287. – Travanj/Svibanj/Lipanj

CMYK CRNA BRAÆA PO ORUŽJU? „Imamo Hrvatsku!“ – pobjedonosno je i ushiæeno, sa stisnutom šakom, uskliknuo predsjednik Franjo Tuðman na Kninskoj tvrðavi, ljubeæi hrvatsku zastavu nakon vojno-redarstvene akcije „Oluja“. No, imamo li stvarno Hrvatsku ili tko ju ima od tada do danas? Još su stari Latini govorili: „Jao pobijeðenima!“ Mi smo to iskusili na vlastitoj koži, pa sam mislio kako æe to pravilo vrijediti i u Hrvatskoj kad budemo pobjednici, ili da æe u hrvatskome sluèaju pobjednici barem „ispisati povijest“. No, sve ono što se dogaða u posljednje vrijeme, najavljuje (ako nešto radikalno ne poduzmemo), da æemo o Hrvatskoj ponovo morati govoriti u polutišini ili kao nekad u „konspiraciji“, a našu æe povijest i dalje pisati oni koji su ju pisali i do 1990-tih godina, barem u onom dijelu koji bi i službeno ušao u školske udžbenike. GLASILO HRVATSKOG Za sebe sam oduvijek mislio da me nikakav politièki dogaðaj ne može iznenaditi, DRUŠTVA POLITIÈKIH zaprepastiti ili impresionirati, ali ono što smo mogli vidjeti i èuti 22. lipnja u ZATVORENIKA Brezovici, na tzv. „Dan antifašistièke borbe“, zapanjuje sve one koji su s grèem u PREDSJEDNIK DRUŠTVA želudcu gledali izravan prijenos na javnoj, Hrvatskoj televiziji, i pitali se, gdje mi to Mr. sc. Marko Grubišiæ živimo?! Je li ovo Hrvatska, ili je možda Jugoslavija, èak i Srbija? Da imamo predsjednika države potpuno neuravnotežena, razdražljivoga karaktera, UREDNIÈKI ODBOR GLASILA Josip Ljubomir Brdar, Ivan Gabelica, o tome sam veæ pisao, ali da æe Srbe u tom kraju nazivati „braæom po oružju“, to Anðelko Mijatoviæ, Alfred Obraniæ prelazi granice ovoga psiho-politièkog ludila koje zaista opravdava sve one koji komentiraju i dijagnosticiraju predsjednika države i njegovo ponašanje kao psihièki GLAVNI UREDNIK problem. Istina, znao sam u svom stilu (lud... luði) iskoristiti tu Milanoviæevu izjavu i Tomislav Jonjiæ potvrditi da mi i Srbi zapravo jesmo braæa po oružju ako uzmemo u obzir da smo se UREDNIŠTVO I UPRAVA zbližili gledajuæi se „preko nišana“ (a i nišan je dio oružja). 10000 Zagreb Masarykova 22/IV Ova proslava jugoslavenstva, koja je prerasla u nekontroliranu bahatost promocije tel: 01/ 487 2433 antihrvatstva, oèito inspirirana partizanskim koncertom, kulminirala je kad je aktualni e-mail: [email protected] premijer Plenkoviæ spomenuo Bleiburg i blaženoga Alojzija Stepinca. Negodovanju, [email protected] zviždanju i psovkama nije bilo kraja, što su još dodatno pozdravili i odobravali PRIJELOM I TISAK posebni gosti Antife, bivši predsjednici Josipoviæ i Mesiæ. MINI-PRINT-LOGO d.o.o. Varaždin Zaista, kad se to sve gleda, èovjek se mora zapitati: imamo li Hrvatsku, i u èemu se to oèituje? Godišnja pretplata za Hrvatsku 140 kn za inozemstvo: Europa 300 kn Domalo æe se licemjerje preseliti na drugo mjesto. Jer, dolazi proslava “Oluje“. Sve ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti; ono što je izgovoreno u Brezovici trebalo bi biti u suprotnosti s onim što æe se prekomorske zemlje: 500 kn izgovoriti u Kninu, kao što je svaka Jugoslavija u suprotnosti sa samostalnom ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti *** Hrvatskom. No èovjek s tisuæu lica i jednim (ali lošim) karakterom, sve više podsjeæa IBAN HR0525030071100009317 kod na jednoga pokojnog gradonaèelnika za kojega se govorilo da je u jednom danu SBERBANK d.d.Zagreb, a za devizne mogao biti i Tito i Stepinac, a da mu ni Remetinec nije daleko, pa æe se zacijelo uplate isti IBAN i BIC VBCRHR22 takoðer kod SBERBANK d.d. Zagreb pojaviti s prigodnim tekstom i bit æe mu puna usta hrvatstva, kao da ovo što je *** izgovorio 22. lipnja (i ranije) nije ni rekao. Rukopisi se ne vraæaju, Pitamo se, kako je moguæe da predsjednik države i predsjednik vlade mogu list ureðuje Urednièki odbor, sva prava pridržava Hrvatsko društvo politièkih zatvorenika. sudjelovati na oba ova skupa i kako to narod brzo zaboravlja i trpi? Kako to da ne *** vidimo da u isti koš spada i Ivo Goldstein, koji je na jednoj tribini o „antifašizmu“ htio Uredništvo ne odgovara za navode šakama odgovoriti na drugaèije èinjenice koje mu je podastro saborski zastupnik Ante i gledišta iznesena u pojedinim prilozima Prkaèinom? Rijeè je o jugoslavenskom primitivizmu i lažnome prikazivanju povijesti, *** Za sve informacije i kontakte u svezi sa kojima se zabranjuje sloboda misli i govora te diskreditira Hrvatska, a istodobno suradnjom i pretplatom tel.: 01/ 48 72 433 brane pozicije i dobra steèena nezakonito davne 1945. godine. srijedom od 9.00 do 13.00 sati. A vas sam, dragi moji hrvatski politièki uznici, obvezan izvijestiti da smo tešku *** ISSN 1331-4688 borbu za oèuvanje našega društva, njegovih aktivnosti i njegova èasopisa, upravo *** ovih dana uspješno okonèali, i da naš Politièki zatvorenik i naši zapoèeti projekti Cijena oglasnog prostora: (Leksikon i Memorijalni centar) ipak idu dalje. Dobili smo obeæanje da æe nam biti posljednja stranica u boji: 4.000,00 kn predposljednja stranica u boji: 3.500,00 kn odobrena minimalna sredstva za to, pa smo uvjereni kako æe naš dugogodišnji trud i unutarnja crno-bijela stranica: 2.500,00 kn silna odricanja naših èlanova, biti u konaènici nagraðeni plodovima. Zato iskreno 1/2 crno bijelo: 1.250,00 kn zahvaljujem donatorima koji time postaju zaslužni za ovaj dugi vijek našega Društva, 1/4 crno bijelo 700,00 kn što po svojoj kompaktnosti i dugovjeènosti može biti primjer svima.

Slika na naslovnoj stranici: Mr. sc. Marko GRUBIŠIÆ, predsjednik Hrvatskog društva politièkih zatvorenika Uvodna riječ POMAGALA, INSTRUMENTI I ŽETONI IZ SADRŽAJA a nedavnim su lokalnim izborima, očekivano, prema priopćenjima i šampanj- cima u stranačkim stožerima, pobijedili baš svi, pa mogu biti zadovoljni svi JESMO LI SVJESNI LICEMJERJA?...... 2 (uključujući strane platce i poslodavce nekih naših nedomoljubnih, kvazido- N Zvonimir JONJIĆ moljubnih i domoljubnih stranaka): rastrojeni, desetkovani i suvišni SDP blaguje me- denjak u obliku predsjedanja zagrebačkom Gradskom skupštinom (smatrajući da je u pravoj poplavi poraza za nj to manja šteta od toga što time preuzima podjelu odgovor- AKO IŠTA U HRVATSKOJ TREBA nosti s Tomaševićem i družinom za razočaranja zagrebačkih građana što neminovno slijede); Plenkovićev je HDZ izgubio u srednjoj Dalmaciji, ali je dobio u Lici i na ZABRANITI, ONDA JE TO CRVENA sjeveru Hrvatske (pa može održavati privid da se za nj ništa bitno ne mijenja, iako ZVIJEZDA PETOKRAKA...... 3 pučkoškolska matematika govori da se broj njegovih birača smanjuje svakim novim iz- Alfred OBRANIĆ borima, a o stanju njegova članstva rječito govore i zagrebački hadezeovski prelaznici pod skute platforme Možemo!); na tzv. desnici – to jest, među ljudima koji se, na svoju štetu, i nitko ne zna zbog čega, vole nazivati desnicom premda tek vrlo rijetko znaju što MACELJ: POKOPANE JOŠ 84 ŽRTVE.....5 je zapravo desnica, a sami su to još rjeđe – novi se porazi također proglašavaju pobje- dama, pa se ni iz toga uglavnom ne uspijeva ništa naučiti. O KOPLJIMA I TRNJU...... 7 Redizajnirani Most nastavlja politikom kojoj su krajnji ciljevi vječni ostanak u opo- ziciji te suvišni i nepolitički, mesijanski nagon za reformiranjem drugih stranaka (što Vlado JURCAN se vrlo jasno iščitava iz nepragmatične nepopustljivosti pri ustrojenju većine u više pokrajinskih predstavničkih tijela mjesne samouprave), dok Škorin ulazak u drugi krug zagrebačkih gradonačelničkih izbora (gdje je, nažalost, doživio težak poraz usprkos HRVATSKA REPUBLIKANSKA potpori mnogih koji zapravo nisu glasovali za Škoru, nego su htjeli dati svoj glas protiv STRANKA I HRVATSKO PROLJEĆE...... 8 Tomaševića, i još više protiv njegova društva), Domovinski pokret proglašava malne Dr. sc. Tomislav JONJIĆ zvjezdanim trenutkom hrvatske povijesti, pa se za potrebe tih Potemkinovih sela pre- šućuje ne samo potop te stranke diljem Slavonije i njezin debakl u Splitu, Šibeniku ili Zadru, nego i činjenica da Vukovar nije uzeo Domovinski pokret, već Ivan Penava sa NAŠ NUTARNJI SVIJET (49.)...... 12 svojom strankom, koji pritom naglašava kako je taj uspjeh – za čije mu je oživotvorenje bila nužna i potpora opskurnog osuđenika i partijskog disidenta (dakako, i „antifaši- Maja RUNJE, prof. sta“) Željka Sabe – postigao u koaliciji s Hrvatskom konzervativnom strankom koja je u Zagrebu, gle čuda, u prvome krugu podgrizala Škorine izglede sudjelujući u listi koju je predvodio Željko Sačić. OTOK HVAR U DRUGOME Nigdje, dakle, ni načela niti sadržaja, nigdje ni dosljednosti; dosljedni su jedino hr- SVJETSKOM RATU...... 13 vatski birači u svojoj spremnosti da uvijek iznova po visokoj cijeni kupe rog pod svije- Dr. sc. Nikica BARIĆ ću, prisiljavajući se time da i na idućem izborima biraju najmanje od zala koja su sami pomogli stvoriti. U tom će kontekstu najzanimljivije biti prividno nadmetanje između Hrvatske demo- SUDBINA...... 37 kratske zajednice i Domovinskoga pokreta, dviju stranaka koje aspiriraju na isti dio bi- račkoga tijela i – poput spojenih posuda – zastupaju istu nacionalno-političku i ideološ- Ivan VUKIĆ ku kakofoniju, usput na sličan način za izborne potrebe raspolažući jeftino pribavljenim žetonima za privlačenje takozvanih desno orijentiranih i onih tobože lijevo orijentiranih JOSO LISAC O SUDBINI SVOJE birača. Plenkovićevo dugogodišnje prepuštanje prevage stranačkoj i izvanstranačkoj ljevici – što je simbolički okrunjeno na nedavnom sajmu neznanja, kukavštine i slugan- OBITELJI...... 40 stva u Brezovici – zapravo je i omogućilo nastanak sestrinskoga Domovinskog pokreta Ivan VUKIĆ koji bez ikakva kompleksa okuplja ljude koje međusobno povezuje jedino uvjerenje da je korito ponajviša vrijednost političke borbe. No, najkasnije uoči ovih izbora postalo je jasno da je Domovinski pokret prerastao DOMOVINA KAO IDEAL: U SPOMEN u jedan od glavnih instrumenata preslagivanja u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. NA ZABORAVLJENE BORCE...... 48 On će, kao što je pokazalo istupanje osječko-baranjskog župana između dvaju krugova izbora za zagrebačkoga gradonačelnika, u predstojećem razdoblju uživati potporu Tomislav JONJIĆ hadezeovskih nezadovoljnika, kako bi unutar Hrvatske demokratske zajednice jačalo nezadovoljstvo njezinim aktualnim vodstvom i pripremala se njegova smjena. U me- IN DIESER AUSGABE...... 55 đuvremenu će – ne na posljednjem mjestu upravo za račun Hrvatske demokratske zajednice – gušiti svaki pokušaj organiziranja i nastupanja autentičnih hrvatskih naciona- lističkih skupina, onih koje nisu spremne trgovati vlastitim uvjerenjima, pa su uvelike IN THIS ISSUE...... 56 baš zato proglašene „nesposobnima“, marginalizirane, prešućivane i onemogućivane. Tomislav JONJIĆ

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 1 Aktualno JESMO LI SVJESNI LICEMJERJA?

deja da je Hrvatska most između Za- Piše: i progresivna, osoba kojoj je iskreno stalo pada i Istoka, most koji može spajati Zvonimir JONJIĆ do dobrobiti BiH. Ovakva praksa, nama Irazličite vjere, kulture i tradicije, u koji se nalazimo izvan „bosanskog lonca“, stvarnosti je poražena, iako još možda po- djeluje kao tipičan primjer licemjernoga stoji u malobrojnim umovima kao vizija se devedesetih godina 20. stoljeća nazvali balkanskoga političkog diletantizma, no, neke sretnije Hrvatske. Oni malobrojni Bošnjacima. Posebno je zanimljivo pratiti možda je i prirodno da dio pučanstva BiH Hrvati pravoslavne ili islamske vjere, na odjeke te borbe na medijskim portalima i – protektorata međunarodne zajednice na našu žalost, predstavljaju iznimku koja društvenim mrežama, baš zato što se ona čelu s njenim visokim predstavnikom – potvrđuje „pravilo“: Hrvatska je rubni vodi „istočnjačkim“ metodama – lažima, ima toliko prilagodljivo shvaćanje pojedi- dio Zapada koji gleda prema islamskome mitovima, prijetvornošću i potpirivanjem nih načela međunarodnog prava. i pravoslavnom Istoku, i postoji usprkos mržnje. Ipak, licemjerni balkanski politički di- tom i takvom Istoku. I, kao takva je, preko Zanimljivo je to pratiti, jer pametni lju- letantizam prečesto za posljedicu ima ge- brojnih povijesnih nedaća, usvojila neke di znaju da se iz svega može ponešto nau- nocid i ratne zločine, zato moramo uvijek elemente ponašanja i mentaliteta koji se čiti. Promatrajući političke prilike u BiH, biti oprezni kad ga namirišemo. Budući češće susreću na Istoku nego da politički akteri u BiH svoj na Zapadu – laž koja prerasta u položaj grade na ratnim podje- mitomaniju, lukavstvo koje se lama, moramo biti oprezni kad očituje u prijetvornosti, ambiciju svakodnevno slušamo i čitamo bez radnih navika i bez obzira za teze da su Hrvati i Srbi, odno- opće dobro. sno Tuđman i Milošević, dogo- No, koliko god da smo kao vorili krvavi raspad Jugoslavije, narod moralno, duhovno i inte- i da su Hrvati u toj tragičnoj lektualno potonuli, u Hrvatskoj povijesnoj epizodi, u odnosu preko rijetkih pojedinaca preživ- prema Muslimanima i BiH, odi- ljava duh koji nas podsjeća da grali podjednako štetnu ulogu nismo uvijek bili dio „istočnjač- kao Srbi. Uzalud Hrvatima nji- kog“ Balkana, duh preko kojega hova podpora neovisnosti BiH naslućujemo da smo u prošlosti na referendumu 1992., uzalud mogli biti pametniji i da nam je im prihvaćanje svih predlože- danas moglo biti bolje. U Hrvat- nih mirovnih planova od 1992. skoj je, dakle, preživjela savjest, do 1995. godine. Istina očito ne osjećaj dužnosti da preispituje- smije stati na put izgradnji neči- mo sami sebe i svoju povijest, jega nacionalnopolitičkog nara- kao i slabašna želja da iz svojih tiva žrtve, jer taj narativ za cilj pogrješaka izvučemo pouke za ima hegemoniju i, u konačnici, budućnost. Na našu žalost, takav duh i ta- možemo naučiti nešto o fleksibilnosti na- ostvarenje prikrivenih nacionalnih ciljeva. kva savjest nisu preživjeli istočno od Hr- čela državne suverenosti odnosno načela Daleko od toga da su Hrvati svetci, ili vatske, ako su tamo ikada i postojali. Gdje nemiješanja u unutarnja pitanja druge dr- da su to bili u prošlosti, i po tome se ne ra- prestaje hrvatstvo, tamo počinje Istok i žave. zlikujemo od drugih. No, konstantno ba- tamo se nalazi „srce“ Balkana. Naime, ako dužnosnik Republike Hr- tinanje Hrvata povijesnim krivotvorinama Srpska nacionalistička mitomanija vatske, neke druge države, ili pak činov- ima, kao i uvijek, sasvim jasne političke usmjerena protiv Hrvata i Hrvatske dobro nik Europske unije nešto slučajno proz- motive – oslabiti nacionalnu svijest, po- nam je poznata, a povremeno ju prepozna- bori o reformi izbornog zakonodavstva u vezati ideju hrvatskog samoodređenja sa ju, na zaprepaštenje svih, čak i hrvatski BiH, o načelu konstitutivnosti naroda ili zločinom, te svesti politički osviještene Jugoslaveni. Ipak, povijesnu ulogu Srba o, ne daj Bože, preustroju cjelokupne BiH Hrvate na šačicu zatucanih i politički obe- u BiH i njihov aktualni politički položaj po nacionalnim linijama, takva bi osoba u spravljenih čobana. U tome nisu uspjele u toj državi sami sebi još nismo rastuma- nekim muslimanskim medijskim i politič- ni ozbiljnije države, pa to ne će uspjeti ni čili, niti smo o njemu kao narod zauzeli kim krugovima bila okarakterizirana kao danas u državi poput BiH. Ipak, tužno je konkretan stav. Sigurno je jedino to da netko tko se miješa u unutarnja pitanja da BiH, država triju naroda koja na neki smo olako prešli preko činjenice su Hrvati BiH i dovodi u pitanje suverenost BiH. način predstavlja najdugovječniji plod raseljeni i istrijebljeni s područja koje se No, ako bi ista osoba izjavila da je kon- južnoslavenske državne zajednice, nije danas naziva Republikom Srpskom. Me- cept konstitutivnosti naroda zastario i da naučila lekciju zbog koje je na ispitu po- đutim, svakodnevna se politička borba, za je „građansko“ uređenje BiH ključ razvit- vijesti pala i propala Jugoslavija. Povijest sada mirnim sredstvima, vodi u Federaciji ka i napretka te države, ta bi osoba u istim se očito ponavlja: prvi put kao tragedija, BiH između Hrvata i Muslimana koji su krugovima bila hvaljena kao inteligentna drugi put kao farsa…

2 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Aktualno AKO IŠTA U HRVATSKOJ TREBA ZABRANITI, ONDA JE TO CRVENA ZVIJEZDA PETOKRAKA

vih dana javiše nam iz Haaga da Piše: htjevan, s tenkovima i svim raspoloživim Ratka Mladića kane doživotno Alfred OBRANIĆ snagama 9. kninskog korpusa, kao i četni- Ozadržati u nekoj od europskih ka – volontera – iz susjednih sela, opkoliti kaznionica. pitomo mjesto Škabrnju u zadarskom zale- S obzirom na to da se doista radi o rat- Bošnjaka i pobiti oko 200.000 ljudi, opet đu, pobiti stanovništvo i petoricu branitelja nom zločincu kapitalcu, koji je iza sebe uglavnom Hrvata i Bošnjaka. koji su imali puške. Kadijević i Adžić oci- ostavio na tisuće žrtava, i da hulja ima Prepuštam povjesničarima i statističa- jenili su taj zločin najvišom ocjenom i kao danas 79 godina, izrečena kazna ne dje- rima, da rangiraju Mladića na svjetskoj „talentovanog oficira“ unaprijediše Mladi- ća pukovnika u Mladića general-majora. luje zastrašujuće, kako inače najdulja vre- tablici zločinaca. menska kazna izgleda. Osim toga, uopće Ne ulazim u raspravu zašto haškom ne sumnjam, da će u tome posljednjem optužnicom nije bio obuhvaćen taj dio životnom domu imati uvjete i standard njegova zločinačkog djelovanja; tko je za kakav bi poželjeli gotovo svi ljudi te ži- to kriv, hrvatsko pravosuđe, diplomaci- votne dobi. ja, Vlada, predsjednik Republike, ali Imat će on i puno više, jer osim sam siguran da je za nas Hrvate to poklonika koji ga nazivaju he- bitno. Kazna ne bi bila ni manja, rojem, naći će se svjetskih niti viša, ali u našem pamćenju odličnika, kako bi mu obo- ostao bi otisnut još jedan do- gatili staračke dane. Reci- kaz, da je crvena zvijezda mo, sigurno će ga posjetiti petokraka simbol najvećeg nobelovac Peter Handke zla koji su Hrvati doživjeli koji je obožavao Miloše- u svojoj povijesti. vića i oduševljavao se po- Posljednja slika pred oči- kušajima stvaranja Velike ma žrtava prije smaknuća Srbije, pa ako Mladića bila je crvena zvijezda peto- spreme u neku austrijsku kraka, kako u Škabrnji, tako kaznionicu, Handke će mu i u Vukovaru; kako u Nadi- donositi još topli, originalni nu, tako i u Petrinji; ali ne za- Wiener Apfelstrudl. boravimo: kako u Kočevskom Nešto stariji sam od Mladića, Rogu, tako i na Jazovki; kako pa mogu objektivno prosuditi, da u Teznu, tako i na Maclju, kako u ljudi koji dožive njegove godine čeznu Hudoj Jami, tako i… za urednim domom, gdje im je osigura- Naspram tisuća anonimnih žrtava i re- na hrana, toplina i zdravstvena skrb. A taj kao bih isto tako bezimenih izvršitelja, monstrum je samo u Srebrenici prekinuo zna se i pamte organizatori masovnih li- život 8.500 žrtava, dječaka, staraca i po- Posvetio bih više pažnje simbolu/znaku kvidacija: Simo Dubajić na Kočevskom najviše muškaraca u punini života. Dakle, pod kojim je taj zastrašujući zločin poči- Rogu, Stjepan Hršak na Maclju, Šljivan- nije zaslužio život, a nekmoli takvu spo- njen. Naime, dok je bio zapovjednik voj- čanin u Vukovaru, Mladić u Škabrnji i kojnu starost. ske tzv. Republike Srpske nosio je šajkaču naravno najsjajnija zvijezda petokraka Najvišom mogućom kaznom osuđen je s kokardom ili nekakvom slično obliko- bila je na čelu najvećeg sina naših naroda za genocid u Srebrenici kao i za stotine vanom značkom, a znamo da je odgajan i narodnosti. drugih zločina protiv čovječnosti što je i školovan u vojnoj akademiji JNA pod Ove godine, kao i svih 30 prethodnih, srpska vojska počinila pod njegovim zapo- znakom crvene zvijezde petokrake, te da prve nedjelje mjeseca lipnja održava se na vjedništvom na tlu Bosne i Hercegovine, je pod istim simbolom ispekao svoj zloči- Maclju sveta misa u počast zarobljenika što će reći, za nedjela počinjena u razdo- nački zanat 1991.-1992. u Hrvatskoj. pobijenih tijekom svibnja i lipnja 1945. blju 1992.-1995. Bio je rijetko učinkovit Praktični dio „diplomskog rada“ polo- godine. Prvu misu u neovisnoj Hrvatskoj zločinac, jer u samo tri godine uspjelo mu žio je napadima na Kijevo, Vrliku, Nadin služio je 9. lipnja 1991. pokojni kardi- je protjerati oko 200.000 Hrvata, 400.000 i Škabrnju. Zadatak je bio posebno za- nal Kuharić na mjestu masovne grobnice

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 3 Aktualno

Lepa Bukva, gdje su partizani pobili 174 ma diljem Europe. Od danas su Nijemci pokrenuli revoluciju, ali životom je platilo zarobljenika, među njima 21 svećenika. naši neprijatelji, borite se protiv njih po 14 svećenika. Ove godine u grobnicu na Macelju polo- čitavoj Europi, jer tako spašavate prvu Kao što su mnogostruko više stradali žene su kosti 84 ubijena zarobljenika, ek- zemlju komunizma na čelu s drugom Sta- svećenici, tako je i još mnogo više stradao shumirane prošle godine na lokaciji Kri- ljinom, ujedno iskoristite ratnu situaciju i hrvatski narod na komunističkim stratišti- žanov Jarek, tako da je do sada grobnica provedite boljševičku revoluciju i preuz- ma nakon rata na križnim putevima. Je- na Maclju primila 1.247 žrtava. mite vlast. dan od stotinu tih puteva završavao je u Također u lipnju, nedaleko Siska, odr- Primivši takvu instrukciju, sisački ko- Maceljskom gorju, mjestu koje će s prote- žava se skup u znak sjećanja na prvu par- munisti se povlače iz grada u šumu i tako kom vremena vjerojatno postati simbolič- tizansku postrojbu koja je 22. lipnja 1941. počinje njihov revolucionarni i partizan- ni grob - oltar na kojem će se služiti mise tobože pružila otpor okupatoru, i to bi tre- ski put, popločen tisućama ubijenih. za sve žrtve križnih puteva. bao biti početak ustanka – tako se govori Podsjećam na istodobnu situaciju u Slo- Svake godine na skupovima slušamo svake godine na tim skupovima. Dakle, veniji okupiranoj od nacističke Njemač- „bajke“ kako je sisački odred odmah su- u istoj državi, neovisnoj i demokratskoj tradan krenuo u borbu protiv okupatora. ke, gdje je i njihova Osvobodilna fronta Republici Hrvatskoj, istoga mjeseca u Da je to imalo točno, spominjalo bi se da primila na znanje instrukciju iz Moskve i godini, na udaljenosti od jedva 100 ki- je odred napao neku postrojbu Wehrmach- reklo bi se da su u zanosu proleterske re- lometara, održavaju se dva skupa koji se ta ili ubio jednoga neprijateljskog vojnika. volucije zaboravili na okupatora. Naime, međusobno isključuju. Međutim, ne, hrabri ustanici postavili su opće je poznato da je Osvobodilna fronta minu pod jutarnji vlak Sisak-Zagreb, a To znači da se na jednom od ta dva ubila 1.200 domaćih neprijatelja, Slove- stradale su dvije kumice koje su jutarnjim skupa ne govori istina. Naime, u Sisku se naca, prije nego je u proljeće 1942. ubijen vlakom nosile sir, vrhnje i jaja na Dolac. slave začetnici partizanskog pokreta, koji prvi okupatorski vojnik. Slično je u Hr- su samo 4 godine kasnije na Maceljskoj Poklonike komunističke Jugoslavije i vatskoj, ali puno gore, pošto se komuni- gori pobili 12.000 nevinih ljudi. Kako je druga Tita to ne smeta, za nekoliko dana stima uskoro priključuju četnici, dakle oni to moguće? paradirat će u okolici Siska sa zvijezdom koji apriori ne mogu smisliti bilo kakvu petokrakom na barjacima propale komu- Da bi mogli istinom spojiti ta dva doga- hrvatsku državu. nističke države, ponavljajući već otrcane đaja, nešto mora biti lažno ili na Maclju O kakvoj revoluciji je riječ, o kakvu izmišljotine o podvizima ustanika. ili kod Siska. Žrtve na Maclju nisu lažne oslobođenju od okupatora, govori speci- – dokaz su ekshumirani ostatci. S obzirom Uz ovaj tekst mislio sam priložiti foto- fični podatak o 650 ubijenih katoličkih na to da žrtvama nije suđeno, nego su po- grafije spominjanih zločinaca s petokra- svećenika tijekom rata i poraća. Slovačka bijeni po naređenju partizanskih oficira i kom na kapi, ali sam se tijekom pisanja je površinom i brojem stanovnika poput dužnosnika OZN-e iz Krapine, sve žrtve predomislio, nisu dostojni. Predlažem da Hrvatske, tijekom Drugoga svjetskog rata možemo smatrati nevinima. A kako se ne slušamo riječ biskupa Miju Gorskog na bili su također oslonjeni na Njemačku i radi o likvidaciji nekolicine zarobljenika, ovogodišnjoj misi povodom ukopa 84 žr- njihovi komunisti poslušali su instrukci- već o masovnom zločinu, sasvim je jasno tve ekshumirane prošle godine na lokaciji ju iz Moskve, ustali su protiv okupatora i da su izvršitelji slijedili naredbe najviših Križanov Jarek kod Đurmanca. komunističkih dužnosnika. Čak da se i ne zna tko je izvršio taj ma- POMOĆ ZA POLITIČKI ZATVORENIK sovni zločin pobivši 12.000 bespomoćnih Od početka ožujka do kraja svibnja 2021., svojim su prilozima daljnje izla- ljudi, trag bi nas vodio k jugoslavenskim partizanima, napose njihovim egzekutor- ženje ovog časopisa nesebično pomogli: skim postrojbama KNOJ i OZN-a. Naime, ruke žrtava vezane su žicom, a to HDPZ Podružnica Gospić 500,00 kn je tradicionalni znak -trag koji su ostavili na svim mjestima masovnih likvidacija. Marija Macukić, Zagreb 400,00 kn Idemo tragati za istinom u okolici Siska tih dana mjeseca lipnja 1941.godine. Božica i Predrag Zrinjščak, Zagreb 100,00 kn Iako je rat u Europi već trajao dvije godine, a u staroj Jugoslaviji okončan prije Tomislav Cvetnić, Zagreb 300,00 kn dva mjeseca, sisačke partizane je iz hiber- nacije probudio Hitlerov napad na SSSR. U K U P N O 1.300,00 Kn Dojučerašnji saveznici, koji su prvim za- jedničkim projektom podijelili Poljsku, Zahvaljujemo se darovateljima, te se i ubuduće preporučujemo njihovoj sad su postali protivnici, pa istoga dana iz susretljivosti. (Ur.) Moskve stiže zapovijed svim komunisti-

4 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Komemoracije MACELJ: POKOPANE JOŠ 84 ŽRTVE nedjelju, 6. lipnja 2021., u Maclju su pokopane još 84 žrtve jugosla- U venskoga komunističkog režima. Misu je predvodio pomoćni biskup zagre- bački mons. Mijo Gorski, a nazočnima su se obratili i predsjednik Udruge Ma- celj 1945. Zdravko Čepo te ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Njihove govore je na mrežnim stranica- ma Hrvatskoga kulturnog vijeća u cjelovitu obliku objavio Damir Borovčak (https:// www.hkv.hr/reportae/d-borovak/36972- damir-borovcak-pokop-84-novootkri- vene-zrtve-brutalnoga-komunistickog-re- zima.html), poprativši ih fotografijama od kojih neke sa zahvalnošću preuzimamo i ovdje. U svojoj propovijedi, biskup Gor- ski je, među ostalim, kazao: „U današnjim čitanjima otkriva (se) Mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački model porobljavanja ljudi koji je uvijek aktualan. Na početku je zavođenje, lažno koji je izvor dobra i ljubavi služi zlome. kao narodni neprijatelji koje treba satr- obećanje sreće, ugleda i moći: Bit ćete kao To je toliko izopačen čin manipulacije da ti. Kad istina postane žrtvom ideologije Bog! Doista primamljiva ponuda. No, poga sam Isus naziva neoprostivim, jer ni- vijest nam je pokazala da su svi pokušaji uvijek se traži ljudska žrtva u krvi. To se jekanje očite istine jest djelo protiv Duha stvaranja raja na zemlji urodili poroblja- dogodilo u zločinu nakon Drugog svjet- Svetoga. Tko to ne želi vidjeti, opire se vanjem ljudi i ljudskom patnjom. Nema skog rata. Danas ćemo dostojno pokopati djelovanju Duha i to neoprostivo. Ne zato trajnog uspjeha ni radosti bez Boga koji je posmrtne ostatke 84 žrtve, koji su ubijeni što Bog ne bi htio ili mogao oprostiti, otac svih ljudi. Jer nakon počinjenog zlo- bez dokazane krivnje, bez suđenja i deset- nego, jer čovjek zaslijepljen ideologijom djela otvaraju se oči, slijedi razočaranje, ljećima bili zakopani na mjestu njihova ne dopušta spoznaju vlastite istine i tako spoznaja vlastite bijede: Sakrih se jer sam ubojstva kako bi se prikrio zločin. Ali, gol! Zločin otkriva svu bijedu i golotinju sam sebe osuđuje. ma koliko ubojice nijekali svoje zločine, zločinca i rađa prebacivanjem odgovorno- Upravo ovakve metode manipulacije sti. Drugi je kriv što sam ja pogriješio. Sve doživljavamo već duga desetljeća. To je opravdavali se tuđom krivnjom, klevetali do okrivljavanja Boga: On je kriv jer je taktika i bezbožne marksističke ideologi- i ocrnjivali mrtve i žive, zagrtali pod ze- Adamu dao Evu, on je kriv jer me takvim je. Ako nisu druge mogli privoljeti u svoj mlju, u jame i rovove, mrtvi uvijek progo- stvorio. tabor lažima, onda su svi bili oklevetani vore. Jer zemlja ništa ne skriva, ona samo Upravo u pokušaju opravdanja zločina vidimo svu podlost zla. Odgovornost se prebacuje na drugoga. Žrtvu se proglaša- va krivom što je žrtva. To je model manipulacije. Oni koji su 1945. bježali od progona krivi su jer su bježali. Danas su radnici krivi što su izgubili posao, jer su nesposobni. Treba uvjeriti svakoga da je samo i isključivo on odgovoran za vlastitu nesreću, uslijed pogrešnih odluka, oskudnog znanja, ograničenih sposobno- sti ili nedovoljnog truda. Tako nesiguran i podcijenjen pojedinac i narod, opterećen osjećajem krivnje, odustat će od traženja pravih uzroka svog položaja i pobune protiv represivnog sustava, bio on ekonomski, politički ili ideološki. Drugi je model manipulacije optužiti drugoga za suradnju sa zlom. Po ustima lažnih pravednika Isus je oklevetan i op- tužen da služi đavlu, odnosno, da Bog Počasna straža nad kostima mučenika

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 5 Komemoracije

čuva da u određeni čas otvori svoja njedra i na svjetlo dana iznese gorku istinu.“ PUBLIKACIJE KOJE SE MOGU NABAVITI U Potom: „Ne opravdavajmo se klevetom. HRVATSKOM DRUŠTVU POLITIČKIH ZATVORENIKA Klevetnici očito govore kakvi su. Pa i kle- (Zagreb, Masarykova 22/IV, srijedom od 9 do 13 sati) vetnici hrvatskoga naroda. To je promašen POLITIČKI ZATVORENIK 2009.-2013. - brojevi 202-255 način da se oslobode svojeg lošeg stanja, na CD-u s mogućnošću pretraživanja - 1 CD 25 kn to nije put osobnog čišćenja. Kad s drugog POLITIČKI ZATVORENIK 2006.-2008. - svi brojevi časopisa (166-201) skidamo vrline sami ostajemo goli, stoga na CD-u u HTML i PDF formatu, s mogućnošću pretraživanja - 1 CD 25 kn svaki klevetnik, ma koliko se trudio prikriti svoju istinu, ma koliko govorio da su drugi POLITIČKI ZATVORENIK 1990.-2008. - svi brojevi časopisa (1-201) na CD-u u HTML i PDF formatu, s mogućnošću pretraživanja - 4 CD-a 200 kn krivi sam izlaže svoju bijedu. Zato ne ka- žnjavajte klevetnike i lašce, oni su već ka- POLITIČKI ZATVORENIK 2003.-2005. - svi brojevi časopisa (brojevi 130-165) na CD-u u HTML i PDF formatu, s mogućnošću pretraživanja (staro izdanje) - 1 CD 30 kn žnjeni, ne branite se jer nisu dostojni vaše poniznosti. Vaš mir bit će njihov nemir. POLITIČKI ZATVORENIK 1990.-1997. i 1998.-2002.- svi brojevi časopisa (brojevi 1-129) na CD-u u HTML i PDF formatu, s mogućnošću pretraživanja - 2 CD-a 60 kn Izgrađujmo zajedništvo kao Božje djelo. Isus kaže: Ako se kraljevstvo ili kuća Ivo BJELOKOSIĆ: Svećenik matični broj St. Grad. 2019, HDPZ Podružnica Dubrovnik, 2002. 80 kn u sebi razdijeli ona ne može opstati. Za- Kaja PEREKOVIĆ: Naše robijanje, RINAZ Rijeka, HDPZ Zagreb, 2004. 150 kn što toliko dugo nakon završetka Drugog svjetskog rata, nakon Domovinskog rata, Skupina autora: Hrvatske žene u okovima i pjesmi, Riječki nakladni zavod Rijeka, 1997. 80 kn tako slabo napredujemo. Razlog je u Isu- Bruno ZORIĆ: Svjetlo i sjene (pjesme), HDPZ Podružnica Zadar, 2000. 40 kn sovoj riječi: razdijeljenost, a ona je djelo Slavko MILETIĆ: Za dostojanstvo i slobodu, HDPZ Mostar, 2006. 80 kn zloga duha. Ako se ni oko čega ne može- mo složiti propast nam je pred vratima. Zatajena grobišta i prešućene žrtve Drugog svjetskog rata i poraća u Karlovačkoj županiji, Izd. HDPZ - Podružnica Karlovac, 2007., tvrdi uvez, 450 str. 140 kn Mrtvi čije kosti danas pokapamo obvezu- ju nas na zajedništvo i pomirenje. Samo Prešućene žrtve Đakova i Đakovštine u Drugom svjetskom ratu i poraću, Izd. HDPZ - Podružnica Osijek, Ogranak Đakovo, 2007., tvrdi uvez 150 kn tako njihova žrtva neće biti uzaludna. Ne rješavajmo probleme silama zla. Dr. Augustin FRANIĆ: Dr. Niko Koprivica gradonačelnik Dubrovnika, žrtva i mučenik sa Dakse, HDPZ - Podružnica Dubrovnik, 2009., 72 str. 50 kn Kad god svoje probleme utapamo u al- koholu ili drogi, na nevjeru odgovaramo Mijo JURIĆ: Osamnaesto proljeće (Uspomene na godine tamnovanja), HKD sv. Jeronima, Zagreb, nevjerom, na prijevaru prijevarom, na mr- 2009., tvrdi uvez, 312 str. 100 kn žnju mržnjom, svoja nezadovoljstva rješa- Prilozi za povijest Domovinskog rata u Đakovu i Đakovštini, prir. Ivo Tubanović, Igor Švraka, Pero vamo sukobima i nasiljem, slabosti svoje Šola, Dragutin Hajnić, Zorica Balog, Maja Majbaum i Sanja Rogoz-Šola, izd. Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Ogranak Đakovo i naravi pokrivamo nijekanjem prirodnih HDPZ Podružnica Osijek, Ogranak Đakovo, tvrdi uvez, 528 stranica 150 kn zakona, mi istjerujemo zlo pomoću Soto- Žrtve Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata na području župa Dobretići, Jajce, ne. Upravo je to način kako ljudi postaju Korićani, Ključ, Liskovica, Podmilačje i Varcar Vakuf – Mrkonjić Grad, prir. Ivo Tubanović, Stipo sluge zla. Pilić, Ivo Aščić, Mirko Blažević, Mara Crnoja, Zdravko Žunić i Branko Bungić, izd. 2B multimediaPrint, I najvažnije: Nikada ne gubimo nadu i Nova Bila, 456 stranica, tvrdi uvez 100 kn pouzdanje u Božju blizinu i njegovu moć Dr. Augustin FRANIĆ: KPD Stara Gradiška: mučilište i gubilište hrvatskih političkih zatvorenika, HDPZ - nad silama zla. Obnova pojedinca i obliko- Podružnica Dubrovnik, broširano, 302 str. 100 kn vanje zajednice plodovi su naše vjere. To Božidar Božo KOVAČEVIĆ: Križni put dugačak pet godina 1945.–1950. je trajan proces u kojem se nadvladava zlo (Svjedočenje o vremenu), HDPZ - Podružnica Karlovac, broširano, 103 str. 40 kn i koji se ostvaruje snagom Duha Božjega. Slavko RADIČEVIĆ: Tri zla dvadesetog stoljeća na tlu Hrvatske, Vlastita naklada – sunakladnici; HDPZ i I nije katastrofa ako vidimo znakove ras- HDPZ Podružnica Rijeka 2010., tvrdi uvez, 351 str. 100 kn padanja -otpade, slabosti, gubitak tradici- Dr. Augustin FRANIĆ: KPD Lepoglava, mučilište i gubilište hrvatskih političkih osuđenika, drugo, dop. onalnih oblika crkvenosti. Važnije od toga i proš. izdanje, HDPZ, Dubrovnik, 2010., broširano, 304 str. 100 kn jest da su znakovi obnove tu, da pojedin- Mato LUKAČEVIĆ: „Trnava i okolica u prošlosti i sadašnjosti”, Matica Hrvatska - Ogranak Đakovo, tvrdi ci dublje i snažnije žive vjeru, da istinski uvez, 408 str. 100 kn vjernici sve više postaju Božji ljudi. To je dokaz da je Kraljevstvo Božje na djelu, da Damir BOROVČAK: „GVOZDANSKO, Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora”, Zagreb 2012. 120 kn vršimo volju Božju u ovome svijetu i tako DVD Huda Jama - Rudnik Barbara - komunistički zločin 1945. 20 kn postajemo Isusova braća i sestre. Mara ČOVIĆ: Sjećanje – Svjedočenje. Rijeka, Riječki nakladni zavod, 1996, 111 str. 40 kn Zato puni pouzdanja u Božje milosrđe danas molimo za sve žrtve čije kosti leže Branimir DONAT: Društvo žrtvovanih hrvatskih pjesnika, Zagreb, Dora Krupićeva, 358 str. 100 kn po raznim jamama, za one koji su već po- Andrija Radoslav GLAVAŠ: Hrvatska književnost i duhovnost, Zagreb, Dora Krupićeva, loženi u ovu grobnicu, napose za ove koje 1999., 442 str., tvrdi uvez 100 kn ćemo danas dostojno pokopati. Molimo Jeronim KORNER: Pjesme duhovnika, Zagreb, Dora Krupićeva, 1998., 328 str., tvrdi uvez 80 kn za oproštenje njihovih grijeha i vječni mir. Tomislav DRŽIĆ, Hladne je v peklu, vlastita naklada, Zagreb, 2009. 20 kn I nećemo se umoriti u svojim molitvama i traženju istine jer Bog koji je jači od sva- Monografija MACELJ 1945., po promotivnoj cijeni 200 kn kog zla naš je život i naša snaga.“

