DOCSLIB.ORG

3. Plan Prostornog Uređenja

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
3. Plan Prostornog Uređenja ŽUPANIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA PROSTORNI PLAN URE ĐENJA OP ĆINE STARI JANKOVCI Sveu čilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA 005-J-Plan-150703200204 3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRU ČJU OP ĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE 3.1.1. PLANSKO RAZDOBLJE Ukupni planski period ovoga Plana je petnaest godina, dakle do 2018. godine. U ovisnosti o gospodarskim, demografskim i ostalim kretanjima u Op ćini, Županiji i Republici Hrvatskoj, potrebne su izrade Izmjena i dopuna ovoga Plana i prije tog roka. Ovim Planom predvi đeno je nekoliko planskih perioda novelacija u okviru kojih je mogu će i potrebno vršiti odre đene izmjene i dopune Plana kao bi se dopunili ciljevi postavljeni ovim Planom u skladu s novim saznanjima i potrebama za odgovaraju ćim prostorno-planskim rješenjima. Pretpostavlja se da će biti potrebno izvršiti izmjene i dopune Plana u intervalima ne dužim od pet godina. Kumuliranjem nekoliko novelacija i ve ćeg broja novih saznanja, u odre đenom trenutku bit će potrebno izraditi i novi PPUO ne čekaju ći nužno završetak ovim Planom planiranog planskog perioda od petnaest godina. 3.1.2. RAZVOJ I URBANIZACIJA U okviru prostorne i gospodarske strukture Županije, razvoj i urbanizacija podru čja Op ćine temelji se na: budu ćoj boljoj prometnoj povezanosti sa susjednim op ćinama, gospodarskim planovima razvoja, zaustavljanju negativnih demografskih kretanja i raznim na činima zaštite prostora u širem smislu, a što je u skladu s postavkama županijskog prostornog plana. Procesi primarne urbanizacije ograni čiti će se unutar gra đevinskih podru čja koja su smanjena u odnosu na važe ću prostorno-plansku dokumentaciju. Op ćina će zadržati položaj u hijerarhiji Op ćina/Gradova Županije kako to i predvi đa PP Županije. Op ćinsko u češ će u op ćem gospodarskom kretanju Županije moglo bi biti sve zna čajnije obzirom na veli činu Op ćine, te planirani tijek razvoja. U češ će će se o čitovati najviše u sudjelovanju u korištenju energetskih izvora, zbrinjavanju otpada, prometu te poljodjelstvu. U gra đevinskim podru čjima Op ćine ovim Planom nastoji se ujedna čiti razvoj prostora i proces gra đenja naselja, a uz svu pažnju zaštite prirodnog i kulturnog naslje đa. Dijelom spontani procesi širenja i gra đenja naselja ovim se planom usmjeravaju planskim širenjem i planskom zauzimanju prostora, ujedna čavanju razlika potreba za prostorom (osobito za stambenu i gospodarsku izgradnju) i stvarnih mogu ćnosti prostora da prihvati potrebe. Prostornim rješenjima se u granicama prostornih mogu ćnosti ostvaruju pretpostavke za razvoj podru čja naselja Op ćine. Od 5 naselja u Op ćini tri naselja iskazuju viši stupanj urbanizacije (Stari Jankovci, Novi Jankovci i Slakovci), a dva su obilježja nižeg stupnja urbanizacije (Srijemske Laze i Orolik). Plan nastoji elemente razvojnih procesa op ćinskih prostora i neujedna čenost razvoja prostornih cjelina, usmjeriti ka osiguravanju mogu ćnosti za uskla đeniji prostorni razvitak. U tome smislu prostorne pretpostavke razvoja, koje se donose ovim Planom su: - odre đivanje podru čja za razvoj gospodarstva; - planiranje poboljšanja infrastrukturne opremljenosti naselja u prostoru Op ćine (osobito izgradnje kvalitetnijeg vodoopskrbnog sustava, sustava odvodnje otpadnih voda, poboljšanje elektroopskrbe i te zbrinjavanja otpada); - planiranje rekonstrukcije postoje ćih prometnica, kao i planiranje izgradnje nove lokalne prometne mreže, 3-1 ŽUPANIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA PROSTORNI PLAN URE ĐENJA OP ĆINE STARI JANKOVCI Sveu čilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA 005-J-Plan-150703200204 - odre đivanje lokacija za šport i rekreaciju kao polazišta za razvoj turisti čkoj djelatnosti, - predvi