26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 441

Hidrotehni~ka i vodoprivredna infrastruktura

Sistem vodosnabdevawa

Izvori{ta - Izgradwom izvori{ta vodosnabdevawa Kru{evca na reci Rasini izgradwom akumulacije "]elije", stvoreni su uslovi vodosnabdevawa ne samo u`eg gradskog podru~ja, ve} i okolnih seoskih naseqa, kao i naseqenih mesta u bli`oj okolini: Aleksandrovca, ]i}evca, Varvarina, Stala}a i dr.,~ime sistem vodosnabdevawa poprima obele`ja regionalnog. Sprovedene hidrolo{ke studije procewuju da se sa izvori{ta "]elije" mo`e o~ekivati kapacitet sirove vode za vodosnabdevawe od preko 1800 l/sec. Prerastawem sistema vodosnabdevawa Kru{evca u regionalni sistem, name}u se posebni tehni~ki zahtevi kako u za{titi samog izvori{ta tako i u pogledu razvoja distributivne mre`e. Sada{we izvori{te ~ine slede}i objekti:  Brana i akumulaciono jezero "]elije" u kome je postavqena vodozahvatna kula sa vodozahvatima i evakuatorom. Najni`i vodozahvat je na koti 255m n.v., a najvi{i na koti 280m n.m., ~ime se omogu}ava zahvatawe sirove vode sa najpovoqnijim parametrima kvaliteta;  Postrojewe za pre~i{}avawe vode u Majdevu, kapaciteta 650 l/sec;  ^eli~ni gravitacioni cevovod sirove vode od akumulacije do postrojewa za preradu, pre~nika Ø 1014mm, du`ine 2716m;  Magistralni ~eli~ni gravitacioni cevovod ~iste vode od postrojewa za preradu do rezervoara na Bagdali, dimenzija Ø 1042mm, du`ine 20403m.

Karakteristi~no je da u toku letwih meseci, proizvodwa na postrojewu za preradu sirove vode u pojedinim ~asovima dosti`e projektovani kapacitet {to ukazuje na hitnu akciju pro{irewa postoje}ih kapaciteta za preradu vode i na hitne tehni~ke mere koje treba preduzeti na rekonstrukciji distributivne mre`e. Tako|e, na potezu magistralnog cevovoda Majdevo - Kru{evac do{lo je do prikqu~ewa pojedinih seoskih naseqa direktno na cevovod, tako da u tim selima ne postoji rezervoarski prostor kojim bi se vr{ilo dnevno izravnavawe neravnomernosti potro{we, ve} se ~asovni maksimum nadokna|uje neposredno iz magistralnog voda. Pored svih nepovoqnosti koje se odra`avaju na funkcionalnost mre`e izra`ena je nemogu}nost kontrole ovakvih vodovodnih subsistema i otvorena je mogu}nost kori{}ewa pitke vode za zalivawe ba{ti i dr. Izvori{te na desnoj obali Zapadne Morave, "^itluk" je po prikqu~ewu distributivne mre`e Kru{evca na sistem "]elije" napu{teno i danas nije u funkciji. Maksimalna izda{nost ovog izvori{ta je dostizala 210 l/sec. Pojava fenola u toku eksploatacije ukazuje na opreznost u slu~aju tretirawa ovog izvori{ta kao alternativnog za potrebe vodosnabdevawa. Trenutno je oprema u glavnoj crpnoj stanici rekonstruisana, konzervisana i pripremqena za eventualno kori{}ewe. Dostizawe maksimalnih kapaciteta u toku pojedinih letwih sati na postrojewu u Majdevu ponovo aktuelizuju ovo izvori{te kao rezervno. U ciqu zadovoqewa svojih potreba za tehnolo{kom vodom kao i protivpo`arne za{tite, ve}ina industrija u gradu je izgradila svoja izvori{ta zna~ajnih kapaciteta u vidu kopanih i bu{enih bunara. Ovi sistemi su odvojeni od sistema vodosnabdevawa grada.

Rezervoarski prostor - Glavni gradski distribucioni rezervoar je izgra|en na Bagdali u okviru izgradwe vodovodne mre`e Kru{evca sa izvori{ta "^itluk". Osnovne karakteristike su:

 zapremina rezervoara: 8500 m3;  kota dna rezervoara: 208.00 m n.m;  kota dna preliva: 212.00 m n.m.

Najve}i broj potro{a~a u gradskom podru~ju se nalazi u opsegu od 150 do 170m n.m. tako da visinski polo`aj rezervoara odgovara potrebama vodosnabdevawa najve}eg dela potro{a~a. Optimalni opseg vodosnabdevawa sa ovog rezervoara su potro{a~i koji se nalaze izme|u kota 140 i 185m n.m. (prva visinska zona vodosnabdevawa) a obuhvata oko 90% potro{a~a. Distribucija vode u rezervoar je gravitacionim putem preko magistralnog cevovoda Majdevo - Kru{evac dimenzija Ø 1000mm. Distribucija vode iz rezervoara je putem vi{e cevovoda: 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 442

 dva odvoda pre~nika Ø 300 i Ø 400mm prema pumpnoj stanici "^itluk" i gradskom konzumnom podru~ju;  odvod pre~nika Ø 100mm;  odvod pre~nika Ø 200mm prema vi{oj zoni naseqa Bagdala 3, direktno prikqu~en na magistralni dovod. Po{to se sredinom osamdesetih godina iskazala nedovoqna zapremina rezervoarskog prostora i usled nemogu}nosti vodosnabdevawa severoisto~ne gradske zone, izgra|en je "hidrauli~ki prsten" sa direktnim prikqu~kom na magistralni dovodni cevovod. Prikqu~ewa na magistralni vod su izvr{ena u zoni aerodroma sa kracima koji dopiru do Parunovca i do raskrsnice ulica Du{anove i JNA. U Kosovskoj ulici je tako|e izvr{eno prikqu~ewe na gradsku distributivnu mre`u. Ovaj na~in spajawa sa mre`om je prakti~no rezervoar na Bagdali iskqu~io iz sistema distribucije, a ulogu rezervoara za izravnavawe je preuzeo rezervoar ~iste vode u okviru postrojewa u Majdevu. Ovo re{ewe je dovelo do niza operativnih i tehni~kih problema koji se ogledaju u tome da u najni`im delovima mre`e dolazi do visokih hidrostati~kih pritisaka dok problemi u snabdevawu vodom severoisto~ne zone grada nisu u potpunosti otkloweni. Ulogu glavnog gradskog rezervoara trenutno vr{i rezervoar postrojewa u Majdevu, slede}ih karakteristika:  korisna zapremina: 3000 m3;  kota dna rezervoara: 243 m n.v;  kota preliva: 247 m n.v. Ovaj rezervoar pored uloge izravnawa potro{we za gradsko podru~je trenutno vr{i izravnawe potro{we i u pojedinim seoskim naseqima koja su neposredno prikqu~ena na magistralne vodove: , Ko{evi, ... Rezervoar druge visinske zone "Golo brdo" u [umicama tako|e uti~e na rad gradske mre`e. Osnovne karakteristike rezervoara su:

 korisna zapremina: 650 m3  kota dna rezervoara: 243.5 m n.v.  kota preliva: 247 m n.v.

Raspored ostalih rezervoara za pojedina sela ili grupe sela dat je u grafi~kom prilogu.

Distribuciona mre`a - Ukupna du`ina razvodne mre`e Kru{evca iznosi pribli`no 195km. Izgra|ena je od cevi razli~itih materijala i to: azbest-cementnih (37.8%), PVC (15.8%), PE (27.5%), livenog gvo`|a (4.4%) i ~elika, zajedno sa magistralnim dovodom (13.85%). Ovo ukazuje da 50% mre`e koja je izgra|ena od PVC i azbest- cementnih cevi je podlo`no starewu {to uti~e na slabiju otpornost cevi u slu~aju iznenadnih udara u mre`i i u slu~aju visokih pritisaka koji su permanentno zastupqeni u pojedinim delovima mre`e. Ukupan broj stanovnika prikqu~enih na mre`u iznosi 111 235 {to daje podatak da je specifi~na du`ina mre`e 442st/km, dok je orijentacioni podatak specifi~ne du`ine mre`e u ve}ini evropskih gradova 500-750 st/km. Ovaj podatak ukazuje na mogu}e rezerve u mre`i ali se ne mo`e tretirati bez komentara, jer pojedini delovi mre`e nisu dovoqnih dimenzija.

Zastupqenost pojedinih pre~nika mre`e je slede}a:  do Ø 100 mm: 35.71%  Ø 100 - Ø 200 mm: 35.22%  Ø 200 - Ø 300 mm: 7.23%  Ø 300 - Ø 400 mm: 8.78%  Ø 400 - Ø 500 mm: 1.38%  Ø 500 - Ø 600 mm: 1.21%

Tabela br. 51.- Na~in vodosnabdevawa naseqenih mesta

Na~in Broj Broj Broj vodosnabdevawa naseqenih mesta stanovnika doma}instva naseqa prikqu~ena na sistem "]elije" 62 111.235 39.827 naseqa gde je izgradwa vodov. u toku 5 3.349 1.282 naseqa koja nisu prikqu~ena na sistem 12 5.113 1.583 naseqa gde je izrada projekta vodosnabdevawa u 22 11.671 3.902 443 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

toku

Grafik: na~ina vodosnabdevawa naseqenih mesta

naseqena mesta prikqu~ena na sistem "]elije"

22% naseqena mesta gde je izgradwa vodovoda u toku nasewena mesta koja nisu prikqu~ena na sistem "]elije" 12% 61% 5% naseqena mesta za koja je u toku izrada projekta vodosnabdevawa

Proizvodwa i potro{wa vode - Najve}i broj potro{a~a na podru~ju op{tine spada u kategorije doma}instava u individualnim ku}ama i kategoriju tzv. velikih potro{a~a (veliki privredni potro{a~i, ustanove, {kole, kasarne, bolnice...). Podaci ukazuju da veliki potro{a~i u~estvuju u ukupnoj potro{wi sa pribli`no 40% s tim da se realno mo`e o~ekivati trend porasta wihovog udela u ukupnoj potro{wi i dodatno optere}ewe na distributivni sistem. Na osnovu merenih podataka proizvodwe vode u Majdevu, prose~na godi{wa proizvodwa vode l/sec iznosi 350 , a karakteristi~ni parametri u potro{wi vode su: dn  koeficijent maksimalne dnevne neravnomernost: K max=1.45 ~as  koeficijent maksimalne ~asovne neravnomernosti: K max=1.40 dn  maksimalni dnevni protok: Q max=1.45x350= 507 l/sec ~as  maksimalni ~asovni protok: Q max=1.40x507= 710 l/sec

 prose~na specif. proizvodwa za gradsko podru~je:qsr_grad= 370l/kor/dan

 prose~na specif. proizvodwa za seosko podru~je: qsr_selo= 150 /kor/dan  gubici vode u sistemu: 20%.

26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 444

Postoje}i sistem odvo|ewa otpadnih voda

Razvoj i urbanizaciju Kru{evca, pratio je i razvoj komunalne infrastrukture. Predwa~ila je elektrifikacija i razvoj uli~ne mre`e, sa odre|enim ka{wewem u razvoju hidrotehni~ke infrastrukture. Pri tom je izgradwa kanalizacije fazno kasnila za izgradwom vodovodnog sistema, a posebno atmosferska kanalizacija. Po~etak izgradwe kanalizacione mre`e Kru{evca, se poklapa sa po~etkom izgradwe vodovodne mre`e. Prvi kolektor je izgra|en 1958.god. Kao merodavan sistem odvo|ewa otpadnih voda je usvojen separatni, nezavisno odvo|ewe komunalnih i industrijskih otpadnih voda od atmosferskih voda. Povoqni terenski uslovi su omogu}ili gravitaciono odvo|ewe otpadnih voda do prirodnog recipijenta Zapadne Morave u koju se upu{taju bez prethodnog pre~i{}avawa. Krajem osamdesetih godina su po~eli radovi na izgradwi zajedni~kog postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda grada. Od planiranih objekata do sada je realizovana pumpna stanica. Radovi na izgradwi postrojewa su naglo obustavqeni usled nedostatka finansijskih sredstava. U toku su radovi na rekonstrukciji postoje}ih i na izgradwi novoplaniranih gradskih kolektora za koje je izra|ena projektna i urbanisti~ka dokumentacija. Tako|e, treba napomenuti da je u toku izrada Studije odvo|ewa otpadnih voda grada koja treba da prika`e ocenu postoje}eg sistema odvo|ewa otpadnih voda, kao i da uka`e na budu}e pravce razvoja ovog komunalnog infrastrukturnog sistema. Naru~ilac studije je JP "Vodovod-Kru{evac", a projektant "Energoprojekt" - Beograd. Razvijenost kanalizacione mre`e pre svega je privilegija urbanog podru~ja op{tine, dok je veoma mali broj seoskih naseqa samo delimi~no izgradio kanalizaciju. Kanalizacionim sistemom Kru{evca pored grada obuhva}ena su i prigradska naseqa: Bivoqe, , , ^itluk, , a delimi~no Paka{nica i . Na seoskom podru~ju op{tine delimi~no je izgra|ena kanalizacija u Velikom [iqegovcu i Jasici. Ribarska Bawa tako|e ima izgra|enu kanalizaciju.

445 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Zaga|iva~i na podru~ju Plana - Prema poreklu i mestu nastanka otpadne vode se mogu svrstati u nekoliko osnovnih grupa:  komunalne otpadne vode od stanovni{tva i privrednih subjekata  industrijske otpadne vode iz pojedinih procesa proizvodwe i  otpadne vode od sto~nih farmi. Ovde se prvenstveno misli na koncentrisane izvore zaga|ivawa voda, odnosno emitere otpadnih voda koji imaju jasno definisane izlive. U privredi op{tine Kru{evac, zastupqene su skoro sve privredne grane: industrija, poqoprivreda, gra|evinarstvo, saobra}aj i veze, trgovina i ugostiteqstvo, zanatstvo, stanbeno-komunalna delatost i finansijske usluge, kao i nau~no-istra`iva~ka delatnost. Me|utim, osnovu privrednog razvoja op{tine svakako ~ine metaloprera|iva~ka i hemijska industrija. Osim velikih dru{tvenih kolektiva, u Kru{evcu ima i preko 1.200 privatnih preduze}a i preko 2.500 samostalnih radwi u svim sektorima delatnosti. Zna~ajan doprinos u produkciji zaga|ewa svakako poti~e i od poqoprivredne proizvodwe, me|utim, tu se radi o rasutim izvorima zaga|ewa, kod kojih se redukcija emisije zaga|uju}ih supstanci ne mo`e izvr{iti, ve} prevashodno pravilnom primenom agrotehni~kih mera.

Postoje}a kanalizacija grada Kru{evca - Izgradwa kanalizacije Kru{evca zapo~ela je 1958. godine i to po separacionom sistemu. Kako se razvijao na valovitoj zaravni izme|u Rasine i Zapadne Morave, to je uticalo i na opredeqewa generalnih pravaca i magistralnih kolektora kanalizacije. Gradskom kanalizacijom je obuhva}eno oko 57.000 stanovnika, odnosno oko 90 % ukupnog stanovni{tva u granicama Generalnog plana. Primarna mre`a gradskih kolektora, otpadne vode odvodi do centralnog gradskog kolektora. Prema slivnom podru~ju sa koga se odvode, otpadne vode mogu se svrstati kao tzv.: Lazari~ki, Ko`etinski, Ko{ijski i Bivoqski. Ostala mre`a gradske kanalizacije gravitira napred pomenutim kolektorima i mo`e se smatrati sekundarnom. Ovi kolektori trenutno ne zadovoqavaju u trenucima maksimalnih ~asovnih protoka svojom propusnom mo}i. Ukupna du`ina izgra|ene kanalizacije iznosi oko 200km. Prema vrsti cevnog materijala, zastupqena je keramika, azbest-cement, plastika i beton. Prema profilu cevovoda, uglavnom su kru`ne cevi pre~nika od Ø 200mm do Ø 1600mm. Nave}i deo kanalizacionog sistema ~ini sekundarna mre`a pre~nika Ø 200 do Ø 400mm. Glavni kolektori za evakuaciju otpadnih voda su:  Ko{ijski, (centralni gradski kolektor - profil elipsasti: 110/60 cm)  Ko`etinski  Bivoqski kolektor i  Lazari~ki Sistem glavnih kolektora nije u potpunosti izgra|en, tako da se samo mawi deo otpadnih voda odvodi do lokacije postrojewa za wihovo pre~i{}avawe. S toga se ula`u stalni napori da se sistem glavnih kolektora kompletira, kako bi se sve kanalisane otpadne vode dovele do lokacije postrojewa, ~ija je izgradwa zapo~eta jo{ po~etkom devedesetih godina. U sada{wem trenutku postoje dva glavna izliva u Zapadnu Moravu. Jedan se nalazi u pravcu lokacije budu}eg postrojewa za pre~i{}avawe, pre~nika Ø 1500mm, dok je drugi Ø 400mm i ne{to je uzvodnije od prvog. Na podru~ju Parunovca evidentiran je jo{ jedan izliv u Rasinu, koji evakui{e vode iz fabrike DIP Savremeni dom i dela naseqa . U reku Rasinu, tako|e postoji izliv iz HI @upa. Poseban problem u funkcionisawu kanalizacije je nedovoqna izgra|enost atmosferske kanalizacije, pa zna~ajna koli~ina ki{nice dospeva u kanalizaciju otpadnih voda, ~ime dolazi do preoptere}ewa ove mre`e. Godine 1985. zapo~ete su aktivnosti na izgradwi centralnog postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda (CPPOV) Kru{evca. Izgra|en je samo deo mehani~ke faze (crpna stanica sa pu`nim pumpama i agregatima, mehani~ka re{etka, objekat sa dizel agregatom za rezervno napajawe elekti~nim energijom i cevovod za evakuaciju vode do Zapadne Morave, kao recipijenta). 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 446

Postoje}a kanalizacija naseqa - Du`ina fekalne kanalizavcije iznosi oko 12,5km, profili cevi su kru`ni, pre~nika Ø200 i Ø300mm. Kanalizacija u Jasici je gra|ena devedesetih godina i to po separacionom sistemu. Na fekalnu kanalizaciju je prikqu~eno oko 90% naseqa, a postoje tehni~ki uslovi za prikqu~ewe kompletnog naseqa na kanalizaciju. Projektom je predvi|en i BIO-disk za pre~i{}avawe kanalskog sadr`aja pre izlivawa u Zapadnu Moravu. Me|utim, zbog nedostatka novca, od toga se do daqeg odustalo, pa je umesto toga izgra|ena septi~ka jama. Postoje}a kanalizacija naseqa ^itluk - Kanalizacija naseqa ^itluk je gra|ena 90-tih godina po separacionom sistemu. Fekalna kanalizacija uglavnom pokriva (90%) podr~ja celog naseqa, ukupne je du`ine oko 15km i zavr{ava se neregularnom septi~kom jamom na desnoj obali Z. Morave, a izvedena je od cevi pre~nika Ø250 do Ø400mm. Postoje}a kanalizacija Ribarske Bawe - Kanalizacija je gra|ena uporedo sa izgradwom sme{tajnih kapaciteta, po separacionom sistemu. Glavni kolektor je du`ine oko 1km i pre~nika Ø200mm. Na kraju kolektora je septi~ka jama sa prelivom u Ribarsku reku. Procewena prikqu~enost na kanalizaciju je oko 90%. Kanalizacija u ostalim seoskim naseqima - Situacija ure|ewa otpadnih voda u seoskim naseqima je posebno problemati~na. Otpadne vode se u najboqem slu~aju prihvataju neadekvatno izgra|enim septi~kim jamama sa poniru}im efektom, ili direktno izlivaju u najbli`e jaruge ili vodotoke, {to svakako dovodi do zaga|ewa. Recipijent - Trenutno se otpadne vode Kru{evca direktno upu{taju u Zapadnu Moravu bez pre~i{}avawa, a izgradwa centralnog postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda, zapo~eta pre vi{e desetina godina nije okon~ana. Poseban problem predstavqa ~iwenica da kanalizaciona mre`a grada nosi i otpadne vode koje poti~u iz procesa proizvodwe, tako da prirodni odvodnik trenutno trpi osim biolo{kog i produkte hemijskog zaga|ewa, {to jo{ nepovoqno uti~e na floru i faunu reke. Centralno gradsko postrojewe za pre~i{}avawe otpadnih voda je projektovano da do potrebnog stepena pre~isti otpadne vode koje su na nivou zaga|ewa voda iz doma}instava. U ciqu za{tite budu}eg postrojewa kao i prirodnog odvodnika lokalna uprava je donela Pravilnik o tehni~kim i sanitarnim uslovima za upu{tawe otpadnih voda u javnu kanalizaciju, kao sastavni deo Odluke o kori{}ewu, upravqawu i odr`avawu izgra|ene vodovodne, fekalne i atmosferske kanalizacione mre`e na teritoriji op{tine Kru{evac, 1991.god. Ovim Pravilnikom su propisani uslovi i nivo zaga|ewa otpadnih voda, koje pojedine industrije moraju ispuniti pri upu{tawu u mre`u javne gradske kanalizacije. Industrije, ~ije otpadne vode prelaze propisane vrednosti zaga|ewa, moraju imati interna postrojewa za pre~i{}avawe (predtretman otpadnih voda) pre upu{tawa u kanalizaciju ili recipijent.

Tabela br. 52. Izgra|enost vodovoda i kanalizacije

Broj Izgra|enost vodovoda i kanalizacije naseqenih mesta 447 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

naseqena mesta sa vodovodom i kanalizacijom 13 naseqena mesta sa vodovodom bez kanalizacije 51 naseqena mesta bez vodovoda i kanalizacije 37

Grafik: izgra|enost vodovoda i kanalizacije

naseqena mesta sa vodovodom 13% i kanalizacijom 37% naseqena mesta sa vodovodom bez kanalizacije

50% naseqena mesta bez vodovoda i kanalizacije

Sistem odvo|ewa atmosferskih voda

Prirodni odvodnici za prihvat atmosferskih voda su potoci koji pripadaju slivovima reka Zapadne Morave i Rasine:

 Garski potok  Dedinski potok  Vu~a~ki potok  Potok Bunarac  Ko{ijski potok  Kobiqski potok  Ko`etinski potok  Merimin potok  Gaglovski potok

Regulacija prirodnih recipijenata koji prolaze kroz u`e gradsko jezgro (Ko{ijski, Ko`etinski i Garski potok) je ve}im delom izvr{ena, a u toku su radovi na realizaciji regulacije ili na pripremi nedostaju}e projektne dokumentacije. Od kraja osamdesetih godina prisutna je tendencija da se atmosferska kanalizacija radi u svim novoplaniranim i rekonstruisanim saobra}ajnicama ali su i daqe prisutni problemi plavqewa pojedinih delova grada usled poja~ane urbanizacije i nedostatka atmosferske kanalizacije.

Vodoprivredni objekti

Melioracioni sistemi Do sada izgra|enih sistema za navodwavawe ima vrlo malo u ~itavom zapdno moravskom podru~ju, a izgra|eni su uporedno sa sistemima za odbranu od poplava i regulaciju reka. U periodu 1957-1962. godine izgra|en je hidrosistem "Kru{evac" za navodwavawe povr{ine od 1.100 ha. Ovim kompleksom obuhva}eno je poqoprivredno zemqi{te od ^itluka do reke Rasine i od `elezni~ke pruge Stala}-Po`ega do Zapadne Morave. Sistem nikada nije kori{}en i sada je sasvim van upotrebe. Na podru~ju Grada nema ve}ih povr{ina I klase koje treba navodwavati. Najve}im delom to su zemqi{ta II, III i IV klase (oko 4.230ha) u dolini Zapadne Morave i oko 12.600ha u dolini Rasine i Ribarske reke. Mawi sistemi za navodwavawe vi{e odgovaraju posmatranom podru~ju i oni imaju dokazanu opravdanost i ekonomi~nost. Odlikuju se elasti~no{}u i efikasnom otklawawu nedostataka sistema, kako za potrebe proizvodwe `itarica, tako i za potrebe vo}arstva i povrtarstva. Naj~e{}i vid navodwavawa zemqi{ta u sada{wim uslovima nije se bitnije primenilo u zadwih 50 godina, osim u ve}oj primeni tehni~kih sredstava, gde su nekada{we dolape zamenile motorne crpke, malih i sredwih kapaciteta i to naj~e{}e u dolinama vodotoka. Naj~e{}i na~ini navodwavawa su: brazdama i sistemom kap po kap, dok se oro{avawe re|e primewuje. Pri svemu navedenom treba voditi ra~una da se me|u navedenim povr{inama za navodwavawe nalaze i povr{ine koje treba odvodwavati (zemqi{ta pored Zapadne Morave i Rasine), odnosno zemqi{ta ugro`ena povr{inskim i podzemnim vodama. Na odvodwavawu zemqi{ta je najmawe ura|eno pa je ve}ina od wih ostala zabarena i neiskori{}ena.

Ribwaci

Proizvodwa ribe nije razvijena u nekom zna~ajnijem obimu. Za sada je u eksploataciji samo nekoliko pastrmskih ribwaka na Srdaqskoj i Lomni~koj reci.

Za{titni vodoprivredni objekti

26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 448

Podru~je Plana pored ve}ih reka bilo je oduvek ugro`eno poplavama i to od velikih voda Zapadne Morave i Rasine. Na tim plavnim podru~jima nalaze se znatne poqoprivredne povr{ine visokog boniteta kao i zna~ajniji industrijski objekti. Prema dugoro~nom programu izgradwe objekata za za{titu od poplava u slivu Zapadne Morave na urbanom podru~ju izvedeni su znatni radovi, mada u nedovoqnom obimu. Do sada su izvedene slede}e deonice:  desnoobalni nasip od mosta kod Jasike do u{}a Rasine, koji {titi podru~je izme|u puta Kru{evac- Jasika i u{}a Rasine u Zapadnu Moravu. Nasip je du`ine od 5,2km;  desnoobalni nasip od ^itluka do mosta kod Jasike u du`ini od 2,3km. [titi naseqe ^itluk i deo kru{eva~kog poqa izme|u ^itluka, `elezni~ke pruge, puta Kru{evac-Jasika i reke Zapadne Morave;  levoobalni nasip na reci Rasini od `elezni~kog mosta do u{}a u Zapadnu Moravu, u du`ini od 3,9km. [titi od velikih voda Zapadne Morave i Rasine deo Kru{evca i kru{eva~ke doline. Ve}im delom zatvara kasetu sa moravskim mostom nizvodno od Jasike;  levoobalni nasip na reci Rasini uzvodno od mosta na putu Kru{evac-Ђunis prema Mudrakovcu u du`ini od 1,0km. [titi isto~ni deo Kru{evca od velikih voda Rasine;  desnoobalni nasip na reci Rasini od mosta na putu Kru{evac-Ђunis u du`ini od 1,0km koji {titi desno priobaqe i naseqe Parunovac;  re~ne gra|evine nizvodno od mosta na putu Kru{evac-Jasika (obaloutvrda u du`ini od 0,19km i naperi u du`ini od 0,6km);  prosek na 1,5km uzvodno od u{}a Rasine u Zapadnu Moravu u du`ini od 0,35km;  obaloutvrda leve obale Rasine na 2,25km uzvodno od u{}a u du`ini od 0,25km;  osigurawe obale kamenim naba~ajem na reci Rasini uzvodno od mosta Kru{evac-Ђunis (1,0km+1,0km).

Pored navedenih izvedenih i planiranih radova na izgradwi objekata za za{titu od poplava trebe imati u vidu i radove izvedene na regulaciji vodotokova ni`eg reda, od kojih su do sada najzna~ajniji izvedeni radovi na regulaciji potoka na urbanom podru~ju (Ko{ijski, Vu~a~ki i Garski potok), kao i delimi~na regulacija Ribarske reke. Objekti za za{titu od poplava (koji se nalaze u sistemu redovnog odr`avawa) su: - desnoobalni nasip pored reke Zapadne Morave od ^itluka do u{}a reke Rasine i - levoobalni nasip uz reku Rasinu. Ukupna izgra|ena du`ina nasipa je 12,2km i brana jezera ]elije sa akumulacijom.

Termoenergetska infrastruktura

Toplotna energija Toplotna energija na podru~ju Kru{evca koristi se za tehnolo{ke procese i temperirawe objekata. Pod temperirawem objekata podrazumeva se zagrevawe, ventilacija i klimatizacija stambenog i poslovnog i proizvodnog prostora. Instalisana snaga postoje}ih izvora toplotne energije na podru~ju GP-a prema nameni, medijumu prenosa energije i pogonskom gorivu je:

1. Industrijske-parne kotlarnice 180 MW 2. Gradske kotlarnice 95 MW 3. Blokovske kotlarnice 25 MW 4. Industrijska lo`i{ta 20 MW 5. Pojedina~na lo`i{ta 90 MW

1. Industrijske kotlarnice su locirane u isto~noj i severnoj industrijskoj zoni grada. Pogonska goriva industrijskih kotlarnica su naftni derivati i prirodni gas ve}im delom, a mawim delom ~vrsta goriva – ugaq. Osnovni proizvod industrijskih kotlarnica je vodena para razli~itih termodinami~kih parametara. Najzna~ajnije industrijske kotlarnice su:

- industrijska toplana 82 t/h - gas/mazut - kotlarnica HENKEL-Merima 16 t/h - gas/nafta - kotlarnica Жупа 10 t/h - gas/mazut - kotlarnica Trayal 52 t/h - gas/mazut - kotlarnica Savremeni dom 28 t/h - mazut / drvo - kotlarnica Cepak 24 t/h - mazut - kotlarnica “Rubin” 18 t/h - mazut 449 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

- kotlarnica “Tehnoenergetika” 16 t/h - gas/mazut - kotlarnica “14.oktobar” 13 t/h - ugaq - kotlarnice FAM-a (tri kotlarnice) 12 t/h - gas/nafta - kotlarnica Fabrike uqa 12 t/h - mazut / ugaq - kotlarnica V.P. dom 11 t/h - gas/mazut - kotlarnica Kasarna 9 t/h - mazut - kotlarnica “22.juli” 5 t/h - mazut - kotlarnica hotel “Rubin” 3 t/h - nafta - kotlarnica GP “Jastrebac” 1,6 t/h - nafta - kotlarnica “Crvena zvezda” 0,8 t/h - nafta - kotlarnica Jastra 0,6 t/h - nafta - kotlarnica Fungi-Evropa 0,5 t/h - nafta

U posledwih pet godina izgra|eno je nekoliko mawih kotlarnica za tehnolo{ke potrebe nepoznatih perfomansi. Karakteristike novoizgraђenih industrijskih kotlarnica su nepouzdanost pogona i po pravilu negativan uticaj na `ivotnu sredinu. Zbog tehni~ke zastarelosti opreme i materijalnih problema, ve}ina industrijskih kotlarnica radi van projektovanih re`ima {to ima negativan uticaj na `ivotnu sredinu.

2. Gradske kotlarnice su locirane periferno od centra grada. Glavna gradska kotlarnica je toplotni izvor toplifikacionog sistema grada Kru{evca. Mawe gradske kotlarnice napaju periferna gradska naseqa. Pogonska goriva gradskih kotlarnica su ve}im delom ugaљ a maњim delom naftni derivati i prirodni gas. Osnovni proizvod gradskih kotlarnica je vrela voda razli~itih temperaturnih nivoa. Kapacitet gradskih kotlarnica je: - Gradska toplana 70 MW - ugaq 34,8 MW - gas - Blok kotlarnica Lazarica 1 1,8 MW - ugaq - Kontejnerska kotlarnica Lazarica 4 2,9 MW - nafta - Kontejnerska kotlarnica Prwavor 2 4,5 MW - gas/nafta - Blokovska kotlarnica Rasadnik 9,0 MW - mazut - Kontejnerska kotlarnica Park 4,5 MW - gas - Krovne gasne kotlarnice 2,0 MW - gas

Toplotnom energijom iz gradskih kotlarnica zagreva se 303.346m stambenog prostora, 76.685m poslovnog prostora javnih potreba (obrazovawe, zdravstvo i kultura) i 274.951m poslovnog prostora. Toplotna energija iz gradskih kotlarnica se prenosi potro{a~ima na podru~ju grada toplifikacionim sistemom. U grani~nim podru~jima postoji mogu}nost, u zavisnosti od zahteva investitora, snabdevawe toplotnom energijom iz centralnog toplotnog izvora ili iz distributivne gasovodne mre`e. Toplifikacioni sistem obuhvata niz vrelovoda, toplotnih stanica, toplovoda i ku}nih instalacija na gradskom podru~ju. Vrelovodna mre`a se vodi podzemno u zoni gradskih saobra}ajnica, {to je prikazano u grafi~kom prilogu. Sve gradske kotlarnice su stare vi{e od 10 godina, tehni~ki su nekompletne {to ima za posledicu negativan uticaj na `ivotnu sredinu.

3. Blokovske kotlarnice su locirane u celom gradskom podru~ju. Pogonska goriva blokovskih kotlarnica su raznovrsna u zavisnosti od perioda gradwe. Najzna~ajnije blokaste kotlarnice su: - kotlarnica hotela Rubin - mazut - kotlarnica Gerontolo{kog centra - nafta - kotlarnica Sportskog centra - nafta i gas - kotlarnica O{ Branko Radi~evi} - nafta - kotlarnica O{ Vladisav Savi}-Jan - ugaq - kotlarnica O[ Sveti Sava - nafta - kotlarnica obdani{ta Labud - ugaq - kotlarnica obdani{ta P~elica - nafta - kotlarnica Zadrugara - nafta - kotlarnica kasarne Car Lazar - mazut - kotlarnica kasarne Rasina - mazut - kotlarnica JKP Kru{evac - ugaq - kotlarnica Ba`darnica-VODOVOD - nafta - kotlarnica Jedinstvo - ugaq 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 450

kotlarnica Kru{evacput - nafta - Sve blokovske kotlarnice se koriste za zagrevawe objekata. Ve}ina blokovskih kotlarnica ima lo{e regulisano sagorevawe, {to ima negativan uticaj na okolinu.

4. Toplotna energija proizvedena u industrijskim lo`i{tima koristi se direktno u tehnolo{kim procesima. Pogonska goriva industrijskih lo`i{ta su nafta i naftni gasovi. Najzna~ajnija industrijska lo`i{ta su: - topli pogoni 14.oktobra (termi~ka obrada i kova~nica)-propan/propan-butan/gas - ciglana - gas/mazut - fabrika deterxenata Merima - gas/mazut - rotaciona pe} - Trajal - gas/nafta - tehnolo{ki procesi - @upa - gas/propan-butan - asvaltna baza Kru{evacput - nafta

Karakteristika industrijskih lo`i{ta je da su namewena prozvodnim procesima, bez razmatrawa uticaja na `ivotnu sredinu.

5. Pojedina~na lo`i{ta se koriste za zagrevawe objekata i pripremu sanitarne vode. Pojedina~na lo`i{ta imaju kapacitet do 30 kW. Pogonska goriva projedina~nih lo`i{ta su sva raspolo`iva na tr`i{tu, drva, ugaq, natfa i naftni gasovi. Prirodni gas Gasovodnu mre`u Grada Kru{evca ~ine slede}i objekti:  Deo magistralnog gasovoda - Kru{evac kapaciteta 100.000Nm/h, nadpritiska 612 bara.  Glavna merno-regulaciona stanica (GMRS Kru{evac) kapaciteta 40.000Nm3/h sa mogu}im pro{irewem do 100.000Nm3/h, nadpritiska 612 bara.  Gradski gasovodni prsten, pre~nika  355,6219,1mm (14”8”) du`ine 11.500m, nadpritiska 612 bara.  Razvodni gasovod SEVER (za Kru{evacput) du`ine 1230m, nadpritiska 612 bara.  Razvodni gradski gasovod ISTOK (za Ciglanu) du`ine 2150m, nadpritiska 612 bara.

Merno regulacione stanice:  HI @UPA 2000 Nm/h ● AMBALA@A 1000 Nm/h  H.I. MERIMA 4000 Nm/h ● FAM-rafinerija 2000 Nm/h  Ind.toplana 10000 Nm/h ● Prwavor 2 2000 Nm/h  Ciglana 200 Nm/h ● Kru{evacput 2000 Nm/h  TRAЈAL 4500 Nm/h ● FAM-fab. lekova1000 Nm/h.

Gradska gasovodna mre`a izgra|uje se za maksimalni radni pritisak od 12 bara, a minimalni radni pritisak od 5 bara (apsolutni), oprema gasovoda je klase pritiska NP16. Merno - regulacione stanice se koriste za regulaciju - redukciju pritiska, merewa protoka, temperature i pritiska prirodnog gasa. 451 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

1.3.5. Kulturno-istorijsko nasle|e

Graditeqsko nasle|e su stvari i tvorevine duhovne i materijalne kulture od op{teg interesa koja u`ivaju posebnu za{titu utvr|enu Zakonom. Ono ima poseban zna~aj za dru{tveni, istorijski i kulturni razvoj naroda, pa samim tim nala`e se obaveza razrade posebnih kreterijuma i smernica za wihovu za{titu i o~uvawe. Studija za{tite, tj. Plan za{tite i revitalizacije kulturnog nasle|a na teritoriji Prostornog plana, ura|ena je od strane Zavoda za za{titu spomenika kulture Kraqevo i sadr`i pregled nepokretnih kulturnih dobara, kao i potrebne smernice za sprovo|ewe koje su ugra}ene u ovaj Plan. Geografske i geolo{ke odlike bile su jedan od najzna~ajnijih elemenata i uslova u izboru lokacija za podizawe naseqa. Kako su uslovi bili povoqni, to je i kontinuitet `ivqewa na ovim prostorima egzistirao kroz vreme, po~ev{i od praistorije pa do danas. Kratak istorijski osvrt, ima za ciq upravo da naglasi, objasni i pove`e istorijske prilike i periode sa graditeqstvom i graditeqskim nasle|em teritorije grada Kru{evca.

Istorijski osvrt

U pogledu istorijskog razvoja, podru~je Kru{evca odlikujese burnom pro{lo{}u u toku koje su se na ovom tlu smewivale razne civilizacije i me{ali mnogi uticaji, tako da imamo tragove dva kulturna sloja, starijeg neolita, koji pripada Star~eva~koj kulturi i mla|eg, koji je povezan sa nalazi{tima Vin~anske grupe. Najstariji ostaci praistorijskih naseqa u kru{eva~kom kraju poti~u iz IV milenijuma p.n.e. Kru{evac se prvi put u istorijskim izvorima pomiwe 1376.g. u prepisu Bolowske poveqe. Kada je knez Lazar, pre{av{i iz Novog Brda osnovao svoju prestonicu u Kru{evcu, grad je postao privredno i kulturno sredi{te Srbije i ostaje srpska prestonica sve do 1402.g. kada despot Stefan Lazarevi} preme{ta sedi{te dr`ave u Beograd. Kru{evac je u XV veku ~esto bio ru{en: popri{te je borbe Ugara, Srba i Turaka. Prvi put je razoren 1413.g., a zatim slede razarawa 1425 i 1427. g. posle pohoda iz 1427 g. Turci Kru{evac nazivaju Alaxa Hisar ({aren grad). Godine 1516 kru{eva~ki sanxak ima 155 sela i preko 40.000 doma}instava sa oko 320.000 stanovnika. Po~etkom XIX veka, u Prvom i Drugom srpskom ustanku, bio je na kratko oslobo|en, da bi kona~no oslobo|ewe bilo 1833.g. Od 1834.g. Kru{evac postaje sredi{te okru`ja sa 234 sela koja se dele na tri sreza. Odmah po oslo|ewu izra|uje se urbanisti~ko-regulacioni plan (in`.Jenke), koji se odmah sprovodi. U kulturnoj istoriji Kru{evca posebnu ulogu ima obele`avawe 500 god. od Kosovskog boja, kada je 1899.g. postavqen kamen temeqac za Spomenik kosovskim junacima i vojne fabrike Obili}evo. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 452

U toku 1899.g. ura|en je i Generalni plan grada Kru{evca, sa osnovnom tendencijom da se centar grada i sam grad pomera du` glavne ulice, a prema jugoistoku. Po~etkom 1900.g. formirano je dana{we gradsko jezgro. Razvoj Kru{evca prekinut je Balkanskim i Prvim svetskim ratom. Vreme izme|u dva svetska rata je bilo vreme velikih ekonomskih kriza koje su protresle ~itavu evepu i zaustavile wihov razvoj. U toku drugog svetskog rata Kru{evac je delio sudbinu okupirane zemqe, da bi posle oslobo|ewa do`iveo veliki razvoj na svim poqima, prerastaju}i zadwih decenija XX veka u industrijski, administrativni (sedi{te Rasinskog okruga sa {est op{tina i oko 270.000 stanovnika) i kuturni centar ove regije.

Arheolo{ki lokaliteti

Do sada su na podru~ju Kru{evca evidentirana 15 arheolo{kih nalazi{ta na podru~ju GP-a Kru{evca kao i preko {ezdeset lokaliteta van podru~ja GP-a Kru{evca. Arheolo{ki lokaliteti su iz razli~itih perioda razvoja po~ev{i od praistorijske kulture, neolita, bronzanog doba, gvozdenog doba pa do nalazi{ta sredweg veka, koja zvani~no nisu za{ti}ena, a na mnogima od wih povremeno se vr{e daqa istra`ivawa.

ARHEOLO[KI LOKALITETI NA PODRU^JU GENERALNOG PLANA KRU[EVCA:

1. , lok. -Branik 9. Makre{ane, lok. - Jazbine 2. Dedina, lok. -Tursko grobqe 10. Makre{ane, lok. - Ornice 3. Kru{evac, lok. -Lazarev grad 11. Makre{ane, lok. - Staro grobqe 4. Kru{evac, lok. - Menzulana 12. Makre{ane, lok. - Tepelija 5. Kru{evac, lok. - Fabrika vagona 13. Makre{ane, lok. - ^air 6. Kru{evac,lok. - Fabrika14. oktobar 14. Makre{ane, lok. -@idovsko grobqe 7. Kru{evac, lok. - [anac 15. ^itluk, lok. – Konopqara 8. Makre{ane, lok. - Duga wiva ARHEOLO[KI LOKALITETI VAN PODRU^JA GENERALNOG PLANA KRU[EVCA:

Bela Voda: Јасика: 1. Lok. Buwi{te 31. Лок. Крстићи 2. Lok. Gradi{te 32. Лок. Латин Бара 3. Lok. Dinina Ђula 33. Лок. Оџинац (Миљковачка) 4. Lok. Ivqe 34. Лок. Старо Лојзе 5. Lok. Rosuqe (Pod selom) 6. Lok. Ciganlija Каменаре: 7. Lok. ^ukar 35. Лок. Црквена порта

Belasica: Каоник: 8. Lok. Provalija 36. Лок. Боићки Чаир 37. Лок. Градина Boqevac: 38. Лок. Римско гробље 9. Lok. Latinski rid 10. Lok. ^ukar Коњух: 39. Лок. код чесме Ерцеговца Буци: 40. Лок. Косинац 11. Лок. Градац Кукљин: Велика Крушевица: 41. Лок. Богомољиште 12. Лок. Гробљиште Лазаревац: Велики Шиљеговац: 42. Лок. Чаир 13. Лок. Велики Луг 14. Лок. Селиште Мали Купци: 43. Лок. Слане Баре Витановац: 44. Лок. Слатина/Дивљаја 15. Лок. Коштан / Ливада 16. Селиште Мала Река: 45. Лок. Јасења Глободер: 453 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

17. Лок. Ивље Мачковац: 18. Лок. Ратковац 46. Лок.Гробљански поток 19. Лок. Селиште Наупара: Доњи Степош: 47. Лок.Гроће 20. Лок. Дуваниште 48. Лок. Наупара (манастир) 21. Лок. Селиште Падеж: Здравиње: 49. Лок. Селиште 22. Лок. Грабујевац 50. Лок. Турска чешма Зебица: Петина: 23. Лок. Драшковац/Репушак 51. Лок. Градац 24. Лок. Дуњак 25. Лок. Латинско Гробље Позлата: 52. Лок. Ораница Јабланица: 53. Лок. Позлатска река 26. Лок. Велика Ђула 54. Лок. Чаир 27. Лок. Грбак/Римско гробље 28. Лок. Дивље Поље Пољаци: 29. Лок. Одаје 55. Лок. Бабљача/Каладушина 30. Лок. Раине/Орашје (Раише) Рибаре: Суваја 56. Лок. Прћиски брег / Римско гробље 63. Лок. Димитријевићи 64. Лок. Селиште Рлица: 57. Лок. Ливада Ћелије (Засеок Набрђе): 58. Лок. Селиште 65. Лок. Бубан

Росица: Церова: 59. Лок. Киживица 66. Лок. Бекчићи

Себечевац: Шанац: 60. Лок. Батал 67. Лок. Кућиште 61. Лок. Нерезина

Срње: 62. Лок. Табориште

26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 454

Objekti graditeqskog nasle|a

Podru~je grada Kru{evac karakteri{e raznorodno kulturno-istorijsko nasle|e. Dugo vremena delatnost za{tite bila je znatno zapostavqena i uglavnom svedena na konzervaciju i za{titu maweg broja, ranije poznatih kulturno-istorijskih objekata i celina. Zahvaquju}i pre svega evoluciji shvatawa da su kulturna dobra jedna od osnovnih elemenata civilizacije i kulture naroda, kao i samog zna~ewa za{tite kulturnog nasle|a do{lo se do uspostavqawa zakonskih regulativa sa ciqem da se mnoga preostala vredna dobra, objekti i ambijenti ne samo za{tite, ve} i primenom odgovaraju}ih mera unaprede. U zavisnosti od svojih fizi~kih, umetni~kih, kulturnih i istorijskih svojstava nepokretna kulturna dobra su: spomenici kulture, prostorne kulturno istorijske celine, arheolo{ka nalazi{ta i znamenita mesta. Stvari i tvorevine za koje se predpostavqa da imaju svojstva od posebnog zna~aja za kulturu, umetnost i istoriju dobijaju status dobra koje u`iva predhodnu za{titu.

Kategorisana nepokretna kulturna dobra na podru~ju Generalnog plana

Kulturna dobra od izuzetnog zna~aja

1. Crkva Svetog Stefana-Lazarica sa kru{eva~kim gradom. Progla{ena je za spomenik kulture od izuzetnog zna~aja objavqeno u Sl. glasni SR Srbije br. 14/79

Kulturna dobra od velikog zna~aja 1. Gr~ki {or sa Begovom ku}om: prostorno-istorijsa celina od velikog zna~aja, za{ti}ena je Re{ewem br.179/67, (Sl. glasnik SR Srbije, br.14/79) 2. Simi}a ku}a u Ul.Majke Jugovi}a (Miloja Zaki}a) br.4; spomenik kulture od velikog zna~aja. Objekat je progla{en Re{ewem br.45/76 (Sl. glasnik SR Srbije br.14/79). 3. Zgrada Okru`nog na~elstava; spomenik kulture od velikog zna~aja, Ul. Gazimestanska br. 1. 4. Memorijalni kompleks "Slobodi{te"; znamenito mesto od velikog zna~aja, (Sl. glasnik SR Srbije br.28/83).

