medika i muzej suvremene umjetnosti Miroslav Šutej Juraj Dobrović Aleksandar Srnec SIJEČANJ, 2016. | Ivan Picelj | Oeuvre Programmée No. 1, 1966. VELJAČA, 2016. | Ivan Picelj | CM-30, 1967. OŽUJAK, 2016. | Vjenceslav Richter | SIS 1 (Sistemsko slikarstvo), 1974. TRAVANJ, 2016. | Vjenceslav Richter | SIG 4 AnBnCnDs (Sistemska grafika), 1970. SVIBANJ, 2016. | Miroslav Šutej | SM 6, 1969. LIPANJ, 2016. | Miroslav Šutej | Crveno crni krug, 1966. SRPANJ, 2016. | Juraj Dobrović | Polje, 1969. KOLOVOZ, 2016. | Juraj Dobrović | Polje, 1967. RUJAN, 2016. | Julije Knifer | Meandar 2, 1960. LISTOPAD, 2016. | Julije Knifer | MNB, 1970. STUDENI, 2016. | Aleksandar Srnec | Crtež, 1952. PROSINAC, 2016. | Aleksandar Srnec | Crtež 1952./3., 1952. Ivan Picelj: 1. Oeuvre Programmée No. 1, 1966., sitotisak, papir, 65×50 cm; 2. CM-30, 1967., mapa; sitotisak, papir, 70×70 cm / Vjenceslav Richter: 3. SIS 1 (Sistemsko slikarstvo), 1974., ulje, platno, 150×150 cm; 4. SIG 4 AnBnCnDs (Sistemska grafika), 1970., sitotisak, papir, 68,5×68,5 cm / Miroslav Šutej: 5. SM 6, 1969., mobilna grafika; sitotisak, papir, metal, 58×49,9 cm;6. Crveno crni krug, 1966., sitotisak, papir, 52,2×49,3 cm / Juraj Dobrović: 7. Polje, 1969., sitotisak, papir, 48,3×48,4 cm; 8. Polje, 1967., sitotisak, papir, 48,5×48,2 cm / Julije Knifer: 9. Meandar 2, 1960., ulje, platno, 99,3×135,3 cm; 10. MNB, 1970., akrilik, platno, 89,7×109,6 cm / Aleksandar Srnec: 11. Crtež, 1952., tempera, papir, 45×66,5 cm; 12. Crtež 1952./3., 1952., tuš, tempera, papir, 38×45 cm

Hrvatsku likovnu umjetnost 2. polovine su slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, oblikovanje te aktivan sudionik pokreta se kreće u mediju crteža, grafike, kolaža, početkom 60-ih godina traganjem za XX. stoljeća obilježile su raznovrsne umjet- Julije Knifer, Đuro Seder, teoretičari i kriti- Novih Tendencija. Autor je niza uspješnih objekata i ambijenata, izmičući katego- krajnjom redukcijom svih izražajnih ele- ničke pojave te brojne umjetničke osobno- čari Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko i nagrađivanih arhitektonskih projekata rizacijama. Šutej 1969. uvodi element menata. Nazvao ju je anti-slikom, a ona sti koje su tragale za modernim izrazom Meštrović, Radoslav Putar, kipar Ivan izložbenih paviljona (EXPO u Bruxellesu pokreta i stvara mobilne grafike kao posve postaje jedini motiv njegove umjetnosti i progresivnim umjetničkim kretanjima. Kožarić i arhitekt Miljenko Horvat, koji su 1958., paviljon za XIII. Triennale u Milanu originalnu invenciju. Pomični zglobovi pro- koji ne napušta do kraja života. Meandar Nakon kratkog razdoblja dominacije soci- svojim individualnim umjetničkim ostva- 1963./1964.). Neizostavni su i njegovi matraču omogućuju interakciju s djelom, izvodi u bezbroj varijanti i u raznim tehni- jalističkog realizma u poratnim godinama renjima ostavili veliki trag u hrvatskoj brojni projekti objekata javne namjene. stvaranje vlastite inačice prikaza. Slje- kama (od olovke, ulja na platnu, do kolaža članovi zagrebačke grupe EXAT 51 (Eksperi- povijesti umjetnosti. Tijekom 60-ih godina radi na projektu vizi- deći je korak oblikovanje sliko-reljefā koji i murala), najčešće u kontrastu crno-bijelo. mentalni atelier) objavom manifesta 1951. Ivan Picelj (1924. – 2011.) je po završetku onarske arhitekture