Sadržaj

I POLAZNE OSNOVE...... 1 II RADNE PROCEDURE ...... 2 III SITUACIONA ANALIZA...... 3 IV TRŽIŠNA ANALIZA ...... 5 V BENČMARK ANALIZA ...... 6 VI VIZIJA...... 26 VII CILJEVI RUTE...... 27 VIII TURISTIČKE FASCINACIJE RUTE ...... 28 IX POZICIONIRANJE RUTE...... 30 X PROGRAMI KONKURENTNOSTI...... 30 XI KLJUČNI PROJEKTI ...... 33 XII PLAN MARKETINGA...... 36 XIII UPRAVLJAČKI MODEL ...... 46 IV MODEL RASTA...... 48 XV AKCIONI PLAN ...... 49

I POLAZNE OSNOVE Ekonomski fakultet iz Beograda je na javnom tenderu koji je raspisalo Ministarstvo trgovine, turizma i usluga Republike Srbije, Beograd, Nemanjina broj 22-26, a zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u razvojnim turističkim projektima ove vrste, dobio pravo na izradu Poslovnog (master) plana za područje u Istočnoj Srbiji koji podrazumeva razvoj kulturnoistorijske rute vezane za starorimsko nasleđe, onako kako je dato u javnom pozivu Ministarstva, kao jednog od prioriteta turističkog razvoja u Srbiji. Potreba za Master planom ove tematske rute proizlazi iz sledećih obeležja: • neiskorišćeni i nevalorizovani visokovredni kulturni resursi; • neiskorišćena mogućnost u domenu razvoja atraktivnih turističkih proizvoda; • slabo razvijena turistička industrija s nezadovoljavajućim rezultatima poslovanja; • opasnost od devastiranja visokovrednog prostora; • značajan uticaj na razvoj turizma kao mogućeg generatora privrednog razvoja i faktora povećanja kvaliteta života lokalnog stanovništva; i • turizam kao investiciona mogućnost sa atraktivnim prinosima na investicije. Master plan razvoja tematske kulturne rute će stvoriti okvire za usklađen, harmoničan sistem istraživanja, zaštite i turističke upotebe (interpretacije) rute i njenih klučnih atrakcija/lokaliteta, i time, uz ostale master planove, dati osnove za aktiviranje malog i srednjeg biznisa i perspektivan razvoj regije i osiguranje kvaliteta života njenog stanovništva. U izradi projekta uzete su u obzir sledeće osnovne odrednice: • Strategija razvoja turizma Republike Srbije, naročito u pogledu vizije razvoja turizma, održivosti razvoja turizma, te podsticanja strategija turističkog razvoja srpskih regija sa ključnim turističkim proizvodima, kao i plan konkurentnosti i marketinški plan; i • postojeća organizacija turističkog sistema u zemlji. Osnovni zaključci na osnovu uvida u dokumentaciju i iskustva su sledeći: • postoji interes da se njegovim razvojno investicionim aktivnostima inicira oživljavanje ovog prostora kao internacionalne turističke destinacije; • radi se o atraktivnom prostoru koji ne funkcioniše kao usklađeni sistem ponude i iskustava, niti kao razvijena internacionalna tržišna turistička struktura koja se može značajnije internacionalno komercijalizovati; • postoje jaki regionalni i lokalni interesi za razvojem turizma kao potencijalnim pokretačem privrednog napretka i blagostanja stanovništva; • postoji problem nedostajućeg efikasnog modela upravljanja razvojnim procesom generalno, i modela upravljanja rutom specifično, kao i nedostatka identifikovanih jakih igrača koji će se uključiti u proces; i • postoji jaka potreba za kontrolisanim razvojem i zaštitom prostora.

1

II RADNE PROCEDURE

U toku izrade Master plana rute korišćene su sledeće radne procedure: • kabinetsko istraživanje opšte društveno-ekonomske situacije, a naročito dosadašnjih razvojnih performansi turističke industrije na području obuhvata opština Požarevac, Veliko Gradište, Golubac, Majdanpek, Kladovo, Negotin, Zaječar, Knjaževac, Svrljig i Niš; • detaljni uvid i evaluacija dosad izrađenih programa i studija turističkog razvoja šireg područja kroz koje prolazi ruta i pojedinih njegovih delova; • uvid u postojeće kartografske podloge, te analiza važećih planova prostornog i urbanističkog razvoja, kao i planova i sistema važeće zaštite prostora ovog područja; • tržišna analiza sadašnjeg stanja srpske turističke privrede, analize međunarodnih turističkih trendova, kretanja srpskog turističkog tržišta i uvid u dobru praksu razvoja kulturnih ruta u područjima sa sličnim karakteristikama; • ciljane radionice sa ključnim predstavnicima javnog sektora iz domena kulture i kulturnog turizma, kao i sa predstavnicima privatnog sektora; • fizički obilazak terena i stvaranja fotodokumentacije o ključnim elementima sadašnjeg lanca vrednosti na ruti; • individualni intervjui i razgovori s ključnim igračima u domenu kulturne politike i kulturnog turizma Srbije i odnosnog područja; i • nekoliko stručnih rasprava članova projektnog tima. Sprovedena procedura je odraz strukture i zahteva internacionalno relevantne metodologije u izradi Master planova koja na najbolji način udovoljava postavljenim zadacima naručioca.

2

III SITUACIONA ANALIZA

Turističko područije kroz koje prolazi ruta, onako kako je to dato projektnim zadatkom, predstavlja područje itinirera koji se prostire od grada Niša i arheološkog lokaliteta Medijana do Trajanove table u opštini Kladovo. Ovde moramo da naglasimo da pravi itinerer Put rimskih careva mora obuhvatiti i druge značajne lokalitete. Tu nesumnjivo spadaju (kod Kostolca), Sirmium (Sremska Mitrovica) i Beograd () kao nesumljivi turistički hub (čvorište). Perspektivno, ovde treba uključiti i Caričin grad kod Lebana. Držeći se projektnog zadatka, ipak nismo mogli da mimoiđemo Viminacium jer se logično uklapa u ovaj itinerer, te je stoga deo ovog projekta, uz napomenu da smo spremni, po posebnom projektnom zahtevu Ministarstva, proširiti ovaj plan i na spomenute lokalitete. Drugim rečima, projekat tretira planiranje sistema profesionalne interpretacije ove rute, uključujući i same lokalitete, a ključni su, dakle, Naissus/Mediana, Romuliana, Trajanov most, Dijana, Trajanova tabla i Viminacium. Reč je o području koje se pruža pravcem, prateći saobraćajni pravac: Niš – Svrljig – Knjaževac – Zaječar – (Gamzigrad) – Zaječar – Negotin – Kladovo – Donji Milanovac – Golubac – Veliko Gradište – Požarevac (Kostolac), i u administrativnom smislu, obuhvata delove opština Niš, Svrljig, Knjaževac, Zaječar, Negotin, Kladovo, Majdanpek, Golubac, Veliko Gradište i Požarevac.

Geografski položaj područja je relativno dobar zbog blizine koridora E-75 u krajevima rute, ali s obzirom na obuhvat teritorije, dosta je loše povezano poprečnim saobraćajnicama. Lokalitet Medijana udaljen je od Beograda oko 230 km, lokalitet Romuliana oko 250 km (a od Niša oko 100 km), dok je lokalitet Trajanova tabla udaljen od Beograda oko 200km (a od Niša takođe oko 200km). Viminacium je od Beograda udaljen oko 100 km. Projekat pretpostavlja postavljanje kulturnoistorijskog itinerera vezanog za starorimsko nasleđe. Projekat mora uključiti adekvatno osposobljavanje i označavanje panoramskih puteva od Niša do Zaječara i dalje prema Đerdapu. Projektom treba obuhvatiti bolje putno povezivanje sadašnjeg putnog koridora X prema Zaječaru i prema Knjaževcu. 3

Na ruti se nalazi veliki broj kulturnoistorijskih spomenika koji datiraju od doba neoloita, rimskog perioda i srpskog srednjeg veka. Projekat pretpostavlja postavljanje kulturnoistorijskog itinerera vezanog za starorimsko nasleđe. Najznačajniji kulturnoistorijski spomenici iz rimskog perioda su: • Mediana koja potiče iz IV veka. Pored značajnih arheoloških iskopina vezano za ovaj lokalitet značajna je i činjenica, koja se navodi u nekim izvorima, da je u palati boravio Konastatin Veliki koji je rođen u Nišu; • Timacum Minus, rimski logor i utvrđenje, čiji temelji datiraju iz prvog veka naše ere i traju kasnije do Justinijanove obnove carstva u VI veku. Lokalitet se nalazi severno od Knjaževca; • Vrelo Šarkamen je rezidencijalno-memorijalni tetrarhijski carski kompleks koji potiče s kraja III i početka IV veka. Nalazi se u blizini Negotina; • Felix Romuliana je rezidencija imperatora Gaja Valerija Galerija Maksimilijana (297-311), mesto u kome je on rođen, sahranjen i uznesen među bogove. Lokalitet je sredinom 2007. godine ušao na UNESCO-vu listu svetske kulturne baštine. Nalazi se u Gazigradskoj banji nadomak Zaječara; • Trajanova tabla koja je bila postavljena iznad puta koji su gradili rimski imperatori. Tablu je postavio car Trajan 100. godine kada je završen put. Tabla se danas nalazi iznad toka Dunava dok je put potopljen; • Trajanov most koji je od kamena izgradio car Trajan 103. - 105. godine, tokom drugog pohoda rimskog cara Trajana na Dačane. Izgled mosta je uklesan na Trajanovom stubu u Rimu. Danas su vidljivi ostaci mosta, delovi portala i tri stuba; • Diana je rimsko utvrđenje nastalo krajem prvog veka stare ere, locirano na visokoj steni sa strateškom pozicijom odbrane Rimskog carstva. Pored vojne funkcije, utvrđenje je predstavljalo i važan ekonomski i svetilišni centar tadašnjeg dela Rimskog carstva, sa razvijenim pristaništem; i • Viminacium je lokalitet koji se nalazi blizini Kostolca na udaljenosti 95 km od Beograda. Lokalitet predstavlja ostatke rimskog grada i logora, koji bio glavni grad rimske provincije Mezije Superior. NA ruti pored spomenika iz rimskog perioda značajni su još i sledeći lokaliteti: Lepenski Vir, Niška tvrđava, tvrđava Golubački grad, Ćele kula, Fetislam – Kladovska tvrđava, Ramska tvrđava, muzeji i dr. Turistički potencijal kulturnoistorijskog nasleđa nije dovoljno iskorišćen. Pre svega, postoji potencijal za razvoj tematske ture obilaska lokaliteta iz rimskog perioda, pri čemu je potrebno razraditi model profesionalne interpretacije ovih, ali i drugih spomenika kulture. Kao što je već naznačeno, u kontekstu lokaliteta iz doba Rimskog carstva, neophodno je uključivanje i drugih nalazišta, a u pogledu ovog dela Srbije posebno Caričinog grada (iako pripada ranovizantijskom periodu), a, na drugoj strani Singidunuma i Sirmiuma, koji nisu predmet projektnog zadatka, ali je kasnije moguće njihovo lako uključivanje poštovanjem modela koji će biti predložen. Razvoj rute bi značajno potpespešio razvoj turizma u Srbiji, a posebno u turističkim destinacijama Donje Podunavlje i Stig-Kučajske planine-Beljanica za koje su urađeni posebni master planovi i gde se na turizam gleda kao na stratešku privrednu granu koja će uticati na strukturni i ekonomski preobražaj.

4

IV TRŽIŠNA ANALIZA

U periodu do 2020. godine prema predviđanjima UNWTO očekuje se povoljna razvojna tendencija svetskog i evropskog turizma po stopi rasta iznad 3.5%. U Srbiji se takođe očekuje rast broja putovanja usled razvijenih navika domaćeg stanovništva za putovanjem i očekivanog rasta dohotka stanovništva. Kulturni turizam gde između ostalog spada i obilazak kulturnoistorijskih lokaliteta prema UNWTO raste po stopi od 15%. Prema istim procenama 37% svih putovanja ima kulturnu komponentu. Istraživanja u Evropi pokazuju da oko 20% turista smatra da njihov odmor spada u kategoriju kulturnih odmora. Na teritoriji svih opština kroz koje prolazi ruta postoji ukupno 5.669 kreveta. Najveći broj kreveta pripada hotelima 60.58% (3.362) kojih ima ukupno 20 i koji su uglavnom nižeg stepena kategorizacije. Ukupno ostvaren turistički promet u svim opštinama u 2005. godini bio je: 167.359 dolazaka turista po osnovu čega je ostvareno 509.608 noćenja. Prosečna dužina boravka je bila 3.0 dana. Prema procenama ukupan broj turista koji su obilazili atrakcije i lokalitete u 2006. godini bio je oko 91.000. Po osnovu kružnih tura ostvareno je ukupno oko 130.000 noćenja. Veći deo grupnih posetilaca su turisti niže platežne sposobnosti (đačke ekskurzije i razna udruženja). Individualni posetioci su truristi koji dolaze u područje gde se nalze lokaliteti zbog: poslovnih putovoanja + MICE, banjskog lečenja, posete rodbini i prijateljima i sporta. Inostrani posetioci su individualni gosti čiji su primarni motivi dolaska: poslovna putovanja, obilazak rodbine i prijatelja i obilasci u o okviru kruzing putovanja Dunavom (oko 3.000 koji obilaze Viminacijum). Postojeći nivo razvoja turizma u svim opštinama kroz koje prolazi zamišljena ruta je izuzetno nizak, posebno ako se posmatra u odnosu na obim turističkog prometa koji je ostvarivan sredinom devedesetih godina prošlog veka. Prosečan stepen zauzetosti svih kapaciteta meren zauzetošću ležajeva na godišnjem nivou je nizak i iznosi 24.62% ili 90 dana pune zauzetosti kapaciteta. Saobraćajna infrastruktura je najvećim delom slabog kvaliteta, uz puteve gotovo da nema odgovarajućih uređenih odmorišta sa pratećom infrastrukturom. Postojeća turistička ponuda područja, vezano za doživljaj rimske rute, je izrazito nerazvijena. Restoraterska ponuda je skromna, sa stanovišta ponude hrane/specijaliteta generalno jednolična, a sami restorani uz neke izuzetke, uglavnom neinvetivno uređeni. Cela ruta od Viminacijuma do Medijane (ili obrnuto), niti pojedini njeni delovi, nisu šire percepirani kao jedinstveni prozvod, ni od strane privatnog sektora, ni od strane turista. Interpretacija rute gotovo da ne postoji. Interpretacija lokaliteta varira od jako dobre do izrazito slabe. Lokaliteti se mogu naći u retkim turističkim brošurama lokalnih turističkih organizacija, kao i na njihovim (ili opštinskim/gradskim) internet prezentacijama, ali samo u formi informacije, bez potrebnih objašnjenja kako doći do lokaliteta, šta se tamo može očekivati itd.

