ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA U Postupku Ocjene O Potrebi Procjene Utjecaja Zahvata Na Okoliš

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

SUNČANA ELEKTRANA SVETI LOVREČ

Zagreb, listopad 2020.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Sadržaj SADRŽAJ ...... 2 POPIS SLIKA ...... 5 POPIS TABLICA ...... 8 POPIS KRATICA ...... 10 1. UVOD ...... 11 1.1. Podaci o nositelju zahvata ...... 12 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 13 2.1. Opis zahvata ...... 13 2.1.1. Sunčane elektrane na tlu ...... 13 2.1.2. Idejno rješenje SE Sv. Lovreč ...... 15 2.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze i ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ...... 19 2.3. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ...... 20 2.3.1. Priključak na javno-prometnu infrastrukturu i komunalnu infrastrukturu ...... 20

2.3.2. Priključak na elektroenergetsku mrežu ...... 21 2.4. Varijantna rješenja zahvata ...... 21 2.5. Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima ...... 22 3. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA SUNČANE ELEKTRANE ...... 24 3.1. Opći podaci o lokaciji i položaj zahvata u prostoru ...... 24 3.1.1. Geografski položaj ...... 24 3.2. Zahvat u odnosu na važeću prostorno plansku dokumentaciju ...... 25 3.2.1. Prostorni plan Istarske županije ...... 25 3.2.2. Prostorni plan uređenja općine Sveti Lovreč ...... 28 3.2.3. Zaključak ...... 33 3.3. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj ...... 33 3.3.1. Klimatološke značajke i klimatske promjene ...... 33 3.3.2. Pedološke značajke ...... 38 3.3.3. Geološka i seizmička obilježja ...... 41 3.3.3.1. Geološka obilježja ...... 41 3.3.3.2. Seizmička obilježja ...... 45 3.3.4. Hidrološka i hidrogeološka obilježja ...... 47 2

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

3.3.4.1. Stanje vodnih tijela...... 47 3.3.4.2. Zone sanitarne zaštite ...... 52 3.3.4.3. Rizik od poplava ...... 53 3.3.5. Biološka raznolikost ...... 54 3.3.5.1. Staništa...... 54 3.3.5.2. Flora i vegetacija...... 57 3.3.5.3. Fauna...... 61 3.3.5.4. Speleološki objekti ...... 63 3.3.6. Zaštićena područja prirode ...... 65 3.3.7. Ekološka mreža ...... 66 3.3.8. Krajobrazne značajke područja ...... 67 3.3.9. Kulturno-povijesna baština ...... 70 3.3.1. Gospodarske djelatnosti ...... 71 3.3.1.1. Šumarstvo ...... 71 3.3.1.2. Poljoprivreda ...... 72 3.3.1.3. Lovstvo ...... 72 3.3.2. Stanovništvo i naselja ...... 72 4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 74 4.1. Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja ...... 74 4.1.1. Utjecaj na zrak ...... 74 4.1.2. Klimatske promjene...... 74 4.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene ...... 74 4.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ...... 75 4.1.3. Utjecaj zahvata na tlo...... 82 4.1.4. Utjecaj zahvata na vode ...... 82 4.1.5. Utjecaj zahvata na bioraznolikost ...... 83 4.1.5.1. Staništa i biljne vrste ...... 83 4.1.5.2. Životinjske vrste ...... 84 4.1.6. Utjecaj zahvata na krajobraz ...... 86 4.1.7. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ...... 87 4.1.8. Utjecaj na gospodarske djelatnosti i stanovništvo ...... 87 4.1.9. Utjecaj od nastanka otpada ...... 88 4.1.10. Utjecaj od povećanih razina buke ...... 90 3

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

4.2. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata ...... 90 4.3. Utjecaji u slučaju izvanrednih (akcidentnih) situacija ...... 91 4.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ...... 91 4.5. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja ...... 91 4.6. Kumulativni utjecaji zahvata ...... 91 4.7. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu ...... 92 4.7.1. Samostalni utjecaji ...... 92 4.7.2. Kumulativni utjecaji ...... 93 4.8. Opis obilježja utjecaja ...... 94 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ...... 96 5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša ...... 96 5.2. Prijedlog mjera praćenja stanja okoliša ...... 97 6. IZVORI PODATAKA ...... 98 6.1. Projekti, studije i radovi ...... 98 6.2. Prostorno-planska dokumentacija ...... 101 6.3. Propisi ...... 101 6.3.1. Zakoni...... 101 6.3.2. Pravilnici, uredbe, odluke, uvjeti ...... 101 6.3.3. Strategije, programi, planovi ...... 102 6.3.4. Direktive i EU propisi ...... 103 7. PRILOZI ...... 104

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Popis slika Slika 2.1-1 Primjer sunčane elektrane na tlu ...... 13 Slika 2.1-2 Primjer određivanja minimalnog razmaka između redova modula ...... 14 Slika 2.1-3 Koncepti smještaja izmjenjivača – izmjenjivači male snage (lijevo), izmjenjivači veće snage (desno) ...... 14 Slika 2.1-4 Osnovni blok FN modula ...... 16 Slika 2.1-5 Definiranje razmaka redova FN modula ...... 17 Slika 2.1-6 Raspored elemenata SE Sv. Lovreč na ortofoto podlozi (Izvor: EIHP, Idejno tehničko rješenje) ...... 18 Slika 2.1-7 Raspored elemenata SE Sv. Lovreč na ortofoto podlozi (Izvor: EIHP, Idejno tehničko rješenje) ...... 19 Slika 2.3-1 Jednopolna shema internih transformatorskih stanica i susretnog postrojenje ..... 21 Slika 2.4-1 Prikaz razmatranog varijantnog rješenja ...... 22 Slika 2.5-1 Mreža 110kV PrP Rijeka krajem 2026. godine (Izvor: EIHP modificirano prema HOPS)...... 23 Slika 3.1-1 Šire područje lokacije zahvata na ortofoto podlozi (Izvor:EIHP) ...... 24 Slika 3.1-2 Uže područje oko lokacije zahvata na topografskoj podlozi (TK25) (Izvor: EIHP) 24 Slika 3.2-1 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora/površina, Prostori za razvoj i uređenje, PP Istarske županije ...... 26 Slika 3.2-2 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 2.4. Infrastrukturni sustavi – Energetika, PP Istarske županije ...... 27 Slika 3.2-3 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 1a. Korištenje i namjena površina – Površine za razvoj i uređenje, PPUO Sveti Lovreč i istočni dio Općine Vrsar ...... 30 Slika 3.2-4 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, PPUO Sveti Lovreč i istočni dio Općine Vrsar ...... 31 Slika 3.2-5 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Područja posebnih ograničenja u korištenju, PP Istarske županije ...... 32 Slika 3.3-1. Prikaz srednjih mjesečnih vrijednosti temperature za razdoblje 1961.-2018., za mjernu postaju Pazin (DHMZ, 2019.) ...... 34 Slika 3.3-2 Prikaz srednjih mjesečnih vrijednosti količina oborina za razdoblje 1961.-2018., za mjernu postaju Pazin (DHMZ, 2019.) ...... 34 Slika 3.3-3 Trajanje osunčavanja mjereno na mjernoj postaji Pazin (DHMZ, 2019.) ...... 35 Slika 3.3-4 Srednja godišnja ukupna ozračenost vodoravne plohe (MWh/m²) (Matić, 2007.) 36

Slika 3.3-5. Položaj lokacije zahvata na Pedološkoj karti Republike Hrvatske ...... 39 Slika 3.3-6. Karakterističan pokrov tla na lokaciji zahvata – pogled prema sjeveroistoku ...... 40

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-7. Položaj zahvata na Geološkoj karti Republike Hrvatske 1: 300 000 ...... 42 Slika 3.3-8.Pogled na vrtaču na jugozapadnom dijelu lokacije zahvata...... 43 Slika 3.3-9. Pogled na središnji dio vrtače ...... 44 Slika 3.3-10. Pogled na sjevernu padinu vrtače ...... 44 Slika 3.3-11. Pogled na istočnu padinu vrtače ...... 45 Slika 3.3-12. Položaj lokacija zahvata na Kartama potresnih područja Republike Hrvatske za povratna razdoblja od 95 godina (lijevo) i 475 godina (desno) ...... 46 Slika 3.3-13. Izvod iz Karte potresnih područja Republike Hrvatske za Tp 95 i 475 godina ... 46 Slika 3.3-14. Položaj zahvata u odnosu na površinska vodna tijela ...... 48 Slika 3.3-15. Položaj zahvata u odnosu na grupirana podzemna vodna tijela ...... 52 Slika 3.3-16. Položaj lokacije zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta...... 53 Slika 3.3-17. Lokacija zahvata na Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja .. 54 Slika 3.3-18 Staništa na obuhvatu zahvata prema Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016 (Izvor: Bioportal-Karta staništa, svibanj 2020.godine) ...... 55 Slika 3.3-19 Šumsko stanište na lokaciji razvijeno u obliku panjača pretežito bijelog graba .. 56 Slika 3.3-20 Vrste bušika uglavnom se nalaze uz rubove šume i u otvorenim područja unutar šume gdje ima više svjetla...... 57 Slika 3.3-21 Dominantan vegetacijski pokrov na području obuhvata lokacije (sastojina prvenstveno bijelog graba u uzgojnom obliku panjače) ...... 58 Slika 3.3-22 Vegetacijski pokrov na području središta lokacije tj. dna vrtače (sukcesija travnjaka) ...... 59 Slika 3.3-23 Vegetacija travnjaka na malim čistinama unutar šume ...... 59 Slika 3.3-24 Vrsta Helleborus multifidus – krški kukurijek na području lokacije ...... 60 Slika 3.3-25 Položaj zahvata u odnosu na speleološke objekte (Izvor: Bioportal - Katastar speleoloških objekata, svibanj 2020. godine ...... 64 Slika 3.3-26. Speleološki objekt – jama na području lokacije zahvata ...... 65 Slika 3.3-27 Prostorni odnos SE Sv. Lovreč i zaštićenih područja prirode (Izvor: Bioportal- Zaštićena područja, svibanj 2020. godine) ...... 65 Slika 3.3-28 Položaj planiranog zahvata u odnosu na ekološku mrežu na ortofoto podlozi (Izvor: Bioportal - Ekološka mreža, svibanj 2020.godine). U nastavku ( Tablica 3.3-12) su navedeni ciljevi očuvanja područja ekološke mreže u okolici zahvata na temelju Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19)...... 66 Slika 3.3-29 Osnovne krajobrazne jedinice Republike Hrvatske ...... 68 Slika 3.3-30 Pristupni put do lokacije (s lijeve strane) ...... 69

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-31 Prikaz lokacije SE Sv. Lovreč na satelitskoj snimci ...... 69 Slika 3.3-32 Položaj graditeljske i arheološke baštine u odnosu na obuhvat zahvata prema Prostornom planu Istarske županije (Izvor: Izvadak iz PP Istarske županije, Kartografski prikaz 3.1.3 Područja posebnih uvjeta korištenja- zaštita kulturne baštine) ...... 71 Slika 4.1-1 Usporedba emisija stakleničkih plinova za različite sustave proizvodnje električne energije tijekom njihovog životnog ciklusa (WNA, 2011.) ...... 75

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Popis tablica Tablica 3.1-1 Koordinate lokacije SE Sveti Lovreč ...... 24 Tablica 3.3-1 Projekcije određenih klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971.-2000. (MZOE, 2019.) ...... 37 Tablica 3.3-2. Opis kartiranih jedinica tla na u području utjecaja zahvata (sami prostor zahvata i 50 m od granica zahvata) ...... 39 Tablica 3.3-3. Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0124_001 – Obuhvatni kanal Funtana ...... 48 Tablica 3.3-4. Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0124_001 – Obuhvatni kanal Funtana ...... 48 Tablica 3.3-5. Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0212_001 - Fuškulin ...... 49 Tablica 3.3-6. Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0212_001 - Fuškulin ...... 50 Tablica 3.3-7. Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0071 - Beramski potok ...... 50 Tablica 3.3-8. Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0071 - Beramski potok ...... 51 Tablica 3.3-9. Opći podaci i stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela JKGN_02 (Središnja Istra) ...... 52 Tablica 3.3-10 Vrste ptica zabilježene na širem području zahvata (do 3 km od zahvata) ...... 61 Tablica 3.3-11 Speleološki objekti na udaljenosti od 5km od zahvata (Izvor: Bioportal, svibanj, 2020) ...... 63 Tablica 3.3-12: Područja ekološke mreže značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova ...... 67 Tablica 3.3-13 Kulturna dobra na području općine Sv. Lovreč i Vrsar ...... 70 Tablica 3.3-14 Naselja u općini Sveti Lovreč s brojem stanovnika ...... 73 Tablica 4.1-1 Opis prikaza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene ...... 76 Tablica 4.1-2 Procjena osjetljivosti svake pojedine teme na zahvat...... 76 Tablica 4.1-3 Opis prikaza izloženosti zahvata na klimatske promjene ...... 77 Tablica 4.1-4 Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama ...... 77 Tablica 4.1-5 Opis prikaza ranjivosti zahvata na klimatske promjene ...... 78 Tablica 4.1-6 Matrica kategorizacije ranjivosti na sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecati na zahvat ...... 78 Tablica 4.1-7 Matrica ranjivosti zahvata na klimatske uvjete ...... 79 Tablica 4.1-8 Prikaz faktora rizika...... 79 Tablica 4.1-9 Razina ranjivosti za utjecaj požara ...... 80 Tablica 4.1-10 Razina ranjivosti za utjecaj povećanja ekstremnih temperatura zraka ...... 81 Tablica 4.1-11 Pregled vrsta otpada koje mogu nastati tijekom izgradnje ...... 88

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Tablica 4.7-1 Obilježja utjecaja planiranog zahvata ...... 94

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Popis kratica

DV - Dalekovod EU – Europska Unija FN - Fotonaponski HEP - Hrvatska elektroprivreda HOPS – Hrvatski operator prijenosnog sustava kV – Kilovolt km – Kilometar MGOR – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja MZOE - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike NN – Narodne novine OIE – Obnovljivi izvor energije OPPUO - Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš RH – Republika Hrvatska

Pinst – Instalirana (nazivna) snaga POP - Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove POVS - Područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). PP – Prostorni plan PPU – Prostorni plan uređenja SE – Sunčana elektrana

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

1. UVOD

Predmet ovog Elaborata je zahvat neintegrirane (samostojeće) sunčane elektrane Sv. Lovreč (u daljnjem tekstu SE Sv. Lovreč), priključne snage do 2 MW. Namjena zahvata SE Sv. Lovreč je proizvodnja električne energije direktnom pretvorbom energije Sunčevog zračenja i isporuka iste u elektroenergetsku mrežu. Lokacija SE Sv. Lovreč smještena je u Istarskoj županiji, na području općine Sveti Lovreč, na granici između naselja Stranići kod Lovreča i Medaki, ali izvan naseljenog područja. Smještena je na k.č.br. 4618/5 k.o. Sv. Lovreč.

Nositelj zahvata je Hrvatska elektroprivreda d.d., Sektor za strategiju i razvoj, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb. Idejno rješenje za projekt SE Sv. Lovreč koje je poslužilo kao podloga za izradu Elaborata izradio je Energetski institut Hrvoje Požar (travanj 2020.).

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), planirani zahvat podliježe obavezi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš jer prema Prilogu II. navedene Uredbe spada u kategoriju 2. Energetika (osim zahvata u Prilogu I.) – točka 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti. Provedba postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

U okviru Elaborata, provedena je i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), u kojem stoji da se za zahvate za koje je propisana obaveza ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPPUO ), prethodna ocjena obavlja u okviru postupka OPPUO. Elaborat zaštite okoliša izradio je Energetski institut Hrvoje Požar, Savska cesta 163, 10000 Zagreb, ovlašten za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Klasa: UP/I 351-02/16-08/35, Urbroj: 517-06-2-1-1-18-4 od 24. siječanj 2018. godine), pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš te Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (Klasa: UP/I 351-02/14-08/87, Urbroj: 517-06-2-1-2-13-4 od 25. studenog 2014. godine), pod točkom I. Izrada poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu. U Prilogu 1. nalaze se navedena Rješenja.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

1.1. Podaci o nositelju zahvata

Naručitelj: Hrvatska elektroprivreda d.d. Sektor za strategiju i razvoj Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb

OIB: 28921978587

Odgovorna osoba: Frane Barbarić

Kontakt podaci: Sabina Maroš [email protected], 099/490-7222 Elaborat izradio: ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR, Savska cesta 163, 10000 Zagreb

Ugovor broj: EIHP: UG-20-00032/1 Naručitelj: U72-65/19

Ravnatelj: Dražen Jakšić, mag.ing.el.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. Opis zahvata

Sunčana elektrana Sv. Lovreč, predviđene priključne snage do 2 MW, planira se izgraditi na površini od 6 ha nedaleko od naselja Sv. Lovreč u istoimenoj općini. Sunčana elektrana planira se izgraditi korištenjem fotonaponskih modula fiksno postavljenih pod optimalnim kutom, te ugradnjom potrebne popratne opreme poput izmjenjivača i transformatora.

2.1.1. Sunčane elektrane na tlu

Sunčane elektrane na tlu predstavljaju poseban segment sunčanih fotonaponskih elektrana (Slika 2.1-1). U pravilu, radi se o centraliziranim sustavima za proizvodnju električne energije, snage od nekoliko stotina kilovata do nekoliko desetaka megavata. Fotonaponski moduli mogu biti postavljeni pod fiksnim kutom ili postavljeni na sustav za praćenje kretanja Sunca. Sva proizvedena električna energija iz ovih sunčanih elektrana predaje se u elektroenergetsku mrežu. Uobičajeno je da je prostor unutar kojega se nalaze polja FN modula, izmjenjivači i ostale komponente i građevine sunčane elektrane ograđen.

Slika 2.1-1 Primjer sunčane elektrane na tlu

Osnovna gradiva komponenta fotonaponske elektrane je fotonaponski modul. Današnje tipične dimenzije fotonaponskih modula iznose oko 2 m2, a snage oko 400-ak vata. Više fotonaponskih modula spaja se serijski u niz, a više nizova u FN generator, kako bi se ostvarila veća snaga. Budući da fotonaponski moduli na izlazu generiraju istosmjerni napon, te je takav oblik napona potrebno pretvoriti u sinusni izmjenični napon frekvencije 50 Hz, pogodan za predaju u mrežu, za što se koriste izmjenjivači. Efikasnost pretvorbe unutar izmjenjivača kreće se od 90% do 98%. Proizvedena električna energija predaje se u elektroenergetsku mrežu.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Tipično zauzeće površine, uz pretpostavku korištenja fotonaponskih modula u tehnologiji kristaliničnog silicija, za fiksno postavljene module iznosi oko 2 ha/MW, dok je za slučaj korištenja sustava za praćenje kretanja Sunca taj odnos veći od 10 ha/MW. U slučaju fiksnog postavljanja, fotonaponski moduli postavljanju se na nosivu potkonstrukciju, nagnuti pod određenim kutom za specifičnu lokaciju. Uobičajeno, na jednu nosivu konstrukciju postavlja se veći broj FN modula, u pravilnom pravokutnom rasporedu. Redovi fotonaponskih modula postavljaju se jedan iza drugoga, s razmakom između njih na način da se minimalno osigura izbjegavanja zasjenjenja za najlošiji slučaj (zimski solsticij) od reda ispred (Slika 2.1-2).

Slika 2.1-2 Primjer određivanja minimalnog razmaka između redova modula

Kod na tlu manjih snaga (tipično do 1 MW) moguće je koristiti veći broj izmjenjivača manjih snaga (do nekoliko desetaka kilovata). Kod sunčanih elektrana snaga većih od 1 MW, uobičajeno se koriste centralizirani izmjenjivači većih snaga (od stotinjak kilovata do megavata). Međutim, pristup odabiru koncepta korištenja izmjenjivača je isključivo na projektantu sustava, bez definiranog ograničenja kada se koriste izmjenjivači većih snaga, a nije isključena niti kombinacija dvaju koncepata (Slika 2.1-3).

