GJ Vrla 2017
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
J P “SRBIJAŠUME”, BEOGRAD ŠG “Vranje” - Vranje ŠU Surdulica OSNOVA GAZDOVANJA ŠUMAMA ZA GJ ”VRLA” (2018 - 2027) Biro za planiranje i projektovanje u šumarstvu Beograd, 2017. god. Mihaila Pupina 113 Beograd Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 2 Mihaila Pupina 113 Beograd 0.0. UVOD I Uvodne informacije i napomene Gazdinskom jedinicom "Vrla" gazduje Šumsko gazdinstvo "Vranje" iz Vranja, preko Šumske uprave "Surdulica" u Surdulici, kao sastavni deo J.P. "Srbijašume"- Beograd. Ova gazdinska jedinica nastala je podelom gazdinske jedinice „Kijevac“ (podela izvršena 2016/17 godine) na dva dela, tako da su pomenutoj jedinici pripala stara odeljenja 122-186,191-198 i preimenovana je u GJ „Vrla“, dok je ostatak jedinice zadrzao stari naziv GJ „Kijevac“. Podela je izvršena, jer je prvobitno GJ „Kijevac” imala površinu 6.384,93 ha, što je znatno ve ća površina od maksimalno dozvoljene površine propisane ZOŠ, a koja iznosi 5,000, ha. Grani čna linija izme ñu pomenutih jedinica je regionalni put Vladi čin Han-Surdulica-Promaja-Bosilegrad. Šume i šumsko zemljište gazdinske jedinice "Vrla" teritorijalno pripadaju Jugoisto čnoj šumskoj oblasti-Južnomoravskom šumskom podru čju. OGŠ za GJ "Vrla" ra ñena je prema odredbama Zakona o šumama (Sl. gl. RS br 30/10, 93/12 i 89/15) i Pravilnika o sadržini osnova i programa gazdovanja šumama, godišnjeg izvo ñačkog plana i privremenog godišnjeg plana gazdovanja privatnim šumama (Sl. gl. RS br.122/03), ostalih Zakona koji se odnose na gazdovanje šumama, planskih dokumenata ve ćeg ranga važnosti tj. uskla ñenost sa opštom osnovom (period važnosti od 01.01.2011. do 31.12.2020.godine) za Južnomoravsko šumsko podru čje. Ovo je peto ure ñivanje gazdinske jedinice (ure ñivana kao GJ „Kijevac“). Prvo ure ñivanje izvrseno je 1974 godine. Terenski podaci su prikupljeni u leto i jesen 2016 godine, po jedinstvenoj metodologiji za sve državne šume kojim gazduje JP "Srbijašume" - Beograd, koriste ći Kodni priru čnik za informacioni sistem o šumama Srbije i isti su mehanografski obra ñeni. Važnost Osnove gazdovanja šumama je od 01.01.2018 do 31.12.2027 godine. Ova OGŠ ima slede će delove: - Tekstualni deo - Tabelarni deo - Karte Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 3 Mihaila Pupina 113 Beograd 1.0. PROSTORNE I POSEDOVNE PRILIKE 1.1. Topografske prilike 1.1.1. Geografski položaj gazdinske jedinice Gazdinska jedinica "Vrla" prostire se izme ñu slede ćih geografskih koordinata: 42º 41' 35" i 42º 36' 10" severne geografske širina i 22º 11' 10" i 22º 22' 10" isto čne geografske dužine od Grini ča i izme ñu. Po administrativnoj podeli gazdinska jedinica "Vrla" u celosti se nalazi na teritoriji opštine Surdulica i to u atarima katastarskih opština:Vlasina, Vu čedelce,Gornje Romanovce,Gornji Topli Dol,Surdulica, Ćurkovica . U privrednom smislu ova gazdinska jedinica pripada P činjskom okrugu. 