Politicki 160-161A.Vp

UVODNA RIJE^

CRKVANAKRI@U IZ SADR@AJA HRVATI NE @ELE Nije trebalo prevelike pameti ni iskustva da bi se znalo kako }e se Katoli~ka BALKANSKU BUDU]NOST ....2 crkva nakon raspada komunisti~koga carstva na}i suo~ena s ne manje opasnim, Ivan MIKLENI] ali svakako rafiniranijim neprijateljem. Ali, ono {to se doga|a posljednjih mje- ZAMKE AMERI^KE POLITIKE . . 4 seci, prelazi granice o~ekivanoga: Crkva je izloèna hajkama koje nimalo ne Fra Martin PLANINI] zaostaju onima iz druge polovice ~etrdesetih ili prvih godina pedesetih godina pro{loga stolje}a. PISMA IZ ISTRE ...... 7 Bla` PILJUH Ne udara se samo na politi~ko zna~enje i ulogu Crkve, iako su i tu podmetanja svakodnevna. Poput nedavnoga incidenta, kad je Stipe Mesi}, u ulozi predsjed- KNJIGA NAKON KOJE nika Republike, preporu~io crkvenoj hijerarhiji da se ne pa~a u politi~ka pi- NI[TA NE ]E BITI ISTO...... 8 Tomislav JONJI] tanja, tzv. neovisno novinstvo - koje je sve prije nego neovisno - iz dana u dan predbacuje crkvenim ljudima nedopustivo mije{anje u politi~ka kretanja u SPOMENIK U LEPOGLAVI dràvi. Valja priznati, bilo je u odre|enim razdobljima u Crkvi u Hrvata po- – OD IDEJE DO OSTVARENJA . . 11 liti~koga anga`mana zbog kojega su nam dugo trnuli zubi. No, dana{njim Alfred OBRANI] kriti~arima Crkve nikada nije zasmetalo gorljivo klerikalno jugoslavenstvo koje U LEPOGLAVI JE UBIJENO ni Aleksandrova diktatura nije uspjela ugasiti, niti im je smetao egzemplarno OKO400HRVATA!...... 18 politi~ki Bozani}ev istup oli~en u prokazivanju tzv. "grijeha struktura", koji nije Dr. Augustin FRANI] samo ukazivao na te{ke bolesti mlade hrvatske demokratske dràve, nego je SUBNOROVCI UVJE@BAVAJU izvrsno posluìo jugoslavensko-komunisti~koj rekonkvisti. Njima smeta samo i USTANAK ...... 20 jedino zalaganje crkvenih ljudi za dràvnu neovisnost i o~uvanje tradicionalnih Josip Ljubomir BRDAR vrijednosti hrvatskog dru{tva. VLASTI NEMAJU SLUHA ZA Kako se ofenziva na Crkvu tim oru`jem nije pokazala djelotvornom, valjalo je JEKU IZ MACELJSKIH [UMA . . 21 okomiti se na njezinu moralnu snagu i dru{tvenu, osobito dobrotvornu djelat- Kaja PEREKOVI] nost. Radi toga jedva pro|e dan da se ne "otkrije" kakva homoseksualna ili O SPOMEN-CRKVI I KOSTURNICI pedofilska afera, a ne za~u|uje ni to da se po zalaganju za }udoredne vrijednosti ZA POBIJENE U MACLJU.....23 poznato glasilo poput Playboya stavlja u ulogu za{titnika kakva posrnulog Stjepan BRAJDI] sve}enika. Stranice Playboya htjele bi biti najprikladnijim mjestom za razgla- KOMEMORACIJA NA GROBI[TU banjeoteolo{kimpitanjimaihijerarhijskomustrojuCrkve,{tosvjedo~io DRVARI]EVA [UMA...... 25 drskosti opada~a. Ipak, pretvoriti moèbitno nezakonito pona{anje nekolicine Franjo TALAN namje{tenika kakvoga siroti{ta - namje{tenika koji su odreda svjetovne osobe - POLO@AJ HRVATSKE U u sredstvo za potpunu diskreditaciju vi{estoljetnoga karitativnog rada Crkve, VERSAILLESKOJ JUGOSLAVIJI . 28 vrhunac je te paklenske strategije. U njezinoj se provedbi svjesno potpuno Dr. sc. Zlatko MATIJEVI] previ|a da eventualni grijesi pojedinca, pa bio on i sve}enik, nisu grijesi cjelok- BLA@ENI ALOJZIJE STEPINAC upne Crkve. I HRVATSKA DR@AVA (XVII.) . . 38 Razlozi su jasni, a njihova identifikacija ne daje nam razloga za radost. Ivan GABELICA Tragi~na je, naime, ~injenica da se nepunih desetlje}e i pol nakon dràvnoga MISLI O TOTALITARIZMU: osamostaljenja i jedva desetlje}e poslije odbijanja velikosrpske agresije, Ka- SLOBODA SE NE BRANI toli~ka crkva opet pokazuje kao najdosljedniji, ako ne i jedini dosljedni branitelj ZABRANAMA (6.)...... 44 nacionalnih interesa i kao jedina u pravome smislu rije~i organizirana oporba Tomislav JONJI] invaziji moralnoga i nacionalnog relativizma. PRILOZI ZA BIOGRAFSKI U posljednjih je pet godina nacionalno gospodarstvo rasprodano strancima, LEKSIKON HRVATSKIH POLITI^KIH UZNIKA (XXVIII.) ...... 46 vojska je razoruàna, demoralizirana i u~injena nepotrebnom, obavje{tajne Jure KNEZOVI] slu`be i ne postoje, osim kao poligon za me|usobno prepucavanje predsjednika dràve i premijera, a Domovinski rat - kao veli~anstveni pothvat koji se pokazao ODR@AN XIII. KONGRES najsna`nijim kohezivnim ~imbenikom u nacionalnoj povijesti, ~imbenikom koji INTER-ASSA ...... 48 Jure KNEZOVI] je kadar zatomiti sve ideolo{ke, politi~ke, pa i regionalno-psiholo{ke razlike - sustavno je kriminaliziran, kako bi umjesto integrativnog djelovanja postao po- MOJE SJE]ANJE NA lugom za razbijanje svakog osje}aja dru{tvene solidarnosti. SVIBANJ I LIPANJ 1945. (II.)....54 Antun @IVKOVI] Umjesto nekada{njeg pokli~a koji je Hrvatsku stavljao prije svega, zavjet dana{njega politi~kog establishmenta svodi se na Europsku uniju prije svega. I GOLOOTO^KI ZAVJET ZAGREBU ...... 56 prije Hrvatske. A kako na razini politi~kih stranaka oporba postoji samo na- Dinko JONJI] izgled, jer su nekad bu~ni nacionalno orijentirani politi~ari korumpirani sineku- rama, stipendijama, stanovima i sli~nim okrajcima koji prili~e korumpiranju LIST "NA[A OGNJI[TA" U polusvijeta, Katoli~ka se crkva pokazuje kao jedino ~vrsto upori{te. I radi toga SVJETLU PRILIKA U DUVANJSKOM KRAJU 1968.-1971. 58 je iz dana u dan na kriù, i radi toga zasluùje na{e po{tovanje i potporu. prof. Bruno ZORI] Tomislav JONJI]

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 1 AKTUALNO GLAS KONCILA: HRVATI NE @ELE BALKANSKU BUDU]NOST U Sofiji su pod kapom EU-pakta o Pi{e: dvotre}inska ve}ina svih hrvatskih stabilnosti svi ministri zemalja Zapad- gra|ana. nog Balkana potpisali izjavu kojom na- Ivan MIKLENI] Pod silnim pritiscima svjetskih javljuju skoro (najvjerojatnije ve} od 1. mo}nika, Hrvatska ve} danas spada u sije~nja 2007.) stvaranje balkanskoga uski krug visoko globaliziranih zemalja trgovinskog bloka. U tu bi trgovinsku turnom krugu, a tek je u 20. stolje}u u kojima je otvoren prostor za dje- uniju zakora~ile sve zemlje Zapadnog u{ao me|unarodnim inènjeringom i lovanje multinacionalnim kompani- Balkana (dakle, Hrvatska, BiH, Srbija i krivnjom svojih politi~ara u zajednicu jama koje - za razliku od svog Crna Gora, Makedonija, Albanija, a naroda pod jugoslavenskim imenom, iz pona{anja u drugim visoko globalizira- mo`da~akiudaljenaMoldavija),ito koje je izi{ao prolijevaju}i svoju krv da nim zemljama u kojima te kompanije takoda,naprimjer,Hrvatskasvojih29 bi se obranio i opstao te s takvim bol- proizvode i donose kapital, u Hrvatskoj bilateralnih sporazuma o slobodnoj nim povijesnim iskustvom da ga nikada {ire svoju prodaju uni{tavaju}i i onako trgovini sa zemljama u regiji zamijeni vi{e nikakva sila i nikakva politika ne krhku postkomunisti~ku i ratom jednim multilateralnim sporazumom moè prisiliti na povratak u takvu za- nagriènu ekonomiju. Pod tim pri- koji bi bio uvod u idu}e korake: jednicu. To je aksiom hrvatskoga tiscima,adazatoba{ni{tanijedobila, uspostavu carinske i monetarne unije naroda koji obvezuje sve hrvatske po- Hrvatska je ve} predala u ruke stranaca Zapadnog Balkana, a potom i u njezinu liti~are koji po{tuju hrvatske nacional- svoje bankarstvo, medije, komunikacije politi~ku nadgradnju – napisao je Ivo neintereseikojineèlebitiizdajice iuvelikojmjeritrgovinu,atraìseidal- Jakovljevi} u rubrici "Ekonomski brevi- svoga naroda. jnja rasprodaja gotovo svega vrijednoga jar" u "Novom listu" od 23. lipnja u ~lanku pod naslovom "Hrvatska u okviru Zapadnog Balkana – kolonija druge lige". Taj vrlo informativni ~lanak jasnije od ikojeg o~itovanja politi~ara hrvatskoj javnosti otkriva kakvu mra~nu budu}nost Hrvatskoj spremaju odre|ene mo}ne snage u me|unarod- noj zajednici i Europi te bi u normalnim okolnostima trebao izazvati ne samo veliku pozornost nego i vrlo burne reakcije. înjenica da nitko od politi~ara, kako onih na vlasti tako i onih u opoziciji, nije smatrao va`nim hrvatsku javnost upozoriti kamo zapravo vodi potpisivanje sofijske izjave o stvaranju U Hrvatskoj se ve} dulje vrijeme go- {to Hrvatska ima... No sve to, ~ini se, balkanskoga trgovinskog bloka, tovo na svim podru~jima dru{tvenog ìv- tim mo}nicima nije dovoljno pa èle svakom imalo europski orijentiranom otaprimje}ujedjelovanjesnagakoje, protiv svih razloga zdravoga razuma - hrvatskom gra|aninu trebao bi biti katkad suptilno, a katkad gotovo ot- osim iz razloga profitabilnog izrablji- jasan znak za uzbunu. înjenica pak da voreno pripremaju hrvatske gra|ane za vanja - Hrvatsku strpati u novu Bal- nitko u Hrvatskoj nije osjetio ni balkanske umjesto europske integracije. kaniju. potrebu demantirati, osporiti ili rela- Te snage, koje imaju me|unarodnu i Aktualna vrlo ozbiljna kriza Europ- tivizirati eventualno presmjele tvrdnje doma}u komponentu, hrvatska je poli- skeunije,kojaselomiizme|u"Europe komentatora Jakovljevi}a, potvrda je tika ve} davno pustila u Hrvatsku u ime trì{ta" i "Europe vrijednosti", otkrila je da stanovite politi~ke snage Hrvatsku demokracije, pluralnosti i multikultural- koliko je zastra{uju}a neprincipijelnost guraju upravo u onaj prostor u koji ona nosti, ali zahvaljuju}i sluganskom men- niti spada, niti èli niti – po obve- politi~ara nekih najsna`nijih europskih talitetu hrvatskih politi~ara, koje zemlja koje Europsku uniju èle i tre- zuju}em slovu Ustava Republike hrvatski gra|ani sve vi{e i sve bolje pre- Hrvatske – smije biti smje{tena. baju samo radi i po mjeri svojih interesa poznaju kao najopasniji i najnegativniji ikojisuspremniiu21.stolje}u Hrvatski narod u svojoj gotovo 14- sloj hrvatskoga dru{tva. Potrebno je uspostaviti suptilni kolonijalni odnos stoljetnoj povijesti, od svog konstitui- stoga otvoreno zahtijevati da glede bilo prema slabijim zemljama bez obzira ko- ranjanaprostoruizme|uMureiDrave kojeg balkanskog udruìvanja politi~ari liko one po svom identitetu bile europ- i Jadranskoga mora pripada zapad- budu ovla{teni potpisati samo ono {to na ske. Europska unija, kao ljudski noeuropskomu i srednjeuropskom kul- referendumu prihvati kvalificirana ili projekt, ne moè uspjeti ako stvarno ne

2 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. AKTUALNO postane "Europa vrijednosti" i ako u prihva}anju i promicanju vrijednosti ne bude principijelna prema svakoj dràvi i prema svakom gra|aninu jer svi ljudi - bili oni u zemljama koje su ve} u{le u EU, ili u zemljama koje pretendiraju na ulazak u EU ili pak u zemljama koje i ne pomi{ljaju na svoje ~lanstvo u EU - imaju potpuno jednako ljudsko dostojanstvo. Danas, usprkos svim deklaraci- jama i proklamacijama o ljudskim pravima, bogati sjever tu ~injenicu ili tu vrijednost ne priznaje kad je rije~ npr. o agri~kim narodima i ljudima. Hrvatski politi~ari, kako oni na vlasti Hajka na Katoli~ku crkvu: ~lanak Jelene Lovri} tako i oni u oporbi, o svim tim aspek- tima me|unarodnih odnosa morali bi dràve Hrvatske i u diplomatskim i po- neotu|iva prava, i ima pravo to dosto- javno progovoriti, otkriti karte, liti~kim pregovorima zastupati samo janstvo i prava uìvati tako da to ne upoznati hrvatske gra|ane sa svim ono {to prihva}a barem dvije tre}ine bude na {tetu bilo kojem drugom tajnim ili polutajnim, a zapravo sve svih hrvatskih gra|ana. Svaki narod, pa narodu. (Glas Koncila, br. 27, od 3. o~itijim projektima za budu}nost i hrvatski, ima svoje dostojanstvo, svoja srpnja 2005., str. 2.) RAÂNOVE LA@I O AUTO-CESTI KRALJA TOMISLAVA Nevjerojatna je upornost kojom po kojemu se u doba Hrvatskog radi toga {to se nalazi unutar hrvat- doju~era{nji jugoslavenski unitaristi i prolje}a planiralo nazvati cestu. skih granica» (...Ivan Ra~an, a leading autonoma{ko-orjuna{ki juri{nici no- Taj je projekt ugu{en u Croatian communist, complains of the vootvorenu auto-cestu Zagreb-Split Kara|or|evu, mitskomu mjestu economic nationalists in his republic poku{avaju nazvati «Dalmatinom». hrvatske tragedije, ujedno mitskomu who wanted to build an unneeded Za- Kad ve} imamo Karolinu, Lujzijanu mjestu politi~kog uzleta Ivice greb – Split highway (in preference to a itd., nazvane po austrijskim cari- Ra~ana. Da je Ra~an spadao me|u vital new Zagreb – Belgrade route) sim- ply because it was within Croatian boundaries...). Ra~an je – 2005. – brzo reagirao, porekav{i da je to ikad kazao. [teta {to 1982. nije bio tako brz i {to tada nije demantirao da je hrvatsku ìlu- kucavicu proglasio nepotrebnom i nacionalisti~kom. ^lanak u ugled- Tekst koji dokumentira nacionalnu izdaju nomu dnevniku jugoslavenskim slu`bama zasigurno nije promaknuo: cama, moramo, eto, imati i Dalma- najistaknutije batina{e sije~anjske Financial Times nisu kakve tvorni~ke tinu,jer:Slavi anche domani, Croati (1972.) diktature, povodom otvar- zidne novine. Ali, naravno, nije Ivica mai–Slaveniisutra,Hrvatinikada, anja posljednjih dionica auto-ceste Ra~an tada zaboravio demantirati. kako je jo{ davnoga 5. travnja 1864. srame`ljivo su podsjetili neki hrvatski Svakomu je jasno, da je novinar izjavio prvak dalmatinskih mediji. Nekomu je palo na pamet, da urednoprenionjegoverije~i,rije~i autonoma{a dr. Antonio Bajamonti. se u uglednome Financial Timesu od kojima se dokazivala izdaja i To {to takav naziv ceste para uho 1. lipnja 1982., u ~lanku koji je potvr|ivala odanost batina{komu svakomu komu je hrvatski materinski posve}en analizi jugoslavenskih jugoslavenskom reìmu. Iako te rije~i jezik, na{im je odrodima potpuno prilika nakon pobune kosovskih Al- i ono {to one simboliziraju, u po- svejedno. Glavno da se cesta ne zove banaca, lider komunista iz Hrvatske luslu`bene biografije ne unose ne~im {to simbolizira Hrvatsku. Po- «potuìo na nacionaliste u gospodar- pripuzi i {arlatani poput Zdenka gotovo ne imenom kralja Tomislava, stvu u svojoj republici, koji su èljeli Duke, po njima }e se, nema sumnje, koji je u narodnoj predaji ostao izgraditi nepotrebnu auto-cestu Za- mjeriti Ra~anovo mjesto u povijesti upam}en kao vladar koji je ujedinio greb – Split (nasuprot ìvotno va`noj ovog naroda. Dalmatinsku i Panonsku Hrvatsku, i novoj cesti Zagreb – Beograd), samo (Z. N.)

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 3 AKTUALNO

ZAMKE AMERI^KE POLITIKE Sjetimosekakosuna{imedijiprosvjedo- kupi nafte. Za{to bi ona morala biti gospo- vali nakon bacanja krma~a na na{u zemlju u Pi{e: dar naftnih polja na tu|em teritoriju? Zato tijeku rata. Sada je u pripremi klasi~na {to je lak{e naftu imati, negoli kupovati. Je li bomba,~etrdesetputaja~aodkrma~e.Jelii Fra Martin PLANINI] to po{teno? To politiku ne zanima, dodat }e tabombaoru`jezamasovnouni{tenje?! netko. Politika kroji po{tenje. Zato se ~uje Nitko, naàlost, Ameriku ne pita, niti se krilatica: «Neka se sve}enici u svojim propo- Amerika pita. Tu bombu, koja sve (masovno) ho}e i istodobno suditi malome ~ovjeku {to je vijedima ne mije{aju u politiku!» A za{to? Da nekoga ranio. U samoobrani! To je njezino uni{tava, bez biranja cilja, Amerika kani babi politi~ari mogli krojiti moral po svojim «pravo».Ietojojga.«Blagonjoj,imase~im citi na Irak u slu~aju moèbitnog rata. Ako je mjerilima i u skladu sa svojim ~asovitim pro- ponositi». I neka se «ponosi»! «êstitam»joj. Americi sve dopu{teno i ako ona moè ~initi bitcima. No, unato~ toj krilatici, sve}enik {to god ho}e, jer je Amerika, pao je moral i Glede nebodera blizanaca i brze vojne ak- mora govoriti i svoju propovjedni~ku du`nost cije u Afganistanu, nije suvi{no pitanje: Je li nastupilopravoja~ega.Postaoje«~ovjek (iz)vr{iti. Mora i zlo~in osuditi. Mora biti posrijedi «Neronov» trik? Da je Amerika ~ovjeku vuk». pred politi~arom kao sveti Ambrozije pred ~ekala nekoliko godina pa tek onda zaratila, Teodozijem Smijemo li dopustiti da nas Amerika opet ne bi mi ni palo napamet takvo pitanje. No, rimskim carem . Pred Bogom i sramoti i kao bijelce i kao kr{}ane? Osramo- brzo je zaratila, pa mi se ono samo name}e. njegovim propovjednikom nitko nije tila nas je kao bijelce, jer je bijela rasa postala Naàlost, ne mogu ga ni mimoi}i ni zaobi}i. povla{ten. Ni politi~ari! Sve}enik }e re}i: najkrvolo~nija rasa, zahvaljuju}i (i) Morala je, dakle, Amerika misliti na moral nije na strani ja~ega. Ja~i bi morao biti ameri~kim zlo~inima. Poubijani crvenoko{ci mogu}nost takvoga pitanja i paziti kako }e na strani morala. On bi morao, neovisno o (Indijanci), u ropstvo dovedeni crnoko{ci izbjegnuti sumnju da je ona 11. rujna 2001. svojoj sili, ustanoviti {to je moralno pa to tek (crnci) i na ùtoko{ce (na Japance) ba~ene sru{ila nebodere blizance da bi mogla napasti onda to braniti: policijski, sudski i vojni~ki. A dvije atomske bombe. To su zlo~ini koji Afganistan.I,eto,tojojjepitanjepla}aza gdje je to? I je li ikada i igdje bilo to. terete Ameriku u njezinu dràvnom entitetu. njezinu brzopletu odluku. Ne znam koliko je Kad bi, u sveop}em razoruànju, svatko se NezaboravimodanamistataAmerika,koja opasno naoruàvanje Iraka. No, svatko se je sve svoje vlastite gra|ane japanskog razoruàvao osim Iraka, razumio bih naoruàva. Ameri~ki mi zahtjev sli~i na ameri~ki zahtjev Iraku. No, nitko se ne ra- podrijetla smjestila u logor, nabija na nos jo{ basnu: neistraèni Jasenovac, utemeljen vi{e na zoruàva, a od Iraka se traì razoruàvanje. - Odstrani rogove, re~e vuk volu? lova~kimpri~amanegolinaneospornim~in- Zato ne mogu vidjeti po{tenu namjeru u jenicama. Dok i danas na{a imaginarna - Ne }u, odvrati vol. ameri~kom zahtjevu. Po{teno bi bilo kad bi odgovornost za Jasenovac visi nad nama kao -Neodstrani{lirogove,ubit}ute,zavr{i Amerika i, po ugledu na nju, sve ostale Damaklov ma~, nitko Ameriku ne (u)pita: vuk. I ubi vola. dràve uni{tile svoje oru`je za masovno [to ti uradi na svom vlastitom teritoriju sa Budu}i da vol nije odstranio rogove, vuk se uni{tavanje, pa tek onda to zatraìle i od svojim vlastitim gra|anima japanskoga la`no pravda: Ubio sam vola zato {to se nije Iraka, koji oklijeva razoruàti se. Dalo bi se podrijetla? Je li ti rat s Japanom dao pravo na razoruào i rogove odloìo. I tako vuk, koji bi tek tada raspravljati o vojnoj akciji protiv to? vola ionako ubio zbog volujskoga mesa, Iraka.No,na~eluteakcijenebismjelabiti Budu}i da Amerika pripada kr{}anskoj ostaje po{tenjak koji brani poredak u {umi. Amerika, zbog zlo~ina koji nju terete, a nas civilizaciji, njezinim nabrojenim zlo~inima Budu}i da gladnom vuku treba mesa, stradat sramote. osramo}eno je i kr{}anstvo. Jer, kr{}anska je }e svaki vol od vu~jih ralja. I poslu{ni i nepo- ruka bacila atomske bombe na Japan i «obo- slu{ni! Rogovi su izlika. [to onda s Amerikom? Neka se vrati u gatila Irak» osiroma{enim uranom. Ho}e li Svaki narod ima ne{to od ~ega }e ìvjeti. I svoje granice u kojima je bila do svoga ulaska biti Irak opet «oboga}en» «istim si- Irak naftu. Treba li Americi nafte? Je li to uPrvisvjetskiratiukojesepo{tenovratila roma{tvom»-osiroma{enim uranom? Ho}e li skriveni i jo{ neo~itovani razlog rata? Ne nakon njega. Jer, u svojim }e granicama biti i taj zlo~in biti pokriven ameri~kom demok- znam! Kazat }e povijest koja sudi svakome, a mirnaionaoddrugihidrugiodnje.Ibit}e, racijom i njezinom antifa{isti~kom borbom? ne opra{ta nikome. Ako Americi treba nafte, nadam se mir, nakon povratka Amerike u Dokle }e antifa{izam biti skriva~ i pokriva~ neka «uzme kantu u ruke», izbroji dolare i vlastito dvori{te. gnusnim zlo~inima? Vrijeme je da se to pitanje barem postavi, pa makar ostalo bez odgovora. «AKO MISLE DA SAM JA DESNO, NEKA SE Ne znam koliko Amerika moè pokrenuti rat zbog terorizma. Terorizamodavno postoji NE ZAVARAVAJU KAKO SU ONI LIJEVO!» i nikad ga ne }e nestati, dokle god bude me|u «Ja sam jednostavno, kao i mnogi sunarodnjaci, odu{evljen ljudima ljudi ve}ih od obi~nih ljudi. Ti ve}i }e nastankom hrvatske dràve, jer sam kao mlad ~ovjek dobivao ga, u skladu sa svojim probitcima, batine i {ikanacije. Nakon mise zadu{nice na Star~evi}ev god, prouzro~iti, ~initi, druge terorizmu u~iti i na àndarski su konjanici nahrupili na splitsku pjacu, {to je done- terorizam ih poticati, dok terorist ne postane davnobilonezamislivo;konjske su se potkove sklizale po opasan svome u~itelju. Tako i Amerika, kamenim plo~ama, dok su àndari u propnju mlatili po nama, jo{ u~iteljica terorista, postade po{tena `rtva tek nezrelim mladi}ima, tokama, pa i sabljama, gdje su stigli. Mlatili 11. rujna 2001. su poslije i talijanski fa{isti. Bili smo ve} prije ìvotne zrelosti Koliko je neko ve}i i koliko se uzdiè nad obespravljeni podanici. ljude, toliki je terorist ili uzro~nik terorizma. Pola stolje}a, gotovo cijeli svoj vijek strasno sam èlio slobodu Neka nam pokaù dva primjera: svomnaroduisvojojzemlji.Znamdatozvu~ipateti~noimo`da Pripovijeda nam sveti Augustin usvom cifrasto, danas, kad to mla|ima ne zna~i mnogo, pa i ni{ta. djelu «De civitate Dei» kako je Aleksandar Mnogi i ne vide da su oni na drugoj strani, nego kaù to meni. Veliki uhitio gusara i pozvao ga na odgovor- Slobodan Novak Ako misle da sam ja desno, neka se ne zavaravaju kako su oni nost. Gusar mu je u razgovoru rekao: «Oba lijevo. Tamo gdje su oni, ne stanuju neke dobre zasade. Nisam ja smo jednaki. Ti ima{ veliko brodovlje pa te ni desno ni lijevo, obi~an sam patriot, to se nekad usa|ivalo odgojem. zovu vojskovo|om, a ja malo pa me zovu gu- A {to se ti~e na{e konkretne politike, po{tujem Tu|manovo djelo. Promijenilo mi je ìvot. sarom.» Nikakve stranke, nikakve politi~ke formacije mene ne zanimaju. Ne zanimaju me nikakve Neron je zapalio Rim i okrivio kr{}ane za europske promocije, nikad me nisu privla~ile ni tu|inske stipendije, od onog vremena kad poàr. Lako bi bilo da je to bilo samo jednom. su me Talijani htjeli slati na studij u Padovu, pa do ovih dana{njih odnaro|ivanja. I na kraju No, mnogo je puta «Neron» (za)palio «Rim» – prirodno je da imam svoje poglede o drug~ijoj politi~koj ili ìvotnoj opciji, to je pravo i kao bi mogao okriviti druge za svoje zlodjelo. du`nost svakoga misle}eg ~ovjeka. U to ime imam pravo i prezirati.» Koliko su oba ova slu~aja primjenjiva na (Iz razgovora sa Slobodanom Novakom,objavljenimuVjesniku, br. 20665/LXVI, 9. i Ameriku, neka svatko razmisli. Amerika, jer 10. srpnja 2005.) jevelika,moèvelikebombebacatigdjegod

4 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. AKTUALNO

JESMO LI NA PRAGU ODGOVORA NA MNOGA PITANJA? U sezoni kiselih krastavaca, vijest da je potvr|ujeTraìvukovetvrdnje.Postoji,dakle,niz njema~ko redarstvo osumnji~ilo naizgled svjedo~enja upu}enih, da je Prates, kao poznatoga hrvatskog politi~kog emigranta Kru- pouzdanik Perkovi}a i tzv. hrvatske Slu`be noslava Pratesa za ubojstvo Stjepana dràvne sigurnosti (koja je, naravno, bila sve prije \urekovi}a 1983., odjeknula je kao bomba. nego hrvatska), sudionik \urekovi}eva ubojstva. Sama vijest zapravo nije novost; novost bi even- No, Perkovi}u kao da nitko ne moè pera od- tualno mogla biti nada da }e se bar njema~ko biti. U frakcijskim se borbama biv{e jugoslaven- pravosu|e (koje je, s tamo{njim obavje{tajnim skeobavje{tajnenomenklatureunutarhrvatskih slu`bama, desetlje}ima asistiralo pri slu`bi on (i njemu sli~ni), nesumnjivo, snalazio smaknu}ima hrvatskih politi~kih emigranata), bolje od svijih suparnika. Povjereni su mu najos- pokrenuti postupke protiv jugoslavenskih jetljiviji dijelovi funkcioniranja slu`be, a na per- likvidatora, kad to ve} ne }e hrvatsko. Jer, u sonalna je rje{enja imao presudan utjecaj. U Hrvatskoj je sve prije zamislivo, nego kazneni Stjepan \urekovi} vrijeme zatezanja odnosa izme|u bosanskih progon partizanskih ratnih i poratnih zlo~inaca i Muslimana i Hrvata u BiH, upravo je Perkovi} razobli~avanje udba{kih naslaga u svim porama hrvatskog odlu~ivao o (ne)propu{tanju konvoja natovarenih najrazli~iti- dru{tva. jim teretom, pa je uslijed toga ostvarivao silan utjecaj. On nije \urekovi} bi, dakle, mogao biti zgodan povod, ali to nesumn- bio samo kratkoro~an, nego se dugoro~no odraàvao na jivo – ne }e biti. Kao vojni bjegunac u doba NDH, \urekovi} je hrvatsko-muslimanske odnose. Kad je u drugoj polovici deve- uto~i{te na{ao u partizanima, te je u poratnoj nomenklaturi desetih hrvatski odnos prema Haagu postao jednim od klju~nih dogurao do visokih poloàja, od kojih je mjesto u upravi INE ~imbenika ne samo hrvatske vanjske politike, nego i presudan bilo najvi{e. Kao direktor marketinga, 1982. je emigrirao. Od- katalizator unutarnjopoliti~kih previranja, upravo je Perkovi} mah po dolasku u Njema~ku po~eo je djelovati protiv jugo- postao mozgom obrane generala Bla{ki}a. U simbiozi sa starim slavenskoga komunisti~kog reìma, te je objavio niz ~lanaka i pouzdanikom Antom Nobilom, s kojim je izvrsno sura|ivao i u knjiga, od kojih je neke, navodno, po~eo pisati skoro petnaes- doba namje{tanja su|enja Artukovi}u, te uz obilnu asistenciju tak godina ranije, razo~arav{i se u jugoslavenski model.Kaoide- tzv. neovisnih novinara koje se, po dobrome starom receptu, setke drugih hrvatskih emigranata, jugoslavenska slu`ba probudilo iza sna kad su zatrebali, Perkovi} je vrlo uspje{no – dràvne sigurnosti, kao produljena ruka dràvnoga i partijskog uz obilan honorar kojega je ispla}ivala `rtva te obrane, Repub- vrha,smaknulagajeusrpnju1983.êtirigodinekasnije,uru- lika Hrvatska – odigrao obavje{tajnu spletku, nakon koje je jnu 1987. u Kanadi je u svom stanu prona|en mrtav njegov sin hrvatska javnost slavila generala koji ju je optuìo za poticanje i Damir. Slu`bena verzija glasi: samoubojstvo, iako ima puno odobravanje zlo~ina, a onda posredno i za agresiju na susjednu razloga vjerovati da nije tako. dràvu. \urekovi}evisuposmrtniostatciuprosincu1999.preneseni Doista, malo je primjera u povijesti da narod zanosno slavi u Domovinu i pokopani na zagreba~kome Mirogoju. vlastite izdajice. Da bi Krunoslav Prates mogao biti A kao jednu od nagrada svomu umije{an u ubojstvo Stjepana dugogodi{njem pouzdaniku, \urekovi}a, u emigraciji se naga|alo ra~anovsko-mesi}evska klika na- gradila je Perkovi}a imenovanjem jo{ prije sloma Jugoslavije. Malo njegova sina Aleksandra (koji, eto, nakon raspada te dràve, u beograd- dostojno nosi ime velikoga i slavnog skoj je publicistici objavljena serija pred{asnika, beogradskog abadìje) tekstova koja je potvr|ivala ta predsjednikovim savjetnikom za naga|anja. Ti su tekstovi ujedno pro- sigurnosno-obavje{tajna pitanja. kazivali obavje{tajce koji su se ne Naravno da je takvu igru bilo samo uhljebili, nego postali klju~nim mogu}e odigrati samo radi toga {to osobama novih hrvatskih slu`bi. su hrvatske slu`be godinama sus- Biv{i istaknuti du`nosnik komu- tavno poplo~avane doju~era{njim nisti~ke policije u Hrvatskoj, Branko udba{ima ili, radi prividnog ravnovj- Traìvuk,zabeogradskujeDugu esja, samodopadnim poluinteligen- 1992. izjavio kako iza \urekovi}eva tima kojima je, umjesto odanosti smaknu}a stoji Josip Perkovi},ko- dràvi, presudno mjerilo bila jemu je Prates priskrbio kopiju klju~a odanost kakvoj kliki. I zato se treba tiskare u koju \urekovi} ~esto zalazi. nadati da }e raspletanje klupka oko Traìvukovo svjedo~enje prenio je na~elno bezna~ajne ni{tarije kakav Marko Lopu{ina u, sad ve} legendar- je Krunoslav Prates, pripomo}i noj, iako ne sasvim pouzdanoj, raskrinkavanju struktura oko Ma- dvosve{~anoj knjizi Ubij bli`njega noli}a, Musta~a iPerkovi}a,aliide- svoga. Jugoslovenska tajna policija od maskiranju sustava njihova 1945. do 1977. Previ|aju}i da se djelovanja, u kojemu su nemalu Lopu{ina pozabavio i ovim pitanjem, ulogu imali njihovi prividni opo- Boè Vuku{i} je objavio dijelove is- nenti. Njihovi plodovi govore da su kaza Ivana Lasi}a, svojedobnog {efa od istoga platna tkani. Druge uprave SSUP-a, koji Iz knjige Marka Lopu{ine (L. P.)

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 5 AKTUALNO

TOLERANCIJA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE Nakon {to ga je malko uznemirila vijest da je srbijanski dràvni vrh ne samo sudjelovao, nego i organizirao obiljeàvanje spomena na Draù Mihailovi}a i ~etnike, a slobodarske zapadne zemlje na fe{tu poslale svoje iza- slanike, aktualni se predsjednik Republike pribrao i izjavio da je, uostalom, pitanje srpskog odnosa prema ~etni{tvu – unutarnje pitanje Srbije. Ako Srbi ho}e slaviti Draù, neka im bude. Stipe Mesi} se protiv toga ne }e buniti. Kao {to se, recimo, Amerikanci nisu bunili zbog ugnjetavanja nacionalnih i ljudskih prava u biv{oj Jugo- slaviji. Bila je jugoslavenska unutarnja stvar. Nametanje, pak, tradicionalne islamske odje}e i vjerskih propisa u bliskoisto~nim i srednjoisto~nim zemljama bogatima naftom, iz ameri~ke perspektive vi{e nije unutarnje pitanje tih zemalja: Amerika ima pravo propisivati norme pona{anja. Istu na~elnost pokazuje i Mesi}. Srbi mogu slaviti Draù, ali Hrvati – kao {to je sada{nji predsjednik pokazao u pamfletu zvanom predavanje, u Kijevu – nemaju pravo neka`njeno priznavati stanovite zasluge ni Franji Savka Dab~evi}-Ku~ar i on, Mesi}. I, da ne zaboravimo, Tu|manu. Da o komu drugome ne govorimo. Ukratko, iz Rade Bulat i Milka Planinc. Sve zagovornici europskih Mesi}eve je vizure svega nekoliko osoba u nacionalnoj vrijednostiiideala... povijesti, koje zasluùju pozitivnu ocjenu: Josip Broz, (Z. @.) MIRKO NORAC I [KORPIONI Po~etkom lipnja {okantne slike srpske naoruàne postrojbe pod na- dina, javnost je obavije{tena da su hladnokrvnoga i okrutnog smak- zivom [korpioni.Idokseha{ko tzv. lojalni Srbi iz Hrvatske [korpi- nu}a nekoliko zarobljenih bosan- tuìteljstvo upinje dokazati da su onima dali prili~an broj novaka, a skohercegova~kih Muslimana, me- [korpioni legalna postrojba unutar onda je javljeno da su ~ak njih dvo- |u kojima su i ~etvorica malodob- oruànih snaga biv{e SR Jugo- jica nakon rata bili pripadnicima nika, obi{le su svijet. Rodbina i pri- slavije, slijedom ~ega bi se izvodila hrvatskoga Ministarstva unutarnjih jatelji mladi}a pobijenih u srpnju odgovornost Slobodana Milo{evi}a poslova. Jedan i danas radi u policiji 1995. nedaleko od Srebrenice imala i jugoslavenska vojnog vrha, u Tovarniku, a drugi je hrvatski je tako stravi~nu prigodu proma- preteàn broj hrvatskih sredstava MUP napustio 2000., ali kao vi{ak i trati posljednje trenutke njihova javnog priop}ivanja, na ~elu s novi- uz solidnu otpremninu. Njihova ìvota, a svi oni koji su u to doba nama EPH, jedva je do~ekao [kor- ratna pro{lost, hvala hrvatskim gla- izgubili nekoga od najbliìh, mogli pione proglasiti «srpskom voklimavcima, nikad nije ispitivana. su jasnije naslutiti na koji su na~in paravojnom postrojbom». Ta, nisu oni hrvatski vojnici, koji mo- oni skon~ali. Nekoliko, pak, dana nakon ob- raju dokazati da nisu krivi. U No,prepoznatesunesamo`rtve, javljivanja snimke koju je, izgleda, u me|uvremenu, Mirko Norac prepoznati su i zlo~inci, pripadnici Srbiji bilo lako prona}i svih ovih go- izdràva vi{egodi{nju zatvorsku kaznu, a nizu drugih hrvatskih vo- jnikaspremasesu|enjeradiratnih zlo~ina. Danas, krajem srpnja, o pripadnicima [korpiona uHrvatskoji hrvatskim dràvnim slu`bama, vi{e se - ne govori. Tako se, naime, ide onamo kamo Hrvatska – prema rije~ima Ive Sanadera –èlipod svakucijenuibezobzirana`rtve:u Europu. I preko hrvatskih le{eva. Stravi~ne snimke iz Isto~ne Bosne (P.L.)

6 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. DOPISNICA

PISMA IZ ISTRE O hla~ama, iliti brage{ami, Pi{e: In{oma, sve mi se pera, da niki purgativima i kuharima! na{i politi~ari tribaju pod hitno Bla` PILJUH prominiti kuhara! Za{to kuhara? Ako san koliko-toliko to~no broija, Zato ~a je o~ito da njin svako jutro na toj mojoj "Svetoj Heleni" san ve} ve} u prvi jutarnji kafe... siplju pur- vi{e ud misec dan. Po ud tega vri- u Ha{ken zatvoru ~u~i! Uostalen, gativ!!! Pa onda ni ~udo ~a toliko mena san bija sam. reda triba biti! I zakona! A ne da niki seru kroz sredstva javnega pri- –"Aj,matijelipo,ìvi{kakoRob- neodgovorni novinari objavljuju ~a je o}avanja!!! inzon, ~a ti fali!" Mesi} u Hagu reka! Nima labavo, A i Blaà Piljuha (to jest mene) bi pasalo je vrime kad je svako piskaralo Da ~a mi fali! Sve mi fali! I èna i tribalo pod hitno srediti, van ja re~en! moglo objaviti ~a je pokojni Tu|man dicaiunukiiprijateljiinovine.I Ma ~a ni tu, na ten otoku, ti vrag mira reka! Osin tega, kako bi izgledalo da televizija! Vero da! Ne daj boè da neda!Svragonitiipolitika!âne niki zlobni pojedinci po~mu laì {iriti mi se pokvari uva moja {katulica more{ lipo pisati o oto~koj idili, miru, da smo si toboè veleizdajnika za "Emcorp", volume, tuning, FM, AM! ti{ini, misi~ini nad morskon predsjednika izabrali! Sva{ta! Nebinzna~aseuzemljiisvituzbiva, povr{inom, ti}ima kako kantaju! Ne! zgubljen bin bija kako zgubljena E, a ste ~uli kako na{i politi~ari i Ne moren! Takav san, takovega me je vuovca, van ja re~en! dalje ponavljaju iste bljuzge! Da je Bogu~inija,takomejeka{tiga!Izato prijateljstvo sa Slovenijon neupitno, bi mi tribalo oduzeti sve kemijske Uostalen, koja mi korist ud tega ~a da Hrvacka triba biti "prijatelj" olovke i blok i pisa}u ma{inu i vo}ale i znan! A ni{ ne moren prominiti! Ne! Ha{ken sudu i tako dalje. Briàn uni radio i mobitel i hititi me na Pala- Ne zato ~a san na ten pusten otoku koji bi svaken stija biti prijatelj, van gruù! Eli na Jabuku! Eli na Brusnik! zadarskegaarhipelaga.Nivikojiìv- ja re~en! Pak da tamo... brusin jazik!!! ite normalnim ìvoton u uljudbi uve na{e Lipe na{e, ne morete ju{to ni{ promjeniti! Ki vas uop}e ~a pita! Srce mi je stalo prid neki dan! Da @ALOST SA[E BROZ su u Italiji Gotovinu uhitili, su rekli Malo je nedostajalo da po~nemo na radiju. Pak su to demantirali. kolektivno plakati nad tuàljkom Aaaaaaaaa... hvala Bogu! Dr`' se Sa{e Broz ujednojodemisija generale, ne daj se u prùn! E, ali su Hrvatske televizije 15. srpnja ove zato u Zagrebu za Carlu del Ponte godine. S neskrivenom je ganu}em priredili spektakl! Razoruàli su ova Titova unuka pripovijedala o ènu i sitnu dicu generala Gotovine! svojim uspomenama s Brijuna I uhitili... njegove brage{e! Hla~e! (tada se zvahu Brionima), na ko- Policjotima, naravno triba vrimena jima je sa svojim «didom» provo- dok shvate da u njima nima... dila prekrasne dane. Uìvala je u vlasnika! E, ali su hi ipak zapljenili! kupanju na prekrasnim i ~istim Da ~a }e njin Antine brage{e, hla~e plaàma, a o Boì}u bi redovito do- to jest, pitate! Pa tribaju njin, ljudi bivala mandarine i tropsko vo}e. moji, tribaju! Uvin na{in po- Bio je na Brijunima i zoolo{ki vrt, liti~arima! Svoje su uzdavna skinuli iz kojeg je ona probrala svog lju- prid Europon, prid Hagon, prid Car- bimca, papigicu pod imenom lon,paknimasmisladana{apo- Coco.Tasulijepavremena liti~ka elita .... goluguza po svitu nepovratno pro{la, sa sjetom su gre!!! zaklju~ili i glumica i voditeljica Simpati~ni "dida" bio je jedan od Da li je i Bandi}u naredila {jora emisije. najve}ih zlo~inaca XX. stolje}a CarladaskineuZagrebu"Zidboli"i Ni jednoj ni drugoj nije palo na slovjena.Idobrojedasutavre- na cimitar ga primisti, ki }e znati? pamet, da su u isto to vrijeme mena nepovratno pro{la. Bilo bi For{injuikrozunadebelastakla tisu}e bile na robiji, a da o tek vrijeme da to shvate svi oni koji bode u vo~i sve ~a bi moglo ukazivati boì}nim mandarinama i trop- kukaju za Brionima, mar{alom i na to da su Srbi i zasluìli sve ~a njin skom vo}u radni~ka klasa nije mo- njegovim Galebom. se je i dogodilo! A Bandi} i Pavi}ka gla ni sanjati. Borosane i jeger bili su mu~e! Ni na telefon se ne javljaju! Pa najvi{i domet prosje~nog Jugo- (M. T.) da, poli nas je sad parola: Ki ne mu~i,

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 7 OSVRTI I PRIKAZI KNJIGA NAKON KOJE NI[TA NE ]E BITI ISTO (Uz knjigu dr. Josipa Jur~evi}a: Bleiburg. Jugoslavenski poratni zlo~in nad Hrvatima) Knjiga dr. Josipa Jur~evi}a Bleiburg. Pi{e: nova versajskog poredka, nego su se Jugoslavenski poratni zlo~ini nad upu{tale u politi~ke kalkulacije koje su Hrvatima (438 str.), koju su prije par Tomislav JONJI] povremeno hrvatskim oporbenim sna- mjeseci objavili Dokumentacijsko in- gama ostavljale stanovit prostor. formacijsko sredi{te (DIS), Hrvatski Uslijed sve è{}e protuhrvatske poli- domobran i Hrvatsko dru{tvo politi~kih tike,poredglavne,reformisti~kestruje zatvorenika, ~itateljima ovog okoHrvatskeselja~kestranke,od mjese~nika nije nepoznanica. Ona je po~etka tridesetih godina ja~a i Usta{ki zapravo neizmijenjena doktorska dis- pokret. Karakteristi~no je da je ertacija koju je auktor obranio na Filo- Usta{kom pokretu dopu{teno dje- zofskom fakultetu Sveu~ili{ta u lovanje u Njema~koj do dolaska na- Zagrebu u svibnju 2000., te je malo cionalsocijalista na vlast. Nakon nakon toga sam priredio za objavlji- Hitlerove izborne pobjede, nastupa vanje upravo u Politi~kom zatvoreniku. razdoblje njema~ko-jugoslavenskog Na ovim je stranicama objavljen podlis- zbliàvanja, u sklopu kojega se one- tak u ukupno petnaest nastavaka (br. mogu}uje djelovanje usta{a. 99, lipanj 2000. - br. 117, prosinac Poku{aj o~uvanja Jugoslavije njez- 2001.). [teta da je napomena o objavlji- inim reformiranjem odnosno stvaran- vanju u Politi~kom zatvoreniku izostala, jem Banovine Hrvatske (1939.), u ~emu a pisac nije sebi u~inio uslugu ni time su presudnu ulogu imali britanski prsti, {to je propustio dometnuti, da se radi o ali ni druge velesile nisu stajale prakti~no neizmijenjenom tekstu dis- skr{tenih ruku, ipak se pokazao ertacije, pa }e mu kakav nenavidni neuspje{nim. Nakon {to je Jugoslavija, kriti~ar predbaciti mr{av popis litera- makar nevoljko, pristupila Trojnom ture, u kojem se skoro isklju~ivo na- paktu, britanska je obavje{tajna slu`ba vode djela objavljena u Hrvatskoj ili organizirala dràvni udar 27. oùjka drugim dràvama nastalim na podru~ju 1941., koji je za posljedicu imao tra- biv{e Jugoslavije, a i ta - razumljivo - Naslovna stranica Jur~evi}eve knjige vanjski rat. Tu su prigodu hrvatski na- objavljenaprijeobranedisertacije, cionalisti iskoristili za progla{enje nakon koje se pojavio niz knjiga, ~la- zemljama pobjednicama, hrvatska je NezavisneDràveHrvatske(NDH).To nakaizbirkidokumenata,kojisu oporba bila nu`no upu}ena na revizion- je ujedno bio signal za po~etak srpsko- vrijedni konzultiranja, a neki od njih isti~ke sile (Madàrsku i Italiju, u kasni- hrvatskoga rata u hrvatskim zemljama, izravnozadiruutemukojomse jojfaziNjema~ku).No,tesilenisu a malo nakon toga, nakon njema~kog Jur~evi} bavi. bezuvjetno zagovarale razbijanje Jugo- napada na SSSR, taj }e rat dobiti i do- No, ne ra~unaju}i jedan krupan pro- slavije kao jednog od zaglavnih kame- datnu, ideolo{ku dimenziju, budu}i da pust na kojega }emo se jo{ vratiti, time se u nj posredovanjem jugoslavenskih se iscrpljuju svi nedostatci knjige, koju komunista uple}e Sovjetski Savez i je akademik Dubravko Jel~i} upredgo- Kominterna, s ciljem provedbe voru s pravom nazvao dragocjenom. bolj{evi~ke revolucije. Hrvatskaosu|enanasmrt Na pojavu partizanskog pokreta zapadni saveznici gledaju posve prag- Knjiga je podijeljena u tri dijela. U mati~no: bezuvjetno zagovaraju}i ob- prvome, koji ima zna~aj prili~no novu Jugoslavije, njima je pre~i djelot- op}enitoga i saètog okvira, Jur~evi} voran ratni saveznik, nego ideolo{ki raspravlja o me|unarodnim i unutarn- bliì, ali vojni~ki zato inertniji pokret jim okolnostima koje su dovele do nas- koji se poziva na legitimitet jugoslaven- tanka totalitarne vlasti u drugoj, ske izbjegli~ke vlade. U svakom slu~aju, komunisti~koj Jugoslaviji. Kao klju~ni Velika Britanija u bilo kojoj konstelaciji problem prve jugoslavenske dràve, on snaga isklju~uje mogu}nost opstanka identificira nerije{eno nacionalno pi- hrvatske dràve. O tome svjedo~i i epi- tanje, u prvom redu hrvatsko pitanje. zoda s dezerterstvom domobranskog Dok je jugoslavenska dràva imala po- pukovnika Ivana Babi}a, zna~enje ko- liti~ku i gospodarsku potporu u Dr. Josip Jur~evi} jega pisac kao da malo precjenjuje, iako