5

V BENČMARK ANALIZA Benčmark je analiza najbolje prakse u razvoju, upraljanju i marketingu turističkih kulturnih ruta u svetu. Primarni cilj analize je identifikovanje kritičnih faktora uspeha, pravila u organizaciji i marketingu, kao i uvid u ograničenja postojeće prakse u što otvara mogućnost inventivnog pristupa kako bi se što uspešnije indentifikovale neophodne aktivnosti kako bi Put rimskih careva postao značajan proizvod srpskog turizma. Benčmarrk analiza je vršena sa aspekta uspešnih ruta u svetu, konkurentskih ruta u okruženju i Evropske inicijative u razvoju Kulturnih ruta i koridora:

Naziv rute Santiago de Compostela Lokacija Španija, Francuska i Portugalija

Opis Ruta Camino de Santiago (poznata i kao Camino francés) 1987. godine proglašena prvom Evropskom kul- turnom rutom od strane Saveta Evrope. 1993. je upisana u Listu Svetskt baštine UNESCO-a. Ruta uspešna pretežno zbog rasta popularnosti hodočašća, spiritualizma i religije u Evropi. Dovela je do razvoja odgova- rajuće infrastrukture – putokaza, štampanih vodiča, smeštaja za hodočasnike. Rast popularnosti doveo je do razvoja drugih ruta u Španiji i Francuskoj, sa manjim brojem korisnika. Hodočašće podrazumeva dolazak u katedralu u Santajgu (Španija), gde se, za dobijanje tradicionalnog latinskog sertifikata hodočašća (Compo- stela) mora doći minimum 100 km pešice ili 200 km na biciklu. Za one koji nisu motivisani religijskim ili spiritual- nim razlozima, izdaje se poseban sertifikat na latinskom. Struktura hodočasnika: 60% muškarci, 40% žene (obrnuto u svetim godinama); 80% dolazi pešice, 20% bicklom; 39% do 30 godina starosti, 37% 31-50 godina, 23% 51-70 godina i 1% preko 70 godina starosti; 70% Španci, slede Nemci i Francuzi. Snažno partnerstvo crkve, javnog i privatnog sektora.

Dužina rute Samo Camino francés ima oko 800 km Osnovna tema rute Hodočašće - Stopama Svetog Jakova Atrakcije Katedrale, crkve, spomenici, arhitektura, umetnost; uz to i pastoralni predeli, vinska polja Turistička Smeštaj: Hoteli, prenoćišta, utočišta za hodočasnike - refugios (na svakih 10-15 km), ruralne kuće, kampovi; infrastruktura Uređene staze; Oznake rute; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing S.A. de Xestión do Plan Xacobeo, Španska NTO; uz to i RTO i LTO španskih autonomnih oblasti Broj posetilaca 1989 1990 1991 1992 1993* 1994 1995 1996 1997 - hodočasnika 5.760 4.918 7.274 9.764 99.436 15.869 19.821 23.218 25.179 (dolasci u Santiago) 1998 1999* 2000 2001 2002 2003 2004* 2005 2006 30.126 154.603 55.004 61.418 69.039 74.611 179.932 93.924 100.377 *Napomena: 1993, 1999. i 2004. godina su bile Svete godine (uvek kada dan svetog Jakov a – po gregorijanskom kalendaru 25. juli – padne u nedelju). Izvor: http://homepages.uni-paderborn.de/pilger/Pilgerstatistik.html 6

Naziv rute Put dvoraca (Burgenstrasse ) Lokacija Nemačka + Češka

Opis Ruta je formirana 1954. godine, kada su nemački gradovi Mannheim, Heidelberg, Heilbronn, Rothenburg ob der Tauber, Ansbach i Nuremberg odlučili da pokrenu joint venture grupu u cilju promovisanja turizma u atraktivnim oblastima koje leže uz tada jedinu rutu koja je u Nemačkoj išla u pravcu zapad-istok. Zbog velikog broja dvoraca na tom pravcu, ruta je i dobila ime Put dvoraca. To je jedna od prvih turističkih tematskih ruta u Nemačkoj. Nemačke železnice su iste godine otvorile liniju pod istim imenom. 1994. godine, na 40- togodišnjicu Puta dvoraca, ista je proširena na Prag u Češkoj. Istovremeno, na drugoj strani put je produžen uključenjem drugih nemačkih gradova - Coburg, Kronach, Kulmbach, Bamberg (na UNESCO-voj Listi svetske baštine) i Bayreuth. Tako je ruta za 40 godina porasla u dužini sa 320 km na 1200 km. 2000. godine joint venture grupa je prerasla u asocijaciju - Burgenstrasse (Put dvoraca). Put se prelazi automobilom, biciklom ili vozom (sa dosta usputnih stanica na kojima se može lako sići i kasnije popeti u drugi voz).

Dužina rute 1200 km Osnovna tema rute Nemački dvorci Atrakcije Preko 70 dvoraca, ostataka dvoraca, palata, rezidencija; preko 100 muzeja. Potom priroda/panorama Turistička Dvorci i palate sa smeštajem, hoteli, pansioni, itd. Oznake rute; Štampani vodiči; Mesta za odmor infrastruktura

Koordinacija/marketing Burgenstrasse asocijacija; Nemačka NTO Godišnji broj Nema podataka posetilaca

7

Naziv rute Romantični put Lokacija Nemačka

Opis 1950. godine tadašnji gradonačelnik Augsburga izneo plan o povezivanju nekoliko gradova i koordinisanom formiranju Romantične rute u cilju razvoja turizma. NemačkiNTOjekoristioimidž Romantičnerutekaoglavnilogonasvojimposterima slanim širom sveta. Lufthansa, Nemačke železnice i turističke agencije su takođe koristile taj znak u svojim marketing aktivnostima. Svako ko koristi znak mora da platizaautorskaprava.Rutasemožeprolaziti automobilom/ autobusom, biciklom, pešice.

Dužina rute 350 km Osnovna tema rute Doba romanticizma Atrakcije 31 romantična tačka: dvorci, palate, istorijske zgrade, starorimska zaostavština (Augsburg), priroda Turistička Smeštaj: Dvorci, hoteli, pansioni, privatni smeštaj... infrastruktura Uređene staze; Oznake rute; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Touristik Arbeitsgemeinschaft Romantische Strasse - asocijacija; (marketing budžet preko 100.000 evra), Nemačka NTO. Godišnji broj 2 miliona turista, najviše Nemaca, od stranaca najviše Japanci, a potom i Amerikanci posetilaca

8

Naziv rute Istorijska ruta Doline kraljeva (Dolina Loare / Dvorci loare) Lokacija Francuska

Opis Radi se o centralnoj oblasti reke Loare, u dužini od 280 km, od Sully-sur-Loire u regionu Centre, do Chalonnes-sur-Loire u regionu Pays de la Loire, ukupne površine preko 800 km2, upisanom 2000. godine u UNESCO-vu Listu svetske baštine.Obuhvata 2 regiona, 4 okruga (departmana), 6 gradova, 11 ruralnih distrikta, 1regionalni park i 160 gradića i sela. Jedinstvene karakteristike prostora učinile su da se ovde odvija jedna od najpoznatijih kulturnih/istorijskih turističkih ruta na svetu. Posete podrazumevaju ture autobusom, automobilom i biciklističke ture. RoutehistoriquedelaValléedesRoisje deo sistema od 23 istorijske rute. Koncept datira iz 70-tih godina prošlog veka, a brend route historique se koristi od 1987. godine. 2000. godine formira se Nacionalna federacija istorijskih ruta Francuske, koja je okupila sve rute i njihove članove, sa ciljem promocije ovih kulturnih atrakcija i pomoći u njihovom očuvanju. U cilju menadžmenta ovog kulturnog prostora Svetske baštine UNESCO-a, 2002. godine je fformirana Mission Val de Loire, organiza- cija zadužena za koordinaciju i izvršenje programa razvoja i promovisanje kulturnog značaja Doline Loare.

Dužina rute Rute različitih dužina Osnovna tema rute Dvorci, kultura i romansa Atrakcije 38 atrakcija: dvorci, muzeji, vrtovi Turistička Smeštaj: Dvorci, hoteli, pansioni, B&B, privatni smeštaj... infrastruktura Uređene staze; Oznake biciklističkih ruta i dvoraca; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Nacionalna federacija kulturnih ruta, Asocijacija dvoraca Francuske, Maison de la France (NTO), regionalne i lokalne TO, asocijacije dvoraca Loare i Francuske Godišnji broj Nema procena o tačnom broju posetilaca na samim rutama. Posredno se mogu doneti zaključci na osnovu posetilaca poseta samim dvorcima: Chenonceau 900.000 posetilaca; Chambord 700.000; Amboise 380.000; Azay-le- Rideau 375.000; Blois 370.000; Villandry 310.000; Langeais 140.000; Chaumont-sur-Loire 125.000; Ussé 120.000; Chinon 115.000.

9

Naziv rute Ruta 66 Lokacija SAD

Opis Ruta 66, duga 2.400 milja, izgrađena je u cilju povezivanja zajednica između Čikaga i Los Anđelesa. 1926. je proglašena Autoputem 66, ali joj je taj status oduzet 1985. godine jer je izgrađen novi međudržavni američki autoput koji obilazi gradove i sela na ruti. Zbog romantičnog i istorijskog značaja za mnoge Amerikance, po pojedninim državama kroz koje prolazi formirana su različita društva za očuvanje rute. 1999. godine Američki kongres je doneo Zakon o Koridoru Ruta 66 radi zaštite kulturnih resursa asociranih sa Rutom. Glavna organizacija za ovu rutu je Nacionalna federacija istorijske rute 66. Federacija je zadužena za razvoj sistema označavanja duž rute, razvoj regionalnih centara za posetioce Rute 66, kao i za muzeje. Takođe, daje Vodič za ishranu i smeštaj na Ruti 66. Takođe je zadužena za koordinaciju izmeđurazličitih regionalnih federacija za očuvanje Rute 66. To je tipična turistička auto-ruta.

Dužina rute Rute (itinereri) različitih dužina. Ukupna dužina Rute 66 je 2.400 milja (oko 3.900 km). Osnovna tema rute Stara ruta 66 - glavna ulica Amerike Atrakcije Veliki broj atrakcija u direktnoj vezi sa rutom: Stari moteli, restorani, benzinske pumpe, muzeji itd. Turistička Smeštaj: Moteli, hoteli.. infrastruktura Oznake na putu; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Federacija nacionalne istrorijske Rute 66; Federacije na nivou država Godišnji broj Nema podataka o tačnom broju posetilaca na Ruti 66. Podaci odnosno procene koje daje Illinois Route 66 posetilaca Heritage Project govore o preko 300.000 turista koji su u Ilinoisu išli Rutom 66. Podaci iz Tulse u Oklahomi govore o 50.000 turista na njihovom delu rute.

10

Naziv rute Tražeći Linkolna (Looking for Linkoln) Lokacija SAD

Opis 1998. godine država Ilinois (SAD) je odlučila da podrži projekte turizma vezanog za nasleđe. Ideja o povezivanju mesta koje imaju neku asocijaciju sa nekadašnjim predsednikom Linkolnom potekla je od Biroa za konvencije i posetioce Springfilda; devet okruga se udružilo u zahtevu za sredstvima za podršku projekta. Država Ilinois je odobrila bespovratna sredstva za prve dve godine projekta. Agencija za istorijsku prezervaciju Ilinoisa vodi deset lokaliteta, dok ostale vode lokalne grupe. Svaka lokacija ima svoju dobrovoljnu fondaciju koja upravlja restoranima i suvenirnicama. Ključni razlog pokretanja projekta je podsticanje dodatne turističke potrošnje u ilinoisu. Projekat finansiraju i lokalne firme i dobrovoljne fondacije.

Dužina rute Osnovna tema rute Tražeći Linkolna - Priča o Abrahamu Linkolnu Atrakcije 30 atrakcija u 18 okruga:15 muzeja, sudnice, istorijska mesta Turistička Smeštaj: Moteli, hoteli.. infrastruktura Oznake na putu; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Looking for Lincoln Heritage Coalition (neformalna struktura); Ilinois Convention and Visitor Bureau Godišnji broj Broj posetilaca na različitim atrakcijama na ovoj ruti značajno varira, od 600.000 (Abraham Lincoln posetilaca Presidential Library and Museum) do, na nekim manje privlačnim za turiste, 2.000 posetilaca.

11

Naziv rute Hadrian's Wall Path National Trail (Staza Hadrijanovog zida) Lokacija Engleska (Velika Britanija)

Opis Radi se o zidu koji je rimski Imperator Hadrian podigao od 122-128 godine nove ere, na najužem delu Britanskog ostrva. Razdvajao je tadašnju starorimsku Britaniku od severa zemlje (sadašnja Škotska), štiteći granicu carstva od upada severnih britanskih plemena. Zid je dugačak 117 km (80 starorimskih, odnosno 73,5 engleskih milja). Godine 1987. upisan je u UNESCO-vu Listu svetske baštine. 2003. godine ušao u sistem britanskih Nacionalnih staza. Najveći deo zida je na teritoriji u privatnom vlasništvu (poljoprivredno zemljište), deo je u gradovima, a oko 10% kontrolišu English Heritage, National Trust, Nacionalni park Nortamberlenda i druge agencije i tela koja se bave zaštitom i konzervacijom, kao i neke regionalne i lokalne vlasti. Funkcioniše kao pešačka staza, i kao biciklistička staza u sastavu sistema nacionalnih biciklističkih staza. Najveći broj posetilaca čine domaći - 77%, dok inostrani posetioci čine 23% ukupnog broja. Krajem XX veka osnovan je The Hadrian’s Wall Tourism Partnership u svrhu za istraživanja, marketing i informacije. Sredinom 2006. zamenio ga je Hadrian's Wall Heritage Ltd. , koji upravlja Zidom i vrši marketing.

Dužina rute Ukupna dužina pešačke rute je 84 milje ili 127 km. Biciklistička je duža jer se prostire još dalje ka jugu. Osnovna tema rute Hadrianov zid/Stari rimljani; Pozicioniranje: Zemlja Hadrijanovog zida / Najveća starorimska granica Atrakcije Sam zid i tvrdjave, 189 istorijski značajnih zgrada i muzeja, 38 umetničkih galerija, uz to i pastoralni predeli Turistička Smeštaj i ishrana: 469 objekata za smeštaj, 273 kafea, 802 restorana, 1004 paba infrastruktura Uređene staze; Oznake rute; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Hadrian's Wall Heritage Limited odgovorna za menadžment i marketing Godišnji broj Procene: 1.250.000 posetilaca, od kojih 600.000 su posete starorimskim utvrđenjima i muzejima (u proseku posetilaca posete do 1,5 atrakcija), 40-45.000 ozbiljnih šetača (preko 2 sata) koji ne posećuju muzeje (6.600 šetača prođe celu dužinu zida), ostali u okviru generalnih kružnih tura, bez poseta atrakcijama i šetnje. 23% inostrani posetioci (van UK), odnosno 15% od ozbiljnih šetača. Ozbiljni šetačikojiprođu dužinom celog zida (6.600 posetilaca) troše 1,6 miliona funti godišnje, dnevni posetioci 2,8 miliona.