Zna~ajna kulturna dobra 1. Zgrada umetni~ke galaerije u Ul. Majke Jugovi}a (Miloja Zaki}a) br.12, progla{ena kulturnim dobrom od zna~aja, Re{ewem br.633-41/82 455 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

2. Spomenik Kosovskim junacima, na Trgu Kosovskih junaka

Evidentirani objekti graditeqskog nasle|a (dobra koja u`ivaju predhodnu za{titu)

Evidentirani objekti graditeqskog nasle|a koji u`ivaju predhodnu za{titu u najve}oj meri je prisutno u starom jezgru Kru{evca odnosno u okviru podru~ja Generalnog plana. U okviru ovog podru~ja tj. samog grada postoji 150 evidentiranih objekata graditeqskog nasle|a koji u`ivaju predhodnu za{titu i 5 objekata koji se ~uvaju kroz dokumentaciju. Popis evidentiranih objekata ugra|en je u odredinice Generalnog plana Kru{evca (Sl. list op{tine Kru{evac, br.4/2005). Na`alost utvr|ena je i nepobitna ~iwenica je da izvestan broj ranije evidentiranih objekata vi{e ne postoji, a mnoge su nelegalnim i nestru~nim intervencijama izgubile svoje orginalne arhitektonske i ambijentalne vrednosti.

Etnografski i etnoarhitektonski lokaliteti

Evidentirani objekti narodnog graditeqstva (dobra koja u`ivaju predhodnu za{titu) Na seoskom podru~ju evidentiranih dobra narodnog graditeqstva koji u`ivaju predhodnu za{titu ima ukupno 63 koji su nastali u razli~itim periodima. Dva objekta su progla{ena Re{ewima za spomenike kulture i to:

Kulturno dobro od velikog zna~aja

Manastir Naupara u Nauparima - (na karti br. 4 - spomenik kulture od velikog zna~aja).

Spomenik kulture

Spomen kompleks - Odluka o progla{ewu za kulturno dobro - spomenik kulture, Re{ewe SO Kru{evac, br.633-6/86. (na karti br.3 - spomenik kulture).

Na ovim prostorima u 18. i 19. veku sre}u se brvnare, polubrvnara-polu~atmara, kao i tzv. kosovska prizemqu{a. Novija moravska ku}a predstavqa zavr{ni tip u razvoju seoske ku}e u Pomoravqu, i imala je karakteristi~an trem sa lucima (na perde). Ku}a moravka na ovim prostorima preovla|uje sve do sredine 20. veka. Op{tim razvojem dru{tva mewala se i kultura stanovawa, {to je imalo za posledicu podizawe novih ku}a, zidanih od ~vrstog materijala.

Lazarevac 1. Lazarev izvor

Komorane 2. Stara {kola-crkvena ku}a

Qubava 3. Ku}a Toplice Simi}a

Kamenare 4. Doma}. Bo`idara Milenkovi}a

Kowuh 5. Ku}a Ru`ice Veqkovi}

[a{ilovac 6. Ku}a Dmitra Isailovi}a 7. Ku}a Bo`idara Todorovi}a

Krvavica 8. Ku}a Du{ana Simonovi}a

Pade` 9. Ku}a @ivotija Vesi}a

Vratare 10. Ku}a Slavoquba Milo{evi}a

Velika Kru{evica 11. Ku}a Ivana Ra{i}a i ko{

Bela Voda 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 456

12. Ku}a Rada Ili}a, 13. Ku}a Rade Milunovi}a 14. Doma}instvo Draga Srem~evi}a

Kukqin 15. Ku}a Milije Miladinovi}a 16. Plove}a vodenica-moravka na Zap.Moravi.

Jasika 17. Ku}a Milivoja i Divne Pavlovi}

Gavez 18. Ku}a Aleksandra Agatonovi}a 19. Doma}. Radoslava Agatonovi}a 20. Ku}a Petrujke Petrovi}

[anac 21. Napu{teno doma}instvo Branka Radosavqevi}a 22. Doma}instvo Ili} @ivote 23. Ku}a Qubi{e [qivi}a

Ko{evi 24. Ku}a Qubodraga Egeri}a

^itluk 25. Ku}a Nikole ]iri}a 26. Ku}a Miladina Kitanovi}a

Lazarica 27. Ku}a Mirjane Saki}

Me{evo 28. Ku}a Dragana Milovanovi}a

Dowi Stepo{ 29. Ku}a Tomislava Novakovi}a

Gorwi Stepo{ 30. Ku}a Toplice Mitrovi}a

[avrane 31. Ku}a Dragana Lazi}a

[ogoq 32. Vodenica zvana Lukina

Naupare 33. Ku}a Dragoquba Be{i}a 34. Ku}a Gorana Dimitrijevi}a 35. Ku}a @ivotije Vlaji}a

Sebe~evac 36. Ku}a Branislava Vu~kovi}a

Veliki Kupci 37. Ku}a, ko{ i ba~ija Vojislava Lazi}a

Mali Kupci 38. Ku}a Milo{a Lazi}a 39. Seoska vodenica

Jablanica 457 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

40. Ku}a Radojke Luki}a 41. Doma}instvo Jele @ivadinovi} 42. Aktivna vodenica Vesi}a

[titare 43. Radwa-du}an Milutina ]urkovi}a

Suvaja 44. Ku}a Sr|ana Simi}a

Trm~are 45. Ku}a Qubomira Milojevi}a

Slatina 46. Ku}a Radi{e @ivkovi}a

Lomnica 47. Ku}a Zvonimira Tutuli}a 48. Ku}a Angeline Mileti}

Buci 49. Ku}a Rada Stepanovi}a

Makre{ane 50. Ku}a Milomira Milivojevi}a 51. Ku}a Miroslva Milivojevi}a

Dedina 52. Doma}instvo Zagorke Milenkovi} 53. Ku}a @ivadina Stanojevi}a

Tekija 54. Doma}instvo Ostoje Milanovi}a

Gaglovo 55. Ko{ Radomirke Mati} 56. Ku}a Spasoja An|elkovi}a

Mali [iqegovac 57. Spomen-ku}a Qubomira Milo{evi}a

Veliki [iqegovac 58. Ku}a Cvetana Markovi}a

Zebica 59. Ku}a Zorice Gruji} 60. Ku}a Qubomira @ivi}a 61. Ku}a Dragi{e i Qubi{e Mileti}a

Rlica 62. Doma}. Mirijane Ђor|evi}, ku}a, ko{ i ba~ija

Malo Golovode 63. Ku}a heroja Miloja Zaki}a

Ostali objekti:

Kowuh 1. Seoska kafana sa skulpturom, 2. Zgrada zadruge kalemara

Bela Voda 3. Spomen kompleks u Beloj Vodi 4. Crkva i grobqe

Pepeqevac 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 458

5. Stara {kola

Naupara 6. Manastir Naupara

[titari 7. Stara {kola

Majdevo 8. Ku}a popa Mini}a 9. Ku}a Qubomira Mini}a 10. Ku}a Rada Mini}a

Kaonik 11. Stara {kola

Veliki [iqegovac 12. Stara {kola

Ribare 13. Stara {kola 14. Po{ta

Ribarska Bawa 15. Komplek koji ~ini staro kupatilo sa paviqonima (Srbija, Bosna, Hercegovina, Dalmacija, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora)

[anac 16. Veterinarska stanica.

Analiza postoje}eg stawa pokazuje da je graditeqsko nasleђe Kru{evca raznorodno i da se mo`e svrstati po hronologiji, tipologiji, spomeni~kim vrednostima, ali i po gra|evinskom stawu u kome se trenutno nalaze pojedini objekti ili celine. Imaju}i to u vidu, sasvim je razumqivo da se arhitektonske karakteristike i stilske odlike objekta me}usobno razlikuju, ali su u isto vreme srodni sa epohom u kojoj su nastale, odnosno kojoj pripadaju. Na osnovu dosada{weg rada na istra`ivawu, valorizaciji i za{titi, izvestan broj objekata je progla{en za spomenike kulture, pojedinima je utvr|en izuzetan ili veliki zna~aj. Globalna karakteristika postoje}eg stawa graditeqskog nasle}a se ogleda u slede}em: ambijentalna neuskla|enost okru`ewa sa objektima pod za{titom, dotrajalost gra}evinskog fonda, sme{tawe neadekvatnih funkcija u objekte graditeqskog nasle}a, nedovoqna ispitanost arheolo{hkih lokaliteta kao i lo{a dostupnost do za{ti}enih objekata i lokaliteta. Metodolo{ki postupak evidentirawa objekata graditeqskog nasle|a spada u osnovnu delatnost za{tite i odvija se kao kontinuirani proces, pa se stoga popisi ne mogu smatrati kona~nim jer se istra`ivawa nastavqaju, podrazumeva se evidentirawe novih objekata.

Verski objekti

Kru{evac pripada Ni{koj eparhiji, pravoslavna crkvena oblast koja obuhvata jo{ krajeve oko Ni{a, Pirota, Toplice i Leskovca. Naseqa su obuhva}ena sa dva crkvena namesni{tva. U okviru namesni{tava je vi{e Parohija.

1. ARHIJEREJSKO NAMESNI[TVO KRU[EVA^KO 459 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Parohija:

Belovodska, parohiju sa~iwavaju: Bela Voda, i Brajkovac  hram Sv. Trojice (1936)  hram Sv. Petke (1924) Velikovrbni~ka 2., parohija: В.Врбница, М.Врбница, Треботин, Мешево и Дољане,  hram Sv. Oca Nikolaja (1821) Pepeqeva~ka, parohija: Вучак, Церова, Лукавац, Б. Брдо, Петровац, и Кошеви,  храм Св. Петке и Св. Пантелејмона Dvoranska 1., parohija: Дворане, Модрица, Трмчаре, Сеземача и Слатина,

 Sv. Proroka Ilije (1880/1924), ● Sv. Magdaline,  Sv. Petke i Sv. Jovana ● Sv.Vra~eva Sv. Stefana i  Sv. Petra i Pavla, ● Sv. Velokom. Marine

Dvoranska 2., parohiju sa~iwavaju: Петина, Пољаци, Ловци и Станци,

 храм Св.Петке (1936), ● hram Св. Гаврила,  hram Св. Недеље, ● hram Св. Стефана,  hram Св. Пантелејмона, ● hram Св. Јована,  hram Св. Вазнесења,

Jablani~ka, parohija: Јабланица, Витановац, Шаране, Шогоље и Мало Купце,

 храм Св. Преображења (1906), ● hram Св. Јоакима и Ане и  hram Св. Богородице, ● hram Св. Козме и Дамјана у  hram Св. Недеље,

Jasi~ka, parohiju sa~iwavaju: Јасика и село Срње, храм Св. Прокопија (1893), Kowu{ka, parohiju sa~iwavaju: Коњух, Лазаревац, Љубава и Комаране,

 hram Sv. Oca Nikolaja (1926) Kru{eva~ka prva, parohiju sa~iwavaju: део града Крушевца,  храм Св. Великомученика Георгија (1904), Kru{eva~ka druga, parohiju sa~iwavaju: део града Крушевца,  храм Рождества Пресвете Богородице (1371),  храм Св. Агатоника на старом гробљу Kru{eva~ka tre}a, parohija: део града Крушевца, села Липовац и Доњи Степош,  храм Св. Великомученика Георгија (1904) Kru{eva~ka ~etvrta, parohiju sa~iwavaju: део града Крушевца,  храм Рождества Пресвете Богородице (1371) Kru{eva~ka peta, parohiju sa~iwavaju: део града Крушевца, село Биваље,  храм Св. Великомученика Георгија (1904)  капела Покрова Пресвете Богородице, Kobiqska, parohija: Кобиље, В. Головоде, Мудрановац, М. Головоде и Прњавор,  храм Св. Великомученика Гоергија (1904),  храм Покрова Пресвете Богородице и  hram Св. Тројице Kukqin, parohiju sa~iwavaju: Kukqin  храм Вазнесења Господњег (1931),  Св. Цара Константина и Царице Јелене,  Св. Козме и Дамнјана Lazari~ka, parohiju sa~iwavaju: Читлук, Доња Пакашница, и Лазарица,  храм Рождества Пресвете Богородице (1371),  храм Св. Великомученика Георгија у Читлуку у изградњи 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 460

Lomni~ka, parohiju sa~iwavaju: Lomnica i Buci,  храм Св. Врачева Козме и Дамјана (1975), ● Св. Тројице и  храм Св. Петра, ● Св. Николе  Св. Илије, Majdevska,: Ћелије, Мајдево, Суваја, М.Гркљане, В.Гркљане, Штитаре, и В. Купци,  храм Преподобне Мајке Параскеве (1906),  Св. Агатиника,  Св. Тројице Makre{anska, parohiju sa~iwavaju: Makre{ane, Dobromir, Dedina, Tekije,  храм Св. Пророка Илије (1991),  храм Св. Јована (1976)  Св. Пантелејмона (1979) Ma~kova~ka, parohiju sa~iwavaju: Мачковац и село Глободер,  hram Sv. Petke Pade{ka, parohiju sa~iwavaju: Падеж, Вратаре, Глобаре, Крвавица и Шашиловац,  храм Покрова Пресвете Бодородице (1910) Parunova~ka, parohiju sa~iwavaju: Паруновац, Кaпiџија, Гаглово и Пасјак,  храм Св. Архангела Гаврила, (1904),  храм Св.Јована  храм Св. Оца Николаја [ana~ka, parohiju sa~iwavaju: Шанац, Крушевица, и Гавез, храм Св.Петке (1943)

2. ARHIJERESKO NAMESNI[TVO RA@AWSKO

Parohija:

Veliko{iqegova~ka, parohiju sa~iwavaju: V.[iqegovac, Bojince i ,  храм Св. Гаврила (1843),  храм Покрова Пресвете Богородице на Ђуковцу (1939/40),  храм Св. ап. Петра и Павла у В. Шиљеговцу и М.Реци  храм Св. Николе Ђuni{ka, parohija: Ђunis, Jo{je,  hram Sv. Velikomu~enika Pantelejmona (1910),  kapela sv. Trojice (1994) Zdraviwska, parohiju sa~iwavaju: Zdraviwe, Su{ica, , , ,  храм Св. Великомученика Гоергија (1932/35 обнвољен 1984/89),  храм Св. Недеље у Позлати (1989)  храм Св. Пророка Илије у Сушици,  капела Св. Макавеји (1986/88 ) у Рлицi Kaoni~ka, parohiju sa~iwavaju: Kaonik, Mali [iqegovac, ,  храм Вазнесења Господњег (1833),  капеле: Св. Недеља, Св. Мина, Св. Петка, Св. Марија Магдалина, Св. Лазар и Св. Атанасије Велики у Малом Шиљеговцу Ribarska, parohija: Ribarska bawa, , Boqevac, Srndaqe, Veliko Kru{ince, Grevce, , , Malo Kru{ince  Sv. Proroka Ilije (1841) i sedam kapela. Manastiri na teritoriji eparhije su: - Crkva je posve}ena Ro|ewu Presvete Bogorodice, zavr{ena je 1381. godine ktitor i osniva~ je hilandarski monah Dorotej, uz pomo} dvora kneza Lazara. Ona ima izuzetno bogato ukra{ene velike kamene rozete, najlep{e u celoj grupi spomenika (najve}a rozeta, neprevazi|ena u moravskoj skulpturi).

ЂUNIS - SV. ROMAN - Crkva je posve}ena Blagovestima, a nastanak ovog manstira vezuje se za Sv. Romana, u`enika Sv. ]irila i Metodija, koji se na tom mestu podvizavao i upokojio najverovatnije u 10. veku, gde je narod kasnije sagradio hram.

461 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

ЂUNIS - SV. BOGORODICA - Crkva je posve}ena Pokrovu Presvete Bogorodice, sagra|ena na mestu gde se nalazi izvor po predawu iz 1898. godine, prvo kao brvnara, a 1921. kao zidani hram, bogato je oslikan i predstavqa vrhunac savremenog fresko-slikarstva. Ikonostas je tak|e savremeni rad u vizantijskom stilu, postavqen je 1987. godine, deluje impozantno i delo je Grka Adonisa Steriosa.

EPARHIJA KRU[EVA^KA je novoformirana eparhija od pet namesni{tava: kru{eva~kog, }i}eva~kog, trsteni~kog, `upskog i temni}kog. Kru{eva~ku Eparhiju sada ~ini 88 parohija iz Brusa, Aleksandrovca, Trstenika, Varvarina, ]i}evca, Ra`wa i Kru{evca.

1.3.6. Prikaz stawa `ivotne sredine

Teritorija Kru{evca predstavqa slo`enu strukturu prirodnih (morfolo{kih, hidrografskih, hidrogeolo{kih, pedolo{kih, klimatskih, floristi~kih, pejza`no-predeonih i dr.) odlika i antropogenih uticaja u izgra|enim urbanim, ruralnim celinama i zonama, infrastrukturnim zonama i pojasevima, ali i na poqoprivrednom, {umskom i vodnom zemqi{tu i zonama erozionih procesa razli~itog stepena i intenziteta. U postoje}em na~inu kori{}ewa prostora dominiraju prirodni, delimi~no izmeweni i izmeweni predeli, sa neujedna~enim gustinama naseqenosti i stanovawa, opremqenosti i ure|enosti. Karakteristika je, tako|e da su delovi podru~ja izlo`eni ve}em ekolo{kom optere}ewu. Prema postoje}oj bazi podataka monitoringa `ivotne sredine na podru~ju grada evidentirane su:  zone sa ugro`enim kvalitetom vazduha (zone sa zaga|enim vazduhom i ukupnim talo`nim materijama iznad GVI);  pove}ane koncentracije ukupnih uqa i masti i organskog optere}ewa u svim uzorcima voda referentnih vodotokova na analiziranom podru~ju (re~ne vode izlaze iz predvi|enih kategorizacija II klase);  lokacije i zone zaga|enih zemqi{ta opasnim i {tetnim materijama.

Podru~je grada Kru{evca sa neposrednim okru`ewem predstavqa, u sada{wim okvirima, industrijski centar. U analiziranoj prostornoj celini locirani su kompleksi hemijske, prera|iva~ke i ostale industrije i disperzni kompleksi i lokacije proizvodnih pogona, uslu`nih i poqoprivrednih delatnosti. Ovi kompleksi istovremeno predstavqaju i ekolo{ki najugro`enija podru~ja. Velika koncentracija stanovni{tva u zoni gradskog centra (ekolo{ka celina "Kru{evac 1" i industrije, prouzrokovala je zaga|ivawe vazduha, vode i zemqi{ta, kao i druge uticaje na `ivotnu sredinu. Zaga|ivawe `ivotne sredine evidentirano je na prostoru cele ekolo{ke celine "Kru{evac 1". Stepen zaga|ivawa i drugi nepovoqni uticaji nisu homogeno raspore|eni, ve} zavise od lokalnih prirodnih uslova i antropogenih ~inilaca. Ekolo{ka kategorizacija podru~ja grada Kru{evca, prema stepenu zaga|enosti, ukazuje na zastupqenost pet kategorija ugro`enosti kvaliteta `ivotne sredine:

 I kategorija – gradski centar Kru{evac i industrijske zone;  II kategorija – vodotokovi i pojasevi du` saobra}ajnih koridora i `elezni~ke pruge;  III kategorija – naseqa u rubnom pojasu gradskog centra;  IV kategorija – seoska naseqa;  V kategorija – Jastrebac i podru~ja bez izvora zaga|ivawa;

Vazduh

Prostorno-ekolo{ke karakteristike analiziranog podru~ja i postoje}i podaci i rezultati analiza i pra}ewe stawa zaga|enosti vazduha, predstavqaju osnov za procenu stawa zaga|enosti i valorizaciju ugro`enih i potencijalno ugro`enih zona na podru~ju grada. Za procenu stawa i ocenu kvaliteta vazduha, kori{}ena je postoje}a baza dostupnih podataka (merewa i kontrole kvaliteta vazduha i pra}ewe uticaja na zdravqe stanovni{tva – Zavod za javno zdravqe Kru{evac, Centar za higijenu i humanu ekologiju).

Ukupne talo`ne materije sistematski se mere na 11 mernih mesta i jednom mernom mestu u Srwu. Na osnovu rezultata, najugro`enije zone su okolina mernog mesta Autobuska stanica, zone mernih mesta Trg Mladih, Trg Pobede, @upski Rubin, neposredne zone uticaja prema trenutnim mikroklimatskim i meteorolo{kim uslovima okru`ewa, povremena pove}awa su konstatovana na mernim estima Mudrakovac, [IK, Bolnica, Bagdala. Te{ki metali u talo`nima materijama (olovo, kadmijum, cink) odre|ivani su u talo`nim materijama i sve izmerene vrednosti bile su ispod GVI (2006-2007). U rezultatima iz 2008. godine, zapa`ena je pove}ana koncentracija cinka na mernom mestu Srwe, a u 2009. godini na svim mernim mestima do{lo je do pove}awa koncentracije cinka. Sumpor-dioksid i ~a| su mereni kontinuirano. Sredwe godi{we vrednosti za sumpor-dioksid bile su na svim mernim mestima iznad GVI i nisu zabele`eni dani sa vrednostima iznad GVI. Izmerene sredwe godi{we vrednosti ~a|i bile su na svim mernim mestima ispod GVI. Pove}ane dnevne koncentracije ~a|i izmerene su na mernim mestima Trg Mladih, Trg Pobede, Bagdala, Bivoqe, Stara ^ar{ija sa najve}im brojem dana i vezanih dana. Na|ene vrednosti sadr`aja te{kih metala: mangana, olova i kadmijuma iz ~a|i bile su ispod GVI. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 462

Izmerene sredwe godi{we vrednosti oksida su ispod GVI na svim mernim mestima. Pove}ane dnevne koncentracije bele`e se na mernim mestima Trg mladih, Bivoqe, Stara ^ar{ija, Jasi~ki put. Na svim mernim mestima koncentracija `ive bila je u dozvoqenim granicama. Pove}ane sredwe dnevne koncentracije za hlorovodonik izmerene su na mernim mestima Trg Mladih i Trg pobede. Sredwe dnevne koncentracije vodonik- sulfida su u dozvoqenim granicama na svim mernim mestima. Na osnovu rezultata merewa iz Godi{wih izve{taja i ocene dobijenih rezultata (rezultati ispitivawa od 2006-2009. godine), konstatovano je da se za pojedine zaga|uju}e materije povremeno javqaju pove}ane sredwe mese~ne vrednosti, dok sredwe godi{we vrednosti ne prelaze dozvoqene vrednosti. Na osnovu rezultata dobijenih merewem i pra}ewem aerozaga|enosti na podru~ju Kru{evca i analize uticaja na zdravqe stanovni{tva, zakqu~ak je da su naj~e{}e pojave obolelih od akutnih respiratornih infekcija (Zavod za javno zdravqe Kru{evac).

Vode

Kvalitet voda i stawe zaga|enosti predstavqa va`an podatak sa ekolo{kog aspekta u ciqu:  utvr|ivawa potencijala i ograni~ewa vodnih resursa,  utvr|ivawa prioriteta za sanaciju zona i pojaseva,  utvr|ivawa mera prevencije, mera za spre~avawe i otklawawe uzroka i izvora zaga|ivawa povr{inskih i podzemnih voda,  utvr|ivawa programa za za{titu povr{inskih i podzemnih voda, izvora mineralnih voda i izvori{ta vodosnabdevawa; Kvalitativno i kvantitativno stawe, vrste i koncentracije zaga|uju}ih materija reprezentativnih vodotokova i akumulacija, prati i kontroli{e Zavod za javno zdravqe Kru{evac, a na osnovu biolo{kih, mikrobiolo{kih i fizi~ko-hemijskih karakteristika voda. Glavni uzroci zaga|ewa vodotokova na ovom podru~ju su komunalne i tehnolo{ke otpadne vode, infiltracione vode sa poqoprivrednih povr{ina, nekontrolisanih deponija i smetli{ta. Identifikovana zaga|ewa vodotokova na teritoriji grada Kru{evca predstavqa, tako|e i posledicu uticaja susednih teritorija koje ugro`avaju izvori{te vodosnabdevawa]elije i gorwe tokove vodotokova. Identifikovani problemi su:  pove}ana koli~ina zaga|uju}ih materija u vodotokovima,  nedovoqna razvijenost kanalizacione mre`e, naro~ito u ruralnim zonama,  nepokrivenost teritorije atmosferskom kanalizacijom,  nedostatak ure|aja i postrojewa za predtretman tehnolo{kih otpadnih voda,  nedostatak centralnog postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda,  nedostatak strategije i sistema upravqawa otpadnim vodama,  pojave direktnog i indirektnog upu{tawa otpadnih voda u vodotokove i priobaqa, kao i na zemqi{ta unutar i izvan pojedina~nih radnih kompleksa,  postojawe neadekvatnih septi~kih jama (rasuti ta~kasti izvori zaga|ivawa); Na osnovu pregleda rezultata dobijenih pra}ewem i kontrolom karakteristika i kvaliteta voda referentnih vodotokova na analiziranom podru~ju, mo`e se zakqu~iti da je u svim uzorcima re~nih voda pove}ana koncentracija uqa i masti, pove}ana biohemijska i hemijska potro{wa kiseonika i primetno je organsko optere}ewe. Zbog ovih razloga analizirane re~ne vode izlaze iz predvi|enih kategorizacija II klase, prema Uredbi o kategorizaciji vodotokova (”Sl. glasnik SRS” br. 5/68), Uredbi o klasifikaciji voda (”Sl, glasnik SRS” br. 6/78) i Pravilniku o opasnim materijama u vodi (”Sl, glasnik SRS” br. 31/82). Promene kvaliteta voda navedenih vodotokova su posledica komunalnih i industrijskih objekata (tehnolo{kih otpadnih voda industrijskih objekata, pogona sa razli~itim tehnologijama, farmi, klanica, mlekara, pogona za preradu vo}a i povr}a i dr.) lociranih u neposrednoj blizini reka i potoka ili u neposrednom i {irem okru`ewu, koje svoje otpadne vode direktno ili indirektno upu{taju u reke i potoke. Drugim re~ima, rizik od zaga|ivawa otpadnim vodama reka i potoka (bakteriolo{ko i opasne materije) je najve}e na mestima gde su locirani ispusti otpadnih voda, posebno u letwim mesecima kada su proticaji mali, a temperature visoke. Posebno je delikatno pitawe sanitacije svih seoskih naseqa u slivu akumulacije ”]elije” ~iji je prostorni polo`aj specifi~an i od izuzetnog zna~aja za podru~je grada Kru{evca, zbog ~ega je neophodno ukloniti sve potencijalne zaga|iva~e u slivovima i forlandima reka i potoka celog podru~ja.

Zemqi{te

Zaga|ewe zemqi{ta mo`e se definisati kao promena prirodnih hemijskih, radiolo{kih i biolo{kih osobina nastalih promenom odnosa prirodnih sastojaka zemqi{ta ili pojavom novih sinteti~kih materija koje remete prirodne odnose u `ivom svetu i prevazilaze kapacitete samopre~i{}avawa i samoregulacije. Zaga|enost zemqi{ta zavisi direktno i indirektno od emisije i dispozicije {tetnih (zaga|uju}ih) materija, kao i od strukture, sastava i fizi~ko-hemijskih osobina supstrata. Prema odredbama Pravilnika o dozvoqenim koli~inama opasnih i {tetnih materija u zemqi{tu i metodama za wihovo ispitivawe (”Sl. glasnik RS” br. 23/94) u opasne materije u zemqi{tu spadaju: kadmijum, olovo, `iva, arsen, hrom, nikl i fluor, a u {tetne: bakar, cink i bor. Sredstva za za{titu biqa koja se upotrebqavaju za suzbijawe korova su na bazi tiazinskih preparata: atrazin i simazin. 463 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Izvori zaga|ivawa zemqi{ta te{kim metalima mogu biti prirodni (izvori te{kih metala u zemqi{tu su mati~ne stene u dubini), ali veliki uticaj na sastav zemqi{ta ima industrija sa ~vrstim i te~nim otpadom i otpadnim materijama, deponije, izvori zaga|ivawa, agrohemikalije, saobra}aj, erozioni i ostali degradacioni procesi. Svi neorganski elementi i jediwewa mewaju sastav zemqi{ta te pri odre|enim koncentracijama dolazi do {tetnih efekata na kvalitet zemqi{ta i `ivotnu sredinu. Vrlo ~esto, {tetni efekti se ne javqaju odmah nego tek nakon wihovog razgawa u zemqi{tu. [tetne posledice se mogu javqati ranije ili kasnije, br`e ili sporije, {to direktno zavisi od rastvorqivosti zaga|uju}ih materija u zemqi{te, biocenoze, a proce|ivawem ugro`avaju i podzemne vode. Na osnovu postoje}e baze podataka o ispitivawu zaga|enosti zemqi{ta opasnim i {tetnim materijama sa 30 odabranih lokacija na teritoriji Kru{evca (Zavod za javno zdravqe Kru{evac, 2005 - 2009. godine) i dobijenih rezultata na sadr`aj opasnih i {tetnih materija mo`e se zakqu~iti: 1. na|ene koli~ine `ive, olova, bakra, kadmijuma, cinka i bora nisu prelazile dozvoqene vrednosti (MDK) ni u jednom od 30 ispitivanih uzoraka zemqi{ta; 2. pove}ane koncentracije nikla na|ene su u 21 od 30 ispitivanih uzoraka zemqi{ta; 3. pove}ana koncentracija hroma zabele`ena u jednom uzorku; 4. na|ene koli~ine sredstva za suzbijawe korova (simazina i atrazina) nisu prelazile maksimalno dozvoqene vrednosti ni u jednom od ispitivanih uzoraka zemqi{ta; Sprovedena ispitivawa zemqi{ta izvr{ena su na sadr`aj opasnih i {tetnih materija u okolini @upe, Trajala i Ravwaka, na ukupno 9 uzoraka zemqi{ta, po 3 sa svake od navedenih lokacija:  pove}ane koncentracije nikla na|ene su u 3 uzorka zemqi{ta iz okoline @upe, u 3 uzorka iz okoline Trajala, kao i u 2 uzorka iz okoline Ravwaka. Ostali te{ki metali nisu bili prisutni u pove}anim koli~inama;  na|ene koli~ine simazina i atrazina nisu prelazile maksimalno dozvoqene koncentracije (MDK); Na osnovu postoje}ih podataka (na nivou Republike Srbije od zna~aja za predmetno podru~je), mo`e se zakqu~iti da je najve}i broj ispitivanih uzoraka sa pove}anim sadr`ajem opasnih i {tetnih materija registrovano u zemqi{tima doline Velike Morave. Po svemu do sada poznatom, kod ve}ine isptivanih uzoraka sa pove}anim sadr`ajem opasnih i {tetnih materija radi se o prirodnom-geohemijskom poreklu i wihovim stabilnim (vezanim) oblicima. Bilansiraju}i odnose izme|u klasa opasnih i {tetnih materija sa ili bez uzimawa u obzir kiselosti zemqi{nog rastvora, dolazi se do jo{ jasnije slike za ocenu potencijalnih rizika. Naime, usled smawewa pufernih svojstava zemqi{ta kod najmawe ugro`enih zemqi{ta dolazi do pove}awa broja uzoraka u klasi koja reprezentuje agregirawe opasnih i {tetnih materija sa ni`im pH vrednostima. Na osnovu postoje}ih znawa i podataka, zakqu~ak je da se radi o porastu prirodnog fona koncentracije pojedinih elemenata ili jediwewa, {to je u svetu, tako|e, prisutna pojava. Me|utim, pojave pove}anih koncentracija opasnih i {tetnih materija, porast kiselosti analiziranih uzoraka zemqi{ta i wihov kumulativni uticaj na porast rizika wihovog usvajawa os strane biqaka, predstavqaju opasnost po `ivotnu sredinu i zdravqe stanovni{tva.

Buka

Buka je jedan od zna~ajnih faktora uticaja i ugro`avawa kvaliteta `ivotne sredine i zdravqa stanovni{tva, pre svega u gradskoj zoni, zonama uticaja radnih kompleksa i frekventnih saobra}ajnica. Na osnovu postoje}ih podataka sistematskog merewa nivoa buke izvr{eno je zonirawe podru~ja i rangirawe saobra}ajnica. Op{ti nivo buke, na osnovu izvr{enih merewa, kre}e se u granicama od 55-85dB(A), sa razli~itim kontinuitetom.

Buka je prema izmerenim vrednostima najizra`enija:

1. u radnim zonama 2. u pojasevima du` zna~ajnih saobra}ajnica; Glavna karakteristika saobra}ajne buke je neujedna~enost, a nagli skokovi u ja~ini buke (impulsna buka) veoma {tetno deluju na ~oveka. Vrsta zastora kolovoza i za{titni zeleni pojasevi i drvoredi, zna~ajno uti~u na ubla`avawe intenziteta buke. Najzna~ajniji izvori buke su: 1. intenzivan saobra}aj, 2. industrijski procesi, 3. gra|evinske i druge ma{ine, 4. tehni~ki ure|aji;

Merewa nivoa komunalne buke u Gradu Kru{evcu vr{io je Zavod za javno zdravqe Kru{evac. Merewe buke u `ivotnoj sredini je izvr{eno u skladu sa Pravilnikom o dozvoqenom nivou buke u ivotnoj sredini (Sl. glasnik RS, br. 54/92) i odgovaraju}im standardima. Merewa su vr{ena na 6 mernih mesta. Analiza je data na osnovu Izve{taja o nivou buke za 2008. i 2009. godinu. Za 2008. godinu i prvu polovinu 2009. godine, zakqu~eno je:

 u zoni za odmor i rekreaciju, bolni~ke zone i oporavili{ta merna mesta 3 i 6 izmereni su povi{eni nivoi buke dawu i no}u, posebno na mernom mestu 3; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 464

 u zoni gradskog centra sa zonom stanovawa, koje se nalaze du` magistralnih i gradskih saobra}ajnica merna mesta 1 i 4 izmerena su prekora~ewa nivoa buke posebno no}u;  u zoni stanovawa ili industrijskim zonama koje se oslawaju na stambenu zonu merna mesta 2 i 5 izmerena su zna~ajna prekora~ewa nivoa buke dawu i no}u, posebno na mernom mestu 5;  prekora~ewe nivoa buke u Kru{evcu tokom dana se kretalo u intervalu od 15-18dB(A), a tokom no}i u intervalu od 17-23dB(A);  najmawa oscilirawa u dnevnom i no}nom re`imu merewa je merno mesto Trg Fontana, Krug bolnice i Pionirski park;  lokacija sa najvi{im nivoom buke je merno mesto Rubin;  najni`i nivo buke je izmeren na mernom mestu Krug bolnice;  u periodu merewa izmereni nivoi buke u gradu Kru{evcu, imali su zna~ajno vi{e vrednosti za dan i no} pre svega na lokacijama koje se nalaze iskqu~ivo u zoni stanovawa;  buka u komunalnoj sredini poti~e od saobra}aja posebno na posmatranim ta~kama koje su zapravo saobra}ajani magistralni pravci. Za period od jula do decembra 2009. godine, rezultati su pokazali:  u zoni za odmor i rekreaciju, bolni~ke zone i oporavili{ta merna mesta 3 i 6 izmereni su povi{eni nivoi buke dawu i no}u, posebno na mernom mestu 3;  u zoni gradskog centra sa zonom stanovawa, koje se nalaze du` magistralnih i gradskih saobra}ajnica merno mesto 1 izmerena su prekora~ewa nivoa buke u no}nim terminima merewa;  u zoni stanovawa ili industrijskim zonama koje se oslawaju na stambenu zonu merna mesta 2 i 5 izmerena su zna~ajna prekora~ewa nivoa buke dawu i no}u, posebno na mernom mestu 5; u zoni poslovno-stambenog podru~ja i sportsko-rekreativnog kompleksa, merno mesto 4 izmerena su zna~ajna prekora~ewa nivoa buke, posebno u no}nim terminima merewa.

1.3.7. Prirodna dobra

Na osnovu dokumentacije Zavoda za za{titu prirode Srbije, na teritoriji koja je obuhva}ena Prostornim planom Grada Kru{evca, postoje slede}a za{ti}ena i evidentirana prirodna dobra:  Spomenik prirode - stablo hrasta lu`waka u selu Mala (k.p.br. 745/1), koje je Re{ewem br. 12503/65, Skup{tina op{tine Kru{evac 25.11.1965. god. stavila pod za{titu.  Spomenik prirode - stablo hrasta lu`waka (K.O. Lipovac, k.p.br. 449), koje je Re{ewem br.11207/68, Skup{tina op{tine Kru{evac 05.06. 1969. god. stavila pod za{titu.  Spomenik prirode - grupa od osam stabala hrasta lu`waka i cera u porti crkve Sv. Preobra`ewe (K.O. Jablanica, k.p.br. 307), koje je Re{ewem br. 322-116/81, Skup{tina op{tine Kru{evac 25.12.1981. god. stavila pod za{titu.  Spomenik prirode - stablo hrasta lu`waka u selu Bela Voda (K.O. Bela Voda k.p.br.741), koje je re{ewem br. 322-3/91, Skup{tina op{tine Kru{evac 25.11.1965. god. stavila pod za{titu.  Za{ti}ena okolina i predeo izuzetnih odlika manastira Naupare. Na ovom prostoru utvr|eni su re`imi I stepena za{tite (manastirsko imawe, deo manastirske {ume, dolina Nauparske reke sa desnom obalom) i II stepena za{tite ({ire okru`ewe manastira), ovaj prostor je SO Kru{evac stavila pod za{titu, re{ewem br.633-1 od 28.04.1994. god.  Za{ti}ena okolina crkve Sv.Stefana- Lazarica. Odluka o utvr|ivawu ove crkve sa {irom okolinom kao nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog zna~aja doneta je u Sl. glasniku SRS br.14/79  Rezervat prirode "Prokop" (K.O. Buci, k.p. br.1772/1 deo i 1760/1 deo) ukupne povr{ine 5,91ha. Vlada Republike Srbije je Uredbom o za{titi Rezervata prirode "Prokop" (Slu`beni glasnik RS, br.93/08) stavila ovo prirodno dobro pod za{titu i propisala mere i re`ime za{tite.

Zavod za za{titu prirode izradio je:  Studiju za{tite Stabla hrasta krupne granice pod imenom "Hrast zapis Carice Milice" (KO , k.p. br. 1813) sa predlogom Odluke o wegovoj za{titi (13.11.2003. god.). Skup{tina grada Kru{evca nije donela Odluku o za{titi ovog prirodnog dobra.  Studiju za{tite Predeo izuzetnih odlika "]elije" koji zahvata deo op{tine Kru{evac u povr{ini 754,31ha. Skup{tina grada Kru{evca nije donela Odluku o za{titi ovog prirodnog dobra. U toku je izrada studije za{tite Mojsiwskih planina koje zahvataju severoisto~ni deo prostora Plana. Sva prirodna dobra koja su za{ti}ena na osnovu Zakona, imaju status trajne i obavezne namene, tako da pri definisawu planskih smernica treba uva`iti ~iwenicu da se na za{ti}enim prirodnim dobrima primewuju re`imi o~uvawa i kori{}ewa, propisani aktom o stavqawu pod za{titu, shodno odredbama Zakona o za{titi `ivotne sredine (Slu`beni glasnik RS, br.135/04 i 36/09) i Zakona o za{titi prirode 465 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

(Slu`beni glasnik RS, br.36/09). U skladu sa uslovima Zavoda, za{ti}ena prirodna dobra zadr`avaju svoj status za{tite, funkcije i na~ina upravqawa i starawa. Na podru~ju Plana nalazi se ve}i broj objekata prirode koje bi trebalo staviti pod za{titu: stara stabla u [avranu, Ђunisu, Kaoniku, grupa stabala u Crkvini, Su{ici, V. [iqegovcu i dr. predele potencijalnih prirodnih vrednosti, zbog autenti~nog pejsa`a sa prirodnim potencijalima i turisti~ko- rekreativnim zna~ajem. Prirodni resursi doprinose pravilnoj uravnote`enosti ekosistema, atraktivnosti regiona, unapre|ewu ukupnog kvaliteta `ivota, uz po{tovawe konvencija i strategija {irih prostornih celina i primenom na~ela, mera i uslova za{tite prirode.

1.3.8. Ugro`enost od elementarnih i drugih nepogoda

Po`ari

Opasnost od izbijawa po`ara mo`e se o~ekivati u gusto naseqenim prostorima sa ve}om koncentacijom zapaqivih materijala (grad Kru{evac), uz ~iwenicu da se grad naglo razvijao, posebno izgradwom objekata sa nedovoqnim protovpo`arnim razmakom u odnosu na vrstu objektata. Postoje i problemi u pogledu snabdevawa vodom za ga{ewe po`ara, pre svega nedovoqna izgra|enost hidrantske mre`e i neure|enost prirodnih tokova za ove potrebe. Grad Kru{evac raspola`e spoqa{wom hidrantskom mre`om sa nedovoqnim brojem hidranata, na koje se vatrogasna jedinica u slu~aju intervencije ne sme sa sigurno{}u osloniti. Saobra}ajna mre`a u ve}em delu zadovoqava odredbe va`e}eg Pravilika o tehni~kim normativima za pristupne puteve i omogu}ava pristup vatrogasnim vozilima potencijano ugro`enim objektima. U neplanski podignutim delovima grada o ovom problemu nije vo|eno ra~una tako da postoje problemi prilikom pristupa vatrogasnih vozila objektima. Na prostoru Grada postoji jedna profesionalna vatrogasna jedinica. Organizovawe za{tite od po`ara vr{i lokalna samouprava u skladu sa svojim pravima i du`nostima. Ona obezbe|uje organizaciju slu`be za{tite od po`ara i sprovo|ewe mera za{tite. Za{titu od po`ara organizuju i preduze}a, u zavisnosti od tehnolo{kog procesa i procene ugro`enosti. Grad u okviru svojih nadle`nosti donosi Plan za{tite od po`ara.

Zemqotres

Na osnovu dosada{we seizmi~ke aktivnosti i seizmolo{kih karata SFRJ za povratne periode od 50, 100, 200, 500..godina iz Pravilnika o tehni~kim normativima za izgradwu objekata visokogradwe u seizmi~kim podru~jima, Kru{evac je u zoni ugro`enoj zemqotresom ja~ine 70 MCS za povratni period od 100 godina ili 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 466

zemqotresom ja~ine 80 MCS za povratni period od 500 godina. Zemqotresi ove ja~ine nepovoqno uti~u na objekte gra|ene od slabog materijala i kao posledica toga su obi~no te{ka o{te}ewa na takvim objektima. Ne{to lak{a o{te}ewa bi pretrpeli objekti od opeke, prefabrikovanih materijala i kamena.

Klizawe zemqi{ta

Pojava klizawa zemqi{ta vezana je za {ire podru~je, pre svega planinsko i brdsko planinsko, a osnovna karakteristika ovih klizi{ta je mala povr{ina, po dubini su pli}a i tim klizi{tima naj~e{}e su ugro`eni pojedina~ni objekti. Registrovana klizi{ta svrstana su u tri osnovne kategorije i to:  kriti~na klizi{ta, koja predstavqaju neposrednu opasnost za imovinu i `ivot gra|ana, a po obimu mogu biti mawa ili ve}a.  mawa klizi{ta koja ne predstavqaju neposrednu opasnost za imovinu i `ivot gra|ana (]elije i Pasjak).  klizi{ta ve}ih razmera: Belasica (Provalijski potok), [ogoq, Zdraviwe i . Na evidentiranim mestima pojave klizi{ta i erozije izvr{ene su mere sanacije:  Dedina, Kobiqe, , @abare, , , Srwe, Velika Kru{evica, Sezem~e, , Poqaci, Ribare - zaseok Vita~a.

Erozivni procesi (bujice i poplave)

Na podru~ju Kru{evaca sve pojave erozivnih procesa svrstane su u osam kategorija od 1. do 8. kategorije, odnosno od akumulacije nanosa do vrlo jake i ekcesivne erozije. Na podru~ju Grada dominiraju slaba povr{inska, sredwa i sredwe jaka erozija (na dominantnom prete`no brdskom delu grada Kru{evca), dok su podru~ja sa jakom, vrlo jakom i ekscesivnom erozijom uglavnom sanirana na po{umqenom delu Jastrepca. Znatno izra`en odnos izme|u ekstremnih proticaja kod Rasine ukazuje na wen buji~arski karakter koji je na teritoriji grada skoro u potrpunosti uklowen izgradwom hidroakumulacije u ]elijama. U nizijskom sredi{nom delu grada uslovi za formirawe bujica su mawi nego u ju`nom brdsko-planinskom delu. Zbog strmih i vodonepropusnih podloga u planinskim delovima grada koeficijent oticaja je ve}i, a u nizijskim delovima mawi zbog mawe nagnutosti terena. U nizijskim delovima vodopropusna podloga uslovqava ve}u infiltraciju i ve}i stepen isparavawa vode, tako da u prvom slu~aju postoje povoqni uslovi za formirawe bujica i pojavu intenzivnije erozije zemqi{ta. Buji~ni tokovi su vodotoci brdsko - planinskog regiona. Odlikuju se velikim uzdu`nim padom re~nog korita, reda veli~ine 10-2 - 10-1 . Specifi~ne hidrauli~ke karakteristike buji~nih vodotoka uslovqene su velikim uzdu`nim padom korita i karakteristi~nom dinamikom buji~nih fenomena. Poplave su gledano uop{teno, posledica odre|enih prirodnih pojava, a mogu biti posledica qudskog faktora. Buji~ni karakter hidrolo{kog re`ima manifestuje se velikim rasponom proticaja i karakteristi~nom formom hidrograma velikih voda. Odnos proticaja velikih voda i malih voda je reda veli~ine 103. Trajawe velikih voda je vrlo kratko, reda veli~ine nekoliko ~asova. Hidrogrami buji~nih talasa imaju kratku vremensku bazu, pri ~emu je posebno kratko vreme porasta (ulazna grana), zbog brzog formirawa i naglog nadolaska velikih voda. Psamolo{ki re`im buji~nih vodotoka je u potpunom skladu sa hidrolo{kim re`imom. Najve}i deo godi{weg transporta nanosa (preko 70%) odvija se u buji~nim talasima. Za za{titu od buji~nih poplava primewuje se izgradwa za{titnih objekata, sli~no kao i u slu~aju za{tite od poplava na velikim rekama. Ovi sistemi se sastoje od objekata (buji~ne pregrade, regulacije, ki{ne kanalizacije) koji su tako dimenzionisani da propuste veliku vodu definisanog povratnog perioda. Najve}a opasnost od buji~nih vodotoka preti u slivu reke Rasine i Ribarske reke. U slivu Rasine najve}i uzdu`ni pad ima Trm~arska reka sa 8,1%, a zatim slede Modri~ka reka sa 6,8%, Jablani~ka reka sa 6,32%, Nauparska reka sa 5,36%, Lomni~ka reka sa 5,35%, Kupa~ka reka sa 4,8%, Kobiqska reka sa 4,5% i Gaglovska reka sa 3,6%. U slivu Ribarske reke Srndaqska reka ima uzdu`ni pad 5,4%, a Su{i~ka reka 4,5%. Mo`e se re}i da su primarno ugro`ena sva naseqa na teritoriji grada Kru{evac, koja su locirana u dowem toku navedenih buji~nih vodotoka, gde brdsko - planinski teren poprima ~arski karakter. Najugro`enija su slede}a sela: M. Kupci, Jablanica, Naupare, Lomnica, Modrica, V. Golovode, Kobiqe, Parunovac, Kapixija, (u slivu reke Rasine) i V. [iqegovac, Srndaqe, Su{ica, Kaonik i Ђunis (u slivu Ribarske reke).

