, od kojih je 1980. otpr. Jedna treüina na površini od 220 km2 proglašena nacionalnim parkom. Poseb- nost parka je njegova flora i fauna, za manje informiranog turistu to je hrpa kao namjerno pobacanih , golih otoka, þiji je izgled tisuüama godina napornog rada prirode oblikovan u jedinstveni kulturni krajolik. I ovdje imamo isti fenomen kao kod Krke: Ekstremnu koncentraciju u nekoliko tjedana špice sezone. Izvor: Kornati , okrunjeni otoci

x Park prirode Vransko jezero je doduše manje spektakularan od da nacionalna parka. Sa svojim oznaþenim stazama za bicikle i pješaþenje, sa križarskom utvrdom i karavan sarajem u Vrani nudi od sva tri parka trenutno najbolje moguünosti za aktivno turistiþko korištenje

84 Lonely Planet in „Croatia“, S. 27 und S. 2002

54 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal županije

x Turistiþki skoro nepoznat je ostao ovaj dojmljivi spomenik krajolika Šiben- sko – Kninske županije – planina Di- nara, sa 1.831 nm visine najviša u Hr- vatskoj, Ovaj div nije samo vizualno dojmljiv. Njegovo je ime poznato i koristi se za cijeli masiv – lanac planina /Dinarske Alpe/. To pruža najbolje preduvjete da ga se ukljuþi u programe aktivnosti i doživljaja, kao i marketing Županije.

x Oko ova 4 posebna težišta mogu se aranžirati i ostali krajolici i doživljaji u prirodi. U oþima gostiju iz srednje Europe koji nisu navikli na ove slike – one üe biti egzotiþne. Jer sve što je neobiþno, može se inscenirati u turistiþku at- rakciju.85

Neugledni otoci u šibenskom arhipelagu djeluju kao da su iskoþili s platna sli- kara Rabuzina.

U Prviü-Šepurinama, najromantiþnijem ribarskom mjestu Dalmacije lako nam je zamisliti ribarsku feštu s puno boja, koji ponovno oživljavaju stare tradicije i privlaþe domaüe i strane posjetitelje iz cijele okoline.

85 Secrétariat d`État au Tourism in „Réinventer les vacances“, S. 194

55 Master & Marketing plan turizma Šibensko –kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Krajolik kod Bribira Selo Prhovo iznad Primoštena

Ravnica s rijekom kod Biskupije Dolina kod Danila

Krka iznad Zatona, izmeÿu Skradina & Šibenika

Ako stavimo nekoliko fotopgrafija krajolika jednu zu drugu, tada nisu potrebne rijeþi da bismo opisali ljepotu i raznolikost formacija krajolika. Krþiü podno Dinare Dramatika se pred promatraþem otvara kao slikovnica. Ona je idealna za odmor u planiranju, šetnji i biciklizmu. Posebno fascinatno je kroz koliko duge staze se prolazi kroz netaknutu prirodu ostavine stoljeüa mukotrpnog rada ljudi, gradnja suhozida kuda god oko krene.

56 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal županije

Poljski put kod Burnuma,. Iz rimskih vremena ? Iz kamena nastaje vino. Vinogradi na poluotoku Kremik

Dva mala grada i nekoliko sela staje u ovu bezvremenu sliku.

Primošten, pred dva – tri desetljeüa u Njemaþkoj najpoznatije turistiþko odredište na dalmatinskoj obali. Veü radi njegove siluete.

Skradin, zbog svojeg lijepog položaja i sredozemne atmosfere i svoje povijesti

Zapravo je neshvatljivo da Skradin od turizma jedva, a Primošten manje nego ranije profitiraju od turizma.

57 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.4 Proljetno cvijeüe

Krajolik ne þine samo panoramske i velike slike. Proljetna flora je jednako lijepa, a þovjeku koji ne živi na Sredozemlju je þak i egzotiþna. Ljubitelji1 prirode iz sjeverne Europe mogu otkriti neoþekivano bogatstvo cvijeüa. Zajedno sa krajolikom i seoskom kulturom, ova bogata proljetna flora zaokružuje ljepotu Županije. Dosada samo na rubu spomenuto, raznovrsnost poljskih cvjetova se može izgraditi sve do teme za posjetu. Ovakva tematizacija može pomoü da se sezonu ranije najavi, popravi imidž i stvori nekoliko specijaliziranih radnih mjesta: višejeziþnih botaniþara koji vode skupine gostiju kroz krajolik cvijeüa i objašnjavaju ih.

Livada meÿu rimskim ruševinama Bribira `Plavi cvijet´ Livada uz amfiteatar Burnum

1 Veliþina ciljne skupine u Njemaþkoj 8,6 mil. ljudi (Institut für Freizeitwirtschaft in „Zielgruppen in der Freizeit“)

58 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.5 Kultura

Bez sumnje Stari grad Šibenik u Županiji raspolaže sa najveüim kulturnim potencijalom u svrhu turizma. Tu je u prvom redu katedrala sv. Jakova. Ali nije samo ona. Iz gradskih zidina se kriju brojna druga bogatstva, manje poznata, ali koja vrijedi otkrivati .

Braun-Hogenberg u Civitates Orbis Terrarum Veü i sam izgled jedva da je išta izgubio od srednjevjekovne strukture koja je Braun – Hogenberga još pred više od 300 godina oduševila. ýak i tvrÿava sv. Ni- kole na ušüu Krke je toliko dobro saþuvana, kao da üe opet zatrebati. U turistiþke svrhe ? Kao izletniþki cilj ? Kao pomorski muzej ? Kao tematski park ? Za festi- vale ? – kao sada dva puta godišnje ?

Tvrÿava sv. Nikole iz 16. st. na ušüu rijeke Krke Najbolje je situaciju u Šibeniku opisao Baedeker, poznati njemaþki vodiþ u svojem izdanju:85: „Šibenik je oduvijek stajao pomalo u sjeni Zadra, Splita i Dubrov- nika. I to ne s pravom: Grad je bez sumnje jedan od najljepših u cijelom podruþju istoþnog Jadrana, pa iako taj dojam ponajprije skrivaju veliki luþki objekti, ener- getska postrojenja i stambeni blokovi na periferiji. Veü sam položaj Šibenika na ušüu rijeke Krke, unutar fjordu sliþne, odliþno zaštiüene šibenske uvale je iznimno lijep. Šetnjom kroz stari grad üemo brzo ustvrditi da Šibenik nudi brojne znamenitosti“ itd. itd. Onaj tko ovo þita ostaje zaþuÿen: „Zašto se ovaj potencijal ne koristi bolje ?“ Grad nema niti jedan malo bolji hotel. Pri tom bi gradska opüina mogla preuzeti vodeüu ulogu u razvoja turizma cijele Županije.

85 Baedeker in „Istrien, Dalmatinische Küste“, S. 217

59 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Nije sve ono što kulturnjaci i znanstvenici smatraju uzbuÿujuüim i stvarno zanimljivo u turizmu. Jer posjetitelj u prvom redu želi doživjeti nešto spektakularno, ne želi se boriti za nove spoznaje. On traži slike koje ga diraju i o kojima üe rado pri- þati . Traži doživljaj, neobiþno i prestiž. Stoga se u brojnim destinacijama prešlo na to da se znamenitosti grade kao odreÿene marke – posebni proizvodi, o njima priþati priþe i kada su jednom poznati podignuti ih teatralno u nad- dimenzionirano: Dvorci Loire, piramide u Gizi, tvrÿava u Edinboroughu. Turis- tiþkim svijetom doživljaja vlada umjetniþka inscenacijom, a ne akademska analiza.

Quelle: F. Smiljaniü: Grada za povijesnu topugrafiju

Županija raspolaže brojnim kulturno – akademskim privlaþnim toþkama - kao na primjer kod Drniša i Knina – ali turistiþki iznimna, nije nijedan od tih toþki. Ipak, mogu se meÿusobno umrežiti, pa tako dobivaju na interesu. Takvo umrežavanje se može organizirati tematski ili regionalno. U to valja ugra- diti aktivnosti, gastronomiju, kao i komponentnu zabave. Za tematizaciju kao cilj

60 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

ili relejnu postaju ovdašnji je kulturni potencijal dovoljan, osobito ako se krajolike i vegetaciju doživljava kao egzotiþan okvir. Zamislivo je nekoliko primjera tematizacije: a) Tvrÿave i utvrde

Dessins de Théodore Valério – La forteresse et paysans de Knin

Jedna od najdojmljivijih, najveüih i povijesno najznaþajnijih tvrÿava je kninska. Za sebe sama ipak nije dovoljno atraktivna da bi postala magnet za turiste. Proši- renje s ljubavlju ureÿenog malog muzeja i jaka vizualna spona uz lokalne tradicije moglo bi poveüati privlaþnost.

61 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Za umrežavanje se nudi „povijesna“ gastronomija na tvrÿavi i alternativno ponovna izgradnja u ratu srušenog restorana na Krþiüu, koji nažalost ljeti i presušuje. Pješaþenje uz Krþiü vodi nas uz brojne vodenice koje su uništene, ali koje valja zaštititi.

Jako slikovito je položena i tvrÿava Drniša. Visoko nad kanjonom ýikole I u blizini minareta uz turskog doba. Knin I DRniš se nalaze izravno na granici podruþja habsburške Hrvatske i osmanlijskog carstva, podruþja oko kojeg su se stoljeüima borili. Zanimljivo je otkriti kao su se kulture sukobljenih strana meÿusobno oploÿivale. Turski bunar u Popoviüima uz drniški minaret ne bi trebao biti jedini svjedok toga.

U najdojmljivije poglede spada tvrÿava Kljuþica nad okomitom stijenom iznad rijeke Krke. Ona se nalazi u NP Krka. Ovakav pogled na Tvrÿavu üete imati samo ako dugo tražite i planinarite uskom stazom kroz nacionalni park prema kanjonu Krke. Atraktivno na ovoj je turi: Razni pogledi u regi- onalnu kulturu i povijest, mala hodnja kroz makiju, prekrasan pogled na Krku u dolini i napet osjeüaj sebe kao nekog tko otkriva nešto novo, te naravno i dobra lokalna gastronomija. Ovo je trenutno moguüe u sklopu dnevnih izleta ili samostalno, te ne bi smjelo postati ni prekomjerno puno gostiju.

62 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijali Županije

b) Crkve i samostani

Sa katedralom sv. Jakova, najznaþajnijem kulturno-povijesnom sakralnom objektu Hrvatske kao „motorom za pokretanje“, trebalo bi biti moguüe da se okrene i ka gostima zainteresiranim za crkvenu umjetnost. Poneki markantan objekt, antikni zidovi i simpatiþni mali muzeji nude se kao zanimljiv dodatni program. x Samostan i samostanski muzej na Krapnju;

x Seoska crkva i sakralni muzej Drage;

x Ribarska crkva Prviü-Šepurine. x Meÿunarodno poznati samostan Visovac;

x Znaþajni pravoslavni samostan sv. Aranÿelovac iz 1402.

x Dupla bazilika iz Jadrya – iz rano-kršüanskog razdoblja i srednjevjekovna crkva u rimskom naselju Bribiru.

63 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijali Županije

od velikog povijesnog znaþaja je Biskupija. Zanimljiva nije samo crkva koju je projektirao Meštroviü, nego i ostaci staro-hrvatskih crkava iz 9.- 11. stoljeüa. Najdojmljiviji doživljaj posjetitelj ima kod crkve sv. Spasa u Cetini, usred prekrasnog brdskog krajolika, s bogatim livadama i u blizini izvora rijeke Cetine. Ova crkva koja djeluje jako staro stoji simboliþki za sve što Županija nudi uz Jadran.

Svjetski poznati umjetnik Ivan Meštrviü je roÿen u Otavicama kod drniša. Tamo je obiteljska mu kuüa i školu koju je planirao izgraditi. Usamljeno na brijegu i vidljiv iz daljine je mauzolej kojeg je ostavio sebi i svojoj obitelji – ukrašenog a jako lijepim freskama i zidnim slikama umjetnika. Ovaj mauzolej zasigurno vrijedi posjetu. Ali on se može i dvojako tematizirati: Kao sastavni dio „Crkve i samostani“ ili kao djelo usmjereno samo ka umjetniku, pri þemu se kaže da se u Drnišu nalaze dodatna djela Meštroviüa.Ionako pojedinaþni elementi tema izmeÿu sebe mogu i na drugaþiji naþin biti kombinirani – ovisno o trajanju, sadržaju ili cilju izleta ili nekog specijaliziranog putovanja.

64 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal županije

c) Rimsko nasljeÿe

Možemo ga posve sluþajno naüi. U obliku bizantskog kapitela koji je sluþaj donio na neki zid otoka Zlarina ili naüi rimski stup kojeg je pomorac davno donio kao suvenir iz Salone i koji je dobio poþasno mjesto ispred crkve u Prviü – Šepurinama. Nalazimo ga u zidovima tvrÿave Knin i u muzeju u Drnišu

Dojmljiv doživljaj rimskih vremena daje posjet uzvisine Bribira.Sliþno kao i crkva u Cetini, Bribir ujedinjuje tri nezaboravna aspekta:

x Daleki pogled unatrag u Antiku i Srednji vijek x Nezaboravan pogled na obalu i sve do planina Promine i Dinare. x Strašan uvid u razaranje prošlog rata.

Naprama svim drugim zanimljivostima Bribir daje neprocjenjivu prednost idealnog položaja. On je jednako udaljen – nekih 20 – 25 km – od Vodica – Srime – Tribunja, od Murtera- Tisno- Pirovca, kao i od Skradina – Zatona – Bilica. Bribir se jednostavno nameüe kao cilj ili etapa nekih od rekreacijskih programa koji povezuju sportske aktivnosti, krajolik i kulturu. Burnum je znanstveno gledano možda i jednako znaþajan. Ali toliko snažan doživljaj, kao kod Bribira ne može

65 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal županije

prenijeti sa iskopinama na samom amfiteatru, þak i kada vrhovi planine sa zaostalim snijegom u ožujku daju slikovitu kulisu.

Ali atraktivnost Burnuma se dade jednostavno poveüati obnovom napuštenog imanja u blizini koje bi se pretvorilo u dalmatinsku konobu, te sa ureÿenjem platforme Franje Josipa iznad Slapova Krke kod Manojlovca………..

……stazama za pješaþenje na trasama starih poljoprivrednih putova o kojima se govori da su neke þak još Rimljani gradili i da þak postoji cesta iz tog vremena, koju bi samo malo trebalo urediti. Ovako se od Burnuma napravi pravi turistiþki program, koji se po želji proširuje Na primjer u tematski park zvan „Rim“

66 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.6 Otoci

Osim Kornata, ispred obale Županije se nalaze brojni otoci u šibenskom arhipelagu. Od njih je samo 5 naseljeno: Krapanj, Prviü, Zlarin, Kaprije i Žirje. Iako su otoci uvijek posebno bili privlaþni za putnike, jer je njihova okruženost morem dodavala dojmu izolacije od vanjskog svijeta, spomenuti otoci od turizma jedva da su profitirali. Vodiþi ih opisuju kao izletišta i upuüuju na moguünost privatnog smještaja.86 U katalogu TZ „privatni smještaj“ se pak ne navodi nijedan smještaj.

Prema UNDP/UNOPS-Studiji87 su poljoprivreda i ribarstvo u nedostatku resursa ili prekomjerne izlovljenosti mora izumrli. Posljedica je bila dramatiþno iseljavanje u zadnjim desetljeüima. Ostatak stanovnika su uglavnom umirovljenici i onih nekoliko poduzetnika, koji vode jedan cafe – bar i jednu konobu. Na Prviüu se trenutno gradi lijepi hotel, a na Zlarinu þuje priþa o Zlarinjanu koji se u Americi strašno obogatio i postao milijunaš, te na otoku želi graditi velike hotele i koji se nada da üe otoci postati bez-carinska zona.

Priviü Luka – Objekt škole se ureÿuje u hotel

86 Baedeker u „Istrien, Damatinische Küste“, S. 224 87 UNDP/UNOPS in „Development of Rural and Non-traditional Tourism“, S. 18

67 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Glavni problem üe mu teško biti riješiti: Nedostatak raspoložive, odgovarajuüe radne snage. Cijeli otoþni ambijent bi se morao u potpunosti pretvoriti rezigna- cije i letargije u optimizam i dinamiku da bis e opet privukli mladi ljudi. U tu svrhu je potreba dugoroþna i zanimljiva perspektiva za mlade, kojoj üe slijediti i socijalna infrastruktura : Škole, zdravstvo, opskrba. ýak i kada bi se gradili hoteli, oni bi radili maksimalno 6-7 mjeseci godišnje. Stoga su dakle na otocima zamislive zasada tek sezonske djelatnosti.

Zamisliv je ovakav razvoj. Grþki egejski otoci su odliþan primjer.88 Sve do se- damdesetih godina su posjedovali tradicionalnu, socijalnu strukturu svih sredo- zemnih otoka. Ekonomska osnova su bili poljoprivreda, stoþarstvo I ribarstvo. Veü u pedesetim godinama je došlo do iseljavanja. Tek turizam zaustavlja iseljavanje i polako okreüe trend – sve dok nije postao dominantna grana gospodarstva. Namjesto tradicije otvorila su se nova zanimanja. Domaüi su napustili poljoprivredu. Mnogi su otvorili prodavaonice, konobe, kafiüe, pansione, anga- žirali su se na izletima (brodom, ronjenje, ribarenje) ili su našli posao u hotelima, restoranima, disko klubovima ili na gradilištima. Tako je došlo do brzog rasta životnog standarda. Ipak, blagostanje se nije ravnomjerno širilo. Osobito na malim, intenzivno posjeüenim otocima, ali i uz obalu Krete veüi i prihodov- niji hotelski objekti pripadaju uglavnom stranim vlasnicima. Drugi je put – prodati zemljišta, na kojima se tada grade vikendice i apartmani. Ovo baš neüe stvoriti radna mjesta, ali potiþe životnu osnovu stanovnika otoka i opüina, ako se te aktivnosti odvijaju u skladu sa zakonom. Protiv ovog puta se naþelno nema što reüi sve dok se pridržava prostornih planova i zakon, ali i posebnog otoþnog karaktera i plaüa sva zakonska davanja. To je nažalost rijetko sluþaj i zahvaljujuüi prekomjernoj gradnji može doüi do gubitka jedinstvenog ozraþja otoka. Ovaj dojam se stjeþe kod uplovljavanja u luku Kaprije.

Otok Prviü sa svoja dva naselja Pr- viü-Šepurine i Prviü-Luka je odliþno saþuvao tradicionalni ugoÿaj – Pr- viü-Šepurine je za to primilo þak i službenu kvalifikaciju TZ kao „naj- ljepše male dalmatinske luke“ – ovdje se radi na tome da se taj karakter zadrži u spoznaji: „ Gledano unaprijed, to je naš najveüi potencijal“.

88 Hennig in „Reiselust“, S.135

68 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Stare kuüe u Šepurinama se obnavljaju u tradicionalnom stilu. Mul u luci se pokriva prirodnim kamenom.

Uokolo otoka naþelnik daje graditi šetnicu – Lungo mare za pješake i bicikliste. Na izbaþenim kamenitim rtovima üe nastati platforme za kupanje. Podrazumije- va se da nije dopušten promet automobilima. S malim hotelom koji se uskoro otvara u Prviü – Luci postojeüem ribljem restoranu je napravljen prvi korak naprijed, stvaranje takve ponude za ciljne skupine koje u životu na otoku prepoznaju posebnu kakvoüu. Takvih i nije malo. Druga poteškoüa je kasniji marketing, jer je ekonomska osnova za uþinkovitu reklamu premala. Ali ovaj je put uvjerljiv i potencijal postoji.

69 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Zlarin djeluje širokogrudniji i bolje stojeüi od ostalih otoka. Nekoliko ukrašenih patricijskih palaþa i dvije lijepe crkve dodatno pojaþavaju taj dojam. U svakom je sluþaju Zlarin drugaþiji – kao što svaki otok ima svoj vlastiti karakter. Ovdje se osjeüa nazoþnost dnevnih izletnika. Nekada je Zlarin bio središte koraljara, danas o tome priþa samo mali muzej. Stanovnici Zlarina danas uglavnom rade u Šibeniku, udaljenom ca. 1 sat vožnje brodom. Gradnja na otoku se uglavnom koncentrira uz luku. Ostatak otoka je mirisna, sredozemna vegetacija, raj za one koji vole iskonsko, koji traže neudobne staze i zna uživati u predivnim pogledima.

70 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Žirje je najveüi od otoka. Položen je najudaljenije od kopna, a iz daljine gledano djeluje negostoljubiv i krševit, sve dok se u njegovoj unutrašnjosti ne otkrije nekoliko plodnih polja. Oþito je otok nekada imao veliki vojni znaþaj, jer su mu na uzvisinama izgraÿene dvije tvrÿave. Jedna još u vrijeme Bizanta. I u novije doba su položaji na Žirju dominirali kako obalom kopna, tako i cijelim arhipelagom. Položaji su ukopani na najvišim vrhovima otoka, u kamenu. To su danas i mjesta s najljepšim pogledom na Kornate.

Žirje posjeduje – kao i svi drugi otoci – male uvale za kupanje sa šljunkom i niz zaštiüenih mjesta u kojima nautiþari u prolazu naveþer sidre.

71 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal županije

Krapanj je najmanji od naseljenih otoka. Nalazi se odmah nasuprot Brodarice i s brodom se dolazi na otok za nekoliko minuta.

Tipiþne male luþice za brodove spužvara i stare kuüe uz more, koje doþekuju turiste Valja posjetiti svakako samostan u kojem se trenutno ureÿuje sakralni muzej.

Barokni oltar samostanske crkve Plafonska slika u samostanskoj crkvi

72 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.7 Prukljansko jezero

Prukljansko jezero je sa 11,1 km2 treüe po veliþini jezero na jadranskoj obali, skoro jedno malo zavtoreno more. U svakom je sluþaju dovoljno veliko i atraktivno za brojne odmorišne aktivnosti na vodi i na njkegovim obalama.

Jedna od posebitosti je da je površinska voda slatka. Nju u jezero unosi Krka, koje projeþe kroz njega. Dublji slojevi vode su slani. Ova voda dolazi iz Jadra- na. Prukljansko je jezero okruženo jako lijepim, brežuljkastim krajolikom, kanjonom rijeke Krke i malim, ljupkim naseljima– Zaton, Raslina, Bilice. Jezero graniþi sa turistiþkim biserom Skradinom, te time i sa samim Nacionalnim parkom. Vodice su u neposrednoj blizini, Šibenik je još bliže,

Prukljansko jezero ima sve preduvjete za proizvod vlastite vrste. Mirno slatko- slanovodno jezero s mediteranskom klimom usred seoske idile i u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Krka, živahnih Vodica i zanimljivog Šibenika. Sliþno ovome ne nudi niti Vransko jezero, ni umjetno jezero Peruüa unutar Županije, pa ni Skadarsko jezero, koliko god bilo atraktivno. Prukljansko jezero je unikatno.

5.8 Opüinske granice i susjedne regije

73 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Turistiþka emitivna tržišta predstavljaju veliki broj podijeljenih ciljnih skupina. Svaka od njih ima svoje zamisli i oþekivanja od odmora i pridobiva ih se s posebno skrojenim ponudama ili moguünostima. Ipak, u svemu tome ni jednog gosta uopüe ne zanima jedna stvar - iako poneka Opüina ili regija i te kako na to pazi: a to su administrativne granice. Stoga je velika pogreška kod koncepcije za marketing i prodaju nekog turistiþkog proizvoda razmišljati u administrativnim granicama i s njima argumentirati. Jedine granice od znaþaja za turistu su one koje im postavlja dostupnost. Dakle sve ono što je u njegovu krugu dostupnosti zanimljivo, u njegovim oþima poveüava atraktivnost destinacije. Pomoüu strategija, koje idu i preko ruba tanjura Opüina i lokalnih zajednica, þak i Župa- nije, svi zapravo mogu dobiti:

x Gost, jer proširuje svoj doživljajni spektar; x Susjedna Županija, odn. zajednica koju takoÿer reklamiramo, jer se na takav naþin njene prednosti prezentiraju besplatno, odn. barem joj se ime spomi- nje; x Zajednica ili Županija koja se reklamira, jer može ponuditi više nego što sama posjeduje unutar svojih granica.

Onako, kako Zadarska i Splitsko - dalmatinska županija profitiraju od dva Na- cionalna parka na tlu Šibensko - kninske županije i katedrale sv. Jakova, tako i njihov potencijal potiþe i podržava atraktivnost Šibensko - kninske županije, bez da ova aktivno u tome sudjeluje. Kao najveüe atraktivnosti valja uzeti:

x Zadar, povjesni stari grad, relikvijar sv. Šimuna i muzeji; x Stari grad Nina, muzej, staro-hrvatska crkva sv. Nikole u Prahuljama; x Trogir, njegov stari grad, crkva sv. Lovre i muzej; x Split, Dioklecijanova palaþa, Arheološki muzej i Galerija Meštroviü x Rimske ruševine u Solinu/Saloni.

Kod Vranskog jezera valja uspostaviti usku razvojnu suradnju izmeÿu Šibensko - kninske i Zadarske županije. Rezervat ptica i kulturno-povijesno najzanimlji- vije toþke - Križarska utvrda i Han - nalaze se u Zadarskoj županiji. Južni dio jezera je pak smješten u Šibensko - koninskoj županiji. Potencijal posjetitelja dolazi sa cijelog obalnog pojasa - od Vodica do Biograda.

Križarska utvrda kod Vrane Karavan saraij (Han) kod Vrane

74 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.9 Rang lista potencijala

Institut za turizam iz Zagreba je po nalogu TZ Županija, razvio za Šibensko - kninsku županiju sustav oznaþavanja - putokaza, te u sklopu toga predložio i prioritete.1 Valja se suglasiti sa njihovom ocjenom i rasporedom. Rezultat obu- hvaüa prirodni i kulturno- povijesni potencijal. On odgovara onome, što se može išþitati iz svih opisa2 i vodiþa3 . Isto tako navodi i one objekte, koji su doduše atraktivni, ali u nedovoljnoj mjeri obuhvaüeni, tako da nedostaju pretposstavke za njihovo oznaþavanje. Nasuprot gornjemu, Master plan i takve objekte ima obu- hvatiti , jer ne ide u pravcu trenutne prezentacije, nego obuhvaüanja istih u sklopu dalekosežnijeg ukupnog proizvoda. U tom smislu bi ova opsežna analiza potencijala i koncept oznaþavanja trebali avancirati u jedan od temelja razvojne strategije turizma.

Rang liste turistiþkih potencijala I. mjesto Znamenitosti jako visokog stupnja turistiþkog interesa x NP Krka x NP Kornati x Katedrala sv. Jakova i Stari grad Šibenik o Zadar, Trogir, Split II. mjesto Znamenitosti visokog stupnja turistiþkog interesa ¾ Vransko jezero ¾ Tvrÿava Knin ¾ Sv. Arkanÿela ¾ Planina Dinara ¾ Tvrÿava Sv. Nikola ¾ Visovac ¾ Bribir ¾ Neþven & Trošenj ¾ Cetina, crkva Oslobo- ¾ Skradin ¾ Kljuþica Grad ditelja ¾ Primošten ¾ Krka ušüe ¾ Meštroviü mauzolej ¾ Primošten Vinogradi ¾ Krka uvala ¾ Biskupija ¾ Prukljansko jezero III. mjesto Znamenitosti regionalnog turistiþkog interesa Krþiü dolina&slap Burnum Stari grad Tribunj Bogoþin Grad Danilo Rogoznica Mjesto Šubiüevac Grad Žitniü kameni most & Sv. Ivan Šibenik Utvrda Ostriþa Rog. Zmajevo oko Drniš Grad Jadrija - bazilika Betina Drniš Minaret Prviü Šepurina Zlarin Vodenice Stara sela Krapanj Krajolici

Ako bismo morali u samo nekoliko rijeþi i jako trijezno opisati što se posebno izmeÿu svih potencijala Županije istiþe, tada se sve vraüa na jednu nadmoünu sliku: Fascinatni krajolik ! Od Dinare, do rijeþnih dolina izmeÿu nizova brda i brežuljaka, preko kanjona koji oduzimaju dah i slapova Krke, slikovitog ušüa rijeke sve do otoþnog svijeta šibenskog arhipelaga i Kornata. Brdska sela i zase- oci u primoštenskoj zagori, proljetne livade i žuta polja brnistre u cvatu, obrasla makijom, dva mirna jezera: Prukljansko i Vransko jezero. Najdomljivije u Šiben- sko - kninskoj županiji je raznovrsnost malo taknute, a rijetko naseljene prirode i krajolika !

1 Institute for Tourism in „The System of Marking and Interpreting the tourist Attractions in the Šibenik-Knin County“ 2 Feriü, Stanko u „Krka“, Runjiü/Grubisiü/Livakoviü in „Šibenik” 3 Baedeker u „Istrien und Dalmatinische Küste“, Lexicographic Institute in „Croatia“, a tourist guide

75 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.10 Rekreacijska infrastruktura

Glede ovakvog prirodnog potencijala jedinstevnih krajolika, koji se uz to može osloniti i na niz kulturno - povijesnih bisera i zanimljivih svjedoþanstava regionalne seoske tradicije, odmah se postavlja pitanje, zašto se samo mali broj mjesta unutar Parkova intenzivno koristi za turizam. Jer inaþe üe se jako, jako rijetko susresti stranog posjetitelja u unutrašnjosti Županije. Samo jedna lokalna agencija nudi džip - safarije kroz zagoru, a pola tuceta agro-turistiþkih inicijativa privlaþi nekolicinu gostiju i male grupe. Odgovor na to pitanje nas vodi do tri slabosti koje ukupno prate hrvstko turistiþko gospodarstvo od njegovih poþeta- ka:

x Veü od 60-. tih godina je izgradnja i razvoj ponude iskljuþivo koncentriran na obalu. Trrbalo je iskoristiti kupališni potencijal - i ništa više. Alternativne moguünosti tada nisu uzete u obzir, nisu primjeüene ili se nisu željele primijetiti. Posljedica toga je nastanak apsolutno jednostranog proizvoda, koji je poznavao samo kategoriju kupališnog gosta i to onoga, koji i nije raspolagao osobito velikim proraþunom za potrošnju tijekom odmora, koji se želio jeftino odmoriti i izbjeüi van-pansionsku potrošnju.

x Ovakvo jednostrano usmjerenje proizvoda je imalo kao daljnju posljedicu da se uspjelo privuüi samo one ciljne skupine, koje su svojim veüim dijelom fiksirane samo na kupanje. Oþekivanja koja bi išla i preko ovih okvira nisu postojala, niti postoje danas. „Sunce & more po niskim cijenama“, tako mo- žemo, možda malo poopüeno opisati segment gostiju Hrvatske. Veüina ih je bila zadovoljna ponuÿenim. Impulsi za dodatni razvoj ponude nisu od ovakvih gostiju niti inicirani, odn. Ignoriralo ih se, jer su bili pretihi i nije nastao jaþi pritisak. Ako je netko bio nezadovolja, taj eto ne bi opet došao. Postoja- lo je i postoji dovoljno alternative za godišnji odmor na izbor.Es gab und gibt genügend Urlaubsalternativen.

x Imidž Hrvatske se tako gradio uokolo jednostrane ponude i „tipiþnog gosta“. Danas se od Hrvatske ne oþekuje puno više od onoga, što taj jednostrani i- midž obeüava. Veü usaÿeni imidž sada prebaciti na drugaþiju sliku, e to je nešto od najtežih stvari i tema u turizmu i jako je dugotrajan proces. Tu nisu dovoljne sporadiþne, pojedinaþne akcije - tu je potrebna sveukupna i koncentrirana akcija koja obuhvaüa sva podruþja usluge. Još manje su ovdje prikladne pomodne izreke koje lijepo zvuþe u reklami, ali iza kojih se skriva samo „Misao o željama - wishful thinking“.

Intenzivno ukljuþivanje potencijala krajolika i kulture potiþe i Institut za turizam unutar svojeg koncepta oznaþavanja. Pod toþkom 3 se zalazi u moguünost da se koriste tematske staze za planinarenje/pješaþenje i bicikle. Daje se 8 alternativa koje imaju svoje dokazane uzore u brojnim ciljnim odredištima. U tom dijelu ovaj smjer je uvjerljiv za pridobivanje novih ciljnih skupina, produžetka sezone i prijenosa gospodarskih uþinaka i u zagoru- unutrašnjost Županije. Koncept osim toga naglašava da je ova ideja primjenjena dosada samo u jako maloj i suzdržanoj mjeri, da zajednice moraju raditi zajedno, da se domaüe staze za bicikle i planinarenje imaju umrežiti i da se razvoj istih ima graditi od Šibe-

76 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

nika ka unutrašnjosti. Sve to je uvjerljivo, jednako kao i izreþena kritika da jedva postoji ikakva rekreacijska infrastruktura. Sa rekreacijskom se infrastrukturom skoro nigdje u praksi nije posebno odmak- lo. Mjereno naravno na onome što se u tom pogledu dogaÿa u konkurentskim destinacijama. Najviše su energije uložile Vodice: S malom mrežom staza za bicikle i planinarenje/pješaþenje, organiziranim izletima u skupini i pouzdanim zemljovidom. Ali posebno ureÿen nije niti jedan od ovih pravaca. Koriste se uglavnom postojeüe prometnice. Njih se oznaþilo i nekoliko poljskih putova je malo oþišüeno.

Inicijativu ureÿenja pješaþko - planinarskih i biciklistiþkih staza je pokrenuo i Park prirode Vransko jezero, oznaþilo se nekoliko alternativnih staza uokolo jezera, na dobrim makadamskim putovima, te sve uredno i topografski prikazalo na informativnom zemljovidu. Upravo taj zemljovid nam otkriva i veliku dilemu: Biciklistiþka staza u dijelu dužine 2-3 kilometra koristi Jadransku magistralu. To je opasno po život - osobito za obitelji s djecom. Park to zna. Rado bi to i riješili, kada bi imali novþana sredstva. Kako bilo: Mjere ove vrste su veü svrhovit poþetak na kojem se može dalje graditi. Osim staza su naravno potrebni i gosti i odgovarajuüi imidž.

77 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.11 Raspoloživa zemljišta za razvoj

Postoje mali izgledi da se sadašnjom strukturom smještajnih objekata uspješno privuþe dodatnih ciljnih skupina. Radi se o pred- i posezoni. Jer u špici sezone- veü imamo prekomjernu potražnju, kojeg današnja infrastruktura jedva izdrži. Za pred- i posezonu nam otpada kampiranje. Ne samo radi klime. Travanj, svibanj i listopad jednostavno nisu vrijeme kampiranja.

Privatne sobe üe doduše profitirati od rekreacijske ponude u pred- i posezoni. Ipak privatni smještaj nikako ne može inicirati potražnju u nekom veüem stilu ili opsegu. U tom dijelu je ovaj oblik smještaja jednostavno prebviše usitnjen u pojedinaþne jedinice. Veliki kontingenti i klasiþni paketi se iz ovoga ne mogu skrojiti.

Ostaje dakle hoteljerstvo i to takvo hoteljerstvo þiji üe objekti pratiti modernu strategiju ciljnih skupina i proizvoda, uzimajuüi u obzir moguünosti postojeüeg potencijala. Dijelom se ovo može postiüi i prilagodbom i adaptacijom postojeüih hotela. Ali potrebni su i dodatni hotelski kapaciteti. Jer ukupan broj raspoloživih kreveta mora biti dovoljno velik i njihova prosjeþna kakvoüa mora biti dovoljno atraktivna, da bi se organizatori putovanja mogli ukljuþiti u cijelom opsegu. Pretpostavka gradnje hotela su investitori i s druge strane odgovarajuüa zemljiš- ta. I upravo ovdje nailazimo na jedan od najveüih problema:

Zemljišta su redom preskupa za hotelske investicije; Skoro nikada nisu jasni imovinsko - pravni odnosi.

Za zemljište na lijepu položaju traže se cijene od 100 – 200 €/m2 . Uredba za za- štitu obale iz rujna 2004. zahtjeva po hotelskom krevetu 85-125 m2 zemljišta. To dovodi do enormno visokih cijena zemljišta koje ne može zaraditi nijedan turis- tiþki objekt. Opasnost: Špekulanti zemljištem üe kupiti zemljišta, graditi na njima hotelske apartmane i prodati ih na kraju pojedinaþno kao turistiþke apartmane, za vlastitu upotrebu od strane kupaca ili daljnje iznamljivanje. To je posao koji üe samo malo popraviti smještajnu strukturu i neüe stvoriti radna mjesta.

Veüina zemljišta je podijeljena u bezbrojne male parcele, þesto s brojnim vlasnicima, koji su zu to rasuti po cijelom svijetu. ýesto je i vlasniþka dokumentacja nepotpuna ili je vlasnik zemljišta nepoznat. Nijedan veliki strani investitor neüe taknuti u takvo osinje gnijezdo. On ne može nikako ocjeniti koliko üe ga na kraju stajati ukupno zemljište, koliko godina üe se otegnuti pregovori i dali neüe baš pri kraju neki od suvlasnika sve blokirati, odn. dali üe ikad moüi steüi neku pravnu sigurnost.

Na poteškoüe ovakve vrste Master plan nije u stanju odgovoriti. On može samo ukazati na to da u podruþju smještajnih objekata postoji strukturološki problem, kojega valja turistiþko - strateški riješiti. Jedan od putova k rješenju mogao bi biti da se zemljišta u državnom vlasništvu (kampirališta, industrijska i vojna zemljišta) privedu turistiþkom gospodarstvu pod striktno odreÿenim uvjetima namjene.

78 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

5.12 Ugrožavanje potencijala

Zapravo i nema potrebe nekog posebnog upuüivanja ili naglašavanja stvari, da bismo ugrožavanje potencijala krajolika utisnuli u svijest javnosti. To ugroža- vanje je toliko oþito, da je svakome prepoznatljivo. Veü i DEG-ov Master plan turizma Hrvatske4 upozorava 2000. godine: „Neplanska izgradnja krajolika Hrvatskoj donosi problematiku koja üe se teško dati rješiti. Diljem cijele zemlje, ali najviše na najljepšim dijelovima obale, grade se obiteljske kuüe, vikendice i A- partmani.“ U meÿuvremenu je ta izgradnja na obali još više napredovala. To možüemo vidjeti veü i na tome, što je broj registriranih privatnih kreveta u Županiji udvos- truþen u protekle 3 godine. Ako ovdje ne pribrojimo onih neregistriranih, na 27.000 procjenjenih dodatnih krevta , tada možemo naslutiti opseg ove nekon- trolirane gradnje. A svugdje se i dalje gradi , kako svatko može primjetiti. Ove graÿevine su þesto graÿene bez ikakvih dozvola. One dakle stoje bespravno usred prostora i svojom masom uništavaju karakter Jadranske obale, time najzna- þajniji resurs turistiþkog gospodarstva Županije. Poznata su dva oblika bes- pravnog postupanja. Uþinci su im jednaki. Jednostavno se bez ikakve dozvole gradi usred krajolika; Dozvola postoji, ali se ne pridržava njenih odredbi

Ništa manje opasno za gospodarstvo nije ni ono stalno optereüenje , þiji uzrok vizualno niti ne primjeüujemo. Ali, ono postoji i uništava. „Plava zastavi- ca“ koju turistiþki marketing tako rado naglašava, nas ne smije zavarati, da do danas nedovoljno proþišüavanje i odvodnja otpadnih voda, sutra može postati problemom kakav je veü sada otpad na dnu mora i zu plaže. Valja ipak naglasiti da Opüine jasno prepoznaju ovaj problem i rade na njegovu rješenju. Ne radi se o pitanju nedostatka razumijevanja, ovo je problem nedostatka sredstava.

5.13 Rezime prednosti - slabosti a) Prednosti

4 Masterplan turizma za Hrvatsku, integrirani ukupni pristup, dio II. S. 57

79 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Prednost Županije nije nikako u njenoj današnjoj ponudi, veü u njenu potencijalu. Iz njega se može razviti široko -pojasni turistiþki proizvod, atraktivan kako individualnom - tako i organiziranom turizmu i brojnim ciljnim skupinama. Te- žište proizvoda tvore, za kupališni turizam- jadranska klima, te kao doživljajni okvir - koji gradi imidž - Parkovi, krajolici, priroda, otoci i dalmatinska kultura.