Sinturbanizam te se svojom dinamičnom površinom stvaraju Sudjeluje na prvoj izložbi Novih tendencija obilježavaju odlučan prekid s tradicijom 2. svjetskog rata oblikovanjima Jugosla- intenzivno bavi mogućnostima sinteze vibrantne optičke efekte. Šutej se također u Zagrebu 1961., ali duhovno ne pripada - zalažu se za slobodu umjetničkog stva- venskih paviljona i izložbom na svjetskim arhitekture i različitih područja likovno- bavio scenografijom, televizijskom ani- tom pokretu. Sedamdesetih godina već ranja i ekperiment kao metodu, okreću se sajmovima i izložbama u suradnji s Alek- sti. Richtera su privlačile teme kojima se macijom, oblikovanjem interijera i grafič- sudjeluje na bijenalima u São Paulu i Vene- Zapadu te afirmiraju aktivni odnos umjet- sandrom Srnecom i Vjenceslavom Richte- nitko drugi nije bavio, primjerice antigra- kim oblikovanjem (dizajnirao je hrvatsku ciji. Od početka 70-ih do kraja 80-ih često nosti i društva. Formalni jezik geometrij- rom doprinio stvaranju modernosti nove vitacijska skulptura, gravitacijski crtež, zastavu i grb, a sa suradnicima, i novčanice je radio i izlagao u Njemačkoj, a početkom ska je apstrakcija koja se naslanja na ideje države u svijetu. Jedan je od osnivača prostorna slika, podjela kruga na 512O i sl. hrvatske valute). 90-ih odlazi u Francusku (Sète, Nica) gdje avangardnih pokreta konstruktivizma, skupine EXAT 51 i Studija za industrijsko Njegova arhitektura i likovnost nastaju iz Juraj Dobrović (1928.) diplomirao je eko- će, nastanivši se u Parizu, boraviti do kraja neoplasticizma i Bauhausa, a programom oblikovanje (1956.). Aktivan je u pokretu simetričnog odnosa osnovnih gradbenih nomiju, a potom i povijest umjetnosti na života. teži sintezi svih likovnih umjetnosti, arhi- Novih tendencija, a zanimanje za geome- elemenata, koji su jasno čitljivi ne samo Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. Aleksandar Srnec (1924. – 2010.) studi- tekture i primijenjene umjetnosti. Čla- trijsku apstrakciju razvija tijekom 60-ih u u umjetničkim radovima nego i u obliko- godine. Njegova djela (slike, grafike, rao je na Akademiji likovnih umjetnosti novi grupe bili su slikari Vlado Kristl, Ivan novom smjeru kada istražuje percepciju i vanju obiteljske vile, danas Zbirke Rich- objekti i reljefi) nastali su postupkom kraj- u Zagrebu, ali odustaje od studija 1949. Picelj i Aleksandar Srnec te arhitekti Ber- suptilne pomake unutar strogo progra- ter. Vjenceslav Richter i njegova supruga nje redukcije, a odlikuju se jasno naglaše- godine. S Richterom i Piceljem radio je na nardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvo- miranih matematičkih ritmova. Iznimno Nada Kareš Richter poklonili su 1980. nom simetrijom te vizualnim i plastičnim opremanju jugoslavenskih izložbi i pavi- nimir Radić, Božidar Rašica i Vjenceslav produktivan i uspješan na području gra- Gradu Zagrebu umjetničke radove i obi- predočavanjem matematičkih zakonitosti ljona u zemlji i inozemstvu. Suosnivač je Richter. Nakon kratkotrajnog zajedničkog fičkog dizajna, oblikovao je brojne plakate, teljsku kuću u zapadnom dijelu grada i geometrijske progresije. Vidljivo je to u i član grupe EXAT-51, a u godinama nje- djelovanja, nastavljaju vlastitim putem pozivnice i kataloge za Galeriju suvremene Zagreba (Vrhovec 38). Donacija je predana