The European Union’s CARDS Programme for Croatia Održivi razvoj u ratom stradalim podruþjima Hrvatske - Podrška jedinicama za realizaciju programa u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji Contract n° 73-129 Master & Marketing plan turizma Šibensko - kninske županije: DIO I Sijeþanj 2005. Projekt financira Implementacija projekta Europska Unija Louis Berger S.A. Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Dio I: ANALIZA Kazalo 1. Uvod 1 - 10 1.1 Osjetan polet 1 1.2 Zadaüe Master plana 2 1.3 Zadaüe Marketing plana 5 1.4 Izvori i naþin postupanja 6 1.5 Definicije i objašnjenje struþnih pojmova 8 1.6 Rezime 10 2. Šibensko – kninska županija 11 - 15 2.1 Županija u pregledu 11 2.2 Gospodarska situacija 12 2.3 Infrastruktura 13 2.4 Koncepti, ciljevi i vizije 14 3. Hrvatsko turistiþko gospodarstvo 16 - 27 3.1 Hrvatska – kratak pogled unatrag 16 3.2 Pogled na hrvatska tržišta 17 3.3 Srednja Europa – najvažnija emitivna regija 18 3.4 Hrvatska – kakvoüa i standardi 19 3.5 Hrvatska glavna potražnja i stupovi ponude 22 3.6 Imidž Hrvatske kao destinacije 25 3.7 Rezime 27 4. Turistiþko gospodarstvo Šibensko – kninske županije 28 - 49 4.1 Položaj Županije 28 4.2 Ponuda Šibensko – kninske županije 29 a) Kupališni turizam 29 aa) Sektor privatnog smještaja 30 bb) Kamping 31 cc) Hoteli 33 dd) Struktura kapaciteta 33 ee) „Crno tržište“ ´34 b) Razvoj kapaciteta smještaja 35 c) Nautiþki turizam 36 d) Izletniþki promet i nacionalni parkovi 38 4.3 Potražnja Šibensko – kninske županije 40 4.4 Glavne znaþajke Županije 42 4.5 Glavne ciljne skupine Županije 42 4.6 Gospodarski znaþaj vrsta smještaja 44 4.7 „Crno tržište“ i potražnja u županijama 45 4.8 Problematika sezone 47 4.9 Rezime i pogled unaprijed 48 I Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Dio I: ANALIZA 5. Turistiþki potencijal 50 - 83 5.1 Klima 50 5.2 Plaže županije 52 5.3 Krajolici 54 5.4 Proljetno cvijeüe 58 5.5 Kultura 59 a) Utvrde i tvrÿave 61 b) Crkve i samostani 63 c) Rimsko nasljeÿe 65 5.6 Otoci 67 5.7 Prukljansko jezero 73 5.8 Opüinske granice i susjedne regije 74 5.9 Rang lista potencijala 75 5.10 Rekreacijska infrastruktura 76 5.11 Raspoloživa zemljišta 78 5.12 Ugroženi potencijal 79 5.13 Rezime prednosti i slabosti 80 6. Glavni nositelji usluge : Opüine 84 - 127 6.1 Oblikovanje 8 opüinskih regija /Clustera/ (opüinskih zajednica) 84 6.2 Cluster 1 = Šibenik-Zablaüe-Jadrija: Situacija & potencijal 88 6.3 Cluster 2 = Brodarica-Grebastica-Krapanj: Situacija & Potencijal 92 6.4 Cluster 3 = Otoci šibenskog arhipelaga: Situacija & Potencijal 94 6.5 Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribuj: Situacija & Potencijal 99 6.6 Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac: Situacija & Potencijal 106 6.7 Cluster 6 = Prukljansko jezero: Situacija & Potencijal 114 6.8 Cluster 7 = Primošten-Rogoznica: Situacija & Potencijal 118 6.9 Cluster 8 = Knin-Drniš: Situacija & Potencijal 124 6.10 Rezime i preporuka 128 7. Nacionalni parkovi i park prirode 140 - 146 7.1 NP Krka 140 7.2 NP Kornati 143 7.3 Park prirode Vransko jezero 146 8. Županija – jeftino odredište ? 147 - 149 8.1 Smještajni kapacitet 147 8.2 Cijene organizatora putovanja 152 8.3 Samoposluga 156 9. Gosti u 2004. 