1. Kristalno - þisto more i sredozemna klima.

2. Prometna povezanost za individualni turizam (autoput) i organizirani turizam (zraþne luke Split & Zadar, autoput).

3. Nacionalni parkovi Krka i Kornati, Parkovi prirode Vransko jezero i Ve- lebit.

4. Ljepota i raznovrsnost krajolika Planine Dinara i Promina, Prukljansko jezero, Otoci šibenskog arhipelaga, Ušüe Krke i kanal sv. Josipa, Rijeke ûikola i Krka, izvor Cetine

5. Jedriliþarsko - nautiþki akvatorij s centralnim položajem na Jadranu.

6. Katedrala sv. Jakova i Stari grad Šibenika.

7. Slikovita i krasno položena mjesta kao Primošten, Skradin, Rogoznica, Jezera, Tribunj, Šepurina i Zaton sa starim, romantiþnim središtima mjesta.

8. Relikti iz rimskog doba u Bribiru i Burnumu.

9. Povijesne tvrÿave Knin i sv. Nikola na ušüu Krke.

10. Samostani Visovac i Arkanÿeo, utvrde Kljuþica i Trošenj, crkve u Cetini i Biskupiji, Mauzolej Meštroviüa.

11. Šarene, vrstama bogate proljetne cvjetne livade, „zlatne“ jeseni.

12. Položaj i veliþina hotelskih i kamping zemljišta u prelijepom krajoliku.

13. Autentiþna sela i imanja, vodenice, konobe, za Dalmacija tipiþni suho- zidovi, primoštenski vinogradi i bezbrojni poljski i poljoprivredni putovi staze.

14. Atrakcije susjednih regija: Split, Trogir, Zadar i sl. b) Slabosti

Potencijal i ponuda imaju þetiri velike slabosti. x Klimatske okolnosti omoguüuju samo ljetnu kupališnu sezonu. Produženje sezone pretpostavlja stvaranje dodatnih i atraktivnih rekreacijskih sadržaja

80 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

zu samo kupanje. Utoliko se Županija nalazi u oštroj konkurentskoj borbi sa drugim sredozemnim destinacijama.

x Stjenovite i šljunþane plaže su uglavnom ne-atraktivne, ljeti prenapuþene, þesto neodržavane i prljave. Ove slabosti se mogu ublažiti-rješiti optimalizacijom i ureÿenjem plaža, odn. izgradnjom krajolika sa kompleksima bazena za kupanje.

x Crpljenje vrijednosti kroz smještajne je objekte potpuno nezadovoljavajuüe. S jedne strane se nude samo niski standardi. S druge strane privatni smješ- taj i „crno tržište“ drže preveliki udio ukupnih kapaciteta. Oni ne stvaraju nikakva radna mjesta , niti doprinose produžetku sezone. Ali zatonekontroli- ranom gradnjom uništavaju krajolik.

x Prirodni i kulturni potencijal je jedva obuhvaüen i približen posjetiteljima.

1. Kritiþna situacija s plažama duž cijele obale.

2. Smještajna struktura sa prekomjernom ponudom u privatnom smještaju.

3. Niska razina standarda ukupnom sektoru smještaja.

4. Nedostatna rekreacijska infrastruktura u smještajnim objektima.

5. Kratka ljetna sezona sa špicom ogromne potražnje.

6. Koncentracijka potražnje usmjerena samo na nekoliko odredišta i mjesta.

7. Nedovoljna javna rekreacijska infrastruktura i iskljuþiva koncentracija tu- ristiþkog gospodarstva na obalu kopna.

8. Nedovoljno ukljuþivanje kulturno - povijesnog potencijala, znamenitosti i zanimljivosti, te po krajoliku lijepog zaleÿa.

9. Uništena sela i minska polja zaostala od prošlog rata.

10. Manjakvo rješenje otpadnih voda, neþiste prirodne plaže.

11. Neplanska gradnja na cijeloj obali sa bespravno izgraÿenim objektima.

12. Manjak graÿevinskih zemljišta za hotele - turistiþka naselja, visoke cijene zemljišta i nepregledni imovinsko - pravni odnosi.

13. Problematika prometa i parkinga ljeti u svim mjestima na obali. c) Šanse

Zahvaljujuüi povoljnoj prometnoj povezanosti, Županija je jednako dobro dostupna za individualne goste koji dolaze automobilom i organizirane goste. To je prednost u odnosu na južnije sredozemne konkurente (Turska, Grþka, Tunis),

81 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

Baleari i Kanari. Ali se zato sada mora i ponuda prilagoditi potrebama, kao i pravilima 2 glavna stupa.

x Za individualni turizam to znaþi široki spektar tipova smještaja - od kampinga preko obiteljskih pansiona, do mondenih luksuznih hotela , sve zajedno sa atraktivnom, raznovrsnom i javnom rekreacijskom infrastruktorom.

x Za organizirani turizam zrakoplovom to pak znaþi gradnju veüih hotelskih kompleksa, turistiþkih naselja i apartmanskih naselja - sa standardom od minimalno 3 zvjezdice i modernom rekreacijskom infrastrukturom tih objekata. Organizirani turizam autobusom oþekuje jeftinu ponudu izvan sezone.

Zu osnovnu orijentaciju, sustavna orijentacija ka tržištu daje veüe izglede za uspjeh: Što je preciznije ponuda usklaÿena sa oþekivanjima ciljne skupine, to su veüe i šanse pridobivanja. Županija može privuüi veüi broj onih gostiju koji žele aktivno doživjeti lijepu prirodu i kulturu (planinarenje - pješaþenje- brdski biciklizam) - zu svakako najvažniji segment tržišza - kupališnog gosta.

I u kupališnom turizmu se Županija može znaþajno popraviti pomoüu intenzivne i stalne, sustavne optimalizacija situacije s plažama.

Jedrenje, odn. nautika su predestinirani kao središnja ponuda s kojom se gradi imidž. Zahvaljujuüi središnjem položaju na obali, raznovrsnom krajoliku i brojnim otocima, Županija lako može postati vodeüom na ovom tržištu u Hrvatskoj. Ona posjeduje najljepši jedriliþarsko - nautiþki akvatorij. Ipak, valja popraviti sadašnju priliþno prsojeþnu kakvoüu marina, kao i njihovu integraciju u skladnu odmorišnu kulisu.

1. Poboljšanje kupališne ponude i imidža kao kupališnog odredišta kroz sustavnu, kvantitativno-kvalitativno poboljšanje situacije s plažama.

2. Produžetak sezone ukljuþenjem potencijala zagor - unutrašnjosti Županije za pješaþenje - planinarenje, bicikliste i brdski biciklizam.

3. Izgradnja ponude hotela na obali, ali i uz Prukljansko jezero.

4. Podrška i poticaj hotelskih investicija stavljanjem na raspolaganje odgova- rajuüih zemljišta - povezano sa strogim pravilima izgradnje.

5. Pozicioniranje kao najzanimljiviji i najvrijedniji jedriliþarski akvatorij na jadranskoj obali, jedan od vodeüih na Sredozemlju.

6. Revitalizacija starih sela od strane turistiþkog gospodarstva. d) Opasnosti

Glavna opasnost odmah upada u oþi svakom kritiþkom promatraþu. Ona je sre- dišnja tema svih razgovora u gradskim vijeünicama i rasprava struþnjaka. Div- ljanje privatne izgradnje uzduž cijele obale je pobjeglo svakoj kontroli ! Mogu- üe postoje dobri razlozi za neplansku gradnju. Tržište samo vidi njen rezultat:

82 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 5: Turistiþki potencijal Županije

x Gradnjom uništeni krajolik, prenapuþen bezbrojnim, bezliþnim, poluzavrše- nim kuüama. Uništava se ljepota Dalmacije.

x Razbijanje ponude u minimalne module, koje je strašno teško organizirati, još teže prodati na tržištu i koji se traže samo u špici sezone - bez efekata stvaranja radnih mjesta ili sadržaja za produžetak sezone.

x Nedovoljna komunalna infrastruktura i kaotiþna gužva u danima špice sezone.

x Sve manji broj dana popunjenosti i prihoda na strani iznajmljivaþa privatnog smještaja, koji uskoro neüe moüi niti pokriti kamate svojih zajmova.

x „Crno tržište“ koje optereüuje imidž, konkurentnost, ali izvlaþi prednosti za sebe iz usluga drugih.

Ni Hrvatska niti Županija neüe rješiti dva svoja osnovna problema - prekratku sezonu i unuštavanje prirodnog krajolika - ako se ne uspije stati na kraj „divljoj gradnji“. Valja se nadati da üe Uredba o zaštiüenom pomorskom pojasu iz rujna 2004. biti provedena. Otvoreno pri tome ostaje pitanje koji su to graÿevinski projekti pogoÿeni ovom Uredbom. Rušenjem 200 kuüa na hrvatskoj obali nis- mo ništa postigli. Zu zabranu gradnje su potrebni dodatni hotelski kapaciteti; ovdje postoji opasnost da üe se za to jedva naüi investitor.

1. Gradnja na obali i gubitak vrijednih krajolika.

2. Gubitak dalmatinskog identiteta kao posljedica bezliþne, moderne arhitek- ture u graÿevinskih materijala.

3. Oneþišüenje mora zbog neproþišüavanja otpadnih voda - gubitak imidža

4. Nastavak optereüenja imidža i smanjenje potražnje slijedom izraženih manjkavosti u središnjoj ponudi (plaže, rekreacijska infrastruktura).

5. Nastavak postojanja ekstremno jednostranog proizvoda i usmjerenja ka ciljnim skupinama.

6. Poteškoüe nalaženja investitora u hotele i nastavak pretjerano velikog om- jera privatnog smješataja u strukturi smještaja.

83 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 6: Hauptleistungsträger : die Gemeinden

6. Glavni nositelji: Opüine

6.1 Oblikovanje 8 opüinskih clustera (Opüinskih kooperacija) a) Turistiþki proizvod se oblikuje i donosi unutar opüina. Tamošnje tvrtke i sama Op- üina su glavni nositelji usluga turistiþkog gospodarstva. Pri tom se svakom ele- mentu ponude - smještaju, ugostiteljstvu, plaži, gostoljubivom okružju, infrastrukturi, rekreacijskim sadržajima, þistoüi itd. daje jednak znaþaj. Iz sveukupnosti usluga nastaje i gradi se reputacija neke destinacije. O tome ovisi kako gosti ocjenjuju svoj godišnji odmor, o þemu üe govoriti, kako vide odnos plaüenog - dobivenog. Ova reklama od uha do uha postaje najznaþajnijim instrumentom prodaje 92.

O svim za turizam relevantnim pitanjima u opüini odluþuju zajedno gradonaþel- nik/naþelnik i opüinsko vijeüe, lokalna Turistiþka organizacija i samo turistiþko gospodarstvo. Oni odreÿuju da li i koliko sredstava stoji na raspolaganju za rekreacijsku infrastrukturu, uljepšavanje mjesta, opskrbu i komunalne poslove i na koji üe se naþin tako odobrena sredstva utrošiti. To jamþi bliskost samoj praksi. Kada bi opüine imale dovoljno pravnog prostora za djelovanje, tada bi mogle i izrazvno reagirati na negativne razvojne pojave kao bespravnu gradnju i „crno tržište“.

S druge pak strane je broj lokalno smještenih gostiju i sama opüinska podruþja þesto premali, da bi se rekreacijska infrastruktura i marketing mogli atraktivno i gospodarski uþinkivito organizirati. Naime, lokalni broj gostiju rijetko üe proizvesti koliþinu i stupanj korištenja koji je potreban takvim sadržajima da bi bili profita- bilni. Isto tako su nedostatni prihodi turistiþke zajednice za uþinkoviti marketing.

Jake i slabe strane (prednosti i nedostaci) zu to djeluju i preko samih granica op- üina. Prednosti privlaþe korisnike. O nedostacima se brzo þuje. Pri tom gost ne pita za administrativne granice. Loše ili prenapuþene plaže, kaotiþni promet u mjestima, noüna buka zbog preglasne glazbe, oneþišüenje vode, previsoke cijene, neljubaz- nost- jednostavno postaju opüenitom temom razgovora. Oni štete imidžu, potražnji i razini gostiju cjelokupne regije.

Suradnja unutar opüina - clustera može izbjeüi nastanak gornje situacije i osloboditi sinergije za stvaranje varijanti za razne ponude, zajedniþku rekreacijsku infrastrukturu i u samom marketingu. Cilj: velikodušnost, kakvoüa i raznovrsnost namjesto uniformnosti i komunalnoj suženosti. Meÿunarodni uzor: umrežena skijališta Švi- carske i Austrije. b) Temeljem sliþnih potencijala susjedne su opüine u prošlosti veü utrle paralelne pu- tove u turizmu. Na takav su se naþin stvorile i pretpostavke za cluster 8. Svaki cluster je ponešto drugaþije pozicioniran i usmjeren ka drugim, odn. razliþitim ciljnim skupinama i oblicima godišnjeg odmora. Nastavkom i daljnjim razvojem takve di- ferencijacije može nastati specijalizacija i raznovrsnost, upravo kako to zahtjeva turistiþko tržište.

Suradnja u clusterima olakšava dogovoreni i usklaÿeni razvoj u okviru Hrvatske strategije za turizam. Ova za županiju predviÿa kao glavne tematske cjeline „nauti-

84 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 6: Hauptleistungsträger : die Gemeinden

þki turizam, aktivnosti u prirodi, sport i avanture“ 92. Slijedeüa zajedniþka svojstva veü sada oznaþavaju opcije 8 clustera:

Cluster 1: Šibenik 1-Zablaüe-Jadrija: Velikodušni, prostrani kompleks hotela za odmor sa marinom & campingom, bungaloima i apartmanima u njego- vanom ambijentu. Cluster 2: Šibenik 2-Brodarica-Grebaštica-Krapanj: Jednostavna destinacija za o- bitelji. Cluster 3: Šibenik 3-otoci: Vikendice, privatni smještaj, jedrenje. Cluster 4: Vodice-Tribunj-Srima: Živahni, komunikativni ambijent, sportske aktivnosti, nautiþki turizam, hoteli, privatni smještaj i camping. Cluster 5: Murter-Tisno-Pirovac: jednostavne razine, izrazito orijentirano prema obiteljima, turistiþka naselja, camping, nautiþki turizam, kupanje, odmor. Cluster 6: Prukljansko Jezero (Skradin-Zaton-Raslina-Bilice): dnevni posjetitelji, mir i odmor, tranzitni jedriliþari, veslanje - skoro uopüe nije razvijeno. Cluster 7: Primošten-Rogoznica: tradicija u hoteljerstvu, marine, poznata destinacija. Cluster 8: Knin-Drniš: Izleti, agro-turizam u seoskim gospodarstvima - skoro uopüe nije razvijeno.

NP Velebit

Vransko Jezero NP Krka

8 5 6 4 NP Kornati 1 3 2

7 c)

4 najznaþajnije turistiþke opüine ostvarile su u razdoblju 1999. - 2003. godine veliki

92 Ministarstvo Turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, Pkt. 5

85 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 6: Hauptleistungsträger : die Gemeinden

porast noüenja- þak i ako izostavimo „crno tržište“.

Kretanje broja noüenja unutar 6 turistiþkih opüina

3.000.000

2.500.000 Knin Skradin Primosten

2.000.000 Murter

1.500.000

1.000.000 Vodice

500.000 Sibenik

0 1999 2000 2001 2002 2003

Knin 428 1.372 820 413 Skradin 1.758 43.034 47.612 56.218 56.383 Primosten 188.351 376.081 440.414 482.546 531.907 Murter 238.792 534.827 615.320 641.522 674.758 Vodice 264.077 499.679 669.954 757.054 902.876 Sibenik 198.125 440.239 522.451 598.647 685.020

Izvor: TZ šibensko - kninske Županije i CROSTAT u „Promet turista u primorskim ...“ br. 1105, 1135, 1163, 1196, 1229 Ipak, þini se da je ovaj trend porasta u 2004. godini - iako posjedujemo samo rezul- tate do kraja kolovoza - pomalo usporen, ako ne þak i zaustavljen. Od „booma (naglog porasta)“ u 2000.- godini koji je uslijedio nakon Kosovske krize 1999., go- dišnji je rast doduše pomalo smanjivan, ali je postojao, da bi 2004. godine Šibenik i Vodice po prvi puta zabilježile znaþajan pad u odnosu na prethodnu godinu.

Stopa godišnjeg rasta 1999.-2004. u % 250

200

150

100

0 1999 2000 2001 2002 2003 2004 Total 112,6 % 21,3 % 10,4 % 12,4 % ./. 3,0 % Skradin 10,6 % 18,1 % 0 % 11,0 % Primošten 99,7 % 17,1 % 9,6 % 10,2 % 7,0 % Murter 124,0 % 15,1 % 4,3 % 5,2 % 6,0 % Vodice 89,2 % 34,1 % 13,0 % 19,3 % ./. 10,0 % Šibenik 122,2 % 18,7 % 14,6 % 14,4 % ./. 14,0 % Izvor: CROSTAT, Prvo izdanje za 2004. od 6.10.04 & vlastite kalkulacije

Oba mjesta – Šibenik i Vodice – ostvarila su u razdoblju 1999.-2003. najveüu stopu rasta: Šibenik 245 % i Vodice-Tribunj-Srima 240 %. Primošten-Rogoznica i

86 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 6: Hauptleistungsträger : die Gemeinden

Murter-Tisno-Pirovac zauzeli su 3. mjesto sa po 180%. Šibenik je od pret- posljednjeg mjesta - izuzmemo li poseban status Skradina - uskoþio u skupinu vo- deüih turistiþkih opüina. Uzrok tomu: Ponovno aktiviranje i modernizacija kompleksa „Solaris“ kod Zablaüa, jedno od najatraktivnijih turistiþkih naselja za organizirani turizam na dalmatinskoj obali.

Ako spomenuta 2 „pobjednika“ proteklih godina, pri kraju sezone 2004. bilježe znaþajni pad, tada tomu razlozi mogu biti razni: o prekomjerno poveüanje cijena 2004. u odnosu na 2004 (vidi toþku 8); o manjak smještajnih kapaciteta - kreveta, manje u privatnom smještaju i campu, više u hotelima; o nezadovoljstvo gostiju s ponudom proteklih godina (vidi toþku 15.2); o nedovoljna opüa tržišna orijentacija: ponuda, imidž, prodaja; o stagnacija ili otjecanje potražnje kao posljedica vanjskih razloga: na primjer Poljska - gospodarske poteškoüe, Njemaþka - strahovi od buduünosti i sl.

Bez obzira na odabrani tip smještaja - dakle bez obzira na gospodarsku korist, odn. prometa ostvarenog po gostu na dan, dakle iskljuþivo Udio noüenja u 6 opüina: 2003. godine mjereno po broju noüenja, Vodice i Tribunj, te Srima

drže najveüi dio ukupnog Knin broja gostiju cijele Županije. 0% Vodice Sibenik 31% Ovaj raspored bi se ipak 24% mogao pomaknuti ponešto u korist grada Šibenika, kada bi

bila poznata komponenta Primosten Murter 19% 24% prometa i utjecala na podjelu. Skradin 2%

2003.: Udio domaüih & stranih gostiju u %

Izvor: TZ Županije

80,7 86,5 86,6 91,2 94,4 86,2

19,3 13,5 13,4 8,8 5,6 13,8

Izvor: CROSTAT u TURIZAM u 2003., str. 80 Sibenik Vodice Murter Primosten Skradin ŽUPANIJA

Domaüi Strani

U prosjeku države je udio stranih gostiju 89% svih noüenja, dok u Županiji pada na 86% - ako bismo uzeli u obzir i „crno tržište“ zasigurno i još više. Utoliko nam se ovdje pokazuju razlike - kao i pod drugim aspektima.

87 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.2: Cluster 1 = Šibenik 1-Zablaüe-Jadrija

6.2 Cluster 1 = Šibenik 1-Zablaüe-Jadrija: Situacija & potencijal a) Gradska opüina Šibenik pokriva površinu od 408 km2.93 Osim obalnih mjesta Brodarica, Žaboriü, Grebaštica, Šparadiüi, Zablaüe i Jadrija, opüina je turistiþki malo razvijena. Šibenska se katedrala doduše posjeüuje, a i rijekom Krkom þesto do Skradina plove nautiþari u tranzitu. Ali time sam turistiþki potencijal nije ni izbliza iscrpljen: Njega dobivamo iz centralnog, istovremeno prometno jako povoljnog po- ložaj, od raznovrsnosti krajolika i samog Starog grada Šibenika, kao kulturnog teži- šta na dalmatinskoj obali. 6 8 5 4

3 2

Potencijal gradske opüine Šibenik (položaj, prirodni preduvjeti, status turistiþkog razvoja, ciljne skupine, atraktivnost) je toliko razliþit u svojem bogatstvu, da se iz njega mogu razviti 6 stupova ili Clustera: x 2 od tih Clustera se mogu stvoriti na podruþju opüine x ostala 4 Clustera zahtjevaju suradnju susjednih opüina. b) Cluster 1 – Šibenik 1-Zablaüe-Jadrija – obuhvaüa podruþje na obje strane ušüa rijeke Krke i kanala sv. Ante, sve do granice gradnje u Srimi i do mjesta Ražina, kao i do samog grada Šibenika. Cluster 1 bi trebao, sa Solarisom kao središtem postati lokomotiva turisti- þkog gospodarstva cijele Županije.

93 Upitnik Grada Šibenika

88 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.2: Cluster 1 = Šibenik 1-Zablaüe-Jadrija

c) Cluster 1 realizira 75 % svih noüenja grada Šibenika - uglavnom u obalnom dijelu Zablaüa, a najmanje u samom gradu. Porast od 65 % od 2000. godine, prve normal- ne godine nakon kriznih 90. tih, znaþajno premašuje porast na razini Županije od 48 %.

Razvoj noüenja u gradskoj opüini Šibenik #1999 2000 2001 2002 2003 % Indeks atipiþno 00-03 Cluster 1 150.842 309.169 386.872 458.983 509.398 74,4 165 Bilice 4.203 3.884 4.419 *4.500 0,7 107 Grebaštica 14.439 35.702 35.862 41.983 45.046 6,6 126 Žaboriü 6.837 13.996 24.334 18.536 41.338 6,0 295 Krapanj 4.131 16.708 17.501 29.185 33.761 4,9 202 Kaprije 1.787 8.707 5.809 3.503 2.945 0,4 34 Zlarin 15.847 45.351 39.478 32.074 35.788 5,2 79 Žirje 497 1.422 1.411 1.695 1.910 0,3 134 Raslina 2.986 3.238 4.677 5.468 5.052 0,7 156 Zaton 759 1.743 2.623 2.801 5.282 0,8 303 Total 198.125 440.239 522.451 598.647 685.020 100 148 # 1999 je bila atipiþna zbog krize na Kosovu. Osnova za ocjenu razvoja je stoga 2000. godina * Procjena zajedno s gradonaþelnikom, nije javljeno u službenu CROSTAT statistiku Izvor: CROSTAT “Promet Turista u Primorskim Gradovima i Opüinama”, Nr, 1105, 1135, 1163, 1196, 1229

d) Gradska opüina „Grad Šibenik“ raspolaže sa 24 % (14.857) od ukupno 61.535 registriranih kreveta 94 Županije. 25 % kreveta su hotelski kreveti. Time grad posjeduje najuþinkovitiju strukturu kreveta u Županiji. Usporedb 2003.: Kapacitet kreveta , noüenja & dani popunjenosti Grad Šibenik Ukupno Hoteli Priv. smj. Kamping Marine Ostali Kap. Kreveta 14.857 3.722 5.187 5.164 784 Udio % 100 % 25,1 % 34,9 % 34,8 % 5,3 % Noüenja 685.020 350.025 163.086 157.053 14.856 Udio % 100 % 51,1 23,8 22,9 2,2 Dani popunj. 45,8 94,0 31,1 30,4 18,9 Cluster 1 Ukupno Hoteli Priv. smj. Kamping Marine Ostali Kap. Kreveta 9.109 3.476 585 4.264 784 Udio % 100 % 38,2 % 6,4 % 46,8 % 8,6 % Noüenja 509.398 334.903 19.566 140.073 14.856 Udio % 100 % 65,7 % 3,8 % 27,5 % 2,9 % Dani popunj. 55,9 96,3 33,4 32,9 18,9 Izvor: CROSTAT in „Promet turista u primorskim gradovima i opcinama u 2003“, Nr. 1229, S. 46 & 84 Struktura Clustera 1 je još povoljnija za organizirani turizam, kao i za zahtjevni turizam. Naime 90% ovdašnjih hotelskih kreveta su koncentrirani na 5 hotela Sola- ris. To olakšava organizatorima putovanja uþinkovit marketing, kao i jeftiniju, bolju skrb o svojim gostima, organizaciju izleta i transfera do zraþne luke. Samo velika kamping ponuda se ima smatrati nedostatkom, osobito što se kampinzi nalaze neposredno zu hotele. Naime, kampinzi i hoteli višeg standarda nisu kompatibilni.

94 Koriste se kreveti CROSTAT iz br. 1229, ne oni županijske TZ: 70.725 kreveta, tako da se rezultati mogu usporediti na nacionalnoj razini . vidi i 6.10 „Rezime“ S.129

89 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.2: Cluster 1 = Šibenik 1-Zablaüe-Jadrija

e) U gradskoj opüini Šibeniku ca. 25% kapaciteta kreveta otpada na hotele. Oni pak realiziraju 51% svih noüenja.. To daje 94 dana kompletne popunjenosti hotelskih

Opüina Šibenik 2003: kreveta. Noüenja po vrsti smještaja Podruþje kampinga i privatnog smještaja nasuprot toga postiže samo ca. 30 dana popunjenosti u Naut. Tur.: Hotel: 52 % 2003. godini. 2 % =14.856 = 350.025 U Clusteru 1 hotelima pripada još veüa težina. Oni tamo imaju 38% Priv. svih kreveta. Na njihov raþun se Kamping: smještaj 23 % = 23 % = zabilježilo 66% noüenja. To 157.053 158.586 dovodi kod 335.000 noüenja i 3.476 hotelskih kreveta do 96 popunjenosti u 2003. godini. I sektor kampinga i privatnog Cluster 1 2003: Noüenja po tipu smještaja smještaja je sa 33 dana popunjenosti bio iznad županijskog prosjeka.

Hotel: 66% = Na kraju nisu dovoljni ni dani 334.903 popunjenosti hotela, niti drugih vrsta smještaja za zadovoljavajuüu Naut. Tur.: Privatni Kamping: profitabilnost. Upravo suprotno: 3% = 14.856 smještaj 27% = 4% = 19.566 Kada bi turistiþki smještaj imao 140.073 troškove kao što ih ima Španjolska, Grþka ili Italija, Izvor: CROSTAT Promet turista 2003, S. 46 & 84 tada nijedna od ponuda smještaja ne bi profitabilna. S druge pak strane poveüana koncentracija hotelskih kreveta i hotelskih gostiju ukazuje na to, sa su lokacija i ponuda bili zapravo dosta dobro prihvaüeni. f) Gosti Clustera 1 dolaze uglavnom iz 9 zemalja. Ako tržište promatramo u regijama, tada glavnu ulogu igra nekada domaüe tržište - (Hrvatska - Slovenija) najveüu u-

Cluster 1: logu sa svojim Noüenja po državljanstvu 2000 & 2003 udjelom od 38%. 140.000 Odmah slijedi 120.000 2000 2003 istoþna Europa 100.000 (Maÿarska, ýeška(, 80.000 Poljska, Slovaþka) 60.000 40.000 sa 27%. Tada dolazi 20.000 njemaþko govorno 0 tržište sa 19%. HR SLO D HU CZ I PL AU SK F NL GB And.

Izvor: CROSTAT „Promet turista ...“ Nr. 1135 und 1229, S. 36 & 46 Ostalih 16 % su široko raspršeni. Pri tom nekadašnja važna tržišta kao Velika Bri- tanija i Francuska, države Beneluksa i Skandinavija trenutno zauzimaju samo mar- ginalni položaj..

90 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.2: Cluster 1 = Šibenik 1-Zablaüe-Jadrija

g) Cluster 1 nudi odliþne preduvjete za izgradnju kvalitetne i dijelom þak i cjelogodi- šnje turistiþke ponude. Usporedivi, predestinirani razvojni potencijal se neüe naüi nigdje drugdje u Županiji. Bilo bi teško bilo gdje na hrvatskoj obali naüi sliþne pretpostavke za inovativni razvoj pilot projekta. Pod aspektima održivosti i gospodarskih efekata ovdje se mogu naüi odliþna, uzorna rješenja za Županiju. To je vezano uz slijedeüe okolnosti:

x Obala uz šibenski kanal je turistiþki iznimno atraktivna, kako to pokazuju us- pjesi Solarisa, Srime i Vodica pokazuju. Plaže od Solarisa do Srime mogu se znaþajno poboljšati nasipanjem šljunka; to dokazuje kompleks Solaris. Oba mjesta - Zablaüe i Jadrija posjeduju još uvijek puno svojeg izvornog šarma, tako da ne bi bilo teško pretvoriti iz u zanimljiva i privlaþna mjesta za goste.

x Na dijelu plaže od Srime do Jadrije nalazi se prvorazredno graÿevinsko zemljiš- te , odmah prema unutrašnjosti i ogromno, ali neiskorišteno podruþje obraslo makijom - odliþno za rekreacijske aktivnosti vezano uz prirodu.

x Zemljište koje koristi vojska - iza Zablaüa i na kanalu sv. Ante tvori središte razvojne zone. Uzimajuüi u obzir Uredbu o zaštiüenom obalnom pojasu iz rujna 2004. i sa iznimno pažljivim oblikovanjem krajolika, na ovom zemljištu se mogu izgraditi nekoliko tisuüa kreveta u hotelima - specijaliziranim na najznaþaj- nija podruþja poslovanja: Kupanje, sport, fitnes, zdravlje, kongresi, seminari u kultura.

x Kao jedinstveni centar za manifestacije svih vrsta nudi se kao upravo idealna, tvrÿava sv. Nikole. Ne samo da ima iznimno lijep položaj, ona raspolaže velikim dvoranama i u dobrom je stanju. Uto bi bila neobiþna kulturno - povijesna atrakcija, kojoj treba dati namjenu u korištenje, da ne bi propala.

x Mega-Marina sa stalnim vezovima kod „Mandaline“ uþinit üe Šibenik središ- tem nautiþkog turizma i vezat üe nautiþare trajno za lokaciju. Za one u tranzitu se ima produžiti gradska Riva.

x Turistiþka atraktivnost projekta „Zablaüe & Jadrija“ se ima pojaþati sa tri þim- benika - stalnu brodsku vezu za o Šibenik: povijesni stari grad sa moguünosti jaþanja potencijala kulture, šo- pinga i doživljaja (sliþni privlaþnosti Palma de Mallorca-e); o Skradin:neobiþna kulisa krajolika, povijesni grad i o do otoka u arhipelagu pred Šibenikom radi raznih rekreativnih aktivnosti.

x Grad Šibenik ima trostruki znaþaj za ovakav projekt: o tamo je sva radna snaga, uslužne djelatnosti, dobavljaþi i sliþno; o izgraÿuje svoju ponudu: Hoteli, gastronomija, muzeji, galerije, zabava, šo- ping - što sve poboljšava ukupnu kakvoüu življenja domaüeg stanovništva. o daje svoje ime i imidž sa sv. Jakovom kao svjetskom baštinom.

91 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.3: Cluster 2 = Šibenik 2-Brodarica-Grebaštica

6.3 Cluster 2 = Šibenik 2-Brodarica-Grebaštica-Krapanj: Situacija & potencijal a) Cluster 2 obuhvaüa obalna mjesta Brodarica, Žaboriü, Grebaštica, Šparadiüi i mali otok Krapanj ispred Brodarice. Administrativno ova mjesta spadaju doduše u gradsku opüinu Šibenik, turistici ledano vode svoj vlastiti život, kao mirna, skrom- na odredišta za obitelji. Ni njihov potencijal time nije iscrpljen. Ali njega ne valja gledati u pravcu poveüanja kapaciteta,veü u pravcu poboljšanja kakvoüe. To važi osobito kada se lokacija Šibenika realizacijom Clustera 1 meÿunarodno podigne i priviþe zahtjevne ciljne skupine. 6 8 5 4

3 2

Cluster 2 presijeca „Jadranska magistrala“ i tvori valjda jedan od najljepših dijelova obale kojima ova cesta prolazi.

Prednost: Daje Clusteru 2 odliþnu prometnu povezanost.

Veliki nedostatak: Ovaj dio obale je veü toliko izgraÿen da je strašno patila inaþe slikovita priroda i krajolik i sada je moguüa gradnja samo još u pravcu unutrašnjosti.

Izgradnja i razvoj ponude se ovdje ima usmjeriti na obiteljske pansione u postojeüim graÿevinskim zonama, na poboljšanje rekreacijske infrastrukture i mjera uljepšavanja mjesta. Kao posebitost valja se sjetiti moguünos- ti korištenja ljekovitog mulja u jezeru Morinje.

92 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.3: Cluster 2 = Šibenik 2-Brodarica-Grebaštica

b) Cluster 2 je 2003 realizirao 17,5% svih noüenja gradske opüine Šibenik. Porast od 60% od godine 2000. premašuje ukupni porast od 48%. Temelji se iskljuþivo na privatnom smještaju. Ovaj je toliko nepregledan, da valja pretpostaviti da dodatni kapaciteti na crnom tržištu nipošto nisu zanemarivi. Prema lokalnim informacija- ma brojka noüenja je ovakva jer s jedne strane gosti nisu uopüe prijavljivani, s druge nije prijavljivano cijelo vrijeme njihova boravka.

Razvoj noüenja u gradskoj opüini Šibenik #1999 2000 2001 2002 2003 % Indeks atipiþno 00-03 Šibenik 150.842 309.169 386.872 458.983 509.398 74,4 165 Bilice 4.203 3.884 4.419 *4.500 0,7 107 Cluster 2 27.194 75.113 83.512 93.207 120.145 17,5 160 Grebaštica 14.439 35.702 35.862 41.983 45.046 6,6 126 Žaboriü 6.837 13.996 24.334 18.536 41.338 6,0 295 Krapanj 4.131 16.708 17.501 29.185 33.761 4,9 202 Kaprije 1.787 8.707 5.809 3.503 2.945 0,4 34 Zlarin 15.847 45.351 39.478 32.074 35.788 5,2 79 Žirje 497 1.422 1.411 1.695 1.910 0,3 134 Raslina 2.986 3.238 4.677 5.468 5.052 0,7 156 Zaton 759 1.743 2.623 2.801 5.282 0,8 303 Total 198.125 440.239 522.451 598.647 685.020 100 148 # 1999. je radi krize na Kosovu bila atipiþna, pa je uzeta 2000. godina * Procjena izvršena zajedno s gradonaþelnikom, nije prijavljeno radi javne statistike Izvor: CROSTAT “Promet Turista u Primorskim Gradovima i Opüinama”, Nr, 1105, 1135, 1163, 1196, 1229

Cluster 2 raspolaže sa 4.041 gostinskih kreveta. To odgovara 6.5% Cluster 2: Struktura kapaciteta registriranih kapaciteta Županije. Ovdje je prijavljeno 12.145 noüenja, što znaþi 30 dana popunjenosti u Kreveti prosjeku. Prošle je godine prosjek bio u priv. 26 dana. Smj. 4. 041= 100% Ovaj porast se ima zahvaliti Žaboriüu. Tamo je doduše kapacitet porastao sa 368 na 784 kreveta. Porast od 15.536 noüenja je to kompenzirao i doveo je do porasta dana popunjenosti sa 50 na 53 dana. Izvor: CROSTAT Promet turista 2003, S. 84 Dok otok Krapanj u dvije godine postiže samo 15 dana popunjenosti, Grebaštica je uz isti broj kreveta mogla poveüati popunjenost sa 40 na 43 dana. Kako Grebaštica, tako i Žaboriü dolaze na puno veüe vrijednosti popunjenosti od prosjeka privatnog smještaja u Županiji.95 To dokazuje omiljenost ova dva mjesta, uglavnom kod auto- gostiju - gdje veüinu - 94% gostiju dolazi iz ýeške..96

95 Usporedi Master plan toþka 4.5 & 4.6 – 30 (27) Prosjeþno dana u Šibensko – kninskoj županiji 96 naprama 88 % hrvatskog prosjeka. CROSTAT u Promet turista u primorskim ...... “, Nr. 1196, S. 47 & 1229, S. 47

93 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.4: Cluster 3 = Otoci

6.4 Cluster 3 = Otoci Zlarin, Prviü, Kaprije, Žirje: Situacija & potencijali a) Cluster 3 tvore otoci šibenskog arhipelaga . 4 od ovih otoka je naseljeno: Zlarin, Prviü, Kaprije, Žirje.U gradsku opüinu Šibenik spadaju Zlarin, Kaprije i Žirje. Pr- viü pripada Vodicama. 5. otok – Obonjan je nekada korišten za mlade sa jednostavnim turistiþkim naseljem. To naselje je veü duže vrijeme zatvoreno. Za Obonjan se traže korisnici.. 6 8 5 4

3 2

Od II. Svjetskog rata brojni otoþani su morali napustiti otoke. Poljoprivreda i ribarstvo ih nisu više mogli hraniti. Slijedom toga su nestajali svi javni sadržaji i usluge, Danas na otocima žive uglavnom stariji, veüina kojih je u mirovini.Tome je dodana gradnja vikendica i apartmana. Turistiþka potražnja je priliþno slaba. Koncentrira se na Zlarin i Prviü.

b) Sva 4 nastanjena otoka Clustera 3 ukupno su ostvarila nekih 60.000 registriranih noüenja. Od toga na Zlarinu 60 % i 31 % Prviü. Kaprije je ostvario tek 5 % a samo 3 %.

94 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.4: Cluster 3 = Otoci

Razvoj noüenja od 2000. do 2003. godine

50.000 45.000 40.000 35.000 30.000 25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 0 2000 2001 2002 2003 Zlarin 45.351 39.478 32.074 35.788 Prviü Luka 12.897 21.416 18.347 18.407 Kaprije 8.707 5.809 3.503 2.945 Zirje 1.422 1.411 1.695 1.910

Izvor: CROSTAT u „Promet turista u primorskim …” Nr. 1105, 1135, 1196, 1229

Razlozi za ovako veliku razliku potražnje su jasni: x Zlarin i Prviü su bliže kopnu. Do njih se dolazi brzo, udobno i povoljno sa trajektom iz Šibenika. x Mjesta Prviü-Šepurine i Prviü Luka, kao i Zlarin su zahvaljujuüi dobro o- þuvanim starim središtima turistiþki atraktivniji od Kaprija i Žirja. Prviü- Šepurine je þak nagraÿeno od strane TZ kao „najljepše dalmatinsko ribarsko selo“. x Zlarin i Prviü raspolažu lijepom, mediteranskom vegetacijom i x Malo su se i spremili za prihvat gostiju.

Zlarin: Noüenja 2000. - 2003.

50.000

45.000 45.351

40.000 38.087 32.074 35.000 35.788

30.000

25.000 17.596 19.304 20.000 10.608 15.000 16.484 10.000 3.534 7.323 5.000 7.264

0 2000 2001 2002 2003 Zlarin ukupno Domaüi Strani Slovenci Bez obzira na vodeüi položaj u odnosu na dva druga otoka, ostvareno ne može ni ovdje zadovoljiti . Prviü doduše od 2000. na 2001. bilježi porast od 65%, ali je od tada potražnja poþela padati i sada se zadržava na istoj razini. Zlarin od 2000. do 2002. gubi 30%, te tek 2003. uspijeva ostvariti porast od 10%. Ovo kretanje je teklo dijelom suprots- tavljeno.

95 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.4: Cluster 3 = Otoci

Dok je na Zlarinu broj noüenja domaüih od 2000. stalno rastao, kod stranih je dras- tiþno padao. Izmeÿu ovih Slovenci su predstavljali najveüi dio. AI ovaj segment u dvije godine takoÿer pada za 65% , ali se polako 2002. i 2003. znaþajno oporavlja. Radi þega je došlo do pada stranih noüenja je nepoznato, ali bi trebalo ispitati..