Procena ugro`enosti za totalni prolom brane "]elije" Brzina kretawa ~ela talasa od brane do Kru{evca je 50 min sa {irinom talasa od 700-1200 m. Veliki deo atara sela u dolini reke Rasine i Zapadne Morave bio bi poplavqen kao i put Kru{evac - . Poplavni talas bi ozbiqno ugrozio fabrike Trajal i @upa, jer su direktno izlo`ene udaru talasa od 7- 9m visine. Svi mostovi drumski i `elezni~ki preko reke Rasine tako|e su izlo`eni direktnom udaru talasa i samim tim bi bili ozbiqno ugro`eni. Uticaj proloma brane osetio bi se i u dolini Zapadne Morave, uzvodno od u{}a Rasine. Havarijsko pra`wewe akumulacije U slu~aju havarijskog pra`wewa akumulacije sa maksimalnim proticajem od 60m3/sec do{lo bi do pojave plavqewa inundacionog pojasa, ali talas bi ostao unutar zone izgra|enih odbrambenih nasipa. Na terenu postoji sistem belega, a na samoj brani kompletan sistem za uzbuwivawe i obave{tavawe. 467 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Uslovi gradwe unutar ovog pojasa dati su u pravilima gradwe.

Sne`ni nanosi i poledice Zbog klimatskih promena, zime su znatno bla`e i sa mawe snega nego u nekim ranijim periodima, a zbog mawe izra`enih vetrova, ugro`enost od sne`nih nanosa nije izra`ena.

1.3.9. Postoje}a namena i kori{}ewe prostora Prostornim planom Grada Kru{evca je definisana osnovna namena zemqi{ta. Planom je definisana slede}a namena zemqi{ta:  poqoprivredno zemqi{te,  izgra|eno gra|evinsko zemqi{te,  vodno zemqi{te i  {umsko zemqi{te.

Tabela br. 54. Namena zemqi{ta

Namena zemqi{ta Pov. u ha % u~e{}e Poqoprivredno zemq. 44816 53 Izgra|eno zemq. 10239 12 Vodno zemqi{te 2976 3 [ume 27367 32

Pokazateqi dati u tabeli namene zemqi{ta pokazuju da je procentualno na prostoru Grada Kru{evca najve}a zastupqenost poqoprivrednog zemqi{ta 53%, ili 44.816ha. [ume zauzimaju 32%, ili 27.367ha, a gra|evinsko zemqi{te zastupqeno je sa 12%, ili 10.239ha. Najmawu zastupqenost po osnovu osnovne namene zemqi{ta ima vodno zemqi{te 3%.

1.4. Potencijali i ograni~ewa, (SWOT analiza)

U Republici Srbiji nastale su bitne dru{tvene i sistemske promene, koje su{tinski uti~u na dugoro~ne projekcije i koncepcije privrednog i dru{tvenog razvoja. Budu}i pravac razvoja Grada Kru{evca treba da ide kroz razvoj proizvodnih i drugih privrednih delatnosti, metodom usavr{avawa tehnolo{kih procesa rada, podizawem stepena efikasnosti preko savremenih tehni~ko tehnolo{kih re{ewa, treba uspostaviti nove - kvalitetnije strukturne odnose u privre|ivawu. Taj kvalitativno vi{i nivo privredne strukture izra`ava se kroz pove}awe u~e{}a tercijarnih i kvartarnih sektora delatnosti u ostvarenom dohotku i zaposlenosti. Dakle, uz visok tehnolo{ki nivo proizvodnih delatnosti treba ostvariti visok nivo efikasnosti uslu`nih delatnosti i visok stepen infrastrukturne opremqenosti sa prete`nim oslawawem na intelektualne usluge. Stepen razvijenosti Grada dostigao je nivo na kome se mora voditi ra~una o pravcima budu}eg razvoja. Naime, to zna~i da dostignuti kvantitet treba da omogu}i kvalitet. Pravilan razme{taj i kretawe stanovni{tva, kao i namena prostora i razvoj mre`e naseqa u tom smislu, treba da prati kretawe op{teg dru{tvenog razvoja. U postoje}oj nameni prostora i mre`i naseqa, ve} postoje odre|ene protivure~nosti. Sa jedne strane je brz ekonomski i populacioni razvoj grada Kru{evca, a sa druge strane ruralni deo op{tine koji uglavnom stagnira. Utvr|eno je da u dosada{wem razvoju prisutna neravnomernost u razme{taju radnih mesta i drugih funkcionalnih sadr`aja sa izrazito razvijenim centrom op{tine i nedovoqno razvijenom mre`om op{tinskih centara, koji bi omogu}ili i podstakli br`i i ravnomerniji razvoj svih naseqa u op{tini. U dosada{wem razvoju 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 468

o~igledno da nije moglo do}i do formirawa takvih centara koji mogu br`e da uti~u na prevazila`ewe razlika izme|u grada i sela i smawivawa negativnih procesa koji se javqaju na toj relaciji. Pro{ireno gradsko podru~je svojom opremqeno{}u objektima za potrebe sekundarnih i tercijarnih delatnosti predstavqa pogodan prostor za izgradwu novih objekata za razvoj pomenutih delatnosti. Naseqa u prigradskoj zoni zahvaquju}i konstantnom razvoju infrastruktiure i objekata naseqske opreme znatno su dobila u svojoj atraktivnosti za daqu izgradwu. Sa stanovi{ta interesa preduze}a koja tra`e lokaciju u okviru op{tine, ekonomski je u sada{woj situaciji najpovoqniji prostor u granicama urbanog podru~ja (mawi ukupni tro{kovi ure|ewa zemqi{ta, postojawe infrastrukture, blizina stambenih objekata, kvalitetna obrazovana radna snaga, povoqan saobra}ajno- geografski polo`aj i sl.). Zbog toga, ako se imaju u vidu potrebe svih stanovnika op{tine za odre|enim objektima sekundarnih i tercijarnih delatnosti, name}e se kao logi~no potpunije iskori{}avawe lokacionih potencijala svih centara u op{tini, a ne samo grada Kru{evca. Osnovni zadatak i ciq prostornog i urbanisti~kog planirawa je da se planskim akcijama obezbede uslovi za racionalno i namensko kori{}ewe prostora. Dostignuti stepen razvijenosti vanprivrednih delatnosti (obrazovawe, zdravstvena delatnost, kultura i fizi~ka kultura, administracija i socijalna za{tita) je na visokom nivou i predstavqa zna~ajnu osnovu dugoro~nog razvoja u konstelaciji istih delatnosti u prostorima Republike Srbije. Zato je veoma va`no utvr|ivawe prostornih i funkcionalnih determinanti i okvira privrednih i uslu`nih delatnosti u ruralnom podru~ju. Zna~ajan potencijal i pravac razvoja Kru{evac, ima u poqoprivredi. Od ukupne teritorije op{tine, oko 57% ~ine poqoprivredne povr{ine. Obradivo poqoprivredno zemqi{te zauzima 46.216ha od ~ega je pod oranicama i ba{tama 35.855ha ili 73.9% ukupnih poqoprivrednih povr{ina. Op{tina Kru{evac je pre svega reon ratarskih kultura, povrtarstva i vinogradarstva. Negativni procesi migracije i dezagrarizacija, kao posledica monocentri~nog razvoja op{tine i kao posledica industrijalizacije op{tine u ovom periodu umawuju ovaj potencijal. Izrazita koncentracija privrednih kapaciteta na gradskom i prigradskom podru~ju (oko 96%), uslovila je intenzivna/obimna migratorna kretawa stanovni{tva. Podru~je kru{eva~ke op{tine je izrazito imigraciono podru~je. Monocentri~ni razvoj je uslovio i veoma izra`ene dnevne migracije. Kru{evac kao centar sa prigradskim naseqima, prihvatio je vi{ak radne snage iz primarnog sektora, ne samo sa teritorije svoje op{tine ve} i iz okru`ewa. Ovakvi efekti postignuti su zahvaquju}i propulzivnim industrijskim granama (metalna, hemijska, ma{inska). Wihov razvoj deluje na aglomerirawe stanovni{tva, infrastrukture, tr`i{ta radne snage i dr. Zbog toga Kru{evac (kao i ve}ina gradova sredwe veli~ine) i danas karakteri{u efekti aglomerirawa i koncentracije. Op{tina Kru{evac se nalazi u fazi kada na 8.71% op{tinske teritorije `ivi oko 57% stanovni{tva (grad sa 11 prigradskih naseqa), a na ostalom podru~ju u 89 nasela `ivi 43% stanovnika op{tine. Utvr|ivawe okvira privrednog razvoja (prostorno i sektorski) uz unapre|ewe postoje}ih i razvoj novih delatnosti u skladu sa ograni~ewima i uslovima kori{}ewa, ure|ewa i za{tite prostora, aktivirawe i podr{ka razvoja ekonomskih aktivnosti na seoskom podru~ju, je prioritetan zadatak u ja~awu uloge Kru{evca kao regionalnog centra i izgradwi kapaciteta koji doprinose poslovnoj klimi i promociji Kru{evca (kao mesta dobrog za ulagawe) u regionu i {ire.

SWOT ANALIZA PRIRODNI KOMPLEKS

PREDNOSTI SLABOSTI

 povoqan geografski polo`aj Kru{evca  konstantno smawewe poqoprivrednog  povoqni klimatski uslovi i agropedolo{ke zemqi{ta pretvarawem u gra|evinsko karakteristike  neobra|eno, zapu{teno kvalitetno  zna~ajne povr{ine zemqi{ta od I do V poqoprivredno zemqi{te bonitetne klase bez erozije  nedovoqno istra`ena izvori{ta termomineralnih voda  tradicija u poqop. proizvodwi, preradi  neregulisani vodotoci, poplave, niska poqoprivrednih proizvoda (sir, kajmak, ekolo{ka svest i nere{eno pitawe otpadnih rakija, vino) i prisutna hortikulturna voda proizvodwa  intenzivana i nekontrolisana eksploatacija {qunka iz re~nih korita i  Jastrebac, prostorna celina sa izuzetnim priobaqa pejza`nim odlikama, zna~ajnim kompleksom  usitwenost poqoprivrednih gazdinstava {uma i zna~ajnim prirodnim vrednostima  neure|ene privatne {ume i usitweni  zastupqenost visokih i o~uvanih {uma sa posedi visokom proizvodnom vredno{}u u dr`avnom  nere{ena samovlasna zauze}a {uma u sektoru i grupisanost dr`avnih {uma dr`avnoj sredini  stani{ta divqa~i i dobri uslovi za lovni  nepre~i{}ene otpadne vode i veliki broj turizam i bogatstvo {umskih plodova zaga|iva~a pa vodotoci izlaze iz zahtevanih okvira (II b klasa) 469 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 razvijena hidrografska mre`a  zasipawe jezera nanosom i osetqivost  akumulacija ]elije, namewena za: kvaliteta vode  neistra`enost podzemnih voda odbranu od poplava, zadr`avawe nanosa, snadbevawe naseqa vodom, navodwavawe, proizvodwu energije i oplemewavawe malih voda  izvori{ta mineralnih i geotermalnih voda (Ribarska bawa, Bela Voda, Lomnica, @abare, ^itluk) [ANSE PRETWE-RIZICI  zna~ajan kompleks {uma i uloga u o~uvawu  neuskla|enost propisa i tehni~kih `ivotne sredine regulativa sa praksom, zakonskog i  zna~aj prirodnih karakteristika ({ume, institucionalnog okvira sa EU vode, biodiverzitet, zemqi{te, klima...) za  neracionalno kori{}ewe {uma, privredu, turizam, obrazovawe, nau~na poqoprivrednog i {umskog zemqi{ta istra`ivawa, sport i rekreaciju  nere{eni imovinski, vlasni~ki odnosi  mogu}nost izgradwe mini akumulacija i  nedovoqno razvijeno i nestabilno tr`i{te malih hidroelektrana poqoprivrednih proizvoda  aluvijum plitke izdani i mogu}nost  bespravna izgrawa, legalizacija objekata u navodwavawa obradivih povr{ina zonama sanitarne za{tite izvori{ta i zonama  prirodni motivi, za{ti}ena prirodna planiranim za vodoprivredne objekte dobra, mogu}nost proizvodwe zdrave hrane  sistem odbrambenih nasipa i regulacija  Belovodski pe{~ar odli~nog kvaliteta vodotoka nije zavr{en

IFRASTRUKTURNI KOMPLEKS

PREDNOSTI SLABOSTI  povoqan geografski polo`aj  tehni~ko-eksploataciono stawe putne  dobra pokrivenost teritorije putnom mre`e mre`om  nedostatak autoputa na koridoru E 761 i  izgra|ena TS 220/110/35kV Kru{evac 1 inst. nezavr{ena isto~na obilaznica snage 2h150 MVA  neadekvatan javni prevoz putnika  usvojena Studija razvoja  lo{e stawe pruge Stala}- Kru{evac- Elektrodistribucije Kru{evac do 2021. Kraqevo  uvo}ewe sistema daqinskog upravqawa  sporo preseqewe postoje}eg sportskog  postojawe uslova za formirawe prstena 110 aerodroma na novu lokaciju -Rosuqe kv  nedovoqan stepen pouzdanosti sistema  postojawe hidropotencijala za izgradwu transformacije elektri~ne energije mini hidroelektrana (MHE)  istek predvi|enog eksploatacionog veka  postoje}a TK centrala i raznoliki sistemi pojedinih elemenata sistema za prenos  veliki gubici u nekim delovima prenosne  mogu}nost opti~kog povezivawa digitalnih mre`e 35 kv centrala  nizak stepen pouzdanosti napajawa, odnosno  uslovi za izgradwu CDMA sistema be`i~ne nepostojawe rezervnog napajawa u slu~aju fiksne telefonije ispada nekih vodova 35 kv;  razvoj pristupne telekomunikacione mre`e,  nedovoqna ra{irenost opti~ke mre`e kao i regionalne opti~ke mre`e  neizgra|enost TT mre`e i mali broj  izgra|en magistralni gasovod velikog i prikqu~aka na 100 stanovnika GMRS kapaciteta do 800 MW  Delimi~no izgra|ena distributivna  usvojen koncept razvoja distributivne gasovodna mre`a (DGM) gasovodne mre`e(DGM) i toplifikacione  Nerazvijen distributivni sistem toplotne mre`e energije  Kru{evac raspola`e kvalitetnom pija}om  Energetski neefikasni izvori toplotne vodom energije  regionalni sistem vodosnabdevawa ]elije  postojawe za preradu sirove vode u Majdevu ima mogu}nosti pro{irewa 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 470

 sistem daqinskog upravqawa vodosnabdevawem  Generalni projekat sakupqawa, odvo|ewa i pre~i{}avawa otpadnih voda naseqa op{tine Kru{evac  recipijenti Zapadna Moraae, Rasina i Ribarska reka  postojawe separatnog sistema za kanalisawe otpadnih i atmosferskih voda  konfiguracija terena omogu}ava prirodno odvodwavawe atmosferskih voda

[ANSE PRETWE-RIZICI

 saradwa sa republi~kim institucijama i  nedovoqno kori{}ewe fondova, doma}ih i boqa saradwa privatnog i javnog sektora u stranih saobra}ajnoj i komunalnoj infrastrukturi  spor ekonomski, privredni razvoj i  nastavak zapo~ete realizacije sistema odlagawe ulagawa u infrastrukturu daqinskog upravqawa infrastrukturnim  eventualni akcidenti na infrastukturnim sistemima i mre`om postrojewima i mre`i usled isteka  Izgradwa trafostanice 400/110 kv snage i eksploatacionog veka, neadekvatnog novih trafostanica 110/h kv i 35/10 kv odr`avawa  Optimizacija mre`e 35 kv  neuskla|enost propisa i tehni~kih  Prevo|ewe postoje}eg vazdu{nog sistema regulativa sa tehni~kom praksom prenosa elektri~ne energije u podzemni  nelegalna izgradwa u za{titnim zonama  Rekonstrukcija postoje}ih TK objekata i infrastrukture izgradwa novih  politizacija investicionih procesa i  Pro{irewe postoje}e telefonske mre`e odstupawa od usvojenih strategija i  prelazak na mre`e narednih generacija i propisanih standarda kori{}ewa multimedijalnih servisa i aplikacija  Razvoj novih o obnovqivih izvora energije (toplotne pumpe, solarni sistemi..)  Razvoj novih tehnolotgija u primeni prirodnog gasa za proizvodwu toplotne energije (kondenacioni kotlovi, gasne asorbcione toplotne pumpe...)  Uvo|ewe sistema merewa potro{we toplotne energije u svim objektima.

DRU[TVENI KOMPLEKS

PREDNOSTI SLABOSTI  brojno kretawe stanovnika pokazuje stalno  nizak prirodni prira{taj, izra`ena pove}awe broja stanovnka depopulacija i deagrarizacija i nepovoqna  Kru{evac je privredni, administrativni, starosna struktura kulturni, prosvetni, zdravstveni centar  starewe seoskih naseqa, i ve}i broj naseqa  razvijena putna mre`a i dobra povezanost sa malim brojem stanovnika naseqa  zna~ajne migracije u okviru granica  povoqna obrazovna i kvalifikaciona lokalne zajednice, struktura stanovni{tva  funkcionalni odnosi izme|u naseqa su  konstantno ulagawe lokalne zajednice u inertni, komunalno opremawe  sni`avawe fertilne stope i fertilnog  formirana mre`a zdravstvenih objekata dela stanovni{tva, smawewe poqoprivrednog ima mogu}nosti za daqu nadgradwu stanovni{tva  mre`a objekata osnovnog obrazovawa  neravnomeran razme{taj funkcija pokriva vi{e od 70% ukupnog broja naseqa  depopulacija i starewe stanovi{tva u  postoje}i izgra|eni objekti osmogodi{wih skoro svim naseqima na seoskom podru~ju {kola, pojedinih novih i rekonstruisanih  postoje}a mre`a naseqa svedena je na 471 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

~etvorogodi{wih {kola i iygra|eni urbani centar i prigradska naseqa. sportski objekti  male gustine i neravnomeran razme{taj  relativno dobro opremqeni objekti korisnika javnih slu`bi, {to dovodi do sredweg obrazovawa neracionalnog kori{}ewa  kulturna dobra kao neprocewivi resurs  lo{e stawe gra|evinskog fonda i nizak zajednice za wihovu eksplataciju u okviru kvalitet opremqenosti ve}ine isdvojenih prezentacije turisti~kih vrednosti odeqewa osnovnih {kola, zdravstvenih Kru{evca stanica i ambulanti, a naro~ito objekata  seoska naseqa i etno komplesi kao kulture, koji su izgubili svoju funkciju i turisti~ki privla~ni prostori koriste se za druge namene  zainteresovanost lokalne zajednice i  nedostatak prostora za pred{kolske grupe turisti~kog saveza za promociju sakralne i male grupe u seoskim naseqima arhitekture kao turisti~ke destinacije  iskqu~enost graditeqskog nasle|a iz (Crkva Lazarica,Lazarev grad, manstiri u integracija u ekonomske i privrdne resurse okr`ewu) (graditeqsko dobro kao ekonomsko dobro)  odsustvo za{tite, obnove i konzervacije

 nedostatak sme{tajnih kapaciteta sa vi{im kvalitetom usluga u seoskim podru~jima

[ANSE PRETWE-RIZICI

 pravilna organizacija mre`e naseqa i  nepovoqna demografska slika, centara  neadekvatna funkcionalna organizovanost  kori{}ewe lokacionih faktora svih i povezanost naseqa naseqa, ne samo prigradskih  nedovoqno razvijena mre`a centara  daqi razvoj gradskog centra i zna~ajnijih zajednice naseqa naseqa: V. [iqegovac, V. Kupci, Kowuh,  zapostavqeno i neorganizovano pru`awe , Jasika i Ribarska Bawa usluga ustanova kulture na seoskom podru~ju  disperzija proizvodnih aktivnosti  nepostojawe planskih dokumenata za ve}inu seoskih podru~ja  unapre|ewe kvaliteta `ivota u seoskim  slabo razvijena svest lokalnog naseqima stanovni{tva o potrebi o~uvawa objekata  optimalna efikasnost sistema zdravstvene narodnog graditeqstava (naro~ito u seoskim za{tite i ukqu~ivawe privatne prakse u podru~jima) sistem zdravstvene za{tite  degradacija objekta, prostornih celina i  podsticaji i mere populacione politike okru`ewa i nedostatak investicija za koja treba da stvori preduslove za opstanak realizaciju projekata za{tite kako u mladih na selu privatnom tako i u javnom sektoru  lak{e (br`e) zapo{qavawe mladih i `ena u seoskim sredinama, ~ime bi se stvorili i ekonomski preduslovi za pove}awe prirodnog prira{taja  valorizacija i dono{ewe re{ewa o za{titi, kako objekata tako i wihovog okru`ewa i uklapawe nasle|a u odr`ivi razvoj  unapre|ewe dostupnosti kulturnim dobrima, adekvatana za{tita graditeqskog nasle|a i prezentacija  pozitivan stav prema ukqu~ivawu nasle}a u turisti~ku ponudu naro~ito u seoski turizam

2. PRINCIPI, CIQEVI I KONCEPCIJA PROSTORNOG RAZVOJA

2.1. Vizija i principi prostornog razvoja

Osnovna vizija prostornog razvoja Grada Kru{evca jeste da se nastali problemi koji se ogledaju u nepovoqnim demografskim procesima i kretawu stanovni{tva, nepovoqnim privrednim kretawima, nedovoqnoj ili neuskla|enoj opremqenosti naseqa, nefunkcionalnoj mre`i naseqa i centara i wihove povezanosti i dr., u ve}em obimu elimini{u ili smawe na celoj teritoriji. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 472

Prostorni plan, kao strate{ki dokument obuhvata utvr|ivawe strategija, mera i pravila prostorne organizacije, kori{}ewa, ali i za{tite i ure|ewa prostora i defini{e pravila ure|ewa i pravila gradwe, kao i mere za unapre|ewe i za{titu prostora. Planom su obuhva}ena urbana i ruralna naseqa sa pripadaju}im prostorima, postoje}im objektima, infrastrukturom i specifi~nim razvojnim, socioekonomskim procesima, a realizacija definisanih ciqeva treba da doprinese eliminisawu osnovnih nedostataka i ograni~ewa u zadovoqewu potreba stanovni{tva. Principi organizacije prostora su:

1. Prostor kao resurs: Prostor racionalno koristiti i za{tititi u svim elementima kori{}ewa, vode}i ra~una da je isti neobnovqiva kategorija. Prostor grada karakteri{e velika raznovrsnost, o~uvane prirodne vrednosti, heterogena namena i povoqan saobra}ajni polo`aj. Prostor se ovim Planom utvr|uje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim lepotama, prostorima, i pripadaju}em `ivom svetu, ali i vrlo osetqivim resursima kao {to su povr{inske, podzemne vode, poqoprivredno produktivno zemqi{te i {ume.

2. Odr`ivi razvoj: Odr`ivi razvoj kao princip organizacije prostora je polazi{te za sada{wi razvoj i garancija za budu}nost. Sa gledi{ta kori{}ewa prostora i prirodnih resursa, to zna~i o~uvawe razvojnih mogu}nosti za budu}e generacije. Odr`ivi razvoj, ozna~ava razvoj pri kom su raspon i dinamika ~ovekovih proizvodnih i potro{nih aktivnosti dugoro~no uskla|eni sa procesima koji se odvijaju u prirodi. Odr`ivi razvioj ne iskqu~uje ekonomski rast, ali ne sme ugro`avati ~ovekovo zdravqe, biqne i `ivotiwske vrste, prirodne procese i prirodna dobra. 3. Policentri~nost razvoja: Razme{taj stanovni{tva i dobara u prostoru bazirati na policentri~nom razvoju, a to zna~i da organizacija prostora Grada ima vi{e naseqskih centara iz kojih se na odre|enom hijerarhijskom nivou uti~e na razvoj pripadaju}eg gravitacionog prostora. Me|u odnos pojedinih naseqskih centara u prostoru po~iva na saradwi i konkurenciji. Policentri~nost razvoja pretpostavqa viziju koja se ogleda kroz jaku inicijativu pojedinih naseqskih centara, ve}i dinamizam i privla~ewe kvalitetne ekonomske i uslu`ne strukture.

4. Otvorenost i integracija prostora: Prostor Grada Kru{evca ome|en administrativnim granicama, u isto vreme je otvoreni prostor za me|uop{tinsku i me|uregionalnu saradwu. Radi toga prostor Grada Kru{evca mora sadr`aati organizacijske prostorne odrednice u odnosu na druge op{tinske, regionalne prostore, odnosno prema bli`em i daqem okru`ewu. Otvorenost je u funkciji razvoja i organizacije prostora na osnovu principa otvorenosti i ogleda se u svim elementima organizacije: ekonomskim, uslu`nim, intelektualnim, saobra}ajnim i drugim funkcijama. Integrisawe prostora je neposredno vezano za otvorenost prostora. Povezivawe Grada sa grani~nim prostorima je potreba i nu`nost koju name}e ekonomska orijentacija (saobra}aj, trgovina, obrazovawe, turizam), a zasnovana je na prirodnim i stvorenim karakteristirkama prostora. U planirawu, organizovawu prostora treba se pridr`avati i drugih principa, a posebno principa racionalnog kori{}ewa prostora, kompatibilnosti namene u prostoru, humanog optere}ewa prostora planiranom namenom, sa posebnim osvrtom na naseqa, kao i principa koja se odnose na za{titu i unapre|ewe prirodnih i kulturnih dobara.

2.2. Op{ti i posebni ciqevi prostornog razvoja

Zakonom o planirawu i izgradwi date su osnovne postavke prostornog razvoja i ure|ewa, koje se odnose na sprovo|ewe na~ela ravnomernog ekonomskog i dru{tvenog razvoja, odr`ivog razvoja i za{tite prostora, za{tite integralnih vrednosti prostora, usugla{avawa interesa korisnika prostora i prostornog ure|ewa pojedinih delova Grada, kao i negovawe i razvijawe prostornih karakteristika. Ciqevi prostornog razvoja moraju biti usagla{eni sa ekonomskim razvojem. Ekonomsko i prostorno uravnote`ewe nerazvijenih podru~ja prioritet je kako sa ekonomskog tako i sa prostornog aspekta. Polazni ciqni okvir Plana i obaveza koje u ure|ivawu prostora treba posti}i, a koji su utvr|eni Konceptom plana su slede}i:

. Podsticawe racionalne organizacije i ure|ewa prostora, . Efikasno, odr`ivo i organizovano kori{}ewe qudskih, prirodnih i izgra|enih potencijala u socio-ekonomskom, prostornom i ekolo{kom pogledu, . Obezbe|ewe uslova za ure|ewe i izgradwu prostora i naseqa, . Unapre|ewe kvaliteta `ivqewa i zadovoqavawe potreba stanovnika, . Uskla|ivawe razli~itih ili suprotnih interesa u kori{}ewu prostora, . Smawivawe prostornih ograni~ewa za razvoj (neplanska izgradwa, nedostatak infrastrukture i javnih slu`bi), 473 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

. Odr`ivo kori{}ewe gra|evinskog i drugog zemqi{ta, . Pove}awe funkcionalne efikasnosti uz odr`ivo kori{}ewe prostora . Za{tita prirode i kulturnih dobara, . Unapre|ewe `ivotne sredine.

Problemi na prostoru Grada su u nepovoqnim demografskim procesima i kretawu stanovni{tva, nepovoqnim privrednim prilikama, nedovoqne opremqenosti naseqa, nefunkcionalne mre`e centara i wihove povezanosti. Ciq izrade Prostornog plana je utvr|ivawe strategije, politika, mera, pravila prostorne organizacije i ure|ewa, kori{}ewa i za{tite prostora Grada Kru{evca, kao i pravci razvoja, unapre|ivawa i za{tite prostora. Plan obuhvata urbana i ruralna naseqa sa svojim osobenostima i karakteristikama, a na osnovu analize potencijala i ograni~ewa prostora utvr|eni su op{ti i posebni ciqevi i specifi~ni ciqevi razvoja po oblastima.

Op{ti ciqevi razvoja u prostoru Grada Kru{evca su:

1. Organizacija, ure|ewe i za{tita prostora na na~elima odr`ivog razvoja prioritetni su razvojni ciqevi 2. Podsticati progresivni demografski razvoj, naro~ito u emigracijskim i niskonatalitetnim podru~jima, uz kontrolu mehani~kog priliva u gradskom centru i prigradskom podru~ju 3. Grad Kru{evac, koji je nosioc funkcija od zna~aja (uprava i samouprava na op{tinskom nivou, ~vorna i tranzitna mesta u saobra}aju i telekomunikacijama, koncentracije ekonomskih delatnosti od va`nosti za Grad Kru{evac i Rasinski okrug, sedi{ta finansijskih institucija, visokog {kolstva, sredweg i osnovnog obrazovawa, ustanova socijalne i zdravstvene za{tite, ustanova kulture, zna~ajnijih ustanova i trgova~kih dru{tava koje se bave informisawem, kao i elektronskih medija) razvijati u skladu sa veli~inom i brojem stanovnika gravitacionog podru~ja, pri ~emu se funkcije moraju {to pravilnije rasporediti na gradsko i druga naseqa u hijerarhiji datoj mre`om naseqa. 4. Podsticati rast svih naseqa, a posebno naseqa od 500 do 2000 stanovnika, kao i ekonomsko i infrastrukturno ja~awe istih, s krajwim ciqem izjedna~avawa ekonomskih potencijala. 5. Sprovoditi stalnu aktivnu za{titu okoline kao i spre~avati zaga|ewa okoline, {to zna~i izgra|ivati i uspostavqati sistem upravqawa okolinom i prirodnim resursima, izbegavati re{ewa sa neizvesnim i dugoro~nim posledicama na okolinu, osigurati edukaciju o `ivotnoj sredini, i omogu}iti kvalitetnu participaciju gra|ana i sprovoditi sanaciju degradiranih i najugro`enijih delova Grada. 6. Usmeravati izgradwu i modernizaciju ekonomskih, privrednih kapaciteta uz primarnu razvojnu osovinu Kru{evac - Kraqevo - ^a~ak, radi stvarawa uslova za razvoj podru~ja sredi{weg i severnog dela, a tako|e i uz razvojnu osovinu budu}eg autoputa koji prolazi kroz teritoriju Kru{evca, (autoput Pojate - Preqina). 7. Optimalno pove}avati proizvodne kapacitete, telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukturne sisteme u odnosu na Gradske potrebe, kao i na {ire regionalne sisteme. 8. Integrisati ekonomske, kulturne, prirodne i demografske resurse ruralnih podru~ja Grada u marketin{ki prepoznatqive, finansijski stabilne i administrativno upravqive sisteme. 9. Podi}i nivo razvijenosti i pove}ati standard stanovni{tva, zaposlenost i kvalitet `ivqewa.

Posebni ciqevi racionalnog kori{tewa i za{tite prostora:

. Spre~avawe nenamenskog kori{}ewa prirodnih resursa, a posebno {uma, poqoprivrednog zemqi{ta visokog boniteta, povr{inskih i podzemnih voda; . Postizawe ve}eg stepena iskori{}enosti unutar gra|evinskih podru~ja i spre~avawe neopravdanog {irewa . Kori{ewe prirodnih resursa u skladu s na~elima odr`ivog razvoja, a posebno u domenu eksploatacije prirodnih resursa, poqoprivredne proizvodwe, ekonomskog kori{}ewa {uma i kori{}ewa {uma za posebne namene (turizam i rekreacija); . O~uvawe i revitalizacija za{ti}enih prirodnih dobara i urbanih celina, . Osigurawe sistema za za{titu stanovni{tva od elementarnih nepogoda i uklawawe {teta od elementarnih nepogoda, sprovo|ewem mera za{tite stanovni{tva i materijalnih dobara 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 474

. Uspostavqawe sistema za pra}ewe promena u prostoru, spovo|ewem programa monitoringa u ciwu osigurawa zdrave `ivotne sredine . za{tita i razvoj prirodnih i kulturnih vrednosti.

2.3. Ciqevi razvoja po pojedinim oblastima

2.3.1. Prirodni kompleks (prirodni uslovi i resursi)

Poqoprivredno zemqi{te (za{tita i kori{}ewe poqoprivrednog zemqi{ta) Poqoprivredno zemqi{te karakteri{e velika usitwenost parcela na individualnom sektoru, koji zauzima 96% od ukupnih poqoprivrednih povr{ina. Prose~na veli~ina poseda jednog poqoprivrednog doma}instva iznosi 2,9ha (sa {umama), a sastoji se od prose~no 15 parcela, koje su ~esto nepravilnog oblika i bez prilaza. Poqoprivredne povr{ine se u du`em vremenskom periodu iz godine u godinu konstantno smawuju, a naro~ito kategorija zemqi{ta pod oranicama i ba{tama. Teritorija Grada je pre svega rejon ratarskih kultura, povrtarstva i vinogradarstva u ravni~arskom i brdsko-planinskom podru~ju i {uma u planinskom delu. Ovakva reonizacija lokalne poqoprivrede oslawa se na dobru praksu mikroregija, ste~enu dugogodi{wim iskustvom i tradicijom. Izdiferencirano je ~etrnaest pedolo{kih tipova zemqi{ta sa svojim podtipovima i ona pripadaju redu automorfnih i hidromorfnih zemqi{ta. Naj~e{}e su zastupqene smonice i gajwa~a sa podtipovima (ukupno oko 40%) i skeletoidno {umsko zemqi{te, koje zauzima povr{inu od 28.219ha, odnosno 33,1%, {to ~ini skoro 1/3 povr{ine, a rasprostraweno je na terenima sa ve}om nadmorskom visinom i izra`enim reqefom. Aluvijalno-deluvijalnih zemqi{ta ima na oko 13.643ha ili 16% (od ukupnih poqoprivrednih povr{ina). Sva zemqi{ta razvrstana su u sedam bonitetnih klasa. Osnovna ocena kvaliteta zemqi{ta po razli~itim kategorijama i bonitetnim klasama, je vrlo visoko u~e{}e boqih klasa zemqi{ta. Zato je jedan od ciqeva optimalnog kori{}ewa zemqi{ta prilago|avawe i poboq{awe strukture prema kategorijama kori{}ewa u skladu sa principima odr`ivosti. Kru{evac ima zna~ajno iskustvo i tradiciju u poqoprivrednoj proizvodwi i razvoju sto~arstva, povrtarstva i vo}arstva {to predstavqa dobru osnovu za daqe ulagawe u razvoj i unapre|ewe poqoprivrede. Uzimaju}i u obzir da zna~ajan procenat stanovni{tva `ivi u seoskim naseqima (43% ukupnog stanovni{tva) o~uvawe sela i razvoj poqoprivredne proizvodwe i prerade poqoprivrednih proizvoda su veoma va`ni za otvarawe novih radnih mesta u poqoprivredi i ostanak mladih na selu. U tom ciqu je zna~ajno usmeravawe seoskog stanovni{tva na proizvodwu koja je rentabilna, kroz edukaciju, ja~awe institucionalnih kapaciteta u poqoprivrednoj proizvodwi, koji }e u mnogome doprineti ja~awu kapaciteta za odr`ivi razvoj poqoprivrede. Osnov za odr`ivi razvoj poqoprivrede je razvijawe planske proizvodwe kroz izradu programa za unapre|ewe kako sto~arstva, tako i povrtarstva, vo}arstva, vinogradarstva i drugih grana poqoprivredne proizvodwe uz upo{qavawe starih i razvijawe novih prera|iva~kih kapaciteta. Lokalna samouprava treba da podsti~e poqoprivrednike da obra|uju svo raspolo`ivo zemqi{te i odr`avaju objekte, zatim da razvija i stalno ula`e u infrastrukturu na seoskom podru~ju, kako bi se omogu}ila boqa dostupnost i transport robe. Podr{ka stvarawu mati~nih zasada za proizvodwu loznih i vo}nih podloga i kalem grana od uvoznog baznog materijala za proizvodwu sertifikovanih bezvirusnih sadnica i unapre|ewe proizvodwe sitnog vo}a na podru~ju Kru{evca, kako bi se obezbedio kvalitet, kvantitet i kuntinuitet u poqoprivrednoj porizvodwi. Maksimalna zastupqenost oranica evidentirana je u atarima naseqa Bivoqe, Lazarica, Zubovac i Pepeqevac (oko 70%). Obzirom da je ve}i deo prostora brdskog karaktera, vo}arstvo i vinogradarstvo je relativno malo zastupqeno u atarima naseqa Sebe~evac, [titare, [ogoq, Qubava, ]elije (oko 20%).

[ume i {umsko zemqi{te (za{tita i kori{}ewe {uma) i razvoj lovstva Na teritoriji Grada Kru{evca, {umama i {umskim zemqi{tem obuhva}eno je 27.349,50 hektara. Od ukupne povr{ine pod {umama u dr`avnoj svojini je 14.319,50ha (52%), a u privatnoj svojini 13.030ha (48%).  Op{ta osnova gazdovawa {umama za rasinsko {umsko podru~je za period od 2003. do 2012. godine (Re{ewe, Slu`beni glasnik RS, br. 75/2006) [ume u dr`avnoj svojini nalaze se u ju`nom delu teritorije (planina Jastrebac) i ~ine celovit {umski masiv severne padine planine Jastrebac na nadmorskoj visini od 300-1492m, sa preovla|uju}im visokim {umama 63%, {to ukazuje na permanentno, organizovano i plansko gazdovawe {umama. U okviru dr`avnih {uma se nalaze i povr{ine sa posebnim na~inom gazdovawa: Za{ti}ena okolina i predeo izuzetnih odlika manastira Naupare i Rezervat prirode „Prokop". [ume u privatnoj svojini nalaze se disperzno na ostalom podru~ju (osim u ravni~arskom delu), uglavnom su pojedina~ne u centralnom i isto~nom delu, a neznatno objediwene u severnom i severoisto~nom delu (deo Gledi}kih i Mojsiwskih planina), na nadmorskoj visini od 200 do 350m, preovla|uju izdana~ke {ume, {to ukazuje na stihijsko i neplansko iskori{}avawe {uma. Lovi{te „Veliki Jastrebac“ je ukupne povr{ine 15.275ha, kojim upravqa JP „Srbija{ume“, sa lovno- uzgojnim centrom za zasnivawe populacije autohtonih vrsta krupne divqa~i (evropski jelen i divqa sviwa). Osnovni ciq u gazdovawu {umama i {umskim podru~jima je unapre|ewe ekosistema koji }e obezbediti trajno zadovoqewe potreba, zasnovano na principima odr`ivog razvoja. Zato je po{umqavwe neobraslog zemqi{ta lo{ijih 475 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

klasa namewenog za {umsku proizvodwu jedan od va`nih ciqeva, kao i za{tita retkih i ugro`enih vrsta flore i faune i poboq{awe prirodnih uslova stani{ta.

Vode i vodno zemqi{te i razvoj vodoprivredne infrastrukture - Imaju}i u vidu odre|en geolo{ki sastav, diseciranost terena kao i klimatske karakteristike, Kru{evac se odlikuje veoma gustom mre`om vodotokova, naro~ito u brdskoj i brdsko-planinskoj zoni. Ciqevi u oblasti voda i vodoprivrednoj infrastrukturi:  Formirawe slu`be za vodoprivredu na nivou Grada, koja bi se bavila problemima vodoprivrede, sprovodila planove iz ove oblasti uz sinhronizaciju rada svih aktera i sprovodila efikasnije ubirawe sredstava iz naknade.

 Regulisawe reka na rang voda Q1% ili Q2%, zavisno od toga da li se {tite naseqa ili zemqi{te, sa ciqem zaustavqawa erozije tla i obala.  Ure|ewe voda kao elementa `ivotne sredine (podsticawe turisti~ke valorizacije jezera, kao i turisti~ko i sportsko kori{}ewe pritoka).  Ure|ewe vodnog zemqi{ta i wegova za{tita pre svega sa stanovi{ta o~uvawa mogu}nosti nesmetane evakuacije velikih voda, odvodwavawa i o~uvawa flore i faune, kao i stabilizacije korita.  Za{tita kvaliteta voda svih vodotoka, sanitacijom naseqa i otklawawem izvora zaga|ewa, da bi se Z. Morava odr`ala u II klasi kvaliteta vode.  Izrada studije o akumulacijama na malim rekama i namenskim retenzijama, u gorwim tokovima gde bi se u svrhu vi{enamenskog kori{}ewa naro~ito u malovodnim periodima, mogle sakupqati i atmosferske vode.  Izgradwa mini akumulacija na mestima koja zadovoqavaju kriterijume koli~ina vode i dono{ewe adekvatne regulative za ovu oblast.  Regulacija mawih vodotoka, posebno onih koji se nalaze u zonama o~uvanih ekosistema, treba obavqati po principima "naturalne regulacije", koja podrazumeva {to mawu upotrebu grubih ve{ta~kih intervencija (kinetirawa korita, oblagawa celog popre~nog profila kamenom i betonom, itd), kako bi se u celosti o~uvali vodeni ekosistemi i neposredno priobaqe (zabranom gradwe objekata koji bi ote`ali ili onemogu}ili odr`avawe nasipa).  Regulaciju vodotoka u zoni naseqa, pored funkcionalnih kriterijuma, primeriti i urbanim, estetskim i drugim uslovima koji oplemewuju `ivotnu sredinu (na pr. izgradwom pneumatskih ustava u letwem periodu bi se podigao nivo reka i time povezalo urbano naseqe sa rekom, kako funkcionalno, tako i estetski);  Poboq{awe mehanizama kontrole eksploatacije nanosa kao gra|evinskog materijala  pove}awe pouzdanosti za{titnih sistema realizacijom "kaseta", kojima se eventualni proboj linija odbrane lokalizuje na mawoj povr{ini;  odbranu od poplava i bujica usaglasiti i integrisati sa ostalim vodoprivrednim i poqoprivrednim aktivnostima  revitalizacija zapu{tenih mawih vodotokova i kanala;  odr`avawe postoje}ih vodoregulacija, linijskih sistema i objekata odbrane od velikih spoqa{wih i unutra{wih voda,  odr`ivo kori{}ewe, za{tita i za{tita od podzemnih voda u skladu sa posebnim propisima i lokalnim planovima i programima.

Jezero ]elije na Rasini - Brana "]elije" sa akumulacijom je najve}i i najva`niji vodoprivredni objekat i od vitalnog je zna~aja obzirom da je izvori{te regionalnog vodosnadbevawa. Udaqenost brane od Kru{evca je 23km. Na osnovu va`e}ih zakona i Vodoprivredne osnove Republike Srbije i tehni~ke dokumentacije akumulacija je namewena za: odbranu od poplava, zadr`avawe nanosa, snadbevawe naseqa vodom, navodwavawe poqoprivrednih povr{ina, proizvodwu elektri~ne energije i oplemewivawe malih voda.

Za{tita jezera - Za potrebe regionalnog vodosnabdevawa od posebnog je zna~aja ispravnost vode, odnosno za{tita voda u akumulaciji ]elije. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 476

Pri projektovawu proceweno je zasipawe jezera nanosom od 420.000m3/godi{we, me|utim merewem je utvr|eno da se zasipawe jezera vr{i br`e, zbog neizvedenih protiverozionih radova na slivnom podru~ju akumulacije. Pored nanosa akumulacija je ugro`ena uno{ewem mineralnih, organskih materijala i drugih hemijskih jediwewa, koja neopovoqno uti~u na kvalitet vode u akumulaciji.

Ciqevi u oblasti vodosnabdevawa:

 Odrediti funkciju i model upravqawa postoje}im akumulacijama (branom ]elije gazduje JKP “Vodovod” – Kru{evac, dok jezero i brana na Jastrepcu nemaju titulara)  Izvesti protiverozione radove na slivnom podru~ju akumulacija ]elije i jezeru na Jastrepcu  Namena akumulacija ]elije za vodosnabdevawe, je za grad Kru{evac od prioritetnog zna~aja  Spre~iti svako mogu}e zaga|ewe jezera ]elije bilo da je organskog ili neorganskog porekla  Posebno treba insistirati na antierozionim merama, zbog velikih koli~ina organskih materija koje se spirawem unose u jezero.

Melioracioni sistemi

Mawi sistemi za navodwavawe vi{e odgovaraju ovom podru~ju i oni imaju dokazanu opravdanost i ekonomi~nost. Odlikuju se elasti~no{}u i efikasnom otklawawu nedostataka (kako za potrebe proizvodwe `itarica, tako i za potrebe vo}arstva i povrtarstva). Naj~e{}i na~ini navodwavawa su: brazdama i sistemom kap po kap, dok se oro{avawe re|e primewuje.  Najve}i potencijal predstavqa aluvijum plitke izdani gde bi se melioracionim radovima izvr{ilo uspe{no odvodwavawe prevla`enih mo~varnih terena, ~ime bi se oni priveli intenzivnoj poqoprivrednoj proizvodwi.  Mogu}nost za navodwavawe poqoprivrednih povr{ina u su{nom perodu godine, u najintenzivnijem vegetacionom periodu biqnih kultura.

Ciqevi postoje}ih vodnih resursa:

 Kori{}ewe i za{tita postoje}ih vodnih resursa, unapre|ewe kvaliteta voda, stabilizovawe vodnog re`ima i aktivne mere za{tite od velikih unutra{wih i spoqa{wih voda.  Odre|ivawe titulara postoje}e mre`e melioracionih kanala.  Izgradwa novih savremenih sistema za navodwavawe.  Neki od postoje}ih delova sistema za navodwavawe mogu se revitalizovati promenom namene.  Izrada studije o primeni hidromelioracionih sistema (utvr|ivawe kompleksa zemqi{ta koje treba navodwavati ili odvodwavati iz kanala i iz vodotokova).  Izrada projektne dokumentacije za kanale za odvodwavawe, naro~ito u ravni~arskim naseqima.  Revitalizacija postoje}ih kanala za odvodwavawe i izrada godi{wih programa za odvodwavawe.

Mini i mikro hidroelektrane - Ukupan hidroenergetski potencijal reka u granicama Prostornog plana grada Kru{evca spada u tehni~ki iskoristiv potencijal. Prikaz budu}ih akumulacija i derivacionih mini i mikro hidroelektrana dat je kroz katastar koji je 1987. god. ura|en za teritoriju Srbije, mada, PPRSrbije daje i mogu}nost izgradwe MHE na svim vodotocima gde postoji tehni~ki potencijal, uz pribavqawe uslova vodoprivrede, Ministarstva `ivotne sredine i p.p., uslova za{tite prirode i dr. prema pozitivnim propisima.

Za{titni vodoprivredni objekti - Podru~je Plana bilo je oduvek ugro`eno poplavama i to od velikih voda Zapadne Morave i Rasine. Na plavnim podru~jima prostiru se znatne poqoprivredne povr{ine visokog boniteta kao i zna~ajniji industrijski objekti. Planirane retenzije na Zapadnoj Moravi. 477 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Prema dugoro~nom programu izgradwe objekata za za{titu od poplava u slivu Zapadne Morave na urbanom podru~ju izvedeni su znatni radovi, mada u nedovoqnom obimu. Prioritet u za{titi od polava je ograni~avawe izgradwe u zonama koje su ugro`ene poplavama, propisanim merama i pravilima.

