emancipacija f orme

ANA BEŠLIĆ emancipacijaf orme

ANA BEŠLIĆ Ι EMANCIPACIJA FORME Skulpture u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama: Izbor 1954‒2001.

ANA BEŠLIĆ Ι EMANTIPATION OF FORM Sculptures in Public and Museum Collections: Selection (1954‒2001)

Autorka i kustoskinja izložbe / Exhibition Author and Curator mr Suzana Vuksanović

Dizajn / Design Mirjana Dušić Lazić

Producent / Producer Jovan Jakšić

Tehnička služba / Technical Services Đorđe Popić, Pajica Dejanović

Muzej savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu Museum of Contemporary Art Vojvodina in Novi Sad Dunavska 37, Novi Sad

24. februar – 19. mart 2015. ANA BEŠLIĆ emancipacijaf orme Skulpture u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama: Izbor 1954–2001.

Autoportret II, 1959. Ι Self-portrait II, 1959 vl. Muzej grada Beograda Ι owner: Belgrade City Museum Torzo, 1954. Ι Torso, 1954 vl. Galerija Matice srpske, Novi Sad Ι owner: The Gallery of Matica srpska, Novi Sad Veliki torzo, 1958. Ι Large Torso, 1958 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Otvorena forma IIa, 1967. Ι Open Form IIa, 1967 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Otvorena forma 4 (Žuta), 1967. Ι Open Form 4 (Yellow), 1967 vl. Muzej savremene umetnosti, Beograd Ι owner: Museum of Contemporary Art, Belgrade Otvorena forma 8a, 1967. Ι Open Form 8a, 1967 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Dvobojna skulptura 2A, 1970. Ι Dichromatic Sculpture 2A, 1970 vl. Narodni muzej, Beograd Ι owner: National Museum, Belgrade Otvorena forma 10, 1968. Ι Open Form 10, 1968 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Otvorena površina 25, 1972. Ι Open Space 25, 1972 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Reljef I, 1973. Ι Relief I, 1973 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Reljef II, 1973. Ι Relief II, 1973 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Otvorena forma, 1969. Ι Open Form, 1969 vl. Muzej Zepter, Beograd Ι owner: Zepter Museum, Belgrade Skulptura 2a, 1973. Ι Sculpture 2a, 1973 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Skulptura 1, 1972. Ι Sculpture 1, 1972 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Skulptura 1a, 1972. Ι Sculpture 1a, 1972 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Crna skulptura, 1975. Ι Black Sculpture, 1975 vl. Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad Ι owner: Museum of Contemporary Art Vojvodina, Novi Sad Crveno ‒ crno, 2001. Ι Red ‒ Black, 2001 vl. Muzej rudarstva i metalurgije, Bor Ι owner: Museum of Mining and Metallurgy, Bor Sanja u beretki, 1979. Ι Sanja with A Beret, 1979 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Ljubinka, 1979. Ι Ljubinka, 1979 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Prijatelj iz Kanade, 1979. Ι A Friend from Canada, 1979 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Marija Crnobori, 1979. Ι Marija Crnobori, 1979 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Milena Barili, 1979. Ι Milena Barili, 1979 vl. Narodni muzej, Beograd Ι owner: National Museum, Belgrade Slikar Gabrijel Stupica, 1979. Ι Painter Gabrijel Stupica, 1979 vl. Galerija Matice srpske, Novi Sad Ι owner: The Gallery of Matica srpska, Novi Sad

Tina Tarner, 1979. Ι Tina Turner, 1979 vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica Jastuk, 1988. Ι Pillow, 1988 vl. Narodni muzej, Kraljevo Ι owner: National Museum, Kraljevo Jastuk, 1988. Ι Pillow, 1988 vl. Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad Ι owner: Museum of Contemporary Art Vojvodina, Novi Sad Jastuk VI, 1988. Ι Pillow VI, 1988 vl. Galerija Matice srpske, Novi Sad Ι owner: The Gallery of Matica srpska, Novi Sad Suzana Vuksanović Emancipacija forme

Podsećanje Ana Bešlić je diplomirala 1947. na vajarskom odseku Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Postdiplomske studije završila je 1949. kod profesora Tome Rosandića. Bila je saradnica u Majstorskoj radionici Tome Rosandića (1950–1955) zajedno sa Jovanom Soldatovićem, Ratimirom Stojadinovićem, Olgom Jančić, Antom Gržetićem, Savom Sandićem i Milicom Ribnikar. Prvu samostalnu izložbu imala je 1954, kada je izlagala sa Đorđem Bošanom u Subotici. Učesnica je brojnih umetničkih kolonija i simpozijuma, a izlagala je i na značajnim izložbama jugoslovenske umetnosti u inostranstvu.1

Istoričarka umetnosti Katarina Ambrozić prva je retrospektivno i studijski obradila rad Ane Bešlić. U svojoj studiji, objavljenoj 1983. povodom retrospektivne izložbe,2 ona je naznačila, i danas primenljiva, četiri perioda Bešlićkinog rada i umetničkog razvoja: Školovanje (do 1954), Asocijativna forma (1954–1962), Prelazni period (1962–1966) i Razdoblje sfere (od 1966) sa ciklusima Bojena lopta, Portret i Disk.

Novo čitanje radova Ane Bešlić donela je studija Miška Šuvakovića,3 gde je, sa stanovišta feminističke istorije umetnosti, primećeno da asocijativni oblici Ane Bešlić vode ka poimanju „ženskog“ doživljaja skulptorskog tela kao rodnog (gender) tela. Rodna, gotovo genitalna, asocijativnost bitna je odrednica njene skulptorske emancipacije i uloženog napora u prevazilaženju formalizma, ka otvaranju forme i relativizaciji odnosa „unutrašnje–spoljašnje“ u skulpturi, ali i u životu (odnosno ženskom telu).

1 Videti Biografiju Ane Bešlić u ovom katalogu. 2 Katarina Ambrozić, Ana Bešlić, Gradski muzej Subotica, Subotica 1983. 3 Miško Šuvaković, „Ana Bešlić i kontradiktorni narativi o modernoj umetnosti“, u: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić (1912–2008), TOPY, Beograd 2008.

35 Predstavljanje

„Na poslednjem Trijenalu jugoslovenske umetnosti uvrstili su me u grupu Nove tendencije. Verujem da to nije učinjeno toliko iz ubeđenja koliko iz nedoumice gde zapravo pripadam… …Kada govorim o svom radu to može da bude samo o onom delu aktivnosti koji se odvija pod kontrolom svesnog – a verujem da je to jedan manji deo. Sva ona druga zbivanja koja utiču na opredeljenje u mom radu događaju se negde na granici domašaja mojih saznanja. O njima govore moje skulpture. … …Obla forma uprošćena je i zatvorena do te mere da je bio potreban jedan fizički zahvat – jedan usek u glatku površinu da bi se ona otvorila i sa nastalim nabubrelim površinama otkrila svoju unutarnju napetost.“4

Ana Bešlić je imala opušteni, relaksirani pristup svom radu i razvoju svog skulptorskog jezika. Radoznalost, maštovitost, igra, istraživački/eksperimentalni poriv pre nego ambicija, nestrpljivost, nervoza, žurba i/ili racionalan stav, karakterišu njeno bavljenje skulpturom. Prijatnost i zadovoljstvo u radu, a ne grčevito i grozničavo tragalaštvo.

Imajući Arpa i Brankusija duboko u svesti, kako je sama govorila, i pouke Tome Rosandića o istinitom kao jedino lepom i velikom, oslanjala se na vlastitu intuiciju radije nego na neki određeni umetnički ili ideološki program.

Izložba saradnika Majstorske radionice Tome Rosandića, održana 1954. u Umetničkom paviljonu na Kalemegdanu: „Kao prva kolektivna izložba skulpture u Srbiji posleratnog perioda, prva je pokazala slobodnu težnju mlade generacije umetnika za osvajanjem savremene plastičke problematike.“5 U izbor od osam skulptura Ane Bešlić, prilično heterogenih stilskih i tehničkih karakteristika, nastalih

4 Ana Bešlić, Anketa – vajari, Umetnost, 1970, br. 22, 40. 5 K. Ambrozić, n. d., 22.

36 tokom četiri prethodne godine učenja i rada kod maestra Rosandića, uvršten je i izvanredni Sedeći torzo (1953), skulptura koja svojom zrelošću i pokrenutom novom problematikom jasno progovara o intenciji umetnice da radikalnom redukcijom smelo potraži/nađe put, preko asocijativne forme do autonomnog, apstraktnog tela skulpture.

Suštinu postupka Ane Bešlić za nalaženje idejnih i radnih odgovora sasvim realno je objasnio Mića Popović još te 1954: „Samo na letimičan pogled izgleda da skulptura Ane Bešlić živi od racionalnog, unapred određenog plana. U osnovi to su duhovite stilizacije jedne široke i mnogostrane ljubopitljivosti, koju nekad nose asocijacije, nekad kultura, koja nekad pronađe najsrećnije rešenje, a nekad se zamrsi u preforsiranim transplantacijama.“6

Sedeći torzo svojom jednostavnošću, glatkoćom i posebnim senzibilitetom bio je lokomotiva za dugu i kreativnu kompoziciju radova u kojoj će slediti skulpture poput Torza (1954), Materinstva (1956) i Velikog torza (1958), a potom i čitavog niza otvorenih formi i dvobojnih skulptura, u okviru velikog i izuzetno važnog ciklusa nastajalog počevši od 1966/67. godine.

Velika izložba skulptura i crteža Henrija Mura, održana 1955. u Beogradu, imala je preloman značaj u smislu uspostavljanja nove paradigme „organske“ i „vitalističke“ apstrakcije koja će podstaknuti razvoj socijalističkog modernizma u skulpturi. Ujedno, Murova poseta Rosandićevoj radionici, uz prethodna studijska putovanja u zemlji i inostranstvu saradnika Radionice, izvršiće direktan i presudan uticaj na proces formiranja prve posleratne generacije vajarki i vajara.

Nakon Murove izložbe i susreta s njim u Rosandićevom ateljeu, za Anu Bešlić nije bilo više nikakve dileme. Tome su doprinela iskustva i saznanja sa studijskih putovanja, posebno poseta Parizu 1952, kao i obilazak 27. venecijanskog bijenala 1954. godine, kada je Arp bio predstavljen u paviljonu Francuske i kada je dobio nagradu za skulpturu.

6 Mića Popović, Izložba saradnika Majstorske radionice Tome Rosandića, NIN, Beograd, 4. april 1954.

37 Sledeći prvo primere Konstantina Brankušija i Hansa Arpa, a potom i dobijeno i usvojeno pojašnjenje negativnog volumena od strane Henrija Mura – ta trojica umetnika će joj ostati trajni uzori i idejni sagovornici, čije će instrukcije za tumačenje i primenu dinamičnog odnosa masa i šupljina za Anu Bešlić imati posebnu vrednost i značaj tokom njene umetničke karijere.

Anu Bešlić su, dakle, među prvima, prava umetnička radoznalost i moderan senzibilitet nagonili na to da putokaze ličnog razvoja i postizanje vlastitog plastičkog izraza traži izvan tradicionalnih tokova i u prevazilaženju određenosti osnovnih elemenata skulpture. Već početkom pedesetih ona je napustila predstavljački pristup socijalističkog realizma i okrenula se mogućnostima primarnih oblika i novim optičko-taktilnim uslovima skulpture.

Sigurna potvrda njenog do kraja oslobođenog odnosa prema formi iskazana je kroz sigurnost, doživljaj sopstvene moći i samopouzdanje u biranju, pronalaženju i upotrebi novih sredstava skulptorskog/ umetničkog izražavanja.

Poštovanje međuzavisnosti materijala, postupka i forme. Isticanje fizikalnosti skulpture. Obračun sa stegama antropomorfizma. Neodređeni oblici (ne)organskog porekla. Nabubrele mase i dinamika njihovih unutrašnjih međuodnosa. Glatka površina i taktilna senzacija. Prijatnost. Uživanje. Simbolika i energija. Vitalnost i poetika. Strast dodirivanja. Fascinacija pogleda. Kontemplacija i zaigranost. Obla forma, glatka površina i unutrašnja napetost. Bujanje, pucanje. Čulnost. (Ne)prikrivene erotske konotacije.

„Novo razumevanje skulpture kao rodnog i psihoanalitički odredljivog prostornog teksta“7 postalo je moguće prevazilaženjem zakonitosti formalizma i otvaranjem misaonog i radnog prostora za autonomni skulptorski oblik.

Njen rad istovremeno donosi i promenjen odnos autora prema delu. Nije u pitanju bilo samo traženje nove forme već i davanje novog značenja formi kao takvoj, koja se sada razvija po svojim sopstvenim zakonima.

7 M. Šuvaković, n. d.

38 Ono što sasvim pouzdano rad Ane Bešlić svrstava u red aktera postmoderne skulpture, bez obzira na to da li intuitivno ili programski, jesu upravo njeni ciklusi s kraja sedamdesetih i iz osamdesetih godina prošlog veka, kada je izvela komade koji se prepoznaju kao izuzetni uzorci nove skulpture. Ona je tada sa svoja tri skulptorska problema-ciklusa (Portreti, 1978–79;8 Disk, iz 1980–82; i Jastuci, rađeni 1987–889) prešla u neodređeno polje skulpture „posle moderne“.

Bojena lopta „Najsnažnije osećanje iz najranijeg detinjstva vezano mi je za jednu veliku, lepu, crvenu loptu…“10

Godine 1966. – identifikovane kao početak potpuno nove, originalne i snažne faze, nazvane Razdoblje sfere – Ana Bešlić imala je 54 godine, više samostalnih izložbi, veliki broj realizovanih javnih spomenika i skulptura u javnom prostoru, bila je u drugom braku. Započinjanje novog poglavlja u to vreme, gledano sa ove vremenske distance, sasvim je očekivano i logično.