6 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Aktualno

O KOPLJIMA I TRNJU vala dragom Bogu! Nešto se je Piše: I ono malo što ostvare, kad dođu na počelo mijenjati u ovoj našoj Vlado JURCAN vlast, u službi je njihove osobne pro- Istri. H midžbe, a ne općeg dobra. To što pišem, IDS je na ovim zadnjim lokalnim iz- ne izvire iz gnjeva (premda ga ne mogu borima pretrpio prve ozbiljne udarce, i Na ove izbore, dosljedno se držeći ne- suspregnuti), nego iz dugogodišnjeg to od relativno malo poznatih protukan- kih svojih načela, dakako nisam izašao. didata. Izgubiti Pulu, Pazin, pa i Buzet, Za koga glasovati u ovoj mojoj „Istri iskustva. Je li me zahvatilo beznađe? nije mala stvar. Ako je to početak uruša- sirotici“? Da se može glasati i „protiv“, Kako i ne će. Nakon svih, javnosti vrlo vanja IDS-a, nije loše za početak. a ne samo „za“, zacijelo bih glasovao… dobro poznatih afera i prljavština lo- No, žalosno je da ta kalnih čelnika IDS-a, nakon stranka toliko dugo vlada propasti industrijskog diva Istrom, a da svoja najčešće „Uljanika“, što ga je prvi pro- nebulozna, nerealna, tipič- no populistička obećanja gnozirao i zasigurno priželj- svojim biračima nije nikad kivao Ivan Jakovčić, ipak do- ni pokušala ispuniti. A još bar dio puka „istrijanskoga“ je žalosnije što se dosad glasuje još uvijek za „svoje“! nitko (čast pojedincima, u koje spadam i ja), tu IDS je kažnjen, ali ne do- stranku nije usudio nazvati voljno. Pa, neka ti, o narode, pravim imenom, kao an- tihrvatsku (a ne samo kao bude i dalje vlast kakvu očito antihadezeovsku!), auto- zaslužuješ! Neka se ti „tvoji“, nomašku i talijanašku, bez kao i uvijek do sada, brinu sa rukavica, bez pardona, bez svoje, a ne za tvoje! stranačkih računica, kalku- lacija i kukavnog oportu- E, a da sam munjen kao u nizma. onim dobrim starim vremeni- Eh, gdje su ona dobra ma, da sam još uvijek sklon stara vremena! Kad sam solo-akcijama, preko IDS- bio nešto mlađi i nešto luđi nego što sam sada! Ti dani ovih bih plakata možda lije- mojih solo-akcija, kad sam pio svoje „priljepke“: samo sebi bliske osobe mogao nagovoriti da mi leđa IDS je kratica za: čuvaju. Pa sam tako znao IZDAJICE DOMA SVOGA! svoje plakate iz kućne radinosti lijepiti protiv IDS-a. Ali ovako kako je, moj bi preko plakata onih koji su imali dovolj- glas po nekakvoj… „mastodontovoj“ ISTARSKO DRUŠTVO no novaca za mega-plakate. Obično bi ih metodi bio ubačen u koš onih koje smi- SELJAČINA! njihovi aktivisti preko noći poskidali, pa sliti ne mogu. mi je trud češće bio uzaludan. Ali odu- I na kraju poruka: stajao nisam. Uostalom, koji od svih tih iskešenih „UZALUD KOZO MEKEĆEŠ, kandidata i kandidatkinja razmišlja o IDITE DOVRAGA NIKUD IZ HRVATSKE NE ĆEŠ!“ ičemu nego o tome da svoju guzicu ili SERONJE! ili: pak guzu uvali u neku ugodnu, unosnu, „KOZA DLAKU MIJENJA, fotelju? Da, da! Dok sam bio mlad i borben, ALI ĆUD NIKADA!“ Od svih tih predizbornih i izbornih nisam nikad bacao koplje u trnje. Sad, To je tek neznatan dio onoga što sam sranja, najljepši mi je bio dan izborne kad sam star i umoran, ni koplje mi više im sve radio. Bilo me je i na radiju i na šutnje. Hvala Bogu da se malko odmo- nije… uspravno! televiziji, a bogme i u crnoj kronici kao rim od slušanja i gledanja svih tih lice- „nepoznatog počinitelja“, pa i prekršaj- mjernih faca i njihovih slatkorječivih Pa, neka ga u trnju! nih kazni, kad je počinitelj bio poznat. „obećanja, ludom vjerovanja“.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 7 Iz povijesti HRVATSKA REPUBLIKANSKA STRANKA I HRVATSKO PROLJEĆE (U povodu 50. obljetnice Hrvatskog proljeća)

z naše današnje perspektive, kad vla- Piše: ima previše glava da bi imala jednu mi- stitu političku stranku ima svaki nazo- Dr. sc. Tomislav JONJIĆ sao“, i kako je ustrajanje na bezuvjetnom Ivi-političar, pa, za divno čudo (i obič- jedinstvu ne samo neostvarivo (jer igno- no pod nazivom nekakve „neovisne liste“ rira idejne razlike, ali previđa i ljudske koja je prišivena uz ime mjesnog impera- slabosti, taštine i ambicije, a dakako i pro- raseljene Hrvatske (raseljene, jer ona nije tora), čak i svaki gradić koji ima više od tivnička i neprijateljska podmetanja i di- iseljena – kako smo se naviknuli govori- dva semafora, moglo bi nam se – osobito verzije), nego je u biti nedemokratsko i zati – budući da nije iselila svojom voljom, ako se ne potrudimo vidjeti ispraznost pravo protudemokratsko čak i tamo gdje, programa, i još veću ispraznost politika nego je raseljena, silom istjerana iz domo- kao u hrvatskome slučaju, nisu postojale većine takvih organizacija – činiti sasvim vine!) nerijetko postavljalo i predstavljalo snažne grupacije koje su za sebe svojatale prirodnim i logičnim što raspravljamo o kao ključ i bezuvjetna pretpostavka hrvat- predvodničku ulogu, ne dopuštajući čak odnosu neke političke stranke prema važ- skog oslobođenja. ni to da se o njoj raspravlja. A u hrvatsko- nim društvenim procesima. Posve neživotno previđalo se je kako – me smo slučaju imali još i to: imali smo Iz perspektive hrvatske političke emi- parafrazirajmo Victora Hugoa – „gomila snage, stranke i pokrete koji su apsoluti- gracije, većinom nasta- zirali svoje navodno pravo le padom Hrvatske pod na vodstvo i svoj tobožnji oslobođenje i obnovom legitimitet na tzv. legali- Jugoslavije u proljeće tetu koji bi izvirao iz re- 1945., međutim, to uop- zultata prosinačkih izbora će nije bilo tako: gotovo 1938. (Mačekova, kasnije polustoljetno postojanje Krnjevićeva Hrvatska sete emigracije u velikoj ljačka stranka) odnosno je mjeri obilježavao sna- iz činjenice stvaranja Ne- žan, ne samo pragmatički zavisne Države Hrvatske nego i načelni, doktrinar- 1941. (Pavelićev, kasnije ni otklon od stranačko- Heferov Hrvatski oslobo- političkog organiziranja. dilački pokret). Argumentacija pritom Zato su nastajale te nije bila osobito origi- ponekad, rijetko, upra- nalna: kao što se danas vo iznimno i nestajale rodoljubima opće prakse – stranke. Nestajale su i promatračima s ruba jednako kao i danas: onda političkih zbivanja čini da bi mehaničko oku- kad su zastupale prize- pljanje naizgled srodnih mne, privatne, nepolitičke skupina i stranaka u dva interese, a ne načela i pro- ili tri snažna i ideološki grame, jer – štono u Pi- jasno obilježena bloka smima Magjarolacah reče predstavljalo formulu za Ante Starčević – „medju rješenje svih ili barem načeli bo neima nagodbe većine hrvatskih društve- ni pomirenja, a stranke su nih pitanja, tako se je u zastupnici načelah. Ako razdoblju 1945.-1990. to stranka gubi boj za bo- „jedinstvo prije svega“, jem, ona itako neodlazi dakle: mehanički ujedi- s razboja, nego na njemu njen i formalno jedin- predaje zastavu svojim si- stven, nestranački odno- novom, unukom, budućim sno nadstranački nastup Naslovnica 4. broja Hrvatskoga književnoga lista pokolenjim svojim.“

8 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti

pokrenut u Buenos Airesu glede koje su na taj proces imali njegovi 1951., iste godine kad je suradnici na čelu s njegovim bliskim su- u tom gradu utemeljena i radnikom i nasljednikom na čelu stranke, sama stranka. dr. Ivom Korskym, odnosno stranački Nije to bila jedina stra- sljedbenici i pristaše; i možemo sasvim načka publikacija – pokre- precizno i s pouzdanjem kazati da su taj tane su i druge, na raznim proces promatrali u prvom redu kao dio kontinentima – ali je Repu- unutarpartijskih frakcijskih okapanja blika Hrvatska kuriozitet (dakle: jugoslavenskih komunističkih, dakako po kontinuitetu svog kako i federalističkih i reformističkih, ali izlaženja (časopis je, nai- uvijek i nužno jugoslavenskih i komuni- me, bez prekida izlazio do stičkih!), od kojih su razni slojevi domo- osamostaljenja Hrvatske, a vinskoga i izbjegličkog hrvatstva imali onda je još godinama obje- različita, ponajčešće nerealna očekivanja. lodanjivan u domovini), Na polju praktične politike, za repu- tako i po svojoj vrsnoći. blikance je to značilo da taj proces valja Buenosaireška Republi- pratiti i ohrabrivati, da se mora koristiti ka Hrvatska, naime, nije pukotina koja se u jugoslavenskome ko- bila nekakva kulturno-fol- munističkom monolitu time možda stva- klorna tribina niti skladište ra ili proširuje, i da treba priželjkivati i patetičnih reminiscencija poticati evoluciju tog procesa i njegovih na nedavnu prošlost i ratni protagonista u nejugoslavenskom i protu- poraz, a još manje oglasni jugoslavenskom, a uzgredno i u nekomu- stup za isticanje obavijesti nističkom i protukomunističkom smjeru, o emigrantskim vjenčanji- ali da projekcije vlastitih želja i snova, Ivan Oršanić, utemeljitelj Hrvatske republikanske ma, sprovodima i kome- vlastite i tuđe nerealne nade i iluzije, ni na stranke, umrijet će u prosincu 1968. moracijama, nego je bila trenutak ne smiju poslužiti kao alibi za na- i ostala politički časopis, s cionalno-političku i ideološku kapitulaci- One, pak, koje su doista zastupale pro- jasnim i dosljedno zastupaju, niti smiju postati izgovor za odustanak grame i načela, te su nastavile postojati, nim ideološko-političkim gledištima koja od borbe za samostalnu hrvatsku državu. makar u drugim oblicima i s drugim nasu se, logično, već i osobama zivima. njegovih pokretača, nasla- A među onima što su nastale već u pr- njala na predratnu Hrvatsku vome valu – čim su se naši raseljenici smotru, zastupajući nače- smjestili u nekoj od svojih novih domo- la političkog višestranačja, vina – bila je i Hrvatska republikanska demokracije i „integralne stranka koju je 1951. sa suradnicima ute- slobode“ – što je stožer- meljio Ivan Oršanić, jedan od prvaka pre- na vrijednost u ideološkom dratnoga hrvatskoga katoličkoga gibanja pojmovniku Ivana Oršanića, (k tome i dinamični predstavnik ilegalne, utemeljitelja i stranke i časo- domovinske grane ustaškog pokreta), a u pisa – pa je u skladu s time, vrijeme Drugoga svjetskoga rata visoki ne odričući se svoje političke stranački i državni dužnosnik. baštine, ali kritički sudeći i o Njegova Hrvatska republikanska stran- njoj, iz broja u broj pomno, ka, nema sumnje, nije pripadala najvećim trijezno i temeljito raščlanji- i najbrojnijim hrvatskim emigrantskim vala i tu baštinu i sva bitna političkim organizacijama, ali će svako pitanja hrvatske sadašnjosti i pomnije istraživanje emigrantske perio- budućnosti, unutarnjopolitič- dike i sačuvanoga arhivskoga gradiva neka i vanjskopolitička. sumnjivo pokazati, da je bila među onima Oršanić, doduše, nije doži- čiji se utjecaj nipošto nije mogao niti smio vio vrhunce onoga što danas zanemariti i podcijeniti. Jednim dijelom je nazivamo Hrvatskim pro- to posljedica intelektualnog i političkoga ljećem – umro je u prosincu kapaciteta njezina vodstva, a drugim dije- 1968. – ali mi možemo vrlo lom – njezin časopis, Republika Hrvatska, precizno rekonstruirati po- Središnji republikanski časopis

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 9 Iz povijesti

Zato u ondašnjemu republikan- svoje nade polagala ne samo komu- skom tisku i u korespondenciji nistička, nego, kako on reče, „i ne- stranačkih prvaka i njihovih prija- komunistička, pa i antikomunistička telja nema nikakve fascinacije zbi- Hrvatska“, koje da su, kaže Šentija, vanjima u Zagrebu i u Hrvatskoj, tom vodstvu pljeskale, a neki iz nje- ponajmanje ima oduševljenja re- zinih redova za nj su molili Sveviš- formističkim partijskim vodstvom njega, ni manje ni više, nego u – ba- – tim više što se u republikanskom zilici svetoga Petra u Rimu. vodstvu uočava da se u krugu oko Bit će da je posrijedi reminiscen- ondašnjega vodstva Matice hrvat- cija na razmjerno poznatu onodobnu ske i među sveučilištarcima možda izjavu Ivana Zvonimira Čička, da je zahtijeva više (možda čak i ono što za Centralni komitet Saveza komu- priželjkuju represijom odavno ušut- nista Hrvatske i njegovu X. sjedni- kani hrvatski nacionalisti u domovi- cu iz siječnja 1970., molio Boga u ni, koji i tih važnih godina ostaju na najpoznatijoj rimskoj crkvi – u ne- margini, dijelom i svojom voljom, kim drugim zgodama su se još prije zbog opreza i rezervi prema refor- Karađorđeva spominjale neke druge mističkim zahtjevima) – ali se, uspr- crkve (ne rimske, nego zagrebačke, kos svemu, svim tim koncentričnim što valjda – ako nas sposobnost za- krugovima ondašnjega hrvatskoga ključivanja dobro služi – ni u ono političkog života i tim izostankom doba nije pomagalo uvjerljivosti republikanskog oduševljenja zapra- Čičkova svjedočenja!) – ali je ona vo želi pružiti potpora. zapravo nebitna, jer je posrijedi jed- Stranačka politička taktika i strana od onih anegdota koje funkcioni- načko stajalište, izraženo u nizu Dr. Ivo Korsky, Oršanićev raju kao simboli, a ne kao zasebne članaka i dokumenata, možda su nasljednik na čelu stranke činjenice. najjasnije sublimirani u pismu koje Jednako tako, posezanje za njom je tajnik stranke Kazimir Katalinić je bila mudra i u nacionalno-političkom i na najnižoj, faktografskoj razini, koncem svibnja 1971. uputio svom surad- i uopće u ljudskome smislu: ona nije ni- više govori o Šentiji i njegovim senti- niku Mladenu Doliću: „Objasnit ću Vam, koga ugrožavala niti je koga makar neho- mentima odnosno sentimentima njegova zašto mislimo da ne smijemo povladjivati tično denuncirala, a svakomu je pružala naraštaja stasalog pod okriljem jugosla- CK, pa niti Djodanu, Veselici, Šegedinu i prigodu da pokaže, koliko mu je doista do venske kompartije i njezinih filijala – dr. Mi želimo da oni čim više evoluiraju u hrvatskih interesa. koji, kao i svaki drugi naraštaj, želi ostati smislu hrvatske državotvorne linije. Ako Pritom je ona, dakako, implicira- ih budemo hvalili, onda ih time kompro- la i kritiku nacionalne i ideološke mitiramo i omogućavamo ‘unitaristima’ poputbine reformističkoga komu- da ih napadaju, jer da su u tobože nekoj nističkog vodstva, koja je umjesna vezi s ‘ustašama’, a ako ih napadamo, ja- i nužna i danas – kad nerijetko ima- sno ne ‘u djuture’, već dozirajući napadaje mo potrebu zamijeniti razumske i prema ponašanju svakog od njih, ali uvi- nepristrane prosudbe jeftinom pa- jek kritizirajući ih i nikad ne pokazujući tetikom – pa ju ne mogu izmijeniti da smo zadovoljni s njima, te stalno na- nikakva naknadna proljećarska do- glašavajući da trebaju još žešće zastupati mišljanja i sugestije kojima se hoće hrv. interese, onda ih time s jedne strane osigurati udobnije mjesto u nacio- ne kompromitiramo, a s druge strane ih nalnoj povijesti. Stotine je takvih, i podtičemo na daljnje evoluiranje u smjeru svima im je nazivnik isti; mijenjaju državotvorstva.“ se samo stilske figure, doskočice i Jasno je, dakle, što se je htjelo, a jasno anegdote. je i čemu su služile i javne i tajne rezer- Kad je prije petnaestak godina ve prema Hrvatskome proljeću. Zato pripremao za tisak knjigu svojih smatram da već odavno možemo kazati razgovora s Vjekoslavom Prpićem, kako je povijesni razvitak potvrdio da su nostalgični je Josip Šentija ustvr- takve republikanske procjene bile isprav- dio kako je u proljećarsko komu- ne, kako je oprez stranačkog vodstva bio nističko vodstvo jugoslavenske utemeljen, i kako je izabrana taktika koja socijalističke republike Hrvatske

10 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti upamćen po tome da je uživao ono što se su u tim publikacijama dominirali, obično je kriv narod koji je u rujnu 1971. neopre- tako neprecizno i ovlaš naziva „narod- nastupajući kao tzv. neovisni intelektualci zno klicao glasnije Savki i Tripalu nego nom potporom“ – nego što doista govori i imajući zapravo malo dodira s velikom Najvećem Sinu; pa je krivo ono izvođenje o autentičnoj „nekomunističkoj, pa i anti- većinom hrvatskih emigrantskih politič- „Lijepe naše“ u zagrebačkoj zračnoj luci; komunističkoj Hrvatskoj“. Iako je, daka- kih i kulturnih organizacija, a djelujući pa je krivo Šošićevo zazivanje hrvatskoga ko, to razdoblje doživjela kao odušak od nerijetko u protimbi s najvećima i najutje- članstva u Ujedinjenim narodima; pa su otvorenog terora i tiho se nadala njegovoj cajnijima od njih. krive burne reakcije na slučaj Jure Sarića evoluciji u smjeru o kojem je pisao i Ka- Zato površno sudimo i o toj emigraciji, i „unitaristički puč Milutina Baltića“; pa talinić, ona je prema Hrvatskome proljeću i zato površno i patetično sudimo i o Hr- su krivi sveučilištarci koji su svojim štraj- kom poslužili unitaristima – sve je bilo ostala rezervirana na sličan način na koji vatskome proljeću i o uzrocima sloma tog krivo i svatko je u toj naknadnoj pameti i je – dijelom iz drugih razloga – rezervi- pokreta. rana bila hijerahija Katoličke crkve hrvat- borbi za bolju prošlost bio kriv, osim ono- skog jezika. ga što je stvarno i jedino bilo krivo: A spomenuta je anegdota i tada, Jugoslavija i komunizam. 2006., kad je Šentija na nju pod- I memoarski tekstovi velike ve- sjetio, i danas, 2021., kad obilježa- ćine protagonista Hrvatskog pro- vamo pedesetu obljetnicu tih do- ljeća – napose onih koji su se u toj gađaja, bila zapravo ilustrativna za obiteljskoj prepirci našli na strani stanje hrvatske historiografije, jer poraženih – pokazuju, naime, kako smo i danas gladni studija o pravo- oni, ne samo do XXI. sjednice me ondašnjem raspoloženju neko- predsjedništva CK SKJ u Kara- munističkih i protukomunističkih đorđevu, nego ni godinama, pa ni krugova unutar jugoslavenskih gra- desetljećima kasnije, nisu shvatili nica, a i danas, iz raznih razloga, da su, skupa s narodom iz kojeg su izbjegavamo rasprave i raščlambe potekli, bili poraženi i onda kad su o gledištima koje je na Hrvatsko (1945.) na tren pomislili da su po- proljeće imala Crkva u Hrvata – ne bjednici, i kad su u ime te tobožnje samo vjerničko mnoštvo, nego i niži pobjede razapinjali svoje sunarod- kler i viša hijerarhija – koji su se u njake na drugoj strani; nisu, naime, to doba našli pred novim izazovima, shvatili, da se despocije ne poprav- ali i pred teškim iskušenjima do ko- ljaju, nego propadaju. jih je dovela režimska represija, ali i Nasuprot njima, hrvatski su re- Drugi vatikanski sabor i potom Beo- publikanci toga Starčevićeva ak- gradski protokol iz 1966., s dijelom Kazimir Katalinić je bio tajnik stranke siomatskog poučka bili svjesni u usputnim, a dijelom popratnim po- i u doba Hrvatskoga proljeća svakom trenutku, i zato o Hrvat- javama, kao što je bilo imenovanje skome proljeću nisu imali nikakvih nadbiskupa Šepera kardinalom ili iluzija. Ni onda kad su se nadali, ni slučaj Krunoslava Draganovića. Rječito o tome govore i izgovori za onda kad su i taj poraz koristili kao pouku Još više od toga nedostaju nam studije njegov slom, koji su se tražili i nalazili i novi dokaz da državna neovisnost i slo- o odnosu hrvatske političke emigracije u memoarskome štivu, da bi potom bili boda nemaju alternative. I zato bi možda prema Hrvatskome proljeću, jer onih par pretakani u historiografske rasprave: od – i zbog prošlosti i zbog sadašnjosti, ali i fragmenata objavljenih u periodici, a još onog šaputanja u uskome krugu još u zbog budućnosti – bilo vrijeme da se upi- više u dnevnome ili tjednome tisku, za- zimu 1971., preko, recimo, Tripalova in- tamo, bismo li mi danas imali neovisnu pravo pokazuje – znadem da se ovakvim terviewa ljubljanskoj Mladini 1988., sve Hrvatsku, da su proljećarski reformisti ocjenama ne postaje popularan – da se do razgovora, članaka i knjiga objavljenih ostvarili ono što su doista htjeli: reformi- u današnjoj Hrvatskoj, uz sasvim malo- nakon 1990. – da su krivi atentatori na ranu socijalističku Jugoslaviju… brojne časne iznimke, zapravo vrlo malo Rolovića; pa je kriv Brežnjev s onim na- znade o hrvatskoj političkoj emigraciji, i vodnim telefonskim pozivom Najvećem * da ljudi koji se neupućenima predstavljaju Sinu Naših Naroda i Narodnosti; pa su Tekst izlaganja održanog u Matici hr- kao upućeni, valjda dobrim dijelom doista krive maštarije Branimira Jelića o surad- vatskoj 17. lipnja 2021., drugog dana vjeruju kako se ta emigracija – baš u to nji emigracije i partijskoga vodstva pod dvodnevnoga znanstvenoga skupa koji su vrijeme izložena priljevu pravog mora ta- tobožnjim okriljem Sovjetskog Saveza; u povodu 50. obljetnice Hrvatskog prolje- kozvanih „radnika na privremenom radu u pa je krivo to što se ustanovilo i onda na ća organizirali Matica hrvatska, Hrvatski inozemstvu“ – svodi na jedne i pol novi- sva zvona slavodobitno stavilo da su te Je- institut za povijest i Institut društvenih ne, dva časopisa i pet-šest pojedinaca koji lićeve maštarije doista samo maštarije; pa znanosti Ivo Pilar.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 11 Zdravlje NAŠ NUTARNJI SVIJET (49.) GUBITAK, ŽALOVANJE ivot čovjeku nosi velike radosti, Piše: istodobno nastoji, i mora, obavljati sva- no nažalost i gubitke, pa i teške. Maja RUNJE, prof. kodnevne poslove, razmišljati kako izići ŽGubitcima nitko ne može izma- na kraj s osamljenošću, planirati kako pla- knuti. U djetinjstvu nam prijateljica okre- titi račune. Često primijeti da s više strana ne leđa, prva se mladenačka ljubav skrši u osobe, su ona znanstvenice Elisabeth Kü- doživljava potporu, da se djeca iskreno komadiće, netko nas u obitelji teško razo- bler Ross, iz sedamdesetih godina prošlog trude, i bude joj drago. Polako, vreme- čara, suočavamo se s bolestima. stoljeća, o pet faza žalovanja – neprihva- nom, počinje uočavati sunčani dan, pro- Ali pravi gubitak, ozbiljan gubitak, je ćanju, ljutnji („zašto ja“?), zamišljanju čita koju stranicu, posluša malo glazbe, i teška i neizlječiva bolest bliske osobe ili čudesnog obrata, depresiji, i, na kraju, vidi da postoji i drugo osim tuge. Odluču- smrt bliske osobe, osobito teška bolest integraciji gubitka. juće je da fleksibilno mijenja strane, da ne djeteta, ili smrt djeteta. Ali krajnje teško U međuvremenu se zna da model i nije zapne u tuzi. I da nakon oko šest mjeseci i bolno iskustvo je i smrt bračnoga druga. uvijek primjenljiv, da je žalovanje kraj- svjetlija razdoblja budu dulja od tamnih. Preživjeli doživljava patnju zato što gubi nje individualno i da ne protječe uvijek u Žalovanje je krajnje težak proces. Ali najbližu osobu, onu koju je u životu mož- opisanim fazama. Postoje ljudi koji brzo oporavak je moguć. Za ožalošćene je važ- da najviše volio, ali i zato što će se njegov stanu na noge i oni koji dugo ne uspijeva- no da se aktivno nose sa svojim osjećajima vlastiti život u potpunosti promijeniti. Ne- ju. Danas se češće spominje dualni model – da ih prepoznaju, da im gledaju ravno u staje vrijednih razgovora, razumijevanja, žalovanja, kako su ga opisali znanstvenici lice i od njih ne bježe, osobito da ih ne potpore, zajedničkih sjećanja, planova. Margaret Strebe i Henk Schut. A oni žalo- pokušavaju gušiti alkoholom, cigaretama Nestaje svakodnevne rutine, podjele po- vanje vide kao dinamični proces tijekom ili prevelikim radom. I ne treba uzmicati slova, izlazaka i putovanja. Mijenjaju se kojega ožalošćeni oscilira među dvama pred onim što izaziva snažnu tugu. Nije i odnosi s prijateljima. Također i prihodi, stanjima, prvim orijentiranim prema gu- naime svrhovito misliti da više nikada ne dakle, materijalne okolnosti. bitku, i drugim, orijentiranim prema opo- možemo ići stazama kojima smo s mužem O smrti svi razmišljamo, ali malo do ravku. Tijekom dana osoba bude obuzeta šetali, da ne možemo pogledati stare foto- kraja domislimo. Osjećamo da je strašna očajem, napadima akutne boli i gubitkom grafije, da ne možemo podnijeti pogled na – zbog konačnosti. Znamo i da ne dolazi sigurnosti, te doživljava krajnji stres. Ali njegovu odjeću u ormaru. Istina, isprva će na jednostavan način. Zaista nije kao u jako boljeti, ali kasnije će sve to buditi filmovima, da smireno ležimo u kreve- topla sjećanja. Zato je mnoge predmete, tu okruženi najmilijima, i mirno zaspe- i pisma, dobro zadržati. mo. U stvarnosti jedan od dvadeset ljudi Ima li nešto što zaista tješi? Lijekovi umre u času, s nogu, a ostali tjednima – sedativi i antidepresivi – ne pomažu. i mjesecima prolazimo kroz nevjericu, Pomaže hrabrost – bez hrabrosti se vri- opiranja, smetenosti, očaj i brige – opije- jedan život ne može voditi niti u dobru, ni morfijem koji ublažava bol ali ostavlja a kamoli bi se mogao u zlu. Tješe suze, tjeskobu, i ne ublažava uznemirenost u tuga se može isplakati. I lakše je narav- razmišljanjima o tome što smo sve mo- no onima koji imaju potporu, koji imaju gli učiniti drugačije negoli smo učinili. prijatelje koji ne će brzo izgubiti dah, A najteži dani se uz to često odviju u već će uvijek ponovno slati znakove da samoći, u bolničkoj sobi, uz strane lju- razumiju da smo vrlo tužni, i nuditi raz- de – preko 80 posto ljudi danas umire u govor i društvo. Jako pomaže ocjena da bolnicama. je zajednički život imao smisla. Gubitak, smrt drage osobe, donosi bol, A najviše pomaže osjećaj da je volje- bolnu čežnju za onim što je izgubljeno i ni čovjek krenuo na svoj put uvjeren u više nikada ne će opet biti. Ožalošćeni novi život. U tom slučaju možemo reći: iskuse jezu tjelesnog i duševnog razdva- „Gospodine, oprosti mu njegove grijehe janja. Daljnji im se život može učiniti i zaista ga primi u svoje Kraljevstvo.“ A besmislenim. Često osjete i suicidalne voljenom čovjeku kažemo: „Budi mi za- impulse, rizik od samoubojstva je tije- govornik da moja vlastita smrt ne bude kom prve godine žalovanja višestruko preteška. I zagovornik da i mene prime u povećan. Nebo, pa i premda moja vjera nije poput Prva sustavnija istraživanja o suoča- tvoje. I čekaj me, molim te, odmah blizu vanju sa smrću, vlastitom i one voljene vrata!“

12 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti OTOK HVAR U DRUGOME SVJETSKOM RATU (OD PROGLAŠENJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE DO KAPITULACIJE KRALJEVINE ITALIJE) (II.)

Narodnooslobodilački pokret: Piše: dan član Kotarskog komiteta KPH Hvar, komunisti i partizani Dr. sc. Nikica BARIĆ nego pojedini komunisti s Hvara koji su u radu imali dobre rezultate.3 Jugoslavenski komunisti, prije rata ile- Hrvatski institut za povijest, Zagreb Novi Okružni komitet KPH Brač-Hvar galna politička skupina, u novonastalim odmah je pokrenuo kadrovske promjene ratnim okolnostima, i nakon njemačkog Početkom rujna 1942. Pokrajinski ko- u rukovodstvu partijske organizacije na napada na Sovjetski Savez, pokrenuli su mitet KPH za Dalmaciju je, izvještavajući Hvaru. Sve „staro“ što „koči“ trebalo je oružanu borbu protiv sila Osovine. I dok Centralni komitet KPH, kritički pisao o isključiti iz Partije, a ako bi netko zbog je konačni cilj bilo revolucionarno preu- komunistima na Hvaru. Na tom je otoku toga počeo izražavati nezadovoljstvo, zimanje vlasti i uvođenje diktature pro- bilo oko 130 članova KP, ali je ocijenje- trebalo ga je uputiti u partizanske jedini- letarijata, komunisti su te ciljeve tijekom no da je njihova „partijnost“ vrlo slaba i ce. Partiju na Hvaru trebalo je pomladiti rata prikrivali. Umjesto toga pozivali su se na politiku „narodne fronte“, odnosno narodnooslobodilačku borbu u kojoj će sudjelovati široki slojevi stanovništva, pa i članovi i pristaše predratnih političkih stranaka, kako bi zemlja bila oslobođena od „okupatora i njegovih slugu“. U stvarnosti komunisti nisu kanili do- pustiti utjecaj drugim političkim stranka- ma, te su predstavnici tih stranaka koji su pristupili Narodnooslobodilačkom pokretu bili pod njihovim nadzorom. U nacionalnom smislu, a kao pomagalo za ostvarenje konačnih revolucionarnih ciljeva, komunisti su zagovarali ravnoprav- nost jugoslavenskih naroda. Zato je 1937. u sklopu Komunističke partije Jugoslavije Panorama grada Hvara (KPJ) osnovana Komunistička partija Hr- vatske (KPH).1 mnogi od njih ne bi zaslužili biti ni sim- primanjem boljih članova Saveza komu- patizeri KP. Pokrajinski komitet ocijenio nističke omladine Jugoslavije (SKOJ), a u U prvom dijelu ovoga priloga opisao je da odgovornost za takvo stanje leži na samom mjestu Hvar partijska organizacija sam kako su komunisti na Hvaru tijekom oportunističkome partijskom rukovodstvu je raspuštena.4 Kraljevine Jugoslavije, iako su morali na otoku. Narod na Hvaru je „dosta napre- djelovati ilegalno, predstavljali svakako U partijskoj okružnici koja je u ruj- dan i borben“, ali je partijsko rukovodstvo nu 1942. upućena svim komunistima na ne dominantnu, ali zato ni nezanemarivu malo učinilo na organiziranju narodnoos- Hvaru, navedeno je da je od osnivanja političku snagu. Prema nekim podatcima, lobodilačkih odbora i provođenju oruža- KPJ partijska organizacija na tom otoku u svibnju 1941. na Hvaru je bilo 108 čla- nih akcija. Do savjetovanja na Vještica uvijek prednjačila. U Dalmaciji su samo nova KP.2 Ipak, viša partijska rukovodstva gori, koje su dalmatinski komunisti odr- komunisti Splita bili ispred hvarskih ko- nisu bila zadovoljna držanjem hvarskih žali početkom lipnja 1942., komunisti na munista, pa se o tom otoku govorilo kao komunista u novim ratnim okolnostima. Hvaru nisu izveli nikakve akcije, pa im se o „gnijezdu komunista“. No, nakon što je na tom savjetovanju zaprijetilo „strogim 1 Zdenko RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1941. izbio rat između „fašističkih bandi- 1945.-1991., od zajedništva do razlaza, Zagreb posljedicama“, te su tek zatim na otoku 2006., 26-39. osnovali partizansku četu. Zbog svega 3 Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 2 Drago GIZDIĆ, Dalmacija 1941, Prilozi histo- 1941-1945., Zbornik dokumenata, Knjiga 3, ko- riji Narodnooslobodilačke borbe, Zagreb 1959., navedenog u sastav novoga Okružnoga lovoz-rujan 1942., Split 1982., dok. br. 111. 157. komiteta KPH Brač-Hvar nije ušao niti je- 4 Isto, dok. br. 95.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 13 Iz povijesti ta“ i Sovjetskog Saveza, partijska organizacija na Hvaru je „potpuno zatajila“. Ma- nje partijske organizacije u Dalmaciji dale su puno više, dok je partijska organizacija na Hvaru u odnosu na broj članova dala „minimum“. Hvarski komunisti pri pri- manju novih članova nisu vodili pažnju, jesu li ti drugovi prošli partijske kursove (tečajeve) i jesu li se osposobili za član- stvo u Partiji. Također se nije obraćala pa- žnja na ekonomski položaj ljudi primanih u KP, odnosno može li taj položaj utjecati na njihovo držanje kao komunista. Tako je KP na Hvaru malo pažnje posvećiva- la siromašnim seljacima i gradskom pro- letarijatu, nego su u rukovodstvu Partije na otoku bili boljestojeći i imućni seljaci. Zato se je moralo pristupiti reorganizaci- ji Partije na Hvaru, te su iz nje isključe- ni „stariji i neaktivni drugovi“. Tako je partijska organizacija po broju članova smanjena, ali se radilo na širenju redova SKOJ-a, među čijim je članovima bilo više siromašnih seljaka i gradskih prole- tera. U okružnici je zaključeno da se treba posvetiti partijskom radu i odgoju mladih kadrova, kako bi oni postali istinski komunisti, koji će svojim držanjem steći povjerenje naroda, čime će KP na Hvaru ispuniti svoju ulogu.5 Okružni komitet KPH Brač-Hvar je u listopadu 1942. uputio okružnicu svim partijskim organizacijama i komunistima u kojem je naglašena važnost ideološke i političke izgradnje članova KP i SKOJ-a, Splitsko Novo doba o raspoloženju pučanstva nakon proglašenja NDH budući da bez poznavanja revolucionarne teorije nema ni revolucionarne prakse: skom neustrašivošću pred teškoćama, sa izdaju“ Partije. Osim što su komunisti na staljinskim revolucionarnim realizmom“.6 Hvaru (kako sam opisao u prvom dijelu Završavamo ovu našu okružnicu sa ri- Unatoč ovim naporima, rad partijske ovoga priloga) izbjegavali oružane suko- ječima druga Dimitrova, kormilara Ko- organizacije na Hvaru nije zadovoljavao be s talijanskom vojskom, zbog oportu- munističke Internacionale: „Treba se, više komunističke funkcionere ni počet- nističkog držanja komunista na otoku po- drugovi, učiti, učiti i stalno na svakom kom 1943. godine. Svetislav Stefanović koraku učiti, u procesu borbe, na slobodi čeli su djelovati „protunarodni elementi“, Ćeća, instruktor Centralnog komiteta KPJ i u tamnici. Učiti se i boriti se – boriti se odnosno predstavnici i pristaše predratnih u Dalmaciji, u svibnju te godine ocijenio i učiti se. Treba znati spojiti veliko uče- građanskih stranaka, koji su utjecali na je da su pojedine partijske organizacije na nje Marksa-Engelsa-Lenjina-Staljina sa narod koji se zatim počeo suprotstavljati Hvaru u raspadanju. Nedugo prije Ste- staljinskom čvrstinom u radu i u borbi, sa komunistima. Zato je Stefanović održao fanović je posjetio Hvar, gdje je među staljinskim principijelnom nepomirljivo- sastanak s predstavnicima Okružnog ko- komunistima uočio „strahoviti oportuni- miteta KPH Brač-Hvar-Vis i upozorio ih šću prema klasnom neprijatelju i odpad- zam“, koji se pretvorio u „najodvratniju nicima od boljševičke linije, sa staljin- da oportunizam, kakav je prisutan na Hva- 6 HR-HDA-1847, Okružni komitet Komunističke ru, treba iskorijeniti „usijanim željezom“. 5 Hrvatska, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu (da- partije Hrvatske za Srednje-dalmatinsko otočje, lje: HR-HDA), 1821, Kotarski komiteti Komu- KP-325/5544, Svim općinskim biroima, mje- Tako je izvršena čistka partijskih redova, nističke partije Hrvatske, KP-326/5788, Svim snim organizacijama i svim partijcima. Na Bra- neki komunisti su smijenjeni, a neki is- partijskim članovima K.P. otoka Hvara, septem- ču, oktobra 1942 g. Okružni komitet za Brač i bar mj.[esec] 1942 god. Hvar. ključeni iz KP, a Stefanović je dao upute