Slika 2.1-3 Koncepti smještaja izmjenjivača – izmjenjivači male snage (lijevo), izmjenjivači veće snage (desno)

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

2.1.2. Idejno rješenje SE Sv. Lovreč

Na lokaciji zahvata planira se izgraditi sunčana elektrana na tlu priključne snage do 2 MW, korištenjem FN modula, fiksno postavljenih pod optimalnim kutom, orijentirane na jug. Razmatrani fotonaponski moduli imaju antirefleksijski sloj, primarno kako bi povećali količinu upadnog Sunčevog zračenja, a smanjili refleksiju. Izbor konkretne opreme za izgradnju sunčane fotonaponske elektrane ovisi o cijelom nizu faktora. Najznačajniji faktori su cijena same opreme, te očekivana proizvodnja električne energije, ali i drugi faktori u nekim slučajevima presudno utječu na izbor, poput prikladnosti tehničkog rješenja, dostupnosti na tržištu, pouzdanosti i iskustva proizvođača i dobavljača opreme i slično. Uzimajući u obzir relativno veliki broj proizvođača (oko 600-tinjak) i dostupnih modela FN modula te stalni napredak tehnologije, kao i relativno veliki broj proizvođača izmjenjivača, idejno rješenje može dati samo jedno od mogućnih konačnih rješenja izvedbe elektrane, te se ne treba smatrati konačnim odabirom za realizaciju elektrane, niti definicijom nužnih tehničkih karakteristika. Konačni izbor konkretnog rješenja ovisi o prethodno navedenim faktorima. Konkretan izbor opreme za gradnju elektrane odvija se u kasnijim fazama projekta, nešto prije početka gradnje elektrane, stoga se može pretpostaviti da će se konačno izvedeno stanje razlikovati po tipu i broju modula, tipu i broju izmjenjivača, tipu i broju internih trafostanica i rasporedu elemenata. Međutim, tehničko rješenje ima za zadatak prikazati koncept rješenja elektrane. Između analiziranih modula, za razradu idejnih rješenja odabrani su visokoučinkoviti monokristalični moduli. Pri razradi idejnog rješenja, pretpostavljeno je korištenje string izmjenjivača nazivne snage 105 kW. Ovi izmjenjivači su kompaktnih dimenzija (1.075 x 605 x 310 mm), te ih je moguće instalirati na nosače FN modula, ispod FN polja. Osnovni FN blok predstavlja osnovnu jedinicu sunčane elektrane, a fizička konfiguracija sa 27 FN modula odgovara električnoj konfiguraciji jednog niza FN modula, odnosno serijskom spoju 27 FN modula. Slika 2.1-4 prikazuje nacrt i tlocrt osnovnog FN bloka sa 27 modula. Nosači i betonski temelji prikazani su okvirno, a detaljnije moraju biti razrađeni u građevinskom dijelu Idejnog projekta.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 2.1-4 Osnovni blok FN modula Postavljanje fotonaponskih modula predviđeno je na način da se izbjegavaju lokalna zasjenjenja od objekata i drugih modula neposredno na lokaciji te izbjegavanja postavljanja FN modula na mjestima gdje je zasjenjenje prisutno u duljem dijelu dana, posebice između 9:00 i 15:00, u odnosu na Sunčevo podne. Nagib i orijentacija fotonaponskih modula kod fiksno postavljenih sustava određuju se s ciljem maksimalne proizvodnje električne energije. Pri tome, za lokacije bez izraženih globalnih zasjenjenja, a kakve su većina lokacija za sunčane elektrane na tlu, optimalna orijentacija FN modula je izravno na jug, te se u ovim slučajevima praktično određuje samo nagib FN modula, koji je istovjetan godišnjem optimalnom kutu. Susjedni redovi fotonaponskih modula u smjeru jug-sjever razmaknuti su jedni od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja. Minimalan razmak određuje se na temelju kriterija izbjegavanja zasjenjenja od reda modula ispred za slučaj kada je Sunce u najnižoj točki u podne (kalendarski datum 21.12.). Potreban razmak između redova ovisi o konkretnoj fizičkoj konfiguraciji FN polja, odnosno visini FN polja. Osim razmaka u smjeru sjever – jug, zbog konfiguracije potrebno je voditi računa i o razmaku FN blokova u smjeru istok-zapad (Slika 2.1-5).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 2.1-5 Definiranje razmaka redova FN modula

Prema tehničkom rješenju i prikazanom rasporedu elemenata sunčane elektrane, na lokaciji je moguće realizirati sunčanu elektranu instalirane snage FN polja do 2,9 MWp, te priključne snage do 2,0 MW, koja obuhvaća površinu od oko 6 ha. Ukupno su predviđene dvije lokalne (interne) transformatorske stanice.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 2.1-6 Raspored elemenata SE Sv. Lovreč na ortofoto podlozi (Izvor: EIHP, Idejno tehničko rješenje)

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 2.1-7 Raspored elemenata SE Sv. Lovreč na ortofoto podlozi (Izvor: EIHP, Idejno tehničko rješenje)

Sunčana elektrana planira se ograditi neupadljivom prozračnom žičanom ogradom koja će biti dovoljne visine za sprečavanje neovlaštenog ulaska, te postavljena na udaljenost od tla koja omogućava nesmetan prolaz malim životinjama. Ukupna očekivana godišnja proizvodnja električne energije, iznosi oko 4.220 MWh uz proizvodnost od oko 1.455 kWh/kWp za razmatrano tehničko rješenje. U ovoj fazi razrade projekta ne definira se točan tip FN modula i tehničke karakteristike istih, broj izmjenjivača, tip i broj internih trafostanica, itd. Navedeno će biti detaljno određeno glavnim projektom. Predmetno idejno rješenje je izrađeno na način da prikazano ukupno zauzeće površina i snaga SE Sv. Lovreč ostane nepromijenjena, odnosno na način da predmetni zahvat ostane unutar prikazanih obuhvata u prostoru.

2.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze i ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

U postrojenju za proizvodnju električne energije, odnosno fotonaponskom sustavu kao tehnološkom procesu za proizvodnju električne energije koristi se pretvorba energije Sunčevog zračenja u električnu energiju putem fotonaponskog efekta. Planirani zahvat SE Sv. Lovreč bit će izveden korištenjem

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč najnovijih tehnoloških rješenja te u skladu sa svim tehničkim propisima i normama, te regulativom i zakonima. Tehnološki proces proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava je prema svim standardima ekološki prihvatljiv proces koji ne zahtjeva izgaranje goriva, te se unutar ovoga procesa ne proizvode štetni plinovi za okoliš, otpadne tvari niti bilo koji drugi nusproizvod. Dapače, budući da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora nadomješta proizvodnju električne energije u termoelektranama, korištenjem ovakvih sustava smanjuje se emisija štetnih plinova u okoliš. Eventualni nusproizvod je toplina nastala zagrijavanjem fotonaponskih modula i izmjenjivača zbog unutarnjih gubitaka, no gledajući ukupnu energetsku bilancu, izvor ove energije je Sunčevo zračenje, te bi ona bila prisutna, i to u većoj mjeri i bez korištenja fotonaponskog sustava.

Jedini dio projekta gdje ima mineralnog ulja je energetski transformator u transformatorskoj stanici ispod kojeg će biti ugrađena sabirna jama. Izvedba energetskog transformatora bit će u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05) čime će se spriječiti istjecanje ulja u okoliš tokom faze eksploatacije. Za vrijeme izgradnje projekta stvarat će se otpad koji će biti sortiran i odvezen na odgovarajući deponij za taj tip otpada. Isto vrijedi za svu opremu koja će biti zamijenjena tokom eksploatacije zbog održavanja.

Nastanak otpadnih tvari je u najvećoj mjeri očekivan nakon prestanka rada fotonaponskog sustava, i tu ponajviše u vidu elektroničkog otpada kojeg je moguće reciklirati. To se posebice odnosi na fotonaponske module i izmjenjivače, kao glavne elektroničke komponente sustava, ali i na mehaničke i konstrukcijske elemente sustava. Fotonaponski moduli sadrže materijale koji se mogu reciklirati i ponovo koristiti u novim proizvodima, kao što su staklo, aluminij i poluvodički materijali.

Očekivani životni vijek fotonaponskog sustava iznosi 25 godina, nakon čega je potrebno zamijeniti fotonaponske module. Nakon prestanka rada fotonaponskog sustava, komponente samog sustava potrebno je pravilno zbrinuti, sukladno propisima Republike Hrvatske i dobroj poslovnoj praksi, a posebno prema propisima koji će tada biti na snazi.

2.3. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Osim izgradnje same sunčane elektrane, za realizaciju projekta bit će potrebno provesti i dodatne aktivnosti, koje uključuju proširenje postojećih pristupnih cesta, odnosno eventualno izgradnju novih, izgradnju srednjenaponskog priključnog voda do točke priključenja te prilagodbu ili rekonstrukciju postojećeg elektroenergetskog čvorišta u koje će se priključiti elektrana.

2.3.1. Priključak na javno-prometnu infrastrukturu i komunalnu infrastrukturu

Za izgradnju elektrane u najvećoj mogućoj mjeri će se koristiti, i po potrebi prilagoditi/rekonstruirati postojeće pristupne ceste, odnosno postojeća nerazvrstana cesta - poljski put od naselja Medaki, a pristup elektrane izvesti kolnim prilazima s navedene prometnice. Priključak na javno-prometnu infrastrukturu bit će definiran na osnovu posebnih uvjeta javnopravnih tijela u skladu s nadležnim Pravilnikom. Detaljni opis istoga će stoga biti napravljen u idejnom i glavnom projektu.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Sunčana elektrana se planira izvesti na način da bude u potpunosti automatizirana što znači da neće biti stalnih zaposlenika na samoj lokaciji, nego će njihov dolazak biti jedino u slučaju održavanja. Stoga na samoj lokaciji neće biti fekalne odvodnje.

Pranje fotonaponskih modula se na samom projektu trenutačno ne planira, no to će isto biti definirano u idućim fazama razvoja projekta.

2.3.2. Priključak na elektroenergetsku mrežu

Priključak SE Sv. Lovreč na elektroenergetsku mrežu definirat će se u elektroenergetskoj suglasnosti izdanoj od strane nadležnog operatora sustava nakon izrade Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključka i plaćanja troškova izvedbe priključka, te nije dio ovog tehničkog rješenja.

U blizini sunčane elektrane nalazi se 20kV nadzemni vod. Za očekivati je da će susretno postrojenje elektrane biti priključeno izvodom navedenog 20 kV zračnog dalekovoda. Konačna trasa i duljina kabelskog izvoda bit će određena glavnim projektom, a u skladu s odobrenim EOTRP-om te nije predmet ovog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Pregledom kartografskih prikaza vidljivo je kako je 20kV nadzemni vod udaljen između 600 i 700 metara od lokacije sunčane elektrane. Na Slika 3.2-1 prikazana je jednopolna shema internih transformatorskih stanica i susretnog postrojenja.

Slika 2.3-1 Jednopolna shema internih transformatorskih stanica i susretnog postrojenje

2.4. Varijantna rješenja zahvata

Razmatrano je varijanto rješenje instalirane snage od 3,6 MW (Slika 2.4-1 prikazuje raspored modula u ovoj varijanti), pri čemu bi se zauzeo kompletni prostor lokacije, uključivo i vrtaču na zapadnom dijelu lokacije. Međutim, zbog procijenjenog povećanog obujma građevinskih radova od ove varijante se odustalo.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 2.4-1 Prikaz razmatranog varijantnog rješenja

2.5. Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima

Za potrebe analize odnosa planiranog zahvata sa postojećim i planiranim zahvatima iz domene obnovljivih izvora energije analiziran je Prostorni plan Istarske županije (Službene novine Istarske županije br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 13/12, 09/16); Prostorni plan uređenja Općine Sv. Lovreč i istočnog dijela Općine Vrsar u dijelu Općine Sv. Lovreč (Službene Novine općine Vrsar, br. 4/07) i Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornoga plana Općine Sv. Lovreč i istočnog dijela Općine (Službene Novine općine Sveti Lovreč br. 01/2017 ) te Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže 2019. - 2028., s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje (HOPS, 2019.). Navedeni dokumenti ne navode postojeće niti predviđene zahvate za proizvodnju energije niti ostale infrastrukturne zahvate u široj okolici lokacije SE Sv. Lovreč (obuhvat 5 km) (Slika 2.5-1, Slika 3.2-2 i Slika 3.2-4). Izuzetak su nekoliko lokacija za male hidroelektrane ucrtanih u kartografskom prikazu 2.4 Energetika prostornog plana Istarske županije, no za navedene zahvate locirane na udaljenosti većoj od 5 km od predmetnog zahvata, nismo uspjeli dobiti nikakav podatak o razvoju projekata na istima te je stoga malo vjerojatno da će se isti realizirati u bližoj budućnosti (Slika 3.2-2).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 2.5-1 Mreža 110kV PrP Rijeka krajem 2026. godine (Izvor: EIHP modificirano prema HOPS).

Iz pregleda projekata upisanih u Registar OIEKPP dostupnog na stranicama MGOR, nalazi se veći broj postrojenja proizvodnje energije korištenjem sunčevog zračenja no niti jedan od navedenih projekata se ne nalazi u okolici predmetnog zahvata (obuhvat manje od 5 km udaljenosti). Na lokaciji zahvata prema prethodno navedenim dokumentima nije predviđen razvoj novih infrastrukturnih zahvata a isti nisu prisutni niti u okolici predmetnog zahvata (obuhvat do 5 km udaljenosti) izuzevši autocestu A9. Slijedom svega navedenoga i na osnovu raspoloživih podataka nije izgledan razvoj energetskih i ostalih infrastrukturnih objekata u široj okolici lokacije SE Sv. Lovreč.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

3. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA SUNČANE ELEKTRANE

3.1. Opći podaci o lokaciji i položaj zahvata u prostoru

3.1.1. Geografski položaj

Lokacija SE Sveti Lovreč smještena je u Istarskoj županiji, na području općine Sveti Lovreč, na granici između naselja Stranići i Medaki kod mjesta Sv. Lovreč, ali izvan naseljenog područja. Udaljena je cca. 3 km zračne linije jugozapadno od mjesta Sveti Lovreč, oko 900 m jugozapadno od naselja Stranići, te oko 700 m sjeverozapadno od naselja Medaki (Slika 3.1-1; Tablica 3.1-1 i Slika 3.1-2).

Slika 3.1-1 Šire područje lokacije zahvata na ortofoto podlozi (Izvor:EIHP)

Tablica 3.1-1 Koordinate lokacije SE Sveti Lovreč

Koordinatni sustav N (Y) E (X) HTRS96 5005207 281981 WGS84 45°9'11" 13°43'37" Slika 3.1-2 Uže područje oko lokacije zahvata na topografskoj podlozi (TK25) (Izvor: EIHP)

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Lokacija je izdužena okvirno u smjeru istok-zapad, nepravilnog oblika te obuhvaća površinu od oko 6 ha. U zapadnom dijelu lokacije nalazi se vrtača, dubine do 10 m, dok je ostali dio lokacije relativno ravan. Nadmorska visina iznosi oko 130 m.n.m. Lokacija obuhvaća k.č.br. 4618/5, k.o. Lovreč. Uz južni rub lokacije prolazi nerazvrstana cesta - poljski put od naselja Medaki, s kojeg je moguće pristupiti lokaciji.

3.2. Zahvat u odnosu na važeću prostorno plansku dokumentaciju

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području kojeg prostorno–planski uređuju sljedeći dokumenti:

 Prostorni plan Istarske županije (u daljnjem tekstu PP IŽ) “Službene novine Istarske županije“ br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 –pročišćeni tekst, 13/12, 09/16  Prostorni plan uređenja Općine Sv. Lovreč i istočnog dijela Općine Vrsar u dijelu Općine Sv. Lovreč (Službene Novine općine Vrsar, br. 4/07) i Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornoga plana Općine Sv. Lovreč i istočnog dijela Općine (Službene Novine općine Sveti Lovreč br. 01/2017 ) (u daljnjem tekstu PPUO Sv. Lovreč)

3.2.1. Prostorni plan Istarske županije

Prostorni plan Istarske županije u članku 22. navodi da se infrastrukturni koridor određuje za planiranu infrastrukturnu građevinu, a namijenjen je za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava, unutar ili izvan građevinskog područja.

U članku 24. se navodi da se površine za ostale infrastrukturne građevine određuju za smještaj uređaja, građevina, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene:.

„…4. energetski sustav c) proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije

…

6.4.3. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, Članak 128. navodi:

Planom se predviđa racionalno korištenje energije iz obnovljivih izvora, ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima pojedinih područja.

Energetske građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, planiraju se prostornim planovima uređenja gradova/općina u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja proizvodne namjene i u građevinskim područjima naselja unutar zona proizvodne namjene te unutar područja ŽCGO Kaštijun i OKPD Valtura (Slika 3.2-1 i Slika 3.2-2 ).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.2-1 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora/površina, Prostori za razvoj i uređenje, PP Istarske županije 26

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.2-2 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 2.4. Infrastrukturni sustavi – Energetika, PP Istarske županije

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Prilikom određivanja lokacija energetskih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora potrebno je izuzeti područja bonitetno najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta P1 i P2.

Prostornim planovima uređenja gradova/općina mogu se planirati elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, instalirane snage do 10 MW.

…

Kod samostalnih energetskih građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i distribuciju iste u elektroenergetsku mrežu, priključenje treba izvršiti u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u blizini lokacije izgradnje navedenih građevina, a točna trasa priključnog dalekovoda/kabela odredit će se prilikom ishođenja akata kojima se odobrava gradnja, prema posebnim uvjetima nadležnog elektroprivrednog tijela (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava).

…

Mjere za ublažavanje utjecaja na prirodnu baštinu i ekološku mrežu, Članak 189. navodi:

Ekološka mreža

Opće mjere ublažavanja

3. solarne elektrane ne planirati na staništima koja su ciljevi očuvanja ili su važna za ciljeve očuvanja ekološke mreže. Predlaže se njihovo planiranje na već iskorištenim prostorima (npr. eksploatacijska polja na kojima je završena eksploatacija i sl.), ako te lokacije imaju povoljne uvjete za funkcioniranje elektrane (dovoljna količina sunca tijekom godine);

U prostornim planovima uređenja općina i gradova, za sustave solarnih elektrana odrediti obvezu osiguravanja dovoljne količine vode za rashlađivanje, na način da neće negativno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže;

…

Mjere ublažavanja klimatskih promjena, Članak 193. navodi: poticati iskorištavanje obnovljivih izvora energije (sunca, vjetra, vode, termalnih voda i sl.) kao doprinos smanjenju ukupnih emisija stakleničkih plinova.

3.2.2. Prostorni plan uređenja općine Sveti Lovreč

Prostorni plan uređenja općine Sveti Lovreč u članku 87. navodi:

(1) Izvan građevinskih područja mogu se graditi, u skladu sa Zakonom, mjesnim uvjetima i prilikama, samo slijedeće građevine:

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč a) zgrade, uređaji i građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodno- gospodarske, komunalne - groblja);

...

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 115.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:

- prometni sustav (kopneni),

- telekomunikacijski sustav,

- energetski sustav (opskrba električnom energijom),

- sustav vodoopskrbe i odvodnje.

…

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

Članak 138.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora (Slika 3.2-3; Slika 3.2-4 i Slika 3.2-5).

(2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, a prvenstveno sunca.

(3) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 – 1000 kW.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.2-3 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 1a. Korištenje i namjena površina – Površine za razvoj i uređenje, PPUO Sveti Lovreč i istočni dio Općine Vrsar

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.2-4 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, PPUO Sveti Lovreč i istočni dio Općine Vrsar

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.2-5 Prikaz lokacije SE Lovreč na kartografskom prikazu 3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Područja posebnih ograničenja u korištenju, PP Istarske županije

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

3.2.3. Zaključak

Predmetni zahvat, planirana sunčana elektrana nalazi se na području Istarske županije, odnosno na području općine Sveti Lovreč, u nenaseljenom području koje je u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina PP Istarske županije Slika 3.2-1 označeno kao šuma gospodarske namjene i prostor za razvoj infrastrukture.

Prema važećim uvjetima i odredbama prostornog plana Općine Sveti Lovreč nadležnog za sagledano područje, područja definirana kao površine obnovljivih izvora-površine za razvoj fotonaponskih elektrana (SE) nisu definirane kao što je vidljivo na Slika 3.2-3. Niti PP IŽ ne definira prostore za lokaciju fotonaponskih elektrana (SE) kao što je vidljivo na Slika 3.2-2 no navodi da se Prostornim planovima uređenja gradova/općina mogu planirati elektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, instalirane snage do 10 MW.