Ambrozićeva podvlači upravo značaj pojave sferoidnih oblika u Bešlićkinom delu: „U celokupnom svom opusu Ana Bešlić je uvažavala bitne elemente skulpture: volumen, masu, materijal, prostor. Ali prevazilaženje njihove određenosti u klasičnom smislu od prvorazrednog je značaja, posebno u razdoblju Sfere.“11

Sa prve dve u nizu skulptura istog naziva Otvorena forma I, 1966, i Otvorena forma II, 1967, koje

8 Radovi su pokazani na izložbi pod nazivom Varijacije na temu portreta u Galeriji Kulturnog centra u Beogradu, od 12. do 25. novembra 1979. 9 Skulpture su izložene pod nazivom Jastuci u Galeriji Kulturnog centra u Beogradu, 5–18. decembar 1988. 10 Ana Bešlić u jednom ranom intervjuu, a takođe i znatno kasnije, pred kraj života: „(…) ostavila je traga jedna crvena lopta koju sam dobila još kao sasvim mala devojčica za Božić. Njena glatkoća probudila je u meni osećaj za oblu formu. Obožavala sam je. Stalno je bila uz mene, pored uzglavlja…“, u: M. Đorđević, Tajna crvene lopte, Politika, Beograd, 9. mart 2007. 11 K. Ambrozić, n. d., 54.

39 donose definitivno rešenje u obliku sferoida, savršeno glatke površine i specifične taktilnosti, uz dve neosporne novine: boju i poliester kao novi materijal savremene tehnologije – do kraja veka njen i svesni i intuitivni oblikovno-kreativni proces rada u celosti je bio posvećen „istraživanju potencijalnosti jedne forme i njenih perceptivnih, optičkih i plastičkih varijacija i transformacija“.12

Autonomni oblik sferoida, najjednostavnije i najsavršenije forme, u interpretaciji Ane Bešlić za rezultat ima pune, prividno meke i elastične mase i glatku površinu, sa tankim slojem/premazom boje. Upotrebom poliestera kao novog materijala dobijen je efekat koji je taktilno provokativan, a vizuelno neodoljiv i intrigantan. Ideja forme kao samostalnog organizma je materijalizovana. Posle 1966. forma i ideja (forme) postaju jedno.

Belo … žuto, plavo, crno, crveno, … zlatno – boja je sastavni deo forme kao materijalizacije jednog plastičkog problema, a ne više izražavanja nekog emotivnog doživljaja. Takođe: „Boja za modernu skulpturu postala je neka vrsta retoričkog i dramaturškog sredstva potenciranja vizuelnog, plastičkog, simboličkog ili narativnog kontrasta između podloge, površine i prostora.“13

Prvi put je radove u bojenom gipsu i poliesteru izložila 1970.14 Izložba je naišla na snažan odjek u medijima i kod likovne kritike. Ubrzo potom priređuje izložbu u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.15

Stvarajući svoj svet skulpture u tom periodu, od 1966/67. pa nadalje, Ana Bešlić lako i zaigrano, oslobođena tradicionalnih stega, stvara novi kvalitet, radikalno drugačiji modernistički skulptorski opus. Karakter, osobenost i vrednost skulpture Ane Bešlić sadržana je upravo u načinu mišljenja umetnice i sprovedenom oblikovnom procesu, pri čemu naboj energije formu dovodi u trajno

12 Miško Šuvaković, „Slučaj Ane Bešlić: autonomna modernistička vitalna skulptorska forma“, u: Evropski konteksti umetnosti XX veka u Vojvodini, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad 2008, 207. 13 Miško Šuvaković, „Ana Bešlić i kontradiktorni narativi o modernoj umetnosti“, u: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić (1912–2008), TOPY, Beograd 2008, 45–46. 14 Samostalna izložba u Galeriji Doma omladine, Beograd 1970. 15 Samostalna izložba Oblik i boja, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd, 13. IX – 8. X 1973.

40 aktivno stanje. S druge strane, poliester, kao plastična smola, dopušta laku i jednostavnu obradu i savršenu finalizaciju površine do potpune glatkoće/glatkosti, što u tom tipu skulptorskog rada ipak nema dekorativnu, već sasvim funkcionalnu ulogu.

Obla forma, glatka površina i unutrašnja napetost – novo telo skulpture stvoreno je u interakciji pogleda i dodira, oblika, boje i useka, useklina, raspuknuća i energije koja bi da pokulja van…

Varijacije na temu PORTRET 1959...... 1979.

„Niko od ovih portretisanih mi nije pozirao. Izgleda da samo kad model nije prisutan mogu da eliminišem većinu detalja i da lik svedem na čistu formu, na vlastiti doživljaj. …Zato ne osećam da mi ove impresije nameću ikakvu obavezu prema portretisanim.“16

Autoportret iz 1959. u odnosu na realizam prvog, realizovanog 1950, ukazuje na značajnu koncepcijsku razliku i pokazuje vanrednu samosvest i sigurnost/superiornost umetnice, kako u zamisli/postavci svog portreta tako i u njegovoj realizaciji: „Skulptura je smiren, čist oblik ovoidnog volumena, čiju apsolutno glatku a vrlo senzibilno modelovanu površinu zaseca nekoliko linearnih pregiba asocirajući elemente lika, naročito kalotu kose. Noseći ranu slutnju Aninog sferičnog, kasnije, tek 1979. afirmisanog doživljaja glave…“17

Portreti Ane Bešlić predstavljaju ličnost na sasvim nov način. U tom, prividno samoniklom ciklusu, među portretisanima su Miroslav Krleža, Milena Pavlović Barili, Marija Crnobori, Gabrijel Stupica, Katarina Ambrozić, Vladimir Dedijer, bliski prijatelji, ali i Tina Tarner, ličnost iz sveta

16 Ana Bešlić, Razgovor u toku pripremanja izložbe, katalog izložbe Ana Bešlić, Kulturni centar, Beograd 1979. 17 K. Amborzić, n. d., 36.

41 popularne kulture.18 I tu su u pitanju loptasti volumeni, ali obeleženi, za određenu fizionomiju, karakterističnim podatkom. Ključnu ulogu imaju sami elementi tražene/pronađene forme, ali i elementi svetlosti (odnosno senke). Bešlićka od lopte gradi portret, oslobođena svake konvencije u tretmanu ljudske glave i konkretnog portretisanog/prepoznatljivog lika. Sugestivni akcenti (grimase, mimika i izrazite identifikacione crte lica), metaforičke i erotske naznake, duhovite opaske (od humora do blagog karikiranja) čine njen inventar sredstava za rad, dok osnovu portreta predstavlja i dalje sfera, dakle apstraktna a višeznačna (metafizička?!) forma.

Uspostavljajući problemski dijalog sa tim oblikom-motivom, neke ličnosti je portretisala u više varijacija i varijanti. Fascinantan podatak da je osamnaest od dvadeset skulptura iz ciklusa Portreti, u bronzi, poliesteru i kamenu, nastalo u toku jedne godine, 1979. (uz, dakle, dva autoportreta iz 1959), govori o velikom uloženom naporu, intenzivnom radu, o izuzetnoj koncentraciji i naponu energije u realizaciji jedne projektne celine.

Jastuci I–XVII, 1987–88.

„Predmet je irelevantan, on je važan samo kao podstrek, kao izazov. … Je li važno da li je to jastuk ili neki drugi podsticaj, važno je da on omogući oslobađanje vizije koja će svoju ‘unutrašnju nužnost’ smiriti u materijalizaciji.“19

Još šezdesetih godina 20. veka je Ana Bešlić iživela i napustila motive koji nešto objašnjavaju, saopštavanja emotivno proživljenih događaja i povoda, intimne doživljaje i slično. Njena skulptorska

18 „Jedna od najfascinantnijih erotskih oralnih skulptura je portret pevačice Tine Tarner“ (Miško Šuvaković, „Ana Bešlić i kontradiktorni narativi o modernoj umetnosti“, u: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić [1912–2008], TOPY, Beograd 2008, 11). 19 Ana Bešlić, serija Jastuci, u katalogu izložbe Jastuci, Galerija Kulturnog centra, Beograd, 5–18. decembar 1988.

42 opredeljenja od tada imaju jasan pravac ka definisanju čiste forme, samostalnog oblika kao fenomena, jednog plastičkog iskustva bez deskripcije i ekspresivnosti, ali i sa značajnim uplivom simbolike i dvosmislenosti, što se i u slučaju serije skulptura čiji su motiv jastuci još jednom potvrđuje: „Na krajnje redukovanom oblikovnom skulptorskom uzorku ‘jastuka od poliestera’ paradoksalno (su) suočeni zahtevi za minimalnim varijacijama, asocijativnosti, apsolutnosti oblika, intimnosti, otmenosti a ne pretencioznosti, majstorskim uživanjem u idealitetu, te u skretanju koje otvara potencijalnost za još mnogo toga što može biti izrečeno, prećutano, nagovešteno ili tek anticipirano ovima motivom.“20

Egzistencija različitih, slučajnih/nameštenih jastučnih formi je samodovoljna. Ne iziskuje posredovanje, objašnjenje… Iako moguće asocijacije proizlaze iz života predmeta, iz prirode tog konkretnog, a stalno promenljivog oblika, kao i položaja jastuka, njegove upotrebe i svakodnevnosti – da, ipak, nije sve onako kako izgleda, da je i tu prvenstvena njena težnja da se upotrebni predmet preobrazi u estetički privid, a oblik postane znak, podvukla je umetnica u kratkoj belešci za katalog izložbe u Kulturnom centru Beograda.

I tu Bešlićka deluje na senzibilitet posmatrača i njegovu percepciju, pojačavajući taktilnu čulnost svojih skulptura. Prepoznatljiv kontinuitet očituje se i u tretmanu skulpture oslobođene od tematskih opterećenja i ilustrativnosti: „Takve skulpture nisu iluzija stvarnosti, već nova stvarnost koja će postojati i trajati po svojim specifičnim zakonima“21, kako je izjavila gotovo trideset godina ranije. Skulptura je, dakle, svet za sebe i ta stvorena nova realnost onda ima pravo na samostalan život.

20 Miško Šuvaković, n. d., 57–58. 21 Ana Bešlić, u: Katarina Ambrozić, Skulptura Ane Bešlić, Servis za lokalnu štampu, br. 145, Beograd, 31. maj 1959.

43 Završne napomene U pitanju je prva samostalna izložbe Ane Bešlić u Novom Sadu. Tokom duge i plodne umetničke karijere, kao ni nakon njene smrti 2008, skulpture ove umetnice u ovoj formi nikada nisu izlagane u Novom Sadu.22 Izbor radova Ane Bešlić iz muzejskih zbirki u Subotici, Beogradu, Boru, Kraljevu i Novom Sadu pokazan je kao kombinacija hronološkog i tematskog/problemskog pregleda, sa ciljem bližeg upoznavanja sa njenim bogatim opusom, sa jedne, kao i problematizovanja određenih, ključnih stvaralačkih ciklusa, sa druge strane.

Izbor za izlaganje bio je određen temom i namerom izložbe, ali i „raspoloživim“ skulpturama u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama i njihovim stanjem, odnosno (ne)mogućnošću pozajmice radi izlaganja.23

Intenzivna radna i izlagačka aktivnost Ane Bešlić (sa prelomnim izložbama i izvođenjima javnih spomenika) odvijala se tokom četiri decenije, od pedesetih do osamdesetih godina 20. veka,24 potvrđujući „jedan savremeni, ludički prilaz kreativnosti, u koncepciji koju omogućava ‘otvoreno delo’, (njen) takođe pionirski poduhvat“.25

Poziciju modernističke skulptorke u vajarstvu, gotovo isključivo muškom umetničkom pozivu na jugoslovenskom umetničkom prostoru, osvojila je oslobodivši se, hrabro i bez ustezanja, dogme socijalističkog realizma, emancipacijom „motiva“, tema, sadržaja, materijala i radnog procesa, sledeći spontano i elegantno svoju putanju osvajanja slobode za novi oblikovni kvalitet, od asocijativne forme do forme kao rodnog tela, od jezika aluzivnih oblika i oblikovanja do autonomne skulpturalnosti.

22 Istovremeno, njena skulptura u bronzi pod nazivom Kompozicija II, deo je javnog gradskog prostora u Novom Sadu, još od 1958. kada je, u okviru izložbe grupe Prostor 8, bila postavljena na Petrovaradinskoj tvrđavi. 23 Na osnovu prikupljenih podataka, u muzejskim zbirkama trenutno se nalazi šezdeset skulptura Ane Bešlić, od kojih je ovom prilikom izloženo 28. 24 Na ovom mestu treba podsetiti da je Ana Bešlić i tokom devedesetih aktivno učestvovala u umetničkim događajima i za savremenu skulpturu važnim izložbenim projektima, poput učešća u 11. sazivu Međunarodnog simpozijuma skulpture – Terra u Kikindi, jula 1992, realizacije samostalne izložbe pod nazivom Portret u okviru 7. pančevačke izložbe jugoslovenske skulptu- re, od 14. maja do 1. jula 1993, kao i učešće u XVII sazivu Umetničke kolonije Bakar u Boru, 2001. 25 K. Ambrozić, n. d., 63.

44 Suzana Vuksanović Emancipation of Form

Reminder Ana Bešlić graduated in 1947, majoring in Sculpture at the Academy of Fine Arts in Belgrade. She completed her graduate studies in 1949 with Prof. Toma Rosandić, and remained as an associate at his Master class (1950‒1955) along with Jovan Soldatović, Ratimir Stojadinović, Olga Jančić, Ante Gržetić, Sava Sandić and Milica Ribnikar. She had her first solo exhibition in 1954 in Subotica, together with Đorđe Bošan. She is a participant of numerous art colonies and symposiums, while her work was also presented at significant exhibitions of Yugoslav art abroad.1

Art historian Katarina Ambrozić was the first to undertake retrospective and scientific analysis of Ana Bešlić’s work. In her study, published in 1983 anent the retrospective exhibition,2 she defined four periods of Bešlić's work and artistic development, which still apply today: Education (up to 1954), Associative Form (1954‒1962), Transitional Period (1962‒1966), and Spherical Period (from 1966) with sub-periods Colored Ball, Portrait and Discus.