14 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti kako komunisti moraju uspostaviti i držati pristaše nisu izvršili niz akcija, u prvom Ferrari pustiti na slobodu uhićene, kako nadzor i utjecaj nad narodom.7 redu protiv vlasti NDH.11 bi omalovažio vlasti NDH, prikazao ih Na probleme partijske organizacije na Tako je Oružnička postaja Stari Grad „okrutnima“, a sve s ciljem da pridobije naklonjenost komunista i jugoslavenskih Hvaru ponovno se osvrnuo Pokrajinski izvijestila da su u noći s 21. na 22. rujna nacionalista. Usto su u istom razdoblju komitet KPH za Dalmaciju u izvješću 1941. u selu Dol Sv. Ane i Dol Sv. Ma- postojale glasine da će biti organizirano koje je 20. srpnja 1943. uputio Central- rije na više mjesta ispisane „zabranjene razorne komunističke parole“, kojima je izjašnjavanje da Brač bude priključen nom komitetu KPH. Tako je navedeno da slavljena „nepobjediva crvena armija“ Italiji. Zbog svega navedenog, kako bi se na Hvaru djeluje kotarski komitet, kao i i napadani Hitler, Mussolini i Pavelić. izbjeglo da talijanska vojska ponizi oruž- pet općinskih komiteta, a ukupno je na Oružnici su zatim uhitili pet „komunista“ ništvo, ali i zbog činjenice da ono nije mo- otoku 80 članova KP (64 seljaka, 9 radni- iz Dola Sv. Ane, kako bi se nad njima pro- glo provesti cjelovitu istragu, zapovjednik ka, 5 intelektualaca i 2 obrtnika), 46 kan- vela istraga. Također je nakon ovih doga- Oružničke postaje Stari Grad odlučio je didata za članstvo u KP i 465 simpatizera đaja iz spomenutih sela domove napustilo petoricu uhićenih pustiti na slobodu. Na- KP. Ponovljeno je da Partija na Hvaru ima nekoliko osoba. Te su osobe bile poznate kon toga satnik Ferrari ponovno je po- duge tradicije, ali je njezina organizacija zbog prethodne komunističke djelatnosti sjetio Stari Grad i poručio zapovjedniku karakteristična po oportunizmu. Objaš- i očito su željele izbjeći eventualno uhi- oružnika da ubuduće bez njegova odobre- njeno je da su mnogi stariji komunisti ćenje. No, ubrzo je iz Jelse u Stari Grad nja ne smije vršiti nikakve istrage poli- tičkih djela, niti zbog takvih djela smije na Hvaru bili pod utjecajem Vicka Jela- stigao talijanski satnik Ferrari, tada za- vršiti uhićenja.13 ske.8 Jelaska je za vrijeme Jugoslavije povjednik svih talijanskih snaga na otoku. Prema podatcima Oružničke postaje bio važan član KPJ u Splitu, ali je 1939. On je smatrao da navedene parole nisu Stari Grad, dana 19. listopada 1941. u po- isključen iz Partije zbog „nediscipline“ i napisali komunisti, nego, naprotiv, da su slijepodnevnim satima u selu Vrbanj: „grupaštva“.9 Pokrajinski komitet KPH ih napisali oni koji za komunizam žele optužiti one osobe koje imaju dobre odno- (…) grupa komunista 80-100 prolaze- za Dalmaciju objasnio je da su upravo ti se s talijanskom vojskom. Satnik Ferrari ći državnom cestom, koja vodi kroz selo stariji komunisti na Hvaru svojim nepra- zatim je saslušao petoricu osobe koje su demonstrirala je kličući slijedeće komu- vilnim i oportunističkim držanjem „zara- uhitili oružnici, te je zaključio da su one nističke poklike: „Dolje krvavi Hitler, zili“ čitavu partijsku organizaciju, što je nevine. Zapovjednik Oružničke postaje Musolini, Pavelić, dolje fašizam, dolje postala kočnica razvoju Narodnooslobo- Stari Grad pokušao ga je uvjeriti da nije krvoloci Hitler, Musolini, Pavelić, do- dilačkog pokreta. Zato su ponovno podu- riječ o nevinim osobama, nego o komuni- lje krvavi Zagreb, živjela hrabra crvena zete kadrovske promjene, te su neki stari stima, a komuniste se u NDH, kao i u Nje- armija, živio SSSR.“ Pored ovoga u de- komunisti s Hvara upućeni izvan otoka, u mačkoj i Italiji, najstrože kažnjava. No, monstracijama, koje su trajale oko jed- partizanske jedinice ili na druge dužnosti. satnik Ferrari je oružništvu dao određeno nog sata pjevali su demonstranti i razne Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju vrijeme da pronađe tko je napisao navede- komunističke pjesme. Demonstranti su se ipak je ocijenio da partijska organizacija ne parole, a ako to ne uspije, on će uhiće- razišli na mjesnoj pjaci (trgu) koji se na- na Hvaru može „ozdraviti“, na način da je ne pustiti na slobodu. Oružnička postaja lazi u sredini sela i muški učesnici demon- u njoj veća uloga dana mlađim kadrovima Stari Grad ubrzo je doznala da je satnik stracija pri razlazu izvršili su malu nuždu u postolje velikog križa koji se nalazi na koji su dolazili iz SKOJ-a.10 Ferrari poručio obiteljima uhićenih, kao i obiteljima onih koji su pobjegli iz svo- ovom pjacu.14 Akcije komunista-partizana jih domova, da nemaju razloga za strah, Nakon što je 20. listopada o ovome sa- odnosno da će uhićeni biti pušteni na znala Oružnička postaja Stari Grad, ona Kao što je opisano, viša komunistička slobodu. U Dol Sv. Ane i Dol Sv. Marije je o svemu obavijestila talijansku vojsku rukovodstva nisu bila zadovoljna komu- došla je i jedna talijanska ophodnja, koja s molbom da oružnici izađu na lice mje- nistima na Hvaru, smatrajući da su oni je također poručila obiteljima uhićenih i sta radi provođenja istrage. No, Talijani mogli postići puno više. No, to istodobno odbjeglih da se ne moraju brinuti, budu- ovo nisu dopustili, nego su zatražili od ne znači da hvarski komunisti i njihove ći da se oružništvo nalazi pod talijanskim oružništva da sazna imena osoba koje su zapovjedništvom.12 sudjelovale u demonstracijama, a zatim 7 Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941-1945., Zbornik dokumenata, Knjiga 6, Zapovjednik Oružničke postaje Stari će ih oružnici i talijanska vojska uhititi i travanj-lipanj 1943. godine, Split 1984., dok. br. Grad je nakon svega shvatio da će satnik provesti istragu. Oružništvo je prikupilo 52. podatke o 32 osobe iz Vrboske i Vrbanja 8 Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 11 Za popis akcija partizana, odnosno borbi vo- koje su sudjelovale u demonstracijama, 1941-1945., Zbornik dokumenata, Knjiga 7, sr- đenih na Hvaru vidi: Nikola ANIĆ, „Oružana panj-kolovoz 1943. godine, Split 1984., dok. br. borba na Hvaru u toku Narodnooslobodilačkog među kojima je bilo 10 žena. Nakon toga 29. rata 1941-1945. godine“, Otok Hvar u Narodno- Talijani su odredili da među 32 identifi- 9 O isključivanju Vicka Jelaske iz KPJ vidi: D. oslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji, GIZDIĆ, Dalmacija 1941, 76.-77.; Ivan JELIĆ, Split 1987., 324.-345. cirana demonstranta bude uhićeno njih Komunistička partija Hrvatske 1937-1941, Za- 12 Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji greb 1972., 193. 1941-1945., Zbornik dokumenata, Knjiga 1, 13 Isto. 10 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 29. 1941. godina, Split 1981., dok. br. 407. 14 Isto, dok. br. 416.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 15 Iz povijesti

četvero. To su bili Juraj Krstić, Kseni- ja Miholjević, apsolvent prava Zlatan Sažunić i nezaposleni radio-telegrafist Nikoslav Stipišić. Uhićeni su poricali da su sudjelovali u demonstracijama, a osobe od kojih je oružništvo dobilo podatke o sudionicima demonstracija, nisu željele javno svjedočiti. Tako je talijanski časnik koji je sudjelovao u istrazi, odlučio četve- ro uhićenih pustiti na slobodu, zaprijetivši im da će, ako ponove slično djelo, protiv njih najstrože postupiti. Oružnička postaja Stari Grad je nadređenim vlastima dostavila podatke o dijelu osoba za koje je utvrđeno da su sudjelovale u demonstracijama, označivši mnoge među njima Pogled na Stari Grad kao „opasne“ ili „vrlo opasne“ komuniste, također izvješćujući da će nastaviti pri- ophodnju u Vrbosku i Vrbanj. Ta ophod- sci popis „najistaknutijih komunista“ na kupljati podatke i u „danom momentu po nja nije poduzela ništa, štoviše u Vrbanju njezinu području. No, Talijani u vezi s tim zakonu postupiti“.15 se „dala od komunista častiti vinom“. U osobama nisu ništa poduzeli.18 U ranim poslijepodnevnim satima 1. vezi s ovim događajima, Oružnička po- U vezi s komunističkom propagandnom studenoga 1941. nekoliko dužnosnika staja Stari Grad izvijestila je nadređene da proslavom godišnjice Oktobarske revo- Ustaške mladeži je u zgradi pučke škole je stanovništvo koje je vjerno NDH razo- lucije na Hvaru, ali i s općenitom djelat- u Vrbanju održavalo predavanje kojem je čarano držanjem talijanske vojske prema nošću komunista na području Velike župe prisustvovalo dvadesetak djece. U školu komunistima, budući da im Talijani „idu Cetina, veliki župan Ante Luetić se 12. je upalo 10 omladinaca iz Vrbanja koji na ruku u svakom pogledu“, o čemu je ta studenoga 1941. žalio da vlasti NDH na su prekinuli predavanje, vičući na duž- oružnička postaja i prethodno izvještava- navedeno ne mogu odgovoriti, nego mo- nosnike Ustaške mladeži, zatim su razbili la. Zato stanovništvo vjerno NDH ni ne raju moliti talijansku vojsku da nešto po- školsku tablu na kojoj su bili promidžbeni želi vlastima dati podatke o komunistima, duzme. Tako komunisti osjećaju da imaju plakati, a plakate rasparali. Nakon ovoga jer strahuje da će biti izloženo njihovoj „slobodu akcije“, pa razvijaju promidžbu „brutalnog postupka komunista“ okuplje- osveti. Nakon što je o ovome obaviješte- „kao nikad do sada“, a kao primjer za ovo na djeca su se razbježala kućama, a školu no Opće upravno povjereništvo NDH u naveo je komunističke demonstracije koje su napustili i dužnosnici Ustaške mladeži Sušaku, zaduženo da kod Zapovjedništva su održane u Vrbanju 19. listopada 1941. koji su također bili iz Vrbanja i koje napa- 2. talijanske armije posreduje oko držanja godine.19 dači nisu fizički napali. Istoga dana člano- talijanske vojske na teritoriju NDH, ono je U siječnju 1942. godine Zapovjedniš- vi ustaškog pokreta su u Vrbanju istaknuli u prosincu 1941. od Talijana zatražilo da tvo 2. armije odgovorilo je na žalbu Op- promidžbene plakate, ali su ih komunisti poduzmu mjere kako bi se prekinulo opi- ćega upravnog povjereništva iz prosinca 17 odmah skinuli i uništili. Među onima koji sano subverzivno djelovanje komunista. prethodne godine, da talijanska vojska na su uništili plakate bili su Juraj Krstić, U međuvremenu su komunisti i na Hva- Hvaru ne poduzima mjere protiv komuni- Zlatan Sažunić i Nikoslav Stipišić iz Vr- ru početkom studenoga 1941. proslavili sta, što se odnosilo na incidente do kojih boske.16 Oni su, kako sam naveo, bili uhi- godišnjicu Oktobarske revolucije, palje- je došlo 1. studenoga 1941. u Vrbanju. Za- ćeni zbog sudjelovanja u komunističkim njem vatri i isticanjem crvenih zastava. povjedništvo 2. armije je takve tvrdnje od- demonstracijama u Vrbanju 19. listopada Zanimljiva je bila reakcija talijanske voj- bacilo, navodeći da je u Vrbanju osnovana 1941., ali su ubrzo pušteni na slobodu. ske na činjenicu da je povodom te prosla- postaja talijanskih karabinjera, kao i da su Odmah nakon što je Oružničke postaja ve i na crkvi u Vrbanju istaknuta crvena uhićene određene osobe povezane s ko- u Starom Gradu saznala za ove događaje u zastava. Talijani su zbog ovoga uhitili žu- munističkom djelatnošću. Zato su tvrdnje Vrbanju, ona je od talijanske vojske zatra- pnika don Ivana Šeparicu i crkovnjaka o talijanskom nedjelovanju zlonamjerne, žila dozvolu da oružnici izađu na lice mje- Vicka Pavičića, iako nije bilo vjerojatno te bi one koji ih iznose vlasti NDH trebale 20 sta i provedu zakonski postupak. No, Tali- da su oni bili povezani s isticanjem komu- pozvati na odgovornosti. jani to nisu dopustili, nego su uputili svoju nističke zastave. Nakon intervencije vlasti No, ako se prethodno navedeni podatci NDH, obojica su pušteni na slobodu. U iz izvješća vlasti NDH, posebno Oružnič- 15 Isto. vezi s ovime nadležna oružnička zapo- ke postaje Stari Grad, uzmu kao utemelje- 16 HR-HDA-491, Opće upravno povjereništvo Ne- vjedništva zaključila su da je Oružnička zavisne Države Hrvatski kod II. armate talijan- 18 NOB u Dalmaciji, Knjiga 1, dok. br. 425. ske vojske/Višeg zapovjedništva oružanih snaga postaja Stari Grad predala talijanskoj voj- „Slovenija-Dalmacija“, Broj: 3701/1941.; NOB 19 HR-HDA-491, Broj: 3336/1941. u Dalmaciji, Knjiga 1, dok. br. 424. 17 HR-HDA-491, Broj: 3701/1941. 20 HR-HDA-491, Broj: 372/1942.

16 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti ni, zaista se može zaključiti da talijanska je skupina na brdu primijetila da se pribli- sno osobe koje se nisu željele odazvati vojska na Hvaru nije pokazivala (preve- žavaju Talijani, na njih su otvorili paljbu, na službu u domobranstvo, te su se zato liku) spremnost pružiti potporu vlastima na koju su Talijani uzvratili, a zatim su se odmetali od svojih kuća. Četa nije ima- NDH. To se uklapalo u talijansku spre- osobe koje su ometale proslavu povukle u la puno ljudstva, najčešće je bila riječ o mnost da stanovništvo blagim postupkom šumu, izmakavši potjeri. Unatoč navede- samo 25 do 50 partizana. No, kroz četu pridobije na svoju stranu, o čemu sam pi- nom incidentu, proslava prve godišnjice je prošlo puno više ljudi s Hvara, ali su sao u prvom dijelu ovoga priloga. Osim NDH u Jelsi zatim je nastavljena prema oni upućivani na kopno, odnosno u par- toga, Talijani nisu poduzimali ništa, zato programu. Osim toga, uspjelo se osposo- tizanske jedinice u Biokovu.27 Tako je do što tada njihovi vojnici nisu bili izravna biti zvona u mjesnoj crkvi, pa su ona zvo- srpnja 1943. s Hvara u partizane ukupno meta komunističkih akcija. nila i 9. i 10. travnja.24 otišlo više od 350 ljudi.28 U Bogomoljama su 8. ožujka 1942. po Nedugo kasnije, 13. lipnja 1942., održa- Pripreme za osnivanje te samo osni- mjestu osvanuli komunistički natpisi. Na na je i proslava Antunova, imendana Ante vanje partizanske čete na Hvaru doveli župnom stanu napisano je „Živio Sta- Pavelića. Dok je u prijepodnevnim sati- su do niza napada na oružničke postaje i ljin“, „Doli popovi, zabijemo vam ga“ i ma toga dana u Svirču održavana služba razdjele rizničke straže, do kojih je došlo nacrtan srp i čekić. Na vratima crkve na- Božja, nekoliko muškaraca poskidalo je sredinom i tijekom druge polovine 1942. crtan je srp i čekić i napisano „S.S.S.R.“, hrvatske zastave koje su bile istaknute na godine. Te događaja opširno sam opisao a na zgradi pučke škole ispisano je „Živo župnom uredu, učiteljskom stanu i drugim u prvom dijelu ovoga priloga. Partizani Staljin“, „Doli rat“, „Dajte nam kruha“, zgradama u mjestu. Oružnici su utvrdili nisu bili brojni, ali su opisanim prepadi- „Dole Pavelić i njegova banda“. Oružni- identitet muškaraca koji su odnijeli za- ma relativno lako mogli doći do novog ci su uklonili ove natpise, ali nisu mogli stave, ali su oni u međuvremenu napustili naoružanja. Usto su komunisti do oruž- ustanoviti tko ih je ispisao.21 svoje domove i pobjegli u šumu.25 ja i druge opreme pokušavali doći i na Komunisti i njihove pristaše uložili su U međuvremenu je Velika župa Cetina druge načine. Tako je u ranim jutarnjim napore da ometu proslavu prve godišnjice krajem travnja 1942. ocijenila da na Hva- satima 12. lipnja 1942. nekoliko naoruža- proglašenja NDH. Tako su uoči 10. trav- ru nema veće djelatnosti komunista, od- nih osoba provalilo u zgradu Općinskog nja 1942. u nekoliko mjesta (Jelsa, Pitve, nosno partizana: poglavarstva Bogomolje iz kojeg su uzeli Svirče, Vrbanj, Vrisnik) onesposobljena U kotaru Hvar nisu re- crkvena zvona, kako ne bi mogla zvoniti gistrirana djela nasilja sa za proslavu. Također su po mjestima ispi- strane pobunjenika u za- sane komunističke parole, a u Vrbanju su dnje vrieme, nego jedino prekinute i telefonske veze.22 Također je u djela demonstrativne pri- noći s 8. na 9. travnja 1942. provaljeno i u rode kao: vješanje crvenih prostorije Ustaške mladeži u Jelsi koje su zastava, razni protudr- bile uređene za proslavu. Iz prostorija je žavni nadpisi po kućama odnijeto pet ćilima, dvije hrvatske zasta- (…).26 ve, slika Matije Gupca, dok je slika Ante Kao što sam prethodno Otisak pečata Hvarske dobrovoljačke Pavelića uništena, a dvorana zamazana opisao, Pokrajinski ko- partizanske čete „Matij Ivanić“ 23 ljudskim izmetom. mitet KPH za Dalmaciju U Jelsi je 10. travnja 1942., u sklopu smatrao je da hvarski ko- 36 kilograma dinamita i 61 omota štapina proslave prve obljetnice NDH, održana munisti ne poduzimaju dovoljno na ra- koji su bili vlasništvo Tehničkog odjeljka služba Božja. Nakon nje svečana povorka zvoju Narodnooslobodilačke borbe. Zato u Omišu, kao i jedan pisaći stroj, jedan ci- s glazbom zaputila se prema zgradi općin- je komunistima s Hvara na savjetovanju klostil i tri kilograma pisaćeg papira. Žu- skog poglavarstva. No, tada se na jednom dalmatinskih komunista održanom počet- pnik don Marijan Knežević primijetio je brdu u blizini Jelse pojavila skupina od 10 kom lipnja 1942. u Vještica gori naređeno da je provala u tijeku, na što je upozorio do 15 osoba koja je povorci u mjestu po- da na otoku formiraju partizansku jedini- oružnike. Nakon dolaska oružnika oni čela „zviždati, trubiti u rogove i udarati u cu. Ovo je i izvršeno sredinom srpnja iste su se sukobili s provalnicima, koji su se kante“. Prema ovoj skupini krenulo je 10 godine, kada je osnovana Hvarska dobro- ipak uspjeli udaljiti, ali su ostavili veći dio talijanskih vojnika i dva oružnika. Kada voljačka partizanska četa „Matij Ivanić“. ukradenog dinamita i štapina.29 Također je Njezin 1. vod imao je logor u blizini sela Narodnooslobodilački odbor općine Stari 21 HR-HDA-1450, Zbirka mikrofilmova gradiva Pitve, a logor 2. voda nalazio se u blizini iz inozemnih arhiva koje se odnosi na Hrvat- Grad tijekom rujna 1942. uputio pisma sku, svitak D-2195, snimke 108-109, NDH, Selaca kraj Staroga Grada. Dosta ljudstva građanima „rodoljubima“, da svoje nao- Glavni stožer domobranstva, Očev. Taj. Broj: čete činili su vojni neposlušnici, odno- 1555/1942. 22 HR-HDA-491, Broj: 4115/1942.; Narodnooslo- 27 Vinko BELIĆ, Zorko MILIČIĆ, „Hvarska do- bodilačka borba u Dalmaciji 1941-1945., Zbor- 24 HR-HDA-491, Broj: 4047/1942., Broj: brovoljačka partizanska četa ‘Matij Ivanić’“, nik dokumenata, Knjiga 2, siječanj-srpanj 1942. 4115/1942. Hvarski zbornik, 3, Hvar 1975., 73.-77. godine, Split 1982., dok. br. 480. 25 HR-HDA-491, Broj: 7278/1942. 28 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 37. 23 HR-HDA-491, Broj: 4115/1942. 26 NOB u Dalmaciji, Knjiga 2, dok. br. 492. 29 HR-HDA-491, Broj: 6947/1942.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 17 Iz povijesti ružanje, civilne i vojne puške, revolvere, ako ih prethodno nisu predali Talijanima, predaju Narodnooslobodilačkoj vojsci.30 Pojačano djelovanje partizana ubrzo je zabrinulo Božidara Miloševića, predstoj- nika Kotarske oblasti Hvar. Nakon što su partizani 8. srpnja 1942. razoružali oruž- ničku međupostaju Vrbanj, on je izvijestio nadređene da je atmosfera „teška“, a narod sve „zastrašeniji“, budući da su partizani sve aktivniji. Zato je tražio da se, dok ne bude prekasno, pojačaju oružničke postaje na otoku.31 Kako sam opisao u prvom dijelu priloga, početkom kolovoza 1942. talijanska posada povukla se iz Staroga Grada, a odmah zatim partizani su razoružali oruž- ničku postaju u tom mjestu, što je dodatno zabrinulo Miloševića, koji je nadređene izvijestio: Brzoglasne i brzojavne linije prekinute. Opaža se kretanje naroda u masama na- ročito na području obćine Starigrad koja Hvarski dobrovoljci snimljeni u Gdinju u siječnju 1943. godine, prije demonstrira pjevajući komunističke pje- prebacivanja u partizanske jedinice u Biokovu. Osoba na lijevoj strani sme. Obći nered na području kotara je na (bez kape, u tamnoj odjeći) je don Niko Bogdanić, župnik u Gdinju vidiku i potrebno je žurno posredovanje oružane sile. Molim ne časiti, već svaki u koji je kasnije umro. Također su partizani tralnog komiteta KPJ u Dalmaciji, nije svojoj nadležnosti najžurnije da poduzme napali talijansko zapovjedništvom u Sta- bio zadovoljan takvim stanjem. On je sve što se može i na taj način sprieči pred- rom Gradu. Talijani su na ovo odgovorili sredinom svibnja 1943. bio na Hvaru, stojeća ubistva i otimačinu.32 odmazdom u kojoj su početkom siječnja gdje je održao sastanak s partijskim ru- No, na eventualna pojačanja snaga 1943. stradala sela Vrboska i Dol Sv. Ane, kovodstvom, pri čemu je oštro kritizirao NDH koja bi popravila stanje na Hvaru a posebno teško Vrbanj. U prvom dijelu to što izbjegavaju borbu s Talijanima, nije se moglo računati, a postojanje nje- priloga sam opisao da je stradanje ovih odnosno „najozbiljnije“ im je naredio da zinih vlasti u određenim mjestima, općin- sela utjecalo na raspoloženje stanovništva pokrenu napade na talijanske vojnike koji skim središtima, ovisilo je o tome, jesu li na otoku, koje je strahovalo da će doći do su se u tom razdoblju nesmetano kretali u njima razmještene talijanske posade. Za novih talijanskih odmazda, te je narod tra- otokom.36 Nedugo kasnije Stefanović to vrijeme partizani su u drugim mjestima, žio od partizana da prekinu s djelovanjem, je u izvješću koje je uputio Centralnom selima, mogli slobodno djelovati. Primje- odnosno napadima na Talijane. Štoviše, u komitetu KPH objasnio kako je načelno rice, vlasti NDH zabilježile su više sluča- prvim mjesecima 1943., o čemu ću pisa- stajalište bilo da su talijanske posade na jeva, tijekom srpnja i rujna 1942., da su ti kasnije, među narodom je bilo vidljivo Hvaru snažne, a partizanske snage male, partizani dolazili u pojedine pučke škole, otvoreno neprijateljstvo prema komunisti- te ih zato partizani ne trebaju napadati. u njima uništavali slike Ante Pavelića i ma, odnosno partizanima. Tako do sredi- No, hvarski komunisti su ovo „izvitoperi- druge državne simbole NDH, a djecu učili ne travnja 1943. partizani na Hvaru nisu li“, što je dovelo do stajališta da se uopće 34 da pozdravljaju sa „Smrt fašizmu – slobo- izveli nikakve akcije. ne treba sukobljavati s Talijanima. Štovi- 33 da narodu“. Štab grupe partizanskih odreda Dalma- še, komunisti su na narodnim zborovima Dok su partizani napadali i razoruža- cije je sredinom travnja 1943. naveo da govorili da ne će biti napada na Talijane, vali brojne oružničke postaje i razdjele na Hvaru postoje samo „male partizanske što su Talijani ubrzo doznali. Nakon toga rizničke straže, tek sredinom prosinca desetine“, dok je ostalo ljudstvo s otoka talijanski vojnici počeli su se slobodno 1942. u sukobu partizana i talijanske voj- uglavnom upućeno na kopno, odnosno u kretati po otoku i dolaziti u manjim sku- 35 ske u blizini Jelse ranjen je jedan Talijan, partizanske jedinice na Biokovu. Sve- pinama u sela, gdje su nad stanovništvom tislav Stefanović Ćeća, instruktor Cen- 30 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 160. vršili nasilja, nakon čega su se neometano 31 HR-HDA-491, Broj: 7438/1942. 34 N. ANIĆ, „Oružana borba na Hvaru u toku Na- povlačili u svoja uporišta. Istodobno su 32 HR-HDA-491, Broj: 8763/1942. rodnooslobodilačkog rata 1941-1945. godine“, naoružani partizani, odnosno pripadnici 33 HR-HDA-491, Broj: 8762/1942., Broj: 328. 10.991/1942., Broj: 11.244/1942. 35 NOB u Dalmaciji, Knjiga 6, dok. br. 14. 36 Isto, dok. br. 53.

18 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti

Narodnooslobodilačkog pokreta, bježali cima nametnuta taksa od 2 % grožđa ko- izboriti se za slobodu, a to može osigu- iz tih sela pred Talijanima, izbjegavaju- jega su morali predati. Ulje je zaplijenjeno rati samo Narodnooslobodilačka vojska. ći sukobe. Stefanović je zaključio da se od jednog „špekulanta“, a meso od mesara Zato je u „interesu“ naroda „sve dati za takav oportunizam mora iskorijeniti i da koji nisu pomagali Narodnooslobodilački vojsku“, što Kotarski NOO Hvar i njemu treba onemogućiti Talijane da neometano pokret. Također je uveden i porez riba- podređeni odbori nisu „shvatili“. Tako su zalaze u hvarska sela.37 rima, koji su morali dati 2 % prihoda od na Hvaru zaboravili da Narodnooslobodi- 41 U ljeto 1943. partizani na Hvaru izvr- ribe koju su ulovili toga ljeta. lački fond postoji zbog potreba vojske, te šili su manje napade na Talijane.38 No, Do studenoga 1942. pred narodnooslo- se iz njega najviše 30% sredstava može zapravo će šire okolnosti, odnosno kapi- bodilačke odbore na Hvaru postavio se i izdvojiti za potrebe naroda. Predsjedniš- tulacija Italije u rujnu 1943., ići na ruku zadatak rješavanja različitih sporova, pritvo NOO-a Dalmacije je zato istaknulo Narodnooslobodilačkom pokretu, te će se mjerice između dvaju sela, pa je Kotarski kako narodu na Hvaru neprestano trebalo talijanske snage na Hvaru na kraju predati NOO dao naputak da se ti sporovi rješa- ukazivati da nije doživio žrtve i razaranja partizanima bez borbe. vaju „drugarski i prijateljski“, pri čemu je kao neki drugi krajevi, da nije trebao uz- pred narodom uvijek trebalo djelovati na državati tisuće partizana kao neki krajevi, Hvar kao partizanska pomirujući način. Također je odlučeno da te je od Hvarana trebalo prikupiti što više „pozadina“ odbori počnu izdavati oblikom ujednače- doprinosa za partizane. Usto je Predsjed- ništvo NOO Dalmacije ocijenilo da je Ko- Uz formiranje jedinica Narodnooslobo- ne propusnice za kretanje, budući da će to biti „dobra propaganda“. Kotarski NOO tarski NOO Hvar postupio „nepravilno“ i dilačke, odnosno partizanske vojske, za „oportunistički“ kada nije dopustio da se komuniste je bilo bitno osnovati i nova odobrio je zaključak mjesnog NOO Bogo- molje da se iz sela protjera jedan trgovac dio sredstava prikupljenih za stradale u tijela narodnih vlasti – narodnooslobodi- talijanskoj kaznenoj ekspediciji (Vrbanj) zbog „pljačkanja naroda“, a odlučivalo se lačke odbore (NOO). Formalno su ta tijela odvoji za potrebe partizanskih jedinica.44 trebala okupljati sve rodoljube, odnosno i i jesu li pojedini trgovci „narodni nepri- Pokrajinski NOO Dalmacije je nekoliko članove predratnih političkih stranaka, jatelji“ ili na njih samo treba utjecati da mjeseci kasnije, krajem srpnja 1943., ipak iako su u stvarnosti bili pod nadzorom „dobrovoljno“ pomažu Narodnooslobodi- 42 ocijenio da je Kotarski NOO Hvar jedan komunista. Kotarski NOO Hvar osnovan lački pokret. Kada je riječ o „dobrovolj- od najboljih u Dalmaciji. Taj kotarski odje početkom kolovoza 1942., a zatim su nim“ prilozima za Narodnooslobodilački bor imao je tada pod sobom šest općinskih osnivani i općinski i mjesni narodnooslo- pokret, jedan dužnosnik NDH iz Omiša i 22 mjesna narodnooslobodilačka odbo- bodilački odbori.39 koji je u ožujku 1943. posjetio Hvar, izvi- jestit će: ra, koji su djelovali i u mjestima u kojima NOO Hvar je u kolovozu 1942. izdao su postojale talijanske posade. Narodno- Kako naše stanovničtvo nema nikakve oglas u kojem je stanovništvo upozoreno oslobodilački odbori na Hvaru imali su sigurnost za svoj život, partizani to iskori- da je, u okolnostima kada prijeti glad, po- značajnu ulogu u osiguranju opskrbe par- štavaju pa ucjenjuju ljude, tako da mnogi trebno djelovati zajednički. Zato je NOO tizana u Biokovu, kojima su slali hranu, moraju davati i velike svote novaca /do kao „privremena vlast“ pozvao narod da odjeću i druge potrepštine. Osim toga, na 100.000 Kuna/.43 obradi sve poljoprivredne površine, a ne- Hvaru su postojale znatne poljoprivredne obrađeno zemljište trebalo je obraditi za- I dok su narodnooslobodilački odbori površine namijenjene isključivo prehrani jedničkim radom. Budući da je bilo krađa radili na tome da pomognu stanovništvu, Narodnooslobodilačke vojske.45 poljoprivrednih površina, navedeno je da ipak je njihov cilj bio da sredstva stanov- će NOO odrediti poljare koji će najstrože ništva budu iskorištena za potrebe parti- „Ekonomske akcije“ i likvidacije postupiti protiv kradljivaca.40 zanske vojske. O tome dobro svjedoči „narodnih neprijatelja“ dopis koji je Predsjedništvo NOO-a Dal- Tako je tijekom rujna 1942. NOO op- Povezano s prethodnom temom djelova- macije krajem ožujka 1943. uputilo Ko- ćine Stari Grad organizirao zajedničke nja narodnooslobodilačkih odbora, odno- tarskom NOO Hvar. poljoprivredne radove. Također je pru- sno njihove uloge u osiguravanju opskrbe žena pomoć siromašnim stanovnicima, U njemu je navedeno da se „svijest partizanske vojske, do potrebnih sredsta- kojima su podijeljene određene količine naroda“ može „pravilno i trajno“ podi- va stizalo se i na druge načine. Tako je ulja i grožđa, a siromašnima i bolesnima i ći isključivo kroz „upornu borbu, stalne Josip Broz Tito kao vrhovni komandant određene količine mesa. Navedena pomoć napore i odricanja“, pa zato narod treba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije prikupljena je na način da je ostalim selja- „naučiti na žrtve“ bez kojih nema slobo- početkom 1942. izdao naređenje u vezi s de. Dakle, „osnovni interes naroda“ je opskrbom jedinica. U njemu je navedeno 37 Isto, dok. br. 52. 38 Primjerice vidi: NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, 41 Isto, dok. br. 160. da se vojska „u prvom redu“ opskrbljuje dok. br. 159, dok. br. 310. 42 Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji putem „pomoći“ koju, u dobrima i novcu, 39 Miroslav UJDUROVIĆ, „Narodnooslobodi- 1941-1945., Zbornik dokumenata, Knjiga 4, li- lački odbori otoka Hvara u prvoj godini svog stopad-prosinac 1942. godine, Split 1983., dok. 44 Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji djelovanja (1942-1943)“, Otok Hvar u narodno- br. 80. 1941-1945., Zbornik dokumenata, Knjiga 5, si- oslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji 43 HR-HDA-237, Glavno ravnateljstvo za promič- ječanj-ožujak 1943. godine, Split 1983., dok. br. 1941 – 1945., Split 1987., 70.-80. bu pri Predsjedništvu vlade NDH, V. T. Broj: 111. 40 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 80. 103/1943. 45 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 37.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 19 Iz povijesti daje narod, kao i kupovinom Nekoliko partizana je 4. srp- za gotov novac. Također je, nja 1942. u poslijepodnevnim prema potrebi, trebalo vrši- satima došlo u dućan Ivana ti „rekviziciju“ od viškova Pavičića u Starom Gradu, te su „imućnijih građana“, uz iz- od njega, u ime „partizanskog davanje potvrde za oduzeto. zakona“, zatražili da im preda Osim toga, na raspolaganju je veću količinu kože, pa su odni- bila i „konfiskacija“ kao mje- jeli kožu u vrijednosti od 30.000 ra koju je trebalo provoditi kuna.50 protiv „svih narodnih nepri- Skupina partizana je 5. srpnja jatelja“ kojima je, u „korist 1942. u večernjim satima došla naroda“, i na temelju odluka u selo Veliko Grablje, gdje su vojnih vlasti, trebalo oduzeti od župnika don Jakova Račića cjelokupnu imovinu.46 oduzeli radio aparat. Partizani su Slično ovome i pripadni- mu izjavili da su „bore za narod- ci Narodnooslobodilačkog nu slobodu“, da se ne mora boja- pokreta na Hvaru često su ti i da će mu radio aparat vratiti. poduzimali različite oblike Partizani su zatim otišli, ali su „rekvizicija“, „konfiskaci- prisilili jednoga seljaka da im 51 ja“, odnosno „ekonomskih nosi oduzeti radio aparat. akcija.“ Tako su komuni- Partizani su u noćnim satima sti u noći sa 7. na 8. travnja 20. srpnja 1942. iz tvornice sar- 1942. iz jednoga skladišta u dina „Neptun“ u Vrboskoj odni- Starom Gradu odnijeli 800 jeli 40.000 kutija sardina i 2500 kilograma kukuruznog braš- do 3000 kilograma ulja, što su na i četiri kante ulja, koje je zatim podijelili stanovništvu u trebalo iskoristiti za potrebe okolini. Vlasnici tvornice nisu partizana. Iste noći partizani prijavili ovu krađu, pa je Oruž- su u Rudini oduzeli 400 kg nička postaja Stari Grad o ovo- kukuruznog brašna i jednu me izvijestila nadređene tek 28. 52 kantu ulja.47 srpnja. Prema podatcima vlasti Skupina naoružanih partizana NDH, 29. svibnja 1942. oko je 30. srpnja 1942. u kasnim pri- ponoći „pljačkaška banda“ jepodnevnim satima ušla u zgra- provalila je u skladište Pre- Jelsa du poreznog i općinskog ureda u hrambenog odbora Bogomo- Starom Gradu, gdje su pod pri- na oružničku postaju, partizani su napali i lje, odakle je odnijela hranu u jetnjom oružja oduzeli tri pisa- vrijednosti od nešto više od 21.000 kuna.48 obližnji župni ured: ća stroja, 190.000 kuna državnog novca, kao i razne dragocjenosti u vrijednosti od Partizani su, kako sam opisao u prvom Dok se je vodila borba oko postaje dru- 13.000 kuna, a zatim se udaljili.53 dijelu ovoga priloga, u noći s 22. na 23. gi su partizani napali župski ured koji se lipnja 1942. izvršili neuspješni napad na je također nalazio u blizini oružničke po- Dva partizana su 17. rujna 1942. iz poštanskog ureda u Jelsi uzeli 2.210.000 Oružničku postaju Bogomolje. Neposred- staje i pozvali g. Don Marijana Kneževića kuna. Navedeni novac bio je namijenjen no prije napada na oružnike, partizani su ovdašnjeg župnika da im izruči crkveno za isplate mjesnim trgovcima vina. Parti- prisilili poštaricu da im otvori poštanski zlato koje se kod njega nalazi inače da će zani su ukradeni novac iskoristili za potre- ured iz kojega su odnijeli jedan radio- ga lišiti života a kada im je ovaj odgovo- be Narodnooslobodilačkog fonda.54 aparat. Nakon toga, dok je trajao napad rio da zlata nema opalili su na njega iz pušaka kroz prozore i stali su kamenjem 50 HR-HDA-491, Broj: 7315/1942.; NOB u Dal- 46 Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslo- maciji, Knjiga 2, dok. br. 534. bodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, Tom II, da razbiju vrata, našto je oružnički vodnik Knjiga 2, Dokumenta Vrhovnog štaba Narodno- 51 HR-HDA-491, Broj: 7444/1942. oslobodilačke vojske Jugoslavije 1941 – 1942, [Ivan] Miličević opalio 5 komada meta- 52 HR-HDA-491, Broj: 8852/1942. Beograd 1954., dok. br. 115. ka i tako su se udaljili od župskog ureda 53 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 266. 47 Drago GIZDIĆ, Dalmacija 1942, Prilozi histo- 49 54 Veselko HULJIĆ, „Partizanska akcija 17. rujna riji Narodnooslobodilačke borbe, Zagreb 1959., (…). 1942. u pošti Jelsa“, Otok Hvar u narodnooslo- 162.-163. bodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji 1941 48 NOB u Dalmaciji, Knjiga 2, dok. br. 504. 49 HR-HDA-491, Broj: 7314/1942. – 1945., Split 1987., 346-352.

