J P “SRBIJAŠUME”, BEOGRAD ŠG “” - Vranje ŠU

OSNOVA GAZDOVANJA ŠUMAMA ZA GJ ”VRLA” (2018 - 2027)

Biro za planiranje i projektovanje u šumarstvu Beograd, 2017. god.

Mihaila Pupina 113 Beograd

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 2

Mihaila Pupina 113 Beograd

0.0. UVOD

I Uvodne informacije i napomene Gazdinskom jedinicom "Vrla" gazduje Šumsko gazdinstvo "Vranje" iz Vranja, preko Šumske uprave "Surdulica" u Surdulici, kao sastavni deo J.P. "Srbijašume"- Beograd. Ova gazdinska jedinica nastala je podelom gazdinske jedinice „Kijevac“ (podela izvršena 2016/17 godine) na dva dela, tako da su pomenutoj jedinici pripala stara odeljenja 122-186,191-198 i preimenovana je u GJ „Vrla“, dok je ostatak jedinice zadrzao stari naziv GJ „Kijevac“. Podela je izvršena, jer je prvobitno GJ „Kijevac” imala površinu 6.384,93 ha, što je znatno ve ća površina od maksimalno dozvoljene površine propisane ZOŠ, a koja iznosi 5,000, ha. Grani čna linija izme ñu pomenutih jedinica je regionalni put Vladi čin Han-Surdulica-Promaja-. Šume i šumsko zemljište gazdinske jedinice "Vrla" teritorijalno pripadaju Jugoisto čnoj šumskoj oblasti-Južnomoravskom šumskom podru čju. OGŠ za GJ "Vrla" ra ñena je prema odredbama Zakona o šumama (Sl. gl. RS br 30/10, 93/12 i 89/15) i Pravilnika o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog godišnjeg plana gazdovanja privatnim šumama (Sl. gl. RS br.122/03), ostalih Zakona koji se odnose na gazdovanje šumama, planskih dokumenata ve ćeg ranga važnosti tj. uskla ñenost sa opštom osnovom (period važnosti od 01.01.2011. do 31.12.2020.godine) za Južnomoravsko šumsko podru čje. Ovo je peto ure ñivanje gazdinske jedinice (ure ñivana kao GJ „Kijevac“). Prvo ure ñivanje izvrseno je 1974 godine. Terenski podaci su prikupljeni u leto i jesen 2016 godine, po jedinstvenoj metodologiji za sve državne šume kojim gazduje JP "Srbijašume" - Beograd, koriste ći Kodni priru čnik za informacioni sistem o šumama Srbije i isti su mehanografski obra ñeni. Važnost Osnove gazdovanja šumama je od 01.01.2018 do 31.12.2027 godine. Ova OGŠ ima slede će delove: - Tekstualni deo - Tabelarni deo - Karte

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 3

Mihaila Pupina 113 Beograd

1.0. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE

1.1. Topografske prilike

1.1.1. Geografski položaj gazdinske jedinice

Gazdinska jedinica "Vrla" prostire se izme ñu slede ćih geografskih koordinata: 42º 41' 35" i 42º 36' 10" severne geografske širina i 22º 11' 10" i 22º 22' 10" isto čne geografske dužine od Grini ča i izme ñu. Po administrativnoj podeli gazdinska jedinica "Vrla" u celosti se nalazi na teritoriji opštine Surdulica i to u atarima katastarskih opština:Vlasina, Vu čedelce,Gornje Romanovce,Gornji ,Surdulica, Ćurkovica . U privrednom smislu ova gazdinska jedinica pripada P činjskom okrugu.

1.1.2. Granice

Granica ove gazdinske jedinice kre će od mesta zvano „Popov Most“, u selu Ćurkovica, dalje grani čnom linijom (desnom stranom) regionalnog puta Vladicin Han- Surdulica-Promaja-Bosilegrad do Promaje gde skrece na istok i ide do kote (1426) mesto zvano „Božilove rovine“,od ove tacke skre će na jugozapad i ide granicom KO i KO Božica do kote (1639) mesto zvano „Bobik“. Od „Bobika“ nastavlja granicom KO Donjeg i Gornjeg Toplog Dola do mesta zvano „Vilje Kolo“, gde je trome ña KO Gornja Ržana, Gornjeg Toplog Dola i Donjeg Toplog Dola, odakle ide granicom KO G. Ržana i Toplog Dola do trome ñe KO , G. Ržana i Toplog Dola. Dalje ide administrativnom granicom KO Novo Selo i Toplog Dola do kote (1659) mesto zvano "Trenjin Grob", gde se GJ "Vrla" grani či sa GJ "Vardenik" sve do kote (1450) mesto zvano "Golemo Ravnište" odakle grebenom u pravcu zapada nastavlja vododelnicom slivova reke Vrle i Romanovske reke do puta G. Romanovce - Surdulica, odakle skre će na sever pored privatnih poseda do sela Ćurkovice, odatle regionalnim putem Vladi čin Han - Surdulica - Bosilegrad do mesta zvanog "Popov Most" gde je i po četna ta čka

1.1.3. Površina

Ova gazdinska jedinica se prostire na teritoriji opštine Surdulica. Stanje površina prema vrsti zemljišta (na činu njegovog osnovnog koriš ćenja) prikazano je slede ćom tabelom: 1. Visoke šume 279,37ha 11,9% 2. Izdana čke šume 1348,83ha 57,3% 3. VPS 364,32 ha 15,5% Ukupno obraslo: 1992,52 ha 84,7% 5. Šumsko zemljište 312,73 ha 13,3% 6. Za ostale svrhe 46,94 ha 2,0% 7. Neplodno 0,82 ha 0,0% 8. Zauze će 0,0 ha 0,0% Ukupno neobraslo 360,49 ha 15,3% Ukupno gazdinska jedinica 2353,01 ha 100.0% Površina gazdinske jedinice iznosi 2.353,01ha, šume i šumsko zemljište zauzimaju 2.305,25 ha (98,0%), ostalo zemljište zauzima 47,76 ha (2,0 %) površine gazdinske jedinice. Ukupno obraslo zemljište zauzima 1.992,52 ha (84,7%) površine, od toga šume zauzimaju 1.838,97 ha (78,2%), a šumske kulture 153,55ha (6,5%). Na šumsko zemljište otpada 312,73 ha (13,3 %), na neplodno 0,82 ha (0,0 %),a na zemljište za ostale svrhe 46,94 ha (2,0 %). Ukupno neobraslo zemljište u čestvuje sa 360,49 ha (15,3 %).

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 4

Mihaila Pupina 113 Beograd

1.2. Imovinsko pravno stanj е

1.2.1 Državni posed

U površinu gazdinske jedinice ušle su sve katastarske parcele koje su državno vlasništvo, (korisnik J.P. "Srbijašume" - Beograd) po katastru nepokretnosti opštine Surdulica, a nalaze se u napred navedenim granicama gazdinske jedinice (poglavlje 1.1.2). Sve katastarske čestice nalaze se na teritoriji opštine Surdulica, a unutar atara katastarskih opština: Vlasina, Vu čedelce,Gornje Romanovce,Gornji Topli Dol,Surdulica,Ćurkovica . Prema poslednjim podacima ukupna površina (državno zemljište) ove gazdinske jedinice iznosi 2.353,01 ha. Ovom gazdinskom jedinicom gazduje ŠU Surdulica.

1.2.2. Privatni posed

Unutar gazdinske jedinice evidentitan je odre ñeni broj enklava (privatnog poseda). Ukupna površina privatnog poseda (enklava) unutar gazdinske jedinice iznosi 60,03 ha. Od privatnog poseda koje je prisutno u ovoj gazdinskoj jedinici uglavnom su šume,šumsko zemljište i pašnjaci. Sam na čin njihovog koriš ćenja nema bitnijeg uticaja na gazdovanje šumama ove gazdinske jedinice.

1.2.3. Rekapitulacija po KO za GJ "Vrla"

Katastraska opština Površna 1. KO 886.40.07 2. KO VU ČEDELCE 565.98.59 3. KO VLASINA OKRUGLICA 505.80.58 4. KO ĆURKOVICA 265.82.79 5. KO GORNjE ROMANOVCE 62.69.56 6. KO SURDULICA deo 66.29.06 Ukupno GJ 2353.00.65

Spisak parcela je dat u prilogu osnove, poglavlje 12.0.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 5

Mihaila Pupina 113 Beograd

2.0. EKOLOŠKE OSNOVE GAZDOVANJA

2.1. Reljef i geomorfološke karakteristike

Opština Surdulica obuhvata 628 km 2, nalazi se na nadmorskoj visini od 355 do 1875 metara. Samo naselje Surdulica smešteno je u Masuri čkom polju, u slivovima reke Vrle i Gornje Jerme i Boži čke reke, a zahvata i deo Vlasinske visoravni. Surdulica je okružena visokim planinama Vardenikom (V. Strešer 1875 m) i Čemernikom ( Čemernik 1638 m) koje pripadaju Rodopskom planinskom sistemu. Od južnomoravskog magistralnog koridora sever-jug (M 1), koji predstavlja glavni tranzitni pravac, Surdulica je udaljena svega 10 km, a u neposrednoj blizini je i grani čni prelaz prema Bugarskoj-. Raznovrsnost predela, razu ñenost reljefa i relativno o čuvan pejsaž, biodiverzitet, autohtoni biosistemi, ekološke i predeone celine, bogatstvo šumama i vodotocima, raznovrsna flora i fauna i pre svega Vlasinsko jezero i visoravan kao specifi čan i dominantan atrakter, predstavljaju osnovne turisti čke atraktivnosti podru čja Surdulice.Obronci Vardenika sa vrhom Veliki, Mali Strešer i Pandžin grob, predstavljaju južnu stranu Vlasinske visoravni. Vardenik je planinski venac u čijem srednjem delu se diže vrh Strešer (1875 m). Posle Rtnja ovo je najlepša izolovana planinska kupa Srbije. Prostire se jugozapadno od Vlasinskog jezera. Sastavljena je mahom od kristalastih škriljaca, u obliku ple ćastog bila bez ijednog oštrog vrha, široka 50-500 m. Kako je Vardenik u celini zastrt glinovitim zastira čem, relativno bogat vodom i osun čan, to se listopadne šume penju do 1600 m uz severne i do 1700 m uz južne strane. Sela, zasnovana na kr čevinama, razbijenog su tipa i penju se do 1300 m uz planinu. Najniža ta čka ove G.J. je kod sela Ćurkovica sa nadmorskom visinom od 530 m, a najviša ta čka je na Malom Strešeru sa nadmorstkom visinom od 1757 m. Granica šumske vegetacije je na 1700 m nadmorske visine.

2.2. Geološka podloga i tipovi zemljišta

A: geološki uslovi Ovaj šumski kompleks spada u staru masu Balkanskog poluostrova tj. u Rodopsku masu. Geološku podlogu čine zeleni škriljci (Vlasinski kompleks), granit u slivu Vrle Reke, diorit oko Čemernika, Ma čkatice i Garvanice, mikašisti I leptinoliti oko Okruglice. Geološka podloga izbija na površinama najviše u slivu Vrle Reke u vidu kompaktnih stena. Kristalasti škriljci i dacit izbijaju na površinu na mestima slabe obraslosti i na jako nagnutim terenima i u intenzivnom su raspadanju. Proces nastanka geoloških podloga i njihove karakteristike dat je u opštoj osnovi gazdovanja šumama Južnomoravskog šumskog podru čja. B: pedološki uslovi Kiselo sme ñe zemljište (distri čni kambisol) Tip zemljišta u ovoj gazdinskoj jedinici mora se posmatrati u funkciji geološke podloge, pa u tom smislu zbog izrazite dominacije kiselih silikatnih stena (metamorfnih i magmatskih) imamo dominaciju kiselog sme ñeg zemljišta kao najrasprostranjenijeg tipa. Heterogenost ovog tipa zemljišta je malo izražena i manifestuje se obi čno razli čitim podtipovima u vezi sa karakterom humusnog horizonta, a koji zavisi uglavnom od vegetacije, te prema tome imamao: pašnja čkog, šumskog, ili prelaznog ka rankerima. Ovaj tip zemljišta zauzima ve će nadmorske visine a naro čito pored spoljne granice po čev od sela pa preko Crne Reke sve do Šumate Trnice. Ova zemljišta se karakterišu sa vrlo jednostavnom morfologijom, na šta presudni zna čaj ima karakter prirodne vegetacije i osobine supstrata. Šumska zemljišta imaju redovno razvijeni humusni horizont razli čite debljine (naj češ će 10 - 15cm). Prema dubini preovla ñuju srednje duboka (40 - 70cm) i duboka (preko 70cm). Po mehani čkom sastavu to su peskovito ilovasta zemljišta sa najviše 35 % fizi čke gline. Struktura je slabo razvijena zbog lakog sastava i prisustva skeleta. Navedene osobine obezbe ñuju zemljištu dobru propustljivost za vodu i dovoljno prisustvo vazduha. To su uglavnom umereno vlažna zemljišta sa povoljnim vodnim režimom, a naro čito srednja duboka i duboka forma. Kiselost je umereno do znatno izražena a stepen zasi ćenosti bazama je nizak. Koli čina prisutnog fosfora je ujedna čeno visoka, dok kalijuma ima dovoljno uglavnom u humusnom horizontu. U proizvodnom pogledu kisela sme ña zemljišta su zadovoljavaju ćih mogu ćnosti i to kako stvarnih tako i potencijalnih, pa predstavljaju najvrednija staništa (tipi čno šumska staništa). Jedino izrazito strme strane kao i ve će prisustvo skeleta mogu usloviti periodi čni deficit u vlazi, koji se može pojaviti periodi čno i pri

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 6

Mihaila Pupina 113 Beograd

povoljnim uslovima reljefa, što naro čito može ugroziti tek zasa ñene biljke sve do kraja tre će vegetacione sezone, jer razvijaju koren na dubini koja je pod velikim uticajem spoljašnjih klimatskih faktora, a koji uti ču na gubitak vlage.

2.3. Hidrografske karakteristike

Teritorija opštine Surdulice nalazi se u isto čnom delu Masuri čke kotline. Kotlinom proti če reka Vrla, desna pritoka Južne Morave. Reka Vrla u kotlini prima s leve strane pritoku, Romanovsku reku. Kotlina je okružena planinama.Hidrografsku mrežu ove G.J. čini reka: Vrla sa svojim pritokama.Ova reka bogata je vodom i u letnjim mesecima. U šumskim kompleksima nalazi se veliki broj izvora, ali mali broj od njih je ure ñen (izuzetak cine 8 izvora vode „Rose“ koji su kaptirani i ure ñeni). Dva izvora od ovih 8 se nalaze u odeljenju 31, a dati su na korišćenje AD Voda “Rosa“, preostalih 6 su na privatnom posedu. Opšta hidrogravska karakteristika bi bila da je reljef izrazito planinski ispresecan vodotocima sa strmim kosama, dubokim re čnim dolinama i izrazito strmim padinama.

2.4. Klima

Po svom geografskom položaju Južnomoravsko šumsko podru čje leži u pojasu kontinentalne klime centralnih oblasti Balkanskog poluostrva. Izraženost reljefa, ispresecanost terena ve ćim brojem re čnih dolina, pojava kotlina i izloženost terena čine da je klima ovog podru čja ipak raznovrsna. I pored nekih zajedni čkih crta za najšire podru čje može se re ći da svaka reljefski izdvojena celina ima i svoju specifi čnu klimu. Najšire posmatrano mogu se u ovo podru čju izdvojiti tri klimatske zone od kojih jedna obuhvata Vardarsku kotlinu i šire re čne doline, druga planinsko podru čje, a tre ća prelazna, koja obuhvata podgorja planina i manjih kotlina. Vranjska kotlina i južni deo podru čja izloženi su mediteranskim uticajima dolinom Vardara preko niske preševske previje. Indikator ove klime je pirina č i pitomi kesten. Suprotno klimi u Vranjskoj kotlini, u planinskom podru čju vlada planinska klima koju karakterišu dosta duge i oštre zime sa velikom koli činom snega i kratka leta sa nešto ve ćim padavinama nego u kotlinama. U ovoj zoni glavna vrsta drve ća je bukva. U prelaznoj oblasti, izme ñu dve navedene klimatske zone, vlada klima koja je pod uticajem blage kotlinske i visijske planinske klime. U njoj ipak preovla ñuje umereno kontinentalna klima. U ovoj zoni javljaju se termofilne i svetloljubive vrste drve ća, uglavnom hrastovi. Za analizu meteoroloških elemenata, koriš ćeni su podaci prikazani u tabelama mereni na obi čnoj meteorološkoj stanici (ob) Vlasina, koja je smeštena na 1.260m nadmorske visine i nalazi se na 42° 44' severne geografske širine i 22° 21' isto čne geografske dužine (po Grini ču). Vodeni talozi Pod vodenim talozima podrazumevamo sve vrste kondenzovane i sublimirane vodene pare u atmosferi, koje padaju na zemlju u te čnom ili čvrstom stanju. Godišnje koli čine padavina iznose 525,4mm. Najve ća koli čina padavina je u decembru i maju mesecu, a najsuvlji mesec je novembar. Vodeni talozi u mm (Meteorološki godišnjak, 2011.) : Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god Vlasina 26,8 25,2 48,3 23,5 79,3 48,1 67,4 33,7 28,9 52,2 1,6 90,4 525,4 Relativna vlažnost vazduha Relativna vlažnost vazduha je veoma zna čajan faktor za razvoj šuma i javlja se kao opredeljuju ći faktor transpiracije biljaka i površinskog isparavanja. Vlažnost zemljišta najviše zavisi od relativne vlage vazduha. Relativna vlažnost vazduha je najve ća u zimskim mesecima kada su temperature niske, dok je u toku leta najniža. Suvo ća vazduha leti ima za posledicu veliku evapotranspiraciju i isušivanje zemljišta do znatne dubine. Najniže vrednosti ima u aprilu, maju i junu, a najviše u decembru, januaru i februaru. Prose čna godišnja relativna vlažnost vazduha iznosi 80%, što odgovara kontinentalnom klimatu. Srednja mese čna relativna vlažnost vazduha u % (Meteorološki godišnjak, 2011.) : Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Vlasina 86 83 76 67 75 76 83 83 81 80 82 87 80

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 7

Mihaila Pupina 113 Beograd

Temperatura vazduha Temperatura vazduha u °C (Meteorološki godišnjak, 2011.): Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Vlasina -1,9 -1,0 1,9 6,3 10,4 14,4 17,0 17,4 15,3 5,9 1,5 -0,5 7,3

• Najtopliji mesec je avgust, a najhladniji januar. • Apsolutni maksimum temperature iznosi 30,0 ºC. • Apsolutni minimum temperature iznosi – 19,0 ºC. Srednja maksimalna temperatura vazduha u °C: Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Vlasina 2,8 3,5 6,3 10,6 15,4 19,4 22,8 23,8 21,7 11,1 7,5 4,3 12,5

Srednja minimalna temperatura vazduha u °C: Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Vlasina -6,6 -6,4 -3,1 1,0 5,1 8,7 10,2 10,1 8,8 0,8 -3,7 -4,4 1,8

Obla čnost Obla čnost u desetinama (Meteorološki godišnjak, 2011.): Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Vlasina 5,8 5,1 6,8 7,4 6,9 5,8 4,0 2,3 3,5 4,7 2,9 6,1 5,1 Srednja godišnja obla čnost od 5,1 desetina pokrivenosti neba pokazuje da je ovo relativno sun čano podru čje. Vazdušni pritisak Vazdušni pritisak u mb (Meteorološki godišnjak, 2011.): Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. Vlasina / / / / / / / / / / / / / Sneg Broj dana sa snegom u toku godine (Meteorološki godišnjak, 2011.): Vlasina - 35 dana. Magla Broj dana sa maglom u toku godine (Meteorološki godišnjak, 2011.): Vlasina - 63 dana. Vetar Kretanje vazduha u atmosferi naziva se strujanje, koje ima svoj po četak i kraj (cirkulacija je kretanje vazduha sa zatvorenim linijama strujanja). U atmosferi uvek postoji nekakvo strujanje. Vetar predstavlja horizontalno kretanje vazduha. Za opštu karakteristiku klime je od zna čaja brzina, pravac i čestina javljanja vetra. Sve se ovo odražava na vegetaciju kao i na zemljište. U prvom slu čaju u smislu uve ćanja transpiracije biljaka, a u drugom smislu isušivanja zemljišta. Za razliku od ostalih klimatskih elemenata, vetar nije skalar, ve ć je vektorska veli čina. To zna či da je potpuno definisan sa tri elementa: pravac, smer i intenzitet. Ipak, u praksi je vetar odre ñen sa dva elementa i to: pravcem (koji podrazumeva smer) i brzinom ili ja činom. Pravac vetra predstavlja stranu sveta sa koje vetar duva (N-sever; E-istok; S-jug; W-zapad). Brzina vetra je put koji vazdušne čestice pre ñu u jedinici vremena (m/s). Ja čina vetra je efekat njegovog dejstva na odre ñene predmete (Boforova skala od 0 do 12 stepeni). Vetar je zna čajan element koji uti če na formiranje klime odre ñenog podru čja izazivaju ći razlike u temperaturi, donose ći padavine ili sušu. Vetrovi se javljaju kao stalni kada imaju lokalne izvore i prouzrokuju lokalne vremenske nepogode, ili kao povremeni ako ih stvaraju prodori vazduha iz susednih oblasti. Vetar je kao klimatski elemenat veoma važan. Na prvom mestu ima uticaj na temperaturne odnose i vlažnost vazduha, a zatim od njega zavisi i obla čnost i padavine. Raspodela vetra na zemlji uglavnom zavisi od raspodele vazdušnog pritiska. Na pravac i brzinu vetra uti če još i reljef zemljišta. Vetar donosi sa sobom odlike one klime odakle duva. U ovoj gazdinskoj jedinici naju čestaliji su severozapadni, zapadni i isto čni vetar; njihova brzina se kre će od 1,8 do 3 m/s. Najviše duvaju u januaru, februaru i martu.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 8

Mihaila Pupina 113 Beograd

2.5. Opšte karakteristike šumskih ekosistema

Gazdinska jedinica "Vrla" (530-1757 m.n.v.), po vertikalnom rasporedu vegetacije, pripada brdskom pojasu (do 1100m), planinskom (1100-1400m), predalpskom (1400-1800m). U ovoj gazdinskoj jedinici izdvojeni su slede ći tipovi šumskih ekosistema: 1. Kompleks (4) mezofilnih bukovih i bukovo-četinarskih tipova šuma Kompleksi (pojasevi) dalje se raš članjuju na cenoekološke grupe tipova šuma, na osnovu saznanja o vegetaciji i zemljištu. Prema navedenom kriterijumu za ovu gazdinsku jedinicu izdvojene su slede će cenoekološke grupe tipova šuma • 42 - Planinska šuma bukve (Fagenion moesiacae montanum ) na razlicitim sme ñim zemljištima Cenoekološke grupe tipova šuma dalje se raš članjuju na grupe ekoloških jedinica, koje predstavljaju pojedine biljne zajednice, naj češ će ranga asocijacije okarakterisane zemljištima na kojima se javljaju. U ovoj gazdinskoj jedinici izdvojene su slede će grupe ekoloških jedinica • 421 - Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 421 - Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima Odlikuje se gustim sklopom, dominacijom bukve u spratu drve ća i oskudnim spratom žbunja. Zbog jake zasene prizemna flora je slabo razvijena, osim u prole ćnom aspektu - pre olistavanja bukve - kada je zastupljen ve ći broj geofita. Bukva je u ovom podru čju osvojila staništa koja joj odgovaraju, potisnula druge vrste drve ća, što nije posledica samo uticaja čoveka i stanišnih faktora, ve ć i promena ne samo u fitoklimi i pedoklimi i zemljištu u celini ve ć u celokupnoj vegetaciji planinskih masiva ovog podru čja. Bukva se javlja na razli čitim ekspozicijama i nagibima do 35º. U jako sklopljenom spratu drve ća apsolutno dominira bukva (Fagus moesiaca), a primešan se javlja ve ći broj mezofilnih vrsta drve ća, uglavnom srednjeevropskog areal-tipa, a to su: Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Acer campestre, Quercus petraea, Carpinus betulus, Prunus avium, Ulmus montana, Tilia platyphyllos, Tilia cordata, Fraxinus excelsior, Pyrus pyraster, Malus sylvestris i dr. U vrlo oskudnom spratu žbunja naj češ će se sre ću slede će vrste: Sambucus nigra, Daphne mezereum, Daphne laureola, Lonicera xylosteum, Euonymus latifolius, Coryllus avellana i dr. U spratu prizemne flore koji je oskudan u toku vegetacionog perioda, a bujan u rano prole će naj češ će vrste su: Dryopteris filix-mas, Athyrium felix-femina, Polystichum aculeatum, Epilobium montanum, Cardamine bulbifera, Cardamine enneaphyllos, Mycelis muralis, Mercurialis perennis, Arum maculatum, Sanicula europaea, Anemone ranunculoides, Polygonatum multiflorum, Allium ursinum, Rubus hirtus, Asperula odorata, Salvia glutinosa i dr. Zbog maritimne i humidne mikroklime kao i jakog sklopa sprata drve ća, u planinskim bukovim šumama, mikroklimatski uslovi su vrlo povoljni - pod krošnjama stabala relativna vlažnost vazduha je velika, a insolacija i ja ča vazdušna strujanja su svedena na minimum. Povoljni mikroklimatski uslovi kao i stelja bukve i primešanih vrsta omogu ćavaju stvaranje mul-humusa i obrazovanje dubokih, vlažnih i plodnih eutri čnih i distri čnih sme ñih zemljišta.

2.6. Opšti faktori zna čajni za stanje šumskih ekosistema

Prilikom prou čavanja šumskih ekosistema posebno mesto zauzima prou čavanje staništa. Karakteristike staništa manifestuju se kroz osnovne ekološke faktore i to: 1. Klimatski faktori, u koje spadaju: temperatura, atmosferski talog i vlaga vazduha, svetlost, vetar i dr.; 2. Orografski faktori, koje čine: reljef, nadmorska visina, ekspozicija terena, nagib terena, mikroreljef i dr.; 3. Geološka podloga (mati čni supstrat), zna čajna je za obrazovanje razli čitih tipova zemljišta; 4. Edafski faktori ili zemljišni faktori, deluju preko fizi čkih i hemijskih osobina zemljišta i kao sredina za razvoj korenovog sistema biljaka; 5. Biološki činioci me ñu kojima su najvažniji biljni i životinjski svet i čovek kao poseban antropogeni faktor. Svi gore navedeni ekološki faktori u prirodi deluju zajedno, tj. kao celina, odnosno kao kompleks faktora. Oni su me ñusobno povezani deluju ći jedan na drugoga i na sredinu, me ñusobno se dopunjiju i zamenjuju. Klimatski faktori pokazuju karakteristike kontinentalne i umereno-kontinentalne klime sa toplim i kratkim letima, dugim i oštrim zimama, sa povoljnom koli činom padavina (donji delovi gazdinske jedinice), a koja na ve ćim nadmorskim visinama prelazi u planinsku klimu sa velikom koli činom vlage koja omogu ćava dovoljno trajanje vegetativnog perioda. Mikroklima šumskih staništa Prilikom analize šumskih staništa na jednom širem podru čju (regionu) nije samo dovoljno da se upoznaju karakteristike regionalne klime (makroklime), ve ć treba da se znaju i klimatske karakteristike na užem prostoru – mikroklima svakog staništa. Ustanovljavanje razlike u mikroklimi susednih staništa, služi nam u oceni

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 9

Mihaila Pupina 113 Beograd

ekoloških karakteristika pojedinih šumskih – ekoloških jedinica. Pri analizi šumskih staništa mikroklimatska istraživanja su veoma dragocena za ocenu sli čnosti i razlika šumskih ekosistema, kao i veze koje postoje izme ñu njih. Orografski faktori (reljef, nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija, konfiguracija terena itd.) ukazuju na to da su ovo tipi čna šumska staništa. Izloženost terena (ekspozicija) Ekspozicija terena u velikoj meri uti če na izgled i sastav šuma i staništa u celini. Ekspozicija ima bitan uticaj na klimatske i edafske (zemljišne) uslove odre ñenog staništa. Najviše se me ñusobno razlikuju severne i južne ekspozicije. Razlike su u stepenu osun čavanja terena, temperaturi i vlažnosti vazduha, zemljišta i dr. Ove razlike izme ñu severnih i južnih ekspozicija mogu biti vrlo izražene i ekstremne i uti ču na formiranje odre ñenih tipova šuma. Nagib terena i šuma Nagib terena (kao i ekpozicija) ima višestruke uticaje na promene klimatskih i edafskih uslova. Nagib terena ima vidnog uticaja na stepen zagrevanja staništa, dubinu zemljišta, vlažnost zemljišta, zadržavanje snežnog pokriva ča i dr. Sa pove ćanjem ugla nagiba terena na južnim i zapadnim ekspozicijama pove ćava se količina toplote i intenzitet osun čavanja, a na severnim stranama je obrnuto, smanjuje se. Prema tome, nagib terena zajedno sa ekspozicijom bitno menja mikroklimatske uslove staništa. Nadmorska visina i šuma Promene nadmorske visine uti ču na promene osnovnih karakteristika klime (temperatura vazduha, vlažnost vazduha, koli čina i raspodela atmosferskog taloga, režim svetlosti i dr.). Sniženjem temperature, manjom ukupnom koli činom toplote i skra ćenjem vegetacionog perioda, sa porastom nadmorske visine menjaju se i vrste drve ća koje grade odgovaraju će zajednice. Zbog pooštrenih klimatskih i drugih uslova na ve ćim nadmorskim visinama u sastojinama ima manji broj stabala po hektaru i ona su manjih visina i ukupna produkcija drvne zapremine je manja. Edafski faktori (tip zemljišta, dubina, skeletnost, pedološka podloga, sastav i dr.), potvr ñuju da su staništa dobra. Uslovi zemljišta Za nastanak odre ñenih tipova zemljišta zna čajni su slede ći faktori: geološka podloga, reljef, klima, vegetacija i čovek. Svi ovi faktori imaju ve ću ili manji ulogu, deluju zajedno i kompleksno, a rezultat njihovog delovanja su razli čita zemljišta. Za uspešan rast drve ća prvenstveno je potrebna dovoljna fiziološka dubina i povoljne fizi čke (dovoljno vode, vazduha) i hemijske (ph, sastav zemljišnog rastvora i dr.) osobine zemljišta. Zaklju čuje se da razli čiti faktori uti ču na formiranje razli čitih tipova zemljišta, a na njima i odgovaraju ći tipovi vegetacije, kako livadsko-pašnja čke, tako i šumske. Bioti čki faktori (uticaj antropogenih činilaca i zastupljenost pojedinih tipova šuma) povoljno uti ču na stanište, vodni režim i ostale činioce koji su u me ñusobno zavisnim odnosima. Bioti čki činioci – biljni i životinjski svet i čovek Osnovne vrste drve ća – edifikatori i subedifikatori, tj. dominantne vrste u spratu drve ća, najvažnija su karika šumske biocenoze. Pored toga što su najbrojnije zastupljene, one u najve ćoj meri uti ču na formiranje biotopa (staništa) i na život svih ostalih organizama u biocenozi. Pored toga oni su glavni nosioci produkcije, tj. razvoja proizvodnih karakteristika svakog pojedinog tipa šume. Me ñutim u lancu interakcije živih i neživih delova šumskog ekosistema, pored drve ća, zna čajni su i svi drugi biljni organizmi. Oni deluju posredno ili neposredno, na stanište, jedni na druge, na životinjski svet itd. Životinjski i biljni svet u šumskoj biogeocenozi su vrlo tesno povezani. Dok ve ćini životinja biljke služe direktno za ishranu, vrlo mali broj vrsta u šumi se hrani životinjama. Životinje u velikoj meri uti ču na biljke neposredno (oprašivanje, raznošenje semena i dr.) i posredno (svojom aktivnoš ću menjaju stanište – mehani čko usitnjavanje, mešanje i ubrzavanje razlaganja organskih materija, ñubrenje i dr.). Kao poreme ćaj prirodne ravnoteže u šumi zoogeni i fitogeni faktori su uvek tesno povezani, a naj češ ći primarni uzro čnik je čovek. Pojava kalamiteta insekata (gubar, mrazovac i dr.) naj češ će su posledica čovekovog nerazumnog odnosa prema šumi. Posledice ovih kombinovanih zooantropogernih uticaja su degradirane šume.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 10

Mihaila Pupina 113 Beograd

3.0. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE

3.1. Opšte privredne karakteristike podru čja

Po podacima Republi čkog zavoda za statistiku „Opštine i regioni u Republici Srbiji 2012“: Stepen Površina u ha (2012 godine) Broj stanovnika šumovitosti Broj Poljoprivredna površina Broj Obrasla katastarskih Ostala Ostalo Svega opština zaposlenih Oranice i šumska % opština Svega Po km 2 poljoprivredna zemljište Surdulica bašte površina površina 3.526 30.236 22.641 6.397 62.800 36,05 39 3.294 20.319 32 Ukupna površina opštine Surdulica po Katastru nepokretnosti (2012 godina) je 62.800 ha, od toga na šume (obraslu površinu) otpada 22.641 ha (36,05 %). Od ukupne poljoprivredne površine (33.762 ha), po Statisti čkom godišnjaku iz 2012 godine, oranica i bašta bilo je 3.526 ha. Na teritoriji opštine živi 20.319 stanovnika (2012. godina). Prose čan broj stanovnika po 1 km 2 iznosi 32 stanovnika. Opština Surdulica nalazi se na jugoistoku Srbije, u P činjskom okrugu. Gazdinska jedinica "Vrla" nalazi se na teritoriji opštine Surdulica i to u atarima katastarskih opština: Vlasina, Vu čedelce,Gornje Romanovce,Gornji Topli Dol,Surdulica,Ćurkovica , a pripada Jugoisto čnoj šumskoj oblasti. Opština Surdulica grani či se sa opštinom Crna Trava na severu, opštinom Vladi čin Han na zapadu, opštinom Vranje na jugu i Republikom Bugarskom na istoku (u dužini od 42km). Surdulica kao gradsko naselje nalazi se u isto čnom delu Masuri čke kotline, s obe strane reke Vrle (duga 27km), desne pritoke Južne Morave. Naselje je okruženo planinama: Čemernik, Vardenik i Kukavica. Od ukupne površine opštine, poljoprivredno zemljište zauzima 53,8%. U strukturi poljoprivrednog zemljišta oranice i bašte čine 10,4%, vo ćnjaci 3,5%, livade 20,9% i pašnjaci 65,2%. Ovaj prikaz ukazuje na biopotencijal ovog podru čja. Zastupljenost šuma mora se pove ćavati na ra čun loših pašanjaka i njiva na terenima sa nagibom preko 30%, visinama iznad 1.300 m n.v. i terenima sa jakom i srednjom erozijom. Prema podacima iz „Statisti čkog godišnjaka Republike Srbije 2012“, u 2011. godini, broj zaposlenih na podru čju opštine Surdulica iznosio je 3.294 (44,5% čine žene). U privatnom sektoru (lica koja samostalno obavljaju delatnost i zaposleni kod njih) radi 29,4% (967) zaposlenih, a 70,6% (2.327) su zaposleni kod pravnih lica (privredna društva, ustanove, zadruge i druge organizacije). Struktura zaposlenih kod pravnih lica, posmatrano po privrednim granama i vrstama delatnosti, je slede ća: • Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo: 99; • Rudarstvo: 0; • Prera ñiva čka industrija: 407; • Snabdevanje elektri čnom energijom, gasom i parom: 196; • Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama: 106; • Gra ñevinarstvo: 168; • Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila: 131; • Saobra ćaj i skladištenje: 37; • Usluge smeštaja i ishrane: 44; • Informisanje i komunikacije: 18; • Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja: 15; • Poslovanje nekretninama: 0; • Stru čne, nau čne, inovacione i tehni čke delatnosti: 4; • Administrativne i pomo ćne uslužne delatnosti: 18; • Državna uprava i obavezno socijalno osiguranje: 100; • Obrazovanje: 408; • Zdravstvena i socijalna zaštita: 543; • Umetnost, zabava i rekreacija: 30; • Ostale uslužne delatnosti: 3

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 11

Mihaila Pupina 113 Beograd

Statisti čki prose čna starost, na podru čju opštine Surdulica, iznosi 41,3 godina (muškarci 40,1; žene 42,5). Što se ti če etni čkog sastava u opštini, ve ćinu stanovništva čine Srbi sa 79,89% od ukupnog broja stanovnika, zatim Romi 12,95%, Bugari 3,61%, Makedonci 0,15%, Albanci 0,03% i ostali 4,37%. Industrija i energetika su nosilac razvoja opštine, potom poljoprivreda, gra ñevinarstvo, uz visoko u češ će zaposlenih u zdravstvu (bolnica, dom starih, domovi zdravlja, ambulante). Privredu Surdulice čine: fabrika mineralne izolacije (kamena vuna) "Vunizol", fabrika stilskog nameštaja "Simpo" i "Fabrika hleba i mleka" a.d. Belo Polje. Visok nivo koncentracije funkcija centraliteta u samo jednom naselju-Surdulici - na teritoriji opštine, nepostojanje razvijene hijerarhije i zastupljenosti ostalih nivoa naseljenih centara u mreži naselja, posledica je ekstremnog odsustva podrške razvoju sela, ve ć ionako nerazvijenog podru čja, koje ve ć decenijama pokazuje trend opadanja nivoa svih aktivnosti i broja stanovnika. Me ñutim, smatramo da je osnovni problem opštinskih naselja - surduli čkih sela - u negativnom trendu promena broja i gustine stanovnika. Turizam na teritoriji opštine Surdulica razvijan je u razli čitoj meri na dva osnovna lokaliteta: podru čje oko Vlasinskog jezera i gradu Surdulici. Raznovrsnost predela, razu ñenost reljefa i relativno o čuvan pejsaž, biodiverzitet, autohtoni biosistemi, ekološke i predeone celine, bogatstvo šumama i vodotocima, raznovrsna flora i fauna i pre svega Vlasinsko jezero i visoravan kao specifi čan i dominantni atrakter, predstavljaju osnove turisti čke atraktivnosti podru čja Surdulice.

3.2. Ekonomske i kulturne prilike

Za razliku od mnogih opština u Srbiji, stanovništvo Surdulice je ve ć 1953. po čelo da opada, bez obzira na razvoj industrije i drugih privrednih oblasti. U 2003. sredinom godine u opštini Surdulica bilo je 21.935 stanovnika, sa tendencijom daljeg pada. Posebno je negativno što je po čela depopulacija i u samom gradu Surdulici, u periodu izme ñu 1991-2002. i pored priliva jednog broja izbeglica. U češ će grada u stanovništvu opštine ubrzano je raslo od 1948. god. kada je iznosilo 8,9%, do 1991. god. sa 45,6% i dalje, ali sa blagim porastom od 46,4% u 2002. god. I danas je osnovni problem opštinskih naselja - surduli čkih sela - u negativnom trendu promene broja i gustine stanovnika. Industrija i energetika su nosilac razvoja opština, potom poljoprivreda, gra ñevinarstvo, uz visoko u češ će zaposlenih u zdravstvu (bolnica, dom starih, domovi zdravlja, ambulante). U strukturi ostvarenog dohotka, daleko je najve će u češ će industrije, elektroprivrede i proizvodnje vode, zatim trgovine, turizma i ugostiteljstva, dok je nerealno malo u češ će poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Malo u češ će je uslovljeno ekstenzivnom poljoprivredom, ali i nedovoljnim obuhvatom ukupnih rezultata ove oblasti. Stanovništvo okolnih sela uglavnom se bave zemljoradnjom i ekstenzivnim sto čarstvom i vo ćarstvom. Ukupna ocena stanja razvijenosti mreže naseljenih centara, zapravo, govori o izraženoj polarizaciji razvoja ukupne teritorije opštine na zapadni razvijeniji i nastanjeniji deo i isto čni nerazvijen retko naseljen deo, sa izrazitom dominacijom grada Surdulice. Na celoj teritoriji opštine, izuzev grada Surdulice, poslovno-proizvodne delatnosti javljaju se samo u tragovima, iako za to ima realnih potencijala. Poljoprivreda (povrtarstvo, vo ćarstvo i sto čarstvo), kao i prirodni rudni resursi, dobar su osnov za razvoj delatnosti u domenu prerade i trgovine osnovnim sirovinama. Turizam na teritoriji opštine Surdulica razvijen je u razli čitoj meri na dva osnovna lokaliteta: podru čje oko Vlasinskog jezera i gradu Surdulici. Ukupno posmatrano, stepen razvijenosti centralnih funkcija društvenog standarda ima minimalan nivo. Strukturalno posmatrano, odraz je dosadašnjeg planski vo ñenog razvoja, ali pretežno iz perioda do osamdesetih godina. Kao posledica niskog nivoa opšteg ekonomskog standarda stanovništva, razvijenost ostalih centralnih funkcija - komercijalnih i poslovno-proizvodnih delatnosti tako ñe stagnira, sa malim tendencijama razvoja u naseljima. Kulturne vrednosti opštine Surdulica: • hram Sv. Trojice, izgra ñena 1872. god; • Vlasina hram Sv. Proroka ilije iz 18 veka; • Jelašnica hram Ro ñenja Svete Bogorodice, izra ñen 1892. god; • Ma čkatica hram Sv. Jovana Krstitelja iz 19. veka; • hram Sv. Trojice; • Surdulica hram Sv. Vel. Georgija, izgra ñen 1895. god; • Hram Sv. Pantelejmona iz 19 veka izgra ñen na temeljima manastira Sv. Roman; • Spomen - kosturnica; • Spomenik žrtvama Drugog svetskog rata, • Spomenik palim žrtvama u drugom svetskom ratu u Masurici • Spomen obeležje žrtvama NATO agresije 1999 godine

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 12

Mihaila Pupina 113 Beograd

3.3. Organizacija i materijalna opremljenost

Južnomoravskim šumskim podru čjem gazduje šumsko gazdinstvo "Vranje" iz Vranja, koje je u sastavu JP "Srbijašume" iz Beograda. U okviru šumskog gazdinstva postoji pet šumskih uprava: • Šumska uprava "Bosilegrad" • Šumska uprava "" • Šumska uprava "Vranje" • Šumska uprava "Surdulica" • Šumska uprava "Vladi čin Han" JP "Srbijašume" je u svoju organizacionu praksu, u sistem organizovanja i gazdovanja šumama, uvelo šumsku upravu kao osnovnu organizacionu jedinicu, odnosno revirni sistem (revir je najniža organizaciona jedinica). Osnovna karakteristika revirnog sistema je da su upravni poslovi odvojeni od stru čno-izvršnih poslova na terenu, na taj na čin što upravnu jedinicu čini više gazdinskih jedinica-revira, koji su ujedinjeni u šumskoj upravi kao celini. Upravnu jedinicu čini uprava - kojom rukovodi šef ŠU, dok gazdinsku jedinicu čini revir kojim upravlja revirni inženjer, njemu je povereno sprovo ñenje svih radova na terenu. Kvalifikaciona struktura zaposlenih po stepenu stručnosti u šumskoj upravi "Surdulica" je slede ća: - VSS 5 - SSS 21 - VKV 7 - NKV 2

Ukupno zaposlenih: 35 radnika Materijalno - tehni čka opremljenost Šumske uprave "Surdulica" je slede ća: - Kamion Tam 110 1 kom. - Terensko vozilo Lada Niva 2 kom. - Moped APN6 1 kom. - Poslovna-upravna zgrada 1 kom. - Šumska ku ća 1 kom. - Baraka 1 kom. - Motorna testera Husqvarna 1 kom.