8 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. OSVRTI I PRIKAZI

[to se gradiva ti~e, ono {to je u vrijemeizradedisertacijebilou Hrvatskoj dostupno istraìva~ima ili, to~nije, ~ime se auktor sluìo, svodi se na 749 arhivskih kutija fonda Zemaljske komisije za utvr|ivanje zlo~ina okupuatora i njihovih pomaga~a,44 kutije fonda OZN-e (Odjeljanja za{tite naroda), stotinjak kutija iz fonda Republi~koga sekretarijata unutra{njih poslova SRH,kojisupredani Hrvatskomu dràvnom arhivu, 136 kutija fonda Javnog tuìla{tva SRH,te tzv. gra|a Krunoslava Draganovi}a, materijali Komisije za utvr|ivanje ratnih i poratnih `rtava i arhiv udruge Hrvatski domobran. Ostalo je uni{teno ili nedostupno. Dakako, fondovi razli~itih partijskih organizacija i komiteta kriju pabirke gradiva koje potje~e od represivnih tijela, pa se valja nadati da }e pisac time dopuniti drugo izdanje ove studije. Dokument o smaknu}u vi{e tisu}a ljudi Dragocjeni faksimili dokumenata izvla~i zaklju~ak s kojim se te{ko ne onemogu}avanjem istraìvanja ~ak i Imaju}i na umu da je ovo prvi, uistinu sloìti: Babi} je o~ekivao da }e njegov nakon sloma Jugoslavije i poraza pionirski rad na ovu temu, pisca treba bijeg iz hrvatskog domobranstva i komunizma. Nema jasnijeg primjera za pohvaliti zbog izostanka spremnosti na stavljanje u izgled odre|enih vojnopo- onemogu}enje sustavnog istraìvanja kompromise. On ni u kojem trenutku liti~kih probitaka motivirati Britance, a komunisti~ke represije od sabotiranja ne dvoji o tome, da je partizanski pokret bio u biti vojska komunisti~ke zbiloseono{tokaodajemutnonago- rada saborske Komisije za utvr|ivanje revolucije, a ne nekakav romanti~ni vijestilo svibanj 1945.: britanske su ga ratnih i poratnih `rtava. Njezina je djelatnost godinama podrugljivo "narodnooslobodila~ki" ili "antifa{is- vojnesnagestrpaleuzarobljeni~kilo- ti~ki" pokret. Tako|er ne krije njegovu gor. nazivana nekrofilijom iblokirana~akiu doba koje se naizgled smatralo dràvnopravnu dimenziju, a ona je Partizansko-komunisti~ki sustav povoljnim (do 2000.), dok je Ra~anova uklju~ivala bezuvjetnu negaciju samostalne, neovisne hrvatske dràve. represije vlada odmah umrtvila njezin rad, a uskoro je i u cijelosti raspustila. Povremeno koketiranje s nacionalnim Usporedno sa slabljenjem hrvatske simbolima i ikonografijom, osobito u dràve na ~ijem je teritoriju ~itavo Hrvatskoj, nije bilo u funkciji slobode vrijeme bjesnio krvavi rat, Hrvatske, nego u funkciji propagandne jugoslavenski partizanski pokret mimikrije, odnosno manipulacije (kojemu Jur~evi} s pravom ne tepa nacionalno svjesnim "masama". nikakvim "antifa{isti~kim" atributima) Jur~evi} potanko analizira prionuo je sustavnom izgra|ivanju povijesnopravni okvir nastanka represivnog aparata, kojemu nije bila partizanskih "propisa" odnosno svrha eliminirati samo aktivne, nego i naputaka i odluka, koje su od po~etka svepotencijalneprotivnike.Tomuje bile usmjerene na ostvarenje posve}en sredi{nji, glavni dio totalitarnog nadzora Komunisti~ke Jur~evi}eve knjige. partije nad partizanskim pokretom, a On nagla{ava, da se tom onda i nad obnovljenom problematikom dosad, s ograni~enjima jugoslavenskom dràvom. Od uvjetovanima objektivnim institucije politi~koga komesara do okolnostima, bavila isklju~ivo hrvatska svemo}neOZN-etrebaojesamomali politi~kaemigracija(kojajeizbogtoga korak. Jednako mali korak trebao je od bila na meti udba{kih egzekutora), dok ratne eliminacije politi~kih protivnika, se u domovini o tome nije smjelo pisati. okrutno i bez suda, do poratnih Jugoslavenski je komunisti~ki reìm, likvidacija hrvatskih emigranata. osim stroge cenzure, posegao i za U sklopu ra{~lambe jugoslavenskoga stroìm mjerama za retu{iranje represivnog sustava, pisac se navlastice povijesti, ponajprije za uni{tavanjem bavi zavr{nim operacijama u prolje}e izvornoga arhivskoga gradiva i Poziv na osvetu: 1945. U tome mu se je dijelu, u dva plakat Edina Ede Murti}a navrata, potkrala i vrlo gruba

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 9 OSVRTI I PRIKAZI pogrje{ka. Naime, na str. 206. prikazan je zemljovid povla~enja njema~ke vojske s jugoistoka Europe krajem 1944., a na str. 218. zemljovid s ozna~enim glavnim smjerovima povla~enja hrvatskih vojnika i civila u prolje}e 1945. Iako ta dva zemljovida prikazuju doga|aje iz druge polovice 1944. i prve polovice 1945., na oba je NDH ucrtana s granicama iz svibnja 1941., nakon Rimskih ugovora, tj. bez dijela Dalmacije i Gorskoga kotara, te ve}ine jadranskih otoka. Budu}i da nema nikakve dvojbe o tome da je piscu poznato kako su Rimski ugovori poni{teni u rujnu 1943., onda se takav grafi~ki prikaz moè smatrati samo te{kim i nezgodnim previdom. (Uzgred, reklo bi se da fotografije sa str. 216. prije prikazuju partizane sa {ajka~ama na zagreba~kim ulicama, negoli rijeku hrvatskih vojnika i civila koji se povla~e prema zapadu.) OZN-a nadzire ZAVNOH Imaiknjizi,razumljivo,istajali{ta koja bi se moglo osporavati. Jedno od njih je, primjerice, i ono o totalitarnom modeluvlastiuNDH.Takvuocjenune dijele ni puno o{triji kriti~ari autoritarnog reìma ratne hrvatske dràve, poput Ernsta Noltea, Martina Broszata ili, u Hrvatskoj, @arka Puhovskog. No, te su ocjene akcidentalne pri ocjeni prave vrijednosti knjige, a ono {to mi se ~ini posebno vrijednim istaknuti, jesu faksimili brojnih dokumenata uvr{teni unju.Tidokumenti,kojisutako pogodni za daljnju reprodukciju i ilustracije (pa }emo se i mi njima posluìti, ne samo uz ovaj ~lanak, nego i na koricama ~asopisa), zastra{uju}a su optu`ba svih koji poku{avaju relativizirati, minimizirati ili negirati kako ratni, tako i poratni zlo~in jugoslavenskih partizana nad hrvatskim narodom, njegovom dràvom i njegovom vojskom. A da su te snage itekako nazo~ne, govori medijska {utnja kojom je popra}en izlazak Jur~evi}eve knjige (kao i nedavno na ovim stranicama prikazane zbirke dokumenata o partizansko-komunisti~kim zlo~inima). No,itaje{utnjadovoljnoglasna,a upravo oni koji je name}u, ~esto su se pozivali na prastaru, neporecivu istinu: kota~ povijesti ne }e se vratiti natrag. Suo~en s dokumentima, sustav jugoslavenskih partizanskih laì ru{i se kao kula od karata. I radi toga nema nikakve dvojbe da pionirska Jur~evi}eva knjiga predstavlja jedan od me|a{a u novijoj hrvatskoj Plakat iz 1945. - poziv na nemilosrdni progon historiografiji.

10 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE SPOMENIK U LEPOGLAVI – OD IDEJE DO OSTVARENJA Napokon spomen-obilje`je u Le- Pi{e: budu}i da prigovara sadràju teksta poglavi! Nakon procedure i te{ko}a na spomen obilje`ju. Dana 13. svib- kao da smo u nekoj stranoj zemlji, a Alfred OBRANI] nja 2002. Ministarstvo za{tite okoli{a ne u vlastitoj domovini, u temelje i prostornog ure|enja na temelju koje su ugra|eni i nebrojeni dani presude Upravnog suda poni{tava na{eg robijanja ovdje u Lepoglavi, Na lokacijsku dozvolu za po- lokacijsku dozvolu i vra}a predmet kao i u Gradi{ki, Golom Otoku, stavljanje spomenika Savez anti- prvostupanjskom tijelu na ponovni Zenici, Turopolju, Fo~i, Poègi i dru- fa{isti~kih boraca Hrvatske (SAB) postupak. gim kaznionicama i radili{tima. podnio je àlbu 17. srpnja 2000., koja Da se ne zaboravi, prisjetimo se je rje{enjem Ministarstva za{tite ok- kronolo{ki doga|anja od ideje do oli{a i prostornog ure|enja od 13. ru- ostvarenja. jna odba~ena. Marni ~lanovi Odbora za grobi{ta Birokratska podmetanja (g|a K. Perekovi},g.D.Stilinovi},g. Vije}e Hrvatskog dru{tva po- S. Brajdi}) nastavljaju aktivnosti i liti~kih zatvorenika je na sjednici 27. 28. rujna 2000. sklapaju ugovor s svibnja 1998. donijelo odluku, da se akademskim kiparom Vladimirom na reprezentativnom mjestu ispred Ga{pari}em iz Vara`dina o nabavi i Kaznenog zavoda Lepoglava po- obradi kamena Bizek od kojega }e se digne spomenik hrvatskim politi~kim sagraditi spomenik. uznicima koji su robijali i izgubili Protiv rje{enja Ministarstva ok- ìvot u toj kaznionici. Koncem 1999. oli{a i prostornog ure|enja od 13. ru- HDPZ je zatraìo odobrenje od jna 2000. SAB je pokrenuo upravni Ministarstva pravosu|a i Kaznenog spor pred Upravnim sudom Repub- zavoda u Lepoglavi za postavljanje like Hrvatske, koji presudom od 14. spomenika na lokaciji na kojoj je prosinca 2001. usvaja tu`bu i danas i podignut. U oùjku 2000., go- poni{tava rje{enje Ministarstva ok- spodin Dragutin Stilinovi} dipl. ing. oli{a, s obrazloènjem da je SAB-u arh. izradio je Idejni projekt trebalo dopustiti sudjelovanje u pos- Spomen-obilje`ja u Lepoglavi, a is- tupku dobivanja lokacijske dozvole, Ulaz u lepoglavsku kaznionicu tog mjeseca Ministarstvo pravosu|a izdaje suglasnost na Idejni projekt i lokaciju. Ured za prostorno ure|enje Vara`dinske ùpanije, Ispostava u Iv- ancu izdaje 21. lipnja 2000. lokacijsku dozvolu na Idejni projekt, sa sljede}im elementima: -spomenik}ebitisdesnestraneod ulaza u upravnu zgradu Kaznenog zavoda, - gra|evina }e biti izvedena u kamenu koji korespondira s temel- jnimzidomistubi{temupravne zgrade, -nakamenopostoljesju`nestrane pri~vrstit }e se kamena plo~a sa tekstom, - na samom postolju postaviti }e se statua UZNIK autora Lovre Fin- drika,lijevanaubronci. Pogled kroz lepoglavske re{etke

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 11 KOMEMORACIJE

kamena vi{e uop}e nema na trì{tu. Problem smo rije{ili uzdu`nim pil- jenjem kamenih plo~a, tako da je do- stajalo za ~itav spomenik. Kako je projektom bilo predvi|eno da na postolju spomenika bude statua UZNIK, koja je godinama stajala na drvenom postolju u prostori- jama na Kre{imirovu trgu br. 3, poku{ao sam sa stanovitim Markom Dizdarom osigurati postavljanje statue u Lepoglavi. No kako HDPZ – @K ni{ta ukradeno ne kani vratiti, takojeipropalaidejadaUZNIK stigne do Lepoglave. Odbor za postavljanje spomenika predloìo je Vije}u da se umjesto statue UZNIK na postolje spomen-obilje`ja u Lepo- glavi postavi skulptura GOLUBICA IZARE[ETAKAakademskogki- para Mladena Mikulina,adatekst Predsjednik HDPZ-a Alfred Obrani} na kamenoj plo~i glasi: USPOMENNATISU]EPO- U me|uvremenu, kao reakcija na spomen-obilje`je hrvatskim po- LITI^KIH UZNIKA – @RTAVA ~itav niz zahtjeva i pisama, Povjeren- liti~kim uznicima. JUGOSLAVENSKOGA MONAR- stvo Vlade Republike Hrvatske za Odmah nakon zime, s poduze}em HISTI^KOG I KOMUNISTI^- upravljanje imovinom daje 30. rujna Gramin d.o.o. iz Vara`dina sklopljen KOGNASILJA,KOJISUUOVOJ 2002. suglasnost HDPZ-u, da na je ugovor za izvo|enje gra|evinsko- KAZNIONICI ROBIJALI, TRPJE- predmetnoj nekretnini podigne obrtni~kih radova. Prilikom LI, UMIRALI I @IVJELI ZA spomen-obilje`je, ali jasno izvo|enja te vrste radova imali smo HRVATSKU. uvaàvaju}i najnovije rje{enje Min- samo jedan problem, budu}i da nam Toje i prihva}eno. Vije}e je na istoj istarstva za{tite okoli{a i prostornog nije bilo dovoljno kamena Bizek, ko- sjednici usvojilo prijedlog dr. ure|enja. jimseoblaèzidipostolje,atakvog Augustina Frani}a,daotvorenje Tijekom 2001. i 2002. godine ve} spominjani ~lanovi Odbora za grobi{ta nastojali su stotinu puta svim mogu}im kanalima doprijeti do mjerodavnih osoba, kako bi objasnili legitimnost na{eg postupka u podi- zanju spomen-obilje`ja, no potvrdila se samo ravnodu{nost i nedodirl- jivost dràvnoga birokratskog aparata. «HDPZ-@K» nema sluha za podizanje spomenika! Hrvatsko dru{tvo politi~kih zatvorenika podnosi 12. studenog 2004. ponovno zahtjev za izdavanje loka- cijskedozvolenaistiIdejniprojekt,a uz prethodnu suglasnost Ministar- stva pravosu|a od 21. listopada 2004. Ured dràvne uprave u Vara`dinskoj ùpaniji,IspostavaIvanec,nakon provedenog postupka izdao je 6. prosinca 2004. lokacijsku dozvolu, na temeljukojesemoèizgraditi Dr. Augustin Frani} otkriva spomen-obilje`je

12 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE

se vi{e bavio SAB-om i njihovim frustracijama, jer o~ekujem da }e to biti obra|eno u posebnom tekstu ovoga broja na{eg mjese~nika. Govor dr. Augustina Frani}a O danu otvorenja spomen-o- bilje`ja obavijestili smo Predsjednika Sabora i zamolili da Predsjedni{tvo bude pokrovitelj, a da Predsjednik Sabora gospodin Vladimir [eks ot- vori spomen-obilje`je u Lepoglavi. Naàlost, na dan uo~i otvorenja, Predsjednik Sabora imao je neodgo- divu obvezu, tako da je Spomen obilje`je otvorio dr Augustin Frani} lepoglavski uznik u dva «mandata» (1947.-1952.) i (1954.-1958.), ujedno autor poznate knjige «KPD Lepo- glava – mu~ili{te i gubili{te hrvatskih politi~kih uznika», koji je tom prilikom rekao: «âst mi je otkriti ovaj spomenik i time obiljeìti uspomenu na stotine ka`njenika,kojisuovdjeubijeniiumrli od te{kih uvjeta u vremenu od 1945. do kraja komunisti~ke vlasti. Isto tako i onima koji su ovdje mladost i zdravlje potro{ili, a znatan broj njih po izlasku ku}iiumrli. Neka ovaj spomenik bude i svim Le- poglav~anima koji su za istu Domovinu Hrvatsku ìvot poloìli. Posebno se tu misli na uzni~are i druge, prilikom Natpis na spomen-obilje`ju spomen-obilje`ja bude 5. srpnja 2005., u spomen na dan kad je 1948. likvidirano 14 osu|enika. I kada je sve bilo izgra|eno i pripremljeno za otkrivanje, javlja se na{ budni «an|eo~uvar»,SAB,pismomPreds- jedniku Republike i Predsjedniku Vlade od kojih traè – opet u ve} poznatoj komunisti~koj maniri – da narede uklanjanje spomenika s pos- toljemuoblikuslova«U».Ujedno podnose 28. lipnja 2005. àlbu Min- istarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva protiv lokacijske dozvole, uz obrazloènje, me|u inim, da u kaznenom zavodu Lepoglava nisu vr{ene egzekucije ni za vrijeme prve, ni za vrijeme druge Jugoslavije, pa se spomenik podiè nepostoje}im `rtvama. U ovom tekstu gdje se opisuje kronologija stvaranja spomenika u Lepoglavi, ne bih Stalno podsje}anje svima koji ulaze u KPD Lepoglava

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 13 KOMEMORACIJE

sustavi sve do osamostaljenja i prvih slobodnih demokratskih izbora, najve}e`rtvepoliti~kerepresijebilisu Hrvati koji su radom ili borbom èljeli ostvariti slobodnu, neovisnu hrvatsku dràvu. Ovaj spomenik podiè HDPZ ~iji ~lanovi prema Statutu mogu biti samo oni koji su radi svojih politi~kih uvjerenja, politi~kog ili oruànog otpora u borbi za slobodnu i samostalnu Hrvatsku dràvu bili li{eni slobode, a dobar dio njih robijao je ba{ u ovoj kaznionici, te imamo obvezu ovakvim skromnim obilje`jem ozna~iti mjesto njihove patnje, a za mnoge mjesto njihovih posljednjih ìvotnih trenutaka. Osim toga bilo bi nedopustivo ne is- praviti pogre{ku skupina koje su pre- thodno ve} nekoliko puta postavljale spomenike stradalima u ovoj kaznion- Frani} i Obrani} pored upravo otkrivenog spomen-obilje`ja ici, a da se ba{ nikada nisu prisjetili tisu}e onih koji su ovdje robijali, trpjeli, «Nakon {to je austrijski car Josip II. upada partizana 1943. godine u Lepo- umiraliiìvjelizana{udomovinu godine 1786. ukinuo pavlinski red, glavu, 27 mladih Lepoglav~ana koji su Hrvatsku. na Kri`nom putu izginuli ili u to zamro je kulturni ìvot Lepoglave, vrijeme iz svojih domova odvedeni i ina~e kolijevke visokog {kolstva u Ovospomenobilje`jejeizgra|eno ubijeni, te petorici uglednih gra|ana Hrvata. Godine 1854. samostan je pret- prema projektu Dragutina Stilinovi}a LepoglavekojejeKNOJnaku}nom vorenukaznionicuitakosutada{nji dipl.ing.arh. ujedno i ~lana na{e ud- pragu 1946. ubio. vlastodr{ci od vjerskog i kulturnog ruge, a skulptura GOLUBICA IZA RE[ETAKA djelo je akademskog ki- Otkrivam, dakle, spomenik na ovom sredi{ta napravili od Lepoglave zatvor para Mladena Mikulina. Gra|evinsko mjestu molitve, a za vrijeme komu- za kriminalce i politi~ki nepo}udne. obrtni~keradoveizvelajefirma nizma zlo~ina. Otkrivam ga generaci- Kako su u proteklih 150 godina Hrvat- GRAMIN d.o.o. iz Vara`dina, a dio ra- jama, da bi znali kako se sloboda te{ko skom vladali strani ili pak totalitarni ra|ala i platila, pa bi je stoga trebali svim silama ~uvati!» Za posve}enje spomenika zamolili smo preuzvi{enog gospodina biskupa Marka Culeja,noionjebio sprije~en. Obred posve}enja stoga je obavio monsinjor Ivan Godina,gen- eralni vikar Vara`dinskebiskupije. U sve~anost otvorenja poveo nas je ènski komorni zbor Collegium artisticum iz Lepoglave – hrvatskom him- nomLIJEPANA[A-kojimaiovom prilikom izraàvam zahvalnost i priznanje na visokom nivou izvedbe, usprkos nemogu}im koncertnim uvjetima. Govor predsjednika HDPZ-a Nakon odavanja po~asti svim politi~kim uznicima koji su umrli ili bili ubijeni u kaznionici Lepoglava, prigodni govor odrào je predsjednik HDPZ-a Alfred Obrani}. Pred blagoslov

14 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE

~uli samo jauci i zapomaganja.' (Augustin Frani}). U spomen na `rtve i patnje preìvjelih iz tog doga|aja odlu~ili smo se da spomen-obilje`je otvorimo na dana{nji dan. Kroz svoju dugu povijest ova kaznionica je 'ugostila' mnoge poznate in- telektualce i politi~are; time, jasno, ni{ta ne umanjujemo patnje koje su proìvjeli ljudi {to su zauvijek ostali an- onimni. Manje je poznato {to se doga|alo u vrijeme Austro-Ugarske, no sasvim je sigurno, da se vjerodostojni podaci mogu prona}i u be~kim i pe{tanskim arhivima. Razdoblje monarhisti~ke Jugoslavije obiljeèno je represijom prema svim protivnicima velikosrpskog reìma, pa su u ovoj kaznionici robijali uglavnom hrvatski domoljubi i komunisti. U vrijeme NDH Zarobljena ptica simbolizira stradanja politi~kih zatvorenika kao sljede}emu totalitarnom sustavu i jo{ k tome u ratnoj situaciji, u Lepo- dova osu|enici iz KZ Lepoglava, na drugi strijeljanjem, {to je izvr{eno na glavusuzatvaranisvipoliti~ki ~emu se svima u ime HDPZ-a najs- sredi{tu kruga. Osim njih, ubijeno je nepo}udni stanovnici tada{nje dràve, rda~nije zahvaljujem. U ostvarenju jo{ jedanaest drugih osu|enika. Neki odkojihsumnogiovdjeplatiliìvotom. ovog spomen obilje`ja posebno bih se su ubijeni na krugu istoga dana, neki Poslije 15. svibnja 1945. komunisti~ka èlio zahvaliti g. Ivanu Jaklinu pro~el- ranjeni pa odvedeni u samicu i tamo Jugoslavija ovdje otvara tzv. Kazneno- niku Ureda dràvne uprave, Ispostava ubijeni. No} poslije tog doga|aja bila je popravni dom gdje su preteìto politi~ki u Ivancu na korektnom, zakonitom uàsna, jer je upravnik [piranec zatvorenici – da spomenem samo postupku dobivanja lokacijske dozvole, naredio straàrima, da se 24 sata najpoznatije; zagreba~ki nadbiskup usprkos nasrtajima nekih pojedinaca i iìvljavaju nad osu|enicima. Cijela je Alojzije Stepinac, prvi hrvatski preds- organiziranih skupina, koji su u ovom kaznionica postala pakao u kojem su se spomen obilje`ju prepoznali usta{ke simbole – naravno iz svoje pozicije ideolo{ke izopa~enosti biv{ih higijeni~ara komunisti~ke partije – nastoje}i sprije~iti njegovu izgradnju. Na koncu, te{ko da bismo ostvarili ovaj skromni spomen sje}anja bez podr{ke i neprekidne pomo}i do dana{njeg dana, upravitelja KZ Lepoglava g. Stjepana Lopari}a. Stoga mu dugujemo posebnu zahvalnost. Za{to otvorenje ba{ na dana{nji dan? 'U razdoblju 1945.-1948. godina u kaznionici ali i u samoj Lepoglavi ok- rutni upravnik J. [piranec provodi likvidacije osu|enika i stanovnika Le- poglave prema poznatim kriterijima KNOJ-a, OZN-e, odnosno UDB-e. Stvorena psihoza potakla je trojicu osu|enika da 5. srpnja 1948. poku{aju bijeg, {to im nije uspjelo. Jedan je poginuo prilikom poku{aja bijega, a dva su uhva}ena. Proglasili su to pobu- nom, pa je jedan osu|en vje{anjem, a Sve~anosti je nazo~io veliki broj politi~kih uznika

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 15 KOMEMORACIJE

Zlo~ini koje su po~inili partizani i komunisti~ka vlast, nemaju razloga biti zaboravljeni, ba{ kao {to to nisu niti zlo~ini usta{a. Ako èlimo da partizanske bitke prestanu, po~initelji zlo~ina ne bi trebali biti po{te|eni odgovornosti i svog mjesta u povijesti. U Sloveniji danas 'ruka pravde' sustiè egzekutore komunisti~ke politike koji su jo{ ìvi, u Hrvatskoj koja ima itekako vi{e razloga za utvr|ivanje istine o najve}em stradanju hrvatskog naroda u njegovoj povijesti – jo{ uvijek muk i poneka komemoracija kao prije mjesec dana, nedaleko od ovog mjesta u Maceljskoj {umi posve}ena tisu}ama pogubljenih bez ikakva suda – bio je to jo{ jedan va- paj za pravdom. [totozna~i? Da su u odgovornim institucijama na{e dràve – u prvom redu zbog ne- U sve~anosti su sudjelovali i predstavnici vlasti dono{enja lustracijskog zakona – ljudi koji ne dopu{taju utvr|ivanje povijesne jednik Franjo Tu|man, knjièvnik, filo- Drugim rije~ima, jugoslavenska je istine, pa onda ne iznena|uje da se zof i ~asni politi~ar Vlado Gotovac. dràva protivno svim znanstvenim 2005. saznaje o [korpionima koji su Namjerno ne spominjem broj `rtava kriterijima i me|unarodnim konvenci- pet godina sijali smrt po Hrvatskoj i iz bilo kojeg razdoblja postojanja ove jama izvr{ila diskriminaciju me|u Bosni. A sve zbog pogre{nog prvog ko- kaznionice, jer su nacizam i komuni- `rtvama rata i pora}a. Stoga je ra- raka u samostalnoj Hrvatskoj dràvi zam imali istozna~no tuma~enje povij- zumljivo {to je problem `rtava prije petnaest godina, kad smo trebali esti, ustvrdiv{i da nema zlo~ina ako je poraènihsnagauII.svjetskomratui slijediti primjer ve}ine zemalja koje su po~injen u ime patriotizma ili revolu- `rtava pora}a sve do raspada Jugo- proiza{le iz totalitarnoga komu- cije.Izjavekakosenemoguslavije ostao u Hrvatskoj sa znanstve- nisti~kog sustava i zakonom zabranile uspore|ivati zlo~ini usta{a i partizana, nog i historiografskog motri{ta ne samo da pripadnici i suradnici sigurnosnih jer su potonji bili na strani antifa{izma, neistraèn, nego i pre{u}en. slu`biivisokidràvni(partijski) zapravo je slijed takve logike, kojom se demonizacijom protivnika èli obraniti ideologiju u ime koje su po~injeni zlo~ini. Naime, dok je u zemljama zapadne demokracije temeljito i svestrano istraèna problematika `rtava II. svjetskog rata, to se za komunisti~ke zemlje i Jugoslaviju ne moè re}i, iako je objavljen veliki broj radova. @rtve rata i pora}a predstavljaju jednu od tema, koje je jugoslavenska dràva zlorabila pri ostvarivanju politi~kih ciljeva, te je nad tom temom uspostavljen ~vrst nadzor. Koliki je nadzor komunisti~ka dràva imala, svjedo~i Uputstvo komisijama 1950. i 1964. godine za utvr|ivanje `rtava, iz kojeg proizlazi – `rtve koje su u ratu imale poraène strane nisu smatrane `rtvama rata, a poratne `rtve jugoslavenske represije jednostavno su pre{u}ivane ili su zbirno progla{ene neprijateljima naroda. Izveden je i prigodni kulturno-umjetni~ki program

16 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE

odbora Rajonskoga narodnog odbora Maksimir zbog slu{anja neprijateljske radio-stanice godine 1949. U sve~anosti otvorenja sudjelovao je gradona~elnik Lepoglave gospodin Marijan [kvari},kojise nazo~nima obratio prigodnim rije~ima. Sve~anosti je u ime ùpana bio nazo~an predsjednik @upanijske skup{tine gospodin Vladimir Stol- nik.ZborCollegium artisticum je tijekom programa izveo skladbu Franje Pokornog Domovini, Vatroslava Lisinskog Zbor Hrvatica, iz opere Porin i Marka Poklepovi}a Majko na{a. Naàlost, na po~etku sve~anosti po~ela je padati jaka ki{a, koja je navlaìla razglasne ure|aje, pa dio programa nisu svi mogli ~uti. Nakon Vrijeme nije i{lo naruku sve~anog otvorenja, biv{im podu`nosnici ne mogu raditi u prosvjeti, niti mogu obavljati poslove u dràvnoj upravi i pravosu|u. Otvaranjem dana{njeg spomen-obilje`ja HDPZ ne ispunjava samo svoju obvezu prema politi~kim uznicima koji su patili i umirali u ovoj kaznionici, nego prije svega èli pokrenuti znanstvena istraìvanja o stradanju hrvatskog naroda u svim totalitarnim sustavima, a notorno je da je najve}e stradanje doìvio tijekom, a osobito

Dr. Augustin Frani} s novinarima

nakon II. svjetskog rata. Dok se ne liti~kim uznicima je omogu}en obave objektivna istraìvanja i utvrdi razgled kaznionice, pri ~emu je povijesna istina, ostaje nam àliti sve prvenstveno vladao interes za obila- `rtve ubijene bez suda ili bez pravedna zak }elije blaènog kardinala Alo- suda.» jzija Stepinca. Sve~anosti je prisustvovalo 300 biv{ih politi~kih Tijekom sve~anosti voditelj pro- uznika, koji su se nakon otkrivanja grama, glumac vara`dinskog HNK druìli uz ru~ak u restoranu Kazne- Tomislav Lipljin govorio je stihove nog zavoda u Lepoglavi. Neka se nikad ne ponovi potreba za pjesnikinje Borislave Kodì}:UIME novim spomenicima NARODA i ~itao presudu Izvr{nog

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 17 KOMEMORACIJE U LEPOGLAVI JE UBIJENO OKO 400 HRVATA! Kada se govori o umrlim i pogub- Pi{e: 189 umrlih ljenim od komunisti~kih vlasti u Dr. Augustin FRANI] 12naraznepodmuklena~ine biv{em KPD Lepoglava, potrebno likvidiranih je ne{to re}i o statisti~kim podat- 56 nestalih ili po uhi}enju likvidi- cima,odnosnootometkosubile ranih bjegunaca koji su poku{ali `rtve. ute}i 4. i 5. studenog 1945. Prema donekle dostupnim dokumentima koji se 26 ubijenih u prozvanim skupinama koji su navodno mogu vidjeti, bilo je umrlih i na razne na~ine smaknutih i{li na rad u {umu Ivan~icu, vadili pijesak na Bednji ili iz politi~kih zatvorenika. Za svakog koji je naveden u mo- ~istamirapobijeni joj knjizi1, dalo bi se napisati ~itavu duga~ku pri~u. Je- dan dio ubijenih potje~e iz postoje}e dokumentacije 43 pojedina~no ubijenih, obli~no uz naznaku "ubijen koju su vodili izvr{itelji, a drugi je temeljen na spozna- prilikom poku{aja bijega". jama i svjedo~anstvima tada{njih osu|enika. Taj proces 371 ukupno Hrvata jo{ nije gotov, jer se pojavljuju suvremenici - svjedoci 45 ubijenih i umrlih pripadnika raznih nacionalnih kojitvrdedajenekiponjimaumrliosu|enik-zapravo manjina ubijen, a napisana mu je neka izmi{ljena dijagnoza. Do 371 sveukupno sada je utvr|eno: Me|utim,moramre}idaminisubilidostupnisviiz- vori podataka koji jo{ postoje izvan KPDL-a, pa se mo- 1. KPD Lepoglava mu~ili{te i gubili{te hrvatskih politi~kih zatvorenika, Za- greb, srpanj 2000., izd. HDPZ Sredi{njica Zagreb. glo dogoditi da netko nije ovime obuhva}en. Posebno

DAROVATELJIKOJISUSVOJIMPRILOZIMA POMOGLI POSTAVLJANJE SPOMENIKA Poduze}e Mjesto Ime Prezime Funkcija Iznos Kn VARA@DIN Milan Lackovi} 3.650,00 VINKOPROM d.o.o. VINKOVCI Vladimir Ragu` predsjednik Uprave 300,00 PZLOVAS LOVAS Adam Renduli} direktor 1.000,00 TERMOPLIN d.d. VARA@DIN Ivan Topolnjak direktor 3.000,00 VINDIJA d.d. VARA@DIN Dragutin Drk direktor sokovi i voda za otvorenje SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR Marijan Kantoli} predsjednik Uprave 500,00 EKO ME\IMURJE d.d. ÂKOVEC Tomislav Strni{~ak direktor 1.000,00 HEP-PLIN d.o.o. OSIJEK Zdravko Fadljevi} predsjednik Uprave 500,00 HIDREL d.o.o. NOVO ÎÊ Kre{imir Jelu{i} direktor 3.000,00 ME\IMURSKE VODE d.o.o. ÂKOVEC Josip Zor~ec direktor 2.000,00 TTK d.o.o. KARLOVAC Ana Schiller ~lanica Uprave 100,00 CESTE ZADARSKE @UPANIJE d.o.o. ZADAR Radoslav Gudelj ~lan Uprave 1.000,00 NASADI d.o.o. ZADAR Hrvoje Grdovi} ~lan Uprave 500,00 VODICE d.d. VODICE Ante Duvnjak ~lan Uprave 1.000,00 WIENERBERGER-ILOVAC d.d. KARLOVAC Helmut Haslauer predsjednik Uprave 2.000,00 KARLOVA^KA PIVOVARA d.d. KARLOVAC Erik Jan Schoevers predsjednik Uprave 2.000,00 LJEKARNA CONER BJELOVAR Ankica Coner zastupnica 2.000,00 MONTKEMIJA d.d. ZAPRE[I] Darko Magdi} direktor 500,00 PROTECT d.o.o. RIJEKA Damir Fun~i} direktor 2.000,00 CONELL 2 d.o.o. CAVTAT \ino Kralj ~lan Uprave 700,00 ZRA^NA LUKA DUBROVNIK d.o.o. ÎLIPI Ton}i Peovi} ~lan Uprave 2.000,00 IMPERIAL d.d. RAB Vlado Mi{ predsjednik Uprave 350,00 PLOVPUT d.o.o. SPLIT Silvana Toki} ~lanica Uprave 2.500,00 BINS d.o.o. TROGIR Boris Rubelj ~lan Uprave 1.000,00 LJEKARNA [IBENIK [IBENIK Dragica Men|u{i} zastupnica 2.000,00

18 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE

"@itari" nisu bili politi~ki zatvorenici, ali su velike `rtve komunizma, jer su otjerani na robiju, budu}i da nisu predali u cjelini svoje trude (ìto, mast, ulje, vino, rakiju, vunu i druge poljoprivredne proizvode). To su bili uglavnom stariji ljudi - glave doma}instava. Isto tako, mnogi su osu|eni zbog privrednog kriminala ili sabotaè kako bi im se izvr{ila konfiskacija imovine i oplja~kalo ih se do temelja, pa ni to nisu bili klasi~ni politi~ki zatvorenici. DAKLE, BROJKA OD 371 UBIJENIH JE VRLO OPREZNA PROCJENA. Na kraju se mora spomenuti ono {to se zbivalo izvan kaznioni~kog zida. Unutar i izvan zida ìvjeli su pripadnici istog naroda, koji su na sli~an na~in nosili kri` nacije. Evo par napomena o tome: U Lepoglavu je u srpnju 1943., prilikom upada partizana, ubijeno oko 30 uzni~ara i neki zatvorenici. Tije- kom rata, na Kri`nom putu i nakon njega ubijeno je 27 mla|ih ljudi koji su sluìli Domovini. Dolaskom [pi- ranca i KNOJ-a u Lepoglavu, u no}i 4. travnja i 6. na 7. svibnja 1946. pozvano je na ku}ni prag pet uglednih gra|ana Lepoglave, gdje su ubijeni pu{}anim hitcem. Dakle brojka ubijenih Lepoglav~ana i onih iz okolice penjesena62. Ako se ovo pribroji onoj brojci od 326 Hrvata osu|enika, eto 388 onih koji pado{e za Domovinu. Mora se jo{ naglasiti da su torture, razni na~ini Frani}eva monografija o KPD Lepoglava mu~enja i iscrpljenja, te grozni uvjeti ìvota uvelike naru{ili zdravlje ve}em broju onih koji su izdràli kaznu tovrijedizabrojnebjeguncezakojejebilonemogu}e ili bili otpu{teni ku}i. Mnogi od njih su vrlo brzo, a neki bilo {to utvrditi, pa se u budu}nosti ova brojka mo`da ne{to kasnije pomrli. pove}a. Preìvjeli su politi~ki osu|enici nosili i nose kri` do- Isto tako, ako treba izvr{iti podjelu na umrle i ubijene, biven u KPDL-u, pa ~ak i njihovi potomci. postavlja se pitanje {to je onaj koji je ba~en u samicu po- lugol, bos i okovan. Samica je bila poplo~ena ciglom Svima onima, znanim i neznanim, koji su ovdje nave- koja se polijevala vodom skoro svaku ve~er, a nije bilo deni podignut je spomenik u Lepoglavi 5. srpnja ove go- stakla na prozoru ili ga je straàr polomio. Osim toga, dine. taj je nesretnik dobivao neku hladnu mutnu vodurinu koja se zvala hrana. Bio je bez lije~ni~ke pomo}i. To se sve doga|alo zimi kada je temperatura bila izme|u 15 i 20°C ispod ni{tice. U takvim uvjetima osu|enik izdrì koji dan, a poslije toga na|u ga smrznutog. Je li on umro ili je ubijen? Navedeno je bila svakodnevnica. [to je pak s onima koji su se objesili o kvaku na vratima }elije i sli~no? Ranjenisuusamiciugu{eniilidotu~eni(kao{tojeto bilo s nekolicinom 5. srpnja 1948.), pa su i oni dobili neku lije~ni~ku dijagnozu o zatajenju srca ili im je napi- sano samo "preminuo u Domu". Tkojesvebiopoliti~kiosu|enik,tojeposebnapri~a (narodni neprijatelj, sluìo okupatora, borio se protiv NOP-a, odmetnik, jatak, neprijatelj socijalizma, pripadao nekoj stranci ili pokretu, druga~ije mislio itd.) Dr. Frani} pred otkrivanje spomen-obilje`ja u Lepoglavi

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 19 KOMEMORACIJE

SUBNOROVCI UVJE@BAVAJU USTANAK Dana5.srpnjao.g.,iakopoki{nomvre- Pi{e: spomenika "Hrvatskom politi~kom menu, uz zidine kaznionice u Lepoglavi, zatvoreniku" reagirao sam tekstom u lo- u organizaciji na{eg Dru{tva (HDPZ), Josip Ljubomir BRDAR kalnom tjedniku "Novi Vara`dinec", koji uprili~eno je sve~ano otkrivanje imate sada prilike pro~itati u na{em "Po- spomenika zvanog "Golubica iza liti~kom zatvoreniku". re{etaka", u ~ast svima, znanim i Po{to nisu uspjeli sprije~iti podizanje neznanim Hrvaticama i Hrvatima, koji su spomenika, sada su u akciji njegova voljeli, patili, robijali i umirali za svoju ru{enja. Naime, njihova "antifa{isti~ka" domovinu tijekom dviju jugoslavenskih svijest ne moè podnijeti ne{to {to se ne dràvnih zajednica. uklapa u njihov ideolo{ki okvir. Jer, oni Sve o tijeku sve~anosti otkrivanja su "antifa{isti" samo po tome {to su se spomenika imate pred sobom u ovom sami tako prozvali i {to ih dodu{e tako broju Politi~kog zatvorenika. No, razlog atribuira aktualni Predsjednik dràve. ovog mog uvoda je taj {to smo mi uz niz Da je Predsjednik "u pravu kao i uvijek" pote{ko}a, koje su pratile projekt ostvar- moèmoimibiv{ipoliti~kizatvorenici enja ovog skromnog, ali zato lijepog posvjedo~iti, jer su subnorovci svoj spomenika, imali glavnu prepreku, od- "antifa{izam" najdjelatnije iskazivali nosno protivljenje, od strane Udruge prokazuju}i ljude i pune}i jugokazn- biv{ih subnorovaca, a danas licemjerno ionice "neprijateljima svih boja", a deklariranih kao SAB (Savez antifa{is- prvenstveno Hrvatima. Kako im to ne ti~kih boraca). priznati? Doti~ni "antifa{isti" su ve} na{u nam- Taj njihov najzna~ajniji uradak je bio jeru podizanja spomenika u Lepoglavi dostatan da im aktualni predsjednik poku{ali sprije~iti, kako pravnim, tako i dràve udijeli ~ast i svrsta ih u temelje de- politi~kim sredstvima, upu}uju}i pisma mokratske hrvatske dràve. Bravo!!! prosvjeda Predsjedniku dràve, Vlade, No, ne treba dvojiti. La`na priznanja u Sabora itd., a svoje protivljenje javno ob- pravilu traju koliko i oni koji ih dodjel- znanili u nizu lokalnih i dràvnih medija. Ju~er sudac komunisti~koga vojnog juju. Istina je uvijek posljednja i - Na njihovo javno protivljenje podizanja suda, danas "antifa{ist" - Ivan Fumi} kona~na. Apsurdni dernek ostarjelih utvara Po{tovano uredni{tvo, "mar{alom na ~elu", mogao bi biti zabavan do filmskih, kazali{nih i knjièvnih djela, "Protiv spomenika, jer je u obliku slova supstitut u nedostatku komedija na koja su bila disonantna ideolo{koj matrici, "U", koji ste objavili u va{im cijenjenim doma}oj glazbenoj sceni, kada bi samo na bili su meta njihovih hajki i ~istki, bez novinama 20. svibnja 2005. g. dopustite tome ostalo. Demokracija u ostvarenju obzira {to im pismenost nije bila bliska mi kratak osvrt. ljudske slobode, poznaje i {iroku lepezu strana. înjenica je zaista, da smo mi Hrvatsko ljudske gluposti. Pa, za{to ne bi i ovu? Oni, Najtu`nije je {to ti ljudi i dan danas dru{tvo politi~kih zatvorenika (HDPZ) jo{ kad ve} tako èle, imaju pravo na svoju "pronalaze" usta{ke simbole i usta{e, iako prije nekoliko godina donijeli odluku o po- emocionalnu ostav{tinu, koliko god se to od usta{a i usta{tva danas prijeti realna dizanju skromnog spomenika Neznanom nama danas ~inilo apsurdnim i opasnost isto toliko koliko od Rimskih politi~kom zatvoreniku uz zidine Lepo- smije{nim. legija ili Dìngis Kanovih hordi. glavske kaznionice. Od prve objave na{e No, nemaju pravo biti zli. Ne mogu biti Zato bih vam "drugovi SAB-ovci" nakane, tome se energi~no usprotivio SAB ono {to su nekada bili. Zato bih ukratko poru~io: do{lo je vrijeme da napustite svoje (Savez antifa{isti~kih boraca). Pa, evo podsjetio tko je to bio SUBNOR. "poloàje" s kojih ste "otkrivali" i progonili nekoliko rije~i o tome. Nominalno, to je bila bora~ka neprijatelje. Posluìte se novom organizacija biv{e Jugoslavije, a djelatno Najprije: Tko je to SAB i za{to se tome demokratskom dioptrijom i uo~it }ete udarna pesnica Komunisti~ke partije i protivi? SAB je ustvari novo ime starog kona~nodanemavi{eneprijatelja.Nema neprikosnoveni ideolo{ki higijeni~ar, koji SUBNOR-a kojega se stariji gra|ani vrlo vi{e usta{a. je danono}no bdio nad "~isto}om" dru{tva dobro sje}aju. Ne po dobru. Da ne bi danas Polukru`ni postament na kojem }e biti i "bratstvom i jedinstvom na{ih naroda", statua Neznanog politi~kog zatvorenika pali u totalni zaborav pobrinula se njihova koje su oni ~uvali kao "zjenicu oka svoga". "elitna" udruga koja se zove "Josip Broz nije usta{ki simbol, niti ima sli~nosti sa Tito". Tim "ste~evinama", najve}a je opasnost slovom "U". To je tek skromni izraz bio "hrvatski nacionalizam". A taj Oni putem svoje "ôbanice sa Ov~ara i sje}anja na `rtve cca sto tisu}a Hrvata koji "hrvatski nacionalizam", koji je su se usprotivili zlu u cilju obrane svoje Kablara" svake godine u ovo vrijeme (25. operativno stigmatiziran kao usta{tvo, nije svibnja) zazivaju i pozivaju svoju slobode, svog nacionalnog, kulturnog, bioni{tadrugonegovelikosrpskiprojekt vjerskoj i svjetonazorskog identiteta. U ime "ljubi~icu bijelu", kao i sve "~obane i ucjene, plja~ke, discipliniranja i ~obanice" svih "na{ih naroda i narod- tih ideala odrobijali su ukupno oko pola protjerivanja Hrvata iz vlastite domovine. milijuna godina robije. Zamislite se nad nosti", da se okupe za "Dan mladosti" u Nad tim projektom uz partiju i UDBU bdio Kumrovcu na "predaji {tafete" na putu za ovim i izmolite molitvu pokore, ako to je i prokazivao ljude prvenstveno umijete i olak{ajte du{u. Bit }e vam bolje! "sretnu" pro{lost. SUBNOR. Od uli~nog "pjeva~a" "Vile Taj apsurdni dernek ostarjelih Velebita" ili koje druge benigne pjesmice Josip Ljubomir Brdar kostimiranih povijesnih utvara s potpomognute kojim gemi{tem vi{e, pa ~ak

20 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE

VLASTI NEMAJU SLUHA ZA JEKU IZ MACELJSKIH [UMA Od 1991., svake se godine prve ned- Pi{e: je teren za slijetanje helihoptera. Gore je jelje u lipnju sluì sv. misa zadu{nica za ponovno do{la Komisija s pok. g. Bran- sve ubijene bezimene hrvatske mu~enike Kaja PEREKOVI] kom Vida~ekom. Dogovorili su i zaduìli koji ostavi{e kosti po maceljskim tajnika HDPZ-ea g. Branka Vida~eka da on organizira skupinu studenata medi- {umama. Partizani komunisti po~inili su jani na razne na~ine - prostrelom u glavu stra{an pokolj, prema svjedo~enju ljudi cine i veterine, bili su pozvani stru~njaci ili trbuh, udarcem ~eki}a i {umske sje- Patologije Medicinskog fakulteta u Za- iz njihovih redova, kojima savjest nije kire, a najstravi~nije je da je ve}ina Mladen [afranko grebu te je po~elo otvaranje jama i iska- dala mira (svjedok ). ubijenih ìva zakopana. To su stravi~ni Velika je zasluga Frana @ivi~njaka,koji panje posmrtnih ostataka tih mu~enika. zlo~ini i oni moraju iza}i na vidjelo. Kada su iskapanja po~ela, nikad me o jezapisaojakopunoosobapo~initelja Ratni zlo~ini ne zastarijevaju i zadatak je ovog zlo~ina, ali i naredbodavaca koji su tome nije izvijestio g. predsjednik komisije na ~ijem sam ~elu da utvrdi po- Komisije Vice Vukojevi}, pa sam sam sa odgovornih mjesta u OZN-i nare|iv- vijesnu istinu.» ali zlo~in. Neki su na se navukli "mirot- dolazio u HDPZ i molio g. Vida~eka da vornu koù jaganjca", ~ak su bili na Uporni Fran, na maceljsko je strati{te me odvede na mjesto gdje se vr{e iska- ~elnim du`nostima u ovoj na{oj demok- 27. travnja 1991. vodio ljude vjerskih in- panja {to je obe}ano ali nikada on to nije ratskoj Hrvatskoj. Tijekom komu- stitucija, zbog saznanja da su tu ubijani u~inio. Tada sam prvi put posumnjao jer nisti~kog sustava uìvali su povlastice redovnici i sve}enici. On je i to opisao, pa ne èle da se tamo pojavim.» kaozaslu`nisinoviPartijeimiljenici na str. 62. nastavlja: «Dana 3. svibnja @ivi~njak nastavlja: «Sami iskopi vr{eni Tita, a danas kao "mirni susjedi» i 1992. vodio sam Komisiju za utvr|ivanje su bez znanja hrvatske javnosti i bez gra|ani i dalje imaju dobre stanove u ratnih i poratnih `rtava na ~elu s znanja Zagreba~ke nadbiskupije, kad su luksuznom dijelu grada, i visoke miro- tada{njim predsjednikom te Komisije g. otvarali jame gdje su pobijeni sve}enici, Vicom Vukojevi}em, tajnikom g. Flori- vine zasluène na krvi nevinih. franjevci i hrvatski ~asnici. Otvoreno je janom Borasom, saborskom zastupni- samo 23 jame i iskopano 1663 kostura, uz Uloga Frana @ivi~njaka com gospo|om Gordanom Turi} i te su kosture prona{li 14 zlatnika i zlatni pokojnim tajnikom HDPZ-a g. Bran- prsten ubijenog g. Hegera te vojni~ku Na{ supatnik Fran @ivi~njak hrabro je kom Vida~ekom. Obi{li smo najprije lo- porciju, o ~emu sam ve} ranije pisao. popisao imena odgovornih za Maceljsku gore u Mirkovcu kod Sv. Krià Za~retja, Kako nam je rekao svjedok [afranko, na tragediju, pa nam je jasno za{to se jo{ zatimvelikujamuslijevestrane prostorimaMaceljske{umejo{imaoko uvijek ne iznosi istina o broju `rtava. Jo{ mirkova~kog jezera koja do danas nije 130 jama za koje ne znamo to~ne lokacije, ima ìvih sudionika tih zlo~ina od kojih otvorena, zatvore u Sv. Kriù-Za~retju, a u kojima se jo{ nalazi oko 12000 se traì istina i odgovornost. Upitno je zgrede Vojne i Civilne OZN-e i ostale ubijenih hrvatskih vojnika.» {to je radila Komisija za istraìvanje zatvoreuKrapiniteFranjeva~kisamo- `rtava rata i pora}a, osnovana 1992., kad stan Zagreb, gdje smo slikali krunice i Bezimeni lugar je ovako traljavo vodila iskapanje. Isko- medaljice koje su sve}enici i franjevci pane kosti, skupljene u crne vre}e za odbacivali putem do jame u Lepoj Bukvi Gusta, sjenovita {uma ~uvala je tajnu sme}e, povla~e se jo{ uvijek po tavanima gdje su strijeljani. Nekoliko dana nakon zlo~ina. Ali, kako na{ narod kaè da se Patologije zagreba~koga Medicinskog toga u \urmancu na Ilovcu pripremljen ni{tanemoèvje~nosakriti,takojeipri- fakulteta i po njima gade golubovi, a dio ih se nalazi na Mirogoju u podrumu mrtva~nice. Prema zapisu Frana @ivi~njaka, knjiga "U vje~ni spomen", na str. 64., isti~e se natpis iz dnevnih novina: "Vice Vuko- jevi}, predsjednik dràvne komisije za utvr|ivanje ratnih i poratnih `rtava: Ratni zlo~ini ne zastarijevaju: «Jo{ uvijek ne znamo to~no koliko se jama nalazi na podru~ju Maceljske {ume, \urmanca, Mirkovca, od Zapre{i}a do Sutle i Ve- likog Trgovi{}a, pa do podru~ja Ko~evskog Roga u Sloveniji. Trenuta~no su najintenzivnija istraìvanja na lo- kalitetima u Macljskoj {umi. Ondje su dosad otkrivene 23 jame u kojima su prona|eni kosturi ubijenih zato~enika i njihoviosobnipredmeti.Udosad najve}oj jami na vrhu brda Ilovec prona{li smo 101 kostur, a u ostalim jamama od 50 do 70 kostura. Ljudi su ubi- Maceljska komemoracija 2005.