nizu objekata objedinjenih nazivom Pro- zina djelovanja uspostavio je apstraktne da bi se neki od njih (Picelj, Srnec, Rich- umjetnosti, kao i za izložbe Novih tenden- na upravljanje MSU-u, a dio umjetnikove storne konstrukcije (1964.) i u reljefima kompozicije zasnovane na uravnoteženu ter) ponovno povezali zajedničkim djelo- cija te je 60-ih unaprijedio grafičko obliko- obiteljske kuće i park prenamijenjeni su u bijele boje pod nazivom Polja koje istražuje odnosu pokrenutih linija i ploha čistih vanjem za vrijeme međunarodnog pokreta vanje u Hrvatskoj. U razdoblju djelovanja u javni muzejski prostor sa stalnim posta- od 1962. Njegova prva grafička mapa seri- boja. U tim je radovima vidljivo njegovo Novih tendencija (1961. – 1973.). Središte je okviru Novih tendencija nastaju dvije gra- vom darovanih umjetničkih radova otvo- grafija Polja nastaje 1967. pod utjecajem oslanjanje na lirsku apstrakciju Kandin- tog pokreta Galerija suvremene umjetno- fičke mape u nakladi pariške galerije Denis ren za javnost 2000. godine. Na taj je kinetičke i optičke umjetnosti. Uvodi boju, skog i Miròa. Potaknut igrom linija na sti (danas: MSU), a Zagreb postaje europ- René: mapa Oeuvre programmée N°1 (Pro- način oživotvorena ideja donatora - širenje a analizom spektra boje ostvaruje iluzio- plohi započinje eksperimentirati metal- skim kulturnim središtem. Pokret je, osim gramirani slučaj broj 1) iz 1966. u kojoj se kulturnih sadržaja izvan gradskog sredi- nističke efekte. Sedamdesetih i osamde- nim žicama kojima gradi prostor objekta likovnog stvaralaštva, obuhvatio i druge prikaz zasniva na strogo programiranim šta, obogaćivanje kulturne ponude grada setih godina realizira niz bijelih reljefa, a u duhu povijesnog konstruktivizma (Pro- grane umjetnosti, poput glazbe, filma i strukturama te mapa Cyclophoria iz 1971. u Zagreba s posebnim naglaskom na rad s potom crno-bijelih slika naglašene čistoće storni modulator, 1953.). To mu iskustvo kazališta. Tako je ostvaren jedan od ciljeva kojoj se približava jeziku sistemske i kon- mladim umjetnicima i lokalnom zajed- pravilnih geometrijskih oblika (ciklusi: pomaže u oblikovanju reljefā koje krajem Novih tendencija – integracija umjetno- ceptualne umjetnosti. Piceljeva je kćerka nicom, trajno izučavanje i promoviranje Krnja kocka, Rezana kocka, Razdvojena 50-ih izrađuje u drvetu da bi ih potom izra- sti u različite aspekte društvenog života. Anja Picelj Kosek 2012. MSU-u donirala stvaralaštva Vjenceslava Richtera te inter- kocka, Rezani kvadrat, Preklopljeni kvadrat đivao u suvremenim materijalima (alumi- Optička i kinetička umjetnost nastaju kao njegovu cjelokupnu knjižnicu i arhiv, što disciplinarni centar za proučavanje kon- itd.) što ga čini jednim od najdosljednijih nij, metal, pleksiglas). Kinetički, uz uvođe- rezultat povezivanja umjetnosti, znano- je vrijedan izvor budućih istraživanja ne struktivističke umjetnosti. istraživača geometrije u hrvatskoj likov- nje svjetla (1962.), luminokinetički objekti sti i novih tehnologija te istraživanja na samo njegova opusa, već i različitih feno- Miroslav Šutej (1936. – 2005.) diplomi- noj umjetnosti 2. polovine XX. stoljeća. Od koje je izlagao na izložbama Novih ten- području vizualne percepcije i komunika- mena suvremene umjetnosti konstruktiv- rao je 1961. na Akademiji likovnih