2.3.2. Stanovni{tvo, javne slu`be i mre`a naseqa

Ciqevi u demografskoj strukturi:

 Neophodno je stvoriti uslove za usporavawe tempa smawewa broja stanovnika i wegovo usmeravawe u pozitivnom pravcu, u ciqu o`ivqavawa seoskih podru~ja na teritoriji op{tine. Indirektno, to zna~i poboq{ati uslove i kvalitet `ivota stanovni{tva ruralnih naseqa, kojim bi motivi emigrirawa bili zadovoqeni unutar wih.  Omogu}iti prirodno obnavqawe stanovni{tva - stimulisawem mla|eg `enskog stanovni{tva da ostane u seoskim naseqima, dono{ewem i realizacijom specifi~nih programa i preduzimawem odgovaraju}ih akcija ka nosiocima reproduktivne sposobnosti (mladima), nude}i im elementarne uslove za formirawe porodica, zaposlewe, poboq{awe uslova `ivqewa i sl. (Imaju}i u vidu dugotrjano delovawe negativnih demografskih tendencija, ostvarewe ovog ciqa je veoma te{ko bez podr{ke i pomo}i Dr`ave koja merama poulacione politike treba da stvori podsticajne preduslove za opstanak mladih na selu i bavqewe prosperitetnim delatnostima (savremena poqoprivredna proizvodwa, proizvodne i zanatske delatnosti, turizam i dr.).  Pove}awe nataliteta posebno u ruralnim, depopulacionim podru~jima, {to treba da omogu}i obnavqawe poqoprivrednog stanovni{tva, zaustavqawe procesa starewa i ostanak u zavi~ajna podru~ja  Stvoriti uslove za lak{e (br`e) zapo{qavawe mladih i `ena, ~ime bi se stvorili i ekonomski preduslovi napred navedenog ciqa - pove}awe prirodnog prira{taja. Odnosno, ekonomskim i socijalnim merama procese migracija preusmeravati, ~ime bi se ostvarilo smawewe depopulacionih procesa i ostvario ravnomeran privredni i demografski razvoj u prostoru.

Ciqevi razvoja i organizacije javnih slu`bi:

Razvoj i organizacija javnih slu`bi u direktnoj vezi je sa ispoqenim procesima u demografskoj strukturi stanovni{tva. Usled depopulacije, deagrarizacije i nepovoqne starosne strukture, dolazi do problema sa aspekta razvoja mre`e naseqa, opremawa i razvoja seoskih podru~ja i kvaliteta `ivqewa u selima. Naime, u naseqima do 1000 stanovnika intenzivni su procesi depopulacije i starewa stanovni{tva usled nepovoqne ekonomske situacije, pa dolazi do smawewa ionako malog broja korisnika javnih slu`bi i usluga, tako da je wihova kvalitetna organizacija jo{ vi{e ote`ana.

Osnovni ciqevi razvoja javnih funkcija:  stvarawe jedinstvenog informacionog sistema u oblasti javnih funkcija i dostupnost podataka svim zainteresovanim  organizacija javnih slu`bi lokalnog, regionalnog i {ireg zna~aja u skladu sa mre`om naseqa, demografskim kretawima i ustanovqenim rangom u regionalnoj organizaciji  poboq{awe kvaliteta usluga i ujedna~ena opremqenost i dostupnost javnih slu`bi prilago|enih specifi~nim potrebama lokalne zajednice.

Posebni ciqevi razvoja i organizacije javnih slu`bi su:  daqi razvoj i diverzifikacija usluga javnih slu`bi u Kru{evcu u oblasti zdravstvene i socijalne za{tite, kulture, obrazovawa i vaspitawa, sporta, informatike i dr.;  obezbe|ewe dostupnosti javnih slu`bi svim korisnicima (bez obzira na mesto stanovawa), pove}awem kvaliteta usluga i fizi~ke dostupnosti objekata javnih slu`bi u centrima u mre`i naseqa;  racionalizacija mre`e objekata osnovnog obrazovawa i poboq{awe kvaliteta obrazovnog procesa, uz pro{irivawe obuhvata specijalizovanog i subvencioniranog prevoza na sve u~enike osnovnog i sredweg obrazovawa;  diverzifikacija i fleksibilnija organizacija usluga i mre`e objekata javnih slu`bi (u javnom i privatnom sektoru), kojom }e se omogu}iti ravnopravno kori{}ewe za sve kategorije korisnika;  preispitivawe i definisawe minimuma normativa za potreban prostor, opremu i sredstva koji }e obezbe|ivati republi~ki i/ili lokalni nivo upravqawa, uz stimulisawe investicija i donacija privatnog sektora u razvoj javnih slu`bi preko garantovanog minimuma;  uskla|en razme{taj objekata obrazovawa, kulture i dr. iz okvira dru{tvenih delatnosti u skladu sa hijerarhijom naseqa koja }e biti odre|ena u Planu, odre|ena (uslovqena) posebnim zahtevima racionalne organizacije i pragom korisnika; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 478

 primeniti gde je to mogu}e, druga~ije vidove zadovoqewa potreba i zahteva iz oblasti dru{tvenih delatnosti (mobilne slu`be, prevoz {kolske dece, {kolovawe putem interneta za specifi~ne nastavne oblasti i sl.)

Ciqevi razvoja mre`e naseqa U okviru mre`e naseqa grad Kru{evac treba da razre{e postoje}e probleme u mre`i naseqa planskim akcijama, a sa ciqem da se: - potpunijim i kompleksnijim kori{}ewem raspolo`ivih prostornih potencijala podsti~e daqi razvoj postoje}ih centara; - stimuli{e daqi razvoj op{tinskih centara, a samim tim da se dobije na ve}oj ulozi nosilaca razvoja u mre`i naseqa Grada; - omogu}i pribli`avawe centara usluga wihovim korisnicima na osnovu standarda o kori{}ewu tih usluga; - ubrza stvarawe zajednica naseqa i wihov razvoj; - centri zajednica naseqa usmeravaju i razvijaju tako da budu nosioci povezivawa u mre`i centara i naseqa i da omogu}e pru`awe usluga koje }e zadovoqiti raznovrsne potrebe stanovni{tva. Ovi centri istovremeno treba da predstavqaju glavne pokreta~e razvoja i transformacije postoje}ih naseqa koja mu gravitiraju. Aglomeracione procese ubrzati preko stvarawa nukleusa aktivnosti stanovni{tva i objekata, da bi se racionalnije koristio prostor i uticalo na izmenu mre`e seoskih naseqa; - u mawim naseqima razvijati nukleuse centralnih delatnosti da bi se smawila uloga primarnog sektora i zaustavio proces iseqavawa.

Polaze}i od predlo`enog modela razvoja, osnovni ciqevi organizacije mre`e naseqa na podru~ju grada Kru{evac su:

1) razvoj regionalnih funkcija Kru{evca; 2) planski razme{taj i koncentracija stanovni{tva i privrednih aktivnosti u urbanoj zoni Kru{evca i du` saobra}ajnih koridora; 3) unapre|ewe kvaliteta `ivqewa i dostupnosti seoskog podru~ja; 4) razvoj sredwih i malih preduze}a u centrima i drugim naseqima koja imaju lokacione pogodnosti i interes za razvoj MSP; 5) o~uvawe i transformacija naseqa u dolinskom i planinskom podru~ju 6) o~uvawe ruralnih i prirodnih karakteristika pri razvoju seoskih naseqa.

Za realizaciju ovih ciqeva prioritetne aktivnosti usmeriti na:

 razvoj tercijarnog, kvartarnog i sekundarnog sektora i razli~itih institucija (razvojnih, informati~kih i dr.) u Kru{evcu;  plansko kori{}ewe i izgradwa prostora urbane zone, naro~ito na ulazno-izlaznim pravcima u grad, uz sanaciju i urbanu regulaciju neplanske izgradwe i urbanu obnovu;  decentralizacija pojedinih aktivnosti, pre svega malih i sredwih preduze}a i mikro-biznisa sekundarnog i tercijarnog sektora u centre naseqa i naseqa sa odgovaraju}im lokacionim pogodnostima;  poboq{awe dostupnosti (saobra}ajne, i opremqenosti komunalnom infra-strukturom) centara u mre`i naseqa, naro~ito pove}awem kvaliteta lokalne putne mre`e i razvoja fiksne ruralne i mobilne telefonije, uz transformaciju pojedinih seoskih u naseqa sezonskog karaktera;  zadr`avawe mla|ih kontingenata stanovni{tva u seoskim naseqima, podsticawem razvoja krupnijih poqoprivrednih gazdinstava farmerskog tipa i omogu}avawem wihovog zapo{qavawa i samozapo{qavawa u zantstvu, {umarstvu, turizmu, vodoprivredi i drugim aktivnostima; i  pove}awe dostupnosti i kvaliteta usluga zdravstvene i socijalne za{tite i programa pomo}i stara~kim doma}instvima, kao i usluga javnih slu`bi mladom stanovni{tvu (deci i omladini) i `enskom delu populacije, uz neophodnu racionalizaciju mre`e objekata javnih usluga, u prvom redu osnovnog obrazovawa.

2.3.3. Ciqevi ekonomskog razvoja

U skladu sa utvr|enim potencijalima i ograni~ewima ekonomskog razvoja i razvojnim koncepcijama u prostorno-planskim dokumentima vi{eg reda, ciq prostorne organizacije privrednih aktivnosti je stvarawe prostornih uslova za razvoj savremene privredne strukture, sa povoqnim uslovima za nove investicije i ja~awe konkurentnosti.

Osnovni ciqevi privrednog razvoja su:  Racionalno kori{}ewe i aktivirawe prostornih mogu}nosti postoje}ih industrijskih kompleksa i radnih zona. 479 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 Podsticaj razvoju industrijskih zona, tehnolo{kih parkova, biznis inkubatora, komercijalnih i uslu`nih aktivnisti u planiranim privredno-radnim zonama.  Infrastrukturno opremawe i razvoj preduzetni~kih zona i pojedina~nih lokacija u ruralnom podru~ju, u naseqima sa ispoqenim lokaciono-razvojnim potencijalom (Ko{evi, ^itluk, Kaonik, V. [iqegovac, ... ). Posebi ciqevi privrednog razvoja su:

 aktivirawe postoje}ih industrijskih kompleksa do postizawa optimalnog stepena iskori{}enosti prostora,  diverzifikacija aktivnosti kroz razvoj malih i sredwih preduze}a,  prednost dati ekolo{ki prihvatqivim tehnologijama, a u ciqu za{tite `ivotne sredine u skladu sa propisima i normativima za pojedine oblasti i delatnosti, po{tuju}i za{titne koridore du` saobra}ajnica razli~itog ranga i drugih infrastrukturnih koridora,  fazna realizacija novih zona i kompleksa u smislu komunalnog opremawa u skladu sa koncepcijom ure|ewa prostora.

Ciqevi razvoja turizma

Ciqevi razvoja turizma zasnivaju se na slede}em:

 razvoj turizma uskla|en sa o~uvawem `ivotne sredine i za{titom prirodnih vrednosti, od velike je va`nosti za odr`ivi turizam,  Planska podr{ka razvoju turisti~kih potencijala, intenzivniji razvoj turizma i rekreacije na svim perspektivnim lokalitetima, ali i onim koji }e ovim planom biti utvr|eni (etno turizam, lovni, sportsko rekreativni, istra`iva~ki i dr.),  Komunalno i infrastrukturno opremawe turisti~kih lokacija i realizacija projekta turisti~ke signalizacije,  Ukqu~iti prirodne potencijale i mogu}nosti proizvodwe zdrave hrane u turisti~ku ponudu,  Razvoj koncepta celogodi{weg turizma, orjentisanog na seoski, vinski, verski i zdravstveni turizam uz razvijawe posebnih vidova, kao {to su sportsko-rekrearivni, nau~no-istra`iva~ki, kulturni, lovni, seoski- etno- agro turizam, povezan sa proizvodwom zdrave hrane, rekreacije i rada na gazdinstvu (ure|enim eko- poqo- turisti~kim farmama), sa ciqem da Kru{evac promovi{e svoje prirodne potencijale, kulturno istorijsko nasle|e, kao grad kulture i tradicije, koji ~uva svoje nasle|e, obi~aje i srpski duh,  Razvoj tranzitnog turizma i istra`ivawe i definisawe posebnih turisti~kih punktova koji bi se gradili i razvijali, pravac dr`avnog puta M5 kao budu}i autoput, isto~na obilaznica i pravci dr`avnih puteva drugog reda u kontekstu ukupne turisti~ke ponude u {irem prostoru.

2.3.4. Ciqevi razvoja infrastrukturnih sistema

Ciqevi saobra}ajne infrastrukture

Drumski saobra}aj - Op{ti ciqevi razvoja drumskog saobra}aja:

 izgradwa planiranog dr`avnog puta prvog reda - auto-puta E 761 sa prate}im sadr`ajima;  izgradwa deonice puta R102 (Isto~ne obilaznice oko Kru{evca) od Lipovca do budu}eg auto-puta E 761;  izgradwa neprohodne deonice puta R-223 od izleti{ta na Jastrebcu do granice podru~ja prema Prokupqu;  o~uvawe postoje}ih koridora u funkciji poboq{awa postoje}e putne mre`e i omogu}avawa realizacije planiranih trasa, posebno u segmentu spre~avawa daqe gradwe uz same saobra}ajnice;  poboq{awe kvaliteta putne mre`e pro{irewem, rekonstrukcijom i modernizacijom svih saobra}ajnica i na taj na~in ukloniti nedostatke, osigurati kvalitetniji saobra}aj i pove}ati propusnu mo};

 poboq{awe saobra}ajne dostupnosti svih delova op{tinske teritorije i povezanosti centara u mre`i naseqa, privrednih potencijala i turisti~kih sadr`aja rekonstrukcijom, dogradwom i izgradwom pojedinih deonica lokalnih puteva uz poboq{awe obima kvaliteta i organizacije prigradskog javnog autobuskog saobra}aja;  poboq{ati uslove u organizovawu adekvatnog i redovnog sistema odr`avawa putne mre`e; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 480

 podizawe nivoa saobra}ajne kulture.

Posebni ciqevi razvoja drumskog saobra}aja podrazumevaju realizaciju slede}ih aktivnosti Dr`avni putevi prvog reda:  izgradwa planiranog autoputa E 761 - Zapadno Moravska magistrala/ deonica Preqina- Pojate; Dr`avni putevi drugog reda:  izgradwa denivelisanog ukr{taja postoje}eg pravca dr`avnog puta drugog reda br. 102 sa dr`avnim putem prvog reda - autoputem (Severna obilaznica);  izgradwa nove deonice dr`avnog puta drugog reda br.102 (Isto~na obilaznica) uz izgradwu denivelisanog ukr{taja tog pravca sa dr`avnim putem prvog reda - autoputem (Severna obilaznica);  izgradwa neprohodne deonice puta R 223 od izleti{ta na Jastrepcu do granice prema Prokupqu;  izgradwa pe{a~kih staza i autobuskih stajali{ta van kolovoza u sklopu popre~nih profila deonica dr`avnih puteva drugog reda u zonama naseqa;  razrada primarne gradske saobra}ajne mre`e bi}e predmet razrade Generalnog plana regulacije i drugih urbanisti~kih planova. Op{tinski putevi:  izvr{iti prekategorizaciju op{tinskih puteva;  potpuna ili delimi~na rekonstrukcija oko 50% op{tinskih puteva (uskla|ivawe projektnih elemenata situacionog plana i podu`nog profila, pro{irewe kolovoza u krivinama, smawewe uspona, ubla`avawe krivina...), koju je zbog obima radova neophodno raditi na osnovu projektne dokumentacije; - putevi bez savremenog kolovoza (oko 94 km) i op{tinski putevi koji povezuju dr`avne puteve me|usobno (R223 – R221 oko 19km, R119-R102 oko 12km, R223-R102 oko 18km),  izgradwa pe{a~kih staza u sklopu popre~nih profila deonica op{tinskih puteva u zonama naseqa,  sanirawe kriti~nih deonica u smislu stabilnosti trupa puta i kosina:  izgrada katastra saobra}ajne signalizacije.

@elezni~ki saobra}aj Op{ti ciqevi razvoja `elezni~kog saobra}aja su:  o~uvawe postoje}ih koridora u funkciji poboq{awa postoje}e pru`ne mre`e, posebno u segmentu spre~avawa daqe gradwe uz same pruge;  poboq{awe kvaliteta pru`ne mre`e, rekonstrukcijom i modernizacijom i na taj na~in ukloniti nedostatke;  obnova i za{tita pru`nih objekata.

Posebni ciqevi razvoja `elezni~kog saobra}aja  izvr{iti rekonstrukciju, kao i ukidawe odre|enih pru`nih prelaza na pruzi Stala} - Kraqevo uz wihovo me|usobno povezivawe putevima paralelnim sa prugom;  izvr{iti elektrifikaciju deonice pruge Stala}-Kraqevo-Po`ega (deonica Stala}- Kraqevo);  izvr{iti ugra|ivawe signalno-sigurnosne opreme na ukr{tajima u nivou industrijskih koloseka sa drumskim saobra}ajnicama;  zavr{iti obnovu gorweg stroja pruge Stala}-Kraqevo-Po`ega (deonica Stala}- Kraqevo). Vazdu{ni saobra}aj

Najva`niji ciq razvoja vazdu{nog saobra}aja je  kona~no preseqewepostoje}eg sportskog aerodroma na lokaciju Rosuqe.

Ciqevi razvoja elektroenergetike Op{ti ciqevi strategije razvoja elektroenergetike su  omogu}avawe odr`ivog razvoja elektroenergetike, uskla|enog sa wegovim energetskim, ekonomskim, ekolo{kim, prostornim i dr. specifi~nostima;  obezbe|ewe elektroenergetske infrastrukture za dovoqno, sigurno, kvalitetno i ekonomi~no snabdevawe elektri~nom energijom svih potro{a~a na planskom podru~ju uz poboq{awe energetske efikasnosti i racionalnu upotrebu elektri~ne energije.  kori{}ewe obnovqivih izvora energije u proizvodwi energije izgradwom MHE, kori{}ewem energije biomase i biogasa, sun~eve energije, geotermalne i drugih obnovqivih izvora.

Posebni ciqevi razvoja elektroenergetike:  u oblasti transformacija elektri~ne energije su: o izgradwa trafostanice 400/110kV snage 2h300MVA na lokaciji Elektroistoka, koja je predvi|ena Prostornim Planom Republike Srbije: 481 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

o izgradwa novih trafostanica 110/hkV: . "Kru{evac 3" snage 2h31,5 MVA . "Kru{evac 5" snage 2h31,5 MVA . "Kru{evac 6" snage 2h31,5 MVA predvi|enih Generalnim planom op{tine Kru{evac i Studijom razvoja Elektrodistribucije Kru{evac do 2021. o izgradwa novih trafostanica 35/10kV: . Oslawaju}i se na dosada{wi razvoj kao i na studiju razvoja Elektrodistribucije Kru{evac gradsko i prigradsko podru~je Kru{evca bi}e pokriveno objektima TS 110/h kV dok }e se transformacija 35/10 kV postepeno ugasiti. Seoska podru~ja bi}e pokrivena trafostanicama 35/10 kV koja }e se, za naseqa ve}ih gustina, napajati dvostrano a za naseqa mawih gustina napaja}e se radijalno o poboq{awe kvaliteta upravqawa elektroenergetskim sistemom kroz nastavak zapo~ete realizacije sistema daqinskog upravqawa trafostanicama konzumnog podru~ja Elektrodistribucije Kru{evac.

 u oblasti prenosa elektri~ne energije su: o Napajawe budu}e TS400/110kV je planirano izgradwom dalekovoda 400kVA "Kosovo B - Kru{evac 1" i " Kru{evac 1 - Jagodina" o formirawe prstena 110kV izgradwom novih vodova 110kV radi napajawa planiranih TS110/hkV . optimizacija, odnosno poboq{awe mre`e 35kV kroz razna poja~awa i zamene vodova i ostalih elemenata mre`e . prevo|ewe delova postoje}eg vazdu{nog sistema prenosa elektri~ne energije 35kV u podzemni, o rekonstrukcija mre`e 10 kV i 0,4 kV, kroz: . zamenu postoje}ih drvenih stubova novim betonskim; . prevo|ewe delova postoje}eg vazdu{nog sistema prenosa elektri~ne energije 10 kV i 0,4 kV u podzemni.

Ciqevi razvoja javnog osvetqewa

Definisani potencijali proisti~u iz zadatih ciqeva (kako osnovnih, tako i izvedenih): . bezbedno kretawe svih u~esnika u saobra}aju . pru`awe ose}aja sigurnosti pe{acima . popravqawe izgleda ambijenta u no}nim satima . smawewe potro{we elektri~ne energije(koncept energetske efikasnosti) . smawewe tro{kova odr`avawa . izvedeni ciqevi su direktno vezani za finansijske efekte i smawewe potro{we buxetskih sredstava, a istovremeno su potpora definisanim potencijalima u sistemu javnog osvetqewa.

Ciqevi razvoja telekomunikacija Op{ti ciqevi razvoja telekomunikacija:  Osnovni ciq razvoja telekomunikacija je da omogu}i wegov odr`ivi razvoj, uskla|en sa wegovim komunikacionim, ekonomskim, ekolo{kim, prostornim i drugim specifi~nostima.  Drugi ciq je obezbe|ewe telekomunikacione infrastrukture za dovoqno, sigurno, kvalitetno i ekonomi~no zadovoqewe potreba svih korisnika, radi spre~avawa depopulacije naseqa i spre~avawa disperzije privrednog razvoja.

Posebni ciqevi telekomunikacija Telefonska mre`a: U oblasti fiksne telefonije ciqevi su:  rekonstrukcija postoje}ih objekata kroz: o nastavak, odnosno zavr{etak zapo~etih aktivnosti digitalizacije TT centrala, zamenom preostalih postoje}ih analognih novim digitalnim centralama; o opti~ko povezivawe novih digitalnih centrala, kojima se vr{i zamena postoje}ih analognih, sa mati~nom centralom; o prevo|ewe postoje}e vazdu{ne TT mre`e u podzemnu, u skladu sa urbanisti~kim planovima; o zamena postoje}ih drvenih TT stubova novim betonskim, na podru~ju na kome je planirano zadr`avawe vazdu{ne TT mre`e, o zamenu postoje}ih dotrajalih ili TT vodova sa nedovoqnim kapacitetom, novim vodovima,  pro{irewe postoje}e telefonske mre`e: o na mestima gde nije dovoqno razvijena,  izgradwa novih objekata i to: o novih digitalnih TT centrala, prema planu, radi boqe pokrivenosti podru~ja; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 482

o novih MSAN-ova; o nove opti~ke mre`e, radi povezivawa novih digitalnih TT centrala sa mati~nom, i mini centrala u sistem; o nove opti~ke mre`e, prema planu, radi povezivawa postoje}ih i novoplaniranih digitalnih TT centrala u opti~ki prsten, o nove TT mre`e, prema planu, na mestima gde ne postoji (ruralna podru~ja), o novih baznih CDMA stanica radi realizacije fiksne be`i~ne telefonije (u ruralnim podru~jima), o nove opti~ke mre`e, prema planu, radi poboq{awa regionalne opti~ke mre`e.  Stvarawe uslova za prelazak na mre`e narednih generacija i kori{}ewa multimedijalnih servisa i aplikacija, kao {to su: o govorni servisi; o servisi za podatke ({irokopojasni pristup Internetu); o video servisi (video na zahtev, razni vidovi TV i Internet komunikacije), o {to zahteva infrastrukturno opremawe u ciqu kori{}ewem pristupne telekomunikacione mre`e, koja treba da pretrpi rekonstrukciju kroz: o ugradwu raznih tipova multipleksera radi pove}awa propusnog opsega postoje}ih bakarnih telefonskih linija; o prevo|ewe vazdu{ne mre`e izvedene koaksijalnim kablovima (samonosivi kablovi), u podzemnu mre`u kori{}ewem postoje}e i novoprojektovane TT kanalizacije, u ciqu poboq{awa situacije kad su u pitawu kvalitet rada i tro{kovi odr`avawa; o kori{}ewe opreme za be`i~ni pristup, naro~ito na ruralnim podru~jima, ili u gradu gde je ekonomski nemogu}e obezbediti drugi vid pristupa; o ugradwu opti~kih kablova, naro~ito za potrebe poslovnih korisnika, koji do sada nisu polagani u delu pristupne mre`e, o radi kvalitetnog umre`avawa, odnosno povezivawa: o komutacionih ~vori{ta na pristupnim multiplekserima, koji se u principu sme{taju u prostor sada{wih telefonskih centrala; o distributivnih ~vori{ta, koji se formiraju u vidu uli~nih kabineta, u slu~aju velike udaqenosti terminalne opreme i nemogu}nosti ostvarewa dometa ili realizacija servisa sa zahtevima za ve}im propusnim opsezima, o na glavnu centralu GC Kru{evac koji je deo nacionalnog opti~kog prstena (odnosno regionalnog, koji je formiran radi pouzdanosti) i ima pristup jezgru nacionalne mre`e.

Mobilna telefonija: Op{ti ciqevi razvoja mobilne telefonije  Osnovni ciq strategije razvoja mobilne telefonije Op{tine Kru{evac je da omogu}i wegov odr`ivi razvoj, uskla|en sa wegovim komunikacionim, ekonomskim, ekolo{kim, prostornim i drugim specifi~nostima koje karakteri{u op{tinski prostor.  Drugi ciq je obezbe|ewe infrastrukture mobilne telefonije za dovoqno, sigurno, kvalitetno i ekonomi~no zadovoqewe potreba svih korisnika na podru~ju op{tine. Posebni ciqevi razvoja mobilne telefonije U oblasti mobilne telefonije u Kru{evcu ciqevi su:  izgradwa ve}eg broja novih radio baznih stanica mobilne telefonije svih operatera  formirawe nekoliko novih radio-relejnih pravaca (koridora) koji se u potpunosti ili delom prostiru preko podru~ja op{tine Kru{evac;  pove}awe kvaliteta postoje}ih i uvo|ewe novih servisa;  pove}awa protoka masovnijom implementacijom GPRS tehnologije;  povezivawe na jezgro nacionalne mre`e i napredak ka mre`ama tre}e generacije.

Ciqevi razvoja toplifikacije i gasifikacije  Svo|ewe potro{we energije na evropski nivo(20 do 50 W /m2)  Masovnija primena lokalnih novih i obnovqivih izvora toplotne energije  Optimizacija rada centralnog toplotnog izvora i wegova planska i kontrolisana primena.

Ciqevi razvoja sistema vodosnabdevawa

Prema Vodoprivrednoj Osnovi Republike Srbije grad Kru{evac pripada regionalnom sistemu vodosnabdevawa "]elije", tako da sva strate{ka re{ewa i potrebe treba usmeriti i dimenzionisati na razvijawe, upotrebu i kontrolu ovog sistema. 483 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Perspektivni razvoj vodovodnih sistema na teritoriji Grada Kru{evca podrazumeva slede}e ciqeve i kriterijume za tra`ewe optimalnih re{ewa:  Razvoj vodovodne mre`e uskladiti sa razvojem kanalizacione mre`e u ciqu smawewa biolo{kog zaga|ewa vodotoka od otpadnih voda.  Neophodna je izgradwa rezervoara u Lipovcu prema ve} uta|enom Glavnom projektu;  Nastavqawe izgradwe rezervoarskih prostora i razvodne mre`e po visinskim zonama u naseqima koja su zapo~ela realizaciju sistema ili su planirana za prikqu~ewe u drugoj fazi snabdevawa sa sistema ]elije;  Rekonstrukcija i modernizacija postoje}e fabrike sirove vode u Majdevu.  Zavr{etak uvo|ewa sistema daqinskog nadzora vodosnabdevawa na teritoriji celog Grada i upravqa~ko-informaciono osavremewavawe vodovodnih sistema, uvo|ewe mernog - monitornog sistema, koji }e omogu}avati pra}ewe dinamike potro{we u svim va`nijim granama mre`e i brzu dijagnostiku poreme}aja i kvarova tokom funkcionisawa sistema;  Ujedna~avawe kvaliteta mre`e (zamena cevnog materijala kvalitetnijim, zamena mawih pre~nika odgovaraju}im, ukidawe slepih krakova mre`e uspostavqawem prstenaste mre`e na svim deonicama, izgradwa rezervoarskih prostora...)  Grupisawe postoje}ih seoskih vodovoda (obnova i poboq{awe karakteristika postoje}ih vodovoda, obezbe|ivawem ve}ih rezervoara na rubnim delovima seoskih podru~ja, pove}awe pouzdanosti isporuke vode, za{tita izvori{ta...)  Postepeno povezivawe svih parcijalnih vodovoda naseqa u jedinstven interkomunalni sistem, kojim }e se ostvariti visoka pouzdanost funkcionisawa i propisan, stalno kontrlisan kvalitet vode;  Smawewe gubitaka vode u distributivnoj mre`i;  Otkloniti sve nedostatke koji uti~u na kvalitet pija}ih voda;  Odre|ivawe titulara seoskih vodovoda u skladu sa Zakonom, u smislu distribucije, odr`avawa i kontrole kvaliteta lokalnih sistema za vodosnabdevawe;  Za{tita i revitalizacija podzemnih vodonosnih horizonata, posebno arterske izdani strate{kog zna~aja izme|u Kaonika i Ђunisa;  Striktno po{tovawe re`ima za{tite izvori{ta podzemnih i povr{inskih voda u svim izvori{tima postoje}eg komunalnog i seoskih vodovoda, bez obzira na kapacitet i prostorni obuhvat;  O~uvawe lokalnih izvori{ta i nakon povezivawa naseqa na regionalni sistem, radi obezbe|ewa funkcije sistema u havarijskim situacijama;  Voda za tehnolo{ke potrebe koja ne zahteva vodu kvaliteta vode za pi}e, zahvata se iz povr{inskih voda ni`eg kvaliteta i na mere recirkulacije i planske racionalizacije potro{we;  Smawivawe specifi~ne potro{we vode u doma}instvima, politikom realnih cena vode, merewem utro{ka vode i merama planske racionalizacije potro{we i smawivawa upotrebe vode za pi}e za zalivawe i navodwavawe vrtova, ba{ti i poqoprivrednih kultura;  Kqu~na mera je uskla|ivawe prodajne cene vode sa cenama definisanim Strategijom dugoro~nog razvoja Republike Srbije. To zna~i da cena mora da pokrije sve tro{kove proste reprodukcije sistema, tro{kove za{tite izvori{ta, kao i deo tro{kova pro{irene reprodukcije za daqi razvoj sistema, tj. finansijsko obezbe|ewe odr`ivog razvoja vodosnabdevawa;  Odre|ivawe institucija koje }e brinuti o kvalitetu javnih ~esmi i seoskih izvora kao i definisawe pravila za kori{}ewe ovog prirodnog dobra.

Ciqevi razvoja sistema odvo|ewa otpadnih voda

26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 484

Osnovni ciqevi i kriterijumi za kanalisawe naseqa i realizaciju postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda (PPOV):  Izgraditi nove kolektore primarnog tipa u ciqu pove}awa propusne mo}i, zbog prikqu~ewa novih korisnika ~iji broj neizostavno raste urbanizacijom kako u`eg gradskog podru~ja tako i prigradskih naseqa;  Izgraditi nove kolektore atmosferske kanalizacije kako bi se spre~o priliv povr{inskih voda u fekalnu kanalizaciju, {to nepotrebno optere}uje postoje}u mre`u, a u budu}nosti i centralno postrojewe.  Nastaviti zapo~etu izgradwu postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda grada Kru{evca.  A`urirati katastar privrednih kapaciteta na nivou Grada, kao svih ostalih potencijalnih zaga|iva~a.  Implementirati re{ewa iz Generalnog projekta sakupqawa, odvo|ewa i pre~i{}avawa otpadnih voda naseqa op{tine Kru{evac koji je izradio institut “Jaroslav ^erni” iz Beograda;  Potreba inovirawa projekta za pre~i{}avawe otpadnih voda grada Kru{evca;  Potrebna izrada Projekta sanitarne za{tite i Prostornog plana podru~ja posebne namene akumulacije ]elije;  Razvoj vodovodne mre`e u seoskim i prigradskim naseqima name}e potrebu izgradwe kanalizacione mre`e u wima;  Pri kanalisawu naseqa koja nisu imala kanalizacione sisteme, striktno se sprovodi princip obaveznosti prikqu~ewa doma}instva, bez obzira na dotada{wa privremena re{ewa. Striktno se zabrawuje evakuacija otpadnih voda u napu{tene bunare i upojne jame:  Ujedna~avawe kvaliteta mre`e na nivou cele teritorije grada (zamena cevnog materijala kvalitetnijim, zamena mawih pre~nika odgovaraju}im..)  Uvo|ewe sistema daqinskog nadzora rada crpnih stanica, kvaliteta vode u kanalizacionom sistemu.  Obavezno uvo|ewe predtretmana pre ispu{tawa u kanalizacionu mre`u za one korisnike koji u upotrebqenim vodama imaju opasne materije.  Odre|ivawe titulara mawih postrojewa za pre~i{}avawe, kao i lokalnih kanalizacionih sistema u skladu sa Zakonom, u smislu izgradwe, odr`avawa i kontrole kvaliteta;  Uskla|ivawe postoje}ih pravilnika o kvalitetu upotrebqene vode sa zakonima i republi~kim pravilnicima iz ove oblasti.

Ciqevi razvoja sistema odvo|ewa atmosferskih voda o Daqi razvoj kanalizacije sprovodi se po separacionom sistemu: posebno za otpadne vode naseqa i onih industrija koje se nakon predtretmana smeju prikqu~iti na kanalizacije za otpadne vode, a posebno za ki{ne kanalizacije. o Preduslov za efikasno odvo|ewe atmosferskih voda nije samo izgra|ena atmosferske kanalizacija, ve} ure|ewe vodotokova i kanala za odvo|ewe atmosferskih voda i ~i{}ewe potoka u selima, ka mogu}im recipijentima. o Pove}ana urbanizacija gradskog i prigradskog podru~ja name}e potrebu izgradwe atmosferske kanalizacije po{to se urbanizacijom mewaju prirodni uslovi oticaja na terenu, pove}avaju koeficijenti oticaja, mewaju prirodni slivovi... usled ~ega dolazi do ~e{}eg plavqewa terena; o Izgradwom atmosferske kanalizacije se posti`e ve}a trajnost kolovoznih povr{ina; o Izgradwa atmosferske kanalizacije predstavqa u krajwoj liniji ekonomsku kategoriju te pri wenom dimenzionisawu i opredeqivawu za izgradwu ili ne, treba tretirati ekonomske parametre koji daju procenu investicionih tro{kova izgradwe i nastalu {tetu koja se javqa usled wenog nepostojawa. 485 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

o Ujedna~avawe kvaliteta mre`e na nivou grada Kru{evca (zamena cevnog materijala kvalitetnijim, zamena mawih pre~nika odgovaraju}im..) o Definisawe koridora atmosferskih kolektora i otvorenih kanala. o Definisawe slivnih podru~ja sa strogo uslovqenim mestom uliva atmosferske kanalizacije na najbli`im recipijentima. o Re`im odr`avawa otvorenih kanala u putnom zemqi{tu se mora striktno primewivati uz pove}awe efikasnosti nadzora. o Uvoditi savremene sisteme ki{nih oticaja na nivou cele op{tine - zadr`avawem ki{nice u svim fazama (zelenim krovovima - ba{tama, kolovozom od poroznog asfalta, infiltracionim oknima i rovovima, slivni~kim-retenzionim re{etkama, infiltracionim-retenzionim {ahtama, poroznim kolektorima), a ne brzim neposrednim odvo|ewem do najbli`eg recipijenta o Uvo|ewe sistema daqinskog nadzora rada crpnih stanica, kvaliteta vode u kanalizacionom sistemu, kao i podru~ja delovawa (dati mogu}nost lokalnim titularima da se studijom opravdanosti odlu~e za uvo|ewe). o Odre|ivawe titulara mawih postrojewa za pre~i{}avawe, kao i lokalnih kanalizacionih sistema u skladu sa Zakonom, u smislu izgradwe, odr`avawa i kontrole kvaliteta; o Uskla|ivawe postoje}ih pravilnika o kvalitetu upotrebqene vode sa zakonima i republi~kim pravilnicima iz ove oblasti.

2.3.5. Ciqevi za{tite `ivotne sredine, prirodnih i kulturnih dobara

@ivotna sredina

Geografski polo`aj, prirodne karakteristike, izgra|ena naseqa, razvijena privredna delatnost, odnosno atropogeni uticaji na ovom prostoru, uslovili su razli~ite uticaje na kvalitet osnovnih elemenata `ivotne sredine - voda, zemqi{te, vazduh. Sa jedne strane, izra`en je antropogeni uticaj na prirodnu sredinu, a sa druge strane je dejstvo prirodnih procesa na stawe sredine (izra`eno delovawe procesa erozije). Tako|e, kvalitet `ivotne sredine u ju`nom, podjastreba~kom podru~ju je u velikoj meri o~uvan, pa se s tim u vezi defini{e koncept za{tite `ivotne sredine i wenih pojedinih elemenata:

 zaustavqawe negativnih uticaja na `ivotnu sredinu,  za{tita `ivotne sredine na bazi racionalnog kori{}ewa prirodnih resursa - zemqi{ta, vazduha, voda, {uma, biqnih i `ivotiwskih vrsta,  unapre|ewe kvaliteta `ivotne i radne sredine u naseqima - ure|ewem, oplemewivawem i oblikovawem prostora,  pra}ewe kvaliteta `ivotne sredine - uspostavqawe monitoringa i formirawe baze podataka,  gasifikacija naseqa i proizvodnih zona,  pove}awe zelenih povr{ina i podizawe za{titnih {umskih povr{ina, uz vodotokove, po{umqavawe goleti, smirivawe buji~nih i erozionih procesa,  za{tita poqoprivrednog zemqi{ta do 3. bonitetne klase, u aluvionima na mawim nagibima do 200, od nepotrebnog izuzimawa iz poqoprivrede za gra|evinske svrhe, kao i dgovaraju}i tretman otpadaka iz naseqa.

Prirodna dobra Strate{ko opredeqewe i osnovni ciqevi u za{titi prirodnih dobara su:  za{tita i upravqawe prirodnim dobrima u skaldu sa propisanim merama i uslovima kori{}ewa,  za{tita prirodnih predela i pejsa`a oko kulturno-istorijskih spomenika i ~uvawe i za{tita prirodnih predela posebne vrednosti i o~uvanih ekosistema i o~uvawe biodiverziteta,  pove}awe povr{ina za{ti}enih prirodnih dobara.

Nepokretna kulturna dobra Pored adekvatne za{tite nepokretnih kulturnih dobara na podru~ju grada Kru{evca, strate{ko opredeqewe jeste daqi razvoj koji je potrebno bazirati na razvuju turizma. Zbog toga je prilikom definisawa planskih re{ewa potrebno primewivati princip podsticaja razvoja odr`ivog turizma, koji bi u skladu sa kapacitetima prostora usmerio daqi razvoj na principima odr`ivosti. Takvo strate{ko opredeqewe uslovqava ciqeve u za{titi i razvoju nepokretnih kulturnih dobara, i to: 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 486

 utvr|ivawe granica za{ti}ene okoline, zona sa prelaznim re`imom za{tite prostora ili {ire zone za{tite kategorisanih kulturnih dobara kao i onih koji treba da se kategori{u  adekvatna za{tita i upravqawe dobrima kao generatorom turisti~kog i {ireg ekonomskog razvoja  za{tita nepokretnih kulturnih dobara od svih oblika nekontrolisane izgradwe, zatim od rekonstrukcija koje su neprimerene postoje}oj naseqskoj strukturi i izgardwi, kao i od izgradwe objekata neadekvatne namene u wihovoj blizini koji mogu trajno da degradiraju okru`ewe kulturnih dobara pa i sam wihov indentitet  o~uvawe autenti~nosi objekata i prostotra u granicama za{tite  sprovo|ewe mera pravne i tehni~ke za{tite, podrazumevaju}i konzervatorske i restauratorske intervencije  uklapawe kulturnog nasle|a u odr`ivi razvoj podru~ja grada Kru{evca, kao neprocewivi resurs zajednice za wihovu eksplataciju u okviru prezentacije turisti~kih vrednosti  revalorizacija i dono{ewe re{ewa o za{titi, kako objekata tako i wihovog okru`ewa, iz ~ega proizilazi adekvatna za{tita, o~uvawe, konzervacija ili obnova kulturnih vrednosti  uklawawe neodgovaraju}ih objekata i sadr`aja  unapre|ewe dostupnosti kulturnim dobrima poboq{awem kvaliteta postoje}e i izgardwom nove saobra}ajne infrastrukturne mre`e kao i unapre|ewe komunalne opremqenosti  intezivan prezentacija i ukqu~ivawe nepokretnih kulturnih dobara u turisti~ku ponudu (obilazak crkava i manastira, seoski turizam)  formirawe etno kompleksa (postoje}i ili novi) u koji bi se integrisali postoje}i ili premestili pojedini objekti narodnog graditeqstva.  dostupnost informacija preko interneta, sajmova turizma i dr.

2.4. Op{ta koncepcija prostornog razvoja

Sveobuhvatnim sagledavawem i ocenom postoje}eg stawa na planskom podru~ju, uo~avawem razvojnih potencijala, potreba, snaga, slabosti, mogu}nosti i ograni~ewa, odnosno prepreka za ostvarewe ukupnog razvoja, oslaqaju}i se na osnovne nacionalne razvojne pravce i svremene tendencije u planirawu i ure|ewu prostora, definisani su osnovni strate{ki pravci i mogu}nosti razvoja Grada Kru{evca. Ovi ciqevi su definisani na osnovu utvr|enih op{tih i posebnih ciqeva razvoja svake pojedina~ne oblasti - segmenta prostora. Radi prevazila`ewa postoje}ih problema i ograni~ewa, kroz postizawe glavnih razvojnih ciqeva (poboq{awe demografske situacije, o~uvawe vrednosti `ivotne sredine) u budu}nosti je potrebno forsirati slede}e strate{ke pravce prostornog razvoja:

 Razvoj, ure|ewe i funkcionisawe mre`e naseqa, a posebno revitalizacija seoskih naseqa i pove}awe wihove atraktivnosti i turisti~ke valorizacije, uz racionalno kori{}ewe zemqi{ta i poboq{awe komunalne opremqenosti i opremqenosti objektima dru{tvenog standarda.  Ure|ewe prostora i razvoj podru~ja na osnovu kori{}ewa prirodnih i stvorenih resursa u skladu sa principima odr`ivog razvoja, radi unapre|ewa zna~aja pojedinih podru~ja sa aspekta prirodnih i kulturnih vrednosti. U okviru ovog strate{kog pravca isti~u se: razvoj poqoprivrede, unapre|ewe privrede i razvoj MSP, razoj turizma, razvoj {umarstva i lovstva, istra`ivawe i kori{}ewe mineralnih sirovina i termomineralnih izvora.  Razvoj infrastrukture, posebno u oblasti hidrotehni~ke mre`e vodosnabdevawa i kanalisawa otpadnih voda i za{tite voda.  Sveobuhvatna za{tita `ivotne sredine i prirodnih i kulturnih vrednosti, za{tita od elementarnih nepogoda i drugih nepogoda. Kao osnovna mera za postizawe vi{eg kvaliteta realizacije planskih postavki i wihovog uticaja na `ivotnu sredinu, predvi|a se izrada strate{ke procene uticaja planskih re{ewa na `ivotnu sredinu, posebno kroz uspostavqawe sveobuhvatnog monitoringa `ivotne sredine. 3. KONCEPCIJA, PROPOZICIJE I PLANSKA RE[EWA PO OBLASTIMA

3.1. Za{tita i kori{}ewe prirodnih sistema i resursa

3.1.1. Poqoprivredno zemqi{te i poqoprivreda

Uzimaju}i u obzir da zna~ajan procenat stanovni{tva `ivi u seoskim naseqima (43% ukupnog stanovni{tva op{tine) o~uvawe sela i razvoj poqoprivredne proizvodwe i predrade poqoprivrednih proizvoda su veoma va`ni za otvarawe novih radnih mesta u poqoprivredi i ostanak mladih na selu. U tom ciqu je zna~ajno usmeravawe seoskog stanovni{tva na proizvodwu koja je optimalna za date uslove, kroz edukaciju, ja~awe institucionalnih kapaciteta u poqoprivrednoj proizvodwi, koji }e u mnogome doprineti ja~awu kapaciteta za odr`ivi razvoj poqoprivrede. Osnov za odr`ivi razvoj poqoprivrede je razvijawe planske proizvodwe kroz izradu programa za unapre|ewe kako sto~arstva, tako i povrtarstva, vo}arstva, vinogradarstva i drugih grana poqoprivredne proizvodwe uz upo{qavawe starih i razvijawe novih prera|iva~kih kapaciteta. Lokalna samouprava treba da 487 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

podsti~e poqoprivrednike da obra|uju svo raspolo`ivo zemqi{te i odr`avaju objekte, zatim da razvija i stalno ula`e u infrastrukturu na seoskom podru~ju, kako bi se omogu}ila boqa dostupnost i transport robe. Podr{ka stvarawu mati~nih zasada za proizvodwu loznih i vo}nih podloga i kalem grana od uvoznog baznog materijala za proizvodwu sertifikovanih bezvirusnih sadnica i unapre|ewe proizvodwe sitnog vo}a na podru~ju op{tine Kru{evac, kako bi se obezbedio kvalitet, kvantitet i kuntinuitet u poqoprivrednoj porizvodwi. Nepoqoprivredne povr{ine zastupqene su u okviru urbanog podru~ja (gra|evinsko podru~je) zbog velike koncentracije nepoqoprivrednih delatnosti. Poqoprivredne povr{ine prete`no su pogodne za ratarsku delatnost, obzirom da je velika zastupqenost orani~nih povr{ina. Maksimalna zastupqenost oranica evidentirana je u atarima naseqa Bivoqe, Lazarica, Zubovac i Pepeqevac (oko 70%). Obzirom da je ve}i deo op{tine brdskog karaktera, vo}arstvo i vinogradarstvo je relativno malo zastupqeno u atarima naseqa Sebe~evac, [titare, [ogoq, Qubava, ]elije (oko 20%). Livade i pa{waci su relativno slabo zastupqeni, najvi{e sa oko 23% u pojedinim atarima, {to je od zna~aja za razvoj sto~arstva. Poqoprivreda treba da ima zna~ajni uticaj na privredu, obzirom na prirodne, infrastrukturne i tr`i{ne potencijale za razvoj poqoprivredne proizvodwe. Me|utim, prema fizi~kim, socio-ekonomskim i demografskim obele`jima ruralnog podru~ja, neophodna je por{ka razvoju poqoprivrede, {to }e se obezbediti preduzimawem slede}ih aktivnosti: 1. Pove}awe tr`i{ne konkurentnosti, merama usmerenim na ukrupwavawe i modernizaciju poqoprivrednih gazdinstava, unapre|ewe uslova za razvoj agrarnog sektora, uz kori{}ewe lokalnih specifi~nih pogodnosti za proizvodwu hrane definisanog geografskog porekla i organske proizvodwe. 2. Unapre|ewe ekonomskih i socijalnih uslova `ivqewa na selu, podr{kom razvoju nepoqoprivrednih delatnosti i pove}awu zaposlenosti stanovni{tva (promocija preduzetni{tva, razvoj malih preduze}a, razvoj seoskog turizma, obnova seoske arhitekture i o~uvawe kulturno-istorijskog nasle|a i drugih vrednosti ruralnih podru~ja. 3. Podr{ka razvoju prate}e prehrambrene i prera|iva~ke industrije, kroz razvoj privredno - radnih zona (proizvodwa smrznute hrane), kao i prerada proizvoda u malim porodi~nim gazdinstvima (prerada mesa, mleka, vo}a, povr}a, bra{na).