New interpretation of Ana Bešlić artwork was introduced by Miško Šuvaković’s study,3 where it was noted that, from a point of view of feminist art history, Ana Bešlić’s associative forms lead to understanding of “ female” experience of sculptural body as related to gender. Gender-like, almost genital associativeness represents an important determinant of her sculptural emancipation and invested effort in overcoming formalism to achieve liberalization of form and relativization of the “external-internal” in sculpture, but also in life (that is, female body).

1 See Ana Bešlić's Biography in this catalog. 2 Katarina Ambrozić, Ana Bešlić, Municipal Museum of Subotica, Subotica 1983. 3 Miško Šuvaković, „Ana Bešlić and Contradictory Narratives on Modern Art” in: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić (1912–2008), TOPY, Belgrade, 2008.

47 Introduction

„At the last Triennial of Yugoslav art, I was included in the ‘New Tendencies’ group. I believe this was done not so much out of the conviction but the uncertainty as to what group I actually belong...... When I speak of my work, it could refer only to that part of my activity which is controlled by the conscious ‒ and I believe this is only the smaller part. All the other events influencing the direction of my work take place on the fringes of my cognisance. This is what my sculptures are all about...... Round form is simplified and hermetic to such an extent that it took a physical act - an incision into the smooth surface ‒ to unfold it and, with newly emerged swolen surfaces, disclose its inner tensions.“4

Ana Bešlić had a flexible, informal approach to her work and development of her scultpural expression. Curiosity, creativity, play, exploratory/experimental motivation, more than ambition, impatience, neurosis, haste and/or rational attitude, characterize her engagement with sculpture. Ease and content with one’s work, rather than agitated and feverish search.

Having Arp and Brancusi deeply in her mind, as she herself used to say, as well as lessons learned from Toma Rosandić about authenticity as the only definition of beauty and greatness, she relied more on her own intuition than on some designated artistic/ideological program.

Exhibition of works by Toma Rosandić Master Class’ associates, held in 1954 in the Art Pavillion on Kalemegdan “as the first colective exhibition of sculpture of the post-WWII Serbia” was also the first to show unconstrained tendency of the younger generation artists for captivating

4 Ana Bešlić, Survey – Sculptors, Umetnost magazine, 1970, no. 22, 40.

48 contemporary form-related issues in art”.5 Selection of eight sculptures by Ana Bešlić, rather heterogenous in style and technique and developed during the previous four years of study and work with master Rosandić, included the extraordinary Sitting Torso (1953), the sculpture which, through its maturity and newly initiated artistic issues, clearly expresses artist’s intention to search/find her way from associative form to autonomous, abstract body of sculpture via radical reduction.

The essence of Ana Bešlić’s process for finding creative and operational answers was quite realistically put forward by Mića Popović back in 1954: “Ana Bešlić’s sculpture seem to live off of rational, pre-determined plan only if viewed superficially. Fundamentally, they are witty stylizations of uninhibited and versatile curiosity, sometimes carried by associations, sometimes by culture; sometimes bringing forth the best possible solutions, and at others getting stuck in over-forced transplantations“.6

With its simplicity, smoothness, and distinct sensibility, Sitting Torso represented a locomotive for a long and creative composition of artwork, which is to include sculptures like Torso (1954), Maternity (1956), and Large Torso (1958), ushering an entire series of open forms and dichromatic sculptures, as part of extensive and extremely important period starting from 1966-1967.

Great exhibition of sculptures and drawings by Henry Moore held in Belgrade in 1955 had a profound influence on establishing a new paradigm of “organic” and “vitalist” abstraction which instigated the development of socialist modernism in sculpture. At the same time Moore’s visit to Rosandić’s Master class, with prior study trips both within former Yugoslavia and elsewhere had a direct and decisive influence on shaping the first post-WWII generation of sculptors and sculptresses.

5 K. Ambrozić, op.cit., pg. 22 6 Mića Popović, Exhibition of Assocaites of Toma Rosandić’s Master Class, NIN magazine, Belgrade, April 4, 1954.

49 After Moore’s exhibition and his visit to Rosandić’s studio, all questions and dillemas were eliminated for Ana Bešlić. New experiences and perceptions gained from study trips also contributed to this development, especially visit to Paris in 1952, and the 27th Venice Biennial in 1954, when Arp exhibited at the French Pavillion and received an award for sculpture.

Following the examples of Constantine Brancusi and Hans/Jean Arp, as well as received and accepted clarifications of negative volume by Henry Moore ‒ these three artists will remain permanent ideals and conceptual interlocutors, whose instructions on interpretation of dynamic relationship between the mass and the hollow had a particular significance and value throughout her artistic career.

Ana Bešlić was, therefore, among the first to be motivated by authentic artistic curiosity and contemporary sensibility to search for direction in personal development and form-related expression outside traditional framework and through overcoming definitive basic elements of sculpture. Already in the early 1950s, she abandoned representational approach of socialist realism and turned to possibilities offered by primary shapes and new optical-tactical conditions of sculpture.

True sign of her completely uninhibited approach to form is shown through certainty, perception of her own power, and confidence in selecting, locating, and utilizing new means of sculptural/artistic expression.

Respect for interdependence of materials, process and form. Emphasis on physicality of sculpture. Confrontation with constricts of anthropomorphism. Indeterminate shapes of (in)organic origin. Swollen masses and dynamic of their internal interrelationships. Smooth surface and tactile sensation. Ease. Enjoyment. Symbolism and energy. Vitality and poetics. Passion of touching. Fascination of looks. Centemplation and playfulness. Round form, smooth surface, and internal tension. Ebullition, snapping. Sensuosness. (C)overt erotic connotations.

50 “New understanding of sculpture as a spatial text defined through gender and psychoanalyis”7 became possible by overcoming the laws of formalism and opening of contemplative and working space for autonomous sculptural form.

Her work also brought about an altered relationship between the author and his/her work. This was not only about the search for new form but also about giving a new meaning to form per se, which began to develop according to its own principles.

The most defining elements of Ana Bešlić’s work in regard to postmodernist sculpture, whether executed intuitively or purposely, are her periods from the end of the 1970s and 1980s, which includes pieces today acknowledged as extraordinary examples of new sculpture. At that time, with three of her sculptural problems-periods (Portraits, 1978‒79;8 Discus, 1980–82; and Pillows 1987–889), she crossed over to that indetermined »postmodern« sculptural field.

Colored Ball »The strongest feeling from my earliest childhood is related to a big, beautiful, red bal...«10

In 1966 - year identified as the beginning of a completely new, original, and strong phase, called the Spherical Period ‒ Ana Bešlić was 54 years old, with numerous solo exhibitions, public monuments and sculptures situated in public space, she was married for the second time. A

7 M. Šuvaković, op.cit. 8 Shown at the exhibition titled Variations on the Subject of Portrait at the Cultural Centre of Belgrade Art Gallery, November 12‒25, 1979. 9 Sculptures were shown under the title Pillows at the Cultural Centre of Belgrade Art Gallery December 5‒18, 1988. 10 Ana Bešlić’s statement from one of the early interviews, but also much later, before she passed away: “(...) A red ball I got for Christmas as a little girl influenced me greatly. Its smoothness brought out the sense for round form. I adored it. It was with me at all times, next to my bedhead...”, by M. Đorđević, The Secret of Red Ball, Politika, Belgrade, March 9, 2007.

51 beginning of a new chapter in her work, viewed from today's perspective, is completely expected and logical.

The significance of spherical shapes in Bešlić's work is also emphasized by Ambrozić: »In Ana Bešlić's entire opus, she acknowledged important sculptural elements: volume, mass, material, space. However, overcoming their explicitness in the classical sense is of fundamental importance, especially in her Spherical Period«.11

With the first two sculptures in the series of the same title Open Form I, 1996, and Open Form II, 1967, which brought forth a definite spheroid shape as an artistic solution, with perfectly smooth surface and particular tactility, introduced two indisputable novelties: color and polyester as a new material of contemporary technology ‒ until the end of the century both her conscious and

intuitive developmental and creative work process was devoted in its entirety to the »research of potentiality of that form and its perceptive, optical and shaping variations, and transformations«.12

The autonomous shape of a spheroid, the simplest and most perfect form, in Ana Bešlić's interpretation results in full, apparently soft and elastic mass, and smooth surface, with thin layer/ coat of paint. With the use of polyester as a new material, she achieves the effect which is tactilely provocative, while visually irresistible and intriguing. The idea of form as an individual organism had been materialized. After 1966, the form and the idea (of a form) became one.

White ... yellow, blue, black, red, ... gold ‒ the color came to represent an integral part of form as a materialization of a form-related problem, rather than serve as an expression of an emotional

11 K. Ambrozić, op.cit., pg. 54. 12 Miško Šuvaković, “Ana Bešlić Case Study: Autonomous Modernist Vital Sculptural Form”, European Contexts of Art of the 20th Century Vojvodina, Museum of Contemporary Art Vojvodina, Novi Sad 2008, pg. 207.

52 experience. Also: »In modern sculpture, color became a sort of rhetorical and dramaturgical means for emphasizing the visual, form-related, symbolic, or narrative, contrast between the base, surface, and space.«13

The works in colored plaster were exhibited for the first time in 1970.14 The exhibition caused a strong response both in the media and with art critics. Soon after, another exhibition was organized at the Salon of Museum of Contemporary Art in Belgrade.15

Creating her own world of sculpture during this period, from 1966‒67 and on, ununhibited by traditional constricts, Ana Bešlić creates new quality, and radically different modernistic sculptural opus. Character, distinctiveness, and value of Ana Bešlić's sculptures lies precisely in artist's way of thinking, as well as implemented shaping process, where the energy charge brings form to permanent active state. Like plastic resin, polyester allows easy and simple processing and perfect surface finalization leading to full smoothness/evenness, which in this type of sculptural work plays purely functional, and not decorative, role.

Round form, smooth surface, and internal tension - new body of sculpture was created through interaction of look and touch, shape, color and cuts, indentations, breaks, and energy, which seeks to burst open...

13 Miško Šuvaković, “Ana Bešlić and Contradictory Narratives about Modern Art”, in: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić (1912–2008), TOPY, Belgrade 2008, pg. 45–46. 14 Solo exhibition at the Gallery of “Dom omladine”, Belgrade, 1970. 15 Solo exhibition titled Shape and Color, Salon of the Museum of Contemporary Art, Belgrade, November 13 ‒ De- cember 8, 1973.

53 Variations on the Subject of PORTRAIT 1959...... 1979 »None of the subjects I portrayed sat for me. It seems that only when the subject is absent I am able to eliminate most of the details and reduce the image to pure form and personal experience. ... This is why I believe that these impressions do not imply any obligation to the subject on my part.«16

Self-Portrait from 1959, as compared to the realism of the first one, made in 1950, implies significant conceptual difference and displays extraordinary self-awareness and confidence/ superiority of the artist, both in the idea/set up of the portrait and its implementation: »A sculpture is a quiet, pure form of ovoid volume, whose absolutely smooth and quite sensitively modeled surface is indented by several linear creases resembling elements of an image, character, particularly the arch of hair. Bearing the early foreboding of Ana's spherical perception of a head, which is to become established only after 1979... 17»

Ana Bešlić’s portraits depict the character in a completely different way. In this, only apparently self-made period, among the portrayed are Miroslav Krleža, Milena Pavlović Barili, Marija Crnobori, Gabrijel Stupica, Katarina Ambrozić, Vladimir Dedijer, close friends, but also Tina Turner, a popular culture celebrity.18 They also imply spherical volumes, but they are marked by distinctive information specific for physiognomy in question. The key role is played by the elements of the sought and found form, but also the elements of light (or shadow). Bešlić builds the portrait from a ball, freed from all conventions related to the treatment of human head and

16 Ana Bešlić, interview during preparation for exhibition “Ana Bešlić”, Cultural Center, Belgrade, 1979. 17 K. Ambrozić, op.cit., pg. 36. 18 “One of the most fascinating erotic oral sculptures represents the portrait of the singer Tina Turner.”, Miško Šuvako- vić, “Ana Bešlić and Contradictory Narratives on Modern Art”, M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić (1912–2008), TOPY, Belgrade 2008, pg. 11.

54 concrete portrayed/recognizable image. Her inventory of working materials is comprised of suggestive emphasis (grimace, gestures, and expressive identifying facial features), metaphoric and erotic implications, witty remarks (from humor to light caricature) while sphere still represents the basis of the portrait - therefore, both abstract and multivalent (metaphysical?!) form.

Establishing problem-related dialogue with this shape-motif, she portrayed some characters in more than one variants and varieties. A fascinating fact that eighteen out of twenty sculptures from the Portraits period, in bronze, polyester, and stone, were created in the course of a single year, 1979 (along with two self-portraits from 1959), speak of an outstanding effort, intensive work, exceptional concentration and great energy in the realization of a single project.

Pillows I–XVII, 1987–88.

“The subject is irrelevant, it’s essential only as a motivation, challenge. … Whether it’s a pillow or some other stimulus, what matters is that it enables the release of the vision which will settle its ‘internal necessity’ in materialization”.19

In 1960s Ana Bešlić has already gone through and abandoned motifs which explain something, communications of emotionally lived through events and occasions, intimate experiences and such. Her sculptural choices from that point on have clear direction towards definition of clear form, autonomous shape as a phenomenon, a single shape-related experience without description and expressiveness, but with a significant element of symbolism and double-meaning, confirmed again in the series of sculptures with the pillows motif: “On the sculptural sample ‘polyester

19 Ana Bešlić, “Pillows” series, in the catalog for exhibition “Pillows”, Gallery of the Cultural Center, Belgrade, Decem- ber 5‒18, 1988.

55 pillows’, supremely reduced in shape, paradoxically confronted demands for minimal variations, associativeness, absoluteness of form, intimacy, refinement but not pretentiousness, with exceptional enjoyment in conceptuality and in deflection, which unfolds potentiality for much more to be said, elided, implied, or anticipated with this motif”.20

The existence of different, accidental/arranged pillow-like forms is self-sufficient. It does not call for intermediation, explanation... Even if possible associations follow from the life of the subject, from the nature of this concrete yet constantly changing shape, as well as the location of a pillow, its utilization and banality - that, nevertheless, not everything is as it seems, and that here, too, is prevalent her aspiration to transform the subject from its utilitarian role to aesthetic perception, for the shape to become an emblem, emphasized the artist in her comment for the exhibition catalog at the Cultural Center in Belgrade.