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 21 KOMEMORACIJE

Tako je na podru~ju Velike Bukve ot- dupiru ùpnika Dragu Brgleza iz \ur- vorena grobnica uz potok, gdje su zako- manca, da se izgradi kripta za ukop 1164 pani ubijeni sve}enici i redovnici, a ne{to kostura i spomen-kapelica Muke Isu- dalje i hrvatski ~asnici. Zna se da je u jed- sove, kao spomen na sve nevino ubijene noj jami na|en prsten sa ugraviranim na tim prostorima. Nadamo se da }e na{i natpisom: "20. VIII. 1920. - Zora". Tra- politi~ki zatvorenici nesebi~no materi- gaju}i za vlasnikom, utvr|eno je da je taj jalno pomo}i tu nakanu. Gospodin Mato prsten pripadao suprugu na{e politi~ke Mar~inko, na{ supatnik, napisao je zatvorenice Zore Heger koja je tako|er knjigu "Ubijte ih kao pse", a sav prihod imala prsten sa ugraviranim imenom odprodajeteknjigenamijenjenjeza "Leon - 20. VIII. 1920." To je bila dovol- gradnju te crkve. jna potvrda da u tim planinama nisu ubijani samo hrvatski vojnici, ve} i civili i sve}enici. MOJ [UMSKI CVIJET Prije nekoliko godina razgovarala sam Volio sam {umski cvijet sg|omKsenijom û~ek,kojame Nasmijan Anom Tópser upoznala s g|om .Onajeu Prepun straha da ga ne dohvatim poratnom razdoblju kao inènjer {umar- Priviknuo se mojoj blizini stva obilazila Maceljske {ume i znala za gubili{ta. G|a Tópser je vi{e puta od I podigao latice po~etka istraìvanja svjedo~ila g. Branku I bio sretan Vida~eku i saborskoj Komisiji koja je Moja ga sjena nije upla{ila vr{ila iskapanje po Macelju. U razgo- Kretali smo se u svojim mislima voru s nama iz HDPZ-a, koji smo Iako smo stajali Kri` nad maceljskom kosturnicom zaduèni za podizanje spomen-obilje`ja Izmjenjuju}i poglede za `rtve Macelja, susretljivo nam je go- Iznena|en kad sam udahnuo njegov roda iznjedrila tajnu dugo godina vorila g|a Tópser o onim tajnovitim miris skrivanu uz prijetnje okolnom pu~an- danima: stvu. Bilo im je zabranjeno govoriti o îst kao mjese~evo plavetnilo Skrio je svoju du{u tome {to su vidjeli ili ~uli u no}ima Crvene jagode stravi~nih ubijanja nevinih, onih koji su Ipokriojezelenilom bez suda osu|enih na smrt. Usput se prisjetila jednog obilaska po Moj {umski cvijet Lugar, ~uvaju}i {umu, zapazio je Ilovcu. Na jednome je proplanku zapa- Iskreno bi}e neobi~nu pojavu. Na nekim je mjestima zila divne crvene jagode. Zaista lijepe i Ostavio je svoju zaru~nicu primijetio uleknu}e tla, a rubovi su is- neobi~no krupne za {umsku jagodu. Od- I druguje sa mnom takli o{tri kut {to ga je potaklo na vojila se od skupine kolega i po{la prema Jednostavan razmi{ljanje da je to morala u~initi ljud- tim jagodama, ali je jedan lugar kri{om @ivahan ska ruka. Ta uleknu}a su zapaèna na povu~e za rukav i upozori da ih ne bere. Ozbiljan moj cvijet vi{e mjesta. Osim toga, na njima je rasla Ona se za~udi toj njegovoj gesti. Lugar Obojen crvenilom jutra crvena paprat, dok je {irom {ume sva pa- jojpotihore~edamalozastanuizaos- Djevi~ansko nevin prat lijepe zelene boje. Svako stablo koje talih ~lanova komisije. Rekao joj je da te Strastven u igri skriva~a je tu niklo, iako bujnog rasta, nije se mo- jagode rastu na grobnicama u kojima su Igra se sa mnom zakopani ubijeni ljudi, pa neka ih ne glo duboko ukorijeniti, pa se izvaljivalo. âs ga vidim, a ~as nestaje bere. Nakon toga i ona je znatièljno Zbunjen i znatièljan, lugar je jednom I po~eo se meni rugati donio lopatu i lakim pritiskom u tlo ve} traìla po {umi jame koje su bile uo~ljive, Moj {umski cvijet kod prvog-drugog {tiha do{ao je do ljud- jer je tlo propalo i na njemu je zaista ra- Kao sirena skih kostiju. U strahu je dugo {utio i slacrvenapaprat. Kao zvono moje mu~io se u besanim no}ima s morom is- Ja sam u Sredi{njici HDPZ-a, na Kad ga uberem tine i svoje savjesti, da to mora nekomu Kre{imirovu trgu, vidjela fotografije re}i. Tako je taj mali bespomo}ni lugar, koje je snimio tajnik dru{tva pok. Da ga mogu strastveno ljubiti koji je svoj kruh zara|ivao ~uvaju}i Vida~ek. Bilo ih je puno. Nakon njegove Barem za tren {umu, postao glasnik o zlo~inu kojeg su smrtinitkoneznagdjejezavr{iosavtaj Jerseneèlisamnomvezati partizani po~inili. materijal (zapisnici i fotografije). Iz ljubavi I jeka, pa glas iz Maceljske {ume u zori Izgleda da je pok. Fran @ivi~njak bio u Iz ludosti nove slobode, probudili su hrvatske pravu, kad je tvrdio da "Komisija I postati ne{to drugo vlasti da istraè {to se krije u njedrima te zata{kava zlo~ine i tako {titi zlo~ince koji Smije{ak zelene {ume. Potaknut savje{}u tog lug- su u aktivnoj slu`bi dana{nje vlasti" (F. Ili pogled ara ~ije ime ne znam (o njemu mi je go- @ivi~njak, U vje~ni spomen, str. 64.). vorio pok. Branko Vida~ek), HDPZ je @alosno je {to do dana{njih dana Sabor i Moj {umski cvijet i sada utvrdio istinitost njegovih rije~i. Pod Vlada nemaju sluha za jeku iz Macel- Umeni vodstvom Branka Vida~eka i svjedoka jskih{uma.Ovesuhekostizvoneibude Pjeva svojim bar{unastim glasom. Frana @ivi~njaka zapo~elo je, uz stru~nu savjest nas ìvih, ali oni, "mo}nici", ne ra- pomo} slu`benih vlasti, otvaranje jama i zumiju taj zveket. Kao svoj zavjet, Bruno ZORI] iskapanje kostiju. HDPZ i udruga Hrvatski domobran po-

22 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE O SPOMEN-CRKVI I KOSTURNICI ZA POBIJENE U MACLJU Tisu}e se ljudi, ba{ kao p~ele- Pi{e: Prva spomen-misa slavljena je, -radilice, bore, rade i stvaraju. Njiho- nakon 45. godina {utnje, nedaleko od vim marom nastaju velika djela, no Stjepan BRAJDI] ovog gradili{ta na lokalitetu "Lepa imena im gotovo nikad nisu upisana u bukva" 9. lipnja 1991. koju je predvo- neku knjigu zaslu`nih. Na kraju tako dio na{ blagopokojni nadbiskup i kar- koje ve} 12 godina leè u vre}ama – bezimeni nestaju, kao da ih nikad nije dinal Franjo Kuhari}. do prije dvije godine na Zavodu za niti bilo. Pamte se i spominju samo patologiju Medicinskog fakulteta u Spomen-misa je sluèna nekoliko neki velikani, koji takvima nikad ne bi Zagrebu,asadaispodkenotafana metara od jame (pod brojem IVd) u ko- postali, da nije bilo onih tisu}a groblju urni na Mirogoju. joj su po~ivale kosti na{e bra}e neznanih i zaboravljenih. I bilo bi to sve}enika (21), a koji su u no} 4/5. na neki na~in u redu, ali bi ti velikani Taj èstoki i maran borac je mladi lipnja 1945. dovedeni ovdje iz krapin- zaistabiliiostali~asni velikani, kad bi fra Drago Brglez. O njemu i njegovu skog samostana, mu~eni i ubijeni. Za se za svoju slavu i veli~inu barem djelu bit }e jo{ rije~i. Mo`da }e netko njih su upaljene ove svije}e ispod prigodice zahvalili onima koji su ih o njemu napisati i neku knjiìcu i spomen-krià. tako mu odati zasluèno priznanje. uzdigli na taj pijedestal. O ovom doga|aju pi{e nam kroni~ar Ne vjerujem da }e postati velik -ta krapinskog franjeva~kog samostana o. Tko su i kakvi ti «velikani», koji se samo je skroman fratar, jedan od nas Ostijan Ostrognaj navode}i imena i go- vi{e ne spominju stotina tisu}a ìvih, malih i bezimenih. Ovom prilikom dine ro|enja svakog sve}enika, koji su tisu}a poginulih i tisu}a ranjenih i prilaèm njegov pozdravni govor na mu~eni i ubijeni "pro fide et patria". U njihova velikog djela slobodne Hrvat- spomen misi u Macelju 5. lipnja na{oj ùpnoj crkvi sv. Jurja u \ur- ske? Smiju im se, progone ih, 2005., koji nije nigdje objavljen. mancu postavljena im je spomen-plo~a poniàvaju i ru{e ono najsvetije {to Pro~itajte i pridruìte nam se i po- da ne budu zaboravljeni. su svojom `rtvom stvorili. Tko su i mognite da dovr{imo ovo spomen kakvito«uvaènivelikani»,kojise obilje`je: U na{oj zagreba~koj nadbiskupiji jo{ i danas, 60 godina nakon stra{ne Macelj je mjesto gdje je stradalo najvi{e Preuzvi{eni gospodine nadbiskupe, tragedije hrvatskog naroda na sve}enika, bogoslova i franjevaca. Bili uzoriti kardinale! Bleiburgu i Kri`nim putovima, stide su to franjevci iz provincije Bosne Sre- svojih sunarodnjaka i odri~u im Srda~no Vas pozdravljam u ime ovog brne, iz Hercegova~ke provincije, iz pravo barem na dostojanstvo u Bo`jeg naroda koji se svake godine Vrhbosanske nadbiskupije, iz \ak- smrti? I, da ne duljim, osje}am okuplja ovdje u ti{ini maceljskih {uma, ova~ke i Kr~ke biskupije te zagreba~ke potrebnim da izme|u nas, jo{ malog pa i danas prigodom 60. obljetnice nadbiskupije. Doista, na{a je nad- broja ìvih koji se ve} 12 godina bo- Kri`nog puta. biskupija sveto tlo koje ~uva "skriveno rimo da se grobovi i mu~ili{ta na{ih Na{a Crkva u Hrvata, a osobito na{a blago". pobijenih otkriju i dostojno obiljeè, zagreba~ka nadbiskupija, ~iji ste Vi Uzna{ubra}uovdjeumaceljskom a kosti onih koje su «uvaèni» pred pastir, posjeduje "skriveno blago" zako- gorju tragi~no su zavr{ile svoj ìvot na 12 godina iskopali, dostojno i s bla- pano na njivi Gospodnjoj. To su okr- tisu}e sudionika Kri`nog puta, a oso- goslovom vrate u zemlju, spomenem vavljeni dragulji na{e Crkve posijani u bito u svibnju i lipnju 1945. godine. jednoga «malog» i èstokog borca. tloLijepena{eiutlomaceljskoggorja. Od godine 1991. svake prve nedjelje u Toje ùpnik jedne male ùpe usred To je velika zajednica {utnje o kojoj se mjesecu lipnju dolazimo ovdje da koje se nalazi najve}e grobi{te u 45 godina moralo {utjeti, a tek 90-tih bismo odali po~ast i po{tovanje na{oj Hrvatskoj – Macelj. godina smjelo progovoriti. bra}i i sestrama, `rtvama ljubavi! [to je sve do sada uradio, {to radi i To "skriveno blago" u zemlji Lijepe Danas se okupljamo po 15. puta da kani uraditi, te{ko je opisati u neko- na{e su tisu}e i tisu}e sinova i k}eri bismo svojom molitvom po~astili sve liko re~enica. Oni koji su bili na na{ega naroda, na{a bra}a sve}enici one koji su zbog svoje vjere i ljubavi spomen misi 5. lipnja 2005., mogli su koji su u cvjetu mladosti svoje ìvote prema Bogu i svojoj Domovini Hrvat- vidjetirezultat.Onikojinisutamo poloìli na oltar za svoje ideale. skoj bili `rtve nasilja i mr`nje. Danas bili, neka se tu u zaseoku Fruki malo To su svjedoci vjere, branitelji smo ovdje na gradili{tu budu}e Crkve zaustave i razgledaju, a sve pozivam pravde,`rtveljubaviislobode,amno- Muke Isusove koja }e biti podignuta na daseurujnumjesecutuokupei gima i danas nepoznati. Na njih danas spomen svim `rtvama Kri`noga puta. sve~ano – nadam se – u kriptu mislimo, njima se ponosimo i za njih Stojimo danas ovdje u sjeni ovog poloìmo one kosti na{ih mu~enika danas s Vama molimo! spomen-krià koji }e ostati trajni zna-

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 23 KOMEMORACIJE men svim `rtvama Kri`nog puta. vojnika i civila pobijenih u masovnom Preuzvi{eni, blagoslovljen koji dolazi Spomen-kri` je uzdignut nad poslijeratnom pokolju u Macelju. uimeGospodnje! sagra|enom kosturnicom u kojoj }e po~ivati kosti na{ih mu~enika isko- Ovo je tlo natopljeno mu~eni~kom Dobro nam do{li! panih u maceljskim jamama. Ne krvlju hrvatskih ljudi koji su zbog svoje smijemo zaboraviti i ovo: pripadnostiKatoli~kojCrkviizbog svoje ljubavi prema Domovini morali (Pozdravni govor ùpnika fra Drage Godine 1992. u maceljskoj {umi ot- za{utjeti, ali istina ostaje. Brglezanaspomen-misiuMacelju,5. vorene su 23 jame iz kojih su iskopana 6. 2005.) 1163 kostura. Iskopane kosti ve} 13 Preuzvi{eni! punihgodina~ekajuuZagrebudosto- Prigodom 60. obljetnice od Kri`noga jnu sahranu, a ve}ina njih nalazi se u puta prikaìte zajedno s nama ovu Kao zajedni~ki odbor Hrvatskog crnim vre}ama. Za njih je sagra|ena misu`rtvazana{ubra}uisestre,za dru{tva politi~kih zatvorenika, Ud- ova kosturnica! Mi èlimo njihovu du{e svih onih koji su bili `rtve Kri`nog ruge Hrvatski domobran i dostojnu sahranu! Prema rije~ima puta âsni~koga kluba 242, pridruùjemo vjerodostojnih svjedoka, ima jo{ oko se naporima fra Drage Brgleza i 130 grobnih jama koje nisu otvarane, a Predvodite nam ovu spomen-misu za obe}ajemo svaku mogu}u pomo} i u kojima su kosti oko 12.000 hrvatskih `rtve vjere i ljubavi! suradnju za ostvarenje projekta. Politi~ki zatvorenik na CD-ROM-u! Prvih 12 godi{ta na{eg mjese~nika objavljeno je i na CD-ROM-u. CD izdanje sadrì sve brojeve od 1 - 129 u PDF i HTML formatu te brojeve od 130 -141 u HTML formatu.

Dvostruki CD-ROM mo`ete naru~iti u sredi{njici HDPZ-a, Vojnovi}eva 15 u Zagrebu, na te- lefone: 01 / 46 15 437, 46 15 438 ili na mail: [email protected] po cijeni od 140,00 kn.

24 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE KOMEMORACIJA NA NA GROBI[TU DRVARI]EVA [UMA Kod novopostavljenoga spo- Pi{e: su poloìli Krunoslav Kova~i}, men-krià u {umi na grobi{tu zva- na~elnik op}ine te vije}nici Da- Franjo TALAN nom Drvari}eva {uma, kraj vorin ûs i Zdravko Cafuk, naselja Tu`no u op}ini Vidovec, predsjednik Vije}a op}ine Vi- odràna je na blagdan Svetog Petra i Pavla, komemo- dovec. Kod spomen krià vijenac je poloìlo i izaslan- racija i misa zadu{nica za pedesetak nedu`nih `rtava, stvo Dru{tva za obiljeàvanje grobi{ta, a vijenac su koje su stradale prije {ezdeset godina, kad su ih u ra- poloìli Branka [arga~, Mario Hosni i Stanko Lazar. nim jutarnjim satima kamionima dopremili iz smjera Unato~ tmurnom i povremeno ki{ovitom vremenu, Vara`dina i tu poubijali i pokopali. sje}anju na `rtve pora}a prisustvovalo je stotinjak U ime organizatora komemoracije, Hrvatskog mje{tana naselja Tu`no,brojni ro|aci stradalih, pred- dru{tva politi~kih zatvorenika - podru`nice Vara`din stavnici udruge Hrvatski domobran Vara`din, a prisutne je pozdravila Antonija Makaj,akod komemoraciji je nazo~io i Vladimir Stolnik,preds- spomen-krià zapaljene su svije}e i poloèni buketi jednik Skup{tine Vara`dinske ùpanije. Zahvaljuju}i cvije}a i vijenci. U ime organizatora vijenac je kod angaìranju Alfreda Obrani}a, predsjednika spomen krià poloìo Ljubomir Brdar,uimeorgani- Hrvatskog dru{tva politi~kih zatvorenika, do zatora komemoracije, a u ime op}ine Vidovec vijenac podno`ja {ume u kojoj je grobi{te, po{ljun~an je put,

^lanovi dru{tva u redu za polaganje vijenaca

a pomo}u gra|evinske mehanizacije isplaniran je teren u {umi, tako da su vjernici i sudionici komemoracije mogli pratiti misu. O stradanjima na grobi{tu Tu`no govorio je Ljubomir Brdar, koji je kazao: «Dragi sugra|ani! Ovo skrovito mjesto i ovo tlo na kojem stojimo, posve}eno je mjesto i posve}eno tlo, jer je to~no na ovom mjestu na dana{nji dan prije 60 godina prolivena nedu`na krv.

Komemoraciju kod novopostavljenoga spomen-kri`a vodio je Okupili smo se ovdje da ponovimo molitvu vl~. Alojz Pakrac Svevi{njemu da `rtve koje su okon~ale svoj

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 25 KOMEMORACIJE

Dio okupljenih kod groba u {umi ovozemaljski ìvot na ovom mjestu od ruke Sotone u ljudskom liku, okupi u svom okrilju i svojoj ljubavi. Zbog pijeteta prema `rtvama, a da bi se sa~uvao njihov mir kao i spokoj nas ìvih, trebalo bi izbje}i opis njihove posljednje ìvotne postaje, koja je zavr{ila ovdje u Drvari}evoj {umi. Treba samo ponoviti da ljudi, na{i sugra|ani, njih pedesettroje, koji su ovdje zvjerski ubijeni, nisu nosili teret nikakve krivnje niti osude. Samo sotonska mr`nja bila je njihov sudac i egzekutor. OZN-in plan preuzimanja Vara`dina Drvari}eva {uma je samo jedna od stotina i tisu}a Lokaliteti komunisti~kih egzekucija, trebali su ovakvih postaja Hrvatskog Kri`nog puta u reìji tzv. ostati vje~na tajna. Ali, do{lo je vrijeme kada su `rtve osloboditelja, odnosno komunisti~kih i ~etni~kih 'progovorile', kao i svjedoci koji to ranije nisu smjeli. I kolja~a. Svibanj, lipanj, kolovoz 1945. godine, kao i ova {uma je progovorila tek nakon skoro pola svi sljede}i mjeseci i godine, bilo je vrijeme kada je stolje}a, dolaskom hrvatske slobode. I svakim danom ve} re~ena Sotona zasjela na tron. To je vrijeme os- sve vi{e i vi{e otkrivamo i spoznajemo dimenzije vete nad hrvatskim narodom. Taosveta je u razli~itim zlo~ina koje je skrivalo ovo na{e tlo. Mi nismo ovdje, oblicima djelovanja trajala sve do 1990., tj. sve do da bismo se hrabrili za eventualnu osvetu ili poticali uspostave slobodne i neovisne hrvatske dràve.

OZN-in naputak za zauzimanje i "~i{}enje" grada Vara`dina Drugi dio plana

26 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. KOMEMORACIJE

vanju pijeteta prema `rtvama, HDPZ na{e ùpanije uspio je skromno obnoviti ovo tragi~no mjesto, kako bi mogli ljudi trajno obnavljati svoja sje}anja i iskazi- vati svoje molitve. Za pruènu materijalnu pomo} u obnovi novoga krià, ovoga prostora i pristupnog puta, zahvaljujemo se gradu Vara`dinu, odnosno g. Marijanu Bakuli}u, pro~elniku gradskog komunalnog ureda. Isto tako zahvaljujem se mje{tanima Tu`nog koji paze i ure|uju ovaj prostor. Svima koji u svojim mislima, molitvama ali i konkretnom pomo}i obnove, prije~e zaborav na na{e velike `rtve, svima njima od srca hvala...» - rekao je Josip Ljubomir Brdar. Kod spomen krià, nad grobom poubijanih ljudi, misu zadu{nicu za `rtve sluìo je vl~. Aloiz Pakrac, marge~anski ùpnik, a pjevanjem pod misom pred- vodio je Ivan Jaklin iz Vara`dina, dok je limena

OZN-in popis tzv. narodnih neprijatelja u Vara`dinu mr`nju prema onima koji su inspirirali i po~inili ova nedjela. Vrijeme lije~i sve rane, oprostiti treba, ali ne i zaboraviti, jer zaborav je prostor u kojem je mogu}e obnoviti zlo. Zar nismo i sada svakodnevni svjedoci, kako zaostale snage zla promi~u i afirmiraju minula turobna olovna vremena biv{e zajedni~ke dràve, koja je, kao {to se vidi i zna, bila utemeljena na zlo~inu, gdje je Drvari}eva {uma samo jedan mini- jaturni segment toga Magnum crimena. Dakle dràva koja je bila utemeljena na zlo~inu, trajnoj represiji, strahu i progonu, promi~e se danas kao model neke sretnije budu}nosti. Zavr{ni dio stravi~noga OZN-ina popisa Onikojisubiliuslu`bizlo~inakaoinjihovino- Lijepa na{a domovino vokomponirani sljednici i klonovi, èstoki su protiv- glazba izvela hrvatsku himnu . nici otkrivanja povijesne istine, jer su svjesni da istina U pripremi za obiljeàvanje godi{njice tragedije vodi njihovom kraju. Zato pani~no poku{avaju po{ljun~an je pristupni put do {ume u kojoj je sprije~iti podizanje spomenika `rtvi, i pod maskom ure|ena staza do grobi{ta i poravnat prostor oko tzv. antifa{izma skriti svoje zlo~ine. No, u tome }emo groba,aop}inaVidovecuzcestuTu`no–^re{njevo ih sprije~iti. postavit }e putokaz koji }e putnicima olak{ati pristup Odvo|enje ljudi iz svojih domova ili zbjegova, do grobi{ta. (Fotografije: Franjo Talan. Faksimili vezanje ruku ìcom i ubijanja na najokrutniji na~in, dokumenata preuzeti su iz knjige dr. Josipa te{ko }e se mo}i prikazati floskulom o tzv. Jur~evi}a, Bleiburg. Poratni jugoslavenski zlo~in nad antifa{isti~koj borbi. U traganju za istinom i iskazi- Hrvatima, Zagreb, 2005. Op. ur.)

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 27 IZ POVIJESTI

POLO@AJ HRVATSKE U VERSAILLESKOJ JUGOSLAVIJI Od prvoprosina~kog akta do skup{tinskog atentata (1918.-1928.) Kobnisarajevskihitciispaljeniuljeto Pi{e: Obe}ao je da }e Monarhija biti 1914. godine iz revolvera malodobnoga preure|ena u saveznu dràvu i to na srpskog atentatora Gavrila Principa, Dr. sc. Zlatko MATIJEVI] na~elu samostalnih i suverenih naroda. ~lana teroristi~ke organizacije «Mlada Me|utim, vladarev proglas nije bio sas- Bosna», ozna~ili su po~etak dotada vim jasan glede dràvno-pravnoga pre- najve}eg i najstra{nijeg ratnog sukoba u politi~kih stranaka i narodnih ustrojstva Monarhije, pogotovo kada se povijesti ~ovje~anstva – Prvoga svjet- organizacija iz cijele Hrvatske, Bosne i radilo o odre|ivaju odnosa izme|u skog rata. Pune ~etiri godine dva su HercegovineteSlovenijeiTrstaosno- Hrvatske i Ugarske. Karlov proglas nije suprotstavljena vojno-politi~ka tabora – vali Narodno vije}e Slovenaca, Hrvata i mogao sprije~iti neizbje`ni nestanak Sredi{nje sile i Antanta – zajedno sa Srba.Vije}ejeupunomsastavuimalo Austro-Ugarske Monarhije s politi~kog svojim saveznicima, vodila rat na ko- pnu, moru i u zraku. U~inci oru`ja, bolesti, gladi i svekolike oskudice bili su poraàvaju}i za ljudski rod. Ukupan broj poginulih i smrtno stradalih popeo se na nevjerojatnih 10 milijuna ljudskih bi}a. Broj ranjenih i osaka}enih bio je dvostruko ve}i. Austro-Ugarska Mon- arhija, ~lanica vojno poraènih Sredi{njih sila, u ~ijem su se sastavu na- lazile i hrvatske zemlje, imala je 1,200.000 poginulih i umrlih te vi{e od 3,500.000 ranjenih dràvljana. Broj zarobljenih i nestalih sudionika i suputnika rata prema{ivao je brojku od dva milijuna ljudi. Mnogi znani i neznani hrvatski vojnici i civili ugradili su svoje ìvote u tu statistiku smrti i neizrecive ljudske patnje. Sabornica i Markov trg 29. listopada 1918. Osnutak Narodnog vije}a SHS U posljednjoj ratnoj godini razvitak 72 ~lana. To politi~ko tijelo, koje nije zemljovida Europe. politi~kih prilika u multietni~koj i mul- imalo legitimaciju jednoga demokratski Dana 19. listopada 1918. Narodno je tireligijskoj dràvi Habsburga bio je izabranog narodnog predstavni{tva, vije}e u Zagrebu objavilo deklaraciju uvjetovan stanjem na rati{tima. Nakon proglasilo se predstavnikom svih kojom je zatraìlo demokratsko ujedin- proboja solunske fronte, krajem rujna Slovenaca, Hrvata i Srba na podru~ju jenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba u 1918., gdje su se zajedno s Antantinim i tada ve} ubrzano nestaju}e Monarhije. potpuno samostalnu i suverenu dràvu srbijanskim ~etama borile postrojbe Tada vladaju}a Hrvatsko-srpska koali- bez obzira na prija{nje pokrajinske i hrvatskih, slovenskih i srpskih dragovol- cija, koja je gotovo do posljednjeg ~asa dràvnegranice.Timejeonozapravo jaca iz Austro-Ugarske Monarhije, Bug- sura|ivala s politi~kim ~imbenicima u proglasilo raskid svih veza s Monarhi- arska je, poslije svega nekoliko dana, Pe{ti, tako|er je, iako posljednja, u{la u jom, koja se jo{ uvijek nalazila u ratu. bila prisiljena napustiti svoje dotada{nje Narodno vije}e. Nakon svoga ulaza u Na svojoj povijesnoj sjednici od 29. saveznice iz Sredi{njih sila te poraèna Vije}e, ona je u njemu dobila broj~anu listopada 1918., Hrvatski je sabor, u su- istupiti iz rata. Krajem listopada 1918. prevagu i preuzela politi~ku inicijativu u radnji sa Sredi{njim odborom Narod- talijanska je vojska uspjela slomiti svoje ruke. Za predsjednika Narodnog nog vije}a SHS, donio odluku o raskidu austro-ugarske obrambene crte na Piavi vije}a izabran je katoli~ki sve}enik, svih dràvno-pravnih odnosa s Carevi- koje su se, pod zapovjedni{tvom feld- Slovenac dr. Anton Koro{ec.Napot- nom Austrijom i Kraljevinom Ugar- mar{ala Svetozara Borojevi}a,mjese- predsjedni~ka su mjesta do{li vo|a skom te proglasio Dalmaciju, Bansku cima uspje{no branile od neprijateljskih Star~evi}eve stranke prava (“milino- Hrvatsku, Slavoniju i Rijeku neovis- napada. No, ve} prije nego {to je do{lo vaca”) dr. Ante Paveli} (zubar) i Sveto- nom dràvom. Sabor je istodobno do toga nepovoljnog razvoja doga|aja zar Pribi}evi}, neprijeporni {ef odlu~io da Hrvatska, zajedno s ostalim na boji{nicama, zapo~elo je potpuno Hrvatsko-srpske koalicije. «ju`noslavenskim zemljama», koje su unutarnje rasulo starodrevne Monar- Proglasom od 16. listopada 1918. go- dotada bile unutar granica Austro- hije. U Zagrebu su po~etkom listopada dinecarikraljKarlo I. (IV.) poku{ao je Ugarske Monarhije, stupa “uza- 1918. predstavnici gotovo svih tada{njih spasiti Austro-Ugarsku od raspada. jedni~ku narodnu suverenu Dràvu

28 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI

Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etno- organiziraiupotrijebiprotivnado- vije}a dogovarali glede pitanja stvaranja grafskom podru~ju toga naroda, bez ob- laze}ih opasnosti. zajedni~ke dràve. zira na ma koje teritorijalne dràvne Svetozar Pribi}evi} Op}e stanje u tek nastaloj dràvi bilo granice, u kojima narod Slovenaca, je te{ko. Povla~enje jedinica biv{e Hrvata i Srba danas ìvi”. izbija u prvi plan austro-ugarske vojske bilo je pra}eno Hrvatski je sabor priznao Narodno Narodno je vije}e notom od 31. listo- neredima i plja~kom. U zemlju su do- vije}e SHS za vrhovnu dràvnu vlast u pada 1918. obavijestilo dràve Antante datnu nesigurnost unosili vojni novoosnovanoj Dràvi Slovenaca, o uspostavi nove, neovisne Dràve bjegunci, poznati kao “zeleni kadar” te Hrvata i Srba. Predsjedni{tvo Narodnog Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se s njima povratnici iz ruskog zarobljeni{tva, koji vije}a imenovalo je vladu za Hrvatsku i ne nalazi u ratnom stanju. Preds- su se zanosili maglovitim idejama soci- Slavoniju, na ~elu s banom Antunom pl. jedni{tvo Narodnog vije}a obavijestilo jalne revolucije, prema uzoru na ruske Mihalovichem. Glavni odbor Narodne jeotomeivladuKraljevineSrbije,koja bolj{evike. organizacije Dalmacije, u dogovoru s se jo{ uvijek nalazila u izbjegli{tvu na Kraljevina Italija, koja je kraj rata Narodnim vije}em u Zagrebu imenovao Krfu te Jugoslavenski odbor u Lon- do~ekala na strani Antante, po~ela je jevladuzatuhrvatskupokrajinu,na donu, koji je dobio ovla{tenje da kao uùrbano zauzimati hrvatska i sloven- ska podru~ja koja su joj bila obe}ana Londonskim ugovorom iz 1915. godine. U nemogu}nosti da se djelotvorno odu- pre talijanskim presizanjima na isto~no- jadranskoj obali te da odràva javni red i mirunutarsvojihgranica,vladaNarod- nog vije}a zatraìla je od zapovjedni{tva srbijanske vojske da uputi svoje ~ete u Dràvu SHS. Po~etkom studenoga 1918. srbijanske su vojne postrojbe pre{le granicu, a ve} 14. studenoga je- danjenjezinbataljunstigaoiuZagreb. Istodobno s ovim doga|ajima u zemlji, u @enevi je zapo~ela s radom konferencija na kojoj su pored predstavnika Adresa deputacije Narodnog vije}a SHS – stvaranje prve jugoslavenske dràve na Narodnog vije}a SHS, predvo|enih vl~. slici Ivana Ti{ova Koro{cem, sudjelovali predsjednik srbijanske vlade Nikola Pa{i},nekipred- ~elu koje je stajao dr. Jerko Machiedo. ministarstvo vanjskih poslova pri stavnici srbijanske oporbe te dio Ostale «ju`noslavenske zemlje» biv{e savezni~kim vladama zastupa Narodno ~lanova Jugoslavenskog odbora, na ~elu Monarhije tako|er su dobile svoje vije}e Dràve SHS. s dr. Antom Trumbi}em.Nakonmuko- vlade. U tim sudbonosnim danima 1918. go- trpnih pregovora koji su sasvim jasno Vojni zapovjednici general Luka dine glavni kreator hrvatske politike bio [njari} ipodmar{alMihovil Mihal- je Svetozar Pribi}evi}, Srbin iz Hrvat- jevi} stavili su svoje vojne snage na ra- ske. On je najprije zadobio vode}u spoloènje Narodnom vije}u. uloguuNarodnomvije}uSHS,apotom Feldmar{al Borojevi} tako|er se stavio i u Dràvi SHS. U studenome 1918. na raspolaganje novouspostavljenoj Pribi}evi} je uspio uspostaviti nepos- vlasti, ali njegova ponuda nije bila rednu vezu sa srbijanskim regentom prihva}ena. Ministarstvo rata u Be~u Aleksandrom, Vrhovnom komandom predalo je 31. listopada 1918. Narod- nom vije}u ratne brodove, utvrde i srbijanske vojske i ~lanovima kraljevske mornari~ka postrojenja u Kotoru, vladekojisuseizizbjegli{tvavratiliu [ibeniku, Rijeci, Puli i u Trstu. Ve} is- Beograd. Pravoslavni monah Valerijan tog dana, predstavnici Narodnog Pribi}evi}, brat Svetozarov, imenovan vije}a, na ~elu s dr. Antom Tresi}em- je “konzularnim agentom” Narodnog Pavi~i}em preuzelisuuPuli,odadmi- vije}a pri srbijanskoj vladi u Beogradu. rala Miklo{a Horthyja, budu}ega Sa svoje je, pak, strane Vrhovna ko- ma|arskog regenta, ondje zate~eno manda srbijanske vojske uputila u Za- austro-ugarsko ratno i trgova~ko bro- greb general{tabnog potpukovnika dovlje. Mornarica nestale carevine Du{ana Simovi}a,koji}esedvadesetak pre{la je pod hrvatskom zastavom u godina kasnije na}i na ~elu vojnog vlast Narodnog vije}a, koje ja tada udara u Kraljevini Jugoslaviji 1941. go- imalo i svoju kopnenu vojsku i ratnu dine. Zahvaljuju}i Simovi}u, Pribi}evi} mornaricu. No, ta je oruàna sila bila u je dobivao povjerljive obavijesti o tome neredu, a vodstvo Narodnog vije}a nije {to su se predstavnici Jugoslavenskog pokazivalo ni volje ni sposobnosti da ju odbora, srbijanske vlade i Narodnog Vidovdanski ustav

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 29 IZ POVIJESTI pokazali da je Pa{i}ev glavni cilj osig- stavljati sve «jugoslavenske zemlje». Kara|or|evi}a. I vi mislite da je to dosta uranje prevlasti Srbije u budu}oj za- Gledaju}inatoudràvnopravnom govoritidasmomiHrvati,SrbiiSlovenci jedni~koj dràvi, do{lo je do svjetlu, razvidno je da se radilo samo o jedan narod zato {to govorimo jedan jezik, potpisivanja zajedni~kog dokumenta obi~nom poku{aju protezanja su- pa da zato moramo imati i jedinstvenu poznatog pod nazivom «@enevska dek- vereniteta Kraljevine Srbije na Dràvu centralisti~ku dràvu, i to kraljevstvo, i da laracija». U Deklaraciji, koju su pot- SHS. nas samo to, takvo jezi~no i dràvno jedin- pisali Trumbi}, vl~. Koro{ec i Pa{i}, Iako je «@enevska deklaracija» izgu- stvo pod dinastijom Kara|or|evi}a, moè ostalo je zapisano sljede}e: bila svako dràvnopravno zna~enje, to spasiti. Kako je povr{no, kako je plitko i [ ] “Zajedni~kim naporom savezni~kih nije zna~ilo da je izgubila i ono po- kakoneopravdanotova{emi{ljenje! … naroda i Sjedinjenih Dràva Severne liti~ko. U njezinu dono{enju, a pogo- Sav ovaj va{ rad u Narodnom vije}u niti je Amerike, snagom naroda Srba, Hrvata i tovo odbacivanju, ogledala su se u punoj demokratski, niti je ustavan, niti je prave- Slovenaca, slomljene su na bojnim pol- o{trini dva suprotstavljena gledi{ta o dan, a nije ni pametan. […] Vi }ete oti}i u jimainamorusvenasilnepreprekenjego- na~inu provo|enja dràvnoga ujedin- Beograd. Vi }ete bez hrvatskog naroda i vom ujedinjenju. Predstavnici Vlade jenja «ju`noslavenskih naroda» i o unu- protiv njegove volje proglasiti jedinstvenu Kraljevine Srbije i skup{tinskih politi~kih tarnjem ure|enju njihove dràvne (centralisti~ku) dràvu […].Gospodo,jo{ grupa, predstavnici Narodnog Ve}a u Za- zajednice. nije prekasno. Ne srljajte kao guske u ma- grebu, predstavnici Jugoslovenskog Od- glu!” bora u Londonu, skupljeni u @enevi, Na pragu Ipak, Svetozar Pribi}evi}, koji je varo{i slobode, sretni su {to mogu jed- prvoprosina~ke katastrofe postao glavni kreator hrvatske politike nodu{no, sve~ano i pred celim svetom kon- u ovim sudbonosnim danima, uspio je statovati svoje ujedinjenje u dràvu Srba, Nakon neuspjeha @enevskog spora- iznuditi brzi odlazak delegacije Narod- Hrvata i Slovenaca. Narod Crne Gore, zuma poloàj Dràve SHS postao je vrlo nog vije}a u Beograd, pa se bez temel- kome je otvoren na{ bratski zagrljaj, ne- teàk. Budu}i da nije bila priznata od jite rasprave i formuliranja ~vrstih sumnjivo }e pohitati da pozdravi i pridruì velevlasti Antante, prijetila je opasnost stajali{ta o bitnim pitanjima ustro- se ovom delu, koje je od uvek bilo njegov da na skoroj mirovnoj konferenciji javanjanovedràvepristupilo~inu najve}i ideal. […] Dana{njim danom i hrvatski i slovenski teritoriji, u skladu s ujedinjenja. Prvog prosinca 1918. ovim aktom nova dràva se pojavljuje kao Londonskim ugovorom, budu delegacija Narodnog vije}a, kojoj su se jedna nedeljiva dràvna celina i ~lan prepu{teni Italiji. Unutarnje stanje na ~elu nalazili Ante Paveli} zubar, i dru{tva slobodnih naroda. Nema vi{e dràve tako|er nije pokazivalo znakove Svetozar Pribi}evi}, podnijela je re- granica koje su nas razdvajale…”. smirivanja. Upravo zbog nepovoljnoga gentuAleksandru“Adresu”,ukojusu vanjskog i unutarnjeg poloàja me|u Nakon {to je sve bilo potpisano srbi- ~lanovima Narodnog vije}a prevlada- valo je mi{ljenje da treba odmah, be- zodvla~noibezpostavljanjabilokakvih uvjeta provesti ujedinjenje s Kraljevi- nom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom. Prema njihovu mi{ljenju to su zahtijevali ìvotni interesi naroda. Na svojoj no}noj sjednici od 24. na 25. studenoga 1918. Narodno je vije}e donijelo odluku o neodloìvoj provedbi ujedinjenja Dràve Slovenaca, Hrvata i Srba sa Srbijom i Crnom Gorom. Tomje prilikom odre|ena i delegacija od 28 ~lanova koja je u Beogradu trebala provesti ujedinjenja na temelju posebno sastavljenog “Naputka”. Tada se Radi}, u svome povijesnom govoru, odlu~no suprotstavio provo|enju unitaristi~ko- centralisti~kog ujedinjenja. On je prihva}aosamoonoujedinjenjekojebi Aleksandar Kara|or|evi} se temeljilo na na~elima samoodre|enja i pune ravnopravnosti janska vlada i Pa{i}, podràni od re- naroda u saveznu dràvu, koja bi imala genta Aleksandra, promijenili su svoje biti jedino demokratska i ~ovje~anska mi{ljenje o «@enevskoj deklaraciji». republika. U svojem koliko neumol- Pa{i} je povukao svoj potpis, a spora- jivom toliko i proro~anskom govoru zum je ostao samo mrtvo slovo na pa- Radi} se okomio na ~lanove Narodnog piru. Poslije odbacivanja «@enevske vije}a: deklaracije» srbijanska je vlada ustra- “Vama su svima puna usta rije~i: jala na tome da jedino Srbija ima pravo narodno jedinstvo – jedna jedinstvena Svetozar Pribi}evi}, jedan od tvoraca u me|unarodnim odnosima pred- dràva, jedno kraljevstvo pod dinastijom Jugoslavije

30 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI

od 24. novembra, kojom se progla{ava Svega nekoliko dana kasnije, 5. dràvno ujedinjenje svega naroda i sve prosinca 1918., u Zagrebu je, iz svojih na{e mile, namu~ene, ali slavne otad`bine, vojarni na ulice iza{lo oko 250 hrvatskih ispunilo me dubokom rado{}u. vojnika pripadnika 25. domobranske Primaju}i to saop}enje, uveren sam, da pukovnije i 53. pje{a~ke pukovnije. Oni ovim ~inom ispunjavam svoju vladala~ku su klicali hrvatskoj republici, a ne du`nost, jer njim samo privodim kona~no upravo progla{enoj jugoslavenskoj u delo ono, {to su najbolji sinovi na{e krvi, monarhiji. U sredi{tu Zagreba, na sve tri vere, sva tri imena, s obje strane Jela~i}evu trgu, do{lo je do oruànog Dunava, Save i Drine, po~eli pripremat sukoba–mornariipripadniciNarodne […], ono, {to odgovara èljama i pogle- straè (sokola), koji su se nalazili pod dima moga naroda, te u ime Njegova zapovjedni{tvom Narodnog vije}a, osuli Veli~anstva Kralja Petra I. progla{avam su smrtonosnu paljbu iz svojih pu{ka i ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne strojnicanaprosvjednike.Unastaloj dràve Slovenaca, Hrvata i Srba u gu`vi i uzvra}enoj pucnjavi ubijeno je 13 jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i i ranjeno jo{ 17 domobrana i gra|ana. Prosina~ke su `rtve najavile kako }e se u Slovenaca. […] @iveo ceo narod srpsko- novoj dràvi rje{avati unutarnji prob- hrvatsko-slovena~ki! lemi, pogotova kada je rije~ o Hrvatima Neka nam bude uvek sre}no i slavno i njihovim te`njama za slobodom. na{e kraljevstvo Srba, Hrvata i Nakon ovoga krvavog doga|aja ùrno Slovenaca!” se pristupilo raspu{tanju jo{ postoje}ih Prvak HRSS-a Stjepan Radi} Sudbonosni doga|aj koji je de- vojnih postrojbi nestale Dràve setlje}ima ravnao sudbinom hrvatskog Slovenaca, Hrvata i Srba. Desetoga je bile une{ene samo neke ideje iz ranije naroda odigrao se u ku}i trgovca prosinca ukinut vojni odsjek Narodnog done{enog “Napuka”. “Adresu” je Krsmanovi}a,kojajebilaprivremena Vije}a,asvejenjegoveovlastipreuzela pro~itao Paveli}: rezidencija regenta Aleksandra. srbijanska vojska. Time je ujedinjenje “Va{e Kraljevsko Viso~anstvo! provedeno i na vojni~kom podru~ju. Osje}amo se sretnima, {to u ime Narod- Reakcije na prvoprosina~ki akt Odmah nakon progla{enja ujedin- nog Vije}a Slovenaca, Hrvata i Srba Tako progla{eno ujedinjenje dalo je jenja dinasti~ki su i unitaristi~ki krugovi moèmo da pozdravimo Va{e Kraljevsko od samog po~etka nastanka Kraljevstva otpo~eli s odlu~nim mjerama uvo|enja Viso~anstvo u prestolnici oslobo|ene Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije pre- centralisti~koga dràvnog ustroja. Sve- Srbije, kao vrhovnoga komandanta pobje- imenovanog u Kraljevina Jugoslavija, tozar Pribi}evi} je nastojao kao donosne narodne vojske, koja je u za- spu`vom prebrisati sve staro, povijesno povod za produbljivanje jaza izme|u jedni~koj borbi s vojskama mo}nih i tradicijsko te prema svome shva}anju pobornika centralisti~koga i feder- saveznikastvorilauvjetezaizvr{enjeve- “narodnog jedinstva” stvoriti potpuno alisti~kog programa dràvnog ure|enja. likoga djela na{ega narodnog ujedinjenja. unitarnu srpsku dràvu. Nakon formi- Osim Stjepana Radi}a i njegove Hrvat- […] ranja prve zajedni~ke vlade u Beogradu, ske pu~ke selja~ke stranke, u Hrvatskoj Pribi}evi}, sada ministar unutarnjih po- Zaklju~ak je Narodnog vije}a, da vla- se protiv prvoprosina~kog akta odlu~no slova, zahtijevao je da sve dotada{nje darsku vlast na ~itavom teritoriju sada izjasnila i “frankova~ka” Stranka prava: jedinstvenedràveSrba,Hrvatai pokrajinske vlade podnesu ostavke, {to “… Je li to pravedno? Je li to ustavno? Slovenaca vr{i Njegovo Veli~anstvo Kralj su one i u~inile. Zar se tako prova|a op}e priznato sa- Petar, odnosno u njegovoj zamjeni kao Re- Iako hrvatska vlada nije bila pokrajin- moodre|enje naroda? Oti{lo je u Beograd gent Va{e Kraljevsko Viso~anstvo […]. ska nego zemaljska, iako je imala iza odaslanstvo Narodnoga Vije}a SHS iz Za- sebe redovito izabrani Sabor i bana, Neka ìvi Njegovo Kraljevsko Veli~an- grebaod28ljudi,me|unjimamnogikoji stvo kralj Petar! Pribi}evi} i regent Aleksandar postupili nisu niti izabrani narodni zastupnici, - pa sukaodaseradiloonekom Neka ìvi Va{e Kraljevsko Viso~anstvo! evo oduze{e tebi, hrvatski narode, tvoju bezna~ajnom organu uprave na lokalnoj Neka ìvi cio na{ ujedinjeni Srpsko- suverenost i preneso{e vladarsku vlast nad razini. Ban Antun pl. Mihalovich, Hrvatsko-Slovenski narod! hrvatskim narodom na Nj. Vel. srpskoga prista{a dràvnoga i narodnog ujedin- kralja Petra I. Neka ìvi slobodna ujedinjena Jugo- jenja i budu}i ~lan Pa{i}eve Radikalne slavija!" Jesi li Ti, hrvatski narode, s time spora- stranke, smijenjen je kao obi~an ~inov- zuman, mi danas ne znamo, ali znademo, nik,azabanajePribi}evi}postaviosvog Regentov odgovor delegaciji Narod- daTezaTvojuodlukuutomeva`nom~asu pouzdanika dr. Ivana Pale~eka.Novije nog vije}a SHS bio je zapravo prokla- nitko pitao nije. Provelo se to uop}e bez pi- ban odmah osramotio bansku ~ast koja macija osnutka Kraljevstva Srba, tanja i znanja naroda u jugoslavenskim je bila simbol hrvatskog suvereniteta. Hrvata i Slovenaca: zemljama i bez pitanja i znanja njihovih Obznanio je da }e se odsada sve raditi “Gospodo odaslanici! legalnih predstavni{tava: sabora hrvat- prema nalozima iz – Beograda. Postalo Va{ dolazak u ime Narodnoga Ve}a skoga, dalmatinskoga, bosansko- je bjelodano da je Hrvatska sada izgu- Slovenaca, Hrvata i Srba, dostojnoga hercegova~koga, istarskoga, slovenskoga u bila sve ono {to je u dràvnopravnom predstavnika {iroke na{e narodne misli, i Ljubljani, pa i bez pitanja i znanja srpske smislu uspjela o~uvati stolje}ima. Va{e saop}enje njegove historijske odluke narodne skup{tine u Beogradu…”.