Strate{ki proizvodi iz oblasti biqne proizvodwe su: sve vrste `ita, rano povr}e i vo}e, jagodasto vo}e, proizvodwa bezvirusnih loznih i vo}nih kalemova. U ciqu racionalnog gazdovawa poqoprivrednim zemqi{tem neophodna je pre svega wegova za{tita i unapre|ewe poqoprivredne proizvodwe i razvoja sela {to }e se posti}i:  u razvojnim politikama neophodno je kreirati i uslove za podizawe `ivotnog standarda u ruralnim oblastima i obezbe|ewe ve}eg stepena radnog anga`ovawa stanovni{tva ovih podru~ja, kroz plansku proizvodwu, izradu programa i projekata za unapre|ewe sto~arstva, povrtarstva, vo}arstva, vinogradarstva i dr.  vrlo visoko u~e{}e boqih klasa zemqi{ta je zna~ajna povoqnost, odnosno poqoprivredno zemqi{te od I do IV katastarske klase predstavqa prioritetne poqoprivredne povr{ine i mo`e se samo u izuzetnim slu~ajevima predvideti za druge namene,  aktivirawe postoje}ih skladi{no - prera|iva~kih kapaciteta i izgradwa novih koji }e odgovarati potrebama tr`i{ta i organizaciono povezivawe u klastere, zadruge i formirawe sabirno- distributivnih centara u naseqima sa sekundarnim centralitetom, centrima zajednice sela...  stvarawe prepoznatqive proizvodwe na osnovu zna~ajnog iskustva i tradicije prerade poqoprivrednih proizvoda (sir, kajmak, rakija, vino), razvijenom sto~arstvu, povrtarstvu i vo}arstvu,  kori{}ewe me|unarodnih i doma|ih programa i fondova za razvoj i unapre|ewe poqoprivredne proizvodwe.

Posebni prioritetni zadaci u unapre|ewu poqoprivrede jesu ukrupwivawe poseda poqoprivrednih doma}instava i wihovom povezivawu i udru`ivawu radi zajedni~kog nastupa na tr`i{tu. Zna~ajna uloga u unapre|ewu poqoprivrede je i postojawe Poqoprivrede stanice, Instituta za krmno biqe, Regionalne privredne komore Kru{evac i Buxetskog fonda za razvoj poqoprivrede, preduzetni{tva i MSP kao podr{ke i pomo}i poqoprivrednim gazdinstvima pre svega u wihovom zajedni~kom nastupu i promociji na drugim tr`i{tima i uvo|ewu novih tehnologija i znawa u poqoprivrednoj proizvodwi.

Reonizacija poqoprivrednog zemqi{ta - Na osnovu agroekonomskih kriterijuma izvr{ena je reonizacija prema odre|enim svojstvima (pedolo{ki sastav tla, nagibi terena i organizaciono-ekonomska pogodnost) i predlo`ena Osnovama kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta op{tine Kru{evac, - Institut za zemqi{te, Beograd 1991. obuhvata  prioritetne poqoprivredne povr{ine,  ostale poqoprivredne povr{ine i  nepoqoprivredne povr{ine.

Prioritetna poqoprivredna podru~ja mogu se formirati od slede}ih grupa atara:  Zapadno-moravska grupa atara u koje spadaju Bela Voda, Kukqin, Kowuh, Jasika, 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 488

Lazarica, Bivoqe, Dedina i Makre{ane (6.133ha),  @upska grupa atara u koje spadaju Globoder, Ma~kovac, ^itluk, Pepeqevac, Trebotin i (4.767ha)  Ribarska grupa atara u koje spadaju Ђunis, Jo{je, Kaonik, Veliki [iqegovac, Su{ica i Pozlata (6.512ha).

Ostala poqoprivredna podru~ja mogu se formirati od slede}ih grupa atara:  , Qubava, Komorane, Kamenare  Brajkovac, [a{ilovac, ,  Globare, Pade`,  Srwe, Kru{evica, [anac, ,  , Kapixija, Gaglovo, Parunovac,  Pasjak, Mali [iqegovac, , Stanci, , Crkvina, Poqaci,  Belasica, , Mala Reka, Kru{ince,  Ribare, Rosica, , Zubovac  , Modrica, Kobiqe, Dvorane, Trm~are,  , Bukovica, Naupare, ,  Lipovac, Gorwi i Dowi Stepo{, Mudrakovac,  [avrane, [ogoq, Kupci, [titare, Majdevo,  Sebe~evac, Doqane, Me{evo,  , Gari, , Vu~ak. Poqoprivredne povr{ine prete`no su pogodne za ratarsku delatnost, obzirom da je velika zastupqenost orani~nih povr{ina.

Pravci razvoja poqoprivredne proizvodwe:

 Podizawe standarda kvaliteta i bezbednosti poqoprivrednih proizvoda, odnosno pomo} poqoprivrednim proizvo|a~ima da se orijenti{u na organsku proizvodwu odnosno proizvodwu zdrave hrane koja ima tr`i{te u zemqama EU,  Unapre|ewe proizvodwe sitnog vo}a uvo|ewem savremenog asortimenta uvozom sertifikovanog materijala, podizawe savremenih zasada i izgradwa skladi{nih – prera|iva~kih kapaciteta,  Podr{ka stvarawu mati~nih zasada za proizvodwu loznih i vo}nih podloga i kalem grana od uvoznog baznog materijala za proizvodwu seritifikovanih bezvirusnih sadnica,  Unapre|ewe sto~arske proizvodwe (poboq{awe rasnog sastava stoke, izgradwa i adaptacija objekata,  Podr{ka razvoju malih profitabilnih programa i novih na~ina organizovawa (udru`ewa, zadruge...),  Podr{ka uvo|ewu standarda EU u prera|iva~ke kapacitete u poqoprivredi.

3.1.2. [ume, {umsko zemqi{te i lovi{ta

Osnovni ciq ekolo{kog pristupa planirawu i gazdovawu {umama i {umskim podru~jima je stvarawe trajnog, biolo{ki stabilnog i vitalnog ekosistema koji }e obezbediti trajno i potpuno udovoqewe potreba neophodnih za egzistenciju dru{tva i za{titu `ivotne sredine u celini. Planiraju se slede}e aktivnosti:

. Intezivna nega i za{tita postoje}ih {uma u svim fazama razvoja i uskla|ivawe sa prioritetnim funkcijama . Melioracija visokih degradiranih {uma u visokoproduktivne {ume . Melioracija izdana~kih {uma lo{eg kvaliteta . Prirodna obnova visokih {uma . Po{umqavawe neobraslog zemqi{ta lo{ijih klasa namewenog za {umsku proizvodwu . Zna~ajno pove}awe broja sitne i krupne divqa~i, naro~ito autohtone . Pove}awe polne i starosne strukture populacije krupne divqa~i i kvaliteta trofeja . O~uvawe retkih i ugro`enih vrsta lovne divqa~i i ostale faune

3.1.3. Vode i vodoprivredna infrastruktura

Plan kori{}ewa i za{tita voda i vodnog zemqi{ta

489 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 Planirati aktivnosti na formirawu slu`be za vodoprivredu na nivou grada, koja bi se bavila problemima vodoprivrede, sprovodila planove iz ove oblasti uz sinhronizaciju rada svih aktera i sprovodila efikasnije ubirawe sredstava iz naknade;  Ure|ewe vodnog zemqi{ta i wegova za{tita pre svega sa stanovi{ta o~uvawa mogu}nosti nesmetane evakuacije velikih voda, odvodwavawa i o~uvawa flore i faune, kao i stabilizacije korita.  Za{tita kvaliteta voda svih vodotoka, sanitacijom naseqa i otklawawem ve}ih izvora zaga|ewa;  Izrada studije o akumulacijama na malim rekama i namenskim retenzijama, u gorwim tokovima reka;  Regulacija mawih vodotoka, posebno onih koji se nalaze u zonama o~uvanih ekosistema, treba obavqati po principima "naturalne regulacije", koja podrazumeva {to mawu upotrebu grubih ve{ta~kih intervencija;  Regulaciju vodotoka u zoni naseqa, pored funkcionalnih kriterijuma, primeriti i urbanim, estetskim i drugim uslovima koji oplemewuju `ivotnu sredinu (na pr. izgradwom ustava u letwem periodu bi se podigao nivo reka i time povezalo urbano naseqe sa rekom, kako funkcionalno, tako i estetski);  Poboq{awe mehanizama kontrole eksploatacije nanosa kao gra|evinskog materijala.  Izvr{iti kategorizaciju i overu rezervi podzemnih voda prema va`e}em Pravilniku na izvori{tima koja vr{e vodosnabdevawe stanovni{tva ili koriste vodu za druge porebe.

Akumulacije

 Odrediti funkciju i model upravqawa postoje}im akumulacijama (branom ]elije gazduje JKP “Vodovod” - Kru{evac, dok jezero i brana na Jastrepcu nemaju titulara).  Izvesti protiverozione radove na slivnom podru~ju akumulacija ]elije i Jastrebac.  Namena akumulacija ]elije za vodosnabdevawe, je za grad Kru{evac od prioritetnog zna~aja, a ujedno ograni~avaju}i faktor za neke druge namene.  Spre~iti svako mogu}e zaga|ewe jezera ]elije bilo da je organskog ili neorganskog porekla.  Posebno treba insistirati na antierozionim merama, zbog velikih koli~ina organskih materija koje se spirawem unose u jezero.  Izrada Prostornog plana podru~ja posebne namene za akumulaciju ]elije.

Buji~ni vodotoci, erozija, nanos

 Na uzvodnim delovima slivova se moraju predvi|ati mere za zaustavqawe nanosa, a u nizvodnim delovima vr{iti pre~i{}avawe i regulacioni radovi.  Kontrolisati deponije u hidrolo{kom smislu (zbog posledica delimi~nog ili potpunog zatvarawa proticajnog profila na vodotocima).

Melioracioni sistemi

 Kori{}ewe i za{tita postoje}ih vodnih resursa, unapre|ewe kvaliteta voda, stabilizovawe vodnog re`ima i aktivne mere za{tite od velikih unutra{wih i spoqa{wih voda.  Odre|ivawe titulara postoje}e mre`e melioracionih kanala.  Izgradwa novih savremenih sistema za navodwavawe.  Neki od postoje}ih delova sistema za navodwavawe mogu se revitalizovati promenom namene. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 490

 Izrada studije o primeni hidromelioracionih sistema (utvr|ivawe kompleksa zemqi{ta koje treba navodwavati iz kanala i iz vodotokova).  Izrada projektne dokumentacije za kanale za odvodwavawe, naro~ito u ravni~arskim naseqima.  Revitalizacija postoje}ih kanala za odvodwavawe i izrada godi{wih programa za odvodwavawe.

Ribwaci

Za sada je u eksploataciji samo nekoliko pastrmskih ribwakana na Srdaqskoj i Lomni~koj reci i ovo stawe se mora promeniti u smislu izgradwe ve}eg broja prevashodno pastrmskih ribwaka.  Planira se gradwa na svim planinskim rekama, od kojih su najpovoqnije: Ribarska reka, Srndaqska reka, Su{i~ka reka, Lomni~ka reka, Modri~ka reka i Nauparska reka kao i na druge gde postoji ekonomska opravdanost gradwe. Predhodno obavezno prikupiti sve saglanosti JVP “Srbijavode”.

Mini i mikro hidroelektrane

Ukupni hidroenergetski potencijal reka u granicama Prostornog plana grada Kru{evca spada u tehni~ki iskoristiv potencijal. Prikaz budu}ih akumulacija, i derivacionih mini i mikro hidroelektrana dat je kroz katastar ura|en za teritoriju cele Srbije.

 Prema Katastru mini hidroelektrana (MHE) planirana je gradwa na slede}im lokacijama na prostoru grada Kru{evca: Ja{ice, Vu~ja rupa, Rli~ka, Vita kosa, Ja{ica i ]elije.  Pored nabrojanih, gradwa je mogu}a i na svim drugim lokacijama du` slede}ih re~nih tokova: Ribarska reka, Srndaqska reka, Su{i~ka reka, Rasina, Lomni~ka reka, Modri~ka reka, Nauparska reka i Z. Morava.  Tehno-ekonomska analiza mora da predhodi svim investicionim aktivnostima uz konsultacije i sve saglanosti JVP “Srbijavode”.

Za{titni vodoprivredni objekti  Regulisawe reka na rang voda Q1% ili Q2%. zavisno od toga da li se {tite naseqa ili zemqi{te, sa ciqem zaustavqawa erozije tla i obala (dolina Ribarske reke).  Izgradwa novih i odr`avawe postoje}ih odbrambenih nasipa, kao i preduzimawe potrebnih antierozionih mera.  Neophodno je nastaviti sa radovima na ~i{}ewu Ribarske reke, prema Elaboratu ~i{}ewa u du`ini od 6 km.  Izgradwa mini akumulacija na mestima koja zadovoqavaju kriterijume koli~ina vode i dono{ewe adekvatne regulative za ovu oblast.  Na buji~nim vodotocima u gorwim delovima sliva, za{titu obaviti aktivnim merama ubla`avawa poplavnih talasa.  Regulaciju vodotoka u zoni naseqa, pored funkcionalnih kriterijuma, primeriti i urbanim, estetskim i drugim uslovima koji oplemewuju `ivotnu sredinu.  Pove}awe pouzdanosti za{titnih sistema realizacijom "kaseta", kojima se eventualni proboj linija odbrane lokalizuje na mawoj povr{ini.  Odbranu od poplava i bujica usaglasiti i integrisati sa ostalim vodoprivrednim i poqoprivrednim aktivnostima grada Kru{evca. 491 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 Revitalizacija zapu{tenih mawih vodotokova i kanala.

3.2. Prostorni razvoj i distribucija stanovni{tva, naseqa i javnih slu`bi

3.2.1. Stanovni{tvo, demografske karakteristike, mre`a naseqa

Planska re{ewa, pre svega mre`a naseqa, linijska i komunalna infrastrukturna opremqenost, ure|enost i dostupnost kqu~nih funkcija i sadr`aja, ima}e direktno dugoro~no pozitivne uticaje i efekte na demografske karakteristike podru~ja, i utica}e na:

 stvarawe uslova za usporavwe tempa smawewa broja stanovnika i wegovo usmeravawe u pozitivnom pravcu, u ciqu o`ivqavawa seoskih podru~ja,  poboq{awe uslova i kvaliteta `ivota stanovni{tva,  omogu}avawe prirodnog obnavqawa stanovni{tva i pove}awe nataliteta, naro~ito u ruralnim, depopulacionim podru~jima,  stvarawe uslova za br`e zapo{qavawe mladih i za ravnomeran privredni i demografski razvoj u prostoru,  re{avawe problema u mre`i naseqa,

 potpunije i kompleksnije kori{}ewe raspolo`ivih prostornih potencijala u ciqu razvoja postoje}ih centara,  razvoj regionalnih funkcija Kru{evca,  kontrolu koncentracije stanovni{tva i privrednih aktivnosti u urbanoj zoni Kru{evca i du` saobra}ajnih koridora,  unapre|ewe kvaliteta `ivqewa i dostupnosti podru~ja,  kontrolisawe kori{}ewa i izgradwe prostora urbane zone, naro~ito na ulazno-izlaznim pravcima u grad, uz sanaciju i urbanu regulaciju neplanske izgradwe,  poboq{awe dostupnosti (saobra}ajne i telekomunikacione) i opremqenosti komunalnom infrastrukturom centara u mre`i naseqa.

Projekcija stanovni{tva

Projekcija stanovni{tva demografskog potencijala op{tine ura|ene su na osnovu ispoqenog demografskog trenda, odnosno bazirane su na kretawu broja stanovnika u me|upopisnom periodu 1991.-2002. na osnovu prirodnog prira{taja stanovni{tva po naseqenim mestima. Usled promena u metodologiji pra}ewa statisti~kih podataka, kao i usled promena u prirodnom i mehani~kom kretawu stanovnika na nivou naseqa, procene budu}eg broja stanovnika su indikativne. Prema rezultatima projekcija, u razdobqu do 2021. godine, depopulacione tendencije }e biti osnovna karakterisitka demografskih tokova. Naime, do 2021. godine, broj stanovnika }e se smawiti na 136.537 stanovnika, {to u odnosu na posledwu popisnu godinu 137.534 predstavqa smawewe za oko 1000 stanovnika. Uzrok nastavqawa tendencije opadawa stanovni{tva je, pre svega, starosna struktura. Postoje}a starosna struktura je nepovoqna s aspekta ra|awa, {to uz pretpostavku o daqem opadawu plodnosti stanovni{tva nu`no uslovqava brzo sni`avawe stope nataliteta, a time i daqe intenzivno starewe. S druge strane, relativno veliki udeo starih }e, i pored pretpostavke o sni`avawu smrtnosti po starosti, neminovno dovesti do pove}awa op{te stope mortaliteta, a samim tim do negativnog prirodnog prira{taja. Posmatrano po tipu naseqa, i daqe se o~ekuju suprotne tendencije u kretawu stanovni{tva u gradu i seoskim naseqima. Smawewe ukupnog stanovni{tva }e biti prisutno u seoskim naseqima, a u gradskom centru }e se nastaviti (ne{to slabiji) populacioni rast. Potencijal u demografskoj strukturi, posmatrano po naseqima, ispoqava se kod naseqa i Jasika (Modrica i Naupare). Depopulacija seoskog stanovni{tva prisutna je od 60-tih godina pro{log veka, tako da projektovana populaciona dinamika do 2021.godine predstavqa intenzivirawe dugoro~ne tendencije. Iznete procene broja stanovnika predstavqaju, nulti scenario, odnosno projekciju koja ne predpostavqa zna~ajnije promene u dru{tveno-ekonomskoj strukturi stanovni{tva. Ukoliko, me|utim, do|e do zna~ajnijeg socio-ekonomskog razvoja u pravcu oporavka nataliteta, ve}e poqoprivredne specijalizacije i preraspodele u strukturi zaposlenog stanovni{tva, mo`e do}i do zna~ajnijeg odstupawa u odnosu na ovu projekciju. Na osnovu potencijala i tendencija demografskog razvoja op{tine, procewuje se da }e se broj stanovnika op{tine Kru{evac, kretati na slede}i na~in:

Tabela: 57. PROJEKCIJA BROJA STANOVNIKA PO NASEQIMA

Red. Br. Naseqa R 2010 2015 2021 Op{tina -52,45 137114 136852 136537 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 492

Red. Br. Naseqa R 2010 2015 2021 1 Бегово Брдо 0,55 547 550 553 2 Бела Вода -9,27 1370 1323 1268 3 Беласица -0,27 443 441 440 4 Бивоље 13,27 438 505 584 5 Бован -5,27 143 116 85 6 Бојинце -3,18 57 41 22 7 Бољевац -4,00 119 99 75 8 Брајковац -1,27 361 354 347 9 Буковица -2,82 248 234 217 10 Буци 0,00 437 437 437 11 Велика Крушевица -1,55 821 813 804 12 Велика Ломница -0,27 942 940 939 13 Велики Купци 87,36 1777 2214 2738 14 Велики Шиљеговац -18,45 2632 2540 2429 15 Велико Головоде -0,18 882 881 880 16 Велико Крушинце -1,82 101 92 81 17 Витановац -13,64 675 607 525 18 Вратаре -2,91 485 470 453 19 Вучак -1,82 347 338 327 20 Гавез -0,18 141 140 139 21 Гаглово -2,82 788 774 757 22 Гари -0,91 528 523 518 23 Глобаре -5,00 383 358 328 24 Глободер -7,00 1800 1765 1723 25 Горњи Степош -1,09 869 864 857 26 Гревци -2,55 441 428 413 27 Гркљане -4,00 473 453 429 28 Дворане -5,45 624 597 564 29 Дедина 5,91 2910 2940 2975 30 Добромир -0,91 125 120 115 31 Дољане -6,27 238 206 169 32 Доњи Степош -1,91 486 476 465 33 Ђунис -15,73 707 629 534 34 Жабаре -3,00 344 329 311 35 Здравиње -6,73 987 954 913 36 Зебица -3,09 189 174 155 37 Зубовац -2,64 230 217 201 38 Јабланица -0,36 706 704 702 39 Јасика 4,09 2141 2161 2186 40 Јошје -3,55 293 275 254 41 Каменаре -1,91 469 459 448 42 Каоник -11,45 1434 1377 1308 43 Капиџија -2,45 1513 1501 1486 44 Кобиље 0,27 732 734 735 45 Коморане -0,91 120 115 110 493 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Red. Br. Naseqa R 2010 2015 2021 46 Коњух -12,45 1075 1013 938 47 Кошеви -0,09 400 400 399 48 Крвавица -0,73 884 881 876 49 Крушевац 20,73 59202 59305 59430 50 Кукљин -13,36 1814 1747 1667 51 Лазаревац -5,73 662 634 599 52 Лазарица 21,55 1738 1846 1975 53 Липовац 2,36 379 391 405 54 Ловци -4,09 211 191 166 55 Лукавац -1,91 282 272 261 56 Љубава -4,55 520 497 470 57 Мајдево -0,91 515 510 505 58 Макрешане -11,82 1547 1488 1417 59 Мала Врбница -3,27 239 222 203 60 Мала Река 0,18 183 184 185 61 Мали Купци -5,64 378 350 316 62 Мали Шиљеговац -5,45 626 599 566 63 Мало Головоде 22,91 2665 2780 2917 64 Мало Крушинце -1,73 148 140 129 65 Мачковац -4,64 1345 1322 1294 66 Мешево -8,18 591 550 501 67 Модрица 4,73 825 848 877 68 Мудраковац 64,36 4031 4353 4739 69 Наупаре 30,00 1677 1827 2007 70 Падеж -3,00 914 899 881 71 Пакашница 61,09 2468 2773 3140 72 Паруновац 9,91 2345 2395 2454 73 Пасјак -2,73 298 285 268 74 Пепељевац -11,27 2048 1991 1924 75 Петина -1,09 416 411 404 76 Позлата -1,73 126 118 107 77 Пољаци -2,18 460 449 436 78 Рибаре -12,36 679 617 543 79 Рибарска Бања 3,09 304 319 338 80 Рлица -2,36 25 13 0 81 Росица -4,36 211 189 163 82 Себечевац -5,73 505 477 442 83 Сеземче 0,82 307 311 316 84 Слатина -1,18 95 89 82 85 Срндаље 0,18 73 74 75 86 Срње -4,55 923 900 873 87 Станци -0,73 426 423 418 88 Суваја -3,09 394 379 360 89 Сушица -7,55 857 819 774 90 Текија -7,18 874 838 795 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 494

Red. Br. Naseqa R 2010 2015 2021 91 Треботин -2,27 674 662 649 92 Трмчаре -3,55 719 701 680 93 Ћелије -2,27 257 245 232 94 Церова -0,09 422 422 421 95 Црквина -1,36 208 201 193 96 Читлук 24,27 3439 3561 3706 97 Шавране 4,91 782 807 836 98 Шанац -9,82 1098 1049 990 99 Шашиловац -3,00 378 363 345 100 Шогољ -0,91 171 166 161 101 Штитаре -3,09 556 541 522

3.2.2. Funkcionalno povezivawe naseqa, planirana mre`a naseqa

Na prostoru grada Kru{evca, istorijat formirawa naseqa zapo~et je jo{ u praistorijsko doba, trajao je vi{e hiqada godina i tokom prve polovine XIX veka, sva seoska naseqa su uglavnom sli~na, bez ikakvih spoqnih funkcija u odnosu na druga sela. Razvojem privrednih, administrativno - upravnih kulturno - prosvetnih i drugih slu`bi, u toku posledwih sto godina nastaje diferencirawe seoskih naseqa po funkciji.1 Na nivou Grada, dolazilo je do pomerawa stanovni{tva pod uticajem gradskog centra. Na prostoru Grada privla~na snaga grada Kru{evca prevazilazi i danas granice okruga, ali nesumwivo ima zna~ajni uticaj na sve op{tine u granicama Rasinskog okruga. Pomerawa stanovni{tva u Rasinskom okrugu su u najve}em obimu bila ka gradu Kru{evcu. Zato je gradski centar do`iveo demografski rast, i vi{i stepen urbane i funkcionalne opremqenosti, a ruralna op{tinska podru~ja stagnaciju i dezagrarizaciju. Na osnovu analize naseqa i centara u Gradu do{lo se do zakqu~ka da postoje nekoliko grupa naseqa i to: Prvu grupu naseqa ~ine seoska naseqa koja su opremqena i organizovana u ciqu postizawa {to ve}e poqoprivredne proizvodwe. U ovim naseqima pored stambenih objekata i objekata najnu`nije naseqske opreme nema drugih objekata, ili sadr`aja koji bi mogli podsta}i razvoj ovih naseqa na bazi nepoqoprivrednih delatnosti. U drugoj grupi se nalaze i seoska naseqa koja pored poqoprivredne proizvodwe imaju uslova na bazi raspolo`ivih resursa (blizina drvne mase, ukrasnog i gra|evinskog kamena, turisti~kih znamenitosti, izvora mineralne vode i sl.) mogu}nosti zadovoqewa nekih drugih potreba kroz razvoj drugih nepoqoprivrednih delatnosti kao {to su turizam, prerada sto~nih i poqoprivrednih sirovina, objekata male privrede i sl. Tre}oj grupi naseqa pripadaju ona naseqa u kojima se stanovni{tvo bavi poqoprivrednom proizvodwom, ali i radom izvan poqoprivrede. Iz ove grupe naseqa je najve}i broj migranata koji odlaze na rad u op{tinski centar, Kru{evac, a zatim i u druga nepoqoprivredna naseqa. Op{te je poznato, da industrija sa odlu~uju}im zna~ajem u funkcionalnim tokovima urbanizacije, predstavqa osnovni pokreta~ u demografskoj i prostorno - fizi~koj komponenti ovog kompleksnog procesa, pa zato ruralna naseqa i ruralno stanovni{tvo treba da promene svoju strukturu i karakteristike u pravcu porasta relativnog zna~ewa neagrarnih aktivnosti, ne zanemaruju}i ulogu poqoprivrede, i da prevazi|u jaz u organizaciji produktivnosti i drugim odlikama izme|u agrarnih i neagrarnih delatnosti. Ovo je mogu}e samo organizovanom planskom akcijom, kroz disperziju odgovaraju}ih proizvodnih kapaciteta, i smi{qenim vo|ewem ukupnog razvoja privrede i neprivrede kao i infrastrukture na prostoru ~itavog Grada. Detaqnom analizom prostora grada Kru{evca u funkciji sagledavawa postoje}e mre`e i davawa budu}e mre`e naseqa, uo~ava se ~vrsta me|uzavisnost izme|u razme{taja funkcionalnih sadr`aja u Gradu. Neravnomeran razme{taj funkcija u okviru op{tinske granice (monocentri~ni) i neadekvatna funkcionalna organizovanost i povezanost naseqa na podru~ju op{tine uslovili su da demografski tokovi, spregnuti sa prostorno - fizi~kim, ekolo{kim, sociolo{kim, vitalnim itd. tokovima bitno uti~u na smawewe kvaliteta `ivota i stvarala{tva na prostoru op{tine Kru{evac. U dosada{wem razvoju prisutna je neravnomernost u razme{taju radnih mesta i drugih funkcionalnih sadr`aja sa izrazito razvijenim centrom op{tine i nedovoqno razvijenom mre`om op{tinskih centara koji bi omogu}ili i podstakli br`i i ravnomerniji razvoj svih naseqa u Gradu. U dosada{wem razvoju o~igledno da nije moglo do}i do formirawa takvih centara koji mogu br`e da uti~u na prevazila`ewe razlika izme|u grada i sela i smawivawa negativnih procesa koji se javqaju na toj relaciji.

1 \or|e Simonovi}, SISTEMI SEOSKIH NASEЉA U U@OJ SRBIJI, IAUS, posebna znanja, Beograd, 1976. god, str.4. 495 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Osnovu koncepta razvoja i organizacije budu}e mre`e naseqa sa~iwavaju zajednice naseqa. U okviru wih }e odre|ena naseqa sa najpovoqnijim polo`ajem i drugim potrebnim uslovima (nivo opremqenosti, koncentracija aktivnosti i stanovni{tva, tendencije u razvoju i uspostavqenim odnosima i vezama) obavqati funkciju centra. Zajednice naseqa i wihovi centri u op{tini Kru{evac izdvojeni su na osnovu kvalitativnog pristupa i na osnovu kvantitativnog pristupa. U budu}oj mre`i naseqa sa aspekta funkcionalnog opredeqewa i polo`aja, sa aspekta hijerarhije figuri{u naseqa: op{tinski centar, prigradska naseqa, sekundarni centar, centri zajednica sela, selo sa razvijenim centrom, primarno seosko naseqe i bawsko naseqe. Data hijerarhija naseqa podrazumeva i adekvatnu budu}u opremqenost naseqa. Pored centra okruga, op{tinskog centra i prigradskih naseqa, sekundarni centar i naseqa koja su centar zajednice sela sa aspekta lokacionog potencijala, su veoma atraktivna. Na osnovu prethodnih konstatacija mo`e se zakqu~iti da je najve}i potencijal uspostavqen u gradu Kru{evcu i wegovoj prigradskoj zoni, potencijali ostalih centara u op{tini su mnogo mawi. Pro{ireno gradsko podru~je svojom opremqeno{}u objektima za potrebe sekundarnih i tercijarnih delatnosti predstavqa pogodan prostor za izgradwu novih objekata za razvoj pomenutih delatnosti. Naseqa u prigradskoj zoni zahvaquju}i konstantnom razvoju infrastrukture i objekata naseqske opreme znatno su dobila u svojoj atraktivnosti za daqu izgradwu. Sa stanovi{ta interesa preduze}a koja tra`e lokaciju, ekonomski je u sada{woj situaciji najpovoqniji prostor u granicama urbanog podru~ja (mawi ukupni tro{kovi ure|ewa zemqi{ta, postojawe infrastrukture, blizina stambenih objekata, kvalitetna radna snaga, povoqan saobra}ajno-geografski polo`aj i sl.). Sa druge strane odre|enu povoqnost pru`aju seoski centri kada su u pitawu mawi proizvodni pogoni, koji se mogu prilagoditi skromnijim lokacionim uslovima ruralnog podru~ja. Zbog toga ako se imaju u vidu potrebe stanovnika za odre|enim objektima sekundarnih i tercijarnih delatnosti, name}e se kao logi~no potpunije iskori{}avawe lokacionih potencijala svih centara, a ne samo grada Kru{evca i wegove prigradske zone. Pitawe budu}e mre`e naseqa je razra|ivano tako da su definisani tipovi sistema centara kao mre`ni sistem centara (naseqa). Tu su elementi mre`e, centri i wihove veze uslovqeni konkretnim stawem svakog pojedina~nog naseqa u op{tinskom sistemu. Na podru~ju Grada na bazi iskazanog potencijala formirano je vi{e centara. Gradski centar je grad Kru{evac, ujedno i centar Rasinskog okruga. U dosada{wem razvoju prisutna je neravnomernost u razme{taju radnih mesta i drugih funkcionalnih sadr`aja sa izrazito razvijenim gradskim centrom i nedovoqno razvijenom mre`om sekundarnih centara koji bi omogu}ili i podstakli br`i i ravnomerniji razvoj svih naseqa. Sa stanovi{ta ravnomernijeg razvoja, name}e se kao neophodno daqe razvijawe Kru{evca kao gradskog centra, a tako i naseqa Veliki [iqegovac, Veliki Kupci, Kowuh, Dvorane, Jasika i Ribarska bawa, pri ~emu treba voditi ra~una o funkcionalnoj povezanosti svih centara i ostalih naseqa sa gradskim centrom. (Karta Planirana mre`a naseqa). Za budu}i razvoj Grada treba koristi lokacione potencijale svih centara i to tako {to bi se izvr{ilo odgovaraju}e diferencirawe po wihovim specijalnostima. U tom sistemu, Kru{evac i daqe treba da bude kulturni, prosvetni, administrativni, privredni i zdravstveni centar. Ribarska Bawa treba da postane jo{ zna~ajniji zdravstveni, rekreativni i turisti~ki centar. Veliki [iqegovac, Veliki Kupci, Kowuh, Jasika i Dvorane imaju pogodnost za razvoj, pre svega, sekundarnih delatnosti pri ~emu Veliki [iqegovac ima pogodnosti za razvoj, pored sekundarnih delatnosti i nekih tercijarnih, recimo za trgova~kog punkta {ireg zna~aja.

26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 496

Ovako koncipiranom mre`om naseqa budu}i razvoj urbanog dela Grada rasteretio bi se uo~ene preterane koncentracije privrednih i neprivrednih objekata, a razvojno ne bi bio ugro`en. Planirani naseqski centri u okviru mre`e naseqa grada Kru{evca ima za ciq da razre{e postoje}e probleme u mre`i naseqa planskim akcijama na na~in da se: - potpunijim i kompleksnijim kori{}ewem raspolo`ivih prostornih potencijala podsti~e daqi razvoj postoje}ih centara; - stimuli{e daqi razvoj op{tinskih centara, a samim tim da se dobije na ve}oj ulozi nosilaca razvoja u mre`i naseqa; - omogu}i pribli`avawe centara usluga wihovim korisnicima na osnovu standarda o kori{}ewu tih usluga; - ubrza stvarawe zajednica naseqa i wihov razvoj; - centri zajednica naseqa usmeravaju i razvijaju tako da budu nosioci povezivawa u mre`i centara i naseqa i da omogu}e pru`awe usluga koje }e zadovoqiti raznovrsne potrebe stanovni{tva. Ovi centri istovremeno treba da predstavqaju glavne pokreta~e razvoja i transformacije postoje}ih naseqa koja mu gravitiraju. Aglomeracione procese ubrzati preko stvarawa nukleusa aktivnosti stanovni{tva i objekata, da bi se racionalnije koristio prostor i uticalo na izmenu mre`e seoskih naseqa; - u mawim naseqima razvijati nukleuse centralnih delatnosti da bi se smawila uloga primarnog sektora i zaustavio proces iseqavawa. Planirana mre`a naseqa se bazira na organizovawu mre`e centara. Wihov funkcionalni sadr`aj treba da direktno uti~e na poboq{awe `ivotnih i radnih uslova stanovni{tva u tim naseqima, a indirektno kroz funkcionalni uticaj na smawivawe odliva stanovni{tva. Gravitacioni uticaj funkcionalnog sadr`aja tih centara treba da uti~e na okolna naseqa u smislu wihovog vezivawa za centralno naseqe. Krajwe povoqni rezultat bi predstavqalo formirawe relativno samostalnih jedinica u zajednici me|usobno gravitiraju}ih naseqa. Ovako organizovanom mre`om naseqa budu}i razvoj rasteretio bi se uo~ene preterane koncentracije privrednih i neprivrednih objekata u op{tinskom centru, a razvojno ne bi bio ugro`en. Selektivnijim locirawem i izgradwom urbanih podru~ja, koja bi omogu}ila transformaciju seoskih centara, znatno bi unapredila razvoj Grada Kru{evca.

Mere i instrumenti za formirawe planirane mre`e naseqa

Na osnovu prethodno datih analiza sagledali smo koje su osnovne dru{tvene snage koje uslovqavaju nastanak i razvoj centra i koja je wegova osnovna dru{tvena funkcija. Na primeru grada Kru{evac kroz postoje}u mre`u naseqa data je postavka, da se stvarawe sistema centara odvija pod dejstvom te`we stanovni{tva da 497 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

minimalizuje napore u procesu zadovoqewa svojih potreba, sa te`wom da maksimalizuje zadovoqewe svojih potreba u odnosu na dolazak u centar i da je decentralizacija usko vezana za stawe saobra}ajnog sistema. Ovo pitawe je razra|ivano tako da su definisani tipovi sistema centara kao mre`ni sistem centara (naseqa) u kojem su elementi mre`e, centri i wihove veze uslovqeni konkretnim stawem svakog pojedina~nog naseqa u sistemu mre`e naseqa u gradu Kru{evcu. Kroz analizu potvr|eni su problemi u mre`i naseqa. Odnosno, konstatovana je neadekvatna tehnika, tehnologija i organizacija koja je prisutna u organizaciji mre`e naseqa na podru~ju ove op{tine koja je dovela do velikog stepena koncentracije sadr`aja u op{tinskom centru gradu Kru{evcu. Kao {to osnovni razlog nastajawa centralnih sadr`aja le`i u zadovoqavawu potreba kroz razmenu, tako osnovni razlog koncentracija centralnih sadr`aja le`i u te`wi u~esnika razmene da minimalizuju potreban, dodatni napor na stvarawe kontakata. Korisnik ula`e napore da smawi koli~inu nu`nog rada da bi stigao do centralnih sadr`aja, dok posrednik te`i smawewu rada potrebnog za emitovawe informacija. Su{tinski i osnovni ciq koncentracije prema tome je minimalizacija napora potrebnog za ostvarewe kontakata. Efikasnost odre|ene koncentracije aktivnosti u centru u direktnoj je zavisnosti od primewenih tehnolo{kih, tehni~kih i organizacionih re{ewa. Ako se prihvati kao ta~no i ako se usvoji ~iwenica da su tehni~ki, tehnolo{ki i organizacioni progres razvojne kategorije onda proizilazi da gorwe granice koncentracije ne postoje. Data je nova organizacija mre`e naseqa grada Kru{evca treba da omogu}ava optimalan stepen koncentracije u datim uslovima. Da bi se do{lo do nove, druga~ije date mre`e naseqa, potrebno je na prostoru Grada definisati mere i instrumente za formirawe ovakve mre`e naseqa. Sva prethodna istra`ivawa, analize, sinteze, preporuke i sadr`aji navedeni su sa ciqem da se u uslovima Grada Kru{evca ostvare mogu}nosti za razvoj jedne osmi{qene mre`e naseqa koja bi afirmisala sve prednosti sa ciqem da se stvori efikasno, racionalno i napredno dru{tvo koje }e svojim radom stvarati sebi maksimalne mogu}nosti za svestrani razvoj. Te`wa je da se vrednosti koncentrisane na ovom prostoru: racionalne individue, konkurentnost, tr`i{ta i ekonomska efikasnost - prona|u i iska`u kroz datu mre`u naseqa, kao optimalni oblik organizacije dru{tva. U tim tragawima o~ito da informacije ~ine osnovu neophodnu za izbor najpogodnijih kombinacija u svim sektorima `ivota i rada. Osnova u zadovoqewu iskazanih potreba je u formirawu op{tinskog informacionog sistema. Informacioni sistem maksimalno podsti~e saznawa, preduzetnost, ali i obavezuje na sintezu, sagledavawe globalnih, a ne samo individualnih potreba, na akcije potrebne za zadovoqavawe artikulisanih potreba, iskazanih preko nastalih tro{kova u procesu zadovoqewa potreba, na posledice na{eg blagostawa za budu}e generacije. Formirawe informacionog sistema Grada o naseqima, odnosno o zemqi{tu i svim nekretninama, kao deo ukupnog geografskog informacionog sistema GIS-a, omogu}io bi neophodan mehanizam ustanovqavawa podataka o velikom trojstvu nekretnina: zemqi{tu, infrastrukturi i suprastrukturi-objektima. Informacioni sistem o nekretninama kona~no omogu}ava stvarawe banke podataka o osnovnoj prostornoj jedinici parceli sa svim neophodnim podacima u vezi sa wom, prvo prirodnim: povr{ina zemqi{ta, kvalitet, morfologija, geomehani~ke i in`ewerske osobenosti, granice parcele, nivelacija, regulacija, te objektima i mre`ama infrastrukture na woj i uz pristupni put, a posebno o objektima za stanovawe i druge namene na parceli. Posebna evidencija o vlasni{tvu, kori{}ewu, plodou`ivawu i raspolagawu na parceli i drugim elementima vezanim za svojinu i vlasni{tvo dopuwavaju informacije uz sve slu`benosti koje su zasnovane u vezi sa konkretnom zemqi{nom ~esticom. Formirawem kvalitetnog informacionog sistema omogu}ila bi se pravna sigurnost vlasnika zemqi{ta, infrastrukture i objekata kao su{tinsko pravo svake jedinke na imovinu na ~emu se zasniva svako preduzetni{tvo, sloboda akcije, konkurencija i tr`i{ni mehanizmi, {to je osnov egzistencije i qudskih prava. Informacioni sistem obezbe|uje optimalnu alokaciju svih transakcija, a posebno adekvatnu poresku politiku usmerenu na efikasno i precizno vrednovawe prostora, odnosno vrednovawe nekretnina i fiskalno zahvatawe te imovine za potrebe lokalne samouprave, da bi se pokrili tro{kovi upravnog aparata, ali i obezbedilo funkcionisawe va`nog javnog sektora (porez je cena, tr`i{na obaveza vlasnika nekretnina za usluge dr`ave i lokalne samouprave , ili porez je deo imovine {to ga svaki dr`avqanin daje da mu drugi deo bude siguran - Monteskije). Zemqi{na politika, kao osnov za uspostavqawe organizacije date mre`e naseqa grada Kru{evca, mora biti zasnovana na kvalitetnom informacionom sistemu, jer onda u mnogome mo`e biti preciznija, efikasnija i racionalnija, koriste}i pouzdane podatke o nekretninama, a uz to mo`e lak{e dati elemente za razvoj i sprovo|ewe ukupne ekonomske politike Grada. Menad`ment zemqi{tem i nekretninama omogu}ava da se na pravi na~in formira i organizuje data mre`a naseqa, samo u slu~aju prethodno formiranog pouzdanog informacionog sistema o zemqi{tu, infrastrukturi, objektima i slu`benostima i to po naseqima za nivo Grada. Ulagawa u naseqa, zemqi{te, infrastrukturu i objekte mogu}e je pospe{iti samo na dobroj informacionoj osnovi, pravnoj i ekonomskoj sigurnosti. Nosilac ekonomskog razvoja lokalne samouprave, preko dono{ewa programa izgradwe i ure|ewa prostora, prvenstveno gra|evinskog zemqi{ta na prostoru op{tine, mo`e da sagleda realne potrebe za ure|ivawem zemqi{ta i izgradwom infrastrukture, a u skladu sa tim materijalne, finansijske, organizacione i lokacione mogu}nosti u dugoro~nom, sredworo~nom i godi{wem periodu. Ovim Programom operacionalizuju se svi prostorni i urbanisti~ki planovi. Po{to su potrebe znatno ve}e od mogu}nosti, izrada Programa, a posebno usmeravawe radova i sredstava na pojedine delove teritorije grada treba plasirati na osnovu date hierarhije naseqa po op{tinama. Lokalna samouprava mora, preko svojih stru~nih slu`bi, specijalizovanih javnih preduze}a (kao preduze}a koja su sa tr`i{nom koncepcijom poslovawa) efikasnom planskom dokumentacijom, deregulacijom gra|ewa, liberalizacijom kori{}ewa, uz po{tovawe hijerarhije formirane na osnovu potencijala u planiranoj mre`i naseqa, omogu}iti 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 498

raznovrsna ulagawa, a posebno kapitalizaciju nekretnina kao nose}eg razvojnog mehanizma naseqa. Potrebno je da javna preduze}a na tr`i{nim osnovama razvijaju preduzetni~ki duh u obnovi, opremawu sadr`ajima naseqa preko afirmacije slobodnog preduzetni{tva u nekretninama, a kasnije u kori{}ewu i kapitalizaciji tih ulagawa. Brojne mogu}nosti zajedni~kog ulagawa javnog i privatnog sektora, preplitawe interesa i oboga}ivawe oblika preduzetni{tva preko slobodnog tr`i{ta, omogu}i }e dinami~an razvoj naseqa pod strogo definisanim urbanisti~kim uslovima, posebno kada je u pitawu javni sektor. Sloboda prometa nekretnina, slobodne cene zemqi{ta, podsticaji investirawu u nekretnine, raznovrsnost i brojnost mehanizama i instrumenti finansirawa, liberalizacija poslovawa, pospe{i}e ne samo ulagawa, ve} }e stvoriti podsticajni sektor za razvoj ukupne naseqske ekonomije naseqa u gradu Kru{evcu. Potrebno je da preduze}a koja gazduju infrastrukturom individualne potro{we na osnovu tr`i{nog poslovawa, slobodnim ekonomskim odnosom reguli{u ponudu i tra`wu, kao osnovni regulator wihovih odnosa. To i jeste ciq da se do|e do optimalnih oblika gazdovawa ovim izuzetno vrednim resursima, kako bi se optimalno alocirali, koristili i obnavqali u konceptu i strategiji nove mre`e naseqa, po{tuju}i tr`i{ne odnose i stvarne cene kori{}ewa tih resursa. U protivnom, nastavilo bi se wihovo neracionalno alocirawe, nekriti~ko tro{ewe pa bi neusagla{eni funkcionalni odnosi izme|u naseqa jo{ vi{e produbili i uslovili pove}ewe ve} veoma izra`ene postoje}e razlike, na jednoj strani brz ekonomski i populacioni rast gradskog centra, a sa druge stagnirawe ostalog dela Grada. Lokalna samouprava svojom politikom ure|ewa, opremawa i gazdovawa prostorom, planiranom mre`om naseqa, objediwavawem ukupnih razvojnih ciqeva mora da podsti~e povoqne uslove poslovawa i egzistencije. Dugoro~na razvojna politika zasnovana je na principima odr`ivog razvoja naseqa, usagla{ena sa definisanom hijerarhijom naseqa, ekonomskim i prirodnim mogu}nostima naseqa. 3.2.3. Organizacija javnih slu`bi

Osnovni plan razvoja i organizacije javnih slu`bi se zasniva na:  daqem razvoju i diverzifikacija usluga javnih slu`bi u Kru{evcu u oblasti zdravstvene i socijalne za{tite, kulture, obrazovawa i vaspitawa, sporta, informatike i dr.;  obezbe|ewu dostupnosti javnih slu`bi svim korisnicima (bez obzira na mesto stanovawa), pove}awem kvaliteta usluga i fizi~ke dostupnosti objekata javnih slu`bi u centrima u mre`i naseqa;  racionalizaciji mre`e objekata osnovnog obrazovawa i poboq{awe kvaliteta obrazovnog procesa, uz pro{irivawe obuhvata specijalizovanog i subvencioniranog prevoza na sve u~enike osnovnog i sredweg obrazovawa;  diverzifikaciji i fleksibilnijoja organizacija usluga i mre`e objekata javnih slu`bi (u javnom i privatnom sektoru), kojom }e se omogu}iti ravnopravno kori{}ewe za sve kategorije korisnika;  uskla|enom razme{taju objekata obrazovawa, kulture i dr. iz okvira dru{tvenih delatnosti u skladu sa hijerarhijom naseqa,  odre|ena (uslovqena) posebnim zahtevima racionalne organizacije i pragom korisnika;  primeniti gde je to mogu}e, druga~ije vidove zadovoqewa potreba i zahteva iz oblasti dru{tvenih delatnosti (mobilne slu`be, prevoz {kolske dece, {kolovawe putem interneta za specifi~ne nastavne oblasti i sl. Radi prevazila`ewa utvr|enih ograni~ewa neophodno je utvrditi strategiju demografske politike sa konkretnim smernicama za wenu implementaciju, sa posebnim osvrtom na najugro`enija naseqa i strategiju razvoja osnovne infrastrukture i unapre|ewa javnih slu`bi u svim, a naro~ito u depopulacijskim naseqima. Tako|e, veoma je zna~ajno unapre|ewe kvaliteta stanovawa, javnih slu`bi i uslu`nog sektora u naseqima sa ve}om koncentracijom stanovni{tva, kao i specijalizacija poqoprivrede uz uvo|ewe ekolo{kih standarda u poqoprivredi i turisti~kim uslugama (obuka za rad u sekundarnom i tercijarnom sektoru u delovima op{tine gde su utvr|eni poqoprivredni, turisti~ki i drugi razvojni potencijali). Lokalna samouprava, planovima i definisanom politikom ure|ewa, opremawa i gazdovawa prostorom na teritoriji grada Kru{evca, mre`om naseqa koja je formirana na osnovu razvojnih potencijala, mogu}nosti i potreba, objediwavawem ukupnih razvojnih ciqeva, mora da podsti~e po`eqne sadr`aje (ali i da poo{trava uslove poslovawa i egzistencije za nepo`eqne sadr`aje), vode}i tako osmi{qenu, razvojnu politiku na principima odr`ivog razvoja naseqa, koja se zasniva na usagla{eno{}u sa definisanom hijerarhijom, ekonomskim, dru{tvenim i prirodnim mogu}nostima naseqa.