Here, too, Bešlić acts upon the sensibility of the viewer and their perception, amplifying tactile sensousness of her sculptures. Recognizable continuity is apparent in the treatment of sculpture free from thematic burdens and illustrative qualities: “Such sculptures do not represent the illusion of reality, but new reality which is to exist and go on according to its own specific principles”21, as she stated some thirty years before. A sculpture is, therefore, a world in itself, and that newly created reality has the right to its self-contained existence.

Closing Remarks The above discussion is related to Ana Bešlić’s first solo exhibition in Novi Sad. Neither throughout her long and fruitful art career, nor after her passing were the sculptures of this artist ever sxhibited

20 Miško Šuvaković, op.cit., pg. 57-58. 21 Ana Bešlić in: Katarina Ambrozić, Ana Bešlić’s Sculptures, Service for local press no. 145, Belgrade, May 31, 1959.

56 in this form in Novi Sad.22 The selection of Ana Bešlić’s works from public/museum collections in Subotica, Belgrade, Bor, Kraljevo, and Novi Sad, is shown as a combination of chronological and thematic/problem-related overview, with an intent to introduce and understand her rich body of work on the one hand, as well as problematize specific, key creative periods, on the other.

The selection of works was defined by the subject and intent of the exhibition, but also by the “availability” of sculptures in public and museum collections, as well as their condition, that is, (in)ability to loan and move them for exhibition purposes.23

Ane Bešlić’s intensive working and exhibiting acitivity (with crucial exhibitions and mounting of public monuments) took place over the course of four decades, from the 1950s until 1980s24, affirming a “contemporary, playful and improvizing approach to creativity, in a conception enabled by ‘open artwork’, which was also (her) pioneer enterprise”.25

Ana Bešlić has captured the position of modernist sculptress in an almost exclusively male calling in the art field of former Yugoslavia, by freeing herself boldly and without restraint from the dogma of socialist realism, through emancipation of “motifs”, subjects, contents, as well as materials and working process, spontaneously and elegantly following her path to gaining freedom for new shaping quality, from associative form to form as a gender-specific body, from the language of allusive forms and shaping to autonomous sculpturality.

22 At the same time, her sculpture in bronze, titled Composition II, has represented a part of the public city space in Novi Sad since 1958, when it was, as part of the exhibition by Group 8, mounted at Petrovaradin fortress. 23 Based on gathered data, a total of sixty sculptures by Ana Bešlić are compiled in museum collections, out of which 28 are shown in this exhibit. 24 There should be a reminder here that Ana Bešlić had also actively participated in art events and, for contemporary sculpture, important exhibiting projects, even during the 1990s, such as the 11th Assembly of International Sculpture Symposium ‒ Terra in Kikinda, in July 1992, realization of solo exhibition titled Portrait as part of 7th Pancevo Exhibition of Yugoslav Sculpture, May 14 ‒ July 1, 1993, and the participation at the 17th assembly of Art Colony Copper in Bor, 2001. 25 K. Ambrozić, op.cit., pg. 63.

57

Ana Bešlić, šezdesetih godina 20. veka / 1960s biografija

Kompozicija II, 1958. bronza, 110x110x54 cm Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad februar 2015. Composition II, 1958. bronze, 110x110x54 cm Petrovaradin Fortress, Novi Sad February 2015. (Foto / Photo by Marko Ercegović)

Ana Bešlić je rođena 16. marta 1912. u okolini Subotice, blizu Bajmoka, na salašu „Šara pustara“, u uglednoj bunjevačkoj porodici (otac Lazar, majka Karolina, sestre Mara, Matilda i Vera).

Osnovnu školu završava u Bajmoku. Dalje se školuje u Zagrebu, Gracu i Beču. Uči nemački i francuski, istoriju, književnost, umetnost, uzima časove klavira… (1923–1932). Kada joj je bilo osamnaest godina dolazi u kontakt sa glinom, koju joj otac donosi sa Dunava, i vaja svoju prvu skulp- turu – Portret oca. Udaje se (1937) za univerzitetskog profesora filozofije dr Kajicu Milanova i preseljava u Beograd.

Studira vajarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1939– 1941). Vajarski odsek su vodili profesori Ilija Kolarević i Sreten Stojanović. Nakon 2. svetskog rata (1945) nastavlja studije na Akademiji u Beogradu. Profesori su joj Sreten Stojanović i Radeta Stanković, a potom i Toma Rosandić.

Diplomirala (1947) na vajarskom odseku Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.

60 Postdiplomske studije završila (1949) kod profesora Tome Rosandića. Saradnica u Majstorskoj radionici Tome Rosandića (1950–1955) zajedno sa Jovanom Soldatovićem, Ratimirom Stojadinovićem, Olgom Jančić, Antom Gržetićem, Savom Sandićem i Milicom Ribnikar. Studijska putovanja saradnika Radionice: Dalmacija, Crna Gora, Pariz, Grčka, Istra, Venecija (1952–54). Talija – prva izvedena skulptura u javnom prostoru postavljena je u Letnjoj bašti na Paliću (1951). Velika izložba Henrija Mura u Beogradu i, istovremeno, Murova poseta Rosandićevoj radionici (1955).

Drugi brak (1956) sa novinarom Jovanom Mesarevićem.

Uz Jovana Soldatovića, Ratimira Stojadinovića, Aleksandra Zarina, Mišu Popovića, Jovana Kratohvila, Miloša Sarića i Olgu Jančić, pripadala je krugu mladih vajara u grupi Prostor 8 (1957–1958), koji su nastojali da dokažu mnogostrukost značenja skulpture u okviru arhitektonskih celina i gradskih parkova.

Nakon studijskog boravka u Nemačkoj (1967) počinje da radi sa novim materijalom – poliesterom.

Uočena su četiri perioda njenog rada i umetničkog razvoja: školovanje (do 1954), asocijativna forma (1954–1962), prelazni period (1962–1966) i razdoblje sfere (od 1966), sa ciklusima Bojena lopta, Portret, Disk i Jastuci.

Samostalno izlagala od 1954, kada je imala izložbu sa Đorđem Bošanom u Subotici. Učesnica brojnih umetničkih kolonija i vajarskih simpozijuma. Izlagala je na značajnim izložbama jugoslovenske umetnosti u inostrans- tvu, npr.: Druga međunarodna izložba skulpture (Pariz, 1961), Savremena jugoslovenska umetnost (Rim, 1962), 25 jugoslovenskih umetnika (Venecija, 1962), Jugoslovenska tapiserija i skulptura (Bukurešt, 1966), Sedam beo- gradskih vajara (Hag, 1969), Savremeno jugoslovensko slikarstvo i skulptura (Koventri, 1973), Savremena jugoslovenska skulptura (Budimpešta, 1978).

Izvela je znatan broj spomenika i skulptura u slobodnom prostoru, kao i u enterijeru u mnogim mestima nekadašnje Jugoslavije i u svetu. Dobit- nica je velikog broja nagrada i priznanja: Nagrada 14. oktobarskog salona (Beograd, 1973), Oktobarska nagrada grada Beograda (1979), Dr Ferenc Bodrogvari (Subotica, 1983) i dr.

Skulpture Ane Bešlić nalaze se u javnim i privatnim kolekcijama i zbirka- ma u zemlji i inostranstvu. Legat od dvadeset njenih skulptura čuva se u Gradskom muzeju u Subotici od 1983, kada joj je povodom tog poklona priređena retrospektivna izložba i objavljen monografski katalog autorke dr Katarine Ambrozić.

Preminula je 26. januara 2008. u Beogradu.

61 biography

Detalj iz stana Ane Bešlić Beograd 2005. Detail from the Ana Beslic apartment Belgrade 2005 (Foto / Photo by Olga Kovačev Ninkov)

Ana Bešlić was born on March 16, 1912 in the surroundings of Subotica, near Bajmok, on salaš “Šara pustara”1, in eminent Bunjevac2 family (father Lazar, mother Karolina, and three sisters, Mara, Matilda, Vera).

She completed elementary education in Bajmok. Her further education took place in Zagreb, Graz, and Vienna. From 1923 to 1932 she studied German and French, history, literature, art, and took piano lessons. When she turned eighteen, she first came into contact with clay, which her father brought her from the banks of Danube, and made her first sculpture ‒ Father’s Portrait. In 1937, she married a university professor of philosophy, Kajica Milovanov, and moved to Belgrade.

She studied sculpture at the Academy of Fine Arts in Belgrade (1939‒1941). At the time, Prof. Ilija Kolarević and Prof. Sreten Stojanović managed the Department of Sculpture. After World War II (1945) she continues her studies at the Academy under professors Sreten Stojanović and Radeta Stanković, as well as Toma Rosandić.

1 Salaš ‒ a type of farm characteristic for Vojvodina region in Serbia, trans.note 2 A South Slavic community living predominantly in Bačka region in Vojvodina, Serbia, trans.note

62 She graduated in 1947, majoring in Sculpture at the Academy of Fine Arts in Belgrade.

Ms. Bešlić completed her graduate studies in 1949 with Prof. Toma Rosandić. She worked as an associate at Prof. Rosandić’s Master class from 1950‒1955, along with Jovan Soldatović, Ratimir Stojadinović, Olga Jančić, Ante Gržetić, Sava Sandić, and Milica Ribnikar. Study visits (1952‒54) with other students of the Master class included Dalmacija, Crna Gora, Paris, Greece, Istria, and Venice. Talija ‒ the first of her sculptures to be exhibited publicly, mounted in Summer garden in Palić in 1951. Henry Moore’s great exhibition in Belgrade and his visit to Rosandic’s Master class in 1955.

Her second marriage was to a journalist, Jovan Mesarević, in 1956.

Along with Jovan Soldatović, Ratimir Stojadinović, Aleksandar Zarina, Miša Popović, Jovan Kratohvil, Miloš Sarić, and Olga Jančić, Ana Bešlić belonged to a group of young sculptors called “Prostor 8” [“Space 8”] (1957‒1958), who sought to show manifold siginificance of sculpture as part of architectural units and city parks.

After her study visit to Germany in 1967, she began to work with a new material - polyester.

Four periods of work and artistic development of Ana Bešlić have been defined: Education (up to 1954), Associational Form (1954‒1962), Transitional Period (1962‒1966) and Spherical Period ‒ with sub-periods Colored Ball, Portrait and Disc.

She started with individual exhibitions in 1954, after her joint exhibition with Đorđe Bošan in Subotica. She was a participant of numerous art colonies and sculpture symposiums. Her artwork was also included in significant exhibitions of Yugoslav art abroad, for instance: Second International Sculpture Exhibition (1961, Paris), Contemporary Yugoslav Art (1962, Rome), 25 Yugoslav Artists (1962, Venice), Yugoslav Tapistry and Sculpture (1966, Bucharest), Seven Sculptors from Belgrade (Hague, 1969), Contemporary Yugoslav Painting and Sculpture (1973, Coventry), Contemporary Yugoslav Sculpture (1978, Budapest).

A significant number of her sculptures and monuments is displayed in open space, as well as numerous interiors in former Yugoslavia and abroad. She received many awards and acknowledgments: Award of the 14th October Salon (1973, Belgrade), October Award of the City of Belgrade (1979), Dr Ferenc Bodrogvari Award (1983, Subotica), and others.

Ana Bešlić’s sculptures are located in public and private collections in the country and abroad. She donated 20 sculptures to the City Museum of Subotica in 1983, when a retrospective exhibition was organized and a monographic catalog published by Katarina Ambrozić, PhD.

She passed away on January 26, 2008 in Belgrade.