đanje bolje opremljenosti naselja u skladu s razinom središnje važnosti planirane Strategijom i Programom razvoja R. Hrvatske i PP Županije; - predvi đanje izrade Urbanisti čkih planova ure đenja (UPU) i Detaljnih planova ure đenja (DPU) za odabrana podru čja odre đena ovim Planom ili podru čja za koja će se takve odluke donijeti Programom mjera za unapre đenje stanja u prostoru Op ćine. 3.1.3. SUSTAV NASELJA I RAZMJEŠTAJ FUNKCIJA PO NASELJIMA U Op ćini s 5216 stanovnika i 5 naselja, razvoj naselja slijedi geoprometna obilježja prostora. Promatrano na razini Op ćine naselja su linearno prostorno raspore đena duž glavne državne ceste koja prolazi središnjim dijelom Op ćine. Promatrano na razini naselja ve ćina ih je okomita na taj smjer šire ći se popre čno i koriste ći prednosti topografije. Posebnost sustava čini prostorni odnos naselja Stari i Novi Jankovci. Ova naselja su prostorno fizi čki pa dijelom i funkcionalno povezana premda zbog administrativne podjele i izduženosti prostora kojeg zauzimaju imaju odvojenu lokalnu upravu (MO). Za navedeni op ćinski sustav naselja, u okviru su jasno odre đene veze, može se re ći da je razvijen sustav naselja. Naselje Stari Jankovci i Slakovci imaju temeljne uslužne funkcije na razini lokalnog središta, a ostala naselja su bez središnjih funkcija osim škola i poneke trgovine. Za uspostavljanje sustava naselja i središnjih naselja u okviru toga sustava važan je raspored uslužnih djelatnosti. Kako su sva naselja smještena u središnjem dijelu Op ćine i usko povezana s državnom cestom D-46, to je u Starim Jankovcima koncentriran i najve ći broj postoje ćih i planiranih funkcija. Osnovne škole nalaze se u naseljima Starim Jankovcima, Srijemskim Lazama, Slakovcima i Oroliku. Obzirom na demografsko stanje ne planira se ve će širenje gra đevina u funkciji obrazovanja. Manje nova škola predvi đa se u Novim Jankovcima. Dje čji vrti ći se planiraju izgraditi u Starim Jankovcima i Slakovcima. U naseljima Starim Jankovcima, Srijemskim Lazama, Slakovcima nalazi se ambulanta op će medicine. Nema specijalisti čkih ambulanta. Planira gra đenje nove ambulante u Starim Jankovcima i organizacija nove ambulante u Oroliku. Za potrebe kulture nema posebno izgra đenih prostora pa se koriste škole (školski prostori, učionice, knjižnice i sl.). Crkve su izgra đene i obnovljene poslije domovinskog rata u svim naseljima osim u Oroliku u kojem se bogoslužje privremeno održava u prostorijama mjesnog odbora. Upravne funkcije koncentrirane su u Starim Jankovcima u kojima je sjedište op ćine - funkcije lokalne samouprave i one će se zadržati na razini op ćinskog centra. Poštanski ured su u Starim Jankovcima, Slakovcima i Oroliku. U sva četiri op ćinska naselja nalazi se više trgova čko-ugostiteljskih sadržaja. Vatrogasni domovi nalaze se u Starim Jankovcima, Novim Jankovcima i Slakovcima. Benzinska stanica nalazi se u Starim Jankovcima. U svim naseljima Op ćine planira se ure đenje postoje ćih ili proširenje športsko-rekreacijskih sadržaja za potrebe stanovnika naselja. 3-2 ŽUPANIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA PROSTORNI PLAN URE ĐENJA OP ĆINE STARI JANKOVCI Sveu čilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA 005-J-Plan-150703200204 Uvažavaju ći geografske datosti, Planom je preuzet stvarni postoje ći sustav hijerarhije središnjih naselja, koji je samo preciznije teorijski definiran i kategoriziran uz preporuku nadopune funkcijama središnjeg zna čaja pojedinih naselja Op ćine, u skladu s procjenama potreba s terena, i u skladu s ciljevima razvoja Op ćinskog prostora. Škole nisu dovoljne da bi naselje uz trgova čke sadržaje uzdigle na razinu središnjih naselja. Trgovina je funkcija središnjeg zna čaja no ona jedva da odražava neki centralitet budu ći je to funkcija koju ve ć ima skoro svako naselje. Naselje prvog stupnja centraliteta 1 su Stari Jankovci. Naselje je središnje naselje Općine i