12

Naziv rute Put limesa Lokacija Nemačka

Opis Najveći i najpoznatiji Nemački arheološki spomenik, ujedno i najduži spomenik u Evropi (2005. godine upisan u UNESKO listu svetske baštine). Veštačka linearna granica predstavlja simbol Rimskog perioda u Evropi između 1 i 3 veka. Gornja German-Raetian granica (limes) proteže se od Rhine severno od Koblenca, prolazi kroz četiri federalne države (Rheinland-Pfalz, Hessen, Baden-Württemberg i Bayern) i ukršta se sa Dunavom kod Kelheim-a. Preko 40% ukupne granice je ispod zemlje, tj. nije vidljivo golim okom. Način na koji granica zanemaruje topografiju terena krećući se pravom linijom(u nekim delovim čak i do 80km) predstavalja njenu najveću atrakciju. Lokalne vlasti 1995. godine formiraju Verein Deutsche Limes Strasse (DLS) sa ciljem zajedničke pomocije, razmene informacija, i formiranja priručnika. 2003. godine osnovana je LIMES komisija u cilju razmene informacija, harmonizacije, prezervacije, istrživanja i razvoja, sprovođenja menadžment plana i koordinacije DLS-a i drugih institucija. Menadžment plan vrši popis elementa ponude limesa, formira zaštitne zone oko spomenika, osniva bazu podataka sa informacijama o stanju objekata i mogućim opasnostima po objekte. Takođe, osniva limes portal - medium za objavljivanje informacija koji pruža mogućnost svakom zainteresovanom da iznese svoje ideje. Formira se u koordinaciji sa vlasnicima zemljišta kroz koje limes prolazi, lokalnim i državnim organima i institucijama za zaštitu spomenika.

Dužina rute 568 km Osnovna tema rute Severna Rimska granica Atrakcije Više od 70 gradova i sela, 900 tornjeva, 120 kamputvđenja, 60 zamkova Turistička Smeštaj: Moteli, hoteli.. infrastruktura Oznake na putu; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Verein Deutsche Limes Strasse; LIMES komisija Godišnji broj Nema podataka posetilaca

13

Naziv rute Lokacija Italija, Austrija i Nemačka

Opis Via Claudia Augusta predstavlja prvu pravu vezu između juga i severa Evrope. Gradnju je započeo 15. godine pre nove ere Rimski general Drusus, a šezdeset godina kasnije (46. godine) put je završio njegov sin imperator Klaudius. Izgradnjom puta koji danas prolazi kroz tri zemlje (Italija, Austrija, Nemačka) spojeni su dolina reke Po i Jadransko more sa Bavariom i Dunavom. Ruta se ističe po raznokilosti prirodnih predela, tradicije, umetničkog blaga, kulinarskih specijaliteta i atrakcija sa kojima će se susresti turisti putujućiovim putem. Raznolikost na ruti se namerno iskazuje kako bi se ovaj put turistima dočarao kao veza-sudar dve kulture latinske i nemačke. Kao glavna atrakcija na turi ističu se dva kamena stuba iz vremena gradnje puta na kojima su ispisani brojni podatci vezani za put, ali koji stvaraju misteriju o tačnom mestu početka puta. Put se može preći pešice i biciklom a za dobar deo puta su organizovane i konjske kočije (270km).

Dužina rute 518km Osnovna tema rute Prva kopnena veza Juzne i Severne Evrope Atrakcije Mnogobrojne atrakcije postoje duz same rute Turistička Smeštaj. infrastruktura Oznake na putu; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Via Claudia Augusta je evropski projekat finansiran uz pomoc EU (program Evropske inicijative INTERREG IIIB~Alpine Space) i kroz sredstva ERDF (Evropskog fonda za regionalni razvoj). Budzet projekta iznosio je 2.000.000 eura (50% ERDF). Svoje ucesce u ovom projektu uzeli su: Via Claudia Augusta asocijacija iz Bayern-a, MIAR asocijacija iz Tirola, Lokalne vlasti oblasti Trento (vodja projekta), Veneto region i Opstine Feltre i Ostiglia. Implementacija projekta vrsila se kroz lokalne pilot projekte, transnacionalne pilot projekte i komunikacioni plan. Na vrhu organizacije nalazi se koordinacioni komitet sacinjen od predstavnika 7 partnera. Takodje, kao podrska komitetu postoje 4 radne grupe sacinjene od 4 strucnjaka iz oblasti kulture, arheologije, turizma, marketinga i ekonomskih aktivnosti. Godišnji broj Nema podataka posetilaca

14

Naziv rute Le Pais Cathare (Zemlja Katara) Lokacija Francuska

Opis U XII i XIII veku na ugu Francuske je nastala nova religija katarstvo (Catharism). Nova religija je nastala iz hrišćanstva, ali na potpuno nematerijalističkoim stavovima što nije pogodovali crkvi i pogotovo Papi Čestitom III (1198-1216) i njegovim pristalicama. U narednih više od jednog veka crkvena inkvizicija je nastavila sa progonom jeretika do potpunog istrebljenja. Iako se posmatro kao oblik jeresa, katarstvo je imalo i ima smbol tolerancije, slobode ponašanja i mišjlenja, i zato je zauvek ostavio trag u južnim delovima Francuske.

U Zemlji Katara, 11 ruševina je razvijeno kao atrakcije i ukomponovano kao kružna tura. Na svakom lokalitetu su kreirane dodatne atrakcije u cilju navođenja turista da posete obližnja sela. Razvijen je i znak/etiketa kvaliteta za različite proizvode – atrakcije, restorane, zanatske radionice, vodiče... Širokom primenom znaka stvoren je imidž cele oblasti – imidž kvaliteta

Zemlja Katara obuhvata 19 lokaliteta: Abbaye de Saint-Papoul; Abbaye de Fontfroide; Chateau de Saissac; Abbaye de Lagrasse; Abbaye de Saint-Hilaire; Châteaux de Lastours; Château et Remparts de la cité de Carcassonne; Abbaye de Caunes-Minervois; Abbaye de Villelongue; Château de Villerouge-Termenès; Château de Termes; Château d'Arques; Musée du Quercorb à Puivert; Château d'Usson; Château de Puilaurens; Château de Peyrepertuse; Château de Quéribus; Château d'Aguilar; Maison des Mémoires de Mazamet

Dužina rute Osnovna tema rute Zivot i obicaji Katara Atrakcije 18 lokaliteta: 11 zamkova, 6 manastira, 1 muzej Turistička Dobri putevi, ali do određenih zamkova samo najuporniji avanturisti mogu doći; smeštaj je najčešće po infrastruktura hotelima svih kategorija; parkinzi, wc, prodavnice suvenira, signalizacija

15

…….NASTAVAK Le Pais Cathare (Zemlja Katara) Koordinacija/marketing Od 2000. godine oformljena je the Sites of the Cathar Country Association koja obuhvata 18 lokaliteta; 4 osnovna pincipa The Sites of the Cathar Country Association su : razvoj ekonomije na bazi nasleđa, stvaranje sinergije samih atrakcija, rad na većoj cirkulaciji samih turista na I među lokalitetima, unapređenje usluge Godišnji broj Broj posetilaca na lokalitetima Le Pais Cathare posetilaca Caunes- Musée du Puilaurens Saint-Papoul Arques Minervois Lastours Quercorb Lapradelle 2006 9 160 14 311 12 841 37 510 4 508 28 969 2005 9 538 16 197 9 759 34 627 4 523 29 217 Quéribus Villerouge Saint- Cucugnan Terménès Termes Hilaire Lagrasse Saissac 2006 85 074 15 165 6 954 13 991 28 616 12 468 2005 88 191 14 446 6 318 11 503 29 266 11 432 Usson Aguilar Peyrepertuse Donezan Tuchan Villelongue Fontfroide Cité TOTAL 2006 89 384 1 509 5 173 4 566 93 206 378 490 841 895 2005 86 568 1 707 4 070 3 950 101 029 321 880 784 221

16

Zemlja Slovenija Tematske Put Soče, TRENTA rute 3J – putevima dragocenosti naših crkava, TRŽIČ nasleđa Fabianijev put od Štanjela do Kobdilja, ŠTANJEL, KRASK Kuće sa tradicijom na putevima nasleđa, 8 dana, NOVO MESTO Optužujem, TRŽIČ Tragovima zmaja – legende o poreklu Tržiča, TRŽIČ Idemo u Tržič gde se prave kose i ''meš'č'', TRŽIČ Putevima nasleđa Dolenjske i Bele Krajine (Dolinom Krke), NOVO MESTO Tradicionalna šetnja putevima hmelja Velikolaška kulturna ruta Levstik–Stritar–Trubar, VELIKE LAŠČE Gde je nastajalo momačko skijanje, NOVA VAS Gde se čipke prepliću sa srebrom, IDRIJA Gde je ljubav našla zaklon, TURJAK Gde šapuću uspomene iz davnina, TRŽIČ Gde Peter Klepec dobija snagu, KOSTEL Gde su živeli pastiri, CERKNO i još dve rute koje se promovišu samo slovenačkom tržištu Opis Slovenija ima izrazito razvijen sistem turistčkih ruta promovisanih od strane slovenačke NTO (186 ruta pešačenja i trekinga, 26 vinskih ruta + 47 vinarija, 23 edukativne rute, 16 ruta nasleđa, biciklističke rute). Nema podataka o broju turista na ovim rutama, niti o njihovoj strukturi. Rute su konkretni proizvodi pojedinih slovenačkih turističkih operatera, pa je ceo sistem promovisanja proizvod partnerstva privatnog sektora i slovenačke NTO. Zemlja Hrvatska Kulturne Putujte koracima UNESCO-a (UNESCO-vo nasleđe u Hrvatskoj) rute Putovima baštine - "Vučedolski Orion" najstariji indoeuropski kalendar Prošlost u sadašnjosti - Barun Franjo Trenk i njegovi panduri "Vitez slavonske ravni – slavonska svadba" Razgled Zagreba s kostimiranim vodičima Program "Potraga za Gričkom vješticom" Program "Upalite Gornji grad" Potraga za kulturnim blagom Zagreba Kućni koncerti Radionica licitara Srednjenjekovni viteški turnir HRVATSKO ZAGORJE – neotkriveno iskustvo... Tragovima vitezova i zagorskog seljaka... Zlatni tragovi varaždinske povijesti… Opis Hrvatske kulturne rute promovisane su od strane Ureda za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice. Radi se o posebnom projektu stavljanja naglaska na kulturnu ponudu hrvatske. Nema podataka o broju turista na ovim rutama, niti o njihovoj strukturi. Rute su konkretni proizvodi pojedinih hrvatskih turističkih operatera.

17

Naziv rute UNESCO tura Lokacija Češka

Opis Tura obuhvata 12 istorijskih znamenitosti upisnih u UNESCO-vu listu kulturnih I prirodnih dobara kao I jedan geopark. Nijedan drugi region nema toliko koncentrisanih UNESKO znamenitosti I svi su na pola do tri sata udaljenosti od Praga. Tura obuhvata sledece gradove: Brno (godina pristupa UNESCO-u 2000), Český Krumlov(1992), Holašovice(1998), Kroměříž(1998), Kutná Hora(1995), The Lednice-Valtice area(1996), Litomyšl(1999), Olomouc(2000), Prague(1992), Telč(1992), Trebic(2003), Žďár nad Sázavou(1994). Duž ture postoje uređene biciklisticke staze (specijalni vodici za bicikliste prodaju se kroz celu turu), organizovani autobus, mogućnost spavanja u pojedinim zamkovima. Naglašeno je koje lokacije mogu posetiti invalidi. Tura je podpomognuta sredstvima Evropske Unije kroz program Joint Regional Operational Programme (JROP) i sredstvima Ministarstva za regionalni razvoj.

Uz prethodno, postoji i Put dvoraca, kao nastavak Puta dvoraca koji počinje u Nemačkoj, a u Českoj obuhvata 9 lokacija.

Dužina rute 872 km Osnovna tema rute Dvorci, kultura i priroda Atrakcije Dvorci, istorski gradovi, banje, prirodne lepote Turistička Smeštaj: Dvorci, hoteli, pansioni, B&B, privatni smeštaj... infrastruktura Uređene staze; Oznake biciklističkih ruta i dvoraca; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing U okviru sajta NTO postoji prezentacija ture i to je jedina tura koja se pominje na zvaničnom sajtu Češke NTO. Godišnji broj Ture za razgledanje su razlog dolaska 53,5% inostranih turista. Najvise posetilaca dolazi iz Nemacke 27,1% posetilaca I Slovacke11,1%. Nema procena o tačnom broju posetilaca na samim rutama.

18

Naziv rute Dracula tour Lokacija Rumunija

Opis Tura je organizovana od strane Društva Drakule u Transilvaniji. Postoje čak nekoliko tura sa tematikom Drakule, a svaka sa porukom: NO ONE CAN ENTER TRANSYLVANIA AND LEAVE UNCHANGED. Drakulinu sudbinu su pisali njegovi neprijatelji; ide se putevima jednog ’’izvanrednog čoveka’’, od njegovog detinjstva u Sighisoara, tinejdžerskog doba u tvrđavi Suceava, borba za tron u Brasovu, Vlad- kralj, Izgnanstvo kralja u tvrđavi Poienari, Tajne Vladove grobnice. Tura je podeljena u sedam grupa: - The life and deeds of Prince Vlad The Impaler Dracula (život i dela princa Vlad Tepeša Drakule) - ovo je glavna i najduža tura 10 dana - Long Weekend with Dracula (produženi vikend sa Drakulom) - Route in the SKY (weekend); stazama bekstva Princa Drakule od tvrđave Poienari u Valahiji, preko karpata do Transilvanije; 4 dana; pešačka tura - Xmas with the Voyevode - Halloween in Transylvania - The Escape - Walking Tour and Driving Tour

Dužina rute Rute su različitih dužina Osnovna tema rute Stazama Vlada Tepeša - Drakule Atrakcije Zamkovi, tvrđave, mitovi Turistička Smeštaj: Moteli, hoteli.. infrastruktura Oznake na putu; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/ The Transylvanian Society of Dracula sa sopstvenom agencijom The Company of Mysterious Journeys. Na marketing zvaničnom sajtu rumunske NTO ture kao proizvod se uopste ne pominju. Godišnji broj Nema podataka posetilaca

19

Slovačka

Naziv rute Kraljevski gradovi Slovačke: Četiri slovačka grada (Kežmarok, Stará Ľubovňa, Bardejov and Levoče) promovišu zajedničku turu koja treba da pomogne boljem upoznavanju turista sa istorijom i slavom srednjevekovnih vremena, koja žele da prikažu danas. Zajednička karakteristika ovih gradova je da su u istoriji imali status slobodnih kraljevskih gradova. Atrakcije: Kameni zamkovi, trgovi i gradske većnice, romatična atmosfera uskih srednjovekovnih ulica, najviši gotički oltar u Levoci, nekoliko vekova stare slike I stubovi.

Naziv rute Gotički put: Tematska ruta otkrivanja kulturnog blaga Slovačke. Vodi kroz 24 sela I 9 gradova. Pojedinačne atrakcije su obeležene smeđim informativnim znacima sa belim tekstom i piktogramom u obliku gotičkog luka. Suštinski se sastoji od 4 manje rute: I. Spiš-Gemer II. Spiš - Tatra III. Spiš - Pieniny IV. Gemer - Rimavský Atrakcije: Kompleksi zamkova (Spišský hrad, Hrad Krásna Hôrka i Muránsky hrad) očuvani istoriski gradski centri (Levoča, Kežmarok, Rožňava, Rimavská Sobota i dr.) , muzeji, katedrale i seoske crkve sa srednjovekovnim freskama kao i romatični kameni mostovi. Prelepa priroda koja se proteže duž puta doprinosi atraktivnosti, posebno nacionalni parkovi Slovenský raj, Muránska planina i Pieniny kao i zaštićena područija Slovenský kras u Gemeru gde postoje pećine koje su uvrštene na UNESCO-vu Listu svetske baštine. Dži 26 k

Napomena Slovačka ima određen sistem turističkihrutasapreovlađujućim vinskim temama. Nema podataka o broju turista na ovim rutama, niti o njihovoj strukturi. Kada su u pitanju kulturne rute, ne postoji insittucionalizovan sistem upravljanja, već se radi o labavijoj saradnji.

