Davor Marijan OLUJA KAZALO

Davor Marijan

OLUJA Nakladnik Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb Za nakladnika: dr. sc. Ante Nazor Urednik: dr. sc. Ante Nazor Autor dr. sc. Davor Marijan Priloge pripremio Mate Rupi} Recenzenti: dr. sc. Nikica Bari} dr. sc. Zdenko Radeli} sto`erni general u mirovini Anton Tus Lektorica: Julija Barun~i} Pletikosi} Izrada kazala: mr. sc. Ana Holjevac Tukovi} Prijepis dokumenata: Indira Alpeza Priprema za tisak: Kolumna d.o.o. Tisak ## Naklada 500 primjeraka Davor Marijan

OLUJA

Zagreb, rujan 2007. Hrvatski vojnik (gardist) SADR@AJ

Rije~ urednika ...... 7 Oluja ...... 29 Kratice ...... 148 @ivotopis autora ...... 150 Prilozi (pripremio prof. Mate Rupi}) ...... 153 Kazalo imena ...... 424 Kazalo mjesta ...... 430

5 Knin (tvr|ava), 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Alem Had`iegri})

Vojno-redarstvena operacija “Oluja” zaslu`uje da, me|u ostalim, bude prezentirana ovakvim radom. To je najpotpuniji i najcjelovitiji prikaz “Oluje” koji sam do sada pro~itao.

Iz recenzije sto`ernog generala Antona Tusa RIJE^ UREDNIKA

na~aj oslobodila~ke vojno-redarstvene operacije Oluja za sudbinu Hrvatske izniman je. Pobjedonosnom Olujom Hrvatska je u kolovozu 1995. uspje{no privodila kraju jedno Zvrlo dramati~no razdoblje svoje povijesti, zapo~eto oruànom pobunom Srba u Hrvatskoj i teroristi~kim djelovanjem srpskih ekstremista od kolovoza 1990., kao uvodom u otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, koju su od srpnja 1991. izvr{ile Oruàne snage SFRJ (JNA i Teritorijalne obrane Srbije, Crne Gore i BiH), odnosno Srbija i Crna gora te srpske paravojne, uglavnom pro~etni~ke, postrojbe. Slobodno se moè re}i da je o ishodu Oluje ovisio opstanak Hrvatske u me|unarodno priznatim granicama i da bi neuspjeh te operacije za teritorijalnu cjelovitost RH imao kobne i trajne posljedice. Danas, 12 godina nakon pobjede Hrvatske vojske i policije te{ko je i zamisliti svu dramati~nost odluke o pokretanju Oluje, s obzirom na to da Hrvatska vjerojatno nikad vi{e ne bi dobila priliku da okupirani teritorij vrati u svoj ustavno-pravni poredak. Iako hladna, znanstvena ra{~lamba moè pokazati da operacija Oluja zbog niza problema u njezinoj pripremi i izvo|enju nije bila tako besprijekorna kakvom je neki prikazuju, {to je i razumljivo s obzirom na okolnosti u kojima se provodila i na brojnost mobiliziranoga ljudstva, za ve}inu Hrvata i gra|ana ostalih narodnosti koje ìve u Hrvatskoj i smatraju je svojom domovinom, ona je veli~anstvena. Prije svega zbog njezina rezultata – osloba|anja okupiranoga teritorija Republike Hrvatske te spa{avanja od sigurne smrti tisu}e ljudi u Biha}u. To je razlog zbog kojeg ni primjedbe vojnih analiti~ara i povjesni~ara o nedostacima u provedbi Oluje ne mogu dovesti u pitanje njezin uspjeh. Posebice jer pri dono{enju kona~ne ocjene o razini uspje{nosti Oluje treba uzeti u obzir da je tako sloènu operaciju izvela vojska koja je stvorena u kratkom roku i ustrojavana u ratnim uvjetima, nakon {to se 1991. Hrvatska obranila od agresije nadmo}nih srpskih snaga i potpune okupacije u cilju stvaranja tzv. Velike Srbije. Oluja je zapravo kruna hrvatskog Domovinskog rata i potvrda vojnog umije}a hrvatskih ~asnika, do~asnika i vojnika, odnosno njihove hrabrosti i odlu~nosti, te organiziranosti i sposobnosti za primjenu znanstvenih dostignu}a, ali i za improvizaciju. Neovisno o tome je li u~inak njegove postrojbe bio manji ili ve}i, svaki hrvatski vojnik i policajac koji je ~asno sudjelovao u Oluji zasluùje priznanje i zahvalnost ostalih gra|ana Hrvatske, koji su godinama ~ekali osloba|anje svoje domovine i zavr{etak rata. Ta sudbonosna operacija hrvatskih oruànih snaga predmet je gotovo svakodnevnih rasprava ili komentara, no malo je radova o njoj koji su temeljeni na povijesnim izvorima, kao {to je studija Oluja dr. sc. Davora Marijana. U njoj su po prvi puta u hrvatskoj historiografiji, kronolo{ki po zbornim podru~jima Hrvatske vojske, kriti~ki prikazane priprema i tijek vojno- redarstvene operacije Oluja. Iako su u knjizi predo~eni relevantni dokumenti, upravo je nedostupnost izvora – uglavnom zbog nesre|enosti arhivskoga gradiva, ali i zbog toga {to je dio gradiva ostao kod privatnih imatelja, velik problem svima koji èle pisati o toj operaciji. Neki mo`da ne}e biti zadovoljni prezentacijom njihove uloge u Oluji, neki neposredni

7 sudionici doga|aja mo`da }e uo~iti neke pogre{ne podatke u navedenim dokumentima, {to }e postaviti pitanje objektivnosti pojedinoga izvora, odnosno njegove cjelovitosti i to~nosti navedenih podataka. Zbog toga molimo sve koji }e imati argumentirane primjedbe na sadràj studije da ih dostave Centru, kako bi ih evidentirali i arhivirali, te u~inili dostupnim za neku novu prezentaciju. No, bez obzira na mogu}e nedostatke, ova studija odli~an je temelj za svaku daljnu raspravu o Oluji, tim vi{e jer je te{ko o~ekivati da se ve} prvim takvim radom moè odgovoriti na sva pitanja i probleme o tako sloènom doga|aju kakav je bila spomenuta operacija. Ovom studijom javnost je dobila na uvid pregled Oluje iz perspektive povjesni~ara, temeljen na trenutno dostupnim povijesnim izvorima. Autor se u njoj ograni~io na prikaz sudjelovanja Zbornih podru~ja HV-a u Oluji i ne prikazuje djelovanje svake brigade pojedina~no. No, ostaje nada da }e ova studija potaknuti pisanje posebnih monografija o ulozi svakoga pojedinoga Zbornog podru~ja u Oluji, u kojima }e se detaljno prikazati angaìranje svake brigade, odnosno svake bojne unutar brigade, kao i drugih postrojbi. Neke ve} postoje (primjerice, Jak{a Ragu`, Ratni put 151. samoborske brigade HV, Samobor, 2006.; Aleksandar Boì} – Damir Gor{eta, 153. velikogori~ka brigada HV, Velika Gorica, 2002.), a ve}inu tek treba napisati, da bi se potvrdio ili korigirao sadràj postoje}ih ra{~lambi. Upravo radi {to ve}e objektivnosti, studija je, odnosno njezini djelovi – pojedina Zborna podru~ja, dana na ~itanje cijenjenim zapovjednicima Hrvatske vojske, koji su svojim primjedbama pridonijeli kvaliteti i objektivnosti napisanoga, pruàju}i u nekim slu~ajevima i druga~iji pogled na sadràj pojedinih izvora. Uvid u sadràj pisanog izvora i primjedbe neposrednih visokopozicioniranih sudionika doga|aja o kojem je rije~ posebno su bogatstvo ove studije. Time se, uz autorovu interpretaciju pisanoga izvora, èljelo upozoriti i na mi{ljenja zapovjednika, kao neposrednih sudionika doga|aja, ~ije izjave imaju poseban zna~aj. îtatelj tako moè dobiti potvrdu to~nosti pisanoga izvora, ali i uvjeriti se u neizbje`no razmimoilaènje sadràja pisanih izvora i memoarskoga gradiva, odnosno u ~injenicu da isti pisani izvor o nekom doga|aju njegovi neposredni sudionici ~esto razli~ito interpretiraju. Naime, izvje{}a su ~esto pisana automatizmom i uglavnom se bave rezultatima, a manje na~inom ili obja{njenjima razloga zbog kojih su postignuti rezultati takvi kakvi jesu, tako da mogu pruìti nepotpunu sliku nekog doga|aja. Zato je, radi objektivnog prikaza doga|aja, razgovor s neposrednim sudionicima poèljan, da bi se obrazloìlo za{to je ne{to odra|eno tako kako je, a ne onako kako je bilo zami{ljeno u planovima. Dakako, u toj pri~i uvijek postoji opasnost da sugovornik bude previ{e subjektivan, uostalom kao i autori raznih izvje{}a i drugih pisanih dokumenata, a na povjesni~arima i drugim znanstvenicima je da to procijene. Osim toga, postoji i “korektiv javnosti”, pa je vrlo va`no da se sadràj izvora (pisanih i usmenih) {to je prije mogu}e objavi, ili da se o istoj temi napravi {to je mogu}e ve}i broj razgovora s neposrednim sudionicima doga|aja. U svakom slu~aju, poèljno je da ~itatelj na jednom mjestu dobije sadràj ili interpretaciju povijesnog izvora i obja{njenje neposrednih sudionika doga|aja o kojem je rije~ u izvoru, jer se time pove}ava mogu}nost njegova realnijeg i objektivnijeg zaklju~ivanja. Zato zbog spremnosti na pomo} u ure|ivanju ove knjige treba zahvaliti generalima i zapovjednicima Hrvatske vojske i specijalnih postrojbi MUP-a RH, kao i udrugama hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ~ije su korisne primjedbe pomogle {to objektivnijem prikazu onog dijela Oluje u kojem su neposredno sudjelovali. Njihova imena navedena su u bilje{kama, uz njihove osvrte na tekst ili navedene izvore. Posebice treba

8 zahvaliti recenzentima knjige, generalu Antonu Tusu te dr.sc. Zdenku Radeli}u i dr.sc. Nikici Bari}u. Uz spomenutu znanstvenu studiju, knjiga je oboga}ena Prilozima dokumenata o va`nim politi~kim i vojnim doga|ajima uo~i Oluje, koji su utjecali na njezino pokretanje (proces pripajanja Srbiji i ujedinjenja tzv. Republike Srpske Krajine1 i Republike Srpske, odnosno Srba iz Hrvatske i BiH u jedinstvenu dràvu te Biha}ka kriza), te o njezinim posljedicama (odlazak Srba s okupiranog podru~ja), koje je odabrao i za tisak pripremio vi{i arhivist Mate Rupi}, pro~elnik Odjela za arhivsko gradivo Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Navedene teme, odnosno odabrani i kronolo{ki sloèni dokumenti u njima, trebali bi pomo}i u traènju odgovora na pitanje za{to se diplomacijom i mirnim putem nije moglo rije{iti pitanje okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, za{to se Oluja vi{e nije mogla odga|ati, te za{to su tvrdnje da je hrvatsko vodstvo protjeralo Srbe iz tzv. Krajine i provelo etni~ko ~i{}enje povijesno neutemeljene. Da bi se upozorilo da pokretanje Oluje nije bio iznenadni hir hrvatskoga vodstva, ve} posljedica dugotrajnoga procesa neuspje{nih pregovora s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranoga hrvatskog teritorija i nedjelotvornih poteza me|unarodne zajednice, odnosno da bi se naglasilo da se problem pokretanja Oluje ne moè ograni~iti samo na doga|aje iz srpnja i kolovoza 1995., dokumenti u Prilozima ove knjige obuhva}aju raspon od 1991. do 1995. godine. A s obzirom na to da o namjerama vodstva pobunjenih Srba iz Hrvatske da se pripoje Srbiji i da zajedno sa Srbima iz BiH stvore jedinstvenu srpsku dràvu, najbolje svjedo~e dokumenti nastali djelovanjem njihovih ili njima savezni~kih (“beogradskih”) politi~kih i vojnih institucija, prire|iva~ Priloga se u odabiru dokumenata ograni~io na izvore srpske provenijencije. Jednako tako je i u tematskoj cjelini Priloga koja prezentira planove i pripreme organiziranoga odlaska Srba iz Hrvatske. Mala iznimka u~injena je tek u poglavlju Priloga o Biha}koj krizi, koje radi podsje}anja na diplomatske napore hrvatskoga vodstva i ulogu velikih sila na razvoj doga|aja u Hrvatskoj i BiH zapo~inje pri~om hrvatskoga du`nosnika o pregovorima za rje{avanje Prve biha}ke krize. Uz to, da bi se do~arala dramati~nost situacije u kojoj se stanovni{tvo biha}ke enklave na{lo krajem srpnja 1995., u toj tematskoj cjelini navedeno je i nekoliko dokumenata, zapravo vapaja za neodloìvu pomo}, poslanih hrvatskom vodstvu iz opkoljenoga Biha}a. Dokumenti o poku{ajima pobunjenih Srba iz Hrvatske da se ujedine sa Srbijom zapo~inju Odlukom o “prisajedinjenju SAO Krajine” Republici Srbiji, koju je “Izvr{no vije}e SAO Krajine” donijelo 1. travnja 1991., a dokumenti o procesu ujedinjenja Srba iz BiH i Hrvatske zapo~inju “Deklaracijom o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblasti Krajina”, donesenom 27. lipnja 1991. godine. Ukupno je navedeno 30 dokumenata, koji svjedo~e o intenzivnom radu srpskih politi~ara na pripremi ujedinjenja

1 U svojim izdanjima Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata uglavnom se drì pravopisnog pravila o pisanju imena dràva ili politi~kih tvorevina, koje nalaè da se one samoprogla{ene i nepriznate stavljaju u navodnike ili da se naglasi da su “takozvane”. No, ovom prilikom prihvatili smo autorov stav “da imena svih dràva, politi~kih tvorevina i pokreta, bili oni me|unarodno priznati ili nepriznati, legalni ili ilegalni, rezultat pobune ili dogovora, prihva}eni ili odba~eni, ukratko – ’dobri’ ili ’zli’, treba pisati bez navodnika, upravo onako kako su se sami imenovali, odnosno, onako kako se navodi u povijesnim izvorima” (o tome vidi: Nikica Bari}, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005., 13-14). Dakako, to {to u tekstu uz spomen “SAO Krajine” ili “Republike Srpske Krajine” i njezinih paravojnih formacija ne}e biti navodnih znakova ili priloga “takozvana”, ne zna~i da autor okupirano podru~je Republike Hrvatske na kojem su pobunjeni Srbi uspostavili svoju vlast i proglasili paradràvnu tvorevinu smatra legitimnim dràvnim subjektom. Naprotiv.

9 Srba iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (odnosno iz tzv. Republike Srpske Krajine i Republike Srpske) u jedinstvenu srpsku dràvu. Tako su kronolo{ki navedeni “Protokol o suradnji izme|u Vlade RS i RSK” (Banja Luka, 22. rujna 1992.), “Deklaracija o ujedinjenju skup{tina RSK i RS” (Prijedor, 31. listopada 1992.), “Odluka o konstituiranju Narodne skup{tine RSK i RS” (Banja Luka, 24. travnja 1993.), “Prijedlog Narodne skup{tine RS i Skup{tine RSK Narodnim skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dràvu” (18. kolovoza 1994.), “Odluka Skup{tine RSK o davanju suglasnosti za Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju ’Ujedinjene Republike Srpske’” (Knin, 29. svibnja 1995.) i drugi dokumenti koji pokazuju da su Srbi iz Hrvatske i BiH nastavili pripremati akte za progla{enje “Ujedinjene Republike Srpske” i nakon poraza u operaciji Bljesak (svibanj 1995.), te da je taj proces, na korak od ostvarenja, prekinula Oluja. Dokumenti o Biha}koj krizi, izazvanoj napadima Srba iz BiH i Hrvatske na UN za{ti}enu zonu Biha} zapo~inju memoarskim gradivom – sje}anjem generala Kre{imira ]osi}a na pregovore u SAD-u s ameri~kim politi~kim i vojnim du`nosnicima, koji su rezultirali pokretanjem operacije hrvatskih snaga Zima ’94 i rje{avanjem Prve biha}ke krize. Nakon toga navedena su 44 dokumenta, uglavnom srpske strane, o doga|ajima oko Biha}a – od 27. listopada 1994. do 3. kolovoza 1995., koji pokazuju da je Biha} u srpskim planovima bio iznimno vaàn cilj, kojega zbog ìlavog otpora 5. korpusa Armije BiH nije bilo mogu}e lako ostvariti. Pri tome, dokumenti svjedo~e da srpski stratezi nisu birali sredstva za osvajanje Biha}a, pa su proveli i tajnu operaciju s ciljem da uporabom biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih proizvoda, koje su krijum~arenjem dopremali u Biha}, izazovu masovno oboljenje boraca 5. korpusa i njihovo izbacivanje iz stroja. U tre}oj tematskoj cjelini prikazani su planovi pobunjenih Srba o evakuaciji stanovni{tva s okupiranoga teritorija Hrvatske. Me|u 22 dokumenta koji pokazuju da su planovi evakuacije u slu~aju napada HV-a, kakva je provedena u Oluji, postojali ve} od 1993., nalazi se i “Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac, Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu”, donesena u popodnevnim satima 4. kolovoza 1995. u Kninu. Na kraju Priloga posebno je naveden sadràj tzv. Plana Z-4, koji pobunjeni Srbi u Hrvatskoj nisu htjeli ni razmotriti, te sje}anja predstavnika me|unarodne zajednice koji su sudjelovali u poku{aju provedbe toga plana. Njihove izjave o na~inu odbijanja vodstva Srba u Hrvatskoj da ponu|eni Plan prihvate kao platformu za razgovore jasna su potvrda da je svaki poku{aj mirne reintegracije okupiranih podru~ja u ustavno-pravni poredak RH zbog isklju~ivosti srpskih vo|a bio uzaludan. Za spomenute Priloge dokumenata moè se re}i da su izravan i argumentiran odgovor na pitanja za{to vojna opcija naàlost nije imala alternativu i za{to hrvatsko vodstvo Oluju vi{e nije moglo odga|ati, te na pitanje tko je odgovoran za odlazak u izbjegli{tvo hrvatskih gra|ana srpske nacionalnosti uo~i i tijekom Oluje. Dramati~no stanje obrane Biha}a, ~iji bi pad znatno, gotovo odlu~uju}e pobolj{ao poziciju srpskih snaga, odbijanje svih mirovnih inicijativa – i Vlade RH i me|unarodne zajednice, ~ak i “Plana Z-4” koji je Srbima u Hrvatskoj predvidio iznimno {iroku autonomiju, te ve} od 1991. neprekidan rad Srba iz Hrvatske i BiH na stvaranju jedinstvene srpske dràve na okupiranom prostoru RH i BiH – “Ujedinjene Republike Srpske”, koji je upravo pred Oluju u{ao u zavr{nu fazu dono{enja zajedni~kog Ustava, jasno pokazuju koliko su neuvjerljive tvrdnje da je Hrvatska poùrila s vojnim rje{enjem i da je trebalo ostaviti jo{ vremena za pregovore.

10 S obzirom na iskustvo cjelokupnoga procesa pregovora o mirnoj reintegraciji okupiranoga hrvatskog teritorija u ustavno-pravni poredak RH, zaista je te{ko argumentirano objasniti pretpostavku da bi pobunjeni Srbi, da su uspjeli osvojiti Biha} i u strate{kom smislu bitno popraviti svoju vojnu poziciju prema Hrvatskoj, pristali na pregovore o mirnoj reintegraciji. Uz brojne dokumente, od kojih su neki navedeni i u Prilogu ove knjige, tome u prilog govori i intervju zapovjednika SVK general-potpukovnika Mile Mrk{i}a povodom Vidovdana 28. lipnja 1995., u kojem je pripadnicima SVK zaèlio da “naredni Vidovdan do~ekaju ujedinjeni – u jednoj srpskoj dràvi” (Vojska Krajine, br. 11, Jul, 1995., str. 24). Izniman zna~aj Biha}a, ~iji bi pad vjerojatno imao presudne posljedice za kona~an ishod rata, potvr|uje i veliko zanimanje medija za Biha}ku krizu. Po~etkom kolovoza 1995. Biha} je kao “klju~ u ratovanju i daljnjem razvoju doga|aja u BiH i Hrvatskoj” spominjan i u srbijanskom tisku, u kojem je takav zaklju~ak poja~an citatima iz stranih medija. Primjerice, prema pisanju The Independenta pad biha}ke za{ti}ene zone (u ruke bosanskih Srba) bio bi “kolosalan i mo`da smrtonosan udar ~itavoj operaciji UN-a” (“Sedma vojska”, Nin, br. 2327, 4. 8. 1995.,10-11). Prema tome, situacija na terenu krajem srpnja 1995. jednostavno je nalagala ili bezuvjetan pristanak pobunjenih Srba u Hrvatskoj na trenutnu reintegraciju u ustavno-pravni poredak RH ili vojnu akciju hrvatskih oruànih snaga. Dakako, osim vojno-strate{kih razloga uzrokovanih Biha}kom krizom, na odluku hrvatskih vlasti da ubrza proces vra}anja okupiranih prostora pod svoj ustavno-pravni poredak, ~ak i pod cijenu novoga rata, utjecali su i gospodarski razlozi, koji nisu prezentirani u ovoj studiji. Hrvatsko gospodarstvo bilo je znatno pogo|eno srpskom agresijom i okupacijom dijela Republike Hrvatske, posebice prekidom komunikacijskih pravaca izme|u sjevera i juga Hrvatske preko Knina te ~injenicom da je oruàna pobuna Srba i agresija na Hrvatsku uni{tila mnoge gospodarske objekte. Odugovla~enje postoje}eg stanja i odga|anje reintegracije okupiranog teritorija svakim danom donosilo je nove gubitke, a nepovratno odnosilo znatne mogu}e prihode, prije svega od turizma. Pitanje je koliko bi hrvatsko gospodarstvo jo{ moglo izdràti takvo stanje, posebice s obzirom na brojne prognanike i izbjeglice o kojima je Hrvatska morala skrbiti, a kojima je odga|anje povratka svakodnevno uzrokovalo nove frustracije, prijete}i izbijanjem nemira. S obzirom na to, moè se postaviti i pitanje kako bi hrvatska vlast objasnila desecima tisu}a prognanika i ve} dobrano nezadovoljnih i frustriranih hrvatskih gra|ana, koji su od 1991. ~ekali na povratak svojim ku}ama, da }e jo{ jednu zimu provesti u progonstvu i da rje{enje o povratku trebaju pri~ekati jo{ tko zna koliko? Autor se u studiji osvrnuo i na jedno od najintrigantnijih pitanja vezanih uz Oluju: jesu li pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever i Jug) napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska s operacijom Oluja provela etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Zaklju~ak da je masovni odlazak Srba iz Hrvatske tijekom operacije logi~an i da je bio organiziran od vlastitoga vodstva, {to zna~i da HV nije ni mogla provesti “etni~ko ~i{}enje”, temelji se na povijesnim izvorima. Neki od dokumenata tzv. RSK koji govore o tome da je odlazak Srba s okupiranoga podru~ja u Oluji planiralo i provelo politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba navedeni su u Prilozima knjige, a u prilog tome govore i svjedo~enja Srba izbjeglih iz Hrvatske. Jednako tako, i pregled srbijanskog tiska iza{log neposredno nakon Oluje potvr|uje da je za odlazak srpskoga stanovni{tva iz Hrvatske tijekom Oluje odgovorno politi~ko i vojno

11 vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj.2 Mnoga pitanja i komentari u srbijanskom tisku upu}uju na zaklju~ak da su tamo{nji novinari, ali i javnost, smatrali da je za stradanje srpskoga naroda u Hrvatskoj odgovorno “kraji{ko vodstvo”: Za{to krajinsko rukovodstvo nije na vreme prihvatilo mir, ako ve} nije moglo da izdrì rat? Ko je zaista, doneo naredbe o povla~enju naroda i vojske? Ako su ve} bili dovoljno samostalni da odbiju mirovne predloge, sugestije i zahteve u tom smeru iz Beograda, za{to se onda nisu branili? – samo su neka od pitanja u srbijanskom tisku. Srpska javnost je od “kraji{kog rukovodstva, koje nije beàlo na za~elju kolone” traìla odgovor na pitanje: Za{to je i po ~ijem savetu odlu~ilo da pokrene stotine hiljada stanovnika prema Srbiji? (Zoran Jev|ovi}, “Beànje na ~elu kolone”, Ve~ernje novosti, 16. VIII. 1995.). Zapravo, ve} prvog dana Oluje u jugoslavenskom tisku pojavila se osuda pona{anja “rukovodstva RSK”, zato {to je opravdanje za poraz traìlo u navodnoj prodaji od strane Beograda, a ne u “vrlo krutom i nelojalnom odnosu prema Srbiji”: Oni pri~aju neku pri~u kako }e ujediniti sve srpske zemlje, onda im zagusti, pa pozivaju Srbiju u pomo}. Srbija im je dala oru`je, poslala im je zapovjednika da ih organizira. Re~eno im je da pregovaraju s Hrvatskom i tako pacificiraju situaciju. Ne! Oni su od toga htjeli veliki spektakl, nebesku dramu. Me|utim, Hrvati su im sada u{li u dubinu, odsjekli ih; tako gube i diplomatske pozicije i ulog im je daleko manji (“Pakao na Drini”, Monitor, Crnogorski nezavisni nedjeljnik, br. 250, 4. 8. 1995., 8- 9). Govore}i u medijima, sami du`nosnici tzv. RSK me|usobno su se optuìvali ili pravdali svoje odluke i time zapravo priznali svoju odgovornost. Primjerice, posljednji “predsjednik vlade RSK” Milan Babi} izrazio je zaprepa{tenje ~injenicom “da su G[ SVK i predsednik Marti} naredili op{tu evakuaciju stanovni{tva i povla~enje vojske” (“Povla~enje umesto borbe”, Ve~ernje novosti, 9. VIII. 1995.). Prozvani Milan Marti} te je navode opovrgnuo, ustvrdiv{i da je samo izdao naredbu o sklanjanju stanovni{tva u okolna sela, a da o povla~enju vojske “nije bilo ni re~i” (“Nisam naredio povla~enje vojske”, Politika, 13. VIII. 1995.). Dodu{e, njegovu izjavu o sklanjanju stanovni{tva samo u “okolna sela” demantira pismo “ministra vanjskih poslova RSK” Milivoja Vojnovi}a od 5. kolovoza, upu}eno glasnogovorniku UNPROFOR-a Juriju Mijahotniku, kojim ga obavje{tava da su “Vlada RSK i G[ SVK donijeli odluku o hitnoj evakuaciji djece, èna i staraca s teritorija tzv. RSK u Jugoslaviju i traì pomo} UNPROFOR-a” (Radovan Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.). No, svaka nejasno}a o tome tko je, kada i prema kojim mjestima zapovjedio evakuaciju otklonjena je u Beogradu 22. kolovoza 1995. na konferenciji za novinare, na kojoj su prvi put nakon pada tzv. RSK u javnosti govorili ~lanovi njezine Vlade i Skup{tine, i zapravo potvrdili da je za odlazak Srba iz Hrvatske odgovorno politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba u RH. Naime, novinarima je tada pokazana “Odluka o evakuaciji stanovni{tva iz op{tina Knin, Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac”, koju je donio “Vrhovni savet odbrane”, a potpisao Milan Marti}. Ve~ernje novosti i Politika u izvje{taju s konferencije donose faksimil “Odluke”, prema kojoj se za borbu nesposobno stanovni{tvo trebalo izvu}i preko Otri}a u pravcu Srba i Lapca. Potpuni tekst “Odluke” objavljen je u ~lanku Radovana Pavlovi}a “Narod je iz Knina poveo Vrhovni savet odbrane RSK” (Politika, 23. VIII. 1995.): Zbog novonastale situacije izazvane otvorenom op{tom agresijom Hrvatske na RSK i nakon prvih po~etnih uspeha u odbrani,

2 Srbijanski tisak od kolovoza do prosinca 1995. pregledao je Ivan Rado{, a osvrt na dio prikupljenih ~lanaka, zajedno s njim napravila je Ana Holjevac Tukovi}. Njihova zapa`anja kori{tena su za ovaj prikaz. Uz to, treba zahvaliti i Borisu Ani}u na prijevodu i analizi odabranih tekstova iz publikacija na engleskom jeziku, ~iji se sadr`aj odnosi na problematiku “Oluje”.

12 do{lo je do ugroàvanja velikog dela teritorije severne Dalmacije i dela Like, zbog toga odlu~ujemo: Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina Knin, Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac. Evakuaciju sprovoditi planski prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu. Za evakuaciju zatraìti pomo} komande Unprofora sektor “Jug” sa sedi{tem u Kninu. Izjave du`nosnika tzv. RSK koje su potom uslijedile bile su poku{aj pranja vlastite odgovornosti. “Predsjednik Skup{tine RSK” Rajko Leài} izjavio je da on za odluku nije znao, no da smatra kako se stanovni{tvo trebalo povu}i samo u okolna sela, jer “RSK nije ni imala profesionalnu vojsku ve} je narod bio ta vojska, pa je zato i logi~no da za neja~i krenu o~evi, muèvi, bra}a, sinovi”. Savjetnik Milana Marti}a Milan Ivani} odluku je nazvao nelegalnom, jer sjednica VSO nije imala kvorum, tako da su o svemu odlu~ili samo Milan Marti} i Mile Mrk{i}, budu}i da se ostali ~lanovi VSO nisu niti nalazili u Kninu (Milan Babi} je bio u Beogradu, “ministar unutra{njih poslova” To{o Paji} na Kordunu, a “ministar obrane” Milan [uput u Korenici). “Ministar vanjskih poslova” Milivoj Vojnovi} ocijenio je da je cilj “Odluke” bio uvla~enje SRJ u rat te potvr|uje da je u dràvnom vrhu tzv. RSK niz godina postojao raskol izme|u dvije grupe – “one za pregovore i ratnohu{ka~ke”. Iako na novinarsko pitanje tko je naredio povla~enje vojske nazo~ni nisu dali precizan odgovor (M. Bo{njak, D. Dimitrovska, “Beàniju naredio Marti}”, Ve~ernje novosti, 23. VIII. 1995.; “Odluku o evakuaciji doneo Marti}”, Politika, 23. VIII. 1995.), ~ini se da je ve} svima bilo jasno da je za evakuaciju i stradanje Srba u Hrvatskoj odgovorno vodstvo tzv. RSK. Komentar iz srbijanskoga tiska mo`da je naprimjereniji za potvrdu takve ocjene: Krajinska beànija ima svoju jasnu identifikacionu {ifru ... jasno je da je usvajanjem politike sa Pala celokupno rukovodstvo RSK, od predsednika Republike, Vlade i vojnog vrha, palo na istorijskom ispitu, i da je isklju~ivo odgovorno za sudbinu 200.000 Srba iz zapadnog krajinskog dela (Radovan Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.). Krivce je “u svom dvori{tu” potraìo i tada{nji vo|a opozicijske stranke Srpskog pokreta obnove, Vuk Dra{kovi}, isti~u}i zapravo isklju~ivost Srba i njihovu odlu~nost u provedbi odluke da svi Srbi moraju ìvjeti u jednoj dràvi. Njegov odgovor na pitanje novinara o “krivici za pad Krajine i sudbinu srpskog stanovni{tva na tim prostorima”, jasno pokazuje zbog ~ega je srpski narod u Hrvatskoj doìvio tragediju i tko je odgovoran za nju: Ve} godinama u Srbiji se vi~e kako Krajina nikada ne}e ni pomi{ljati da ìvi igdje osim u velikoj Srbiji. Ta nerealnost toliko je bila sna`na da je u{la u svijest i podsvijest velikog broja naroda. Krivi su svi koji su hranili narod takvom opasnom iluzijom. Na drugoj strani, mi koji nismo mislili tako, ispostavlja se da nismo bili u stanju objasniti narodu da je u velikoj zabludi. Zato {to nismo uspjeli re}i narodu na vrijeme {to ga ~eka i sami smo krivi (“Gurat }u na svaka vrata”, Vreme, 21. 08. 1995.). U srbijanskom tisku opisane su i okolnosti u kojima je donijeta odluka o evakuaciji, te na~in na koji je stanovni{tvo obavije{teno u njoj. Tako se u reportaì Milorada Bo{njaka, novinara raspore|enoga u “Dràvni informativni pul RSK” (od 10. lipnja 1993.), navodi da se 4. kolovoza 1995. oko 12 sati u Domu vojske u Kninu zapovjednik snaga UN-a u sektoru Jug Alain Forand sastao s vojnim i politi~kim du`nosnicima tzv. RSK “pukovnikom Kostom Novakovi}em – pomo}nikom komandanta SVK, pukovnikom Milanom Trgov~evi}em – {efom vojnog pregovara~kog tima SVK, Mladenom Kalapa}em – oficirom za vezu s Unproforom i Savom [trbcem – sekretarom vlade”, te da se “istodobno u trajnom zasjedanju nalazio Vrhovni savet odbrane RSK, koji su ~inili predsjednik RSK Milan Marti}, predsjednik Vlade Milan Babi} (tada se nalazio u Beogradu), zapovjednik SVK Mile Mrk{i}, ministar

13 unutra{njih poslova To{o Paji} (tada je bio na Kordunu) i ministar obrane Milan [uput (tada je bio u Korenici)”. Autor potom navodi da je oko 19 sati pukovnik Novakovi} obavijestio novinare da je nare|ena evakuacija G[ SVK i vladinih institucija u li~ki gradi} Srb, te da je u dogovoru izme|u Novakovi}a i novinara odlu~eno da stanovni{tvo o tome obavijeste kuriri Civilne za{tite, “jer se nije èlelo da Hrvati u eteru Radio Knina slu{aju obrazloènje naredbe”. Pri tome citira dio teksta obrazloènja naredbe: Evakuacija se vr{i iz preventivnih, bezbednosnih razloga. A, i borcima na frontu bi}e lak{e, kad budu znali da su njihovi najmiliji na sigurnim mjestima u Srbu i Donjem Lapcu (Milorad Bo{njak, “Tvrdoglavost i naiva”, Ve~ernje novosti, 22. VIII. 1995.). Prema tome, i rasprave u srbijanskom tisku, posebice izjave du`nosnika tzv. RSK, pokazuju koliko su optu`be da je HV u Oluji provela “etni~ko ~i{}enje”, a da je hrvatsko vodstvo odgovorno za odlazak Srba iz Hrvatske, neuvjerljive i s povijesnog gledi{ta neutemeljene. No, s obzirom na spomenuto, rasprava o evakuaciji sada se uglavnom prebacuje na pitanja je li ona bila “unaprijed smi{ljena i s nekim dogovorena” (misli se na navodni “dogovor Tu|man- Milo{evi}”) ili je posljedica vojne situacije, odnosno procjene vojnoga i politi~kog zapovjedni{tva SVK da se “ne mogu oduprijeti Hrvatskoj vojsci”, pa je takav, svojevrstan strate{ki potez poduzet u nadi da }e evakuacija civila s podru~ja oko Knina omogu}iti koncentriraniju borbu pripadnika SVK. Primjerice, u knjizi Hrvatskog helsin{kog odbora (HHO) za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija ’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001., str. 13, 14, 21, 23 itd.) navode se primjeri koji pokazuju da je povla~enje civilnog stanovni{tva iz tzv. RSK zapo~elo i prije po~etka Oluje, te da su se civili morali povla~iti i pod prijetnjom smrti od svojih sunarodnjaka, ali se u tekstu uglavnom sugerira da je povla~enje rezultat unaprijed planiranoga scenarija (navodnog dogovora izme|u Tu|mana i Milo{evi}a). Uz to {to su takve sugestije znanstveno neutemeljene, u tekstu se navodi da je za odlazak pobunjenih Srba iz Hrvatske odgovorno i hrvatsko vodstvo, navode}i da “izjave i poruke hrvatskih ~elnika, posebice Tu|mana i pokojnoga [u{ka nisu ulijevale nadu u mogu}nost dostojanstvenog i ~asnog poraza, bilo mirnom reintegracijom ili sklapanjem kakva drugog sporazuma” (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 21). Da takvi navodi nisu korektni i objektivni, odnosno da, s obzirom na stav i postupke politi~kog vodstva pobunjenih Srba, mogu}nost mirne reintegracije nije bila realna, najbolje pokazuje sudbina tzv. Plana Z-4, kojega vodstvo pobunjenih Srba nije uzelo ni u razmatranje. Povijesna je ~injenica da izjave za javnost predsjednika RH F. Tu|mana i ministra obrane RH G. [u{ka nisu utjecale na odluku pobunjenih Srba u Hrvatskoj da odbiju “Plan Z-4”, te da je njihovo vodstvo odlu~no odbijalo svaki prijedlog o reintegraciji okupiranoga hrvatskog teritorija, odnosno tzv. RSK, u ustavno-pravni poredak RH, ma koliko on bio povoljan i u postoje}im okolnostima me|unarodno priznatih granica RH zapravo maksimalisti~ki. Uostalom, i u srbijanskom tisku je nakon Oluje prevladavalo mi{ljenje da je “Plan Z-4” trebalo prihvatiti. Primjerice, u jednom od ~lanaka u kojem se analizira “Plan Z-4”, navedeno je da se Srbima, izme|u ostaloga, nudila vlastita zastava, grb, valuta, policijske snage, {to je prema autorovu mi{ljenju predstavljalo maksimum koji je trebalo prihvatiti, s obzirom na ~injenicu da Zapad nikad ne bi me|unarodno priznao “RSK” (“Za{to zvona ne zvone”, Vojska, br. 159, 24. 8. 1995., 12). Osim komentara da je “Plan Z-4” bio “plan poslednje {anse” koji je Srbima omogu}avao da postignu maksimum s obzirom na ~injenicu “da Zapad RSK nikada ne bi me|unarodno priznao”, u srbijanskom tisku navodi se da su odbijanju plana i “podgrejavanju” nerealnih

14 ambicija tzv. RSK “kumovali” i mnogi politi~ki faktori u Beogradu. Tako se navode izjave Borisava Jovi}a da je “Krajina dovoljno vojni~ki jaka da se odupre eventualnom napadu hrvatske vojske” i Vojislava [e{elja “da je Plan Z-4 potpuno neprihvatljiv”, ali i mi{ljenje Zorana \in|i}a: înjenica da srpski narod u RSK ne prihvata plan upu}uje nas na to da ga ni mi ne podrìmo. Zanimljivo je da se u istom komentaru kao najdosljedniji zagovaratelj “Plana Z-4” navodi Vuk Dra{kovi} (Miljenko Pe{i}, “Da li je propu{tena istorijska {ansa”, Politika, 8. VIII. 1995.), koji ga je o~ito shva}ao kao neizbje`nu realnost, jer njegov nedugo prije toga izre~en stav da bi Bosna i Hercegovina s 85% teritorija trebala u}i u konfederaciju sa Srbijom i Crnom Gorom pokazuje da se nije odrekao ideje o stvaranju velike srpske dràve: Kada kaèm da prihvatam plan Kontakt grupe kao osnovu za dalje pregovore, ja nipo{to ne kaèm da 49% Bosne i Hercegovine bude srpsko, a ostalo ne bude srpsko. Taman posla! Da mirovni plan kaè i da je 60% Bosne srpsko, a ostalo nesrpsko, ja bih rekao da sam protiv (“I dalje za veliku Srbiju”, Intervju, 21.VII.1995., 12-13). Nasuprot neargumentiranog mi{ljenja da je odlazak Srba iz Hrvatske tijekom Oluje uzrokovan “dogovorom Milo{evi}-Tu|man”, u raznim ra{~lambama Oluje vojni stru~njaci evakuaciju civila iz tzv. RSK tuma~e potezom kojim se poku{ao sprije~iti poraz SVK, odnosno potezom koji je bio uvjetovan stanjem na boji{tu i nagovje{tajem potpunog vojnog poraza. Primjerice, u ra{~lambi CIA-e o Oluji navodi se da je samo Kninu nare|ena evakuacija, a ne i sektoru Sjever, s namjerom da se omogu}i snagama 7. korpusa SVK koncentriranje na borbu, te da su zapovjednici SVK ipak bili primorani na izbor – povla~enje ili uni{tenje svojih snaga (Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis, Washington, DC 20505, May 2002., poglavlje 89, str. 371-372, 375). U spomenutoj ra{~lambi (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374) navodi se da “nisu istinite tvrdnje da su biv{i ~asnici ameri~ke vojske trenirali HV (odnosno planirali Oluju) ili da je NATO podupro hrvatsku ofenzivu ili da je Milo{evi} poslao generala Mrk{i}a u RSK s ciljem pripreme povla~enja vojske i stanovni{tva te da se SVK nije ozbiljno borila, ve} se samo povukla ~im je po~eo napad HV-a ili da je Beograd izdao RSK”, kako u svojoj knjizi tvrdi general SVK M. Sekuli}. Nasuprot tome isti~e se da je “zadivljuju}a pobjeda HV-a po~ivala s jedne strane na pobolj{anjima u strukturi snaga i doktrini pred operaciju, a s druge strane, da je uspjeh postignut ~injenicom da su HV i 5. korpus ABiH prodrli u klju~ne srpske poloàje, otvoriv{i ih i dobro iskoristiv{i tijekom operacije, ~ime su slomili obrambeni sustav SVK”. Dakle, isti~e se da je temelj Oluje bilo pobolj{anje u doktrini i strukturi snaga HV-a, koje se provodilo od 1993., jer su ta profesionalna pobolj{anja pove}ala mogu}nosti HV-a u planiranju i organiziranju operacije dojmljive veli~ine i sloènosti, kao i mogu}nosti izvo|enja operacija brzinskih proboja kojima bi mogli prodrijeti duboko iza neprijateljske obrane. Dakako, spominje se i da doktrina sama po sebi nije donijela pobjedu, ve} je morala biti i dosljedno provedena na terenu. No, budu}i da tijekom Oluje Hrvatska vojska nije niti odmah, niti posvuda bila uspje{na u planiranim napadima, drì se da uspjeh vi{e leì u postizanju proboja na klju~nim mjestima, koji su dodatno pomognuti ometanjem zapovjednih sustava SVK, te da je sve to zajedni~ki potkopalo obrambeni sustav SVK kao cjeline i prouzrokovalo njezin raspad. Kao preduvjet uspje{nom zavr{etku Oluje, odnosno kao “prva i najo~itija kriti~na pojedina~na akcija” navodi se dugotrajno napredovanje HV-a Dinarom i Livanjskim poljem, kojim se do{lo do izvrsnih poloàja za brzi i izravni napad na Knin, zaobilaènjem glavnih obrambenih poloàja SVK ju`no od grada. Drì se da je

15 osvajanjem Bosanskoga Grahova Hrvatska vojska zape~atila sudbinu Knina i prije nego {to je sama Oluja krenula (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374-375). Da je gubitak B. Grahova i napad HV-a iz tog pravca na Knin bio veliko iznena|enje za vodstvo SVK pokazuje i njihova “Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spasavanje”, izra|ena u Kninu u travnju 1995. godine. Naime, u navo|enju mogu}ih pravaca djelovanja HV-a prema Kninu u njoj se spominju zadarski, splitski (Mu}), {ibenski i sinjski pravac, a mogu}nost napada hrvatskih snaga s kninske Dinare vodstvu pobunjenih Srba o~ito nije bila ni u primisli (vidi Prilog 3 ove knjige, dokument br. 10). Jednako tako, u ra{~lambi CIA-e navodi se da su borbeni uspjesi HV-a i ABiH ubrzani i strukturalnim nedostacima SVK, za koje su ~asnici HV-a znali i izra~unali kako ih iskoristiti. Isti~e se da najve}i problem SVK nije bio nevoljnost ili nespremnost za borbu, ve} ~injenica da ih je bilo premalo, te da je taj problem prepoznat kad je doveden general Mrk{i} kako bi preustrojio obrambene formacije i uspostavio bolju i ve}u pokretnu pri~uvnu snagu. Primje}uje se da su se “kraji{ki Srbi dobro borili tijekom napada u susjednoj dràvi, u bitkama kod Biha}a, da je u Oluji velik broj formacija SVK uspijevao odolijevati frontalnim napadima snaga HV-a i zadràti svoje poloàje, no da Glavni stoèr SVK i zapovjednici jedinica nisu imali dovoljno borbenih formacija za odràvanje pokretnosti i dubine potrebne za zadràvanje prodora HV-a. Kao primjer navodi se da nakon nadiranja HV-a kroz stati~nu obranu SVK kod Knina, 7. korpus SVK nije imao niti jednu pri~uvnu jedinicu na raspolaganju za odupiranje i sprje~avanje pada grada, te da je jedina neraspore|ena jedinica bila skrpana od komadi}a izvu~enih iz brigada u njegovom sastavu. Jednako tako, kao primjer navodi se da je nedostatak rezervi za ublaàvanje napada s boka uzrokovao i izvla~enje dobro branjenog dijela ju`no od Karlovca, te da je ~vrsta obrana Petrinje pokleknula kad su rezerve na koje je ra~unala bile raspore|ene drugdje (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 375). Dakako, o razlozima vojnog sloma tzv. RSK raspravljalo se i u srbijanskom tisku. U jednoj od ra{~lambi uzroka poraza SVK dvojica neimenovanih generala jugoslavenske vojske usuglasili su se da je od samog po~etka u organizaciji obrane tzv. RSK i ustroju njezine vojske u~injeno mnogo propusta, a u prilog tome spominju: – manjak “discipline, srca i pameti” i ~injenicu da je moral vojske “razoren saznanjima da se jedni stalno bogate, dok drugi tavore u rovovima ... dok samo sirotinja ratuje”; – zna~ajno naprezanje stanovni{tva u obrambenim zadacima, kao i nerazmjeran omjer aktivnoga i rezervnoga sastava u korist aktivnoga, uz napomenu da je od ukupno 50.000 vojnika, ~ak 38.000 bilo u aktivnom sastavu;3 – sukobi u dràvnom vrhu i ~este smjene u zapovjednom kadru vojske i u korpusima, koje nisu imale u~inka u pobolj{anju obrane; – izrazito negativan u~inak raznih linija zapovijedanja, ponajprije jedinica MUP-a za specijalne namjene koje su ~esto “prekora~ivale ovla{}enja, kontrolirale vojsku i maltretirale oficire”; – razni nedisciplinirani dobrovolja~ki paravojni sastavi sa “samozvanim vojvodama”, koji se nisu htjeli pod~initi zajedni~kom zapovjedni{tvu. Uz opasku da mu je posao bio utoliko oteàn {to je “dobio natrag petnaestak hiljada mobilisanih izbeglica”, primje}uju da zna~ajan pomak u organizaciji vojske nije u~inio ni

3 Kad je rije~ o broju vojnika SVK, zanimljivo je da se u prijedlogu “Plana upotrebe SVK”, napravljenom po~etkom 1995., navodi broj od 69.000 mogu}ih pripadnika SVK – “po varijanti da SVK izvodi obranu bez ve}eg oslonca na Vojsku Jugoslavije i Vojsku Republike Srpske”. Vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 18.

16 Mile Mrk{i} – “oficir elitne jedinice Vojske Jugoslavije”, od kojeg se o~ekivalo da ustroji gotove snage za brze intervencije, spremne za udare po dubini i za “rasecanje hrvatske teritorije”. Zaklju~uje se da je “SVK i po ljudstvu i po tehnici bila inferiorna u odnosu na agresora”, no, isto tako, da se u javnosti uo~i napada baratalo pretjeranim podacima o snazi HV-a, te da je tako u samom narodu stvorena panika – “idu usta{e i kolju” i sli~no. Pri tome upozoravaju i na “pogre{no uverenje” da se Knin brani u Beogradu (Radovan Pavlovi}, “Uzroci vojnog poraza Krajine – Serije propusta u organizaciji vojske RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.). Uzroke poraza komentirao je i Dragan Vasiljkovi} – “kapetan Dragan”. Razo~aran ishodom cjelokupne situacije, izrazito negativno odredio se prema “konstantnom” lo{em utjecaju srpskih mitova zbog ~ega “Srbima od Kosovskog boja nije palo na pamet priznati poraz i gdje se neprestano traì novi Vuk Brankovi}”. Prema njegovom mi{ljenju i iskustvu ste~enom u ~etiri godine ratovanja i obu~avanja, do poraza je dovela nebriga za vojsku, vojna i dràvna neorganiziranost i zanemarivanje osnovnih vojnih potreba, poput hrane i opreme {to je u kona~nici prouzro~ilo nepripremljenost vojske. Tvrdi kako je u “Krajini od po~etka do poslednjeg dana vladalo op{te rasulo.” Obja{njavaju}i razlog napu{tanja tzv. RSK prije napada hrvatskih snaga kazao je da se vikend uo~i napada nalazio u Kninu u razgovoru s patrijarhom Pavlom, Milanom Marti}em, Milom Mrk{i}em i Ratkom Mladi}em koji je tada uvjeravao prisutne da }e “njegova vojska braniti svaki pedalj RSK”. Budu}i da se padom B. Grahova hrvatskim snagama otvorio put prema Kninu, on tvrdi da je predloìo protuudare prema [ibeniku i Zadru, ~emu se pesimisti~no usprotivio general Du{an Lon~ar. Prema tvrdnji Vasiljkovi}a, pesimisti~an stav jednog od zapovjednika i ~injenica da nije mogao krenuti sam s tek 60 obu~enih ljudi, vode}i ih u smrt, dovele su do njegova napu{tanja Knina.4 Uz to, u razgovoru je navedeno da je kapetan Dragan na podru~ju tzv. RSK boravio vi{e od ~etiri godine, od 4. travnja 1991. do 31. srpnja 1995., da je po dolasku u Knin 1991., unato~ nesklonosti Milana Babi}a, koji je “od Krajine hteo da stvori svoje carstvo”, u red doveo poligone za obuku u Golubi}u kraj Knina, te da je u prva tri mjeseca uspje{no obu~io 1200 ljudi, a da mu je u ustroju obu~nog centra pomagao kolega iz britanske padobranske regimente, kojega su prozvali Marko (Dijana Dimitrovska, “Politika oborila Krajinu”, Ve~ernje novosti, 29. VIII. 1995.). O razlozima pada tzv. RSK, ali i o ulozi jugoslavenske vojske i Jugoslavije u pobuni Srba u Hrvatskoj, te o odnosu kraji{kog vodstva prema Beogradu, govori i ~lanak Miroslava Lazanskog pod naslovom “Strategija ’lako }emo’”, u kojem je procijenjeno da se “isto~na Slavonija i Baranja ne mogu obraniti bez za{tite Jugoslavije, ba{ kao {to je bilo jasno jo{ 1991. godine da se Krajina bez Jugoslavije ne}e mo}i sa~uvati”. Autor je naglasio da “vojska RH 1995. godine nije ona vojska iz 1991. godine”, te da je “~etiri godine postojanja RSK Zagreb iskoristio stvoriv{i profesionalnu vojsku od 75.000 pripadnika, svrstanih u osam brigada i vi{e samostalnih bataljuna sa {irokom komponentom od jo{ 140.000 pripadnika domobranskih snaga”. Lazanski dalje navodi da je Zagreb sebi “osigurao vojni budèt od 5,6 milijardi ameri~kih dolara, a da ukupan vojni budèt RSK, RS i SRJ ne prelazi iznos od 1,3 milijarde dolara” (“Strategija ’lako }emo’”, Nin, br. 2328, 11. 8. 1995., 16-17). S obzirom na spomenuto, kao zaklju~ak ra{~lambi u srbijanskom tisku o razlozima poraza SVK u Oluji moè se citirati re~enica iz ~asopisa Nin: Rat dobija vrhunska organizacija, stega

4 Nasuprot njegovoj izjavi, u dnevnom izvje{}u “Odeljenja bezbednosti G[ SVK” od 3. kolovoza 1995. navodi se da je “Kapetan Dragan demonstrativno napustio Krajinu, jer se komandant SVK nije slo`io s njegovim zahtjevom da bude komandant 92. mtbr. u 7. K. SVK” (vidi Prilozi 3 ove knjige, dokument br. 21).

17 i upravljanje narodom, a Hrvati su sve to ostvarili za ove ~etiri godine (“Hrvatska ne}e napustiti Baranju i isto~nu Slavoniju”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995.). Mnogo se raspravljalo i o razlozima izostanka sna`ne pomo}i VRS i VJ, odnosno njihova napada na RH nakon po~etka Oluje. Iako neki u tome vide potvrdu navodnog dogovora Tu|man-Milo{evi} o preseljenju stanovni{tva, vjerojatnijim se ~ini zaklju~ak da se vojne snage Republike Srpske i SR Jugoslavije tada nisu mogle zna~ajnije angaìrati u napadu na RH. Tako se u ra{~lambi CIA-e o Oluji zaklju~uje da je problem 1995. bio taj {to je Glavni stoèr SVK ra~unao, kao i uvijek, na vojsku bosanskih Srba i Jugoslavije, kao strate{ku pri~uvu, koja je za vrijeme Oluje ostala nedostupna. Drì se da bi Vojska Republike Srpske uvijek rado ispunila tu ulogu, no da je Glavni stoèr VRS i sam imao problema s manjkom jedinica koje su mu trebale zbog napada jedinica ABiH diljem Bosne, odnosno da vojna situacija u Bosni nije dozvoljavala bosanskim Srbima pruànje bilo kakve vojne pomo}i, osim ponekih protunapada na podru~ju Grahova i Biha}a (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376). Osvrt na rat u BiH 1995. govori u prilog opravdanosti takvog zaklju~ka. Naime, u spomenutoj ra{~lambi CIA-e navodi se da je prema naputku vojnoga vrha Republike Srpske od 8. oùjka 1995., Vojska Republike Srpske (VRS) u 1995. planirala nekoliko ofenzivnih operacija (“Sarajevo ’95.”, “Spre~a ’95.”, “Sadejstvo ’95.”, “Lukavac ’95.”, “Zvijezda ’95.”), kojima je trebala zauzeti velik dio teritorija sjeverno od Tuzle, podru~ja planina Igman i Bjela{nica, pro{iriti posavski koridor i otkloniti prijetnju Doboju, izvr{iti pritisak na enklave @epu i Srebrenicu i zauzeti ih ako se UN povu~e, smanjiti enklavu Gora`de na podru~je od 3 km oko samog grada, a trebalo je isplanirati i dvije akcije kojima bi se probio put kroz dolinu rijeke Neretve sve do mora u blizini Dubrovnika (Balkan Battlegrounds, poglavlje 73, str. 289-290). Ovi vrlo ambiciozni planovi za VRS pokazuju da je srpska politika vojnim putem èljela natjerati muslimansko i hrvatsko vodstvo, a time i me|unarodnu zajednicu na priznavanje ~injeni~nog stanja na terenu, koje je obilato bilo u korist “srpske stvari”. Me|utim, ti planovi bili su daleko od tada{njih stvarnih mogu}nosti VRS, jer je promjena u odnosu snaga ABiH i VRS, koja se po~ela primje}ivati 1994., u 1995. bila o~ita (Balkan Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303), tako da se, umjesto osvajanja, VRS morala braniti od reorganizirane Armije BiH.5 Uz to, VRS se morala braniti i od napada hrvatskih snaga na

5 Primjerice, ABiH je 20. oùjka 1995. poduzela proljetne ofenzive na radio-oda{ilja~e pod srpskom kontrolom na planini Vla{i} kraj Travnika (akcija “Domet 1”) i Stolice na planini Majevici isto~no od Tuzle, a èstoke borbe vo|ene su i na planini Treskavici. U prvom napadu ABiH je ostvarila veliku pobjedu, u drugom je pretrpjela veliki poraz, a usprkos tome {to je u oba napada pretrpjela znatne gubitke, vojni promatra~i UN-a primijetili su o~ita pobolj{anja u opremi, planiranju, organizaciji i izvedbi napada ABiH, te izvijestili kako bosanski vojnik sada raspolaè primjerenim osobnim oru`jem i streljivom, za{titnim (“pancirnim”) prslukom, kacigama i radio komunikacijskim ure|ajem. Jednako tako, neuspjeh srpske napadne akcije “Sadejstvo ’95.” u travnju 1995. s ciljem pro{irenja koridora kod Boderi{ta, 8 km ju`no od Br~kog, koji su branile snage ABiH i 108. brigade Hrvatskog vije}a obrane (HVO), pokazuje da usprkos nadmo}i u oklopni{tvu, topni{tvu i ostalom te{kom oru`ju, VRS vi{e nije bila u stanju probiti se kroz protivni~ku obranu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303). Dakako, VRS se morala spremati i za obranu od dugo najavljivane ofenzive ABiH za oslobo|enje Sarajeva, koja je zapo~ela sredinom lipnja 1995.; premda nije uspjela i premda je ABiH imala iznimno velike gubitke u svojim redovima, spomenuta ofenziva vezala je znatne snage VRS, koje zbog toga nisu mogle biti upotrijebljene na drugim boji{tima, a i VRS je tako|er pretrpjela velike gubitke (poglavlje 80, str. 307-314). Od sije~nja 1995. posebice intenzivni bili su sukobi u biha}koj enklavi, gdje se 5. korpus Armije BiH, potpomognut 101. pukovnijom HVO-a i logisti~kom potporom koja je dolazila iz Hrvatske, aktivnom obranom ìlavo suprotstavljao nadmo}nijim snagama bosanskih i hrvatskih Srba, te postrojbama specijalnih snaga iz Srbije. Akcije 5. korpusa ABiH “Una ’95.” i “Zora ’95.” poduzete u svibnju 1995., te akcija “Trokut 1” u lipnju 1995. govore tome u prilog (Balkan Battlegrounds, poglavlja 74, 75, 79).

18 Livanjskom polju i na planini Dinari. Nakon uspje{no izvedene akcije “Cincar” i osloba|anja Kupresa po~etkom studenoga 1994., hrvatske snage su na Dinari nizom akcija i operacija po~ele nagrizati ~vrste poloàje VRS (“Zima ’94.”, “Skok 1” i “Skok 2”), da bi operacijom “Ljeto ’95.” u{le u Bosansko Grahovo i Glamo~ i otvorile put prema Kninu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 364-365). U me|uvremenu je operacijom Bljesak oslobo|ena i zapadna Slavonija, a nemo} SVK, ali i VRS koja nije do{la u pomo} suborcima u Hrvatskoj, o~itovala se u osvetni~kom, no kukavi~kom i teroristi~kom napadu raketama tipa “orkan” s kazetnim bombama na hrvatske gradove, na koji Hrvatska nije odgovorila (Balkan Battlegrounds, poglavlje 77, str. 296-298).6 Dakle, zbog toga {to su bile prerastegnute i preoptere}ene, snage VRS nisu mogle zna~ajnije pomo}i SVK ni u Bljesku. A potom je neuspjeh u poduzetoj osvetni~koj ofenzivi VRS (“Plamen ’95.”; Hrvati su je prozvali “Osveta”) na Ora{je (od 5. svibnja do 10. lipnja 1995.), koje su branile snage HVO-a, zorno potvrdio pad sposobnosti VRS u odnosu na prve godine rata. Naime, iako su u napadu kori{tene oklopne i elitne pje{a~ke jedinice kao predvodnice napada, dakako uz iznimno jaku vatrenu podr{ku, srpska vojska nije uspjela ostvariti zadane ciljeve jer je za razliku od 1992. i 1993. sada napadala dobro organiziranog protivnika, podrànoga znatno ve}om vatrenom potporom nego prija{njih godina (Balkan Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298-299). Ipak, imenovanjem general-potpukovnika Mile Mrk{i}a 16. svibnja 1995. zapovjednikom SVK i njezinom reorganizacijom, odnosno ustrojavanjem Korpusa specijalnih jedinica SVK, ~inilo se da je pad Biha}a u srpske ruke u srpnju 1995. bio neminovan, jer je tada zapo~ela sudbonosna ofenziva Srba na Biha} – akcija “Ma~ ’95”.7 Nakon strate{ke dvojbe treba li prvo slomiti 5. korpus ABiH ili hrvatske snage na Dinari, srpske snage su 19. srpnja 1995. ipak krenule u napad na biha}ku enklavu i u bici za Cazin od 19. do 26. srpnja 1995. dovele 5. korpus ABiH na rub poraza. Zapovjednik 5. korpusa ABiH general Atif Dudakovi} ovu ofenzivu SVK kasnije je opisao kao svoje najteè trenutke u ratu, a dramati~nost situacije, u kojoj bi pad Biha}a Srbima osigurao iznimnu strate{ku prednost u odnosu na HV i izazvao novu ogromnu humanitarnu katastrofu, potvrdit }e svaka objektivna ra{~lamba.8 Me|utim, nakon Splitskog sporazuma od 22. srpnja 1995. izme|u predsjednika RH Franje Tu|mana i predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a te predsjednika Federacije BiH Kre{imira Zubaka i predsjednika Vlade BiH Harisa Silajdì}a, hrvatske snage pokrenule su akciju “Ljeto ’95.” i osloba|anjem Bosanskoga Grahova i Glamo~a u Bosni i Hercegovini, kao i mobilizacijom i raspore|ivanjem svojih snaga, natjerale su srpsku vojsku da Biha} stavi u drugi plan i suo~i se s prijetnjom hrvatskoga strate{kog napada na RSK, koji je prijetio sudbonosnim promjenama na rati{tu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363). Prema tome, zauzimanje enklava Srebrenice i @epe bilo je zapravo jedino ispunjenje plana

6 Autor komentara u spomenutoj ra{~lambi CIA-e primje}uje da je “predsjednik Tu|man pokazao neobi~nu suzdr`anost i nije naredio napade iz osvete na Srbe” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298). 7 U ra{~lambi CIA-e posebno se nagla{ava kako je Vojska Jugoslavije “u Krajinu poslala i odre|en broj veterana, biv{ih ~asnika JNA (odnosno, tada ~asnika Vojske Jugoslavije), kako bi pomogli u provo|enju promjena, izanalizirali strate{ku i takti~ko-operacijsku situaciju SVK, te oja~ali obranu, donijev{i sa sobom i dodatnu opremu za SVK, kojom su trebali opremiti nove snage mobilne rezerve” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363). 8 U ra{~lambi CIA-e procjenjuje se da je u ofenzivi SVK tada bilo prisutno oko 500 specijalnih operativaca Vojske Jugoslavije, srpske Slu`be dr`avne bezbednosti i Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde, uz dodatno poja~anje ljudi iz Korpusa specijalnih jedinica Vojske Jugoslavije, koji su trebali osigurati udarne jedinice i vojno vodstvo tijekom napada Korpusa specijalnih jedinica Srpske vojske Krajine (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).

19 VRS navedenoga u oùjku 1995., no i ono je ubrzo neutralizirano gubitkom Bosanskoga Grahova i Glamo~a. U takvom stanju – rastrgana i rastegnuta, te dobro na~etoga morala, VRS je do~ekala hrvatsku vojno-redarstvenu operaciju Oluja, pa i ovaj kratki osvrt na rat u BiH 1995. pokazuje za{to tzv. RSK, odnosno njezina vojska, u Oluji nije dobila o~ekivanu vojnu pomo} od bosanskih Srba, odnosno VRS. U komentaru CIA-e o razlozima nedolaska Vojske Jugoslavije i navodnoj izdaji Srbije navodi se da “ne stoje tvrdnje generala SVK Milisava Sekuli}a da su Milo{evi}eve odluke dono{ene s ciljem predaje RSK, jer je za ve}inu njih postojao dobar razlog”. Tako se, uz podsje}anje da je samo Kninu nare|ena evakuacija, a ne i sektoru Sjever, isti~e da je Vojska Jugoslavije upravo uz Milo{evi}ev blagoslov ve} po~ela (zapravo nastavila) opremati SVK i slati joj ~asnike za u~vr{}ivanje jedinica, kao i neke specijalne postrojbe. Navodi se da je “slanje jedinica Vojske Jugoslavije bilo po svemu sude}i vi{e nego {to je Milo{evi} bio voljan napraviti za spas RSK, ali da je ~ak i imao volju, brzina kojom je HV napala i okruìla RSK ostavila je jako malo vremena Vojsci Jugoslavije za slanje dovoljnog broja snaga u pomo}”. Primje}uje se da je Oluja izazvala mobiliziranje i slanje velikog broja oklopni{tva, topni{tva i pje{a{tva na granicu s isto~nom Slavonijom, kao upozorenje Zagrebu, no da bi se “odbila ili usporila ofenziva HV-a situacija je zahtijevala ogromnu ofenzivu izvan RSK i uz potporu Vojske Jugoslavije”. Mi{ljenje analiti~ara CIA-e je da “~ak i ako se izostanak Milo{evi}eve naredbe o slanju Vojske Jugoslavije moè protuma~iti kao znak njegove ravnodu{nosti ili barem nesuosje}anja sa sudbinom RSK, to ne zna~i da je Milo{evi} èlio pad RSK, jer je koristio svoj osobni utjecaj i slao prili~no mnogo sredstava iz Jugoslavije kako bi pomogao uzdizanju RSK, a povrh toga kraji{kim Srbima je za pomo} u obrani nastavio slati i ~asnike i opremu Vojske Jugoslavije i nakon 1991. godine”. No, zaklju~uje se da je o~ito postojala granica koju nije èlio (ili smio?) prije}i, ako bi time Jugoslaviji bile produljene ili pak na postoje}e jo{ nadodane sankcije sa Zapada, ili bi se pove}ali vojni tro{kovi. S obzirom na to da je Zapad svoju pa`nju sve vi{e posve}ivao doga|ajima u mjestima poput Srebrenice i Biha}a, moè se pretpostaviti da je Milo{evi} napokon dosegnuo tu granicu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376). Dakako, to {to Vojska Jugoslavije nije izravno pokrenuta u obranu “Krajine” izazvalo je veliku reakciju u srpskoj javnosti. No, takav razvoj doga|aja nije bio iznena|enje za one koji su bili zaduèni za obranu tzv. RSK. Naime, ve} po~etkom 1995. u izradi prijedloga novoga “Plana obrane RSK” ukazano je da u “sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u slu~aju agresije na RSK planira uporaba, kako VJ, tako i delova VRS” (vidi Prilog 1 u ovoj knjizi, dokument br. 18). Jednako tako, ve} se u srbijanskom tisku u srpnju 1995. primje}ivalo da, pritisnuta me|unarodnim gospodarskim sankcijama, SR Jugoslavija vi{e nije mogla u dovoljnoj mjeri, niti gospodarski niti vojno, pomagati prekodrinske Srbe, te da su upravo me|unarodne sankcije prisilile Slobodana Milo{evi}a da poku{a promijeniti svoju dotada{nju politiku nude}i se kao posrednik u pregovorima za mir na Balkanu. Primjerice, u intervjuu Timesu Milo{evi} je izjavio da }e skidanjem sankcija Jugoslavija osobno privesti bosanske Srbe za pregovara~ki stol, dodaju}i “da }e u roku od {est meseci dovesti razuman mir u tom delu zemlje” (“Poruka iz Srbije”, Nin, br. 2327, 14. 7. 1995.,13-14). Dakle, ~ini se da otvorena vojna intervencija u Hrvatskoj nije bila prihvatljiva za Milo{evi}a, jer bi njome izravno ugrozio svoj pregovara~ki status i mogu}nost ukidanja sankcija Jugoslaviji. No, unato~ tome, ~ini se da je Jugoslavija krajinskom vodstvu obe}ala vojnu pomo} i diplomatski pritisak na Hrvatsku. Naime, tada{nji ~lan Jugoslavenskog Vrhovnog savjeta

20 obrane Momir Bulatovi} navodi da je s izvanredne sjednice odràne 4. kolovoza 1995. u 17 sati na zapovjednom mjestu u Dobanovcima, nedaleko od Beograda, Vrhovni savjet poslao telegram generalu Mrk{i}u, ohrabruju}i ga da organizira ~vrst otpor najmanje jo{ dva dana, nakon ~ega bi Jugoslavija bila u mogu}nosti pomo}i mu svim raspoloìvim sredstvima (M. Bulatovi}, Pravila }utanja: Istiniti politi~ki triler sa poznatim zavr{etkom, Beograd, 2004., str. 181-182; “Rat u Hrvatskoj, 1991.-1995.”, www.centerforhistory.net). Spominje se i da je Milo{evi} prvog dana Oluje telefonom Marti}u poru~io da “Krajina” izdrì pet do {est dana kako bi se Beogradu ostavilo prostora da djeluje (Milisav Sekuli}, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel 2001., 178.). U prilog tome govori i izjava biv{ega premijera “RSK” Gorana Hadì}a nakon Oluje, koji je, uz vjeru u opstanak “RSK” na podru~ju Slavonije i Srijema i poruku da se ne}e pomiriti s tim da “Krajine” vi{e nema, odgovorio na pitanje o mogu}em napadu Hrvatske vojske: Ja sam siguran, da }e Srbija pomo}i ovom dijelu Krajine i imam sigurne pokazatelje, koji sada nisu za novine. Sigurno bi pomogla i u onom dijelu Krajine, da su oni uspjeli pruìti bar malo otpora (“Srbija }e pomo}i”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995., 17-19). I tada{nji “pomo}nik ministra obrane RSK” Milan Milanovi} govorio je o organiziranosti i spremnosti preostale vojske “RSK” da se brani, napominju}i da }e u slu~aju neke ve}e sile o~ekivati pomo} Jugoslavije, te da se nikakvi planovi i akcije ne rade bez suglasnosti Beograda (“Svi se boje Srbije”, Intervju, 22. 9. 1995., 6-7). Opovrgavaju}i navode u srbijanskom tisku o vojnoj neopremljenosti i nedostatku financijske potpore SVK, Borislav Mikeli} neizravno je potvrdio da je Jugoslavija pruàla vojnu podr{ku tzv. RSK. Naime, on govori o znatnom naoruànju vojske “RSK” – o oru`ju naslije|enom od JNA i kasnije pribavljenom oru`ju, napominju}i da se “zna da Vojska RSK nije bila bez avijacije u Udbini, da nije bila bez raketnih sistema, da je imala nemali broj tenkova, da ima protuavionsko oru|e, artiljeriju, da ima nemali broj projektila”. U prilog tome navodi podatak da je “Hrvatska vojska zarobila oru`ja i municije od najmanje 700 milijuna njema~kih maraka, procjenjuju}i ukupnu vrijednost na milijardu njema~kih maraka” (“Ko je prevario Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11). Dakako, izravnu potvrdu pomo}i Jugoslavije tzv. RSK, odnosno SVK, pruàju brojni dokumenti. Primjerice, u “vanrednom operativnom izvje{taju G[ SVK” upu}enom “predsedniku Republike Srbije Slobodanu Milo{evi}u, predsedniku RSK Milanu Marti}u i na~elniku General{taba Vojske Jugoslavije general pukovniku Mom~ilu Peri{i}u”, 11. lipnja 1995., spominje se “sveukupna pomo} koju SR Jugoslavija {alje Srpskoj vojsci Krajine, pre svega mobilisanje i upu}ivanje u Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih podru~ja”. U istom dokumentu, u 7. to~ki, navodi se da je “u toku realizacija prijema materijalno tehni~kih sredstava od Vojske Jugoslavije, odobrenih za potrebe Srpske vojske Krajine” (vidi Prilog 2 ove knjige, dokument br. 26). Zapravo, zbog brojnih dokumenata koji to potvr|uju, danas nitko ozbiljan ne}e negirati ~injenicu da je JNA, a potom VJ, otvoreno podràvala pobunu Srba u RH i ustroj SVK, ~ak do te mjere da se moè govoriti o istoj vojsci. Da je to bilo op}epoznato, posebice du`nosnicima tzv. RSK, svjedo~i izjava “potpredsjednika Vlade RSK” Stojana [panovi}a na “zajedni~koj sjednici Vlade RS i Vlade RSK”, odrànoj 19. srpnja 1993. u Kninu: SVK je po zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije (vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 10). îni se da je Milo{evi} shvatio da vojno ne}e mo}i ostvariti sve {to je bilo planirano, pa je “politikom sporazuma”, za koju je zajedno s “krajinskim premijerom” Borislavom Mikeli}em vjerovao da je tada bila najpovoljnija za Srbe u Hrvatskoj, nastojao zadràti ve} ostvareno, odnosno osvojeno. No, smatraju}i Mikeli}a izdajnikom i suprotstavljaju}i se njegovoj politici,

21 vodstvo “Krajine” okrenulo se Palama. Na sjednici “Skup{tine RSK” u Kninu 29. svibnja 1995. Borislav Mikeli} je smijenjen, a dana je suglasnost na “odluku o dràvnom ujedinjenju RSK i Republike Srpske”. Zbog toga je u intervjuu od 9. lipnja 1995. Borislav Mikeli} osudio Milana Marti}a i Milana Babi}a za opstruiranje svakog poku{aja dogovora s Hrvatskom. Obja{njavaju}i razloge zbog kojih je “protiv brzog, ishitrenog i nepromi{ljenog ujedinjenja”, zapravo je istaknuo Milo{evi}ev plan kako da skine sankcije Jugoslaviji i ostvari krajnji cilj velikosrpske politike – ujedinjenje srpskih zemalja u jednu dràvu: Tu pre svega mislim na skidanje sankcija SR Jugoslaviji i prihvatanje plana Kontakt grupe od strane rukovodstva sa Pala. Tad bi SR Jugoslavija mogla da u|e u konfederaciju ili federalni odnos s Republikom Srpskom, a onda bi se RS Krajina oslonila na takav oblik ure|enja (“Jesam Milo{evi}ev ~ovek”, Intervju, br. 362, 9. 6. 1995., 15). U beogradskim Ve~ernjim novostima kasnije je, u ~lanku u kojem se zbog udaljavanja od Beograda i sprege s bosanskim Srbima kritizira politika “krajinskog vodstva”, kao potvrda da su bosanski i hrvatski Srbi provodili politiku {to brèg me|usobnog ujedinjenja, predo~ena Odluka o dràvnom ujedinjenju RSK i RS, dokument pripremljen za najavljenu, ali zbog Oluje neodrànu sjednicu skup{tina RSK i RS (Milorad Bo{njak, “Tvrdoglavost i naiva”, Ve~ernje novosti, 22. 8. 1995.). Milo{evi} i Mikeli} morali su biti ljuti {to njihovu zamisao nisu prihvatili (ni razumjeli?) vode}i politi~ari u tzv. RSK, kojima se realizacija takvog plana vjerojatno ~inila presporom. Zato se Mikeli}, uz optu`bu da su onemogu}avali svaku mirovnu inicijativu, posebno potuìo na “desni ekstremizam” Milana Marti}a i Milana Babi}a i na vezivanje njihova politi~kog djelovanja uz “prijestolnicu” bosanskih Srba Pale i Radovana Karadì}a. Mikeli} je dao prikaz doga|aja od 29. oùjka 1994. i Zagreba~kog sporazuma o primirju, isti~u}i da je on bio sklopljen na inicijativu Beograda s ciljem da se prostor “Krajine” stavi pod me|unarodnu za{titu, a s obzirom na nepovoljan razvoj situacije koji je uslijedio nakon gubitka Maslenice, Miljeva~kog platoa, Zemunika, Peru~e i Meda~kog dèpa. Navodi da su nakon uspostave mira daljnji cilj bili gospodarski pregovori, otvaranje èljezni~ke pruge Zagreb – Knin – Split i otvaranje naftovoda. Prema Mikeli}evim rije~ima “takav razvoj situacije pogodovao je Krajini zbog produljenja ugovora mirovnim snagama”. Pri tome spominje i pregovore u Erdutu na kojima je sudjelovao i ministar obrane Rusije Pavle Gra~ev, koji je s prihva}anjem mirovnog plana RSK garantirao status “dràve u dràvi”, navode}i da je otpor Babi}a i Marti}a te njihovo inzistiranje na sjedinjenju s Republikom Srpskom dovelo do prekida mirovnih pregovora i sukoba izme|u njih i Mikeli}a, a samim time i Beograda. Tako Mikeli} tuma~i da je zapovijed Marti}a o povla~enju vojske u Oluji i nepruànju otpora u skladu s Karadì}evom parolom: Ako padnu Petrinja i Knin, pa{}e i Beograd! (“Ko je prevario Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11). Jednako kao optu`be za “etni~ko ~i{}enje”, nisu utemeljene ni optu`be da je Hrvatska vojska prekomjerno granatirala Knin, koje neki èle nametnuti nekorektno navode}i samo izjave koje govore tome u prilog. Primjerice, “da su Hrvati znali kako granatiraju civilne ciljeve i da je od 3000 granata ispaljenih prema Kninu, manje od 250 pogodilo vojne ciljeve”, koju je “prema New York Timesu haa{kim sudskim istraìteljima” dao general Alain Forand, zapovjednik snaga UN-a u sektoru Jug (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 28). No, svi koji su obi{li Knin neposredno nakon Oluje najbolje znaju koliko je tvrdnja, zapravo optu`ba o prekomjernom i nekontroliranom granatiranju civilnih ciljeva u Kninu uvjerljiva. Posebice kad se prisjete napada JNA na naselja i gradove u Hrvatskoj 1991. ... Znaju to i zapovjednici SVK, iz ~ijih se izvje{}a o po~etku operacije moè zaklju~iti da je hrvatsko

22 topni{tvo ga|alo vojne ciljeve.9 Uostalom, pri~u koju su o prekomjernom granatiranju Knina iznosili “du`nosnici RSK” demantirale su slike iz Knina, prikazane na televiziji, {to je primije}eno i u srbijanskom tisku. Tako se u istim srpskim novinama navodi izjava Slobodana Jar~evi}a, savjetnika Milana Marti}a i biv{eg “ministra vanjskih poslova RSK”, da u Kninu ne postoji ni jedna zgrada koja nije ga|ana (M. A., “Egzodus naroda”, Ve~ernje novosti, 6. VIII. 1995.) i komentar da se “prema snimcima s nekoliko glavnih ulica Knina ne prime}uju tragovi ve}ih oruànih sukoba, da je polomljeno samo nekoliko drve}a, a da su tenkovi i vojska zauzeli celi grad” (Sl. P., “Snimci iz Knina”, Ve~ernje novosti, 6. VIII. 1995.). U svojoj studiji o Oluji koja je glavni dio ove knjige, autor nije izbjegao spomenuti ni probleme kao {to su nestegovno pona{anje nekih pripadnika HV-a i incidenti, odnosno ne~asna djela (ubojstva i paljenje imovine) po~injena nad dijelom preostaloga srpskoga stanovni{tva i njihovom imovinom na netom oslobo|enom podru~ju RH. Detaljnije o tome govori knjiga Hrvatskog helsin{kog odbora za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija ’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001.). To je zapravo izvje{taj o stanju i doga|ajima na podru~ju oslobo|enom vojno-redarstvenom operacijom Oluja, odnosno u biv{im UN-ovim sektorima Jug i Sjever, uglavnom u razdoblju od po~etka operacije do kraja 1995., ali i nakon toga. Dakako, o `rtvama na srpskoj strani u Oluji i nakon nje govore i radovi Informativno- dokumentacijskog centra “Veritas” iz Beograda, no s obzirom na to da u svom dosada{njem djelovanju “Veritas” nije pokazao èlju za argumentiranim pisanjem i objektivnim prikazom povijesti, nema ih potrebe posebno komentirati. Uostalom, na nepouzdanost podataka u radovima “Veritasa”, odnosno na “Veritasovo” preuveli~avanje broja `rtava, ve} je upozorio upravo Hrvatski helsin{ki odbor, dokazuju}i da su u “Veritasovim” popisima `rtava (primjerice, u bro{uri iz 1998.) u velikom broju pripadnici krajinske paravojske progla{eni civilnim `rtvama, a ìvi ljudi mrtvima (“HHO upozorava na la`ne podatke beogradskog Veritasa”, Vjesnik, 11. sije~nja 2001.). U spomenutom izvje{taju HHO-a Vojna operacija ’Oluja’ i poslije naveden je popis 410 poginulih ili ubijenih osoba u biv{em UN sektoru Jug “u vrijeme operacije ’Oluja’, do kraja 1995.”. Podaci navedeni u popisu sugeriraju da je u vrijeme operacije Oluja na tom podru~ju smrt kod otprilike 31 osobe uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja (uglavnom granatiranja), da su od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio) ubijene otprilike 52 osobe srpske i 2 osobe hrvatske nacionalnosti, a za otprilike 43 osobe navodi se

9 Primjerice, u izvje{}u “komande 11. pe{adijske brigade SVK (s.p. br. 239/2-95.)” od 4. kolovoza 1995., izme|u ostaloga, zapisano je: Po Kninu je dejstvovano sa Livanjskog polja iz vi{e pravaca i do vremena pisanja informacije na grad je palo izme|u 200 i 300 projektila raznog dejstva i razli~itih kalibara. Prvi udar je izvr{en na zgradu Glavnog {taba Srpske vojske Krajine gdje je nane{ena velika materijalna {teta i gotovo je potpuno uni{ten vozni park. Kasnije je vatra preno{ena na kasarnu ’1300 kaplara’, fabriku Tvik, èljezni~ko ~vori{te, stambene zgrade u podno`ju kninske tvr|ave i drugdje. .... U prilog tome govori i zapis ~asnika tzv. SVK, koji je po~etak Oluje do~ekao u Kninu: Artiljerijska kanonada po~ela je u celoj Krajini. Sve je do u najsitnije detalje isplanirano. Svaki projektil i svaka artiljerijska vatra. Uba~eni su pre vi{e dana i osmatra~i i rukovaoci, koji projektile usmeravaju na cilj. Najva`niji ciljevi u Kninu su: zgrada Glavnoga {taba, rezidencija predsednika dràve, Severna kasarna, kasarna Senjak i glavna raskrsnica u Kninu. (...) Preska~em ogradu kasarne (Sjeverne) i ulazim u zgradu u kojoj sam do pre ~etiri meseca radio. (...) Po kasarni padaju granate, ali treba imati i malo sre}e ’da ti ne padne ba{ na glavu’. (...) Sedamo u “golf” i kre}emo u neizvesnost (prema Glavnom {tabu). Granate i dalje padaju, ali ne{to re|e. Dolazimo na raskrsnicu kod De{li}a. Granate su mnogo ~e{}e oko Glavnog {taba. Zaustavljam voza~a i kaèm mu da se vrati u kasarnu, a ja }u dalje pe{ke. (...) Traè}i zaklon iza drve}a, od drveta do drveta stièm u Glavni {tab. Ulazim u zgradu i imam {ta videti. Dve granate su pale na parking prostor izme|u zgrada, eksplodirale i uni{tile ceo vozni park Glavnog {taba. Mora da ih je neki dobar artiljerac smestio ba{ ovde (Marko Vrcelj, Rat za srpsku krajinu 1991.-1995., Beograd, 2002., str. 212- 213).

23 da su ih ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, dok se za ostale navodi da su poginuli ili ubijeni nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 131-157). Jednako tako, naveden je popis 191 poginule, ubijene ili nestale civilne osobe u biv{em UN sektoru Sjever, a u njemu navedeni podaci sugeriraju da je za vrijeme operacije Oluja na tom podru~ju smrt kod otprilike 7 osoba uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja (uglavnom granatiranje), da je od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio) ubijeno otprilike 30 osoba srpske nacionalnosti, a za otprilike 37 osoba navodi se da su ih ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, za 7 osoba da su ih ubili pripadnici Armije BiH, za 3 osobe (od toga bra~ni par hrvatske nacionalnosti) da su ih ubili pripadnici tzv. Srpske vojske Krajine, za 24 osobe navodi se da su nestale, dok se za ostale navodi da su poginuli, ubijeni ili nestali nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, 221-244). Uz to, posebno je naveden popis 76 poginulih, ubijenih ili nestalih osoba u izbjegli~koj koloni, koji su uglavnom nastradali uslijed ratnoga djelovanja, a za nekolicinu se navodi da su ih ubili hrvatski vojnici (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, 208-215). Naàlost, brojni navodi u knjizi nisu popra}eni potrebnim znanstvenim aparatom, pa ostaje pitanje za{to su u nekim bilje{kama navedeni potpuni podaci o izvoru za navedeni doga|aj, a neki doga|aji su spomenuti bez navo|enja izvora o tome. Jednako tako, taj vrijedan poku{aj prikupljanja podataka o ne~asnim radnjama (ubojstva, plja~ka i paljenje imovine) koje je hrvatska strana po~inila tijekom i nakon Oluje, djelomi~no je optere}en nametanjem neargumentiranog razmi{ljanja o politi~kom i vojnom kontekstu operacije, odnosno isticanjem navodnog dogovora Milo{evi}-Tu|man o tzv. humanom preseljavanju stanovni{tva. Dakako, ovim primjedbama ne negira se ~injenica da su pojedinci na hrvatskoj strani (vojnici ili civili) tijekom i nakon Oluje ubijali srpske civile, ve} se na temelju uvida u raznovrsne izvore samo èli upozoriti na potrebu potpuno argumentiranog i preciznog izno{enja podataka, posebice kad se govori o tome kako su `rtve stradale ili tko ih je ubio. Te{ko je objasniti motive zlo~ina nad nedu`nim i nemo}nim ljudima, a jo{ teè ih je prihvatiti kao realnost koja se ponavlja u svakom ratu. No, sigurno je da za njih ne smije postojati opravdanje, bez obzira na to tko ih je po~inio, i da je zbog istine i pravde potrebno prona}i i kazniti sve koji su zlo~ine osobno po~inili. Time bi njihove `rtve dobile kakvu-takvu satisfakciju, a ka`njavanjem stvarnih po~initelja zlo~ina dokazalo bi se da su ih po~inili pojedinci, ~iji su postupci bili u suprotnosti s djelovanjem i pona{anjem ogromne ve}ine hrvatskih zapovjednika, vojnika i policajaca, koji su ~asno sudjelovali u Oluji. U interesu povijesne istine je i da se kona~no to~no utvrdi koliko su ne~asnih djela (ubojstva civila i zarobljenika, te paljenje ku}a) nad srpskim stanovni{tvom na podru~ju zahva}enom Olujom po~inili pripadnici oruànih snaga ili civili na hrvatskoj strani, koliko pripadnici Armije BiH, a koliko sami pripadnici srpskih oruànih formacija ili civili na srpskoj strani.10

10 U spomenutoj knjizi HHO-a uglavnom su navedeni zlo~ini nad srpskim civilima koje su po~inili pojedinci na hrvatskoj strani ili u sastavu Armije BiH. No, u izvje{}ima izbjeglih Srba spominju se stradanja Srba i civila ostalih narodnosti i od djelovanja srpske vojske, te me|usobna ubojstva i samoubojstva Srba tijekom povla~enja. Primjerice, i zapis u knjizi HHO-a pokazuje da su ubijani oni koji nisu htjeli i}i u kolonu: Za bjeànje ljude je obavijestilo na{e rukovodstvo. Narodu je dat veliki strah od Hrvatske vojske, pa smo morali izbje}i. Mi koji nismo bjeàli, strogo smo se sakrili, da ne znaju da ostajemo, jer bismo morali ili bjeàti, ili bi nas ubili Srbi. ... I{li su po ku}ama i provjeravali da li ljudi idu ... (Izjava N. Dra~e, 23. srpnja 1998., HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, 14). Da to nisu bile samo prijetnje, pokazuje izjava M. P. (podaci u HMDCDR), da su joj “marti}evci ubili sina na leàju jer je odbio i}i u kolonu” (HMDCDR: usmeno svjedo~anstvo O. N. – podaci u HMDCDR). M. K. (podaci u HMDCDR) izjavila je: Bili smo u podrumu zgrade gdje je zubar Milan Babi} imao stan. Do{la je milicija i natjerala nas u kolonu (HMDCDR, protokol 1396 od 18. 09. 1995. godine). M. M. (podaci u HMDCDR) izjavio je: Bio sam ranjen od srpskog snajperista. Do{ao sam spa{avati sina i svi se vratiti (HMDCDR, protokol 1360

24 Dakako, i koliko je osoba srpske narodnosti u tom kaosu po~inilo samoubojstvo, jer izvori pokazuju da ni takvi slu~ajevi nisu bili rijetki.11 Posebno pitanje je stradanje Srba u izbjegli~kim kolonama, jer su u njima civili bili izmije{ani s vojnicima, a traktori i osobna vozila s tenkovima. Uz to, velik broj ljudi koji nisu bili u odorama (“civili”) bio je naoruàn, a hrvatski vojnici spominju primjere kad su na njih civili otvarali vatru iz raznog oru`ja i bacali bombe.12 Jednako tako je i s popisom zapaljenih i oplja~kanih ku}a izbjeglih Srba, s od 14. 09. 1995. godine). M. J. (podaci u HMDCDR), Hrvat iz Gra~aca koji je morao napustiti ku}u i i}i u kolonu pod prijetnjom da }e biti ubijen, izjavio je da je jedna njegova susjeda bila ubijena zato {to nije htjela i}i u kolonu (HMDCDR, protokol 1269, od 1. 09. 1995. godine). Lj. I. (podaci u HMDCDR) iz okolice Gline kaè da se opirao i}i u kolonu, pa su ga prebili vojnici RSK (HMDCDR, protokol 74, od 19. 01. 1996.). D. ]. (podaci u HMDCDR) kaè da je krenuo u kolonu “zato {to su bile zaostale grupe za teror” (HMDCDR, protokol 247, od 12. 03. 1996.). O sudbini srpskih izbjeglica koje je 8. kolovoza 1995. raketiralo srpsko zrakoplovstvo izvijestio je ljubljanski list Delo. http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950808/H080895174801.html Neki Srbi u izbjegli~kim kolonama pregaèni su tenkovima, primjerice, ~ovjek kojeg je u “milicijskom” autu u Kninu prije dolaska Hrvatske vojske pregazio tenk SVK: ... Na desnoj strani puti}a (prema upravi Dizel depoa) na{ao sam jedan milicijski “stojadin”. Tragovi su ukazivali da ga je pregazio tenk. Bio je potpuno spljo{ten, a iz auta je virila ljudska noga. ... Krenuo sam dalje prema Komandi korpusa ... Ugledao sam jedan automobil “lada” ... u ladi su sjedila dva ~ovjeka u maskirnim uniformama Vojske RSK, stari oko 25-30 godina... Automobil je bio sa strane izre{etan mecima u visini grudnog ko{a. Tada jo{ HV nije u{la u grad, pa ne znam kako su poginuli. Sigurno je da su ubijeni rafalnom paljbom. (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 27). Poznata je pri~a da su tenkovi srpske vojske u povla~enju pregazili kolonu vozila srpskih izbjeglica na Banovini. Tako je govore}i o “tu`noj koloni od 32.000 izbjeglica” dopisnik Ve~ernjih novosti iz Zagreba Milenko Predragovi} naveo da: “o~evici tvrde da je tu tu`nu kolonu izgazio tenkovima srpski general Mile Novakovi}, prilikom beànja sa Petrove gore”. Dakako, on smatra da hrvatski mediji interpretiraju tu verziju s ciljem okrivljavanja “srpskog rukovodstva za sudbinu izbeglica”. âk sugerira da je kolona pregaèna “srpskim, ali zarobljenim tenkovima”. (Milenko Predragovi}, “Kolona izgaèna tenkovima”, Ve~ernje novosti, 14. VIII. 1995.) Da ta konstrukcija nije to~na potvr|uju i sje}anja sudionika Oluje (HMDCDR, memoarsko gradivo). 11 U prilog tome govori razgovor novinarke sa Srbinom izbjeglim iz Hrvatske: ... Dok mi pri~a (op. izbjegli Srbin) o brojnim samoubistvima na putu, pomrlim bebama i starcima, nedostatku hleba i vode, njegov strogi i vidno raspoloèniji kolega upozorava i njega i mene da to ni{ta nije za objavljivanje napominju}i da je sve u redu, ali da je zabranjeno da se bilo {ta o tome pi{e. Ko je zabranio, pitam, gospodin sleè ramenima i odlazi. Dalje se navodi: Jedan se stari ubio, dvadeset drugo godi{te. ... Si{ao s puta u kukuruz i ubio se bombom... Sru{en je most na Novoj Gradi i tu se jedna èna ubila. Kad smo nai{li na most, ona se samo uhvatila za ogradu i bacila se jadna u vodu (“Progoni isto~no od raja”, Intervju, br. 367, 25. 8. 1995., 5). U potresnoj pri~i Radmile Dragi~evi} (34) navedeno je: U na{oj koloni umrlo je pet beba i mnogo starih ljudi koje smo ostavljali kraj puta, jer nam je re~eno da }e ih sakupljati Hitna pomo}. A Milo{ Brada{ (39) navodi: ôvjek koji je ostao bez goriva u traktoru, valjda u nervnom rastrojstvu, pi{toljem je ubio ènu i dvoje djece, pa sebe. Poku{ali su ga sprije~iti ali nisu uspjeli (“Ljudi s traktora”, Nin, 2329, 18. 8. 1995., 29). O kaosu u izbjegli~kim kolonama Srba iz Hrvatske svjedo~i i jedan izbjegli starac: U obru~u u Topuskom, saznali smo da muslimani kod Gline kolju redom. Nastao je kaos, pla~, jauk, naoruàni i pijani vojnici prijete, dvojica su se ubila. Onda je policija s Korduna zavela red. Tukli su motkama.... (Milena Markovi}, “Kroz psovke i batine”, Ve~ernje novosti, 15. VIII. 1995.). Svjedo~anstvo 32-godi{nje Vi{nje: ... U koloni smo bili od 5. do 10. avgusta 1995. godine. Stajali smo, ili se sporo kretali. Hrane smo imali, to {to smo ponijeli, ali ja sam slabo mogla da jedem. Izgubila sam apetit zbog svega {to nam se dogodilo. ûli smo da su bili neki pregovori i da treba da krenemo dalje. Postrojili su nas, uredili kolonu (hrvatska milicija) i naredili da svi ostave oru`je, jer sa oru`jem ne moè da se pre|e granica. Dozvolili su da se izvu~e benzin iz tenkova, koji su ostali, ali ne i da se prenese oru`je. Neki ljudi nisu mogli da podnesu da se odvoje od oru`ja, pa su izvr{avali samoubistvo. ...(@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 287). 12 O tome svjedo~e ve} medijski poznat primjer bake Danice Obradovi} (prikazan na “krajinskoj televiziji” nakon akcije Meda~ki dèp), ali i 27-godi{nje udovice Marine, koja je u svojoj potresnoj pri~i, izme|u ostaloga, navela: ... Pored moje ku}e (selo Ka{i} u zadarskom zale|u) bilo je jedno brdo sa kojeg smo mogli sve da vidimo ko nam prilazi. Tu je bio “broing” (browing). Ja sam sa “broinga” pucala. (...) “Broing” je ina~e protivavionac koji kosi sve. U njemu su ljudi namjestili metke, sve kako treba da stoji i ja sam onda rukovala njime. (...) Morala sam da mislim na svoju djecu. Ali kada nije bilo dovoljno mu{karaca za seoske straè, ja nikada nisam odbila da budem na straì. ... (V.

25 obzirom na to da izvori pokazuju da su dio objekata (ku}a, zgrada) na okupiranom podru~ju zapalili sami Srbi prilikom povla~enja tijekom Oluje.13 Dakako, time se ne negira ~injenica da su imovinu hrvatskih gra|ana srpske nacionalnosti na oslobo|enom teritoriju ve}inom zapalili pojedinci na hrvatskoj strani. Negiranjem po~injenih kaznenih djela ili svaljivanjem krivnje za sva po~injena kaznena djela isklju~ivo na jednu stranu, izvla~e}i pojedine doga|aje izvan konteksta povijesnog procesa, ne moè se uspostaviti dijalog i u~vrstiti toliko potreban mir na ovim prostorima. Istina je jedini pravi put i za budu}nost na{e djece, jer ako svi ne shvate da se zlo~in ni~im ne moè opravdati, moèmo o~ekivati nova stradanja. Istodobno, nije prihvatljivo ni to {to se poluistinama i neprovjerenim informacijama name}e zaklju~ak da je Oluja bila “zlo~ina~ki plan”, kako bi se Hrvatskoj nametnuo novi kompleks krivnje. U prilog tome da Oluja nije planirana s ciljem istjerivanja i istrebljenja Srba, odnosno da su hrvatski vojnici imali zapovijed da se pridràvaju odredaba me|unarodnog ratnog prava, govore mnogi primjeri. Me|u njima je i svjedo~anstvo jedne nepokretne starice, zabiljeèno u ve} spomenutoj knjizi HOO-a (str. 29), da je spa{ena zahvaljuju}i odlu~nom inzistiranju hrvatskog vojnika (vjerojatno zapovjednika) da se ona unese u kamion i preveze u Knin, iako je njegov suborac

Nikoli}-Ristanovi}, S. Konstantinovi}-Vili}, N. Mrvi}-Petrovi}, I. Stevanovi}, B. Kneì}, @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 79). I svjedo~anstvo drugih èna upu}uje na zaklju~ak da je znatan broj civila u tzv. RSK, uklju~uju}i i ène, bio naoruàn. Primjerice, u pri~i o svojoj tragediji i izbjegli{tvu Neda (ro|. 1954.) je spomenula da je u zbjeg “ponijela sa sobom li~no naoruànje, jer je to svatko imao” (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, 263), a 55-godi{nja Desanka je u istoj situaciji “zgrabila jednu torbu i stavila najnu`nije stvari, te ponijela lova~ku pu{ku, ali ne i dokumente” (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, 283). 13 O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske nakon Oluje: ... Kako “Politika” pi{e, jedan vojnik iz Kninskog polja koji je, kako mu i u dozvoli pi{e, neposredno pre napada dobio odsustvo da bi se okupao, “pakuje” ceo svoj zaselak (40 ljudi) u veliki kamion-{leper i vozi ih do Beograda. Jedini me{tanin koji ostaje je voza~ev 63-godi{nji otac: ~ovek uzima pu{ku i odlazi u borbu nameravaju}i da se tu~e koliko moè, da na kraju zapali svoju ku}u i da tek onda beì. ... (Tjedni list Vreme, 14. kolovoza 1995., str. 4.) ... Povla~e}i se ka Srbu i Drvaru, prolazili smo kroz pusta mjesta. Nije bilo mrtvih ni ranjenih civila ni vojnika, samo prazne ku}e i doma}e ìvotinje. Povremeno su se ~ule eksplozije u nekim objektima koje su sami Srbi minirali nakon odlaska, da ne padnu Hrvatima u ruke – bolnice, po{te, magacini s oru`jem koje nisu uspeli da izvuku. Kolona izbeglica bila je daleko ispred nas. ... (Svjedo~enje 32-godi{njeg M. ^. iz Obrovca, ranjenog pri povla~enju kod Srba, a dopremljenog na lije~enje u beogradsku Vojno-medicinsku akademiju; zapisano u dvobroju “nezavisnog politi~kog dnevnika” Na{a Borba 193-194, od 12-13. kolovoza, str. 9.) Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”, policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta” (Hrvatski helsin{ki odbor, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Zagreb 2001., 25 (bilj. 23), 34). Jednako tako, jedno od mnogih potresnih svjedo~anstava izbjeglih Srba iz tzv. RSK tijekom Oluje, izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, svjedo~i o patnjama naroda koji su njegove vo|e povele u izbjegli{tvo, te o stradavanju civila i zapaljenim ku}ama prije dolaska Hrvatske vojske na do tada okupirano podru~je: ...Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, 127-128). Svjedo~anstvo Nede, ro|ene 1954.: ...Od Podgorja do op{tine Krnjak ima oko kilometar i pol, nas nije niko obavijestio ali sam vidjela da selo do mog gori i da ène bjeè. Zavladala je panika, nismo znali {ta }emo. (...) Neko je viknuo da kre}emo i taman kada smo sjeli vidila sam jednu ku}u da gori. Tu su nai{le grupe Muslimana, palili su ku}e i opet je nastalo bjeànje. Ponijeli smo sa sobom li~no naoruànje, jer je to imao svatko. Ljudi su bjeàli u kukuruz i tu je nastalo stra{no klanje. (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 262- 263). Svjedo~anstvo 55-godi{nje Desanke: ... Uve~e oko 8 sati (5. kolovoza), mu` je oti{ao da legne, a i ja sa njim. Tada su do{li iz civilne za{tite i obavijestili da idemo u fabriku za “zborno mesto”. Pozvala sam muà, on je rekao da ne moè da ide. Zgrabila sam jednu torbu i stavila najnu`nije stvari. Ponijela sam i lova~ku pu{ku, ali nisam ponijela ni{ta od dokumenata, mislila sam da }emo se vratiti. (...) Nas tridesetak nemo}nih ostali smo u fabrici, sve je ve} gorjelo, sve je bilo u plamenu. Jedan direktor je pozvao voza~a i dao autobus da nas preveze. Pro{li smo kroz selo koje je gorjelo. Voza~ je vozio autobus sa uga{enim svjetlima (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 282-283).

26 predlagao da je se “ostavi ili ubije”. Naime, iako ta pri~a svjedo~i i da pojedinci nisu imali namjeru pridràvati se odredaba me|unarodnog ratnog prava, ona zapravo, kroz zapovijed nadre|enog podre|enom da ponese tu staricu – “kao da je njegova vlastita, ina~e mu ode glava”, potvr|uje da su hrvatski vojnici imali zadatak da se pobrinu za sigurnost preostalih srpskih civila, u navedenom slu~aju da ih prebace na sigurno u Knin. Uz to, brojna su svjedo~enja hrvatskih vojnika i policajaca kako su hranili i brinuli se o srpskim civilima nakon Bljeska i Oluje. Naàlost, pojedinci nisu tako postupili. Dakako, posebna je tema humanitarna djelatnost na netom oslobo|enom podru~ju, o kojoj se u ovom radu ne govori (Slobodan Lang – Vesna Ivanovi}, Pruèna ruka: hrvatski “Pravednici” – djela dobra u ratu, Zagreb, 2006., str. 196-209, i druga izvje{}a). U tom kontekstu, a s obzirom na to da je Hrvatska vojska imala zada}u deblokade UN za{ti}ene zone Biha}a u susjednoj BiH, ne smije se zanemariti ~injenica da je i sama Oluja bila svojevrsna humanitarna operacija, jer je njome od sigurne smrti spa{eno vi{e tisu}a ljudi u Biha}u, koji su bili opkoljeni srpskim snagama i kojima je prijetila sudbina stanovnika Srebrenice i @epe. Hrvatska historiografija ve} se pokazala dovoljno zrelom i objektivnom, te spremnom na suo~avanje s najintrigantnijom problematikom. Za vjerovati je da }e i ova knjiga o Oluji pomo}i njezinom objektivnom prikazu i razumijevanju postupaka uvjetovanih prilikama u kojima se odvijala, kako bi se jasno odvojile posljedice borbenih djelovanja (stradavanje stanovni{tva i imovine uslijed granatiranja i borbi) od kaznenih djela po~injenih neovisno o njima (zbog osvete ili koristoljublja). Jednako tako, znanstvene ra{~lambe trebale bi pomo}i da se razumiju ciljevi i rezultat Oluje: poraz srpskog agresora i povratak tzv. UNPA zona u ustavno–pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno osloba|anje okupiranoga teritorija RH i izlazak na me|unarodno priznatu granicu, te povratak prognanika i pomo} Armiji BiH da deblokira opkoljeni Biha} i sprije~i novu humanitarnu katastrofu. Ali i da se prestane s manipulacijama u kojima se legitimnost i oslobodila~ki karakter te vojno-redarstvene operacije dovodi u pitanje navo|enjem doga|aja koji nisu povezani s njezinim ciljevima i koji su kao rezultat samovolje pojedinaca po~injeni uglavnom nakon njezina zavr{etka. Ante Nazor

27 Hrvatski vojnici (gardisti) Davor Marijan OLUJA KAZALO

Uvod ...... 33

Bojno polje i sudionici ...... 36 Srpska pobuna u Hrvatskoj ...... 39 Prva biha}ka kriza ...... 43 Operacije hrvatskih snaga na Livanjskom polju i u zapadnoj Slavoniji ...... 46 RSK u prvoj polovici 1995...... 50 Druga biha}ka kriza ...... 52 Hrvatska reakcija na Drugu biha}ku krizu – Operacija Ljeto-95...... 54 Politi~ka priprema operacije Oluja ...... 55 Krajina u o~ekivanju Oluje ...... 57 Ratni planovi (planovi obrane i osloba|anja okupiranog teritorija) ...... 59 Zavr{ne pripreme HV-a za operaciju ...... 62

OLUJA ...... 65 Zborno podru~je Split ...... 67 Specijalne postrojbe MUP-a RH u Oluji ...... 76 Zborno podru~je Gospi} ...... 81 Zborno podru~je Karlovac ...... 90 Zborno podru~je Zagreb ...... 100 Zborno podru~je Bjelovar ...... 115 Zrakoplovstvo u Oluji ...... 119 Peti korpus Armije BiH u Oluji ...... 122 Osiguranje operacije ...... 124 Zborno podru~je Osijek ...... 124 Ju`no boji{te ...... 125 Hrvatska ratna mornarica ...... 125 Hrvatsko vije}e obrane ...... 125 Reakcija Slavonsko-baranjskog korpusa SVK, VRS i VJ ...... 127 UNCRO, UN i reakcije iz svijeta ...... 129

30 Osvrt na provedbu operacije ...... 131 “Etni~ko ~i{}enje” ili odlazak ...... 138

Zaklju~ak ...... 144

Literatura ...... 146 Kratice ...... 148

31 Hrvatski vojnici, 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Robert Belo{evi})

32 UVOD

luja je rije~ koja malo koga u Hrvatskoj ostavlja ravnodu{nim. Iz hrvatske perspektive Oluja je pojam pobjede, simbol uspje{nog okon~anja vi{egodi{njeg rata. Iz srpske Operspektive, i to ne samo u Hrvatskoj, Oluja je posve druga~iji simbol. Razlozi su jednostavni, razli~it pogled na blisku pro{lost i njezinu interpretaciju. Od kada je postala predmet zanimanja i postupanja Haa{kog suda Oluja je aktualna tema hrvatskog dnevno- politi~kog ìvota, a ne samo nezaobilazan doga|aj bliske pro{losti. Osim u tisku gdje je, izravno ili posredno, stalna tema, Oluja je i tema radova koji imaju ve}u ambiciju od jednodnevne vijesti. Pored nekriti~kih i prigodni~arskih tekstova Politi~ke uprave Ministarstva obrane,1 osnove Oluje javnosti je stvarno podastro biv{i na~elnik Glavnog stoèra HV-a umirovljeni stoèrni general Janko Bobetko. U knjizi Sve moje bitke Bobetko je objavio kompletnu direktivu koja je bila osnova za kasniju provedbu operacije Oluja,2 iako nije obi~aj da se ratni plan jedne vojske javno objavljuje tako brzo nakon {to je nastao. No, moè se re}i da Bobetkova interpretacija Oluje na~elno nije to~na, jer on o~ito nije bio upoznat s promjenama koje su slijedile nakon njegova umirovljenja i zbog kojih je ratni plan mijenjan. Ovo je napose zna~ajka prikaza operacije na Banovini, gdje uop}e ne spominje ulogu Zbornog podru~ja Bjelovar, za koje nije znao, jer ga u lipnju 1995. kada je potpisana direktiva Oluja-1 nije ni predvi|ao. Oluja je zna~ajno mjesto dobila u radovima i knjizi jo{ jednog na~elnika Glavnog stoèra HV-a, umirovljenog admirala Davora Domazeta Lo{e,3 no njegovu tezu o Oluji kao zra~no-kopnenoj bici neki autori osporavaju.4 Oluja je dobila prostor i kod utjecajnih sudionika hrvatske politike. Primjerice, u knjigama predstojnika Kabineta predsjednika Republike Hrvatske Hrvoja [arini}a i ministra vanjskih poslova Mate Grani}a.5 S druge strane, iz redova Srpske vojske Krajine (SVK) o Oluji su pisali Milisav Sekuli} i Marko Vrcelj.6 Sekuli}, general-major i na~elnik odjela za nastavu i {kolstvo SVK dao je vrijedan, ali i upitan doprinos. Zna~ajan dio knjige Knin je pao u Beogradu doista se temelji

1 Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1, listopad 1995.; Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 2, studeni 1995.; Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 3, prosinac 1995. 2 Janko BOBETKO, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996., 422-432, 441-451, 462-475 i 484-491. 3 Davor DOMAZET – LO[O, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili) promjena strategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997., 12-21; ISTI, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002. 4 Ozren @UNEC, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995., Naklada Jesenski i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999., 100-101. 5 Hrvoje [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus, International, Zagreb, 1999.; Mate GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005. 6 Milisav SEKULI], Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000.; Marko VRCELJ, Rat za Srpsku Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd, 2002.