Na Prviüu je strelovitom skoku noüenja iz 2000. na 2001.godinu slijedio veliki pad 2002. godine. Domaüi gosti su izostali , dok je broj stranaca polako, ali konstantno rastao. Izmeÿu stranih gostiju dominirali su Taljani i u novije doba i Poljaci. Tali- ansko tržište se þini inaþe zanimljivim za otoþni turizam.

Prviü: Noüenja 2000. - 2003.

25.000

21.416 20.000 18.407

15.000 14.265 12.897 9.450 9.812 10.000 9.500

7.151 8.897 8.595

5.000 3.623 2.543 3.397 1.686 1.777 1.062 1.127 0 2.000 2.001 2.002 2.003 Prviü ukupno Domaüi Stranci Talijani Poljaci

l Izvor: CROSTAT u „Promet turista u primorskim …” Nr. 1105, 1135, 1196, 1229

Otoci: Kapacitet kreveta, noüenja & dani popunjenosti u 2003. Hotel Privatne sobe/apartmani Kamping Kreveti Noüenja Dani Kreveti Noüenja Dani Kreveti Noüenja Dani Zlarin 246 15.122 61 175 3.686 21 900 16.980 19 Prviü ------326 11.373 35 ------Kaprije ------102 2.945 29 ------Žirje ------84 1.919 23 ------Total 246 15.122 61 687 19.923 29 900 16.960 19 Izvor: CROSTAT u „Promet turista u primorskim … 2003” Nr. 1229, S. 46, 50, 84, 87 Iz broja dana popunjenosti se može oþitati ova neobiþna situacija u kojoj se turis- tiþko gospodarstvo sva 4 otoka nalazi. x Na Zlarinu ni hotel, niti privatni smještaj ili kamp ne uspijevaju postiüi ionako mali broj dana popunjenosti županijskog prosjeka u 2003. godini (hoteli : 111, privatni smještaj: 30, kampovi: 41 dan).

x Samo popunjenost privatnog smještaja na Prviüu premašuje prosjek. Na ovom otoku , u mjestu Prviü Luka, nalazi se i jako jednostavno odmaralište sa 351 krevetom. Ono je 2003. ostvarilo 7.034 noüenja, što ispada 20 dana popunje-

96 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.4: Cluster 3 = Otoci

nosti, jedna od najmanjih u regionalnom smještahu uoüe. Valja saþekati što üe ostvariti novi lijepi hotel s cjelogodišnjim radom od 2004/2005, kada se 100 godina stara škola otvori sada kao hotel.

Struktura kapaciteta 2003 Udio u noüenjima

ostali Hoteli Hoteli 16% 11% ostali 26% 12%

Kamp Kamp 42% Priv. sobe 29% Priv. sobe 31% 33%

Izvor: CROSTAT u „Promet turista u primorskim … 2003” Nr. 1229, S. 46, 50, 84, 87 Bez obzira na nedovoljnu popunjenost, hoteli realiziraju nad-proporcionalno veliku broj dana popunjenosti. I ovdje je hotel kljuþ za produžetak sezone. Ali kod samo 61 dana pune popunjenosti, opet se radi uglavnom o ljetu, a ne o jeseni ili proljeüu. c) ýak i aktivnosti za aktiviranje ljetne sezone nailaze na poteškoüe. Jer þak i Zlarin, najtraženiji od otoka ne posjeduje posebno atraktivnu rekreacijsku infrastrukturu – niti za onaj najveüi segment gostiju – kupališnih turista. Nastojanja da se stvori takva osnova se mogu primijetiti samo na Prviüu. Tamo se sa jednostavnim sredstvima radi na „Lungo mare – šetnici“ uokolo otoka uz plaže. Inaþe su gosti otoka uvijek upuüeni na vlastite inicijative i želju za otkrivanjem.Veüini gostiju to nije dovoljno.

Financijski moüni investitori üe se teško pridobiti za atraktivan, ali skup projekt. Trenutna naime situacija ne obeüava dobit na duže staze. Uz to valja preskoþiti i cijeli niz zapreka: x Nijedan od otoka ne raspolaže sa kvalificiranim zaposlenicima za profesionalno upravljane turistiþke objekte. Obzirom da ovi mogu samo ponuditi sezonsko zaposlenje, neüe ih se puno niti naüi. Za samce je otok previše izoliran, oženjeni s djecom nemaju škole ili lijeþniþke skrbi. x Dok uska grla sa lošom opskrbom vodom ili energijom tek mogu biti riješeni sa postrojenjima za desalinizaciju i generatorima uz prihvatljive cijene, sami troš- kovi roba i materijala znaþajno poskupljuju proizvodnju. x Transfer gostiju autobusom i trajektom je kompliciran. To je za tržište prihvatljivo tek ako neki dodatni prihod pokrije razliku.

Za gospodarski uzlet otoka su potrebne privatne inicijative. Njih možemo oþekivati tek kada veüi broj gostiju poveüa ukupno potrošnju i kada sigurno na takvo što možemo raþunati. Da bi se ispunio ovaj preduvjet x S jedne strane otoci moraju postati zanimljivijim/atraktivnijim gostima x S druge strane i kopnena obala mora biti dodatno turistiþki razvijena da bi se omoguüila duža sezona i pridobile dodatne ciljne skupine.

97 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.4: Cluster 3 = Otoci d) Otoci se opüenito smatraju turistiþkim magnetima. Baleari, Kanari, Egejski otoci, Maledivi i Karibi to potvrÿuju. Ali svaka skupina otoka je prije stvarnog proboja na tržištu riješiti brojne poteškoüe. Glavne zapreke su bile riješiti o Jeftin i udoban prijevoz o Urediti ekološki prihvatljivu opskrbu i rješenje otpada; o Dovoljno kvalificiranog domaüeg kadra o Raznovrsnu ponudu o Profesionalno upravljane kapacitete o Profesionalni marketing – a osobito – ¾ U nedostatku dovoljno velike potražnje stvoriti preduvjete da se troškovi za stvaranje svih gornjih pretpostavki pokriju, bez podizanja cijena, jer tržište to više ne prihvaüa.

Spomenuti otoci su uspjeli prebroditi poþetne poteškoüe pomoüu x Pionira koji su bili voljni napraviti prve korake. Oni su svugdje našli pogodne lokacijske uvjete – niske cijene zemljišta, porezne olakšice, poticaj investicije i sl. Oni su razvili lokalno tipiþnu paletu ponude, s vlastitom infrastrukturom opskrbe i rješenja komunalnih pitanja , sa opsežnom paletom ponuda za slobodno vrijeme i s dovoljno smještajnih kapaciteta da bi se mogli ukljuþiti u utak- micu s organiziranim turizmom. x Drugo pravilo: Koncentracija ! Baleari su poþeli s Mallorcom; Ibica i Menorka su došli tek godinama kasnije. Kanari su zapoþeli Tenerifom; Gran Canaria, Lanzarote, Fuerteventura su se razvili tek kasnije. Na Egeju je zapoþelo s Kre- tom, Euboa i Kos-om, Maledivi sa Male – Atoll-om . I Hrvatska se ponajprije ograniþila na nekoliko otoka: Krk, Rab, Braþ, Hvar i Korþulu. Samo pomoüu koncentracije potražnje može se izgraditi ponuda na takav naþin da turistiþko gospodarstvo poþne ostvarivati oþekivane prihode.

4 nastanjena otoka šibenskog arhipelaga posjeduju jako zanimljiv potencijal, Kul- turno – povijesno se doduše ne mogu mjeriti Korþulom, Mljetom, Hvarom ili Ra- bom, ali to mogu sa dubrovaþkim Elafitima. Osobito Zlarin i Prviü, njihova blizina ka kopnu koja omoguüuje bolju povezanost sa Clusterom 1 i Clusterom 4, kvalitetni hotelski smještaj sa prateüim sadržajima za dužu sezonu - tada üe otoci profitirati s jedne strane sa sve veüim izletniþkim prometom, a s druge strane üe osobito Zlarin Prviü obogatiti turistiþku atraktivnost ova dva Clustera, ako saþuvaju tradicionalni šarm svojih mjesta i poveüaju svoju rekreacijsku ponudu. Nekoliko ciljnih skupina dolazi u obzir: Dnevni izletnici radi kupanja, planinarenja, ronjenja, Gosti koji traže mir za male pansione ili hotele, Posebno je važno pažljivo i održi- vo izgraditi nautiþki turizam za tranzitne nautiþare, bez da se ribarske luke pretva- raju u mega –parkirališta. Za to valja postavljati bove - vezove ili pontone (kako se upravo ispituju na Visu) – što bi moglo biti ekološki prihvatljivo rješenje. Uz to je i estetski prihvatljiv, te bi se dodatno obogatio kompletni šibenski akvatorij.

98 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.5: Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj

6.5 Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj: Situacija & potencijal a) Gradska opüina Vodice sa mjestima Srima, Tribunj i Prviü je – mjereno po broju noüenja – najznaþajnija turistiþka destinacija Županije. Prednosti Vodica su u veü postojeüoj raznolikosti ponude, „živahnom odredištu“ i u trudu da se dodatno iz- graÿuje rekreacijska infrastruktura (biciklistiþke i pješaþke staze), organizacije manifestacija (20 jedriliþarskih regata), uljepšavanju izgleda mjesta i temeljitog ob- navljanja infrastrukture.99 6 8 5 4

3 2

Bez obzira na sve uspjehe, Vodice su svjesne svojih problema. Ovi se odnose u ve- likoj mjeri potrebnoj središnjoj ponudi i infrastrukturi100: x Stanje plaža – Kakvoüa , þistoüa i prenapuþenost; x Rješenje otpadnih voda; x Prometni kaos u središtu ljeti; x Elektro- opskrba (povremeno); x Bespravna gradnja (Srima); x Noüna buka; x Struktura kapaciteta; x Crno tržište; x TZ– nedovoljno kadrova.

Radi se na rješavanju ovih problema – koliko su tome dostatna sredstva. Tako se dalo izraditi studiju za poboljšanje plaža. Gradnja kanalizacije se upravo daje na natjeþaj. Središte mjesta je veü sada zatvoreno za automobile ljeti. b) Opsežna i kvalitetna optimalizacija plaža je obvezno potrebna za preživljavanje kao kupališnoj destinaciji – jednako

99 Upitnik opüine Vodice i info TZ od 14.04.2004. 100 Zapisnik javne rasprave od 14.04.2004 u Vodicama

99 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.5: Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj

kako je potrebno ukloniti infrastrukturna uska grla i smanjiti noünu buku iz uliþnih kafiüa i „veselih gostiju“. Ali samu konkurentnost, a time i gospodarsku buduünost osigurat üe samo

x tržišno orijentirana izgradnja hotelske ponude; x poboljšanje rekreacijske infrastrukture u pravcu zaleÿa i prema otocima; x vlastiti jasni imidž koji naglašava prednosti Vodica. c) U Cluster 4 spadaju mjesta Vodice, Tribunj i Srima (Prviü Luka pripada Clusteru 3 = otocima). Broj gostiju u ovim mjestima od 2000. godine bilježi porast od 81%. Time Cluster 4 zauzima vodeüu poziciju u Županiji.

Razvoj noüenja u opüini Vodice #1999 2000 2001 2002 2003 % Indeks atipiþna 00-03 Cluster 4 256.421 486.782 648.538 738.707 884.293 100 181 Vodice 231.895 430.750 556.480 636.283 725.700 82,0 168 Srima 13.028 25.492 35.533 39.955 48.413 5,5 189 Tribunj 11.498 30.540 56.525 62.469 110.356 12,5 360 Prviü Luka 7.656 12.897 21.416 18.347 18.407 -- 143 Total 264.077 499.679 669.954 757.054 902.876 -- 180 # 1999 je bila atipiþna radi krize na Kosovu. Osnova za ocjenu razvoja je stoga 2000. godina * Procjena zajedno sa gradonaþelnikom, nije javljeno u službenu statistiku Izvor: CROSTAT “Promet Turista u Primorskim Gradovima i Opüinama”, Nr, 1105, 1135, 1163, 1196, 1229 d) Cluster 4 raspolaže sa 18.800 Cluster 4: Struktura kapaciteta 2003 registriranih kreveta, od kojih sigurno 65% u privatnom smještaju, iako je to znaþajno više, jer ovdje nisu ukljuþeni neprijavljeni kapaciteti. Iza toga dolaze Kamp 584 = 3% hoteli (17%) i nautiþki turizam (15%). Na naut. Kampove ovdje otpada samo 3%, što Priv. Smj. þežajevi iznenaÿuje kod ukupnog usmjerenja 12.294 = 2.740 = Vodica ka popularnom, masovnom 65% 15% odredištu. Ovdje bi se oþekivao veüi Hoteli 3.107 = kapacitet u kampovima. 17%

Cluster 4: Podjela kapaciteta

10.000 Izvor : CROSTAT Promet turista 2003, S. 86 9.000 8.000 Hotelski kapaciteti su koncentri- 7.000 Hoteli rani na mjesto Vodice. Tamo se 6.000 Priv. Smj. nalazi i veüina privatnih soba i 5.000 Kamp kampova. Vezovi za brodove su 4.000 naut. Ležajevi uravnoteženo podijeljeni na ma- 3.000 andere 2.000 rine u Tribunju i u Vodicama.

1.000 Nažalost su uzele dobrom dijelu 0 starih luka njihovu tipiþnu sre- Vodice Tribunj Srima dozemnu atmosferu i imaju funkciju parkirališta.

100 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.5: Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj e) Cluster 4 je sa ukupno 47,1 dana popunjenosti na razini 2003. godine i toþno na onoj Županije, koja jednako ostvaruje 47 dana.101 Kod pojedinaþnih vrsta smještaja dadu se ipak utvrditi znaþajna odstupanja:

x Sa 121 dana popunjenosti hoteli premašuju ne samo županijski prosjek (111 dana) veü i prosjek Clustera 1 (96 dana9. To ima nekoliko uzroka: Prepoznatlji- vost Vodica kao „živahnog mjesta u kojem se nešto dogaÿa“. Snažno propagi- rane, velike jedriliþarske regate na poþetku i na kraju sezone. Suradnja sa organizatorima autobusnih putovanja izvan sezone. Ali 121 dan je još uvijek neza- dovoljavajuüe. Trebalo bi biti barem 150 do 160 dana. x 33 dana popunjenosti marine u Vodicama je vjerojatno iz istoga razloga iznad razinegodišnje popunjenosti one u Tribunju (15 dana) Clustera 1 (19 dana) i Županije (27 dana). Ali i 33 dana nije dovoljno.

Cluster 4: Kapacitet kreveta, noüenja & dani popunjenosti 2003. Ukupno Hotel Priv. Kamp Marine ostali smj. Kapacitet kreveta 18.782 3.107 12.294 584 2.740 57 Udio % 100 % 16,5 % 65,5 % 3,0 % 14,6 % 0,3 % Noüenja 884.469 376.726 391.079 41.698 71.116 3.850 Udio % 100 % 42,6 44,2 4,7 8,0 0,4 Dani popunjenosti 47,1 121,3 31,8 71,4 26,0 67,5 Vodice Kapacitet kreveta 14.057 2.871 9.119 350 1.660 Noüenja 725.700 348.010 282.898 36.435 54.507 Dani popunjenosti 51,6 121,2 31,0 104,0 32,8 Tribunj Kapacitet kreveta 3.234 236 1.888 30 1.080 Noüenja 110.356 28.716 64.845 186 16.609 Dani popunjenosti 34,1 121,6 34,3 6,2 15,4 Srima Kapacitet kreveta 1.491 -- 1.287 204 -- Noüenja 48.413 -- 43.336 5.077 -- Dani popunjenosti 32,5 -- 33,7 24,9 -- Radi usporedbe Cluster 1: Šibenik-Zablaüe-Jadrija Kapacitet kreveta 9.109 3.476 585 4.264 784 Noüenja 509.398 334.903 19.566 140.073 14.856 Dani popunjenosti 55,9 96,3 33,4 32,9 18,9 Šibensko – kninska županija (vidi poglavlje 4.5) Dani popunjenosti 47 111 30 41 27 Izvor: CROSTAT u „Promet turista u primorskim gradovima i opcinama u 2003“, Nr. 1229, S. 50 & 87, 46 & 84

x Zanimljivo – a tako teško za povjerovati – je 104 dana popunjenosti sektora kampinga u Vodicama . Ova vrijednost je vjerojatno statistiþka greška102 vezana s brojem vezova, kod kojeg postoji puno veüa popunjenost od navedene. f) U prošle 3 godine su se oblikovala specijalna glavna i popratna tržišta za Cluster 4. Najvažnija su tržišta Njemaþke, ýeške i domaüe hrvatsko tržište, koje slijedi Slo- vaþka, Slovenija, Maÿarska, Italija i Austrija.

101 Usporedi Masterplan 4.5 102 CROSTAT u „Promet turista S. 50 & 87

101 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.5: Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj

Cluster 4: Noüenja po zemljama podrijetla 2001-2003

250.000

200.000 2001 2002 150.000 2003

100.000

50.000

0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB andere

Izvor: CROSTAT u Promet turista u primorskim .... 2003” S. 51

Unutar samog Clustera težišta se malo pomjeraju. Za Tribunj su karakteristiþna tr- žišta ýeške, Italije i Slovaþke kao vodeüa.

Tribunj: Noüenja po zemljama podrijetla 2001-2003

30.000

25.000 2001 2002 20.000 2003 15.000

10.000

5.000

0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB andere In Srima halten Deutschland, Tschechien, Slowenien und Ungarn die Spitze.

Srima: Noüenja prema zemljama podrijetla 2001-2003

10.000 9.000 8.000 7.000 2001 6.000 2002 5.000 2003 4.000 3.000 2.000 1.000 0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB andere Razliþit raspored prema zemljama podrijetla gostiju ukazuje na osnovnu orijentaciju. To bi trebao biti rezultat posljedice reklame „od uha do uha“, ciljani rad na pro- daji kroz lokalne agencije i vjerojatno i rezultat razliþitih oþekivanja od nekog turis- tiþkog mjesta. f) Mjesto Vodice ima , tako se kaže103 . imidž „masovne destinacije“. Što se mnogima þini kao veliki nedostatak, znaþajne ciljne skupine - dakle važna tržišta – gledaju potpuno drugaþijim oþima. One traže živ ambijent u kojem se mogu i tijekom go- dišnjeg odmora iživjeti. Sve to je þesto povezano veseljem, gužvom i bukom do

103 Javna rasprava 14.04.2004 i upitnik od 29.04.2004 pod „slabosti“

102 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.5: Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj

duboko u noü, što može nekome i smetati. Takvo je stanje i u Vodicama, kako to potvrÿuje kritika gostiju vezano uz noünu buku.

Reputacija „masovne destinacije“ gospodarski i ne mora znaþiti nedostatak. Broj- na ljetovališta dobro od toga žive. Mallorca koja ovaj imidž želi otkloniti i koja je krenula 2001. i 2002. drastiþno u provedbu novih mjera i buþno u javnosti I marketingu argumentirala protiv “masovnog turizma”, morala je doživjeti neugodno iskustvo. Toliko su gostuju time preplašili, da je turistiþka industrija digla glas radi velikog smanjenja broja gostiju, što je dovelo þak do pada Balearske vlade.

Vodice bez obzira na svoju reputaciju i slabosti bilježe veliko poveüanje broja gostiju a njegovi hoteli na najbolju popunjenost u Županiji. Toliko pogrešno ili loše i ne može biti ovo jasno usmjerenje, niti njegov imidž. S druge strane, pad noüenja za 2,2% do kraja listopada ipak upozorava. Naþelna promjena kursa se oþito još u- vijek ne traži, iako za to ni ne postoji potencijal. Ovdje valja popraviti ukupni proizvod, pa i u sustavnim pojedinaþnim koracima. S takvom su svijesti Vodice veü poþele poboljšavati svaki element današnje ponude: x Plažu: površine za sunþanje, igru i sport, sanitarne sadržaje i opskrbu; x Ambijent grada: Zabrana prometa, uljepšavanje grada, uliþni kafiüi; x Ponuda za rekreaciju: Staze za biciklizam, pješaþenje, sportski centri; x Komunalne usluge: Kanalizacija, sustavi odvodnje i proþišüavanja.

Stari grad i cijeli ovaj dio obale tvore „filet“ destinacije – osobito za doživljaje u pred- i posezoni. Marina – trenutno ogromno, uglavnom sterilno parkiralište za brodove – mora se jaþe integrirati i izgraditi kao atrakcija gostiju Vodica i tranzitnih nautiþara. To bi þinilo dobro atmosferi luke i godišnjeg odmora, ali i imidžu ljetovališta.

Opüe kvalitativno poboljšanje bi moralo biti popraüeno izgradnjom kapaciteta kreveta u takvim vrstama smještaja, koji daju doprinos: x Produžetku sezone – dakle u gospodarskom interesu svih ponuditelja; x Diferenciranju ponude – za pridobivanje dodatnih ciljnih skupina; x Podizanja prosjeþne kakvoüe – zbog konkurencije i x Stvaranja radnih mjesta.

Glede trenutne strukture kapaciteta ovdje dolaze u obzir iskljuþivo hoteli i pansioni. Naime u privatnom smještaju veü sada postoji višak ponude, a kampovi bi se morali staviti izvan mjesta.

103 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.5: Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj

Obzirom da 3 od 6 hotela u Vodicama imaju standard od 2 (25%), odn. 3 zvjezdice (75%)104 , svi buduüi hoteli ili hotelima sliþni objekti (pansioni, aparat hoteli) moraju biti barem standarda 3 zvjezdice105 u drugom i treüem redu od mora, a još bolje 4 zvjezdice u prvom redu. Ovakve standarde danas zahtjeva organizirani turizam.

Ovdje veliþina objekta ne smije postati pitanjem estetske dogme. Ona se mora rije- šiti po pravilima tržišta i konkurentske bitke. Dok s jedne strane Uredba o zaštiti obalnog pojasa odreÿuje kriterije za kakvoüu - þije pridržavanje nije samo u interesu održivosti – veü je i pitanje samog gosta, smještajni bi kapaciteti s druge strane imali slijediti naþela gospodarstvene opravdanosti. Duga sezona pretpostavlja kvalitetne popratne sadržaje (zatvorene bazene, sportske sadržaje), koji nisu jeftini. Ovakvi bi sadržaji ponudu poskupjeli sve do gubitka konkurentnosti, kada se te tro- škove ne bi moglo pokriti dovoljnim brojem kreveta – osobito brojem korisnika.

Za gradnju hotelskih objekata postoji dovoljno odliþnih lokacija: x Neizgraÿeni pojas obale izmeÿu Srime i Jadrija je osobito pogodan za objekte koji su sportski orijentirani. Ispred ovog pojasa se nalazi jedno od najboljih po- druþja jedrenja na dasci u Hrvatskoj. x Neizgraÿeni dio obale izmeÿu Vodica i Tribunja na kojem se istovremeno može izgraditi i idealna veza izmeÿu mjesta sa zelenim površinama, šetnicama uz more i širokim plažama. x Kamping hotela Imperijal, þija vrijednost upravo nameüe ekonomski intenzivnije korištenje i þija bi izgradnja omoguüila dodatne , popratne sadržaje Imperija- la , te time znaþajno poveüala njegovu atraktivnost.

Za produžetak sezone se mora izgraditi razliþite oblike ponunde. S tim ciljem se veü poþelo programima za planinarenje i vožnju biciklima. U ovom podruþju ponude popularnih i s prirodom vezanih aktivnosti leži jedan od kljuþeva uspjeha. Ipak, konkurencija je tvrda, jer se ovo svugdje proþulo. Potrebna je stoga kvalitetna mre- ža putova – staza za bicikle i planinarenje, koja se proteže u unutrašnjost i tako i taj dio gospodarski ukljuþuje. To s jedne strane zahtjeva radi opravdanosti – visok stupanj korištenja – dakle izgradnju hotelskih objekata. Svoju reputaciju „živahnog odredišta“ Vodice ima i nadalje njegovati. Nekoliko dodatnih naglasaka tipa „Life Style“ bi zasigurno pojaþali imidž. i u ovom pravcu su Vodice aktivne sa svojim regatama, ljetnim feštama, sportskim natjecanjima, uliþnim kazalištem, klasiþnim i rock koncertima,umjetniþkim galerijama i buvljacima – dakle moguünosti za pove- üanje atraktivnosti su brojne.

Kako neke od pojava koje sobom donosi intenziviranje spektra doživljaja – osobito kritiþne emisije buke – iste valja ograniþiti. Jer buka koja ometa odmaranje ljudi može brzo postati velikim optereüenjem lokalnog turistiþkog gospodarstva. Pri tom postoji nekoliko izvora buke koje valja imati na umu. Postat üe obvezna intervenci- ja kod: x Disko klubova i sliþnih buþnih objekata koji se ne smiju nalaziti u stambenim zonama - osim ako nisu savršeno izolirani od buke, Idealno je stoga položena „Hacijenda“ (problem sa dolaskom do tamo), za razliku od „Exit-a “ u središtu mjesta.

104 Prema novim standardima za stare hotele, dakle prema meÿunarodnoj razini– vidi privitak 1 i poglavlje 3.4

104 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.5: Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj

x Uliþni kafiüi, restoranske terase i hotelske terase moraju smanjiti jaþinu glazbe poslije 23:00, odn. 24:00 sata na razinu jaþine u sobi – osim a ko se ne nalaze u dijelu mjesta u kojem nitko ne živi.

x Prometnu buku se može sprijeþiti zabranom prometovanja u središtu, a u stambenim zonama, kroz ograniþavanja brzine kretanja.

x Izvore buke unutar objekata ublažavamo dobrom izolacijom. Zbog naþina gradnje na Sredozemlju , buka iz susjednih soba ili od dizala, spada u najizraženije faktore koji smetaju odmor.

x Ostaje smetnja „veselih povratnika – skupina gostiju“. U tom dijelu onaj kome to smeta za san mora sam sebi znati pomoüi.

Dok se Vodice prikazuju svojom „raznovrsnosti, živahnosti i sportskih sadržaja“, za Srimu se preporuþuje „kupanje & njegovani mir“. Onaj tko traži više od toga, naüi üe sve u susjedstvu – u Vodicama. Tu je potrebno postupno razdvajanje ponude. Zbijeno napunjeni kamp ne smeta samo luksuzni apartman u susjedstvu, veü i ukupnu kakvoüu mjesta. Emisije buke iz otvorenih restorana i kafiüa djeluje još negativnije na zadovoljstvo gostiju u Srimi, nego je sluþaj u Vodicama.

Tribunj ima šarma. Stari dio mjesta je zanimljiv. I ovdje valja optimirati plažu. Isto kao i kod Vodica se postavlja drugo pitanje : « Zar ona privatna marina – gledano kroz njene gospodarske efekte za mjesto– ne zauzima previše mjesta ? » Doduše 15% svih noüenja (u Vodicama 7,5%) ostvaruje Marina. Ipak, marina ostvaruje samo 15,4 dana popunjenosti. Ovaj je obraþun utemeljen podacima iz CROSTAT – statistike br. 1229, str 50/87 . Zaposlenih: 270; nautiþkih kreveta: 1.080; Noüenja 16.609. Ovaj ekonomski aspekt upuüuje na potrebu dodatne analize.

105 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

6.6 Cluster 5 = Murter-Tisno-Betina-Jezera-Pirovac: Situacija i potencijal

a) U Cluster 5 ima se povezati 5 mjesta - Murter, Tisno, Betina, Jezera i Pirovac. Ni- jedno od ovih mjesta nema samo za sebe dovoljno smještajnih kapaciteta ili dovoljno veliki broj gostiju, da bi samostalno mogli financijski podnijeti razvojnu strategiju i istu na tržištu braniti. Trenutna razjedinjenost u male jedinice ima za posljedicu da se na svi turististiþkim pitanjima radi s puno predanosti, ali za uþinkovi- tost üe svakako nedostajati sredstva.

Svih 5 mjesta imaju karakteristike, koje kao zajedniþku osnovu treba umrežiti i naglasiti – to su stara središta mjesta u ugodnoj meÿusobnoj udaljenosti za vožnju biciklom ili pješaþenje. Pod ovim aspektom valja ukljuþiti i Tribunj. Time bismo napunili „pola tuceta“ i imali odliþnu marketinšku temu, x koja se na razne naþine dade koristiti za turistiþke programe; x koja naglašava identitet koji korijen nosi u tradiciji i koji bi mogao x - ako se sustavno nastavi razvijati – predstavljati trajnu USP106.

Die Alleinstellungs-Idee: 5 alte Fischerdörfer

Ovakvo pozicioniranje ne zahtjeva samo pažljivu njegu starih objekata u 6 mjesta, nego i uvjet da novi objekti budu takoÿer graÿeni u tradicionalnom stilu, te da se saþuvaju središta ovih mjesta - posebno kod Murtera – u svojem izvornom stilu, odnosno da ih se u skladu s njime iznova oblikuje.

106 USP = „Unique Selling Point“ jedinstvena atrakcija

106 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

U Murteru ima puno posla, da bi se ponovno izgradila stara jezgra mjesta Betina je iz daljine gledano pravi dragulj

Tisno se može još uvijek smatrati slikovitim, ali se mjestopolako previše izgraÿuje Mala luþica sv. Nikole kod Jezera

Skromno seoske središte Pirovca je dobro saþuvano i njeguje se.

107 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

b) U Clusteru 5 je broj registriranih noüenja od 2000. do 2003. godine porastao za 26%. Najveüi je porast zabilježen u Jezerima (48%), odmah potom NP Kornati (38%), te Murtera (30 %). Tisno kao jedino mjesto u cijelom ovom razdoblju ne može pokazati nikakav porast.

Koliko podaci iz statistike stvarno odgovaraju realnosti, ostaje upitno. U svim mjestima „crno tržište“ oznaþuje kao nepregledan þimbenik. Njegov udio u ukupnom broju noüenja se u Murteru procjenuje na 50 %, u Pirovcu na 40-50 % i u Tisnom 20-40 %.107 Kod kompletnog ukljuþivanja i „crnog tržišta“, realna bi slika potpuno drugaþije izgledala. I prihodi Županije , opüina i TZ-a bi ispali znaþajno veüim.

Cluster 5: Noüenja u 5 sela i u NP Kornati

250.000

200.000

150.000

100.000

50.000

0 1999 2000 2001 2002 2003

1999 2000 2001 2002 2003 Index 00/03 Murter 39.269 99.628 109.929 110.268 129.559 130 Kornati 41.948 49.123 54.934 57.917 138 Tisno 69.374 133.457 133.730 135.180 134.288 101 Jezera 59.279 133.457 169.955 187.828 196.889 148 Betina 26.713 43.709 47.055 51.314 55.714 127 Pirovac 44.157 82.628 105.528 101.998 100.391 121 Cluster 5 238.792 534.827 615.320 641.522 674.758 126 Izvori: CROSTAT u “Promet turista u primorskim gradovima i opcinama” Nr. 1135, 1163, 1196, 1229

Ako pak ostavimo po strani opravdane strahove o toþnosti statistiþkih prikaza, tada opüine Clustera 5 od 2000. godine u usporedbi sa ostalim turistiþkim opüinama županije bilježe nezadovoljavajuüi razvoj. Ova mjesta su, svako za sebe i sva zajedno ostvarili najmanje stope porasta na cijeloj obali. Usporediv je ovdje samo Primošten, gdje su hoteli jako pogoÿeni posljedicama rata. Godine 2004. üe Cluster 5 þini se sa porastom od 7% moüi malo nadoknaditi razliku u odnosu na usporediva mesta. Ipak, takav porast bi mogao biti i samo fiktivan i temeljiti se samo na poveüanom broju registriranih iznajmljivaþa.108

107 Izvori: Zapisnici javnih rasprava 01.05., 02.04. & 05.04.2004. 108 Prema gradonaþelniku Murtera je zbog zakona registrirano više smještajnih kapaciteta

108 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

Noüenja u turistiþkim opüinama Šibensko – kninske županije Indeks 1999 2000 2001 2002 2003 00/03 Šibenik 198.125 440.239 522.451 598.647 685.020 156 Vodice 264.077 499.679 669.954 757.054 902.876 181 Cluster 5 238.792 534.827 615.320 641.522 674.758 126 Primošten 160.912 290.237 335.635 360.267 363.453 125 Rogoznica 27.439 85.844 104.779 122.279 168.454 196 Skradin 1.758 43.034 47.612 56.218 56.383 131 Knin 428 1.372 820 413 Ukupno 891.103 1.894.288 2.297.123 2.536.807 2.851.357 151 Izvor: CROSTAT u “Promet turista u primorskim gradovima i opcinama” Nr. 1135, 1163, 1196, 1229

c) Sukladno ovome, statistiþke podatke valja dakle prihvatiti sa zadrškom. Naravno da iz njih možemo ipak preuzeti nekoliko osnovnih naznaka, jer su sve prikazane veliþine i odnosi podložne sliþnom utjecaju spomenutog “crnog tržišta”.

x Hoteli Clustera 5 su nedovoljno popunjeni (vidi str. 110): oni u prosjeku ostvaruju samo 70 dana popunjenosti, naprama onih 111 u županiji. Dok turisti- þko naselje `Lovišüa´ u Jezerima sa 121 danom bilježi dobru potražnju, `Colen- tum´ u Murter ima 77,7 dana, a `Miran´ u Pirovcu 58 dana popunjenosti. Kod `Mirana´ ovo je rezultat prelaska sa „nudistiþkog hotela“ u obiþni kupališni hotel, koji se na tržištu još nije mogao profilirati. Kod `Colentuma ´ ralzog loše popunjenosti je zasigurno izolirani, rubni položaj, koji nije kompenziran raznovrsnom ponudom za rekreaciju. Turistiþko naselje „Lovišüa“ pruža sport, animaciju i zabavu. Doduše – razina ovih ponuda za razonodu i rekreaciju nije posebno visoka, ali je tržišno orijentirana.

Iz ovoga možemo zakljuþiti: udaljenije lokacije su povoljne samo za takve objekte koji nude kompletne sadržaje.

x Privatne sobe sa 28 popunjenosti taman postižu razinu županije. Naravno i ovdje od mjesta do mjesta nalazimo znaþajne razlike: o Murter realizora odliþnih 49,9 dana popunjenosti. Na Pod Raduþem raspo- laže s odliþnim izborom privatnih soba i apartmana, položenih izravno zu more . Tamo je popunjenost vjerojatno i bolja. Zato su apartmani u uvali Hramina i u središtu mjesta manje atraktivni. To je iz razloga što su uvjeti za kupanje jako loši ili je položaj jako buþan ili je udaljenost do mora preko 100 – 150 metara – koju udaljenost prihvaüaju opüenito i zahtjevniji gosti. o Betina i Jezera su takoÿer iznad prosjeka. To može biti vezano s lijepim karakterom i ugoÿajem mjesta, koji se mogu marketinški dobro prodati. Valja saþekati koje üe uþinke imati loše plaže Betine, kada mjesto postane poznatije. o Tisno i Pirovac sa poražavajuüih 20 dana zauzimaju zadnje položaje. Raz- log ? Što ovaj dva mjesta uoüe nude osim Jadrana ?

Zakljuþak: samo dobra razina kakvoüe i odliþan položaj, te atraktivna rekreacijska infrastruktura dovode do zadovoljavajuüe popunjenosti.

109 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

x Kamp `Jezera Lovišüa´ samo potvrÿuje godnji zakljuþak: kakvoüa i raznovrsnost se isplate. Ovaj kamp uz onoga u kompleksu „Solaris“ jedini u x županiji ima standard razine 3 zvjezdice i bogatu rekreacijsku infrastrukturu. K tomu dolazi i dobar položaj u lijepom krajoliku, koja je karakteristiþni i za dva kampga u Betini (`Plitka Vala´ & `Kosirina)´.109

Cluster 5: Kapacitet kreveta, noüenja i dani popunjenosti 2003 Total Hoteli Priv.smj. Kamping Marine ostalo Broj kreveta 18.424 1.443 8.036 4.450 4.300 195 Udio u % 100 7,8 43,6 24,2 23,3 1,1 Noüenja 674.758 114.317 224.944 212.008 111.871 11.618 Udio u % 100 16,9 33,3 31,4 16,6 1,7 Dani popunjenosti 36,6 79,2 28,0 47,6 26,0 59,6 Murter Broj kreveta 3.674 200 1.440 300 1.600 134 Udio u % 100 5,4 39,2 8,2 43,6 3,6 Noüenja 129.559 15.531 71.829 10.524 25.912 5.763 Udio u % 100 12,0 55,4 8,1 20,0 4,4 Dani popunjenosti 35,3 77,7 49,9 35,1 16,2 43,0 NP Kornati Broj kreveta ------1.080 -- Udio u % 100 ------100 -- Noüenja 57.917 ------57.917 -- Udio u % 100 ------100 -- Dani popunjenosti 53,6 ------53,6 -- Tisno Broj kreveta 4.530 555 2.460 1.515 -- -- Udio u % 100 12,3 54,3 33,4 -- -- Noüenja 134.288 33.319 49.957 51.012 -- -- Udio u % 100 24,8 37,2 38,0 -- -- Dani popunjenosti 29,6 60,0 20,3 33,7 -- -- Jezera Broj kreveta 3.559 400 1.079 1.200 880 -- Udio u % 100 11,2 30,3 33,7 24,7 -- Noüenja 196.889 48.723 37.613 88.641 21.912 -- Udio u % 100 24,7 19,1 45,0 11,1 -- Dani popunjenosti 55,3 121,8 34,9 73,9 24,9 -- Betina Broj kreveta 1.672 -- 152 780 740 -- Udio u % 100 -- 9,1 46,7 44,2 -- Noüenja 55.714 -- 5.791 43.793 6.130 -- Udio u % 100 -- 10,4 78,6 11,0 -- Dani popunjenosti 33,3 -- 38,0 56,1 8,3 -- Pirovac Broj kreveta 3.909 288 2.905 655 -- 61 Udio u % 100 7,4 74,3 16,8 -- 1,6 Noüenja 100.391 16.744 59.754 18.038 -- 5.855 Udio u % 100 16,7 59,5 18,0 -- 5,8 Dani popunjenosti 25,7 58,1 20,6 27,5 -- 96,0 Izvor: CROSTAT u “Promet turista u primorskim gradovima i opcinama” Nr. 1229

109 TZ-Camping, Caravaning S. 37, 38, 39

110 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

x U nautiþkom turizmu Cluster 5 sa 111.871 noüenje zauzima vodeüi položaj: o – u županiji: Cluster 5 sa 37 % izmeÿu svih Clustera u županiji ima najveüi udio u nautiþkom turizmu; o – na cijeloj obali: udio u nautiþkom turizmu iznosi 11%, dok je ukupan broj noüenja Clustera u odnosu na noüenja u Hrvatskoj imao u 2003. samo udio od 1,4%.

Ovaj se vodeüi položaj uglavnom vezuje sa poznatost Kornata (270 vezova, 57.917 noüenja) a puno manje sa atraktivnošüu samih marina, koje – to se po- navlja od marine do marine – niti ovdje nisu ništa do sterilnih parkirališta brodove. Ipak, njihova se kakvoüa može izgraditi i unaprijediti u tehniuþkom smislu, u dijelu ugoÿaja i usluga. I razne manifestacije doprinose privlaþnosti nekog podruþja: Na primjer jedriliþarska regata u Vodicama i Meÿunarodni tjedan ri- bolova na otvorenom moru u Jezerima, dokaz su kako se dodatno može izgraditi nautiþki turizam.

d) U pojedinim mjestima Clustera 5, razliþita su tržišta karakterizirala zadnje 3 godine. Kod Jezera je na primjer Njemaþka glavno tržište. Nakon toga slijedi ýeška, Austrija, Italija i Maÿarska. Domaüe tržište i Slovenija ovdje igraju podreÿenu ulogu.