157-161 9.1 Informacije o gostima 157 9.2 Motivi za putovanje 158 9.3 Zadovoljstvo gostiju 159 II Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod 1. Uvod 1.1 Osjetan polet Svatko u Hrvatskoj može primijetiti trud za poboljšanje turistiþke ponude. Na ovom cilju sudjeluju skoro svi oni koji na bilo koji naþin utjeþu na turizam ili koji gospo- darski od njega profitiraju: opüine i gradovi, tijela uprave, institucije i privatni po- duzetnici. Svugdje se primjeüuje napredak. Tako su na primjer skoro potpuno iz krajolika nestala divlja odlagališta otpada; donedavno smo ih nalazili na svakom koraku. Uz glavne prometne pravce sada se þisti, a komunalna služba prazni pos- tavljene kontejnere. Brojni su hoteli obnovljeni i modernizirani. Veüina je mjesta ureÿena: sada sa cvjetnim gredicama i zelenim površinama doþekuju svoje goste. Brojne se plaže opet održavaju i nasipaju žalom. Postavljaju se razne pomoüi za lakši pristup u more na plažama. Ono što Dalmacija nudi na podruþju umjetnosti, kulture i prirodnih ljepota polako se istiþe znakovljem. Kao da otvara svoja vrata pogledima zainteresiranih posjetitelja. I poneka kuüa s apartmanima obeüava ugo- dan godišnji odmor: šarenilom i bogatstvom boja vrtova, krasnim položajem uz mo- re i svojim komforom. ýak i marketinški nastup se uvelike popravio - kako kroz brošure NTO1, tako i kroz prospekte gospodarstva. Bez sumnje: u turistiþkom gos- podarstvu vlada želja za napredovanjem. Svaki od nositelja usluga trudi se pobolj- šati kakvoüu ponude. To nije ostalo skriveno tržištima Hrvatske. Broj gostiju je u porastu. Meÿunarodni tisak izvješüuje s puno simpatija. Veü 2003. godine mediji su Hrvatsku proglasili „dobitnikom godine“. Moglo bi se zakljuþiti da je zemlja opet vratila svoje pozicije u turizmu izgubljene tijekom ratnih godina. Koliko god raduje ovakav razvoj, on ne slijedi nekim promišljeni plan. Namjesto toga takav razvoj slijedi pojedinaþnim poticajima ili interesima. Barem jednim svo- jim dijelom. Zapostavlja se pogled na emitivna tržišta, usporedba sa konkurentnim destinacijama, kao i kritiþki osvrt na to da li je do sada postignuto dovoljno, da li ispunjava želje i zahtjeve gostiju i da li može izdržati pritisak tržišnog natjecanja. Još više se nameüe pitanje o tome što se ima dogoditi da bi turistiþko gospodarstvo i nadalje dobivalo na znaþaju, bez da pri tom uništi temelje onoga od þega živi: kra- jolika i prirode, kulturnog identiteta regija i nasljeÿa njihove povijesti, gostoprim- stvo svojih stanovnika. U tu svrhu je razvijena ideja vodilja održivosti, koja nije samo diljem svijeta2, nego i u Hrvatskoj3 podignuta na razinu naþela svakog razvoja u turizmu. U meÿuvreme- nu je doduše prihvaüeno da zaštita okoliša predstavlja strateški þimbenik uspjeha2 . Ipak, to samo po sebi nije dovoljno. Istovremeno je potrebna tržišna orijentacija, sudjelovanje domaüeg stanovništva u gospodarskom prihodu, poboljšanje mjesne kakvoüe življenja i savjesnog, odgovornog korištenja svih resursa u koje osobito spada i krajolik. 