33 na dokumentima koji su dijelom zaplijenjeni tijekom operacije od hrvatskih snaga. No, postoji dio tvrdnji koji nije dokumentiran, dio koji izvire iz autorova obiteljskoga odgoja (primarna socijalizacija) i koji je pun predrasuda, pau{alnih ocjena i svjesnoga podmetanja, odnosno, najkra}e re~eno, zna~ajan dio knjige iznimno je nekorektan. Cilj mu je osporiti da je SVK vojni~ki potu~ena, pa, naravno, optuùje za izdaju politi~ki i vojni vrh, uvodi NATO kojeg nije bilo, sve da ospori ono {to je na stranicama ranije izravno prikazao, lo{ i neu~inkovit politi~ki sustav koji je proizveo isto takvu vojnu silu. O djelovanju 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine pisao je Bejdo Feli} u monografiji koja nema znanstveni pristup i u kojoj se pre{u}uju neke zna~ajne ~injenice oko Oluje, odnosno bo{nja~ko-hrvatskih odnosa na razini biha}ke regije.7 Osnova za ovaj rad bio je nedovr{eni rukopis koji sam napisao 2001. po nalogu gospodina Joze Rado{a, tada{njeg ministra obrane Republike Hrvatske. Dokumenti na koje se pozivam tada su bili u pismohrani Glavnog stoèra HV-a, a danas su, koliko mi je poznato, uglavnom u Sredi{njem vojnom arhivu MORH-a. Krajem 2006. od kabineta ministra obrane ponovno sam traìo uvid u njih. Na molbu nisam dobio odgovor. Velik problem pri analizi djelovanja hrvatskih snaga je nedostatak dijela bojnih dokumenata. Dio dokumenata zasigurno nedostaje, a dio ~ini se nije ni pisan. Dnevna operativna izvje{}a dio postrojbi sigurno nije pisao, a dio njih nije vodio ni ratni dnevnik. Zbog toga }e neki aspekti, kao i dijelovi operacije ostati trajna nepoznanica. Tako je, na primjer, otvorena za spekulaciju tvrdnja jedne postrojbe HV-a da je prva do{la do predgra|a Slunja, gdje je iz “poznatih razloga sa~ekala” da snage slunjske 14. domobranske pukovnije prve u|u u svoj grad.8 Vrijeme }e tek pokazati koliko se to moè nadoknaditi anketiranjem sudionika. Druga vrsta dokumenata koja je vrlo ~esta, a koja tako|er ima nedostatak jesu ra{~lambe bojnih djelovanja postrojbi nakon provedene operacije. Postrojbe su uglavnom bile usredoto~ene na sebe i svoju ulogu, pa je te{ko utvrditi {to se doga|alo sa susjedima i te{ko je ra{~laniti udio na pojedinim pravcima. Neke od postrojbi napravile su ra{~lambe koje nemaju povijesnu vrijednost, a neke ~ini se ni to. Na àlost, me|u njima su i dvije od pet gardijskih brigada koje su sudjelovale i dale zna~ajan doprinos u operaciji. Na stranu da je u ovoj vrsti dokumenata samokriti~nost uglavnom izostala. Ne treba ni sumnjati, na primjer, da se ocjena jednog Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja, da jedna pridodana postrojba “nije za daljnju uporabu za napadna b/d iz ve} poznatih razloga iskazanih u predhodnim izvje{}ima”, ne moè pro~itati u ra{~lambi te postrojbe.9 Kao i 2001., tako sam i sada o djelovanju Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske imao zanemariv broj dokumenata, bolje re~eno, nisam ih ni imao. Sukladno tome je prostor posve}en djelovanju Specijalne policije MUP-a u ovom rukopisu potpuno ispod razine njezina djelovanja i u~inka u operaciji. Ova studija nema namjeru detaljno ulaziti u djelovanje svake postrojbe. Njezina svrha je opisati ozra~je u kojem je operacija provedena i osnovne zna~ajke same operacije. Ipak, moè se primijetiti da detaljnija ra{~lamba Oluje, kakva u javnosti jo{ nije prezentirana, ne

7 Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002. 8 Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH), pismohrana Glavnog sto`era Hrvatske vojske (GSHV): ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. Izvje{}e. 9 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.

34 potvr|uje tvrdnju da je rije~ “o besprijekorno izvedenoj operaciji”. No, to je i razumljivo, s obzirom na velik broj na brzinu mobiliziranih postrojbi i ljudstva u pri~uvnim brigadama i domobranskim pukovnijama, koje nije bilo pripremljeno za tako zahtjevnu operaciju. Dakako, za Hrvate }e Oluja uvijek ostati “majka svih bitaka”, koja epitet “briljantna” zaslu`uje prije svega zato {to je njezin rezultat od iznimna, mo`da i presudnog povijesnog zna~aja za Hrvate i Hrvatsku.

Hrvatski vojnik

35 BOJNO POLJE I SUDIONICI

peracija Oluja provedena je na sredi{njem dijelu teritorija Republike Hrvatske koji je u vremenu od kolovoza 1990. do sije~nja 1992. sinkronim djelovanjem pobunjenih OSrba i Jugoslavenske narodne armije okupiran i istrgnut iz nadzora legalnih tijela Republike Hrvatske te nazvan Republikom Srpskom Krajinom (RSK). RSK se sastojala od tri teritorijalne cjeline: prva je bila u isto~noj Slavoniji, Baranji i Srijemu, druga u zapadnoj Slavoniji, a tre}a, ujedno i najve}a, na podru~ju uz dràvnu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od Jasenovca do Benkovca i Knina, odnosno do dràvne granice na Dinari. Dvije posljednje cjeline ~inile su 85% ukupne povr{ine RSK.10 Nekoliko godina pobunjeni Srbi nadzirali su teritorij od 17.028 km2, na kojem je, prema nepouzdanim podacima, ìvjelo oko 430.000 stanovnika. Crta boji{nice duga 923 km odvajala je ovaj teritorij od dijela Republike Hrvatske koji je bio pod nadzorom legalno izabrane hrvatske vlasti. S Cazinskom krajinom RSK je grani~ila u duìni od 118 km. Najve}a dubina ovog teritorija – 63,1 km bila je na pravcu od sela [kabrnja do sela Ti{kovac. Najmanja dubina – oko 2,5 km bila je kod Jasenovca, potom 12,5 km na pravcu od sela Vedro Polje (Sunja) – Kostajnica i 19,5 km na pravcu od sela ânak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici.11 Teritorij je bio razvu~en i nekompaktan, {to je nepovoljno djelovalo na vo|enje i zapovijedanje, operativno-strategijski razvoj i manevar vojske pobunjenih Srba. Mala dubina teritorija oteàvala je baziranje zrakoplovstva, e{aloniranje materijalnih pri~uva, a time i osiguranje bojnih djelovanja, izbor poloàja za raketne sustave i manevar snaga. Zbog velike duìne, a relativno male dubine cijelo rati{te RSK moglo se istovremeno staviti pod vatreni udar Hrvatske vojske, {to je bilo pogodno za presijecanje s visokom mogu}no{}u postizanja strategijskog iznena|enja.12 Hrvatska vojska je doista ra~unala na mogu}nost strategijskog iznena|enja. Hrvatska vojska nastala je 1991. iz policije, Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane Republike Hrvatske u te{kim okolnostima srpske pobune i navodno neutralnog a stvarno prosrpskog djelovanja JNA. Njezina prva zada}a bila je obrana Republike Hrvatske, a od 1992. strategijska zada}a bila je vra}anje pobunjenih i okupiranih podru~ja u ustavni poredak RH. Jasnu i slu`benu strategiju HV nije imao tijekom rata, iako je na tome ra|eno unutar Ministarstva obrane.13 Na hrvatske namjere nepovoljno je djelovala ~injenica da je teritorij Republike Hrvatske pod nadzorom legalne vlasti s vojnog gledi{ta tako|er bio zahtjevan za

10 Op{irna povijest RSK kod Nikica BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005. 11 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 171-173; Hrvatski dr`avni arhiv (HDA), gra|a Republike Srpske Krajine (RSK): Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano). 12 HDA, RSK: Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano). 13 Npr. Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istra`ivanja, MORH, Zagreb, 1995.

36 obranu i uporabu snaga. Srpska tvrdnja da u “savremenoj Evropi nema dràve koja ima tako nepovoljno iskomponovan i oblikovan prostor kao Hrvatska”, nije bila daleko od istine.14 U drugoj polovici 1994. Hrvatska vojska je dobila ustrojbenu fizionomiju koja je s malim izmjenama zadràna do kraja rata. Sastojala se od zapovjedni{tava, institucija i postrojba. Krovno zapovjedno tijelo bio je Glavni stoèr HV-a koji je na zapovjednoj vezi imao {est zbornih podru~ja i jedno boji{te, podstoèrne postrojbe, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzra~nu obranu, te Hrvatsku ratnu mornaricu. Zborno podru~je je bila operativna skupina stalnog sastava koja se sastojala od pri~uvnih postrojbi HV-a i domobranstva. Na~elno se sastojalo od zapovjedni{tva, gardijske motorizirane brigade, 3 do 6 pje{a~kih brigada HV-a, 3 do 6 domobranskih pukovnija, logisti~ke baze, topni~kih divizijuna za potporu, protuoklopnu i protuzra~nu borbu, kao i drugih manjih postrojbi. Dio zbornih podru~ja imao je u svom sastavu jednu gardijsku brigadu (ZP Zagreb, Split i Gospi}), odnosno dvije (ZP Osijek), dok su ZP Karlovac i Bjelovar bili bez njih. Ta dva zborna podru~ja bila su i manja od ostalih. Izravno podre|ene Glavnom stoèru HV-a bile su 1. i 7. gardijska motorizirana brigada, 15. protuoklopna topni~ko-raketna brigada, 16. topni~ko- raketna brigada, 33. inènjerijska brigada, 40. pukovnija veze i nekoliko manjih rodovskih sastava.15 Glavne snage HV-a bile su gardijske brigade kojih je bilo sedam, a u pri~uvnom sastavu bilo je 28 pje{a~kih brigada i 38 domobranskih pukovnija.16 Izvan ustrojbenog sastava HV-a bio je 1. hrvatski gardijski zbor koji je u svom sastavu kao bojnu postrojbu imao 1. hrvatski gardijski zdrug.17 U prosincu 1994. HV je imala 320 topni~kih oru|a za potporu u kalibru od 105 do 203 mm, {to je iznosilo 52,81% ustrojbenih potreba.18 Nakon operacije Bljesak kopnena vojska je u svom naoruànju imala 393 oklopna bojna sredstva, od ~ega 232 tenka.19 Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzra~na obrana organizirana je u Zapovjedni{tvo, pet zrakoplovnih baza i ~etiri brigade PZO. Zrakoplovstvo je imalo 40 zrakoplova, od toga 26 bojnih, i 22 helikoptera, od toga 10 bojnih. Hrvatska ratna mornarica sastojala se od Zapovjedni{tva, pomorskih zapovjedni{tava za sjeverni, ju`ni i srednji Jadran, flote brodova, topni~kih bitnica i pje{a{tva raspore|enog u odrede i domobranske bojne. Imala je 28 plovnih sredstava.20 HV je u prosincu 1994. imao oko 96.000 ljudi. Najbrojniji vid bila je kopnena vojska, s vi{e od 89.000 ljudi.21 Za Oluju, kao i za Bljesak, brojno stanje je naraslo domobilizacijom i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi.

14 Radovan RADINOVI], “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993., 7. 15 Sredi{nji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske (SVA MORH), fond Politi~ke uprave: GSHV, Kl. 8/93-02/04, Ur. br. 512-06-05-93-28 od 4. 2. 1993., Odluka o vojnopodru~noj podjeli RH; SVA MORH, fond Kabinet ministra obrane Republike Hrvatske (KMORH): MORH, KL. SP 801-01/93-02/02, Ur. br. 512-01-93- 320 od 16. 2. 1993., Mobilizacijski razvoj oru`anih snaga RH u miru. 16 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine. 17 SVA MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Br. PA7-61/1-94 od 31. 3. 1994., Odluka; SVA MORH, GSHV: MORH, Kl. SP 801-01/94-03, Ur. br. 512-01-94-1259 od 29. 3. 1994., Izmjene i dopune mobilizacijskog razvoja i ustroja OS RH. 18 SVA MORH, GSHV: Izvje{}e o stanju MTS – topni{tvo za potporu od 15. 12. 1994. 19 SVA MORH, GSHV: Kl. 512-06-04/5-95-2, Ur. br. 813-07/95-02/10 od 5. 7. 1995., Izvje{}e o stanju Oklopni{tva u HV. 20 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine. 21 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.

37 Do kasne jeseni 1992. vojna sila pobunjenih Srba zvala se Teritorijalnom obranom, a tada je preimenovana u Srpsku vojsku Krajine (SVK). U to vrijeme dobila je i organizacijsko- formacijski izgled koji se s malim izmjenama zadrào do njezina nestanka. SVK se sastojala od Glavnog {taba i pri{tabnih postrojbi, {est korpusa i zrakoplovnih snaga. Korpusi su formirani na regionalnom principu. Na podru~ju sjeverne Dalmacije bio je 7. ili Sjevernodalmatinski korpus, na podru~ju Like 15. ili Li~ki korpus, na podru~ju Korduna 21. ili Korduna{ki korpus, na podru~ju Banovine 39. ili Banijski korpus, na podru~ju zapadne Slavonije 18. ili Zapadnoslavonski korpus i na podru~ju isto~ne Slavonije 11. ili Slavonsko- baranjski korpus. Korpus se na~elno sastojao od Komande, tri i vi{e brigada, logisti~ke baze i topni{tva za potporu. Izuzetak je bio Slavonsko-baranjski korpus koji je u svom sastavu imao i jednu pje{a~ku diviziju. Zrakoplovstvo se sastojalo od zrakoplovne brigade, zrakoplovne baze i bataljuna vo|enja, motrenja, javljanja i navo|enja.22 Nakon operacije Bljesak i razbijanja Zapadnoslavonskog korpusa, SVK je dobila novog zapovjednika, general- potpukovnika Milu Mrk{i}a. Mrk{i} je inicirao nekoliko promjena u ustroju SVK, od kojih je najzna~ajnija stvaranje Korpusa specijalnih jedinica (KSJ). Korpus se sastojao od: Komande korpusa, 2. oklopne brigade, 71. specijalne brigade, 2. gardijske brigade, Brdskog bataljuna, bataljuna VP i lakog artiljerijskog divizijuna PZO.23 Usprkos zvu~nog naziva korpusa, bila je to postrojba ranga brigade, no bilo je uobi~ajeno da se specijalne postrojbe tretiraju u istom rangu s ve}im postrojbama vojske. Njegovo osnivanje pra}eno je s velikom pa`njom u HV- u, gdje mu je davan mnogo ve}i zna~aj od stvarne vrijednosti, koja je, kao {to }e vrijeme ubrzo pokazati, ipak bila skromnija nego {to se o~ekivalo.24 Sredinom 1994. SVK je imala 300 tenkova, 295 raznih oklopnih bojnih vozila, 360 topni~kih oru|a kalibra od 100 i vi{e milimetara.25 Krajem listopada 1994. njezino je brojno stanje bilo u granicama od 20 do 25 tisu}a boraca.26 U vrijeme operacije Bljesak imala je oko 14.900 ljudi po mirnodopskoj formaciji, odnosno 62.500 po ratnoj formaciji. Moèmo pretpostaviti da je sli~no brojno stanje bilo i pred Oluju, {to bi zna~ilo da je u zapadnom dijelu Hrvatske SVK imala pod oru`jem oko 43.000 ljudi. 27 Strategija realne prijetnje, kako je zvana vojna strategija RSK, promovirana je u ljeto 1993. godine. Temeljila se na pretpostavci da bi hrvatska ofenziva “na Republiku Srpsku Krajinu izazvala Š...š masovna vatrena protivdejstva po vitalnim objektima i ciljevima Hrvatske, a rezultat bi bila ru{enja, razaranja i gubici u ìvoj sili, {to hrvatska strana ne bi smela da prihvati”. Dràno je da je to jedini na~in koji “moè Hrvatsku naterati da Krajinu i njenu vojsku po~ne prihvatati kao ozbiljnog suparnika i partnera za pregovore”.28

22 Vojnosigurnosna agencija (VSA) MORH: RSK, G[ SV, DT br. 947-23/1 od 27. 11. 1992., Preformiranje TO i posebnih jedinica milicije u Srpsku vojsku RSK; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 36-39. 23 Protuobavje{tajna agencija (POA): RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-268 od 22. 5. 1995., Transformacija SVK, nare|enje; VSA MORH: Pregled korpusa specijalnih jedinica (dokument bez urud`benog broja i nadnevka); M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 157. 24 MORH, GSHV: GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi. 25 HDA, RSK: G[ SV, Str. pov. br. 26-216 od 12. 5. 1994., Pregled glavnih osnovnih TMS SVK; HDA, RSK: Referisanje vrhovnom komandantu o planu upotrebe SVK (nedatirano, s po~etka 1995.). 26 POA: G[ SVK-IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane skup{tini RSK. 27 VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po mirnodopskoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.; VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po ratnoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995. 28 R. RADINOVI], Realna pretnja na delu, 7.

38 SRPSKA POBUNA U HRVATSKOJ

kolovozu 1995. navr{ilo se pet godina od 17. kolovoza 1990., vremena kada je u Kninu po~ela srpska pobuna u Hrvatskoj. Pobuna je krajem 1991. dovela do Ustvaranja Republike Srpske Krajine. Godi{njica pobune u Kninu nije sve~ano obiljeèna jer je desetak dana ranije RSK u zapadnim dijelovima Hrvatske prestala postojati. Nestala je u operaciji Hrvatske vojske i policije, pod kodnim imenom Oluja. Iako nije ozna~ila kraj rata, operacija Oluja je bila najava skorog kraja rata i postala je simbol hrvatske pobjede u Domovinskom ratu. Na~in na koji je nastala RSK uz iracionalno pona{anje njezinog politi~kog vodstva, u~inili su operaciju osloba|anja kakva je bila Oluja neizbje`nom. Srpska pobuna u Hrvatskoj po~ela je u ljeto 1990. nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj. Na izborima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica s politi~kom platformom nacionalnog pomirenja. Njezina pobjeda je u Srbiji i kod zna~ajnog dijela Srba u Hrvatskoj prihva}ena kao potvrda povratka usta{a na politi~ku scenu. Usprkos ~esto o{troj politi~koj retorici HDZ-a i usprkos tome da tek predstoji istraìvanje djelovanja te stranke, te{ko da se moè osporiti tvrdnja da nije bilo razloga da Srbi uzmu oru`je u ruke. Prihvatljivim se ~ini i mi{ljenje da dio Srba u Hrvatskoj nije bio spreman prihvatiti nikakvu hrvatsku dràvu.29 Srpska pobuna u Hrvatskoj obiljeìla je zavr{ni dio krize i raspada Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije. Raspad SFRJ po~eo je nakon smrti Josipa Broza Tita. Uz to se u drugoj polovici 80-ih brzo, a moè se re}i i prili~no nenadano, raspao komunisti~ki sustav u Europi. Sve je to vodilo prema raspadu SFRJ, jer je politi~ka, znanstvena, vjerska i ina elita Srba nastojala nametnuti ostalima svoje vi|enje ure|enja Jugoslavije.30 To joj nije uspjelo. Agresivna srbijanska politika tolerirana je u ostalim republikama do ru{enja politi~kih ~elni{tva SAP Vojvodine i SAP Kosova i ukidanja pokrajinskih autonomija Vojvodine i Kosova. Ru{enje politi~kog vodstva Crne Gore u sije~nju 1989. zna~ilo je kraj tolerancije. Slovenci su o{tro odgovorili i doveli ostatak Jugoslavije u poziciju da se odredi za stranu u sukobu.31 U takvim okolnostima srbijanski poku{aj destabiliziranja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, republika u kojima su Srbi ìvjeli u ve}em broju, nije dao èljene rezultate. U Hrvatskoj je sredinom 1990. izbila srpska pobuna koju tada{nja hrvatska milicija nije mogla ugu{iti u za~etku jer je sprije~ena od strane Jugoslavenske narodne armije. Zahvaljuju}i JNA Srbi su mogli {iriti pobunu, {to je na kraju 1990. dovelo do stvaranja Srpske autonomne

29 Bo{ko TODOROVI] / Du{an VILI], Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990., 163-166, 169-170; Dejan JOVI], Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003., 483; Nikica BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005., 58-59. 30 Du{an BILAND@I], Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., 750-764. 31 D. JOVI], Jugoslavija: dr`ava koja je odumrla, 421.

39 oblasti Krajine.32 Tijekom 1991. pojavile su se jo{ dvije sli~ne oblasti u Slavoniji, Baranji i Srijemu: Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem 26. velja~e 1991. i SAO Zapadna Slavonija u kolovozu 1991. godine. Na samom kraju 1991. udruène su u Republiku Srpsku Krajinu (RSK), samoprogla{enu paradràvnu tvorevinu.33 Po Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. Srbi su dobili sva gra|anska prava, ali i status nacionalne manjine, {to ih nije zadovoljilo.34 Tijekom 1991., nakon niza kriza i neuspje{nog poku{aja dogovora oko nove Jugoslavije po~elo je {irenje SAO Krajine na podru~ja s ve}inskim ili s visokim postotkom Srba. U ljeto 1991. po~eo je otvoreni rat JNA i pobunjenih Srba protiv Hrvatske. Do kraja 1991. JNA je uspjela staviti pod svoj nadzor, odnosno okupirati gotovo ~etvrtinu teritorija Republike Hrvatske na kojem je 19. prosinca 1991. progla{ena Republika Srpska Krajina. Postavio se problem kako da pobunjeni Srbe zadrè ova podru~ja pod svojim nadzorom. Rje{enje je na|eno u me|unarodnoj zajednici i njezinim mirovnim snagama. Primirje koje je 2. sije~nja 1992. potpisano izme|u JNA i Republike Hrvatske u Sarajevu omogu}ilo je dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Vrijeme je brzo pokazalo da su hrvatska o~ekivanja od “plavih kaciga” bila prevelika i nerealna.35 One su donijele relativan mir na crti razdvajanja, ali ne i o~ekivanu reintegraciju podru~ja koje je JNA ostavila na upravu pobunjenim Srbima, nakon {to se u svibnju 1992. transformirala u Vojsku Jugoslavije i povukla iz Hrvatske.36 Do u kasnu jesen 1992. Hrvatska vojska bila je zauzeta osloba|anjem okupiranoga teritorija u ju`noj Hrvatskoj i obranom Bosanske Posavine. Prema okupiranim podru~jima, osim u par slu~ajeva, ~ini se mimo volje dràvnog vrha, nisu poduzimane nikakve zna~ajnije akcije.37 [tovi{e, nakon povla~enja JNA i organizacijsko-ustrojbenih promjena u HV-u, do sije~nja 1993. nije ni postojao nekakav operativni plan uporabe oruànih snaga prema Krajini, iako su ve} od sije~nja 1992. u Glavnom stoèru HV-a ra|eni planovi za osloba|anje okupiranog teritorija RH od JNA i snaga pobunjenih Srba pod kodnim nazivima hrvatskih rijeka. Tek je u sije~nju 1993. napravljena vojna direktiva za slu~aj da se okupirano podru~je

32 Davor MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002., 6-7. 33 M. M., “Progla{ena Republika Srpska Krajina”, Srpski glas, Glina, 29. 12. 1991., 1. 34 U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna dràva hrvatskoga naroda i dràva pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dràvljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, êha, Slovaka, Talijana, Ma|ara, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve} formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974. da je “SR Hrvatska nacionalna dràva hrvatskog naroda, dràva srpskog naroda u Hrvatskoj i dràva drugih naroda i narodnosti koji u njoj ìve” ne dopu{ta nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Usp. Zdenko RADELI], Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94. 35 Mario NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni zavod Globus, Zagreb 2000., 247-260. 36 D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 24-25. 37 Ovdje se misli na Nos Kalik, Baranju i Miljeva~ki plato. Vidi Davor Marijan u Zdenko RADELI], Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 150-151.

40 mirno ne reintegrira u Republiku Hrvatsku.38 Do kraja 1993. HV je provela dvije manje operacije koje su joj uz izvjesne vojni~ke uspjehe donijele negativne politi~ke bodove na me|unarodnoj politi~koj sceni. Nakon operacije u zale|u Zadra u sije~nju 1993., Hrvatska je optuèna da zaziva rat, {to je do tada bilo uglavnom rezervirano za Srbiju i Srbe.39 Sli~no je bilo i nakon operacije u Meda~kom dèpu u rujnu 1993., jer je nakon njezine provedbe Hrvatska od dijela me|unarodnih politi~kih krugova optuèna za agresiju i kr{enje primirja.40 Kada tome dodamo krajnje nepovoljan poloàj Hrvatske zbog umije{anosti u rat bosanskohercegova~kih Hrvata i Bo{njaka-Muslimana u Bosni i Hercegovini, dobivamo nimalo ruì~astu predod`bu hrvatskog politi~kog poloàja. Zalaganjem me|unarodnih krugova, u Zagrebu su 29. oùjka 1994. predstavnici Republike Hrvatske i pobunjenih Srba potpisali Sporazum o prekidu vatre. Sporazum je stupio na snagu 4. travnja i predvidio je povla~enje sukobljenih strana najmanje jedan kilometar od crte i izvla~enje te{kog naoruànja na 10, odnosno 20 km od crte razdvajanja.41 Sporazum je doveo do demobilizacije dijela pri~uvnog sastava Hrvatske vojske {to je vodilo do smirivanja bojnih djelovanja na cjelokupnom hrvatskom rati{tu.42 Nastojanje Republike Hrvatske da razrije{i problem srpske pobune prenesen je na diplomaciju. Vije}e sigurnosti UN-a je 31. oùjka i 30. rujna 1994. produìlo mandat UNPROFOR-a na po {est mjeseci.43 S njegovim u~inkom Hrvatska nije bila zadovoljna pa je blokadom cesta od strane prognanika od 1. srpnja do 16. kolovoza 1994. organiziran pritisak na UNPROFOR kako bi se svjetskoj javnosti skrenula pa`nja na neu~inkovitost “plavih kaciga”.44 Poloàj RSK pogor{ao je sukob Beograda i Pala jer su bosanskohercegova~ki Srbi odbili potpisati mirovni plan Kontaktne skupine o Bosni i Hercegovini, zbog ~ega im je Beograd 4. kolovoza 1994. uveo politi~ke i gospodarske sankcije koje su pogodile i krajinske Srbe.45 Sredinom rujna 1994. veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith predloìo je predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tu|manu plan, kasnije nazvan Z4, prema kojem bi autonomni kotarevi Glina i Knin imali odre|ene elemente dràvnosti, ali bi kao i ostala okupirana podru~ja bili reintegrirani u sastav Hrvatske. Prihva}anje ovog plana bilo je politi~ko samoubojstvo {to je F. Tu|manu, kako to svjedo~i jedan od njegovih bliskih suradnika, bilo jasno.46 No Galbraith je, bez obzira na to koliko je bio dorastao funkciji koju je obna{ao, bio predstavnik jedine svjetske sile i zbog toga ga se moralo uvaàvati.47 F. Tu|man je 30. sije~nja 1995. ipak primio nacrt plana od predstavnika me|unarodne zajednice i izjavio

38 Sredi{nji vojni arhiv, fond Glavnog sto`era HV (dalje SVA MORH, GSHV): GSHV, Kl. 8/93-02/04, Ur. br. 512-06-93-7 od 15. 1. 1993., Direktiva. 39 Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995., 85; Usp. F. TU\MAN, Hrvatska rije~ svijetu: razgovori sa stranim predstavnicima, 243-248. 40 M. GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, 83-84. 41 Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 360. 42 Zap. Zbornog podru~ja Zagreb, Kl. SP 80/94-02/87, Ur. br. 1075-11/01-94-3 od 16. 3. 1994., Zapovijed za demobilizaciju postrojbi i dijelova postrojbi HV Zbornog podru~ja Zagreb. 43 Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, 57-63. 44 Kronologija rata, 387, 400. 45 Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski – Centar za geostrate{ka istra`ivanja Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2002., 176. 46 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 153-161. 47 ISTI, 268.

41 da }e ga hrvatska strana razmotriti, da ima ozbiljnih primjedbi na njega, napose jer “problem definira kao spor izme|u dvije ravnopravne strane, a zapravo se radi o problemu manjine u jednoj nacionalnoj dràvi, i to ne cjelokupne manjine nego njezina manjeg dijela”.48 No, taj plan odbilo je vodstvo RSK, zapravo, zbog ustrajnosti na politici priklju~enja RSK “Velikoj Srbiji” nisu ga htjeli ni razmotriti, iako se njime pobunjenim Srbima u Hrvatskoj nudila iznimno velika autonomija, gotovo “dràva u dràvi”. Mogu}nost daljnih pregovora oko ovoga plana postojala je do trenutka kad su se sami po sebi posloìli uvjeti da u prvi plan djelovanja ponovno iskrsne vojna opcija. Anga`man Armije BiH i Hrvatskog vije}a obrane oko Biha}a i Kupresa otvorio je potrebu anga`mana hrvatskih snaga, pa je nakon pola godine mirovanja Hrvatska vojska pokrenuta zbog te{kog stanja u za{ti}enoj zoni grada Biha}a.

In`enjerija HV-a na Dinari

48 ISTI, 209-210. Nadnevak sastanka u Kronologija rata, 448.

42 PRVA BIHA]KA KRIZA

akon okon~anja hrvatsko-bo{nja~kog (muslimanskog) rata u Bosni i Hercegovini ponovno je po~eo sukob Srba i Bo{njaka-Muslimana, sukob koji je hrvatsko – Nbo{nja~ki rat poprili~no lokalizirao. Glavne to~ke sukoba bile su oko Sarajeva, Konjica, Kupresa, Tesli}a i Biha}a.49 Biha}ko podru~je imalo je strategijski zna~aj za Hrvatsku jer je na jednom zna~ajnom dijelu (118 kilometara) razdvajalo Republiku Srpsku Krajinu i Republiku Srpsku.50 Peti korpus ABiH je vezivao dio snaga obje srpske vojske i onemogu}avao da se one uporabe na drugim dijelovima rati{ta, bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosni i Hercegovini. Do kraja listopada 1994. srpske vojske su provele nekoliko ve}ih kampanja oko Biha}a koje nisu dovele do o~ekivanog uni{tenja 5. korpusa ABiH. Zimsko-proljetna operacija Vojske Republike Srpske (VRS) bila je za 5. korpus ABiH vrlo te{ka.51 Nakon nje, u borbama od 16. do 21. kolovoza 1994. snage 5. korpusa ABiH porazile su autonoma{ku vojsku Fikreta Abdi}a i u{le u Veliku Kladu{u. Oko 45.600 izbjeglica povuklo se na privremeno okupirani teritorij Hrvatske: Turanj kod Karlovca, selo Batnoga kod Slunja i Staro Selo kod Vrginmosta.52 Nakon sre|ivanja i odmora, snage 5. korpusa ABiH su 24. listopada po~ele napadnu operaciju pod imenom Grme~-94. Operacija je poduzeta nakon izvla~enja dijela snaga VRS iz okru`enja i njihova anga`mana prema sredi{njoj Bosni i dolini Vrbasa. Svrha je bila odbaciti srpske snage od Biha}a i osloboditi {ire podru~je na desnoj obali rijeke Une, od Lohovskih Brda do Bosanske Krupe.53 Peti korpus je postigao velik uspjeh, osvojio je vojarnu Grabe` i pre{ao u gonjenje razbijenih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS na pravcima Ripa~ – Dubovsko – Vrto~e i Dubovsko – Ora{ac – Kulen Vakuf. Bo{nja~ke snage su stigle do Dubovskog, Lipe i Kulen Vakufa.54 Iako je djelovanje ABiH bilo ograni~eno samo prema Republici Srpskoj, Glavni {tab SVK je 26. listopada 1994. poduzeo mjere ~ija je svrha bila sprije~iti mogu}e iznena|enje prema RSK. Li~kom korpusu je nare|eno da s dva oja~ana bataljuna sprije~i prodor bo{nja~kih snaga dolinom rijeke Une i time pomogne 2. kraji{kom korpusu VRS. Sjeverno- dalmatinskom i Slavonsko-baranjskom korpusu nare|eno je da u punu bojnu spremnost za

49 Hasib MU[INBEGOVI], Remzija [ILJAK, Kemo BE]IREVI], Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999., 8. 50 HDA, RSK: Stanje i problemi odbrane RSK (nedatirani materijal, nastao po~etkom 1995.). 51 Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu, AMB/ZAG/03-11032/94 od 24. 2. 1994., Zamolba; B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 168-188. 52 VRH, USMSP: RSK, G[ SVK, IKM Muljava, Str. pov. br. 1350/27 od 24. 8. 1994., Operativni izve{taj u vezi AP Zapadna Bosna; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 91. 53 Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002., 275-283, 309-316. 54 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 329-331, 343-344.

43 anga`man izvan podru~ja odgovornosti stave po jedan bataljun. Kordunskom i Banijskom korpusu podignuta je bojna spremnost prema 5. korpusu ABiH.55 Dan kasnije na ovo podru~je stigli su predsjednik RSK Milan Marti} i zapovjednik Glavnog {taba Milan êleketi} {to je bio znak da je bo{nja~ki uspjeh uznemirio kninsko vodstvo. Bosanskohercegova~ki Srbi nepovoljnije su reagirali na uspjeh 5. korpusa, {to je razumljivo jer je uspjeh postignut na {tetu njihovog 2. kraji{kog korpusa. Ovaj korpus je od ranije bio pritisnut snagama 7. korpusa ABiH i HVO-a na bugojansko-kupre{kom pravcu. Naravno da se dràlo da je o{tro otvaranje na biha}ko-bosanskopetrova~kom pravcu znak sinkronog djelovanja sa snagama 7. korpusa ~iji je cilj bio presijecanje snaga 2. kraji{kog korpusa i odvajanje RSK od RS. Zamjenik zapovjednika Glavnog {taba VRS general- potpukovnik Manojlo Milovanovi} u brzojavu upu}enom politi~kom i vojnom vrhu RSK upozorio ih je da su ovo “najkriti~niji momenti u ovom ratu za Srbe zapadno od Drine”. Naglasio je da su potrebni tek mali napori obje srpske vojske “da ovu opasnost otklone”. Milovanovi} se pohvalio da je VRS ve} uspjela zaustaviti napad ABiH na kupre{kom pravcu, {tovi{e, da je pre{la u protuofenzivu na pravcu Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno i da je spremna na obranu kupre{ke visoravni od napada HVO-a s podru~ja Livna, [uice, Tomislavgrada, Prozora i Gornjeg Vakufa. Problem je bilo stanje na biha}ko – petrova~kom pravcu s kojim se VRS te{ko nosila “zbog opstruktivnog pona{anja i straha mesnog stanovni{tva i ve}eg dela boraca vojske RS (me{tana)”. Ona je uspjela poja~ati obranu dovo|enjem manjih snaga s nekih boji{ta i pripremala je kombiniranu postrojbu veli~ine brigade sa svih prostora RS radi protuudara na biha}kom boji{tu. Problem je bio {to je za tu akciju trebalo jo{ 3-4 dana, pa je zato od politi~kog vodstva RSK traèno da snagama Li~kog, Korduna{kog i Banijskog korpusa izvr{i pritisak na snage 5. korpusa ABiH. Isto je tako traèno da se prekinu svi kanali za opskrbu (uklju~uju}i i {vercerske) preko kojih se 5. korpus popunjavao ljudstvom i tehni~ko-materijalnim sredstvima (na temelju dogovora iz prosinca 1993.).56 Da je stanje dràno krajnje ozbiljnim vidi se iz odluke R. Karadì}a od 29. listopada da proglasi ratno stanje u dijelu RS koja odgovara podru~ju djelovanja 2. kraji{kog korpusa. Organizirana je i provedena potpuna mobilizacija vojno sposobnog stanovni{tva.57 Za zajedni~ku operaciju SVK i VRS protiv 5. korpusa ABiH, za djelovanje na pravcu Bosanski Petrovac – Vrto~e, SVK je oformila dvije takti~ke skupine.58 Operacija je po~ela 1. studenoga 1994. godine. Do 8. studenoga srpske snage o~istile su dolinu rijeke Une od Spasova do sela Lohova i blokirale Ripa~.59 Bo{nja~ke snage bile su u te{kom poloàju, pa je 12. studenoga predsjednik Republike Bosne i Hercegovine A. Izetbegovi} uputio zahtjev predsjedniku Republike Hrvatske F. Tu|manu da Hrvatska poduzme mjere da sprije~i napad na Biha} s hrvatskog teritorija.60 Do 17. studenoga srpske snage vratile su gotovo cijeli teritorij koji su bo{nja~ke snage bile oslobodile. Snage F. Abdi}a u{le su u Veliku Kladu{u, a snage 2. kraji{kog korpusa izbile su

55 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-488 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 1; HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-389 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 2. 56 POA: Glavni {tab VRS, Str. pov. br. 02/2-140 od 27. 10. 1994., Pomo} u saniranju stanja u “drvarskoj krajini”. 57 HDA, RSK: Vojna po{ta br. 7531 Bosansko Grahovo, Pov. br. 4-504 od 31. 10. 1994., Informacija. 58 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-502 od 31. 10. 1994., Nare|enje. 59 HDA, RSK: Komanda 98. pe{adijske brigade, Str. pov. br. 32-103 od 12. 11. 1994., Informacija. 60 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171.

44 na dva kilometra od Biha}a.61 Snage krajinskih Srba su prestrojene, a 16. studenoga je po~elo funkcioniranje Komande Operativne grupe Pauk.62 S obzirom na to da je uo~ena koncentracija Hrvatske vojske prema okupiranom podru~ju, Glavni {tab SVK je 17. studenoga podre|enim postrojbama dao naredbu da osiguraju stupanj bojne spremnosti u “cilju spre~avanja eventualnog iznena|enja od strane HV”.63 Dva dana kasnije nare|ena je mobilizacija, odnosno domobilizacija svih vojnih obveznika koji su bili na ratnom rasporedu u ratnim postrojbama SVK.64 Na srpske napade reagirala je me|unarodna zajednica. Najprije je UNPROFOR 9. studenoga upozorio krajinske Srbe da }e uporabiti sva raspolo`iva sredstva ukoliko ne prestanu s granatiranjem za{ti}enog podru~ja Biha}a. Oni su pak negirali da je to istina, tvrde}i da je rije~ o la`nim optu`bama Hrvata i Bo{njaka.65 Napadi nisu prestali, pa su 21. studenoga zrakoplovi NATO saveza napali zra~nu luku SVK u Udbini. Ranjeno je pet osoba, jedna je ubrzo preminula, a zra~noj luci i pokretnoj opremi nanesena je ve}a materijalna {teta.66 Vojska Jugoslavije je 22. studenoga obavijestila SVK da je od svojih vojnih izaslanstava u Rimu i Londonu dobila informaciju da }e se zra~ni napadi nastaviti ako se nastavi srpska ofenziva na podru~ju Biha}a.67 Posljedica napada i prijetnji me|unarodne zajednice bila je u tome da je snagama F. Abdi}a dana uloga glavnih snaga, a zada}a SVK bila je da organizira, oprema i usmjerava njihovo djelovanje.68

Zra~na luka JNA, potom SVK u Udbini

61 D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 501. 62 HDA, HMDCDR: Ratni dnevnik G[ SVK, zabilje{ka za 16. 11. 1994. 63 HDA, RSK: G[ SVK, IKM Korenica, Str. pov. br. 3-503/174 od 17. 11. 1994., Borbeno nare|enje. 64 HDA, RSK: G[ SVK, Str. pov. br. 11-301 od 19. 11. 1994., Mobilizacija v/o SVK, nare|enje. 65 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Pov. br. 40-66/94 od 10. 11. 1994., Odgovor na optu`be. 66 POA: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-503/390 od 23. 11. 1994., Izve{taj komisije za ispitivanje posledica napada NATO avijacije. 67 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-555 od 22. 11. 1994., Opasnost od napada iz VaP. 68 POA: G[ SVK – IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane u skup{tini RSK.

45 OPERACIJE HRVATSKIH SNAGA NA LIVANJSKOM POLJU I U ZAPADNOJ SLAVONIJI

rpski napadi na Biha}, {to se moglo i o~ekivati, uzbunili su hrvatsko vrhovni{tvo koje nije moglo mirno promatrati srpske uspjehe. Dvojba je bila oko pravca pruànja pomo}i, pritiskom na Oku~ane i Knin radi razvla~enja snaga, ili prodorom preko Slunja S 69 radi pruànja pomo}i 5. korpusu ABiH. U me|uvremenu, 3. studenoga 1994. hrvatsko- bo{nja~ke snage oslobodile su Kupres i ve}i dio kupre{ke visoravni, ~ime je otvorena nova mogu}nost za intervenciju Hrvatske vojske. Zborno podru~je Split po~elo je tajne pripreme za djelovanje u Herceg-Bosni, konkretno na planini Dinari i Livanjskom polju.70 Prva operacija ZP Split na ovom podru~ju bila je Zima-94. Zada}a ZP Split bila je da razbije srpske snage na dijelu od Livanjskog polja do dràvne granice na Dinari, odbaci ih {to dalje od prometnice Rujani – Sinj i bude spremno za daljnje djelovanje. Glavne snage bile su na pravcu Razdolje – Troglav, a pomo}ne na pravcu Rujani – Sajkovi}. Na isto~nom dijelu Livanjskog polja planirano je razbijanje srpskih snaga i odbacivanje sa zapadnih padina planine Staretina, a potom dubok prodor u pravcu sela Bastasi kako bi se u kona~nici postigao nadzor ve}eg dijela Livanjskog polja i osiguranje glavnih snaga u napadu. Za napad su angaìrane snage iz sastava 126. domobranske pukovnije i 114. brigade HV-a. S druge strane bile su snage 9. lake pje{a~ke brigade VRS. Za provedbu operacije osnovano je zapovjedni{tvo OG Livno sa zapovjednim mjestom u Livnu.71 Zada}a HVO-a u ovoj operaciji bila je napad na srpske snage na cijelom podru~ju Zbornog podru~ja Tomislavgrad, od sela êlebi} na Livanjskom polju do Kupre{kih vrata.72 Operacija je po~ela 29. studenoga 1994. i trajala je punih 27 dana na te{kom terenu, u vrlo te{kim vremenskim uvjetima, na snijegu i niskim temperaturama. Nakon po~etnog uspjeha domobranskih i pri~uvnih snaga u boj su uvedene snage 4. i 7. gardijske brigade koje su uspjeh produbile i pro{irile. Uspjeh je postignut i na isto~noj strani Livanjskog polja. Kada je operacija zavr{ena hrvatske snage imale su iza sebe oslobo|eno podru~je dubine 20, a {irine 10 kilometara. Srpske snage odba~ene su na crtu: Zeleno brdo – [ka{in vrh – Bat – To~ila – selo Grkovci – padine Malog Orlovca – Orlovac – selo Nugla{ica – Talijanov vrh – Pitoma kosa – Tavanak.73 Hrvatski napad ugrozio je Knin s do tada sigurnog podru~ja Republike Srpske. Ve} u prvim danima operacije Glavni {tab SVK poku{ao je manjim snagama

69 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171. 70 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 25-26. 71 SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/94-01/01, Ur. br. 1080-01-94-180 od 16. 11. 1994., Zapovijed za napadaj. 72 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 8/94-02/06-1, Ur. br. 02-10-06/02-94-32 od 23. 11. 1994., Zapovijed za izvo|enje napadne operacije Op. br. 2. 73 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 28-32.

46 Sjevernodalmatinskog korpusa pomo}i obranu 9. lake pje{a~ke brigade VRS s ciljem odbacivanja hrvatskih snaga na crtu prije napada.74 No, to se nije uspjelo realizirati. Daljnji prodor hrvatskih snaga, napose zauzimanje dijela sela Prìne 23. prosinca 1994. i odbacivanje srpskih snaga na crtu Nugla{ice – Grkovci dovelo je do odluke o premje{tanju snaga VRS s drugih boji{ta, pa tako i biha}kog, prema Bosanskom Grahovu i Glamo~u. Uz obilne zimske padaline do kraja prosinca na grahovsko-glamo~ko podru~je dovedene su dvije brigade i dva bataljuna, VRS iz 1. kraji{kog, Hercegova~kog i Isto~nobosanskog korpusa.75 Njihovim dolaskom smirena je panika i prekinuto iseljavanje stanovni{tva, napose onog s podru~ja Glamo~a.76 Nakon prikupljanja snaga poku{an je i protunapad s ciljem odbacivanja hrvatskih snaga iz sela Sajkovi} i êlebi}.77 Iako su bili razmjerno ~esti, ovi napadi bili su slabijeg intenziteta i isto takvog uspjeha. Postignute manje uspjehe srpske snage nisu uspijevale odràti.78 Lo{a strana oja~avanja grahovsko-glamo~kog pravca za srpsko vodstvo bio je zastoj u napadima na Biha}. Zbog {irenja glasina me|u pripadnicima jedne od brigada VRS koju su ~inili Srbi iz biha}ke op}ine, isti su informirani da je zastoj biha}ke operacije privremen “zbog rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te smiri nastavlja se akcija za Biha} i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.”79 Ovo je bila istina, vojni i politi~ki vrh Republike Srpske (RS) doista nije namjeravao odustati od razbijanja 5. korpusa ABiH i osvajanja Biha}a.80 Nakon hrvatskih uspjeha postignutih u operaciji Zima ’94, na livanjskom boji{tu je do prolje}a 1995. vladao razmjeran mir. Hrvatske snage provodile su djelatnu obranu uz plansku zamjenu snaga iz sastava Zbornog podru~ja Split i HVO-a. Tijekom ovog razdoblja napravljeno je nekoliko manjih takti~kih pomaka na crti boji{ta. Pribliàvanjem prolje}a rasla je mogu}nost da Srbi ugroze hrvatske poloàje na Dinari i Staretini, zbog ~ega se Zborno podru~je Split odlu~ilo za provedbu takti~ke operacije Skok-1. Cilj operacije bilo je potiskivanje srpskih snaga s dominantnih uzvi{enja Dinare i stavljanje snaga SVK u dolini Cetine pod vatreni nadzor.81 Provedbu je 7. travnja 1995. u potpunosti obavila 7. gardijska

74 HDA, RSK: G[ SVK-IKM od 5. 12. 1994., Nare|enje Op. br. 11/1. 75 HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3693-6 od 23. 12. 1994.; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-369 od 23. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-370 od 24. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-372 od 26. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-373 od 27. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj. 76 HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj. 77 HDA, RSK: Komanda 9. lpbr, Str. pov. br. 11-33 od 30. 12. 1994., Izvod iz zapovijesti za napad. 78 SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-2 od 8. 1. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-3 od 9. 1. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-6 od 12. 1. 1995., Izvanredno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-11 od 22. 1. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 79 SVA MORH, GSHV: Komanda 15. pbr, Pov. br. 2 od 6. 1. 1995., Informacija o aktuelnim pitanjima. Informacija je zaplijenjena od strane 5. korpusa ABiH i poslana 19. sije~nja 1995. generalu Bobetku. 80 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3-36 od 16. 2. 1995. Rije~ je o informaciji sa sastanka koji je R. Karad`i} odr`ao 15. velja~e 1995. u Bosanskom Grahovu s predsjednicima 11 zapadnobosanskih op}ina i sedam brigada koje su popunjavane s tih op}ina. 81 SVA MORH, ZZPS: Zap. ZP Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75 od 4. 4. 1995., Zapovijed za napadaj.

47 brigada uz pomo} 126. domobranske pukovnije. Ovladano je podru~jem Dinare dubine pet i {irine 15 kilometara. Do{lo se nadomak sela Uni{ta. Crta hrvatskih snaga na Livanjskom polju i Dinari dobila je potrebnu stabilnost pa na isto~nom dijelu Livanjskog polja vi{e nije bilo zna~ajnijih djelovanja srpskih snaga.82 S ovim uspjehom hrvatske snage bile su pripravne za nastavak operacija. No, sljede}a operacija, pod imenom Bljesak, provedena je na suprotnoj strani hrvatskog rati{ta, u zapadnoj Slavoniji. Operacija Bljesak predvi|ala je brz i energi~an prodor oklopno-mehaniziranih i pje{a~kih snaga du` autoceste iz smjera Nove Gradi{ke i Novske, rasijecanje okupiranog podru~ja i osloba|anje Oku~ana. Nakon toga slijedilo je izbijanje na rijeku Savu i sprje~avanje intervencije bosanskih Srba ili snaga Banijskog korpusa SVK. Zavr{ni, drugi dio operacije predvi|ao je uni{tenje srpskih snaga okruènih sjeverno od autoceste Novska – Nova Gradi{ka. Zavr{ne pripreme za operaciju po~ele su krajem travnja 1995. dovo|enjem postrojbi koje su odre|ene za sudjelovanje kao i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi. Provedba operacije povjerena je Zbornom podru~ju Bjelovar i operativnim timovima Glavnog stoèra HV-a.83 Operacija Bljesak po~ela je u zoru 1. svibnja.84 Odvijala se uglavnom po planu i uspje{no je izvedena. Okupirano podru~je je presje~eno u zahvatu autoceste, snage ju`no od crte presijecanja odba~ene su na teritorij Bosne i Hercegovine, a sjeverno od crte presijecanja kod Pakraca okruèn je dio snaga Zapadnoslavonskog korpusa i ve}i broj civila.85 Ove su se snage predale 4. svibnja 1995. u 14 sati. Ukupno je u drugoj fazi operacije Bljesak zarobljeno oko 1200 srpskih vojnika.86 Srpskim civilima koji su to èljeli omogu}eno je da prije|u u Bosnu i Hercegovinu.87 Tijekom operacije SVK je demonstrirala strategiju realne prijetnje. U znak osvete raketama su ga|ani hrvatski gradovi. U napadu na Zagreb poginulo je pet osoba, a 203 su ranjene.88 Uspjeh operacije Bljesak nije uspavao hrvatske snage. One su nastavile napredovanje na pravcu Livno – Bosansko Grahovo kroz operaciju Skok-2. Njezin cilj bilo je daljnje razbijanje srpskih snaga, prodor u [ator planinu, a na Dinari ovladavanje grebenom Crvene zemlje radi stavljanja pod vatreni nadzor Bosanskog Grahova i prometnice Bosansko Grahovo – Glamo~.

82 SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-103 od 7. 1. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada od 7. 4. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 38-40. 83 MORH, GSHV, RP/5/94 od 5. 12. 1994., Direktiva Op. br. 5/94. Faksimil u J. BOBETKO, Sve moje bitke, 392-399; SVA MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-129 od 29. 4. 1995., Zapovijed. 84 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 4-2361 od 2. 5. 1995., Redovni operativni izve{taj. 85 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj. 86 MORH, Zapovjedni{tvo vojnopolicijskih snaga “Bljesak”, Kl. SP 200-01/95-156/08, Ur. br. 3315-01/4-95-26 od 4. 5. 1995.; GSHV, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-96-68 od 4. 5. 1995.; MORH, GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-92, IZM GSHV od 10. 5. 1995. 87 MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar, IZM Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-01-95-34 od 9. 5. 1995.; Ratni dnevnik GSHV, stranice 114, 122-128. 88 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-219 od 3. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; F. TU\MAN, Pet godina hrvatske pobjede, 15; U Ve~ernjem listu od 8. o`ujka 2007. navodi se da je “u bombardiranju Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. poginulo sedmero (imenom i prezimenom), a ranjeno 176 civila”, te da su na Zagreb pala 23 projektila i da je pogo|ena Dje~ja bolnica u Klai}evoj, Akademija dramskih umjetnosti, gimnazija u Kri`ani}evoj”. Usp. Damir Luka SAFTI], “Kod [o{tari}eve prvi trg civilnim `rtvama”, Ve~ernji list, 8. 3. 2007., 26.

48 U napadu je angaìrana 4. gardijska brigada kao glavna snaga, te 3. gardijska brigada HVO- a, 126. domobranska pukovnija, 1. hrvatski gardijski zdrug, dio 1. gardijske brigade HV-a i snage specijalne policije Herceg-Bosne.89 Hrvatski uspjesi na Dinari nisu odgovarali me|unarodnoj zajednici. Na sastanku generala Ante Gotovine i zapovjednika snaga UN-a za sektor Jug generala Rastislava Kotila odrànom 20. oùjka 1995., general “plavaca” traìo je od generala Gotovine da iskoristi svoj utjecaj da se postrojbe HVO-a povuku iz sjevernog dijela Livanjskog polja.90 Nakon {to su hrvatske snage operacijom Skok-2 ovladale grebenom Crvene zemlje i stavile pod vatreni nadzor Bosansko Grahovo i prometnicu Bosansko Grahovo – Glamo~, UN je ponovio zahtjev od 20. oùjka. Na sastanku koji je odràn 12. lipnja 1995. general Kotil je predloìo generalu Gotovini da se HVO povu~e s poloàja na Dinari, a da }e zauzvrat krajinski Srbi povu}i naoruànje u skladi{ta na temelju odredaba Zagreba~kog sporazuma od 29. oùjka 1994.91

Hrvatski gardisti izme|u Malog [atora i Bosanskog Grahova

89 SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-88 od 1. 6. 1995., Zapovijed za napadaj. 90 SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. SP 80-02/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-05 od 20. 3. 1995., Informacija. 91 SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-372 od 12. 6. 1995., Izvje{}e.

49 RSK U PRVOJ POLOVICI 1995.

sloba|anje zapadne Slavonije bila je samo jo{ jedna u nizu neda}a, dodu{e vrlo velika, koja je pratila RSK od kraja 1994. godine. Krajina je proìvljavala te{ku politi~ku i Ogospodarsku krizu. Potpisivanje gospodarskog sporazuma s Hrvatskom u Zagrebu 2. prosinca 1994., bez obzira na razli~ita tuma~enja, predstavljalo je znak slabosti. Sporazumom je regulirano pitanje kori{tenja vode, elektri~ne energije, autoceste i naftovoda.92 Ubrzo potom, 21. prosinca je za slobodan promet otvorena autocesta Zagreb – Beograd.93 Njezino otvaranje djelovalo je porazno na moral stanovni{tva i vojske krajinskih Srba. Omogu}ilo je rast {verca, a otvorilo je vrata hrvatskoj promid`bi.94 S vojni~kim uspjesima na Dinari i Livanjskom polju ona je postala ozbiljna prijetnja za moral krajinskih Srba. Politi~ka scena unutar Krajine bila je burna. Aktualni premijer Borislav Mikeli} bio je izloèn nizu napada jer je dio politi~kih snaga u njemu vidio eksponenta S. Milo{evi}a koji ~ini sve da “Krajina ostane u okviru granica nekada{nje Socijalisti~ke Republike Hrvatske”. Nakon operacije Bljesak njegov poloàj je postao neodrìv jer je suzdràno pona{anje Savezne Republike Jugoslavije dràno izdajom. Kona~no, 29. svibnja 1995. Mikeli} je smijenjen jer se usprotivio ujedinjenju RSK i RS.95 Ujedinjenu se usprotivilo i vodstvo pobunjenih Srba u isto~noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Ono je osnovalo Koordinacioni odbor pet op}ina na ~ijem je ~elu bio Goran Hadì}.96 Na politi~ku scenu vratio se Milan Babi} ~ija je Vlada prihva}ena 27. srpnja 1995. u Topuskom.97 Drugi niz problema koji je mu~io Krajinu bio je odnos s me|unarodnom zajednicom. Predsjednik RH Franjo Tu|man 12. sije~nja 1995. upoznao je javnost s odlukom da Republika Hrvatska 31. oùjka otkazuje gostoprimstvo UNPROFOR-u. U pismu Boutrosu Boutrosu Ghaliju F. Tu|man je naglasio da otkazivanje mandata UNPROFOR-u ne zna~i odustajanje od mirnog rje{enja sukoba s pobunjenim Srbima, ve} nastojanje da se do dogovora do|e u izravnim pregovorima Zagreba i Knina.98 Reakciju krajinskih Srba nije

92 Kronologija rata, 430. 93 HDA, RSK: RSK, Ministarstvo odbrane, [tab Vlade za otvaranje Auto-puta (nedatirano i bez urud`benog broja), Informacija o otvaranju Auto-puta Paklenica – Lipovac; SVA MORH, 125. dp: VP 2147, Kl. 818-03/94- 02/02, Ur. br. 2147-04/1-94-16 od 22. 12. 1994., Tjedno izvje{}e. 94 POA: RSK, MUP, Sekretarijat unutra{njih poslova Oku~ani, Br. 08-05/1-1086/1-95 od 16. 3. 1995.; POA: Zapadno-slavonski korpus SVK od 4. 3. 1995., Telegram podr{ke; POA: Uprava javne bezbednosti, Br. 08/1-1- 3366/1-95 od 21. 4. 1995., Nare|enje. 95 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 480-483. 96 ISTI, 484. 97 ISTI, 486. 98 Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH, Politi~ka uprava, Zagreb, 1995., 12-18.

50 trebalo dugo ~ekati. M. Marti} se 27. sije~nja obratio glavnom tajniku UN-a Ghaliju s molbom da snage “OUN za{tite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske Alije Izetbegovi}a, kao {to u slu~aju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage {tite Republiku Srpsku Krajinu od Republike Hrvatske, koja je ve} ~etiri puta od 1992. godine povredila na{u teritoriju, ~ine}i etni~ko ~i{}enje i zlo~ine nad civilnim srpskim stanovni{tvom”.99 Usprkos nepovoljnom poloàju, kojeg su dijelom bili svjesni, krajinski Srbi su odbili Plan Z4. Na izvanrednoj sjednici Skup{tine RSK odrànoj 8. velja~e u Kninu prihva}eno je Marti}evo stajali{te da se ovaj plan uop}e ne razmatra. Prihva}en je prijedlog Vlade RSK da se prekinu i odloè pregovori s Republikom Hrvatskom o gospodarskim i politi~kim pitanjima “dok Hrvatska ne povu~e svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga UN-a ili da Savjet bezbjednosti ne donese odluku o produènju mandata mirovnih snaga UN-a u zonama pod za{titom na teritoriju Republike Srpske Krajine”.100 Slijedio je jak udarac kada je 31. oùjka 1995. Vije}e sigurnosti UN-a prihvatilo hrvatske zahtjeve i prihvatilo Rezoluciju broj 981 kojom je potvr|en teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Priznato je da glavne postavke Vanceova plana nisu provedene. Uloga mirovnih snaga je redefinirana, naziv UNPROFOR promijenjen je u UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia) – Operacija UN-a za povratak povjerenja u Hrvatskoj s mandatom do 30. studenoga 1995. godine. U novom mandatu snage UN-a bile su du`ne uspostaviti u~inkovit nadzor na me|unarodno priznatim granicama Hrvatske i nadzirati dolazi li u za{ti}ena podru~ja vojna oprema i ljudstvo s podru~ja Savezne Republike Jugoslavije ili Republike Srpske.101 Nakon vojnih uspjeha Hrvatske vojske na podru~ju Dinare krajem 1994. i po~etkom 1995. podru~je Knina na{lo se ugroèno s Dinare i Livanjskog polja, s teritorija koji su do tada dràle vojne snage Republike Srpske. Pritisnuti istom opasno{}u, pobunjeni Srbi iz Hrvatske i bosanskohercegova~ki Srbi su 20. velja~e 1995. osnovali zajedni~ki Savjet narodne obrane.102 U mjesecima koji su slijedili njegovo djelovanje nije se vidjelo. Tek kad je u svibnju RSK smanjena osloba|anjem okupiranoga dijela u zapadnoj Slavoniji, napravljen je nekakav poku{aj da se sredi stanje u vojsci krajinskih Srba. Doveden je novi zapovjednik i osnovana manevarska skupina Korpus specijalnih jedinica (KSJ). Nakon operacije Skok-2 hrvatske snage su izravno ugrozile “prometnice Bosanski Petrovac – Drvar – Strmica – Knin”, dodatno naglasiv{i “problem prometne izoliranosti zapadnih dijelova Krajine”. Ovo je naglasilo strate{ki zna~aj zapadne Bosne i 5. korpusa ABiH. Za obje srpske vojske, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj, uspje{no rje{avanje “problema” zapadne Bosne zna~ilo je osloba|anje znatnih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS, koje bi nakon toga mogle biti uporabljene na ju`nom dijelu zone odgovornosti korpusa, prema postrojbama ZP Split i Hrvatskog vije}a obrane. Isti je slu~aj bio i s angaìranim snagama Li~kog, Korduna{kog i Banijskog korpusa SVK koje bi oslobodile uporabljene snage s tog boji{ta i koncentrirale ih prema granicama svoje paradràve.103

99 VRH, USMSP: RSK, Predsjednik Republike, Br. 020/1-56-1/95 od 27. 1. 1995. 100 POA: Skra}eni zapisnik s prve vanredne sjednice Skup{tine RSK odr`ane 8. 2. 1995. 101 Kronologija rata, 465. 102 Hronologija 1990-1995., 222. 103 GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.

51 DRUGA BIHA]KA KRIZA

ada je 11. srpnja 1995. Vojska Republike Srpske zauzela za{ti}eno podru~je Srebrenice bio je to znak da se stanje radikalizira.104 Bosanskohercegova~ki Srbi nisu namjeravali Kzaustaviti svoj ratni stroj. Ubrzo potom slijedio je njihov novi napad na Biha}. Na biha}kom boji{tu nije bilo mira od srpske ofenzive krajem 1994., ali ni zna~ajnih pomaka na crti. Nakon {to su hrvatske snage oslobodile zapadnu Slavoniju, Biha} je ponovno dobio visoko mjesto na listi prioriteta u obje srpske vojske. Napose zato {to je djelovanje HV-a natjeralo snage SVK da se od Biha}a okrenu prema obrani Korduna i Banovine, jer su uo~ena ve}a grupiranja hrvatskih snaga prema tim podru~jima. Time je Operativna grupa Pauk prestala s pritiskom na Biha}, {to su snage 5. korpusa ABiH iskoristile za po~etak napada na srpske poloàje. Mogu}nost spajanja hrvatskih i bo{nja~kih snaga na pravcu Biha} – Bosansko Grahovo jasno se uo~avala, kao i opasnost koju bi takav razvoj doga|aja zna~io za Knin, pa je zapovjednik 2. kraji{kog korpusa, ~ije je to podru~je djelovanja bilo, traìo od Glavnog {taba VRS da se poduzmu sve mjere kako bi se to onemogu}ilo.105 Na sastanku vrhovne komande RS i RSK, odrànom 4. svibnja 1995. u Kninu, na~elno je prihva}en prijedlog zapovjednika 2. kraji{kog korpusa “da se zajedni~ki po~ne re{avati Dinara i Plje{ivica”. Za novu kampanju Radovan Karadì} je odobrio poja~anje specijalne policije i postrojbi posebne namjene za djelovanje na planini Plje{ivici.106 Srpsku neodlu~nost i sporost u dogovaranju iskoristile su snage 5. korpusa ABiH da na dijelu boji{ta odbace srpske snage od Biha}a.107 Pripreme za srpsku ofenzivu po~ele su nakon {to su se o njoj 4. srpnja dogovorili glavni {tabovi VRS i SVK. Operacija je vo|ena pod imenom Ma~-95 za SVK, odnosno [tit-95 za VRS. Plan operacije predvi|ao je da se 5. korpus ABiH razbije, najprije okruì a potom uni{ti. Udio SVK bio je da preventivnom spremno{}u osigura operaciju od mogu}eg napada Hrvatske vojske. Za sam napad SVK je angaìrala dvije operativne i jednu takti~ku skupinu.108 Novoosnovani Korpus specijalnih jedinica uveden je u borbu kao Druga operativna grupa (OG-2), a OG Pauk je preimenovana u Prvu operativnu grupu (OG-1).109 U borbi je sudjelovala i skupina pripadnika MUP-a Republike Srbije, koja se borila u sastavu 101. odreda SVK na crti kod zaselka Reki} u {irem podru~ju sela Tràc.110

104 Hronologija 1990-1995., 246. 105 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-64 od 8. 5. 1995. 106 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-62 od 5. 5. 1995. 107 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 436. 108 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 159. 109 VSA MORH: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 105-41 od 17. 7. 1995., Dostavljanje redovnih borbenih izve{taja, Upozorenje; VSA MORH: Komanda OG-2 od 17. 7. 1995., Naredba na~elnika artiljerije Op. br. 1. 110 RSK, MUP, Uprava specijalnih jedinica, Br. 08/4-1-6299/95 od 31. 7. 1995., Izvje{}e.

52 Nakon nekoliko odgoda, operacija je po~ela 19. srpnja 1995. godine.111 Komanda 5. korpusa ABiH izvijestila je 21. srpnja Glavni stoèr HV-a da je korpus pretrpio velike gubitke u “ìvoj sili i zna~ajan gubitak teritorije. Š...š Zalihe municije i borbenih sredstava su ispod kriti~nog nivoa, te se ne moè dugotrajnije suprotstaviti agresoru. Š...š Pri ovakvom tempu napada agresora, moè pruàti organizovanu odbranu u naredna dva do tri dana”.112 Dva dana kasnije, 23. srpnja, Komanda 5. korpusa ABiH upoznala je Glavni stoèr HV-a da se stanje pogor{alo i izmaklo nadzoru, te da postoji mogu}nost da biha}ko podru~je do ve~eri bude rasje~eno na dva dijela, “a 5. korpus razbijen”.113 Dan kasnije, Komanda 5. korpusa, Glavni stoèr HVO-a Biha} i Op}inski odbor HDZ-a Biha} uputili su politi~kim i vojnim tijelima u Zagrebu apel za pomo}. “Molimo Vas, shvatite ovu nastalu situaciju krajnje ozbiljno i poduzmite hitne i radikalne mjere u cilju spa{avanja stanovni{tva i teritorije Unsko- sanskog kantona”.114 Srpski uspjeh oko Biha}a nakratko je F. Abdi}a vratio na prve stranice medija. On je u Velikoj Kladu{i 26. srpnja 1995. proglasio Republiku Zapadnu Bosnu.115

Vojnici 101. pukovnije HVO-a Biha}

111 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 160-161. 112 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 21. 7. 1995., Obavje{tajna informacija. 113 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 23. 7. 1995., Informacija o stanju u z/o 5. K i HVO Biha}. 114 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha}, Op}inski odbor HDZ Biha} od 24. 7. 1995., Presjek vojno-politi~ke situacije na teritoriji Unsko-Sanskog kantona. 115 Hronologija 1990-1995., 251.

53 HRVATSKA REAKCIJA NA DRUGU BIHA]KU KRIZU – OPERACIJA LJETO ’95.

ao i na prvu, Hrvatska je odgovorila i na Drugu biha}ku krizu. Nova srpska ofenziva pa`ljivo je pra}ena od vrhovni{tva Republike Hrvatske.116 Kada je kriza bila na vrhuncu predsjednik A. Izetbegovi} je prihvatio neo~ekivani poziv hrvatskog K 117 predsjednika F. Tu|mana da do|e u Split na “va`ne razgovore”. Oba predsjednika u Splitu su 22. srpnja 1995. potpisali Deklaraciju o provedbi Sporazuma iz Washingtona. Najva`niji dio sastanka bio je ipak dogovor o vojnoj suradnji.118 Na temelju dogovora politi~ara hrvatske snage su na pravcima Livno – Bosansko Grahovo i Livno – Glamo~ poduzele konkretne mjere za pru`anje pomo}i okru`enom Biha}u. Provele su operaciju Ljeto ’95. Cilj operacije bio je razbiti snage VRS na isto~nom i sjeveroisto~nom dijelu Livanjskog polja, osvojiti Bosansko Grahovo i Glamo~, te tako zaustaviti srpske napade na Biha} i stvoriti uvjete za osloba|anje Knina i sjeverne Dalmacije. Operacija je trajala od 25. do 29. srpnja 1995. godine. Hrvatske snage u{le su u Glamo~ i Bosansko Grahovo i presjekle, za sudbinu RSK, vitalnu prometnicu Knin – Drvar.119 Put u Knin bio je otvoren.

Potpisivanje Splitske deklaracije

116 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 261. 117 Alija IZETBEGOVI], Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001., 201. 118 Miroslav TU\MAN, Istina o Bosni i Hercegovini: dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005., 614-616: Deklaracija o o`ivotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedni~koj obrani od srpske agresije i postizanju politi~kog rje{enja sukladno naporima me|unarodne zajednice od 22. 7. 1995. 119 SVA MORH, ZZPS: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/07, Ur. br. 1080-01-95-294 od 25. 7. 1995., Zapovijed za napad; A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 59-64.

54 POLITI^KA PRIPREMA OPERACIJE OLUJA

poslanici kojom se obratio javnosti 3. svibnja 1995., nakon {to je slu`beno okon~ana operacija Bljesak, predsjednik Republike Hrvatske F. Tu|man istaknuo je da je U“ovakvom pobjedom, Hrvatska Š...š dokazala pobunjenim hrvatskim Srbima, a i me|unarodnim ~imbenicima, da ima oruànu silu koja je kadra osloboditi sva jo{ okupirana podru~ja, ako se to ne ostvari na miran na~in u suradnji s me|unarodnom zajednicom”.120 Uz uspjeh u zapadnoj Slavoniji Hrvatska vojska je i na grani~nom podru~ju Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nizala vojne uspjehe stvaraju}i uvjete za osloba|anje privremeno okupiranih podru~ja.121 Hrvatsko vrhovni{tvo nije dvojilo da do mirne reintegracije ne}e do}i, a da mirovanje HV-a oko zapadne Bosne moè samo pogor{ati op}i odnos snaga, koji nikada do tada nije bio tako povoljan. Nakon {to je politi~ki vrh dao zeleno svjetlo, Hrvatska vojska imala je odrije{ene ruke za pokretanje procesa za osloba|anje privremeno okupiranih podru~ja Republike Hrvatske. Na sastanku predsjednika Republike Hrvatske dr. F. Tu|mana s visokim ~asnicima HV-a odrànom 31. srpnja 1995. na Brijunima razmatrana je predstoje}a operacija i traènje politi~kog opravdanja za nju. F. Tu|man zatraìo je da se pobunjenim Srbima u {to kra}em vremenu nanese totalan poraz.122 Na politi~kom planu posljednji poku{aj mirnog razrje{enja problema pobunjenih podru~ja u~injen je 3. kolovoza 1995. na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba iz Knina, koji je po~eo u 10 sati u vili “Saugy” u mjestu Genthodu, udaljenom 10-ak kilometara od @eneve. Hrvatska delegacija, u kojoj su bili Ivi} Pa{ali} (saborski zastupnik), Vesna [kare O`bolt (pomo}nica predstojnika Ureda predsjednika), Smiljan Relji} (pomo}nik ministra unutra{njih poslova) i general-pukovnik Petar Stipeti} (pomo}nik na~elnika Glavnog stoèra HV-a), na pregovorima je zatraìla: neodgodivu mirnu reintegraciju okupiranih podru~ja, trenutno otvaranje svih komunikacijskih veza preko okupiranih podru~ja – posebice otvaranje èljezni~ke pruge Zagreb-Split preko Knina, otvaranje naftovoda u roku od 24 sata od zavr{etka razgovora – uz kontrolu hrvatskih vlasti nad cijelom trasom naftovoda, neodlo`na primjena Ustava RH na okupiranim podru~jima i odredaba Ustavnog zakona o pravima srpske etni~ke zajednice, kojoj hrvatske vlasti jam~e politi~ka, gra|anska i nacionalna prava, predaju oru`ja hrvatskim vlastima uz svjedo~enje UNCRO-a u roku od tri do osam dana, uz jamstvo gra|anske sigurnosti i op}e amnestije, osim po~initeljima ratnih zlo~ina. Istodobno, hrvatske vlasti pobunjenim Srbima iz Hrvatske ponudile su odràvanje slobodnih izbora za lokalnu samoupravu, odnosno pristupanje ustroju civilne vlasti i civilne policije na temelju nacionalne strukture stanovni{tva iz 1991.,

120 HDA, HUPMEZ: Poslanica Predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana 3. svibnja 1995. 121 Osnovni podaci o djelovanju hrvatskih snaga u prolje}e 1995. kod Ante GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, Knin 1996., 37-56. 122 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 514-516.

55 kao i provedbu svih drugih odredbi Ustavnog zakona. Odgovore koji su dobiveni od izaslanstva pobunjenih Srba, u kojem su bili general Mile Novakovi}, Milivoj Vojnovi}, Ilija Priji} i Lazo Macura, hrvatska strana ocijenila je nezadovoljavaju}im.123 Zada}u reintegracije okupiranih podru~ja dobila je Hrvatska vojska, posebice nakon {to je istoga dana oko 18,40 sati u napadu srpskoga topni{tva iz isto~ne Hercegovine na {ire dubrova~ko podru~je poginulo troje civila, a troje je ranjeno, od toga dvoje te{ko.124

Hrvatske snage na Grahovskom polju, ljeto 1995.

123 Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 502; HMDCDR: Zbirka kopija dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika RH. 124 HMDCDR: Zbirka kopija dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika, 2.

56 KRAJINA U O^EKIVANJU OLUJE

avr{etak operacije Ljeto ’95 doveo je RSK u vrlo te{ku situaciju, najteù od svog osnivanja. Knin je bio prometno odsje~en od Republike Srpske i Savezne Republike ZJugoslavije. Na cjelokupnom podru~ju RSK ratno stanje je progla{eno 28. srpnja.125 Svim postrojbama SVK zabranjen je odmor po sustavu smjenskog rada. Odmor se mogao koristiti samo na poloàjima u okviru borbenog rasporeda.126 General Ratko Mladi} izjavio je 30. srpnja u Kninu da su hrvatske snage osvajanjem Glamo~a i Grahova napravile odlu~uju}u gre{ku u ratu i da }e ih ona mnogo ko{tati.127 Na~elnik Glavnog {taba Vojske Republike Srpske, general Milovanovi} izjavio je istog dana da je od predsjednika Republike Srpske Radovana Karadì}a dobio naredbu da zaustavi prodor hrvatskih snaga i prije|e u protuudar za osloba|anje Grahova i Glamo~a: “Ne zna se da li }e vojska dobiveni zadatak realizovati za 24 ~asa ili 24 dana, ali je jasno da }e vrlo brzo osloboditi okupirane teritorije”.128 Marti} se tako|er 31. srpnja obratio novinarima. Izjavio je da je razgovarao s predsjednikom Republike Srbije Slobodanom Milo{evi}em i da je od njega dobio obe}anje da u slu~aju hrvatskog napada na Knin “Srbija ne bi mogla biti ravnodu{na”.129 U ime Vrhovnog savjeta obrane Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koji je 2. kolovoza zasjedao u Drvaru, Radovan Karadì} je zatraìo da me|unarodna zajednica sankcionira hrvatsko pona{anje. Od Jugoslavije je zatraèna pomo} jer, drào je Karadì}, tu se vi{e ne radi o gra|anskom ratu, ve} o nastavku Drugog svjetskog rata i poku{aju stvaranja velike Hrvatske.130 Sve te medijske izjave imale su isti cilj, podi}i moral krajinskih Srba, koji je bio na vrlo niskoj razini. Od po~etka srpnja najavljivana je operacija HV-a radi spajanja s 5. korpusom ABiH.131 Zapovjedni{tvo 39. korpusa je 25. srpnja 1995. obavijestilo podre|ene sastave da }e “gotovo sigurno” HV napasti 7. korpus 26. ili 27. srpnja, i vjerojatno u pribli`no vrijeme desantirati specijalne postrojbe na podru~ju Biha}a ili Brekovice.132 U dnevnom izvje{}u Sektora za vojna i civilna pitanja Ministarstva obrane RSK od 31. srpnja, zabiljeèno je da je no} ranije u selu Strmica kod Knina “neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i da ulaze u Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva.

125 Vrhovni Savjet obrane RSK, Br. 020/1-846/95 od 28. 7. 1995., Odluka. 126 RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-470 od 31. 7. 1995., Naredba. 127 D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 605. 128 ISTI, 605. 129 ISTI, 605. 130 ISTI, 608. 131 Komanda 24. pbr, br. 32-81 od 5. 7. 1995., Naredba. 132 Komanda 39. K, Str. pov. br. 64-185 od 25. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.

57 Blagovremenom intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba Civilne za{tite Knin i poverenika panika je uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama”.133 Republi~ki {tab Civilne za{tite RSK naredio je 2. kolovoza podre|enim {tabovima da odmah zapo~nu s pripremama za evakuaciju: materijalnih dobara, arhiva, mati~nih knjiga, evidencija i materijala povjerljivog karaktera, pokretnih kulturnih dobara, nov~anih sredstava, vrijednosnih popisa i druge odgovaraju}e dokumentacije.134 Provedba ove naredbe je ve} ranije pripremljena. Na~elnik op}inskog {taba Civilne za{tite Drni{ izvijestio je 31. srpnja nadre|enu upravu u Kninu da su povjerenici upoznati s trenutnim stanjem, mjerama i radnjama “koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno teì{te stavljeno je na sklanjanje i pripremne radnje vezane za evakuaciju”.135 Zapovijed [taba Civilne za{tite op}ine Dvor na Uni, dan prije po~etka operacije Oluja, pokazatelj je brzine kojom je po~ela provedba naredbe Republi~kog {taba CZ RSK.136 Sredi{njica elektronskog izvi|anja HV-a koja je intenzivno pratila krajinski radio-promet na kraju srpnja zaklju~ila je da “iz svih civilnih razgovora s podru~ja Like proizlazi da me|u civilnim stanovni{tvom na ovom podru~ju vlada strah, pa skoro bi se moglo re}i i panika od napada postrojbi RH. Shodno tome navodno postoje i pravci za evakuaciju, ali kao i u svim ostalim razgovorima nije mogu}e ni{ta saznati o tome {to bi bilo od obavje{tajnog zna~aja, ve} se uglavnom radi o rekla-kazala. Navodi se da su ljudi fizi~ki i psihi~ki iscrpljeni stalnom psihozom i o~ekivanjem napada i da su na rubu snaga”.137 Tijekom no}i 28./29. srpnja o~ekivao se napad HV-a kod Sunje i na Glinu. Tijekom 29. srpnja zabiljeèno je da se autobusima prebacuju tisu}e èna i djece iz Knina u pravcu Beograda.138 Dan kasnije, 30. srpnja zabiljeèno je progla{enje ratnog stanja na prostoru RSK. Istog je dana zabiljeèna uznemirenost i panika (u okolici sela Krnjak kod Karlovaca dio stanovni{tva se po~eo spremati za bijeg). 139 Dan prije po~etka operacije, 3. kolovoza, Radio Petrinja najavljivala je napad HV-a na RSK.140 êtvrtog kolovoza u 00,30 sati zabiljeèno je da Korduna{ki korpus SVK raspolaè saznanjem da napad HV-a po~inje u zoru u 5 sati. Pripreme za evakuaciju civilnog pu~anstva su nastavljene, a primije}eno je da pripadnici policije RSK sklanjaju obitelji u BiH.141 Zabiljeèno je da }e se preko mostova u Bosnu i Hercegovinu propu{tati samo ène i djeca. Isti dan navedeno je da je stanovni{tvo Dvora na Uni spremno za evakuaciju. 142

133 RSK, Ministarstvo odbrane, Sektor za vojna i civilna pitanja, Str. pov. br. 403-201/95 od 31. 7. 1995., Redovni dnevni izve{taj. 134 POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Str. pov. br. 01-83/95 od 2. 8. 1995., Pripreme za evakuaciju materijalnih, kulturnih i drugih dobara. 135 POA: RSK, Op{tina Drni{, Ministarstvo odbrane, Odelenje Drni{, Str. pov. br. 01-10/95 od 31. 7. 1995., Izvje{taj o poduzetim mjerama u novonastaloj situaciji. 136 POA: Dvor na Uni, [tab civilne za{tite, Str. pov. br. 270/2-95 od 3. 8. 1995., Naredba. 137 MORH, GSHV: Sredi{te ED-1, Kl. 833-05/95-01, Ur. br 105/3-12711-95-218 od 1. 8. 1995., Obavje{tajno izvje{}e. 138 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-53 od 29. 7. 1995. 139 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-54 od 30. 7. 1995. 140 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-56 od 3. 8. 1995. 141 MORH, GSHV: GSHV, Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1924 od 4. 8. 1995. 142 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-58 od 4. 8. 1995.

58 RATNI PLANOVI (PLANOVI OBRANE I OSLOBA\ANJA OKUPIRANOG TERITORIJA)

peracija Oluja po~ela se ozbiljnije planirati od prosinca 1994. godine.143 Nakon {to je Zborno podru~je Split postiglo zna~ajne uspjehe na planini Dinari i Livanjskom Opolju, u Glavnom stoèru HV-a izra|en je novi ratni plan i direktive pod nazivom Bljesak. Plan je dijelom provjeren u zapadnoj Slavoniji pa je dio slobodnih snaga iskori{ten za oja~avanje zbornih podru~ja Split, Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospi}. Sredinom svibnja ime operacije promijenjeno je iz Bljesak u Oluja.144 Direktive su prilago|ene aktualnom stanju na terenu i potpisane u Glavnom stoèru HV-a 26. lipnja 1995. godine. Odluka na~elnika Glavnog stoèra HV-a bila je da gotove snage zbornih podru~ja Zagreb, Karlovac, Gospi} i Split “uz nu`no pregrupiranje i domobilizaciju” odmah po~nu intenzivne pripreme za dovo|enje snaga u stanje koje }e jam~iti provedbu operacije prema danim direktivama.145 Ostatak HV-a, snage Ju`nog boji{ta i Zbornog podru~ja Osijek, uz potporu Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dobile su zada}u da upornom i odsudnom obranom osiguraju uspje{nu provedbu operacije. Zada}a Zbornog podru~ja Bjelovar bila je obrana dràvne granice na rijeci Savi. Sve postrojbe su do 15. srpnja trebale biti spremne za izvo|enje operacije.146 Zborno podru~je Zagreb dobilo je zada}u da razbije obranu Banijskog korpusa SVK, oslobodi Banovinu i spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na {irem prostoru sela Obljaj i @irovac. Za provedbu zada}e predvi|eno je oja~anje s podstoèrnim postrojbama Glavnog stoèra HV-a: 81. gardijskom bojnom, 16. topni~ko-raketnom brigadom (bez 2. i 3. divizijuna), 2. divizijunom 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 2. bojnom 33. inènjerijske brigade i specijalnim postrojbama MUP-a. Odlu~eno je da se 125. domobranska pukovnija iz Novske, koja je bila pridodana Zbornom podru~ju Bjelovar, vrati u sastav Zbornog podru~ja Zagreb. Za oja~anje drugih zbornih podru~ja ZP Zagreb je ZP-u Karlovac predalo 99. brigadu, ZP-u Gospi} 150. brigadu, ZP-u Split 145. brigadu i Ju`nom boji{tu 144. brigadu.147

143 S izradom planova za osloba|anje okupiranoga teritorija RH zapo~elo se ve} krajem 1991. i po~etkom 1992., a narednih godina planovi operacija su se a`urirali. Posljednji Plan operacije “Oluja” promijenjen je nekoliko dana prije po~etka operacije, sa zada}om istovremenog napada hrvatskih snaga na svim operativnim i takti~kim pravcima i izlaskom na granicu RH s BiH u vremenu do sedam dana. Time je postignuto strategijsko iznena|enje, na koje protivnik nije imao valjan odgovor. HMDCDR: Recenzija generala Antona Tusa za tekst o vojno- redarstvenoj operaciji “Oluja”. 144 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-213 od 16. 5. 1995., Zapovijed. 145 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”. Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 422-432. 146 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”. 147 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.

59 Zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je da razbije Korduna{ki korpus SVK i oslobodi Kordun. Za provedbu zada}e trebalo je biti oja~ano s 99. brigadom HV-a iz Zbornog podru~ja Zagreb, 104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom, tenkovskom satnijom od {est tenkova (koja nije do{la), sve iz sastava Zbornog podru~ja Bjelovar i satnijom 33. inènjerijske brigade, te specijalnim postrojbama MUP-a Policijske uprave karlova~ke (koje nisu do{le, jer su preba~ene na prostor Like).148 Zborno podru~je Gospi} dobilo je zadatak da razbije Li~ki korpus SVK, oslobodi Liku i spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na crti Koreni~ka Kapela – Trà~ka Ra{tela. Za provedbu zada}e Zborno podru~je se planiralo oja~ati s 1. gardijskom brigadom Glavnog stoèra HV- a, 150. brigadom HV-a i 2. satnijom 50. bojne ABKO iz sastava ZP Zagreb, te specijalnim postrojbama MUP-a policijskih uprava Rije~ko-senjske i Istarske.149 Zada}a ZP Split bila je da u suradnji sa specijalnim snagama MUP-a razbije Sjevernodalmatinski korpus SVK i oslobodi okupirane dijelove Dalmacije. Za provedbu zada}e ZP se planiralo oja~ati sa 7. gardijskom brigadom Glavnog stoèra HV-a, 2. bojnom 9. gardijske brigade ZP Gospi}, 145. brigadom ZP Zagreb (nije do{la, ostala je u ZP Zagreb), bitnicom haubica 203 mm iz sastava ZP Zagreb i postrojbama MUP-a.150 Zborno podru~je Osijek osiguravalo je operaciju reguliranu Direktivom na~elnika Glavnog stoèra HV-a pod kodnim nazivom Feniks. Za pra}enje njezine provedbe planirano je osnivanje Isturenog zapovjednog mjesta Glavnog stoèra HV-a u \akovu, za ~ijeg je ~elnika 3. kolovoza 1995., dan prije po~etka operacije, odre|en general-pukovnik Petar Stipeti}.151 Zada}a Ju`nog boji{ta bila je obrambena operacija pod tajnim imenom Maestral.152 Pritisnuti hrvatskim napadima, krajinski Srbi su u velja~i 1995. izradili novi plan uporabe oruànih snaga pod imenom Gvozd. Hrvatski napad je predvi|an u dijelovima, dràno je da HV nema snage za radikalnu opciju napada na cjelokupno okupirano podru~je, ve} da }e napasti na rubove Krajine, sjevernu Dalmaciju i zapadnu Slavoniju, kako bi razbio i uni{tio Sjevernodalmatinski i Zapadnoslavonski korpus. Tek tada, nakon {to je Hrvatska vojska

148 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”. Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451. 149 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”. Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475. 150 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-4/95 od 26. 6. 1995., Direktiva Op. br. 12-4/95. Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 484-491. Komentiraju}i zada}u ZP Split definiranu u Direktivi GSHV-a od 26. lipnja 1995., general R. Raki} napominje da je to tada bila jedna od varijanti za ZP Split koja se u takvom obimu nije provodila od 4. kolovoza 1995., jer su u me|uvremenu nastupile vrlo velike i bitne promjene, kako za ZP Split, tako i za HV u cjelini (masakr u Srebrenici, Splitska deklaracija, vojno-redarstvena operacija “Ljeto ’95” kojom su oslobo|eni Grahovo i Glamo~). Osim toga, on navodi da je umjesto 145. brigade HV-a kao poja~anje za ZP Split do{la 144. brigada HV-a, da su snage Specijalne policije MUP-a RH na Velebitu bile samo lijevi susjed ZP Split i ni{ta vi{e od toga (odosno, da su imale svoju zonu odgovornosti izme|u ZP Split i ZP Gospi}), da je glavni smjer napada za ZP Split u “Oluji” bio druga~iji od tada predvi|enoga: Velebit – Otri}, te da treba uzeti u obzir da je ta Direktiva pisana 35 dana prije poznatoga sastanka na Brijunima, odnosno, da se 29. srpnja 1995. ta Direktiva “mogla pospremiti u ladicu ili nadopuniti”. HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 151 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 152 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-103 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-127 od 10. 8. 1995., Izvadak iz Zapovijedi za obranu zapovjednika Ju`nog boji{ta.

60 dokazala svoju nadmo}, predvi|ana je operacija napada na Li~ki i Korduna{ki korpus kojoj bi sukladno djelovao 5. korpus ABiH. Od hrvatskog napada SVK se namjeravala braniti odsudnom obranom, a nakon nje “ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru isto~ne Slavonije, Dalmacije, Gorskog kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog kotara i Dalmacije”. U o~ekivanom protunapadu krajinski Srbi vidjeli su priliku da u isto~noj Slavoniji osvoje Spa~vanske {ume, a da u Dalmaciji na odsjeku [ibenik – Biograd izbiju na more.153

Specijalne snage MUP-a RH na Velebitu

153 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995. Aneks uz plan upotrebe SVK, “GVOZD”.

61 ZAVR[NE PRIPREME HV-a ZA OPERACIJU

akon izrade direktive Glavnog stoèra HV-a, 30. lipnja 1995. potpisane su prve zapovijedi Glavnog stoèra kojima je regulirano operativno podre|ivanje pridodanih Nsnaga zapovjedni{tvima zbornih podru~ja. To je zavr{eno do 3. srpnja.154 S napadima Srba na Biha} i hrvatskom operacijom Ljeto ’95 zapo~ela je realizacija ovih zapovijedi, odnosno dovo|enje postrojbi u o~ekuju}e podru~je.155 Godi{nji odmori i ostali dopusti svim pripadnicima HV-a prekinuti su 30. srpnja uz zapovijed za hitan povrat na radna mjesta.156 Posljednja velika novina u planu operacije napravljena je 2. kolovoza uklju~ivanjem ZP Bjelovar u napadni dio, iako je ono do tada bilo zaduèno isklju~ivo za osiguranje i obranu dràvne granice.157 U Glavnom stoèru HV-a ustrojen je 2. kolovoza Stoèrni operativni centar (SOC) sa zada}om prikupljanja, obrade i analize podataka, te vo|enja “postrojbi i zapovjedni{tava na operativnoj strate{koj razini”. Zada}a operativnog tima u Centru bila je predlaganje uporabe snaga na~elniku Glavnog stoèra HV-a, uz odgovornost za pra}enje i nadzor stanja u zbornim podru~jima. SOC je bio podijeljen u dvije skupine. êlnik prve skupine bio je general-bojnik Pavao Miljavac, a druge skupine general-bojnik Vinko Vrbanac. Izmje{teno zapovjedno mjesto Glavnog stoèra HV-a u Ogulinu poja~ano je s ~asnicima, a ustrojena je i skupina na~elnika Glavnog stoèra HV-a za nadzor po posebnim zada}ama i zapovijedima. U skladu s ratnim planom i Direktivom na~elnika Glavnog stoèra, u \akovu je po~elo formiranje IZM GSHV-a.158 Zapovjedni{tvo Ju`nog boji{ta 3. kolovoza dobilo je zapovijed da zapo~ne operaciju Maestral.159 Postrojbe HRM-a dobile su zapovijed za djelatno izvo|enje pomorske obrane Republike Hrvatske s “teì{tem na protubrodskoj, protupodmorni~koj, protuminskoj

154 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-256, 258, 260, 261, 265 i 266 od 30. 6. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-259, 270, 273-277 od 3. 7. 1995., Zapovijed. 155 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Urud`beni brojevi 512-06-05/01-95-314 od 24. 7. 1995., 325 od 28. 7. 1995., 331 i 333 od 30. 7. 1995., 337 i 338 od 31. 7. 1995., 339 od 1. 8. 1995., 342, 343, 346, 347 i 348 od 2. 8. 1995., 354 i 360 od 3. 8. 1995., Zapovijed. General M. Crnjac napominje da su neke postrojbe u ZP Karlovac u o~ekuju}e podru~je do{le tek dan uo~i po~etka Oluje, te da je jedna bojna do{la gotovo bez naoru`anja. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 156 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-330 od 30. 7. 1995., Zapovijed. 157 MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena izvr{enja napadne operacije “Oluja”. 158 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-340 od 2. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 159 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-349 od 3. 8. 1995., Zapovijed.

62 borbi i protudiverzantskoj i protuzrakoplovnoj obrani”. Na podru~ju ju`nog Jadrana pomorska obrana se izvodila u sklopu obrambene operacije Ju`nog boji{ta.160 Vojna policija dobila je zada}u iz svog podru~ja djelovanja, kao i obvezu suradnje s civilnom policijom.161 Zabranjen je “svaki pristup novinarima u podru~je odgovornosti postrojbi Hrvatske vojske, osim ako ovi nemaju posebno dopu{tenje Politi~ke uprave MORH”. Pripadnicima HV-a zabranjeno je davanje “bilo kakvih izjava sredstvima javnog priop}avanja (i doma}im i inozemnim), osim u slu~aju izri~ite suglasnosti Politi~ke uprave MORH”.162 Dana 3. kolovoza u 21,15 sati na~elnik Glavnog sto`era HV-a zapovjedio je spremnost za napad snagama zbornih podru~ja Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospi}, Split i Specijalnim postrojbama MUP-a RH, a postrojbama ZP Osijek, Ju`nog boji{ta i HRM-a spremnost za obranu 4. kolovoza u 3 sata. Spremnost hrvatskih zra~nih snaga za napad bila je u 5 sati 4. kolovoza.163 Prvi val udara zrakoplovstvo je trebalo izvr{iti u 6 sati, a drugi “sukladno meteo situaciji”.164 U 7 sati trebalo je “izuzeti sredstva Hrvatske vojske iz skladi{ta UNCRO-a” koja su u njih pohranjena po odredbama Zagreba~kog sporazuma iz prolje}a 1994.165

Politi~ki i vojni vrh RH prati tijek operacije Oluja (autor fotografije: Tomislav Brandt)

160 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-350 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 161 MORH, GSHV: MORH, Uprava Vojne policije, Kl. SP 80-01/95-158, Ur. br. 512-19/01-95-474 od 3. 8. 1995. 162 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 818-04/95-01/02-03, Ur. br. 1075-04/95-17 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 163 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-364 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 164 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 165 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed. Zbog dojma da se priprema Oluje (mobilizacija postrojbi, njihovo dovo|enje i razvoj, prijem zapovijedi, poznavanje terena i upoznavanje sa stanjem na terenu, procjene stanja i raspored protivnika) odvijala stihijski ili u zadnji ~as, general Petar Stipeti} dr`i da bi posebno trebalo analizirati cjelokupno vo|enje i zapovijedanje GS HV-a, kao i selekciju ljudi na klju~ne du`nosti. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno- redarstvenoj operaciji “Oluja”.

63 64 OLUJA

65 Knin (tvr|ava), 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Damir ^obanov)

66 ZBORNO PODRU^JE SPLIT

a razliku od ostalih zbornih podru~ja, ZP Split je operaciju Oluja provelo pod tajnim imenom Kozjak-95. Za{to je to u~injeno nije jasno, a to nije bio prvi put da se na Zlokalnoj razini mijenja naziv operacije Glavnog stoèra HV-a. U sije~nju 1993. Zapovjedni{tvo Operativne zone Split izvelo je u zale|u Zadra oslobodila~ku operaciju Zima- 93 koju je Glavni stoèr HV-a vodio pod imenom Gusar, a koja je u javnosti popularno nazvana Maslenica.166 Zapovijed za napadnu operaciju Zapovjedni{tva ZP Split napisana je 1. kolovoza 1995. godine. Zamisao zapovjednika ZP Split bila je da razbije srpske snage na {irem podru~ju sjeverne Dalmacije, presje~e prometnice od Knina prema sjeveru, te okruì i oslobodi Knin. Glavni cilj ZP Split bio je grad Knin i prema njemu su na pravcima Bosansko Grahovo – Knin, Jasenice – Mu{kovci i Uni{ki Doci – Uni{ta – Kijevo koncentrirane glavne snage. Na ostalom dijelu boji{ta angaìrane su pomo}ne snage ~ija je zada}a bila da potiskuju srpske snage prema dubini i tako olak{aju zada}u glavnim snagama. Provedba operacije planirana je u dvije do tri faze, u trajanju tri do ~etiri dana. U prvoj, jednodnevnoj fazi, planirano je razbijanje srpskih snaga na prvoj crti obrane i ovladavanje va`nim zemlji{nim to~kama i prometnicama u takti~koj dubini protivnika. U drugoj, tako|er jednodnevnoj fazi, planiralo se ispresijecati glavne snage Sjevernodalmatinskog korpusa i stvoriti uvjete za uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja. U tre}oj fazi operacije, u trajanju od dva dana, planirano je uni{tenje glavnih snaga protivnika, ovladavanje klju~nim to~kama njegove obrane i dovo|enje u situaciju u kojoj se mogao samo predati ili izvu}i. U pripremi operacije planiran je anga`man dijela snaga za udar na pravcu Glamo~ko polje – Vitorog u svrhu skrivanja glavnog pravca napada i vezivanja operativne pri~uve Vojske Republike Srpske. Provedba zada}a povjerena je operativnim grupama Sjever, Sinj, [ibenik i Zadar. 167 Glavna snaga operacije bila je OG Sjever. Sastojala se od 4. i 7. gardijske brigade HV-a, 81. gardijske bojne s Prvom takti~kom grupom, 1. hrvatskog gardijskog zdruga, 2. gardijske brigade HVO-a s Tre}om takti~kom grupom i 3. gardijske brigade HVO-a s Drugom takti~kom grupom. Za osiguranje napada angaìrano je Zborno podru~je HVO-a Tomislavgrad, ~ije su snage bile pod zapovijedanjem IZM OG Sjever u selu Vrba kod Glamo~a.168

166 Postoje mi{ljenja da je zamjena naziva Oluja i Kozjak mogla biti posljedica èlje da se dodatno prikrije planiranje Oluje, ili da se na razini koja je radila zapovijedi u ZP Split jednostavno nije znalo da ta operacija ve} ima odre|eni kodni naziv. Dakako da nije dvojbeno da je rije~ o “Oluji” u izvedbi ZP Split. 167 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napadnu operaciju. 168 Kao dodatak svemu navedenom moè se navesti zapaànje generala R. Raki}a: “ZP Split je u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja imalo dvije boji{nice: 1) Od Velebita do Dinare (to~nije do Bosanskog Grahova) – i sve postrojbe ZP Split su na ovoj boji{nici imale zada}u u napadu i osloba|anje do tada okupiranoga podru~ja sjeverne Dalmacije (teritorij RH, do granice sa susjednom dràvom BiH); 2) Od Bosanskog Grahova do Kupre{kih vrata

67 Zajedni~ka zada}a 4. i 7. gardijske brigade bila je da na pravcu Dinara – Knin razbiju srpske snage i ovladaju Kninom. Dotada{nju bojnu crtu 4. gardijske brigade i dio crte 7. gardijske brigade od Ma~je grede do Velikog Kika preuzela je 81. gardijska bojna i na njoj pre{la u odsudnu obranu. U operativnoj pri~uvi za intervenciju na ugroènim pravcima obrane ili za uvo|enje u napad bio je 1. hrvatski gardijski zdrug. Snage HVO-a – 2. i 3. gardijska brigada i Zborno podru~je Tomislavgrad – dobile su zada}u napada na pravcu Glamo~ko polje – planina Vitorog s ciljem zaposjedanja Vitoroga i prijevoja Mlini{te radi stvaranja uvjeta za napredovanje prema Jajcu. Operativna grupa Sinj imala je zada}u da u napadu na pravcima Dinara – Kijevo i Svilaja – Kozjak okruì i razbije srpske snage u {irem podru~ju doline Peru~e, zaposjedne Kozjak i bude spremna nastaviti napad prema Kninu. U njezinom sastavu bile su: 6. domobranska pukovnija Split, 126. domobranska pukovnija Sinj i 144. brigada HV-a Sesvete. Zada}a 126. domobranske pukovnije bila je energi~nim obuhvatom {ireg podru~ja Uni{ta razbiti srpske snage na pravcu napada i {to prije ovladati podru~jem Kijevo – Pola~a te tako olak{ati i pomo}i napad 6. domobranske pukovnije na Kozjak. U toku napada pukovnija je bila du`na {tititi lijevi bok 4. i 7. gardijske brigade. Zada}a 144. brigade bila je da na pravcu Vje{ti}a gora – Brav~ev Dolac – Vinali} razbije srpske snage u podru~ju Brav~eva Dolca i produì napad prema selu Vinali} radi spajanja sa snagama 126. domobranske pukovnije. Zada}a 6. domobranske pukovnije bila je razbiti srpske snage na pravcu napada, ovladati objektima Ivova glavica, Lisin, Konjska glava i Razvale Oti{i}ke, a potom nastavljanje napada k selu Maovice i zajedno sa 126. domobranskom pukovnijom prema planini Kozjak. Zada}a Operativne grupe [ibenik, sastava 142. domobranska pukovnija, 15. domobranska pukovnija i 113. pje{a~ka brigada, bila je napad na pravcima Miljevci – Promina, Skradin – Plastovo – Tomasovi}a Stanovi i Dragi{i}i – Bribir. Zada}a 142. domobranske pukovnije bila je da na pravcu Miljevci – Promina – Vrbnik razbije srpske snage i ovlada {irim podru~jem sela @itni}, Trbounje, Oklaj, Promina i Vrbnik. Zada}a 15. domobranske pukovnije bila je da na pravcu napada Skradin – Plastovo – Kistanje razbije srpske snage i ovlada objektima Velika Glava, Sonkovi}, Brati{kovci, La{kovica, a potom nastavi napad uz desnu obalu rijeke Krke do sela Radu~i}. Zada}a 113. pje{a~ke brigade bila je da na pravcu Dragi{i}i – Bribir razbije srpske snage i ovlada objektima: @drapanj, Me|are, @a`vi}, Va}ani, Bribir i Ervenik. Zada}a OG Zadar, sastava 2. bojna 9. gardijske brigade, 112. brigada, 7. i 134. domobranska pukovnija, bila je potiskivanje srpskih snaga na pravcima: Novigrad – Donji Karin – Ka{tel @egarski; Suhovare – Smilj~i} – Benkovac; Prkos – Nadin; Gorica – Ra{tevi}, Vrana – Miranje; Pristeg – Ceranje Gornje i Bila Vlaka – Vuk{i} – Mandino Selo. Zada}a 2. bojne 9. gardijske brigade i 2. bojne 134. domobranske pukovnije bila je da presje~e prometnicu Gra~ac – Obrovac i ovlada prostorom Mu{kovci. Zada}a 112. brigade bila je da ovlada {irim podru~jem na pravcu Karin – Smilj~i} – Ka{tel @egarski. Zada}a 7.

(oko 100 km) – nalazila se tzv. operativno podre|ena boji{nica ZP Split, i sve postrojbe HV-a i HVO-a na njoj bile su operativno podre|ene ZP Split, a nalazile su se u aktivnoj obrani, ~uvaju}i zale|e postrojbama HV-a koje su bile usmjerene ka Kninu. Za operaciju “Oluja” IZM ZP Split se nalazio u s. Sajkovi} (Livanjsko polje) – to je spoj snaga u napadu i snaga u obrani. Zapovijedanje snagama u napadu i{lo je preko zapovjedni{tva privremenih sastava OG Sjever (s. Sajkovi}), OG Sinj (u Sinju), OG [ibenik (u [ibeniku) i OG Zadar (u s. Poli~nik). Treba naglasiti da je i IZM ZP Split u Zadru tako|er bio u funkciji, i s njega se nadziralo i zapovijedalo sa OG Zadar i [ibenik. Sa snagama u obrani, koje su uglavnom ~inile postrojbe HVO-a, a od HV-a jedino 81. gb oko Bosanskog Grahova, zapovijedalo se sa IZM ZP Tomislavgrad u s. Vrba kod Glamo~a. HMDCDR; Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

68 domobranske pukovnije bila je na pravcu Vr~evo – Vinterinci – Vijenac – [opot zaposjedanje objekata selo Veljane, Raòvljeva glavica, Nadinski Vijenac i Benkovac. Zada}a 134. domobranske pukovnije (bez jedne bojne), bila je da zaposjedne Miranje Gornje i Vuk{i}, te nastavi napad prema selu Par~i}. Lijevo od ZP Split bile su Specijalne postrojbe MUP-a zaduène za provedbu operacije na op}em pravcu Velebit – Gra~ac, sa zada}om presijecanja prometnica koje su spajale Knin i Obrovac s Gra~acem. Zapovjednik skupine bio je general-pukovnik Mladen Marka~. Napad operativnih grupa Sjever, [ibenik i Zadar podràvalo je pet topni~ko-raketnih, odnosno topni~kih skupina sastavljenih od: 10. topni~ko-raketnog puka HVO-a, 14. topni~kog divizijuna, 20. haubi~kog divizijuna, dijela mje{ovitog topni~kog divizijuna 5. gardijske brigade HV-a i haubica 112. pje{a~ke brigade HV-a. Protuoklopni boj bio je obveza svih postrojbi od ustrojbenih sastava. Izuzetak je bio Protuoklopni odred koji je od 11. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna formiran za potrebe OG Zadar. Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina, zna~ajnih industrijskih postrojenja, va`nih prometnica i gradova [ibenika, Zadra i Biograda. Provodile su je ustrojbeni sastavi angaìranih snaga i 204. topni~ko-raketna brigada PZO-a. Teì{te inènjerijskog osiguranja operacije bilo je na izradi prolaza kroz minska polja. Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u Zadru i selu Sajkovi} u donjem Livanjskom polju. Zapovjednik zbornog podru~ja bio je general-pukovnik Ante Gotovina.169 Protivnik Zbornog podru~ja Split bio je Sjevernodalmatinski korpus SVK. Sjedi{te korpusa bilo je u Kninu. Korpus se sastojao od: 75. i 92. motorizirane brigade, 1. i 4. lake brigade, 2. i 3. pje{a~ke brigade, 7. mje{ovitog artiljerijskog puka, 7. mje{ovitog protuoklopnog artiljerijskog puka, 7. lakog artiljerijsko-raketnog puka i 7. pozadinske baze. Zapovjednik korpusa bio je general-major Slobodan Kova~evi}.170 Prema ratnom planu, zada}a korpusa bila je da u prvoj etapi operacije sprije~i prodor HV-a na pravcima: Zadar – Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ – Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na planini Velebit. U drugom dijelu operacije korpus je trebao prestrojiti snage i na odsjeku [ibenik – Biograd na moru izbiti na obalu Jadranskog mora i utvrditi dostignutu crtu. Za potporu je odre|ena 105. zrakoplovna brigada i zrakoplovstvo i protuzra~na obrana Vojske Republike Srpske.171 U odnosu na plan obrane iz velja~e 1995., do po~etka kolovoza stanje se zna~ajno promijenilo. Korpus nije dobio predvi|ena oja~anja od dvije brigade, a 2. kraji{ki korpus VRS koji je trebao ~uvati lijevi bok bio je razbijen, pa je pravac Knin – Bosansko Grahovo zatvoren formiranjem privremene takti~ke i bojne skupine. Korpus je u tom razdoblju oja~an s divizijunom topova 130 mm i baterijom SVLR Oganj. U sastavu korpusa bila je i 2. gardijska brigada Korpusa specijalnih jedinica SVK. Neposredno pred hrvatski napad brigada se povukla s Dinare u Knin. Osim nje, u {irem podru~ju Knina bio je i bataljun Vojne policije. Knin je bio sjedi{te i Glavnog {taba SVK i dijela njegovih podstoèrnih postrojba: 101. obavje{tajnog centra i 75. pozadinske baze.172

169 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napadnu operaciju. 170 HDA, RSK: Komanda 7. korpusa, DT br. 37-3 od 13. 2. 1995., Zapovest komandanta 7. korpusa za odbranu i ofanzivna dejstva Op. br. 1.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-202. 171 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995. 172 VSA MORH: G[ TO RSK, DT br. 947-2/1 od 27. 11. 1992., Knjiga pregleda mobilizacijskog razvoja jedinica Srpske vojske Republike Srpske Krajine; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 223, 239.