3.3. Prostorni razvoj i distribucija aktivnosti i privrednih delatnosti

Uspe{na strategija privrednog razvoja treba da se zasniva na stvarawu pozitivne poslovne klime koja }e privu}i investicije koje otvaraju nova radna mesta, kao i zadr`avawe postoje}ih privrednih subjekata i podsticaj porastu broja novih preduzetnika. Kru{evac je prepoznao zna~aj direktnih investicija i zapo~eo rad na pove}awu svojih konkurentnih prednosti, pre svega dono{ewem Strate{kog plana lokalnog ekonomskog razvoja i definisawem kqu~nih pitawa i konkretnih akcija za razvoj privrede.

Prioritetna pitawa i akcije su iz oblasti koje su odre|ene kao kqu~ne: 499 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

1. Razvoj preduzetni{tva i pomo} malim i sredwim preduze}ima, 2. Ruralni razvoj - Razvoj poqoprivrede i sela i 3. Privla~ewe investicija.

Kru{evac raspola`e sa dosta potencijalnih lokacija koje se mogu koristiti za razvoj industrijskih zona i parkova. Opremawe zemqi{ta i katalog lokacija ukqu~uju}i i pristupa~ne cene predstavqaju neophodan uslov aplicirawa za investicije koje otvaraju radna mesta. Zato, ulagawem u infrastrukturu uz odgovoraju}e promotivne aktivnosti i dono{ewem ispravnih stimulativnih odluka (koje podrazumevaju olak{ice investitorima) mo`e se zna~ajno pove}ati zna~aj op{tine, kao dobrog mesta za ulagawa i ja~awe uloge Kru{evca kao centra regiona. Imaju}i u vidu da je Kru{evac lider u Rasinskom okrugu sa va`nim institucijama, name}e se potreba da preuzme vode}u ulogu u smislu zajedni~kih napora u regionalnom udru`ivawu i re{avawu kqu~nih pitawa vezanih za razli~ite oblasti:ekologije, obrazovawa, regionalnog vodosnabdevawa idr. pitawa koja su od velikog zna~aja za Srbiju, a i za dr`ave EU. Zato su prioritetni ciqevi privrednog razvoja slede}i:

 Ja~awe uloge Kru{evca kao regionalnog centra,  Organizovana promocija Kru{evca i wegovih razvojnih mogu}nosti,  Definisawe lokacija sa odgovaraju}om infrastrukturom,  Izgradwa kapaciteta u okviru lokalne uprave za privla~ewe investicija,  Smawewe siroma{tva unapre|ewem poqoprivredne proizvodwe i podsticawem razvoja sela,  Razvoj infrastrukture i za{tita `ivotne sredine,  Podsticawe osnivawa novih MSP,  Razvoj qudskih resursa u skladu sa razvojnim potrebama MSP,  Unapre|ewe dostupnosti i kvaliteta usluga za razvoj MSP.

3.3.1. Правци развоја привреде

Privredu Grada Kru{evca karakteri{e zna~ajna razvijenost prera|iva~ke industrije sa zastupqenim velikim industrijskim kompleksima hemijske, metaloprera|iva~ke, drvoprera|iva~ke, hemijsko-gumarske industrije. Zna~ajno je zastupqen i sektor trgovine i usluga. Kvalitetna ogranizacija privrednih aktivnosti prema zahtevima tr`i{ta, interesima investitora, potencijalima i mogu}nostima lokalne zajednice podrazumeva pre svega da postoje}i privredni resursi budu maksimalno iskori{}eni i stavqeni u funkciju razvoja privrede. Ciq je {to ve}a proizvodwa roba za doma}e tr`i{te i izvoz, razvoj novih proizvodnih, komercijalnih i uslu`nih programa u skladu sa tr`i{nim principima, {to dovodi do otvarawa radnih mesta i porasta `ivotnog standarda stanovni{tva. U skladu sa utvr|enim potencijalima i ograni~ewima privrednog razvoja i razvojnim koncepcijama u prostorno-planskim dokumentima vi{eg reda, ciq prostorne organizacije privrednih aktivnosti je stvarawe prostornih uslova za razvoj savremene privredne strukture, sa povoqnim uslovima za nove investicije i ja~awe konkurentnosti. Osnovni pravci privrednog razvoja su:

 Racionalno kori{}ewe i aktivirawe prostornih mogu}nosti postoje}ih industrijskih kompleksa i radnih zona.  Podsticaj razvoju industrijskih zona, tehnolo{kih parkova, biznis inkubatora, komercijalnih i uslu`nih aktivnisti u planiranim privredno-radnim zonama.  Infrastrukturno opremawe i razvoj preduzetni~kih zona i pojedina~nih lokacija u ruralnom podru~ju, u naseqima sa ispoqenim lokaciono-razvojnim potencijalom (Ko{evi, ^itluk, Kaonik, V. [iqegovac, ... ).

Ostvarewe navedenih ciqeva podrazumeva realizaciju strate{kih zadataka:  utvr|ivawe okvira privrednog razvoja uz razvoj i unapre|ewe strate{ki organizovanih privredno - radnih zona,  afirmacija postoje}ih izgra|enih industrijskih kompleksa kao pogodnosti razvoja u {irem okru`ewu,  infrastrukturno unapre|ewe postoje}ih privredno - radnih zona i stvarawe uslova (institucionalnih, imovinskih i pravnih) za formirawe novih, kao i unapre|ewe proizvodwe uvo|ewem novih tehnologija,  afirmacija izgra|ene energetske infrastrukture, pre svega gasnog sistema, u okviru postoje}ih i planiranih industrijskih zona, kao i izgradwa i razvoj nedostaju}e energetske infrastrukture,  promovisawe privatne inicijative i ja~awe privatno - javnog parterstva,  privla~ewe investicija i izgradwa novih privrednih, komercijalnih i trgovinskih kapaciteta prema zahtevima tr`i{ta,  ostvarivawe ve}eg stepena povezanosti privrede na regionalnom nivou i sa susednim op{tinama. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 500

U realizaciji strate{kih zadataka prioritetne aktivnosti su:

 aktivirawe postoje}ih industrijskih kompleksa do postizawa optimalnog stepena iskori{}enosti prostora,  diverzifikacija aktivnosti kroz razvoj malih i sredwih preduze}a,  prednost dati ekolo{ki prihvatqivim tehnologijama, a u ciqu za{tite `ivotne sredine u skladu sa propisima i normativima za pojedine oblasti i delatnosti, po{tuju}i za{titne koridore du` saobra}ajnica razli~itog ranga i drugih infrastrukturnih koridora,  fazna realizacija novih zona i kompleksa u smislu komunalnog opremawa u skladu sa koncepcijom ure|ewa prostora.

3.3.2. Razvoj i razme{taj MSP i usluga

Realizacija osnovnih planiranih ciqeva ekonomskog razvoja su:  Pove}awe zaposlenosti i pokretawe dinami~nog privrednog rasta, zasnovanog na: industriji, poqoprivredi i trgovini u kojima je privreda Kru{evca konkurentna,  Ravnomerniji teritorijalni razvoj privrede u skladu s razvojnim potencijalima i prostorno- ekolo{kim kapacitetom podru~ja, radi pove}awa dostupnosti radnih mesta i stvarawa uslova za unapre|ewe kvaliteta `ivqewa lokalnog stanovni{tva ne samo u op{tinskom centru, ve} i u ruralnom podru~ju op{tine,  Zavisi od prirodnih i stvorenih ~inioca, koji odre|uju lokacione i razvojne specifi~nosti planskog podru~ja. Pri tome, treba uzeti u obzir sve ostale realne ~inioce koji uti~u na lokaciju industrije i usluga, kao {to su zone sanitarne za{tite, za{tita prirodnih vrednosti, razvijenost i opremqenost infrastrukturom, pojedina~ni i op{ti interesi investitora, op{tinski razvojni ekonomski programi i sl. To ukazuje na potrebu da treba preispitati postoje}u plansku i urbanisti~ku dokumentaciju, kojom su ve} rezervisane povr{ine za industriju i usluge, odnosno, prora~unati potrebe, pa onda redukovati ili ukinuti pojedine povr{ine, ili pak predlo`iti nove.

Posebno je va`no favorizovati uravnote`enu disperznost lokacija, sa namerom da se ostvari ciq ravnomernog razvoja prostora Plana. Izradom planske i urbanisti~ke dokumentacije, u delu definisawa namene i pravila gra|ewa za zone industrije, servisa, usluga i javnih namena, posebnu pa`wu usmeriti na: . prednost treba dati delatnostima koje koriste prednosti ambijenta i podru~ja u kojem nastaju (prirodne resurse, fizionomiju zemqi{ta, i sl.), koje koriste ~iste tehnologije, koje ~uvaju okolinu i zdravqe qudi i koje zapo{qavaju sposobne i kvalifikovane radnike. . prostorni razme{taj proizvodnih kapaciteta treba zasnivati na uravnote`ewu razvoja celokupnog op{tinskog prostora. To se mo`e posti}i uspostavqawem {iroke mre`e mawih i raznolikih proizvodnih jedinica. . uvo|ewe savremenih tehnologija, boqe organizacije rada, podizawem kvalitete rukovo|ewa kako bi se moglo uspe{nije konkurisati na doma}em i inostranom tr`i{tu.

Imaju}i u vidu poqoprivredu, wenu tradiciju i zna~aj, ona }e ostati bitan oslonac egzistencije stanovni{tva, ali ne i odlu~uju}i ~inilac razvoja. Prehrambena industrija ima jaku tradiciju i kapacitete. Za daqi razvoj kqu~no je poboq{awe kvaliteta, istra`ivawe tr`i{ta i zna~ajno pove}awe konkurentnosti, ulagawe u promociju i plasman proizvoda, kao i ukrupwavawe poseda i prera|iva~kih kapaciteta, uz grupisawe primarnih proizvo|a~a. Strate{ki ciq u ovom domenu je ostvarivawe saradwe i privla~ewe investicija velikih sistema i uspe{nih doma}ih firmi, koje mogu na}i interes za nabavku sirovina. Imaju}i u vidu postoje}e potencijale i lokalnu i regionalnu povezanost, razvoj sektora usluga }e postati generator novih radnih mesta i jedan od pokreta~a investicione i privredne klime.

U Gradu Kru{evcu postoji turisti~ki potencijal, pa je stoga neophodno doneti i definisati jasnu strategiju i mere razvoja u ovom domenu - kvalitativne promene u turizmu i organizaciji pru`awa turisti~kih usluga, razvoju agro-eko turizma i ekolo{ke poqoprivrede u skladu sa svetskim standardima i potrebama tr`i{ta. TO Kru{evca izradila je dokument Odr`ivi razvoj turizma do 2015. kojim na osnovu analize resursa (izgra|enih i prirodnih) Kru{evac ima pogodnosti za razvoj {kolskog, verskog, vinskog, sportsko-rekreativnog, manifestacionog, seoskog, lovnog i zdravstvenog turizma. Mala i sredwa preduze}a }e u narednom periodu predstavqati osnovni sektor privrednog razvoja. Najvi{e bi trebalo razvijati MSP u proizvodwi hrane, trgovini i sektoru usluga. Razvoj MSP bi trebalo 501 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

podr`ati i u tradicionalnim granama kao {to su gra|evinska, metalska, i druga industrija. Potrebe novih proizvodnih kapaciteta i MSP za lokacijama na seoskom podru~ju bi}e realizovane na slede}i na~in:

1) obezbe|ewem zasebnih infrastrukturno opremqenih lokacija povr{ine za sme{taj pogona u centrima zajednice naseqa i drugim naseqima u kojima je ispoqen interes za razvoj MSP; 2) izgradwom mikro pogona u okviru postoje}eg stambenog tkiva seoskih naseqa, uz po{tovawe pravila izgradwe i ure|ewa prostora i uslova za{tite `ivotne sredine; i 3) aktivirawem i poboq{awem infrastrukturne opremqenosti postoje}ih lokacija i napu{tenih objekata (npr. su{ara, otkupnih stanica, proizvodnih hala, skladi{ta i dr.). Sme{taj proizvodnih i uslu`nih kapaciteta MSP trebalo bi naro~ito usmeravati na postoje}e i nove lokacije na seoskom podru~ju, i to:

1) za proizvodne kapacitete i razli~ite vrste servisa/usluga, 2) za uslu`ni sektor.

Kqu~na uloga Regionalne privredne komore Kru{evac je nala`ewe strate{kih partnera za restrukturirawe velikih preduze}a, kao i investitora Programa razvoja MSP. Najve}i doprinos Grada se o~ekuje u obezbe|ivawu uslova za stvarawe dinami~ne poslovne klime, kreirawem odgovaraju}eg pravnog okvira i efikasnog administrativnog sistema, ali i u davawu sistematske podr{ke za razvoj preduzetni{tva, privrede i kreirawa zaposlenosti. Sprovo|ewe mera odr`ivog razvoja industrije i o~uvawa `ivotne sredine, uz poboq{anu fiskalnu politiku (pre svega efikasna naplata poreza), socijalne politike (zaposlenosti), spre~avawa korupcije, smawewa otpu{tawa i stvarawa novih radnih mesta (pre svega u sektoru usluga).

3.4. Razvoj turizma, organizacija i ure|ewe turisti~kih prostora

Dugoro~ni razvoj turisti~ke ponude Srbije, koncentri{e se naro~ito u prostorno-funkcionalnim celinama planinskog, vodnog, tranzitnog, gradskog i bawskog turizma, kojim su obuhva}eni i kulturolo{ki, lovni, seoski i drugi tr`i{no aktuelni vidovi turizma. Tranzitni turisti~ki pravci su zasebni, specifi~ni prostori turisti~ke ponude du` zna~ajnijih koridora me|unarodnih i nacionalnih drumskih i plovnih tokova, a kroz podru~je Grada prolazi planirani me|unarodni drumski tranzitni pravac, autoput E-761. O~uvan prirodni ambijent pojedinih prostornih celina, {ume, bre`uqkasto-brdski reqef, `upska klima, brojni arheolo{ki i kulturno istorijski spmenici, termomineralni izvori, ukazuju na specifi~ne mogu}nosti razvoja turizma, (pored drugih i eko-etno turizma) kao i svih prate}ih privrednih delatnosti. Zato je za{tita i o~uvawe predela veoma zna~ajna i zasniva se na ciqevima i merama predvi|enim u delu za{tite i kori{}ewa poqoprivednog zemqi{ta, {uma, voda i drugih prirodnih resursa.

 Planski razvoj turizma uskla|en sa o~uvawem `ivotne sredine i za{titom prirodnih vrednosti,  planska podr{ka razvoju turisti~kih potencijala, intenzivniji razvoj turizma i rekreacije na postoje}im lokalitetima, ali i na svim perspektivnim koji }e ovim planom biti utvr|eni (etno turizam, lovni, sportsko rekreativni, istra`iva~ki i dr.),  komunalno i infrastrukturno opremiti turisti~ke sadr`aje,  ukqu~iti prirodne potencijale i mogu}nosti proizvodwe zdrave hrane u turisti~ku ponudu,  razvoj koncepta celogodi{weg turizma, uz razvijawe posebnih vidova, kao {to su sportsko- rekrearivni, nau~no-istra`iva~ki, kulturni, lovni, seoski- etno- agro turizam, povezan sa proizvodwom zdrave hrane, rekreacije i rada na gazdinstvu (ure|enim eko- poqo- turisti~kim farmama),  razvoj tranzitnog turizma i istra`ivawe i definisawe posebnih turisti~kih punktova koji bi se gradili i razvijali, u kontekstu ukupne turisti~ke ponude u {irem prostoru.

U okviru aktivnosti na organizaciji turisti~ke ponude neophodno je prezentovati sve turisti~ke atraktivnosti i sadr`aje, putem tematskih razgledawa i obilazaka atraktivnih lokacija. Svaki obilazak bi trebalo da ima tematsko, odnosno specifi~no obele`je nameweno razli~itim ciqnim grupama turista-putevi kulture, etnolo{ko-ekolo{ki, sportsko-rekreativne aktivnosti, lovni, ribolovni i drugi specifi~ni sadr`aji i aktivnosti na ovom prostoru. Lokalna samouprava, uz pomo} nadle`nog ministarstva, turisti~kih organizacija i turoperatera, razli~itih (planinarske, etno-ekolo{ke i sl.) organizacija, trebalo bi da:

. donese program prezentacije turisti~kih vrednosti i ponude, 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 502

. utvrdi i realizuje program ure|ewa i opremawa turisti~kih prostora, . organizuje edukaciju lokalnog stanovni{tva (za doma}inski turizam) i wihovog ukqu~ivawa u turisti~ke programe na prostoru lokalne zajednice.

Razvoj turizma u pogledu prostora i planirawa sadr`aja u prostoru ogleda se u:

 podizawu nivoa ugostiteqskih usluga na celom podru~ju,  planirawu i opremawu sme{tajnih i prate}ih turisti~kih kapaciteta,  planirawu i opremawu zdravstveno – le~ili{nih kompleksa,  turisti~ko - rekreativne sadr`aje sa seoskim turizmom u okviru porodi~nih doma}instava uzproizvodwu zdrave hrane (etno i agroturizam),  sanaciju i ure|ewe za{ti}enih kulturno-istorijskih urbanih, poluurbanih i ruralnih sredina i spomenika i stavqawe u funkciju turizma i ugostiteqstva,  planirawe objekata za lovni i ribolovni turizam,  unaprediti kompleks hipodroma i uvrstiti ga u turisti~ko-ugostiteqsku ponudu op{tine opremawe turisti~ki atraktivnih podru~ja sportskim sadr`ajima za rekreaciju.  pove}ati nivo saobra}ajne i komunalne infrastrukturne opremqenosti turisti~kih sadr`aja.

Prioritet u oblasti turizma predstavqa razvoj bawsko-le~ili{nih centara (Ribarska bawa) i planina Jastrebac.

Grad uz pomo} nadle`nog ministarstva, turisti~kih organizacija i drugih (planinarske, etno i ekolo{ke mre`e i sl.) organizacija, trebalo bi da:

 donese strategija-program turisti~ke ponude;  utvrdi program ure|ewa i opremawa turisti~kih prostora;  kreira celogodi{wu turisti~ku ponudu i u~estvuje u svim turisti~kim aktivnostima;  organizuje edukaciju lokalnog stanovni{tva (za doma}inski turizam) i wihovog ukqu~ivawa u turisti~ke programe lokalne zajednice;  konstantna prezentacija turisti~ke ponude za teritoriju Grada, a po sistemu tematskih obilazaka, publikacija, i dr.  formirawe etno-kompleksa urediti kroz izgradwu objekata autenti~ne arhitekture karakteristi~ne za seoska naseqa na ovom podru~ju  Tradicionalna seoska doma}instva aktivirati i staviti u funkciju turizma. Komplekse formirati u okviru gra|evinskih reona.

Detaqna namena, sadr`aj, na~in izgradwe i mere za{tite prostora namewenih turizmu definisa}e se odgovaraju}im urbanisti~im planovima, strategijom i programima razvoja turizma Grada Kru{evca.

3.5. Prostorni razvoj infrastrukturnih sistema i povezivawe sa regionalnim infrastrukturnim mre`ama

3.5.1. Saobra}ajna infrastruktura

Drumski saobra}aj

a) Dr`avni put prvog reda

U ciqu otklawawa nedostataka mre`e dr`avnih puteva prvog reda, neophodno je preduzeti slede}e aktivnosti:

 Izgradwa deonice planiranog autoputa Pojate - Kru{evac - Kraqevo;  Rekonstrukcija povr{inske raskrsnice u Jasici.

b) Dr`avni putevi drugog reda

U ciqu otklawawa nedostataka mre`e dr`avnih puteva drugog reda, neophodno je preduzeti slede}e aktivnosti:

 izgradwa nove deonice dr`avnog puta drugog reda R102 (Isto~na obilaznica), uz izgradwu denivelisanog ukr{taja tog pravca sa dr`avnim putem prvog reda - autoput (Severna obilaznica); 503 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 izgradwa nove deonice dr`avnog puta drugog reda R223, od izleti{ta na Jastrebcu do granice op{tine Kru{evac prema Prokupqu;  izgradwa pe{a~kih staza u sklopu popre~nih profila deonica dr`avnih puteva drugog reda u zonama naseqa (Dowi i Gorwi Stepo{, Veliki Kupci, Pepeqevac, Jasika, Kapixija, Gaglovo,...);  potpuna ili delimi~na rekonstrukcija oko 30% dr`avnih puteva drugog reda (uskla|ivawe projektnih elemenata situacionog plana i podu`nog profila, pro{irewe kolovoza u krivinama, smawewe uspona, ubla`avawe krivina...), koju je zbog obima radova neophodno raditi na osnovu projektne dokumentacije;  primena zakonske regulative u ciqu unapre|ewa nivoa bezbednosti saobra}aja (spre~avawe izgradwe u okviru za{titnih pojaseva, po{tovawe saobra}ajnih propisa-prvenstveno ograni~avawe brzine u naseqima, za{tita vertikalne signalizacije od uni{tavawa...); v) Op{tinski putevi

U ciqu otklawawa nedostataka op{tinske putne mre`e, neophodno je preduzeti slede}e aktivnosti:  potpuna ili delimi~na rekonstrukcija oko 50% op{tinskih puteva (uskla|ivawe projektnih elemenata situacionog plana i podu`nog profila, pro{irewe kolovoza u krivinama, smawewe uspona, ubla`avawe krivina...), koju je zbog obima radova neophodno raditi na osnovu projektne dokumentacije i to pre svega putevi koji nemaju savremeni kolovoz (ukupno 89km) i za op{tinske puteve sa najve}im saobra}ajem (put R223 – R221, R119 – R102 i ostali koji povezuju dr`avne puteve);  izgradwa pe{a~kih staza u sklopu popre~nih profila deonica op{tinskih puteva u zonama naseqa (Modrica, Zdraviwe, ...)  organizovawe adekvatnog redovnog odr`avawa op{tinskih puteva (odr`avawe putnih kanala i vertikalne signalizacije, uklawawe rastiwa pored puteva...);  primena zakonske regulative u ciqu unapre|ewa nivoa bezbednosti saobra}aja (spre~avawe izgradwe u okviru za{titnih pojaseva, po{tovawe saobra}ajnih propisa, za{tita vertikalne signalizacije od uni{tavawa...);

g) Nekategorisani putevi

U ciqu otklawawa nedostataka nekategorisane putne mre`e sa savremenim kolovoznim konstrukcijama, neophodno je preduzeti slede}e aktivnosti:

 potpuna ili delimi~na rekonstrukcija oko 70% nekategorisanih puteva (obnova kolovoznih konstrukcija, pro{irewe kolovoza...), koju je neophodno raditi na osnovu projektne dokumentacije;  organizovawe adekvatnog odr`avawa nekategorisanih puteva (odr`avawe putnih kanala i vertikalne signalizacije, obnova putnih objekata (propusti), uklawawe rastiwa pored puteva...);  primena zakonske regulative u ciqu unapre|ewa nivoa bezbednosti saobra}aja (spre~avawe izgradwe u okviru za{titnih pojaseva...);

Javni gradski i prigradski saobra}aj Velika gustina sobra}aja, nizak nivo usluge i smawena bezbednost saobra}aja na gradskom podru~ju, posledica su u znatnoj meri i neadekvatno organizovanog javnog gradskog i prigradskog saobra}aja. Savremen sistem JGS-a podrazumeva: ravnomerno opslu`ivawe cele povr{ine podru~ja, pouzdanost, visoka u~estanost, bezbednost, komfor, ekonomi~nost, brzina (u odnosu na individualni prevoz), ure|ena autobuska stajali{ta, efikasno informisawe putnika u sistemu JGS-a.

Za ostvarewe ovih ciqeva neophodno je preduzeti slede}e mere:

 fizi~ko razdvajawe javnog i individualnog saobra}aja (posebna traka za vozila JGS-a, {to se mora uzeti u obzir pri projektovawu gradskih saobra}ajnica vi{eg ranga);  pribli`avawe linija JGS-a mestu stanovawa, odnosno smawewu pe{a~kih rastojawa;  favorizovawe JGS-a regulativnim merama (prednost na raskrsnicama, ekskluzivan pristup atraktivnim zonama...);  ure|ewe autobuskih stajali{ta postavqawem nadstre{nica sa klupama;  izgradwa autobuskih ni{a;  organizovawe efikasnog sistema informisawa putnika u sistemu JGS-a, adekvatnim obele`avawem autobuskih stajali{ta, kao i postavqawem {ematskih prikaza linija JGS-a na stajali{ta, u vozila JGS-a i na prometne lokacije u gradu;  otvarawe i linija JGS-a koje nisu ekonomski isplative, ~ime se ostvaruje pribli`avawe linija JGS-a mestu stanovawa;  izgradwa adekvatnih okretnica u sklopu krajwih stanica, u ciqu unapre|ewa bezbednosti saobra}aja;  kori{}ewe vozila maweg kapaciteta u sistemu JGS-a u ciqu obezbe|ewa ekonomske isplativosti i u~estalosti na linijama sa mawim brojem putnika; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 504

 spre~iti monopol uvo|ewem u sistem JGS-a vi{e prevoznika;  spre~iti nelojalnu konkurenciju taksi prevoza, poo{travawem kontrole;  obezbediti sufinansirawe neisplativih linija JGS-a sredstvima iz buxeta.

Ispuwavawe navedenih kriterijuma (posebno skra}ewem vremena putovawa), je preduslov da sistem kolektivnog putni~kog prevoza postane konkurentan individualnom prevozu, {to bi delimi~no doprinelo re{avawu saobra}ajno-ekolo{kih problema.

Biciklisti~ki saobra}aj

U ciqu unapre|ewa biciklisti~kog saobra}aja, neophodno je:  formirawe (obele`avawe horizontalnom i vertikalnom signalizacijom) biciklisti~kih traka u sklopu postoje}ih saobra}ajnica, gde za to postoje prostorni uslovi;  pri usvajawu popre~nih profila planiranih saobra}ajnica, predvideti biciklisti~ke trake, odnosno staze, pri ~emu uzeti u obzir i popre~ne profile mostova;  saobra}ajne povr{ine namewene biciklistima, organizovati kao sistem povezanih biciklisti~kih traka, odnosno staza;  u okviru u`eg gradskog jezgra (pored trgova~kih centara, restorana, ...), predvideti lokacije za parkirawe bicikala.  ukqu~iti biciklisti~ke rute u saobra}ajnu signalizaciju i u saradwi sa TO u turisti~ku signalizaciju i promociju.

Pe{a~ki saobra}aj

U ciqu postizawa vi{eg nivoa bezbenosti pe{aka neophodno je:  u ulicama bez trotoara, koje su brojne posebno u prigradskim naseqima, predvideti wihovu izgradwu, jer su trotoari obavezan deo popre~nog profila svih kategorija gradskih saobra}ajnica;  smawewe pe{a~kih rastojawa, pribli`avawem linija JGS-a mestu stanovawa;  ulice sa onemogu}enim prolaznim saobra}ajem (tzv. “slepe” ulice), povezati pe{a~kim stazama i tako posti}i smawewe pe{a~kih rastojawa.

Stacionarni saobra}aj

U ciqu re{avawa problema parkirawa, neophodno je:  izgradwa javnih parking-gara`a za putni~ka vozila, samostalnih ili u sklopu zna~ajnih urbanisti~kih celina (trgovinsko-poslovni kompleksi), a na osnovu prethodnih studija opravdanosti;  izgradwa samostalnih povr{inskih parkirali{ta za putni~ka vozila u sklopu stambenih naseqa, rekreativnih centara i sl.;  stambene ulice sa proto~nim saobra}ajem, rekonstrukcijom popre~nih profila, organizovati iskqu~ivo prema potrebama miruju}eg saobra}aja i pe{aka (min. {irina popre~nog profila Bmin= 8,0 metara);  primewivati kaznene odredbe, posebno za slu~ajeve parkirawa u zonama raskrsnica, na pe{a~kim prelazima, rampama za invalide, uz neselektivnu primenu zakonskih propisa.

@elezni~ki saobra}aj

U ciqu unapre|ewa `elezni~kog saobra}aja, neophodno je preduzeti slede}e aktivnosti :  zavr{iti obnovu gorweg stroja pruge Stala}-Kraqevo-Po`ega (deonica Stala} -Kraqevo;  izvr{iti elektrifikaciju deonice pruge Stala}-Kraqevo-Po`ega (deonica Stala} -Kraqevo;  ugra|ivawe signalno-sigurnosne opreme na ukr{tajima u nivou industrijskih koloseka sa drumskim saobra}ajnicama;  primenom zakonske regulative spre~iti izgradwu objekata u za{titnom pru`nom pojasu.

Vazdu{ni saobra}aj

Blizina dr`avnog puta prvog reda M5, koridora planiranog autoputa E761, kao i strate{ka lokacija sa izuzetno povoqnim meteo-faktorima, ukazuju na potrebu prerastawa sportsko-rekreativnog aerodroma Rosuqe u regionalni vazduhoplovni centar. Preduze}e Aeroin`ewering d.o.o. iz Beograda je uradilo projektno - tehni~ku dokumentaciju za predmetni aerodrom, a sve na osnovu RP Aerodrom Rosuqe Kru{evac kojim je planirana:

505 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 izgradwa asfaltirane poletno-sletne staze, du`ine 1300 metara i {irine 30 metara, sa prate}im stazama i pristupnim putevima;  izgradwa pristani{ne zgrade i hangara;  izgradwa objekata za sme{taj turista (motel) i povr{ine za kampovawe.

Prerastawe sportsko-rekreativnog aerodroma u regionalni vazduhoplovni centar, podrazumeva tehni~ko- tehnolo{ku opremqenost uvo|ewem opreme za obavqawe vazdu{nog saobra}aja u uslovima veoma male vidqivosti i zimske eksploatacije, {to je i preduslov za sticawe statusa aerodroma odgovaraju}e kategorije. PPRS od 2010. do 2020. definisao je za Kru{evac leteli{te na lokaciji sportskog aerodroma koji se mo`e ukqu~iti u mre`u regionalne ponude.

3.5.2. Elektroenergetska infrastruktura i telekomunkacije

Na prostoru Kru{evca, na lokaciji “Elektroistoka” planirana je izgradwa TS 400/110kV snage 2h300MVA. Napajawe budu}e TS400/110kV je planirano izgradwom 400kV dalekovoda “KosovoB – Kru{evac1” i “Kru{evac1 - Jagodina“. Dosada{wi razvoj mre`e i trafostanica 110/HkV se bazirao na transformaciji 110/10kV za gradsko podru~je i transformacije 35/10kV za vangradsko podru~je. Me|utim pored navedenog, sredweg napona (35kV i 10kV) za daqi razvoj planira se postepeni prelazak na sredwi napon 20kV, a samim tim bi do{lo do postepenog ukidawa transformacije 35/10kV kao i pripadaju}e mre`e 35kV i 10kV. Prognoza potro{we elektri~ne energije metodom opadaju}ih procenata inovirana u odnosu na studiju razvoja 1995. - 2010. za iskazani period do 2021 god. Ova prognoza je dosta realna za potrebe Prostornog plana jer ako se ne realizuju prognoze u navedenom periodu ostvari}e se godinu – dve pre ili kasnije {to u su{tini ne mewa zna~aj zauzimawa prostora za objekte koji su neophodni za distribuciju elektri~ne energije. Osnovna upori{na ta~ka napona 110kV i daqe }e za distribuciju “Kru{evac” biti TS 220/110kV “ Kru{evac 1” snage 300MVA. Sa ove izvori{ne ta~ke kao i sa mre`om 110kV, distribuciji Kru{evac se garantuje sigurno i kvalitetno snabdevawe, na nivou 110kV, za du`i period.

Табела бр. 58

Потрошња Вршна Потрошња активне ел. Вршна Потрошња електричне енергије активна активна по Број Пу Гор. енергије Wi ЕД за снагу снага за становику становника % (MWh) подручје (MWh) (MWh) за у Wis Крушевац града подручје Град (kWh/s) Крушевца ЕД 1995 82791 5 544744 435795 118 118 5264 2000 86731 4,5 678850 543080 147 147 6262 2002 90670 3,5 806261 645009 175 175 7114 2010 94610 3 934677 747742 203 203 7903 2015 98546 2,5 105502 846001 229 229 8585 2020 102489 2,5 119466 957173 260 260 9389

Mre`a 110kV i TS 110kV 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 506

Na osnovu dosada{wih opredeqewa i oslawawem na Strategiju razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine i na najnoviju studiju razvoja Elektrodistribucije Kru{evac do 2021.god. planirane su jo{ tri TS 110/HkVi to:  “Kru{evac 3” - 2 h 31.5MVA na lokaciji biv{eg streli{ta  “Kru{evac 5” - 2 h 31.5MVA koja je planirana na lokaciji “Ravwak“  “Kru{evac 6” - 2 h 31.5MVA prema grafi~kom prilogu Generalnog plana. Mre`a 110kV }e se formirati na taj na~in {to TS 110/10kV “Kru{evac 4” ostaje na vezi sa TS 220/110kV "Kru{evac 1" preko dvostrukog dalekovoda 110kV. Povezivawe TS 110/10kV “Kru{evac 6” planirano je alternativno: kablovskim vodom 110kV iz TS 110/35kV “Kru{evac 2”, ili nadzemnim vodom 110kV sa dalekovoda "Kru{evac 1 - Kru{evac 2" trasom koja }e se utvrditi posebnim planom detaqne regulacije nakon izrade nove studije razvoja i idejnog projekta. Budu}u vezu TS110/10kV "Kru{evac 3", sa novoplaniranom TS110/10kV "Kru{evac 6" ostvari}e se preko 110kV kablovskog voda koji je dat u grafi~kom prilogu ovog elaborata. Trafostanice 110/10kV “Kru{evac 5” i “Kru{evac 3” se napajaju iz TS 220/35/10kV "Kru{evac 1” kablovskim 110kV vodom ~ija je trasa data u grafi~kom prilogu.

Mre`a 35kV i TS 35/10kV Oslawaju}i se na dosada{wi razvoj kao i na studiju razvoja gradsko i prigradsko podru~je Kru{evca bi}e pokriveno objektima TS 110/HkV dok }e se transformacija 35/10kV postepeno ugasiti. Sa druge strane seoska podru~ja }e biti pokrivena trafostanicama 35/10kV i mre`om 35kV. Na osnovu dosada{wih opredeqewa i oslawawem na Strategiju razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine i na najnoviju studiju razvoja Elektrodistribucije Kru{evac do 2021.god. planirana je izgradwa dalekovoda 35kV “Modrica - Veliki Kupci”. Mre`a 35kV se u principu re{ava kao i mre`a 110kV. Svaka od TS35/10kV treba da ima obezbe|eno dvostrano napajawe bilo iz istog ili dva razli~ita izvora. Za vangradsko podru~je sa malim gustinama optere}ewa i sa malim jedini~nim snagama TS35/10kV opravdano je odstupiti od gorweg principa dvostranog napajawa svake TS35/10kV i zadovoqiti se radijalnim napajawem. Naravno u skladu sa mogu}nostima i porastom optere}ewa, treba postepeno obezbe|ivati dvostrano napajawe i za ove trafostanice.

Mre`a 10kV i TS 10/0.4kV Re{avawe mre`e sredweg napona u mnogome je uslovqeno re{avawem mre`e visokog napona (110kV) i re{avawem niskonaponske mre`e (0.4kV), odnosno zahtevanom pouzdano{}u napajawa potro{a~a i wenim re{avawem na niskom naponu. Budu}a mre`a 10 (20) kV na podru~ju grada mora da bude iskqu~ivo kablovska. Koncepcija 10(20)kV mre`e “otvoreni prstenovi” sa koncepcijom “me|upovezanih vodova”. Vangradsku vazdu{nu mre`u 10(20)kV re{avati kao radijalnu, izuzev u slu~ajevima gde je uz mawe izdatke mogu}e ostvariti vezu sa napajawem iz drugog pravca. Budu}e TS 10(20)/0.4kV moraju da budu tipske slobodnostoje}e sa objektima za snagu od 1h630kVA i od 2h630kVA. U izuzetnim slu~ajevima (kao na primer blok radne zone, seosko naseqe) mogu se postaviti objekti TS10/0.4kV koji nisu tipski slobodnostoje}i, a na osnovu posebnih urbanisti~kih uslova i elaborata. Sve budu}e trafostanice postavqati u centru potro{we.

Mre`a 0.4 kV Mre`u 0.4kV raditi kao radijalnu u svim slu~ajevima izuzev u onim gde su u pitawu objekti posebne namene i zna~ewa za koje je neophodno obezbediti neprekidno i sigurno napajawe (bolnice, po{te, vojni objekti i sli~no.). Za takve objekte napajawa re{avati posebno od slu~aja do slu~aja u zavisnosti od postavqenih zahteva. Ovim Planom se blagovremeno rezervi{u koridori za elektroenergetski sistem kao i lokacije za budu}e TS110/H. Imaju}i u vidu tro{kove izgradwe infrastrukturnih sistema i date ekonomske mogu}nosti, te`i{te je na poboq{awu postoje}ih sistema kao i na poboq{awu uslova wihovog funkcionisawa. Za sve budu}e objekte i vodove elektroenergetskog sistema obavezna je izrada adekvadne urbanisti~ke dokumentacije. Urbanisti~kim planovima ni`eg reda odre|iva}e se ta~an broj budu}ih TS10(20)/0.4kV kao i wihova snaga, tip a sve u skladu sa ovim Prostornim planom, va`e}im tehni~kim propisima i preporukama za tu vrstu objekata.

Mre`a javne rasvete Mre`a javne rasvete je previ|ena kao i 1kV mre`a, du` saobra}ajnica, sportsko-rekreativnih centara i parkovskih povr{ina. Stubovi i svetiqke treba da budu standardizovani radi lak{eg odr`avawa. Za reprezentativne prostore mogu se primeniti specifi~ni tipovi svetiqki i na~in osvetqavawa o ~emu se odlu~uje u konkretnim slu~ajevima. U svim slu~ajevima mora se zadovoqiti potreban osvetqaj u zavisnosti od namene saobra}ajnice tj. prostora koji se osvetqava. 507 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Telekomunikacioni sistemi U oblasti telekomunikacionog sistema neki od osnovnih ciqeva su: najmawe udvostru~iti postoje}i broj telefona, obezbediti telefone za sve privredne subjekte, ustanove i druge korisnike, zameniti dotrajalu opremu i modernizovati mre`u, da bi se obezbedilo pouzdanije i kvalitetnije funkcionisawe telekomunikacionog sistema PTT, i uslovi za uvo|ewe novih usluga, uvesti nove telekomunikacione usluge, primenom novih tehnologija, a posebno uvo|ewem opti~kih kablova u mesne mre`e, uvesti mobilne usluge zasnovane na radio prenosu, izgraditi moderne pristupne (kablovske) mre`e za obezbe|ewe {irokopojasnih servisa. U oblasti telekomunikacionog sistema radio-difuzije neki od osnovnih ciqeva su: razvoj i afirmacija javnih, komercijalnih i regionalnih/lokalnih radio i TV programa telekomunikacionog sistema radio-difuzije, uz permanentno pra}ewe i ukqu~ivawe novih tehnologija u skladu sa svetskim trendovima; izgradwa kablovskog distribucionog sistema (po fazama); izgradwa mikrotalasnih sistema za distribuciju radio i televizijskog programa - MMDS, koji, kao komunalni sistem zajedni~ke distribucije i prijema, pru`a izvanredne mogu}nosti u seoskim i malim gradskim sredinama i za dotur signala izolovanim ostrvima KDS. Planska koncepcija telekomunikacionog sistema je slede}a: Razvoj i unapre|ewe telekomunikacionog sistema ma teritoriji u granicama Prostornog plana, realizova}e se u skladu sa prostorno-funkcionalnom teritorijalizacijom Republike, a na osnovu utvr|enih generalnih planova razvoja pojedinih imalaca sistema veza. U pogledu osigurawa prostora za potrebe telekomunikacionog saobra}aja treba obezbediti:  prostor za telekomunikacione objekte u centrima naseqa,  koridore za telekomunikacione kablove du` novih i postoje}ih puteva,  koridore za RR veze.

Budu}i telekomunikacioni sistemi fiksne telefonije, sastoja}e se od tri funkcionalne celine: - Komutirana mre`a na bazi savremenih digitalnih komutacionih sistema velikog kapaciteta i mo}nih resursa procesorskog upravqawa. - Transportna mre`a u skladu sa najnovijim trendovima svetskih dostignu}a, treba da ima prstenastu topologiju. - Pristupne mre`e treba graditi uz maksimalnu primenu opti~kih kablova i sistema prenosa. Medijumi prenosa, u svim saobra}ajnim ravnima, predstavqa}e opti~ki kablovi i RR sistemi. Razvoj i obnovu telekomunikacionog sistema za potrebe radio-difuzije, osnovne TV, VHF-FM, ST i KT mre`e i mre`e za dopunsko pokrivawe, mre`e za regionalnu/lokalnu TV, mre`e radio - relejnih veza, kablovskih i mikrotalasnih (MMDS) sistema. Planirawe i razvoj mre`e treba uskladiti sa funkcionalnim razvojem naseqa. Prioritet dati podru~jima i funkcionalnim zonama sa formiranim sadr`ajima kao i zonama budu}eg intenzivnog razvoja.

Centrale (Komutacije) Te`i}e se zameni starih kapaciteta telefonskih centrala novim kapacitetima u programu EWSD, kao i pro{irewu postoje}ih kapaciteta u programu EWSD. Pri tom }e se imati u vidu zahtev o zadovoqewu nivoa od 40 telefona na 100 stanovnika u {irem gradskom podru~ju, {to predstavqa svetski standard. Planira se izgradwa novih telefonskih centrala tipa Isturenih (udaqenih) stepena GC Kru{evac u podru~jima gde se o~ekuje pove}awe broja stanovnika, kako bi se re{ili zahtevi stanovnika za uvo|ewem telefona (i ovde }e va`iti isti kriterijum za odre|ivawe kapaciteta komutacije). GC Kru{evac: Te`i}e se zameni kapaciteta u programu M10C programom EWSD, kao i pro{irewu postoje}ih kapaciteta u programu EWSD, a sve prema zahtevu o zadovoqewu nivoa od 40 telefona na 100 stanovnika u {irem gradskom podru~ju. Tako|e Prostornim planom je predvi|ena izgradwa MSAN-ova (Multiserrvisni pristupni ~vor) za gradska i prigradska naseqa ili CDMA (be`i~ni pristup fiksne telefonije) koji su najfunkcionalnije re{ewe za ruralna podru~ja. Lokacije MSAN-ova i CDMA bi}e definisana pojedina~no, kako se bude ukazivala potreba za izgradwom istih.

Spojni putevi Planira se, saglasno rastu}im potrebama, pro{irewe ili izgradwa spojnih puteva po opti~kim kablovima i monta`a novih digitalnih sistema prenosa odgovaraju}eg kapaciteta, koji je uslovqen kapacitetima centrala. Odnos broja pretplatnika i broja kanala treba da bude 8 : 1.

Pretplatni~ka telefonska mre`a Pretplatni~ku telefonsku mre`u na podru~ju Prostornog plana treba re{iti kao decentralizovanu, kako bi du`ina kablova u gradu bila mawa od 1,5 km, a u seoskim podru~jima mawa od 3 km. Planira se pro{irewe postoje}e i izgradwa novih mesnih telefonskih mre`a u delovima grada i naseqima gde se o~ekuje porast broja stanovnika i gde postoje}a mre`a ne mo`e da zadovoqi zahtev o nivou od 40 telefona na 100 stanovnika, kao i u mestima u kojoj nema iste. Mobilna telefonija

Ve}ina izgra|enih objekata mobilne mre`e ima privremeni karakter jer se zbog potrebe optimizacije rada mobilne mre`e lokacije mogu i mewati. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 508

S obzirom da se broj pretplatnika mobilne telefonije stalno pove}ava, pro{irewe mobilne mre`e je stalan proces. Ukoliko se uka`e potreba za izgradwom novih radio baznih stanica na novim lokacijama, koje ispuwavaju sve uslove za tu vrstu telekomunikacionih objekata, a u skladu sa planom razvoja mobilne mre`e na teritoriji Republike Srbije. Imaju}i u vidu svetske trendove razvoja sistema mobilne telefonije te`i}e se uvo|ewu najmodernije opreme i najnovijih sistema prenosa.

3.5.3. Toplifikacija i gasifikacija

Op{ti ciq razvoja gasifikacije i toplifikacije je racionalno kori{}ewe topplotne energije, uz o~uvawe `ivotne sredina i po{tovawe dostignutih ekolo{kih standarda.

Toplifikacija

Centralni toplotni izvor toplotne energije, instalisane snage 80 MW. a) izgradwa vrelovoda u svim ulicama centra grada prema usvojenoj planskoj dokumentaciji, b) sistematska zamena o{te}enih vrelovoda u centru grada, preme EN normama, c) izrada projekta ograni~ewa protoka vrele vode u svim toplotnim stanicama, sa daqinskim nadzorom, d) instalisawe merila predate toplotne energije u svim toplotnim stanicama sa daqinskim o~itavawem, e) projektovawe za{tite podzemnih voda na deponiji ugqa i vazduha od produkata sagorevawa ugqa. Lokalni toplotni izvor toplotne energije “Rasadnik-2”, instalisane snage 9,0 +4,5 MW. a) projektovawe i monta`a toplovodnog kotla, opreme za hemijsku pripremu vode i za cirkulaciju tople vode u sistemu distribucije toplotne energije, b) sistematska zamena dotrajalih toplovoda, c) instalisawe merila predate toplotne energije u kotlarnici i svim toplotnim podstanicama sa daqinskim o~itavawem.

Lokalni toplotni izvor toplotne energije “Rasadnik-1”, instalisane snage 4,5 MW. a) projektovawe kotlarnice b) projektovawe distributivne mre`e,

Lokalni toplotni izvor toplotne energije “Prwavor” instalisane snage 4,5+4.5 MW. a) sistematska zamena dotrajalih toplovoda, b) instalisawe merila predate toplotne energije u toplotnim podstanicama gde nisu ugra|ena sa daqinskim o~itavawem.

Lokalni toplotni izvor toplotne energije “Tehnoenergetika”, instalisane snage 8,0MW. a) izgradwa vrelovoda u svim ulicama podru~ja prema usvojenoj planskoj dokumentaciji, b) projektovawe i zamena toplotne opreme u kotlarnici, c) instalisawe merila predate toplotne energije u toplotnim stanicama gde nisu ugra|ena sa daqinskim o~itavawem.

Lokalni toplotni izvor toplotne energije “Lazarica -1”, instalisane snage 1,2 MW. a) projektovawe konverzije goriva kotlarnice ugaq-prirodni gas prema potrebama postoje}ih korisnika toplotne energije na planiranom podru~ju, projektom gasifikacije planirana je konverzija goriva kotlarnice, b) instalisawe merila predate toplotne energije u svim toplotnim podstanicama sa daqinskim o~itavawem.

Lokalni toplotni izvor toplotne energije, preduze}a “MIRANKO” krovne gasne kotlarnice u ulici Kneza Milo{a, instalisane snage 3,0 MW. a) projektovawe distribucije toplotne energije u okru`ewu, b) projektovanje merewa utro{ka toplotne energije po stambenoj jedinici.

Lokalni toplotni izvor toplotne energije, preduze}a “ČOČE” krovne gasne kotlarnice na Trgu Kosturnica, instalisane snage 3х0,2=0,6 MW a) ugradwa merila predate toplotne energije po stambenim jedinicama.