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 31 IZ POVIJESTI

Narodnojevije}eodigralosvojuulogu hrvatskog naroda i stvaranja Mirot- poku{avali obnoviti nestalu Monarhiju. te je odlukom svoga Predsjedni{tva, 28. vorne, neutralne Republike Hrvatske, Naravno, Radi} je tu optu`bu odlu~no prosinca 1918., raspu{teno. koja bi u{la u “neutralnu saveznu re- odbio. publiku Jugoslaviju”, ~im “Slovenci, Ja~anje Radi}eve stranke Stjepan Radi} pu{ten je iz zatvora tek Srbi i Bugari osnuju isto takve neutralne nadanodràvanjaizborazaUstavot- Od samoga po~etka postojanja Kral- slobodne pu~ke republike”. vornu skup{tinu u studenome 1920. go- jevine SHS postavilo se temeljno pi- Za svega mjesec dana, od velja~e do dine. No, njegovo osloba|anje nikako tanje ratifikacije ~ina ujedinjenja oùjka 1919., taj je “Memorandum” nije zna~ilo da su velikosrpski centralisti Dràve SHS sa Srbijom i Crnom potpisalo ~ak 167.669 ljudi. Time je odlu~ili promijeniti svoj odnos prema Gorom. Pobornici unitaristi~ko- hrvatski narod nepobitno dokazao ne Hrvatima. Uhi}enje prava{ke skupine, centralisti~kih shva}anja zastupali su samo svoje nezadovoljstvo nasilnim kojojsusena~elunalazilidr. Milan pl. gledi{te da nije potrebno ratificirati stvaranjem Kraljevstva SHS, nego je i [ufflay, istinski aristokrat duha i dr. Ivo “svr{en ~in” osnutka Kraljevstva Srba, zasvjedo~io svoju legitimnu te`nju za Pilar, autor glasovitog djela “Ju`no- Hrvata i Slovenaca, jer je to ionako bilo dràvnom samostalno{}u, ili barem za slavensko pitanje”, to je zorno poka- “pravo krune”. Nasuprot njima, prista{e osiguranjem ravnopravnosti u no- zalo. [ufflayeve rije~i izgovorene pred federalisti~koga i republikanskog vouspostavljenoj dràvnoj zajednici. kraljevskim sudom najbolje su izrazile ure|enja dràve, me|u kojima se oso- svudubinujazakojijenastaoizme|u bito isticao Stjepan Radi}, zahtijevali su Po~etak politi~koga hrvatskih nacionalnih te`nji i krute ratifikaciju tog ~ina. Oni su se pozivali i redarstvenog terora stvarnosti kara|or|evi}evske dràve: na dràvno-politi~ke i me|unarodno- Od kraljevske se vlade, kao ni od “Posve je svejedno da li sjedim u ma- pravne norme. tada{nje me|unarodne zajednice, nije lom zatvoru ili u velikoj tamnici, koja se U Zagrebu je 3. velja~e 1919. odràna moglo o~ekivati razumijevanje za zove Hrvatska”. velika skup{tina Hrvatske pu~ke opravdane hrvatske te`nje, kako su one Nove jugoslavenske vlasti sluìle su se selja~ke stranke na kojoj je Stjepan bile formulirane od Radi}a i vodstva krajnje nedemokratskim i nasilni~kim Radi}, u ime “~etiri petine hrvatskog Hrvatske pu~ke selja~ke stranke. metodama u svome nastojanju da naroda”, iznio republikanski program Dapa~e, vlada je donijela odluku da se Hrvatsku {to prije pot~ine Srbiji. U dràvne zajednice: hrvatski pokret obezglavi i skr{i uhi}en- kolovozu 1919. vlada, u kojoj je bilo zas- “…ho}emo da budemo sa Srbijom, ali jem cijeloga strana~kog vodstva. Ve} 25. tupljeno najvi{e Pribi}evi}evih prista{a, ne pod Srbijom… traìmo pravo jugo- oùjka 1919. Stjepan Radi} i njegovi donijela je odluku kojom su vojni~ki slavensko jedinstvo, koje ne moè biti bez najbliì suradnici Josip Predavec, dr. zakoni Kraljevine Srbije protegnuti na Bugara.” Vladko Ma~ek i katoli~ki sve}enik dr. podru~je biv{e Dràve SHS, dakle i Odbacuju}i militaristi~ku monarhiju Ljudevit Ke`man bili su ba~eni u zatvor. Hrvatske. Pozivaju}i se na tu odluku pod dinastijom Kara|or|evi}a, Radi} o Vlasti su Stjepana Radi}a optuìvale i srbijanska se vojska stala pona{ati kao svom republikanskom programu kaè: za veze s Hrvatskim emigrantskim okupacijska vlast. Hrvatska se na{la u “Republika je politi~ka jedinica, gdje je komitetom, koji je djelovao u Be~u, “eri batina i cenzure”. Hrvatski se seljak radnik slobodan sa svojim ~eki}em, gdje je Grazu i Budimpe{ti. Na ~elu tih hrvat- na{ao pod udarcima srbijanskog kun- seljak slobodan sa svojim plugom”. skih emigranata nalazio se dr. Ivica daka zbog svojih nacionalnih pjesama, Frank, sin pokojnog vo|e “~istih” isticanja hrvatske zastave, ~lanstva u Sredi{nji odbor Radi}eve stranke prava{a dr. Josipa Franka.^lanovi Radi}evoj stranci, republikanstva te zao{trio je jo{ vi{e svoj odnos prema no- Komiteta bili su povezani s habs- uop}e poradi javnog isticanja svoje na- voj dràvi rezolucijom od 8. oùjka bur{ko-ma|arskim legitimistima koji su cionalne i dràvne samobitnosti. 1919.: u razdoblju od 1919. do 1921. “Hrvatski gra|ani ne priznaju tzv. Kral- jevinu Srba, Hrvata i Slovenaca pod dinastijom Kara|or|evi}a, jer je ova Kraljevina progla{ena izvan Hrvatskog sabora i bez svakog mandata naroda hrvatskoga”. Kao vodstvo hrvatskoga nacionalnog pokreta Sredi{nji se odbor Hrvatske pu~ke selja~ke stranke obratio “Memo- randumom” na predsjednika Sjedin- jenih Ameri~kih Dràva Woodrowa Wilsona, arhitekta poratne Europe, na vlade Francuske, Italije i Velike Bri- tanije te na Mirovnu konferenciju u Par- izu. U njemu se prosvjedovalo protiv “srpske okupacije” i nasilnog stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca te se traìlo od savezni~kih velesila da upute u Hrvatsku savezni~ko povjeren- Grobovi hrvatskih domobrana smaknutih 5. prosinca 1918. po nalogu Budislava stvo radi omogu}avanja samoodre|enja Grge Angjelinovi}a

32 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI

Jedan od ozlogla{enih propisa srbijan- kao ~ista plja~ka. Time su se, dakako, dràvu – Kraljevstvo SHS – nije bitno skih vojni~kih zakona, koji se sada po~eo gospodarski odnosi izme|u Srbije i pomogao Hrvatskoj glede talijanskih primijenjivati i u Hrvatskoj, bio je onaj o Hrvatske promijenili na {tetu ove pretenzija prema njezinu dijelu jadran- ìgosanju volova i konja, koji su kao druge. Jedno od najva`nijih gospodar- ske obale. Kraljevina Italija bila je sila vu~na stoka podlijegali mobilizaciji u skihpitanjabilajenepravi~naraspod- pobjednica i ~lanica “velike ~etvorice” slu~aju rata. Kada su vojne vlasti po~ele jela porezâ. Hrvatska je pla}ala najvi{e na pari{kim mirovnim pregovorima. silom ìgosati stoku, do{lo je do pobune poreza, a od njih je imala najmanje Zbog toga se preko rje{enja “jadran- koristi. To se najbolje o~itovalo u razini skog pitanja” prelamaju interesi dviju dràvnih investicija u razvoj infrastruk- ratnih dobitnica – Srbije i Italije. ture–uprvih10godinapostojanjajugo- slavenske dràvne zajednice u Nepovoljni mirovni ugovori Hrvatskoj je izgra|ena jedino li~ka Iako se predsjednik Wilson, kao pruga, koju se zapo~elo graditi jo{ u glavna li~nost mirovnog kongresa, pro- vrijeme Austro-Ugarske. tivio tome da se za osnovicu mirovnih Kada je 1922. kona~no provedena suk- pregovora uzimaju tajni ugovori cesija zlatnih pri~uva i vrijednosnica, sklopljeni tijekom rata, Italija je uspjela izme|u zemalja nasljednica nestale nametnuti svoje gledi{te – ona se nije Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevina htjela odre}i onih dijelova hrvatskih SHS je dobila svoj dio. To~nije re~eno zemalja koji su joj bili obe}ani “Lon- bio je to dio koji je trebao pripasti donskim ugovorom”. Hrvatsko pu~an- zemljama biv{e Dràve SHS, i to stvo bilo je toliko ogor~eno zbog najve}im dijelom Hrvatskoj. No, vlas- talijanskog zaposjednu}a dijelova todr{ci u Beogradu mislili su druk~ije. hrvatskoga priobalja da je bilo spremno Pod okriljem no}i, agenti beogradskih na oruàni otpor. U Zagrebu i Splitu os- vlasti, izveli su nevi|enu plja~ku – pota- novan je tajni odbor koji je planirao jice, daleko od o~iju javnosti, na silom izbaciti Talijane iz hrvatskih kra- dunavskom keju u Be~u, ukrcali su jeva. Njegovi su ~lanovi, me|u ostalima, Vijest o skup{tinskom atentatu zlatne {ipke u brod te s dragocjenim bili proslavljeni hrvatski kipar Ivan teretom otplovili u Beograd. Bila je ovo Me{trovi} ipublicistMilan Marjanovi}. hrvatskih seljaka u Bjelovarskoj, jo{ samo jedna u nizu otima~ina hrvat- Kona~ni dogovor o povla~enju Vara`dinskoj i Zagreba~koj @upaniji. U skoga nacionalnog bogatstva. dràvne granice izme|u Italije i Kralje- sukobima sa àndarima i vojskom neko- Gospodarska pot~injenost i politi~ka vine SHS postignut je u Rapallu. Prema liko je hrvatskih seljaka ubijeno, a velik neravnopravnost te nacionalna postignutom sporazumu Italija je, osim ih je broj bio ranjen i tjelesno zlostavljan. potla~enost doveli su do poja~anog isel- nekih slovenskih podru~ja, dobila hrvat- Legitimnapobunaprotivsrbijanskogna- javanja Hrvata iz njihove domovine. U ski dio Istre, grad Zadar s okolicom te silja ugu{ena je u krvi. Uhi}enim selja- prvim godinama postojanja Kraljevine otokeCres,Lo{inj,Unije,Susak,Bri- cima sudilo se izvan Hrvatske, u – Ni{u i SHS, na desetke tisu}a Hrvata iselilo se june, Lastovo i Palagruù. Bilo je to Beogradu. Kao “antidràvni elementi” u prekomorske zemlje. Najprije su od- ipak manje nego {to je Italiji bilo mnogi su od njih bili osu|eni na neprim- lazili u Sjedinjene Ameri~ke Dràve, a obe}ano “Londonskim ugovorom”. jereno duge zatvorske kazne. kada je tamo uvedena ograni~avaju}a Rapallskimjeugovorombilo Odlukom regenta Aleksandra u useljeni~ka kvota, nove su destinacije predvi|eno stvaranje Rije~ke dràve, oùjku 1919. u Beogradu je sazvano postale Kanada, dràve Ju`ne Amerike koja je prema Wilsonovoj zamisli tre- Privremeno narodno predstavni{tvo. U i daleka Australija. bala biti pod za{titom Dru{tva naroda, njega je u{lo 296 “narodnih” predstav- Nakon zavr{etka Prvoga svjetskog kao tampon-dràva izme|u Italije i nika.Tobo`njihrvatskipredstavniciu rata geopoliti~ki odnosi u srednjoj Kraljevine SHS. Taj je plan osujetio tali- tom tijelu bili su birani prema osobnom Europi bili su temeljito izmijenjeni. S janski pjesnik i avanturist Gabriele ukusu Svetozara Pribi}evi}a. Radi}eva je povijesne su pozornice nestala ~etiri D’Annunzio, koji je sa svojim dragovol- strankadobilasamodvapredstavnika, carstva: njema~ko, austrijsko, rusko i jcima (arditima) zaposjeo grad te tako od kojih nijedan nije oti{ao u Beograd. tursko. Od Finske na sjeveru do Al- omogu}io da se to podru~je, ne{to banije na jugu Europe nastalo je ili kasnije, priklju~i Italiji. Gospodarsko izrabljivanje zna~ajnije promijenilo svoje granice ~ak Za Hrvatsku su bili va`ni mirovni pre- Hrvatske 11 dràva. govori s Ugarskom. Mir je potpisan u Monetarno-financijska politika nove S obzirom na to da su Njema~ka, lipnju 1920. u dvorcu Trianon u Fran- dràve jo{ je jednom pokazala pravo lice Austro-Ugarska, Bugarska i Turska bile cuskoj. Njime su prestali vaìti svi raniji Kraljevine SHS. Austro-ugarske krune, gubitnice s njima je trebalo potpisati mi- sporazumi sklopljeni izme|u Hrvatske i koje su bile sredstvo pla}anja u hrvat- rovne ugovore, odrediti im nove granice Ugarske. skim zemljama, zamijenjene su, po~et- te im nametnuti ratnu od{tetu. Kraljevina SHS bila je jedna od kom 1920. godine, u odnosu 4:1 u korist Podru~jebiv{eDràveSlovenaca, va`nih ~lanica Male Antante, koja je, sa srbijanskog dinara. Taje mjera upropas- Hrvata i Srba pripadalo je formalno gu- ~vrstim osloncem na Francusku, tila u{tede pu~anstva u Hrvatskoj i ne bitni~kom taboru, a dràve Srbija i Crna stvorena kao sastavni dio versailleskog moè se okarakterizirati druk~ije nego Gora bile su pobjednice. Ulazak u novu sustava radi o~uvanja statusa quo u

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 33 IZ POVIJESTI

Europi. Taj je vojni savez nastao skla- na~elu, ako ve} ne i u praksi, priznavali kao Jugoslavenski klub. Na taj je na~in, panjem me|usobnih ugovora izme|u svakome narodu pravo na nacionalne i od 419 izabranih zastupnika, izglasa- Kraljevine SHS, êhoslova~ke i Ru- politi~ke slobode. vanje ustava bojkotiralo njih 161. munjske radi zajedni~ke obrane, u Izborni rezultati za Ustavotvornu Na dan sv. Vida, 28. lipnja 1921., prvom redu od ma|arskih presizanja. skup{tinu razotkrivali su svu nedemok- izglasan je, s jedva ne{to vi{e od nat- Neposredni povod stvaranja Male An- rati~nost vaè}ega izbornog zakona, polovi~ne ve}ine, prvi ustav Kraljevine tante bio je neuspjeli poku{aj Karla koji je osebujnom izbornom geometri- SHS – Vidovdanski ustav. Tako Habsbur{kog da u prolje}e 1921. u jom favorizirao reìmske stranke. izglasani ustav bio je daleko od dvo- Ma|arskoj obnovi svoju kraljevsku tre}inske ve}ine koju su zahtijevali vlast. No, Mala je Antatnta zbog Dono{enje Vidovdanskog ustava predstavnici oporbenih stranaka pozi- tada{njih francusko-sovjetskih suprot- Centralisti~ke snage izvojevale su vaju}i se na Krfsku i @enevsku deklara- nosti i protubolj{evi~kog drànja zapad- neznatnu izbornu pobjedu nad anticen- ciju te na “Naputak” Narodnoga vije}a nih dràva imala uvelike i antisovjetsko tralistima, {to je ukazivalo na potrebu SHS. obilje`je. Savez dràva Male Antante sporazumnog rje{enja dràvnog ustro- Vidovdanski je ustav proklamirao us- imao je najve}e zna~enje upravo za jstva. No to se nije dogodilo. Unita- tavnu i parlamentarnu monarhiju s dek- Kraljevinu SHS, jer su gotovo sve sus- risti~ko-centralisti~ki blok je naumio larativno zajam~enim gra|anskim jednedràvepremanjojimaleteritori- beskompromisno provesti svoje central- pravima i slobodama. No, parlamen- jalne pretenzije. isti~ke zamisli u djelo. tarni je sustav bio ograni~en, jer je osim Na izborima za Ustavotvornu Kada je u prosincu 1920. Ustavot- Narodne skup{tine i kralj bio ustavni skup{tinu (Konstituantu), koji su vorna skup{tina zapo~ela svojim radom, ~imbenik. odràni 28. studenoga 1920., Radi}eva odmah je upalo u o~i da zastupnici Glede nacionalnog pitanja Vidovdan- jestrankanasvomerepublikanskome Hrvatske republikanske selja~ke ski je ustav zauzeo stajali{te kompro- programu osvojila 230.000 glasova, od- stranke nisu zuzeli svoja mjesta. Radi} misnoga nacionalnog unitarizma nosno 50 zastupni~kih mandata. Taj je je nastavio svoju taktiku parlamentarne troimenog naroda Srba, Hrvata i uspjeh bio zna~ajan, jer Hrvatska pu~ka apstinencije, koju je zap~eo jo{ u Privre- Slovenaca, a uz to je odredio izrazito selja~ka stranka nije tada imala svojih menom narodnom predstavni{tvu. centralisti~ko dràvno ustrojstvo. Na kandidatauDalmacijiteBosniiHerce- Osim Radi}a u Konstituantu nisu do{la osnovi odredbi Vidovdanskog ustava, govini. Nakon toga velikog uspjeha, niti dva zastupnika Hrvatske stranke vladaju}e velikosrpske snage pro- stranka je u svoje ime stavila, tada beo- prava. gla{avale su svako postavljanje nacion- gradskim vlastodr{cima mrsku rije~ - Tijekom parlamentarne rasprave o alnog pitanja ~inom veleizdaje. “republika”. Stranka se odsada zvala novom dràvnom ustavu, Konstituantu Tijekom rada Ustavotvorne skup{tine Hrvatska republikanska selja~ka su napustili zastupnici Hrvatske zajed- uBeogradu,uZagrebujevije}alovod- stranka. nice i Hrvatske teà~ke stranke, koji su stvo hrvatskoga narodnog pokreta, Osim Radi}eve stranke na Hrvatskoj bili okupljeni u Narodnom klubu, predvo|eno Stjepanom Radi}em. Jo{ su politi~koj pozornici djelovale jo{ Komunisti~ke partije Jugoslavije te prije prihva}aja Vidovdanskog ustava, Hrvatska zajednica, Hrvatska pu~ka Slovenske ljudske stranke, Hrvatske na sjednicama “republikanske zas- stranaka i obnovljena Hrvatska stranka pu~ke stranke i Bunjeva~ko-{oka~ke tupni~ke ve}ine banske Hrvatske”, u prava. Te tri stranke zajedno su osvojile stranke, koje su zajedni~ki nastupale oùjku i travnju 1921., prihva}en je “Us- 22 zastupni~ka mandata, ra~unaju}i i one koje su dobili od Hrvata u Bosni i Hercegovini. Od nehrvatskih stranaka najja~a je u Hrvatskoj bila Pribi}evi} - Davidovi}eva Demokratska stranka, koja je dobila 19 zastupni~kih mjesta u Konstituanti, i to zahvaljuju}i prvenstveno glasovima hrvatskih Srba i onih malobrojnih unitaristi~ki orijentiranih Hrvata. Pa{i}eva Narodna radikalna stranka tako|er je uspjela osvojiti nekoliko zastupni~kih mandata u Hrvatskoj, ali gotovo isklju~ivo me|u ovda{njim srpskim pu~anstvom. Jugoslavenski komunisti, u ~ijim su redovima bili i hrvatski ljevi~ari, osvojili su u Hrvatskoj oko 30.000 glasova i 7 zastupni~kih mandata. Zanimljivo je da su komunisti prvi poslije Radi}eve Selja~ke stranke napustili velikosrpsku krilaticu o “troplemenom narodu Srba, Sprovod hrvatskih omladinaca, ubijenih u zagreba~kim nemirima nakon Hrvata i Slovenaca” te su barem u skup{tinskog atentata

34 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI tav Neutralne Selja~ke Republike Hrvatske”. Prema odredbama toga ustava “Neutralna selja~ka republika Hrvatska ìvi je organ velike ~ovje~anske zajednice, koja se polagano, ali sigurno pretvara u veliku svjetsku saveznu republiku”. “Ustav Neutralne Selja~ke Republike Hrvatske” bio je najcjelovi- tije izloèni program Radi}eve Hrvat- ske republikanske selja~ke stranke na kome }e ona zasnivati cijeli hrvatski na- cionalni pokret. Dono{enje Vidovdanskog ustava potaklo je sporazum izme|u hrvatskih oporbenih stranaka i njihovo okupljanje u Hrvatski blok, u kolovozu 1921. U Blok su u{le Hrvatska republikanska selja~ka stranka, Hrvatska stranka prava te Hrvatska zajednica sa svojom posestrimskom Hrvatskom teà~kom strankom iz Bosne i Hercegovine. Na taj Sprovod Stjepana Radi}a jena~inHrvatskiblokimaoukupno63 narodna zastupnika. U Predsjedni{tvo je spis “Pravo samoodre|enja hrvatskog Radni~ke stranke Ramsay MacDonald BlokabilisuizabraniStjepanRadi}, naroda”, a britanskom ministru Lloydu savjetovalisumudaprekinesapstinen- “zajedni~ar” dr. Mate Drinkovi} i Georgeu pismouzkojemujepriloìoi cijom od parlamentarnog rada te da sa “frankova~ki” prava{ dr. Mirko ustavni nacrt Hrvatske republikanske svojom strankom zauzme mjesto u beo- Ko{uti}. Izvan Hrvatskog bloka ostali selja~ke stranke. No, me|unarodni po- gradskoj Narodnoj skup{tini. suonihrvatskizastupnicikojisubiliiz- liti~ki ~imbenici nisu, kao ni mnogo Razo~aran u Englesku, Radi} je pred abrani na listama Hrvatske pu~ke puta dotada, imali sluha za Hrvatsku i Boì} 1923. stigao u Be~, da bude “bliè stranke, Bunjeva~ko-{oka~ke stranke, njezina pogaèna prava. domovini”. Ondje je primio î~erinov Davidovi}-Pribi}evi}eve Demokratske Na parlamentarne izbore, odràne u poziv da posjeti Moskvu. Za vrijeme stranke i Zemljoradni~ke stranke u Dal- oùjku 1923., Radi}eva je stranka iza{la svoga boravka u prijestolnici sovjetske maciji. Stranke Hrvatskog bloka ujedi- samostalno. Izborni trijumf bio je pot- dràve Radi} se sastao s Kalinjinom, nile su se na programu borbe za pun. Hrvatska republikanska selja~ka predsjednikom Sovjetske Rusije, “potpunu slobodu Hrvatskog naroda”. stranka osvojila je 473.733 glas i 69 zas- î~erinom i jo{ nekim najvi{im pred- Osnivanje Bloka zna~ilo je koncentri- tupni~kih mandata. Nakon tih izbora stavnicima bolj{evi~kih vlasti, koje je ranje svih hrvatskih nacionalnih sila u Stjepan Radi} i njegova stranka postaju upoznao s hrvatskim te`njama. Glavni borbi protiv velikosrpske hegemonije i sredi{te politi~kog okupljanja svih neza- rezultat njegova boravka u Moskvi bilo to na programu Hrvatske republikanske dovoljnika s postoje}im stanjem u je u~lanjenje Hrvatske republikanske selja~ke stranke. dràvi. U svojoj borbi protiv vidovdan- selja~ke stranke u Selja~ku internacion- skog centralizma, Radi} je i dalje nasta- alu, kojom su upravljali komunisti. Taj Poku{aj internacionalizacije vio sa svojom taktikom parlamentarne je njegov ~in za onda{nje europske i hrvatskog pitanja apstinencije. jugoslavenske prilike bio senzacionalan doga|aj. No, ulaskom u Selja~ku inter- U povodu odràvanja me|unarodne @ele}i izbje}i uhi}enje, koje mu je nacionalu Radi} se nije odrekao svoga konferencije u Genovi, u prolje}e 1922., stalno visjelo nad glavom, Radi} se strana~kog programa. Za njega je to bio na kojoj su sudjelovali predstavnici eu- odlu~io na odlazak u inozemstvo. No}u ~isti takti~ki potez kojim je èlio stvoriti ropskih dràva radi rje{avanja aktualnih od 22. na 23. srpnja 1923. ilegalno je privid podr{ke u inozemstvu te tako politi~kih problema i osiguranja trajnog pre{ao ma|arsku granicu te je preko osigurati uvjete koji bi eventualno pris- mira, vodstvo Hrvatskog bloka je Be~a doputovao u Pariz i, kona~no, ilili beogradski politi~ki vrh na poku{alo, slanjem svoga “Memoran- London,odaklejeslaopismakojasu popu{tanje i sporazumijevanje. U kolo- duma”, hrvatskom pitanju dati bila objavljivana u sredi{njem vozu 1924. Radi} se vratio u Zagreb u me|unarodno politi~ko zna~enje. strana~kom glasilu “Slobodni Dom”. pratnji dr. Vladka Ma~eka, ing. Augusta “Memorandum” je svojim pozivanjem Sva su ona odisala optimizmom glede Ko{uti}a i k}eri Mire. na hrvatsku dràvnost i na poloàj pozitivnog rje{enja hrvatskog pitanja. Hrvatske u zajedni~koj dràvi zapravo Tijekom svoga boravka u Londonu Radi}eva kapitulacija bio prosvjed protiv stanja u koje je vo|a hrvatskoga narodnog pokreta hrvatski narod do{ao u Kraljevini SHS. razgovarao je s mnogim Englezima Potkraj prosinca 1924. Pa{i}-Pri- Tijekom cijele 1922. Stjepan Radi} je zainteresiranima za pitanja srednje i bi}evi}eva radikalasko-demokratska upu}ivao predstavke inozemnim dràv- jugoisto~ne Europe. Robert Seton- koalicijska vlada donijela je odluku o nicima. Sovjetskom narodnom kome- Watson, glasoviti Scotus Viator, Henry primjeni “Obznane” i “Zakona o za{titi saru za vanjske poslove î~erinu uputio Wickham Steed ivo|aengleskedràve” nad Hrvatskom republikan-

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 35 IZ POVIJESTI skom selja~kom strankom, zbog njezina kojem }e poku{ati ostvariti hrvatska na- odmjeravanje strana~kih snaga i daljnje pristupanja u moskovsku Selja~ku inter- cionalna prava. zao{travanje odnosa izme|u “radikala” nacionalu. Provo|enje “Obznane” Nakonduljihpregovoraizme|uzat- i Hrvatske selja~ke stranke, tada jo{ zapo~elo je no}u izme|u 2. i 3. sije~nja vorenoga strana~kog vodstva te Dvora i uvijek koalicijskih partnera. Ti su izbori 1925. godine. Uhi}eni su gotovo svi ~la- vlade kona~no je postignut tzv. pokazali da je Radi}eva stranka ostala novi vodstva stranke: Ma~ek, Josip Pre- “narodni sporazum izme|u Narodne jedina hrvatska stranka koja se mogla davec, dr. Stjepan Ko{uti}, dr. Juraj radikalne stranke i Hrvatske repub- uspje{no nositi sa centralisti~ko- Krnjevi} i ing. Ko{uti}. Redarstvo je likanske selja~ke stranke”, koja se od- hegemonisti~kim strankama u zemlji. provelo brojne premeta~ine, a zat- sada vi{e nije nazivala Stvaranje Selja~ko-demokratske voreno je oko 2.000 istaknutijih ~lanova “republikanskom”. Osim {to su, nakon i prista{a stranke u provinciji. Dana 6. sklapanja sporazuma uhi}eni strana~ki koalicije sije~njaurukezagreba~kepolicijepao prvaci bili oslobo|eni, do{lo je i do for- Konstituiranju oblasnih skup{tina prije i sam Stjepan Radi}, koji se skrivao u miranja koalicijske vlade, u kojoj je, davala se velika va`nost, jer su one tre- Selja~kom domu u Zagrebu. pored Pa{i}evih “radikala”, u ministar- bale uvesti sustav {iroke samouprave. Iako je Hrvatska republikanska ske fotelje zasjelo 5 “radi}evaca”, Vodstvo Hrvatske selja~ke stranke selja~ka stranka bila formalno stavljena uklju~uju}i i samoga Stjepana Radi}a, dràlo je da }e preuzimanjem oblasnih izvan zakona, a njezin predsjednik i go- koji je postao ministar prosvjete. U skup{tina u svoje ruke mo}i, barem u tovo cijelo vodstvo u zatvoru, vlada je, radikalsko-radi}evskoj vladi ubrzo su Hrvatskoj, znatno naru{iti central- ipak, dopustila da na velja~ke parlamentarne izbore iza|u i njezini kandi- dat. “Obznana” nad Radi}evom strankom bila je sredstvo politi~kog pri- tiska koji je trebao zbuniti i obezglaviti njezino ~lanstvo tijekom izbora. Usprkos izbornom nasilju i krivot- vorenju rezultata, Hrvatska republikan- skaselja~kastrankapostiglaje neo~ekivani uspjeh – osvojila je 532.872 glasova i 67 zastupni~kih mandata. S obzirom na to da su izbori pokazali da reìm ne moè silom skr{iti hrvatski narodni pokret, kralj Aleksandar je prihvatio sugestiju nekih svojih savjet- nika da s Radi}em treba sklopiti sporazum. Spremnost da se prihvati “vidovdansko stanje” u obliku “monarhije engleskog tipa”, do{la je do izraàja uizjavikojujePavle Radi},udogovoru Sprovodna povorka na Jela~i}evu trgu s jo{ uvijek zatvorenim predsjednikom stranke Stjepanom Radi}em, pro~itao izbile unutarnje trzavice, koje su bile re- isti~ko-hegemonisti~ki dràvni ustroj. 27. oùjka 1925. u Narodnoj skup{tini. zultat nastojanja hrvatskih ministara da Po~etkom 1927. Hrvatska selja~ka Tom je izjavom vodstvo stranke priznalo promijene dotada{nju centralisti~ku stranka je svojom voljom istupila iz monarhijsko dràvno ustrojstvo s dinas- politiku. Stoga ta vlada nije bila duga koalicijske vlade u kojoj nije nikada tijom Kara|or|evi}a. Ali, stoje}i na vijeka. Formalni povod za njezin pad postala ravnopravan partner “radika- gledi{tudaSrbi,HrvatiiSlovenci~ine bila je korupciona{ka afera Rade lima”. Sam je Stjepan Radi} javno tri odjelita naroda, stranka se odlu~no Pa{i}a, sina predsjednika vlade Nikole izjavljivao da njegova stranka “nije u izjasnila protiv nacionalnog unitarizma. Pa{i}a. Nakon {to je koalicijska vlada vladi nego pri vladi”. Priznav{i tada{nje dràvnopravno “radikala” i “radi}evaca” bila ob- stanje kao ~injeni~no, Radi} je istakao novljena, Radi} je svom èstinom nasta- Parlamentarni izbori odràni u rujnu potrebu da se ono uredi naknadnom re- vio kritizirati centralisti~ki poredak, ali i 1927. provedeni su, kao i svi prethodni, vizijom Vidovdanskog ustava, koja }e se razobli~avati nezakoniti rad pojedinih u ozra~ju bezobzirnog nasilja protiv svih temeljiti na narodnom sporazumu. ministara s kojima je sjedio u vladi. Da oporbenih nacionalnih pokreta. Osim bi se oslobodila Radi}eve neugodne po- Hrvatske selja~ke stranke, koja je osvo- Skup{tinska izjava Pavla Radi}a liti~ke aktivnosti, vlada ga je, po~etkom jila 61 zastupni~ki mandat, na izborima ozna~ila je prijelomnu to~ku na kojoj su rujna 1925., poslala u @enevu da, za- je samostalno nastupio i obnovljeni Stjepan Radi} i njegova stranka odustali jedno s ministrom vanjskih poslova Hrvatski blok, koji su sada sa~injavali od republikanskog programa. Nin~i}em, zastupa Kraljevinu SHS u Hrvatska stranka prava (“frankovci”), Ocijeniv{i da borba iz oporbenih redova Dru{tvu naroda. Trumbi}eva Hrvatska federalisti~ka ne pruà realne izglede za ostvarenje selja~ka stranka i Hrvatski selja~ki re- programskih ciljeva, Radi} je tim ~inom Izbori za oblasne skup{tine, odràni u publikanski savez, kome se na ~elu nala- otvorio novo razdoblje svoje politike u sije~nju 1927., bili su povod za novo zio dr. Stjepan Bu}. Kandidati Bloka dr.

36 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI

Ante Trumbi} i dr. Ante Paveli},kasniji Radi}senijeuspioothrvatizado- usta{ki poglavnik, osvojili su oba za- bivenim ranama. Umro je 8. kolovoza greba~ka mandata, ali i ni{ta vi{e od 1928. u Zagrebu. Njegova je smrt izaz- toga. vala veliku narodnu àlost. Radi}ev Politi~ka, gospodarska i financijska sprovod, koji je vjerojatno bio najve}i u neravnopravnost tzv. pre~anskih kra- povijesti hrvatskog naroda, jasno je po- jeva, tj. biv{ih austro-ugarskih zemalja, kazao odlu~nost Hrvata u borbi za saSrbijomdovelojedostvaranja uspostavu slobodne hrvatske dràve. “pre~anske fronte”, koja je nastala pri- Mu~eni~kasmrtStjepanaRadi}ai bliàvanjem Radi}eve Hrvatske njegovih strana~kih drugova ozna~ila je selja~ke stranke i Pribi}evi}eve Sa- po~etak kraja Kraljevine Srba, Hrvata i mostalne demokratske stranke. Naime, Slovenaca, koju ne}e mo}i spasiti ni nakon {to su “radikali” uklonili Sveto- uskoro uvedena diktatura kralja Alek- zara Pribi}evi}a iz vlade, i on se na{ao u sandra. oporbi vladaju}em reìmu. U studenome 1927., biv{i èstoki protivnici, Literatura: Radi} i Pribi}evi}, stvorili su Selja~ko- demokratsku koaliciju. U rezoluciji, Ivo BANAC, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Porijeklo, povijest, politika, Zagreb, 1988.; koju su obojica potpisali, najavili su jedinstvo parlamentarne akcije te istakli Ferdo ÛLINOVI], Dokumenti o Jugoslaviji, Zagreb, 1968.; stajali{te da njihova koalicija moè u}i samouonuvladukojabizna~ilapro- Neda ENGELSFELD, Prvi parlament Kral- jevstva Srba, Hrvata i Slovenaca – Privremeno mjenu dotada{njega politi~kog sustava narodno predstavni{tvo, Zagreb, 1989.; uduhudemokracije,parlamentarizmai Radikalizacija hrvatske javnosti: ravnopravnosti. prava{ka mlade` poziva na Branislav GLIGORIJEVI], Parlament i politi~ke stranke u Jugoslaviji (1919-1929), Beo- Selja~ko-demokratska koalicija, na oruànu borbu grad, 1979.; ~elu sa svojim prvacima, u{la je u o{tru Josip HORVAT, Politi~ka povijest Hrvatske, I. i borbu, podjednako i u narodu i u cimaizrevolveranamjestuusmrtio II., Zagreb, 1989.; hrvatske zastupnike Pavla Radi}a i Narodnoj skup{tini, protiv “radikalske” Rudolf HORVAT, Hrvatska na mu~ili{tu, Za- vlade Velje Vuki}evi}a, razotkrivaju}i \uru Basari~eka te ranio Stjepana greb, 1942.; Radi}a, dr. Ivana Pernara i Ivana njezin pristran rad u rje{avanju najvital- Bogdan KRIZMAN, “Stjepan Radi} – ìvot – mi- nijih problema gospodarstva te Gran|u. Uz poklik “@ivela Velika saoidjelo”,u:B.KRIZMAN,ur.,Koresponde- bezna~elnosti u vanjskoj i nasilja u unu- Srbija”, Ra~i} je neometano napustio cija Stjepana Radi}a 1919-1928., 2, Zagreb, tarnjoj politici. mjesto groznog zlo~ina. Za nedjelo, 1973., s.33-119.; koje gotovo da nema premca u europ- Bogdan KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske i Atentat po narud`bi Beograda skoj parlamentarnoj povijesti, ubojica stvaranje jugoslavenske dràve, Zagreb, 1977.; Uzajamne optu`be i napadi je,moèseslobodnore}i,prijebiona- Bogdan KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjet- strana~kih prvaka te brojni novinski gra|en negoli ka`njen. Njegova zatvor- skom ratu. Hrvatsko-srpski politi~ki odnosi, Zagreb, 1989.; napisi nabijeni mr`njom i ne- ska}elijamoglasemjeritisasvakim prikrivenim prijetnjama, zao{trili su po- boljim hotelom. Zvonimir KULUND@I], Atentat na Stjepana Radi}a, Zagreb, 1967.; liti~ke prilike u Kraljevini SHS do te Poslije atentata svi su zastupnici mjeredaseve}sasvimotvorenogo- Hrvoje MATKOVI], Povijest Hrvatske selja~ke Selja~ko-demokratske koalicije i Hrvat- voriloipisaloomogu}nostidaStjepan stranke, Zagreb, 1999.; skog bloka napustili okrvavljenu Radi} padne kao `rtva planiranog aten- Hrvoje MATKOVI], Povijest Jugoslavije Skup{tinu, a u zemlji je zavladao strah, tata. U beogradskom listu “Jedinstvo”, (1918.-1991.). Hrvatski pogled, Zagreb, ogor~enje i neizvjesnost. U Hrvatskoj 1998.; koji je smatran glasilom predsjednika nitko nije sumnjao da je sve bilo una- vlade Vuki}evi}a, objavljen je zloslutni Ivan MU@I], Stjepan Radi} u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, Ljubljana, 1987.; ~lanak pod naslovom “Sa svinjama prijed smi{ljeno i organizirano, i to na moè se samo njihovim jezikom najvi{em mjestu. Dragutin PAVLIÊVI], Povijest Hrvatske, Za- greb, 2000.; razgovarati”, u kome stoji: Na vijest o tragi~nom doga|aju u beo- [ ] Ivo PETRINOVI], Ante Trumbi}. Politi~ka “ Radi} taj sazreli stenjeva~ki pito- gradskoj Skup{tini, u Zagrebu je do{lo shva}anja i djelovanje, Zagreb, 1986.; mac treba dobro da zapamti, da }e pado spontanih demonstracija, koje su tra- dati i glave izdajnika i nevaljalaca, ako Darko SAGRAK, Dr. Milan pl. [ufflay. Hrvatski jale gotovo puna dva dana. Na tisu}e aristokrat duha, Zagreb, 1998.; budenu`no,ali}esereduzemljii Zagrep~ana prosvjedovalo je protiv autoritet parlamenta odràti na visini”. Ante SMITH PAVELI], Dr. Ante Trumbi}. ne~uvenog zlo~ina. U nastojanju da Problemi hrvatsko-srpskih odnosa, München, Ubojstvo je visjelo u zraku, samo je rastjera ogor~ene demonstrante, redar- 1959.; jo{ bilo pitanje vremena kada }e i gdje stvo se posluìlo i vatrenim oru`jem. Ferdo [I[I], Dokumenti o postanku Kraljevine biti po~injeno. Kobnog 20. lipnja 1928. Epilog: troje mrtvih mladi}a – Kre{imir Srba, Hrvata i Slovenaca 1914.-1919., Za- u Narodnoj je skup{tini biv{i komita i Jerbi}, Nikola Majcen i \or|e Bjelo{, greb, 1920.; dvorski pouzdanik Puni{a Ra~i},zas- {ezdesetak ranjenih na obje strane i 120 Franjo TU\MAN, Hrvatska u monarhisti~koj tupnik Narodne radikalne stranke, hit- uhi}enih prosvjednika. Jugoslaviji 1918.-1941., 1, Zagreb, 1993.