63 1961–62. Pariz, Musée National d‘Art Moderne, L’Art Contemporain samostalne izložbe en Yougoslavie / solo exhibitions 1962. Venecija, Galleria dell’Opera Vevilaqua la Masa, 25 artisti Jugoslavi 1954. Subotica, Gradska galerija (sa Đorđem Bošanom) Rim, Palazzo delle esposizioni, L’Arte contemporanea 1959. Beograd, Umetnički paviljon in Jugoslavia Ljubljana, Jakopičev paviljon 1963. Sombor, Gradski muzej, III likovna jesen: I trijenale savremenog 1963. Subotica, Gradska galerija jugoslovenskog crteža i Jugoslovenska sitna plastika Beograd, Čitaonica Kulturnog centra Beograd, Kulturni centar, Žene Srbije likovni stvaraoci 1967. Sombor, Galerija Kulturno-prosvetnog centra Subotica – Palić, Izložbena sala, II likovni susret 1968. Bajmok, Biblioteka 1963–64. Zagreb, Moderna galerija JAZU, Suvremena srpska umjetnost 1970. Beograd, Galerija Doma omladine 1964. Subotica – Palić, Izložbena sala, III likovni susret 1973. Beograd, Salon Muzeja savremene umetnosti, Oblik i boja Beograd, Beogradski sajam, II trijenale likovne umetnosti Bajmok, Biblioteka (sa Jožefom Benešom) Beograd, Galerija Kulturnog centra, Dvadeset godina beogradske 1977. Labin, Narodni muzej skulpture 1944–1964. 1979. Beograd, Galerija Kulturnog centra, Varijacije na temu portret Sombor, IV likovna jesen: Jugoslovenski akvarel 1983. Subotica, Gradski muzej, Retrospektivna izložba 1966. Budimpešta, Ernst Mủzeum, Jugoszlav szönyeg és kisplasztika Subotica, Gradski muzej, Poklon zbirka Ane Bešlić Bukurešt, Sala Dalles, Expozitia de tapiserie de sculptura mica 1988. Beograd, Galerija Kulturnog centra, Jastuci 1967. Beograd , Beogradski sajam, III trijenale likovnih umetnosti 1993. Pančevo, Savremena galerija Centra za kulturu, Portret Montreal, EXPO 67, Jugoslovenski paviljon (u okviru 7. pančevačke izložbe jugoslovenske skulpture) 1968. Subotica – Palić, Izložbena sala, VII likovni susret 1969. Hag, 7 beogradskih vajara 1997. Subotica, Gradski muzej, Belo, volim te belo, pasteli i skulpture 1970. Beograd, Beogradski sajam, IV trijenale jugoslovenske likovne 2012. Subotica, Gradski muzej, Život forme Ane Bešlić – skulpture umetnosti i fotografije javnih spomenika u Subotici 1971. Ljubljana, Moderna galerija, Sodobna srbska umetnost Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Život forme Poreč, Internacionalni annale Ane Bešlić – fotografije javnih spomenika u Subotici 1973. Ljubljana, Mestna galerija, Razstava likovnih umetnikov Beograda Maribor, Umetnostna galerija, Razstava likovnih umetnikov Beograda grupne izložbe (izbor) Beograd, Izložbeni paviljon, Oktobarski salon Koventri, Herbert Art Gallery, Yugoslavian Contemporary / group exhibitions (selection) Painting and Sculpture 1949. Subotica, Gradski muzej, Izložba slika i skulptura likovnih 1975. Tuzla, III izložba jugoslovenskog portreta umetnika Subotičana 1977. Sofija, Sala Rikovski, Izložba savremene jugoslovenske skulpture 1951. Ljubljana, Moderna galerija, Razstava sodobnega jugoslovenskega 1978. Budimpešta, Szedmuveszeti museum, Izložba savremene kiparstva zveze upodabljajočih umetnikov FLR Jugoslavije jugoslovenske skulpture Beograd, Umetnički paviljon, XII izložba Udruženja likovnih Bukurešt, Sala de la Teatrul national, Izložba savremene umetnika Srbije jugoslovenske skulpture Beograd, Umetnički paviljon, Izložba mladih likovnih umetnika 1979. Karlovac, I bijenale akvarela Jugoslavije Srbije Tuzla, IV izložba jugoslovenskog portreta 1954. Beograd, Umetnički paviljon, Izložba saradnika majstorske 1980. Novi Sad, Izložba pozorišnog portreta radionice Tome Rosandića 1981. Pančevo, Savremena galerija Centra za kulturu “Olga Patrov”, 1. Pančevačka izložba jugoslovenske sculpture Novi Sad, Izložba likovnih umetnika Jugoslavije 1984–1987. Subotica, Gradski muzej, Stalna likovna postavka 1955. Aleksandrija, Première Biennale de la Mediterranée 2002. Subotica, Gradski muzej, Čekajući stalnu postavku 1956. Rijeka, Galerija likovnih umjetnosti, Salon 56 2005. Subotica, Gradski muzej – Palić, Velika terasa, Palić u delima 1957. Beograd, Izložbeni paviljon (Ulus), Savremena srpska skulptura savremenih stvaralaca Dubrovnik, Umjetnička galerija, Savremena jugoslavenska 2008–09. Subotica, Gradski muzej, Legati i poklon zbirke umetničkog umjetnost odeljenja Gradskog muzeja (izbor) Beograd, park Tašmajdan, Prostor 8 2010–11. Subotica, Gradski muzej, Lica vremena – portreti umetničke 1958. Novi Sad, Petrovaradinska tvrđava, Prostor 8 zbirke Gradskog muzeja Subotica Beograd, Beogradski sajam, Prostor 8 2011–12. Novi Sad, Galerija Matice srpske, Zbirka vajarskih radova 1959. Pariz, Galerie Raymond Creuze, Art Yougoslave D’Aujourd’hui Galerije Matice srpske 1960. Beograd, Izložbeni paviljon, Oktobarski salon 2013. Subotica, Gradski muzej, Gradovi na pustari – kulturne vrednosti Antib, Musée Grimaldi, Exposition des Artistes Yougoslaves Kiškunhalaškog i Severnobačkog okruga 1961. Beograd, Beogradski sajam, I trijenale likovnih umetnosti 2014. Pančevo, Gradski muzej, 16. Bijenale umetnosti, Linije vremena: Pariz, Musée Rodin, Salon de la jeune sculpture Dokumenti 1981–2012.

64 2014-15. Subotica, Gradski muzej, Nove akvizicije Gradskog muzeja 1967. Stub u emajliranom bakru, hotel Palisad, Partizanske vode u Subotici (2010-2014) Reljef Sećanje na žrtve, Žuta kuća, Subotica 1968. Vitraž od topljenog stakla i poliestera, zgrada Jugoexporta, Beograd kolonije, simpozijumi 1970. Vitraž i slike u keramici, hotel Palisad, Zlatibor Vitraž, Staro zdanje, Bukovička Banja / art colonies, symposia 1971. Spomenik Plamen, Bajmok 1961. Portorož, Forma viva – vajarski simpozijum 1972. Bista Pante Mijailovića, Titovo Užice 1975. Labin, Mediteranski vajarski simpozij 1973. Spomenik Matiji Gupcu, Tavankut 1981. Aranđelovac, Simpozijum Beli venčac 1975. Skulptura Veliki plod, Park skulptura, Labin 1992. Kikinda, 11. internacionalni simpozijum skulpture Terra Spomenik Aleksi Šantiću, Aleksa Šantić 2001. Bor, XVII Umetnička kolonija Bakar 1978. Bista Veljka Dugoševića, Pedagoška akademija, Sombor 1981. Skulptura Plod, Park mira, Slovenj Gradec 1992. Bista popa Blaška Rajića, park ispred svečanog ulaza u Gradsku kuću, Subotica javni spomenici, skulpture, reljefi, vitraži / public monuments, sculptures, reliefs, stained glass nagrade 1954. Nagrada za Spomenik žrtvama u Kragujevcu 1950–52. Saradnica Tome Rosandića na spomeniku Palim borcima 1957. Druga nagrada na konkursu za Masovnu grobnicu i žrtvama fašizma, Subotica u Šumaricama, Kragujevac. 1951. Skulptura Talija, Letnja pozornica, Palić 1958. Nagrada za Spomenik žrtvama fašizma u Jajincima 1955. Spomenik žrtvama fašizma – Majka i dete, Aleksandrovo 1959. Druga nagrada na konkursu za Spomenik NOB-a kod Subotice na Bubnju kod Niša Biste Miška Prčića, Mije Mandića, Aksentija Marodića i 1963. Otkupna nagrada sa III likovne jeseni, Sombor Ištvana Ivanjija, Gradska biblioteka, Subotica 1964. Otkupna nagrada sa IV likovne jeseni, Sombor Bista Matka Vukovića, Osnovna škola „Matko Vuković“, Subotica 1973. Nagrada za spomenik Prozivka u Subotici 1957. Fontana Ptice, Palić 1973. Nagrada 14. oktobarskog salona za skulpturu, Beograd Skulptura Krila, Palić 1979. Oktobarska nagrada grada Beograda Skulptura Krila, Konakri, Gvineja 1983. Nagrada Dr Ferenc Bodrogvari, Subotica 1958. Skulptura Kompozicija II, Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad 1983. Nagrada Forum, Novi Sad 1961. Bista Matka Vukovića, Subotica 1997. Nagrada Pro urbe, Subotica Skulptura Spojene forme, park vile Izvršnog veća Srbije, Užička ulica, Beograd Skulptura Žena, Seča kod Portoroža 1962. Bista Matka Vukovića, enterijer svečanog stepeništa Gradske dokumentarni filmovi o ani bešlić kuće; 1972. izmeštena u slobodni prostor na Trg Lazara Nešića, / documentary films about Subotica Bista Ivana Parčetića, Sombor ana bešlić Skulptura Spojene forme, Ulica Zahumska 23, Beograd - Ana Bešlić kiparica ‒ U poseti Ani Bešlić, 38 min Spomenik žrtvama fašizma (saradnica arhitekte Jovanke režija: Rajko Ljubić, Subotica 2005. Jeftanović), Partizanske vode - Iskazi i kazivanja srpskih vajara – Ana Bešlić, 45 min 1965. Pano u emajlu za Spomenik žrtvama nacizma (saradnica autorka: Vesna Majher, Beograd jun 2007. skulptora Nándora Glida), Dahau Dva panoa u kovanom bakru i topljenom staklu, hotel - Ana Bešlić the Sculptress - Visiting Ana Bešlić, 38 min Kragujevac, Kragujevac directed by Rajko Ljubić, Subotica, 2005. Skulptura Grupa, ispred Dečjeg dispanzera, (Zdravstveni centar - Testimonies and Sayings of Serbian Sculptors - Ana Bešlić, 45 min Majka i dete), Subotica‒ uništeno author: Vesna Majher, Belgrade, June 2007. Statueta Sterija – za Nagradu Sterijinog pozorja 1966. Skulptura Grupa, ispred Doma zdravlja, Novi Beograd

Biоgrafija prema dostupnoj dokumentaciji / Biography according to the available documentation: Suzana Vuksanović (januar / January 2015)

65 bibliografija / bibliography

1950. П. В. (Павле Васић), Скулптура у природи. 1960. Д. В., У Мајсторској радионици Томе Политика, LIV / 1512, Београд, 28. VIII 1957, 8. (–) Art behind the iron curtain. Harpers Bazaar, Росандића. Борба, Београд, 24. IX 1950. february 1960. M. Marić, Skulptura u slobodnom prostoru. 1951. Mladost, Beograd, 29. VIII 1957. В. Цвијић, Сусрети са уметницама. Petar Lubarda, Povodom izložbe mladih Политика, LVII / 16732, Београд, 19. III 1960, 12. likovnih umetnika Srbije. Književne novine, Угљеша Богуновић, Облик у простору. IV / 43, Beograd, 10. XI 1951, 7. Политика, LIV / 15916 (Култура, политика, Oto Bihalji Merin, Ton in weiblicher Hand. уметност, год I / бр. 21, 1), Београд, Magnum, Köln, Heft 31. August 1960. Ж. В. (Жарко Видовић), Изложба младих 1. IX 1957, 15. сликара и вајара Србије. Борба, XVI / 273, 1961. C Београд, 14. XI 1951, 2. Marina Marinčić, Priče u kamenu. Svijet, Katarina Ambrozić, 2 Exposition Internationale Zagreb, 16. IX. 1957. de Sculpture contemporaine Yougoslavie. 1953. Paris, 1961. Aleksa Čelebonović, Petnaesta izložba ULUS-a, 1958. Lazar Trifunović, L’art yougoslave ?, Beograd, 19. V 1953. Oto Bihalji-Merin, Jugoslovenska skulptura contemporain. Rencontres Mediterranneennes dvadesetog veka. Jugoslavija, Beograd, 1958. 1954. 4–5, 1961. Алекса Челебоновић, Изложба скулптура Michel Seuphor, Regardons mieux la sculpture. Georges Boudaille, Sculptures de 30 pays dans сарадника Мајсторске радионице Томе Aujourd’hui No 19, Paris, 19. IX 1958. Росандића. Борба, Београд, IV 1954. les jardins de Rodin. Les letres françaises, Paris, 6–12. VII 1961. Миодраг Б. Протић, Проблем скулптуре у Мића Поповић, Млада српска скулптура. слободном простору. НИН, Београд, Michel Ragon, 47 artistes yougoslaves au Musee Изложба сарадника мајсторске радионице 5. X 1958. Томе Росандића. НИН, IV / 170, Београд, d’art moderne. Arts, Paris, 27. XII 1961. 4. IV 1954, 7. Rafael Delgado, El arte у sus interpretes, Ana André Chastel, Decouverte d’un art vivant. Bešlić. El universal, Caracas, 9. X 1958. V. R., Otvaranje subotičke galerije slika. Le Monde, Paris, 22. XII 1961. Hrvatska riječ, X / 37, Subotica, 10. IX 1954, 4. Josip Šlosberg, Jezikom našeg vremena. Frank Elgar, Le parisien libere. Paris, Oslobođenje, Sarajevo, 18. XII 1958. 25. XII 1961. (–) Izložba dvoje subotičkih umetnika. Hrvatska riječ, X / 38, Subotica, 17. IX 1954, 4. 1959. Maximilien Geuthier, Du grave au doux, du Milivoje Mihajlović, Ana Bešlić – intervju. plaisant au severe. Les nouvelles litteraires, Urbán János, Állandó tárlat-terem nyílt Mladost, Beograd, 15. II 1959. 28. XII 1961. Suboticán. Magyar Szó, XI. / 258, Újvidék, 1954. IX. 22, 2. (–) Облици под прстима. Вечерње новости, R. J. Moulin, L’art contemporain yugoslave. Les letres françaises, Paris, 28. XII 1961. (–) Izložba Ane Bešlić i Đorđa Bošana. Otvorena Београд, 1. VI 1959. stalna galerija slika. Hrvatska riječ, X / 39, 1962. Subotica, 22. IX 1954, 5. (–) Мала галерија нових дела, Ана Бешлић: Две форме. Борба, XXIV / 132, Београд, Boris Višinski, Golemo bogatstvo i inventivnost. Nova Makedonija, Skopje, 14. I 1962. 1955. 7. VI 1959, 9. Radoslav Putar, Mala likovna kronika (Ana 1963. Bešlić). Čovjek i prostor, Zagreb, 1. V. 1955. Павле Васић, Скулптуре Ане Бешлић. Политика, LVI / 16495, Београд, 12. VI 1959, 8. Mihajlo Dejanović, Skulptura Ane Bešlić. Subotičke novine, br. 13, Subotica, 22. III 1963, 6. 1957. Katarina Ambrozić, Skulptura Ane Bešlić. Katarina Ambrozić, 15 umetnika posleratne (–), Вечерас изложба Ане Бешлић. Политика Književne novine, X / 95, Beograd, 19. VI 1959, 6. generacije. Katalog izložbe, Čačak, 1957. експрес, Београд, 2. XII 1963. (–) Razstava form. Delo, Ljubljana, 14. VII 1959. Ђорђе Поповић, У Чачку приређена Љ. Сабић, Инспирација – чудно дрвеће… изложба дела петнаест уметника послератне Борба, XXVIII / 337, Београд, 8. XII 1963, 9. генерације. Борба, XII, Београд, 13. VI 1957. (–) Kovinske slike na razstavi Ane Bešlić v Jakopčevem paviljonu. Ljubljanski dnevnik, (–), Затворена изложба Ане Бешлић. Р. Радовић, Уметничка дела на јавним Ljubljana, 14. VII 1959. Политика експрес, Београд, 10. XII 1963. местима (анкета). Борба, XII / 226, Београд, 18. VIII 1957, 6. Marija D. Pušić, Rijeka, Salon 59 i naša Драгослав Ђорђевић, Пут логичног развитка. savremena likovna umetnost. Rijeka revija, Борба, XXVIII / 339, Београд, 10. XII 1963, 7. Ђорђе Поповић, Облик у природи на br. 34, god. VIII, Rijeka, 1959. Ташмајдану. Култура у слободном простору у Павле Васић, Кроз београдске галерије. Пионирском парку. Борба, XII / 235, Београд, Enciklopedija likovnih umjetnosti. 1, Скулптуре Ане Бешлић. Политика, 27. VIII 1957, 5. Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, 1959, 358. LX / 18026, Београд, 11. XII 1963, 10.