3.4. Dosadašnji zahtevi prema šumama u gazdinskoj jedinici i dosadašnji na čin korišćenja šumskih resursa

Dosadašnji zahtevi prema šumama gazdinske jedinice "Vrla" uglavnom su se bazirale na zadovoljavanje potreba za ogrevnim drvetom i proizvodnji kvalitetnih trupaca za mehani čku preradu. Na čin koriš ćenja šuma u proteklom periodu je bio takav da se težilo da to bude u skladu sa potrebama, zahtevima i mogu ćnostima sastojine. Treba napomenuti da ogrevno drvo iz ove gazdinske jedinice ne može podmiriti sve potrebe stanovništva, ve ć će se snabdevati iz ostalih gazdinskih jedinica ŠU Surdulica. Koriš ćenje ostalih šumskih resursa u dosadašnjem periodu nije bilo.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 13

Mihaila Pupina 113 Beograd

3.5. Mogu ćnost plasmana šumskih proizvoda

Može se re ći da kapaciteti drvne industrije (sa tehni čko - tehnološkog aspekta) nisu uskla ñeni u dovoljnoj meri sa prinosnim mogu ćnostima šuma (posmatrano na čitavom šumskom području) tako da još uvek postoje ograni čavaju ći faktori u pogledu realizacije i plasmana proizvodnje, tako ñe potrebe lokalnog stanovništva za ogrevnim drvetom (lokalna pravna i fizi čka lica) nisu velike, jer je udeo privatnih površina pod šumom dosta veliki na celoj teritoriji opštine. Kupci tehni čke oblovine: • "SIMPO" AD Vranje; • GN KOMERC-INŽENJERING DOO, Vladi čin Han; • DN COMPANY KD , Vladi čin Han; • VIATEC WOOD DOO Ždeglovo, Leskovac; • NIVAN KOMERC DOO Strojkovce, Leskovac; • DRVOPRODUKT DOO Velika Grabovnica, Leskovac; • RAN ĐELOVI Ć DOO Strojkovce, Leskovac; • DRVOPRODUKT-KOCI Ć DOO Strojkovce, Leskovac. • BLAND DOO Zlo ćudovo;

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 14

Mihaila Pupina 113 Beograd

4.0. FUNKCIJE ŠUMA

4.1. Funkcije šuma i namena površina

Šume imaju opštekorisnu i privrednu funkciju (Zakon o šumama br. 30/2010 - član 6): Opštekorisne funkcije šuma su: 1. opšta zaštita i unapre ñivanje životne sredine postojanjem šumskih ekosistema; 2. očuvanje biodiverziteta; 3. očuvanje genofonda šumskog drve ća i ostalih vrsta u okviru šumske zajednice; 4. ublažavanje štetnog dejstva „efekta staklene bašte“ vezivanjem ugljenika, proizvodnjom kiseonika i biomase; 5. pre čiš ćavanje zaga ñenog vazduha; 6. uravnotežavanje vodnih odnosa i spre čavanje bujica i poplavnih talasa; 7. pro čiš ćavanje vode, snabdevanje i zaštita podzemnih tokova i izvorišta pija ćom vodom; 8. zaštita zemljišta, naselja i infrastrukture od erozije i klizišta; 9. stvaranje povoljnih uslova za zdravlje ljudi; 10. povoljni uticaj na klimu i poljoprivrednu delatnost; 11. estetska funkcija; 12. obezbe ñivanje prostora za odmor i rekreaciju; 13. razvoj lovnog, seoskog i ekoturizma; 14. zaštita od buke; 15. podrška odbrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica. Prema utvr ñenim prioritetnim funkcijama šume, odnosno njihovi delovi mogu biti: 1. privredne šume; 2. šume s posebnom namenom. Šume s posebnom namenom su: 1. zaštitne šume; 2. šume za očuvanje i koriš ćenje genofonda šumskih vrsta drve ća; 3. šume za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predela; 4. šume zna čajne estetske vrednosti; 5. šume od zna čaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; 6. šume od zna čaja za obrazovanje; 7. šume za nau čno-istraživa čku delatnost; 8. šume kulturno-istorijskog zna čaja; 9. šume za potrebe odbrane zemlje; 10. šume specifi čnih potreba državnih organa; 11. šume za druge specifi čne potrebe. Šume u zašti ćenim prirodnim dobrima imaju prioritetnu funkciju šume sa posebnom namenom. Privredna funkija šuma ostvaruje se koriš ćenjem šumskih proizvoda i valorizacijom opštekorisnih funkcija šume radi ostvarivanja prihoda. Namena šuma utvr ñuje se, u skladu sa prioritetnim funkcijama šuma, u planu razvoja šumskog podru čja. Utvr ñene su slede će globalne namene: 1. Šume i šumska staništa sa proizvodnom funkcijom (10) 2. Šume sa prioritetnom zaštitnom funkcijom (12) 3. Predeo izuzetnih odlika (20)

Na osnovu zate čenog stanja i utvr ñenog potencijala šuma i šumskog zemljišta u gazdinskoj jedinici "Vrla" utvr ñene su slede će prioritetne funkcije šuma (osnovna namena):

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 15

Mihaila Pupina 113 Beograd

1. Namenska celina "10 " - Proizvodnja tehni čkog drveta 2. Namenska celina "26" - Zaštita zemljišta od erozije 3. Namenska celina "83" - Predeo izuzetnih odlika-III stepen zaštite Namenska celina "10" - Proizvodnja tehni čkog drveta Za ovu namensku celinu prioritetna funkcija je maksimalna i trajna proizvodnja drveta najboljeg kvaliteta. Istovremeno sa ispunjavanjem proizvodne funkcije, maksimalno se ostvaruje i proizvodnja kiseonika posebno specifi čne, a sa ekološkog aspekta vrlo zna čajne. Pored ovih funkcija ostvaruju se i ostale funkcije šuma samo sa manjim stepenom i predstavljaju dopunske funkcije. Isklju čivih (potpuno konfliktnih) funkcija skoro da nema. Funkcionalni zahtevi sastojina za ostvarenje ove namenske celine sadržani su u: • izboru vrsta drve ća na tipološkoj osnovi • forsiranju mešovitih sastojina radi obezbe ñenja njihove biološke stabilnosti • forsiranju svih do sada poznatih uzgojno-strukturnih oblika u skladu sa osobinama vrsta drve ća i staništa na kome se nalaze • forsiranju potpunog sklopa • forsiranju optimalne šumovitosti • melioraciji degradiranih šuma • primeni mehanizacije u svim fazama nege sastojina i se či i izradi drvnih sortimenata • optimalnoj otvorenosti šumskog kompleksa šumskim saobra ćajnicama (putevi, vlake). Namenska celina "26" - Zaštita zemljišta od erozije Prioritetna funkcija u ovoj namenskoj celini je zaštita zemljišta od vodne erozije. Kriterijumi za izdvajanje ove namenske celine obuhvataju: • erozione brazde na površini zemljišta • strme do vrlo strme strane nagiba preko 30° • suva i plitka skeletna zemljišta • strane sa nagibom preko 20° na ilovastoj podlozi • dvoslojna zemljišta i na manjim nagibima Funkcionalni zahtevi sastojina za protiverozionu zaštitu zemljišta su: • izboru vrsta na tipološkoj osnovi • potpuna obraslost • prebirna struktura sastojina, u uslovima gde to ne odgovara biološkim osobinama vrsta drve ća, formirati dvospratne i višespratne sastojine • forsiranje izdana čkih sastojina na dvoslojnim zemljištima • isklju čiti proizvodnju duga čkih sortimenata • granjevinu ostavljati u sastojini uz potpunu uspostavu šumskog reda • mehanizovani na čin izvla čenja podrediti animalnom • se ču i izvla čenje sortimenata ograni čiti na zimski period • zabraniti spuštanje i izvla čenje stabala po liniji najve ćeg pada terena • gustinu šumskih komunikacija svesti na minimum • preventivna zaštita šuma od šumskih šteto čina (ento i fito porekla), kao i od požara. Isklju čuju se čiste se če na velikim površinama, odnosno rekonstrukcija degradiranih šuma mora se vršiti na manjim površinama u više navrata. Intenzitet se ča mora biti umereniji i češ ći. Podrazumeva se da obnavljanje ovih šuma mora biti dugog perioda (stvaranje raznodobnih ili prebirnih šuma). Namenska celina "83" - Predeo izuzetnih odlika-III stepen zaštite je podru čje prepoznatljivog karaktera sa zna čajnim prirodnim, esteckim i kulturno-istorijskim vrednostima, a često i velikom biološkom raznovršnoš ćuć Predeo izuzetnih odlika može biti prirodni predeo izuzetnih odlika i kulturni predeo. Prirodni predeo izuzetnih odlika je podru čje zna čajne biološko-ekološke i estecke vrednosti, gde uskla ñenim me ñudelovima čoveka i prirode ekosistemi nisu bitno promenjeni. Kulturni predeo je podru čje zna čajne predeone, estetske i kulturno-istorijske vrednosti koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirodno-prostornih faktora i tradicionalnog na čina zivota stanovništva. U predelu izuzetnih odlika zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se narušavaju primarne vrednosti. Na čin obavljanja privrednih delatnosti i koriš ćenje prirodnih vrednosti u predelu izuzetnih odlika utvr ñuju se aktom o zaštiti.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 16

Mihaila Pupina 113 Beograd

U park šumi dozvoljene su privredne i druge delatnosti i radnje kojima se ne ugrozavaju njegova bitna obeležja i vrednosti.

4.3. Gazdinske klase

Prema Pravilniku o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog godišnjeg plana gazdovanja privatnim šumama, (Sl. gl. SRS br. 122/2003) gazdinsku klasu (čl.4) čine sve sastojine iste namene, istih ili sli čnih stanišnih uslova (po ekološkoj pripadnosti ili tipu šume) i sastojinskog stanja (po sastojinskoj pripadnosti), za koje se utvr ñuju jedinstveni ciljevi i mere gazdovanja. Usvajaju ći napred navedeno, gazdinske klase formirali smo na osnovu tri kriterijuma: namene površine, sastojinske pripadnosti i pripadnosti grupi ekoloških jedinica. Gazdinsku klasu ozna čava osam brojeva, od kojih prva dva broja ozna čava namensku celinu, slede ća tri broja po redu ozna čavaju sastojinsku celinu, a zadnja tri broja ozna čavaju grupu ekoloških jedinica. U gazdinskoj jedinici "Vrla" utvr ñene su slede će gazdinske klase: G. K. Sastojinska celina Grupa ekoloških jedinica Namenska celina 10 – Proizvodnja tehni čkog drveta 10.360.421 Izdana čka šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 10.470.421 Vešta čki podignuta sastojina smr če Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 10.477.421 Veštački podignuta sastojina belog bora Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 10.478.421 Vešta čki podignuta mešovita sastojina belog bora Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 10.479.421 Vešta čki podignuta sastojina ostalih četinara Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 10.482.421 Vešta čki podignuta devastirana sastojina četinara Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima Namenska celina 26 – Zaštita zemljišta od erozije 26.288.421 Izdana čka mešovita šuma lipa Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.325.421 Izdana čka šuma bagrema Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.326.421 Izdana čka mešovita šuma bagrema Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.351.421 Visoka (jednodobna) šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.360.421 Izdana čka šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.361.421 Izdana čka mešovita šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.362.421 Devastirana šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.470.421 Vešta čki podignuta sastojina smr če Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.471.421 Vešta čki podignuta mešovita sastojina smr če Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.475.421 Vešta čki podignuta sastojina crnog bora Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.478.421 Vešta čki podignuta mešovita sastojina belog bora Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 26.479.421 Vešta čki podignuta sastojina ostalih četinara Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima Namenska celina 83– Predeo izuzetnih odlika-III stepen zaštite 83.360.421 Izdana čka šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 83.361.421 Izdana čka mešovita šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 83.362.421 Devastirana šuma bukve Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 83.469.421 Vešta čki podignuta sastojina ostalih liš ćara Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 83.470.421 Vešta čki podignuta sastojina smr če Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 83.471.421 Vešta čki podignuta mešovita sastojina smr če Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima 83.482.421 Vešta čki podignuta devastirana sastojina četinara Planinska šuma bukve (Fagetum moesiacae montanum) na razli čitim sme ñim zemljištima

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 17

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.0. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA U skladu sa Zakonom o šumama i odredbama Pravilnika o na činu izrade Osnova, stanja šuma prikazana su po: nameni, poreklu i o čuvanosti, smesi, vrstama drve ća, debljinskoj strukturi, starosti, gazdinskim klasama, zatim šumske kulture, neobrasle površine, zdravstveno stanje, stanje divlja či i opšti osvrt na zate čeno stanje šuma.

5.1. Stanje šuma po nameni

U gazdinskoj jedinici utvr ñene su slede će globalne i osnovne namene. Globalna namena: 1. Globalna namena 10. Šume i šumska staništa sa proizvodnom funkcijom 2. Globalna namena 12. Šume sa prioritetnom zaštitnom funkcijom 3. Globalna namena 20. Predeo izuzetnih odlika

Namena Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% globalna ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10 276.20 13.9 60379.0 16.4 218.6 1565.5 17.3 5.7 2.6 12 1446.98 72.6 288384.6 78.1 199.3 6652.9 73.7 4.6 2.3 20 269.34 13.5 20506.3 5.6 76.1 812.8 9.0 3.0 4.0 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 2.4

Globalna namena 10 - zastupljena je sa 276,20 ha (13,9 %) po površini, 60.379,0 m 3 po zapremini (16,4 %), sa prose čnom zapreminom 218,6 m 3/ha, sa prose čnim zapreminskim prirastom 5,7 m 3/ha i procentom teku ćeg zapreminskog prirasta 2,6 %. Globalna namena 12 - zastupljena je sa 1.446,98 ha (72,6 %) po površini, 288.384,6 m 3 po zapremini (78,1 %), sa prose čnom zapreminom 199,3 m 3/ha, sa prose čnim zapreminskim prirastom 4,6 m 3/ha i procentom teku ćeg zapreminskog prirasta 2,3 %. Globalna namena 20 - zastupljena je sa 269,34 ha (13,5 %) po površini, 20.506,3 m 3 po zapremini (5,6 %), sa prose čnom zapreminom 76,1 m 3/ha, sa prose čnim zapreminskim prirastom 3,0 m 3/ha i procentom teku ćeg zapreminskog prirasta 4,0 %. U gazdinskoj jedinici utvr ñene su slede će Osnovne namene (prioritetne funkcije): 1. Namenska celina 10. Proizvodnja tehni čkog drveta 2. Namenska celina 26. Zaštita zemljišta od erozije 3. Namenska celina 83. Predeo izuzetnih odlika-III stepen zaštite Namena Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% osnovna ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10 276.20 13.9 60379.0 16.4 218.6 1565.5 17.3 5.7 2.6 26 1446.98 72.6 288384.6 78.1 199.3 6652.9 73.7 4.6 83 269.34 13.5 20506.3 5.6 76.1 812.8 9.0 3.0 4.0 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 2.4 Namenska celina 10 - zastupljena je sa 276,20 ha (13,9 %) po površini, 60.379,0 m 3 po zapremini (16,4 %), sa prose čnom zapreminom 218,6 m 3/ha, sa prose čnim zapreminskim prirastom 5,7 m 3/ha i procentom teku ćeg zapreminskog prirasta 2,6 %. Namenska celina 26 - zastupljena je sa 1.446,98 ha (72,6 %) po površini, 288.384,6 m 3 po zapremini (78,1 %), sa prose čnom zapreminom 199,3 m 3/ha, sa prose čnim zapreminskim prirastom 4,6 m 3/ha i procentom teku ćeg zapreminskog prirasta 2,3 %. Namenska celina 83 - zastupljena je sa 269,34 ha (13,5 %) po površini, 20.506,3 m 3 po zapremini (5,6 %), sa prose čnom zapreminom 76,1 m 3/ha, sa prose čnim zapreminskim prirastom 3,0 m 3/ha i procentom teku ćeg zapreminskog prirasta 4,0 %.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 18

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.2. Stanje šuma po gazdinskim klasama

Formiranje gazdinskih klasa izvršeno je na osnovu pripadnosti sastojina namenskoj celini, sastojinskoj pripadnosti i pripadnoš ću grupa ekoloških jedinica. Gazdinsku klasu ozna čava osam brojeva, od kojih prva dva broja ozna čava namensku celinu, slede ća tri broja ozna čavaju sastojinsku pripadnost, a zadnja tri broja ozna čavaju grupu ekoloških jedinica. Stanje šuma po gazdinskim klasama dato je u slede ćem tabelarnom prikazu: Gazdinska Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% klasa ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10360421 186.87 9.4 50547.2 13.7 270.5 1133.6 12.6 6.1 2.2 Ukupno izdana čke 186.87 9.4 50547.2 13.7 270.5 1133.6 12.6 6.1 2.2 10470421 69.38 3.5 8661.4 2.3 124.8 386.2 4.3 5.6 4.5 10477421 0.81 0.0 164.5 0.0 203.0 6.7 0.1 8.3 4.1 10478421 5.17 0.3 631.8 0.2 122.2 29.1 0.3 5.6 4.6 10479421 2.14 0.1 196.7 0.1 91.9 7.8 0.1 3.6 3.9 10482421 11.83 0.6 177.4 0.0 15.0 2.1 0.0 0.2 1.2 Ukupno VPS 89.33 4.5 9831.8 2.7 110.1 431.9 4.8 4.8 4.4 Ukupno NC 10 276.20 13.9 60379.0 16.4 218.6 1565.5 17.3 5.7 2.6 26351421 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 2.1 Ukupno visoke 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 2.1 26288421 7.54 0.4 684.8 0.2 90.8 28.1 0.3 3.7 4.1 26325421 17.93 0.9 857.6 0.2 47.8 41.6 0.5 2.3 4.9 26326421 0.85 0.0 123.0 0.0 144.7 4.6 0.1 5.4 3.8 26360421 898.26 45.1 195754.1 53.0 217.9 4456.9 49.4 5.0 2.3 26361421 36.66 1.8 3589.3 1.0 97.9 115.5 1.3 3.1 3.2 26362421 141.12 7.1 7218.0 2.0 51.1 118.5 1.3 0.8 1.6 Ukupno izdana čke 1102.36 55.3 208226.8 56.4 188.9 4765.3 52.8 4.3 2.3 26470421 26.98 1.4 2555.3 0.7 94.7 109.0 1.2 4.0 4.3 26471421 12.93 0.6 2767.0 0.7 214.0 112.2 1.2 8.7 4.1 26475421 8.69 0.4 1979.6 0.5 227.8 80.4 0.9 9.3 4.1 26478421 7.22 0.4 1162.3 0.3 161.0 51.0 0.6 7.1 4.4 26479421 9.43 0.5 2483.6 0.7 263.4 106.8 1.2 11.3 4.3 Ukupno VPS 65.25 3.3 10947.7 3.0 167.8 459.4 5.1 7.0 4.2 Ukupno NC 26 1446.98 72.6 288384.6 78.1 199.3 6652.9 73.7 4.6 2.3 83360421 25.13 1.3 5370.6 1.5 213.7 171.9 1.9 6.8 3.2 83361421 2.56 0.1 83362421 31.91 1.6 1218.5 0.3 38.2 18.4 0.2 0.6 1.5 Ukupno izdana čke 59.60 3.0 6589.0 1.8 110.6 190.4 2.1 3.2 2.9 83469421 39.66 2.0 83470421 164.48 8.3 12822.2 3.5 78.0 590.1 6.5 3.6 4.6 83471421 3.48 0.2 1042.1 0.3 299.5 31.4 0.3 9.0 3.0 83482421 2.12 0.1 53.0 0.0 25.0 0.8 0.0 0.4 1.6 Ukupno VPS 209.74 10.5 13917.3 3.8 66.4 622.4 6.9 3.0 4.5 Ukupno NC 83 269.34 13.5 20506.3 5.6 76.1 812.8 9.0 3.0 4.0 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 2.4 Rekapitulacija Ukupno visoke 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 2.1 Ukupno izdana čke 1348.83 67.7 265363.0 71.9 196.7 6089.2 67.4 4.5 2.3 Ukupno VPS 364.32 18.3 34696.9 9.4 95.2 1513.7 16.8 4.2 4.4

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 19

Mihaila Pupina 113 Beograd

Gazdinska Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% klasa ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 2.4 Namenska celina 10 Namenska celina 10 - Proizvodnja tehni čkog drveta zastupljena je na 276,20 ha (13,9) obrasle površine gazdinske jedinice. Izdana čke šume zastupljene su na 186,87 ha (9,4%), a vešta čki podignute sastojine na 89,33 ha (4,5%) obrasle površine. Najzastupljenija gazdinska klasa je 10.360.421 – Izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. Gazdinska klasa 10.360.421 - Izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima zastupljena je na površini od 186,87 ha (9,4%) od ukupne obrasle površine gazdinske jedinice. Po zapremini zastupljena je sa 50.547,2 m 3, odnosno 13,7% od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Proizvodnost ovih sastojina, 3 3 izražena preko prose čnih vrednosti zapremine i zapreminskog prirasta, može se oceniti zadovoljavaju će (V=270,5 m /ha, I v=6,1 m /ha, procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 2,2%). U okviru ovih sastojina, o čuvane sastojine su zastupljene na 182,67 ha, sa prose čnom zapreminom od 271,7 m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 6,1 m3/ha, a razre ñene sastojine su na 4,2 ha, sa prose čnom zapreminom od 219,3 m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 4,1 m3/ha. Čiste sastojine u okviru ove gazdinske klase su izdvojene na 186,87 ha (9,4%). U odnosnu na starosnu strukturu, karakteriše nenormalno stanje stvarnog razmera dobnih razreda.Prioriteti u slede ćem ure ñajnom periodu bi će obnavljanje dela površina i nega u skladu sa razvojnom fazom i zate čenim stanjem sastojina. Gazdinska klasa 10.470.421 - Vešta čki podignuta sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 69,38 ha ili 3,5 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 8.661,4 m 3, odnosno 2,3% od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 124,8 m 3/ha, prose čan zapreminski prirast 5,6 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 4,5%. Namenska celina 26 Namenska celina 26 - Zaštita zemljišta od erozije zastupljena je na 1.446,98 ha ili 72,6 % obrasle površine gazdinske jedinice. Visoke sastojine zastupljene su na 279,37 ha, odnosno 14,0% od ukupne obrasle površine gazdinske jedinice, izdana čke šume su na 1.102,36 ha (55,3%), a vešta čki podignute sastojine su na 65,25 ha (3,3%) obrasle površine. Najzastupljenija gazdinska klasa je 26.351.421 - Visoka (jednodobna) šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima. Gazdinska klasa 26.360.421 - Izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 898,26 ha ili 45,1 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 195.754,1 m 3, odnosno 53,0 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 217,9 m 3/ha, prose čan zapreminski prirast 5,0 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 2,3%. U odnosnu na starosnu strukturu, karakteriše nenormalno stanje stvarnog razmera dobnih razreda. Prioriteti u slede ćem ure ñajnom periodu bi će obnavljanje dela površina i nega u skladu sa razvojnom fazom i zate čenim stanjem sastojina. Gazdinska klasa 26.351.421 - Visoka (jednodobna) šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 279,37 ha ili 14,0 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 69.210,1 m3, odnosno 18,7 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Proizvodnost ovih sastojina, izražena preko 3 3 prose čnih vrednosti zapremine i zapreminskog prirasta, može se oceniti nedovoljnom (V=247,7 m /ha, I v=5,1 m /ha, procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 2,1 %). U okviru ovih sastojina, o čuvane sastojine su zastupljene na 93,93 ha, sa prose čnom zapreminom od 236,5 m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 5,2 m3/ha, a razre ñene sastojine su na 185,44 ha, sa prose čnom zapreminom od 253,4 m3/ha i teku ćim zapreminskim prirastom od 5,1 m3/ha. Čiste sastojine u okviru ove gazdinske klase su izdvojene na 279,37 ha (14,0%). U odnosnu na starosnu strukturu, karakteriše nenormalno stanje stvarnog razmera dobnih razreda. Prioriteti u sledećem ure ñajnom periodu bi će obnavljanje dela površina i nega u skladu sa razvojnom fazom i zate čenim stanjem sastojina. Gazdinska klasa 26.362.421 – Devastirana šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 141,12 ha ili 7,1 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 7.218,0 m 3, odnosno 2,0 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 51,1 m 3/ha, prosečan zapreminski prirast 0,8 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 1,6%. Gazdinska klasa 26.361.421 - Izdana čka mešovita šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 36,66 ha ili 1,8 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 3.589,3 m 3, odnosno 1,0 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 97,9 m 3/ha, prose čan zapreminski prirast 3,1 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 3,2%. Gazdinska klasa 26.470.421 – Vešta čki podignuta sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 26,98 ha ili 1,4 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 2.555,3 m 3, odnosno 0,7 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 94,7 m 3/ha, prose čan zapreminski prirast 4,0 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 4,3%.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 20

Mihaila Pupina 113 Beograd

Namenska celina 83 Namenska celina 83 – Predeo izuzetnih odlika (III stepen zaštite) zastupljena je na 269,34 ha ili 13,5 % obrasle površine gazdinske jedinice. Izdana čke šume zastupljene su na 59,6 ha (3,0%), a vešta čki podignute sastojine su na 209,74 ha (10,5%) obrasle površine. Najzastupljenija gazdinska klasa je 83.470.421 - Vešta čki podignuta sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima. Gazdinska klasa 83.470.421 – Vešta čki podignuta sastojina smr če na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 164,48 ha ili 8,3 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 12.822,2 m3, odnosno 3,5 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 78,0 m 3/ha, prose čan zapreminski prirast 3,6 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 4,6%. Gazdinska klasa 83.469.421 – Vešta čki podignuta sastojina ostalih liš ćara na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 39,66 ha ili 2,0 % ukupne obrasle površine. Gazdinska klasa 83.362.421 – Devastirana šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 31,91 ha ili 1,6 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 1.218,5 m 3, odnosno 0,3 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 38,2 m 3/ha, prose čan zapreminski prirast 0,6 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 1,5%. Gazdinska klasa 83.360.421 - Izdana čka šuma bukve na razli čitim sme ñim zemljištima, zastupljena je na površini od 25,13 ha ili 1,3 % ukupne obrasle površine. Po zapremini zastupljena je sa 5.370,6 m 3, odnosno 1,5 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ove gazdinske klase je 213,7 m 3/ha, prose čan zapreminski prirast 6,8 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu je 3,2 %.

5.3. Stanje sastojina po poreklu i o čuvanosti

Sastojine prema poreklu razvrstane su na: • Visoke sastojine - nastale generativnim putem (iz semena) • Izdana čke sastojine - nastale vegetativnim putem (iz izdanaka i izbojaka) • Vešta čki podignute sastojine - nastale sadnjom sadnica ili setvom semena Sastojine prema o čuvanosti razvrstane su na: • Očuvane sastojine - koje po stepenu obraslosti, zdravstvenom stanju i kvalitetu mogu do čekati zrelost za se ču. • Razre ñene sastojine - sastojine sa manjim stepenom obraslosti, dobrog zdravstvenog stanja i kvaliteta i mogu do čekati zrelost za se ču. • Devastirane sastojine - previše razre ñene sastojine, ujedno lošeg zdravstvenog stanja i kvaliteta, te se pre zrelosti za se ču uklanjaju. Stanje sastojina po poreklu i o čuvanosti prikazano je slede ćom tabelom: Poreklo i o čuvanost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10360421 182.67 9.2 49626.2 13.4 271.7 1116.5 12.4 6.1 2.2 Izdana čke-očuvane 182.67 9.2 49626.2 13.4 271.7 1116.5 12.4 6.1 2.2 10360421 4.20 0.2 921.0 0.2 219.3 17.0 0.2 4.1 1.8 Izdana čke-razre ñene 4.20 0.2 921.0 0.2 219.3 17.0 0.2 4.1 1.8 Ukupno izdana čke 186.87 9.4 50547.2 13.7 270.5 1133.6 12.6 6.1 2.2 10470421 51.45 2.6 6786.1 1.8 131.9 307.5 3.4 6.0 4.5 10477421 0.81 0.0 164.5 0.0 203.0 6.7 0.1 8.3 4.1 10478421 5.17 0.3 631.8 0.2 122.2 29.1 0.3 5.6 4.6 10479421 2.14 0.1 196.7 0.1 91.9 7.8 0.1 3.6 3.9 VPS-očuvane 59.57 3.0 7779.1 2.1 130.6 351.1 3.9 5.9 4.5 10470421 17.93 0.9 1875.3 0.5 104.6 78.7 0.9 4.4 4.2 VPS-razre ñene 17.93 0.9 1875.3 0.5 104.6 78.7 0.9 4.4 4.2 10482421 11.83 0.6 177.4 0.0 15.0 2.1 0.0 0.2 1.2 VPS-devastirane 11.83 0.6 177.4 0.0 15.0 2.1 0.0 0.2 1.2 Ukupno VPS 89.33 4.5 9831.8 2.7 110.1 431.9 4.8 4.8 4.4 Ukupno NC 10 276.20 13.9 60379.0 16.4 218.6 1565.5 17.3 5.7 2.6 26351421 93.93 4.7 22213.6 6.0 236.5 486.8 5.4 5.2 2.2

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 21

Mihaila Pupina 113 Beograd

Poreklo i o čuvanost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Visoke-očuvane 93.93 4.7 22213.6 6.0 236.5 486.8 5.4 5.2 2.2 26351421 185.44 9.3 46996.5 12.7 253.4 941.5 10.4 5.1 2.0 Visoke-razre ñene 185.44 9.3 46996.5 12.7 253.4 941.5 10.4 5.1 2.0 Ukupno visoke 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 2.1 26288421 7.54 0.4 684.8 0.2 90.8 28.1 0.3 3.7 4.1 26325421 13.59 0.7 560.0 0.2 41.2 27.3 0.3 2.0 4.9 26360421 781.84 39.2 169387.1 45.9 216.7 3903.4 43.2 5.0 2.3 26361421 36.66 1.8 3589.3 1.0 97.9 115.5 1.3 3.1 3.2 Izdana čke-očuvane 839.63 42.1 174221.2 47.2 207.5 4074.3 45.1 4.9 2.3 26325421 4.34 0.2 297.6 0.1 68.6 14.3 0.2 3.3 4.8 26326421 0.85 0.0 123.0 0.0 144.7 4.6 0.1 5.4 3.8 26360421 116.42 5.8 26367.0 7.1 226.5 553.6 6.1 4.8 2.1 Izdana čke-razre ñene 121.61 6.1 26787.6 7.3 220.3 572.5 6.3 4.7 2.1 26362421 141.12 7.1 7218.0 2.0 51.1 118.5 1.3 0.8 1.6 Izdana čke-devastirane 141.12 7.1 7218.0 2.0 51.1 118.5 1.3 0.8 1.6 Ukupno izdana čke 1102.36 55.3 208226.8 56.4 188.9 4765.3 52.8 4.3 2.3 26470421 11.93 0.6 2424.2 0.7 203.2 101.2 1.1 8.5 4.2 26471421 12.93 0.6 2767.0 0.7 214.0 112.2 1.2 8.7 4.1 26475421 3.36 0.2 571.4 0.2 170.1 34.9 0.4 10.4 6.1 26478421 7.22 0.4 1162.3 0.3 161.0 51.0 0.6 7.1 4.4 26479421 9.43 0.5 2483.6 0.7 263.4 106.8 1.2 11.3 4.3 VPS-očuvane 44.87 2.3 9408.6 2.5 209.7 406.1 4.5 9.0 4.3 26470421 15.05 0.8 131.0 0.0 8.7 7.8 0.1 0.5 5.9 26475421 5.33 0.3 1408.2 0.4 264.2 45.5 0.5 8.5 3.2 VPS-razre ñene 20.38 1.0 1539.2 0.4 75.5 53.3 0.6 2.6 3.5 Ukupno VPS 65.25 3.3 10947.7 3.0 167.8 459.4 5.1 7.0 4.2 Ukupno NC 26 1446.98 72.6 288384.6 78.1 199.3 6652.9 73.7 4.6 2.3 83360421 25.13 1.3 5370.6 1.5 213.7 171.9 1.9 6.8 3.2 Izdana čke-očuvane 25.13 1.3 5370.6 1.5 213.7 171.9 1.9 6.8 3.2 83361421 2.56 0.1 Izdana čke-razre ñene 2.56 0.1 83362421 31.91 1.6 1218.5 0.3 38.2 18.4 0.2 0.6 1.5 Izdana čke-devastirane 31.91 1.6 1218.5 0.3 38.2 18.4 0.2 0.6 1.5 Ukupno izdana čke 59.60 3.0 6589.0 1.8 110.6 190.4 2.1 3.2 2.9 83469421 20.27 1.0 83470421 82.85 4.2 12741.8 3.5 153.8 587.0 6.5 7.1 4.6 83471421 3.48 0.2 1042.1 0.3 299.5 31.4 0.3 9.0 3.0 VPS-očuvane 106.60 5.4 13783.9 3.7 129.3 618.5 6.8 5.8 4.5 83469421 19.39 1.0 83470421 81.63 4.1 80.4 0.0 1.0 3.1 0.0 0.0 3.8 VPS-razre ñene 101.02 5.1 80.4 0.0 0.8 3.1 0.0 0.0 3.8 83482421 2.12 0.1 53.0 0.0 25.0 0.8 0.0 0.4 1.6 VPS-devastirane 2.12 0.1 53.0 0.0 25.0 0.8 0.0 0.4 1.6 Ukupno VPS 209.74 10.5 13917.3 3.8 66.4 622.4 6.9 3.0 4.5 Ukupno NC 83 269.34 13.5 20506.3 5.6 76.1 812.8 9.0 3.0 4.0 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 2.4 Rekapitulacija po poreklu i o čuvanost

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 22

Mihaila Pupina 113 Beograd

Poreklo i o čuvanost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Visoke-očuvane 93.93 4.7 22213.6 6.0 236.5 486.8 5.4 5.2 2.2 Visoke-razre ñene 185.44 9.3 46996.5 12.7 253.4 941.5 10.4 5.1 2.0 Ukupno visoke 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 2.1 Izdana čke-očuvane 1047.43 52.6 229218.0 62.1 218.8 5362.7 59.4 5.1 2.3 Izdana čke-razre ñene 128.37 6.4 27708.6 7.5 215.8 589.6 6.5 4.6 2.1 Izdana čke-devastirane 173.03 8.7 8436.4 2.3 48.8 136.9 1.5 0.8 1.6 Ukupno izdana čke 1348.83 67.7 265363.0 71.9 196.7 6089.2 67.4 4.5 2.3 VPS-očuvane 211.04 10.6 30971.6 8.4 146.8 1375.6 15.2 6.5 4.4 VPS-razre ñene 139.33 7.0 3494.8 0.9 25.1 135.1 1.5 1.0 3.9 VPS-devastirane 13.95 0.7 230.4 0.1 16.5 3.0 0.0 0.2 1.3 Ukupno VPS 364.32 18.3 34696.9 9.4 95.2 1513.7 16.8 4.2 4.4 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 2.4 Rekapitulacija po o čuvanosti Ukupno o čuvane 1352.40 67.9 282403.2 76.5 208.8 7225.0 80.0 5.3 2.6 Ukupno razre ñene 453.14 22.7 78199.9 21.2 172.6 1666.2 18.4 3.7 2.1 Ukupno devastirane 186.98 9.4 8666.9 2.3 46.4 139.9 1.5 0.7 1.6 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 2.4 Visoke sastojine zastupljene su na 14,0% (279,37 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 247,7 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 5,1 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 2,1%. Izdana čke sastojine zastupljene su na 67,7% (1.348,83 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 196,7 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,5 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 2,3%. Vešta čki podignute sastojine zastupljene su na 18,3% (364,32 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 95,2 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,2 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 4,4%. U ovoj gazdinskoj jedinici, stanje sastojina po poreklu nije na zadovoljavaju ćem nivou, jer je u češ će izdana čkih sastojina 67,7%. Očuvane sastojine čine 67,9% (1.352,40 ha) obrasle površine, prose čna zapremina o čuvanih šuma iznosi 208,8 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 5,3 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 2,6%. Razre ñene sastojine čine 22,7% (453,14 ha) obrasle površine, prose čna zapremina razre ñenih šuma je 172,6 m3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,7 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 2,1%. Devastirane sastojine čine 9,4% (186,98 ha) obrasle površine, prose čna zapremina devastiranih šuma je 46,4 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 0,7 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 1,6%. Može se konstatovati da je stanje sastojina po o čuvanosti zadovoljavaju će.