20 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti

iz Dola. Lieš je od strane oružnika i talijanskih vojnika prenesen u Starigrad.60 U vezi ovoga, kao i drugih akcija partizana, kotarski predstojnik Božidar Milo- šević je od nadređenih vlasti zatražio da najžurnije poduzmu mjere, budući da nije isključeno da će partizani početi ubijati načelnika općine, kojima već šalju prije- teća pisma, odnosno da bi mogli ubiti i njega osobno.61 Prema podatcima partizana, Frane Dužević likvidiran je zato što je bio „ustaški i okupatorski špijun“.62 Skupina partizana je 5. kolovoza 1942. oko 20 sati u blizini Staroga Grada iz zasjede dočekala i napala Juraja Milašića, donačelnika općine Stari Grad i trgovca Nikolu Franetovića. Franetović je ubijen, dok je Milašić uspio pobjeći.63 NOO Hvar je tijekom kolovoza 1942. u jednom oglasu stanovništvu upozorio: Već duže vremena se prati zločinački Kotarska oblast u Hvaru 8. kolovoza 1942. izvješćuje da su partizani rad špijuna i doušnika. Po zadnji put se odnijeli sardine i ulje iz tvornice „Neptun“ u Vrboskoj opominju da se kanu ove protunarodne zločinačke rabote. U protivnom slučaju Prema podatcima Mjesnog biroa KPH Prema podatcima Velike župe Cetina, će ovaj odbor biti prisiljen da ih preda u Stari Grad s kraja rujna 1942. godine, bor- „pet naoružanih komunista“ je 10. travnja ruke Narodnooslobodilačke vojske da nad bena grupa članova SKOJ-a je od jednog 1942. u blizini Staroga Grada napalo na- njima izvrši zasluženu kaznu.64 „špijuna“ oduzela 100 kg pšenica. Ista čelnika te općine, Luku Radonića, koje- U večernjim satima 3. rujna 1942. u grupa je, zajedno s partizanima, od jednog ga su „izudarali i oduzeli mu cipele i bosa Starom Gradu napadnut je ustaša Jakov „švercera“ u uvali Dubovica zaplijenila ga uputili u grad“.58 Navedena akcija bila Čubretović na svome motornom brodu. određene količine ulja, pšenice i druge je povezana s namjerom komunista da On je na brodu bio sa svojim ocem i maj- 55 imovine. ometu proslavu prve godišnjice proglaše- kom i došli su u Stari Grad kako bi ukrcali U večernjim satima 19. listopada 1942. nja NDH, budući da je Radonić, kada je vino. Partizani su na Čubretovića prvo nekoliko partizana upalo je u Carinski napadnut, bio na putu za Stari Grad kako pucali iz lovačke puške, ali on nije po- dom u Hvaru iz kojega su odnijeli različi- bi prisustvovao toj proslavi.59 gođen, a zatim je na njegov brod bačena ručna bomba koja je ranila Čubretovića i tu robu. Carinskom vježbeniku i čuvarici Kotarska oblast Hvar je 6. srpnja 1942. njegove roditelje, pa su prevezeni u bolni- rekli su da krađu smiju prijaviti tek nakon izvijestila pretpostavljene vlasti o uboj- dva dana.56 cu u Split. Talijanski vojnici otvorili su pa- stvu ustaše Frane Duževića u blizini Sta- ljbu na mjesto s kojega je na brod bačena Osim opisanih „ekonomskih akcija“, roga Grada: ručna bomba, ali nisu nikoga pogodili.65 vođena je i borba protiv „narodnih ne- Dana 4 srpnja 1942 godine u 16 sati od Mjesni biro KPH Stari Grad ocijenio je prijatelja“. Primjerice, Vrhovni štab Na- strane partizana ubijen je poviše sela Sel- da atentat na „špijuna“ Čubretovića nije rodnooslobodilačke vojske Jugoslavije ca na svojoj njivi gdje je žeo žito Frane „potpuno uspio“ jer bačena bomba nije je u veljači 1942., u vezi s djelovanjem Dužević sin Antin iz Dola sa kojim je bio „nijednog ubila“. Akciju su izvršili parti- narodnooslobodilačkih odbora, također njegov otac Ante te su kod istih došli 10 zani s „našom omladinom udarnicima“.66 odredio: partizana od kojih je bilo 5 naoružanih sa Nepoznati napadači su 27. listopada Borba protiv špijuna, izdajica, plaćeni- puškama vojničkim te istoga Franu ubili 1942. iz vatrenog oružja teško ranili pre- ka i agenata neprijatelja, protiv sabotera zbog toga što je bio ustaša koji je ostao i panikera pripada u prvom redu vojnim 60 HR-HDA-491, Broj: 7315/1942.; NOB u Dal- na mjestu mrtav te po izvršenom ubistvu vlastima uz saradnju N. O. O. Krivice po maciji, Knjiga 2, dok. br. 534. partizani su se povukli u šumu Borovik. 61 Isto. ovim djelima sude vojni sudovi.57 Ubijeni je star 20 godina. Otac ubijenog 62 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 15. 55 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 160. prepoznao je većinu partizana koji su bili 63 HR-HDA-491, Broj: 8763/1942. 56 NOB u Dalmaciji, Knjiga 4, dok. br. 363. 64 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 80. 57 Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, Tom 58 NOB u Dalmaciji, Knjiga 2, dok. br. 480. 65 HR-HDA-491, Broj: 10.159/1942. II, Knjiga 2, dok. br. 199. 59 HR-HDA-237, Taj. Broj: 777/1942. 66 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 160.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 21 Iz povijesti glednika rizničke straže Ivana Luetića, zapovjednika Razdjela rizničke straže Vrbosko. U vezi s ovime Razdjel riznič- ke straže Jelsa izvijestio je da su riznički stražari zbog prijetnje partizana gotovo onemogućeni u djelovanju i nezaštićeni: (…) naročito je opasnost službenicima koji nijesu iz ovdašnjih krajeva, koji su došli i rođeni u drugim pokrajinama kao Bosni, Hercegovini i Slavoniji, jer se smatraju ti službenici da su opasni Ustaše i bezuvjetno su po odmetnicima takovi su- đeni na smrt.67 Partizani su 3. studenoga 1942. u poslijepodnevnim satima u selu Dol Sv. Marija opljačkali kuću Ante Duževića, a zatim su njega, njegovu suprugu i 18 godina staroga sina Dragoslava, kao i njihovog radnika Marka Vučetića odveli u šumu. Dragoslav Dužević uspio je pobjeći dok je sudbina ostalih bila nepoznata.68 Nakon svih ovih događaja, Velika župa Cetina je početkom prosinca 1942., izvje- Kotarska oblast u Hvaru 6. lipnja 1943. izvješćuje o atentatu šćujući Ministarstvo unutarnjih poslova na oružničkog naslovnog narednika Antu Perišića NDH o stanju na Hvaru, navela: U Bosni se bar zna neprijatelj, pa se Sredinom lipnja 1943. vlasti NDH Rad odmetnika može se ocrtati uništa- čovjek zna vladati, ali ovdje ga ne znaš, raspolagale su podatkom da su partizani vanjem državne imovine i ubijanjem poje- ne vidiš, a iz zasjede odvodi i puca u leđa „osudili na smrt“ Julija Zaninovića iz dinih istaknutijih ljudi odanih današnjem izpravnim i lojalnim građanima.71 Staroga Grada, upravitelja trgovačkog državnom poredku. Tako je (…) na otoku društva „Obnova“. Zaninović nije bio na Hvaru [ubijeno] 7 ljudi. 69 Dan kasnije, 6. lipnja, u ranim poslijepodnevnim satima na periferiji Jelse iz Hvaru, nego u unutrašnjosti zemlje gdje Komunisti, odnosno njihovi organi vla- zasjede je dočekan i iz vatrenog oružja je radio na nabavi živežnih namirnica za sti nastavili su voditi brigu o neprijatelj- ubijen naslovni oružnički narednik Ante stanovništvo otoka. Njegovi prijatelji oba- skim elementima. Općinski NOO Suću- Perišić. Kotarska oblast u Hvaru izvijesti- vijestili su ga da mu, u slučaju povratka na raj je u vezi sa stanjem početkom 1943. la je da je motiv za ubojstvo ovoga oruž- Hvar, prijeti opasnost, nakon čega je Za- godine optimistično ocijenio kako narod 74 nika bilo to što se on istaknuo u suradnji s ninović odlučio ostati u Zagrebu. na tom području shvaća da mu samo par- talijanskom vojskom i u borbi protiv par- Krajem lipnja 1943. u Starom Gradu iz- tizani mogu donijeti „bolju budućnost“. tizana. U vezi s ovim događajem kotarski vršen je novi atentat: Tako u mjestu Sućuraj nema „špijuna“ i predstojnik Milošević nije propustio ista- nitko „ne koleba za okupatorom“. Ipak se 30. lipnja u 0800 sati jedan nepoznati knuti da talijanska vojska nije pretjerano sumnjalo da bi dvije-tri osobe željele kada partizan izvršio je ubojstvo nad podvorni- zainteresirana poduzeti odlučne mjere, bi „došla Engleska“ i obnovila Kraljevinu kom poreznog ureda u Starigradu Milašić odnosno provesti odmazdu. Naveo je da Jugoslaviju. U istom je razdoblju Općin- Ivanom u vremenu kada je ovaj odključa- su Talijani nakon atentata na Perišića uhi- ski NOO Bogomolje odredio „povjerljiva vao uredovne prostorije. Partizan se je tili oko 20 osoba, ali su one odmah pušte- lica“ koja su trebala pratiti kretanje i dje- došuljao pozadi njega u hodnik i sa dva ne, osim dvije, ali je Milošević smatrao da lovanje „sumnjivih lica“, kako bi se mo- naboja iz samokresa i jednim udarcem će i one ubrzo biti puštene na slobodu.72 gla ustanoviti njihova „špijunska djela“.70 noža u vrat na mjestu ga ubio, zatim je Kasnije će i Zapovjedništvo oružničkog netragom pobjegao.75 U izvješću od 5. lipnja 1943., kotarski krila Omiš navesti da je motiv za ubojstvo Kotarska oblast u Hvaru je u vezi s predstojnik Božidar Milošević je u vezi narednika Perišića bila njegova „požr- ovim slučajem navela da je Milašić pret- s nepovoljnim stanjem na otoku pesimi- tvovnost i ispravnost u službi“, zbog čega hodno bio ustaški opredijeljen, ali se u stično naveo: je bio „trn u oku partizana“.73 međuvremenu „povukao“. Odmah nakon 67 HR-HDA-238, Taj. Broj: 348/1942. 71 HR-HDA-223, Ministarstvo unutarnjih poslova atentata talijanska vojska i oružnici blo- 68 NOB u Dalmaciji, Knjiga 4, dok. br. 376. NDH, U. M. Taj. Broj: 2851/1943. 69 Isto, dok. br. 384. 72 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 2852/1943. 74 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 3044/1943. 70 NOB u Dalmaciji, Knjiga 5, dok. br. 51. 73 NOB u Dalmacija, Knjiga 6, dok. br. 304. 75 Isto.

22 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti

i njegova supruga bila je Talijanka.80 Na- kon ubojstva Bojanića, talijanska vojska je uhitila četiri osobe u Starome Gradu, koji su kao taoci odvedeni u Split.81

Komunističko „pokoravanje“ Hrvatske seljačke stranke

Hrvatska seljačka stranka (HSS), do rata glavna i vladajuća politička snaga, nakon proglašenja NDH našla se u novim okolnostima. U novoj državi, na čelu s ustaš- kim pokretom, HSS više nije mogao javno djelovati. Vlasti NDH držale su vođu HSS-a, dr. Vladka Mačeka, pod strogim nadzorom, kako bi onemogućile njegovo političko djelovanje. Dio članstva HSS-a pristupio je ustaškom pokretu, a upravo se dr. Josip Berković, do rata narodni zastupnik HSS-a za Hvar i Korčulu, angažirao da privuče HSS-ovce u ustaške redove. Istodobno je HSS i dalje imao svoje predstavnike u izbjegličkoj Vladi Kraljevine Jugoslavije. Različiti predstavnici HSS-a koji su ostali vjerni Mačeku, svoje su raz- mišljanje i planove temeljili na uvjerenju u pobjedu zapadnih saveznika, te poslije- ratnu obnovu Jugoslavije u okviru koje će Hrvatska imati svoju posebnost. U sklopu takve politike HSS je trebao zadržati dis- Kotarska oblast u Hvaru 3. srpnja 1943. izvješćuje o atentatu na tancu i prema ustašama i prema komuni- Ivana Milašića, podvornika Poreznog ureda u Starom Gradu stima.82 kirali su dio Staroga Grada u kojem se Nekoliko dana kasnije, 3. srpnja 1943., Redarstvenim vlastima NDH je u velja- nalazio Porezni ured, izvršen je pretres partizani su u Brusju došli u kuću Ivana či 1944. dostavljeno izvješće o HSS-ov- stanova i pritvoreno nekoliko osoba, no Vickovića (62 godine) i odveli ga u ne- cima s otoka Hvara koji su tada živjeli u sve bez uspjeha. Pritvorene osobe Tali- poznatom pravcu. On je odveden zato što Zagrebu. To su bili profesor Mate Dulčić, jani su ubrzo pustili na slobodu. Kotarski su partizani sumnjali da talijanskoj vojsci koji je tada radio za neke novine, pravnik predstojnik Milošević ocijenio je da je cilj dostavlja podatke o njihovim skrovištima dr. Antun Maroević, dr. Marko Posin- partizana postupno likvidirati sve koji su i i kretanju.78 ković, liječnik dr. Niko Stančić i pravnik dr. Julije Zaninović, šogor Antuna „malo iztaknuti“ Hrvati, pri čemu Talijani Komunisti su u rujnu 1942. raspola- Maroevića. U izvješću je navedeno da su nemaju namjere tome stati na kraju, te će i gali podatcima o Dušanu Bojaniću koji svi oni protivnici NDH, odnosno ustaškog ubojstvo Milašića biti prepušteno „zabo- je živio u Starom Gradu. On je navodno 76 pokreta, da vjeruju u pobjedu zapadnih ravu“, kao i prethodne slične likvidacije. bio upravitelj policije u Splitu za vrije- saveznika i u predstavnike HSS-a u izbje- Podjednako je pesimistična bila i Velika me Jugoslavije i predstavnik „velikosrp- gličkoj Vladi Kraljevine Jugoslavije. U župa Cetina, koja je u vezi s ubojstvom ske reakcije“, a trenutno je surađivao s istom su krugu bili i pojedini HSS-ovci Milašića ocijenila: Talijanima.79 Partizani su 7. srpnja 1943. s otoka Visa, među kojima i Ivanko Fa- Imenovan je ubijen s razloga, što se je likvidirali Bojanića s „dva revolverska rolfi, koji je bio zamjenik dr. Josipa Ber- kao ustaša u početku stvaranja države metka“, kad se vraćao s jedne sahrane kovića kad je ovaj bio zastupnik u Skup- djelatno izticao. Prilike u Starigradu vrlo na groblju u Starom Gradu. Velika župa štini Kraljevine Jugoslavije. U izvješću je su teške i može se očekivati još sličnih do- Cetina će navesti da je odvjetnik dr. Bo- navedeno da je, nakon proglašenja NDH, gađaja. – Ubijstva se spremaju i izvršuju janić prethodno pripadao „nehrvatskim“ Farolfi „žestoko odgovarao“ Berkovića po bielu danu i na očigled talijanskih voj- političkim strujama, a prije nego je ubijen nih vlasti.77 održavao je bliske odnose s Talijanima, a 80 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 294. 81 Isto, dok. br. 310. 76 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 3042/1943. 78 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 3041/1943. 82 Zdenko RADELIĆ, Hrvatska seljačka stranka 77 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 292. 79 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 160. 1941. - 1945., Zagreb 1996., 21.-31.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 23 Iz povijesti

Vrboska od pristupanja ustaškom pokretom i su- nađen istaknut na zidu jedne kuće u tom že, ali će to morati prihvatiti, budući da djelovanje u vlastima NDH. U istom je mjestu.85 je njezina obnova želja zapadnih save- izvješću spomenuto da dr. Antun Maro- Zaista su HSS-ovci, kao i predstavnici znika. Ipak, ta obnovljena Jugoslavija bit ević trenutno radi u Odboru za prehranu drugih predratnih stranaka, dijelom i pri- će labava zajednica u kojoj će Hrvatska Dalmacije u Zagrebu, a prethodno je bio stupili Narodnooslobodilačkom pokretu sačuvati „punu samostalnost“. Zato su zaposlen u Zajednici za prehranu Velike na Hvaru, primjerice kao članovi narod- pristaše HSS-a pozvani da sačuvaju opre- župe Cetina.83 nooslobodilačkih odbora, što je bilo u znost i mudrost, kako bi dočekali „veliki skladu s komunističkom politikom stva- dan“ koji je možda i vrlo blizu, budući da I komunisti su posvetili pažnju HSS-ov- ranja Jedinstvene narodnooslobodilačke je vrlo vjerojatno kako će doći do sloma cima. Centralni komitet KPH je početkom fronte (JNOF).86 No, razumljivo, komuni- Italije, a zatim će upravo HSS-u u Dalma- rujna 1941. objavio letak upućen svi or- stima nije bio potreban HSS kao ravno- ciju biti lako stupiti u vezu sa zapadnim ganizacijama i pristašama HSS-a. U letku pravan partner, nego su im bili potrebni saveznicima: je navedeno da im Komunistička partija HSS-ovci kako bi se uz Narodnooslobo- Vjerujemo iz svega što znamo da će „bratski pruža ruku“, da se priključe borbi dilački pokret vezalo što više stanovništva nam uspjeti spasiti Hrvatsku u kojoj će protiv sila Osovine, za „oslobođenje hr- koje je tu stranku prethodno podržavalo. postojati narodna vlast, a ne neki ustaški vatskog naroda i svih naroda Jugoslavi- Krajem 1942. pojavio se dokument ili partizanski diktatori.87 je“. Pri tome su HSS-ovci upozoreni da ne „Upute pristašama Hrvatske seljačke Nedugo kasnije, nakon što su partizani „nasjedaju“ onima koji govore da nije vri- stranke u Dalmaciji“. U njemu je navedena Hvaru ubili jednog talijanskog vojnika jeme za borbu i kako ta borba neće ima- no da će rat završiti porazom sila Osovine, i napali Talijane u Starome Gradu, počet- ti utjecaja na ukupan razvoj događaja.84 a završetkom rata HSS će preuzeti vlast. kom siječnja 1943. došlo je do oštre ta- Zanimljiva je pojedinost da je Oružnička Kad je riječ o komunistima, u „Uputama“ lijanske odmazde u kojoj su stradali sela postaja u Hvaru prijavila da je 4. listopada je objašnjeno da oni „već sada“ žele pre- Dol Sv. Ane i Vrboska, a posebno Vrbanj. 1941. jedan primjerak ovoga letka pro- uzeti vlast. HSS s komunistima ne može Stradanje ovih sela zabrinulo je stanov- surađivati, ali zato treba pripremiti svoje ništvo među kojim se pojavilo razmišlja- 83 HR-HDA-1549, Zbirka zapisa upravnih i vojnih ljude za kraj rata. Tada će biti obnovlje- vlasti NDH i Narodnooslobodilačkog pokreta, nje da do talijanske odmazde, u kojem je I-53/1018-1021, H.S.S.-ovci intelektualci sa na Jugoslavija, s čime se ni HSS ne sla- stanovništvo stradalo, ne bi bilo došlo da otoka Hvara, podatci. Broj 570. dana 18. veljače 1944. dostavlja sliedeće. 85 NOB u Dalmaciji, Knjiga 1, dok. br. 410. ona nije bila isprovocirana partizanskim 84 Građa za povijest Narodnooslobodilačke bor- 86 Marko ANDRIJIĆ, „Izgradnja JNOF na Hva- napadima na Talijane. Nakon stradanja be u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941 – 1945., ru“, Otok Hvar u Narodnooslobodilačkoj bor- Knjiga I (ožujak – prosinac 1941), Zagreb bi i socijalističkoj revoluciji 1941-1945., Split 87 Fikreta JELIĆ-BUTIĆ, Hrvatska seljačka 1981., dok. br. 134. 1987., 86.-97. stranka, Zagreb 1983., 320.-321.

24 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti spomenutih sela osnovan je odbor koji je Komunisti na području Staroga Grada gađajima krajem svibnja 1943. opširno trebao organizirati pružanje pomoći stra- su tijekom veljače 1943. zaprijetili oso- izvijestiti Centralni komitet KPH. Stefa- dalima, a prema podatcima komunista u bama za koje se smatralo da vode akciju nović je za takav razvoj događaja krivio rad tog odbora uključili su se „frankovci“, HSS-a, da s takvim djelovanjem prekinu, partijsku organizaciju na Hvaru, koja je odnosno proustaški elementi, kao i „ma- što je imalo „vidnog uspjeha“. Ipak je oci- premalo pažnje posvetila „raskrinkavanju čekovci“, odnosno HSS-ovci, dok je sam jenjeno da te reakcionarne elemente treba izdajica iz redova HSS“, pa su oni počeli odbor osnovan na inicijativu talijanske budno pratiti i čekati pogodan trenutak „da dižu glavu“. Ti „protunarodni elemen- vojske. U takvoj situaciji općinski NOO kada će biti uhvaćeni „na djelu“, kako bi ti“ počeli su govoriti narodu da ne samo 91 Stari Grad nije se dobro snašao, iako je on bili potpuno razbijeni. da na Hvaru ne treba napadati talijansku trebao nadzirati rad spomenutog odbora Prethodno sam spomenuo kako je, na- vojsku, nego treba onemogućiti partizane da se kreću po selima, kako bi se izbjegla i iako je i NOO radio na tome da pruži kon talijanske odmazde u Dolu Sv. Ane, eventualna talijanska odmazda nad tim pomoć onima koji su stradali u talijanskoj Vrbanju i Vrboskoj, narod tražio od parti- selima. Nakon toga narod po selima po- odmazdi. Tako je partijska organizacija zana da više ne provociraju i ne napadaju čeo je s nezadovoljstvom reagirati kada bi na području Staroga Grada zaključila da talijansku vojsku, kako bi se izbjegle nove partizani došli u njihovo selo, te su seljaci su neki od onih koji su prethodno podr- slične odmazde i stradanja. Osim toga, partizanima i prijetili: žavali Narodnooslobodilački pokret ipak Oblasni NOO Dalmacije je u veljači 1943. Koliko se u tome pogledu otišlo dale- pokazali da su „mračnjaci“, a seljaci s po- proveo mobilizaciju ljudstva za popunu ko ti protunarodni elementi su u Vrisniku dručja Dola, pristaše HSS-a, koji ionako partizana, te su i ljudi sa srednjodalmatin- sazvali zbor mimo narodno-osl.[obodilač- nikada nisu podržavali partizane, poslužili skih otoka upućeni na kopno. No, budući kog] odbora na kome je prisustvovalo 2/3 su kao potpora „reakciji i protunarodnim da je u međuvremenu počela velika ope- racija osovinskih snaga protiv partizana sela, na kome su zahtevali da se u njiho- elementima“.88 u Bosni, muškarci s otoka nisu se mogli vom selu ne održi proslava 1. Maja, da se Komunisti su u međuvremenu i na Hva- priključiti partizanima na kopnu, te su se ne pale vatre, ne pišu parole i ne vješaju ru došli do spomenutih „Uputa pristašama počeli vraćati na otoke.92 Tako su se vratili zastave. Naša part.[ijska] jedinica u Vri- Hrvatske seljačke stranke u Dalmaciji“, te i na Hvar, na koji su stigli i oni koji su u sniku (koja broji 8 članova) bojkotovala je zaključeno da i HSS-ovci na području partizane krenuli s Korčule i Visa. Prema je zbor zato što nije bio sazvan redovnim Staroga Grada djeluju u skladu s njima: podatcima do kojih je početkom travnja putem. U Svirči na Hvaru pod uticajem (…) njihov stav i odnos spram narod- 1943. došlo oružništvo, ugledniji seljaci protunarodnih elemenata selo šalje de- no-oslobodilačke borbe odgovara duhu iz svih mjesta u okolici Jelse održali su legaciju Talijanima koja se ograđuje od direktive datih im u okružnici, koja nam sastanak i zaključili da se spomenuti po- t.zv. partizanske bolnice u Svirčima (mi smo u Svirčima bili smestili tri ranjenika). je dopala u ruke. U toj okružnici savjetu- vratnici moraju vratiti redovitu životu, da U Vrbanju i Dolu delili su se letci u koji- je se pristašama Mačeka da ne učestvu- se ne smiju udaljavati od kuća, niti nositi ma se upozorava naroda, da u nar.[odno] ju u narodno-oslobodilačkoj borbi, te da partizanske simbole. Kad je riječ o dobro- osl.[obodilačkim] odborima sede komu- se strogo pridržavaju upustva datih u toj voljcima s Korčule i Visa koji su stigli na nisti, zelenaši, mladunci koji će upropa- okružnici. Ova okružnica bez naslova i Hvar, zaključeno je da im seljaci ne smiju stiti narod. U Pitvama se preti da će se bez potpisa ima za cilj da podpuno drži u pružiti nikakvu pomoć. Tko se o navede- sa oružjem odupreti protiv nas. U Gdinju zabludi pristaše vodstva HSS obećavajući no ogriješi, trebao je biti prijavljen vlastima NDH ili talijanskoj vojsci.93 pod pritiskom protunarodnih elemenata im i uvjeravajući ih u konačno oslobođe- predsednik n.[arodno]-o.[slobodilačkog] No, najširi i najizraženiji otpor komuni- nje hrvatskog naroda uz podršku Engle- odbora skinuo je crvenu zastavu koja je 89 stima buknuo je kad su krenuli u pripre- ske, a naročito Amerike. bila izvešena na školu.94 mu proslave 1. maja (svibnja), međuna- Zato su komunisti pokrenuli vlastitu rodnog praznika rada. To nezadovoljstvo Kao odgovor na ovo, i sličnu djelatnost propagandnu akciju, te su narodu tuma- predvodili su i HSS-ovci, kao i pristaše HSS-a u drugim dijelovima Dalmacije, čili „protunarodno i štetno“ djelovanje Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju predratnih režimskih stranaka, koji su pristaša vodstva HSS-a. Također je izdana je 7. svibnja 1943. uputio okružnicu svim onima što su za 1. maj kanili paliti vatre, brošura Račun bez krčmara, čiji je cilj bio partijskim komitetima i cjelokupnom isticati zastave i pisati komunističke paro- odgovoriti na „Upute pristašama Hrvatske članstvu. Ona se bavila djelovanjem le, prijetili i „oružanom silom“. Svetislav seljačke stranke u Dalmaciji“ i ukazati na „izdajničkog vodstva“ HSS-a na čelu s Stefanović Ćeća, instruktor Centralnog Mačekom. Upozoreno je da ono posta- „reakcionarnu i protunarodnu“ ulogu vod- komiteta KPJ u Dalmaciji, o ovim će do- stva HSS-a na čelu s Mačekom.90 je glavno uporište reakcionarnih snaga u 91 HR-HDA-1821, KP-326/5793, Općinski partij- Hrvatskoj, pa i najopasniji protivnik Na- 88 HR-HDA-1847, KP-325/5555, Općinski part. ski komitet Starigrad, Izvještaj za mjesec febru- rodnooslobodilačkog pokreta. Ti dijelovi [ijski] biro Starigrad, Izvještaj za mjesec januar ar 1943 god., Kotarskom komitetu K.P. Hvar, 1943 god., Okružnom komitetu K.P. za Brač- Starigrad 28. II. 1943. god. HSS-a se, s jedne strane, infiltriraju u ti- Hvar. Starigrad, 31. I. 1943 god. 92 Sibe KVESIĆ, Hvar u narodnooslobodilačkoj jela vlasti NDH, a istodobno imaju svoje 89 Isto. borbi, Split 1981., 174.-182. 90 Isto. 93 NOB u Dalmaciji, Knjiga 6, dok. br. 283. 94 Isto, dok. br. 52.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 25 Iz povijesti predstavnike u Vladi Kraljevine Jugosla- de“ iz redova HSS-a i drugih građanskih stiti Dol i skloniti se na sigurno. No, on vije u izbjeglištvu, te njihovi predstavnici stranaka, dok je „najizrazitije“ među nji- to nije učinio. Desetak dana kasnije, 30. djeluju u Dalmaciji, pa i na Hvaru.95 ma, koji su se „izrodili u otvorene špijune svibnja, kada se iz Staroga Grada vra- 98 Pokrajinski komitet KPH za Dalmaciju okupatora“ trebalo likvidirati. ćao u Dol, odveli su ga partizani. Nakon u svojoj je okružnici upozorio na to da je Prema podatcima vlastima NDH, par- toga u Dol je stigao prethodno spomenuti do jačanja takve djelatnosti HSS-ovaca tizani su 16. svibnja 1943. odveli općin- Ivan Pavičić koji je seljanima izjavio da došlo zato jer komunisti nisu posvetili skog bilježnika Antu Bogdanića i stu- je Kunčić-Posinković odveden zato jer dovoljno pažnje raskrinkavanju njihova denta Matu Pavičića, obojica iz Staroga je sudjelovao u „Mačekovoj akciji“ i zato „rovarenja“ i „intriga“ na terenu. Da bi se Grada. Oni su bili pristaše bivšega HSS-a što je talijanskoj vojsci i vlastima NDH onemogućio daljnji utjecaj HSS-a na na- i protukomunistički nastrojeni. Njihova dostavljao podatke o partizanima. Oružni- rod, da bi ga se „utuklo i onesposobilo“, daljnja sudbina nije bila poznata, a prema ci i talijanska vojska izvršili su potragu za komunisti Dalmacije morali su započeti s neprovjerenim podatcima partizani su ih Kunčićem-Posinkovićem, ali bez uspje- agitacijom koja će „raskrinkati“ Mačeka i ubili. U vezi s ovim događajima Velika ha. Nakon toga Talijani su uzeli kao taoce ostale „izrode“ iz redova HSS-a, sve dok župa Cetina primijetila je da su partizani dvoje djece jednoga partizana i objavili da ih hrvatski narod u potpunosti ne odbaci prethodno obračunavali samo s ustašama će nad njima provesti odmazdu ako Kun- kao „sluge okupatora“ i suradnike NDH i onima koji su se isticali kao protivnici čić-Posinković ne bude oslobođen u roku i četnika. Također je trebalo provesti fi- partizana, ali u posljednje vrijeme parti- od 48 sati.102 zičku likvidaciju onih HSS-ovaca koji su zani odvode i ubijaju „istaknute Hrvate“ Velika župa Cetina je u svome tjednom dovoljno „raskrinkani“, kao „narodni ne- bez obzira na njihovo političko opredje- izvješću od 31. svibnja 1943., osim što je prijatelji, špijuni, saboteri“. Istodobno je u ljenje, pa tako i pristaše bivšega HSS-a.99 zabilježila da su partizani zarobili „biv- narodu trebalo afirmirati ono što su komu- Naknadno su vlasti NDH ipak utvrdile da šeg H.S.S.-ovca i protivnika komunizma“ nisti nudili kao oblik rješavanja hrvatskog partizani nisu odveli i likvidirali Bogda- Kunčića-Posikovića, također navela: pitanja, odnosno Narodnooslobodilačku nića i Pavičića, nego su oni, u strahu od (…) da mnogi bivši H.S.S.-ovci, osobito vojsku Hrvatske i Zemaljsko antifašistič- partizana, pobjegli iz Staroga Grada.100 na otoku Hvaru, napuštaju otoke i u ve- ko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske Dana 19. svibnja 1943. u Kotarsku ćim mjestima traže zaštitu naših vlasti, (ZAVNOH). Također je, u „duhu današnje oblast Hvar došao je zemljoradnik Ivan jer partizani pojačavaju svoju borbu proti osnovne političke linije Partije“ u okviru Kunčić-Posinković iz sela Dol. On je njima i priete im strieljanjem.103 JNOF trebalo okupljati sve „poštene ro- izjavio kako je doznao da su nekoliko Iako su Talijani, kako je navedeno, na- doljube“ iz redova HSS-a koji „osuđuju dana prije, 13. svibnja, partizani održali 96 kon odvođenja Kunčića-Posinkovića izdajnički rad svog vodstva“. sastanak u predjelu Rudine kraj Staroga uzeli taoce i zaprijetili odmazdom ako Dakle, trebalo je onesposobiti HSS kao Grada. Na tom su sastanku odlučili da ga partizani ne puste na slobodu, Kotar- samostalnu političku snagu koja bi even- će nastaviti sa svojim metodama „terora ska oblast Hvar je u izvješću od 5. lipnja tualno mogla ugroziti komunističke ci- i diktature“. Navodno su partizani primi- 1943. navela da ta odmazda nije, a vrlo je ljeve, dok je „poštene“ HSS-ovce trebalo jetili da im narod više nije naklonjen i da vjerojatno da ni ne će biti provedena. Na- uključiti u Narodnooslobodilački pokret, im se sve više opire. Budući da su smatrali kon svih ovih događaja i Mate Radonić, gdje bi bili pod nadzorom komunista. da su za takvo raspoloženje naroda odgo- blagajnik općine Stari Grad napustio je Spomenuta okružnica nastala je u okolno- vorne vođe HSS-a, odlučili su pristupiti svoju dužnost, pa je ta općina zatvorena. stima sloma sila Osovine u sjevernoj Afri- njihovoj likvidaciji. Kunčić-Posinković Među službenicima i činovnicima vladao ci, kada je i sam Pokrajinski komitet KPH u svojoj je izjavi također naveo da je jedan je strah, jer su se bojali da bi partizani i za Dalmaciju bio svjestan da ubrzo može od „glavnih kolovođa“ na tom sastanku njih mogli oteti.104 doći do „sloma fašizma“, odnosno velikih partizana bio Ivan Pavičić. Upravo toga promjena u Kraljevini Italiji.97 Dakle, pri- dana, zbog čega je sve odlučio i prijaviti U međuvremenu je i Oružnička postaja bližavala su se okolnosti koje su još kra- Kotarskoj oblasti, Kunčić-Posinković je Stari Grad prikupila podatke o akciji kojem 1942. opisane u „Uputama pristašama saznao da je i njegov život u opasnosti, munista protiv HSS-ovaca, pa se došlo do Hrvatske seljačke stranke u Dalmaciji“, kao i život još nekih ljudi iz Dola. Uo- podataka da su komunisti odlučili likvidi- odnosno mogućnost da se na istočnom Ja- stalom, on je smatrao da nestanak Ante rati prvake i pristaše HSS-a: dranu iskrcaju zapadni saveznici. Bogdanića i Mate Pavičića potvrđuje Prvi na redu trebao bi biti kao vođa Svetislav Stefanović je sredinom svib- njegove izjave.101 te organizacije Dr. Berković Josip, izv. nja 1943. bio na Hvaru, te je od partijske Nakon što je dao ovu izjavu, Kotarska [anredni] poslanik i opunomoćeni mi- organizacije zatražio da, u skladu s okruž- oblast u Hvaru izdala je Kunčiću-Posin- nistar [NDH] potom Dr. Maroević Ante, nicom Pokrajinskog komiteta KPH za koviću propusnicu, kako bi mogao napu- odvjetnik iz Starigrada sada sa stanom u Dalmaciju, započnu „raskrinkavati izro- Zagrebu na kojega se u Starigradu vreba, 98 Isto, dok. br. 53. 95 Isto, dok. br. 31. 99 HR-HDA-491, Broj: 4985/1943. 102 Isto. 96 Isto. 100 HR-HDA-491, Broj: 5250/1943. 103 HR-HDA-491, Broj: 5370/1943. 97 Isto, dok. br. 39. 101 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 2851/1943. 104 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 2851/1943.

26 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti

„oportunizam“ hvarskih komunista, koji su spremni izbjeći sukobljavanje s Talija- nima, kako se ne bi zamjerili narodu. No, nakon svega, komunisti su mogli biti zadovoljni. Kako se približavala ka- pitulacija Italije, talijanska vojska se tijekom kolovoza 1943. povukla u mjesta Hvar i Sućuraj, te komunistima više ništa nije stajalo na putu da preuzmu odnosno učvrste vlast na gotovo cijelom otoku. U takvim okolnostima u Jelsi je 8. rujna 1943. održana konferencija „poštenih HSS-ovaca“ kotara Hvar na kojoj su oni, „slijedeći nauk braće Radić“, dali punu potporu Narodnooslobodilačkom pokretu, a istodobno osudili „reakcionarno vodstvo“ HSS-a na čelu s Mačekom.109 Tako su, moglo bi se reći, hvarski komunisti na kraju proveli smjernice koje im je Pokra- Kotarska oblast u Hvaru 18. lipnja 1943. izvješćuje da su partizani jinski komitet KPH za Dalmaciju u vezi pustili na slobodu Ivana Kunčića-Posinkovića, pristašu HSS-a s HSS-om uputio svojom okružnicom s početka svibnja 1943. godine. a potom ostali iztaknuti prvaci i članovi čime je reakcija „razbijena potpuno“, pa Prehrana b.[ivše] H.S.S. sve iz razloga, da oni vrše su sve „poštene“ pristaše HSS-a počele organizaciju, pripremaju i prikupljaju prilaziti Narodnooslobodilačkom pokre- Hvarani su se pred Drugi svjetski rat oružje, da partizanima zadaju udarac jer tu. I u Vrbanju je reakcija „ušutkana“, uglavnom bavili vinogradarstvom, masli- da u tu svrhu u selu Vrbanju postoji već dok je Vrboskoj postojala dosta snažna narstvom i uzgajanjem smokvi. Pred rat oko 40 organiziranih članova H.S.S.105 „reakcija“ i „špijunaža“, ali se u vezi s se godišnje proizvodilo oko 1400 vagona Konačno, sredinom lipnja 1943., par- ovim ništa konkretno nije moglo otkriti. vina, od čega se većina izvozila s otoka. tizani su ipak pustili na slobodu Ivana Na temelju svega navedenoga zaključeno Bilo je i koza i ovaca, a držale su se i Kunčića-Posinkovića. Kako je navede- je da je „reakcija“ na otoku Hvaru „prilič- košnice pčela. Prihodi seljaka od vlastite no u izvješću Velike župe Cetina, on je no ušutkana“, što je izvršeno obračunom proizvodnje nerijetko nisu bili dostatni, odveden kako bi nad njime bila izvrše- sa „špijunima“ i prilaženjem „poštenih“ među ostalim i zbog niskih cijena njiho- na smrtna kazna, ali su ga partizani ipak HSS-ovaca Narodnooslobodilačkom po- vih proizvoda. U Hvaru, Jelsi, Sućurju, oslobodili nakon što su Talijani uzeli kao kretu.107 Starom Gradu i Vrboskoj ljudi su se bavili taoce djecu partizana koji je sudjelovao u Krajem srpnja 1943., neposredno nakon i ribarstvom. U tim su mjestima privatni- njegovoj otmici. Nakon puštanja na slo- što je u Italiji s vlasti oboren Mussolini, ci posjedovali i veće motorne jedrenjake bodu Kunčić-Posinković nije bio u stanju u mjestu Hvar pojavili su se partizanski kojima se s otoka izvozilo vino, ulje i govoriti, budući da je od pretrpljenog stra- letci, na talijanskome i hrvatskom jeziku, smokve i dopremalo što je stanovništvu ha zapao u živčano rastrojstvo.106 u kojem su Talijani pozvani da napuste bilo potrebno. Na otoku je bilo i nekoliko Na sastanku Kotarskog NOO Hvar odr- otok jer će biti napadnuti. Prema podat- tvornica sardina. Dijelom je bio razvijen i žanom početkom srpnja 1943., izloženi su cima oružništva, 8. kolovoza 1943. u turizam, s hotelima u mjestu Hvaru, ali i 110 rezultati borbe protiv reakcionarnog HSS- Hvarskom polju održan je sastanak broj- drugim mjestima na otoku. Ipak, kako a. U Bogomoljama je pronađen jedan nih mještana Hvara s partizanima. Oni pokazuje primjer Staroga Grada, gospo- HSS-ovski letak, pa je zbog ovoga uhap- su navodno od partizana zahtijevali da darsko stanje još od kraja 19. stoljeća, i za šena i ispitana jedna osoba, ali je usta- ne napadaju talijansku vojsku i oružnike, cijelo vrijeme prve jugoslavenske države, novljeno da je „ispravna“ te je upućena u kako to ne bi izazvalo talijansku odmaz- nije bilo povoljno. Mogućnosti za razvoj partizane. U općini Jelsa među pristašama du, što su partizani prihvatili i povukli se gospodarstva i infrastrukture bile su ogra- ničene, a broj stanovnika Staroga Grada HSS-a nisu primijećeni protivnici, nego je u unutrašnjost otoka.108 Ako su navedeni ocijenjeno da svi podržavaju Narodnoo- podatci točni, onda se ponovno pokaza- 109 M. ANDRIJIĆ, „Izgradnja JNOF na Hvaru“, slobodilački pokret. U općini Stari Grad lo ono što su viša partijska rukovodstva 92.-93. su nedugo prije likvidirana dva „špijuna“, još od početka 1943. oštro kritizirala kao 110 Ivo ĆURIN, „Hvar u vrijeme sloma Kraljevine Jugoslavije“, Otok Hvar u Narodnooslobodilač- koj borbi i socijalističkoj revoluciji 1941-1945., 105 Isto. 107 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 12. Split 1987., 449.-450. Usporedi s: Ivo RUBIĆ, 106 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 3044/1943. 108 Isto, dok. br. 322. Naši otoci na Jadranu, Split 1952., 121.-124.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 27 Iz povijesti neprestano se smanjuje još od kraja 19. stoljeća.111 Za vrijeme NDH, posebno s jačanjem partizanskog pokreta i sve nesigurnijim ratnim prilikama, postojao je ozbiljan problem opskrbe stanovništva hranom. U krajevima u kojima se proizvodila hrana, primjerice u Slavoniji i Srijemu, trebalo je zaštititi poljoprivredne površine od napada partizana i osigurati prikupljanje, odnosno otkup hrane.112 Poseban je problem bila doprema hrane u „pasivne krajeve“, što je podrazumijevalo i dijelove Dalma- cije koji su bili u sastavu NDH. Budući da državni sustav opskrbe tih krajeva hranom nije bio učinkovit, ubrzo su ljudi iz pasiv- Kotarska oblast u Hvaru brzojavom iz siječnja 1942. traži od Ministarstva nih krajeva počeli na svoju ruku dolaziti u unutarnjih poslova NDH da na otok bude žurno upućena hrana poljoprivredna područja kako bi nabavili hranu. To je opet remetilo državni sustav Opće upravno povjereništvo ponovno za- Kotarska oblast Hvar je 20. ožujka opskrbe, pri čemu je krijumčarenje hrane htijevalo od Zapovjedništva 2. armije da 1942. uputila dopis Ministarstvu unutar- bilo rašireno. Također su ljudi iz pasivnih njezine postrojbe poštuju zakonske pro- njih poslova NDH. U njemu je objašnjeno krajeva odlazili u Slavoniju i Srijem kao pise NDH, a također i da budu uplaćene da se dopremljena hrana dijeli stanovniš- poljoprivredni radnici, za što su bili pla- carinske pristojbe za izvezene srdele.114 tvu putem općinskih aprovizacija. U me- ćeni u hrani koju su zatim nosili svojim Do početka 1942. godine stanje prehra- đuvremenu je bilo slučajeva da je Mini- 113 domovima, kako bi prehranili obitelji. ne na Hvaru bilo je nepovoljno. U brzoja- starstvo obrta, veleobrta i trgovine NDH izdalo pojedincima s Hvara otpremna Uza sve navedeno, na području obal- vu Kotarske oblasti Hvar koji je Ministar- odobrenja, kojima im je dopušteno da na nog pojasa pojavio se i problem „odljeva“ stvo unutarnjih poslova NDH zaprimilo 9. otok dopreme određene količine hrane. živežnih namirnica u dio Dalmacije koji siječnja te godine, navedeno je: su anektirali Talijani. Primjerice, krajem Navedeno je bilo suprotno odredbama Obća glad na području kotara. Prijeti listopada 1941. s Hvara je u Split, a zatim Ministarstva unutarnjih poslova kojima je opasnost od nereda. Krađe sve češće. Mo- u ribarnicu Livorno, trebalo izvesti 200 pojedincima zabranjeno da na svoju ruku lim najhitniju liferaciju 10 vagona hra- barila slanih srdela. Carinarnica I. reda u nabavljaju hranu i time remete držav- ne.115 mjestu Hvar primijetila je da je ovaj izvoz ni sustav opskrbe. Kotarska oblast Hvar suprotan propisima. No, intervenirala je U tom je razdoblju Pokrajinski komitet upozorila je da povlašteni pojedinci koji, talijanska vojska, zaprijetivši hrvatskim KPH za Dalmaciju raspolagao podatcima suprotno odredbama, dopremaju hranu na carinicima da će srdele biti izvezene, da su građani u Starome Gradu i Vrbanju otok, time samo stvaraju nove probleme. ako je potrebno i silom. Carinarnica je o organizirali demonstracije na kojima su Kada drugi ljudi saznaju da su neki uspje- ovome izvijestila Opće upravno povjere- od vlasti zahtijevali hranu. Nakon toga su li na taj način doći do hrane, onda i oni, ništvo NDH u Sušaku. Ono je zatim in- u Starome Gradu narodu zaista i podijelje- pod različitim izlikama, putuju u „aktivne terveniralo kod Zapovjedništva 2. armije ne određene količine brašna.116 krajeve“, kako bi tamo kupili hranu i do- koje je odgovorilo kako je uputilo talijan- Također je Kotarska oblast Hvar 12. premili je na Hvar. Osim toga, kada ljudi sko zapovjedništvo u Hvaru da poštuje siječnja 1942. izvijestila Opće upravno koji hranu primaju isključivo putem aprovizacije vide da su povlašteni pojedinci hrvatske carinske propise. No, do tada su povjereništvo da je nedugo prije u Vrbo- sporne srdele već bile izvezene. Zato je uspjeli doći i do živežnih namirnica kojih skoj provaljeno u skladište općinskoga nema u aprovizaciji, među njima se stvara 111 Mladenko DOMAZET, „Stari Grad na Hvaru u prehrambenog odbora i iz njega ukrade- nezadovoljstvo.118 međuratnome razdoblju 1918.-1941. godine“, na hrana. Nije bila riječ o velikoj količini Spalatumque dedit ortum, Zbornik povodom de- Velika župa Cetina je početkom travnja sete godišnjice Odsjeka za povijest Filozofskog hrane, ali je ocijenjeno da se navedeno fakulteta u Splitu, Uredili: Ivan BASIĆ, Marko dogodilo zato što je narod gladan, te je 1942. obavijestila Ministarstvo obrta, ve- RIMAC, Split 2014., 513.-534. leobrta i trgovine u Zagrebu da je otkup 112 Fikreta JELIĆ-BUTIĆ, Ustaše i Nezavisna Dr- ponovno upozoreno na nedostatnu opskr- žava Hrvatska 1941-1945., Zagreb 1977., 132.- bu.117 i dopremu hrane koje je to ministarstvo 134. odredilo za Veliku župu Cetina obavljala 113 Nikica BARIĆ, „Brod na Savi i krijumčarenje 114 HR-HDA-491, Broj: 2787/1941. Zadruga „Hrvatskog radiše“, putem svoje hrane na željeznicama za vrijeme Nezavisne 115 HR-HDA-223, Broj: 242/1942., I. A. Države Hrvatske“, Prilozi za povijest Broda i podružnice u Omišu. No, početkom ožuj- okolice, Knjiga 2, Uredio: Marijan ŠABIĆ, Sla- 116 NOB u Dalmaciji, Knjiga 2, dok. br. 11. vonski Brod 2015., 163.-193. 117 HR-HDA-491, Broj: 1131/1942. 118 HR-HDA-223, Broj: 2766/1942., I. A.