509 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Lokalni toplotni izvor toplotne energije, preduze}a “ENERGOMACHO” d.o.o. instalisane snage 3,0 MW. a) u svemu prema odluci Upravnog odbora JKP Gradska toplana, b) projektovawe i izvo|ewe konverzije goriva na postoje}im kotlarnicama, c) ugradwa merila predate toplotne energije po stambenim jedinicama.

Lokalni toplotni izvor toplotne energije, “Specijalna bolnica - Ribarska Bawa”, instalisane snage oko 5,0 MW. a) projektovawe i izgradwa toplotnih izvora prema ekolo{kim standardima za zdravstvene ustanove. b) planirawe eksploatacije mineralne tople vode za termotehni~ke instalacije.

Lokalni toplotni izvori - industrijske kotlarnice u severnoj industrijskoj zoni, instalisane snage oko 35 MW. a) projektovawe konverzije pogonskih goriva uqa, lakog lo` uqa - prirodnim gasom. b) zamena ure|aja za lo`ewe u skladu sa normama EN.

Lokalni toplotni izvori – industrijske kotlarnice u isto~noj industrijskoj zoni, instalisane snage oko 80 MW. a) projektovawe toplotnih izvorara optimalnih kapaciteta, b) zamena ure|aja za lo`ewe u skladu sa normama EN.

Gasifikacija

Razvodni gasovod RG 09-04 na teritoriji op{tine Kru{evac, kapacitea 200 000 Sm3/h, vlasni{tvo “Srbija gasa”.

a) projektovawe glavne merno-regulacione stanice, kapaciteta 10000 Sm3/h, za isto~ni deo teritorije op{tine, “Ribarska reka”. b) projektovawe glavne merno-regulacione stanice, kapaciteta 4000 Sm3/h, u blizini mesta “Golovode”. za jugozapadni deo teritorije op{tine. c) projektovawe glavne merno-regulacione stanice, kapaciteta 2000 Sm3/h, u blizini Vaspitno popravnog doma . d) projektovawe glavne merno-regulacione stanice, kapaciteta 4000 Sm3/h, u blizini mesta “Mudrakovac”. za ju`ni deo teritorije op{tine. e) projektovawe glavne merno-regulacione stanice, kapaciteta 4000 Sm3/h, u blizini mesta “Jasika”. za severni deo teritorije op{tine. f) projektovawe glavne merno-regulacione stanice, kapaciteta 4000 Sm3/h, u blizini mesta “Ko{evi”. za zapadni deo teritorije op{tine.

Glavna merno-regulaciona stanica “Kru{evac”, kapaciteta 40 000 Sm3/h, vlasni{tvo “Srbija gasa”. a) zamena opreme za merewe i regulaciju u zavisnosti od razvijene potro{we.

Gradski gasovodni prsten, kapaciteta 100 000 Sm3/h, vlasni{tvo “Srbija gasa”. a) zavr{etak gradwe gradskog gasovodnog prstena pre~nika DN 200, pritiska 12 bar

Distributivna gasna mre`a - polietilenska, vlasn{tvo “Srbija gasa” . a) zavr{etak izgradwe polietilenske gasovodne mre`e, b) prikqu~ivawe tarifnih kupaca.

Distributivna gasovodna mre`a, merno-regulaciona stanica i kompresorska stanica, vlasni{tvo “Boss petrol”, ogranak “BOSS PROM GAS”, kapaciteta 4 000 Sm3/h. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 510

a) zavr{etak izgradwe polietilenske gasovodne mre`e u severnoj industriskoj zoni, b) zamena kompresora na stanici za CNG (komprinovani naturalni gas).

Distributivna gasovodna mre`a-polietilenska, vlasni{tvo “Tehnoenergetika”, kapaciteta 4 000 Sm3/h. a) zavr{etak izgradwe polietilenske gasovodne mre`e, u zapadnom delu grada, b) projektovawe i izgradwa polietilenske gasovodne mre`e u isto~nom delu grada, pored reke Rasine, c) prikqu~ivawe tarifnih kupaca.

Distributivna gasovodna mre`a na teritoriji op{tine: a) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e Prwavor, Mudrakovac i Golovode, b) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e Bivoqe, c) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e ISTOK (Dedina, Makre{ane, Tekija, Parunovac, Kapixija), d) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e SEVER (Jasika, [anac. Kru{evica i Kukqin), e) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e JUG (Lipovac, Stepo{, Paka{nica i Gari), f) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e ISTOK (Lazarica, ^itluk, Pepeqevac i Vu~ak), g) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e MORAVA (Ma~kovac, Globoder, Bela Voda i Kowuh), h) planirawe i projektovawe distributivne gasne mre`e RIBARSKA REKA (Ђunis, Kaonik, Veliki [iqegovac, Ribare i Ribarska Bawa).

Primena obnovqivih izvora energije

Proizvodwa energije iz obnovqivih izvora na podru~ju Plana je zanemarqiva. Ostvarivawe ciqeva iz Strategije razvoja energetike i PPR Srbije neophodno je ve}e anga`ovawe obnovqivih izvora u ciqu zadovoqewa energetskih potreba, smawewa uticaja na `ivotnu sredinu i odr`ivog ekonomskog razvoja. Na podru~ju Plana, za proizvodwu toplotne i elektri~ne energije, predvi|eno je kori{}ewe slede}ih obnovqivih izvora: energija sunca, energija biomase, geotermalna energija, male hidroelektrane (solarni prijemnici energije i toplotne pumpe, kori{}ewe biomase i biogasa, geotermalna energija uz primenu savremenih tehni~kih re{ewa), u skladu sa odgovaraju}om urbanisti~kom i tehni~kom dokumentacijom. Kori{}ewe obnovqivih izvora energije u ruralnim delovima grada u skladu sa pravilima ure|ewa i gra|ewa iz Plana, naro~ito kori{}ewe potencijala biomase koji zavisi od rasporeda poqoprivrednih povr{ina (potencijalno isplativih za gajewe kultura kao biomase), povr{ina pod {umama i od potencijala biomase u sto~arstvu za proizvodwu biogasa. Solarne energane mogu da se grade na rastojawima od susednih parcela ve}im od 10m i da ambijentalno ne uti~u na susedne objekte. Energane na biomasu mogu da se grade u okviru skladi{ta bio mase koja su po`arno bezbedna. Min. povr{ina za snabdevawe bio masom je 15ha. Energane na biogas mogu da se grade u okviru farmi goveda ili sviwa, pod uslovom da imaju kapacitet ve}i od 50 grla goveda ili 70 grla sviwa.

3.5.4. Hidrotehni~ka infrastruktura

Vodosnabdevawe

Prema Vodoprivrednoj osnovi Republike Srbije, Grad Kru{evac pripada regionalnom sistemu vodosnabdevawa "]elije", tako da sva strate{ka re{ewa i potrebe treba usmeriti i dimenzionisati na razvijawe, upotrebu i kontrolu ovog sistema. Perspektivni razvoj vodovodnih sistema na teritoriji Grada Kru{evaca podrazumeva slede}e ciqeve i kriterijume kao polazne osnove planirawa: o Neophodna je izgradwa rezervoara u Lipovcu prema Glavnom projektu; o Nastavqawe izgradwe rezervoarskih prostora i razvodne mre`e po visinskim zonama u naseqima koja su zapo~ela realizaciju sistema ili su planirana za prikqu~ewe u drugoj fazi snabdevawa sa sistema ]elije; o Rekonstrukcija i modernizacija postoje}e fabrike sirove vode u Majdevu. 511 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

o Zavr{etak uvo|ewa sistema daqinskog nadzora vodosnabdevawa na teritoriji Grada. Upravqa~ko-informaciono osavremewavawe vodovodnih sistema, uvo|ewem mernog - monitornog sistema, koji }e omogu}avati pra}ewe dinamike potro{we u svim va`nijim granama mre`e, kao i brzu dijagnostiku poreme}aja i kvarova tokom funkcionisawa sistema; o Ujedna~avawe kvaliteta mre`e na nivou celog Grada (zamena cevnog materijala kvalitetnijim, zamena mawih pre~nika odgovaraju}im i ukidawe slepih krakova mre`e uspostavqawem prstenaste mre`e na svim deonicama) o Postepeno povezivawe svih parcijalnih vodovoda naseqa u jedinstven interkomunalni system; o Smawewe gubitaka vode u distributivnoj mre`i; o Otklawawe svih nedostatke koji uti~u na kvalitet pija}ih voda; o Uvo|ewe titulara seoskih vodovoda u skladu sa Zakonom, u smislu distribucije, odr`avawa i kontrole kvaliteta lokalnih sistema za vodosnabdevawe; o Za{titita i revitalizacija podzemnih izdani na svim podru~jima grada Kru{evca. Posebno treba za{titi artersku izdan, strate{kog zna~aja u selima Kaonik i Ђunis; o O~uvawe lokalnih izvori{ta i nakon povezivawa naseqa na regionalni vodovodni sistem "]elije", o Tehnolo{ke vode zahvatati iz povr{inskih voda uz primenu recirkulacije i racionalizacije potro{we; o Smawivawe specifi~ne potro{we vode u doma}instvima, politikom realnih cena vode, merewem utro{ka vode i merama planske racionalizacije potro{we; o Kqu~na mera je uskla|ivawe prodajne cene vode sa cenama definisanim Strategijom dugoro~nog razvoja Republike Srbije. To zna~i da cena mora da pokrije sve tro{kove proste reprodukcije sistema, tro{kove za{tite izvori{ta, kao i deo tro{kova pro{irene reprodukcije za daqi razvoj sistema, tj. finansijsko obezbe|ewe odr`ivog razvoja vodosnabdevawa; o Odre|ivawe institucija koje }e brinuti o kvalitetu javnih ~esmi i seoskih izvora kao i definisawe pravila za kori{}ewe ovog prirodnog dobra.

Kanalisawe

Sistem odvo|ewa otpadnih voda

Planirane aktivnosti na razvoju sistema kanalisawa date su po stavkama:

o Izgradwa novih kolektora primarnog tipa u ciqu pove}awa propusne mo}i, zbog prikqu~ewa novih korisnika; o Izgradwa novih kolektora atmosferske kanalizacije kako bi se spre~o priliv povr{inskih voda u fekalnu kanalizaciju; o Implementacija re{ewa iz Generalnog projekta sakupqawa, odvo|ewa i pre~i{}avawa otpadnih voda, koji je izradio institut “Jaroslav ^erni” - Beograd; o Inovirawe projekta postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda i nastavak zapo~ete izgradwe postrojewa; o A`uriran katastar svih potencijalnih zaga|iva~a o Za naseqa koja nisu imala kanalizacione sisteme, pri izgradwi, sprovoditi princip obaveznosti prikqu~ewa doma}instva. Striktno se zabrawuje evakuacija otpadnih voda u napu{tene bunare i upojne jame; o Ujedna~avawe kvaliteta mre`e na nivou cele teritorije Grada; o Obavezno uvo|ewe predtretmana otpadnih tehnolo{kih voda, pre upu{tawa u kanalizacionu mre`u; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 512

o Uvo|ewe sistema daqinskog nadzora rada crpnih stanica, kvaliteta vode u kanalizacionom sistemu, kao i podru~ja delovawa (dati mogu}nost lokalnim titularima da se studijom opravdanosti odlu~e za uvo|ewe). o Odre|ivawe titulara mawih postrojewa za pre~i{}avawe, kao i lokalnih kanalizacionih sistema u skladu sa Zakonom, u smislu izgradwe, odr`avawa i kontrole kvaliteta; o Uskla|ivawe postoje}ih pravilnika o kvalitetu upotrebqene vode sa zakonima i evropskom regulativom iz ove oblasti.

Usvojeno tehni~ko re{ewe – Postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda

Oznaka Naseqe koje se Ra~unski Usvojeno Kategorija Br. postrojewa prikqu~uje ES ES Recipijent recipijenta

1 Kru{evac 248610 2 Mudrakovac 11266 3 Paka{nica 9319 4 ^itluk 7702 5 Malo Golovode 5830 6 Dedina 5117 7 Parunovac 4718 8 Lazarica 4525 9 Makre{ane 3122 10 Kapixija 3069 11 Bivoqe 2681 12 Tekija 1423 13 Veliko Golovode 1398 14 Kobiqe 1187 15 Begovo Brdo 984 16 Dowi Stepo{ 791 Zapadna 17 CPPOV-1 Lipovac 791 320000 Morava IIб 18 Gaglovo 754 19 Velika Lomnica 704 20 Modrica 674 21 Gorwi Stepo{ 566 22 Trm~are 550 23 Vu~ak 505 24 Gari 398 25 [avrane 376 26 Naupare 222 27 Buci 216 28 Stanci 204 29 Pasjak 149 30 Bukovica 132 31 Sezem~e 117 32 Bovan 79 33 Dobromir 63 34 Veliki [iqegovac 4359 35 Grevci 349 36 Zubovac 96 37 PPOV-2 Malo Kru{ince 66 11000 Ribarska reka IIа 38 Ribare 1182 39 Ribarska Bawa 5019 40 Boqevac 68 41 Jasika 4198 42 Velika Kru{evica 591 Zapadna PPOV-3 6500 IIб 43 Srwe 1660 Morava 44 Gavez 69 45 Globoder 2491 Zapadna PPOV-4 4800 IIб 46 Ma~kovac 2226 Morava 513 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

47 Ђunis 1410 48 PPOV-5 Jo{je 133 4200 Ribarska reka IIа 49 Kaonik 2633 50 Lukavac 137 PPOV-6 4000 Pepequ{a IIа 51 Pepeqevac 3868 52 Kukqin (oko 33%) 936 Zapadna PPOV-7 3000 IIб 53 Bela Voda 2002 Morava 54 Veliki Kupci 1667 55 PPOV-8 Majdevo 285 2400 Rasina IIа 56 [titare 454 Zapadna 57 PPOV-9 [anac 2092 2100 IIb Morava 58 Kowuh 1812 PPOV-10 2.100 Kowu{ka reka IIб 59 Qubava 247 Zapadna 60 PPOV-11 Kukqin (oko 67%) 1899 1.900 IIб Morava 61 Pade` 630 Vratarska PPOV-12 1.000 IIб 62 Vratare 325 reka 63 Trebotin 500 64 PPOV-13 Mala Vrbnica 148 900 Pepequ{a IIа 65 @abare 207 66 Krvavica 593 Kamenarska PPOV-14 800 IIа 67 [a{ilovac 183 reka 68 PPOV-15 Su{ica 665 700 Su{i~ka reka IIа 69 Dvorane 409 PPOV-16 600 Bistrica IIа 70 161 Zdraviwe- Bejasi~ka 71 reka 256 Belasi~ka PPOV-17 600 reka IIа 72 Belasica 307 73 Doqane 138 PPOV-18 500 Me{eva~ki 74 Me{evo 349 potok IIа Mari~ki 75 PPOV-19 Lazarevac 506 500 potok IIб 76 PPOV-20 Vitanovac 445 500 Rasina IIа 77 PPOV-21 Jablanica 369 400 Rasina IIа Zdraviwe-Nabujeva~ki Nabujeva~ki 71а PPOV-22 potok 400 400 potok IIа 78 PPOV-23 Mali [iqegovac 314 300 Gaglovska reka IIб 79 Poqaci 178 PPOV-24 300 [ibovica IIб 80 Lovci 103 Kamenarska 81 PPOV-25 Kamenare 277 300 reka IIб 82 PPOV-26 Grkqane 263 300 Rasina IIа 83 PPOV-27 ]elije 230 250 Jezero ]elije IIа Le{tanski 84 PPOV-28 Sebe~evac 260 250 potok IIа 85 PPOV-29 Mali [iqegovac 227 250 Rasina IIа 86 PPOV-30 Ko{evi 195 200 Pepequ{a IIа Cerova~ki 87 PPOV-31 Cerova 196 200 potok IIа Globarski 88 PPOV-32 Globare 187 200 potok IIб 89 PPOV-33 168 200 Rasina IIа Srndaqska 90 PPOV-34 Zebica 153 150 reka IIа 91 PPOV-35 [ogoq 79 100 Rasina IIа 92 PPOV-36 Rosica 67 100 Rosi~ka reka IIа Brajkova~ki 93 PPOV-37 Brajkovac 180 100 potok IIб 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 514

94 PPOV-38 Jastrebac 800 800 Lomni~ka r. I

Individualno: 1. Komorane, 2. Pozlata, 3. Bojnice, 4. Slatina, 5. Rlica, 6. Srndaqe, 7. Crkvina, 8. Mala Reka, 9. Veliko Kru{ince

Sistem odvo|ewa atmosferskih voda

Daqi razvoj kanalizacije sprovodi se po separacionom sistemu: posebno za otpadne vode naseqa i onih industrija koje se nakon predtretmana smeju prikqu~iti na kanalizacije za otpadne vode, a posebno za ki{ne kanalizacije. o Preduslov za efikasno odvo|ewe atmosferskih voda je izgra|ena atmosferske kanalizacija i ure|ewe vodotokova i kanala; o Urbanizacija gradskog i prigradskog podru~ja name}e potrebu izgradwe atmosferske kanalizacije, po{to se mewaju prirodni uslovi oticaja na terenu, usled ~ega dolazi do ~e{}eg plavqewa terena; o Izgradwa atmosferske kanalizacije predstavqa i ekonomsku kategoriju, te pri planirawu i dimenzionisawu, treba tretirati i parametre - procene investicionih tro{kova izgradwe i nastale {tete; o Ujedna~avawe kvaliteta mre`e na teritoriji grada Kru{evca; o Definisawe koridora atmosferskih kolektora i otvorenih kanala; o Definisawe slivnih podru~ja sa strogo uslovqenim mestom uliva; o Re`im odr`avawa otvorenih kanala u putnom zemqi{tu se mora striktno primewivati uz pove}awe efikasnosti nadzora. o Uvoditi savremene sisteme ki{nih oticaja na nivou celog grada -zadr`avawem ki{nice u svim fazama (zelenim krovovima - ba{tama, kolovozom od poroznog asfalta, infiltracionim oknima i rovovima, slivni~kim-retenzionim re{etkama, infiltracionim-retenzionim {ahtama, poroznim kolektorima), a ne brzim neposrednim odvo|ewem do najbli`eg recipijenta.

3.5.4. Komunalna infrastruktura i servisi

Naseqa Grada Kru{evca su neadekvatno opremqena komunalnim objektima i slu`bama. Analizom postoje}eg stawa utvr|eno je da osim grobqa ve}ina naseqa nemaju druge komunalne objekte i slu`be. U planskom periodu potrebno je intezivno opremawe naseqa komunalnim slu`bama, {to bi uticalo na poboq{awe uslova `ivota i rada. Obim zastupqenosti komunalnih funkcija je u direktnoj zavisnosti od kategorije naseqa. U primarnim i naseqima sa razvijenim centrom planirana su:  grobqa,  sto~na grobqa (mogu biti zajedni~ka za vi{e naseqa),  organizovano prikupqawe otpada,  elektroenergetski objekti,  objekti vodosnabdevawa, kanalizacije i dr. U sekundarnim centrima i bawskim naseqima pro{iruje se obim slu`bi i objekata u odnosu na prethodne kategorije naseqa na slede}e:  vatrogasne slu`be,  komunalne slu`be za ~i{}ewe javnih povr{ina,  pijace.

U bawskim naseqima predvi|a se poseban re`im deponovawa sme}a u skladu sa smernicama za uklawawe komunalnog otpada.

Upravqawe otpadom

Na podru~ju Grada Kru{evca identifikovan je veliki broj (povremenih, divqih) smetli{ta i deponija, koje ugro`avaju stawe `ivotne sredine i zdravqe qudi. ”Srwe” je organizovana, sanitarna deponija, formirana 515 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

1984. godine na povr{ini od 37,00ha, opremqena osnovnom infrastrukturom. Komunalni otpad se iz doma}instava i sa javnih povr{ina se, preko javnog komunalnog preduze}a, dovozi sa oko 50% teritorije grada Kru{evca. Upravqawe otpadom mora biti zasnovano na na~elu izbora najoptimalnije opcije po `ivotnu sredinu i izboru koncepta kojim se obezbe|uje najmawi rizik po zdravqe qudi i stawe `ivotne sredine. Usvojeni koncept obezbe|uje prevenciju nastajawa otpada, pre svega usvajawem ~istijih tehnologija i racionalnim kori{}ewem prirodnih resursa, evakuacije otpada u ciqu spre~avawa degradacije `ivotne sredine, pejza`nih vrednosti prostora i zdravqa stanovnika, nepovoqnih uticaja na mikroklimatske i ekolo{ke uslove.  Komunalni otpad je otpad iz doma}instva (ku}ni otpad) i drugi otpad koji je po prirodi ili sastavu sli~an komunalnom otpadu. Standard za sakupqawe komunalnog otpada je sud - kontejner, zapremine 1100l, gabarita 1,37h1,45h1,45m. Aproksimativno, jedan kontejner se postavqa na 800m2 korisne povr{ine (1000m2 bruto povr{ine za stacionarnu namenu). Podru~je Plana mora biti opremqeno dovoqnim brojem kontejnera za sakupqawe komunalnog otpada. Pra`wewe kontejnera i evakuacija otpada }e biti poverena nadle`nom komunalnom preduze}u, prema utvr|enoj dinamici.  Komercijalni otpad je otpad koji nastaje u preduze}ima, ustanovama i institucijama koje se bave trgovinom, uslugama, kancelarijskim poslovima, sportom, rekreacijom i zabavom mora se sakupqati i mo`e se ustupati zainteresovanim licima i preduze}ima na daqi tretman, uz obaveznu evidenciju prema odredbama Pravilnika o uslovima i na~inu razvrstavawa, pakovawa i ~uvawa sekundarnih sirovina (”Sl. glasnik RS” br. 55/01).  Industrijski otpad je otpad koji nastaje iz bilo koje industrije ili sa lokacije na kojoj se nalazi industrija. Upravqawe industrijskim otpadom vr{i}e se u skladu sa Zakonom o upravqawu otpadom (”Sl. glasnik RS” br. 36/09), Pravilnikom o uslovima i na~inu razvrstavawa, pakovawa i ~uvawa sekundarnih sirovina (”Sl. glasnik RS” br. 55/01), Pravilnikom o na~inu postupawa sa otpacima koji imaju svojstvo opasnih materija (”Sl. glasnik RS” br. 12/95) i ostaloj va`e}oj zakonskoj regulativi i podzakonskim aktima.  Opasan otpad (iz postrojewa i tehnolo{kih procesa, skladi{tewa, transporta, u akcidentu) podle`e upravqawu i postupawu u skladu sa odredbama Zakona o upravqawu otpadom ("Sl. glasnik RS",br. 36/09), Pravilnika o na~inu postupawa sa otpacima koji imaju svojstvo opasnih materija (”Sl. glasnik RS” br. 12/95). Evakuaciju ove vrste otpada mo`e da vr{i iskqu~ivo organizacija koja poseduje sertifikat za obavqawe te vrste delatnosti uz obaveznu evidenciju o koli~ini i vrsti otpada.

Saglasno odredbama Zakona o upravqawu otpadom (Sl. glasnik RS, br.36/09) i Strategije upravqawa otpadom za period 2010-2019 (Sl. glasnik RS, br. 29/2010), grad Kru{evac je u obavezi da donese Lokalni plan upravqawa otpadom (obezbe|uje uslove i stara se o wegovom sprovo|ewu). Strategijom upravqawa otpadom za period od 2010-2019, i PPRSrbije, Kru{evac je planiran kao regionalni centar za upravqawe komunalnim otpadom, za op{tine Trstenik, , Rekovac, ]i}evac, Brus, . Ovaj centar obuhvata 263.740 stanovnika i 54.595t/godi{we komunalnog otpada. Osnovna koncepcija Plana upravqawa otpadom za podru~je Plana obuhvata mere:  prevencije i smawewa stvarawa i nastajawa otpada na izvoru,  re{avawe problema otpada na izvoru nastajawa,  postepeno - fazno uvo|ewe {ema razdvojenog sakupqawa otpada i savremene specijalizovane opreme za transport,  pouzdano, bezbedno, ekolo{ki odr`ivo i prihvatqivo ulagawe otpada  sanacija deponije Srwe; Osnovni uslov za organizovano i kona~no sakupqawe otpada je poveravawe poslova (nadle`nom komunalnom preduze}u i/ili na drugi na~in, u skladu sa va`e}om zakonskom regulativom).

Obavezne mere u oblasti upravqawa otpadom

Upravqawe otpadom kao delatnost od op{teg interesa na teritoriji Grada Kru{evca mora biti organizovano na na~in kojim se:  ne ugro`ava `ivotna sredina i zdravqe qudi i otklawa opasnost od svakog wegovog {tetnog dejstva u prostoru;  obezbe|uje dono{ewe Plana upravqawa otpadom za teritoriju Grada (za gradski centar, Ribarsku bawu i ruralna naseqa – organizaciono i prostorno);  obezbe|uje po{tovawe principa regionalizacije (realizacija regionalnog centra za upravqawe komunalnim otpadom);  obezbe|uje prevencija nastajawa otpada, primarna selekcija otpada, recikla`a i ponovno kori{}ewe sekundarnih sirovina iz otpada;  defini{u pravila i principi tretmana i odlagawa industrijskog opasnog i neopasnog otpada;  vr{i obavezno sanirawe postoje}ih neure|enih i nekontrolisanih odlagali{ta i rasutih smetli{ta komunalnog i ostalog otpada; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 516

 vr{i monitoring – pra}ewe stawa postoje}e deponije „Srwe”;  zaustavqaju negativni trendovi i prakse u ciqu unapre|ivawa `ivotne sredine, kvaliteta stanovawa i rada, odnosno kvaliteta `ivqewa;  formira slu`ba za monitoring i za{titu `ivotne sredine, sa posebnim akcentom na upravqawe otpadom;  obezbe|uje stalno razvijawe svesti o upravqawu otpadom.

Plan organizacije grobqa na podru~ju Grada Kru{evca Planirawem treba posti}i boqu organizaciju, ure|ivawe, odr`avawe i funkcionisawe grobqa na celoj teritoriji Grada Kru{evca, kao i optimalnu iskori{}enost prostora i opremqenost potrebnom komunalnom infrastrukturom.

Seoska grobqa U svim seoskim naseqima mogu se planirati pro{irewa grobqa i izgradwa novih ukoliko se za to uka`e potreba. Za novoplanirana grobqa i pro{irewa postoje}ih moraju se planirati pristupne saobra}ajnice i prikqu~ci na komunalnu infrastrukturu.

Grobqa na podru~ju GP Kru{evca Prostor koji je planiran za pro{irewe Novog grobqa zadovoqava potrebe grada u planskom periodu. Ovaj prostor }e biti razra|en Planom detaqne regulacije. Pro{irewa grobqa u prigradskim naseqima dozvoqena su samo u okviru ve} planiranih pro{irewa Generalnim planom Kru{evca. Na starom grobqu sahrawivawe se mo`e vr{iti samo u okviru postoje}ih grobova.

Sto~ne jame Sto~ne jame postoje u sedam naseqa ali je potreba za izgradwom novih, je veoma izra`ena u velikom broju naseqa. Sto~ne jame su jedan od najracionalnijih na~ina higijenskog odlagawa uginulih `ivotiwa. Sto~ne jame se mogu planirati na teritoriji svih naseqa, na prostoru koji zadovoqava uslove date u Pravilniku o na~inu ne{kodqivog uklawawa `ivotiwskih le{eva i otpadaka `ivotiwskog porekla (Sl.list SFRJ 53/89), higijensko sanitarne, tehni~ke i urbanisti~ke uslove.

Pijace Prostorni razme{taj pijaca na teritoriji Grada Kru{evca uslovqen je planiranim razvojem mre`e naseqa, tako da se pijace (zelena, kvanta{ka i sto~na) planiraju u sekundarnim centrima a u bawskom nasequ samo zelena pijaca. Ukoliko se uka`e potreba, zelene, kvanta{ke i sto~ne pijace mogu se organizovati i u drugim centrima u mre`i naseqa.

3.6. Namena prostora (poqoprivredno, {umsko, vodno i gra|evinsko zemqi{te) i bilans povr{ina

Osnovna namena prostora sa bilansom povr{ina

Prostornim planom Grada Kru{evca definisana je osnovna namena i to: - gra|evinsko zemqi{te - poqoprivredno - {umsko i - vodno zemqi{te

Tabela br. 59. Planirana namena prostora

Namena Povr{ina u ha U~e{}e % Gra|evinsko zemqi{te 10774.50 13 Poqoprivredno zemqi{te 44280.50 52 Vodno zemqi{te 2976.00 3 [ume 27367.00 32 Ukupno 85398.00 100

Pokazateqi dati u tabeli br. 59. i prikazani grafikoni pokazuju da je planirana procentualna zastupqenost poqoprivrednog zemqi{ta u podru~ju Grada Kru{evca sa 52. %, odnosno 442,80 km2. Gra|evinsko zemqi{te }e zauzimati 13% , dok je planirano u~e{}e {umskog zemqi{ta 32 %, a vodnog i ostalog 3 %. Gra|evinski reon je pove}an na ra~un poqoprivrednog zemqi{ta 1,3%, {to ukupno umawuje poqoprivredno zemqi{te za 1,3%. 517 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

Grad Kru{evac visoko kvaliteno poqoprivredno zemqi{te tretitra kao jedan od najva`nijih prirodnih potencijala, koje je ugro`eno izgradwom infrastrukture, naro~ito planiranim autoputevima, zatim {irewem gra|evinskog reona.

Planom je obuhva}eno zemqi{te u gra|evinskom podru~ju, poqoprivredno, {umsko i vodno zemqi{te u ukupnoj povr{ini od 853.98 km2. U okviru zemqi{ta u gra|evinskom podru~ju obuhva}eni su prostori za stanovawe, industriju i delatnosti, javne povr{ine, rekreacione, parkovske, povr{ine za{titnog zelenila, i dr. Prostornim planom Grada Kru{evca prikazano je gra|evinsko podru~je svih 101 naseqa, kao racionalno organizovanih i oblikovanih prostora. Osnovni kriterijumi za utvr|ivawe gra|evinskog pоdru~ja naseqa su slede}i:

 racionalno kori{}ewe i namena prostora,  objektivno sagledavawe potreba za prostorom za svako naseqe na temequ procena budu}ih demografskih procesa, raspolo`ivog neizgra|enog prostora, procene privrednih i ostalih potencijala i potreba, kao i kapaciteta postoje}e infrastrukture,  osigurawe polo`aja naseqa u planiranoj mre`i naseqa,  za{titu javnog interesa,  o~uvawe autenti~nosti naseqa  vrednovawe kvaliteta prostora i wegove okoline tako da se odre|ivawem prostora za gra|ewe ne smawuju {umske i kvalitetne poqoprivredne povr{ine i {tite vodni resursi.

Prostornim planom prikazani su postoje}i gra|evinski reoni i planirani koji predstavqaju rezervnu povr{inu za budu}i razvoj naseqa i prikazani su u grafi~kom prilogu Referalna karta br.1 - namena povr{ina, u razmeri 1 : 50.000. Precizne granice gra|evinskih reona definisa}e se urbanisti~kim planovima. Postoje}a gra|evinska podru~ja razvija}e se rekonstrukcijom postoje}ih objekata, gradwom novih objekata za stanovawe, privredu, javne i dr. namene uz o~uvawe identiteta naseqa, zatim podizawem komunalnog standarda naseqa, rekonstrukcijom postoje}e i gradwom nove saobra}ajne i komunalne infrastrukture i osigurawem prostora za prate}e sadr`aje. Granice gra|evinskih podru~ja obuhvataju sve parcele izgra|ene do dono{ewa ovog Plana. Planirani delovi gra|evinskog reona nameweni su prete`no za stanovawe, zatim javne funkcije, privredu, sport i rekreaciju, povr{ine komunalnih i saobra}ajnih sistema, grobqa, ure|ene zelene povr{ine, za{titno zelenilo i sl. kao i posebnu namenu. Gra|evinsko zemqi{te urbanog podru~ja Kru{evca definisano je Generalnim urbanisti~kim planom Kru{evca. Gra|evinski reon naseqa formiran je na prostoru oko postoje}eg funkcionalnog centra i linearno uz postoje}e i planirane puteve koji se zrakasto prote`u kroz naseqa. Na taj na~in usmerava se daqa izgradwa na prostorima, u delovima naseqa, u kojima je ve{ zapo~eta gradwa, a u ciqu racionalnog ori{}ewa i infrastrukturnog opremawa zemqi{ta. [irina planiranog pojasa gra|evinskog podru~ja uz dr`avne puteve mo`e se kretati do 100 m, izuzetno i do 200 m u zonama sa centralnim funkcijama i privrednim kompleksima, dok se {irina pojasa planirane izgradwe uz op{tinske puteve u seoskim naseqima utvr|uje prema lokalnim potrebama i uslovima. Analiza postoje}eg stawa izgra|enosti na podru~ju op{tine ukazala je na postojawe velikog broja mawih povr{ina (zaseoka) sa izgra|enim objektima, {to je posebno izra`eno u brdskoplaninskim selima. Imaju}i u vidu “ra{trkanost” ovih podru~ja, kao i mali broj postoje}eg i planiranog stanovni{tva na ovim prostorima, nije bilo racionalno {irewe jedinstvenog gra|evinskog reona zbog ukqu~ivawa ovih povr{ina u wega. 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 518

Navedena gra|evinska podru~ja su zadr`ana sa mogu}no{}u pove}awa postoje}ih povr{ina formirawem novih ku}i{ta u slobodnim me|uprostorima ovih zaseoka. Tako|e je mogu}a transformacija ovih podru~ja u ciqu formirawa pravilnijih gra|evinskih parcela (u skladu sa pravilima parcelacije iz ovog plana), boqeg organizovawa povr{ina u okviru ku}i{ta (zadovoqavaju}i raspored i me|usobna udaqenost stambenih i ekonomskih objekata i sl.), kao i pove}awe gustine izgra|enosti, koja je na ovim prostorima vrlo niska.

Osnovna podela gra|evinskog podru~ja seoskih naseqa je na:  stanovawe  javne funkcije  zone rada izone posebne namene

Tabela br. 60. Osnovna namena zemqi{ta po katastarskim op{tinama Pove}awe Pov. KO u Poqopriv. Vodno [ume Gra|evinsko u R.br. Naseqa km2 ha ha ha ha % Kru{evac 853.98 44280.50 2976.00 27367.00 10774.50 5.23 1 Бегово Брдо 0.00 0.00 0.00 0.00 66.00 0.00 2 Бела Вода 12.89 932.13 145.00 92.00 119.87 7.99 3 Беласица 10.05 280.69 57.00 591.00 76.31 3.12 4 Бивоље 7.65 551.00 72.00 0.00 142.00 0.00 5 Бован 3.37 266.25 0.00 8.00 62.75 2.87 6 Бојинце 0.00 0.00 0.00 62.00 23.05 0.23 7 Бољевац 10.73 102.84 48.00 890.00 32.16 3.74 8 Брајковац 3.95 268.31 0.00 67.00 59.69 4.72 9 Буковица 4.55 153.86 13.00 219.00 69.14 3.20 10 Буци 37.15 0.00 151.00 3554.00 84.00 5.00 11 Велика Крушевица 5.40 397.78 0.00 76.00 66.22 5.11 12 Велика Ломница 13.12 463.54 99.00 554.00 195.46 6.23 13 Велики Купци 0.00 0.00 38.00 52.00 177.86 8.45 14 Велики Шиљеговац 32.28 1979.04 171.00 525.00 553.01 15.21 15 Велико Головоде 4.13 313.24 0.00 0.00 99.76 5.01 16 Велико Крушинце 0.00 0.00 0.00 146.00 23.10 5.00 17 Витановац 9.74 310.18 31.00 510.00 122.82 3.21 18 Вратаре 8.34 675.42 0.00 102.00 56.58 4.78 19 Вучак 4.91 367.41 0.00 37.00 86.59 5.60 20 Гавез 1.68 155.61 0.00 0.00 12.39 3.28 21 Гаглово 11.98 871.75 39.00 224.00 63.25 7.20 22 Гари 6.40 354.15 0.00 142.00 143.85 5.00 23 Глобаре 7.46 530.70 0.00 83.00 132.30 5.00 24 Глободер 15.22 1259.50 0.00 0.00 262.50 5.00 25 Горњи Степош 4.10 249.34 27.00 12.00 121.66 6.72 26 Гревци 5.81 358.09 51.00 87.00 84.91 2.30 27 Гркљане 23.20 621.30 32.00 1594.00 72.70 2.40 28 Дворане 8.16 557.04 0.00 83.00 175.96 4.12 29 Дедина 7.85 452.00 38.00 45.00 250.00 0.00 30 Добромир 0.00 0.00 0.00 32.00 18.58 3.20 31 Дољане 4.97 359.29 0.00 59.00 78.71 3.56 32 Доњи Степош 4.20 324.08 0.00 31.00 64.92 6.42 33 Ђунис 17.19 1038.97 57.00 415.00 208.03 7.23 34 Жабаре 0.00 0.00 0.00 91.00 186.95 5.62 35 Здравиње 9.35 499.67 22.00 203.00 210.33 4.13 36 Зебица 3.63 267.08 29.00 29.00 37.93 2.50 37 Зубовац 3.47 259.45 0.00 22.00 65.55 15.00 38 Јабланица 25.60 290.84 166.00 1971.00 132.16 2.45 39 Јасика 8.44 487.24 45.00 136.00 175.76 7.83 40 Јошје 6.05 470.36 9.00 53.00 72.64 2.31 519 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

41 Каменаре 5.10 360.96 0.00 49.00 100.04 4.21 42 Каоник 20.65 1568.33 65.00 166.00 265.67 7.56 43 Капиџија 4.75 317.54 6.00 40.00 111.46 3.20 44 Кобиље 6.54 473.47 0.00 26.00 154.53 5.12 45 Коморане 4.02 248.36 0.00 136.00 17.64 3.78 46 Коњух 11.19 826.33 66.00 87.00 139.67 9.12 47 Кошеви 0.00 0.00 23.00 7.00 95.70 8.75 48 Крвавица 6.75 507.16 0.00 62.00 105.84 3.76 49 Крушевац 11.09 1084.00 0.00 25.00 0.00 0.00 50 Кукљин 18.02 1097.07 298.00 211.00 195.93 5.34 51 Лазаревац 7.96 524.21 0.00 127.00 144.79 3.42 52 Лазарица 7.62 582.00 68.00 0.00 112.00 0.00 53 Липовац 1.85 110.87 34.00 0.00 40.13 5.60 54 Ловци 6.36 527.47 0.00 91.00 17.53 3.14 55 Лукавац 2.65 159.29 9.00 15.00 81.71 2.14 56 Љубава 5.27 361.43 0.00 102.00 63.57 2.53 57 Мајдево 13.35 1190.72 34.00 64.00 49.54 3.20 58 Макрешане 16.55 940.00 87.00 409.00 219.00 0.00 59 Мала Врбница 2.68 226.34 0.00 13.00 28.66 2.36 60 Мала Река 5.45 214.94 38.00 258.00 34.06 3.20 61 Мали Купци 14.88 1001.41 9.00 421.00 70.45 2.10 62 Мали Шиљеговац 13.65 979.64 15.00 221.00 149.36 2.30 63 Мало Головоде 0.76 0.00 21.00 75.00 67.00 0.00 64 Мало Крушинце 4.78 412.62 11.00 16.00 39.48 3.89 65 Мачковац 10.62 874.44 0.00 12.00 175.56 4.50 66 Мешево 8.93 625.93 0.00 136.00 131.07 5.70 67 Модрица 6.22 408.99 34.00 92.00 87.01 6.11 68 Мудраковац 5.15 269.00 36.00 25.00 185.00 0.00 69 Наупаре 25.84 431.88 13.00 2060.00 79.12 4.11 70 Падеж 9.51 773.24 0.00 54.00 123.76 5.78 71 Пакашница 3.14 229.00 0.00 26.00 59.00 0.00 72 Паруновац 8.15 519.00 19.00 78.00 199.00 0.00 73 Пасјак 4.87 396.21 0.00 11.00 79.79 2.30 74 Пепељевац 13.91 1165.62 42.00 5.00 186.08 7.56 75 Петина 18.75 399.36 0.00 1412.00 63.64 4.32 76 Позлата 2.14 118.29 0.00 64.00 31.71 2.30 77 Пољаци 6.17 226.38 0.00 170.00 220.62 1.20 78 Рибаре 14.46 947.00 38.00 254.00 207.72 5.98 79 Рибарска Бања 0.00 0.00 0.00 143.00 24.72 3.00 80 Рлица 12.91 278.69 0.00 991.00 21.32 1.50 81 Росица 7.44 264.65 38.00 369.00 72.35 1.90 82 Себечевац 7.75 561.08 0.00 121.00 92.92 3.24 83 Сеземче 14.14 225.11 0.00 1114.00 74.89 1.20 84 Слатина 4.01 135.56 0.00 246.00 19.44 2.30 85 Срндаље 25.10 0.00 36.00 2480.00 9.29 3.20 86 Срње 8.77 647.72 0.00 141.00 88.28 3.86 87 Станци 5.50 358.84 0.00 44.00 147.16 2.91 88 Суваја 0.00 0.00 21.00 603.00 102.25 3.29 89 Сушица 9.78 685.11 31.00 88.00 173.89 1.69 90 Текија 12.90 1054.51 0.00 149.00 86.49 4.20 91 Треботин 11.98 1127.46 15.00 0.00 65.49 5.63 92 Трмчаре 7.76 344.82 38.00 265.00 128.18 4.21 93 Ћелије 9.88 429.25 212.00 321.00 25.75 3.00 94 Церова 6.86 537.99 0.00 64.00 84.01 2.45 95 Црквина 2.64 206.31 0.00 22.00 35.69 1.98 96 Читлук 5.21 166.00 151.00 45.00 159.00 0.00 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 520

97 Шавране 4.82 301.63 27.00 45.00 108.37 3.21 98 Шанац 10.87 739.06 86.00 182.00 79.94 3.82 99 Шашиловац 5.66 327.15 0.00 71.00 167.85 2.35 100 Шогољ 2.18 151.07 7.00 10.00 49.93 1.89 101 Штитаре 5.02 400.66 8.00 36.00 57.34 4.26

3.7. Za{tita `ivotne sredine, predela, prirodnih i kulturnih dobara

3.7.1. Za{tita `ivotne sredine i predela

U prostornoj organizaciji Grada Kru{evca, osnovni ekolo{ki principi su: 1. zadr`ati, sa~uvati i {tititi prirodno vredne i o~uvane ekosisteme, kao i prostore kod kojih kapacitet `ivotne sredine nije bitnije naru{en; 2. sanirati i revitalizovati degradirane i ugro`ene ekosisteme i sanirati posledice zaga|ewa, {to se prioritetno odnosi na postoje}e industrijske zone, lokacije nekontrolisanih smetli{ta, lokacije nekontrolisanih uliva otpadnih voda u priobaqu Rasine, Zapadne Morave i wenih pritoka; 3. usvajawe najadekvatnijeg na~ina kori{}ewa prirodnih resursa i prostora sa ciqem o~uvawa prirodnih vrednosti i unapre|ewa `ivotne sredine; 4. rezervisati i ~uvati predele i podru~ja koja se iz strate{kih razloga ne smeju zaga|ivati i uni{tavati (izvori{te vodosnabdevawa "]elije", za{titni pojasevi, za{ti}ena prirodna dobra, zone o~uvane prirode - Mojsiwske planine, Jastrebac i dr.).

Operativni zadaci podrazumevaju:  izgradwu sistema ekolo{ke bezbednosti u svim aktivnostima;  uravnote`eno kori{}ewe prostora;  planirawe najpovoqnijeg odnosa izme|u zona stanovawa, proizvodwe, rekreacije i komunikacija;  optimalno kori{}ewe prirodnih resursa;  planirawe za{tite vrednih prirodnih, ambijentalnih i urbanih celina;  efikasnu za{titu izvori{ta vodosnabdevawa, prirodnih i kulturnih dobara;  za{titu visokobonitetnog i ostalog poqoprivrednog, {umskog i vodnog zemqi{ta;  racionalno kori{}ewe prirodnih resursa, naro~ito vode, energije i sirovina za gra|evinske materijale;  upravqawe otpadom - smawewe koli~ine otpada, pove}awe stepena reciklirawa i bezbedno deponovawe svih vrsta otpada;  izbegavawe stvarawa ekolo{kih konflikata izme|u zona privrednih i proizvodnih aktivnosti i saobra}aja, sa jedne i stanovawa, rekreacije i za{ti}enih dobara, sa druge strane;  primenu kriterijuma i instrumenata za{tite `ivotne sredine od zaga|ivawa pri izradi urbanisti~kih planova za pojedine delove gradske teritorije;  primenu kriterijuma i instrumenata za{tite `ivotne sredine od zaga|ivawa pri izgradwi objekata i postrojewa, potencijalnih izvora zaga|ivawa;

Kqu~na planska re{ewa prostornog zna~aja, koja mogu da ugroze ili za{tite `ivotnu sredinu, obuhvataju:  planirawe celina i zona namewenih radnim i industrijskim kompleksima;  planirawe krupnih infrastrukturnih koridora (saobra}ajnih, hidrotehni~kih, toplovodnih i gasovodnih);  planirawe celina i zona za razvoj povr{inske eksploatacije prirodnih resursa (eksploatacija kamena, gline, peska, vode i dr.);  planirawe mre`a infrastrukturnog i komunalnog opremawa i pokrivawa teritorije (izgradwa kanalizacionih mre`a sa sistemima za pre~i{}avawe otpadnih voda, vodovodnih, toplovodnih i gasovodnih mre`a;  upravqawe otpadom i izgradwa postrojewa za upravqawe otpadom; Za{tita vazduha Prostorni plan Grada Kru{evca (planirana namena prostora, mre`a naseqa, planirana saobra}ajna matrica, planirano centralizovano zagrevawe, kori{}ewe neobnovqivih izvora, energetska efikasnost i planirani tipovi zelenila), uz primenu obaveznih tehni~kih mera za{tite na izvoru zaga}ivawa, predstavqa osnov za preventivno spre~avawe zaga|ivawa vazduha i poboq{awe kvaliteta vazduha. Obavezne smernice i mere kontrole, za{tite i monitoringa vazduha:  potpuna gasifikacija i toplifikacija gradskog centra, radnih zona i naseqa;  boqa regulacija saobra}ajne proto~nosti gradskih saobra}ajnica;  odr`avawe komunalne higijene;  rekonstrukcija gradskih saobra}ajnica za merodavno saobra}ajno optere}ewe;  obostrano (ili jednostrano) ozelewavawe gradskih i ostalih saobra}ajnica; 521 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 ozelewavawe svih povr{ina u funkciji saobra}aja (parking prostora, platoa i dr.);  selektivna rekonstrukcija postoje}ih i planirawe novih zelenih povr{ina svih kategorija prema prostornim i lokacijskim uslovima;  definisawe i utvr|ivawe trase transporta opasnih i {tetnih materija;  monitoring kvaliteta vazduha, prema utvr|enom Programu uz stalno preispitivawe potrebe za {irewem monitorske mre`e mernih mesta za pra}ewe kvaliteta vazduha;  plansko i urbanisti~ko ure|ivawe prostora, celina i zona (postoje}ih i planiranih), mogu}e je primenom postupka procene uticaja strate{kog karaktera na `ivotnu sredinu;  svi postoje}i proizvodni i drugi pogoni, kao i planirani, koji predstavqaju izvore aerozaga|ivawa su u obavezi da primene najboqe dostupne tehnike i tehnologije u ciqu spre~avawa i smawewa emisije {tetnih i opasnih materija u `ivotnu sredinu;  rekonstrukcija postoje}ih i izgradwa planiranih projekata (objekata, tehnologija, infrastrukture) potencijalnih zaga|iva~a vazduha, mogu}a je obaveznom primenom postupka procene uticaja na `ivotnu sredinu;  obavezan monitoring uticaja zaga|enosti vazduha na zdravqe stanovni{tva;  obavezna dostupnost rezultata ispitivawa i pra}ewa stawa kvaliteta vazduha, redovno informisawe javnosti i nadle`nih institucija u skladu sa va`e}im Zakonom;  stalna edukacija i podizawe ekolo{ke svesti o zna~aju kvaliteta vazduha i `ivotne sredine; Na podru~ju grada Kru{evca u ciqu za{tite `ivotne sredine, daqi razvoj energetike mora se zasnivati na:  pove}awu energetske efikasnosti proizvodwe, transporta i potro{we energije,  racionalnijoj upotrebi energije,  gasifikaciji naseqa,  uvo|ewu ekonomski opravdanih novih i obnovqivih izvora energije,  razvoju sistema centralizovanog snabdevawa energijom i dr.