5.4. Stanje sastojina po smesi

Stanje sastojina po smesi za gazdinsku jedinicu "Vrla" dato je slede ćom tabelom: Mešovitost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha 10360421 186.87 9.4 50547.2 13.7 270.5 1133.6 12.6 6.1 0.1 Izdana čke-čiste 186.87 9.4 50547.2 13.7 270.5 1133.6 12.6 6.1 0.1 Ukupno izdana čke 186.87 9.4 50547.2 13.7 270.5 1133.6 12.6 6.1 0.1 10470421 69.38 3.5 8661.4 2.3 124.8 386.2 4.3 5.6 0.1 10477421 0.81 0.0 164.5 0.0 203.0 6.7 0.1 8.3 0.1 10482421 11.83 0.6 177.4 0.0 15.0 2.1 0.0 0.2 0.0

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 23

Mihaila Pupina 113 Beograd

Mešovitost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha VPS-čiste 82.02 4.1 9003.3 2.4 109.8 395.1 4.4 4.8 0.1 10478421 5.17 0.3 631.8 0.2 122.2 29.1 0.3 5.6 0.1 10479421 2.14 0.1 196.7 0.1 91.9 7.8 0.1 3.6 0.0 VPS-mešovite 7.31 0.4 828.6 0.2 113.3 36.8 0.4 5.0 0.1 Ukupno VPS 89.33 4.5 9831.8 2.7 110.1 431.9 4.8 4.8 0.1 Ukupno NC 10 276.20 13.9 60379.0 16.4 218.6 1565.5 17.3 5.7 0.1 26351421 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 0.1 Visoke-čiste 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 0.1 Ukupno visoke 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 0.1 26325421 17.93 0.9 857.6 0.2 47.8 41.6 0.5 2.3 0.0 26360421 898.26 45.1 195754.1 53.0 217.9 4456.9 49.4 5.0 0.1 26362421 141.12 7.1 7218.0 2.0 51.1 118.5 1.3 0.8 0.0 Izdana čke-čiste 1057.31 53.1 203829.7 55.2 192.8 4617.1 51.1 4.4 0.0 26288421 7.54 0.4 684.8 0.2 90.8 28.1 0.3 3.7 0.0 26326421 0.85 0.0 123.0 0.0 144.7 4.6 0.1 5.4 0.1 26361421 36.66 1.8 3589.3 1.0 97.9 115.5 1.3 3.1 0.0 Izdana čke-mešovite 45.05 2.3 4397.1 1.2 97.6 148.2 1.6 3.3 0.0 Ukupno izdana čke 1102.36 55.3 208226.8 56.4 188.9 4765.3 52.8 4.3 0.0 26470421 26.98 1.4 2555.3 0.7 94.7 109.0 1.2 4.0 0.0 26475421 8.69 0.4 1979.6 0.5 227.8 80.4 0.9 9.3 0.1 VPS-čiste 35.67 1.8 4534.8 1.2 127.1 189.4 2.1 5.3 0.1 26471421 12.93 0.6 2767.0 0.7 214.0 112.2 1.2 8.7 0.1 26478421 7.22 0.4 1162.3 0.3 161.0 51.0 0.6 7.1 0.1 26479421 9.43 0.5 2483.6 0.7 263.4 106.8 1.2 11.3 0.1 VPS-mešovite 29.58 1.5 6412.9 1.7 216.8 270.0 3.0 9.1 0.1 Ukupno VPS 65.25 3.3 10947.7 3.0 167.8 459.4 5.1 7.0 0.1 Ukupno NC 26 1446.98 72.6 288384.6 78.1 199.3 6652.9 73.7 4.6 0.1 83360421 25.13 1.3 5370.6 1.5 213.7 171.9 1.9 6.8 0.1 83362421 31.91 1.6 1218.5 0.3 38.2 18.4 0.2 0.6 0.0 Izdana čke-čiste 57.04 2.9 6589.0 1.8 115.5 190.4 2.1 3.3 0.0 83361421 2.56 0.1 Izdana čke-mešovite 2.56 0.1 Ukupno izdana čke 59.60 3.0 6589.0 1.8 110.6 190.4 2.1 3.2 0.0 83469421 20.27 1.0 83470421 164.48 8.3 12822.2 3.5 78.0 590.1 6.5 3.6 0.0 VPS-čiste 184.75 9.3 12822.2 3.5 69.4 590.1 6.5 3.2 0.0 83469421 19.39 1.0 83471421 3.48 0.2 1042.1 0.3 299.5 31.4 0.3 9.0 0.1 83482421 2.12 0.1 53.0 0.0 25.0 0.8 0.0 0.4 0.0 VPS-mešovite 24.99 1.3 1095.1 0.3 43.8 32.3 0.4 1.3 0.0 Ukupno VPS 209.74 10.5 13917.3 3.8 66.4 622.4 6.9 3.0 0.0 Ukupno NC 83 269.34 13.5 20506.3 5.6 76.1 812.8 9.0 3.0 0.0 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 0.1 Rekapitulacija po poreklu i mešovitosti Visoke-čiste 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 0.1 Ukupno visoke 279.37 14.0 69210.1 18.7 247.7 1428.2 15.8 5.1 0.1 Izdana čke-čiste 1301.22 65.3 260965.9 70.7 200.6 5941.0 65.8 4.6 0.1

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 24

Mihaila Pupina 113 Beograd

Mešovitost Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% sastojine ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Izdana čke-mešovite 47.61 2.4 4397.1 1.2 92.4 148.2 1.6 3.1 0.0 Ukupno izdana čke 1348.83 67.7 265363.0 71.9 196.7 6089.2 67.4 4.5 0.0 VPS-čiste 302.44 15.2 26360.3 7.1 87.2 1174.6 13.0 3.9 0.0 VPS-mešovite 61.88 3.1 8336.6 2.3 134.7 339.1 3.8 5.5 0.1 Ukupno VPS 364.32 18.3 34696.9 9.4 95.2 1513.7 16.8 4.2 0.0 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 0.1 Rekapitulacija po mešovitosti Ukupno čiste 1883.03 94.5 356536.3 96.6 189.3 8543.8 94.6 4.5 0.1 Ukupno mešovite 109.49 5.5 12733.7 3.4 116.3 487.3 5.4 4.5 0.0 Ukupno GJ 1992.52 100.0 369270.0 100.0 185.3 9031.1 100.0 4.5 0.1 Čiste sastojine čine 94,5% (1.883,03 ha) površine obraslog zemljišta gazdinske jedinice. Prose čna zapremina čistih sastojina iznosi 189,3 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,5 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini je 2,4 %. Mešovite sastojine čine 5,5% (109,49 ha) površine obraslog zemljišta gazdinske jedinice. Prose čna zapremina mešovitih sastojina iznosi 116,3 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast je 4,5 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 3,8%. Stanje sastojina po mešovitosti nije zadovoljavaju će, zato što u budu ćnosti treba težiti još ve ćoj mešovitosti ovih sastojina. Mešovite sastojine su otpornije na fitopatološka i entomološka oboljenja.

5.5. Stanje sastojina po vrstama drve ća

Zastupljenost vrsta drve ća po zapremini i teku ćem zapreminskom prirastu za gazdinsku jedinicu "Vrla" prikazano je slede ćom tabelom:

Zapremina Zapreminski prirast Vrste drve ća Zv/V% m3 % m3 % Namenska celina 10 Bk 50557.78 13.7 1133.89 12.6 2.2 Otl 13.32 0.0 0.53 0.0 4.0 OML 11.38 0.0 0.30 0.0 2.6 Gr 4.04 0.0 0.10 0.0 2.5 Brz 1.61 0.0 0.06 0.0 3.7 Ukupno liš ćari 50588.1 13.7 1134.9 12.6 2.2 Smr 8673.08 2.3 380.48 4.2 4.4 Bbor 766.43 0.2 34.64 0.4 4.5 Cbor 244.57 0.1 11.62 0.1 4.8 Dug 106.79 0.0 3.86 0.0 3.6 Ukupno četinari 9790.9 2.7 430.6 4.8 4.4 NC 10 60379.0 16.4 1565.5 17.3 2.6 Namenska celina 26 Bk 272421.16 73.8 6027.00 66.7 2.2 Gr 1937.32 0.5 49.55 0.5 2.6 Bag 946.87 0.3 46.26 0.5 4.9 KrLip 693.37 0.2 23.62 0.3 3.4 Jav 580.44 0.2 13.05 0.1 2.2 Kit 402.51 0.1 11.10 0.1 2.8 Jas 358.89 0.1 15.59 0.2 4.3

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 25

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zapremina Zapreminski prirast Vrste drve ća Zv/V% m3 % m3 % Slad 292.90 0.1 7.29 0.1 2.5 Cer 182.39 0.0 3.73 0.0 2.0 Otl 102.62 0.0 3.70 0.0 3.6 Brz 99.21 0.0 3.40 0.0 3.4 Tres 74.32 0.0 2.76 0.0 3.7 Bjas 29.98 0.0 0.74 0.0 2.5 Cjas 22.05 0.0 0.76 0.0 3.5 OML 13.05 0.0 0.41 0.0 3.1 Kln 6.41 0.0 0.20 0.0 3.2 Mle 1.31 0.0 0.05 0.0 3.9 Ukupno liš ćari 278164.8 75.3 6209.2 68.8 2.2 Smr 4700.34 1.3 195.72 2.2 4.2 Dug 2645.58 0.7 120.91 1.3 4.6 Cbor 1794.56 0.5 73.99 0.8 4.1 Bbor 896.33 0.2 40.17 0.4 4.5 Brv 156.60 0.0 11.75 0.1 7.5 Jel 26.40 0.0 1.15 0.0 4.3 Ukupno četinari 10219.8 2.8 443.7 4.9 4.3 NC 26 288384.6 78.1 6652.9 73.7 2.3 Namenska celina 83 Bk 6523.75 1.8 189.48 2.1 2.9 Brz 664.71 0.2 18.28 0.2 2.7 Jas 75.27 0.0 2.47 0.0 3.3 Ukupno liš ćari 7263.7 2.0 210.2 2.3 2.9 Smr 12173.49 3.3 549.64 6.1 4.5 Bbor 863.27 0.2 43.22 0.5 5.0 Cbor 205.84 0.1 9.66 0.1 4.7 Ukupno četinari 13242.6 3.6 602.5 6.7 4.5 NC 83 20506.3 5.6 812.8 9.0 4.0 Ukupno GJ 369270.0 100.0 9031.1 100.0 2.4 Rekapitulacija za GJ Vrla Bk 329502.7 89.2 7350.4 81.4 2.2 Gr 1941.4 0.5 49.7 0.5 2.6 Bag 946.9 0.3 46.3 0.5 4.9 Brz 765.5 0.2 21.7 0.2 2.8 KrLip 693.4 0.2 23.6 0.3 3.4 Jav 580.4 0.2 13.1 0.1 2.2 Jas 434.2 0.1 18.1 0.2 4.2 Kit 402.5 0.1 11.1 0.1 2.8 Slad 292.9 0.1 7.3 0.1 2.5 Cer 182.4 0.0 3.7 0.0 2.0 Otl 115.9 0.0 4.2 0.0 3.6 Tres 74.3 0.0 2.8 0.0 3.7 Bjas 30.0 0.0 0.7 0.0 2.5 OML 24.4 0.0 0.7 0.0 2.9 Cjas 22.1 0.0 0.8 0.0 3.5

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 26

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zapremina Zapreminski prirast Vrste drve ća Zv/V% m3 % m3 % Kln 6.4 0.0 0.2 0.0 3.2 Mle 1.3 0.0 0.1 0.0 3.9 Ukupno liš ćari 336016.7 91.0 7554.3 83.6 2.2 Smr 25546.9 6.9 1125.8 12.5 4.4 Dug 2752.4 0.7 124.8 1.4 4.5 Bbor 2526.0 0.7 118.0 1.3 4.7 Cbor 2245.0 0.6 95.3 1.1 4.2 Brv 156.6 0.0 11.8 0.1 7.5 Jel 26.4 0.0 1.1 0.0 4.3 Ukupno četinari 33253.3 9.0 1476.8 16.4 4.4 Ukupno GJ 369270.0 100.0 9031.1 100.0 2.4 Namenska celina 10 - Proizvodnja tehni čkog drveta u stanju sastojina po vrstama drve ća, u čestvuje 16,4% (60.379,0 m 3) u zapremini i 17,3% (1.565,5 m 3) u zapreminskom prirastu gazdinske jedinice. Liš ćarske vrste, u namenskoj celini 10, zastupljene su sa 13,7% (50.588,1 m 3) od ukupne zapremine g. j. Najzastupljenija liš ćarska vrsta je bukva sa ukupnom zapreminom od 50.557,78 m 3 ili 13,7 %, zapreminskim prirastom od 1.133,89 m 3 ili 12,6 %, a procenat tekućeg zapreminskog prirasta iznosi 2,2%. Četinarske vrste, u namenskoj celini 10, zastupljene su sa 2,7% (9.790,9 m 3) od ukupne zapremine g. j. Najzastupljenija četinarska vrsta je smr ča sa ukupnom zapreminom od 8.673,08 m 3 ili 2,3%, zapreminskim prirastom od 380,48 m 3 ili 4,2%, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta iznosi 4,4 %. Od ostalih četinarskih vrsta prisutni su: beli bor sa zapreminom od 766,43 m 3 ili 0,2%, crni bor sa zapreminom od 244,57 m 3 ili 0,1%, duglazija sa zapreminom od 106,79 m 3 ili 0,0%. Namenska celina 26 - Zaštita zemljišta od erozije: učestvuje sa 78,1% (288.384,6 m 3) u zapremini i 73,7% (6.652,9 m 3) u zapreminskom prirastu gazdinske jedinice. Liš ćarske vrste, u namenskoj celini 26, zastupljene su sa 75,3% (278.164,8 m 3) od ukupne zapremine g. j. Najzastupljenija liš ćarska vrsta je bukva sa ukupnom zapreminom od 272.421,16 m 3 ili 73,8%, zapreminskim prirastom od 6.027,0 m 3 ili 66,7%, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta iznosi 2,2%. Od ostalih liš ćarskih vrsta prisutne su: grab sa zapreminom od 1.937,32 m 3 ili 0,5 %, bagrem sa zapreminom od 946,87 m 3 ili 0,3 %, krlipa sa zapreminom od 693,37 m 3 ili 0,2 % , javor sa zapreminom od 580,44 m 3 ili 0,2 % , kitnjak sa zapreminom od 402,51 ili 0,1 %, zapreminom od 580,44 m 3 ili 0,2 % , jasen sa zapreminom od 358,89 ili 0,1 %, sladun sa zapreminom od 292,90 ili 0,1 %. Ostali liš ćari su zastupljeni sa u češ ćem manjim od 0,1 %. Četinarske vrste, u namenskoj celini 26, zastupljene su sa 2,8 % (10.219,8 m 3) od ukupne zapremine g. j. Najzastupljenija četinarska vrsta je smr ča sa ukupnom zapreminom 4.700,34 m 3 ili 1,3%, zapreminskim prirastom od 195,72 m 3 ili 2,2%, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta iznosi 4,2%. Od ostalih četinarskih vrsta prisutne su: duglazija sa zapreminom od 2.645,58 m 3 ili 0,7%, crni bor sa zapreminom od 1.794,56 m 3 ili 0,5%, beli bor sa zapreminom od 896,33 m 3 ili 0,2% , sa zapreminom od 156,60 m 3 ili 0,0% i jela sa zapreminom od 26,40 ili 0,0 %. Namenska celina 83 - Predeo izuzetnih odlika: učestvuje 5,6 % (20.506,3 m 3) u zapremini i 9,0 % (812,8 m 3) u zapreminskom prirastu gazdinske jedinice. Liš ćarske vrste, u namenskoj celini 83, zastupljene su sa 2,0 % (7.263,7 m 3) od ukupne zapremine g. j. Najzastupljenija liš ćarska vrsta je bukva sa ukupnom zapreminom od 6.523,75 m 3 ili 1,8 %, zapreminskim prirastom od 189,48 m 3 ili 2,1 %, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta iznosi 2,9 %. Od ostalih liš ćarskih vrsta prisutne su: breza sa zapreminom od 664,71 m 3 ili 0,2 %, jasika sa zapreminom od 75,27 m 3 ili 0,0 %. Četinarske vrste, u namenskoj celini 83, zastupljene su sa 3,6 % (13.242,6 m 3) od ukupne zapremine g. j. Najzastupljenija četinarska vrsta je smr ča sa ukupnom zapreminom od 12.173,49 m 3 ili 3,3 %, zapreminskim prirastom od 549,64 m 3 ili 6,1%, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta iznosi 4,5%. Od ostalih četinarskih vrsta prisutne su: beli bor sa zapreminom od 863,27 m 3 ili 0,2 %, crni bor sa zapreminom od 205,84 m 3 ili 0,1 %. Ako posmatramo rekapitulaciju za gazdinsku jedinicu dolazimo do zaklju čka da su liš ćarske vrste zastupljene sa 336.016,7 m 3 odnosno 91,0 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Treba re ći da je bukva najzastupljenija liš ćarska vrsta sa ukupnom zapreminom 329.502,7 m 3 odnosno 89,2 %. Četinarske vrste u ovoj gazdinskoj jedinici zastupljene su sa 33.253,3 m 3 odnosno 9,0 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Treba re ći da je smr ča najzastupljenija četinarska vrsta sa ukupnom zapreminom 25.546,9 m 3 odnosno 6,9 %.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 27

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.6. Stanje sastojina po debljinskoj strukturi

Stanje po debljinskoj strukturi prikaza ćemo posebno za svaku gazdinsku klasu za gazdinsku jedinicu "Vrla":

Z A P R E M I N A P O D E B L J I N S K I M R A Z R E D I M A zapreminski gazdinska klasa povrsina svega do 10 cm 11 do 20 21 do 30 31 do 40 41 do 50 51 do 60 61 do 70 71 do 80 81 do 90 iznad 90 prirast

ha m3 O I II III IV V VI VII VIII IX m3 10360421 186.87 50547.2 64.9 6008.3 15014.9 15248.9 9714.2 4036.4 225.4 234.1 1133.6 10470421 69.38 8661.4 4493.6 4115.9 51.9 386.2 10477421 0.81 164.5 20.0 144.5 6.7 10478421 5.17 631.8 148.5 408.2 75.1 29.1 10479421 2.14 196.7 46.7 141.6 8.4 7.8 10482421 11.83 177.4 177.5 2.1 NC 10 276.20 60379.0 242.3 10717.0 19825.1 15384.4 9714.2 4036.4 225.4 234.1 1565.5 26288421 7.54 684.8 424.1 193.7 67.0 28.1 26325421 17.93 857.6 32.8 596.8 213.8 14.3 41.6 26326421 0.85 123.0 7.5 37.9 77.6 4.6 26351421 279.37 69210.1 3181.0 9146.3 18563.5 17169.4 13619.0 5051.9 2357.5 121.5 1428.2 26360421 898.26 195754.1 296.1 19656.5 52071.3 64729.2 37756.2 15230.9 4367.8 1646.1 4456.9 26361421 36.66 3589.3 57.7 1270.3 1193.5 736.8 206.0 125.1 115.5 26362421 141.12 7218.0 7218.0 118.5 26470421 26.98 2555.3 1184.5 1240.8 57.8 72.2 109.0 26471421 12.93 2767.0 934.2 1020.9 481.4 273.0 57.5 112.2 26475421 8.69 1979.6 373.5 607.4 573.1 298.1 127.5 80.4 26478421 7.22 1162.3 379.2 584.5 198.7 51.0 26479421 9.43 2483.6 592.7 865.5 796.4 229.0 106.8 NC 26 1446.98 288384.6 7612.1 28630.6 67215.3 86218.0 56003.8 29160.0 9419.7 4003.6 121.5 6652.9 83360421 25.13 5370.6 328.5 3366.9 1274.3 400.9 171.9 83361421 2.56 83362421 31.91 1218.5 1218.5 18.4 83469421 39.66 83470421 164.48 12822.2 6911.9 5767.9 142.5 590.1 83471421 3.48 1042.1 91.3 374.1 395.0 181.7 31.4 83482421 2.12 53.0 53.0 0.8 NC 83 269.34 20506.3 1599.9 10370.1 7416.2 938.4 181.7 812.8 Ukupno GJ 1992.52 369270.0 9454.4 49717.6 94456.7 102540.8 65899.7 33196.4 9645.1 4237.7 121.5 9031.1 Zapremina po debljinskim kategorijama (po Bioleju):

Zapremina po debljinskim kategorijama (m3) Σ G.J. % do 30 cm % 31 - 50 cm % > 51 cm % 369.270,00 100,0 153.628,70 41,6 168.440,50 45,6 47.200,70 12,8 Za gazdinsku jedinicu "Vrla" možemo konstatovati slede će: - tanak materijal (do 30 cm) zastupljen je sa 153.628,70 m 3 ili 41,6 % - srednje jak materijal (od 31 - 50 cm) zastupljen je sa 168.440,50 m 3 ili 45,6 % - jak materijal (iznad 50 cm) zastupljen je sa 47.200,70 m 3 ili 12,8 % Odnos tankog, srednje jakog i jakog materijala (41,6 % : 45,6 % : 12,8 %) jasno govori da je došlo do gomilanja zapremine u tankom i srednje jakom materijalu, a da je učeš će jakog materijala malo s obzirom da je u češ će istog materijala 12,8 %.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 28

Mihaila Pupina 113 Beograd

Debljinska struktura ukazuje na realne mogu ćnosti koriš ćenja (vezano za sortimentni sastav) u okviru prorednih se ča i se ča obnavljanja u narednom ure ñajnom razdoblju.

5.7. Stanje sastojina po starosti

Prikaza ćemo tabelarno stanje sastojina po starosti za jednodobne sastojine, kod kojih se zrelost za se ču odre ñuje na osnovu istih. Širina dobnih razreda utvr ñena je Pravilnikom o na činu i sadržini posebnih osnova u odnosu na visinu ophodnje (trajanje proizvodnog procesa), a u konkretnom slu čaju širina dobnih razreda iznosi: - 20 godina - kod visokih sastojina čija je ophodnja 120 godina - 10 godina - kod izdana čkih sastojina, kod vešta čki podignutih sastojina koje nisu na svom staništu - 5 godina - kod izdana čkih sastojina bagrema Devastiranim sastojinama nije odre ñivana starost, jer kod njih starost nema uticaja na odre ñivanje zrelosti za se ču tj. visinu ophodnje. Starosna struktura za gazdinsku jedinicu "Vrla" bi će prikazana slede ćom tabelom:

p DOBNI RAZREDI gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII IX X obr. obr. NAMENSKA CELINA 10 Izdana čke sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 186.87 1.17 9.70 89.02 10.33 76.65 v 50547.2 191.6 1925.6 24033.4 3269.0 21127.6 10360421 zv 1133.6 6.1 52.4 568.2 65.7 441.2 p 186.87 1.17 9.70 89.02 10.33 76.65 v 50547.2 191.6 1925.6 24033.4 3269.0 21127.6 ukupno zv 1133.6 6.1 52.4 568.2 65.7 441.2 Vešta čki podignute sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 69.38 1.58 8.08 58.52 1.20 v 8661.4 8500.6 160.7 10470421 zv 386.2 379.5 6.8 p 0.81 0.81 v 164.5 164.5 10477421 zv 6.7 6.7 p 5.17 4.18 0.99 v 631.8 386.4 245.5 10478421 zv 29.1 19.5 9.6 p 2.14 2.14 v 196.7 196.7 10479421 zv 7.8 7.8 p 77.50 1.58 8.08 62.70 5.14 v 9654.4 8887.0 767.4 ukupno zv 429.8 398.9 30.9 NAMENSKA CELINA 26 Visoke sastojine - širina dobnog razreda 20 godina p 279.37 1.04 127.35 150.98 v 69210.1 33698.2 35511.8 26351421 zv 1428.2 704.2 724.0 p 279.37 1.04 127.35 150.98 v 69210.1 33698.2 35511.8

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 29

Mihaila Pupina 113 Beograd

p DOBNI RAZREDI gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII IX X obr. obr. ukupno zv 1428.2 704.2 724.0 Izdana čke sastojine - širina dobnog razreda 5 godina p 17.93 3.47 3.89 2.00 8.57 v 857.6 186.9 670.8 26325421 zv 41.6 8.4 33.2 p 0.85 0.85 v 123.0 123.0 26326421 zv 4.6 4.6 p 18.78 3.47 3.89 2.00 8.57 0.85 v 980.6 186.9 670.8 123.0 ukupno zv 46.3 8.4 33.2 4.6 Izdana čke sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 7.54 7.54 v 684.8 684.8 26288421 zv 28.1 28.1 p 898.26 13.35 3.22 46.57 546.44 231.28 52.99 4.41 v 195754.1 391.1 6834.9 115665.6 59975.7 12042.4 844.4 26360421 zv 4456.9 10.8 175.2 2720.5 1274.8 259.3 16.4 p 36.66 12.63 3.01 21.02 v 3589.3 1245.1 327.4 2016.9 26361421 zv 115.5 47.3 10.2 58.0 p 942.46 13.35 7.54 15.85 49.58 567.46 231.28 52.99 4.41 v 200028.2 684.8 1636.2 7162.3 117682.4 59975.7 12042.4 844.4 ukupno zv 4600.5 28.1 58.0 185.3 2778.5 1274.8 259.3 16.4 Vešta čki podignute sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 26.98 11.76 6.04 9.18 v 2555.3 506.3 2048.9 26470421 zv 109.0 23.8 85.1 p 12.93 12.93 v 2767.0 2767.0 26471421 zv 112.2 112.2 p 8.69 0.46 2.90 5.33 v 1979.6 87.9 483.6 1408.2 26475421 zv 80.4 6.2 28.7 45.5 p 7.22 7.22 v 1162.3 1162.3 26478421 zv 51.0 51.0 p 9.43 9.43 v 2483.6 2483.6 26479421 zv 106.8 106.8 p 65.25 11.76 6.50 41.66 5.33 v 10947.7 594.2 8945.4 1408.2 ukupno zv 459.4 30.0 383.8 45.5 NAMENSKA CELINA 83 Izdana čke sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 25.13 1.89 0.21 0.35 22.68 v 5370.6 25.3 53.2 5292.0 83360421 zv 171.9 0.8 1.8 169.3

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 30

Mihaila Pupina 113 Beograd

p DOBNI RAZREDI gazdinska klasa v svega I zv slabo dobro II III IV V VI VII VIII IX X obr. obr. p 2.56 2.56 v 83361421 zv p 27.69 4.45 0.21 0.35 22.68 v 5370.6 25.3 53.2 5292.0 ukupno zv 171.9 0.8 1.8 169.3 Vešta čki podignute sastojine - širina dobnog razreda 10 godina p 39.66 39.66 v 83469421 zv p 164.48 80.64 65.97 17.87 v 12822.2 10304.5 2517.8 83470421 zv 590.1 475.0 115.1 p 3.48 3.48 v 1042.1 1042.1 83471421 zv 31.4 31.4 p 207.62 120.30 65.97 17.87 3.48 v 13864.3 10304.5 2517.8 1042.1 ukupno zv 621.5 475.0 115.1 31.4 Namenska celina 10 U izdana čkim sastojinama bukve gazdinska klasa (10.360.421) najzastupljeniji su VII dobni razred (89,02 ha) i IX dobni razred (prezrele sastojine) (76,65 ha). Zbog ovakve starosne strukture u ovom ure ñajnom periodu planirano je obnavljanje na 76,65 ha. Vešta čki podignute sastojine sa preko 80,9 % površine skoncetrisane su u III dobnom razredu. U preostalim vešta čki podignutim sastojinama zastupljeni su II i IV dobni razred. Namenska celina 26 U visokim sastojinama bukve gazdinska klasa (26.351.421) najzastupljeniji su VI dobni razred (150,98 ha) i V dobni razred (127,35 ha). Zbog ovakve starosne strukture u ovom ure ñajnom periodu planirano je obnavljanje na 114,25 ha. Izdana čke sastojine bukve gazdinska klasa (26.360.421) najzastupljeniji su VII dobni razred (546,44 ha) i VIII dobni razred (231,28 ha). Vešta čki podignute sastojine sa 63,9 % površine skoncetrisane su u III dobnom razredu. Preostale vešta čki podignute sastojinama zastupljene su u I,III i V dobnom razredu. Namenska celina 83 Izdana čke sastojine bukve gazdinska klasa (83.360.421 i 83.361.421) najzastupljeniji su VI dobni razred 81,9 % ( 22,68 ha). Vešta čki podignute sastojine sa 57,9 % (120,30ha) površine skoncetrisane su u I dobnom razredu i sa 31,8% (65,97) u III dobnom razredu. Preostale vešta čki podignute sastojinama zastupljene su u IV i V dobnom razredu.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 31

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.8. Stanje vešta čki podignutih sastojina

Stanje vešta čki podignutih sastojina za gazdinsku jedinicu "Vrla"prikazano je slede ćom tabelama: Gazdinska Površina Zapremina Zapreminski prirast Zv/V% klasa ha % m3 % m3/ha m3 % m3/ha Vešta čki podignute sastojine starosti preko 20 godina 10470421 59.72 16.4 8661.4 25.0 145.0 386.2 25.5 6.5 4.5 10477421 0.81 0.2 164.5 0.5 203.0 6.7 0.4 8.3 4.1 10478421 5.17 1.4 631.8 1.8 122.2 29.1 1.9 5.6 4.6 10479421 2.14 0.6 196.7 0.6 91.9 7.8 0.5 3.6 3.9 NC 10 67.84 18.6 9654.4 27.8 142.3 429.8 28.4 6.3 4.5 26470421 15.22 4.2 2555.3 7.4 167.9 109.0 7.2 7.2 4.3 26471421 12.93 3.5 2767.0 8.0 214.0 112.2 7.4 8.7 4.1 26475421 8.69 2.4 1979.6 5.7 227.8 80.4 5.3 9.3 4.1 26478421 7.22 2.0 1162.3 3.3 161.0 51.0 3.4 7.1 4.4 26479421 9.43 2.6 2483.6 7.2 263.4 106.8 7.1 11.3 4.3 NC 26 53.49 14.7 10947.7 31.6 204.7 459.4 30.3 8.6 4.2 83470421 83.84 23.0 12822.2 37.0 152.9 590.1 39.0 7.0 4.6 83471421 3.48 1.0 1042.1 3.0 299.5 31.4 2.1 9.0 3.0 83482421 2.12 0.6 53.0 0.2 25.0 0.8 0.1 0.4 1.6 NC 83 89.44 24.5 13917.3 40.1 155.6 622.4 41.1 7.0 4.5 Ukupno VPS preko 20 god 210.77 57.9 34519.4 99.5 163.8 1511.6 99.9 7.2 4.4 Vešta čki podignute sastojine starosti do 20 godina 10470421 9.66 2.7 10482421 11.83 3.2 177.4 0.5 15.0 2.1 0.1 0.2 1.2 NC 10 21.49 5.9 177.4 0.5 8.3 2.1 0.1 0.1 1.2 26470421 11.76 3.2 NC 26 11.76 3.2 83469421 39.66 10.9 83470421 80.64 22.1 NC 83 120.30 33.0 Ukupno VPS do 20 god 153.55 42.1 177.4 0.5 1.2 2.1 0.1 0.0 1.2 Ukupno VPS GJ 364.32 100.0 34696.9 100.0 95.2 1513.7 100.0 4.2 4.4

Sastojine do 20 godina starosti nalaze se na površini od 153,55 ha ili 7,7 % ukupne obrasle površine. Sastojine preko 20 godina starosti (šume) nalaze se na površini od 210,77 ha ili 10,6 % ukupne obrasle površine , sa prose čnom zapreminom od 163,8 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 7,2 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 4,4 %. Od toga, na površini od 67,84 ha, izdvojena je namenska celina 10; na površini 53,49 ha namenska celina 26; na površini 89,44 ha namenska celina 83. Vešta čki podignute sastojine, u gazdinskoj jedinici "Vrla", uglavnom su dobrog zdrastvenog stanja i u narednom periodu treba ih stabilizovati i prevesti u odrasle kvalitetne sastojine.

5.9. Zdravstveno stanje sastojina i ugroženosti od štetnih uticaja

Na osnovu opšteg uvida prilikom prikupljanja terenskih podataka za izradu osnove gazdovanja na najve ćem delu površine ono je osrednje. Na manjim površinama zapaža se pojava oboljenja kore kod bukve u previše razre ñenim, odnosno devastiranim sastojinama, koja je posledica prevelike otvorenosti usled prekomerne se če.Tako ñe je zapazen odre ñeni procenat šupljih i trulih stabala bukve, pa procenat šumskog ostatka kod ove vrste treba ra čunati sa 15 % od

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 32

Mihaila Pupina 113 Beograd

zapremine. Na pojedinim starim stablima i ležavini, zabeležena je pojava gljiva prouzrokova ča truleži drveta. Neke od ovih gljiva, kao napr. Fomes ssp. i Ungulina ssp. naseljavaju i živa stabla. Ove gljive u po četku prouzrokuju prozuklost, a kasnije se pojavljuje trulež. Kod četinarskih vrsta, prvenstveno bora, javlja se crvenilo četina, ali ne u intenzitetu koje predstavlja opasnost po sastojine. Pored svega, potrebno je permanentno pratiti zdravstveno stanje i ako do ñe do negativnih uticaja, potrebno je blagovremeno izvršiti adekvatne preventivne mere, a u krajnjem slu čaju i neke druge mere borbe protiv štetnih uticaja (hemijske i biološke mere zaštite i suzbijanje fitopatoloških i entomoloških oboljenja). Zdravstveno stanje je važan podatak u sprovo ñenju svih mera zaštite šuma, a me ñu najvažnijim merama spada i zaštita šuma od požara. U zavisnosti od stepena ugroženosti od požara, šume i šumsko zemljište prema dr. M. Vasi ću, razvrstane su u šest kategorija: prvi stepen: sastojine i kulture borova i ariša drugi stepen: sastojine i kulture smr če, jele i drugih četinara tre ći stepen: mešovite sastojine i kulture četinara i liš ćara četvrti stepen: sastojine hrasta i graba peti stepen: sastojine bukve i drugih liš ćara šesti stepen: šikare, šibljaci i neobrasle površine Rukovode ći se napred iznetim kriterijumom formirana je sledeća tabela: Površina Stepen ugroženosti ha % I 21,89 0,9 II 274,53 11,7 III 28,24 1,2 IV 0,0 0,0 V 1667,86 70,9 VI 360,49 15,3 Ukupno: 2353,01 100,0

Na osnovu sagledanih podataka može se konstatovati da je ova gazdinska jedinica najviše zastupljena u V stepenu (70,9%) ugroženosti od požara, što zna či da nisu ove šume ugrožene od požara, ali se mere zaštite šuma od požara moraju sprovoditi - (detaljno obra ñeno u poglavlju 8.3.).

5.10. Stanje neobraslih površina

Prema iskazu površina stanje neobraslih površina je slede će: Šumsko zemljište 312,73ha Neplodno zemljište 0,82 ha Zemljište za ostale svrhe 46,94 ha Zauze će 0,00 ha Ukupno GJ 360,49 ha U šumsko zemljište ubrajamo: zemljište pogodno za pošumljavanje, zemljište srednje pogodno za pošumljavanje, progale i dr. U neplodno zemljište svrstani su kamenjari, jaruge, kanali, putevi i dr. U zemljište za ostale svrhe svrstane su površine oko objekata u šumi (zgrade sa oku ćnicom), površine (proplanci) unutar šumskog kompleksa koje su male površine, a mogu poslužiti za ishranu divlja či i stvaranja raznovrsnog ambijenta u šumi ili ako se nalaze pored puteva mogu biti privremena šumska stovarišta ili radilišta kod prigodnog na čina se če i izrade šumskih sortimenata. Tako ñe u zemljište za ostale svrhe svrstane su i enklave državnog poseda okružene privatnim posedom, a male su površine te se njima ne može rentabilno organizovati šumska proizvodnja. Ove površine se mogu koristiti prilikom zamene površina prema ZOŠ - a ( član 98) i prilikom vra ćanja oduzetog zemljišta.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 33

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.11. Stanje šumskih saobra ćajnica

Otvorenost šuma šumskim i javnim saobra ćajnicama je bitan preduslov intenzivnom gazdovanju šumama i šumskim podru čjima, odnosno realizaciji planiranih šumsko uzgojnih radova u okviru odre ñenog šumskog kompleksa. Da bi se sagledala i ocenila razvijenost mreže komunikacija neophodno je analizirati: Spoljašnju otvorenost i vezu šumskog kompleksa sa prera ñiva čkim i potroša čkim centrima, kao i dostupnost šumskom kompleksu kako bi se sprovele planirane mere za ostvarivanje planova gazdovanja. Unutrašnja otvorenost šuma predstavlja osnovni preduslov za optimalno gazdovanje. Od pristupa čnosti šuma zavisi i obim primene savremene mehanizacije u gazdovanju šumama. Na teritoriji opštine Surdulica nalazi se ukupno 207 km puteva ("Opštine i regioni 2012"): Magistralni putevi Regionalni putevi Lokalni putevi Savremeni Ukupno Savremeni Savremeni Savremeni kolovoz Svega Svega Svega kolovoz kolovoz kolovoz 207 149 47 47 70 60 90 42 Ukupna dužina puteva koji prolaze kroz šumski kompleks ili pored njega iznose: 1. Asfaltni put Surdulica-Promaja-Bosilegrad u dužini od 22 km (dužina kroz odeljenja 1,5 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 9,13. Na njega se nadovezuje ve ćina putnih pravaca ove gazdinske jedinice. 2. Asfaltni put Valjavica-Topli Dol u dužini od 3,7 km (dužina kroz odeljenja 3,0 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 14,15,36,37. 3. Tvrdi kamionski put Promaja-Bobik-Vilje Kolo-Mali Strešer-Trenjin grob u dužini od 16,1 km (dužina kroz odeljenja 10,0 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 10,11,12,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,32,33. 4. Meki kamionski put Jar čeva mahala-Pandžin grob u dužini od 3,2 km (dužina kroz odeljenja 3,0 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 3,4,5,6,7,8,10. 5. Meki kamionski put Božilove Rovine-Cakino raskršje-Bobik u dužini od 5,9 km (dužina kroz odeljenja 5,9 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 1,2,3,4,5,17. 6. Meki kamionski put Debeli rid-Zlatin čukar u dužini od 2,3 km (dužina kroz odeljenja 2,3 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 23,24,25,26. 7. Meki kamionski put Šiljegarnik-Voda „Rosa” u dužini od 6,2 km (dužina kroz odeljenja 2,5 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 31,32,33,34,41. 8. Meki kamionski put Valjavica-Vu čedelce- u dužini od 9,4 km (dužina kroz odeljenja 5,6 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 45,48,49,51,52,55,56,57. 9. Meki kamionski put Vu čedelce-Trenjin grob u dužini od 5,6 km (dužina kroz odeljenja 1,1 km) . Ovaj putni pravac otvara sledeća odeljenja: 49,50,53,54. 10. Meki kamionski put Vrla-Mla ñince u dužini od 3,2 km (dužina kroz odeljenja 1,6 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 58. 11. Meki kamionski put Vrla-Novoselce-Jasen-Manastirski potok u dužini od 7,9 km (dužina kroz odeljenja 3,0 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 59,60,61,63,66,67. 12. Meki kamionski put D.Romanovce-Mašinci-Krstinska čuka-Manastirski potok u dužini od 7,3 km (dužina kroz odeljenja 2,5 km) . Ovaj putni pravac otvara slede ća odeljenja: 66,67,68,69,71.

Šumski putevi Postoje ća otvorenost Otvorenost Otvorenost Površina tvrdim Ukupna Gazdinska jedinica Asfaltni Tvrdi Meki Ukupno mekim kamionskim otvorenost putevima putevima ha km km km km m/ha m/ha m/ha Vrla 2.353,01 4,5 10,0 27,5 42,0 11,68 6,16 17,84 Unutrašnja otvorenost gazdinske jedinice "Vrla" je 17,84 m/ha, što je manje od optimalne otvorenosti, koja za gazdinsku jedinicu iznosi 23,5 m/ha (Plan razvoja za Južnomoravsko šumsko podru čje, važnost plana od 2011 - 2020 god; GJ „Kijevac”).

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 34

Mihaila Pupina 113 Beograd

5.12. Fond i stanje divlja či - uslovi i mogu ćnost za razvoj

GJ "Vrla" ulazi u sastav lovišta "Vrla" koje se prostire na teritoriji opštine Surdulica, sa kojim gazduje Lova čki savez Srbije preko Lova čkog udruženja "Vrla" iz Surdulice. Ustanovljenje lovišta "Vrla": Površina Rešenje o ustanovljenju lovišta Naziv lovišta Opština Korisnik ha Broj rešenja Datum Vrla Surdulica 62.330,00 324-02-00371/11-94-06 04.02.1995 Lova čki savez Srbije

Struktura površina lovišta prikazana je slede ćom tabelom: Ukupna Šume i šumsko Livade i Njive i Vo ćnjaci i Vode, bare, Ostalo Naziv lovišta površina zemljište pašnjaci oranice vinogradi trstici i sl. zemljište ha ha ha ha ha ha ha Vrla 62.330,00 24.402,00 24.389,00 8.687,00 1.463,00 1.254,00 2.135,00 Od ukupne površine lovišta, površina od 33.354 ha (53,5%) nalazi se u državnom vlasništvu, dok je 28.976 ha (46,5%) u privatnom vlasništvu. Brojno stanje glavnih lovnih vrsta divlja či prikazano je slede ćom tabelom ( 31.03.2015) : Divlja Jarebica Srna Zec Fazan Naziv lovišta svinja poljska Komada Komada Komada Komada Komada Vrla 282 176 620 250 350 Lovište "Vrla" Lovište "Vrla" prostire se na površinama šuma, zemljišta i voda dela teritorije opštine Surdulica. U geografskom pogledu, lovište ima slede ći položaj: 20º 45 ′ - 20º 58 ′ isto čne geografske dužine i 43º 31 ′ - 43º 43 ′ severne geografske širine. Ovim lovištem gazduje Lova čki savez Srbije preko Lova čkog udruženja "Vrla". Ukupna površina lovišta iznosi 62.330 ha, od čega je lovna površina oko 58.941 ha (94,5%), a nelovna površina oko 3.389 ha (5,5%). Orografski lovište obuhvata terene od priobalja Južne Morave preko padina Velikog Čemernika na severu i padina Vardenika na jugu, izlazi na visoravan Vlasine, da bi preko Vlasinskog jezera prešlo na padine Klisure i dalje nastavilo ka Bugarskoj granici. Orografija, konfiguracija, strane sveta i ekspozicija su veoma razli čite. Lovište pripada najmanjim delom brdskom, manjim delom planinskom i najve ćim delom visokoplaninskom tipu lovišta. Orografski lovište je veoma negostoljubivo, teško i nepovoljno za plemenite vrste divlja či jer svojom konfiguracijom terena, nadmorskom visinom, stranama sveta i nagibom terena ne pruža mnogo povoljne uslove za gajenje divlja či. Lovište "Vrla" nalazi se na nadmorskoj visini: najnižoj od 390m kod Binovske reke i najvišoj od 1.876m na Velikom Strešeru. Stalno gajene vrste divlja či (sa kojima se gazduje) su: srna, divlja svinja, zec, fazan i poljska jarebica. Lovostajem zašti ćene vrste divlja či: jelen, srna, divlja svinja, zec, jazavac, kuna belica, kuna zlatica, ondatra, fazan, poljska jarebica, divlja guska, divlja patka, divlji golub grivnjaš, prepelica, grlica, šumska šljuka, gugutka, sojka - kreja, ga čac, jastreb kokošar, siva čaplja i dr. Za lovište "Vrla" postoji Lovna osnova sa rokom važnosti od 01.04.2016 do 31.03.2026 godine, rešenje broj 324-02-00146/2016-10 od 28.06.2016.