Ostali konkurenti Bugarska Na zvaničnom sajtu Bugarske NTO nema ponude kulturnih (ni drugih) ruta. Mogu se naćiinformacijei brošura o kuluturnom turizmu u Bugarskoj, ali osim spominjanja, npr. Doline tračanskih kraljeva i njihovih monumentalnih kamenih grobnica, nema konkretno predloženih tura. Nema ni drugih institucionalno koordiniranih i oglašavanih ruta (mada neki oblici partnerstva privatnog i javnog sektora postoje). Postoje rute koje organizuju privatni operatori, agencije i vodiči.

Mađarska Na zvaničnom sajtu Mađarske NTO ne postoje nikakve informacije o kulturnim rutama. Međutim na sajtovima turoperatera, nezavisno od Mađarske NTO, postoje određene ture različitog karaktera od Grand Prix ture preko Gey i Erotskih tura do poseta jevrejskim sinagogama.

20

Naziv rute Le Vie Romane del Mediterraneo Lokacija Portugalija, Španija, Francuska, Italija, Grčka, Alžir i Tunis

Opis Nastala je 1998. godine kao partnerstvo između 15 regiona iz 4 zemlje (Francuska, Italija, Španija i Grčka) u okviru Evropskog interregionalnog “MEDOCC” projekta. Kasnije projektu su se priključile i Portugalija, Tunis i Alžir. Glavni cilj projekta je da se kroz partnerstvo (stvaranje jakog indetiteta kroz zajednički logo, mape i sajt viaeromanae.com), razmenu i kroz integrisanu bazu podataka očuva i promoviše dva milenijuma staro Rimsko nasleđe koje je naročito bogato na Mediteranu. Prioritet projekta u kratkom roku je indetifikacija puteva i naselja, njihova obnova i zaštita pre njihove promocije. U dužem roku cilj je uključiti i ostale regione kako bi se sagledala celokupna slika rimskih aktivnosti na Mediteranu. Projekat ukljucuje sledece rimske puteve po regionima: - Viae Lusitanorum Alentejo i Algarve - Portugalija - Katalonija i Valensija - Spanija - Ruta Betica Romana u Andaluziji - Spanija - Via Domita Langdok-Rusijon - Francuska - Provansa-Alpi-Azurna obala - Francuska - Via Corsica - Francuska - Scauri, i Via Aurelia u Liguriji - Italija - Galski put u Aosti - Italija - Via Flamnia u Umbriji - Italija - Via Appia, , Via Aurelia i u Laciu - Italija - u Zapadnoj Makedoniji - Grčka - Via Egnatia u Istočnoj Makedoniji i Trakiji - Grčka

Dužina rute Rute su različitih dužina Osnovna tema rute Istorija- Putevima Rimljana kroz Mediteran Atrakcije putevi, spomenici, arhitektura, umetnost; prirodni predeli Turistička Smeštaj: Hoteli, prenoćišta, kampovi; infrastruktura Uređene staze; Štampani vodiči; Mesta za odmor

Koordinacija/marketing Viaeromanae asocijacija; Nacionalne turističke organizacije, uz to RTO i LTO autonomnih oblasti Broj posetilaca Nema podataka o broju posetilaca

21

Naziv rute Via Romana Lokacija Italija, Nemačka, Austria, Bugarska i Grčka

Opis Projekat ROMIT nastao je na bazi podrške “the Steering Committee of the Interreg III-B CADSES” programa u decembru 2003. godine. Ukupni prdviđeni budžet od 905.000 € podeljen je na tri dela 492.500 € obezbeđuje EU 407.500 € obezbeđuje država a 5.000 € obezbeđuje privatni sektor. Glavna ideja projekta Romit je da se na nivou EU nađu novi načini za očuvanjei upravljanje arheooloskim lokalitetima Starih Rimljana. Ovo se ostvaruje kroz integrisan trans-nacionalni sitem koji promoviše I upravlja rutom na bazi Peutingers tabule. Učešće u projektu uzela su 4 Evropska regiona Emilia-Romanja (I),Bavarska (D), Zapadna Grčka (GR) i Bugarska zajedno sa sledećim partnerima: Provincija Rimini (lider projekta) Opština Rimini (IT); Institute of Cultural and Natural Heritage of the Emilia-Romagna Region (IT); Europa Inform Consulting (IT); Patras Municipal Enterprise for Local Development ADEP (GR); Universität Erlangen-Nürnberg- FIM NeusesLernen (DE); Zeus Consulting SA (GR); Technical University of (BG); Österreichische Nationalbibliothek (AT).

Ruta se bazira na fragmentu Peutingerove mape (Tabula Peutingeriana), tj. srednjovekovne kopije antičke Rimske mape, koja je jedina preostala antičko rimska mapa puteva. Putujući ovom rutom turisti se mogu poznati sa bogatim rimskim nasleđem duž puta. Turistima je omogućeno da sami izaberu deo puta koji će posetiti zahvaljujući dostupnim istoriskim informacijama I listom mogućih mesta za odmor.

Dužina rute Rute (itinereri) različitih dužina. Osnovna tema rute Kulturno nasleđe starog Rima Atrakcije Brojni arhitektonsko-istorijski lokaliteti Turistička Hoteli, moteli, spomenici, lokaliteti... infrastruktura

Koordinacija/marketing Kordinacija se obavlja na multinacionalnom nivou kroz program ROMIT Godišnji broj Nema podataka posetilaca

22

Naziv Kulturne rute Evrope

Opis Program Kulturnih ruta Saveta Evrope nastao je 1987. godine kao odraz želje da se podigne kolektivna svest o evropskom kulturnom nasleđu i vrednostima, i da jasno pokaže kako nasleđerazličitih evropskih zemalja predstavlja deo zajedničkog kulturnog nasleđa Evrope. Dakle, nastale su prevashodno kao instrument demonstracije fundamentalnih principa Saveta Evrope, naravno, imajući u vidu i turističku dimenziju, ali ovaj svakako nije od primarnog značaja. Za aktivnosti kontrole razvoja Programa kulturnih ruta dat je mandat Evropskom instiututu kulturnih ruta iz Luksemburga 1998. godine, kao neprofitnoj asocijaciji. Rute Putevi hodočašća - The Santiago De Compostela put hodočašća (Oktobar 1987) (Sertificat velike kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) - The Via Francigena (Maj 1994) (Sertificat velike kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) - The Saint Michael’s Ways (Februar 2007) (Sertificat kulturne ture Saveta Evrope od 2007) Ruralno stanište - Arhitektura bez granica (Oktobar 1987) (Sertificat kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) - Ruralno stanište u Pirinejima (2002) Istorijske i legendarne ličnosti Evrope - The Mozart ruta (1990) (Sertificat velike kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) - The Schickhardt ruta (April 1992) (Sertificat kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) - Saint Martin of Tours, velika Evropska ličnost, simbol deljenja. (Mart 2005) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Septembra 2005) - The Don Quixotte ruta (Februar 2007) (Sertifikat kulturne ture Saveta Evrope od 2007) Ruta monaškog uticaja - Cisteijanska Ruta (1990) - Klunijačka mesta u Evropi (Maj 2004) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2006) Keltska ruta (1990) Vikinzi i Normani, Evropsko nasleđe - The Vikinška ruta (1992) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Decembra 2004) Hanza (savez Nemačkih gradova) mesta, putevi i spomenici (1992) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Decembra 2004) Parkovi i bašte– predeli (Mart 1992) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Decembra 2004) Arhiktetura vojnih utvrđenja u Evropi - The Wenzel i Vauban ruta (1995) (Sertifikat kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) Zaostavština Al-Andalus (April 1997) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) Ruta Kastiljanskog jezika i njegovo širenje po Mediteranu: Sefradska (Španski jevreji) ruta (Jun 2002) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Juna 2004) Ruta zaostavštine Evropskih Jevreja (Maj 2004) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od 2005) Industrisko nasleđe Evrope - Pirinejska gvozdena ruta (Maj 2004) (Sertifikat kulturne ture Saveta Evrope od Decembra 2004) - Evropski trag gvožđa u centralnoj Evropi (Februar 2007) (Sertifikat kulturne ture Saveta Evrope od 2007) Rute maslinovog drveta (Mart 2005) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od Maja 2006) The Via Regia (Mart 2005) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope, datum tek treba da se odredi) Evropski putevi migracionog nasleđa (Maj 2004) (Sertifikat kulturne ture Saveta Evrope od 2007) Živa umetnost, Evropski identitet - Les Transversales (1994) - Pozorište mladih (1995) - Kulturni centri (2000)

23

Naziv Kulturne rute Evrope ...NASTAVAK Feničanske rute (Maj 1994) (Sertifikat kulturne ture Saveta Evrope od 2007) Cigani (May 1994) Humanizam - ljudska priroda (Maj 1994) Severna svetlost (April 1997) Evropski gradovi otkrića (1993) Barok (1988) Evropski putevi svile i tekstila (1988) Popularni festivali i obredi u Evropi (April 1997) Knjiga i pisanje - Putevi knjige (Decembar 1999) The Via Carolingia (Februar 2007) (Sertifikat kulturne ture Saveta Evrope od 2007) Rute Romanske umetnosti u Evropi (Februar 2007) (Sertifikat velike kulturne ture Saveta Evrope od 2007). Kulturni koridori jugo-istočne Evrope (Maj 2004) – nastali na osnovu Deklaracije iz Varne (Bugarska) – suštinski predstavljaju deo kulturnih ruta Evrope, sa identičnim ključnim razlogom, a to je međukulturna razmena, razumevanje i poštovanje zajedničkih kulturnih vrednosti ovog dela Evrope. Obuhvataju sledeće koridore: - Dunavski put - Dijagonalni put Dijagonalni put Dunavski put - Istočni trans-balkanski put - Kulturni koridor Sofija-Ohrid - Via Adriatica - Via Anatolia - Via Egnatia - - Zapadni trans-balkanski put

Upravljanje Savet Evrope, Evropski institut kulturnih ruta, NTO, RTO / marketing

Zaključna razmatranja Analiza uspešnih ruta nam je dala jasne zaključke: • Sve uspešne rute su tematizirane. Jasna tema deo je uočljivih napora da se ruta pozicionira i kreira prepoznatljiv brend; • Rute obuhvataju veći broj tematskih atrakcija, ali mnoge uvode i druge, netematske atrakcije, dok sve rute igraju i na kartu prirode; • Sve uspešne rute karakteristične su po razvijenoj turističkoj infrastrukturi (odmorišta, stajališta), razvijenom sistemu označavanja rute, kao i značajnom promotivnom materijalu; i • Uspešne rute karakteriše i činjenica da je sistem upravljanja i marketinga rute institucionalizovan, na način da o tome brine neka organizacija oformljena specijalno za potrebe razvoja i promocije rute.

Kritični faktori uspeha rute Put rimskih careva Uvidom u postojeću praksu u svetu u domenu razvoja i menadžmenta uspešnih ruta nasleđa kao turističkih proizvoda, kao i sagledavajući opšte turističke trendove u Evropi i svetu, posebno one koji imaju repekusije na kulturni turizam, a imajući u vidu postojeću strukturu i karakter atrakcija u područjima kroz koje ruta prolazi, zaključili smo da su ključni faktori uspeha rute Put rimskih careva sledeći: • Jedinstvenost/Različitost. Jedinstvenost se odnosi na sve što jednu oblast čini različitom od druge, dajući joj jedinstvenu prodajnu poziciju. Svi elementi u turističkom lancu vrednosti mogu biti faktor različitosti i doprineti jedinstvenosti: pre svega autentičnost kulturnih atrakcija, identitet područja, kvalitet proizvoda i usluga itd. Ova jedinstvenost/različitost proizilazi pre

24

svega iz turističkih fascinacija lokaliteta i rute, odnosno onoga što predstavlja ključni osnov privlačenja posetilaca. • Povezivanje/Pakovanje. Atrakcije starorimskog nasleđa u Srbiji su, ipak, prostorno relativno „razbacane”. Kako se ne radi o lokalitetima/atrakcijama koje su poznati simbol i proizvode „uau!” efekat (kao npr. egipatske piramide, rimski Koloseum, Tadž Mahal i sl.), onda one same za sebe nisu dovoljne da privuku, u evropskim okvirima, veliki broj posetilaca, jer nisu dovoljno interesantne širem krugu turista. Okupljanjem u zajedničku ponudu, umrežavanjem i/ili itinererskim povezivanjem više atrakcija, obezbeđuje se da one kolektivno postaju dovoljno interesantne da privuku kritičnu masu posetilaca, i/ili da koriste blagodeti zajedničkih razvojnih smernica, standarda usluge i marketinga. Tamo gde ni povezivanje nije dovoljno da deluje kao dovoljno jak magnet, potrebno je kreiranje i dodatnih značajnijih atrakcija i događaja. Privlačenje posetilaca koji nisu primarno motivisani kulturom i kulturnoistorijskim nasleđem, da posete lokalitete na ruti zahteva pakovanje kulturnih i „ne-kulturnih” prizvoda u inventivan paket ponude. • Brending. Brending je izuzetno važan jer ako je pravilno razvijen daje određenu garanciju, obećanje u pogledu karaktera doživljaja nasleđa, dakle kakav kvalitet, sadržaj i dubinu doživljaja posetilac može da očekuje. Uz to, brend omogućava da se na samu atrakciju, pod istim brendom, nadovežu i drugi proizvodi i usluge koji drugačije ne bi mogli uspešno da se pozicioniraju na tržištu i privuku goste. Praktično, imidž koji se stvorio oko takvog brenda navodi posetioce da kupuju i druge proizvode koji dele isti brend i imidž. Brendiranje ove rute podrazumeva korišćenje glavne teme rute. • Pozicioniranje. Mnoštvo ruta nasleđa u Evropi i u novije vreme u okruženju, zahtevaju da se izgradi pozicija ove rute u svesti potencijalnih posetilaca kao različite i pune nezaboravnih doživljaja, koja uz to pruža mogućnosti učenja i ličnog razvoja. • Infrastruktura. Kvalitet saobraćajne mreže, uređenost i održavanje prostora uz puteve, stajališta i odmorišta, važan su faktor u odlučivanju turista za posetu nekoj destinaciji i izuzetno važna determinanta kvaliteta doživljaja rute. • Partnerstvo. Kod razvoja i menadžmenta tematskih ruta partnerstvo je izuzetno važan motivišući faktor koji stoji iza razvoja. Kvalitet i institucionalizacija partnerskih odnosa pokazala se kao jedan od ključnih faktora uspeha tematskih ruta nasleđa. Od toga u kojoj meri bude uspešno uspostavljanje partnerskih odnosa između javnog i privatnog, kao i unutar privatnog sektora, zavisiće i uspeh rute. • Institucionalizacija sistema upravljanja i marketinga. Sve uspešne rute pokazuju da je gotovo isključivo institucionalizacijom sistema upravljanja rutom, tj. uspostavljanjem posebnog entiteta (organizacije) koji se brine o ruti, jedan od ključnih faktora uspeha. Ovakva organizacija olakšava i uspostavljanje partnerskih odnosa između svih zainteresovanih stejkholdera. • Strategijsko planiranje. Razvoj strategije (master plana) koji uključuje sve ključne igrače (stejkholdere) je suštinsko sredstvo razvoja uspešnih i održivih turističkih proizvoda. Kompleksnost ne samo kulturnoistorijske rute, već celokupnog proizvoda turinga, zahteva strategijski pristup upravljanju. • Interpretacija. Odnosi se na prezentovanje starorimskog kulturnoistorijskog nasleđa oblasti kroz koje ruta prolazi na razumljiv i zanimljiv način, tako da turisti mogu da uživaju i uče o njemu. Bez interpretacije je teško kreirati nezaboravne doživljaje posetilaca.