ima sve potrebne sadržaje neophodne da bi se moglo svrstati u naselja prvog stupnja centraliteta: školu, ambulantu, organ uprave, poštu i trgovine. PP Županije naselje je svrstano u ve će lokalno središte odnosno manje razvojno središte. Naselja bez centralnog zna čaja su sva ostala naselja Op ćine. PROSTORNI RASPORED POSTOJE ĆIH I PLANIRANIH OBJEKATA ZA OBRAZOVANJE, ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB OSNOVNA SREDNJA AMBULANTA CENTAR ZA DOM DJE ČJI ŠKOLA ŠKOLA SOCIJALNU UMIROVLJENIKA DOM SKRB Novi Jankovci Orolik 1 1* Slakovci 1 1 Srijemske Laze 1 Stari Jankovci 1 1* 1 Naselje prvog stupnja centraliteta je naselje koje im pet središnjih funkcija: školu, ambulantu, poštu, neku ured državne uprave koji može izdati neki službeni dokument i trgovinu op ćeg tipa - “samoposlugu”. Naselja kojima nedostaje jedna ili dvije navedene funkcije spadaju u naselja nepotpunog centraliteta. 3-3 ŽUPANIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA PROSTORNI PLAN URE ĐENJA OP ĆINE STARI JANKOVCI Sveu čilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA 005-J-Plan-150703200204 3.2. UTVR ĐIVANJE GRA ĐEVINSKIH PODRU ČJAORGANIZACIJA PROSTORA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 3.2.1. UTVR ĐIVANJE GRA ĐEVINSKIH PODRU ČJA Temeljni dokument prostornog razvoja Republike Hrvatske i pruža osnovne smjernice za planiranje koje utvr đuju cjelokupan društveni stav čuvanja i zaštite prostora. Program prostornog ure đenja Republike Hrvatske pobliže odre đuje stavove Strategije i normira veli činu gra đevinskog podru čja naselja po stanovniku. Prilikom utvr đivanja gra đevinskih podru čja uvažene su odredbe Strategije prostornog ure đenja Republike Hrvatske i osobito odredbe Prostornog plana Vukovarsko-srijemske županije. Slijede ći parametre navedenih dokumenata prostornog ure đenja pri izradi Prostornog plana ure đenja op ćine Stari Jankovci težilo se najpovoljnijem rješenju gra đevinskih podru čja naselja koje će Op ćini osigurati prostorni razvoj u okviru
Load more

Recommended publications
  • FEEFHS Journal Volume VII No. 1-2 1999
    FEEFHS Quarterly A Journal of Central & Bast European Genealogical Studies FEEFHS Quarterly Volume 7, nos. 1-2 FEEFHS Quarterly Who, What and Why is FEEFHS? Tue Federation of East European Family History Societies Editor: Thomas K. Ecllund. [email protected] (FEEFHS) was founded in June 1992 by a small dedicated group Managing Editor: Joseph B. Everett. [email protected] of American and Canadian genealogists with diverse ethnic, reli- Contributing Editors: Shon Edwards gious, and national backgrounds. By the end of that year, eleven Daniel Schlyter societies bad accepted its concept as founding members. Each year Emily Schulz since then FEEFHS has doubled in size. FEEFHS nows represents nearly two hundred organizations as members from twenty-four FEEFHS Executive Council: states, five Canadian provinces, and fourteen countries. lt contin- 1998-1999 FEEFHS officers: ues to grow. President: John D. Movius, c/o FEEFHS (address listed below). About half of these are genealogy societies, others are multi-pur- [email protected] pose societies, surname associations, book or periodical publish- 1st Vice-president: Duncan Gardiner, C.G., 12961 Lake Ave., ers, archives, libraries, family history centers, on-line services, in- Lakewood, OH 44107-1533. [email protected] stitutions, e-mail genealogy list-servers, heraldry societies, and 2nd Vice-president: Laura Hanowski, c/o Saskatchewan Genealogi- other ethnic, religious, and national groups. FEEFHS includes or- cal Society, P.0. Box 1894, Regina, SK, Canada S4P 3EI ganizations representing all East or Central European groups that [email protected] have existing genealogy societies in North America and a growing 3rd Vice-president: Blanche Krbechek, 2041 Orkla Drive, group of worldwide organizations and individual members, from Minneapolis, MN 55427-3429.