5.13. Stanje zašti ćenih delova prirode

Odredbom člana 9. i člana 102. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", broj 36/2009, 88/2010, 91/2010 i 14/2016), kao i člana 33. i 34. Zakona o zaštiti životne sredine ("Službeni glasnik RS", broj 135/04), odre ñeno je da organizacija za zaštitu prirode, tj. Zavod za zaštitu prirode Srbije utvr ñuje uslove zaštite i daje podatke o zašti ćenim prirodnim dobrima u postupku izrade prostornih i drugih planova, odnosno osnova (šumskih, vodoprivrednih, lovnih, ribolovnih i dr.) i druge investiciono - tehni čke dokumentacije. Nakon uvida u Centralni registar zašti ćenih prirodnih dobara Srbije koji vodi Zavod utvr ñeno je da se na podru čju GJ "Vrla" nalaze zašti ćeni delovi prirode. Na predmetnom podru čju nalazi se zašti ćeno prirodno dobro Predeo izuzetnih odlika “Vlasina” sa režimom drugog (II) i tre ćeg (III) stepena zaštite. Predmetno podru čje nalazi se u obuhvatu ekološke mreže „Vlasina”. Imaju ći u vidu da je GJ “Kijevac” podeljena na dva dela i to GJ „Kijevac“ i GJ „Vrla“, na podru čju GJ „ Vrla” ostao je samo tre ći (III) stepen zaštite.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 35

Mihaila Pupina 113 Beograd

Namenska celina "83" - Predeo izuzetnih odlika-III stepen zaštite je podru čje prepoznatljivog karaktera sa značajnim prirodnim, esteckim i kulturno-istorijskim vrednostima, a često i velikom biološkom raznovršnoš ću Predeo izuzetnih odlika može biti prirodni predeo izuzetnih odlika i kulturni predeo. Prirodni predeo izuzetnih odlika je podru čje zna čajne biološko-ekološke i estecke vrednosti, gde uskla ñenim me ñudelovima čoveka i prirode ekosistemi nisu bitno promenjeni. Kulturni predeo je podru čje zna čajne predeone, estetske i kulturno-istorijske vrednosti koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirodno-prostornih faktora i tradicionalnog na čina zivota stanovništva. U predelu izuzetnih odlika zabranjene su radnje i aktivnosti kojima se narušavaju primarne vrednosti. Na čin obavljanja privrednih delatnosti i koriš ćenje prirodnih vrednosti u predelu izuzetnih odlika utvr ñuju se aktom o zaštiti. U park šumi dozvoljene su privredne i druge delatnosti i radnje kojima se ne ugrozavaju njegova bitna obeležja i vrednosti. Na površinama na kojima je utvr ñen režim zaštite III stepena zabranjuje se: 1) izgradnja industrijskih objekata, skladišta industrijske i druge robe, velikih objekata za uzgoj stoke i živine i drugih objekata koji nepovoljno uti ču na vazduh, vode, zemljište i šume ili izgledom, prekomernom bukom ili na drugi na čin mogu narušiti prirodne i ostale vrednosti zašti ćenog podru čja, a posebno lepotu predela, tresetišta, retke i zna čajne vrste biljaka i životinja i njihova staništa; 2) izgradnja i rekonstrukcija stambenih, ekonomskih i pomo ćnih objekata poljoprivrednih doma ćinstava, vikendica i privremenih objekata izvan grañevinskih reona i gra ñevinskog zemljišta utvr ñenih i proglašenih u skladu sa zakonom, a do donošenja odgovaraju ćih urbanisti čkih planova izgradnja objekata poljoprivrednih doma ćinstava može se vršiti samo u okviru postoje ćih gra ñevinskih parcela; 3) eksploatacija mineralnih sirovina i izgradnja rudarskih objekata, osim eksploatacije mineralnih sirovina na osnovu rezultata ve ć zapo četih geoloških istraživanja koja su odobrena u skladu sa zakonom, planskog otvaranja privremenih pozajmišta gra ñevinskog i ukrasnog kamena, drobine i gline za lokalne potrebe; 4) eksploatacija i koriš ćenje treseta; 5) uništavanje, branje, sakupljanje i druge radnje kojima se uništavaju ili ugrožavaju biljke zašti ćene kao prirodne retkosti; 6) ošte ćivanje gnezda i uništavanje jaja i mladunaca, uznemiravanje i uništavanje ptica, kao i prisvajanje i uništavanje drugih divljih vrsta životinja zašti ćenih kao prirodne retkosti; 7) kr čenje i čista se ča šume, osim radi promene vrste drve ća i uzgojnih oblika šume na malim površinama, izgradnje šumskih komunikacija i objekata i za planom utvr ñene namene izgradnje i ure ñenja prostora u skladu sa zakonom; 8) seča reprezentativnih stabala drve ća i primeraka zašti ćenih, retkih i u drugom pogledu zna čajnih vrsta drve ća i žbunja; 9) sadnja, zasejavanje i naseljavanje divljih vrsta biljaka i životinja stranih za prirodni, izvorni biljni i životinjski svet jugoisto čne Srbije, osim planskog i ograni čenog unošenja lovne divlja či, pošumljavanja i sadnje biljaka na malim površinama i u strogo kontrolisanim uslovima radi hortikulturnog ure ñenja, zaštite od vodne erozije i rekultivacije degradiranih površina; 10) preoravanje pašnjaka i prirodnih livada, kao i oranje obradivog zemljišta i obavljanje drugih radnji na mestima i na na čin koji mogu izazvati proces vodne erozije i nepovoljne promene izgleda predela; 11) odlaganje komunalnog, industrijskog i gra ñevinskog otpada, ambalaže, rashodovanih motornih vozila, drugih mašina i aparata, osim komunalnog i poljoprivrednog otpada poreklom sa zašti ćenog podru čja, koji može da se odlaže na propisan na čin na mestima koja su za to odre ñena i obeležena; 12) rukovanje hemijskim materijama i naftnim derivatima u koli činama i na na čin koji mogu prouzrokovati zaga ñivanje zemljišta i voda i izazvati trovanje i druge nepovoljne posledice po biljni i životinjski svet; 13) neregulisano ispuštanje otpadnih voda doma ćinstava, privrednih i drugih objekata; 14) neregulisano skladištenje stajskog ñubreta; 15) razgradnja i drugi vidovi ošte ćivanja i uništavanja objekata koji po svojim arhitektonsko-gra ñevinskim odlikama, vremenu nastanka i nameni predstavljaju reprezentativne primere narodnog graditeljstva ili zašti ćena kulturna dobra; 16) zapuštanje i zakorovljavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta, puteva, vodotoka i površina za rekreaciju, narodne svetkovine i druge skupove, kao i zemljišta u putnom i vodnom pojasu i u okruženju kulturnih dobara, istorijskih spomenika i javnih česmi.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 36

Mihaila Pupina 113 Beograd

5. 14. Opšti osvrt na zate čeno stanje šuma

Na osnovu zate čenog stanja šuma i šumskog zemljišta može da se konstatuje slede će: Prema nameni, sve šume ove gazdinske jedinice svrstane su u nekoliko namenskih celina: 10 - poizvodnja tehni čkog drveta; 26 - zaštita zemljišta od erozije i 83 - Predeo izuzetnih odlika-III stepen zaštite. • Ukupna površina gazdinske jedinice iznosi 2353,01 ha, što je manja površina u odnosu na predhodno ure ñivanje za – 99,11 ha. • Obraslo zemljište zauzima 1992,52 ha ili 84,7% od ukupne površine gazdinske jedinice. • Neobraslo zemljište (šumsko zemljište, neplodno zemljište, zemljište za ostale svrhe i zaize će) zauzima površinu od 360,49 ha ili 15,3 % od ukupne površine ove gazdinske jedinice. • Ukupna zapremina gazdinske jedinice iznosi 369270,0 m3, a ukupan zapreminski prirast 9031,1 m3. • Prose čna zapremina iznosi 185,3 m 3/ha, a prose čan zapreminski prirast 4,5 m 3/ha i procenat prirasta 2,4%. Namenska celina 10 nalazi se na površini od 276,2 ha ili 13,9 % ukupne obrasle površine gazdinske jedinice. Ukupna zapremina namenske celine 10 - proizvodnja tehni čkog drveta, je 60379,0 m3 ili 16,4 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Ukupan zapreminski prirast namenske celine 10 iznosi 1565,5 m3 ili 17,3 % od ukupnog zapreminskog prirasta gazdinske jedinice. Namenska celina 26 nalazi se na 1446,98ha ili 72,6% obrasle površine, sa zapreminom od 288384,6m3 ili 78,1 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Ukupan zapreminski prirast iznosi 6652,9m3 ili 73,7% od ukupnog zapreminskog prirasta gazdinske jedinice. Namenska celina 83 nalazi se na 269,34 ha ili 13,5% obrasle površine, sa zapreminom od 20506,1m 3 ili 5,6 % od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Ukupan zapreminski prirast iznosi 812,8 m 3 ili 9,0 % od ukupnog zapreminskog prirasta gazdinske jedinice. U gazdinskoj jedinici formirano je 25 gazdinskih klasa, a me ñu njima su najzna čajnije: 26.360.421; 26.351.421; 10.360.421; 83.470.421;26.362.421;10.470.421 i td. U ovoj gazdinskoj jedinici, stanje sastojina po poreklu nije na zadovoljavaju ćem nivou: Visoke sastojine zastupljene su na 14,0% (279,37 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 247,7,0 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 5,1 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 2,1%. Izdana čke sastojine zastupljene su na 67,7% (1348,83 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 196,7 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,5 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 2,3%. Vešta čki podignute sastojine zastupljene su na 18,3% (364,32 ha) obrasle površine gazdinske jedinice. Prose čna zapremina ovih sastojina iznosi 95,2 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,2 m 3/ha, a procenat teku ćeg zapreminskog prirasta u odnosu na zapreminu iznosi 4,4%. Može se konstatovati da je stanje sastojina po o čuvanosti zadovoljavaju će. Očuvane sastojine čine 67,9% (1352,4 ha) obrasle površine, prose čna zapremina o čuvanih šuma iznosi 208,8 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 5,3 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 2,6%. Razre ñene sastojine čine 22,7% (453,14 ha) obrasle površine, prose čna zapremina razre ñenih šuma je 172,6 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 3,7 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 2,1%. Devastirane sastojine čine 9,4% (186,98 ha) obrasle površine, prose čna zapremina devastiranih šuma je 46,4 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 0,7 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 1,6%. Stanje sastojina po mešovitosti nije zadovoljavaju će, zato što u budu ćnosti treba težiti još ve ćoj mešovitosti ovih sastojina. Mešovite sastojine su otpornije na fitopatološka i entomološka oboljenja. Čiste sastojine čine 94,5% (1883,03 ha) površine obraslog zemljišta gazdinske jedinice. Prose čna zapremina čistih sastojina iznosi 189,3 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast iznosi 4,5 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini je 2,4%. Mešovite sastojine čine 5,5% (109,49 ha) površine obraslog zemljišta gazdinske jedinice. Prose čna zapremina mešovitih sastojina iznosi 116,3 m 3/ha, teku ći zapreminski prirast je 4,5 m 3/ha, a procenat prirasta u zapremini iznosi 3,8%. Ako posmatramo rekapitulaciju za gazdinsku jedinicu dolazimo do zaklju čka da su liš ćarske vrste zastupljene sa 336.016,7 m 3 odnosno 91,0% od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Treba re ći da je bukva najzastupljenija liš ćarska vrsta sa ukupnom zapreminom 329.502,7 m 3 odnosno 89,2%. Četinarske vrste u ovoj gazdinskoj jedinici zastupljene su sa 33.253,3 m 3 odnosno 9,0% od ukupne zapremine gazdinske jedinice. Treba re ći da je smr ča najzastupljenija četinarska vrsta sa ukupnom zapreminom 25.546,9 m 3 odnosno 6,9%.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 37

Mihaila Pupina 113 Beograd

Na osnovu prikaza stanja zapremine po stepenima Bioleja može se zaklju čiti da je ve ći deo drvne zapremine, ove gazdinske jedinice, skoncentrisan u srednje jakom materijalu (45,6 %), zatim u tankom (41,6%), ostatak u jakom (12,8%) . Na osnovu sagledanih podataka može se konstatovati da je ova gazdinska jedinica najviše zastupljena u V stepenu (90,1%) ugroženosti od požara, što zna či da ove šume nisu ugrožene od požara, ali se mere zaštite šuma od požara moraju sprovoditi. Prema iskazu površina stanje neobraslih površina je slede će: Šumsko zemljište 312,73 ha Neplodno zemljište 0,82 ha Zemljište za ostale svrhe 46,94 ha Zauze će 0,0 ha Ukupno GJ 360,49 ha GJ "Vrla" ulazi u sastav lovišta "Vrla" koje se prostire na teritoriji opštine Surdulica, sa kojim gazduje Lova čki savez Srbije preko Lova čkog udruženja "Vrla" iz Surdulice. Otvorenost gazdinske jedinice iznosi 17,84 m/ha od toga meki kamionski putevi u čestvuju sa 65,5%.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 38

Mihaila Pupina 113 Beograd

6.0. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE

6.1. Uvodne informacije i istorijat gazdovanja

Ovo je peto ure ñivanje ove gazdinske jedinice. Prvo ure ñivanje izvršeno je 1974 godine. Izradila ga je grupe za ure ñivanje Š.G.Vranje, kao i naredna tri koja su usledila kasnije 1985. , 1996. i 2007. godine. Dendrometrijski podaci za izradu ove osnove gazdovanja šumama prikupljeni su u leto i jesen 2016 godine od strane Biroa za planiranje i projektovanje u šumarstvu iz Beograda. Prukupljanje podataka je ura ñeno prema jedinstvenoj metodologiji za sve državane šume kojima gazduje JP“Srbijašume“, koriste ći Kodni priru čnik za iformacioni sistem o šumama Srbije.

6.2. Promena šumskog fonda

6.2.1. Promena šumskog fonda po površini

Promene šumskog fonda po površini prikazane su slede ćom tabelom:

Ukupna Šumske Šumsko Neplodno Ostalo Šuma Zauze će Godina površina kulture zemljište zemljište zemljište ure ñivanja ha ha ha ha ha ha ha 2007 2452,12 1839,37 264,94 333,78 0,00 14,03 0,00 2016 2353,01 1838,97 153,55 312,73 0,82 46,94 0,00 razlika -99,11 -0,4 -111,39 -21,05 +0,82 +32,91 0,00

Ukupna površina gazdinske jedinice u odnosu na ure ñivanje iz 2007 godine se smanjila za 99,11 ha. Ovde je bitno napomenuti da je prilikom ovog ure ñivanja ura ñena nova katastarska karta i da je ukupna površina gazdinske jedinice dobijena popisom svih katastarskih parcela koje se vode na JP“Srbijašume“, a nalaze se u okviru ove gazdinske jedinice. Parcele koje se vode na privatna lica nisu uzete u obzir prilikom ovog ure ñivanja, a bile su u sastavu gazdinske jedinice u prošloj OGŠ, zbog toga se i javila razlika u površini od 99,11 ha.

6.2.2. Promena šumskog fonda po zapremini i zapreminskom prirastu

2007 godina 2016 godina Ostvareni Očekivana Razlika ostvarene i Vrsta drve ća zapreminski prinos zapremina očekivana zapremina zapremina zapremina prirast m3 m3 m3 m3 m3 m3 bukva 261362,6 63647,0 26641,8 298367,9 329502,7 31134,8 bagrem 740,1 259,0 21,5 977,6 946,9 -30,7 sladun 422,1 67 489,1 292,9 -196,2 breza 130,8 52,0 182,8 765,5 582,7 grab 101,1 28,0 129,1 1941,4 1812,3 javor 83,0 24,0 107,0 580,4 473,4

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 39

Mihaila Pupina 113 Beograd

2007 godina 2016 godina Ostvareni Očekivana Razlika ostvarene i Vrsta drve ća zapreminski prinos zapremina očekivana zapremina zapremina zapremina prirast m3 m3 m3 m3 m3 m3 lipe 44,7 9 53,7 692,4 638,7 jasika 434,2 434,2 cer 182,4 182,4 OTL 115,9 115,9 trešnja 74,3 74,3 bjasen 30,0 30,0 OML 24,4 24,4 cjasen 22,1 22,1 klen 6,4 6,4 mle č 1,3 1,3 Liš ćari 262884,4 64086,0 26663,3 300307,2 336016,7 35709,5 smr ča 5724,6 3063,0 8,8 8778,8 25546,9 16768,1 crni bor 2447,6 1943,0 27,4 4363,2 2245,0 -2118,2 duglazija 1149,0 538,0 1687,0 2752,4 1065,4 beli bor 805,7 471,0 1276,7 2526,0 1249,3 jela 26,4 26,4 Četinari 10126,9 6015,0 36,2 16105,7 33253,3 17147,6 Ukupno GJ 273011,4 70101,0 26699,5 316412,9 369270,0 52857,1

Iz uporednog prikaza šumskog fonda (2007-2016) proizilazi da je ukupna zapremina (razlika izne ñu o čekivane i premerom dobijene zapremine) pove ćana za 52857,1 m3 (14,3%). Najve ća razlika je uo čena kod bukve (31.134,8 m3) ili 8,4% i kod smr če (16.768,1 m3) ili 4,5%. Dobijena zapremina je ve ća od o čekivane iz razloga što je površina pod šumskim kulturama prerasla u šumu na površini od 111,39 ha. Ako 111,39 ha pomnožimo sa prose čnom zapreminom od 185,3 m3/ha dobijamo 20.640,6 m3 čime se razlika o čekivane i dobijene zapremina smanjila na 32.216,5 m3 ili 8,7%.

6.3. Odnos planiranih i ostvarenih radova u dosadašnjem gazdovanju

6.3.1. Dosadašnji radovi na obnovi i gajenju šuma

Uporedni prikaz plana gajenja i izvršenih radova na osnovu dostavljene evidencije prikazan je slede ćom tabelom: Planirano Ostvareno Vrsta rada ha ha % obnavljanje oplodnim se čama 234,98 90,91 38,7 pošumljavanje čistina (goleti i požarišta) 34,46 118,17 342,9 popunjavanje kultura 40,83 8,51 20,8 Ukupno obnova i podizanje šuma 310,27 217,59 70,1 čiš ćenje 24,79 2,0 8,1 okopavanje i prašenje 32,73 49,21 150,4 se ča izbojaka 2,35 0,0 0,0 prorede 670,57 581,30 86,7 Ukupno nega šuma 730,44 632,51 86,6

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 40

Mihaila Pupina 113 Beograd

Iz navedenog uporednog prikaza planiranih i izvršenih radova na gajenju šuma konstatuje se da su planirani radovi izvršeni sa 81,7 %. Radovi na prirodnoj obnovi u jednodobnim šumama su izvršeni sa 38,7%. U okviru nege šuma izvršene su prorede sa 86,7. Ukupno gledaju ći može se zaklju čiti da je realizacija planiranih radova nezadovoljavaju ća.

6.3.2. Dosadašnji radovi na koriš ćenju šuma

Planirano(m3) Ostvareno(m3) Razlika Vrsta drve ća Prethodni Ukup. Ukupno Glavni Prethodni Slu čajni % Glavni prinos Glavni Prethodni Slu čajni prinos prinos prinos prinos bukva 20.133,5 12.993,1 33.126,6 6.234,3 10.420,3 9.987,2 26641,8 -13.899,2 -2.572,8 +9.987,2 80,4 bagrem 47,0 47,0 21,5 21,5 -25,5 45,7 smr ča 144,5 144,5 8,8 8,8 -144,5 +8,8 6,1 crni bor 91,8 91,8 19,9 7,5 27,4 -71,9 +7,5 29,9 beli bor 73,9 73,9 -73,9 0,0 duglazija 100,4 100,4 -100,4 0,0 Ukupno G.J. 20.180,5 13.403,7 33.584,2 6.255,8 10.440,2 10.003,5 26.699,5 -13.924,7 -2.963,5 +10.003,5 79,5

Prethodnom osnovom gazdovanja šumama (2008-2017) planiran je ukupni prinos od 33.584,2 m3. Na osnovu dostavljene evidencije o izvršenim se čama ukupno je evidentiran realizovani prinos u iznosu 26.699,5 m3 ili 79,5% od planiranog. Glavni prinos je realizovan sa 31,0%, a prethodni sa 77,9%, dok je slu čajnog prinosa bilo 29,8% (10.003,5 m3)od ukupnog planiranog etata, jer je u nekim odeljenjima koje je zahvatio šumski požar izvršena čista se ča kao slu čajni prinos. Evidencija o koriš ćenju ostalih šumskih resursa (pašarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, plodova, pe čurki i itd..) nije evidentirano, pa se može konstatovati da u prethodnom periodu nije bilo koriš ćenja istog.

6.3.3. Dosadašnji radovi na zaštiti šuma

Zakonom o šumama propisano je da su korisnici šuma dužni da preduzmu mere radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti, šteto čina i drugih šteta. Zaštita šuma vršena je u okviru redovnih mera gazdovanja, poštuju ći stav da dobro negovane šume postižu potrebnu stabilnost, vitalnost, kao i fiziološku otpornost na štetne uticaje. U prethodnom periodu vršena su aktivna dežurstava u vreme poja čane opasnosti od izbijanja šumskih požara, ali se moze re ći da je uprkos pometim merama evidentiran veliki broj požara zbog kojih su opozarene velike površine šuma.

6.3.4. Dosadašnji radovi na koriš ćenju ostalih šumskih proizvoda

Radovi na koriš ćenju ostalih šumskih resursa (pašarenje, koriš ćenje livada, sakupljanje lekovitog bilja, plodova, pe čuraka itd.) nisu evidentirani u protekloj osnovi, pa se može konstatovati da nije ni bilo organizovano koriš ćenje istog. Lov U proteklom periodu nije bilo nikakvih prihoda od lova. Paša U prethodnom ure ñajnom periodu paša je bila zabranjena u šumama u kojima je u toku prirodno ili vešta čko obnavljanje. Prihodi od paše u prethodnom ure ñajnom periodu nisu bili planirani.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 41

Mihaila Pupina 113 Beograd

Ostali šumski proizvod U prethodnom ure ñajnom periodu nisu bili planirani, a samim tim od njih nije bilo prihoda. Ovde konstatujemo da je korisnik šume (Š.U.Vranje) propustila mogu ćnost solidnog prihoda što name će potrebu da u budu ćem periodu navedena pitanja treba aktuelizovati i rešiti u pravom smislu re či, odnosno pristupiti organizovanom prikupljanju u otkupu sporednih šumskih proizvoda i tako ostvariti zna čajan prihod.

6.3.5. Ocena dosadašnjeg gazdovanja

Prikaz promena šumskog fonda i dosadašnjeg gazdovanja šuma na osnovu raspoložive evidencije ukazuje na nekoliko opštih zaklju čaka i konstatacija: • Ukupna površina gazdinske jedinice se smanjila za 99,11ha . • Zapremina dobijena premerom ve ća je od očekivane za 52.857,1 m3 (14,3%); • Planirani radovi na gajenju šuma su izvršeni sa 81,7 %; • Plan koriš ćenja šuma (planirani prinos) ostvaren je po evidenciji gazdovanja sa 79,5 %. • Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda nije realizovan; • Radovi na izgradnji šumskih puteva su realizovani u planiranom obimu. Napred iznete konstatacije ukazuju na potrebu pove ćanja realizacije planiranih radova, odnosno potrebu intenziviranja svih radova kojima će se obezbediti dalja biološka stabilnost čitavog kompleksa.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 42

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.0. PLANIRANJE UNAPRE ĐIVANJA STANJA I OPTIMALNOG KORIŠ ĆENJA ŠUMA Poglavlje planiranja unapre ñivanja stanja i optimalnog koriš ćenja šuma bi će bliže obrazloženo u stavkama: • mogu ći stepen i dinamika unapre ñivanja stanja i funkcija šuma; • ciljevi gazdovanja šumama; • mere za postizanje ciljeva gazdovanja šumama; • planovi gazdovanja

7.1. Mogu ći stepen i dinamika unapre ñivanja stanja i funkcija šuma u toku ure ñajnog perioda (prognoza za 2,3 perioda)

Analiziraju ći sadašnje i budu će potrebe i zahteve u odnosu na ove šume, i u tom kontekstu, karakteristike i potencijale ovih šuma, treba planirati osnovne pravce razvoja ovog šumskog podru čja, koji podjednako zadovoljavaju potrebe i interese društvene zajednice i preduze ća koje gazduje ovim šumama. Kao glavno opredeljenje i orijentacija, te koncepcijski razvoj za ovo, a i za slede ća dva, tri ure ñajna razdoblja može biti sadržano u pretpostavci - unapre ñivanja i kvalitetnog koriš ćenja ukupnih potencijala šumskog prostora gazdinske jedinice u skladu sa svim društvenim potrebama. Ovakvom orijentacijom se obezbe ñuje najširi društveni interes preduze ća koje upravlja šumama kao i interes ostalih preduze ća čija se delatnost zasniva na koriš ćenju pojedinih proizvoda ili funkcija šuma ove gazdinske jedinice. Polaze ći od ove orijentacije, potencijala šuma i šumskog zemljišta, i potrebe da se aktivira i unapredi sadašnji stepen koriš ćenja potencijala šumskog prostora, mogu se planirati slede ći pravci razvoja: • pove ćane biološke stabilnosti ekosistema • unapre ñenje specifi čnih društveno - potrebnih funkcija šuma (zaštita zemljišta, vodozaštita itd.) • unapre ñenje proizvodnje i koriš ćenje drvne mase sa ciljem da se ostvari optimalno koriš ćenje proizvodnih potencijala zemljišta u skladu sa osnovnom namenom i ostalim funkcijama šuma Osnov za obezbe ñenje bilo koje funkcije šuma je o čuvanost sastojina i zadovoljavaju će zdravstveno stanje. Prema stanju šuma u GJ"Vrla" zastupljenost razre ñenih sastojina iznosi 425,31 ha (21,6%), što upu ćuje na moguce probleme kod prirodnog obnavljanja tih sastojina. Dobna struktura ili stvarni razmer dobnih razreda u izdana čkim sastojinama bukve ukazuje na prioritet obnavljanje (konverzije) tih sastojina u narednim ure ñajnim periodima.

7.2. Ciljevi gazdovanja šumama

Ciljevi gazdovanja šumama predstavljaju osnovno opredeljenje i polazni element u planiranju. Polazeći od položaja ove gazdinske jedinice, kao i od mnogobrojnih potreba, sadašnjih i budu ćih utvr ñuju se slede ći opšti i posebni ciljevi gazdovanja šumama.

7.2.1. Opšti ciljevi gazdovanja (u skladu sa definisanom namenom i funkcijom šuma)

Opšti ciljevi gazdovanja šumama ustanovljeni su Zakonom o šumama i Pravilnikom o sadržini i Programu gazdovanju šuma i godišnjeg izvo ñačkog plana gazdovanja privatnim šumama. Prema Zakonu. šume su dobro od opšteg interesa koje se moraju održavati, obnavljati i koristiti tako da se o čuva i pove ća njihova vrednost i opštekorisne funkcije, obezbedi trajnost i zaštita, kao i trajno pove ćanje prinosa i prirasta. Imaju ći u vidu napred navedeno, kao i odredbe Pravilnika ... opšti ciljevi gazdovanje šumama su: • zaštita i stabilnost šumskih ekosistema, • sanacija opšteg stanja degradiranih šumskih ekosistema, • obezbe ñivanje optimalne obraslosti,

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 43

Mihaila Pupina 113 Beograd

• očuvanje trajnosti i pove ćanje prinosa • očuvanje i pove ćanje ukupne vrednosti šuma • očuvanje i pove ćanje opštekorisnih funkcija šuma, • uve ćanje stepena šumovitosti. Primenom savremenih metoda gazdovanja šumama, intenzivnim gazdovanjem ostvariti kvantitativno i kvalitativno optimalnu proizvodnju, uskla ñenu sa zahtevima šuma, tj. prilagoditi ih višenamenskom koriš ćenju i prioritetnim funkcijama šuma gazdinske jedinice. Ostvarivanje opštih ciljeva gazdovanja u mnogome zavisi od sadašnjeg stanja i od dosledne primene uzgojnih, tehni čkih i ure ñajnih mera propisanih u posebnoj osnovi gazdovanja šumama gazdinske jedinice.

7.2.2. Posebni ciljevi gazdovanja šumama

Posebni ciljevi gazdovanja šumama proisti ču iz opštih ciljeva i uslovljeni su osobenostima gazdinske jedinice, a koji proizilaze iz stanišnih i sastojinskih prilika. Posebni ciljevi gazdovanja šumama su: • Proizvodnja drveta, divlja či i drugih šumskih proizvoda u skladu sa potencijalom staništa; • Zaštita zemljišta od erozije; • Zaštita predela izuzetnih odlika • Zaštita i unapre ñivanje režima voda; • Zaštita od klimatskih ekstrema; • Zaštita od štetnih imisionih dejstava; • Održavanje saobra ćajnica i objekata koji služe gazdovanju šumama. Posebni ciljevi u zavisnosti od utvr ñene namene šuma su i posebna zaštita delova prirode i prirodnog blaga, zaštita biodiverziteta, zaštita genofonda, stvaranje uslova za vaspitno-obrazovnu funkciju i nau čno-istraživa čki rad i stvaranje šumskih rezervi, obezbe ñivanje estetske uloge šume, koriš ćenje prostora za rekreaciju i turizam. Posebni ciljevi gazdovanja šumama prema dužini vremena potrebnog za ostvarenje planskih zadataka ili ciljeva mogu biti: 1. Dugoro čni ciljevi (za više ure ñajnih perioda) i 2. Kratkoro čni ciljevi ( koji se ostvaruju u toku jednog ure ñajnog perioda) Namenska celina "10" Izdana čke šume (GK: 10.360.421) a) Dugoro čni ciljevi • Prevo ñenje izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik. • Melioracija devastiranih šuma u visokoproizvodne sastojine b) Kratkoro čni ciljevi • Priprema i zaštita šuma pre prevo ñenja u visoki uzgojni oblik. Vešta čki podignute sastojine (GK: 10.470.421; 10.477.421; 10.478.421; 10.479.421; 10.482.421) a) Dugoro čni ciljevi • Vešta čke sastojine postepeno dovesti u optimalno stanje u kome će sastojine u potpunosti iskoristiti potencijalne mogu ćnosti staništa. b) Kratkoro čni ciljevi • Blagovremenim i odgovaraju ćim merama nege vešta čki podignute sastojine stabilizovati, i obezbediti što optimalniji razvoj.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 44

Mihaila Pupina 113 Beograd

Namenska celina "26" Visoke šume Visoke sastojine tvrdih liš ćara (GK: 26.351.421) a) Dugoro čni ciljevi • Potpunije koriš ćenje produkcione sposobnosti staništa i pove ćane proizvodnje, kao i ja čanje zaštitno regulatornih funkcija šuma; b) Kratkoro čni ciljevi • Zaštita zemljišta od vodne površinske erozije i klizišta; • Proizvodnja drveta odgovaraju ćeg kvaliteta; • Proizvodnja ostalih proizvoda šume; • Prirodno obnavljanje zrelih sastojina Izdana čke šume (GK: 26.288.421; 26.325.421; 26.326.421; 26.360.421; 26.361.421; 26.362.421) a) Dugoro čni ciljevi • Prevo ñenje izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik. • Rekonstrukcija nekvalitetnih, degradiranih sastojina na potencijalno dobrim (zadovoljavaju ćim) staništima (GK: 26.362.421). b) Kratkoro čni ciljevi • Priprema i zaštita sastojina pre prevo ñenja u visoki uzgojni oblik Vešta čki podignute sastojine (GK: 26.470.421; 26.471.421; 26.475.421; 26.478.421; 26.479.421) a) Dugoro čni ciljevi • Potpunije koriš ćenje produkcione sposobnosti staništa i pove ćane proizvodnje, kao i ja čanje zaštitno regulatornih funkcija šuma; b) Kratkoro čni ciljevi • Blagovremenim i odgovaraju ćim merama nege vešta čki podignute sastojine stabilizovati, i obezbediti što optimalniji razvoj

Namenska celina "83" Izdana čke šume (GK: 83.360.421;83.361.421;83.362.421) a) Dugoro čni ciljevi • Obezbediti biološku stabilnost ovih sastojina, tako što će se poja čati zaštita od čoveka i svih ostalih štetnih uticaja, da bi se posle biološke stabilnosti moglo pre ći na poboljšanje stanja merama uzgojne prirode; • Prevo ñenje izdana čkih sastojina u visoki uzgojni oblik konverzijom oblika gajenja istom vrstom drve ća, tehnikom oplodne se če, kada sastojine dostignu zrelost plodonošenja i kada se ujedno ostvari proizvodni cilj; • Obnavljanje devastiranih sastojina obaviti rekonstrukcijom; b) Kratkoro čni ciljevi • Obezbediti maksimalnu mogu ću zaštitu ovih sastojina da bi se o čuvala biološka stabilnost; • Priprema o čuvanih i razre ñenih izdana čkih sastojina za konverziju selektivnim proredama; • Sprovoditi mere čiš ćenja u sastojinama koje se nalaze u fazi izgradnje;

Vešta čki podignute sastojine ( GK: 83.469.421; 83.470.421; 83.471.421; 83.482.421) a) Dugoro čni ciljevi • Odgovaraju ćim uzgojnim merama vešta čki podignute sastojine, koje su ispod taksacione granice, prevesti u kvalitetne odrasle sastojine; • Vešta čke sastojine iznad taksacione granice proredama i odgovaraju ćim uzgojnim merama postepeno dovesti u optimalno stanje u kome će sastojine u potpunosti iskoristiti potencijalne mogu ćnosti staništa. b) Kratkoro čni ciljevi • U slabo obraslim kulturama izvršiti popunjavanje;

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 45

Mihaila Pupina 113 Beograd

• Obezbediti pravilan razvoj sprovo ñenjem mera nege osvetljavanja ili čiš ćenja, odnosno se ču izbojaka i uklanjanje nepoželjnih korovskih vrsta u sastojinama koje se nalaze u fazi podmladka i mladika; • U starijim (srednjedobnim) sastojinama negu vršiti putem proredne se če odre ñenim intenzitetom zahvata u odnosu na zapreminu i zapreminski prirast.

7.3. Mere za postizanje ciljeva gazdovanja

Stanje i potencijali kao i sadašnji stepen koriš ćenja name ću obavezu preduze ću koje gazduje ovim šumama da svoju orijentaciju i pravce razvoja usmeri na unapre ñenju postoje ćih i aktiviranju novih delatnosti u cilju optimalnog koriš ćenja potencijala podru čja u skladu sa mogu ćnostima i društvenim potrebama. Mere za ostvarenje opštih i posebnih ciljeva gazdovanja šumama dele se na mere uzgojne i ure ñajne prirode.

7.3.1. Uzgojne mere Mere uzgojne prirode su: izbor sistema gazdovanja, izbor uzgojnog i strukturnog oblika, izbor vrsta drve ća i razmera njihove smese, izbor na čina se če, obnavljanja i koriš ćenja i izbor na čina nege sastojina. a) Izbor sistema gazdovanja Sistem gazdovanja šumama definisan je odabranim na činom se ča i obnavljanja stare sastojine. Na osnovu konkretnih sastojinskih prilika u gazdinskoj jedinici i dosadašnjeg gazdovanja, a uvažavaju ći biološke osobine vrste drve ća, usvojeni su slede ći sistemi gazdovanja : 1. Sastojinsko - oplodna se ča kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina), primeni će se u visokim sastojinama bukve (GK: 26.351.421). 2. Sastojinsko - oplodna se ča kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina), primeni će se u izdana čkim sastojinama (GK: 10.360.421; 26.288.421; 26.360.421; 26.361.421; 83.360.421; 83.361.421) 3. Sastojinsko - čista se ča sa obaveznim pošumljavanje primeni će se u vešta čki podignutim sastojinama i devastiranim sastojinama (GK: 10.470.421; 10.477.421; 10.478.421; 10.479.421; 10.482.421; 26.362.421; 26.470.421; 26.471.421; 26.475.421; 26.478.421; 26.479.421; 83.362.421; 83.469.421; 83.470.421; 83.471.421; 83.482.421;). 4. Sastojinsko - čista se ča primeni će se u sastojinama bagrema (GK: 26.325.421; 26.326.421.). b) Izbor uzgojnog oblika Osnovni uzgojni oblik, kome dugoro čno treba težiti na ukupnom prostoru gazdinske jedinice je visoka šuma (zavisno od na čina obnove, prirodnim - prioritetnim ili vešta čkim putem). c) Izbor strukturnog oblika Shodno napred navedenom, uvažavaju ći biološke osobine vrsta drve ća koje grade sastojine i hitnosti popravke zate čenog stanja, kod svih jednodobnih sastojina kao strukturni oblik zadržati jednodobne sastojine. d) Izbor vrste drve ća Glavna vrsta u ovoj gazdinskoj jedinici je bukva i ona se zadržava kao glavni nosilac produkcije drvne mase. e) Izbor na čina se ča obnavljanja i koriš ćenja Od izabranih na čina obnavljanja zavisi i struktura budu ćih sastojina i celokupni gazdinski postupak, elementi za sva planska razmatranja i postupak za odre ñivanje prinosa i obezbe ñenje trajnosti prinosa, odnosno funkcionalne trajnosti. Na čin obnavljanja pre svega zavisi od bioloških osobina vrsta drve ća koje grade sastojinu (osobina sastojina), osobina stanišnih i ekonomskih prilika. Za šume ove gazdinske jedinice gde je predvi ñeno obnavljanje u ovom ure ñajnom periodu odre ñuju se slede ći na čini se ča obnavljanja: • Za visoke jednodobne sastojine bukve primeni će se oplodne se če kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina), • Za izdana čke sastojine bukve primeni će se oplodne se če kratkog podmladnog razdoblja (do 20 godina) konverzija • Za izdana čke sastojine do njihovog prevo ñenja u viši uzgojni oblik primenjiva će se selektivne prorede, • Za vešta čki podignute sastojine kao na čin korišćenja do zrelosti za se ču primenjiva će se proredne se če, a na čin obnavljanja je čista se ča. • Za sastojine bagrema, primeni će se čiste se če.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 46

Mihaila Pupina 113 Beograd

f) Izbor na čina nege Prema zate čenom stanju sastojina i postavljenim ciljevima gazdovanja utvr ñuju se slede će mere nege: • Čiš ćenje u vešta čki podignutim sastojinama i prirodnim sastojinama (u fazi kasnog podmlatka i ranog mladika); • Prorede kao mere nege u odraslim sastojinama (od faze kasnog mladika do zrelih sastojina za se ču); • Popunjavanje • Okopavanje i prašenje

7.3.2. Ure ñajne mere a) Izbor trajanja ophodnje i dužine podmladnog razdoblja U jednodobnim šumama neophodno je odrediti dužinu trajanja proizvodnog procesa - ophodnje. Na osnovu sagledavanja proizvodnih potencijala staništa, osobina vrsta drve ća i osnovne namene odre ñena je orjentaciona dužina trajanja proizvodnog procesa za osnovne vrste: 1. Za visoke jednodobne sastojine bukve odre ñuje se ophodnja od 120 godina, a dužina podmladnog razdoblja ( period obnavljanja) u trajanju od 20 godina. 2. Za očuvane i razre ñene izdana čke sastojine koje će se konverzijom prevesti u visoki uzgojni oblik, odre ñuje se ophodnja od 80 godina, a dužina podmladnog razdoblja u trajanju od 20 godina. 3. Za izdana čke sastojine bagrema odre ñuje se ophodnja od 30 godina. 4. Za vešta čki podignute sastojine odre ñuje se orijentaciona ophodnja od 80 godina. b) Izbor konverzionog razdoblja Za izdana čke sastojine koje ćemo konverzijom prevoditi u visoki uzgojni oblik, potrebno je odrediti vremenski period - konverziono razdoblje za koje će se izvršiti konverzija svih očuvanih i razre ñenih izdana čkih sastojina ove gazdinske jedinice u visoki uzgojni oblik . Konverziono razdoblje za izdana čke satojine koje ćemo oplodnim se čama prevoditi u visoki uzgojni oblik iznosi: 10.360.421 20-50 godina 26.288.421 70 godina 26.360.421 10-80 godina 26.361.421 20-60 godina 83.360.421 40-80 godina 83.361.421 80 godina c) Izbor perioda za postizanje optimalne obraslosti - stepena šumovitosti Odnos obrasle i neobrasle površine iznosi (84,7 % : 15,3 %) što nije u okvirima optimalne šumovitosti Odnos obraslog i neobraslog zemljišta nije jednak optimalnom, potrebno je izvršiti uzgojne radove na pošumljavanju neobraslog zemljišta . S obzirom na ukupne mogu ćnosti odre ñuje se period od 60 godina za postizanje optimalne obraslosti. d) Ure ñajno razdoblje S obzirom da je važnost posebne osnove gazdovanja šumama propisano Zakonom o šumama, u trajanju od 10 godina, to se podrazumeva da će ure ñajno razdoblje imati isti period.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 47

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.4. Planiranje gazdovanja

Na osnovu utvr ñenog stanja šuma i propisanih kratkoro čnih ciljeva i mogu ćnosti njihovog obezbe ñenja, izra ñuju se planovi budu ćeg gazdovanja. Osnovni zadatak planova gazdovanja šumama je da u zavisnosti od zate čenog stanja, omogu ći podmirenje odgovaraju ćih društvenih potreba i unapre ñenje stanja šuma kao dugoro čnog cilja.

7.4.1. Plan gajenja šuma

Snimanjem i analizom zate čenog stanja sastojina istovremeno su ocenjene potrebe i mogu ćnosti primene šumsko - uzgojnih radova u narednom ure ñajnom razdoblju, a u cilju popravke zate čenog stanja sastojina. Planom gajenja šuma obuhvatiti u celini: 1. Plan obnavljanja i podizanje novih šuma 2. Plan rasadni čke proizvodnje (proizvodnja šumskog semena i sadnog materijala) 3. Plan nege šuma Radovi na gajenju šuma prikaza će se po gazdinskim klasama.