umjet- 1965. izlagao je na izložbama Novih ten- dencija pionirski su pothvat na tadašnjoj cije. Promatrač je interakcijom s umjet- nog pristupa. nosti u Zagrebu i uskoro je potom primio dencija, a na međunarodnoj sceni prisutan hrvatskoj umjetničkoj sceni te svjedoče ničkim djelom uključen u sam čin umjet- Vjenceslav Richter (1917. – 2002.) diplomi- mnoga međunarodna priznanja. Dobit- je u nizu skupnih nastupa (EXPO 67 u Mon- o njegovu trajnom zanimanju za eksperi- ničkog stvaranja. Krajem 50-ih godina XX. rao je na Tehničkom fakultetu u Zagrebu nik je Grand-prixa na 3. Bijenalu mladih u trealu, Biennale u Veneciji 1972., Biennale mentiranje i fascinaciju pokretom. Ambi- stoljeća počinje neformalno djelovanje 1949., a arhitektonski je izričaj razvijao Parizu 1963., izlagao je na Bijenalu u Vene- u São Paulu 1973.). jent Luminoplastika koji je izložio 1967. na protokonceptualne grupe Gorgona kao pod utjecajima Bauhausa, ruskih kon- ciji, a sudjelovanje na Novim tendencijama Julije Knifer (1924. – 2004.) još za vri- izložbi u Galeriji Studentskog centra prvi je svojevrsna protuteža postulatima moder- struktivista i arhitektonskih praksi Eri- 1963. otvorilo mu je vrata za sudjelovanje jeme studija na Akademiji likovnih umjet- luminokinetički objekt-ambijent u hrvat- nizma. Svojim djelovanjem ističu važnost cha Mendelsona i Le Courbusiera. Polazi na izložbi op-arta The Responsive Eye u nosti u Zagrebu (1951. – 1957.) istražuje skoj umjetnosti. Okušao se i na području ideje, a ne oblikovanja umjetničkog pred- od eksperimenta kao metode i slobode Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku likovni jezik kubizma kojim kreće prema crtanog filma kao suradnik Zagrebačke meta, kolektivni čin za razliku od indivi- u umjetničkom izričaju, a ta ga polazišta 1965. Na toj izložbi prikazuje najznačaj- posve apstraktnom izrazu. Član je nefor- škole crtanog filma te je ostvario iznimne dualnog, a svjetonazor grupe usmjeren je povezuju s Ivanom Piceljem i Aleksandrom nije djelo rane faze - Bombardiranje očnog malne grupe Gorgona, a djelovanje u njoj uspjehe i na području grafičkog dizajna nihilizmu, metafizici, ironiji i dadaističkim Srnecom. Vjenceslav Richter bio je suosni- živca - koji otkupljuje MOMA. Ludički duh paralelno se odvija s njegovim otkrićem (naslovnice časopisa Svijet, Arhitektura). oblicima djelovanja. Članovi Gorgone bili vač grupe EXAT 51 i Studija za industrijsko sklon eksperimentima i inovaciji slobodno arhajske forme meandra do kojeg dolazi Nataša Ivančević

ZAGREB PODRUŽNICA SPLIT PODRUŽNICA RIJEKA PODRUŽNICA OSIJEK Nakladnik: Medika d.d. / Za nakladnika: Asja Prpić, Filip Šarunić Capraška 1, 10000 Zagreb Put Bana 9, 21204 Dugopolje Tometići 15b, 51215 Kastav Ul. Jablanova 25, 31000 Osijek Grafičko oblikovanje: Rašić+Vrabec / Priprema: Rašić+Vrabec,FAB , Studio Rašić T +385 1 2412 555 T +385 21 405 420 T +385 51 691 444 T +385 31 297 744 Fotografije: Damir Fabijanić, arhivmsu (9.,10.) / Tisak: Grafing / Naklada: 4800 primjeraka F +385 1 2371 441 F +385 21 383 029 F +385 51 691 333 F +385 31 297 493 Reproducirana djela su iz zbirke Muzeja suvremene umjetnosti, a djela Vjenceslava E [email protected] E [email protected] E [email protected] E [email protected] Richtera su iz Zbirke Vjenceslava Rihtera i Nade Kareš Richter donacije Grada Zagreba.