Za{tita povr{inskih i podzemnih voda i izvori{ta vodosnabdevawa Predlo`ena namena prostora na podru~ju Plana, komunalno opremawe, izgradwa kanalizacione mre`e, postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda, sanacija smetli{ta, uz po{tovawe mera za{tite povr{inskih i podzemnih voda i izvori{ta vodosnabdevawa „]elije” od zaga|ivawa, predstavqa dobro ponu|eno re{ewe za o~uvawe kvaliteta voda i vodnog zemqi{ta i jedan od uslova pri vrednovawu prostora u postupku implementacije planirane namene povr{ina. Obavezne smernice i mere za{tite, kontrole i monitoringa voda:  obavezno je dono{ewe Plana (Programa) upravqawa otpadnim vodama;  obavezna je izgradwa centralnog postrojewa za tretman otpadnih voda za gradski centar i prate}e infrastrukture;  za celine i zone za koje }e se raditi urbanisti~ki planovi, kao obavezna mera prevencije, planirati pokrivenost prostora kanalizacionom mre`om sa postrojewima za pre~i{}avawe otpadnih voda merodavnog kapaciteta. Razvoj kanalizacionih sistema je mogu} kao nezavisan sistem sa postrojewem za pre~i{}avawe otpadnih voda (ili zajedni~ki za vi{e naseqa);  obavezna mera do realizacije kanalizacione mre`e je izgradwa vodonepropusnih septi~kih jama u ciqu za{tite zemqi{ta i voda od zaga|ivawa;  za zone i lokacije za koje se ne planira izrada planske dokumentacije, pri izdavawu lokacijske dozvole, obavezna mera je kanalisawe otpadnih voda, izgradwa vodonepropusne septi~ke jame kapaciteta i dimenzija prema potro{wi vode i merodavnom vozilu za evakuaciju otpadnih voda (ili ure|aja za tretman otpadnih voda);  za mawa naseqa, sto~ne farme, klanice, mlekare, prerade vo}a i sli~ne delatnosti obavezni su sistemi sa biolo{kim pre~i{}avawem otpadnih voda;  za projekte (objekte i tehnolo{ke proecese) koji generi{u tehnolo{ke otpadne vode, obavezna je izgradwa ure|aja ili postrojewa za predtretman tehnolo{kih otpadnih voda pre upu{tawa u recipijent (naseqska kanalizacija ili vodotok) saglasno kapacitetima produkcije otpadnih voda, zakonskim propisima i gradskoj normativi i uslovima nadle`nog vodoprivrednog preduze}a;  formirawe slu`be za vodoprivredu na nivou Grada Kru{evca, koja bi se bavila problemima poqoprivrede, sprovodila planove iz ove oblasti uz sinhronizaciju rada svih aktera i sprovodila efikasnije ubirawe sredstava iz naknade za odvodwavawe;  izgradwa novih i odr`avawe postoje}ih odbrambenih nasipa, kao i preduzimawe antierozionih mera u delovima naseqa na padinama koja nisu ugro`ena od poplava;  izrada studije o akumulacijama na malim rekama i namenskim retenzijama, u gorwim tokovima gde bi se u svrhu vi{enamenskog kori{}ewa – naro~ito u malovodnim periodima, mogle sakupqati i atmosferske vode; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 522

 izgradwa mini akumulacija na mestima koja zadovoqavaju kriterijume koli~ina vode;  regulacija mawih vodotoka, posebno onih koji se nalaze u zonama o~uvanih ekosistema, treba obavqati po principima „naturalne regulacije”, koja podrazumeva {to mawu upotrebu grubih ve{ta~kih intervencija (kinetirawa korita, oblagawa celog popre~nog profila kamenom i betonom itd.) kako bi se u celosti o~uvali vodeni ekosistemi i neposredno priobaqe (zabranom gradwe objekata koji bi ote`ali ili onemogu}ili odr`avawe nasipa);  na buji~nim vodotocima u gorwim delovima sliva, za{titu obaviti aktivnim merama ubla`avawa poplavnih talasa;  regulaciju vodotoka u zoni naseqa, pored funkcionalnih kriterijuma, primeriti i urbanim, estetskim i drugim uslovima koji oplemewuju `ivotnu sredinu;

Obavezne mere za{tite izvori{ta vodosnabdevawa jezera „]elije”: Zemqi{te i vodene povr{ine u podru~ju za{tite izvori{ta vodosnabdevawa, u skladu sa Zakonom o vodama, moraju biti za{ti}eni od namernog ili slu~ajnog zaga|ivawa i drugih uticaja koji mogu nepovoqno delovati na izda{nost izvori{ta i zdravstvenu ispravnost vode. Obavezno je ure|ivawe i odr`avawe u`e zone za{tite izvori{ta, koje obuhvata:  povr{insko ure|ivawe terena,  uklawawe nehigijenskih objekata,  rekonstrukciju ili dogradwu postoje}ih stambenih, infrastrukturnih i privrednih objekata radi obezbe|ivawa potrebnog stepena za{tite okoline,  zabranu gra|ewa novih objekata koji nisu u funkciji vodosnabdevawa,  zabranu skladi{tewa ~vrstog, industrijskog i opasnog otpada,  zabranu transporta opasnih i {tetnih materija,  zabranu upotrebe ve{ta~kih |ubriva i hemijskih sredstava u poqoprivrednoj proizvodwi,  redovnu kontrolu namenskog kori{}ewa zemqi{ta. Na podru~ju {ire zone za{tite vodoizvori{ta uspostavqa se re`im selektivnog sanitarnog nadzora i za{tite od zaga|ivawa `ivotne sredine. U tom ciqu realizuje se sistem monitoringa kvaliteta i kvantiteta podzemnih voda izvori{ta, u skladu sa programom sistematske kontrole vode u izvori{tu. Za{tita izvori{ta ostvaruje se primenom slede}ih preventivnih mera:  nije dozvoqena izgradwa objekata i instalacija koji na bilo koji na~in mogu zagaditi vodu ili zemqi{te ili ugroziti bezbednost cevovoda i vodoprivrednih objekata,  zabrana izgradwe industrijskih i drugih objekata ~ije otpadne materije mogu zagaditi vodu i zemqi{te,  ostale vrste privrednih objekata mogu se graditi pod uslovom da se u wihovom projektovawu i izvo|ewu obezbedi kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda u skladu sa standardima propisanim zakonom,  postoje}i industrijski objekti moraju u skladu sa zakonom obezbediti kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda,  dozvoqena je izgradwa objekata namewenih za rekreaciju i turizam, pod uslovima za{tite `ivotne sredine propisane zakonom,  ~vrsti otpad sakupqati samo na vodonepropusnim povr{inama, a trajno odlagawe otpada obezbediti na sanitarnim deponijama izvan {ire zone za{tite,  nije dozvoqena intenzivna upotreba pesticida, herbicida i ve{ta~kih |ubriva na zemqi{tu koje se koristi u poqoprivredne svrhe,  zabrawuje se transportovawe i skladi{tewe opasnih i otrovnih materija.

Za{tita zemqi{ta

Osnovna postavka Plana je racionalno kori{}ewe zemqi{ta kao prirodnog neobnovqivog (te{ko obnovqivog) resursa. Obavezna mera za{tite u sprovo|ewu Plana je izrada ekolo{ko-biolo{ke osnove – podloge ze ure|ivawe prostora, obavezan izbor vrsta za ozelewavawe i pejza`no ure|ewe planiranih celina i zona. Za{tita zemqi{ta kao prirodnog resursa sprovodi}e se merama ograni~ewa, zabrane i za{tite od nenamenskog kori{}ewa, zaga|ivawa, degradacije i devastacije. Obavezne smernice i mere za{tite zemqi{ta, mere za{tite od uticaja poqoprivrede i mere za{tite od pojave erozije i klizi{ta:  obavezno uspostavqawe sistema permanentne kontrole stawa i kvaliteta zemqi{ta na svim lokacijama gde su uo~eni problemi sa pove}anim koncentracijama opasnih i {tetnih materija;  obavezno dono{ewe i usvajawe Programa kontrole kvaliteta zemqi{ta i redovno pra}ewe konecntracija opasnih i {tetnih materija u zemqi{tu grada Kru{evca; 523 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 obavezna kontrola tehnolo{kih procesa, smawewe emisije otpadnih materija i upravqawe svim vrstama otpada;  obavezno dono{ewe i usvajawe Programa sa merama permanentne sanacije i prevencije u smislu odr`avawa kvaliteta zemqi{ta (sanacija, remedijacija i rekultivacija degradiranih povr{ina i smetli{ta, infrastrukturno i komunalno opremawe naseqa - izgradwa nedostaju}e vodovodne i kanalizacione mre`e u naseqima, izgradwa postrojewa i ure|aja za pre~i{}avawe otpadnih voda, organizovano sakupqawe i odno{ewe sme}a, izgradwu saobra}ajne infrastrukture sa povr{inom nepropusnom za vodu i separatorima uqa i masti, regulisawe atmosferskih taloga, redovno prawe ulica i ozelewavawe povr{ina otvorenog vegetacijskog sklopa i erodiranih povr{ina);  obavezno dono{ewe i usvajawe Programa permanentne edukacije i promovisawe pravilne primene agrotehni~kih mera u poqoprivredi;  Utvr|uje se za{titno odstojawe izme|u zona stanovawa i oranica, planta`nih vo}waka i ostalih kultura koje se intenzivno tretiraju ve{ta~kim |ubrivom i pesticidima od najmawe 500m ili mawim udaqewima uz uslov formirawa za{titnih pojaseva;  U za{titnom pojasu izme|u granice poqoprivrednih parcela i obale vodotoka 10m nije dozvoqeno kori{}ewe pesticida i ve{ta~kih }ubriva;  Utvr|uju se minimalna za{titna odstojawa izme|u granice kompleksa sto~nih farmi (intenzivan uzgoj sviwa, goveda, `ivine) i namena objekata u susedstvu i to: od zona stanovawa 200m, od dr`avnih puteva prvog reda 100m, od re~nih tokova 200m i od izvori{ta vodosnabdevawa 800m;  obavezno ure|ewe vodnog zemqi{ta i wegova za{tita pre svega sa stanovi{ta o~uvawa mogu}nosti nesmetane evakuacije velikih voda, odvodwavawa i o~uvawa flore i faune, kao i stabilizacije korita;

Za{tita od buke

Realizacija planiranih namena, objekata, funkcija i sadr`aja i infrastrukture, u fazi ure|ivawa zemqi{ta i izgradwe objekata i infrastrukturnih trasa, predstavqa pojavu negativnih uticaja sa kratkoro~nim i privremenim negativnim efektima po `ivotnu sredinu. Dugoro~no gledano, plan namene povr{ina i poboq{awe saobra}ajne matrice, predstavqa preduslov za pozitivne efekte na `ivotnu sredinu, zdravqe stanovni{tva i smawewe nivoa buke na podru~ju Plana.

Obavezne mere za{tite od buke:

 neophodno je izvr{iti akusti~no zonirawe, na osnovu serije izvr{enih merewa, utvr|enih standarda i mehanizama delovawa, a u zavisnosti od izvora buke i vrste delatnosti;

 preduzimawe odgovaraju}ih mera za suzbijawe {tetnog uticaja buke na zdravqe qudi;

 za dr`avne puteve prvog i drugog reda u rubnim podru~jima gradskog centra i naseqa utvr|uju se tri zone za{tite:

 zona - pojas veoma velikog ekolo{kog optere}ewa {irine po 20m sa obe strane puta, zbog emisija u vazduh, pove}ane buke i zaga|ivawa zemqi{ta. U za{titnom pojasu dozvoqeno je formirati za{titno zelenilo, a nije dozvoqena izgradwa stambenih, poslovnih i pomo}nih objekata;

 zona - pojas malog ekolo{kog optere}ewa {irine po 300m sa obe strane puta, zbog pove}ane buke. Izgradwa stambenih, poslovnih i privrednih objekata dozvoqena pod uslovom da se obezbede mere za{tite od buke;

 utvr|uje se za{titno odstojawe izme|u magistralnih `elezni~kih pruga i stanovawa od 25m, uz obavezno sprovo|ewe mera akusti~ne za{tite na ugro`enim objektima. Pojas mo`e biti i u`i ako se za{titnim merama u ugro`enim objektima nivo buke i vibracija dovede na ni`i nivo od dozvoqenog. Ukoliko se ne preduzimaju mere za{tite, pojas za{tite od `eleznice mora da bude 12m od spoqne ivice koloseka.

Za{tita biodiverziteta, flore, faune, osetqivih ekosistema, predela, prirodnih i kulturnih dobara U postupku izrade Prostornog plana Grada Kru{evca sa aspekta spre~avawa potencijalnog ugro`avawa i naru{avawa stawa prirodnih i kulturnih dobara, prirodnih vrednosti, biodiverziteta, zastupqenih ekosistema, stani{ta, biocenoza, flore i faune uop{te, uspostavqena je saradwa sa stru~nim timom Zavoda za za{titu prirode Srbije i Zavoda za za{titu spomenika kulture u ciqu ishodovawa uslova za{tite i spre~avawa negativnih uticaja i obezbe|ivawe ekolo{ki prihvatqivog razvoja. Obavezne mere za{tite ekosistema, flore, faune, biodiverziteta, predela, prirodnih i kulturnih dobara: ● ure|ewe i za{tita prostora u granicama Plana uz celovitu primenu kriterijuma i standarda za{tite prirode, za{tite `ivotne sredine, prirodne i kulturne ba{tine; 5. o~uvawe prirodnih autohtonih ekosistema ({umske, pa{wa~ke, livadske vegetacije, vodenih ekosistema) na podru~ju Jastrepca, Mojsiwskih planina, „Prokopa”, „]elija”, u priobaqima Zapadne Morave, Rasine; 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 524

6. odr`avawe postoje}ih i planirawe novih urbanih ekosistema – zelenih povr{ina svih kategorija, namena i veli~ina na gradskom i naseqskim podru~jima; 7. odr`avawe agroekosistema primenom savremenih mera u poqoprivredi koje se zasnivaju na o~uvawu biolo{ke ravnote`e i raznovrsnosti;  za{titu strukture postoje}ih prirodnih predela i prirodnih procesa, u skladu sa uslovima stani{ta za trajno odr`avawe wegovih funkcija i spre~vawe i smawewe {tetnih uticaja;  o~uvawe i unapre|ewe prirodnog i ve{ta~kog vegetacijskog pokriva~a u urbanim centrima (gradski centar Kru{evac, Ribarska bawa) i ostalim naseqima podru~ja;  o~uvawe plodnosti i popravqawe boniteta ekolo{ko gazdovawe i unapre|ivawe poqoprivrednih povr{ina u ekolo{ko-prostornoj celini ”Kru{evac 2”;  o~uvawe i unapre|ewe postoje}ih prirodnih i ve{ta~ki podignutih vegetacijskih pokriva~a (poqoza{titni i {umski pojasevi, zabrani, {umski fragmenti, `ivice) u celini „Kru{evac 2” i u poqoprivrednim zonama oko urbanih centara, jer imaju veliki zna~aj za gradski ekosistem;  na zemqi{tima ~iji je biqni pokriva~ devastiran ili degradiran, a koja se ne koriste za poqoprivredu i {umarstvo treba planirati vegetaciju u skladu sa stani{nim uslovima terena;  antierozivnim radovima, pre svega po{umqavawem spre~avati i suzbijati eroziju zemqi{ta u ugro`enim zonama, terenima i lokacijama (pre svega zona izvori{ta vodosnabdevawa „]elije”, zona jezera na Jastrepcu, sliv Zapadne Morave i tereni ve}ih nagiba bez vegetacionog pokriva~a na ostalom podru~ju);  mere za{tite prirode i nege predela na teritoriji grada Kru{evca, a posebno u rubnim zonama urbanih centara, predstavqaju uslov za{tite od ekstremnih uticaja i poboq{awa mikroklimatskih uslova podru~ja;  unapre|ivawe stawa {uma i {umskih ekosistema klimatogene zajednice; ● pove}awe povr{ine pod {umom i dostizawe optimalne {umovitosti;  podizawe novih {umskih sastojina mora biti zasnovano na principima cenoti~kog diverziteta;  podizawe zelenih povr{ina unutar gradskog jezgra i naseqa (parkovi, skverovi, ba{te, drvoredi) povoqno uti~e na smawewe koncentracije {tetnih gasova u vazduhu;  pri istra`ivawima i eksploataciji sirovina (iskopi, nasipi) neizbe`na su o{te}ewa i degradacija prirode i predela, te je obavezna (u skladu sa Zakonom) remedijacija i rekultivacija degradiranog prostora;  zadr`avawe biolo{ke raznovrsnosti u funkciji za{tite prirodnih procesa, osigurawem raznovrsnosti `ivotnih prostora i `ivotnih zajednica vrsta `ivotiwa i biqaka, kao i geneti~kom raznovrsno{}u unutar vrsta;  za{titu specijske i ekosistemske komponente biodiverziteta (divqih `ivotiwa i biqaka i wihovih `ivotnih zajednica) u prirodnom i geografskom okru`ewu; ● o~uvawe autohtonog faunisti~kog sastava; ● stvarawe uslova za uzgoj divqa~i i razvoj lovstva (pove}awe brojnosti sitne i krupne divqa~i i poboq{awe strukture i kvaliteta divqa~i); ● popuwavawe i rekonstrukcija visokih razre|enih i degradiranih {umskih sastojina u skladu sa {umsko- privrednim osnovama; ● indirektna i direktna konverzija i rekonstrukcija izdana~kih {uma u visoke {umske sastojine; ● unapre|ivawe stawa postoje}ih privatnih {uma indirektnom i direktnom konverzijom o~uvanih, izdana~kih {uma u visoke {umske sastojine; ● na prostoru rezervata „Prokop” obezbediti:

 nau~no pra}ewe stawa {umske zajednice breze, me{ovite zajednice breze i planinske bukve, {umske zajednice planinske bukve i breze, {umske zajednice planinske bukve;  ekolo{ke uslove stani{ta;  pra}ewe stawa populacija svih biqnih i `ivotiwskih vrsta i prirodnih stani{ta od nacionalnog i me|unarodnog zna~aja;  analizu dendrometrijskih i drugih karakteristika drve}a i `buwa;  preduzimawe mera za{tite od po`ara i biqnih bolesti i {teto~ina;  ograni~ene posete u ciqu obrazovawa,  prikazivawe vrednosti za{ti}enog prirodnog dobra;

 ukoliko se prilikom izvo|ewa gra|evinskih radova prona|u geolo{ka i paleontolo{ka dokumenta (fosili, kristali, minerali i dr.) koja bi mogla predstavqati za{ti}enu prirodnu vrednost, nalaza~ je du`an da iste prijavi Ministarstvu za{tite `ivotne sredine, u roku od osam dana od dana pronalaska i preduzme mere za{tite od uni{tewa, o{te}ivawa ili kra|e;  za{tita nepokretnih kulturnih dobara od svih oblika nekontrolisane izgradwe, neprimerenih 525 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

rekonstrukcija i izgradwe objekata neadekvatne namene u wihovoj blizini, wihova adekvatna prezentacija i ukqu~ivawe u turisti~ku ponudu;  u slu~aju konstatacije o postojawu arheolo{kog nalazi{ta ili arheolo{kih predmeta, odmah prekine radove i obavesti nadle`ni Zavod za za{titu spomenika kulture, da preduzme mere da se nalaz ne uni{ti i ne o{teti i da se sa~uva na mestu i polo`aju u kom je otkriven (Zakon o kulturnim dobrima)

Ekolo{ka valorizacija prostora Valorizacija prostora (sa aspekta prostorno-polo`ajnih karakteristika, nasle|enog i planiranog stawa, uslovqenost obavezuju}ih smernica Prostornog plana Republike Srbije i smernica proisteklih iz uslova nadle`nih zavoda za za{titu prirode i za{titu spomenika kulture i ostalih nadle`nih institucija i preduze}a) i zonirawe sa aspekta povoqnosti, potencijala i ograni~ewa, daju matricu za planirawe daqeg odr`ivog razvoja podru~ja Prostornog plana Grada Kru{evca. Prostorni plan Grada Kru{evca predstavqa matricu za:  dono{ewe i sprovo|ewe odluka kojima }e biti obezbe|ena uravnote`enost prostornog i ekonomskog razvoja, za{tita prirode, `ivotne sredine i zdravqa stanovni{tva, a kroz implementaciju mera prevencije, kontrole, monitoringa i za{tite `ivotne sredine;  planirawe prostora za odr`ivo kori{}ewe prirodnih resursa i o~uvawe prirodnih vrednosti `ivotne sredine;  uspostavqawe preventivne (ekolo{ke) za{tite prostora, a na osnovu procewenih potencijalnih uticaja, procewenih negativnih i pozitivnih efekata na `ivotnu sredinu (konstatacija izvedena na osnovu kriterijuma za vrednovawe predlo`enih namena i mogu}ih efekata u prostoru i `ivotnoj sredini);  za{titu vazduha od zaga|ivawa i poboq{awe kvaliteta (izbor najprihvatqivijih energenata, centralizovano zagrevawe, energetska efikasnost, kori{}ewe obnovqivih izvora, saobra}ajna matrica, sistem zelenila, uspostavqawe potpunog monitoringa kvaliteta vazduha, definisawe referentnih mernih mesta i pra}ewe uticaja na zdravqe stanovni{tva, ugradwa efikasnih filterskih postrojewa);  za{titu voda – vodotokova i podzemnih voda od zaga|ivawa (planirano komunalno opremawe – kolektori i kanalizaciona mre`a, ure|aji i postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda, centralno postrojewe za pre~i{}avawe otpadnih voda, vodonepropusne septi~ke jame kao prelazna re{ewa do realizacije kanalizacione mre`e, ure|ewe vodnog zemqi{ta i forlanda vodotokova, kanalisawe i pre~i{}avawe zauqenih i zaga|enih atmosferskih voda);  za{titu izvori{ta vodosnabdevawa „]elije” (mere za{tite neposredne, u`e i {ire zone za{tite);  za{titu zemqi{ta od neracionalnog kori{}ewa i zaga|ivawa (definisana gra|evinska podru~ja, definisano gra|evinsko zemqi{te van gra|evinskih podru~ja, definisani urbanisti~ki parametri, utvr|ena regionalna sanitarna deponija komunalnog otpada, propisana obaveza usvajawa Plana upravqawa otpadom, upravqawe kvalitetom poqoprivrednog zemqi{ta, mere za{tite i mere zabrane);  racionalno kori{}ewe i eksploatacija neobnovqivih i te{ko obnovqivih prirodnih resursa za razvoj i ure|ewe gradskog i bawskog centra i ostalih naseqa u granicama gra|evinskih podru~ja i izdvojenih kompleksa i lokacija na gra|evinskom zemqi{tu van gra|evinskog podru~ja i ograni~avawe kapaciteta i izvora zaga|ivawa.

Koncept za{tite i unapre|ewa `ivotne sredine za podru~je Plana zasnovan je na za{titi prostora, optimalnom kori{}ewu prirodnih resursa, ekolo{ki prihvatqivom upravqawu prirodnim vrednostima, prevenciji i kontroli potencijalnih oblika zaga|ivawa, za{titi i monitoringu stawa `ivotne sredine. U ciqu odr`ivog i ekolo{ki prihavtqivog upravqawa prostorom, prirodnim dobrima, kulturnim nasle|em , prirodnim vrednostima i `ivotnom sredinom u obuhvatu Plana, izvr{ena je valorizacija prostora. Rezultat valorizacije, prema kriterijumima za funkcionalni eko-zoning i mogu}im zna~ajnim uticajima je izdvajawe ekolo{kih celina i zona.

Funkcionalnim zonirawem podru~je Plana je odre|eno ekolo{kim celinama:  Ekolo{ka celina „Kru{evac 1”  Ekolo{ka celina „Kru{evac 2”  Ekolo{ka celina „Ribarska bawa” i ekolo{kim zonama:  Ekolo{ka zona „Zapadna Morava”  Ekolo{ka zona „Rasina”  Ekolo{ka zona „]elije”  Ekolo{ka zona „Jastrebac”  Ekolo{ka zona „Mojsiwske planine”

Ekolo{ka celina „Kru{evac 1” predstavqa prostor obuhva}en Generalnim urbanisti~kim planom, u kome su zastupqene razli~ite namene, sadr`aji, funkcije (zone stanovawa razli~itih gustina, industrijske zone, radni kompleksi, javne namene i funkcije, zelenilo, saobra}aj, komunalna infrastruktura, sport i rekreacija). Na~in kori{}ewa i upravqawa prostorom u postoje}em stawu, predstavqa potencijalni izvor nekontrolisanih uticaja sa mogu}im ireverzibilnim posledicama po `ivotnu sredinu i ukupni ekolo{ki kapacitet. Izrazita 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 526

ekolo{ka osetqivost name}e obavezu preventivnog planirawa i uspostavqawa uslova i pravila ure|ewa i gra|ewa. Specifi~nost valorizacije je sveobuhvatna analiza i procena direktnih i indirektnih, posrednih i neposrednih uticaja strate{kog karaktera u granicama ekolo{ke celine „Kru{evac 1”, kao i wenog uticaja na neposredno i {ire okru`ewe, pre svega na:  mogu}e promene uslova u `ivotnoj sredini same ekolo{ke celina „Kru{evac 1” sa negativnim posledicama po kvalitet vazduha, kvalitet vode reke Rasine i Zapadne Morave, kvalitet zemqi{ta, zdravqe stanovni{tva i kulturna dobra;  mogu}e promene uslova u neposrednom i {irem okru`ewu, odnosno negativne posledice i efekti po `ivotnu sredinu u ekolo{koj celini „Kru{evac 2”. Posebno osetqive i povredive su zone stanovawa, zone zelenila, zone vodotokova, nepokretna kulturna dobra i wihova okolina. Planom ponu|eno re{ewe – podru~je GUP-a – ekolo{ka celina „Kru{evac 1” predstavqa dobar izbor i najboqe ponu|eno re{ewe sa ekolo{kog aspekta:  ekolo{ka celina „Kru{evac 1” predstavqa jedinstven prostor sa planiranom razradom kroz planove ni`eg reda;  planovi ni`eg reda (planovi generalne regulacije i planovi detaqne regulacije) moraju sadr`ati preventivne instrumente za{tite `ivotne sredine – strate{ke procene uticaja plana i urbanisti~ke parametre ure|ewa, gra|ewa, opremawa i organizacije prostora koji obezbe|uju proceduru odlu~ivawa i uslove za kontrolu, o~uvawe, monitoring i za{titu `ivotne sredine;  realizacija projekata (objekata, tehnologija, postrojewa, radova) mora sadr`ati instrumente direktne za{tite `ivotne sredine i procenu uticaja na `ivotnu sredinu (spre~avawe i minimizirawe potencijalno {tetnih uticaja i negativnih efekata po `ivotnu sredinu);  monitoring stawa `ivotne sredine i zdravqa stanovni{tva;

Mere za{tite `ivotne sredine u ekolo{koj celini „Kru{evac 1”  obavezno je po{tovawe uslova nadle`nih zavoda za za{titu spomenika kulture i prirode i ostalih nadle`nih organa i institucija pri realizaciji planiranih namena, objekata, funkcija, sadr`aja i infrastrukturnih sistema;  obavezno je komunalno i infrastrukturno opremawe ekolo{ke celine, u ciqu spre~avawa potencijalno negativnih uticaja na zemqi{te, podzemne i povr{inske vode i zdravqe stanovni{tva;  obavezan je izbor ekolo{ki prihvatqivih energenata i tehnologija za proizvodwu energije;  obavezno je racionalno kori{}ewe energije, ve}a upotreba obnovqivih izvora energije i pove}awe energetske efikasnosti;  obavezno je ozelewavawe i pejza`no ure|ewe zona i lokacija, saglasno lokacijskim uslovima i ekolo{kim zahtevima i uz striktno po{tovawe princpia autohtonosti u zonama za{tite kulturnih dobara;  obavezno je upravqawe otpadom;  obavezno je upravqawe otpadnim vodama – obavezan je predtretman svih tehnolo{kih otpadnih voda do zahtevanog nivoa pre upu{tawa u recipijent (kanalizacionu mre`u ili vodotok) i pre~i{}avawe svih komunalnih voda; Ekolo{ka celina „Kru{evac 2” predstavqa celinu sa o~uvanim prirodnim stani{tima, predeonim i pejza`nim vrednostima, sa umerenim antropogenim uticajem, neadekvatnom komunalnom i infrastrukturnom opremqeno{}u, sa negativnim demografskim karakteristikama i velikim potencijalima za razvoj turizma (ruralni, eko-turizam, lovni ribolovni, sportsko-rekreativni) i potencijalom za proizvodwu biolo{ki vredne hrane. Mere za{tite u ekolo{koj celini „Kru{evac 2”:  obavezno je komunalno i infrastrukturno opremawe u ciqu spre~avawa mogu}ih negativnih efekata na zemqi{te, povr{inske i podzemne vode;  obavezno je racionalno kori{}ewe energije;  obavezno je upravqawe otpadom i otpadnim vodama;  stroga kontrolisana upotreba hemijskih preparata za za{titu biqaka u ciqu za{tite zemqi{ta;  podizawe i o~uvawe poqoza{titnih pojaseva u ciqu spre~avawa eolske erozije i razno{ewa finih ~estica pedolo{kog pokriva~a;  obavezan postupak procene uticaja pri realizaciji objekata koji mogu uticati na kvalitet `ivotne sredine. Ekolo{ka celina „Ribarska bawa” obuhvata podru~je Ribarske bawe, severoisto~ne obronke Velikog Jastrepca u klisurastom delu Ribarske reke. Ekolo{ka celina „Ribarska bawa” predstavqa celinu sa velikim kapacitetom, ali i sa velikim ograni~ewima, obzirom na postojawe prirodnog resursa - termalne vode, koja se koristi u terapeutske svrhe, ali se mo`e koristiti i kao alternativni izvor energije - geotermalna energija. Mere za{tite u ekolo{koj celini „Ribarska bawa”:  namensko kori{}ewe prostora u skladu sa ekolo{kim kapacitetom;  za{tita toka i priobaqa Ribarske reke od zaga|ivawa i degradacije;  funkcionalno povezivawe sa ostalim ekolo{kim celinama i zonama; 527 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 racionalno kori{}ewe termalne vode kao prirodnog resursa;  za{tita pejza`nih vrednosti;  razvoj sporta, turizma i rekreacije;  obavezno pejza`no i parterno ure|ewe prostora oko postoje}ih i planiranih objekata;  obavezna su prethodna istra`ivawa terena (hidrogeolo{ka, in`ewersko-geolo{ka i ostala potrebna istra`ivawa) pre realizacije planiranih objekata, u ciqu za{tite od mogu}ih negativnih uticaja na izvori{ta termalne vode;  obavezna procena uticaja pri realizaciji planiranih projekata.

Ekolo{ke zone „Zapadna Morava” i „Rasina” - Reke Zapadna Morava i Rasina predstavqaju va`ne ekolo{ke repere i faktore pozitivnog uticaja, ali i faktor ograni~ewa, obzirom na vulnerabilnost i neophodnost primene mera za{tite od potencijalnog zaga|ivawa. Ove ekolo{ke zone trpe negativne uticaje usled:

 upu{tawa komunalnih i tehnolo{kih otpadnih voda bez predtretmana,  nekontrolisane upotrebe hemijskih sredstava na poqoprivrednim povr{inama u okru`ewu,  odvijawa saobra}aja u neposrednom okru`ewu vodotokova (mogu}i akcidenti),  neadekvatnog upravqawa nastalim vrstama otpada u okviru ovih ekolo{kih zona. Mere za{tite u ekolo{kim zonama „Zapadna Morava” i „Rasina”:  obavezno komunalno i infrastrukturno opremawe zona;  obavezna kontrola koli~ine i kvaliteta otpada i otpadnih voda nastalih u okviru ovih zona;  obavezan predtretman svih otpadnih voda (komunalnih, tehnolo{kih, potencijalno-zauqenih, atmosferskih);  racionalna i kontrolisana upotreba za{titnih sredstava na poqoprivrednim povr{inama;  adekvatno upravqawe svim vrstama otpada;  ure|ewe forlanda reka mora biti saglasno vodoprivrednim uslovima;  u slu~aju havarijskog pra`wewa akumulacije ]elije omogu}iti prihvatawe vode odgovaraju}om regulacijom korita reke Rasine;  obavezan postupak procene uticaja za sve objekte – izvore mogu}ih negativnih uticaja na kvalitet vode u rekama Zapadnoj Moravi i Rasini;

Ekolo{ka zona „]elije” predstavqa zonu izuzetno osetqivog ekolo{kog kapaciteta, obzirom na wen zna~aj - regionalni sistem vodosnabdevawa. Ovo je zona sa posebnim re`imom za{tite. Brana „]elije” sa akumulacijom je najve}i i najva`niji vodoprivredni objekat na teritoriji Grada Kru{evca. Akumulacija „]elije” namewena je za: vodosnabdevawe, odbranu od poplava, zadr`avawe nanosa, navodwavawe poqoprivrednih povr{ina, proizvodwu elektri~ne energije i oplemewavawe malih voda. Namena akumulacije „]elije” za vodosnabdevawe za Grad Kru{evac je od prioritetnog zna~aja, a ujedno ograni~avaju}i faktor za neke druge namene. Mere za{tite u zonama sanitarne za{tite su propisane u skladu sa va`e}im zakonskim i podzakonskim aktima.

Mere za{tite u ekolo{koj zoni „]elije”:  zemqi{te i vodene povr{ine u podru~ju za{tite izvori{ta vodosnabdevawa, u skladu sa Zakonom o vodama, moraju biti za{ti}eni od namernog ili slu~ajnog zaga|ivawa i drugih uticaja koji mogu nepovoqno delovati na izda{nost izvori{ta i zdravstveu ispravnost vode;  obavezno je ure|ivawe i odr`avawe u`e zone za{tite koje obuhvata:  povr{insko ure|ivawe terena,  uklawawe nehigijenskih objekata,  rekonstrukciju ili dogradwu postoje}ih stambenih, infrastrukturnih i privrednih objekata radi obezbe|ivawa potrebnog stepena za{tite okoline,  zabranu gra|ewa novih objekata koji nisu u funkciji vodosnabdevawa,  zabranu skladi{tewa ~vrstog, industrijskog i opasnog otpada,  zabranu transporta opasnih i {tetnih materija,  zabranu upotrebe ve{ta~kih |ubriva i hemijskih sredstava u poqoprivrednoj proizvodwi,  redovnu kontrolu namenskog kori{}ewa zemqi{ta;  na podru~ju {ire zone za{tite vodoizvori{ta uspostavqa se re`im selektivnog sanitarnog nadzora i za{tite od zaga|ivawa `ivotne sredine;  obavezan sistem monitoringa kvaliteta i kvantiteta podzemnih voda izvori{ta, u skladu sa programom sistematske kontrole vode u izvori{tu;  nije dozvoqena izgradwa objekata i instalacija koji na bilo koji na~in mogu zagaditi vodu ili zemqi{te ili ugroziti bezbednost cevovoda i vodoprivrednih objekata,  zabrana izgradwe industrijskih i drugih objekata ~ije otpadne materije mogu zagaditi vodu i zemqi{te,  ostale vrste privrednih objekata mogu se graditi pod uslovom da se u wihovom projektovawu i izvo|ewu obezbedi kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda u skladu sa standardima propisanim zakonom, 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 528

 postoje}i industrijski objekti moraju u skladu sa zakonom obezbediti kanalisawe i pre~i{}avawe otpadnih voda,  dozvoqena je izgradwa objekata namewenih za rekreaciju i turizam, pod uslovima za{tite `ivotne sredine propisane zakonom,  ~vrsti otpad sakupqati samo na vodonepropusnim povr{inama, a trajno odlagawe otpada obezbediti na sanitarnim deponijama izvan {ire zone za{tite,  nije dozvoqena intenzivna upotreba pesticida, herbicida i ve{ta~kih |ubriva na zemqi{tu koje se koristi u poqoprivredne svrhe,  zabrawuje se transportovawe i skladi{tewe opasnih i otrovnih materija. Ekolo{ke zone „Jastrebac” i „Mojsiwske planine” su ekolo{ke zone sa evidentnim ekolo{-kim potencijalom koji zahteva posebne uslove za{tite i ure|ewa prostora. Jastrebac je prostorna celina sa izuzetnim ekolo{kim potencijalom. Pre svega, floristi~ki sastav {umskih i livadskih zajednica obiluje retkim i endemi~nim biqkama, prirodni rezervat ~iste brezove {ume „Prokop” stavqen je pod za{titu, sa posebnim re`imom za{tite i kori{}ewa. Jastrebac je bogat raznovrsnom divqa~i, ustanovqeno je ure|eno i ogra|eno lovi{te povr{ine 400ha, koje je potencijal za razvoj lovnog turizma. Reka i jezero na Jastrepcu su bogati re~nom ribom, pre svega, pastrmkom, pa postoji mogu}nost za razvoj ribolova. Izuzetna po{umqenost planine, predeli posebne lepote i o~uvani ekosistemi predstavqaju potencijal za razvoj izletni~kog, istra`iva~kog, lovnog i ribolovnog turizma. Prirodne lepote brdsko-planinskog dela i predeli izuzetne lepote i o~uvanih ekolo{kih vrednosti, pogodne su za razvoj seoskog turizma uz mogu}nost proizvodwe biolo{ki vredne hrane. Mojsiwske planine kao prostorna celina o~uvanih prirodnih karakteristika, sa jedinstvenim prirodnim lepotama i brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, raznovrsnom florom i faunom, predstavqa perspektivno podru~je, koje je potrebno detaqno istra`iti i valorizovati. U toku je izrada Studije za{tite Mojsiwskih planina u okviru preliminarnih granica, sa predlogom za budu}e prirodno dobro, od strane Zavoda za za{titu prirode Srbije.

Zbog osetqivosti ekosistema, velikih povr{ina pod {umama, za{ti}enih biqnih i `ivotiwskih vrsta, nepokretnih kulturnih dobara, moraju se preduzimati mere za{tite. Dozvoqena je izgradwa objekata u funkciji {umske privrede (odr`avawe i eksploatacija {uma), objekata u funkciji turizma, rekreacije i lovstva, pristupnih saobra}ajnih povr{ina, objekata infrastrukture, odmori{ta, vidikovaca, {etnih staza, turisti~kih punktova. Mere za{tite u ekolo{kim zonama „Jastrebac” i „Mojsiwske planine”:  obavezne mere obnove, za{tite i unapre|ewa {umskih povr{ina, saglasno ekolo{ko-biolo{koj osnovi;  za{tita ekosistemskog i specijskog biodiverziteta;  neophodne planske mere i intervencije u ciqu spre~avawa erozije zemqi{ta;  razvoj turizma uz pa`qivu procenu realnih kapaciteta prostora i planski raspored intervencija u prostoru;  unapre|ewe lovstva i stvarawe uslova za razvoj lovnog turizma;  obavezno strogo regulisawe obavqawa aktivnosti ribolova i prate}ih uslu`nih aktivnosti ribolova i prate}ih uslu`nih aktivnosti;  uspostavqawe sistema monitoringa i bonitirawa svakog pojedina~nog stani{ta;  obavezno upravqawe otpadom i otpadnim vodama;

Smernice za realizaciju ekolo{kih celina „Kru{evac 1”, „Kru{evac 2”, „Ribarska bawa” i ekolo{kih zona „Zapadna Morava”, „Rasina”, „]elije”, „Jastrebac”, „Mojsiwske planine”:  dono{ewe i sprovo|ewe odluka kojima }e biti obezbe|ena uravnote`enost ekonomskog razvoja Grada Kru{evca, za{tite `ivotne sredine i zdravqa stanovni{tva, za{tita prirodnih dobara i kulturnog nasle|a, implementacijom mera prevencije, kontrole, monitoringa i za{tite;  ravoj prostorno-ekolo{kih celina i zona u skladu sa procewenim ekolo{kim kapacitetom;  namena prostora i uslovi kori{}ewa prirodnih resursa usagla{eni sa prostorno-ekolo{kim kapacitetom, zna~ajem prostorno-ekolo{ke celine i faktorima ograni~ewa;  realizacija planiranih odr`ivih kapaciteta uz specijalizaciju zasnovanoj na obele`jima i prednostima podru~ja, lokalnog i {ireg zna~aja, uz valorizaciju i plansku podr{ku specifi~nim prednostima prostorne celine;  razvoj infrastrukturne i komunalne opremqenosti, saglasno merama za{tite i unapre|ewa stawa u prostoru i `ivonoj sredini;  upravqawe otpadom i otpadnim vodama;  obavezne mere sanacije, remedijacije i revitalizacije ugro`enih lokacija u ekolo{kim zonama i zonama okru`ewa (direktnog i indirektnog uticaja);  postupak procene mogu}ih uticaja strate{kog karaktera za planove ni`eg hijerarhijskog nivoa sa procewenim negativnim efektima po `ivotnu sredinu; 529 СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 26.08.2011.

 postupak procene uticaja je obavezan za sve Projekte – objekte, tehnologije, postrojewa i infrastrukturu, potencijalne izvore negativnih uticaja na `ivotnu sredinu, zdravqe stanovni{tva, prirodna i kulturna dobra, biodiverzitet;  uspostavqawe monitoringa na celom podru~ju Prostornog plana Grada Kru{evca;  institucionalno ja~awe i podizawe svesti o zna~aju za{tite `ivotne sredine;  dostupnost informacija o stawu `ivotne sredine na podru~ju Plana.

Program pra}ewa stawa `ivotne sredine i monitoring u postupku implementacije prostornog plana Grada Kru{evca Realizacija Planom predvi|ene namene prostora, mre`e naseqa, linijske i komunalne infrastrukture i objekata (fazna i sukcesivna realizacija), odvija}e se u du`em vremenskom periodu. U ciqu pra}ewa stawa `ivotne sredine i promena u prostoru (pozitivni i negativni uticaji na stawe i kvalitet vazduha, stawe i kvalitet povr{inskih i podzemnih voda, stawe i kvalitet zemqi{ta i plodnost poqoprivrednog zemqi{ta, stawe {uma i stepen {umovitosti, stawe biqnog i `ivotiwskog sveta i biodiverziteta, pojavu buke i vibracija, stepen jonizuju}eg i nejonizuju}eg zra~ewa, promene pejza`a i predela, eksploatacija prirodnih resursa – voda, mineralnih voda, kamena, peska i ostalih resursa, potro{wa zemqi{ta), definisani su indikatori za pra}ewe stawa `ivotne sredine. Uspostavqawe sistema monitoringa je jedan od prioritetnih zadataka kako bi se predlo`ene mere za{tite svih vrednosti `ivotne sredine u Prostornom planu mogle uspe{no pratiti i kontrolisati pri implementaciji Plana. Na podru~ju Grada Kru{evca je uspostavqen monitoring ~inilaca `ivote sredine. Zavod za javno zdravqe Kru{evac vr{i: 1. monitoring vazduha – merewa, kontrola stawa zaga|enosti, kvalitet vazduha, izve{tavawe, pra}ewe uticaja na zdravqe stanovni{tva, 2. monitoring voda - ispitivawe kvaliteta, zaga|enosti vodotokova, kontrola stawa izvori{ta vodosnabdevawa jezera „]elije”, 3. monitoring zemqi{ta - ispitivawe kvaliteta i stawa zaga|enosti na referentnim mernim mestima, 4. monitoring buke - pra}ewe nivoa buke u okviru gradskog centra. Obzirom na nivo uspostavqenog monitoringa `ivotne sredine, osnovni ciq je kontinuirano pra}ewe stawa kvaliteta `ivotne sredine {to stvara uslove za racionalno i ekolo{ki prihvatqivo upravqawe prostorom i `ivotnom sredinom, koji obuhvata: . formirawe pro{irene monitorske mre`e za pra}ewe stawa `ivotne sredine; . definisawe jedinstvene metodologije vr{ewa monitoringa; . obezbe|ivawe mehanizama pravovremenog reagovawa i upozorewa na mogu}e pojave {tetnih uticaja, negativnih posledica i efekata u `ivotnoj sredini; . obezbe|ivawe mehanizama pravovremenog reagovawa i upozorewa na mogu}e pojave akcidentnih situacija u `ivotnoj sredini; . kontinuirano pra}ewe uticaja na zdravqe stanovni{tva i ostali `ivi svet; . uspostavqawe informacionog sistema i kontinuirano izve{tavawe o stawu `ivotne sredine; . institucionalno i kadrovsko ja~awe u oblasti `ivotne sredine.

Monitoring sistem za kontrolu kvaliteta `ivotne sredine uspostavqa se prema va`e}oj proceduri propisanoj zakonskom regulativom i podzakonskim aktima: ● Glavni autoritet (institucija) odgovoran za nadgledawe stawa prirodnih dobara i stawe biodiverziteta je Zavod za za{titu prirode Srbije; ● Glavni autoritet (institucija) odgovoran za nadgledawe stawa kulturnih dobara je nadle`ni Zavod za za{titu spomenika kulture; ● Osnovni dokument za monitoring voda je Program sistematskog ispitivawa kvaliteta voda, koji u skladu sa Zakonom, utvr|uje Uredbom Vlada Republike Srbije, a Program realizuje Republi~ki hidrometeorolo{ki zavod; ● Monitoring vodnih objekata za vodosnabdevawe stanovni{tva vr{e teritorijalno nadle`ni zavodi za javno zdravqe; ● Monitoring kontrole kvaliteta vazduha pravno je zasnovan odredbama Zakona o za{titi vazduha („Sl. glasnik RS” br. 36/09), a standardi i metode monitoringa propisani su Pravilnikom o grani~nim vrednostima, metodama merewa imisije, kriterijumima za uspostavqawe mernih mesta, evidenciji podataka (Sl. glasnik RS, br. 54/92, 30/99 i 19/2006) i Pravilnikom o grani~nim vrednostima emisije, na~inu i rokovima merewa i evidencije podataka (Sl. glasnik RS br.11/2010); ● Monitoring kontrole generisawa i koli~ine otpada definisan je Zakonom o upravqawu otpadom („Sl. glasnik RS” br. 36/09), Pravilnikom o uslovima i na~inu razvrstavawa, pakovawa i ~uvawa sekundarnih sirovina („Sl. glasnik RS” br. 55/2001) i Pravilnikom o na~inu postupawa sa otpacima koji imaju svojstvo opasnih materija („Sl. glasnik RS” br. 12/95); 26.08.2011. СЛУЖБЕНИ ЛИСТ ГРАДА КРУШЕВЦА БРОЈ 4 530