Šumarski List 7-8/2009
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
č ŠUMARSKI LIST HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630* ISSN 0373–1332 CODEN SULIAB 7-8 GODINA CXXXIII Zagreb 2009 RI JEČ GLAV NO GA URED NI KA JOŠ O ŠUMI I ZAŠTITI PRIRODE U SVEZI S NATURA 2000 U HRVATSKOJ Izdvajanje šumskih ekosustava s njihovim staništima u nacionalnu ekološku mrežu u kopnenome dijelu Hrvarske bilo je vrlo uspješno, dok je u Sredozemlju predstavljalo teškoće zbog degradiranosti šumske vegetacije. Budući da u kopnenome dijelu imamo prirodno gospodarene šume, bilo bi uputno u nacionalnoj ekološkoj mreži NATURA 2000 uzgojiti što više šuma sjemenjača hrastova crnike i medunca u hrvatskome Sredozemlju, kako iz degradiranih šuma s očuvanim dijelom ekosustava (makija, šikare medunca), tako i u kulturama borova s prirodnom pojavom autohtonih vrsta. To bi značajno povećalo vrijed- nost općekorisnih funkcija tih šuma. Prirodno gospodarene hrvatske šume predstavljaju izuzetnu vrijednost u Europi, ponajprije jer osiguravaju brojne opće- korisnie funkcije s vrlo naglašenom zaštitom prirode. Uz FSC certifikaciju šuma, Zagrebačka škola uzgajanja šuma raspola- že s tehnologijama kojima se u prirodno gospodarenoj šumi postiže biološka raznolikost jednaka onoj u prašumi, što još više osigurava njezinu prirodnost. Sve pozitivno što danas posjeduju hrvatske državne šume postigla je šumarska struka u proteklih 250 godina, pa nije li logično da se toj struci prepusti skrb o naciomalnoj ekološkoj mreži šuma u Hrvatskoj. Moram naglasiti da smo kao struka izvrsno organizirani i dobro obučeni, što smo dokazali sastavom naših šuma, od kojih svaka po svojoj strukturi može biti prema europskim kriterijima proglašena nacionalnim parkom. Mi se, međutim, danas natječemo u proglašavanju zaštićenih površina s osnovnim fenomenom šume, osnivamo nove uprave u kojima izbjegavamo zaposliti šumare, “jer oni samo sijeku”. Razbacujemo se zapravo sa sredstvima kojih nemamo, umjesto da zaštitu prirode obavljamo zajednički, svaki stručnjak za svoju komponentu (šumari, biolozi, veterinari, sociolozi). Svaki čuvar šume zna sve ono što bi trebao znati rendžer, zanima- nje koje smo pokupili u SAD-u i mukotrpno ga danas pokušavamo implementirati, a već u lugarima koji vode skrb o fenofa- zama drveća i životinjskom svijetu šume, imamo obučene ljude. Predlažem u ime šumarske struke da predstavnici Državnoga zavoda za zaštitu prirode sjednu zajedno za okrugli stol sa šumarima, kako bi se NATURA 2000 iskoristila za razuman dogovor o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj. Podsjećam kako sam u Šum. listu 1–2/2008. pisao o mogućnosti prijelaza Državne uprave za zaštitu prirode iz Ministarstva kulture u Ministartvo šumarstva, regionalnog razvoja i vodnog gospodarstva. To bi zasigurno otklonilo brojne nesporazume u zaštiti prirode šumovitih prostora i ulozi biologa u zaštiti šumskih ekosustava, ili je ipak bolje živjeti u dubo- koj sjeni ministra, koji od golemoga posla svojega područja nema puno vremena za zaštitu prirode. Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić A WORD FROM THE EDITOR-IN-CHIEF MORE ABOUT FORESTS AND NATURE PROTECTION IN RELATION TO NATURA 2000 IN CROATIA Classification of forest ecosystems and their habitats into the national ecological network in the continental part of Croatia was performed very successfully; however, in the Mediterranean part the task was made more difficult by the degra- ded condition of the forest vegetation. Since the continental part abounds in forests managed on a close-to-nature principle, it would be opportune to raise as many high forests as possible of holm and pubescent oak in the Croatian part of the Mediterranean within the NATURA 2000 ecological network. These forests could be raised from both degraded forests with preserved parts of the ecosystem (maquis, pubescent oak scrub), and from pine cultures with naturally occurring autochtho- nous species. This would considerably increase the non-market value of these forests. Croatian forests managed on a close-to-nature principle represent an exceptional asset for Europe, owing in the first place to their numerous non-market functions, in particular those associated with nature protection. In addition to the FSC forest certification, the technologies used by the Zagreb School of Silviculture ensure biological diversity in naturally managed forests equal to biodiversity in virgin forests, which further enhances their naturalness. The 250-year history and hard work of the forestry profession in Croatia has resulted in a number of positive benefits cur- rently attributed to Croatian state forests. Would it not be logical, therefore, that the task of caring for the national ecologi- cal forest network in Croatia is given to this profession? I should stress that as a profession we are very well organized and adequately trained, as testified by the composition and structure of Croatian forests, of which every single one could be proc- laimed a national park under the European criteria. We, instead, are competing in giving areas with forests as basic pheno- mena the status of protected areas. We