7.4.1.1. Plan obnavljanja i podizanja novih šuma

Plan podizanja novih šuma po gazdinskim klasama Obnavljanje Vešta čko Obnavljanje čistim se čama - Popunjavanje oplodnim se čama - pošumljavanje Ukupno Gazdinska klasa 328 414 311 goleti - 313 ha ha ha ha ha 10.360.421 76,65 76,65 26.325.421 8,57 8,57 26.326.421 0,85 0,85 26.351.421 114,25 114,25 26.360.421 57,4 57,4 .421 17,93 17,93 83.470.421 5,57 5,57 .421 3,58 3,58 Ukupno GJ 248,3 9,42 17,93 9,15 284,79 Planom obnavljanja i podizanja novih šuma planirani su slede ći radovi: • Obnavljanje visokih sastojina oplodnim se čama (311) - planirano je na radnoj površini od 114,25 hektara (GK: 26.351.421). • Obnavljanje izdana čkih sastojina oplodnim se čama (311) - konverzija planirano je na radnoj površini od 134,05 hektara (GK: 10.360.421, 26.360.421). • Obnavljanje čistim se čama kao redovan vid obnavljanja bagrema (328) na radnoj površini od 9,42 hektara (GK: 26.325.421, 26.326.421). • Vešta čko pošumljavanje goleti (313), planira se na radnoj površini od 17,92 hektara (GK:421). • Popunjavanje vešta čki podignutih sastojina (414) planirano je na radnoj površini od 9,15 hektara i to u šumskim kulturama. Ukupan plan na obnavljanju i podizanju novih šuma u GJ"Vrla" iznosi 284,79 ha radne površine.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 48

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.4.1.2. Plan rasadni čke proizvodnje

Planom rasadni čke proizvodnje predvi ñeni su broj, vrsta i starost sadnica za pošumljavanje površina predvi ñenih za pošumljavanje i popunjavanje vešta čki podignutih sastojina. Potreban broj sadnica prema planu pošumljavanja goleti prikazan je slede ćom tabelom: Vešta čko pošumljavanje Popunjavanje Ukupno Vrsta drve ća Kom Kom smr ča 44.825,0 22.880,0 67.705,0 Ukupno: 44.825,0 22.880,0 67.705,0

Za realizaciju planiranih radova na obnavljanju i podizanja novih šuma potrebno je obezbediti ukupno 67.705,0 sadnica, od toga 44.825,0 sadnica za pošumljavanje, a 22.880,0 sadnica za popunjavanje i to sve smr če, u nedostatku iste kao alrernativu koristiti sadnice javora ili bukve . Što se ti če starosti kod pošumljavanja koristi će se sadnice starosti 1+1 ili 2+0, dok kod popunjavanja će se koristiti sadnice starosti 2+2 . Planom rasadni čke proizvodnje predvi ñeni su broj, vrsta i starost sadnica za pošumljavanje površina predvi ñenih za pošumljavanje i popunjavanje vešta čki podignutih sastojina.

7.4.1.3. Plan nege šuma

Planirani radovi na nezi šuma prikazan je slede ćom tabelom: Čišćenje u Okopavanje vešta čki Prorede i prašenje podignutim 532,533, Ukupno Gazdinske klase 518 sastojinama 534,535 527 ha ha ha ha 10.360.421 52,18 52,18 10.470.421 1,58 26,33 27,91 10.477.421 0,81 0,82 10.479.421 2,14 2,14 26.351.421 13,89 13,89 26.360.421 461,02 461,02 26.361.421 33,65 33,65 26.470.421 11,76 13,61 25,37 26.471.421 10,45 10,45 26.475.421 8,69 8,69 26.479.421 7,98 7,98 83.360.421 23,03 23,03 83.470.421 100,26 0,49 72,17 172,92 83.471.421 3,48 3,48 421 35,86 35,86 Ukupno GJ Vrla 136,12 13,83 729,43 879,38

Planom nege šuma planirani su slede ći radovi: • okopavanje i prašenje (518) kao mera nege šuma u šumskim kulturama planirana je na 136,12 hektara radne površine, • čišćenje u vešta čki podignutim sastojinama (527) planirana je na 13,83 hektara radne površine • prorede u kao mera nege planirane su na 729,43 hektara radne površine. Ukupan plan nege iznosi 879,38 hektara radne površine. Ukupan plan gajenja iznosi 1.164,17 hektara.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 49

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.4.2. Plan zaštite šuma

Zakonom o šumama propisano je da su korisnici i sopstvenici šuma dužni da preduzimaju mere nege šuma od požara i drugih nepogoda, biljnih bolesti, šteto čina i drugih šteta. Shodno napred navedenom u Šumskom gazdinstvu „Vranje" - Vranje, organizovana je služba za šume sopstvenika i zaštitu životne sredine, koja obavlja i poslove na zaštiti šuma i to : opažanja, obaveštavanja, prognoziranja i preduzimanja potrebnih represivnih i preventivnih mera. Ovim planom utvr ñuje se obim mera i radova na preventivnoj zaštiti šuma od čoveka, stoke i divlja či, biljnih bolesti, štetnih insekata i drugih štetočina, elementarnih nepogoda, požara i obnavljanju šumskih oznaka itd. U cilju preventivne zaštite planiraju se slede će mere: Čuvanje šuma od bespravnog koriš ćenja i zauzimanja, na ukupnoj površini GJ 2353,01 ha Zabrana pašarenja na površinama gde je proces obnavljanja u toku i u šumskim kulturama (prema planu gajenja šuma), sve dok ne prerastu kriti čnu visinu kada im stoka ne može ošte ćivati vrhove; Uspostavljanje šumskog reda; Postavljanje lovnih stabala ili feromonskih klopki Pratiti eventualne pojave sušenja šuma i kalamiteta insekata i u slu čaju pojave istih, blagovremeno obavestiti specijalisti čku službu koja će postaviti ta čnu dijagnozu i propisati adekvatne mere suzbijanja; Štititi i zaštititi šumu od požara, posebno u proleće i leto, i u tom smislu postaviti znake obaveštavanja i zabrane loženja vatre, organizovanje dežurstava i poja čani nadzor lugarskih reona u kriti čnom periodu u cilju blagovremenog otkrivanja požara i blagovremenih intervencija i dr; Održavanje postoje ćih protiv-požarnih pruga (5a, 21b, 22b, 23d, 24f,g) U toku ure ñajnog perioda održavati i obnavljati spoljne granice, kao i granice unutrašnje podele šumskog podru čja u celini.

7.5. Plan korišćenja i kalkulacija prinosa

Polaze ći od opredeljenja koja se odnose na osnovni zadatak gazdovanja u ovoj gazdinskoj jedinici koji je usmeren na prevo ñenje zate čenog stanja ka optimalnom (funkcionalnom) stanju i održavanje takvog stanja, ura ñen je i plan korišćenja sastojina. Plan korišćenja vezan je za potrebu obnavljanja šuma (oplodne se če) i za prorede, kao osnovne mere nege, čiji je obim u skladu sa definisanim prioritetnim uzgojnim potrebama u fazi snimanja stanja šuma pri izradi ove osnove. Plan korišćenja u osnovi sadrži: plan se ča obnavljanja i plan prorednih se ča. Sve se če imaju za cilj, prevenstveno negu šuma, odnosno poboljšanje stanja i funkcija šuma kao i pove ćanje vrednosti proizvodnje. To će se u ovoj gazdinskoj jedinici posti ći kako oplodnim se čama, tako i proredama u srednjedobnim sastojinama.

7.5.1. Plan se ča obnavljanja šuma i kalkulacija prinosa

7.5.1.1. Plan se ča obnavljanja (visoke jednodobne šume)

Sama kalkulacija prinosa (glavni prinos) u visokim jednodobnim,izdana čkim kao i vešta čki podignutim sastojinama oslanja se na pozitivna opredeljenja utvr ñena metodom umereno – sastojinskog gazdovanja prilago ñenog opštim i posebnim karakteristikama ovog kompleksa šuma. Naime, pri odre ñivanju prinosa u svakoj gazdinskoj klasi, pojedina čno, utvr ñena je starost sastojina, ophodnja za osnovne vrste drve ća, i na toj osnovi zrelost za se ču pojedinih delova gazdinskih klasa.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 50

Mihaila Pupina 113 Beograd

U prvoj fazi, još prilikom prikupljanja terenskih podataka, sastojine se prema zrelosti za se ču grupišu u tri grupe: Odlu čno zrele za se ču • Prezrele i prestarele sastojine iz čijeg stanja proizilazi potreba što skorijeg iskorišćenja. • Sastojine u kojima je u proteklom ure ñajnom periodu zapo četo podmla ñivanje koje treba nastaviti. Zrele za se ču • Sastojine koje su dostigle zrelost za se ču prema odabranoj ophodnji (dobrog zdravstvenog stanja i dobro obrasle) • Sastojine koje ne odgovaraju staništu, pa ih treba zameniti • Sastojine lošeg uzrasta, slabog obrasta i nedovoljnog prirasta, bez obzira na starost i vrstu drve ća Sastojine na granici se čive zrelosti • Sastojine koje u toku slede ćeg ure ñajnog perioda mogu posti ći zrelost za se ču (sastojine predposlednjeg dobnog razreda) • Sastojine koje se iz nekog razloga ostavljaju za obnavljanje u slede ćem ure ñajnom razdoblju Na osnovu ovako grupisanih sastojina radi se privremeni plan se ča po površini. U drugoj fazi kalkulacije prinosa privremeni plan se ča upore ñuje se sa normalnim razmerom dobnih razreda, tj. sa idealnom površinom obnavljanja u ovom ure ñajnom periodu. Na osnovu ova dva pokazatelja vrši se kalkulisanje uzgojnih potreba (obnavljanja) i postizanje normalnog razmera dobnih razreda, tj. Obezbe ñivanje umerenije ili strožije trajnosti prinosa, sa što manje privrednih žrtava, uz istovremeno obezbe ñenje ostalih funkcija šuma. Regulator trajnosti prinosa kod umerenog sastojinskog gazdovanja je površina, tj. idealna (normalna) površina dobnog razreda. Kao što se vidi metod umerenog sastojinskog gazdovanja daje veliku slobodu pri kalkulaciji prinosa, odnosno bolje prilago ñavanje stanju sastojina i uzgojnim potrebama, tj. Sastojine koje i nisu dostigle zrelost za se ču (ali su slabog kvaliteta i obrasta) mogu se predvideti za se ču obnavljanja ali zato sastojine koje su dostigle zrelost za se ču (ali su dobrog zdravstvenog stanja i obrasta) mogu i dalje ostati da prirašćuju (produžava im se ophodnja), ako to ne ugrožava trajnost prinosa. Privremeni plan se ča šuma, visoke (jednodobne) šume prikazan je slede ćom tabelom:

Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču Na granici se čive zrelosti Gazdinska Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 klasa 56d 8,35 1.310,7 33,40 46a 36,73 9326,20 212,40 51a 16,39 5.771,60 106,60 58a 12,64 2.347,0 50,60 55a 25,88 8.734,8 153,90 58c 15,57 2.105,60 53,80 59a 15,20 1.642,8 39,40 56a 24,30 4.195,7 90,60 59c 6,13 1.385,20 33,00 57a 27,88 7.954,7 143,80 59d 7,76 1.538,00 37,50 60a 39,23 12.933,70 269,50 61a 42,27 9.964,10 203,90 26.351.421 36,19 5.299,7 156,8 78,06 30.211,4 600,7 127,35 33.698,20 704,30 Analiziraju ći prethodnu tabelu konstatujemo da prema uzgojnim potrebama (hitnosti obnavljanja), odnosno prema privremenom planu se ča imamo prioritet da se ču obnavljanja izvršimo u sastojinama odlu čno zrelim za se ču i zrelim za se ču i to u sledecim odeljenjima (odsecima): Prinos Ukupan Površina Zapremina I II Odeljenje prinos polurazdoblje polurazdoblje ha m3 55a 25,88 8.734,8 3.461,1 3.461,1 56a 24,30 4.195,7 1.706,3 1.706,3 57a 27,88 7.954,7 3.161,6 3.161,6 Oplodni sek 78,06 20.885,2 8.329,0 8.329,0 56d 8,35 1.310,7 1.093,0 1.093,0 58a 12,64 2.347,0 1.607,7 1.607,7 59a 15,20 1.642,8 1.141,8 1.141,8 Oplodno-završni sek 36,19 5.299,7 1.093,0 3.842,5 ∑ 26.351.421 114,25 26.184,9 2.749,5 9.422,0 12.171,5

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 51

Mihaila Pupina 113 Beograd

Opredeljuju ći se izme ñu postizanja trajnosti prinosa (postizanja normalnog razmera dobnih razreda) i uzgojnih potreba (hitnosti obnavljanja), a poznavaju ći stanje sastojina prema starosti u GJ "Vrla", prednost treba dati obnavljanju visokih sastojina ove gazdinske jedinice. Prema tome u narednih 10 godina obnavljanje treba izvršiti na ukupnoj površine od 114,25 ha (An=92,07ha). Ukupni prinos plana se ča obnavljanja u gazdinskoj klasi 26.351.421 iznosi 12.171,5 m3

7.5.1.2. Plan se ča obnavljanja (izdana čke šume )

Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču Na granici se čive zrelosti Gazdinska Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 klasa 18a 14,08 3.824,5 201,3 40b 10,33 3.269,00 65,70 10a 8,82 1.798,40 50,60 18b 11,65 2.920,5 171,6 12a 25,25 6.443,70 172,90 19a 9,57 3.082,1 158,6 20b 2,66 775,70 15,80 20a 10,13 3.106,3 173,2 24c 1,61 299,70 7,60 50a 21,02 5.950,3 289,4 25a 26,28 7.200,10 159,80 53a 6,00 1.322,9 199,0 32a 24,4 7.515,80 161,50 54a 4,20 921,0 127,8 10.360.421 76,65 21.127,6 1.320,9 10,33 3.269,00 65,70 89,02 24.033,40 568,20 21a 8,36 2.168,0 119,3 26b 7,42 1.494,10 37,20 15b 4,88 1.213,40 31,80 22a 12,48 2.724,9 148,3 28a 22,54 6.886,70 135,40 16c 4,42 1.154,60 27,80 24b 14,40 3.418,6 176,9 29a 32,83 6.623,50 152,00 17a 32,48 4.822,30 143,10 28b 17,75 3.730,9 203,9 33a 11,95 2.858,40 62,60 19b 18,81 4824,70 116,50 57b 4,41 844,4 122,8 41a 21,85 6.600,80 134,80 22c 2,81 755,60 14,70 52a 15,02 4.244,40 73,90 22e 2,56 855,10 17,00 52b 8,62 2.362,60 44,90 23a 9,17 2.532,30 54,50 55b 3,96 851,90 16,70 23b 21,59 5.905,50 123,30 64a 24,41 5.142,00 114,70 24a 8,77 2.464,40 48,20 65a 21,14 7.273,40 152,40 24e 4,76 1.027,70 23,20 69a 23,64 4.431,40 121,10 26a 20,46 4.040,20 94,20 27a 13,99 3.345,90 79,00 30a 18,01 2.060,70 61,30 31a 15,74 4.769,40 105,30 34a 14,08 2.765,50 66,80 35a 22,45 1.418,50 43,40 36a 22,63 6.433,20 138,70 37a 28.2 6.449,20 158,10 39a 32,45 8140,60 177,40 40a 14,11 4.746,20 96,90 42a 18,66 4.697,60 100,00 43a 22,40 4.738,50 124,00 44a 27,88 2.833,90 79,00 45c 1,62 280,10 8,00 47a 21,58 4.226,80 98,20 49a 13,57 2.583,60 58,40 56b 2,71 348,50 7,90 57c 7,49 1.690,00 37,20 58b 3,22 785,90 17,70 58d 5,21 1.086,00 22,80

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 52

Mihaila Pupina 113 Beograd

Odlu čno zrele za se ču Zrele za se ču Na granici se čive zrelosti Gazdinska Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 Odeljenje Pha V m3 ZV m3 klasa 63a 26,82 6.864,70 152,60 66b 27,16 5.126,60 123,00 66e 4,36 834,30 21,50 67a 17,31 4.228,60 98,20 67b 9,72 1.713,90 43,40 70b 24,36 3.901,60 107,10 26.360.421 57,4 12.886,8 771,2 193,38 48.769,20 1.045,7 546,44 115.665,6 2.720,2 68a 2,34 105,5 41,3 71d 4,08 385,8 133,0 71f 2,15 174,2 71,7 26.325.421 8,57 665,5 246,0 71c 0,85 123,0 34,7 26.326.421 0,85 123,0 34,7 Analiziraju ći tabelu konstatujemo da prema uzgojnim potrebama (hitnosti obnavljanja), odnosno prema privremenom planu se ča imamo prioritet da se ču obnavljanja izvršimo u sastojinama: Gazdinske klasa 10.360.421 – Izdana čke šuma bukve Prinos Ukupan Površina Zapremina I II Odeljenje prinos polurazdoblje polurazdoblje ha m3

18a 14,08 3.824,5 1.489,5 1.489,5 18b 11,65 2.920,5 1.082,3 1.082,3 19a 9,57 3.082,1 1.134,3 1.134,3 20a 10,13 3.106,3 1.246,2 1.246,2 50a 21,02 5.950,3 2.183,9 2.183,9 53a 6,00 1.322,9 532,7 532,7 54a 4,20 921,0 367,1 367,1 Oplodni sek 7.136,2 899,8 8.036,0

∑ 10.360.421 76,65 21.127,6 899,8 8.036,0

U narednih 10 godina obnavljanje treba izvršiti u sastojinama koje su odlu čno zrele za se ču , ukupne površine 76,65 ha (An=23,36ha). Ovo odstupanje planirane površine obnavljanja (ve ća planirana) od normalne razmere dobnih razreda može se smatrati opravdanim zbog uzgojnih potreba (hitnosti obnavljanja) pomenutih sastojina. Ukupni prinos plana se ča obnavljanja u gazdinskoj klasi 10.360.421 iznosi 8.036,0 m3. Gazdinske klase 26.360.421 – Izdana čke šuma bukve

Prinos Ukupan Površina Zapremina Odeljenje I polurazdoblje II polurazdoblje prinos ha m3 21a 8,36 2.168,0 846,3 846,3 22a 12,48 2.724,9 1.005,6 1.005,6 24b 14,40 3.418,6 1.258,4 1.258,4

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 53

Mihaila Pupina 113 Beograd

Prinos Ukupan Površina Zapremina Odeljenje I polurazdoblje II polurazdoblje prinos ha m3 28b 17,75 3.730,9 1.377,2 1.377,2 57b 4,41 844,4 338,6 338,6 Oplodni sek 57,4 12.886,8 338,6 338,6 ∑ 26.360.421 57,4 12.886,8 4.487,5 338,6 4.826,1 U narednih 10 godina obnavljanje treba izvršiti u sastojinama koje su odlu čno zrele za se ču , ukupne površine 57,4 ha (An=112,28ha). U ovoj namenskoj celini tako ñe je došlo do odstupanja plana obnavljanja od normalne razmere dobnih razreda (manja površina od normalne),ali se tako ñe moze smatrati opravdanim zbog same namene ove gazdinske klase (26.360.421) kao i osnovne namene (proizvodnja tehni čkog drveta) prethodne gazdinske klase (10.360.421) u kojoj je došlo do odstupanja na „više” od normalnog razmera dobnih razreda. Ukupni prinos plana se ča obnavljanja u gazdinskoj klasi 26.360.421 iznosi 4.826,1 m3. Gazdinska klasa 26.325.421 – Izdana čke šume bagrema Prinos Ukupan Površina Zapremina I II Odeljenje prinos polurazdoblje polurazdoblje ha m3

68a 2,34 105,5 155,3 155,3 71d 4,08 385,8 518,9 518,9 71f 2,15 174,2 245,9 245,9 Čista se ča 8,57 665,5 920,1 920,1 ∑ 26.325.421 8,57 665,5 920,1 920,1

U gazdinskoj klasi 26.325.421 sastojine za čistu se ču prisutne su na 8,57 ha. U ovom ure ñajnom periodu planirano je obnavljanje na 8,57 ha . Ukupni prinos plana se ča obnavljanja u gazdinskoj klasi 26.325.421 iznosi 920,1 m3. Gazdinska klasa 26.326.421 – Izdana čke mešovite šume bagrema Prinos Ukupan Površina Zapremina I II Odeljenje prinos polurazdoblje polurazdoblje ha m3 71c 0,85 123,0 98,9 98,9 Čista se ča 0,85 123,0 98,9 98,9 ∑ 26.326.421 0,85 123, 98,9 98,9 U gazdinskoj klasi 26.326.421 sastojine za čistu se ču prisutne su na 0,85 ha. U ovom ure ñajnom periodu planirano je obnavljanje na 8,57 ha . Ukupni prinos plana se ča obnavljanja u gazdinskoj klasi 26.325.421 iznosi 920,1 m3.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 54

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.5.1.3. Ukupan plan se ča obnavljanja

Stanje Prinos Intezitet se če Gazdinska klasa Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Glavni V Iv ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 % % 10360421 76.65 21127.6 275.6 132.9 1.7 8035.9 38.0 604.7 NC 10 76.65 21127.6 275.6 132.9 1.7 8035.9 38.0 604.7 26325421 8.57 670.8 249.3 41.6 4.9 920.1 137.2 220.9 26326421 0.85 123.0 144.7 34.7 40.8 98.9 80.4 28.5 26351421 114.25 26185.6 229.2 3387.5 29.6 12171.5 46.5 35.9 26360421 57.40 12886.8 224.5 771.2 13.4 4826.1 37.4 62.6 NC 26 181.07 39866.2 220.2 4235.0 23.4 18016.5 45.2 42.5 Ukupno GJ 257.72 60993.8 236.7 4367.9 16.9 26052.4 42.7 59.6 Ukupan prinos u sastojinama koje su predvi ñene za obnavljanje iznosi 26.052,36 m3 na površini 257,72 ha. Intezitet se če pozapremini iznosi 42.7 m3, a po teku ćem zapreminskom prirastu 59,6 %.

7.5.2. Plan prorednih se ča

Prethodni prinos je u funkciji potreba daljeg negovanja sastojina u razvoju, a obra čunat je u okviru ukupne analize mogu ćnosti korišćenja (namene površina), polaze ći od zate čenog stanja sastojina, stepena o čuvanosti (sklopljenosti) sastojina, strukturnih osobina i zdravstvenog stanja sastojina, razvojne faze (starosti) i broja stabala po jedinici površine iz kojih je proistekao intezitet zahvata se ča (intezitet prore ñivanja). Proredni prinos je kalkulisan za svaku sastojinu pojedina čno. Kalkulacija je vršena tako što je prinos odre ñen intenzitetom zahvata u odnosu na zapreminu sastojine, pri čemu se vodilo ra čuna da etat ne pre ñe 2/3 vrednosti desetogodišnjeg prirasta. Prema tome etat sastojine je odre ñen na osnovu stanja konkretne sastojine, njene zapremine i zapreminskog prirasta, a ukupan etat gazdinske klase dobijen je zbirom etata pojedinih sastojina koje pripadaju datoj gazdinskoj klasi. Metod kalkulacije prinosa sinhronizovan je sa prikazom stanja, datim ciljevima gazdovanja i merama za ostvarenje ciljeva. Plan prorednih se ča je detaljno prikazan u odgovaraju ćoj tabeli po odsecima, gazdinskim klasama i vrstama drve ća.

Stanje Prinos Intezitet se če Gazdinska klasa Prethodni Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast V Iv ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 % % 10360421 52.18 13986.8 268.1 313.6 6.0 1751.1 12.5 55.8 10470421 26.33 4959.8 188.4 206.4 7.8 597.0 12.0 28.9 10477421 0.81 164.5 203.0 6.7 8.3 19.4 11.8 28.9 10479421 2.14 196.8 91.9 7.8 3.6 19.3 9.8 24.8 NC 10 81.46 19307.8 237.0 534.5 6.6 2386.7 12.4 44.7 26351421 13.89 2923.3 210.5 70.6 5.1 398.3 13.6 56.4 26360421 461.02 107380.8 232.9 2443.4 5.3 12899.7 12.0 52.8 26361421 33.65 3262.0 96.9 105.3 3.1 412.3 12.6 39.1 26470421 13.61 2468.2 181.4 103.7 7.6 350.4 14.2 33.8 26471421 10.45 2126.4 203.5 90.2 8.6 329.1 15.5 36.5 26475421 8.69 1979.6 227.8 80.5 9.3 206.7 10.4 25.7 26479421 7.98 2147.7 269.1 89.9 11.3 318.1 14.8 35.4 NC 26 549.29 122288.0 222.6 2983.5 5.4 14914.6 12.2 50.0 83360421 23.03 5345.3 232.1 171.1 7.4 801.8 15.0 46.9 83470421 72.17 12108.7 167.8 548.5 7.6 1872.5 15.5 34.1

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 55

Mihaila Pupina 113 Beograd

Stanje Prinos Intezitet se če Gazdinska klasa Prethodni Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast V Iv ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 % % 83471421 3.48 1042.1 299.5 31.4 9.0 167.0 16.0 53.2 NC 83 98.68 18496.0 187.4 751.0 7.6 2841.4 15.4 37.8 Ukupno GJ 729.43 160091.8 219.5 4269.1 5.9 20142.7 12.6 47.2

Ukupan planirani predhodni ( proredni) prinos iznosi 20.142,74 m3, a on je planiran na 729,43ha površine. Intenzitet prorednih se ča na nivou gazdinske jedinice po zapremini je 12,6%, a po zapreminskom prirastu 47.2 % što se ocenjuje kao umeren zahvat prorednim se čama.

7.5.3. Ukupan plan koriš ćenja šuma

Plan se ča šuma obuhvata plan se ča obnavljanja šuma - glavni prinos i plan prorednih se ča - prethodni prinos. Na ovom mestu plan se ča šuma bi će prikazan po gazdinskim klasama, vrsti prinosa i vrsti drve ća. Plan se ča šuma po gazdinskim klasama: Intezitet se če STANJE PRINOS Gazdinska klasa V Iv Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Glavni Prethodni Ukupno ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3 m3 % % 10360421 186.87 50547.2 270.5 1133.6 6.1 8035.9 1751.0 9786.9 19.4 86.3 10470421 69.38 8661.4 124.8 386.2 5.6 597.0 597.0 6.9 15.5 10477421 0.81 164.5 203.0 6.7 8.3 19.4 19.4 11.8 28.9 10478421 5.17 631.8 122.2 29.1 5.6 10479421 2.14 196.7 91.9 7.8 3.6 19.3 19.3 9.8 24.8 10482421 11.83 177.4 15.0 2.1 0.2 NC 10 276.20 60379.0 218.6 1565.5 5.7 8035.9 2386.7 10422.6 17.3 66.6 26288421 7.54 684.8 90.8 28.1 3.7 26325421 17.93 857.6 47.8 41.6 2.3 920.1 920.1 107.3 220.9 26326421 0.85 123.0 144.7 4.6 5.4 98.9 98.9 80.4 213.9 26351421 279.37 69210.1 247.7 1428.2 5.1 12171.5 398.3 12569.8 18.2 88.0 26360421 898.26 195754.1 217.9 4456.9 5.0 4826.1 12899.7 17725.8 9.1 39.8 26361421 36.66 3589.3 97.9 115.5 3.1 412.3 412.3 11.5 35.7 26362421 141.12 7218.0 51.1 118.5 0.8 26470421 26.98 2555.3 94.7 109.0 4.0 350.4 350.4 13.7 32.2 26471421 12.93 2767.0 214.0 112.2 8.7 329.1 329.1 11.9 29.3 26475421 8.69 1979.6 227.8 80.4 9.3 206.7 206.7 10.4 25.7 26478421 7.22 1162.3 161.0 51.0 7.1 26479421 9.43 2483.6 263.4 106.8 11.3 318.1 318.1 12.8 29.8 NC 26 1446.98 288384.6 199.3 6652.9 4.6 18016.5 14914.6 32931.1 11.4 49.5 83360421 25.13 5370.6 213.7 171.9 6.8 801.8 801.8 14.9 46.6 83361421 2.56 83362421 31.91 1218.5 38.2 18.4 0.6 83469421 39.66 83470421 164.48 12822.2 78.0 590.1 3.6 1872.5 1872.5 14.6 31.7 83471421 3.48 1042.1 299.5 31.4 9.0 167.0 167.0 16.0 53.2

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 56

Mihaila Pupina 113 Beograd

Intezitet se če STANJE PRINOS Gazdinska klasa V Iv Površina Zapremina Teku ći zapreminski prirast Glavni Prethodni Ukupno ha m3 m3/ha m3 m3/ha m3 m3 m3 % % 83482421 2.12 53.0 25.0 0.8 0.4 NC 83 269.34 20506.3 76.1 812.8 3.0 2841.4 2841.4 13.9 35.0 Ukupno GJ 1992.52 369270.0 185.3 9031.1 4.5 26052.4 20142.7 46195.1 12.5 51.2

Plan se ča šuma po vrstama drve ća: Stanje šuma Planirani prinos Intenzitet se če po Vrsta Zapreminski Zapremina Glavni Prethodni Ukupno V Zv drveca prirast m3 % Bk 329502.7 7350.4 25016.2 15933.5 40949.7 12.4 55.7 Gr 1941.4 49.7 64.7 250.6 315.3 16.2 63.5 Bag 946.9 46.3 890.1 95.0 985.1 104.0 213.0 Brz 765.5 21.7 12.8 160.3 173.1 22.6 79.6 KrLip 693.4 23.6 Jav 580.4 13.1 Jas 434.2 18.1 216.1 216.1 49.8 119.6 Kit 402.5 11.1 40.2 40.2 10.0 36.2 Slad 292.9 7.3 Cer 182.4 3.7 Otl 115.9 4.2 5.1 5.1 4.4 12.1 Tres 74.3 2.8 16.5 16.5 22.2 59.8 Bjas 30.0 0.7 OML 24.4 0.7 Cjas 22.1 0.8 3.9 3.9 17.7 51.1 Kln 6.4 0.2 8.0 8.0 124.7 391.3 Mle 1.3 0.1 Ukupno liš ćari 336016.7 7554.3 26052.4 16660.6 42713.0 12.7 56.5 Smr 25546.9 1125.8 2878.6 2878.6 11.3 25.6 Dug 2752.4 124.8 305.2 305.2 11.1 24.5 Bbor 2526.0 118.0 97.7 97.7 3.9 8.3 Cbor 2245.0 95.3 200.7 200.7 8.9 21.1 Brv 156.6 11.8 Jel 26.4 1.1 Ukupno četinari 33253.3 1476.8 3482.2 3482.2 10.5 23.6 Ukupno GJ 369270.0 9031.1 26052.4 20142.8 46195.2 12.5 51.2 Ukupan prinos u GJ "Vrla" iznosi 46.195,1 m3. Glavni prinos (se če obnavljanja) planirane su u iznosu od 26.052,36 m3 (56,4 %), a prethodni prinos (proredne se če) u iznosu od 20.142,74 m3 (43,6 %). Intenzitet se če na nivou cele gazdinske jedinice iznosi 12,5 % u odnosu na zapreminu i 51,2 % u odnosu na desetogodišnji zapreminski prirast. Posmatraju ći planirani prinos po vrstama drve ća, konstatujemo da bukva ukupnom prinosu učestvuje sa 88,6 %, smr ča 6,2%,bagrem 2,1% itd.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 57

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.5.4. Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda

Na čin sakupljanja, koriš ćenja, stavljanja u promet i dozvoljene koli čine divlje flore, faune i gljiva regulisane su Uredbom o stavljanju pod kontrolu koriš ćenja i prometa divlje flore i faune (Sl. Gl. Republike Srbije broj 31/2005). Dozvolu za sakupljanje i stavljanje u promet divlje flore, faune i gljiva za teku ću godinu, izdaje Ministarstvo po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Dozvola se izdaje pravnom licu, odnosno preduzetniku koji se bave delatnoš ću sakupljanja i prometa divlje flore, faune i gljiva, na osnovu objavljenog konkursa koji sprovodi Ministrstvo. Koli čine divlje flore, faune i gljiva koje se sakupljaju i stavljaju u promet, Ministarstvu predlaže Zavod za zaštitu prirode Srbije do 31. januara za teku ću godinu. Paša Pitanje paše je regulisano Zakonom o šumama. Po tom zakonu onaj ko gazduje šumama dužan je da odre ñuje mesto i propisuje uslove za pašu, vrstu i broj grla kao i nadoknadu za pašu vode ći ra čuna o postavljenim ciljevima gazdovanja. U uslovima ove gazdinske jedinice paša je zabranjena u šumama u kojima se vrše meliracioni radovi, u sastojinama gde je u toku prirodno obnavljanje, u postoje ćim mladim kulturama, kao i u kulturama koje će biti podignute u ovom ure ñajnom periodu na neobraslom zemljištu. U prethodnom periodu nije ostvaren prihod od pašarenja, niti je vršena evidencija broja i vrste stoke na podru čju GJ "Vardenik", tako da se u OGŠ, bez navedenih parametara, ne može odrediti prihod od naplate takse za ispašu stoke za ovo ure ñajno razdoblje. Lov - Plan ure ñenja lovne divlja či Glavne vrste divlja či u lovištu "Vrla"su: srna, divlja svinja, zec, fazan, poljska jarebica. Njihova zaštita, gajenje, lov i koriš ćenje vrši će se na osnovu Lovnih osnova. Ciljevi gazdovanja lovištem: Opšti ciljevi - zaštita, gajenje, lov i koriš ćenje gajenih vrsta divlja či i njenih delova tako da se merama gazdovanja obezbedi gajenje ovih vrsta divlja či u broju i kvalitetu koji dozvoljavaju prirodni uslovi u lovištu. Zaštita, lov i koriš ćenje lovostajem zašti ćenih vrsta divlja či, koje stalno ili povremeno žive u lovištu. Posebni ciljevi - postizanje odre ñenog broja i kvaliteta, polne i starosne strukture, gustine populacije, koriš ćenje divlja či i njenih delova kroz lovni turizam, rekreativnu aktivnost članova lova čkog udruženja. Poboljšanje prirodnih uslova staništa za sve vrste divlja či i zaštita retkih prore ñenih vrsta. Mere za ostvarivanje ciljeva gazdovanja lovištem: • obnavljanje i prirast divlja či u lovištu (dinamika razvoja populacije) • izgradnja i održavanje lovnih i lovno-tehni čkih objekata, izgradnja i održavanje lovno-proizvodnih objekata i ogra ñivanje dela lovišta • odstrel divlja či • gajenje, zaštita, lov i koriš ćenje divlja či i njenih delova • zaštita divlja či i mere za obezbe ñivanje mira u lovištu • prihrana i prezimljavanje divlja či u lovištu • mere za ostvarivanje saradnje sa drugim delatnostima i susednim lovištima • naseljavanje divlja či u lovište • druge mere koje proisti ču iz posebnih ciljeva gazdovnja lovištem Kapacitet lovišta, odnosno broj odre ñenih vrsta divlja či na 100 hektara lovnoproduktivne površine koji obezbe ñuje normalan razvoj šumskih ekosistema (bez nanošenja štete šumi), odnosno dozvoljen broj jedinki u navedenim lovištima prikazan je slede ćom tabelom: Dozvoljen broj jedinki po bonitetnim razredima Bonitetni razred (bonitet lovišta) Vrsta divlja či I II III IV 1. Divlja svinja 2+ 1-1,9 0,3-0,9 0 2. Srna 8+ 6-7,9 4-5,9 2-3,9 3. Zec 20-40 12-19 5-11 2-4 4. Fazan 30-60 20-29 10-19 4-9 5. Poljska jarebica 40-80 25-39 10-24 4-9 Napred navedeni kapacitet lovišta obezbe ñuje nesmetani razvoj šimskih ekosistema, odnosno ovaj broj jedinki na 100 hektara lovnoproduktivne površine ne će pri činjavati štete na šumskim sistemima i on se kod izrade planskih dokumenata u oblasti lovstva mora uvažavati, to jest usaglasiti sa ovim Planom razvoja gazdovanja šuma. Biološki kapacitet lovišta predstavlja maksimalan broj odre ñene divlja či na 100 ili 1.000 ha lovno-produktivne površine, pri čemu kod divlja či ne dolazi do opadanja osnovnih karakteristika jedinki u telesnoj težini, prirastu i kvalitetu trofeja. Pove ćanje brojnosti neke vrste divlja či koja pripada odre ñenom ekosistemu,

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 58

Mihaila Pupina 113 Beograd

uslovljeno je kapacitetom sredine čija kakvo ća opet zavisi od raspoložive hrane i vode, mogu ćnosti za zaklon i drugih neophodnih uslova za život. Brojnost jedne životinjske vrste i pored velike mogu ćnosti razmnožavanja ne može nadmašiti kapacitet sredine, a da pri tom ne izazove ili pove ćanje smrtnosti ili opadanje stope razmnožavanja. Eventualni višak, koji se svake godine javlja kao posledica razmnožavanja, ubira čovek ili propada usled otpora sredine (grabljivice, bolesti i drugi uzroci smrtnosti). Ekonomski kapacitet lovišta predstavlja onaj maksimalni broj divlja či na odre ñenoj lovno-produktivnoj površini koja, po svojim uslovima, obezbe ñuje zdravu i normalno razvijenu divlja č sa dobrom fizi čkom kondicijom i konstitucijom, odnosno takvu divlja č koja će uz najpovoljniji odnos polova, dati maksimalni godišnji prirast. Takva divlja č i takvog brojnog stanja ne čini na toj površini nikakve ili minimalne i podnošljive štete. Bonitet lovišta predstavlja ocenu kvaliteta svih ekoloških uslova unutar lovišta, koji obezbe ñuje trajan opstanak i razvoj populacije jedne ili više vrsta divlja či koja u njemu stalno boravi. Osnovni ekološki uslovi, koji bitno uti ču na razvoj i opstanak populacija divlja či su: kvalitet zemljišta, voda i hrana, vegetacija, klima, konfiguracija terena, mir u lovištu i opšta pripadnost lovišta. Optimalni fond divlja či u okviru lovišta "Vrla" iznosi: Površina lovišta Bonitet Lovno prodiktivna površina Broj divlja či na 1.000 ha LPP Mati čni-optimalni fond Vrsta divlja či lovišta hektara jedinki Lovište „Vrla“ 1. Srna III 20.000,00 20 400 2. Divlja svinja III 25.000,00 7 176 3. Zec III 20.000,00 110 2.200 4. Fazan IV 3.000,00 167 500 5. Poljska jarebica III 12.000,00 200 2.400

7.5.5. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica

Izgradnja i održavanje šumskih saobra ćajnica treba da su u skladu sa "Pravilnikom o bližim uslovima, kao i na činu dodele i koriš ćenja sredstava iz godišnjeg programa koriš ćenja sredstava Budžetskog fonda za šume Republike Srbije i Budžetskog fonda autonome pokrajine“, Službeni glasnik br.17 od 21.02.2013.godine ( član 2). Za izvršenje planiranih radova u ovom ure ñajnom razdoblju predvi ñeno je prevo ñenje mekih kam.ionskih puteva u tvrde slede ćih putnih pravaca (druga faza) koji će u znatnoj meri poboljšati otvorenost gazdinske jedinice:

R. Dužina Vrsta rada Naziv putnog pravca br. km 1. Šiljegarnik-Voda „Rosa” (31,32,33,34,41) 2.5

2. Valjavica-Vu čedelce-Gramada (45,48.49,51,52,55,56,57) 5,6 1. Prevo ñenje mekih u tvrde kamionske puteve Ukupno 8,1 3. Promaja-Bobik-Vilje Kolo-Mali Strešer-Trenjin grob 10,0 4. Jar čeva Mahala-Pandžin grob 3,0 5. Božilove Rovine-Cakino raskršje-Bobik 5,9 6. Debeli rid-Zlatin čukar 2,1 7. Vu čedelce-Trenjin grob 1,1 8. Vrla-Mla ñince 1,6 9. Vrla-Novoselce-Jasen-Manastirski potok 3,0 10. D.Romanovce-Mašinci-Krstinska čuka-Manastirski potok 2,5

2. Održavanje šumskih puteva Ukupno održavanje šumskih puteva 29,2

Prevo ñenjem mekih kamionskih puteva u tvrde) u ukupnoj dužini od 8,1 km kvalitet putne mreže će se popraviti tako da će tvrdi kamionski putevi biti zastupljeni sa 18,1 km , a meki sa 19,2 km. Takoñe je planirano održavanje 29,2 km kamionskih puteva.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 59

Mihaila Pupina 113 Beograd

7.5.6. Plan ure ñivanja šuma

OGŠ za gazdinsku jedinicu "Vrla" važi u vremenu od 01.01. 2018. godine do 31.12.2027. godine. Revizija ove osnove treba se uraditi u poslednjoj godini važenja ove OGŠ, odnosno 2026. godine.