1.1.2. Granice Granica ove gazdinske jedinice kre će od mesta zvano „Popov Most“, u selu Ćurkovica, dalje grani čnom linijom (desnom stranom) regionalnog puta Vladicin Han- Surdulica-Promaja-Bosilegrad do Promaje gde skrece na istok i ide do kote (1426) mesto zvano „Božilove rovine“,od ove tacke skre će na jugozapad i ide granicom KO Vlasina Okruglica i KO Božica do kote (1639) mesto zvano „Bobik“. Od „Bobika“ nastavlja granicom KO Donjeg i Gornjeg Toplog Dola do mesta zvano „Vilje Kolo“, gde je trome ña KO Gornja Ržana, Gornjeg Toplog Dola i Donjeg Toplog Dola, odakle ide granicom KO G. Ržana i Toplog Dola do trome ñe KO Novo Selo, G. Ržana i Toplog Dola. Dalje ide administrativnom granicom KO Novo Selo i Toplog Dola do kote (1659) mesto zvano "Trenjin Grob", gde se GJ "Vrla" grani či sa GJ "Vardenik" sve do kote (1450) mesto zvano "Golemo Ravnište" odakle grebenom u pravcu zapada nastavlja vododelnicom slivova reke Vrle i Romanovske reke do puta G. Romanovce - Surdulica, odakle skre će na sever pored privatnih poseda do sela Ćurkovice, odatle regionalnim putem Vladi čin Han - Surdulica - Bosilegrad do mesta zvanog "Popov Most" gde je i po četna ta čka 1.1.3. Površina Ova gazdinska jedinica se prostire na teritoriji opštine Surdulica. Stanje površina prema vrsti zemljišta (na činu njegovog osnovnog koriš ćenja) prikazano je slede ćom tabelom: 1. Visoke šume 279,37ha 11,9% 2. Izdana čke šume 1348,83ha 57,3% 3. VPS 364,32 ha 15,5% Ukupno obraslo: 1992,52 ha 84,7% 5. Šumsko zemljište 312,73 ha 13,3% 6. Za ostale svrhe 46,94 ha 2,0% 7. Neplodno 0,82 ha 0,0% 8. Zauze će 0,0 ha 0,0% Ukupno neobraslo 360,49 ha 15,3% Ukupno gazdinska jedinica 2353,01 ha 100.0% Površina gazdinske jedinice iznosi 2.353,01ha, šume i šumsko zemljište zauzimaju 2.305,25 ha (98,0%), ostalo zemljište zauzima 47,76 ha (2,0 %) površine gazdinske jedinice. Ukupno obraslo zemljište zauzima 1.992,52 ha (84,7%) površine, od toga šume zauzimaju 1.838,97 ha (78,2%), a šumske kulture 153,55ha (6,5%). Na šumsko zemljište otpada 312,73 ha (13,3 %), na neplodno 0,82 ha (0,0 %),a na zemljište za ostale svrhe 46,94 ha (2,0 %). Ukupno neobraslo zemljište u čestvuje sa 360,49 ha (15,3 %). Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 4 Mihaila Pupina 113 Beograd 1.2. Imovinsko pravno stanj е 1.2.1 Državni posed U površinu gazdinske jedinice ušle su sve katastarske parcele koje su državno vlasništvo, (korisnik J.P. "Srbijašume" - Beograd) po katastru nepokretnosti opštine Surdulica, a nalaze se u napred navedenim granicama gazdinske jedinice (poglavlje 1.1.2). Sve katastarske čestice nalaze se na teritoriji opštine Surdulica, a unutar atara katastarskih opština: Vlasina, Vu čedelce,Gornje Romanovce,Gornji Topli Dol,Surdulica,Ćurkovica . Prema poslednjim podacima ukupna površina (državno zemljište) ove gazdinske jedinice iznosi 2.353,01 ha. Ovom gazdinskom jedinicom gazduje ŠU Surdulica. 1.2.2. Privatni posed Unutar gazdinske jedinice evidentitan je odre ñeni broj enklava (privatnog poseda). Ukupna površina privatnog poseda (enklava) unutar gazdinske jedinice iznosi 60,03 ha. Od privatnog poseda koje je prisutno u ovoj gazdinskoj jedinici uglavnom su šume,šumsko zemljište i pašnjaci. Sam na čin njihovog koriš ćenja nema bitnijeg uticaja na gazdovanje šumama ove gazdinske jedinice. 