69 Provedba operacije Knin, politi~ki i vojni centar RSK, imao je velik moralni zna~aj i njegovo osloba|anje za hrvatske snage, ili uspje{na obrana za pobunjene Srbe, svakako je predstavljalo motiv daljnje borbe. Za Zborno podru~je Split bilo je logi~no da na Knin usmjeri najuspje{niji dio svog bojnog postroja, dvije gardijske brigade. Iako umorne od tek svr{enih bojeva za Bosansko Grahovo, ove su dvije brigade bile spremne za osloba|anje Knina, zada}e koja je na njihovom ratnom putu bila svakako posebna, a za 4. gardijsku brigadu i primjereno privo|enje kraju ratnog puta koji je po~eo ~etiri godine ranije upravo obranom dijelova sjeverne Dalmacije od prijetnji JNA i pobunjenih Srba iz Knina.173 Operacija je po~ela rano ujutro 4. kolovoza. Nakon topni~ke pripreme 7. gardijska brigada krenula je u napad prema Kninu na pravcu Risovac – Golubi}ko suvo polje – selo Kova~i}. Na njezinom pravcu napada bila je Tre}a borbena grupa (BG-3), privremena skupina sastavljena od raznih dijelova Sjevernodalmatinskog korpusa i postrojbi milicije RSK. Do kraja dana, uz gubitke od jednog poginulog, jednog nestalog i jednog ranjenog pripadnika, 7. gardijska brigada ovladala je dominantnim objektima Borova glava, Visibaba, Badanj i Pitomi vrh. Izvr{ila je dnevnu zada}u ~ime je omogu}ila uvo|enje 4. gardijske brigade u napad.174 Snage susjedne Operativne grupe Sinj tako|er su zabilje`ile pomak. Na pravcu Uni{ki doci – Uni{ta – Kijevo 126. domobranska pukovnija je ovladala Uni{tima i stvorila uvjete za napredovanje dolinom Peru~e prema Kijevu. Njezin lijevi susjed, 144. brigada spustila se s Vje{ti}a gore i ovladala podru~jem Brav~ev Dolac. Na pravcu Svilaja – Kozjak 6. domobranska pukovnija ovladala je objektom Lisina, {to je omogu}ilo uvo|enje i razvoj njezinih glavnih snaga. Do kraja dana pukovnija je probila crtu na tri pravca, ovladala Konjskom glavom, zaseocima Strunje i Luni}i i selom Gornji Baljci.175 Snage Operativne grupe [ibenik imale su pred sobom jednu od ja~ih postrojbi Sjevernodalmatinskog korpusa SVK, 75. motoriziranu brigadu i dio 2. pje{a~ke brigade.

173 Govore}i o problematiziranju pitanja koja je od gardijskih brigada (4. ili 7.) prva u{la u Knin, general Raki} smatra da “to je i nije formalno pitanje”, te da se tu “radi o nekoj vrsti presti`a”. No, kao svjedok i sudionik planiranja napada na Knin navodi sljede}e: “Nakon osloba|anja B. Grahova 4. gbr, koja je napadala na Grahovo desno od 7. gbr, tako se i zaokrenula i usmjerila u pravcu Knina na prijevoju Derala. Istodobno, 7. gbr koja je i{la lijevo od 4. gbr u smjeru B. Grahova, zaokrenula se i usmjerila prema Kninu na podru~ju Crvena zemlja. U to vrijeme nije bilo nikakve mogu}nosti za rotaciju ove dvije brigade, nego su ostale gdje su se i zatekle nakon osloba|anja B. Grahova. Na IZM ZP Split u Sajkovi}u, oba zapovjednika brigade (Ivan Korade i Damir Krsti~evi}) slo`ili su se da je najbolje tako i da se nastavi zajedni~ki napredovati prema Kninu. To je tako prihvatio i zapovjednik ZP Split. S obzirom na to, ~ini se ispravnim tuma~iti da je grad Knin oslobo|en zajedni~kim djelovanjem 4. i 7. gbr, upravo onako kao {to svjedo~i i fotografija dvojice zapovjednika na Kninskoj tvr|avi. Dakako, u tom smislu bilo je raznih prijedloga i varijanti, no to nije bilo vrijeme za bilo kakve formalne {pekulacije.” HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 174 SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 3112-03-T-95-134 od 4. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01- 95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 189- 190. 175 Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”.

70 Glavna zada}a OG [ibenik bilo je potiskivanje srpskih snaga, pa su zabiljeèni manji pomaci na crti: 142. domobranska pukovnija je tijekom dana probila crtu srpske obrane na dijelu od rijeke Krke do Drni{a; 15. domobranska pukovnija probila je crtu u podru~ju sela La{kovica, a 113. pje{a~ka brigada zabiljeìla je najve}i uspjeh, probila je crtu u cijelom podru~ju napada i na kraju dana dostigla crtu: Morpola~a – îsta Velika – La|evci – Sveti Bartul.176 Snage OG Zadar imale su pred sobom najbolju postrojbu Sjevernodalmatinskog korpusa, 92. motoriziranu brigadu i snage 3. pje{a~ke brigade, koje su branile prilaze Benkovcu.177 Na pravcu Miranje – Vuk{i} – Par~i} 134. domobranska pukovnija bez jedne bojne nije napravila pomaka.178 Manje pomake u napadu na podru~je Zemunika Gornjeg zabiljeìla je 7. domobranska pukovnija. Pukovnija je ujutro zaposjela crtu koju je dràla prije potpisivanja Zagreba~kog sporazuma, a potom je oslobodila zaseoke Gole{ i Bani}e i do{la pred Potkose.179 Na pravcu Paljuv – Smil~i} 112. brigada HV-a probila je crtu obrane protivni~kih snaga u podru~ju sela Pridraga.180 Snage na Velebitu, 2. bojna 9. gardijske brigade, oja~ana satnijom 7. domobranske pukovnije i 2. bojnom 134. domobranske pukovnije, napale su na pravcima Gornja Bukva – Modri}i i Bukovo ple}e – Tulove grede – Buànjkin vrh. Nakon jakog otpora srpskih snaga bojna je zauzela podru~je Dulibe – Tulove grede, {to je omogu}ilo kori{tenje prometnice Obrovac – Mali Alan – Sveti Rok.181 Tijekom no}i 4./5. kolovoza nije bilo daljnjeg pokretanja hrvatskih snaga prema Kninu, u kojem je politi~ki i vojni vrh RSK donosio odluke od sudbonosnog zna~aja za opstanak te paradràve. Za zaustavljanje hrvatskog napada prema Kninu iz pravca Bosanskog Grahova planiran je anga`man jednog bataljuna 75. motorizirane brigade ujutro 5. kolovoza. Na sjednici Vrhovnog savjeta obrane donesena je odluka o evakuaciji stanovni{tva iz Dalmacije i ju`nog dijela Like. Brzo se pokazalo da je ona zna~ila izvla~enje cjelokupnog stanovni{tva i vojske RSK, {to je vodilo u izravan slom. Kasno nave~er 4. kolovoza Glavni {tab SVK napustio je Knin i premjestio se u podru~je sela Srb.182 Sljede}eg dana, 5. kolovoza Sjevernodalmatinski korpus, kao prvi od svih operativnih sastava SVK, gotovo je prestao postojati. Na njega i njegovo djelovanje moè se primijeniti ocjena 6. domobranske pukovnije HV-a od 5. kolovoza, u kojoj se konstatira da protivnik “vi{e i ne postoji, odnosno aktivnosti

176 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. 177 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 196-197, 201. 178 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e do 12.00 sati; SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e. 179 MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/01, Ur. br. 8312-01-95-443 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e. 180 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e. 181 SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od 11. 8. 1995., Izvje{}e. 182 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 178-182.

71 vi{e i ne postoje, a ostaci neprijatelja u vidu pojedinaca i grupa, vi{e-manje organizirane, ne postoje kao skupni neprijatelj”.183 Ujutro 5. kolovoza nastavljen je napad hrvatskih snaga. Po drugi put u nepunih desetak dana ZP Split je ponovilo uspje{an recept iz borbi za Bosansko Grahovo, koje je zauzeto paralelnim djelovanjem 4. i 7. gardijske brigade HV-a. Pravac prema Strmici zatvarala je Tre}a takti~ka grupa Sjevernodalmatinskog korpusa SVK koja se po~ela raspadati prethodne no}i. êtvrta gardijska brigada ovladala je Golubi}em, Vrpoljem i Kninskim poljem, izbila na Debelo brdo s kojeg je osigurala lijevi bok snaga 7. gardijske brigade na podru~ju Biskupije. Ve}e borbe brigada je imala u predjelu Golubi}, selo Radijevci i selo O~estovo.184 Na pravcu napada 7. gardijske brigade nije bilo zna~ajnog otpora i ona je “uz minimalne gubitke” oko 11 sati u{la u Knin.185 Osloba|anje Knina bilo je glavni doga|aj na rati{tu, ne samo 5. kolovoza, nego i tijekom cijele operacije. Za organizaciju ìvota i garnizonske slu`be u gradu predsjednik RH F. Tu|man je istog dana zapovjednikom Zbornog mjesta Knin imenovao pri~uvnog generala Ivana êrmaka.186 Dan kasnije predsjednik Tu|man je posjetio Knin. U njegovoj su pratnji bili predsjednik Sabora RH dr. Nedjeljko Mihanovi} te ministri vanjskih poslova, obrane i unutarnjih poslova Mate Grani}, Gojko [u{ak i Ivan Jarnjak. Osloba|anje Knina kao sredi{ta srpske pobune u Republici Hrvatskoj imalo je veliko simboli~ko zna~enje, jer je time srpska pobuna u Hrvatskoj bila slomljena. Tu|manov dolazak u Knin simboli~ki je ozna~io politi~ki kraj srpske paradràve u Hrvatskoj i po~etak uspostavljanja suvereniteta Republike Hrvatske nad podru~jem oslobo|enim u “Oluji”.187 Operativna grupa Sinj je sa 126. domobranskom pukovnijom HV-a, 144. brigadom HV- a i 6. domobranskom pukovnijom HV-a ovladala podru~jem Pola~e i Kozjaka i tako izvr{ila zada}u postavljenu u zapovijedi za napad. Skupina je oslobodila poznata hrvatska upori{ta iz 1991., sela Kijevo i Vrliku.188 Velike borbe nisu zabiljeène, jer su se u no}i 4./5. kolovoza snage 1. lake brigade izvukle u Pola~u (Sivo brdo), gdje su se raspale, a ostaci su odstupili prema Kninu i dalje prema Lici.189 Na pravcu napada OG [ibenik ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje 75. motorizirane brigade SVK pravcem Brljan – Pa|ene – Srb – Bosanski Petrovac.190 Do 20 sati 113. brigada HV-a bila je na crti: @a`vi} – Bribirska glavica – Bribirske Mostine sa zada}om ovladavanja

183 MORH, GSHV: Vojna po{ta 8311 Split, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8311-01-01/95-464 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e. 184 SVA MORH, ZZPS: ZZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH, 4. gbr: 4. gbr, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1114-01-02-95-371 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192. 185 SVA MORH, ZZPS: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/05, Ur. br. 1080-01-95-138 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba provedenih napadnih djelovanja 7. GBR tijekom izvo|enja napadne operacije “Oluja”; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. 186 MORH, GSHV: Republika Hrvatska, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388/2 od 5. 8. 1995., Odluka. 187 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 80; MORH, GSHV: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 3112-03-T-95-136 od 6. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 188 SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. 189 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192-193. 190 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 193-194.

72 Poli~nikom i \evrskama; 15. domobranska pukovnija bila je na crti Va~ani – Brati{kovci i Smrdelji sa zada}om ovladavanja Kistanjama, a 142. domobranska pukovnija je nakon osloba|anja Drni{a s dijelom snaga izbila u selo Siveri} i napredovala prema selu Zvjerinac i selu Vrbnik, budu}i da je ovladala Velikom Prominom. Ostalim snagama pukovnija je iz {ireg podru~ja Oklaja napredovala prema Maloj Promini i selu Lukar u cilju spajanja u Vrbniku sa snagama koje napreduju iz Siveri}a.191 Na pravcu napredovanja OG Zadar nije bilo organiziranog otpora. Tre}a pje{a~ka brigada SVK se u rano jutro 5. kolovoza po~ela povla~iti prema Srbu. Nakon njezinog izvla~enja ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje i 92. motorizirane brigade prema Srbu.192 Snage 7. domobranske pukovnije HV-a oslobodile su Zemunik Gornji, Biljane Donje, [kabrnju, Nadin i nave~er su u{le u oslobo|eni Benkovac;193 112. brigada HV-a oslobodila je selo Smil~i} i nastavila napredovanje prema Debelom Brdu,194 a na kraju dana u{la je u Karin – Debelo Brdo – Biljane Gornje.195 Druga bojna 9. gardijske brigade HV-a dosegla je crtu Golovro – Pe}ica, a dio snaga se tijekom no}i spustio u Obrovac.196 Osloba|anje Knina 5. kolovoza ubrzalo je rasulo Sjevernodalmatinskog korpusa koje je zapo~elo prethodne no}i. Gotovo da se moè re}i da je korpus tada “dokraj~en”, iako su se njegovi dijelovi toga dana jo{ uvijek nalazili na teritoriju RH uz granicu s BiH, na dijelu od D. Ti{kovca do èljezni~ke stanice Una kod Martin Broda. No, u izvje{}u o provedbi operacije Glavni stoèr HV-a zamjerio je ZP Split da je dva dana bilo u zastoju zbog slavlja.197 Nasuprot tome je mi{ljenje da je spomenuto izvje{}e rezultat neupu}enosti u doga|aje oko Knina i u samom Kninu, odnosno da je operativna pauza u djelovanju postrojbi ZP Split oko Knina napravljena iz sigurnosnih razloga, zbog priprema za dolazak predsjednika Republike Hrvatske dr. F. Tu|mana 6. kolovoza u Knin. Tako se navodi da je za ve}inu postrojbi ZP Split koje su se nalazile oko Obrovca, Benkovca, Kistanja, Drni{a i Vrlike 6. kolovoza protekao u “pretresu i ~i{}enju oslobo|enog prostora”, kako bi ga u punom smislu rije~i u~inile slobodnim i osigurale od mogu}ih iznena|enja. Istoga dana je 2. bojna 9. gardijske brigade HV-a, zajedno s 1. hrvatskim gardijskim zdrugom i ATG vodom 72. bojne vojne policije, ovladala Mu{kovcem i Ka{tel @egarskim.198

191 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995., Izvje{}e PD slu`be; ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-269 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e. 192 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu,196-201. 193 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995., Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, 7. dp: VP 8312 Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 8312-05-95-73 od 10. 8. 1995., Izvje{}e o akciji “Oluja”. 194 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e. 195 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995., Izvje{}e PD slu`be. 196 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995., Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od 11. 8. 1995., Izvje{}e. 197 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o provedenoj operaciji “Oluja”. 198 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. General R. Raki} napominje da je 1. HGZ, koji je bio u pri~uvi sa

73 Nakon odlaska predsjednika RH iz Knina, zapovjednik ZP Split odredio je postrojbe koje }e s komunikacije Otri}-Gra~ac djelovati u smjeru Srba do granice izme|u RH i BiH. Tijekom 7. kolovoza obavljene su pripreme za izlazak na dràvnu granicu sa snagama 4. i 7. gardijske brigade, 2. bojne 9. gardijske brigade i 1. hrvatskog gardijskog zdruga.199 Nakon {to su dovedene na po~etne poloàje, postrojbe su izvr{ile izvi|anje i dogovorile me|usobno djelovanje, kako bi sljede}i dan mogle uspje{no obaviti dobivenu zada}u. Zapovjednik i dio zapovjedni{tva ZP Split preselili su se nakon spomenute operativne pauze u sjevernu vojarnu u Kninu, odakle su zapovijedali i pratili tijek borbenih djelovanja 8. kolovoza. Spomenute snage 8. kolovoza izvr{ile su postavljenu zada}u i postavile obranu na crti: Kuk – Biljeg – Rodi}a ple}ina – Li~ka Kaldrma – Dolovi – Bosanski Osredci – Begluci. U dnevnom izvje{}u za Glavni stoèr HV-a Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split napisalo je: “Ovim je ZP Split izvr{ilo u cijelosti (100%) sve dobivene zada}e za napadna bojna djelovanja.”200

Hrvatski vojnici, Knin, 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Josip Bistrovi})

zada}om intervencije na smjerovima boji{nice snaga u obrani ili snaga u napadu (ovisno o potrebi), odlukom zapovjednika ZP Split 6. kolovoza preba~en helikopterima s Livanjskog polja u podru~je s. Rovanjska (kod Masleni~kog mosta) i dobio zada}u u napadu na smjeru Obrovac – Ka{tel @egarski. HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 199 SVA MORH, ZZP Split: ZP Split, IZM Sajkovi}, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-348 od 7. 8. 1995., Zapovijed. 200 SVA MORH, GSHV: ZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-47 od 8. 8. 1995., Izvje{}e.

74 Zaklju~ak Od svih operativnih sastava HV-a, Zborno podru~je Split imalo je najvi{e bojnog iskustva. Ono je tek u drugoj polovici 1993. u{lo u razdoblje relativnog mira. Krajem 1994. ponovno je angaìrano u borbama na Dinari i Livanjskom polju, pa je Oluja bila samo jedna u nizu operacija, dodu{e najzahtjevnija. Glavna snaga bile su dvije gardijske brigade (4. i 7.) koje su tada bile me|u najkvalitetnijim dijelom profesionalnog postroja hrvatskih oruànih snaga. Ove brigade su i dobile glavnu zada}u, koja je olak{ana bojnim rasporedom Sjevernodalmatinskog korpusa SVK. Na pravcu napada ovih brigada SVK je imala dvije skupine formirane od razli~itih postrojbi koje ni u kojem pogledu nisu bile ravnopravan protivnik hrvatskim snagama. To je bio samo jedan od problema Sjevernodalmatinskog korpusa. On je doslovno pred Oluju dobio novog zapovjednika – generala Kova~evi}a, koji je doveden iz Beograda s du`nosti na~elnika oklopno-mehaniziranih postrojbi u General{tabu Vojske Jugoslavije. M. Sekuli} tvrdi da nije stigao ni upoznati zapovjednike podre|enih postrojbi, no da ga to ne osloba|a od odgovornosti. Prema istom izvoru, Kova~evi} nije organizirao rad zapovjedni{tva, a na~elnika stoèra poslao je da zapovijeda jednom borbenom skupinom umjesto da ga zadrì u Zapovjedni{tvu korpusa.201 Odluka Vrhovnog savjeta obrane RSK o “skra}ivanju” fronta, odnosno povla~enju iz Knina, bila je “to~ka na i” lo{eg rada Zapovjedni{tva Sjevernodalmatinskog korpusa.202 ZP Split je stoga prvu etapu operacije napravilo vrlo brzo i bez o~ekivanog ve}eg naprezanja. No, o nastavku djelovanja ZP Split u operaciji, u izvje{}u naslovljenom na predsjednika Republike Hrvatske, na~elnik Glavnog stoèra HV-a je napisao: “U drugoj fazi, fazi iskori{tavanja proboja, snage ZP Split koje su mogle prije}i ~ak i u gonjenje, zbog neuvjetovanog i zaustavljenog napada glavnih snaga u trajanju od 2 dana te neistinitog izvje{}ivanja o dostignutoj crti, nisu izvr{ile pravovremeno odsijecanje komunikacija ~ime je neprijatelj uspio izvu}i znatan dio borbene tehnike 7. kninskog i 15. li~kog korpusa”.203 Prema tom izvje{}u, snage ZP Split na dràvnu granicu izbile su 8. kolovoza 1995., dva dana kasnije nego {to su to objektivno mogle. General Rajko Raki} izvje{}e drì nekorektnim, navode}i da je na~in na koji je postupio zapovjednik ZP Split bio opravdan i da je njegovo rje{enje bilo bolje za sve, a u prilog tome isti~e ~injenicu da predsjednik na tako “tendenciozno izvje{}e nije ni reagirao”.204 Prema podacima iz ra{~lambe od 15. kolovoza 1995., u operaciji je ZP Split imalo 5 poginulih i 21 ranjenog pripadnika.205

201 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-189. 202 U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon pada Knina i Gra~aca 5. kolovoza zapovjednik SVK general Mile Mrk{i} i zapovjednik 7. dalmatinskog korpusa SVK Kova~evi} bili prisiljeni na suo~avanje i dono{enje te{ke odluke: potpuno se povu}i iz d`epa Benkovac-Obrovac-Kistanje ili se suo~iti s porazom i uni{tenjem ili predajom ~itavog 7. korpusa. Dakako, odabrali su povla~enje, zajedno sa srpskim stanovni{tvom. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371-372. 203 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o provedenoj operaciji “Oluja”. 204 HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 205 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. U knjizi generala Gotovine na temelju podataka na~elnika sanitetske slu`be zapovjedni{tva ZP Split navodi se 20 poginulih, 47 te`e i 141 lak{e ranjenih te 1 nestali, za razdoblje od 4. do 12. kolovoza 1995. godine (Usp. A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 187). No, tu su vjerojatno ubrojani i poginuli pripadnici 141. brigade na prijevoju Derala 12. kolovoza 1995., dakle ~etiri dana nakon {to je Oluja slu`beno zavr{ena i za ZP Split.

75 SPECIJALNE POSTROJBE MUP-A RH U OLUJI

nage Specijalne policije MUP-a nalazile su se na Velebitu od 1992. godine. Do po~etka Oluje imale su dovoljno vremena da se prilagode ìvotu u planinskim uvjetima, koji su Sponekad bili na granici izdr`ljivosti. Borave}i na ovom prostoru Specijalna policija je dobro upoznala rute kretanja i bojni raspored srpskih snaga u li~koj dolini i stekla dovoljno kondicije i specifi~nog borbenog iskustva. To su bili i glavni razlozi za odluku Glavnog stoèra HV-a da se snage Specijalne policije angaìraju u akciji Oluja s polaznog poloàja na Velebitu kako bi presjekle prometnicu Medak-Gra~ac i oslobodile sjeverno podno`je Velebita (Sveti Rok, Lovinac) te se spojile sa snagama HV-a u Li~kom Ribniku. Prethodno je trebalo presje}i prometnicu Gra~ac-Obrovac, ovladati dominantnim to~kama na Velebitu iznad Obrovca, napose komunikacijskim centrom na ]elavcu koji je bio glavno ~vori{te veze srpskih snaga. U nastavku operacije ciljevi Specijalnih postrojbi MUP-a RH bili su ovladavanje strate{kim raskri`jem putova u Otri}u i spajanje sa snagama HV-a, te prodor prema me|unarodno priznatoj dràvnoj granici RH s BiH na podru~ju Donjega i Gornjega Lapca i Bori}evca, odnosno Kulen Vakufa.206 Skupne snage Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini od 3100 pripadnika, u Oluji su imale namjensku zada}u u prostoru izme|u ZP Split i ZP Gospi}, a bile su izravno podre|ene na~elniku Glavnog stoèra HV-a. Zapovjednik tih snaga bio je general-pukovnik Mladen Marka~. Prvoga dana operacije, u 5 sati 4. kolovoza, skupne snage Specijalne policije MUP-a RH krenule su sa svojih poloàja na vrhovima Velebita: od Ivinih vodica i Svetoga brda na zapadu do Bukve i predjela Tulovih greda na isto~noj strani Velebita, s glavnim i pomo}nim pravcima bojevog djelovanja prema srpskim snagama utvr|enim na Malom Alanu i u dubini sjevernoga velebitskog podno`ja, te na prometnici Medak – Sveti Rok – Gra~ac – Obrovac. Na po~etne poloàje snage Specijalne policije uvedene su tajno (pje{ice), sa svom potrebnom logisti~kom i medicinskom potporom, {to govori o visokom stupnju motivacije i organizacije, te izdr`ljivosti i stege koja je vladala u postrojbama Specijalne policije. Posebnu je vje{tinu iziskivalo tajno uvo|enje i raspore|ivanje snaga raketno-topni~ke potpore, ja~ine {est minobaca~kih bitnica 120 mm, divizijuna VRL 128 mm i drugih raketno-topni~kih oru`ja s potrebnom koli~inom streljiva. Srpske snage na svim poloàjima na velebitskoj boji{nici bile su u najvi{em stupnju pripravnosti pa su neposredno nakon 5 sati zapo~ele sa èstokom raketno-topni~kom paljbom po poloàjima hrvatskih specijalaca, koji su se primaknuli njihovom prvom borbenom redu. Nakon te{kih i iscrpljuju}ih borbi, Specijalne postrojbe probile su obrambenu crtu koju su branile snage 4. lake brigade i dijelovi 9. motorizirane brigade Li~kog korpusa SVK. Laka brigada izgubila je prve poloàje i odba~ena je na crtu O{~enica – Boli~ – Osmatra~nica. Oko 13 sati Specijalna policija je preotela 9. motoriziranoj brigadi prvu strate{ku to~ku na Velebitu

206 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

76 – prijevoj Mali Alan, a oko 17 sati i selo Sveti Rok.207 Potom je prije spu{tanja no}i (oko 20 sati) stavila pod nadzor prometnicu Medak – Sv. Rok, na dijelu do Ri~ica. Na pravcu Mali Alan – ]elavac Specijalna policija stigla je do podru~ja Malih i Velikih @uljina, gdje je sve do 21 sat imala izniman otpor.208 Bojeva djelovanja Specijalne policije toga dana prestala su u 22 sata, kada su se postrojbe preustrojile za obranu dostignutih crta, a glavnina snaga je pod jakom straàrskom slu`bom otpo~inula u terenskim uvjetima sve do 5 sati sljede}ega dana. Prvoga dana operacije poginulo je pet specijalaca, a vi{e od 30 je lak{e ili teè ranjeno (dio njih je dehidrirao zbog nedostatka dovoljne koli~ine pitke vode). @rtve bi bile i ve}e da na prvoj crti boji{nice nisu bili i pripadnici kirur{ko-anesteziolo{ke ekipe, koji su ranjenima odmah pruìli neophodnu medicinsku pomo}. Valja napomenuti da je jedna satnija pripadnika Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave Karlovac, rodom iz Slunja i okolice, bila pridodana 1. gardijskoj brigadi HV-a na pravcu Pla{ki – Saborsko – Slunj. Tijekom operacije imali su dva ranjena pripadnika.209 Nakon gubitka poloàja na Velebitu dio 9. motorizirane brigade SVK po~eo je napu{tanje i drugih pravaca s ciljem da se osigura izvla~enje prema Udbini, jer je prometnica Medak – Gra~ac bila presje~ena. U pono} 4./5. kolovoza Glavni stoèr HV-a zapovjedio je da Specijalne postrojbe MUP-a RH “energi~nim napadom i manevrom snaga” zauzmu Gra~ac.210 Hrvatski napad prema Gra~acu Glavni {tab SVK planirao je zaustaviti ujutro 5. kolovoza angaìranjem dijela 2. gardijske brigade Korpusa specijalnih jedinica, a kasnije dovo|enjem po jednog bataljuna 92. motorizirane i 4. lake brigade.211 No, u prijepodnevnim satima (oko 10,30 sati) 5. kolovoza Specijalna policija oslobodila je podvelebitsko selo Lovinac, presjekla prometnicu Gospi} – Gra~ac i oko 11,15 sati u{la u Gra~ac. Nakon ulaska u Gra~ac nastavljen je napad pravcem Gra~ac – ôlovac – Brezi}. Time je policija operaciju nastavila na podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Gospi}, odnosno Li~kom boji{tu.212 Na svojoj zapadnoj boji{nici Specijalna policija je oko 20 sati oslobodila Medak, a potom se oko 21,30 sati na podru~ju Li~kog Ribnika spojila sa snagama ZP Gospi}. Bojeva djelovanja i prodor snaga Specijalne policije, koje su toga dana imale jednog poginulog, 12 te{ko ranjenih i pet ozlije|enih pripadnika, zaustavljeni su u 23 sata radi odmora.213 S obzirom na tako povoljan rasplet bojevog djevovanja na velebitskoj boji{nici, na~elnik GSHV-a general Zvonimir êrvenko zapovjedio je da se dvije bojne Specijalne policije upute u neprijateljsku dubinu radi sprje~avanja pregrupiranja i mogu}eg protuudara neprijatelja. Jedna je upu}ena u pravcu raskri`ja u selu Bruvno (kriànje ceste od Gra~aca prema Udbini

207 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je najve}i uspjeh hrvatskih snaga 4. kolovoza bio na Velebitu i u sjevernoj Dalmaciji. Isti~e se da je brzina napredovanja specijalnih snaga MUP-a bila tolika da nije ostavila nimalo vremena 9. motoriziranoj brigadi SVK-a za pregrupiranje i konsolidiranje svoje obrane. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis, Washington, DC 20505, May 2002, 371. 208 MUP, Zapovjedni{tvo od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06- 05/01-95-381 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; HMDCDR: @eljko SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 209 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 210 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed. 211 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 181, 201, 204-205, 223-224. 212 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 213 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.

77 i Gornjem i Donjem Lapcu), a druga je oko 22 sata pje{ice po{la prema selu Otri} i strate{kom raskri`ju cesta za Knin, Srb i Gra~ac. Sljede}ega jutra oko 7 sati (6. kolovoza) Specijalna policija MUP-a RH ovladala je raskri`jem u selu Bruvno, a par sati kasnije Malovanom i raskri`jem u selu Otri} (oko 11 sati).214 Toga dana teè su ranjena dva, a teè ozlije|ena tri pripadnika Specijalne policije.215 Na temelju zapovijedi na~elnika GSHV-a o nastavku bojevih djelovanja s ciljem eksploatiranja postignutog uspjeha, Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produìti napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.216 Tako je oko 9,30 sati ujutro 7. kolovoza, Specijalna policija MUP-a RH oslobodila selo Mazin na cesti prema Gornjem i Donjem Lapcu i nastavila napredovanje prema spomenutim mjestima, kojima je ovladala u poslijepodnevnim satima (oko 13 sati Gornjim, a oko 14 sati Donjim Lapcem). Istodobno su stupile u kontakt s tamo nazo~nim snagama UN-a. Tako|er na pravcu Gra~ac – Otri}, u mjestu Otri}, oko 14,30 sati ostvaren je takti~ki dodir sa snagama 4. gardijske brigade ZP Split, a s postrojbama ZP Gospi} Specijalna policija se spojila oko 15 sati u Udbini i oko 19,30 sati u Donjem Lapcu. Snagama ja~ine jedne bojne Specijalna policija je oko 16,30 sati krenula iz Gornjega Lapca u pravcu Bori~evca i Kulen Vakufa, i do 19 sati ovladala otpornim to~kama na dràvnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.217 U svom djelovanju 7. kolovoza Specijalna policija imala je dva teè ozlije|ena pripadnika. Toga dana prestale su bojeve aktivnosti i najve}i dio angaìranih snaga Specijalne policije zapo~eo je s no}nim odmorom uz ~uvanje dostignutih poloàja uz dràvnu granicu, po kojima je, kao i po selu Bori~evac, neprijatelj neprestano djelovao raketno-topni~kim sredstvima iz susjedne BiH. Sljede}ega dana, 8. kolovoza 1995., postrojbe temeljne policije u{le su u Gornji Lapac, Donji Lapac i Udbinu, radi ~uvanja javnoga reda i mira i sprje~avanja drugih kr{enja zakona RH. No, i toga dana ranjena su dva, a ozlije|eno je nekoliko pripadnika Specijalne policije. Dostignute crte prema granici s BiH snage Specijalne policije predale su snagama HV-a 9. kolovoza 1995. godine. U poslijepodnevnim satima toga dana glavnina snaga Specijalne policije upu}ena je na vi{ednevni odmor u svoja sjedi{ta diljem Republike Hrvatske.218

Zaklju~ak Kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki odradila svoj dio zada}e, skupne snage Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini oja~ane lako juri{ne brigade, dale su iznimno zna~ajan prilog u Oluji. Pripadnici Specijalne policije pre{li su, doslovce “s noge na nogu”, vi{e od 150 kilometara i oslobodili vi{e gradova i naselja na okupiranom podru~ju RH, nose}i na le|ima sve {to je trebalo za pre`ivjeti i ratovati u iznimno te{kim uvjetima kakvi su na Velebitu. U izvr{avanju zada}a Specijalna policija imala je ukupno {est poginulih i oko 60 ranjenih i ozlije|enih pripadnika.219

214 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 258 od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95- 02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995. Izvje{}e; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 215 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 216 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed. 217 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 218 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 219 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.

78 Specijalne postrojbe MUP-a RH

79 Specijalne postrojbe MUP-a RH

80 ZBORNO PODRU^JE GOSPI]

borno podru~je Gospi} u operaciji Oluja imalo je zada}u da uz potporu HRZ-a razbije i presje~e snage Li~kog korpusa u {irem podru~ju Plitvi~kih jezera te da se na crti ZKoreni~ka kapela – Trà~ka Ra{tela spoji sa snagama 5. korpusa ABiH. Za provedbu zada}e Zborno podru~je je oja~ano podstoèrnim postrojbama Glavnog stoèra HV-a: 1. gardijskom brigadom i satnijom 50. bojne ABKO i 150. brigadom HV-a iz ZP Zagreb.220 Predvi|ene specijalne postrojbe MUP-a Policijskih uprava rije~ko-senjske i istarske nisu podre|ene Zapovjedni{tvu ZP Gospi}. Ono je samo s Policijskom upravom li~ko-senjskom koordiniralo djelovanje oko uporabe Civilne za{tite na zbrinjavanju stoke na oslobo|enim podru~jima.221 Zapovjedni{tvo ZP planiralo je da u prvoj etapi operacije snagama 138. i 133. domobranske pukovnije prodre na pravcu Glibodol – Saborsko – Dre`nik Grad, ovlada podru~jem Saborskog i brdom Pavlovac i omogu}i uvo|enje 1. gardijske brigade na pravac Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko – Dre`nik Grad – Sadilovac. Snagama 128. brigade i 154. domobranske pukovnije planiralo se razbiti srpske snage na pravcu ânak – Korenica, ovladati podru~jem selo Homolje – Homolja~ki Klanac i tako stvoriti povoljne uvjete za uvo|enje 8. domobranske pukovnije na pravcu Homoljac – ûji}a Kr~evine – Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo. S 9. gardijskom brigadom, 118. domobranskom pukovnijom i 3. bojnom 111. pje{a~ke brigade plan je bio razbiti protivnika na pravcu Peru{i~ka Kosa – Ljubovo, ovladati Ljubovom, odbaciti srpske snage od Li~kog Osika i Gospi}a i prije}i u obranu na crti Po~itelj – Barlete – Svra~kovo Selo – Buni}. Nakon toga trebalo je prestrojiti snage i dràti glavninu 9. gardijske brigade HV-a u pri~uvi ZP i spremnosti za ovladavanjem {irim prostorom Korenice ili Krbavskog polja. U drugoj etapi operacije planiran je nastavak napada i razbijanje srpskih snaga, spajanje glavnih snaga sa snagama 5. korpusa ABiH, a pomo}nim snagama okruìti protivnika i prisiliti ga na bezuvjetnu predaju ili ga uni{titi. Nakon spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH trebalo je osloboditi prostor Like sjeverno od crte Gospi} – Korenica, prestrojiti snage i osloboditi cjelokupno podru~je Like, izbiti na dràvnu granicu i na crti Plje{ivica – Panos prije}i u obranu. Za topni~ku potporu formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od topni{tva 12. topni~kog divizijuna i 1. gardijske i 9. brigade. Zada}a topni~kih skupina bila je potpora na pravcima Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik – dràvna granica, ânak – Homolja~ko polje – Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo i Li~ki Osik – Ljubovo – Buni}. Brigadno i pukovnijsko

220 ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 221 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”. Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475.

81 topni{tvo djelovalo je na pravcima napada mati~nih postrojba, odnosno na pravcima napada postrojbi kojima su bile pridodane. Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim oja~anjima. Formirana su tri protuoklopna odreda i jedna protuoklopna satnija. Prvi protuoklopni odred formiran je od protuoklopnog raketnog topni{tva 1. gardijske brigade za protuoklopni boj na pravcu Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik Grad. Drugi je formiran od bitnice protuoklopnih topova 100 mm 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za protuoklopni boj na pravcu ânak – Homolja~ko polje – Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo. Tre}i protuoklopni odred formiran je od sredstava 111. pje{a~ke brigade i bitnice protuoklopnih topova 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za protuoklopni boj na pravcu Begluk – Bilaj – Li~ki Osik. Protuoklopna satnija je formirana iz sastava 9. gardijske brigade i bila je pri~uva zbornog podru~ja. Od dva dodijeljena helikoptera Mi-24 formiran je helikopterski protuoklopni odred. Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina, oklopni{tva, zapovjednih mjesta, zna~ajnih industrijskih postrojenja, zra~ne luke i va`nih prometnica. Provodile su je ustrojbeni sastavi angaìranih snaga i 203. topni~ko-raketna brigada PZO-a. Teì{te inènjerijskog osiguranja operacije bilo je na osiguranju kretanja i manevra, zaprje~avanju dostignutih crta i odbijanju protunapada protivnika. Zapovjedno mjesto Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Gospi}u, a Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u selima Lipice i Obu}ine. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je stoèrni brigadir Mirko Norac.222 Pred snagama ZP Gospi} bile su protivni~ke snage Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa bilo je u Korenici. Korpus se sastojao od: 9. motorizirane brigade, 18., 50. i 70. pje{a~ke brigade, 103. lake brigade, 37. pje{a~kog bataljuna, 15. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna, 15. mje{ovitog protuoklopnog artiljerijskog divizijuna i 81. pozadinske baze. Zapovjednik korpusa bio je general-major Stevan [evo.223 Zada}a korpusa bila je da na pravcima Ogulin – Pla{ki – Plitvi~ka Jezera; Oto~ac – Vrhovine – Korenica; Peru{i} – Buni} – Udbina i Gospi} – Medak – Gra~ac, sprije~i dublje prodore i bo~na djelovanja HV-a za koje je dràno da im je namjera da ovladaju Kapelom, Velebitom i Novim Li~kim Osikom. U drugoj etapi operacije planiran je prelazak u napad i uni{tenje uklinjenih snaga HV-a. Potporu korpusu pruàla je Artiljerijska skupina SVLR 262 mm Orkan Glavnog {taba te ratno zrakoplovstvo i protuzra~na obrana SVK.224

Provedba operacije Napad 138. domobranske pukovnije s 1. bojnom 1. gardijske brigade po~eo je ujutro 4. kolovoza na pravcima od Dubrave preko Dangube – Osmagina brda na Veliki Lisac i uz prometnicu Glibodol – Glibodolski Kri` – `eljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. Uz `ilav otpor dijelova 70. pje{a~ke brigade SVK, pukovnija je presjekla prometnicu Dabar – Li~ka Jesenica

222 Zap. ZP Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27 od 8. 7. 1995., Zapovijed za napadaj; Zap. ZP Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27/1 od 3. 8. 1995., Zapovijed za napadaj (dopuna); ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 223 VSA MORH: Vojna po{ta 9065 Korenica, Str. pov. br. 546-1 od 12. 6. 1995., Dogradnja jedinica 15. K, nare|enje; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-214. 224 Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.

82 i osvojila dominantne objekte Danguba, Konjska Glava, Osmagino brdo i Mala Kapela.225 Nakon uvo|enja u boj 1. gardijska brigada je probila srpsku crtu obrane i do spu{tanja no}i izbila na crtu Podgradak – Glibodolski kri` – Potkapela.226 Na pravcu Letinac – Dabar – Vrhovine napadale su glavne snage 133. domobranske pukovnije a pomo}ne na pravcu Sinac – Zalu`nica – Crni Tavan. Pukovnija je imala zada}u razbiti srpske snage na pravcu napada, zauzeti dominantne uzvisine i dovesti u okruènje srpske snage u {irem podru~ju Dabra, Glavaca i Doljana.227 Na njezinom pravcu napada bila je 50. pje{a~ka brigada s manjim snagama 103. pje{a~ke brigade SVK.228 Na glavnom pravcu napada pukovnija je s jednom bojnom stavila pod nadzor selo Dabar, no druga bojna je zaustavljena na otpornoj to~ki Budimka. Na pomo}nom pravcu pukovnija je u{la u selo Zalu`nica, gdje je uz gubitke zaustavljena. Prilikom povla~enja postrojba je u{la u minsko polje u kojem je poginulo i ranjeno nekoliko pripadnika. Ukupno je imala 15 mrtvih i 46 ranjenih “{to je rezultiralo neuspjehom akcije”.229 Do ve~eri 4. kolovoza usprkos jakom otporu srpskih snaga na objektima Cicer i Mali Cicer 128. brigada je oslobodila selo Trnavac, izbila na Homolja~ko polje i na pravcu Homolja~ki Klanac – Pogledalo presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Za za{titu lijevog bloka angaìrana je 3. bojna 8. domobranske pukovnije. Bojna je na pravcu Stipanov Gri~ – Hini}i – Boì}a brdo presjekla prometnicu Vrhovine – Turjanski.230 Najteì dio zada}e 9. gardijska brigada HV-a imala je u prvom danu operacije. Pred njom je bila solidna 18. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Deveta gardijska je napala na pravcu Peru{i}a Kosa – Ljubovo i ovladala objektima Trla i ûkovac. Nakon ja~eg srpskog otpora na podru~ju Tepsija i Gri~i u boj je uvedeno oja~anje, bojna 118. domobranske pukovnije. Brigada je do ve~eri osvojila otpornu to~ku Repetitor i izbila na crtu Kriva Glava – Stani}i – ûkovac.231 Osloba|anje {ireg podru~ja Novog Li~kog Osika bila je zada}a glavnih snaga 118. domobranske pukovnije i 111. pje{a~ke brigade HV-a. Ispred njih su bili dijelovi 18. pje{a~ke brigade SVK.232 Pukovnija je napala na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdari i Bukovac – Lisina – [iroka Kula. “Po probijanju crte obrane neprijatelja nai{lo se na vrlo jak otpor. Rje{avaju}i neposredno nastali problem na prostoru Bukovca poginuo je zapovjednik pukovnije brigadir Ivan âni}. Prvog dana pukovnija je usprkos jakom otporu neprijatelja

225 SVA MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu. 226 ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 227 ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 228 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 209-210. 229 MORH, GSHV: 133. dp, Kl. 80-01/95-01/01, ur. br. 2155-03-95-25 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba akcije “Oluja”. 230 ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 231 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 232 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205-206

83 probila crtu obrane na oba smjera i do ve~ernjih sati izbila na crtu Podovi – Varo{ina – Vujatovo brdo”.233 Uz topni~ku i tenkovsku potporu 111. pje{a~ka brigada je s jednom bojnom napala na pravcu Stari Budak – Novoselija – Zubar. Do kraja dana brigada je probila prvu crtu srpske obrane i dospjela do crte Urija – Nik{i} – Rujnica – Novoselija. O ja~ini borbi govori podatak o pet poginulih (me|u kojima je i zapovjednik bojne) i 29 ranjenih pripadnika brigade.234 U prvom danu operacije ZP Gospi} nije postiglo sve postavljene zadatke. Napad je izveden na osam pravaca s osam brigada i pukovnija. Li~ki korpus SVK je napad o~ekivao, tako da je ~imbenik iznena|enja izostao, no nije uspio izdràti napad na toliko pravaca. Najja~i otpor korpus je pruìo na podru~ju Ljubova, Novog Li~kog Osika i oko Oto~ca. Na podru~ju Zalu`nice kod Vrhovina uspio je zadràti napad bojne 133. domobranske pukovnije HV-a, dok je na ostalim pravcima crta probijena. Tempo napredovanja HV-a bio je ne{to sporiji od predvi|enog, zbog jakog otpora na pravcu napada 1. gardijske brigade Glibodol – Li~ka Jesenica. Ipak je do kraja dana zauzet Dabar, ovladano je ve}im dijelom Ljubova i ugroèn je Novi Li~ki Osik.235 U pono} 4./5. kolovoza Glavni stoèr HV-a je Zbornom podru~ju Gospi} zapovjedio da s 9. gardijskom brigadom ovlada podru~jem Ljubova i stavi pod nadzor zra~nu luku Udbina. Prva gardijska brigada HV-a dobila je zapovijed da u boj uvede glavninu snaga i presje~e prometnicu Slunj – Plitvi~ka Jezera.236 Drugog dana operacije, 5. kolovoza, snage 138. domobranske pukovnije napadale su na pravcu prema èljezni~kim postajama Li~ka Jesenica i Javornik. Do kraja dana izbile su na crtu: selo @ivice – Markovac (tt 1081) – ju`ne padine Velikog Javornika – Dobri Vrh – pruga Li~ka Jesenica – Javornik – èljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. S time su u cijelosti ostvarili prvu etapu zada}e.237 Prva gardijska brigada HV-a u{la je u Li~ku Jesenicu, nastavila napad pravcem Saborsko – Serti} Poljana – Poljanak i nave~er izbila na podru~je Seli{ta Dre`ni~kog. U suradnji s 2. bojnom na pravac Glibodol – Li~ka Jesenica – Saborsko uvedena je 2. bojna 119. brigade HV-a, koja je u toku dana zaposjela objekte Tisovi Vrh, Pi{tenica i Deriguz. U predve~erje je u podru~je sela Saborsko uvedena jedna bojna s podstoèrnim postrojbama 119. brigade HV- a.238 Nakon neuspje{nog prvog dana, 133. domobranska pukovnija HV-a je prijepodne 5. kolovoza oja~ana bojnom 150. brigade HV-a.239 Nakon prestrojavanja snaga i uvo|enja bojne

233 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 234 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 235 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba napadajne operacije “Oluja 95”. 236 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed. 237 MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu. 238 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-08 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe ratnog zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 239 MORH, GSHV: ZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Zapovijed.

84 150. brigade HV-a, 133. domobranska pukovnija je oslobodila Petrini} Polje i okruìla sa sjeverne i ju`ne strane srpske snage u Vrhovinama, Doljanu, [karama i Glavacama.240 Na ovom pravcu angaìrana je i 8. domobranska pukovnija. Njezina 1. pje{a~ka bojna uvedena je na pravcu Turjanski – Obljaj sa zadatkom da stavi pod nadzor prometnicu Vrhovine – Korenica, a na pravcu Kangrgino brdo – Veliki Obljaj okruì srpske snage u Vrhovinama. Bojna je do ve~eri oslobodila podru~je Turjanskog polja i Sje~evice. Osloba|anjem Donjeg Babinog Potoka presjekla je prometnicu Vrhovine – Korenica.241 Tijekom 5. kolovoza 128. brigada HV-a izbila je na Homolja~ko polje i presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica na potezu Homolja~ki Klanac – Pogledalo. Nakon provedene mobilizacije 154. domobranska pukovnija je dovedena u {ire podru~je Li~kog Le{}a.242 Deveta gardijska brigada HV-a razbila je srpske snage na pravcu napada, oslobodila Ljubovo, presjekla prometnicu Li~ki Osik – Korenica i napredovala do Svra~kovog Sela i Buni}a.243 Nakon probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden na nepovezani otpor pojedinih skupina koje su na pojedinim pravcima usporavale tempo napada HV-a. U dubini Like srpske snage su po~ele napu{tati zra~nu luku Udbina.244 Sredinom dana 111. brigada HV-a je razbila srpske snage na crti Urija – Nik{i} – Rujnica – Novoselija, oslobodila dio Novog Li~kog Osika i spojila se sa snagama 118. domobranske pukovnije HV-a. Dijelom snaga brigada je nastavila napad na pravcu Ostrovica – Barlete. Napreduju}i na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdar i Bukovac – Lisina – [iroka Kula 118. domobranska pukovnija je oslobodila Klenovicu, [iroku Kulu, Nik{i} i dio Novog Li~kog Osika u kojem se spojila sa snagama 111. brigade.245 Na ju`nom dijelu Li~kog boji{ta, s masiva Velebita spustile su se snage specijalne policije. One su u prijepodnevnim satima oslobodile Lovinac i Gra~ac. Kasno nave~er u Li~kom Ribniku do{lo je do spajanja sa snagama ZP Gospi}.246 Snage 9. motorizirane brigade SVK

240 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; MORH, GSHV: VP 3007 (150. br), Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3007-02/1-95-32 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji “Oluja”. 241 MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95” 242 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 243 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je 5. kolovoza na podru~ju ZP Gospi} 9. gardijska brigada postigla zapa`en uspjeh kod Ljubova, a specijalne snage MUP-a osvajanjem Gra~aca i Medaka, ~ime je 15. korpus bio rasje~en na tri dijela: jedan okupljen oko 50. brigade u Vrhovinama, drugi oko ostataka 18. brigade u Buni}u, a tre}i oko 103. lake pje{a~ke brigade na pravcu Donji Lapac-Korenica na bosanskoj granici. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 372. 244 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 3. 245 U ra{~lambi ZP Gospi} navodi se da je 111. brigada HV-a oslobodila podru~je Zubara i O{trice, a 118. dp podru~je [iroke Kule, Klenovca, Nik{i}a i Novog Li~kog Osika. MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95- 01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 246 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995. Izvje{}e; HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

85 povukle su se iz {ireg podru~ja Gra~aca, Plo~e, Bruvna i Mazina pravcem Mazin – Dobroselo – Bosanski Petrovac.247 Prema zapovijedi na~elnika Glavnog stoèra HV-a za njima su krenule Specijalne snage MUP-a RH, s jednom bojnom prema Bruvnu, a drugom prema Otri}u.248 Tre}eg dana operacije, 6. kolovoza, 1. gardijska brigada HV-a izbila je pred Rakovicu. Na podru~ju Dre`nik Grada i Vaganca spojila se s 5. korpusom ABiH.249 Nakon provedenog spajanja brigada je iza{la iz sastava ZP Gospi} i vratila se pod zapovijedanje Glavnog stoèra HV-a.250 Na njezin pravac djelovanja uvedena je 119. brigada HV-a, koja je preuzela poloàje u podru~ju Trà~ka Ra{tela – Kordunski Ljeskovac – Li~ko Petrovo Selo dok je s jednom bojnom izbila na ôrkovu uvalu.251 S jednom bojnom 154. domobranska pukovnija je na pravcu Trnavac – Brezovac – ûji}a Kr~evine – Prijeboj “izbila na dràvnu granicu na prostoru Li~ko Petrovo Selo – Vaganac – Pe{ina Luka i spojila se sa snagama 5. K ABiH i 119. br”.252 Sa sjevera od Li~ke Jesenice, angaìrana je 138. domobranska pukovnija koja je oslobodila Rudopolje i kod Gornjih Vrhovina presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Pukovnija se spojila sa snagama 8. domobranske pukovnije i tako dovela Vrhovine u potpuno okruènje.253 Snage 8. domobranske pukovnije slomile su neorganizirani srpski otpor u podru~ju Gornjeg Babinog Potoka i do ve~eri izbile u Trtice i Plitvi~ki Ljeskovac.254 Glavnina 133. domobranske pukovnije HV-a, s oja~anjem bojne 150. brigade HV-a i uz pomo} bojne 8. domobranske pukovnije HV-a, napredovala je na pravcu Runjevica – Naprte – Marjani. Do kraja dana oslobo|en je i okruèni prostor Vrhovine – Doljani – [kare i Glavace.255 Na pravcu Homolja~ki Klanac – Pogledalo 128. brigada HV-a pre{la je prijevoj Pogledalo i s pravca Vrela u{la u Korenicu.256

247 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205. 248 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 249 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-23 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 6; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 250 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba napadajne operacije “Oluja 95”. 251 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 252 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 253 MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 254 MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba. 255 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 256 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 5; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. Prilikom osloba|anja Korenice 6. kolovoza postrojbe 128. brigade izvukle su se na rubne dijelove grada, a dio snaga oti{ao je na dràvnu granicu na vrh Plje{ivice, gdje je uspostavljen kontakt s Armijom BiH. Od polaznog poloàja sela ânak, pa do ulaska u Korenicu, brigada je propje{a~ila oko 40 km brdovitoga i nepreglednog terena. HMDCDR: Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

86 Oko 11 sati 6. kolovoza 9. gardijska brigada HV-a zauzela je Buni} i nastavila napad preko Svra~kova Sela prema Udbini. Prometnica Buni} – Li~ki Osik potpuno je oslobo|ena i ispred sela Medak postignut je takti~ki dodir sa Specijalnim postrojbama MUP-a RH. Prometnica Gospi} – Gra~ac tako|er je bila pod nadzorom HV-a i kori{tena je za bojna djelovanja.257 Na~elnik Glavnog stoèra HV-a zapovjedio je nastavak bojevih djelovanja s ciljem eksploatiranja postignutog uspjeha. Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produìti napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.258 Ujutro 7. kolovoza 9. gardijska brigada je u{la u Udbinu. Nakon toga snage ZP Gospi} nastavile su napredovanje na vi{e pravaca prema Donjem Lapcu, prema kojem su ve} napredovale snage Specijalne policije. Dio snaga vr{io je ~i{}enje podru~ja, asanaciju i prikupljanje ratnog plijena.259 Glavne snage 154. domobranske pukovnije HV-a spojile su se na pravcu Buni} – Debelo Brdo – Pe}ani – Jo{ani – zrakoplovna luka Udbina sa snagama 9. gardijske brigade koja je napredovala s ju`ne strane Krbavskog polja. Snage ZP Gospi} u{le su nave~er u Donji Lapac, koji je nekoliko sati ranije oslobodila specijalna policija.260 Specijalna policija je ve} ujutro oslobodila selo Mazin, a iza podne je ovladala Gornjim i Donjim Lapcem. S postrojbama HV-a policija se spojila oko 15 sati u Udbini i nave~er u Donjem Lapcu. Snagama ja~ine bojne specijalna policija je do 19 sati ovladala otpornim to~kama na dràvnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.261

Izlazak na dràvnu granicu Na dràvnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine snage ZP Gospi} po~ele su izbijati 6. kolovoza. Prvo su iza{le 119. brigada HV-a i 154. domobranska pukovnija HV-a.262 Dan kasnije iza{le su i ostale snage. U dnevnom izvje{}u Zapovjedni{tva ZP Gospi} od 7. kolovoza, koje je oko 20 sati primljeno u Glavni stoèr HV-a, napisano je da je zada}a u operaciji izvr{ena i da je “oslobo|en cijeli prostor u pojasu ZP Gospi}”.263 Tijekom 8.

257 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 5. 258 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed. 259 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-28 od 7. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 7. 260 MORH, GSHV: MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e o dostignutoj crti; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 261 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 262 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. Ratni zapovjednik 119. brigade HV-a Mirko Vukovi} napominje da je 3. bojna 119. brigade bila prva postrojba koja je na tom podru~ju izbila na dràvnu granicu, a da su ostale postrojbe 119. brigade uzdu` granice naknadno posloène, te da je 119. brigada HV-a u “Oluji” odradila svoju zada}u prema planu. Navodi da 154. domobranska pukovnija nije uspjela izvr{iti mobilizaciju na vrijeme te da se pojavila dva dana nakon ovih doga|aja i preuzela punktove u s. Prijeboj i s. Li~ko Petrovo Selo, a da je zbog njezina naknadnog uklju~enja zada}a 8. domobranske pukovnije bila promijenjena u zadnji ~as. HMDCDR: Primjedbe ratnog zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 263 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-31 od 7. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 8.

87 kolovoza ra|eno je na organiziranju obrane na dràvnoj granici RH u pojasu odgovornosti Zbornog podru~ja. Teì{te obrane stavljeno je na pravac Udbina – Donji Lapac – Kulen Vakuf gdje je koncentrirana glavnina topni{tva i oklopni{tva. Pojas odgovornosti podijeljen je na pet dijelova u kojima su angaìrane pri~uvne postrojbe sa po jednom pje{a~kom bojnom. Od sjevera prema jugu, s lijeva na desno, angaìrane su: 138. domobranska pukovnija – na podru~ju od Savine glave do Gole Plje{ivice; 128. brigada – od Gole Plje{ivice do Snjevite glave; 154. domobranska pukovnija – od Snjevite glave do Demirovi}a brda; 118. domobranska pukovnija – od Demirovi}a brda do Pilipovi}a i 8. domobranska pukovnija – od Pilipovi}a do èljezni~ke postaje Una. Za pri~uvu je odre|ena 9. gardijska brigada koja je izvu~ena u podru~je Gospi}a, a 111. pje{a~ka brigada vra}ena je u dotada{nje podru~je razmje{taja Klanac – Studenci – Donje Pazari{te.264

Hrvatski vojnici (gardisti)

Zaklju~ak Na temelju odnosa snaga i zna~ajki boji{ta mo`e se zaklju~iti da je ZP Gospi} imalo najpovoljnije uvjete za operaciju.265 Ono je pred sobom imalo snage dvije pje{a~ke i dio jedne motorizirane brigade. Na lijevom krilu, 50. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK bila je na

264 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-33 od 8. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 10; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/01, Ur. br. 1043-04-95-106 od 9. 8. 1995., Prijedlog. 265 U osvrtu koji je Centar dobio na tekst o ZP Gospi} u operaciji “Oluja” napominje se da su pripreme za provo|enje zavr{nih operacija za oslobo|enje okupiranoga teritorija na podru~ju ZP Gospi} zapo~ele sredinom listopada 1994., kroz obuku bojni sa bojevim streljivom na prostorima koji su sli~ni smjerovima predvi|enim za

88 pravcu napada ZP Karlovac, a na desnom krilu dio 9. motorizirane brigade SVK bio je na pravcu napada Specijalnih postrojbi MUP-a RH. Kada se uzme u obzir anga`man dvije gardijske brigade, kao i Specijalnih postrojbi MUP-a koje su kvalitetom bile u razini gardijske brigade, ako ne i bolje, tada se moè zaklju~iti da je HV najpovoljniji odnos snaga za operaciju imala na podru~ju Like. Boji{te je bilo izduèno i male dubine, koja je na pravcu od sela ânak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici bila manja od 20 kilometara. Dodatan problem Li~kom korpusu bile su snage Armije BiH u “biha}kom dèpu” zbog ~ega je dio snaga angaìran i na tom pravcu. Stoga i ne ~udi da je ZP Gospi} me|u prvima zavr{ilo operaciju i iza{lo na dràvnu granicu. Srpska crta obrane naru{ena je ve} prvog dana operacije napadom na osam pravaca. Na taj je na~in Zborno podru~je nastojalo i uspjelo kompenzirati faktor iznena|enja na koji nije moglo ra~unati.266 Istovremeno je probijena i crta obrane SVK na Velebitu. Srpske snage su odgovorile 4. kolovoza zra~nim napadom po Gospi}u u kojem je bilo poginulih i ranjenih civila, a po~injena je velika materijalna {teta.267 To je bila njihova najve}a djelatnost na boji{tu.268 U no}i 4./5. kolovoza i na njih se pro{irio sindrom “skra}ivanja” crte ~emu je, prema poslijeratnim tvrdnjama, prilog dao i na~elnik Glavnog {taba SVK.269 Nakon probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden na nepovezani otpor pojedinih skupina “koje usporavaju tempo napada HV”.270 Ja~eg otpora nije bilo i ZP Gospi} je ve} 6. kolovoza po~elo zaposjedati dràvnu granicu. Iznimno zna~ajan prilog dale su postrojbe Specijalne policije MUP-a RH, kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki odradila svoj dio zada}e u Oluji. U operaciji Oluja-3 oslobo|en je cijeli prostor u pojasu Zbornog podru~ja Gospi}. Zborno podru~je imalo je 68 poginulih i 298 ranjenih pripadnika. Poginulo je sedam ~asnika, me|u kojima i zapovjednik 118. domobranske pukovnije i zapovjednik bojne u 111. brigadi. Najve}i gubici bili su u proboju prve crte na minskim poljima. Pri tome su uni{tena tri oklopna bojna vozila, a o{te}eno je 17 tenkova i sedam oklopnih bojnih vozila.271 Specijalna policija imala je {est poginulih i oko 60 ranjenih i ozlije|enih pripadnika.272 Prema srpskim izvorima Li~ki korpus je do 8. kolovoza imao 65 poginulih, do 300 ranjenih i oko 110-120 nestalih pripadnika.273

uklju~ivanje u borbena djelovanja, te da su kroz pripreme do po~etka operacije pro{le sve bojne u okvirima mati~nih brigada / pukovnija. Isti~e da je kvaliteta priprema, tj. ~injenica da su postrojbe bile adaptirane na smjerove uporabe bitno pridonijela brzini, odnosno zamahu i dinamici izvo|enja operacije. HMDCDR: Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 266 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”. 267 U Vjesniku od 5. kolovoza 1995. navedeno je da su u napadu srpskih zrakoplova na Gospi} poginule tri osobe i da je te{ko ranjeno 15 gra|ana. Ime novinara, NASLOV ^LANKA, VJESNIK, NADNEVAK, STRANICA. 268 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e. 269 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-203. 270 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e br. 3. 271 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lamba napadajne operacije “Oluja 95”. 272 HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji. 273 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 204.

89 ZBORNO PODRU^JE KARLOVAC

rema naredbi Glavnog stoèra HV-a zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je provedba operacije u svom pojasu nadle`nosti, a to je zna~ilo na {irem podru~ju PKarlovca, Ogulina i Korduna. Cilj se nije razlikovao od onog koji je dan ostalim zbornim podru~jima angaìranim u operaciji. U po~etnoj fazi operacije, nakon mobilizacije svih raspoloìvih snaga, uz pridodana oja~anja i potporu HRZ-a, trebalo je neutralizirati srpske topni~ko-raketne sustave, napraviti brz prodor kroz obrambenu crtu Korduna{kog korpusa SVK i onemogu}iti uporabu srpskog topni{tva po urbanim i industrijskim podru~jima u zoni zbornog podru~ja. Nasilnim prelaskom rijeka Kupe i Korane planiralo se odsje}i Turanj, a potom razbiti protivnika na pravcu Karlovac – Babina gora – Vojni}. Na podru~ju Pla{kog plan je bio dvostrukim obuhvatom okruìti mjesto i ovladati crtom Primi{lje – Obljajac – Veliki Pi{tenik. Posljednja, iako ne najmanje va`na zada}a, bila je: u uskla|enom djelovanju sa Zbornim podru~jem Gospi} za{tititi lijevi bok 1. gardijske brigade HV-a na pravcu Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko. Za provedbu zada}e ZP Karlovac je oja~ano 104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom, tenkovskom satnijom (6 tenkova), sve iz sastava Zbornog podru~ja Bjelovar, te 99. brigadom HV-a iz Zbornog podru~ja Zagreb, satnijom 33. inènjerijske brigade Glavnog stoèra HV-a i specijalnim postrojbama MUP-a Policijske uprave karlova~ke.274 Osim specijalne policije i tenkovske satnije ZP Bjelovar sva poja~anja su realizirana.275 Na temelju naredbe Glavnog stoèra HV-a, Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Karlovac je sredinom srpnja izradilo zapovijed za napad. Snage su grupirane za po~etno djelovanje s podru~ja Karlovca i s podru~ja Ogulina. Na karlova~kom pravcu angaìrane su snage 104. brigade, 110. i 137. domobranske pukovnije. Na pravcu od Ogulina prema Pla{kom angaìrane su snage 14. i 143. domobranske pukovnije te 99. brigade HV-a. U pri~uvi je bila bojna 148. brigade HV-a.276 Topni~ka potpora bila je zada}a ustrojbenog i pridodanog topni{tva u brigadama i pukovnijama. Na razini Zbornog podru~ja formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od topni{tva 10. topni~kog divizijuna i 16. topni~ko-raketne brigade Glavnog stoèra HV-a. Zada}a topni~kih skupina bila je neutralizirati srpsko topni{tvo u podru~ju Brezove Glave,

274 GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”. Faksimil objavljen kod J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451. 275 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od 29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 276 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz zapovijedi za napad Op. br. 1.; ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od 29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.

90 sela Vukmani}, Veljun, Egi}i, Latin, Latasi, Kuki}i, Lon~ari i Karajlovi}i, zapre~nim vatrama sprije~iti mogu}e protunapade srpskih snaga na pravcu Vojni} – Brezova Glava, Vrginmost – Skakavac i Primi{lje – Poloj – Perjasica, te podràti napad 110. domobranske pukovnije prema njezinom zahtjevu, odnosno prema zapovijedi zapovjednika Zbornog podru~ja. Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim oja~anjima. Na razini Zbornog podru~ja od 7. i 13. protuoklopno topni~ko-raketnog divizijuna ustrojen je protuoklopni odred i protuoklopna satnija. Oba protuoklopna sastava razmje{tena su u protuoklopnim podru~jima Mre`ni~ki Brest, Grgin~i}i, Si~a – Cerovac i Brodac u spremnosti za protuoklopnu obranu i intervenciju na tenkoprohodnim pravcima prema odluci zapovjednika Zbornog podru~ja. Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko-raketnih skupina, oklopni{tva, skladi{ta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, zapovjednih mjesta, prijelaza preko Kupe i Korane i gradova. Za zrakoplovnu potporu pridodana su dva helikoptera Mi-24 namijenjena za protuoklopnu borbu i uni{tenje ja~ih otpornih to~ki protivnika, po pozivu. RBKO obrana bila je zada}a svake postrojbe u svom podru~ju djelovanja. Teì{te inènjerijskog osiguranja operacije bilo je na nasilnom prijelazu rijeka Kupe, Korane i Mre`nice, osiguranju manevra na pravcu Re~ica – Bro|ani – Vukmani} i zaprje~ivanju dostignutih poloàja. Zapovjedno mjesto Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Karlovcu, a Istaknuto zapovjedno mjesto u Ogulinu. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Miljenko Crnjac.277 U podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Karlovac protivni~ke snage ~inio je Korduna{ki korpus i 70. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa bilo je na Petrovoj gori, a sastojao se od: 11., 13. i 19. pje{a~ke brigade, 21. grani~nog odreda, 21. izvidni~ko- diverzantskog odreda, 21. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna, 75. mje{ovitog protuoklopnog artiljerijskog divizijuna, 75. inènjerijskog bataljuna i 85. pozadinske baze u Slunju. Zapovjednik korpusa bio je pukovnik Veljko Bosanac, kojeg je nave~er 5. kolovoza zamijenio pukovnik êdo Bulat.278 Zada}a Korduna{kog korpusa, prema direktivi za uporabu iz velja~e 1995., bila je da na pravcima Gradac – Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski Stol – Slunj upornom obranom razvu~e i uni{ti snage HV-a i sprije~i dublji prodor u zahvatu glavnih pravaca. U drugom dijelu operacije trebalo je ofenzivnim djelovanjima na pravcu Vojni} – Banjsko Selo izbiti na rijeku Mre`nicu i prije}i u djelatnu obranu. Za potporu je odre|ena 75. mje{ovita artiljerijska brigada te RV i PVO. U dijelu zada}e Li~kog korpusa 70. pje{a~ka brigada imala je zada}u da upornom obranom sprije~i prodor HV-a na pravcu Ogulin – Pla{ki – Plitvi~ka Jezera.279 Uz njih, na podru~ju Korduna bila je 75. mje{ovita artiljerijska brigada, odnosno divizijun topova 130 mm, baterija SVLR Oganj i jedan Orkan, kao i Korpus specijalnih jedinica SVK bez 2. gardijske brigade.280 Zada}a ovog, kasnije

277 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od 29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1. 278 HDA, RSK: Komanda Korduna{kog korpusa, Pov. br. 160-556/2 od 15. 11. 1994., Izve{taj o ratnoj popuni; VSA MORH: Komanda 21. K, Pov. br. 30/78 od 27. 7. 1995., Informacija pot~injenim jedinicama; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 214-223. 279 Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995. 280 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 224, 227, 239.

91 osnovanog korpusa nije poznata. Za pretpostaviti je da nije bio predvi|en za dr`anje crte, ve} za manevar na rati{tu. Zapovjednik korpusa bio je general-major Milorad Stupar.281

Provedba operacije Napad 99. brigade HV-a i pridodane satnije Saborsko (iz 143. domobranske pukovnije) po~eo je u 5 sati na pravcima od sela Vera prema selu Boì}i, prema prometnici Pla{ki – Plav~a Draga i od sela Prodani} prema Pla{kom. Nakon {to je neznatno napredovala, brigada je zaustavljena u napadu. Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Karlovac od 18 sati istog dana brigada se vratila na polazni poloàj u potpunom rasulu. Zbog opreza radi mogu}eg okruènja satnija Saborsko se zaustavila nakon zauzimanja vrha Trntor.282 Iako je na pravcu od Josipdola prema Pla{kom 143. domobranska pukovnija HV-a nai{la na minska polja i jak srpski otpor, do kraja dana je ovladala crtom Veliki Humac – Sekuli}a poljane – Sekuli}a vr{ak – Drenovica – Kameniti vrh.283 Zada}a 14. domobranske pukovnije bila je osloboditi Slunj, gradi} iz kojeg je bila ve}ina njezinih pripadnika. Pukovnija je napredovala pravcem selo Barilovi}i – Kosijersko Selo, a lijevim bokom je nakon uspje{nog forsiranja rijeke Mre`nice nastavila prema Primi{lju. Na desnom krilu nakon ovladavanja pravcem Glavi~urak – Simi}a brdo – Ravidjenica – Gornji Trì~ pukovnija se spojila s dijelom snaga 143. domobranske pukovnije.284 Na karlova~kom dijelu boji{ta, 137. domobranska pukovnija je u pono} 3./4. kolovoza u zale|e 13. pje{a~ke brigade SVK, na podru~je sela Ore{ko, Kestenak, {uma Bosiljevac i Kozlinska glavica, ubacila ~etiri izvidni~ko-diverzantske skupine. U 5 sati po~ela je topni~ka priprema napada, nakon koje je u podru~ju [}ulca forsirana Korana i uspostavljen mostobran.285 Na pravcu selo [}ulac – Skradska gora – Dugi Dol, a potom na pravcu selo Mate{ko – Ore{~ani – Perjasica, 13. pje{a~ka brigada SVK je pruàla snaàn otpor poku{avaju}i uporabom oklopni{tva vratiti izgubljeni poloàj. Napad je zaustavljen na prilazima prema Koranskom Selu. Pukovnija je, uz gubitke od jednog poginulog i tri ranjena vojnika, u potpunosti izvr{ila prvi dio zada}e dostigav{i crtu: selo Ore{~ani – {uma Bosiljevac – selo Milinkovi}i – selo Grubje{i}i – brdo Kestenak – Donji Skrad – Kozlinska Glava.286

281 “Novi generali i pukovnici SVK”, Vojska Krajine, br. 11, Jul 1995., 6. 282 VP 2121 (99. br), Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”; SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. 283 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; VP 1110 Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji “OLUJA-2”. 284 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. General M. Crnjac primje}uje da je osloba|anje Slunja kao zada}a 14. domobranske pukovnije predvi|eno u drugoj fazi operacije, ako se stvore uvjeti za to, te da je spomenuta pukovnija svoju zada}u ispunila u potpunosti, a da ju je zbog zahtjevnog terena i forsiranja rijeke u cijelosti odradila pje{ice. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 285 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-1 od 4. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e. 286 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/110, Ur. br. 1078-03/2-95-2 od 4. 8. 1995., Izvje{}e o tijeku b/d; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 215, 218.

92 Napad 110. domobranske pukovnije HV-a, s pridodanom satnijom 137. domobranske pukovnije HV-a, po~eo je na pravcima od sela Zastinje, preko slunjskih brda i Cerovca Tu{ilova~kog prema Babinoj gori i od Seli{ta preko Podrijevca prema Brezovoj Glavi. U napad se krenulo bez topni~ke potpore s ciljem postizanja iznena|enja. Nakon izbijanja 2. bojne na prometnicu Karlovac – Tu{ilovi} na nju je otvorena jaka pje{a~ka i topni~ka vatra, pa je u nastaloj panici dio ljudstva upao u minska polja u kojima je poginulo {est, a ranjena su 52 pripadnika. Gubici su porazno djelovali na moral pukovnije, koja je bila u stanju koje nije jam~ilo daljnji uspjeh. Pridodana satnija 137. domobranske pukovnije HV-a nije provela zada}u, {to je otvorilo bok 2. bojne prema Babinoj gori. Sli~no je bilo i na lijevom boku pukovnije, gdje 104. brigada HV-a nije provela zada}u, pa je pukovnija imala otvoren bok za mogu}i protuudar s pravca Popovi} Brda i [trekovca.287 Na forsiranje rijeke Kupe 104. brigada HV-a krenula je u 5 sati.288 Poku{aj nije uspio pa se brigada iza 8 sati vratila na po~etni polo`aj.289 Prema mi{ljenju zapovjednika brigade, neuspjeh je pretrpljen zbog jakog otpora i intervencije poja~anja koje su ~inili vojnici preba~eni u ~etiri kamiona, kao i zbog dobrog utvr|ivanja i ve}e brojnosti srpskih snaga no {to se mislilo. Gubici su bili: dva mrtva i dva ranjena borca iz sastava pridodane satnije 110. domobranske pukovnije.290 Posljedica neizvr{ene zada}e 104. brigade bila je dovla~enje srpskih poja~anja ja~ine pje{a~ke ~ete i voda tenkova, koji su vatrom djelovali po boku 110. domobranske pukovnije s pravca Jela{a i Latkovi}a.291 Nakon pretrpljenog neuspjeha Zapovjedni{tvo ZP Karlovac odustalo je od poku{aja da 104. brigada izvr{i predvi|enu zada}u. Donesena je odluka da se sa 110. domobranskom pukovnijom poku{a proboj pravcem Turanj – Slunjska brda.292 Glavni sto`er HV-a bio je mi{ljenja da se napad nastavi sa 104. brigadom kroz zonu odgovornosti 110. domobranske pukovnije. Na ogulinskom pravcu trebalo je nastaviti s napadom 14. i 143. domobranske pukovnije HV-a.293 Zbog slabosti u 99. brigadi iz nje je izdvojena jedna satnija i pridodana 143. domobranskoj pukovniji za djelovanje 5. kolovoza. Istovremeno je od oko 250 ljudi iz brigade formirana bojna skupina koja je podre|ena IZM Karlovac.294 Drugog dana operacije (5. kolovoza) na ogulinskom pravcu 143. domobranska pukovnija je zauzela brdo Hum {to joj je omogu}ilo nastavak napada prema Pla{kom i Plav~a Dragi. Pukovnija je tijekom no}i potisnula srpske snage prema Vrelu Mre`nice, stavila pod nadzor

287 SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 8/95-01/29, Ur. br. 3333-01/1-95-27 od 4. 8. 1995., Izvje{}e. 288 SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 289 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 99 od 4. 8. 1995. 290 SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. Zapovjednik ZP Karlovac navodi da 104. brigada nije bila pripremljena za borbeno djelovanje, posebice ne za manevar i operaciju prelaska rijeke. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 291 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. u 22.40 sati. 292 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 101, 4. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95- 01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 293 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995. u 00.00 sati, Zapovijed. 294 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje- 2”; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.

93 prometnicu Plav~a Draga – Toboli}, ovladala podru~jem Pla{~anske doline, oslobodila Pla{ki i nastavila napad prema Vrelu Mre`nice.295 Glavnina 99. brigade HV-a “uz velike napore izmje{tena je” na pravac Sabljaki – Pla{ki – Plav~a Draga, radi pra}enja 143. domobranske pukovnije i osiguranja desnog krila napada.296 U no}i 4./5. kolovoza 14. domobranska pukovnija uvela je svjeè snage i ujutro krenula u napad te do kraja dana ovladala crtom Raletina – Kurjevac – Primi{lje – Gluma~ka glavica i oslobodila Primi{lje, ~ime je u potpunosti izvr{ila svoju zada}u u prvoj fazi napada.297 Na karlova~kom pravcu, pola sata iza pono}i 4./5. kolovoza, srpske snage iz 13. pje{a~ke brigade, oja~ane ~etom 19. pje{a~ke brigade SVK, izvele su protunapad topni{tvom, tenkovima i pje{a{tvom na snage 137. domobranske pukovnije koje su osiguravale mostobran u odsjeku Kozlinska glavica – Gradina. U napadu, koji je bio vrlo jak, poginula su tri, a ranjeno je nekoliko pripadnika 137. domobranske pukovnije. Glavnina snaga koja je dràla mostobran povukla se zbog siline napada i panike. Odrào se samo jedan vod na Kozlinskoj glavici. Ujutro je napad prestao, srpske snage nisu iskoristile postignuti uspjeh, pa je crta koju je bila zaposjela 137. domobranska pukovnija ostala pod njezinim nadzorom. Pukovnija je oja~ana s bojnom skupinom 104. brigade (350 vojnika), satnijom 148. brigade iz operativne pri~uve zapovjednika ZP Karlovac, vodom tenkova (3 tenka) i desetinom vi{ecjevnih lansera raketa RAK-12 iz 104. brigade.298 U 7 sati je izvr{ena topni~ka priprema, da bi u 8 sati krenuo pje{a~ki napad, u kojem je pukovnija s pravca Mate{ko – Perjasica izbila na podru~je Martinovi} – Mandika, a pridodana BS 104. brigade s tenkovskim vodom u podru~je Maurovi}a. Uz istovremeni pretres podru~ja kroz koji su se kretale, postrojbe su oko 16 sati izbile u Perjasicu, a potom i u Gornji Poloj, gdje se zaustavljaju i prelaze u obranu. Pukovnija je imala jednog lak{e ranjenog borca i jedan lak{e o{te}en tenk, a 104. brigada HV-a imala je dva ranjena i jednog ozlije|enog pripadnika.299 U no}i 5./6. kolovoza 13. pje{a~ka brigada SVK se po zapovijedi povukla na desnu obalu Korane i zaposjela crtu od Donjeg Skrada do Slunja.300 Na svom pravcu djelovanja 110. domobranska pukovnija je 5. kolovoza ostala na dostignutim poloàjima. Tijekom dana je poku{ala proboj na pravcu Turanj – slunjska brda

295 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-475, Ur. br. 1110-01-95-4410 od 5. 8. 1995., Izvje{}e o borbenim djelovanjima postrojbi; MORH, GSHV: IV 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do 10. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji “OLUJA-2”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-27 od 5. 8. 1995. u 19.15 sati, Izvje{}e. 296 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 297 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje- 2”. 298 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103, 28. 8. 1995., Analiza realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219. 299 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 300 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.

94 uz pomo} tenkova, no dobro utvr|ene srpske snage odbile su napad. U napadu je poginuo jedan, 26 pripadnika pukovnije je ranjeno, a o{te}ena su dva tenka.301 Nakon dva dana boja, snage Zbornog podru~ja imale su 14 mrtvih i 86 ranjenih pripadnika. Na ogulinskom pravcu, Zapovjedni{tvo ZP Karlovac je odlu~ilo da gotovim snagama 14. i 143. domobranske pukovnije, 99. brigade i bojne 148. brigade, uz potporu topni{tva nastavi napad, oslobodi Slunj, presije~e prometnicu Slunj – Rakovica u podru~ju Bro}anca i spoji se s postrojbama Zbornog podru~ja Gospi} na pravcu Plitvice – Cetingrad. Domobranske pukovnije s oja~anjima usmjerene su prema Slunju, 14. pukovnija pravcem Plitvice – Slunj, 143. pukovnija pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj, a 99. brigada je dobila zada}u ~i{}enja Pla{~anske doline.302 Na karlova~kom pravcu Zapovjedni{tvo ZP je odlu~ilo da dijelovima 110. domobranske pukovnije i 104. brigade oja~a 137. domobransku pukovniju i eksploatira mostobran koji je uspostavljen na rijeci Korani.303 Ujutro 6. kolovoza, nakon prestrojavanja snaga, 143. domobranska pukovnija HV-a izvela je napad pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj. Pukovnija se u Bro~ancu spojila sa snagama 1. gardijske brigade HV-a, a poslijepodne je u suradnji s dijelovima te brigade i 14. domobranske pukovnije u{la u Slunj.304 U toku dana 99. brigada HV-a izvela je ~i{}enje Pla{~anske doline pravcem Bo`i}i – Komadine – Plav~a Draga i do 14 sati izbila je na zadanu crtu u podru~ju Vrela Mre`nice, gdje je izvr{ila blokadu Poligona Slunj. Od 14 sati bila je u pri~uvi zapovjednika ZP Karlovac u podru~ju Plav~a Draga.305 Iz Primi{lja, na pravcima preko Mrzlog polja i Ze~je Varo{i, 14. domobranska pukovnija je oko 15 sati u{la i oslobodila Slunj. Pukovnija je oja~ana s dvije satnije 148. brigade HV-a, koje su imale zada}u da iskoriste postignuti uspjeh i osiguraju bokove pukovnije.306 Snage 13. pje{a~ke brigade SVK u rasulu i s civilima povukle su se prema Topuskom.307 Napad 137. domobranske pukovnije i oja~anja na pravcu Barilovi} – Dugi Dol – Krnjak trebala su se zapo~eti u 5 sati 6. kolovoza. Zbog ka{njenja oja~anja iz 110. domobranske pukovnije i voda tenkova, kao i djelomi~nog ka{njenja bojne skupine 104. brigade HV-a, napad je po~eo kasnije, oko 8 sati. Nakon po~etnih uspjeha napad je stao zbog ja~eg otpora srpskih snaga na desnom krilu kod Skradske gore. U ovom podru~ju, u predjelu sela Kurepi i Kurepi} glavice, Srbi su imali nekoliko tenkova koji su zaustavili napredovanje hrvatskih

301 SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3333-01/1-95-1 od 5. 8. 1995., Operativno izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje- 2”. 302 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/19, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 (bez nadnevka). 303 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-01/1-95-368 od 6. 8. 1995., Izvje{}e o stanju djelovanja na pravcu djelovanja ZP Karlovac; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1- 95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 304 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 305 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”. 306 ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995., Izvje{}e. 307 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.

95 snaga.308 Pomak je napravljen nakon {to je helikopter Mi-24 oko 18 sati napao srpski poloàj u podru~ju sela Kurepi. Na lijevom krilu 137. domobranske pukovnije, skupina 148. brigade oslobodila je Kosjersko Selo i izbila na prometnicu selo Boli}i – Kosjersko Selo. S bojnim skupinama 104. i 148. brigade, pukovnija je nastavila napad pravcem Gornji Poloj – Primi{lje, spojila se s 14. domobranskom pukovnijom i nakon toga preuzela osiguranje sela Veljun.309 Za daljnje djelovanje, prema nalogu Glavnog stoèra HV-a iz sastava ZP Zagreb s podru~ja razmje{taja Ivani} Grad izvu~ena je 149. brigada bez jedne bojne i pridodana ZP Karlovac sa zada}om da do 10 sati 7. kolovoza bude pripravna za uvo|enje u boj.310 Brigada je tijekom no}i stigla u sastav ZP Karlovac, a ujutro je formirala bojnu skupinu koja je pridodana 137. domobranskoj pukovniji.311 U zonu odgovornosti ZP Karlovac u me|uvremenu je u{la 1. gardijska brigada koja se tijekom dana spojila s postrojbama 5. korpusa ABiH. Za organiziranje spajanja Hrvatske vojske i Armije Bosne i Hercegovine ovla{ten je general Marekovi} (~elnik IZM GSHV Ogulin). Dvije vojske spojile su se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj – Plitvice (motel MG) i kod sela Prijeboj. Poslijepodne u Trà~kim Ra{telima organizirano je spajanje za predstavnike medija.312 Dolazak 1. gardijske brigade promijenio je planove djelovanja Glavnog stoèra HV-a na Kordunu. Glavni stoèr je imao namjeru da snagama ZP Karlovac ovlada podru~jem Piljak – Brezova Glava i produì napad radi osloba|anja {ireg podru~ja Vojni}a.313 Dolaskom 1. gardijske brigade Glavni stoèr HV-a izdao je zapovijed da brigada na pravcu Cetingrad – Johovo – Vojni} “u sukladnom djelovanju sa snagama ZP Karlovac” razbije protivnika, oslobodi Vojni}, ùrno produì prema Topuskom i u njemu prije|e u djelatnu obranu. ZP Karlovac dobilo je zada}u da topni{tvom podrì napad 1. gardijske brigade, osigura joj pozadinu i lijevi bok i brzim pra}enjem iskoristi njezin uspjeh. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo se trebalo uklju~ivati u potporu po potrebi i zahtjevima. Za vo|enje 1. gardijske brigade i koordinaciju sa ZP Karlovac odre|en je general Marekovi}.314 Tijekom 7. kolovoza snage 1. gardijske brigade, 14. domobranske pukovnije i 99. brigade operativno su podre|ene IZM-u GSHV-a koji je premje{ten u Slunj. Pri~uvne postrojbe su uporabljene za za{titu dràvne granice, ~ime je 1. gardijska brigada HV-a rastere}ena za o~ekivani napad.315 Snage 14. domobranske pukovnije osiguravale su podru~je Slunja, a dio

308 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-4 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e. 309 MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”. 310 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-415 od 6. 8. 1995., Zapovijed. 311 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje- 2”. 312 MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d postrojbi u zoni odgovornosti IZM GSHV Ogulin-Slunj u operaciji “Oluja”. 313 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-410 od 6. 8. 1995. u 11.00 sati, Zapovijed. 314 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995. u 13,40 sati, Zapovijed. 315 MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d.

96 je pretresao teren uz lijevu obalu Korane na pravcu napada specijalne policije Policijske uprave Karlovac. Na dijelu od Pa{ina Potoka do sela Basara pukovnija je preuzela obranu dràvne granice. Na istoj zada}i od sela Gejkovac do sela Pa{in Potok bila je 99. brigada HV-a.316 Zborno podru~je Karlovac je glavne snage angaìralo prema unutra{njosti Korduna. Dio 143. domobranske pukovnije angaìran je na osiguranju Poligona Slunj i Primi{lja, a dio je iz Poloja uveden na pravac Veljun – Vojni}. Postrojba je oko 15,40 sati u{la u Vojni}, a dio je angaìran za ~i{}enja podru~ja sela s desne strane rijeke Korane.317 Dio ove skupine je nakon ulaska u selo Zagorje, prema zapovijedi, propustio prolazak 1. gardijskoj brigadi i nakon nje je kroz Krnjak kasno poslijepodne u{ao u Vojni}.318 Prema Vojni}u, pravcem Dugi Dol – Krnjak napredovala je 137. domobranska pukovnija s oja~anjima iz 110. domobranske pukovnije, te 149. brigade i 104. brigade HV-a. Skupina je bez otpora oko 12 sati u{la u Krnjak. Nakon pretresa podru~ja oko sela skupina je nastavila napredovanje pravcem Krnjak – Grabovac Vojni}ki – Kolari} – Vojni}. U podru~ju Kolari} Krià skupina je zarobila skupinu pripadnika Vojske Republike Zapadna Bosna, ~ija se glavnina nalazila u podru~ju Miholjskog.319 U Vojni} je “gotovo bez otpora u ranim popodnevnim satima” pravcem G. Meku{je – Kamensko – Popovi} Brdo, Turanj – Cerovac Tu{ilova~ki – Vukmani} i Turanj – Tu{ilovi} – Brezova Glava u{la 110. domobranska pukovnija HV-a, oja~ana s dijelovima 104. brigade HV-a i vodom oklopni{tva ZP Karlovac.320 Vojni} je bio prazan, a manji broj civila sklonio se u centru Me|unarodnog Crvenog krià. Predve~er je u Vojni} stiglo i zapovjedni{tvo 137. domobranske pukovnije s drugim postrojbama HV-a.321 Nakon osloba|anja Vojni}a dio snaga ZP Karlovac je od 8. kolovoza angaìran na pretresu oslobo|enog podru~ja.322 Prigodom jedne od takvih akcija postrojbe 104. brigade su 8. kolovoza upale u srpsku zasjedu u podru~ju sela Kri`, ju`no od Banskog Kova~evca. Od vatre pje{a~kog oru`ja u autobusu u kojem su bili pripadnici 104. brigade poginula su ~etiri, a ranjeno je 20 pripadnika brigade. U razmjeni vatre poginuo je i jedan srpski vojnik.323 Dio snaga je bio angaìran i prema snagama Korduna{kog korpusa SVK, s kojima su trajali

316 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno izvje{}e; MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d. 317 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/23, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-478, Ur. br. 1110-01-95-4782 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-46, Ur. br. 1110-01-95-4791 od 7. 8. 1995., Izvje{}e. 318 MORH, GSHV: Iv 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do 10. 8. 1995. 319 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza. 320 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno izvje{}e. 321 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno izvje{}e; MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza. 322 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativno izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e. 323 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-567 od 8. 8. 1995., Operativno izvje{}e.

97 pregovori oko njihove predaje.324 Zbog toga je 8. kolovoza storniran plan napada 1. gardijske brigade prema Slavskom Polju. Ostale snage podre|ene IZM-u Glavnog stoèra HV-a – 14. domobranska pukovnija i 99. brigada preuzele su osiguranje dràvne granice.325 Dana 9. kolovoza u Vrginmost je u{la 1. gardijska brigada HV-a, a za njom i druge postrojbe.326 Tijekom dana postrojbe ZP Karlovac su angaìrane na pretresu oslobo|enog podru~ja: 110. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja; 137. domobranska pukovnija u podru~ju Vojni}a; 143. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja – Skakavac; 14. domobranska pukovnija u podru~ju grada Slunja, Cetingrada i Rakovice do dràvne granice s Bosnom i Hercegovinom.327

Autor fotografija: Michael Sharp

324 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativno izvje{}e. 325 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-434 od 8. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d. 326 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/2-95-407 od 9. 8. 1995., Izvje{}e o izvr{enju napadne zada}e na Vrginmost. 327 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-568 od 9. 8. 1995., Operativno izvje{}e.

98 Zaklju~ak Zada}a ZP Karlovac bila je vrlo zahtjevna. Spadalo je me|u mala zborna podru~ja, a dobilo je zada}u zahtjevniju od ostalih zbornih podru~ja. Pred sobom je imalo kompletan Korduna{ki korpus, jednu brigadu Li~kog korpusa, mje{ovitu topni~ku brigadu Glavnog {taba SVK i glavninu Korpusa specijalnih jedinica SVK. ZP nije imalo profesionalnih snaga, {to zna~i da je cjelokupna zada}a bila na pri~uvnom sastavu. Sva oja~anja koja su dodijeljena tako|er su bila pri~uvna. Ovo je dodatno oteàvalo zada}e ZP Karlovac jer su na popisu zada}a bili i nasilni prijelazi rijeka Kupe, Korane i Mre`nice. Operacija je pokazala da dio pridodanih postrojbi nije bio dorastao zada}i koja je stavljena pred njih i da su bile ispod razine domicilnih snaga. U tom je smislu zapovijedanje u operaciji bilo zahtjevno i zna~ajno je utjecalo na ishod operacije.328 Srpski otpor je bio vrlo jak, {tovi{e, poku{avani su i protunapadi koji su imali odre|enog uspjeha. Jak otpor bio je jedini izlaz, odnosno poku{aj izlaza Korduna{kog korpusa jer on jedini nije imao izravnu teritorijalnu vezu s bosanskohercegova~kim Srbima. U zale|u je imao ABiH pa ga nije zahvatilo rasulo u mjeri u kojoj je to bilo izraèno kod ostalih korpusa. Moèmo pretpostaviti da su borbe na Kordunu bile najbliè onome {to se moglo o~ekivati na cijelom rati{tu da Vrhovni savjet obrane RSK nije naredio izvla~enje stanovni{tva iz Dalmacije. M. Sekuli} spekulira da je Kordun trebao odigrati ulogu dokazivanja “hrvatske genocidnosti” jer srpsko stanovni{tvo navodno nije bilo obavije{teno o odluci o povla~enju iz Krajine.329 Zbog toga se tijek operacije odvijao druga~ije od ostalih boji{ta. Korpus specijalnih jedinica, konkretno njegova oklopna brigada, odigrao je ulogu koja nije vrijedna spomena.330 Tijekom operacije, do 8. kolovoza u ZP Karlovac poginula su 33, a ranjena 262 pripadnika HV-a, od kojih 106 teè.331

328 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je uloga ZP Karlovac pod vodstvom generala Miljenka Crnjca bila manja, u usporedbi s preostala tri zborna podru~ja HV-a, odnosno da je njegov zadatak bio napad na Kordunski korpus SVK kako bi ga priklije{tili i zadr`ali podalje od bokova ZP Zagreb i ZP Gospi}, te osloba|anje podru~ja ju`no od Karlovca oko grada Vojni}a, kako bi se ograni~ilo srpsko granatiranje Karlovca. Navodi se da je ZP Karlovac 4. kolovoza uspje{no obavilo primarnu zada}u priklje{tenja Kordunskog korpusa ali da je pomalo podbacilo u pogledu koli~ine osvojenog teritorija, te da se Kordunski korpus i 5. kolovoza ~vrsto dr`ao u obrani oko Slunja i ju`no od Karlovca, gdje je HV malo toga otela iz ruku SVK; tek se isti~e da je Primi{lje osvojila 14. domobranska pukovnija. No, usprkos tome, zaklju~uje se da su dani Kordunskom korpusu SVK bili odbrojani, napose kad je 7. kolovoza ZP Karlovac, sada predvo|eno, odnosno poja~ano 1. gardijskom brigadom, izvr{ilo koncentri~an napad na snage korpusa oko Vojni}a i kad je istoga dana 5. korpus ABiH savladao snage Autonomne pokrajine Zapadne Bosne i umar{irao u Veliku Kladu{u. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 368-369, 371. 329 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 220-221. 330 ISTI, 222-223. 331 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.

99 ZBORNO PODRU^JE ZAGREB

a temelju direktive Glavnog stoèra HV-a Oluja-1, Zapovjedni{tvo ZP Zagreb dovr{ilo je 1. kolovoza zapovijed za napad. Operacija se planirala provesti u dvije Netape s postoje}im snagama i predvi|enim oja~anjima. U prvoj, dvodnevnoj etapi, glavne snage ZP trebale su odsje}i Petrinju, uni{titi ili natjerati na bezuvjetnu predaju okruène srpske snage i osloboditi Petrinju. Pomo}ne snage ZP trebale su na pravcu od Sunje preko sela Mra~aj osloboditi Kostajnicu. U drugoj, tako|er dvodnevnoj etapi, planirano je glavnim snagama ZP preko sela Maja osloboditi Glinu, a potom izbiti na crtu od sela Obljaj do sela @irovac radi spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH. Nakon prestrojavanja snaga i uni{tavanja ostataka Banijskog korpusa na podru~ju Zrinske gore trebalo je iza}i na dràvnu granicu i prije}i u obranu.332 S obzirom na postavljene zada}e jasno se izdvajaju tri pravca djelovanja: prema Kostajnici, prema Petrinji i prema Glini. Za napad prema Kostajnici u {irem podru~ju Sunje prikupljene su snage domicilne 17. domobranske pukovnije, 103. i 151. brigade. Za zada}u odsijecanja i osloba|anja Petrinje angaìrane su snage 2. gardijske brigade HV-a, 57. brigade HV-a te 12. i 20. domobranske pukovnije HV-a. Za napad prema Glini angaìrane su snage 153. brigade HV-a i 20. domobranske pukovnije HV-a. U drugoj fazi operacije planirano je uvo|enje drugog bojnog postroja i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Na pravcu od Sunje prema Kostajnici trebalo je uvesti 1. domobransku i 140. domobransku pukovniju, te 3. bojnu 102. brigade HV-a. Na pravcu prema Glini i Dvoru na Uni planirano je uvo|enje 101., 102., 148. i 149. brigade HV-a.333 U zapovijedi je planirana uporaba 125. domobranske pukovnije HV- a, no ona je dan kasnije dobila bojnu zada}u od Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar, {to zna~i da je u tom vremenu stavljena pod zapovijedanje istog.334 Ostale snage Zbornog podru~ja Zagreb: 202. topni~ko-raketna brigada, Izvidni~ko- diverzantska satnija, 67. bojna Vojne policije, 252. samostalna satnija veze, 502. mehanizirana satnija ABKO, bojna 33. inènjerijske brigade, 31. inènjerijska bojna, 36. inènjerijsko- pontonirska bojna i 1. rije~ni zdrug Sisak, bile su angaìrane na ostalim zadacima vezanim za operaciju, od protuzra~ne za{tite vitalnih vojnih objekata i infrastrukture grada Zagreba i Siska do inènjerijskog osiguranja operacije.

332 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: Zap. ZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba. 333 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed. General Stipeti} navodi da je 101. brigada HV-a u zadnji ~as uvedena na pravcu Komarevo-Ma|ari. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 334 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna zapovijed.

100 Za topni~ku potporu formirane su tri topni~ko-raketne skupine od 6. topni~kog divizijuna, 8. haubi~ko-topni~kog divizijuna, divizijuna 16. topni~ko-raketne brigade, dijela topni{tva 2. gardijske brigade i snaga 202. topni~ko-raketne brigade PZO-a. Zada}a im je bila topni~ka potpora na pravcima Sunja – Kostajnica, Mad`ari – Blinja, selo Brki{evina – selo Vidu{evac – Glina i Sisak – Petrinja – Maja – Obljaj. Od 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna, divizijuna 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade i dva voda 33. in`enjerijske brigade osnovana su dva protuoklopna odreda. Njihova zada}a bio je protuoklopni boj na pravcima Glinska Poljana – Nebojan, @upi} – Nebojan, Petrinja – Mo{~enica i obrana s pravaca od Vedrog Polja i sela Novoselci. Zada}a u drugoj etapi bio je protuoklopni boj na pravcima Kostajnica – selo Panjani i selo Volinja – Kostajnica, kao i neposredno djelovanje po ciljevima na desnoj obali rijeke Une radi onemogu}avanja prometa izme|u Bosanske Kostajnice i Bosanskog Novog. Za zrakoplovnu potporu odre|ena su dva protuoklopna helikoptera Mi-24. Zapovjedno mjesto bilo je u Zagrebu, a istaknuta zapovjedna mjesta u Sisku i Sunji. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Ivan Basarac.335 Privremeno okupirano podru~je Banovine branio je Banijski korpus SVK. Sjedi{te korpusa bilo je u Glini. Sastojao se od: 24., 26. i 33. pje{a~ke brigade, 31. motorizirane brigade, odreda Caprag i Obljaj te 87. pozadinske baze. Zapovjednik korpusa bio je general-major Slobodan Tarbuk.336 Zada}a korpusa bila je sprije~iti prodor HV-a na pravcima: Glinska Poljana – Glina, selo Farka{i} – Petrinja – Dvor i Sunja – Kostajnica – Dvor, slomiti napad i stvoriti uvjete za ofenzivna djelovanja, a potom nakon prestrojavanja snaga prije}i u protunapad, razbiti snage HV-a i na rijekama Kupi i Savi prije}i u obranu. Za potporu je odre|ena topni~ka skupina Glavnog {taba SVK, 105. zrakoplovna brigada i Zrakoplovstvo Vojske Republike Srpske.337

Provedba operacije U osloba|anje Gline 20. domobranska pukovnija HV-a krenula je 4. kolovoza prema predvi|enom planu. Nakon {to je uspje{no forsirala rijeku Kupu u selu Brki{evina nastavila je prema Straì{}u i Gornjim Jamama. Zbog jakog srpskog otpora, pogibije i ranjavanja ve}eg broja pripadnika, napad je zaustavljen. Pukovnija se potom povukla u selo Slana, a u selu Stankovac zadràla je mostobran.338 Ni{ta bolje nije pro{la ni 153. brigada HV-a na pravcu Pokupsko – [i{inec – Brki{evina. Njezine dvije bojne pre{le su Kupu i vratile se na poloàje s kojih su krenule u napad. Na lijevoj obali Kupe ostala je jedna bojna u selu Gornja Bu~ica na crti zaselci Boùri}i – Kauri}i.339 Iako Glina nije bila ozbiljno ugroèna, Glavni {tab SVK je kasno nave~er naredio zapovjedniku Korpusa specijalnih jedinica da s poligona Slunj do jutra u {ire podru~je grada prebaci 2. oklopnu brigadu i sprije~i brz prodor hrvatskih snaga prema Topuskom i Dvoru na Uni.340

335 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napad. 336 HDA, RSK: Vojna po{ta 9136 Glina, Pov. br. 31-247 od 15. 11. 1994., Popuna po ratnoj formaciji; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 233-239. 337 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239. 338 MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 339 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-04 od 4. 8. 1995., Izvje{}e za dan 4. 8. 1995. 340 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 182.

101 Osloba|anje Petrinje bio je glavni cilj Zbornog podru~ja Zagreb u prvoj etapi operacije i za tu zada}u prikupljene su jake snage koje su trebale napraviti obuhvat i osloba|anje grada. Na zapadnom pravcu glavne snage 12. domobranske pukovnije u napadu preko Konjske Glave zaustavljene su ispred minskih polja i minobaca~kom i topni~kom vatrom natjerane na povla~enje. Na desnom krilu pukovnija je do no}i uspjela ovladati ve}im dijelom @upi} brda.341 Glavne snage 2. gardijske brigade oslobodile su sela Sibi}, Goru, Graberje i dio sela Stra{nik. Zbog pet poginulih pripadnika, me|u kojima je bio i zapovjednik jedne satnije, brigada je imala prolaznu krizu koja se odrazila u nepotpunom zauzimanju sela Stra{nik.342 Panike je bilo i na drugoj strani, u redovima 31. motorizirane brigade SVK koja je dovo|enjem poja~anja stabilizirala crtu, ~emu je pripomoglo smanjivanje hrvatskog pritiska.343 Glavnu zada}u na isto~nom pravcu napada na Petrinju imala je Takti~ka skupina 2 koja se sastojala od oja~ane bojne 2. gardijske brigade HV-a i manjih sastava 12. domobranske pukovnije HV-a, 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna i 31. inènjerijske bojne. Nakon topni~ke pripreme TS-2 je na pravcu od Mo{~enice prema Petrinji oslobodila zaselak Kolonija ê{kog Sela i razbila srpske snage u tvornici Finel, nakon ~ega je uz velike gubitke zaustavljena u sredi{tu ê{kog Sela. Poginulo je {est gardista, me|u njima i zapovjednik 2. bojne 2. gardijske brigade pukovnik Predrag Matanovi}, teè je ranjeno 10 i lak{e 20 boraca. Dva tenka T-55 i jedno bojno vozilo pje{a{tva M-80 su uni{teni, jedan tenk T-55 s ure|ajem za razminiravanje se zaglavio, a jedno oklopno bojno vozilo je zarobljeno.344 Upu}enjem poja~anja Komanda 31. motorizirane brigade SVK je stabilizirala crtu.345 Pred sam po~etak operacije, no}u 3./4. kolovoza, 57. brigada HV-a imala je problema na polaznim poloàjima prilikom predaje istih 101. brigadi.346 Zbog toga je u obrani sela Komareva i sela Vu~jak zadràna cjelokupna brigadna pri~uva, kao i pri~uva 1. bojne. Nakon topni~ke pripreme dijelovi brigade krenuli su na pravcu Novo Selo – Mo{tanica u presijecanje prometnice Petrinja – Kostajnica. Brigada je s dijelom snaga dostigla crtu iznad sela Stra`benica i izbila na Bijelu cestu gdje su je zaustavila duboka minska polja. Po zapovijedi zapovjednika Zbornog podru~ja brigada je poslala pomo} Drugoj takti~koj skupini pravcem od Bijele ceste do Slatine. U ovoj zada}i poginuo je zapovjednik brigade bojnik Stjepan Grgac i dozapovjednik 2. bojne, {to je naru{ilo moral i bojnu spremnost postrojbe.347 Djelovanje 101. brigade bilo je neuspje{no jer nije potpuno preuzela crtu od 57. brigade i zbog jakog topni~kog napada srpskih snaga. Pri napadu na pravcu od Blinjskog Kuta prema trigonometrijskoj to~ki Sokolovcu od vatre srpskog topni{tva poginulo je pet i ranjeno je

341 MORH, GSHV: VP 8252 , Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 342 MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru napada; MORH, GSHV: VP 1112/10, Kl. SP 8/95-01/30, Ur. br. 1112-30/01-95-86 od 31. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 343 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234. 344 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS; MORH, GSHV: VP 1112/20 (2./2. gbr), Kl. SP 030-03/95-01/6, Ur. br. 1112-31/01-95-1 od 3. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 345 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234. 346 MORH, GSHV: VP 2123 , Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 347 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-391 od 5. 8. 1995., Izvje{}e o uvidu u stanje u ZP Zagreb.

102 sedam boraca. Gubici i jaka topni~ka vatra nepovoljno su djelovali na moral i bojnu spremnost brigade koja je napravila pomak izme|u 200 i 500 metara.348 Na sunjskom dijelu boji{ta 17. domobranska pukovnija HV-a ujutro je napala poloàje 26. pje{a~ke brigade SVK u selima Vedro Polje, Novoselci, Staza, Strmen i na prometnici Strmen – Slovinci. Za napad prema Strmenu bila joj je pridodana satnija 151. brigade. Pukovnija nije uspjela probiti srpsku crtu obrane i predve~er se vratila na polazni poloàj.349 Njezin neuspjeh poremetio je djelovanje 151. brigade HV-a jer nisu stvoreni uvjeti za njezino uvo|enje u boj. Brigada je s jednom bojnom poku{ala napad na selo [a{, no zaustavljena je od srpskih snaga na kanalu Sunje, pa se povukla na polazni poloàj.350 Glavnina 103. brigade HV-a napala je selo Petrinjce s namjerom da izbije na crtu Drlja~a – êtvrtkovec. Brigada je dospjela do èljezni~ke pruge Sunja – Sisak, s koje se povukla zbog jake srpske vatre.351 Prvi dan operacije ZP Zagreb zavr{en je neuspje{no. Glavne snage Banijskog korpusa SVK na glavnom pravcu napada nisu razbijene, nije odsje~ena Petrinja, kao {to nisu razbijene ni srpske snage na pomo}nom pravcu Sunja – Mra~aj – Kostajnica i Pokupsko – Glina.352 Sveukupno djelovanje u osloba|anju Petrinje tijekom prvog dana operacije bilo je ispod o~ekivanog, samo je glavnina 2. gardijske brigade HV-a napravila pomak, {to je Glavni stoèr HV-a drào nedostatnim.353 Zbog takti~kog odstupanja od napadnog plana, nastala je kriza na pravcu TS-2, usporeno je djelovanje glavnih snaga 2. gardijske brigade {to je odredilo ritam djelovanja cjelokupnog Zbornog podru~ja. Da je u Zapovjedni{tvu ZP Zagreb dràno da je razlog neuspjeha u podre|enima i nedovoljnom broju ljudstva vidi se iz povu~enih poteza. Od Glavnog stoèra HV-a zatraèna je mobilizacija 102. brigade HV-a te 1. i 21. domobranske pukovnije HV-a.354 Snage 2. gardijske brigade HV-a poja~ane su dijelom 1. bojne 149. brigade HV-a. Glavnina ove brigade i dalje je bila u {irem podru~ju Ivani} Grada u pripravnosti za uvo|enje u borbu.355 Drugog dana operacije, 5. kolovoza, u napad prema Glini uklju~en je dio 2. gardijske brigade. Zajedni~kim djelovanjem s 20. domobranskom pukovnijom oslobo|eno je Glinsko Novo Selo. Dio snaga pukovnije i dalje je ostao u obrani u selima Slana i Glinska Poljana.356 Desni susjed, 153. brigada HV-a je i tre}u bojnu izvukla na lijevu obalu Kupe, pa je drugi dan zavr{ila na istom mjestu na kojem je po~ela operaciju.357 O~ekivani pomak prema Petrinji nije napravljen ni 5. kolovoza. Na zapadnom pravcu napada 12. domobranska pukovnija u cijelosti je ovladala @upi} brdom s kojeg se spustila i

348 MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. General Stipeti} napominje da 101. brigada HV-a prvobitno nije bila planirana na tom pravcu, te da bi trebalo objasniti za{to je dovedena na taj pravac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno- redarstvenoj operaciji “Oluja”. 349 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 350 MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja o b/d. 351 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 352 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba. 353 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 116 od 4. 8. 1995. 354 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 76 od 4. 8. 1995. 355 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-56 od 4. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 356 MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 357 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-05 od 5. 8. 1995., Izvje{}e za dan 5. 8. 1995.