    [Show full text]
  • Zavod Za Prostorno Planiranje D.D. PROSTORNI PLAN UREĐENJA
    Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE NEGOSLAVCI Osijek, listopad 2006. Prostorni plan uređenja općine Negoslavci Broj: 25/2002. Nositelj izrade plana: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA OPĆINA NEGOSLAVCI Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a PROSTORNI PLAN UREĐENJA Naziv prostornog plana: OPĆINE NEGOSLAVCI Direktor: ___________________________ Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh. Koordinator plana: Marta Paunović, dipl. ecc. Stručni tim: Zvonimir Tucaković,dipl.ing.arh. Marta Paunović,dipl.ecc. Vlado Sudar, dipl.ing. građ. Ivica Bugarić,dipl.ing.građ. Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn. Mirko Strahinić, dipl.ing. stroj. Ljubica Majcan- Korkutović, dipl turizm. Tehnička obrada: Tehničari: Asmir Bašić,građ.tehn.vis. Tomislav Fiala,građ.tehn.vis. Datum izrade: Listopad 2006. godine _______________________________________________________ 0. Opći dio Stranica 3 Prostorni plan uređenja općine Negoslavci Broj: 25/2002. SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA Suradnja u izradi plana : 1. Zavod za prostorno uređenje Vukovarsko- srijemske županije 2. Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Vukovar 3. Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel Osijek 4. Ministarstvo obrane-Uprava za materijalne resurse-Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zagreb 5. Hrvatske ceste,d.o.o., Zagreb 6. Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije, Vinkovci 7. Hrvatske željeznice, Zagreb 8. HP-Hrvatska pošta,d.d., Zagreb - Područna uprava Slavonija, Osijek 9. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d., Zagreb - Regija 4-Istok, Osijek 10. VIPNET,d.o.o. 11. T-Mobile Hrvatska,d.o.o., Zagreb - Sektor za planiranje i razvoj 12. HEP-Distribucija,d.o.o.
    [Show full text]
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA ANNEXES REGIONAL FILES VOLUME 2 PART I EASTERN SLAVONIA 1 MARCH 2001 II CONTENTS ETHNIC STRUCTURES 1 Eastern Slavonia 3 Tenja 4 Antin 5 Dalj 6 Berak 7 Bogdanovci 8 Šarengrad 9 Ilok 10 Tompojevci 11 Bapska 12 Tovarnik 13 Sotin 14 Lovas 15 Tordinci 16 Vukovar 17 WITNESS STATEMENTS TENJA 19 Annex 1: Witness Statement of M.K. 21 Annex 2: Witness Statement of R.J. 22 Annex 3: Witness Statement of I.K. (1) 24 Annex 4: Witness Statement of J.P. 29 Annex 5: Witness Statement of L.B. 34 Annex 6: Witness Statement of P.Š. 35 Annex 7: Witness Statement of D.M. 37 Annex 8: Witness Statement of M.R. 39 Annex 9: Witness Statement of M.M. 39 Annex 10: Witness Statement of M.K. 41 Annex 11: Witness Statement of I.I.* 42 Annex 12: Witness Statement of Z.B. 52 Annex 13: Witness Statement of A.M. 54 Annex 14: Witness Statement of J.S. 56 Annex 15: Witness Statement of Z.M. 58 Annex 16: Witness Statement of J.K. 60 IV Annex 17: Witness Statement of L.R. 63 Annex 18: Witness Statement of Đ.B. 64 WITNESS STATEMENTS DALJ 67 Annex 19: Witness Statement of J.P. 69 Annex 20: Witness Statement of I.K. (2) 71 Annex 21: Witness Statement of A.K. 77 Annex 22: Witness Statement of H.S.