7.5.7. Očekivani efekti gazdovanja

Planirani radovi ura ñeni su sa ciljem da se unapredi sadašnje stanje, tj. postignu kratkoro čni ciljevi gazdovanja šumama, koji su u funkciji postizanja dugoro čnog opšteg cilja, a to je postizanje optimalnog (funkcionalnog) stanja šuma na datom staništu, odnosno obezbe ñivanje funkcionalne trajnosti. Na bazi sadašnjeg stanja šuma i šumskog zemljišta, a pod pretpostavkom da se planirani radovi realizuju (obezbede sredstva) na kraju ure ñajnog perioda očekujemo slede će stanje šuma: 1. Prirodnim obnavljanjem u visokim i izdana čkim sastojinama bukve (oplodni sek na 212,11ha) i (oplodno - završni na 36,19ha)) zapo čećemo prirodno obnavljanje u visokim i izdana čkim sastojinama bukve. 2. Realizacijom planiranih se ča (glavnih i prorednih) na kraju ure ñajnog perioda očekujemo zapreminu od 413.386,26 m3, odnosno uve ćanje zapremine od 44.116,3 m3 ili 12,0 % u odnosu na sadašnju zapreminu, što je posledica pozitivne razlike izme ñu zapreminskog prirasta i planiranog prinosa. 3. Vešta čkim pošumljavanjem goleti (17,93 ha) dobi će se ve ća obrasla površina 4. Čiš ćenjem na površini od 13,83 dobi će se bolje negovane vešta čki podignute sastojine. 5. Popunjavanjem vešta čki podignutih kultura sadnjom na površini od 9,15 ha dobi će se potpuno obrasla površina. 6. Čistom se čom bagrema kao redovan vid obnove na 9,42 ha dobi ćem se ista obrasla površina 7. Rekonstrukcijom 8,1 km mekih kamionskih puteva u tvrde, omogu ćiće lakšu realizaciju planiranih radova.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 60

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.0. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA ŠUMAMA

8.1. Smernice za sprovo ñenje šumsko - uzgojnih radova

Pošumljavanje goleti Kako se uspeh pošumljavanja i vešta čkog obnavljanja ne bi doveo u pitanje, rukovanju sadnim materijalom je potrebno posvetiti maksimalnu pažnju, jer od ovoga u najve ćoj meri zavisi uspeh pošumljavanja. Rukovanje-manipulacija sadnicama od rasadnika, pa do samog izvo ñenja sadnje mora biti takva da sadnice najbezbolnije pretrpe „šok“ promene staništa (rasadnik-objekat pošumljavanja). Kada se govori o manipulaciji sadnicama, potrebno je naglasiti da: prilikom prevoza koren sadnica mora biti u vlažnoj sredini; na objektu pošumljavanja sadnice moraju staviti u zasenu i utrapiti (ako se ne koriste odmah) i povremeno se prskati vodom; sadnice prilikom samog izvo ñenja sadnje nijednog trenutka nesmeju biti izložene suncu ili vetru, kako ne bi došlo do isušivanja korenovog sistema; je pre sadnje na terenu koren sadnica potrebno natopiti rastvorom stajskog ñubriva i vode; je za raznošenje sadnica po terenu potrebno koristiti kofe, korpe, torbe od nepromo čivog platna u kojima se nalazi vlažna mahovina ili vlažna zemlja kako bi korenov sistem u njima bio stalno vlažan. Ukoliko se prilikom manipulacije sadnicama napravi neki propust sav uloženi trud na pošumljavanju i vešta čkom obnavljanju može biti uzaludan. Pre same sadnje sadnica, potrebno je izvršiti razmeravanje i obeležavanje mesta sadnje na terenu. Razmeravanje se vrši u skladu sa definisanom gustinom, tj. razmakom sadnje, kao i sa orografskim uslovima samog objekta. Neposredno pre sadnje vrši se raznošenje sadnica po terenu. Kako ne bi došlo do isušivanja korenovog sistema, prilikom raznošenja sadnica, potrebno je voditi ra čuna o tome da ne treba raznostiti sadnice mnogo unapred u odnosu na sadnju. Kada se govori o samoj sadnji treba naglasiti da postoji više tehnika sadnje. Naj češ će se koristi tehnika kopanja jama sa sadnjom sadnica. Ova tehnika je najstariji na čin sa ñenja šumskog drve ća. Sadnjom u jame se uspešno mogu saditi krupne sadnice. Tako ñe, ovaj metod se može primeniti za svaku vrstu drveća i na svakom terenu. Jame se kopaju ru čnim alatom (motika, kramp, ašov), kao i mašinski (svrdlima priklju čenim na traktor ili motornu testeru). Sa mesta gde će se iskopati jama, najpre je potrebno ukloniti korovsku i žbunastu vegetaciju i ostalu prizemnu floru, nakon čega se iskopa jama, obi čno kružnog oblika.. Potrebno je voditi ra čuna da jame svojim dimenzijama odgovaraju, pored ostalog, i veli čini i obimu korena sadnica koje se sade. Iskopana zemlja se usitni i slaže samo sa jedne strane jame, kako bi prilikom izvo ñenja sadnje bila pri ruci. Eventualno iskopani kamen je potrebno odvojiti i koristiti za pokrivanje zemlje oko posa ñene sadnice, ili za podzi ñivanje jame sa donje strane. Prilikom sadnje, sadnicu je potrebno držati za vrh jednom rukom, dok se drugom rukom vrši sadnja, tj. zatrpavanje. U jamu se prvo vra ća zemlja koja je prva iskopana (jer je najplodnija). Kod sadnje je neophodno voditi ra čuna o što prirodnijem položaju korenovog sistema u jami (da žile ne budu savijene, polomljene i sl.), takoñe je veoma bitno da korenov vrat bude u zemlji, da ne bi došlo do sušenja sadnice. Kako bi se eliminisali vazdušni džepovi u jami, zemlju oko sadnice je potrebno dobro nagaziti. Da bi se spre čilo površinsko oticanje vode oko same sadnice i smanjila evaporacija vode iz zemljišta, a time se obezbedila odgovaraju ća vlažnost zemljišta, radnici prilikom sadnje treba da daju nagib jami, koji je suprotan nagibu terena. Pojava sušnih perioda, koji su na našem podneblju sve prisutniji, u mnogome uti če na smanjen procenat primanja zasa ñenih biljaka. Kako bi se ovo predupredilo, prilikom sadnje biljaka je mogu će koristiti sredstva za apsorpciju vode (polimeri, hidrogelovi i sl.), koji se zajedno sa zemljom stavljaju u jamu prilikom sadnje. Orijentaciona koli čina polimera potrebnog za pošumljavanje jednog hektara je oko 12 kg, dok je orijentaciona koli čina hidrogela potrebnog za pošumljavanje jednog hektara oko 50 kg. Jedan od mogu ćih na čina da se pove ća broj primljenih sadnica nakon njihove sadnje, smanje štete od divlja či na njima i smanji šteteno dejstvo korova je primena raznih vidova štitnika za novozasa ñene biljke. Kod zaštite od zakorovljavanja mogu će je koriš ćenje i PVC folije crne boje, koja se postavlja na zemlji oko same sadnice. Ovakva upotreba PVC folije će spre čiti kako pojavu korova, tako i pojavu travne i druge prizemne vegetacije. U pogledu izbora vrsta za sadnju, treba se pridržavati toga unutar koje grupe ekoloških jedinica se površine nalaze. Po pravilu, što su stanišni uslovi povoljniji (zemljište dublje, rastresitije i svežije) sadnice treba da su krupnije i re ñe razmeštene, a što su uslovi nepovoljniji (pli će i suvlje, kamenitije zemljište) sadnice treba da su manjeg uzrasta, zdepastije forme i guš će zasa ñene. U posebno nepovoljnim edafskim uslovima kre čnja čke rendzine, skeletni sirozemi ili sli čna suva zemljišta, preporu čuje se upotreba sadnica sa busenom. U ovu svrhu najbolje su "kontejnerski" proizvedene sadnice u kesama od plastifikovane hartije "Ensotubepot" sistem). Vešta čko pošumljavanje sadnjom planirano je na radnoj površini od 17,93 hektara, sadnicama smr če, a u nedostatku istih kao alternativnu vrstu koristiti javor ili bukvu.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 61

Mihaila Pupina 113 Beograd

Popunjavanje vešta čki podignutih kultura sadnjom Uobi čajena je praksa da se pojedina čno uginule (posušene) sadnice ne zamenjuju novim, ako njihovo učeš će ne prelazi 15 % od ukupnog broja zasa ñenih sadnica. Me ñutim, ako je pošumljavanje izvršeno retkom sadnjom (sa manje od 2.000 sadnica po 1. ha) onda se popunjavanje izvodi bez obzira na procenat posušenih zasa ñenica. Ovo isto važi i za slu čaj da je uginu će sadnica grupimi čno izraženo. Popunjavanje se izvodi najdalje 2 godine iza osnivanja zasada, jer kasnije zasa ñene biljke su u neravnopravnom položaju u odnosu na starije susede te obi čno potonu u konkurentskoj utakmici. U popunjavanju se koriste dobro razvijene i bogato ožiljene presa ñenice, odnosno biljke iz krupnijih kontejnera, po uzrastu bliske preživelim zasa ñenicama. Kao najpogodnije vreme za popunjavanje smatra se prole će i to sadnjom u jame, ili letnje popunjavanje kultura u godini sadnje, sa sadnicama koje su proizvedene u kontejnerima. Ne treba gubiti iz vida da do uginu ća zasa ñenih biljaka može do ći i nekoliko godina posle sadnje, pa i posle popunjavanja izvršenog u prve dve vegetacione periode. To se naj češ će dešava na jako zakorovljenim površinama (paprat, kupina, izbojci i sl.), ako je izostala briga oko održavanja (osloba ñanja) kultura. Tako ñe se to dešava i u kulturama na ekstremno nepovoljnim staništima pri dugotrajnim letnjim sušama. U oba slu čaja sušenje je grupimi čnog karaktera; bilo da je uslovljeno lokalitetima sa ja čim zakorovljavanjem, ili sa pli ćim, kamenitim zemljištem. Popunjavanje je ovde neophodno, ali zahteva posebnu pažnju kod izbora uzrasta i kvaliteta sadnica i tehnike sadnje, kako bi se što uspešnije pariralo nepovoljnim činiocima koji su i doprineli sušenju kulture. Posebna pažnja podrazumeva da prilikom manipulacije sa sadnicama, treba voditi ra čuna da kod prevoza, koren sadnica bude u vlažnoj sredini. Ako se pošumljavanje ne vrši odmah, sadnice treba dobro utrapiti, staviti u zasenu i po potrebi prskati vodom. Kod raznošenja sadnica na terenu, treba koristiti kofe, korpe ili nešto sli čno od nepromo čivog platna u kojima se nalazi vlažna zemlja ili mahovina da bi korenje, koje se tu nalazi stalno bilo vlažno.Važno je ista ći da sadnice kod izvo ñenja radova, ni jednog trenutka ne budu izložene suncu i vetru, da se korenov sistem ne isuši. Popunjavanje kultura planirano je na radnoj površini od 9,15 hektara, sadnicama smr če, a u nedostatku istih kao alternativnu vrstu koristiti javor ili bukvu. Okopavanje i prašenje Izvodi se nakon osnivanja šumskih kultura, prvenstveno radi regulisanja vodnog režima zemljišta i uklanjanjem konkurencije korovske vegetacije tj. radi poboljšanja stanišnih uslova za rastenje i razvoj mladih šumskih kultura. Neophodan broj okopavanja i prašenja iznosi prose čno 3-4 puta u drugoj i 1-2 puta u tre ćoj godini posle sadnje. Ako je godina sun čana, broj okopavanja i prašenja se pove ćava za 1-2 puta i obrnuto ako je godina kišna. Neophodno je da se navedeni broj kultivacija u pojasu hrastova pove ća zbog nepovoljnih stanišnih uslova, ali se zato može smanjivati u pojasu bukve i četinara, gde prili čno povoljni uslovi vlažnosti obezbe ñuju dobro preživljavanje i porast sadnica. Primarna radnja kod okopavanja je uklanjanje korova, a kod prašenja rahljenje površinskog sloja zemljišta, koje postaje rastresito i na taj na čin spre čava isparavanje postoje će vlage.Najpovoljnije vreme za prašenje je neposredno posle kiše. Jun i jul su meseci kada se prašenje ne sme izostaviti. Okopavanje i prašenje planirano je na radnoj površini od 136,12hektara. Se ča čiš ćenja u mladim kulturama Se ča čiš ćenja je mera koja se u vešta čki podignutim sastojinama sprovodi u doba kasnog podmlatka i ranog mladika. Zadatak se ča čiš ćenja kao mere nege da prirodno odabiranje (selekciju) usmeri na pomaganje najvrednijih individua u sastojini, uklanjanjem manje vrednih jedinki u gornjem spratu sastojine, što zna či da se radi o"negativnoj selekciji". Cilj uklanjanja fenotipski negativnih jedinki iz višeg sloja sastojine je da se pored favorizovanja najkvalitetnijih individua u višem spratu, omogu ći kvalitetnim jedinkama iz nižeg sprata da urastu u viši proizvodni sprat sastojine. Kod mešovitih sastojina osim napred navedenog cilj se ča čiš ćenja je i regulisanje razmera smese pojedinih vrsta drve ća. Kod sastojina mešovitih po poreklu se čom čiš ćenja se uglavnom iz sastojine vade stabla vegetativnog porekla. U cilju prakti čnog izvo ñenja se ča čiš ćenja, stabla u sastojini možemo svrstati u tri kategorije i to: u prvu kategoriju su svrstana stabla sa najboljim fenotipskim osobinama, u drugu stabla i žbunje koja pomažu razvoju stabala prve kategorije, a u tre ću kategoriju stabla koja ometaju pravilan razvoj stabala prve i druge kategorije. Se čama čiš ćenja iz sastojine se uklanjaju sva stabla tre će kategorije, tj. stabla koja ometaju normalan razvoj odabranih stabala i stabla koja iz higijensko-zdravstvenih razloga moraju biti uklonjena. Se ča čiš ćenja u kulturama planirana je na radnoj površini od 13,83hektara Odabiranje stabala za prorednu se ču Prorede kao mere nege, izvode se u sastojinama, koje su u periodu života kasnog mladika, pa sve do zrelosti za se ču. Cilj prorednih se ča je odabiranje i pomaganje fenotipski najkvalitetnijih individua glavne vrste drve ća u sastojini, zatim negovanje krošnji i debala odabranih biljaka, regulisanje sastava sastojine i rasporeda stabala u sastojini. Proredama se iz sastojine uklanjaju sva stabla koja ometaju pravilan razvoj odabranih stabala, budu ćnosti. Osim stabala koja ometaju razvoj stabala budu ćnosti, proredama vadimo i indiferentna stabla koja nemaju opravdanja da ostanu u sastojini. Kod izvo ñenja proreda, veoma je važno da sklop sastojine ne bude duže vremena prekinut. Proreda kao mera nege sastojina, treba da ima za cilj popravku zate čenog stanja. Pri tome se vrši selekcija fenotipski najkvalitetnijih stabala u svim spratovima, vode ći ra čuna o vrstama drve ća i njihovim mogu ćnostima i zahtevima, kako prema svetlosti, tako i prema smesi, staništu, sklopu itd.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 62

Mihaila Pupina 113 Beograd

Prorede imaju za cilj omogu ćavanje perspektivnim jedinkama normalan i maksimalan razvoj i prirast, pošto su to nosioci stabilnosti, kvaliteta i prirasta budu će sastojine. Proreda se izvodi po principima selektivne prorede, gde se odaberu i trajno obeleže najkvalitetnija stabla sa dobro o čuvanom i vitalnom krunom, sposobna da reaguju na proredne zahteve, tako što će na sebe da preuzmu prirast odstranjenih konkurenata. Iz sastojine se prvenstveno uklanjaju stabla gornjeg sklopa sa nepravilno formiranim deblom i krunom, krndeljasta i druga loše formirana stabla koja istovremeno ometaju normalan razvoj stabala budu ćnosti. Kod izdana čkih sastojina koje ćemo prorednim se čama u smislu konverzije prevoditi u visoki uzgojni oblik, selektivnim proredama vršimo pozitivnu selekciju kako bi sastojinu na vreme pripremili za konverziju. Ovde je potrebno ostaviti dovoljan broj kvalitetnih stabala koja bi u odre ñenom vremenskom periodu mogla dati dovoljno kvalitetnog semena. Odaberu se i trajno obeleže najkvalitetnija stabla natprose čnih dimenzija, sa dobro o čuvanom i vitalnom krunom, sposobna da reaguju na proredne zahvate, tako što će na sebe da preuzmu prirast odstranjenih konkurenata. Broj ovih kvalitetnih stabala zavisi od uzrasta sastojine i kre će se izme ñu 250 i 350 kom/ha, a može da se kre će i do 400 kom/ha. Broj stabala je znatno ve ći nego kod visokih šuma, jer je i ophodnja u izdanačkim sastojinama kra ća. Ako je ophodnja u izdana čkim sastojinama, 80 godina i posle tog perioda po činjemo sa obnavljanjem, a dužina podmladnog razdoblja iznosi 20 godina, to zna či da će starost mati čne sastojine biti 100 godina kada se bude izvodio završni sek. Kod vešta čki podignutih sastojina, proreda se sprovodi u više navrata, u zavisnosti od starosti i opštih karakteristika sastojine. Prva proreda se obavlja kada visina stabala dominantnog sprata dostigne visinu 8 - 10 m i ona treba da bude vrlo jaka. U ovom periodu, sastojina ima obi čno od 2000 - 2500 stabala/ha, pa se kombinuje šematska i selektivna proreda. Vadi se svaki četvrti red, a u preostala tri se provodi selektivna proreda sa negativnim odabiranjem. U sastojinama sa više od 3000 stabala/ha, vadi se svaki drugi red, a proreda se vrši pri visini dominantnog sprata do 8 m i ta proreda je samo šematska. Zahvatanje čitavih redova ima za cilj olakšavanje se če i privla čenja deblovine, kao i smanjenje ošte ćenja dube ćih stabala. Ako je razmak izme ñu redova ve ći od 3 m, tada se izostavlja šematska proreda i prelazi se na masovnu selekciju sa se čom loših individua. Druga proreda se obavlja kad glavni sprat sastojine dostigne visinu 12 - 15 m i ona je strogo selektivna sa pozitivnim odabiranjem. Tada se odaberu i stabla budu ćnosti (oko 200 st/ha) koja se moraju odlikovati superiornošću u svakom pogledu, jer trebaju na sebe preuzeti prirast uklonjenih konkurenata). Intenzitet zahvata kod ove prorede se kre će izme ñu 25 - 30% zapremine sastojine. Kada sastojina dostigne visinu od 17 - 19 m, izvodi se tre ća proreda, intenziteta oko 25%, pri čemu se u potpunosti favorizuju ozna čena stabla budu ćnosti i uklanjaju se sva ona koja na bilo koji na čin ugrožavaju ili ometaju stabla budu ćnosti. Četvrta proreda se provodi oko desetak godina nakon tre će prorede, kada visina dominantnog sprata dostigne 20 - 22 m. Ovom proredom se zahvataju stabla ispod prose čnog kvaliteta u vladaju ćem spratu, kao i sva potištena stabla. Intenzitet prorede je oko 20%. Cilj ove mešovite prorede je omogu ćavanje intenzivnog debljinskog prirasta. Posle ove prorede, više nema potrebe za intenzivnim prore ñivanjem, ve ć se može intervenisati samo nekim korekcionim zahvatima, u smislu osloba ñanja kruna stablima budu ćnosti i sl. Ovo je period kada je sastojina stara oko 50 godina i kada debljinski prirast kulminira i to se nastoji održati sve do zrelosti za se ču, kada se pristupa se čama obnove. Sastojine koje su osnivane sa ve ćim brojem sadnica od 3000 kom./ha, tehnika gazdovanja je analogna svemu napred izloženom, osim što se sa prvom proredom po činje znatno ranije, tj. kada visina sastojine dostigne 6 - 8 m. Sanitarne se če se izvode u sastojina koje su ošte ćene abioti čkim faktorima (vetro i snego izvale, vetro i snegolomi, ledolomi i sl.), insekata i gljiva. Tom prilikom se iz šume uklanjaju sva ošte ćena, obolela i suva stabla u cilju poboljšanja stanja šume. Proredne se če planirane su na površini od 729,43 ha, od toga sanitarne proredne se če planirane su na površini od 19,31 ha. Odabiranje stabala kod oplodne se če Zbog bioloških osobina bukve, oplodna se ča je najpovoljniji i najvažniji metod prirodnog obnavljanja, koja je kao metod i razra ñena u bukovim šumama. Prilikom obnavljanja čistih i mešovitih bukovih šuma, mogu se u zavisnosti od stanišnih uslova i sastojinskog stanja, uspešno primenjivati svi oblici oplodne se če, ili u kombinaciji sa ostalim metodama obnavljanja. Izvodi se u jednodobnim, srednje i visoko- produktivnim sastojinama. Tehnika izvo ñenja oplodne se če sastoji se u tome da stabla stare sastojine postepeno uklanjaju u nekoliko sekova (pripremni, oplodni, završni, a po potrebi i oplodno- završni sek) u vremenskom periodu do 20 godina. U uslovima ove gazdinske jedinice zastupljeni su oplodni i oplodno - završni sekovi. Oplodni sek - se izvodi u prvoj godini obilnog plodonošenja posle izvedenog pripremnog seka. Osnovni cilj oplodnog seka je da se još ve ćim smanjenjem broja stabala u sastojini, obezbede semenu najbolji uslovi za klijanje,kao i razvoj podmlatka u vremenu izmeñu oplodnog i završnog seka. Izvodi se u prvoj godini obilnog uroda posle pripremnog seka, ravnomerno po čitavoj površini, a ako je sastojina pravilno negovana, to je prvi obnovni zahvat. Uklanja se toliko stabala da se krune preostalih stabala ne dodiruju, sa ciljem da se površina ravnomerno osemeni, da do zemljišta i podmlatka dopre dovoljno svetlosti, toplote i vlage, ali da se spreči zakorovljavanje obnovne površine do pojave podmlatka. Obi čno se oplodnim sekom uklanja oko 50 % zapremine preostale posle pripremnog seka, odnosno sklop sastojine se svodi na 0,6. U sastojinama gde se nalazi više generacije stabala, sa velikim u češćem

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 63

Mihaila Pupina 113 Beograd

prestarelih stabala (iznad 150 god.), njihovo uklanjanje se vrši postepeno da se previše ne razredi sklop. U slu čaju potrebe vrše se i neophodne pomo ćne mere prirodnom obnavljanju. Oplodni sek u uslovima ove gazdinske jedinice planiran je u: 18a/b,19a,20a,21a,22a,24b,,28b,50a,53a,54a,55a,56a,57a/b,;. Oplodno - završni sek - se izvodi kada je podmla ñene delove sastojine potrebno osloboditi zasene stabala stare sastojine (završni sek), a u delovima koji nisu obnovljeni ukloniti stabla tanjih dimenzija i sa manjom krunom, a ostaviti stabla koja ce izvršiti dopunsko osemenjavanje. Kada cela površina nije u potpunosti onovljena. Kod oplodno-završnog seka prvo se sprovodi završni sek u delu sastojine koji je dobro obnovljen, sa zadovoljavaju ćim brojem podmladka, vade se sva stable iz podmlatka (završni sek) kako ne bi smetala daljem razvoju podmlatka. U sastojini treba da ostane potreban broj stabala oko 80-100 stabala po hektaru. U godini punog uroda izvršiće se oplodni sek, gde će se vaditi sva stable koja smetaju razvoju podmlatka, stable manjih dimenzija, potištena stable, lošijeg zdravstvenog stanja, a treba da ostanu dobra, zdrava stabla koja treba da plodonose i da obnove datu površinu. Oplodno - završni sek planiran je u: 56d,58a,59a. Z a v r š n i s e k, izvodi se kada je podmladak dovoljno odrastao da mu više nije potrebna zaštita mati čne sastojine, čije bi dalje zadržavanje predstavljalo smetnju njegovom pravilnom razvoju. Kriterijumi za odre ñivanje vremena izvo ñenja završnog seka su izgled (stanje) i visina podmlatka. Zaostajanje u rastu, zakrivljenost u pravcu dopiranja svetlosti, kišobranast izgled podmlatka, mozai čan - horizontalan raspored listova i bledo - zelenkasta boja liš ća su pouzdan znak da treba podmladak osloboditi zasene. U povoljnim uslovima se završni sek obi čno izvodi 6-8 godina posle oplodnog seka, kada podmladak dostigne visinu 1,0 m. Završni sek nije planiran u ovom ure ñajnom periodu. Obnova bagrema čistom se čom Bagrem se odlikuju neobi čno jakom izbojnom snagom i brzim rastom. Obnavljanje bagrema i graba je mogu će izvo ñenjem čistih (resurekcionih se ča), kada izdanci izbijaju iz panja, žile sr čanice i bo čnog žilja. Tako ñe obnavljanje je mogu će izvršiti kada se umesto se če provodi kr čenje, koje je poznato pod imenom "kotli čenje", kada iz krajeva žila koji ostanu u tlu naredne godine se javljaju mnogobrojni izdanci. Obnavljanje bagremovih sastojina na ovaj na čin je bolje, jer svaki izbojak razvija vlastiti korenov sistem koji nije deformisan u rastu. Izbojci se ne "odvaljuju", dovoljno su gusti, ravni i jednako raspore ñeni. Čista se ča bagrema planirana je u slede ćim odeljenjima: 68a,71c/d/f.

8.2. Uputstva za organizovanje se če u šumi

Vo ñenje se če Pre početka radova na se či i izradi drvnih sortimenata, potrebno je utvrditi radna polja. Radna polja su obeležena transportnom distancom i usmeravanje se če treba vršiti tako da se kre će od transportne granice prema izvoznim putevima. Treba strogo voditi ra čuna da se izbegne izvoz drvne mase kroz podmladak i podmla ñene površine. Pravilno vo ñenje se če stabala neophodno je da bi se štete kod obaranja, izrade i privla čenja svele na minimum. Prilikom se če, stabla se ne smeju usmeravati da padaju preko vodotoka. Pri odre ñivanju tehnologije kod privla čenja drveta, vodotoke gde god je to mogu će, treba odrediti za transportnu granicu, što zna či da se od vodotoka pravci transporta izvla čenja drveta razilaze, tako da se izvla čenje ne vrši preko vodotoka. Vodotoci se ne mogu koristiti kao vlaka za privla čenje drveta do stovarišta. Odre ñivanje pravca obaranja stabala Smer obaranja stabala odre ñuje se za svaki odsek posebno, zbog racionalizacije posla i omogu ćavanja lakše manipulacije trupcima prilikom izvla čenja na najbližu trasu ili put. Cilj da se što više skrati transportna distanca kod sabiranja i izvla čenja, da se šteta svede na najmanju mogu ću meru, kao i da se omogu ći lakše kretanje radnika u se čištu. Proizvodnja šumskih sortimenata Proizvodnja šumskih sortimenata - treba da obezbedi maksimalno kvalitativno i kvantitativno, iskorišćenje drvne mase, uz poštovanje svih uslova standarda. Neophodno je pre po četka svih radova na se či i izradi odabrati adekvatan na čin rada, to jest da li se opredeliti za klasi čan na čin se če, ili za brigadni sistem rada. Rukovodilac se če mora kontrolisati na čin obaranja, to jest visinu panja, dubinu podseka, smer obaranja itd.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 64

Mihaila Pupina 113 Beograd

Privla čenje šumskih sortimenata Privla čenje šumskih sortimenata - od panja do sabirnih mesta (rampi), ili do kamionskih puteva, predstavlja I fazu transporta. Za privla čenje trupaca, najpogodniji su šumski zglobni traktori sa vitlom (npr. LKT, TIMBERJACK, JOHN DEERE i dr.). Ovi traktori imaju najve ći u činak i u praksi su se pokazali kao najrentabilniji. Sa ovim traktorima se veoma uspešno mogu izvla čiti i drva za ogrev. Osim šumskih traktora, mogu se koristiti i modifikovani (adaptirani) poljoprivredni traktori, a u nekim slu čajevima, kada je neophodno izbe ći i najmanja ošte ćenja, mogu se koristiti i animali. Važna stavka u ovoj fazi je gustina putne mreže, kojom će se mrežom šumskih vlaka omogu ćiti najoptimalnije korišćenje postoje će mehanizacije. Intenzivno gazdovanje mogu će je sprovoditi uz adekvatnu putnu mrežu, i otvaranje ne otvorenih sastojina, kao i razmeštaj se ča, i ostali radovi u sastojini moraju biti me ñusobno uskla ñeni.

8.3.Godišnji plan gazdovanja šumama

Zakon o izmenama i dopunama zakona o šumama (Službeni glasnik RS broj 89/2015) član 21 glasi da se član 30 stav 1 Zakona o šumama br. 30/2010 menja i glasi: "Godišnji plan gazdovanja šumama za šume kojima se gazduje u skladu sa osnovom donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, a za šume sopstvenika kojima se gazduje u skladu sa programom donosi pravno lice iz člana 70. stav 1. ovog zakona najkasnije do 30. novembra teku će godine za narednu godinu. Sastavni deo godišnjeg plana su izvo ñački projekti i projekti korišćenja ostalih šumskih proizvoda, odnosno i projekti korišćenja ostalih funkcija šuma." Izvo ñački projekat (Zakon o šuma čl. 31) donosi korisnik, odnosno sopstvenik šuma, najkasnije do 31 oktobra teku će godine za narednu godinu. Zakon o izmenama i dopunama zakona o šumama (Službeni glasnik RS broj 89/2015) član 22 glasi da u članu 31.posle stava 3.dodaje novi stav koji glasi: „Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, u slu čaju kada planirani radovi nisu izvršeni u periodu od jedne kalendarske godine, izvo ñački projekat može da važi najduže dve kalendarske godine.” Dosadašnji stav 4. koji postaje stav 5.menja se i glasi: “Izvo ñački projekat izra ñuje se za odsek ili odeljenje, a izuzetno za više odseka ili odeljenja (sliv).” U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 6. ta čka na kraju re čenice zamenjuje se zapetom i dodaju re či: „osim izvo ñačkog projekta koji se izra ñuje na osnovu sanacionog plana i izvo ñačkog projekta za realizaciju slu čajnog prinosa“. Dosadašnji stav 6. koji postaje stav 7. menja se i glasi: „Ministar bliže propisuje sadržinu izvo ñačkog projekta, na čin i postupak njegovog donošenja i izrade, kao period važenja“. Osnovna jedinica za koju se izra ñuje godišnji izvo ñački projekat je odeljenje, u okviru koga se obavezno vodi ra čuna o eventualnoj podeli na sastojine (odsek). U okviru osnovne jedinice plana, izdvajaju se uzgojne jedinice koje čine delovi odelenja u kojima se planiraju iste uzgojne mere. Pod gravitacionim poljem, podrazumeva se površina odelenja koja ima zajedni čki pravac privla čenja šumskih sortimenata, uslovljen konfiguracijom terena ili stanjem sastojina i planiranim uzgojnim merama. Pod transportnom granicom, podrazumeva se linija uslovljena reljefom terena i stanjem sastojina sa koje se razilaze pravci transporta šumskih sortimenata sa površine na kojoj se izvode radovi na gajenju šuma. Izvo ñačkim projektom se po odeljenjima (odsecima) za svaku uzgojnu jedinicu zavisno od uzgojnih potreba te jednice (sastojine) naro čito utvr ñuje: mesto, vrsta, obim, na čin, rok, redosled i dinamika izvo ñenja radova na gajenju i korišćenju šuma, potreba u sadnicama, semenu i drugom materijalu, radnoj snazi, mehanizaciji i drugim sredstvima rada, saobraćajnoj mreži, finansijskim sredstvima i dr. Izvo ñački projekat izra ñuje se na osnovu odredbi plana razvoja šumskog podru čja i osnove gazdovanja šumama, podataka i zapažanja neposredno prikupljenih na terenu u vremenu najviše 12 meseci pre njegovog donošenja, analize uslova staništa, stanja sastojina i privrednih prilika i kriti čke ocene uspeha dosadašnjeg gazdovanja šumama. Izvo ñački projekat se sastoji iz tekstualnog dela, tabelarnog dela i skica. Tekstualni deo izvo ñačkog projekta sadrži opis staništa i sastojine, obrazloženje opšteg i etapnog uzgojnog cilja, obrazloženje eventualnih bitnih razlika stanja sastojine i planiranih radova prikazanih u OGŠ i u ovom planu, prikaz redosleda izvo ñenja radova na gajenju šuma i na čina izvo ñenja tih radova i prikaz tehnologije i organizacije rada na se či, izradi i privla čenju šumskih sortimenata. Tabelarni deo izvo ñačkog projekta naro čito sadrži podatke: o površini uzgojnih jedinica, vrsti i obimu radova na gajenju i korišćenju šuma, koli čini, vrsti i starosti sadnog materijala, drugim sretstvima rada i materijalu za izvo ñenje pripremnih i glavnih radova na gajenju i korišćenju šuma.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 65

Mihaila Pupina 113 Beograd

Izvo ñačkom projektu se prilaže skica odelenja u razmeri 1:5.000 ili 1:10.000, sa obaveznom vertikalnom predstavom terena, u kojoj se kartografski ozna čavaju osobenosti staništa i sastojina, postoje će i projektovane saobra ćajnice (pristupne i unutrašnje), gravitaciona radna polja, transportne granice, pravci privla čenja šumskih sortimenata i njihova povezanost sa postoje ćim saobra ćajnicama, izvori i vodotoci u odeljenju, sa oznakama nazna čenim u legendi skice. Identifikovanje osobenosti sastojina na terenu u zavisnosti od sastava, sklopljenosti, podmla ñenosti, uzrasta, zdravstvenog stanja, kvaliteta drvne mase i dr. krokiraju se na skici i obeležavaju kao posebne uzgojne jedinice u okviru izvo ñačkog plana. Radovi na gajenju šuma i korišćenju šuma prikazuju se po odeljenjima i vrstama rada. Pri utvr ñivanju vrste i obima radova na gajenju i korišćenju šuma u uzgojnoj jedinici, odnosno u gravitacionom radnom polju vrši se obavezno odabiranje i obeležavanje stabala za se ču u skladu sa odredbama opšte i posebne osnove. Dozna čena drvna masa razvrstava se na sortimente po vrstama drveta.

8.4.Uputstvo za vo ñenje evidencije gazdovanja šumama

Svi radovi koji se obavljaju u gazdinskoj jedinici i planirani su, moraju da se evidentiraju. Sva uputstva za vo ñenje evidencije gazdovanja šumama data su Pravilnikom o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog izvo ñačkog plana gazdovanja privatnim šumama ( čl. 72 - 76), na to obavezuje zakon o šumama u član 34., koji jasno kaže da je korisnik šuma dužan da u opštoj i posebnoj osnovi, kao i u godišnjem izvo ñačkom planu i programu, evidentira izvršene radove na zaštiti, gajenju i se či šuma. Korisnik šuma dužan je da evidentira izvršene radove najkasnije do 28. februara teku će godine za prethodnu godinu. Evidentiranje izvršenih radova na se či i gajenju šuma vrši se na obrascima "Plan gajenja šuma - Evidencija izvršenih radova na gajenju šuma", "Plan se ča obnavljanja (jednodobne šume) - Evidencije izvršenih se ča"," Plan se ča obnavljanja (raznodobne šume) - Evidencija izvršenih se ča" i "Plan prorednih se ča - Evidencija izvršenih se ča". Izvršeni radovi šematski se prikazuju na privrednim kartama sa naznakom površine, koli čine i godine izvršenja radova. Evidentiranje radova izvršenih u toku godine vrši se po sastojinama, odelenjima i gazdinskim klasama. Iz dozna čnih knjiga se unosi koli čina pose čenog drveta i obra čunava se po istim zapreminskim tablicama po kojima se obra čunava ukupna drvna zapremina u OGŠ. Ostvareni prinos razvrstava se prema vrsti prinosa na glavni prinos (redovni, vanredni i slu čajni) i prethodni prinos ( redovni i slu čajni) i prema sortimetnoj strukturi na oblo i prostorno drvo. Glavni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabla po planu se ča obnavljanja šuma, drvnu zapreminu slu čajnih prinosa - stabala pose čenih u sastojinama dva najstarija dobna razreda kod odabrane ophodnje, drvnu zapreminu stabala pose čenu u svim prirodnim oblicima raznodobnih šuma, kao i slu čajne prinose iz ovih šuma, drvnu zapreminu stabala pose čenih čistom se čom u izdana čkim šumama u cilju obnove. Predhodni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja je predvi ñena planom prorednih se ča i slu čajne prinose u sastojinama koje su planirane za proredne se če. Redovan prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja je predvi ñena planom prorednih se ča i planom se ča obnavljanja (jednodobne i raznodobne šume). Slu čajni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala koja nije predvi ñena za se ču planom se ča obnavljanja i planom prorednih se ča, a potreba za njihovom se čom je slu čajnog karaktera i rezultat je elementarnih nepogoda ili drugih nepredvidivih okolnosti. Vanredni prinos obuhvata pose čenu drvnu zapreminu stabala sa površina koje će se koristiti za druge svrhe osim za proizvodnju drvne zapremine. Osim ovih radova, potrebno je u Šumskoj hronici evidentirati sve pojave koje se primete u šumama u toku jedne godine, a to su: • štete i pojave nastanka štete od fitopatoloških ili entološkoh uzro čnika, • pojava ranih i kasnih mrazeva, • po četak listanja, • po četak cvetanja, • pojava plodonošenja i obilnosti uz ocenu kvaliteta semena, • štete od elementarnih nepogoda, • promene u posedovnim odnosima, • promene koje uti ču na izvršenje radova i dr.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 66

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.5. Smernice za sprovo ñenje radova na zaštiti šuma

Osnovni zadatak zaštite šuma je da se u gazdovanju šumama eliminišu, u što ve ćoj meri, štetni faktori. U tom smislu gazdovanje se mora obavljatii stru čno uklju čuju ći preduzimanje preventivnih mera zaštite. Savremeni zahtevi preventivne zaštite šuma su: • Na staništu preventivno osigurati vrstu kojoj to stanište odgovara. • Isklju čiti podizanje monokultura (posebno četinara). • U svim prilikama gde to uslovi staništa omogu ćuju podizati i gajiti mešovite sastojine. • Čiste sastojine svih vrsta drve ća, ukoliko to prilike staništa omogu ćavaju, prevoditi u mešovite i raznodobne. • Blagovremeno uvo ñenje i dosledno sprovo ñenje svih mera nege, kojima se postiže mnogobrojni pozitivni efekti po: • Zemljište (mogu će poboljšanje humifikacije i nastanak zemljišta povoljnih fizi čkih, hemiskih i bioloških osobina); • Sastojinu (nastankom ja čih kruna ve ćeg asimilacionog i prirodnog potencijala, nastaju i stabla i sastojine ve će vitalnosti, kao povoljnijeg odnosa visine i debljine odnosno manjeg stepena vitalnosti, te prema tome i otpornosti na sve negativne uticaje iz spoljne sredine - vetra, leda, snega). Strogo uspostaviti šumski red u užem i širem smislu: • pod šumskim redom u širem smislu podržava se održavanje povoljnijeg zdravstvenog stanja šuma, koje se postiže blagovremenim i radikalnim izvo ñenjem sanitarnih se ča, odnosno uklanjanjem sušika, "umiru ćih stabala", izvala, vetroloma, kao i svih stabala za koje se može oceniti da su umanjene vitalnosti; • u suštini sanitarne se če i mere nege su najefikasniji na čin preventivnog delovanja na zaštiti šuma. • najstrožijim sprovo ñenjem (uvo ñenjem i održavanjem) šumskog reda u užem smislu, pod kojom podrazumevati uvo ñenje šumskog reda posle se če (slaganje otpatka - granjevine i sl. na propisan način), prekra ćivanjem visokih panjeva, korenja panjeva i debljih žila, obradom izvala cepanjem žila radi spre čavanja obrazovanja karpofora, tretiranjem zdravih panjeva biopreparatima ili boraksom, itd. • preventivne mere mogu biti uspešne samo ukoliko se biljne bolesti ili štetni insekti na vreme otkriju, što je jednostavan stru čni posao, ali koji zahteva izveštajnu službu i osposobljenost stru čnog kadra da utvrdi stanje (dijagnozu) i proceni dalji razvoj (prognozu), kao i sve eventualne mere suzbijanja. U cilju zaštite od požara: • postaviti table upozorenja o opasnostima od požara, • dosledno sprovoditi zakonske propise o zaštiti šuma od požara, • osigurati nadzornu službu i kontrolu kretanja mogu ćih izaziva ča požara (čobani, turisti), • osigurati stalnu protivpožarnu službu u sezoni najve će ugroženosti od požara (prole će i leto), • smanjiti na najmanju meru površine livada koje se ne kose, • vaspitnim delovanjem preko sredstava informisanja delovati na javnost u celini u smislu pove ćanja svesti o velikoj opasnosti od šumskih požara. U cilju smanjenja ošte ćenja od šumske paše i stoke: • obeležiti površine na kojima je paša dozvoljena odnosno zabranjena, • utvrditi progonske puteve do ispašišta i pojila, • osigurati kontrolu pašarenja. Zaštita od snega, leda i jakih vetrova se najpotpunije obezbe ñuje negovanjem "sastojina, a od jakih vetrova još i oblikovanjem raznodobnih sastojina prilago ñenih pojedina čnih stabala ili grupe stabala za opstanak na slobodnom položaju, kao i oblikovanje" i zaštitom plašta (ivice) šume. Mere neposredne zaštite Suzbijanje potkornjaka izvoditi pomo ću lovnih stabala ili feromonskih klopki. Populaciju gubara pratiti i po potrebi, ako do ñe do gradacije primeniti neki od savremenih insekticida, imaju ći u vidu potrebu obezbe ñenja saglasnosti od Zavoda za zaštitu prirode. Sva ošte ćenja stabala (zasecanjem mezgrenjem, loženjem vatre u šupljinama i uz pridanke, i sl.) je teško suzbiti. Jedino je mogu će na taj na čin ošte ćena stabla ukloniti se čom. Za gašenje požara neophodno je planom zaštite od požara imati pripremljeno, obu čeno i spremno osoblje, odnosno grupe za gašenje sa posebno osposobljenim vo ñstvom grupe (inžinjeri, tehni čari, predradnici). Grupe za gašenje požara mora biti opremljena odgovaraju ćom opremom, koja je po koli čini i strukturi utvr ñena planom zaštite i suzbijanja požara.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 67

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.6. Uputstvo za izgradnju I održavanje saobra ćajnica

Izgradnja i održavanje šumskih saobra ćajnica treba da su u skladu sa "Pravilnikom o bližim uslovima, kao i na činu dodele i koriš ćenja sredstava iz godišnjeg programa koriš ćenja sredstava Budžetskog fonda za šume Republike Srbije i Budžetskog fonda autonome pokrajine“, Službeni glasnik br.17 od 21.02.2013.godine ( član 2). Prema gore navedenom Pravilniku - šumskih puteva je gradnja šumskih puteva (I i II faza) za otvaranje šumskog kompleksa na kome će se sprovoditi mere utvr ñene planovima gazdovanja šumama. (1) I faza gradnje šumskog puta podrazumeva izradu donjeg stroja puta i to: iskopa zemljišta u širokom otkopu, ugra ñivanje vodopropusta, izrada kanala ili rigola, bankina, škarpa useka i nasipa i valjanje posteljice, (2) II faza gradnje šumskog puta (prevo ñenje mekog u tvrdi kamionski put) podrazumeva izradu donjeg stroja puta i to: razastiranje i valjanje kolovozne konstrukcije (kolovozne podloge i kolovoznog zastora); Rekonstrukcija šumskog puta je promena tehni čkih i konstruktivnih elemenata postoje ćeg šumskog puta i to: pove ćanje radijusa horizontalnih krivina; smanjenje nagiba nivelete; proširenje planuma puta; regulisanje efikasnog odvodnjavanja (površinske vode sa kolovoza, vode sa pribrežnih kosina i podzemne vode); izrada i ure ñenje kolovozne konstrukcije (razastiranje i valjanje kolovozne podloge i kolovoznog zastora); Sanacija ošte ćenog dela šumskog puta podrazumeva radove na saniranju ošte ćenog dela šumskog puta nastalih usled dejstva prirodnih sila kao što su zemljotres, poplave, bujica, klizišta, lavine i drugo, o čemu je ministarstvo nadležno za poslove šumarstva obavešteno u roku od sedam dana od dana nastanka ošte ćenja; Rekonstrukcija postoje ćih puteva Rekonstrukcija šumskih puteva je promena tehni čkih i konstruktivnih elemenata postoje čih šumskih puteva i to: • osvetljavanje puta; • pove ćavanje radijusa horiontalnih krivina; • smanjenje nagiba nivelete; • proširenje planuma puta; • regulisanjeefikasnog odvodnjavljnja površinske vode sa puta (izrada odvodnih kanala, popravak propusta i dr.); • izrada i ure ñenje kolovozne konstrukcije (razastiranje i valjanje kolovozne podloge) Izgradnja prve faze -F-I meki kamionski put Prva faza izgradnje kamionskog puta podrazumeva izradu donjeg stroja puta. Nakon snimanja terena , postavljanja nulte linije trase puta i izrade projekta za izgradnju šumskog kamionskog puta, neophodno je izvršiti slede će radove: • prosecanje trase puta; • uklanjanje suvog pose čenog drvenog materijala sa trase; • iskop zemlje u širokom otkopu; • izrada škarpe i bankine; • izrada odvodnih kanala i postavljanje propusnih cevi;

Izrada druge faze-F-II tvrdog kamionskog puta Pod drugom fazom podrazumeva se izrada gornjeg stroja puta i to: • nasipanje pripremljene (uvaljane) posteljice kamenom krupnije granulacije debljine do 30 sm, što zavisi od podloge; • valjanje nasutog kamena; • nasipanje kamenom sitnije granulacije debljine 10 sm; • valjanje nasutog kamena. Izgradnja, održavanje i koriš ćenje šumskih komunikacija Planiranje, izgradnja, koriš ćenje i održavanje šumskih primarnih i sekundarnih saobra ćajnica treba sprovoditi na na čin koji ne ugrožava: • strogo poštovanje tehni čkih elemenata iz projekta; • izvorišta voda i vodene tokove; • staništa zna čajna za ostanak zašti ćenih biljnih i životinjskih vrsta; • proces prirodnog podmla ñivanja u šumi; • kulturnu i istorisku baštinu;

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 68

Mihaila Pupina 113 Beograd

• ostale opšte korisne funkcije šuma; • stabilnost zemljišta i ne uzrokuje eroziju i bujice

8.7. Uputstvo za primenu tarifa

Pomenute tarife su dvoulazne i to sa ulazima tarifnim nizom i debljinskim stepenom koji su dati u santimetrima. Podaci koji su prikupljeni na terenu, prikupljeni su za svako stablo, na po jedan santimetar, na osnovu čega je ra čunata drvna masa svakog stabla, a zatim su mase stabala razvrstane u debljinske stepene od po 5 cm kako je i prikazano u tabelarnom delu osnove. Doznaka visokih šuma vrši se u santimetrima za svako stablo, a tarife se primenjuju tako da se iz tabelarnog dela opisa staništa i sastojina o čita u rubrici visinski stepen za svaku vrstu posebno, a zatim u tarifama za odre ñenu vrstu na osnovu visinskog stepena, odnosno tarifnog niza i pre čnika stabla, za svako stablo se očita zapremina. Kod izdana čkih šuma doznaka se vrši na osnovu debljinskih stepeni od po 5 cm. Na osnovu visinskog stepena iz tabelarnog dela ulazi se u tarife za odre ñenu vrstu gde se na osnovu tarifnog niza i interpolovane vrednosti srednjeg pre čnika stepena o čita zapremina.