3.3. Sažeti opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj

3.3.1. Klimatološke značajke i klimatske promjene

Podaci za samu lokaciju planirane SE Sv. Lovreč nisu dostupni, ali dostupni su klimatološki podaci, između ostalog i podaci o srednjoj temperaturi i srednjim dnevnim ozračenostima Sunčevim zračenjem, iz okolnih meteoroloških postaja: Pazin, Poreč i Rovinj. Na području Istre, prema Koppenu, postoje dva klimatska područja. Veći dio spada u tip Cfa – umjereno topla i vlažna s vrućim ljetom te središnji dio i područje oko Učke koje spada u tip Cfb – umjereno topla i vlažna s toplim ljetom. Razmatrano područje pripada Cfa tipu klime, i svrstava se u sredozemnu klimu. Glavna su obilježja sredozemne klime topla i suha ljeta, s prosječnim brojem od blizu 2.400 sunčanih sati godišnje. Zime su blage i ugodne, a snijeg je rijetka pojava. Količina padalina povećava se od zapadne obale prema unutrašnjosti. Godišnji prosjek temperatura zraka duž sjevernog dijela obale iznosi oko 14°C, a na južnom području i otocima 16°C. Siječanj je najhladniji mjesec, a srpanj i kolovoz najtopliji. Razdoblje kada je dnevni srednjak temperature zraka viši od 10°C traje približno 260 dana godišnje, a vruće vrijeme, s dnevnim maksimumom iznad 30°C, traje najviše dvadesetak dana (Slika 3.3-1.).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-1. Prikaz srednjih mjesečnih vrijednosti temperature za razdoblje 1961.-2018., za mjernu postaju Pazin (DHMZ, 2019.1)

Također su dostupni i podaci za količine oborina, koji su prikazani na Slika 2. Iz prikaza je moguće uočiti kako su najveće količine oborina prisutne u zimskim mjesecima, dok je najsušniji mjesec srpanj (Slika 3.3-2).

Slika 3.3-2 Prikaz srednjih mjesečnih vrijednosti količina oborina za razdoblje 1961.-2018., za mjernu postaju Pazin (DHMZ, 2019.)

1 Državni hidrometeorološki zavod, Klimatološki podaci Srednje mjesečne vrijednosti i ekstremi za razdoblje 1961.-2018., 2019.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Trajanje osunčavanja ili insolacija, odnosno trajanje sijanja sunca (u satima) je razdoblje u kojem je izravno sunčevo zračenje veće od 120 W/m². Prema podacima od DHMZ-a na širem području zahvata ljetni mjeseci su najsunčaniji (Slika 3.2-3).

Slika 3.3-3 Trajanje osunčavanja mjereno na mjernoj postaji Pazin (DHMZ, 2019.)

Temeljni podatak za projektiranje sustava za pretvorbu sunčeve energije je ozračenost vodoravne plohe ukupnim sunčevim zračenjem. Iz insolacije možemo izračunati ukupno Sunčevo zračenje na vodoravnu plohu ako se raspolaže s višegodišnjim nizom podataka. Tako su nastale karte ozračenosti vodoravne plohe ukupnim sunčevim zračenjem za područje Republike Hrvatske. Na Slika 3.3-4 prikazane su vrijednosti srednje godišnje ozračenosti vodoravne plohe za cijelo područje Hrvatske izražene u megavat satima po metru kvadratnom (MWh/m²). Za razmatranu lokaciju (Sveti Lovreč), vrijednosti se kreću u rasponu 1,40-1,45 MWh/m².

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-4 Srednja godišnja ukupna ozračenost vodoravne plohe (MWh/m²) (Matić, 2007.)2

Porast globalne temperature od sredine prošlog stoljeća izuzetno je izražen i podudara se s porastom koncentracije ugljikovog dioksida, najvažnijeg stakleničkog plina. Prema procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) iz 2013. godine porast koncentracije ugljikovog dioksida i porast globalne temperature s velikom pouzdanošću mogu se pripisati ljudskom djelovanju (IPCC, 2014.)3. Uz simulacije “povijesne“ klime za razdoblje 1971.–2000. godine regionalnim klimatskim modelom RegCM izračunate su promjene (projekcije) za buduću klimu u dva razdoblja: 2011. – 2040. godine i 2041. – 2070. godine, uz pretpostavku IPCC scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova RCP4.5,

2 Z. Matić: Sunčevo zračenje na području RH, Priručnik za energetsko korištenje Sunčevog zračenja, 2007. 3 Intergovernmental Panel On Climate Change (IPCC), Fifth Assessment Report, 2014.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč koji karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine (DHMZ, 2019.4). U nastavku su prikazane projekcije određenih klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku sukladno Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (MZOE, 2019)5.

Tablica 3.3-1 Projekcije određenih klimatskih parametara za Republiku Hrvatsku prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971.-2000. (MZOE, 2019.) Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971.-2000. godine dobivene klimatskim Klimatološki parametri modeliranjem 2011. – 2040. 2041. – 2070. Srednja godišnja količina: Srednja godišnja količina: malo smanjenje (osim manji daljnji trend smanjenja (do 5%) porast u SZ Hrvatskoj) u gotovo cijeloj Hrvatskoj osim u SZ dijelovima Sezone: različiti predznak; Sezone: smanjenje u svim zima i proljeće u većem dijelu sezonama (do 10% gorje i S Hrvatske manji porast +5 – Dalmacija), osim zimi OBORINE 10%, a ljeto i jesen smanjenje (povećanje 5 – 10% S Hrvatska) (najviše - 5 – 10% u J Lici i S Dalmaciji) Smanjenje broja kišnih Broj sušnih razdoblja bi se razdoblja (osim u središnjoj povećao Hrvatskoj, gdje bi se malo povećao). Broj sušnih razdoblja bi se povećao Srednja: porast 1 – 1,4°C (sve Srednja: porast 1,5 – 2,2°C (sve sezone, cijela Hrvatska) sezone, cijela Hrvatska – naročito kontinent) Maksimalna: porast u svim Maksimalna: porast do 2,2°C u TEMPERATURA ZRAKA sezonama 1 – 1,5°C ljeti (do 2,3 °C na otocima) Minimalna: najveći porast Minimalna: najveći porast na zimi, 1,2 – 1,4°C kontinentu zimi 2,1 – 2,4°C; a 1,8 – 2°C primorski krajevi EKSTREMNI Vrućina (broj 6 do 8 dana više od Do 12 dana više od VREMENSKI dana Tmax > referentnog razdoblja referentnog razdoblja UVJETI +30°C)

4 Državni hidrometeorološki zavod, Klima: Buduće klimatske promjene (https://meteo.hr/klima.php?section=klima_modeli¶m=klima_promjene#sec1 ) 5 Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Bijela knjiga), 2019.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Projekcije buduće klime prema scenariju RCP4.5 u odnosu na razdoblje 1971.-2000. godine dobivene klimatskim Klimatološki parametri modeliranjem 2011. – 2040. 2041. – 2070. (referentno razdoblje: 15 – 25 dana godišnje) Hladnoća (broj Smanjenje broja dana s Tmin Daljnje smanjenje broja dana s dana Tmin < - < - 10°C i porast Tmin Tmin < - 10°C 10°C) vrijednosti (1,2 – 1,4°C) Tople noći (broj U porastu U porastu dana s Tmin ≥ + 20°C) SUNČANO ZRAČENJE (FLUKS Ljeti i u jesen porast u cijeloj Povećanje u svim sezonama ULAZNE SUNČANE ENERGIJE Hrvatskoj, u proljeće porast u osim zimi (najveći porast u S Hrvatskoj, a smanjenje u Z gorskoj i središnjoj Hrvatskoj) Hrvatskoj; zimi smanjenje u cijeloj Hrvatskoj.

3.3.2. Pedološke značajke

Pedološke značajke lokacije predviđenog zahvata prikazane su isječkom iz digitalne Pedološke karte Republike Hrvatske napravljene na temelju Osnovne pedološke karte M 1:50 000 (Slika 3.3-5.).

Pedološki pokrov u području utjecaja (lokacija zahvata i prostor od 50 m od granica zahvata) čini kartirana jedinica tla s dominantnim udjelom crvenice plitke i srednje duboke i agregiranim jedinicama tla smeđe tlo na vapnencu i vapneno dolomitna crnica (Tablica 3.3-2).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-5. Položaj lokacije zahvata na Pedološkoj karti Republike Hrvatske

Tablica 3.3-2. Opis kartiranih jedinica tla na u području utjecaja zahvata (sami prostor zahvata i 50 m od granica zahvata) Broj kartirane Stjenovitost Kamenitost Nagib Dubina Pogodnost Površina Tip tla jedinice (%) (%) (%) (cm) tla (ha) tla Crvenica plitka i srednje duboka Smeđe tlo na 55 50-70 10-20 3-30 30-50 N-2 12,79 vapnencu Vapneno dolomitna crnica Ukupno 12,79

Crvenica plitka i srednje duboka pripada u razred rezidualnih kambičnih tala koje karakterizira prisutnost rezidualnog kambičnog horizonta (B)r između humusno-akumulativnog horizonta s gornje strane i matičnog supstrata koji čine vapnenci i dolomiti s donje strane. Ovaj tip tla se naziva i terra rossa, a ime je dobio upravo po crvenoj boji rezidualnog kambičnog horizonta, a koja potječe od minerala hematita. Nastaje iz razreda humusno-akumulativnih tala, odnosno iz crnice vapnenačko

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč dolomitne najčešće na čistim i tvrdim vapnencima i dolomitima paleozojske i mezozojske starosti. Crvenica se razvija na vrlo različitim reljefnim formama brežuljkastog i brdovitog reljefa, ali i na zaravnjenijim dijelovima terena s povoljnim uvjetima za trošenje matičnog supstrata i nakupljanje netopivog ostatka gdje su uvjeti za kemijsko trošenje matičnog supstrata i nakupljanje netopljivog ostatka znatno povoljniji nego u nastanu crnice vapnenačko dolomitne. Najčešće je zastupljena u uvjetima semihumidne klime s mediteranskim obilježjima te je pod snažnim utjecajem izmjene sušnih i vrućih ljetnih i relativno blagih i vlažnih zimskih razdoblja. Što se teksture i strukture tiče, crvenica pripada teksturno teškim tlima, ali i tlima s sa stabilnom graškastom do orašastom strukturom zbog čega ima vrlo povoljne vodozračne odnose. Također, ima veliki kapacitet za vodu i povoljan kapacitet za zrak, dobru vodopropusnost te povoljni toplinski režim. Reakcija tla je je pretežno slabo kisela, iako može varirati od kisele do neutralne. Režim vlaženja tla je automorfan što znači da se vlaženje odvija oborinskom vodom koja se zatim slobodno procjeđuje kroz solum tla. Prirodnu vegetaciju na području crvenice najvećim dijelom čine kserotermne šumske zajednice hrasta crnike i medunca, bijeloga graba, crnog jasena, te makija i garig. Na manjem dijelu nalaze se i prirodni travnjaci (Husnjak, 2014.). Pokrov tla na lokaciji zahvata prikazuje Slika 3.3-6.

Slika 3.3-6. Karakterističan pokrov tla na lokaciji zahvata – pogled prema sjeveroistoku Po pogodnosti tla za obradu, crvenice plitke i srednje dubine imaju niži proizvodni potencijal, odnosno spadaju u trajno nepogodna tla za obradu (N-2). Niski proizvodni potencijal tla rezultat je ponajprije plitke dubine tla, udjela stijena koje se izmjenjuju s plitkim tlom te nepovoljnih klimatskih uvjeta.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 3.3.3. Geološka i seizmička obilježja

3.3.3.1. Geološka obilježja

Geološke karakteristike lokacije zahvata prikazane su Geološkom kartom Republike Hrvatske 1: 300 000 (Slika 3.3-7.) i opisane na temelju Tumača Geološke karte Republike Hrvatske 1:300 000 (HGI, 2009), Tumača OGK SFRJ 1:100 000, list Rovinj (Polšak i Šikić, 1973) te Rudarsko-geološke studije potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije (HGI, 2013).

Lokacija zahvata se nalazi na zapadnom, zaravnjenom dijelu Istarskog poluotoka, području koje je zbog naslaga zemlje crvenice (terra rossa) dobilo ime Crvena Istra. Šire područje lokacije zahvata je izgrađeno od jurskih i krednih karbonatnih stijena, dok je samo područje zahvata izgrađeno od naslaga 1-2 3 valendisa i otriva (K1 ) koje se konkordantno nalaze na jurskim naslagama titona (J3 ). Radi se donjokrednim naslagama u kojima dolazi do stalne izmjene dolomita i vapnenaca pri čemu je dolomit ipak dominantniji. Slojevi dolomita su pretežito svijetlosive do tamno sive boje i prosječne debljine od 1 do 1,5 m. Dolomit se tipično troši pri čemu nastaju oble, istaknute stijene koje često strše iz naslaga crvenice u pravilnim nizovima prateći pravac pružanja slojeva. Vapnenac je pretežito svijetlosive boje, a može biti i smeđ. Prosječna debljina slojeva vapnenca je od 1 do 1,5 m. Naslage ovog kata su relativno siromašne fosilima. U dolomitu nisu pronađeni odredivi fosili dok su u vapnencu determinirani: Macroporella (Pianella) istriana, Macroporella (Pianella) adriatica, Salpingoporella apenninica, Munieria baconicam Cuneolina camposaurii, Favreina salevensis, Miliolidae te Ostracoda. Ukupna debljina naslaga ovog kata varira i u prosjeku iznosi od 300 do 400 m (Polšak i Šikić, 1973).

Tektonski, predmetno područje pripada zapadnoistarskoj jursko-krednoj antiklinali. Nagib slojeva u jezgri antiklinale izgrađenoj od jurskih naslaga je vrlo blag i rijetko iznosi više od 15 °. U najstarijem dijelu antiklinale došlo je do slabih pokreta koji su rezultirali nastankom vertikalnih i subvertikalnih rasjeda. Tri najznačajnija rasjeda pružaju se u pravcu istok-zapad i to uz sjevernu obalu Limskog kanala, između Brajkovića i Ivanšica zapadno od Rovinjskog sela te sjeverno od Limskog kanala u području Gradine. Kredne naslage obilaze jursku jezgru i zatvaraju čelo zapadno istarske antiklinale. U njima su značajniji rasjedi vrlo rijetki.

Geomorfološki gledano, područje lokacije zahvata pripada megamakrogeomorfološkoj regiji Dinarski gorski sustav, makrogeomorfološkoj regiji Istarski poluotok s Kvarnerskim primorjem i arhipelagom, mezogeomorfološkoj regiji Južnoistarska zaravan s Istarskim pobrđen te subgeomorfološkoj regiji Južnoistarska zaravan (Bognar, 2001.).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-7. Položaj zahvata na Geološkoj karti Republike Hrvatske 1: 300 000

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Pregledom podloga utvrđeno je da se na jugozapadnom dijelu planirane lokacije nalazi vrtača što je i potvrđeno terenskim obilaskom (Slika 3.3-8). Vrtača je većim dijelom blagog nagiba. Središnji dio vrtače je relativno horizontalan i obrastao uglavnom prirodnim travnjakom (Slika 3.3-9.), dok su padine vrtače obrasle šumskim raslinjem. Sjevernu i osobito istočnu padinu vrtače karakteriziraju veći nagibi, učestaliji izdanci stijena te veće dimenzije istih (Slika 3.3-10. i Slika 3.3-11.). Na područje vrtače se neće postavljati fotonaponski moduli.

Slika 3.3-8.Pogled na vrtaču na jugozapadnom dijelu lokacije zahvata

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-9. Pogled na središnji dio vrtače

Slika 3.3-10. Pogled na sjevernu padinu vrtače

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-11. Pogled na istočnu padinu vrtače

3.3.3.2. Seizmička obilježja

Seizmičke značajke istraživanog područja opisane su na temelju karata potresnih područja Republike Hrvatske koje prikazuju seizmički hazard, odnosno potresnu opasnost za lokacije na području Republike Hrvatske (Herak, 2011). Na kartama su prikazana potresom uzrokovana poredbena horizontalna vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A, čiji se premašaj tijekom bilo kojih T = 10 i T = 50 godina očekuje s vjerojatnošću od p = 10% za povratna razdoblja od 95 i 475 godina. Poredbeno horizontalno vršno ubrzanje tla izraženo je u jedinicama gravitacijskog ubrzanja, g (g= 9,81 m/s2), a vrijednosti prikazane na kartama odgovaraju ubrzanjima koja se u prosjeku premašuju svakih 95, odnosno 475 godina. Karte s tumačem predstavljaju sastavni dio Nacionalnog dodatka za niz normi HRN EN 1998-1:2011/NA:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija – 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade.

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratno razdoblje od 95 godina (Slika 3.3-12. - lijevo), lokacija zahvata se nalazi u području s vrijednostima horizontalnog vršnog ubrzanja temeljnog tla tipa A oko agR= 0,06 g, dok se za povratno razdoblje od 475 godina predviđena lokacija nalazi na području s okvirnim vrijednostima horizontalnog vršnog ubrzanja temeljnog tla tipa A između agR= 0,10 g i agR= 0,12 g (Slika 3.3-12. - desno). Navedene vrijednosti horizontalnog vršnog ubrzanja temeljnog tla tipa A za povratno razdoblje od 95 godina odgovaraju umjereno jakom potresu s potencijalno vrlo slabim oštećenjima dok za povratno razdoblje od 475 godina odgovaraju jakom potresu s potencijalno slabim oštećenjima.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-12. Položaj lokacija zahvata na Kartama potresnih područja Republike Hrvatske za povratna razdoblja od 95 godina (lijevo) i 475 godina (desno)

Za neposrednu lokaciju zahvata, preuzete su vrijednosti horizontalnog vršnog ubrzanja iz aplikacije s internetske stranice Karata potresnih područja Republike Hrvatske (Slika 3.3-13.).

Tp=95 godina: agR=0,055 g

Tp=475 godina: agR=0,113 g

Slika 3.3-13. Izvod iz Karte potresnih područja Republike Hrvatske za Tp 95 i 475 godina

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 3.3.4. Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Hidrografske i hidrogeološke poluotoka Istre posljedica su geološke građe, tektonskih zbivanja te utjecaja endogenih i egzogenih procesa na reljef na tom području. Kao rezultat djelovanja navedenih čimbenika koji uglavnom pogoduju infiltraciji oborinske vode, na analiziranom području nema značajnijih stalnih površinskih tokova te površinska hidrografska mreža nije razvijena.

Lokacija zahvata nalazi se na području cjeline podzemne vode (CPV) Središnja Istra koja je najvećim dijelom izgrađena od karbonatnih stijena različitog stupnja vodopropusnosti ovisno o sadržaju 1-2 dolomita. Na lokaciji zahvata nalaze se donjokredne naslage (K1 ) u kojima se prevladavajući dolomit izmjenjuje s vapnencem te su te naslage slabije vodopropusne u odnosu na kredne naslage u istočnom dijelu poluotoka u kojima prevladava vapnenac. Generalno kretanje podzemne vode na lokaciji zahvata je u smjeru istok-zapad od centralno istarskog vodonosnika prema zapadnoj obali poluotoka Istre gdje dolazi do pojave izvora na području Limskog kanala te na potezu od Poreča do Rovinja. Osim prirodnih izvora, na tom području se nalaze i lokalni zahvati podzemnih voda u obliku kopanih i bušenih zdenaca koji se često koriste za poljoprivrednu proizvodnju (Biondić i dr., 2016). Općenito, u odnosu na istočnu stranu, zapadna strana poluotoka je karakterizirana slabijim dotokom podzemne vode iz centralno istarskog vodonosnika uslijed slabije vodopropusnosti naslaga. Tijekom terenskog obilaska nisu zabilježene pojave zadržavanja vode na površini.