    [Show full text]
  • FY 1999 FIRST QUARTER PROGRAM REPORT October 1,1998 to December 31,1998
    FY 1999 FIRST QUARTER PROGRAM REPORT October 1,1998 to December 31,1998 Strengthen Private Enterprises in War-Affected Areas of Croatia Agreement Number NIS-A-00-97-00026-00 Prepared for United States Agency for International Development Prepared by Univers~tyof Delaware 4 Kent Way Newark, DE 19716 TABLE OF CONTENTS EXECUTIVE SUMMARY 3 Sect~onI - FLAG VUKOVAR/OSIJEK (FORMER SECTOR EAST) 6 Sectlon I1 - FLAG DARUVAIUFORMER SECTOR WEST 14 Sectlon I11 - FLAG PETRINJAIFORMER SECTOR NORTH 2 1 Sect~onIV - FLAG KNIN / NORTHERN DALMATIA (FORMER SECTOR SOUTH) 26 ATTACHMENT A - POLICY ISSUES 3 0 ATTACHMENT B - OBROVAC LIVESTOCK MARKET FEASIBILITY STUDY 35 ATTACHMENT C - ECONOMIC PROFILE - EASTERN SLAVONIA AND BARANJA 45 ATTACHMENT D - ECONOMIC PROFILE - WESTERN SLAVONIA 87 ATTACHMENT E - ECONOMIC PROFILE - FORMER SECTOR NORTH 114 ATTACHMENT F - ECONOMIC PROFILE - FORMER SECTOR SOUTH 128 EXECUTIVE SUMMARY December 31, 1998 marked not only the end of the first quarter of Fiscal Year 1999 but the end of the first full busmess year for the University of Delaware's FLAG - Croatia program The balance of this report features activities and accomplishments of the first quarter of Fiscal Year 1999 However, within this executive summary key statistics will also be highlighted from 1998 FLAG Accompl~shments Despite extensive economic challenges, 1998 saw many FLAG clients improve Additionally, some clients simply fought successfully to maintain their market position, and a few began to fall due to economic pressures Dunng 1998, FLAG expanded its activities
    [Show full text]
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA APPENDICES VOLUME 5 1 MARCH 2001 II III Contents Page Appendix 1 Chronology of Events, 1980-2000 1 Appendix 2 Video Tape Transcript 37 Appendix 3 Hate Speech: The Stimulation of Serbian Discontent and Eventual Incitement to Commit Genocide 45 Appendix 4 Testimonies of the Actors (Books and Memoirs) 73 4.1 Veljko Kadijević: “As I see the disintegration – An Army without a State” 4.2 Stipe Mesić: “How Yugoslavia was Brought Down” 4.3 Borisav Jović: “Last Days of the SFRY (Excerpts from a Diary)” Appendix 5a Serb Paramilitary Groups Active in Croatia (1991-95) 119 5b The “21st Volunteer Commando Task Force” of the “RSK Army” 129 Appendix 6 Prison Camps 141 Appendix 7 Damage to Cultural Monuments on Croatian Territory 163 Appendix 8 Personal Continuity, 1991-2001 363 IV APPENDIX 1 CHRONOLOGY OF EVENTS1 ABBREVIATIONS USED IN THE CHRONOLOGY BH Bosnia and Herzegovina CSCE Conference on Security and Co-operation in Europe CK SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia) EC European Community EU European Union FRY Federal Republic of Yugoslavia HDZ Hrvatska demokratska zajednica (Croatian Democratic Union) HV Hrvatska vojska (Croatian Army) IMF International Monetary Fund JNA Jugoslavenska narodna armija (Yugoslav People’s Army) NAM Non-Aligned Movement NATO North Atlantic Treaty Organisation
    [Show full text]
  • The Politicization of Ethnicity As a Prelude to Ethnopolitical Conflict: Croatia and Serbia in Former Yugoslavia
    Western Michigan University ScholarWorks at WMU Dissertations Graduate College 6-2001 The Politicization of Ethnicity as a Prelude to Ethnopolitical Conflict: Croatia and Serbia in Former Yugoslavia Agneza Bozic-Roberson Western Michigan University Follow this and additional works at: https://scholarworks.wmich.edu/dissertations Part of the International Relations Commons, Political Theory Commons, and the Race and Ethnicity Commons Recommended Citation Bozic-Roberson, Agneza, "The Politicization of Ethnicity as a Prelude to Ethnopolitical Conflict: Croatia and Serbia in Former Yugoslavia" (2001). Dissertations. 