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 37 IZ POVIJESTI

BLA@ENI ALOJZIJE STEPINAC I HRVATSKA DR@AVA (XVII.) POKU[AJI MANIPULACIJE STEPINÊVIM IMENOM Velikosrpske i jugoslavenske snage ni- Pi{e: je puno vjerodostojnije nego odgovo- kako se nisu mirile s raspadom Jugo- raju}i dio knjige "Moje sje}anje na slavije i uspostavom Nezavisne Dràve Ivan GABELICA Hrvatsku". Hrvatske. One su {irile po svijetu, pa i u Na ovo se ne bi trebalo ni osvrtati, Vatikanu, svakovrsne laì o hrvatskomu kada neki pisci, poput dr. Jure Kri{te,ne burghu 27. kolovoza 1993., dakle 52 go- narodu i njegovoj dràvi. Izmi{ljale su i bi na temelju te knjige uspomena dine nakon nastanka Stepin~eva iz- vi{estruko uve}avale brojke o stradalim stvarali pogre{ne zaklju~ke o odnosima vje{}a. U toj knjizi tvrdi, da je izvje{}e Srbima, a podpuno pre{u}ivale srpske, Stepinca i hrvatskih dràvnih vlasti, a da stajalo pred Stepincem, da ga on nije ~etni~ke i komunisti~ke, zlo~ine nad pritom pismo od 9. svibnja 1941. i ne ~itaonegomugajenadbiskuppre- hrvatskim narodom. Tako su htjele mo- spominju(22). Prema tom Ru{inovi}evu bilizirati svjetsko javno mnijenje, pismu,Stepinacusvomuizvje{}una- uklju~iv{iicrkvene krugove, protiv pada "~etnike i komuniste, kao za~et- NezavisneDràveHrvatskeisru{itije. nike svega zla {to se zbilo u Hrvatskoj", a Naàlost, u tu ne~asnu djelatnost bili su to je podkrijepio dragocjenim materija- uklju~eniinekihrvatskipoliti~ari lom, za koji ni Ru{inovi} nije znao. (Krnjevi}, [utej, [uba{i}, Bi}ani}, Poloàj u zemlji "ocjenjuje povoljno i Juki}, Martinovi}, Gaì i dr.). hvali rad i nastojanje vlade". O samim Kao crkveni velikodostojanstvenik i u "Poglavnikovim naporima i brizi da se Vatikanu ugledna osoba, Stepinac se je ~im prije uspostavi red, te o njegovom suprotstavljao tim klevetama i nastojao vjerskom raspoloènju i postupku Sv. Oca i njegove najbliè suradnike svo- prema crkvi govori najljep{im rije~ima”. jim izvje{}ima poslanim iz Zagreba ili On kaè, "da je sigurniji nego ikada prije neposredno predanim u samomu Vati- za sudbinu hrvatskoga naroda i dràve, kanu te u osobnom razgovoru s njima is- jer je vodstvo i sam narod pokazao volje tinito i dokumentirano izvijestiti o i smisla da o~uva ono {to smo dobili". Is- zbivanjima u Hrvatskoj i o radu hrvat- tina, "njega su smetali stanoviti ispadi skoga katoli~kog sve}enstva, koje je pojedinaca, ali se je uvjerio, da su to bili tako|er bilo klevetano i napadano. zbilja ispadi pojedinaca, a da vodstvo s Osim u lipnju 1941., on je za vrijeme time nije imalo nikakve veze nego samo NezavisneDràveHrvatskejo{dvaputa muke da zlo, koje s koje strane do{lo, boravio u Rimu. Godine 1942. oti{ao je sprije~i". Prema Stepin~evu mi{ljenju, podkraj mjeseca travnja i zadrào se "nemoèseinesmijedozvolitidabilo dvanaest dana, a 1943. bio je od 26. svib- tko napada N.D.H. i da baca lo{e svijetlo njado3.lipnja.ObaputapodniojeSv. na hrvatski narod, pa je zato do{ao u Stolici pisano izvje{}e. pri~ao, da ga je ocijenio pozitivnim za Rim da pobija laì, koje su servirane hrvatsku stvar, da je, javljaju}i o tomu Svetoj Stolici"(23). Obrana Hrvatske u Vatikanu Lorkovi}u, stanovite ulomke "prikazao pone{to ublaèno" i da je Stepinac u iz- Kada je u svibnju 1943., zajedno sa dr. Stjepanom Lack- O izvje{}u podnesenom koncem trav- vje{}u "branio pravo hrvatskoga naroda svojim tajnikom ovi}em nja ili po~etkom svibnja 1942. ostavio je na samostalnu dràvu", bez obzira ko- ,opetdo{aouRim,Stepinacje dr. Nikola Luigiu Maglioneu u dva navrata svjedo~anstvo liko bio "u nesuglasju s reìmom"(21). kardinalu ,dràvnom Ru{inovi},savjetnikuhrvatskomupo- tajniku Svete Stolice, predao 34 doku- slanstvu u Rimu, zaduèn za odnose s Iz rije~i u Ru{inovi}evu dopisu menta, iz kojih se vidi, {to je on do tada Vatikanom. Javljaju}i o tomu slu`beno Lorkovi}u od 9. svibnja 1942., da mu je u~inio za Srbe i @idove, i popratni dopis dr. Mladenu Lorkovi}u, ministru Stepinac "u glavnom pokazao taj iz- napisan u Zagrebu 24. svibnja iste go- vanjskih poslova Nezavisne Dràve vje{taj", nije posve jasno, je li ga dine.Sli~nokaouizvje{}uutravnju Hrvatske, Ru{inovi} 9. svibnja 1942., Ru{inovi} pro~itao. Ako ga je samo 1942., u tomu dopisu isti~e, "da materijal dakle kratko vrijeme nakon Stepin~eva o~ima vidio, za{to su mu trebale rije~i "u koji je Svetoj Stolici poslala srpska boravka u Rimu ili jo{ za vrijeme toga glavnom" i za{to je, ne pro~itav{i ga, propaganda, sluì samo tome da u o~ima boravka, pi{e, da mu je Stepinac "u glav- svomu ministru pisao, da je apsolutno Svete Stolice umanji ugled sada{njeg nom pokazao taj izvje{taj", koji se sastoji pozitivan? Kako je onda mogao neke reìma u Hrvatskoj". No, "da bi se stekao od "9 stranica pisanih na stroju", i ulomke u njemu ublaìti? O~ito je, da je to~an uvid u ~injenice valja znati, da se uvjerava, "da je s na{eg", zna~i hrvat- on, makar letimi~no, pro~itao izvje{}e, okrutnost, na koju se àle Srbi, javila skog, "stanovi{ta apsolutno pozitivan", ali je, pi{u}i knjigu, nakon pedesetak go- tijekom nacionalne revolucije, kad je navode}i dalje neke pojedinosti iz njega. dina to zaboravio. No, ako mu ga je vrijeme sa sobom donijelo neodgovorne Drugi put on o tomu izvje{}u pi{e u Stepinac i samo prepri~ao, 9. svibnja pojedince koji su u ime vlade po~inili knjizi svojih uspomena "Moja sje}anja 1941. mu je to bilo daleko svjeìje nego zlo~inenemare}iustvarizaautoritet na Hrvatsku", napisanoj kratko vrijeme pedesetak godina kasnije. U svakomu dràve ili ~ak ~esto idu}i protiv uredbi prije smrti, koja je nastupila u Pitts- slu~aju Ru{inovi}evo pismo Lorkovi}u vlade". Takvima su se hrvatske dràvne

38 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI vlasti suprotstavljale, pa je "mnogo tih eli}a", a "nadbiskup Stepinac ne korigira neodgovornih osoba strijeljano nared- svoga biskupa". Ne{to prije toga "se je bom vlade". U sli~nim prilikama Srbi su na{ao jedan drugi katoli~ki nadbiskup, posvedrug~ijepostupali,paoni"koji [ari} u Sarajevu, koji je ispjevao 24. de- optuùju trebali bi se podsjetiti da je cembra 1941., ~itavu dugu odu Pav- Srbin Puni{a Ra~i},nakon{tojeu eli}u"(25). Preko iste krugovalne Skup{tini u Beogradu ubio neke hrvat- postaje Vilder je napao jo{ è{}e Step- ske" narodne zastupnike, "stavljen, is- inca 8. srpnja 1942. Navode}i "Hrvatski tina, u zatvor, ali je istovremeno bio narod"i"Katoli~kilist",ukojemuse gotovo slobodan dobiv{i od vlade u Beo- donose vijesti o posjetu Zbora duhovne gradu mjese~nu pomo} od 2000 dinara", mladeì Paveli}u, odnosno odu{evljeni {to se je ~uvalo kao dràvna tajna. ~lanci u prilogu Paveli}u, naro~ito se je Nakon {to je nabrojio mnoge dobre okomio na Stepin~evu naredbu sve}eni- stvari, {to su ih hrvatske dràvne vlasti cima, da se 14. lipnja, povodom Pav- u~inile, zaklju~io je, "da sada{nji reìm u eli}eva imendana, sluì sve~ani Te Hrvatskoj barem izgleda pun dobre Deum, u kojoj je stajalo, da se "tom zgo- volje, koju Crkva ne moè pore}i", ali je dom narod opet pozove da se skru{eno nadodao, "da Srbi ne }e prestati pomoli Bogu za dobrobit nezavisne osu|ivatiimrzitikatoli~kuCrkvuma dràve Hrvatske, za poglavnika i za {to kakav bio prema njima stav Crkve". Ve}eslav Vilder, jedan od najglasnijih skoriji mir u svijetu, kako bi i na{a do- Boje}i se za sudbinu Katoli~ke crkve, protivnika katoli~ke crkve i nadbiskupa movina Hrvatska procvala sve vi{e, za ako propadne Nezavisna Dràva Hrvat- Stepinca vremenito i vje~no dobro svojih si- ska, Stepinac je u popratnom dopisu nova...". Te rije~i je Vilder na krugovalu izrazio "uvjerenje da katoli~ka crkva ne NezavisnuDràvuHrvatskuitkojojje protuma~io, tako da nadbiskup Stepinac bi preìvjela razdoblje okrutnog lojalan. To je i razumljivo, kada se ima "nare|uje, da se u katoli~kim crkvama u mu~eni{tva, kad bi Hrvatska makar i jena umu, da je "ministar vojske, mor- Hrvatskoj moli za pobjedu Hitlera i na- dan dan ponovno do{la pod srpsku narice i vazduhoplovstva" u toj jugo- cizma", {to je, naravno, samo njegova vlast". Na kraju je napisao: "Ako je reak- slavenskoj izbjegli~koj vladi bio zlobna insinuacija, pa je svoj govor eu- cija Hrvata kadkad bila okrutna mi zbog "|eneral" Draà Mihailovi}, uz kojega fori~no zaklju~io uvredljivim rije~ima, toga àlimo i osu|ujemo tako ne{to. Ali su jednako stajali Slobodan Jovanovi} i da je "mrak pao na glavu i du{u nadbisk- je van svake sumnje da su takvu reakciju Juraj Krnjevi}, slu`beni predstavnik upadr.AlojzijaStepinca",tejeon"od izazvali Srbi koji su prekr{ili sva prava Hrvatske selja~ke stranke u toj vladi. tog ~asa pokojnik u svome narodu i hrvatskog naroda tijekom 20 godina za- svijetu"(26). Ali na Vilderovu veliku jedni~kog ìvota u Jugoslaviji. Ovo Odgovor Ve}eslavu Vilderu i àlost, povijest je pokazala upravo priznaju i àle uostalom mnogi ozbiljni njegovim sumi{ljenicima obratno. Srbi koje ne vodi mr`nja ili osveta"(24). Napadajima na Stepinca prvi je Stepinac se, u pravilu, nije osvrtao na Kao {to se vidi, misli u Stepin~evu iz- zapo~eo Ve}eslav Vilder,êh,~lan napadaje svojih protivnika, kada je meta vje{}u,kakoihjeupismuod9.svibnja uèga vodstva Pribi}evi}eve Samostalne napadaja bio on osobno. Me|utim, kada 1942. Ru{inovi} prenio Lorkovi}u, demokratske stranke, poznat po svojim se je radilo o upletanju u prava Crkve, dopunjuju se i u bitnim stvarima podu- krutim jugoslavenskim i ekstremno lib- nikada nije {utio. Tako je bilo i sada. daraju sa sadràjem Stepin~eva poprat- eralisti~kim stajali{tima. Kako je nje- Odgovorio je Vilderu, ali i svima onima noga dopisa od 24. svibnja 1943. To gova stranka jo{ 1927. s Hrvatskom koji su mislili kao on i koji su razarali i zna~i, da je Ru{inovi} 9. svibnja 1942. selja~kom strankom tvorila Selja~ko- palili po Hrvatskoj, nekoliko dana Lorkovi}u prenio vjerno sadràj demokratsku koaliciju, politi~ki ga se kasnije u svojoj propovijedi za vrijeme Stepin~eva izvje{}a Svetoj Stolici. U oba moè ozna~iti jo{ i kao blièga surad- hodo~a{}a u Mariji Bistrici rije~ima: slu~aja Stepinac je odlu~no branio op- nika Jurja Krnjevi}a, Jurja [uteja, Ivana "Molimo se Majci Bo`joj za one koji u stanak Nezavisne Dràve Hrvatske i od- [uba{i}a, Rudolfa Bi}ani}a, Ilije Juki}a neznanju razaraju narodnu imovinu, da bijao klevete protiv hrvatskih dràvnih i ostalih njihovih strana~kih sudrugova. imBogotvorio~iidaseraskajanasrca vlasti. Takvo njegovo drànje izazvalo je Preko londonske krugovalne postaje vrate k Bogu. Molimo se i za one koji su bijes kraljevske jugoslavenske izbje- BBC Vilder je 17. velja~e 1942., sluè}i napustilidomovinuisadabiiztu|ine gli~ke vlade i krugova oko nje, me|u ko- se svim onim klevetama, koje su ti htjeli davati savjete katoli~koj Crkvi, za jim se je nalazilo, kako je poznato, i krugovi redovito {irili o hrvatskoj dràvi koga smije a za koga ne smije moliti. Mi nekoliko istaknutih prvaka Hrvatske i njezinoj vlasti, izjavio mje{avinom znademo, da je na{a apostolska du`nost selja~ke stranke. Zbog toga je postao hrvatskoga i srpskog jezika, da su opominjati vjernike, da se mole za sve meta njihovih napadaja, u kojima su ga o~ekivali, da }e se uzbuniti savjest "od ljude; posebno za one koji su na vlasti, a povezivali sa svim onim klevetama, koje nadbiskupa iz Zagreba i Sarajeva pa napose za dràvne poglavare. Ako su redovito {irili protiv Nezavisne \akova", ali se ne ~uje "glas protesta budemo trebali kakvog savjeta u toj Dràve Hrvatske i njezine vlasti. Uza nj, nadbiskupa Stepinca", nego se u novi- stvari,ondagane}emotraìtikodpo- napadali su cijeli hrvatski katoli~ki nama ~ita, "kako u~estvuje na liti~ara,kojisuseizrugivaliistinama episkopat, pogotovo vrhbosanskoga fa{isti~kim i nacisti~kim paradama", dok na{e svete vjere i blatili Majku Bo`ju, nadbiskupa [ari}a. Tim krugovima "zagreba~ki biskup Salis-Sewis u novo- nego }emo ga traìti kod onoga, koga je svatkojebiokriv,tkopodupire godi{njem pozdravu izravno veli~a Pav- Bog postavio vrhovnim u~iteljem vjere i

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 39 IZ POVIJESTI morala, kod Svetog Oca. Ako pak netko u sadanjim vremenima nije nimalo zata- misli da }e nas zastra{iti svojim pri- jila u svojoj zada}i, pokazat }e jatnjama iz tu|ine, onda neka znade, da budu}nost, kada }e se o mnogo stvari Katoli~ka Crkva stoji vedra ~ela i ~iste mo}imirnijeraspravljatiikadadoku- savjesti, bez straha u svakoj situaciji, da menti iza|u na vidjelo. Ali ve} danas nastavi svoje boànsko poslanje"(27). bismo èljeli staviti na stanovite Ova propovijed je i te kako zna~ajna u krugove, organizacije i pripadnike dru- dràvnopravnom smislu. Ne samo da se gihnarodnihskupinaupit,dalijeka- njome, u stvari, osu|uje liberalizam, rad toli~kaCrkvahu{kalanarat,kojije tada{nje jugoslavenske politi~ke emi- donio tako stra{ne posljedice, ili netko gracije i metode partizanske borbe, drugi? Da li je katoli~ka Crkva godi- nego se Paveli} oslovljava dràvnim po- nama stvarala u du{ama nezadovoljstvo glavarom, {to zna~i da je Nezavisna i podivljalost, koja je urodila tako àlos- Dràva Hrvatska dràva u pravom nim posljedicama? Koliko je puta u smislu rije~i. zadnja dva decenija katoli~ka Crkva opominjala sve predstavnike kulturnog i Prvaci HSS-a protiv Stepinca politi~kog ìvota, da se prestane s gaèn- jem ljudskih i narodnih prava; da se Nakon Vildera napadajima na hrvat- prestane {tampom i kinima ru{iti ski katoli~ki episkopat, pa prema tomu i plemenito ~ovje{tvo i }udorednost u na Stepinca, nastavio je Krnjevi}. Go- narodu. Sve je bilo uzalud. Vjetar se si- vore}i 16. studenoga 1942., tako|er jao usprkos svih na{ih nastojanja i opo- preko londonske krugovalne postaje Stepin~ev kriti~ar Juraj Krnjevi}, minjanja i izrodio u stra{nu buru, koju BBC, optuìo je hrvatske biskupe, da predstavnik HSS-a u jugoslavenskoj svi pravi katolici s nama duboko àle, ali nisu ni{ta u~inili ili da nisu dovoljno izbjegli~koj vladi, pozivao je Hrvate da se koju se kraj svih po{tenih nastojanja nije u~inili za za{titu Srba u Hrvatskoj. Izja- pridruè ~etnicima dalo sprije~iti"(29). viojepritomu,daseneobra}a"dr. [ari}u, koji se pona{ao kao oni, koji su Dakle, Stepincu je bilo jasno u ~ije nici hrvatske dràvne nezavisnosti o njoj izgubili du{u i savjest", nego "ostalim po- ime Krnjevi} govori i ~ije probitke zas- po svijetu {irili, kako bi sru{ili samu glavarima katoli~ke crkve u Hrvatskoj", tupa i brani, pa mu je zato ovako i odgo- dràvu, ipak se o njegovim politi~im sta- da ispitaju svoju savjest, jesu li sto posto vorio. U temelju ovoga odgovora nalaze jali{tima javljaju i opre~na mi{ljenja, izvr{ili svoju du`nost. Prihva}aju}i pod- se iste misli, koje su sadràne u njegovu koja je potrebno raspraviti. puno velikosrpsku tvrdnju o Srbima kao popratnom dopisu kardinalu Maglioneu Nada Kisi}-Kolanovi} tvrdi, da su, jedinim `rtvama i nastupaju}i prema od 24. svibnja 1943. Tamo je rekao, da su prema nekim svjedo~anstvima, ~lanovi biskupima kao neki vrhovni moralni okrutnosti, na koje se Srbi àle, po~inili pu~isti~ke skupine Lorkovi}-Voki} "bili autoritet, napao ih je, da "nije dosta neodgovorni pojedinci, koji nisu u dodiru s nadbiskupom Stepincem i pa- postaviti neke komplicirane sudove i po{tivali odredbe hrvatskih dràvnih pinskim legatom Marconeom, a veza je stidljivo se ograditi od usta{kih zlo~ina vlasti, pa su te vlasti mnoge od njih dale i{la preko J. Torbara" i da su Stepinac i poimence od usta{kog pokatoli~avanja", strijeljati. Ali te okrutnosti, zbog kojih "kra{i}ka grupa" kanonika poduprli "za- nego je potrebna njihova "mu{ka rije~ Stepinac àli, su "izazvali Srbi koji su jedni~ki plan HSS-a i Lorkovi}a"(30). osude, kako bi to bilo u skladu i s prekr{ili sva prava hrvatskog naroda Iako jo{ uvijek sve pojedinosti toga osje}ajem hrvatskog naroda i s naukom tijekom 20 godina zajedni~kog ìvota u "pu~a" nisu znanstveno utvr|ene, sa sig- katoli~ke crkve". Zavr{io je, da "takove Jugoslaviji". Okrutnosti su odgovor i na urno{}u se moè tvrditi, da su njegovi rije~i do sada iz usta na{ih vjerskih po- ~etni~ke i partizanske zlo~ine nad hrvat- glavni protagonisti bili domovinski glavara naàlost nismo ~uli"(28). skim narodom. To je u biti smisao prvaci Hrvatske selja~ke stranke August Stepin~eva odgovora Krnjevi}u. Na ove napadaje i optu`be, kojima je Ko{uti}, Ivanko Farolfi i Ljudevit Krnjevi} htio hrvatske katoli~ke biskupe Neutemeljene spekulacije u Toma{i}, a Lorkovi} i Voki}, svjesne ili nesvjesne, marionete u njihovim ru- staviti u slu`bu svoje jugoslavenske poli- literaturi tike, Stepinac je dostojanstveno, istina kama. Ko{uti}evo je stajali{te bilo, "da saznatnimprotekomvremena,odgovo- Bez obzira na to koliko ga napadali ili sve hrvatske protukomunisti~ke snage rio u svojoj znamenitoj propovijedi u branili, Stepinac je bio ve} u to vrijeme stupe u vezu s prvacima protukomu- Zagrebu na blagdan Krista Kralja 31. lis- veliki moralni auktoritet, pa su o nje- nisti~kih snaga Srbije i na jednoj za- topada 1943. Njemu i njegovim po- govu mi{ljenju vodili ra~una i prijatelji i jedni~koj platformi borbe poku{aju liti~kim istomi{ljenicima poru~io je: neprijatelji, i istomi{ljenici i protivnici, sprije~iti, da Hrvatska i Srbija padnu "Jedni nas optuùju, da nismo pravo- te su se i u domovini i u inozemstvu na nj pod komunisti~ke reìme", a da nakon dobnoidanismokakobitrebaloustali pozivali, kad im je to odgovaralo. Stoga rata "zainteresirani narodi sami odlu~e, protiv zlo~ina, koji su se zbivali po poje- se je njegovim imenom i manipuliralo, da li su za Jugoslaviju ili protiv nje"(31). dinim krajevima na{e domovine. Njima kako bi se postigli odre|eni pro- To zna~i, da je i "pu~" Lorkovi}-Voki} odgovaramo prije svega, da mi nismo mid`beni u~inci. Iako iz do sada nave- stvarno vodio u likvidaciju Nezavisne niti èlimo biti bilo ~ija politi~ka trublja, denih njegovih izjava i postupaka nepo- Dràve Hrvatske i u obnovu Jugoslavije. koja prilago|uje svoj glas ~asovitim èl- bitnoproizlazi,daje~vrstostajaouz Nada Kisi}-Kolanovi} se za svoju jama i potrebama pojedinih stranaka ili NezavisnuDràvuHrvatskuibranio tvrdnju poziva na svjedo~anstvo strano- pojedinaca. (...) A da Crkva katoli~ka ni njezinu vlast od kleveta, koje su protiv- vitoga Marka Bili}a. Tosvjedo~anstvo je

40 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI nepodpisano,nevidisekadagajeiko- liti~kim strankama i uop}e o politici u kraljevskoj Jugoslaviji, Mari~i} je zbog jomzgodomBili}daoitkojetajMarko tvrdio: "Kao biskup nisam bio ni HSS- suradnje s "Abwehrom" bio zatvaran i u Bili}. Stoga ono nije nikakav vjerodosto- ovac, ni usta{a, ni pu~ka{. Interese Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj i u komu- jan dokument i na njemu se ne mogu te- naroda branio sam i branit }u, a politiku nisti~koj Jugoslaviji. Na ~estim ispiti- meljiti nikakvi povijesni zaklju~ci(32). kao takvu ostavljam drugima"(36). vanjima o svojoj djelatnosti, dao je o Dodu{e, Stepinac na saslu{anju pred Okru`nicama od 10. 8. 1938., 4. 2. 1942. i tome vi{e izjava, pa i o Stepin~evim OZN-om 22. svibnja 1945. priznaje, da 24. 9. 1943. zabranio je svomu sve}en- svezama s Kvaternikom. Te su izjave, u mu je Voki} pri~ao o Lorkovi}evim stvu, da se bavi politikom, a dopisom od cjelini promatrane, me|usobno pro- svezama s Ko{uti}em, o o~ekivanju 8. 2. 1942. molio je Paveli}a, da oslobodi turje~ne, a isto tako i oni dijelovi, koji se pomo}i od Engleza i o preusmjeravanju sve}enike obavljanja du`nosti narodnih odnose na Stepinca i Kvaternika. Ne- hrvatske politike prema njima, ali ne i o zastupnika(37). sporno je, da je Kvaternik sa Semmer- svrgavanju Paveli}a s vlasti. Iz toga Svrgavanje Paveli}a i usta{a s vlasti i inga poslao Stepincu nekoliko pisama i priznanja se ne vidi, da bi Stepinac imao njezina predaja Hrvatskoj selja~koj da mu je Stepinac na njih odgovorio. i prihva}ao bilo kakvu ulogu u stranci bilo je zami{ljeno, kako se tvrdi, Mari~i} tvrdi, da su jedno pismo i odgo- "pu~u"(33). Neshvatljivo je i suprotno nasilnim putem, dakle i uz mogu}nost vor na nj poslani preko njega. tradicionalnom pona{anju vatikanske prolijevanja krvi. Nezamislivo je, da bi Na ispitivanju pred OZN-om 6. lipnja diplomacije, da bi u tomu sudjelovao ap- se Stepinac bavio onim, {to je zabranji- 1945. izjavio je, da je pismo upu}eno ostolski vizitator Marcone. Stepincu predao njegovu tajniku. To je Drugom zgodom Nada Kisi}-Kol- potvrdio i Ivan [ali}, rekav{i na glavnoj anovi} pi{e, da je Stepinac "na Kvater- raspravi kao Stepin~ev suoptuènik, da nikov poziv za sudjelovanje u je to pismo Mari~i} predao dr. Stjepanu restauraciji HSS-a" odgovorio, da je "on Lackovi}u,Stepin~evutajniku.Prema uvijek pripravan pomo}i jednu po{tenu toj verziji, on tada nije mogao akciju", s tim da joj je zavr{etak re~enice razgovarati s nadbiskupom, jer se s njim nepodpun i nerazumljiv. Tu se je, u nije ni sastao. Na ostalim ispitivanjima stvari, radilo o Kvaternikovim nam- tvrdio je, da je pismo predao Stepincu jerama podkraj 1943. i po~etkom 1944., osobno u ruke, ali navodi razli~ite izjave, dakle nakon njegova razrje{enja s kojima je ovaj popratio primitak pisma. du`nosti i odlaska na Semmering, gdje Na glavnoj raspravi u kaznenom posje ìvio, da pomo}u njema~ke vojske i tupku protiv Stepinca izri~ito je kazao, obavje{tajne slu`be zbaci s vlasti Pav- da nadbiskup s njim o Kvaternikovim eli}a i Usta{ki pokret i da vlast preda "kombinacijama nije mogao Hrvatskoj selja~koj stranci. Za tu razgovarati, jer to je tek bilo pitanje tvrdnju ona se poziva na svjedo~anstvo ho}e li HSS uop}e na to pristati, ho}e li ing. Marija Mari~i}a od 16. velja~e pristati na kakvu suradnju li ne", nego su 1947.(34). Ljubo Boban tvrdi, da su, "op}enitorazgovaralioprilikama", "prema nekim oskudnim informacijama, vjerojatno, u Hrvatskoj. Na tim ~estim izme|u Stepinca i vladinih krugova Ameri~ki magazin "Time" slavi Draù saslu{anjima nije govorio, da mu je HSS-a postojale" odre|ene sveze u Mihailovi}a (25. V. 1942) Stepinac, {alju}i odgovor Kvaterniku, razdoblju od 1941. do 1943., s tim da }e predao jo{ i neku usmenu poruku za nj. to "trebati podrobnije istraìti", pogo- vao svojim sve}enicima, i to uz prolije- Jedino je na saslu{anju pred UDB-om tovo njegov odnos s dr. Augustinom vanje krvi, da bi jedna hrvatska stranka 16. velja~e 1947. rekao, da je nadbiskup Jureti}em i dr. fra Dominikom ili pokret preotela vlast drugoj. Osim Stepinac, uz pismo, izme|u ostaloga, Mandi}em, s kojima je bio neposredno toga, odprije je poznato njegovo nega- poru~io Kvaterniku, "da je on uvijek pri- povezan, i utvrditi, jesu li te sveze s tivno stajali{te o Hrvatskoj selja~koj pravan pomo}i jednu po{tenu akciju za njima "produàvane dalje, do krugova stranci. Uz njema~ke vojne i {to brì i pravedan mir, a na sre}u hrvat- izbjegli~ke vlade"(35). Dakle, on ne obavje{tajne krugove, glavni ~imbenici skog naroda"(38). Ta re~enica je ujedno tvrdi ni{ta kategori~ki, nego samo pred- u ovomu podhvatu bili su Slavko Kvater- i klju~ni argument za tvrdnju Nade postavlja. Zbog izrazito jugoslavenske nik i ing. Mario Mari~i}. Oni su i glavni, Kisi}-Kolanovi}. No, osim {to je sporno, politike Hrvatske selja~ke stranke, obje pa ~ak i jedini, izvor obavijesti o je li nadbiskup poslao takvu poruku, tvrdnje, i Nade Kisi}-Kolanovi} i Ljube Stepin~evu odnosu prema tomu podh- podpuno je nepoznat sadràj Kvaternik- Bobana, zna~ile bi, ako se pokaù istini- vatu. U vrijeme davanja izjava obojica ova pisma i Stepin~eva odgovora na nj, tima,dasejeStepinaczauzimaozaob- su se nalazila u zatvoru, bili su u strahu pa se ne moè ni znati, na {to se je odno- novu Jugoslavije. No, te su tvrdnje za svoj ìvot i slobodu i nisu imali ni- sila ta moèbitna usmena poruka. neistinite. kakvih jamstava, da mogu slobodno i Uostalom, za{to bi Stepinac slao Tvrdnja Nade Kisi}-Kolanovi} bez prisile govoriti o onomu {to znadu. Kvaterniku usmenu poruku, ako mu neodrìvajezbogvi{erazloga.Stepinac Mari~i} je, uz to, bio, vjerojatno pla}eni, {alje pismo? Kvaternik u svojim je, prema "Dnevniku" kra{i}koga suradnik njema~ke vojne obavje{tajne izjavama pobija Mari~i}eve tvrdnje i ùpnika Josipa Vranekovi}a,skojimje slu`be "Abwehr". Stoga je opravdano pi- cijeli taj podhvat, pa i svoj odnos sa Step- od 5. prosinca 1951. do smrti kao tanje, moè li se njihovim izjavama incem, prikazuje bitno druga~ije od zato~enik ìvio u istomu ùpnom dvoru, uop}e vjerovati. U svakomu slu~aju, njega. U kaznenom postupku protiv o svomu odnosu prema hrvatskim potreba ih uzeti s krajnjim oprezom. Osim Stepinca, na glavnoj raspravi, saslu{an

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 41 IZ POVIJESTI kao svjedok, on je izjavio, da mu Mari~i} nije donosio nikakve poruke od Step- inca, niti mu je rekao, da je s njim razgovarao, ali je iz rije~i Ive Ho~evara, domobranskoga bojnika, koji ga je posje}ivao na Semmeringu, razabrao, da je nadbiskup upoznat s cijelim podh- vatom i da je povezan s Hrvatskom selja~kom strankom, koja radi na od- stranjenju Paveli}a i usta{a s vlasti. Ali to mu nitko nije izri~ito rekao. Dakle, to su Kvaternikova samo naga|anja, da bi Stepinac o spomenutomu podhvatu mogao znati, ali ne i dokaz, da je zaista znao, a pogotovo, da ga je podupirao ili u njemu sudjelovao(39). To kategori~ki pori~e sam Stepinac. Upitan u istrazi o svojim odnosima s Kvaternikom, dok je ovaj boravio na Semmeringu, izri~ito je izjavio: "Mo`da sam mu zahvalio na kakvoj ~estitci ili {to Trajna opomena: Ma~ek polaè prisegu Simovi}evoj jugoslavenskoj vladi sli~no. Ukoliko se on na mene obra}ao u travnju 1941. po pitanjima svrgnu}a Paveli}a, ja se u te tivni~koj strani u ratu. Zbog toga je svjedo~anstva. Ta su svjedo~anstva dana stvari nisam mogao mije{ati". Kad su ga Hrvatska obavje{tajna slu`ba, pi{e nakon Stepin~eve smrti, pa je te{ko o tomu pitali na glavnoj raspravi, kratko, Helm, ubacila svoje agente me|u oso- utvrditi njihovu istinitost, ali je sigurno, jasno je odgovorio: "To me se nije ni{ta blje konzulata i tako do{la do po{iljke, u da su sva trojica nastojala dati uljep{anu ticalo i nisam u to ulazio"(40). kojoj su bila dva Stepin~eva pisma i sliku o svojoj politi~koj ulozi, koju su Isto tako se ne mogu prihvatiti ni Bo- jedno pismo apostolskoga vizitatora odigrali u vrijeme, kada je hrvatski banove predpostavke. Ni dr. Augustin Marconea. Marcone je pisao nekomu narod ulagao nadljudske napore, da Jureti} ni dr. fra Dominik Mandi} nisu opatu H. Malletiu oraduiorganizaciji sa~uva svoju, te{kom mukom ste~enu, bili ~lanovi jugoslavenske kraljevske izb- Katoli~ke akcije u Hrvatskoj, a Stepinac dràvu. Mandi} je pun hvalisanja, {to je jegli~ke vlade, niti su spadali u krug dr. Jureti}u i nekomu Josipu Ivani}u. sve poduzimao i kakve je savjete davao osoba, za koje je bilo javno poznato, da Pisao im je, da su "komunisti~ki parti- Stepincu i hrvatskim ministrima, da bi se su povezani s tom vladom. Oni su, zani sve ja~i na terenu", da su sigurno spasila hrvatska dràva. Tvrdi, da se je dodu{e, dostavljali toj vladi podatke o "~ulizazlokobniraddr. Svetozara Rit- "Stepinac slagao s njegovim koracima u politi~kim prilikama u Nezavisnoj tiga me|u partizanima", da su on i spasavanju hrvatske dràve". Kako mu Dràvi Hrvatskoj, ali ne postoji nikakav biskup dr. Salis Sewis dobili prijete}a je ~lanak pun neto~nosti, zaista je u dokaz, da bi Stepinac za tu njihovu dje- "pisma od komunista u kojima dr. Rittig njemu te{ko razlu~iti zrno od pljeve, latnost znao. Njegove sveze s njima Svetozar vidi obadvojicu na vje{alima". istinu od laì(43). Krnjevi} kaè, da je, iscrpljivale su se isklju~ivo, kao sa Taj Rittig "pomo}u letaka i govora nega- obzirom na njihovo poznanstvo iz {kol- sve}enicima, u okviru poloàja, potreba tivno djeluje na sve}enike kao i na skih dana, "pisao iz Londona nadbisk- i probitaka Crkve. Uz to, Jureti} je od hrvatsko-katoli~ki ìvalj, koji je ve} i upuStepincuudobaratauprvoj po~etka 1940. bio konsultor pri preds- onako pauperiziran" i demoraliziran. A polovici godine 1942." i to o stvarima jedni{tvu Biskupskih konferencija u Za- zatim im u pismima "govori o ~isto koje je "kao ~lan jedne savezni~ke vlade grebu, pa prema tome i bliski Stepin~ev crkvenim stvarima". Pro~itav{i ih, agenti u Londonu mogao saznati", a za koje je suradnik,tejerazumljivopostojanje su zape~atili pisma i poslali ih na drào,"daihonuZagrebumoraznatiu me|u njima tje{njih ljudskih sveza i ozna~ene naslove, ne drè}i da su po- hrvatskom narodnom interesu". On ne me|usobno dopisivanje. Nema ni jed- gibeljna za dràvu(41). U pismu posla- navodi konkretno o ~emu je pisao, niti noga jedinog dokaza, da im je Stepinac nom pak Jureti}u u [vicarsku 18. tvrdi, da mu je Stepinac na bilo koji slao bilo kakve obavje{tajne podatke, a sije~nja 1944. Stepinac je posvjedo~io na~in uzvratio(44). Ako to ne tvrdi, pogotovotakvekojimasemoè{koditi svoju odanost Nezavisnoj Dràvi Hrvat- zna~i da mu nije uzvratio, jer Krnjevi} hrvatskoj dràvi. U svojim izvje{}ima skoj rije~ima: "Bog mi je svjedok, da nije imao nikakva razloga pre{utjeti tu jugoslavenskoj vladi oni se nikada nisu ~injenicu, ako je ona postojala. No, pozivali na nj kao na izvor podataka. èlim samo najbolje i hrvatskoj dràvi i hrvatskom narodu"(42). posve drug~ije svjedo~i Ilija Juki}. On, Ipak se je, kako 2. lipnja i 27. srpnja naime, pi{e, da je Stepinac uzvra}ao 1944. javlja Hans Helm, njema~ki po- Dvojbena pouzdanost naknadnih "odgovor na sve poruke koje je primao licijski attaché u Hrvatskoj, svojim tvrdnji od Hrvata iz Londona", odakle mu je mjerodavnim vlastima u Berlinu, javila bilo "poru~eno, da osudi najo{trije javno sumnja u sadràj Stepin~evih pisama po- O svojim tobo`njim svezama sa Step- strahovladu u Hrvatskoj u to doba i sve slanih u [vicarsku i u djelatnost {vicar- incem za vrijeme Nezavisne Dràve zlo~ine, ma s koje strane oni dolazili, pa skoga konzulata, preko kojega se Hrvatske Dominik Mandi}, Juraj ma {to se dogodilo poslije". Stepinac im dostavljaju obavje{tajni podatci pro- Krnjevi} i Ilija Juki} ostavili su pisana je, navodno, odgovorio u ljeto 1942.,

42 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. IZ POVIJESTI za{to ne smije tako postupiti i kakve bi nja 1942. i u popratnom pismu od 24. 24. Jure Kri{to: Katoli~ka crkva i Nezavisna posljedicepoop}eprobitkenastupile svibnja 1943., nego {to je to navedeno u Drà`va Hrvatska 1941.-1945., knj. II., str. 268.-270. zbog "javnog i direktnog ìgosanja fak- Juki}evu ~lanku. U autenti~nost izvje{}a tora koji sad vr{e fakti~nu (dakle, ne Svetoj Stolici ne treba ni najmanje 25. Ljubo Boban: Hrvatska u arhivima izbjegli~ke vlade 1941.-1943., Zagreb, 1985., str. pravnu - op. I. G.) vlast nad hrvatskim sumnjati, a pogotovo onoga od 24. svib- 28.-29. narodom(45). nja 1943. Nemogu}e je i pomisliti, da bi 26. Isto, str. 29.-30. Ove tvrdnje nikako ne mogu izdràti Stepinac Vatikanu podnosio la`na izvje{}a, pa su Juki}eve tvrdnje nu`no 27. Eugen Beluhan Kosteli}: Stepinac govori, kritiku. Ako je Stepinac odgovarao na Valencia, 1967., str. 242.-243., i Alojzije sve poruke, koje je primao od Hrvata iz izmi{ljotina. Zagreba~ki nadbiskup je Stepinac,nav.dj.,str.122. ~ovjek Crkve, zabrinut za njezinu sud- Londona, onda bi odgovorio i na 28. Ljubo Boban, nav.dj., str. 30.-31. binu, a u dopisu od 24. svibnja 1943., ve} Krnjevi}evu i to prije nego na Juki}evu, 29. Alojzije Stepinac, nav.dj., str. 177.-178. jer je Krnjevi} bio slu`beni predstavnik je re~eno, izvijestio je Vatikan, "da katoli~ka crkva ne bi preìvjela razdoblje 30. Nada Kisi}- Kolanovi}: Mladen Lorkovi} - Hrvatske selja~ke stranke u jugoslaven- ministar urotnik, Zagreb, 1998., str. 83. skoj izbjegli~koj vladi i njezin stalni pod- okrutnog mu~eni{tva, kad bi Hrvatska makar i jedan dan ponovno do{la pod 31. Matija Kova~i}: Posljednji ~in drame dra predsjednik, a Juki} je bio samo Mladena Lorkovi}a, "Hrvatska revija", sv. 4., pomo}nik ministra vanjskih poslova u toj srpskuvlast".Njemusubilipoznati München, prosinac 1968., str. 447. ~etni~ki zlo~ini po Hrvatskoj, ali i vladi. Osim toga, Krnjevi} je bio njegov 32. HDA, MUP RH 013.1.17. Pu~ {kolski kolega, a ipak mu nije odgovorio Krnjevi}evo i Juki}evo drànje prema Voki}-Lorkovi}, Svjedo~anstvo Marka Bili}a, na poruku, pa za{to bi to u~inio Juki}, konjima. Naime, 17. svibnja 1942. Juki} je str. 99. jega, mo`da, nije osobno ni poznavao. preko londonske krugovalne postaje 33. HDA, MUP DOS 301681, kutija 1, omotnica Stepinac je uvijek, po vlastitoj savjesti, BBC pro~itao Krnjevi}evu izjavu, da su 1, str. 64. osu|ivao sve protuevan|eoske pojave u k njima "stigle sigurne vijesti, da je ve} 34. Nada Kisi}-Kolanovi}: Vojskovo|a i politika ìvotu, pa mu za to nisu trebale poruke iz do{lodosuradnjeizme|uhrvatskihbo- - Sje}anja Slavka Kvaternika, Zagreb, 1997., str. 64.-65. Londona. Ve} je navedeno, kako su iz raca i odreda |enerala Mihailovi}a" i da Londona, nezadovoljni njegovim dràn- on "tu suradnju od srca" pozdravlja i pre- 35. Ljubo Boban, nav. dj., str. 27. jem prema Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj i poru~uje "i svima ostalim obrcima koji 36. Juraj Batelja: @ivjeti iz vjere. Duhovni lik njezinim vlastima, ba{ u ovo vrijeme, o se ve} aktivno bore i onima koji tek stu- pastirska skrb kardinala Alojzija Stepinca, Zagreb, 1990., str. 240. kojemu pi{u Juki} i Krnjevi}, èstoko na- paju s odredima |enerala Mihailovi}a padali Stepinca i to ne Srbi, nego protiv zakletih neprijatelja i Srba i 37. Jure Kri{to, nav.dj., str. 147., 149.-150. i 318.-319. Krnjevi}, Juki}ev strana~ki prvak u emi- Hrvata i Slovenaca". Sam pak Juki} izjavio je tom zgodom, da je "|eneral Mihai- 38. Bogdan Krizman: Usta{e i Tre}i Reich, sv. 1., graciji, i Vilder, njihov najbliì koalicijski Zagreb, 1983., str. 358.-372.; Sudski spis suradnik. Tako|er je navedeno, kako im lovi} postavio" "za ciljeve borbe, koju sad juna~ki vodi" slijede}e: "Osloboditi Vrhovnoga suda NR Hrvatske, stup 6/46 - je Stepinac odgovorio. To je sve, jedno i Proces Lisaku, Stepincu i dr., str. 2385. i drugo, nespojivo s ovim {to pi{e Juki}. Otad`binu surovog nasilnika, povratiti 2681.-2688.; i Dossier Slavka Kvaternika, NezavisnaDràvaHrvatskanijebilaza ~ast na{im zastavama, ponijeti ih na HDA, 013.0.47., str. 328.-329., 330.-331., krajne granice, gdje na{ narod biva i uje- 334.-335., 337., 339.-341., 343., 352. i Stepinca samo fakti~na nego i pravna, le- 586.-601. gitimnavlast,kojapo~ivanaplebisci- diniti ga u Velikoj Jugoslaviji, ure|enoj 39. Bogdan Krizman, nav.dj., str. 372.-375., Sud- tarno izraènoj volji hrvatskoga naroda. bratskim sporazumom Srba, Hrvata i Slovenaca na osnovama po{tovanja i ski spis Vrhovnoga suda NR Hrvatske, stup To je stajali{te izri~ito iznio u svome 6/46. - Proces Lisaku, Stepincu i dr., str. narodnih prava"(47). 2641.-2651. i 2654.-2656. i Dossier Slavka obrambenom govoru pred jugoslaven- U takvoj dràvi, kakvu su zami{ljali Kvaternika, HDA, 013.0.47., str. 65.-68., skim komunisti~kim sudom u Zagrebu Krnjevi} i Juki}, pod okriljem Draè Mi- 158.-159., 162.-165. 3. listopada 1946., kada je rekao: "Mo- hailovi}a, sigurno je da ne bi bio za- 40. Sudski spis Vrhovnoga suda NR Hrvatske, lim vas, kaìte mi, koja je za mene vlast jam~en napredak, pa mo`da ~ak ni op- Stup 6/46. - Proces Lisaku, Stepincu i dr., str. bila 1941. Da li pu~ista Simovi} u Beo- 497. i 2385. stanak, ni hrvatskomu narodu ni Ka- gradu, ili izdajni~ka, kako je vi zovete, u toli~koj crkvi. Zbog toga svi ovi razlozi, a 41. Jure Kri{to, nav.dj., str. 352.-353. i 356.-357. Londonu ili ona u Jeruzalemu, ili va{a u mogli bi se navesti i drugi, govore protiv 42. Juraj Batelja, nav.dj., str. 157.-158. {umi, ili ova u Zagrebu? Dapa~e, i go- tvrdnje, da je Stepinac odràvao po- 43. O. Dominik Mandi}: Moje uspomene na kar- dine 1943. i 1944., da li vlada u Londonu liti~ke sveze s ~lanovima Hrvatske dinala Stepinca, Zbornik "Stepinac mu je iliu{umi?Vistezamenevlastod8.svib- selja~ke stranke u jugoslavenskoj izbje- ime", knj.I., str. 130.-140. nja 1945. Zar sam mogao slu{ati vas u gli~koj vladi i oko te vlade. 44. Juraj Krnjevi}: Moje uspomene na kardinala {umiiovdjenjihuZagrebu?Jelise Stepinca, Zbornik "Stepinac mu je ime", uop}e moè dva gospodara sluìti? To (nastavit }e se) knj.I., str. 102.-104. nije po katoli~kom moralu, ni po 45. Ilija Juki}: In memoriam kardinalu Stepincu, me|unarodnom ni po op}e ljudskom Bilje{ke: Zbornik "Stepinac mu je ime", knj.II., pri- pravu. Nismo mogli ovdje vlast ignori- redio Vinko Nikoli}, München - Barcelona, 21. Tajni dokumenti o odnosima Vatikana i 1980., str. 311.-314. rati, makar bila usta{ka, ona je bila usta{ke "NDH", str. 104.; Dr. Nikola ovdje. Vi mene imate pravo pitati i zvati Ru{inovi}: Moja sje}anja na Hrvatsku, Za- 46. Govor nadbiskupa Alojzija Stepinca pred "Vrhovnim sudom NR Hrvatske" u Zagrebu, na odgovornost od 8. svibnja 1945."(46). greb,1996.,str.127. 22. Jure Kri{to: Katoli~ka crkva i Nezavisna 3. listopada 1946., Zbornik "Stepinac mu je Politi~ke prilike u Nezavisnoj Dràvi Dràva Hrvatska 1941.-1945., knj. I., str. 99. i ime", knj.I., str. 33.-38. Hrvatskoj bitno su drug~ije prikazane u Sukob simbola, Zagreb, 2001., str. 79. 47. Dinko [uljak: Traìo sam Radi}evu Hrvat- njegovim izvje{}ima podnesenim Svetoj 23. Tajni dokumenti o odnosima Vatikana i sku, München-Barcelona, 1988., str. Stolici krajem travnja ili po~etkom svib- usta{ke "NDH", str. 104. 287.-288.