3.3.4.1. Stanje vodnih tijela

Površinska vodna tijela Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje između 2016. i 2021. godine (NN 66/16), na području planiranog zahvata se ne nalazi nijedno površinsko vodno tijelo. Zahvatu najbliža površinska vodna tijela nalaze se na udaljenostima većim od 6.250 m (JKRN0124_001 – Obuhvatni kanal Funtana), 7.750 m (JKRN0212_001 - Fuškulin) te 8.500 m (JKRN0071 - Beramski potok). Položaji navedenih vodnih tijela u odnosu na lokaciju zahvata prikazuje Slika 3.3-14 , a Tablica 3.3-3 do Tablica 3.3-8 prikazuju njihove značajke.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-14. Položaj zahvata u odnosu na površinska vodna tijela

Tablica 3.3-3. Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0124_001 – Obuhvatni kanal Funtana Šifra vodnog tijela: JKRN0124_001 Naziv vodnog tijela Obuhvatni kanal Funtana Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 4.31 km + 0.793 km Izmijenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje Jadransko Podsliv Kopno Ekoregija Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tijela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HRNVZ_41020107, HRCM_41031000, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće Tablica 3.3-4. Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0124_001 – Obuhvatni kanal Funtana

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmijenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, parapara- DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluo

Tablica 3.3-5. Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0212_001 - Fuškulin

Šifra vodnog tijela: JKRN0212_001 Naziv vodnog tijela Fuškulin Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Povremene tekućice Istre (19) Dužina vodnog tijela 1,15 km + 1,6 km Izmijenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tijela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HRNVZ_41020107, HRCM_41031000, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Tablica 3.3-6. Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0212_001 - Fuškulin

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmijenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para- DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo I njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Tablica 3.3-7. Opći podaci površinskog vodnog tijela JKRN0071 - Beramski potok Šifra vodnog tijela: JKRN0071_001 Naziv vodnog tijela Beramski potok Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike tekućice Istre (18) Dužina vodnog tijela 5.5 km + 0.0 km Izmijenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: Jadransko Podsliv: Kopno

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Ekoregija: Dinaridska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tijela podzemne vode JKGN-02 Zaštićena područja HRNVZ_41020107, HRCM_41031000, HROT_71005000 Mjerne postaje kakvoće

Tablica 3.3-8. Stanje površinskog vodnog tijela JKRN0071 - Beramski potok

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni dušik dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Podzemna vodna tijela Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje između 2016. i 2021. godine (Narodne novine, br. 66/16), lokacija predviđenog zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode JKGN_02 (Središnja Istra). Navedeno vodno tijelo nalazi se na prostoru Jadranskog vodnog područja (Slika 3.3-15.).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Grupirano podzemno tijelo podzemne vode JKGN_02 (Središnja Istra) karakterizira dobro kemijsko i dobro količinsko te dobro konačno stanje (Tablica 3.3-9).

Slika 3.3-15. Položaj zahvata u odnosu na grupirana podzemna vodna tijela Tablica 3.3-9. Opći podaci i stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela JKGN_02 (Središnja Istra)

Šifra grupiranog vodnog tijela JKGN_02 Ime grupiranog vodnog tijela Središnja Istra Površina (km2) 1717 Poroznost Pukotinsko-kavernozna Prirodna ranjivost Vrlo slaba 11,1 %, slaba 22,2 %, srednja 27,4 %, visoka 20,0 %, vrlo visoka 19,3 % Konačno stanje Dobro Količinsko stanje Dobro Kemijsko stanje Dobro

3.3.4.2. Zone sanitarne zaštite

Način utvrđivanja zona sanitarne zaštite, obvezne mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokovi za donošenje odluka o zaštiti i postupak donošenja tih odluka definirani su Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i NN 47/13). Prema istom, zone sanitarne zaštite izvorišta se utvrđuju prema tipu vodonosnika za izvorišta sa zahvaćanjem podzemne vode (vodonosnik s međuzrnskom ili s pukotinskom i pukotinsko-

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč kavernoznom poroznosti) i za izvorišta sa zahvaćanjem površinskih voda (akumulacija i jezera ili otvoreni vodotoci). Lokacija zahvata nalazi se na području karakteriziranom pukotinsko-kavernoznom poroznosti čije su značajke velike brzine podzemnih tokova i relativno slabe mogućnosti zadržavanja vode u podzemlju U takvim uvjetima, određivanje zona i mjera zaštite obavlja se selektivnim pristupom zaštite koja se uklapa u planove održivog razvitka u funkciji smanjivanja rizika od onečišćenja krških vodonosnika. Pri tome se obvezno uzima u obzir: vrijeme mogućeg transporta, brzina podzemnih tokova i količina napajanja izvorišta.

Prema podacima Hrvatskih voda, lokacija zahvata se ne nalazi na području zona sanitarne zaštite izvorišta. Lokaciji zahvata najbliža zona sanitarne zaštite je IV. zona sanitarne zaštite izvorišta Gradole na udaljenosti većoj od 1.400 m, dok se IV. zona sanitarne zaštite izvorišta Pulski zdenci nalazi na udaljenosti većoj od 7.300 m (Slika 3.3-16.).

Slika 3.3-16. Položaj lokacije zahvata u odnosu na zone sanitarne zaštite izvorišta

3.3.4.3. Rizik od poplava

Opasnost od poplava na planiranoj lokaciji zahvata analizirana je na temelju Karata opasnosti od poplava izrađenih od strane Hrvatskih voda u okviru Plana upravljanja vodnim područjima, odnosno Plana upravljanja rizicima od poplava koji je njegov sastavni dio, sukladno odredbama članaka 111. i 112. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14). Karte prikazuju tri scenarija plavljenja za fluvijalne (riječne) poplave, bujične poplave i poplave mora:

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč  poplave velike vjerojatnosti pojavljivanja;  poplave srednje vjerojatnosti pojavljivanje (povratno razdoblje 100 godina);  poplave male vjerojatnosti pojavljivanja uključujući poplave uslijed mogućih rušenja nasipa na većim vodotocima te rušenja visokih brana - umjetne poplave),

Prema kartama opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.3-17.), lokacija zahvata se ne nalazi na području zona opasnosti od poplava.

Slika 3.3-17. Lokacija zahvata na Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja

3.3.5. Biološka raznolikost

3.3.5.1. Staništa

Područje planirane SE Sv. Lovreč pripada submediteranskoj zoni mediteranske fitogeografske regije. Stanišni tipovi na lokaciji utvrđeni su na temelju Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske (2016.) i karte staništa iz 2004., terenskog uvida izvršenog tijekom svibnja 2020. godine te temeljem dostupnih literaturnih podataka. Sukladno nacionalnoj klasifikaciji staništa na području zahvata nalazimo kombinaciju šumskog staništa primorskih, termofilnih šuma i šikara medunca (E.3.5.) i istočnojadranskih bušika (D.3.4.2), pri čemu je šumsko stanište primarno stanište na većini lokacije. Takva kombinacija stanišnih tipova široko je rasprostranjena u široj okolici zahvata kao što i prikazuje Slika 3.3-18. Primjerice, u radijusu od 10 km od lokacije kombinacija staništa E.3.5- D.3.4.2. prisutna je na 2438,23 ha.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-18 Staništa na obuhvatu zahvata prema Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016 (Izvor: Bioportal-Karta staništa, svibanj 2020.godine)

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč U okviru primorskih, termofilnih šuma i šikara medunca sveze Ostryo-Carpinion orientalis (E.3.5) dolazi osam šumskih asocijacija od kojih je na području zahvata zastupljena Querco-Carpinetum orientalis tj. šuma i šikara hrasta medunca i bjeloga graba (E.3.5.1). U ovaj stanišni tip pripadaju klimazonalne šume submediteranske zone hrvatskoga primorja, od Istre na sjeverozapadu, preko sjevernojadranskih otoka, područja Zrmanje, dalmatinskoga primorja do jugoistoka Hrvatske. To su u rijetkim slučajevima očuvane šumske sastojine, uglavnom su više ili niže šikare. Od drvenastih vrsta ističu se Quercus pubescens, Quercus cerris, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus dok su u sloju grmlja česte vrste Juniperus oxycedrus, Coronilla emeroides, Lonicera etrusca, Cotinus coggygria, Paliurus spina-christi, Clematis flammula. U sloju nižega grmlja i prizemnoga raslinja najčešće su vrste Asparagus acutifolius, Ruscus aculeatus, Sesleria autumnalis, Trifolium rubens, Bromus erectus, Satureja montana, Helleborus multifidus, Dictamnus albus, Teucryum chamaedrys, Brachypodium pinnatum i dr. (Nikolić T. ur. 2020). Od navedenih karakterističnih vrsta za ovaj stanišni tip, terenskim obilaskom na području zahvata zabilježene su: Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Asparagus acutifolius, Ruscus aculeatus, Helleborus multifidus, Dictamnus albus i dr. Terenskim obilaskom uočeno je da su navedene šumske sastojine razvijene u obliku panjača (Slika 3.3-19). Šuma je uglavnom gustog sklopa krošnje, tamna i vlažna što pogoduje mahovini kojom je obraslo tlo u nekim predjelima šume, posebice tamo gdje se nalaze stijene.

Slika 3.3-19 Šumsko stanište na lokaciji razvijeno u obliku panjača pretežito bijelog graba D.3.4.2 Istočnojadranski bušici predstavljaju vrlo rasprostranjen skup staništa koji je nastao degradacijom submediteranskih šuma. Unutar sveze Istočnojadranskih bušika (Red CISTO-ERICETALIA H-ić. 1958) dolaze tri asocijacije, od kojih je na području lokacije prema karakterističnim vrstama zastupljena asocijacija D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice (Juniperus oxycedrus). Navedeno

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč stanište zauzima često veće površine, a nastale su u procesu vegetacijske sukcesije na podlozi eumediteranskih i submediteranskih travnjaka, nakon napuštanja ispaše. Od karakterističnih vrsta navedenih za stanište D.3.4.2 Istočnojadranski bušici (Nikolić T., 2020), za područje zahvata zabilježene su vrste: Crataegus monogyna, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus. Terenskim obilaskom utvrđeno je da se navedeno stanište isprepliće sa staništem šuma. Budući da su mnoge vrste zajedničke obama stanišnim tipovima, ponekad je teško razdvojiti ova dva staništa (Slika 3.3-20). Može se reći da stanište bušika dolazi na rubovima šumske sastojine te na području gdje je šuma prorijeđena.

Slika 3.3-20 Vrste bušika uglavnom se nalaze uz rubove šume i u otvorenim područja unutar šume gdje ima više svjetla. Sukladno Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (Narodne novine, br. 88/14,) sa popisa iz Prilog II Pravilnika na lokaciji zahvata nalazi se stanišni tip E.3.5.1 Šuma i šikara medunca i bijeloga graba (E.3.5.1.=!G1.736). Također, sa popisa iz Prilog II Pravilnika na lokaciji zahvata nalazi se stanišni tip D.3.4.2.3 Sastojina oštroigličaste borovice (D.3.4.2.3. = 5210). Kao što će u nastavku biti detaljnije obrađeno važno je napomenuti da se lokacija zahvata nalazi izvan područja ekološke mreže.

3.3.5.2. Flora i vegetacija

Istra je smještena na razmeđu Sredozemnoga mora i planinskih lanaca Dinarida i Alpa, pa je s biljnogeografskoga gledišta obilježava zastupljenost biljnoga svijeta dinarskoga, alpskoga i sredozemnoga područja, pritom joj temeljno obilježje daju biljne vrste svojstvene dinarskom području, kojemu geografski, biljnogeografski, geološki i pedološki uglavnom i pripada (Šugar, 2013). Kao što je ustanovljeno prema karti staništa i terenskim obilaskom, na širem području zahvata prevladava mozaik površina koje čine listopadne šume hrasta medunca i bijelog graba, primorski travnjaci, primorske šikare, a nešto dalje od lokacije i poljoprivredne površine uz naselja.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Na samoj lokaciji planiranog zahvata prevladava vegetacija listopadnih šuma medunca i bijelog graba (Slika 3.3-21). Dominantna vrsta je bijeli grab koji dolazi u razvojnom obliku panjača, a lokaciju mjestimično prežimaju i grmovi oštroigličaste borovice i bodljikave veprine. U središtu lokacije locirana je široka vrtača u kojoj prevladava travnjačka vegetacija u kombinaciji s grmovitom vegetacijom (Crategus monogyna, Paliurus spina-cristi) te je evidentna sukcesija travnjaka u šikaru (Slika 3.3-22). Na samoj lokaciji još je nekoliko manjih otvora u šumskom sklopu na kojima je razvijena travnjačka vegetacija.

Slika 3.3-21 Dominantan vegetacijski pokrov na području obuhvata lokacije (sastojina prvenstveno bijelog graba u uzgojnom obliku panjače)

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-22 Vegetacijski pokrov na području središta lokacije tj. dna vrtače (sukcesija travnjaka)

Slika 3.3-23 Vegetacija travnjaka na malim čistinama unutar šume Listopadne šume hrasta medunca i bijeloga graba, najrašireniji su oblik šumske vegetacije u Istri. U strukturi tih šuma prevladava hrast medunac (Quercus pubescens) ili dub. Uz njega dolazi još nekoliko drvenastih vrsta, kao što su bijeli grab (Carpinus orientalis), crni jasen, hrast cer (Quercus cerris), drijen (Cornus mas), brekulja (Sorbus torminalis), šestilo (Acer monspessulanum), rašeljka (Prunus mahaleb) i dr. Od grmlja i zeljastog bilja u ovoj zajednici pojavljuju se jesenka šašika (Sesleria autumnalis), istarski

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč spreš (Helleborus multifidus f. istriacus), otrovna medenika (Melittis melissophyllum), ljekovita resulja (Mercurialis ovata), trtor ili pavitina (Clematis flammula, C. vitalba, C. viticella), obična šparoga (Asparagus acutifolius), veprina (Ruscus aculeatus), bljušt (Tamus communis) i dr. Ovaj oblik šumske vegetacije je na području Istre zbog iskorištavanja degradiran, te je u svom tipičnom obliku sačuvan tek na manjim prostorima (šuma Kontija na području Flengi, Proština južno od Galižane, Boljunka sjeveroistočno od sela Šajini itd.). Mnoge su površine tih šuma pretvorene u šikare drače – dračike; u njima često prevladava druga bodljikava vrsta – smrika ili smrič (Šugar, 2013). U središtu lokacije locirana je široka vrtača u kojoj prevladava travnjačka vegetacija u kombinaciji s grmovitom vegetacijom bušika. Pregledom podataka iz literature i herbara dostupnih na Bioportalu, na samom području zahvata i području od 1km oko zahvata nema unosa biljnih vrsta. Najbliži unos je s lokacije mjesta Kloštar, udaljenog preko 2 km od lokacije i datira iz 70tih godina. Osim navedenih karakterističnih vrsta za stanište E.3.5 (Quercus pubescens, Acer monspessulanum, Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Asparagus acutifolius, Ruscus aculeatus, Helleborus multifidus, Dictamnus albus) na lokaciji su prilikom terenskog obilaska zabilježene i druge vrste: Ornithogalum sp. (ptičje mlijeko), Ornithogalum sphaerocarpum, Fumana ericifolia, Muscari comosum, Achillea millefolium, Ruscus aculeatus, Dianthus sp. Na lokaciji su tijekom terenskog obilaska zabilježena dva primjerka dvije različite vrste iz porodice Orchidacea, no budući da je primjerak jedne vrste ocvao, a druge još nije procvao, nije bilo moguće ustanoviti o kojim vrstama se točno radi. Vrsta Helleborus multifidus (krški kukurijek) (Slika 3.3-24) te sve vrste i podvrste porodice Orchidaceae nalaze se na popisu strogo zaštićenih vrsta (Prilog I Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).

Slika 3.3-24 Vrsta Helleborus multifidus – krški kukurijek na području lokacije

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 3.3.5.3. Fauna

Na području zahvata, širem i užem, moguće je očekivati brojne vrsta tipične faune područja Istre. U analizi faune prikazani su podaci za šire područje lokacije ustupljeni od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Prema navedenim podacima, na udaljenosti od oko 2,8 km od lokacije zahvata nalazi se Romualdova špilja i špilja iznad Romualdove u kojoj su zabilježene vrste Rhinolophus hipposideros (mali potkovnjak), Myotis blythii (oštrouhi šišmiš), Rhinolophus euryhale (južni potkovnjak) i Rhinolophus ferrumequinum (veliki potkovnjak). Najveći broj jedinki zabilježen je za vrstu Myothis blythii (200 – 250), dok je od svake preostale vrste zabilježeno po 2-3 jedinke. Prema podacima Ministarstva, od vrsta koje su navedene u crvenim knjigama, za šire područje zabilježen je uskršnji leptir (Zerynthia polyxena), kopnena kornjača (Testudo hermanni), žuti mukač (Bombina variegata) te vretenca Lestes virens (mala zelendjevica) i Sympetrum depressiusculum (močvarni strijelac). Od spiljske faune za šire područje zabilježene su vrste: Monolistra bericum hadzii, Niphargus habereri, Troglocaris cf. anophthalmus, Troglochthonius doratodactylus. Prethodno navedene vrste faune su zaštićene temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Osim navedenih vrsta za šire područje zabilježene su i druge vrste vretenca (Lestes barbatus, Sympetrum fonscolombii, Sympetrum meridionale,). Sve vrste vretenaca su zabilježene kod lokve kod mjesta Kloštar i lokve Lakion kod mjesta Medvidići, 2 km odnosno 3 km udaljenosti od lokacije. Na području zahvata nisu uočene trajne niti privremene vode, te slijedom navedenog se ne očekuje fauna koja bi bila karakteristična za takva staništa poput određenih vodozemaca, riba its. Terenskim obilaskom, na travnjačkom staništu u središtu lokacije zabilježena je značajnija prisutnost leptira iz porodice plavaca (Lycaenidae) te vrste Coenonympha pamphilus i Melicta sp. Šire područje zahvata navedeno je kao područje gniježđenja vrste Circaetus gallicus (zmijar). Osim navedene vrste u širem području, koje obuhvaća i Limski zaljev, zabilježene su vrste ptica navedene u Tablica 3.3-10. Tablica 3.3-10 Vrste ptica zabilježene na širem području zahvata (do 3 km od zahvata) Hrvatski naziv vrste Zaštita (Pravilnik o strogo zaštićenim Znanstveni naziv vrste vrstama (NN 144/13, 73/16) Buteo buteo škanjac LC (gnjezdeća populacija) Sylvia atricapilla crnokapa grmuša LC (gnjezdeća populacija) Parus caeruleus plavetna sjenica LC (gnjezdeća populacija) Turdus viscivorus drozd imelaš - Sylvia cantillans bjelobrka grmuša LC (gnjezdeća populacija) Fringilla coelebs zeba bitkavica - Phylloscopus collybita obični zviždak LC (gnjezdeća populacija) Lullula arborea ševa krunica - Parus major velika sjenica LC (gnjezdeća populacija) Garrulus glandarius šojka - Egretta garzetta mala bijela čaplja VU (gnjezdeća populacija) Aegithalos caudatus dugorepa sjenica LC (gnjezdeća populacija) Emberiza cirlus crnogrla strnadica LC (gnjezdeća populacija) Apus apus crna čiopa -

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Delichon urbicum piljak LC (gnjezdeća populacija) Accipiter gentilis jastreb LC (gnjezdeća populacija) Erithacus rubecula crvendać LC (gnjezdeća populacija) Turdus merula kos - Lanius senator riđoglavi svračak - Miliaria calandra velika strnadica - Anas platyrhynchos divlja patka - Regulus regulus zlatoglavi kraljić LC (gnjezdeća populacija) Corvus corax gavran - Phalacrocorax carbo veliki vranac - Coccothraustes coccothraustes batokljun LC (gnjezdeća populacija) Carduelis chloris zelendur LC (gnjezdeća populacija)

Samo područje zahvata, kao i šira okolica, nije identificirano kao područje rasprostranjenosti velikih zvjeri: vuka, risa i medvjeda. Radi se o izrazito antropogenom području u kojem ne postoje velike površine neprekinutih staništa pogodne za život velikih zvjeri.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 3.3.5.4. Speleološki objekti

Prema Katastru speleoloških objekata, na samom području zahvata nisu prisutni speleološki objekti koji bi mogli biti važna staništa faune. U radijusu od 5 km od granica zahvata su zabilježeni sljedeći speleološki objekti (Tablica 3.3-11; Slika 3.3-25):

Tablica 3.3-11 Speleološki objekti na udaljenosti od 5km od zahvata (Izvor: Bioportal, svibanj, 2020) Katastarski Ime objekta Lokalitet Vrsta Okvirna udaljenost od broj objekta zahvata i položaj HR02436 Jama u Brajde Brajde jama 4,4 km zapadno

HR01610 Jama na Donjoj Glavici Gradinica jama 3,2 km zapadno HR01608 Jama pod Veliki Veliki Debeljak jama 3,4 km zapadno Debeljak

HR01630 Pečina na Montižansko špilja 4,2 km sjeverozapadno Montižanskom brdu brdo HR02435 Jama na Šestanovu Šestanovo; jama 4,5 km jugozapadno Gomila HR01000 Jama na Ledini Dodin Vrh jama 2,5 km sjeverno

HR00889 Jama Badošnjak Dugo polje jama 1,5 km sjeveroistočno HR00918 Matiškina jama Pišurinka jama 3,5 km sjevernoistočno

HR00994 Mohorova jama Grivun jama 3,5 km sjevernoistočno HR01609 Mala pečina kod Kuneli Zenjin dolac špilja 4,5 km sjeveroistočno HR02439 Jamljak Jamljak jama 3,6 km južno

HR01985 Fulinovica Istra jama 4,8 km jugoistočno

Navedene udaljenosti su okvirne i odnose se na udaljenosti od zahvata do šireg područja speleološkog objekta koje obuhvaća površinu od 1 km2 unutar kojeg se nalazi objekt.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-25 Položaj zahvata u odnosu na speleološke objekte (Izvor: Bioportal - Katastar speleoloških objekata, svibanj 2020. godine Tijekom terenskog obilaska uočeno je postojanje potencijalnog speleološkog objekta – jame na sjeveroistočnoj padini vrtače s ulazom okvirne dimenzije 50 *30 cm (Slika 3.3-26). Ulaz speleologa nije moguć bez prethodnog proširivanja ulaznog dijela i kosine. Određivanje dubine kamenom nije dalo pouzdanog rezultata dok je određivanje dubine drvetom rezultiralo procjenom dubine od barem 3 m. Prisutnost šišmiša nije uočena.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Slika 3.3-26. Speleološki objekt – jama na području lokacije zahvata

3.3.6. Zaštićena područja prirode

Predmetni zahvat smješten je izvan granica zaštićenih područja prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), a takva područja ne nalaze se niti u neposrednoj okolici zahvata. Na udaljenosti do 5 km od zahvata nalaze se sljedeća zaštićena područja (Slika 3.3-27):

 Posebni rezervat šumske vegetacije Kontija (oko 2,9 km od zahvata) – Šuma Kontija (odjeli 14 i 15)  Značajni krajobraz Limski zaljev (oko 1,5 km od zahvata)-zaštićeno područje obuhvaća sam zaljev i kanjonske strane do njihova ruba Posebni rezervat Limski zaljev (more) (oko 1,7 km od zahvata) – more i podmorje Limskog zaljeva

Slika 3.3-27 Prostorni odnos SE Sv. Lovreč i zaštićenih područja prirode (Izvor: Bioportal-Zaštićena područja, svibanj 2020. godine)

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

3.3.7. Ekološka mreža

Obuhvat zahvata nalazi se izvan područja ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže Narodne novine, br. 80/19). U široj okolici zahvata (do 5 km udaljenosti) nalazimo sljedeća područja ekološke mreže:

 Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) - HR2001144 Klaričeva jama (oko 4 km zapadno od zahvata) - HR2000629 Limski zaljev – kopno (oko 1,4 km južno od zahvata) - HR2001360 Šire rovinjsko područje (oko 4 km južno od zahvata) - HR3000001 Limski kanal more (oko 1,8 km južno od zahvata)  Područje očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000032 Akvatorij zapadne Istre (najkraća udaljenost od predmetnog zahvata oko 1,8 km) Položaj i udaljenosti predmetnog zahvata od područja ekološke mreže RH prikazuje Slika 3.3-28.