1354. https://scholarworks.wmich.edu/dissertations/1354 This Dissertation-Open Access is brought to you for free and open access by the Graduate College at ScholarWorks at WMU. It has been accepted for inclusion in Dissertations by an authorized administrator of ScholarWorks at WMU. For more information, please contact [email protected]. THE POLITICIZATION OF ETHNICITY AS A PRELUDE TO ETHNOPOLITICAL CONFLICT: CROATIA AND SERBIA IN FORMER YUGOSLAVIA by Agneza Bozic-Roberson A Dissertation Submitted to the Faculty of The Graduate College in partial fulfillment of the requirements for the Degree of Doctor of Philosophy Department of Political Science Western Michigan University Kalamazoo, Michigan June 2001 Reproduced with permission of the copyright owner. Further reproduction prohibited without permission. THE POLITICIZATION OF ETHNICITY AS A PRELUDE TO ETHNOPOLITICAL CONFLICT: CROATIA AND SERBIA IN FORMER YUGOSLAVIA Agneza Bozic-Roberson, Ph.D. Western Michigan University, 2001 This interdisciplinary research develops a framework or a model for the study of the politicization of ethnicity, a process that transforms peaceful ethnic conflict into violent inter-ethnic conflict. The hypothesis investigated in this study is that the ethnopolitical conflict that led to the break up of former Yugoslavia was the result of deliberate politicization of ethnicity.
    [Show full text]
  • Slavonske Šume Kroz Povijest
    SLAVONSKE ŠUME KROZ POVIJEST HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST PODRUŽNICA ZA POVIJEST SLAVONIJE, SRIJEMA I BARANJE Slavonske šume kroz povijest BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Posebna izdanja Knjiga 17 _______________________________________________________________________ Nakladnik: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod Za nakladnika: Stanko Andrić © Nakladnik i Autori radova u zborniku Recenzenti: Damir Karbić Hrvoje Petrić Lektura: Slavko Sušilović Prijevod sažetaka: Mica Orban Kljajić Grafi čka priprema: Krešendo, Osijek ISBN 978-953-8102-11-0 Izradu i elektroničko izdanje ove knjige fi nancirala je Hrvatska zaklada za znanost istraživačkim projektom IP 2014-09-6719. Slika na koricama: Adolf Waldinger, Slavonska šuma, 1866., ulje na platnu 34 x 98 cm, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, S-232 Slavonske šume kroz povijest Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu 1.-2. listopada 2015. Uredili Dinko Župan i Robert Skenderović Slavonski Brod, 2017. Sadržaj Predgovor ........................................................................................................................7 Program skupa ...............................................................................................................9 Josip Parat: Šume i drveće u antici južne Panonije .......................................................................15 Hrvoje Gračanin i Silvija Pisk: Pisani izvori o šumama u savsko-dravskom međuriječju
    [Show full text]
  • On Europe's External Southern Borders: Situation Report On
    ANALYSIS On Europe’s External Southern Borders Situation Report on Migration Management MARÍA JOSÉ CASTAÑO REYERO & CECILIA ESTRADA VILLASEÑOR • ANGELIKI DIMITRIADI • ANDRÁS KOVÁTS • UGO MELCHIONDA & ANTONIO RICCI • SENADA ŠELO ŠABIĆ • THE ECONOMICS AND INTERNATIONAL RELATIONS INSTITUTE August 2018 As the summer 2015 brought many changes, EU member states have since adopted several modifications concerning their border management and asylum systems. Still, these capacities are not satisfactory in handling arrivals. In fact, each country keeps relying on their own instruments. This report takes stock of the situation at six EU external southern borders. In the context of the EU-Turkey Statement, Greece has created two very different systems within itself: Asylum seekers on the mainland have access to comparatively strong assistance, while those on the islands are faced with the prospect of being returned to Turkey. In Italy, the number of new arrivals has dropped sharply due to its controversial externalization policy. The report for Spain questions the adequate access to international protection and the tools to fight irregular entries, including pushbacks and police brutality. As for the EU’s external borders on the mainland, Hungary erected a fortified fence and transit zones, while in Croatia the issue was solved very differently. For the border with Turkey, Bulgaria’s main political goal was to reinforce border security and to slow down reception and resettlement flows. Overall, border and migration management has been perceived solely as a security question. Humanitarian aspects have been widely neglected. Insufficient human resources and experience are a problem at most of the borders examined. The connection between a lack of legal entry points for asylum-seekers and the flourishing of the smuggling business needs to be taken into consideration.