P. J. Vasić, Oblik u prostoru. Mladost, Beograd, H. G. C, Art jougoslave d’aujourd’hui. Katarina Ambrozić, Nova skulptura Ane Bešlić. 28. VIII 1957. Aujourd’hui, Paris, decembre 1959. Književne novine, XV / 212, Beograd, 13. XII 1963, 7.

66 1965. (–) Ана у Дому омладине. Јутарње новости, 1975. Popis slikarskih i vajarskih dela u muzejima i Београд, 2. X 1970. Славко Стојковић, Пламен у парку ружа. galerijama slika Vojvodine I, Društvo muzejskih Политика експрес, Београд, 29. IV 1975. radnika Vojvodine, Sekcija istoričara umetnosti, Г. Б., Његово величанство, сироче, Novi Sad, 1965. скулптура. Поводом изложбе радова Ане Marina Radivojević, Priče u kamenu. Svijet, Бешлић. Јутарње новости, Београд, Zagreb, 26. IX 1975. Jovan Krivokapić, Symbols of indestructible life. 10. X 1970. Review XI, Beograd, 1965. 1977. Павле Васић, Кроз београдске галерије. Josip Škunca, Na pragu čiste forme. Vjesnik, 1967. Скулптуре Ане Бешлић. Политика, LXVII / Zagreb, datum ?, 1977. Ješa Denegri, Skulptura posle 1945, Muzej 20481, Београд, 10. X 1970, 16. savremene umetnosti, Beograd, 1967. Ješa Denegri, Aleksandar Vučo, Mihajlo Синиша Вуковић, На прагу сезоне. Облутак. Mitrović (tekst kataloga): Ana Bešlić. Narodni Ješa Denegri, Jedna teza o situaciji skulpture НИН, XX / 1031, Београд, 10. X 1970, 42. muzej Labin, VII–VIII 1977. povodom Trećeg trijenala. Život umetnosti, br. 5, Zagreb, 1967. Зоран Павловић, Ана Бешлић. Борба, XLVIII G. O. C. (Goca Ostojić Cvajner), Skulpture i / 278, Београд, 10. X 1970, 13. reljefi Ane Bešlić. Riječki list, Rijeka, VIII 1977. (–), Otvorena izložba Ane Bešlić. Somborske novine, Sombor, 18. III 1967. Д. П., Нова природа Ане Бешлић. Изложба у Goca Ostojić Cvajner, Sklad i jasna koncepcija. Галерији Дома омладине. Политика експрес, Novi list, 5. VIII 1977. (–), Susret učenika sa Anom Bešlić. Somborske Београд, 12. X 1970. novine, Sombor, 31. III 1967. Ana Bešlić, tekst u katalogu Iz vajarskih ateljea Слободан Новаковић, Скулптуре једне Ане. I. Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd, 1968. Јеж, Београд, 23. X 1970. N. N., Viđenje sa zemljacima. Izložba Ane 25. XII 1977. – 16. I 1978. Bešlić u Bajmoku. Subotičke novine, XXIV / 26, Bela Duranci, Likovno stvaralaštvo – Subotica, 12. VII 1968, 6. 1978. Képzőművészeti alkotások, Subotica 1945–1970. Мала енциклопедија Просвета, 1, Просвета, Gradski muzej Subotica – Városi Múzeum Београд, 1978, 194–195. (–), Predstavljamo… Anu Bešlić skulptorku. Szabadka, Subotica. Subotičke novine, XXIV / 33, Subotica, 30. VIII 1968, 6. 1979. 1971. Varijacije na temu portreta (katalog). Kulturni (–), Boje u skulpturi. Elle, Beograd, 23. IX 1971. Irina Subotić. Oktobarski salon 68. Ko je kriv za centar, Beograd, 1979. bezvrednosti. Život umetnosti, br. 7–8, Zagreb, Luc Menaše, Evropski umetnostno zgodovinski 1968, 190–192. Ana Bešlić, Razgovor u toku pripremanja leksikon. Mladinska knjiga, Ljubljana, 1971, 218. izložbe, iz kataloga izložbe Ana Bešlić, Kulturni 1969. centar, Beograd, 1979. Opšta enciklopedija Larusse. Vuk Karadžić, Svetlana Miletić, Sasvim zadovoljna na zemlji. Beograd, 1971, 869. Elle, Beograd, 18. IV 1969. Жељко Шарчевић, Игра препознавања. TV новости, бр. 827, Београд, 31. X 1979. 1970. 1972. Lazar Trifunović, Putevi i raskršća srpske Н. Дорошки, Питали смо: шта сада радите. Скулптуре за самосталну изложбу. Katarina Adanja, Vraćanje portretu. Bilten, br. skulpture. Umetnost, br. 22, Beograd, april–jun 2, Tuzla, 2. X – 30. XI 1979. 1970, 5–38.­ Политика, LXIX / 21031, Београд, 23. IV 1972, 16. Катарина Адања, IV изложба југословенског Kosta Bogdanović, Skulptura u beogradskoj Борис Петковски, Писмо из Скопја. Важна портрета у Тузли. Поновно занимање за arhitekturi. Umetnost, br. 22, Beograd, april–jun портрете. Политика, LXXVI / 23734, Београд, 1970, 113–127. етапа представљања. Политика, LXIX / 21112, Београд, 15. VII 1972, 14. 1. XI 1979, 13. Anketa – vajari. Ana Bešlić. Umetnost, br. 22, М. Ж., Скулптуре Ане Бешлић. Политика, Beograd, april–jun 1970, 38­–39. 1973. Ђорђе Kадијевић, Овал. НИН, XVIII / 1184, LXXVI / 23745, Београд, 12. XI 1979, 12. Georges Boudaille, Situation de l’art en Београд, 16. IX 1973, 39. Никола Кусовац, Лик и облик. Политика Yougoslavie a la Triennale de Belgrade. Les lettres franiaises, No. 1343, Paris, 15–21. juillet 1970. Milisav Lazarević, Аnа Bešlić – Salon Muzeja експрес, Београд, 22. XI 1979. savremene umetnosti. Umetnost, br. 36, 1973. Christine von Kohl, Kunst die nicht provoziert. Срето Бошњак, Јединство израза и форме. Bremer Nachrichten, 20. VII 1970. Mihajlo Mitrović – Aleksandar Vučo, predgovor Kњижевне новине, XXXI / 594, Београд, u katalogu samostalne izložbe Oblik i boja. 24. XI 1979, 10. Ješa Denegri, Ana Bešlić. Katalog. Galerija Doma Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd, omladine, Beograd, 1970. 13. IX – 8. X 1973. (–) Људи – вести. Ана Бешлић. НИН, XXIX / 1507, Београд, 25. XI 1979, 6. Dušan Đokić, Ana Bešlić – skulpture i panoi. Ipacs József, Dvadeset godina Umetničke Umetnost, br. 24, Beograd, okobar–decembar kolonije u Bačkoj Topoli – A topolyai művésztelep Слободан Новаковић, Анине облине и 1970, 91. húsz esztendeje, 1954–1973. Bačka Topola – Савине висине. Јеж, Београд, 30. XI 1979. Bácstopolya, 1973, 115. Јосип Деполо, Тренутак скулптуре. Слободан Ристић, Кроз београдске галерије. Тријенале. НИН, XX / 1024, Београд, 23. VIII Prvi jugoslovenski bienale male plastike u Апстракција и портрет. Политика, LXXVI / 1970, 40–41. Murskoj Soboti. Oko, Zagreb, 24. X 1973. 23772, Београд, 11. XII 1979, 13.

67 Svetlana Isaković, Savremena keramika u Srbiji. Ács József, Ana Bešlić ajándékgyűjteményéről. Sava Stepanov, Stub, u: 11. Internacionalni Muzej primenjene umetnosti, Beograd, 1979. Magyar Szó, 1983. X. 6, Újvidék, 12. simpozijum skulpture u terakoti Terra, (katalog izložbe), Galerija Terra, Kikinda 1992. 1980. Szilágyi Gábor, Ana Bešlić szobrászművész (–), Додељене Октобарске награде. Политика gyűjteményes kiállítása és monográfiája. Létünk, 1993. експрес, Београд, 16. X 1980. XIII. / 3–4, Újvidék, 1983, 609–622. Бела Дуранци, Право на самосвојност, у: 7. панчевачка изложба југословенске скулптуре, Н. Јаворник, Саопштена имена добитника Јован Деспотовић, Југословенска скулптура Свеске, часопис за књижевност, уметност и Октобарске награде. Политика, LXXVII / после 1950. (из збирке Музеја савремене културу, година V / ванредни број, Заједница 24078, Београд, 16. X 1980, 8. уметности). Галерија-легат Милице Зорић и књижевника Панчева, Панчево, мај 1993, 43–47. Родољуба Чолаковића, Београд, 1983. (–), Међу најбољима најбољи. Вечерње 1994. новости, Београд, 21. X 1980. 1984. Јасна Марковић – Љубица Крстић Поповац, Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1, Откупи и поклони Музеју града Београда. Мирјана Живковић, Измирити несклад. Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Музеј града Београда, Београд, 1994. Политика, LXXVII / 24083, Београд, Krleža“, Zagreb, 1984, 119. 21. X 1980, 12. 1995. Likovno stvaralaštvo – Képzőművészeti Gajdos Tibor, Szabadka képzőművészete. Életjel, Д. Ш., Пошта ослободиоцима, признање alkotások, Subotica 1944–1984. Uvodni tekst: Szabadka, 1995. најзаслужнијима. Борба, LVIII / 291, Београд, 21. X 1980, 14. Bela Duranci; kataloški podaci: Bela Duranci, Dragomir Ugren. Likovni susret, Subotica – 1997. Нино Миленковић, Велика лепа црвена Képzőművészeti Találkozó, Szabadka, 1984. Bela Duranci, Od „Šara-pustare“ do skulpture. лопта. TV новости, Београд, 31. X 1980. Rukovet, XLIII / br. 1–3, Subotica, mart 1997, 49–53. Kollár Lajos, 1984. Četvrt veka Umetničke Зорица Мутавџић, Плодови пустаре. Базар, keramičke kolonije „Imre Dević“ – 25 éves a Bela Duranci – Milka Mikuška, Aна Бешлић. 414, Београд, 4. XII 1980. Dévics Imre Kerámiai Művésztelep. Bačka, Mali Скулптуре, пастели. Бело, волим те Бело. Iđoš – Bácska, Kishegyes, 1984. Ana Bešlić. Skulpture, pasteli. Belo, volim 1981. te Belo. Szobrok, pasztellek. Fehér, fehéren Slobodom prozvani i mrtvi žive. 1987. szeretlek. Градски музеј Суботица / Gradski Spomenici i spomen-obeležja revolucije i Вера Јовановић, Судбина уметнина. Збирке, muzej Subotica / Városi Múzeum Szabadka, IX 1997. Narodnooslobodilačkog rata u Subotici i okolini скупљачи и дародавци у Војводини. Спомен- – A szabadság szólítottjai poraikban is élnek. збирка Павла Бељанског, Нови Сад, 1987. 1999. A forradalom és a népfelszabadító háború Ђорђе Димитријевић, Портрет: Ана Бешлић, emlékművei Szabadkán és környékén, Opštinska 1988. вајар, Отварање уметника. НИН, Београд, 3. konferencija SSRN Subotica, Novinsko- Ana Bešlić, Serija Jastuci (katalog). Kulturni јун 1999. izdavačka organizacija „Subotičke novine“, centar Beograda, 5–12. XII 1988. Radnički univerzitet „Veljko Vlahović“ Subotica M. B., Srušeni Majka i deca ispred dečijeg – A DNSZSZ szabadkai községi választmánya Ana Baranji, Poklon-zbirka Ane Bešlić. dispanzera. Subotičke novine, LIV / 38, Subotica, & Subotičke novine Lapkiadó Munkaszervezet Subotičke novine, br. 36, Subotica, 9. IX 1988, 10. 24. IX 1999, 8. & Veljko Vlahović Munkásegyetem Szabadka, 1981. Bela Duranci, Jastuci Ane Bešlić. Izložba u Bela Duranci, Opet oborena jedna skulptura. Beogradu. Subotičke novine, br. 51, Subotica, Subotičke novine, LIV / 38, Subotica, Irina Subotić, Vavilonska kula srpske skulpture, 23. XII 1988, 4. 24. IX 1999, 9. u: 1. pančevačka izložba jugoslovenske skulpture (katalog izložbe), Savremena galerija Centra za 1989. 2001. kulturu „Olga Petrov“, Pančevo, 1981. Ратомир Кулић, Каталог збирке вајарских Галерија Матице српске – Азбучник аутора и радова Галерије Матице српске. Галерија регистар радова (главни уредник: Лепосава 1982. Матице српске, Нови Сад, 1989. Шелмић). Монографија. Галерија Матице Miodrag B. Protić, Skulptura XX veka. српске, Нови Сад, 2001. Jugoslavija, Beograd, Spektar, Zagreb, Prva Branko Ćupurdija, Kuća i majur Lazara književna komuna, Mostar. Bešlića u Bajmoku i Aleksi Šantiću kao simboli Bela Duranci – Vera Gabrić Počuča, Javni socijalnog i kulturnog identiteta i kulturno- spomenici opštine Subotica / Szabadka község 1983. Katarina Ambrozić, Ana Bešlić (monografski istorijski spomenici. Program 23. kongresa emlékművei. Međuopštinski zavod za zaštitu katalog izložbe), Gradski muzej, Subotica, 1983. Saveza etnoloških društava Jugoslavije, Zadar, spomenika kulture, Subotica, 2001. 26. i 27. X 1989. Baranji Ana, Poklon-zbirka Ane Bešlić Olga Kovačev Ninkov, Crna kutija likovnih Gradskom muzeju u Subotici – Ana Bešlić 1992. legata subotičkog muzeja. Rukovet, XLVII, 5–8, ajándékgyűjteménye a Szabadkai Városi (–), Незаборaвник родољубљу – поводом Subotica, 2001, 1–3. Múzeumnak. Gradski muzej, Subotica – Városi откривања споменика Блашку Рајићу. Дани, Múzeum, Szabadka, 1983. Суботица, 10. VI 1992, 4. Слађана Ђурђекановић, (‒), у: XVII Уметничка колонија „Бакар“, (каталог изложбе), Музеј Стеван Станић, Узвраћени дарови. НИН, Ladislav Kovačić, Sve je krenulo iz porodice. рударства и металургије, Бор, 2001. XXXIV / 1704, Београд, 28. VIII 1983, 36–37. Subotičke novine, br. 24, Subotica, 11. VI 1992, 9. 2002. Dragomir Ugren, Vojvođanska vizuelna poezija Irina Subotić, (‒), u: 11. Internacionalni T. M. (Tanja Mandić), Čekajući stalnu – Stjepan Gračan – Ana Bešlić. Rukovet, XXIX / simpozijum skulpture u terakoti Terra, (katalog postavku…. Subotičke novine, br. 29, Subotica, 4, juli–avgust, 1983, Subotica, 105–112. izložbe), Galerija Terra, Kikinda 1992. 19. VII 2002, 9.