25

• Održivost. Zaštita kulturnog nasleđa i njegovo unapređenje, fundamentalne su osnove rute nasleđa kao održivog turističkog proizvoda. Ekonomska održivost, sa druge strane, sa stanovišta nasleđa znači pre svega da turizam obezbeđuje značajna sredstva za konzervaciju. Drugim rečima, održivost je dvosmerna ulica.

VI VIZIJA Vizija rute se uklapa u viziju Srbije kao turističke destinacije i nastla je na osnovu većeg broja intervjua, breinstorminga i radionica sa ključnim stejkholderima. Vizija rute Put rimskih careva, kao željene slike rute za deset godina, može se izraziti kroz sledeću izjavu o viziji:

Kulturnoistorijska turistička ruta Put rimskih careva predstavlja najvažniju turističku rutu u Srbiji, koja svoj značaj dodatno crpi iz činjenice da je deo većih regionalnih ruta turinga. Kao takva, ona je generator razvoja biznisa i rasta blagostanja stanovništva na celom području. Bogatstvo starorimskog nasleđa, pažljivo ukomponovano i upakovano sa drugim kulturnim proizvodima srpskog turizma na ovom području, i posebno raznovrsnim prirodnim atrakcijama i pitoresknim predelima, daje ovoj ruti dvojak karakter: ona je, sa jedne strane, svojevrsni portal (gateway) ka raznolikim turističkim doživljajima Vojvodine, Beograda i Jugoistočne Srbije, a sa druge strane, ona je snažna identitetska poluga turističke Srbije, kao područja na kome su se rađale, razvijale i gasile različite civilizacije, i čije stanovništvo poštuje i neguje nasleđe starih civilizacija isto koliko i svoje sopstveno.

26

VII CILJEVI RUTE

Ciljevi rute Put rimskih careva proizilaze iz vizije. Ciljevi su višestruki, i mogu se klasifikovati kao ekonomski, kulturni, društveni i vezani za okruženje.

Ekonomski ciljevi. U ekonomske ciljeve razvoja ove rute možemo ubrojati sledeće:

• privlačenje posetilaca, • brendiranje i marketing različitih turističkih doživljaja, • razvoj identiteta područja, • oživljavanje turističke aktivnosti u područjima kroz koje ruta prolazi, • predstavljanje destinacija, povezivanje kulture/nasleđa i turizma u cilju ostvarenja prihoda.

Kulturni ciljevi. U kulturne ciljeve razvoja rute spadaju:

• povezivanje kulturnih atrakcija, • interpretacija nasleđa na inovativan način, • unapređenje fizičkog pristupa nasleđu, • rast svesnosti lokalnog stanovništva o značaju kulturnoistorijskog nasleđa, • rast uvažavanja arheologije i konzervacije.

Društveni ciljevi. U društvene ciljeve ubrajamo:

• angažovanje lokalnih zajednica, • poštovanje nasleđa, • jačanje intelektualne dostupnosti nasleđa, • razvijanje osećaja povezanosti lokalnih zajednica sa nasleđem koje nije u direktnoj vezi sa nasleđem zajednica.

Ciljevi vezani za okruženje. U ove ciljeve spadaju:

• urbano planiranje područja odnosno prostora lokaliteta, • monitoring, • upravljanje posetiocima, • zaštita i konzervacija nasleđa, • podsticanje održivog razvoja turizma.

27

VIII TURISTIČKE FASCINACIJE RUTE U cilju postavljanja osnova za pozicioniranje rute Put rimskih careva, odnosno definisanja jedinstvenih prodajnih predloga rute, razrađene su tabele za celu rutu i posebne lokalitete gde svaka ponaosob sadrži ključne karakteristike, fascinacije i interpretativne teme ili naraciju (story).

Fascinacije rute u celini Ključne fascinacije • 17 Rimskih imperatora rođeno na tlu Srbije (Samo ih je na području Italije rođeno više) • Bogatstvo starorimskog nasleđa • Raznolikost lokaliteta • Lokalitet Svetske baštine UNESCO-a (Romuliana) Dodatne fascinacije • Dunavske tvrđave (starorimske i srednjovekovne) • Panoramske deonice /panoramski putevi (Đerdapska klisura, Niš-Knjaževac) • Vinogorski predeli (Negotin, Knjaževac) • Događaji

Lokalitet Viminacium Ključne karakteristike • Početak I veka n.e. • Glavni grad Gornje Mezije • Carski grad (Hostilian) • Carski mauzolej • Uz Carnuntum, jedini veliki rimski logor/naselje nad kojim nije niklo novo - olakšana istraživanja

Fascinacije • Carski mauzolej • Najlepše freske kasne antike na celoj teritoriji Rimskog carstva • Prvom polovinom IV veka tačka seljenja (i zadržavanja) Rima u Konstantinopolj Narativna tema • Tajna imperatorove smrti • Mona Liza kasne antike • Tranzicija carstva • Viminacium, lumen meum

Lokalitet Trajanova tabla Ključne karakteristike • Početak II veka n.e. • Zapis - svedočanstvo završetka puta uz Dunav • Jedini pisani dokaz o putu • Uklesana u visoku i okomitu stenu 1,5 m iznad puta. • Prilaz Tabli moguć jedino sa vode. Fascinacije • Sam put je graditeljski poduhvat • Tabla sačuvana od potapanja izmeštanjem čitavog kamenog bloka od 300 t na viši nivo 1969. godine (veliki arheološko-konzervatorski poduhvat). • Gvozdena vrata prvi put probijena putem • Prva regulacija Dunava - kanal kod Sipa Narativna tema • Kako je građen put - jednim delom uklesan u stenu, a onda, nad Dunavom, izgrađen od drvene konstrukcije, podržane drvenim gredama usađenim u rupe uklesane u kamenu • Pobeda čoveka nad stenjem (kopneni proboj Gvozdenih vrata) • Uz kanal kod Sipa, simbol pobede nad opasnim brzacima Dunava • Via Trajana

28

Lokalitet Diana Ključne karakteristike • Kraj I veka st.e., kraj I i početak II veka n.e. • Logor kohorte - pomoćne vojne jedinice (pešadija, konjica, mornarica) • Uz logor razvijeno naselje i luka • Jedno od najvećih utvrđenja Gornje Mezije

Fascinacije • Strategijski položaj • Poslednja uzvodna stanica pred Gvozdenim vratima

Narativna tema • Odbrana Imperije • Pohod na Dačane i sukob civilizacija • Statio Cataracrtum Diana - Rimljani i dunavske katarakte • Via Trajana

Lokalitet Trajanov most Ključne karakteristike • Izgrađen početkom II veka n.e. (103-105 god. AD) • Prvi kameni (kameno-drveni) most na Dunavu • 1070 metara dužine nad vodom, ukupna dužina 1140 metara • Podignut radi konačnog osvajanja Dakije • Porušen od strane Rimljana • Ostali samo stubovi i ostaci kastela Pontes koji ga je štitio sa desne obale Dunava Fascinacije • Arhitektonsko i inžinjersko (građevinsko) čudo onoga doba, zajedno sa putem i kanalom • Verovatno skretanje Dunava radi gradnje • Po projektu čuvenog arhitekte Apolodora iz Damaska Narativna tema • Kako je građen prvi most na Dunavu - verovatna tehnologija gradnje • Zašto je građen i zašto srušen • Apolodor - poređenje/povezivanje sa drugim njegovim projektima • Konačna pobeda nad Dačanima / nestanak jedne civilizacije

Lokalitet Felix Romuliana Ključne karakteristike • Kraj III početak IV veka n.e. • Carska rezidencija • Najočuvaniji arheološki mozaici - vrh tadašnje evropske umetnosti • Sakralni kompleks na Maguri • Na listi Svetske baštine UNESCO-a Fascinacije • Najočuvaniji primer Rimske dvorske provincijske arhitekture • Magura i poslednja apoteoza (divinizacija) u Rimskom carstvu • Mozaici • Rodno mesto imperatora Galerija Narativna tema • Gamzigrad, mesto rođenja Galerija: dečak koji gaji stoku stiže do titule imperatora • Apoteoza • Tajna 99 zlatnika • Od proganjanja hrišćana do pokušaja pomirenja (Edikt o toleranciji)

Lokalitet Naissus/Mediana Ključne karakteristike • Mediana (IV veka n.e.) - bogato predgrađe Naisusa • Podni mozaici • Naissus - rodno mesto Konstantina Velikog • Ostaci rimskih termi na ulazu u Nišku tvrđavu

29

Fascinacije • Luksuzna rezidencija sa organizovanom ekonomijom • Mozaici u Mediani • Terme unutar Niške tvrđave

Narativna tema • Konstantin Veliki - prekid progona hrišćana • Prvi hrišćanski imperator Starog Rima • Bitka kod Naissusa/pobeda nad Gotima septembra 268. godine • Uništenje grada od strane Huna (na temu tog masakra se za neke segmente tržišta može praviti poređenje sa Ćele kulom.)

IX POZICIONIRANJE RUTE Na osnovu prepoznatih fascinacija i kreiranih narativnih tema datih u prethodnim tabelama, neophodno je odrediti tržišno pozicioniranje rute. U tom smislu, imajući u vidu da od početka koristimo naziv Put rimskih careva, jasno je da je osnova pozicioniranja vezana upravo za tu jedinstvenost prostora Srbije, da je tu, pretpostavlja se po osnovu različitih izvora, rođeno 17 rimskih imperatora. Polazeći i od toga da ruta Put rimskih careva obuhvata i lokalitete koji nisu zadati projektnim zadatkom ovog master plana, kao i potrebe da se privuče širi krug korisnika/posetilaca, smatramo da se ruta pozicionira na sledeći način:

Put rimskih careva u Srbiji se pozicionira kao turing proizvod visoke vrednosti, koji na osnovama starorimskog, objedinjava materijalno i nematerijalno kulturno nasleđe, kao i prirodne fascinacije Dunava, Srema i Istočne Srbije. To je put koji povezuje lokacije u Srbiji na kojima su rođeni i/ili živeli Rimski imperatori. To je PUT KROZ ZEMLJU RIMSKIH IMPERATORA.

X PROGRAMI KONKURENTNOSTI Na razvoj konkurentnosti rute koja se može posmatrati kroz stvaranje lanca vrednosti za posetioce značajan uticaj imaju programi razvoja konkurentnosti Srbije i pojedinih klastera i destinacija kroz koje ruta prolazi. Najznačajniji uticaj će imati realizacija programa konkurentnosti Srbije koji je definisan u Master planu razvoja turizma Republike Srbije i programa konkurentnosti definisanih u master planovima Donjeg Podunavlja i Stiga – Kučajskih planina-Beljanice.

Programi konkurentnosti koji dominantno određuju efikasnost izgradnje lanca vrednosti i korišćenja kulturnih i prirodnih resursa vezanih za rutu se predstavljeni u sledećim tabelama:

30

Programi konkurentnosti Opis Kulturnoistorijski značaj svih lokaliteta na ruti je nesumljiv, i oni stoga imaju dovoljno atraktivnosti za pojedine specijalizovane segmente, kao što su oni vezani za arheološke ture ili istorijske ture. Međutim, uprkos tome, postojeća atraktivnost rute nije dovoljna da privuče značajniji broj uobičajenih turista, takođe zainteresovanih za kulturu i istoriju, ali koji nisu primarno time motivosani. Stoga je neophodno kroz dodatne sadržaje unaprediti sistem doživljaja rute. Programi su vezani za infrastrukuru (opštu, putnu i turističku), turističku suprastrukturu, kao i sistem interpretacije rute i lokaliteta. Ciljevi i očekivani ▪ Razvoj sistema doživljaja atraktivnih širem krugu korisnika rezultati ▪ Poboljšanje dostupnosti lokaliteta ▪ Povećanje broja posetilaca ▪ Stvaranje zaštitnih zona i kontrolisano kretanje posetioca Naziv programa: Zaštita i konzervacija lokaliteta Ovo je, kada je u pitanju kulturnoistorijsko nasleđe, ključni program konkurentnosti. Omogućavanje posete lokalitetima od strane sadašnjih i budućih generacija, podrazumeva zaštitu i očuvanje ovih resursa, što je jedna od premisi održivog razvoja, a istovremeno garantuje očuvanje atraktivnosti lokaliteta. Troškovi zaštite i konzervacije variraju od lokaliteta do lokaliteta, posebno ako se tome dodaju i neophodna dalja ili dodatna arheološka istrživanja. Ovaj proces istraživanja, konzervacije i zaštite treba da teče paralelno sa turističkim korišćenjem, što nikako ne znači da treba čekati da se sve istraži, pa tek onda dovoditi posetioce. Posetioce treba privući brzo, posebno jer turistička valorizacija podrazumeva obezbeđivanje dodatnih finansijskih sredstava pre svega za ove aktivnosti.

Nivo prioriteta Nivo troška Nizak Srednji Visok Nizak Srednji Visok

Naziv programa: Razvoj/ unapređenje postojećih atrakcija Postojeće ključne atrakcije rute mogu privući specifični segment arheološkog turizma. Radi se o tržišnoj niši u kojoj raste broj potencijalnih posetilaca, ali je ona jako mali segment tržišta. Da bi se privukao širi krug posetilaca, odnosno povećala baza potencijalnih gostiju, neophodno je unaprediti atraktivnost, funkcionalnost i interpretaciju lokaliteta. Ovo podrazumeva nekoliko aktivnosti: (a) pokrivanje određenih nalaza radi lakšeg pristupa nezavisno od vremenskih prilika (b) izgradnju centara za posetioce sa interpretativnim centrima (Viminacium, Romuliana i Mediana), (c) izgradnju/postavljanje manjih info- centara (na lokalitetima Trajanova tabla, Diana, Trajanov most, Vratna), (d) postavljanje interpretacionog centra unutar Arheološkog muzeja u Kladovu, (e) dodavanje novih sadržaja (hipodrom i amfiteatar u Viminaciumu, starorimski mozaik kod Romuliane, laserski hologram kod Trajanovog mosta) (f) urbano opremanje (klupe, rasveta, korpe itd.), hortikulturalno uređenje i ograđivanje).