Slika 3.3-28 Položaj planiranog zahvata u odnosu na ekološku mrežu na ortofoto podlozi (Izvor: Bioportal - Ekološka mreža, svibanj 2020.godine). U nastavku ( Tablica 3.3-12) su navedeni ciljevi očuvanja područja 66

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč ekološke mreže u okolici zahvata na temelju Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19). Tablica 3.3-12: Područja ekološke mreže značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova

Kod i naziv Ciljne vrste i staništa HR2001144 8310 - Špilje i jame zatvorene za javnost Klaričeva jama HR2000629 8210 - Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom Limski zaljev – kopno Myotis emarginatus – riđi šišmiš Rhinolophus euryale – južni potkovnjak

HR2001360 1150 - Obalne lagune Šire rovinjsko 1210 - Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s područje organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.p. 1410 - Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) 6220 - Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea 8310 - Špilje i jame zatvorene za javnost Elaphe quatuorlineata- četveroprugi kravosas Emys orbiccularis – barska kornjača Testudo hermanni – kopnena kornjača HR3000001 1160 - Velike plitke uvale i zaljevi Limski kanal more 1110 - Pješčana dna trajno prekrivena morem 1170 - Grebeni 8330 - Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje HR1000032 Gavia arctica - crnogrli plijenor (Z) Akvatorij zapadne Gavia stellata - crvenogrli plijenor (Z) Istre Phalacrocorax aristotelis desmarestii - morski vranac (G) Sterna hirundo - crvenokljuna čigra (G) Sterna sandvicensis - dugokljuna čigra (Z) Alcedo atthis – vodomar (Z) Z= zimovalica, G=gnjezdarica

3.3.8. Krajobrazne značajke područja

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., 2013.), područje zahvata pripada krajobraznoj jedinici Istra (Slika 3.3-29). Prema Prostornom planu Istarske županije, područje zahvata pripada primorskom djelu krajobrazne cjeline Crvena Istra, zapadna obala: Poreč- Vrsar - Rovinj, ali već na prijelazu u kontinentalni dio tj. središnju visoravan Vižinada- Baderna-Lovreč-Selina-Brat- Karojba. Područje „Crvene Istre“ je područje jursko-kredno-paleogenske ploče ili tzv. vapnenački, crvenicom pokriveni ravnjak. Osnovna karakteristika krajobraza je tlo – tipična crvenica, plitka, srednje duboka i duboka. Na području nema značajnih površinskih voda osim lokvi i bara, voda se spušta u podzemlje, te pukotinama putuje prema moru.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Na udaljenosti cca 3,5 km od zahvata nalazi se Krajobrazno dominantna točka Sv. Lovreč, a na udaljenosti od 3 km krajobrazno značajno područje Limska draga.

Lokacija SE Lovreč

Slika 3.3-29 Osnovne krajobrazne jedinice Republike Hrvatske

Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., 2013.) Područje obuhvata zahvata ima nepravilan oblik izdužen u smjeru istok-zapad sa vrtačom dubine do 10 m na istočnom dijelu dok je ostali dio lokacije relativno ravan. Uz južni rub lokacije prolazi nerazvrstana cesta - poljski put od naselja Medaki, s kojeg je moguće pristupiti lokaciji (Slika 3.3-30) a od zapadnog ruba lokacije na udaljenosti od cca. 150m prolazi autocesta A9 (Slika 3.3-32).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-30 Pristupni put do lokacije (s lijeve strane)

Slika 3.3-31 Prikaz lokacije SE Sv. Lovreč na satelitskoj snimci Izvor: Google Earth Predmetna lokacija ne nalazi se unutar područja posebnih krajobraznih vrijednosti koje bi bile naznačene prostorno-planskom dokumentacijom. Uži prostor obuhvata zahvata određen je homogenošću reljefa te prirodnim karakterom kojim dominira degradirana šumska vegetacija. Lokacijom dominira kombinacija 69

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč stanišnih tipova šumskog staništa primorskih, termofilnih šuma i šikara medunca i istočno jadranskih bušika pri čemu je šumsko stanište primarno stanište na većini lokacije. Šumske sastojine nisu razvijene kao zatvoreni šumski sklopovi nego dolaze u degradiranom obliku niske i vrlo rijetke šikare te ujedno i strukturiraju prostor. Na prostoru obuhvata nalazi se i nekoliko dijelova suhozida koji su obrasli vegetacijom. U pogledu antropogenih elemenata u prostoru, na lokaciji zahvata, kao niti u njenoj užoj okolici, nema lokaliteta kulturne baštine. Lokaciju ujedno okružuju cestovne prometnice različite razine značaja pa se tako trasa lokalne ceste nalazi s istočne strane a trasa državne ceste sa zapadne strane. Stambenih objekata na lokaciji i u njenoj užoj okolici nema. Najbliži stambeni objekti su u naselju Stranići kod Lovreča, udaljeni od ruba lokacije oko 400 m. Iz svega navedenog, razvidno je da se predmetna lokacija ne nalazi unutar područja posebnih krajobraznih vrijednosti te da istim prevladavaju prirodni elementi krajobraza.

3.3.9. Kulturno-povijesna baština

U Tablica 3.3-13 navedeni su lokaliteti kulturno-povijesne baštine na prostoru općine Sv. Lovreč i šire okolice zahvata susjednih općine Vrsar i Kanfanar upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (službene stranice Ministarstva kulture RH)6.

Tablica 3.3-13 Kulturna dobra na području općine Sv. Lovreč i Vrsar

(Izvor: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212) Mjesto Naziv Oznaka Vrsta kulturnog dobra Sveti Lovreč Crkva sv. Blaža Z- 5291 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno Pazenatički Crkva sv. Martina i Gradska loža Z- 593 Nepokretno kulturno dobro- pojedinačno Kloštar Samostan i crkva sv. Mihovila RRI-26- Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno 1961 Jural Arheološko nalazište "Gradina" I-234 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno iznad Limskog kanala Sošići Tumul Maklavun Z-604 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Šorići Crkva sv. Marije Magdalene Z-5390 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Na samom području lokacije zahvata nema evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara (Slika 3.3-32). Najbliže kulturno dobro lokaciji je Samostan i crkva sv. Mihovila u Kloštru, udaljeno 2,1 km jugozapadno od lokacije zahvata. Kulturna dobra u S. Lovreču udaljena su oko 2,3 km sjeveroistočno od zahvata. Arheološko nalazište „Gradina“ udaljeno je 2,5 km južno od SE Sv. Lovreč.

6 Registar kulturnih dobara: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 70

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 3.3-32 Položaj graditeljske i arheološke baštine u odnosu na obuhvat zahvata prema Prostornom planu Istarske županije (Izvor: Izvadak iz PP Istarske županije, Kartografski prikaz 3.1.3 Područja posebnih uvjeta korištenja- zaštita kulturne baštine)

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.1.1. Šumarstvo

Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske obuhvaća sve šume i šumska zemljišta na području Republike Hrvatske kao funkcionalnu cjelinu koja se utvrđuje radi osiguranja jedinstvenog, trajnog i održivoga gospodarenja šumama i šumskim zemljištima te planiranja i usmjeravanja njihova razvoja. Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice, a gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke, s tim da se gospodarske jedinice formiraju posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno za šume i šumska zemljišta u vlasništvu privatnih šumoposjednika, te su njihove granice i područje obuhvata prilagođeni organizacijskim potrebama gospodarenja šumama i prometnicama, uz obuhvat jednog ili više šumskih kompleksa.

Šumskogospodarski planovi su temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.

Područje unutar kojeg je planirana sunčana elektrana pripada gospodarskoj jedinici Lim kojom upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Buzet, Šumarija Poreč. Sukladno podacima Hrvatskih šuma d.o.o. područje na kojem je planiran zahvat izgradnje SE nalazi se unutar odsjeka 52a. 71

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Prema opisu uređajnih razreda na području odsjeka 52a nalazi se šikara s ograničenim gospodarenjem. Šikare u ovoj gospodarskoj jedinici fitocenološki pripadaju biljnoj zajednici hrasta medunca i bijelog graba i čine zapravo njihov degradacijski stadij. Sloj grmalja čine šmrika, šparožina i kupina. Rizik od požara na području odsjeka je definiran kao II. stupanj opasnosti od požara.

Prema poglavlju 3.2. Zahvat u odnosu na važeću prostorno plansku dokumentaciju, lokacija zahvata smještena je unutar područja kategorije gospodarska šuma. U slučaju izgradnje SE potrebno je izmijeniti važeće prostorne planove te izdvojiti područje iz šumskogospodarskog područja. Postupanje vezano uz izdvajanje šume i šumskog zemljišta i osnivanja prava građenja propisano je člankom 51. Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18 i 98/19).

3.3.1.2. Poljoprivreda

Prema popisu poljoprivrede7 iz 2003. godine na području Općine Sv. Lovreč korišteno je 498 ha poljoprivrednog zemljišta što iznosi 27,6% ukupnih površina. Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta iznosio je 1.125. Većinu poljoprivrednog zemljišta na području Grada čine oranice i vrtovi (333 ha), livade i pašnjaci (84 ha), vinogradi (55 ha) te maslinici (17 ha). Stočarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda (61), svinja (381), ovaca (650), koza (181) i peradi (4013).

Prema podacima iz ARKOD baze podataka8 iz prosinca 2019. godine na području Općine Sv. Lovreč nalazi se ukupno 79 poljoprivrednih gospodarstava s 230 ha poljoprivrednih površina. Većinu površina čine parcele veličine od 3 do 20 ha (65%) dok preostali dio čine parcele manje od 3 ha. Prema podacima iz ARKOD Preglednika u okolici zahvata od 100 m nema poljoprivrednih parcela9.

3.3.1.3. Lovstvo

Predmetni zahvat nalazi se unutar državnog lovišta Lovreč (XVIII/123)10 ukupne površine 3.487 ha kojim upravlja Udruga lovaca (UL) “Srna” Sv. Lovreč. Glavne vrste divljači kojima se upravlja su srna obična, zec obični i fazan-gnjetlovi. U okolici zahvata, nalazi se i državno lovište Kontija (XVIII/122).

3.3.2. Stanovništvo i naselja

Sveti Lovreč je općina u zapadnom dijelu Istarske županije, smještena 14 kilometara jugoistočno od grada Poreča. Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine, općina Sveti Lovreč imala je 1.015 stanovnika u 23 naselja na površini od 54 km2. Najveći broj naselja je ruralnog karaktera, a cjelokupna općina gospodarski gravitira prema obližnjem Poreču. Prosječna gustoća naseljenosti je 18,8 st./km2 uz prosječnu starost stanovništva od 42,9 godine. Udio visokoobrazovanog stanovništva je 7,61%, a 37% stanovništva

7 Popis poljoprivrede 2003. 8 Prikaz broja, površine ARKOD-a i broja PG-a s obzirom na veličinu i sjedište PG-a za 31.12.2019. 9 http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/ 10 Lovački savez Istarske županije 72

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč ima prihode od stalnog rada. Najbrojnije djelatnosti su u turističkim i tercijarnim djelatnostima poput pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (97 st.) i trgovine na veliko i malo (76 st.). U sektoru poljoprivrede zabilježeno je svega 11 stanovnika, a u građevinarstvu 39.

Tablica 3.3-14 Naselja u općini Sveti Lovreč s brojem stanovnika

Naziv Broj stanovnika Općina Sveti Lovreč 1.015 Čehići 4 Frnjolići - Heraki 18 Ivići - Jakići Dolinji 24 Jurcani 13 Kapovići 1 Knapići - Kršuli 4 Krunčići 92 Lakovići 30 Medaki 32 Medvidići 30 Orbani 18 Pajari 8 Perini 53 Radići 19 Rajki 31 Selina 201 Stranići kod Lovreča 41 Sveti Lovreč Pazenatički 312 Vošteni 52 Zgrabljići 32

U neposrednoj okolici planirane sunčane elektrane nema nastanjenih objekata. Najbliža naselja sunčanoj elektrani su Medaki (700 m jugoistočno od lokacije) s 32 stanovnika te Stranići kod Lovreča s 41 stanovnikom (900 m sjeveroistočno od lokacije).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja

4.1.1. Utjecaj na zrak

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje sunčane elektrane, dolazi do emisija u zrak, ponajviše u obliku prašine i ispušnih plinova motornih vozila, uzrokovanih građevinskim radovima, radom građevinskih strojeva i prijevoza građevinskog materijala.

Međutim, razmatrani utjecaj je vremenski i prostorno ograničen, te je sukladno tome ocijenjen kao neznatan i zanemariv.

Utjecaj tijekom korištenja

Tijekom rada sunčane elektrane ne dolazi do nastajanja onečišćujućih emisija te nema negativnog utjecaja na kvalitetu zraka. S obzirom na projektom predviđenu tehnologiju dobivanja električne energije iz pretvorbe energije sunca, bez korištenja nekih od neobnovljivih izvora električne energije, negativnog utjecaja na kvalitetu zraka nema. Ako promatramo kvalitetu zraka prilikom rada elektrane možemo imati samo pozitivan utjecaj na okoliš zbog smanjene uporabe fosilnih goriva te sukladno tome smanjene emisije stakleničkih plinova.

4.1.2. Klimatske promjene

4.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Tijekom rada sunčane elektrane ne dolazi do stvaranja emisija stakleničkih plinova u zrak te se može zaključiti kako nema negativnog utjecaja zahvata na klimatske promjene. Navedeno je moguće uočiti i prilikom usporedbe s proizvodnjom električne energije iz fosilnih izvora energije, pri čemu energija iz sunčane elektrane ima pozitivan utjecaj, zbog izbjegnutih emisija uslijed smanjenja uporabe fosilnih goriva. Svaka metoda proizvodnje energije ima prednosti i mane, a kako bi ih se moglo usporediti, potrebno je napraviti analizu životnog ciklusa, koja uzima u obzir emisije tijekom izgradnje, rada i zatvaranja elektrane. Na Slika 4.1-1 moguće je vidjeti kako prilikom rada elektrane pogonjene ugljenom ili prirodnim plinom, dolazi do proizvodnje emisija u rasponu 756-1.310 t CO2eq/GWh, odnosno 362-891 t CO2eq/GWh. S druge strane, sagledavajući životni ciklus sunčanih elektrana, dolazi do nastajanja 13-731 t CO2eq/GWh (WNA, 201111.).

11 World Nuclear Association (WNA), Comparison of Lifecycle Greenhouse Gas Emissions of Various Electricity Generation Sources, 2011. 74

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Slika 4.1-1 Usporedba emisija stakleničkih plinova za različite sustave proizvodnje električne energije tijekom njihovog životnog ciklusa (WNA, 2011.)

Prosječni intenzitet emisija ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2eq) u životnom vijeku elektrana pogonjenih fosilnim gorivima (kameni ugljen, loživo ulje, prirodni plin) iznosi oko 7,935 kg CO2eq/kWh. Za usporedbu, emisije za sunčane elektrane iznose 0,085 kg CO2eq/kWh. Iz navedenog je očigledno kako sunčane elektrane u svom životnom ciklusu stvaraju značajno manje emisija stakleničkih plinova. U pogledu razmatranog zahvata, riječ je o količini izbjegnutih emisija od 43,07 t CO2eq, u usporedbi sa postrojenjima iste snage, pogonjenima na fosilna goriva.

4.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procijenjen je prema dokumentu Europske Komisije – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene12. Uzevši u obzir trenutnu fazu provedbe projekta (ranija faza ciklusa razvoja projekta), analizirana su četiri modula: 1. Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene; 2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete; 3. Procjena ranjivosti;

12 Europska Komisija, Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene (online: https://mzoe.gov.hr/UserDocsImages/NASLOVNE%20FOTOGRAFIJE%20I%20KORI%C5%A0TENI%20LOGOTIPOVI/doc/smjernice_za_voditel je_projekta.pdf) 75

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 4. Procjena rizika.

Modul 1. Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene Osjetljivost različitih projektnih opcija na ključne klimatske varijable i opasnosti procjenjuje se s gledišta četiri ključne teme koje obuhvaćaju najvažnije dijelove lanca vrijednosti kako slijedi:

 imovina i procesi na lokaciji,  ulazi ili inputi (voda, energija, ostalo),  izlazi ili outputi (proizvodi, tržišta, potražnja potrošača),  prometna povezanost. Osjetljivost se ocjenjuje prema sljedećim ocjenama:

 visoka osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati znatan utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost;  srednja osjetljivost: klimatska varijabla ili opasnost može imati mali utjecaj na imovinu i procese, inpute, outpute i prometnu povezanost;  nije osjetljivo: klimatska varijabla ili opasnost nema nikakav utjecaj; te prikazuje pomoću matričnog prikaza (Tablica 4.1-1).