are establishing new administrations but hesitating to employ professional foresters, because “all they do is cut down forests”. We, in fact, are throwing away money which is short anyway, instead of gathering specialists from different fields (foresters, biologists, veterinarians, sociologists) in the joint task of nature protection. Every forest keeper is well trained in all those forest matters which a ranger (a professional term taken over from the USA) is sup- posed to know. We are spending considerable means on educating rangers despite the fact that our forest keepers, who care for tree phenophases and forest wildlife, are already well trained and equipped for the job. I speak on behalf of the forest profession and suggest that representatives of the State Institute of Nature Protection and forestry professionals sit down at the round table and use NATURA 2000 as an opportunity to reach a satisfying agreement on nature protection in the Republic of Croatia. I would like to remind the readership that the issue of Forestry Journal 1–2/2008 already tackled the possibility of tran- slocating the State Administration for Nature Protection from the Ministry of Culture to the Ministry of Forestry, Regional Development and Water Management. This would undoubtedly eliminate various misunderstandings related to nature pro- tection in forested areas and the role of biologists in the protection of forest ecosystems. Or is it more convenient to live in the shade of a minister who, overwhelmed by the enormity of work in his field, finds little time for nature protection? Emeritus Professor Branimir Prpić, Ph.D. Nas lov na stra ni ca – Front pa ge: Šumski mozaik kod slapova Krke – Forest Mosaic at River Krka Waterfalls (Fo to – Pho to: Zvonimir Ištvan) Na kla da 1850 pri mje ra ka UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 CO DEN SUL IAB ŠUMARSKI LIST Znan stve no-stručno i sta leško gla si lo Hr vat sko ga šum ars kog društva Jou r nal of the Fo res try So cie ty of Cro a tia – Ze it schrift des Kroa ti schen For stve re ins Re vue de la So cié té fo res ti èrecro a te Uređivački sav jet – Editorial Council: 1. Davor Beljan, di pl. ing. 13. Mr. sc. Josip Malnar 2. Dr. sc. Miroslav Benko 14. Marina Mamić, di pl. ing. 3. Stje pan Blažičević, di pl. ing. 15. Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić 4. Mr. sc. Mi ro slav Br ni ca 16. Aka de mik Slav ko Ma tić 5. Da vor Bu to rac, di pl. ing. 17. Vlat ko Pe tro vić, di pl. ing. 6. Mr. sp. Mandica Dasović 18. Dra go mir Pfe i fer, di pl. ing. 7. Mr. sc. Zoran Đurđević 19. Prof. dr. sc. Bra ni mir Pr pić 8. Prof. dr. sc. Ivi ca Gr bac 20. Emilija Seidl, di pl. ing. 9. Du brav ko Ho dak, di pl. ing. 21. Krunoslav Szabo, di pl. ing. 10. Hranislav Jakovac, di pl. ing. 22. Dražen Štr ko vić, di pl. ing. 11. Mr. sc. Petar Jurjević, 23. Branko Trifunović, di pl. ing. pred sjed nik – president 24. Oli ver Vla i nić, di pl. ing. 12. Čedomir Križmanić, di pl. ing. 25. Zdravko Vu ke lić, di pl. ing. Urednički odbor po znastveno-stručnim područjima Editorial Board by scientific-professional fields 1.Šumski ekosustavi – Forest Ecosystems Dr. sc. Stevo Orlić, šumske kulture – Forest Cultures Prof. dr. sc. Joso Vukelić, Dr. sc. Vlado Topić, melioracije krša, šume na kršu urednik područja – field editor Karst Amelioration, Forests on Karst Šumarska fitocenologija – Forest Phytocoenology Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, uzgajanje prirodnih šuma, Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: urbane šume – Natural Forest Silcivulture, Urban Forests Prof. dr. sc. Jozo Franjić, Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, mikoriza i alelopatija šumarska botanika i fiziologija šumskoga drveća Mycorrhiza and Allelopathy Forest Botany and Physiology of Forest Trees Izv. prof. dr. sc. Milan Oršanić, sjemenarstvo i Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, rasadničarstvo – Seed Production and Nursery Production dendrologija – Dendrology Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode, Dr. sc. Joso Gračan, hortikultura – Protected Nature Sites, Horticulture genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega Genetics and Forest Tree Breeding krajolika, općekorisne funkcije šuma – Ecology and Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, Landscape Tending, Non-Wood Forest Functions šumarska pedologija i ishrana šumskoga drveća Forest Pedology and Forest Tree Nutrition 3.Iskorištavanje šuma – Forest Harvesting Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Prof. dr. sc. Ante Krpan, lovstvo – Hunting Management urednik područja – field editor Iskorištavanje šuma – Forest Harvesting 2.Uzgajanje šuma i hortikultura Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: Silviculture and Horticulture Doc. dr. sc. Dragutin Pičman, Akademik Slavko Matić, šumske prometnice – Forest Roads urednik područja – field editor Prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija u šumarstvu Silvikultura – Silviculture Mechanization in Forestry Urednici znanstvenih grana – Editors of scientific branches: Prof. em. dr. sc. Marijan Brežnjak, pilanska prerada drva Prof.