103 izme|u sela Gora i @upi} presjekla prometnicu Glina – Petrinja.358 Tijekom dana 2. gardijska brigada HV-a je zauzela sela [anja, Vilusi, Pecki i pola sela Lu{~ani. U borbama je imala o{te}eno jedno oklopno vozilo.359 Na bokove brigade uvedena je 1. bojna 140. domobranske pukovnije, koja je do tada bila operativna pri~uva Zbornog podru~ja Zagreb.360 Dijelovi Druge takti~ke skupine ujutro su ponovili napad na ê{ko Selo. U napadu im je uni{ten jedan tenk T-55, pa se postrojba vratila na poloàje s kojih je krenula u napad. Slijedio je srpski protunapad na Koloniju koji je odbijen uz pomo} specijalne postrojbe MUP-a, nakon ~ega je ponovljen napad prema ê{kom Selu radi vra}anja izgubljenog podru~ja. U protunapadu je poginulo i ranjeno vi{e boraca, uni{ten je jedan tenk T-55 i bojno vozilo pje{a{tva 2. gardijske brigade. Daljnje djelovanje zaustavio je general Petar Stipeti}, koji je prema zapovijedi predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana imenovan zapovjednikom hrvatskih snaga na Banovini. General Stipeti} je zapovjedio prestrojavanje snaga 153. brigade i Glinske pukovnije te naredio uvo|enje 102. brigade na pravac prema Glini. Pad mraka i nedostatak pri~uve Druge takti~ke skupine sprije~io je ostvarenje namjere. Na lijevom krilu Druge takti~ke skupine dva voda pje{a{tva 2. gardijske brigade i 12. domobranske pukovnije HV-a napali su Lova~ku ku}u. U napadu je poginuo zapovjednik satnije iz 12. domobranske pukovnije {to je dovelo do prestanka napada i dijelom neorganiziranog povla~enja s tog podru~ja.361 Na pravcu isto~no od Petrinje snage 57. i 101. brigade HV-a ostale su na poloàjima od prethodnog dana,362 a 57. brigada je prijepodne oja~ana dovo|enjem 2. bojne 149. brigade HV-a za ~uvanje bokova dostignute crte u zahvatu prometnice sela Komarevo – Blinja.363 Na sunjskom dijelu boji{ta, nakon neuspjeha u prvom danu operacije i prestrojavanja snaga, 17. domobranska pukovnija je oko podne ponovno poku{ala probiti srpsku crtu obrane. Nakon topni~ke pripreme i uz potporu dva tenka 2. gardijske brigade napala je i zauzela selo Strmen, a potom je ovladala prometnicom Strmen – selo Slovinci. Nave~er je dio pukovnije bez uspjeha napao Vedro Polje.364 Manje uspjehe zabiljeìla je i 151. brigada. Ona je na pravcu Bobovac – most na rijeci Sunji predve~er stigla u selo Slovinci, a dijelom snaga zapadno od istog sela ispred èljezni~ke pruge zaposjela je poloàj za produènje napada.365 U toku dana po nalogu zapovjednika ZP Zagreb iz Popova~e je u sela Bobovac, Stremen i

358 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 359 MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru napada. 360 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 5. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br. 1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e s ra{~lambe b/d. 361 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. Prema nekim izvorima snage TS-2 tijekom 5. kolovoza nisu “provodile napadne aktivnosti”. Domagoj BERNI], Hrvoje BE[LI], Vladimir KRPAN, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” 1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Petrinja, Petrinja, 2005., 36; Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 362 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 363 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-0927 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 364 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 365 MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja o b/d.

104 Krate~ko premje{tena 145. brigada HV-a. Nave~er je brigada dobila zada}u za napad na pravcu Seli{te Kostajni~ko kroz bojni raspored 151. brigade HV-a.366 Novi napad 103. brigada HV-a na op}em pravcu Sunja – Kostajnica zapo~ela je oko 17 sati. Do 22 sata uspjela je zauzeti èljezni~ku postaju Sunja na ulazu u selo Drlja~e. Zbog spu{tanja no}i napad nije nastavljen.367 Napokon, 6. kolovoza Petrinja je oslobo|ena, a tada je glavnina Banijskog korpusa SVK bila u izvla~enju prema Dvoru na Uni. Nakon sna`ne topni~ke pripreme TS 2 je ujutro krenula u napad, zauzela Martinovo vrelo i preko ê{kog Sela oko 7 sati izbila na ulaz u Petrinju.368 Sa zapadnog pravca u Petrinju je u{la 12. domobranska pukovnija, koja je nakon osloba|anja razmje{tena u gradu i okolici.369 U {irem podru~ju Petrinje 57. brigada je bez ve}eg otpora oslobodila sela Stra`benicu i Blinju i do podne je postigla nadzor nad prometnicom Petrinja – Kostajnica.370 Za nadzor prometnice Komarevo – Letovanci angaìrana je 2. bojna 149. brigade.371 Nakon osloba|anja Petrinje i povla~enja srpskih snaga prema Dvoru na Uni, osloba|anje Gline postalo je pitanje sata, iako je srpski otpor napredovanju 20. domobranske pukovnije na pojedinim pravcima, kao kod sela Marinbrod, Prekopa i Ha|er bio jak.372 No, dijelovi pukovnije nave~er su u{li u Glinu,373 a u Glinu je nave~er s postrojbama policije u{ao i dio 153. brigade HV-a, koja je nakon dva dana neuspje{nih djelovanja, preko Pokupskog i Hotnje preba~ena u podru~je sela Gora.374 Tu je dobila zapovijed da dijelom snaga pomogne napredovanje 20. domobranske pukovnije prema Glini.375 Dijelom snaga brigada je zaposjela crtu Graberje – Novo Selo Glinsko – selo Brki}i radi napredovanja prema selu Maja s 2. gardijskom brigadom.376 Tijekom no}i 6./7. kolovoza Glina je oslobo|ena, a postrojbe 20. domobranske pukovnije preuzele su nadzor nad okolnim selima.377

366 MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba. 367 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je ZP Zagreb 5. kolovoza jo{ uvijek te{ko i{lo protiv Banijskog korpusa SVK generala Tarbuka, ali da je pritisak HV-a po~eo Srbe iscrpljivati. Kao prvi slom SVK isti~e se gubitak Hrvatske Dubice, koju je oslobodila 125. domobranska pukovnija, a potom se navodi pritisak HV-a iz podru~ja Sunje, koji je natjerao SVK na povla~enje prema Kostajnici, te proboj 5. korpusa ABiH iz biha}ke enklave prema @irovcu u rano jutro 5. kolovoza, koji je prisilio SVK na postavljanje svoje jedine pri~uvne snage – 33. pje{a~ke brigade, kao blokadu ovog puta prema korpusovoj pozadini. To se dr`i iznimno va`nim, jer bez te rezerve SVK nije bila sposobna zaustaviti tvrdokornu 2. gardijsku brigadu HV-a u razbijanju trupa 31. brigade SVK oko Petrinje. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371. 368 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. 369 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 370 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995. 371 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 372 MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 20. dp od 6. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 06. 373 MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 374 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e. 375 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-07 od 7. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e. 376 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e. 377 MORH, GSHV: Zap. 20. dp od 7. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 07.

105 Nakon osloba|anja Petrinje i u vrijeme osloba|anja Gline glavne snage Zbornog podru~ja Zagreb angaìrane su za osloba|anje i ~i{}enje Banovine, napose gorskog masiva Zrinske gore. Glavnu ulogu obavila je 2. gardijska brigada nastupanjem u zahvatu prometnice Glina – Dvor na Uni. Glavnina brigade je do podne 6. kolovoza zauzela Gornju i Donju Ba~ugu. Na putu Petrinja – Jabukovac brigada se spojila s dijelom svojih snaga iz Druge takti~ke skupine nakon ~ega je nastavila prema Hrvatskom ûnti}u, Prnjavoru ûnti}kom i Jabukovcu. Do no}i brigada je oslobodila Veliki [u{njar i Majski Trtnik. Tijekom napredovanja skupina je imala sukob sa srpskom za{titnicom koja je osiguravala izvla~enje svoje glavnine i civila prema Glini. Dio za{titnice je uni{ten, a ostatak se povukao za glavninom Banijskog korpusa. Druga gardijska brigada zano}ila je na crti Majski Trtnik – Banski Grabovac – Veliki [u{njari.378 U Banski Grabovac je predve~er stigla i bojna 140. domobranske pukovnije koja je zaposjela poloàje u selima Vlahovi} i Veliki [u{njar.379 Druga takti~ka skupina je bez ve}eg naprezanja dospjela u Blinju, a do ve~eri je s dijelom 57. brigade HV-a ovladala i selom Umeti} u kojemu je organizirala obranu.380 Tijekom 6. kolovoza i snage na sunjskom pravcu po~ele su biljeìti uspjehe. Podru~jem od sela Drlja~e i Radonja Luke ovladala je 103. brigada HV-a. Brigada je prestrojila snage i uz slab otpor srpskih snaga u duìni od tri kilometra na dijelu izme|u sela Prevr{ac i Panjani izbila na prometnicu Kostajnica – Petrinja.381 Snage 17. domobranske pukovnije i 151. brigade HV-a napredovale su osnovnim pravcem Slovinci – selo Timarci – Seli{te Kostajni~ko – selo Rosulje – Hrvatska Kostajnica. Na njihovom pravcu u popodnevnim satima uvedena je oja~ana bojna 145. brigade HV-a. Oko podne, na cesti Dubica – Sunja 151. brigada HV- a je postigla dodir sa snagama Zbornog podru~ja Bjelovar. U ve~ernjim satima ove snage su stigle u Kostajnicu koju su oko podneva oslobodile snage Zbornog podru~ja Bjelovar. Nakon toga preuzele su osiguranje prometnica na oslobo|enom podru~ju.382 Ujutro 7. kolovoza 2. gardijska brigada HV-a krenula je pravcem Maja – Donji Klasni} – Donji @irovac – Dvor na Uni. Do kriànja u selu Januzi otpor su pruàle manje protivni~ke skupine koje su razbijene u pokretu bez zaustavljanja postrojbe. U Januzima i u selu Grabno srpske snage su organizirale obranu u ulozi za{titnice vojsci i civilima koji su se preko Velikog i Malog Obljaja izvla~ili iz Vojni}a i Vrginmosta. Brigada je blokirala podru~je s dijelom jedne bojne, a glavninom snaga nastavila je pravcem Brezovo Polje – Donji @irovac. Napredovanje je u podno`ju prijevoja Vratnik zaustavio vod srpskih tenkova iz Gornjeg @irovca, koji je djelovao po Vratniku i vatrom nadzirao cestu za Donji @irovac. Brigada se utvrdila na dostignutoj crti i s dijelom snaga o~istila sela âvlovicu, Br|ane i Li~ine.383

378 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru napada. 379 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br. 1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e. 380 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. 381 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba. 382 MORH, GSHV: VP 8314 Sunja, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba. 383 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru napada; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.

106 Gradi} Dvor na Uni bio je mjesto posljednjeg velikog boja na Banovini. Od 4. do 7. kolovoza domicilna 33. pje{a~ka brigada SVK sukobljavala se s postrojbama 5. korpusa ABiH. Njezina najva`nija zada}a bila je odràvanje mostobrana na Uni za Republiku Srpsku preko kojeg je 5. kolovoza po~elo izvla~enje ljudstva iz dubine Banovine. Raspad brigade po~eo je 6. kolovoza nakon {to su hrvatske snage oslobodile Petrinju i Kostajnicu. Tijekom 7. kolovoza brigada se povukla preko Une. Prema podacima srpske strane, istog su dana nadomak Dvora izbile snage 13. pje{a~ke brigade SVK i civili s Korduna.384 Isto~no od Dvora, u selu Rosulje, na prilazu Kostajnici s pravca Dubice napredovali su dijelovi 17. domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade.385 U sredi{tu Dvora hrvatske snage sukobile su se s pripadnicima srpske vojske, izmije{anim s civilima koji su preko mosta prelazili u Bosnu. Prema srpskim izvorima, postrojbe HV-a sukobile su se s ostacima 13. pje{a~ke brigade SVK i prikupljenim ljudstvom drugih srpskih postrojbi, odnosno pje{a{tvom glinske 24. pje{a~ke brigade i {est tenkova 2. oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica koji su napali iz Bosanskog Novog i sela Vanji}i. Nakon no}ne borbe hrvatske snage odba~ene su na periferiju mjesta i u selo Zamla~a, jer im manevar i prestrojavanje snaga u gradu nije bilo mogu}e. Uz to su srpske snage s okolnih brda dràle pod vatrom prilaznu prometnicu iz Kostajnice. Tijekom borbi trajalo je izvla~enje civila. Kolonu izbjeglica kod @irovca na kra}e je vrijeme presjekao 5. korpus ABiH. Nakon deblokade nastavljeno je izvla~enje civila i vojnika preko mosta na Uni. Zavr{eno je u kasnim ve~ernjim satima 9. kolovoza. Odmah potom u Dvor su u{le hrvatske snage i spojile se s dijelovima 5. korpusa ABiH.386 Dok su trajale borbe za Dvor 2. gardijska brigada je 8. kolovoza izbila na crtu Galija{i – Donji @irovac gdje se spojila s dijelom 505. brigade 5. korpusa ABiH. Njezina takti~ka skupina je presjekla prometnicu Glina – Obljaj – @irovac i izbila na crtu [ibine – Hajeti} – Donja Buzeta – Svra~ica.387 Dijelovi brigade su 10. kolovoza, nakon {to je operacija ve} slu`beno bila zavr{ena, pravcem Donji @irovac – Komora – Grmu{ani stigli bez borbi u Dvor na Uni.388 Sljede}eg dana dijelovi brigade su se preko Donjeg i Gornjeg Dobretina u selu Ivanjska spojili s ABiH i tako prakti~no zavr{ili svoje sudjelovanje u operaciji.389 Tijekom napredovanja bokove i zale|e 2. gardijske brigade osiguravale su povremeno snage 140. domobranske pukovnije, 12. domobranske pukovnije i 148. brigade HV-a. Dvije bojne 140. domobranske pukovnije su od 6. kolovoza do kraja operacije stalno bile podre|ene 2. gardijskoj brigadi na zada}ama drànja crte i osiguranja bokova.390

384 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236. 385 Prema podacima Obavje{tajnog odjela ZZP Zagreb u Dvor su izme|u 18 i 19 sati u{le 151. i 145. brigada HV- a. MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-63 od 8. 8. 1995. 386 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 227. 387 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru napada; MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. 388 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru napada. 389 Isto. 390 MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br. 1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.

107 Nakon sudjelovanja u osloba|anju Petrinje, 12. domobranska pukovnija je angaìrana na osiguranju podru~ja u pravcu nastupanja 2. gardijske brigade HV-a. Tijekom 8. kolovoza pukovnija je preba~ena u podru~je prijevoja Vratnik – selo @irovac i du` prometnice Dragotina – Donji Klasni}. U dva sljede}a dana, pukovnija je izbila na dràvnu granicu na crti Donji @irovac – Matijevi}i gdje je uspostavila kontakt sa snagama 5. korpusa ABiH.391 Ve}i dio operacije 148. brigada HV-a, bez jedne bojne, bila je u pri~uvi Glavnog stoèra HV-a. Dana 9. kolovoza dovedena je u podru~je sela Veliki [u{njar i Martinovi}i gdje je jedna bojna podre|ena 2. gardijskoj brigadi u selu Donji Klasni}. Do 11. kolovoza angaìrana je na ~i{}enju i pretresu sela Donji Klasni}, Kozaperovica i Gradac Mali nakon ~ega je povu~ena s Banovine i demobilizirana.392 Na zada}i pretresa Zrinske gore angaìrane su snage ve}ine postrojbi koje su sudjelovale u borbama za osloba|anje Petrinje i Kostajnice. Snage 57. brigade su preko Mo{tanice, Jabukovca i sela Mio~inovi}i 8. kolovoza prijepodne izbile na Zrinsku goru kod doma [amarice. Zbog zbjega na cesti @irovac – Dvor koji je imao oko 20 tisu}a ljudi, brigada je prekinula napredovanje. Dan kasnije oslobodila je sela Rujevac i Be{linac, a 10. kolovoza je izbila na dràvnu granicu pravcem Majdan – Kolabin Jarak – Makarova~a.393 Nakon prelaska prometnice Knezovljani – Kostajnica 101. brigada je angaìrana na pretresu sjeveroisto~nih padina Zrinske gore. Do 19 sati 9. kolovoza dostigla je crtu Trgovi – Grmu{ani – Vanji}i, a dan kasnije crtu Ljubina – So~anica – Kotarani i spojila se s 5. korpusom ABiH u Kotaranima.394 Na pretresu Zrinske gore nekoliko dana bila je angaìrana i 103. brigada. Nakon ~i{}enja isto~nog dijela Zrinske gore brigada je primila poloàj na dràvnoj granici na rijeci Uni od sela Zamla~a do Volinje.395 Nakon osloba|anja Dvora na Uni snage 17. domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade angaìrane su na pretresu terena, spajanju s postrojbama 5. korpusa ABiH i osiguranju dràvne granice na podru~ju op}ine Dvor na Uni.396 Druga skupina postrojbi: 153. brigada, 20. domobranska pukovnija, 102. brigada i dijelovi 140. domobranske pukovnije angaìrane su u ~i{}enju {ireg podru~ja Gline, prema okruènom Korduna{kom korpusu i u pretresu Petrove gore. Od 11. kolovoza snage 153. brigade i 20. domobranske pukovnije bile su angaìrane na za{titi dràvne granice.397 Dana 10. kolovoza poslijepodne Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Zagreb izvijestilo je Glavni stoèr HV-a da su njegove snage “u potpunosti Š...š izvr{ile svoju zada}u i izbile na

391 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 392 MORH, GSHV: VP 3005, Kl. SP 81/95-01, Ur. br. 3005-01/1-95-80 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 393 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba. 394 MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji “Oluja”. 395 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. 396 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba. 397 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 8. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZM 102. brigade D HV, Kl. 8/95- 01/36, Ur. br. 2124-03/1-95-21 od 17. 8. 1995., Ra{~lambe b/d; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259- 01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.

108 dràvnu granicu RH”.398 Sljede}eg dana preuzeti su poloàji i od 1. gardijske brigade.399 Dan kasnije po~ela je dvodnevna akcija ~i{}enja Zrinske gore od zaostalih dijelova SVK.400 Dio snaga Zbornog podru~ja bio je angaìran na ~i{}enju podru~ja uz dràvnu granicu i na osiguranju oslobo|enog podru~ja.401 Zajedno sa snagama Zbornog podru~ja Karlovac do 14. kolovoza trajala je blokada Petrove gore koju su pretresale snage specijalne policije MUP-a RH.402 Nakon provedenog ~i{}enja s 13. kolovozom dio ratnih postrojba po~eo je napu{tati doju~era{nje bojno polje i vra}ati se u mati~na mjesta, gdje je slijedio sve~ani do~ek i demobilizacija.403

Hrvatski vojnici (gardisti) u Budi~ini

398 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-139 od 10. 8. 1995., Izvje{}e. 399 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-464 od 11. 8. 1995., Zapovijed. 400 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, NZpM-2 Dvor, Kl. 8/95-01/12, Ur. br. 1075-NZpM-2/95-11 od 12. 8. 1995., Zapovijed. 401 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-014 od 12. 8. 1995., Operativno dnevno izvje{}e; MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995. 402 MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba. 403 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-64 od 12. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-189 od 13. 8. 1995. Zapovijed; MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-67 od 14. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 801-02/95-02/76, Ur. br. 1075-11/95-2 od 13. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapa`anja; MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006- 07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.

109 Zaklju~ak Po svom mjestu na rati{tu, Zborno podru~je Zagreb imalo je posebno mjesto u Hrvatskoj vojsci. Bilo je ve}e i ja~e od ostalih zbornih podru~ja. Zbog brojnosti je dio njegovih snaga pridodan drugim zbornim podru~jima. Samo je po ratnom planu bilo oja~ano s nekoliko postrojbi Glavnog stoèra HV-a, od kojih je osobit zna~aj imala 81. gardijska bojna. Me|utim, ova postrojba, kao jo{ neka poja~anja, nisu realizirana. To je dovelo do promjene plana i uvo|enja snaga ZP Bjelovar na pravac Jasenovac – Hrvatska Kostajnica kao kompenzacije za nerealizirana poja~anja. Uspjeh ZP Zagreb u Oluji bio je ispod o~ekivanja, no krivnja za to, ~ini se, nije bila samo u nerealiziranim oja~anjima. Ve} prvog dana operacije dijelovi 2. gardijske brigade zapeli su u napadu na Petrinju. Zastoj ove brigade nepovoljno je odredio daljnji tijek operacije cjelokupnog Zbornog podru~ja.404 Kriza je bila tolika da je osobno predsjednik Republike morao intervenirati i postaviti novog zapovjednika hrvatskih snaga na Banovini. U izvje{}u koje je na~elnik Glavnog stoèra HV-a poslao predsjedniku Republike kaè se da “je u proboju obrane na smjeru Sisak – Petrinja krivim prosudbama i odlukama krivih oblika manevra zapovjednika Zbornog podru~ja do{lo do nepotrebnih gubitaka i naru{avanja morala. Novoostvareni uspjeh po dolasku i odlukama generala Stipeti}a nije u cijelosti iskori{ten jer je zastoj od dva dana omogu}io izvla~enje znatnijeg dijela borbene tehnike 39. banijskog korpusa i Korpusa specijalnih snaga SVK.”405 U cjelini, ZP Zagreb je, uz po~etne probleme, ostvarilo dodijeljenu zada}u. U Oluji je vjerojatno bilo najslabiji operativni sastav HV-a.406 Slabo i nekoordinirano zapovijedanje obiljeìlo je i drugu stranu, Banijski korpus SVK. Zbog hrvatskih propusta u borbama oko Petrinje op}i dojam vrijednosti toga korpusa, odnosno njegove 31. motorizirane brigade, ve}i je nego {to je objektivno bio.407 Zborno podru~je Zagreb u operaciji je imalo 80 poginulih, 380 ranjenih i 16 nestalih pripadnika.408

404 CIA-ini analiti~ari uzrok problema HV-a u napadu na Petrinju 4. kolovoza vide u odluci zapovjednika ZP Zagreb da 2. gardijska brigada izravno napadne grad, umjesto da ga prema planu napada zaobi|e i okruì. Posljedica ove odluke bilo je izbacivanje iz stroja nekoliko tenkova HV-a na prilazima Petrinji od strane 31. pje{a~ke brigade SVK, koja je tako sprije~ila i napredovanje pje{a{tva. Amerikanci drè da je slabo napredovao i naknadni udar prema Kostajnici, te da je bolji posao napravila tek 125. domobranska pukovnija u prodoru prema Hrvatskoj Dubici uz rijeku Unu. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 370. 405 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 406 General Stipeti} ne slaè se s ovom ocjenom prije nego {to se naprave cjelokupna istraìvanja potrebna za takvu ocjenu. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”; General Tus drì da prilikom ocjenjivanja djelovanja ZP Zagreb u “Oluji” treba uzeti u obzir da su gre{ke napravljene u prvom danu nadokna|ene drugi dan i da se nisu odrazile na tijek operacije, odnosno da nisu utjecale na njezin ishod, jer je na kraju drugoga dana situacija tekla prema planu i na Banovini. HMDCDR: Recenzija generala Antona Tusa za tekst o vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 407 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239-240. 408 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.

110 Okruènje i predaja Korduna{kog korpusa Dana 5. kolovoza predve~er glavnina Korduna{kog korpusa, s dijelom srpskog stanovni{tva Korduna, bila je u poluokruènju hrvatskih snaga. Prometnica prema Lici bila je presje~ena, a prometnica koja je kroz Glinu vodila prema Dvoru na Uni mogla je biti lako ugroèna. General Mile Novakovi}, zapovjednik srpskih snaga na Kordunu i Banovini, naredio je Komandi Korduna{kog korpusa da skrati obranu i istu postavi na desnoj obali Korane, od Skrada do Trì}a. Koordinacioni odbor Korduna, koji je od 4. kolovoza zasjedao i vodio djelovanja iz nadle`nosti vlasti i dràve, donio je odluku o evakuiranju stanovni{tva pravcem Vojni} – Vrginmost – Glina – Dvor, jer je prijetila opasnost da hrvatske snage u|u u Glinu i presjeku prometnicu. Za{tita Gline planirana je dovo|enjem u Vidu{evac 2. oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica i jedne ~ete 19. pje{a~ke brigade. Naredbu je provela samo ~eta 19. brigade, dok je Oklopna brigada krenula prema Dvoru na Uni. Tijekom toga dana u podru~ju Rakovice i Plitvica hrvatske i bo{nja~ke snage potpuno su razdvojile Korduna{ki od Li~kog korpusa SVK. Krajem dana, 6. kolovoza, hrvatske snage u{le su u Glinu, pa je glavnina Korduna{kog korpusa s oko 35.000 civila ostala okruèna na {irem podru~ju Topuskog. Komanda korpusa zatraìla je za{titu snaga UNCRO-a.409 Prema Korpusu je Glavni stoèr HV-a namjeravao poslati 1. gardijsku brigadu. Brigadi je 6. kolovoza poslijepodne dana zada}a da se pripremi za napad na pravcu Cetingrad – Johovo –Vojni} s ciljem razbijanja srpskih snaga, osloba|anja Vojni}a i nastupanja prema Topuskom gdje prelazi u djelatnu obranu.410 Napadne namjere prema srpskim snagama na~elnik Glavnog stoèra HV-a zaustavio je iza pono}i 6./7. kolovoza kad je zapovjedio hrvatskim snagama da u 6 sati uspostave prekid vatre u podru~ju Vojni} – Vrginmost – Glina – Kostajnica – Dvor na Uni. Na temelju kontakata s predstavnicima UNCRO-a vladalo je mi{ljenje da je predaja srpskih snaga na Banovini gotova stvar. Prema izvorima, Zborno podru~je Zagreb dobilo je zapovijed da pripremi postrojbu ja~ine brigade te s njom do 7 sati u pratnji UNCRO-a zaposjedne Dvor na Uni i dozvoli prijelaz preko mosta u Bosnu i Hercegovinu samo nenaoruànim osobama, a oficirima i podoficirima s pi{toljima. Sve ostalo oru`je i vojna oprema u nazo~nosti UNCRO-a trebalo je biti predano HV-u.411 Brzo se pokazalo da od ovakvog “scenarija” ne}e biti ni{ta. Srpska strana “nije ispo{tovala uvjete dogovorene u svezi prekida djelovanja na podru~ju Banovine i predaje naoruànja i vojne opreme”, pa je na~elnik Glavnog stoèra HV-a prijepodne 7. kolovoza povukao zapovijed o prekidu vatre i zapovjedio nastavak djelovanja radi “razbijanja neprijatelja na podru~ju Banovine i izbijanja na dràvnu granicu Republike Hrvatske sukladno ranije datim zapovjedima”. U zapovijedi je upozoreno na pridràvanje i po{tivanje odredbi @enevske konvencije prema zarobljenicima i civilima. Za provo|enje zada}e bili su odgovorni zapovjednici ZP Karlovac i Bjelovar kao i general Stipeti}.412 Hrvatske snage bile su spremne na pregovore samo u slu~aju bezuvjetne predaje.413 No, bojna djelovanja hrvatskih snaga su prekinuta iza podne 8. kolovoza, na temelju zapovijedi predsjednika Republike Hrvatske dr.

409 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 216-217. 410 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed. 411 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed. General Stipeti} napominje da nikada nije dobio takvu zapovijed, a da je u dogovorima inzistirano na predaji cjelokupnog naoru`anja pora`enoga protivnika. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

111 Franje Tu|mana.414 Ubrzo potom dobivena je vijest da Korduna{ki korpus SVK pristaje na bezuvjetnu predaju i da general HV-a Petar Stipeti} “vr{i tehni~ke pripreme za predaju”.415 U 13.20 sati u Zapovjedni{tvu Ukrajinskog bataljuna u Glini, u nazo~nosti predstavnika UNCRO-a po~eli su dogovori o predaji korpusa, a do potpisivanja predaje je do{lo oko 14 sati kod hotela “Briuni” prije ulaza u Topusko. Hrvatsku je zastupao general Petar Stipeti}, a srpsku stranu pukovnik êdo Bulat i ministar unutarnjih poslova RSK To{o Paji}.416 Istoga dana nave~er u Glini je odràn drugi sastanak na kojem su konkretizirane obveze obiju strana i precizirani detalji predaje.417 Dogovoreno je da }e korpus 9. kolovoza predati kompletno naoruànje i opremu, no ~asnicima poraène vojske ipak je ostavljeno osobno naoruànje, radi odràvanja reda u svojim redovima. Izvla~enje ljudstva dogovoreno je pravcima Topusko – Glina – Sisak – autocesta Lipovac. Hrvatske vlasti bile su obvezne osigurati im neometan i siguran prolaz.418 Predaja korpusa zavr{ena je 8. kolovoza, a prikupljanje oru`ja zapo~elo je 9. kolovoza u 8 sati.419 Nestegovnim pona{anjem predaju su ometali pojedini pripadnici HV-a u Topuskom, no to je ubrzo onemogu}eno.420 Nakon predaje korpusa, postrojbe Vojne policije u suradnji s civilnom policijom MUP-a Republike Hrvatske osiguravale su pravac kretanja pripadnika korpusa i stanovnika prometnicom Topusko – Glina – Petrinja – Sisak – Popova~a – autocesta Lipovac u vremenu od 15 sati 9. kolovoza do 16.15 sati 12. kolovoza. Skupina je brojala 16 kolona s 1600 osobnih vozila, 129 teretnih vozila, 30 autobusa, 1436 traktora i oko 13.000 osoba. Na kolonu je u Sisku dva puta bacano kamenje, a prema sadràju ra{~lambe jedan pripadnik HV-a uporabio je oru`je, pri ~emu nije bilo posljedica.421

412 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995. u 11,05 sati, Zapovijed. Suprotno sadràju izvora general Stpeti} navodi da nije upoznat s tom zapovijedi i drì da ju je mogao primiti general Basarac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 413 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 347 od 8. 8. 1995. Sli~no kao i kod prethodne zapovijedi, general Stipeti} tvrdi da takva zapovijed njemu nikad nije do{la. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 414 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 350 od 8. 8. 1995. 415 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 353 od 8. 8. 1995. 416 MORH, GSHV: Zapisnik o predaji 21. kordunskog korpusa od 8. 8. 1995. 417 MORH, GSHV: Zapisnik sa sastanka predstavnika Hrvatske vojske i civilnih vlasti s predstavnicima 21. kordunskog korpusa uz nazo~nost predstavnika UNCRO-a, EM i UNHCR-a od 8. 8. 1995. 418 MORH, GSHV: Sporazum o predaji 21. korpusa od 8. 8. 1995. 419 U ratnom dnevniku zapisano je da je predaja po~ela 9. kolovoza u 9,20 sati, te da je trajala i sljede}eg dana. MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 371 od 9. 8. 1995.; MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995. 420 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995. 421 MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995., Ra{~lamba.

112 Zapovjednik 21. kordunskog korpusa tzv. Srpske vojske Krajine (SVK) pukovnik ^edo Bulat potpisuje predaju Hrvatskoj vojsci, 8. kolovoza 1995.

Potpisi na “Sporazumu o predaji 21. korpusa”

113 Hrvatska vojska probija se prema Dubici, 4. kolovoza 1995. (autor fotografija: @eljko Ga{parovi})

114 ZBORNO PODRU^JE BJELOVAR

akon uspje{nog sudjelovanja u operaciji Bljesak Zborno podru~je Bjelovar zaduèno je za obranu dràvne granice Republike Hrvatske na rijekama Una i Sava. Posljednja Nod zapovijedi za obranu napisana je sredinom srpnja 1995. godine.422 Zada}a obrane bila je aktualna do 2. kolovoza kada je na~elnik Glavnog stoèra HV-a izdao usmenu zapovijed o anga`manu Zbornog podru~ja Bjelovar na osloba|anju Banovine u operaciji Oluja.423 Za provedbu zada}e ZP Bjelovar je oja~ano sa 121. domobranskom pukovnijom iz ZP Osijek, 125. domobranskom pukovnijom i divizijunom 202. topni~ko-raketne brigade PZO iz sastava ZP Zagreb. Zada}a je bila da se uz jaku topni~ku potporu nasilno prije|e rijeka Sava i razbije protivnik na desnoj obali, nastavi napredovanje glavnim snagama pravcem Jasenovac – Dubica, a pomo}nim pravcem Orahova – Dubica oslobodi Dubica i izbije na prometnicu Dubica – Sunja. Nakon toga trebalo je uvesti operativnu pri~uvu i nastaviti napad dolinom rijeke Une na pravcu Dubica – Kostajnica i Dubica – Sunja do spajanja sa snagama ZP Zagreb. U prvoj etapi napada, na forsiranju Save angaìrane su snage 125. domobranske pukovnije HV-a, glavnina 52. domobranske pukovnije i 34. inènjerijska bojna HV-a. U drugoj fazi napada planirano je uvo|enje u boj borbene skupine 24. domobranske pukovnije i bojne 52. domobranske pukovnije. Zada}a 121. domobranske pukovnije bila je organizirati upornu i odsudnu obranu dràvne granice od u{}a kanala Mali Strug u rijeku Savu do Davora. Jedna bojna trebala je biti u pri~uvi za izvr{enje drugih bojevih zada}a. Za topni~ku potporu formirana je topni~ka skupina od topni{tva 18. topni~kog divizijuna i bitnice haubica 105 mm 121. domobranske pukovnije. Skupina je razmje{tena na podru~ju Plesmo – Su{ije – Orahovo polje sa zadatkom neutraliziranja protivni~kog topni{tva, ìve sile i paljbenih sredstava. Protuoklopni boj bio je zada}a ustrojbenih dijelova angaìranih snaga. Za protuzra~nu obranu zaduèn je divizijun 202. topni~ko-raketne brigade PZO i vodova PZO u domobranskim pukovnijama. Inènjerijsko osiguranje bila je zada}a svih postrojbi, a napose 34. inènjerijske bojne, s teì{tem na osiguranju kretanja, zaprje~ivanju i utvr|ivanju dràvne granice. Zapovjedno mjesto ZP Bjelovar bilo je u Bjelovaru, a Istaknuto zapovjedno mjesto u Novskoj. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Luka Dànko.424 Protivnik ZP Bjelovar na Banovini bila je glavnina 26. pje{a~ke brigade Banijskog korpusa SVK, a na podru~ju Bosne i Hercegovine 11. dubi~ka brigada Vojske Republike Srpske koja je, prema obe}anju njezinog zapovjednika, pred operaciju trebala pruìti pomo} u ja~ini jedne ~ete na pravcu Dubica – Rosulje.425

422 MORH, GSHV, ZZP Bjelovar, Bjelovar, 14. srpnja 1995. – Operativna zapovijed za obranu. 423 MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena. 424 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna zapovijed. 425 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236-237.

115 Provedba Nakon prijema zapovijedi za operaciju Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar i podre|ene postrojbe imali su svega 30 sati za pripremu djelovanja. Provedena je mobilizacija i domobilizacija postrojbi koje su tijekom ve~ernjih sati 3. kolovoza po~ele dovo|enje u o~ekivano podru~je.426 U 3 sata ujutro 4. kolovoza sve postrojbe predvi|ene za uporabu u prvom i drugom postroju bile su spremne za izvr{enje dobivenih zada}a.427 U 5.30 sati, nakon dobivenog signala, po~ela je topni~ka priprema po prednjem kraju i dubini srpske obrane, a postrojbe su prema planu krenule u provedbu zada}e.428 Dvije bojne 125. domobranske pukovnije HV-a uspje{no su forsirale rijeku Savu kod sela Krapje i Klenov Bok kod Jasenovca, te nastavile napad na pravcima selo Vi{njica – selo U{tica – selo Tanac – Dubica i selo Predore – selo Donji Cerovljani – Dubica. Kod sela Vi{njice srpske snage su na kra}e vrijeme zadràle dio pukovnije. Nakon slamanja srpskog otpora pukovnija je oslobodila sela Vi{njicu, Predore, U{ticu i Tanac. Na taj je na~in omogu}eno uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja, satnije 125. domobranske pukovnije, bojne 52. domobranske pukovnije, 265. izvidni~ko-diverzantske satnije, a kasnije i borbene skupine 24. domobranske pukovnije. Potom su dijelovi 125. domobranske pukovnije do ve~eri izbili do sela Donji Cerovljani i èljezni~ke pruge, gdje su zaustavljeni i pre{li u obranu.429 Zada}a 52. domobranske pukovnije bila je da veè za sebe dio snaga Vojske Republike Srpske i s jednom bojnom bude u pri~uvi ZP Bjelovar. Izvidni~ki vod pukovnije pre{ao je rijeku Savu u podru~ju Mala Ciperna, presjekao prometnicu selo Orahova – Bosanska Dubica i omogu}io uvo|enje dvije satnije pje{a{tva na pravac prema selu Orahova. Nakon presijecanja prometnice Bosanska Gradi{ka – Orahova – Bosanska Dubica ove snage su se povukle na teritorij Republike Hrvatske.430 Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Bjelovar tim je manevrom skrenuta “pozornost neprijatelja i onemogu}eno mu je odre|ivanje teì{ta napadaja na{ih snaga”.431 Na podru~ju Banovine, nakon {to je 125. domobranska pukovnija stavila pod nadzor sela U{ticu i Vi{njicu, na pravac Tanac – Hrvatska Dubica u boj je oko 16 sati uvedena bojna 52. domobranske pukovnije s 265. izvidni~ko-diverzantskom satnijom. Do 21 sat ove snage zaposjele su objekte Jelas i @eljezaru isto~no od Donjih Cerovljana.432 U prvoj fazi operacije bojna skupina 24. domobranske pukovnije bila je pri~uva ZP-u Bjelovar, a u drugoj je trebala osigurati lijevi bok 52. domobranske pukovnije u napadu na pravcu Jasenovac – Hrvatska Dubica. Skupina je oko 19,30 sati iz Jasenovca uvedena u boj na pravcu sela Tanac, a oko 21 sat postigla je dodir s bojnom 52. domobranske pukovnije i zano}ila uz prometnicu Tanac – Crne Grede.433

426 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-1072 od 3. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena izvr{enja napadne operacije “Oluja”. 427 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-510 od 4. 8. 1995. 428 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-512 od 4. 8. 1995. 429 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-518 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-520 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95- 01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba. 430 MORH, GSHV: VP 8222 Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 8222-02/2-95-19 od 11. 8. 1995., Izvje{}e. 431 MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba. 432 Isto; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e. 433 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.

116 Prvi dan operacije ZP Bjelovar okon~alo je dojmljivo. To je nesumnjivo bio razlog da u pono} 4./5. kolovoza od Glavnog stoèra HV-a dobije zapovijed da sljede}eg dana oslobodi Hrvatsku Dubicu i “energi~nim napadom u zahvatu doline rijeke Une i komunikacije: Dubica – Rausovac” potpomogne napad ZP Zagreb na pravcu Sunja – Kostajnica.434 Ve} je tada bilo jasno da je zbog zastoja ZP Zagreb, pravac Jasenovac – Dubica – Kostajnica na kojem su napadale snage ZP Bjelovar postao teì{ni pravac djelovanja hrvatskih snaga na Banovini.435 Protivnik se tijekom no}i 4./5. kolovoza – “potisnut sna`nom topni~kom paljbom” – iz Hrvatske Dubice povukao s civilima preko rijeke Une u Bosansku Dubicu. U prazan i nebranjen grad sa sjeveroistoka je u{la bojna 52. domobranske pukovnije i bojna skupina 24. domobranske pukovnije, a sa sjevera snage 125. domobranske pukovnije. Bojna 52. domobranske pukovnije i bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavile su napad, a osiguranje i obranu Dubice i dràvne granice na rijeci Uni preuzela je 125. domobranska pukovnija HV-a.436 Bojna 52. domobranske pukovnije HV-a nastavila je napad na pravcu Dubica – @ivaja – [a{, gdje je planirano spajanje sa snagama ZP Zagreb. Do spajanja nije do{lo, a bojna je nave~er ve~er stigla do ulaza u selo [a{.437 Bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavila je napad pravcem Dubica – Rusovac i Dubica – Kostajnica. Skupina je stigla do sela Ba}in gdje je nai{la na jak otpor, kao i vatru s bosanskohercegova~ke strane, pa “uzvra}a paljbom, ali u nemogu}nosti daljnjeg napredovanja utvr|uje dostignute poloàje”.438 Zastoj u napadu na pravcu Dubica – Ba}in – Kostajnica bio je razlog za odluku Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar o anga`manu jedne bojne i izvidni~kog voda 121. domobranske pukovnije HV-a za osloba|anje Kostajnice. Ove snage su poslijepodne s podru~ja Nove Gradi{ke dovedene u {ire podru~je Hrvatske Dubice gdje su razmje{tene na odmor.439 Dnevna zada}a ZP Bjelovar 6. kolovoza bila je Hrvatska Kostajnica. Teì{nu zada}u imala je oja~ana bojna 121. domobranske pukovnije na pravcima: Rosulja – âire – Kostajnica i Kalu|er – Tadi} Kosa – Kostajnica. Nakon osloba|anja sela Slabinje bojna je uz borbu oslobodila i selo âire, da bi oko 17 sati uz “slab ali konstantan otpor zaostalih” srpskih snaga u{la u Kostajnicu.440

434 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed. 435 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 436 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 437 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-534 od 5. 8. 1995., Izvje{}e. 438 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-532 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 439 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 1077-05-95-435 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 440 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-547 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-550 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.

117 Iza bojne 121. domobranske pukovnije kretala se bojna skupina 24. domobranske pukovnije koja je po mjeri napredovanja zaposjedala i osiguravala dràvnu granicu od Hrvatske Dubice do [upljeg Kamena.441 Oko podne 6. kolovoza kod èljezni~ke postaje Slovinci dijelovi 52. domobranske pukovnije spojili su se s postrojbama ZP Zagreb. Nakon spajanja bojna je nastavila napad pravcem Slovinci – Rau{ovac – Seli{te – Kostajnica, s ciljem osloba|anja Kostajnice i osiguranja dràvne granice na rijeci Uni. Bojna je poslijepodne stavila pod nadzor sela Utolicu i Rausovac i spojila se sa snagama ZP Zagreb u Seli{tu Kostajni~kom. Nave~er je u{la u Kostajnicu i u istoj preno}ila.442 Osloba|anjem Kostajnice ZP Bjelovar zavr{ilo je napadni dio operacije i pred njim je bila zada}a utvr|ivanja dostignute crte i osiguranja dràvne granice, kao i ~i{}enje oslobo|enih podru~ja izme|u rijeke Save i Une. U trodnevnim djelovanjima Zborno podru~je Bjelovar imalo je 7 poginulih, 17 teè i 15 lak{e ranjenih pripadnika.443 Nakon izvr{enja napadne zada}e ZP Bjelovar primilo je osiguranje dràvne granice sa 125. domobranskom pukovnijom u pojasu selo U{tica – Dubica; bojnom skupinom 24. domobranske pukovnije u pojasu Dubica – âire; bojnom 121. domobranske pukovnije u pojasu âire – Rosulja, dok je 52. domobranska pukovnija iz Kostajnice izvu~ena u {ire podru~je sela [a{ – @ivaja gdje je stavljena u operativnu pri~uvu ZP Bjelovar.444

Zaklju~ak Pri provedbi operacije Oluja prvotno se nije ra~unalo na Zborno podru~je Bjelovar. Ono je nakon operacije Bljesak bilo zaduèno za organizaciju sustava obrane dràvne granice na rijeci Savi. Zada}u za Oluju ZP je dobilo 2. kolovoza, {to nije bilo dostatno za pripremu snaga, pa se u provedbu krenulo s visokim stupnjem rizika. Preduvjet za provedbu zada}e bio je nasilan prijelaz rijeke {to je zada}i Zbornog podru~ja davalo posebnu teìnu. Usprkos tome, 125. domobranska pukovnija HV-a uspje{no je pre{la Savu. “Forsiranje rijeke izvedeno je van svih pravila, uporabom malog broja desantnih sredstava.” To je bio najteì dio zada}e nakon kojeg je Zborno podru~je, uz problem otkrivenih bokova, u tri dana prodrlo 43 km u dubinu protivnika. S obzirom da je u operaciju uvedeno “5 do 12” i da je od pomo}ne snage odigralo gotovo glavnu ulogu na Banovini moè se re}i da je Zborno podru~je Bjelovar jedan od najve}ih junaka operacije Oluja. U operaciji je poginulo 8, a ranjena su 42 pripadnika HV-a.445

441 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 442 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 443 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995., Izvje{}e. 444 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-564 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. 445 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80.01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.

118 ZRAKOPLOVSTVO U OLUJI

snovna zada}a HRZ-a u napadnoj operaciji bila je: protuzra~na obrana teritorija s teì{tem na prostoru Zagreb – Karlovac – Sisak – Kutina, zrakoplovna potpora snagama zbornih podru~ja, izvidni~ko djelovanje i prevoènje zra~nim putem O 446 kopnenih snaga i ranjenika. U operaciji je angaìrano cjelokupno zrakoplovstvo: 17 borbenih zrakoplova, pet borbenih helikoptera, devet transportnih helikoptera, tri transportna zrakoplova, jedan zrakoplov An-2 i helikopter Mi-24 za elektronsko- termovizijska djelovanja. Snage su bile razmje{tene u zra~nim bazama Pleso, Pula, Divulje, Lu~ko i heliodromima Sinj i Poèga. Pra}enje stanja u zra~nom prostoru bila je zada}a snaga ZMIN-a s teì{tem na motrenju sektora: Kutina – Oku~ani – Banja Luka; Zagreb – Kup~ina – Vrginmost – Udbina; Valtura – Crna Punta – Udbina i Zemunik – Bru{ka – Oto~ac – Udbina.447

Provedba Prva bojna zada}a HRZ-a u operaciji bio je udar iz zraka po utvr|enim srpskim objektima to~no u 6 sati 4. kolovoza.448 U napadima prvog dana operacije HRZ je, prema svojoj ocjeni, izbacio iz uporabe radio-relejni ~vor ]elavac i o{tetio radio-relejni ~vor Magav~evac, uni{tio zapovjedno mjesto 18. pje{a~ke brigade Li~kog korpusa SVK u Buni}u, uni{tio zapovjedno mjesto u Banskom Grabovcu i neutralizirao srpske poloàje na koti 160 kod Petrinje i na koti 206 na u{}u rijeke Gline u Kupu. U napadima je angaìrano 13 zrakoplova MIG-21. U protuzra~noj obrani zone Ivani} Grad – Kutina i Sinj angaìrana su ~etiri zrakoplova MIG- 21. Tri helikoptera Mi-8 prevezla su pet te{kih i 15 lak{ih ranjenika. Tijekom bojevih djelovanja o{te}ena su ~etiri zrakoplova MIG-21, od kojih tri lak{e.449 U drugom danu operacije, 5. kolovoza, HRZ je izbacio iz uporabe sredi{te veze na Zrinskoj gori, neutralizirao poloàje na koti Generalovo brdo kod Petrinje, napao poloàje i oklopni{tvo kod Turnja, uni{tio vi{e tenkova i vojnih motornih vozila zapadno od Knina na prometnici kod Biovi~inog Sela, onesposobio dio opreme na aerodromu Udbina, uni{tio ve}i broj vojnih motornih vozila na prometnici Batnoga – Cetingrad i napao skladi{te “Stara Straà” kod Knina. U napadima je angaìrano 11 zrakoplova MIG-21. Za protuoklopnu borbu angaìran je helikopter Mi-24 koji je s uspjehom napao srpske poloàje i oklopni{tvo

446 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-229 od 26. 9. 1995., Referat. 447 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995., Ra{~lamba. 448 GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 449 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-54 od 4. 8. 1995., Redovito bojevo izvje{}e.

119 na prometnici Sisak – Mo{~enica. U~inak napada na srpsko oklopni{tvo kod sela Kamensko nije bio poznat. U protuzra~noj obrani angaìrana su tri zrakoplova MIG-21 u zonama Ivani} Grad i Sinj. Pet helikoptera Mi-8 prevezlo je 7 ranjenika, 231 vojnika i 15,5 tona tereta. Tijekom bojnog djelovanja lak{e je o{te}eno pet zrakoplova MIG-21.450 Dana 6. kolovoza zrakoplovi su uni{tili vi{ecjevni lanser raketa i tenkove izme|u Babine gore i Velikih brda, neutralizirali tenkove kod Marinbroda, neutralizirali zapovjedno mjesto i poloàje minobaca~a na Brezovoj glavi i uni{tili most kod Male Gline. Protuoklopni helikopter Mi-24 uni{tio je dva tenka sjeverno od Slunja kod zaselka Kozline. Dva zrakoplova MIG-21 angaìrana su u patroliranju u zoni Ivani} Grad, gdje zbog jake sumaglice i niskog leta nisu uspjeli presresti dva zrakoplova Vojske Republike Srpske. Tri helikoptera Mi-8 prevezla su 19 ranjenika i 2,5 tone tereta.451 U ~etvrtom danu operacije, 7. kolovoza, prijavljeno je neutraliziranje zapovjednog mjesta u Srbu, uni{tenje vi{e tenkova u Medenom polju kod Bosanskog Petrovca i uni{tenje skladi{ta u Li~koj Kaldrmi.452 Izvr{en je i demonstrativni let nad podru~jem Topusko – @irovec nad srpskim postrojbama koje se nisu èljele predati. 453 Posljednja bojeva djelovanja HRZ je imao 8. kolovoza. Prijavljeno je uni{tenje vi{e tenkova na èljezni~koj postaji Bosanski Novi i uni{tenje manje oklopne kolone kod sela Svodne na prometnici Bosanski Novi – Prijedor. Lak{e su o{te}ena dva zrakoplova MIG-21.454 Uloga Ratnog zrakoplovstva i protuzra~ne obrane SVK (“Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdu{na odbrana”) bila je bezna~ajna. Njezina glavna snaga bila je 105. vazduhoplovna brigada i 44. raketna brigada PZO. Vazduhoplovna brigada bila je pripremljena za potporu Sjevernodalmatinskog i Li~kog korpusa. Helikopteri su pripremljeni za protuoklopnu borbu na temelju poziva zapovjedni{tava postrojbi. Brigada je u prvom danu Oluje imala nekoliko napada na hrvatske snage na Dinari i po Gospi}u. Dana 5. kolovoza po~elo je premje{tanje na aerodrom VRS Zaluàni kod Banja Luke, {to je do ve~eri 6. kolovoza zavr{eno.455 Teì{te protuzra~ne obrane RV i PVO SVK bilo je na za{titi Knina, aerodroma Udbina i snaga Korpusa specijalnih jedinica u podru~ju Slunja. Jedan raketni divizijun sustava Dvina iz 44. raketne brigade PZO bio je razmje{ten u podru~ju [amarice i pripremljen za napad na Sisak, Sunju i Nebojan. Nakon {to je po~ela Oluja, divizijun je 4. kolovoza ispalio osam raketa na Sisak, Sunju i Nebojan. To su ujedno bile i posljednje ispaljene rakete. Prema srpskim izvorima, u dio teritorija koji je {titio raketni sustav KUB-M hrvatsko zrakoplovstvo nije uspjelo u}i.456

450 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-62 od 5. 8. 1995., Redovito bojevo izvje{}e. 451 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-81 od 6. 8. 1995., Redovito bojevo izvje{}e. 452 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995., Ra{~lamba. 453 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-101 od 7. 8. 1995., Izvje{}e. 454 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-106 od 8. 8. 1995., Redovito bojevo izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995., Ra{~lamba. 455 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 240-245. 456 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 245-246. U osvrtu na Oluju Sekuli} je ~esto tvrdio da je zrakoplovstvo NATO-a pomagalo HV-u. Za takvu tvrdnju nema nikakvih dokaza i odraz je jednog svjetonazora koji je u svemu vidio antisrpsku zavjeru.

120 Zaklju~ak U operaciji Oluja, HRZ i PZO je “sudjelovalo sa svojim cjelokupnim snagama i djelovalo je sa svih aerodroma i uzleti{a u RH”.457 U osvrtu na bojno djelovanje Zapovjedni{tvo HRZ- a je ocijenilo da je “zrakoplovstvo svojim djelovanjem po sredi{tima veze, zapovjednim mjestima i skladi{tima neprijatelja, a kasnije u paljbenoj potpori grupacijama HV-a i redarstvenih snaga dalo odlu~uju}i, a u nekim dijelovima boji{nice i presudni utjecaj na kona~ni ishod operacije”.458 Ocjena je mo`da pretjerana, ali glavna zada}a je izvr{ena, jer je onemogu}eno zna~ajnije djelovanje srpskih zrakoplova s aerodroma Udbina i Mahovljani kod Banja Luke. HRZ i PZO provelo je operaciju bez gubitaka u zrakoplovno-tehni~kom kadru i zrakoplovnoj tehnici. O{te}eno je 11 zrakoplova od kojih jedan teè i taj je na duè vrijeme izba~en iz uporabe. Ostala o{te}enja bila su lak{a i zrakoplovi su brzo vra}ani u uporabu. Na zada}ama paljbene potpore angaìrano je 12 zrakoplova MIG-21 u juri{noj ina~ici i jedan Mi-24 za protuoklopnu borbu, te je ukupno ostvareno 67 zra~nih polijetanja i utro{eno 36 tona zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama planske zrakoplovno-paljbene potpore angaìrano je 12 zrakoplova MIG-21 koji su ubiljeìli isto toliko polijetanja i utro{ili 8,6 tona zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama zrakoplovno-paljbene potpore po pozivu je angaìrano 15 zrakoplova MIG-21, ostvareno je 55 zra~nih polijetanja i utro{ene su 27,4 tone zrakoplovno ubojnih sredstava. U protuoklopnoj borbi ostvarena su tri helikopterska polijetanja helikoptera Mi-24 i utro{eno je sedam protuoklopnih vo|enih raketa, 30 nevo|enih raketnih zrna i 400 strojni~kih zrna. Na zada}ama izvi|anja zra~nog prostora u sedam letova angaìran je jedan helikopter Mi-24, dva zrakoplova MIG-21 i jedan zrakoplov An-2. Na protuzra~noj obrani teritorija angaìrana su ~etiri lova~ka zrakoplova MIG-21 koji su ostvarili 50 polijetanja. Na prijevozu i evakuaciji ranjenika angaìrano je 11 transportnih helikoptera Mi-8 i ostvareno 111 letova, na kojima je prevezeno 84,7 tona tereta i 485 ljudi.459

Zrakoplov HRZ-a - MIG 21

457 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995., Ra{~lamba. 458 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995., Ra{~lamba. 459 Isto.

121 PETI KORPUS ARMIJE BIH U OLUJI

peracijom Ljeto-95 hrvatske snage olak{ale su poloàj 5. korpusa ABiH. Srpska ofenziva iz srpnja nije se nastavila u prva tri dana kolovoza. Napada je bilo i dalje, no Ooni su bili znatno slabijeg intenziteta pa su snage 5. korpusa po~ele s protunapadima. Prvog dana Oluje i 5. korpus je dao svoj prilog. Dio snaga usmjeren je i prema teritoriju Republike Hrvatske na pravcima Bugar – Rakovica i Glodina – Ivanjska – Dvor na Uni. Dva bataljuna odvojena su na pravac Plitvice – Korenica s ciljem da se {to prije spoje s postrojbama Hrvatske vojske.460 Na traènje Glavnog stoèra HV-a, Glavni stoèr HVO-a je 5. kolovoza upoznao Zdruèni stoèr Vojske Federacije BiH da se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj – Plitvice trebaju spojiti snage HV-a i ABiH.461 Dan kasnije, ujutro 6. kolovoza do{lo je do prvog spajanja ABiH i HV-a na ulazu u Rakovicu. U pomutnji nastaloj Olujom ABiH je 6. kolovoza trajno rije{ila problem autonoma{tva Fikreta Abdi}a i njegovih oruànih snaga i tako ostala jedina bo{nja~ka politi~ka i vojna opcija na rati{tu.462 Na pravcu prema Dvoru na Uni 5. korpus ABiH napadao je na pravcu ôkova~a – Visoka glava – Kotorani i kota 551 – Hleb. Podru~je Dvora na Uni branila je 33. pje{a~ka brigada SVK. Brigada je do 6. kolovoza imala organiziranu obranu koja je naru{ena nakon dojava da su Petrinja i Kostajnica oslobo|ene. Brigada je od kasnog poslijepodneva dràla crtu @irovac – Dvor. Tijekom 7. kolovoza dio brigade se angaìra na obrani mostobrana na Uni i izvla~enju u Bosnu i Hercegovinu.463 Jake borbe izme|u ABiH i ostataka SVK vo|ene su 8. kolovoza na

460 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 518-520. 461 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-01 od 5. 8. 1995. U izvje{}u HHO-a o operaciji Oluja navodi se da su vojnici 5. korpusa ABiH ve} 4. kolovoza pre{li Nebljuse i u{li u selo Kruge, desetak kilometara nadomak Donjeg Lapca. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb 2001., 16. U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon udruìvanja 1. gardijske brigade HV-a i 502. brdske brigade ABiH 5. kolovoza kod Rakovice, 6. kolovoza te dvije formacije upu}ene na sjever, prema Slunju, koji su hrvatske snage oslobodile u popodnevnim satima, te da su toga dana oslobo|ene Petrinja, Kostajnica i Glina. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 373. Dakako, 502. brigada AbiH nije sudjelovala u osloba|anju Slunja. 462 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 523-525. 463 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236. Po analiti~arima CIA-e 5. korpus ABiH je bio zasluàn i za proboj HV-a kod Petrinje jer je njegov napad 5. kolovoza ostavio Banijski korpus SVK bez pri~uve, koja bi mogla biti poslana u Petrinju. Naravno, priznaju da bi HV i bez pomo}i ABiH s vremenom probila poloàje SVK, ali da bi pri tome pretrpjela ve}e gubitke i izgubila vi{e vremena. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 370. Analiti~ari CIA-e zanemarili su stanje na ostalom dijelu rati{ta i brzo povla~enje ostalih korpusa SVK {to je svakako imalo odraza na djelovanje Banijskog korpusa SVK. Uz to su podcijenili djelovanje 33. pje{a~ke brigade SVK koja je tri dana zadràvala snage 5. korpusa ABiH pa su njihove ocjene o velikom doprinosu ABiH na Banovini bez osnova. Usp. M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236 i B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 520-521.

122 pravcu @irovac – Dvor na Uni tijekom izvla~enja srpskog stanovni{tva i dijela postrojbi s Korduna i Banovine u Bosnu i Hercegovinu.464 Zdruèni stoèr Vojske Federacije BiH 7. kolovoza je od Glavnog stoèra HV-a zatraìo da se odmah ne inzistira na povla~enju postrojbi ABiH s teritorija Republike Hrvatske “dok me|udràvne komisije ne rije{e definiciju dràvnih granica, dalje kori{tenje radio-relejnog centra na Plje{ivici, aerodrom @eljava i druga eventualna sporna pitanja”, te da se u “{to kra}em roku obezbjedi kopneni koridor za dotur MTS i drugih potrep{tina za potrebe jedinica 5. K. A. R. BiH, te da se neophodne procedure svedu na minimum”.465

Zaklju~ak Uloga 5. korpusa ABiH u Oluji odre|ena je njegovim, s to~ke gledi{ta hrvatskih dràvnih interesa, povoljnim poloàjem. Svojim postojanjem korpus je oteàvao obranu RSK i olak{avao provedbu hrvatskih strategijskih zamisli. U samoj operaciji korpus je iskoristio rasulo srpskih snaga za nekoliko prodora koji su u op}oj slici operacije vi{e zna~ili na promid`benom nego na vojni~kom planu. Izuzetak je bila povoljna prilika da se eliminira autonoma{ka politi~ka i teritorijalna opcija Fikreta Abdi}a. Tu priliku 5. korpus nije propustio.

5. korpus Armije BiH

General HV-a Marijan Marekovi} i general ABiH Atif Dudakovi}, 6. kolovoza 1995. kod Tr`a~kih Ra{tela

464 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 525-526. 465 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 818-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-143 od 7. 8. 1995., Zahtjev A. BiH.

123 OSIGURANJE OPERACIJE

Zborno podru~je Osijek Zada}a ZP Osijek bila je obrambena operacija po direktivi Fenix ~iji je cilj bio onemogu}iti prodor srpskih snaga na pravcu [id – @upanja i Ernestinovo – êpin, te stvaranje uvjeta za prelazak u protuofenzivu na pravcu Borina~ka kosa – Bobotski kanal – Trpinja. Gotovo sve snage ZP Osijek: 3. i 5. gardijska brigada, 106., 108., 122., 127. i 132. brigada, 5., 9., 10., 107., 109., 131. i 136. domobranska pukovnija, angaìrane su u dva pojasa obrane. Iz ZP Bjelovar pridodana je 105. brigada HV-a i dijelovi podstoèrnih postrojbi Glavnog stoèra HV-a: 16. topni~ko-raketne brigade, 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 33. inènjerijske brigade, 50. bojne ABKO, te dio eskadrile protuoklopnih borbenih helikoptera.466 Pred operaciju snage ZP stavljene su u punu bojnu spremnost. Do punog su sastava mobilizirane: 108. i 132. brigada, 201. topni~ko-raketna brigada PZO, 121. domobranska pukovnija, 2. rije~ni zdrug, 68. bojna Vojne policije, 32. i 37. inènjerijsko pontonirska bojna i 501. satnija ABKO. Djelomi~no su mobilizirane: 127. brigada, 136. i 157. domobranska pukovnija. Tijekom 2. kolovoza mobilizirane su: 106. i 122. brigada, 5., 9., 10. i 109. domobranska pukovnija, 261. izvidni~ko-diverzantska satnija i 251. satnija veze.467 Tijekom 2. kolovoza svoju zonu odgovornosti (z/o) preuzele su: 122. brigada, 5. i 107. domobranska pukovnija, a ostale postrojbe su to u~inile 3. kolovoza.468 Postrojbe policije uvedene su na crtu 5. kolovoza.469 Tijekom operacije do{lo je do razmjene vatre sa snagama Slavonsko-baranjskog korpusa, no nije bilo poku{aja da se ne{to zna~ajnije napravi. S to~ke gledi{ta ZP Osijek zada}a je provedena s potpunim uspjehom.

466 MORH, GSHV: GDHV, RP/11/95 od 19. 6. 1995., Direktiva za obranu Op. br. 11/95 “Fenix”. 467 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-518 od 2. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 468 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-519 od 3. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 469 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e.

124 Ju`no boji{te Snage Ju`nog boji{ta Oluju su provele na prvoj crti u preventivnoj spremnosti prema Hercegova~kom korpusu VRS i snagama Vojske Jugoslavije. Za ovu zada}u, prema planu Maestral anga`irane su snage 114., 115. i 163. brigade, 116. i 156. domobranske pukovnije, 1. domobranske bojne Dubrovnik, mje{ovitih odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula, Bra~, Hvar, 16. topni~kog divizijuna, 39. in`enjerijske bojne i 415. pokretne bitnice obalnog topni{tva, te snage Specijalne policije MUP-a, a od zra~nih snaga dva MIG-a 21 i dva protuoklopna helikoptera M-24 u Splitu.470 Nakon {to je sudjelovala u prvoj etapi Oluje, sa sinjskog dijela sjevernodalmatinskog boji{ta izvu~ena je 144. brigada HV-a i 8. kolovoza dovedena u podru~je nadle`nosti Ju`nog boji{ta.471 VRS je povremeno djelovala topni{tvom po dubrova~kom podru~ju, ali bez pokretanja pje{a~kih i drugih snaga.472

Hrvatska ratna mornarica Poput Ju`nog boji{ta i Hrvatska ratna mornarica je Oluju provela u povi{enom stupnju bojeve spremnosti. Bila je pripremljena za aktivnu pomorsku obranu s teì{tem na protubrodskoj, protupodmorni~koj i protuminskoj borbi. Pomorska obrana na sjevernom i srednjem Jadranu provo|ena je prema zapovijedi Turs-95, a na ju`nom Jadranu u sklopu obrambene operacije Maestral u sastavu Ju`nog boji{ta.473 U provedbi zada}e teì{no su angaìrane raketno-topni~ke snage Flote, mje{oviti divizijun brodova za protupodmorni~ku borbu, mje{oviti divizijun za protuminsku obranu, desantna plovila i pomorski diverzanti. Mobilizirane su obalne topni~ke bitnice: [ipan, Gru`, Molunat, domobilizirana Flota, kao i mje{oviti odredi mornari~kog pje{a{tva Hvar i Bra~.474

Hrvatsko vije}e obrane Uloga HVO-a u Oluji uglavnom se ne spominje, pa se stje~e dojam da je nije ni bilo, {to naravno, nije to~no. U vrijeme izvo|enja Oluje dio postrojbi HVO-a anga`iranih na Livanjskom polju bio je ve} pod zapovijedanjem zapovjednika Zbornog podru~ja Split.475 Nakon operacije Ljeto-95 dvije gardijske brigade HVO-a anga`irane su za obranu Livanjskog polja i Glamo~a, a snage Zbornog podru~ja Tomislavgrad nastojale su iskoristiti uspjeh

470 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-77 od 5. 8. 1995., Izvje{}e. U izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Pelje{ac i Dugi otok – Ugljan, no u tekstu je uva`ena primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog pje{a{tva Bra~ i Hvar, te da uz navedene snage treba spomenuti i snage Specijalne policije MUP-a i zra~ne snage (dva MIG-a 21 i dva M-24). 471 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-109 od 8. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 3001, Kl. 031-09/95-02, Ur. br. 3001-03/1-95-1-1104 od 8. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 472 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 81-95-02-01, Ur. br. 3105-03-02-95-252 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; 473 MORH, GSHV: Zap. HRM, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 6030-03-95-7 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 474 MORH, GSHV: Vojna po{ta br. 6030 Split, Kl. SP 813-07/95-01/02, Ur. br. 6030-11/95-434 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. U izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula i Pelje{ac, no u tekstu je uva`ena primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog pje{a{tva Bra~ i Hvar. 475 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 47.

125 operacije za zaposjedanje povoljnijih polo`aja na kupre{kom dijelu boji{ta.476 Za provedbu zada}e na Glamo~kom i Kupre{kom polju u sastavu OG Sjever formirano je Istaknuto zapovjedno mjesto OG sa sjedi{tem u selu Vrba kod Glamo~a. Zada}a je bila ovladati dominantnim kotama, podru~je Kupres – [ipovo staviti pod paljbeni nadzor i stvoriti uvjete za daljnje napredovanje prema [ipovu i Jajcu.477 Na temelju ove zapovijedi IZM Sjever je 4. kolovoza zapovjedila o snagama 2. i 3. gardijske brigade HVO-a da tijekom sljede}eg dana krenu u napad.478 Sljede}ih par dana ove postrojbe su napravile manje pomake i na taj na~in skrenule pa`nju i vezale za sebe snage 2. kraji{kog korpusa VRS.479

Hrvatski gardisti

476 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. Sp 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-307 od 29. 7. 1995., Zapovijed za aktivnu obranu. 477 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-324 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napad. 478 MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 8/95-02-03, Ur. br. 1402/95-03-25 od 4. 8. 1995., Zapovijed. 479 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-36 od 4. 8. 1995., Operativno izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-39 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-71 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e.

126 REAKCIJA SLAVONSKO-BARANJSKOG KORPUSA SVK, VRS I VJ

ako je plan uporabe SVK jasno regulirao zada}u i obveze Slavonsko-baranjskog korpusa, njegovo ratno djelovanje potpuno je izostalo. Korpus je bio mobiliziran po punoj Iformaciji, a nije djelovao prema zada}ama iz ratnog plana zbog politi~kih razloga. Korpus je bio u specifi~nom poloàju. Bio je fizi~ki odvojen od ostalih dijelova SVK i izravno oslonjen na Vojsku Jugoslavije, odnosno na njezin Novosadski korpus. Prema ratnom planu trebali su zajedno djelovati. Do toga nije do{lo jer politi~ki vrh Jugoslavije, odnosno S. Milo{evi}, nije dao odobrenje za bojno djelovanje. Stoga je Slavonsko-baranjski korpus teì{te djelovanja stavio na odsudnu obranu i povremeno provociranje topni{tvom i pje{a~kim oru`jem po hrvatskim poloàjima. Obavje{tajna uprava Glavnog stoèra HV-a je s punim pravom ocijenila “da do zna~ajnijeg angaìranja 11. korpusa nije do{lo zbog izostanka politi~ke odluke vrha ’SRJ’” i da su poduzeta “topni~ka djelovanja i napadna djelovanja manjih razmjera du` boji{nice, vi{e Š...š u funkciji davanja ’moralne potpore’, nego stvarni poku{aji izvo|enja napadnih djelovanja”.480 Od vatrenog djelovanja toga korpusa do 17 sati 5. kolovoza poginula su dva civila, ranjeno je 12 osoba, od kojih pet civila, a jedan vojnik je nestao izme|u Nu{tra i Marinaca. Srpsko topni{tvo napravilo je veliku materijalnu {tetu, jer je osim po poloàjima HV-a djelovalo i po naseljenim mjestima. Na napad je odgovoreno topni~kom vatrom.481 Zrakoplov koji je do{ao iz pravca Vukovara 5. kolovoza, u tri je navrata raketirao Nu{tar.482 Istoga dana poku{an je napad pje{a{tva i oklopni{tva na pravcima Ceri} – Nu{tar i Jankovac – Henrikovac.483 I to je bilo sve. M. Sekuli} je ogor~eno napisao da se Slavonsko-baranjski korpus “pona{ao kao da nije u sastavu Srpske vojske Krajine ve} da je deo Vojske Jugoslavije”.484 Izostalo je i dogovoreno djelovanje Vojske Republike Srpske. Ona je u vrijeme Oluje prolazila kroz vrlo te{ku unutarnju krizu zbog sukoba izme|u predsjednika RS, ujedno i vrhovnog zapovjednika VRS Radovana Karadì}a i zapovjednika Glavnog {taba generala Ratka Mladi}a. Karadì} je 4. kolovoza poku{ao osobno preuzeti zapovijedanje nad vojskom, a generalu Mladi}u ponudio je mjesto “specijalnog savjetnika vrhovnog zapovjednika za

480 SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8. 1995., Obavje{tajna informacija. 481 MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-527 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 482 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-525 od 5. 8. 1995., Izvje{}e. 483 MORH, GSHV: IZM GSHV \akovo, Kl. SP 80-01/95-02/19, Ur. br. 512-06-04-95-09 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 484 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 246.

127 koordinaciju zajedni~ke obrane RS i RSK”. No, general Mladi} je to odbio i uz potporu vojske ostao na svojoj du`nosti.485 Djelovanje kopnenih snaga VRS radi pomo}i SVK bilo je zanemarivo. Zrakoplovstvo VRS je ujutro 7. kolovoza s dva zrakoplova napalo podru~je sela Ma~kovac u novogradi{koj op}ini, u zoni nadle`nosti 121. domobranske pukovnije. Ba~ene su tri kazetne bombe na mjesnu crkvu i obli`nju ku}u, od kojih je poginuo jedan pripadnik HV-a, a sedam ih je ranjeno. Poginuo je i jedan civil, pet ih je ranjeno, od ~ega dvoje djece.486 Sveukupno je tijekom osiguranja operacije u napadima srpskih snaga poginulo 5, a ranjeno 38 osoba.487

Banovina, 7. kolovoza 1995.

485 “General Mladi} na ~elu vojske”, Kraji{ki vojnik, Avgust 1995., 19-22; Hronologija 1990-1995., 255. 486 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-573 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-06/03-95-575 od 7. 8. 1995., Izvje{}e. 487 MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 560-01/95-01/01, Ur. br. 1076-02/5-95-02-3 od 15. 8. 1995., Izvje{}e.

128 UNCRO, UN I REAKCIJE IZ SVIJETA

nternacionalizacija jugoslavenske krize dovela je po~etkom 1992. u Hrvatsku mirovne snage Ujedinjenih naroda. Oni su bili kompromis s ~ijim djelovanjem Republika IHrvatska nije bila zadovoljna, uostalom kao ni pobunjeni Srbi. Hrvati su o~ekivali postupnu reintegraciju okupiranih podru~ja, demilitarizaciju srpskih snaga, povratak prognanika i uspostavu ustavnog poretka na cjelokupnom teritoriju RH. S druge strane, pobunjeni Srbi iz Hrvatske plan su doìvljavali kao priznanje suverenosti na teritoriju na kojem su se odmetnuli i koji je za njih osvojila JNA. Za njih su me|unarodne snage trebale odigrati ulogu JNA, oruàne sile koja ih razdvaja od hrvatskih oruànih snaga. Ni{ta se nije zna~ajno promijenilo ni nakon {to je u prolje}e 1995. uloga mirovnih snaga redefinirana. UNCRO je bio neu~inkovit koliko i UNPROFOR. Od druge polovice srpnja 1995. pobunjeni Srbi svakodnevno su o~ekivali hrvatski napad. Kod njih se ustalilo mi{ljenje da je UNCRO prohrvatski nastrojen i protiv RSK.488 Pojedini zapovjednici, kao u slu~aju 11. pje{a~ke brigade Korduna{kog korpusa SVK, kao mjeru predostro`nosti zapovjedili su 1. kolovoza 1995. blokadu snaga UN-a, sprje~avanje odlaska u RH, razoruànje i drànje kao taoca. Nije ih se smjelo vrije|ati ni maltretirati.489 Za pretpostaviti je da to nije bio usamljen slu~aj ve} okru`nica. Na hrvatskoj strani, kao u slu~aju ZP Karlovac, ~asnici za vezu s UN-om prenijeli su osoblju UN-a “preporuku o riziku kretanja na prometnicama u zoni odgovornosti ZP Karlovac”. Nakon ove obavijesti “aktivnosti UNCRO, UNMO i PMEZ su prestale, a osoblje se povuklo u svoje baze”.490 Koncentracija hrvatskih snaga za Oluju nije ostala neprimije}ena. Dana 4. kolovoza u 2 sata predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje [arini} osobno je nazvao zapovjednika UNCRO-a, francuskog generala Bernarda Janviera i upoznao ga s predstoje}om akcijom.491 Uz to, sat vremena prije po~etka operacije ~asnici za vezu izvijestili su zapovjednike sektora UNCRO-a o po~etku bojevih djelovanja Hrvatske vojske. Od njih je traèno da pismeno potvrde da su primili “pisanu obavijest od Vlade RH o po~etku napada na{ih snaga”.492 Na taj je na~in UNCRO dobio obavijesti s dvije razli~ite razine, od svoje uspravnice i ~asnika Hrvatske vojske. âsnici UNCRO-a obavijestili su pobunjene Srbe o po~etku napada.493

488 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 44. 489 Komanda 11. pbr, Str. pov. br. 230/1, 1. 8. 1995., Naredba. 490 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-558 od 3. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e. 491 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 272. 492 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 31 od 4. 8. 1995. 493 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 173.

129 Oluja je protekla s povi{enim tonom komuniciranja izme|u predstavnika me|unarodne zajednice i Hrvatske vojske. S po~etkom operacije po~ele su me|usobne pritu`be. Jedna domobranska pukovnija àlila se da postrojba UN-a, koja je ostala na poloàjima iza nje, osvjetljava njezine snage, {to su iskoristile srpske snage da otvore vatru po njima.494 Oko 7.10 sati 4. kolovoza Glavni stoèr HV-a obavije{ten je od ZP Split da “UNCRO otvorenom vatrom {alje podatke svojim nadre|enima”, na {to je general Gotovina traìo ulaganje protesta.495 Primjedbe i tvrdnje pripadnika UNCRO-a da hrvatske snage napadaju na njihove promatra~ke to~ke bile su ~este tih dana. “U povratnim informacijama s boji{nice kao po pravilu radi se o krivim navodima”, zabiljeìo je predstojnik Ureda MORH-a za UN i EZ u dnevnom izvje{}u od 6. kolovoza.496 Na dio postrojbi UNCRO-a Ured MORH-a za UN i EZ se àlio zbog nekorektnog pona{anja (npr. na ê{ku bojnu), a za dio je imao samo rije~i pohvale na korektnom pona{anju. Dio pripadnika UNCRO-a traìo je izvla~enje s boji{nice, {to su postrojbe HV-a redovno omogu}avale.497 Mnogo ve}u teìnu imale su reakcije na Oluju iz svijeta. O po~etku operacije Vije}e sigurnosti UN-a obavije{teno je 4. kolovoza. Hrvatska strana je obe}ala da }e voditi ra~una o ìvotima civila i sigurnosti osoblja UN-a. Vije}e sigurnosti je istog dana usvojilo predsjedni~ku izjavu u kojoj je osudilo hrvatsku ofenzivu i zatraìlo prestanak svih vojnih aktivnosti. Protiv operacije je prosvjedovala Rusija i Pokret nesvrstanih. Predsjedni{tvo EU osudilo je 5. kolovoza hrvatski napad i suspendiralo nekoliko zna~ajnih ugovora s Hrvatskom. Sli~nih reakcija bilo je i sljede}ih dana. No, svi su oni ve} od 7. kolovoza postali bespredmetni. SVK je bila razbijena, a RSK tek svr{ena pro{lost. Vije}e sigurnosti je to priznalo 10. kolovoza s rezolucijom 1009, kojom nije dovelo u pitanje legitimitet Oluje. U prvi plan stavljeni su zahtjevi za za{titu ljudskih i manjinskih prava.498

494 MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e. 495 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 88 od 4. 8. 1995. 496 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/01, Ur. br. 512-01-04/95-183 od 6. 8. 1995., Dnevno izvje{}e. 497 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-69 od 6. 8. 1995., Izvanredno izvje{}e. 498 M. NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., 483-487.

130 OSVRT NA PROVEDBU OPERACIJE

jednom prijedlogu upu}enom Vrhovnom savjetu obrane RSK opisane su temeljne zada}e vojske pobunjenih hrvatskih Srba: “Ja~anje RSK i njena afirmacija zasnivali su Use, pre svega, na postojanju i stalnom razvoju oruàne sile SVK, ~iji je najva`niji zadatak odbrana od hrvatske agresije. Zadatak radi koga je obrazovana SVK, traì postojanje brojne i dobro organizovane Vojske, koja se stalno osavremenjava i ~ije borbene mogu}nosti narastaju i bitno ne zaostaju od stanja i borbenih mogu}nosti hrvatske vojske.”499 Prema srpskim procjenama, u vojnoj sili odnos je bio 3:1 u korist HV-a. U te{kom naoruànju (topni{tvo, oklop) odnos je bio izjedna~en ili je bio u korist SVK.500 Pod pretpostavkom da SVK pruì èstok i dugotrajan otpor takav je odnos snaga pretpostavljao zahtjevnu zada}u za HV. Upravo je dugotrajan otpor HV nastojao izbje}i. Zbog zlo~ina~kog pona{anja VRS u Bosni i Hercegovini, Hrvatska je mogla ra~unati na pre{utnu potporu utjecajnog dijela me|unarodne zajednice. Stoga je vrijeme bilo klju~ni zahtjev stavljen pred Hrvatsku vojsku. Direktiva Glavnog stoèra HV-a za operaciju, u dijelu koji je predvi|ao uporabu helikopterskih manevara, upu}uje na zahtjev da se dobije na brzini na osnovi svih raspoloìvih tehni~kih sredstava. U prilog ovome govori zamisao o grupiranju gardijskih i snaga Specijalne policije. U provedbi operacije helikopterska desantiranja bila su zanemariva za tijek borbi. Dio zbornih podru~ja nije dobio snage Specijalne policije predvi|ene u prethodnim planovima operacije, a Zborno podru~je Zagreb krenulo je u Oluju bez 81. gardijske bojne i helikoptera za desant. Kad se usporede helikopterske zada}e iz zapovijedi za napad Zbornog podru~ja Zagreb, te doda zamisao uporabe 81. gardijske bojne na sunjskom pravcu, a Specijalne policije u zale|u Petrinje, tada se mo`da dobiva dio obja{njenja za neuspjeh Zbornog podru~ja Zagreb.501 U pripremnoj fazi operacije u Operativnom centru Glavnog stoèra HV-a osnovana su dva operativna tima i dva istaknuta zapovjedna mjesta: IZM Lika u Ogulinu – na ~elu s general- bojnikom Marijanom Marekovi}em i IZM Slavonija u \akovu – na ~elu s general- pukovnikom Petrom Stipeti}em. Ustrojen je Informativno-promid`beni stoèr Ministarstva obrane i Glavnog stoèra. Na operativnoj razini, pri zapovjedni{tvima zbornih podru~ja formirana su istaknuta zapovjedna mjesta. Izvr{eno je raspore|ivanje i e{aloniranje postrojbi i tvarnih sredstava prema postoje}im planovima, po~ela je mobilizacija i plansko narastanje snaga, a poduzete su i odgovaraju}e mjere prema pripadnicima UNCRO-a.502

499 HDA, RSK: Stanje u SVK i problemi za ~ije re{avanje je nadle`an Vrhovni savet odbrane RSK. Materijal za Vrhovni savet odbrane. 500 Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11. 501 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba. S obzirom na to da zna~ajnije helikoptersko-desantne snage nije imalo niti jedno zborno podru~je, pitanje je koliko je bilo realno o~ekivati da se realizira tako zahtjevan i jedan od najte`ih oblika borbe, kakav je helikopterski desant. 502 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.

131 Glavni stoèr je poslao i niz ~asnika po zbornim podru~jima i dijelu niìh postrojbi radi pruànja pomo}i. Njihov dolazak je najve}im dijelom primljen bez posebnih komentara i nije bilo zna~ajnijih problema oko njihova angaìranja, iako je zabiljeèn i slu~aj nepo{tivanja poslanih ~asnika.503 General Stipeti} s pravom postavlja pitanje svrhe njihova angaìranja, s obzirom na postojanje zapovjedni{tva zbornih podru~ja i brigada.504 Nakon po~etka operacije, Glavni stoèr je svakodnevno izdavao nove zapovijedi sukladno razvijanju stanja na boji{tu.505 O tijeku operacije predsjednik Republike je redovno izvje{tavan od strane na~elnika Glavnog stoèra HV-a.506 Kada je zastoj na pravcu napada 2. gardijske brigade po~eo dovoditi u pitanje op}e stanje na Banovini reagirao je predsjednik Republike. Pomo}nik na~elnika Glavnog stoèra za borbeni sektor HV-a general Petar Stipeti} povu~en je s IZM-a Glavnog stoèra HV-a \akovo i postavljen za zapovjednika sektora boji{ta na kojem su djelovala Zborna podru~ja Zagreb i Bjelovar. Dotada{nji zapovjednici i dalje su ostali na du`nostima “s tim da se u svemu, sa svim postrojbama zbornih podru~ja, podre|uju zapovjedniku sektora”.507 O provedbi i tijeku operacije na~elnik Glavnog stoèra HV-a je 10. kolovoza u sumarnom izvje{}u upoznao predsjednika Republike. U izvje{}u je dan i osvrt na neke probleme u vo|enju i zapovijedanju.508 U operaciji su zamije}eni veliki problemi u organizaciji i osiguranju sustava i sredstava veze. Nedostatna popunjenost postrojbi sredstvima veze, posebice u mobiliziranim brigadama i pukovnijama, bitno je uslo`njavala i naru{avala mogu}nost organizacije veze, {to se neposredno odraàvalo na mogu}nost pravovremenog uvida u stanje na boji{tu i dovodilo do usporenog odlu~ivanja i zapovijedanja. Na srpskoj strani sustav zapovijedanja pogor{an je podjelom na dvije grupacije, jednu od Li~kog i Sjevernodalmatinskog korpusa kojom je zapovijedao G[ SVK, a drugu od ostalih snaga pod zapovijedanjem generala Mile Novakovi}a.509 Strategija realne prijetnje pokazala se

503 MORH, GSHV: IZM GSHV Ogulin, Kl. 813-01/95-02/14, Ur. br. 512-06-10-95-06 od 5. 8. 1995., Izvanredno izvje{}e. 504 HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 505 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-404 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-408, 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80- 01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95- 02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995., Zapovijed. 506 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-373 od 4. 8. 1995. Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-427 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95- 02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Dodatno izvje{}e u 19.45 sati 8. 8. 1995. 507 MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-389 od 5. 8. 1995., Zapovijed. General Stipeti} napominje da se to ne odnosi na dotada{njeg zapovjednika ZP Zagreb. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 508 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-456 od 10. 8. 1995., Sumarno izvje{}e. 509 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 175-176.

132 kao potpun proma{aj. Na stranu da SVK i nije imala snage za njezinu provedbu. Isti je slu~aj bio i s uzdanicom SVK – Korpusom specijalnih jedinica. Ovaj sastav pokazao se najlo{ijim od svih korpusa SVK koji su sudjelovali u Oluji. U po~etnom dijelu operacije glavna zada}a HV-a bila je razaranje srpskog sustava veza i zapovijedanja, odbacivanje topni~ko-raketnih sustava od gradova i industrijskih postrojenja, kako bi se sprije~ilo njihovo razaranje. Zatim je slijedilo ovladavanje prilazima Kninu, prijevojima na Velebitu i Ljubovu te prodor s 1. gardijskom brigadom iz Like prema {irem podru~ju Biha}a, kao i s 2. gardijskom brigadom kroz Banovinu. Prvi dan operacije mo`da i nije bio posebno djelotvoran u smislu pomaka na terenu, no istovremeni pritisak du` cijele crte boji{ta utjecao je na djelovanje Vrhovnog savjeta obrane RSK i dono{enje odluke o “skra}ivanju” fronta. U jednom od rijetkih dostupnih dokumenata SVK iz toga dana konstatira se da je u 5 sati po~eo napad HV-a na RSK “dejstvom artiljerije po gradovima: Knin, Drni{, Udbina, Benkovac, Karin, Obrovac, Gra~ac, Korenica, aerodrom Udbina, Vojni}, Vrginmost i Petrinja. Š...š Oko 6,00 ~asova usta{e su krenule u pje{adijski napad iz pravca Sunje prema Kostajnici uvo|enjem tenkova, ali su jedinice 39. K. uspje{no odbile taj napad. Napad pje{adijom otpo~eli su iz pravca Brlog – Drenov Klanac – s. Glavace, ali je i taj napad uspje{no odbijen”.510 Stanje se do kraja dana nije zna~ajnije promijenilo, HV je zabiljeìo nekoliko takti~kih uspjeha, od kojih je najve}i bio nasilan prijelaz rijeke Save na Banovini. Tada se pokazalo da je najslabija to~ka RSK (ujedno i SVK) njezin predsjednik i vrhovni zapovjednik M. Marti}. On je doslovno preko no}i 4./5. kolovoza slomio SVK nakon {to je donio odluku o skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. Na stranu da je SVK ve} bila na~eta u operacijskom ciklusu HV-a na Dinari i da nije bila sposobna za duì otpor. Problem je bio u tome {to nije o~ekivan radikalan napad HV-a. O~ekivan je poku{aj presijecanja Krajine i spajanja HV-a sa snagama 5. korpusa ABiH. Odjeljenje za obavje{tajne poslove Glavnog {taba SVK dva dana prije po~etka Oluje predvidjelo je da }e HV poku{ati napad na pravcu Sunja – Kostajnica – Dvor na Uni – dolina rijeke Une, kao i da iz pravca Ogulina preko Slunja izbije prema Cazinskoj krajini. Dràno je da je cilj HV-a presijecanje Krajine kod Slunja i deblokada 5. korpusa ABiH te stvaranje novog stanja “koje bi ponudili me|unarodnoj zajednici kao fakti~ko sa odlukom da ga prihvati kao takvog”.511 Nakon odluke o “skra}ivanju” fronta po~eo je raspad SVK, koji se iz Dalmacije, preko Like, pro{irio na Kordun i Banovinu. Na kraju drugog dana operacije Obavje{tajna uprava Glavnog stoèra HV-a je s pravom ocijenila da su svi planirani ciljevi na podru~ju Dalmacije i Like realizirani: Sjevernodalmatinski i Li~ki korpus bili su razbijeni, osloba|anjem Knina “obezglavljena je “dràvna” i “vojna” struktura, {to je znatno utjecalo na pad morala civilnog pu~anstva i vojnih postrojbi”, probijen je koridor prema zapadnoj Bosni i deblokiran 5. korpus ABiH. Kona~an zaklju~ak bio je da je sustav zapovijedanja razbijen i da SVK vi{e ne postoji kao organizirani protivnik. Priznato je da u prva dva dana operacije ni jedna brigada

510 Komanda 11. pe{adijske brigade, SP br. 23972-95 od 4. 8. 1995., Informacija jedinicama. 511 VSA MORH: Glavni {tab SVK, Odelenje za ob. poslove, Str. pov. br. 2/3071-4 od 2. 8. 1995., Obave{tajna informacija. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je Oluja po~ela u 5 sati ujutro i postigla trenutan u~inak u cijeloj Krajini, te da je jedan od klju~nih poteza HV-a bio program koordiniranih zra~nih napada i diverzantskih akcija snaga na zemlji na zapovjedne i kontrolne objekte SVK diljem RSK. Isti~e se da je postigao zadivljuju} uspjeh, jer je omeo sposobnost Glavnog sto`era SVK za organiziranje sveobuhvatne obrane RSK, kao i operativnu komunikaciju sve do razine brigada. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 370.

133 SVK na Banovini i Kordunu nije razbijena, iako je na nekoliko mjesta probijena crta obrane.512 Od tada je stanje na rati{tu ovisilo potpuno o djelovanju HV-a. Na pojedinim pravcima u drugoj etapi operacije do{lo je do zastoja u napadu. Zastoj u ZP Split, o kojem je ve} bilo govora, omogu}io je izvla~enje srpskih snaga iz sjeverne Dalmacije i Like, no na taj na~in izbjegnute su `rtve me|u civilima, jer bi do{lo do natiskivanja HV-a s njima na prometnici Knin – Gra~ac – Srb. Drugi zna~ajan zastoj bio je na Banovini gdje 2. gardijska brigada HV- a nije iskori{tena za prodor od Petrinje do Dvora na Uni. Ovo je dovelo do toga da su borbe za Dvor na Uni pale na le|a slabije pripremljenim pri~uvnim postrojbama. Na taj je na~in izvu~ena glavnina Banijskog i dio Korduna{kog korpusa SVK. Spajanjem HV-a i ABiH u Lici, 6. kolovoza, Oluja je ispunila jedan od svojih strate{kih ciljeva – deblokada Biha}a i 5. korpusa ABiH. Budu}i da je pobunjeni~ka vlast ve} bila sru{ena osloba|anjem Knina, ostala je zada}a osloba|anja cjelokupnog okupiranog podru~ja RH, {to su zaposjedanjem dràvne granice neka zborna podru~ja provela ve} 7. kolovoza, a nekima je za to trebalo jo{ nekoliko dana. No, to je ve} bila takti~ka razina doga|anja koja nije utjecala na strategijsku zada}u.513 Brojni problemi koji su pratili provedbu Oluje potisnuti su u stranu njezinim uspjehom. Uspje{ne operacije u praksi se analiziraju na druga~iji na~in od neuspje{nih, iako tako ne bi trebalo biti. Najve}i problem bilo je nestegovno pona{anje dijela sudionika koje je naru{avalo bojnu spremnost postrojbi i bacalo sjenu na op}i uspjeh operacije, koji se ne moè negirati. Upada u o~i da je to bilo najvi{e izraèno kod pri~uvnih postrojbi. Tako se u izvje{}ima spominje da je u nekim postrojbama stega bila osrednja, da ju je teè bilo provoditi prema sudionicima rata iz 1991. koji su sebi uzimali ve}a prava od onih koji su tek tada mobilizirani,514 da su neki bili pod utjecajem alkohola i da ih je te{ko bilo obuzdati da ne uporabljuju prona|eno oru`je i streljivo u velikim koli~inama.515 Zabiljeèno je i “selektivno paljenje i devastacija pojedinih objekata” i nakon prestanka borbenih djelovanja, uz dvojben zaklju~ak da to radi “lokalno stanovni{tvo izbjeglo u {ume”, koje “namjerno pali gospodarske objekte u cilju diskreditiranja HV-a”, ili “pripadnici HV-a koji su izbjegli pred ~etni~kim terorom 1991. godine i to iz razloga osvete”.516 Zabiljeèna je i “najezda kasnih osloboditelja”, uz napomenu da je “sprje~avanje plja~ki i paleì dobrim dijelom i uspjelo”, barem na dijelu oslobo|enoga podru~ja.517 Najteì oblici nestegovnog pona{anja bili su incidenti, koji se uza svo isticanje odredbi “@enevskih konvencija” uo~i napada o~ito nisu mogli izbje}i, ponajvi{e radi osvete zbog

512 SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8. 1995., Obavje{tajna informacija. 513 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je hrvatski ministar obrane Gojko [u{ak kao vrijeme zavr{etka operacije proglasio 18 sati 7. kolovoza, me|utim da je ostalo jo{ mjestimi~nih d`epova otpora, koje je HV trebao o~istiti. Tako se navodi da su ZP Gospi} i ZP Split, te specijalci MUP-a RH i 1. HGZ krenuli 8. kolovoza na posljednji d`ep otpora SVK na pravcu Donji Lapac – Srb, te da je akcija uspje{no zavr{ila do 20 sati. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 374. 514 MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-10/10, Ur. br. 1106-140. dp-1/95/137/1 od 12. 8. 1995., Izvje{}e. 515 MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba. 516 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-96 od 8. 8. 1995., Izvje{}e. 517 SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995., Izvje{}e.

134 pona{anja pobunjenih Srba i srpskih paravojnih postrojbi u Hrvatskoj od po~etka 1990., ali i zbog koristoljublja. Tako su, naàlost, pojedini pripadnici hrvatskih snaga ili civili po~inili zlo~in ubojstva nad dijelom preostalih Srba, te zapalili i uni{tili dio imovine izbjeglih Srba.518 Dakle, ni hrvatske snage nisu bile imune na probleme koji su prakti~no dio ratne svakodnevice u svim vojnim napadnim operacijama, posebice prilikom izvo|enja “zavr{nih” operacija. Takvi zlo~ini za svaku su osudu, samo {to u dosada{njoj ratnoj povijesti nije bilo prilike da se ozbiljni incidenti i zlo~ini koje su po~inili pobjednici procesuiraju. Na podru~ju Banovine dio ovih zlo~ina po~inili su pojedini pripadnici Armije BiH.519 Potvrdu nestegovnog pona{anja pripadnika ABiH dao je 8. kolovoza i UNCRO.520 Jednako tako, dio Srba tijekom Oluje ubili su njihovi sunarodnjaci prilikom povla~enja iz RH, a dio ku}a izbjeglih Srba zapaljen je prije dolaska hrvatskih snaga na to podru~je.521 Tijekom operacije Vojna policija je u suradnji s civilnom policijom uspostavila 80 kontrolno-nadzornih punktova na pravcu napada postrojbi Hrvatske vojske, a prate}i napredovanje HV-a postavljala je nove punktove na oslobo|enom podru~ju. Tako je zapisano da su snage Vojne policije “organizacijom patrolno-pozorni~ke slu`be preuzimale nadzor na novo oslobo|enim naseljenim mjestima i gradovima, usmjeravale vojno-cestovni promet, sprje~avale paljenje, neorganizirano odvoènje i uzimanje ratnog plijena i osiguravale vitalne objekte na oslobo|enom podru~ju. Po ulasku Temeljne policije MUP-a RH, osiguranje objekata prepu{teno je istima, a provedba patrolno-pozorni~ke slu`be nastavljena je u suradnji s djelatnicima MUP-a RH. Odmah po osloba|anju ve}ih naseljenih mjesta uspostavljeni su kontrolno-nadzorni punktovi i isti su bili u funkciji tijekom 3-4 dana, radi sprje~avanja ulaska civila i neorganiziranog izvoènja ratnog plijena. î{}enje – pretres naselja, ve}ih gradova i podru~ja du` glavnih komunikacija na novooslobo|enom podru~ju vr{eno je odmah po prolasku postrojbi HV-a od strane pripadnika AT postrojbi VP i dijelova Op}e vojne policije, ~ime su stvoreni uvjeti za boravak u oslobo|enim mjestima, gradovima i sigurnost u prometu na oslobo|enom podru~ju”.522 Do 10. rujna 1995. Vojna policija je prepratila i kriminalisti~ki obradila 1576 osoba. “Kriminalisti~kom obradom, u suradnji sa SIS-om i MUP-om RH, uz krivi~nu prijavu i zasebno izvje{}e, tijelima pravosu|a prepra}eno je ukupno 659 osoba, koje se osnovano sumnji~e za po~injena krivi~na djela na {tetu Republike Hrvatske”.523 Na podru~ju vra}enom

518 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 559; Usp. Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio: biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava, Zagreb, 1999. 519 VSA MORH: Uprava SIS, Odjel Karlovac-Odsjek Sisak, Ur. br. 512M5-01/05-06-99-239, Slu`bena bilje{ka (nedatirano). 520 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. SP 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-73 od 8. 8. 1995. (UNCRO, Stoèr Zagreb, br. 1000-2(MA) od 8. 8. 1995. u 14.47, Aktivnosti u Ostoji}ima). 521 O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske u srpskom tisku nakon “Oluje”: Na{a Borba, 12.-13. 8. 1995., 193-194; Vreme, 14. 8. 1995., 4; Oluja pobjede – fotomonografija, HMDCDR, Zagreb, kolovoz 2007., 178. Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”, policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta”. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb 2001., 25 (bilj. 23), 34. Usp. @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili}, Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka istraìvanja Beograd, Beograd, 1996., 127-128. 522 MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995., Ra{~lamba. 523 Isto.

135 pod ustavni poredak Vojna policija je zbog nestegovnog pona{anja privela 558 pripadnika HV-a, od ~ega su 262 zadràna. Podnijela je 445 stegovnih prijava, pretresla 1059 pripadnika HV-a i od 669 oduzela otu|enu imovinu s oslobo|enih podru~ja. U suradnji s Kriminalisti~kom policijom MUP-a RH izvr{ila je kriminalisti~ku obradu za 321 krivi~no djelo, od ~ega: 13 ubojstava, 18 slu~ajeva stradanja pripadnika HV-a nesretnim slu~ajem, 191 paljevinu, 13 miniranja i 86 ostalih krivi~nih djela (uglavnom otu|ivanje imovine). “Od poznatih po~initelja navedenih kaznenih djela 79 su pripadnici HV-a, a u 274 slu~aja civilne osobe”.524 Operacija Oluja u mnogo~emu je bila klasi~na operacija kopnene vojske uz sudjelovanje ratnog zrakoplovstva. U odnosu na prvobitnu zamisao znatno je odstupila u tehni~koj izvedbi. U rodovskom pogledu bila je to operacija pje{a~kih postrojbi, podrànih sna`nim topni{tvom. Nakon proboja protivni~kih crta poja~ana je uporaba oklopno-mehaniziranih sastava s kojima je vr{eno gonjenje i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Iako se moè re}i da su sve brigade koje su sudjelovale u operaciji pripomogle njezinom uspjehu, najve}i teret operacije podnijele su profesionalne postrojbe HV-a i specijalne snage MUP-a RH. Izvr{ile su zada}u proboja na najzahtjevnijim pravcima, a potom su osloncem na oklopno-mehanizirane snage brzo iskoristile po~etni uspjeh. I ova operacija je pokazala da je napadno djelovanje, kao zahtjevniji oblik borbe, za pri~uvne postrojbe, brigade i domobranske pukovnije, dakako uz neke izuzetke, uglavnom prezahtjevna zada}a.525 U operaciji Oluja u napadnim djelovanjima sudjelovala su sva zborna podru~ja, osim ZP Osijek i Ju`nog boji{ta, koji su provodili obrambeni dio operacije. U napadnom dijelu operacije sudjelovalo je: pet gardijskih brigada HV-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, jedna gardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 18 brigada HV-a (16 pri~uvnih i 2 ro~ne), tri brigade PZO-a, ~etiri sredi{njice za ED, dijelovi topni~ko-raketne brigade, dijelovi protuoklopne topni~ko-raketne brigade, dijelovi inènjerijske brigade, pukovnija veze, cijeli HRZ i PZO, dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbi) i 2500 pripadnika specijalnih postrojbi MUP-a RH.526 Ukupno je sudjelovalo 127 tisu}a ljudi. Dio angaìranih snaga imao je iza sebe vi{emjese~no bojevo djelovanje na planini Dinari, Livanjskom i Glamo~kom polju, te u zapadnoj Slavoniji. Na srpskoj strani bilo je oko 40 tisu}a ljudi organiziranih u pet korpusa u kojima je bilo: 11 pje{a~kih brigada, ~etiri motorizirane brigade, tri lake brigade, oklopna brigada, specijalna brigada, samostalni pje{a~ki bataljun, dva odreda, grani~ni odred, izvidni~ko-diverzantski odred, mje{oviti artiljerijski puk, mje{oviti protuoklopni artiljerijski puk, laki artiljerijsko- raketni puk PZO-a, dva mje{ovita artiljerijska divizijuna, dva mje{ovita protuoklopna artiljerijska divizijuna, inènjerijski bataljun, pet pozadinskih baza i ratno zrakoplovstvo s protuzra~nom obranom.

524 Isto. 525 U ra{~lambi CIA-e, u zaklju~ku o provedbi Oluje, navodi se da bez pri~uva stati~ne pje{a~ke brigade SVK nisu bile u stanju odgovoriti na brze operacije HV-a, a da pogotovo nisu bile u stanju zaustaviti gardijske brigade. No, napominje se da je napade domobranskih pukovnija i pri~uvnih brigada HV-a SVK gotovo rutinski odbijala, jer su njihovi pripadnici “bili mnogo manje istrenirani, odnosno uvje`bani, jer im je nedostajala disciplina i jer su bili osjetno manje motivirani od jedinica Garde”, te da bi “SVK vjerojatno zaustavila ofenzivu HV-a da je potonja napala samo s tim postrojbama”. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 375. 526 Prema tvrdnji generala u mirovini mr. sc. @eljka Sa~i}a u Oluji je sudjelovalo 3100 pripadnika Specijalne policije. HMDCDR: @. SA^I], Specijalna policija u Oluji.

136 Operacijom Oluja oslobo|eno je 10.400 ~etvornih kilometara ili 18,4% ukupne povr{ine Republike Hrvatske. Ukupni gubici su iznosili 0,12%, odnosno 196 poginulih, 1100 ranjenih (te`e 572 i lak{e 528), 3 zarobljena, 15 nestalih. Ukupno 1314 osoba. Do 21. kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK. Ratni plijen bio je: 54 oklopna bojna vozila, 497 vojnih motornih vozila, 6 juri{nih zrakoplova, 22 in`enjerijska stroja, 4112 komada pje{a~kog oru`ja, 159 ru~nih baca~a, 120 raznih minobaca~a; 98 topni~kih oru|a kalibra od 76 do 152 mm, 6 vi{ecjevnih lansera raketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova i drugog oru`ja.527

Ratni plijen

527 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. Dr. Ivica Kostovi} je 29. kolovoza 1995. izjavio da je u Oluji poginulo 211 hrvatskih vojnika i policajaca. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb 2001., 17 (bilj. 14).

137 “ETNI^KO ^I[]ENJE” ILI SAMOVOLJNI ODLAZAK

ajintrigantniji dio operacije Oluja koji i danas izaziva najvi{e prijepora jest pitanje jesu li pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever Ni Jug) napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska operacijom Oluja provela etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Hrvatsku krivnju neki dokazuju na temelju “Brijunskog transkripta”, koji se razli~ito tuma~i. Neka tuma~enja toliko su radikalna, da zapravo pokazuju potpuno nerazumijevanje problematike, pa tako pojedinci forsiraju “teoriju zavjere”, a rat doìvljavaju kao dogovor izme|u lidera Hrvatske i Srbije.528 No, rije~ je o problemu koji se ne moè svesti na 1995. godinu, ve} ga treba gledati u kontekstu povijesnog procesa od po~etka pobune Srba u Hrvatskoj, pa do kraja rata. Ve} su prvi istupi predstavnika pobunjenih Srba bili jasan izraz stajali{ta o nepristajanju na po{tivanje legalno izabrane vlasti u Hrvatskoj, koje je ubrzo preraslo u stajali{te o nemogu}nosti suìvota s Hrvatima. Pet godina nakon izbijanja pobune, u samoj RSK je u javnim nastupima znanih i neznanih Kraji{nika dominirala tvrdnja da se s Hrvatima ne moè ìvjeti.529 S obzirom na njihov masovan odziv na plebiscitu “o autonomiji Krajine” i njihovo masovno sudjelovanje u oruànoj pobuni, masovan odlazak stanovnika srpske nacionalnosti iz Hrvatske je logi~an. Najave masovnoga odlaska Srba iz Hrvatske zabiljeène su u ranoj i u zavr{noj fazi rata. Primjerice, u sklopu napadne operacije glavnine Oruànih snaga SFRJ protiv Hrvatske, na Kordun je krajem rujna 1991. dovedena 169. motorizirana brigada JNA iz Loznice. Brigada se ubrzo raspala pa je donesena odluka da se ona povu~e u Srbiju, na {to je reagiralo vodstvo pobunjenih Srba na tom podru~ju: Vijest da sa karlova~kih poloàja povla~ite 169. mtbr, pronijela se munjevito kroz cijeli Kordun. Narod je po~eo spontanu evakuaciju, a me|u borcima ima straha, pomutnje i beànja s poloàja. Ako dozvolite da 169. mtbr ode sa poloàja pre nego {to je zameni druga jedinica JNA nastupi}e katastrofalne posledice za koje }ete biti vi direktno odgovorni. Zato vas jo{ jednom molimo, da prije nego {to povu~ete 169. mtbr dovedete drugu jedinicu, koja }e zajedno sa na{im snagama TO {tititi ovaj narod.530 Za takvo stajali{te nije bilo nikakvog opravdanja, jer su hrvatske snage bile u defenzivi, a JNA u jednoj od boljih faza rata protiv Hrvatske. Jednako tako, u referatu o bojnoj spremnosti Komande Kninskog korpusa iz sije~nja 1992. kaè se da je narod Krajine apsolutno protiv odlaska JNA: Srpski narod bi krenuo zajedno sa jedinicama korpusa jer nema poverenja u mirovne snage OUN bez JNA na teritoriji Krajine.531

528 Primjerice, lako}a s kojom je novinarka A. Dragojevi} poistovjetila brijunski sastanak s nacisti~kim planom istrjebljenja @idova u Drugom svjetskom ratu govori o potpunom nerazumijevanju problematike i pojmova. Andrea DRAGOJEVI], “Brijunski protokol”, Zarez, Zagreb, 21. 10. 2004., 9. 529 Vi{e o tom kod Nikica BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, ^asopis za suvremenu povijest, 36/2, 2004., 441-446. 530 VSA MORH: Op[TO Vojni} od 11. 10. 1991., Molba.