8.8. Smernice za postavljanje oznaka

Postavljanje oznaka u šumama koje su u nadležnosti Javnog preduze ća za gazdovanje šumama „ Srbijašume“ Beograd, vrši se u skladu sa zakonskim propisima. Ovim smernicama se reguliše na čin postavljanja oznaka u oblasti zaštite šuma i upravljanja zašti ćenim prirodnim dobrima. U cilju zaštite šuma od požara, šumska gazdinstva mogu, saglasno Zakonu o zaštiti od požara postavljati ZNAKE ZABRANE i ZNAKE UPOZORENJA. Znaci zabrane (loženje vatre i bacanje opušaka od cigareta) i znaci upozorenja (da su šume ugrožene od šumskih požara, na opasnost od pojave požara i sl.) postavljaju se na lokalitetima koji su vidljivi za posetioce šuma (potencijalne izaziva če šumskih požara). Znaci zabrane i upozorenja mogu se izraditi od drveta kao posebni znaci ili u vidu informativnih tabli sa sadržajima zabrane ili upozorenja koji su izra ñeni u vidu postera i postavljeni na tablu odnosno pano. Obeležavanje zašti ćenih prirodnih dobara – postavljanje oznaka definisano je Zakonom o zaštiti životne sredine. Izgled i sadržaj oznake (table) definisan je Pravilnikom o na činu obeležavanja zašti ćenih prirodnih dobara. Postavljanje oznaka zašti ćenih prirodnih dobara vrši se u skladu sa propisanim režimima zaštite i uslovima zaštite prirode i životne sredine koje propisuje Zavod za zaštitu prirode Srbije. Šumska gazdinstva, kao neposredni staraoci zašti ćenih prirodnih dobara prilikom postavljanja oznaka postupaju u skladu sa aktima o zaštiti i aktima o na činu obeležavanja zašti ćenih prirodnih dobra. Ure ñenje zašti ćenih prirodnih dobara podrazumeva postavljanje: informativnih tabli razli čitih sadržaja (o zašti ćenom prirodnom dobru, prirodnim i kulturnim vrednostima, retkim i zašti ćenim vrstama, merama zabrane i koriš ćenja zašti ćenog prirodnog dobra, peša čkim, biciklisti čkim, planinarskim i stazama zdravlja, mestima za odmor, parking i dr,); putokaza (za posebno vredne lokalitete u zašti ćenim prirodnim dobrima) i mobilijara (klupe, stolovi, nastrešnice, ljuljaške za decu, kante za otpad, ložišta za roštilj i piknik i sl,). Ure ñenje zaštitnih prirodnih dobara planira se Programima zaštite i razvoja zašti ćenih prirodnih dobara (srednjoro čnim i godišnjim) u skladu sa propisanim režimima zaštite i uslovima zaštite prirode i životne sredine koje izdaje Zavod za zaštitu prirode Srbije. Realizacija Programa zaštite i razvoja zašti ćenih prirodnih dobara vrši se nakon dobijanja saglasnosti od strane Ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine. Šumska gazdinstva za oznake zašti ćenih prirodnih dobara koriste usvojeni znak i logotip zašti ćenog prirodnog dobra. U cilju zaštite životne sredine i očuvanja šumskih ekosistema Šumska gazdinstva mogu postavljati i znake zabrane odlaganje otpada u šumama i zašti ćenim prirodnim dobrima, informativne table o dozvoljenim mestima za parkiranje automobila i dr. Oznake za obeležavanje izra ñivati od drveta i sa sadržajima u skladu sa zakonskim propisima.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 69

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.9. Smernice za pra ćenje stanja (monitorning) retkih, ranjivih i ugroženih vrsta

Očuvanje, zaštita i unapre ñivanje prirodnih vrednosti predstavlja deo strategije i jedan od klju čnih ciljeva u poslovnoj politici Javnog preduze ća za gazdovanje šumama „Srbijašume“ Beograd. Za bolje razumevanje obaveza pra ćenja stanja retkih, ranjenih i ugroženih vrsta, daje se kratak pojmovnik odnosno definicije (preuzete iz Zakona o zaštiti prirode): Prirodne vrednosti su prirodni resursi kao obnovljive ili neobnovljive geološke, hidrološke i biološke vrednosti koji se, direktno ili indirektno, mogu koristiti ili upotrebiti, a imaju realnu ili potencionalnu ekonomsku vrednost i prirodna dobra kao delovi prirode koji zaslužuju posebnu zaštitu, Ranjiva vrsta je ona vrsta koja se suo čava s visokom verovatno ćom da će is čeznuti u prirodnim uslovima u nekoj srednje bliskoj budu ćnosti, Reliktna vrsta je ona vrsta koja je u dalekoj prošlosti imala široko rasprostranjenje a čiji je današnji areal (ostatak) sveden je na prostorno male delove, Endemi čna vrsta je vrsta čije je rasprostranjenje ograni čeno na odre ñeno jasno definisano geografsko podru čje, Zašti ćene vrste su organske vrste koje su zašti ćene zakonom, Iš čezla vrsta je ona vrsta za koju nema sumnje da je poslednji primerak iš čezao, Krajnje ugrožena vrsta je vrsta suo čena sa najvišom verovatno ćom iš čezavanja u prirodi u neposrednoj budu ćnosti, što se utvr ñuje u skladu sa me ñunarodno prihva ćenim kriterijumima, Ugrožena vrsta jeste ona vrsta koja se suo čava sa visokom verovatno ćom da će iš čeznuti u prirodnim uslovima u bliskoj budu ćnosti što se utvr ñuje u skladu sa opšteprihva ćenim me ñunarodnim kriterijumima, Pra ćenje stanja (monotoring) jeste plansko, sistematsko i kontinualno pra ćenje stanja prirode, odnosno delova biološke, geološke i predeone raznovrsnosti, kao deo celovitog sistema pra ćenja stanja elemenata životne sredine u prostoru i vremenu, Crvena knjiga je nau čnostru čna studija ugroženih divljih vrsta raspore ñenih po kategorijama ugroženosti i faktorima ugrožavanja, Crvena lista je spisak ugroženih vrsta raspore ñenih po kategorijama ugroženosti, Crvena knjiga flore i faune Srbije (I tom – koji sadrži preliminarnu listu najugroženijih biljaka) ura ñena je prema kriterijumima Me ñunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Pojedine vrste biljaka su istovremeno stavljene i na svetsku i evropsku Crvenu listu čime je ukazano na njihov zna čaj. Srbija je 2001. Godine potpisala Konvenciju o me ñunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje faune i flore (CITES konvencija doneta 03.03.1973. godine u Vašingtonu; izmenjena i dopunjena 22.06.1979. godine u Bonu; potvr ñena u Srbiji 09.11.2001. godine). Zemlje potpisnice obavezale su se da budu čuvari svoje divlje flore sa ekološkog, nau čnog, kulturnog, privrednog, rekreativnog i estetskog stanovišta, uz konstataciju da divlja fauna i flora čini nezamenjiv deo prirodnog sistema zemlje koji mora da se zaštiti za sadašnje i budu će generacije. Tako ñe u cilju očuvanja prirodnih retkosti Srbije, Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o zaštiti prirodnih retkosti (1993, godine), kojom su odre ñene divlje vrste biljaka i životinja stavljene pod zaštitu kao prirodne vrednosti od izuzetnog zna čaja sa ciljem očuvanja biološke raznovrsnosti. Zaštita prirodnih vrednosti podrazumeva zabranu koriš ćenja, uništavanja i preduzimanja drugih aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti divlje vrste biljaka i životinja zašti ćene kao prirodne retkosti i njihova staništa. U cilju zaštite prirodnih vrednosti ura ñen je Vodi č za prepoznavanje vrsta zašti ćenih Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti i Konvencijom o me ñunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune. Vodi č internog karaktera, namenjen je stru čnjacima JP „Srbijašume“ ( čuvarima šuma, šumarskim inženjerima i drugim zaposlenim u preduze ću) koji rade na poslovima zaštite, gajenja i održivog planiranja koriš ćenja šumskih ekosistema i izvo ñačima radova u šumarstvu, sa ciljem prepoznavanja, evidentiranja i zaštite prirodnih retkosti. Jedan od osnovnih ciljeva vodi ča je da šumarski inženjeri na osnovu njega prepoznaju prirodne retkosti na terenu (lokalitet) i evidentiraju ih u Izvi ñačkom planu gazdovanja šumama (na karti odeljenja), odnosno sa čine Pregled lokaliteta prirodnih retkosti (za nivo gazdinske jedinice i Šumske uprave) i Kartu prirodnih retkosti za svaku gazdinsku jedinicu (koja se svake godine dopunjava novoidentifikovanim lokalitetima prirodnih retkosti). Na osnovu evidentiranih vrsta odnosno njihovih lokaliteta, a uz pomo ć stru čnih institucija vrši će se pra ćenje stanja divljih vrsta flore i faune i predlagati mere njihovog očuvanja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 70

Mihaila Pupina 113 Beograd

8.10. Smernice za koriš ćenje nedrvnih šumskih proizvoda

Na čin i uslovi koriš ćenja divlje flore i faune Na čin i uslovi prikupljanja divlje flore i faune dati su u Uredbi o stavljanju pod kontrolu koriš ćenja i prometa divlje flore i faune (Sl. gl. br. 31/2005, 45/2005, 22/2007). Ovom uredbom tako ñe dat je popis divljih vrsta flore, faune i gljiva zašti ćenih kontrolom sakupljanja, koriš ćenja i prometa. Na čin i uslovi koriš ćenja zakupa Sva pitanja vezana za zakup regulisana su Pravilnikom o raspolaganju nepokretnostima u državnim preduze ćima br, 34/2006-3 od 03.08.2006. god.

8.11. Smernice za upravljanje otpadom

Upravljanje otpadom mora se sprovoditi u skladu sa zakonskim propisima, Neadekvatno upravljanje otpadom predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Ovim smernicama se reguliše upravljanje otpadom u Javnom preduze ću za gazdovanje šumama „Srbijašume“. Za vreme izvo ñenja se če u šumi, izvla čenje i transporta drvnih sortimenata odnosno na radilištima potrebno je regulisati odlaganje otpada putem postavljanja kanti, korpi ili vre ća u koje će se odlagati otpad koji će se iz šume uklanjati kao komunalni otpad. Za mašine i transportna sredstva koja se koriste u raznim fazama procesa proizvodnje u šumi potrebno je obezbediti odgovaraju će posude za prihvat goriva i maziva do kojeg može do ći pri incidentnom izlivanju kako bi se spre čilo zaga ñivanje životne sredine. Za seka če treba obezbediti vre ćice sa peskom ili strugotinom za posipanje nekontrolisanog prolivenog maziva i goriva u cilju spre čavanja razlivanja te čnog otpada i zaga ñenje životne sredine. Odlaganje otpadnih pneumatika reši će se putem sakupljanja otpadnih pneumatika u prostorijama mehani čkih radionica i isporukom ovlaš ćenim institucijama za reciklažu (u Srbiji ovlaš ćen je EROREC – HOLCIM iz Para ćina). Motorno ulje koje je koriš ćeno i postalo otpad sakuplja će se u posebnim posudama u mehani čkim radionicama i isporu čivati ovlaš ćenim institucijama za reciklažu motornih ulja. Toneri i ra čunarska oprema koja je postala otpad skuplja će se i bezbedno skladištiti do isporuke ovlaš ćenim institucijama za prikupljanje i recikliranje ili uništavanje. Ambalaža od pesticida, neutrošeni pesticidi i pesticidi kojima je prošao rok upotrebe odnosno prestala važnost upotrebne dozvole skladišti će se na bezbednom mestu, obezbe ñenom od pristupa dece do isporuke ovlaš ćenim institucijama za uništavanje opasnih materija. Prisustvo ilegalnih deponija u šumama reši će se putem poja čane kontrole čuvarske službe, saradnje sa nadležnim inspekcijama.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 71

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.0.EKONOMSKO - FINANSIJSKA ANALIZA Ekonomsko - finansijskom analizom se procenjuje finansijski efekat realizacije planiranih radova gazdovanja šumama, i prikazuju se godišnji prosek prihoda i rashoda, uz pretpostavku da će se radovi izvršiti u sopstvenoj režiji.

9.1. Obra čun vrednosti šuma

Vrednost šuma utvr ñena je metodom sadašnje se čive vrednosti. Kod ove metode utvr ñuje se vrednost drvne zapremine na panju uz pretpostavku da se ista koristi pod istim uslovima kao etat. Radi utvr ñivanja procene vrednosti drvne zapremine po ovoj metodi ura ñeno je slede će: • izra čunata neto drvna zapremina; • utvr ñena je sortimentna struktura; • utvr ñene su tržišne cene 1 m3 neto drvne zapremine po vrstama drve ća i sortimentima ostvarene u 2017 godini.

9.1.1. Kvalifikaciona struktura ukupne drvne zapremine

SORTIMENTI

Vrsta Bruto Otpad Neto Ukupno Ogrevno Ukupno I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 Bk 329502.7 49425.4 280077.3 8402.3 9802.7 9802.7 28007.7 252069.6 252069.6 Gr 1941.4 291.2 1650.2 1650.2 1650.2 Bag 946.9 142.0 804.8 402.4 402.4 804.8 Brz 765.5 114.8 650.7 650.7 650.7 KrLip 693.4 104.0 589.4 589.4 589.4 Jav 580.4 87.1 493.4 493.4 493.4 Jas 434.2 65.1 369.0 369.0 369.0 Kit 402.5 60.4 342.1 342.1 342.1 Slad 292.9 43.9 249.0 249.0 249.0 Cer 182.4 27.4 155.0 155.0 155.0 Otl 115.9 17.4 98.5 98.5 98.5 Tres 74.3 11.1 63.2 63.2 63.2 Bjas 30.0 4.5 25.5 25.5 25.5 OML 24.4 3.7 20.8 20.8 20.8 Cjas 22.1 3.3 18.7 18.7 18.7 Kln 6.4 1.0 5.5 5.5 5.5 Mle 1.3 0.2 1.1 1.1 1.1 Ukupno liš ćari 336016.7 50402.5 285614.2 8402.3 9802.7 9802.7 28007.7 255574.2 2032.3 257606.5 Smr 25546.9 3832.0 21714.9 2149.8 2149.8 2214.9 6514.5 15200.4 15200.4 Dug 2752.4 412.9 2339.5 231.6 231.6 238.6 701.9 1637.7 1637.7 Bbor 2526.0 378.9 2147.1 212.6 212.6 219.0 644.1 1503.0 1503.0 Cbor 2245.0 336.7 1908.2 188.9 188.9 194.6 572.5 1335.8 1335.8 Brv 156.6 23.5 133.1 13.2 13.2 13.6 39.9 93.2 93.2 Jel 26.4 4.0 22.4 2.2 2.2 2.3 6.7 15.7 15.7

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 72

Mihaila Pupina 113 Beograd

SORTIMENTI

Vrsta Bruto Otpad Neto Ukupno Ogrevno Ukupno I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 Ukupno četinari 33253.3 4988.0 28265.3 2798.3 2798.3 2883.1 8479.6 19785.7 19785.7 Ukupno GJ 369270.0 55390.5 313879.5 11200.6 12601.0 12685.8 36487.3 255574.2 21818.0 277392.2

9.1.2. Vrednost drveta na panju

SORTIMENTI

Vrsta Ukupno Ogrevno Ukupno I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 Bk 8402.3 9802.7 9802.7 28007.7 252069.6 252069.6 Gr 1650.2 1650.2 Bag 402.4 402.4 804.8 Brz 650.7 650.7 KrLip 589.4 589.4 Jav 493.4 493.4 Jas 369.0 369.0 Kit 342.1 342.1 Slad 249.0 249.0 Cer 155.0 155.0 Otl 98.5 98.5 Tres 63.2 63.2 Bjas 25.5 25.5 OML 20.8 20.8 Cjas 18.7 18.7 Kln 5.5 5.5 Mle 1.1 1.1 Ukupno liš ćari 8402.3 9802.7 9802.7 28007.7 255574.2 2032.3 257606.5 Smr 2149.8 2149.8 2214.9 6514.5 15200.4 15200.4 Dug 231.6 231.6 238.6 701.9 1637.7 1637.7 Bbor 212.6 212.6 219.0 644.1 1503.0 1503.0 Cbor 188.9 188.9 194.6 572.5 1335.8 1335.8 Brv 13.2 13.2 13.6 39.9 93.2 93.2 Jel 2.2 2.2 2.3 6.7 15.7 15.7 Ukupno četinari 2798.3 2798.3 2883.1 8479.6 19785.7 19785.7 Ukupno GJ 11200.6 12601.0 12685.8 36487.3 255574.2 21818.0 277392.2

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 73

Mihaila Pupina 113 Beograd

JEDINI ČNA VREDNOST SORTIMENATA

Vrsta Ogrevno I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća drvo

m3 m3 m3 m3 m3 Bk 3011.0 Kit 3011.0 Cer 3011.0 Gr 3011.0 Slad 3011.0 Cjas 3011.0 Otl 3011.0 CrJov 3011.0 Brek 3011.0 Kln 3011.0 Tres 3011.0 Jas 2655.0 Mle 3011.0 OML 2655.0 Ukupno liš ćari Cbor 6826.0 5868.0 4424.0 2655.0 Bbor 2655.0 Ukupno četinari Ukupno GJ

UKUPNA SORTIMENTNA VREDNOST Vrste Ukupno Ogrevno Ukupno Ukupno I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno din din din din din din din din Bk 56245122.1 53650205.9 44445465.7 154340793.7 758981457.3 758981457.3 913322250.9 Gr 4968627.0 4968627.0 4968627.0 Bag 1211688.8 1068427.0 2280115.7 2280115.7 Brz 1727594.5 1727594.5 1727594.5 KrLip 1564752.4 1564752.4 1564752.4 Jav 1485559.5 1485559.5 1485559.5 Jas 979805.8 979805.8 979805.8 Kit 1030166.5 1030166.5 1030166.5 Slad 749629.8 749629.8 749629.8 Cer 466807.5 466807.5 466807.5 Otl 296723.4 296723.4 296723.4 Tres 190202.0 190202.0 190202.0 Bjas 76738.3 76738.3 76738.3 OML 55129.3 55129.3 55129.3 Cjas 56441.6 56441.6 56441.6 Kln 16416.1 16416.1 16416.1 Mle 3362.2 3362.2 3362.2 Ukupno liš ćari 56245122.1 53650205.9 44445465.7 154340793.7 769533819.8 5395709.1 774929528.9 929270322.6 Smr 20416392.7 17112191.8 14587446.5 52116031.0 40357099.3 40357099.3 92473130.2

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 74

Mihaila Pupina 113 Beograd

UKUPNA SORTIMENTNA VREDNOST Vrste Ukupno Ogrevno Ukupno Ukupno I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno din din din din din din din din Dug 1580982.7 1359098.5 1055701.0 3995782.3 4347986.8 4347986.8 8343769.0 Bbor 2018734.9 1692021.7 1442379.6 5153136.2 3990434.9 3990434.9 9143571.1 Cbor 1289526.6 1108547.1 861081.2 3259154.9 3546430.1 3546430.1 6805585.0 Brv 89952.3 77327.9 60065.6 227345.8 247384.9 247384.9 474730.7 Jel 21095.5 17681.4 15072.7 53849.6 41699.5 41699.5 95549.1 Ukupno četinari 25416684.8 21366868.4 18021746.6 64805299.7 52531035.4 52531035.4 117336335.2 Ukupno GJ 81661806.8 75017074.3 62467212.3 219146093.4 769533819.8 57926744.5 827460564.3 1046606657.7

Ukupna proizvodna vrednost - 1046606657.7 Ukupni troškovi proizvodnje - (313879.5 x 1399.2) 439180196.4 Ukupna vrednost šuma 607426461.3

9.1.3. Vrednost mladih sastojina (bez zapremine)

Ukupna vrednost Starost Površina Troškovi podizanja Faktor Poreklo sastojina šuma godina ha din/ha Ukupno dinara 1,0 P n dinara Mlade visoke sasojine 11 - 20 1.04 47844.3 49758.1 1.4859 73935.5 1-10 3.47 47844.3 166019.7 1.6386 272039.9 Mlade izdana čke sastojine 11 - 20 17.8 47844.3 851628.5 1.6386 1395478.5 1-10 133.64 127150.8 16992432.9 1.6386 27843800.6 Mlade vešta čki podignute sastojine četinara i liš ćara 11 - 20 8.08 127150.8 1027378.5 1.6386 1683462.4 Ukupno 164.03 19087217.7 31268716.9

9.1.4. Ukupna vrednost šuma

Ukupna vrednost šuma 607426461.3 Ukupna vrednost mladih sastojina 31268716.9 Ukupno: 638695178.2

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 75

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.2. Vrsta i obim planiranih radova - prose čno godišnje

Vrsta i obim planiranih radova detaljno su obrazloženi u poglavlju 7.4. Planovi gazdovanja. U ovom delu osnove planirani radovi će poslužiti za kalkulaciju, kako bi se, kao posledica realizacije tih planova mogli ra čunati prihodi, odnosno rashodi gazdovanja u gazdinskoj jedinici i utvrditi bilans sredstva za nesmetano gazdovanje.

9.2.1. Kvalifikaciona struktura se čive zapremine - prose čno godišnje

SORTIMENTI Vrsta Bruto Otpad Neto Ukupno Ogrevno Ukupno I klasa II klasa III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 m3 Bk 4095.0 614.2 3480.7 104.4 121.8 121.8 348.1 3132.7 3132.7 Gr 31.5 4.7 26.8 26.8 26.8 Bag 98.5 14.8 83.7 41.9 41.9 83.7 Brz 17.3 2.6 14.7 14.7 14.7 Jas 21.6 3.2 18.4 18.4 18.4 Kit 4.0 0.6 3.4 3.4 3.4 Otl 0.5 0.1 0.4 0.4 0.4 Tres 1.7 0.2 1.4 1.4 1.4 Cjas 0.4 0.1 0.3 0.3 0.3 Kln 0.8 0.1 0.7 0.7 0.7 Ukupno liš ćari 4271.3 640.7 3630.6 104.4 121.8 121.8 348.1 3207.6 74.9 3282.5 Smr 287.9 43.2 244.7 24.2 24.2 25.0 73.4 171.3 171.3 Dug 30.5 4.6 25.9 2.6 2.6 2.6 7.8 18.2 18.2 Bbor 9.8 1.5 8.3 0.8 0.8 0.8 2.5 5.8 5.8 Cbor 20.1 3.0 17.1 1.7 1.7 1.7 5.1 11.9 11.9 Ukupno četinari 348.2 52.2 296.0 29.3 29.3 30.2 88.8 207.2 207.2 Ukupno GJ 4619.5 692.9 3926.6 133.7 151.1 152.0 436.9 3207.6 282.1 3489.7

9.2.2. Vrsta i obim planiranih uzgojnih radova -prose čno godišnje

1. Vešta čko pošumljavanje sadnjom 1.793 2. Popunjavanje vešta čki podignutih kultura sadnjom 0.915 3. Okopavanje i prašenje u kulturama 13.612 4. Čiš ćenje u mladim sastojinama 1.383 Ukupno: 17.703ha

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 76

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.2.3. Plan zaštite šuma - prose čno godišnje

Postavljanje lovnih stabala ili feromonskih klopki - 15 komada Održavanje protiv - požarnih pruga – 15,0 km

9.2.4. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica - prose čno godišnje

U gazdinskoj jedinici "Vrla" planira se: 1. prevo ñenje mekih u tvrde kamionske puteve - 0.81 km 2. održavanje mekih i tvrdih kamionskih puteva - 2.92km

9.2.5. Plan ure ñivanja šuma -prose čno godišnje

Visoke šume 27.94 ha Izdana čke šume 134.88ha Vešta čki podignute sastojine 36.43ha Neobrasle površine 36.05 ha Ukupno: 253.30 ha

9.3. Utvr ñivanje troškova proizvodnje – prose čno godišnje -

9.3.1. Troškovi proizvodnje drvnih sortimenata

Koli čina Troškovi Ukupno Sortimenti m3 din/m3 din 1. Tehni čko drvo 436.9 1399.2 611310.5 2. Prostorno drvo 3489.7 1399.2 4882788.2 Ukupno 3926.6 - 5494098.7

9.3.2. Troškovi radova na gajenju šuma

P Jedini čna cena Ukupno Vrsta rada din ha din/ha 1. Vešta čko pošumljavanje sadnjom 1.793 222061.63 398156.5 2. Popunjavanje vešta čki podignutih kultura sadnjom 0.915 176046.62 161082.7 3. Okopavanje i prašenje u kulturama 13.612 27056.64 368295.0

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 77

Mihaila Pupina 113 Beograd

P Jedini čna cena Ukupno Vrsta rada din ha din/ha 4. Čiš ćenje u mladim sastojinama 1.383 39212.16 54230.4 Ukupno: 17.703 981764.6

Ukupni troškovi na gajenju šuma za 17,703 ha iznose 981.764,6 dinara godišnje.

9.3.3. Troškovi zaštite šuma

Postavljanje lovnih stabala ili feromonskih klopki - 15 komada x 5000,00 = 75.000,00 dinara Održavanje protiv - požarnih pruga - 15,0 km x 50.000,00 = 750.000,00 dinara Ukupno: = 825.000, 00 dinara

9.3.4. Troškovi izgradnje šumskih saobra ćajnica

Prevo ñenje mekih puteva u tvrde kamionske 0,81 km x 2132200.00din 1727100,00 din Održavanje kamionskih puteva 2,92 km x 80.000.00 din 233.600,00 din Ukupno GJ 1.960.700,0din Ukupno je potrebno obezbediti 1.960.700,0 din godišnje u periodu 2018 – 2027 god. za rekonstukciju i održavanje putne mreže u GJ "Vrla".

9.3.5. Sredstva za reprodukciju šuma 15 % od prodajne cene drveta 13005834.6 X 15 % = 8.080.921,3din

9.3.6. Naknada za pose čeno drvo

3 % od prodajne cene drveta 13005834.6 X 3 % = 390175.0 din

9.3.7. Troškovi ure ñivanja šuma

Troškovi ure ñivanja za gazdinsku jedinicu „Vrla" iznose 324679.8 dinara godišnje.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 78

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.3.8. Ukupni troškovi proizvodnje

Ukupno din 1. Proizvodnja drvnih sortimenata 5494098.7 2. Gajenje šuma 981764.6 3. Zaštita šuma 825000.0 4. Izgradnja puteva 1960700.0 5. Ure ñivanje šuma 324679.8 6. Sredstva za reprodukciju šuma 1950875.2 7. Naknada za pose čeno drvo 390175.0 Svega: 11927293.3

9.4. Formiranje ukupnog prihoda - prose čno godišnje -

9.4.1. Prihod od prodaje drveta

UKUPNA SORTIMENTNA VREDNOST

Vrste Ukupno Ogrevno Ukupno Ukupno I klasa II класа III klasa Celuloza drve ća tehnika drvo prostorno

din din din дин дин дин дин дин Bk 698999.1 666750.2 552356.2 1918105.4 9432415.3 9432415.3 11350520.8 Gr 80696.3 80696.3 80696.3 Bag 126060.8 111156.2 237217.0 237217.0 Brz 39064.3 39064.3 39064.3 Jas 48768.4 48768.4 48768.4 Kit 10288.6 10288.6 10288.6 Otl 1305.3 1305.3 1305.3 Tres 4222.9 4222.9 4222.9 Cjas 998.1 998.1 998.1 Kln 2047.5 2047.5 2047.5 Ukupno liš ćari 698999.1 666750.2 552356.2 1918105.4 9658034.8 198988.9 9857023.8 11775129.2 Smr 230049.8 192818.4 164369.8 587238.1 454739.6 454739.6 1041977.7 Dug 17530.9 15070.5 11706.3 44307.7 48213.2 48213.2 92520.9 Bbor 7807.9 6544.3 5578.7 19930.9 15433.9 15433.9 35364.8 Cbor 11528.4 9910.4 7698.1 29136.8 31705.1 31705.1 60841.9 Ukupno četinari 266917.0 224343.6 189352.9 680613.6 550091.8 550091.8 1230705.4 Ukupno GJ 965916.1 891093.8 741709.1 2598719.0 9658034.8 749080.8 10407115.6 13005834.6

Ukupni prihod od prodaje drveta iznosi 13005834.6 dinara. Sredstva za reprodukciju - 1.950.875,2 dinara Ukupno - 14.956.709,8 dinara

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 79

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.5. Raspodela ukupnog prihoda

Svega Prihodi – Troškovi din Ukupan prihod 14956709.8 Ukupni troškovi 11927293.3 Dobit 3029416.5 Ukupno gledano finansijski efekat izvršenja planiranih radova izražen je u dobiti u iznosu od 3.029.416.5 dinara prose čno godišnje. Ekonomsko - finansijska analiza je izvedena prema važe ćim elementima privre ñivanja za 2017. godinu, koju je izradila planska služba JP "Srbijašume". Ukoliko se neka od ovih elemenata u toku važenja posebne osnove menja se i cela koncepcija finansiranja.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 80

Mihaila Pupina 113 Beograd

10.0. NA ČIN IZRADE OSNOVE

10.1. Prikupljanje terenskih podataka

Prikupljanje terenskih podataka za gazdinsku jedinicu "Vrla" vršeno je tokom leta 2016. godine. Sve radove na obeležavanju i obnavljanju spoljnih i unutrašnjih granica uradili su šumarski tehni čari i šumari, šumske uprave Surdulica. Izdvajanje sastojina i kalkulacija primarnih površina za premer sastojina, su izvršili šumarski inženjeri iz Biroa za planiranje i projektovanje u šumarstvu: 1. dipl.inž. Radoje Š ćeki ć Taksacioni premer sastojina izvršili su: 1. dipl.inž. Saša Perduh 2. dipl.inž. Mladen Vukši ć 3. dipl.inž. Mirko Kova čevi ć

10.2. Obrada podataka

Izvršena je kompjuterska obrada podataka po jedinstvenom programu za sve državne šume kojima gazduje J.P."Srbijašume" Beograd, u Birou za planiranje i projektovanje u šumarstvu. Kompjuterska obrada podataka izvršena je u Odseku za informatiku Biroa: • Unos terenskih podataka - dipl. inž. Dejan Stojanovi ć • Unos planova gazdovanja i tekstualnog dela -dipl. inž. Mirko Kova čevi ć • Obrada podataka i planova - dipl. inž. Aleksandra Kati ć • Tekst - dipl. inž. Mirko Kova čevi ć • Priprema za štampu - dipl. inž. Aleksandra Kati ć

10.3. Izrada karata

Prema utvr ñenom stanju šuma, ura ñene su slede će pregledne karte: 1. Topografska karta 1:50.000 2. Katastarska karta 1:10.000 3. Katastarska karta sa vertikalnom predstavom terena 1:10.000 4. Karta namene površina 1:25.000 5. Karta gazdinskih klasa 1:25.000 6. Sastojinska karta 1:25.000 7. Privredna karta 1:25.000 8. Karta taksacije 1:10.000

Karte su ura ñene u Odseku za kartografiju Biroa, karte su uradile : 1. inž. Snežana Ivkovi ć 2. inž. Snežana Dubovac

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 81

Mihaila Pupina 113 Beograd

10.4. Izrada tekstualnog dela OGŠ

Tekstualni deo OGŠ "Vrla" i planove gazdovanja uradio je projektant iz Biroa za planiranje i projektovanje u šumarstvu, dipl. inž. Mirko Kova čevi ć.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 82

Mihaila Pupina 113 Beograd

11.0. ZAVRŠNE ODREDBE Usaglašavanje ove Osnove gazdovanja šumama sa zakonskim i podzakonskim aktima, vršeno je za sve vreme izrade osnove, a naro čito se vodilo ra čuna o usaglašavanju sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnikom o sadržini i na činu izrade opštih i osnova gazdovanja šumama, spisak zakona, pravilnika i odluka o kojima se vodilo ra čuna dat je u uvodnom delu osnove .

Zakoni – pravilnici – Službeni Datum objavljivanja uredbe, odluke, planovi upravljanja glasnik Zakon o šumama 30/10 05.05.2010. Zakon o izmenama Zakona o šumama 93/12 Zakon o planiranju i izgradnji 22.04.2003. 47/03 Zakon o prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine 23.11.2010. 88/10 Zakon o vodama 30/10 05.05.2010. Zakon o izmenama Zakona o vodama 93/12 Zakon o divlja či i lovstvu 23.03.2010. 18/10 Zakon o zaštiti od požara 29.12.2009. 111/09 Zakon o zaštiti prirode 12.05.2009. 36/09 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode 23.11.2010. 88/10 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode 03.12.2010. 133/10 Zakon o zaštiti životne sredine 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine 15.05.2009. 36/09 Zakon o državnom premeru i katastru 31.08.2009. 72/09 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru 23.03.2010. 18/10 Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu 23.11.2010. 88/10 Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu 12.05.2010. 36/09 Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drve ća 21.12.2004. 135/04 Zakon o izmenama i dopunama Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drve ća 29.05.2009. 41/09 Zakon o odbrani 11.12.2007 116/07 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o odbrani 26.10.2009. 88/09 Zakon o poljoprivrednom zemljištu 19.07.2006. 23/06 Zakon o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu 02.06.2009. 41/09 Zakon o standardizaciji 13.05.2009. 36/09 Pravilnik o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog godišnjeg 12.12.2003 122/03 plana gazdovanja privatnim šumama Pravilnik o sadržini zahteva za izdavanje vodnih akata i sadržini mišljenja u postupku izdavanja vodnih uslova 15.10.2010. 74/10 Odluka o utvr ñivanju granica vodnih podru čja 20.10.2010. 13/10 Odluka o utvr ñivanju Popisa voda I reda 09.11.2010. 149/10 Pravilnik o uslovima i kriterijumima za dodelu i koriš ćenje sredstava za zaštitu i unapre ñivanje šuma 29.01.2010. 26/10 Pravilnik o šumskom rеdu 18.11.2008. 20/08 Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o šumskom redu 07.05.2009. 17/09 Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o šumskom redu 24.02.2010. 8/10 Pravilnik o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, o tipovima staništa, osetljivim, ugroženim, retkim i 26.05.2010. 35/10 zašti ćenim prioritetnim tipovima staništa i o merama zaštite za njihovo o čuvanje Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zašti ćenih i zašti ćenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva 05.02.2010. 46/10 Uredba o utvr ñivanju Regionalnog prostornog plana opština Južnog pomoravlja 09.11.2010. 83/10

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 83

Mihaila Pupina 113 Beograd

Zakoni – pravilnici – Službeni Datum objavljivanja uredbe, odluke, planovi upravljanja glasnik Odluka o proglašenju erozivnih podru čja i propisivanju protiv erozivnih mera 31.01.1997. Šumsko gazdinstvo je u obavezi da konkuriše za sredstva iz Budžeta Republike za radove na gajenju, unapre ñivanju, koriš ćenju, zaštiti i reprodukciji šuma, i da ista koristi u skladu sa namenom. Pri sprovo ñenju ove OGŠ, korisnik šuma obavezan je da se pridržava odredbi ove OGŠ i odredbi napred navedenih zakona. U tome će sara ñivati sa organima (inspektorima), koji se staraju o izvršenju odgovaraju ćih zakona. Eventualna neslaganja zbirova kod tabela prikaza stanja šuma i planova gazdovanja posledica su zaokruživanja kod mehanografske obrade podataka. Važnost OGŠ za gazdinsku jedinicu "Vrla" bi će u vremenu od 01.01.2018 do 31.12.2027 godine, a njeno sprovo ñenje po činje od dana davanja saglasnosti od strane Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Projektant: Direktor M.P. Mirko Kova čevi ć dipl. inž. šum. Ljubomir Joka dipl. inž. šum.