68 Миле Тасић, Чекајући сталну поставку…, Alojzije Stantić, Tri naraštaja obitelji Bešlić. 2011. Дани, бр. 30, Суботица, 24. VII 2002, 10. Klasje naših ravni, XIII/78,­ 2008, Subotica, 82–91.­­­­­ Branko Ćupurdija, Razgovori sa Anom Bešlić. Ex Pannonia, 14, Istorijski arhiv Subotica, 2004. Miško Šuvaković, Slučaj Ane Bešlić: autonomna Subotica, 2011, 32–34. Olga Kovačev Ninkov, Istorijat umetničkog modernistička vitalna skulptorska forma, odeljenja Gradskog muzeja Subotica. Museion, u: Evropski konteksti umetnosti XX veka Bela Duranci, Autobiografija sa Belom 4, Gradski muzej, Subotica, 2004, 207–270. u Vojvodini, Muzej savremene umetnosti Kondorom. Moderna galerija Likovni susret, Vojvodine, Novi Sad, 2008, 206–209. Subotica, 2011. Bela Duranci, Moj izbor. Centar za vizuelnu 2012. kulturu Zlatno oko, Novi Sad, 2004. Miško Šuvaković, Jerko Denegri, Ana Bešlić Ljubica Vuković Dulić, Život forme, I. Hrvatska (1912–2008) (monografija), Biblioteka Žene u riječ, br. 468, Subotica, 16. III 2012, 32–33. 2005. Bela Duranci, Bešlić Ana. Leksikon podunavskih srpskoj umetnosti. Topy – Direkcija za IBID, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 2008. Ljubica Vuković Dulić, Život forme, II. Hrvatska Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, 3, Hrvatsko riječ, br. 469, Subotica, 23. III 2012, 32–34. akademsko društvo, Subotica, 12–13­­. С. Поповић, Дуго путовање до савршенства. (–), Izložba Život formi Ane Bešlić u Zavodu za Вечерње новости, Београд, 30. IX 2008; R. V., Izložba povodom 160 godina turizma na kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvatska riječ, http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71. Paliću. Palić kao inspiracija. Subotičke novine, Subotica, 12. V 2012, 33. br. 32, Subotica, 12. VIII 2005, 3. html:223818-Dugo-putovanje-do-savrsenstva. Ljubica Vuković Dulić, Skulpture Ane Bešlić T. M. (Tanja Mandić), Brojni subotički umetnici Olga K. Ninkov, Легати и поклон-збирке u Gradskom muzeju u Subotici. Museion, 11, stvarali na istu temu. Svako ima svoj Palić. уметничког одељења (каталог) – A Városi Gradski muzej Subotica, 2012, 137–149. Subotičke novine, br. 36, Subotica, 9. IX 2005, 9. Múzeum képzőművészeti osztályának ajándékgyűjteményei (katalógus) – Legati i Ратомир Кулић, Збирка вајарских радова 2006. poklon-zbirke umjetničkog odjela Gradskog Галерије Матице српске, Галерија Матице Olga Kovačev Ninkov, Slike i skulpture među muzeja. Градски музеј Суботица – Városi српске, Нови Сад, 2012, 39–42. knjigama. Ex Pannonia, 9–10, Istorijski arhiv Múzeum Szabadka – Gradski muzej Subotica Subotica, Subotica, 2006, 52–59. (katalog). Сузана Вуксановић, Бешлић Ана, у: Српска енциклопедија, том I, књига 2 (Беог–Буш), Весна Мајхер, Казивања и искази српских Mile Tasić, Nakon 60 godina Gradski muzej Матица српска, Нови Сад, 2012, 123. вајара (друга половина 20. и почетак 21. века). u novom domu. Likovni život, XXI / 127–128, Издање аутора, Београд, 2006. Zemun, 2008, 58–59. 2013. Olga K. Ninkov, Lica vremena I. Portreti Aleksandra Isakov, U vremenu uspomena. umetničke zbirke Gradskog muzeja u Subotici Subotičke, br. 26, Subotica, 29. XII 2006, 14. 2009. Ljubica Vuković Dulić, Izložbena djelatnost – Az idő arcai I. Portrék a szabadkai Városi 2007. Gradskog muzeja u Subotici (1948–1959). Múzeum Művészeti osztályának gyűjteményéből. Ljubica Vuković Dulić, Izložbena djelatnost Museion, 8, Gradski muzej Subotica – Városi Gradski muzej, Subotica – Városi Múzeum, Gradskog muzeja u Subotici (1980–2006). Múzeum, Szabadka, 2009, 175–191. Szabadka, 2013. Museion, 6, Gradski muzej Subotica – Városi Múzeum, Szabadka, 2007, 91–142. 2010. M. Marjanović, Srpska skulptura u Narodnom Ivana Simeonović Ćelić, Muzej Zepter – muzeju. Blic, Beograd, 19. III 2013. М. Ђорђевић, Тајна црвене лопте. Политика, Kolekcija. Zepter, Beograd, 2010. Београд, 9. III 2007. Suzana Vuksanović, Nova skulptura u Vojvodini 1980–2000. / New Sculpture in Vojvodina 1980– Miško Šuvaković, Antinomije skulpture XX 2000. Muzej savremene umetnosti Vojvodine, 2008. veka – postavljanje visokomodernističke Novi Sad, 2013. Aleksandra Isakov, U vremenu uspomena. skulpture – punktuacije objekta na mestu Subotičke, br. 83, Subotica, 31. I 2008, 15. skulpture – analitičko-kritičke propozicije 2014. o skulpturi – dekonstrukcije modernističke Нове аквизиције Градског музеја у Суботици Čedomir Janičić, Likovna jesen – rekapitulacija- skulpture – redizajniranje „kanona“ rekonstrukcija-reprezentacija. Druga stalna (2010–2014) – A Szabadkai Városi Múzeum modernističke skulpture, u: Trijumf savremene postavka. Gradski muzej Sombor, Sombor, 2008. új szerzeményei (2010–2014) – Nove akvizicije umetnosti (ur. J. Denegri, M. Šuvaković, D. Gradskog muzeja u Subotici (2010.–2014.). Alojzije Stantić, Sićanje Ane Bešlić. Subotičke Ugren), Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Уредници – Szerkesztők – Urednici: Ljubica novine, br. 6, Subotica, 8. II 1983, 17. Novi Sad i Fond Vujičić kolekcija, Beograd, Vuković Dulić, Tolnai György. Gradski muzej 2010, 288–319. Subotica – Szabadkai Városi Múzeum – Gradski (–), A szféra szobrásza volt. Magyar Szó, 2008. muzej Subotica, 2014. I. 30, Újvidék, 17. V. M., Vajarka koja je ostavila traga. U Gradskom muzeju održana prezentacija 16. bijenale umetnosti, Linije vremena: Ninkov K. Olga, Örökszárnyaló. Ana Bešlić Pro monografije o vajarki Ani Bešlić, rođenoj u dokumenti 1981-2012, (urednik: Dragan Urbe díjas szobrászművész halálhírére. Magyar Bajmoku. Bunjevačke novine, VI / 66, Subotica, Jelenković), Kulturni centar Pančeva, Galerija Szó, 2008. I. 31, Újvidék, 17. decembar 2010, 21. savremene umetnosti, Pančevo, 2014.

Bibliografija prema dostupnoj dokumentaciji / Bibliography according to the available documentation: Olga Kovačev Ninkov (januar / January 2015)

69

Katalog skulptura Ane Bešlić u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama

Catalog of sculptures by Ana Bešlić in public and museum collections Napomene Redosled zbirki/kolekcija: po broju radova Ane Bešlić. Kataloški podaci: dobijeni od ustanova. Dimenzije postamenata: navedene posebno i označene slovom P. Izložene skulpture: označene sa

Notes Collections sequence: as per number of artwork by Ana Bešlić. Catalog data: received from institutions. Dimensions of pedestals cited separately and marked by letter ‘P’. Exhibitied sculptures marked by sign Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Radnik sa čekićem, 1948. gips, 175x66x57 cm bez signature U-1994

Worker with a Hammer, 1948 plaster, 175x66x57 cm without signature U-1994

Glava devojke, 1949. bronza, 32x23x19 cm P: 6x17x17 cm bez signature U-668

Girl’s Head, 1949 bronze, 32x23x19 cm P: 6x17x17 cm without signature U-668

Torzo, 1954. bronza, 53x26x16 cm P: 3,5x22x18,5 cm bez signature U-1992 napomena: deo legata

Torso, 1954 bronze, 53x26x16 cm P: 3.5x22x18.5 cm without signature U-1992 note: part of the gift collection

73 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Ženski akt, 1954. patinirani gips, 200x71x 45 cm signatura na podnožju desno: A Bešlić U-1995

Female Nude, 1954 patinated plaster, 200x71x45 cm signature located on the base, right-hand side: A. Bešlić U-1995

Materinstvo, 1956. gips, h: 47 cm bez signature U-1999 (napomena: oštećena)

Motherhood, 1956 plaster, h: 47 cm without signature U-1999 (note: damaged)

Dve forme, 1957. bronza, 60x52x34 cm bez signature U-665 napomena: deo legata

Two Forms, 1957 bronze, 60x52x34 cm without signature U-665 note: part of the gift collection

74 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Veliki torzo, 1958. gips, 75x50x50 cm P: 4x50x38 cm bez signature U-663 napomena: deo legata

Large Torso, 1958 plaster, 75x50x50 cm P: 4x50x38 cm without signature U-663 note: part of the gift collection

Kompozicija, oko 1958. gips, 32x23x23 cm P: 4x36x24,5 cm bez signature U-2213

Composition, cca. 1958 plaster, 32x23x23 cm P: 4x36x24.5 cm without signature U-2213

Skica prelje, oko 1960. patinirani gips, 16x14x11 cm P: 3,5x13x12 cm signatura bočno, dole desno: AB U-1043

Sketch of a Spinner, cca. 1960 patinated plaster, 16x14x11 cm P: 3.5x13x12 cm signature located laterally, on the bottom right-hand side: AB

75 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Bista Matka Vukovića, 1961. patinirani gips, 34,5x22x25 cm P: 5,4x18,3x18,7 cm bez signature U-1041

Matko Vuković’s Bust, 1961 patinated plaster, 34.5x22x25 cm P: 5.4x18.3x18.7 cm without signature U-1041

Skulptura VII, 1963. bronza, 43x37x35 cm bez signature U-666 napomena: deo legata

Sculpture VII, 1963 bronze, 43x37x35 cm without signature U-666 note: part of the gift collection

Skulpura X, 1963. bronza, 45x35x37 cm bez signature U-667 napomena: deo legata

Sculpture X, 1963 bronze, 45x35x37 cm without signature U-667 note: part of the gift collection

76 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Otvorena forma IIa,1967. gips, 50x65x55 cm P: 4,5x44x49 cm bez signature U-662 napomena: deo legata

Open Form IIa, 1967 plaster, 50x65x55 cm P: 4.5x44x49 cm without signature U-662 note: part of the gift collection

Otvorena forma 8a, 1967. bojeni gips, 58x70x70 cm P: 2x25x34 cm bez signature U-660 napomena: deo legata

Open Form 8a, 1967 colored plaster, 58x70x70 cm P: 2x25x34 cm without signature U-660 note: part of the gift collection

Otvorena forma 10, 1968. bojeni poliester, 26x19x21 cm P: 5,3x15,7x15,7 cm bez signature U-1987 napomena: deo legata

Open Form 10, 1968 colored polyester, 26x19x21 cm P: 5.3x15.7x15.7 cm without signature U-1987 note: part of the gift collection

77 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Skulptura 1, 1972. bojeni fiberglas, 47x56x40 cm P: 3,5x18x26 cm bez signature U-664 napomena: deo legata

Sculpture 1, 1972 colored fiberglass, 47x56x40 cm P: 3,5x18x26 cm without signature U-664 note: part of the gift collection

Skulptura 1a, 1972. bojeni gips, 56x46x56 cm P: 3x24,5x25 cm bez signature U-1991 napomena: deo legata

Sculpture 1a, 1972 colored plaster, 56x46x56 cm P: 3x24.5x25 cm without signature U-1991 note: part of the gift collection

Otvorena površina 25, 1972. bojeni fiberglas, 160x100x17 cm bez signature U-661 napomena: deo legata

Open Space 25, 1972 colored fiberglass, 160x100x17 cm without signature U-661 note: part of the gift collection

78 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Skulptura 2a, 1973. bojeni fiberglas, 36x52x40 cm P: 3x25,5x17,5 cm bez signature U-1990 napomena: deo legata