28 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti ka te godine, ta zadruga povukla se iz tog I komunisti su shvaćali važnost pita- strane. Po primitku ovoga dopisa Velika posla. Nakon toga je Velika župa Cetina nja prehrane. Kada su krajem rujna 1941. župa Cetina proslijedila ga je nadležnim organizirala novi sustav otkupa i dopreme oružnici u Dolu Sv. Ane i Dolu Sv. Marije višim vlastima u Zagrebu, sa zahtjevom hrane za svoje potrebe. Velika župa je za primijetili ispisane komunističke parole, da se žurno posreduje kako bi se podjela svaki svoj kotar sklopila ugovor s jednim među njima je bilo i onih koje su izraža- hrane prepustila vlastima NDH.126 No, ne poduzećem, te je od Ministarstva obrta, vale nezadovoljstvo zbog nestašice hra- raspolažem izvorima kako je navedeno pi- veleobrta i trgovine zatraženo da isključi- ne, „Dajte nam kruha, kruha“ ili „Kruha, tanje riješeno. 124 vo tim poduzećima dopusti nabavu raci- kruha, dolje fašizam“. Kasnije će, kako Talijansko preuzimanje podjele hrane oniranih živežnih namirnica. Istovremeno sam prethodno pisao, komunisti kroz mre- imalo je posljedice na držanje stanovnika. je otvorena mogućnost da u Zagrebu bude žu narodnooslobodilačkih odbora težiti Općinski NOO Stari Grad će početkom osnovana središnja poslovnica u kojoj će organizirati poljoprivrednu proizvodnju 1943. u jednom izvješću navesti da su Ta- biti predstavnici navedenih poduzeća s i druge gospodarske djelatnosti, čime je lijani, uskraćujući aprovizaciju „mnogim područja Velike župe Cetina.119 trebalo pomoći stanovništvu, ali u znatnoj selima“ vršili pritisak na seljake, „kupo- mjeri i opskrbi partizanske vojske. U sklopu navedenog Velika župa Ceti- vali“ su ih podjelom hrane, a zauzvrat su oni postajali talijanski doušnici.127 na je 23. ožujka 1942. sklopila ugovor s I Talijani su pitanje prehrane koristili odvjetnikom Antunom Maroevićem iz i kako bi pridobili stanovništvo na svoju Na još jedan način Talijani su pitanje stranu, ali i kako bi na njega izvršili pri- Staroga Grada kao zastupnikom „Obno- prehrane mogli upotrijebiti da pridobi- tisak. Tako je talijansko zapovjedništvo u ve“ – trgovačke i pomorske zadruge s.o.j. ju stanovništvu na svoju stranu. Tako je Starom Gradu krajem rujna 1942. zabra- iz Staroga Grada. Ugovorom je zadruga Ured za promidžbu Velike župe Cetina nilo podjelu hrane stanovništvu te općine, preuzela opskrbu kotara Hvar racionira- krajem rujna 1942. upozorio da bi Talija- odnosno podjelu je trebalo izvršiti pod ta- nim živežnim namirnicama.120 ni upravo na Hvaru, kao i Braču, mogli lijanskim nadzorom. U vezi s ovime veliki iskoristiti prehranu za vlastitu promidžbu. Inače je od 1. rujna 1941. do sredine župan Ante Luetić u Omišu ocijenio je da Pri tome je naveden primjer mjesta Hvar, travnja 1942. na Hvar ukupno dopremlje- takav postupak, kojemu nedostaje „takta“, gdje stanovništvo gladuje, ali se zato no 382 tone kukuruza, 315 tona pšenice, pa i „učtivosti“, karakterizira odnos tali- „izvanredno hrane“ talijanski optanti i odnosno kukuruznog i pšeničnog brašna, janske vojske prema vlastima NDH koji je članovi fašističke omladinske organizaci- kao i puno manje količine ječma, što očito suprotan svim ugovorima i sporazumima je Gioventù Italiana del Littorio.128 Zaista nije bilo dovoljno za solidnu opskrbu, a između NDH i Italije.125 je Kotarska oblast Hvar sredinom travnja osim toga ta je hrana stizala neredovito. Krajem prosinca 1942. Kotarska oblast 1943. upozorila da se u posljednje vrije- Također, na otok nisu dopremljene nika- Hvar žalila se Velikoj župi Cetina da po- me znatan broj djece premjestio u mjesnu 121 kve druge količine racionirane hrane. djela hrane koju na njezinu području vrši talijansku školu. Kotarska oblast smatrala Stanje nije bilo bolje ni godinu dana ka- talijanska vojska, ne može biti ni točna niti je da su hrvatska djeca prešla u tu školu snije, te je Zapovjedništvo oružničkog pravedna, budući da Talijani ne raspolažu zato što ona ima svoju kuhinju. Kotarska krila Omiš u vezi sa stanjem tijelom prve podatcima o točnom broju stanovnika. Na oblast Hvar ocijenila je da bi roditelji dje- polovine travnja 1943. godine izvijestilo temelju navedenoga čini se da je do tada cu povukli iz talijanske škole, kad bi se da su „glad i nevolja“ potpuno demorali- talijanska vojska preuzela podjelu hrane ona u hrvatskim školama mogla hraniti. zirali stanovništvo: ne samo u općini Stari Grad, nego na ci- Zato je od pretpostavljenih vlasti zatra- Samo u gradu Hvaru leži i boluje od jelome otoku. Kotarska oblast Hvar dalje ženo da se i u hrvatskim školama otvore gladi 40 osoba kojima otječe glava i udo- je navela kako je namjera talijanske voj- kuhinje, budući da je „šteta“ da se djeca 129 vi, postupeno gube svjest i svakog časa ske uskratiti hranu obiteljima čiji su čla- „odnarođuju“ na opisani način. 122 novi u partizanima, i tako ih kazniti. No, očekuje se smrt. Po selima je još gore. Pomorstvo i ribarstvo ni taj cilj Talijani ne mogu postići, budući Stanje se je nešto kasnije ipak popra- da ne raspolažu točnim podatcima tko se vilo, jer su pristigle određene količine Rimskim ugovorima od 18. svibnja nalazi u partizanima. Zato bi bilo najbolje krumpira i kukuruza, dok je i „Caritas“ za 1941. kojima je utvrđena granica između kada se talijanska vojska ne bi miješala u siromašno stanovništvo otoka dopremio NDH i Italije, također je uspostavljen i podjelu hrane, budući da time stvara „još u Omiš određene količine hrane. Ipak je Razvojačeni pojas koji se protezao duž di- više nezadovoljstva“ među narodom. Ako oružništvo ocijenilo da ni navedeno nije jela obale i zaleđa koji je pripao NDH. U Talijani određena sela žele isključiti iz dovoljno, a i dalje je postojao problem ne- tom pojasu, odnosno na dijelu jadranske sustava aprovizacije, to su mogli naredi- obale koji je pripao NDH, ona nije smjela redovite dopreme hrane.123 ti vlastima NDH koje će to provesti. No, držati ratnu mornaricu. Ipak je u Zagre- 119 HR-HDA-1501, Velika župa Cetina, Preh. Broj: podjelu hrane i dalje je trebala voditi Ko- bu osnovano Zapovjedništvo Mornarice 572/1942. tarska oblast Hvar, kako je to činila i pri- 120 HR-HDA-1501, Preh. Broj: 420/1942. je i pri čemu nije bilo prigovora ni s koje 126 HR-HDA-491, Broj: 1976/1943. 121 HR-HDA-491, Broj: 4792/1942. 127 NOB u Dalmaciji, Knjiga 5, dok. br. 50. 122 NOB u Dalmaciji, Knjiga 6, dok. br. 283. 124 NOB u Dalmaciji, Knjiga 1, dok. br. 407. 128 HR-HDA-491, Broj: 10.946/1942. 123 Isto, dok. br. 286. 125 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 287. 129 HR-HDA-491, Broj: 4264/1943.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 29 Iz povijesti

NDH pod čijim su zapovjedništvom bila Usto su Talijani za svoje potrebe preu- Kao što sam pisao u prvom dijelu ovoga lučka zapovjedništva duž hrvatskog dije- zeli i prostorije u prizemlju zgrade Luč- priloga, talijanska vojska je krajem stude- la obale. Pod Lučkim zapovjedništvom kog poglavarstva Hvar, a u ljeto 1943. noga 1942. napustila Sućuraj, ali ga je po- Makarska nalazila su se i lučka poglavar- tražili su da hrvatska strana isprazni i prvi novno zaposjela sredinom siječnja 1943. stva Hvar i Stari Grad, kojima su bile po- kat te zgrade, budući da je bio potreban godine. Talijani su u tome mjestu raspore- 134 dređene tri lučke postaje (Jelsa, Sućuraj, Talijanima. dili topništvo i uspostavili svoj lučki ured, 130 Vrboska). Sredinom 1942. Talijani su na svjetio- što je trebalo služiti nadzoru prometa No, nakon što je talijanska vojska u ruj- niku na otočiću Pločica uz hrvatsko oso- Hvarskim kanalom kojega je u tom raz- nu 1941. preuzela upravu nad Razvojače- blje postavili i svoga svjetioničara. Luč- doblju počela ugrožavati partizanska mor- nim pojasom, u lukama na tom području ko zapovjedništvo Makarska naredilo je narica.136 U vezi s ovime Talijanska voj- raspoređeni su talijanski mornarički ča- Lučkom poglavarstvu Hvar da hrvatskom na misija u Hrvatskoj je krajem siječnja snici. Vrlo brzo došlo je do nesuglasica, osoblju tog svjetionika nastavi isplaćivati 1943. zatražila da se, radi osiguranja noć- budući da su predstavnici NDH smatrali plaće i osiguravati mu opskrbu hranom. ne plovidbe i vojnih potreba, talijanskim da se ti talijanski časnici preko mjere upli- No, talijansko mornaričko zapovjedništvo vojno-pomorskim oblastima na raspola- 131 ću u lučku službu. Tako su Talijani 24. na Hvaru je nedugo kasnije odbilo izda- ganje stavi svjetionik Sućuraj i njegovo listopada 1941. zabranili isticanje hrvat- ti propusnicu glavaru Lučkog poglavar- osoblje. Zapovjedništvo Mornarice NDH ske zastave na zgradi Lučkog poglavarstva Hvar da posjeti svjetionik Pločica, je nedugo kasnije odredilo da se navedeni stva Stari Grad, odnosno tvrdili su da bi, s obrazloženjem da se taj objekt nalazi svjetionik, s osobljem i opremom, stavi uz hrvatsku zastavu, trebala biti istaknuta i pod talijanskim nadzorom. Opće upravno na privremeno raspolaganje talijanskom talijanska. Nakon intervencije predstavni- povjereništvo NDH se oko ovoga žalilo Zapovjedništvu svjetionika i signalizaci- ka NDH, Zapovjedništvo 2. talijanske ar- Zapovjedništvu 2. armije, a ono je u ruj- je Dalmacije (Commando fari e segnala- mije je u veljači 1942. priznalo pogrešku nu 1942. odgovorilo da otočić Pločica u menti marittimi della Dalmazia) u Splitu. podređenih, kojima su dane upute da ne Korčulanskom kanalu pripada Kraljevini Glavar Lučke postaje Sućuraj trebao je sprečavaju isticanje hrvatske zastave.132 Italiji, pa i svjetionik pripada pod talijan- izvršiti privremenu predaju svjetionika Kasnije je mornaričko osoblje NDH sku upravu. Kada je o ovome obaviješteno Talijanima, pri čemu je trebalo zapisnički postalo i meta napada partizana. U rujnu Ministarstvo vanjskih poslova NDH, ono utvrditi stanje njegove opreme. Upravitelj 1942. partizani su zarobili različitu opre- je krajem 1942. zauzelo stajalište da hr- svjetionika trebao je i dalje primati plaću mu i hranu namijenjenu za lučka pogla- vatski svjetioničari i dalje vrše službu na i službenu odjeću od Lučkog zapovjed- varstva na otoku Hvaru, o čemu je Oruž- svjetioniku Pločica, da NDH uzdržava taj ništva Makarska, dok je u službenom i nička postaja Stari Grad izvijestila: svjetionik, dakle on je u „našim rukama“, a također je naglašeno da prema razgra- stegovnom pogledu podređen navedenom Dana 20. rujna 1942 godine 6 km. sje- ničenju utvrđenom Rimskim ugovorima talijanskom zapovjedništvu u Splitu.137 verno od Starigrada kod rta Skorušica otok Pločica pripada NDH. Zato je prepo- jedna grupa partizana sačekala je motor- Talijani su nakon sloma Kraljevine Ju- ručeno Općem upravnom povjereništvu ni jedrenjak Pavičić Marka iz Starigrada, goslavije preuzeli brodove njezine rat- da, ako to smatra primjerenim, eventual- koji je za sobom vukao 2 čamca, jedan ne mornarice, ali su uspostavili i svoju no ponovno posreduje kod Zapovjedniš- lučkog poglavarstva Starigrad sa doča- upravu u parobrodarskim društvima „Ja- tva 2. armije, kako bi se glavaru Lučkog snikom Kovačević Lukom (…), a drugi dranska plovidba“ (Sušak) i „Dubrovačka poglavarstva Hvar dopustio dolazak na čamac sa lučnim poglavarom iz Hvara, plovidba“.138 Ovo je utjecalo i na održava- svjetionik Pločice, radi „vršenja svojih a koji su u tim čamcima vozili spremu i nje pomorskih veza duž dijela obale koji starješinskih dužnosti“. Pri ovome je ipak hranu, pozvali ih uz obalu i oteli im 10 je nakon Rimskih ugovora ostao u sastavu preporučen oprez, kako ustrajnim traže- dočasničkih odijela, 8 pari cipela, 30 kg. NDH. Tako je i Hvar izravnu parobrod- njima položaj NDH u tom pitanju ne bi brašna, 4 kg. cukra, 2 kg. masti, 5 kg gra- sku vezu imao samo sa Splitom, koji je bio pogoršan. Opće upravno povjereniš- ha, 45 kg. krumpira, jedan fenjer i 1 kišnu bio talijanski teritorij, a početkom 1943. tvo ocijenilo je da nova intervencija kod kabanicu, pa ih potom uputili da sa čam- Zapovjedništva 2. armije ne bi imala smi- parobrodi „Dubrovačke plovidbe“ koji su cima produže put.133 sla. Zato je cijeli predmet početkom 1943. plovili između Dubrovnika i Splita uopće 130 Mladen COLIĆ, Takozvana Nezavisna Država proslijeđen Poslanstvu NDH u Rimu, nisu pristajali na Hvaru. Vlasti NDH ovaj Hrvatska 1941., Beograd 1973., 248.-249. kako bi ono kod središnjih talijanskih vla- su problem pokušavale riješiti usposta- 131 Nikica BARIĆ, „Pomorstvo Nezavisne Države Hrvatske u okolnostima talijanske prisutnosti na sti poduzelo korake, kojima je trebalo osi- 136 Nikola ANIĆ, „Sućuraj u drugoj polovini 1942. istočnom Jadranu (1941. – 1943.)“, Radovi Za- gurati probitke NDH u vezi s Pločicom.135 i prvoj polovini 1943. godine“, Hvarski zbornik, voda za povijesne znanosti Hrvatske akademija Nemam podataka kako je dalje rješavano 4, Hvar 1976., 80.-84. znanosti i umjetnosti u Zadru, Sv. 58, Zagreb- 137 HR-HDA-1450, svitak D-2220, snimka 213, Zadar 2016., 359-363. ovo pitanje. Ministarstvo oružanih snaga, Glavni stožer, Iz- 132 HR-HDA-491, Broj: 3130/1941., Broj: vještajni odjel, Broj: 645/1943. 1645/1942. 134 HR-HDA-491, Broj: 6472/1943. 138 N. BARIĆ, „Pomorstvo NDH u okolnostima ta- 133 HR-HDA-491, Broj: 11.243/1942. 135 HR-HDA-491, Broj: 13.983/1942. lijanske prisutnosti na istočnom Jadranu“, 364.

30 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti

Stari Grad na Hvaru vom linije Makarska – Jelsa koju su odr- kada je lov na nju najintenzivniji, Kotar- ona koja su mogli nadzirati. Tako je ribo- žavali motorni brodovi.139 ska oblast Hvar zahtijevala je da se žurno lov, dnevni i noćni, ograničen na područja Uprava talijanske vojske nad obalnim poduzmu koraci kako bi Talijani odustali u neposrednoj blizini mjesta u kojima su 140 pojasom NDH utjecala je i na ribarenje. od obveznog korištenja novih svjetiljki. postojale talijanske posade.143 Kotarska oblast Hvar je sredinom travnja Talijani su očito pristali da se na određeno Okružni komitet KPH Brač-Hvar je po- 1942. obavijestila nadležne vlasti kako je vrijeme odgodi korištenje novih svjetiljki. četkom rujna 1942. ocijenio da će, nakon Lučko poglavarstvo Hvar je početkom talijanska vojska naredila da ribari na tom talijanske odluke o prikupljanju plovila, rujna 1942. ponovno zatražilo od Općega otoku još samo do 1. svibnja mogu noću biti teže prebacivati ljudstvo koje je s upravnog povjereništva NDH da kod Ta- loviti ljetnu ribu sa svjetiljkama pričvršće- Hvara trebalo uputiti u partizanske jedini- lijana ishodi da se odgoda uvođenja novih nim na plovilima iznad površine vode. S ce na kopnu.144 I dok su opisane talijan- svjetiljki produlji do kraja te godine, te da obrazloženjem da zbog potreba protuzrač- ske mjere otežale partizanima održavanje se do tada može ribariti s postojećim za- ne obrane treba osigurati noćno zamrače- veza, one su pogodile i ribare. Zapovjed- sjenjenim fenjerima.141 nje, Talijani su zahtijevali da ribari nakon ništvo Mornarice NDH je 19. rujna 1942. 1. svibnja počnu koristiti nove, podvodne No, sredinom kolovoza 1942. talijan- nadležnim vlastima žurno proslijedilo sko Vojno-pomorsko zapovjedništvo Dal- električne svjetiljke. Kotarska oblast Hvar izvješće Lučkog zapovjedništva u Ma- macije u Splitu ocijenilo je da na Hvaru objasnila je da bi uvođenje takvih novih karskoj. U njemu je navedeno da Talijani i Braču treba provesti zapljenu, odnosno svjetiljki bilo skupo i složeno, štoviše već gotovo mjesec dana na području od pretpostavljala je da Talijani zapravo žele prikupljanje plovila u pristaništima koja Omiša do Stona, uključujući i otoke Brač takve svjetiljke, koje su bile talijanske su pod nadzorom talijanskih snaga.142 Ta- i Hvar, ne dozvoljavaju ribolov na plavu proizvodnje, učiniti obveznima, kako bi ih lijani su odlučili provesti ovu mjeru kako ribu. Talijani su svjećaricama dozvolili mogli prodati. S druge strane, ako Talijani bi onemogućili nedopušteni promet izme- da idu u lov samo ponekad i to samo na ne dopuste ribarima rad s postojećim svje- đu obala i otoka. S ovime je bila povezana „vrlo ograničenim i skučenim morskim tiljkama, prijetila je opasnost da će oni i mjera uvođenja područja dozvoljenog zonama“: ostati bez zarade, a stanovništvo bez ribe ribolova. Pri tome Talijani nisu izabrali koja je važan izvor prehrane. Budući da se područja u kojima ima najviše ribe, nego Ovog mraka plava riba pojavila se u ve- približavao svibanj, kada je ribe najviše i ćoj količini na ovom području i plovi sad 140 HR-HDA-491, Broj: 4123/1942. 139 HR-HDA-491, Broj: 295/1943., Broj: 141 HR-HDA-491, Broj: 9462/1942. 143 NOB u Dalmaciji, Knjiga 6, dok. br. 126. 4703/1943. 142 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 254. 144 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 95.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 31 Iz povijesti

Hrvatski Jadran (foto Tošo Dabac, Hrvatski krugoval 1941.) kanalima pred očima gladnih ribara, koji iste godine pod talijanskim nadzorom na Gradu (udružene zdravstvene općine Stari ne smiju i ne mogu poći na ribolov.145 Hvaru bilo 319 plovila.148 Grad – Vrboska).149 U skladu s navedenim, Zapovjedništvo U još jednom dopisu koji je Kotarska Zdravstvene prilike Mornarice NDH zatražilo je od nadlež- oblast Hvar krajem srpnja 1941. uputila Ministarstvu zdravstva NDH, navedeno nih da poduzmu korake, kako bi Talijani Na traženje Ministarstva zdravstva je da na tom otoku postoji neravnomjeran dozvolili redovni ribolov jer je riječ o eg- NDH da dostavi podatke o liječnicima na zistenciji ne samo obitelji ribara, nego, u raspored liječnika. U samom mjestu Hvar području svoga kotara, Kotarska oblast ima ih četvorica, a na cijelom ostalom trenutnim okolnostima slabe opskrbe hra- Hvar je tijekom druge polovine 1941. dijelu otoka samo trojica. Kada je riječ o nom, i cjelokupnog stanovništva.146 No, izvijestila da dužnost kotarskog i općin- dr. Orestu Žunkoviću, zaključeno je da navedeno nije bilo provedeno, budući da skog liječnika u mjestu Hvar obnaša dr. je on u mjestu Hvar „suvišan“, s obzirom je Zapovjedništvo oružničkog krila Omiš Ivo Mariani. Osim njega, u mjestu Hvar na njegovu „marksističku orijentaciju i sredinom studenoga 1942. godine izvi- kao privatni liječnici radili su i dr. Jerko rad“. Kad je riječ o dr. Politeu u Staro- jestilo da Talijani i dalje nisu vlasnicima me Gradu, objašnjeno je da se on pret- Machiedo i dr. Leonida Novak, inače vratili brodove koje su prikupili u kolovo- hodno istaknuo svojim jugoslavenskim umirovljenici. Također je u mjestu Hvar zu te godine. Tako je narod ostao bez ribe, djelovanjem, zbog čega je došao u sukoba koju mu je mogla poslužiti za prehranu radio i dr. Orest Žunković, također pri- s mještanima, pa mnogi bolesnici iz tog tijekom predstojeće zime.147 vatni liječnik, ali i liječnik Okružnog mjesta radije odlaze liječniku u Jelsu (dr. Prema talijanskim podatcima, tijekom ureda za osiguranje radnika. Nasuprot Brida). Zato je predloženo da u Starom siječnja 1943. na otoku Hvaru bilo je ovome, u drugim mjestima otoka bila su Gradu bude imenovan novi liječnik, dok je Politeo trebalo premjestiti u Bogomo- „koncentrirano“, odnosno pod nadzorom samo tri liječnika, dr. Vojtjeh Brida u lje. Istodobno je trenutnog liječnika u Bo- talijanskih snaga, 438 plovila. Navedena Jelsi (udružena zdravstvena općina Jelsa), gomoljama, dr. Pavkovića, trebalo pre- mjera nastavila se primjenjivati i tijekom dr. Vjekoslav Pavković u Bogomoljama mjestiti na neku drugu dužnost, budući da predstojećih mjeseci, pa je tijekom lipnja (udružena zdravstvena općina Bogomolje je on, zbog svoje povučenosti i osebujnog – Sućuraj) i dr. Baldo Politeo u Starom 145 HR-HDA-491, Broj: 10.501/1942. 149 HR-HDA-226, Ministarstvo zdravstva i udruž- 146 Isto. 148 NOB u Dalmaciji, Knjiga 5, dok. br. 198, Knjiga be NDH, Glavno ravnateljstvo za zdravstvo, 147 NOB u Dalmaciji, Knjiga 4, dok. br. 376. 7, dok. br. 176. Broj: 20.466/1941., Broj: 47.439/1941.

32 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti ponašanja, bio u čestim zavadama s mje- nemoguće. Upravo zato u Starome Gradu Hvar.154 Prema nekim izvorima, na Hvar snim stanovništvom. Kada je riječ o mje- treba osnovati dom narodnog zdravlja s je dopremljeno nešto više od 400 Židova. stu Sućuraj, Kotarska oblast Hvar ukazala bolničkim odjeljenjem. Osim toga, Stari Bila je riječ o Židovima koji su prethod- je na činjenicu da je ono 19 kilometara Grad je u središtu Hvara, a također je i bli- no pobjegli iz Sarajeva, kao i Židovima iz udaljeno od Bogomolja, a veza između ta zu Braču, pa bi i zato bio najbolje mjesto Mostara.155 dva mjesta je vrlo slaba, te se sastoji od za smještaj doma narodnog zdravlja koji General Mario Roatta, zapovjednik 2. uske planinske staze. Zato je ocijenjeno bi osigurao zdravstvenu skrb za stanov- armije, početkom prosinca 1942. odredio je kako bi bilo bolje kad stanovništvo Su- ništvo oba otoka. No, po primitku ovoga da Židovi sabrane u Razvojačenom pojasu ćurja ne bi bilo upućeno na liječnika u dopisa Ministarstvo zdravstva NDH je treba staviti pod nadzor i potpunu interna- Bogomoljama, nego na općinske liječnike početkom 1941. odgovorilo da otvaranje ciju. No, Zapovjedništvo XVIII. armijskog u mjestima Gradac i Trpanj, s kojima je doma narodnog zdravlja u Starome Gradu zbora odgovorilo je da na Hvaru, kao i na Sućuraj u redovitim okolnostima povezan trenutno ne dolazi u obzir, budući da se Braču, gdje je također upućen dio Židova, parobrodskom vezom. No, Ministarstvo planira otvaranje državne bolnice u Ma- ne raspolaže opremljenim barakama koje zdravstva u Zagrebu nije poduzelo nika- karskoj.152 kve mjere u vezi s prijedlozima Kotarske bi mogle poslužiti kao sabirni logor.156 150 oblasti Hvar. Prisilni boravak Tako je dio Židova koji su dopremljeni Spomenuti dr. Žunković, kojega su Židova na Braču na Hvar smješten po privatnim kućama u vlasti Kraljevine Jugoslavije zbog komu- 157 Nakon proglašenja NDH ona je, po uzo- Jelsi, a ostali u pet hotela u mjestu Hvar. nističke djelatnosti osudile na višemjeseč- ru na Njemački Reich, uvela zakonske i Čini se da su Židovi smješteni u Jelsi kanu zatvorsku kaznu, uhvaćen je u prosincu druge mjere protiv Židova. Njezine vlasti snije premješteni u spomenute hotele. Po- 1941. kada je s još nekoliko osoba prevo- započele su s upućivanjem Židova u svoje četkom 1943. talijanska vojska morala je zio oružje. Talijanski vojni sud u Šibeniku riješiti i pitanje plaćanja troškova smješta- osudio ga je na dugogodišnju zatvorsku sabirne logore, gdje su najvećim dijelom ja Židova, odnosno plaćanja vlasnicima kaznu, ali su ga zatim Talijani s partizani- izgubili živote. Tijekom 1942. dio Žido- kuća u Jelsi i hotela u mjestu Hvar.158 ma razmijenili za talijanske zarobljenike. va iz NDH deportiran je u njemački logor

Dr. Žunković je početkom 1943. poginuo Auschwitz, gdje su također stradali. Pred Sredinom studenoga 1942. Zapovjedniš- u partizanima.151 ovim progonom dio Židova sklonio se u tvo 2. armije odredilo je da se Židovima krajeve koje su Talijani anektirali Rim- Inače je Općinsko poglavarstvo Stari počnu dijeliti dnevni obroci hrane jednaki skim ugovorima, odnosno u Razvojače- Grad sredinom rujna 1941. uputilo dopis onima koje su Talijani dijelili svim osoba- ni pojas nad kojim je talijanska vojska u Ministarstvu zdravstva NDH. U njemu je ma koje su držali u internaciji, a koje u in- navedeno da su za vrijeme bivše Jugosla- rujnu 1941. preuzela upravu. Pitanje tih ternaciji nisu korištene kao radna snaga.159 Židova dovelo je do nesuglasica između vije otoci Hvar, kao i Brač, bili potpuno U vezi sa zahtjevom Zapovjedništva 2. Nijemaca i Talijana. Nijemci, kao i pred- zapušteni u zdravstvenom pogledu. Asa- armije da se nad Židovima provede stroga stavnici NDH, zahtijevali su od Talijana nacijski radovi po selima nisu obavljani, internacija, Zapovjedništvo XVIII. armij- da izruče Židove koji su izbjegli u dijelo- iako su bili potrebni zbog stalne pojave skog zbora je u ožujku 1943. izvijestilo da tifusa i drugih zaraznih bolesti. Zato uskr- ve NDH pod nadzorom talijanske vojske. su Židovi u mjestu Hvar smješteni u pet snuće „naše narodne države“ budi nadu da Pred ovim pritiscima, Talijani su sredi- međusobno blizu smještenih hotela, što će spomenuti otoci dobiti uređenu zdrav- nom 1942. te Židove odlučili internirati u je olakšavalo nadzor nad njima. S druge stvenu službu. U tom je smislu Općinsko nekoliko logora na području Razvojače- 153 strane ti hoteli nalazili su se u središtu poglavarstvo Stari Grad predložilo da u nog pojasa. mjesta, te se Židove nije moglo potpuno tome mjestu bude osnovan dom narodnog Zapovjedništvo 2. armije je 6. kolovoza zdravlja s higijenskim i bolničkim odjelje- 1942. obavijestilo Vladu za Dalmaciju u 154 HR-HDA-1450, svitak D-204, snimka 706, njem. Iako je navedeno da su manje bolni- Zadru da će 1500 Židova, koji su u po- [Comando superiore FF. AA. „Slovenia-Dalma- zia“, Ufficio affari civili], N. 8272/1942. ce načelno razmjerno skuplje od velikih, sljednje vrijeme iz NDH ušli u anektira- 155 Jaša ROMANO, Jevreji Jugoslavije 1941-1945. upozoreno je da to ne može biti argument nu Dalmaciju, biti premješteno u obalno žrtve genocida i učesnici Narodnooslobodilač- kog rata, Beograd 1980., 146. kada je riječ o Starome Gradu. Naime, i područje NDH, na lokacije koje su pod prethodno je prijevoz bolesnih s Hvara u 156 HR-HDA-1450, svitak D-206, snimke 67-68, nadzorom talijanske vojske, pa je 500 od Comando superiore FF. AA. „Slovenia-Dalma- bolnicu u Split nerijetko predstavljao teš- tih Židova trebalo biti upućeno na otok zia“, Ufficio affari civili, N. 13762/1942. koću, ali u trenutnim okolnostima, kada 157 HR-HDA-1450, svitak D-206, snimke 75-78, je parobrodarski promet vrlo ograničen, 152 HR-HDA-226, Glavno ravnateljstvo za zdrav- Comando superiore FF. AA. „Slovenia-Dalma- stvo, Broj: 41.035/1941. zia“, Ufficio affari civili, N. 2422/1943. slanje bolesnika u Split postalo je gotovo 153 Nikica BARIĆ, „Otok Brač u Drugome svjet- 158 HR-HDA-1450, svitak D-206, snimke 79-80, skom ratu (od proglašenja Nezavisne Države Comando superiore FF. AA. „Slovenia-Dalma- 150 HR-HDA-226, Broj: 26.418/1941. Hrvatske do kapitulacije Kraljevine Italije) zia“, Ufficio affari civili, N. 3229/1943. 151 Tonko NOVAK, „Dr. Orest Žunković – hvar- (IV.)“, Politički zatvorenik, glasilo Hrvatskog 159 HR-HDA-1450, svitak D-206, snimke 464-466, ski liječnik i revolucionar“, Hvarski zbornik, 3, društva političkih zatvorenika, br. 284, Zagreb Comando superiore FF. AA. „Slovenia-Dalma- Hvar 1975., 65.-71. 2020., 17. zia“, Ufficio affari civili, N. 12756/1942.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 33 Iz povijesti izolirati, nego im je bilo dopušteno kreta- druge polovine svibnja 1943. zajedno s politici i o pripadnosti pojedinaca, te kad nje, ali pod strogim nadzorom.160 talijanskom vojskom sudjelovao u akciji ga se zapita kojoj stranci pripada otvore- No, u tom su razdoblju Talijani odlučili čišćenja istočnog dijela otoka, od Jelse do no i javno odgovara: Ja sam komunista, a Židove u logorima u Razvojačenom poja- Sućurja, u vezi s raspoloženjem stanov- drugi ja sam partizan, koji želim pobjedu su premjestiti u sabirni logor na otoku Ra- ništva na tom području će izvijestiti: Engleske. O ustaštvu i hrvatstvu nema ni bu.161 Tako su i Židovi s Hvara sredinom Pučanstvo cielog ovog područja, koje traga, jer tamošnje pučanstvo uobće nije lipnja 1943. otpremljeni na Rab.162 je pod dominacijom pobunjenika, ostavlja osjetilo našu vlast, a ono pojedinaca, koje dojam jednog najzapuštenijeg predjela, je pripadalo Ustaškom pokretu ili je izbje- Raspoloženje naroda više divljačkog nego li uljudbenog izgleda. glo ili se pridružilo partizanima. Ove su obaviesti posve točne, a mogu se manje- U ovom dijelu navest ću neke izvore Nikog ne pozna, a najmanje svoju državu, više primijeniti na čitav otok Hvar i otok o tome kako su predstavnici vlasti NDH dok jedino znaju samo za pobunjenike, Brač.168 gledali na političko raspoloženje stanov- koji su ih do ovog stupnja uljudbe dove- I Zapovjedništvo oružničkog krila u ništva na Hvaru. li. Svaki pučanin od najstarijeg čovjeka do djeteta od 4 godine, od straha i osvete Omišu je sredinom srpnja 1943. ocijenilo Milivoj Gracin, promidžbeni izvjesti- partizana ne smije rieči progovoriti, sve da bi na njegovu području trebalo raspo- telj u Velikoj župi Cetina, u travnju 1942. je plašljivo i uznemireno. Djeca pozdrav- lagati postrojbama NDH koje bi se mogle ocijenio je da je raspoloženje naroda u toj ljaju sa stisnutom šakom i poklikom „Smrt suprotstaviti partizanima, ali bi one također župi plod, kako se izrazio, „psihološke fašizmu sloboda narodu“, nema pojma što prisilile stanovništvo da ispunjava svoje predispozicije“ stvorene tijekom prethod- je Hrvat i Hrvatska država.165 obaveze prema državi. Upozoreno je da se nih desetljeća. U zagorskim dijelovima ovo posebno odnosi na stanovništvo Brača žive siromašni seljaci koje odlikuje „vi- Pavlović je smatrao kako bi se stanje moglo izmijeniti kada bi na Hvaru bili i Hvara koje je „obijesno“, budući da nije soka hrvatska svijest“. Nasuprot tome, u proživjelo stradanja s kojim se suočio na- priobalnom dijelovima postoje „predrasu- pojačano oružništvo i na otok upućene domobranske snage. Onda bi se moglo rod na kopnu, koji je morao trpjeti nasilja de“ prema NDH i prema silama Osovine, četnika, partizana i talijanske vojske.169 odnosno crta „starog iskvarenog svijeta“ uništiti partizane, nakon čega bi se sta- U izvješću Zapovjedništva oružničkog koji mrzi ustaše. Tako se s obalnog pod- novništvo na otoku uvjerilo u opstojnost 166 krila Omiš, sastavljenom početkom rujna ručja novače „odmetnici i bjegunci“ koje i moć NDH i vratilo redovitom životu. 1943., nekoliko dana prije objave talijan- vode komunisti. Poseban pak „mentalitet“ Zapovjedništvo 6. oružničke pukovnije ske kapitulacije, pesimistično je navedeno postoji među stanovnicima otoka Brača i u Mostaru je u istom razdoblju ocijenilo da zbog represivnih mjera koje provodi Hvara. Gracin je ocijenio da stanovnici da se stanovništvo istočnog dijela Hvara talijanska vojska, primjerice nedugo prije tih otoka nisu prožeti „borbenim hrvat- nalazi između dvije vatre. Ako ono dojavi na Braču, među narodom postoji uvjere- skim duhom“ i lako nasjedaju „smicali- podatke koji će pomoći borbi protiv parti- nje kako NDH uopće ne postoji, budući da cama“. No, također su politička opredje- zana, izlaže se njihovoj odmazdi. S druge ih ne štiti od Talijana. Tako se narod ma- ljenja otočana „nestalna“ i na njih utječu strane, isti ti ljudi moraju strahovati od sovno priklanja partizanima, u njima vidi egzistencijalne prilike. Kada su te prilike odmazde koju će Talijani izvršiti nakon zaštitnike, te im se „slijepo pokorava“. To nešto bolje, primjerice nakon što je osigu- partizanskih napada.167 što su zapadni saveznici zauzeli Siciliju rana doprema hrane, ljudi odmah postaju Velika župa Cetina je u svome mje- također je dalo poleta partizanima, ali je mirniji, odnosno u sebi „guše“ inače pri- sečnom izvješću o stanju tijekom lipnja utjecalo i na dio naroda koji je prethodno sutno neraspoloženje prema NDH.163 1943. godine o raspoloženju stanovništva povučeno pratio događaje, pa je sve bilo Zapovjedništvo 6. oružničke pukovnije na otoku Hvaru izvijestila: „opijeno“ neprijateljskom promidžbom. u Mostaru je u ljeto 1942. ocijenilo da u Jedan službeni organ, koji je dobio za- Među narodom je vladalo uvjerenje da će središnjoj Dalmaciji represivne mjere tali- datak da na području obćine Jelsa, Bogo- Talijani ubrzo napustiti Dalmaciju, a za- janske vojske, slabo gospodarsko stanje i molje, Sućuraj, Vrboska ocrta političku tim će vlast preuzeti partizani i time „pri- osjećaj nezaštićenosti dovode do toga da su situaciju dostavlja izvješće: Na području premiti teren Anglosasima“.170 komunisti sve snažniji i da imaju potporu gorenavedenih obćina uobće se ne zapaža Kao što se vidi, iz perspektive vlasti i među onim dijelovima stanovništva koji naša državna vlast a priznaje se partizane NDH pesimistično se promatralo na raspo- 164 im prethodno nikada nisu bili naklonjeni. kao jedinu postojeću vlast, jer nije nitko u loženje stanovnika Hvara. Među ostalim, Poručnik Ivan Pavlović, zapovjednik stanju da to sprieči, kad nema uobće na- talijanska prisutnost ograničila je djelo- Oružničkog voda Hvar, koji je tijekom ših oružanih snaga, a talijanske vojne vla- vanje tih vlasti, koje osim toga nisu bile sti ništa ne poduzimaju. – Kad se zađe u uspješne u rješavanju problema kao što 160 HR-HDA-1450, svitak D-206, snimka 81, Co- razgovor s tim ljudima obično se govori o mando superiore FF. AA. „Slovenia-Dalmazia“, Ufficio affari civili, N. 2907/1943. 168 HR-HDA-223, U. M. Taj. Broj: 3044/1943. 165 HR-HDA-1450, svitak D-2220, snimke 486- 169 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 297. 161 J. ROMANO, Jevreji Jugoslavije, 143. 487, Ministarstvo oružanih snaga, Glavni sto- 162 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 287. žer, Izvještajni odjel, Broj: 4052/1943. 170 Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941-1945., Zbornik dokumenata, Knjiga 8, ru- 163 HR-HDA-237, Taj. Broj: 496/1942. 166 Isto. jan-listopad 1943., godine, Split 1985., dok. br. 164 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 266. 167 NOB u Dalmaciji, Knjiga 6, dok. br. 300. 458.