    [Show full text]
  • Utjecaj Srbijanske Oru@Ane Agresije Na Etni^Ke Promjene U Vukovarsko- -Srijemskoj @Upaniji Od 1991
    UTJECAJ SRBIJANSKE ORU@ANE AGRESIJE NA ETNI^KE PROMJENE U VUKOVARSKO- -SRIJEMSKOJ @UPANIJI OD 1991. DO 2001. GODINE Dra`en @IVI] Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb UDK: 314.9:323.1>(497.5-35 Vukovar)"1991/2001" Izvorni znanstveni rad Primljeno: 4. 11. 2002. U ovome su prilogu nazna~ene najva`nije promjene u etni~koj strukturi stanovni{tva Vukovarsko-srijemske `upanije izme|u 1991. i 2001. godine. S obzirom na dostupnost podataka iz posljednjega popisa stanovni{tva iz 2001. godine, navedene su se promjene mogle analizirati i prikazati samo na razini `upanije u cijelosti te na razini njezinih upravno-teritorijalnih sastavnica (gradova i op}ina). No i ti su pokazatelji potvrdili da je etni~ki sastav stanovni{tva ove `upanije u posljednjem desetlje}u do`ivio odgovaraju}e promjene, koje se mogu definirati blagim porastom broja i ne{to sna`nijim porastom udjela Hrvata u ukupnom stanovni{tvu `upanije te na razini ve}ine gradova i op}ina; sna`nim padom broja i udjela nehrvatskih etni~kih skupina, me|u kojima se po svojemu demografskom regresu osobito isti~e srpska etni~ka skupina; daljnjom etni~kom homogenizacijom `upanije u smislu sve nagla{enije hrvatske ve}ine, koja se zapravo mo`e pratiti kroz cijelo XX. stolje}e, a koju su nedvojbeno potvrdili i rezultati popisa stanovni{tva iz 2001. godine. Najva`niji vanjski ~imbenik suvremenih etni~kih promjena u Vukovarsko- -srijemskoj `upaniji bila je srbijanska oru`ana agresija, koja je u ovome prostoru potaknula dinami~na migracijska gibanja. Fenomeni prognani{tva, izbjegli{tva, ekonomske emigracije i iseljavanja Srba – uz izravne demografske gubitke zbog rata – uvjetovali su ne samo pad broja pripadnika pojedinih etni~kih skupina u `upaniji nego i depopulaciju ukupnoga stanovni{tva toga kraja.
    [Show full text]
  • Uprava Za Ceste
    UPRAVA ZA CESTE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE VINKOVCI, J.Kozarca 10, Tel: 032/331-044, 331-007 Tel/Fax:032/332-454 www.zuc-vk.hr E-mail:[email protected]. IBAN HR4123400091110076239 MB: 1260626 OIB:56828260771 PLAN GRADNJE I ODRŽAVANJA ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA . ZA 2019.G KLASA: 400-02/18-01/ URBROJ: 2188/1-06-02/1-18-1 Ravnatelj: Željko Galić, dipl.oec. Vinkovci, studeni, 2018.g. SADRŽAJ 1. UVOD 2. PODACI O STANJU ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŽUPANIJE 3. ULAGANJA U IZGRADNJU I REKONSTRUKCIJU ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE 4. ULAGANJA U IZVANREDNO ODRŽAVANJE ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE 5. ULAGANJA U REDOVNO ODRŽAVANJE ŽUPANIJSKIH I LOKALNIH CESTA NA PODRUČJU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE 6. FINANCIRANJE NERAZVRSTANIH CESTA 7. SAŽETAK 2 1. UVOD Predmet poslovanja Uprave za ceste Vukovarsko - srijemske županije je upravljanje, građenje, održavanje i rekonstrukcija javnih cesta (županijskih i lokalnih) na području županije, a sve u svrhu ostvarenja sigurnog prometa, poboljšanja kvalitete života na području djelovanja i uspješnog razvoja županije. Kako bi prometna infrastruktura u Vukovarsko - srijemskoj županiji bila u funkciji gospodarskog razvoja i ostalih potreba društva ovog područja, Uprava za ceste Vukovarsko - srijemske županije pomno utvrđuje prioritete kroz strateško planiranje, pa slijedom toga i kroz operativno planiranje. Operativno planiranje izgradnje i održavanja javnih cestaprovodi se kroz godišnje planove građenja i održavanja koji Uprava za ceste Vukovarsko – srijemske županije donosi uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i mišljenja Skupštine Vukovarsko – srijemske županije. Plan gradnje i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2019.