Nivo prioriteta Nivo troška Nizak Srednji Visok Nizak Srednji Visok

Naziv programa: Razvoj ponude suvenira vezanih za starorimsko nasleđe Ovaj program podrazumeva da se po određenim temama i prema poznatim artefaktima starorimskog nasleđa u Srbiji izrađuju odgovarajući suveniri. Prema određenim, unapred razrađenim kriterijumima, bile bi odobravane aplikacije proizvođača suvenira čiji bi proizvodi bili sertifikovani od strane organizacije koja upravlja rutom, ili možda od strane Ministarstva kulture, u kojem slučaju bi Ministarstvo davalo sertifikate i za druge tipove suvenira vezanih za kulturno nasleđe u Srbiji. Bez obzira koji se model prihvati, suština je da sertifikacija, koja onda dozvoljava zaračunavanje viših cena, ima trojaku ulogu: (1) ona daje sigurnost kupcu da suvenir autentično predstavlja ili simbolizuje originalni predmet, (2) ona daje legitimitet

31 proizvođaču (i prodavcu) suvenira i predstavlja podršku u prodaji, i (3) ona garantuje da će određeni deo prihoda od prodaje biti upotrebljen u svrhu održavanja lokaliteta, a za mnoge turiste saznanje da se deo njihovog novca koristi za zaštitu lokaliteta, deluje kao dodatni stimulans za kupovinu suvenira.

Nivo prioriteta Nivo troška Nizak Srednji Visok Nizak Srednji Visok

Naziv programa: Unapređenje restoraterske ponude Ovaj program podrazumeva dve grupe aktivnosti. Prva grupa se odnosi na obogaćivanje gastronomske ponude restorana u smislu razvnovrsnosti menija uvođenjem tradicionalnih jela odnosno jela pripremanih na tradicionalni način. Druga aktivnost se odnosi na uvođenje nekih starorimskih recepata u menije pre svega onih restorana koji žele da participiraju u sistemu doživljaja rute, odnosno budu deo paketa ponude rute.

Nivo prioriteta Nivo troška Nizak Srednji Visok Nizak Srednji Visok

Naziv programa: Uređenje panoramskih puteva Važnost panoramskih deonica rute Putevi rimskih careva je od izuzetnog značaja zbog potrebe "pakovanja" ovog proizvoda ne bi li bio privlačan širem krugu uobičajenih turista koji nisu primarno motivisani posetom arheološkim lokalitetima. Ovde posebno izdvajamo dve deonice/panoramska puta: Đerdapsku magistralu (gde je neophodno, pre svega i ne samo zbog ove rute, izmeštanje teškog teretnog saobraćaja na druge pravce) i put Niš-Knjaževac. Aktivnosti ovog programa konkurentnosti se odnose na izgradnju/uređenje panoramskih stajališta i odmorišta na lokacijama koje pružaju mogućnost za panoramsko i/ili ambijentalno uživanje u pogledu i prostoru. na tim mestima treba izgraditi odgovarajuće sadržaje za odmor (ali ne na način da ometaju pogled),a tamo gde je potrebno i ograde radi bezbednosti posmatrača/turista (npr. u Đerdapskoj klisuri). Takođe, na istim mestima treba postaviti interpretativne panele vezane za rutu (na području Đerdapa sa objašnjenjem položaja i uloge starorimskih logora, naselja i sl. koji nisu u programu rute odnosno koji su nestali potapanjem). Takođe, treba da postoje i dodatni panoi za interpretaciju tog mesta odnosno onoga što se odatle može videti.

Napomena: i panoramski putevi zahtevaju interpretaciju i osvežavanje iste svakih 2-5 godina! Interpretativni paneli u prvoj fazi i brošurice koje se tokom vremena trebaju razviti mogu imati različite teme: Istorija prostora i prva naselja, važne ličnosti, vodič po godišnjim dobima, biljni i životinjski svet itd. U kontekstu rute Putevi rimskih careva, tema je logično vezana za pitanja starorimskih naselja, legija, careva, načina života itd.

Nivo prioriteta Nivo troška Nizak Srednji Visok Nizak Srednji Visok

Naziv programa: Unapređenje ponude smeštaja U master planovima područja Donjeg Podunavlja i Stiga-Beljanice-Kučajskih planina dati su relevantni programi koji se tiču i ove rute. Za ostala područja kroz koje ruta prolazi ovi programi moraju biti posmatrani u tom širem, destinacijskom kontekstu, vezano za neophodne master planove Beograda i Niša, kao i prostora koje obuhvataju opštine Zaječar i Knjaževac.

32

XI KLJUČNI PROJEKTI Ključni investicioni projekti koji su definisani Master planom odnose se na pojedinačne lokalitete koji potiču iz rimskog doba. U cilju stvaranja celovotog lanca vrednosti za posetioce neophodne su i investicije u smeštajne kapacitete i razvijanja druge turističke ponude u područjima kroz koje prolazi ruta, što nije predmet ovog Master plana već je to definisano u okviru master planova razvoja turizma u Donjem Podunavlju i u području Stiga, Kučajskih planina i Beljanice. U sledećoj tabeli su predstavljeni investicioni projekti kojima su navedene procene neophodnih finansijskih sredstava za izvođenje radova i tehničko opremanje, dok sredstva za izradu pojedinačnih projekata nisu navedena:

33

34

35

XII PLAN MARKETINGA

1. BRENDIRANJE

Formiranje brenda spada u red najvažnijih odluka u domenu strategije proizvoda. To je metod kreiranja specifičnog identiteta proizvoda, gde se uz pomoć imena, dizajna, znaka, simbola ili njihove kombinacije, a na bazi diferenciranja u odnosu na druge, konkurentske proizvode, nastoji postići dvostruki efekat: prvo, brend posetiocima daje određeno obećanje u pogledu kvaliteta usluga i bogatstva doživljaja, i drugo, doprinosi jačanju uspomena na ta iskustva nakon što turista konzumira turistički proizvod. Brend treba da komunicira željeno pozicioniranje rute. Da bi to postigao, potreban je razvoj identiteta brenda. Razvoj identiteta brenda podrazumeva da smo svesni svesni sledećih činjenica: 1. brend je utemeljen na primarnim (opipljivim, objektivnim) atributima rute; 2. na osnovu tih karakteristika/atributa turisti odnosno posetioci imaju neke racionalne koristi: 3. posetioci, dalje, crpe i neke emocionalne koristi po osnovu putovanja rutom; 4. brend ima svoju ličnost koja prenosi diferencirajuće karakteristike rute; 5. brend ima svoju vrednost koja ima određeno značenje za posetioce; i 6. brend ima svoju suštinu a to je esencijalna karakteristika ove rute kao turističkog proizvoda. Na narednoj strani dajemo ilustrativni prikaz ovih elemenata brenda za rutu Put rimskih careva. Kao finalni posao u brendiranju rute jeste kreativni deo izrade logotipa, imena, slogana, simbola i dizajna.

Emocionalne Primarni atributi Racionalne koristi Ličnost Vrednosti brenda Suština brenda koristi

9 starorimskih Evropsko "Osećam da Dinamičan, a Otkriće Turing doživljaj lokaliteta, od toga nasleđe živim istoriju ovog opet relaksiran Uključenost koji vas vraća u jedan UNESCO Istorija prostora. Inovativan Autentičnost prošlost među Dobrar deo rute Priroda Uzbuđen Različit Visoko vredan Rimske prolazi kroz Gastronomija dramatičnom Mističan imperatore. panoramske Ljudi/ lepotom Dunava i Otkrivajući predele gostoprimstvo istovremeno (Dunav/Đerdap i relaksiran Niiš-Knjaževac) pastoralom Dodatne istorijske Istočne Srbije. i kulturne Među atrakcije i prijateljima." događaji

36

2. TEMATIZACIJA

Tematizacija rute Opis Tematizacija ponude kulturnoistorijskog nasleđa, odnosno tematizacija ruta, dobar je način da se promoviše kulturni turizam. U realizaciji ovakvih aktivnosti neophodna je saradnja većeg broja stejkholdera. Ovo podrazumeva saradnju i partnerstvo privatnog i javnog sektora. Tema omogućava da se spoje strane koje u standardnim okolnostima ne bi dublje sarađivale. Planiranje i kooperacija na realizaciji ovog tipa proizvoda u uslovima još uvek nerazvijenog lanca vrednosti, kakav je slučaj ne samo kada je u pitanju područje kroz koje ruta prolazi, već i Srbija u celini, zahteva više godina ozbiljnih aktivnosti na tom planu. U tematizaciji ruta treba voditi računa da uprkos jedinstvenoj temi sami lokaliteti ne nude isto ili slično turističko iskustvo/doživljaj, (makar to bila samo percepcija, a ne i stvarno stanje), jer u takvim situacijama turisti gube interes da posete više od jednog ili eventuralno dva lokaliteta. Mora se,dakle,voditiračunaotomedarazličite lokacije nude različite interpretacije i sadržaje, uprkos jedinstvenoj temi.

Glavna tema Put rimskih careva Opis Bogato kulturno-istorijsko nasledje iz rimskog perioda, koje posetiocima omogućava da upoznaju rimsku civilizaciju i sva njena dostignućaidase na trenutak vrate u daleku prošlost.

Sama tura je izuzetno kompleksna- njen cilj nije samo da se Rimljani predstave kao osvajači i ratnici, već kao jedna visokorazvijena civilizacija koja je ove prostore oplemenila na više načina-kako kroz tehničko- tehnološka dostignuća i arhitektonske spomenike koji su za njima ostali tako i na jednom višem istorijskom nivou, širenjem hrišćanstva i kulture. Glavna tema rute treba da ukaže na tri stvari: - Prema različitim izvorima, na području današnje Srbije je, moguće, rođeno 17 rimskih careva, najviše posle područja same Italije - Važnost područja današnje Srbije za Rimsko carstvo, u pogledu osvajačkih pohoda, odbrane carstva, ruda itd. - Preko teritorije današnje Srbije prolazili su važni putevi Rimskog carstva - Via Trajana, , Via Imperialis.

37

Podtema 1 Rimljani i Dunav Opis Rimljani prvi organizovano zbog osvajačkih ciljeva savladavaju Dunav, izgradjuju put koji ide od Beograda duž desne obale i dalje preko Vidina u Bugaraskoj. Intezivno korišćenje Dunava trajalo je sve do propasti Rimske imperije i najezde varvarskih plemena sa Istoka.

Izgradnjarimskogputaivelikogbrojautvrđenja pokazuje značaj Đerdapa za Rimsku imperiju, sve do konačnog osvajanje Dakije početkom 2. veka. Izgradnja puta, koji se prostirao uz sam Dunav, bila je uslovljena potrebama brže i bezbednije plovidbe. Nakon osvajanja Dakije, Đerdap u narednih 150 godina nije više bio pogranična oblast Rimske imperije, te gubi vojni značaj, ali je zato omogućen razvoj gradskog života i trgovine u mestima gde su bila izgrađena vojna utvrđenja. U 3. veku, posle povlačenja Rimljana iz Dakije, Dunav ponovo postaje granica Imperije, a i kasnije, tokom 6. veka, kada se Vizantija u ovoj oblasti brani od upada Avara i Slovena.

Trajanove table su pisani simbol prve čovekove pobede nad Đerdapskim brzacima, a Trajanov most simbol njegovog veličanstvenog premošćavanja.

Podtema 2 Rimljani i vino Opis Rimljani su još od starih vremena bili poznati po vinu odličnog kvaliteta.Poznato je da je rimski car Domencijan (69-96. god.) uveo zakonski monopol kojim je samo italičnim vinogradarima bilo dozvoljeno da sade kvalitetnu lozu.

Vinogradarstvo i proizvodnja vina u knjaževačkom vinogorju datiraju još iz doba Rimljana, o čemu postoje ipodaci sa arheološkog nalazišta Timacum Minus, neposredno pored Knjaževca, gde je iskopan i kip Dionisa, boga vina starih Rimljana.

Ruta podrazumeva da se pod ovom temom povežu knjaževačke vinarije i negotinske pivnice, pri čemu bi bilo korisno da se proizvodi i puni posebno vino sa starorimskom etiketom i oznakom rute, poželjno u amforama. Vino bi bilo sertifikovano od strane Organizacije koja upravlja rutom i ona bi izdala dozvolu da se koristi logo rute. Pojedini vinski podrumi mogu, po želji, participirati u programu na način da su deo rute i da takođe koriste znak iste.

38

Podtema 3 Rimske terme Opis U rimskom društvu postojalo je mesto na kome je i ženama i muškarcima podjednako bilo omogućenodasebavesvojimtelomidaganeguju.Bile su to terme - luksuzna javna kupatila u kojima pristup nikome nije bio ograničen. Terme se smatraju u potpunosti rimskom tekovinom i od vremena Carstva igraju veoma važnu ulogu u životu Rimljana. Carske terme često su u jednom kompleksu imale, pored toplih i hladnih kupatila, i gimnastičke dvorane, vrtove, muzeje, biblioteke, restorane i trgovine.

Po svom arhitektonskom sklopu terme predstavljaju objekte koji su se razlikovali od grada do grada. Tako se i viminacijumske terme mogu izdvojiti ne samo po svojoj raskoši već ispecifičnom arhitektonskom rešenju. Dug period u kome su bile u upotrebi (I-IV vek) omogućava da se jasno prate pojedine faze u gradnji.

Kao dodatni element priče o rimskim termama mogao bi se istaćizahtev da u nekoj od buduće privatizovanih banja (Gamzigradska i/ili Niška) budu izgrađene Terme Romanum (javne rimske terme), čime bi se podigla i atraktivnost. Podtema 4 Rimljani i religija Opis Ovatematiče se odnosa Rimljana i paganstva, odnosno važnosti i značenja starorimskih bogova. Potom odnos Rimljana i hrišćanstva, preko progona hrišćanadopomirenja,azatimiprihvatanjahrišćanstva za ravnopravnu pa zvaničnu religiju.

Podtema 5 Rimljani i tehnologija Opis Uantička vremena, Rimljani su bili poznati kao nosioci tehnološkog progresa. Neke od tekovina rimske civilizacije su sačuvane i do današnjih dana, i u mogućnosti smo da im se divimo, a u nekim slučajevima su bili vešti u primeni tuđih znanja i tehnologija.

U okviru ove teme može se interpretirati način gradnje puteva generalno, a posebno Trajanovog puta, kao i način i tehnologija gradnje Trajanovog mosta.

Dodatno, treba prikazati način grejanja objekata kod Starih Rimljana, jer predstavlja domišljat sistem svojevrsnog centralnog grejanja prostorija.

39

Podtema 6 Rimska arhitektura Opis Inovacija u rimskoj arhitekturi je počela u 1. veku p.n.e. sa izumom betona koji se plasirao kao jača i jednostavnija alternativa kamenu. Iako mnogi smatraju beton kao najveći doprinos rimske arhitekture modernom svetu stil arhitekture koji je proizašao iz Rimske imperije se i danas povremeno koristi širom Evrope.

Ovde je moguće izgraditi sjajne priče o gradnji carske palate u Gamzigradu, mozaicima, gradnji rimskih logora, upotrebi betona i vrhuncu arhitekture tog doba, Apolodorovom remek delu, Trajanovom mostu.