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 84

Mihaila Pupina 113 Beograd

Sadržaj :

0.0. UVOD...... 3 I UVODNE INFORMACIJE I NAPOMENE ...... 3 1.0. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE...... 4 1.1. TOPOGRAFSKE PRILIKE ...... 4 1.1.1. Geografski položaj gazdinske jedinice...... 4 1.1.2. Granice...... 4 1.1.3. Površina ...... 4 1.2. IMOVINSKO PRAVNO STANJЕ ...... 5 1.2.1 Državni posed ...... 5 1.2.2. Privatni posed...... 5 1.2.3. Rekapitulacija po KO za GJ "Vrla" ...... 5 2.0. EKOLOŠKE OSNOVE GAZDOVANJA...... 6 2.1. RELJEF I GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE ...... 6 2.2. GEOLOŠKA PODLOGA I TIPOVI ZEMLJIŠTA ...... 6 2.3. HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE ...... 7 2.4. KLIMA ...... 7 2.5. OPŠTE KARAKTERISTIKE ŠUMSKIH EKOSISTEMA ...... 9 2.6. OPŠTI FAKTORI ZNA ČAJNI ZA STANJE ŠUMSKIH EKOSISTEMA ...... 9 3.0. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE...... 11 3.1. OPŠTE PRIVREDNE KARAKTERISTIKE PODRU ČJA ...... 11 3.2. EKONOMSKE I KULTURNE PRILIKE ...... 12 3.3. ORGANIZACIJA I MATERIJALNA OPREMLJENOST ...... 13 3.4. DOSADAŠNJI ZAHTEVI PREMA ŠUMAMA U GAZDINSKOJ JEDINICI I DOSADAŠNJI NA ČIN KORIŠ ĆENJA ŠUMSKIH RESURSA ...... 13 3.5. MOGU ĆNOST PLASMANA ŠUMSKIH PROIZVODA ...... 14 4.0. FUNKCIJE ŠUMA ...... 15 4.1. FUNKCIJE ŠUMA I NAMENA POVRŠINA ...... 15 4.3. GAZDINSKE KLASE ...... 17 5.0. STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH STANIŠTA ...... 18 5.1. STANJE ŠUMA PO NAMENI ...... 18 5.2. STANJE ŠUMA PO GAZDINSKIM KLASAMA ...... 19 5.3. STANJE SASTOJINA PO POREKLU I O ČUVANOSTI ...... 21 5.4. STANJE SASTOJINA PO SMESI ...... 23 5.5. STANJE SASTOJINA PO VRSTAMA DRVE ĆA ...... 25 5.6. STANJE SASTOJINA PO DEBLJINSKOJ STRUKTURI ...... 28 5.7. STANJE SASTOJINA PO STAROSTI ...... 29 5.8. STANJE VEŠTA ČKI PODIGNUTIH SASTOJINA ...... 32 5.9. ZDRAVSTVENO STANJE SASTOJINA I UGROŽENOSTI OD ŠTETNIH UTICAJA ...... 32 5.10. STANJE NEOBRASLIH POVRŠINA ...... 33 5.11. STANJE ŠUMSKIH SAOBRA ĆAJNICA ...... 34 5.12. FOND I STANJE DIVLJA ČI - USLOVI I MOGU ĆNOST ZA RAZVOJ ...... 35 5.13. STANJE ZAŠTI ĆENIH DELOVA PRIRODE ...... 35 5. 14. OPŠTI OSVRT NA ZATEČENO STANJE ŠUMA ...... 37 6.0. DOSADAŠNJE GAZDOVANJE...... 39 6.1. UVODNE INFORMACIJE I ISTORIJAT GAZDOVANJA ...... 39 6.2. PROMENA ŠUMSKOG FONDA ...... 39 6.2.1. Promena šumskog fonda po površini ...... 39

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 85

Mihaila Pupina 113 Beograd

6.2.2. Promena šumskog fonda po zapremini i zapreminskom prirastu...... 39 6.3. ODNOS PLANIRANIH I OSTVARENIH RADOVA U DOSADAŠNJEM GAZDOVANJU ...... 40 6.3.1. Dosadašnji radovi na obnovi i gajenju šuma...... 40 6.3.2. Dosadašnji radovi na koriš ćenju šuma...... 41 6.3.3. Dosadašnji radovi na zaštiti šuma...... 41 6.3.4. Dosadašnji radovi na koriš ćenju ostalih šumskih proizvoda...... 41 6.3.5. Ocena dosadašnjeg gazdovanja...... 42 7.0. PLANIRANJE UNAPRE ĐIVANJA STANJA I OPTIMALNOG KORIŠ ĆENJA ŠUMA ...... 43 7.1. MOGU ĆI STEPEN I DINAMIKA UNAPRE ĐIVANJA STANJA I FUNKCIJA ŠUMA U TOKU URE ĐAJNOG PERIODA (PROGNOZA ZA 2,3 PERIODA ) ...... 43 7.2. CILJEVI GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 43 7.2.1. Opšti ciljevi gazdovanja (u skladu sa definisanom namenom i funkcijom šuma)...... 43 7.2.2. Posebni ciljevi gazdovanja šumama...... 44 7.3. MERE ZA POSTIZANJE CILJEVA GAZDOVANJA ...... 46 7.3.1. Uzgojne mere...... 46 7.3.2. Ure ñajne mere...... 47 7.4. PLANIRANJE GAZDOVANJA ...... 48 7.4.1. Plan gajenja šuma ...... 48 7.4.1.1. Plan obnavljanja i podizanja novih šuma...... 48 7.4.1.2. Plan rasadni čke proizvodnje ...... 49 7.4.1.3. Plan nege šuma ...... 49 7.4.2. Plan zaštite šuma...... 50 7.5. PLAN KORIŠ ĆENJA I KALKULACIJA PRINOSA ...... 50 7.5.1. Plan se ča obnavljanja šuma i kalkulacija prinosa ...... 50 7.5.1.1. Plan se ča obnavljanja (visoke jednodobne šume)...... 50 7.5.1.2. Plan se ča obnavljanja (izdana čke šume ...... 52 7.5.1.3. Ukupan plan se ča obnavljanja ...... 55 7.5.2. Plan prorednih se ča...... 55 7.5.3. Ukupan plan koriš ćenja šuma ...... 56 7.5.4. Plan koriš ćenja ostalih šumskih proizvoda ...... 58 7.5.5. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica...... 59 7.5.6. Plan ure ñivanja šuma...... 60 7.5.7. O čekivani efekti gazdovanja...... 60 8.0. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE PLANOVA GAZDOVANJA ŠUMAMA...... 61 8.1. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE ŠUMSKO - UZGOJNIH RADOVA ...... 61 8.2. UPUTSTVA ZA ORGANIZOVANJE SEČE U ŠUMI ...... 64 8.3.GODIŠNJI PLAN GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 65 8.4.U PUTSTVO ZA VO ĐENJE EVIDENCIJE GAZDOVANJA ŠUMAMA ...... 66 8.5. SMERNICE ZA SPROVO ĐENJE RADOVA NA ZAŠTITI ŠUMA ...... 67 8.6. UPUTSTVO ZA IZGRADNJU I ODRŽAVANJE SAOBRA ĆAJNICA ...... 68 8.7. UPUTSTVO ZA PRIMENU TARIFA ...... 69 8.8. SMERNICE ZA POSTAVLJANJE OZNAKA ...... 69 8.9. SMERNICE ZA PRA ĆENJE STANJA (MONITORNING ) RETKIH , RANJIVIH I UGROŽENIH VRSTA ...... 70 8.10. SMERNICE ZA KORIŠ ĆENJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA ...... 71 8.11. SMERNICE ZA UPRAVLJANJE OTPADOM ...... 71 9.0.EKONOMSKO - FINANSIJSKA ANALIZA...... 72 9.1. OBRA ČUN VREDNOSTI ŠUMA...... 72 9.1.1. Kvalifikaciona struktura ukupne drvne zapremine...... 72 9.1.2. Vrednost drveta na panju ...... 73 9.1.3. Vrednost mladih sastojina (bez zapremine) ...... 75 9.1.4. Ukupna vrednost šuma...... 75 9.2. VRSTA I OBIM PLANIRANIH RADOVA - PROSE ČNO GODIŠNJE ...... 76 9.2.1. Kvalifikaciona struktura se čive zapremine - prose čno godišnje ...... 76

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 86

Mihaila Pupina 113 Beograd

9.2.2. Vrsta i obim planiranih uzgojnih radova -prose čno godišnje...... 76 9.2.3. Plan zaštite šuma - prose čno godišnje...... 77 9.2.4. Plan izgradnje šumskih saobra ćajnica - prose čno godišnje...... 77 9.2.5. Plan ure ñivanja šuma -prose čno godišnje ...... 77 9.3. UTVR ĐIVANJE TROŠKOVA PROIZVODNJE – PROSE ČNO GODIŠNJE -...... 77 9.3.1. Troškovi proizvodnje drvnih sortimenata ...... 77 9.3.2. Troškovi radova na gajenju šuma...... 77 9.3.3. Troškovi zaštite šuma...... 78 9.3.4. Troškovi izgradnje šumskih saobra ćajnica...... 78 9.3.5. Sredstva za reprodukciju šuma...... 78 9.3.6. Naknada za pose čeno drvo...... 78 9.3.7. Troškovi ure ñivanja šuma...... 78 9.3.8. Ukupni troškovi proizvodnje...... 79 9.4. FORMIRANJE UKUPNOG PRIHODA - PROSE ČNO GODIŠNJE -...... 79 9.4.1. Prihod od prodaje drveta...... 79 9.5. RASPODELA UKUPNOG PRIHODA ...... 80 10.0. NA ČIN IZRADE OSNOVE ...... 81 10.1. PRIKUPLJANJE TERENSKIH PODATAKA ...... 81 10.2. OBRADA PODATAKA ...... 81 10.3. IZRADA KARATA ...... 81 10.4. IZRADA TEKSTUALNOG DELA OGŠ...... 82 11.0. ZAVRŠNE ODREDBE ...... 83

SPISAK KATASTARSKIH PARCELA ...... 88

Prilozi

TABELARNI DEO

Obr. br. I Iskaz površina Obr. br. II Opis staništa i sastojina Obr. br. III Tabela o razmeru debljinskih razreda Obr. br. IV Tabela o razmeru dobnih razreda Obr. br. V Plan gajenja šuma (evidencija izvršenih radova na gajenju šuma) Obr. br. VIa Plan se ča obnavljanja (jednodobne šume) - evidencija izvršenih se ča Obr. br. VII Plan prorednih se ča - evidencija izvršenih se ča VIII Ostale evidencije IX Šumska hronika

KARTE

1. Osnovna karta R - 1:10.000 2. Karta sa vertikalnom predstavom (topografska karta) R - 1:10.000 3. Karta gazdinskih klasa R - 1:25.000 4. Sastojinska karta R - 1:25.000 5. Karta namene površina R - 1:25.000 6. Pregledna karta R - 1:50.000

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 87

Mihaila Pupina 113 Beograd

SPISAK KATASTARSKIH PARCELA

K.O. ĆURKOVICA

Br. Pod. br. Br. dela Površina Broj lista Broj Ulica/Potes Kulture Vrsta zemljišta parcele parcele parcele dela m² nepokretnosti Odeljnja

317 0 1 PARA PUDE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1320 202 67 440 0 1 PARA PUDE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 12011 202 66.67 441 0 1 PARA PUDE PAŠNJAK 3. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1346 202 67 443 0 1 MANASTIRIŠTE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 582 202 67 500 0 1 REKA VRLA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1259751 202 61,62,63 501 0 1 BA ČEVIŠTE PAŠNJAK 3. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8879 202 63 502 0 1 BA ČEVIŠTE ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2132 202 63 1060 0 1 BA ČEVIŠTE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7863 202 66 1061 0 1 BA ČEVIŠTE ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 17342 202 66 1061 0 2 BA ČEVIŠTE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 34438 202 66 1095 0 1 MAŠINCI ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2757 202 66 1100 0 1 MAŠINCI PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 256 202 66 1108 0 1 SELO ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 796666 202 66 1109 0 1 MAŠINCI PAŠNJAK 2. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1036 202 66 1110 0 1 SELO PAŠNJAK 3. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1159 202 66 1114 0 1 KRSTINCI ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 36881 202 68 1114 0 2 KRSTINCI ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 822 202 68 1116 0 1 KRSTINCI ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3320 202 68 1116 0 2 KRSTINCI ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 38895 202 68 1289 0 1 KRSTINCI PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 840 202 66 1323 0 1 ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 247004 202 69 1366 0 1 MANASTIRIŠTE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 147 202 66

1486 0 1 GROTNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 182832 202 64

Ukupno: 2658279

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 88

Mihaila Pupina 113 Beograd

KO TOPLI DO

Бр . Pod. br. Br. Dela Ulica Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

парцеле parcele parcele Potes dela m² nepokretnosti Odeljenja

1 0 1 ADŽISNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 51188 25 38

1 0 2 ADŽISNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 9046 25 38 ZEMLJIŠTE POD ZGRADOM I GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE IZVAN 196 0 1 SVEROV MOST DRUGIM OBJEKTOM GRA ĐEVINSKOG PODRU ČJA 26 25 37 GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE IZVAN 196 0 2 SVEROV MOST ŠUMA 4. KLASE GRA ĐEVINSKOG PODRU ČJA 9855 25 37

293 0 1 MADARINIK PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1757 25 39

370 0 1 MADŽARNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3198 25 39

373 0 1 MADŽARNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2849 25 41

375 0 1 MADŽARNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5124 25 33.34

376 0 1 MILOŠEVICA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1242 25 33 MLA ĐINO 377 0 1 KU ĆIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3142 25 32 ZLATKOVO 381 0 1 BA ĆEVIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4083 25 34 ZLATKOVO 382 0 1 BA ĆEVIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 10246 25 34

383 0 1 JAKOV DOL PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3054 25 35

388 0 1 DIVLJA ČKA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3213 25 35.36

390 0 1 JAREŠNIK PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4391 25 36

391 0 2 MADŽARNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 129411 25 31-37;39-41

391 0 3 MADŽARNIK ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 73511 25 31-37;39-41

391 0 4 MADŽARNIK ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1196669 25 31-37;39-41

391 0 5 MADŽARNIK ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 92577 25 31-37;39-41

391 0 6 MADŽARNIK ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 75616 25 31-37;39-41

391 0 7 MADŽARNIK ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 69180 25 31-37;39-41

391 0 1 MADŽARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 708529 25 31-37;39-41

392 0 1 SEVEROV MAST PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 407 25 14

393 0 1 SEVEROV MAST PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 631 25 14

394 0 1 GRADIŠTE PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 642 25 15

401 0 1 ČEPILOVICA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2901 25 15

403 0 1 ČEPILOVICA ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3729 25 15

405 0 1 ČEPILOVICA ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 10892 25 16

406 0 1 ČEPILOVICA ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 14080 25 16

407 0 1 KRIVA DOLINA ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 32040 25 16

408 0 1 KRIVI RID ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 41826 25 16

410 0 1 PRISOJE ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 5051 25 16

411 0 1 PRISOJE ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 35840 25 16

413 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4007 25 16

530 0 1 BELA GRAMADA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 35156 25 17

531 1 1 BELA GRAMADA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 10114 25 5.17

531 2 1 BELA GRAMADA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 181753 25 5.17

560 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1051 25 16

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 89

Mihaila Pupina 113 Beograd

Бр . Pod. br. Br. Dela Ulica Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

парцеле parcele parcele Potes dela m² nepokretnosti Odeljenja

561 0 1 PRISOJE ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 9209 25 16

995 2 1 KRIVI RID ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 81 25 16

1063 2 1 KRIVI RID ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 381 25 16

1064 0 1 KRIVI RID PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 353 25 16 CIGANSKE 1125 0 1 KOLIBE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 686 25 15

1126 0 1 REKA PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 398 25 15

1127 0 1 REKA PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 677 25 15

1524 0 1 REKA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1543 25 15

2139 0 1 ŠILJEGORNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3233 25 29

2140 0 1 ŠILJEGORNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 14968 25 29

2147 0 1 DU ĆINI ZIMLJACI PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5387 25 29

2148 0 1 GOLEMO PRISOJE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 9009 25 29

2154 0 1 MALA BARA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7046 25 28

2156 0 1 DUKIN RID ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 24230 25 28

2157 0 1 DUKIN RID ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 36527 25 28

2158 0 1 DUKIN RID PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7369 25 28

2159 0 1 DUKIN RID ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 24044 25 28

2162 0 1 DUKIN RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1123 25 27

2165 0 1 ŠILJEGARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 631077 25 28,29,30

2165 0 2 ŠILJEGARNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 98683 25 28,29,30

2165 0 3 ŠILJEGARNIK ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 196612 25 28,29,30

2167 0 1 ZANOŠKO PRISOJE PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8826 25 30

2573 0 1 OPAK ČEVICA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 844 25 27

2574 0 1 OPAK ČEVICA PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1501 25 27

2575 0 1 OPAK ČEVICA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 65127 25 27

2576 0 1 JASIK PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 534 25 27

2577 0 1 JASIKAR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2884 25 27

2578 0 1 JASIKAR ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7144 25 27

2579 0 1 JASIKAR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 687 25 27

2745 0 1 JELOV RID ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1903 25 19

2842 0 1 BELA GRAMADA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 23183 25 18

2844 0 1 PRETVOR ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1388 25 20

2846 0 1 PRETVOR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1753 25 20

2848 0 1 PRETVOR ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 298779 25 18,19,20

2849 0 1 ŠUMANOVCI PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3992 25 19

2850 0 1 ŠUMANOVCI PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1065 25 19

2856 0 1 JELOVA PRISOJE ŠUMA 2. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 60323 25 19

2856 0 2 JELOVA PRISOJE ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 21337 25 19

2856 0 3 JELOVA PRISOJE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 31220 25 19

3123 0 1 RAVNIŠTE PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1040953 25 20-26

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 90

Mihaila Pupina 113 Beograd

Бр . Pod. br. Br. Dela Ulica Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

парцеле parcele parcele Potes dela m² nepokretnosti Odeljenja

3127 0 1 BELA GRAMADA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1702899 25 21-26

3132 0 1 JALOVARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3064 25 20

3133 0 1 JALOVARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 10380 25 20

3134 0 1 JALOVARNIK PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1679 25 20

3135 0 1 JALOVARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 22429 25 20

3136 0 1 JALOVARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1318 25 25

3137 0 1 JALOVARNIK PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 17664 25 23.24

ukupno: 7243539

ПАРЦЕЛЕ У ВЛАСНИШТВУ ДОБРО СЕЛА Бр . Pod. br. Br. Dela Ulica Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

парцеле parcele parcele Potes dela m² nepokretnosti Odeljenja

2 0 1 ADŽISNIK PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4496 301 38

364 0 1 JAREŠNIK PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7786 301 37

365 0 1 JAREŠNIK PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4146 301 37

366 0 1 DUBOKI DOL PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 21114 301 37

367 0 1 DUBOKI DOL KRŠ OSTALO ZEMLJIŠTE 2832 301 37

369 0 1 MADŽARNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8239 301 39.37

371 0 1 MADŽARNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5972 301 40

372 0 1 MADŽARNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1696 301 41

374 0 1 MADŽARNIK PAŠNJAK 3. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 164638 301 32,33,34,41 MLAĐINO 378 0 1 KU ĆIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 13001 301 32 MLA ĐINO 379 0 1 KU ĆIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4737 301 32

380 0 1 POLOTINE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 21170 301 31,32,34 ZEMLJIŠTE POD ZGRADOM I GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE IZVAN 384 0 1 JAKOV DOL DRUGIM OBJEKTOM GRA ĐEVINSKOG PODRU ČJA 10 301 31 GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE IZVAN 384 0 2 JAKOV DOL PAŠNJAK 5. KLASE GRA ĐEVINSKOG PODRU ČJA 7410 301 31

385 0 1 JAKOV DOL PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8938 301 31.35

386 0 1 JAKOV DOL KRŠ OSTALO ZEMLJIŠTE 1910 301 35

387 0 1 JAKOV DOL PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5830 301 35

389 0 1 DIVLJA ČKA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1715 301 36

396 0 1 GRADIŠTE KRŠ OSTALO ZEMLJIŠTE 2187 301 15

397 0 1 GRADIŠTE KRŠ OSTALO ZEMLJIŠTE 2531 301 15

398 0 1 GRADIŠTE PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 9877 301 15

399 0 1 REKA PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8197 301 15

400 0 1 ČEPILOVICA PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3980 301 15

402 0 1 ČEPILOVICA PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6074 301 15

409 0 1 KRIVI RID PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8660 301 16

412 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7194 301 16

2149 0 1 ŠILJEGARNIK PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 25558 301 29

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 91

Mihaila Pupina 113 Beograd

ПАРЦЕЛЕ У ВЛАСНИШТВУ ДОБРО СЕЛА Бр . Pod. br. Br. Dela Ulica Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

парцеле parcele parcele Potes dela m² nepokretnosti Odeljenja

2150 0 1 STANCI PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1733 301 29

2151 0 1 STANCI PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 9297 301 29

2152 0 1 STANCI PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2879 301 29

2153 0 1 STANCI PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7126 301 28.29

2155 0 1 DUKIN RID PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 212209 301 27.28

2155 0 2 DUKIN RID PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6619 301 27.28

2160 0 1 DUKIN RID PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2761 301 27

2161 0 1 DUKIN RID PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 845 301 27 ZANOŠKO 2166 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3028 301 30 BELA 2843 0 1 GRAMADA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 218854 301 18.19

2845 0 1 PRETVOR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4260 301 20

2847 0 1 PRETVOR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7603 301 19.2 JELOVA 2857 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2871 301 19

3122 0 1 ŠTAVOLJ PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 146548 301 25

3124 0 1 RAVNIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4841 301 24.25

3125 0 1 RAVNIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 30768 301 24,25,26

3126 0 1 RAVNIŠTE PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1744 301 26 BELA 3128 0 1 GRAMADA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2764 301 23 BELA 3129 0 1 GRAMADA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 10843 301 22.23

3130 0 1 JALOVARNIK PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 9598 301 21

3131 0 1 JALOVARNIK PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 13073 301 21

ukupno: 1060162

SUVLASNI ČKE PARCELE Br. Pod. br. Br. Dela Ulica/Potes Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Obim Povr[ina Broj

parcele parcele parcele dela m² nepokretnosti udela odeljnja

395 0 1 GRADIŠTE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 70151 266 386/406 66695 15

395 0 2 GRADIŠTE ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 127575 266 386/406 121291 15.16

404 0 1 JELA PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 207865 302 386/406 197625 17

533 0 1 PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5635 213 4704/18816 1409 17

534 0 1 IZVOR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5216 213 4704/18816 1304 17

535 0 1 IZVOR PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8542 213 4704/18816 2136 17

536 0 1 IZVOR ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 204722 213 4704/18816 103957 17

537 0 1 IZVOR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 11450 213 4704/18816 2862 17

538 0 1 IZVOR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3031 213 4704/18816 758 17

539 0 1 IZVOR ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 8199 213 4704/18816 2050 17

540 0 1 IZVOR PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3432 213 4704/18816 858 17

541 0 1 IZVOR PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 12068 213 4704/18816 3017 17

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 92

Mihaila Pupina 113 Beograd

SUVLASNI ČKE PARCELE Br. Pod. br. Br. Dela Ulica/Potes Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Obim Povr[ina Broj

parcele parcele parcele dela m² nepokretnosti udela odeljnja

542 0 1 IZVOR ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 37375 213 4704/18816 9344 17

543 0 1 IZVOR PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4000 213 4704/18816 1000 17

544 0 1 IZVOR ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 11871 213 4704/18816 2968 17 TRI ČKOVA 545 0 1 GARINA PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8343 26 1152/2303 2086 17 TRI ČKOVA 546 0 1 GARINA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 29343 26 1152/2303 7335 17 TRI ČKOVA 547 0 1 GARINA LIVADA 8. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 9425 26 1152/2303 2356 17

768243 529051

SUVLASNI ČKE PARCELE U VLASNIŠTVU OPŠTINE SURDULICA Бр . Pod. br. Br. Dela Ulica/Potes Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Obim Површина Број

парцеле parcele parcele dela m² nepokretnosti udela Одељења

2746 0 1 JELOV RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 13244 78 180/2400 993 19

2747 0 1 JELOV RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2916 78 219 19

2748 0 1 JELOV RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1507 78 113 19

2749 0 1 JELOV RID PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 55472 78 4160 19

2750 0 1 JELOV RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 30661 78 2300 18

2751 0 1 JELOV RID PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5892 78 442 18

2752 0 1 JELOV RID ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 18821 78 1412 18

2753 0 1 JELOV RID ŠUMA 2. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 27210 78 2041 18

2837 0 1 JELOV RID PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4258 78 319 18

2838 0 1 JELOV RID PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 13711 78 1028 18

2839 0 1 JELOV RID PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1543 78 116 18

2840 0 1 JELOV RID ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 12069 78 905 18

2841 0 1 JELOV RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 35292 78 2645 18

2852 0 1 JELOV RID PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6133 78 460 18

2853 0 1 JELOV RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 72596 78 5445 18

2854 0 1 JELOV RID PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 25809 78 1936 18.19

2855 0 1 JELOV RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 11603 78 180/2400 870 19

338737 25404

PARCELE U VLASNIŠTVU OPŠTINE SURDULICA Br. Pod. br. Br. Dela Ulica Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

parcele parcele parcele Potes dela m² nepokretnosti Odeljenja

995 1 1 STANICA LIVADA 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5851 24 16

K.O. TOPLI DO UKUPNO 8864007

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 93

Mihaila Pupina 113 Beograd

K.O.VU ČEDELCE Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Broj parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja

9 0 1 BAZOV VALOG ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 182 217 57

889 0 1 GOLEMA LIVADA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3539 217 60

1021 0 1 GROTNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 52369 217 58

1040 0 1 KONJARNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 5742 217 57

1041 0 1 KONJARNIK ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2133 217 57

1076 0 1 KONJARNIK ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 378 217 57

1153 0 1 KONJARNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7758 217 58

1166 0 1 NOVE GARINE ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2212325 217 48-58

1166 0 2 NOVE GARINE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 76149 217 48-58

1177 0 1 NOVE GARINE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 33275 217 54

1188 0 1 PLANINA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1204 217 50

1189 0 1 OSTRIKA ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2977 217 49

1190 0 1 OSTRIKA ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 8095 217 49

1191 0 1 OSTRIKA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 4305 217 49

1192 0 1 OSTRIKA ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1459 217 49 POLJOPRIVREDNO 1199 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 543618 217 42,50,53,54

1200 0 1 PLANINA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 304642 217 42,43,44

1200 0 2 PLANINA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 379528 217 42,43,44 POLJOPRIVREDNO 1201 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 12210 217 42

1202 0 1 PLANINA KRŠ OSTALO ZEMLJIŠTE 8370 217 42 POLJOPRIVREDNO 1203 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 4325 217 42 POLJOPRIVREDNO 1204 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 4901 217 44

1703 0 1 BEŽANIJA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 20527 217 48 POLJOPRIVREDNO 1718 0 1 BEŽANIJA PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 10094 217 48

1719 0 1 BEŽANIJA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1617 217 48

1720 0 1 BEŽANIJA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 18350 217 48 POLJOPRIVREDNO 2282 0 1 KOVA ČEV VALOG PAŠNJAK 6. KLASE ZEMLJIŠTE 790 217 45 POLJOPRIVREDNO 2283 0 1 KOVA ČEV VALOG PAŠNJAK 6. KLASE ZEMLJIŠTE 442 217 45

2284 0 1 KOVA ČEV VALOG ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 6389 217 45

2285 0 1 KOZINJAVA BARA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 9844 217 45 POLJOPRIVREDNO 2383 0 1 KOVA ČEV VALOG PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 632 217 45

2384 0 1 KOVA ČEV VALOG ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 9838 217 45

2385 0 1 KOVA ČEV VALOG ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 9629 217 45 POLJOPRIVREDNO 2386 0 1 KOVA ČEV VALOG PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 3904 217 45 POLJOPRIVREDNO 2729 0 1 PLANINA LIVADA 8. KLASE ZEMLJIŠTE 855 217 50

2730 0 1 PLANINA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 13626 217 50 POLJOPRIVREDNO 2731 0 1 PLANINA PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 4567 217 50

2732 0 1 PLANINA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 4155 217 50

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 94

Mihaila Pupina 113 Beograd

K.O.VU ČEDELCE Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Broj

parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja POLJOPRIVREDNO 2733 0 1 PLANINA PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 508 217 50

ukupno 3785251

SUVLASNI ČKE PARCELE Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Obim Broj

parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti udela Površina odeljenja

2294 0 1 KOZINJAVA BARA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2948 249 0.5 1474 45 ZEMLJIŠTE POD GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ZGRADOM I DRUGIM IZVAN GRA ĐEVINSKOG 1 0 1 VRLA REKA OBJEKTOM PODRU ČJA 224 255 3972/3992 223 46,47,58-60 GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE IZVAN GRA ĐEVINSKOG 1 0 2 VRLA REKA ŠUMA 4. KLASE PODRU ČJA 1663714 255 3972/3992 1655379 46,47,58-60 POLJOPRIVREDNO 2393 0 1 MA ĐARNIK PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 2035 100 0.66 1357 45

2394 0 1 MA ĐARNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 10964 100 0.66 7309 45

1679885 1665742

PARCELE KOJE SU U VLASNIŠTVU DOBRA SELA: Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Broj

parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja POLJOPRIVREDNO 1042 0 1 KONJARNIK PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 2252 272 57 POLJOPRIVREDNO 1075 0 1 KONJARNIK PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 476 272 57 POLJOPRIVREDNO 1077 0 1 KONJARNIK PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 785 272 57 POLJOPRIVREDNO 1077 0 2 KONJARNIK ŠUMA 5. KLASE ZEMLJIŠTE 141 272 57 POLJOPRIVREDNO 1109 0 1 KONJARNIK PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 523 272 57 POLJOPRIVREDNO 1125 0 1 KONJARNIK PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 1189 272 57 POLJOPRIVREDNO 1167 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 1680 272 56 POLJOPRIVREDNO 1168 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 2601 272 57 POLJOPRIVREDNO 1169 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 47568 272 56.57 POLJOPRIVREDNO 1170 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 2455 272 57 POLJOPRIVREDNO 1171 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 5546 272 56 POLJOPRIVREDNO 1172 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 3156 272 56 POLJOPRIVREDNO 1173 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 11858 272 55 2 POLJOPRIVREDNO 1176 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 2680 272 54 POLJOPRIVREDNO 1178 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 8208 272 53 POLJOPRIVREDNO 1179 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 7618 272 51.52 POLJOPRIVREDNO 1180 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 11537 272 51 POLJOPRIVREDNO 1181 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 1986 272 52 POLJOPRIVREDNO 1182 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 499 272 52

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 95

Mihaila Pupina 113 Beograd

PARCELE KOJE SU U VLASNIŠTVU DOBRA SELA: Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Broj parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja POLJOPRIVREDNO 1183 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 1662 272 52 POLJOPRIVREDNO 1184 0 1 NOVE GARINE PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 1170 272 51.52

1185 0 1 NEDELJ ĆEVO GUVNO KRŠ OSTALO ZEMLJIŠTE 2805 272 48 POLJOPRIVREDNO 1186 0 1 NEDELJ ĆEVO GUVNO PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 1539 272 49 POLJOPRIVREDNO 1187 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 37919 272 50.51 POLJOPRIVREDNO 1193 0 1 OSTRIKA PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 17611 272 49 POLJOPRIVREDNO 1194 0 1 PLANINA PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 811 272 49 POLJOPRIVREDNO 1196 0 1 PLANINA PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 8923 272 50 POLJOPRIVREDNO 1197 0 1 PLANINA PAŠNJAK 4. KLASE ZEMLJIŠTE 1769 272 50 POLJOPRIVREDNO 1198 0 1 PLANINA PAŠNJAK 3. KLASE ZEMLJIŠTE 9358 272 50

ukupno: 196325

PARCELE KOJE SU U VLASNIŠTVU OPŠTINE SURDULICA Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Broj parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja POLJOPRIVREDNO 2277 0 1 KOVA ČEV VALOG PAŠNJAK 6. KLASE ZEMLJIŠTE 793 246 45

2293 0 1 KOZINJAVA BARA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 4533 246 45

2396 0 1 PETROVO NJIV ČE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 695 246 45 POLJOPRIVREDNO 2397 0 1 PETROVO NJIV ČE PAŠNJAK 5. KLASE ZEMLJIŠTE 837 246 45

2414 0 1 PAPRATINE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1796 246 45

2528 0 1 RŽANI VALOG ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3887 246 44

ukupno: 12541

K.O. VU ČEDELCE UKUPNO: 5659859

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 96

Mihaila Pupina 113 Beograd

K.O. VLASINA OKRUGLICA Br. Br. Pod. br. Ulica Površina Broj lista Broj dela parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja

2558 0 1 GROT ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 16228 309 13.14

2558 0 2 GROT ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 387538 309 13.14

2559 0 1 ČIPACI ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 38366 309 13

2563 0 1 KO ČANICA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 52921 309 13

2564 0 1 KO ČANICA PAŠNJAK 6. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3022 309 13

2832 0 1 JAVORICA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 17670 309 9

2832 0 2 JAVORICA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 113798 309 9

2833 0 1 JAVORICA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6959 309 9

2833 0 2 JAVORICA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 18617 309 9

2833 0 3 JAVORICA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 13248 309 9

2833 0 4 JAVORICA VODODERINA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2401 309 9

2834 0 1 JAVORICA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 17014 309 9 ZEMLJIŠTE POD GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ZGRADOM I DRUGIM IZVAN GRA ĐEVINSKOG 3714 0 1 OKRUGLICA OBJEKTOM PODRU ČJA 169 309 8 ZEMLJIŠTE POD GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ZGRADOM I DRUGIM IZVAN GRA ĐEVINSKOG 3714 0 2 OKRUGLICA OBJEKTOM PODRU ČJA 14 309 8 ZEMLJIŠTE UZ GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ZGRADU I DRUGI IZVAN GRA ĐEVINSKOG 3714 0 3 OKRUGLICA OBJEKAT PODRU ČJA 500 309 8 GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE IZVAN GRA ĐEVINSKOG 3714 0 4 OKRUGLICA PAŠNJAK 2. KLASE PODRU ČJA 1596 309 8

3715 0 1 OKRUGLICA PAŠNJAK 2. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4208 309 8

3716 0 1 OKRUGLICA ŠUMA 1. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 36305 309 8

4003 0 1 ME ČKARI PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2934 309 8

4004 0 1 LIKARSKI RID PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4262 309 8

4081 0 1 ŠUNDINO PAŠNJAK 3. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2481 309 8

4344 0 1 ŠUNDINO PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 880 309 8

4863 0 1 RUN ČINA MAHALA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 275 309 1

4871 0 1 RUN ČINA MAHALA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2464 309 1

4945 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 185 309 1

4946 0 1 PRISOJE PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 937 309 1

6037 0 1 ČUKA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 91574 309 1

6038 1 1 ČUKA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 27147 309 1

6038 1 2 ČUKA PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 172456 309 1

6217 0 1 RUN ČINI PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7950 309 1

7242 0 1 RUN ČINI PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 174829 309 1

7242 0 2 RUN ČINI PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 71414 309 2

7244 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 39655 309 2

7245 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 18928 309 2

7246 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 10138 309 2

7247 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4533 309 2

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 97

Mihaila Pupina 113 Beograd

K.O. VLASINA OKRUGLICA Br. Br. Pod. br. Ulica Površina Broj lista Broj dela parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja

7248 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 24645 309 2

7249 0 1 PLAŠLJIVAC ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 304272 309 2

7250 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5307 309 2

7251 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 31052 309 3

7252 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3180 309 3

7253 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 25039 309 6

7254 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 16748 309 3

7255 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 566948 309 4.5

7256 0 1 PLAŠLJIVAC ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 880069 309 3-8

7256 0 2 PLAŠLJIVAC ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 367587 309 8-Mar

7256 0 3 PLAŠLJIVAC ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 284312 309 8-Mar

7257 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6132 309 7

7258 0 1 PLAŠLJIVAC ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1616 309 7

7260 0 1 PLAŠLJIVAC ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2318 309 11

7263 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 9542 309 11

7264 0 1 PLAŠLJIVAC ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 52962 309 11

7265 0 1 PLAŠLJIVAC ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 11941 309 11

7266 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 538498 309 5,7,8,11

7267 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5173 309 7

7268 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 11762 309 7

7269 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 23102 309 7.8

7270 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1951 309 8

7271 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6776 309 8

7272 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1367 309 8

7273 0 1 PLAŠLJIVAC ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 30303 309 8

7274 0 1 PLAŠLJIVAC PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 683 309 8

7344 0 1 MA ČKARI PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6532 309 8

7503 0 1 LIRSKI RID PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4324 309 10

7527 0 1 ME ČKARI PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 229 309 10

7538 0 1 ME ČKARI PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 13932 309 10

7539 0 1 ME ČKARI ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7326 309 10

7786 0 1 JAR ČEVO ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 5393 309 10

7809 0 1 JAR ČEVO PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 4358 309 10

7813 0 1 JAR ČEVO PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 446 309 10

7856 0 1 JAR ČEVO PAŠNJAK 7. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8300 309 10

7856 0 2 JAR ČEVO KRŠ POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 8315 309 10

7857 0 1 JAR ČEVO PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3632 309 10

7858 0 1 JAR ČEVO ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 29161 309 10

7858 0 2 JAR ČEVO ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 28484 309 10

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 98

Mihaila Pupina 113 Beograd

K.O. VLASINA OKRUGLICA Br. Br. Pod. br. Ulica Površina Broj lista Broj dela parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja

7858 0 3 JAR ČEVO ŠUMA 6. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 2919 309 10

7864 0 1 ĐORINO ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 17770 309 10

8209 0 1 IDRINE LIVADE PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 1771 309 12

8210 0 1 IDRINE LIVADE ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3798 309 12

8217 0 1 RAVNI RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 12230 309 12

8218 0 1 RAVNI RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1403 309 12

8219 0 1 RAVNI RID PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 81318 309 12

8220 0 1 ČIPROVICA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 6804 309 12

8221 0 1 JAR ČEVO ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3270 309 12

8222 0 1 JAR ČEVO PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 7815 309 12

8223 0 1 JAR ČEVO ŠUMA 5. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 5943 309 12 ZEMLJIŠTE POD ZGRADOM I DRUGIM 8224 0 1 ČIPLOVICA OBJEKTOM ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 14 309 12

8224 0 2 ČIPLOVICA ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 186852 309 12

8225 0 1 ČIPLOVICA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3556 309 12

8226 0 1 JOŠENICA PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2197 309 12

UKUPNO: 5034993

PARCELE KOJE SU U VLASNIŠTVU OPŠTINE Br. Br. Pod. br. Ulica Površina Broj lista Broj dela parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja

2568 0 1 KOLENICA ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 20328 524 13

2569 0 1 KOLENICA PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 2737 524 13

23065

UKUPNO 5058058

K.O. SURDULICA

Br. Pod. br. Br. dela Ulica/Potes Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

parcele parcele parcele dela m² nepokretnosti odeljenja

4824 1 1 VU ČARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 622910 1069 70.71

4824 1 2 VU ČARNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 32761 1069 70.71

4824 2 1 VU ČARNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 3850 1069 70.71

UKUPNO: 659521

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 99

Mihaila Pupina 113 Beograd

PARCELE U VLASNIŠTVU E.D.JUGOISTOK DOO NIŠ Br. Pod. br. Br. dela Ulica/Potes Kulture Vrsta zemljišta Površina Broj lista Broj

parcele parcele parcele dela m² nepokretnosti odeljenja ZEMLJIŠTE POD ZGRADOM I DRUGIM OSTALO GRA ĐEVINSKO 4617 0 1 VU ČARNIK OBJEKTOM ZEMLJIŠTE U SVOJINI 111 3868 71 ZEMLJIŠTE POD ZGRADOM I DRUGIM OSTALO GRA ĐEVINSKO 4617 0 2 VU ČARNIK OBJEKTOM ZEMLJIŠTE U SVOJINI 4 3868 71 OSTALO GRA ĐEVINSKO 4617 0 3 VU ČARNIK ŠUMA 3. KLASE ZEMLJIŠTE U SVOJINI 3270 3868 71

UKUPNO: 3385

K.O. SURDULICA UKUPNO: 66.29.06

K.O.GORNJE ROMANOVCE Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Broj

parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja

67 0 1 KALIMANSKI RID ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1887 267 66

71 0 1 KALIMANSKI RID ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 534 267 66

119 0 1 LOVNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 52179 267 69

177 0 1 GLOŠKI RID ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 212253 267 65

230 1 1 GROTNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 95148 267 64

230 2 1 GROTNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3625 267 64

231 0 1 GROTNIK PAŠNJAK 5. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 3324 267 64

713 0 1 GROTNIK ŠUMA 3. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 248265 267 64

713 0 2 GROTNIK ŠUMA 4. KLASE ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 4307 267 64

UKUPNO: 621522

PARCELE U VLASNIŠTVU DOBRA SELA

Br. Pod. br. Br. dela Ulica Površina Broj lista Broj

parcele parcele parcele Potes Kulture Vrsta zemljišta dela m² nepokretnosti odeljenja 120 0 1 GLOŠKI RID PAŠNJAK 4. KLASE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE 5434 389 65

K.O. GORNJE ROMANOVCE UKUPNO: 626956

Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 100