Tablica 4.1-1 Opis prikaza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

Osjetljivost na klimatske promjene Oznaka Visoka osjetljivost

Srednja osjetljivost Nije osjetljivo

U sljedećoj tablici (Tablica 4.1-2) su prikazane osjetljivosti, sukladno ključnim klimatskim varijablama i opasnostima vezanima za klimatske promjene:

Tablica 4.1-2 Procjena osjetljivosti svake pojedine teme na zahvat Osjetljivost Imovina i Ulaz Izlaz Prometna procesi (Sunčeva (Električna povezanost na energija) energija) lokaciji

Prosječna temperatura zraka

Ekstremna temperatura zraka (učestalost i intenzitet)

faktori

Primarni Primarni

klimatski klimatski Prosječna količina padalina

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Ekstremna količina padalina (učestalost i intenzitet)

Prosječna brzina vjetra Maksimalna brzina vjetra Vlaga

Sunčevo zračenje Porast razine mora

Temperatura mora/vode Dostupnost vode

vezane uz uz vezane

Oluje (trase i intenzitet), uključujući olujne uspore Poplava

Erozija tla

klimatske promjene klimatske Salinitet tla

Požari

Sekundarni efekti / opasnosti / efekti Sekundarni Kvaliteta zraka

Modul 2. Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete Za one klimatske varijable i vezane opasnosti za koje je u prethodnom koraku procijenjeno da je osjetljivost projekta srednja ili visoka, i to za barem jednu od četiri ključne teme, u nastavku se procjenjuje izloženost istima. Procjena izloženosti vrednuje se ocjenama izloženosti (Tablica 4.1-3), a Tablica 4.1-4 prikazuje analizu izloženosti lokacije klimatskim promjenama za sadašnje (Modul 2a) i buduće (Modul 2b) stanje.

Tablica 4.1-3 Opis prikaza izloženosti zahvata na klimatske promjene

Izloženost lokacije zahvata klimatskim promjenama Oznaka Visoka Srednja

Zanemariva

Tablica 4.1-4 Analiza izloženosti lokacije zahvata klimatskim promjenama Izloženost (postojeće Ocjena Izloženost (buduće stanje) Ocjena stanje) (Modul 2b) (Modul 2a)

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Ekstremna temperatura Lokacija zahvata izložena je Očekuje se povišenje zraka (učestalost i povišenju ekstremnih ekstremnih temperatura, intenzitet) temperatura zraka. kao i broja vrućih dana. Sunčevo zračenje Lokacija zahvata smještena Očekuje se porast fluksa je u području visoke ulazne sunčane energije u vrijednosti godišnje proljeće, ljeto i jesen te ozračenosti vodoravne smanjenje zimi. Sve plohe sunčevim zračenjem promjene su u rasponu od (1,40-1,45 MWh/m².). 2-5%. U ljetnoj sezoni, kad je fluks ulazne sunčane energije najveći, projicirani porast je relativno malen.

Požari Postoji mogućnost šumskih Očekuje se povećana požara tijekom sušnih učestalost požara uslijed mjeseci, no kako bi se češćih i/ili dužih sušnih spriječilo širenje biti će razdoblja, u kombinaciji s osigurana mogućnost povišenim temperaturama intervencije primjenom (posebno ljeti). svih važećih propisa za zaštitu od požara.

Modul 3. Procjena ranjivosti zahvata Za klimatske varijable i vezane opasnosti za koje je utvrđena umjerena ili visoka osjetljivost zahvata, nakon procjene izloženosti, slijedi procjena ranjivosti koja se određuje prema sljedećoj formuli: V = S x E gdje je: V – ranjivost (engl. vulnerability), S – osjetljivost (engl. sensitivity), E – izloženost (engl. exposure). Ranjivost zahvata se vrednuje sljedećim ocjenama (Tablica 4.1-5):

Tablica 4.1-5 Opis prikaza ranjivosti zahvata na klimatske promjene

Ranjivost na klimatske promjene Oznaka

Ne postoji

Srednja

Visoka

Iz navedenih podataka može se izvesti procjena ranjivosti zahvata, s obzirom na klimatske promjene, kroz matricu kategorizacije ranjivosti za sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecati na zahvat (Tablica 4.1-6).

Tablica 4.1-6 Matrica kategorizacije ranjivosti na sve klimatske varijable ili opasnosti koje mogu utjecati na zahvat 78

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Izloženost

Zanemariva Srednja Visoka

Ne postoji

Ranjivost Srednja

Visoka

Sukladno prethodnim tablicama, ranjivost zahvata prikazana je u sljedećoj tablici (Tablica 4.1-7):

Tablica 4.1-7 Matrica ranjivosti zahvata na klimatske uvjete

Ranjivost – sadašnja Ranjivost – buduća

Imovina Ulaz Izlaz Prometna Imovina Ulaz Izlaz Prometna i procesi (Sunčeva (Električna povezanost i procesi (Sunčeva (Električna povezanost na energija) energija) na energija) energija) lokaciji lokaciji

Primarni utjecaji

Ekstremna temperatura zraka (učestalost i intenzitet)

Sunčevo zračenje

Sekundarni utjecaji

Požari

Modul 4. Procjena rizika Modul za procjenu rizika predstavlja strukturiranu metodu za analizu opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete i utjecaja tih opasnosti. Osigurava podatke koji su potrebni za donošenje odluka. Proces se sastoji od procjene vjerojatnosti i ozbiljnosti utjecaja opasnosti koje su utvrđene u Modulu 2 i procjene važnosti rizika za uspješnost projekta. Procjena rizika temeljit će se na analizi ranjivosti koja je opisana u Modulima 1 – 3, a usredotočit će se na identifikaciju rizika i prilika vezanih za osjetljivosti koje su ocijenjene kao „visoke“ i „srednje“ (Tablica 4.1-6). Za predmetni zahvat, rizici od povećanja maksimalne brzine vjetra i šumskih požara ocijenjeni su kao „srednji“ te su opisani u donjim tablicama (Tablica 4.1-8; Tablica 4.1-9; Tablica 4.1-10; Error! Reference source not found.). Dodatne mjere za smanjenje rizika nisu predviđene.

Tablica 4.1-8 Prikaz faktora rizika

Vjerojatnost pojavljivanja

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Malo Srednje Gotovo Rijetko Vjerojatno vjerojatno vjerojatno sigurno

Beznačajne

Manje Povećanje ekstremnih temperatura Posljedice zraka

Srednje Požari

Znatne

Katastrofalne

Stupanj rizika nizak srednji visok jako visok

Tablica 4.1-9 Razina ranjivosti za utjecaj požara Razina ranjivosti

Imovina i procesi Ulaz (Sunčeva Izlaz (Električna Prometna na lokaciji energija) energija) povezanost Požari

Opis Lokacija zahvata nalazi se na području s niskom razinom pojave požara. Povećana učestalost pojave požara moguća je tijekom ljetnih i izrazito sušnih mjeseci, tijekom povišenih temperatura.

Rizik Požari mogu nanijeti materijalnu štetu, u pogledu oštećenja solarnih panela, te predstavljaju rizik od eksplozija. Požari također predstavljaju izvor onečišćujućih emisija (npr. čestica) u zrak, koje apsorbiraju Sunčevo zračenje, čime može doći do smanjenja ozračenosti ploha. Smanjenje ozračenosti ploha može uslijediti i zbog taloženja pepela, prašine i sličnih tvari na samim plohama, što uzrokuje smanjenje proizvodnje električne energije.

Vezani utjecaji  Povišenje srednje temperature  Povećanje ekstremnih temperatura  Promjene prosječnih količina oborina Vjerojatnost Pojava požara je moguća. pojave Posljedice Posljedice mogu biti značajne (naročito u slučaju eksplozija), no pridržavanjem propisa i dobre prakse, one se mogu svesti na zanemarivu razinu. Mjere prilagodbe Nisu predviđene.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Tablica 4.1-10 Razina ranjivosti za utjecaj povećanja ekstremnih temperatura zraka Razina ranjivosti

Imovina i procesi Ulaz (Sunčeva Izlaz (Električna Prometna na lokaciji energija) energija) povezanost Povećanje ekstremnih temperatura zraka

Opis Loakcija zahvata nalazi se na području projiciranih porasta ekstremnih temperatura i broja vrućih dana.

Rizik Porast temperature negativno utječe na rad sunčane elektrane umanjujući njenu učinkovitost i time proizvodnju električne energije. Vezani utjecaji /

Vjerojatnost Moguća je pojava povećanja ekstremnih temperatura i broja vrućih dana. pojave

Posljedice Posljedice su malog opsega jer se planiraju koristiti moduli s odgovarajućim temperaturnim koeficijentom. Mjere prilagodbe Nisu predviđene.

Zaključak Ključne klimatske varijable i opasnosti, za koje je procijenjena umjerena ili visoka osjetljivost su povećanje maksimalne temperature zraka te požari. Procjena utjecaja klimatskih promjena na predmetni zahvat ukazala je na njegovu umjerenu ranjivost zbog mogućeg povećanja ekstremnih temperatura zraka, što je definirano u projekcijama klimatskih promjena. Ranjivost se prikazuje u pogledu smanjenja učinkovitosti proizvodnje električne energije u sklopu elektrane. Međutim, ne očekuje se veće posljedice, s obzirom na činjenicu da se postojeći zahvat planira prilagoditi postojećim ekstremnim uvjetima, čime je ukupni rizik ocijenjen kao nezanemariv do srednji. U slučaju opasnosti od požara, procijenjena je srednja ranjivost projekta, jer je moguće nastajanje šteta na zahvatu, kao i postojanje opasnosti od eksplozija, ukoliko do požara dođe. Lokacija zahvata nalazi se u području veće vjerojatnosti od požara, koja je uzrokovana sadašnjim i budućim klimatskim promjenama (povećanje ekstremnih temperatura, duža sušna razdoblja). No, pridržavanjem relevantnih propisa i dobre prakse prilikom održavanja elektrane, nije za očekivati posljedice većeg opsega čime sveukupni rizik nije ocijenjen kao visoko značajan. Tijekom izrade glavnog projekta, uzimaju se u obzir klimatski uvjeti lokacije na kojoj će se odvijati gradnja zahvata, te će isti biti prilagođen klimatskim uvjetima na lokaciji. Na taj način se dodatno smanjuje moguć negativan utjecaj klimatskih promjena na zahvat.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 4.1.3. Utjecaj zahvata na tlo

Utjecaj tijekom izgradnje

S obzirom na karakteristike zahvata, tijekom izgradnje postoji mogućnost negativnog utjecaja na tlo uslijed radova na uklanjanju vegetacije, kretanja po tlu građevinske i ostale mehanizacije prilikom niveliranja lokalnih uzdignuća i udubljenja, kopanja temelja za konstrukciju panela i rovova za polaganje podzemnih kabela te privremenog odlaganja otpadnog materijala. Imajući na umu da je veći dio lokacije zahvata relativno ravan i da je iz zahvata izostavljeno područje vrtače na jugozapadnoj strani, radovi niveliranja neće biti toliko zastupljeni. Općenito, navedene aktivnosti dovode do privremene degradacije tla. Po završetku radova na izgradnji, površina zahvata će se sanirati i urediti čime će se ovaj utjecaj svesti na minimum.

Također, do potencijalno negativnog utjecaja tijekom izgradnje može doći prilikom akcidentnih situacija, uslijed onečišćenja pogonskim gorivima, mazivima i sl. Pridržavanjem zakonskih propisa i dobre prakse (pravilna organizacija gradilišta itd.), mala je vjerojatnost takvih situacija, a ukoliko do njih i dođe, mogući utjecaji se svode na najmanju razinu (npr. uporabom apsorbensa koji se adekvatno zbrinjava van lokacije zahvata putem ovlaštene osobe).

Slijedom svega navedenog, utjecaj na tlo tijekom izgradnje bit će privremen i lokaliziran na prostor izgradnje sunčane elektrane te sveden na minimum primjenom zakonskih propisa i dobre prakse.

Utjecaj tijekom korištenja

Utjecaj tijekom korištenja zahvata ogleda se ponajviše u maksimalnom zauzeću površine od oko 6,2 ha. S obzirom da je po pogodnosti tla za obradu cijela lokacija zahvata pedološki okarakterizirana kao trajno nepogodno tlo za obradu (N-2), odnosno ne radi se o vrijednom tlu, predmetni utjecaj nije ocijenjen kao visoko značajan.

Do utjecaja na tlo može doći prilikom akcidentnih situacija, primjerice uslijed izlijevanja goriva ili ulja tijekom redovnih radova na održavanju postrojenja, ali njihova je vjerojatnost vrlo mala. Gledajući karakteristike zahvata, jedini dio koji sadrži mineralno ulje je energetski transformator u transformatorskoj stanici ispod kojeg će biti ugrađena sabirna jama. U slučaju akcidentnih pojava, one se vrlo brzo uočavaju te učinkovito saniraju (npr. uporabom apsorbensa koji se adekvatno zbrinjava van lokacije zahvata putem ovlaštene osobe).

4.1.4. Utjecaj zahvata na vode

Utjecaj tijekom izgradnje

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje između 2016. i 2021. godine (Narodne novine, br. 66/16), lokacija predviđenog zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode JKGN_02 (Središnja Istra), a lokaciji zahvata najbliža površinska vodna tijela nalaze se na udaljenostima većim od 6.250 m (JKRN0124_001 – Obuhvatni kanal Funtana), 7.750 m (JKRN0212_001 - Fuškulin) te 8.500 m (JKRN0071 - Beramski potok).

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Lokaciji zahvata najbliža zona sanitarne zaštite je IV. zona sanitarne zaštite izvorišta Gradole na udaljenosti većoj od 1.400 m, dok se IV. zona sanitarne zaštite izvorišta Pulski zdenci nalazi na udaljenosti većoj od 7.300 m Do negativnog utjecaja može doći uslijed akcidentnih situacija poput izlijevanja pogonskih goriva, ulja, različitih otapala itd. koje bi se mogle infiltrirati u tlo i podzemlje. Pridržavanjem zakonskih propisa i dobre prakse (pravilna organizacija gradilišta itd.), mala je vjerojatnost takvih situacija, a ukoliko do njih i dođe, mogući utjecaji se svode na najmanju razinu (npr. uporabom apsorbensa koji se adekvatno zbrinjava van lokacije zahvata putem ovlaštene osobe). Prema svemu navedenom, tijekom izgradnje elektrane se ne očekuje značajno negativan utjecaj na vode i vodna tijela.

Utjecaj tijekom korištenja

S obzirom na karakteristike zahvata i uvažavajući tehnološki proces, tijekom rada planirane sunčane elektrane nije predviđeno korištenje voda, a time ni nastajanje tehnoloških otpadnih voda. Oborinske vode s površina fotonaponskih panela ispuštaju se u okolni teren jer se smatraju čistima i do njihove infiltracije u tlo bi došlo i bez provođenja zahvata. Lokacija zahvata nalazi se na području bez opasnosti od poplava te se u tom smislu ne očekuju negativni utjecaji. Prema svemu navedenom, značajan negativan utjecaj planirane sunčane elektrane na vode i vodna tijela tijekom rada elektrane se ne očekuje.

4.1.5. Utjecaj zahvata na bioraznolikost

4.1.5.1. Staništa i biljne vrste

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje elektrane na užem području zahvata, tj. u zoni radova i izravnog zaposjedanja, doći će do trajnog uklanjanja postojeće vegetacije te gubitka do oko maksimalno 4,2 ha postojećeg šumskog staništa (E.3.5.1) i oko maksimalno 1,8 ha staništa istočnojadranskih bušika (D.3.4.2). U naravi, čitava lokacija neće biti pokrivena FN panelima te se očekuje efektivni gubitak od oko 2,8 ha šumskog staništa i 1,2 ha istočnojadranskih bušika. Navedeno predstavlja izravan utjecaj na prisutnu vegetaciju i staništa te neizravno na prisutne životinjske vrste u vidu gubitka staništa. Ustanovljeni stanišni tipovi prisutni su i u široj okolici zahvata te su također značajnije rasprostranjeni na području Istre, ali i šire. Primjerice, u radijusu od 10km od zahvata kombinacija staništa E/D.3.4.2 kakvu nalazimo i na samom području zahvata dolazi na 2438,23 ha te gubitak od oko 6 ha spomenute kombinacije stanišnih tipova predstavlja gubitak od samo 0,25 % stanišnog tipa u radijusu od 10 km. Gledano šire od toga, taj gubitak je još manji. S obzirom da se radi o prostorno lokaliziranom utjecaju te da su predmetni stanišni tipovi relativno dobro rasprostranjeni u okolici zahvata, ali i na nacionalnoj razini, ne očekuje se značajan negativan utjecaj predmetnog zahvata u vidu gubitka staništa.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Na području zahvata su zabilježene dvije vrste koje se nalaze na popisu strogo zaštićenih vrsta Helleborus multifidus te dva primjerka dvije vrste iz porodice Orchidacea. Krški kukurijek je vrsta endem dinarskog gorja te dolazi osim u Hrvatskoj i u Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Staništa su joj šibljaci i kamenjari. Iako je vrsta strogo zaštićena, ne smatra se ugroženom. Budući da se na lokaciji zahvata radi o vrlo maloj površini gubitka staništa na kojima obitavaju ove vrste, te da su pogodna staništa za ove vrste široko rasprostranjena u široj okolici zahvata, gubitak navedene površine ne predstavlja značajni utjecaj na ove vrste.

Utjecaj na vegetaciju u širem području zahvata moguć je ponajprije u vidu pojačane prašine, a navedeni utjecaj je lokalan, privremen i niskog značaja. Tijekom izgradnje predviđeno je korištenje u najvećoj mogućoj mjeri postojećih pristupnih puteva te će se time izbjeći dodatno zadiranje u staništa.

Tijekom terenskog obilaska zabilježen potencijalni speleološki objekt u središnjem dijelu lokacije na rubu vrtače. Navedeni objekt nalazi se izvan zone postavljanja panela.

Utjecaj tijekom korištenja

Uslijed promjene stanišnih uvjeta (izmijenjenog osvjetljenja i drenaže oborinskih voda) nakon završetka radova u prizemnom sloju očekuje se formiranje novog staništa izmijenjenih karakteristika u odnosu na zatečeno stanište na lokaciji. Postavljanje fotonaponskih panela predviđeno je na način da se izbjegavaju potpuna zasjenjenja tla tijekom čitavog dana te se može očekivati razvoj travnjačke vegetacije. Međutim, za normalnu uspostavu travnjačke vegetacije provoditi će se održavanje površine mehaničkim metodama, te nikako ne tretmanom herbicidima budući da posljednje može imati negativne posljedice na biološku raznolikost i okoliš. Nadalje, prilikom radova može doći do stvaranja uvjeta za širenje korovne i ruderalne vegetacije te invazivnih vrsta. Pri održavanju površina elektrane potrebno je promptno uklanjati navedene vrste, ukoliko se pojave, kako bi se osigurao razvoj prirodnih staništa. Uz prikladno održavanje površina kao što je navedeno, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na novo razvijenu vegetaciju i staništa tijekom korištenja.

4.1.5.2. Životinjske vrste

Utjecaj tijekom izgradnje

Prilikom izgradnje, na području zahvata, osim gubitka staništa uslijed zaposjedanja površine i uklanjanja vegetacije u užem području zahvata, može doći do uznemiravanja faune (uključujući i zaštićene vrste) poradi prisutnosti ljudi i mehanizacije, buke i vibracije u širem području. Jedinke će izbjegavati prostor radova te tražiti nove privremene ili u rjeđim slučajevima stalne prostore za život. Ograničenjem radova isključivo na područje gradilišta te ne zadiranjem u okolna područja van zone građenja utjecaj će biti lokaliziran te privremen. Planira se korištenje postojećih puteva u najvećoj mogućoj mjeri te se slijedom navedenog ne očekuje dodatno zadiranje u okolna staništa van lokacije.

Direktan utjecaj u vidu smrtnosti jedinki zaštićenih vrsta faune se ne očekuje, dok je moguć utjecaj u vidu smanjenja staništa prikladnog prvenstveno za prehranu u slučaju vrsta šišmiša. Međutim, u okolici zahvata ima dovoljno prikladnih staništa za lov pa gubitak staništa tijekom izgradnje ne predstavlja značajan utjecaj za te skupine. Određene zaštićene vrste zabilježene u širem području karakteristične su za staništa koja nisu zabilježena na području zahvata (vrste vezane uz vlažna staništa poput vodozemaca, vretenaca te vrste

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč špiljskih sustava) te se slijedom navedenog ne očekuje negativni utjecaj na te vrste. Na vrste leptira također se ne očekuje značajni utjecaj, štoviše tim vrstama zahvat može i pogodovati otvaranjem većih travnjačkih površina prikladnih za hranjenje, ukoliko se područje zahvata održava na prikladan način koji omogućuje razvoj autohtone travnjačke vegetacije. Na području zahvata mogu se očekivati ptice zabilježene u širem području (Tablica 3.3-10). Areali ovih vrsta ptica su prilično veliki tj. vrste se mogu pronaći u širem području i nisu specifične isključivo za područje zahvata. Tijekom izgradnje moguć je privremeni utjecaj na vrste koje se zateknu na lokaciji u vidu zauzeća staništa te ometanja odvijanja aktivnosti usred radova. Navedene vrste su mobilne, a u okolici zahvata dovoljno je prikladnog staništa za dislokaciju vrsta. Nakon izgradnje predvidljivo je da će vrste koje koriste područje zahvata nastaviti koristiti isto područje ili će koristiti okolna obližnja područja. Utjecaj tijekom korištenja

Negativni utjecaj zahvata moguć je prvenstveno uslijed trajnog gubitka ili degradacije povoljnih staništa za ptice i lovnih staništa šišmiša. Kao što je ranije navedeno, u okolici zahvata, ali i šire tj. na području Istre, ima mnogo sličnog staništa, te gubitak od maksimalno 6,2 ha, a efektivno 4ha ne bi predstavljao značajan utjecaj na faunu. Uvažavajući navedeno, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na populacije vrsta koje područje obuhvata zahvata koriste za gniježđenje i/ili lov i ishranu. Dodatno, pojedine vrste ptica, koje su gniježđenjem i načinom života vezane uz tlo, vjerojatno će nastaviti koristiti taj prostor koristeći slobodni prostor ispod panela kao sklonište, za lov, ali i kao privlačno mjesto za gniježđenje.