3. KOMUNIKACIJA: BROŠURE

Brošure su kao deo interpretativnog materijala rute Put rimskih careva i kao takve ukratko već objašnjene u delu o planu konkurentnosti – program interpretacije. Ovde želimo da ukažemo na tipove interpretativnih brošura koje treba kreirati. U tom smislu predlažemo makar nekoliko sledećih vrsta brošura tj. lifleta: • Mini vodič Put rimskh careva • Put rimskih careva leaflet • Mapa rute/itinereri • Lifleti po pojedinim temama (Rimljani i Dunav, Rimljani i Vino itd.) • Brošura o kapacitetima za smeštaj i restoranima participantima • Monografija o ruti (komercijalno, za prodaju). Odgovornost za brošure leži na Turističkoj organizaciji Srbije u saradnji sa Ministarstvom kulture do formiranja institucije nadležne za rutu, a potom na tom telu u saradnji sa TOS-om.

40

4. KOMUNIKACIJA: INTERNET

Naziv programa: Internet prezentacija Opis Internet je danas jedan od osnovnih vidova komunikacije, sa tendencijom stalnog porasta broja korisnika, a što vodi ka tome da će postati dominantan vid komuniciranja. Jedna od osnovnih prednosti inteneta jeste tzv. globalna dostupnost, - iz bilo kog dela sveta, u bilo koje vreme , bilo preko računara ili mobilnog telefona, možemo pristupiti željenom sajtu i trrženju određenih informacija. Ovo je osnovni razlog zašto tura treba da bude praćena i odgovarajićim internet sajtom. U izradi istog treba anažovati profesionalne veb dizajnere, ali isto tako koristiti i načine na koji su druge poznate rute kreirale svoje sajtove. u kreiranju sajta za rutu, (čiji će korisnici biti i potencijalni posetioci, i organizacije i firme vezane za rutu i drugi zainteresovani), bitno je poštovati sledeće principe i načela:

• Google frendly linkovi- suština je da se naš sajt otvori u pretraživaču kada korisnik ukuca predhodno definisane ključne reči (haritage, Roman emperor, Srbija, Rimljani itd.);

• CMS -mogućnost izmene sadržaja bez poznavanja programiranja i to sa bilo kog račnara koji ima pristup intenretu. Time se omogućava potpuno samostalnost u ažuriranju veb prezentacije od strane nadležne institucije; • Sistem registracije korisnika i prijavljivanja na sistem sa opcijom automatskog slanja e-maila svim registrovanim korisnicima;

• Mass mail slanje "Newsletters" svim registrovanim korisnicima ili prema nekoj e-mail bazi (WTO,TOS...);

• Sistem anketiranja posetioca sajta kroz neka ne preterano zahtevna pitanja, ali putem kojih je moguće izvršiti neka istraživanja;

• Detaljno praćenje ponašanja korisnika na sajtu usmisludaseprati koje opcije se najčešće otvarju, koje se slike gledaju itd;

• Mehanizam pretrage sadržaja sajta kroz opciju search;

• RSS vesti sa podrškom za sve standarde (omogućava da korisnici mogu da skidaju bitne vesti u obliku kratkih vesti koje kasnije mogu da pročitaju u celosti); • Live RSS ( podrška za Rss vesti koje se u realnom vremenu menjaju) kao npr. trenutna temperatura na lokalitetu itd;

• Mogućnost emitovanja audio video sadržaja bilo sa naših servera ili nekog svetskog servera kao sto je YouTube;

• Otvaranje naloga same rute na YouTube u cilju promocije putem malih video klipova;

• Korisnicikojiseregistrujumogu da napisu tekst o nekom o tome kako su se provli ili da na sajt uz naše odobrenje stave video klipove;

41

• Galerija fotografija sa mogućnošću klasifikacije slika po kategorijama, opcijom slanja slike kao e-razglednice, uvećanjem detalja na fotografiji, pretragom određenog materijala;

• Diskusioni forum sa raznim nivoima privilegija korisnika;

• Višejezičnost (Srpski, Engleski, Italijanski, Ruski, Nemački, Slovenački). Sadržaj na glavnoj strani treba da bude koncipiran tako da osim vesti, strukturirano nudi turističke proizvode, kao i praktične informacije vezane za dolazak, boravak, smeštaj i saobraćaj. Sve navedene opcije mogu biti u obliku posebne pod-stranice. Stranica mora isto tako biti u korelaciji sa regionalnim (klasterskim) sajtovima koji mnogo detaljnije promovišu svoju regiju. Sve fotografije i vizuelni zapisi na stranici su preuzeti iz banke fotografija i banke filmova Srbije. Proaktivan stav na stranici se može npr. postići s opcijom (podstranicom) za "online" kontakte putem e-maila, sekcijom s najčešće postavljanim pitanjima i odgovorima, kroz nagradne igre, online ankete i dr.

Uz prethodno, sajt treba da ima i funkciju prodaje. Ova se odnosi kako na kupovinu Imperatorovog pasoša, sa popustima, tako i za mogućnost bukinga participirajućih objekata za smeštaj.

5. INTERNI MARKETING

Interni marketing u domenu rute Put rimskih careva podrazumeva da se određenim marketing aktivnostima utiče na različitu publiku koja je u indirektnoj ili direktnoj vezi sa razvojem ove rute. U tom smislu, postoje tri ciljne publike ovih aktivnosti: • Zaposleni u turizmu na koridoru kojim ruta prolazi, kako bi spoznali i cenili kulturni turizam generalno, a specifično ovaj segment turističkih proizvoda vezanih za kulturnoistorijsko nasleđe. • Privatni turistički biznis, kojem treba predočiti prednosti razvoja rute, pre svega sa stanovišta doprinosa njihovom poslovnom uspehu, a posebno treba objasniti svrhu i stimulisati pridruživanje privatnih biznisa temi starorimskog nasleđa. • Javni sektor, pre svega radi dobijanja održive podrške za projekat, na osnovu doprinosa koji ova ruta može imati na zaposlenost građana i njihovo blagostanje, ali i doprinosa koji ruta može pružiti privatnom sektoru. • Rezidenti, da bi im se objasnio kulturni i ekonomkski značaj rute, stimulisao zaštitnički odnos i briga prema nasleđu, kao i podstaklo pojačano uvažavanje arheologije i konzervacije. Aktivnosti internog marketinga podrazumevaju i izdavanje posebnog mesečnog biltena, u početku u elektronskoj formi, i njegovu široku distribuciju.

42

6. PRODAJA

6.1. CILJNA TRŽIŠTA POSETILACA Polazeći od tipova odmora ili proizvoda koje Svetska turistčka organizacija (UNWTO) izdvaja kao vodeće segmente turizma u budućnosti, moguće je povezati ih sa novim iskustvenim tržištima. To su sledeća tržišta:

• tržište avantura – predstavlja tržište odmora u neobičnim, egzotičnim, udaljenim ili netaknutim predelima/prostoru. Preferencije potrošača su povezane sa težnjom da učestvuju u aktivnostima na otvorenom prostoru. U toku odmora se preferiraju aktivnosti koje nose različit nivo rizika i uzbuđenja. Avanturisti su uglavnom istraživači netaknutih i egzotičnih predela planeta i učesnici u ekstremnim sportovima (brdski biciklizam, surfing, paraglajding i sl.). Tržište avantura najbrže raste u poslednjim godinama . • tržište prirode - to je tržište koje obuhvata odgovorna putovanja u područja sa očuvanim prirodnim okruženjem. Turisti se interesuju za priče lokalnog stanovništva koje su vezane za prirodu i njene misterije uz istovremeno aktivno upoznavanje prirodnih lepota i divljeg sveta. • tržište kvaliteta života - tržište u kojem se putnici u toku putovanja bave aktivnostima koje utiču na održanje i poboljšanje zdravstvenog stanja. Putnici u destinaciji biraju sadržaje koji im omogućavaju da održe i unaprede fizičko i mentalno zdravlje. • tržište novog džet seta - tržište u kojem postoji različiti pristup džet seterima. Ovde džet seteri ne traže samo luksuz, ovde oni traže nešto originalno, oskudno i drugačije. • tržište zabave – zabavu čine događaji, izvođenja ili aktivnosti koje pružaju osećaj prijatnosti. Posetioci mogu da učestvuju u zabavi pasivno kao npr. gledajući operu ili aktivno kao npr. u tradicionalnim seoskim igrama i slično. Pretpostavka za zabavu je da onaj koji pruža zabavu bude vidljiv posmatraču. Rekreacija, igra, čitanje, kafići, klubovi, restorani i posmatranje umetnosti se takođe smatraju zabavom. • tržište uverenja - to je tržište čvrstih uverenja i povoda gde ljudi veruju u poruke, povode, ideje, delotvornost, ljubav, osobe i namere, kao i mnoge druge verovatne i manje verovatne događaje. Najviše se tiče ekologije, okoline, vere, zaštite životinja, istraživanja i obrazovanja. • tržište odmora za um – tržište je povezano za umnom (psihičkom) relaksacijom putnika. Putnici preduzimaju putovanja u autentična mesta radi dužeg ili kraćeg boravka u kojima postoje "retro" proizvodi poput kulture i tradicije, posmatranja devičanskih predela, otkrića ruralnog sveta, posmatranje i kreiranje umetnosti i zanata, ali i filozofije i mislilaca. • tržište ljubavi (emocija) – ljudska bića u svojoj prirodi imaju razvijen motiv ljubavi koji se zadovoljava doživljajem osećaja voljenja ili voljenosti. Turisti preferiraju putovanja koja pružaju razvijanje međusobnih i interpersonalnih odnosa. Vezano za to postoji potreba za simbolima, ritualima i ambijenata koji će pružiti nezaboravan osećaj. Ovo tržište je takođe važno za porodice i njihove potrebe.

43

Proizvodi budućnosti Iskustvena tržišta

Sunce i more Kvalitet života, priroda i odmor za um

Sportski turizam Avantura, priroda i kvalitet života

Avanturizam Avantura, priroda i odmor za um

Turizam u prirodi Priroda, avantura i odmor za um

Kulturalni turizam Zabava i uverenja

Gradski turizam Novi džet set, zabava i ljubav

Ruralni turizam Kvalitet života, priroda, ljubav i odmor za um

Tematski parkovi Zabava, avantura i uverenja

Kruzing Ljubav, novi džet set i zabava

Sastanci i konferencije Uverenja

Zdravstveni turizam Kvalitet života, odmor za um, uverenja, ljubav

Proizilazi da se na osnovu iskustvene segmentacije moramo obraćati pre svega tržištima uverenja i zabave. Prema nekim procenama UNWTO 37% svetske turističke tražnje ima veze sa zadovoljenjem kulturnih potreba. Istraživanja ATLAS-a, kao i istraživanja posetilaca pojedinih destinacija, pokazuju da je broj posetilaca koji su posetili određene lokalitete i destinacije dominantno motivisani kulturnim razlozima manji, negde oko 5-8%. To znači da se u svetskim razmerama taj broj poseta kreće između 40 i 65 miliona. Proizilazi da je neophodno privlačiti i one posetioce kojima kultura i kulturnoistorijsko nasleđe nisu primarni motiv dolaska (što se moglo zaključiti iz dosadašnjeg teksta ovog master plana, posebno u vezi sa tematizacijom rute). Sa stanovišta pojedinih segmenata, njihov se značaj za ovaj proizvod srpskog turizma može dati i u sledećem prikazu, gde su segmenti za potrebe efikasnijeg fokusiranja drugačije strukturirani:

Ciljni segmenti rute Put rimskih careva

Škole, univerziteti Parovi bez Parovi sa Korporacije, Mladi i druge institucije dece decom poslovni gosti

Legenda:

Primarna ciljna grupa Dodatna ciljna grupa

6.2. POSLOVNA TRŽIŠTA (TUROPERATORI I AGENT) Svakako da će organizovane grupe biti značajan segment, te je neophodno da se razvije sistem prodaje turoperatorima, odnosno obezbedi uključivanje dela ili cele ponude u njihove programe. Pored ranije objašnjene potrebe za razvojem internet sajta rute i svih pratećih aktivnosti elektronskog marketinga i prodaje, ono što je neophodno 44 tokom vremena napraviti je i Prodajni priručnik za agente i turoperatore, kao neophodno sredstvo za potrebe kreiranja ruta i pomoćno sredstvo u prodaji krajnjim korisnicima od strane samih agenata. Priručnik treba da je dostupan i preko internet sajta. Ključno je da se posrednicima zadovolje sledeće ključne potrebe: • sigurnost u proizvod • svesnost i razumevanje kulturnog proizvoda • kontakti. Za potrebe internacionalizacije prodaje ovog proizvoda, samo radi ilustracije dajemo kraći spisak internet adresa nekih organizatora turing proizvoda u svetu (SAD i Velika Britanija), uključujući i arheološke ture, kao i nekoliko veb adresa na kojima se mogu naći linkovi za organizatore arheoloških tura. Što se tiče domaćeg tržišta, tu je pristup organizatorima putovanja daleko jednostavniji. Abercrombie & Kent International American Council for Intl. Studies Avanti Destinations www.abercrombiekent.com www.encoretours.com www.avantidestinations.com Brendan Worldwide Vacations Celtic International Tours Collette Vacations www.brendantours.com www.celtictours.com www.collettevacations.com Contiki Holidays Destination Europe Resources EF Educational Tours www.contiki.com www.der.com www.eftours.com Europe Express Inc. (EEI Travel) E-Vacations.com Gate 1 Travel www.eeitravel.com www.e-vacations.com www.gate1travel.com General Tours Globus & Cosmos Go Ahead Vacations www.generaltours.com www.globusjourneys.com www.goaheadvacations.com GoGo Worldwide Vacations Homeric Tours, Inc. Image Tours Inc. www.gogowwv.com www.homerictours.com www.imagetours.com Insight Vacations Intrav Isram World of Travel www.insightvacations.com www.intrav.com www.isram.com IST Cultural Tours Maupintour, Inc. Mayflower Tours, Inc. www.ist-tours.com www.maupintour.com www.mayflowertours.com Rail Europe Sunbeam Tours Tauck World Discovery www.raileurope.com www.sunbeamtours.com www.tauck.com Trafalgar Tours Travcoa Tradesco Tours www.trafalgar.com www.travcoa.com www.tradescotours.com American Travel Abroad Continental Journeys Distinctive Travel & Tours www.amta.com www.continentaljourneys.com www.distinctiveeurotours.com Grand Circle Corporation Archaeological Tours Continental Journeys www.gct.com www.archaeologicaltrs.com www.continentaljourneys.com Paul Laifer Tours Smolka Tours Far Horizons www.laifertours.com www.smolkatours.com www.farhorizon.com Najveći deo linkova do ovih sajtova može se naći na sledećem sajtu: http://www.gotocentraleurope.com/ Dodatni linkovi: http://www.dmoz.org/Recreation/Travel/Specialty_Travel/Archaeology/ http://archaeology.about.com/od/touroperators/Archaeology_Tour_Operators.htm http://www.abta.com/specialisations/cultural.html http://www.aitoagents.com/index.asp http://www.gotocentraleurope.com/ http://www.aito.co.uk/cultural-history-holiday.asp

Ovde moramo da dodamo i jednu napomenu. Naime, primera radi, kada je u pitanju britansko tržište, uprkos značaju specijalizovanih agenata i turoperatora, za kulturna putovanja u zemlje Centralne i Istočne Evrope primat drže veliki turoperatori. Stoga i tu činjenicu treba imati u vidu za budućnost. U sadašnjoj situaciji, specijalizovani organizatori putovanja su izglednija opcija.