1 Turistiþka zajednica Hrvatske (Croatian National Tourist Office) 1 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod 1.2 Zadaüe Master plana Turizam za Hrvatsku, njene županije i komune predstavlja jednu od najznaþajnijih gospodarskih grana2 velike politiþke težine za tržište rada. Svojom sredozemnom klimom, beskrajno dugom, jadranskom obalom, iznimnim i prekrasnim krajolicima i dalmatinskim gradovima zemlja posjeduje i potencijal þija atraktivnost zaslužuje ocjenu „jedinstveno“. Ipak, neupravljana percepcija moguünosti koje iz toga nasta- ju, osobito nesuzdržani razvoj, povezani su sa znaþajnim rizicima. S jedne strane prijeti opasnost da bi mogao nastati sveukupan turistiþki proizvod þi- je strukture i sadržajno usmjerenje ne odgovaraju potrebama nacionalnog gospodar- stva ili samih tržišta, koji se iskljuþivo povodi idejom svojeg tvorca ili da üe se jed- nostavno samo kopirati ponudu susjeda. Ovo bi dugoroþno svakako dovelo do pote- škoüa. imalo probleme kao posljedicu. Tako na primjer spektar hrvatske ponude i imidž pate od uniformnosti i monostrukturi svojih ne zahtjevnih hotela, koja je svojevremeno odreÿena za središnjim stolom za crtanje2. Neuvažavanje potreba i želja onih skupina gostiju koje se želi pridobiti, nepoznavanje pravila s kojima pro- fesionalci u branši izgraÿuju i vode - upravljaju potražnjom, kao i podcjenjivanje razvoja u konkurentskim destinacijama mogu dovesti do pogrešnih odluka i pogre- šnih investicija. Ovakva iskustva su doživjele brojne turistiþke države. Najopasnije se oþituju štete na samom turistiþkom potencijalu. One se rijetko jav- ljaju preko noüi. Radi se više o prikrivenom, pužeüem procesu, procesu koji izgriza krajolike, koji uništava prirodu, koji podriva i utjeþe na još iz starina oþuvani naþin života i koji presijeca socijalne spone. Na kraju time pogoÿenu regiju jednostavno lišava njena identiteta, a time i jedne od najznaþajnijih roba u meÿunarodnoj tržiš- noj utakmici. Istovremeno domaüim ljudima uzima temelj njihova ponosa i domo- ljublja. Ali kako üemo svladati ovaj snažan i buran razvoj, ako s jedne strane imamo jako sužen temelj života i kada je dobro plaüen posao manjkava roba ? Ako nas s druge strane privlaþi novac i ako se potražnju samo ima odluþno iskoristiti ? Nude se brojne moguünosti, a brojne od njih se i koriste. Ponekad špekulativno, þesto ne- kontrolirano i bez osvrta na bilo kakve popratne posljedice. Master planu za turizam stoga pripada zadaüa odreÿivanja okvira i ciljeva za razvoj turistiþkog gospodarstva. Ovaj plan ima definirati sveukupni proizvod, proizvod koji obeüava trajan uspjeh i koji donosi dobit, stvara radna mjesta i popravlja život- ni standard širokog dijela graÿana - koji uz to þuva resurse i razvija vlastiti profil. U naþelu Master plan najavljuje viziju. Ona ne smije biti utopijsko dijete mašte. Ona mora izrasti iz stvarnosti i prikazati realistiþne perspektive za koje se isplati uložiti odgovarajuüi trud i uüi u rizike, prihvatiti ograniþenja i pratiti inicijativno sve šanse u okviru takvog plana. Rad na Master planu poþinje kritiþnom analizom trenutne ponude, a dijelom i povi- jesti razvoja iste. Valja otkriti eventualne slabe toþke. Bez straha i bez diplomatiþ- nosti - ali s namjerom, ako je ikako moguüe - iste uredno otkloniti. Istovremeno se 2 Master & Marketing plan turizma Šibensko – kninske županije Poglavlje 1: Uvod