Jezera: Noüenja po zemljama podrijetla 2001-2003

70000

60000

50000 2001 2002 40000 2003 30000

20000

10000

0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB andere e) Dva najveüa segmenta gostiju Clustera Cluster 5: Preference Nijemaca i ýeha u 5 – Njemaþka i ýeška – preferiraju 2003 po mjestima razliþita odredišta. Njemci više vole 70000

Jezera, Pirovac, Murter i Betinu, ýesi 60000 pak naginju Tisnom. CZ 50000 D Još je veüa razlika kod Maÿara I Tali- 40000 jana. Maÿari su zastupljeniji u Tisnom, 30000 Pirvcu i Murteru, dok su za Talijane 20000

Jezera i Kornati na prvom mjestu. Mur- 10000

ter i ovdje zauzima 3. mjesto. 0 Murter Kornati Tisno Jezera Betina Pirovac Izvor: Crostat „Promet turista u primorskim ... 2003“

111 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

Ne može se saznati na þemu se Cluster 5: Preference po mjestima Maÿara i Talijana u 2003. spomenute preference temelje: na

35.000 ponuÿenom tipu smještaja, kakvoüi ponude ili raznovrsnosti ? Ili pak 30.000 HR sve odreÿuje samo cijena, koja 25.000 I usmjerava potražnju ? Sigurno ova pitanja u pojedina nim tržištima 20.000 þ imaju razliþitu težinu. To je 15.000 posljedica iskustva s putovanjima,

10.000 stila života i opüe razine primanja. Bez sumnje, mjerodavnu ulogu 5.000 igraju i upravljane aktivnosti 0 prodaje i priþanje gostiju kod kuüe. Murter Kornati Tisno Jezera Betina Pirovac

Izvor: Crostat „Promet turista u primorskim ... 2003“ f) Kao rezultat promatrane 3 posljednje godine, iskristalizirala su se se glavna tržišta u Clusteru 5 i njihove prefernce za pojedinaþna mjesta. Prema tomu su Njemaþka, ýeška, Hrvatska, Italija, Austrija i Slovenija najznaþajnija tržišta, sa znatno razliþ- itim meÿusobnim odnosom prema pojedinaþnom odredištu. Samo Murter kod svih glavnih tržišta bilježi približno istu omiljenost.

Cluster 5: Nacionalnosti i preference mjesta u 2003

180.000

160.000

140.000

120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB ostali

Murter Kornati Tisno Jezera Betina Pirovac

Izvor: Crostat „Promet turista u primorskim ... 2003“

112 Master & Marketingplan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.6: Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac

g) Cluster 5 raspolaže prvorazrednim turistiþkim potencijalom. On se sastoji od: x neobiþno lijepog, zelenog brežuljkastog krajolika, s brojnim, duboko u kopno zarezanim uvalama , polu-otocima i naravno pogledom na Kornate, x jedva dotaknute unutražnjosti s Vranskim jezerom kao naglaskom; x od NP Kornati i Parka prirode Vranskog jezera, kao i x okolnog nautiþkog akvatorija i x moguünosti da se središta ovih 5 mjesta na takav naþin oblikuje, da ponovno vrate svoj tradicionalni, dalmatinski karakter.

Cluster 5 je uglavnom okrenut obiteljima, kamperima i nautiþarima. Strateško usmjerenje mora i dalje graditi na ovim segmentima, te se pri tom isto tako koncentrirati na stalno poboljšanje kakvoüe trenutne ponude, ali i na one vrste dodatnih ponuda koje doprinose produžetku sezone, donose bolje prihode i otvaraju nova radna mjesta.

Cluster 5: Struktura kapaciteta 2003 Cluster 5: Struktura korištenja 2003

naut.ležaje and. vi naut. lež. 1% Kamping 24% 17% 24%

Kamping 31%

osta

Priv. Smj. 43% Hotel Priv. 8% smještaj 33% Hotel 17%

Izvor: Crostat „Promet turista u primorskim ... 2003“

Usporedba današnjih kapaciteta kreveta i njihove popunjenosti daje nam uvid u nad-proporcionalnu popunjenost hotela i kampova, kao i ne proporcionalnu nau- tiþkih kreveta i privatnih soba. Prema tome treba izgraditi dodatno ponudu kampa – najbolje na razini 4 & 5 zvjezdica. Ipak, od kampa ne možemo oþekivati pro- dužetak sezone. Produžetak sezone se postiže samo izgradnjom dodatnog niza ponuda, koji se sastoji od: x malih, tipiþno ureÿenih turistiþkih naselja (3-4 zvjezdice) na otoku Murteru, x veüih, specijaliziranih hotela i apart – hotela u Pirvcu i Tisnom; x malih hotela i pansiona u Jezerima, Betini i Murteru, te x osobito izgradnjom rekreacijske infrastrukture. Obzirom da se najveüa emitivna tržišta nalaze u srednjoj Europi, kao prioritet valja staviti upravo na tamo najomiljenije rekreacijske sadržaje: Planinarenje, pješaþenje, fitnes i wellness- programi. Za ovaj segment mogao bi ljekoviti mulj „Makarine“ dobiti na znaþaju kao USP (jedinstvena atrakcija). Prije svega je potrebno ipak urediti mrežu staza za bicikle i pješaþenje – planinarenje kojeapovezuje 5 spomenutih mjesta i Tribunj, koja ukljuþuje i Vransko jezero i proširuje postupno u pravcu Bri- bira i Skradina.

113 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.7: Cluster 6 – Prukljansko Jezero

6.7 Cluster 6 = Prukljansko Jezero: Situacija & potencijal a) Cluster 6 tvori podruþje oko Prukljanskog jezera i mjesta Skradin, Bilice, Raslina i Zaton. Najznaþajniji je Skradin, povijesna Scardona, ilirsko – rimskih korijena, Njegov dalmatinski karakter je potpuno saþuvan. Skradin i Bilice imaju status op- üina, dok Zaton i Raslina pripadaju gradu Šibeniku.

Prukljansko je jezero dosada ostalo po strani turizma. Sela Bilice i Raslina na njegovim obalama su živjeli od poljoprivrede i blizine Šibenika. Posebno na ovom Clusteru 6 je mirno jezero, pitomi, plodni brežuljkasti krajolik i oba kanjona Krke koji spajaju jezero sa Skradinom i na drugoj strani sa Zatonom, Šibenikom i Jadra- nom. 6

5 4

3 1

Cluster 6 graniþi uz NP Krka, gradove Šibenik i Vodice. Potencijal mu dopušta da se ovo podruþje razvija na 3 kolosijeka: x Kao samostalno odredište za „sportski odmor na jezeru pod jadranskim suncem“, x kao idealno zaleÿe morske obale u smislu rekreacijskih sadržaja, x kao izletište i rekreacijsko središte stanovništva Šibenika, Splita i Zadra. Glavni motiv: Sport & priroda. Cilj: Naj-sportskija destinacija u Dalmaciji. b) Skradin je, mjereno po njegovim moguünostima u turistiþkom smislu potpuno nerazvijen.. Uloga mjesta je ograniþe- na na onu „parkirališta“ za NP Krka. Osim naplate parkirališta od strane auto – gos-

114 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.7: Cluster 6 – Prukljansko Jezero

tiju, ovdje se u gospodarskom smislu može još samo spomenuti ACI marina. Ona realizira 70 % svih noüenja Clustera 6.

Bilice, Raslina i Zaton u turistiþkom smislu do danas imaju još manju težinu. Neko- liko vikendica i privatnih apartmana, dvije – tri gostionice /restorana i nekoliko mjesta za kupanje predstavljaju ovdašnji proizvod.

Razvoj noüenja u gradskoj opüini Šibenik 1999 2000 2001 2002 2003 % Index 99-03 Cluster 6 5.503 52.218 58.796 68.906 71.271 100 136 Skradin 1.758 2.841 3.004 7.555 6.755 9,5 238 Naut. Tur. 40.445 44.608 48.663 49.682 69,7 123 Bilice 4.203 3.884 4.419 4.500 6,3 107 Raslina 2.986 3.238 4.677 5.468 5.052 7,1 120 Zaton 759 1.743 2.623 2.801 5.282 7,4 303 Izvor: CROSTAT “Promet Turista u Primorskim Gradovima i Opüinama”, Nr, 1105, 1135, 1163, 1196, 1229 Bilice, Raslina i Zaton raspolažu sa po 100 kreveta u privatnom smještaju. Oni ostvaruju otprilike 50 dana popunjenosti . U usporedbi sa Županijom to je uspješno. Hotel s 3 zvjezdice , `Skradinski Buk´ u Skradinu ima 130 kreveta. U 2003. godini bilježio je 5.457 noüenja, dakle samo 42 dana popunjenosti. c) Marina u Skradinu sa 220 vezova je jako omiljena kod tranzitnih nautiþara: Zbog NP Krka, prekrasnog puta do Skradina uzvodno od Šibenika, kroz dva kanjona i Prukljansko jezero. Marina sa 50.000 noüenja bilježi skoro jednaki broj kao i Kor- natske 2003. godine (58.000).

Mega-Parking

115 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.7: Cluster 6 – Prukljansko Jezero

Marina radi samo ljeti. Za cjelogodišnje poslovanje nedostaju vezovi na kopnu, kao i tehniþki i drugi sadržaji. Za ovo u mjestu nema dovoljna prostora. Valjalo bi razmisliti dali se te funkcije ne bi mogle smjestiti u Bilice ili Raslinu, te tamo na takav naþin stvoriti nekoliko radnih mjesta. To bi doduše zahtijevalo podjelu posla, ali bis e uštedjelo na vrijednom prostoru u Skradinu: x Skradin bi još samo primao tranzitne nautiþare. Oni posjeüuju mjesto i park; x Stalni se vezovi sele u Raslinu ili Bilice; x Uprava ostaje u ACI marini Skradin na jednom mjestu.

Ovakvo rješenje bi moglo biti preporuþljivo. To iz razloga što marina Skradin u sa- dašnjoj veliþini nije profitabilna. Moglo bi se iskoristiti postojeüe šanse I poveüati promet, jer za tranzitne nautiþare u sezoni nedostaje mjesta. Stoga ih se veliki broj sidri u okolnim uvalama “na divlje”. ACI naravno priželjkuje poveüanje kapaciteta izvan današnjeg graÿevinskog podruþja.110

Na strani grada položeni tranzitni vezovi oživljavaju Skradin. Njihovo postojanje se pozdravlja od strane opüine kao gospodarsko korisno.111

c) Koncentracija turistiþkog razvoja na marinu neüe ni na koji naþin pojaþati znaþaj Skradina. Važnijim se ovdje þini da se onih stotine tisuüa posjetitelja parka ekonomski iskoristi. Naime, Skradin se nalazi tako blizu oba ulaza u najpoznatiju zna- menitost parka – Skradinski Buk – tako da bezbrojni gosti ovdje ostavljaju svoja vozila. Tu nalaze mega- parking izmeÿu parka i grada. x Posljedica: Turisti posjeüuju nacionalni park bez da uopüe uÿu u grad. Lokalno gospodarstvo samo marginalno profitira od ovoliko posjetitelja; x Rješenje: Parkiralište valja smjestiti iza grada. Turisti üe tada morati hodati nekoliko stotina metara kroz srednjevjekovni grad. Sa odgovarajuüom ponudom se ovdje dade ostvariti zanimljivo crpljenje vrijednosti. x Današnje parkiralište se ureÿuje u pejsažni park i nudi istovremeno mjesta za jedan hotel s 4, možda þak i 5 zvjezdica sa ca. 200 kreveta. Stil gradnje se ima prilagoditi karakteru Skradina. Hotel se kao objekt s cjelogodišnjim poslova- njem koncipira sa jako vrijednim wellness – profilom, spojeno sa fitnesom, prirodom,, seminarskim i sportskim programima. e) Kulturni potencijal dobivamo iz: x Tematizacije Skradina, njegove povijesti, postojeüe graditeljske baštine i tamo- šnjih etnološko- arheoloških vrijednosti u koje spada i zbirka ikona; x Susjednom Šibeniku i zanimljivom Bribiru; x Samostana i tvrÿava koje se nalaze u nacionalnom parku, te x Izložbi i galerija koje üe se otvoriti tek kada se tok gostiju bude vodio kroz grad. f) Ovakav pristup za Skradin odgovara meÿunarodno uspješnom konceptu orijentacije ka doživljajima. Tu ne spadaju samo umjetni tematski parkovi, veü i nacionalni parkovi SAD-a, moderni muzeji, parkovi s životinjama i sl.

110 Info marina Skradin 111 Zapisnik sjednice Opüine 21.04.2004

116 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.7: Cluster 6 – Prukljansko Jezero

x Središnja ponuda se sastoji od insceniranih doživljaja. Oni djeluju to atraktivnije na posjetitelja, što su autentiþniji. Skradin nudi dalmatinsku pozornicu nasta- lu stoljeüima, na kojoj se samo mora nastupiti i privuüi gledatelje. Drugdje se ovakve kulise moraju „izmišljati“. x Inscenacije se sastoje od tipiþne dalmatinske gastronomije, regionalnih proizvoda, tradicionalne glazbe i nošnji, poznatih i omiljenih životinja, te ponekad od uliþnog kazališta, sajmova i fešta i sl. x Voÿenje gostiju se ima vršiti na takav naþin da se goste izravno konfrontira primamljivom ponudom i da oni samo moraju uzeti što žele; x Intenzitet inscenacije slijedi broj korisnika. Iz razloga profitabilnosti ! Naravno, interes je svih za što veüim brojem gostiju. Skradin ih veü ima, samo ih još mora aktivirati i privuüi svojoj ponudi. g) Ovakvim novim usmjeravanjem Skradina, poveüava se privlaþnost samog nacionalnog parka, ali se za Cluster 6 stavlja sportski naglasak: x Veü sada Skradin ima fascinantan imidž kod krstarenja obalom; x Nacionalni veslaþki timovi (na primjer njemaþka reprezentacija) treniraju na ri- jeci i jezeru; x U krugu od 70 km oko Skradina postoje putovi koji se mogu odliþno urediti za biciklizam.112 x Uz rijeku se gradi šetnica uz obalu; x Isto tako – iako tek u buduünosti, valja planirati – ovisno o raznim pretpostav- kama i ureÿenje jednog ili više golf igrališta113 h) Glavni motiv „Sport & priroda“ veü je ugraÿen u važeüi prostorni plan.114 Da bi i- pak sportski sadržaji bili isplativi, potrebni su korisnici. Njih dobivamo umrežava- njem biciklistiþkih i planinarsko – pješaþkih putova sa Vodicama, vezom ka Šibe- niku i kroz turistiþka naselja, pansione i sportske hotele oko jezera, Zemljište postoji, vjerojatno i po povoljnim cijenama.

Cluster 6 može se meÿunarodno profilirati preko slijedeüih težišta: x Kupanju u jezeru: Slatka i slana voda, mirna voda, nema opasnosti, šljunþane plaže; x Podruþje za obuku – školovanje za sportske aktivnosti, natjecanja, iznajmljivanje, jedrilice, jedrenje na dasci, veslanje, kanu i sl.; x Centri za školovanja, natjecanja : Skijanje na vodi, ronjenje i vožnja motornim þamcima; x Svi sportovi loptom: Tenis, nogomet, plažna odbojka, košarka i sl.; x Planinarenja, pješaþenje, biciklizam, brdski biciklizam, streliþarstvo i sl. x Škola jahanja i jahanje, škola golfa i tereni za vježbanje golfa; x Trendovski sportovi: Koturaljke, aerobik, judo, isl.; x Svi zamislivi wellness i fitnes programi.

112 Zapisnik razgovora u opüini Skradin 21.04.2001 113 Koncept golf terena za Županije Split, Zadar i Šibenik, kao i odgovarajuüe hotele 114 U prostornom planu je predviÿen veliki areal za golf igralište i turistiþke sadržaje na jezeru

117 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.8: Cluster 7: Primošten, Rogoznica

6.8 Cluster 7 = Primošten, Rogoznica: Situacija & potencijal

a) U Cluster 7 spadaju opüine Primošten i Rogoznica.

Primošten je nekada sa 500.000 noüenja godišnje spadao u najomiljenija i najveüa ljetovališta na dalmatinskoj obali. Romantiþna vizura gradiüa je na tržištu bila jedna od najpoznatijih slika s Jadrana. Rat i posljedice pretvorbe su ovdje ostavile dubok trag. Od hotela “Aurora” ostala je samo ruševina. „Zora“ je doduše obnovljen; ali je jedan od objekata donedavna bio korišten za smještaj prognanika i izbjeglica, te nije u turistiþkoj funkciji. Stoga se ni hotelski smještaj od 2000. godine nije mogao dalje razvijati.

Privatizacija je dovela do toga da se svi turistiþki gospodarski kapaciteti u mjestu prodaju jednom stranom investitoru: Hotel `Zora´ na poluotoku Raduþi, marina `Kremik´, autokamp `Adriatic´, þak i samoposluga. Posljedica: Njihovo voÿenje je iskljuþivo orijentirano ka dobiti, bez interesa za bilo kakve razvojno strateške ili socijalne potrebe. Opüina se stoga pribojava gubitka od 100 radnih mjesta u hotelu `Zora´, odmah po isteku roka zabrane otkaza od 3 godine nakon preuzimanja.115

Drugi problemi Primoštena: bespravna gradnja, te „crno tržište“ sa vlasnicima kuüa i iznajmljivaþima koji nisu iz mjesta i koje se ne može kontrolirati. Primošten ima jasno viÿenje izgradnje i razvoja ponude: x Težište: Plaže, þistoüa mora, održavanje i njega mjesta i karaktera mjesta.

115 Zapisnik razgovora sa opüinom Primošten 19.04.2004

118 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.8: Cluster 7: Primošten, Rogoznica

x Poveüanje kapaciteta smještaja – naglasak na hotele kategorije 4 zvjezdice. x Golf u brdovitom zaleÿu, na rubu starih seoskih struktura. x Zabrana prometa automobilima u mjestu, zamjena javnim transportom.

Razvoj Rogoznice u turizmu je poþeo znaþajno kasnije, ali je bio dinamiþan. Pos- ljedica: Kod gradnje osnovne ponude, marine FRAPA, nisu ponovljene greške kri- tike. FRAPA je više puta nagraÿivana. Ovdje nije nastalo nikakvo sterilno, brodsko parkiralište ispred panorame mjesta, nego na suprotnoj obali. Tamo ova marina ne smeta ni vizualno niti po atmosferi. Ovako se saþuvalo ljepotu uvale i pogled na lijepi, duboko u more pruženi krajolik. Ovaj pogled i integracija svih kupališnih gostiju u program ponude FRAPA marine su najatraktivnije znaþajke Rogoznice. Osim ovoga mjesto i nema druge ponude. ýak su i plaže tako male, da brojni gosti odlaze put Primoštena. Iz toga valja izvuüi posljedice: x Struktura mjesta i uvale se moraju saþuvati kakvi jesu; x Riva se ima izgraditi u šetnicu i uljepšati; x Rivu ostaviti iskljuþivo za ograniþen broj tranzitnih nautiþara koji lokalnom gospodarstvu nose dobit i oživljavaju je; x Uz kompleks FRAPA graditi hotel s 4 zvjezdice; x Uvala s plažom iza FRAPA-e mora ostati dostupna svima.

Tranzitni nautiþari Kupanje

Hotel

Rogoznica ima nekoliko znaþajnih problema: Na podruþju opüine je izgraÿeno ca. 3500 bespravnih objekata. „Crno tržište“ se procjenjuje na 30-35% registriranih kapaciteta, Rješenje otpadnih voda je katastrofalno, tako da je Vlada stavila mjesto na popis prioriteta kod rješenja.116 b) Izraženo u noüenjima , Cluster 7 je zabilježio porast od 41% od 2000. godine. Ro- goznica je sa 96 % uvelike premašila Primošten. Ipak Cluster 7 po rezultatu izmeÿu drugih obalnih regija zauzima zadnje mjesto.

116 Zašisnik razgovora s opüinom Rogoznica 13.04.2004

119 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.8: Cluster 7: Primošten, Rogoznica

Cluster 7: Noüenja u usporedbi u Županiji 1999 2000 2001 2002 2003 Index 00/03 Cluster 7 188.351 376.121 440.414 482.546 531.907 141 Primošten 160.912 290.237 335.635 360.267 363.453 125 Rogoznica 27.439 85.844 104.779 122.279 168.454 196 Šibenik 198.125 440.239 522.451 598.647 685.020 156 Vodice 264.077 499.679 669.954 757.054 902.876 181 Murter 238.792 534.827 615.320 641.522 674.758 126 Skradin 1.758 43.034 47.612 56.218 56.383 131 Knin 428 1.372 820 413 Ukupno 891.103 1.894.288 2.297.123 2.536.807 2.851.357 151 Izvor:: CROSTAT “Promet turista u primorskim gradovima i opcinama” Nr. 1135, 1163, 1196, 1229 To i nije toliko vezano s raspoloživim brojem kreveta, više uz samu strukturu kapaciteta. Ona je u potpunosti fiksirana na špicu sezone. Cluster 7: Struktura kapaciteta 2003 Hotelski Privatni Kamping Naut. le- Ostali Ukupno kreveti kreveti žajevi Primošten 757 4.416 2.000 1.180 8.353 Rogoznica 5.612 1.320 148 7.080 Insgesamt 757 10.028 2.000 2.500 148 15.433 Udio 4,9 % 65,0 % 13,0 16,2 0,9 % 100 % Izvor: CROSTAT u “Promet turista u primorskim gradovima i opcinama” Nr. 1229

Smještajni kapaciteti graÿeni za ljeto – privatni smještaj, kamping – toliko ovdje dominiraju, da se bez snažnog poveüanja hotelske ponude ne može ostvariti duža sezona. Udio hotela trenutno iznosi tek 4,9 % ukupnog smještaja. ýak i FRAPA hotel þijih 90 kreveta nisu ni obuhvaüeni statistiþki, ne može popraviti ovaj nepovo- ljan omjer.

Otežavajuüe je i da u Primoštenu konkurentske snage ne mogu djelovati, jer su hoteli, marina i kamping od istog vlasnika. Ne moraju se bojati nikakve lokalne konkurencije. Dodatno divljanje podruþja privatnog smještaja - udio bez ukljuþivanja „crnog tržišta“ 65 % – dodatno bi pogoršao strukturu.

Vodeüi položaj kojeg je nekada imao Primošten, mogao bi se ostvarenjem zamisli opüine i vratiti. Ime je još dobro i poznato, a postojeüi je potencijal upravo savršen.

Rogoznica je kroz FRAPA marinu dobila odliþno ime. Time povezano obeüanje kakvoüe ovdje die ponajprije u korist privatnog smještaja, kako to pokazuju krivu- lje rasta. I ovdje je neophodna izgradnja dobrih hotela – jer jedino tako üe se moüu uravnoteženo koristiti uþinci turizma na gospodarstvo.

c) 55 % svih registriranih noüenja je u 2003. godini ostvareno u sektoru privatnog smještaja. U Primoštenu to dovodi do 36,9 dana popunjenosti, u Rogoznici bez obzira na porast iz 2002. na 2003. samo do 23, 3 dana. Porast potražnje u Rogozncii nije držao korak sa izgradnjom kapaciteta.

120 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.8: Cluster 7: Primošten, Rogoznica

Hotel `Zora´ u Primoštenu je ostvario 115,6 dana popunjenosti, dakle nešto više od prosjeka Županije (111). Ipak, porast se od 2000. ni ovdje ne može zamijetiti, radi se samo o malim odstupanjima u godišnjim brojevima noüenja.

Kamping je poveüao svoj broj noüenja od 2000. godine, bez obzira na krasa položaj zu `Jadransku magistralu´ i izravno zu more, samo za 26%. On ostvaruje 44 dana popunjenosti godišnje.

Cluster 7: Razvoj noüenja po vrstama smještaja

180.000

160.000

140.000

120.000 Primosten 100.000

80.000

60.000 Rogoznica 40.000

20.000

0 2000 2001 2002 2003 m

2000 2001 2002 2003 Cluster 7 376.121 440.414 482.546 531.907 100 Index Primošten % 00/03 Hotel `Zora´ 84.490 93.010 88.352 87.539 16,5 104 Privatne sobe 119.519 136.431 156.722 163.150 30,7 137 Kamping 70.320 79.230 87.410 88.536 16,6 126 Marina Kremik 15.908 26.964 27.783 24.228 4,6 152 Rogoznica % 00/03 Priv. Smještaj 57.323 73.947 86.210 130.734 24,6 228 Marina FRAPA 23.027 26.443 32.171 32.526 6,1 141 Ostali 5.494 4.389 3.898 5.194 1,0 95

Izvor: CROSTAT „Promet turista u primorskim …”, Nr. 1105, 1135, 1163, 1196, 1229

Marina `Kremik´ u Primoštenu je poveüala broj noüenja u odnosu na 2000. doduše za 52%. Naprama 2001. i 2002., ipak je u 2003 znaþajno pala. Ne samo u ovom pogledu ova marina gubi u odnosu na FRAPA marinu, nego i u odnosu na dane popunjenosti (24,6 : 20,5) i u apsolutnim vrijednostima. To se ima povezati sa veüom razinom kakvoüe i simpatiþnom ambijentu FRAPA marine u odnosu na parkiralište plovila u “Kremiku”. d) Primošten i Rogoznica imaju jednaka tržišta. Nasuprot drugim Clusterima jedno tr- žište dominira potražnju u oba mjesta – ýeška! Njemaþka, Italija – þak i domaüe tr- žište su daleko iza.117 Iz toga se jasno odreÿuju zadaüe za djelovanje: x ýeško se tržište mora i dalje jako njegovati. Ipak, da se ne doÿe u položaj ovis- nosti, mora se graditi i alternative. S novim ponudama !

117 CROSTAT u „Promet turista u primorskim ....“ Nr. 1163, 1196, 1229

121 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.8: Cluster 7: Primošten, Rogoznica

x Naime, zapadno – europski organizatori putovanja i danas imaju veliki interes za primošten; ali oni tamo ne nalaze potrebne hotelske kapacitete.118

Cluster 7: Noüenja po zemljama podrijetla 2001-2003

200000

180000

160000

140000 2001

120000 2002

100000 2003

80000

60000

40000

20000

0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB andere

Primosten: Noüenja po zemljama podrijetla 2001-2003

160000

140000

120000 2001 100000 2002 80000 2003

60000

40000

20000

0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB andere

Rogoznica: Noüenja po zemljama podrijetla 2001-2003

50000

45000

40000 2001 35000 2002 30000 2003 25000

20000

15000

10000

5000

0 HR A CZ F I HU NL D PL SK SLO GB andere e) Cluster „Primošten-Rogozniza“ raspolaže potencijalom da bi – vezano uz standard hotela – postali najvrjednijim odredištima Županije – uz Cluster 1 „Šibenik- Zablaüe“. To se može objasniti sa 5 argumenata:

x Poznatost Primoštena: Romantiþni dojam kojeg odaju fotografije mjesta, ali koji u stvarnosti ne smije razoþarati. Visoko vrijedno ovdje znaþi : Njega slikovitog starog dijela mjesta i sustavna zabrana prometa automobilima. Namjera op- üine da na ulazu u mjestu izgradi parkiralište i da se svi gosti i posjetitelji prisile

118 Zapisnik razgovora u opüini Primošten 19.04.2004, Razgovori sa TUI i Neckermann

122 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.8: Cluster 7: Primošten, Rogoznica

na parkiranje se stoga þini pravilnom. To inaþe odgovara onome što se veü do- gaÿa u sve veüem broju turistiþkih opüina.

x Uvala Rogoznice u svojem sadašnjem obliku: Pružena riva može postati jednom od najomiljenijih šetnica, kada se tek izgradi potencijal korisnika. Tada se pak mora zaustaviti neplansko širenje mjesta i riva ne smije vremenom degene- rirati u parkiralište. I ovdje postoji potreba – dugoroþno gledano – ureÿenja parkirališta na ulazu u mjesto. Riva se ima uljepšati palmama, klupama i ako je moguüe – poploþati kamenom (vidi: Vodice, Tribunj).

x Brdovita zagora sa svojim selima s kuüama od kamena i neobiþnim vinogradima. Ovdje se nude moguünosti za izgradnju mreže staza i putova za biciklizam i planinarenje, za izlete i dojmljive kontraste u odnosu na obalni krajolik.

x Blizina zraþne luke Split, te gradova Trogira i Splita.

x Dva susjedna poluotoka Kremik i Zeþevo kao lokacija za hotele i rekreacijske sadržaje, pod uvjetom da: o Svi sadržaji imaju najmanje standard 4 zvjezdice, o budu savršeno uklopljeni u okoliš i o da arhitektura i oblikovanje krajolika imaju apsolutni prioritet, o tipiþni vinogradi kao karakteristika ne taknu, Pogled sa Kremika na Zeþevo o marina `Kremik´ podigne na razinu 3 zvjezdice i uz popratne sadržaje , kao u marini FRAPA, postane atraktivnim središtem.

Kako za Primošten, tako i za Rogoznicu potrebna je neophodna optimalizacija pla- ža, neovisno od toga dali üe se graditi dodatni hotelski kapaciteti ili ne. Isto tako je važno rješenje odvodnje otpadnih voda u Rogoznici.

123 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.9: Cluster 8: Knin, Drnis

6.9 Cluster 8 = Knin, Drniš: Situacija & potencijal a) Cluster 8 obuhvaüa sve zajednice županijske zagore. Središta ovog podruþja su op- üine Knin i Drniš. Ovo je podruþje tijekom rata bilo pod stalnim borbama. Bijeg, progon, bezbrojne ruševine i upozorenja od minskih polja do danas karakteriziraju ovu dijelom i tužnu sliku. Onako kako se ovo podruþje danas prezentira, ono je „ne-turistiþko“. Gost traži zdravi „miran svijet“. On se ne želi konfrontirati sa ovakvim stranama etniþkih konflikta. Osobito ne ako mu prijeti opasnost od mina.

Krka Nationalpark

Ali i prije rata je ovo podruþje bilo siromašno. Živjelo se od škrte zemlje i nešto industrije u Kninu, tadašnjem znaþajnom prometnom þvorištu. Turizam ovdje nije igrao niti popratnu ulogu. Obzirom da se ovo podruþje nalazi pred skoro nerješivim problemima, sada i turizam postaje nositeljem nade. Pri tom se misli na agro, eko, kulturni i avanturistiþki turizam. Realno gledano, ovi segmenti tržišta bi mogli situaciju, iako jako polako ponešto popraviti, ali probleme riješiti ne mogu. U tom su dijelu x raspoloživi potencijali za turizam nedovoljni; x težina ciljnih skupina premala,119 x današnji broj gostiju na županijskoj obali premali x sve koncentrirano na prekratku sezonu.

119 Vidi dio II, poglavlje 18.3

124 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.9: Cluster 8: Knin, Drnis

b) Postojeüi – ali ne i raspoloživ – je turistiþki potencijal NP Krka. On se kao klin od Skradina zabija u unutrašnjost do skoro pred vrata Knina. Njegov visok stupanj atraktivnosti za turizam je nesporan, iako je njegovo korištenje i ureÿenost danas vezano samo uz nekoliko najnaglašenijih dijelova i nije ravnomjerno rasporeÿeno.

U opüinama Knin i Drniš NP Krka se kritizira žestoko kao „strano tijelo“, koje – iako se nalazi na podruþju opüina – u samim opüinama ne izaziva nikakve gospodarske efekte ili primanja, odn. radna mjesta „Dobit NP Krka ide u korist drugih parkova Hrvatske a ne i regiji u koju park pripada i kojoj su ti uþinci potrebni za preživljavanje!“ Tako glasi srž svih izjava u opüinama Knin i Drniš vezano za NP Krka.120

Ako bi NP Krka – što bi bilo poželjno – preuzeo zadaüu motora razvoja za zagoru Županije, tada bi s jedne strane x Morale netaknuto ostati saþuvane zaštitne funkcije parka, naravno u skladu sa zakonom; x S druge strane opüine na þijem se podruþju nalazi ukljuþiti u razvoj parka i od- reÿivanje prioriteta, te x Viškove koje ostvaruje park koristiti za njegov daljnji razvoj.

Trenutno se izmeÿu opüina i parka niti više ne komunicira. Tako je opüinama na primjer bilo nepoznato da je Institut za turizam u Zagrebu , po nalogu NP Krka razvio koncept. Izgleda da po pitanju koncepta opüine nisu bile niti saslušane niti pita- ne.121 Ali taj koncept, bez obzira na prevladavajuüe mišljenje Drniša i Knina pred- viÿa mjere koje su prikladne za davanje impulsa gospodarskom životu opüina.122 c) Osim NP Krka þiji se turistiþki razvojni potencijal ima visoko ocijeniti, zagora ras- polaže s nekoliko zanimljivosti: Tvrÿava u Kninu, utvrda sa minaretom u Drnišu, kanjon ýikole, izvor Cetine, Meštroviüev mauzolej, starohrvatska crkva sv. Spasa na Cetini, Burnum i Biskupija, tradicionalna sela, planina Dinara itd.

Ove zanimljivosti su ipak þisti izletniþki ciljevi i dijelom od interesa za samo mali dio tržišta, odn. uglavnom za ÿaþke ekskurzije (Biskupija & Burnum). Izletnici i ÿaci kako je poznato ne ostavljaju puno novca na odredištu: Ulaznica, šalica kave, kolaþ ili razglednica. To doduše ne valja ni potpuno negirati, osobito ako je broj gostiju velik. Ali da bi dalo jaþe gospodarske impulse, moraju se izgraditi ponude koje x Dovode do dužeg boravka u ovom podruþju x Ili dovode do veüe potrošnje x Ili poveüavaju broj gostiju i omoguüuju dužu sezonu ¾ Agro-turizam u svojem današnjem obliku izoliranih, malih seoskih imanja nine prikladan za ovakav cilj. On se neüe moüi vezati niti ostvariti uspjehe takvih proje- kata u Francuskoj, Austriji ili Njemaþkoj. x S jeden strane nedostaju središnji elementi proizvoda:

120 Zapisnici sastanaka u opüinama Knin (16.04.04.) i Drniš (15.04.04) 121 Institut za turizam: “Turisticka valorizacija nacionalnog parka “Krka”, rujan 2003, odnosi se na travanj 2004 122 Vidi i 7.1

125 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.9: Cluster 8: Knin, Drnis

o Integracija u seosku obitelj zahtjeva sposobnost komunikacije, dakle dobro znanje jezika, da bi se meÿusobno moglo razgovarati. Pod ovim aspektom ovdje dakle u obzir dolazi samo domaüe tržište. o Djeca kao osnovni doživljaj na selu oþekuju susrete s brojnim životinjama. Imanja s brojnim životinjama skoro i ne postoje u Županiji. o Suradnja na polju neüe zanimati gosta. On na odmoru oþekuje drugaþije aktivnosti u bližoj okolici (biciklom, pješaþenje, planinarenje, kupanje), jer „usred niþega - the middle of nowhere“ ne može preživjeti nijedan object agro turizma.123

x S druge strane nije dovoljna ni trenutna ponuda (8 objekata u zagori)124, niti potencijal kojeg je odredio UNDP/UNOPS od ukupno 155 seoskih domaüinstava za pravi i uspješan marketing, osim ako se objekti agro – turizma ne umreže sa drugim turistiþkim ponudama. x Posljedica: Svi u Županiji posjeüeni objekti agro – turizma su se zbog manjka potražnje pretvorili u „konobe sa regionalnim proizvodima“.

¾ Za zahtjevniji kulturni turizam su pretpostavke takoÿer mršave. Muzej u tvrÿavi Knin se doduše stvarno trudi za atraktivnu prezentaciju. Svi nalazi od zanimljivosti se nalaze u Splitu. Drniški muzej ne vrijedi posjeta. Burnum je zanimljiv samo struþnjacima. Meštroviüev mauzolej je uglavnom zatvoren. ýak i kada bi ovo sve bilo drugaþije, rezultat u odnosu na meÿunarodnu konkurenciju ne bi bio dovoljno atraktivan da bi se stranci privukli za putovanje u podruþje Knina i Drniša. Dakle ostaje samo domaüe tržište za koje Knin i Biskupija imaju veliki povijesni znaþaj. I ostaju izleti gostiju s obale kao glavna buduüa tržišta.

¾ Avanturistiþkim turistima se opüenito gledano ništa ne nudi. Zašto bi oni dolazili ? Što je to avanturistiþko u unutrašnjosti Šibensko – kninske županije? Dakle ostaje ono što se veü inscenira: Avanture u obliku džip safarija, dakle ništa do poseban oblik izleta od obale.

Iz ove situacije dade se izvuüi spoznaja. Kao samostalno odredište zagora ne bi i- mala nikakve šanse, osim kod jako malih ciljnih skupina. Njeno je dakle glavno tr- žište obala i tamošnji turizam. On je s njegove strane vezan za zagoru, da bi u pred i posezoni proširio kupališnu ponudu. Razvoj atraktivnih ponuda u unutrašnjosti je konaþno u interesu svih Clustera. Obzirom da profitabilnost pojedinih ponuda zahtjeva veliki broj korisnika, razvoj ponude se mora koncentrirati na pojedinaþne stepenice razvoja. d) Kako broj kreveta, tako i broj noüenja u opüinama Knin i Drniš je jako mali. U Kninu postoji hotel s 2 zvjezdice „Mihovil“ sa 44 kreveta, u Drnišu hotel „Park“ s 3 zvjezdice, sa 50 kreveta. Uz to postoji nekoliko soba u privatnom smještaju, te mo- guünost kampiranja u privatnim vrtovima.

123 Vidi dio II, pog.. 18.4 & UNDP/UNOPS u „The Development of Rural and Non-traditional Tourism”, S. 19-20 Vlastito iskustvo, istraživanje i usporedba ponude sa Istrom, Francuskom, Austrijom i Njemaþkom

124 Upitnik opüina Knin i Drniš

126 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.9: Cluster 8: Knin, Drnis

Ako su za 2003. godinu zabilježena samo 750 noüenja, tada je razlog tome da su hoteli otvorili tek prošle godine. Isto tako nam pokazuje da za stacionarni turizam ovdje ne postoji neki interes.

Potrebno je dakle stvoriti sve okolnosti da se ovdje izgradi turistiþko gospodarstvo. e) Nude se tri paralelna kolosijeka. Naravno, sva tri pretpostavljaju investicije: x Seoski - turizam (vidi dio II, pogl. 18.4) x Biciklistiþko – planinarski turizam (vidi dio II, pogl. 18.1 & 18.2) x Doživljajni ili tematski turizam (vidi dio II, pogl. 13.4)

¾ Pod `seoskim turizmom“ razumije se ono što je EU Komisija oznaþila kao „ Turizam prirodnog i kulturnog nasljeÿa - Natural and Cultural Heritage Tourism“. Ponuda tog segmenta povezuje o Moguünosti nacionalnog i parka prirode o sa sveukupnim podruþjem kulture. Ovo se može (ali ne mora) dodatno obogatiti elementima o `agro-turizma´ (spavanje & prehrana kod seljaka) o kao i „sportskog turizam“ (planinarenje/biciklizam).

¾ Biciklistiþki i planinarski turizam su odliþni oblici odmora za produžetak ljetne kupališne sezone. Upravo je Sredozemlje predodreÿeno za ove oblike. U proljeüe i jesen kada sjever Europe još uvijek ima loše vrijeme, ovdje se nude odliþni klimatski preduvjeti.

Veüina konkurentskih destinacija je to veü prepoznala i izgradila odgovarajuüu infrastrukturu, koja je usklaÿena potrebama i zahtjevima tržišta, osobito stupnjevima težina. Nije dakle dovoljno postaviti nekoliko smeÿih putokaza. Pametno sastavljena mreža putova, razliþitog stupnja težine i bez prometa automobilima je jednako potrebna kao i panoramska mjesta, restoracije i mjesta za odmor.

Da bi se s jedne strane osiguralo tržištu prihvatljivu kakvoüu, a s druge strane dovoljan broj korisnika, preporuþa se koncentracija na jedna , prvi modul „planinarenja & biciklizma u prirodi“, koji povezuje Vodice sa Bribirom.

¾ Doživljajno tematski turizam kruži oko umjetnih inscenacija regionalno tipiþnih tema. Dvije se takve teme nude i ovdje: Za Drniš dalmatinsko selo uz jedno od sela na ulazu u park kod „Roškog slapa“ ili „Visovca“, za Knin pak „rimski logor“ kod Burnuma.

Insceniranje se dobiva iz pojedinaþne teme: Arhitektonsko i gastronomsko, životi- nje, odjeüa i kostimi, glazba i suveniri, regionalni proizvodi. Njih se ovisno o pot- ražnji može iz godine u godinu dodatno izgraÿivati.