45

XIII UPRAVLJAČKI MODEL Upravljanje sistemom doživljaja same rute i lokaliteta je specifično, iako definitivno mora biti usklađeno sa aktivnostima destinacijskog menadžmenta. Kada su u pitanju spomenici kulture, posebno arheološka nalazišta i ostaci značajnih građevina, čini se da, uz izuzetak nekih uspešnih primera koji su rezultat okolnosti, liderstva i agilnosti rukovodilaca pojedinih lokaliteta, usled ograničenih resursa, postoji neusklađenost aktivnosti koje su tri dela suštinski iste celine, a to su: arheološko istraživanje, zaštita/konzervacija i dostup javnosti/posetiocima (uključujući interpretaciju). U suštini slaba pregovaračka snaga nauke i kulture i njihova loša pozicioniranost u odnosu na ostale delatnosti u pogledu obezbeđivanja sredstava za istraživačke i razvojne aktivnosti, prouzrokovali su da se, osim nekih oblasti nauke i kulture, generalno ova nađe potisnuta gorućim ekonomskim i infrastrukturnim problemima u kojim se Srbija nalazi, te imamo jasnu situaciju na terenu – mnogi spomenici kulture su ili nedovoljno istraženi, ili prepušteni zubu vremena i nesavesnim "posetiocima", ili nespremni da prihvate posetioce. Uz sve to, kada je u pitanju ruta, nastaje dodatni problem kako upravljati njenim razvojem i održavanjem, jer se tu ne radi samo o nauci i kulturi. Izučavajući brojne primere iz prakse, mogli smo da zaključimo da u najvećem broju slučajeva, rute nasleđa i uopšte kulturne rute zahvalnost svom uspešnom razvoju duguju činjenici da su za svaku od njih uspostavljeni institucionalni oblici upravljanja: u pogledu Puta dvoraca u Nemačkoj to je asocijacija Put dvoraca, u pogledu Hadrijanovog zida to je Hadrian's Wall Heritage Limited, kod Rute 66 to je Federacija nacionalne istrorijske Rute 66. da spomenemo samo neke. To samo govori u prilog našem mišljenju da je u ovom domenu neophodna institucionalizacija sistema upravljanja. Kada su u pitanju različiti lokaliteti kao spomenici kulture od izuzetnog značaja, njihova zaštita (uključujući propisivanje uslova za izvođenje radova) je u nadležnosti Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, dok su spomenici kulture od nacionalnog značaja u nadležnosti Regionalnih zavoda za zaštitu spomenika kulture (Niš i Smederevo). Arheološka istraživanja izvode Arheološki institut, Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Narodni muzej iz Beograda i arheolozi drugih muzeja. Brigu o posetiocima, uz tekuće održavanje, uz određene izuzetke (npr. Viminacium) vode lokalni muzeji (ili npr. na primeru nalazišta Diana Arheološki muzej Đerdapa u Kladovu, Narodnog muzeja iz Beograda). Pitanje upravljanja kulturnoistorijskim nasleđem je kompleksno. Na jednoj strani, ono se tiče opšteg upravljanja zaštitom i konzervacijom spomenika kulture, jačanja javne svesti i politika obezbeđenja pristupa javnosti. Ovde bi, po našem mišljenju, trebalo da postoji, pod Ministarstvom kulture, poseban entitet za upravljanje nasleđem Srbije, u čijem bi radu osim ključnih ministarstava učešće uzele i gore pomenute institucije. Ove institucije (Arheološki institut, zavodi za zaštitu spomenika kulture, muzeji) bi normalno nastavile da se bave poslovima kojima su se i do sada bavile. Ono o čemu bi se nova organizacija brinula jeste: (a) razvoj svesnosti javnosti o značaju nasleđa, arheologije i konzervacije, a u saradnji sa gore pomenutim institucijama i (b) omogućavanje pristupa javnosti i interpretacija nasleđa, putem određivanja titulara korisnika lokaliteta ili grupe lokaliteta, po strogo definisanim uslovima i pravilima, uključujući i oduzimanje prava korišćenja ako se ne poštuju uslovi i pravila.

46

Jedino ovakav pristup upravljanju omogućava ispunjenje svih ovih funkcija, pri čemu se, kao rezultat razumevanja nasleđa, ili doživljaja nasleđa i istorije, razvija i interesovanje za istraživanja i očuvanje, te arheologija i konzervacija dobijaju novo i šire pozitivno značenje i priznavanje. UPRAVLJANJE RUTOM PUT RIMSKIH CAREVA Suština upravljanja rutom se ogleda u neophodnost da neko brine o razvoju i upravljanju turističkim lancem vrednosti, i vezano s tim, i marketingom kulturnog nasleđa. Institucionalizacija sistema upravljanja u tom smislu obuhvata sledeća pitanja: • prvo, kakav je obuhvat njenog delovanja sa stanovišta tipa spomenika kulture; • drugo, ko su ključni stejkholderi; i • treće, kako se ostvaruje partnerstvo.

Obuhvat. Ovde postoje dve mogućnosti. Prva mogućnost je da se formira posebna institucija koja će se baviti isključivo starorimskim nasleđem – npr. Starorimsko nasleđe u Srbiji (Roman Heritage , Roman Heritage Trust) ili Put rimskih careva ili Itineraria Romana Serbia ili slično, na način da će planirati, organizovati i kontrolisati aktivnosti uspostavljanja lanca vrednosti, kreiranja sistema turističkih iskustava, umrežavanja i privantno-javnog partnerstva. Sve ostalo što se tiče kulturnoistorijskog nasleđa i kulture uopšte ne bi bilo predmet interesovanja ove organizacije. Prednost ovog rešenja je što fokusira svoju pažnju na jednu temu, a time usmerava i resurse. Nedostatak je opasnost da ostalo nasleđe može ostati van procesa razvoja sistema turističkih doživljaja. Druga mogućnost je da se formira organizacija koja bi tretirala sve spomenike kulture – npr. Spomenici kulture Srbije ili Nasleđe Srbije (Serbian Heritage Agency, Serbian Heritage Trust) ili slično. Prednost ovakvog obuhvata je mogućnost pravičnijeg tretmana sveukupnog nasleđa i posebno integralni pristup, a nedostatak je postojanje opasnosti od gubitka fokusa, teškoće u prioritizaciji projekata kao i mogući konflikti s tim u vezi, i potreba za obimnim, a nedostajućim sredstvima. S ovim u vezi, uvereni smo da je prvo rešenje ipak bolje, odnosno da se formira posebna institucija koja će planirati, organizovati i kontrolisati aktivnosti uspostavljanja lanca vrednosti, kreiranja i marketinga sistema turističkih iskustava, umrežavanja i privantno-javnog partnerstva. Uporište za ovaj stav nalazimo u najboljoj praksi u svetu, gde se organizovanje ovog tipa uspostavlja oko jedne teme. Ovakav pristup je jasniji i privatnom sektoru, jer okupljanje oko jedne teme podrazumeva jasnije ciljeve, podelu uloga i lakše umrežavanje. Ko su stejkholderi. Sledeće je pitanje ko bi trebao da odlučuje o prioritetima i pravcima i načinu razvoja. Drugim rečima, radi se o izboru »akcionara« ove institucije/organizacije. Smatramo da bi u upravi ove institucije morali biti zastupljeni: buduća međuresorna komisija/agencija za kulturno nasleđe (koja bi predstavljala, prema današnjim nazivima, najmanje Ministarstvo kulture, Ministarstvo nauke, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Arheološki institut, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture), Turistička organizacija Srbije, najavljena Agencija za razvoj turizma kao i DMO koje pokrivaju teritorije kroz koje prolazi ruta. Po našem mišljenju, kao stejkholderi su od izuzetne važnosti i lokalne vlasti opština/gradova obuhvaćenih rutom. Partnerstvo. Iskustvo uspešnih ruta je pokazalo da su partnerski odnosi između privatnog i javnog sektora jedan od ključnih faktora uspeha. Stoga je jasno da ni ruta Put rimskih careva nema šanse za uspeh bez uspostavljanja ovog vida 47

saradnje. Kada ovde govorimo o partnerstvu, ne mislimo samo na neophodnu saradnju privatnog i javnog sektora na klasterskom i/ili destinacijskom nivou, o kojoj je bilo reči u Strategiji razvoja turizma, i o kojoj se može nešto saznati i iz drugih master planova koje je radio Ekonomski fakultet u Beogradu. Ovde se radi o koraku dalje, o konkretnom partnerstvu uobličenom oko rute kao proizvoda. To podrazumeva da se u okiru ove organizacije formira konkurentski klub, čiji bi članovi bile, pored »akcionara«, putničke agencije, lokalne destinacijske menadžment kompanije, restorani i smeštajni objekti opština kroz koje ruta prolazi.

IV MODEL RASTA U budućem periodu je realno očekivanje povećanja broja posetilaca kulturnoistorijskih lokaliteta koji se nalaze na Putu rimskih careva. Očekivano povećanje se očekuje usled: budućeg stvaranja lanca visoke vrednosti kroz planirano investiranje, uvođenja sistema upravljanja rutom i pojedinačnim lokalitetima uz uvažavanje savremenih marketing i menadžment principa, intenzivnijeg razvoja domaćeg i inostranog turizma u Srbiji i područjima kroz koje prolazi ruta, izraženog trend rasta broja putovanja na domaćem i inostranom tržištu i rasta interesovanja za obilaskom kulturnoistorijskih znamenitosti. Model rasta za period do 2017. godine je predstavljen u sledećoj tabeli:

Mode l ra sta turi sti čkog prometa na ruti Put rimskih careva (procene broja posetilaca)

Segmenti 2006 % 2012 % 2017 % Đačke ekskurzije 42000 46.2% 49000 27.5% 55000 16.5% Organizovane grupe turista 1000 1.1% 15000 8.4% 55000 16.5% Domaći individualni posetioci 30000 33.0% 65000 36.5% 125000 37.4% Inostrani individualni posetioci 5000 5.5% 20000 11.2% 52000 15.6% Putnici na kruzerima 3000 3.3% 10000 5.6% 25000 7.5% Razna udruženja (penzioneri, planinari itd.) 10000 11.0% 19000 10.7% 22000 6.6%

UKUPNO 91000 100.0% 178000 100.0% 334000 100.0%

48

XV AKCIONI PLAN Izloženi predlog Mаster plana predstavlja osnovu za uspostavljanje vizije, izbora strategija i neposrenih akcija u procesu izgradnje rute sa celovitim lancem vrednosti. Kao takav, ovaj je dokument podoban za prezentaciju internacionalnim institucijama, fondovima i naravno potencijalno zainteresovanim investitorima. Operacionalizacija plana mora biti bazirana na utvrđivanju vođstva, odnosno utvrđivanju konkretne odgovornosti za njegovu realizaciju. U tom kontekstu predlažemo sledeći neposredni sled akcija:

Редни Активности Одговорност Рок број

Vlada Republike Srbije – Ministarstvo Усвајаnje Master plana Put rimskih careva („Felix 1. ekonomije i regionalnog razvoja i Oktobar 2007. Romuliana“) sa njegovom promocijom Ministarstvo kulture

Vlada Republike Srbije – Ministarstvo Prva polovina 2. Izmena Zakona o kulturnoj baštini kulture 2008.

Osnivanje posebnog entiteta za upravljanje Vlada Republike Srbije - Ministarstvo 3. Tokom 2008. kulturnim nasleđem Srbije kulture

Vlada Republike Srbije – Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Osnivanje organizacije (preduzeća) koja će se Ministarstvo kulture, Entitet za 4. baviti upravljanjem i marketingom turističkog lanca upravljanje kulturnim nasleđem Srbije, Tokom 2008. vrednosti rute TOS, regionalne DMO koje pokrivaju teritorije kroz koje prolazi ruta i drugi zainteresovani

Vlada Republike Srbije – Ministarstvo Intenzivan rad na promociji Vizije razvoja rute ekonomije i regionalnog razvoja, utvrđene Master planom i odlukom Vlade Srbije o Agencija za upravljanje kulturnim 5. njegovom usvajanju radi animiranja bitnih Tokom 2008. nasleđem Srbije, Agencija za upravljanje stejkholdera i aktera u cilju uspešne rutom Republička Agencija za razvoj implementacije. turizma i TOS

Entitet za upravljanje kulturnim nasleđem Srbije, Organizacija za Projekat edukacije i treninga u oblasti interpretacije 6. upravljanje rutom, Ministarstvo za Tokom 2008. kulturnog nasleđa. ekonomiju i regionalni razvoj, Ministarstvo kulture

Entitet za upravljanje kulturnim Zaštita i kozervacija postojećeg kulturnoistorijskog Permanentna 7. nasleđem Srbije, nadležni instituti i nasleđa i nastavak arheoloških istraživanja aktivnost zavodi

Izrada projekata razvoja i izgradnje interpretativnih Entitet za upravljanje kulturnim centara (Napomena: neki projekti su već 8. nasleđem Srbije, Ministarstvo kulture, Tokom 2008. delimično/potpuno urađeni npr. Felix Romuliana, nadležni instituti i zavodi, Medijana, Viminacijum).

Permanentna Vlada Republike Srbije i opštine na čijoj 9. Razvoj/izgradnja interpretativnih centara aktivnost počev od teritoriji se nalaze lokaliteti 2008.

Resorna ministarstva, Organizacija za 10. Označavanje rute Tokom 2008. upravljanje rutom, DMO i opštine

49

Razvoj događaja na lokalitetima kao delova Permanentna procesa intepretacije nasleđa i kao posebnih Organizacija za upravljanje rutom, 11. aktivnost počev od turističkih proizvoda koji su u skladu sa vizijom i uprave lokaliteta, DMO, opštine 2008. tematizacijom rute

Razvijanje/izgradnja šireg lanca vrednosti Resorna ministarstva, Agencija za razvoj Permanentna 12. (restorani, panoramski putevi, smeštaj i dr.) u turizma, RTO/DMO i opštine, aktivnost područjima kroz koje prolazi ruta. Organizacija za upravljanje rutom

Pripreme za uvođenje licence za vršenje turističke Organizacija za upravljanje rutom, delatnosti koje su povezane sa rutom (restorani koji Od 2008. do 2011. 13. Ministarstvo za ekonomiju i regionalni nose znak rute, banjske terme u rimskom stilu i dr.) godine razvoj, Ministarstvo kulture kao sredstvo zaštite standarda.

Uvođenje licence za vršenje turističke delatnosti Organizacija za upravljanje rutom, Od 2011. koje su povezane sa rutom (restorani koji nose 14. Ministarstvo za ekonomiju i regionalni permanentna znak rute, banjske terme u rimskom stilu i dr.) kao razvoj, Ministarstvo kulture aktivnost sredstvo zaštite standarda.

Tokom 2008. Sprovođenje marketing plana: brendiranje, Organizacija za upravljanje rutom, zatim nastavak 15. tematizacija, komunikacija, interni marketing, DMO/RTO, TOS kao kontinuirane prodaja. aktivnosti

Vlada republike Srbije i nadležna ministarstva, Entitet za upravljanje Permanentna 16. Operativni nadzor realizacije Master plana. kulturnim nasleđem, Organizacija za aktivnost upravljanje rutom

50