Sunčana elektrana tijekom rada nije izvor buke, vibracija niti emisija tvari u zrak i vode te se s tim povezani negativni utjecaji na faunu tijekom korištenja ne očekuju. Nakon izgradnje, očekuje se povratak faune na područje zahvata, čija struktura može biti izmijenjena u odnosu na strukturu faune prije zahvata. Primjerice, uklanjanje vegetacije bušika može negativno utjecati na faunu koja preferira grmovite strukture, ali isto tako pozitivno na faunu koja preferira otvorenija, travnjačka staništa te se slijedom navedenog može očekivati u fauni ptica više travnjačkih vrsta. Imajući u vidu predloženo tehničko rješenje, te s obzirom da u širem području zahvata ima dosta prostora za kretanje i hranjenje životinja i istih ili sličnih staništa, nije za očekivati značajno negativan utjecaj zahvata na faunu tijekom korištenja. Nakon završetka radova, očekuje se uspostava travnjačke vegetacije na prizemnom sloju ispod panela, tj. formiranje novog staništa izmijenjenih karakteristika u odnosu na zatečeno stanište na lokaciji uslijed promjene stanišnih uvjeta. Održavanjem travnjačkog staništa ispod panela mehaničkim putem, bez uporabe kemijskih sredstava, omogućiti će prikladni uvjeti staništa za mnoge vrste faune (male sisavce, gmazove, ptice, kukce itd.).

U pogledu „učinka jezera“, pri kojem dolazi do zamjene panela s površinom vodenog tijela uz mogućnost kolizije, današnji FN paneli dolaze s antirefleksijskim slojem te samim time nema refleksije s panela i učinka jezera. Većina pokazatelja stradavanja ptica i šišmiša nije vezana uz fotonaponske sustave već sustave koncentriranja sunčevih zraka (tzv. concentrated solar system), koji koristi sustav zrcala što ih čini posve drugačijim tipom elektrane u odnosu na sunčane elektrane te je samim time i utjecaj drugačiji. Direktni mortalitet uslijed kolizije ptica i šišmiša s FN panelima se smatra mogućim, ali zanemarivim utjecajem (Birdlife Europe 2011; Ketzner i sur. 2013, Natural England, 2017). Uzimajući u obzir tehničke karakteristike današnjih panela te malu vjerojatnost kolizije, nije za očekivati značajno negativan utjecaj na faunu ptica i šišmiša tijekom rada elektrane s tog aspekta.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Izgradnja sunčanih elektrana podrazumijeva i ograđivanje lokacije što upućuje na mogući utjecaj fragmentacije staništa. Budući da navedeno područje nije područje rasprostranjenosti velikih zvjeri te da će tehničke karakteristike ograde omogućiti slobodno kretanje manje faune (uzdignuta od tla), utjecaj fragmentacije nije procijenjena kao značajan u ovom slučaju.

Rad elektrane je automatiziran te se ne očekuje buka i uznemiravanje vrsta tijekom rada uslijed prisustva ljudi. S obzirom na odsutnost ljudi i automatiziranost rada, nema potrebe niti za osvjetljenjem lokacije te se utjecaj na faunu u tom pogledu ne očekuje.

4.1.6. Utjecaj zahvata na krajobraz

Utjecaj tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje promijenit će se vizualne značajke krajobraza pri čemu će biti dominantna slika gradilišta (prisutnost radnih strojeva, opreme itd.), kao novi element u krajobraznoj slici. Ujedno time krajobraz prirodnog karaktera poprima antropogene karakteristike. Budući je navedeni utjecaj kratkotrajan i prostorno ograničen te uz sanaciju površina gradilišta po završetku radova, ne ocjenjuje se kao značajan. Postojeći suhozidi na lokaciji zahvata te u zoni utjecaja neće se uklanjati niti oštećivati na bilo koji način. Idejnim rješenjem predviđeno je zadržati prirodnu konfiguraciju terena te se u tom smislu ne očekuje značajan utjecaj.

Utjecaj tijekom korištenja

Predmetna lokacija ne nalazi se unutar područja posebnih krajobraznih vrijednosti i vizualni potencijal ranjivosti ovakvih područja je značajno manji nego područja osobitih krajobraznih vrijednosti. Izgradnjom sunčane elektrane dolazi do dugoročne promjene (dugoročno u smislu životnog vijeka elektrane) vizualnih značajki krajobraza zbog uvođenja novih, antropogenih (FN paneli) elemenata u krajobraznu sliku. Uvažavajući širu okolicu zahvata, planirana lokacija ne nalazi se na istaknutim reljefnim uzvisinama niti postoji vertikalno isticanje pojedinih objekata već se radi o horizontalnom zauzimanju površine. Fotonaponski paneli su prozračne konstrukcije izražene geometrijske forme i prostornog reda zbog čega ne djeluju kao dominantni volumeni u prostoru. Osjetljivi receptori, u vidu najbližih stambenih objekata, zaklonjeni su od direktnog pogleda zbog topografije terena, a ujedno su i udaljeni minimalno 400 m od najbližeg ruba lokacije zahvata. Nadalje, lokacija zahvata vidljiva je iz uzvišenja na kojem se nalazi naselje Sveti Lovreč odnosno s udaljenosti zračne linije od cca 2,5 km. Zbog ove udaljenosti i samog okruženja lokacije autohtonom vegetacijom, sama SE ne predstavlja istaknuti element u krajobrazu. Uvažavajući udaljenost prometnica od najbližeg ruba obuhvata zahvata i primjenu antirefleksijskog sloja predviđenu idejnim rješenjem, uz zadržavanje zelenog pojasa (korištenjem autohtone vegetacije), nije za očekivati značajan negativan utjecaj u tom kontekstu. Primjenom svih zakonski propisanih mjera, s ciljem očuvanja temeljnih krajobraznih odlika prostora, mogući negativan utjecaj planiranog zahvata na krajobrazna obilježja svest će se na minimum te se ne smatra da će imati značajan negativni utjecaj.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 4.1.7. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu

Utjecaj tijekom izgradnje Na samoj lokaciji zahvata, kao niti na užem području oko lokacije, nisu evidentirana kulturno-povijesna dobra ili arheološka nalazišta. Najbliže kulturno dobro lokaciji je Samostan i crkva sv. Mihovila u Kloštru, udaljeno 2,1 km jugozapadno od lokacije zahvata. Kulturna dobra u Sv. Lovreču udaljena su oko 2,3 km sjeveroistočno od zahvata. Arheološko nalazište „Gradina“ udaljeno je 2,5 km južno od SE Sv. Lovreč. Zbog lokaliziranosti zahvata, njegovih tehničkih karakteristika te obzirom da se ne planira zauzimanje površina izvan obuhvata zahvata, spomenuta kulturna dobra i arheološki lokaliteti neće biti ugroženi te se smatra da utjecaja na kulturno – povijesnu baštinu tijekom izgradnje elektrane neće biti. Međutim, obzirom na postojanje arheoloških nalazišta u široj okolici, prilikom izvođenja radova potreban je oprez zbog mogućnosti nailaska na neotkrivena arheološka nalazišta. U tom slučaju potrebno je odmah obustaviti radove i obavijestiti Konzervatorski odjel u Puli i informirati nadležna tijela. Utjecaj tijekom korištenja Tijekom rada sunčane elektrane ne očekuju se negativni utjecaji na kulturnu baštinu

4.1.8. Utjecaj na gospodarske djelatnosti i stanovništvo

Utjecaj tijekom izgradnje

U slučaju izgradnje sunčane elektrane dolazi do prenamjene zemljišta te smanjenje površina šumskog zemljišta. Na predmetnom području prisutan je degradacijski stadiji šume hrasta medunca i bijelog graba – šikare, stoga se ne očekuju značajni utjecaji planirane sunčane elektrane na šumarstvo.

Na području na kojem se planira izgradnja sunčane elektrane nema poljoprivrednih aktivnosti te se stoga ne očekuje utjecaj na iste.

Tijekom izvođenja radova prilikom izgradnje sunčane elektrane bit će povećana prisutnost radne mehanizacije uslijed čega će se javljati povećana buka. Divljač će potražiti mirnija staništa, no navedeni utjecaj na lovstvo će biti privremen i ograničen na vrijeme trajanja pripreme i izgradnje zahvata.

Lokalna zajednica ima pozitivan učinak od energetskih objekata koji proizvode električnu energiju prvenstveno kroz proračunske prihode od naknade koju jedinicama lokalne samouprave plaćaju navedeni objekti. Određeni broj lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava može profitirati od povećanog prometa radi veće cirkulacije radnika tijekom izgradnje sunčane elektrane.

Negativni utjecaji na stanovništvo se očituju kroz pojavu nove prostorne aktivnosti koja utječe na postojeće životno okruženje, prvenstveno kroz utjecaje buke i zasjenjenja i treperenja. Zahvat nema značajnih negativnih utjecaja na kretanje i djelatnosti lokalnog stanovništva. Zahvat nema negativnih utjecaja na zdravlje ljudi.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Tijekom izgradnje sunčane elektrane izvodit će se građevinski radovi kao što su uređenje i/ili formiranje pristupnih puteva, kopanje temelja nosive konstrukcije solarnih panela, kopanje rova za polaganje podzemnih kabela, betonski radovi te postavljanje i montaža konstrukcija i elektroopreme itd. Uslijed navedenih radova može doći do povećanog prometa na pristupnim cestama (dovoz materijala i radnika), buke, vibracija i privremenog onečišćenja zraka prašinom i ispušnim plinovima od transportnih sredstava i građevinskih strojeva. Navedenom utjecaju najviše mogu biti izloženi stanovnici najbližih naselja u općini Sveti Lovreč (Medaki, Stranići kod Lovreča). Navedeni radovi su kratkotrajni i lokalizirani tj. vremenski i prostorno ograničeni, te nisu značajnog intenziteta. Pri izvođenju radova očekuje se primjena relevantne regulative vezane uz vrijeme izvođenja rada i dozvoljene razine buke. Slijedom navedenog, ne očekuje se značajan negativni utjecaj na stanovništvo. Poštivanjem zakonskih propisa, posebno iz domene zaštite od buke i zaštite zraka, utjecaj će se svesti na minimum. Natječaji vezani za izgradnju projekta mogu uključiti i potencijalnu lokalnu komponentu izvođača radova. Lokalne tvrtke imat će time mogućnost sudjelovanja u javnoj nabavi. Utjecaj tijekom korištenja

Na području na kojem se planira izgradnja sunčane elektrane nema poljoprivrednih aktivnosti te se stoga ne očekuje utjecaj na iste.

Ne očekuju se značajni utjecaji sunčane elektrane na šumarstvo.

Prilikom izgradnje SE Sveti Lovreč cijela lokacija zahvata ogradit će se zaštitnom žičanom ogradom te će stoga prostor koji će zauzimati SE biti nedostupan za krupnu divljač. Tijekom korištenja zahvata bit će osigurana povezanost ograđenog prostora i staništa za male životinje budući da će ograda biti izdignuta iznad terena, te će sitna divljač i dalje moći koristiti prostor. S obzirom na veličinu lovišta XVIII/123 Lovreč (3.487 ha) procjenjuje se da će izuzimanje površine od 6,2 ha imati zanemariv utjecaj na lovstvo.

Negativni utjecaji na lokalnu zajednicu tijekom korištenja zahvata nisu predvidljivi.

4.1.9. Utjecaj od nastanka otpada

Utjecaji tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje sunčane elektrane nastajat će određene količine i vrste otpada uobičajene za gradilište. Pregled vrsta otpada koje mogu nastati tijekom izgradnje, sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) prikazan je u Tablica 4.1-11.

Tablica 4.1-11 Pregled vrsta otpada koje mogu nastati tijekom izgradnje

Ključni broj Naziv otpada Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 13 05, 12 i 19) 13 01 otpadna hidraulična ulja

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

Ključni broj Naziv otpada 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja 13 07 otpad od tekućih goriva 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i 15 zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog 15 01 otpada) 15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća Građevinski otpad i otpad od rušenja objekta (uključujući iskopanu zemlju 17 s onečišćenih lokacija) 17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika 17 02 drvo, staklo i plastika 17 04 metali (uključujući njihove legure) zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad 17 05 od jaružanja Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta, industrije 20 i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) 20 03 ostali komunalni otpad

Proizvedeni otpad uglavnom je građevinske vrste te povezan s pripremnim i građevinskim radovima, poput kopanja temelja nosive konstrukcije zahvata, kopanja rovova za polaganje podzemnih kablova, itd. Također će nastati i opasni otpad (npr. opasna ulja), koji je potrebno primjereno zbrinuti. Nastali komunalni otpad povezan je s boravkom radnika na gradilištu.

Sav otpad nastao tijekom gradnje zahvata, odvojeno će se sakupljati u zasebnim kontejnerima i spremnicima, određenim za svaku vrstu otpada. Potom se isti otpad predaje pravnim osobama ovlaštenima za gospodarenje otpadom, u svrhu daljnjeg zbrinjavanja proizvedenog otpada, a u skladu sa zakonodavnim okvirom za gospodarenje otpadom i upravljanje gradilištima. Stoga se ne očekuje negativan utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada tijekom izgradnje zahvata.

Utjecaji tijekom korištenja

Prilikom rada elektrane, dolazi do nastajanja neznatnih količina otpada. Manje količine otpadnih tvari mogu nastati tijekom održavanja, a isti spada u sljedeće grupe:

- 13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19); - 15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način te - 20 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova).

Održavanje će se provoditi u skladu s uputama proizvođača opreme, a nastali otpad sakupljati odvojeno i predavati pravnim osobama ovlaštenima za gospodarenje otpadom na daljnje zbrinjavanje. 89

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Fotonaponski moduli ujedno sadrže materijale koji se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti u novim proizvodima (npr. staklo, aluminij itd.). Nakon isteka životnog vijeka, svu opremu potrebno je na odgovarajući način zbrinuti odnosno gospodariti njima prema svojstvima materijala, u skladu s relevantnim zakonskim odredbama.

4.1.10. Utjecaj od povećanih razina buke

Utjecaji tijekom izgradnje

Prilikom izgradnje zahvata za očekivati je povećanu razinu buke uslijed aktivnosti vezanih uz uklanjanje vegetacije, zemljanih pripremnih radova, dopremu fotonaponskih modula (odnosno općenito zbog pojačanog prometa), rada mehanizacije te ostalih radova na gradilištu. Sukladno čl. 17 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04), dopuštena razina buke je 65 dB(A) s tim da se u periodu od 8-18 h razina buke može povećati za 5 dB(A). Rad noću se ne očekuje. Za očekivati je da će buka ponajviše utjecati na životinjski svijet koji obitava u blizini lokacije. S obzirom da su navedeni radovi privremeni, kratkotrajni i prostorno ograničeni, uz poštivanje važećih propisa (poglavito Zakona o zaštiti od buke – Narodne novine, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16; Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave - Narodne novine, br. 145/04; Zakona o zaštiti okoliša – Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18), ne očekuje se značajan utjecaj na okoliš odnosno značajno dodatno opterećenje okoliša.

Utjecaji tijekom korištenja

Rad sunčanih elektrana općenito, uključujući i SE Sv. Lovreč, ne predstavlja značajan izvor buke. Buka se može javiti tijekom prometovanja vozila koji dolaze na prostor elektrane u svrhu njenog redovitog održavanja, ali se taj utjecaj može ocijeniti kao zanemariv budući je samo povremen i kratkotrajan. Manja razina buke može biti prisutna i zbog rada internih transformatorskih stanica, ali s obzirom da će ista biti u granicama propisanih vrijednosti Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04), ni s te osnove nije za očekivati značajan negativan utjecaj na okoliš. Ostali elementi sunčane elektrane ne proizvode buku. Zaključno, radom predmetne elektrane ne očekuje se promjena razine buke u odnosu na prijašnje stanje niti kumulativno prekoračenje dozvoljenih razina buke propisanih Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine, br. 145/04).

4.2. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata

Vijek trajanja fotonaponskih modula i prateće opreme je do 30 godina. Fotonaponski moduli ujedno sadrže materijale koji se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti u novim proizvodima (npr. staklo, aluminij itd.). Nakon isteka životnog vijeka, svu opremu potrebno je na odgovarajući način zbrinuti odnosno gospodariti njima prema svojstvima materijala, u skladu s relevantnim zakonskim odredbama. U slučaju uklanjanja zahvata s lokacije će se, s obzirom na tada važeću zakonsku regulativu i stanje okolnog područja, prilagoditi mjere i aktivnosti u odnosu na zaštitu okoliša, posebno u pogledu ekološkog zbrinjavanja opreme. 90

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 4.3. Utjecaji u slučaju izvanrednih (akcidentnih) situacija

Tijekom građevinskih radova i izgradnje SE, može doći do akcidentnog onečišćenja tla i voda motornim uljima i naftnim derivatima iz vozila i strojeva. Pažljivim rukovanjem strojevima i primjenom mjera predostrožnosti, rizik od takve mogućnosti je iznimno nizak. Na navedenom području mogući su požari te je stoga dužnu pažnju potrebno posvetiti zaštiti od požara. Vjerojatnost nastanka akcidenta uslijed rada sunčane elektrane je vrlo mala, posebno uvažavajući primjenu svih relevantnih zakonskih propisa upravljanja i održavanja čitavog sustava. S tim u svezi nije za očekivati značajan negativan utjecaj na okoliš. Međutim, zbog smještaja elektrane u području povećanog rizika od požara, potrebno je provesti određene mjere zaštite i od požara nastalih izvan elektrane. Zaštitu građevina od požara osigurati u skladu s važećim Pravilnicima. Posebice omogućiti pristup vatrogasnih vozila objektu, te tijekom pogona elektrane voditi računa o održavanju vegetacije na lokaciji i u neposrednoj blizini lokacije. Sve potrebne dijelove konstrukcije građevina potrebno je predvidjeti s potrebnim stupnjem vatrootpornosti, ovisno o određenim požarnim opterećenjima i požarnim zonama. Pri razradi projektne dokumentacije, potrebno je predvidjeti instalaciju vatrodojave, kao i odgovarajući broj spremnika vode, odnosno drugih sredstava za protupožarnu namjenu iz kojih će se voda koristiti za stvaranje pjene za gašenje požara. Detaljan prikaz mjera zaštite od požara biti će predmet posebnog elaborata u sastavu glavnog projekta.

4.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na geografski položaj zahvata, odnosno prostornu udaljenost od graničnog područja, te namjenu zahvata, njegove karakteristike i prostorni obuhvat, ne očekuju se prekogranični utjecaji tijekom izgradnje i korištenja zahvata.

4.5. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja

Lokacija zahvata ne nalazi se na području prirode zaštićenog temeljem Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, br. 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), a takva područja ne nalaze se niti u neposrednoj okolici zahvata.

Najbliže zaštićeno područje je značajni krajobraz Limski zaljev na udaljenosti od oko 1,5 km južno od zahvata te obuhvaća sam zaljev i kanjonske strane do njihova ruba. Uvažavajući tehničke karakteristike zahvata te činjenicu da su najbliža zaštićena područja smještena u široj okolici zahvata, nije za očekivati značajne negativne utjecaje na zaštićena područja niti tijekom izgradnje niti tijekom korištenja.