138 Sli~an primjer zabiljeèn je i u osvrtu na reakcije stanovni{tva i politi~kih stranaka RSK, nakon operacije Bljesak, u kojem je Odjel sigurnosti Glavnog {taba vojske krajinskih Srba izvijestio zapovjednika SVK da kod stanovni{tva vlada mi{ljenje da je Z. Slavonija prodata od Srbije i S. Milo{evi}a, te da je posledica novonastale situacije i intenziviranje procesa iseljavanja stanovni{tva ovog dela Krajine i to uglavnom u SRJ, odnosno Srbiju.532 Potom je u pismu predsjedniku Republike Srbije S. Milo{evi}u, predsjednik krajinskih Srba M. Marti} napisao: Gospodine Predsjedni~e, tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na zapadnu Slavoniju ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne samo da je izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu uàsa nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano, i to od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj predaji; ljudi sa nevjericom konstatuju da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima narod se pakuje i sprema za iseljavanje.533 Od Milo{evi}a je tada traèno privremeno slanje oko dvije tisu}e pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu da bi svojom nazo~no{}u povratili psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, i pobunjenim hrvatskim Srbima u RSK omogu}ili vrijeme za saniranje i stabilizaciju stanja.534 Zbog operacije Bljesak, Republi~ki {tab Civilne za{tite RSK naredio je aktiviranje – mobilizaciju svih regionalnih i op}inskih {tabova civilne za{tite sa zadacima: uspostave stalnog deùrstva; “preduzimanje organizovanih i pripremnih mjera i radnji za provo|enje svih mjera za{tita i spasavanja s teì{tem na sklanjanju, evakuaciji i zbrinjavanju stanovni{tva”; utvr|ivanje stanja i mogu}nosti poduze}a i organizacija od interesa za za{titu i spasavanje.535 Prvog dana Oluje Vrhovni savjet obrane RSK donio je odluku koja je dovela do iseljenja ve}ine srpskog stanovni{tva s okupiranoga podru~ja Hrvatske. S odlukom Vrhovnog savjeta obrane javnost je upoznata 4. kolovoza u 20 sati. U Odluci je re~eno da se zbog preventivnih i bezbjednosnih razloga organizuje evakuacija civilnog stanovni{tva Sjeverne Dalmacije i ju`nog dijela Like. Š...š Na ovaj potez Vrhovni savjet odbrane se odlu~io kako bi se za{titilo civilno stanovni{tvo od eventualnih daljnjih napada hrvatske artiljerije i kako bi srpski borci, koji drè linije odbrane, bili rastere}eni brige za svoje porodice.536 Sat kasnije Vod za elektronsko djelovanje 1. gardijske brigade HV-a imao je informaciju da je po zapovijedi Milana Marti}a zapo~eta Š...š organizirana “evakuacija” èna, djece i staraca.537 [to je slijedilo vidi se iz svjedo~enja izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, odnosno iz njezina opisa patnje naroda koji su njegove vo|e povele u izbjegli{tvo: Tog dana, kada je Krajina pala, 4. avgusta, ja sam jo{ uvijek radila. Mi smo bili u kasarni, u skloni{tu. Samo ~ujemo poginuo taj,

531 HDA, RSK: Komanda 9. korpusa, Str. pov. br. 23-34 od 22. 1. 1992., Referat o borbenoj gotovosti korpusa za 1991. godinu. 532 POA: Glavni {tab SVK, Odeljenje bezbednosti, Str. pov. br. 33-136 od 5. 5. 1995., Reakcije stanovni{tva i politi~kih stranaka povodom gubitka Z. Slavonije. 533 POA: RSK, Predsjednik Republike od 6. 4. 1995., Molba. Iz konteksta dokumenta razvidan je pogre{an nadnevak. Pismo s identi~nim sadr`ajem dostavljeno je i predsjedniku SRJ Zoranu Lili}u. 534 Isto. 535 POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Br. Str. pov. 01-44/95 od 1. 5. 1995., Nare|enje. 536 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 179. 537 MORH, GSHV: 1. gbr, Vod za ED, Kl. 804-08/95-02/02, Ur. br. 1111-11-95-215, 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.

139 poginuo taj. To su bili samo mrtvi po kasarni. Kad se malo smirilo, ja sam po{la ku}i. Pitali smo na{eg komandanta ho}emo li mi bjeàt, ho}emo li se povla~it’. On je rekao da ne}emo nikuda. Ja sam do{la ku}i. Djecu sam stavila da spavaju. U podrumu smo imali tri deke. Tu je bilo jo{ kom{ija. U me|uvremenu je do{ao neki ~ovjek koji je javio da je pokret. Od straha, od panike, mi se nismo sjetili da uzmemo ne{to od garderobe. Gledali smo da spremimo djecu, da ih sklonimo, jer su rekli da se ujutro o~ekuje bombardovanje. Ja sam samo uzela one deke da mogu djecu zamotati. Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. Moj brati} je izostao iza nas. Prekinuli su kolonu i on je 9 kilometara, od Topuskog do Dvora na Uni, i{ao po lje{evima. Tu su Muslimani prekinuli kolonu i sve poklali, poubijali. Moja djeca su se stra{no upla{ila. Š...š Kad smo prilazili Topuskom ~ulo se granatiranje. Taman smo nailazili iz jedne okuke i u tom je momentu granata pala. Dvije minute prije. I sad taj uàs. Ku}a gori, a ljudi su unutra. Š...š Iza jednog zavoja je bila jedna lijepa ku}ica kraj ceste. U tu ku}u je pala granata. Mi smo vidjeli onako dje~icu kako se igraju okolo i kako smi mi izi{li iza, tako je granata pala. Komadi lima su bili na cesti. Jauk, zapomaganje. Š...š Formirane su kolone. Neki su preticali one koji su i{li sporije. Ali niko nije pazio ni na koga. Da li je neko bolestan, da li umire. Recimo, jedna moja kom{inica i ro|aka je putem umrla. Sin ju je neko vrijeme vozio onako mrtvu. Poslije vi{e nije mogao jer je djecu po~ela hvatati panika. Onda ju je on samo onako prevalio iz kola u jarugu pored puta, zatrpao granjem i oti{ao dalje. Zamislite kako taj ~ovjek danas ìvi. A nije imao mogu}nosti da ne{to drugo uradi. Da je sahrani. Djeca su isto tako umirala. Vru}ina je bila stra{na.538 Kada je po~ela Oluja hrvatski mediji su objavili poruku koju je predsjednik Republike Hrvatske dr. F. Tu|man ujutro 4. kolovoza uputio hrvatskim gra|anima srpske nacionalnosti. Pripadnike srpske paravojske pozvao je da predaju oru`je, uz jamstvo da }e im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu po~inili ratne zlo~ine u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih ku}a i bez straha do~ekaju hrvatsku vlast.539 Neki drè da ta poruka nije bila iskrena540 i kao dokaz naj~e{}e navode brijunski transkript. No, taj transkript, kao i drugi koji se selektivno objavljuju u javnosti mogu se osporiti s drugim transkriptima, ali takvi, naravno, nisu pu{teni u javnost. Primjerice, u jednom od transkripata, nastalom u studenome 1991., par dana pred pad i okupaciju Vukovara, u te{kom i mu~nom stanju rata ~iji se kraj nije nazirao, a u kojem su zbog nastale psihoze uvjeti itekako bili “pogodni” za osvetu, protjerivanje i razna zlodjela nad Srbima u Hrvatskoj, Franjo Tu|man je na raspravi o ekstremnim pona{anjima u Hrvatskoj rekao da }e se suprotstaviti mi{ljenima da “ne moè niti jedan Srbin ostati u Hrvatskoj”.541 Za{to bi takvo mi{ljenje promijenio kad je bio nadomak pobjede? Uostalom, i raspoloìvi izvori pokazuju da hrvatska strana nije planirala i provela protjerivanje pobunjenih Srba.542

538 @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili}, Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka istraìvanja Beograd,, Beograd, 1996., 127-128. 539 Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998., 504. 540 Usp. N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 442-443. 541 Zapisnik sa sastanka odrànog u Uredu predsjednika Republike Hrvatske u ~etvrtak, 14. studenoga 1991. godine. 542 N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 461.

140 Kolona srpskih izbjeglica

141 142 Izvornik, strojopis, latinica HDA-1741, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.

143 ZAKLJU^AK

ko politi~kog zale|a operacije Oluja dosta je spekulacija. Zlo~ina~ko pona{anje vojske bosansko-hercegova~kih Srba u za{ti}enoj zoni Srebrenica, a potom i Ozajedni~ki napad na Biha} s pobunjenim hrvatskim Srbima, utjecali su na poloàj Hrvatske. Ona je postala ~imbenik koji je mogao pripomo}i razrje{enju bosanskohercegova~ke krize, {to je naravno imalo svoju cijenu – razumijevanje za interese Hrvatske na podru~ju izvan nadzora legalne vlasti. O~ito je da je postojala pre{utna suglasnost utjecajnog dijela me|unarodne zajednice da se izvede brza oslobodila~ka operacija. Ne treba zaboraviti da operacija Oluja, uz oslobodila~ku, ima i ni{ta manje va`nu humanitarnu zna~ajku, a to je deblokada {ireg podru~ja Biha}a. SVK je bila u obrani i u tome je kompenzirala broj~anu nadmo} hrvatskih snaga. Po naoruànju i vojnoj opremi bila je ravnopravan protivnik HV-a, ~ak je i bolje stajala s oklopni{tvom. Njezina slabost leàla je u ~injenici da je bila vojna sila sustava koji nije imao osnovu za samostalno postojanje. RSK je bila tvorevina koja je nastala uslijed nerealiziranih svesrpskih planova o isto takvoj dràvi. Politi~ko-teritorijalna tvorevina iz koje je nastala SAO Krajina bila je samo takti~ki korak koji je Srbima u Hrvatskoj u vrijeme raspada SFRJ trebao dati legalitet i legitimitet, na temelju kojeg su trebali od me|unarodne zajednice dobiti “zeleno svijetlo” za ostanak u krnjoj Jugoslaviji. No, projekt je propao, tj. JNA nije potukla Hrvatsku vojsku, {to je bio jedini na~in da Hrvatska prihvati srpski diktat o granicama. SAO Krajina stoga je postala RSK, u poku{aju stvaranja dràve, kada je ve} propao projekt autonomije, koja se trebala priklju~iti srpsko-crnogorskom dijelu Jugoslavije. Nakon toga se poku{alo preko UNPROFOR-a i UNCRO-a odràti nekakvu politi~ko-teritorijalnu organizaciju, {to im je, bez obzira na podozrivost pobunjenih Srba prema me|unarodnim snagama, nekoliko godina doista i uspijevalo. No, vrijeme je radilo protiv RSK, a njezin poloàj i unutarnje politi~ko stanje pogor{avalo se, jer nije imala materijalnu osnovu, kao {to nije imala ni personalni, napose intelektualni potencijal za stvaranje ne~eg organiziranijeg od podru~ja s malo zakona, mnogo samovolje i, mo`da najpreciznije, vladavine ja~ih. Ilustrativna je ocjena koju je sredinom srpnja 1995., neposredno pred Oluju, dao jedan pukovnik Vojske Jugoslavije, angaìran u Zrakoplovstvu i protuzra~noj obrani SVK: Putuju}i prostorima RSK i borave}i u gradovima, lako se uo~ava da se nije ni{ta radilo na razvojnom ure|enju. Eksploatisana su postoje}a dobra i ~ekao se neki ishod od neke druge strane. Nigde nije postavljen neki cilj koji bi bio normalan za svako iole organizovano dru{tvo. Stagniralo se u svim dru{tvenim bogatstvima. Kultura naroda je dobila pogre{an pravac. Izgubljen je ose}aj za realnost u vremenu i prostoru u kome se ìvi. Š...š Narod RSK je iznuren stanjem kojim se gu{ila svaka inicijativa. Postupno i sistematski je prevladavao strah od usta{a-kolja~a. Zbog onog ’sve hrvatsko sru{iti’ ìvelo se u strahu od usta{ke doktrine ’sve srpsko pobiti’. A kada se ne kanali{e nagon samoodrànja, jasno je kakve su sve manifestacije mogu}e.543

543 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 232.

144 Poznati stru~njaci JNA, a kasnije i Vojske Jugoslavije, Todorovi} i Vili} korijene poraza RSK “prona{li” su u antikomunizmu SDS-a, koji je odbacio partizansku strategiju i nametnuo stanovni{tvu “gubitni~ku ~etni~ku strategiju i taktiku popa \uji}a”.544 Tuma~enje je vrijedno spomena samo kao primjer razmi{ljanja ~iji je rok trajanja istekao s nestankom SFRJ. Krajina je nestala jer je bila zabluda u koju su prestali vjerovati i oni koji su dali prilog njezinom stvaranju. U zadnjim danima RSK pokazalo se da je njezina najslabija to~ka politi~ki i vojni vrh. Vrhovni savjet obrane, na kojem je dominirao Marti}, uve~er 4. kolovoza donio je odluku o skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. To je preko no}i 4./5. kolovoza dovelo do sloma i izvla~enja ljudstva Sjevernodalmatinskog korpusa prema Bosanskoj krajini. Istu sudbinu, poput domino efekta podijelili su i ostali korpusi SVK. Krajina je nestala mnogo br`e nego {to se o~ekivalo, s obzirom na snagu njezine vojske. Nakon pet godina Hrvatska je u ustavno-pravni poredak i teritorijalni sustav vratila vi{e od 18% pobunjenog i okupiranog podru~ja. Izvan nadzora je ostala isto~na Slavonija, Baranja i Srijem. Vrijeme je brzo pokazalo da ta podru~ja, kao i srbijanska politika, nisu `eljela reprizu Oluje na zapadnim granicama SR Jugoslavije. Uz posredovanje me|unarodne zajednice predstavnici pobunjenih Srba iz isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema pristali su na mirnu i postupnu reintegraciju, te su 12. studenoga 1995. u Erdutu potpisali “Temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji toga podru~ja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske”.545

Autor fotografije: Davor Vi{nji}, 7. kolovoza 1995.

544 Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11. 545 Kronologija rata, 536.

145 LITERATURA

Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis, Washington, DC 20505, May 2002. BARI], Nikica, “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, âsopis za suvremenu povijest, 36/2, 2004. BARI], Nikica, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005. BERNI], Domagoj, BE[LI], Hrvoje, KRPAN, Vladimir, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” 1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Petrinja, Petrinja, 2005. BILAND@I], Du{an, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999. BOBETKO, Janko, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996. DOMAZET – LO[O, Davor, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili) promjena strategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997. DOMAZET – LO[O, Davor, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002. FELI], Bejdo, brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002. GOTOVINA, Ante, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, Zborno podru~je Knin, Knin, 1996. GRANI], Mate, Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005. HOLBROOKE, Richard, Zavr{iti rat, [ahinpa{i}, Sarajevo, 1998. Hronologija 1990-1995., Banja Luka, 2002. Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istraìvanja, MORH, Zagreb, 1995. IZETBEGOVI], Alija, Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001. Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio: biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava, Zagreb, 1999. JOVI], Dejan, Jugoslavija: dràva koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003. Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998. MAMULA, Branko, Slu~aj Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000. MARIJAN, Davor, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002. MU[INBEGOVI], Hasib, [ILJAK, Remzija, BE]IREVI], Kemo, Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999. NOBILO, Mario, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni zavod Globus, Zagreb 2000. Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1-3, Zagreb, listopad – prosinac 1995. Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH, Politi~ka uprava, Zagreb, 1995. OWEN, David, Balkanska odiseja, Hrvatska sveu~ili{na naklada : Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1998. RADELI], Zdenko, MARIJAN, Davor, BARI], Nikica, BING Albert i @IVI], Draèn, Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.

146 RADINOVI], Radovan, “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993. RADI[I], Dragan, Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski – Centar za geostrate{ka istraìvanja Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002. SEKULI], Milisav, Knin je pao u Beogradu, NIDDA Verlag GmbH, Bad Vilbel, 2001. Stenogrami o podjeli Bosne, Kultura&Rasvjeta – Civitas, Split – Sarajevo, 2005. [ARINI], Hrvoje, Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus, International, Zagreb, 1999. TODOROVI], Bo{ko / VILI], Du{an Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990. TU\MAN, Franjo, Hrvatska rije~ svijetu : razgovori sa stranim predstavnicima, Hrvatska sveu~ili{na naklada, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1999. TU\MAN, Franjo, Pet godina hrvatske pobjede, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb, 1996. TU\MAN, Franjo, Stanje hrvatske dràve i nacije, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb, 1995. TU\MAN, Miroslav, Istina o Bosni i Hercegovini : dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005. Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995. VRCELJ, Marko, Rat za Srpsku Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd, 2002. @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili}, Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka istraìvanja Beograd, Beograd, 1996. @UNEC, Ozren, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995., Naklada Jesenski i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999.

FOTOGRAFIJE:

– HMDCDR, – Sredi{nji vojni arhiv MORH-a, – Vojni muzej MORH-a, – Odjel Hrvatska vojna glasila MORH-a, – “Ve~ernji list” – fotodokumentacija, – fotoarhivi 1., 2., 4. i 9. gardijske brigade HV-a, 81. gardijske bojne, 1. HGZ, – Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata

147 KRATICE

AP – autonomna pokrajina pbr – pje{a~ka brigada b/d – bojna djelovanja PMEZ – Promatra~ka misija Europske zajednice dp – domobranska pukovnija POA – Protuobavje{tajna agencija ED – elektronsko djelovanje PU – Politi~ka uprava gbr – gardijska brigada RP – ratni plan gbrHV – gardijska brigada HV RSK – Republika Srpska Krajina GS HV – Glavni stoèr Hrvatske vojske SAO – Srpska autonomna oblast GS HVO – Glavni stoèr Hrvatskog vije}a SAOK – Srpska autonomna oblast Krajina obrane SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika G[ SV i G[ SVK – Glavni {tab Srpske vojske Jugoslavija (Krajine) SIS – Sigurnosno-informativna slu`ba HDA – Hrvatski dràvni arhiv HMDCDR – Hrvatski memorijalno- SJP MUP – Specijalne jedinice Ministarstva dokumentacijski centar Domovinskog rata unutarnjih poslova HR HB – Hrvatska Republika Herceg – Bosna SVA MORH – Sredi{nji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske HR-DAS – Hrvatski dràvni arhiv u Sisku HRZ – Hrvatsko ratno zrakoplovstvo SVK – Srpska vojska Krajine HUPMEZ – Hrvatski ured pri Promatra~koj TO – Teritorijalna obrana misiji Europske zajednice TS-2 – Druga takti~ka skupina IKM – Istureno komandno mjesto UN – Ujedinjeni narodi Iv – Izvidni~ki vod UNCRO – United Nations Confidence IZM GSHV – Istureno zapovjedno mjesto Restoration Operation in Croatia (Operacija Glavnog stoèra Hrvatske vojske UN-a za uspostavljanje povjerenja u IZpM – Istureno zapovjedno mjesto Hrvatskoj) K – korpus UNPA – United Nations Protected Area KK – Kraji{ki korpus (Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih naroda) KMORH – Kabinet ministra obrane Republike UNPROFOR – United Nations Protection Hrvatske Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda) KSJ – Korpus specijalnih jedinica USMSP – Ured za suradnju s Me|unarodnim lpbr – laka pje{a~ka brigada sudom pravde MORH – Ministarstvo obrane Republike v/o – vojni obveznici Hrvatske VP– Vojna po{ta NATO – North Atlantic Treaty Organization VRH – Vlada Republike Hrvatske (Organizacija Sjevernoatlantskog pakta) VRS – Vojska Republike Srpske OG – operativna grupa VSA MORH – Vojnosigurnosna agencija OG-2 – Druga operativna grupa Ministarstva obrane Republike Hrvatske

148 ZHRZ – Zapovjedni{tvo Hrvatskog ratnog ZZPG – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja zrakoplovstva Gospi} ZM – zapovjedno mjesto ZZPK – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja z/o – zona odgovornosti Karlovac ZP – Zborno podru~je ZZPO – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja ZZP – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Osijek ZZPB – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja ZZPS – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split Bjelovar ZZPZ – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Zagreb

149 @IVOTOPIS

Davor MARIJAN (1966.) {kolovao se u Livnu i Zagrebu u kojem je 1994. zavr{io dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao i 2006. doktorirao s temom “Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije 1987.- 1992. godine”. Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest na projektu “Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.”. Bavi se vojnom povije{}u Hrvatske i Jugoslavije za razdoblje od 1941. do 1995. godine. Do sada je objavio ~etiri knjige i dvadesetak znanstvenih i stru~nih ~lanaka.

Objavljene knjige: Borbe za Kupres 1942., AGM, Zagreb, 1999. Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002. Bitka za Vukovar, Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb-Slavonski Brod, 2004. Grani~ari: Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske, Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2006. * * * ... Klju~na je stvar, Oluja se nije mogla izbje}i. Oluja se ne moè gledati izvan konteksta 1990.- 1991. Stvar je u tome da svrha SAO Krajine, nastale 1990., odnosno Republike Srpske Krajine, samoprogla{ene krajem 1991., nije bila stvaranje samostalne dràve u Hrvatskoj. Pobunjeni Srbi su i{li na pripajanje Srbiji, netko to zove Jugoslavija, netko Velika Srbija, u kona~nici to se svodi na dràvu u kojoj ìve svi Srbi. I kad je taj projekt propao 1991., spa{ava se {to se moè i stvara se RSK. Tri-~etiri godine traju stalni pregovori s vodstvom pobunjenih Srba, kojima je doista nu|eno sve {to se ponuditi moè, a oni su sve odbili. I na kraju ostala je samo vojna opcija kojom je to rije{eno...... Me|utim, kad po~ne rat, rat je va`no dobiti. Ono {to je bitno u cijeloj ovoj stvari i {to dokumenti doista uvjerljivo govore ... Hrvatska je na sve mogu}e na~ine nastojala izbje}i rat. U arhivi predsjednika Tu|mana imate jako mnogo dokumenata iz kojih se doista vidi da je on nastojao izbje}i rat. I u tom kontekstu, ~injenica je da je rat bio u granicama Hrvatske, Hrvatska nije napadala, Hrvatska je napadnuta, i to treba imati na umu. – Stvari se doslovno ubrzavaju s prvom Biha}kom krizom krajem 1994., i tada polako kre}e taj hrvatski operacijski ciklus s Livanjskog polja: uzimanje Dinare. To traje dugo, i to je jo{ jedan dio o kojem treba voditi ra~una u pri~i o slamanju RSK ... I u ovom ratu postoji pri~a o mitovima.

150 Svako ima svoje mitove, i postoji ~uveni mit o srpskoj nepobjedivosti. ... U tom kontekstu treba voditi ra~una da su krajinski Srbi sedam mjeseci gledali kako im Hrvatska vojska uzima Dinaru. Ja sam ro|en u blizini, i znam kakve su te{ke zime na tom podru~ju. I, prakti~no, njima se dogodi da kompletni dinarski kompleks uz pomo} pri~uve, polako uzmu dvije postrojbe koje nisu domicilno s tog podru~ja. Evo, 7. gardijska brigada je iz sjeverozapadne Hrvatske, gdje je sasvim druga~iji tip klime i reljefa, te 4. gardijska brigada, koja ipak gravitira ju`nom djelu Hrvatske, njezino sjedi{te je bilo u Splitu, ali zapravo to je brigada ju`ne Hrvatske, rekao bih – jedna toplokrvna brigada koja do|e u jednu surovu zimu. Ti su se ljudi smrzavali gore, ali su izvr{ili svoju zada}u. I to je djelovalo, sve je to djelovalo na moral. ... Tako, prakti~no kad se gleda da je Zborno podru~je Split pro{lo Zimu ’94, koja je bila vrlo te{ka, potom je imalo dvije kratke operacije Skok 1 i Skok 2, pa jedno stvarno veliko Ljeto ’95 – uzimanje Bosanskog Grahova i Glamo~a, ~ini se da je Zbornom podru~ju Split Oluja bila lak{i dio zada}e. ... Dugoro~no }e se svakako utvrditi razina otklona od zamisli i od provedbe. To je pitanje za{to su se dogodili zastoji. Primjerice, najpoznatiji zastoj bio je u napadu na Petrinju i oko toga se vuku, recimo tako, nekakvi repovi, i to vi{e u profesionalnom vojnom dijelu, nego {to izlazi u javnost, iako to u svemu i nije posebno va`no, jer operacija je bila uspje{na. Kad je operacija uspje{na sve mane postaju drugorazredne. Najtu`niji dio te pri~e je {to je 2. gardijska brigada izgubila nekoliko ~asnika, po kojima je ta brigada bila poznata. Na primjer, Predrag Matanovi} – zapovjednik bojne, ~asnik koji je bio jedan od simbola Gromova. To su ~asnici za kojima àle svi oni koji su ratovali s njima i koji su ih poznavali. Na kraju postavlja se pitanje, a to je pitanje ~iste taktike, za{to se nije i{lo na obuhvat, za{to se i{lo ravno. To su pitanja oko kojih }e trajati rasprave. General Ivan Basarac koji je vodio Zborno podru~je Zagreb nedavno je umro, tako da s te strane ne}emo znati neke stvari. On je imao svoje vi|enje, drugi su imali svoje. ... – Novinari su se sad fokusirali na taj dio Gotovinina, navodnog, slavljenja dva dana u Kninu. [to god da se dogodilo, ~injenica je da je Zborno podru~je Split ta dva dana prestalo s napadnim aktivnostima. Prema tome, ~ini se da se zada}a na tom podru~ju mogla izvr{iti ranije. No, svatko tko je pro{ao tim podru~jem, tko koliko-toliko zna geografske zna~ajke toga podru~ja, zna {to bi se dogodilo da su dvije gardijske brigade krenule iznad Knina na Pa|ene i dalje prema Srbu. Htjeli ili ne htjeli, tamo bi bilo mnogo `rtava. Kad se sve podvu~e, kad se sve trezveno i cjelovito razmotri, onda nema tu ve}ih zamjerki. To {to bi mo`da bilo zarobljeno jo{ vi{e oru`ja, {to bi HV danas imala 10-ak starih tenkova vi{e, nije to vrijedno ljudskih `rtava. A bilo bi daleko vi{e mrtvih, jer je to jedno usko grlo, i da su u njega upale dvije gardijske brigade, tu bi sva{ta bilo. – Najve}i problem Oluje je ono {to se dogodilo iza nje. To je ogroman prostor i svakako treba napraviti jednu podrobniju analizu, a to }e biti mogu}e s dokumentima MUP-a, koji mi, moram priznati, nisu bili dostupni. ... Govori se o nekakvoj brojci od 550 do 600 ljudi, ali gledajte, kad se ~ovjek sjeti kako su se pona{ale druge vojske kada su uzimale prostor, {to su one radile. Tu ulaze svakakvi ljudi, neki se ljudi vra}aju na sru{ene domove, neki èle osvetu. Me|utim, ono {to je bitno, tu nema nikakve naznake da je to bio plan dràve. Za razliku od planskog, velikosrpskog projekta koji je izazvao rat. To je bitno re}i. Na najvi{im razinama vlasti u Hrvatskoj ne moè se re}i da je to bio plan dràve da spali, uni{ti i pobije, kao {to se stalno imputira, evo i u Haagu, kao zlo~ina~ki pothvat. Nema nikakvih naznaka za takve tvrdnje .....

Iz intervjua Davora Marijana za Radio Zagreb (2. program, 4. listopada 2007.), povodom izlaska njegove knjige Oluja

151

PRILOZI (pripremio Mate Rupi}, prof.)

SADR@AJ

PRILOG 1. – PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENJU SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I SRBIJOM 1. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija Hrvatske Republici Srbiji ...... 167 2. 1991., travanj 30., Knin – Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju Centralne komisije za provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji ...... 168 3. 1991., svibanj 16., Knin – Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji èle o~uvati Jugoslaviju ...... 169 4. 1991., lipanj 27., Knin – Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblasti Krajina ...... 170 5. 1992., svibanj 1., Knin – Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine ...... 172 6. 1992., rujan 22., Banja Luka – Protokol o suradnji Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine ...... 175 7. 1992., rujan, Knin – Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke . . 177 8. 1992., listopad 31., Prijedor – Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske ...... 179 9. 1993., travanj 24., Banja Luka – Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske ...... 180 10. 1993., srpanj 19., Knin – Zapisnik sjednice Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na kojoj je dogovoreno ujedinjenje u jednu dràvu te imenovana Komisija za izradu ustava i drugih pravnih akata vezanih za ujedinjenje ...... 182 11. 1993., kolovoz 10., Beograd – Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske Krajine o izboru trenutnih ratnih ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini ...... 187 12. 1994., velja~a 1., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o koalicijskom sporazumu sa Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju – ujedinjenju svih srpskih zemalja te osnivanju jedinstvene srpske dràve...... 189 13. 1994., srpanj 5., Beograd – êstitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dràvne bezbjednosti Republike Srbije ministru unutarnjih poslova Republike Srpske Krajine povodom “dana bezbjednosti” ...... 190 14. 1994., kolovoz 4., Plitvi~ka Jezera – Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en prijedlog o ujedinjenju s Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj srpskoj dràvi ...... 191

155 15. 1994., kolovoz 4., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom zahtjeva da se na izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom ...... 195 16. 1994., kolovoz 15., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon razgovora delegacije stranke s vodstvom Republike Srpske ...... 196 17. 1994., kolovoz 18., Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine Skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dràvu ...... 197 18. 1995., po~etak, ŠKninš – Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s Oruànim snagama Republike Hrvatske ...... 198 19. 1995., velja~a 8., Knin – Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na Skup{tini Republike Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s Republikom Hrvatskom te Plan Z-4 ...... 208 20. 1995., velja~a 10., ŠKninš – Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama korpusa i zna~ajnijim ~asnicima izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o borbenoj gotovosti ...... 210 21. 1995., oùjak 30., Knin – Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom promjene mandata za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske ...... 215 22. 1995., svibanj 6., ŠKninš – Pismo predsjednika RSK Milana Marti}a Slobodanu Milo{evi}u, predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oruànih snaga Republike Hrvatske u zapadnoj Slavoniji ...... 216 23. 1995., svibanj 18., Borovo Selo – Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a o dràvnoj krizi nakon {to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju te planovima za ujedinjenje s Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju svih srpskih zemalja ...... 217 24. 1995., svibanj 20., Borovo Selo – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o pristupanju realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom ...... 221 25. 1995., svibanj 29., Knin – Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je dana suglasnost na odluku o dràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom ...... 222 26. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o dràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom ...... 226 27. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti na Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske ...... 226 28. 1995., lipanj 2., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom imenovanja nove Vlade Republike Srpske Krajine ...... 227 29. 1995., lipanj 29., Knin – Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine o prednacrtu paketa zakona za pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske ...... 228 30. 1995., srpanj 30., Knin – Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o progla{enju ratnog stanja ...... 229

PRILOG II. – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINE I S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE NA UN ZA[TI]ENU ZONU BIHA] ]osi} Kre{imir, Kako smo promijenili tijek rata, Operacija “Zima – 94” (memoarski zapisi) ...... 233

156 1. 1994., listopad 27. – Glavni {tab Vojske Republike Srpske traì od Vrhovne komande OS Republike Srpske Krajine pomo} na rati{tu u zapadnoj Bosni u drvarskoj krajini te protiv 5. korpusa Armije BiH ...... 242 2. 1994., listopad 30. – prosinac 23., Knin – Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha} ...... 243 3. 1994., studeni 7., Nebljusi – Zapovijest Komande Takti~ne grupe-1 podre|enim postrojbama za napad na snage HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha} ...... 254 4. 1994., studeni 10., Knin – Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu kojim odbija optu`be da napada i granatira za{ti}enu zonu Biha} ...... 259 5. 1994., studeni 13., Grahovo – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na krupskom i kupre{kom boji{tu te napadu na za{ti}enu zonu Biha} ...... 260 6. 1994., studeni 18. – Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom mjestu u Korenici G[ SVK o pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te angaìranju snaga u napadu na za{ti}enu zonu Biha} ...... 261 7. 1994., studeni 20. – Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu Milovanovi}u o sadràju dopisa Me|unarodnog Crvenog krià o situaciji u Biha}u nakon napada srpskih snaga ...... 262 8. 1991., studeni 20., Petrova Gora – Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e zrakoplovne napade NATO pakta zbog napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha} ...... 265 9. 1994., studeni 20. – Redovno borbeno izvje{}e 2. KK Glavnom {tabu VRS o borbama na prilazima Biha}u ...... 266 10. 1994., studeni 21., Knin – Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK brigadi MUP-a o slanju dodatnog poja~anja od 100 ljudi, te da snage Republike Srpske 22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha} ...... 267 11. 1994., studeni 27. – O{trelj – Petrovac – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu zonu Biha} o borbama i odbijanju 5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju, te nedostatku materijalnih sredstava za nastavak napada ...... 268 12. 1994., studeni 28., Petrova Gora – Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica G[ SVK o angaìranju ljudstva i materijalno-tehni~kih sredstava u napadu na za{ti}enu zonu Biha} ...... 269 13. 1994., prosinac 2. – Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o napredovanju hrvatskih snaga na livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na krupsko – biha}kom pravcu ...... 271 14. 1994., prosinac 5. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VSK o prodoru hrvatskih snaga na kupre{kom rati{tu ...... 272 15. 1994., prosinac 6. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim akcijama na biha}ko – krupskom dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko – grahovskom boji{tu ...... 273 16. 1994., prosinac 15. – Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i materijalno-tehni~kim sredstvima koja su angaìrali u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . 274 17. 1994., prosinac 16., ŠKninš – Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK u operaciji “Pauk”, te plan nabavke istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . 276

157 18. 1994., prosinac 18. – Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na boji{tu u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije ...... 279 19. 1995., sije~anj 6. – Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim postrojbama o trenutnoj situaciji na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji na za{ti}enu zonu Biha} ...... 280 20. 1995., velja~a 17., O{trelj – Petrovac – Poziv na sastanak Komande “Pauk” zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i SVK radi analize zastoja u napadu na za{ti}enu zonu Biha} ...... 282 21. 1995., o`ujak 1., Petrinja – Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira doga|aje na rati{tu u zapadnoj Bosni gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke, te odgovori na pitanja o gubitku teritorija od 1992.-1994...... 283 22. 1995., travanj 10. – Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u i Mom~ilu Peri{i}u o aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju morala u jedinicama, kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom tromjese~ju 1995...... 285 23. 1995., svibanj 5., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku u Kninu na kojem je razmatrana situacija oko Biha}a te donesena odluka da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e li~kog korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to nema potrebnih snaga ...... 290 24. 1995., svibanj 27., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom Operativne grupe “Pauk” na kojem su razmatrane akcije protiv 5. korpusa Armije BiH te hrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom polju ...... 292 25. 1995., lipanj 9., Knin – Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o prodoru hrvatskih snaga prema planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu zrakoplova iz Hrvatske koji opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH . . . . . 293 26. 1995., lipanj 11., Knin – Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S. Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru ...... 295 27. 1995., srpanj, Knin – Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske vojske Krajine i Vojske Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca 5. korpusa A BiH ...... 299 28. 1995., srpanj 23., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva GS HVO Biha} Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem obrane Biha}a ...... 301 29. 1995., srpanj 23. – Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji i pokretima hrvatskih snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj zoni Biha} ...... 302 30. 1995., srpanj 24., Petrinja – Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji hrvatskih snaga kao pomo}i ugro`enom 5. korpusu A BiH ...... 303 31. 1995., srpanj 25., Petrinja – Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK podre|enim postrojbama o mogu}em desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a ...... 304 32. 1995., srpanj 25., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima Hrvatske vojske na podru~ju Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj ...... 305

158 33. 1995., srpanj 26., Biha} – Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s Hrvatskom vojskom ...... 308 34. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru hrvatskih snaga na Dinari, borbama oko Biha}a te stanju u zonama ostalih korpusa ...... 308 35. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o provedbi tajne operacije “Ma~-1” – upotrebi biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih proizvoda koja se ilegalno dostavljaju 5. korpusu A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i njihovog izbacivanja iz stroja ...... 310 36. 1995., srpanj 26., Knin – Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o napredovanju hrvatskih snaga koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred padom ...... 314 37. 1995., srpanj 26. – Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba VRS o napredovanju hrvatskih snaga u borbama za Grahovo ...... 315 38. 1995., srpanj 28., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu BiH u Zagrebu o prodoru ~etnika u predjelu Bugari, te èstokim napadima s Plje{ivice i Grme~a ...... 316 39. 1995., srpanj 29., Korenica – Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju jedinice na prostor Resanova u Republiku Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele Grahovo ...... 317 40. 1995., srpanj 30., Knin – Priop}enje Dràvne informativne agencije RSK “Iskra” o posjetu Ratka Mladi}a, zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom na Biha} ...... 317 41. 1995., srpanj 31., Vrhovine – Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama informaciju 15. korpusa SVK o situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja Grahova i Glamo~a, dovo|enja jedinica HV-a na poloàje za mogu}i napad te progla{enja ratnog stanja ...... 318 42. 1995., kolovoz 1. – Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade podre|enim postrojbama da u slu~aju napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoruàju ih i zadrè kao taoce ...... 320 43. 1995., kolovoz 3. – Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku bezbjednosti G[ SVK o poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju slanje svjeìh snaga za grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog stanovni{tva u Saveznu Republiku Jugoslaviju ...... 321

PRILOG III. – EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE” 1. 1993., sije~anj 27., Benkovac – Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO Benkovac o sudjelovanju tvrtke u planu evakuacije civilnog stanovni{tva ...... 327 2. 1993., velja~a 18., Petrinja – Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama pod~injenih postrojbi plan evakuacije [taba civilne za{tite za Petrinju ...... 328 3. 1993., o`ujak 4., Jasenovac – Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice Jasenovac ...... 333 4. Š1993., o`ujak 23.š – Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u op}inama Vrginmost i Vojni} ...... 334

159 5. Š1993., spranjš, ŠOku~aniš – Dopis Uprave Zapadna Slavonija MO RSK Komandi 18. korpusa SVK da sukladno planu evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke Save ...... 338 6. 1993., kolovoz 5., Pakrac – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju napadne akcije hrvatskih snaga ...... 338 7. 1994., velja~a 1., Oku~ani – Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva iz zapadne Slavonije ...... 339 8. 1994., oùjak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na postavljeno poslani~ko pitanje u svezi osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za evakuaciju stanovni{tva ...... 342 9. 1995., velja~a 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova Glava ...... 343 10. 1995., travanj, Knin – Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje Republi~kog {taba civilne za{tite RSK ...... 346 11. 1995., svibanj 11., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbjednosti General{taba VJ o poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a, gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te iseljavanju civila iz Benkovca ...... 357 12. 1995., svibanj 30., Knin – Zapovijest Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera na otklanjanje slabosti u vojsci i drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija ...... 359 13. 1995., lipanj 6., Knin – Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu SVK o posjetu delegacije iz Obrovca, koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj situaciji koja prijeti spontanim ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva ...... 361 14. 1995., srpanj 29., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim {tabovima civilne za{tite za provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja ...... 362 15. 1995., srpanj 31., Knin – Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja ratnog stanja pripreme brzu evakuaciju pismohrane ...... 363 16. 1995., srpanj 31., Drni{ – Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna Dalmacija o poduzetim mjerama u svezi priprema za evakuaciju ...... 365 17. 1995., srpanj 31., Knin – Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o provo|enju mobilizacije i ratne popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon vijesti da su hrvatske snage probile crte obrane VSK na podru~ju Strmice ...... 366 18. 1995., kolovoz 2., Knin – Republi~ki {tab civilne za{tite RSK traì od regionalnih {tabova izvje{}e o provo|enju plana civilne za{tite te evakuaciji i zbrinjavanju ...... 367 19. 1995., kolovoz 2., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima CZ da odmah zapovjede provo|enje planova za evakuaciju ...... 368 20. 1995., kolovoz 3., Korenica – Uputstva Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica op}inskim {tabovima civilne za{tite o pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih dobara, te evakuaciju stanovni{tva ...... 370 21. 1995., kolovoz 3., Knin – Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi bezbjednosti General{taba VJ o traènju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split zbog napada na Drvar, {irenju glasina o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju javnog mnijenja da SVK nije u stanju obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane u okruènju i izgine ...... 371 22. 1995., kolovoz 4., Knin – Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac, Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu . . . . . 375

160 PRILOG IV. – PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U USTAVNO-PRAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE, PO^ETKOM 1995. 1. “Plan Z-4” ...... 379 2. Iz intervjua s Leonidom Kerested`ijancem, prvim ruskim veleposlanikom u RH, o srpskom odbijanju “Plana Z-4” ...... 400 3. Svjedo~enje Petera Galbraighta na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4” ...... 401 4. Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4” ...... 412

161 KRATICE

A – armija gbr – gardijska brigada ABHO – atomsko biolo{ko-hemijska odbrana GrOd – gra|evinsko odjeljenje AP – automatska pu{ka G[ – glavni {tab AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna hab – haubica ARJ – artiljerijsko raketna jedinica Had- haubi~ki divizion AVNOJ – Antifa{isti~ko vije}e narodnog HDZ – Hrvatska demokratska zajednica oslobo|enja Jugoslavije HIS – Hrvatska izvje{tajna slu`ba b/d – borbeno djelovanje HR-HMDCDR – Hrvatski memorijalno- b/k – borbeni komplet dokumentacijski centar Domovinskog rata b/zad – borbeni zadatak HV – Hrvatska vojska BG – borbena grupa HVO – Hrvatsko vije}e obrane BiH – Bosna i Hercegovina IA – izvi|a~ka avijacija bobr – borbene brigade IC – infracrveni BOV – borbeno vozilo ID – izvi|a~ko diverzantske (snage) br. – brigada IDG – izvi|a~ko diverzantska grupa BST – bestrzajni top IDOd – izvi|a~ko diverzantsko odjeljenje bVOJIN – bataljon za vazdu{no osmatranje, IDV – izvi|a~ko diverzantski vod javljanje i navo|enje IG – izvi|a~ka grupa bvp – bataljon vojne policije IKM – izmje{teno komandno mjesto CIA – Central Intelligence Agency, Sredi{nja in`p – in`enjerijski puk obavje{tajna agencija ipod – izvi|a~ko patrolno odjeljenje CIVPOL – civilna policija Unprofor-a j/i – jugoistok CV[ – centar vojnih {kola JNA – Jugoslavenska narodna armija CZ – Cazinska krajina K (k) – korpus CZ – civilna za{tita k. – kota ~ – ~eta KC G[ VJ – kadrovski centar General{taba ~ABHO – ~eta atomsko-biolo{ko-hemijske Vojske Jugoslavije odbrane KC PsU VJ – Kadrovski centar Personalne DeM – njema~ka marka uprave Vojske Jugoslavije DIA – Defense Intelligence Agency, Vojna KEBS – Konferencija o europskoj sigurnosti i obavje{tajna agencija suradnji DTG – diverzantsko teroristi~ka grupa KK (kk) – kraji{ki korpus EZ – Europska zajednica km – kilometar F^ – formacijska ~eta KM – komandno mjesto g/m – generalmajor KO – kontraobavje{tajnog g/s – glavnim snagama KS – komanda stana

162 KSJ – korpus specijalnih jedinica OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda KSS – korpus specijalnih snaga p/~ – prate}a ~eta KT I KZ – kontrolna to~ka i kontrolna za{tita p/g – pogonsko gorivo k-ta – komandanta p/s – pomo}ne snage KZS – kontrolno za{titna slu`ba PA – protuavionski L/o – linija obrane PAP – poluautomatska pu{ka larv PVO – laki artiljerijski raketni puk PAR – protuavionska raketa protivvazdu{ne obrane PAT – protuavionski top LBA – laka borbena avijacija pbr – pje{a~ke brigade lbr – laka brigada PDB – pozadinska bezbjednost lpbr – laka pje{a~ka brigada PDTB – pozadinska teritorijalna bezbjednost m/v – motorna vozila PK za MV i PP – pomo}nik komandanta za MA – muslimanska armija (Armija BiH) moralno vaspitanje i propagandne poslove mabr – motorizovana artiljerijska brigada PkPo – pomo}nik komandanta za pozadinu Map – mje{oviti artiljerijski puk pl – planina MB – minobaca~a PM – pu{komitraljez MIP – Ministarstvo vanjskih poslova PO – pozadinsko odjeljenje MKCK – Me|unarodni komitet Crvenog krià PoB – pozadinska baza MO – Ministarstvo obrane PoD – pozadinski odred Mpoad – me{oviti protuoklopni artiljerijski PoOB (PoOb) – pozadinsko obezbje|enje divizion POOd – protuoklopni odred mtbr – motorizovana brigada pov. br. – povjerljivo broj MTS – Materijalno-tehni~ka sredstva PSS – poletno sletna staza MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova PVL – profesionalna vojna lica MVPP – moralno vaspitanje i propagandni PVO – protuzra~na obrana poslovi r. – rijeka MZ – mjesna zajednica rbr. – raketna brigada NATO – North Atlantic Treaty Organization, RCG – Republika Crna Gora Organizacija Sjevernoatlantskog pakta ND – novi dinari rd – raketni divizion NH – nuklearno hemijska RH – Republika Hrvatska NHB b/s – nuklearno hemijska borbena sredstva RJ – ratna jedinica NO AP ZB – Narodna obrana Autonomne RM – rajon motrenja pokrajine Zapadna Bosna RMR- ratna materijalna sredstva NSC – National Security Council, Sredi{nja RPG – radio prislu{na grupa sigurnosna agencija RS – Republika Srpska N[ – na~elnik {taba RSDB – Republi~ka slu`ba dràvne bezbjednosti NVO – naoruànje i vojna oprema RSK – Republika Srpska Krajina OB – odjeljenje bezbjednosti R[CZ – Republi~ki {tab civilne za{tite OBC – obavje{tajni centar RTB – Radio televizija ObC – obavje{tajni centar RV – Ratno zrakoplovstvo OG – operativna grupa s. – selo OMJ – oklopno mehanizirana jedinica s/z – sjeverozapadno ONO – op}enarodna obrana s/z – sjeverozapad OS RH – Oruàne snage Republike Hrvatske SAD – Sjedinjene Ameri~ke Dràve

163 SAO – Srpska autonomna oblast tt – trigonometrijska to~ka SDB – slu`ba dr`avne bezbednosti UMZ – udru`ene mjesne zajednice SDO – sledovanje UNCRO – United Nations Confidence SDS – Srpska demokratska stranka Operation in Croatia (Operacija UN-a za SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika uspostavu povjerenja u Hrvatskoj) Jugoslavija UNHCR – United Nations High SJB – stanica javne bezbjednosti Commissioner for Refugees (Visoki SMON – Stanica milicije op{te nadle`nosti povjerenik UN za izbjeglice) Snb – sanitetski bataljun UNPROFOR – United Nations Protection SnOb – sanitetsko obezbe|enje Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda) SnOs – sanitetsko osiguranje URS – Ujedinjena Republika Srpska SnSl – sanitetsko skladi{te V – vojske SO – skup{tina op}ine v i pvo – zra~ne i protuzra~ne obrane SOS – strane obavje{tajne slu`be v/o – vojni obveznici SR – savezna republika VAG – vojno artiljerijska grupa SRJ – Savezna republika Jugoslavija vbr – vazdu{na brigada SRS – Srpska radikalna stranka Vbr – vi{ecjevni baca~ raketa SS – signalna stanica VDI – vojnodiplomatsko izaslanstvo str. pov. – strogo povjerljivo VJ – Vojka Jugoslavije SUP – sekretarijat za unutra{nje poslove VK – vrhovna komanda SVK – Srpska vojska Krajine VP – vojna policija SVOJIN – slu`ba za zra~no osmatranje, javljanje VSK – Vojska Republike Srpske i navo|enje VTO – vi{ekanalna telefonska stanica SV[ – srednja vojna {kola z – zemaljskim TG – takti~ka grupa z/o – zona odgovornosti TOb – tehni~ko obezbe|enje ZAVNOH – Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e TrHe – transportni helikopter narodnog oslobo|enja Hrvatske

164 PRILOG 1

PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENJU SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I SRBIJOM

165

PRILOG 1

1 1991., travanj 1. Titova Korenica Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija Hrvatske Republici Srbiji

Na osnovu prethodno donesene Odluke o odcjepljenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine od Republike Hrvatske, Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici odrànoj 01. aprila 1991. godine donosi O D L U K U o prisajedinjenju Srpske Autonomne Oblasti Krajina Republici Srbiji ^lan 1. Srpska Autonomna Oblast Krajina prisajedinjuje se Republici Srbiji.1 ^lan 2. Stupanjem na snagu ove Odluke teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina postaje sastavni dio jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije. Shodno prethodnom stavu ovoga ~lana na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina od dono{enja ove Odluke vaì Ustav Republike Srbije i primjenjuju se zakoni Republike Srbije kao i ustavno pravni sistem Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

1 Ova odluka nije u tom trenutku odgovarala planovima S. Milo{evi}a, a ni R. Karadì}u zbog planova o zadràvanju Bosne i Hercegovine u okviru Jugoslavije. Karadì} je ovako prokomentirao tu odluku: “Milan (misli na Babi}a, n. p.) laè. On nikoga ìvog ne slu{a. On vu~e poteze koji upropa{tavaju njega i dovode Srbiju u teàk poloàj. On nije smio da pravi referendum o pripajanju Srbiji, nego referendum o ostajanju u Jugoslaviji. I to mu je re~eno. I ja i Milo{evi} i ovaj i Ra{kovi}. On ne slu{a, on misli da je veliki genije i samo {iba u svom pravcu.” Vidi: Milo{evi} vs Jugoslavija, Helsin{ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd 2004., str. 503.-505. Da bi ispravilo politi~ku pogre{ku krajinsko vodstvo je 12. svibnja 1991. organiziralo referendumsko i “plebiscitarno” izja{njavanje Srba iz Hrvatske za priklju~enje Republici Srbiji i “za ostanak u Jugoslaviji”. Vidi: Prilog I, dok. br. 2 i 3.; Republika Hrvatska i Domovinski rat, dokumenti, knjiga 2., Dokumenti institucija pobunjenih Srba (1990.-1991.), Zagreb-Slavonski Brod 2007., dok. br. 79, 81, 82, 89 i 100.

167 ^lan 3. Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kao i ostali pravni propisi koji va`e na njenoj teritoriji uskladit }e se na osnovu ove Odluke sa Ustavom Republike Srbije u roku od 30 dana od dana dono{enja Odluke. ^lan 4. Teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine koja ovom Odlukom ulazi u sastav jedinstvene dr`avne teritorije Republike Srbije ~ine op{tine Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja, Pakrac. U sastav ove teritorije ulaze i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op{tina i ona koja se ubudu}e izjasne za pripajanje u procesu razgrani~enja. ^lan 5. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja. IZVR[NO VIJE]E SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA Broj: 32/91-1 U Korenici, 01. 04. 1991. PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA dr. Milan Babi}

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 232.

2 1991., travanj 30. Knin Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju Centralne komisije za provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji

Na osnovu ~lana 19. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i Odluke o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji, Skup{tina SAO Krajine na 1. sjednici odr`anoj 30. 04. 1991. godine, donosi R J E [ E N J E o imenovanju Centralne Komisije za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju

168 1. Imenuje se Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju u sastavu: 1. Vujani} Ljubica za predsjednika 2. Lali} Borka za ~lana 3. Vje{tica Du{an za ~lana 1. Matkovi} Risto za zamjenika predsjednika 2. [a{i} Nikica za zamjenika ~lana 3. Ze~evi} Zdravko za zamjenika ~lana 2. Sekretar Komisije je Lali} Borka. 3. Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma imenuje op{tinske komisije za sprovo|enje referenduma. Op{tinske komisije na svom podru~ju imenuju glasa~ke odbore. 4. Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja. Broj: 54/91-2 PREDSJEDNIK SKUP[TINE M.P.2 Matija{evi} Velibor, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 480.

3 1991., svibanj 16. Knin Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji `ele o~uvati Jugoslaviju

Na osnovu ~lana 9. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina (“Slu`beni bilten Op{tine Knin”, broj 1/91) i sprovedenog referenduma dana 12. 05. 1991. godine, Skup{tina SAO Krajine na 2. sjednici odr`anoj 16. 05. 1991. godine, donosi O D L U K U o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugim koji `ele da o~uvaju Jugoslaviju

2 Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.

169 ^lan 1. Utvr|uje se da su se na referendumu odrànom 12. 05. 1991. godine gra|ani na teritoriji SAO Krajine izjasnili za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju. ^lan 2. Teritoriju SAO Krajine ~ine op{tine: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Kostajnica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Zajednica mjesnih zajednica s ve}inskim srpskim stanovni{tvom op{tine Petrinja i Sisak i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od navedenih op{tina, kao i ona naselja koja se ubudu}e izjasne za pripajanje. ^lan 3. Teritorija SAO Krajina sastavni je dio jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije. ^lan 4. Na teritoriji SAO Krajina primjenjuju se Ustav i zakoni Republike Srbije. ^lan 5. Statut SAO Krajina, kao i ostali pravni propisi koji vaè na njenoj teritoriji, uskladit }e se s Ustavom Republike Srbije. ^lan 6. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”. Broj: 70/2-91 PREDSJEDNIK SKUP[TINE Matija{evi} Velibor s.r.

Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin, Korenica i Obrovac, Knin, 17. maja 1991., broj 2.

4 1991., lipanj 27. Knin Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblasti Krajina

Ujedinjenje srpskog naroda imperativni je zahtjev u kojem ìvimo. Nakon svih isku{enja kroz istoriju koja je srpski narod imao u borbi za slobodu, ìvota u samostalnoj srpskoj dràvi i ìvota u Jugoslaviji zajedno s drugim narodima, danas nakon razjedinjenja Jugoslavije odvajanjem Slovenije i Hrvatske, srpski narod se nalazi na novom istorijskom isku{enju ponovnog traènja forme svog dràvnog objedinjavanja i konstituisanja. Sadràj te dràve izraàva se kroz na~elo – “da svi Srbi ìve u jednoj dràvi” prihvatile su dvije opcije oblika budu}e dràve: Jugoslavija kao federacija Srbije i Crne Gore i ostalih koji èle da ìve u njoj i samostalna srpska dràva.

170 Zna~ajan korak u procesu srpskog dràvnog objedinjavanja nakon razjedinjavanja Jugoslavije, jeste ujedinjenje dviju srpskih Krajina, Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajine zato SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA KRAJINA i SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA na zajedni~koj sjednici u Bosanskom Grahovu uo~i Vidovdana 1991. godine, donose DEKLARACIJU O UJEDINJENJU ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA KRAJINA I SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA 1. Deklaracijom o ujedinjenju Zajednica op{tine Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajina konstitui{u se u jedinstvenu politi~ko-teritorijalnu cjelinu. Ujedinjenje Krajina ima}e puniji politi~ko-pravni subjektivitet i puniji suverenitet u odlu~ivanju o karakteru veza s drugim narodima na prostoru Jugoslavije ma {to se pod njom podrazumijevalo. 2. U cilju punog izraàvanja svog politi~kog i teritorijalnog subjektiviteta, legitimiteta i integriteta ujedinjena Krajina posebnim odlukama, a na osnovu ove Deklaracije konstituisa}e svoje institucije i organe vlasti. 3. Deklaracija o ujedinjenju predstavlja politi~ki ~in, jer je izraz volje srpskog naroda Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajina da ìvi zajedno. Ona predstavlja i pravni akt koji obavezuje sve subjekte u skladu s njenom izrekom i su{tinom. 4. Deklaracija o ujedinjenju ~ini pravnu i politi~ku osnovu integrativne saradnje u oblastima privrede, politike, kulture, prosvjete, obrazovanja, zdravstva, socijalnog rada i socijalne politike, saobra}aja i veza, informisanja, policije, odbrane i drugih sektora ìvota i rada u kojima se ukaè potreba za takvom saradnjom kako je i predvi|eno Ugovorom o saradnji. 5. Prema drugim subjektima Ujedinjena Krajina nastupa}e jedinstveno i svoju politi~ku aktivnost usmjeri}e u smjeru sopstvene integracije i integracije srpskog naroda u cjelini, a sve s ciljem stvaranja jedinstvene dràve u kojoj }e ìvjeti svi Srbi na Balkanu. BROJ: 139/91-2 Knin, 27.06.1991. godine SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA KRAJINA PREDSJEDNIK Vojo Kupre{anin, s.r. SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA PREDSJEDNIK Velibor Matija{evi}, s.r.

Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin, Korenica i Obrovac, Knin, 02. srpanj 1991., broj 6.

171 5 1992., svibanj 18. Knin Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine

104. Na osnovu ~lana 68. ta~ka 2. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik RSK” br. 1/92 i 2/92) Skup{tina Republike Srpske Krajine, na sednici odrànoj dana 18. maja 1992. godine, usvojila je i proglasila D E K L A R A C I J U O POLITI^KIM CILJEVIMA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove skup{tine koji zastupamo volju naroda svih srpskih krajeva na{e republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i razvoj i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni poloàj i bezbjednost Republike, ostaju}i privrèni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske krize, polaze}i i od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj deklaraciji objavimo svoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim odnosima sa obnovljenom Jugoslavijom i susjednim dràvama. II Srpski narod u Republici Srpskoj Krajini, izraàvaju}i po{tovanje `rtvama palim za ostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, brani}e svim sredstvima ste~enu slobodu. III Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }e sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da ìve povezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a. IV Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da vaè propisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oruànog sukoba, o~uvati svoje obaveze i prava koje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privrèna i od koje o~ekuje da ispunjava obaveze koje je preuzela u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu, odnosno podru~je pod za{titom Ujedinjenih nacija u okviru mirovne operacije. V. Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i mirovni koncept po dolasku snaga Ujedinjenih nacija u Krajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvija na osnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja trì{ne privrede i po{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN, Pari{kom poveljom i Helsin{kim dokumentima.

172 VI. Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propali poku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnih prava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Republici Srpskoj Krajini name}u manjinski poloàj, jer je on bio prinu|en da se tome suprotstavi oru`jem da bi sa~uvao svoju samostalnost. Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo sa njenim legitimnim predstavnicima traìti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i Helsin{kog dokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uvaàvanja legitimnih interesa srpskog naroda. VII. Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da prihvati gotova rje{enja niti statuse koji bi je li{ili nezavisnosti i samostalnosti koju je ona stekla. Republika }e, me|utim, biti spremna da kad za to sazru uslovi, povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i saradnje sa republikama na njenim granicama, rukovode}i se sopstvenim, kao i te`njama srpskog naroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobnosti svakog naroda, njihovih istorijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa. VIII. Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene nacije, {to pre, u skladu sa preuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titom tako i na drugim prostorima gdje ìvi srpsko stanovni{tvo, kako ono ne bi ostalo neza{ti}eno, jer srpski narod u ostalim podru~jima Republike ne bi mogao dozvoliti da njegovi sunarodnici budu izloèni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom kotaru. IX. Republika Srpska Krajina, stoga, pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja o.g. da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Do tada, Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja vojne opreme sa njene teritorije {to joj niko ne bi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih obaveza u pogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo do}i zbog razvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenih me|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih nacija. X. Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno oko situacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Republike, Republika Srpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama Jugoslovenske armije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|er poziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podijele teret neda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana. Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bi}e usmjerena prema mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Republike. XI. Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojim op{tinama radi pomo}i u procesu projekata obnove koje je potrebno predstaviti i me|unarodnim organizacijama, prijateljskim dràvama i drugim zainteresovanima i spremnima da pomognu.

173 XII. Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red, da rade na funkcionisanju sistema vlasti i pravne dràve, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}e mo}i vi{e biti tolerisano. XIII. Pozivaju se tako|e ovi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornih pojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snage preuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunosti sara|uju sa predstavnicima snaga UNPROFOR-a kao i predstavnicima Visokog komesarijata za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta. XIV. Republika poziva sve predsjednike op{tina da uspostave urede poverenika za prihvat izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnih organizacija. XV. Op{tinske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi sa prisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnih nesporazuma jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principe dobronamjernih me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumijevanja. XVI. Republika Srpska Krajina èli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnici mogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike. Odgovornost Jugoslavije i njenih organa, odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, ali se, u ime Republike, ne mogu ubudu}e preuzimati eventualne nove obaveze koje se ti~u budu}nosti bez prethodnih dogovora sa njenim organima. XVII. Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnih obaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povod sukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline. XVIII. Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim angaòvanjem uloè napore u cilju ja~anja njenih odbrambenih sposobnosti i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~ene slobode. XIX. Ova deklaracija objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. U Kninu, 18. maja 1992. godine Skup{tina Republike Srpske Krajine Predsednik, Mile Paspalj, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, Knin, 19. svibanj 1992., broj 9.

174 6 1992., rujan 22. Banja Luka Protokol o suradnji izme|u vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine

P R O T O K O L O SARADNJI IZME\U VLADE REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA U Banja Luci je 22. septembra 1992. godine odràna zajedni~ka sjednica Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine sa Brankom \eri}em i sa g. Zdravkom Ze~evi}em, predsjednicima Vlada. Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i dru{tvenog ìvota. Postignuta je saglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja. I U razgovorima se po{lo od ~injenice da na teritoriju dvije republike ìvi jedan narod tradicionalno povezan istim obi~ajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izme|u njega nije postojala stvarna dràvna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajedni~ka dràva za sav srpski narod, poku{avaju se razdvojiti Srbi bez uvaàvanja prava na samoopredjeljenje i organizovanje svoje dràve. Rat, koji sa nesmanjenom èstinom bjesni ovim prostorima, i ~iji je glavni cilj istrebljenje srpskog naroda, te me|unarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost oslonca jedne republike na drugu. II Vlade obje republike }e, preko nadle`nih ministarstava, izanalizirati sva postoje}a ustavna i zakonodavna rje{enja i predloìti Skup{tinama potrebna usagla{avanja. To se posebno odnosi na uspostavljanje istog oblika vladavine i politi~kog sistema (istovrsna struktura skup{tine, na jedan na~in regulisan vi{estrana~ki izborni sistem, pitanje vlasni{tva i sl.), odre|ivanje istih dràvnih simbola. III Obje strane su se sloìla da granice i grani~nih prelaza izme|u republika ne}e biti. Promet roba poslovnih partnera ne}e biti optere}en pla}anjem carina. Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu zajedni~ki }e obavljati carina Republike Srpske. IV Platnim sporazumom bi}e regulisani detalji financijskog poslovanja i odnosa jedne narodne banke prema drugoj i obje prema Narodnoj banci Jugoslavije. V Obje Vlade zaduùju nadle`na ministarstva da sa~ine detaljnu analizu postoje}ih industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogu}nosti i rokove njihovog oìvljavanja, nabavke repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.

175 Prioritetno }e se osposobiti za saobra}aj dionice puta Benkovac – Bjeljina, èljezni~ka pruga, obezbjedi}e se jedinstveni sistem za prenos elektri~ne energije, osnovati zajedni~ko javno preduze}e za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima. Utvrdi}e se zajedni~ka koncepcija budu}eg ekonomskog razvoja imaju}i u vidu i odnos prema privatizaciji i metodama njenog provo|enja, demografskom, prostornom, regionalno- urbanom i drugim oblicima razvoja. VI U ratu i u svim drugim slu~ajevima ugroàvanja interesa srpskog naroda zajedni~ki }e se organizovati i vr{iti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protivvazdu{ne odbrane, formiranjem zajedni~kih snaga za obezbje|enje dràvnih granica i uspostavljanjem jedinstvene komande. U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vr{i}e se uskla|ivanje mjera i rje{enja u planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah }e se razmotriti potrebe i mogu}nosti izmje{tanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo stavljanje u proizvodnju. Organi MUP-a sara|iva}e u poslovima dràvne i javne bezbjednosti, razmjene informacija i pruànja pravne pomo}i. Zajedni~ki }e biti planirano {kolovanje popuna i upotreba jedinica milicije. VII Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada ìvi u dvije dràve. To, prije svega, podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovanog sistema, planiranje mreè vi{ih {kola i fakulteta, saradnju u oblasti izdava{tva, filmskih, pozori{nih ku}a, biblioteka, galerija, udruènja umjetni~kih, nau~nih instituta i arhiva, sporta i fizi~ke kulture. VIII Saradnja u oblasti zdravstvene i socijalne za{tite podrazumijeva, prije svega, izgradnju sistema zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja na istim principima {to }e omogu}iti kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tje{nju povezanost u obezbje|ivanju zdravstvene i socijalne za{tite i punova`nost zdravstvene dokumentacije i li~nih zdravstvenih isprava u obje republike. Obje republike }e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrije|enih i oboljelih iz zone ratnih dejstava, u organizovanju zajedni~kog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i sprovo|enju preventivno-medicinske za{tite i sl. IX Obje Vlade posebno isti~u zna~aj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa razra|enim programskim sadràjima, {to bi omogu}ilo nesmetani protok informacija. Tehni~ki }e se pomo}i stvaranje tehnolo{kog jedinstva radio i TV difuzije. “Srpski Glas” iz Banja Luke i nedjeljnik “Javnost” prerasti }e u zajedni~ka pisana glasila. Stvori}e se uslovi da novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju. X Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje defini{e ovaj protokol stara}e se i odgovorna su nadle`na ministarstva, javna preduze}a, narodne banke i slu`be dru{tvenog knjigovodstva.

176 XI Ovaj protokol stupa na snagu odmah. V L A D A V L A D A REPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Broj:______Broj:______Datum: 22. septembar 1992. g. Datum: 22. septembar 1992. g. PREDSJEDNIK VLADE: PREDSJEDNIK VLADE: Branko \eri} Zdravko Ze~evi}

Preslika, strojopis, }irilica Hrvatski informativni centar, A-173/101.

7 1992., rujan Knin Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA Izvr{ni odbor Broj: Knin, OSNOVNA PROGRAMSKA NAÊLA I CILJEVI STRANKE SDS Krajine kao politi~ka organizacija srpskog naroda koja okuplja ~lanstvo i simpatizere na podru~ju RSK u ostvarenju svojih programskih ciljeva naro~ito }e se zalagati za: – polaze}i od istorijskih ~injenica da je srpski narod na prostorima srpskih krajina vjekovima o~uvao svoj identitet, da je raspadom Austro-Ugarske monarhije i stvaranjem na tom prostoru nacionalnih dràva, 29. oktobra 1918. godine, kao dràvotvorni narod zajedno sa slovenskim i hrvatskim narodom stvorio prvu dràvu Slovenaca, Hrvata i Srba, a koja se 1. decembra 1918. godine ujedinila sa Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u zajedni~ku dràvu “Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca”, ima neotu|ivo pravo da sada, kada su se druga dva naroda Slovenski i Hrvatski odvojila, odnosno na svojim etni~kim prostorima stvorili svoje nacionalne dràve i srpski narod na svom etni~kom prostoru, prostoru srpskih krajina organizira svoju nacionalnu dràvu, odnosno ima pravo da se opredjeli da li }e se, sa kim i na koji na~in udruìti u novu dràvu. – SDS ne moè i ne}e pristati da srpski narod iko dovodi u poloàj nacionalne manjine, {to predstavlja genocid (dovo|enje u niì status od ravnopravnog dràvotvornog naroda, u status nacionalne manjine). Budu}i da je od strane hrvatske vlasti kako one kvislin{ke uspostavljene 1941. godine, tako i one uspostavljene 1990. godine prema srpskom narodu na ovim prostorima vr{en genocid (Ustavom Hrvatske prvi put uskra}ena ravnopravnost), to

177 SDS radi za{tite opstanka srpskog naroda u RSK odbacuje svaku mogu}nost stvaranja nove dràvne zajednice sa Republikom Hrvatskom. SDS }e se kao i do sada zalagati da se RSK ujedini sa ostalim srpskim zemljama, prvenstveno sa Republikom Srpskom od koje je u bliòj pro{losti bila neprirodnim, administrativnim na~inom podjeljena. Budu}i da je u stvaranju Jugoslavije 1918. godine kao dràvotvorni narod u~estvovao i srpski narod Krajine, isto tako i u stvaranju Federativne Jugoslavije i kao potpuno ravnopravan narod sa hrvatskim narodom u stvaranju federalne jedinice Republike Hrvatske (~l. 1. Deklaracije ZAVNOH-a, ~l. 1. Ustava Hrvatske iz 1947. godine, 1963. godine, 1974. godine),3 to sada{nje me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji, bez ravnopravnog u~e{}a srpskog naroda Krajine, predstavljaju kr{enje do sada usvojenih me|unarodnih konvencija. Takvo postupanje je kr{enje osnovnog me|unarodnog prihva}enog na~ela da pravo na samoopredjeljenje pripada narodima, a ne administrativnim jedinicama. Zbog toga je SDS protiv da RSK u~estvuje na bilo kojim me|unarodnim konferencijama na kojima se srpski narod RSK tretira kao nacionalna manjina. SDS kao stranka demokratski orijentisana }e se i u budu}e kao i do sada zalagati za unapre|ivanje demokratskih odnosa, vi{estrana~ki parlamentarni sistem, na tim demokratskim principima razvijati odnose sa ostalim strankama u RSK kao i sa strankama sli~nim i demokratski orijentisanim u ostalim srpskim zemljama, kao i u svijetu. Naro~ito }e se zalagati da sa demokratskim strankama u srpskim zemljama radi na objedinjavanju srpskog naroda i na stvaranju jedinstvene dràve ili saveza srpskih dràva. Jedan od osnovnih ciljeva SDS Krajine jeste rad na povezivanju i pomirenju srpskog naroda i van srpskih zemalja. Ovdje se prvenstveno misli na Srbe u rasejanju bez razlike na ideolo{ko opredeljenje i pro{lost. Stav SDS Krajine je da su dobrodo{li u RSK svi Srbi iz rasejanja bez obzira na njihovo eventualno u~e{}e u onim vojnim formacijama koje je pro{li komunisti~ki sistem osudio. Š...š Polaze}i od ~injenice da je Republika Srpska Krajina za sada, na neodre|eno vrijeme pod za{titom Ujedinjenih Nacija, da je time smanjena opasnost od agresije Hrvatske na na{u Republiku, to SDS smatra da za to vrijeme treba raditi na iznalaènju mirnog politi~kog rje{enja i kona~nog razgrani~enja izme|u RSK i Hrvatske. Kod toga }e se SDS zauzimati da i oni krajevi Krajine u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo, pa i oni krajevi u kojima je bilo ve}insko srpsko stanovni{tvo, a koje je zbog genocida bilo onog u ratu 1941. – 1945. godine i u ovom ratu, postalo manjinsko, a sada nisu oslobo|eni, priklju~e RSK. Kako je boravak snaga UN na ovim prostorima od presudnog zna~aja, kako za o~uvanje mira, tako i za omogu}avanje pronalaènja mirnog politi~kog rje{enja, SDS }e se zalagati za saradnju sa njima i za njihov ostanak do kona~nog i sigurnog rje{enja. Š...š U Kninu, septembra 1992. godine

Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 442.

3 U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna dràva hrvatskoga naroda i dràva pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dràvljani:

178 8 1992., listopad 31. Prijedor Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske

236. Smatraju}i da je pravo naroda na samoodre|enje, odnosno pravo naroda da slobodno odredi svoj politi~ki status istorijsko, prirodno, sveto i neotu|ivo; Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijama na kojima ìvi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja; Nalaze}i da su to upravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije Ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji; Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dràvni entiteti koji su, nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ, nastali ovaplo|enjem prava na samoodre|enje i principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno sporazumijevaju o saradnji; Isti~u}i svoju privrènost normama me|unarodne zajednice, a u skladu sa evropskim nastojanjima ka ja~anju me|unarodne saradnje u vidovima koje obje strane smatraju korisnim i na dobrobit svog naroda; Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske, na zajedni~koj sjednici od 31. oktobra 1992. godine odrànoj u Prijedoru, usvajaju slede}u: D E K L A R A C I J U 1) Dvije Skup{tine objavljuju da }e pravni sistemi u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj biti identi~ni. 2) Dvije Skup{tine objavljuju da gra|ani Republike Srpske i Republike Srpske Krajine imaju srpsko dràvljanstvo, i da su dràvni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinuitetom srpskog naroda i postoje}im Ustavnim i zakonskim rje{enjima. Grb je tradicionalni grb Nemanji}a sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela trobojka i himna “Boè pravde”. 3) Dvije Skup{tine objavljuju da se napad na jednu od Republika smatra istovremeno i napadom na drugu Republiku, zbog ~ega stupaju u odbrambeni savez ~iji je zadatak da obostrano {titi ostvarenu slobodu i integritet obiju Republika; 4) Dvije Skup{tine objavljuju da nadle`ni organi i institucije treba da osiguraju jedinstven sistem obrazovanja, {to uklju~uje jedinstven pravopis, jezik i }irili~no pismo.

Srba, Muslimana, Slovenaca, êha, Slovaka, Talijana, Madàra, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve} formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974., da je “SR Hrvatska nacionalna dràva hrvatskog naroda, dràva srpskog naroda u Hrvatskoj i dràva drugih naroda i narodnosti koji u njoj ìve” ne dopu{ta nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Vidi: Zdenko RADELI], Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.

179 5) Dvije Skup{tine objavljuju spremnost za sve vidove povezivanja Republika u oblasti inostranih poslova, informisanja, komunikacija, transporta, kulture, socijalne i zdravstvene za{tite, ekonomskih aktivnosti, trgovine i spoljne trgovine, energije, ekologije i dr. 6) Dvije Skup{tine objavljuju da }e Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti zajedni~ke odnose iz oblasti carinske, kreditno-monetarne, fiskalne i politike platnog sistema. 7) Skup{tina Republike Srpske i Skup{tina Republike Srpske Krajine donije}e odluku da se izbori za zajedni~ku Ustavotvornu skup{tinu obave {to prije, a najkasnije 90 dana po zavr{etku rata. 8) Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske zaduùju nadle`ne organe dviju Republika da odmah formiraju odgovaraju}a zajedni~ka tijela radi postizanja ciljeva iz ove deklaracije. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni odbor u koji ulaze: predsjednici Republika, predsjednici Skup{tina Republika i predsjednici republi~kih Vlada. 9) Radi razvijanja i koordinacije navedenih oblika saradnje skup{tine obiju Republika odràva}e zajedni~ke sjednice. 10) Svi vidovi saradnje iz ove deklaracije ponudi}e se i drugim srpskim dràvama. 11) Pokrenu}e se inicijativa za sazivanje svih srpskih skup{tina (Republike Srpske Krajine, Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore) gdje }e se razmatrati politi~ka, ekonomska, kulturna i druga pitanja koja su od op{teg interesa za srpski narod. 12) Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine opredeljuju se za dràvno ujedinjenje. Ovo opredjeljenje provjeri}e se plebiscitom u ovim Republikama, u najkra}em roku. Ujedinjenje se odlaè do isteka plana OUN o za{titi Republike Srpske Krajine (Vensov plan) i sprove{}e se na osnovu rezultata plebiscita. 13) Ova deklaracija }e se objaviti u slu`benim glasnicima obje Republike. Predsjednik Skup{tine Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine, Republike Srpske, Mile Paspalj, s. r. Mom~ilo Kraji{nik, s. r. Prijedor, 31. oktobra 1992. godine

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 2. studeni 1992., broj 17.

9 1993., travanj 24. Banja Luka Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske

2 Na osnovu Deklaracije Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” broj 17/92) kao legitimni predstavnici srpskog naroda u Republici

180 Srpskoj Krajini i u Republici Srpskoj, na zajedni~koj sjednici odrànoj 24. aprila 1993. godine, donose O D L U K U O KONSTITUISANJU NARODNE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE SRPSKE I Konstitui{e se Narodna skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (u daljem tekstu: Narodna skup{tina), kao zajedni~ki organ Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. Narodna skup{tina zasjeda u Banjoj Luci. II Narodna skup{tina obrazuje se na paritetnoj osnovi od poslanika Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. Narodna skup{tina iz prethodnog stava konstitui{e se od po 82 poslanika Skup{tine Republike Srpske Krajine i Narodne skup{tine Republike Srpske. III Narodna skup{tina donosi i usagla{ava ustav, zakone i druge propise iz oblasti za koje ih ovlasti Skup{tina Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske. Narodna skup{tina obavezno usagla{ava propise iz oblasti: spoljnje politike, odbrane i bezbjednosti, pravosu|a, prostornog i populacionog planiranja, prava i poloàj preduze}a i drugih organizacija, financijski sistem, kreditno-monetarnu politiku, carine i platni sistem, bora~ku i invalidsku za{titu, obrazovanja, nauke, kulture i za{tite kulturnih dobara, sistem informisanja i druge oblasti za koje ih ovlaste skup{tine republika. IV Radi boljeg funkcionisanja, Narodna skup{tina formira Koordinacioni odbor. Koordinacioni odbor ~ine predsjednici republika, predsjednici skup{tina republika i predsjednici republi~kih vlada. Koordinacioni odbor: – koordinira funkcije od zajedni~kog interesa za Republiku Srpsku Krajinu i Republiku Srpsku; – predlaè mandatara Ministarskog savjeta Narodne skup{tine; – obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina, odnosno Skup{tina Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske. V Narodna skup{tina bira Ministarski savjet Narodne skup{tine; Ministarski savjet sa~injava predsjednik, dva potpredsjednika i 16 ministara. Ministri Ministarskog savjeta mogu imati zamjenike. VI Ministarski savjet Narodne skup{tine: – predlaè propise koji se usagla{avaju odnosno koje donosi Narodna skup{tina; – donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{enje tih zakona;

181 – obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina. VII Narodna skup{tina donosi Poslovnik koji ure|uje organizaciju, djelokrug i na~in rada Narodne skup{tine. VIII Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u slu`benim glasilima. Broj 02-486/93 Predsjedavaju}i 24. aprila 1993. godine Narodne skup{tine Prof. dr Milovan Milanovi}, s. r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, 28. aprila 1993., broj 1.

10 1993., srpanj 19. Knin Zapisnik sjednice vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na kojoj je dogovoreno ujedinjenje u jednu dr`avu te imenovana Komisija za izradu ustava i drugih pravnih akata vezanih za ujedinjenje

REPUBLIKA SRPSKA V L A D A REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA V L A D A Z A P I S N I K sa zajedni~ke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine, odr`ane dana 19. 07. 1993. godine u Kninu. Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio. Sjednica je po~ela sa radom u 16.00 ~asova. Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine gospodin \or|e Bjegovi}. Za sjednicu je predlo`en slijede}i D n e v n i r e d: 1. Dogovor oko ujedinjenja – imenovanje komisije za izradu Ustava i obavljanja svih drugih poslova vezanih za ujedinjenje, 2. Dogovor u vezi sa stvaranjem jedinstvenog pravnog sistema i pripreme zakonskih propisa u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine, 3. Dogovor u vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske, devizne i carinske politike, 3.a. Dogovor u vezi sa jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i Narodne banke Republike Srpske Krajine,

182 4. Dogovor o zajedni~kom istupanju prema tre}im dràvama, 5. Dogovor o stvaranju uslova za objedinjavanje velikih sistema – RTB, PTT i drugih vidova komunikacija i transporta, 6. Dogovor u vezi sa realizacijom zajedni~kih ciljeva i izvr{avanjem zadataka u oblasti odbrane i unutra{njih poslova, 6.a. Objedinjavanje proizvodnje naoruànja, municije i vojne opreme, 6.b. Izrada jedinstvenih normativno-pravnih osnova sistema odbrane (Zakon o odbrani, Zakon o vojsci, Zakon o vojnom tuìla{tvu i sudstvu i druga normativna akta), 6.v. Ujedinjavanje jedinstvenog sistema organizacijsko-formacijskog sastava Vojske, 7. Sagledavanje prirodnih resursa i dogovor o izradi prostornog plana Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, 8. Dogovor u vezi sa zajedni~kim obezbje|enjem, odnosno povezivanjem i kori{tenjem energetskih aktivnosti u oblasti trgovine, snabdjevanja i u pogledu obezbje|enja robnih rezervi, 9. Dogovor o jedinstvenom pristupu rje{avanju problema boraca i `rtava rata, kao i problema migracije stanovni{tva, 10. Dogovor o ostvarivanju jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti nauke, kulture i fizi~ke kulture, 11. Dogovor u vezi sa ujedna~avanjem pristupa i propisa, kao i ostvarivanje saradnje u oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne za{tite i penzijsko-invalidskog osiguranja. Dnevni red jednoglasno je usvojen. Prije prelaska na dnevni red pozdravnu rije~ odrào je predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine \or|e Bjegovi}. Nakon njegovog izlaganja rije~ su dobili predsjednik Republike Srpske Radovan Karadì} predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik, predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Hadì}, predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine Mile Paspalj, vladika Dalmatinski gosp. Longin, predsjednik SO Knin Milan Babi} i predsjednik Vlade RS Vladimir Luki}. Svi navedeni izrazili su zadovoljstvo {to su se na{li najvi{i predstavnici dvije dràve, izrazili nadu i èlju za skoro ujedinjenje i poèljeli uspje{an rad Vladama Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Potom se pre{lo na dnevni red. Ad-1 \or|e Bjegovi}: Kao polaznu osnovu moramo uzeti Zaklju~ke Skup{tina iz Prijedora i Novog Grada. Vladimir Luki}: Ve}ina Vas je imala u rukama materijal. Osnovna pitanja postupka ujedinjenja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Ovo je polazni materijal koji treba posluìti grupi eksperata da nastavi rad. Zato treba odrediti grupu ljudi da pristupi izradi Nacrta jedinstvenog Ustava. \or|e Bjegovi}: Osim gospode koja su sastavila ovaj materijal predlaèm da se uklju~e jo{ dvojica iz Republike Srpske Krajine i to dr. Milan Miljevi} i ministar Radomir Kuèt. Na kraju je zaklju~eno da radnu grupu za izradu zajedni~kog Ustava sa~injavaju: – Ga{o Mijanovi}, – Rajko Kuzmanovi},

183 – Radomir Luki}, – Milan Miljevi}, – Radomir Kuèt, – Vito Popovi}. Za inicijatora ove grupe koji }e sazvati sastanak odre|uje se gosp. Vito Popovi}. Rok za izradu Ustava je 31. 08. 1993. godine. Ad-2 Vito Popovi}: Ja i kolega Kuèt smo se dogovorili da razmjenimo propise koje smo donijeli mi i RSK. Ministar Jar~evi} Slobodan: Mo`da bi Vlada trebala odmah zauzeti stav kakav sistem ho}e da gradi. Treba u~initi teritorijalnu podjelu da se op{tine ujedine u srezove ili u ùpanije, da bi smo izbili Hrvatskoj adut iz ruke da pokaè pravo na jednu federalnu jedinicu ukoliko se odlu~imo da gradimo federaciju, {to se meni ne ~ini dobro i zalaèm se za jedinstvenu dràvu. Luki} Vladimir: Zalaèm se za jedinstvenu dràvu bez federalnih jedinica. Stojan [panovi}, podpredsjednik Vlade RSK: Moramo biti spremni da ukoliko ne do|e do produètka mandata UNPROFOR-a imamo sve spremno da tog dana moèmo postati jedna dràva. Ministar \or|e Lazi}: Pitanje svojine je jako va`no, da li ova Komisija rje{ava i pitanje svojine. Ministar Milan Marti}: Vensov plan je pro{iren Rezolucijom 815 i svijet }e vagati kako da nas vrati Hrvatskoj. Neka se oni prilago|avaju nama. Do kraja osmog mjeseca morali bi iza}i sa Nacrtom Ustava. Volju naroda za jednom dràvom moramo po{tivati. Ministar Sandi} Borivoje: Po prirodnim resursima mi smo jedna od bogatijih zemalja. Imamo 1.700.000 do 1.800 000 stanovnika. Imamo u RS p{enice, krompira, ulja, duvana i vi{e nego {to nam treba. U RSK je oko 25 stanovnika na km2, a u RS 35 na km2. Ne treba ~ekati na rokove ve} odmah napraviti plan i program razvoja. Nema nezavisne dràve ako nema vlastitu hranu. Svetozar Vin~i}: RSK ima ogromne resurse ìta, nafte, drvne mase, uglja, hidropotencijal itd. Molio bih da se hitno opredijeli RS o ukidanju carinskog sistema sa nama, mi smo se izjasnili, a onda }emo zajedno vidjeti sa SRJ. Z A K L J U ^ A K Nadle`na ministarstva dostavit }e i izraditi program stvaranja jedinstvenog pravnog sistema i pripremiti zakonske propise u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine. Rok je 31. 08. 1993. godine. Ad-3 3.a.) U vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske, devizne i carinske politike, kao i jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i Republike Srpske Krajine nakon izlaganja predsjednika Vlada RS i RSK i ministara financija Petre Markovi} i Vojina Peura~e donesen je slijede}i Z A K L J U ^ A K Svemu naprijed navedenom treba dodati jo{ i politiku cijena i jedinstvenu politiku li~ne i zajedni~ke potro{nje. Nosilac projekta su nadle`na ministarstva i guverneri Narodnih banaka

184 RS i RSK, a na ~elu Komisije je ministar financija RS Petar Markovi}. Ova grupa }e izraditi i mreù carina i to {to prije, jer to je prakti~no prvi znak ujedinjenja. Rok izrade je 31. 08. 1993. godine. Ad-4 Ministar Slobodan Jar~evi}: U ovom trenutku prema tre}im dràvama moè nastupati samo Republika Srpska, jer joj je data mogu}nost dràvotvornosti. Mi to na àlost nemamo, ali sve vi{e se RSK prihva}a kao realnost u svijetu. Na{e mjesto je u grupi nasljednika SFRJ. Zajedni~ki nastup sa Republikom Srpskom bi nam pomogao zbog pogodnosti dràvotvornosti srpskog naroda u Republici Srpskoj. Mislim da sjedi{te na{eg ministarstva jo{ treba biti u Beogradu, a tako bi trebalo biti i kad se ujedinimo, s tim da u Banja Luci i Kninu trebaju biti odjeljenja. Ja i gospodin Buha }emo za idu}u sjednicu predloìti platformu zajedni~kog nastupa prema svijetu. Ministar Aleksa Buha: U narednih mjesec-dva dana dok traju pregovori o konfederaciji BiH ne smijemo napraviti krivi korak koji bi dao alibi drugoj strani. Pripremit }emo platformu ali ne}emo s njom mahati. Nakon rasprave usvojen je sljede}i Z A K L J U ^ A K Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske i Republike Srpske Krajine napravit }e platformu zajedni~kog nastupanja, a sva ministarstva koja imaju bilo kakav kontakt s MIP- om }e tu sara|ivati. Rok 31. 08. 1993. godine. Ad-5 Ministar Miroslav Tokalj: Budu}i smo se dogovorili o unitarnoj dràvi i sistem informisanja mora biti unitaran. Odre|ena financijska sredstva treba osigurati prije nego se objedinimo. Zato treba napraviti grupu stru~nih ljudi koji }e to odraditi, a rok da ostavimo otvorenim. Nakon kra}e diskusije donesen je Z A K L J U ^ A K Ministarstvo informisanja saobra}aja i veza Republike Srpske i Republike Srpske Krajine oformit }e grupu i povezati taj dio poslova. Rok otvoren. Ad-6 a, b, v) Ministar Du{an Kova~evi}: Mi{ljenja sam da je sad vrijeme da Srbi ostvare svoj cilj, jer ono vi{e nikad ne}e do}i ako to sada ne odredimo. Moramo raditi vrlo brzo ne gledaju}i {ta }e svijet re}i. Narod nam je na referendumima dao zadatak i ne smijemo ga iznevjeriti. Trebamo odrediti vrhovnu komandu i tko ulazi u nju, zatim osnove organizacijsko formacijskog sastava jedinstvene vojske. Po meni bi trebao biti general{tab vojno teritorijalna podjela u vojnom pogledu (!?). Iza toga napraviti projekciju jedinstvenih zadataka iz oblasti ministarstva odbrane. Treba raditi jedan zakon o odbrani i vojsci, a iza toga o sudstvu i vojnom tuìla{tvu i ostalo iz oblasti vojske i odbrane. Uporedno raditi na sistemu jedinstvene proizvodnje municije i oru`ja. Na tome se ve} radi i vr{i se distribucija oru`ja iz fabrika Republike Srpske. Ministar Milan Marti}: Mi imamo jako dobru saradnju sa organima unutra{njih poslova Republike Srpske, mi imamo zakone ali trebaju biti jedinstveni. Zato moramo oformiti grupu, a trebao bi biti i jedan predstavnik iz Republike Srbije.

185 Podpredsjednik Stojan [panovi}: Nije ba{ tako jednostavno kako izgleda. SVK je po zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije, a Republika Srpska je u druga~ijem poloàju. Po pitanju vrhovnog komandanta slaèm se da odmah treba ne{to uraditi. U vezi ove problematike moramo sara|ivati sa vojskom SRJ. Nakon toga donesen je Z A K L J U ^ A K Programski dio }e napraviti ministarstva odbrane zajedno sa ministarstvima unutra{njih poslova. Rok 31. 08. 1993. godine. Ad-7 Vladimir Luki}: Osnovni problem je izrada prostornog plana koji se u normalnim uslovima radi nekoliko godina, a mi nemamo toliko vremena. Tu moraju biti obuhva}eni saobra}aj i veze, obrazovanje, zdravstvo i sve ono {to se ti~e ìvota, rada i privre|ivanja ljudi na ovim prostorima. Dok se ne defini{u granice mora}emo za polaznu osnovu uzeti stanovni{tvo koje se tu nalazi. Nakon toga donesen je Z A K L J U ^ A K Nosilac projekta su ministarstvo urbanizma, a u projekt }e se uklju~iti zajedno ministarstva poljoprivrede i energetike. Rok 31. 08. 1993. godine. Ad-8 \or|e Bjegovi}: Nosilac projekta bi trebali biti ministarstva za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju i ministarstvo trgovine, budu}i se radi o mogu}nostima ekonomskog razvoja, te svakako i ministarstva energetike. Ministar Basi} Boro: Mi gradimo nu`ne dalekovode, ali smo se dogovorili o formiranju dvije energetske grupe za razvoj elektro-energetske mreè i za elektro-energetske izvore. Ove grupe }e dati projekciju razvoja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Rezultati se o~ekuju do Nove godine, a kona~ni elaborat do sredine idu}e godine. Ministar Milivoj Kri~ka: Vrlo je te{ko objediniti na{e sisteme jer smo tehnolo{ki rascjepkani. Elektro-energetski sistem RSK, primjera radi, ima tehnolo{ki tri cjeline koje nisu povezane. Prioriteti su put koji povezuje RSK i RS sa SRJ – “koridor”, energetika i ostala infrastruktura na tom dijelu i me|uresorski rad. Nakon izlaganja ministra Neboj{e Arbutine donesen je Z A K L J U ^ A K Naprijed spomenuta ministarstva odre|uju se za nosioce projekta s tim da su za RSK za ekonomske odnose odre|eni Milovanovi} Nikola i Drobnjak Jovan, za industriju Mandini} Neboj{a i Bursa} Dragan, za privredni razvoj Plavljani} Du{an i Miljevi} Nikola, a za informatiku Markovi} Du{an i Bo{ko Dàji}. Rok 31. 08. 1993. godine. Ad-9 Nakon izlaganja ministara Dragana \okanovi}a i Dragice Baki} o pitanju rje{avanja problema boraca i `rtava rata kao i problema migracije stanovni{tva donesen je sljede}i Z A K L J U ^ A K

186 Nosioci naprijed spomenutog programa su ministarstva za rad, bora~ka i socijalna pitanja Republike Srpske Krajine i ministarstvo za pitanje boraca i `rtava rata Republike Srpske. Rok 31. 08. 1993. godine. Ad-10 Po pitanju ostvarenja jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti nauke, kulture i fizi~ke kulture govorili su ministri Ljubomir Zukovi} i Milan Kne`evi}. Nakon njihovog izlaganja donesen je Z A K L J U ^ A K Nosioci programa su ministarstvo prosvjete RSK i ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske. Rok 31. 08. 1993. Ad-11 U vezi ujedna~avanja pristupa i propisa, kao i ostvarenja saradnje u oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne za{tite i penzijsko- invalidskog osiguranja govorili su ministri zdravlja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske Spiro Kosti} i Dragan Kalini}. Nakon njihovog izlaganja donesen je Z A K L J U ^ A K Nosioci programa su ministarstvo zdravlja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Rok 31.08.1993. godine. S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ava sa radom u 19.00 ~asova. Predsjednik \or|e Bjegovi}

Preslika, strojopis, }irilica Hrvatski informativni centar, A-156/3.

11 1993., kolovoz 10. Beograd Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske Krajine o izboru trenutnih ratnih ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA The Republic of Serbian Krajina Ministarstvo za inostrane poslove Ministry of Foreigin Affairs ______KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 URED U BEOGRADU TEL. 011-235-16-72 TERAZIJE Br. 3/1 0780-60-126/079-719-023 TEL. (011)3221-325; 3226-778; 3227-346

187 FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA JUGOSLAVIJA Broj: DT-1/93 DR@AVNA TAJNA IZBOR TRENUTNIH RATNIH CILJEVA RSK I RS – jedna od mogu}nosti – Rat traje ve} tre}u godinu. Mnogo toga je danas jasnije nego 1991. i 1992. Svet se navikava na dràvnost Srba zapadno od Drine. Savezni{tvo Muslimana i Hrvata vi{e nije mogu}e obnoviti. Muslimani nemaju koridor sa svetom. O~igledno je da im je cilj izlazak na more, u {irem pojasu od onog koji im se nudi. Uzgred èle zauzeti Mostar i zavladati dolinom Neretve. Ako im to uspe, zada}e Hrvatskoj smrtni udarac. To bi, ujedno, skinulo Srbima sa le|a najopasnijeg neprijatelja. Zato, trebalo bi Muslimanina pomo}i da ostvare ovu strate{ku zamisao. Hrvatska tvrdoglavost i napad na RSK, iskoristiti i vezati im {to vi{e jedinica na rati{tima oko Maslenice, Gospi}a, Drni{a i na Peru~i. U znak solidarnosti, RS bi mogla oìveti boji{ta oko Grahova, Glamo~a i Kupresa. Muslimani bi, tada, lako slomili poslednju liniju odbrane Hrvata u Bosni na pravcu Gornji Vakuf – Konjic i ugrozili hrvatske poloàje oko Trebinja. Time bi srpski hercegova~ki korpus mogao da oslobodi srpske delove Hercegovine i da dosegne do granice avnojske Hrvatske. Izlaskom Muslimana na Jadran, svi Hrvati, ju`no od Neretve, potraìli bi spas u bekstvu prema Crnoj Gori, ili bi zatraìli za{titu srpske vojske. Tada bi srpska vojska zaustavila muslimansko {irenje obalom i ostavila im do 50 km obale. Politi~ki bi odmah moglo da se pristupi dozvoli Dubrov~anima da proglase nezavisnost, uz delimi~ni otkaz gostoprimstva do{ljacima iz usta{kih krajeva: Imotski, Livno, Duvno itd. Osvajanje obale od strane Muslimana Evropu }e dignuti na noge, jer }e se ona tome suprotstaviti. Naspram sebe imat }e, naravno, bogati arapski kapital i SAD. Bila bi to izvanredna situacija za Srbe. Tada bismo pokrenuli svoje istorijsko pravo na Jadran, pozivom na srednjevekovne srpske dràve u Dalmaciji. Rusija bi, kona~no, morala stati iza srpske strane, jer ne bi mogla da se svrstava ni uz Evropu ni uz SAD. Te{ko je predvideti doga|aje, posebno u uslovima rata, pa ovu zamisao predlaèm na raspravu rukovodstvu i oficirima RSK i RS. Beograd, 10. 8. 1993. MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE M.P.4 Slobodan Jar~evi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 5010.

4 Okrugli pe~at: RSK – Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

188 12 1994., velja~a 1. Knin Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o koalicijskom sporazumu sa Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju – ujedinjenju svih srpskih zemalja te osnivanju jedinstvene srpske dr`ave

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE Slu`ba informisanja Knin, 1. 2. 1994. godine SAOP[TENJE ZA JAVNOST Danas, 1. februara 1994. godine u Beogradu je potpisan Sporazum o koaliciji Srpske demokratske Stranke Krajine i Srpske Radikalne Stranke. Sporazum su potpisali za Srpsku Demokratsku Stranku Krajine predsjednik dr Milan Babi}, a za Srpsku Radikalnu Stranku predsjednik dr Vojislav [e{elj i predsjednik Izvr{nog odbora Srpske Radikalne Stranke za Republiku Srpsku Krajinu gospodin Rade Leskovac. Tekst sporazuma glasi: 1. Na osnovu slobodno izraène politi~ke volje, Srpska Demokratska Stranka Krajine i Srpska Radikalna Stranka formiraju koaliciju politi~kih stranaka za teritoriju Republike Srpske Krajine. 2. Koalicija se formira radi ostvarivanja zajedni~kih politi~kih ciljeva koji afirmi{u prioritetne nacionalne, dràvne i politi~ke interese srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini, te radi obezbje|ivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih organa vlasti. Osnovni cilj koalicionih partnera je ujedinjenje svih srpskih zemalja i formiranje jedinstvene srpske dràve. 3. Koalicija }e zajedni~ki politi~ki djelovati u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine kao parlamentarna koalicija, formirati Vladu i zajedni~ki u~estvovati u formiranju drugih organa vlasti. 4. U~e{}e ~lanica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmjerno je broju poslani~kih mandata koje ~lanice imaju u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine. 5. Koalicioni partneri utvrdili su mjesta u Vladi i Predsjedni{tvu Skup{tine koje }e popuniti ~lanovi Srpske Demokratske Krajine i Srpske Radikalne Stranke, te }e o detaljima naknadno upoznati javnost. SLU@BA INFORMISANJA M.P.5 Drago Kova~evi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 442.

5 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

189 13 1994., srpanj 5. Beograd ^estitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dr`avne bezbjednosti Republike Srbije ministru unutarnjih poslova Republike Srpske Krajine povodom “dana bezbjednosti”

R E P U B L I K A S R B I J A MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.6 RESOR DR@AVNE BEZBEDNOSTI DEPE[A BR. 1940 BEOGRAD, 5. JUL 1994. GODINE REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA – MINISTARSTVU UNUTRA[NJIH POSLOVA – MINISTRU MR. ILIJI PRIJI]U – NAÊLNICIMA SEKRETARIJATA JAVNE BEZBEDNOSTI I CENTARA DB-SVIMA POVODOM DANA BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA UPU]UJEM SRDA^NE ÊSTITKE SVIM RADNICIMA I STARE[INAMA ORGANA UNUTRASNJIH POSLOVA. U PROTEKLE TRI GODINE VA[E SLU@BE DR@AVNE I JAVNE BEZBEDNOSTI PRU@ILE SU IZUZETNO ZNAÂJAN DOPRINOS ZA[TITI NACIONALNE BEZBEDNOSTI RSK I SPREÂVANJU AGRESIJE NEOFA[ISTI^KOG HRVATSKOG RE@IMA. U TOJ BORBI BROJNI PRIPADNICI SLU@BE HEROJSKI SU DALI SVOJE @IVOTE I MOLIM DA NJIHOVIM PORODICAMA OVOM PRILIKOM PRENESETE NA[E NAJVE]E PO[TOVANJE. ORGANI UNUTRA[NJIH POSLOVA RSK BILI SU MEDJU GLAVNIM UTEMELJIVAÎMA DR@AVNOSTI KRAJINE I GARANT NJENE NEZAVISNOSTI. SA ZADOVOLJSTVOM MOGU DA KONSTATUJEM I DOPRINOS ZA[TITI LI^NE I IMOVINSKE SIGURNOSTI GRADJANA I OBEZBEDJENJU DRUGIH NJIHOVIH PRAVA I SLOBODA – KOJE SE SPROVODI UZ MAKSIMALNO PRIDR@AVANJE ZAKONITOSTI U RADU. ULAZIMO U ODLUÛJU]U FAZU BORBE ZA OSTVARENJE ZAJEDNI^KIH CILJEVA SVIH SRPSKIH ZEMALJA, SPREMNIJI I ODLU^NIJI NEGO IKADA RANIJE. POMO]NIK MINISTRA NAÊLNIK SDB JOVICA STANI[I]

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94

6 Prijemni pe~at: RSK MUP, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94., primljeno 06. 07. 1994.

190 14 1994., kolovoz 4. Plitvi~ka Jezera Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en prijedlog o ujedinjenju s Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj srpskoj dr`avi

SKRA]ENI ZAPISNIK sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja odràne 04. 08. 1994. godine na Plitvicama Zapo~eto u 10.40 ~asova. Sjednicom Skup{tine predsjedavao je predsjednik Skup{tine Republike Srpske Branko Vojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavaju}i kvorum postoje uslovi za rad i za sjednicu predlaè DNEVNI RED 1. Informacija o bezbednosnom stanju i op{toj vojnoj situaciji u RSK 2. Predlog Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija. AD.1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutne poslanike, ~lanove Vlade, Komandante Vojske, goste i posebno specijalnu delegaciju iz Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skup{tine Branko Simi} i Milanovi}, koji su se obratili poslanicima i u pozdravnom govoru ukazali na istorijski trenutak srpskog naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nu`nost korekcije mapa, predlog ujedinjenja dve srpske dràve te ~in i zna~aj predstoje}eg referenduma.7

7 Branko Simi} je rekao: “Gospodine predsedni~e Narodne skup{tine, gospodine predsedni~e Republike, gospodine predsedni~e Vlade, bra}o, srpski poslanici. Pozdravljam vas u svoje ime, u ime delegacije Narodne skup{tine Republike Srpske, ujedno vam donosim tople bratske pozdrave predsednika Republike Srpske, doktora Radovana Karadì}a, i predsednika Narodne skup{tine, gospodina Kraji{nika. îni mi ~ast i ponos da se nalazim danas me|u vama. Ja sam duàn u ovom trenutku da vas upoznam sa odlukama ju~era{njeg zasjedanja Narodne skup{tine Republike Srpske. U ovom sudbonosnom trenutku za ~itav srpski narod mi smo, mislim s pravom, ocijenili da sudbinu srpskog naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine nema niko pravo da odlu~uje izuzev srpskog naroda koji ìvi na tim podru~jima. I jedino je za nas meritoran sud... Špljesak u dvoraniš. I jedino je za nas meritoran sud na{eg naroda. Sigurno... razumijemo... razumijemo te{ko}e na{e bra}e u Srbiji. Razumijemo kakve su katastrofalne posljedice po Srbiju do{le uvo|enjem sankcija, al’ postavljam pitanje i sebi, i vama, i Bogu, da li smo krivi {to samo koristimo svoje ljudsko, Bo`je i prirodno pravo da se branimo? Da li smo mi krivci za uvo|enje sankcija? Mi se ne ljutimo, ali nas boli kad od bra}e o~ekujemo sve najbolje, a ne ono {to smo dobili. Nadam se da je ovo jedan trenutak slabosti na{e bra}e i da }emo ubrzo prevazi} i kao bra}a nastupit i realizovat na{ osnovni i glavni cilj – jedinstvena srpska dràva. Mi smo naru~ili zasjedanje Narodne skup{tine; i donijeli slede}e odluke. Ostajemo kod deklaracije, nadam se i uvjerenja sam ~iji vi sadràj u potpunosti poznajete. Ali, dozvoli’ }u sebi da neke stavove iz deklaracije ovde prezentiram. To je: mi traìmo minimalne korekcije na ponu|enim mapama Kontakt grupe. Traìmo s puno prava izlaz Republike Srpske na more; traìmo podjelu Sarajeva; i traìmo uverljive garancije za skidanje sankcija prema Saveznoj Republici Jugoslaviji. Druga na{a

191 M.8 Bosni} – u osvrtu je pozdravio goste i podrào Odluku Skup{tine sa Pala u ime SDS – Krajine. R.9 Vuji} – tako|er kao {ef poslani~kog kluba SRS podràva Odluku sa Pala. Predsjednik RSK M.10 Marti} – Dana{nja situacija o~ekuje i RSK te u zajedni~kom srpskom interesu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutra{njeg raskola.11 odluka... mislim da }ete je podràti i sloìt se; da raspi{emo referendum za dvajssedmi-dvajs-o-osmi ovog mjeseca gdje }e srpski narod svojom slobodnom voljom, bez ikakvih pritisaka, donijeti odluku o daljnjoj sudbini srpskog naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine, a mislim i sudbinu cjelokupnog srpskog naroda. Neki nas malo pla{e ili poku{avaju da zapla{e da smo ostali sami. Nismo. Pravda je s nama i istina je s nama. Bog je s nama. I uvjereno... I uvjeren sam da ste vi s nama Špljesak u dvoraniš. U ovom trenutku, iskreno da priznam, mnogo sam te{kog pro{ao u ovom te{kom ratu. Uzbu|en sam. Pomalo mi je i te{ko. Ali nadam se da }e na{a pravedna borba rije{iti i srpsko nacionalno pitanje, na {irem planu, rije{i’ }e ono {to nas je ti{tilo vjekovima, i da }emo ostvariti svoj sveti cilj. A skroman je cilj – da imamo svoju nacionalnu dràvu. Svi to narodi postiù mirnim, bezbolnim putem, a na àlost mi moramo prolit more krvi da bi postigli ne{to {to nam prirodno pripada. Takva nam sudbina. Bra}o, tre}a odluka Narodne skup{tine Republike Srpske, ja vas molim, molim vas na ozbiljnost trenutka. Ozbiljnost daljnje sudbine na{e zajedni~ke. Da Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske zajedni~ki upute predlog narodnim skup{tinama Crne Gore i Srbije o ujedinjenju u zajedni~ku, jedinstvenu srpsku dràvu. Ja vas molim... Špljesak u dvoraniš. Ja vas molim da se ovaj na{ prijedlog uvrsti u dnevni red i da se Narodna skup{tina Republike Srpske izjasni o njemu. Puno vam fala i èlim vam sve najbolje.” Vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 26. 8 Mile. 9 Ranko. 10 Milan. 11 Predsjednik Marti} rekao je poslanicima: “Gospodine predsedni~e, gospodine predsedni~e Vlade, draga bra}o iz Republike Srpske, gospodo poslanici, gospodo oficiri, sve skupa vas pozdravljam. Ne èlim da budem nedore~en i da se manipuli{e da li smo zauzeli stav ili nismo zauzeli stav. Situacija je veoma te{ka, i rekao bi dramati~na za srpski narod, mo`da najteì momenat. Jer, nismo mi bili bez stavova, sve ove dane smo imali stalne konsultacije i sa rukovodstvom Republike Srpske i sa rukovodstvom Republike Srbije; to smo, uostalom, i rekli. Dana{nja situacija {to se de{ava oko Republike Srpske apsolutno ~eka sutra i Republiku Srpsku Krajinu. To je jedan narod, jedna celina koju ne moè ni’ko vi{e dijeliti, i ne moè se odvojeno posmatrati jedan dio u odnosu na drugi. Nisam za to da stalno dajemo neke deklaracije, a da od toga ne bude ni{ta. Ja sam zaista od srca za sveukupno ujedinjenje i stoga mi podràvamo ovaj stav i ovo {to je sro~eno od poslanika da se ide prema Republici Srbiji i Crnoj Gori, prema njihovim skup{tinama da definitivno idemo na to svesrpsko ujedinjenje. Da li }e i ovoga puta do}i ne ovisi, dakle, o nama, ovisi isklju~ivo o Republici Srbiji, Crnoj Gori, odnosno Jugoslaviji. Me|utim, kad je u pitanju dana{nja situacija u Republici Srpskoj, i sve ono u ~emu se ona na{la, ja moram da kaèm slede}e: da je u ovom momentu najopasnije raspaljivati vatru i doljevati ulje na vatru. Republika Srpska Krajina ovde mora da odigra jednu ulogu, da kaèm da smiri situaciju i da ponovo do|e sve na svoje mjesto. Mislim da jedino tako moèmo isplivati iz svega ovoga. Li~no sebe stavljam na raspolaganje, a to sam napravio i poslije one ~uvene Skup{tine u Palama, kada sam isto dao javnu podr{ku Republici Srpskoj. Stavio sam se u ulogu da pozovem i molim predsednika Milo{evi}a i Karadì}a i ostale da sjednu i da razgovaraju, i ovaj }u put to da napravim, uz dobar dio ljudi uticajnih u Srbiji koji mislim da }e to ostvariti. I da ovo moramo da prevazi|emo na na~in da vidimo {ta je sve srpski nacionalni interes. Me|unarodna zajednica svjetska je donijela svoj plan, ne sada, nego davno prije ovoga, kako da rasturi srpski nacionalni korpus. I to je jasno. Poku{ali su na sve mogu}e na~ine i nije im po{lo za rukom. Ono na {to oni se najvi{e naslanjaju, to su srpski raskoli. Mi ne smemo dozvoliti srpske raskole. Zato, draga bra}o, sestre, budimo svi malo razumni. Nemojmo dolijevati na vatru ulje. Mislim da ni ju~e ni s jedne ni s druge strane; bilo je rije~i koje nisu na mjestu i mene te{ko boli kada i Republika Srpska, odnosno Srbija, Crna Gora, napadaju Republiku Srpsku ili obrnuto. To je veoma ru`no i sa tim se ja uop{te ne mogu da sloìm. Mislim da ovdje moramo smiriti tenzije; to je moj osnovni moto; sebe stavljam na raspolaganje da se `rtvujem, da molim ako treba, ali, ljudi, mi moramo sjesti za jedan stol, na}i {ta je srpski zajedni~ki interes i danas predlaèm da ovdje ne raspaljujemo vatru, nego da Republika Srpska Krajina bude ta koja }e pomo}i i Srbiji i Crnoj Gori i Republici Srpskoj i nama samima da sjednemo i dogovorimo, jer neprijatelj sigurno ne èli dobro ni jednima ni drugima ni tre}ima. Mi znamo dobro {ta nam je ~initi, da ovo sve moramo izdràti, drugog na~ina nema. Moramo izdràti

192 – U daljnjem toku sjednice evidentno je da ta~ka 1) dnevnog reda i aktuelna situacija u Republici Srpskoj su se naizmjeni~no isprepletale. – Leàji}12 – da se u cilju prevazilaènja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet na Pale koju treba da ~ine Predsjednik i 2 potpredsjednika Skup{tine i {efovi poslani~kih klubova, poimeni~no nabrojani {to je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sa~injavaju: B. Vojnica, M.13 Atlagi}, M.14 Ernjakovi}, V.15 Vukeli}, R. Vuji} i D.16 Kova~evi}. Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu teìnu i delikatnost situacije te se u toku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i ~lanova Vlade od ~ega izdvajamo najzna~ajnije: – \.17 Podunavac – diskusija se svodi na zaklju~ak da se ove Krajine ujedine bez obzira na Odluke Republike Srbije i Crne Gore. – R.18 Gondi: sagla{ava se sa prethodnim diskutantima te da se ìvi u jedinstvenoj srpskoj dràvi. – B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podr{ke putem zaklju~aka: da se prihvati prijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predloèna parlamentarna delegacija (potvr|ena uz 1 glas protiv) i da se podrì Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ. – M.19 Babi}: na ove doga|aje moramo biti spremni jer se pripremaju ve} 4 godine. Uslovi koje postavlja Kontakt grupa identi~no }e biti pripremani i servirani RSK. – M. Atlagi}: podràva ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticom Republikom Srbijom. R. Vuji} i M. Bosni}: treba prihvatiti zaklju~ke i to: 1. da Skup{tina RSK podràva Odluku Skup{tine Republike Srpske donesenu 03. 08. 1994. godine na Palama, 2. Skup{tina RSK prihvata predlog Skup{tine Republike Srpske da se uputi zajedni~ka inicijativa dviju Skup{tina parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenje svih srpskih naroda. 3. Ovla{}uje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja. 4. Skup{tina Republike Srpske Krajine traì od nadle`nih organa realizacije procesa ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu dràvu.

da bi pobijedili. Ja sam ube|en da mi imamo snage za to, bez obzira koliko to sad u ovom momentu izgledalo i bezizlazno. Bezizlazno nije, ima na~ina da izi|emo, ali mo`emo izi}i samo ukoliko izlazimo slo`ni. Nikako sa raskolima ne mo`emo o~ekivati pobjedu. Ja sam protiv raskola, i zato vas ja molim jo{ jednom, apelujem, nemoj da i danas bude te{kih rije~i, budimo ti koji }emo sad situaciju smiriti i ponovno da zajedno krenemo naprijed. Hvala.” Vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 26. 12 Rajko. 13 Marko. 14 Milan. 15 Veljko. 16 Drago. 17 \uro. 18 Ratko. 19 Milan.