127 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

6.10 Rezime i preporuke

x Turistiþke usluge se pružaju u opüinama. One su glavni nositelji usluga. Svi se elementi ponude imaju jednako tretirati – smještaj, gastronomija, plaža, obiteljski ugodan ambijent, infrastruktura, þistoüa i sl. – jer gost doživljava odmor kao jedan ukupnu proizvod.

x Hrvatska je podijeljena u 9 turistiþkih regija /Cluster/. Svaki Cluster bi trebao pod krovnom markom „Hrvatska“ i u okviru strateških ciljeva zemlje (održi- vost, kakvoüa, raznovrsnost) razviti vlastiti turistiþki proizvod iz potencijala i identiteta regije.

x Slijedom ovoga, Županija se dijeli u 8 turistiþkih Clustera u kojima zajednice opüina suraÿuju kod razvoja svojih ponuda. Mjerodavno za sastavljanje Cluste- ra su jedinstveni potencijali, usklaÿene ciljne skupine i tržišta. a) Turistiþka osnovna ponuda svih Clustera je slaba. Potrebno je opüe poboljšanje ka- kvoüe samih mjesta i diversifikacija ponuda. x Posebno izraženo: Stanje plaža i neodovoljna rekreacijska infrastruktura (staze za pješaþenje i biciklizam, sportski sadržaji, djeþja igrališta). x Opasni faktori ometanja su problemi s prometom u mjestima i buka.

x Ne postoje skoro nikakve ponude u pred- i posezoni.

x Infrastruktura komunalnih usluga je još uvijek nezadovoljavajuüa. Osobito rje- šenje otpadnih voda je skoro u svakom mjestu problem.

Proljeüe Opskrba vodom Rješenje otpad- Rješenje Elektro- 2004 nih vode otpada opskrba Bilice Postoji, ponekad slab Ne postoji 2 x die Woche Preoptereüeno pritisak durch Sibenik Ispad el. energije Drniš ok osim 3 sela Ne postoji Sanierungsbedürf- Slaba mreža loša kanalizacija tige Stadtdeponie Knin Rješeno 80 % Ne postoji Ungelöst Dovoljno Murter Ok Ne postoji Gut Dobro Pirovac Postoji, ponekad slab Ne postoji „Wilde Deponie“, Dovoljno pritisak Raspisan natjeþaj Lösung in Sicht Primošten U realizaciji za cijelu Samo dio mjesta, Regelmäßig Ok opüinu ostalo jame Rogoznica Dostatno Glavni problem, Regelmäßig Ok u obradi Šibenik Ok ok, ok Ok kolektor se gradi BIKARAC Skradin 70 % podruþja Ne postoji Redovito Ok Tisno Ok Ne postoji Ne postoji Ok Ispad el. energije Vodice Zastarjeli sustav Ne postoji Nije organizirano Stari sustav Izvor: Upitnici opüina i razfovori u opüinama b) Struktura kapaciteta pokazuje – ukupno kao i u svim Clusterima – dominaciju takvih smještaja , koji su

128 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

o klimatski uvjetovano, iskljuþivo usmjereni na ljetnu sezonu kupanja; o uglavnom usmjereni grupama slabijih primanja; o teški za prodati zbog svoje usitnjenosti jedinica na male kontingente; o i koji uglavnom ne nude nikakve pretpostavke za organizirani turizam

Strukture kapaciteta u županiji i u najveüim Clusterima Samo registri- Ukupno Cluster 1 Cluster 4 Cluster 5 Cluster 7 rani kapaciteti Šibensko – Zablace-Jadrija Vodice-Srima- Murter-Tisno- Primošten- kninska župani- Šibenik Tribunj Pirovac Rogoznica ja Kreveti TZ 12570.725

CROSTAT 12661.535 9.109 18.782 18.424 8.353 100 % 14,8 % 30,5 % 29,9 % 13,6 % Udio u % 100 % 100 % 100 % 100 % 100 % Hoteli 15 % 127(11) 38 % 17 % 9 % 5 % Privatni smj. 49 % (55) 6 % 66 % 44 % 65 % Kamping 20 % (17) 47 % 3 % 24 % 13 % Naut. Tur. 16 % (16) 9 % 15 % 23 % 16 % Ostali -- -- 1 % 1 % Uz to dolazi Cluster 2 Brodarica Iskljuþivo privatni smještaj: 4.041 Cluster 3 Otoci šibenskog arhipelaga Hotel: 246 Privatno: 687 Kamping 900 Cluster 6 Prukljansko jezero Hotel: 130 Privatno: 300 Cluster 8 Knin-Drniš Hotel: 94 ?? ?? x Samo rehistrirani kreveti – Crno tržište nije uzeto u obzir. Ono bi dodatno pomjerilo strukturu u korist privatnog smješ- taja, koji ionako domniniraju. Usporedi poglavlje 4.2-ee, S. 34 Izvori: Ukupna struktura županije Šibenik-Knin – TZ: Informacija listopad 2004-11-13, fusnote 125/126 za CLUSTER-e; CROSTAT Nr. 1229

Za produžetak sezone i poveüanje primanja potrebno je sustavno izgraditi hotelske kapacitete u razini od 3 zvjezdice, jer svi postojeüi hoteli imaju samo smanjeni standard od 3 i 2 zvjezdice. c) Službena hrvatska turistiþka strategija postavlja Šibensko – kninsku županiju pod skupinu tema : „Nautiþki turizam, aktivnosti u prirodi, sport, avantura“,.128 To temeljem analiza zahtjeva fino usklaÿivanje: o Individualni ili organizirani turizam o Kupanje i odmor

125 Statistika županijske TZ polazi za 2003 od ukupno 59.497 kreveta (Info. v. listopad. 2004). Razlika u odnosu na ovdje upisanih 70.725 kreveta nastaje iz toga da TZ 3.080 vezova broji kao „krevete“, dok ich Masterplan preuzima iz CROSTAT statistike br. 1229 kao „nautiþke krevete“. CROSTAT svaki vez raþuna kao 4 kreveta.

126 Druga razlika izmeÿu županijske i CROSTAT-ove statistike dolazi od toga da TZ za privatnu sobu/aparman u prosjeku uzima 4 kreveta, kao i nekada CROSTAT – dakle ukupno 39.109. CROSTAT je nedavno prilagodio svoju statistiku EU normama i sada uzima kao prosjek samo ca. 3 kreveta. U totalu to smanjuje broj privatnih kreveta za nekih 10.000 na dakle ukupno ca. 30.000. Iz tog razloga i drugih manjih odstupanja CROSTAT je izraþunao ukupno samo 61.535 kreveta.

127 Neovisno od toga da li statistiþke vrijednosti TZ ili CROSTAT-a više odgovaraju stvarnosti , kod ove analize se korist CROSTAT, jer omoguüuje usporedbu na razini cijele zemlje. U zagradama su navedeni udjeli koji su dobiveni iz podataka TZ. Odstupanja su tako mala, da u svakom sluþaju temeljna izjava odgovara toþnosti: „Jeftine, na ljeto fiksirane strukture dominiraju cjelokupnom ponudom smještaja !“ 128 Ministarstvo Turizma: „Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010“, Pkt.5

129 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

o Aktivnosti u prirodi o Doživljaji i sport o Nautiþki turizam o Raznovrsnost i autentiþnost U tom se smislu Clusteri imaju usmjeriti sa malim meÿusobnim razlikama

Ciljne skupine Težišta &mjere Cluster 1 Zahtjevna razina 4 zvjezdice: Izgradnja hotela prema meÿunarodnim Odmor, sport, wellness, kultu- standardima za organizirani turizam; vr- Šibenik- Zablaüe- ra, jedrenje. ýarter i zrakop- hunski proizvod ! Nova marina i integraci- Jadrija lovni gosti, u buduünosti golf ja grada Šibenika , smanjenje kampa Zab- teren i kongresi laüe Cluster 2 Obitelji s djecom, oni koji tra- Mali hoteli, pansioni, igrališta, sport za Brodarica- že mir – parovi, individualci mlade (rolanje, košarka, beach ball, kugal- Grebaštica- Krapanj nje i sl.) Cluster 3 Individualci, obitelji s djecom, Dnevni programi, mali hoteli, pansioni, Otoci šiben- parovi koji traže mir, ronioci ronilaþke baze, vezovi na bovama, staze za skog arhipelaga pješaþenje, kupališta Cluster 4 Oni koji su aktivni i traže do- Izgradnja meÿunarodno konkurentnih ho- življaje, mladi i mladi parovi tela za organizirani turizam, diferencijacija Vodice-Srima- Tribunj iz cijelog svijeta, samci, obite- ponuda, odvajanje mirnih i živahnih zona, lji s djecom, starije osobe koje izgradnja rekreacijske infrastrukture, sport, tarže mir, nautiþari i ronioci fešte, natjecanja i ambijent Cluster 5 Obitelji s djecom, sportski ak- Mreža staza i putova za planinare- tivni gosti, kampisti, gosti s nje/pješaþenje pravac unutrašnjosti, razvoj Murter-Tisno- Jezera-Betina- karavanima, nautiþari meÿunarodno prihvatljivih hotela za orga- Pirovac nizirani turizam,pansioni i obiteljski hoteli, Ubuduüe opet þarter i zrakop- njega starih središta mjesta i poboljšanje lovni turisti standarda marina i integracija u sliku mjesta Cluster 6 Sportske obitelji i parovi, Skradin kao autentiþni tematski park, turis- sportske ekipe, stariji koji tra- tiþka naselja orijentirana na sport, pansio- Prukljansko Jezero že mir ni, planinarenje, biciklizam, takmiþenja Cluster 7 Razina 4 zvjezdice: Odmor, Izgradnja hotela po meÿunarodnom stan- sport, wellness, jedrenje, kul- dardu za organizirani turizam; drugo Primošten- Rogoznica tura, ubuduüe golf i kongresi. mjesto na vrhu ponude Županije, butik ho- Zrakoplovni i þarter gosti teli u Rogoznici, šetnica uz more, uvale za kupanje Cluster 8 Izletnici, biciklisti, planinari i 2 doživljajna centra na ulazima u park, turisti koji traže doživljaj, te- mreža staza i putova za biciklizam i plani- Knin-Drniš matizirani programi narenje poþevši od obale prema unutraš- njosti d) Cluster 1 = Šibenik-Zablaüe-Jadrija ima postati konjem za vuþu sukcesivne – nove orijentacije regionalnog turistiþkog gospodarstva. Pri tom se može osloniti na x na Stari grad Šibenik, jedno od najatraktivnijih na jadranskoj obali, x na otoke u šibenskom arhipelagu, osobito Prviü i Zlarin, x posebitosti kao tvrÿava sv. Nikole i solana, x potencijal radne snage u gradu, x iskustva `Solarisa´ i Srima-Vodice .

130 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

Odluþujuüa pretpostavka za ovaj razvojni cilj je, da se oslobodi sada vojno zem- ljište za turistiþke svrhe.

Tranzitni nautiþari Sport & rekreacija Biciklistiþko – plani- narske staze Priroda

Plaže Marina Zone za Dauerlieger hotele Vogel- Park?

Na ovom zemljištu i na graÿevinskom podruþju izmeÿu Srime i Jadrije mogu se izgraditi hoteli s nekoliko tisuüa kreveta u standardu s 4 zvjezdice. Granice tome su samo: x Uredba o zaštiti obalnog pojasa iz rujna 2004. x Zahtjevi za uzorno oblikovanje krajolika x Površine potrebne za rekreacijsku i sportsku infrastrukturu

Posebni naglasci: x Zaštita šume (kao park oko objekata) x Nedodirljivost dijela obale uz kanal sv. Ante x Provjera da li Salina ima potencijal postati park ptica x Stalna brodske veza s otocima, Šibenikom i Skradinom x Opsežno i velikodušno ureÿenje plaža - ka pred Solarisom

Cluster 1 postaje u lokacija x velike marine (3 zvjezdice) i servisnog centra za stalne vezove x te pojaþano cilj za tranzitne nautiþare uz obalu pod Starim gradom, x koju valja što duže osloboditi od prometa automobilima

Preporuþljivo: Poveüanje kapaciteta Solarisa na teret kampa.

Cluster 2 = Brodarica-Grebaštica-Žaboriü-Šparadiüi-Krapanj je dobrim dijelom pretjerano izgraÿenim – a gradi se i dalje ! Unatoþ lijepom krajoliku ovaj Cluster se ne može više upotrijebiti za vrhunske hotele. Njegov potencijal i potrebno usmjerenje bi trebalo biti ka obiteljima – individualne goste, koji dolaze automobilom. Pro- širenje kapaciteta bi se trebalo ograniþiti na male hotele i obiteljske pansione s vrtovima unutar postojeüih graÿevinskih zona.

131 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

Najvažnije je poboljšanje mjesta raznim mjerama uljepšavanja i izgradnjom rekreativne infrastrukture. U tom pogledu se traže takvi sadržaji i poboljšanja koji su usmjereni na mladež i djecu.

Staze za bicikle i planinarenje, kupališta uz more, ljekoviti mulj Morinje

Podruþje Po prostornom planu turistiþka zona zaštiüene Hoteli i/ili kampovi prirode

I ovdje u prvom redu valja urediti plažu. Brodarica trenutno radi na lijepoj šetnici uz more – ali vjerojatno premalo mjesta za sunþanje i prostora za kupanje. Valja provjeriti dali bi se mogli koristiti plutajuüi pontoni.

Potrebnim se þini ukljuþivanje neposrednog zaleža stazama i putovima za bicikle i pješaþenje – planinarenje, ureÿenje mjesta za kupanje i piknik uz te staze - uz obalu jezera Morinje.

Zaštitni znak i težište ovog Clustera us x s jedne strane otok Krapanj sa svojom tradicijom spužvara, samostanom i sa- mostanskim muzejom, hotelom za ronioce i malim gostionicama; x s druge strane poluotok Oštrica þiji veliki stari zid djeluje masivno, ali gostima niti nekim znakom nije objašnjen.

Kako panorama Krapnja, tako i zid na Oštrici, dadu se rasvjetom lijepo i atraktivno inscenirati.

Cluster 3 = 4 otoka šibenskog arhipelaga: Zlarin, Prviü, Kaprije & Žirje. Otoci u turizmu oduvijek imaju posebnu privlaþnost. Nihob je glavni problem veze s kop- nom, Redovita i þesta veza traži velike brojeve putnika da bi bila isplativa. Trenu- taþno za tim imaju potrebu samo otoþani i šaþica turista. Sukladno su tome rijetke brodske veze sa Šibenikom i Vodicama. Za organizaciju izleta do otoka mjesne agencije nemaju puno interesa, jer svojim cijenama ne mogu konkurirati trajektu.

Sve dok se znaþajno ne pojaþa potražnja od turizma se na otocima ne može oþeki- vati puno u smislu gospodarskog prihoda. Stoga zasad poduzimati samo pažljive korake za individualiste i romantiþare:

132 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

x ureÿenje kontroliranih plutajuüih vezova – bova za tranzitne nautiþare; x mali broj vezova u postojeüim lukama, x ureÿenje staza za šetnju i kupanje (Lungo Mare). x poneka seoska fešta vezana uz stare tradicije. x

Staze, šetnica lungomare, kupanje

Potencijal za buduüe specijalne popude

Kontrolirani vezovi na bovama gdje moguüe ekološki prihvatljivo

Realizacijom preporuka za Cluster 1 situacija bi se morala promijeniti. Naime, blizina otoka þini veliku prednost neke lokacije, koja time postaje argumentom za marketing. Ako otoci prije toga ne „prokockaju“ svoj identitet divljom gradnjom. Gradnjom objekata za turizam orijentiranim ka tržištu i razini 4 zvjezdice nastao po potencijal potražnje za barem 5-6 mjeseci godišnje, þak i više.

Ponajprije se potražnja usmjerava ka Zlarinu i Prviüu, jer ova dva otoka turistiþki najatraktivnija i najlakše dostupna. Ali þak i Obonjan se može reaktivirati u ovom smislu – možda kroz oblik specijalizacije za jedrenje ili nudizam ?

Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribunj danas je najpoznatija i najuspješnija destinacija u Županiji. Ona se smatra „živom – tamo se nešto dogaÿa!“ x Njene ciljne skupine: Aktivni i oni koji traže doživljaj, meÿunarodna publika, mladi parovi i samci, obitelji s djecom, stariji koji traže mir, nautiþari.

x Glavna orijentacija: Kupališni turizam i jedrenje.

x Ponuda smještaja: Od 18.800 registriranih kreveta 65% u privatnom smještaju, 5% kamping, 15% u nautiþkom podruþju i 17% u hotelima.

133 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

6 sela Izgradnja mreže Brdski bicikli- rekreacijskih staza zam, staze za ,za biciklizam i planinarenje pješaþenje bezu prometa automobila Hotelske zone

Sport & rekreacija Staze za bicikle i planinarenje

x Najveüi problem: Kratkoüa ljetne sezone ! Posljedica je da prihodi iz turizmani- su dovoljni da se rentabilno isplate investicije.

x Glavna kritika gostiju: Buka i loše plaže ! Ovo bi na duge staze moglo štetiti imidžu destinacije. Posljedica: Ponuda se mora graditi na 4 kolosijeka i stalno poboljšavati:

x Prema potrebama zrakoplovnog turizma hoteli s 4 zvjezdice, dovoljno diversifi- cirani i opremljeni za privlaþenje novih ciljnih skupina preko duge ljetne sezone. Potencijal zemljišta izmeÿu Tribunja i Vodica, te Srima i Jadrije predvidjeti za to.

x Odliþna rekreacijska infrastruktura sa naglaskom na Sport, biciklizam, brdski biciklizam, planiranje i svaki oblik nautiþkog turizma.

x Rješenje problema prometa zabranom prometovanja u središtu ljeti, javni prijevoz bolje organizirati i urediti prave zone mira i zone živahnije atmosfere unutar mjesta.

x Poboljšanje plaža ureÿenjem platformi za sunþanje, igralištima i sanitarnim þvorovima.

134 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

Cluster 5 = Murter-Tisno-Jezera-Betina-Pirovac je sastavljen od 5 seoskih opüina. Nijedna od njih nije dovoljno jaka da samostalno izgradi ponudu prihvatljivu za tr- žište. One imaju – a pod ovim aspektom i Tribunj –jedno zajedniþko: Tipiþna dalmatinska središta mjesta- Pomoüu toga, uz nevjerojatno lijepi krajolik i dva parka Krka i Vransko jezero, može se razviti proizvod koji je posebno usmjeren ka obiteljima s manjom i veüom djecom, ali je primamljiv i za sportski aktivne goste, koji u prvom redu traže odmor.

Zbog naglaska x obitelji s djecom, ponuda se mora usmjeriti dijelom ka individualnom gostu, te x radi ostvarenja produžetka sezone i ka organiziranom turizmu. U tom dijelu nedostaju odgovarajuüi hoteli. Sa 1.440 kreveta u uglavnom zastarjelim objektima i ukupnim udjelom od samo 7,8% u sveukupnom broju kreveta, ovi objekti nemaju niti potrebnu veliþinu niti atraktivnost koja je potrebna organizatorima putovanja da bi ich mogli marketinški obraditi i prodavati.

Posljedica toga je: Clusteru trebaju hotelski objekti – veüi hoteli, specifiþna turis- tiþka naselja – klubovi za organizirano tržište, manji hoteli i pansioni za individualne goste – sve to u kategoriji od najmanje 3 zvjezdice.

Kod rekreacijske infrastrtukture se naglasak ima staviti na optimalizaciju plaža, kao i na izgradnju mreže staza za biciklizam i planinarenje- pješaþenje, koje bi staze povezivale meÿusobno mjesta, ali vodile i do Vranskog jezera, odn. od Tribunja do Bribira.

Hitno poboljšati plaže Dobro za hotele ako se izmjesti i zatvori prometnica!

Rad- & Wanderwegenetz

Potencijal zemljišta za gradnju hotela & turistiþkih naselja /klub i sl.

Ovaj Cluster vodi u nautiþkom turizmu. Ovdje je znaþajno poboljšanje kakvoüe marina i njihovu harmoniþnu integraciju. To se þini važnijim u interesu imidža Clustera i njegove sveukupne atraktivnosti, od možebitnog poveüanja kapaciteta veza.

135 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

Cluster 6 = Prukljansko Jezero sa Skradinom, Bilicama, Zatonom & Raslinom u turizmu dosada jedva da je igrao ikakvu ulogu. ýak i Skradin je samo radi tamošnje marine u igru i kao parkiralište za goste NP Krka – sve to bez obzira na njegovo povijesno znaþenje i autentiþne slike dalmatinskog gradiüa. Pri tom ovaj Cluster može preuzeti pet razliþitih funkcija turistiþkog gospodarstva: x Odredište vlastite vrste: „kao mirno jezero u lijepom krajoliku pod jadranskim suncem“. Glavna orijentacija – sportske aktivnosti svih vrsta; centar za obuku i škole svih vodenih sportova – osobito jedrenja, surfa i skijanja navodi. Istovre- meno i podruþje odmora za goste koji ne vole slanu vodu Jadrana. x Alternativa za pješaþenje/planinarenje i biciklizam za goste iz Vodica izvan glavne sezone. x Podruþje odmora za domaüe stanovništvo – Šibenika. x Autentiþni, dalmatinski tematski park „Scardona“. x Skradin: Mjesto za hotel 4-5 zvjezdica za NP Krka i Šibenik.

Staze oko jezera

Turistiþka naselja

Pansioni

Tematski park & hotel

Ovakvo usmjerenje Prukljanskog jezera ima cijeli niz prednosti za turistiþko gospodarstvo Hrvatske i Županije: x Nastaje cjelovita ponuda koja u Hrvatskoj u ovom obliku još nije poznata, a koja je uspješna u Sloveniji, Koruškoj, Gornjoj Italiji i južnoj Njemaþkoj. x Ona se izdvaja iz „fiksacije na Jadran“ bez da ga pri tom potpuno napušta. x Stvara na Sredozemlju rijetku rekreacijsku alternativu – koja osobito u proljeüe i jesen otvara nove perspektive za obalni turizam. x Tematska orijentiranost Skradina stvara prihode i radna mjesta, pomaže raspo- reÿivanju koncentracije gostiju parka i nudi obalnom turizmu dodatnu doživ- ljajnu opciju. x Tematska orijentacija Skradina je nešto inovativno za cijelu Hrvatsku.

136 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

x Ovakvo usmjerenje Prukljanskog jezera poboljšava ukupno kakvoüu življenja u Šibeniku. x Preko Prukljanskog jezera i Bribira grade se mostovi ka unutrašnjosti Županije.

Cluster 7 = Primošten-Rogoznica. Primošten je nekada spadao u najuspješnija lje- tovališta na Jadranu. Rat je doveo do toga da ovo mjesto danas ima najmanju stopu rasta u cijeloj Županiji. Dok je sektor privatnog smještaja doslovce eksplodirao, u hotelijerstvu se ništa nije dogaÿalo. Udio hotelskih kreveta u odnosu na ukupne registrirane kapacitete je pao na 4,9%. Dodatno otežava i þinjenica da se u privatiza- ciji sve smještajne jedinice hotelskog tipa: Hotel `Zora´, autokamp `Adriatic´, marinu `Kremik´ – prodalo jednom stranom investitoru. Time nema nikakve konkurencije niti moguünosti razvoja i proširenja, osim ako se u prostornim planovima ne definiraju nove graÿevinske zone za turizam. To je neophodno potrebito ako se želi ponovno vratiti dobar ugled i ime Primoštena i njegov položaj u organiziranom turizmu.

Brdski biciklizam, planinarenje, seoski turizam u budünosti golf

Hoteli s 4 zvjezdice

Rogoznica sa marinom i novim hotelom FRAPA raspolaže vrhunskim proizvo- dom. Ovaj proizvod se odliþno uklapa u ciljnu strategiju Primoštena. Marina je utoliko uzorna jer ne zagraÿuje panoramu mjesta kao parkiralište za plovila, veü ga ar- hitektonski i po atmosferi obogaüuje. U mjestu Rogoznica postoje samo ograniþene moguünosti za širenje i izgradnju: Dodatni hotel uz FRAPA kompleks, te mali hoteli i pansioni. Da bi se moglo sudjelovati u koncertu organiziranog turizma potrebni su veüi kapaciteti i inovativni proizvodi. Kao lokacija za hotelske kapacitete kategorije 4 zvjezdice dolaze u obzir poluotoci `Kremik´ i `Zeþevo´, u þijoj sredini se nalazi marina „Kremik“. Cilj bi ovdje trebao

137 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

biti projekt karaktera ekološkog modela uklapanja u krajolik i u prirodu. To bi bio znaþajan doprinos hrvatskoj orijentaciji ka kvalitetnom turizmu.

Brdovita zagora je predodreÿena za brdski biciklizam, planinarenje i seoski turi zam, kao i jednog dana za golf.

Cluster 8 = Knin-Drniš. Zagorsko podruþje je ogromno, krševito i s vidljivim o- žiljcima rata – odn. od rata naovamo siromašno. Ipak, NP Krka je i te kako upeþat- ljiv i predstavlja turistiþki dragulj. Ali u parku se ne smije ništa mijenjati. Tako park otpada kao moguüa „sirovina“ za ambiciozni razvoj koji bi povezan interven- cijama. Park dakle može samo podržati razvoj.

U unutrašnjosti se nalaze i druge zanimljivosti: Relikti u Biskupiji važni za hrvatski identitet, planina Dinara, svjedoþanstva iz rimskih vremena, tvrÿava u Kninu i kanjon ýikole u Drnišu. Ovaj potencijal nije toliko jedinstven da bi privukao i oduše- vio veüi broj gostiju iz inozemstva. Ipak, aktivnosti i insceniranja bi svakako dala nove vrijednosti.

Agro-turizam, þesto istican i kao nositelj nade za razvoj zagore, dosada je više ra- zoþarao nego oduševio. Ukupno 8 objekata nije uspjelo privuüi tržište. Stoga su mutirali u dalmatinske konobe. Razlog: Potencijal je premali, proizvod nije tržišno orijentiran – okrenut je nerealnim idejama.

Turistiþki razvoj zagore mora krenuti od obale i od domaüeg tržišta. Ali, sve dok sama obala ima problema sa elementarnim razvojem u smislu produžetka sezone i pridobivanja novih ciljnih skupina uz kupališne goste – zagora ne može puno toga oþekivati. Naime, sadržaji za turiste koji bi se u tu svrhu morali izgraditi i koji su priliþno skupi, moraju radi profitabilnosti osigurati i potreban broj korisnika koji odgovara veliþini investicije i to sve preko dužeg vremenskog razdoblja od trenutne iznimno kratke ljetne kupališne sezone.

Obala takoÿer nije u stanju da iz vlastitih snaga proizvede atraktivnu ponudu za produžetak sezone. Stoga su joj potrebni potencijali unutrašnjosti za aktivnosti na otvorenom, kao baza za posebne ponude kao seoski, sportski, kulturni i doživljajni turizam.

Posljedica: Obala i zagora su vezani jedno uz drugo. Oni zadaüu razvoja moraju pokrenuti zajedniþki i postupno. Korak po korak, pri þemu svaki novi korak pretpostavlja, da je prethodni konsolidiran.

Nude se tri kolosijeka za razvoj turistiþkog gospodarstva u zagori. Oni mogu teüi paralelno, ali ne i preko cijele površine, odn. mogu se graditi i potpuno izolirano. Oni moraju krenuti od lokacija, koje: o Su relativno lako dostupne javnim sredstvima transporta; o Raspolažu koncentracijom razliþitih zanimljivosti; o Djeluju neobiþno ili o kojima se može neobiþno zanimljivo priþati (na primjer Dinara, najviša planina Hrvatske, iako 1.830 met. visine i nisu tako posebni).

138 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 6.10: Rezime & preporuke

x Seoski turizam: Ova ponuda povezuje zanimljivosti prirode i kulture, tako da ich se individualno može otkriti. Biciklom, automobilom, pješice. Na izletu. Stacionarno u nekom pansionu ili kod seljaka. Potrebno je oznaþavanje – puto- kazi, opisi, mjesta za odmor i osobito važno – dovoljno zanimljiv potencijal. x Planinarsko & biciklistiþki turizam: Kao sportska aktivnost tijekom odmora u proljeüe ili jesen. Preduvjet je razgranata mreža staza koja uzima u obzir razliþi- ta oþekivanja korisnika, te je tako ureÿena za nekoliko stupnjeva težine. Važno: Po moguünosti potpuno odvajanje od prometnica, tako da i obitelji bez straha mogu s djecom voziti bicikl. Ova mreža staza se ima graditi od obale ka unutra- šnjosti, tako da turisti iz svojih ljetovališta bez posebnih priprema samo sjednu na bicikl i krenu. Kao baza su na obali najpovoljnije Vodice, jer o je takav program tamo veü zapoþet, o jer Prukljansko jezero i Bribir predstavljaju dva odliþna i atraktivna cilja; o jer na raspolaganju stoji cijeli niz poljskih putova koje samo treba urediti.

x Doživljajni ili tematski turizam zahtjeva zanimljivu i napetu tematiku koja se može inscenirati i koja se vezuje uz autentiþne dogaÿaje i sredine. U tu svrhu su odliþne stare utvrde, sela, imanja – sve što stvara slikovitu kulisu. Ovdje bi izgradnja tematskog parka – kompleks bila idealna na jednom ulazu u nacionalni pak, jer se tamo veü sada koncentriraju posjetitelji.

Kao regionalno – tipiþne teme, koje se po želji mogu mijenjati i proširivati, zamislivi su ¾ Skradin – srednje-vjekovna Dalmacija ¾ Drniš/Širitovci – dalmatinsko selo ¾ Knin/Burnum – rimski logor

Rad- und Wanderwegenetz

139 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 7: Nacionalni parkovi

7. Nacionalni parkovi

7.1 NP Krka a) Institut za turizam, Zagreb, 2003. godine je po nalogu NP Krka izradio opsežnu studiju za razvoj turizma u nacionalnom parku.129 Ta je studija temelj slijedeüih navoda.

x Glavni ciljevi turistiþkog razvoja u nacionalnom parku su:130 ¾ Primjerena zaštita prirode i okoliša. ¾ Omoguüavanje prvorazrednog doživljaja za posjetitelje. ¾ Uravnoteženo aktiviranje svih atraktivnih potencijala nacionalnog parka. ¾ Aktiviranje turistiþkog razvoja u jednoj „meÿuzoni“.131 ¾ Poboljšanje životnog standarda lokalnog stanovništva (financijski , socijal- no, kulturološki i prostorno)

x Pod uvjetom da se mjere navedene u studiji i realiziraju, izarþunava se maksimalni godišnji kapacitet prihvata posjetitelja parka sa 1.000.000 dnevnih gostiju godišnje, odn. maksimalno 20.000 dnevno. U 2003. ca. 500.000 osoba je posjetilo park.132 Godišnji porast broja posjetitelja parka premašuje onoga cijele države. Ukupan broj je veü jasno premašio vrijednosti prije rata (380.000- 400.000).

x Inozemni posjetitelji dolaze skoro iskljuþivo u okviru kupališnog odmora kojeg provode na obali: Veüina ih je iz Šibensko – kninske županije (54%), Zadarske (25 %) i Splitske (17%). Udio posjetitelja višeg stupnja obrazovanja (38%) leži iznad prosjeka od onoga kod kupališnih gostiju (21 %). Nakon prvog posjeta rijetko slijedi i drugi, iako su brojni posjetitelji parkova stalni gosti Hrvatske. S druge strane veliki broj domaüih gostiju posjeüuje park nekoliko puta.

x Glavni motiv posjeta je „lijepi krajolik“ (82 %). 18 % dolazi zbog plivanja i 15% radi biljaka i životinja.

x Sa stajališta gostiju – izleti brodom i planiranje/pješaþenje kroz park su ocije- njeni najvišom ocjenom – dok je ponuda suvenira dobila najlošiju ocjenu, zajedno sa informativnim i reklamnim materijalom, te sanitarni þvorovi. POjaþano se kritiziralo I þistoüu u podruþju ulaza, kao i visinu cijena.

x Želje za poboljšicama koje su izrazili gosti (pogl. 4.1.9) idu uglavnom u smjeu kakvoüe i uslužnosti zaposlenika parka. Hvali se doduše njihova ljubaznost. I- pak, zahtjeva se veüi broj, bolja obuþenost i dobro poznavanje jezika zaposlenih. Oþekuje se da informiraju, vode, zanimljivo prezentiraju park i posjetitelje drže podalje od ekološki osjetljivih zona.

129 Institut za turizam, „Turistiþka Valorizacija Nacionalnog Parka „Krka“ 130 Poglavlje 9 koncepta 131 Pod „meÿu-zonom“ se podrazumijeva široki pojas oko NP, þije se ureÿenje predlaže (vidi dolje) 132 CROSTAT u „Turizam 2003“, S. 101

140 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 7: Nacionalni parkovi

x U prosjeku posjetitelj u parku provede 4,5 sati uglavnom pješaþenjem i na pa- noramskim mjestima. U 1 satu se posjuüuju tri atrakcije, 5 unutar 2 sata, 6 u 6 i 8 u 8 sati – kao smjernica za planiranje – kada se bude radilo o produžetku boravka gostiju u parku.

x U profilu prednosti – slabosti, osobito se þesto istiþu dva aspekta:

¾ Sportsko – zabavni sadržaji za odrasle i djecu mogli bi produžiti vrijeme boravka u parku i veüu potrošnju (4.1.10), ¾ Koncentracija velikog broja posjetitelja parka u odreÿene dane mogli bi negativno utjecati na doživljaj parka i samu kakvoüu posjeta. Ovo bi se moglo veü uskoro dogoditi.

x Tokovi gostiju su iznimno neravnomjerno rasporeÿeni po parku: ¾ Podruþje na Skradinskom Buku je skoro potpuno zasiüeno. ¾ Otok Visovac je takoÿer uskoro zasiüen. ¾ Podruþje oko Roškog slapa se nedovoljno koristi. ¾ Samostan na Krki jedva da i ulazi u program. ¾ Burnum nije ureÿen za posjete. ¾ Iznad Stinica takoÿer, bez obzira na odliþne preduvjete, nije pripremljeno. ¾ Cijeli niz manje markantnih toþaka u postojeüem sustavu nije dostupan. Današnji program za posjetitelje se uglavnom temelji na brodskim izletima, sa izuzetkom staza oko Skradinskog Buka, odn. od Skradina do Skradinskog Buka. U samo jedan dan se cijeli park i ne može posjetiti, za to nedostaje odgovarajuüih Izvor „Turistiþka Valorizacija Nacionalnog Parka „Krka“ smještajnih kapaciteta u blizini parka. x Za poveüanje uþinkovitosti parka, za ukljuþivanje lokalnog gospodarstva u ok- ružju parka – ali i za probijanje održivosti razvoja u tom dijelu, preporuþa se ureÿenje široke „meÿu-zone“, koja bi vodila od izvora Krke kod Krþiüa, sve do ušüa rijeke u Šibeniku, koja zona bi trebala þak ukljuþiti i gradove Knin i Drniš, Skradin, te Šibenik. (3.3)

141 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 7: Nacionalni parkovi

x Studija razlikuje tri vrste posjeta: ¾ „Standardni posjet“ za „masu“. Ovaj je oblik usredotoþen na najpoznatija težišta parka, koristi brodove i kratke staze. Za ovaj tip bi se trebalo dodatno urediti vožnje autobusom kroz Park i kroz „meÿu – zonu“, tako da se obuh- vate i mjesta u toj zoni, na primjer Bribir. ¾ „Individualnu posjetu“: Planinarenje, pješaþenje, vožnja biciklom i jahanje – sve na za to predviÿenim i uredno oznaþenim stazama u parku, uz pridr- žavanje striktnih pravila, nakon prijave svakog gosta i uz plaüanje odgova- rajuüih „iskaznica“. ¾ `Specijalne posjete´: Rendžeri prate posjetitelje kroz osobito osjetljive dije- love parka ili na opasnim stazama, uz naplatu.

x U selima unutar „meÿu-zone“ se predviÿaju „ruralni“ smještaji, koji pojedina- þno ne smiju nuditi više od 6 kreveta i þija veliþina gradnje i stil moraju odgovarati onome tradicionalnih seoskih imanja. Studija raþuna sa 25.000 soba/noüenja, koje bi se mogle poveüati na do 100.000. b) S ovom studijom se valja u brojnim odluþujuüim toþkama složiti:

x Koncentracija na samo nekoliko mjesta (Skradinski Buk) dovodi do „masovnog okupljanja“ i uzima dio kakvoüe samom doživljaju prirode. Stoga je neophodna podjela i na duge zanimljivosti unutar parka- osobito u svjetlu stalnog porasta broja gostiju, kao što insceniranje razliþitih oblika sadržaja može dovesti do raspodjele gostiju, bez obzira na poveüanje broja.

x U parku su brojne staze veü od ranije saþuvane u dobrom stanju. Od njih se bez veüih zahvata u supstancu može napraviti „doživljajne staze“ za „individualne planinare –goste“ ili skupine „s rendžerima“. Ove staze obuhvaüaju fascinantne toþke izvan uobiþajenog (na primjer stare utvrde u parku – 3.2.6.), pretpostavljaju dobru tjelesnu spremnost korisnika, te su stoga za zahtjevne ciljne skupine od velike privlaþenosti. Upravo u ovom se dijelu dade u pred- i posezoni razviti jako zanimljiv tjedni program planinarenja – pješaþenja unutar Nacionalnog parka, koji üe

¾ Poveüati prihode parka, zaposliti kvalificirane rendžere, te ¾ Postaviti Županiju kao neobiþno odredište za planinarenje unutar tržišta.

x Ameriþki model s rendžerima stvara dobro plaüena radna mjesta, potiþe razvoj turizma i štiti prirodne vrijednosti od ošteüenja. Zahtjeva jako struþno obrazovanje i obuku, te odliþno poznavanja stranih jezika. Intenzivnom obukom oni üe svoju ulogu ostvariti u smislu: „Objašnjavanja i prezentacije svega što je vrijedno zaštite i naþinom voÿenja kroz park oduševiti sve posjetitelje!“

Predviÿena „meÿu-zona“ se þini svrhovitom, ali je i prevelika. U preporuþenom ra- dijusu se ne može utemeljiti ili održati ni izbliza kakvoüa razine parka. Studija nadalje ne objašnjava, na koji naþin „meÿu-zona“ i park imaju zajedniþki suraÿivati, koja su pravila potrebna, tko je onaj koji odreÿuje.

142 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 7: Nacionalni parkovi

Kao mali razvojni pojas, „meÿu-zona“ bi zasigurno profitirala od ugleda parka, olakšala razvoj privatnih turistiþkih poduzetništva, osigurala razinu kakvoüe, te pomogla u rješenju transportnih problema i problema kontrole- nadzora.