4.6. Kumulativni utjecaji zahvata

Mogući međusobni, kumulativni utjecaji predmetnog zahvata, sa infrastrukturnim zahvatima planiranim na širem području prikazanim u podpoglavlju 2.5, proizlaze prvenstveno zbog prenamjene, odnosno zauzimanja i fragmentacije tj. dijeljenja cjelovitosti staništa. Zahvat SE Sveti Lovreč planira se na površini od oko 6 ha. FN moduli se postavljaju na nosače, a redovi FN 91

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč modula će biti razmaknuti jedni od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja što će omogućiti razvoj niske vegetacije. Za pojedinačne utjecaje SE Sv. Lovreč procijenjeno je da zahvat neće uzrokovati značajne negativne utjecaje niti na jednu sastavnicu okoliša. Sunčana elektrana ne uzrokuje emisiju onečišćujućih tvari u zrak, kao ni nastanak otpadnih vode, ne nastaju nusproizvodi ili povećane emisije buke, prašine ili vibracija te se temeljem navedenog i s obzirom da se planirani zahvat nalazi u području pod antropogenim utjecajem (blizina naselja i autoput) kao i na ograničene samostalne utjecaje zahvata procjenjuje da SE Sveti Lovreč neće pridonijeti skupnom utjecaju na okoliš.

4.7. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu

4.7.1. Samostalni utjecaji

Planirani zahvat nalazi se izvan područja ekološke mreže.

Utjecaji tijekom izgradnje

Najbliže područje ekološke mreže je HR2000629 Limski zaljev – kopno, udaljeno oko 1,4 km južno od zahvata. Za navedeno područje značajne su ciljne vrste šišmiša Myotis emarginatus – riđi šišmiš i Rhinolophus euryale – južni potkovnjak. Navedene vrste za lov trebaju velike prostore te se može pretpostaviti, s obzirom na udaljenost od planiranog zahvata, da vrste mogu koristiti i područje planiranog zahvata za lov. Za prehranu riđog šišmiša i južnog potkovnjaka važna su staništa šuma, poljoprivredne površine i vodena staništa, a poglavito mozaične strukture u krajobrazu. Riđi šišmiš koristi za kretanje zaštićene rute unutar šuma, dok izbjegava otvorene površine. Koristi i linearne elemente poput živica, vegetaciju uz vodotoke its. Južni potkovnjak za kretanje koristi prirodne linearne elemente poput živica, a izbjegavaju naseljena i osvjetljena područja (Kyheröinen, E.M. i sur. 2019). Tijekom izgradnje elektrane doći će do intervencija u prostoru koji potencijalno koriste šišmiši, u vidu trajnog uklanjanja šumske vegetacije te privremenog uznemiravanja i ometanja njihovih hranidbenih aktivnosti. Međutim, zahvat je privremenog karaktera, a i u okolici zahvata ima dovoljno pogodnog staništa za nesmetano odvijanje aktivnosti vrsta do završetka radova. Zahvat ne utječe na postojeće špiljske sustave u kojima šišmiši mogu imati kolonije, te se radovi ne izvode tijekom noći kada je i aktivnost šišmiša najznačajnija. Potrebno je također naglasiti da područje zahvata može biti potencijalno lovno područje za ciljne vrste, no nije evidentirano da ciljne vrste uistinu i koriste navedeno područje za lov, te će vjerojatnije koristiti za lov područja bliža skloništima. Slijedom navedenog i uz činjenicu da su radovi prostorno i vremenski ograničeni, značajan negativni utjecaj na navedene ciljne vrste tijekom izgradnje se ne očekuje.

Ciljevi očuvanja ostalih područja ekološke mreže značajnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (HR2001144 Klaričeva jama, HR2001360 Šire rovinjsko područje i HR3000001 Limski kanal more) su staništa te vrste koje ne prelaze velike udaljenosti u svojim dnevnim i sezonskim aktivnostima, te ih stoga nije niti za očekivati na području zahvata. Slijedom navedenog, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata za ciljeve očuvanja okolnih POVS područja tijekom izgradnje.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Područje očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000032 Akvatorij zapadne Istre nalazi se na oko 1,8 km od najbliže točke planiranog zahvata. Navedeno područje proteže se cijelom zapadnom obalom Istre, a najbliža točka lokaciji planiranog zahvata je u fjordu Limskog kanala. Ciljevi očuvanja ovog područja su vrste vezane uz vodena staništa te se ne očekuje da će vrste dolaziti na području elektrane. Ciljne vrste također nisu zabilježene u širem području zahvata (3 km od zahvata) niti su na lokacije prisutna staništa prikladna za gniježđenje, lov i zimovanje ciljnih vrsta. Sukladno navedenom, utjecaji koji nastaju tijekom izgradnje elektrane neće negativno utjecati na ciljeve očuvanja POP područja Akvatorij zapadne Istre.

Utjecaji tijekom korištenja

Nakon izgradnje zahvata doći će najviše do uklanjanja površine od oko 4,2 ha šumske vegetacije i time smanjenja prikladnog lovnog staništa za ciljne vrste ekološke mreže HR2000629 Limski zaljev – kopno, Myotis emarginatus – riđi šišmiš i Rhinolophus euryale – južni potkovnjak. Međutim, radi se o minimalnom utjecaju budući da u samom području ekološke mreže te okolnom području mreže i samog zahvata ima mnogo prikladnog šumskog i ostalog staništa koje šišmiši mogu koristiti za lov. Slijedom navedenog, ne očekuje se značajan gubitak hranidbenog staništa i time utjecaj na navedene ciljne vrste ekološke mreže. Proces rada elektrane je automatiziran, što znači da osim za potrebe odražavanja, na prostoru elektrane neće biti stalne prisutnosti ljudi i potrebe za osvjetljenjem. Uzimajući u obzir navedeno, utjecaj na ciljne vrste ekološke mreže HR2000629 Limski zaljev – kopno je minimalan, a radi se prvenstveno o potencijalno neznatnom smanjenju lovnog staništa.

Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže Akvatorij zapadne Istre su vrste vezane uz vodena staništa te samo područje planiranog zahvata nije atraktivno stanište za ciljne vrste. Kao što je već pojašnjeno u poglavlju 4.1.5.2, učinak jezera na faunu ptica se ne očekuje te se samim time ne očekuju negativni utjecaji izgradnje elektrane na ciljne vrste ekološke mreže.

4.7.2. Kumulativni utjecaji

Kod analize utjecaja bitno je sagledati ostale zahvate u prostoru, postojeće i one planirane (podpoglavlje 2.5), s kojima predmetni zahvat kumulativno može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Slijedom navedenog, u razmatranje su uzeti zahvati sunčanih elektrana, vjetroelektrana, dalekovoda te cesta. Prema Prostornom planu Istarske županije, u bližoj i široj okolici predmetnog zahvata nema sunčanih elektrana niti vjetroelektrana u pogonu kao niti onih planiranih, a koje su u naprednijoj fazi razvoja i time veće vjerojatnosti izgradnje temeljem čega bi bilo svrsishodno razmatrati ih u analizi kumulativnih utjecaja.

U pogledu postojeće i planirane elektroenergetske infrastrukture, istih nema odnosno nisu predviđeni na području samog zahvata. Iz važećih razvojnih planova nadležnih tijela/operatera (HOPS, ODS) nisu razvidni elektroenergetski, infrastrukturni planirani zahvati u obuhvatu 5 km od lokacije predmetnog zahvata. Iz PPU Istarske Županije nije razvidno da se u blizini lokacije zahvata planiraju nove prometnice. Uzimajući u obzir tehničke karakteristike i obilježja lokacije predmetnog zahvata, njegove moguće samostalne utjecaje te sagledavajući postojeće i planirane zahvate (njihova tehnička obilježja i s tim povezane moguće pritiske na okoliš i prirodu, prostorni smještaj te udaljenost od predmetnog zahvata i područja ekološke mreže itd.), ne očekuje se da će zahvat izgradnje sunčane elektrane Sv. Lovreč značajno doprinijeti skupnom negativnom utjecaju na ciljne vrste te cjelovitost područja ekološke mreže. 93

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 4.8. Opis obilježja utjecaja

Obilježja utjecaja planiranog zahvata na sastavnice okoliša i opterećenja okoliša sažeto su prikazani u Tablica 4.8-1.

Tablica 4.8-1 Obilježja utjecaja planiranog zahvata

Utjecaj (izravan, Trajan/Privremen Ocjena neizravan, kumulativni) Tijekom Tijekom Tijekom Tijekom Sastavnica okoliša izgradnje korištenja izgradnje korištenja

Zrak neizravan privremen - -1 0

Klima neizravan - trajan 0 +1

Voda - - - 0 0

Tlo izravan trajan - -1 0

Staništa izravan trajan - -1 0

Flora izravan privremen - -1 0

Fauna izravan privremen trajan -1 -1

Krajobraz izravan privremen trajan -1 -1

Kulturna baština - - - 0 0

Stanovništvo izravan privremen trajan -1 +1

Opterećenja okoliša

Buka izravan privremen - -1 0

Otpad izravan privremen - -1 0

Gospodarske djelatnosti izravan privremen - -1 -1

Ostalo

Ekološka mreža - - - 0 0

Zaštićena područja - - - 0 0

Prekogranični utjecaji - - - 0 0

Ocjena Opis

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

-3 značajan negativan utjecaj -2 umjeren negativan utjecaj -1 slab negativan utjecaj 0 nema značajnog utjecaja +1 slab pozitivan utjecaj +2 umjeren pozitivan utjecaj +3 značajan pozitivan utjecaj

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Uvažavajući tehničke karakteristike zahvata (segmentno idejno rješenje koje ostavlja prostor/prolaz između pojedinih grupa segmenata i pri kojem se ne ograđuje cjelokupna sunčana elektrana već navedene grupe segmenata, ograda s prolazima za male životinje, primjena antirefleksijskog sloja na FN panelima itd.) i obilježja lokacije (izvan zaštićenih područja, izvan područja posebnih krajobraznih vrijednosti, izvan područja kulturne baštine, izvan naselja itd.), uz poštivanje propisa iz područja zaštite prirode i okoliša, održivog gospodarenja otpadom, energetike i ostalih relevantnih, te primjenom dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom izgradnje zahvata tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata, ne očekuje se značajno negativan utjecaj zahvata SE Sv. Lovreč.

Nositelj zahvata obvezan je primjenjivati mjere zaštite tijekom izgradnje i korištenja zahvata koje proizlaze iz projektantske dokumentacije, relevantnog zakonskog okvira te se pridržavati svih uvjeta i mjera zaštite koje će biti određene suglasnostima i dozvolama izdanim prema posebnim propisima (iz domene graditeljstva, zaštite voda, zaštite kulturne baštine itd.).

Kako bi se utjecaj na okoliš dodatno sveo na minimum, predlaže se primjena sljedećih mjera:

5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša

Mjere zaštite tijekom izvođenja radova

• U slučaju nailaska na speleološki objekt ili njegov dio na području izvođenja radova potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležno tijelo za poslove zaštite prirode te postupiti po rješenju istog. • Uklanjanje vegetacije izvoditi izvan razdoblja gniježđenja ptica ( 15. veljače-15. kolovoza). • U slučaju nailaska na suhozide na području izvođenja radova iste ne uklanjati niti oštećivati na bilo koji način.

Mjere tijekom korištenja

• Provoditi održavanje vegetacije na području elektrane mehaničkim metodama ili po mogućnosti ispašom, te nikako primjenom herbicida ili drugih kemijskih tvari. • U slučaju pojave invazivnih biljnih vrsta na području elektrane, iste je potrebno ukloniti na prikladan način.

Uz obavezno poštivanje prethodno navedenih mjera, može se ocijeniti da predmetni zahvat neće imati značajnih negativnih utjecaja na okoliš.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 5.2. Prijedlog mjera praćenja stanja okoliša

Uvažavajući tehničke karakteristike zahvata, procijenjene moguće utjecaje i njihov značaj te primjenu mjera zaštite okoliša, za zahvat SE Sv. Lovreč ne ocjenjuje se potrebnim provedba programa praćenja stanja okoliša.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 6. IZVORI PODATAKA

6.1. Projekti, studije i radovi

Agencija za zaštitu okoliša, www.azo.hr Arkod preglednik http://preglednik.arkod.hr/ARKOD - Web/ (pristupljeno: svibanj 2020.) Geoportal Državne geodetske uprave (2018), Državna geodetska uprava, Dostupno na: http://geoportal.dgu.hr/ Bognar, A., Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, Zagreb, 2001, Vol. 34, pp. 7-29. Herak, M., Karta potresnih područja Republike Hrvatske. Geofizički Zavod PMF, Zagreb URL: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php Hrvatske vode, 2018. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja. URL: http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja Husnjak, S. 2014. Sistematika tala Hrvatske. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska sveučilišna naklada. ISBN 978-953-169-267-0 Informacijski sustav prostornog uređenja (2018) https://ispu.mgipu.hr/ Informacijski sustav središnje lovne evidencije (2018) ttps://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima. http://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/docs/Procjena-ranjivosti-na-klimatskepromjene.pdf Javni podaci Hrvatskih šuma d.o.o. (2018) http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/Jeremić, J., Štrbenac, A., Kusak, J. i Huber, Đ. (2015): Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2015. godini. HAOP, Zagreb Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (Zavod za prostorno planiranje) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu); Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske; Zagreb, 1999., 2013. Pedološka karta Republike Hrvatske, M 1:50 000, URL: http://envi.azo.hr/ Službeni portal Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) www.meteo.hr Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

Biološke karakteristike

Antolović J., Flajšman E., Frković A., Grgurev M., Grubešić M., Hamidović D., Holcer D., Pavlinić I., Tvrtković N. i Vuković M. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Bioportal-web portal informacijskog sustava zaštite prirode, www.bioportal.hr/gis

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč BirdLife Europe (2011) Meeting Europe’sRenewable Energy Targets in Harmony with Nature (eds. Scrase I. and Gove B.). The RSPB, Sandy, UK. BRE (2014) Biodiversity Guidance for Solar Developments. Eds G E Parker and L Greene. URL: http://www.bre.co.uk/filelibrary/pdf/Brochures/NSC-Biodiversity-Guidance.pdf BSG Ecology (2014): Potential ecological impacts of ground-mounted photovoltaic solar panels in the UK. An introduction and literature review. URL: http://www.bsg-ecology.com/wp- content/uploads/2015/01/Solar-panels-and-wildlife-review_RT_FINAL_140109.pdf HAOP: Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2016. godini, Zagreb 2017. URL: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/dokumenti/03_prirodne/izvjesca/Izvjesce_o_stanju_pop ulacije_vuka_u_Hrvatskoj_2016.pdf Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2015): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Katzner, T. et al. (2013) Challenges and opportunities for animal conservation from renewable energy development. Animal Conservation 16 (2013) 367–369 Kyheröinen, E.M., S. Aulagnier, J. Dekker, M.-J. Dubourg-Savage, B. Ferrer, S. Gazaryan, P. Georgiakakis, D. Hamidovic, C. Harbusch, K. Haysom, H. Jahelková, T. Kervyn, M. Koch, M. Lundy, F. Marnell, A. Mitchell- Jones, J. Pir, D. Russo, H. Schofield, P.O. Syvertsen, A. Tsoar (2019): Guidance on the conservation and management of critical feeding areas and commuting routes for bats. EUROBATS Publication Series No. 9. UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 109 pp. Kusak, J., Huber, Đ., Trenc, N., Desnica, S., Jeremić, J. (2016). Stručni priručnik za procjenu utjecaja zahvata na velike zvijeri pojedinačno te u sklopu planskih dokumenata. Verzija 1.0 - primjer vjetroelektrane. URL: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2017- 12/STRUCNI%20PRIRUCNIK%20ZA%20PROCJENU%20UTJECAJA%20ZAHVATA%20NA%20VELIKE%20ZVIJER I.pdf Natural England (2017), Evidence review of the impact of solar farms on birds, bats and general ecology. Report number NEER012. URL: https://www.researchgate.net/publication/314405068_Evidence_review_of_the_impact_of_solar_farms _on_birds_bats_and_general_ecology Nikolić T. (ur.) (2020): Flora Croatica baza podataka. Botanički zavod, PMF, Sveučilište u Zagrebu. http://hirc.botanic.hr/fcd Nikolić T. ur. 2020: D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice. Flora Croatica Database, Prirodoslovno- matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (URL: https://hirc.botanic.hr:443/fcd/stanista/PrikazStanista.aspx?id=6042) Nikolić T. ur. 2020: E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograba. Flora Croatica Database, Prirodoslovno- matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (URL: https://hirc.botanic.hr:443/fcd/stanista/PrikazStanista.aspx?id=6109) Radović D., Ćiković D. i Barišić S. (2013): Crvena knjiga ptica Republike Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 180 str. Šugar, I. (2013) Istarska enciklopedija Vegetacija. Dostupno na: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/1278/vegetacija

Kulturna baština

Registar kulturnih dobara (2020) http://data.gov.hr/dataset/registar-kulturnih-dobara Strategija prilagodbe klimatskim promjenama http://prilagodba-klimi.hr/dokumenti/; pristupljeno svibanj 2020.

Geologija

Bognar, A. (2001) Geomorfološka regionalizacija Hrvatske. Acta Geographica Croatica. Vol. 34. 7-29.

HGI (2009) Geološka karta Republike Hrvatske 1 : 300 000. Hrvatski geološki institut, Zagreb

HGI (2009) Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300 000. Urednici: Velić, I. i Vlahović, I. Hrvatski geološki institut. Zagreb. 141 str.

HGI (2013) Rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije. Hrvatski geološki institut, Zagreb

Polšak, A., Šikić, D. (1973) Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumač za list Rovinj L 33-100. Institut za geološka istraživanja, Zagreb (1963); Savezni geološki zavod, Beograd, 48 str.

Hidrogeologija

Biondić, R., Rubinić, J., Biondić, B., Meaški, H. & Radišić, M. (2016) Definiranje trendova i ocjena stanja podzemnih voda na području krša u Hrvatskoj. Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Hrvatske Vode (2018) Karte opasnosti od poplava. Hrvatske vode. URL: https://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja (Pristup: travanj 2020.)

Seizmičke karakteristike Herak, M., Karta potresnih područja Republike Hrvatske. Dostupno na: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php. Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2011. Pristup: travanj 2020. godine.

Pedološke karakteristike 100

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Husnjak, S. (2014) Sistematika tala Hrvatske. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska sveučilišna naklada. ISBN 978-953-169-267-0 Pedološka karta Republike Hrvatske, M 1:50 000, URL: http://envi.azo.hr/. Pristup: travanj 2020. godine.

6.2. Prostorno-planska dokumentacija

1. Prostorni plan Istarske županije (Službene novine Istarske županije broj 2/02, 1/05, 4/05, 14/05 – pročišćeni tekst, 10/08, 07/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 13/12, 09/16, 14/16) 2. Prostorni plan uređenja Općine Sveti Lovreč i istočnog dijela Općine Vrsar (Službene novine Općine Vrsar br. 04/07 i Službene novine Općine Sveti Lovreč br. 1/17)

6.3. Propisi

6.3.1. Zakoni

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19) Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) Zakon o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) Zakon o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18) Zakon o zaštiti od neionizirajučeg zračenja (NN 91/10) Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (14/19) Zakon o vodama (NN 66/19)

6.3.2. Pravilnici, uredbe, odluke, uvjeti

Zrak

101

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Pravilnik o mjerama za sprečavanje emisija plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u ne cestovne pokretne strojeve TPV 401 (NN 113/15) Vode Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, NN 47/13) Zaštita od požara Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05) Otpad Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) Buka Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Šumarstvo Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18) Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14) Pravilnik o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu (NN 71/19) Priroda Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) Pravilnik popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). Elektromagnetski utjecaj Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN br. 146/2014) Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Sl. list broj 65/88, NN br. 53/91 i NN br. 24/97)

6.3.3. Strategije, programi, planovi

Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 106/17) Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) 102

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 6.3.4. Direktive i EU propisi

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica. Direktiva Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica. Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore. Direktiva Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske. Direktiva 2000/60/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike. Direktiva 2013/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetska polja) (dvadeseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) te stavljanju izvan snage Direktive 2004/40/EZ. Provedbena odluka Komisije od 11. srpnja 2011.o formatu podataka o područjima za područja Natura 2000 (priopćena pod brojem dokumenta C(2011) 4892)(2011/484/EU).

103

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč 7. PRILOZI

Prilog 1) Suglasnost nadležnog tijela za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

104

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč Prilog 1 - Suglasnost nadležnog tijela za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

105

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

106

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

107

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

108

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

109

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

110

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

111

Elaborat OPPUO SE Sv. Lovreč

112