193 Zadnja ta~ka AD.4) izazvala je dosta komentara naro~ito od predstavnika Vlade RSK ukazuju}i na eventualne negativne posljedice i pogor{anje odnosa RSK sa Republikom Srbijom. B.20 Mikeli}: shodno prethodnom zahtjevu da se rije{i po ta~ki AD.1) – pitanje odbrane a potom se izja{njavati po prethodnim zaklju~cima, a posebno traì da se parlament izjasni prema politici Srbije i Slobodana Milo{evi}a, da se ponovno sjedne za stol sa Republikom SrbijŠomš oko izlaska iz ove situacije, da se zaklju~ak AD.4) analizira te da se sagleda njegova teìna, posebno na posljedice koje mogu proiza}i kad je u pitanju financiranje vojske i privrede. B. Vojnica: Traìo sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mi ne èlimo da se odre|ujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Milo{evi}a: Ja nisam parlament ve} samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom. P. 21 \odan: primjedba Mikeli}u – za{to nas nije o novim momentima upoznao ranije. R. Vuji}: Ne moè se shvatiti politikanstvo u korist {tete vlastitog naroda. M.22 Dobrijevi}: Zbog delikatnosti situacije predlaè se pauza od 15 minuta. Nakon pauze od 15 minuta pre{lo se na ta~ku AD.1) i njeno apsolviranje. – uvodni izvjestilac – puk. Milan Laki}, obja{njavaju}i karakteristike rati{ta, raspored snaga RS i poloàj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK. – general Bjelanovi},23 ukazuju}i na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna sredstva, municija, energija itd. ). U diskusiju se uklju~io Rade Tanjga ukazuju}i na skromne rezerve koje su sada prisutne. Rasprava: R. Gondi: Na bazi diskusije sti~em utisak sigurnosti i {ta preduzeti u slu~aju agresije usta{a. Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane. U kontekstu ove diskusije jo{ su se javili za rije~: Ernjakovi}, Li~ina,24 \odan, Lemi},25 Priji},26 Vojnica, Leàji}, êleketi},27 Atlagi}, Peri}28 i Gunj.29 Ministar Tanjga predlaè i konstatuje da glavni {tab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastave raditi svoj posao po prednjem {to je i usvojeno uz jedan glas suzdràn. Nastavlja se rasprava po vanr. tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike Srpske: M. Ernjakovi} inzistira da se jo{ jednom pro~itaju predloèni zaklju~ci. R.30 Baki}: da se poku{aju preina~iti zaklju~ci odnosno da prva dva ostanu. B. Vojnica: konstatuje da poslije boja su svi generali, te u slu~aju korekcije zaklju~aka postoji mogu}nost ponude ostavke.

20 Borislav. 21 Petar. 22 Mirko. 23 Mirko. 24 Ratko. 25 Milorad. 26 Ilija. 27 Milan. 28 Slobodan. 29 @eljko. 30 Ranko.

194 Leàji}: da se ova ta~ka (zaklju~ak 3 i 4) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skup{tini na usvajanje. Tom stavu privrèni su Vukeli} i Baki}. Na prijedlog predsjednika Skup{tine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad. R. Gondi: Uvaàvaju}i primjedbe Vlade RSK da se zaklju~ak 4. bri{e po{to je sadràn u zaklju~cima 1. i 2., poslanici RSK se sa tim sagla{avaju. Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdrànih. AD.2) Zakon o izvr{enju krivi~nih sankcija Zbog dugotrajnosti rada Skup{tine ova ta~ka se odlaè za sljede}u Skup{tinu. AD.3) Poslani~ka pitanja 1. Dobrivojevi} Petar: Tko vr{i nelegalno izdavanje putnih isprava gra|ana radi izbjegavanja vojne obaveze. 2. Gunj: Da se Tomislav Rankovi} proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine) (Pitanje je direktno proslije|eno Vladi RSK na samom zasjedanju Skup{tine). Zavr{eno u 05. 08. 1994. godine u 02.30 ~asova. Za SEKRETAR SKUP[TINE: Mirjana Rodi}, dipl.prav., Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 491.

15 1994., kolovoz 4. Knin Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom zahtjeva da se na izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE Knin, 04. avgust 1994. godine SAOP[TENJE ZA JAVNOST Poslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skup{tini Republike danas su i formalno na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatra`ili da se na vanrednom zasjedanju Skup{tine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom. Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim politi~kim opredjeljenjem Srpske demokratske stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dva provedena referenduma.

195 Na ovaj na~in prihva}en je i predlog Skup{tine Republike Srpske da se zajedno zahtjevom Skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju uputi na razmatranje Skup{tinama Srbije i Crne Gore. Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale. Delegaciju ~ine ~lanovi naju`eg rukovodstva Stranke i predsjednici skup{tinskih odbora, Drago Kova~evi} – {ef Poslani~kog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Du{an Vje{tica – sekretar Stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosu|e i prof. Lazar Macura – predsjednik Odbora za spoljnu politiku. M.P.31 INFORMATIVNA SLU@BA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE Milorad Marko{, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 422.

16 1994., kolovoz 15. Knin Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon razgovora delegacije stranke s vodstvom Republike Srpske

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE IZVR[NI ODBOR Knin, 15. 08. 1994. godine S A O P [ T E N J E Na redovnoj sjednici Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, odrànoj 15. 08. 1994. godine u Kninu delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su ~inili Lazar Macura, Du{an Vje{tica i Drago Kova~evi}, upoznala je Izvr{ni odbor stranke sa posjetom delegacije Republici Srpskoj i sa sadràjem razgovora koji su tom prilikom vo|eni sa rukovodstvom Republike Srpske. Srpska demokratska stranka Krajine izraàva puno razumjevanje za sloènu i te{ku situaciju u kojoj se na{la Republika Srpska, nakon {to je Narodna Skup{tina Republike Srpske odbila plan Kontakt grupe, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike Srpske. Srpska demokratska stranka Krajine podràva inicijativu Narodne Skup{tine Republike Srpske za ujedinjenje svih srpskih dràva u jedinstvenu Srpsku dràvu.

31 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

196 Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle ~etiri godine inicirala i bila nosilac vi{e deklaracija, skup{tinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajina na|e unutar jedinstvene srpske dràve, ali na àlost i protiv volje Srpske demokratske stranke Krajine do ujedinjenja nije do{lo. Srpska demokratska stranka Krajine }e i dalje djelovati za dobro srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljaju}i ni jedan njegov dio. Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na teàk poloàj u kojem se na{ao cjelokupan srpski narod, isti~e potrebu da sve politi~ke snage na srpskim prostorima uloè maksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se na{la najbolja i najpravednija rje{enja u interesu cijelog na{eg naroda. M.P.32 SLU@BA ZA INFORMISANJE Milorad Marko{, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 422.

17 1994., kolovoz 18. Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine Skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dr`avu

REPUBLIKA SRPSKA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA NARODNA SKUP[TINA SKUP[TINA Broj: 02-1073/94 Broj: 01-02-4-34/1-94 Datum: 18. 08. 1994. godine Datum: 18. 08. 1994. godine NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE SRBIJE NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE CRNE GORE Smatraju}i da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodno odredi svoj politi~ki status, istorijsko, prirodno i neotu|ivo. Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojima `ivi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja. Nalaze}i da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o biv{oj Jugoslaviji. Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dr`avni entiteti koji su, nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ nastali ovaplo|enjem prava na samoopredeljenje i

32 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

197 principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odlu~e o svojoj dràvi, skup{tine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odlu~ile su da upute P R E D L O G ZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE U JEDNU DR@AVU 1. Upu}uje se poziv skup{tinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvate Predlog o ujedinjenju u jednu dràvu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi se obavilo ovo ujedinjenje. 2. Zaduùje se zajedni~ka delegacija skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske da {to pre odpo~ne razgovore sa predstavnicima skup{tina Republike Srbije i Republike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju, kao i nacrti drugih relevantnih dokumenata. 3. Zajedni~koj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle toga obavesti skup{tine o rezultatima pregovora. Predsednik N. Skup{tine Predsednik Skup{tine Mom~ilo Kraji{nik, Šv.r.š Branko Vojnica, Šv.r.š M.P.33 M.P.34

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 5006.

18 1995., po~etak ŠKninš Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s Oru`anim snagama Republike Hrvatske

REFERISANJE VRHOVNOM KOMANDANTU O PLANU UPOTREBE SVK Uvodni deo: Postoje}i Plan upotrebe SVK stupio je na snagu krajem 1993. godine. Plan je pravljen u skladu sa uslovima koji su karakterisali 1992. i 1993. godinu i na bazi predvi|anja razvoja vojno-politi~ke situacije u 1994. godini. Razvoj doga|aja u biv{oj Republici BiH i na

33 Okrugli pe~at: Republika Srpska, Narodna skup{tina – Sarajevo. 34 Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Skup{tina Republike – Knin.

198 prostorima RH u~inio je jedan broj re{enja iz Plana upotrebe neadekvatnim. Iskustva ste~ena kroz izvo|enje borbenih dejstava u 1994. godini i problemi sa kojim smo se sretali tako|e, ukazuju na potrebu da Plan upotrebe postavimo na realnije osnove i da ga imamo u vi{e varijanti. Posebno je zna~ajno da se ukaè na relativno brze promene do kojih dolazi ili moè do}i u okruènju RSK, a od uticaja su na bezbednost RSK, a time i na upotrebu SVK. Na{e analize potenciraju izuzetnu potrebu da se teì{no orijenti{emo na varijantu Plana upotrebe koji bazira na na{im mogu}nostima bez zna~ajnijeg oslanjanja na pomo} VJ i VRS. Ta ~injenica ne isklju~uje i varijante u kojima bi odbranu RSK ostvarivali u sadejstvu i kroz zajedni~ko u~e{}e u borbenim dejstvima sa VJ i VRS. Polazimo od ~injenice da ukoliko bi Plan upotrebe SVK zasnivali prete`no na pomo}i i u~e{}u VRS i VJ, a da iz bilo kojih razloga planirana pomo} i u~e{}a izostanu, da bi do{lo do te{kih posledica, posebno u po~etku agresije. Polaze}i od navedenog mi smo se odlu~ili za predlog da Plan upotrebe radimo u tri varijante. Jedna varijanta je postoje}i Plan upotrebe, koji uvaàva obaveze VJ po Vensovom planu i predvi|a angaòvanje jedinica VRS na prostoru RSK; Druga varijanta i po na{em mi{ljenju najva`nija, je izrada Plana upotrebe SVK bez ve}eg oslanjanja na VJ i VRS; Tre}a varijanta treba da predvidi realnu mogu}u upotrebu VJ i VRS, kao pomo} SVK u agresiji Hrvatske vojske sa radikalnim ciljem. Dozvolite mi, gospodine Predsedni~e, da iznesem predlog Plana upotrebe tako {to bi prvo dao kriti~nu ocenu postoje}eg Plana upotrebe, a zatim bi detaljnije obrazloìo upotrebu SVK po varijanti da vodimo rat bez ve}eg angaòvanja i pomo}i VJ i VRS. Na kraju, izneo bi i varijantu odbrane, u kojoj bi SVK izvodila borbena dejstva uz realno mogu}e u~e{}e VJ i VRS. 1. KRITI^KI OSVRT NA POSTOJE]I PLAN UPOTREBE SVK Postoje}i Plan upotrebe pravljen je kao Plan za odbranu srpskih zemalja (SFJ, RS, RSK). On predvi|a zna~ajno u~e{}e VJ i VRS. U sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u slu~aju agresije na RSK planira upotreba, kako VJ, tako i delova VRS. Radi ilustracije navodim da postoje}i Plan predvi|a u~e{}e 8 brigada iz VRS u odbrani RSK, a to u sada{njim uslovima stvarno nije mogu}e. Raspored i grupisanje snaga SVK po postoje}em Planu imaju linijski karakter, tako da su raspoloìve snage posele poloàje u dodiru sa neprijateljem. Brigade, korpusi i G[ SVK ne raspolaù sa snagama, koje bi posedale dubinu teritorije. Nedostatak ovih snaga dovodi u pitanje mogu}nosti borbe protiv vazdu{nih i helikopterskih desanata i uba~enih grupa. Postoje}i raspored i grupisanje ne omogu}ava izvo|enje odbrane po dubini i izvr{avanje bilo kakvog manevra snagama po frontu i dubini. Kao najve}a slabost postoje}eg rasporeda i grupisanja jeste mala mogu}nost izvo|enja aktivnih dejstava. Realizacija postoje}eg Plana upotrebe zahteva da Glavni {tab i komande korpusa raspolaù sa makar minimalnim rezervama sa kojima bi mogli uticati na tok borbenih dejstava. Uz sve navedeno vidna je fizi~ka nepovezanost izme|u na{ih jedinica (odvojenost 11. i 18. K). 2. VARIJANTA UPOTREBE SVK KADA NE BI MOGLO DOLAZITI DO VE]EG ANGA@OVANJA VJ I VRS Ova varijanta Plana upotrebe razra|ena je kao osnovna, ali i kao okosnica za eventualno angaòvanje delova VJ i VRS.

199 Polaze}i od procenjenog dejstva hrvatske vojske za varijantu kada bi SVK relativno samostalno branila RSK, Glavni {tab je formulisao SVK zadatak: Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji, spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti, da sna`nim protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor teritorije Hrvatske nastanjene srpskim ìvljem. U izvo|enju odbrane i protivudara sadejstvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi. Operacionalizacija zadatka: a) U agresiji sa ograni~enim ciljem: Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih teritorija. KM u rejonu Knina. IKM u rejonu Petrova Gora. b) U agresiji sa radikalnim ciljem: Srpska vojska Krajine, uz maksimalno angaòvanje svih resursa dràve, upornom odbranom i aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i odbraniti integritet RSK. Pripremiti i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupa i Mre`nica i Isto~ne Slavonije. Teì{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog Kotara i Dalmacije. KM u rejonu Petrova Gora. IKM u rejonu Knina. Na osnovu navedenog zadatka Predlaèm Odluku za upotrebu SVK: U koordinaciji sa dràvnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa jedinicama MUP RSK, delovima VRS i VJ, odsudnom odbranom i primenom razli~itih oblika oruàne borbe, spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi o~uvanja teritorijalnog integriteta. a) U agresiji sa ograni~enim ciljem: U slu~aju agresije HV na RSK odsudnom odbranom, na pravcima napada neprijatelja i aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, teì{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji, povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke, razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko – raketnih udara po izabranim ciljevima, na teritoriji RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem, na taj na~in o~uvati teritorijalni integritet dràve, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu priznavanja RSK. b) U agresiji sa radikalnim ciljem: U po~etnim dejstvima, odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno angaòvanje VJ u Isto~noj

200 Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva. Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije, Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena dejstva. Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda. U slu~aju krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na odgovaraju}e oblike oruàne borbe i otpora. Operaciju izvesti u dve etape: – U prvoj etapi – odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana. – U drugoj etapi – po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije, Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana. Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa radikalnim ciljem HV na RSK. Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em: – Snage za odbranu, – Snage za aktivna dejstva i ubacivanje, – Snage za PDB, – Snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima, – Snage za podr{ku i PVO, – Snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih mjesta, – Snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva. Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora. KARAKTERISTIKE ODLUKE I OBRAZLO@ENJE Predloèna odluka traì da se u slu~aju agresije jednovremeno izvodi odbrana i pre|e u ofanzivna dejstva. Branili bi se na pravcima gde hrvatska vojska napada (u agresiji sa ograni~enim ciljem, na vrli~kom pravcu i u Zapadnoj Slavoniji: u agresiji sa radikalnim ciljem na slunjskom pravcu). U ofanzivna dejstva pre{li bi na posebno izabranim pravcima na kojima se ugroàvaju bitni interesi RH (ofanzivna dejstva 11. K na pravcu Mirkovci-@upanja; napad OG sa prostora Korduna, preko Korane ka granici Hrvatske sa Slovenijom i napad na dalmatinskom prostoru pravcima: Kakma-Biograd na moru i îsta Mala – Vodice). Stvaramo slobodne snage pregrupisavanjem postoje}ih i njihovim rasporedom po dubini, ~ime re{avamo problem protivdesantne borbe, borbe sa uba~enim IDG i aktivnih dejstava na nivou G[, korpusa i brigada.

201 Predloèna Odluka traì odbranu gradova i ve}ih naseljenih mjesta. Brigade }e pristupiti pripremi za odbranu odmah i pored utvr|ivanja i zapre~avanja odredi}e snage koje }e braniti naseljena mesta. Po ovoj odluci predvi|a se obrazovanje snaga za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva. Na ovo nas obavezuje iskustvo, posebno iz 1994. godine. Moramo po~etnim grupisanjem obezbediti osnovu za izvo|enje borbenih dejstava. Nije se pokazalo dobrim re{enjem da u vreme otpo~injanja agresije vr{imo ve}e manevre sa jednog prostora na drugi. Posebno su velike te{ko}e ako se ra~una na prelociranje ve}ih snaga sa prostora 11. K u zone drugih na{ih korpusa. Direktivom za upotrebu SVK konkretno se reguli{e prikupljanje, priprema i upotreba dobrovoljaca i dobrovolja~kih jedinica u borbi sa HV. Priprema dobrovoljaca je zadatak koji se mora i pre agresije re{iti. Od strane VJ odre|en je prihvatni centar za dobrovoljce sa teritorije SRJ, a ovde u RSK odredili smo Erdut i Bru{ku za prihvat dobrovoljaca i njihovu pripremu za uklju~ivanje u sastav SVK. Procenjujemo da bi u prvih deset dana rata mogli prihvatiti i organizovati za borbu dobrovoljaca ekvivalenta 3 do 4 brigade. Ukazujem na va`nije karakteristike odnosa snaga po varijanti da SVK izvodi odbranu bez ve}eg oslonca na VJ i VRS. Ukupan odnos u ljudstvu bio bi 1,4:1 u korist HV (100.000:69.000). Odnos u tenkovima iznosi tako|e 1,4:1 (425:301); u oklopnim transporterima 2:1 (223:111); u minobaca~ima od 60 do 120 mm odnos je 1:0,3 u na{u korist. Najve}u prednost HV ima kod PAR 6,5:1 i kod haubica 155 – 5,5:1. Zna~ajna prednost je i kod vbr 2,6:1. Takav odnos je i kod topova 130 mm. Odnos snaga pod uslovima da raspolaèmo potrebnom municijom omogu}ava realizaciju predloène Odluke. Plan upotrebe po varijanti da branimo RSK osloncem na sopstvene snage, podrazumeva borbu za opstanak i najve}e `rtve. Za uspeh je neophodno da se za rat pripreme i sve druge snage dràve i dru{tva. A to se ne moè posti}i, ako se hitno ne pripremi Plan odbrane RSK. Plan upotrebe je deo toga plana. Planom odbrane treba obezbediti prelazak na ratni kolosek svih dràvnih i privrednih organizacija. Planom odbrane RSK moraju se regulisati obaveze svih nosilaca zadataka i naloìti njihove pripreme za izvr{avanje zadataka iz oblasti odbrane. Neophodno je preduzeti mere da se hitno popravlja odnos vojnih obveznika prema vojnoj obavezi. Upotreba SVK po predloènom Planu, bitno zavisi od obezbe|ivanja municije i goriva. Plan upotrebe predvi|a da se prva etapa operacije izvodi u trajanju 15-20 dana, a druga 10-15 dana. To zna~i da bi rat sa HV mogao potrajati 25-35 dana. Prora~uni pokazuju da za 30 dana rata moramo imati: a) Za OMJ: sleduje 4,5 b/k, a raspolaèmo s 2,5 b/k. Nedostaje 2 b/k. Potrebe za gorivom iznose 8 p/r, a raspolaèmo sa 0,2 p/r. Nedostaje 7,8 p/r ili 2.400 tona goriva. b) Artiljerija: Stanje art. municije je razli~ito, zavisno od vrste oru|a. Najpovoljnije je kod topova 76 mm B-1 (7,05 b/k) th 152 mm (8,73 b/k), haubice 122 mm D-20 (4,05 b/k) i topovi 130 mm (5,32 b/k). Najslabija popuna je oru|a u ~etnim i bataljonskim vatrenim grupama, u brigadnim artiljerijskim grupama i u KAG (kalibri 128 “OGANJ”). Da bi obezbedili rezerve za 30 dana rata potrebna je slede}a popuna: mb 82 mm 3 b/k; mb 120 mm 2,88 b/k; vbr-128 “Oganj” 2,13 b/k; haubice 105 mm 1,16 b/k; POVR 9M 14 0,74

202 b/k. Prora~uni su izra|eni na bazi procena ciljeva i stvarne koli~ine municije sa kojom u ovom trenutku raspolaèmo. c) Pe{adijsko naoruànje: U odnosu na koli~ine koje sleduje (4,5 b/k) nedostaje za AP 3,336 b/k; za PAP i PM 2,95; za mitraljeze M-84 = 3,82 b/k; za PM 7,9 mm 3,75 b/k; snajperi 2,27 b/k; broving 12,7 mm 2,59 b/k; bombe ru~ne 2,20 b/k. U zaklju~ku, mogao bih naglasiti: U agresiji do koje bi do{lo posle eventualnog povla~enja UNPROFOR-a, u uslovima kada bi SVK branila RSK, bez pomo}i VJ i VRS, na uspeh se moè ra~unati samo uz totalno uklju~ivanje u rat svih resursa na{e dràve, uz prihvatanje velikih `rtava i uz spremnost da se prilago|avamo i najteìm uslovima borbe za opstanak. Pri tome treba imati u vidu da SVK ne moè sama re{iti probleme, kao {to su: spremnost vojnika i stare{ina da podnesu sve te{ko}e koje rat name}e; obezbe|enje potrebnih MTS, a pre svega, municije, naoruànja, opreme i sli~no. Postoje}a vojno – politi~ka situacija i pona{anje hrvatske vojske, traè visok stepen borbene gotovosti, a to zna~i angaòvanje relativno velikog broja vojnih obveznika u sastavima SVK. Ali to ne odgovara potrebama privrede i njenim naporima da oìvi proizvodnju. Tu suprotnost moramo zajedni~ki razre{iti na na~in koji ne sme ozbiljnije naru{iti borbenu gotovost SVK. ** 3. UKLJUÎVANJE VJ Tre}u varijantu Plana, ~ini odbrana SVK, uz odre|eno angaòvanje VJ, pre svega na prostoru Baranje, Isto~ne Slavonije i Zapadnog Srema. Ona je razra|ena u posebnom Aneksu koji }e se ~uvati uz Plan upotrebe SVK. ZAKLJU^CI I PREDLOZI 1. U sada{nje vreme i u neposrednoj budu}nosti, ne postoje neophodni uslovi koji bi u slu~aju agresije HV na RSK omogu}avali ve}e angaòvanje VJ i VRS na na{im prostorima. 2. Situacija zahteva da imamo takav Plan upotrebe u kome }e za odre|eno vreme SVK samo braniti RSK, bez neposredne pomo}i VJ i SVK.35 Ova ~injenica zahteva da pripreme za odbranu usmerimo, pre svega, na pove}anje sposobnosti SVK i pripremu dràve i njenih organa za totalni rat. 3. Potrebno je od VJ traìti hitnu popunu sa klju~nim MTS, naoruànjem i municijom. Sa VRS treba zajedni~ki razmatrati nastalu situaciju i dogovoriti saradnju i eventualno sadejstvo. PREDLOG ZADATAKA 1. Odmah pristupiti izradi Plana odbrane RSK i njegovo uskla|ivanje sa potrebama Plana upotrebe SVK. 2. Osloniti se na sopstvene mogu}nosti u suprostavljanju agresiji HV i pripremiti se za uspe{no vo|enje rata u najmanjem trajanju od 30 dana. 3. Odmah pristupiti organizovanom prikupljanju i pripremi dobrovoljaca u skladu sa zadacima postavljenim Direktivom za upotrebu SVK. ***

35 Vjerojatno se misli na VRS, Vojsku Republike Srpske.

203 2. NA[E SNAGE Pona{anje i aktivnosti pobornika ratne opcije u re{avanju problema nastalih raspadom biv{e SFRJ, kako na teritoriji biv{e BiH, tako i odnosa na relaciji RSK – RH, traè maksimalnu spremnost svih organa i organizacija dràve, a posebno Srpske vojske Krajine, u suprostavljanju svakom ugroàvanju suvereniteta Republike Srpske Krajine. Imaju}i u vidu navedeno, Srpska vojska Krajine ima zadatak: Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji, spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti da sna`nim protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor teritorije Hrvatske nastanjene srpskim ìvljem. U izvo|enju odbrane i protivudara sadestvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi. Operacionalizacija zadataka: a) U agresiji sa ograni~enim ciljem: Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih teritorija. KM u rejonu Knina. IKM u rejonu Petrova Gora. b) U agresiji sa radikalnim ciljem: Srpska vojska Krajine, uz maksimalno angaòvanje svih resursa dràve upornom odbranom i aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i odbraniti integritet RSK. Pripremati i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupe i Mre`nice i Isto~ne Slavonije. Teì{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog Kotara i Dalmacije. KM u rejonu Petrova Gora. IKM u rejonu Knina. 3. VJ u slu~aju op{teg napada vojske RH na RSK, izvr{ava preuzete obaveze koje ima prema Vensovom planu, angaòvanjem jedinica i prikupljanjem dobrovoljaca sa prostora SRJ. Glavni prihvatni centar nalazi se u Beogradu (Bubanj Potok) u odgovornosti komande 1.A, preko koje ostvarivati sve kontakte. VRS izvodi odbranu prostora i aktivna dejstva prema Koridoru, Cazinskoj Krajini i u Livanjskom polju, ~ime vezuje delove HVO i muslimanske vojske i spre~ava njihovo angaòvanje prema RSK. 4. ODLUÎO SAM u koordinaciji sa dràvnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa jedinicama MUP RSK, delovima VRS i VJ odsudnom odbranom i primenom razli~itih oblika oruàne borbe, spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi o~uvanja teritorijalnog integriteta. a) U agresiji sa ograni~enim ciljem: – U slu~aju agresije HV na RSK, odsudnom odbranom na pravcima napada neprijatelja i aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, teì{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,

204 povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke, razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko-raketnih udara po izabranim ciljevima na teritoriji RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem. Na taj na~in o~uvati teritorijalni integritet dràve, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu priznavanja RSK. b) U agresiji sa radikalnim ciljem: – U po~etnim dejstvima odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno angaòvanje VJ u Isto~noj Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva. Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije, Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena dejstva. Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda. U slu~aju krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na odgovaraju}e oblike oruàne borbe i otpora. Operaciju izvesti u dve etape: – U prvoj etapi odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana. – U drugoj etapi, po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije, Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana. Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa radikalnim ciljem HV na RSK. Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em: – snage za odbranu, – snage za aktivna dejstva i ubacivanje, – snage za PDB, – snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima, – snage za podr{ku i PVO, – snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih mjesta, – snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva. Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora. ZADACI JEDINICA 1) 11. korpus: U agresiji sa ograni~enim ciljem i I etapi operacije odsudnom odbranom u Baranji spre~iti prodore usta{kih snaga, a u Isto~noj Slavoniji i Zapadnom Sremu pre}i u

205 ofanzivna dejstva, blokirati Osijek i Vinkovce i na pravcu Mirkovci – @upanja stvoriti mostobran na teritoriji Andrija{evci – Pritoka – Otoka. U II etapi operacije sa OG-2 (18., 138. mtbr., 453. i 1. okb, 51. mbr, 16. mabr., 12. mpoad, 1/240. ssrp PVO i 155. lpbr) iz ranije stvorenog mostobrana pre}i u ofanzivna dejstva glavnim snagama pravcem: Privlaka – @upanja, a pomo}nim: s. Babina Greda – Nijemci – Posavski Podgajci sa zadatkom razbiti usta{ke snage na pravcima napada, sadejstvovati snagama VRS u razbijanju i uni{tenju usta{kih snaga u {irem rejonu Ora{ja, izbiti na reku Savu i obezbediti Koridor sa severa. U daljem razbiti odse~ene snage u {irem rejonu Spa~vanskih {uma i pre}i u odbranu na liniji: Gradi{te – [titor. Biti u gotovosti za odbijanje protivnapada usta{kih snaga. Podràva RV i PVO. Komandno mesto Vukovar. 2) 18. korpus: U svim uslovima odsudnom odbranom spre~iti prodor usta{kih snaga u zonu odbrane korpusa, a teì{no na pravcima: Novska – Oku~ani; Nova Gradi{ka – Oku~ani i Pakrac – Oku~ani. Podràva V i PVO VRS. KM Oku~ani. 3) 39. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. i 18. K u svim uslovima spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima Glinska Poljana – Glina, s. Farka{i} – Petrinja – Dvor, Sunja – Kostajnica – Dvor, sa zadatkom: razbiti i uni{titi snage neprijatelja i najdalje do linije Dvori{te – Hrastovica (k. 415) – Hrv. ûnti} – Dejanovi} – k.262 – [amarice slomiti napad neprijatelja i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva. U daljem izvr{iti pregrupisavanje snaga i pre}i u protivnapad, razbiti usta{ke snage na pravcima dejstva na r. Kupa i Sava i pre}i u odbranu. KM u rejonu [amarica. 4) 21. korpus: upornom odbranom u sadejstvu sa 39. i 15. korpusom u agresiji sa ograni~enim ciljem i prvoj etapi operacije, spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Gradac – Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski Stol – Slunj, sa zadatkom: upornom odbranom razvla~iti i uni{tavati snage neprijatelja i spre~iti im dublje prodore u zahvatu glavnih pravaca. Delom snaga biti u gotovosti za PDB i upornu i aktivnu odbranu ka snagama 5.K. U drugoj etapi operacije slobodnim snagama biti u gotovosti za ofanzivna dejstva na pravcu: Vojni} – Banjsko Selo, gde izbiti na r. Mre`nica i pre}i u aktivnu odbranu. Teì{te odbrane imati na pravcu Generalski Stol – Slunj – Rakovica. Podràva raketni sistem “ORKAN”, RV i PVO SVK. KM u Vojni}u, IKM u Slunju. 5) 15. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. K i 7. K spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Ogulin – Pla{ki – Pl. Jezera, Oto~ac – Vrhovine – Korenica, Peru{i} – Buni} – Udbina i Gospi} – Medak – Gra~ac sa zadatkom: upornom odbranom spre~iti bo~na dejstva i ovladavanje sa Kapelom i pl. Velebit i gradom T.36 Grad i dublje prodore na izabranim pravcima razvla~e}i snage i nanose}i im {to ve}e gubitke u `/s i MTS.

36 Teslingrad, kako su pobunjeni Srbi 1991. nazvali Li~ki Osik.

206 Po ispoljenom teì{tu slobodnim snagama izvr{iti pokret i pre}i u protivudar i uni{titi uklinjenje usta{ke snage. Delom snaga biti u gotovosti za PDB i odbranu ka 5. K. Podràva 75. mpoabr., raketni sistem “ORKAN” i RV i PVO SVK. KM u Korenici. 6) 7. korpus: u agresiji sa ograni~enim ciljem i u prvoj etapi operacije odsudnom odbranom spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Zadar – Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ – Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na pl. Velebit, a delom snage pre}i u ofanzivna dejstva i povratiti ranije zauzete teritorije. U drugoj etapi nastaviti sa izvo|enjem odbrane, pregrupisati snage i ofanzivnim dejstvima povratiti ranije zauzete teritorije na odseku [ibenik – Biograd na moru – Zadar, izbiti na more i utvrditi dostignute linije. U daljem biti u gotovosti za ofanzivna dejstva. Podràva 105. vbr i V i PVO VRS. Komandno mesto Knin. 7) Zadaci RV i PVO SVK U agresiji HV na RSK, svim snagama RV i PVO SVK u sadejstvu sa V i PVO VRS i RV i PVO VJ, izvoditi borbena dejstva u PVO va`nih objekata na teritoriji i grupacija SVK i vazduhoplovnu podr{ku snaga SVK u odbrani va`nijih pravaca i rejona RSK. (1) 45. bVOJIN: Sa osnovnih radarskih poloàja vr{i osmatranje vazdu{nog prostora i linijom operativnih centara G[ i korpusa, klasi~nim na~inom i u sistemu automatizacije, podatke o neprijatelju dostavalja korisnicima. Biti spreman za posedanje rezervnih radarskih poloàja. (2) 44. rbr: – 1. rd izvoditi vatrena dejstva u PVO rejona razme{taja KM 39. K, a po izvr{enoj agresiji HV na RSK I stvaranju uslova, izvoditi vatrene udare po va`nim objektima i snagama neprijatelja na zemlji. – Sa SS z. baterijama izvoditi vatrena dejstva po neprijateljevoj napadnoj avijaciji na najverovatnijim pravcima naleta i dejstva po a. Udbina i ARJ z – z. KM: Petrova Gora. (3)105. vbr: – Izvi|anjem iz vazdu{nog prostora prikupljati podatke o grupisanju i snagama neprijatelja na komunikacijama, kao i njegovim rezervama u zagrani~nom prostoru. – Lova~ko-bombarderskom avijacijom izvoditi vatrenu podr{ku SVK u odbrani na glavnim pravcima napada neprijatelja. Nakon ispoljenog dejstva neprijatelja i onesposobljavanja a. Udbine za upotrebu, vr{iti aerodromski manevar letom na aerodrome Petrovac, Banja Luka i Glamo~. – Borbenim helikopterima u zonama korpusa izvoditi vatrena dejsta u protiv-oklopnoj borbi na najugroènijim pravcima napada neprijateljevih OM snaga. – Transportnim helikopterima vr{iti prevoènje i evakuaciju ranjenika, snage oja~anja i MTS na rati{tu.

207 Naprezanje: – 2-4 leta IA i LBA – 4-6 letova NH i – 4-6 ~ leta TreHe KM: a. Udbina. (4) Pri pojavi helikopterskog desenta, svim snagama u vazduhu i sa zemlje izvoditi vatrena dejstva po istom u cilju razbijanja i uni{tenja istog. (5) Vazduhoplovnu vatrenu podr{ku 18. K izvodi V i PVO VRS, a RV i PVO VJ izvodi vazd. vatr. podr{ku 11. K po posebnom planu.

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., bb./1995.

19 1995., velja~a 8. Knin Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na sjednici Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s Republikom Hrvatskom te Plan Z-4

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA MAGNETOFONSKI SNIMAK SA PRVE VANREDNE SEDNICE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODR@ANE 8. FEBRUARA 1995. GODINE U KNINU ______Knin, 8. februara 1995. godine Š...š Prva i jedina to~ka je: PREGOVARA^KI PROCES SA HRVATSKOM U SVJETLU ZAHTJEVA ZA OTKAZIVANJE MANDATA UNPROFOR-a OD STRANE HRVATSKE I POLITI^KO-BEZBEDNOSNO STANJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Š...š MILAN MARTI]: Po{tovano predsedni{tvo, gospodo narodni poslanici, Kao i mnogo puta dosad, kao {to }e ~esto biti i u budu}e, srpski narod i Republika Srpska Krajina dovedeni su u poziciju da mimo svoje volje i `elje me|unarodnim posrednicima ka`u odlu~no ne u njihovom nastojanju da nas nateraju da prihvatimo takve osnove

208 Me|unarodnog mirovnog plana koji ne omogu}ava ostvarenje ni minimuma na{ih nacionalnih i ljudskih prava i interesa. Kao {to vam je dobro poznato Republika Srpska Krajina nije uzela ni u razmatranje Plan grupe Z-437, smatraju}i da u situaciji kada Šješ Republika Hrvatska donela jednostranu odluku o okon~anju mandata UNPROFOR-a prvo treba da se razjasni da li oni, a zatim Savet bezbednosti kao i drugi me|unarodni odre|uju}i faktori prihvataju tu neprimjerenu i neprihvatljivu hrvatsku odluku kao svr{en ~in, ili }e postupiti u skladu sa Vensovim planom kojim je odre|eno da duìna angaìranih snaga UNPROFOR-a, a koji je tu prije svega, u funkciji o~uvanja mira, zavisi od odluke tri subjekta uklju~uju}i tu i Jugoslaviju. Mogu}e procjene pojedinih me|unarodnih subjekata i Hrvatske da je pretnja okon~anja mandata UNPROFOR-a idealna situacija da se po njima upla{enim Srbima poturi rog za svije}u, samo je kriva procjena i ni{ta vi{e. Jer, niti su Srbi upla{eni eventualnim odlaskom mirovnih snaga, a niti im se moè prodati rog za svije}u. Mi ne èlimo novi rat i razaranja, ni nama, ni Hrvatima. U~ini}emo sve da do njega ne do|e. Ko je taj ko voli krv, smrt, lelek majki i ratnu siro~ad? Ko je taj kome je stalo da se ru{e de~ji vrti}i, ku}e i tvornice? Ko to moè da se raduje tutnjavi topova i prasku mitraljeza? Ne, mi zaista ne èlimo rat, ali ga ne}emo ni izbegavati po svaku cijenu. Bude li trebalo – opet }emo ratovati. Jer, kakav nam izbor preostaje? Za prihvatanje koncepcije tzv. mirne reintegracije Krajine u Hrvatsku, smijemo li mi na Štoš pristati? Smijemo li pljunuti na sve `rtve ovoga rata? Zar da pristanemo na vlastitu smrt? @ivot u Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata. @ivot u Hrvatskoj – zar bi to bio ìvot? Š...š BORISLAV MIKELI]: Š...š Jednostavno re~eno, mirovne snage do{le su na ovo podru~je koje je progla{eno za{ti}enom zonom. Dok se ne na|e rje{enje izme|u dviju sukobljenih strana. Mi to re{enje nismo jo{ na{li, niti zapo~eli razgovore o mogu}im politi~kim re{enjima u kojima se moèmo i razilaziti, ali moèmo zapo~eti razgovore. Stoga je Odluka grupe Z-4 koja je ina~e bila uklju~ena kod mirovnog sporazuma kod prekida vatre do ekonomskih pregovora u najmanju ruku provokatorska za na{u stranu odnosno Republiku Srpsku Krajinu. Njihova odluka da nam to zvani~no uru~e imala je na{e me|usobne konzultacije rukovodstva na svim nivoima, pa je tako predsednik Republike Srpske Krajine njima i zvani~no saop{tio da takav dokument ne moèmo ni da primimo u razmatranje dok se ne defini{e stav Ujedinjenih nacija, Saveta bezbednosti, da li UNPROFOR odnosno mirovne snage ostaju na teritoriji Republike Srpske Krajine i da li Krajina ostaje kao za{ti}ena zona. Š...š MILAN BABI]: Š...š [to se ti~e Republike Srpske, imao sam prilike da budem sa dràvnom delegacijom na Palama, gde su nam obe}ali da }e se planovi koji su postignuti, dogovoreni, realizovati u slu~aju da budemo vojno ugroèni. [to se ti~e Savezne Republike Jugoslavije ja takve garancije nisam dobio, mo`da drugi iz dràvnog rukovodstva imaju neke informacije, sem da }emo dobiti, ne

37 Vidi: Prilog IV., dok. br. 1.

209 znam koliko tona hrane i municije. Kakva }e druga intervencija biti? Poku{ali smo ~ak i javnim nastupima blago, u ovom periodu otvaranja krize povodom UNPROFOR-a, Šdaš skrenemo pa`nju na sebe i dovedemo pred pitanje i rukovodstvo Srbije i Jugoslavije da se vi{e iska`u. Veliko je ohrabrenje bilo za sve odbijanje predsednika Srbije da prihvati mini kontakt grupu sa svojim planom Z-4. Me|utim, volio bih da to bude i stvaran takav odnos, a ne samo jedna politi~ka prilika, da ka`em, tim povodom. Š...š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

20 1995., velja~a 10. ŠKninš Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama korpusa i zna~ajnijim ~asnicima izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o borbenoj gotovosti

VOJNA TAJNA STROGO POVERLJIVO IZVOD IZ IZLAGANJA PREDSEDNIKA REPUBLIKE GOSPODINA MILANA MARTI]A NA REFERISANJU O BORBENOJ GOTOVOSTI SVK – Dana 10. 02. 1995. godine – Predsednik Republike uklju~io se u pra}enje toka referisanja ne{to poslije 09.00 ~asova. Pre nego {to je napustio referisanje Predsednik se izvinio prisutnim stare{inama, {to zbog drugih neodlo`nih obaveza ne moè do kraja pratiti ovu izuzetno zna~ajnu aktivnost. U obra}anju stare{inama Predsednik je jasno i nedvosmisleno ukazao na karakteristike postoje}eg stanja u zemlji i na ozbiljnost usta{ke agresije koja predstoji. U izlaganju, poseban akcenat je stavljen na ulogu i zadatke SVK i njene pripreme da spremno do~eka agresiju uz nagla{avanje zna~aja borbenog morala i veze vojske i naroda. Imaju}i u vidu zna~aj pitanja, ocena i stavova, koje je dao Predsednik dràve, Glavni {tab se odlu~io da komandama korpusa i najodgovornijim stare{inama dostavi izvod iz izlaganja Predsednika. Izvod je prilog uz Zaklju~ke i zadatke o borbenoj gotovosti u SVK. * Sudbinu srpskog naroda i na{e dràve drì SVK. Posebna je odgovornost komandnog kadra. Bez dobrog komandovanja ne moè se imati organizovana i efikasna vojska. Bez uspe{nog komandovanja SVK je unapred osu|ena na propast. Narod – SVK: O~i i u{i naroda uprte u SVK. Izgra|ivanje vojske je proces. Manje obu~ena i slabija vojska moè puno dati ako postoji sposobno komandovanje. Komandovanjem se re{avaju problemi. Danas narod u Krajini ima svoju vojsku, srpsku, sa svojim stare{inskim kadrom.

210 Protiv bla}enja sam SVK i njenih oficira. Cilj nam je da narod u~vrsti poverenje u svoj oficirski kadar. Prisutna je teza: napustila nas JNA 1991., ho}e li u slu~aju rata vojska (misli se na oficire iz SRJ) ponovo pobe}i. Ovde su svi oni koji nisu pobegli u 1991. g. pa sigurno ne}e ni sada, to je odgovor va{eg k-ta gen. êleketi}a.38 SVK je vanstrana~ka, narodna, ona je vojska u podjednakoj meri svakog ko ìvi u RSK i svih stranaka podjednako, ali nije strana~ka. Vojska ~uva i bori se za interes naroda da bude svoj na svome. Nju ne interesuje {ta koja stranka ~ini da bi do{la na vlast. SVK mora da bude stabilan faktor nadstrana~ki, okosnica dràve i njene odbrambene mo}i. Od SVK se o~ekuje da stalno uliva poverenje kod naroda, da je prostor teritorije RSK bezbedan. Bez dobro organizovane SVK, jake i ~vrste, sve drugo pada u na{oj dràvi. Nema ni pravnog sistema ni socijalne politike. Uslov zato je odbrana. Odbrana je prioritet broj jedan za na{u sada{njost i budu}nost. Ona to mora da bude. Prisutan je nesklad u odnosu prema odbrani. Deklarativno, sve je u redu, u praksi suprotno od deklarativnog. O~ekuje se da parlament bolje bude informisan i da ispolji ve}i uticaj na re{avanje problema odbrane. Svi poslanici podràvaju zalaganja da se mora ja~ati vojska i sistem odbrane u celini. Nadle`ni organi dràve moraju ispunjavati svoj deo obaveza prema odbrani. Poku{aje prebacivanja odgovornosti na druge ne podràva parlament. Stav je da svi koji su nadle`ni moraju da obezbede svakom vojniku minimum egzistencije. Ispravi}e se ono {to je bilo negativno u odnosu prema SVK i odbrani. Neodgovornost je razarala i razara zdravo tkivo na{e odbrane SVK. Prisutni su poku{aji da se u vojsku unosi nemir, {to je vodilo padu borbenog morala i defetizmu. Sumnja u dobronamernost postupaka sa negativnim posledicama je ljudska i mora se razumeti. Do toga nije smelo da do|e. O inertnosti, izbegavanju obaveza prema odbrani govori i ~injenica da se dràvna dobra namesto za odbranu koriste za druge, a pre svega za privatno boga}enje. Primer kori{}enja {uma je vi{e nego ubedljiv. Sa programom “Drvo” kroz plansku se~u, moglo se obezbediti SVK i odbrana. Naàlost, to se nije desilo, a pojedinci i razni profiteri nemilice su prisvajali op{tenarodno dobro. Suprostavljanje u parlamentu takvoj politici mora se pove}ati. U 1995. godini o~ekuje se agresija hrvatske vojske. Agresiju moramo do~ekati spremni. Bi}e to presudna bitka, ne samo za RSK, nego za celokupan Srpski narod. Postojanje i rad vojnoobave{tajnih organa i dràvna bezbednost moraju obezbediti podatke o po~etku agresije bar 10 do 15 dana pre njenog otpo~injanja. Sigurni smo da }e do agresije do}i, ali te{ko se moè utvrditi njen po~etak, do koga }e do}i u periodu april-jul 1995. godine. Rat izme|u RH i RSK mora se zavr{iti pobedom jedne i porazom druge strane. Dok se to ne desi, rat se ne}e i ne moè zavr{iti. Republika Srpska Krajina ~ini velike napore na diplomatskom planu da do re{enja problema sa RH do|e mirnim putem. Ta opcija }e te{ko uspeti, jer su svi argumenti na srpskoj strani (istorijsko, pravno, fakti~no stanje). Srbi su dràvotvoran narod i samo takvi mogu ostati. Ne}emo i nesmemo iz rata u kome smo i koji }emo dalje voditi iza}i kao podre|ena strana sa tretmanom etni~ke zajednice i nacionalne manjine. Na kraju rata, na{ status mora biti kao {to je i bio: dràvotvorni narod. Prihvatili smo pregovore sa hrvatskom stranom, uz posredovanje me|unarodne zajednice, ali malo se {ta

38 Milan.

211 moè o~ekivati od navedenih pregovora. Pregovori su za nas ipak korisni, jer oni omogu}avaju da se dobije vi{e vremena za pripreme za odbranu od hrvatske agresije. Kona~an obra~un sa Hrvatskom moramo do~ekati spremni. Politika Tu|mana39 ne vu~e poteze napamet. Sve {to ~ini, u~inio je uz odobravanje Nema~ke. Izjave Kola40 i Kinkela41 u kojima se Tu|man poziva da povu~e odluku o otkazivanju gostoprimstva UNPROFOR-u su maska sra~unata na postizanje ciljeva kroz pritiske na Srbe i Savet bezbednosti da se uti~e na SRJ da prizna Republiku Hrvatsku i BiH u avnojevskim granicama. Pritisak na Srbiju i SRJ ima za cilj da se SRJ odrekne obaveza koje je prihvatila prema Vensovom planu i da se narod RSK izoluje i ostavi bez ikakve pomo}i. To treba po oceni Hrvatske i Nema~ke da dovede do poraza Kraji{kih Srba. Politi~ku situaciju kontroli{u i me|ustrana~ka nadmetanja u Hrvatskoj u borbi za vlast. Sve stranke su jedinstvene kada je u pitanju RSK. Oruàna opcija re{enja problema sadràna je u programu svih stare{ina i u opoziciji. Srbi od bilo kakve politike Hrvatske mogu o~ekivati poku{aje da se ostvari plan Ante Star~evi}a (1/3 Srba proterati; 1/3 Srba prevesti u katoli~ku veru; 1/3 Srba ubiti). Ma koja stranka do{la na vlast, ne}e se odre}i plana A. Star~evi}a. U saboru Hrvatske, postignuto je potpuno saglasje u politici prema RSK, {to mnogo ne treba da ~udi. Protivnici Tu|manove politike (Istarski forum i dr.) nisu inspirirani pravdom prema RSK nego ostvarivanjem svojih specifi~nih politi~kih interesa. Prisutna je i sve vi{e raste bojazan i u samoj Hrvatskoj od povla~enja UNPROFOR-a. Tu bojazan i sam Tu|man te{ko moè da sakrije. Nije isklju~eno da bi uz veliku pompu na traènje Me|unarodne zajednice Tu|man mogao povu}i zahtve da UNPROFOR napusti Hrvatsku. Naravno do toga bi moglo do}i uz odre|ene ustupke, koji bi i{li na {tetu RSK i SRJ. Hrvatska ne}e i nesme u}i u rat protiv svih Srba, a ta opcija je realna ako ode UNPROFOR. Ako do|e do agresije Hrvatske na RSK moramo biti spremni da rat vodimo kra}e ili duè vreme bez neposredne pomo}i VJ i VRS. Zato se moramo maksimalno pripremiti. To je zna~ajno i zato {to olak{ava poziciju Hrvatske protiv RSK. Ako situacija bude zahtevala svekoliki srpski narod brani}e Krajinu. Mi smo bra}a i me|usobna pomo} u borbi na ìvot i smrt bi}e na visini koju zahteva vreme u kome ìvimo. Hrana, municija i ljudstvo, kao pomo} za SVK je garantovana. Pruànje pomo}i i}i }e tako da se SRJ otvoreno ne uklju~i u rat. Neovisno od pomo}i i angaòvanja SRJ i RS mi moramo biti maksimalno spremni za suprostavljanje hrvatskoj agresiji. Moramo mo}i duè vreme da smostalno vodimo rat. Na{a spremnost mora biti takva da i sami moèmo odvratiti Hrvatsku od agresije ili ako do|e do agresije moramo biti sposobni da je u najteòj varijanti po nas slomimo i bez pomo}i. Na{ motiv za suprostavljanje agresiji bazira na ~injenici da branimo svoja ognji{ta, porodice, da se spa{avamo od genocida, da smo svoj na svome, da Hrvati ne mogu i ne èle ìveti sa Srbima, kao narodom koji je sa njima ravnopravan. Pored navedenog srpski narod u RSK nema gde da ode, jer nema rezervne otad`bine. Sve {to ~ini motiv za na{u odbranu treba da bude osnov za delovanje i odnos prema SVK. Sad je trenutak da se pokrenu sve snage sa kojima raspolaèmo i da ih orjenti{emo na ja~anje odbrane. Komande korpusa treba da budu nosioci inicijative za zajedni~ko angaòvanje vlasti, gra|ana, vojske na zadacima odbrane u zonama odgovornosti.

39 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske. 40 Helmut Kohl, kancelar SR Njema~ke. 41 Klaus Kinkel, ministar vanjskih poslova SR Njema~ke.

212 Potrebno je pozvati predsednike op{tina i druge organe vlasti, organe ministarstva unutra{njih poslova i dogovoriti zajedni~ke akcije na planu pripreme za odbranu od usta{ke agresije. Organizovati akcije utvr|ivanja i ure|enja teritorije za odbranu, i}i na radne akcije omladine i gra|ana. Pripremati svako naselje za upornu odbranu. Predvideti za{titu va`nijih materijalnih dobara. Od op{tina traìti da obezbede gorivo, materijal za bunkere i druge objekte vatrenog sistema. Inìnjerijska, odnosno gra|evinska mehanizacija mora biti maksimalno iskori{tena na zadacima ure|enja teritorije. Poloàje koje je SVK napustila po Zagreba~kom sporazumu treba urediti i pripremiti za posedanje i odsudnu odbranu. Pri tome koristiti sva dosada ste~ena iskustva. Koristiti sva saznanja iz borbenih dejstava 5. K i Hrvatske vojske, posebno upotrebu jedinica HV na livanjsko-grahovskom pravcu. O~ekuju nas uporna i dugoro~na borbena dejstva. Po~etak agresije moramo do~ekati sa organizovanom odbranom i vatrenim sistemom koji daje osiguranu osnovu za slamanje napada i preìvljavanje i za{titu od ubita~ne artiljerijske vatre. Zapre~avanje i utvr|ivanje mora biti potpuno i uskla|eno sa zamisli za odbranom i vatrenim sistemom. Rejoni odbrane niìh jedinica moraju omogu}iti svakom vojniku i odelenju pruànje otpora sa najmanje tri linije odbrane. Na svakoj liniji vojnik mora imati zaklon punog profila, rezervne poloàje za sva oru|a, ure|ena mesta za osmatra~e i sli~no. Raditi saobra}ajnice izme|u linija odbrane, gde zemlji{te ne omogu}ava prikriven pokret vojnika i vatrenih sredstava. Nerealno je o~ekivati uspe{nu odbranu ako se ona izvodi sa jedne linije ma kako ona bila ure|ena. Borbeno spreman korpus mora imati rezervu ma kolika ona bila mala. Postojanje rezerve omogu}ava brzo reagovanje na promene u situaciji do koje iznenada dolazi. Komandovanje nesme praviti i ponoviti gre{ke iz 1993. godine. Maselnica, Meda~ki dèp, Divoselo, nesmeju se ponoviti. Gubljenje navedenih objekata rezultat je odbrane sa jedne linije i bez bilo kakve aktivnosti. Ne prihvatati da borbena dejstva izvodimo samo tamo gde usta{e napadaju. Mi moramo pored odbrane na prostoru gde smo napadnuti, prelaziti u napadna dejstva, tamo gde je neprijatelj najslabiji, gde ne o~ekuje na{a protivdejstva. Spremajmo se da napadamo. Sa rezervama i}i u napad, a sa snagama koje pristignu (dobrovoljcima i drugim) izvoditi odlu~ne udare. Ne i}i u napade na pravcima gde su usta{e brojno ja~e. Napadati tamo gde su “najtanji”. Na{e borbene aktivnosti ne smemo svoditi na samo vra}anje onog {to hrvatska vojska zauzme. To bi bila utopija i ne bi doprinosila povoljno krajnjem ishodu rata. Odbranom hrvatsku vojsku zaustaviti tamo gde prelaze u napad, a prelaziti u napad tamo gde su usta{e slabije. Dejstvova}e se po ~itavom prostoru Hrvatske. U udarima mi imamo inicijativu. Biramo mesto, vreme, na~in udara. Niko nas ne moè spre~iti da tu~emo po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu... Imati plan dejstva i pripremiti se za potpunu i sigurnu realizaciju. Hrvatska moè biti rase~ena i time bi sa njom ras~istili za sva vremena. Rasecanje i odsecanje delova Hrvatske na vi{e mesta porazno bi bilo za usta{iju i od toga se vi{e ne bi oporavila. Traìti mogu}nost da se spojimo sa delom RSK koji ~ini Isto~na Slavonija, Zapadni Srem i Baranja. To bi bio najve}i dobitak. U slu~aju na{e pobede gotovo bi bilo sa Hrvatskom. Niko vi{e ne bi mogao da stane uz Hrvatsku. Bar ne zvani~no. To je za nas i najkra}i put za me|unarodno priznanje i ujedinjenje u jedinstvenu srpsku dràvu. Bitku sa Hrvatskom moramo dobiti. Bitku ne smemo izgubiti. Na to nemamo ni pravo. Traì se borba u koju se ulaè i zadnji atom snage. Mobilisati sve {to je zdravo i sposobno, eliminisati sve {to je negativno, spre~iti defetizam. Borbeni moral moramo podi}i na zavidan nivo. Vojskom komanduje Vrhovni komandant. Ne}e se dozvoliti nikome da se upli}e u komandovanje. Spre~eni su poku{aji da profiteri smenjuju komandante. Komandovanje se u

213 celini mora okrenuti problemima pripreme za odbranu jedinica i komandi SVK. Od Vojske i njenog komandovanja se o~ekuje da uvek budu na visini zadatka koje nose. Presudne se bitke ne smeju gubiti. A na{u Vojsku o~ekuje presudna bitka. Li~no sam bio jako nezadovoljan kada sam video koliko se malo radi na odbrani i kolika je leèrnost i nespremnost da se za odbranu uradi sve {to se moè i mora. Razmi{ljao sam i o mogu}nosti da zavedem vojnu upravu. Ipak rezultati se mogu posti}i i oslanjanjem na poslanike i parlament. Borimo se da se prekine praksa da “svako vu~e na svoju stranu”. Prisutne su mi namere i potezi koji nisu dobronamerni prema SVK. Vojska nesme i ne}e biti nikome otira~ za ~izmu. U~ini}u sve {to mi ustav i zakoni daju za spas ovoga naroda. Ra~unam na spremnost i visoku borbenu gotovost vojske. Vojska mora delovati tako da ~uva interese naroda. Jasno je da rat ne moèmo voditi i dobiti bez privrede o ~emu moramo svi voditi ra~una i pomo}i da privreda ima kadrove bez kojih nema proizvodnje. Dràva mora otvarati vrata privrede ènama i svima onima koji mogu raditi a ne mogu ratovati. Nelogi~no je {to u kuhinjama i kraj kuhinja, u fabri~kim krugovima sre}emo mlade i zdrave mu{karce a na poloàjima stare ljude i mnoge sa naru{enim zdravljem. Penzioner, invalid, èna i drugi koji nisu za pu{ku moraju preuzimati sve one poslove koje rade mladi stasali za pu{ku i rat. Na putu smo da pravosu|e po~ne re{avati zadatke iz svoje nadle`nosti. Vojno pravosu|e je formirano ali ne radi. Civilno pravosu|e prakti~no ne obavlja svoju funkciju. Od onih koji ne rade svoj posao uze}e im se sve {to su “prikupili” na nezakonit na~in. To iskoristiti za potrebe SVK. Oduzimati kamione, vozila, cigarete, robu... Dobijeno predati SVK a vi{kove finansijskoj policiji. Takav rad je u cilju spasavanja dràve RSK. Kriminal i {verc i oni koji ga {tite ru{e borbeni moral vojnika i stare{ina na prvim borbenim linijama. Po{ten ~ovek ne prihvata bilo kakvu za{titu {vercera i kriminalaca. Ako se {vercerima na sudu vra}a {vercovana roba onda se mora sumnjati u po{tenje i namere sudova. Ovo je momenat presudan za celokupan srpski narod. Bitku koju vodimo ne smemo izgubiti. Na komandovanju je velika odgovornost. Od vas o~ekujem maksimum u ispunjavanju zadataka koji stoje pred SVK. Kao predsednik dràve stojim uz vas i zaloì}u se da se obezbedi minimum onoga {to je potrebno za vojsku. Moè se o~ekivati pobolj{anje materijalnih resursa i uslova od zna~aja za ìvot i rad SVK, pove}anje plata i njihova stabilizacija. Vojska ne sme biti prosjak u RSK. To ja smelo i odlu~no kaèm i nagla{avam. Na{ nastup pred narodom traì visoku disciplinu i organizovanost. Mora se videti {to vojska radi i da se bori za ovaj narod. Najhitniji zadatak je ure|enje poloàja. Pridavati zna~aj presednicima op{tina i vlasti i njihovoj ulozi u odbrani zona odgovornosti jedinica. Neka svaki gra|anin od |aka u {koli do predsednika op{tine da svoj doprinos odbrani tamo gde ìvi. Pretpostavlja se a na to ukazuju i odre|eni podaci da do agresije moè do}i oko 31. 03. 1995. Mi moramo biti spremni na punu borbenu gotovost i u agresiji za koju saznamo da prestoji za pet pa i manje dana. Nesmemo biti zate~eni. Svaki dan i sat do agresije koristiti za pripreme posebno na planu ja~anja borbenog morala i ure|enju poloàja. Poja~ati propagandu kroz koju vi{e afirmisati vojsku i njenu povezanost sa narodom. Pored emisije “Front slobode” i}i na odràvanje okruglih stolova na kojima treba da u~estvuju na{i vojnici i oficiri. Sa kamerom vi{e i}i u rovove. Psiholo{kim pripremama uticati na rast volje i morala vojske i naroda. @elja mi je kad dolazim u na{e korpuse da na|em puno bolje stanje nego {to sam ga nalazio u poslednje vreme.

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

214 21 1995., o`ujak 30. Knin Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom pregovora o promjeni mandata za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske

Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj vanrednoj sjednici odrànoj 30. marta 1995. godine u skladu sa svojim ustavnim ovla{tenjima razmatrala je nacrt Rezolucije Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija kojega je Savjetu bezbednosti predloìla Kontaktna grupa i usvojila sljede}e stavove: 1. Vlada Republike Srpske Krajine jo{ jednom isti~e svoje opredjeljenje da se svi sporovi rje{avaju mirnim putem i pregovorima i pozdravlja angaòvanje Organizacije Ujedinjenih nacija na traènju mirnog rje{enja jugoslovenske krize na principima nepristranosti i ravnopravnosti svih subjekata krize. 2. Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji (C/23280 aneks III)42 prihva}ena je u Republici Srpskoj Krajini na osnovu sadrànog principa kao dogovor u cilju stvaranja uslova za mir i bezbjednost potrebnih za pregovore o sveobuhvatnom rje{enju jugoslovenske krize koja nebi prejudicirala ishod takvih pregovora. Predvi|eno je da bi operacija trajala dok se rje{enje sukoba ne ostvari pregovorima. @rtva koju je narod Srpske Krajine Šdaoš za realizaciju dosada{njeg mandata za{titnih snaga Ujedinjenih nacija je odlazak vojske i institucija dràve Jugoslavije u ~ijem je sastavu bio i prepu{tanje svoje bezbjednosti u nadle`nost Ujedinjenih nacija u okviru zona pod za{titom Ujedinjenih nacija. Iako UNPROFOR nije ponekad ostvario potpunu za{titu on je omogu}io uspostavljanje trajnijeg mira izme|u Hrvatske i Srpske Krajine i omogu}io ostvarenje odre|enih ekonomskih aran`mana i time stvorio predpostavke za pregovore o rje{avanju i ostalih otvorenih pitanja izme|u Srpske Krajine i Hrvatske. 3. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da ne postoji niti jedan razlog da se okon~a dosada{nji mandat za{titnih snaga Ujedinjenih nacija kojega je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ustanovio Rezolucijom 743 od 21. februara 1992. godine, te od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o~ekuje da se dosada{nji mandat za{titnih snaga produì. 4. Vlada Republike Srpske Krajine smatra da novo predloèna operacija UN-a (UNCRO) moè doprinijeti u~vr{}enju mira ukoliko se utvrdi kao nastavak i pro{irenje mirovne operacije UN-a utvr|ene Rezolucijom 743 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odnosno na principima i osnovama dosada{njeg mandata za{titnih snaga u Republici Srpskoj Krajini i zonama pod za{titom Ujedinjenih nacija. 5. Prijedlog da operacija Ujedinjenih nacija, shodno paragrafu 5. predloènog nacrta Rezolucije, bude “privremeni aran`man za stvaranje uslova koji }e dovesti do sporazumnog rje{enja, a koje }e biti u skladu sa teritorijalnim integritetom Republike Hrvatske”, ukoliko se odnosi na teritoriju Republike Srpske Krajine je apsolutno neprihvatljiv. Republika Srpska Krajina suverena dràva srpskog naroda i svih gra|ana koji u njoj ìve

42 Rukom dodano: Vensov plan.

215 nije u sastavu nikakve dràve Hrvatske, te ne}e prihvatiti nikakav aran`man Ujedinjenih nacija koji bi je mimo njene volje doveo u takav poloàj. 6. Vlada Republike Srpske Krajine smatra neprihvatljivim angaòvanje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na svojoj teritoriji ukoliko bi one u svom nazivu prejudicirale politi~ka rje{enja, a na {tetu srpskog naroda i Republike Srpske Krajine. 7. Vlada Republike Srpske Krajine ne moè dozvoliti blokadu granica Republike Srpske Krajine od strane bilo kojih oruànih formacija koja bi bila u suprotnosti sa principima dosada{njeg mandata za{titnih snaga Ujedinjenih nacija. 8. Vlada Republike Srpske Krajine odlu~uje da se o ovim njenim stavovima obavijesti Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Broj: 06-5-340/95 U Kninu, 30. mart 1995. godine

Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 4., 06-5-340/95.

22 1995., Šsvibanj 6.š 43 ŠKninš Pismo predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a Slobodanu Milo{evi}u, predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oru`anih snaga Republike Hrvatske u zapadnoj Slavoniji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA PREDSJEDNIK REPUBLIKE g. SLOBODANU MILO[EVI]U PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRBIJE

6. APRIL 1995. Gospodine Predsjedni~e, Tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na Zapadnu Slavoniju ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne samo da je izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu u`asa nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano, i to od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj prodaji; ljudi sa nevjericom konstatuju da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima narod se pakuje i sprema na iseljavanje.

43 Pismo je pogre{no datirano u izvorniku, jer je iz sadr`aja vidljivo da je pisano po~etkom svibnja, nakon {to je hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju.

216 S obzirom na novonastalo stanje nevjerovanja u mogu}nost opstanka na prostorima RSK prouzrokovanog iskazanom sumnjom da smo prepu{teni sami sebi neophodno je da se ona pod hitno otkloni. Jedini na~in da se to efikasno u~ini bio bi u hitnom privremenom slanju oko dvije hiljade pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu. Oni ne bi bili raspore|eni na prvu borbenu liniju, ve} bi svojim prisustvom u Gra~acu, Petrinji, Benkovcu, Slunju, Kninu ... povratili psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, te vlastima RSK omogu}ili vreme za saniranje i stabilizaciju stanja. Ako se predlo`ena mjera pod hitno ne usvoji mislim da }e za sve drugo biti kasno. Po ovom pitanju postoji potpuna saglasnost svih reprezenata vlasti u RSK. Gospodine Predsjedni~e uvjeren sam da potpuno razumijete situaciju i te{ko}e u kojima se nalazimo, te Vas s toga molim da odmah poduzmete korake u cilju realizacije prezentovanog zahtjeva. Nadam se i o~ekujem da }emo o svim ostalim modalitetima pomo}i mo}i uskoro i neposredno razgovarati. Krajina Vas treba, PREDSJEDNIK REPUBLIKE Milan Marti}, Šv.r.š M.P.44

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 229.

23 1995., svibanj 18. Borovo Selo Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a o dr`avnoj krizi nakon {to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju, te planovima za ujedinjenje s Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju svih srpskih zemalja

MAGNETOFONSKI SNIMAK SA TRE]E SJEDNICE REDOVNOG ZASJEDANJA SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, ODR@ANE 18. 05. 1995. GODINE U BOROVU SELU Š...š Gospodo poslanici, Evidentno je da }e biti neophodno da jo{ jednom iznesem uzroke i razmjere krize u koju smo zapali kao i da ponudim na~ine i puteve izlaska iz nje. Dakle, prije nego direktno i konkretno progovorim o nekim segmentima zbivanja u i oko Z. Slavonije neophodno je da dam kra}i osvrt na sljede}e probleme, pitanje i dileme: srpski nacionalni cilj, koji je i da li se promjenio? Odnos prema miru i ratu, odnos prema Srbiji (Jugoslaviji) i Republici Srpskoj, na~ini funkcionisanja vlasti u Krajini, odnosu prema UN-u

44 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.

217 i Hrvatskoj. Jo{ jednom ponavljam, Z. S.45 je pala zbog neadekvatnog odgovora na sva ova pitanja; vojni~ki poraz je njegova logi~na posljedica. O nacionalnom cilju i njegove implikacije na produkovanju dràvne krize Srpsko nacionalno pitanje iznova se i u dramati~noj formi nanovo pojavilo raspadom biv{e Jugoslavije. Sasvim razumljivo, iskazalo se kroz formu dràvotvornog pitanja. Upravo je dràvotvornost bila pokreta~ka aktivnost nacionalisti~kih i secesionisti~kih ideja svih nesrpskih naroda na tlu biv{e Jugoslavije. Kako nam je dobro poznato, zahvaljuju}i neprincipijelnosti i nemoralu me|unarodne zajednice oni su svi vi{e ili manje, u tome i uspjeli. Izuzetak je srpski narod i njegov nacionalni interes koji se jo{ nije realizovao stvaranjem jedinstvene zajedni~ke dràve. Tragi~na je okolnost {to se to jo{ uvijek nije desilo. Vjerovatno ni Z. Slavonija ne bi pala da je stvorena jedinstvena dràva. Me|utim, da nevolja i tragedija bude jo{ ve}a ujedinjenje nije ostvareno, prije svega, zahvaljuju}i unutar srpskim razmiricama i nerazumijevanjima. Ne ulaze}i u razloge razmimoilaènja primjetna je njegova dvojaka posljedica: prvo, tretiranje nacionalnog pitanja kao parcijalnog – zasebno za Srbiju, zasebno za R. Srpsku i zasebno za RSK, i drugo, {to je u korelaciji sa prvim, preno{enje srpskog nacionalnog pitanja sa dràvotvornog na demokratsko. Obje posljedice se dramati~no i pogubno reflektuju na op{tenarodni interes i daju do znanja da se kod nekih subjektiviteta promijenio cilj borbe. Oni su nekriti~ki napustili program stvaranja zajedni~ke srpske dràve smatraju}i da se u ovom vremenu ne moè ostvariti. Nasuprot tom konceptu, zagovaraju rje{enje problema kroz formu postizanja demokratskih prava Srba u Hrvatskoj i BiH. Razumljivo da se zaokret u nacionalnom cilju direktno odràva na efikasnost funkcionisanja dràvne vlasti u RS i RSK ~ine}i je manje slobodnom da udovolji svim zahtjevima kojim mora odgovoriti. Preno{enje nacionalnog pitanja sa dràvotvornog na demokratsko rezultira planskom destrukcijom izgradnje efikasnog dràvnog aparata. Naime, srpsko pitanje kao tzv. demokratsko pitanje ne traì vlastiti dràvni subjektivitet, on mu je suprostavljen. Tzv. demokratsko rje{enje problema vidi Srbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. S toga se njeni pobornici obru{avaju na obje srpske dràve nastoje}i ih u~initi neefikasnim i nesposobnim da odgovore zahtjevima vremena. Jedan od nus produkata te politike je i isforsirana podjeljenost, tj. trijalizam vlasti u RSK. Ve} dugo vremena evidentna neslaganja krajinskog rukovodstva pospje{uju se provo|enjem planskih aktivnosti nekih subjekata koji se nalaze van Krajine. Zavade krajinskog rukovodstva se tu javljaju u funkciji slabljenja kohezione snage dru{tva, i u funkciji su udaljavanja od realizacije stvaranja jedinstvene dràve. U evidentnoj borbi oko vlasti propagandnim me{etarenjem vje{to je prikriven dominantan uzrok sukoba, te je stvoren privid da je tu rije~ o nezaje`ljivoj liderskoj borbi za vlast. Me|utim, ja jo{ jednom podvla~im da je sukob koncepcija fundamentalan egzistiraju}i sukob u srpskim zemljama koji planski dovodi do destrukcije dràvnog aparata i koji je pravi vinovnik pada Z. Slavonije. Jaka dràva je prepreka ostvarenju koncepta suìvota Srba i Hrvata. S toga, oslabiti i osakatiti kraji{ku dràvu postao je cilj nekih biv{ih srpskih nacionalista. Uni{tenje treba izvr{iti iznutra, stvaranjem privida nezaja`ljive liderske borbe za vlast, koja uni{tava sve oko sebe. Borba koja je cilj sama po sebi i sama za sebe.

45 Zapadna Slavonija.

218 Gospodo poslanici, ova Skup{tina mora jo{ jednom da se jasno i javno izjasni koji koncept rje{enja problema prihvata: tzv. demokratski ili dràvotvorni, te da se na osnovu tog odre|enja jo{ jednom odredi i prema Srbiji (Jugoslaviji) i R. Srpskoj, ali i prema pitanju rata i mira i koncepciji nastupa u pregovorima sa Hrvatskom i me|unarodnom zajednicom. [to se mene ti~e ja sam se odavno izjasnio i jedino {to prihvatam je dràvotvorno rje{enje, koje je ujedno i najvi{i stepen ostvarenja demokratskog prava srpskog naroda. Sve drugo mora i}i bez mene. O odnosu prema Srbiji (Jugoslaviji) i Republici Srpskoj Gospodo poslanici, mnogo je ve} rije~i izgovoreno i mnoge su ~a{e ù~i ispijene u tretiranju ovog krucijalnog pitanja. Pri tom, mnogo se puta i ovdje od drveta nije vidjela {uma. Naime, egzistiranje srpskog nacionalnog pitanja kao parcijalnog zasebnog za Srbiju, RS i RSK – pospje{ilo je unutarsrpske razdiobe, te je kao takvo ostalo poligon za razvrstavanje svih nas na pobornike ili protivnike slu`benog Beograda ili Pala. Ova razdioba postala je toliko izraèna i prisutna da se pretvorila u mjerilo vrijednosti na osnovu kojih se vuku mnogi bitni potezi. Od posljedice pretvorila se u uzrok. Naime, simuliranim i ishitrenim razvrstavanjem na tzv. pobornike mira i rata (Beograd i Pale) ispu{ten je iz vidokruga bit problema, a to je: stvaranje jedinstvene srpske dràve. Ve} je re~eno: srpsko pitanje nije ideolo{ko i ne smije se tretirati parcijalno; ono je egzistencijalno dràvotvorno. Isklju~ivo srpska dràva moè biti garant egzistencijalnog o~uvanja srpskog naroda; njegovih korijena i tradicije, prava i sloboda. Otuda, za mene nije bilo nikad dileme: izme|u Beograda i Pala odlu~io sam se i za Beograd i za Pale. Nikad nisam pravio tu bitnu razliku, a ne}u je praviti ni ubudu}e. Krajina ne moè opstati bez Beograda, ali ni bez Pala. Po|imo npr. od geostrate{kog odre|enja. I svakom laiku je jasno da u vojni~kom pogledu Isto~na Slavonija i Baranja vojni~ki ne mogu opstati bez Jugoslavije, kao {to zapadni djelovi Krajine ne mogu opstati bez R. Srpske s kojom ~ine jedinstvenu strate{ku cjelinu. Inzistirati na osudi Pala u sklopu unutarsrpskog sukoba istovremeno je osuda Krajine na vojni~ki poraz i nestajanje. Mi{ljenja sam da je Z. Slavonija mogla biti sa~uvana da je prije agresije do{lo do ujedinjenja RS i RSK, kao prete~e svesrpskog ujedinjenja. Dakle, teritorijalni integritet, tj. o~uvanje svih srpskih teritorija ne dopu{ta diobu Beograda, Pala i Knina. Ako se pak po|e dalje, u ovoj isforsiranoj analizi u ekonomskom i politi~kom pogledu Beograd ima mnogo ja~u specifi~nu teìnu u odnosu na Pale. Mi u Krajini to priznamo, te s toga i prihvatamo da se ve}ina na{ih politi~kih aktivnosti sa me|unarodnim faktorima vodi uz posredovanje Beograda. Evidentno, onaj tko je protiv Beograda taj je i protiv Krajine. Ako se zna da je to tako vrijedno je zapitati se iz kojih se razloga predsjednik Republike RSK stalno anatemi{e kao isklju~ivi pobornik Pala. Prave osnove i valjanog argumenta za to nema. Moja odluka i moja briga je Krajina, a ona se ne moè sa~uvati pukom demagogijom o tzv. mirnom rje{enju problema, koja vidi Krajinu kao autonomiju u Hrvatskoj, i to isklju~ivo na prostorima tzv. Kninskog i Glinskog kotara. Krajina se moè sa~uvati samo istrajnim inzistiranjem na objedinjavanju srpskih dràva. Sve drugo dovesti }e do masovnog egzodusa Srba zapadno od Drine na njenu isto~nu obalu. Zlonamjerni, ali i ne samo oni, }e tada sa pravom konstatovati: napokon svi Srbi u jednoj dràvi. Ujedinjenje srpskih zemalja jedini je na~in o~uvanja Krajine. Napadi na borce za ujedinjenje dobar su pokazatelj da ima i onih kojima nije vi{e stalo do Krajine. Oni su spremni da kao

219 zaraznu bolest pospje{uju i vr{e klicu defetizma i nevjericu u mogu}nost njenog o~uvanja. Spremni su da glorifikuju snagu neprijatelja, a bitno umanje vlastitu mo}. Spremni su da izazovu i pospje{e unutarsrpske sva|e nastoje}i da optu`bama na pojedine lidere izazovu anarhiju i haos u dràvi. Zapadna Slavonija je me|u ostalim pala i zbog te i tako stvorene anarhi~ne situacije u dru{tvu. Ne suprostavimo li se ovako uvezenom haosu, ako i onom drugom, ni{ta manjem, koji se regeneri{e unutar same Krajine uskoro nas ~eka istovjetna situacija onoj koja se ve} odigrala na tlu Z. Slavonije. Ujedinjenje RSK i RS mora postati pitanje sata, a ne vi{e dana ili mjeseci. Sve drugo vodi Krajinu u propast. O pobornicima rata i mira, ratnim hu{ka~ima i mirotvorcima Podjela Srba na one koji su za mir i one koji su za rat je sramotna, isforsirana i u su{tini nepostoje}a. Njen je cilj anatemisanje pojedinaca kao neprijatelja naroda kojima je isklju~ivo stalo do vlasti i ratnog profita. Funkcija te podjele se moè ome|iti kao maskirno sredstvo prikrivanja stvarnog napu{tanja programa stvaranja jedinstvene dràve. Pozivaju i prozivaju nas mnogi da se izjasnimo za MIR. A ko ne voli mir? Taj ko ga ne voli mogao bi biti sve drugo samo ne i razuman ~ovjek. Pa mi (dakle i ja) stalno nagla{avamo da smo za mir. Istina, za pravedan mir. Pa zar upravo mi i na{i najdraì, na{a djeca, koji ìvimo u Krajini ne prolazimo sve strahote i traume rata. Zato i vi{e od ikoga drugoga znamo vrijednosti mira i ~eznemo za njim. Ali mi znamo i vrijednost SLOBODE. A ko ne voli slobodu? Imati mir bez slobode zar je to rje{enje za nas? Kakvo je to rje{enje najbolje se vidi ovih dana po kolonama izbjeglica koji napu{taju Z. Slavoniju. Stalno ponavljanje da bezuslovno moramo prihvatiti mir ta~no je upravo u onoj mjeri u kojoj on pravedno rije{ava srpsko pitanje na prostorima biv{e Jugoslavije. Na{a bra}a i na{i prijatelji i svi koji vole slobodu i demokratiju moraju da nas razumiju da mi ne èlimo trenutno ublaàvanje bola i prekid rata samo zato da se ne ratuje. Jer ìvot u miru, kakv nam se nudi, je ili asimilacija i ìvot gra|ana drugog reda koji }e biti li{en ~ak i ìvota kad se bilo kojem Hrvatu to prohtije ili napu{tanje rodne grude i stvaranje dràve svih Srba na prostorima Uè Srbije. Da li je to rje{enje za nas? Jedinstvena srpska dràva, to je rje{enje na{eg problema. Ako ne moè odmah u komadu moè i parcijalno, ako ne moè trenutno ono moè postupno, ali do tada osigurati da se ne izgubi ni dio nacionalnog teritorija. Pobornike tog programa, koji ne zahtijeva rat ve} samo srpsko jedinstvo, nazvati i svakodnevno prozivati ratnim hu{ka~ima ne samo da je otu`no ve} je i neistinito. S punim pravom se moè re}i da je istina na drugoj strani. Protivnici srpskog jedinstva i ujedinjenja najve}i su generatori rata. Upravo oni spre~avaju}i jedinstvo pospje{uju agresivne- ratne aspiracije Hrvata i Muslimana. îni im se da su ve}i nego {to jesu i to iskazuju na vojnom polju. Kada bi nasuprot njih stajala jedinstvena volja i snaga svih srpskih podru~ja te{ko da bi pokazali stepen agresivnosti koji danas pokazuju. Uostalom, pobornici podjele Srba na mirotvorce i one druge neka kaù gdje smo i kad smo mi to u~inili akt agresije prema Hrvatskoj. I oni sa najboljim pam}enjem ne}e biti u mogu}nsoti da iznesu bilo kakav primjer. To je i najbolji dokaz ma{karade koja stoji iza te podjele, ali i dobro upozorenje koliko su daleko spremni i}i u razgradnji na{e dràve oni koji tu ma{karadu kreiraju. Upravo sada je vrijeme u kojem moramo odgovoriti historijskom trenutku u kojem ìvimo, jer iako proces historije te~e na{a odgovornost stalno ostaje. [ta nam je ~initi – {ta predlaèm

220 • prihvatanje srpskog pitanja kao dràvotvornog i u tom sklopu hitno i}i na ujedinjenje sa RS • ekonomske i svake druge pregovore sa Hrvatskom stornirati do daljnjeg dok se ne preispitaju sve dosada{nje posljedice pregovaranja • bitno oja~ati dràvnu vlast smjenom svih onih koji su tom prepreka (u tom smislu traìti hitnu smjenu Prvog ministra) • Vlada mora zasjedati u Kninu • sasje}i kriminal u korjenu izmjenom i poo{travanjem krivi~nog zakonodavstva • izvr{iti hitnu reorganizaciju vojske koja do sada nije mogla biti u~injena iz razloga opustrukcije. Konkretni planovi postoje, dominantno je osigurati novce • obezbjediti promjene u skup{tinskom radu. Poslanici trebaju odgovarati narodu, a ne pojedincima ili stranci • zbrinuti kvalitetnim smje{tajem izbjeglice iz Zapadne Slavonije • u razgovorima sa me|unarodnim posrednicima inzistirati na za{titi kompletnog srpskog stanovni{tva ostalog u Z. Slavoniji, te ponovnoj uspostavi srpske vlasti odlaskom hrvatskih snaga • predlaèm da se zamrzne rad svih stranaka za najmanje 6 mjeseci, ili dok ne prevazi|emo ovo stanje • predlaèm da se svi udruìmo u jedan srpski nacionalni blok. Gospodo poslanici, treba nam vjerovati u vlastite snage bez obzira na dosada{nje slabosti koje smo ispoljili. Treba nam vjerovati u vlastite snage i da bi ponovo moglo biti vra}eno povjerenje koje }e jedino donijeti hrabrosti i mudrosti za novu i bolju izgradnju dràve. U~inimo svi zajedno ono {to treba. Krajina mora ìvjeti. Jedna bitka ne zna~i izgubljeni rat. Znali su Srbi i u Prvom svjetskom ratu da sa rasutom vojskom kre}u na Krf i pobjedonosno se vrate preko Soluna i nadmo}nog neprijatelja juna{tvom potuku. Danas nam je sudbina sli~na, s tim {to ne moramo dok je jo{ vrijeme seliti vojsku na Krf, ali se zato moramo ve} danas prestrojiti, srediti i oja~ati na{u vojsku, odbaciti iz nas sebi~nost, egoizam, sujetu i tada sam ubje|en da }emo do}i do na{eg krajnjeg cilja.

Kopija, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 3., kut. 291.

24 1995., svibanj 20. Borovo Selo Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom

Na osnovu ~lana 123. Ustava Republike Srpske Krajine i rezultata referenduma sprovedenog juna mjeseca 1993. godine o ujedinjenju Republike Srpske Krajine sa Republikom Srpskom i drugim srpskim dr`avama, a u skladu sa projektom o ostvarivanju

221 Srpske federacije kojega je Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici odrànoj 10. novembra 1994. godine, a Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici 15- 16. aprila 1995. godine, Skup{tina Republike Srpske Krajine na 3. sjednici I redovnog zasjedanja, odrànoj u Borovu Selu 20. 05. 1995. godine, donosi O D L U K U O pristupanju realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. 1. Pristupa se realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. 2. Imenuju se me|urepubli~ka komisija od tri ~lana iz obje Republike sa zadatkom da pripremi konkretan Plan Ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. 3. Plan ujedinjenja koji bi bio predloèn zajedni~koj Skup{tini Republike Srpske Krajine i Republike Srpske na usvajanje treba da sadrì aktivnosti, akta, vremenski period i sve predradnje da bi se ujedinjenje moglo realizovati. 4. U sastav me|urepubli~ke komisije ispred Republike Srpske Krajine imenuju se: 1. Dr. Milan Babi} 2. Ranko Vuji} 3. Uro{ Funduk 5. Daje se saglasnost da Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine i Predsjednik Skup{tine Republike Srpske sazovu zajedni~ku sjednicu Skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske do kraja mjeseca maja 1995. godine. 6. Proces ujedinjenja se ne}e voditi suprotno interesima drugih Srpskih dràva, SRJ prije svega, odnosno proces }e se usagla{avati sa svim Srpskim dràvama. 7. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku RSK”. SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE Broj: 01-02-02-41/1-95. Predsjednik Skup{tine Borovo Selo, 20. 05. 1995. M.P.46 Rajko Leài}, dipl. in`.Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 3., kut. 2.

25 1995., svibanj 29. Knin Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je dana suglasnost na odluku o dr`avnom ujedinjenju s Republikom Srpskom

46 Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina Republike, Knin.

222 SKRA]ENI ZAPISNIK sa 4. sjednice I redovnog zasjedanja Skup{tine RSK, odràne u Kninu 29. maja 1995. godine Prozivkom poslanika konstatovan je kvorum, prisutno je 48 poslanika. Predsjednik Skup{tine je predloìo priloèni dnevni red. RANKO VUJI] – {ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke, dostavio je inicijativu za izmjenu dnevnog reda – da kao 1. ta~ka ide “Izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade Borislavu Mikeli}u”, kao i dopunu dnevnog reda – “Rasprava o poku{aju secesije u Isto~nom dijelu Republike Srpske Krajine”. Nakon raznih predloga, prihva}en je slijede}i dnevni red: AD. 1. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O PRIMJENI ZAKONA O RTV RSK ZA VRIJEME TRAJANJA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI: Obrazlaù}i neosnovanost potvr|ivanja ove uredbe {ef poslani~kog kluba SDS Krajine DRAGO KOVAÊVI] naveo je da je 17. maja 1995. god. do{lo do “pu~a” u TV, nelegalno postavljaju}i za direktora RT RSK MILINKA SANDI]A. I ostali diskutanti saglasni su da je neosnovana smjena u TV jer se oduzima ovla{}enje Skup{tini i pored konstatacije (LAZAR MACURA) da u TV ne{to nije dobro, te da su potrebne promjene. Ve}inom glasova predloèna Uredba nije potvr|ena. AD 2. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O DONO[ENJU ZAKONA O BUD@ETU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA 1995. GODINU Daju}i obrazloènje osnovanosti ove Uredbe od predlaga~a i predsjednika Odbora LEMI] MILORADA, Uredba je jednoglasno prihva}ena. AD. 3. IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA PRVOM MINISTRU VLADE RSK Predsjednik Skup{tine navodi da u skladu sa Ustavom RSK, postoji inicijativa sa 20 potpisa poslanika Skup{tine potrebnih za smjenu prvog ministra Vlade Borislava Mikeli}a. [ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke RANKO VUJI] samo potvr|uje predlog i od strane SRS, te smatra prakti~nijim da se u diskusiju uklju~i onaj ko ima {to da kaè protiv ovog predloga. Pojedina~nim glasanjem izglasano je nepovjerenje Prvom ministru Vlade RSK BORISLAVU MIKELI]U. AD. 4. RASPRAVA O POKU[AJU SECESIJE U ISTO^NOM DIJELU RSK Naro~ito insistiraju}i od strane poslanika iz isto~nog dijela Republike Srpske Krajine, da se ova ta~ka obavezno uvrsti u dnevni red zbog veoma opasne pojave “poku{aj secesije Isto~nog dijela Krajine” (GONDI,47 VUJI], VI[I],48 ATLAGI]).49

47 Ratko. 48 Milorad. 49 Marko.

223 Formiran je koordinacioni odbor koji je nosilac secesije. U Odboru su prethodni predsjednik RSK GORAN HAD@I], sada{nji podpredsjednik Skup{tine BORO BOGUNOVI], ministri SIMO [IJAN i BRANKO PETROVI], te poslanici SLAVKO DOKMANOVI] i JOVO REBRAÂ.50 Poslanici Srpske radikalne stranke su o{tro osudili cijepanje Krajine i traè da se sve preduzme da se secesija spre~i. Predsjednik RSK MILAN MARTI] komentari{e ovu pojavu da ona nije slu~ajna i da je po~ela prije par mjeseci. Nema se uticaja na vojsku i policiju {to ukazuje na povezivanje i uticaj iz Srbije. Uprkos svemu smatra da imamo snage da to dovedemo u red jer postoje odre|ene snage u Srbiji da nam pomognu. Pored te{ko}a apeluje se na jedinstvo, hitno ujedinjenje, unutra{nji kompromis oko novog mandatara Vlade. Konstatacijom da SRJ i Srbija ne èle u rat, ali su spremne pruìti pomo} u opremi i hrani, isporuci dezertera i dr. Za nas je to teret vi{e ali i izazov.

Na predlog predsjednika Skup{tine RAJKA LE@AI]A imenovana je Komisija u sastavu: BUHA MILORAD, GONDI RATKO, BOSNI] MILE, KOVAÊVI] DRAGO I STANIMIROVI] VOJO, koja je predloìla slijede}e zaklju~ke: 1. Osu|uje se nelegalno i protivustavno djelovanje koordinacionog odbora, 2. Odluke ovog koordinacionog odbora usmjerene su na ru{enje RSK, 3. Skup{tina RSK zaduùje ovla{}ene organe da se preduzmu mjere za funkcionisanje sistema, 4. Skup{tina RSK osu|uje djelovanje nosioca ovih secesionisti~kih radnji: GORANA HAD@I]A, BORE BOGUNOVI]A, JOVE REBRAÊ, SLAVKA DOKMANOVI]A, SIME [IJANA i BRANKA PETROVI]A, 5. Skup{tina RSK smatra poslanike s tog podru~ja predstavnicima tog naroda. AD. 5. SAGLASNOST NA ODLUKU O DR@AVNOM UJEDINJENJU RSK I RS Ministar MILAN BABI] naveo je hronologiju rada dràvne komisije, varijante naziva budu}e dràve te je na|en zajedni~ki stav da se zove UJEDINJENA REPUBLIKA SRPSKA. U~estvuju}i u diskusiji i drugi poslanici data je jednoglasna saglasnost na Odluku. AD.6. SAGLASNOST NA NACRT USTAVNOG ZAKONA O PRIVREMENOM USTAVNOM UJEDINJENJU Uz obrazloènje saglasnost je jednoglasno prihva}ena. AD. 7. ZAKON O ZAVR[NOM RAÛNU BUD@ETA RSK ZA 1994. GOD. Uz obrazloènje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en. AD. 8. ZAKON O BUD@ETU ZA 1995. GOD. Uz obrazloènje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en. AD. 9. ZAKON O PLATAMA

50 U pismu Koordinacionog odbora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, koji je potpisao Goran Hadì} nagla{ava se povezanost sa Srbijom, Jugoslavijom i odluka o prisajedinjenju toga dijela Hrvatske Vojvodini 1991. g., te upozorava da odluka o ujedinjenju “Š...š neprijateljima srpskoga naroda daje alibi za produènje i poo{trenje sankcija protiv SRJ, hrvatskoj i muslimanskoj strani daje povod na nove i è{}e agresivne akcije i ozbiljno slabi obrambeni potencijal nove dràve u odnosu na potencijal RSK i RS jer }e izostati logisti~ka podr{ka.” Vidi: HR- HMDCDR, 2, kut. 362.

224 Obrazloènje je dao SLOBODAN PERI]. Prihva}eni su amandmani na ~l. 9. i ~l. 19 Zakona. Zakon je jednoglasno prihva}en. AD. 10. IZVJE[TAJ NARODNE BANKE RSK ZA 1994. GOD. Obrazloènje je dao guverner PAJO MARJANOVI]. Izvje{taj je jednoglasno prihva}en. AD. 11. PREDLOG DEVIZNE POLITIKE I PLATNOG BILANCA ZA 1995. GOD. Predlog je jednoglasno prihva}en. AD. 12. ZAKON O OBEZBJE\ENJU SREDSTAVA ZA BEZBEDNO ODVIJANJE SAOBRA]AJA ZA VREME RATNOG STANJA I NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI Obrazloènje je dao ministar MILAN PA\EN. Stav Odbora je da se Zakon usvoji. Glasanjem je Zakon ve}inom usvojen. AD. 13. ZAKON O UNUTRA[NJOJ PLOVIDBI Zakon je jednoglasno usvojen. AD. 14. ZAKON O POMILOVANJU Obrazloènje dao ministar URO[ FUNDUK. Zakon je glasanjem jednoglasno usvojen. AD. 15. ODLUKA O PROGLA[ENJU SEDMODNEVNE NACIONALNE @ALOSTI Uz pomen `rtvama iz Zapadne Slavonije progla{ava se sedmodnevna nacionalna àlost od 09. do 15. juna 1995. godine. AD. 16. IZVJE[TAJ ODBORA ZA ADMINISTRATIVNA I MANDATNO IMUNITETNA PITANJA I POSLANI^KA PITANJA Obrazloènje dao predsjednik Odbora BRANKO BABI]. Konstatovan je prestanak mandata poslaniku MILANU BULAJI]U iz Dalja zbog pismene ostavke. ZAPISNIÂR: ZAPISNIK SASTAVILA: Neda Dondur Mirjana Rodi}, dipl. prav.

Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 3., kut. 407.

225 26 1995., svibanj 29. Knin Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o dr`avnom ujedinjenju s Republikm Srpskom

115. Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine na 4. sjednici I redovnog zasjedanja odrànoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi O D L U K U I Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Odluku o dràvnom ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske. II Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA S K U P [ T I N A Broj: 01-02-02-29/1-95 Predsjednik Skup{tine Knin, 29. maja 1995. god. Rajko Leài}, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.

27 1995., svibanj 29. Knin Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti na Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske

Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine na 4. sjednici I redovnog zasjedanja odr`anoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi O D L U K U I Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske.

226 II Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”. REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA S K U P [ T I N A Broj: 01-02-02-30/1-95 Predsjednik Skup{tine Knin, 29. maj 1995. god. Rajko Le`ai}, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.

28 1995., lipanj 2. Knin Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke povodom imenovanja nove Vlade Republike Srpske Krajine

NOVOSTI 2. VI. 1995. (II) SDS Krajine o novoj Vladi RSK UÊ[]E SVIH STRANAKA U REPUBLICI Srpskoj Krajini stekli su se svi uslovi, da sve politi~ke snage, koje imaju odre|eno poverenje naroda, predstavljenog u Skup{tini, uzmu u~e{}e u Vladi nacionalnog jedinstva, i vo|enju javnih poslova. Ovakav stav Srpske demokratske stranke Krajine, najja~e parlamentarne partije u RSK (~iji predsednik je dr Milan Babi}) ju~e je saop{tio njen organizacioni sekretar, Du{an Vje{tica. – Tako bi se ostvarilo jedinstvo, i prebrodile sve te{ko}e u kojima se RSK na{la posle tragedije u Zapadnoj Slavoniji, i blokade pregovara~kog procesa, – kaè Vje{tica. SDS Krajine }e, kako najavljuje njen organizacioni sekretar, podràti Vladu narodnog jedinstva, koja bi, kako isti~e, “bila kompetentna da nastavi pregovara~ki proces pod okriljem me|unarodne zajednice”. – Takva Vlada bi svoju funkciju obavljala kao privremena Vlada, do ujedinjenja sa Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom, – dodao je Vje{tica. Milorad Bo{njak

Preslika, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.

227 29 1995., lipanj 29. Knin Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine o prednacrtu paketa zakona za pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE K A B I N E T Broj: 020/3 – 661/2 – 95. Knin, 29. 06. 1995. g. MINISTARSTVO PRAVOSU\A I UPRAVE – Komisija za pripremu akata ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske za gosp. Du{ana Vje{ticu Predmet: Prednacrt Zakona Ujedinjene Republike Srpske.- Obavje{tavamo Vas da smo razmotrili paket od {esnaest zakona koje je izradila zajedni~ka Komisija za pripremu akata Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, a koje ste nam dostavili na uvid, i shodno tome izno{enju svojih sugestija ili amandmana. Moèmo konstatovati, na osnovu komparacije postoje}ih zakona i zakonskih rje{enja, organizacije i mehanizma funkcionisanja dràvne uprave, kao i drugih klju~nih dràvnih institucija u Republici Srpskoj Krajini, sa na~elima i rje{enjima predvi|enim u prednacrtima zakona, da su organizacija, na~in funkcionisanja kao i koncentracija vlasti gotovo identi~ni sa postoje}im zakonskim re{enjima u Republici Srpskoj Krajini, s tim naravno {to }e se novi zakoni odnositi na ~itavu teritoriju Ujedinjene Republike Srpske. Dakle, predvi|a se centralizovani oblik vlasti sa minimalnim stepenom lokalne samouprave. Smatramo da su ponu|eni zakoni, opravdani, sadràjno i normativno kvalitetni i da na njih kao takve uglavnom nemamo primjedbi. Predsjednik Republike gospodin Milan Marti} upoznat je sa nacrtima zakona i na njih nije imao zna~ajnih primjedbi. Me|utim, naglasio je da je u razgovorima koje je vodio sa najvi{im predstavnicima dràvne vlasti Republike Srpske na~elno dogovoreno da budu}i administrativni centar Ujedinjene Republike Srpske bude u Banja Luci. Na osnovu toga traì od ~lanova na{e Komisije za pripremu akata i drugih tijela, da ubudu}e inzistiraju na tom postignutom dogovoru i da se takvo rje{enje ugradi u kona~ne zakonske akte, naravno gdje je to opravdano i mogu}e, kao {to je to slu~aj u ~lanu 2. Nacrta Zakona o Narodnoj banci URS gdje stoji: “Sjedi{te Narodne banke je u Kninu”.

228 Smatra da nema potrebe posebno nagla{avati koliki je interes gra|ana Republike Srpske Krajine da administrativni centar budu}e Ujedinjene Republike Srpske bude u Banja Luci. Hvala na saradnji. M.P. SEKRETAR KABINETA Milenko Sankovi}, Šv.r.š

Preslika, strojopis, }irilica Hrvatski informativni centar, A-159/075.

30 1995., srpanj 30. Knin Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane Republike Srpske Krajine o progla{enju ratnog stanja

Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK PROGLA[ENO RATNO STANJE U CIJELOJ RSK Knin, 30. jula – Vrhovni savjet odbrane RSK je na svojoj sjednici odrànoj u petak nave~er donio odluku da se, s obzirom na novonastalu situaciju nakon okupacije Grahova i mogu}nosti hrvatske agresije na RSK, a na osnovu ~lana 102. Ustava proglasi ratno stanje na ~itavoj teritoriji RSK. Š...š Vlada je saslu{ala i prihvatila informaciju ministra odbrane Milana [uputa o mjerama preduzetim na planu odbrane granica, kao i aktivnostima vezanim za Civilnu za{titu. Predsjednik RSK Milan Marti}, koji je ju~e zajedno sa komandantom SVK general- potpukovnikom Milom Mrk{i}em boravio na podru~ju granatiranog sela Strmica, dvadesetak kilometara sjeverno od Knina prema Grahovu, izjavio je Radio televiziji RSK, da su kraji{ke linije odbrane na ovom dijelu stabilizovane. – “Ne vjerujemo da se Hrvatska moè odlu~iti za jedan tako sulud potez kao {to bi bio napad na Knin”, rekao je on, dodaju}i da ipak ni ta mogu}nost nije isklju~ena. Po njegovim rije~ima predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, sa kojim je ju~e bio u telefonskom kontaktu, dao je uvjeravanja da Srbija vi{e ne moè biti ravnodu{na. Govore}i o savezu sa Republikom Srpskom, predsjednik Marti} je rekao da }e RSK i RS nastupiti udruèno, i da su i predsjednici dràva i vojne komande u stalnom kontaktu. “Imamo snage da povratimo ono {to je hrvatska vojska osvojila”, naglasio je Marti}, poru~uju}i gradjanima da budu disciplinovani i po{tuju uputstva koja daju nadle`ni organi.

Kopija, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.

229

PRILOG 2

BIHA]KA KRIZA – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINE I OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE NA ZA[TI]ENU UN ZONU BIHA] Na~elnik GS HV-a general Janko Bobetko i general HV-a Kre{imir ]osi} kod zapovjednika kopnene vojske SAD- a generala Sullivana; Pentagon (Washington), prva polovina studenoga 1994.

232 Kre{imir ]osi} KAKO SMO PROMIJENILI TIJEK RATA Operacija “ZIMA ’94” (memoarsko gradivo o Prvoj biha}koj krizi – sje}anje sudionika)

ovijesna doga|anja vezana uz tzv. Prvu biha}ku krizu i njenu povezanost s operacijom “Zima ’94” Hrvatske vojske gotovo su potpuno nepoznata {iroj hrvatskoj javnosti. PMe|utim, bez ikakva pretjerivanja moè se re}i da je Hrvatska vojska upravo tom operacijom neizravno sprije~ila pad Biha}a i tragediju civilnog pu~anstva srebreni~kih razmjera jo{ u zimi 1994., te vjerojatni zavr{etak rata u susjednoj BiH, u kojem su kao njegovi pobjednici mogli postati ratni zlo~inci Karadì} i Mladi}. Sje}anja, ~injenice i izvorni dokumenti svjedo~e o tome kako je Hrvatska vojska jo{ krajem 1994. brane}i Hrvatsku, u suradnji s 5. korpusom Armije BiH branila i obranila Bosnu i Hercegovinu. Srbi su znali da bi osvajanjem Biha}a u gotovo bezizglednu vojnu i politi~ku situaciju doveli Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. înili su tada gotovo sve {to su mogli da bi to i ostvarili. Mnogi u me|unarodnoj zajednici mislili su u to vrijeme da je pad Biha}a samo pitanje dana. No, operacijom “Zima ’94” preokrenut je tijek rata, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini. Hrvatska vojska nije se, me|utim, dala impresionirati i zbuniti Karadì}evim, Mladi}evim i Marti}evim podvalama i prijetnjama o snazi srpske vojske, kojima su vrlo dugo i predugo obmanjivali me|unarodnu zajednicu, te posebice Kontaktnu skupinu, predvo|enu Lordom Owenom. Operacijom Hrvatske vojske “Zima ’94” otvoren je put preko Crnog Luga, prema Grahovu i Kninu, a Biha} je bio spa{en. Doga|aji koji su nakon toga slijedili u ljeto 1995. godine, bili su gotovo identi~ni doga|ajima s kraja 1994., jer je i Druga biha}ka kriza u ljeto 1995. bila isto tako povezana s operacijama Hrvatske vojske “Ljeto ’95” i “Olujom”.