Sculpture 2a, 1973 colored fiberglass, 36x52x40 cm P: 3x25.5x17.5 cm without signature note: part of the gift collection

Reljef I, 1973. bojeni fiberglas, 50x100x8 cm bez signature U-1996 napomena: deo legata

20. Relief I, 1973 Colored fiberglass, 50x100x8 cm without signature U-1996 note: part of the gift collection

Reljef II, 1973. bojeni fiberglas, 50x100x8 cm bez signature U-1997 napomena: deo legata

Relief II, 1973 colored fiberglass, 50x100x8 cm without signature U-1997 note: part of the gift collection

79 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Krleža I, 1978. poliester, 33,5x25x29 cm P: 4,5x17x17 cm bez signature U-931 napomena: deo legata

Krleža I, 1978 polyester, 33.5x25x29 cm P: 4.5x17x17 cm without signature U-931 note: part of the gift collection

Marija Crnobori, 1979. mermer, 31x25x29 cm P: 6,5x17x16,5 cm bez signature U-670 napomena: deo legata

Marija Crnobori, 1979 marble, 31x25x29 cm P: 6.5x17x16.5 cm without signature U-670 note: part of the gift collection

Prijatelj iz Kanade, 1979. bronza, 34,5x25x29 cm P: 4,5x15x17 cm bez signature U-669 napomena: deo legata

A Friend from Canada, 1979 bronze, 34.5x25x29 cm P: 4.5x15x17 cm without signature U-669 note: part of the gift collection

80 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Sanja u beretki, 1979. poliester, 35,5 x27x29,5 cm P: 5,5x17x16,6 cm bez signature U-1998 napomena: deo legata

Sanja with A Beret, 1979 polyester, 35.5x27x29.5 cm P: 5.5x17x16.6 cm without signature U-1998 note: part of the gift collection

Tina Tarner, 1979. poliester, 35x29x23 cm P: 5,5x16x15,5 cm bez signature U-1993 napomena: deo legata

Tina Turner, 1979 polyester, 35x29x23 cm P: 5.5x16x15.5 cm without signature U-1993 note: part of the gift collection

Ljubinka, 1979. poliester, 30x22x27 cm P: 3x14,5x18,5 cm bez signature U-1989 napomena: deo legata

Ljubinka, 1979 polyester, 30x22x27 cm P: 3x14.5x18.5 cm without signature U-1989 note: part of the gift collection

81 Gradski muzej, Subotica / MUNICIPAL Museum OF Subotica

Blaško Rajić, 1990. (?) gips, 53x28x30 cm signatura bočno, dole desno: A Bešlić U-930

Blaško Rajić, 1990 (?) plaster, 53x28x30 cm signature located laterally, on the bottom right-hand side: A Bešlić U-930

ModernA galerijA Centra za kulturu Lazarevac / MODERN GALLERY OF THE CULTURAL CENTER LAZAREVAC

Otvorena forma, 1976. bronza, 30x20x18 cm inv. br. 309/2013.

Open Form, 1976 bronze, 30x20x18 cm inv. no. 309/2013.

82 Muzej savremene umetnosti, Beograd / Museum of Contemporary Art, Belgrade

Figura žene, 1954. bronza, 69x21x18 cm inv.br. 265

Female Figure, 1954 bronze, 69x21x18 cm inv. no. 265

Figura žene, 1954. gips, 69,5x21x18 cm inv.br. 265 – a

Female Figure, 1954 plaster, 69.5x21x18 cm inv. no. 265 – a

Pokret I, 1959. bronza, 63x95x2 cm inv. br. 266

Movement I, 1959 bronze, 63x95x2 cm inv. no. 266

83 Muzej savremene umetnosti, Beograd / Museum of Contemporary Art, Belgrade

Zver, 1956. bronza, 18x26x17 cm inv. br. 267

Beast, 1956 bronze, 18x26x17 cm inv. no. 267

Razoreni oblici, 1962. bronza, 32x35x24 cm inv. br. 268

Demolished Forms, 1962 bronze, 32x35x24 cm inv. no. 268

Skulptura VII, 1963. bronza, 37,5x46x34 cm inv. br. 13

Sculpture VII, 1963 bronze, 37.5x46x34 cm inv. no. 13

84 Muzej savremene umetnosti, Beograd / Museum of Contemporary Art, Belgrade

Otvorena forma 9 (Plava), 1967. bojeni poliester, 70x50x55 cm inv. br. 472

Open Form 9 (Blue), 1967 colored polyester, 70x50x55 cm inv. no. 472

Otvorena forma 4 (Žuta), 1967. bojeni poliester, 70x50x50 cm inv. br. 473

Open Form 4 (Yellow), 1967 colored polyester, 70x50x50 cm inv. no. 473

Triptih dvobojnih skulptura, 1973. poliester, 55x70x50 (x 3) cm inv. br. 489

Tryptich of Dichromatic Sculptures, 1973 polyester, 55x70x50 (x3) cm inv. no. 489

85 Galerija Matice srpske, Novi Sad / The Gallery of Matica srpska, Novi Sad

Torzo, 1954. aranđelovački mermer, h: 53,5 cm inv. br. GMS/U 1392

Torso, 1954 Aranđelovac marble, h: 53.5 cm inv. no. GMS/U 1392

Crna skulptura, 1975. bronza, h: 18 cm inv. br. GMS/U 4595

Black Sculpture, 1975 bronze, h: 18 cm inv. no. GMS/U 4595

Glumica Marija Crnobori II, 1979. bronza, h: 37 cm inv. br. GMS/U 4596

Actress Marija Crnobori II, 1979 bronze, h: 37 cm inv. no. GMS/U 4596

86 Galerija Matice srpske, Novi Sad / The Gallery of Matica srpska, Novi Sad

Slikar Gabrijel Stupica, 1979. poliester, h: 38 cm inv. br. GMS/U 4597

Painter Gabrijel Stupica, 1979 polyester, h: 38 cm inv. no. GMS/U 4597

Jastuk VI, 1988. poliester, h: 31 cm inv. br. GMS/U 4598

Pillow VI, 1988 polyester, h: 31 cm inv. no. GMS/U 4598

87 Narodni muzej, Beograd / National Museum, Belgrade

Torzo, 1954. patinirani gips, 56,2x28x18,2 cm inv. br. 665

Torso, 1954 patinated plaster, 56.2x28x18.2 cm inv. no. 665

Dvobojna skulptura 2A, 1970. bojeni poliester, 42x41x40 cm inv. br. 666

Dichromatic Sculpture 2A, 1970 colored polyester, 42x41x40 cm inv. no. 666

Krleža II, 1979. bronza, 33,5x27x30 cm inv. br. 499

Krleža II, 1979 bronze, 33.5x27x30 cm inv. no. 499

88 Narodni muzej, Beograd / National Museum, Belgrade

Milena Barili, 1979. mermer, 37x26,5x34,5 cm inv. br. 667

Milena Barili, 1979 marble, 37x26.5x34.5 cm inv. no. 667

Gradski muzej, Sombor / City Museum, Sombor The Town Museum of Sombor

Razoreni oblici, 1962. sitna plastika u bronzi, 34x35 cm inv. br. Gmso-SU 18

Demolished Forms, 1962 fine plastic in bronze, 34x35 cm inv. no. Gmso-SU 18

89 Muzej Zepter, Beograd / Zepter Museum, Belgrade

Otvorena forma, 1969. bojeni poliester, 55x70x53 cm P: drvo, 4x31,5x28 cm sign. d.sred: А.Б. inv. br. 251

Open Form, 1969 colored polyester, 55x70x53 cm P: wood, 4x31.5x28 cm signature located center below: А.Б. inv. no. 251

Tina Tarner, oko 1980. poliester, 35x25x30 cm P: drvo, 6x16x16 cm bez sign. inv. br. 250

Tina Turner, cca. 1980 polyester, 35x25x30 cm P: wood, 6x16x16 cm without signature inv. no. 250

90 Narodni muzej, Kraljevo / National Museum, Kraljevo

Plod 11, 1977. crni granit, 37x29x22 cm inv. br. 613

Fruit 11, 1977 black granite, 37x29x22 cm inv. no. 613

Jastuk, 1988. poliester, 21x38x30 cm inv. br. 583

Pilow, 1988 polyester, 21x38x30 cm inv. no. 583

91 Centar za likovnu i primenjenu umetnost Terra, Kikinda / Terra, Center for Fine and Applied Arts, Kikinda

Džakovi, 1992. terakota, 130x92x85 cm

Sacks, 1992 terracotta, 130x92x85 cm

Džakovi, 1992. terakota, 48x25x22 cm

Sacks, 1992 terracotta, 48x25x22 cm

92 Muzej rudarstva i metalurgije, Bor / Museum of Mining and Metallurgy, Bor

Crveno ‒ crno, 2001. bronza, liveno u pesku, 40x42x48 cm (Skulptura realizovana u Umetničkoj koloniji Bakar)

Red - Black, 2001 bronze, cast in sand, 40x42x48 cm (Sculpture completed in Art Colony Bakar)

Otvorena sfera, 2001. bronza, liveno u pesku, 45x35x35 cm (Skulptura realizovana u Umetničkoj koloniji Bakar)

Open Sphere, 2001 bronze, cast in sand, 45x35x35 cm (Sculpture completed in Art Colony Bakar)

93 Muzej grada Beograda / Belgrade City Museum

Autoportret II, 1959. mermer, 28x27x21 cm P: drvo, 8x19x16 cm inv. br. MGB U 1619

Self-portrait II, 1959 marble, 28x27x21 cm P: wood, 8x19x16 cm inv. no. MGB U 1619

Rob, 1959. patinirani gips, 34x17x21 cm inv. br. MGB U 2234

Slave, 1959 patinated plaster, 34x17x21 cm inv. no. MGB U 2234

94 Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad / Museum of Contemporary Art Vojvodina, Novi Sad

Crna skulptura, 1975. bojeni gips, 19x22x27 cm P: mermer, 5x17,3x7,6 cm sign. sa donje strane: A.B.

Black Sculpture, 1975 colored plaster, 19x22x27 cm P: marble, 5x17,3x7,6 cm signature on the bottom: A.B.

Jastuk, 1988. poliester, 45x30x30 cm

Pillow, 1988 polyester, 45x30x30 cm

95 ANA BEŠLIĆ Ι EMANCIPACIJA FORME Skulpture u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama: Izbor 1954‒2001.

ANA BEŠLIĆ Ι EMANTIPATION OF FORM Sculptures in Public and Museum Collections: Selection (1954‒2001)

Muzej savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu The Museum of Contemporary Art Vojvodina in Novi Sad Dunavska 37, Novi Sad Tel.+381 21 66 11 463; +381 21 526 634 e-mail: [email protected] www.msuv.org

Za izdavača / Executive Publisher Zahvalnost / Thanks to Sanja Kojić Mladenov Gradski muzej, Subotica Muzej savremene umetnosti, Beograd Galerija Matice srpske, Novi Sad Urednica / Editor Narodni muzej, Beograd mr Suzana Vuksanović Gradski muzej, Sombor Muzej Zepter, Beograd Prevod na engleski / Translation into english Muzej rudarstva i metalurgije, Bor Centar za likovnu i primenjenu umetnost Terra, Kikinda Darja Gogoljev Narodni muzej, Kraljevo Muzej grada Beograda Lektura i korektura / Proof reading Moderna galerija CZK, Lazarevac Predrag Rajić dr Olga Kovačev Ninkov, Ljubica Vuković Dulić, dr Rajka Bošković, Aleksandra Mirčić, Milena Vrbaški, Vera Grujić, Čedomir Janičić, Fotografije / Photos Jelena Popović, Danijela Matović, Igor Grandić, Suzana Novčić, Mikloš Hever (Gradski muzej, Subotica), Duško Korlat (Moderna mr Nada Seferović, Dara Stanojević galerija CZK, Lazarevac), Saša Reljić (Muzej savremene umetnosti, Beograd), Predrag Uzelac (Galerija Matice srpske, Novi Sad), © Sva prava su zadržana / All rights reserved Veljko Ilić, Vladimir Vukadinović, Vladimir Popović (Narodni Pokrovitelj muzeja / Museum Patronage muzej, Beograd), Mladen Suknović (Gradski muzej, Sombor), Pokrajinski sekreterijat za kulturu i javno informisanje Vladimir Popović (Muzej Zepter, Beograd), Marko Ercegović, Provincial Secretariat for Culture and Public Information Novica Stanković (Muzej rudarstva i metalurgije, Bor), Igor Grandić Podrška godišnjeg programa / Support of Annual Program (Centar za likovnu i primenjenu umetnost Terra, Kikinda), Srđan Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije Vulović (Narodni muzej, Kraljevo), Vladimir Popović (Muzej Ministry of Culture and Information of Republic of Serbia grada Beograda), Marko Ercegović (Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad). Fotografije na str. 59 i 62. iz fotodokumentacije Gradskog muzeja u Subotici / Photographs on pages 59 and 62 from the photo CIP - Каталогизација у публикацији Библиотека Матице српске, Нови Сад documentation of the Municipal Museum of Subotica. 730.071.1:929 Bešlić A.(083.824) Dokumentacija / Documentation БЕШЛИЋ, Ана, 1912-2008 Gradski muzej, Subotica Ana Bešlić : emancipacija forme : skulpture u javnim Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad zbirkama i muzejskim kolekcijama : izbor 1954-2001 : Muzej savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, 24. februar - Suzana Vuksanović 19. mart 2015. / [autor teksta Suzana Vuksanović ; dizajn Mirjana Dušić Lazić ; prevod na engleski Darja Gogoljev]. - Dizajn / Design Novi Sad : Muzej savremene umetnosti Vojvodine, 2015 (Beograd : Službeni glasnik). - [98] str. : ilustr. ; 21 x Mirjana Dušić-Lazić 26 cm

Uporedo srp. tekst i engl. prevod. - Tiraž 400. Štampa / Print Službeni glasnik, Beograd 2015. ISBN 978-86-6333-016-0

a) Бешлић, Ана (1912-2008) - Вајарство - Изложбени Tiraž / Print run каталози 400 COBISS.SR-ID 293981447