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 43 AKTUALNO

MISLI O TOTALITARIZMU: SLOBODA SE NE BRANI ZABRANAMA (6.) TOTALITARISTI^KE IDEOLOGIJE KAO NOVE RELIGIJE Brojne su rasprave kojima se poku{ava Pi{e: radova nije nu`no motiviran te`njom da dokazati da korijene totalitarnih reìma se prokaè totalitarizam, nego se iz njih -osobitokadjerije~oHitlerovu nacion- Tomislav JONJI] nerijetko dade jasno o~itati nastojanje alsocijalizmu - valja traìti u navodnome da se paralelno s tim kompromitiraju i Hitlerovu bavljenju magijom. Tom se crkve, u prvome redu opet - Katoli~ka. problematikom u nas ozbiljno bavio crkvi (pa nije nikakav contradictio in Nema nikakve dvojbe da Lenjin, Mus- jedino Ivan Muì}, koji je u svojoj knjizi adiecto da je Staljin podupirao solini, Staljin ili Hitler svoje ideologije i Hitler i Izrael, koja je doìvjela vi{e otpadanje Ukrajinaca i drugih naroda od pokrete nikad nisu prozvali ili opisali izdanja, istaknuo da je literatura o Hitle- Rima, a da su Mao Zedong i Tito zdu{no kao politi~ku religiju. No, ve} u doba rovim sotonisti~kim sklonostima cvjetala nastojali stvoriti naizgled nacionalne, Prvoga svjetskog rata niz je pisaca osobito u drugoj polovici pro{log autokefalne katoli~ke crkve), va`no je prigodice pisao o religijskim zna~ajkama stolje}a. No, ra{~lambom izvora dade se, istaknuti kako se veliki broj analiti~ara pokreta koji se u tom trenutku nisu ~inili prema Muì}u, nepobitno dokazati, da totalitarizma pozabavio definiranjem ni previ{e va`ni, ni preve} opasni. No, Hitler ba{ nikad nije pokazivao interesa njegove sli~nosti s religijom. Naravno, kad su do{li na vlast i zaveli teror, za okultno. Nasuprot tomu, Muì} nje- uvijek treba imati na umu da dio tih situacija se izmijenila. Arthur Feiler je govu ideologiju promatra kao sintezu germanske mitologije, Wagnerove glazbe i Schopenhauerove filozofije. Pri- tom s pravom upozorava na to da su "jo{ prije Hitlerova dolaska na vlast pobornici kr{}anstva javno osu|ivali Hitlerov svjetonazor. Katoli~ka crkva je bila i najja~a zapreka za pobjedu nacionalsocijalizma. Bira~ko tijelo u protestant- skim dijelovima Njema~ke glasovalo je u mnogo ve}em postotku za nacionalsocijalisti~kustrankuuodnosunakatoli~ka podru~ja Njema~ke." Politi~ke religije Osim analize odnosa totalitarnih ideologa i vo|a prema religijama, pri ~emu im je zajedni~ko neprijateljstvo naro~ito prema univerzalnoj, Katoli~koj Mussolinijev mar{ na Rim 1922.

PRILOZI: Mussolinijevoj Italiji i u Hitlerovoj Njema~koj klasni je karak- ter diktature rje|e istican, jer je u partijskim programima bio 44. Klasni zna~aj komunizma, fa{izma i prikriven pod pojmovima narodne zajednice i sli~no. Ali kod Mussolinija se pripadnost marksisti~komu radni~kom pok- nacionalsocijalizma. retu dade lako dokazati iz njegova podrijetla i izobrazbe. "Nigdje u svijetu nije bilo teorije, koja je bila ostvarivana s Uvo|enje osmosatnoga radnog dana bila je jedna od prvih takvom nesmiljeno{}u, usredoto~eno{}u na cilj, stradanjem i mjera koje je uveo kao predsjednik vlade, fa{isti~ki su sindi- `rtvama, kao {to je to u slu~aju marksisti~koga socijalizma. kati ìvjeli na dràvnim jaslama i bili jednim od stupova Takva je dosljednost svjetonazorski uvjetovana: napadno je da reìma, a da pritom nisu izgubili obilje`je neprijateljske nas- se ~ovjek, poiman kao 'dio materije', racionalnije vrjednuje i trojenosti prema poslodavcima. Sli~no je bilo i u Tre}em Rei- koristi od ~ovjeka koji svoj osobni prostor slobode i svoje ljud- chu: NSDAP (Njema~ka socijalisti~ka radni~ka stranka, op. sko dostojanstvo stavlja pred kolektivne ciljeve. Tako ~ovjek u prir.) klasnu je oznaku imala ~ak u svome imenu, a per- podru~ju komunisti~ke agitacije postaje gradivo, alat, a budu}i verznost njezinih simpatija prema radni{tvu dokazivala je ni- da su komunisti~ke partije u ~itavom svijetu - a one su borbeni zom poduzetih mjera; Hitler je 'bolj{evike' nazivao svojim nositelj marksisti~ke teorije - izgra|ene nagla{eno hijerar- u~iteljima, te je ba{ kao i Mussolini, u te{kim trenutcima hijski, pa i ako vi{e ne ovise apsolutno o zaklju~cima svoga reìma pokazivao sklonost proletarijatu... moskovske partijske centrale, ne smije nas ~uditi ako se to Friedrich Salzmann: Mit der Freiheit leben, 1967. gradivo i taj alat bezobzirno koriste prema kriterijima svrsis- hodnosti u okviru cjelokupne komunisti~ke strategije... * A ne smije se zaboraviti ni to da je i nesocijalisti~ki dio 45. U totalitarizmu su reforme upravljene na svijeta, paradoksalno, stvorio najbrutalnijeoblikeklasnedik- ja~anje sustava, a ne na njegove promjene tature. Zar se smije previ|ati, da je fa{izam talijanskoga i njema~kog usmjerenja prije svega oslanjao na jednu klasu, “U dràvama socijalisti~kog tabora (realnog socijalizma) naime na radnike, 'proletere'? U Sovjetskom je Savezu 'dikt- privredne su reforme u razdoblju nakon Staljina dopu{tene atura proletarijata' bila èljeni i proklamirani cilj revolucije; u (premda stupanj njihove poèljnosti vrlo oscilira (…), dok na

44 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. AKTUALNO jo{ 1937. istaknuo kako bolj{evizam i Erich (odnosno, kasnije, Eric) Voegelin dakako, u pervertiranoj formi - na fa{izam neobi~no nalikuju crkvi, time {to je 1938. objavio knjigu o politi~kim modele religijsko-politi~kog jedinstva ispovijedaju svoje dogme i {to ih brane religijama, uvode}i u teoriju novi pojam, kakvo je postojalo u predkr{}ansko svim sredstvima. Razlika je u tome {to pojam "sekularne religije" (Die politische vrijeme, u anti~koj Gr~koj ili jo{ ranije, u totalitarizmi sami stvaraju svoja Religionen, Wien, 1938). Voegelin je starom Egiptu. boànstva i u tome {to su ona isklju~ivo tvorac zanimljivoga razmi{ljanja, po U tom je kontekstu zanimljivo od ovoga svijeta. Hermann Heller je kojemu komunizam, fa{izam i promatrati i opisano Hitlerovo osam godina ranije istaknuo kako nacionalsocijalizam imaju zajedni~ke oslanjanje na predkr{}ansku, pogansku totalitarne ideologije uspijevaju zarobiti zna~ajke jer su sve te tri totalitarne germansku tradiciju. mlade ljude i od njih napraviti fanati~ne ideologije proizvodi procesa prista{e, upravo radi svenazo~noga sekularizacije u tipi~nim "zaka{njelim Ezoterija totalitarizma skepticizma koji dovodi do relativizacije nacijama" Europe. Radi toga se ne oslanjaju na kr{}ansku tradiciju, nego Ne{to druga~ije je isti fenomen godinu svih vrijednosti. Tamo gdje prestaje kasnije opisao Raymond Aron (L'ère des duhovni smisao i tradicija, nastaje svoju ideologiju baziraju na klasi, rasi, Tyrannies d'Ellie Halévy, 1939). Polaze}i s praznina koju je najlak{e ispuniti ekonomiji ili krvi. Nastojanje da druga~ijih polazi{ta, u tradiciji liberalne propisivanjem novih dogmi koje valja politi~komu poredku dadu braniti i {tititi. kvazireligijsku dimenziju podsje}a - kritike totalitarizma, za njega je klju~ni problem u tome {to nove politi~ke religije poku{avaju iznova uspostaviti ve} dovr{eno razdvajanje dràve i crkve, jer se predstavljaju kao iskupiteljski i svenazo~ni nadomjestak za religiju. Totalitarni reìmi XX. stolje}a poredak ravnaju ne prema propisima ni na~elima pravne dràve, nego se naprotiv, pozivaju na "apsolutne vrijednosti" koje su same proklamirale. Da totalitarizmi nastoje ~ovjeku dati precizan naputak za djelovanje u svakoj ìvotnoj situaciji i na taj na~in presudno utjecati i na najskrovitije zakutke njegove privatnosti, upozorila je i Hannah Arendt,zakojusutotalitarni pokreti izrijekom ezoteri~ki pokreti. Oni svoje unutarnje jedinstvo i kompaktnost potvr|uju posvema{njim isklju~enjem razli~itih (kao {to su nacionalsocijalisti apsolutno isklju~ili @idove, a bolj{evici redovito cikli~ki provodili "~istke"). Pobuna mornara u Kronstadtu (nastavit }e se)

primjer reforme politi~kog sistema, ideologije ili sli~no nisu samo trpljena, nego je izrijekom poèljna. Klerici su oni pravi nikad bile dopu{tene; poku{aji u tom pravcu uvijek su svr{ili kao ~lanovi partije, od kojih se o~ekuje fanatizam i ulaganje svih desni ili lijevi otkloni. âk ni najja~a destaljinizacija u Sovjet- njihovih snaga i djelatnosti. Oniimajuzada}uboritiseipo skom Savezu u po~etku {ezdesetih godina nije nikad bila potrebi prinositi `rtve, prije nego {to do|u na vlast, pa i tije- mi{ljena ni razmatrana kao reforma politi~kog sistema (premda kom prijelaznog razdoblja, u vrijeme stabilizacije vlasti. je u njoj bilo i nekoliko jakih elemenata toga), ve} samo kao po- Kasnije smiju sudjelovati u diobi povlastica koje donosi vla- pravljanje gre{aka u ina~e besprijekornom sistemu. Takozvani daju}i poloàj, te iskusiti zadovoljstva koja sobom donosi ~ast kult li~nosti uvijek je, bar u okvirima partijske kritike, ostajao na ivlast.Budu}idasuonielita,novaaristokracija i utjelovljenje razini pojedinih gre{aka pojedinih ljudi…” vlasti, broj takvih ~lanova partije mora biti ograni~en. Partije Janez Stani~, Bijele pjege socijalizma (1985.) u diktaturi nipo{to ne teè omasovljenju ~lanstva. Naprotiv, organizacije moraju ostati male, zbijene i isku{ane. (...) Laici, * koji predstavljaju prete`nu ve}inu stanovni{tva, prisiljeni su dodu{e na poslu{nost, ali se od njih najvi{e o~ekuje to da budu 46. Jednopartijska je diktatura nalik crkvi. simpatizeri. (...) Za njih je dovoljno da se oni - mrmljaju}i, "Izme|u fa{izma i bolj{evizma nema nikakve razlike, kako u ravnodu{no, zadovoljno ili ~ak odu{evljeno - podvrgavaju za- pogledu {tovanja partije, tako i u pogledu oboàvanja par- povijedima odozgo. (...) Pona{anje mase moè, dodu{e, u tijskoga vo|e, zvao se on 'drug', 'Duce' ili 'Führer'. odre|enoj mjeri utjecati na ograni~ene promjene shva}anja, ali je jedno pravilo neprekr{ivo: 'protestantizam' i 'sekta{tvo' Samo je jedna vjeroispovijed dopu{tena u tim diktaturama, najstroè su zabranjeni. Politi~ke crkve jednopartijskih dikta- a kao da i postoji samo jedna, pa je svaki gra|anin mora tura protiv svakog poku{aja prave 'reformacije' idu jo{ priznavati kao najvi{i zakon, bez dvojbi, rasprava i prosvjeda. odlu~nije nego {to je to nekad ~inila slu`bena crkva u doba Formulira je, nadzire, propovijeda i pou~ava jedina stranka inkvizicije i spaljivanja vje{tica." koja poprima oznake crkve. Ta 'partija-crkva' jednopartijske dràve ne pokazuje nikakvu sno{ljivost prema druga~ije Arthur Feiler, Der totalitäre Staat (1937) misle}im ~lanovima zajednice. Podjela ~lanova zajednice na (Priredio i preveo: Tomislav Jonji}) djelatne~lanoveipasivnesuputnike,uklerikeilaike,nije (nastavit }e se)

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 45 DOKUMENTI

PRILOZI ZA BIOGRAFSKI LEKSIKON HRVATSKIH POLITI^KIH UZNIKA (XXVIII.) 2602. POL, Elizabeta (Matija) - Priredio: 2619. POPOVI], Mile (Mijo) - ro|. 05.06.1925. u Osijeku. Osu|. ro|. 14.09.1933. u Gor. Lujanu, 1945. presudom Vojnog suda Osijek Jure KNEZOVI] Livno. Osu|. 1961. presudom po UVS ~l. 14. na 18 mjes. zatvora. Kotarskog suda Vukovar po KZ ~l. 2603. POLAK, Jasa (Stjepan) - 119. st. 3. na 5 mjes. zatvora. ro|. 14.02.1900. u Zelincu. Osu|. 1947. presudom 2620. POPOVI], Smilja (Draga) - ro|. 21.12.1921. u Okru`nog suda Sisak po ZPND ~l. 3. t. 14. na 2 god. zat- Zagrebu. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Komande vora. Grada Zagreba po UVS ~l. 13. na 20 god. zatvora. 2604. POLETI, Marija (Emilija) - ro|. 26.01.1925. u 2621. POSAÎ], Nada (Franjo) - ro|. 09.02.1920. u Za- Rog. Slatini. Osu|. 1946. presudom Okr. suda Bjelovar grebu. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Komande poZPND~l.9.na3god.zatvora. Grada Zagreba na 3 god. zatvora. 2605. POLI], Kata (Izidor) - ro|. 15.11.1921. u Glo- 2622. POSARI], Ana (Antun) - ro|. 06.06.1914. u Ceti- govcu. Osu|. 1945. presudom Okru`nog narodnog suda novcu, Vara`din. Osu|. 1947. presudom Vojnog suda Bje- Bjelovar po ZPND ~l. 11. na 2 god. zatvora. lovar po ZPND ~l. 3. t. 14, na 18 mjes., zatvora. 2606. POLI], Marija (Tomo) - ro|. 14.04.1884. u Sv. 2623. POSAVEC, Andjelka (Milan) - ro|. 20.10.1924. u. Ivanu @abno. Osu|. 1947. presudom Okru`nog suda Bje- Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Poèga po ZPND ~l. lovar po ZPND ~l. 3. t. 3. na 18 mjes. zatvora. 3.t. 6. na 10 god. zatvora. 2607. POLOVI], Mara (Marko) - ro|. 25.11.1897. u 2624. POSAVEC, Bara (Ga{par) - ro|. 01.01.1895. u Bugarosi. Osu|. 1948. presudom Okru`nog suda Karlo- Krièvcima. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Za- vacpoZPND~l.4.st.2.na7god.zatvora. greb po ZPND ~l. 11. na 1 god. zatvora. 2608. POLJANSKI, Danica (Franjo) - ro|. 01.01.1929. 2625. POSAVEC, Ivka (Mijo) - ro|. 02.11.1927. u u Zagrebu. Osu|. 1945. presudom Div. vojnog suda Za- Jarkima. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Zagreb po grebpoZPND~l.3.t.7.na3god.zatvora. UVS ~l. 14. na 7 god. zatvora. 2609. POMPER, Mal~ika (Anbro) - ro|. 29.06.1890. u 2626. POSAVEC, Mara (Franjo) - ro|. 01.01.1910. u Karanima, Krièvci. Osu|. 1947. presudom Okr. suda Sladovcu, Zagreb. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog BjelovarpoZPND~l.3.t.14.na10god.zatvora. sudaZagrebpoZPND~l.3.t.14.na2god.zatvora. 2610. PONGRAC, Josip (Antun) - ro|. 02.02.1924. u 2627. POSLAK, Katica (Mi{ko) - ro|. 10.06.1921. u Lovre~anima. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Gredicama. Osu|. 1947. presudom Okru`nog suda Za- ZagrebpoZPND~l.3.t.7.na10god.zatvora. grebpoZPND~l.3.t.8.na1god.zatvora. 2611. PONKOVI], Anka (Ilija) - ro|. 02.02.1928. u 2628. POSLAN, Kata (Antun) - ro|. 01.01.1926. u Gra- Nijemcima. Osu|. 1948. presudom O. S. Srijemska Mitro- bovcu, Bjelovar. Osu|. 1949. presudom Okru`nog suda vicapoZPND~l.3.t.3.na5god.zatvora. BjelovarpoZPND~l.3.t.7.i14,na14mjes.zatvora. 2612. PONO[, Boja ([imun) - ro|. 01.01.1923. u Se- 2629. POSLANÊC, Zlata (Ivan) - ro|. 25.11.1926. u drovi}u. Osu|. 1946. presudom Vojnog suda Split po Zagrebu. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Zagreb ZPND ~l. 11. na 18 mjes. zatvora. poZPND~l.3.t.8.na2god.zatvora. 2613. PONO[, Jela (Jakov) - ro|. 01.01.1923. u Se- 2630. POSUDA, Marica (Martin) - ro|. 11.05.1926. u drani}u, Drni{. Osu|. 1946. presudom Vojnog suda Split Novom Mestu. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda po ZPND ~l. 11. na 18 mjes. zatvora. ZagrebpoZPND~l.3.t.14.na3god.zatvora. 2614. POPI], Alica (Dragutin) - ro|. 03.08.1920. u Za- 2631. PO[TA, An|ela (Josip) - ro|. 02.02.1915. u Ko- grebu. Osu|. 1946. presudom Ok.Nar. suda Zagreb po privnici. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Bjelovar po ZPND~l.3.t.3.na3god.zatvora. UVS ~l. 14. na 10 god. zatvora. 2615. POPI], Mara (Stipe) - ro|. 01.01.1911. u Brgime. 2632. PO[TA, Dora (Valent) - ro|. 01.01.1901. u Drnju, Osu|. 1946. rje{enjem Odjela unut. posl. Slavonski Brod Koprivnica. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Zagreb zbog «suradnje s odmetnicima» na 2 mjes. zatvora. po UVS ~l. 14. na god. zatvora. 2616. POPOVI], Fila (Ivan) - ro|. 01.01.1900. u Splitu. 2633. POTAJEC, Manda (Mara) - ro|. 24.08.1928. u D. Osu|. 1947. presudom Okr. suda Split po ZPND ~l. 3. t. Koti~ni. Osu|. 1945. presudom Okru`noga narodnog 14. na 4 god. zatvora. suda Osijek po ZPND ~l. 11. na 1 god. zatvora. 2617. POPOVI], Ivanka (Ivan) - ro|. 18.11.1922. u 2634. POTO^KI, Katica (Gabro) - ro|. 15.09.1919. u Splitu. Osu|. 1947. presudom Okru`nog suda Split po Habarevu, N. Marof. Osu|. 1947. presudom Okru`nog ZPND~l.3.t.14.na8mjes.zatvora. sudaVara`dinpoZPND~l.3.t.14.na1god.zatvora. 2618. POPOVI], Jana (Martin) - ro|. 26.07.1893. u 2635. POTO^NIK, Marija (Franjo) - ro|. 07.03.1923. u Zrinjeku. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Osijek Zagrebu. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Zagreb poZPND~l.3.t.14.na1god.zatvora. poZPND~l.3.t.14.na6god.zatvora.

46 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. DOKUMENTI

2636. POTO^NJAK, Stjepan (Savko) - ro|. 09.02.1925. 2654. PREMU@I], Zora (Vinko) - ro|. 01.10.1924. u u Prelogu, âkovec. Osu|. 1961. presudom Okru`nog Horvatima. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Za- suda Osijek po KZ ~l. 303. st. 2, na 7 mjes., zatvora. grebpoZPND~l.3.t.14.na18mjes.zatvora. 2637. POVAR, Anka (Mato) - ro|. 05.10.1896. u O{tari- 2655. PREPELI], Monika (Lovro) - ro|. 13.04.1897. u jama, Ogulin. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Luki, Vara`din. Osu|. 1947. presudom Okru`nog suda Zagreb po ZPND ~l. 11. na 20 god. zatvora. BjelovarpoZPND~l.3.t.14.na18mjes.zatvora. 2638. 2113 PO@GAJ, Ruìca (Antun) - ro|. 30.08.1908. 2656. PRERAC, Slavica (Matija) - ro|. 20.11.1925. u u Osijeku. Osu|. 1945. presudom Okru`nog Narodni Petrincu. Osu|. 1946. presudom O.S. Bjelovar po ZPND suda Osijek po ZPND ~l. 11. na 2 god. zatvora. ~l.3.t.3.na3god.zatvora. 2639. PO@GAJ, Vera (Andrija) - ro|. 25.08.1922. u Bje- 2657. PREVI], Ana (Marija) - ro|. 01.01.1904. u Za- lovaru. Osu|. 1946. presudom Vojnog suda Zagreb po grebu. Osu|. 1949. presudom Okru`nog suda Zagreb po ZPND~l.3.t.14.na1god.zatvora. ZPND~l.3.t.14.na3god.zatvora. 2640. PRAJNER, Marija (Josip) - ro|. 08.05.1912. u 2658. PRGOMET, Milica (Ante) - ro|. 01.01.1925. u Banfiji. Osu|. 1947. presudom Okru`nog suda Vara`din Imotskom. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Osijek po poZPND~l.3.t.14.na3god.zatvora. ZPND~l.9.na18mjes.,zatvora. 2641. PRANJI], Mara (Antun) - ro|. 31.01.1908. u 2659. PRIBANI], Katica (Mladen) - ro|. 02.02.1908. u Harkanovcima, Na{ice. Osu|. 1946. presudom Vojnog Ladimirovcima. Osu|. 1951. presudom Okru`nog suda suda Poèga po ZPND ~l. 11. na 1 god. zatvora. OsijekpoZPND~l.3.t.14.na1god.zatvora. 2642. PRAPELUH, Antonija (Jura) - ro|. 05.01.1894. u 2660. PRIBANI], Marija (Ivan) - ro|. 23.10.1919. u Vara`dinu. Osu|. 1947. presudom O.S. Vara`din po O{tarijama, Ogulin. Osu|. 1947. presudom Okr. suda ZPND~l.3.t.14.na5god.zatvora. KarlovacpoZPND~l.3.t.14.na3god.zatvora. 2643. PRAVICA, Ivan (\uro) - ro|. 07.07.1909. u D. 2661 PRICA, Milena Kova~ici, Bjelovar. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda . (Pejo) - ro|. 01.01.1910. u Me- Zagreb na 10 god. zatvora. darima, N. Gradi{ka. Osu|. 1948. presudom Okru`nog suda Sl. Brod po ZPND ~l. 3. t. 8.,14, na 10 god. zatvora. 2644. PREBANI], Jalà (Jan{a) - ro|. 23.04.1909. u Bobincu. Osu|. 1949. presudom Okru`nog suda Bjelovar 2662. PRIMORAC, Ivka (Nikola) - ro|. 29.11.1924. u poZPND~l.3.t.14.na13mjes.zatvora. Vrbanji. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Osijek poZPND~l.3.t.14.na4god.zatvora. 2645. PREBEG, Marija (Ivan) - ro|. 27.04.1926. u O{tarijama, Ogulin. Osu|. 1946. presudom po ZPND ~l. 2663. PRINC, An|ela (Tomo) - ro|. 22.04.1918. u 11. na 15 god. zatvora. Gradcu. Osu|. 1947. presudom Okru`nog suda Bjelovar po~l.3.t.14.na1god.zatvora. 2646. PREDOVAN, Marija (Ivan) - ro|. 29.07.1920. u Zagrebu. Osu|. 1945. presudom Okru`nog nar. suda Za- 2664. PRISUDA, Margita (Stjepan) - ro|. 20.02.1922. u grebpoZPND~l.3.t.6.na3god.zatvora. St. Petrovom Selu. Osu|. 1946. presudom po ZPND ~l. 3. t. 14. na 6 mjes. zatvora. 2647. PREDRAG, Sidonija (Martin) - ro|. 15.08.1914. u Mostar. Osu|. 1947. presudom Vojnog suda Bjelovar po 2665. PRIZMI], Anica (Josip) - ro|. 24.07.1918. u Ve- ZPND~l.3.t.14.na1god.zatvora. loj Luci. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Zagreb po 2648. PREKUPEC, \ur|a (Tomo) - ro|. 15.05.1926. u ZPND~l.3.t.3.na2god.zatvora. Zagrebu. Osu|. 1950. presudom Okr. suda Zagreb po 2666. PRO^l], Marija (Mijo) - ro|. 01.01.1922. u Ko- ZPND~l.3.t.14.na18mjes.zatvora. privnici. Osu|. 1948. presudom Okr. suda Bjelovar po 2649. PRELA@NJAK, Ruà (Stjepan) - ro|. 22.02.1916. ZPND~l.4.t.4.na2god.zatvora. u Zagrebu. Osu|. 1946. presudom Vojnog suda Zagreb 2667. PROGRES, An~i (Pavle) - ro|. 01.01.1906.Osu|. po ZPND ~l. 11. na 1 god. zatvora. 1945. presudom Vojnog suda II. JA po ZPND ~l. 3. t. 3. na 2650. PREMAC, Marija (Ana) - ro|. 21.12.1928. u Za- zatvora. grebu. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Zagreb po 2668. PROKOPJUK, Tajsija (Zamarij) - ro|. ZPND~l.3.t.3.na5god.zatvora. 12.01.1875. u Zagrebu. Osu|. 1945. presudom Okru`nog 2651. PREMU@, Jela (Mijo) - ro|. 18.05.1903. u Pre- Narodni suda Zagreb po ZPND ~l. 2. t. l., ~l. 3. t. 6., ~l. ll. logu. Osu|. 1947. presudom Vojnog suda Bjelovar po na 3 god. zatvora. ZPND~l.3.t.14na2god.i6mjes.zatvora. 2669. PROSENJAK, Ankica (Pavle) - ro|. 12.03.1928. u 2652. PREMU@, Nela (August) - ro|. 05.01.1905. u Za- Krièvcima. Osu|. 1946. presudom Okru`nog suda Bjelo- grebu. Osu|. 1945. presudom Vojnog suda Komande var po ZPND ~l. 3. t. 3, na 2 god. zatvora. Grada Zagreba na 18 mjes. zatvora. 2670. PROTULIPAC, Katica (Petar) - ro|. 01.01.1917. 2653. PREMU@I], Ana (Tomo) - ro|. 01.01.1904. u u Mrkom Polju. Osu|. 1946. presudom Div. vojnog suda Donjim Grahovljanima. Osu|. 1947. presudom Div. vo- Zagreb po ZPND ~l. ll. na 4 god. zatvora. jnogsudaBjelovarpoZPND~l.3.t.14.na18mjes.zatvora. (nastavit }e se)

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 47 DRU[TVENE TEME ODR@AN XIII. KONGRES INTER-ASSA Na sjeveru Njema~ke, u Zinnowitzu, Pi{e: trijebljene. U izlaganjima se mogao os- na balti~koj obali, odràn je od 10. do jetiti ponos i tuga ujedno; ponos na 13. lipnja 2005. godine XIII. Kongres Jure KNEZOVI] njema~ki um koji je izumom tih raketa Internacionalne asocijacije biv{ih po- zapo~eo razdoblje svemirskog is- liti~kih uznika i `rtava komunizma traìvanja, u kojem je izme|u ostalih (Inter-Asso). Kongres je uprili~en vre- sudjelovao i von Braun. Tuga, jer se tim menski i mjesno s istodobnim izgradnju poznatih V-2 raketa, koje su u proizvodom njema~koga uma zadavala odràvanjem 9. Kongresa zemaljskih vrijeme Drugoga svjetskog rata tamo bol civilnom stanovni{tvu, koje nije bilo zastupnika za dokumentaciju DDR- izumljene i u ratnim operacijama upo- krivo za ratna razaranja i ciljeve u ek- ovske komunisti~ke tajne slu`be – STASI i Zaklade za savladanje posljedica komunisti~ke diktature DDR-a, uz sudjelovanje udruga `rtava komunizma i inicijativnih skupina za savladavanje komunisti~ke pro{losti u Njema~koj pod nazivom Konac rata: Slobodu dobili – Slobodu izgubili. To je bila prilika da ~lanovi Kongresa Inter-Asso ~uju na koji na~in `rtve komunisti~ke diktature u Njema~koj savladavaju tu totalitarnu pro{lost svoje povijesti, ali i zgoda da se ~lanovi njema~koga kongresa upoznaju s radom i stanjem u drugim dràvama biv{ega komunisti~koga sustava. Oba su kongresa odràna u Hotelu Baltic u Zinnowitzu na otoku Usedom, u pokra- jini Mecklenburg-Vorpommern. Nakon dolaska u odredi{te, svi smo zajedno odputovali u Muzej i spomen-podru~je Peenemünde. To je ZINNOWITZ - Predsjedni{tvo zajedni~ke sjednice. XIII. Kongres Inter-Asso i IX. prostor biv{ega industrijskog pogona za Kongres dràvnih udruga za svladavanje posljedica komunizma spanzionisti~koj politici. Bolna veza posebno je izraèna u prikazivanju snimaka nacisti~kih logora oko pogonskog prostora V-2, u kojima su tavorili pris- ilni radnici iz isto~noeuropskih zemalja. Ali isto tako bolno je bilo vidjeti da su na istom mjestu u istim logorima nakon 1945. dotjerani Nijemci, koji su pod sovjetskom upravom umirali od gladi i raznih bolesti, a da ih nitko nije pitao jesu li krivi ili ne. O sudu uop}e nije bilo govora. Os- vetni~ka politika zatvaranja nevinih Nijemaca jasno govori o fa{isti~kom karakteru komunisti~kih vlastodràca. Pozdrave nazo~nima uputili su Dirk Zache, ravnatelj povijesno-tehni~koga informacijskog muzeja, a predavanje na temu Konac rata: Slobodu dobili – Slo- bodu izgubili drào je profesor po- BERLIN - Brandenbur{ka vrata. Predsjednik s izaslanstvima Hrvatske i BiH liti~kih znanosti na Sveu~ili{tu

48 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. DRU[TVENE TEME

nisti~ke pro{losti u Njema~koj postavljali su pitanja, {to je urodilo za- nimljivom plodnom razmjenom iskus- tava. Na Kongresu Inter-Assa, uz izvje{}e predsjednika Jure Knezovi}a, podnijeli su izaslanici ~lanica svoja izvje{}a, iz kojihjebilo~utidasestanjeu zemljama-~lanicama od pro{log Kon- gresa nije pobolj{alo, a u Bosni i Herce- govini do danas nije donesen zakon o pravima biv{ih politi~kih uznika niti zakon o lustraciji. Zbog toga je Kongres donio posebnu Rezoluciju upu}enu parlamentu BiH, u kojoj se traì da parlament BiH kona~no donese zakon, jer jeusvimdrugimdràvamabiv{ega komunisti~kog sustava takav zakon BERLIN - na kupoli Reichstaga donesen i od{teta ispla}ena ili se ispla}uje. Hamburg, Michael Th. Greven ~ije pre- nateljica Zaklade za savladanje poslje- Sljede}i Kongres Inter-Asso odràt davanje donosimo u cijelosti. dica komunisti~ke diktature DDR-a. }e se u listopadu 2006. u Budimpe{ti, Po~etakjebiozajedni~ki,tesusetom Poslije kratkog izlaganja o stanju savla- ~ime }e izaslanici Kongresa aktivno prigodom predstavili zastupnici Inter- davanja u ~lanicama Iner-Assa u cije- sudjelovati u dràvnim manifestaci- Assa i to: predsjednik Jure Knezovi},te losti i kod pojedinih ~lanica posebno, jama Republike Madàrske u slavlju i izaslanici madàrske udruge gospoda sudionici Zaklade za savladanje poslje- spomenunaMadàrskurevolucijuiz Vilmos Vasvári,slova~keJozef Vicen i dica komunisti~ke diktature DDR-a i 1956. u kojoj se narod pobunio, sli~no rumunjske Ticu Dumitrescu.Predstav- udruga `rtava komunizma i inicijativ- kao i 1953. u DDR-u, protiv komu- ljanje je vodila dr. Anne Kaminsky,rav- nih skupina za savladavanje komunisti~ke i tu|inske vlasti. «KRAJ RATA. SLOBODU DOBILI – SLOBODU IZGUBILI» (U cijelosti objavljujemo predavanje postoje dva datuma. Za ljude, kako za ci- prof. Michaela Th. Grevena, profesora Pi{e: vile tako i za vojnike obiju strana, taj politi~kih znanosti na Sveu~ili{tu Ham- konac rata bio je u prvom redu subjektivni burg, pod naslovom Kriegsende. Freiheit Michael Th. GREVEN, doìvljaj, koji se neovisno od navedenih gewonnen - Freiheit verloren (Kraj rata. Sveu~ili{te Hamburg datuma ve} puno ranije mogao dogoditi – Slobodu dobili – slobodu izgubili), koje je ili se jo{ moglo na nj ~ekati; tako|er i iza odràno na 9. kongresu zemaljskih zas- Nijemaca zapo~etog Svjetskog rata, tek stvarno me|unarodnopravnog konca rata tupnika za dokumentaciju Dràvne sigur- moralo baciti prve atomske bombe na dva po~etkom rujna 1945. Isto individualno i nosti DDR-a (Stasi) i Zaklade za velegrada i civilno stanovni{tvo te se subjektivno kao u filmu „Moj rat“ Harri- savladavanje SED-diktature u zajednici stotinama tisu}a mrtvih i unakaènih tre- eta Edera, u kojem njema~ki pripadnici udrugama progonjenih i Inicijativama za balo nazna~iti „novu epohu“ rata i svjet- Wehrmachta 1939.-1945. nakon 50 go- savladavanje, kojem su se pridruìli i skog poredka koji traje do danas. dina komentiraju svoje ilegalno i vlasti- ~lanovi XIII. Kongresa Inter-Assa, u tim kamerama snimljene snimke, isto Zinnowitz auf Usedom, 10. lipnja 2005.) „Kraj rata“ kojega smo se slu`beno individualno i subjektivno ozna~avaju po- sjetili u Njema~koj, Rusiji i ve}em dijelu jam „konac rata“ ve} prema mjestu, vre- * Europe, sastojao se od slu`bene kapitalu- menu i subjektivno-emocionalnom O „kraju rata“ bilo je tijekom zadnjih cije Vrhovne komande Wehrmachta 7. zna~enju sasvim razli~itim biografskim tjedanaoko8.svibnjauNjema~kojiune- svibnja u Reimsu (Francuska), a koja je, to~kama sje}anja. gledano s me|unarodnog prava, kimdrugimzemljamapunogovora.Po- Premda se iz perspektive povijesne nekomu je mla|em novinaru vjerojatno okon~ala „ratno stanje“ izme|u znanosti smatra kako su Nijemci jednos- izgledalo „zanimljivo“, da se taj „povij- Njema~kog Reicha i savezni~kih snaga 8. trano i suludo zapo~eli i prouzro~ili tzv. esni datum“ u SAD-u slu`beno skoro ig- svibnja, dok je vlast pre{la u ruke okupa- „Drugi svjetski rat“ koji je uzro~nik svih norirao, da nije bilo slu`benoga slavlja s cijskih snaga 9. svibnja s djelovanjem od kasnijih zlo~ina i zala, to ne zna~i da je u govorima i gestama zna~ajnih dràvnika, 0,01 sati. Na molbu sovjetskoga vojnog subjektivnom doìvljaju pojedinaca nje- da nema veterana, kao na tribinama na vodstva, koje je ve} nazo~ilo potpisivanju govim svr{etkom zavr{ilo ono najgore. Crvenom trgu, koji isti~u svoje ordenje. u Reimsu 7. svibnja, nekolicina sudionika Vjerojatno se tako|er i u Japanu pre{lo odletjela je u Berlin gdje je ceremonija Prije nego do|em do toga, moram re}i preko toga datuma – u Japanu gdje se, ponovljena 8. svibnja u Karlhorstu – tako ono {to se ~esto prikriva u ovakvim nakon o~ekivanog kraja ovog od strane da samo za taj me|unarodnopravni ~in slu~ajevima, u kojima je u me|uvremenu

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 49 DRU[TVENE TEME nastala opasnost gole ritualizirane pojmovima kao «sloboda», «jednakost» pogo|enosti – posebno kasnije ro|enih – ili «tolerancija» i «solidarnost», zna~i postala preosjetljivom: rat, tako|er Drugi daklesmisleno-prakti~nedoìvljajepo- svjetski rat, to temeljno zlo koje je jedinaca, {tovi{e, njihovu individualnost odnijelo vi{e od 55 milijuna ìvota, ra- transcendirati, ali mora s druge strane zorilo zemlje i dalo pokri}e za ljudske zna~iti, ne zaboraviv{i normativnu per- zlo~ine koji su po razmjerima i intenciji spektivu, da samo u jednoj ìvotno- jedinstveni, taj do tada najstra{niji od svih relevantnoj to~ki za sve ove pojmove ratova nije bio za sve ljude jednako vrijednosti u prakti~nom kao i u teoret- stra{an doìvljaj. Za mnoge, posebno za skom moè biti ishodi{te: da konkretni mlade ljude, na samom je po~etku to bio pojedinac sa svojim pravom na sre}u i eufori~no proìvljeno vrijeme zauzi- svojim neotu|ivim pravom sa- manja tu|ih zemalja i individualnog usp- moodre|enja moè odrediti u ~emu se jeha, upravo „pustolovni rat“ sa svojim one izravno nalaze. mu{kim savezima zajedni~kih doìvljaja prijateljstva, s fascinacijom tehnikom od Upravo kao politolog po zanimanju strane voza~a tenka ili podmornice, ~ak i moram se stalno prisjetiti, da je veliki, ap- pilota, koju nikada ne bi doìvio mali straktni pojam «sloboda» teoretski re- slu`benik ili radnik. fleksivni pojam. Normativno-teoretski refleksivni pojam kojim se u prvim za~et- U domu roditelja moje prve ène, koji cima od Antike posreduje prakti~no i su nakon rata zahvaljuju}i osiguravaju}oj problemati~no – preko kr{}anske objave agenciji postali imu}ni, stajale su u se- Bo`je slike i Spasenja, ova se jezgra na{e damdesetim godinama na ormaru u Sovjetski vojnici zlostavljaju njema~ku zapadne civilizacije kona~no, od ranoga dnevnom boravku u srebro uokvirene zapadnoeuropskog novog vijeka, uz slike djedova i slika moga tasta u ènu mnoge lomove, razvila u univerzalisti~ki do~asni~koj odori uz osedlana konja; on tako slu`beni konac rata zna~i samo pre- normativnu jezgru na{e zapadne civiliza- je bio pobo~nik pri divizijskom stoèru u duvjet i {ansu za preokret ka boljemu. Mi cije unato~ udarcima na koncu se ipak okupiranoj Francuskoj; u pozadini slike znademo ili si moèmo predo~iti kako su danas razvila u univerzalno pravo bez vide se dijelovi lijepe vlastelinske ku}e. u godinama nakon rata i razaranja mili- konkurencije.Dakle,teoretsko- „Otac si nakon rata nije nikada mogao juni ljudi na to vezali nade. „Sloboda“, refleksivni pojam koji vrijedi ponovo pro- priu{titi jahanje ili posjedovanje konja, ovavelikaiupovijesti~estozlorabljena misliti, ako ho}emo konkretno odrediti jer je radio dan i no} da bi vama sada rije~ u kojoj se istodobno i neprestano poloàj ljudske «slobode»u specifi~noj omogu}io...“ obi~avala je punica re}i. veù ljudske nade i socijalni pokreti u pa- povijesnoj situaciji i razumjeti u konkret- Bar zapadni Nijemci me|u nazo~nima rolama, pjesmama i programima, ne stoji, nom vremenu. znaju i sje}aju se, kako je ovaj subjektivni po svemu {to znamo iz dokumenata i Jer «sloboda» bi ostala lo{im ap- „pustolovni rat“ nakon zavr{etka s mili- pri~a, 1945. i u prvim godinama potom, u straktnim pojmom, o kojem bi znanost junima sve{~i}a u kojima su ve}inom tis- sredi{tu subjektivnih doìvljaja mnogih kao i politika rado govorila i apstraktnim kaneuljep{aneuspomeneratnihljudi. Kako znademo iz mnogih ispiti- ostavila, ako ju se ne bi primijenilo u vitezova, postale unosnim poslom u vanja javnog mnijenja koje su provele smislu «slobode», u «liberties and rights», kolodvorskim knjiàrama ali i prvome okupacijske snage u zapadnim okupa- u smislu najstarije europske tradicije od neslu`benom i {iroko u~inkovitom „kul- cijskim zonama, odmah nakon svr{etka Magna Carte iz 1215 u Engleskoj. «Liber- turom sje}anja“ zapadnonjema~ke rata i godinama potom, „oslobo|enima“ ties and rights» , negativne i pozitivne slo- poslijeratne povijesti. I to pripada vrsti seosje}aovrlomalenbrojnjema~kog bode, dakle slobode o ne~emu i slobode kraja rata i tek kasnije i do danas malo stanovni{tva, dok je izravni osje}aj ve}ine ili pravo do ili na ne{to – tek konkretizi- razdijeljenoj poslijeratnoj njema~koj pomogao biti sasvim nepoliti~an; da je rat ranje ovoga u prakti~nom ìvotu ~ovjeka vijesti, o kojoj malo ili ni{ta znamo, kao svr{en, da se preìvjelo i tuguje za govori za pojedinca o kvaliteti politi~kog ovaj subjektivni „pustolovni rat“ koji nije mrtvima, ali briga za nestalima stajala je u reìma, govori ne{to o stanju slobode i bio samo doìvljaj kasnije naseljenih prvom redu izravnih poslijeratnih vladavine. Nijemaca u Zapadne zone, nego je morao doìvljaja. bitiiuljudikojisuìvjeliusovjetskoj Milijuni ljudi imali su uz to i druge, vi{e U ure|enom svijetu stoje na po~etku okupacijskoj zoni i kasnijem DDR-u. svakodnevnije brige a, prije svega ène, s povijesti na{e slobode «liberties» Mag- Kako je to problemati~no subjektivno masovnim prijetnjama nasiljem ili, nae Cartae kao odozgo date slobode; one naslije|e iz vremena od 1939 do 1945., to~nije, prijetnjama odnosno doìvljajem su jama~no time privilegije, u ovom glede slu`benog antifa{izma i u uvjetima silovanja – kako su tu mogle }utiti slu~aju privilegije koje «King John» (vla- represivne politi~ke kulture, {tovi{e osje}aje slobode? Pred njima, muèvima, dao od 1199. do 1216.) nedragovoljno cenzure, u DDR-u moglo do}i do ènama i djecom stajahu zime gladi priznaje svojim napadnim barunima, ali izraàja. Sve {to si ja kao znanstvenik 1945./46. i 1946./47., prije svega u velegra- razumljivo ne svim svojim podanicima. mogu predo~iti, saèo bih u kratku for- dovima, kada je prehrambena razina, Za pojam i povijest slobode iz toga se mulu: Potla~eno i potisnuto ne zna~i da je mjerena u «kalorijama po glavi», znatno dadu izvu}i dva pou~ka: Stvarni gosopo- postalo zaboravljeno ili neu~inkovito. pala ispod razine u posljednim ratnim go- dari ne jam~e slobode bez povoda i pri- Mo`da postoji neki podzemniji put pos- dinama, kad je u ledenim zimama npr. u tiska, a slobode koje ne vrijede za sve redovanja ili dodavanja subjektivnog Hamburgu tre}ina stanova, a prije svega jednako, de facto su privilegije manjine. „pustolovnog rata“ od otaca ili djedova privremenih smje{taja, ostala bez gri- Ako pomislimo na povijest DDR-a s unucima, koji se danas okupljaju u janja, kada se pro{irio glad i tifus a stotine tzv. «pravom putovanja u nesocijalisti~ko desni~arskim druènjima i krugovima su smrzle na spavanju. inozemstvo» (?), imamo markantan protiv stranaca? S jedne strane, politi~ki misliti zna~i primjer toga preduvjeta oduzimanja Kao {to je iz povjesni~arske perspek- konkretne uvjete stvarnog ìvota i alter- (ljudskog) prava na slobodu kretanja za tive po~etak rata bio uzrok i temeljno zlo, nativne mogu}nosti apstraktno uskladiti s sve. Tek kada je to pravo bilo oduzeto