STRATE[KI ZNAÂJ BIHA]A U STUDENOM 1994. ZA ISHOD RATA U RH I BiH Krajem studenog 1994. godine ratna kriza na prostorima Bosne i Hercegovine kulminirala je. Organizirana i koordinirana opsada Biha}a od strane srpskih snaga iz Bosne i Hercegovine i privremeno okupiranih dijelova Hrvatske, uz logisti~ku potporu Jugoslavenske armije imala je za cilj kona~no zauzimanje Biha}a, te nakon toga i preuzimanje kontrole nad gotovo cijelim podru~jem Bosne i Hercegovine. Srpski napadi na Biha} – UN-ovu za{ti}enu zonu – dostiù svoj vrhunac 29. studenoga 1994. godine. O~ekivao se skori pad grada koji je ve} mjesecima bio u potpunom okruènju, uz mnogo poginulih, ranjenih, iznemoglih i iscrpljenih branitelja i gra|ana. Me|unarodna zajednica uglavnom se ograni~avala na pripreme za prihvat izbjeglica i osiguranje humanitarne pomo}i preìvjelima. Preko Kontaktne skupine vijesti o skorom padu Biha}a pro{irile su se od Londona, Pariza sve do Washingtona. U nastaloj situaciji koriste}i UNPROFOR i sporazum o primirju u Hrvatskoj, vo|a pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milan Marti} mobilizirao je i pokrenuo pobunjene hrvatske Srbe koji su preko hrvatske dràvne granice prelazili u susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje su zajedno sa Srbima iz BiH te Milo{evi}evim, [e{eljevim i Arkanovim dobrovoljcima iz Srbije, sudjelovali u napadima na Biha}. Bilo nam je jasno da }e se nakon pada Biha}a sve te snage pregrupirati i

233 usmjeriti na okupirana hrvatska podru~ja, posebno na karlova~ku crtu razdvajanja. Ako bi se to dogodilo, mnoge vitalne prometnice prema hrvatskom jugu bile bi na dometu minobaca~ke vatre pobunjenih Srba. Hrvatska bi time bila dovedena u najteù poziciju od po~etka Domovinskog rata. Hrvatska vojska nije mogla mirno promatrati srpsku agresiju na Biha} i bila je prisiljena reagirati kako bi sprije~ila pad Biha}a, a nakon toga vojno i politi~ko povezivanje privremeno okupiranih teritorija RH i BiH u jedinstvenu dràvnu cjelinu pobunjenih Srba. Jednako tako, pobunjeni Srbi su znali da podru~je biha}ko-cazinske krajine, koje se mjesecima nalazilo u njihovom potpunom okruènju, a koje je uz velike `rtve uspje{no branio 5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija HVO-a, predstavlja glavnu prepreku za potpuno vojno, politi~ko i ekonomsko povezivanje RSK i RS. Zbog toga je kona~no uni{tenje 5. korpusa ABiH bio glavni vojni i politi~ki cilj pobunjenih Srba s obje strane granice. U studenom 1994. u nastaloj situaciji Biha} postaje klju~na to~ka koja je odre|ivala ishod rata, kako u RH, tako i u BiH. Uni{tenje 5. korpusa Armije BiH i pad Biha}a izravno bi utjecali na gotovo cijelu crtu razdvajanja izme|u Hrvatske vojske i pobunjenih Srba, te posebno na vitalne logisti~ke pravce koji su vodili preko Karlovca i Maslenice prema jugu Hrvatske. Hrvatska vojska time bi se na{la u vrlo te{koj situaciji. Zapravo, padom Biha}a Republika Hrvatska na{la bi se u potpuno izgubljenoj vojni~koj poziciji, a pregovori na razini Kontaktne skupine jednostavno vi{e ne bi imali nikakvog smisla. Dakako, bez uspje{nog okon~anja Prve biha}ke krize i sprje~avanja pada Biha}a krajem 1994. godine, ne bi bilo ni “Bljeska” ni “Oluje” 1995. godine. Operacija “Zima ’94” zbog svega toga bila je, bez ikakvog pretjerivanja, prekretnica ratnih zbivanja na ovim prostorima, a operacije “Ljeto ’95” i “Oluja” njezin logi~ni zavr{etak. Jednostavno re~eno, Hrvatska vojska je tada bila prisiljena na sna`nu aktivnu obranu koja je zapo~ela operacijom “Zima ’94” u najteìm zimskim vremenskim uvjetima. U isto vrijeme hrvatska dràvna politika vrlo intenzivno je traìla diplomatske putove za rje{enje krize na prostorima RH i BiH kroz mnogobrojne me|unarodne kontakte, inicijative, razgovore i pregovore. Nakon potpisivanja “Washingtonskih sporazuma” (18. oùjka 1994.) u razrje{avanje te najsloènije i najozbiljnije svjetske krize sve sna`nije uklju~uju se i Sjedinjene Ameri~ke Dràve. Bio je to veliki politi~ki izazov za ameri~ku administraciju, koja je nastojala jo{ jednom pokazati i dokazati svoju stoèrnu ulogu na globalnoj svjetskoj politi~koj sceni. To se dogodilo, me|utim tek godinu dana kasnije u Daytonu. No, put do Daytona tada je bio jako, jako dalek. Mnogi ozbiljni vojni analiti~ari u me|unarodnoj zajednici u to vrijeme tvrdili su, iz vrlo pragmati~nih razloga, kako objektivna i realna politi~ka rje{enja moraju jednostavno uzimati u obzir realnost na terenu koja, kako su nagla{avali, predstavlja stvarni odnos vojnih snaga izme|u sukobljenih strana. Ne smije se zaboraviti da su u to vrijeme pobunjeni Srbi jo{ uvijek kontrolirali oko 25% teritorija Republike Hrvatske i gotovo 70% teritorija Bosne i Hercegovine. U takvim okolnostima gotovo nijedan realan i objektivan politi~ar u me|unarodnoj zajednici nije vjerovao u politi~ka rje{enja koja }e biti prihvatljiva za sve sukobljene strane. Znali smo da Karadì}, Mladi} i Marti} nikada ne}e pristati na politi~ke ustupke koji bi zadovoljili Hrvate i Bo{njake, sve dok na to ne budu prisiljeni vojnom silom i snagom. Sve je dakle bilo jasno! Samo novi odnosi vojnih snaga na terenu mogli su voditi prema novim prihvatljivim politi~kim rje{enjima. U tom kontekstu srpske stavove najjasnije je iskazivao Lord Owen, predsjedatelj Kontaktne skupine koji je ~esto isticao: Nemojte se nadati da }ete za zelenim stolom dobiti ono {to niste kadri osvojiti na vojnom planu. No,

234 zaboravio je Lord Owen da su Srbi najprije uz pomo} JNA ve} 1990. godine razoruàli sve druge republike i narode u biv{oj zajedni~koj dràvi, da bi tek nakon toga zajedno s JNA krenuli u rat protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kako bi demonstrirali svoju vojnu snagu i “vite{tvo”. Naàlost, jednako kao Lord Owen sve to je zaboravila i me|unarodna zajednica, posebice Kontaktna skupina, koja je bila vrlo sklona prihvatiti pravo ja~ega da name}e politi~ka rje{enja. I sve je bilo jasno! U ratnim uvjetima po~etkom devedesetih, tako je htjela me|unarodna zajednica, politi~ka pozicija zara}enih strana bila je proporcionalna isklju~ivo i jedino njihovoj vojnoj snazi i uvjerljivosti na terenu. Sukladno tome, naslijediv{i od JNA sva okupirana podru~ja u RH i BiH, Marti} i Karadì} imali su stoga vrlo dugo, i predugo, iznimno va`nu ulogu u svim pregovorima s me|unarodnom zajednicom, posebice u pregovorima vo|enim u @enevi. To je trajalo sve dok njihova brutalnost, bahatost i netolerantnost nije svedena na pravu politi~ku mjeru i poziciju operacijama Hrvatske vojske i Armije BiH tijekom 1994. i 1995. godine. Znaju}i za ta pravila igre Karadì}, Mladi} i Marti} ~inili su sve kako bi kroz novu mobilizaciju pobunjenih Srba osigurali svjeè snage za zavr{ni napad na Biha}. Svakog dana, svakim satom rasla je napetost i opasnost od eskalacije i {irenja sukoba, ne samo oko Biha}a, nego gotovo na svim crtama boji{nice. Teìnu situacije potvr|uje i izvje{}e ameri~ke veleposlanice pri UN-u gospo|e Madeleine Albright Vije}u sigurnosti, 29. studenoga 1994., u vrijeme kulminacije Prve biha}ke krize: Bosanski Srbi su ti koji su zapo~eli taj rat, oni su i ti koji jedini odbijaju Plan Kontaktne skupine o prekidu sukoba. Potporu Karadì}evoj i Mladi}evoj agresiji na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a daju i Srbi iz tzv. Krajine koji nesmetano napadaju suvereni teritorij Bosne i Hercegovine ignoriraju}i me|unarodno priznatu granicu izme|u RH i BiH. Takvo pona{anje koje je usmjereno ka povezivanju i objedinjavanju podru~ja koje drè Srbi iz tzv. Krajine sa podru~jima koje kontroliraju bosanski Srbi moè potpaliti i {iri Balkanski rat. U istom izvje{}u gospo|a Albright posebno je naglasila: înjenica je kako se napadi na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a provode s aerodroma Udbina u Hrvatskoj, koji kontroliraju pobunjeni hrvatski Srbi. Sve to predstavlja veliku sigurnosnu prijetnju postrojbama UNPROFOR-a na terenu, a uzrokovalo je i ogromne civilne `rtve u Biha}kom dèpu. Vlada SAD zbog svega toga misli da takva vrsta agresije zahtijeva primjerene vojne reakcije i od strane NATO-a.

UKLJUÊNJE SAD-a U RAZRJE[AVANJE KRIZE I ZNAÂJ WASHINGTONSKIH RAZGOVORA U STUDENOM 1994. GODINE Kako bi se sprije~ila daljnja eskalacija sukoba oko Biha}a koja je prijetila velikim brojem izbjeglica, ogromnim civilnim `rtvama, te humanitarnom krizom nepredvidivih razmjera, u rje{avanje tog svjetskog kriznog àri{ta uklju~ila se i ameri~ka administracija. S obzirom na to da UN-ov obavje{tajni sustav jednostavno nije funkcionirao i da je vrlo ~esto umjesto pouzdanih informacija slao dezinformacije koje su uglavnom zbunjivale predstavnike me|unarodne zajednice, te onemogu}avale traènje i pronalaènje prihvatljivih politi~kih rje{enja, ameri~ka administracija prioritetno je nastojala uspostaviti svoj obavje{tajni sustav kako bi imala {to bolji i potpuniji uvid u stvarno stanje snaga na terenu. Bez osiguranja pouzdanih i pravovremenih informacija u realnom vremenu, uskla|ivanje politi~kih rje{enja sa stvarnim odnosom snaga na terenu bilo je gotovo nemogu}e.

235 Po~etkom studenog 1994. ponovno sam bio u Washingtonu, tada s na~elnikom Glavnog stoèra HV-a generalom Jankom Bobetkom. U State Departmentu razgovarali smo s ambasadorom Holbrookeom, a nakon toga u Pentagonu s na~elnikom zdruènog stoèra ameri~ke vojske generalom Shalikashvilijem, kao i njegovim suradnicima generalom Sullivanom, te generalom Wesleyem Clarkom. Dobro se jo{ uvijek sje}am Holbrookove reakcije, kad se po~eo nervozno vrpoljiti na svojoj stolici nakon odlu~ne izjave generala Bobetka: Kre}emo u napad na svim frontovima! îni mi se da je to zaista bilo jedno od najkriti~nijih razdoblja Domovinskog rata. General Bobetko je nagla{avao: Hrvatska ne}e mirno gledati sve ovo {to se de{ava oko Biha}a. Bit }emo prisiljeni reagirati. To jednostavno moramo u~initi kako bi u slu~aju pada Biha}a sprije~ili prodor vojske bosanskih Srba na privremeno okupirana hrvatska podru~ja, te da bi sprije~ili srpski masakr civilnog stanovni{tva u Biha}u. Holbrooke je uzvratio: Ne smijete krenuti, u takvoj se vojnoj operaciji {irokih razmjera ne bi mogle izbje}i goleme `rtve i novi veliki val izbjeglica. Dobro se jo{ sje}am reakcije generala Bobetka koji je vidno iznena|en Holbrookeovim odgovorom rekao: To je va{ stav, mi sada idemo u Pentagon i tamo }u razgovarati s generalom Shalikashvilijem. On sigurno dobro razumije ozbiljnost i sloènost nastale situacije s vojnog aspekta. Nakon pola sata general John Shalikashvili – na~elnik zdruènog stoèra ameri~ke vojske do~ekao nas je s istim rije~ima: HV ne smije krenuti u vojnu operaciju {irokih razmjera. Pritom nije prihvatio Bobetkovo obja{njenje da je to jedini na~in da se sprije~i genocid u Biha}u. Ispostavilo se da je Holbrooke odmah nazvao Shalikashvilija i “pripremio” ga za razgovor s hrvatskim izaslanstvom. Bio je to prvi u nizu razgovora koji su slijedili glede iznalaènja prihvatljivih rje{enja Biha}ke krize. Stav hrvatske dràvne politike bio je jasan i odlu~an: ako Srbi s privremeno okupiranih teritorija Republike Hrvatske nastave s napadima na Biha}, nesmetano prelaze}i me|unarodno priznatu granicu izme|u Republike Hrvatske i BiH, Hrvatska vojska }e pokrenuti napad na svim crtama razdvajanja kako bi za{titila svoje me|unarodno priznate granice. To je ipak zabrinulo ameri~ku administraciju, ali i {iru me|unarodnu zajednicu. Novu neèljenu eskalaciju sukoba jo{ ve}ih razmjera nitko nije èlio. Dva tjedna kasnije, 29. studenoga 1994., opet sam do{ao u Washington, ovaj put s ministrom obrane RH Gojkom [u{kom. Nalazili smo se u hotelu, kojih stotinjak metara udaljenom od Pentagona. U telefonskom razgovoru s predsjednikom Tu|manom, ministar [u{ak je rekao: Predsjedni~e, ovdje ima sve vi{e onih koji tvrde da se pad Biha}a ne moè sprije~iti i da je time rat u Bosni i Hercegovini prakti~ki zavr{en pobjedom Karadì}a i Mladi}a. Bili smo iznena|eni ~injenicom da se Karadì}ev utjecaj na Kontaktnu skupinu pro{irio i do Washingtona. Povjerljive obavje{tajne informacije govorile su da je pad Biha}a pitanje sata, a ne vi{e dana. Predsjednik Tu|man govorio je uzbu|enim, povi{enim, ali i vrlo odlu~nim glasom: Na{ stav je jasan, Hrvatska vojska ne}e mirno gledati kako pobunjeni Srbi iz Hrvatske i s hrvatskih podru~ja sudjeluju u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, dok im za to vrijeme UNPROFOR ~uva le|a. Me|unarodna zajednica treba sprije~iti eskalaciju sukoba, nove tragedije, nove izbjeglice, vi{e od 600.000 ih se ve} nalazi u Hrvatskoj... U 11 sati u Pentagonu je u glavnoj sali za sastanke Ministarstva obrane SAD-a zapo~eo klju~ni sastanak. Sjedio sam uz ministra [u{ka, tu je bio i na{ veleposlanik Petar [ar~evi} i hrvatski vojni izaslanik Robert Hranj, a na ameri~koj strani pored ministra obrane dr. W. Perrya (po~asnog doktora Sveu~ili{ta u Zagrebu), sjedili su general Wesley Clark – biv{i zapovjednik NATO-a i kandidat Demokratske stranke na predsjedni~kim izborima 2004., ambasador Holbrooke, te predstavnici CIA-e, DIA-e i NSC-e. Kako izbje}i novu eskalaciju

236 sukoba, novu humanitarnu krizu, pad Biha}a, kako unaprijediti ameri~ko-hrvatsku vojno- vojnu suradnju, koja je upravo tog jutra i formalno potpisana, bile su teme ovog sastanka. Ministar [u{ak izloìo je hrvatski stav, te naglasio da Hrvatska ne zahtijeva nikakvu vojnu pomo}, ali èli razumijevanje ako bude prisiljena napasti kako bi za{titila svoje me|unarodno priznate granice. Nakon {to je direktor vojno obavje{tajne agencije general Hughes iznio prikaz stanja na terenu, osobno sam na zemljovidu izloìo na~in na koji se moè pomo}i UN- ovoj za{ti}enoj zoni grada Biha}a, te sprije~iti nova humanitarna kriza nesagledivih razmjera. U vojnom smislu pozicija 5. korpusa ABiH bila je izuzetno te{ka, no naglasio sam da Hrvatska vojska ima potpuni uvid u stanje na terenu i da }e, ako bude nu`no, svojim aktivnostima prisiliti srpske snage koje napadaju Biha} iz privremeno okupiranih podru~ja Republike Hrvatske na povla~enje, te na taj na~in za{titi Biha} od daljnjih razaranja. Veleposlanik Holbrooke nije se uklju~ivao u raspravu, a u nastavku razgovora u Pentagonu ministar Perry je izrazio “puno razumijevanje Vlade SAD-a za sve probleme s kojima se Hrvatska susre}e, od stotina tisu}a izbjeglica do ~injenice da pobunjeni Srbi na vi{e od jedne ~etvrtine hrvatskog dràvnog teritorija ne priznaju hrvatsku vlast, kao i ~injenicu da je Hrvatska u tim ratnim vremenima bila suo~ena s vrlo te{kim izazovom utemeljenja i stvaranja svojih oruànih snaga”. No, naglasio je da im je “unato~ srpskim provokacijama, hrvatska suzdrànost u ovom trenutku izuzetno va`na kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba, koja bi mogla destabilizirati ~itavu regiju”.

Izlaganje generala Hugesa, direktora ameri~ke vojno–obavje{tajne agencije, o Biha}koj krizi, prilikom susreta s hrvatskim izaslanstvom, koje je predvodio ministar obrane RH Gojko [u{ak; Pentagon (Washington), 29. studenoga 1994.

237 Hrvatsko izaslanstvo u Pentagonu (Washington), 29. studenoga 1994.; na slici (s lijeva): legenda hrvatske ko{arke Kre{imir ]osi} – tada ministar savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, Chris Hill, general Wesley Clark, general Kre{imir ]osi}

U nastalim okolnostima prijateljska razmjena stavova i mi{ljenja izme|u hrvatskog dràvnog vodstva i ameri~ke administracije imala je posebno zna~enje, kako bi se ispitale sve mogu}nosti za mirno rje{avanje ove krize i na{la prihvatljiva politi~ka rje{enja. No, uvijek smo imali na umu izjavu Lorda Owena, izre~enu jo{ krajem 1993.: Ono {to se vojni~ki izgubi ne moè se vi{e dobiti za zelenim stolom. Republika Hrvatska i tada je iskazivala punu kooperativnost u odnosima s me|unarodnom zajednicom, ali i punu odlu~nost da se padom Biha}a ne dovede u gotovo izgubljenu poziciju, jer ne treba zaboraviti da je u to vrijeme 25% hrvatskog dràvnog teritorija jo{ uvijek bilo privremeno okupirano. S druge strane, s vojnog aspekta mogu}nosti za osloba|anje privremeno okupiranih hrvatskih teritorija bile su gotovo idealne jer su sve svoje vojne snage pobunjeni Srbi iz tzv. Krajine prebacili u podru~je Biha}a, te je Hrvatska vojska bez ve}ih problema mogla osloboditi svoj privremeno okupirani teritorij, koji je ostao gotovo potpuno prazan i bez ikakve obrane, a umjesto pobunjenih hrvatskih Srba ~uvao ga je i branio UNPROFOR. Ipak, u cilju postizanja mirnog rje{enja nastale krize Republika Hrvatska nastavila je diplomatske razgovore, traè}i odgovaraju}e putove do postizanja prihvatljivih rje{enja.

238 KRENULI SMO – POÊLA JE OPERACIJA “ZIMA ’94” Naàlost, nitko kompetentan, ali i objektivan u {iroj me|unarodnoj zajednici nije imao iluzija u mogu}e politi~ke dogovore i mirovna rje{enja s Karadì}em, Mladi}em, Marti}em i Milo{evi}em. Ne vjerujemo ni u kakvo politi~ko rje{enje koje ne}e biti popra}eno odgovaraju}im rje{enjima na vojnom polju. Srbi nikada ne}e pristati na ustupke koji bi zadovoljili bosansku ili hrvatsku vladu sve dok na to ne budu primorani vojnom silom – nagla{avao je jedan ugledni ameri~ki vojni analiti~ar i vojni ekspert. Me|unarodna zajednica imala je ~itav niz razli~itih divergentnih, pa ponekad i konfliktnih rje{enja, a bilo je i onih koji su tada vrlo otvoreno podupirali Karadì}a i Milo{evi}a. Bilo je to zasigurno jedno od najkriti~nijih razdoblja cijelog Domovinskog rata. Hrvatska i BiH tog su se trenutka na{le u gotovo najteòj vojnoj, ali i politi~koj krizi s obzirom na politiku Kontaktne skupine, posebice Lorda Owena. Zvona su zvonila na uzbunu. [to uraditi? Postojale su samo dvije mogu}nosti – ~ekati ili napasti? êkanje je otvaralo Srbima put prema Biha}u i ulazak u grad. Pad Biha}a definitivno bi zna~io poraz, kako onaj vojni~ki, tako i onaj politi~ki. Poraz bez borbe nije dolazio u obzir, usprkos svim protivljenjima Kontaktne skupine, koja je s jedne strane hrvatskom vodstvu zatvarala vrata za vojni~ko djelovanje, a s druge strane pre{utno otvarala vrata i put Karadì}u i Mladi}u prema Biha}u. Bilo je to neprihvatljivo za hrvatsku dràvnu politiku. S druge strane, napad je vrlo brzo mogao rasteretiti opsadu Biha}a, posebice s hrvatske strane, zbog ~injenice da je granicu privremeno okupiranih hrvatskih podru~ja u Hrvatskoj ~uvao UNPROFOR, dok su Srbi iz Hrvatske napadali Biha} u susjednoj Bosni i Hercegovini. Istovremeno, Karadì}, Mladi} i Marti} su uz potporu Milo{evi}a obmanjivali me|unarodnu zajednicu svojim mirovnim ponudama. Na pregovorima u @enevi mirotvorstvo i kooperativnost, a oko Biha}a brutalna agresija, granatiranje grada i tisu}e civilnih `rtava. Klju~nu ulogu u rje{avanju svih ovih problema imale su tada mudra i odlu~na hrvatska dràvna politika i snaga Hrvatske vojske. Hrvatsko dràvno vodstvo pokazalo je u tim trenucima svu potrebnu smjelost, hrabrost, odlu~nost i mudrost. Dakako, sve ove ~injenice ne idu u prilog onima koji i danas u Hrvatskoj tvrde da je Hrvatska izvr{ila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska dràvna politika suzdràla se od op}eg napada i eskalacije sukoba, ali je koncentriranim napadom preko Dinare i Livanjskog polja 30. studenoga 1994. stvorila pretpostavke za zaustavljanje opsade Biha}a. Karadì}evu, Mladi}evu i Marti}evu bahatost i brutalnost, kao i nespremnost na bilo kakve ozbiljne politi~ke razgovore i pregovore nije se moglo beskona~no dugo tolerirati. Neprihva}anje mirne reintegracije privremeno okupiranih hrvatskih teritorija u ustavno-pravni poredak RH i napad pobunjenih Srba na Biha} s teritorija RH, bili su dovoljni razlozi za hrvatsko dràvno vodstvo da pokrene operaciju “Zima ’94”. Tako su jedini mogu}i odgovor na postoje}e stanje Karadì}, Mladi} i Marti} ubrzo dobro osjetili. Krenuli smo u zadnji trenutak! Toga 30. studenoga 1994. bilo je nevrijeme, spustila se me}ava – prava, dobro poznata o{tra zima u tim krajevima. Otvaranje puta prema Kninu, preko Dinare, usred zime bio je cilj koji je grani~io sa ludo{}u. No, bio je to jedini na~in da se brzo pomogne Biha}u. U sna`nom prodoru hrvatske snage su preko Dinare i du` Livanjskoga polja probile liniju êlebi}i – Rujani. Dok su kninski Srbi napadali Biha}, hrvatskim se snagama preko Crnog Luga i Dinare otvarao put prema Grahovu i Kninu. Kad su pobunjeni Srbi, kroz nekoliko dana, shvatili {to se doga|a, bilo je kasno. Hrvatski vojnik ve} je stajao na vrhu Dinare, a i Knin je bio ve} na dlanu. Pobunjeni hrvatski Srbi bili su primorani zaboraviti na Biha}, a njegova opsada ubrzo je prekinuta. Biha} je bio spa{en! Bila

239 General HV-a Kre{imir ]osi} i na~elnik Odjela G5 Zdruènog stoèra vojske SAD-a general Wesley Clark; Pentagon (Washington), 29. studenoga 1994. je to prekretnica rata u BiH. Glavni zapovjednici te operacije bili su hrvatski generali Ante Gotovina i Tihomir Bla{ki}. Operacija “Zima ’94” bila je potpuno iznena|enje za Karadì}a, Mladi}a i Marti}a, te ih je dovela u stanje potpunog mentalnog ludila i ratnog bezumlja. To~no na Badnjak – 24. prosinca 1994. – na~elnik glavnog stoèra HV-a general Bobetko pozvao me u svoj kabinet: ]osi}u, imamo informacije da pobunjeni hrvatski Srbi planiraju zra~ni napad s aerodroma u Udbini na livanjsku crkvu tijekom Boì}ne polno}ke, kako bi masovnim civilnim `rtvama nedu`nih gra|ana i vjernika na sam Boì} prisilili hrvatsko dràvno vodstvo da se Hrvatska vojska povu~e s Dinare i Livanjskog polja. U~inili smo sve {to je bilo potrebno kako bi sprije~ili to bezumno i brutalno krvoproli}e koje su planirali Karadì}, Mladi} i Marti}. Vojni vrh pobunjenih hrvatskih Srba tada je bio spreman u~initi ba{ sve, ~ak i tu vrstu najteìh zlo~ina, kako bi zaustavili operaciju “Zima ’94” i prodor Hrvatske vojske Dinarom i Livanjskim poljem preko Crnog Luga prema Grahovu i Kninu. To i ne treba ~uditi kada se uzmu u obzir svi njihovi bestijalni zlo~ini od Vukovara, [kabrnje, Dubrovnika, Ravnog, pa sve do raketiranja samog uèg sredi{ta Zagreba 1995. raketama sa zabranjenim punjenjem ispaljenim iz vi{ecjevnih baca~a raketa.

ZNA^AJ OPERACIJE “ZIMA ’94” [to bi bilo da hrvatske vojne snage nisu krenule? Potpuna iscrpljenost 5. korpusa Armije BiH, koji je imao velik broj poginulih i ranjenih, vi{emjese~na blokada grada, stalna topni~ka granatiranja i zra~ni napadi uvjetovali bi pad Biha}a i humanitarnu tragediju UN-ove za{ti}ene zone ravnu onoj srebreni~koj. Da je 5. korpus Armije BiH tada bio uni{ten, bio bi

240 to s vojni~kog, ali i politi~kog aspekta kraj rata, s obzirom na stavove me|unarodne zajednice, posebice njezinog glavnog pregovara~a Lorda Owena. Hrvatska vojska na{la bi se objektivno u vrlo te{koj situaciji, njezini vitalni logisti~ki pravci, posebice preko Karlovca i Maslenice bili bi potpuno ugroèni. Nagla{avam, s vojni~kog aspekta Biha} je krajem 1994. bio klju~ ratne krize na prostorima biv{e dràve. Nakon pada Biha}a Hrvatska bi izuzetno te{ko uspostavila ozbiljnu vojni~ku, ali i politi~ku ravnoteù, i bila bi jednostavno prisiljena prihvatiti gotovo sve uvjete Marti}a, Karadì}a i Mladi}a. Sve ovo treba posebno naglasiti zbog dana{njih i budu}ih generacija. U Domovinskom ratu politi~ka pozicija hrvatskog naroda u cjelini bila je isklju~ivo i jedino ovisna i proporcionalna vojnoj snazi Hrvatske vojske. Na to nas je s vremena na vrijeme ranih devedesetih ~esto podsje}ao ni manje ni vi{e nego Lord Owen svojim cini~nim izjavama: Ono {to je vojni~ki izgubljeno i politi~ki je izgubljeno! Takva je bila hrvatska stvarnost tijekom Domovinskog rata. Da hrvatske snage nisu tada pokrenule operaciju “Zima ’94” ne bi bilo ni “Bljeska” ni “Oluje”. Bez ikakvog pretjerivanja, bila je to operacija koja je promijenila tijek rata. Obmanjivanju me|unarodne zajednice o njihovoj vojnoj snazi i mo}i do{ao je kraj. “Oluja” sigurno ne bi bila ono {to je bila da glavnina poslova nije prethodno obavljena u operaciji “Zima ’94”, kao i u operacijama koje su nakon nje slijedile. Stvoreni su gotovo svi potrebni preduvjeti za uspjeh vojnih operacija u prolje}e i ljeto 1995. – od “Bljeska”, “Ljeta ’95” i “Oluje”. Da je ubrzo nakon po~etka operacije “Zima ’94” srpske redove zahvatio kaos i nered pokazuju dokumenti Vojske Republike Srpske. To najbolje ilustriraju i sadràji razgovora Karadì}a s predsjednicima op}ina (Grahovo, Glamo~, Drvar, Biha}, Prijedor, [ipovo, Klju~, Kupres...) u kojem je spomenuto da postoje: “dezinformacije i glasine te napadi na vlast... nedostatak goriva, municije, obu}e, ode}e”, te glasine “da je general Milovanovi} dobio milione maraka da ne osvoji Biha}, da ne funkcionira vojna i dràvna bezbednost, da neko namerno i organizovano ulazi u narod i vojsku i prenosi dezinformacije sa stra{nim posledicama, da se podriva vlast i SDS, da se organizuju preki sudovi, da postoje neprijatelji u vlastitim redovima”, a optuùju se “usta{ke snage i 5. korpus ABiH za koordinirane aktivnosti”, zbog ~ega je istaknuta “nu`nost suzbijanja glasina i dezinformacija jer to razorno uti~e na moral boraca”. Jednako tako, isti~e se veliki broj ranjenih i bolesnih, te 20% poginulih, kao i da se zadaci izvr{avaju s 50% snaga, da nema goriva ni za sanitet, a kamoli za tenkove itd. (Vidi Komanda 2. kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 3-36 / 16. 02. 1995.) Na sastanku u Komandi Drugog kraji{kog korpusa kojemu su bili nazo~ni “predsednik Republike Srpske Karadì}, predsednik Kraji{nik, general Ninkovi}, itd., te predsednik Republike Srpske Krajine Marti}, general êleketi}, itd.”, istaknuti su problemi na Dinari, Livanjskom polju, Plje{ivici, “opasnost od spajanja usta{a s 5. K ABiH i ugroàvanje prijestolnice Knina, te nedostatak ubojnih sredstava, pogonskog goriva i ljudstva”. Karadì} je posebno istaknuo: Li~no smatram da je Srpska vojska Krajine u nokdaunu, dok istovremeno Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada usta{a u cilju spajanja sa 5. korpusom ima}e mnogo problema i ne}e se odbraniti. (Vidi Republika Srpska / Vojska Republike Srpske / Komanda Drugog kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 66-62 / 05. 05. 1995. Glavnom [tabu Vojske Republike Srpske) No, sve to nije smetalo Karadì}a i Marti}a da u ljeto 1995. u @enevi opet bahato glumataju kako je srpska vojska pred pobjedom. Tragedija koja je u Biha}u prvi puta sprije~ena operacijom “Zima ’94”, dogodila se, naàlost, nekoliko mjeseci kasnije u Srebrenici. Sli~na tragedija u Biha}u drugi put je sprije~ena 4. kolovoza 1995. kad je po~ela vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

241 1 1994., listopad 27. Glavni {tab Vojske Republike Srpske tra`i od Vrhovne komande OS Republike Srpske Krajine pomo} u zapadnoj Bosni, drvarskoj krajini te protiv 5. korpusa Armije BiH

Glavni {tab vojske Republike Srpske Str. pov. br. 02/2-140 27. 10. 1994. h i t n o Vrhovnoj komandi OS Republike Srpske Krajine Glavnom {tabu Srpske Vojske Krajine – na znanje Pomo} u saniranju Stanja u “drvarskoj krajini” t r a ` i .- Severozapadno rati{te Republike Srpske (z/o 2. kk) je ozbiljno ugroèno sa prostora Cazinske krajine. Na s/z i na Kupre{koj visoravni na j/i. Namere zajedni~kog neprijatelja da koordiniranim dejstvima sa j/i i s/z raseku zonu odgovornosti 2. kk i time fizi~ki odvoje Republiku Srpsku Krajinu od Republike Srpske. Molimo da shvatite da su ovo najkriti~niji momenti u ovome ratu za Srbe zapadno od Drine. Potrebni su mali napori Srpske vojske Krajine i Vojske Republike Srpske da ovu opasnost otklone. U tom cilju neophodno je u~initi slede}e: 1.- Da Vojska Republike Srpske zaustavi dalje prodore neprijatelja na pravcu: s/z – j/i i obratno. Sa j/i (Kupre{ka visoravan) to smo ve} i uspeli i pre{li smo u ofanzivna dejstva op{tim pravcem: Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno, a spremni smo za odbranu Kupre{ke visoravni od napada hrvatskih snaga sa prostora: Livno, [ujica, Tomislavgrad, Prozor i Gornji Vakuf. Medjutim, te{ko odolevamo napadima sa prostora Cazinske krajine ka Petrovcu zbog opstruktivnog pona{anja i straha mesnog stanovni{tva i ve}eg dela boraca Vojske RS (me{tana). U~inili smo sve da dovedemo ljudstvo sa drugih prostora Republike Srpske u ~emu smo uspeli u meri koju nam je dozvolila situacija na drugim rati{tima RS. Momentalno pripremamo kombinovanu jedinicu ranga brigade sa svih prostora RS i nameravamo je uvesti za izvr{enje protivudara ka Cazinskoj krajini, za ovo su nam potrebna 3-4 dana. Molimo vas da snagama va{eg li~kog, korduna{kog i banijskog korpusa izvr{ite pritisak sa polukru`ne osnovice na prostor Cazinske krajine, tj. na snage 5. Korpusa tzv. ABiH. Isto tako je potrebno da im prese~ete sve snabdeva~ke ({vercerske) kanale preko kojih se 5. Korpus popunjava ljudstvom i tms (dogovor od decembra 1993. god.). Zahvaljujem na pomo}i koju ste nam do sad ukazali upu}ivanjem jedinica na ugroène prostore i li~nom prisustvu predsednika Marti}a51 i komandanata G[ SVK52 na ugroènim podru~jima dana 27. 10. 1994. godine.

51 Milana. 52 Milan ^eleketi}.

242 O~ekujemo da }emo zajedni~kim snagama otkloniti i ovu opasnost po srpski narod zapadno od Drine. zamenik komandanta general – potpukovnik Manojlo Milovanovi} M.P.53

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 02/2-140.

2 1994., listopad 30. – prosinac 23. Knin Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha}

RATNI DNEVNIK – G[ SVK – OD 30. 10 DO ______

Mjesto, Zone-rajon Potpis lica datum i odgovornosti koje je ~as unelo podatke Knin 1. Neprijatelj: je u toku 30/31. i 31. 10. uspeo izbiti Pukovnik 30. i 31. snagama 501. brigade na liniju desna obala r. Una – R.54 10. Kulen Vakuf – zapadne padine grebena Steana pl. – s. Vujaklija 1994. Ora{ac – pl. Jadovik gde je zadr`an snagama 103. pbr/15. K i 2. KK. U toku dana neprijatelj je povremeno vr{io provokacije uglavnom dejstvom iz pe{adijskog naoru`anja. Nije bilo naznaka da bi negde pre{ao u ofanzivna dejstva na snage SVK.

2. Na{e snage: – u toku dana posednuto IKM G[ SVK i u radu je od 20.00 ~asova. – Organizovana je veza sa predpostavljenim i pot~injenim komandama. G[ SVK – Komandant G[ SVK u toku dana boravio je IKM 15. K i 103. G[, u komandi 15. K i 103. pbr gde se upoznao sa pbr.

53 Prijemni pe~at: Brzojav bb., primljeno 27. 10. 1994., potpis ne~itak. 54 Rade.

243 situacijom i dao potrebna uputstva za daljnji rad. – Jedinice 103. pbr posele su levu obalu r. Una i vr{e utvr|ivanje, osmatranje i pokret neprijatelja. 11. K – do 16.00 ~asova pristigle su jedinice iz: 11 K (368 vojnika i 130 je na putu). Isti se razme{taju u rejonu @eljava. – iz 18. K pristiglo je 62 vojnika. – iz 7. K u toku dana N[ NOHO upoznali su me sa 15,18 situacijom na prostoru 15. K i 2. KK i zadacima u vezi formiranja TG-2 koju formira zajedno sa 39. K, ja~ine oko 250-300 vojnika i stare{ina. Do sada na preostale zone odgovornosti 2. KK pristiglo je 62 21. i 39. K vojnika iz 7. K zajedno sa “ALFA” centrom sa 71 vojnikom, a iz 21. K pristiglo je 37 vojnika. – organizovano je sadejstvo sa susedima.

3. Nare|enjem G[ SVK op. Br. 5 nare|eno je Komandi 21. K da obrazuje TG-1 sastava: 3 ~ete me{ovita baterija (vod MB-82 mm) i poz. vod. TG-1 ima zadatak da se iz rejona Knin uputi u B. Petrovac gde se pretpo~injava 2. KK. TG-2 iz 21. K ja~ine oko 350-400 vojnika i stare{ina dovodi se iz reona Vojni} u {iri reon Medeno polje (zapadno za 6-8 km od B. Petrovca). Po stizanju na cilj pretpo~injava se 2. KK. Š...š

7. Odluka k-danta G[ i 15. K da se snagama 103. pbr. uporno brani obala r. Une, a snagama sastava: mb, izv. jedinicama iz 7. i 21. K u sadejstvu sa snagama 2. KK pre}i u napadna dejstva pravcem Bori}evac – s. Ostravica – Ostravica grad (Kula) s ciljem stavljanja pod kontrolu Ostravica grad, bazene za vodu i k. 408 ~ime bi se Kulen Vakuf doveo u poluokru`enje i stvorili povoljni uslovi za uni{tenje okru`enog neprijatelja u Kulen Vakufu. Š...š 01. 11. 1) U toku dana neprijatelj izgubio Spasovo i otpo~eo Rajon 1994. izvla~enje ka Biha}u. Osiguravaju}i se ja~im bo~nim Kulen Knin snagama. Vakufa

2) U ranim jutarnjim ~asovima u rejonu Medeno B. Petrovac- polje pristigle jedinice iz 39. K (136 v/o) i u toku Vrto~e dana uvedeno u borbu na liniji dodira sa borcima u rejonu Vrto~u. TG-1 iz 21. K. ja~ine 366 stare{ina i vojnika krenulo je iz Bosne u 11.00 i u ve~ernjim ~asovima prikupilo se u rejonu Medeno polje. Iz Knina u 10.00 ~asova krenula BG ja~ine 125

244 vojnika i stigla u B. Petrovac gde se razmestila. Pukovnik U {irem rejonu Petrinja koordinaciju jedinica RSK sa Rade 2. KK vr{i pukovnik Bari}.55 Vujaklija U toku dana u Liku je pristiglo 110 dobrovoljaca iz 18. K i sme{teno u objekt Dubinka. Ukupno pristiglo u Liku 790 stare{ina i vojnika. U zoni odgovornosti 103. pbr. jedan borac je nagazio na ppmi, ranjen je. 02. 11. 1) U toku dana po gubitku Spasova (Kulen Vakuf) Dolina Une 1994. neprijatelj se povukao i organizirao odbranu na liniji Knin Kosa s/z od s Radaci. Š...š U zoni 2) Snage 103. pbr. po osloba|anju Spasova nastavila je odgovornosti napad i izbila na liniju Radaci – Vidica – To~ak gdje 15. K su zaustavljene èstokim otporom Turaka na zadnje spomenutoj liniji. Od 16.00 ~asova u borbama jedan teè povre|en i jedan lak{e ranjen iz 21. K. Petrovac- Snage TG-2 iz rejona Petrovac vr{ile su pripremu za Ripa~ uvo|enje u borbu. Snage TG-1 uvedene su u borbu i nalaze se u dodiru sa snagama 501. pbr. (muslimanske). Š...š 03. 11. Turske snage u dolini Une izgubile su poloàje 103. pbr. 1994. odbrane na liniji s. Rudaci – ]ulumak (kt. 408) i 2. KK povla~e se kroz s. Ora{ac. Vidna je neorganizovanost. U toku dana na{e snage su u dolini Une napredovale i izbile na liniju k. 297 – Pa|evi – 776 Š...š Na prostoru kupre{kog rati{ta jedinice VRS doìvele teàk poraz. Kupres je pao. 04. 11. 1) Na prostoru Kupresa vode se èstoke borbe izme|u Kupres 1994. MA i HV, u rejonu Livno i Duvno potpuna HV mobilizacija HV. Snage 5. K: – u dolini r. Une snage 501. br. izvla~e se na pravcu Dolina r. Ora{ec – Ripa~ – Biha} i sada se vode borbe izme|u Une snaga 5. K i 2. KK. – Jednice izvode utvr|ivanje na petrova~kom i kupre{kom pravcu, tj. zapre~avanje i utvr|ivanje dostignutih linija. Š...š

55 Petar.

245 06. 11. O neprijatelju TG -1 i 2. pukovnik 1994. Snage 5. K na pravcu Bosanska Krupa – Biha} – 103. pbr. Rade Knin Vrto~e – Ripa~ i Kulen Vakuf (Tomislavgrad) – Ripa~ Vujaklija izvode odbranu i do 18.00 ~asova branile su desnu obalu reke Une na odseku Ciglana (7890) – Gomilica (7086) – Mali Radi}i (6686) – Jadovi~ke uvale (5484) – Ku}i{ta (5086) – Doljani (4878) – desna obala r. Une (do Ripa~a) i dalje severna padina Lukovskih brda (5874). Snage su razvu~ene na {irokom frontu, jedinice su me|usobno nepovezane. Upornije brane otvoreni mostobran u {irem rejonu Krupa.

2. Na{e snage Na pravcu Vrto~a – Ripa~ uspe{no izvr{avaju postavljene zadatke. TG– 1 i 2 u sadejstvu sa snagama 15. pbr./2. KK. 103. pbr slobodnim snagama zauzela Lukovska brda i uspe{no kontroli{e dolinu r. Une na odsecima Ripa~ – Golubi} (6072)

3. Odluka Slobodnim snagama produìti napad na spomenutim pravcima: Kulina – Duborska – Vrto~e i u toku dana izbiti na liniju: Zbjegova~ki vrh (5286) – Crni vrh (5082) – Hrgar – Ripa~, ovladati {irim rejonom [K a u s. Hrgar sa snagama 1 lbr. i okruìti Ripa~ sa vrto~ke strane. 07. 11. Š...š Puk. 1994. 2. Na{e snage Rade – na Kupre{kom pravcu na{e snage uporno brane {iri 2. KK. Vujaklija rajon B. Krupa, a delom snaga a/d potiskuju snage 5. K. pravcem Krupa – Mali Radi} (6686) – Biha} i sada su izbile na liniju Mali Radi}. – 1lbr./2. KK sa linije Gradina (6080) – Grad (5880) napadala je pravcem Hrgar – Ripa~ sa b/zad. zauzeti {iri rajon ovk Hrgar, a zatim produìti napad ka Ripa~. – TG-1 i 2. produàvaju napad pravcem Ku}i{ta – Dubovsko – Gorjevac – Vrto~e, tj. u zahvatu puta Avnoja. – 103. pbr. ostaje u b/r sa stanjem od 6. 11. 94. 15. K godine.

3) Na Kupre{kom pravcu i {irem rejonu nema zna~ajnih promjena u odnosima sa stanjem 05. 11.

246 08. 11. 1. O NEPRIJATELJU: Pukovnik 1994. Nekih zna~ajnijih promena u borbenom rasporedu 5. 5. K Rade Knin K nema. Uporno se brane pravci koji od Kulen Vujaklija Vakufa i Vrto~e preko Ripa~a vode ka Biha}u. Na pravcu Krupa – Biha} napadi Turaka su zaustavljeni dok u stvorenom mostobranu kod Krupe na r. Uni podignut je vise}i most koji se koristi za popunu snaga u mostobranu sa ljudstvom i drugim MTS. Borbeni moral kod snaga 5. K popu{ta. U toku dana predao se jedan vod Muslimana sa kompletnom opremom i oru`jem snagama 2. KK.

2. O SNAGAMA SVK i 2. KK 2. KK U zoni odgovornosti snaga 2. KK na prostoru Grme~a i dolini r. Une vlada se sa situacijom i postepeno se uzima inicijativa u jedinicama brigade 2. KK. Povra}a se poverenje u zna~aj borbe RS. Kod brigada stvaraju se slobodne snage i formirani MUP RS privremeni sastavi (TG-1, 2 i 9. i ostale jedinice) TG-1 i 2. povoljno uti~u na dalji tok izvo|enja b/d. Te`i{te b/d je na pravcu Vrto~a – Ripa~ – Biha}. Posebno se vr{i promena i pregrupiranje snaga 2. KK na pravcu Krupa – Krivodo – Grmu{a ka Biha}u. U zoni odgovornosti 15., 21., 39. K nije bilo 15. 21. i 39. zna~ajnih b/d sa obe strane, a u zoni odgovornosti 7. K K prime}ena povreda Vap. U svim komandama i jedinicama budno se prati stanje i radi na organizaciji vatrenog sistema i podizanja b/g. 9. 11. 1. O NEPRIJATELJU: Pukovnik 1994. Snage 5. K na pravcima koji od Vrto~a preko Ripa~a i R. Knin od Spasova ka Biha}u i severnih padina pl. Plje{ivice Vujaklija izvode ka Biha}u izgubile su liniju odbrane (08. 11.) i bile su prisiljene na povla~enje prema Biha}u. Š...š

2. NA[E SNAGE: 2. KK 2. KK uspio je razbiti odbranu snaga 5. K na pravcu Vrto~a – Ripa~ i brzim dejstvima izbile na liniju: Tihotina (6078) – s. Hrgar (5876) – Ripa~ki klanac gde su nai{le na jak otpor i sada se nalaze u slede}em rasporedu: TG-9 iz sada{njeg rejona napadaju ka Mrkin Breg ( ) gde su se spojile sa jedinicama 15. lpbr. Jedinice MUP-a RS anga`ovane su na pravcu Tarkovac ( ) – Gorjevac ( ). 15. lpbr izbila je na Ripa~ki klanac kt 485 – Mrkin breg i time stavila pod kontrolu Ripa~ki klanac i komunikaciju Gorjevac ( ) – Ripa~. Š...š

247 Knin PODACI O SNAGAMA NEPRIJATELJA Pukovnik 15. 11. Stanje kod jedinica 5. K usled oteànog snabdevanja, R. 1994. nedovoljne koli~ine hrane i boravka u okruènju bitno Vujaklija uti~e na b/g, moral boraca znatno opada. Hrvatske OS predvi|aju pruìti vojnu pomo} 5. K slanjem oko 2 bataljuna u Biha} (problem ulaska u Biha}) ili da napadnu prednji kraj odbrane jedinica 21. K (19., 11. i 13. pbr.) Na svim pravcima koji sa teritorija RH izvode u zonu odgovornosti 21., 15. i 39. K poja~ana su izvi|anja i pokreti manjih lokalnih jedinica (vod-~eta) i posedanje VP od strane lpa PVO i artiljerije za podr{ku. Š...š Knin PODACI O NA[IM SNAGAMA K-de korpusa Puk. 13. 11. U zoni odgovornosti 21. K u rejonu GAP Slunj i i samost. Rade 1994. farme Sadikovac organizovano se vr{i formiranje RJ, jedinica Vujaklija njihovo naoruàvanje i opremanje. Od 4000 v/o u vojne uniforme obu~eno oko 50%, a naoruàno oko 75 %. Š...š Knin PODACI O NEPRIJATELJU I NA[IM SNAGAMA Pukovnik 17. 11. U toku dana na operacijskoj osnovici AP ZB snage 5. R. 1994. K izvode odbranbena dejstva na prostoru Grme~ i AP Vujaklija ZB.56 Na Grme~u i Grabe{koj visoravni i u dolini r. Una odbranu izvodi na uzastopnim poloàjima prema Biha}u. Na pravcu V. Kladu{a – Cazin i Li~ko Petrovo Selo – Gota – Ra{tela izvodi odsutnu odbranu. 2) Jednice RS uspe{no napreduju na pomenutim pravcima g/s preko Grabe{ke visoravni, a p/s pravcem doline r Una i do 18.00 16. 11. uspele su ovladati linijom Golubi} – s. Pritoka – M. Radi}i – Krlica vrh – Savi}a glava (kt 474). OS Hrvatske i dalje vr{e pokrete i posedaju zonu pod kontrolom UNPROFOR-a {to je suprotno Zagreba~kom sporazumu. K-de korpusa 7. K 3) Jedinice i komande korpusa i G[ SVK izvr{avaju planirane zadatke. Komanda 7. K vr{i mobilizaciju v/o starih od 20-30 godina koji nisu raspore|eni u ratne jedinice i miliciju ve} se nalaze u drugim strukturama dru{tva.

56 Autonomna pokrajina Zapadna Bosna.

248 Knin 1. O NEPRIJATELJU Pukovnik 18. i 19. Hrvatska preko Njema~ke i SAD èli koristiti Rade 11. novonastalu situaciju u CK57 i HB58 da ugroàva Vujaklija 1994. prostore RSK i preti agresijom ukoliko SVK bude nastavila b/d na prostoru Biha}a i CK. U tom cilju pove}ava prisustvo svojih snaga u zonama pod UNPROFORO-m. 5.K sve vi{e radi na posedanju i utvr|ivanju poloàja 5. K na pravcima Krupa – Biha}, Ripa~ – Biha}, dolina Une – Biha} i zahvatu pravaca koji sa s/i Plje{ivice vode ka Biha}u. U jedinicama 5. K prisutno je samovoljno napu{tanje jedinica i prebeg na prostor RSK i RS.

2. O NA[IM SNAGAMA 2. KK 2. KK g/s izvodi ofenzivna dejstva na pravcu Ripa~ – Biha} i dolinom r. Una, a delom snaga ~isti Grabe{ku visoravan. P/s (7. mtbr sa jedinicama oja~anja i podr{ke) objedinjava b/d na kupre{kom pravcu. Š...š

Knin OS RH i 5. K 20. 11. 1) U Savetu bezbednosti UN 19/20 11. 94. doneta 1994. dopuna odluke da se vr{e vazdu{ni napadi na odre|ene objekte (aerodrom Udbina i druge).

2) Saznali smo da snage civilne policije (UN CIV POL) vr{e pripremu za napu{tanje rejona u zonama odgovornosti korpusa SVK po kojima se predvi|a i planira izvo|enje vazdu{nih udara.

3) OS RH i dalje izvode demonstrativne pokrete du` granice RSK i posedaju odre|ene zone koje su pod kontrolom snaga UNPROFOR-a {to je suprotno Zagreba~kom sporazumu.

4) Snage 5. K u CK poku{avaju upornom odbranom objekata pogodnim za odbranu na pravcima prema Biha}u i Cazinu da spre~e brze prodore jedinica AP ZB (Fikreta Abdi}a). Izvode odbranu privremeno ure|enih polo`aja. Š...š

57 Cazinskoj krajini. 58 Herceg Bosni.

249 Knin 5) U vremenu od 12-14.00 21. 11. dejstvovala Aerodrom 21. 11. borbena avijacija (oko 30 BA) po aerodromu Udbina 1994. UDBINA i to po: radarima, PA oru|ima, spremi{tu goriva, lanseru KUB i PSS na 4-5 mesta. Usled dejstva naneta je velika materijalna {teta: iz jedinice (105.vbe) 4 poginula i 7 ranjenih. Ranjenici sme{teni u bolnicu Sveti Sava Knin. Š...š Knin 1. U toku dana vodile su se èstoke borbe na ju`nim Pukovnik 22. 11. padinama Debelja~a na liniji: tt 516 – tt 361 Ruìca Rade 1994. Brdo (dol) – tt 588. Vujaklija Pravac V. Kladu{a – M. Kladu{a snage 5. korpusa uporno brane kao i pravac koji od B. Obljaja izvodi ka Buìn. 2. U zoni odgovornosti 39. K usled sna`nih borbenih 39. K dejstava severno od Buìna 14 izba~eno iz borbe (1 poginuo, 3 nestala, 3 teè ranjena i 7 lak{e ranjeno). Š...š Knin 1) Snage NATO vr{e vazdu{ni udar po sistemu PVO Pukovnik 23. 11. u rejonu B. Krupa, Otoka i [amarica (Zrinjska gora). Rade 1994. 1. i 2. K Vujaklija 2) Od strane Komande 1. i 2. korpusa nare|eno da se jedinice UNPROFORA razoruàju i postave u logor u blizini pogodnih ciljeva za dejstvo avijacije NATO (VP, artiljerije, VP PA sistema, rejona razme{taja oklopnih jedinica, KM i drugih objekata). Š...š 25. 11. 1) U toku dana avijacija NATO povre|uje vazdu{ni Pukovnik 1994. prostor RSK 20 puta. U zoni odgovornosti korpusa Rade nije bilo zna~ajnijih promena u borbenim dejstvima, Vujaklija sem manjih pokreta grupa m/v i izvi|anja, {to je svakodnevna pojava. Oko 20.00 – 20.45 ~asova u zoni odgovornosti 15. K prisutne su grupa borbenih aviona u preletu ka Cazinskoj Krajini, a zatim ispoljeni su vazdu{ni udari po {irem rejonu Ripa~a, B. Petrovca, Krupe i Otoka. Nema podataka o gubicima. Snage 5. K g/s grupisali su na pravcima koji od V. Kladu{e i Ra{tela izvode ka Cazin – Biha}, a p/s brane prilaze Biha}u od Ripa~a, Debelja~e i B. Krupe. 2. KK 2. Snage 2. KK uspele su razbiti odbranu delova 5. K i izbiti ka predgra|u Biha}a i sada su na liniji: Vinica – s. Ruìca – Debelja~a (tt 572) @egar – Vedro polje, a delom uba~enih snaga u grad Biha} vode uli~ne borbe za pojedine ulice. Grupa Operativna grupa “PAUK” sastava tri TG i jedinica za “PAUK”

250 podr{ku izvode ofanzivna dejstva na pravcima: Ra{tela i K-de – Cazin, Velika Kladu{a – Cazin i Oblaj – Buìn – korpusa Vrnogra~. Na pomenutim pravcima Turci pruàju ìlav otpor i slabo se napreduje. Š...š Knin 3) Na prostoru jugoisto~ne padine Dinara pl – 9. lbr/2. KK Pukovnik 01., 02. Livanjsko polje tj. na pravcu s. D. Rujani – s. Provo 5. Rade i 03. 12. br. HVO zauzela je prostor oko 4-5 km kojeg Vujaklija 1994. kontroli{e 9. lbr/2. KK. 4. i. 5. 1) Neprijateljske snage (4. gbr Split i 126. br HV) 12. napadaju na pravcima odbrane 5. i 9. lpbr/2. KK 1994. (Livanjsko-Glamo~kom i Grahovskom pravcu). Najja~e dejstvo ispoljeno dejstvom artiljerije i 5. i 9. lpbr. povremenim poku{ajima napada pe{adijskih snaga. 2. KK Usled dobro organizovane odbrane i visokog borbenog morala boraca i stare{ina 5. i 9. lpbr/ 2. KK neprijatelj nije imao uspeha. Snage 2. KK 2) U rejonu Biha}a snage 5. K (Muslimani) i pored i 15. K SVK ure|enih poloàja i uporne odbrane prilaze gradu Biha}u te{ko kontroli{u. Snage 2. KK uspele su zauzeti Vedro polje sa svim postrojenjima “Krajina putevi”, spre~avaju dovod vode gradu iz izvora “Korkut”. OG PAUK

3) U rejonu V. Kladu{a nalazi se oko 400-500 ekstremista koji brane deo naselja i topografske uzvisine oko grada. Ve}ina snaga nalazi se u okru`enju snaga operativne grupe “Pauk”.

4) U rejonu Krupe stvoreni mostobran od 3. lpbr/2. KK uspeo se pro{iriti na levu obalu r. Una i zauzeti su dominantni visovi na udaljenju od 3-4 km od leve obale reke. [irina mostobrana je oko 8-10 km. 06. 12. Š...š 1994. Na pravcu Livno – Glamo~ usta{e su tokom celog 2. KK dana dejstvovale artiljerijom po poloàjima 5. lpbr i gradu Glamo~u. @estoko dejstvo ispoljeno je i po poloàjima 9. lpbr. Prednji kraj pomeren je za nekoliko kilometara u odnosu na ju~era{nji dan. Na krupskom mostobranu ostvaren je manji pomak /oko 500 m/. Na biha}kom rati{tu i dalje se vode èstoke borbe. Na{e napredovanje je minimalno. Gubici: 2 borca poginula, trojica su teè, a 20 lak{e ranjenih. Š...š

251 07. 12. – Tokom dana jedinice su vodile èstoke borbe za OG “PAUK” 1994. objekte: Plazikur, rezervoar za vodu (k 242) i Dèferovi} brdo. Posle 6 ~asova b/d TG-2 je uspela izbiti na objekt Plazikur, ali je zbog sna`nog p/n sveìh muslimanskih snaga (“tajfuni”) i 8 ranjenih boraca k-dant odlu~io da se ljudstvo povu~e na objekt Plazikur. Snage TG-3 su imale delomi~ne uspehe u V. Kladu{i. Pred frontom TG-2 i TG-3 aktivnu odbranu izvode 503., 517., ostaci 506. i 1. bataljon iz 1. bobr (5. K). Na biha}ko-krupskom pravcu turske snage pruàju 2. KK upornu odbranu na objektima: Debelja~a, Ribi}ka glava i Klokot. – Na pravcima prema Grahovu i Glamo~u usta{ke snage tokom ~itavog dana ispoljavale su sna`nu art. vatru po poloàjima 9. i 5. lpbr.

08. 12. – Na glamo~kom i grahovskom pravcu neprijatelj je 1994. od ranog jutra dejstvovao artiljerijom. U toku dana zaposeo je selo Vrbicu. Na{e snage vr{e sre|ivanje borbenog rasporeda, ure|enje polo`aja i popunu 9. lpbr. Na s/z delu rati{ta jedinice 2. KK nastavile su sa napadnim dejstvima. Malog pomeranja linija bilo je u rejonu Debelja~a i Klokot. Tokom izvo|enja borbenih dejstava bilo je 7 lak{e ranjenih boraca. Š...š 11. 12. Tokom dana neprijatelj je na grahovsko-livanjskom 2. KK 1994. pravcu nastavio sa sna`nim artiljerijskim dejstvima a pe{. napad izvr{io je na vrh Bat (tt 1869). Tom prilikom 6 na{ih boraca je poginulo. Na taj pravac k- dant br. uputio je 100 boraca. Nastavljeno je sa utvr|ivanjem. Na glamo~ko-livanjskom pravcu neprijatelj je dovodio sve`e snage u rajon Kori}ina. Snage TG-2 na s/z delu fronta izbile su na liniju: Gradina – Brki}i – Uzel~eva Glavica – Kameni~ki Vrh. Stanje morala u 9. lpbr. jo{ nije stabilizovano. Jedinica se sporo popunjava. Deo stanovni{tva iz Glamo~a nastavio je da se iseljava. Š...š 15. 12. Na s/z delu fronte neprijatelj i dalje izvodi upornu i 2. KK 1994. aktivnu odbranu. U p/n uspio je povratiti prostor koji je 17. lpbr zauzela u rejonu Grmu{e. Na grahovsko– livanjskom i glamo~ko-livanjskom pravcu usta{e su dejstvovale art. vatrom. Na{e snage na s/z delu fronta delimi~no su imale uspeha na

252 mostobranu kod Krupe na Uni, gde je linija fronta pomerena za oko 500 m. Snage 5. i 9. lpbr. (j/i front) vr{e utvr|ivanje i izvi|anje neprijateljskih snaga. Na dejstva neprijatelja adekvatno je odgovoreno. Gubici: 7 poginulih i 14 ranjenih boraca. Š...š 16. 12. Š...š 1994. Stanje na teritoriji ne zadovoljava. Iz grada Glamo~a 2. KK stanovni{tvo se gotovo iselilo, tako da je ostalo oko 500 Srba, a ostalo su muslimani. Zbog iseljavanja u pojedinim selima op{tine Glamo~ sada je ve}insko stanovni{tvo muslimansko. Iz crkava i manastira iznose se ikone i druge vrednosti iako ti objekti nisu neposredno ugroèni. Gubici u ljudstvu: 3 poginula, 13 ranjenih i 3 nestala borca. Š...š 17. 12. Tokom jutra zauzet je objekt Plazikur (k 31), OG “Pauk” 1994. Sejdinova Kosa (tt 234) i Dàferovo Brdo. Oko 13.00 ~asova oslobo|ena je V. Kladu{a. Prema prikupljenim podacima teì{te otpora snaga 5. K je na liniji Todorovo – Skokovi , odnosno na staroj granici izme|u AP “ZB” i 5. K “A BiH”. Odluka k-ta: U toku slede}eg dana izvr{iti napad na pravcu êvani – Lati}a brdo (k. 256), izravnati front i stvoriti povoljne uslove za dalji prodor prema s. Todorovska Slapnica. Jednovremeno o~istiti Kladu{u od zaostalih neprijateljskih delova. Š...š 22. 12. Tokom dana neprijatelj je oja~avao liniju odbrane bez OG “Pauk” 1994. ve}ih pomeranja jedinica na frontu. Na{e snage su posle èstokih borbi osvojile objekt Sejdinova kosa i s. Ba{i}i. U popodnevnim ~asovima iz pravca Elezovi}a u dva navrata usledio je p/n snaga 5. korpusa ali su uspe{no odbijeni. U toku je formiranje 3. br. NA59 AP “ZB”, njezino organizovanje i pripremanje za angaòvanje u b/d. Š...š Na biha}kom delu rati{ta neprijatelj se i dalje uporno i 2. KK ìlavo brani na svim pravcima. Na grahovsko-glamo~kom pravcu usta{e su dejstvovale iz pe{. naoruànja bez posledica za na{e borce. Pada veliki sneg koji oteàva saobra}aj i izvo|enje b/d.

59 Narodne armije.

253 23. 12. U 7,00 ~asova uz sna`nu artiljerijsku vatru usta{e su 2. KK 1994. na pravcu Sajkovi}i – Crni Lug uspele potisnuti snage 9. lpbr i u toku dana izbiti na liniju Jaruga – Brijeg. Na glamo~kom pravcu neprijatelj nije borbeno dejstvovao. Pod jakom vartom na{e snage na j/i delu (9. lpbr) izvukle su se na liniju Nugla{ice – Grkovci, gdje organizuju odbranu. Na s/z delu rati{ta po{tovan je dogovor o prekidu vatre i jedinice preduzimaju mere na ure|enju dostignutih linija. Neprijatelj i dalje uporno brani dominantne objekte i OG “Pauk” naseljena mjesta. Istovremeno po dubini izra|uje liniju za odsudnu odbranu. Prema proverenim podacima moral mu je opao, a snabdevanje je sve slabije. Na{e snage u toku dana, zbog premorenosti ljudstva i lo{ih meteo uslova nisu borbeno djelovale. Š...š 60

Izvorik, rukopis, latinica, HR-HMDCDR, 2., kut. 6033.

3 1994., studeni 7. Nebljusi Zapovijed Komande Takti~ne grupe-1 SVK podre|enim postrojbama za napad na snage HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha}

KOMANDA TG-1 VOJNA TAJNA 21.00 ~ 07. 11. 94. STROGO POVJERLJIVO s. NEBLJUSI KURIROM Primerak br. 3 Komandi G[ SVK ZAPOVEST ZA NAPAD Op. br. ___ Sekcija 1:50 000 Biha} 1,2,3 i 4, i B. Krupa 1 i 3. 1. Snage 5. K ABiH posle pretrpljenih gubitaka u `/s i TMS povukao se na liniju: s. Ra~i} – s. Otoka – tt.461 j/s za 500 m – Gradina /tt.547/ – Lohovska brda i drì ranije posednute poloàje na liniji: tt.467 – ôt /tt.859/ – Duga Luka – Pr{ine uvale – Baljevac – Zverinjac – tt.354 – s. Nu{i}i – s. Iza~i} kula – s. Prnjavor – s. Viki}i – Kamenak /tt.376/, grupi{u}i

60 Ratni dnevnik je vo|en do 29. prosinca 1994.

254 glavne snage na pravcu ôt/tt.859/ – s. M. Sko~aj – Deblja~a – Biha} a pomo}no na pravcu: s. Iza~i} – Kamenica – Biha}. Verovatni cilj dejstva je da spre~i prodor snaga 2. kk na pravcu: Klanac – s. Ripa~ – Biha} a ostalim snagama da obezbedi desni bok prema RSK. Verovatno }e snagama na prednjem kraju poku{ati {to duè zadràti na{e snage dok mu ne pristignu rezerve iz dubine koje }e najverovatnije biti angaòvane na pravcima: s. Sokolac – s. V. Sko~aj, s. @egar – s. Zavalje i Biha} – s. Kamenka – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt.364/. O~ekivati je ostavljanje manjih i ubacivanje ja~ih grupa na dejstvo na elemente na{eg borbenog rasporeda i masovno zapre~avanje i postavljanje mina iznena|enja. Balije }e verovatno poku{ati traìti za{titu i dejstvo snaga NATO iz vazdu{nog prostora. 2. TG-1 sastava 103. pbr 15. K, IDOd-15, IDOd-7, IDOd-21, IDOd-18, 1-40./11. K 3. /50.br/-1/, hab -120mm iz 18. pbr tv T-55 iz 18. pbr, t~ T-55 iz 50. pbr, v VP/15.K, 15. larv PVO, 1./SVOIN, vod topova 130 mm iz 70. pbr i 1-15./2. KIK i F^/-1/ zadatak: izvr{iti pregrupisavanje snaga, pre}i u napad i u sadejstvu sa snagama 2. KK izbiti na liniju: tt. 461 – Gradina /tt.547/- tt. 383 – izvor Jabuka – tt. 371 – s. Vedro polje /isklju~no/ – tt. 356 – isv. Klokot – s. Jasika – s. Mu{i}i. Po zauzimanju pomenute linije pre}i u obranu i vezati ve}i deo snaga 5. K TABiH na pravcu: Biha} – s. Kamenica – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt. 354/ i biti u gotovosti za dalja dejstva. Gotovost za napad 22:00 08.11. 3. Desno na pravcu: s. Ora{ac – s. Ripa~ napad izvodi VRS sa zadatkom obezbediti desni bok TG-1 i ~i{}enje terena od ostavljenih i uba~enih snaga na desnoj obali r. Una. Levo u zoni odgovornosti borbena dejstva organizuju i izvode snage 21. K SVK. 4. ODLUÎO sam izvr{iti pregrupisavanje izvi|a~ko – diverzantskih snaga iz doline r. Une u {iri rejon pl. Plje{evica i izvr{iti prepad na snage HVO u rejonu Duga Luka i Pr{ine uvale i angaòvanjem slobodnih snaga i snaga u dodiru izvr{iti op{ti napad grupi{u}i g/s na pravcima: s. Meljinovac – N. Sko~aj – s. Zavalje i @eljava – s. Baljevac – s. V. Polje, a pomo}ne strane na pravcu: s. Vaganac – Kamenak /tt. 376/ – s. Brezik sa ciljem: razbiti snage HVO u rejonu Duge Luke i Pr{ine uvale, obezbediti uvo|enje izvi|a~ko-diverzantskih snaga 18., 21. i 7. K na pravcima: Pr{ine uvale – s. Zavalje i Duge Luke – V. Sko~aj i Jara~a – s. N. Baljevac i stvoriti uslove za uvo|enje g/s sa ciljem: – razbiti snage HVO u rejonima s. Sko~aj, Zavalje i N. Baljevac i ovladati komunikacijom Meljinovac – @eljava, – razbiti muslimanske snage u rejonima V. Polje i Klokot i izbiti na liniju s. V. Polje – s. Klokot – s. Nu{i}i na greben zapadno od te linije gde biti spreman za odbijanje eventualnog p/n sa pravca Biha} – s. Kamenica – s. Papari. U daljnjim dejstvima delom snaga obezbediti dostignutu liniju, vezuju}i {to ja~e snage na pravcu Iza~i} – Abdi}a brdo. Borbeni raspored: snage za prepadna dejstva, snage za po~etna dejstva, snage za napad, rezerva, snage za podr{ku, snage za obezbe|enje, KM i pozadinske snage. IKM 15. K – Gola Plje{evica 5.1.- 103. pbr sa 1-15./2. KK i tv T-55 iz 18. pbr bez IDV i 2/2. pb sa sada{njeg poloàja podràva uvo|enje ID snaga na pravcima: Duge Luke – Sko~aj i Pr{ine uvale – Zavalje, a zatim uvo|enje 3. mb sa tv T-55 i 18. pbr s BOV, s PAT 30/2 i odelenjem pionira, sa linije: Samar – Meljinovac – [i{ke, pravcima: s. Meljinovac – s. Sko~aj i [i{ke – s. Sko~aj sa zadatkom: obezbediti desni bok TG-1 sa pravca s. Dobrenica – Sko~aj i s. @egar – s. Zavalje

255 i sadejstvovati IDOd-18 i IDOd-21 u ovla|ivanju naseljenjim mestima V. i M. Sko~aj, Me|udra`je i Zavalje i biti u gotovosti za odbijanje eventualnih p/n i borbu sa ostavljenim – uba~enim neprijateljskim grupama. Zona odgovornosti: desno r. Una – levo Tisov vrh /tt. 1124/ isklju~no – ôt /tt. 859/ uklju~no – s. Zavalje. KM u rejonu s. Meljinovac 5.2. IDO-18 sa IDV-103 i OVP 15. K iz rejona Bubinka vr{i napad pravcem: Duge Luke – Sko~aj sa zadatkom: po razbijanju snaga HVO u rejonu ôt i Duge Luke od strane IDV – 103 i OVP 15.K napada datim pravcem i izbija na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/ – tt. 447 ju`no 1000 m /Vodenica/ Obezbediti spoj sa IDOd-21, a po zavr{etku art. pripreme u sadejstvu 3. /103. pbr i IDOd- 21 produàva napad, razbija snage neprijatelja u V. i M. Sko~aju, zauzima liniju: k 385 – tt. 383 odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca tt. 383 i Ru~a dol. Zona dejstva: desno – levo granica 103. pbr, levo Sko~ajska draga. 5.3. IDOd-21 sa IDOd-15 i odelenjem pionira iz 21. K iz rejona s. Frka{i} i s. Ponor Koreni~ki napada pravcem: [kipine – Pr{ine uvale – s. Zavalje tt. 382 sa zadatkom: po razbijanju neprijatelja u reonu Pr{ine uvale od strane IDOd-15 produàva napad datim pravcem i izbija na liniju Vodenica /Sko~ajska draga – Okuka puta / – vrelo Klenovac – k. 510 i po zavr{etku art. pripreme razbija neprijatelja u reonu s. Me|udra`je, s. Zavalje, s. Vu~ijak i sadejstvu sa IDOd-18 i IDOd-7 izbija na liniju Agi}a vrhovi /tt. 411/ – k371, obezbe|uju}i se sa pravca tt. 356 /Gaj/ sa koje }e biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca s. @egar i s. Vedro polje stvaraju}i uslove za uvo|enje u borbu mehanizovanih snaga 103. pbr. Zona dejstva: desno – Sko~ajska draga, levo: tt. 615 isklju~eno tt. 366, uklju~no – Panjci, Za spoj u desno odgovoran IDOd-21 a levo IDOd-15. 5. 4. IDOd-7 sa odelenjem pionira iz 7. K iz reona Jezerce napada na pravcu: Gola Plje{evica – s. Baljevac – s. Vedro polje i sadejstvu sa IDOd-15 i snagama iz 11. K po izbijanju na ivicu {ume jugozapadno od puta: s. Zavalje – s. Baljevac razbija snage na pravcu napada i izbija na liniju: Panjci – tt. 355 – tt. 356 /Bregovi/ odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n iz Biha}a i podr{ku uvo|enja OMJ sa pravca @eljave. Spoj u desno obezbe|uje IDOd-15 a u levo IDOd-7. Zona dejstava: desno tt. 615 /uklju~no/ – tt. 366 /isklju~no/ – Panjci levo: Spasin vrh /tt. 1120/ isklju~no – tt. 356 /Bregovi/ uklju~no. 5.5. 1. 40./11. K sa tv T-55 i vodom samohotki iz 50. pbr i odelenjem pionira iz @eljave iz rejona s. @eljava napada neprijatelje na pravcu: s. @eljava – Klokot i u sadejstvu sa IDOd-7 i 3/50. pbr razbija neprijatelja na pravcu napada i izbija na liniju: tt. 356/Bregovi/ isklju~no – s. Mu{i}i uklju~no odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca: s. Klokot – s. Zverinjac i s. Papar – Debeli lug obezbe|uju}i sa pravca s. Iza~i}i stavljaju}i pod vatrenu kontrolu put: s. Iza~i}i – s. Kamenica i sadejstvuje 3./50. pbr u izvo|enju demonstrativnog napada. Zona dejstva: desno: Spasin vrh /tt. 1120/ uklju~no – tt. 356/Bregovi /isklju~no/, levo: k. 343 /uklju~no/ – s. Mu{i}i uklju~no. Spoj u desno obezbe|uje IDOd-7, a levo 1.-40./11. K. 5.6. 3./50. pbr bez 1.p~ sa P^ /-1/ iz dosada{njih rejona vr{i demonstrativni napad vezuju}i {to ja~e snage neprijatelja, a po stvaranju uslova razbija neprijatelja u rejonu Kamenak i s.

256 êrkezovac i biti u gotovosti za produètak napada sveìh snaga iz dubine i sadejstvo 1.- 40./11. K i 21. K u spre~avanju p/n balija. Zona dejstva: desno: K 343 /uklju~no/ – s. Mu{i}i /isklju~no/ levo: Gavrani} most – rekom Koranom do tt. 342/uklju~no/. Spoj u desno obezbe|uje 1/40. pbr a levo 3/50. pbr. 5.7. t~/-1/ /50. pbr i 15. larv PVO u rejonu Kapela u rezervi u gotovosti za intervenciju na pravcu: L. P. Selo – Iza~i}. 5.8. AG TG-1 sastav hab-105 mm iz 103. pbr i hab-122 mm/18. pbr sa VPo iz rejona s. Capa}u{a – s. @. Polje. Zadatak. a/ u artiljerijskoj pripremi: – neutrali{e vatrene to~ke u rejonima: tt. 467 – Groblje, s. V. Sko~aj. Vatrena priprema traje od 10,30 – 11,00 ~ 09.11. b/ u vatrenoj podr{ci napada: – neutrali{e neprijatelja u rejonu s. N. Sko~aj, Me|udra`je /tt. 447 – raskrsnica puta/ Zavalja, Vedro polje. – spre~iti p/n na pravcima: – s. Dobrenica ostvaruju}i vatru po rejonu tt. 383 i grupa ku}a tt. 516 ju`no 300m – s. @egar – Ruì}a dol ostvaruju}i vatru po rejonu k 361, tt. 411 i tt. 382 – s. @egar – s. Zavalje ostvaruju}i vatru po rejonu s. @egar /kasarni/ i – s. Vedro Polje – s. @egar ostvaruju}i vatru po rejonu raskrsnice puta /tt.225/ – obezbediti drànje dostignute linije ostvaruju}i vatru po zahtevu. 5.9 VAG 130 podràva TG-1 po zahtevu komandanta. 6. PCt, PVO i PDTB Jedinice izvode u svojim zonama rejonima vlastitim snagama i sredstvima i angaòvanje 2./103. pbr. 7. OBEZBE\ENJE BORBENIH DEJSTAVA 7.1.Obave{tajno obezbe|enje: Podatke o neprijatelju prikupljati upu}ivanjem izvi|a~kih jedinica, sredstvima za elektronsko izvi|anje i borbenim rasporedom jedinica. 7.2. Bezbednosno obezbe|enje: U rejonu borbenih dejstava zabraniti pokret snaga UN a sve sumnjive hapsiti i provoditi na KM TG-1 /@. polje/. 7.3. Borbeno obezbe|enje: Sve jedinice preduzeti mere neposrednog osiguranja elemenata b/r, odrediti jedinice za vo|enje borbe sa uba~enim grupama. 7.4. In`. Ob Ta~ka zapovesti. – Inìnjerijsko obezbe|enje 1. teì{te in`. obezbe|enja imati na obezbe|enju kretanja i manevra, na otvaranju prolaza, organizaciji KZS i provo|enju jedinica kroz obeleène prolaze na m/p. 2. Na dostignutim linijama zapre~avanje vr{iti izradom me{ovitih m/p, a utvr|ivanje izradom strelja~kih zaklona za strelce.

257 3. Maskiranju posvetiti punu pa`nju pri ~emu koristiti formacijska i priru~na sredstva. 4. Angaòvanje in`. jedinica vr{iti po slede}em: – pion. o. iz @eljave u sastavu 11. K – pion. o. iz 7. K u sastavu IDOd-7 iz Bru{ke – pion. o. iz 21. K u sastavu IDOd-21. i IDOd-15 – pion. o. iz 103. pbr u sastavu 3. mb iz 103. pbr i IDO-18 5. Svi k-danti jedinica u ~iji su sastav u{le pion. o. izdat }e konkretne zadatke istima i iste zadràti do izvr{enja zadatka. 7.5. PoOb: Za izvr{enje zadatka odobravam 1.5 b/k municije za sve vrste naoruànja, a BrAG 122 mm - 2 b/k Pravci dotura i evakuacije: za 103. pbr, IDOd-18, 21 i 15: D. Lapac – Nebljusi – @. polje. Za ostale snage: LP selo – Baljevac. SnOb SnSt TG-1 je SnSt 103. pbr razme{tena u s. @. polje, a druga u s. @eljava. Za prihvat i evakuaciju povre|enih na pravcu: [i{ke – @. polje i Meljinovac – @. polje odraditi po jednu Sn m/v. Jedinice na posebnim pravcima vr{e SnOb sopstvenim snagama do izbijanja na liniju puta Meljinovac – Baljevac a potom osloncem na @. polje ili @eljavu. U rejonu s. @. polje pripremiti heliodrom za potrebe SnOb. Ishranu ljudstva vr{iti kombinacijom toplog obroka i SDO. Za izvr{enje zadatka odobravam: za borbena i vu~na vozila 0,5 p/r, za ostala vozila 1 p/r/terenska i snabdevanje hranom i municijom/ sanitetska vozila po potrebi Popunu potrebnim sredstvima izvr{iti do 18,00 ~ 08. 11. a u toku borbi po zahtevu, za {to imati u gotovosti odre|en broj m/v sa potrebnom koli~inom municije i MTS. 8. KOMANDOVANJE I VEZA KM – 15. K u reonu s. Nebljusi PKM – 15. K u reonu Korenica IKM – 15. K u reonu Gola Plje{evica Vezu organizovati po planu veza. Izvje{taje mi dostaviti o gotovosti za napad. – O izbijanju na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/ – Vodenica – Klenovac /Vrelo/ – K. 510 a zatim po ovla|ivanju naseljenim mestima, V. i M. Sko~aj, Me|udra`je, Zavalje – Baljevac i izbijanje na nare|enu liniju. Redovni izve{taj dostaviti do 16,00 ~ sa stanjem u 15,00 ~. K O M A N D A N T TG pukovnik Stevo [evo, Šv.r.š M.P.61 Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

61 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9674 Donji Lapac.

258 4 1994., studeni 10. Knin Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu kojim pobija optu`be da napada i granatira za{ti}enu zonu Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.62 GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE Pov. Br. 40-66/94 10. 11. 1994. god. Odgovor na optu`be.- KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB (pomo}niku Komandanta – R.R. Crabe-u) PREDSEDNIKU RSK (na znanje) PREDSEDNIKU VLADE RSK (na znanje) Sa velikim àljenjem primio sam Va{e upozorenje u kome kaète da }ete upotrebiti sva sredstva ukoliko, kako stoji u Va{em pismu od 09. novembra ove godine, ne prestanemo granatirati za{ti}enu zonu Biha}a. Srpska Vojska Krajine nema potrebe niti èli, a ni do sada nije ~inila artiljerijske napade na za{ti}ene zone UNPROFOR-a. Nadam se da ne}ete poverovati u pritu`be hrvatske ili muslimanske strane da SVK ima bilo kakvo u~e{}e u granatiranju za{ti}ene zone Biha}a. Ovo nije prvi put da UNPROFOR prihvati izvje{taje Hrvata ili Muslimana i da ih objavi. Mnogo puta tako|er se pokazalo da ti izvje{taji nisu ta~ni i da su podvala srpskoj strani, ili da su i{li na {tetu Srba. U nadi da }ete prihvatiti moja uveravanja, srda~no Vas pozdravljam. Za K O M A N D A N T general – major Milan êleketi}, ...... ,63 Šv.r.š M.P.64

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., kut. 25.

62 Prijemni pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin, br. 05-5-1742/94, primljeno 11. 11. 1994. 63 Potpis ne~itak. 64 Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Glavni {tab Srpske vojske.

259 5 1994., studeni 13. Grahovo Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na krupskom i kupre{kom boji{tu te napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska P R E P I S VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA Broj, pov. br. 13-445 Datum, 13. 11. 1994. godine Dnevna informacija Dostaviti: 1, 3, 5, 7, 9, 11, 15, 17 brigadi 2. map 2 lap, PVO 2. in`. puk., 2. bvp., 2. IDOd ~ABHO, CV[, 1. Srpska brigada i KS. Na Krupsko Radji}kom djelu fronta neprijatelj je vr{io utvrdjivanje poloàja i nije ispoljavao aktivna dejstva prema na{im snagama. Na Grabe{ko Ripa~kim poloàjima neprijatelj vr{i utvrdjivanje i poku{ao je da ubaci DTG-e u pozadinu na{ih snaga na Gorijevcu, ali je u tome spre~en. Pruà ìlav otpor na pravcu Tihotina – Prito~ki Grabe`. Na jugoisto~nom djelu fronta neprijatelj je dejstvovao po poloàjima 5.1pbr. u reonima “Procip” i “Rujeva glava”. Na Kupre{kom frontu otvarao je vatru iz art. orudja po cijeloj liniji odbrane 7.mtbr. U toku no}i zbog neodgovornosti djela komandnog kadra Mrkonji}kog bataljona i 7.mtbr, neprijatelj je ponovo zaposjeo Opaljenicu. Na{e jedinice vr{e pripreme za dalja ofanzivna dejstva. Na Ripa~ko Grabe{kom pravcu poku{ali su nekoliko napada, uz neznatno pomjeranje linije. Na Krupsko Radji}kom pravcu zbog lo{ih meterol. uslova na{e jedinice nisu ostvarile zna~ajnije uspjehe. Na Kupre{kom frontu na{e jedinice se utvrdjuju i zauzimaju povoljnije takti~ke poloàje. Zbog neodgovornosti i bespotrebnog napu{tanja poloàja na Opaljenici protiv nekolicine stare{ina iz Mrkonji}kog bataljona preduzete su adekvatne mjere odgovornosti. Stanje na teritoriji nije bitnije promenjeno u odnosu na prethodni dan. Vr{i se sanacija o{te}enih i popaljenih porodi~nih ku}a i stanovni{tvo se postepeno vra}a na svoja ognji{ta. Stanje morala obezbedjuje izvr{enje zadatka. Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e uz poznate probleme nedostatka municije i pogonskog goriva. Neprijatelj }e uporno braniti sada{nje linije u cilju obrane Biha}a. Avijacija NATO-a nadletila je na{e poloàje 40 puta. Prema obave{tenjima iz RSK avijacija Republike Hrvatske je stavljena u najvi{i stepen borbene gotovosti. U zoni odgovornosti korpusa nastavljaju se sve neophodne aktivnosti koje su zapo~ete sa progla{enjem ratnog stanja s ciljem {to boljeg i stabilnijeg opsluìvanja potrebe vojske. KOMANDA KOMANDANTA ZA MVPP pukovnik Marko Gali}

260 Ta~nost prepisa overava referent u organu MVPP Radivoj{a Mara, Šv.r.š M.P65

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

6 1994., studeni 18. Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom mjestu u Korenici G[ SVK o pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te anga`iranju snaga u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska Krajina Komanda 21. korpusa Str. pov. br. 2755/4 18. 11. 1994. Redovni borbeni izvje{taj ikm – Korenica 1. Neprijatelj: Od na{eg posljednjeg izvje{taja nije bilo oruànih provokacija niti borbenih dejstava od strane usta{a. Oni i dalje posedaju poloàje na liniji razgrani~enja, ranije pripremljenih a i sada ih ure|uju. Usta{ka avijacija je sino} oko 19.40 ~asova preletala brdo Martin{}ak (njihova strate{ka to~ka) na koje je otvorena vatra sa na{e strane sa pat-a a potom su se vratili izvan zone na{eg dejstva. Poja~ani su letovi borbene usta{ke avijacije uz na{u granicu. 2. Na{e snage: Komande i jedinice su u stalnoj b/g prema naredjenju a deo jedinica je angaòvan prema planu komande “pauk”, posebno prema ap zb. Stanje morala je dobro i cenimo da }e naredni zadaci biti izvr{eni. Stanje bezbednosti zadovoljava. Vr{i se privodjenje dela neodazvanih v/o u skladu sa naredjenjem o punoj b/g, te utvrdjivanja razloga navodne opravdanosti javljanja u jedinicu. 3. Odlu~io sam da i dalje jedinice budu u punoj pripravnosti za borbena dejstva kako po na{im planovima, tako i po planu komande “pauk”.

65 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 7537, Grahovo.

261 4. Za sada zahteva nemamo, izuzev da se dosljedno sprovede sistem pozadinskog obezbedjenja pretpo~injenih jedinica na{eg korpusa u sastav 15. korpusa SV RSK. Ju~er smo taj zahtjev dostavili. komandant M.P.66 pukovnik Veljko Bosanac

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4121.

7 1994., studeni 20. Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu Milovanovi}u o sadr`aju dopisa Me|unarodnog Crvenog kri`a o situaciji u Biha}u nakon napada srpskih snaga

Glavni {tab Vojske Republike Srpske Sektor za bezbjednosno-obavje{tajne poslove Str. pov. br. 18/20-469/94 20. 11. 1994. godine Vrlo hitno IKM-1 G[ VRS – n/l general Milovanovi}67 - G[ RSK – n/l general êleketi}68 – Dana 19. 11. 1994. godine do{li smo do izve{taja MKCK Biha} koji su 18. i 19. 11. upu}eni centrali u Zagreb, a odnosi se na situaciju u Cazinskoj krajini. Izve{taji glase: Situacija u biha}kom dèpu, devet sati ujutro, petak 18. 11. 1. Vojna situacija: Ako SRK nastavi svoje mje{anje situacija }e ostati katastrofalna. U 11 sati dva srpska aviona ponovo ispalila dvije rakete na grad Biha}. Jutros smo imali sastanak sa pukovnikom Lemieux-om. Situacija nije previ{e optimisti~na i sljede}i potez je cjepanje dèpa na tri dijela {to bi rezultiralo katastrofalnom humanitarnom situacijom za civilno stanovni{tvo.

66 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1892, primljen 18. 11. 1994., potpis ne~itak. 67 Manojlo, u to vrijeme zapovjednik operacije “Pauk”. 68 Milan.

262 1.1. Sjeverna granica: Abdi}eve snage na obe strane Kladu{e. Cesta za Gradinu odsje~ena. Cesta za Pe}igrad jo{ nije potpuno odsje~ena, ali se granatira. Grad Kladu{a jo{ nije zauzet. Ovo bi mogao biti sljede}i prvi dèp. 505. br potisnula snage Abdi}a nazad u Bojnu. Ovo povla~enje moè biti plansko da bi se stekle bolje pozicije za napad na Kladu{u. 1.2. Zapadna granica: ovo je novo glavno mjesto borbi. Jutros je okolina Cazina pogodjena sa dva projektila i nastavlja se granatiranje blizu Gate. Ako RSK uspije da stigne prva u Gatu, onda }e kula Ostroàc, Cazin i Biha} biti odvojeni. Biha} }e biti izolovan, odsje~en od vode zato {to su izvori blizu srpskoj vojsci i granicama RSK (glavni izvori: Klokot i Privilica), i odsje~en od struje zato {to je hidroelektrana na Uni. 1.3. Ju`na granica: 285 raketa (granata) palo je ju~e na ju`nu liniju fronta. Na Grabeù VRS je sve blià biv{im granicama. Plato Grabeà je izgleda jo{ uvijek u rukama 5. K. Nema raspoloìvih informacija o Ripa~u. 2. Politi~ka situacija: Jedinice Mck nema mogu}nost da se za{titi civilno stanovni{tvo i banglade{ki bataljon (620 ljudi u Cazinu, 346 u Kladu{i i 280 u Biha}u) Š?š je da se potisne SV RSK iz okoline Gata uz pomo} NATO (UN nemaju mandat da to urade). 3. Bezbjednost: Ve} 4 dana je nemogu}e da se upotrebljava cesta Biha}-Gata-Cazin, zato {to granate mogu po~eti padati u bilo koje vrijeme i postaje sve rizi~niji i rizi~niji, da se stigne do njega i da se predje. 4. Humanitarna situacija i pomo}: Oko 2000 ljudi pobjeglo je iz Iza~i}a (kontrolni punkt Li~ko Petrovo Selo) i ide kod rodjaka u Biha}. Nema vi{e hrane do kraja mjeseca. UNHCR }e isporu~iti svoje zadnje zalihe tokom narednih dana i samo }e bolnice dobiti ne{to zaliha za decembar. MKCK isporu~uje zadnje li~ne pakete najugroènijim ljudima posredstvom lokalnog Crvenog krsta. Osta}e jo{ 800 k paketa za potencijalne izbjeglice iz Kladu{e ili nekih drugih sela. Situacija u biha}kom dèpu, 9 sati ujutro, subota 19. 11. 1. Vojna situacija: Pro{lu no} je bilo ne{to granatiranja izvan grada. U gradu Biha}u relativno mirna no} i jutro. Izgleda da su pozicije ostale iste kao i ju~e. 5. K se osje}a vrlo usamljenim. Nikada se nije o~ekivala agresija od RSK i nikad sa takvim intenzitetom. 5. K je vrlo motiviran i ubjedjen da moè pruìti otpor u ovoj fazi pritiska sa tri strane. Sa vojne ta~ke gledi{ta situacija bi se mogla stabilizovati. Prva ofanziva je bila od primarnog zna~aja i {to vi{e prolazi vrijeme teè je predvidjeti rezultat. @rtve }e biti brojne. – Severna strana Kladu{a uvijek pod borbom. Abdi}eve snage zauzele ...69 i presjekle komunikacije sa Cazinom. Vojni posmatra~i UN uspjeli su jutros da dodju autom iz Cazina u Kladu{u i do{li su kod banglade{kog bataljona u Polje. – Zapadna granica: od ju~era{njeg izvje{taja nije bilo promjena.

69 To~ke su dio izvornika.

263 – JZna granica: VRS bi mogla da se vrati na stare granice (Ripa~ i Pritoka zauzeta), ali niko to ne moè potvrditi. Vode se borbe oko Grabe{kog platoa. [ta }e biti slede}e? Da li }e VRS da se zaustavi ili }e nastaviti i u}i u Biha}? To je pitanje na koje se svi boje da odgovore. 2. Bezbjednost: 2.1. Stranci: poduzete su sve mjere da se obezbjedi maksimum bezbjednosti ekipe: radio kod ku}e, delegaciji i skloni{tu. Skloni{te snabdjeveno sa ~ebadima, hranom, vodom, medicinskom opremom... Kretanje automobila ograni~eno prema potrebama i mogu}nostima. Uslovi nisu toliko lo{i kao {to se o~ekivalo. Tek je malo zategnuto, ali podno{ljivo. Uporedjuju}i sa onim {to je re~eno u medijima situacija nije toliko te{ka kao {to se mislilo i toliko sloèna kao {to se kaè (blokada UNPROFOR-a od prije mjesec dana bi takodje mogla biti dio ove medijske propagande). Vi{e brinemo za lokalno osoblje u slu~aju pogor{anja situacije. Kancelarija MKCK u Biha}u svakodnevno {alje izvje{taje o stanju u C. Krajini, sa teì{tem na vojnoj situaciji. Posebno je interesantno da oni predlaù da se upotrijebe snage NATO da bi se potisnule srpske snage SVK sa podru~ja Gate, jer snage UN za to nemaju mandat. Cijenimo da se na podru~ju Gate moè o~ekivati dejstvo NATO-a (vjerovatno vazdu{ni napad). Ovo predlaù jer bi se navodno pogor{ala humanitarna situacija. To u svakom slu~aju izlazi iz okvira delatnosti MKCK. U izve{tajima (sve nije predvidjeno) detaljno opisuju humanitarnu situaciju, stanje sa izbjeglicama, koli~inama hrane, zalihama, mogu}nostima humanitarnih organizacija, stanje ugroènih kategorija lica u Biha}u i drugim mjestima itd. Prema ovim pokazateljima stanje je ’alarmantno’ {to }e vjerovatno imati uticaja na UN i NATO da poùre sa svojim odlukama. Povodom svega ovoga MKCK Zagreb je u kancelarijama u Biha}u, Kninu, Vojni}u i Banja Luci naredio mjere pripravnosti, jer se moè o~ekivati vazdu{ni napad (depe{a od 19. 11. 94.): ’U petak smo odlu~ili da tokom vikenda imamo 24. ~asovni stand-by (pripravnost) u radio sobama. Ova mjera }e biti dalje razmotrena u ponedeljak 21. 11. Zato nastavimo kako je odlu~eno i molimo vas da nemojte jednostrano otkazivati dogovoreno jer to stvara konfuziju. Danas 19. 11. u 16.30 ~asova izveden je jo{ jedan avionski napad, ovaj put na Cazin. SB UN trenutno razmatra mogu}nost i najverovatnije pro{irenje zone zabrane letova unutar Hrvatske. NATOV odgovor se moè o~ekivati rano ujutro. (RSK). Ostanite na prijemu i budite pa`ljivi povodom mogu}eg (fall-out) (rije~ nam je nepoznata ali vjerovatno je rije~ o mogu}em vazdu{nom udaru NATO-a) i reperkusija koje bi ovo mogla imati u va{im oblastima.’ Na~elnik general-major Zdravko Tolimir M.P.70

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4043.

70 Prijemni pe~at: Brzojav br. 5748, primljen 21. 11.; potpis ne~itak.

264 8 1991., studeni 20. Petrova Gora Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e zrakoplovne napade NATO-pakta zbog napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska Krajina Komanda 21. korpusa str. pov. br. 2755/5 20. 11. 1994. godine Petrova gora Redovni borbeni izve{taj, dostavljam.- G[ SV RSK – IKM K o r e n i c a 1. Neprijatelj: i dalje usta{ke snage vr{e poja~ano izvi|anje i osmatranje na{ih poloàja i ure|uju svoje poloàje u liniji i van linije razdvajanja. Provokativnih dejstava nije bilo. Snage 5. K ABiH i dalje uporno brane reone – poloàje i spre~avaju snage NO AP ZB u daljnjim prodorima. 2. Na{e snage: izvr{avaju postavljene zadatke po planu angaòvanja sa teì{tem na in`. uredjenju poloàja prema RH i podr{ci snaga NO AP ZB. U toku dana lak{e su ranjena na{a 2 borca iz sastava iv. 11. pbr. Nakon med. obrade pu{teni su ku}i. Moral boraca obezbe|uje izvr{enje zadataka. Stanje bezbednosti zadovoljava i u funkciji je izvr{avanja postavljenih zadataka, bez obzira na usloàvanje situacije. Snage odre|ene za blokadu Unprofor-a angaòvane su po planu i spre~ile su izvla~enje snaga Unprofora-a iz z/o. Izvr{ena je promena vatrenih poloàja artiljerije i reona razme{tanja OMJ iz mera predostro`nosti zbog mogu}ih vazdu{nih udara avijacije NATO. Tako|er smo stavili sistem PVO u najvi{i stepen pripravnosti. 3. Odlu~io sam: i dalje imati sistem PVO u najvi{em stepenu pripravnosti, preduzeti sve mere PVZ jedinica u cilju umanjenja efekata vazdu{nih udara avijacije NATO pakta, spre~avati izlaènje snaga Unprofor-a iz zone odgovornosti i vr{iti podr{ku i PoB snaga angaòvnih po planu komande “PAUK”. 4. Molimo hitnu popunu sa pogonskim gorivom.

265 komandant pukovnik Veljko Bosanac M. P.71

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4121.

9 1994., studeni 20. Redovno borbeno izvje{}e 2. KK VRS Glavnom {tabu VRS o borbama na prilazima Biha}u

Komanda 2. k k str. pov. br. 2/1-332 20. 11.1994. g Redovni borbeni izvje{taj (stanje u 18, 00 ~asova) Glavnom {tabu vojske RS (1. kk, vi pvo, g{ rsk, na znanje) 1. Neprijatelj na sjeverozapadnom delu rati{ta i dalje uporno brani objekte Grmu{ki plato, Kosi}, kasarnu Grabe` i Alibegovi}a kosu. Posebno ìlav otpor pruà na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha}. Na glamo~kom pravcu neprijatelj i dalje grupi{e snage ispred prednjeg kraja i vr{i utvr|ivanje. Borbeno dejstvuje artiljerijom i vr{i izvi|anje. 2.a) Na sjeverozapadnom delu rati{ta po prelazu r. Una kod Egelji}a Mosta zauzele su Kobiljnjak, ~ime su stvorile mostobran na koji je uba~eno dva bataljona, a jo{ jedan u gotovosti za ubacivanje. Jedan bataljon prebacuje se iz rejona Ivanjska u s. [abi}i. Jedinice TG-2 nisu imale uspeha a o poloàjima TG-3 nemamo jo{ podataka. Na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha} na{e snage postigle su po~etne uspehe {to im obezbe|uje osnov za dalja dejstva. b) Na j/i delu fronta na{e jedinice vr{e utvr|ivanje i budno prate sve aktivnosti neprijatelja. 3. U posjeti komandi 2. kk boravio potpredsjednik RS dr. Nikola Koljevi} sa general- potpukovnikom Milanom Gverom. 4. Stanje borbenog morala obezbe|uje izvr{enje narednih borbenih zadataka. Posebno uspesi koje postiù u izvr{avanju zadataka kao i ~estitka komandanta G[ RSK novi su podstreci za jo{ ve}e napore i zalaganja. 5. Vanrednih doga|aja nije bilo.

71 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1928, primljen 20. 11.; potpis ne~itak.

266 6. Pozadinsko obezbe|enje funkcioni{e dosta dobro uz poznate pote{ko}e, nedostatak obu}e, ode}e kao i pote{ko}e oko zbrinjavanja povre|enih i obolelih. U obilasku jedinica i komandi 2. kk, radi sagledavanja problema i pru`anja pomo}i bila je ekipa 14. pozadinske baze sa pukovnikom [kondri}em. 7. U toku dana imali smo 1 poginulog i 14 ranjenih boraca. 8. Cenimo da }e se neprijatelj i dalje odsudno braniti na linijama povla~enja a posebno na zadnjim polo`ajima ispred grada Biha}a. k o m a n d a n t general – major Grujo Bori} M. P.72

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

10 1994., studeni 21. Knin Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK Brigadi MUP-a o slanju dodatnog poja~anja od 100 ljudi te da snage Republike Srpske 22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA [IFRIRANO “D.D.” MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI Broj: 08/ 3-2-6-7021/1-94 Knin, 21. 11. 1994. god. BRIGADI MUP – RSK n/r KARNA DRAGANA Dana 22. 11. 1994. godine do 12 ~asova sti}i }e vam poja~anje od 100 ljudi. Ciklusno odmarajte ljudstvo. Zdru`ene snage Republike Srpske dana 22. 11. 1994. godine u jutarnjim ~asovima planiraju odsutni udar na Biha}. v. d. MINISTAR M. P. 73 Neboj{a Pavkovi},Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR., 2., kut. 283.

72 Prijemni pe~at: Brzojav br. 5743, primljen 20. 11.; potpis ne~itak. 73 Prijemni pe~at: Brzojav primljen 21.11., predao Juzba{i}, primio Kora}.

267 11 1994., studeni 27. O{trelj – Petrovac Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu zonu Biha} o borbama i odbijanju 5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju te nedostatku materijalnih sredstava za nastavak napada

Republika Srpska PREPIS VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA O{trelj – Petrovac Str. pov. br. 13-487 Datum: 27. 11. 1994. godine Dnevnu informaciju, dostavlja. – Dostaviti: 1., 3., 9., 11., 15., 17., 1. Novigradskoj, 2. studentskoj i 1. Srpskoj brigadi, 2. map, 2. lap PVO, 2. in`p, 2. bv., 2. bvp, 2. Snb, 2. IDOd, CV[ i KS.- Na sjeverozapadnom djelu fronta neprijatelj je ju~e uporno branio posednute poloàje i ispred prednjeg kraja postavio minsko – eksplozivne i druge prepreke. Uporno je branio zaposjednute poloàje i u odnosu na prethodni dan nije bilo pomjeranja linije. Neprijatelj nije borbeno djelovao na jugoisto~nom djelu fronta. Ispred prednjeg kraja 5. lpbr primje}eni su pokreti njihovih manjih grupa. Na sjeverozapadnom djelu rati{ta ju~e su na{e jedinice du` cjele linije fronta izvodile ofanzivna dejstva, ali zbog jakog otpora neprijatelja, linije nisu znatnije pomjerene. U potpunosti je o~i{}eno s. Privilica, a borbe i dalje traju. Na{e jedinice na jugoisto~nom djelu fronta intenzivno su utvr|ivale poloàje. 5. lpbr je uspostavila neposredni spoj sa lijevim susjedom (7. mtbr) i radila na utvr|ivanju poloàja i organizaciji sistema vatre. Ispred prednjeg kraja 9. lpbr vr{eno je izvi|anje i izrada minsko – eksplozivnih prepreka. Situacija na teritoriji je bez promjena, i nastavljena je aktivnost civilnih struktura na prikupljanju potrebnih MS za borce. U op{tinama u zoni odgovornosti korpusa sprovodi se domobilizacija v/o kako bi zamjenili nastradale u dosada{njoj borbi. Stanje morala i bezbednosti je na potrebnoj visini i obezbje|uje uspje{no izvr{avanje borbenih zadataka, bez obzira na umor i neprestane pritiske me|unarodne zajednice koja svim sredstvima poku{ava da sprije~i uni{tenje 5. korpusa tzv. ABIH i onemogu}i realizaciju na{eg zacrtanog cilja. Uprkos ultimatumu komande snaga VRS na Biha}kom rati{tu upu}enog muslimanima da se predaju, sino} do 20,00 ~asova, njihov uzaludni otpor se nastavlja bez ikakvih izgleda na uspjeh. âk je i komandant snaga Unpropfora u BIH general Majkl Rouz izjavio da Ujedinjenje nacije i NATO ne}e vojno intervenisati u borbama u Biha}u, osim u slu~aju ako budu ugroèni civilno stanovni{tvo i pripadnici Unprofora, odnosno da muslimanska vlada u Sarajevu treba da se oslobodi iluzija u tom smislu. Sagledav{i situaciju na cjelokupnom frontu u biv{oj BiH a posebno na Biha}kom djelu fronta muslimanska strana predlaè prekid neprijateljstava na odre|eno vrijeme, dok na{a strana s pravom inzistira na postizanju sporazuma o potpunom zavr{etku rata.

268 Pozadinsko obezbe|enje funkcijoni{e uz poznate pote{ko}e. Osje}a se velik nedostatak municije, a naro~ito ve}ih kalibara kao i motornog benzina, {to moè znatno usporiti i izvr{enje borbenih zadataka ako se odmah ne rje{i na adekvatan na~in. Na osnovu raspoloìvih ~injenica cjenimo da }e neprijatelj i dalje poku{ati da zadrì na{e snage na sjeverozapadnom djelu fronta izvode}i odsudnu odbranu na linijama na kojima se sad nalazi. Isto tako na jugoisto~nom djelu fronta o~ekivati je demonstraciju vojne sile ispred prednjeg kraja na{e odbrane, kao i dalje doljetanje i dejstvo NATO avijacije u zoni odgovornosti na{eg korpusa. POMO]NIK KOMANDANTA ZA MVPP p u k o v n i k Marko Gali} Ta~nost prepisa tvrdi i ovjerava M.P.74 referent u organu za MVPP Radivoj{a Mara, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4284. 12 1994., studeni 28. Petrova Gora Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica G[ SVK o anga`iranju ljudstva i materijalno- tehni~kih sredstava u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

KOMANDA 21. KORPUSA VOJNA TAJNA Str. pov. br. 2697/116 STROGO POVERLJIVO 28. 11. 1994. godine [IFROVANO Petrova gora Angaòvanje snaga i sredstava u operaciji “POTEZ”, izve{taj G[ SV RSK – IKM KORENICA Na osnovu Zapovesti Komandanta G[ SV RSK za operaciju “POTEZ” i naknadnog angaòvanja ljudi i SRT po usmenim i pismenim nare|enjima K – dant G[, ukupno je iz 21. K. do 18.oo ~asova 28. 11. 1994. godine angaòvano 1. LJUDI – Komanda 21. Korpusa 9 – 11. pbr 359

74 Okrugli pe~at: Komanda 5. MTB.

269 – 13. pbr 215 – 19. pbr 219 – 21. GrOd 1.317 – 75. mabr 145 – 75. mpoad 14 – 75. in`b 24 – 21. ipod 60 – 21. okb 12 – vod ABHO/21. K 5 – 85. PoB 43 UKUPNO ANGA@OVANO : ...... 2.422 ~oveka 2. VA@NIJIH BORBENIH SREDSTAVA – Tenkova ...... 27 – BVP ...... 6 (+4 u gotovosti) – OT M60 ...... 2 (+4 u gotovosti) – Top 130 mm ...... 12 – Top 76 mm B-1 ...... 6 – Haubica 122 mm ...... 4 – Haubica 105 mm ...... 6 – PO top 76 mm ZIS ...... 1 – VBR “PLAMEN” ...... 2 – PO top 100 mm T-12 ...... 2 – VBR “OGANJ” ...... 1 – LRL 128 mm ...... 6 – MB 120 mm ...... 6 – MB 82 mm ...... 5 – PAT 20/3 mm ...... 3 – BOV 20/3 mm ...... 3 – PAT 20/1 ...... 6 – Inìnjerijskih ma{ina ...... 9 3. Sve snage i sredstva angaòvana su prema planu Komande “PAUK”, izuzev snaga i sredstava 13. pbr koja se angaùju po planu IKM G[ SV RSK. MN/DP K O M A N D A N T p u k o v n i k M. P.75 Veljko Bosanac Za ...... 76,Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 4., str. pov. 1008/1994.

75 Okrugli pe~at: Komanda Korduna{kog korpusa. 76 Potpis ne~itak.

270 13 1994., prosinac 2. Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o napredovanju hrvatskih snaga na livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na krupsko – biha}kom pravcu

Komanda 2. k.k str. pov. br 2/1-344 02. 12. 1994. godine Redovni borbeni izvje{taj – stanje u 18.00 h - gs vrs /1. kk, vipvo, g{ vrsk na znanje/ 1. Na livanjsko – grahovskom pravcu usta{e su, koriste}i dominantne visove Maglaj, M. Samar, M. Sokolac, V. Sokolac, @rvanj neprekidno granatirale poloàje 9. lpbr du` komunikacije s. Sajkovi} – s. Gubin i Vrbica – êlebi}. Ispalio je preko 1000 granata. Pje{adijske napade nije ispoljavao. Na livanjsko – glamo~kom pravcu, po poloàjima 5. lpbr, u rejonu Kori~ine ispalio je preko 500 projektila, a u rejonu Skadimovca je poku{ao artiljerijsko pje{adijski proboj u ~emu nije uspio. Na krupsko – biha}kom pravcu na svim linijama dodira neprijatelj se gr~evito brani. 2. Na{e snage na pravcu Vrbina – êlebi} uspijevaju odràti stare poloàje. Na pravcu Sajkovi} – âprazlije stanje je stabilizovano, linija pomjerena za oko 2 km naprijed i sada je u nivou {kole u s. Gubin, /tt 709/. Na livanjsko – glamo~kom pravcu nije bilo pomjeranja crta odbrane. Na pravcima u prilazu Biha}u na{e jedinice su nastavile sa ofanzivnim b/d. Linije se postepeno pomjeraju jer se neprijatelj gr~evito brani. Naj~e{}i okr{aji su vo|eni u rejonu Graheza i mostobrana Krupa na Uni. Planirani prvi poku{aji prelaska r. Une u reonu Buìmnica, jedinice vr{e pripremu za nastavak planiranih dejstava. 3. Stanje na teritoriji je pod kontrolom. Dana 1. 12. 1994. g. ekipa iz komande 2. kk je obi{la Novi Grad i prisustvovala sjednici ratnog predsjedni{tva. Isto je konstituisano, a za predsjednika izabran potpredsjednik SO-e. Tako|e je 1. pbŠrš Novi Grad upoznata sa ratnim propisima, organizacijom i nadle`no{}u vanrednih vojnih sudova, a brigadi su predati propisi i drugi materijali koji reguli{u ovu problematiku. 4. Stanje morala zadovoljavaju}e. 5. Vanrednih doga|aja nije bilo. 6. PoOb izvr{ava svoje zadatke. Osje}a se nedostatak municije svih kalibara. 7. Gubici, 1 poginuo /9. lpbr/, 21 ranjen od ~ega 3 teè. U 5. lpbr o{te}en je jedan top 20/3 mm.

271 8. O~ekujemo i dalje upornu i gr~evitu odbranu neprijatelja na prilazima Biha}u, a na glamo~kom i grahovskom pravcu poja~ane artiljerijsko – pje{adijske napade. k o m a n d a n t p u k o v n i k M. P.77 Radivoj Tomani}

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 4., str. pov. 2. 12. 1994.

14 1994., prosinac 5. Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o prodoru hrvatskih snaga na kupre{kom rati{tu

Komanda 2. kraji{kog korpusa str. pov. br. 2/1a350 05. 12. 1994. godine Glavnom {tabu vojske SVK v r l o h i t n o U toku dana{njeg dana usta{ka vojska je uspela potisnuti na{e snage na pravcu ^aprazlije – Sajkovi}. Sa padom mraka usta{e su u{le u Sajkovce. Preduzimamo mere za stabilizaciju odbrane na liniji Kazanac uz dovo|enje snaga u toku no}i 05/06. 12. 1994. godine, i uvo|enje u borbu u jutarnjim satima 06. 12. 1994. godine. Molimo vas da procenite situaciju / sagledate sve mogu}e posledice prodora usta{a i preduzmite hitne mere u toku no}i da se ispolji dejstvo va{ih snaga u bok usta{ama. Telefon za sadejstvo je 811 – 450, pukovnik Gali}. k o m a n d a n t p u k o v n i k Radivoje Tomani} M.P.78

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 5. 12. 1994.