7.2 NP Kornati a) Kornati pripadaju opüini Murter. Temelj ovih navoda je „Program za razvoj otoka na podruþju opüine Murter“,133 publikacija gospodina Vladimira Skraþiüa134, te ra- dionica Sveuþilišta Hannover i „Euronatur“ spoþetka listopada 2004. u Murteru.

x Arhipelag Kornata je sastavljen od 150 otoka. Ca. 100 ovih otoka i površina od 220 km2 su 1980. proglašeni Nacionalnim parkom.

x Otoci predstavljaju kulturni krajolik koji je ljudskom rukom stiliziran još iz vremena Ilira. Njih nastanjuju samo ljeti ribari, pastiri i poljoprivrednici. Svi su otoci privatni posjed, uglavnom vlasništvo stanovnika Murtera. Interes za tradicionalnu obradu je doduše uvelike opao, ali je zato turizam otvorio nove perspektive – koje, zbog statusa parka, ne smiju biti korištene. Zakonodavac do danas nije uredio položaj vlasnika u sklopu parka. Posljedica toga je bespravna gradnja – da bi se naglasila veü davno steþena prava, te konfliktne situacije.

x Atrakcija Nacionalnog parka je u neobiþnoj i jedinstvenoj slici prirode i krajolika, te u ambijentu nenaseljenih otoka. Niti biološka raznovrsnost i brojnost vrs-

133 Program razvitka otoka na podruþju opüine Murter,, April 2004-11-16 Studija održivog razvoja nacionalnog parka Kornati 134 Skraþiü, Vladimir: « Difficultés quant au bon fonctionnement des parcs nationaux dans les îles »

143 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 7: Nacionalni parkovi

ta, niti antropološko nasljeÿe dosada nisu temeljito istraženi – da ne kažemo prezentirani. Tako se misli da postoji preko 3.000 organizama u moru, izmeÿu þega 160 vrsta riba, 550 vrsta biljaka i sliþno. Posjetitelj toga nije svjestan. On vidi samo krševite otoke s beskrajnim, ravnim suhozidima koji ih dijele na kvadrate.

x Organiziran i izlet brodom u Kornate stoga je mutirao u veüini sluþajeva na ve- selu vožnju kroz splet otoka sa vinom, plesom i glazbom. Kornati su uz to i najomiljenije odredište nautiþkog turizma sa opasnosti sidrenja plovila na ekološ- ki osjetljivim mjestima. Najveüi pak utjecaj na park ima koncentracija mase posjetitelja unutar dva mjeseca –srpanj i kolovoz, te na malobrojne uvale koje i- maju gastronomsku ponudu.

x Dodatna opasnost za ekologiju pod morem nastaje od strane ribarica, koje svojim mrežama love u zabranjenim vodama, ali u plutajuüem otpadu koji oneþiš- üuje obalu i morsko dno.

x Prvi program upravljanja – voÿenja gostiju pokušava djelovati protiv deficita informacija. Izdane su više-jeziþne brošure. One nikako ne mogu zamijeniti do- življaj nacionalnog parka ! U tu svrhu treba razraditi koncept parka, njegovu implementaciju i uþinkovitu kontrolu provoÿenja. U tu svrhu nedostaju sredstva. Sam prihod parka nije dovoljan za to. b) Za organizaciju, zaštitu i korištenje nacionalnog parka treba formulirati definicije koje üe sadržati suprotstavljene interese zaštite prirode, vlasnika, turista i nositelja turistiþkih usluga. Tek iz ovoga se dadu razviti konceptni pravci þija üe najteža za- daüa biti usklaÿenje prioriteta i usmjerenja ka ostvarenju što veüih prihoda.

x Dvije su slike reprezentativne za Hrvatsku: Stari grad Dubrovnika i Kornati iz ptiþje perspektive. Kao nositelji imidža i u marketingu imaju najveüi moguüi znaþaj za hrvatski turizam – Kornati kao izvorni prikaz jedinstvenog, netaknu- tog obalnog krajolika.

x Nacionalni park ne služi primarno komercijalnim interesima, veü zaštiti prirode, nekog krajolika, kulture ili životnog prostora. x Ureÿenje nacionalnog parka predstavlja velik zahvat u vlasniþka prava, koja se time zapravo gube. Ako se ovo napravi bez odgovarajuüe naknade, tada je to suprotno europskom osjeüaju za pravdu. x Interes nositelja turistiþkih usluga je u prvom redu komercijalne naravi. Ipak, oni razraÿuju i proizvod od kojega turizam živi i od kojega oþekuje gospodarski polet i radna mjesta diljem Hrvatske.

144 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 7: Nacionalni parkovi

x Gost traži jedinstven doživljaj koji je sastavljen od brojnih nijansi i kamenþiüa i koji bi imao izgledati drugaþije za svaku od ciljnih skupina. c) Bez zahvata u supstancu parka konflikt se može samo jednostrano odluþiti : U korist funkcije zaštite. Na kraju bi to na realnoj situaciji malo toga promijenilo, jer je uprav a parka tako loše opremljena da ne može upravljati pritiskom gostiju i kontrolirati neželjene pojave. Park üe i nadalje trpjeti štete. Kao alternativa je moguüe da:

x Nacionalni park – sliþno kao i NP Krka – dobije „meÿu-zonu“, na primjer sastavljenu od otoka Žut i Žirje, kao i manjih otoka pred Murterom i Pakoštanima; x Da se izdaju striktne smjernice održive izgradnje (smještaj, sidrišta, restorani, plaže) i gospodarskog korištenja; x Svi vlasnici parka i „meÿu-zone“ bivaju ukljuþeni u zajednicu vlasnika, kojoj üe nositelj usluge plaüati unaprijed odreÿenu licencnu naknadu koja je vezana zu ukupni promet; x U parku se ureÿuju podvodne i nadvodne zaštitne zone razliþitog statusa: Zona 1 se smije individualno posjeüivati, Zona 2 samo u pratnji rendžera, Zona 3 je zabranjena za posjet; x U zoni 1 u parku, te u „meÿu-zoni“ se ureÿuju staze za pješaþenje, planinarenje i biciklizam, sa mjestima za kupanje i odmor. Gastronomija se obvezuje na ponudu regionalnih proizvoda, po moguünosti proizvedenih na otocima; x Za ronioce se ureÿuju i odreÿuju posebna podruþja za ronjenje, koja se deklari- raju podvodnim parkovima. Svaki vodiþ za ronjenje u parku mora steüi status rendžera (licencu) kroz posebnu obuku i ispit – ne jednostavno kao zaposlenik parka; x Svi nacionalni parkovi Hrvatske üe zajedniþki organizirati obuku za rendžere uz naplatu, a prema ameriþkom uzoru. Obitelji vlasnika zemljišta u nacionalnom parku dobivaju podnošenjem svih potvrda i ispunjenjem pretpostavki popust ili besplatni teþaj; x Ureÿenje centra za goste parka u Murteru u svrhu:

o Informativnog insceniranja parka; o Prodaje ulaznica, te podjele tiskovina i reklamnog materijala; o Prodaju suvenira i proizvoda vezanih uz Kornate (ulje, med, sir); o Centar za kontakt za zajednicu vlasnika; o Posebna obuka – obrazovanje rendžera.

7.3 Park prirode Vransko jezero a) Vransko-jezero nije tako spektakularno kao što su to kanjoni Krke i otoci Kornata. Ipak on nudi više toga za atraktivan odmor. U tom dijelu ovaj park nudi 4 atrakcije. One su osobito vrijedne za razvoj obalnog turizma: kako za podruþje Pirovac- Tisno-Murter, tako i Biograd-Pakoštane: x Ptiþji rezervat sa mjestima za promatranje ptica. Lov na ptice moþvarice ovdje ne samo da je zabranjen, ovo se podruþje i kontrolira.

145 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 7: Nacionalni parkovi

x Križarska utvrda i karavan saraj kod Vrane kao izletniþko odredište – dva uni- kata u Hrvatskoj, ali dosada niti ureÿeni, niti pripremljeni za posjete. x Brdoviti krajolik oko jezera sa okolnim selima – (Projekt Dazlina).135 x Dobro oznaþena i uzdržavanja mreža staza uokolo jezera, za pješaþenje i vožnju biciklima, sa mjestima za kupanje i odmor. Prema ocjeni „Euronatur“ park prirode zaslužuje karakter nacionalnog parka i u- zorno je opremljen – bez obzira na mala sredstva.136 Jezero se nalazi u Zadarskoj županiji, ali graniþi sa Šibensko – kninskom. Time se nameüe potreba suradnje i dogovoreni nastup.

Podruþje zaštite ptica Vrana

Mreža staza b) Za produžetak pred- i posezone ovo je podruþje idealno za boravak u prirodi – na biciklima i pješaþenje/planinarenje. Potrebno je da sa staze sa obale vode u unutra- šnjost, odn. oko jezera i tamošnjih staza. Od tamo se mreža putova – staza može ši- riti u pravcu Bribira – Skradina i dublje u zagoru. Kao zanimljivosti se nude Vrana sa tvrÿavom i hanom, projekt Dazlina i sliþna mjesta. Kada se jednom izgradi sustav putova i staza, tada üe same po sebi slijediti i privatne inicijative na koje se mreža može osloniti. Park prirode je sa svojim dosadašnjim aktivnostima uzoran. Ono što nedostaje je marketing. On mora krenuti iz mjesta kojima jezero treba za produžetak sezone.

135 Vidi tom II , pogl. 18.4.4 „Projekti modeli kao magneti“ 136 EURONATUR-Memorandum od 08.10.2004.

146 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

8. Županija - jeftino odredište ?

8.1 Struktura smještaja a) Cijene hotela mogu biti modificirani promjenom iznosa izravno odn. i istovremeno preko sezonskih razdoblja Hotel: Usporedba cijena u € po osobi i danu za polupansion U € DO/HP 2002 2003 2004 Promjena Murter & Pirovac Colentum *** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene ? Pred- posezona Nije Nije 49 40,00 Meÿusezona raspoloživo raspoloživo 28 49,00 Glavna sezona ------35 59,50 Miran *** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene ? Pred- posezona ------28 35,00 Meÿusezona ------21 42,50 Glavna sezona ------42 49,00 Vodice Imperial *** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene ? Pred- posezona Nije Nije 28 41,00 Meÿusezona raspoloživo raspoloživo 21 47,00 Glavna sezona ------42 57,00 Kristina ** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene ? Vor-Nachsaison Nije Nije 325 27,48 Hauptsaison raspoloživo raspoloživo 42 51,24 Šibenik-Solaris Andrija *** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene 2003/2004 Pred- posezona 243 34,00 28 32,00 98 29,00 ./. 10 % Meÿusezona 60 38,00 28 40,00 76 40,00 + 15 % Glavna sezona 62 47,00 42 46,00 42 55,00 + 20 % Jakov *** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene 2003/2004 Pred- posezona Nije 28 31,00 98 28,00 ./. 11 % Meÿusezona raspoloživo 28 39,00 76 39,00 + 15 % Glavna sezona ----- 42 45,00 42 54,00 + 20 % Ivan *** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene 2003/2004 Pred- posezona 243 34,00 27 28,80 98 34,00 + 18 % Meÿusezona 60 38,00 28 36,00 76 48,00 + 55 % Glavna sezona 62 47,00 42 41,40 42 65,00 + 57 % Jure*** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene 2003/2004 Pred- posezona 243 34,00 Nije 98 26,00 ./. 24 % Meÿusezona 60 38,00 raspoloživo 76 34,00 ./. 15 % Glavna sezona 62 47,00 ----- 42 45,00 ./. 4 % Primošten Zora *** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene 2003/2004 Pred- posezona 62 22,00 62 31,00 243 31,00 0 % Meÿusezona 60 27,00 60 39,00 60 43,00 + 10 % Glavna sezona 62 33,00 62 49,00 62 53,00 + 8 % Izvor: HTZ u „Hotelpreise 2002, 2003, 2004“

147 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

Usporedba s prošlim godinama je teška, jer dijelom TZ nisu niti objavile cijene ili je došlo do promjene cijena pomicanjem sezona, poboljšanjem kakvoüe ili uvoÿe- njem nove poslovne politike.

o „Solaris“ – na primjer – više puta je mijenjao naþin poslovanja. Najprije je sa cjelogodišnjeg poslovanja prešao najprije na kratku, pa zatim na dužu sezonu s novim periodima i istovremeno je znaþajno digao cijene. o Ukupno poveüanje cijena u sluþaju hotela „IVAN“ , bez obzira na obnovu i po- boljšice u sadržajima za slobodno vrijeme, ispada priliþno drastiþno. ¾ U `ANDRIJI´i `JAKOVU´ poskupjele su visoka i meÿu-sezona za 15-20%, dok je vansezona pojeftinila za 10% i produžena je. ¾ `Jure´ je u odnosu na cijene iz 2002., pojeftinio u svim sezonama. ¾ Ukupno naselje prati strategiju koja je tipiþna za Sredozemlje - povoljna vansezonska usluga i znaþajno skuplja viša sezona. ¾ Sa cijenom od 65,00 EUR po osobi za polupansion, „IVAN“ je iscrpio mak- simalnu cijenu. U ostalom se cijene temeljem široke palete usluga, bez obzira na poskupljenja þine u regionalnoj usporedbi mjereno primjerene, izvan sezone þak i povoljne.

o Kod ponekih hotela (Miran, Imperial) razlika izmeÿu pojedinaþnih sezonskih cijena ne ispada tako jaka, jer su vremena rada ovih hotela koja je dala TZ zna- þajno kraüa od Solarisa. COLENTUM je nasuprot ovih priliþno skup. „Kristi- na“, bez obzira na svoje 2 zvjezdice - jako simpatiþan objekt, izvan sezone je povoljna, dok je „Zora“ i u meÿusezonama veü iscrpila svoju gornju granicu.

o U meÿunarodnoj usporedbi su ove cijene svakako konkurentne,bez da su posebno niske. Zbog svojeg lijepog položaja i velikih zemljišta, skoro svi hoteli imaju i ovakvu lokacijsku prednost, dok u realnom standardu soba, kupaonica i kod rekreacijske infrastrukture i u uslugama ipak ne dosežu meÿunarodnu razinu.

Valja spomenuti dva posebna sluþaja:

„ALL INCLUSIVE“ u hotelu `NIKO´ (Solaris-kompleks), varijanta ponude sa najveüom stopom porasta i velikim potencijalom na njemaþkom tržištu, kao posljedica pojaþane osjetljivosti na cijene138 U € DO/AI 2003 2004 Promjene Niko *** Dani Cijena Dani Cijena 2003/2004 Pred- posezona 28 50,20 98 45,00 ./. 11 % Meÿusezona 28 57,20 76 56,00 *./. 7 % Glavna sezona 42 62,50 42 73,00 + 17 % Izvor: HTZ u „Hotelpreise 2002, 2003, 2004“, * Uzimajuüi u obzir pomicanja sezona Cijena u visokoj sezoni je visoko postavljena. Njena opravdanost ovisi o kakvoüi i opsegu ukljuþenih usluga. Njih se ne može usporediti, jer oblici All – Inclusive-a znaju biti meÿusobno jako razliþiti. Turistiþko naselje „Jezera - Lovišüa“, kombinacija izmeÿu iznajmljivanja apartmana i naselja sa 3 zvjezdice. Poveüanje cijena je od 2002. jako malo;

138 F.U.R. u„Reiseanalyse 2004, S. F 6 G; U Neckermann-katalogu 2004 optprilike jedna þetvrtina svih objekata se nudi pod „ALL INCLUSIVE“ .

148 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

u meÿu-sezoni 2004. ono je samo posljedica njena produžetka na teret pred- i posezone. Podijeljeno na 4 osobe, þisti smještaj ovdje stoji po osobi/danu 21,25 EUR.

Apartmani u turistiþkom naselju Jezera -Lovišüa u Jezera/Tisno 4 osobe 2002 2003 2004 Änd. Podizanje kategorije sa 2 ** u 2002 na 3 *** ab 2003 Lovišüa ** Dani Cijene Dani Cijene Dani Cijene 03/04 Pred- posezona 80 45,00 47 45,00 75 48,00 + 7 % Meÿusezona 28 59,00 41 59,00 47 59,00 + 4 % Glavna sezona 41 85,00 41 85,00 41 85,00 -- Izvori: HTZ u „Hotelpreise 2002, 2003, 2004“, Preise in €

b) U podruþju privatnih soba ili apartmana se ne može izraþunati niti prosjeþnu razinu cijena, niti njihovo kretanje u proteklih tri godine pouzdano odrediti. Cijene se od- reÿuju individualno i þesto se u sezoni po želji mijenjaju. ýak i objavljene cijene se ovisno o potražnji, znadu od sluþaja do sluþaja samovoljno mijenjati.139 Dok je TZ za godine 2002. i 2003, objavila okvirne cijene, nedavno je izdala samo malu imidž brošuru, koja ima samo adrese privatnih agencija koje u pojedinaþnom mjestu pos- reduju - odn. nalaze smještaj. €-cijene u privatnom smještaju 2002 & 2003 2 zvjezdice 2002 2003 3 zvjezdice 2 – krevetna soba 4 osobe apartman 2 – krevetna soba 4 osobe apartman Vodice-Srima Glavna sez. 11-14 17-19 25-63 29-66 11-14 17-19 30-58 Meÿusezona 8 -10 13-16 19-50 24-52 8 -10 13-16 28-52 Van- sezone 6 - 8 10-12 16-43 18-46 6 - 8 10-12 22-38 Insel Prviü Glavna sez. 10-13 16-18 22-46 25-56 10-13 16-18 28-50 Meÿusezona 7 - 9 12-15 18-40 20-50 7 - 9 12-15 24-48 Primošten Glavna sez. 30-33 33-40 41-117 26,70 41-78 Meÿusezona 26-31 29-35 33-96 23,20 31-56 Van- sezone 25-29 27-31 27-76 21,80 28-52 Pirovac u 2002 ----- Betina u 2003 Glavna sez. 24 26 34-65 36-70 16,50 21,50 28-58 31-64 Meÿusezona 21 23 28-52 30-55 14,50 19,00 25-56 28-59 Van- sezone 18 20 20-43 22-45 8,00 11,50 14-45 17-48 Tisno Glavna sez. 30-33 33-40 41-117 18 23 35-66 38-70 Meÿusezona 26-31 29-35 33-96 16 19 30-55 32-59 Van- sezone 25-29 27-31 27-76 14 17 19-35 20-37 Izvor: HTZ u „Privatunterkunft 2002 & 2003“ – sowie „private & confidential“ für 2004 Dokumentacija prodaje dakle ne daje informacije o razini cijena u 2004. godini. Iz ukupne slike u 2002. i 2003. za ovaj dio se mogu dobiti samo opüe informacije i kretanja. Lokacije Vodice-grad, Šibenik-Brodarica, Primošten i Rogoznica nude otprilike istu razinu cijena sa jako širokom paletom moguünosti. o Kod cijena privatnih soba sa 2002. na 2003 je bilo malo promjena. Drugaþije nego kod apartmana, gdje cijene polako rastu. o Agencije svoju ponudu sve više prebacuju na kategoriju 2 i 3 zvjezdice.

139 Izvor: Informacija lokalnih agencija

149 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

o Neke lokacije i rubni položaju (Srima, Pirovac, Betina), kao i otok Prviü nude znaþajno niže cijene od poznatih odredišta.

Zakljuþak: U Županiji možemo provesti jeftin godišnji odmor u privatnoj sobi ili apartmanu, ako se sami prehranjujemo - a osobito – raspolažemo pravim infor- macijama o postojeüoj ponudi.

c) Veüina kampinga su ostavili cijene prethodne godine, odn. poveüali ih za samo nekoliko postotaka. Izuzeci su Lovišüa s poveüanjem 12 – 15% u špici sezone i Sola- ris sa poveüanjem od 10%. Braþni par sa 2 djece i jednim šatorom plaüa dnevno izmeÿu 15 € (Kosirina) i 30 € (Lovišüa).

Po katalogu, sezona kampiranje traje od poþetka svibnja do sredine listopada. Istina je da prije sredine/kraja lipnja i od polovice rujna ne mopžemo vidjeti nigdje kampera, Pred- i posezona bi stoga trebalo biti više okrenuta mobilnim kuüama i karavanima - trend koji bi trebao i u buduünosti rasti. Cijene kampiranja u srpnju/kolovozu In € kateg. 1 os. dijete šator kamp. mobilna prik. kuüa Miran 2004 ** 4,60 2,50 6,00 6,50 4,20 Zona I 2003 ** 4,60 2,50 6,00 6,50 4,20 Jazina 2004 ** 4,38 2,33 5,34 6,23 4,79 2003 ** 4,17 2,22 5,00 5,83 3,33 Kosirina 2004 * 3,30 1,70 5,10 5,60 3,95 2003 * 3,10 1,60 4,95 5,95 3,10 Slanica 2004 ** Nema podataka 2003 ** 3,00 1,60 4,90 5,50 3,80 Plitka V. 2004 ** 3,30 1,70 5,10 5,60 3,95 2003 ** 3,10 1,60 4,95 5,95 3,10 Lovišüa 2004 *** 5,90 3,90 8,60 10,50 9,90 2003 *** 5,10 3,20 7,50 9,80 8,70 Imperial 2004 ** 4,60 2,50 6,00 6,50 4,20 Zone I 2003 ** 4,60 2,50 6,00 6,50 4,20 Solaris 2004 *** 4,40 3,10 7,20 7,80 7,80 2003 *** 4,00 2,80 6,50 6,50 6,50 Zablaüe 2004 ** 3,50 2,50 6,00 6,50 6,50 2003 ** 3,50 2,50 6,00 6,50 6,50 Adriatic 2004 ** 5,50 Po šatoru -mjestu 15 € 2003 ** 3,75 2,60 5,85 5,85 4,00 Izvor: HTZ u “Camping und Caravaning 2004” & “Campingpreise 2003 d) Marine su svoje cijene priliþno poveüale u 2 godine izmeÿu 2002. i 2004.: ACI- marine za 15% za dnevni vez u tranzitu, odn. 21% za stalne vezove u vodi ili 10% za suhe godišnje vezove.

o FRAPA je poveüala sve cijene usluga iz 2002. na 2003. za 10%. Nove cijene za 2004. nisu objavljene. o Kremik je poskupila dnevne vezove za 30-33 %, a cijene za godišnje vezove 20-25%.

150 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

o Solaris je poveüao sve cijene u 2004. u odnosu na 2003. godinu za 15%, ali tranzitnim nautiþarima nudi i najnižu razinu usluge, ako plovila nisu duža od 11 metara. o Tribunj je cijene u 2004. u odnosu na 2003. najviše podigao: 20% za dnevne i stalne vezove – 100% za vez na suhom. Ipak valja reüi da je po cijenama Tri- bunj 2003. bio daleko ispod drugih marina. o U Murteru su cijene za dnevne vezove ostale iste. Stalni vezovi u vodi su poskupjeli za 16%, na suhom ca. 30-45 %. o Betina je poskupjela dnevne i godišnje vezove za 15%.

Bez obzira na gornje, potražnja nije smanjena. Stoga se þini prihvatljivim da se najprije tržište iscrpi poveüanjem cijena, nego da se držanjem niskih cijena poveüa- va potražnja, dok kakvoüa pri tom opada. Razvoj cijena u marinama U € 2002 2003 2004 2002 2003 2004 2002 2003 2004 ACI * Po danu/plovilu Godišnje Suhi vez 9-10 m 26 26 30 1.559 1.637 1.886 934 1.027 1.182 10-11 m 28 28 32 1.816 1.907 2.187 1.082 1.190 1.369 11-12 m 29 29 33 2.056 2.159 2.488 1.235 1.359 1.562 FRAPA 9-10 m 28 30 ? 1.788 1.960 ? 2.237 2.460 ? 10-11 m 30 33 2.112 2.320 2.724 2.990 11-12 m 33 36 2.439 2.680 3.172 3.480 Kremik 9-10 m 23 30 30 1.585 1.980 1.980 1.520 1.800 1.800 10-11 m 25 33 33 1.680 2.100 2.100 1.585 1.950 1.950 11-12 m 27 36 36 1.840 2.300 2.300 1.690 2.050 2.050 Solaris 9-10 m 17 20 1.295 1.502 855 992 10-11 m 18 21 1.860 2.158 1.295 1.502 11-12 m Tribunj 9-10 m 28 34 2.200 2.680 616 1.232 10-11 m 30 36 2.600 3.127 728 1.456 11-12 m 34 41 2.600 3.127 728 1.456 Murter 9-10 m 25 25 25 1.700 1.973 1.973 1.850 2.473 2.473 10-11 m 28 30 30 1.800 2.216 2.216 1.950 2.770 2.770 11-12 m 30 30 30 1.900 2.216 2.216 2.100 3.054 3.054 Betina 9-10 m 24 28 28 1.638 1.890 1.890 1.456 1.680 1.680 10-11 m 26 30 30 1.755 2.025 2.025 1.560 1.800 1.800 11-12 m 28 32 32 1.872 2.160 2.160 1.664 1.920 1.920 * ACI-Marine: Jezera, Vodice i Piskera Izvor: HTZ u “MARINAS Cijene 2002, 2003, 2004”

8.2 Cijene organizatora a) Njemaþki organizatori putovanja u svojim programima zrakoplovom ne nude više od þetiri lokacije u Županiji: x Šibenik-Zablaüe: sva þetiri hotela `Solaris´ - TUI, RIVA

151 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

x Vodice: Hotel `Imperial´ (RIVA, ITS) te hotel `Punta´ (RIVA, NECKER- MANN) x Primošten: Zora - TUI, RIVA x Pirovac: `Miran´ - TUI, RIVA

RIVA je zastupljena u skoro svakom mjestu i skoro svakom hotelu koji se po miš- ljenju organizatora može na tržištu prodati, TUI nalazimo u `Solarisu´, `Zori´ i `Miranu´, Neckermanna samo u `Punti´.

U Poljskoj, ýeškoj, Maÿarskoj i Sloveniji küerinske tvrtke TUI-ja i Neckermann-a nude iste hotele i mjesta. I ýEDOK nudi iste objekte u svojem programu;: hotel `Zora´, hotele `Punta´ i `Olimpia´ u Vodicama.

Stvari nešto drugaþije izgledaju kod ponude za auto-goste. Osim spomenutih odre- dišta, IST se angažira još u Tisnom (hotel Borovnik), a agencija DERTOUR tako- ÿer u Tisnom, u Murteru (Colentum) i u Skradinu (Skradinski Buk).

b) RIVA spomenuta odredišta nudi u sklopu programa putovanja zrakoplovom, autobusom i automobilom. Kao jedan od najveüih , ako ne i najveüi specijalista za Hr- vatsku, cijene ovog organizatora i njihovo kretanje iz 2003. na 2004. možemo uzeti kao reprezentativno za sve organizatore putovanja.

x RIVA je produžila svoje programe zrakoplovom sa 182 na 196 dana, te leti u 2004. od sredine travnja do sredine listopada iz 6 njemaþkih zraþnih luka za Split, dodatno od sredine svibnja do sredine listopada sa tri zraþne luke i za Za- dar.

x Poveüanja cijena koja se zrcale u samoj prodajnoj cijeni se kreüu izmeÿu 5 % i 8 % kod hotela `Miran´. Kod hotela `Ivan´ iznosi 25 % i þak više. U nekim se sluþajevima þini da je cijena ostala ista ili þak lagano i pala (`Punta´, `Jakov´, `Zora´).

x Dodatno valja promatrati i pomicanje sezona. Tako se kod RIVA-e 21 dan pre- bacio uz sezone B u C, a 14 dana iz A u B – što dovodi do dodatnog, ne baš zanemarivog poveüanja cijena.

Ako uzmemo u obzir ovakvo pomicanje sezone, tada je RIVA svoje cijene za `Mi- ran´ tijekom 63 dana visoke sezone podigla za 13 %.

RIVA TOURS: €-Cijena za 2 tjedna zrakoplovom iz Berlin-Schönefeld Pirovac: `Miran´ Po osobi u dvokrevetnoj sobi , pogled more, polupansion 2004: Sezona/dana S/14 A/49 B/70 C/35 D/28 2003: Sezona/dana S/28 A/35 B/77 C/14 D/28 2004 Cijene u € 527,- 564,- 679,- 799,- 869,- 2003 Cijene u € 500,- 530,- 628,- 740,- 810,- Promjene + 5,4 % + 6,4 % + 8,1 % + 7,8 % + 7,2 Izvor: RIVA TOURS Ljetni katalozi 2003 & 2004

152 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

x U `Imperijalu´ su cijene u ista 63 dana visoke sezone porasle za 20,6 %.

RIVA TOURS: €-Cijena za 2 tjedna zrakoplovom iz Berlin-Schönefeld Vodice: `Imperial´ Po osobi u dvokrevetnoj sobi , pogled more, polupansion 2004: Sezona/dana S/14 A/49 B/70 C/35 D/28 2003: Sezona/dana S/28 A/35 B/77 C/14 D/28 2004 Cijene u € 569,- 599,- 747,- 951,- 1.011,- 2003 Cijene u € 552,- 596,- 708,- 806,- 890,- Promjene + 3,1 % -- + 5,5 % + 18,0 % + 13,6 % Izvor: RIVA TOURS Ljetni katalozi 2003 & 2004

x U hotelu`Punta´ tijekom 63 dana visoke sezone, cijene su porasle za 4,1%. Nisu ni u kom sluþaju spuštene, samo su drugaþije rasporeÿene.

RIVA TOURS: €-Cijena za 2 tjedna zrakoplovom iz Berlin-Schönefeld Vodice: `Punta´ Po osobi u dvokrevetnoj sobi , pogled more, polupansion 2004: Sezona/dana S/14 A/49 B/70 C/35 D/28 2003: Sezona/dana S/28 A/35 B/77 C/14 D/28 2004 Cijene u € 549,- 648,- 721,- 871,- 999,- 2003 Cijene u € 554,- 582,- 736,- 848,- 1.030,- Promjene ./. 1,0 % + 11,3 % ./. 2,0 % + 2,7 % ./. 3,1 % Izvor: RIVA TOURS Ljetni katalozi 2003 & 2004

x U `Ivanu´ su cijene porasle u 63 dana visoke sezone za 30%. Ovaj ogromni porast cijena je sigurno doprinio smanjenu prodaje u 2004. za Cluster 1.

RIVA TOURS: €-Cijena za 2 tjedna zrakoplovom iz Berlin-Schönefeld Šibenik: `Ivan´ Po osobi u dvokrevetnoj sobi , pogled more, polupansion 2004: Sezona/dana S/14 A/49 B/70 C/35 D/28 2003: Sezona/dana S/28 A/35 B/77 C/14 D/28 2004 Cijene u € 689,- 729,- 929,- 1.039,- 1.129 2003 Cijene u € 554,- 596,- 736,- 820,- 904,- Promjene + 24,4 % 22,3 % + 26,2 % + 26,7 % + 24,9 % Izvorn: RIVA TOURS Ljetni katalozi 2003 & 2004

x U `Jakovu´ su cijene tijekom 63 dana visoke sezone porasle za 7,5%.

RIVA TOURS: €-Cijena za 2 tjedna zrakoplovom iz Berlin-Schönefeld Šibenik: `Jakov´ Po osobi u dvokrevetnoj sobi , pogled more, polupansion 2004: Sezona/dana S/14 A/49 B/70 C/35 D/28 2003: Sezona/dana S/28 A/35 B/77 C/14 D/28 2004 Cijene u € 529,- 569,- 679,- 839,- 909,- 2003 Cijene u € 538,- 568,- 694,- 806,- 890,- Promjene ./. 1,7 % -- ./. 2,2 % + 4,1 % + 2,1 % Izvor: RIVA TOURS Ljetni katalozi 2003 & 2004

x U `Zori´ je porast cijena tih 63 dana visoke sezone iznosio pribl. 6,8 %.

153 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

RIVA TOURS: €-Cijena za 2 tjedna zrakoplovom iz Berlin-Schönefeld Primošten: `Zora´ Po osobi u dvokrevetnoj sobi , pogled more, polupansion 2004: Sezona/dana S/14 A/49 B/70 C/35 D/28 2003: Sezona/dana S/28 A/35 B/77 C/14 D/28 2004 Cijene u € 503,- 513,- 671,- 781,- 853,- 2003 Cijene u € 504,- 540,- 666,- 758,- 834,- Promjene -- ./. 5,0 % + 0,7 % + 3,0 % + 1,2 % Izvor: RIVA TOURS Ljetni katalozi 2003 & 2004

x Smije se pretpostaviti, da ovakav razvoj i kretanje cijena temeljeno poveüa- njem hotelskih, zrakoplovnih i transferskih troškova, kao i na poveüanju orga- nizacijsko – radnih troškova , ima usporedive dimenzije i kod svih drugih organizatora putovanja. Poveüanje cijena od 12 – 15% prosjeþno za zrakoplovne a- ranžmane u visokoj sezoni, trebalo bi odgovarati situaciji u Hrvatskoj; ali je još uvijek daleko iznad razine onoga, što konkurentske destinacije zahtijevaju glede poveüanja cijena.

c) Veü i površna usporedba cijena sa otprilike istovjetnim hotelima nam pokazuje da su hoteli unutar Županije u dijelu ponude unutar zrakoplovnih aranžmana istih cijena kao i konkurenti, odn. i premašili njihove cijene – osobito u visokoj sezoni. Do odreÿenog stupnja, hrvatsko se hotelijerstvo može, bez obzira na neke deficite uüi u takav rizik, jednostavno iz razloga što nije, kao usporedive destinacije ovisna is- kljuþivo o organiziranom turizmu, nego se može osloniti na auto goste. Ipak, u programu organizatora putovanja ponuda hotela u usporedbi nije baš posebno povolj- nih cijena. Tim važnije postaje usluge optimalizirati.

Razina cijena 2004. u meÿunarodnoj usporedbi Zrakoplovom Po osobi u dvokrevetnoj sobi, pogled more, polupansion Sezona/dana S/14 A/49 B/70 C/35 D/28 `Miran´ 527,- 564,- 679,- 799,- 869,- Ìmperial´ 569,- 599,- 747,- 951,- 1.011,- `Punta´ 549,- 648,- 721,- 871,- 999,- Ìvan´ 689,- 729,- 929,- 1.039,- 1.129,- `Jakov´ 529,- 569,- 679,- 839,- 909,- `Zora´ 503,- 513,- 671,- 781,- 853,- Turska (Neckermann) Sezona/dana A/28 B/56 C/63 D/21 E/7 `Turquoise´, Fethiye 505,- 565,- 645,- 675,- 715,- `Nerton´, Side 619,- 724,- 781,- 794,- 819,- Bugarska (Neckermann) Sezona/dana S/7 A/56 B/56 C/35 D/21 `Glarus,´ Sonnenstr. 494,- 574,- 680,- 841,- 865,- `Zefir`, Sonnenstrand 442,- 489,- 545,- 585,- 624,- Tunis (Neckermann) Sezona/dana S/14 A/84 B/35 C/28 D/21 Ìberostar´, Nabeul 509,- 539,- 579,- 659,- 699,- `Marhaba´, Sousse 449,- 469,- 509,- 559,- 629,- Izvori: RIVA TOURS Ljetni katalozi 2003 & 2004, Neckermann « Sommer 2004 Europa & Nordafrika » d) Za individualne goste, koji sami organiziraju prijevoz, cijene su od hotela do hotela razliþite, ovisno o tome x dali osobno bukiraju sobu u hotelu, ili

154 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

x hotel rezerviraju u sklopu nekog od programa za putovanja automobilom, kod organizatora putovanja.

U drugoj alternativi cijena smještaja može ispasti znaþajno manjom. Cijena se þak dodatno smanjuje za 15% rabata kod onih koji se rano predbilježe, na primjer do 31. ožujka. Ovo je poznato najmanjem broju auto turista. Oni obiþno polaze od toga da üe dobiti povoljniju cijenu ako bukiraju izravno u hotelu, jer za hotel otpada provizija za agenciju. Ako kasnije uz bazen saznaju od drugih gostiju da je upravo obrnuto, osjeüaju se prevarenim. Ljutnja je velika i oni üe ubuduüe bukirati kod organizatora putovanja. Usporedba izravnih cijena i cijena organizatora putovanja €-cijene po danu i gostu, polupansion u dvokrevetnoj sobi , pogled more In € Direktno TZKatalog Auto TUI/ITS RIVA Odstupanje Miran *** Dani Cijene Dani Cijene Pred-posezona 28 35,00 28 31,00 32,00 Razlika 9 % Meÿusezona 21 42,50 21 38,00 39,00 Razlika 9 % Glavna sezona 42 49,00 42 43,00 43,00 Razlika 14 % Imperial *** Dani Cijene Dani Cijene Pred-posezona 28 41,00 28 41,00 Meÿusezona 21 47,00 21 49,00 Razlika 4 % Glavna sezona 42 57,00 42 58,00 Razlika 1 % Ivan *** Dani Cijene Dani Cijene Pred-posezona 98 34,00 92 34,15 34,00 Meÿusezona 14 42,40 43,00 Razlika 11 % Pred-posezona 76 48,00 35 48,30 48,00 28 57,40 58,00 Razlika 20 % Meÿusezona 42 65,00 42 68,70 65,00 Zora *** Dani Cijene Dani Cijene Pred-posezona 77 19,85 20,00 Razlika 55 % Meÿusezona 243 31,00 17 24,40 25,00 Razlika 24 % Glavna sezona 4 24,40 25,00 Razlika 72 % Pred-posezona 60 43,00 56 31,40 32,00 Razlika 34 % Meÿusezona 35 38,40 39,00 Razlika 36 % 62 53,00 28 46,30 47,00 Razlika 13 % Izvor: RIVA TOURS Sommerkatalog 2004, : HTZ in „Hotelpreise 2004“, Iskusna tvrtka kao (`Solaris´, `Imperijal´) izbjegava stoga velike razlike u cijenama onih koji izravno bukiraju , odn. koristi ih kao `Miran´ ciljano i samo privremeno. Prednost za hotel: Dobije mjesto u katalogu organizatora putovanja i prisutan je u njegovim kanalima prodaje. Trošak za hotel : provizija. Neüe naljutiti nijednog individualnog gosta – þije je zadovoljstvo znaþajan“ marketinški instrument“ – posebno u vremenima kada direktno bukiranje preko Interneta140 i individualni prijevoz sa „jeftinim letaþima“ sve više dobivaju na znaþaju.

140 TOMAS 2004: 24,9 % der Touristen in Kroatien, 16,7 % der Gespanschafts-Gäste informieren sich über das Internet!

155 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 8: Cijene

8.3 Samoposluga

Razina cijena restorana je previsoka, osobito u turistiþkim mjestima i za riblja jela. Ispod 120-140 Kuna (17-20 €) po osobi se u restoranu ne može dobiti prosjeþno jelo. Organizirani turist to rješava uzimanjem polu – ili punog pansiona. Jelo u restoranu postaje tako izuzetak.

Individualni gost se sam prehranjuje i opskrbljuje. Iz samoposluge. Ali kako su nekima i samoposluge skupe, dio namirnica donose sobom u automobilu. Cijene u samoposlugama su skoro za sve proizvode ispod njemaþke razine. Jeftine ipak nisu. Usporedba cijena njemaþke i hrvatske samoposluge – svibanj 2004 U € HR D U € HR D Kruh 0,98-1,33 1,10-1,90 Teletina 1 kg 11,13 16,80 Croissant 0,30 0,80 Govedina 9,56 18,40 Brašno 1 kg 0,55 0,49 Piletina 1 kg 2,11-3,52 8,50 Kava ½ kg 3,57 5,50 Šeüer 1 kg 0,81 0,89 Riba 1 kg 2,11-12,68 6,90-15,0 Sol 1 kg 0,29 1,70 Riža ½ kg 1,92-2,60 0,89-1,40 Vino Babiü 1 boca 7,75 10,50 Špageti 0,83-1,29 0,65-1,75 Naranþa sok 1 boca 0,84 0,90

Masl. ulje 1 l 5,63-11,27 5,89-11,49 Rajþica 1 kg 1,69 1,39 Bilj. ulje 1 l 1,19 0,89 Balancana 1 kg 2,39 1,99 Ocat 250cc 1,41 2,99 Koraba 1 kg 1,97 1,90 Zelena salata 0,14 0,40 Maslo 250 gr 0,92 1,15 Jagoda 2,82 2,60 Mlijeko 1 l 0,63 0,69 Breskve 1 kg 3,65 1,90 Jogurt 0,63 0,79 Jabuke 1 kg 1,05 1,80 Emmental 1 kg 9,32 7,90 Banane 0,84 1,49 Meki sir 1 kg 10,56 12,59 Svježi sir 1,76 0,89 Cigarete 2,00 3,50

Marmelada 3,38 1,60 Espresso kava 0,90 2,00 Med ½ kg 2,82-7,10 2,79-5,59 Pivo 33 cc 0,42 0,75

156 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 9: Gosti u 2004

9. Gosti u 2004. godini

TOMAS studije Instituta za turizam svake 4 godine za Hrvatsku i svaku pojedinaþ- nu obalnu Županiju daju pregled o tome koji to motivi vode goste na putovanje, koliko su þesto boravili u Hrvatskoj, kako organiziraju svoje putovanje i dali su zadovoljni uslugama u odabranom mjestu za odmor - ili pak nisu. Usporedba daje u- vid u situaciju svih 7 Županija zajedno.

Ovakva je Studija upravo iznova izraÿena za 2004. godinu. Objavit üe se u sijeþnju 2005. godine. Ipak, podaci su veü prikupljeni i raspoloživi. Oni zajedno sa TOMAS Studijama prethodnih godina tvore temelj donjih navoda.