50 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. DRU[TVENE TEME svima, moglo se nekima priznati kao «dru{tva» mogu preoblikovati prema tak slobode. Jer ne moè biti «slobodno privilegija i povlastica. odre|enim na~elima, bila je na po~etku dru{tvo», svejedno zvalo se 'socija- Ali gledano na~elno i na temelju povij- onoga intelektualnog i socijalnog pok- listi~ko', 'komunisti~ko' ili bilo kako, u ko- esti gra|anskoga slobodarskog pokreta i reta, koji je na koncu skon~ao u zahtjevu jem pojedinac neme individualne slobode moderne ustavne dràve, negativne slo- za totalitarnom partijskom diktaturom i – one ostaju svagdje i stalno mjerilom po bode u podru~jima privatne autonomije vladavinom gerontolo{ke mu{ke klike sa kojem se moraju mjeriti politi~ki reìmi. pojedinca, temelje, u pravu i zbog ustava svemogu}im vo|om na ~elu. S poli- «Slobodu dobili – Slobodu izgubili» kroz zamjenske organe na temelju poseb- tolo{koga i organizacijsko-sociolo{kog moto je programa ovoga skupa u sje}anju nih zakona smiju zahvatiti: u biti opet na- gledi{ta nije slu~ajno, da ovakvi pokreti s na ambivalentna iskustva ljudi odmah lazimo listu tzv. «temeljnog prava» u totalitarnim programima i zahtjevima nakon 1945. [to se ti~e pozitivnih sloboda ustavnim ~lancima 1.-20. – a ako se tomu skoro bez iznimke zavr{e u osobnoj dikta- politi~kog samoodre|enja, svi su ljudi u ima ne{to prigovoriti, onda je to manje na turi pojedinca, jer nauk bezuvjetnog ~etiri zone nakon konca rata podpali pravu nego na vi{egodi{njoj njegovoj pravanaistinunepodnosibilokakav najprije pod tu|insku vlast vojnih okupa- primjeni i prakti~nom ograni~avanju kolektivni i stoga neminovni pluralisti~ki cijskih zona i njihovih vlada. Tamo, u tim putem posebnih zakona i upravne prakse. diskurs 'posljednje' instance tuma~enja. zemljama, bilo je glasova, zbog gorkog Odavno ve} nije stan nedodirljiv, tajna Zbog toga se na~elno mora negirati plu- iskustvadvasvjetskaratakojisupotekliiz pismaitelefonaizgledaizbu{enom,po- ralizam, svako odstupanje kao hereza, Njema~ke, da se oduzme zauvijek i u cije- nekad zlorabljeno ogledom na njema~ku svaka kritika kao nelojalnost, a svaka losti pravo njema~kom narodu na po- povijest tako vrijedno pravo politi~kog oporba kao politi~ki neprijatelj nasilno liti~ko samoodre|enje; ali, {to je bilo azila, prakti~no je pod pritiskom masa savladati. puno va`nije, kako se brzo uvidjelo, bila sna`no ograni~eno. Od Grka otkriveni, preko povijesti re- je ~injenica, da su u negativnoj koaliciji Budu}i da se moè javno re}i i kritizi- publikanizma slobodnih gradova gornje protiv Hitlera samo s mukom zapretane rati biv{a Zapadna i dana{nja ujedinjena Italijedoameri~kedeklaracijeoneovis- politi~ke i svjetonazorne razlike u cije- Njema~ka, mora se nastojati na diferenci- nosti i dono{enja ustava, pa onda preko lostiizbilenavidjelo,dase,kao{toseje- jaciji politi~ke prosudbene mo}i, koja gra|anskih revolucija i slobodarskih pok- dan od odlu~uju}ih politi~ara Winston upu}uje na razliku i pogrje{ke ustavnih reta 17. – 19. stolje}a, te preko pokreta Churchil ve} 1945. izrazio, spu{ta «èl- normi pojedina~no u odnosu na njihovo neovisnosti dekoloniziranih dràva na{ih jezna zavjesa» izme|u liberalno- bitno nijekanje u diktatorskoj nepravnoj dana, misao vodilja kolektivnog sa- demokratskog Zapada i pod sovjetskim dràvi. Na to se treba jo{ vratiti. moodre|enja je u formi i cilju politi~kog utjecajem i sve vi{e pod izravnom sovjet- op}egbitkaabilajetemeljnaistomjerno skom vladavinom dospjele Srednje i Ostaje nam jo{ na po~etku dotaknuti se povijesti pozitivne slobode, slobode politi~kog samoodre|enja. Ona je jama~no starija, prvotna sloboda, a s njom po~ima u {estom stolje}u prije Krista povijest moderne politike, isto kao i povijest demokracije. Temeljna misao je ovdje opi- ranje samovoljnoj, na nasilju utemeljenoj ili nasljednoj vladavini pojedinca odnosno manjine, prije svega protiv ozakon- jenja vladavine me|usobno izravnanih «gra|ana». Na po~etku je postojao napeti odnos obiju ideja kolektivnog samoodre|enja i izmjeni~nog priznanja kao izjedna~enih gra|ana – a onda, kad bi posljedni do{ao u lo{ poloàj, moglo se zamjensko pravo avangardisti~kih elita na primjeni kolektivnog samoodre|enja svih razviti u totalitarnu partijsku dikta- Kolona njema~kih izbjeglica turu. Kao prete~a slobodarske ustavne za slobodarske ustavne dràve kao i za Isto~ne Europe. dràve i gra|anske demokracije ali i to- poku{aje u 20. stolje}u preko partijskih Realna povijest svima vam je poznata i talitarne partijske diktature, stajala je na diktatura stvaranja temeljnog revolu- ovdje ne treba ponovno o njoj govoriti. po~etku intelektualna nesklonost tradi- cioniranja svi ljudskih odnosa, {tovi{e Va`nijom mi se ovdje ~ini tema, kako dje- ciji i tradicionalnoj legitimnosti, dakle stvaranja novog tipa ~ovjeka u obliku luju i kakva su posljedi~na djelovanja predod`ba da se tako mora stalno biti «razvijene socijalisti~ke osobe». nastalog tuma~enja pedeset godina po- protiv, kao {to je bilo i da ne moè biti Glede ove u ustavnim dràvama i mod- liti~keikulturnerazudbena{epovijesti. druga~ije, jer su tako odredili priroda ili ernim diktaturama zajedni~ke i u stanovi- Moj je dojam da se ovdje moramo ~uvati bogovi. «Svijest mogu}eg», kao {to je tom pogledu zavodljive ideje, da ljudi jednostavnog shematizma, prije svega od Christian Meier nazvao otkri}e konti- mogu sebe i svoje politi~ko dru{tvo nezadrìvog pojednostavljenja gencije kroz Grke kao preduvjet «po- konstruirati slobodno po vlastitim usporedbe jedne isto~ne i jedne zapad- liti~kog izuma», ne zna~i ni{ta drugo nego na~elima i samoodre|enju, dobiva ve} nonjema~ke koherentne svijesti. ljudska spoznaja, da su «dràva» i re~eni poloàj garantirane «liberties», Punova`nijejedabisetimeDDR-dik- «dru{tvo» proizvod njihovih postupaka – dakle temeljnoga i ljudskoga prava po- taturi s njezinim totalitarnim zahtjevom idaonizbogtogamogudruga~ijeizgle- jedinca fundamentalno zna~enje: gdje se na isklju~ivo i opravdavaju}e pravo dati, nego {to su sada. Spoznaja, da ljudi pravo na kolektivno samoodre|enje tuma~enja povijesti navodno na stvaraju svoju povijest, da toga nisu bili nametne temeljnom pravu pojedinca, znanstveno utemeljenu politiku i iz toga svjesni, ali da u budu}nosti «povijest» makar i za vi{e politi~ke namjere i ciljeve, proiza{lih posljedica, ~ime bi joj se nak- svjesno stvaraju, oblik i sadràj «dràve» i tu se zakora~ilo na put diktature i u gubi- nadno potvrdio uspjeh koji ona prakti~no

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 51 DRU[TVENE TEME nikada nije imala. U znanosti, ali vi{e u izgradio stvarni «zid» sa zapovjedi od- ve}ine ispitanika u zapadnim zonama i medijima i nekim nedjeljnim politi~kim strijela, samostrijeljaju}im napravama i poslije Zapadnoj Njema~koj; naprotiv govorancijama, isto~nonjema~kom minskim poljima kroz sredinu Berlina i vi{e od polovice ispitanika do sredine pe- stanovni{tvu ne biva dovoljno ukazano na Njema~ke, ali i sredinom mnogih obitelji desetih godina, na pitanje je li im ikad razliku izme|u uistunu totalitarnog zaht- i prijateljskih, a moramo dodati i ljudskih bilo bolje nego danas, s obzirom na go- jeva SED (komunisti~ke partije DDR) i veza? dine 1933.-1939. odgovorilo je s «da». njihovevode}eklike,teiztogaizvedene– Da, mora se – kako mi se ~ini, mora se Zahvaljuju}i pobolj{anju standarda i bol- to ovdje nazo~nim `rtvama i stradalni- mlade na Zapadu vi{e nego na Istoku jojsocijalnojsigurnosti,ovesusevrijed- cima ne moram posebno re}i – perfidne i upoznati s gubitkom slobode i stvarnim nosti u drugoj polovici pedesetih godina brutalne represije i nasilja nad skupi- karakterom DDR-ovskog reìma. Pri smanjile, ali one nam obja{njavaju, za{to nama i pojednicima i ideolo{kog i soci- tome nakon re~enoga mora i na Istoku je mojoj generaciji iz {ezdesetih toliko jalizacijskog uspjeha. Ta je politika bila biti puno vi{e diferencijacije i stupnje- stalo da umjerenu slu`benu sliku Savezne samo u tome uspje{na, da se – oslonjena vanja svijesti i politi~ke prosudbe, nego RepublikeNjema~keuraspramaopovij- na vojsku i tajne slu`be sovjetskoga 'bra- {to ina~e reflektira crno-bijela usporedba esnome i politi~kom sje}anju na 1945. tskog naroda' - uspjela desetlje}ima Istoka i Zapada. Stotine anketa i trenut- naknadno prikaèmo kao «oslobo|enje», odràti na vlasti, nakon {to je poslije faze nih snimaka javne svijesti daju naravno a ne kao «kapitulaciju», «njema~ku ka- etabliranja partijske diktature sovjet- znanstvenom promatra~u takvu diferen- tastrofu» ili samo neutralno kao «slom». skogatipadopo~etkapedesetihgodina ciranu sliku, iz ~ega se ne moè zaboraviti Kad je savezni predsjednik von Weiz- isklju~ilasvakipoliti~kiidru{tveniplu- diferencija prosje~ne agregatne svijesti säcker 8. svibnja 1985. u svom govoru prvi ralizam. Ali da je za vrijeme ove faze izme|u Istoka i Zapada. Da bi se ra- put u Bundestagu progovorio jasnim i tisu}e progonila i zatvorila, mnoge od spoznalo ovo apstraktno razmi{ljanje u dirljivim rije~ima o «Danu oslobo|enja», njih nakon 1945. i po drugi puta, koriste}i njegovome politi~kom i socijalnom moralo je to mojoj generaciji obzirom na se nacisti~kim zatvorima i logorima, da su zna~enju, moramo biti na~istu, da upravo zapadnonjemo~ki konflikt prikazivanja izgledati kao pobjeda normativno i politi~ki pravog gledi{ta. Od tada ovaj je govor stostruko citiran u {kolskim knjigama i govorima, upravo slu`beno stiliziran u dràvnopravni dokument. Ali tko je primijetio u pomirbi o ovoj povijesno-politi~koj pobjedi tada i od tada njema~kopoliti~ku suprotnost koja od toga dana smjera, da ritualni govori za 8. svibnja i 17. lipnja moraju {izmati~ki druga~ije ispasti. Ovdje zapadnonjema~ko oslobo|enje 8. svibnja, tamo isto~no njema~ko ugnjetavanje 17. lipnja – obadva nisu u{la u zapadnonjema~ku svijest skupa i ne istodobno. Do jeseni 1989. moglo je to jo{ i vrijediti, ~ak takti~ki prihva}ati i smatrati mujdrom u svjetlu isto~ne strategije «pribliàvanje promjenama», koja se povezivala s Willy- jem Brandtom. Uza sve na~elne simpa- tije, ja sam sedamdesetih spadao u ljevicu koja je podjelu Njema~ke i postojanje dviju dràva prihva}ala kao faktum, ali se osje}ala posramljenom na~inom na koji Njema~ke izbjeglice u vi{egodi{njem nu`nom smje{taju se zapadnonjema~ka vlada ophodila, ili bolje re}i, izbjegavala ophoditi prema tisu}e nestale u sovjetskim logorima bez velike moralne i politi~ke prosudbe o isto~nonjema~kim disidentima i ~ita- traga i zauvijek, a nemali broj u mno{tvu zlo~ina~kom karakteru DDR diktature vomu sovjetskom vladavinskom sustavu. nelegalnih smrtnih presuda i smaknu}a – na Istoku kao i na Zapadu do danas Politi~kirepresivnikaraktervladavine to sve ne prikazuje tako èljni i propagan- polu~uju kontroverze. sovjetskoga tipa koji je mrzio ljudske slo- disti~ki nagla{avani legitimisti~ki uspjeh bode i prava za me je jo{ kao u~enika i SED-a, nego naprotiv razmjer nesuglasja Ovdjesemoramvratitinave}re~ene ~injenice, koje se ja i moju biografija ove gorljivog ~itatelja tzv. renegatske litera- i otpora koji je bio na po~etku i dok se na ture – kao {to je glasio komunisti~ki bo- neki na~in mogao artikulirati. rastrganosti a istodobno pripadnosti jednoj strani, jednostavno ne mogu oslobo- jovni pojam za romane Manesa Moramo li podsjetiti na 17. lipnja diti, moram govoriti o sebi i svom Sperbera,sustavno-kriti~nodjeloMi- (1953.), na dane prije i poslije, na pros- iskustvu koje se od 1989. promijenilo i lovana \ilasa ili mnogih drugih biv{ih vjedenesamouStaljinovoj aleji u Ber- tako|er uspomene naknadno druga~ije komunista – od rane mladosti bilo jasno, linu, nego u mnogim gradovima i osvjetliti.To èlim, gledano iz moje za- a od doga|aja u Madàrskoj 1956., u pogonima na mnogim mjestima u DDR-u padne perspektive, pokazati na primjeru Pragu 1968. i kona~no preko Jaruzel- – na valu represije poslije? I kona~no mo- koji izravno suvisi s na{om dana{njom te- skoga u Poljskoj izjavljeno izvanredno ramo podsjetiti, da je DDR u drugoj mom «Slobodu dobili – slobodu izgubili». stanje protiv slobodarskog pokreta polovici pedesetih protiv stalno rastu}eg vo|enog Solidarnosti, u~vrstilo je u meni masovnog bijega svoga stanovni{tva, ne Ve} sam rekao da nakon 1945. «Slo- stav: ovako nisam zami{ljao svoj znav{i si druga~ije pomo}i, na postoje}oj boda» odn. «oslobo|enje od nacionalso- mladena~ki «demokratski socijalizam». «èljeznoj zavjesi» represija i cenzure cijalizma» nikako ne odgovara svijesti Onda je trajalo od 1989. do ovogodi{njeg

52 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. DRU[TVENE TEME

zahtjevi. K tome dolazi, {to sam ozna~io usudom, nepredvidiva tendencija `rtve nasilne diktature u DDR-u poniziti politi~ko-moralno kao '`rtve drugog razreda'. Tamo gdje se to doga|a, radi se po meni o moralnom skandalu, jer mi se – gdje on na|e ulaz u pravnu ili administrativnu praksu – kao gra|ani moramo na koncu svi osje}ati odgovornima. Moè se prihvatiti, u usporedbi s totalitarnim reìmima pro{log stolje}a, da se vi{e nagla{avaju razlike nego zajedni{tvo, mogu tako|er biti dobri razlozi, koji posebno isti~u nacionalsocijalisti~ki poku{aj ubijanja i istrjebljenja europskog ìdovstva, ali ovo povijesno diferenciranje doga|aja u cijelosti politi~ki i moralno ne mogu opravdati shva}anje i po{tovanje individualne patnje kroz progon, uhi}enje i sustavno razaranje cijelih biografija, kroz perfidne «mjere rastakanja» glede sus- tavne i dugotrajne povrede ili oduzimanja va{ihljudskihprava,pazbogtogaindi- vidualne `rtve sloìti na neku vrstu Zra~ni most nakon sovjetske blokade Zapadnog Berlina rangliste tek na drugo mjesto. govora saveznog predsjednika Köhlera za 60. obljetnicu, dok su se razli~ite njema~ka iskustva na temu «Slobodu dobili – slobodu izgubili» pojasnila, a izgleda mi da je javna kritika izravnanja isto~nonjema~kog i zapadnonjema~kog iskustva ovog politi~kog sje}anja po- tisnula u pozadinu recepciju pozornosti. Radobihznao,jeliikakosushva}enii vrednovani ovi u Isto~noj Njema~koj sig- urnoprimljenikaoproblemati~nii'ne- oliberalani' odlomci ovog novog poteza misli u Isto~noj Njemakoj. Danas, 15 godina nakon 1989., leè za svakoga tko èli znati i vidjeti otvorene strahote i ne uvijek suptilan teror koji su nakon 1945. morali iskusiti vi{e od jedne generacije neoslobo|enih isto~nih Nije- maca.Jeli~udno,jeliusvjetlukomplici- rane zapadnonjema~ke povijesti «savladavanja pro{losti» iznena|uju}e, daimatolikopunoonihkojizatonepo- kazuju zanimanje? Upravo Zapadni Nijemcitrebalibisenakonsvojeg iskustva ~uvati oholosti i prebrzog Policijske snage u borbi protiv ustanika 17. lipnja 1553. osu|ivanja. Nema razloga da kao zapadni Nijemac {utim o povijesti diktature i ljud- ubijenim «Edelweispiratima» kao [tetailjudskamukapogo|enihpo- skim pravima u DDR-u jer se to ti~e svih: «Progonjenima od nacisti~kog reìma». jedinacanerazlikujesevi{epotipu kao prvo, jer ovdje nisu pogo|eni par- Povijest `rtava i progonjenih od strane reìma – jer koga su zatvorili u Buchen- tikularna nego univerzalna na~ela ~asti i nacisti~kog reìma traje predugo i dje- wald povrijediv{i njegovo pravo ili {tovi{e slobode, a onda, jer se radi o zajedni~koj lomi~no jo{ do dana{njeg dana s nezado- ponizili ga i mu~ili, tomu je svejedno je li budu}nosti. Za njih je nepodno{ljivo i valjavaju}im u~inkom kroz sudove, to bilo prije 1945. ili poslije 1945. i je li se skriva dodatni politi~ki eksploziv, da politiku i javnost, posramljuju}e i ti{te}e to dogodilo pod znakom kukastoga krià tisu}e korisnika i karijerista biv{ega sus- dugo. ili srpa i ~eki}a. tava danas bez problema nastavljaju svoje Od 1989. nastaje ovdje problem koji, Kao biv{i progonjeni i individualne karijere ili gutaju visoke mirovine, dok kako mi se ~ini, za pogo|ene izgleda `rtve zasluùjete svi jednaki na{ respekt, obratno jo{ uvijek brojne skupine `rtava osobnim osudom. Ne samo da morate priznanje va{eg statusa i onu mjeru moraju moliti za umjereno priznanje svo- proìvljavati kod politike, sudova i uprave od{tete koja vas makar u materijalnom jega statusa i od{tetu. Nije utjeha ako sli~na paraliziraju}a iskustva kao i `rtve smislu zadovoljava. Pravednost iznad slu~ajno ovih dana pro~itamo u novinama nacionalsocijalisti~kog nasilja, nego je toga ne moè ionako dati politika ili mi- da je Kölnska kotarska vlada upravo naàlost neizvjesno ho}e li i kad }e biti nistarstvo pravde. nakon {ezdeset godina priznala status bar donekle zadovoljeni va{i pravedni (Preveo: Jure Knezovi})

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 53 SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

MOJE SJE]ANJE NA SVIBANJ I LIPANJ 1945. (II.) PutemdoCeljanismoimaliprilike Pi{e: nisu usudili pregledati kola u kojima je, sresti se s partizanima. Primijetili smo ispod ranjenika, bilo ne{to oru`ja, koje da nas prate i da se kre}u po brdima Antun @IVKOVI] smo ranije putem pokupili. Nakon iznad ceste, ali se nisu usudili napasti. kra}eg razgovora, pustili su nas da Kraj silnog oru`ja koje je leàlo uz pro|emodobolnice,gdjesu~asneses- cestu i mi, civili, mogli smo se, u slu~aju je ostao bez noge. Ja sam ga upitao, tre i jedan sve}enik, preuzeli jo{ ìve potrebe, naoruàti. Za svaki slu~aj, ja kako moè tr~ati, ako nema noge? Tek ranjenike. Jedan ranjenik na na{im ko- sam na{ao jednu dobru pu{ku, pa sam ondajeshvatiodajo{imanogu.Kad lima je putem umro. je stavio na kola, neka se na|e. Jedan smo se zaustavili, ustanovili smo da mu îm smo istovarili ranjenike, napus- od na{ih suputnika je ispo~etka stalno je konj stao na nogu. Jasno se vidio oti- tilismobrzoCeljeikrenulinacestuza {utio. Nakon nekog vremena sam us- sak potkove. Ante, Dan~e ijasmo, Dravograd. I ova cesta je bila puna tanovio da ne zna hrvatski, bio je to je- hvala Bogu, pre{li bez i najmanje ozl- raznihkolona,vozilaikola.Dabizbrka dan njema~ki vojnik, koji se presvukao jede. bilave}a,pojavilasejeizjedne u civilno odijelo. On je bio seljak iz oko- Iza te uzvisine skupljali smo ran- sporedne ceste kolona njema~kih kami- lice Hamburga, a smatrao je, da }e kao jenike. [imo se zbog ozlije|enog kolona. Oni su se bezobrazno gurali i civil prije sti}i do svoje ku}e. Sluìo je u jena nije mogao kretati, pa smo Dan~e i zauzimali cestu. Oni su svoje oru`je ug- jednoj protuavionskoj jedinici. Nadam ja pregledavali ranjenike. [imi smo lavnom pobacali, ali na{a bijedna kola i se da je sretno stigao ku}i... opisali kako je koji ranjen, pa je on pje{acimoralisusesklonitidaihkami- Spavanja no}u vi{e nije bilo, zapravo prema tome zaklju~io tko od njih ima oni ne zgaze. Polagano, ipak se napre- spavalo se pokraj ceste, kad je bio zas- {anse da preìvi. Tih je bilo malo. dovanje nastavilo. Spavanja no}u nije toj zbog zakr~enosti. Preìvjele smo utrpavali na kola, koja bilo, nego, kao {to sam ve} prije na- su onda ranjenike odvozila u celjsku pomenuo, spavalo se, kad je kolona 9. svibnja - srijeda bolnicu. Kona~no smo i na na{a kola zapela i kad je morala stati. Uz na{e, ukrcali trojicu ranjenika i [imu, pa smo hrvatske kolone, primje}ivale su se i Oko 23 sata stigli smo u blizinu Celja. me|u posljednjima krenuli do bolnice. skupine ~etnika i Crnogoraca. Slijevestraneceste,kojavodiprema Kad smo u{li u Celje, vidjeli smo da U nedjelju, 13. svibnja nave~er, stigli Celju, nalaze se èljezni~ki kolosijeci. su ulice oki}ene zelenim slavolucima, smo u Slovenjgradec. Kolone su slabo Tajdansusvikolosijecibilizatrpaniva- gonima, od kojih je ve}i dio bio u pla- menu. Vjerojatno ih je zapalila vojska u povla~enju. Odsjev vatre bio je tako jak, da se vidjelo kao po danu. Kolona se zbog zakr~enosti ceste jedva pomi- cala. Milivoj i Ante su saznali da u jednom vagonu, koji jo{ nije bio zahva}en plamenom, ima mesnih konzervi i razne hrane. Oti{li su do tog vagona i donijeli dvije kutije mesnih konzervi. Kratko vrijeme nakon toga, vatra je zahvatila jo{ neke vagone. Tada se do- godila stra{na eksplozija: u jednom od zapaljenih vagona nalazila se municija. Ja sam u tom ~asu hodao s lijeve strane kola, a tlak eksplozije me podigao i pre- bacio na desnu stranu kola. Ko~ija{, koji je sjedio na kolima, ostao je bez glave. Konji su podivljali. Jedan ~ovjek Na mar{u smrti pod partizanskim nadzorom je smirio na{eg konja. Svuda naokolo bilo je mnogo poginulih, a jo{ vi{e ran- Titovim slikama (onda jo{ nisam znao, napredovale, pa smo odlu~ili tu jenih ljudi. O~ekivali smo da }e do}i do da je to Tito) i komunisti~kim zasta- preno}iti. Legli smo na pod ispred izloga drugih eksplozija, jer je vatra zahvatila vama. U jednoj ulici, pred nama, po- jednog du}ana, koje je bio prazan, i tako jo{ vagona, pa smo potr~ali da se zaklo- javila se skupina od desetak partizana. smo spavali stisnuti jedan uz drugog. Od nimo iza jedne uzvisine. Jedan od na{ih Svisubilinaoruàniautomatima,koje stanovnika nismo vidjeli nikoga, jer su se suputnikadoveojezanamaina{akola. su uperili u nas. Objasnili smo im da svi zatvorili u svoje ku}e. smo civili i da vozimo ranjenike. Na to Na{a grupa, osim ko~ija{a, koji je 14. svibnja – ponedjeljak poginuo, pro{la je prili~no dobro. [imo su nam naredili, da svi pratitelji kola je dobio jedan tupi udarac u koljeno. do|u naprijed. Ja sam se prijavio kao Ujutro smo krenuli prema Dravo- Dok smo tr~ali, da se sklonimo iza pratnja. Pitali su imamo li oru`ja, a mi gradu. Pred nama su se vodile jake spomenute uzvisine, Milivoj je urlao da smo odgovorili da nemamo. Oni se ipak borbeizme|una{evojskeipartizana.

54 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

Na{e postrojbe, iako nisu bile organizi- tenkovi su sprje~avali dalje napre- osim [ime, bili smo u civilnim odije- rane, hrabro su napadale partizane, koji dovanje kolona u Austriju. lima, pa smo nagovorili [imu da se i on nisu propu{tali na{e kolone preko mosta Na polju nisam primjetio nikakvu presvu~e u civilno odijelo. On na to nije u Dravogradu. Vidio sam da su na{i vo- gra|evinu, osim èljezni~ke pruge i pristao, jer je tvrdio da ga pozna mnogo dili poveliku skupinu zarobljenih parti- jedne ku}ice, koja je sli~ila nekoj maloj ljudiidasviznajudajeonlije~nik,ane zana. Kad smo se svojim kolima pribliìli èljezni~koj stanici. Od te ku}ice vodila vojnik,aakosepresvu~e,moglobise Dravograduimismosena{lipodstro- je neka cesta, a kasnije sam vidio da misliti, da se on od ne~eg krije. Njegovo jni~kom vatrom. Partizani su ipak usp- smo po toj cesti i{li natrag prema Dra- obrazloènje nam se ~inilo razumno, a jeli zadràti kontrolu mosta, pa kola nisu vogradu. Procjenili smo, da na tom on je, kao i mi, vjerovao da je rat gotov i mogla dalje. Oni su èstoko pucali po polju ima oko 500.000 ljudi. Od ljudi da }e ga, u najgorem slu~aju, partizani koloni, te smo nas petorica skrenuli u oko nas, koji su prepri~avali i ispitivati, a kako nema {to kriti, da }e ga {umu kraj ceste. U toj pucnjavi izgubili me|usobno dojavljivali {to se doga|a pustiti na miru. smo na{a kola, koja je ko~ija{ samo tamo naprijed, saznali smo da netko od U daljini smo promatrali kako na{a tjerao dalje. Nas petorica penjali smo se hrvatskih generala ili predstavnika, vojska predaje svoje oru`je. Pu{ke i os- po nekom brdu lijevo od Dravograda. pregovara s Englezima o na{oj sudbini. talo priru~no oru`je bacali su na jednu Dok smo prolazili kroz {umu, rafali iz Pregovori su se navodno vodili u nekom hrpu, {to su promatrali i kontrolirali ne~ijih strojnica {i{ali su po li{}u iznad dvorcu blizu Bleiburga, no ja taj dvorac engleski vojnici. Nakon predaje na{ih glava. Kad smo sjeli da se malo od- nisam vidio s mjesta na kojem smo mi oru`ja, vojnici su krenuli cestom morimo, jedan metak zabio se u zemlju, bili. Da bi Englezi pokazali svoju mo}, prema Dravogradu. Zapravo, odmah tik do moje noge. Kroz {umu su pro- cijelo jutro su, iznad na{ih glava, nisko nakon podizanja bijelih zastava, lazile i druge skupine ljudi. Svi su se kre- letjeli njihovi avioni. Imao sam dojam, pro{irila se usmena naredba da se prvo tali prema zapadu, jer smo svi znali da je da }e me udarati u glavu, ako se ne predaju vojnici, a tek poslije njih civili. na toj strani Austrija. sagnem. O~igledno su Englezi i na taj Zato smo mi bez ùrbe, promatrali Negdje kasno nave~er 14. svibnja sti- na~in demonstrirali svoju silu, kako bi predaju na{e vojske. Ja sam o~ekivao gli smo do jednoga velikog polja. Nisam to utjecalo na pregovore o predaji. da }u iz daljine ugledati Josipa. Vidio mogao odmah ustanoviti kako je veliko Oko pet sati poslije podne pro{irila sam ljude iz njegove bojne, koje sam to polje, ali je na polju gorjelo tisu}e va- se vijest, da se treba bezuvjetno pre- prepoznaopouniformamaPTS-a,ali tri, pa sam imao dojam da smo stigli do dati, da treba izvjesiti bijele zastave i njega nisam vidio. No vjerujem, da je i jednoga velikog, osvijetljenog grada. da se mora Englezima predati sve on bio me|u njima. I [imo je krenuo s Od drugih koji su prije nas stigli na to naoruànje.Nekiljudisuizvjesili vojskom, a Milivoj, Ante, Dan~e i ja polje, saznali smo da se nalazimo pred bijele plahte, a kratko vrijeme nakon ostali smo kao civili me|u Bleiburgom i da se pred nama nalaze togakrenulajena{avojskaprema posljednjima, koji su pro{li kontrolno Englezi. Ja sam u naprtnja~i imao bocu onoj ku}ici, gdje su na jednu hrpu ba- mjesto,gdjesepredavalooru`je. nekakvog pi}a (bocu sam vukao sa so- cali svoje naoruànje. Istodobno, dok Po~elo se mra~iti i padala je lagana bom jo{ iz Zagreba), pa smo zaklju~ili su na{i vojnici predavali svoje oru`je, ki{ica. Nas ~etvorica nismo odmah kre- da treba ne{to popiti u ~ast susreta s me|u narod se umije{alo nekoliko nuli dalje, za vojskom. Zavukli smo se Englezima. U boci je bio vermut, pa partizana, vjerojatno njihovih kome- pod jedan kamion, koji je tu stajao, pa smo s nekoliko gutljaja nazdravili za sara,kojisupo~elidràtigovorancije. smo odspavali do jutra. To je bilo na{ dolazak do zapadnja~ke vojske. Govorili su da je rat zavr{io i da se mogu}e, jer su se ispred nas formirale Svasre}a,danijebilahladnano},pa svatko bez straha moè vratiti svojoj kilometarske duge kolone, pa nas nitko smo stisnuti jedan uz drugog, odspavali ku}i. Govorili su da je glupo napustiti nije tjerao. do zore. svoj dom, kad je rat potpuno gotov. 16. svibnja – srijeda Ljudisutoslu{aliizaklju~ivali,kaoi 15. svibnja - utorak ja: ako je rat gotov, nema smisla i}i Rano ujutro krenuli smo i mi u jednoj îm se razdanilo, mogao sam vidjeti nekamo u nepoznato, kad se moè koloni prema Dravogradu. Koliko se gdje se nalazimo: bili smo blizu {ume, mirno vratiti svojoj ku}i. Takosmo mi, sje}am, cesta je vodila preko nekih ispod planine s koje smo se sino} spus- na{a grupica, zaklju~ili da je najbolje planina, kroz lijepe crnogori~ne {ume, tili. Pred nama se prostiralo se da se vratimo. aondasespu{talapremaDravogradu. ogromno polje, a na polju nepregledno Bilo je ljudi, koji su tvrdili da }e nas U koloni su se nalazili samo civili. mno{tvo naroda. Bilo je tu vojnika, partizani prevariti i da je pametnije Mo`da je i bio koji vojnik presvu~en u civila, èna, djece, a vidjelo se mnogo pobje}iubrda,kakobiizbjegliiparti- civilno odijelo. U koloni je bilo i èna, kola s konjima. Ovdje su se sakupile sve zanima i Englezima. Neki ljudi ali nisam vidio da ima male djece. Njih one silne kolone ljudi koje su traìle opskrbili su se hranom i nestali u su vjerojatno ranije odvojili. Kolona se spas pred partizanima. Ljudi su brdima,nove}inajeipakbilazapre- polagano kretala cestom, a uz kolonu me|usobno razgovarali, naga|aju}i daju i povratak. Sje}am se jednog pro- su stalno vozili jeepovi u kojima su sje- kako }e nas Englezi prihvatiti, ho}e li fesora koji nas je uvjeravao da ne treba dili Englezi. Vjerojatno su to bili engle- nas za{tititi. O~igledno, nitko nije znao vjerovatiniEnglezima,nikomunis- skioficiri,zaduènidaovuraju {to }e biti dalje... S jedne strane bile su tima. Nama je bilo dosta pje{a~enja, pa isporu~e partizanima. (nastavit }e se) planine i {uma, a s druge strane smo mislili ili smo èljeli misliti, da nas Englezi, koji su poredali svoje tenkove s partizani ne }e prevariti i da }emo se uperenim topovima prema narodu. Ti mirno vratiti svojim ku}ama. Svi mi,

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 55 SJE]ANJA I SVJEDOÊNJA GOLOOTO^KI ZAVJET ZAGREBU Hrvatski nacionalisti nikad nisu Pi{e: enciklopedija i odrednica Zagreb, dvojili gdje je sr~ika nacionalizma, s napomenom da je to glavni grad Dinko JONJI] jer je Zagreb bio i ostao mjesto za Hrvatske, sredi{te sveu~ili{no. koje vrijedi ona «ko p~ele misli Hrvatska i Zagreb nisu bili oki}eni oko tebe lete», kako je po~etkom napomenom da se nalaze u Jugo- pro{log stolje}a pisao Mato{.I zanimanja svih robija{a Hrvata. slaviji. Tu je vijest objavio Vjesnik, uvijek su Hrvatska i Zagreb bili si- Akomegodinenisupritisle,a pa smo se ~itavog ljeta u kojem je nonimi. sje}anje izblijedilo, daleke 1962. u to objavljeno, hranili spoznajom Golooto~ki zatvorenici, koji su Rio de Janeiru objavljena je op}a da svijet nije zaboravio Hrvatsku. robijali za Hrvatsku, a koje sam poznavao, listom su se zaklinjali da }e prije dolaska ku}i navratiti u Zagreb, te na taj na~in zakletvu pretvoriti u zavjet, kojega treba ispuniti. Odredi{ta koja treba poho- diti bila su: Kaptol s prvostolnicom, [estine i grob Ante Star~evi}a, spomenik kralju To- mislavu, te mjesto na Trgu, gdje je stajao spomenik banu Josipu Jela~i}u. Golooto~ani s kojima sam kasnije razgovarao, taj su zavjet ispu- nili. Sve {to se govorilo ili pisalo o Za- grebu i Hrvatskoj, potpuno je razumljivo, bilo je predmet ìvog Ostaci straàrnica i spavaonica na Golome êmu sve ovo? Dne 31. svibnja 1964., nakon pet godina provedenih u tamnici, zavjet sam ispunio: do{ao sam u Zagreb. Dan ranije nekim sam brodom napustio Goli otok. Nije bio Punat, nego brod kojega pomorci nazivaju brodom skitnicom, koji povremeno navrati do Gologa i tamo, u Maloj dragi, pokupi one koji su kaznu izdràli i nastavi put prema Rijeci. Nisam ~ekao da brod doputuje u Rijeku, nego sam pri njegovu prvom dodiru s kopnom, u Senju, napustio brod i autobusom se uputio u Rijeku. Preno}iv{i tamo, vla- kom sam krenuo u Zagreb. I na prvom koraku, dok sam kruìo oko "Briga partije za na{e zdravlje - svetao primer ~ove~nosti" - natpis na Golome mjesta gdje je bio Jela~i}ev

56 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

MLIN Popova~a 1945. Mlinski je kamen pao... Dalje rje~ica te~e... Povorka hrvatskih èna u bodljikav prostor kre}e... [kola je samo slika... U u{ima je~i vika malih {kolaraca... Na sjeveru gora se plavi Ostatci logora u tzv. velikoj ìci Vjetru{ine Tmaste oblake spomenik, sretnem – Alfreda Ostav{i sam, po~eo sam traìti gone. Obrani}a. prodavaonice u kojima }u kupiti Zlokobni zveke}u Samoonikojisubiliuzatvoru,za odje}u i obu}u. Sve to i nije bilo lanci, te{ko, jer je Zagreb u to doba ve} iklju~evi istu ideju, mogu odvagnuti zvone... zna~enje takvog susreta. Kasnije bio opskrbljen i robom strane pro- @ene sam doznao da je tajna policija i taj izvodnje. Oboruàv{i se odje}om (onu koju su moljci izgrizli, bacio ko uklete slu~ajni susret registrirala i svrstala {ute, u rubriku «opasna djelatnost». Al- sam), dao sam se u potragu za bose... fred je ve} bio sveu~ili{tarac, pa me obu}om. [to god bih isku{ao, nije O~i se sjajne mute. Bagrem ne miri{e vi{e... poveo u studentske domove i valjalo. Od golooto~koga kamena upoznao me s osobama za koje je deformirana stopala nisu bila po- Na obraze upale, bijele, dràodaimsemoèpovjeriti.Ko- desna za obu}u osobe moje visine, pa sam se morao zadovoljiti kupn- pale su krupne liko je takvih bilo, ne mogu se kaplice ki{e... jom postola koje su mi za nekoliko sjetiti, ali broj nije bio velik. I sve Vi{nja SEVER tro{kove koje sam tog dana imao, brojevabileprevelike,pasam snosio je Obrani}. izgledom i hodom valjda podsje}ao na Chaplina. Nakon {to smo evocirali ZOVE[ LI ME uspomene, Alfred mi je dao Takav sam nakon nekoliko dana soblaka «posljednji naputak» kako se u Za- doputovao u Imotski i prijavio do- na oblak grebusna}iikakoizbje}iUDB-ine lazak narodnoj miliciji.Nekoliko kroz strijele Argusove o~i. Rastali smo se tada, mjeseci kasnije uputi{e me u vo- munja a dio sje}anja prenosim ovdje. jsku... po trnovu putu kroz ovu dolinu ISPRAVAK suza i pla~a hoda{ U ~lanku dr. Augustina Frani}a «Povodom {ezdesete godi{njice glasa{ se smrti Pera Baki}a, vo|e konavoskih {kripara», objavljenom u br. krikom 159, na str. 24. podkrala se pogrje{ka: umjesto 5. travnja 1944., zove{ li me to treba stajati: 5. travnja 1945. Ispri~avamo se! Marija (Ur.) Mario BILI]

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 57 SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

LIST "NA[A OGNJI[TA" U SVJETLU PRILIKA U DUVANJSKOM KRAJU 1968.-1971. Da bismo se prisjetili prvih po~etaka Pi{e: novembar’ ve}im dijelom radili nastav- nastanka Na{ih ognji{ta i zna~enja koje nici iz Crne Gore, Beograda, Isto~ne je taj list imao u razvijanju, njegovanju i prof. Bruno ZORI] Bosne ... i tek tih godina zahvaljuju}i bu|enju hrvatske svijesti u BiH, ali i prof. B. Zori}u i njegovoj aktivnosti pos- {ire, moramo imati na umu te{ke tupnosetapraksamijenjala. dru{tvene, politi~ke i nacionalne ne- tano jedna skupina hrvatskih intelektu- Neslu`beno, naravno, jer slu`bene prilike u kojima su ìvjeli Hrvati du- alaca u kojoj su bili, osim mene, fra ’strukture’ su ve} tada to ocjenjivale kao vanjskog kraja, a i op}enito u tada{njoj Ferdo Vla{i}, fra Blago Kara~i}, fra {ovinizam. Na osnovi njegove us- dràvi. Gabrijel Mio~, prof. Branko Pa{ali}, trajnosti, u {koli je spontano nastala Godine 1968. zaposlio sam se u gim- slu`benik Kaìmir Vu~emil,sudac jezgra koja je prvi puta u ovom kraju naziji Duvno kao profesor hrvatskog Drago Juri}, u~enici Ivan Kriànac, javno zagovarala i upotrebljavala hrvat- jezika, {to se slu`beno zvalo profesor Ante Ivankovi} i Ivan Parlov te prof. ski jezik, a od tih ljudi je nastala inicija- srpsko-hrvatskog odnosno hrvatsko- Ivan Topi} i dr. Milan Milas.êstosmo tiva te osnovan ogranak Matice srpskog jezika. Za Duvno, koje se tako se sastajali i dogovarali o raznim aktiv- hrvatske. Glavninu administrativnih poslova, te sve kontakte sa Zagrebom obavljao je prof. B. Zori}. Mislim da je gotovo polovinu svih ~lanova on upisao, zatim osigurao veliki broj pretplatnika Hrvatskog tjednika, zatim ~asopisa Kolo, Jezik... knjiga, kao {to su Povijest Hrvata. Kasnije je radio na realizaciji ideje o ot- varanju knjiàre i ~itaonice MH u Duvnu, {to naàlost nije bilo mogu}e ostvariti. Svi kontakti sa Mati~nim od- boromuZagrebuodvijalisusepreko prof.B.Zori}a,pasamtakoisamjed- nom s njim bio osobno nazo~an na sas- tanku u Mati~inoj 2, a na kojem su bili: J. zvalo u to vrijeme, znao sam da je ve}in- nostima, pa je dobro prisjetiti se i rije~i Ivi~evi},V.Gotovac,T.Ladan,prof.H. sko hrvatsko mjesto i da ima ne{to malo moga pokojnog prijatelja prof. Branka Ivekovi},G.Gamulinidrugi. pripadnika ostalih naroda i narodnosti. Pa{ali}a, koji je rekao: I nakon gotovo 20 godina i dan danas U prvim danima moga boravka i dje- "Kao nastavnik bio sam zaposlen u se po {irenju hrvatskog jezika i hrvatske lovanja u duvanjskoj gimnaziji, uo~io Gimnaziji ’15. novembar’ u Duvnu, gdje kulture mnogi u Duvnu sje}aju prof. B. sam da se zatire hrvatska rije~ svako- je tako|er radio i prof. Bruno Zori} iz Zori}a, jer je tada zapravo zapo~elo jakim administrativnim zabranama, da Zadra i to u presudnim godinama djelat- ’osvje{}ivanje’ naroda tog kraja. Prof. je zabranjena hrvatska kultura i tisak, nosti MH, dakle od konca {ezdesetih do Bruno Zori} se, nakon zavr{ene nas- da se ne upotrebljavaju hrvatske knjige 1971. godine. U spomenutoj {koli glede idasesvimsredstvimanegirasveono slu`bene uporabe jezika i t. sl. bilo je tih {tojebilohrvatsko,odjezika,kulturei godina vi{e nego porazno. Po tada{njim imena,adaseantihrvatskadjelatnost B-H-apropisimabilajeobvezatna’Bo- vodi i u politici zapo{ljavanja u dràv- sanska varijanta’ (~as, hemija, op{tina), nim slu`bama, te u tada{njim svi ud`benici su morali biti iz Sarajeva, dru{tveno-politi~kim organizacijama, Beograda, mnogi pisani ekavicom i na ~ijem su ~elu, dodu{e, bili Hrvati, ali }irilicom, ali nikako pisani hrvatskim onikojisubiliizdajicesvoganarodai jezikom i izdani u Zagrebu. Ba{ tih go- koji su provodili slu`benu politiku dina u {koli se zapo{ljava prof. Bruno tada{njega vodstva BiH. Zori} (slu`beno kao nastavnik SH), ali kao nastavnik koji je, logi~no, predavao Svjedo~anstvo Branka Pa{ali}a na i o hrvatskom jeziku {to je ’slu`beno’ ocijenjeno kao ekstremizam. Istovre- Utakvimte{kimpoliti~kimprilikama meno, kao povjerenik Mati~nih izdanja u Duvnu, a tako je bilo i u svim drugim popularizirao je mnoge knjige u Duvnu mjestimauHercegoviniiBosni,uvid- {tojedotadabilonezamislivo.Uskoro jev{i da se u puk uvukao veliki strah, je me|u ostalim kolegama pokrenuo ini- valjalo je okupiti pojedince, intelektu- cijativu, te za sve gimnazijske predmeta alce i promicati sve ono {to je bilo naru~io |a~ke ud`benike ’[kolske hrvatsko, osobito u jeziku, kulturi i per- knjige’izZagreba.Trebanapomenutida sonalnoj politici. Zato je i nastala spon- je to vrijeme kada su u Gimnaziji ’15. Fra Ferdo Vla{i}

58 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. SJE]ANJA I SVJEDOÊNJA tave, u lipnju 1971. godine vratio u Za- vlasti, policiji i sudstvu, ali uza sve to, jednik tada{nje op}ine Duvno Stipe dar, a nakon Kara|or|eva, direktor ova skupina marljivih, hrabrih i po{tenih Petrovi} preko jedne veze. {kole i SUP su za njim spremili dosje hrvatskih domoljuba i dalje je nas- Prije moga bijega iz Duvna pri kraju koji je bio teàk nekoliko kilograma. tavljala svoj rad usprkos opasnosti da se svibnja 1971., dogovorio sam se s fra Sve {to sam u ovom skromnom zapisu ide u zatvor, izgubi posao i sli~no. U Ferdom Vla{i}em da nastavim i dalje naveo, naveo sam kao neposredni svje- ovakvim okolnostima, koliko je meni suradnju u Na{im ognji{tima idauz- dok, ili sudionik djela aktivnosti. Uos- poznato, u glavi fra Ferde Vla{i}a javila mem pseudonim pod kojim }u pisati, pa talom tada{nje vlasti nisu bez ’razloga’ se ideja o pokretanju jednog lista koji ne sam izabrao nekoliko i javljao sam se sudili prof. B. Zori}u, a da je kojim }e biti samo crkvenog karaktera, ve} }e svojim ~lancima pod imenom Ivan Ma- slu~ajem su|enje obavljeno u Bosni, ne promicati i dru{tvene i politi~ke teme, s tijevi}, Marin Dalmatin, Ivan Zadravec, vjerujem da bi presuda bila manja od 5 glavnimciljem{irenjavjerskognauka, Domagoj Stipani}. godina." (Bruno Zori}: "Izgubljeno teme iz ìvota Crkve i katoli~koga hrvat- Dne 8. svibnja 1972. bilo mi je vrijeme", zbirka pjesama, Zadar, 1996.) skog puka te politi~ke teme, onoliko ko- su|enje u Zadru, a Ljubomir Nenadi}, liko se moglo i smjelo u vremenu koje je tada{nji na~elnik policije u Duvnu, Nezaboravni fra Ferdo Vla{i} bilo krvolo~no prema svemu {to je bilo Srbin, prije moga hap{enja 10. 2. 1972. Valja se prisjetiti osobito fra Ferde hrvatskoisvemu{tobizna~iloiimalo donio je pregr{t dokumenata koji su bili Vla{i}a ~ijem se domoljublju i danas, obilje`je hrvatskog bi}a u BiH. predmetmogadjelovanjaisu|enja. nakonvi{eod30godinatrebadiviti, koji je svim svojim srcem i cijelom svojom ìvotnom energijom i mudro{}u radio na promicanju svega onoga {to je imalo hrvatski predznak. Bila je sre}a upoznati se, djelovati i ìvjeti u blizini fra Ferde Vla{i}a, koji je bio neumoran u {irenju domoljublja, pa smo se ~esto sastajali, dogovarali o pojedinim akci- jama,npr.osnivanjuogrankaMatice hrvatske, osnivanju knjiàre Nakladnog zavoda Matice hrvatske, dovo|enjem nastavnika hrvatske nacionalnosti u gimnaziju u Duvnu (na ~ijem ~elu je bio Srbin Mirko Zdilar), {irenju hrvatskih knjiga i ud`benika me|u srednjo{kol- skom omladinom. Takvo djelovanje imalo je u~inka i to nije promaklo tada{njim strukturama

Franjeva~ki samostan i crkva u Tomislavgradu Tako je fra Ferdo u vi{e navrata dola- Sje}am se tih prvih brojeva Na{ih zio u moj stan, traìo me u {koli gdje ognji{ta, sje}am se diva u duhovnom po- sam radio, kontaktirao preko u~enika gledu, fra Ferde Vla{i}a, i ostalih sudi- koje sam ve} spomenuo u ovome onikadjelovanjauokviruMatice napisu, sam je izabrao nekoliko naziva hrvatske, a s time i svih onih koji su bili za list i za ideju koju sam ja odmah prih- okupljeni oko prvih po~etaka izlaènja vatio, kad se opredijelio za naziv NA[A lista. Uza veliki strah, opasnost za OGNJI[TA. Bilo je i drugih prijedloga, odrànje golih ìvota, znali smo da se mo- a~inimisedasetadave}predlagaloi ramo oduprijeti jugoslavenskoj komu- ime“Svetaba{tina”,kojim}eselist nisti~koj a`daji, koja je odlu~ila uni{titi nazvati nakon zabrane. hrvatski narod u BiH i drugdje. Htjeli Kada mi je fra Ferdo predloìo i smo pokazati da ima hrvatskih domol- traìo moju suglasnost da se prihvati juba,kojisenemirestakvimstanjemida naziv Na{a ognji{ta, donio i skice znaka su`rtvepotrebnedabisedo~ekalapot- Na{ih ognji{ta i programska na~ela koje puna hrvatska sloboda i na{ san kojeg je on sam smislio, bio sam odu{evljen, smo dosanjali; stvaranjem hrvatske pa sam na njegov zahtjev i prijedlog dràve... (Ovim ~lankom auktor dopun- postao i ~lanom uredni~kog vije}a, ~ini juje sje}anja, koja su dijelom objavljena u mi se, u prvome i drugom broju, jer sam na{em ~asopisu br. 124./125, srpanj- ve} za tre}i broj Na{ih ognji{ta bio u kolovoz 2002., pod naslovom “Dje- Zadru, budu}i da mi je prijetilo lovanjeMaticehrvatskeuDuvnu Prof. Bruno Zori} uhi}enje, na {to me je upozorio preds- 1968.-1971.”, str. 43.-45. Op. ur.)