    [Show full text]
  • Vukovarsko-Srijemske Županije
    ISSN 1846-0925 SLUŽBENI VJESNIK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Broj 19. God. XIV Vinkovci, četvrtak, 28. prosinca 2006. Izlazi prema potrebi VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE Temeljem članka 19. Zakona o područjima - Lovas, u sastav koje ulaze naselja Lovas županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i Opatovac («Narodne novine“ Republike Hrvatske broj: - Markušica, u sastav koje ulaze naselja 86/06.) i članka 17. Statuta Vukovarsko- Gaboš, Karadžićevo, Markušica, srijemske županije («Službeni vjesnik» Ostrovo i Podrinje Vukovarsko-srijemske županije broj: 3/06.) - Negoslavci Skupština Vukovarsko-srijemske županije na 18. - Nijemci, u sastav koje ulaze naselja sjednici održanoj 28. prosinca 2006. godine, Apševci, Banovci, Donje Novo Selo, donosi Đeletovci, Lipovac, Nijemci, Podgrađe i Vinkovački Banovci STATUTARNU ODLUKU - Nuštar, u sastav koje ulaze naselja O IZMJENAMA STATUTA Cerić, Marinci i Nuštar VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE - Privlaka - Stari Jankovci, u sastav koje ulaze Članak 1. naselja Novi Jankovci, Orolik, Slakovci, Članak 2. stavak 3. mijenja se i glasi: Srijemske Laze i Stari Jankovci Vukovarsko-srijemsku županiju čine: - Stari Mikanovci, u sastav koje ulaze - Grad Ilok, u sastav kojeg ulaze naselja naselja Novi Mikanovci i Stari Bapska, Ilok, Mohovo i Šarengrad, Mikanovci - Grad Otok, u sastav kojeg ulaze naselje - Štitar Komletinci i Otok - Tompojevci, u sastav koje ulaze naselja - Grad Vinkovci, u sastav kojeg ulaze Berak, Bokšić, Čakovci, Grabovo, naselja Mirkovci i Vinkovci Mikluševci i Tompojevci
    [Show full text]
  • Vukovarsko-Srijemska Županija
    POVJERENIK ZA INFORMIRANJE ANALITIČKO IZVJEŠĆE O PRAĆENJU PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA br. 2/2019 Transparentnost i otvorenost u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: Vukovarsko-srijemska županija Zagreb, svibanj 2019. Sadržaj 1. Uvod ............................................................................................................................... 2 2. Metodologija praćenja .................................................................................................... 3 3. Rezultati praćenja po točkama ....................................................................................... 6 4. Ukupni rezultati praćenja ...............................................................................................24 5. Preporuke za poboljšanje stanja ....................................................................................26 Povjerenik za informiranje – Analitičko izvješće br. 2 / 2 0 1 9 1 1. Uvod Povjerenik za informiranje kao neovisno tijelo koje štiti, prati i promiče pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, u okviru funkcije praćenja provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 – Zakon, ZPPI) i u 2019. godini nastavlja s provedbom praćenja usklađenosti postupanja tijela javne vlasti s obvezama proaktivne objave informacija, provedbe savjetovanja s javnošću i osiguravanja javnosti rada od strane jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave (JLP(R)S), s ciljem razvijanja kulture transparentnosti ove specifične skupine tijela javne
    [Show full text]