9.1 Informacije o gostima

a) 77,0 % svih gostiju u Županiji proveli su Šibensko - kninskoj županiji svoj glavni godišnji odmor, 16% je boravilo na drugom ili treüem odmoru, 3,5% prošlo je Županijom na kružnom putovanju, 0,7% ih je bilo u poslovnoj posjeti.

b) 44,7 % svih gostiju posjetilo je prethodno Hrvatsku veü 6 ili þak više puta, 35,1% su boravili u Hrvatskoj veü 3-5 puta. Samo ih je 10,4% prvi puta u zemlji. Sa 79,8% Šibensko - kninska županija od svih Županija bilježi najveüi udio gostiju koji veü imaju iskustva, odn. veü su boravili u Hrvatskoj. U hrvatskom prosjeku udio stalnih gostiju iznosi 64,2 %. Stalni gosti s jedne strane tvore kra- lježnicu turistiþkog gospodarstva, s druge su strane i jako zahtjevni i kritiþni ! Oni oþekuje da se prepoznate manjkavosti otklone i da se ponudi nešto novoga.

c) Vezivanje gostiju Šibensko - kninske županije za Hrvatsku kao zemlju nije u- temeljeno samo na prethodnim godišnjim odmorima provedenim u ovoj Župa- niji. To nam pokazuje okolnost da je samo 12,1 % gostiju boravilo 6 puta ili þešüe u Šibensko - kninskoj županiji, a 26,7% , boravilo je ovdje 3-5 puta. Ova- ko gledano udio stalnih gostiju u Županiji sada pada sa 79,8 % (Hrvatska) na 38 % , dakle za više od polovice. Nasuprot toga je 40,8 % gostiju boravilo prvi puta, a 20,3 % po drugi puta u Šibensko - kninskoj županiji.

d) Udio stalnih gostiju pada dodatno na 25,8 %, ako pogledamo smještaj. 61,5 % gostiju je prvi puta koristilo smještaj, a 12,8% odabralo je smještaj u Županiji po drugi puta. Brojni stalni gosti Županije su dakle mijenjali smještajne objekte unutar Županije. Iz toga proistjeþe i ne baš veliko zadovoljstvo sa prijašnjim is- kustvima.

e) 39,4 % gostiju prikupilo je informacije o godišnjem odmoru u Šibensko - kninskoj županiji od prijatelja i poznatih. 44,8% odluþili su temeljem iskustava iz proteklih posjeta ovoj Županiji. Ovi podaci nam potvrÿuju þinjenicu koja je op- üe poznata u turizmu: Važnije od bilo kojeg izvora informacija su izviješüa prijatelja i vlastita iskustva. Upravo je ovo dvoje najvažniji „marketinški instrument“. ýak i Internet (24,9 %), reklame i katalozi organizatora putovanja (21,5 %), te agencije (13,7 %) imaju znaþajno manju ulogu.

f) 51 % gostiju svoje je putovanje organiziralo ili samostalno (29,6 %) ili su jednostavno krenuli bez predbilježbe u „nepoznato“ (21,4 %). 47,3 % gostiju re-

157 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 9: Gosti u 2004

zerviralo je preko agencije. U Hrvatskoj je ukupno udio organiziranih putovanja na samo 35,1 %, a onih koji putuju u vlastitoj režiji cijelih 60%.

g) Meÿu organiziranim putovanjima udio opsežnih paket aranžmana iznosi samo 34 % (Hrvatska 40,7 %), dok je cijelih 65,4 % rezerviralo iskljuþivo smještaj u odabranom odredištu (Hrvatska 56,6 %).

h) 3,9 % gostiju putovalo je zrakoplovom u Šibensko - kninsku županiju. U Istri je taj udio zrakoplovnih gostiju samo 1,4%, u Zadru se penje na 2%, u Splitu je veü 11,5% (Hrvatska 11,8%).

i) Vlastiti automobil je glavno prijevozno sredstvo za putovanje na godišnji odmor u Šibensko - kninsku županiju (67,2 %), potom slijedi autobus (12,1 %), karavan (7,9 %), mobilne kuüe (4,4 %) i brod (2,5 %).

j) 39,1 % gostiju je provelo godišnji odmor s obitelji, 38,9% udvoje s partnerom, 18,6% s prijateljima i poznatima - samo 3,5% (Hrvatska 5,1%) su bili sami na odmoru. Ni Hrvatska, pa ni Županija nisu odredišta za samce, iako je udio sa- maca u ukupnoj europskoj populaciji u stalnom porastu.

k) Kod 39,7 % gostiju, odmor je u Županiji trajao 4-7 dana, 26,7% boravilo je 8- 10 dana, a 19,0% izmeÿu 11 i 14 dana.

9.2 Motivi putovanja

Ispitivanje gostiju se vršilo tijekom njihova godišnjeg odmora, u samim ljetovališ- tima. Ispitanicima je stoga zasigurno teško palo - svjesno ili nesvjesno - odvojiti ra- zloge zbog kojih su se odluþili na ovo putovanje od veü steþenih prvih dojmova u samom mjestu odmora. Bez obzira što se sigurno u motive potiho uvukla i vrsta ocjene ljetovališta, iz rezultata se ipak dade izvuüi nekoliko zakljuþaka koji zajedno sa tržišnim razvojem, analizom potencijala i ponude imaju odgovarajuüi utjecaj na strateško usmjeravanje u buduünosti.

Glede pet glavnih argumenata Šibensko - kninska županija bilježi najviše izraženo obrazloženje putovanja meÿu svim županijama: x „Mir & odmaranje“ – daleko iznad ionako visoke razine za Hrvatsku; x „Posjeta prirodnim atrakcijama“ – odmah iza Dubrovnika, ali ispred Splita; x „Nova iskustva“ – što odgovara velikom udjelu gostiju koji po prvi puta dolaze (9.1-c); x „Umjerene cijene“ – ovo ukazuje na veliki broj gostiju osjetljivih na cijene; x „Ronilaþki sport“ – znaþajan za odreÿivanje znaþaja ciljne skupine.

Meÿu 4 relevantna aspekta Šibensko - kninska županija izmeÿu svih županija zauzima zadnje ili predzadnje mjesto unutar motivacija za putovanje: x „Zabava & razonoda“ – deficit je oþito poznat na tržištu; x „Sport & kretanje“ – osim jedrenja i ronjenja dosada nedovoljno razvijeno; x „Zdravlje“ – ne postoji specijalizirana ponuda sa posebnom kakvoüom; x „Šoping“ – deficit koji üe nestati poveüanjem potražnje.

158 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 9: Gosti u 2004

Glavni motivi za posjet destinacije u 2004.* Glavni motivi Hrvatska Šib.-kninska žup. 1 Mir & odmaranje 65,7 % 74,4 % 2 Zabava & razonoda 41,3 % 35,7 % 3 Posjeta prirodnim atrakcijama 28,9 % 35,2 % 4 Nova iskustva 25,6 % 35,0 % 5 Gastronomija 17,9 % 18,9 % 6 Sport & kretanje 8,9 % 6,9 % 7 Kultura & manifestacije 8,2 % 5,9 % 8 Umjerene cijene 7,8 % 11,8 % 9 Mala udaljenost 6,3 % 4,7 % 10 Posjeta prijatelja 6,3 % 4,2 % 11 Zdravlje 4,4 % 1,0 % 12 Ronjenje 2,9 % 3,9 % 13 Poslovni razlozi 2,0 % 0,5 % 14 Kupovina 1,1 % 0,5 % 15 Vjerski razlozi 0,2 % 0,2 % 16 Drugi razlozi 1,9 % 1,0 % prvi drugi Rang izmeÿu svih 7 obalnih županija zadnji predzadnji Rang izmeÿu svih 7 obalnih županija * dopušteno davanje višekratnih odgovora^ Izvor: Institut za turizam, poþeatk studenog 2004 Ponešto uopüeno, iz ovih se motiva mogu išþitati obrisi „viÿenja - dojma“ kojeg tr- žište ima o Šibensko - kninskoj županiji.

„Županija Šibenik - Knin je destinacija za odmor sa povoljnim cijenama, u kojoj možemo naüi mir i gdje se može odmoriti. Županija raspolaže jako lijepom prirodom. Isplati se otkriti ovu regiju. Osim ovoga, u Županiji se jedva nešto dogaÿa. Jako se malo nudi na podruþju zabave i razonode. Jedva da postoje sportski sadržaji. Šoping je nezanimljiv.“

Toliko daleko od stvarnosti ovakav imidž ne bi niti bio, ako bi se ovdje uopüe radilo o postojeüem imidžu kojeg na tržištu uživa Šibensko - kninska županija. Ovakav imidž bi Županiju stavio u položaj, koji nikako ne bi pogodovao daljnjem razvoju. Doduše „Mir & odmaranje“ diljem Europe predstavljaju najvažnije motive za odmor, ali ti motivi jako rijetko predstavljaju i jedinu motivaciju. Oni su vezani sa cijelim nizom oþekivanja- oþekivanja koja su toliko raznovrsnija - što su nam zahtjevniji gosti.

9.3 Zadovoljstvo gostiju

Temelj analize ocjene pojedinaþnih elemenata ukupnog proizvoda u 2004. godini i zadovoljstva njima od strane gostiju Šibensko - kninske županije u 2004. godini su: x S jedne strane TOMAS Studija iz 2001.godine kao polazna osnova, da bi se uo- püe dobila slika dali se i kako su se ocjene gostiju od tada promijenile nabolje ili nagore;

159 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 9: Gosti u 2004

x s druge strane usporedne vrijednosti iz drugih županija, da bi se tako odredio rang kojeg gosti u Hrvatskoj daju samoj Županiji. a) Ocjena gostiju dovodi do jako negativnog rezultata za Županiju. Dok se u HRvats- koj opüenito brojne usluge ocjenjuju boljima nego u 2001. godini, Šibensko - kninska županija prolazi puno lošije. 4 stavke su pale sa “loše” na “jako loše“, 5 je palo sa „osrednje“ na „loše“ i jedna stavka („Ljubaznost domaüeg stanovništva“) pala je sa nekada „dobro“ na „osrednje“.

Ocjena turistiþkih usluga od strane Šib. - kninska Hrvatska gostiju županija ukupno 2004 2001 2004 2001 Br. Rang Rang 1 Krajolik i priroda 1 1 1 1 2 Povoljno za obitelji 3 2 2 2 3 Ljubazni zaposlenici 4 3 4 3 4 Ljubaznost stanovništva 6 4 8 5 5 Osobna sigurnost 2 5 3 4 6 Prikladno za kratki odmor 12 6 12 10 7 Mir i tišina 8 7 6 8 8 Komforan smještaj 13 8 13 14 9 Bogatstvo gastronomske ponude 11 9 14 9 10 Kakvoüa restorana 5 10 5 6 11 Usluga u objektu smještaja 9 11 10 11 12 Prehrana u objektu smještaja 10 12 11 12 13 Dojam & održavanje mjesta 15 13 9 7 14 Zaštita okoliša 7 14 7 15 15 ýistoüa plaža 16 15 15 13 16 Ponuda izleta 14 16 17 17 17 Kakvoüa informacija 17 17 18 16 18 Odnos „plaüenog - dobivenog“ 19 18 16 18 19 Raznovrsnost sportske ponude 18 19 19 20 20 Stanje plaža 21 20 20 19 21 Moguünosti kupovine 23 21 23 21 22 Turistiþki sustav oznaþavanja 22 22 22 23 23 Ponuda zabave 20 23 21 22 24 Javni prijevoz 25 24 25 25 25 Kulturne manifestacije 24 25 24 24 Skala 1 = vrlo dobar 5 = jako loše 1 2 = dobar 3 = osrednje 4 = loše 5 Izvor: TOMAS 2001 br 3.5.8 (S. 155) i 1.5.3 (S. 44) i nove informacije iz 2004

Posebno negativna za izgradnju turistiþkog gospodarstva je okolnost da gosti ocjenjuju „jako lošim“ upravo one elemente usluge, koji: þine atraktivnost Jadrana - ýistoüu & stanje plaža; koje ukljuþuju unutrašnjost - Zagoru - Informacije, sustav oznaþavanja & prijevoz; imaju veliki znaþaj za produžetak pred- i posezone - ponuda zabave, sportskih sadržaja, kulturnih dogaÿanja i sl. još je poraznija nevjerojatno loša ocjena uz „odnos plaüenog - dobivenog“.

160 Master & Marketing plan Šibensko – kninske županije Poglavlje 9: Gosti u 2004

Protiv nalaza ovog ispitivanja mogli bismo iznijeti i neke prigovore: o Ispitivanje se vršilo samo u špici ljetne sezone. Vremena pred- i posezone nisu uzeta u obzir; o Broj ispitanika je možda bio nedovoljno velik i odabir je odreÿen više po slu- þajnom uzorku, ne po strogim kriterijima; o Isto tako je poznato da se uvijek radije kritiþki i nezadovoljni gosti ukljuþuju u ovakva ispitivanja/analize od onih koji ne žele iznositi reklamacije; o Konþano - nezadovoljavajuüa razina usluga, zajedno sa poveüanom zahtjevnosti mogla je takoÿer utjecati na rezultat.

ýak i kada se dojam kojeg ova analiza ostavlja þini pretjeranim, toliko rezultat analize u svojoj srži odgovara rezultatu istraživanja za Master plan. A usporedni pogled na druge županije samo dodatno potvrÿuje ovu deprimirajuüu sliku. b) U 17 od 26 elemenata usluge, Šibensko - kninska županija izmeÿu 7 obalnih župa- nija zauzima zadnje (najlošije) mjesto, a kod 2 elementa zauzima predzadnje.

Zadovoljstvo gostiju Županije u odnosu na elemente turistiþke usluge u % njihova odobravanja HR Šibenik Istra Primorje Lika Zadar Split Dubr. 1 Krajolik 86,3 86,9 81,8 90,4 48,8 93,4 88,5 90,3 2 Prikladno za obit. 76,0 72,1 71,9 76,3 62,0 85,2 79,4 76,9 3 Sigurnost 73,5 73,6 67,9 69,2 58,3 81,4 74,8 81,7 4 Ljubazn. zaposl 73,5 71,3 65,8 76,6 53,8 67,4 79,0 80,5 5 Restorani 68,9 69,7 63,2 66,0 59,9 65,1 70,7 79,0 6 Mir/tišina 68,1 61,7 61,0 66,1 59,6 78,6 64,2 83,1 7 ýisti okoliš 67,4 63,2 62,9 63,1 57,5 71,2 71,6 73,1 8 Ljubaznost 67,3 63,3 65,6 65,6 55,9 58,9 70,7 74,8 9 Izgled mjesta 66,6 49,5 65,8 65,8 49,8 68,9 68,3 77,9 10 Usluga 66,5 55,5 60,4 67,9 56,6 58,7 72,6 75,3 11 Hotelska hrana 65,2 54,6 61,6 66,5 55,7 54,6 71,1 72,6 12 Kratki odmor 65,1 53,1 60,9 59,6 59,4 83,3 68,8 68,0 13 Komfor 64,6 50,7 58,6 67,0 62,9 56,8 70,0 72,7 14 Raznovr. restor. 62,8 53,5 58,0 58,5 53,8 59,3 68,6 72,6 15 ýistoüa plaže 60,9 49,3 55,5 60,5 59,4 72,4 67,3 58,6 16 Cijena-dobiveno 54,3 36,5 39,4 54,6 62,6 54,8 61,5 66,2 17 Izleti 53,3 50,1 50,2 46,3 53,8 43,7 60,3 59,0 18 Informacija 49,9 37,1 52,7 46,9 50,9 39,1 52,2 55,8 19 Prometna povez. 48,8 42,1 49,5 47,5 50,7 65,1 46,5 47,6 20 Razn. sportova 48,0 36,8 49,8 36,4 52,8 42,7 56,6 51,2 21 Opremanje plaže 47,4 28,2 45,8 37,0 53,5 55,1 54,9 52,0 22 Zabava 42,9 28,5 43,5 33,6 55,2 30,8 51,0 49,2 23 Oznaþavanje 42,8 27,6 48,0 40,9 50,7 31,4 44,3 48,4 24 Šoping 41,1 25,2 36,7 39,4 52,4 35,2 45,8 48,5 25 Ponude kulture 40,2 19,5 44,1 31,4 42,7 23,8 42,7 58,5 26 Sustav prijevoza 39,8 18,3 45,2 35,4 45,9 28,0 40,0 50,2 1. Mjesto 2. Mjesto Sredina Predzadnje Zadnje mjesto mjesto Izvor: TOMAS 2001 br 3.5.8 (S. 155) i 1.5.3 (S. 44) i nove informacije iz 2004

Slabosti ponude i usluge su velike. O nekoj dobroj kakvoüi po mišljenju gostiju ne može biti govora. ýak i ljepota same prirode ne može kompenzirati druge manjkavosti, tim više što u usporedbi i nije posebno istaknuta. Potrebna tržišna orijentacija zahtjeva mukotrpan rad i brojne investicije.

161 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 9: Die Gäste in 2004 c) Institut za turizam vrednuje zadovoljstvo po tome, koliki postotak ispitanika odgovara pozitivno. 80-100 % pozitivnih smatra se "jako dobro", 70-79,5 % "dobro", 60-69,9 % "osrednje", 50-59,9 "loše" i sve ispod 50 % kao "jako loše". Do- datno su u ovoj analizi svi odgovori sa ispod 25% pozitivnih masno otisnuti. Ova- ko loša ocjena gosta za znaþajne usluge je katastrofalna.

Zadovoljstvo gostiju pojedinih mjesta u Županiji u odnosu na elemente turis- tiþke usluge u % njihova odobravanja 100 % = HR Šibenik- Vodice Šibenik Pri- Rogoz- Murter Jezera Potpuno zadovoljni ukupno Knin mošten nica 1 Krajolik 86,3 86,9 86,4 89,3 85,1 93,5 93,1 85,4 2 Prikladno za obit. 76,0 72,1 70,4 78,6 78,8 77,4 72,4 63,4 3 Sigurnost 73,5 73,6 58,4 96,4 82,1 100 72,4 61,0 4 Ljubazn. zaposl 73,5 71,3 76,0 56,6 77,3 83,9 71,4 62,5 5 Restorani 68,9 69,7 71,2 66,7 81,8 83,9 71,4 57,5 6 Mir/tišina 68,1 61,7 55,6 64,3 64,2 80,6 75,9 53,7 7 ýisti okoliš 67,4 63,2 54,4 77,4 66,7 77,4 58,6 61,0 8 Ljubaznost 67,3 63,3 66,4 41,7 77,3 87,1 75,9 62,5 9 Izgled mjesta 66,6 49,5 52,8 50,0 68,7 41,9 41,4 36,6 10 Usluga 66,5 55,5 66,4 38,1 67,2 48,4 63,0 45,0 11 Hotelska hrana 65,2 54,6 66,1 38,1 67,9 40,7 54,5 46,3 12 Kratki odmor 65,1 53,1 48,4 42,9 71,6 96,8 55,2 36,6 13 Komfor 64,6 50,7 56,8 51,2 55,2 35,5 58,6 41,5 14 Raznovr. restor. 62,8 53,5 67,7 25,0 72,7 64,5 44,8 43,9 15 ýistoüa plaže 60,9 49,3 29,6 64,3 77,6 74,2 27,6 43,9 16 Cijena-dobiveno 54,3 36,5 32,3 8,3 59,7 58,1 55,2 46,3 17 Izleti 53,3 50,1 52,8 52,4 64,2 48,4 34,5 42,5

18 Informacija 49,9 37,1 31,5 54,8 50,7 32,3 10,3 30,0 19 Prometna povez. 48,8 42,1 30,6 51,2 59,7 71,0 27,6 26,8

20 Razn. sportova 48,0 36,8 30,6 46,4 56,1 33,3 10,7 37,5

21 Opremanje plaže 47,4 28,2 15,2 38,1 56,1 22,6 17,2 22,5

22 Zabava 42,9 28,5 40,3 10,7 43,3 19,4 21,4 34,1

23 Oznaþavanje 42,8 27,6 24,2 34,5 41,5 10,0 17,9 27,5

24 Šoping 41,1 25,2 28,8 14,3 44,8 32,3 7,1 22,0

25 Ponude kulture 40,2 19,5 23,0 10,7 35,8 16,1 10,7 17,9

26 Sustav prijevoza 39,8 18,3 15,0 16,9 42,5 12,0 17,4 18,2

Vrlo dobro Dobro Osrednje Loše Jako loše 80 – 100 % 70 – 79,9 % 60 – 69.9 % 50 – 59,9 % 0 – 49,9 % Izvor: Institut za turizam , dodatno ispitivanje uz TOMAS 2004

Od svih mjesta županije, Primošten stoji najbolje, iako je i u ovoj ocjeni sadržano previše kritiþnih toþki. Kod Šibenika - prvenstveno u kompleksu "Solaris" - osuÿuje se omjer „plaüenog-dobivenog“, gostima nedostaju zabava i kulturni programi Na-

162 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 9: Die Gäste in 2004

roþito negativno se ocjenjuju plažni sadržaji Vodica, Rogoznice, Murtera i Jezera, u naþelu katastrofa za ciljno odredište þija se središnja ponuda sastoji upravo od þisto kupališnog turizma. S druge strane se u ocjeni istiþu i odgovarajuüe pozicije za mjesta: Rogoznica i Murter kao mirna, sigurna i ljubazna mjesta za obiteljski odmor. Primošten i Vodice kao živahnije, sportskije destinacije. d) Najzadovoljniji je gost u privatnom smještaju – oþito posljedica osobnog kontakta s domaüima. Njegova je glavna kritika usmjerena na sadržaje na plaži, sportske sadržaje, ponudu zabave i kulture, tako da bi iznajmljivaþi trebali razmisliti mogu li sebi u zajedniþkoj suradnji na ovom planu pomoüi.

Zadovoljstvo gostiju razliþith tipova smještaja s turistiþkim elementima usluge u % odobravanja 100 % = HR Šibenik- Hotel Tur. Kam- Privatne Potpuno zadovoljni ukupno Knin naselje ping sobe 1 Krajolik 86,3 86,9 82,9 86,0 87,9 90,9 2 Prikladno za obit. 76,0 72,1 70,7 67,4 78,0 71,0 3 Sigurnost 73,5 73,6 72,9 65,1 75,8 75,8 4 Ljubazn. Zaposl 73,5 71,3 75,5 81,4 50,0 77,7 5 Restorani 68,9 69,7 68,6 66,7 68,5 72,5 6 Mir/tišina 68,1 61,7 59,7 58,1 57,1 68,2

7 ýisti okoliš 67,4 63,2 55,7 58,1 61,1 74,2 8 Ljubaznost 67,3 63,3 52,5 61,9 64,4 74,2 9 Izgled mjesta 66,6 49,5 50,0 44,2 44,0 54,5 10 Usluga 66,5 55,5 57,9 55,8 41,6 62,3 11 Hotelska hrana 65,2 54,6 62,9 62,8 39,0 52,7 12 Kratki odmor 65,1 53,1 47,1 55,8 50,5 60,3 13 Komfor 64,6 50,7 54,3 44,2 40,7 56,1 14 Raznovr. restor. 62,8 53,5 46,0 55,8 48,9 63,6 15 ýistoüa plaže 60,9 49,3 42,1 32,6 61,5 53,8 16 Cijena-dobiveno 54,3 36,5 27,9 39,5 34,1 46,6 17 Izleti 53,3 50,1 54,3 34,9 54,4 47,7

18 Informacija 49,9 37,1 43,6 31,0 47,8 25,0

19 Prometna povez. 48,8 42,1 43,9 20,9 45,1 45,0

20 Razn. Sportova 48,0 36,8 40,3 34,9 44,4 28,1

21 Opremanje plaže 47,4 28,2 28,6 16,7 38,9 24,2

22 Zabava 42,9 28,5 27,3 41,9 24,2 28,2

23 Oznaþavanje 42,8 27,6 31,4 20,9 37,9 18,6

24 Šoping 41,1 25,2 27,1 16,3 28,9 23,5

25 Ponude kulture 40,2 19,5 17,3 21,4 24,7 17,6

26 Sustav prijevoza 39,8 18,3 21,1 13,2 19,1 16,2

Vrlo dobro Dobro Osrednje Loše Jako loše 80 – 100 % 70 – 79,9 % 60 – 69.9 % 50 – 59,9 % 0 – 49,9 % Izvor: Institut za turizam , dodatno ispitivanje uz TOMAS 2004

163 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 9: Die Gäste in 2004

Gosti svih ostalih vrsta smještaja ocjenjuju veüinu svih usluga kao "loše" ili "jako loše" - u pojedinom sluþaju ipak jako diferencirano: x hotelski gost je najviše zadovoljan uslugama i komforom, ali najmanje razno- vrsnošüu restorana i odnosom plaüeno-dobiveno. Tri þetvrtine hotelskih gostiju smatraju hotele oþito preskupim. x kampisti ocjenjuju þistoüu plaüa najvišom ocjenom. Kampovi se najþešüe i nalaze na najljepšim dijelovima obale. x Hotelski gosti se jednako kao i apartmanski, te gosti kampa tuže na buku, isto tako i svi jednakom mjerom ukazuju na nedostatak kulturne ponude i javnog prijevoza. x Plažni sadržaji se doduše ocjenjuju kao "jako loše" - ali to najžešüe þine gosti apartmanskih naselja, a najmanje gosti hotela. e) Neovisno o državljanstvu gostiju, veüina podruþja usluga se ocjenjuje kao "jako loše" ili "loše". ýak i domaüe tržište ne odstupa od ove opüe ocjene. U nekim toþ- kama - odnosu plaüenog-dobivenog, sportskoj i kulturnoj ponudi, zabavi, šopingu i prijevoznom sustavu - domaüi je gost þak kritiþniji od stranih gostiju. To vjerojatno stoga što strane ciljne skupine koje bi ovi segmenti mogli zanimati, uopüe ni ne dolaze u Šibensko - kninsku županiju, veü se unaprijed odluþuju za druge destinacije.

Zadovoljstvo gostiju raznih država podrijetla s turistiþkim elementima usluge u % odobravanja 100 % = HR Šibenik- HR D I SLO CZ AU Potpuno zadovoljno ukupno Knin 1 Krajolik 86,3 86,9 87,8 86,0 86,0 87,2 78,6 87,0 2 Prikladno za obit. 76,0 72,1 67,3 66,3 69,8 76,9 74,3 73,9 3 Sigurnost 73,5 73,6 77,6 60,5 79,1 84,6 71,4 78,3 4 Ljubazn. zaposl 73,5 71,3 72,9 68,7 67,4 71,1 71,1 87,0 5 Restorani 68,9 69,7 59,2 69,4 74,4 71,8 66,2 91,3 6 Mir/tišina 68,1 61,7 59,2 47,7 69,8 71,8 55,1 65,2 7 ýisti okoliš 67,4 63,2 59,2 50,0 79,1 64,1 54,3 73,9 8 Ljubaznost 67,3 63,3 63,3 70,6 55,8 71,8 58,2 87,0 9 Izgled mjesta 66,6 49,5 42,9 33,7 44,2 56,4 50,0 43,5 10 Usluga 66,5 55,5 61,2 48,8 58,1 51,3 53,6 47,8 11 Hotelska hrana 65,2 54,6 63,4 53,7 47,6 55,9 57,8 45,5 12 Kratki odmor 65,1 53,1 73,5 41,9 39,5 64,1 59,4 39,1 13 Komfor 64,6 50,7 51,0 50,0 48,8 61,5 41,4 47,8 14 Raznovr. restor. 62,8 53,5 49,0 55,8 44,2 43,6 51,4 65,2 15 ýistoüa plaže 60,9 49,3 55,1 34,9 37,2 48,7 51,4 56,5 16 Cijena-dobiveno 54,3 36,5 20,4 39,5 46,5 35,9 31,9 60,9 17 Izleti 53,3 50,1 44,9 47,1 37,2 59,0 58,6 43,5 18 Informacija 49,9 37,1 34,7 30,6 32,6 46,2 43,5 43,5 19 Prometna povez. 48,8 42,1 51,0 25,9 30,2 61,5 49,3 43,5

20 Razn. sportova 48,0 36,8 22,9 34,5 39,5 42,1 50,0 30,4

164 Tourismus Master- & Marketingplan für die Gespanschaft Šibenik-Knin Kapitel 9: Die Gäste in 2004

21 Opremanje plaže 47,4 28,2 30,6 19,8 25,6 33,3 31,9 22,7

22 Zabava 42,9 28,5 16,3 29,1 20,9 20,5 30,4 30,4

23 Oznaþavanje 42,8 27,6 6,4 34,5 23,3 40,5 29,0 47,8

24 Šoping 41,1 25,2 18,4 24,4 20,9 23,7 37,1 21,7

25 Ponude kulture 40,2 19,5 4,1 21,2 18,6 15,4 25,4 17,4

26 Sustav prijevoza 39,8 18,3 7,1 18,6 15,6 21,2 23,2 9,1

Vrlo dobro Dobro Osrednje Loše Jako loše 80 – 100 % 70 – 79,9 % 60 – 69.9 % 50 – 59,9 % 0 – 49,9 % Izvor: Institut za turizam , dodatno ispitivanje uz TOMAS 2004 Kod detaljnog promatranja može se konstatirati da su Nijemci i Talijani u osnov- nim uslugama još nezadovoljniji od ýeha, Slovenaca i Austrijanaca. To je zacijelo posljedica viših zahtjeva na temelju bogatog iskustva s meÿunarodnih putovanja. Svakako se treba pribojavati þinjenice, da i gosti iz ranijih država istoþnog bloka u sve veüem broju poþnu kritiþki usporeÿivati s drugim destinacijama. Posljedica za Šibensko - kninsku županiju: Skoro u svim podruþjima turizma, privatnom ili javnom sektoru, valja energiþno djelovati.

165 Privitak Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

Turistiþki Master- & Marketing plan za Šibensko-kninsku županiju ------Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja ------

1. Polazna situacija

1.1 Šibensko-kninska županija je posebno jako pogoÿena ratnim dogaÿanjima s po- þetka 90-tih godina. Posljedice toga se i danas nalaze svugdje u njihovoj tužnoj stvarnosti i to þim napustimo usko obalno podruþje: srušene kuüe, napuštena sela, znakovi koji upozoravaju na mine, neobraÿena polja. Težak zrak i tuga kao da lebdi nad cijelom zagorom.

Proces pretvorbe je uz to doveo do znaþajnih rezova ili þak i sloma regionalne industrije. Ponovno jaþanje industrijske djelatnosti nije za oþekivati u dogledno vrijeme.

Visok stupanj nezaposlenosti i niska razina primanja posljedica su svega toga. Poljoprivreda ne pruža izlaz iz dileme. Naime, radi krševitih polja, mali prihodi su dovoljni taman za pokrivanje vlastitih potreba seljaka. ýesto su obitelji sa sela bile i još uvijek su prisiljene na iznalaženje dodatnih izvora zarade radom u industriji ili turizmu, da bi uopüe mogle preživjeti.

Samo turistiþko gospodarstvo u ovom trenutku daje realne moguünosti pobolj- šanja gospodarske situacije šireg dijela stanovništva, te stvaranje novih radnih mjesta u ili uz turizam. Istraživanja Europske Unije (EU), Svjetske Turistiþke Organizacije (WTO) i europskih vlada došla su do rezultata da je neizravni uþi- nak na tržište rada þak i jaþi od onog izravnog.

Šanse koje turizam daje za poveüanje primanja i poboljšanje standarda života su veü prepoznate u 60-tim godinama od tadašnje vlade, ali su u usporedbi puno manje iskorištene unutar Županije šibensko-kninske, nego je to bio sluþaj u drugim regijama na obali Hrvatske. Osobito u gradu Šibeniku je naglasak namjesto toga stavljen na izgradnju industrijskih postrojenja, koja danas jedva da su uop- üe konkurentna.

Zahvaljujuüi svojem povoljnom položaju prema emitivnim tržištima srednje Eu- rope i prometno dobre povezanosti (zraþne luke Split i Zadar, završetak radova na autoputu Zagreb-Šibenik-Split) Županija može privuüi segment individualnih gostiju (koji putuju automobilom), kao i organiziranih turista (þarter letovima, autobusima) bez ikakvih problema.

2. Turistiþki potencijal

2.1 Turistiþki potencijal Županije (kao i cijele Hrvatske) sastoji se u prvom redu od obalnog pojasa na Jadranskom moru i na Sredozemlju jedinstvenog otoþnog svi-

1 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

jeta. Zajedno sa klimatskim uvjetima i šarmom dalmatinskih gradova i ribarskih mjesta - obala, otoci i povijesna naselja nude odliþne preduvjete za izgradnju

x Kupališnog turizma: ovaj oblik turizma meÿunarodno þini daleko najveüi segment, a time i kralježnicu turistiþkog gospodarstva - tako i u Hrvatskoj;

x Nautiþki turizam: zbog središnjeg položaja na Jadranu i brojnim otocima Županija posjeduje jedno od najzanimljivijih - ako ne i najbolji - akvatorija za jedrenje na Sredozemlju, sa moguünosti da u ovom dijelu ponude postane „vodeüa zemlja ovog tržišta u Europi“. Brojþano ipak nautiþki turizam ne može pratiti ni izdaleka kupališni turizam. Ovaj oblik turizma se obraüa potpuno drugaþijoj ciljnoj skupini gostiju, produžuje sezonu, donosi veüe prihode po danu i gostu, stvara pozitivni imidž i može, ako ga se pravilno razvija - i sam postati vizualnom atrakcijom za sve druge skupine gostiju (luþka atmosfera);

x Kulturni turizam: Brojna najznaþajnija svjedoþanstva kulturno-povijesnog nasljeÿa Hrvatske nalaze se upravo na jadranskoj obali. U to ne spadaju samo biseri koji su ukljuþeni u UNESCOV popis svjetske kulturne baštine - kakva je katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Eufrazijeva bazilika u Poreþu, stari grad Trogira, Dioklecijanova palaþa u Splitu i stari grad Dubrovnika. Oni doduše predstavljaju magnete za kulturni turizam u obliku kružnih putovanja i tura i predstavljaju spektar doživljaja za one goste koji u Županiji bo- rave stacionarno, ali ipak valja reüi da su manje jedinstvene znamenitosti i ljepote od skoro jednako vrijednog znaþaja, ako su pravilno oznaþeni puto- kazima i spektakularno predstavljeni gostima. Županija posjeduje cijelu paletu takvih atrakcija: Skradin, Primošten, Bribir, tvrÿava u Kninu, tvrÿave uzduž rijeke Krke, prastare crkve i samostani, sela kao Prviü-Šepurine, Je- zera, Tribunj, Rogoznica itd., itd.

x Prirodni turizam: U odnosu na sve ostale županije, Šibensko - kninska ras- polaže jedinstvenom znaþajkom (Unique Selling Point/jedinstvenim atrakcijama - USP) najveüe vrijednosti za turistiþku rang listu potražnje: prirodnim krajolicima. S nacionalnim parkovima Krka i Kornatima, te s pripada- juüim dijelovima parkova prirode Vransko jezero i Velebita, ova Županija ne posjeduje samo najbrojnije sadržaje ove vrste; ona se može ponositi i najveüom planinom Hrvatske - Dinarom, te planinom Prominom i svojim jedinstvenim otocima. Sve to daje idealnu kulisu za opsežne staze za pješaþenje - planinarenje, koji bi vodili od obale u zagoru. Ponude aktivnosti ove vrste su znaþajan preduvjet za produžetak ljetne sezone, za pridobivanje dodatnih skupina gostiju, te konaþno i za ukljuþenje podruþja stradalih u ratu u gospodarske tokove koji proistjeþu iz turizma.

2 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

2.2 Potencijal i moguünosti razvoja su pod utjecajem nekoliko þimbenika. Oni djeluju negativno na kakvoüu koju oþekuje tržište, na imidž, na profit i na angaž- man velikih investitora.

x Županija jedva da posjeduje ijednu prirodnu pješþanu plažu - plaže su uglavnom od grubog šljunka ili oštrog kamena. Da bi postale atraktivnije za kupališne turiste, potrebne su stalne i složene mjere optimalizacije: nasipanje plaža, ureÿenje ulaza u more, površine za sunþanje, igrališta za djecu, sportskih sadržaja, baza za vodene sportove, sanitarnih þvorova i sl.

x Obalni krajolik je rascijepan dobrim dijelom sa apartmanskim i vikend ku- üama (þesto bespravnim). Na takav naþin se uništava ljepota krajolika i potencijali razvoja. Tome se sada želi stati na kraj „Uredba o zaštiti obalnog pojasa“. Ipak, jedva da üe se moüi popraviti veü nastala šteta.

x Infrastruktura je potpuno preoptereüena u špici sezone. Odvodnja otpadnih voda je u brojnim naseljima nedovoljna, opskrba pitkom vodom je dijelom slaba ili neriješena, prometna situacija u središtima naselja je kaotiþna.

x Skoro sve marine su graÿene kao sterilno - funkcionalna mega- parkirališta za plovila. One zagušuju tradicionalne ribarske luke (Murter, Vodice, Tri- bunj itd.), ograÿuju se visokim ogradama, þak i zidovima od vanjskog svijeta i uništavaju svu luþku romantiku. Iznimke su tranzitni vezovi u Šibeniku i Skradinu i marina FRAPA u Rogoznici.

x Kupovina zemljišta je jako složen postupak. Zemljišta su þesto u razvojnim zonama oblikovana kao minimalne parcele s brojnim vlasnicima, koji se dijelom niti ne mogu pronaüi - jer su iselili ili þak umrli. Postizanje suglas- nosti izmeÿu brojnih vlasnika je þesto teško, cijena je pretjerano visoka, a dokazivanje vlasništva i nije uvijek pravilno. Inozemni investitori ne prihva- üaju dugoroþne pregovore oko kupnje, jer oni sadrže kako visok stupanj ri- zika plaüanja unaprijed, tako i nesiguran ishod.

Obzirom da na ovo država jedva da ima utjecaja, trebalo bi barem zemljišta u vlasništvu države promatrati razvojnim - upravljaþkim potencijalom, te takva zemljišta prodavati iskljuþivo provjerenim investitorima nakon strogih preduvjeta. Osobito kampovi, a þesto i mornariþko - vojna zemljišta se nude kao vrijedna razvojna priþuva za izgradnju turistiþkog gospodarstva, osobito ako njihov razvoj vežemo uz uvjete postavljene od strane turistiþke strategije.

x Trenutna sezona kupanja je sa svojih maksimalno 6-8 tjedana prekratka za isplativ angažman u turizmu. Smještajnim objektima nedostaje iskorištenost a svim prateüim sadržajima dovoljna posjeüenost (broj posjetitelja). Izgrad- nja infrastrukture sadržaja za slobodno vrijeme i ciljani imidž - marketing imaju najveüi prioritet za produžetak sezone.

3 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

3. Turistiþka ponuda

3.1 Smještajni objekti unutar Županije prikazuju znaþajan višak onih vrsta smještaj- nih objekata, koji x iskljuþivo nude jednostavne, u najboljem sluþaju osrednje standarde kakvoüe; x zbog manjka gospodarskog opsega nisu u stanju vršiti uþinkoviti marketing; x postižu samo mali prosjeþni promet po gostu- danu; x jedva da stvaraju radna mjesta, jer su uglavnom usmjereni na individualce koji sami sebi spremaju; x ne raspolažu nikakvim ili jako malim brojem dodatnih sadržaja za oblikovanje slobodnog vremena; x nisu u stanju za produžetak sezone dati svoj doprinos

Ako pogledamo samo registrirane smještajne kapacitete (62.559 kreveta u 2003.), tada Županija šibensko - kninska raspolaže sa: o 39.109 kreveta u privatnim sobama i apartmanima, = 62,5 % o 11.700 mjesta za spavanje u kampovima, = 18,7 % o 3.080 ležajeva na 1.030 vezova (3 ležaja/1 vez) = 4,9 % o 910 kreveta u najjednostavnijem smještaju, = 1,5 % o 7.760 kreveta u hotelima (od toga 800 izvan funkcije) = 12,4 % 88 % hotela u funkciji ima 3 -zvjezdice, ostatak je sa 2 ili 1 zvjezdicom - nijedan sa 4 zvjezdice.

Ako u ovaj prikaz ukljuþimo i neregistrirane krevete „crnog tržišta“ - njihov se broj ocjenjuje od strane lokalnih vlasti i turistiþkih ureda na pribl. 25.000 - tada se cijeli odnos još više pomiþe u korist privatnog smještaja (75%). Hotelski udio pak pada na 8%.

3.2 Hoteli ne ostvaruju samo znaþajno veüe prihode po danu/gostu od podruþja privatnog smještaja i kampinga. Hoteli uz to ostvaruju i puno više dana popunjenosti godišnje od privatnog smještaja.