34 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Iz povijesti je redovita opskrba hranom. njeno je kako će biti potrebno Također, kao što sam opisao, „mnogo upornog političkog nerijetko talijanska vojska rada“ da se podigne „duh bor- nije ni željela pomoći vlasti- benosti“ i time i odaziv ljudi u ma NDH, a onda je, u drugim partizane.173 Istodobno s ovim slučajevima, nakon partizan- je partijska organizacija na skih napada provodila od- Hvaru morala provoditi mje- mazde nad stanovništvom, što re suzbijanja „reakcionarnog“ vlastima NDH ponovno nije djelovanja HSS-ovaca. No, odgovaralo jer su smatrale da zatim je širi razvoj događaja, te odmazde pogađaju nevino odnosno slom Italije u rujnu hrvatsko stanovništvo. 1943. godine, otvorio mo- U takvim okolnostima ko- gućnost komunista da preuz- munistima se pružala dobra mu potpunu vlast na cijelom mogućnost djelovanja. Osim Hvaru, koja je trajala nekoliko toga, upravo je na Hvaru idućih mjeseci. komunistička organizacija imala znatnu snagu još od Pad Kraljevine Italije vremena Kraljevine Jugo- Obaranje Mussolinija s slavije. Dakle, komunisti su vlasti u srpnju 1943. godine, imali pristaše, a dio stanov- bio je uvod u krupne pro- ništva su, koristeći slabost mjene, odnosno talijansko vlasti NDH, mogli pridobiti napuštanje sila Osovine i pre- svojom propagandom, ali su lazak na stranu zapadnih sa- također likvidirali ili zastra- veznika. Do sredine kolovoza šivali svoje stvarne ili even- 1943. talijanska se je vojska tualne protivnike. povukla iz Bogomolja, Jelse No, kako sam prikazao u i Staroga Grada. S njom su ovome prilogu, i uspjeh ko- se povukli i oružnici. Tako je munista bio je relativan. Kada Grad Hvar (Z. Dugački, Zemljopis Hrvatske, Zagreb, 1941.) talijanska vojska držala samo su partizani krajem 1942. ubi- krajnje točke na otoku, odno- li jednog talijanskog vojnika i tom slučaju Talijani sa malo većim svojim sno mjesta Hvar i Sućuraj, a 171 napali Talijane u Starome Gradu, uslijedila snagama potpuno blokirali i uništili. evakuirani oružnici razmješteni su u oruž- je talijanska odmazda u kojoj je početkom Razumljivo je da su ovakva razmišlja- ničke postaje u ta dva mjesta. Nakon tali- siječnja 1943. teško stradao Vrbanj, a tanja postala još izraženija nakon stradanja janskog povlačenja ostatak otoka našao se kođer i Dol Sv. Ane i Vrboska. Očito su Vrbanja i obližnjih sela, što je zastrašilo pod nadzorom partizana. Zapovjedništvo mnogi na Hvaru nakon navedenih događa- narod. Komunisti su ocijenili kako se na- oružničkog voda Hvar je 18. kolovoza ja smatrali kako je besmisleno da zbog par- rod boji da bi, u novim talijanskim od- 1943. upozorilo nadređene kako raspola- tizanskih napada na Talijane na kraju teško mazdama, mogao izgubiti svoje domove že pouzdanim podatcima da će talijanska strada civilno stanovništvo. Zato je narod koje je podigao napornim radom: vojska ubrzo u potpunosti napustiti Hvar, tražio od partizana da prekinu sa svojim (…) stoga i tolika strepnja kod njih da čime će i položaj oružnika ostati neodr- akcijama, a prema sredini 1943. bilo je pri- im okupator ne opustoši i ne popali kuće, živ. Zato je zatraženo da se na Hvar, kao i sutno znatno nezadovoljstvo, pa i otpor ko- koje su ljudi izgradili i stvorili teškom mu- na Brač, upute domobranske snage, kako munistima, koji su poveli predstavnici pre- kom i velikim naporima.172 otocima ne bi ovladali partizani.174 dratnih stranaka, uglavnom HSS-a. Dakle, činjenica da narod znatnim dijelom nije Tako početkom 1943. na Hvaru zamiru Usto su Talijani u Jelsi, nedugo prije bio raspoložen prema NDH, istodobno nije akcije partizana, a u srpnju te godine Ko- evakuacije, razoružali oružnike, a isto su značila da je on jednoznačno bio naklonjen tarski NOO Hvar je zaključio da je nasta- postupili i s oružnicima u Sućurju. Talija- komunistima, odnosno partizanima. Tako la i „stagnacija“ u slanju ljudstva s otoka ni su objasnili da su napravili jer su sazna- je Mjesna organizacija KPH Stari Grad još u partizanske jedinice na kopnu, a u vezi li da ih partizani kane razoružati.175 u ljeto 1942. smatrala bitnim istaknuti: s ovim pitanjem na području Jelse, ocije- 173 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 12. (…) kako u narodu prevladava mišlje- 171 NOB u Dalmaciji, Knjiga 3, dok. br. 79. 174 HR-HDA-491, Broj: 6713/1943., Broj: nje, da bi ludo i nesmisleno bilo upuštati 172 HR-HDA-1847, KP-325/5555, Općinski part. 6780/1943., Broj: 6792/1943.; NOB u Dalma- [ijski] biro Starigrad, Izvještaj za mjesec januar ciji, Knjiga 7, dok. br. 320. se sa okupatorima, na ovom našem uskom 1943 god., Okružnom komitetu K.P. za Brač- 175 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 245, Knjiga prostoru, u otvorenu borbu, jer da bi nas u Hvar. Starigrad, 31. I. 1943 god. 8, dok. br. 458.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 35 Iz povijesti

Lučko zapovjedništvo Dubrovnik je 3. talijanske odmazde. Kako je izvijestilo No, samo nekoliko dana kasnije, 8. ruj- rujna 1943. izvijestilo nadređene o doga- oružništvo: na 1943., objavljeno je da je Italija sa za- đajima na Hvaru. Tako je navedeno da je Od katastrofe koja je zadesila otok padnim saveznicima sklopila primirje, što talijanska vojska 15. kolovoza napustila Brač, strahuje sada i stanovništvo cieloga je bio uvod u raspad talijanske vojske u Jelsu, pri čemu su odvezli sve brodove iz otoka Hvara. Po svim mjestima kopaju se Dalmaciji. Kako je u svome izvješću na- mjesne luke. Brodove koje velo Zapovjedništvo oružnič- nisu mogli povući, Talijani kog krila Omiš: su spalili ili potopili. Istoga dana Talijani su se povukli Sve talijanske posade na i iz Staroga Grada. Već 16. otocima Braču i Hvaru auto- kolovoza u Lučko poglavar- matski su po zaključenom pri- stvo u Starom Gradu došla mirju pale u ruke partizanima, je skupina partizana, koji su a jednovremeno time i naše naredili da se s poglavarstva oružničke postaje Milna, Su- skine grb NDH, a sliku Ante martin, Sućuraj i Hvar.182 Pavelića su uništili. Partiza- Par mjeseci kasnije, redar- ni su iz Lučkog poglavarstva stvenim vlastima NDH bit će oduzeli koplje za zastave, dvi- dostavljeno izvješće kako su je hrvatske zastave, kao i 18 se ti događaji odigrali u mjestu kanti petroleja, za što su izdali Hvar. Tamo se talijanska voj- priznanicu s pečatom NOO-a ska, nakon objave kapitulacije, Stari Grad. Ostale stvari, kao i blagajnu u Lučkom poglavar- nije kanila predati partizani- stvu, nisu dirali, dok je osoblje ma, nego je počela evakuirati poglavarstva ostalo na svojim se u Split. No, kad se saznalo dužnostima.176 da su i u Splitu partizani pre- I prema podatcima oružniš- uzeli vlast, talijanski vojnici u tva, talijanska vojska je tije- Hvaru predali su partizanima kom povlačenja iz Jelse i Sta- oružje i opremu. Kasnije su roga Grada za svoje brodove ovi Talijani su brodovima kre- privezala i odvukla ribarske nuli za Vis i Lastovo, kako bi i ostale brodove, a ostale su se vratili u Italiju: uništili, čime je stanovništvu Čim su Talijani [u Hvaru] napravljena golema šteta. Naslovnica Hrvatskoga krugovala iz veljače 1943. saobćili predaju ušlo je u mje- Odmah nakon povlačenja Ta- sto 6 naoružanih partizana uz lijana iz Staroga Grada, u njega su 16. ko- podzemni rovovi i sklanjaju se najpotreb- ogromne manifestacije pučanstva. Svatko lovoza svečano ušli partizani, te se u tom nije životne potrebe.179 je izvjesio hrvatske zastave sa petokrakom mjestu cijeloga dana „slavilo“ i „pjevalo u Na Hvaru se nisu ponovili događaji s zviezdom, osim svećenika, koji su izvjesili znak veselja za ovaj čin“.177 Brača, ali su talijanski brodovi 1. rujna samo hrvatske zastave, ali su im partizani U međuvremenu je talijanska vojska, 1943. ipak otvorili paljbu na Stari Grad, iz kasnije prikopčali petokraku zviezdu.183 nakon što su partizani 5. kolovoza 1943. kojega su se Talijani nedugo prije povukli. zarobili talijansku posadu u Bolu na Bra- U talijanskom bombardiranju uništeno je, Tako je završilo jedno razdoblje Dru- ču, od 9. do 12. kolovoza za odmazdu odnosno spaljeno nekoliko javnih i pri- goga svjetskoga rata na otoku Hvaru, na 180 spalila veći broj mjesta na tom otoku.178 vatnih objekata u Starom Gradu. Prema kojemu su nakon talijanskoga sloma parti- Za ove događaje ubrzo se saznalo na Hva- podatcima talijanskoga XVIII. armijskog zani nekoliko mjeseci držali vlast. Krajem ru, te je na njemu zavladao strah od slične zbora u Splitu, budući da je na talijanske 1943. godine na otok se iskrcala njemačka brodove iz Staroga Grada otvarana paljba, vojska, pred kojom su se partizani povukli 176 HR-HDA-1450, svitak D-2221, snimke 270- talijanske jedinice su se 2. rujna ponovno 271, Ministarstvo oružanih snaga, Glavni stona Vis, a na otoku je ponovno uspostavlje- iskrcale u tom mjestu, natjeravši u bijeg žer, Izvještajni odjel, Broj: 5998/1943. na uprava NDH. 177 NOB u Dalmaciji, Knjiga 7, dok. br. 322. partizane i zapalivši nekoliko objekata i (Svršetak) 178 Opširno o tome vidi: Nikica BARIĆ, „Otok čamaca.181 Brač u Drugome svjetskom ratu (od proglaše- 182 Isto, dok. br. 474. nja Nezavisne Države Hrvatske do kapitulacije 179 HR-HDA-491, Broj: 6715/1943. Kraljevine Italije) (V.)“, Politički zatvorenik, 183 HR-HDA-1549, I-54/50-54, Događaji na otoku glasilo Hrvatsko društva političkih zatvorenika, 180 NOB u Dalmaciji, Knjiga 8, dok. br. 474. Hvaru nakon kapitulacije Italije. Broj 581. dana br. 285, Zagreb 2020., 12.-19. 181 Isto, dok. br. 329. 6. XI. 1943. dostavlja sliedeće.

36 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Sjećanja i svjedočenja SUDBINA

akon preokreta 4. travnja 1945. Piše: bilo je i razbijenih glava i uredovanja mi- i pokolja Gospićana koji su iz- Ivan VUKIĆ licije. Gospićani su posebno s prezirom vršili jugoslavenski partizani s gledali kćeri ubijenih Hrvata, mahom N ustaša i domobrana, koje su postale ofi- pridruženim četnicima, Gospić je postao grad udovica i siročadi. Mnogoj djeci ubi- gubitnika i držala se sa strane, na začelju. ciruše. Kako su podoficiri i oficiri JNA jen je otac, nekima i otac i majka, a goto- Svi smo obavljali neke kućanske poslove, iznenada došli, kao najezda skakavaca, vo svima netko iz obitelji. vodili kravu na pašu ili pomagali majka- tako su naglo i otišli iz Gospića sa svojim ma u vrtu, a oni slabijega imovinskoga oficirušama. Nad gradom se nadvio strah, vladala stanja morali su s majkama nadničariti, je velika glad, preživljavalo se kupujući raditi na gospodarstvima imućnih za malo Prsten hranu prodajom obiteljske zlatnine no- pšeničnoga i kukuruznog brašna, kupusa vopodobnim Gospićanima i lihvarima za Moja susjeda, lijepa i zgodna, tiha i po- i krumpira. malo hrane. Kupovalo se i na točkice, a vučena, kći ubijenog ustaše, bila je iz one i tada su udovice ubijenih Hrvata bile za- Djevojaka je bilo više nego mladića, skupine gubitnika. Živjela je s majkom i kinute. U školi su djeca ubijenih Hrvata i kad je došlo doba za ženidbu, mnoge sestrom u trošnoj drvenoj kućici ispred proživljavala nasilje od djece pobjednika, djevojke nisu bile zaprošene, nije bilo že- koje je bio mali njegovani cvjetnjak, a na a pojedini učitelji i učiteljice govorile bi o ustašama koljačima koji su bili katoli- ci, dakle Hrvati, a izvršili su strahotne zločine nad nedužnim srpskim narodom. Potom bi pozvali neka ustanu djeca palih boraca. Ustalo bi petero, šestero djece i pobjednički bi gledalo, što je primjereno toj dobi, preostalu većinu koja je ostala sjediti. Ponašanje učitelja i djece pobjednika izazivalo je prezir i gnjev preostale većine, jer su djeca pobijenih Hrvata nosila u sebi još svježa sjećanja na svoje ubi- jene drage roditelje i rodbinu. U školi je umjesto sloge i zajedništva promicana odbojnost i netrpeljivost, nera- do smo išli u školu. Mladići, a i djevojke, kada bi postali punoljetni, bježali su zbog državnoga terora preko granice na Zapad. Svaki uspjeli bijeg izazvao bi oduševlje- nje kod Hrvata, a neuspjeh tugu zbog osude uhićenoga na zatvorsku kaznu. Kako su godine prolazile, napetosti su se smirivale i postupno je zavladala ka- nika. U to doba u Gospić je došlo puno dva mala prozora cvijeće u lončanicama. kva-takva snošljivost. U početku su hrvat- mladih tek završenih školaraca, podoficira Teško je s majkom radila kao nadničarka ske obitelji u siromaštvu bile sve izjedna- JNA. Smještaj su našli kod gospićkih obi- za golo preživljavanje. U školi bi u doba čene, a kako su godine prolazile, nastupilo telji, pa i kod onih koje nisu mogli smisliti nastave od velikoga umora ponekad za- je raslojavanje na bolje i slabije stojeće crvenu zvijezdu, ali otrpjele su to zbog spala. Domaćih prosaca nije bilo, pa nije obitelji. Slabije stojeće bile su one bez zarade, jer im je iznajmljivanje sobe bilo mogla odbiti prosidbu podoficira iz Srbi- zemlje, iz kojih nitko nije bio zaposlen, dobro plaćeno. Djevojke su se počele za- je, crnog kao tava. Udala se za njega i s koje nisu dobivale pakete iz inozemstva bavljati, pa potom udavati za te podoficire njim kao oficiruša otišla iz Gospića, a u od svoje prognane rodbine i uglavnom i oficire i postale bi oficiruše, kako su ih Gospić je dolazila ljeti na odmor. obitelji s više djece. Gospićani posprdno zvali. Jednog ljeta u doba školskih praznika Djeca su se sramila svoga siromaštva, Ispočetka je bilo tučnjave između do- tiho mi je prišla i, jedva skrivajući nela- lošije su bila odjevena i obuvena, povlači- maćih mladića i pridošlih podoficira JNA, godu, rekla: „Ive, ti znaš da je moj otac la su se u sebe, pomirila su se s položajem

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 37 Sjećanja i svjedočenja ubijen jer je bio ustaša, branio je svoju njoj, jer njena sudbina slična je sudbini prozvao je katoličku crkvu u Hrvata, kaže obitelj, svoj dom, branio je Gospić, branio mnogih Hrvatica. kada bi ona htjela upozoriti vjernike da je je Hrvatsku, a za grob mu ne znam. Na- Čudan smo mi narod, u svemu smo po- pozdrav Za dom – spremni štetan, lako bi kon ubojstva tate ostali sam bez zaštitnika dijeljeni, dijelimo mrtve, pale za Hrvat- se potom bez problema izglasao zakon o i hranitelja, ti znaš kako smo velika siro- sku, po odorama koje su nosili, a vođeni njegovoj zabrani. Za dom – spremni šteti tinja bili i kako smo teško živjeli. Udala su istim idealima i položili svoj život za i pozdravu Hvaljen Isus i Marija, jer oba sam se za čovjeka koji sigurno ne bi bio Hrvatsku. Od ovih odvajamo bezbroj onih pozdrava hrvatski vjernici koriste kada po volji mojega oca, ne bi mi dao blago- bez ikakvih oznaka, koji su u ratu i poraću slov da se udam za njega. Udala sam se ubijeni samo zato što su Hrvati. Eto, di- žele iskazati svoju ljubav i privrženost zbog neimaštine i gladi i iznevjerila sam jelimo i političke zatvorenike, odvajamo Bogu i Hrvatskoj. oca. Želim od novčane naknade za očevu one koji imaju sudske presude u kojima Vidoviti Pupovac prozvao je i hrvatsko žrtvu za Hrvatsku, od krvarine mojega su navedeni svi podatci, od onih koji su školstvo jer se u povijesti uči o dr. Anti oca, jer je ubijen samo zato što Hrvat i što robijali bez upisanih podataka, često i ne- Starčeviću, koji je Srbe nazvao pasmi- je branio Hrvatsku, kupiti prsten koji ću upisanog imena i prezimena, bez sudskih nositi i osjećati da me otac drži za ruku, presuda, a svima je zajedničko da su Hr- nom, a po Pupovcu se tako nazivaju živo- a kad umrem, i on će počivati u grobu sa vati i da su bili protivnici Karađorđeviće- tinjske vrste. Pupovac vidovito vidi da dr. mnom.“ ve i Titove Jugoslavije. Ante Starčević pod Srpskom pasminom Iz njezinih tamnih očiju potekle su suze, Veliki „domoljub“ i političar Pupovac nije mislio na vjerolomne, prevrtljive, slijevale se niz obraze i natapale bluzu. sve zna, on je vidovit i njemu nacionali- nepouzdane i grabežljive Srbe koji lažu Grčevito se držala za vrtnu ogradu koja stički Hrvati ne mogu lagati. Kad smo u i lako posežu za tuđom imovinom, već je bila između nas. Bio sam smeten, tje- Zadru tri mjeseca živjeli bez struje i vode je Srbe nazvao životinjskom pasminom. pod okruženjem njegovih sunarodnjaka, šio sam je, bodrio je da bude jaka, jer bi Kao mladić volio sam slušati stare ljude, to i njezin otac želio. Rekao sam joj da koji su po gradu pucali iz svega teškoga i upamtio sam da su za pojedine djevojke, ću napisati molbu za priznavanje statusa lakoga oružja kojim su raspolagali, a ras- mladiće i obitelji rekli da su dobre pasmi- političkoga zatvorenika za njezina oca, te polagali su svime što je posjedovala JNA, ne, danas bi rekli da su dobre, čestite i mo- neka mi donese napisane podatke koje o kad su noću raketama osvijetlili grad, kad se vidjelo kao u podne, a potom nas zasuli ocu ima. ralne osobe iz isto takvih obitelji. Kada se smrtonosnom paljbom iz svojih aviona i u moje mladenačko doba pod pasminom Idući dan donijela mi je napisane očeve topništva, posljedica je bio razoren grad i to tako mislilo, a onda u doba dr. Ante podatke: ocu se izgubio svaki trag nakon bezbroj ranjenih i mrtvih. 4. travnja 1945. godine. Rekao sam da joj, Starčevića, koji je iz našega kraja, to je Mi smo branili Zadar, nisu ga Pupovče- nažalost, ne mogu pomoći, jer joj je otac bilo neupitno. vi sunarodnjaci osvojili, jer smo za dom ubijen tijekom rata i po zakonu ne može bili spremni. Za dom – spremni smo bili Vidoviti Pupovčevi napadi događaju se dobiti status političkoga zatvorenika. i obranili Zadar, a isto tako obranjena je u doba kada jednaki takvi napadi dolaze Uputio sam je na Udrugu ratnih veterana i Hrvatska. iz Srbije, svojataju dijelove Hrvatske, Hrvatski domobran u Zagrebu, neka ih putem brzoglasa nazove, dat će joj napu- Vidoviti Pupovac zna da mi lažemo, on hrvatsku književnost, uopće umjetnost i tak po kojem ćemo postupiti. vidi, pa po tome zna, da mi nismo branili kulturu, negiranju postojanje Hrvata kao Zadar od njegovih okrutnih sunarodnjaka, naroda koji su, po tim vidovnjacima i Minulo je ljeto i te godine nisam je više već smo se borili za fašizam, nacizam i, kradljivcima, pokatoličeni Srbi. vidio. Iduće ljeto ponovno je došla u Gos- još gore, za ustaštvo. Svi mi, koji pozdra- pić. Kad me je ugledala, na trenutak je u vom Za dom – spremni izražavamo svoju Eto, vidoviti Pupovče nisu nam dozvo- hodu zastala, odmahnula glavom i tužnim ljubav prema Hrvatskoj, spremnost služiti ljavali da pjevamo Vilu Velebita, Ustani glasom rekla: „Ne daju mi da moj otac joj, braniti je i izgrađivati je i drugim na- bane, Lijepu našu, posjećujemo grob dr. bude sa mnom, bio je ustaša.“ rodima osigurati miran suživot s Hrvati- Ante Starčevića, uklonili su spomenik ma, lažemo, jer vidoviti Pupovac sve zna, Tužno me je gledala, u njenom pogledu banu Jelačiću. Vaši sunarodnjaci u mili- očitavala se sva dubina bola njezine ranje- on nas je prozreo. cijskim odorama pendrecima su nas sprje- ne duše. Toga ljeta nismo se više viđali, Eto, koliko je moćan taj Pupovac, HRT čavali da štujemo naše svetinje, lomili su a iduće godine ulicom se pronio glas da mu osigurava udarne termine u svome nam kosti, zatvarali nas, ali nisu uspjeli. je umrla. Ona je umrla, u vječnosti se sa- programu, on neuki hrvatski puk pouča- stala s ocem, a u mojim sjećanjima živi, va da je pozdrav Za dom – spremni po- Nećete uspjeti ni vi vidoviti Pupovče i isto i što sam stariji, sve više se sjećam nje i guban i štetan, ali neuki Hrvati nikako tako ni vidoviti velikosrbi iz Srbije i Hr- nepravde koja joj je nanesena, a ne samo to ne mogu shvatiti. U svojoj vidovitosti vatske i hrvatski jugoslaveni.

38 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Sjećanja i svjedočenja NENARODNI I ONI DRUGI REŽIMI IZ KNJIGE BEZIMENIH (1947.)

„Dan 163. Srijeda, 21. lipnja 1972. (…) Ante Marin je jučer oslobođen NEUGASIVI ŽAR optužbi. Sudac Primo- rac postupio je hrabro. U srdcu našem još gori plam Drago mi je da Vidović Topline miloga doma, nije jedini sudac kojemu U dušu našu ta Bog je sam je ispod ljudskog dosto- Stavio bljesak groma. janstva biti sudac u ovo vrijeme crnog apsolutiz- Što gori vatrom olujne noći ma u Hrvatskoj. Duško Poslije vedroga dana. Suić je na sjednici Grad- I noć će proći, skog komiteta Zagreba I dan će doći postavio pitanje o tome I nova će prolistat grana. kako se sudac usudio osloboditi jednog ‘nacio- A dotle, srdce, izgaraj žarom nalista’. Zaključeno je da Ljubavlju vječito starom, će SK tražiti materijale Ljubavlju vječito novom od suda i objasniti svoj Za našim starinskim krovom. stav. Ivica Račan iz CK SKH obećao da će se oni Ratimir GORANIN ‘pozabaviti kadrovima u (Mladen KABALIN) sudstvu’.“

* najavi putovanje do bolnice automobilom hitne pomoći. (…) „Dan 240. Srijeda, 6. rujna 1972. Nema HRVATSKA 1945. događaja među ovim zidinama sudskih Vožnja kroz Zagreb u ovakvoj pratnji uza u Petrinjskoj 18. Java je siva, a sno- podsjetila me na listopad 1941. Tada sam Kolone smrti, samrtno proljeće, vi su usahli. Jedino zidovi rade. Ispijaju odvoženje iz zatvora na Savskoj cesti na- Napušteni dom… snagu i životne sokove. Želja za suncem mjeravao iskoristiti kao pravu priliku za Od Save do Alpa krvav trag, i toplim zrakama stravično me nagriza. skok i bijeg iz otvorenoga kamioneta. Sta- Jauk, jecaj, slom. Nikad u životu ne primih manje sunčeve riji čovjek koji je sjedio uz mene komen- Po Europi zvona zvone: topline negoli u ovoj kobnoj 1972. godini. tirao je da nas neće strijeljati nego na sud Nastao je mir. slati, te nas zato voze na slikanje i uzima- Ako izuzmem tranzistor s prigušiva- U Hrvatskoj štekću puške – nje otisaka. Možda mi je ta konstatacija čem, tada moram zaključiti da je režim Krvavi je pir. doista spasila život!? življenja u ovom kazamatu gori i teži od onoga koji imadoh u logoru Kerestinec Sovjetska škola osiguranja i čuvanja Bosih nogu šum 1941. ili u Lepoglavi 1942. godine. Imali kontrarevolucionara, klasnih neprijatelja, U pogrebnom hodu smo sobe političkih zatvorenika i šetnji na kojoj sam svjedok danas, takva je da je Uz plač cijele nacije suncu pet puta više nego u ovom zagre- ona ustaška, i to ratna, bila ‘dječji vrtić’ u Ubiše slobodu. bačkom zatvoru.“ odnosu na nju.“ Hrvoje LEDENIČKI (Zvonimir KOMARICA, * (Jure PRPIĆ) Uznički zapisi ’72, Škol- „Dan 255. Četvrtak, 21. rujna 1972. ske novine, Zagreb, 1999., Novo obzorje. Jutro mi komandir Veić str. 123., 178., 200.-201.)

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 39 Sjećanja i svjedočenja JOSO LISAC O SUDBINI SVOJE OBITELJI

z cestu sjeverozapadno od Staro- Zabilježio: nika, velikosrba i jugoslavenskih komuni- ga Ličkog Osika proteže se selo Ivan VUKIĆ sta. Za očev grob nikada nismo doznali. UMušaluk. U njemu je stolovao U njegovu Izvatku iz matice umrlih piše: pop Marko Mesić, osloboditelj Like od Poginuo kod Bihaća V. Ž. A. 1945 br. 8. Turaka. Do Mušaluka je moje rodno Malo u štali bio je velik, pa je uspjela pobjeći i Ne znam što ova kratica znači, možda Selo. Moji roditelji, otac Ivan Lisac, ro- vratiti se kući k teletu. „velika župa“ i još nešto. dio se 1916. u Malom Selu, majka Manda Kasnije, kad sam odrastao, spoznao Mnoštvo hrvatskih vojnika i civila po- Lisac rođena Marković, rodila se 1906. sam da je Srbija za ostvarenje Velike Sr- vlačilo se 4. travnja 1945. pred jugosla- u Malom Polju kod Perušića. Bili su ze- bije poticala pobunu Vlaha, tzv. Srba, koji venskim partizanima kroz naše Malo Selo mljoradnici i stočari. Imali su nas troje su u Kraljevini Jugoslaviji bili u povlašte- prema Žitniku, prelazeći preko benta (ri- djece: Maru rođenu 1937., mene (Josu) nu položaju, a u novonastaloj Nezavisnoj rođenog 1941. i sestru Katu, rođenu 1942. ječne brane) nabujalu rijeku Liku. Bili Državi Hrvatskoj izgubili su te povlastice. godine. Živjeli smo u našoj kući do kuće su u jugopartizanskom okružju, a jugo- Organizatori i provoditelji pobune bili su tatina bratića Mile i sestrične Kate. slavenski su partizani bjesomučno pucali Mama nam je pričala o tragičnoj sudbini naše obitelji, svoja sjećanja bila je snimila i na tonsku vrpcu (kasetu), koja je nažalost, uništena kad su u Domovinsko- me ratu pobunjeni Srbi topništvom teško oštetili našu kuću u Starome Ličkom Osi- ku. Od pomahnitalih Srba teško je stradala naša obitelj u dva navrata, u Drugome svjetskom i u Domovinskom ratu. Nekih događaja se sjećam, jer sam ih osobno proživio, a nekih po majčinu pričanju. Moje svjedočenje i mamino, kojega se sjećam, dopunjeno je i potvrđena mu je istinitost i vjerodostojnost podatcima iz pozamašnoga dosjea moga ujaka Nikole Markovića, koji se čuva u Državnom arhivu u Gospiću, te dokumenata o stradanju moje majke i oca. Mama nam je pričala o ushićenju i ve- selju, kad je proglašena Nezavisna Država Pripovjedač Joso Lisac na mjestu gdje se nalazila obiteljska Hrvatska. Nažalost, radost nije dugo po- kuća u kojoj je ubijen njegov ujak Nikola Marković trajala. Tuga i strah nadvila se nad selom. Muškarci su novačeni u hrvatsku vojsku, četnički pokret, ORJUNA i Komunistič- po izmiješanu mnoštvu vojnika i civila iz odlazili su od kuće, neki su se vraćali ra- ka partija Jugoslavije. Četnički pokret je svega oružja koje su posjedovali. Mrtvi su njeni i osakaćeni, a mnogi se nisu vrati- kroz Jugoslaviju nastojao ostvariti san o ležali na sve strane, mnogi su se utopili u li. Sve više žena bilo je odjeveno u crno, Velikoj Srbiji, a komunisti su se preko Lici, prizor je bio užasan. U krvi je ugaše- žalovale su za svojim ubijenim i nestalim Jugoslavije željeli povezati sa Savezom na Nezavisna Država Hrvatska i u krvi je muževima, sinovima, očevima i braćom. Sovjetskih Socijalističkih Republika u stvorena Titova Jugoslavija. pohodu na zemaljsku kuglu. Diverzijama U tijeku Drugoga svjetskoga rata, u dva Bez muža, mama je teško i uz veliko i terorističkim napadima destabilizirali su navrata partizani su nas temeljito opljač- odricanje uspjela prehraniti nas troje dje- Nezavisnu Državu Hrvatsku. kali, iza njih ostala je prazna i demolirana ce. Seljački život je težak, a kad se ostane I moj tata je unovačen u hrvatsku voj- kuća. Odveli su dva vola, dvije krave i od- bez muža, pouzdanog podupiratelja i za- nijeli svu robu iz kuće, pa i onu iz dječje sku. Njegova je postrojba premještena u štitnika, neizmjerno težak. Svojom odvaž- kolijevke. Jedna krava tek se bila otelila, Bihać, gdje je 3. studenoga 1942. poginuo nošću, golemim naporom i velikom maj- prirodni nagon za teletom koje je ostalo u 26. godini života u borbi protiv pobunje-

40 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Sjećanja i svjedočenja

bio je vozač, za njim je također OZN-a tragala, nije znala gdje je i što se s njim dogodilo, je li u povlačenju poginuo, ili se uspio probiti na Zapad, ili se negdje skriva u Hrvatskoj. Prema izjavi svjedoka, preži- vio je progon i umro je prirodnom smrću. Ujaka Stipu OZN-a nije vodila u svojoj evidenciji, barem ne u doba kada su vr- šili istragu nad ujakom Nikolom. Prmea izjavi svjedoka, također je preživio i umro prirodnom smrću. Ujak Nikola rodio se 16. lipnja 1921. u Malom Polju kod Perušića. U Držav- nom arhivu Gospić čuva se njegov dosje u kome je zapisano da je završio osnov- nu školu i bravarski zanat u Perušiću. Po završetku školovanja kratko doba radio je s ocem na obiteljskom gospodarstvu i povremeno obavljao bravarske usluge, služeći se očevim alatom, sve do 1936. godine. Potom odlazi godinu dana raditi na izgradnji unske pruge, a onda se vratio kući i radio s ocem oko šest mjeseci. Potom ponovno odlazi od kuće u Ptujsku Goru u Sloveniji, gdje je radio dva mjeseca, vratio se kući i ostao do 1940. godine, kad odlazi u Vrbovsko gdje je radio u električnoj centrali sve do kapitulacije Jugoslavije. I on se je odazvao pozivu za novačenje. Prijavio se u ustaše i bio je raspoređen u Divoselo, gdje je služio oko mjesec dana. Ni OZN-a nije znala ništa konkretno o navodnoj Posada od 15 ustaša bila je smještena u kaznenoj odgovornosti Nikole Markovića školi, a zaduženi su bili za održavanje reda i sigurnosti u selu. Nisu bili vojno činskom ljubavi prema nama, uz pomoć življavanje. Današnja djeca, stara kao mi izobraženi, a ni upućeni i pripremljeni nas još nedorasle djece i uz pripomoć tati- u ono doba, ne mogu ni pojmiti kakvim kako se treba ponašati u sredini u kojoj su na bratića Mile i sestrične Kate, uspjela je. smo životom mi živjeli, a još manje, jer nepoželjni. se o tome šutjelo, a šuti i danas, zašto smo Mi djeca nismo imali normalno odrasta- Naivna je bila odluka vlade Nezavisne bili osuđeni na takav život! nje. Još nejaki prihvatili smo se svih te- Države Hrvatske da će moći održati red žačkih poslova na seoskom gospodarstvu. Mamina braća s radošću su također do- i sigurnost u tek proglašenoj Nezavisnoj Pomagali smo mami pri oranju, okopa- čekala uspostavu Nezavisne Države Hr- Državi Hrvatskoj, ako u prostore nasta- vanju, kosidbi i spremanju sijena, a uz to vatske i svi su se odazvali pozivu za nova- njene pretežno Vlasima tzv. Srbima poša- smo još vodili na ispašu naše blago i tima- čenje u hrvatsku vojsku: ujak Ivan je zbog lje ovako neizobražene i nepripremljene rili ga. Od plodova naše zemlje mogli smo svoga domoljublja osuđen 1932. na robiju vojne posade. Zbog općega političkoga se tek prehraniti, ali nam je nedostajalo od 4 godine koje je odrobijao u Zenici. stanja u Kraljevini Jugoslaviji i nesklono- novca za kupnju najnužnije odjeće i obu- Nakon završetka rata OZN-a je tragala za sti Srba, umjesto dobrodošlice, dočekani će, za plaćanje poreza i ostale namete koje njim, nije znala što se s njim dogodilo i su hladno i neprijateljski. Vlasi tzv. Srbi je odredila Titova komunistička vlast. Ja gdje je. Prema izjavi svjedoka, nakon rata, nisu se mogli pomiriti s gubitkom svojih sam radio kao nadničar kod imućnijih se- oko 1948., odveden je u s posla u Zagre- povlastica dobivenih samo zato što se ljaka i kod različitih zanatlija. Uz rad sam bu i više se nije vratio. Iza njega ostala je izjašnjavaju da su Srbi, ni s time da će im obvladao poslovima za koje sam bio unaj- žena i troje nejake djece. povlastice biti oduzete. mljivan. Zbog takvoga načina života za- Ujaka Marka strijeljali su partizani U Kraljevini Jugoslaviji velikosrpska postavio sam školovanje, jer nisam stigao 1943., vjerojatno nakon zarobljavanja, ne politika bila je usredotočena na stvaranje školovati se i zaraditi novac za golo pre- zna se gdje, ni gdje mu je grob. Ujak Mate Velike Srbije, odnarođivanjem i obesprav-