1.2.3. Rekapitulacija po KO za GJ "Vrla" Katastraska opština Površna 1. KO TOPLI DO 886.40.07 2. KO VU ČEDELCE 565.98.59 3. KO VLASINA OKRUGLICA 505.80.58 4. KO ĆURKOVICA 265.82.79 5. KO GORNjE ROMANOVCE 62.69.56 6. KO SURDULICA deo 66.29.06 Ukupno GJ 2353.00.65 Spisak parcela je dat u prilogu osnove, poglavlje 12.0. Osnova gazdovanja šumama za GJ“Vrla“ 5 Mihaila Pupina 113 Beograd 2.0. EKOLOŠKE OSNOVE GAZDOVANJA 2.1. Reljef i geomorfološke karakteristike Opština Surdulica obuhvata 628 km 2, nalazi se na nadmorskoj visini od 355 do 1875 metara. Samo naselje Surdulica smešteno je u Masuri čkom polju, u slivovima reke Vrle i Gornje Jerme i Boži čke reke, a zahvata i deo Vlasinske visoravni. Surdulica je okružena visokim planinama Vardenikom (V. Strešer 1875 m) i Čemernikom ( Čemernik 1638 m) koje pripadaju Rodopskom planinskom sistemu. Od južnomoravskog magistralnog koridora sever-jug (M 1), koji predstavlja glavni tranzitni pravac, Surdulica je udaljena svega 10 km, a u neposrednoj blizini je i grani čni prelaz prema Bugarskoj-Strezimirovci. Raznovrsnost predela, razu ñenost reljefa i relativno o čuvan pejsaž, biodiverzitet, autohtoni biosistemi, ekološke i predeone celine, bogatstvo šumama i vodotocima, raznovrsna flora i fauna i pre svega Vlasinsko jezero i visoravan kao specifi čan i dominantan atrakter, predstavljaju osnovne turisti čke atraktivnosti podru čja Surdulice.Obronci Vardenika sa vrhom Veliki, Mali Strešer i Pandžin grob, predstavljaju južnu stranu Vlasinske visoravni. Vardenik je planinski venac u čijem srednjem delu se diže vrh Strešer (1875 m). Posle Rtnja ovo je najlepša izolovana planinska kupa Srbije. Prostire se jugozapadno od Vlasinskog jezera. Sastavljena je mahom od kristalastih škriljaca, u obliku ple ćastog bila bez ijednog oštrog vrha, široka 50-500 m. Kako je Vardenik u celini zastrt glinovitim zastira čem, relativno bogat vodom i osun čan, to se listopadne šume penju do 1600 m uz severne i do 1700 m uz južne strane. Sela, zasnovana na kr čevinama, razbijenog su tipa i penju se do 1300 m uz planinu. Najniža ta čka ove G.J. je kod sela Ćurkovica sa nadmorskom visinom od 530 m, a najviša ta čka je na Malom Strešeru sa nadmorstkom visinom od 1757 m. Granica šumske vegetacije je na 1700 m nadmorske visine. 2.2. Geološka podloga i tipovi zemljišta A: geološki uslovi Ovaj šumski kompleks spada u staru masu Balkanskog poluostrova tj. u Rodopsku masu. Geološku podlogu čine zeleni škriljci (Vlasinski kompleks), granit u slivu Vrle Reke, diorit oko Čemernika, Ma čkatice i Garvanice, mikašisti I leptinoliti oko Okruglice. Geološka podloga izbija na površinama najviše u slivu Vrle Reke u vidu kompaktnih stena. Kristalasti škriljci i dacit izbijaju na površinu na mestima slabe obraslosti i na jako nagnutim terenima i u intenzivnom su raspadanju. Proces nastanka geoloških podloga i njihove karakteristike dat je u opštoj osnovi gazdovanja šumama Južnomoravskog šumskog podru čja. B: pedološki uslovi Kiselo sme ñe zemljište (distri čni kambisol) Tip zemljišta u ovoj gazdinskoj jedinici mora se posmatrati u funkciji geološke podloge, pa u tom smislu zbog izrazite dominacije kiselih silikatnih stena (metamorfnih i magmatskih) imamo dominaciju kiselog sme ñeg zemljišta kao najrasprostranjenijeg tipa. Heterogenost ovog tipa zemljišta je malo izražena i manifestuje se obi čno razli čitim podtipovima u vezi sa karakterom humusnog horizonta, a koji zavisi uglavnom od vegetacije, te prema tome imamao: pašnja čkog, šumskog, ili prelaznog ka rankerima. Ovaj tip zemljišta zauzima ve će nadmorske visine a naro čito pored spoljne granice po čev od sela Crnovce pa preko Crne Reke sve do Šumate Trnice.