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 59 SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

@RTVE DRUGOGA SVJETSKOG RATA, PORA]A I DOMOVINSKOG RATA U STARIGRADU PAKLENICI U nedjelju, 1. svibnja 2005., u crkvi Priredio: 13. Gazi} [ime Ivin 1887 -1941 civil Sv.JurjauStarigraduPaklenici 14. Gazi} Jure Nikolin ? -1941 civil odràna je sv. misa za sve hrvatske `rtve prof. Bruno ZORI] 15. Gazi} Mile Nikolin 1912 -1945 civil op}ine Starigrad stradale u Drugome 16. @eèlj Ive Nikolin 1910 -1945 vojnik svjetskom ratu, pora}u i u Domovin- 17. Kati} Jure Lovrin 1919 -1945 vojnik skomratu.Namisisamnazo~iouime Na~elnik Dokoza, svjestan financijske 18. Kati} Lovre Markov ? -1941 civil zadarske podru`nice HDPZ-a. zahtjevnosti izgradnje spomenika, svo- 19. Kati} Marko Lovrin ? -1943 civil Pred ulazom u crkvu postavljene su jim govorom izrazio je odlu~nost da se 20. Kati} KuzmanLovrin 1925 -1943 vojnik 323 svije}e, koje su simbolizirale sve uz pomo} hrvatskog iseljeni{tva, dràve i 21. Kati} Ante Markov 1923 -1945 vojnik 323`rtve(asmatrasedapopisjo{ op}ine Starigrad, spomenik izgradi kao 22. Tro{elj Ika Jurina ? -1942 civil uvijek nije potpun), me|u kojima su bili vje~an ~uvar sje}anja na ove nevine 23. Tro{elj Mirko Jurin 1928 -1945 civil pripadnici oruànih snaga NDH i civili, hrvatske stradalnike, kojih su se u pro- 24. Tro{elj Jure Nikolin 1912 -1945 vojnik na ovako okrutan na~in ubijeni i nestali teklih 60 godina sje}ali jedino njihovi 25. Tro{elj JeronimMatin 1921 -1945 vojnik samo zbog pripadanja svomu hrvat- najbliì i to u dubokoj ti{ini, jer bilo je 26. Tro{elj Mate Jerkov ? -1943 vojnik skom narodu. opasno izre}i istinu... 27. Tro{elj Ante Ivanov 1921 -1945 vojnik 28. Tro{elj Velimir Rokov 1931 -1943 civil 29. Tro{elj Roko Petrov 1903 -1943 civil 30. Tro{elj Joso Lovrin 1920 -1945 vojnik 31. Tro{elj [ime Lovrin 1918 -1943 vojnik 32. Tro{elj Kuzman Grgin 1921 -1942 vojnik 33. Tro{elj [ime Matin 1920 -1942 vojnik 34. Tro{elj Miro Ivanov 1918 -1945 vojnik 35. Tro{elj Joso Ivanov 1925 -1944 vojnik 36. Tro{elj [ime Ivanov ? -1945 vojnik 37. Matak Nikola Matin 1921 -1945 vojnik 38. Matak Niko [imin 1920 -1945 vojnik 39. Matak [ime Jurin 1885 -1943 civil 40. Matak Ive Grgin 1911 -1945 civil 41. Matak Jure Antin 1920 -1943 vojnik 42. Matak Jandre Markov 1903 -1943 vojnik 43. Matak Ive [imin 1907 -1942 vojnik 44. Matak Jure Matin 1915 ? vojnik 45. Matak Mile Stipanov ? -1945 vojnik Zarobljeni hrvatski vojnici i civili 46. Matak [ime Antin ? -1947 vojnik 47. Vuki} [ime Radin ? -1944 civil @upnik je pro~itao sva imena U prilogu ovog teksta objavljujemo 48. Vuki} Ante Stipanov1925 -1945 vojnik ubijenih i nestalih u II. svjetskom ratu i popis svih `rtava. 49. Vuki} Nikola Ivanov ? -1945 vojnik nakon njega, i to u mjestu Tribnju 134 OP]INA STARIGRAD 50. Vuki} Ante Lovrin 1914 -1945 vojnik osobe, u Starigradu Paklenici 132 51. Vuki} Ive Jurin 1906 -1945 vojnik osobe, i u Selinama 57 osoba. Mjesto T R I B A NJ 52. Vuki} Ive Jakovljev1910 -1945 civil Odmah nakon sv. mise, na Novom (Popis ubijenih i nestalih pripadnika 53. Vuki} Pave Stipanov ? -1945 civil groblju u Starigradu, na samome vele- oruànih snaga NDH i civila) 54. Vuki} Niko Pavlov 1914 -1944 vojnik bitskom kamenu, na~elnik op}ine Stari- PREZIME IME IME OCA RO\EN STRADAO 55. Vuki} Marko [imin 1886 -1943 civil grad Role Dokoza postavio je kamen 1. Njegovan Ante Nikolin 1902 -1941 civil 56. Vuki} Kruno Antin 1921 -1942 vojnik temeljac za izgradnju spomenika svim 2. Njegovan Luka Antin 1902 -1945 civil 57. Vuki} [ime Antin 1921 -1945 vojnik ovim `rtvama za Domovinu, stradalima 3. Njegovan Joso Antin 1908 -1943 civil 58. Vuki} Nikola Antin 1919 -1945 vojnik od jugokomunisti~ke i partizanske 4. Njegovan Ana Lukina ? -1946 civil 59. Vuki} Pave Ilijin 1914 -1945 vojnik krvave ruke. Prema vi|enome idejnom 5. Njegovan [ime Jurin 1914 -1945 vojnik 60. Vuki} Mica Stipanova1920 -1945 civil nacrtu, spomenik }e dostojno ~uvati 6. Njegovan Joso Jurin 1901 -1943 civil 61. Vuki} Pave [imin 1921 -1945 vojnik uspomenu na hrvatske stradalnike s 7. Njegovan Jure [imin 1916 -1941 vojnik 62. Vuki} Jandre Nikolin 1905 -1944 vojnik ovog podru~ja.Uklesana }e biti imena 8. Njegovan Lovre [imin 1906 -1945 vojnik 63. Vuki} Ive Antin 1906 -1944 civil svih `rtava, a hrvatska obilje`ja bit }e 9. Njegovan Ive Ivanov 1926 -1945 vojnik 64. Vuki} [ime Antin 1923 -1943 vojnik dokazom opstojnosti hrvatskog naroda, 10. Njegovan Nikola ? 1907 -1943 civil 65. Vuki} Nikola Stipin 1921 -1945 vojnik kojeg ni ovakvi pogromi nisu uspjeli 11. Njegovan Jure Matin 1913 -1945 vojnik 66. Vuki} Frane Nikolin 1924 -1945 vojnik uni{titi. 12. Gazi} [ime Ivin 1928 -1945 vojnik 67. Vuki} Tonka Jurina 1921 -1943 civil

60 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

68. Vuki} Stanko Jurin 1923 -1945 vojnik 127. Zub~i} Anica Radina 1923 -1946 civil 45. Kneèvi} Mi}o [imin 1921 69. Vuki} Nikola Jurin 1921 -1945 vojnik 128. Zub~i} Pave Martinov 1921 -1943 vojnik 46. [kilji} [ime Grgin 1922 70. Vuki} [ime Petrov 1925 -1943 vojnik 129. Zub~i} [ime Martinov1912 -1945 vojnik 47. [kilji} Boè Jurin 1895 71. Vuki} Ivica [imin ? -1945 vojnik 130. Zub~i} Kuzman Martinov 1908 -1943 civil 48. Dadi} Ivan Franin 1919 72. Vuki} Mihovil Rokov 1919 -1943 vojnik 131. Zub~i} Jandre [imin 1921 -1943 vojnik 49. Dadi} Boò Nikolin 1914 73. Vuki} Dragan Jankov 1928 -1945 vojnik 132. Vuki} Niko Jurin 1921 -1945 vojnik 50. Dadi} Jurka Jo{kina 1915 74. Vuki} Ive Lukin 1922 -1943 vojnik 133. Vuki} Ante Jurin 1923 -1945 vojnik 51. Juki} Frane Ivanov 1901 75. Vuki} Ante Jurin 1927 -1945 vojnik 134. Vuki} [ime Jurin ? -1944 vojnik 52. Tomi} Petar Ivanov 1921 76. Vuki} Nino Jurin 1921 -1945 vojnik 53. Tomi} Petar Ivanov 1910 77. Vuki} Ante Rikov 1918 -1942 vojnik OP]INA STARIGRAD 54. Jurlina Nikola Jurin 1908 78. Vuki} Rikard Matin ? -1943 civil Mjesto S E L I N E 55. Jurlina Marijan Josipov 1922 79. Vuki} Mate Markov 1905 -1945 vojnik ( popis ubijenih i nestalih pripadnika 56. Zuanovi} Jerolim Markov 1915 80. Vuki} [ime Markov 1906 -1945 vojnik oruànih snaga NDH i civila) 57. Juki} ? ? ? 81. Vuki} KuzmanMatin 1904 -1943 civil PREZIME IME IME OCA RO\EN STRADAO 82. Vuki} [ime Jurin 1909 -1945 vojnik OP]INA STARIGRAD 1. Dadi} Pavao Jakovljev 1922 83. Vuki} Nikola [imin 1919 -1943 vojnik 2. Dadi} Marija Ivanov 1912 Mjesto 84. Vuki} Joso [imin 1905 -1945 vojnik 3. Dadi} Jakov Jo{kov1918 STARIGRAD-PAKLENICA 85. Vuki} Joso Jakovljev1910 -1943 civil 4. Dadi} Dujo Jo{kov1916 ( popis ubijenih i nestalih pripadnika 86. Vuki} [ime Ivanov 1925 -1944 vojnik 5. Dadi} Jure Jo{kov1912 oruànih snaga NDH i civila) 87. Vuki} Ante Ivanov 1921 -1945 vojnik 6. Dadi} Marko Jakovljev 1910 PREZIME IME IME OCA RO\EN 88. Vuki} [ime Stipanov ? -1943 vojnik 7. Jurlina [ime Antin ? 89. Vuki} Stipe Markov 1920 -1946 vojnik 1. Bu{ljeta Jerolim Ivin 1919 8. Jurlina Kata Stipanova1919. 90. Vuki} Frane Pavlov ? -1943 civil 2. Bu{ljeta Petar Ivanov 1921 9. Jurlina [ime Antin ? 91. Vuki} Niko Stipin 1919 -1945 vojnik 3. Bu{ljeta [ime Milin 1921 10. Jurlina [ime Pavlov ? 92. Vuki} Ive Jurin 1923 -1945 vojnik 4. Bu{ljeta Stipan Jurin 1924 11. Jurlina Grgica Pavlov ? 93. Vuki} Jure Jurin ? -1943 vojnik 5. Bu{ljeta Ante Milin 1925 12. Jurlina Tome Ivanov ? 94. Vuki} Nikola Markov 1911 -1943 vojnik 6. Bu{ljeta Ice Tomin 1926 13. Jurlina Tome Pavlov ? 95. Vuki} Mica [imina 1921 -1945 civil 7. Bu{ljeta Bare [imin 1923 14. Jurlina Jakov Jurin ? 96. Vuki} Stipe [imin 1919 -1947 vojnik 8. Bu{ljeta Petar [imin 1925 15. Jurlina Petar Stipanov ? 97. Vuki} Luka Pavlov 1920 -1943 vojnik 9. Bu{ljeta Ive Ivanov ? 16. Jurlina Ante Pavlov ? 98. Vuki} Niko Pavlov 1925 -1945 vojnik 10. Bu{ljeta Stojan Stipanov ? 17. Jurlina Marija Bari{in 1924 99. Sjau{ Mile [imin ? -1943 vojnik 11. Bu{ljeta [ime Jurin 1927 18. Kneèvi} Damjan ? 1928 100. Sjau{ Milka [imina ? -1943 civil 12. Bu{ljeta Joso Jurin 1923 19. Kneèvi} Ante Pavlov 1922 101. Sjau{ Lovre [imin ? -1944 vojnik 13. Bu{ljeta Nikola Jurin ? 20. Juki} Marko Josin 1920 102. Sjau{ Nikola Pavlov ? -1943 civil 14. Bu{ljeta Mile Ivanov ? 21. Juki} Bari{a Josipov 1904 103. Sjau{ Ante Nikolin 1920 -1945 vojnik 15. âvi} Nikola [imin 1911 104. Sjau{ Ive Nikolin 1904 -1943 civil 22. Maga{ Ante Grgin ? 16. âvi} Stipan Jadrin 1924 105. Sjau{ Marija [imina ? -1944 civil 23. Tomi} Petar Ivanov 1921 17. Adì} Ivan Markov 1907 106. Zub~i} Dinko Pavin 1925 -1945 vojnik 24. Neki} Mile Pavlov 1925 18. Adì} Martin Tomin 1909 107. Zub~i} Lovre [imin ? -1945 vojnik 25. Neki} Pavao ? 1890 19. Adì} Martin Markov 1911 108. Zub~i} Lovre Nikolin ? -1944 vojnik 26. [kilji} Petar Stipanov 1914 20. Adì} Marija Ivina 1914 109. Zub~i} [ime Pavlov 1911 -1943 vojnik 27. [kilji} Ante Stipanov 1911 21. Adì} Nikola Nikolin 1922 110. Zub~i} Frane Pavlov 1909 -1942 vojnik 28. Zuanovi} Pavao ? 1890 22. Adì} Ivan Stipanov 1925 111. Zub~i} Nikola Nikolin 1908 -1944 vojnik 29. Juki} Luka Jurin 1913 23. Adì} Joso ? ? 112. Zub~i} Mica Ivanova ? -1943 civil 30. Juki} Tome Josipov 1913 24. Buci} Ivica Franin 1921 113. Zub~i} Ivan Kuzmanov1923 -1944 vojnik 31. Buci} Martin [imin 1918 25. Bu{ljeta Ante Stipanov 1904 114. Zub~i} [ime [imin 1921 -1945 vojnik 32. Buci} Luka [imin 1916 26. Bu{ljeta Martin Jurin 1909 115. Zub~i} Darko Ivin 1923 -1943 vojnik 33. Buci} Martin ? 1895 27. Bu{ljeta Jure Stipanov 1913 116. Zub~i} Nikola [imin 1920 -1945 vojnik 34. Buci} Ivan Martinov 1922 28. Bu{ljeta Luka [imin 1913 117. Zub~i} Stipan Lovrin 1899 -1945 vojnik 35. Buci} Mile Martinov 1917 29. Bu{ljeta [ime Antin 1920 118. Zub~i} Neven Pavlov 1905 -1945 vojnik 36. Jusup Pavao ? ? 30. âvi} Ivan Kuzmanov 1924 119. Zub~i} Lovre Pavlov 1903 -1944 vojnik 37. Jusup Kuzman ? 1880 31. Dokoza Tome Antin 1908 120. Zub~i} Joso Josin 1902 -1943 vojnik 38. Jusup Ivan Stojanov 1921 32. Erceg Stojan Jurin 1910 121. Zub~i} An|elkoStipin 1925 -1945 vojnik 39. Maga{ Petar Grgin 1910 33. Erceg Joso Antin 1918 122. Zub~i} Slade Krstin ? -1943 vojnik 40. Kneèvi} Kuzman nJadri1916 34. Erceg Nikola Jakovljev 1926 123. Zub~i} Ante Lovrin ? -1945 vojnik 41. Kneèvi} Tome Jadrin 1914 35. Erceg Mile Markov 1925 124. Zub~i} Pavao Pavlov 1898 -1944 civil 42. Jusup [ime Kuzmanov 1924 36. Jovi} Frane Jurin 1876 125. Zub~i} [ime Antin 1922 -1945 vojnik 43. Buci} Josip Martinov 1917 37. Jovi} Stojan Jurin 1893 126. Zub~i} Ivan Ivi~in 1923 -1945 vojnik 44. Maga{ Luka Grgin 1918 38. Jovi} [ime Antin 1905

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 61 SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

39. Jovi} Frane Franin 1914 70. Koi} Bepina Kuzmanova 1921 102. [iki} Ivan Nikolin 1907 40. Jovi} Ante Jakovljev 1914 71. Krapi} Grgo Krstin 1912 103. [iki} [ime Nikolin 1912 41. Jovi} Jure Josin 1913 72. Krapi} Jakov Krstin 1915 104. [iki} Grgo Gajin 1913 42. Jovi} Jure Jakovljev 1917 73. Marasovi} Petar Ivin 1922 105. Tomi} Joso Josin 1921 43. Jovi} Stipan Ivanov 1918 74. Marasovi} Ive Ivanov ? 106. Tomi} Luka Rokov 1920 44. Jovi} Ante [imin 1920 75. Marasovi}Ivan ? ? 107. Tomi} Ante [imin 1920 45. Jovi} Tome Martinov 1921 76. Milovac Krste Josin 1913 108. Tomi} Luka Antin 1922 46. Jovi} Ante ? 1921 77. Milovac Ivan Petrov 1919 109. Tomi} [ime Milin 1927 47. Jovi} Petar Franin 1920 78. Milovac Marko[imin 1919 110. Tomi} Mile [imin ? 48. Jovi} Ante [imin 1920 79. Milovac Joso Josin 1921 111. Tomi} Nikola [imin 1914 49. Jovi} Ivan Jakovljev 1922 80. Milovac Ika Ivanova 1922 112. Tomi} [ime Ivanov ? 81. Milovac Mile Ivanov 1926 50. Jovi} Joso [imin 1926 113. Tomi} Boò Kuzmanov ? 82. Milovac Jure Ivanov 1923 51. Katalini} Nikola ? ? 114. Tro{elj Ive Matin 1901 83. Milovac Ivan Ivin ? 52. Katalini} Ivan Nikolin ? 115. Tro{elj Joso Matin 1903 84. Pari} Krste Franin 1906 53. Kati} Role Ivanov 1906. 116. Tro{elj Marijana Matina1920 85. Pari} Ante [imin 1908 54. Kati} Gajo Gajin 1921 117. Tro{elj Ante Matin 1924 86. Pari} Jure [imin 1920 55. Kati} Du{an Antin 1922 118. Tro{elj Krste Matin 1926 87. Pari} Nikola Ivanov 1924 56. Koi} Ivan Josin 1912 119. Adìja (don) Ante ? ? 88. Pari} Roko Mijatov1926 57. Koi} Nikola Franin 1913 120. Mari~i} Branko ? 1910 89. Petri~evi} Ivan Antin 1912 58. Koi} [ime Jurin 1919 90. Petri~evi} Ante [imin 1915 121. Bu{ljeta Miljenko Kuzmanov 1922 59. Koi} Mile Matin 1920 91. Petri~evi} Joso Antin 1919 122. Bu{ljeta Grgo Franjin 1907 60. Koi} Nikola Kuzmanov 1921 92. Petri~evi} Joso [imin 1919 123. Bu{ljeta Ivan Tomin ? 61. Koi} Du{an Milin 1925 93. Petri~evi} Jure [imin 1920 124. Bu{ljeta Kuzman Jadrin 1902 62. Koi} Milka Jakovljeva 1927 94. Petri~evi} Luka ? 1922 125. Bu{ljeta Nikola [imin 1914 63. Koi} [ime ? ? 95. Petri~evi} Rudolf Antin 1925 126. âvi} Ivan [imin ? 64. Koi} Ivan Petrov ? 96. Rami} [ime Jurin 1905 127. âvi} Nikola Jurin 1904 65. Koi} Rade Petrov 1913 97. Rami} Nikola Martinov 1910 128. Koi} Ante Petrov 1911 66. Koi} Marko Petrov 1921 98. Rami} Petar Martinov 1922 129. Koi} Ante Petrov 1901 67. Koi} Kuzman ? ? 99. Smokrovi} DavidLovrin 1910 130. Dokoza Joso [imin ? 68. Koi} Anica Kuzmanova ? 100. Smokrovi} Ante Jadrin 1922 131. Marasovi} Tome [imin ? 69. Koi} Ika Kuzmanova 1931 101. Smokrovi} Ante Antin 1914 132. Bu{ljeta Stipe Jurin ?

POBIJTE IH KAO PSE - SPOMENICA 60. GODI[NJICA BLEIBUR[KE TRAGEDIJE I KRI@NIH PUTOVA 1945. (Nakladnik ^ASNI^KI KLUB 242, Zagreb 2005.)

Knjiga Mate Mar~inka je podijeljena Pi{e: na tri poglavlja. U prvomu se opisuju Mato MARÎNKO doga|aji u Bleiburgu 15. svibnja 1945. i razlozi povla~enja hrvatske vojske i TITO osobno i po zapovjednoj odgo- naroda te iznose brojni dokazi o odgovornosti. U posebnu prilogu (Dodatak vornosti Engleza za pokolje Hrvata na I.) objavljeno je svjedo~enje Fra Vinka Hrvatskim kri`nim putovima 1945.; Prli}a o zloglasnome zatvoru ]ELO- nadalje se opisuju smjerovi kretanja VINA u Mostaru, koji spada me|u kolona zarobljenih hrvatskih vojnika i najmno`tvenija komunisti~ka morili{ta nenaoruànih gra|ana na "mar{evima hrvatske mladosti. smrti" i strati{ta na kojima je poubijano vi{e stotina tisu}a hrvatskih vojnika i Cijena knjige je 80,00 kn, a moè se gra|ana. U drugomu poglavlju opisuju kupiti u sredi{njici Hrvatskog dru{tva se stra{ni mno`tveni pokolji Hrvata politi~kih zatvorenika u Zagrebu - Vo- prije 15. svibnja 1945. itouTravniku, jnovi}eva 15b (telefon 01/46 15 437). Dubrovniku (Daksa i dr.) i [irokom Ako se knjiga {alje pouze}em, Brijegu te teroristi~ko bombardiranje naru~itelj pla}a i po{tanske tro{kove. Zadra nakon kapitulacije Italije. U Sav ostvareni prihod od prodaje ove tre}em poglavlju iznose se brojni do- knjige pisac i nakladnik darovat }e za kazi,dajezapokoljeHrvatauratui izgradnju Spomen crkve i kosturnice nakon njega odgovoran JOSIP BROZ za pobijene Hrvate na Macelju.

62 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. SJE]ANJA I SVJEDO^ENJA

TAKO SU GOVORILI KOMUNISTI (4.) 2348 godina robije Ovom statistikom nije obuhva}eno 'Pun klas' i molimo vas da i vi nama iCrvenapomo} onih 90 revolucionera, prete`no napi{ete kako ìve radnici u va{oj komunista,kojisuutokutogvre- zemlji. «Teror vladaju}ih kapitalista i ugn- mena bili mu~eni do smrti ili prosto jeta~a protiv onih koji se brane revo- (...) Prema planu mi smo posijali ubijeni bez procesa i sudske osude. lucionarnom borbom od njihove 150 hektara ìta, 53 hektara povr}a i plja~ke, ugnjetavanja i eksploatacije Ove brojke daju samo delimi~nu 12 hektara konoplja. Dràvi treba da te{ko se da izraziti u brojkama. Zna- sliku terora krvave vojnofa{isti~ke liferujemo 2009 pudova (1 pud = tan deo procesa, osuda, hap{enja, diktature protiv revolucionarnog kila) ìta i do ispunjenja plana fali progona i ubistava radi cenzure i ne pokreta radnika, seljaka, vojnika i nam jo{ samo 20 %. @etva je bila moè se obuhvatiti statistikom. ugnjetenih naroda.» zapo~eta 7 jula pomo}u dviju brigada Ne~uvena srednje-vekovna mu~enja, (Proleter. Organ Centralnog kolhoznika i to bolj{evi~kim tempom. Komiteta Komunisti~ke Partije Jugo- mu~ka ubijstva pri 'prelazu granice' ili U na{em selu provedena je kolek- slavije (Sekcija Komunisti~ke Interna- 'pri poku{aju begstva' i jo{ jedan ceo tivizacija sa 60 %. Mi seljaci smo se cionale niz pojava u kojima se teror vla- ), god. VIII, br. 28, decembar uvjerilidavelikagospodarstvaimaju daju}ih izraàva (otpu{tanje sa posla, 1932., str. 7.) ve}e prednosti nego li mala ras- policijsko-agentska maltretiranja, * par~ana. U na{em okrugu po- premeta~ineitd,itd,uop{tesene sve}ujemo veliku pa`nju tehni~kim daju izraziti ni u kakvim brojkama. Pozdrav politi~kim osudjenicima iz kulturama (hmelj, konoplja, i t. d. ). U vezi sa medjunarodnim kongre- Sovjetskog Saveza Po{to smo izvr{ili petogodi{nji plan som Crvene Pomo}i, koji je odràt 7 za ~etiri godine, moèmo snabdjevati novembra 1932. u Moskvi, na{a «Politi~kim osudjenicima u na{e nove fabrike u dovoljnoj koli~ini Crvena Pomo} sastavila je podatke o Poàreva~kom zatvoru (Jugoslavija), sa sirovinama, tako da ne zavisimo od teroru za vreme vojnofa{isti~ke dik- 4. VIII. 1932. kapitalisti~kih zemalja. Svuda ni tature, t. j. od 6. januara 1929. do svima podru~jima napreduje na{a so- po~etka septembra 1932 (kad je statis- Dragi drugovi, cijalisti~ka izgradnja. S bolj{evi~kim tika sastavljena). Prema tim podat- [aljemo vam pozdrav iz daleke Kir- tempom putem socijalisti~kog tak- cimautoku3godinei8meseciu152 gizije, jedne od republika na{eg ve- mi~enja i udarnih brigada dostièmo procesa palo je 18 smrtnih osuda, 4 likog Sovjetskog Saveza. Mi mi ovako ogromne uspjehe, jer zna- doìvotne robije i 734 borca osudjeni kolhoznici i kolhoznice (t. j. ~lanovi i mo da radimo za se a ne za kapitali- su na ukupno 2348 godine robije. ~lanice kolektivnih gospodarstava), ste, kao {to je to bilo pre. Najvi{e procesa bilo je protiv ~lanova radniciipojedina~niseljaciselaBje- KP,koji su dobijali i najteè kazne. Od lovodska nalazimo se na skup{tini Drugovi! Mi znamo da vam je te{ko 152 procesa bilo je 82 komunisti~ka, posve}enoj 10-godi{njici Crvene provoditi duge godine u zatvorima. 33 nacionalna, 18 selja~kih, 8 vojnih i Pomo}i.Ho}emodavamnapi{emo Alisveimasvojkonac.Obziromna 11 ostalih politi~kih procesa. par rije~i o na{oj artelji (zadruga) sada{nji medjunarodni poloàj mi se nadamo da nije vi{e daleko vrijeme, kada }e se politi~kim osudjenicima otvoriti sva vrata. O~ekuju}i skori odgovor, {aljemo vam, jo{ jedanput, tople pozdrave. @ivila desetgodi{njica Crvene Pomo}i! @ivio svjetski Novembar! Kolhoznici, radnici i pojedina~ni seljaci (slijede potpisi). Na{a adresa: SSSR Bjelovodski Okrug-Artelj 'Polni Kolos' (Pun Klas)» (Proleter. Organ Centralnog Ko- miteta Komunisti~ke Partije Jugoslavije (Sekcija Komunisti~ke Internacionale), god. VIII, br. 28, decembar 1932., str. Osnutak Tre}e Internacionale u oùjku 1919. 12.)

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 63 DOMOVINSKI RAT JEDAN PAR NAOÂLA Iz Groma~e smo nastavili prema Pi{e: nakon svih mjeseci rata i bio je po- Mr~evu, Mravinjcu i Ri|ici. dijeljen s "Tigrovima". Dr. Antun CAR Nosio sam skromne koli~ine No, vratit }u se ostatku pri~e. lijekova, koje sam ostavljao tamo S Ri|icom se zavr{avala na{a pro- jevidjelanavratima,po~elajetiho gdje je bilo najpotrebnije. pusnica vrlo upitne valjanosti, a plakati. Isprva nije mogla re}i ni Povremeno bih uzeo neku pismenu morali smo do}i do Majkova. Morali rije~i, a potom me odvela do svog su- poruku za rodbinu u Dubrovniku ili smo vidjeti {to je s roditeljima djevo- pruga koji je prebijen leào na kre- {apatom na uho izre~en pozdrav svo- jke koju smo poveli. Tog trena nismo vetu. Od ranije teàk astmati~ar, sad jojdjeci,zakojusuznalidasuupos- mislili na Bele Orlove i ostale para- trojbama Hrvatske vojske, uz poruku vojne jedinice koje smo mogli sresti da slu~ajno ne dolaze. Putem smo svakog trena. Povremeno bi sretali nailazili na ubijenu stoku. Posebno vojnikekojikojinisubilinirezervisti su me se dojmili ubijeni konji. Te ni JNA, ve} pripadnici paravojnih plahe, lijepe, ìvotinje ubijane uz formacija, nismo znali ni kamo idu ni cestu, ostale su u nekom ne- kome pripadaju, a sre}om na nas dovr{enom pokretu kasa. nisu obra}ali pa`nju. Negdje na sredini puta izme|u Na ulasku u Majkove, zaustavila Groma~e i Mr~eva, iz ku}e pokraj nas je straà. Pitali su tko smo i {to puta, na na{ poziv treba li kome ho}emo. Rekao sam da sam ja dugo- lije~nik, izi{ao je iz obli`nje ku}e godi{nji lije~nik tog podru~ja i da ~ovjek starije dobi. Ili je samo tako imam propusnicu izdatu od ko- izgledao. Bilo je to vrijeme brzog mandemjestaMoko{icadapregle- starenja. ôvjek kojeg su prethodnih dam stanovnike mjesta. Ukazao sam dana tukli. Molio me da mu dam neki i na crnogorskog vojnika koji je bio u lijek za bolove. Mogao sam mu samo na{oj pratnji. Nakon kontrole, dvo- dati Analgin ampule da popije, jer jica golobradih mladi}a kazala su samtableteve}biopodijelio. nam da ne moèmo u}i, jer je to selo Nastavili smo dalje. Dijabeti~arima pod drugim zapovjedni{tvom. Mis- sam donio nove po{iljke inzulina. Prizor iz ratnog Dubrovnika lim da je bilo pod komandom JNA iz Mojosobniciljjebioido}idopopisa Trebinja. Uz to, propusnica nije ljudikojisuumjestuostaliipritome se borio s bolnim disanjem pre- obuhva}ala Majkove. Zamolio sam vidjeti broj nestalih ili ubijenih. Tom tu~enoga prsnog ko{a s napuklim re- jednog od njih da ipak pita zapovjed- prilikom do{ao sam do popisa ljudi brom. Te{ko je mogao zauzeti nika. koji su mi skrive}ki dali. Bio sam prvi poloàjukojembigamanjeboljelo, Poslu{ao me je. Vratio se za dvade- koji je te dragocjene podatke dosta- a disao je poput ribe na suhom. setakminutaikazaodajezapovjed- vio Crvenom kriù i "Dubrova~kom Poku{ao sam mu pomo}i lijekovima nik dopustio, ali uz uvjet da ga primorju". Vojne podatke nisam koje sam nosio sa sobom. Analgetika pregledam, budu}i da je bolestan. èlio biljeìti, niti znati za njih. U nije bilo dovoljno. tom vremenu bilo bi jako opasno ne- Na{ao sam mla|eg mu{karca u vi- komeuDubrovnikuprenijetipo- Tuku naj~e{}e po glavi! sokoj temperaturi. Soba je bila u datke vojne prirode, jer se smatralo privremenoj Komandi mesta, u da je u Gradu ostao znatan broj onih [est mjeseci kasnije, nekoliko dana obiteljskoj ku}i Kraljevi},punaciga- koji su na neki na~in odràvali kon- po oslobo|enju, u{ao sam u istu tu reta, oru`ja i streljiva. Izgledao je ra- takte s neprijateljem. A meni je, pak, ku}u.Bilojetoneposrednonakon zuman ~ovjek. Bio je musliman i bilo najva`nije ljudima donijeti lijek, oslobo|enja toga podru~ja i u okolici kasnije sam ~uo da je nakon Bjeljine ohrabrenje, poruke njihovih ku}e nalazili su se brojni vojnici odlu~io napustiti JNA. najbliìh. I nadu. Hrvatske vojske, koji su odasvud pristigli. Ponovno su bile suze u ve- Selo je velikim dijelom bilo spal- Va`nojebilodaseneosje}aju likim plavim o~ima, ali ovaj puta od jeno. U preostalim ku}ama nalazili napu{tenima. sre}e. Rekla je "Do|ite, doktore, su se starci, koji nisu imali kamo Ulaskom u Ri|icu, svratio sam u imamo Vas ne~im po~astiti. Uspjeli po}i. Bilo je te{ko bolesnih. Poku{ao ku}u obitelji \ovi}.Krupnaèna smo cijelo vrijeme rata skriti ovaj sam pregledati {to vi{e ljudi. plavih o~iju koju sam poznavao od pr{ut, nisu ga uspjeli otkriti, ali sad Reklisumidamorampo}iido ranije, porijeklom iz Banica, kad me }emo ga narezati!" Pr{ut je bio prvi Lopina. Znao sam svaki zaselak

64 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. DOMOVINSKI RAT

Majkova. Zaustavili smo se dvadese- je da je na{a pratnja i da nam je Nimalo me nije obradovao njegov tak metara od ku}e. odobrio tu zastati. Uspjeli smo pro}i. komentar. Ipak, njegov strah nije bio U{ao sam u ku}u u kojoj su hrpe Ali sam znao da se moramo vratiti. opravdan,jerje,iakonezgrapan, spor i bu~an, u to vrijeme "Majsan" slomljenog stakla i poku}stva pokri- Povratak u srednji vijek vale pod. Zvao sam glasno, ali se bio najsigurnije vozilo na cesti. Barem dok haubice nisu po~ele nitko nije odazvao. U{ao sam u kuh- Grad je prestao biti sredi{njim cil- ga|ati. Na nekoliko smo se mjesta inju i zatekao staroga gazdu koji me jem horde turista dvadesetog stolje}aivratiose~etiristolje}auna- zaustavili i pokupili ponekog vojnika nije odmah prepoznao. Nije ni ili mje{tanina. Na pojedinim mogao. Bio je skinuo nao~ale i sklo- trag. Danima nije bilo vode ni struje. Stare gustijerne opet su se punile vo- dijelovima ceste otvorenima nio ih na sigurno. Smr{avio je od Golubovu Kamenu, na nas su pucali, na{ega posljednjeg susreta. Mirno je dom, a velike kaplje {terika ~inile drvene podove Grada posute ali bez velika uspjeha. Na samom sjedio na stolici. Nastojao je biti {to izlazu, u potpunom mraku u mirniji i koncentrirano ~ekati susret. biserima. Samo nije bilo {u{tanja kri- nolina i razuzdanog smijeha srednjeg Moko{ici moj prethodnik se vratio, a Kona~no je prepoznao moj glas i ja ostao. Ambulanta je sada bila vijeka. Ulice su bile mra~ne. Poneki opustiose.Rekaomije"Znate,dok- premje{tena i privremeno smje{tena krik zna~io je susret s {takorom, koji tore, svaki put kada ~ujem {kripu u kotlovnici za{ti}enoj vre}ama bi se bez straha isprije~io na ulazu u ko~nica, skinem nao~ale, jer oni pijeska. Tih dana radio sam sa kortu do|u, pa tuku. Tuku me svagdje, a . sestrama Len~i i Marijom.Dostaje naro~ito po glavi, a to su jedine Grad se no}u zatvarao. Od strane biloljudikojisuostaliusvojim nao~ale koje imam! Uz to, ne Pila, debela drvena vrata zatvarala bi stanovima. Vi|ao sam rijetke primi~em se prozoru, jer imaju se i zakra~unala. Odmah iza njih sta- vojnike, gardiste, koji su nastojali obi~aj pucati po ku}ama pa me je jalabiskromnastraàslabo~uvati prilaze mjestu. strah metka!" naoruànih vojnika koji bi ~uvali ulaz Idu}a dva dana pruàli smo pomo} Djevojka, tobo`nja medicinska u grad. Postojao je strah od no}nog ranjenima i bolesnima, a sljede}e sestra, vidjela je svoje roditelje i upada srpskih i crnogorskih diver- no}i «Majsan» je ponovno do{ao, te{kasrcaseodvojilaodnjih. zanata u grad. ovaj put po nas. Tijekom cijelog puta Poùrili smo natrag, nastoje}i jo{ za U gluho doba no}i na{li smo se u bili smo ga|ani tromblonskim dana sti}i u Moko{icu. Uputili smo zgradi policije. Hodnik je bio prepun minama, koje su dodatno poja~avale se zemljanim putom prema Trstenu, unezvjerenih ljudi koji su uùrbanim ionakostra{nubukuu"Majsanu"i za {to nismo imali propusnicu. pokretima presijecali gusti duhanski izazivale trzaje èljezne grdosije. Prolazili smo nastoje}i se dràti dim. Rijetki stanovnici Moko{ice i Kada smo kona~no stigli u Grad, sredine puta, u strahu od mina. To se smjena zdravstvenog osoblja odahnuli smo. Ja sam tek tada ispostavilo ispravnim tuma~enjem, spremala se na taj kratak i opasan doznao da su oni dodatni udari bili jer su mje{tani Primorja mjesecima put. Neprijateljska vojska bila je od eksplozija tromblona. nakon povla~enja neprijatelja nadomak Grada. Pretpostavljali smo Bili smo posljednji koji su se stradavali od mina uz cestu, kao i da svakog trenutka mogu u}i u "Majsanom" vratili, jer ve} sljede}eg brojni vojnici iz cijele Hrvatske koji Moko{icu. Dovla~ili su sve teè dana cesta je ga|ana haubicama su do{li osloba|ati ovaj kraj. Ostajali naoruànje. premakojimanina{malidivnebi su bez ìvota ili trajni invalidi. Odjednom je stigla zapovijed: "Svi bio neranjiv. Nakon mene do{ao je U Trstenu sam trebao provjeriti koji idu za Moko{icu, spremite se, dr. Jovo î~kovi}. Tada se pokazalo smrt drage prijateljice moje majke. idemo." Nije smjelo biti svjetla. da je i za{tita privremene Vijest je bila neprovjerena, a sin i Cigarete su na brzinu uga{ene. zdravstvene stanice bila nedostatna. ostala rodbina bili su izvan Iskrali smo se brzo iz zgrade i uputili Mina koja je eksplodirala ispred Dubrovnika i htjeli znati istinu. prema "grdosiji". ulaza, ranila je Mirsa,na{eg Umrla je od straha, od sr~anog "Majsan" je poput proma{enog fizioterapeuta. Ozljeda noge bila je udara. U jednom od bezbrojnih nosoroga, izlivenog od jednog ozbiljna i zna~ila je doìvotnu pretresa ku}a, traè}i nepostoje}e komada èljeza, s uskim otvorom invalidnost. radio-stanice. Neposredno nakon {to sprijeda samo za voza~a i bez ikakva Ja sam, pak, u mrkloj no}i do{ao do sam u{ao u njihovu ku}u, i sreo se s drugog otvora, osim onog ulaznog, usnuloga Grada. Na velika njenim bratom Vlahom,kojimije bio idealan za klaustrofobi~ni tamnozelena vrata morao sam potvrdio da je umrla, za mnom je napadaj. udarati {akom da me ~uju. Upitali su: do{la patrola jugo-vojske. Pretresli Stisnuo sam svoju lije~ni~ku torbu "Tko ide?" su sve, a ja sam se poku{avao izvu}i na svoja koljena. Do mene je sjeo "Doktor, vra}am se iz Moko{ice." na ~injenicu da na propusnici nije neki stranac. Bio je novinar Vrata su se prvo od{krinula, a potom pisalo kojim putem trebamo i}i. "Independenta" i, okrenuv{i se meni, otvorila dovoljno da mogu u}i. Iza Pomogao nam je mladi crnogorski kad smo krenuli u zaglu{uju}oj buci mene brzo su bila zatvorena i vojnik iz Ivangrada, koji nas je pratio rekao: "Pro{ao sam brojna rati{ta, ali zakra~unata. Ja sam, ponovno, bio u ikojiseuvijekdràopostrani.Rekao ne{to ovako nikad nisam vidio". srednjem vijeku.

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 65 IN MEMORIAM

USPOMEN USPOMEN ZORA ILI] ANKICA @INI] 1915.-2005. 1921.-2005. Neka joj je laka hrvatska zemlja! Neka joj je laka hrvatska zemlja! HDPZ - Podru`nica Zagreb HDPZ - Podru`nica Zagreb

USPOMEN USPOMEN GINA \URASEK JOSIP MIHOKOVI] 1923.-2005. 1946.-2005. Neka joj je laka hrvatska zemlja! Neka mu je laka HDPZ - Podru`nica Zagreb hrvatska zemlja!

USPOMEN USPOMEN JURAJ MAR^INKOVI] ANICA CUGOV^AN 1927.-2005. 1929.-2005. Neka mu je laka hrvatska zemlja! Neka mu je laka hrvatska zemlja! HDPZ- Podru`nica Zagreb

66 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. SA@ETAK IN THIS ISSUE In Lepoglava, a small town in ment in Lepoglava. Due to very of the Croatian Association of Po- the north-western part of Croatia, difficult conditions in the prison litical Prisoners, reports on the on 5th July 2005, a memorial was (abuse, poor nutrition, insuffi- memorial unveiling ceremony. unveiled in memory of Croatian cient clothing, freezing, diseases, political prisoners, who were im- etc.) the number of Lepoglava *** prisoned there in the periods of victimsismostprobablyseveral Historian Zlatko Matijevi}, the monarchic and communist times that number. Ph.D. writes about the position of Yugoslavia. The prison in Lepo- After a long bureaucratic battle Croats and Croatia in the first glava dates from the Habsburg with Croatian authorities, and af- decade of Yugoslavia; and Ivan period, and was a symbol of re- ter the defeat of resistance of the Gabelica continues his feuilleton pression against Croats in both partisan and communist organi- on the attitude of Beatus Alojzije Yugoslav states. sations opposing any marking of Stepinac, the Archbishop of Za- greb and a long-time political prisoner, towards the right of the Croatian people to self- determination and independ- ence. Gabelica analyses in more detail Stepinac’s attitude towards the Independent State of Croatia (1941-1945), which existed during the Second World War, in difficult circumstances and in inevita- ble but also difficult alliance with the Axis Forces.

*** Upon the news that the German justice has suspected Yugoslav in- telligence service agent Kruno- slav Prates of liquidating Stjepan University in Zagreb, Administration Building (Vai}) \urekovi}, a Croatian political According to the research of Dr. emigrant, in July 1983, we are the locations of their crimes, the analysing the reasons for the lack Augustin Frani}, author of the construction of memorial was or- ofpoliticalwillinCroatiatoget one and only monograph on the ganised by the Croatian Associa- even with the prominent commu- prison, in the period between tion of Political Prisoners. It was nist officials and executors of the 1945 and 1989, almost four hun- unveiled by Dr. A. Frani}, who Yugoslav services. dred political prisoners were hadservedtwoseveral-years-long killed in Lepoglava, and almost prison sentences in Lepoglava. *** all of them were Croats. These The date of the unveiling cere- This issue also presents frag- data are not complete because mony marked the anniversary of ments of memories of Antun th some of the documentation is the tragic event of 5 July 1948, @ivkovi},whodescribestheWay missing, possibly destroyed. We when the prison authorities had of the Cross in 1945, and Dinko will never find out the number of killed three prisoners after an at- Jonji}, who spent five years in those who died in fictitious free- tempted escape, as well as 11 prison, in the period between dom, after the years of imprison- more. Alfred Obrani}, President 1959 and 1964.

br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005. 67 SA@ETAK IN DIESEM HEFT Zum Zeichen der Errinerung an tens nicht ausschließen. Hin- thüllungstag wurde auf dem 5. Juli die kroatischen politischen Häft- sichtlich auf sehr schwere Lebens- gesetzt, den Tag als am 5. Juli 1948, linge, die in dem Gefangenenhaus bedingungen im Gefängnis nach dem Fluchtversuch dreier in Lepoglava, einem Städtchen im (Quälereien, schlechte Ernährung, Häftlinge, nicht nur diese drei, son- nordwesten Kroatiens, zur Zeit des mangelhafte Bekleidung, Erfrie- der weitere 11 politische Häftlinge monarchistischen und kommunis- rung, Krankheiten udg.) ist die liquidiert wurden. Der Präsident tischen Jugoslawiens eingekerkert Opferzahl sicherlich vielfach des Kroatischen Vereins politischer waren, wurde am 5. Juli 2005 ein größer. Wie groß ist die Zahl jener Häftlinge Alfred Obrani} verfasste Errinerungsdenkmal enthüllt. Das die nach den Kerkerjahren in Lepo- den Bericht über die Enthüllung des Lepoglava Gefangenenhaus datiert glava in einer Scheinfreiheit gestor- Errinerungsdekmals. noch aus den Habsburger Zeiten ben sind, werden wir nie erfahren. *** und war in beiden Jugoslawien ein Nach dem sehr langen bürokra- Der Historiker Dr. sc. Zlatko Ma- Symbol der Repression an den tischen Kampf mit den kroatischen tijevi} veröffentlicht ein Artikel Kroaten. Böherden und nach dem Bruch des überdieLagederKroatenund Kroatiens in dem ersten Jahrzehn- ten des Bestehens des jugoslawischen Staates, und Ivan Gabelica folgert mit seinem Feuill- ton über die Beziehung des seligen Alozije Stepinac, den Zagreber Erzbischof und langjährigen politischen Häftling, zum Recht des kroatischen Volkes auf Selbstbestimmung und staatliche Unabhängigkeit hin. Gabelica anal- isiert besonders die Beziehung des Stepinac zum Kroatischen Un- abhängigen Staat (1941-1945) der während des Zweiten Weltkrieges in sehr schweren Bedingungen ent- stand und in unvermeindlichen aber schweren Bündnis mit den Achsenmächten war. *** Bezüglich der Nachricht, dass die deutsche Justiz den Agenten des jugoslawischen Geheimdinstes Krunoslav Prates beschuldig hat, im Juli 1983 den kroatischen politischen Emigraten Stjepan @umberak, bildhafte Gegend unweit von Zagreb Djurekovi} liquidiert zu haben, analisieren wir Ursachen weswegen Nach den Forschungen des Dr. Wiederstandes der Organisationen in Kroatien keine Wille zur Augustin Frani}, den Autoren der der kommunistischen Partisanen, Abrechnung mit den führenden bislang einzigen Monografie über die sich jedem Kennzeichnung der kommunistischen Diensthaber und diese Gefangenenanstalt, wurden in Orte ihrer Verbrechen wiederset- Exsekutionsausführer der Jugo- Lepoglava in der kommunistischen zen, wurde diese Erinnerungsdenk- slawischen Dienste besteht. Zeit zwischen 1945 – 1989 beinahe mal in der Organisation des *** vierhundert politische Häftlinge, Kroatischen Vereins ehemaliger po- Fragmente ihrer Errinerungen überwiegend Kroaten umgebracht. litischer Häftlinge (HDPZ) er- veröffentlichen in diesem Heft An- Diese Angaben sind unvollständig, richtet. Das Denkmal wurde von tum @ivkovi}, der sein Kreuzweg da ein Teilder Dokumentation nicht Dr.A.Frani},derinLepoglava aus 1945 beschreibt und Dinko zugänglich ist und man kann die zweimal langjährige Gefängnis- Jonji}, der in Gefängnis fünf Jahre, Möglichkeit eines völligen Vernich- strafe verbüste, enthüllt. En- vom 1959 – 1964, verbrachte.

68 br. 160/161, srpanj/kolovoz 2005.