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 41 Sjećanja i svjedočenja

Španjolskoj vratili u Kraljevinu Jugosla- viju. U građanskome ratu u Španjolskoj stekli su vojna i politička iskustva o tome kako treba potaknuti i voditi građanski rat. Lukavom politikom i prijevarama znali su pridobiti druge za rušenje državnoga po- retka, pa nakon rušenja zaskočiti savezni- ke, te ih milom ili silom podrediti sebi i zaposjesti vlast. Komunistički stav je da je neprijateljsko sve što se ne uklapa u njihov program, sve proglašavaju zločincima i neprijateljima radničke klase i to treba likvidirati. Kao četnici i orjunaši raspršili su se diljem Nezavisne Države Hrvatske, ušla u sve strukture hrvatskoga društva i u vojnu i civilne vlasti, te su podmuklo i ustrajno rušili NDH svim sredstvima. U podmuklosti, lažima, zloći i zločinstvu jednaki su velikosrbima, štoviše natkrilili su ih. Ova tri zla djelovala su i u Divoselu prije dolaska ustaške posade i ujaka Nikole u proljeće 1941. u Divoselo. Među pučan- stvom širili su mržnju protiv NDH, isticali su da je ona zločinačka fašistička tvore- vina, a hrvatski vojnici, posebice ustaše, da su fašisti i zločinci. Izazivali su i poti- cali nerede i lažnim dojavama provocirali ustaše na uredovanje. Ustaše su nasjedale na ta podmetanja, privodili pojedince i skupine na ispitivanje u postaju. Uhićene su vodili kroz selo, a nekad ih vozili u za- prežnim kolima, što je ostavljalo mučan dojam, posebice kad bi vodili nekog star- ca koji je teško hodao. Ustaška posada svojim neiskustvom, a pritajeni četnici, orjunaši i jugokomunisti NO Divoselo traži da se Markovića doveze u Divoselo pred tzv. narodni sud svojim lažima, podmetanjima, sabotaža- ma i diverzijama pridonijeli su stvaranju ljivanjem nesrpskih naroda, a pri tome su stale na prijevari i krvi potlačenih naroda: općeg nezadovoljstva koje se razbuktalo korištena sva sredstva, od brutalnih bati- četnički pokret, ORJUNA i Komunistička nakon ranjavanja jednog ustaše, u op- nanja, zatvaranja i ubojstava, do bezobra- partija Jugoslavije. Ova treća, u čijem je hodnji. Privedena je obitelj u čijoj kući znog prisvajanja tuđe narodne kulturne sastavu bila i Komunistička partija Hr- je ranjen ustaša, iznervirane ustaše u pri- baštine i pojedinih tuđih područja. Ovaj vatske, bila je treća dobro organizirana vođenju javno su se grubo ponašali. To državni teror naročito je bio naglašen u politička snaga koja je rušila Nezavisnu je upravo ono što su organizatori pobune Hrvatskoj. Proglašenje Banovine Hrvat- Državu Hrvatsku i koja se borila za so- čekali, oružano su napali ustašku postaju. Ustaše su se uspjeli probiti iz okruženja i ske, kao posebnog upravnoga područja u vjetsku Jugoslaviju, a ne za Kraljevinu pobjeći u Gospić i Lički Novi. U ujako- Kraljevini Jugoslaviji, bila je kost u grlu Jugoslaviju. vu dosjeu nije naveden nadnevak kad su velikosrba. Doživjeli su to kao poraz svo- Djelovala je prikriveno i čekala sve dok pobunjenici napali ustaški stan u Divo- je velikosrpske politike. nacionalsocijalistička Njemačka nije na- selu. Pobunjeni Srbi naoružani vatrenim Tri su zla koja su vlastodršci upregnu- pala svoga saveznika, Savez Sovjetskih oružjem, a ne vilama i motikama, kako su li da svom snagom provode velikosrpsku Socijalističkih Republika. Dobro je ustro- nas učili u školi, napali su slabo naoruža- politiku i svim sredstvima se bore za op- jena, prvaci su joj španjolski borci koji ne ustaše, ni mjesec dana od proglašenja stanak Kraljevine Jugoslavije, države nasu se nakon završetka građanskoga rata u Nezavisne Države Hrvatske. Gruda se za-

42 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Sjećanja i svjedočenja kotrljala, lavina je pokrenuta, buknuli su organizirani oružani neredi, koje su organizirali velikosrbi i komunisti, koji su se pretvorili u rat. Ujak Nikola je nakon dva do tri dana provedena u Ličkom Novom unovačen u domobrane na redovno odsluženje vojnoga roka i raspoređen u I. zračnu luku Zagreb, u kojoj je služio oko šest mjeseci. Kako je bio zanatlija, a bilo je više zanatlija u postrojbi, poslani su u Italiju na obuku u tvornicu zrakoplova. Nakon kapitulacije Italije protjeran je u Zagreb. Boravio je neko doba u Zagrebu kao civil. Uhićen je, policija ga je sprovela u I. zrač- nu luku Zagreb, gdje je nastavio služiti u radnoj bojni do 20. ožujka 1945., kad je pobjegao u Slavonski Brod, gdje mu je ži- vjela žena kod koje se sakrivao do dolaska Jugoslavenske armije u Slavonski Brod. U pretresu grada bio je otkriven i uno- Grob pripovjedačeva ujaka Nikole Markovića vačen u Jugoslavensku armiju 20. travnja Pristigla su svjedočenja o njegovu bo- uručena, a njegov branitelj Ivan Milković 1945. u IV. četu III. bataljun III. brigade ravku u Divoselu: jedni su svjedočili da podnio je 21. rujna 1946. Okružnom sudu VI. Proleterske divizije kao mitraljezac, a su ga vidjeli kako privodi ljude, drugi za Liku žalbu na izrečenu presudu. zatim bolničar, sve dok nije u travnju rada su čuli kako je privodio i tukao ljude, Nakon bijega skupine zatvorenika iz njen. U bolnici se liječio 15 dana, vraćen neki su se sjećali visokoga ustaše, pa su gospićkog zatvora, ujak Nikola se s neki- je u istu jedinicu na dužnost vodnoga bol- na suđenju rekli kako je ujak visok, da ma iz te skupine skrivao po šumarcima i ničara, gdje je ostao do uhićenja 31. listo- je onda on taj ustaša. Nijedan svjedok iz brdima oko našega Malog Sela, Mušaluka pada 1945. Uhićen je, jer nije nadležnima Divosela nije ustvrdio da je ikoga ubio. i Malog Polja. Potajice su mama i pasti- prijavio vojnika Antu Starčevića koji mu Nijedan svjedok nije svjedočio, zbog čega rice dostavljale hranu i ostale potrepštine se povjerio da mu je majka bolesna i da su ga ustaše uhitile i privele u ustaški stan. njemu i njegovoj skupini. Sve teže su se je na umoru, pa ako mu ne dadu dopust, Prema svjedočenju Dragana Bjegovića iz skrivali pred oznašima, sukobljavali su se da će pobjeći kući. Nisu mu dali dopust, Divosela, ustaše su ga uhitili tri puta, u s njima, neki iz skupine su pogibali, a ujak pobjegao je, a OZN-a je u istražnom po- uhićenju i u privođenju u ustaški stan u je ranjen u ruku, pa ga je mama smjestila stupku došla i do ujaka Nikole. školi da je sudjelovao i ujak Nikola, ali ga na tavan naše kuće. je dva puta ustaški zapovjednik pustio i Istražitelj OZN-e VI. Proleterske divizi- Naša mala stara trošna kuća tlocrtne po- poslao kući, a treći put je sam pobjegao iz je (potpis nečitak) rekao je ujaku Nikoli vršine 10 x 7 m izgrađena je u slogu ličke ustaškoga stana. da mu ispriča sve o sebi, gdje je sve bio seoske kuće. Razizemlje, dijelom ukopa- od svoje 10. godine života do uhićenja. Eto, to je dokaz ustaške krvožednosti i no, bilo je uzidano lomljenim kamenom Upozorio ga je da govori istinu, ako nešto zločina počinjena u Divoselu. i u njemu smo držali blago, a strop je bio zataji snosit će odgovornost po zakonu o Iz drugih mjesta gdje je ujak Nikola drveni grednik. Prizemlje je bilo izgrađe- obmani vlasti. služio tijekom rata, nije pristiglo nijedno no od brvana, u njemu je bila jedna velika Na prvom saslušanju 31. studenoga svjedočenje. Ništa u svjedočenjima odre- i jedna mala soba, kuhinja iz koje se drve- 1945. ujak Nikola ispričao je svoj životo- đeno ne tereti ujaka da je počinio zločin, nim stubama išlo na tavan, koji je služio pis, kako je traženo, od 10. godine života samo naklapanja, koja su data pod suge- kao skladište i sušionica mesa. Strop nad do uhićenja. Zatajio je da je kao ustaša stijom i pritiskom N.O. Divoselo, što je prizemljem također je bio drveni grednik, mjesec dana služio u Divoselu. U drugom razvidno i po dopisu kojim N.O. Divoselo krovna konstrukcija je bila drvena, a po- saslušanju 5. siječnja 1946. priznao je da traži da se ujak dovede u Divoselo da mu krov je bila šindra. Na tavanu su mama je bio ustaša i da je služio mjesec dana u narod sudi. Protiv ujaka je Javno tužioš- i ujak Nikola izradili skrovište za njega. Divoselu. Od tada počinje njegova kalva- tvo okruga Lika 5. lipnja 1946. podiglo Mama ga je, tajeći od nas, hranila i rublje rija. Istražitelji OZN-e nastojali su priku- optužnicu, a Okružni sud za Liku u Gos- mu prala, a kasnije je za to znala starija piti što više podataka o njemu. Od N. O. piću izrekao je 6. srpnja 1946. presudu na sestra Mara, tatin bratić Mile i sestrična Divosela, N.O. Perušića i N.O. Ličkog smrt strijeljanjem. Kata. Novog zatražili su da im se dostave izvje- No, ujak je pobjegao iz gospićkog za- No, OZN-a je budno na sve motrila, štaji o ujaku Nikoli. tvora 7. srpnja 1946., pa mu presuda nije imala je popis svega stanovništva po se-

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 43 Sjećanja i svjedočenja

Pokušaj prikupljanja podataka o tobožnjim Zapisnik o svjedočenju Ise Obradovića zločinima Nikole Markovića lima i gradovima. Provjeravala je što se s ka na Badnji dan prije podne, između 8 i Stric Mile nije izvršio nalog OZN-e, popisanima zbilo, gdje žive, jesu li strada- 9 sati… ujaka Nikolu pokopali smo na brdu Go- li u ratu ili su ih oni u poslijeratnim pro- Kad smo čuli pucnjavu, stric Mile i lica na našoj zemlji Zakotak, na zemljo- gonima likvidirali, jesu li pobjegli preko mi djeca potrčali smo k našoj kući (ona pisnom položaju N 44º 37, 088’ E 015º granice ili se negdje skrivaju. Podatke su se nalazi na zemljopisnom položaju N 22,020’ gdje i sada počiva. Na grob smo prikupljali od svojih doušnika, a i od naiv- 44º 37,074’ E015º 21,951’). Zatekli smo mu postavili križ. Grob održavamo, i za nih ljudi koji bi se povjeravali jedni drugi- strašan prizor: ujak Nikola je ležao mrtav prigodne crkvene blagdane te na dan njema i tako bi obavijest došla i do doušnika, na podu sobe, mama se skamenjena od gova ubojstva zapalimo svijeću i pomoli- pa potom do OZN-e. bola grčevito držala za plot ispred kuće, mo se za spas njegove duše. Njegov grob Na Badnji dan, 24. prosinca 1947., a do nje je stajala teta Kata, izbezumlje- i njegovi zemni ostatci svjedoče o zloči- mama i teta Kata odlučile su pozvati uja- no je vrištala i vikala: „Ubojice, ubojice.“ načkom Titovu komunističkom režimu, o ka Nikolu da siđe s tavana okupati se, Oznaši su je ušutkali, udarajući ju kunda- dobu neizmjerne patnje i bola koju je pro- razgibati i jesti. Mislile su da je Badnjak cima po grudima i leđima. Ostala je bez živjela moja obitelj, a isto tako i bezbroj obiteljski blagdan za to pogodan, nitko ne daha, jedva je stajala na nogama. ostalih domoljubnih hrvatskih obitelji. će dolaziti, jer se svi okupljaju u svojim Stricu Mili oznaši su zapovjedili da uja- Mamu su u Perušiću držali u pritvoru domovima. Nas troje djece poslale su u ka ne smijemo zakopati u groblje, i neka jedan dan, potom su ju odveli u Gospić i susjedstvo k stricu Mili. ga pokopamo u dvorištu uza zid, ispod osudili na godinu dana strogoga zatvora. OZN-i je netko dojavio da se ujak Ni- prozora sobe u kojoj su ga ubili, a mami Kaznu je odrobijala u kaznionici u Sla- kola skriva u kući. Opkolili su kuću, dvo- i teti Kati vezali su ruke žicom i poveli ih vonskoj Požegi. Tetu Katu nakon dana jica su s uperenim puškama upali u sobu u pritvor u Perušić. Potrčao sam plačući pritvora pustili su kući. U Perušiću su je u kojoj su bili mama, ujak Nikola i teta za njima. Oznaši su me psovali i govorili tukli, sjećam se da se vratila pretučena, Kata. Istjerali su mamu i tetu na dvorište, da se vratim kući, a kako sam ja ustrajno podbuhla lica i puna modrica po glavi i a ujak je ostao sam u sobi. Čule su kako išao za njima, jedan se okrenuo, uperio tijelu. oznaši nagovaraju jedan drugoga: „Pucaj, pušku u mene i rekao: „Marš kući, i tebe Dok se mama nije vratila s robije, nas pucaj“. Obojica su zapucala, ubili su uja- ću ubiti“. djecu prigrlili su i čuvali stric Mile i teta

44 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Sjećanja i svjedočenja

Ivan Jurišić je bio među svjedocima koji nisu ništa Zapisnik o uručenju optužnice i izboru branitelja znali o navodnim zločinima Nikole Markovića

Kata. Kada su odrasle, sestre su se pouda- na zagovor dobrih ljudi zaposlili su me, autobusom na nastavu. Nažalost, nesmo- le, a ja sam ostao živjeti s mamom na no uvijek su me gledali s oprezom i ras- trenošću Mile Dragosavca, nesavjesnoga očevini. Pozvan sam na odsluženje vojno- poređivali me na slabije plaćeni posao. vozača autobusa, na pružnom prijelazu ga roka u Jugoslavensku armiju. Kad sam Kasnije sam se zaposlio u građevinskom vlak je naletio na autobus prepun putni- odlazio, kuća nam se počela urušavati, a poduzeću Tempu, koje je radilo u Njemač- ka, mnogi su stajali, i među njima naša kad sam se vratio, nije se mogla koristi- koj. U tom poduzeću napredovao sam u Marija. Poginulo je 26 putnika, školaraca ti, prokišnjavala je na sve strane. Uz to, poslu i od pomoćnoga radnika, polaga- i odraslih i naša neprežaljena kći Mari- u svijest mi se duboko urezao grozan pri- njem ispita, stekao zvanje kvalificiranoga ja. Sin je pohađao školu u Bilaju i tako zor, koji me je progonio i u snu: ubojstvo tesara. Kao tesar zaposlio sam se kasnije je ostao, hvala Bogu, živ. Protiv nesa- ujaka Nikole u toj kući i mučeništvo moje u jednome njemačkom poduzeću u kojem vjesnog vozača, povlaštenoga Vlaha tzv. majke i nas djece. su me cijenili kao vrsnoga tesara, vrijedna Srbina Mile, vođen je godinama sudski Mislio sam da ću se toga osloboditi u radnika i dobro me plaćali. postupak, namjerno se odugovlačilo s novoj kući. Srušio sam staru i od sruše- Oženio sam se Katicom Busija iz Bila- izricanjem presude. Rodbina poginulih, nog materijala ispred nje izgradio novu. U ja. I ona je radila u Njemačkoj, imali smo nezadovoljna odugovlačenjem suđenja, njenu izgradnju uložio sam silan napor i dvoje djece, kći Mariju i sina Ivicu. Bilo prosvjedovala je u sudnici, milicija ih je uz veliko odricanje uspio sam, jer sam u nam je dobro, dobro smo bili plaćeni, ali nasilno rastjerala. U ovom odugovlačenju borbi za golo preživljavanje, radeći kao ljubav prema Hrvatskoj nisu te dobre pla- otpočeo je Domovinski rat, a nesavjesni nadničar, obvladao i vještinom graditelj- će mogle nadoknaditi. Kad su nam kći i vozač Dragosavac se pridružio četnicima i skih zanata. sin prispjeli za školu, ostavili smo ih kod sudjelovao s njima u topničkom razaranju Od zemljoradnje i povremenoga nad- bake u Bilaju. Željeli smo da se školuju Bilaja. ničarenja teško se preživljavalo, pokušao u našoj Hrvatskoj, da osjete ljubav prema Žena i ja vratili smo se iz Njemačke sam se zaposliti u tvornici „Marko domovini i da se ne odnarode. u Hrvatsku. Živimo u kući koju smo Orešković“ u Novom Ličkom Osiku. Nisu U Bilaju je nastava održavana do četvr- izgradili u Starome Ličkom Osiku s us- me htjeli zaposliti, bio sam nepoželjan, jer toga razreda, pa je Marija nastavila ško- pomenama na naše pokojne; oca, majku, sam sin protivnika Titove Jugoslavije, ali lovanje u Gospiću, svaki dan putovala je kći, ujaka i ono teško proživljeno doba ju-

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 45 Sjećanja i svjedočenja

Pripreme za glavnu raspravu koja će trajati svega jedan dan Braniteljeva žalba protiv smrtne osude gokomunističkoga terora. Nismo obnovili kao vjekovni san Hrvata za svojom drža- nosti! No, nije mi jasno zašto se danas, kuću ni izgradili novu u Malom Selu, sje- vom. Moj otac se odazvao pozivu te sa- u mojoj sanjanoj i dosanjanoj Hrvatskoj, ćanja na strahotne događaje su me sprje- njane i voljene države Hrvatske i stupio u glede toga gotovo ništa nije promijenilo, čavala. Kako bih mogao živjeti u kući u hrvatsku vojsku. Što je trebao, zar ubijati moji pokojni roditelji i dalje su ustaški kojoj je ujak zvjerski ubijen, a majka i mi svoje susjede, napustiti obitelj, odmetnuti banditi, a isto tako i ja njihov sin! Zar je djeca neizmjerno patili? se u šumu i pljačkati? U Titovoj Jugosla- grijeh voljeti svoju zemlju i služiti joj? viji proglasili su ga fašistom i nacistom, u Bože moj, Titovi osloboditelji upropa- U duši me zaboli kad čujem da netko ideološkom smislu nije znao što to znači, stili su mi život, a to ludilo i dalje traje, do psuje i proklinje Hrvatsku, mnogi je olako jer je bio seljak, znao je obrađivati zemlju kada? Moji roditelji bili su ratari i stočari, napuštaju i zaboravljaju, a tako puno žrta- i uzgajati krave, ovce i svinje, bio je pri- o fašizmu, nacizmu, komunizmu i o bilo va je položeno za njeno uskrsnuće. Kako vržen svojoj obitelji, volio je svoj zavičaj, kojoj ideologiji nisu ništa znali, a kako i su malodušni Hrvati slijepi, strana država volio je Hrvatsku. bi, kad su radili od jutra do mraka za golo uzet će im sve, uzet će im i dušu, novu Zar je to zločin, u čemu je njegov gri- preživljavanje obitelji, a potom bi umorni domovinu nikada ne će prigrliti kao ni ona jeh i grijeh njegovih ubijenih suseljana? U legli, i tako iz dana u dan. Voljeli su svoje njih, a svoju će izgubiti. Domovinu, treba čemu je grijeh moje mame, zar u tome što Malo Selo, svoju Liku i Hrvatsku. Zar je voljeti i braniti kao majku, a ona će to obi- je bila udana za mojega oca i što je muko- to grijeh, neka mi to objasne oni stručnjaci ljem nagraditi! trpno u veliku siromaštvu i neimaštini od- koji su pretplaćeni da preko televizijskih gajala svoju djecu? Zar je grijeh zaštititi postaja i ostalih sredstava priopćavanja * svoga brata, koji je iz ideoloških pobuda šire otrovne misli, da je u ono doba lju- proganjan kao zvijer? Zašto su mene pro- Svjedočenje Jose Lisca dopunio sam bav prema Hrvatskoj bio grijeh i da je ta glasili banditskim sinom, zbog čega sam podatcima iz dosjea njegova ujaka Nikole ljubav i odanost Hrvatskoj bio fašizam i u Titovoj Jugoslaviji bio obespravljen i koji se čuva u Državnom arhivu Gospić. nacizam. proganjan? Shvaćam što se u obje propale (Nekoliko dokumenata objavljujemo kao Ustaše su nastale kao odgovor na nasi- Jugoslavije ovako odnosilo prema nama, ilustracije ovog teksta, u sklopu čije pri- lje velikosrba nad Hrvatima u Kraljevini jer je to bio način velikosrba i jugoslave- preme je pisac podnio i kaznenu prijavu. Jugoslaviji, a Nezavisna Država Hrvatska na kako nas Hrvate mogu držati u pokor- Op. ur.) Iz dosjea se iščitava patološka mr-

46 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Sjećanja i svjedočenja

Mile i Joso Lisac, sa suprugama Katom i Katicom Sekom žnja Titove Jugoslavije prema hrvatskoj proglašenje, tijekom njezina postojanja goslaviji i bio je uzrok njezina krvavoga državi i hrvatskom narodu. Zločin je bila i poslije sloma, gotovo su istovjetni do- kraja. i sama pomisao da bi Hrvati mogli imati gađajima iz Titove Jugoslavije tijekom Obje Jugoslavije, Karađorđevićeva i svoju državu i da bi mogli živjeti u bilo Domovinskoga rata i poslije njega. Zar Titova, nastale su na laži, prijevari i krvi, kojoj državi osim u Jugoslaviji. Nezavi- mi Hrvati imamo doista tako kratko pam- pa su u krvi i nestale. Ovo bi trebalo biti ćenje? Zar nismo zapamtili da su nas sna Država Hrvatska je proglašena zloči- službeno državno stajalište, zbog čega se progonili, zatvarali i ubijali u Kraljevini načkom tvorevinom, a zločincima svi koji moraju energično otkloniti optužbe o hr- Jugoslaviji i Titovoj Jugoslaviji, zar smo su joj bili lojalni. Prema vlastodršcima, to vatskoj krivnji koje se stalno podgrijava- zaboravili da su to radili pred Domovinski je neupitna istina i oko nje nema razgovo- ju. Srbi u Hrvatskoj, kao politički Hrvati, rat, tijekom Domovinskoga rata, a i sada ra i rasprava. trebaju u pravima i obvezama biti izjed- podižu svoj glas i nastoje zločine koje su Vojnik kojemu nije dokazano počinje- počinili nad Hrvatima izjednačiti sa zlo- načeni s Hrvatima, kao što su to građani nje zločina, zločinac je već po tome što činima koji su Hrvati počinili nad njima, raznih narodnosti u SAD-u, Kanadi, Au- je vojnik, kao što je zločin i to što je no- premda se veličina i patologija tih zločina straliji i Novom Zelandu, ništa više ni ma- sio pušku. Neshvatljivo je i strahotno da ne može nikako i u ničemu uspoređivati, nje. Svoje kulturne ili vjerske posebnosti svjedoci mogu izreći toliko laži, a još stra- već i zbog toga što su se Hrvati branili u mogu nesmetano gajiti i održavati u svo- hotnije što su istražitelji i sudbene vlasti svojoj zemlji. jim klubovima ili ustanovama, kako se to te laži prihvaćali kao dokaze u izricanju Da postoji politička volja i da smo prav- radi u navedenim državama. Što hrvatski smrtnih kazni. Nijedan svjedok nije rekao na država, bila bi ispitana pravna uteme- Srbi to prije shvate, to će biti bolje njima zbog čega je osumnjičeni uhićen i pritvo- ljenost presuda nad Hrvatima kao što je i nama, većinskom narodu. Politički pred- ren. Zar to nije čudno? Ubijali su civile ova Nikoli Markoviću, jasno bi se reklo vodnici hrvatskih Srba svojom politikom i vojnike poražene države kao muhe, bez da je državni teror nad Hrvatima u Kra- odvajanja getoiziraju svoje sunarodnjake grižnje savjesti. U ono doba hrvatski život ljevini Jugoslaviji uzrok njenoga raspada, i nanose im štetu, a sebi tim etnobiznisom doista ništa nije vrijedio. nastanka Ustaškoga pokreta i proglašenje priskrbljuju lagodan život i bogaćenje. Opisani događaji prije uspostave Ne- Nezavisne Države Hrvatske. Državni te- Strpljivost svakog naroda, pa tako i Hrva- zavisne Države Hrvatske, pred njezino ror nastavljen je još žešće u Titovoj Ju- ta, ima svoju granicu.

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 47 Osvrti i prikazi DOMOVINA KAO IDEAL: U SPOMEN NA ZABORAVLJENE BORCE (U povodu knjige Nede Rosandić Šarić: Domovina iznad svega. Moj otac Mime Rosandić)

rativši se iz Sjedinjenih Američ- Piše: sukobljavanja u Indokini na koju se je nekih Država u domovinu 1945. go- posredno odražavao i Kineski građanski, Tomislav JONJIĆ Vdine, Bogdan Radica – do jučer kasnije i Korejski rat. jugoslavenski diplomat koji je već 1943. Onaj dio Hrvatske koji se je protivio stao na stranu jugoslavenskoga partizan- janstva i prava pojedinaca i naroda nasu- obnovi Jugoslavije pod bilo kojim, a oso- skog pokreta, a domalo postao bjegunac prot neljudskim totalitarizmima crvene, bito pod komunističkim režimom, nije pred njim – našao je Zagreb i Hrvatsku crne i smeđe boje. mogao znati – jer je bilo nužno to skrivati kako „drhću od straha“. Te privlačne i bučne krilatice o pravdi, od Nijemaca – kakvu sigurnost i zaštitu I dok je u srpnju te godine, puna dva pravu i demokraciji možda i ne bi bile do- u Pavelićevu Zagrebu uživaju oboreni mjeseca iza okončanja rata u Europi, knji- statne – stvarnost se je toliko puta okrut- angloamerički zrakoplovci, a još manje ževnik Dinko Štambak, inače pripadnik no obračunala s iluzijama i pouzdanjem je znao, koliko su točne glasine da su ta- Jugoslavenske armije, član Komunističke u takozvane velike ideje! – da se, sada, dašnje Hrvatske oružane snage već 1944. partije Jugoslavije i ujedno član uredništva u proljeće 1945. nije činilo kako bojazni dobile zapovijed da se oružjem ne suprot- partijskoga Naprijeda, u svom dnevniku pobjednika i nade bjegunaca počivaju na stave možebitnomu savezničkom iskrca- bilježio leševe koji plutaju niz Savu i tako još nečemu; na istoj, gruboj i prozaičnoj, vanju na hrvatskoj obali, ali su osjećale, svjedoče o pravoj naravi proljetošnjega pa zapravo i znale da ratno stanje koje je konačnog pada Hrvatske pod oslobođenje, u odnosu na Veliku Britaniju i SAD u pro- Radica je, kao zagriženi protivnik ustaštva sincu 1941., u skladu s obvezama što su i hrvatski politički emigrant kojemu se pravocrtno proizlazile iz njezina pristupa pred kraj života posrećilo doživjeti obno- Trojnom paktu, poput drugih potpisnika vu hrvatske države, u nizu svojih dnevnič- toga međunarodnog ugovora (i za njima, ko-memoarskih zapisa, objavljenih u emi- na njemački zahtjev), proglasila i Nezavi- grantskoj periodici, a potom i u knjigama sna Država Hrvatska, zapravo ne odgova- što su izišle u Knjižnici Hrvatske revije, ra raspoloženju i volji hrvatskog naroda, svjedočio o strahu režima od angloame- i da Hrvati prema zapadnim Saveznicima ričke intervencije, ali i o – uvjerenju jugo- osjećaju još i manje animoziteta i neprija- slavenskih komunista da je oružani sukob teljstva nego što ovi osjećaju prema nji- Istoka i Zapada neminovan. ma dok iz svojih zrakoplova ravnodušno To uvjerenje postojalo je i na suprotnoj, sipaju smrtonosni teret na mahom civilne poraženoj strani, i ono je – pored straha hrvatske ciljeve. Jamačno nisu znali, ali od komunizma, izraslog na staroj, predrat- su nesumnjivo osjećali – jer propagan- noj svjetonazorskoj i ideološko-političkoj da jugoslavenskih partizanskih snaga i konfrontaciji koju su bitno obilježili pro- Komunističke partije Jugoslavije o tome plamsaji boljševičkih revolucija diljem nije ni ostavljala kakve nedoumice – da srednje Europe nakon Prvoga svjetskog bi Jugoslavenska armija, donedavno nazi- Mime Rosandić kao tridesetogodišnjak rata, a onda i Španjolski građanski rat, vana Narodnooslobodilačkom vojskom i straha koji su još razložnijim činili krva- partizanskim odredima Jugoslavije, takvo vi hrvatski ratni dokumenti, poput onoga ali svakomu jasnoj računici: angloame- iskrcavanje spriječila svim silama, uzda- drvarsko-oštreljskoga, donjolapačkoga i ričko-sovjetska okapanja oko srednjoi- jući se u sovjetsku pomoć i imajući pred kulenvakufskoga iz 1941., udbinskoga, stočnih uporišta i potom oko otvaranja očima svoj krajnji cilj: uspostavu boljše- vrgoračkog ili španovičkog iz 1942., kra- druge europske fronte izgledala su kao vičkog režima u obnovljenoj Jugoslaviji, šićkoga ili zrinskoga iz 1943., aržansko- neminovan izraz upravo ontološke kon- pa i u cijeloj Europi. ga, dubrovačkog, čapljinskog, ljubuškog, frontacije Zapada i Istoka na ideološkome Poraženima se je, dakle, činilo kako makarskog ili splitskog iz 1944., široko- i geopolitičkom planu, konfrontacije koja nema osobita razloga bojati se onih kojima briješkoga, kiseljačkoga, đakovačkoga, je logično motivirala i neskriveno supar- su se htjeli predati. Zato su se uvjerljivi- gospićkoga i stotina sličnih iz prvih mje- ništvo pri okupaciji njemačkoga odnosno ma činila ovlaš dobačena obećanja tobože seci mučne i zlokobne 1945. – potaknulo austrijskog područja, potom prijepor oko upućenih, da će sve biti dobro, i zato je stotine tisuća Hrvata na uzmak prema za- poratnog uređenja Njemačke i njezina razumljivo da su mnogi ostavljali i djecu, padu, pod okrilje onih koji su prethodnih glavnoga grada, napetosti oko Trsta, gra- uvjereni da će se za koji tjedan vratiti. Da godina i desetljeća tako svečano pozivali đanski rat u Grčkoj te previranja u Čeho- se taj šuflajevski Veliki Zapad – onaj koji čovječanstvo na zaštitu ljudskoga dosto- slovačkoj, kao i geopolitička i ideološka je između dva svjetska rata tako uporno i

48 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Osvrti i prikazi dosljedno ignorirao hrvatske težnje sasvim uopćeno, glatko i bez ikakvih (i makedonske, i crnogorske, i težnje skrupula nazvao je kvislinzima (a dr- mnogih drugih!), i koji je svaki put žavnopravno ostvarenje onih među zatvarao oči i uši, i svaki put iznova njima što su bili Hrvati, Nezavisnu grubo zalupio vrata pred Radićem i Državu Hrvatsku, pored standardno- Trumbićem, pred Mačekom i Krnje- ga „znanstvenog“ atributa „marionet- vićem, pred Košutićem i pred Paveli- ska“, doktor znanosti, odani pripad- ćem – sada, usprkos svemu, nudi kao nik avangarde radničke klase i lojalni saveznik poraženima (kao što će već zet Darko Bekić, dodatno je, za po- 1945. postati saveznikom čak i Ni- trebe spomenutoga zbornika okitio jemcima zapadno od bodljikave žice i navodnicima, kojih u strukovnom što se protegnula od Sczcecina do Tr- časopisu, zanimljivo, nije bilo!). No, sta!), nije bila samo emigrantska ilu- jednako tako je odlučno i bez ikakva zija, nego svojevrsno opće mjesto na krzmanja glavnim krivcem za njihov objema stranama ideološke barikade pokolj označio Jugoslavensku armiju (što, dakako, ne će pomoći hrvatskoj predvođenu Komunističkom parti- historiografiji – da ne govorimo o jom Jugoslavije. novinstvu i publicistici! – da do da- Iako nije dvojio o tome da se je ra- nas sljepački uporno previđa kako dilo o „masovnoj likvidaciji desetaka ni u idućim desetljećima nitko, baš Rosandić kao državni tajnik 1941.-1945. tisuća zarobljenih, nenaoružanih ne- nitko ni u hrvatskim emigrantskim prijateljskih vojnika, njihove rodbine redovima nije tako tvrdoglavo i tako rata, nekima od nas on do danas ozna- i civilne pratnje, i to nakon završetka dosljedno promatrao svijet atlantističkim, čuje vrhunac pobjede, drugima je naj- rata, praktički u mirnodopsko vrijeme, bez zapadnjačkim, u biti proameričkim očima, veći poraz u nacionalnoj povijesti, širi izdvajanja i suđenja konkretnim krivcima iz čvrsto ukorijenjene i nepokolebljive an- i od onoga što se naziva Svibanjskom za ratne zločine“, doktor znanosti Bekić na tikomunističke, hladnoratovske perspekti- tragedijom, jer dok Svibanjska tragedija istome je mjestu – u duhu tadašnjega jugo- ve, poput izravnih sljednika i nasljednika označuje samo onaj pokolj što je započeo slavenskoga političkog trenutka, a jamačno onoga hrvatskog pokreta koji je u svibnju u dvorcu grofa Thurn-Valsassina ponad i u skladu s intelektualnim, emocionalnim 1945. doživio katastrofalan vojni i politič- toga koruškoga gradića, pojam Bleiburga i kruhoboračkim uvjerenjem, svojim i svo- ki poraz). obuhvaća i ono što ga je nagovješćivalo jih – ustvrdio kako je „konceptom federal- Budući da je Jugoslavenska armija – u ranijim mjesecima i godinama, i ono ne Hrvatske, u sklopu federativne, repu- u svome žaru i nastojanju da u interesu što ga je slijedilo u kasnijima. blikanske Jugoslavije“ Partija dala za ono slavenstva i jugoslavenstva, i u interesu Bleiburg je, dakle, i Oštrelj i Boričevac, vrijeme „možda najbolji odgovor na histo- svjetske komunističke revolucije prodre i Široka Kula i Španovica, i Krnjeuša i rijsku težnju i aktualnu potrebu hrvatskog što dalje na zapad – već prvih dana svib- Daksa; Bleiburg je i Vrgorac, i Jazovka, naroda za nacionalnom emancipacijom i nja 1945. zauzela Trst, čak i prije nego i Gospić i Srijemska Mitrovica; Bleiburg vlastitom državom“. Rijeku, poražene je put spasa vodio samo su i križni putovi i bezbrojna poratna su- Pritom doktor znanosti Darko Bekić zana jednu stranu, prema Koruškoj odnosno đenja; Bleiburg su i Gradiška i Goli i Le- cijelo nije ni naslutio da će koju godinu Austriji. No, tamo je, umjesto postrojava- poglava. A podjela po toj istoj tragičnoj i desetljeće kasnije politička korektnost nja za povratak u domovinu i novu borbu, crti koju zovemo Bleiburg, održala se je tražiti nešto posve drugo i drugačije, pa sada u sretnijem i poželjnijem savezniš- desetljećima, i svi smo svjedoci koliko je glavninu odgovornosti za poratna kr- tvu, na opću prepast i više razočaranje duboka i danas, kad nam kao krasta koju voprolića, uključujući i odgovornost za nego ogorčenje, sredinom svibnja započe- iz dana u dan raskapamo sami ili nam ju Bleiburg i Križni put, svaljivati ne na one lo ono što je u kolektivno pamćenje hrvat- raskapaju drugi, svjedoči koliko je dug i koji su pokolj izvršili i koje se je i on te skog naroda ušlo kao – Bleiburg. trnovit put od oslobođenja do slobode. 1989./90. odvažio proglasiti krivcima (Ju- U nas je – ako uopće ima nešto uspore- U jednom od prvih pokušaja znan- goslavensku armija), niti na one koji su divo – malo pojmova sa značenjem tako stvenog pristupa tom problemu, prvotno ga bezdušnim kršenjem međunarodnoga razvedenim kao što je značenje onoga što objavljenom u Časopisu za suvremenu prava omogućili (Britanci), nego – za- izvire iz naziva toga koruškoga gradića povijest, a potom u nešto proširenu i pri- pravo neoriginalno nasljedujući neke od koji ni zbog toga nikad nijedan Hrvat ne lagođenu obliku uvrštenom u svojevrsni emigrantskih protivnika pavelićevske in- će nazvati njegovim slovenskim nazivom: zbornik novinsko-publicističkih tekstova terpretacije ratne i poratne hrvatske poli- Pliberk nam, naime, ne govori baš ništa. koji je pod naslovom Bleiburg – otvoreni tike – na one koji su se u rasulu i kaosu Ipak, ako nam Bleiburg svima i znači dossier u dva izdanja osvanuo prijelomne povlačili u ozračju ionako kataklizmičko- puno, ne znači nam svima isto. Budući 1990. godine, doktor Darko Bekić, tadaš- ga državnoga, vojnoga i političkog pora- da je Drugi svjetski rat na hrvatskome nji povjesničar na Institutu za suvremenu za. Žrtva je tako postala glavnim krivcem narodnom području bio ne samo odblje- povijest – u desetljećima obilježenima hr- svog stradanja. sak europskoga i svjetskoga konflikta, i vatskim genitivom, ni ta ustanova, izvorno A komentirajući tom zgodom teze pone samo hrvatsko-srpski rat (ili hrvatsko- Institut za historiju radničkog pokreta, nije ratne hrvatske političke emigracije – jer jugoslavenski, svejedno), nego je imao i se, dakako, nazivala hrvatskom – sve po- u domovini se o tome praktično do 1989. obilježja unutarhrvatskoga, građanskoga ražene na prostoru obnovljene Jugoslavije nije smjelo ni zucnuti, pogotovo ne diso-

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 49 Osvrti i prikazi nantno u odnosu na propagandno režim- Informbiroa koja je objavljena 28. lipnja sko tumačenje – o svibanjskoj tragediji te godine, dodvori Staljinovu Sovjetskom hrvatskog naroda i o engleskoj izdaji, Savezu raskrinkavanjem tobožnje špijun- doktor Bekić ih je lapidarno proglasio ske povezanosti optuženika sa zapadnim promašenima, jer: „Kao da se omrznute obavještajnim službama – a tijekom srp- neprijatelje i prezrene zločince može iz- nja i kolovoza pred Vrhovnim sudom NR dati, i kao da je propašću ustaškog režima, Hrvatske trajala je glavna rasprava koja čitav hrvatski narod doživio tragediju!“ je okončana presudom od 27. kolovoza I onda je – jer se u Hrvatskoj odvajkada 1948., kojom je velika većina optuženika živi tako, a ne, recimo onako kako je na osuđena na smrt. Korzici živio Mériméeov Matteo Falcone Kao i inače u povijesti, i ovdje se je po- – jedva koji mjesec kasnije, postao savjet- kazala točnost one starinske, da pobjeda nikom za vanjsku politiku u uredu pred- ima mnogo očeva, dok je poraz siroče: sjednika Tuđmana – jednim od četvorice „Akcije Deseti travnja“ nakon sloma su se savjetnika poglavara države u nastajanju odricali i mnogi od onih koji su politički, – potom, od 1992., veleposlanik na čelu pa i organizacijski stajali iza nje, a njiho- raznih hrvatskih diplomatskih misija. vim je emigrantskim suparnicima ona bila No, ni on niti neke anegdotalne epizo- povod za nove optužbe, s argumentacijom de njegove diplomatske karijere, od one s koja će se kasnije na supstancijalno isti na- čin ponavljati u svakom pokušaju oružane tobožnjim bugarskim priznanjem nadalje, Na suđenju Kavranu i družini ne bi zavrijedile da ih se spomene u kon- akcije za oslobođenje Hrvatske: rijetki će tekstu koji nas ovdje zanima – kontekstu optuživati protagoniste za otvorenu izda- Naime, u nakladi dvaju Matičinih ogra- jamačno zanimljivijem i ilustrativnijem i ju, ali će im mnogi, tzv. umjerenjaci i tzv. naka, onog u Čitluku i onog u Vinkovci- veliki političari, trajno spočitavati da su za ondašnji i za današnji hrvatski trenutak ma, Neda Rosandić Šarić (Zagreb, 1943.) izborom oružane borbe i prijetnjom nasi- od tih veselih zgoda – da se nije pojavila objavila je pod naslovom Domovina iznad ljem „kompromitirali hrvatsku stvar pred knjiga jednoga drugoga hrvatskog velepo- svega: Moj otac Mime Rosandić (Vinkov- demokratskim Zapadom“ i time „objek- slanika odnosno veleposlanice iz istoga, ci – Čitluk, 2021., 271 str.) dokumentarno- tivno naškodili“ Hrvatskoj. To je sudbina Tuđmanova doba, koja baca sasvim dru- memoarsku knjigu o svom ocu i njegovim koja će pratiti i skupinu Tolić – Oblak, i gačije svjetlo na iste ljude, pokrete, stran- suborcima, sudionicima „Akcije Deseti Matu Prpića i Ivana Matičevića, i „Bugo- ke i događaje, a nešto sama po sebi govori travnja“ – u jugoslavenskoj interpretaciji jance“, i Zvonka Bušića i drugove. i o tome, Tuđmanovu dobu. nazvane „Operacijom Gvardijan“ – koja No, povijest koja nije ugođena za jugo- I dok su u Bekićevoj interpretaciji iz je zamišljena u jesen 1946. kao pokušaj slavenske i uopće nehrvatske uši, o tim kasnoga razdoblja hrvatske šutnje, inter- Hrvatskoga državnog vodstva, svojevr- ljudima sudi i sudit će drugačije, posve pretaciji koja je bila neskriveno jugosla- snog zametka izbjegličke vlade nastale svjesna da bi pokušaji tzv. hrvatskih umje- venska, ali koja je i danas jedina politički na ruševinama Nezavisne Države Hrvat- renjaka, velikih političara i minimalista, na korektna i jedina kojoj je pripušteno ući ske, da se povežu i organiziraju naoružane tome demokratskom Zapadu – gdje, ruku u školske udžbenike i dječje duše, ljudi križarske skupine u domovini, uspostavi na srce, i nisu imali osobita uspjeha, ma- poput Mike Špiljka, Koste Nađa, Miloša njihova čvrsta veza s emigracijom pa time nje zbog vlastite krivice i nesposobnosti, a Žanka, Bruna Vuletića i Milke Planinc izazove prevrat u Jugoslaviji koja je kao više zbog golih interesa tog Zapada – imali (rame uz rame s Aleksandrom Rankovi- predstraža komunističkog Istoka prijetila još manje odjeka i još puno manje uspjeha, ćem, Milovanom Đilasom, Gojkom Po- zapadnom svijetu, i tako ponovno – sada da nije bilo fanatičnog idealizma, borbe- lovinom, dakako i Simom Dubajićem) sa simpatijama, ako ne i uz djelatnu po- nosti i žrtve danas prešućivanih hrvatskih uzorni hrvatski rodoljubi, svjetionici naše moć demokratskog Zapada – uspostavi boraca, od križara po hrvatskim šumama i povijesti i naši osloboditelji, ljudi koji su neovisna Hrvatska. onih Kavranovih sve do „Bugojanaca“ ili nam pod istom, jugoslavenskom zastavom Premda ga je izbjegličko vodstvo plani- Zvonka Bušića i njegovih suboraca. Zato s crvenom petokrakom zvijezdom, spasili ralo već 1946., pothvat je započeo krajem ti ljudi zaslužuju zahvalnost, spomen i čast i obraz, pravo na slavnu prošlost i na svibnja 1947., a konačno je razbijen u srp- sjećanje koje nam, evo, oživljuje i knjiga svijetlu budućnost; evo se je kći jednoga nju iduće godine. U travnju 1948. uhićena Nede Rosandić Šarić. kvislinga – kako bi se to u bekićevskom, je skupina u kojoj je bio ing. šumarstva Ta je knjiga istodobno književnost i po- hrvatskome politički korektnom, službo- Milan Mime Rosandić (1900.-1948.), već vijesna publicistika visoke razine, pisana uljudnom i poniznom, služničkom tuma- u mladosti poznati hrvatski borac i politič- pitkim jezikom i dotjeranim stilom, ujedno čenju vlastite povijesti kazalo – dakle, kći ki uznik, a u doba Nezavisne Države Hr- oslonjena na sačuvano arhivsko gradivo i jednoga „omrznutog neprijatelja i prezre- vatske državni tajnik u Ministarstvu šuma vjerodostojna svjedočenja. Kako je čitav nog zločinca“ odvažila javno reći, kako i ruda. Dva mjeseca kasnije, protiv pede- niz od njezina 44 poglavlja posvećen opi- ona gleda na svog oca, njegove drugove setorice uhićenika podignuta je optužnica, su osobne i obiteljske sudbine u Argentini i suborce, ljude što su od Beograda i To- koja je imala i niz jasnih političkih cilje- – kamo se je njezina majka, poput tisuća puskoga, preko Brezovice i Markova trga va – među kojima je osobito važna bila svojih sunarodnjaka, s tri nejake djevojči- službeno i dalje narodni neprijatelji, izda- priprema za nastanak jasenovačkog mita i ce zaputila početkom travnja 1948., ni ne jice, kvislinzi i okupatorske sluge. potreba režima da se, u svjetlu Rezolucije znajući da im muž i otac upravo tih dana