Temeljem detaljnog istraživanja u Njemaþkoj, hotelski je gost dnevno trošio 93,30 €, gost iz privatnog smještaja 48,30 € i gost kampinga 26,90 €. Ove se ve- liþine doduše ne mogu prenijeti i na Hrvatsku; ali je odnos zasigurno sliþan: hotelski gost 100 %, gost u privatnom smještaju 52 %, gost kampinga 29 %.

2003. u Županiji je o hotelski krevet bio popunjen 111 dana, o krevet u privatnom smještaju 30 dana, o mjesto na kampingu 41 dana, o ležaj na jahti 80 dana.

Broj dana popunjenosti kreveta je u hotelima porastao sa 101 u 2002. na 111 u 2003. godini. Istovremeno dani popunjenosti u privatnom smještaju padaju sa

4 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

37 na 30. To znaþi da je došlo do prekomjerne ponude u sektoru privatnog smještaja i manjka kapaciteta u hotelima. Od još veüeg znaþaja je þinjenica da hotelski krevet ima otprilike sedam puta veüu stopu crpljenja vrijednosti od privatnog kreveta i deseterostruku od mjesta na kampingu, te uz to stvara znaþajno više radnih mjesta.

3.3 Hoteli u Županiji i lokalnim zajednicama raspolažu samo u naznakama sadrža- jima za odmor i rekreaciju: Stazama za pješaþenje i biciklizam, sportskim sadr- žajima, fitnes - wellness centrima, atraktivnim muzejima i sliþno. Programi rada s gostima i zabave ograniþavaju se - osim nekoliko iznimaka - na povremene fe- šte - veselice. Skoro da u potpunosti nedostaju posebne ponude. Samo su „Sola- ris“ i „Frapa“ poduzeli kvalitativne korake u tom smjeru. Trenutna ponuda se koncentrira na kupališni turizam usred ljeta - u srpnju i kolovozu, te ne nudi skoro nikakve programe za produžetak sezone. Niti lokalna gastronomija ne otvara vrata prije sredine lipnja, odn. zatvara veü krajem rujna.

3.4 Izuzetak ovdje predstavlja nautiþki turizam. Razvojem sportskog ronilaštva, re- gatnog jedrenja, ribarenja na otvorenom moru (Jezera), morskih kružnih i izlet- niþkih programa - ovaj se oblik turizma trudi uvesti raznolikost i meÿunarodnu rezonancu. Održavanje i popravak brodova zimi daje svemu dodatnu atraktivnost, ali i donosi sobom posao.

4. Ciljevi Županije i hrvatske turistiþke strategije

4.1 Glede situacije na tržištu rada i razine prihoda politika se ima koncentrirati na gospodarski porast, nova radna mjesta i duža razdoblja zaposlenja. Na podruþju turizma postoje najizglednije šanse da se u predvidivom razdoblju uspije održati u meÿunarodnom natjecanju i tako pridobiti udio u tržištu.

4.2 Hrvatska turistiþka strategija i Master plan za Šibenik-Knin postavljaju za orijentaciju slijedeüa središnja naþela:

x konzekventnu orijentaciju ka tržištu: to znaþi da se oblikovanje ponude ima uskladiti i odrediti prema željenim ciljnim skupinama gostiju, jednako tako i u dijelu sadržaja, standarda i cijena (odnos cijena - usluga).

x održivost: tržišna orijentacija nalazi svoje granice tamo gdje se resursi koriste preko moguünosti, gdje se trajno optereüuje okoliš, gdje se ošteüuje regionalni identitet, gdje se ugrožavaju socijalne strukture ili gdje se gospodarske prednosti uglavnom ne koriste u samoj zemlji i u korist vlastitih graÿa- na.

x profitabilnost: turistiþko gospodarstvo mora biti profitabilno da bi moglo dr- žati korak sa meÿunarodnom konkurencijom. Materijalni i pravni okviri se stoga imaju oblikovati na naþin da se uzimajuüi u obzir regionalne slabosti pojedinaþnih odredišta (klimatskih uvjeta, cijena zemljišta) i jakih strana (blizina emitivnih tržišta) izgradi usporediva polazna situacija u odnosu na konkurentske destinacije.

5 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

x kakvoüa i raznovrsnost: radi poboljšanja crpljenja vrijednosti i produžetka sezone državna i županijska strategija idu u pravcu poboljšanja struktura objekata smještaja i istovremeno i izgradnju odmorišne infrastrukture nezavis- ne o vremenskim uvjetima.

5. Emitivna tržišta- regije, kretanje, individualni i organizirani turizam

5.1 Županija ima tri emitivna tržišta - regije:

o središnju, zapadnu & sjevernu Europu: Njemaþku, Austriju, Italiju - bogate industrijske države „stare EU“. Tipiþno za ove zemlje je visoka razina primanja i visok stupanj intenziteta putovanja, povezano sa velikim i jako individualnim zahtjevima. Ova tržišta - regije karakterizira istovremeno i pad nataliteta, sve starije društvo, nezaposlenost i slabljenje socijalnih sustava. Dodatni pojaþani turistiþki porast se iz ovih zemalja ne može oþekivati.

o istoþna Europa: pristupom u EU polako üe se odnosi primanja i stil života u istoþnoj Europi prilagoditi onome u zemljama „stare EU“. Države kao Polj- ska, ýeška, Slovaþka sa sliþnim klimatskim karakteristikama kao Njemaþka uskoro üe se sa poveüanjem primanja stanovnika izjednaþiti i u ponašanju vezanom uz putovanja sa onim srednje Europe. Hrvatska üe avansirati u glavnu destinaciju tih država. Istoþna Europa je znaþajno buduüe tržište Žu- panije.

o nekadašnje domaüe tržište, jugoistoþna Europa: dok Slovenija i Hrvatska polako ponovno postižu nekadašnje brojeve noüenja, Srbija je, nekada jedno od najvažnijih tržišta, pala skoro na razinu beznaþajnosti. U interesu radnih mjesta i gospodarskog poleta valjalo bi povratiti u pažljivim koracima i ovo tržište.

5.2 Vodeüe zapadno-europsko tržište karakterizira 5 trendova

o potraga za svijetom što udaljenijim od svakodnevnice: mjerodavan je doživ- ljaj neþega drugaþijega, po moguünosti egzotiþnog okružja sa što autentiþni- jim identitetom, s dojmljivom, stranom prirodom, s veselom, za kontakte otvorenom odmorišnom atmosferom osloboÿenom ikakve sprege, raznolikost, novi dojmovi i zabava.

o cijepanje u sve manje i manje ciljne skupine s potpuno individualnim želja- ma za godišnji odmor. Sukladno tome su potrebne specijalizacije na strani ponuditelja. Ovoj specijalizaciji nisu postavljene nikakve granice. U prvom planu su sport, djeca, stariji gosti, wellness, te tri „velika E“ = Entertain- ment, Excitement, Experience (zabava, uzbuÿenje, doživljaj).

o sve veüi zahtjevi vezano uz kakvoüu u svim podruþjima usluga.

6 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

o sve veüa svijest o troškovima. Opüa nesigurnost vezano uz gospodarsku bu- duünost dovela je do toga da se sve manje novca troši na putovanja. Ipak se zahtjeva ista ili þak bolja kakvoüa. Krilatica današnjega turizma glasi: visok stupanj kakvoüe uz niske cijene - pri þemu je Internet omoguüio jednostavnu usporedbu cijene i usluga po cijelom svijetu i doveo do dodatnog pooštrava- nja konkurentske borbe. o tendencija „visok stupanj kakvoüe uz niske cijene“ je dodatno potaknut re- volucionarnim novostima na podruþju prodaje i transporta.

¾ Sve više se preko Interneta vrši usporedba smještaja i samo bukiranje istoga. Hoteli diljem svijeta se sve više prilagoÿavaju ovom trendu. ¾ Jeftine zrakoplovne kompanije s letovima do vrhunskih odredišta þarter turizma u regijama toplih mora ugrožavaju stari posao sa þarter aran- žmanima.

Tradicionalni organizatori putovanja reagiraju na ove trendove s komplet- nim programima i sami se okreüu prema jeftinijim zrakoplovnim prijevozni- cima.

Destinacije na koje jeftini zrakoplovni prijevoznici uopüe ili samo rijetko le- te, brzo dospijevaju na rub odgaÿanja - jer su skuplje - osobito u žestokoj borbi oko pred- i posezone. Velika opasnost za Šibensko - kninsku Županiju !

5.3 Županija Šibeniko-kninska stoji na dva turistiþka stupa - individualnom turizmu i organiziranom turizmu.

x Individualni turizam: individualni gosti su najveüim dijelom turisti koji dolaze vlastitim automobilima, koji putuju u dvoje ili s cijelom obitelji. Ako u obitelji ima uþenika, tada su takvi gosti prisilno vezani uz školske praznike djece. Posljedica toga je - oni najþešüe putuju tijekom ljetnih praznika. Kod nekoliko putnika, automobil predstavlja do danas najjeftiniji oblik prijevoza. U Hrvatskoj su stoga oblici odmora tipiþni za individualne turiste: pribl. 40% ih kampira, 33% koriste privatni smještaj, 6 % idu u para - hotele, te uglavnom sami kuhaju. Samo ih je 12% koji se odluþuju za hotel, a 8% za druge oblike smještaja.1 Prednost individualnog turizma za županiju je: do- maüi graÿanin izravno profitira od gosta. Nedostatak: iznimno velika koncentracija na mjesece srpanj - kolovoz, niži prosjeþni prihodi, poveüani promet s tendencijom porasta, osobito nakon završetka autoputa Zagreb- Šibenik.

x Organizirani turizam: On se koristi zrakoplovom ili autobusom za dola- zak/odlazak. Organizirano putuju uglavnom parovi i stariji ljudi koji su vremenski neovisni, jednako kao i financijski bolje stojeüe obitelji koje to sebi mogu priuštiti. 53 % organiziranih gostiju noüe u hotelu, 24% u para -

1 CROSTAT u „Turizam u 2003“, S 30

7 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

hotelima i po 7-8% na kampingu, privatnom smještaju ili drugom obliku smještaja. Prednosti ovog oblika putovanja za Županiju: gosti ostvaruju veüi dnevni promet. Profesionalna prodaja vrši marketing cijele regije kao destinacije. Potražnja se pruža i u pred i posezonu, jer i sami organizatori putovanja imaju svoj interes za dužom sezonom. Nedostatci: udio cijene putovanja za prodaju/marketing i transport ostaje izvan zemle. Prihod ostvaren u zemlji je ipak još uvijek znaþajnije veüi od onoga od gostiju koji kampiraju ili su privatnom smještaju.

Bez obzira na porast sveukupnog broja noüenja u Hrvatskoj i to za skoro 20% u razdoblju izmeÿu 2000. do 2003., udio organiziranih gostiju je ostao skoro nep- romijenjen sa pribl. 40% i individualnih gostiju sa pribl. 60%. Uvjetovano uda- ljenošüu, udio individualnih gostiju je u Istri znaþajno veüi nego na primjer u ju- žnoj Dalmaciji, gdje organizirani gosti þine veliku veüinu i gdje struktura smješ- tajnih objekata odaje veüi udio hotela sa veüim prosjeþnim standardom.

U Šibensko - kninskoj županiji imamo veüinu individualnih gostiju veü i iz razloga što su smještajne strukture u slijedu neusmjerenog razvoja kapaciteta puno više usmjerene prema individualnom tržištu, a ne na zahtjevima organiziranog turizma. Za organizirani turizam su hotelski kapaciteti premali i pretjerano razbacani po obali. Popratne usluge u takvim objektima nisu dovoljno uskla- ÿene s tržištem, osobito za zahtjevne segmente tog tržišta. Jedino “Sola- ris”ispunjava zahtjeve paušalnog - organiziranog turizma, a u jako ograniþenoj mjeri i hotel „Zora“ u Primoštenu.

6. Turistiþka strategija Županije

6.1 Vizija:

Turizam se izgraÿuje u najznaþajniju gospodarsku granu - sve to radi odreÿiva- nja perspektiva buduünosti, za postizanje boljeg opüeg životnog standarda, ali i kakvoüe življenja graÿana, za stvaranje novih radnih mjesta i poveüanja razine primanja. S ovim ciljevima se postojeüa ponuda prilagoÿava zahtjevima i potrebama tržišta i uz to kako kvalitativno i kvantitativno dodatno razvija - uz doslje- dnu primjenu svih naþela održivog razvoja. Županija se pozicionira kao destinacija sa 6- 7 mjeseci dugom ljetnom sezonom, oslonjenom na glavne naglaske ponude - kupanje, prirodu i raznovrsnost krajolika, dalmatinsku kulturu i hrvatsku povijest, sportske aktivnosti i rekreaciju u prirodi, fitnes - wellness, doživljaje i zabavu. U nautiþkom turizmu se stremi ka vodeüoj poziciji na Sredozemlju. Strategija razvija prirodu i nautiku u kljuþne þimbenike imidža.

6.2 Glavni naglasci

x Poveüana turistiþka potražnja u mjesecima srpanj - kolovoz prisiljava na to da se sve mjere za optimalizacijom ponajprije usredotoþe na produžetak ljetne sezone. U ovo spada i odgovarajuüe fokusiranje gospodarskih okvirnih

8 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

preduvjeta, izgradnja odgovarajuüe rekreacijske infrastrukture i prilagodba samog smještaja.

x Struktura smještaja preoptereüena kapacitetima u privatnom smještaju i kampovima zahtjeva sustavnu izgradnju ljetovališnih hotela višeg standarda, u danas uobiþajenoj raznovrsnosti i specijalizaciji, kao i prilagodba postoje- üih hotela uz kvalitativne i sadržajne zahtjeve pojedinaþne željene ciljne skupine gostiju.

x Situacija s plažama je skoro u svim mjestima u Županiji loša te zahtjeva znaþajna poboljšanja. Postojeüe plaže se moraju poveüati. Imaju se urediti i izgraditi nove plaže. Valja trajno skrbiti i održavati sadržaje prilagoÿene djeci, površine za sunþanje, sportske i rekreacijske sadržaje, sanitarne sadr- žaje - te osobito valja trajno brinuti o dovoljno mjesta i þistoüe.

x Valja izgraditi atraktivnu infrastrukturu za rekreaciju, sa javnim sportskim sadržajima na obali, osobito sa profesionalno projektiranim stazama za šet- nje, biciklizam i planinarenje, koji bi poþeli u mjestima uz obalu, odakle bi vodili u zaleÿe, do tamošnjih turistiþkih atrakcija (znamenitosti, prirodne ljepote, sela, zaseoke, konobe, agro - ponudu i sl.) te tako povezali ova dva oblika ponude unutar mrežnog sustava.

x Dio ovih mjera ukljuþivanja je i sustavna izgradnja zapoþetog sustava turis- tiþkog oznaþavanja znamenitosti, zajedno sa prateüim tematskim programima koji se vezuju uz atraktivnost zagore i ciljano pobuÿuju interes kod gostiju.

x Potpuno rješenje proþišüavanja i uklanjanja otpadnih voda je obavezno jednako kao i (iako znaþajno poboljšano) daljnje poboljšanje uklanjanja otpada.

x U središtima mjesta se tijekom ljetne sezone moraju urediti zone bez prometa u koje samo dostavna i komunalna vozila imaju pristupa u odreÿenim vremenskim intervalima- Sukladno tome valja urediti þuvana parkirališta na rubovima mjesta - þak i sa uslugom prijevoza u mjesto, sliþno poznatom ski- bus sustavu u Alpama.

x Nema potrebe za specijalnim nautiþkim konceptom da bi se Županiji pomo- glo do mjesta vodeüe destinacije u Sredozemlju. Ipak, valja odrediti kvantitativno dopušteno optereüenje sveukupnog akvatorija, odredbe i pravila zaš- tite i korištenja sveukupne obale - ukljuþivo i otoka, kvalitativnih mjera optimalizacije za marine i njihovu bolju integraciju u pojedinaþne uvjete svake lokacije. Poželjno bi bilo stvaranje atraktivne atmosfere luke namjesto ste- rilne funkcije jednostavnog parkirališta za plovila, koje kao takvo predstavlja strano tijelo usred starih ribarskih naselja.

9 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

6.3 Projekt vodilja - Grad Šibenik:

Bez obzira na potrebu brojnih mjera izgradnje i optimalizacije u pojedinaþnim lokalnim zajednicama županije (vidi toþku 7), razvojni naglasak je prioritetno znaþajan u onom sluþaju kada isti posjeduje potencijal da ad hoc privuþe nove ciljne skupine, kada može izazvati i pokrenuti novu orijentaciju turistiþkog gospodarstva, uz istovremenu realizaciju važnih strateških ciljeva. Ovaj potencijal u Županiji posjeduje iskljuþivo Grad Šibenik. Taj potencijal bi þak mogao biti i jedinstven na cijeloj hrvatskoj obali:

x Grad Šibenik je doduše okružen nizom neatraktivnih nebodera; ali Grad posjeduje znaþajan, kompletno saþuvani (odn. restaurirani) stari dio slikovitog položaja na ušüu rijeke Krke. Osim katedrale sv. Jakova (UNESCO - svjetska baština) grad raspolaže s brojnim, zanimljivim crkvama, muzejima, dvije tvrÿave na dominantnim položajima iznad grada, zavojite kale, kaza- lište, otvorene tržnice, uliþne restorane i barove. Iako stari grad jedva da je uljepšan za svoje posjetitelje, ipak je svakako vrijedan posjeta: Šibenik nije pozornica na otvorenom kao što su to Trogir ili povijesni Dubrovnik. Šibe- nik živi tijekom cijele godine od svojih graÿana i prodavaonica. On nudi puno više od sezonskih suvenirnica. Ovdje se turizam i svakodnevna poslovna vreva mogu spojiti u zanimljiv i živahan ambijent, kao najvažnija pretpostavka za dugu sezonu. Oko živahnih i živopisnih gradskih središta ovakve vrste - bez obzira da li Malaga, Marbella, Las Palmas, Albufeira, Heraklei- on, Antalya i sl. – razvile su se u poznate i velike turistiþke destinacije. Oni gostu nude raznovrsnost, doživljaje, gastronomiju, šoping , u Šibeniku þak i moguünost proširenja lijepe obale u pravcu rijeke Krke, kao glavnog sastaja- lišta i šetnice graÿana.

U neposrednoj blizini Grada koncentriraju se atrakcije prirode i krajolika, koje se dadu koristiti kako u turistiþke svrhe, tako i za oblikovanje slobodnog vremena domaüeg stanovništva: Krka do Skradina, Prukljansko jezero, otoci šibenskog arhipelaga, Nacionali parkovi Krka i Kornati.

Nasuprot grada nalazi se poluotok Zablaüa, trenutno skoro uopüe nekorište- no vojno zemljište s lijepom šumom, zanimljivom formacijom tla i povijesnom tvrÿavom na vodi - tvrÿavom sv. Nikole. Ovo se zemljište þini odliþno prikladnim za izgradnju velikog turistiþkog kompleksa od nekoliko hotela s 4-zvjezdice razliþite specijalizacije: sport, obitelj, wellness, zdravlje, kongresi i seminari, kultura.

Ovakva koncentracija hotela može se nastaviti odmah na drugoj strani kanala sv. Ante i to u veü odreÿenoj turistiþkoj zoni izmeÿu Jadrije i Srime. Li- jepa mjesta Jadrija i Zablaüe se mogu bez poteškoüa urediti i unaprijediti, te kao takvi integrirati. Ona üe jednako kao i kompleks „Solaris“ poveüati atraktivnost lokacije, pri þemu uzgred reþeno „Solaris“ dokazuje da se situacija s plažom može i te kako popraviti.

10 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

Ovakav veliki projekt postao bi središtem i motorom razvoja regionalnog tu- ristiþkog gospodarstva:

x stvara radna mjesta za grad i oživljava cjelokupno gospodarstvo x živi sa i od Šibenika i cijeloj regiji daje novi imidž x produžuje sezonu i zahtjevnom individualnom i organiziranim turizmu daje potrebno poveüanje kapaciteta kreveta x poveüava broj gostiju na otocima pred gradom i isto tako x poveüava stupanj korištenja rekreacijske infrastrukture koja se ima izgraditi u okolišu grada, ali i x svih kulturnih sadržaja koji mogu obogatiti ponudu cijele županije x

6.4 Prioriteti:

x optimalizacija sustava rješenja otpadnih voda i usavršavanje uklanjanja otpada

x optimalizacija opüenito statusa plaža, izgradnja i ureÿenje novih plaža

x rješenje sezonske prometne problematike u središtima naselja

x provedba Uredbe o zaštiti obalnog pojasa, zabrana bespravne gradnje, intenzivni javni rad.

x zakljuþenje tekuüih radova na obnovi hotela i prilagodba hotelskog smješta- ja današnjim zahtjevima tržišta

x izgradnja staza za bicikliste i šetnju, planinarenje na obali , te sukcesivno ukljuþivanje ukupne zagore sukladno profesionalno izraÿenom ukupnom konceptu

x ukljuþenje nacionalnih parkova i parkova prirode u slobodne aktivnosti ori- jentirane prema kulturi i prirodi, sve to u sklopu postojeüih zakona i koncepta parkova

x izgradnja i ureÿenje javnih sportskih sadržaja u veüim kupališnim mjestima

x izgradnja ljetovališnih hotela veüeg standarda, kako za zahtjevnog individualnog gosta, tako i organizirani turizam (novi standard 3 zvjezdice +).

11 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

7. Razvojna podruþja i turistiþke zone

Slijedom zahtjeva tržišta za diversifikacijom ponude, hrvatska turistiþka strategija i nacionalna Turistiþka zajednica su izvršili podjelu cijele države na 9 turis- tiþkih podruþja - tzv. „Cluster-a“. Svako od ovih podruþja ima vlastiti identitet koji valja saþuvati i po moguünosti što je moguüe autentiþnije naglasiti. Šiben- sko - kninska županija tvori jedan takav „Cluster“. Kao nastavak ovakve podjele, i sama je županija podijeljena u 9 manjih „Clustera“. Njihova ponuda se ima pomalo razlikovati i dopunjavati. Mjerodavno za pojedinaþno odreÿivanje i usmjeravanje je: o postojeüa ponuda, o trenutna struktura gostiju, o lokacija, o postojeüi razvojni potencijali i o raznovrsne upute i ciljevi lokalnih uprava i gospodarstva.

Cluster 1: Grad Šibenik-Zablaüe-Jadrija

Cilj: na obje strane kanala sv. Ante izgraditi novu destinaciju organiziranog turizma zrakoplovom i zahtjevnog individualnog turizma kao središnjeg motora razvoja županije.

Orijentacija: kupanje, sport, odmor, wellness, zdravlje, zabava, kultura, kongresi i seminari.

USP-ovi: klulturno - povijesni i fascinantni grad pun života i kulture - samo nekoliko minuta udaljenosti trajektom od najkvalitetnijeg, najraznovrsnijeg turistiþko - odmorišnog kompleksa usred ure- ÿenog prirodnog krajolika s dugom i širokom (umjetnom) pla- žom i pogledom na otoke i tvrÿavu sv. Nikole - odliþne za kongrese, koncerte, kazalište, izložbe, zabavu, dogaÿaje, disko.

Velika marina za cjelogodišnje poslovanje i za trajne vezove, povezano sa brodogradilištem (na južnom kraju uvale, kod Man- daline), te tranzitni vezovi za plovila uz Rivu pod starim gradom.

Mjere: projektiranje velikog turistiþkog kompleksa sastavljenog od nekoliko hotela s 4 -zvjezdice, razliþitih specijalizacija s opsežnim sportsko-rekreativnim sadržajima na otvorenom i dijelom na zat- vorenom prostoru, te posebnim ureÿenjem okolišnog krajolika. Ukljuþivanje naselja Zablaüe i Jadrija.

Ureÿenje i produžetak gradske rive u Šibeniku.

Izrada koncepta upravljanja i rada tvrÿave sv. Nikole.

12 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

Cluster 2: Šibenik-Brodarica-Grebaštica-Krapanj

Orijentacija: individualni turizam, obitelji, kupanje, odmor, ronjenje.

USP-ovi: obiteljska atmosfera, blizina Šibenika i otoka šibenskog arhipelaga.

Spužvarstvo, ribarenje i riblji restorani.

Mjere: samo mali obiteljski hoteli (specijalizirani hotel za ronioce na Krapnju) i pansioni, iznajmljivanje privatnih soba i apartmana, vikendice.

Optimalizacija situacije na plažama, sadržaji za djecu, tenis.

Cluster 3: Otoci šibenskog arhipelaga

Orijentacija: individualni turizam, kupanje, pješaþenje, jedrenje, dnevni posjetitelji.

USP-ovi: raznovrsni krajolici otoka, zanimljiva mjesta Prviü Šepurine, Zlarin. Bizantinske ruševine na Žirju.

Koraljarstvo i spužvarstvo Zlarin.

Mjere: samo mali obiteljski hoteli i pansioni, privatni smještaj u sobama i apartmana.

Ureÿenje pješaþkih staza preko otoka, ureÿenje plaža i riva uz obalu (lungo mare na primjer na Prviüu).

Vezovi u lukama za tranzitna plovila, sidrišta na plutaþama u za to odreÿenim uvalama.

Zajedniþki marketing cijele otoþne skupine: marketing preko hotela, kampinga, gostionica, pumpnih postaja, lokalnih agencija.

Cluster 4: Vodice-Tribunj-Srima

Orijentacija: individualni i organizirani turizam

Ciljne skupine: parovi, mlaÿi gosti, obitelji s djecom, jedriliþari, ronioci, gosti s hedonistiþkim životnim stavovima koji su u potrazi za kontak- tom, razonodom, zabavom i dogaÿanjima, te su zainteresirani za jednostavne aktivnosti tipa Fitnes-Wellness-Beauty (kondicija- zdravlje-ljepota).

13 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

USP-ovi: karakter mjesta Tribunj, živahna atmosfera Vodica, tihi kupališni odmor u Srimi. Netaknuta priroda s makijom odmah u zaleÿu samih ljetovališta.

Jako negativno: stanje plaža u Vodicama i Tribunju. Nešto je bolja situacija u Srimi, ali i tamo postoji potreba za optimalizacijom.

Mjere: zona za razvoj turizma izmeÿu Tribunja i Vodica. Za veüe hotele s 4 zvjezdice u prvom redu do obale uz odgovarajuüe oblikovanje i ureÿenje plaže, u drugom redu od mora gradnja veüih hotela s 3 zvjezdice, svaki s dovoljno zemljišta za sportsko- rekreacij- ske sadržaje. Proizvod namijenjen organiziranom turizmu.

Zona za razvoj turizma izmeÿu Vodica i Jadrije. Za gradnju ve- üih hotela srednjeg standarda 4 zvjezdice uz obalu nakon odgo- varajuüeg oblikovanja i ureÿenja plaža, iza srednje veliki obiteljski hoteli i pansioni standarda 3-4 zvjezdice, s dovoljnom mjesta za sportsko - rekreativne sadržaje. Proizvod namijenjen organiziranim i individualnom turizmu.

Ureÿenje cijele mreže staza za pješaþenje i biciklizam koje bi povezivale obalna mjesta od Murtera do Jadrije, ali istovremeno gradnja staza u pravcu Zaton-Raslina-Bilice-Skradin, te Bribir.

U poljoprivredno neiskorištenom zaleÿu obraslom makijom postoji priþuva zemljišta za jedan ili dva golf igrališta s 18 -rupa, koja üe biti potrebno graditi u daljnjoj buduünosti.

Bolja integracija marina Vodice i Tribunj u samu sliku ovih mjesta i njihovu ljetnu - odmorišnu atmosferu.

Razdvajanje hotelskih objekata od kampinga (hotel Imperijal). Kamping Imperijala smatrati priþuvnim zemljištem za proširenje hotela ili gradnju novog hotela.

Cluster 5: Murter-Tisno-Betina-Jezera-Pirovac

Orijentacija: ciljne skupine: obitelji s djecom, jedriliþari, ljubitelji prirode, gosti koji su naklonjeni sportu.

USP-ovi: 5 tradicionalnih ribarskih naselja, dijelom jako lijepih (Jezera, Betina), dijelom neplanski izgraÿenih (Murter, Pirovac) ili ugro- ženih (Tisno).

Nacionalni park Kornati i Vransko jezero.

14 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

Makarina - ljekoviti mulj: ljekoviti mulj ovog tipa koristi se i u Ninu/Zadar, Jadrtovcu/Šibenik i Igalu/Crna Gora. U Igalu se veü niz godina koristi u ljeþilišne svrhe, u Ninu se upravo planira takav projekt. Valja ispitati koja ljekovita svojstva posjeduje ovda- šnji mulj. Ako ga se može primijeniti u podruþju wellnessa, tada bi se u obliku kooperacija svih lokacija s ovim ljekovitim mu- ljem dao izgraditi poseban proizvod Jadranskog - wellnessa.

Godišnji odmor: kupanje, odmor, obiteljski odmor, wellness-fitnes, jednostavne sportske aktivnosti pješaþenje i vožnja bicikla, jedrenje, brodski izleti, ronjenje, ribarenje na otvorenom moru.

Ponuda: tri mala hotela, dva apartmanska naselja nižeg standarda i mjesni kampovi na prvorazrednim zemljištima.

Optimalizacija: odreÿivanjem novih zona za gradnju hotela ili prenamjenu gospodarski malo zanimljivih kampova i zemljišta turistiþkih naselja u zonama razvoja naselja poveüanog standarda i kakvoüe.

Preporuka: kamp Kosirina pretvoriti u turistiþko naselje s 4 - zvjezdice i 600-800 kreveta. Susjedstvo hotela Colentum, namjesto kampinga, obiteljski hoteli. Lokacija obalnih utvrda - restoran & disko. Sv. Nikola - gradnja srednje velikog obiteljskog hotela. Drugi kampovi – priþuvna zemljišta za kasniji razvoj hotelskih i turistiþkih naselja. Tisno: opüinsko zemljište proglasiti turistiþkim zonama. Betina: podruþje obale za male obiteljske pansione. Pirovac: zemljište koje Opüina planira za gradnju hotela s velikim zelenim zonama (U. Crni krug), ako se Jadranska magistrala premjesti i zatvori.

Cluster 6: Prukljansko Jezero – Skradin-Raslina-Zaton-Bilice

Ovaj Cluster posjeduje potencijal za atipiþnu ponudu na Jadran- skoj obali. On pred vratima grada Šibenika povezuje idilu mir- nog slatko-slanovodnog jezera sa mediteranskom klimom i nepo- srednom blizinom prenapuþene morske obale u turistiþkoj sezoni.

Orijentacija: destinacija za strance, odredište za rekreaciju i izlete domaüeg stanovništva (Šibenik, Split, Zadar).

15 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

Ciljne skupine: za sve one koji traže mir i odmor, obitelji s djecom, stariji, ljubitelji prirode, sportski aktivni.

USP-ovi: povijesni Skradin, Nacionalni park Krka, kanjon rijeke Krke kod Zatona i Skradina.

Lijepa mjesta s ugoÿajem malih luka.

Mirni i pitomi krajolik jezera s bujnom vegetacijom.

Prukljansko jezero: veliko jezero neobiþne mješavine slatke i slane vode.

Aktivnosti: kupanje, odmor, sport, sportske škole (jedrenja, jedrenja na dasci, skijanja na vodi, tenisa, golfa), trening sportaša (veslanje i sl.) i sportska natjecanja, pješaþenje i vožnja biciklima, vožnja brd- skim biciklima, vožnje brodom preko jezera do Skradina i Šibe- nika.

Mjere: zona za razvoj turizma kod Bilica, izmeÿu Mikulandra i ýaleta za turistiþko naselje s 3 - zvjezdice specijaliziranog za sport, te zaseban kamp.

Zona za razvoj turizma kod Prukljana (kako je i predviÿeno u sadašnjem prostornom planu) za turistiþko naselje s 3 zvjezdice i za zasebni kamp.

Obiteljski hoteli, pansioni i privatni smještaj - sobe/apartmani u Zatonu, Raslini i Bilicama, kao i u susjednim selima.

U Skradinu srednje veliki hotel s 4-zvjezdice u dalmatinskom stilu na mjestu današnjeg parkirališta i premještanje parkirališta iza samog mjesta, tako da svi gosti Nacionalnog parka moraju prop- ješaþiti kroz mjesto, te ih se tako potiþe na duži ostanak. Karakte- ristiþno za ovaj hotel: dalmatinski stil, veliki i ureÿeni park, kvalitetni wellness sadržaji, 2-3 zemljana tenis terena. Mjesto za no- üenje i kongrese, i za goste samog Šibenika.

Cluster 7: Primošten-Rogoznica

Primošten je nekada zahvaljujuüi svojem slikovitom položaju, srednje-vjekovnog starog dijela mjesta s atraktivnim zaleÿem i jedinstvenim vinogradima spadao u najpoznatija ljetovališta Dalmacije. Hotelsko naselje “Zora” je doduše renovirano, ali je ipak zastarjelo. U svemu drugome Primošten je ipak zadržao svoje temeljne kakvoüe ljetovališta i raspolaže visoko vrijednim potencijalom.

16 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

Isto se odnosi i na Rogoznicu. Ovo je mjesto jedno od rijetkih koje je zadržali šarm svojeg starog mjesta s rivom - na to þak nije utjecala ni marina FRAPA položena na kraju mjesta, koja pak svojom arhitekturom i otvorenom konceptu rada þak i dodatno jaþa atraktivnost Rogoznice.

Izmeÿu ova dva mjesta nalazi se na prekrasnom položaju - naža- lost koncipirana kao izolirano parkiralište za brodove - marina Kremik.

Orijentacija: Cluster 7 postaje uz Cluster 1 vrhunska destinacija Županije. Njegovani, kvalitetni i moderni hoteli sa svim rekreacijskim sa- držajima, pažljivo smješteni unutar „krajolika snova“. Dvije pr- vorazredne marine: Frapa i (uz optimalizaciju) Kremik.

Ciljne skupine: zahtjevni gosti koji traže mir i odmor unutar individualnog i organiziranog turizma, parovi i stariji gosti koji se bave jednostav- nijim - laganijim sportskim aktivnostima, ljubitelji prirode.

USP-ovi: imidž i duh Primoštena i Rogoznice.

Prekrasan položaj unutar jedinstvenog krajolika (vidi mjere).

Visok stupanj kakvoüe i jako njegovan ambijent.

Brdovito zaleÿe, blizina triju svjedoþanstava svjetske baštine: Trogir, Split, Šibenik.

Mjere: cjeloviti koncept razvoja turizma na poluotoku Kremik za hotele standarda 3-4 zvjezdice sa po 350 - 450 kreveta, þiji materijal gradnje i arhitekturu valja uzorno uklopiti u krajolik. Dodatna zona za razvoj turizma na poluotoku Zeþevu za hotele standarda 3-4 zvjezdice s po 350 - 450 kreveta, þiji materijal gradnje i arhitekturu takoÿer valja pažljivo uklopiti u krajolik, te u sve ovo integrirati mjere za optimalizaciju marine Kremik. U samom mjestu Primoštenu po potrebi proširenje hotelskih kapaciteta na zemljištu „Zora“ u okviru Uredbe o zaštiüenom mor- skom pojasu, te gradnja obiteljskih hotela i pansiona najmanje sa 3 zvjezdice.

Koncept rješenja prometa i parkiranja u Primoštenu (smirivanje- ukidanje prometa u središtu mjesta, veliko parkiralište na ulazu u mjesto).

U Rogoznici takoÿer lokacija za gradnju hotela iza zemljišta FRAPA marine, pri þemu valja zadržati slobodan pristup javnosti na poluotok, tamošnje crkve i male uvale za kupanje.

17 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

Proširenje kapaciteta marine, na naþin da se: x stalni vezovi koncentriraju unutar današnje marine; x da se uz Rivu vežu samo plovila u tranzitu.

Obzirom da se vrijednost Rogoznice kao lokacije nalazi uglavnom u do sada neugroženoj kulisi stare luke, isto se ne smije ug- roziti prekomjernim vezovima i gomilom parkiranih brodica. I samo korištenje Rive za plovila u tranzitu valja ograniþiti, te se nikako ne smije odobriti gradnja dodatnih vezova, jer ovaj tranzit ima služiti samo oživljavanju luþke kulise i poveüanju prometa lokalne gastronomije. Na ovakav naþin Rogoznica i dalje može graditi svoju veü zauze- tu poziciju vrhunske marine, te na uzorit naþin pokazati kako se marina može uz korist sviju integrirati unutar lokalnog gospodarstva i doprinijeti jaþanju vrijednosti postojeüe atmosfere. Cluster 8: Knin i Drniš

Zagora županije je praktiþno netaknuta u smislu turizma izuzevši ponekog rijetkog izleta i noüenja. Potencijal se ovdje sastoji uglavnom od kulturno - povijesnih zanimljivosti (tvrÿava Knin, Bi- skupija), starih sela i vodenica - ali osobito prirodnih ljepota (Di- nara, Promina, ýikola, Krþic) i blizine Nacionalnom parku Krka. Ipak, neku veüu gospodarsku korist zagora može oþekivati od turizma samo ako: x obala privuþe uz goste koji žele samo kupanje i one goste koji se zanimaju za spomenute potencijale; x sezona poþne u svibnju i završi u listopadu.

Da bi se postigli gornji ciljevi potrebna je umrežena kooperacija. Obala mora ukljuþiti i zagoru u svoju ponudu, da bi tako i sama postala atraktivnijom za nove ciljne skupine. Ovo se ipak iz samih gospodarskih razloga može postiüi samo sukcesivno.

Cluster 9: Nacionalni parkovi i parkovi prirode

Parkovi su doduše pod izravnom upravom središnjih tijela vlasti u Zagrebu, ali oni tvore i nedjeljiv dio regije u kojoj se nalaze. Za samo turistiþko gospodarstvo oni snagom svoje tradicionalne uk- ljuþenosti unutar regije i svojih prirodnih ljepota tvore krunske dragulje za marketing i oblikovanje ponude. Pri tom se naravno valja pridržavati svih zakonskih okvira kod ko- rištenja istih u svrhu zaštite njihovih prirodnih vrijednosti. Uz navedeno, umrežavanje sa regionalnim turistiþkim konceptom se þini potrebitim, ali i svrhovitim.

Sliþno kao kod situacije sa zagorom postoji izravna i meÿusobna ovisnost turistiþkih gospodarstava nacionalnih parkova i parkova

18 Master & Marketing plan turizma Šibensko- kninske županije– Sažetak i preporuke za tijela prostornog ureÿenja

prirode i samog turizma na obali. Parkovi svoj prihod ostvaruju najveüim dijelom od jednodnevnih posjetitelja, koji provode svoj godišnji odmor u regiji. Parkovi sa svoje strane predstavljaju atrakcije koje dobrim dijelom doprinose ukupnom uspjehu regionalnog turistiþkog gospodarstva. Sukladno navedenom üe izgradnja mo- guünosti korištenja parkova u pred i posezoni dodatno pojaþati primamljivost regija unutar tog razdoblja, kada sama klima ne do- pušta iskljuþivi kupališni turizam. S druge üe pak strane bolje buki- rana pred- i posezona poveüati broj posjetitelja Parkova, time i po- veüanog prihoda.

Na primjerima ameriþkih nacionalnih parkova vidljivo je kako se postiže spoj gospodarskog korištenja i zaštite prirode: o temeljnom orijentacijom usmjerenom ka doživljaju uz pomoü visoko kvalificiranih rendžera; o zanimljivim i fascinirajuüim prikazom kroz manje (s obveznom ulaznicom) tematske sadržaje; o inteligentnom trgovinom suvenirima, te o sustavnom - ali kontroliranom - ureÿenju staza unutar parkova za pješaþenje i bicikle, s ureÿenim vidikovcima i mjestima za odmor.

U dijelu orijentacije prema doživljaju, insceniranja i tematizacije Krka i Kornati posjeduju puno potencijala za dodatni razvoj kojeg treba tek oblikovati. Jedino se park prirode Vransko jezero svojim sustavom staza i oznaþavanja sustavno otvorio individualnom turizmu.

Ovaj Masterplan üe se još pobliže pozabaviti Nacionalnim parkovima Krka i Kornati; u tom dijelu pripremne radnje nisu još zavr- šene.

19 Ovaj projekt implementira Louis Berger S.A.. Stajališta dana u ovom dokumentu ne predstavljaju nužno mišljenje i stajalište Europske Komisije.