50 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Osvrti i prikazi

nije uhvaćen u krađi volo- Kopiju tog pisma, kaže autorica, Fra- va, već na polju svog ide- njo Tuđman je zatražio čim ga je vidio, alizma. Molim svakog tko prigodom svog putovanja u Sjedinjene me poznaje da mi oprosti Američke Države 1989. godine. To pismo ako sam ga bilo čime uvri- nije obiteljsko, privatno, nego je povijesni jedio. Mojem dragom hr- dokument prvoga reda, znao je to Tuđman vatskom narodu kažem da odmah, i onda je – prema pripovijedanju sam ga nesebično ljubio, očevidaca koje Neda Rosandić Šarić bilje- da mu sebe prinosim na ži – za njegovom kopijom posezao u ka- žrtvenik. Hrvatski narode, snijim godina, sad već kao predsjednik dr- budi mi blag sudac. Osta- žave, u trenutcima kriza i malodušja zbog vi me u dobroj uspomeni. agresije na Hrvatsku, okupacije hrvatskih Živ i sretan ti, i moja drža- krajeva i krvavih stradanja branitelja i ci- va Hrvatska!“ vila. Tim dirljivim i dojmljivim riječima, I zato je posve logično dakle, tim primjerom jednoga kvislin- da je Rosandić i iz emigra- ga – a ne možda riječima Mike Špiljka i cije, nakon sloma države, Marka Belinića, ne možda govorima Jo- usprkos svim sumnjama i sipa Broza – u najtežim se je trenutcima nezadovoljstvu izazvanom sokolila i hranila borba za Hrvatsku. Nije političkim i vojničkim ne- li to jedna od ilustracija – a imamo ih u jasnoćama, organizacij- skim nedorečenostima i Domovinskome ratu i prije njega na tisu- ljudskim slabostima, kre- će – poučnosti one antičke, prema kojoj se nuo u borbu za oslobođe- je bogovima svidjela pobjednička, a Ka- nje Hrvatske, oprostivši tonu pobijeđena stvar; i da Katonov ukus se od obitelji i ostavivši možda lakše i s više dostojanstva podnosi svojim kćerima rečenice kušnju vremena nego što ju podnosi ukus Prva stranica potresnog Rosandićeva pisma kćerima na koje će one nabasati bogova. I da se o idealima sudi ne samo puno kasnije, znatno iza prema riječima i slikama o njima, nego i prema ljudima koji su ih utjelovljivali i polazi u domovinu, na posljednje postaje očeve smrti; rečenice koje koji su za njih ginuli. svoga križnog puta – knjiga je također pri- govore sve što u takvome log gradivu za neku buduću studiju o polo- trenutku može kazati čo- žaju i sudbini Hrvata koji su 1945. protje- vjek koji ideal shvaća kao rani i raseljeni po Europi, Amerikama, pa dužnost, pa mu ne pada na i po Africi i Australiji i Bliskome istoku. pamet kukati nad vlastitom Središnji lik i glavna tema knjige je, sudbinom, niti žaliti se pro- dakako, autoričin otac, njegova politička tiv osude ili moliti milost: borba i njegovi ideali. „Draga Anera, Mara i Ika! Mime Rosandić je u hrvatski politički Evo vaš ćakan ode za svo- život ušao kao gospićki gimnazijalac star- jom zvizdom, a drugačije čevićanske, nacionalističke orijentacije. U to i nije moglo biti. Nama tim se krugovima kreće i tijekom studija je domovina iznad svega i u Zagrebu i tijekom kasnijeg službovanja, tome se pokoravamo. Neka pa je posve logično pristao uz pokret koji i vama, dico moja, to bude je pozivao na oslobođenje i državnu ne- u vašem životu iznad sve- ovisnost Hrvatske. Ni kad su ga poslije ga, jer tim putem i naši stari rata mučili i sudili, nisu mu mogli doka- kročiše i mi u njima gleda- zati nikakav zločin, nikakvu zloupotrebu mo svoj uzor. Providnost vlasti, nikakvu obijest ni bahatost (a nisu nam je odredila taj komad to dokazali ni drugima, makar je jedan od hrvatske zemlje da ju štiti- optuženika, Ljubo Miloš, slomljen muče- mo, da ju branimo i saču- njem, pristao postati uporištem jasenovač- vamo našim pokoljenjima. koga mita, pa bi, da ga se je pitalo, valjda Zato vaš ćakan nije mogao priznao i to da su ustaše još u Dioklecija- drukčije, a vi mu, moje dra- novo doba kršćane bacali lavovima). Zato ge curice, oprostite što vas se je u završnoj riječi s ponosom mogao je ostavio sirote. Uzdajte se obratiti svojim kćerima, za koje u tom tre- u Boga, slušajte vašu maj- nutku nije znao ni jesu li žive, niti gdje ku i ostanite svojoj Hrvat- se nalaze – najstarija je tada imala sedam skoj do groba vjerne. Vaš Druga stranica pisma koje smo u prijepisu godina – moleći ih za oprost: „Vaš ćakan ćakan, Mime“ objavili u br. 94 (siječanj 2000.)

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 51 In memoriam

U SPOMEN NA SLAVKA KUDRNU

U Osijeku je 7. travnja 2021. u Nekoliko puta pozivan na ispi- 93. godini prestalo kucati veliko tivanje, je li „revidirao svoj stav“, srce mog oca Slavka Kudrne. uvijek je odgovarao „Ja nemam što Ovu kratku sliku njegova života revidirati!“ započet ću njegovim riječima, cita- Najteže mu je bilo kada je njegov tom iz članka objavljenog u Poli- otac Ladislav, kao član druge poli- tičkom zatvoreniku br. 78 iz rujna tičke organizacije, također osuđen 1998.: „Dozivam minule dane iz na zatvorsku kaznu i konfiskaciju prošlosti polustoljetne i srca pre- imovine, te je zajedno sa sinom puna ljubavi za dragu nam i jedi- boravio u istoj ćeliji tri godine, nu domovinu Hrvatsku, koju smo tijekom čega su trpjeli poniženja, nosili u sebi, ne štedeći mladost ni grube uvrede i psovke od pojedinih živote. Vjerovali smo u tisućljetni čuvara koji su nastojali srozati nji- san o slobodi i život u njoj, koji ni- hovo ljudsko dostojanstvo i moral. smo svi dočekali...“ Ali – nisu uspjeli. Vjera u Boga i Rođen je u Osijeku 25. listopada nada da će to trpljenje ipak pobije- 1928. od oca Ladislava Kudrne i diti i uroditi stvaranjem nove nam majke Julijane rođ. Ozdanovac. U slobodne domovine Hrvatske, odr- rodnome je gradu pohađao osnov- žala ga je. nu školu, potom ondašnju trgo- Slavko Kudrna Pušten je na slobodu nakon de- vačku akademiju te je istodobno vet godina, u svojoj dvadeset sed- pomagao ocu u radu u njegovoj U međuvremenu, još za boravka u moj, ali je i dalje bio nadziran. Po trgovini. U siječnju 1946., kad je kao istražnom zatvoru prije pravomoćnosti povratku iz zatvora ubrzo se oženio sedamnaestogodišnji učenik trećeg ra- prvostupanjske presude, počinio je dru- mojom majkom Mirjanom, s kojom zreda trgovačke akademije doživio u go „krivično djelo“, pomogavši neko- je bio u braku četrdeset godina, sve do školi vandalske i svetogrdne postupke licini osuđenika na smrt da pobjegnu, njezine prerane smrti. Dobili su dvoje – izbacivanje križeva i sl. od pripadni- dostavivši im komad željeza, slomlje- djece, no nažalost već na samom počet- ka nove komunističke vlasti – odlučio nu cijev od tuša iz kupaonice, kojim su ku braka ponovno je doživio tragediju je boriti se za istinu i pravdu te je pri- prokopali zatvorski zid. Stoga je javni – smrt prvorođenog sina, moga malog stupio u ilegalnu političku organizaci- tužitelj zatražio smrtnu kaznu strije- brata Krešimira, anđela na nebu, koji ju - protukomunistički pokret Društvo ljanjem (koja nije mogla biti izvršena je umro od posljedica bolesti kao peto- narodnog otpora. zbog njegove malodobnosti) podredno mjesečno dojenče. „I kada bih se ponovno rodio, iza- povećanje vremenske kazne, no citira- Svoj radni vijek moj je otac proveo brao bih isti put borbe za slobodnu Hr- nom je presudom Vrhovnog suda odlu- radeći kao ekonomist, a kada je trebalo vatsku, iako sam na tom putu iskusio čeno nešto drugačije, kako je navede- i u stolariji i na gradilištu, i to prvih 25 najteže trenutke svoga života, svoje no. Bjegunci su uspjeli pobjeći, ali su godina u Prvoj osječkoj stolarsko-par- mladosti...“, njegove su riječi. nažalost brzo uhićeni i mučki ubijeni. ketarskoj zadruzi, a zatim 7 godina u Nakon nekoliko mjeseci članovi nje- podružnici tvrtke Export-drvo u Osijeku gove skupine uhićeni su i zatvoreni. Moj otac je odslužio ukupno devet također i kao ekonomist i kao voditelj Presudom Okružnoga narodnog suda u godina robije u kaznionici u Lepoglavi. opremanja objekata, odakle je umirov- Osijeku od 8. lipnja 1946. osuđen je na U tih devet godina, šest mjeseci je pro- ljen 1990. Kao vrlo kreativan i svestran kaznu lišenja slobode s prinudnim ra- veo na prisilnom radu u rudniku, uglje- čovjek „zlatnih ruku“, uvijek je i nakon dom u trajanju od 12 godina, te gubitak nokopu Raša u Istri, gdje je teško obo- radnog vremena, a pogotovo vikendom građanskih i političkih prava u traja- lio od dizenterije, te je nakon bolničkog našao prostora i vremena za stvaranje, nju od 6 godina kao i na konfiskaciju liječenja ponovno vraćen u kaznionicu izrađujući razne drvene predmete za cjelokupne imovine, koja je presudom Lepoglava. domaćinstvo, ukrase, namještaj za stan Vrhovnoga suda NRH od 10. kolovoza i malu vikendicu-staru kućicu na selu. 1946. snižena na kaznu lišenja slobo- Batine, vrijeđanja, samica, ležanje Puno toga je sam i dizajnirao, budući da de s prinudnim radom u trajanju od 10 na mokrom podu od cigle uz razbijeni je bio i tehnički crtač. Volio je iskuša- godina i na gubitak političkih i pojedi- prozor usred zime... nisu pokolebali ni ti se i u kuhanju, pa je na tome našemu nih građanskih prava za vrijeme od 5 slomili njegov snažni duh i ljubav za malom seoskom imanju, punom cvijeća godina. domovinu Hrvatsku. i zelenila, okupljao oko stola obitelj, su-

52 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. In memoriam

U SPOMEN NA ZLATU NOVAK ROĐ. KOLČIĆ sjede i prijatelje, ljude koji su ga Zlata Novak rođ. Kolčić ro- voljeli i poštovali. Taj prelijepi dio đena je u Osijeku 1925., gdje našeg obiteljskog života prekinut je 18. ožujka 2020. i premi- je 1991. okupacijom istočne Sla- nula. Od 1990. je bila članica vonije. Hrvatskoga društva političkih Spreman svakome pomoći na zatvorenika. bilo koji način, nikad mu nije bilo Uhićena je u proljeće 1946., teško odazvati se ili sam ponuditi kad su jugoslavenske komu- pomoć. Njegova ljudska toplina nističke vlasti krenule u novi pokazala se posebno prema bli- žnjima kad se razboljela njegova val progona nepodobne osječ- supruga – moja majka Mirjana, a ke mladeži: u tom su valu uhi- njena majka je već bila stara i ne- ćene tri djevojke i deset mla- moćna. Obje ih je 7 godina nese- dića. Suđeni su po kratkom bično služio nastojeći im olakšati postupku: Zlata na 7 godina, tegobe. Dragica V. na 3 godine, Kata Od samog početka 1990. pa S. na godinu i pol. Trojici do smrti bio je član Hrvatskog mladića izrečena je smrtna društva političkih zatvorenika, u osuda vješanjem i strijelja- podružnici Osijek, u kojoj je ak- njem, dvojica su dobila po 20, tivno sudjelovao na skupštinama dvojica po 18, dvojica po 10 i i kao član Upravnog odbora sve jedan 4 godine. Zlata Novak dok mu je zdravlje to dopuštalo. Jugoslavenski komunisti Za svoj doprinos u radu i širenju procesi. O onome iz 1985. pisao je i nisu imali dvojbe: tko nije bio za njih, ugleda udruge primio je zahvalni- hrvatski politički emigrant i publicist samim time je bio fašist. Tako su po- cu s medaljom 20. rujna 1999. dr. Jure Petričević u 7. svesku svoje čeli nakon pada Osijeka 14. travnja Uz domovinu Hrvatsku, u srcu knjižnice Sloboda, pod naslovom Na 1945., kad je krenuo prvi val uhiće- mu je najvažnija bila obitelj: su- prekretnici („Udbaške igre hrvatskim nja. Zlatin brat, pok. Zdenko Kolčić, pruga, kći, unuci za koje je živio žrtvama za tuđe račune“). U osam sa svojim suborcima iz Hrvatskih oru- i nastojao na njih svojim riječima, gradova u Hrvatskoj i u BiH vođeni savjetima i djelima ljubavi preni- žanih snaga bio je uhićen i osuđen u su tada politički sudski procesi, a 25 jeti poruku i pouku što su prave ži- Osijeku na visoke kazne. Izdržavali Hrvata je osuđeno na 113 godina za- votne vrijednosti. U svome dugom su ih u KDP Lepoglavi. Zlata je svoju tvora. Žrtve osječke UDB-e su prve i bogatom životu, svemu što je ra- kaznu robijala u Požegi, a po povrat- optužene, a posljednji uhićeni, ali su dio, za što je živio i za što se borio, ku se je ipak nekako zaposlila i udala za uzor bili prvi na suđenju. Za niz davao je cijeloga sebe. Posljednje za političkog zatvorenika Zorislava optuženika tražene su smrtne kazne, tri godine života proveo je u po- Novaka. Imali su sina Krunoslava. o čemu je u beogradskom tisku pisao stelji narušena zdravlja, ali unatoč O tim osječkim progonima nešto Rade Subotić, ali to nije bio posljed- fizičkoj slabosti zadržao je smisao je pisano u Političkom zatvoreniku nji osječki politički proces. Koliko je za humor i često nas oraspoložio (br. 78 iz 1998.), gdje je objavljeno i svojim doskočicama i šalama, a poznato, posljednji je održan 1989. svjedočenje Slavka Kudrne iz Osije- drhtavim glasom je znao i zapje- godine. vati stare lijepe hrvatske pjesme. ka, koji je 1945., u svojoj 19. godini osuđen na 18 godina robije. Slavko Kudrna sklopio je svoje Zlate, vječna Ti slava i hvala! Neka Već u prvome tjednu nakon zauzi- umorne oči i preselio se Gospodi- Ti je laka hrvatska gruda za koju si se manja Osijeka uhićeno je i osuđeno nu u čije ime je podnio svoj križ, žrtvovala! a mi smo ponosni što smo imali 223 Osječana, a uz to im je konfisci- takvog oca, djeda i punca. Hvala rana imovinu (usp. svjedočenje Vere ti, tata, za sve i neka ti je laka hr- Gerard-Šipošić u Političkom zatvo- (I. T., HDPZ vatska zemlja koju si toliko volio. reniku br. 206 iz 2009.). I u kasnijim - Podružnica Osječko Biserka PAĐAN desetljećima bili su brojni politički baranjske županije)

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 53 In memoriam

U SPOMEN NA HELENU I IVANA KULAŠA Helena Kulaš rođena je 20. veljače Obitelj je među zadnjima izbjegla u malo svojih novčića. Ujutro kad se pro- 1933., a umrla 27. travnja 2021. Bila je Austriju. Krenuli su na blagdan sv. Luci- budila i kad je mogla vani, prvo je otišla u logorima od proljeća 1945. do prolje- je, a stigli su na Badnjak 1944. u Guten- potražiti svoje novce i bili su tamo gdje ća 1947. Članica je HDPZ-a podružnice stain kod Beča. Tu su bili tri mjeseca te se molila. Osijek od 1995. Ivan Kulaš rođen je 1. su potom otišli u Sankt Valentin gdje su Prema njoj su čuvari logora bili dobri. siječnja 1927. u Brezovljanima kod Na- dočekali pad. U proljeće 1945. državljani Za Božić je ukrasila jednu grančicu, a šica, umro je 4. travnja 1988. Ivan je bio Jugoslavije su pozvani da se vrate u Ju- čuvar ju je pitao što je to, rekla je da je

Helena je iz logora otpuštena pod lažnim imenom

goslaviju, a kad su se vratili, završavaju to za Božić. Ostavio je grančicu i nije ju u logorima. Prvi logor je bila Subotica, zgazio. Helenu su često slali da vani sku- tamo je bila „Štirk fabrika“, gdje je bila ha ono malo što su imali, a nju su slali rastavljena od roditelja, koji su radili zato što njoj čuvari nisu rušili lonac. Po kod Mađara u polju. Ponovno su se sa- izlasku iz logora dolaze u Vrpolje. U svo- stali u logoru Sekić. Poslije idu u logor ju kuću više ne mogu, jer su kuću vlasti u Tenjsku Mitnicu, a zatim se ponovno oduzele i dali je drugima. Tada počinje Vjenčanje Helene i Ivana Kulaša vraćaju u Suboticu. Nakon toga idu u raditi na Ciglani u Vrpolju, te kasnije i u Gakovo, gdje umire omama. Satnici Đakovačkoj. Kraj logorima dolazi 1947. i to tek U Vrpolju upoznaje Ivana Kulaša. Ivan politički zatvorenik 13 mjeseci, kaznu nakon nekoliko molbi i promjene pre- je bio sin Jele Kulaš rođ. Hećimović i zatvora je izdržavao nakon 1947. u Kni- zimena u Šiverić, omamino djevojačko Pave Kulaša kojega su partizani ubili 17. nu i Đakovu. prezime. U svim tim teškim danima ipak travnja 1945. u Vrpolju. Ivanova obitelj Helena Kulaš rođena je kao Helena je uvidjela da ima dobrih ljudi koji su se u Slavoniju doselila, iz Like, te se za Harffmann u Čajkovcima, općina Vr- im pomagali. Jedan takav trenutak bio stalno nastanila u Vrpolju 1939. Ivan je polje, od oca Filipa i majke Kate (rođe- je onda kad je Helenu i njezinu sestru imao još trinaestero braće i sesara. ne Borchy). Roditelji su imali još dvije Mariju iz logora odvela jedna Srpkinja i Ivan i Helena stupaju u brak 1952. go- godine stariju kći Mariju. U kući gdje je držala ih kod sebe, hranila ih, vodila ih dine. U braku im se rodilo petero djece: rođena, živjeli su, kako ih je zvala, oma- sa sobom, a onima koji su govorili da su Katica 1955., Ivica 1957. koji je premi- ma (baka Eva), otata (djed Phillip), bači „Švabe“ odgovarala je „ostavite ih, to su nuo s 8 mjeseci 1958., Ivanka 1959., (stric Fridrich) sa svojom suprugom i moja deca’“. Zlatko 1961. i Josip 1964. Unatoč teškim djecom, te teta Ana. Ali ono što ju je najviše držalo u sve- poratnim godinama, izgradili su kuću, Bezbrižno djetinjstvo prekinuo je Dru- mu bila je vjera u Boga. Jedan od tre- odgojili i othranili djecu, živjeli sretno gi svjetski rat. Stric se borio u Bosni kao nutaka koje je uvijek pamtila i spomi- obrađujući slavonsku zemlju. Helena je njemački vojnik gdje su ga partizani i ubi- njala zbio se je kad su bili u Subotici. ove događaje nosila u srcu. O njima je li 1943. Rat je prekinuo i njezino školova- Odlazila je vani moliti se i jednom, kad govorila svojoj djeci i unučadi kako se ne nje, završila je dva razreda osnovne škole; su joj novci ispali iz džepa, ona cijelu bi zaboravilo. treći je započela, ali ga nije dovršila. noć nije mogla spavati, jer se brinula za Helena KULAŠ

54 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. Sažetak IN DIESER AUSGABE ie in der vorigen Ausgabe an- unabhängigen Staates Kroatien blieben. eröffneten, jedoch keineswegs zum Sturz gekündigt, wird mit der nach- Die Studie von Barić, die den Zeitraum Jugoslawiens und zur Schaffung eines Wstehenden zweiten Folge eine bis zum Fall Italiens im September 1943 unabhängigen kroatischen Staates führen umfangreiche Darstellung der Situation umfasst, zeigt jedoch deutlich, dass die konnten, was das einzige authentische in den ersten Jahren des Unabhängigen italienische Politik auf Hvar einer der Bestreben des kroatischen Volkes war. In Staates Kroatien (1941-1945) auf der In- Hauptgründe für die Instabilität war. Sie Anbetracht der Tatsache, dass bei der In- sel Hvar abgeschlossen. Der Beitrag ist zeichnete sich durch systematische Un- terpretation dieser Ereignisse in Kroatien verfasst von Dr. sc. Nikica Barić, His- tergrabung des Ansehens und des Ein- auch heute noch unkritisch übertrieben toriker vom Kroatischen Institut für Ge- flusses der kroatischen Behörden aus, wird und dass dabei verständlicherwei- schichte. Mit den Kroatien aufgezwunge- die aufgrund der Nachrichten über Un- se allen voran die Protagonisten des da- nen Römischen Verträgen vom Mai 1941, ruhen, Gewalt und Rechtsunsicherheit in maligen kroatischen politischen Lebens verwirklichte Italien einen lang gehegten anderen Teilen des Landes bereits einge- sind, stellt der Autor die Frage: Hätten die Traum und erweiterte seinen Besitz an der schränkt waren. Diese Umstände, sowie Kroaten heute einen unabhängigen Staat, östlichen Adriaküste. Nach dem Ersten die Armut der Bevölkerung und die durch wenn in den Jahren 1967-1971 die kom- Weltkrieg fielen durch den Vertrag von die trockenen und unfruchtbaren Jahre munistischen Reformisten erreicht hätten, Rapallo (1920) Istrien, Zadar und seine verstärkte Hungersnot, begünstigten die was sie wirklich wollten: eine reformierte Umgebung sowie einige größere adriati- Entwicklung der jugoslawischen kommu- jugoslawische sozialistische Föderation. sche Inseln an Italien, während Rijeka und nistischen Bewegung, die ihre Hauptfein- In seinem zweiten Text schreibt dersel- sein Hinterland vorübergehend zu einem de nicht in den Italienern, sondern in den be Autor über eine der berühmtesten Un- unabhängigen Staat wurde, der 1924 an Vertretern des kroatischen Regimes sah. ternehmungen der kroatischen politischen Königreich Italien angeschlossen wurde. Emigration, die “10. April-Aktion”, die Am Vorabend des Zweiten Weltkriegs * kurz nach dem Ende des Zweiten Welt- kriegs geplant wurde, aber im Sommer erlangte Italien die Vorherrschaft in Alba- Chefredakteur Tomislav Jonjić ver- nien und griff 1940 Griechenland an, mit 1948 von den jugoslawischen Behörden öffentlicht seinen kürzlich in der Matica aufgedeckt wurde. Es war ein Versuch der dem Ziel, den Mittelmeerraum zu beherr- hrvatska gehaltenen Vortrag auf einer schen. In diesem Bestreben nahm es im politischen Führung der Emigranten, meh- wissenschaftlichen Konferenz über den rere politische Führer und erfahrene militä- April 1941 am Angriff der Achsenmächte Kroatischen Frühling, die reformistische auf das Königreich Jugoslawien teil und rische Befehlshaber in die Heimat zu schi- Bewegung, die in den späten 1960er Jah- cken, mit dem Ziel, zahlreiche Gruppen stationierte zur Zeit der Ausrufung des ren versuchte, das jugoslawische kommu- von bewaffneten Kämpfern gegen Jugo- Unabhängigen Staates Kroatien eine gro- nistische System zu reformieren, ähnlich slawien und den Kommunismus, die sich ße Anzahl von Truppen in Dalmatien und wie die Bemühungen der tschechischen lange nach dem Krieg in den kroatischen anderen Teilen Kroatiens. Dank dessen und slowakischen Kommunisten in ihrem Wäldern versteckt hielten, zu organisieren. gelang es ihm, mit Zustimmung Hitler- Land. Der Autor beschäftigt sich mit der Anlass für den Text ist das Buch Domo- deutschlands, Teile Dalmatiens und Gorski Haltung der Kroatischen Republikani- Kotar zu annektieren, und in den südlichen vina iznad svega: Moj otac Mime Rosan- schen Partei (HRS), einer der Organisati- dić (Heimat über alles: Mein Vater Mime kroatischen Gebieten, die Teil des neu pro- onen der kroatischen politischen Emigra- Rosandić), das kürzlich von Neda Ro- klamierten kroatischen Staates verblieben, tion, die 1951 in Buenos Aires gegründet sandić Šarić veröffentlicht wurde. Sie ist behielt Italien eine große Anzahl von Trup- wurde. Die HRS verfolgte diese Ereignis- die Tochter eines der wichtigen Teilneh- pen und erlegte den kroatischen Behörden se in der besetzten Heimat mit begrenz- mer dieser Aktion, des Ingenieurs Milan erhebliche Einschränkungen auf. ter Sympathie, verlor aber zu keinem Mimo Rosandić (1900-1948), und war in Die Insel Hvar gehörte zu jenen adri- Zeitpunkt die Tatsache aus den Augen, den Jahren 1995-2000 die kroatische Bot- atischen Inseln, die, wie ein guter Teil dass es sich um begrenzte Anstrengungen schafterin in Argentinien, Paraguay und des dalmatinischen Festlandes, Teil des handelte, die vielleicht Handlungsraum Uruguay. Als junger Mann wurde Rosan- dić verfolgt und inhaftiert, weil er für die Freiheit Kroatiens kämpfte, und während der Zeit des Unabhängigen Staates Kroa- tien war er Staatssekretär im Ministerium für Wälder und Bergbau. Er verließ seine Frau und drei kleine Mädchen im Exil und kehrte 1947 in seine Heimat zurück. Nach seiner Gefangennahme wurden er und seine Kameraden in einem großen politischen Prozess zum Tode verurteilt. Er weigerte sich, um Begnadigung zu bit- ten, und beendete seine Verteidigungsrede mit den Worten: “Ich sage meinem lieben kroatischen Volk, dass ich es selbstlos geliebt habe, dass ich mich auf dem Al- tar darbringe. Kroatisches Volk, sei mein sanfter Richter. Behaltet mich in guter Er- innerung. Es lebe mein kroatisches Volk Vinkovci und mein Land Kroatien!”

br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. 55 Sažetak IN THIS ISSUE s announced in the previous is- were left as part of the Independent State open some space for easier political action, sue, we publish the second se- of Croatia’s territory. But Barić’s study, such efforts could not cause the downfall Aquel of the study written by Ni- dealing with the period until Italy’s down- of Yugoslavia or create an independent kica Barić, Ph. D., a historian from the fall in September 1943, clearly shows that and sovereign Croatian state, which had Croatian Institute of History, regarding Italian politics was on of the main factors been the authentic aspiration of Croatian the situation on the island of Hvar during of instability on Hvar. It was systemati- people. The author estimates that such the first period of the Independent State cally undermining the authority and in- movement is uncritically praised, primar- of Croatia (1941-1945). The Roman Trea- fluence of the Croatian authorities, which ily from the protagonists of political life ty of May 1941, which Italy forced upon were already limited because of occurring of that era. In doing so, the author has to Croatia, granted Italy its ancient dream of news about riots, violence and legal in- raise a question: would Croats have an in- spreading its domains across the eastern security in other parts of the state. Such dependent state today, had the communist seaboard of the Adriatic. After World War circumstances, as well as the poverty of reformationists achieved what they really I, the Rapallo Treaty (1920) already grant- its people and the famine (intensified by wanted in 1967-1971: a reformed Yugo- ed Istria, Zadar with its surroundings, and draught and infertile years), promoted a slav Communist state? several larger Adriatic islands to Italy, breeding ground for the development of In his other text, the same author writes while Rijeka and its surroundings tem- the Yugoslav Communist movement. That about one of the more known endeavours porary became an autonomous state and movement saw its main adversaries not in of the Croatian political emigration, the later part of the Kingdom of Italy in 1924. Italians, but in the representatives of the „Action of April Tenth“, which had been On the eve of World War II, Italy gained Croatian regime. envisioned shortly after the end of World dominance in Albania, and in 1940 it in- War II, and was dismantled by Yugoslav * vaded Greece, with the aim to reign over authorities in the summer of 1948. It was the Mediterranean. With such aim, Italy The editor-in-chief, Tomislav Jonjić, an attempt of the emigrant political leader- took part in the Axis forces attack on the publishes his presentation from a scien- ship to send severeal political spearheads Kingdom of Yugoslavia, and had a great tific assembly held recently in the Mati- and seasoned military commanders to its number of soldiers deployed in Dalmatia ca hrvatska about the Croatian Spring – a homeland, in order to connect and organize and Gorski kotar at the time of Independent reformist movement which, at the end of numerous armed fighters against Yugosla- State of Croatia’s proclamation. Because the 1960s, tried to reform the Yugoslav via and communism which had been hid- of that, and with the approval of Hitler’s Communist system, same as some efforts ing in Croatian forests long after the war. Germany, Italy secured the annexation of made by Czech and Slovakian commu- The motive for such a text is a book certain parts of Dalmatia and Gorski kotar, nists at the time. The author deals with „Homeland Above Everything Else: My and also held a numerous soldiers in the the relation between such an effort and Father Mime Rosandić“, recently pub- southern parts of the newly formed Croa- the Croatian Republican Party (HRS), one lished by Neda Rosandić Šarić. She is a tian state, those which had not been grant- of Croatian political emigration organiza- daughter of one of the more important par- ed to it. In such areas, Italy imposed severe tions, founded in 1951 in Buenos Aires. ticipants of that action, ing. Milan Mime limitations to the Croatian authorities. HRS viewed the processes in its occu- Rosandić (1900-1948) and a former Cro- The island of Hvar was amongst such pied homeland with limited sympathy, but atian ambassador to Argentina, Paraguay Adriatic islands which, as well as the it never lost sight of the fact that such ef- and Uruguay from 1995 to 2000. Her fa- remaining part of Dalmatian mainland, forts were limited. Even though it could ther Mime Rosandić had been persecuted and imprisoned because of his struggle for Croatian independence even as young man, and during the Independent State of Croa- tia he was a state secretary in the Ministry of Woods and Mineral Riches. Leaving his wife and three small daughters in emigration in 1947, he returned to his homeland. After imprisonment, he was sentenced to death alongside his comrades on a big show trial. He refused to appeal the sen- tence as well as to beg for pardon, ending his closing statement with the words: „To my dear Croatian people I say that I have loved them selflessly, and I offer myself as sacrifice. Croats, judge me kindly. Bear me in good memory. Live long and be happy, Gospić you and my Croatian state!“

56 br. 287, travanj/svibanj/lipanj 2021. CRNA BRAÆA PO ORUŽJU? „Imamo Hrvatsku!“ – pobjedonosno je i ushiæeno, sa stisnutom šakom, uskliknuo predsjednik Franjo Tuðman na Kninskoj tvrðavi, ljubeæi hrvatsku zastavu nakon vojno-redarstvene akcije „Oluja“. No, imamo li stvarno Hrvatsku ili tko ju ima od tada do danas? Još su stari Latini govorili: „Jao pobijeðenima!“ Mi smo to iskusili na vlastitoj koži, pa sam mislio kako æe to pravilo vrijediti i u Hrvatskoj kad budemo pobjednici, ili da æe u hrvatskome sluèaju pobjednici barem „ispisati povijest“. No, sve ono što se dogaða u posljednje vrijeme, najavljuje (ako nešto radikalno ne poduzmemo), da æemo o Hrvatskoj ponovo morati govoriti u polutišini ili kao nekad u „konspiraciji“, a našu æe povijest i dalje pisati oni koji su ju pisali i do 1990-tih godina, barem u onom dijelu koji bi i službeno ušao u školske udžbenike. GLASILO HRVATSKOG Za sebe sam oduvijek mislio da me nikakav politièki dogaðaj ne može iznenaditi, DRUŠTVA POLITIÈKIH zaprepastiti ili impresionirati, ali ono što smo mogli vidjeti i èuti 22. lipnja u ZATVORENIKA Brezovici, na tzv. „Dan antifašistièke borbe“, zapanjuje sve one koji su s grèem u PREDSJEDNIK DRUŠTVA želudcu gledali izravan prijenos na javnoj, Hrvatskoj televiziji, i pitali se, gdje mi to Mr. sc. Marko Grubišiæ živimo?! Je li ovo Hrvatska, ili je možda Jugoslavija, èak i Srbija? Da imamo predsjednika države potpuno neuravnotežena, razdražljivoga karaktera, UREDNIÈKI ODBOR GLASILA Josip Ljubomir Brdar, Ivan Gabelica, o tome sam veæ pisao, ali da æe Srbe u tom kraju nazivati „braæom po oružju“, to Anðelko Mijatoviæ, Alfred Obraniæ prelazi granice ovoga psiho-politièkog ludila koje zaista opravdava sve one koji komentiraju i dijagnosticiraju predsjednika države i njegovo ponašanje kao psihièki GLAVNI UREDNIK problem. Istina, znao sam u svom stilu (lud... luði) iskoristiti tu Milanoviæevu izjavu i Tomislav Jonjiæ potvrditi da mi i Srbi zapravo jesmo braæa po oružju ako uzmemo u obzir da smo se UREDNIŠTVO I UPRAVA zbližili gledajuæi se „preko nišana“ (a i nišan je dio oružja). 10000 Zagreb Masarykova 22/IV Ova proslava jugoslavenstva, koja je prerasla u nekontroliranu bahatost promocije tel: 01/ 487 2433 antihrvatstva, oèito inspirirana partizanskim koncertom, kulminirala je kad je aktualni e-mail: [email protected] premijer Plenkoviæ spomenuo Bleiburg i blaženoga Alojzija Stepinca. Negodovanju, [email protected] zviždanju i psovkama nije bilo kraja, što su još dodatno pozdravili i odobravali PRIJELOM I TISAK posebni gosti Antife, bivši predsjednici Josipoviæ i Mesiæ. MINI-PRINT-LOGO d.o.o. Varaždin Zaista, kad se to sve gleda, èovjek se mora zapitati: imamo li Hrvatsku, i u èemu se to oèituje? Godišnja pretplata za Hrvatsku 140 kn za inozemstvo: Europa 300 kn Domalo æe se licemjerje preseliti na drugo mjesto. Jer, dolazi proslava “Oluje“. Sve ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti; ono što je izgovoreno u Brezovici trebalo bi biti u suprotnosti s onim što æe se prekomorske zemlje: 500 kn izgovoriti u Kninu, kao što je svaka Jugoslavija u suprotnosti sa samostalnom ili odgovarajuæi iznos u drugoj valuti *** Hrvatskom. No èovjek s tisuæu lica i jednim (ali lošim) karakterom, sve više podsjeæa IBAN HR0525030071100009317 kod na jednoga pokojnog gradonaèelnika za kojega se govorilo da je u jednom danu SBERBANK d.d.Zagreb, a za devizne mogao biti i Tito i Stepinac, a da mu ni Remetinec nije daleko, pa æe se zacijelo uplate isti IBAN i BIC VBCRHR22 takoðer kod SBERBANK d.d. Zagreb pojaviti s prigodnim tekstom i bit æe mu puna usta hrvatstva, kao da ovo što je *** izgovorio 22. lipnja (i ranije) nije ni rekao. Rukopisi se ne vraæaju, Pitamo se, kako je moguæe da predsjednik države i predsjednik vlade mogu list ureðuje Urednièki odbor, sva prava pridržava Hrvatsko društvo politièkih zatvorenika. sudjelovati na oba ova skupa i kako to narod brzo zaboravlja i trpi? Kako to da ne *** vidimo da u isti koš spada i Ivo Goldstein, koji je na jednoj tribini o „antifašizmu“ htio Uredništvo ne odgovara za navode šakama odgovoriti na drugaèije èinjenice koje mu je podastro saborski zastupnik Ante i gledišta iznesena u pojedinim prilozima Prkaèinom? Rijeè je o jugoslavenskom primitivizmu i lažnome prikazivanju povijesti, *** Za sve informacije i kontakte u svezi sa kojima se zabranjuje sloboda misli i govora te diskreditira Hrvatska, a istodobno suradnjom i pretplatom tel.: 01/ 48 72 433 brane pozicije i dobra steèena nezakonito davne 1945. godine. srijedom od 9.00 do 13.00 sati. A vas sam, dragi moji hrvatski politièki uznici, obvezan izvijestiti da smo tešku *** ISSN 1331-4688 borbu za oèuvanje našega društva, njegovih aktivnosti i njegova èasopisa, upravo *** ovih dana uspješno okonèali, i da naš Politièki zatvorenik i naši zapoèeti projekti Cijena oglasnog prostora: (Leksikon i Memorijalni centar) ipak idu dalje. Dobili smo obeæanje da æe nam biti posljednja stranica u boji: 4.000,00 kn predposljednja stranica u boji: 3.500,00 kn odobrena minimalna sredstva za to, pa smo uvjereni kako æe naš dugogodišnji trud i unutarnja crno-bijela stranica: 2.500,00 kn silna odricanja naših èlanova, biti u konaènici nagraðeni plodovima. Zato iskreno 1/2 crno bijelo: 1.250,00 kn zahvaljujem donatorima koji time postaju zaslužni za ovaj dugi vijek našega Društva, 1/4 crno bijelo 700,00 kn što po svojoj kompaktnosti i dugovjeènosti može biti primjer svima.

Slika na naslovnoj stranici: Mr. sc. Marko GRUBIŠIÆ, predsjednik Hrvatskog društva politièkih zatvorenika CMYK