77 Prijemni pe~at: Brzojav br. 4719, primljen 3. 12. 1994.; potpis ne~itak. 78 Prijemni pe~at: Brzojav br. 6191, primljen 5. 12., potpis ne~itak.

272 15 1994., prosinac 6. Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim akcijama na biha}ko-krupskom dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko-grahovskom boji{tu

Komanda 2. kraji{kog korpusa Str. pov. br. 2/1-348 06. 12. 1994. godine Redovni borbeni izvje{taj (stanje u 18,00 ~asova) Glavnom {tabu Vojske Republike Srpske (km kkk, v i pvo, G[ SVK na znanje) 1.- Na pravcu Livno-Glamo~ neprijatelj je u toku celog dana dejstvovao artiljerijom po poloàjima 5. lbr i gradu Glamo~. Ispalio je oko 350 projektila raznih kalibara. Dejstvovao je iz pje{adijskog naoruànja, ali nije poku{ao napadom pe{adije. Nije do{lo do pomeranja linija dodira. Na pravcu Livno-Grahovo ispoljio je èstoko dejstvo po poloàjima 9. lpbr i naseljenim mestima. Nakon na{eg èstokog pe{adijskog napada bio je prisiljen na povla~enje sa okupiranih teritorija. Na biha}ko-krupskom pravcu balijske snage na svim prilazima Biha}a organizovano i uporno se brane. Naro~itu upornost ispoljio je na objektima Debelja~a, Ripa~ka Glava i Visibaba (tt 371). Upornu odbranu izvodi i na ostalim linijama. Dejstvuje uglavnom pe{adijskim naoruànjem, naro~ito ru~nim baca~ima, tromblonima i baca~ima ru~nih bombi. Na krupskom rati{tu dovodi snage iz dubine i oja~ava linije odbrane. 2.- Na{e snage na livanjsko-grahovskom pravcu ceo dan vodile su èstoke borbe, sa poja~anjem u ljudstvu i MTS uspele su konsolidovati obranu i uz èstoku artiljerijsku pripremu usta{kim snagama naneti velike gubitke u ljudstvu, u MTS i velikim razaranjem grada Livna primorale su ih na povla~enje i odustajanje od ranije postavljenog cilja. Borbe su jo{ u toku tako da nemamo precizne podatke u odnosu na ju~era{nji poloàj.79 Na biha}ko-krupskom rati{tu izvodjene su ofanzivne borbe i dejstva. Na krupskom mostobranu ostvaren je manji pomak u proseku za 300 do 500 metara. Na grmu{ko- grabe{kom rati{tu nismo uspeli ostvariti napredovanje. Na biha}kom rati{tu i dalje se vode èstoke borbe i na{e napredovanje je minimalno sem ka s. Klokot, gde su na{e jedinice izbile na 500 metara od istog. 3.- Stanje na teritoriji je stabilno i pod kontrolom. Na livanjsko-grahovskom pravcu stanje je normalizovano. Sve izbeglo stanovni{tvo je zbrinuto. Ulaù se napori da se izbeglicama obezbede {to bolji uslovi. Za sutra (7. 12.) u Grahovo dolaze predstavnici MKCK sa lekovima i ~ebadima. 4.- Vanrednih dogadjaja nije bilo.

79 U izvorniku napisano rukom.

273 5.a Stanje morala i bezbednosti je dobro. Na moral boraca i stanovni{tva pozitivno se odrazio na{ protivnapad i potiskivanje usta{a sa okupirane srpske zemlje. Na{a superiornost na biha}kom rati{tu i odlu~nost da se 5. K tzv. A BiH uni{ti i razoruà ima veliki uticaj na moral boraca i naroda u zoni odgovornosti 2. KK. Molimo da se borcima dozvoli potpuno razoruàvanje i uni{tenje balijskih snaga u Cazinskoj Krajini. Za to imamo snage i volje kao nikad do sada. 6.- Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e sa poznatim te{ko}ama. Poseban problem ~ini nedostatak {atorskih krila obzirom da je ki{no vreme. 7.- U toku dana imali smo 2 poginula borca, 3 teè i 20 lak{e ranjenih. 8.- Balijske snage nastoja}e da po svaku cenu odbrane grad Biha}, a time spre~iti uni{tenje i razoruànje 5. K A BiH, {to bi imalo bitno pozitivnog uticaja na moral celokupne tzv. A BiH. Usta{ke snage zbog nedostatka municije i na{eg èstokog odgovora nastoja}e pod izgovorom izvla~enja na po~etne poloàje dobiti u vremenu za dalja dejstva ka Grahovu. 9.- Zahtev Zbog uspostavljanja punktova, kontrole saobra}aja i odràvanja puteva molimo da se precizira granica zone odgovornosti izmedju 1. i 2. KK. komandant pukovnik Radivoje Tomani} M. P.80

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 6. 12. 1994.

16 1994., prosinac 15. Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i materijalno-tehni~kim sredstvima koje su anga`irali u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Komanda 15. korpusa Str. pov. br. 153-85 15. 12. 1994. godine G[ SVK – IKM- Anga`ovanje ljudstva i MS u b/d, izve{taj 1. U borbenim dejstvima prema snagama 5. K ABiH anga`ovane su slede}e snage i sredstva:

80 Prijemni pe~at: Brzojav br. 6219, primljen 6. 12. 94., potpis ne~itak.

274 – 7. laka brigada: zona odgovornosti, desno Zverinjac, levo Serezi{te, {irina fronta oko 9 km. – 11. pbr: zona odgovornosti, desno Jezerine, levo isklj. Pjev~evo Brdo, {irina fronta oko 9. km. – 3. “m”br no zb: zona odgovornosti, desno Pjev~evo Brdo, levo isklj. Trà~ka Ra{tela, {irina fronta oko 3,5 km. – deo komande korpusa sa pj. pozadinskom bazom, deo korpusne artiljerije i jedinica PVO. U reonu L. P. Selo, @eljava, Klopa~a. U zoni borbenih dejstava prema 5. K angaòvano je ukupno 2815 v/o (286 stare{ina i 2529 vojnika). Pored ovih snaga u rejonu Mazin i Kr{lje angaòvano je jo{ 30 v/o (3 stare{ine i 27 vojnika). 2. Od 2815 v/o (prema 5. K) angaòvano je slede}e po elementima borbenog rasporeda: – u komandama bataljona, brigada i korpusa s pj 259 v/o ili 9, 2 posto – u borbenom delu (~ete) 1891 v/o ili 67 posto – i podr{ci (artiljerija, OMJ, jedinice PVO) – 419 v/o ili 14,9 posto – a u pozadinskim delovima (do brigade) – 246 v/o ili 8,7 posto. 3. Broj angaòvanih MS: – tenkova ------13 kom. – OZT ------6 kom. – art. oru|a – top 76mm zis ------7 (9). – top 76mm b-1 ------2 kom. – haubica 122mm - - - - - 4 kom. – top 130mm ------3 kom. – polk 9 k11 ------2 kom. – samohotka 76mm - - - - 4 kom. – top 88mm ------1 kom. – minobaca~i: – MB 120mm ------12 kom. – MB 82mm ------18 kom. – MB 60mm ------25 kom. PA sredstva: – top 20/3mm ------9 kom (od toga 2 u KR[LJI)81 – “PRAGA” ------4 (jedna u Kr{lji i jedna u Mazinu) – BOV-3 ------3 (2 u Mazinu) – S-2 M ------7 (1 u Kr{lji i 4 u Mazinu) – BST 82mm ------4 kom 4. U zoni b/d mobilisani su svi v/o (zona 103 pbr. i 37. pb.). U b/d nije uklju~eno 71 v/o (najvi{e gre{kom komandi, a u manjem broju zbog samovoljnog napu{tanja jedinica). Komande preduzimaju mere da se svi v/o pozovu u jedinice i angaùju na izvr{enju borbenih zadataka. Obave{tavanje i privodjenje v/o je u toku. 5. Na radnu obavezu iz 103. pbr. i 37. pb otpu{teno je 28 v/o, odnosno 213 iz svih jedinica korpusa o ~emu smo vam dostavili izve{taj.

81 U izvorniku napisano rukom.

275 na~elnik {taba pukovnik Milan Djakovi} M. P.82

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 15. 12. 1994.

17 1994., prosinac 16. ŠKninš Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK u operaciji “Pauk” te plan nabavke istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE KRAJINE Materijal za sednicu Vrhovnog saveta odbrane 16. decembar 1994. g. Stanje i utro{ci materijalnih sredstava Predstavnici G[ su na tematskoj sednici skup{tine odrànoj 04. 08. 1994. godine, detaljno izloìli stanje materijalnog i zdravstvenog obezbe|enja SVK. Tom prilikom iznete su sve relevantne ~injenice o sloènosti ovog problema, a posebno nedostatka svih vrsta materijalnih rezervi SVK. Od toga dana, do danas, malo se {ta promenilo na bolje, naprotiv, kod nekih sredstava stanje je postalo jo{ kriti~nije, a razlozi su: * Krajem oktobra, po izvr{enoj napadnoj operaciji 5. K. na RS, na ovom delu rati{ta, Vojska RS se na{la u veoma te{koj situaciji. Usu|ujem se re}i da nismo pritekli u pomo} sa ljudstvom i MS, stanje bi bilo jo{ sloènije i sa nesagledivim posledicama, i * Odlukom da se pre|e u protiv ofanzivu, sa ciljem definitivnog vojni~kog poraza snaga 5.K. pri{lo se planiranju i realizaciji operacije, koja je jo{ u toku. Planirana operacija “Vojni~ki poraz 5.K” je veoma sloèna, u vojni~kom smislu, i zahteva veliku koli~inu materijalnih sredstava. Od materijalnih resursa do sada smo utro{ili preko 6 miliona raznih ubojnih sredstava, od ~ega: – {est miliona metaka pe{adijske municije i sredstava za PoD;

82 Prijemni pe~at: Brzojav br. 206, primljen 15. 12., potpis ne~itak.

276 – 24.000 raznih mina za minobaca~e; – 11.300 artiljerijskih granata; – 4.700 granata za tenkovske topove; – 110.000 zrna PA municije i – 183 rakete. To ko{ta, prema nabavnim cenama VJ, 16 miliona ND. (Prilog broj 1) Iz posebnih izvora snabdevanja dobili smo simboli~nu koli~inu od 325.000 prete`no pe{adijske municije (93 % pe{adijska, a 7 % sve ostalo), {to je svega 5 % u odnosu na ukupno utro{enu municiju (prilog broj 2). Uo~ljivo je da je dobivena koli~ina municije zanemariva u odnosu na utro{ak. Posebno je kriti~no stanje artiljerijske municije i raketa. Zbog potpuno potro{enih rezervi nekih vrsta municije, za njihovo zanavljenje i za dalji nastavak operacije neophodna je nabavka slede}eg: – 6 miliona metaka pe{. municije i drugih UBS iz nadle`nosti pe{adije; – 65.000 mina za minobaca~e; – 11.500 metaka artiljerijske municije; – 7.000 metaka za tenkovske topove – 500.000 metaka za PA naoruànje i – 5.100 raznih raketa (za VBR i samovo|enih), videti prilog broj 3. Za nabavku ovih sredstava trebalo bi obezbediti 31.423.000, – ND, {to je 98 % od ukupno dozna~enih sredstava SVK – e u toku ove godine, odnosno 209 % od materijalnih rashoda SVK u ovoj godini. Samo za operaciju, ne ra~unaju}i zanavljanje RMR kriti~nih vrsta municije, potrebno je: – 5,8 miliona pe{adijske municije; – 65.000 mina za MB; – 18.500 metaka za artiljerijsko naoruànje i tenkovske topove; – 50.000 metaka za PA naoruànje; – 5100 raketa za VBR i samovo|enih raketa. Cena ovih sredstava je 24.000.000 ND. Za izvo|enje operacije “PAUK” do sada je potro{eno 756 tona goriva pored redovne delatnosti (581 tona D – 2 i 175 tona MB) i 9 tona raznih maziva (prilog br. 4). Cena ovih derivata iznosi 1.635.000 – dinara. Vidi se da je pove}ana potro{nja pogonskih sredstava u odnosu na redovnu za 30 – 40%. Rezerve goriva SVK su prakti~no na nuli; Za potrebe realizacije zadatka “PAUK” izdavana su i osnovna sredstva. Samo pripadnicima AP ZB dali smo 7.260 cevi raznog pe{adijskog naoruànja, u vrednosti 12 miliona ND (11.890.000 dinara), prilog br. 5. Za zavr{etak operacije potrebno je nabaviti municiju, pa da 5. K bude definitivno vojni~ki poraèn za dva meseca, i to: – za pe{adijsko naoruànje 9.055.314 kom. – mina za MB 36.059 kom. – za topove i haubice 16.964 kom. – za tenkove i SO 7.191 kom.

277 – za PA naoruànje 164.022 kom., i – raketa 275 kom. (vidi prilog 6) Ukupni materijalni tro{kovi TOb (osnovna sredstva, municija, gorivo i mazivo) dosad ko{taju 28.6 miliona dinara, a u daljem toku dejstava, pod uslovom da se operacija zavr{i za dva meseca, mislimo da }e ko{tati jo{ 26 miliona ND. Od strane MO do sada su nabavljena pogonska MC u koli~ini koja ne zadovoljava ni potrebe redovne delatnosti jedinica SVK (prilog 7). U vezi sa materijalnim obezbe|enjem SVK èlim da istaknem i slede}e: * Rezerve hrane SVK iznose 3 – 4 dana rata na nivou G[, a na nivou korpusa 7 – 10 dana. Od ukupno dozna~enih sredstava za int. potrebe utro{eno je 68 %. U prilogu br. 8 prikazano je stanje nabavljane intedantske opreme, a u prilogu br. 9 nabavljanje artikli hrane u 1994. godini. Pri izradi financijskog plana za 1994. godinu, SVK je iskazala najosnovnije potrebe, tako da je predloèn plan za iznos od 336.769.000 dinara. Zbog nemogu}nosti dràve da financira te zahteve, plan je rebalansiran na iznos od 213.950.045 dinara, a potom na iznos od 680.391.100 dinara ili 20 % od planiranih potrebe. Uz puno razumevanje uzroka smanjenja predloènog plana moramo shvatiti da se sa tako malim sredstvima ne mogu izvr{iti zadaci i odràvati borbena gotovost jedinica. Do 12. 12. 1994. godine iz budèta je za Vojsku upla}eno ukupno 430.735.907 dinara ili 63,95 % od rebalansiranog plana (a zar{ava se godina), od ~ega MO – 110.210.218,25 dinara ili 25,63 %, a G[ 32.525.689 dinara ili 74,36 %. Ukupne neizmirene obaveze prema snabdeva~ima Vojske iznose preko 4,7 miliona dinara, dakle veoma izraèna nelikvidnost {to stvara dodatne probleme, jer ve} neka preduze}a najavljuju prekid snabdevanja zbog nepla}anja ra~una. Plate profesionalnih vojnika jo{ nisu ispla}ene za novembar, za {ta je potrebno 1.750.000 dinara uz veoma nisku vrednost boda (prose~na plata 181 dinar). Tako|e nije izvr{ena isplata naknada rezervnom sastavu i vojnicima na odsluènju vojnog roka i za to je potrebno 3.137.305 dinara (prosek primanja 94 dinara za v/o i 20 dinara za vojnike), {to ukupno iznosi 4.887.306, – dinara. Poseban problem predstavlja nemogu}nost isplate jednokratne nov~ane pomo}i u smrtnim slu~ajevima i slu~ajevima o{te}enja organizma, za {ta je potrebno 140.000 dinara. Reagovanja porodica poginulih i invalida su izuzetno nepovoljna. Od ukupno dozna~enih sredstava iz budèta G[ (32.095.689 dinara), utro{eno je za li~ne rashode 59,68 % a za materijalne rashode 40,32 %. Prose~no mese~no je dozna~eno 2,6 miliona dinara ili 66,87 dinara mese~no po vojniku. Materijalni rashodi po vojniku za ceo period od 01. 01. do 12. 12. 1994. g. iznose 376,14 dinara. (detaljnije u prilogu br. 10) Po{tovana gospodo poslanici, G[ SVK u sastavu sa MO, blagovremeno je sa~inio Predlog financijskog plana za 1995. godinu na ukupan iznos potrebnih sredstava od 237.360.556 dinara u varijanti MIR, a u varijanti RAT 376.195.231 dinara. Pre toga potrebno je da se hitno obezbede nov~ana sredstva za financiranje stvarnih obaveza do kraja ove godine, kao i za po~etno financiranje u narednoj godini dok se ne usvoji Budèt. Ako se ovo ne moè obezbediti, potrebno je hitno sagledati mogu}nost obezbe|enja materijalnih sredstava za operaciju “PAUK”.

278 Napominjem da u slu~aju totalne agresije na RSK SVK nema potrebne rezerve municije, goriva, ode}e, obu}e i artikala hrane. Tako|e predlaèm da se izna|u mogu}nosti izmirenja obaveza putem kompenzacije, cesije i asignacije, za {ta je potrebna puna saradnja svih ministarstava, a posebno odbrane i financija. Isto tako, moramo uloìti napore da zajedni~ki doradimo neophodnu pravnu regulativu za varijante rata i mira, po{to nije donet veliki broj propisa koje je trebalo doneti iz oblasti Zakona o odbrani i Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine. Prilozi:83 – Prilog 1: “Preglad utro{ene municije od strane jedinica angaòvanih u operaciji “PAUK”. – Prilog 2: “Pregled MS dobivenih posebnom linijom snabdevanja preko grupe “PAUK”. – Prilog 3: “Pregled potrebnih koli~ina kriti~ne mnicije”. – Prilog 4: “Pregled izdatog goriva i maziva”. – Prilog 5: “Pregled izdatih osnovnih sredstava za potrebe operacije “PAUK”. – Prilog 6: “Pregled potrebnih koli~ina municije za zavr{etak operacije PAUK”. – Prilog 7: “Pregled MS nabavljenih od strane MO RSK za potrebe vojske u novembru i decembru ove godine”. – Prilog 8: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – OPREMA”. – Prilog 9: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – HRANA”. – Prilog 10: “Realizacija financijskog plana SVK”.

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR., 2., kut. 371.

18 1994., prosinac 18. Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na boji{tu u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije

Republika Srpska Krajina Komanda “Pauk” Str. pov. br. 187-6/3 18. 12. 1994. godine G[ SVK Redovni borbeni izve{taj Karta: 1:50.000 listovi, Karlovac 3 i 4

83 Prilozi su izostavljeni.

279 1. Neprijatelj je oja~ao snage u rejonu Prokresa – Sejdinova Kosa, snagama koje su se izvukle iz V. Kladu{e i Plazikura. Ove snage se cene na 250 vojnika, koji stalno izgradjuju nova utvrdjenja. IKM 505. i 506. brigade nalazi se pokraj puta V. Kladu{a-Vrnogra~ u mestu Kosa u neposrednoj blizini d`amije i stare osnovne {kole. U toku dana neprijatelj je poku{ao protivnapad na Jelinjak ali bez uspeha. 2. U toku dana nisu izvodjena b/d. Izvr{ena su komandantska i komandirska izvidjanja, pregrupisavanje snaga i priprema za dalja dejstva. Gubitaka nije bilo. 3. Odlu~io sam: produ`iti napad glavnim snagama pravcima: s. Dizdarevi}i – s. Husidi}i-grad i tt. 218 Dizdarevi}a Brdo a pomo}nim snagama na pravcima: Hegi}a Glavica – Gladno Brdo – Podzvizd i Barake – Kantarevac. Cilj: otse}i i razbiti snage neprijatelja na pravcima napada i u zahvatu komunikacije V. Kladu{a – Podzvizd, stvoriti uslove za dalja dejstva na pravcima: Todorovo i Vrnogra~. Istovremeno obezbediti krila i bokove i razbiti eventualne p/n na pravcima: Pe}igrad – Mala Kladu{a i Podzvizd – Rajnovac. Gotovost veza u 05,00 ~asova 19. 12. 1994. godine. Gotovost za napad u 06,00 ~asova 19. 12. 1994. godine. komandant general-major Mile Novakovi} M. P.84

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 18. 12. 1994.

19 1995., sije~anj 6. Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim postrojbama o trenutnoj situaciji na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji na za{ti}enu zonu Biha}

KOMANDA 15. pbr. Pov. br. 2 06. 01. 1995. godine Informacija o aktuelnim pitanjima – Dostavlja- KOMANDI – JEDINICI – II pb. 1. Kod boraca se ispredaju razne pri~e o Biha}u {ta }e biti i kako }e biti. Operacija za Biha} i slom 5. korpusa je u zastoju zbog rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te

84 Prijemni pe~at: Brzojav br. 202, primljen 18. 12., potpis ne~itak.

280 smiri nastavlja se akcija za Biha} i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a. Dostignuti poloàji moraju se maksimalno ~vrsto dràti, posebno na pravcu na{e brigade, jer sa na{ih poloàja najpozitivnije su {anse dalje za Biha}, zato se ne smijemo pomjeriti ni stope nazad. Pucanje na{e linije ne smije se dozvoliti po bilo koju cijenu, jer bi sve postignuto, posebno na{e uklinjenje totalno propalo, a da se ne govori kolike bi bile katastrofalne posljedice proboja na{e linije bilo gdje. U dosada{njem osloba|anju teritorije najvi{e je postignuto na pravcu dejstva na{e brigade, na ~emu nam je dato priznanje i to je jedan od elemenata koji nas obavezuje na ~vrsto drànje linije i spremnost za pokret naprijed. 2. Pojava samovoljnog napu{tanja poloàja, od strane pojedinaca, su sve u~estalija pojava. To izaziva slabljenje linije i ~e{}a ranjavanja i pogibije boraca. Odgovornost za na{e gubitke u prvom redu snose dezerteri i svi oni drugi koji izbjegavaju borbenu liniju, jer neprijatelj dejstvuje upravo tamo gdje je slaba linija odbrane. Svi bjegunci ubudu}e }e se upu}ivati na druga najteà rati{ta i najstroìje biti ka`njeni za ranjavanje i pogibiju na{ih boraca jer su isti neposredno odgovorni za ovo. 3. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo vezano za ~vrsto drànje dostignutih linija odbrane, kao i izuzetno velikih problema oko odmaranja boraca i posjeta porodicama. Omogu}i}e se kra}e vrijeme oko 3-5 dana za odmaranje i posjeta porodicama za do 10% boraca u smjeni. Ali se prije toga moraju prikupiti svi bjegunci i drugo nedovoljno angaòvano ljudstvo brigade u prvom redu iz pozadine da se oja~aju borbene linije i omogu}i brojnije odmaranje boraca sa prve borbene linije. O~ekujemo povratak na{e ~ete sa grahovskog rati{ta koja }e se poslije kra}eg odmaranja uklju~iti i oja~ati na{ borbeni poredak kao i odmaranje uve}anog broja boraca. O svim dogovorenim pojedinostima vezano za odmaranje i posjete porodicama boraca bi}ete obavje{teni preko starje{ina jedinica. 4. Vezano za omogu}avanje odvoènja preostalog prikupljenog poku}stva za porodice boraca, obezbjedi}emo preko op{tine, jer je to u njenoj nadle`nosti, da se odveze preostali dio i to samo ono {to se odnosi na poku}stvo, u prvom redu {poreti na drva, kau~i, posteljina, posu|e i druge stvari iz domena poku}stva, dok vo`nja ma{ina, priklju~aka i drugih stvari van poku}stva ne}e se dozvoliti. Dozvoli}e se da po jedan borac iz voda bude u pratnji stvari, da bi iste stigle na pravu adresu. Pojedina~ni zahtjevi i obra}anja, za izvoènje potrebne robe, se zabranjuju. 5. Glasine koje se ~uju kod boraca da su linije na{e odbrane na Grabeù slabe nisu ta~ne. Prièljkivanje boraca kao i {irenje glasina da }e na{a brigada pre}i na na{e stare poloàje u Pritoci i drugim mjestima su neosnovani za sada{nju situaciju i od toga za sada nema ni{ta. 6. Na grahovskom rati{tu postignuti su dobri uspjesi. Na{a ~eta koja je jo{ tamo na rati{tu, oti{la je besprijekorno i tamo postigla vidne rezultate. Prvi su krenuli u napad, zarobili petnestak usta{a, jedan VBR i odre|en broj drugih borbenih sredstava o ~emu nemamo pojedinosti. Obavje{teni smo da je u svim akcijama koja je izvodila na pomenutom rati{tu sluìla za primjer drugima. O~ekujemo povratak ove ~ete. 7. U provo|enju dodatnih obaveza i nare|enih zadataka traìmo odgovornost komandira odjeljenja, komandira vodova i ~eta, komandanata bataljona i ostalog starje{inskog kadra posebno u ~vrstom drànju odbrambene linije, za{titi ljudskog ìvota, provo|enje rada i discipline u jedinicama, doslednom provo|enju odmaranja boraca i drugim pitanjima.

281 Sa ovom informacijom upoznati sve borce. MP/V\ KOMANDANT pukovnik Ratko [krbi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica Republika Hrvatska, Glavni sto`er Hrvatske vojske, 1995.

20 1995., velja~a 17. O{trelj – Petrovac Poziv na sastanak Komande “Pauk” zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i SVK radi analize zastoja u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA O{trelj-Petrovac Broj: Str. pov. broj: 3-30 Datum, 17. 02. 1995. godine VRLO HITNO ! GLAVNOM [TABU VRS (na li~nost N[) Koordinacija procene daljih b/d, na znanje, dostavlja.- Od Republike Srpske Krajine Komande “PAUK” dobili smo akt str. pov. br. 197-170 od 16. 02. 1995. godine, sa kojim poziva na sastanak radi dalje koordinacije i procene b/d slede}e li~nosti: - Komandanta G[ SVK - Komandanta 21., 15., 39. korpusa SVK i - Komandanta 2. KK VRS 1. U aktu navode da b/d sa 5. K vremenski traju vi{e od tri meseca, a da jo{ nismo osvojili ve}i deo teritorije, niti je 5. K. vojni~ki poraèn. Zbog vrlo sloène vojno-politi~ke situacije, a u cilju {to brèg slamanja 5. K neophodan je dogovor najodgovornijih komandanata u cilju procene i dono{enja zaklju~aka za dalja b/d. 2. Predlaù da se sastanak odrì 19. 02. 1995. godine, u 10,00 ~asova, u Komandi “PAUK” u s. [iroka Rijeka.

282 3. Smatramo da bi ovom sastanku trebao li~no prisustvovati i predla`em da istom prisustvuje predstavnik G[ VRS. KOMANDANT pukovnik Radivoje Tomani}, Šv.r.š M. P.85

Preslika, strojopis, latinica Preslika u posjedu prire|iva~a

21 1995., o`ujak 1. Petrinja Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira doga|aje na rati{tu u zapadnoj Bosni, gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke, te odgovori na pitanja o gubitku teritorija od 1992.-1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA Broj: 01-145/95. Petrinja, 01. 03. 1995. VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE K N I N MINISTARSTVO ODBRANE n/r gosp. Rade Tanjga M. P.86 Predmet: Zahtjev za realizaciju Odluke broj: 01-144/95. Dana 28. 02. 1995. godine odràna je 4. vanredna sjednica Skup{tine op{tine Petrinja. Zahtjev za odràvanje sjednice u skladu sa Poslovnikom, Predsjedniku Skup{tine uputilo je 18 odbornika svih stranaka i partija, sa predloènim dnevnim redom i to: 1. Analiza doga|aja na rati{tu Zapadne Bosne 2. Analiza poduzetih mjera u svrhu pravovremene odbrane podru~ja op{tine Petrinja. Prva ta~ka dnevnog reda definisana je na osnovu tragedije boraca 31. p. br. na rati{tu Zapadna Bosna i to po tre}i put. Naime, borci ove brigade od 11-og mjeseca 1994. godine do kraja

85 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa. 86 Prijemni pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane, br. 156-3, primljeno 15. 3. 1995.

283 februara ove godine, stradali su tri puta. Brigada je izgubila 5 boraca – poginuli, 26 boraca je nestalo, a prema jo{ nepotpunim podacima, vi{e od 20 ih je ranjeno. Briga o porodicama poginulih, nestalih i ranjenih boraca je obaveza dru{tva, no odbornici su u svojim diskusijama i donijetim odlukama konkretno zatra`ili i odgovore na brojna pitanja koja im predstavnici civilnih organa vlasti nisu mogli dati, kao ni prisutni predstavnici Srpske vojske Krajine. Naime, sjednici Skup{tine nije prisustvovao K-dant 31. p.br. ve} Na~elnik {taba brigade, a nije imao ovla{tenja Komandanta, prema vlastitoj izjavi da prisutne upoznaje sa pojedinostima tragedije u Brezovu Polju – Zapadna Bosna, dana 23. 02. 1995. godine, u kojoj je jedan borac poginuo, a 22 se vode kao nestala. Na~elnik {taba je iznosio svoje mi{ljenje o uzrocima tragi~nih doga|aja, jer kompletna analiza i izvje{taj o istima, prema izjavi Na~elnika, jo{ nije sa~injena. Sjednici je prisustvovao Komandant 39. Korpusa SVK i predstavnik Korpusa za moral i vjerska pitanja.

U ~etvoro~asovnoj raspravi otvorena su mnoga sporna pitanja i to: – na osnovu ~ijeg naloga borci Srpske vojske Krajine, a samim tim i 31. p.br., idu na rati{te Zapadne Bosne? Cilj akcija vo|enih na rati{tu Zapadne Bosne, kako vojni i politi~ki, odbornicima je jasan, ali im nije jasno za{to akcija nije realizirana u odre|enom roku, do kad }e trajati drànje poloàja 2 – 3 km u dubinu zapadno-bosanskog teritorija koji kontroli{u pripadnici Narodne odbrane Fikreta Abdi}a. – za{to je na dostignutim poloàjima pored boraca prisutno i civilno stanovni{tvo, za koje se pretpostavlja da dojavljuje potrebne informacije neprijatelju? – tko je odgovoran za prisutan i gotovo legalan “{verc” na granicama RSK sa Zapadnom Bosnom? – za{to na rati{te odlaze borci neobu~eni, fizi~ki nepripremljeni, bolesni i nedovoljno opremljeni materijalno-tehni~kim sredstvima? (moto-role) U posljednjim tragi~nim doga|ajima, u jedinici petrinjske brigade bio je samohrani otac djeteta starog 12 godina (vodi se kao nestao), borac ro|en 1936. godine, borac teàk 120 kilograma, umro u trenutku napada od sr~anog udara. – za{to je Srpska vojska Krajine od dolaska snaga UN-a samo gubila teritorij (Maslenica, Miljeva~ki plato, Meda~ki dèp, a primjer u zoni odgovornosti 31. p.br. Pribilovi} brdo), a ni{ta nije povratila, te za{to u njezinim redovima vlada rasulo? – na osnovu kakve procjene je izvr{ena mobilizacija 19. 11. 1994. godine koja je dovela do kolapsa privrede? Molimo Vas, da Odluku broj: 01-144/95., kao i predmetni Zahtjev proslijedite Glavnom {tabu Srpske vojske Krajine, Vrhovnom savjetu odbrane, te Vladi Republike Srpske Krajine, kako bi se ista u potpunosti realizovala. Istovremeno Vas molimo, da u skladu sa svojim nadle`nostima poduzmete sve mjere kako bi odbornici Skup{tine op{tine Petrinja dobili u najskorije vrijeme istinite i potpune odgovore na postavljena pitanja. U nadi da }emo nai}i na Va{e razumijevanje pozdravljamo i zahvaljujemo. S po{tovanjem! Dostaviti: SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA 1. Ministarstvo odbrane P R E D S J E D N I K:

284 2. Arhiv Skup{tine 3. Arhiva Nikola Rai{i}, in`.el.teh., Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 5., ur. br. 156-3/1995.

22 1995., travanj 10. Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u i Mom~ilu Peri{i}u o aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju morala u jedinicama, kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom tromjese~ju 1995.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVJERLJIVO STR. POV Br. 3-171 10. 04. 1995. Redovni operativni izvje{taj G[ SVK, d o s t a v lj a. - KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE (na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a) KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE (na li~nost g. Milana Marti}a) NA^ELNIKU GENERAL[TABA VOJSKE JUGOSLAVIJE (na li~nost general-pukovnika Mom~ila Peri{i}a) 1. Neprijateljske snage Na teritoriji RH nastavlja se mobilizacija i ve`bovne aktivnosti HV. U toku su aktivnosti HV na pripremi i izvo|enju intervidovske ve`be na prostoru ZP Osijek. U tom cilju izvr{ena je i mobilizacija dela specijalnih jedinica MUP-a RH i dovo|enje u o~ekuju}e rejone. Na potezu Marinci – Jarmina – Kortina – Hrastin – Vladislavci prime}uje se intenzivna izv. obave{tajna aktivnost gde jedinice HV ulaze u tampon zonu i vr{e utvr|ivanje. Prema zoni odgovornosti 18. K poslednjih dana HV vr{i mobilizaciju i dovo|enje ljudstva u {iri rajon N.Gradi{ke-Psunja, a delom i u UNPA zoni na podru~ju oko Pakraca. Prema zoni odgovornosti 15. i 21. K poja~ano je grupisanje usta{kih snaga i borbene tehnike. Poslednjih dana u {iri rajon Peru{i}a (z/o 15. K) uo~eno je prisustvo i dela 4. gbr (Split). U zoni odgovornosti 7.K usta{e nastavljaju sa dejstvima i posedanjem dominantnih visova na pl. Dinari, uz svakodnevno dejstvo artiljerijom po rejonima s. Uni{ta. Poja~ana izvi|a~ka aktivnost usta{a ispoljena je na pravcu Pakovo Selo – @itni} – s. Dabar – leva obala jezera Peru~a.

285 Stanje u AP ZB: Jedinice NO AP ZB i dalje imaju inicijativu i ozbiljno ugroàvaju Vrnogra~. Ja~e snage 5.K tzv. A BiH izvr{ile su napad na jedinice VRS u reonu ôta i Pr{inih uvala (pl. Plje{evica), gde su nakon èstoke borbe zaustavljene. Verovatni cilj napada bio je repetitor na pl. Plje{evici. Zaklju~ci i predvi|anja: Prema RSK o~ekivati je u narednom periodu poja~anu aktivnost HV i ubacivanje manjih IDG. Napadna dejstva {irih razmera sa teritorije Hrvatske ne treba o~ekivati u narednih 7-10 dana. Ofanzivna dejstva snaga 5. K prema RSK narednih dana se ne o~ekuju, izuzev ubacivanja izvi|a~ko-diverzantskih grupa na Plje{evicu. 2. Na{e snage Glavni {tab i komande jedinica SVK prate aktivnosti HV i snaga 5. muslimanskog korpusa i preduzimaju neophodne mere u cilju spre~avanja iznena|enja. U zoni odgovornosti 7., 15. i 21. K podignuta je borbena gotovost dela jedinica. Najve}e angaòvanje vojnika i jedinica imamo na prostoru planine Dinare, zatim na pravcima koji od Gospi}a i Ogulina izvode ka Slunju i Li~kom Petrovom Selu, deo snaga je aktiviran prema planini Plje{evici. Borbena gotovost je podignuta i kod jednica na prostoru Z. Slavonije, zbog pokreta i grupisanja koje vr{i HV. Teì{te rada i angaòvanja svih organa komandovanja usmereno je na zadatku borbene obuke. Pod kraj marta sa delom jedinica korduna{kog korpusa uz angaòvanje avijacije i 44. rbr izvedena je zajedni~ka takti~ka ve`ba “Uzvratni udar”. Na ve`bi su izvr{ena bojna ga|anja sa artiljerijom, tenkovima, strelama 2M, oru|ima za neposredna ga|anja. Izvedena je takti~ka ve`ba sa bojnim ga|anjem jedne oja~ane pe{adijske jedinice iz sastava 13. pbr. U toku je priprema sli~ne vrste na {irem prostoru Dinare. Na obuci se nalazi martovska partija regruta. Posle mesec dana obu~avanja svi mladi vojnici su osposobljeni za uklju~ivanje u borbena dejstva u ulozi vojnika pe{aka. Na staìranju se nalazi prva generacija slu{alaca {kole rezervnih oficira (pe{adija i artiljerija), a u nastavnom centru u toku su kursevi komandira ~eta-baterija i komandanta brigada. U skladu sa zahtevima borbene gotovosti u toku je dogradnja sistema povi{enih mera stalne b/g sa promenama u planovima uzbunjivanja i pripravnosti i operativnog deùrstva. Iz sastava SVK (iz 21. i 39.K) u operaciji “Pauk” na teritoriji AP ZB angaòvano je 700 boraca. U toku proteklog meseca izvr{ene su neophodne pripreme oko prihvata, obuke i planiranja upotrebe dobrovoljaca na teritoriji RSK. U I. tromese~ju 1995. g. nastavljena je popuna i formiranje komandi i jedinica RV I PVO SVK i to: – U toku je preformiranje organizacijsko-formacijske strukture organa RV i PVO; adekvatno na{im potrebama i uslovima; – 44. raketna brigada je nastavila sa popunom komande i jedinica po dubini, tako da se u funkciju stavljaju sva sredstva koja smo dobili iz RV i PVO VJ; – 105. vazduhoplovna brigada je popunjena pilotima i vazduhoplovno – tehni~kim kadrom za 728. mhe do potrebnog broja, dok je popuna pilotima aviona u 249. elba nedovoljna, te je mogu}e upotrebiti samo jedno avijacijsko odelenje. Razlog za slabu popunu je u tome {to ne raspolaèmo savremenijim tipovima aviona (G-4, ORAO ili MIG-21) na kojima piloti u sastavu RV i PVO VJ sada izvr{avaju leta~ke zadatke.

286 – Izvr{ena je popuna 61. me{ovite eskadrile lake borbene avijacije sa 3 aviona tipa “Kraguj”, jednim helikopterom HT-40 i jednim HN-42. U toku je popuna i formiranje raketnog diviziona “Dvina” u zoni odgovornosti 11. korpusa. 2.1. Stanje morala Stanje morala u SVK zadovoljava zahteve b/g. Na moral negativan uticaj ima nefunkcionisanje pravne dràve i sporo re{avanje problema koji optere}uju funkcionisanje sistema odbrane. Ministarstvo odbrane ne uspeva da obezbedi novac za plate i snabdevanje SVK, gorivo i druga neophodna sredstva. Odluka Saveta bezbednosti broj 981 uglavnom je nai{la na negativan odjek, posebno deo kojim se predvi|a da me|unarodne snage posedaju granicu izme|u RSK i RS i granicu izme|u ovih republika sa Srbijom. U sklopu posete Univerzitetu “Nikola Tesla” grupa profesora, na ~elu sa podpredsednikom skup{tine Srbije Vojom Andri}em, posetila je neke jedinice SVK. Od 01.01. do 10.04.1995. godine SVK imala je 41 poginulog, 39 ranjenih i 28 nestalih. Najve}i broj ovih gubitaka imali su delovi jedinica koje se angaùju po planu “Pauk”. 2.2. Materijalno i zdravstveno obezbe|enje SVK Planiranje i realizacija Materijalno-zdravstvenog obezbe|enja SVK sve je teà zbog neprekidno prisutnih problema u finansiranju. Nagomilani dugovi (trenutno iznose oko 10.000.000 dinara) i permanentno i slabo finansiranje SVK onemogu}uje nabavku MTS, a neki segmenti PoOb-a dovedeni su u pitanje. Najve}i problem u funkcionisanju i realizaciji zadataka PoOb-a predstavlja nedostatak pogonskog goriva i maziva, rezervnih delova, nemogu}nost redovnog odràvanja i remonta MTS. SVK nije dobila materijalno finansijski plan, a priliv nov~anih sredstava u budèt je nedovoljan i neredovan, {to u zna~ajnoj meri onemogu}ava realizaciju planiranih zadataka PoOb-a. Ovaj problem naro~ito je izraèn u obezbe|enju nov~anih primanja i plata pripadnika SVK. Do sada nije re{eno pravo svojine nad nepokretnom imovinom, koji koristi SVK. Velik broj objekata biv{e JNA jo{ uvek nije predat na upravljanje i kori{tenje SVK {to izaziva ozbiljne probleme u stanovanju i sme{taju ljudstva i MTS. Na pozadinskom obezbe|enju SVK nalazi se grupacija Komande “Pauk” sa brojnim stanjem oko 11.000 ljudi, za ~ije obezbe|enje SVK izdvaja velike koli~ine MTS iz sopstvenih zaliha. Za protekli period rata istro{eni su svi resursi TMS, a njihov remont, zbog nedostatka r/d, sopstvenih remontnih kapaciteta i nedostatka nov~anih sredstava, gotovo da se i ne vr{i. Zbog stalno prisutnog problema obezbe|enja p/g znatno je umanjena b/g jedinica, obustavljeni su zapo~eti radovi na ure|enju teritorije, odustaje se od planiranih zadataka u obuci, a pojedine funkcije redovnog pozadinskog obezbe|enja jedinica su naru{ene. Usled nedostatka i konstantnog odliva stru~nih kadrova zdravstvene slu`be, primarna zdravstvena za{tita je nepokrivena. U slu~aju op{te agresije na RSK zdravstveno obezbe|enje SVK bilo bi dovedeno u pitanje. Zbog nedostatka profesionalnih oficira SnSl i izvr{enje redovnih zadataka je ugroèno. SVK trenutno ne raspolaè zalihama lekova i potro{nog sanitetskog materijala, a snabdevanje putem humanitarne pomo}i sve je manje. Prijemom materijalnih sredstava iz Republike Srbije i od VJ u februaru i martu 1995. g., stvorene su neophodne materijalne rezerve (municije i hrane) za ratne potrebe ~ime su u znatnoj meri ublaèni problemi PoOb-a.

287 2.3. Organizacijsko-formacijska i personalna problematika U proteklom periodu teì{te aktivnosti bilo je na izradi predloga formacija brigada, pozadinskih baza i artiljerijskih jedinica SVK. Izra|en je predlog plana regrutovanja za 1995. koji }e biti razmatran na sastanku G[ SVK. Izra|ena je naredba o organizacijsko- formacijskim promenama u SVK i izvodi dostavljeni pot~injenim komandama. Izvr{ene su pripreme za analizu putovanja i odliva v/o iz RSK. Izvr{ene su pripreme i pripremljen predlog za reviziju re{enja o osloba|anju od vojne obaveze lica mla|ih od 50 godina. Personalnu problematiku karakteri{e: a) Re{avanje dràvljanstva SR Jugoslavije Zakon o Vojsci Jugoslavije, ~lan 8. stav 3. predvi|a da slu`bu u VJ mogu da vr{e samo jugoslovenski dràvljani. Shodno tome pokrenuli smo pitanje re{avanja dràvljanstva profesionalnih oficira i podoficira, koji su preme{teni i postavljeni u 40. Kadrovski centar G[ VJ, a nemaju dràvljanstvo Republike Srbije ili Crne Gore odnosno Jugoslavije. Molbe sa neophodnim dokumentima dostavili smo Personalnoj upravi G[ VJ krajem februara 1994. g, misle}i da }e se re{iti brè i u paketu. Ali nam je odgovoreno da se mora re{avati pojedina~no. Ovakav na~in re{avanja ide vrlo sporo i oteàva re{avanje ostalih statusnih pitanja kao {to su: – otkup stana na teritoriji SR Jugoslavije – zaposlenje ~lanova porodica koji ìve na teritoriji SR Jugoslavije je oteàno jer se traì da imaju dràvljanstvo SRJ, – dobivanje dràvljanstva za ~lanove porodica. b) Upu}ivanje stare{ina na privremeni rad u SVK Po~etkom marta 1995. g. Odelenje za kadrovske poslove 40. KC G[ VJ pozvalo je stare{ine ro|ene na teritoriji biv{e SR Hrvatske na razgovor u vezi dobrovoljnog upu}ivanja na privremeni rad u SVK. Metodom ankete izjasnilo se 112 stare{ina, od prisutnih oko 600, da èle da idu. Daljnjom obradom i pripremama za odlazak u SVK, kona~an stav za odlazak dalo je 66 stare{ina. Na dan polaska i ulaska u autobus po~elo je kolebanje stare{ina i odustajanje, tako da je do{lo u SVK 30 stare{ina (15 oficira i 15 podoficira). Ovakav postupak dela stare{ina ostavio je negativan utisak na prisutne. Mislimo da bi trebalo stru~nom anketom utvrditi pravi uzrok slabijeg odaziva stare{ina. Da li je u pitanju strah od ratnih sukoba u RSK, neizvesnost u vezi povratka, li~ni problemi ili ne{to drugo. Od dobivenih podataka imala bi korist i Vojska Jugoslavije i SVK u daljnjem radu sa ljudima i analizi kadra. 2.4. Stanje bezbednosti u jedinicama i na teritoriji 1) Kontraobave{tajno obezbe|enje Bezbednosno stanje u RSK je i dalje veoma sloèno na {to najvi{e uti~u strane obave{tajne slu`be kroz obave{tajnu, psiholo{ko-propagandnu i kriminalnu delatnost Organi bezbednosti su u poslednjih 15 dana otkrili i priveli 10 obave{tajno indiciranih lica od kojih su 2 stare{ine biv{e JNA. Strane obave{tajne slu`be posebno hrvatske i muslimanske, u saradnji sa predstavnicima UNPROFOR-a, UNCIVPOL-a i drugim stranim organizacijama, prikupljaju podatke o

288 aktivnostima i merama SVK na planu suprostavljanja agresiji HV na RSK, posebno o mogu}nostima i utvr|enosti poloàja. Registrovana je obave{tajna aktivnost UNPROFOR-a u 25 slu~ajeva prilikom snimanja, skiciranja i izvi|anja na{ih odbrambenih poloàja i aerodroma Udbina. Promenom mandata UNPROFOR-a vode psiholo{ko propagandnu delatnost prema stanovni{tvu u smislu: Krajina }e biti sastavni deo Hrvatske, a cene da Hrvatima ne treba rat i ne}e ratovati, ve} }e ekonomskim merama i zatvaranjem granice RSK prema RS i SRJ krajinsko rukovodstvo biti primorano da prihvati re{enje koje nudi Zapad. Na{a saznanja ukazuju da su obave{tajne slu`be dnevno prisutne u prikupljanju podataka o SVK. 2) Kriminal, {verc i razbojni{tvo Posebno zabrinjavaju}i problem je kriminal svih vrsta, bahato i siledìjsko pona{anje i napadi na organe bezbednosti. U jedinicama se najvi{e krade gorivo, mazivo, akumulatori, sredstva veze, oru`je, municija i MES, ~ime se umanjuje borbena gotovost i borbena vozila onesposobljavaju. U stalnom je porastu {verc sa pripadnicima 5. K MV i Hrvatima, {to njihova vlast organizovano sprovodi, pa na taj na~in, pored {verca robe, prikupljaju se i obave{tajni podaci. Na suzbijanju {verca najvi{e se angaùju jedinice VP, dok ve}i broj pripadnika milicije toleri{e {verc. Od pojedinaca u najvi{im dràvnim organima, vr{en je pritisak da se legalizuje {verc i da se OB i vojna policija ne angaùju. Ide se dotle da se pojedinim k-tima korpusa i OB diskretno savetuje da ne spre~avaju {verc, jer mogu biti likvidirani. Zbog nedostatka aktivnih stare{ina u niìm jedinicama i ne funkcioni{e rukovo|enje i komandovanje, {to pogoduje java{luku. Ne preduzimaju se mere bezbednosti i bezbednosnog obezbe|enja. Materijalno-tehni~ka sredstva i tajni podaci se slabo {tite, a u nekim jedinicama skoro nikako. Prisutne su pojave nekontrolisane upotrebe oru`ja. Karakteristi~an je istup grupe od 12 boraca iz Obrova~ke brigade, koji su samovoljno napustili poloàje na Dinari i uz upotrebu oru`ja vr{ili plja~kanje privatnih ugostiteljskih objekata na putu Obrovac- Dinara. Ova grupa je ispalila velike koli~ine municije u samom gradu Kninu. U stanovima uhap{enih vojnih obaveznika na|ena je velika koli~ina naoruànja i municije i artikala vezanih za {vercovanje. Preduzete su disciplinske i druge zakonske mere. Na izdràvanju vi{emese~nih zatvorskih kazni, nalazi se 8 vojnih obaveznika. Lo{em bezbedonosnom stanju u jedinicama SVK i na teritoriji doprinosi i nefunkcionisanje vojnih sudova i civilnog pravosu|a koje ne preduzima represivne mere prema nosiocima neprijateljske delatnosti, kriminala, {verca i dr. Naj~e{}e represivne mere preduzimaju k-ti brigada i korpusa {to nije dovoljno jer se celokupni dràvni organizam ne angaùje, pa se sti~e utisak da moè raditi ko kako ho}e. 3. Odnosi sa UNPROFOR-om Po~etkom aprila 1995. godine (04. i 05. 04) odràna su dva sastanka na najvi{em nivou SVK i UNPROFOR-a. Na prvom sastanku razgovarali su komandant snaga UN-a, general Bernard Janvier i komandant G[ SVK Milan êleketi}, a drugom na~elnik G[ SVK i zamenik generala Janviera, gen. Crobbe. Na oba sastanka dominiralo je pitanje novo produènje mandata UNPROFOR-a, Rezolucija SB br. 981 i njeni vojni aspekti.

289 Na oba sastanka istaknuto je da do 21. aprila gosp. Stoltenberg mora prikupiti sva relevantna mi{ljenja jedne i druge strane u cilju podno{enja izve{taja, a da }e stvarno delovanje novog mandata UNPROFOR-a po~eti 30. 06. 1995. g. 4. Odluka Odlu~io sam odràti sada{nji nivo borbene gotovosti uz istovremeno preformiranje dela jedinica, prenose}i teì{te aktivnosti na prostor planine Dinare, sa ciljem spre~iti iznenadna dejstva Hrvatske vojske i popravljanje njenog operativno-takti~kog poloàja i biti u gotovosti za adekvatna protivdejstva. Pristupiti pripremama za spre~avanje posedanja granica izme|u RSK i RS od strane snaga UNPROFOR-a. K O M A N D A N T general-potpukovnik Milan êleketi}, Šv.r.š M.P.87

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-171/1995.

23 1995., svibanj 5. O{trelj – Petrovac Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku u Kninu na kojemu je razmatrana situacija oko Biha}a te donesena odluka da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e Li~kog korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to nema potrebnih snaga

Republika Srpska VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA O{trelj – Petrovac Broj: Str. pov. br. 66-62 Datum: 05. 05. 1995. godine GLAVNOM [TABU VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE (na li~nost komandanta) Dana 04. 05. 1995. godine, odr`an je zajedni~ki sastanak VK RS i RSK u Kninu. Ispred RSK88 prisustvovali su:

87 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske. 88 Gre{ka, rije~ je o predstavnicima RS.

290 – Predsednik Karadì}89 – Predsednik Kraji{nik90 – ministar odbrane – ministar unutra{njih poslova – general Ninkovi}91 – puk. Tomani}92 i savjetnici predsednika Suba{i}93 i @upljanin.94 Ispred RSK bili su prisutni: – Predsednik Marti}95 – general êleketi}96 – ministar unutra{njih poslova. Pored sagledavanja izvana i posledica u Zapadnoj Slavoniji razgovaralo se {ta dalje raditi. Izloìo sam sloènost situacije na Dinari i Plje{evici i mogu}e namere neprijatelja (spajanje sa 5. K tzv. A BiH i ugroàvanje prestonice Knina) i shodno tome predloìo da se zajedni~ki po~ne re{avati Dinara i Plje{evica. Na~elno je to prihva}eno. Predsednik Karadì} je naredio da MUP RS dana 06. 05. 1995. godine, uputi dva odreda specijalne policije i tri ~ete jedinica posebne namene radi izvo|enja dejstava na Plje{evici. Smatram da }e jedinice MUP-a dati doprinos i obezbediti energi~nija dejstva ka Biha}u, jer se od li~kog Korpusa ne moè o~ekivati puno. Li~no smatram da je SVK u nokdaunu da preduzimaju odre|ene mere, ali jo{ uvek nedovoljno energi~no. Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada usta{a u cilju spajanja sa 5. K ima}e mnogo problema i ne}e uspe{no se odbraniti. Preduzeo sam sve mere da branim dostignute linije. Molim Vas da ove procene imate u vidu i da se u krajnjoj nu`di moè i mora pomo}i blagovremeno. Za KOMANDANT-a pukovnik Radivoje Tomani} ...... ,97 Šv.r.š M. P.98

Preslika, strojopis, }irilica Preslika u posjedu prire|iva~a

89 Radovan. 90 Mom~ilo. 91 [piro. 92 Radivoje. 93 Petar. 94 Stojan. 95 Milan. 96 Milan. 97 Potpis ne~itak. 98 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.

291 24 1995., svibanj 27. O{trelj – Petrovac Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom Operativne grupe “Pauk”, na kojemu su razmatrane akcije protiv 5. korpusa A BiH te hrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom polju

R e p u b l i k a S r p s k a VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA O{trelj-Petrovac Broj: Str. pov. br. 701-18 Datum: 27. 05. 1995. godine.- VRLO HITNO GLAVNI [TAB VOJSKE REPUBLIKE SRPSKE (Na li~nost komandanta) Dana 22. 05. 1995. godine u Grahovu je, na moju molbu odràn sastanak sa komandantom SVK generalom Mrk{i}em,99 komandantom 7. i 15. K SVK i komandantom 2. KK, sa slede}im dnevnim redom. 1. Operativno-takti~ki poloàj jedinica 2. KK, 7. i 15. Korpusa od uticaja na 2. KK 2. Razmatranje zajedni~kih aktivnosti u odnosu na 5. K ABiH i usta{ke snage u Livanjskom polju i Dinari. O odrànom sastanku odmah sam usmeno izvestio, pisani dokumenat nisam dostavljao jer je general Mrk{i} rekao da se sastaje 25. 05. 1995. godine sa komandantom G[ VRS, gde }e mu izloìti zaklju~ke sa sastanka. Generala Mrk{i}a sam upoznao sa operativno-takti~kim poloàjem na{ih snaga prema 5. K ABiH posle njihove ofanzive i predo~io mu da je dalje ovakvo pona{anje SVK i NO ZB neodrìvo kao i to da taj muslimanski korpus u potpunom okruènju se uspe{no nosi sa tri Korpusa SVK, 2. KK i pripadnicima NO ZB. To sam potkrepio ~injenicom da i sada kada traje muslimanska ofanziva ni SVK ni NO ZB ne preduzimaju makar demonstrativna dejstva prema 5. K ABiH. Upozorio sam ga i na namere usta{a preko Dinare, to jeste da je glavni cilj odsecanje Knina i ugroàvanje prestolnice RSK. General Mrk{i} se sloìo da nismo radili zajedno i organizovano u odnosu na 5. K ABiH. Istakao je da je komanda “PAUK” sada njemu pot~injena te da moramo brzo zajedno i organizovano izvesti operaciju za razbijanje 5. K ABiH radi ~ega je i kod Vas trebao do}i. Spominjao je 28. 05. 1995. godine kao dan po~etka zajedni~kog slamanja 5. K. Posle operacije 5. K istim sistemom bi se i{lo i na ~i{}enje Livanjskog polja i Dinare od usta{a.

99 Mile.

292 Kako do danas zvani~no nisam dobio instrukcije ili nare|enje molim Vas i predlaèm: 1. – Da Na~elnik glavnog {taba VRS hitno do|e u z/o 2. KK kako bi se na licu mesta sagledao operativno-takti~ki poloàj jedinica, procenila situacija i vama dao predlog za dalja dejstva. 2. – Molim Vas da se sa generalom Mrk{i}em proceni mogu}nost i sa~ini hitno zajedni~ki plan operacije za razbijanje i uni{tenje 5. K ABiH jer je to nu`no i za RS i za RSK (za RSK da se ne probije koridor prema Hrvatskoj, prikloni drugoj strani, a za nas je zna~aj sadràn u predhodnom stavu, {to jo{ vi{e moè usloìti skora ofanziva usta{kih snaga na Dinari), a za RS jer se postiù strate{ki ciljevi u ovom prelomnom i te{kom vremenu. 3. – Molim Vas da hitno i neodlo`no donesete odluku po prethodne dve ta~ke jer vreme ne radi za nas, a stanje u z/o 2. KK je izuzeto sloèno. K O M A N D A N T p u k o v n i k Radivoje Tomani} Rade ...... 100Šv. r.š M.P.101 M.P.102

Preslika, strojopis, latinica Preslika u posjedu prire|iva~a

25 1995., lipanj 9. Knin Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o prodoru hrvatskih snaga prema planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu zrakoplova iz Hrvatske koji opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH

G[ SRPSKE VOJSKE KRAJINE VOJNA TAJNA Odelenje za obave{tajne poslove Strogo pov. Str. pov. broj 2/2319-2 Dana, 09. 06. 1995. godine OBAVE[TAJNA INFORMACIJA Jedinice VRS nastavljaju sa aktivnim b/d grebenom Dinare. Do sada je ovladano objektima Manita draga, Vis (tt. 1658) i Velika Privija. Momentalno se vode borbe za Veliki Cilj, M. Cilj, Mali Bat (09. 06.).

100 Potpis ne~itak. 101 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa. 102 Prijemni pe~at: Brzojav br. 2059, potpis ne~itak.

293 U popodnevnim ~asovima 08. 06. o. g. su otpo~ela jaka napadna dejstva neprijatelja pravcem: s. Nugla{ica – Babin grad (tt. 1356) pl. [ator. Do pada mraka napadi neprijatelja su odbijeni, naneseni su im veliki gubitci. Dana 09. 06. o. g. u ranim jutarnjim ~asovima neprijatelj je iz Livanjskog polja uveo jake snage, ekvivalenta jedne brigade, ponovio napad na istom pravcu, probio obranu 1/43. mtbr u rejonu Babin grad i potiskuje snage VRS ka ju`nim padinama pl. [ator. U jutarnjim ~asovima 09. 06. o. g. avijacija SVK dejstvovala je po objektima na Dinari: Anti}a glavica, âkalica, Jan~arska glava, Divjaku{a, Male Poljanice. U toku no}i 08./09. 06. o. g. u rejonu Vje{ti}a gora – Jan~ija glavica dovedena je jedna ~eta HV iz pravca Maglaj – Kova~. Poloàji na Plje{evici su stabilni, komanda 5. K nastoji dovo|enjem sveìh snaga ugroziti objekte koje je na{ 15. K zauzeo proteklih dana. Jedinice OG “Pauk” su uspele da ovladaju objektom Prìne koji se nalazi ispred s. Ahovo na isto~noj strani i sa objektom Mehurovi}a glavica (tt. 250) zapadno od Vrnogra~a. Specijalizovane slu`be Hrvatske intenzivirale su rad na izu~avanju unutra{njeg politi~kog stanja i pona{anju vojnog vrha u RSK. HV je nakon osvajanja Z. Slavonije i ru{enja mosta na Savi kod Gradi{ke, sa ovog prostora oslobodila sve profesionalne snage i angaòvala ih na drugim pravcima. Ulogu ~uvara granice uz r. Savu preuzele su domobranske jedinice i policija sa manjim art. jedinicama za podr{ku. Ma|arska armija je du` ~itave granice sa RSK izvr{ila delomi~no posedanje poloàja i vr{i intenzivno izvi|anje i osmatranje zagrani~nog prostora. Cenimo da je aktivnost usmerena u cilju pruànja pomo}i akciji za brzu intervenciju NATO za za{titu UNPROFOR-a. Podaci dobijeni po EI: U rejonu Livanjskog polja usta{ke snage nastavile su izvo|enje b/d. Manji uspeh imale su u {irem rejonu Malog [atora. Deo jedinica 132. br. Na{ice iza{le su na teren u rejonu Zve~eva. Na podru~ju Velebita registrujemo redovnu smenu jedinica usta{ke vojske. Na ovom podru~ju registrujemo i delove jedinica koje su u~estvovale u akciji na Z. Slavoniju. Podru~je Z. Slavonije 9. i 10. 06. o. g. posetit }e Tu|man sa delegacijom. U Cazinskoj Krajini situacija sa ishranom stanovni{tva je zabrinjavaju}a. Na podru~ju Biha}a izvr{ena je dodatna mobilizacija. Komandant 5. K Atif Dudakovi} sa delom delegacije posetiti }e Ma|arsku. Vreme poseta nismo utvrdili. Registrujemo i podatak da avioni iz Zagreba redovno lete prema aerodormu ôrali}i. Ovim avionima doprema se NVO i ostale potrebe za 5. K. Strahuje se od obaranja ovih aviona od strane na{ih snaga. NAÊLNIK potpukovnik Kneèvi} Mihajlo, Šv. r.š M.P.103

103 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

294 Dostaviti po{tom: N[, ONO, PkPo, OB, Ministar unutr. poslova, Ministar odbrane, MUP resor (DB). Dostaviti telegramom: 7., 11., 15., 21. i 39. K., 105. vbr, 1/101. ObC

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 6., kut. 5.

26 1995., lipanj 11. Knin Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S. Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVERLJIVO S. P. 3-322 11. 06. 1995. Vanredni operativni izve{taj G[ SVK, – dostavlja – Kabinetu predsednika Republike Srbije (na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a) Kabinetu predsednika Republike Srpske Krajine (na li~nost g. Milana Marti}a) Kabinetu Na~elnika General{taba VJ (na li~nost gen-pukovnika Mom~ila Peri{i}a) 1. NEPRIJATELJSKE SNAGE Intenzivne diplomatsko – politi~ke aktivnosti me|unarodnih organizacija oko situacije u biv{oj BiH u cilju zata{kavanja muslimanskih ofanzivnih dejstava, brza reakcija NATO na aktivnosti srpske strane i formiranje snaga za brze intervencije za za{titu i podr{ku snaga UNPROFOR-a, omogu}ili su Hrvatskoj da nesmetano sprovodi svoj plan prema RSK. Naime, ohrabren pre}utnom saglasno{}u me|unarodne zajednice za akciju u Z. Slavoniji, Tu|man je nastavio sa potenciranjem reintegracije RSK. Optuìo je Srbiju za podr{ku “ratne opcije” za re{enje krize u RS i RSK zbog angaòvanja srpskih generala i odabranog kadra VJ na rukovode}im du`nostima u VRS i SVK. Re{enost Hrvatske za reintegraciju RSK posebno je potencirao u govoru na pu{tanju novog mosta na r. Dravi kod Osijeka. Politi~ke i diplomatske prate i vojne aktivnosti. Iz Z. Slavonije preba~ene su sve profesionalne jedinice na severo-zapadne granice RSK, teì{no na Baniju i Kordun uz istovremeno

295 oja~avanje snaga HVO na Livanjsko-Glamo~ko-Grahovskom pravcu, sa ciljem da postepenim nastupanjem delimi~no razdvoji RS i RSK do linije Knin-Grahovo-Drvar, a potom dejstvom na Baniji i Kordunu do Prijedora i preko Like uz sadejstvo sa 5. K muslimanske vojske izvr{i rasecanje RSK. U narednoj fazi ceo prostor ovog dela RSK reintegrisao bi se u sastav Hrvatske. Ima indicija da je za ovakvu akciju Tu|man dobio saglasnost Nema~ke. Trenutno intenzivnije vojne aktivnosti HV i HVO izvode se na Livanjsko-Grahovskom pravcu sa ciljem ovladavanja objektom [ator ~ime bi Knin bio odse~en od RS. Pove}ana je aktivnost avijacije NATO iznad Jadrana i teritorije biv{e BiH pod kontrolom tzv. muslimansko-hrvatske federacije. Nisu registrovani preleti helikoptera na teritoriju RH preko RSK za Cazinsku Krajinu. Iznad linije razdvajanja sa RH u sektoru “Sever” i “Zapad” registrovane su bespilotne letilice 07./08. 06. o. g. Oko 02,30 deùrna vazduhoplovna borbena grupa NATO uspostavila je vezu sa pilotom oborenog aviona F-16. U operaciji spa{avanja pilota u~estvovalo je 20 borbenih aviona tipa F-16, F-28, F-111 i AVAKS u za{titi, a u izvla~enju ~etiri helikoptera (dva borbena APACH i dva transportna). 2. NA[E SNAGE Teì{te aktivnosti komandi i jedinica SVK u proteklih 7 dana bilo je na formiranju Korpusa Specijalnih jedinica. U realizaciji te aktivnosti postoje odre|eni kadrovski i materijalni problemi koji za sada bitno ne uti~u na plansko formiranje jedinica. Izvr{eno je zaustavljanje i dalji prodor neprijatelja grebenom Dinare i pruèna je pomo} VRS u spre~avanju ovla|ivanja {irim prostorom Grahova. Delom snaga 7. K dana 08. 06. 1995. godine izvr{en je napad na objekte Anti}a Glavica (tt 1539) i Jan~iji vrh (@rvanj) radi njihovog osloba|anja. Zbog izostajanja koordiniranog dejstva snaga VRS tim objektima nije se ovladalo. Snage OG “PAUK” uspe{no izvode napadna dejstva i uspele su da ovladaju Mehurovi}a glavicom i grebenom iznad s. Zbori{te. Sve p/n snaga 5. K uspe{no odbijaju. U toku je intenzivna priprema za “Vidovdansku smotru Korpusa Specijalnih jedinica”. Izra|en je plan prate}ih manifestacija javne prezentacije SVK, posebno Specijalnih jedinica i program smotre sa takti~kom ve`bom koja }e se odràti 28. 06. 1995. god. Obuka mladih vojnika izvodi se po ubrzanom programu. Organi G[ SVK u toku nedelje izvr{ili su obilazak i kontrolu borbene obuke radi sticanja uvida u stanje organizacije i njenog izvo|enja. Jedinice RV i PVO nalaze se u stanju pune b/g. Izvr{eno je pregrupisavanje jedinica pbr PVO sa teì{tem na PVO {ireg rejona a. Udbina i Knina. Dana 09. 06. 1995. god. u 09,30 ~asova izvr{ena je neposredna vazduhoplovna vatrena podr{ka snaga KOV za ovladavanje planinom Dinarom. U~estvovala su ~etiri aviona (1 IJ-22, 1 H-62 i 2 J-21) i to na objektima Anti}a glavica i Male Poljanice. Ostvareno je puno iznena|enje. Dva borbena helikoptera HN-45 M dodeljena su 2. KK za protivoklopnu borbu na tenkoprohodnom Grahovsko-Livanjskom pravcu. Rd PVO “Dvina” iz 44. pbr PVO izvr{io je preme{tanje iz rejona [amarice u rejon Grahova (2. KK) i nalazi se na VP u gotovosti za dejstva po odabranim ciljevima snaga HV na zemlji u rejonu s. Peulje – Crni Lug.

296 Na ameri~ke helikoptere, koji su u~estvovali u akciji spa{avanja pilota iz oborenog aviona F- 16 ispoljeno je dejstvo sa PA raketama S-2M i PAT-20 mm, ali zbog IC mamaca i oklopa helikoptera isti nisu oboreni. 3. MORAL Mere i aktivnosti koje se preduzimaju na planu stabilizacije i ja~anja Srpske Vojske Krajine, veoma pozitivno uti~u na moral boraca i stanovni{tva. U ove mere spadaju pre svega, stabilizacija linija odbrane ~ime je poraslo poverenje u odbrambene mogu}nosti. Ovom poverenju doprinose i borbene akcije izvedene u zadnjih nekoliko dana sa na{e strane. Za razliku od dosada{njih mi{ljenja, prisustvo i pomo} oficira VJ, tuma~i se pozitivno, a to saznanje na borce i stanovni{tvo deluje optimisti~ki. Na moral najnegativnije i nadalje uti~e neredovna isplata mese~nih primanja, kao i veoma nizak iznos tih primanja. Sve mere koje preduzima K-dant SVK, prihvataju se sa odobravanjem i ose}anjem pove}ane sigurnosti u mogu}nost odbrane teritorije RSK. U pozitivnom smislu se menja i mi{ljenje o SRJ, imaju}i u vidu sveukupnu pomo} koja nam stiè, a pre svega mobilisanje i upu}ivanje u Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih podru~ja. 4. ODNOS SA INOSTRANIM PREDSTAVNICIMA Komandant SVK odrào je radni sastanak sa komandantom snaga UNPROFOR-a generalom @anvijeom 07. 06. Raspravljana su pitanja novog rasporeda snaga UN, slobode kretanja pripadnika UN, mogu}nost rasporeda snaga UN na takozvanim AVNOJ-evskim granicama i mogu}nost susreta hrvatske delegacije i delegacije SVK. Mi smo nametnuli pitanje neprihvatljivosti angaòvanja Argentinskog bataljona, tako|e i Nepala iz razloga {to su bili u Zap. Slavoniji. Traìli smo povratak sredstava 18. K koja su bila na ~uvanju u skladi{tima UNPROFOR-a a koju su oteli Hrvati. Traìli smo i naplatu tro{kova dosada{njeg kori{tenja vojnih objekata (kasarni) u Kninu, Slunju i Belom Manastiru. Susret je bio korektan, strogo protokolaran, a u maloj pauzi obavljeni su razgovori izme|u komandanta i posebno izme|u saradnika. Predstavnici ostalih inostranih organizacija imali su kontakte na razli~itim nivoima u SVK i sa dràvnim organima. 5. BEZBEDNOST Stanje bezbednosti u SVK i na samoj teritoriji RSK karakterisali su u proteklom periodu doga|aji vezani za progla{enje op{te mobilizacije na teritoriji Severne Dalmacije i samo izvo|enje borbenih dejstava na planini Dinari. Op{ta mobilizacija kojom su bili obuhva}eni svi vojno sposobni stanovnici S. Dalmacije bez izuzetaka i privilegovanih, nai{la je na op{te odobravanje kod stanovni{tva. Ugled SVK i moral kod boraca i ostalih gra|ana je u znatnom porastu. Novim merama se suprostavljaju mnogi politi~ki mo}nici kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. Opstrukciju i nipodo{tavanje svih mera na reorganizaciji SVK ove strukture nastoje sprovesti preko paravojnih grupa i formacija, koje su se prve na{le na udaru primenom novog pristupa u obavezama prema jedinicama u koje su raspore|eni.

297 6. PERSONALNA I ORGANIZACIJSKO-FORMACIJSKA PROBLEMATIKA Stvoreni su organizacijski uslovi i izra|ena sva dokumenta neophodna za formiranje Korpusa specijalnih jedinica. Izra|ene su privremene knjige formacija komande i jedinica KSJ. Formiranje Korpusa specijalnih jedinica SVK prati goru}i problem izbora i nedostatka potrebnog broja PVL iz VJ kojim bi se pokrile potrebe popune postoje}ih i novoformiranih jedinica, jer sada{nja popunjenost ovom kategorijom lica iznosi 23%. Zbog toga smo 09. 06. 1995. godine poslali zahtev 40. KC PsU VJ za hitno pozivanje i upu}ivanje PVL iz VJ koji podleù principu upu}ivanja u SVK. Ova aktivnost je u toku i treba je ubrzati. Obzirom da smo za KSJ SVK predvideli sve pitomce koji zavr{avaju vojne akademije i SV[ u VJ i rodom iz RSK, potrebno je razmotriti mogu}nost da se ubrza zavr{etak {kolovanja u skladu sa predlogom komandanta SVK. Tako|e, potrebno je {to pre na Vrhovnom Savetu odbrane SRJ razmotriti i pozitivno re{iti ve} odavno pripremljena pitanja, priznavanja statusa stare{ina VJ za stare{ine SVK koji zavr{avaju vojne {kole u CV[ RS u B. Luci; (dve klase oficirske {kole i ~etiri klase podoficirske {kole, ukupno 250 stare{ina). Sve navedene stare{ine predvideli smo za KSJ SVK. Napravljen je koncept popune sa vojni~kim sastavom koji se ve} realizuje prema utvr|enom planu i datim kriterijumima. Preduzete su organizacijske mere i sa~injeni planovi prikupljanja i dovo|enja v/o RSK sa teritorije SRJ u RSK. Po procenama i pribli`nim pokazateljima organa Ministarstva odbrane RSK u RS i RCG se nalazi preko 10 000 v/o RSK, koji su tamo oti{li u periodu posle 17. augusta 1990. godine. Smatramo izuzetno zna~ajnim da se istraje u prikupljanju i dovo|enju pomenutog ljudstva u RSK i njihovom uklju~ivanju u jedinice SVK. Posebno je zna~ajna popuna KSJ kvalitetnim mla|im ljudstvom. 7. MATERIJALNO I ZDRAVSTVENO OBEZBE\ENJE Pozadinsko obezbe|enje je teì{no usmereno na materijalno i zdravstveno obezbe|enje: - Transformacije SVK i formiranje KSS,104 - Prihvatu i opremanju v/o koji dolaze iz SRJ i - Pripremi KSS za sve~anu paradu. U toku je realizacija prijema MTS od VJ odobrenih za potrebe SVK. Pored navedenih zadataka, dugoro~nije se susre}emo sa problemom hirur{kih ekipa i op{teg nedostatka sanitetskog kadra kao i nedostatkom stru~ne radne snage za opravku borbene i neborbene tehnike. Po ovom osnovu redovnim putem je traèna pomo} od VJ. Zbog nedostatka nov~anih sredstava, usporena je realizacija navedenih zadataka, a plate pripadnika SVK jo{ nisu ispla}ene za april mesec. 8. ODLUKA Odlu~io sam da teì{te angaòvanja G[ SVK pot~injenih komandi i jedinica bude na formiranju KSJ. U borbenim aktivnostima teì{te angaòvanja snaga imati u operaciji “PAUK” za slamanje 5. K, a deo snaga 7. K angaòvati na prostoru Dinare i Grahovsko- Livanjskom pravcu s ciljem ovladavanja objektima koje je HV i HVO u dosada{njim objektima privremeno zaposela.

104 Korpus specijalnih snaga.

298 Delom snaga podr`avati, oja~ati i sadejstvovati VRS u operaciji koju ona izvodi na Grahovsko-Livanjskom pravcu. @G/AB K O M A N D A N T general-potpukovnik Mile Mrk{i}, Šv. r.š M.P.105

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-322/1995.

27 1995., srpanj Knin Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske vojske Krajine i Vojske Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca 5. korpusa A BiH

ODOBRAVAM KOMANDANT general-pukovnik Mile Mrk{i}, Šv.r.š PLAN kontraobave{tajnog obezbe|enja operacije “Ma~ – 1” – jul 1995- 1. CILJ – Kombinovanom primenom metoda rada OB SVK obezbediti potpunu kontraobave{tajnu i fizi~ku za{titu konvoja na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo i ulaska u Cazinsku Krajinu radi nano{enja strate{kog udarca jedinicama i komandama 5. K. biolo{kim oru`jem metodom trovanja artikala {iroke potro{nje koje putem ilegalne trgovine isporu~iti 5. K. – Nakon inkubacije i pojave dizenterije isto intenzivno koristiti u psiholo{ko-propagandnom planu koji uklopiti u plan plasiranja dezinformacija i podataka u okviru operacije “Ma~”. 2. VREME IZVO\ENJA – Od 11 – 13. 07. 1995. godine, a nakon toga plan “Ma~ – 1” uklapa se u plan KO obezbe|enja operacije “Ma~”. 3. MESTO IZVO\ENJA – Na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo – Japanska krivina i obrnuto

105 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

299 PLAN Kontraobave{tajnog obezbe|enja akcije “Ma~ – 1”106

Red. ZADATAK NOSILAC SARA\UJE VREME broj IZVR[ENJA 12 345 1. Priprema lica radi upu}ivanja na OB Centar OB 15.K. 10. 07. kontakt u z/o 5.K., obezbe|enje Topusko 09.00-13.00 prolaska i ulaska u Cazinsku Krajinu i dogovor oko prodaje artikala 2. Radni sastanak na Plitvicama i dogovor puk. Zimonja OB G[ SVK 11.07. zadataka oko realizacije akcije na nivou Nikola Ob. odel. G[ 10.00-12.00 OB G[ SVK i Obave{tajnog odelenja. 3 Izrada plana kontraobave{tajnog OB G[ SVK Obav. odel. 11.07. obezbe|enja, upu}ivanje telegrama G[ SVK izvr{iocima – u~esnicima aktivnosti 4 Patrolno i punktovno obezbe|enje Patrola 21. OBC 12.07. konvoja na relaciji Glina – Li~ko ~VP Topusko 18.00-21.30 Petrovo Selo – Japanska krivina 5 Propu{tanje konvoja na Japanskoj OB 15.K. Organ iz 21.30. krivini u Cazinsku Krajinu: OBC 12.07. do – ne vr{iti kontrolu voza~a i vozila, Topusko 03.00 – angaòvanje saradnika, 13.07. – angaòvanje punkta VP 15. K. – odstraniti nepotrebno zadràvanje lica na punktu u periodu od 20.00 ~ nadalje, – skidanje registarskih tablica na vozila u Grabovcu 6 Prihvatanje vozila i voza~a po OB 15.K i Obave{tajni 13.07. povratku iz C. Krajine, obezbe|enje patrola organ od 03.00 do nesmetanog prelaska granice i VP 21.K iz OBC 06.00 odvo|enje do Gline: Topusko angaòvanje saradnika, organa CP i vojno-policijskih patrola po dubini, – postavljanje registarskih tablica na vozila u Grabovcu. 7. Pri eventualno registrovanom prelasku Svi OB Obave{tajni Stalni konvoja na pomenutoj relaciji uz angaòvanih organ zadatak policijsko obezbe|enje i na delu u akciji mar{-rute bez registarskih tablica legendirati dovo|enje svojih jedinica i MTC iz dubine radi obezbe|enja dejstva prema 5.K.

106 O realizaciji akcije vidi: Prilog IV., Dok. br. 35.

300 8. Ubrizgavanje manje doze otrovnog OB 15.K. OB G[ SVK 11. 07. sredstva u hranu ilegalnom prebjegu u 14,00 HV M.G.107 koji se nalazi u zatvoru Frka{i} radi ispitivanja dejstva istog. 9 Ustrojiti i potpisati spisak lica koja su OBC OB G[ SVK 12. 07. upoznata sa ovom akcijom i isti Topusko ~uvati u prilogu ovog plana.

RNR/TRM

POM. KOMANDANTA za bezbednsone poslove p u k o v n i k Rade Ra{eta, Šv.r.š M.P.108

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 5007.

28 1995., srpanj 23. Biha} Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva G[ HVO Biha} Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem obrane Biha}a

23079500 KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKE ZAPOVJEDNI[TVO GS HVO BIHA] VOJNA TAJNA Biha}, 23. 07. 1995. godine STROGO POVJERLJIVO “U R G E N T” Informacija o stanju u Z/o 5. K i HVO Biha}, dostavlja.- AMBASADA RBiH U RH VOJNODIPLOMATSKO IZASLANSTVO (n/r Zijah Popr`enovi}) PROSLIJEDITI NA RUKE gosp. general zbora Zvonimir ^ervenko

107 U izvorniku je navedeno puno ime M. G. 108 Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.

301 Od ranih jutarnjih sati situacija u Z/o 5. korpusa i HVO Biha}, radikalno se izmjenila. Jake oklopno-mehanizovane i pje{adijske snage agresora energi~no prodiru ka Cazinu, iz pravca Pe}igrad i pravca Tr`a~ka Ra{tela. Situacija je izmakla kontroli i prijeti da do ve~eri teritorija bude rasje~ena na dva dijela, a 5. korpus razbijen. Trpimo velike gubitke usljed siline udara, a ponestaje i sredstava. Uporedo sa ovim agresor sna`no napada na pravcima Li~ko Petrovo Selo – Biha} i Gorjevac – Ripa~ – Biha}. Me|u stanovni{tom je zavladala panika, a veliki je broj `rtava. Agresor na pravcima napada koristi sve po sistemu “spr`ena zemlja” uz upotrebu bojnih otrova. Molimo Vas da {to hitnije preduzmete mjere. K O M A N D A N T 5. K brigadni general Atif Dudakovi} ZAPOVJEDNIK GS HVO BIHA] p u k o v n i k Ivan Pr{a

Prijepis, strojopis, latinica Prijepis u posjedu prire|iva~a

29 1995., srpanj 23. Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji i pokretima hrvatskih snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj zoni Biha}

GLAVNI [TAB SVK Odelenje za Ob. poslove Str. pov. br. 2/2892-1 23. 07. 1995. god. OBAVE[TAJNA INFORMACIJA Preko na{eg izvora podataka iz RM do{li smo do saznanja da se u rejonu hipodroma u Osijeku nalaze poloàji VBR-a koji su u no}i 21./22. 07. 1995. god. dejstvovali po s. Bilje i Darda. Prema istom izvoru preko puta isto~nog dela hipodroma u Osijeku, na levoj obali r. Drave u dubini za 50 m nalaze se ure|eni poloàji baterije topova ve}eg kalibra. Dana 22. 07. 1995. godine oko 21,00 ~asova preko pontonskog mosta Letovani}-Nebojan u Nebojanskom dèpu pristigla baterija MB-120 mm 2. gbr. HV. U toku 21. i 22. 07. 1995. godine intenzivniji saobra}aj vojnih m/v i autobusa na pravcima: Gospi}-Bilaj-Ribnik- Peru{i}-Pocrni} i Josipdol-Kapela. Prema izvoru u rejonu Oto~ca uo~eni tenkovi ekvivalenta 1 okb. Postoji mogu}nost dejstva istih po rejonu Zalu`nice.

302 U toku 23. 07. 1995. godine jedinice NO ZB uspele su ovladati {irim rejonom Pe}ingrada, a do pisanja izve{taja podataka o dostignutim linijama nemamo. PODACI DOBIVENI EI: U ve}ini izvi|anih i kontrolisanih radio-veza neprijateljskih snaga, registrovane su redovne aktivnosti jedinica i komandi. Na prostoru RH nastavlja se mobilizacija ljudstva, kretanje kolona m/v (Zagreb-Karlovac- Duga Resa i prema jugu, Zagreb-S. Brod-@upanja-Osijek). Izvo|enje b/d, osim povremenih provokacija iz pe{adijskog naoruànja nisu registrovane. Na teritoriju CK snage 5. K trpe gubitke od snaga SVK i NO ZB. Me|u stanovni{tvom i delom snaga 5. K zavladao je haos, humanitarna situacija pribliàva se katastrofi. Konsolidovanje odbrane i spre~avanje napada u rejonu prema na{im snagama i snagama NO ZB, li~no rukovodi Atif Dudakovi}. ZASTUPA NAÊLNIKA m a j o r Jankovi} Du{ko, Šv. r.š M.P.109

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., 2-2892-1/1995.

30 1995., srpanj 24. Petrinja Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji hrvatskih snaga kao pomo}i ugro`enom 5. korpusu A BiH

Komanda 39. korpusa str. pov. br. 71-297 24. 07. 1995. god. priprema za protivdejstva za slu~aj agresije hrvatske vojske.- 24, 26, 3133. pbr. obave{tenje komandama 1. Nepovoljan razvoj situacije u zapadnoj Bosni po 5. k. tzv. armije bih hrvatska vojska koristi kao povod za agresiju na rsk.

109 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

303 2. Do sada hrvatska vojska je glavne snage grupisala na {irem prostoru Brinje, Oto~ac, Ogulin. O~ekuje se napad glavnim snagama pravcem Pla{ki – Slunj – [turli} uz mogu}u upotrebu desanta u rejonu Rakovice i poloàjima isto~no od komunikacije Slunj – Plitvice. Demonstrativna borbena dejstva mogu}e je da se izvode na vi{e pravaca, a pre svega na pravcu Sunja – Kostajnica – dolina r. Une. Napad }e podràvati avijacija. 2. Za slu~aj agresije sve }e komande i jedinice postupiti po aneksu plana “ma~” i dobijenim nare|enjima. Glavni {tab }e blagovremeno preneti potrebna nare|enja u skladu sa situacijom. 3. Ostala pitanja: 1) U dosada{njim borbenim dejstvima uo~eno je da se nekontrolisano tro{e neke vrste municije. To se pre svega odnosi na municiju kalibra 130 mm i 105 mm. U isto vreme potro{nja municije za mb 60 i 82 mm je mala iako ove municije imamo u ve}im koli~inama. U vezi sa navedenim komande korpusa i brigada preduze}e potrebne mere koje }e omogu}iti racionalizaciju potro{nje municije. 2) U dejstvima narednog dana imati u vidu da se jedinice 5. k. nalaze van zaklona i rovova i da su zbog toga posebno osetljive. Uz navedeno balijske snage su grupisane na malom zemlji{nom prostoru {to olak{ava borbu protiv njih uz upotrebu vatre iz svih vrsta naoruànja. 3) Komande jedinica preduzet }e sve mere da se obezbedi prisustvo u jedinicama i na poloàjima svih vojnika i stare{ina. Vanredna odsustva odobravati samo za re{avanje problema koji zahtevaju prisustvo vojnih obveznika i stare{ina a ne mogu se odlagati. Bolovanja ukidati u svim slu~ajevima ako borbena situacija zahteva. Sve neopravdano odsutne privesti u jedinice. komandant general-major Slobodan Tarbuk M. P. 110

Preslika, strojopis, latinica Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija

31 1995., srpanj 25. Petrinja Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK podre|enim postrojbama o mogu}em desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a komanda 39. korpusa obave{tajno odeljenje str. pov. br. 64-185

110 Prijemni pe~at: Komanda 24. pje{adijske brigade, s.p. 39-158, 25. 07. 1995.

304 Petrinja, 25. 07. 1995. g. Obave{tajna informacija.- h i t n o k-di: 24., 26., 31., 33. pbr 31. pbr presti sod”c” G{ SVK upozorava na gotovo sigurnu agresiju HV na ju`nom sektoru 26. ili 27. 07. 95. g. Verovatna su dejstva i u na{oj zoni. U okviru neposredne podr{ke 5. k. planirano je desantiranje specijalnih snaga HV na prostor Biha}a ili Brekovice. Jedna mar{ruta desanta bi i{la sa Krka ju`no od a. Udbina, a druga sa Pleso dolinom r. Una. Desantiranje }e se izvr{iti no}u 25/26. 07. 95. g. ili 26/27. 07. 1995. g. sj/dv n a ~ e l n i k p u k o v n i k Stevan Janjanin

Preslika, strojopis, latinica Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija

32 1995., srpanj 25. Knin Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima Hrvatske vojske na podru~ju Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj

Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNA Glavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVO Str. pov. br. 4-3186 25. 07. 1995. Redovni operativni izve{taj, – dostavlja. – – Predsednik RSK – K-dant SVK – IKM – ministar odbrane – ministar UP – N[ – NONO – PkPo – PK za MV i PP – obave{tajni org. – OC

305 1. NEPRIJATELJ Prema zoni odgovornosti severno-dalmatinskog rati{ta, neprijateljske snage su nastavile sa provokativnim dejstvima. U popodnevnim ~asovima prethodnog dana u reonu Lacman, prime}ena je grupa od 10 neprijateljevih vojnika. U jutarnjim ~asovima (08,30) tokom dana{njeg dana, neprijatelj je dejstvovao minobaca~kim minama 120 mm (6 mina) sa V. Bata po na{im poloàjima Vrh [ale. U 13,40 ~asova ispoljeno je dejstvo sa 6 granata iz pravca Orlova~e prema na{im poloàjima na ûkovcu. U jutarnjim ~asovima (09,30) u reonu M. Bat prime}en je neprijateljski tenk koji je dejstvovao prema Grahovu. Jo{ uvek traje poàr ispred p/k 92. mtbr. Od s. [kabrnje do s. Ka{i}, koji jo{ uvek ne ugroàva na{e poloàje. VaP u zoni odgovornosti 7. K. povre|en je 2 puta, od ~ega je jedan let izvr{en preko Vrlike. U z/o Li~kog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva. Prime}eno je pregrupisavanje i dovo|enje novih snaga prema zoni odgovornosti ovog korpusa. Muslimanske snage su povremeno vr{ile provokativna dejstva pe{adijskim naoruànjem iz reona s. Baljevac i na grebenu Plje{evice. U z/o Korduna{kog korpusa u toku no}i 24/25. 07. u~estali pokreti m/v pravcem Karlovac – Generalski Stol – Slunj. U ve~ernjim ~asovima (21,00) na èljezni~ku stanicu Zve~aj stiglo je 8 m/v, najverovatnije su dovu~ene haubice, a u 01,20 ~asova prime}ena kolona m/v od s. Kuka~a – Ogulin u 13,55 izvr{en je prelet dva neprijateljska aviona preko: Pla{ki – Rakovica – Slunj – Cazin – i RSK. Pretpostavlja se da se radi o la`nim neprijateljskim ciljevima u vazduhu, s namerom zabune i obmane, kao i otkrivanja na{ih radarskih stanica. U z/o Korduna{kog korpusa neprijateljske snage su u vi{e navrata vr{ile provokativna dejstva pe{adijskim naoruànjem, kao i muslimanske snage. U toku no}i (24,00 ~.) pripadnici 5. K. su poku{ali izvesti napad iz pravca Prìna i Zbori{ta u reonu 24. pbr. koriste}i minobaca~e i pe{adijsko naoruànje. Vazdu{ni prostor od strane hrvatske avijacije povre|en je u reonu 26. pbr. (Drveni bok) U z/o isto~noslavonskog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva. Prema snagama KSS, snage 5. K dejstvovale su du` cele linije fronta pe{. naoruànjem u toku no}i 24/25. 07. 95. g. 5. K je u dva napada izveo protivnapad. 2. NA[E SNAGE 7. k: Po posebnom nare|enju u toku no}i je dejstvovala art. jedinica 130 mm iz zone TG-1. Na dana{nja neprijateljska dejstva nije uzvra}ano vatrom. Jedinice 92. mtbr. se nalaze u pripravnosti u smislu protivpoàrne za{tite zbog poàra ispred borbenih poloàja. Odràva se puni stepen b/g i pripreme za odbijanje eventualnog napada neprijatelja. 15. K: B/g podignuta na 100 % dana 24. 07. 95. g. u 20,00 ~. Upu}ene su ekipe za utvr|ivanje stanja i sprovo|enje nare|enja. Izvr{ena je smena ljudstva u TG-3. 21. K: U svim jedinicama se vr{i dogradnja p/k odbrane uz poja~ano osmatranje i izvi|anje. Deo jedinica angaòvan na planu “Pauk”, a deo po planu “Ma~”.

306 39. K: Jedinice 39. K uzvratile na vatru neprijatelja, nakon ~ega su prestala dejstva hrvatske i muslimanske vojske. U ovom korpusu se izvodi obuka sa studentima sa kojima je odrào sastanak K-dant korpusa i predsednik SO Petrinja. 11. K: Jedinice angaòvane na obezbe|enju granice, spre~avanju izvo|enja i ubacivanja neprijateljskih snaga na na{u teritoriju. U toku je prijem regruta partije jul 95. KSS: U toku no}i su odbijeni protivnapadi snaga 5. K u dva navrata. Vr{e se pripreme za dalja dejstva. 3. VANREDNI DOGA\AJI: Nije bilo. 4. SARADNJA SA UNPROFOR-om Odbijaju se uobi~ajeni kontakti sa predstavnicima UN-a. U zoni odgovornosti 75. mtbr. (7. K) pripadnici UN, iz nepoznatih razloga stavljeni u punu b/g. U zoni odgovornosti ovog korpusa borci negoduju na veoma niske letove helikoptera UN (visina 300 m). U vezi sa ukidanjem punkta UN u z/o 13. pbr. (21. K) na lokaciji [imi}a brdo, Kostenak, most u Slunju i most na spoju sa 15. K odràn je sastanak K-danta 21. K i K-danta snaga UN sektor “Sever”, u cilju vra}anja snaga UN na prethodne pozicije. U z/o 11. K snage UN nastavljaju sa intenzivnim osmatranjem i izvi|anjem na{ih snaga. 5. ZAHTEVI: 21. K: Popuna sa 30 tona D-2 borbena i neborbena m/v. 39. K: Za obuku studenata potrebne {kolske ru~ne bombe. Potrebne oznake za kape i ko{ulje. Zahtjev za pove}ano snabdevanje gorivom i municijom utro{enom u operaciji “Ma~”. KSS: Hitno je potrebno obezbediti mine za MB-120 mm, 82 mm, 60 mm, u skladi{tu rezervi nemaju ni{ta od ovih mina. 75. mtbr: Zahtevi od prethodnog dana. Prilog: – Pregled utro{ka p/g i pre|ene kilometraè DE@URNI OPERATIVNI p u k o v n i k M.P.111 mr. Branko Opa~i}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 4-3186/1995.

111 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

307 33 1995., srpanj 26. Biha} Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s Hrvatskom vojskom

KOMANDA 5. KORPUSA 26079501. Str. pov. broj 01-2/873-1 ODBRANA REPUBLIKE Datum: 26. 07. 1995. godine VOJNA TAJNA STROGO POVJERLJIVO URGENT Ambasada R BiH u Zagrebu n/r Zijo Popr`enovi} ZA PRIJATELJE n/r Breza Maloprije sam razgovarao sa generalom Deli}em.112 On danas ima sastanak sa Bla{ki}em113 gdje }e razgovarati o Biha}u. Ja `elim da Vas informi{em da sam posljednjih dana imao 700 boraca izba~enih iz stroja i da samo spajanje sa HV daje realnu mogu}nost na{eg opstajanja, te to morate prezentovati mjerodavnim organima. Da li oni {ta preduzimaju? Da li su im poznate na{e mogu}nosti? DM/MF Dostavljeno: KOMANDANT – naslovu brigadni general – a/a Atif Dudakovi}

Preslika, strojopis, latinica Preslika u posjedu prire|iva~a

34 1995., srpanj 26. Knin Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru hrvatskih snaga na Dinari, borbama oko Biha}a te o stanju u zonama ostalih korpusa

Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNA Glavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVO

112 Rasim. 113 Tihomir.

308 Str. pov. br. 4-3200 26. 07. 1995. Redovni operativni izve{taj, – dostavlja.- – Predsednik RSK – K-dant SVK – IKM – ministar odbrane – ministar UP – N[ – NONO – PkPo – PK za MV i PP – obave{tajni org. – OC 1. NEPRIJATELJ U z/o 21. K nije bilo oruànih dejstava. U vremenu od 12,00 ~. do 13,00 ~. registrovano je ometanje radarskih sistema i sistema veza. U z/o 7. K u prepodnevnim ~asovima neprijatelj je probio odbranu TG-1 i ovladao na{im poloàjima na Medenom brdu (3 km sjeverno od s. Uni{ta) pri ~emu je zarobio 6-7 na{ih vojnika, a jedan je vojnik ranjen ili je poginuo. U 15,00 ~. prime}ena je ve}a kolona m/v iz Sinja, a oko 22,00 ~. dana 25. 07. 95. g. u {iri reon s. Pakovo Selo stiglo je 30 m/v. U z/o 11. K u 03,15 ~. prime}eno je prebacivanje tehnike usta{kih snaga iz Osijeka u s. Tvr|avice. Oruànih dejstava nije bilo. U z/o 39. K nije bilo oruànih dejstava osim {to se u reonu 24. pbr. pojavila letilica koja se posle otvorene vatre vratila na teritoriju RH. U z/o 15. K nije bilo oruànih dejstava. K-da ceni da je mogu}e o~ekivati poku{aje napada muslimana na pravcu s. Baljevac – s. @eljava. U zoni dejstva KSJ snage 5. K poku{ale su probiti dostignute linije, ali bez uspeha, gde su im naneseni ve}i gubici. 2. NA[E SNAGE Jedinice 11. K formiraju nove jedinice i izvode obuku na pristiglim SRT, te pripremaju jedinice za ofanzivna dejstva. Jedinice 21. K pored angaòvanja na zadacima po planu “Pauk” i “Ma~” rade na utvr|ivanju poloàja. Jedinice 7. K odgovorile su na vatru usta{a u reonu Medeno brdo, a ostale jedinice korpusa vr{e utvr|ivanje izvi|anja poloàja i nastavak organizacije odbrane. U jedinicama 39. K vr{i se pozivanje ljudstva koje se nalazilo na odmoru. U reonu s. Prìna prema jedinicama 5. K vr{eno je izvi|anje radi izvo|enja ofanzivnih dejstava u toku sutra{njeg dana. Jedinice 15. K sprovode planske redovne aktivnosti. Jedinice KSJ u 07,00 ~. otpo~ele su napad na snage 5. K na pravcu s. Bugar. Do 16,30 ~. zauzet je ve}i deo s. Bugar i o~ekuje se zauzimanje sela do pada mraka.

309 3. VANREDNI DOGA\AJI U reonu s. Bugar poginuo Rodi} Rade iz 1/21 grod od snajpera sa neprijateljske strane. U 21. grod teè ranjena 2 vojnika, a lak{e ranjena 3 vojnika. 4. SARADNJA SA UNPROFOR-om Prekinuli su radove na opravci puta: Oraovica – Kopcije – Javoranj i poku{ali da napuste punkt u s. Volinja u ~emu su onemogu}eni. U ostalim zonama odgovornosti aktivnost im je redovna. 5. ZADACI ZA NAREDNI DAN K-da 39. K planira nastavak pozivanja ljudi sa odmora, obuku sa studentima i planirana aktivna dejstva prema snagama 15. K u reonu s. Prìna. K-da 11. K produàva sa obukom ~eta specijalne namene, prijem regruta, izvi|anje i dalje ure|enje odbrane. K-da 7. K vr{i pripreme za prijem regruta i nastavak radova na putu na Dinari. K-da 105. vbr vr{i formiranje POOd. 44. rbr nalazi se u petnaestominutnoj gotovosti za dejstvo. 6. ZAHTEVI 44. rbr: Potro{ni materijal za kancelarijsko poslovanje. 21. K: HITNO popuna sa 25 tona D-2 i motornim uljem. 39. K: popuna artificijama i {kolskim sredstvima za obuku studenata, 5 tona D-2 za popunu tenkova u 26. pbr. i odgovor za traèno naoruànje za pristigle vojnike iz zapadne Slavonije koje su ranije traìli. Prilog: Pregled utro{enog p/g i pre|ene kilometraè 114 DE@URNI OPERATIVCI pukovnik M. P.115 Trbojevi} Dragan, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 361.

35 1995., srpanj 26. Knin Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o provedbi tajne operacije “Ma~-1” – uporabi biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih

114 Izostavljeno. 115 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

310 proizvoda koji se ilegalno dostavljaju 5. korpusu A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i njihovog izbacivanja iz stroja

SRPSKA VOJSKA KRAJINE GLAVNI [TAB Odelenje bezbednosti SP BR. 33-226 26. 07. 1995. INFORMACIJA Realizacija zadatka iz OA “Ma~”.- Po~etkom mjeseca jula o. g. Komanda G[ SVK napisala je direktivu o izvo|enju operacije “MA^”, a koja se odnosi na aktivna dejstva prema 5. K. s ciljem potpunog njegovog slamanja. Operacija “Ma~” trebala je po planu otpo~eti dana 15. 07. u ranim jutarnjim ~asovima. 116 U operaciji su angaòvane snage Komande “Pauk”, deo snaga 21. i 39. K. i KSJ. U sklopu operacije (u toku njezinih priprema) Komandant SVK je odlu~io da upotrebom biolo{kih sredstava metodom trovanja artikala {iroke potro{nje (bra{no, {e~er, ulje, te~ni deterdènti za pranje posu|a) ilegalnom trgovinom proda 5. K. i time izazove masovnija oboljenja boraca i njihovo izbacivanje iz stroja. Inkubacija traje od 5-7 dana. ŠNormalna doza isprobana je na ilegalnom prebjegu usta{ke vojske M.G., ubrizgavanjem u teku}i obrok, a za koga ne znaju humanitarne me|unarodne organizacije. Za tri dana javili su se gore navedeni simptomi koji su trajali 6 dana. Pruèna mu je ljekarska pomo} {to je vjerojatno umanjilo duìnu trajanja reakcije.š117 Sredstvo je u obliku pra{ka koje se proizvodi u R. Srpskoj. Ako se uzme u ve}im koli~inama i zavisno od otpornosti organizma mogu nastupiti smrtonosne posledice. Ina~e pri normalnoj upotrebi izaziva stoma~ne bolesti, proliv, glavobolju i gr~eve u stomaku. Zaklju~no sa danom 22. 07. 1995. godine nismo registrovali slu~ajeve oboljenja. Obezbe|enje artikala za prodaju 5. K. i ubrizgavanje u iste sredstva za onesposobljavanje ìve sile vr{io je ObC iz obavje{tajne uprave G[ VJ, lociran u Topuskom u kojoj akciji su u~estvovali pukovnik ZIMONJA NIKOLA i potpukovnik KRKOVI] MILAN, uz angaòvanje privatnog biznismena MI[EVI] NENADA iz Gline. Zadatak OB G[ SVK je bio, da sa~ini plan Kontraobavje{tajnog obezbje|enja operacije (“Ma~ – 1”), a zatim punktovnim i patrolnim pra}enjem konvoja angaòvanjem VP i OB na operativnom pokrivanju akcije obezbjedimo prelazak granice u Li~kom Petrovom Selu i povratak Konvoja u bazu. U Konvoju je bilo pet {lepera sa prikolicom. Pokret je bio iz Gline dana 12. 07. u 18.00 ~asova, a granicu u Li~kom Petrovom Selu trebalo je pre}i izme|u 21.30 – 22.00 ~asova. Kako MI[EVI] NENAD te ve~eri nije mogao stupiti u kontakt radi dogovora sa PkPO u 5. K. s izvjesnim [ANTI]EM, to je ulazak KONVOJA morao biti odgo|en za naredni dan 13. 07. 1995. godine.

116 O planu operacije vidi: Prilog II., Dok. br. 27. 117 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.

311 Prema izjavi MI[EVI]A neko je akciju omeo i osporio iz Beograda, a po{to je vr{eno ometanje veza na podru~ju C.118 Krajine, to MI[EVI] nije mogao mobitelom stupiti u vezu sa [anti}em. KONVOJ je smje{ten da preno}i i predani u RO drve industrije u Korenici, a njegov ulazak u C. Krajinu planiran je za dan 13. 07. 1995. godine izme|u 22.00 – 23.00 ~asa na istom prelazu, a povratak oko 04.00 dana 14. 07. Prelazak Konvoja u C. Krajinu izvr{en je bez problema. Me|utim pri povratku vozila i voza~a kao i Mi{evi}a s devizama (oko 06.00 ~.) bili su uo~eni od strane jedinice koja obezbje|uje grani~ni prijelaz. Usledila je intervencija nekoliko pijanih boraca, ~ak su otvarali i vatru {to je alarmiralo ostale borce pa i mje{tane sela (L. P. Selo) i zapo~inje njihovo me|usobno organizovanje da bi presreli Konvoj, pretresli ga i ustanovili ko to ilegalno trguje s 5. K. Po{to je situacija oko grani~nog prelaza postajala sve ozbiljnija sa mogu}no{}u prerastanja u oruàni sukob, pukovnik Zimonja je oti{ao kod generala [eve Steve i p.pukovnika Bori}a Petra da li~nom intervencijom i linijom komandovanja otklone nastale posledice i Konvoju omogu}e ulazak u RSK. Dugo je trajalo ube|ivanje, smirivanje razjarene grupe boraca i gra|ana, te legendiranja prelaska Konvoja, tako da je isti sa voza~em i Mi{evi}em pu{ten oko 13.00 ~asova. [leperi su produìli za Glinu, a Mi{evi} s devizama, Zimonjom i Krkovi}em dolaze kod mene i p. pukovnika Kneèvi}a Mihajla ŠPotpukovnik Kneèvi} i ja bili smo ujedno angaòvani na operativnom pokrivanju ~lanova EZ koji su boravili na Plitvicama 14/15. 07., a Kneèvi}a sam planski doveo jer ga ne podnosi Zimonja i Krkovi}.š u objektu adaptiranom za potrebe OB na Plitvicama. Ni{evi} je u prostoriju gdje smo bili svi zajedno okupljeni doneo punu akt ta{nu deviza i sve izvadio na stol i otpo~eo da ih razvrstava kome koliko pripada. Najvi{e je bilo stranih DeM u apoenima od 1.000 i 500 i vi{e hiljada austrijskih {ilinga. Iznena|en koli~inom deviza shvatio sam da je u igri ponovno {verc, a ne akcija u okviru planirane operacije prema 5. K., to sam nastojao isto popratiti {to verodostojnije jer je bilo nemogu}e sve to dokumentovati. Na papirima koje je Mi{evi} vodio, pisani su hemijskom olovkom. Izvedena je specifikacija ko{tanja prodane robe, tako da je na jednom papiru saldo iznosio 1.237.000 DeM, a na drugom 1.000.000 DeM. Dakle ukupna vrednost prodane robe iznosila je 2.237.000 DeM. Iz razgovora sa pukovnikom Zimonjom, njih je sva ta roba ko{tala 50.000 DeM. Ovo mi je saop{tio kada su nastale komplikacije da li }e uspjeti robu prodati 5. K. govore}i da SVK nema osnova da nadoknadi {tetu od navedene sume ako propadne (ovo zbog toga {to je roba “zatrovana”). Mi{evi} je odvajaju}i DeM u novim apoenima (izbrojao i ostavio na stranu 37.000 DeM) do{ao u verbalni duel sa potpukovnikom Krkovi}em zato {to ovaj to ~ini i izdvaja u novim apoenima. Mi{evi} je odgovorio, da mu je gazda izri~ito podvukao da moraju biti nove DeM. Krkovi}e je odgovarao rije~ima: “Pa {ta ako je general, neka i on traì mjesto gdje }e ih zamijeniti. Daj mu deo u {ilinzima.” Mi{evi} je odgovorio da tako mora biti, a pukovnik Zimonja je odmah na presavijenom papiru A-4 napisao ime generala Mrk{i}a,119 stavio 37.000 DeM u isti i spakovao u svoju ta{nu uz obavezu da }e mu ih predati.

118 Cazinske. 119 Mile.

312 Interesantno je bilo da sam se ja i Kneèvi} tu pojavili po prvi put i da se oni uop{te toga nisu ustru~avali. U me|uvremenu, dok su devize brojane i razbrojavane, potpukovnik Krkovi} je u par navrata potencirao nagra|ivanje nas u~esnika akcije sa 2-3.000 DeM {to }e general Mrk{i} odobriti. U vezi predloga Krkovi}a, Zimonja i Mi{evi} su o{utili, ja sam odmah odreagovao da ovo ne smatram trgovinom i da u tome ne èlim u~estvovati, ve} “ozbiljnim zadatkom” u ~emu me je podrào i potpukovnik Kneèvi} i od toga se odustalo. Poslije toga u razgovor se umije{ao Mi{evi} i rekao da smo ja i Kneèvi} u pravu i da ako treba, za nas posebno moè propustiti jedan {leper pa da zaradu podjelimo me|usobno, {to smo apriori odbili. Iskoristio sam moment i sa Mi{evi}em sam porazgovarao na ove okolnosti. Interesantno je da sam sa imenovanim prvi put bio u kontaktu, a da je otvoreno nastupio prema meni. Radi se o dosta otvorenom ~oveku svojih 35 godina, koji se kre}e isklju~ivo u visokom dru{tvu. Poziva se na Lili}a120 i Milo{evi}a121 da znaju za njega, te SUP-a i RSDB Srbije. Rekao je, da je u ilegalnoj trgovini najbolje prolazio kada mu je odobrenje davao B.122 Mikeli} (oko 12 puta), a prolaz obezbje|ivao MUP i RSDB Krajine na Kordunu i Baniji. Kako je granicu preuzela Vojska sada izuzetno te{ko ide. Kaè, da se ovim poslom intenzivno bavi od 1992. godine kada je zapo~eo sa M.123 Marti}em i da je poslije toga promjenio vi{e gazda. Od pomenute sume deviza u kasu G[ SVK u}i }e oko 400.000 Dem {to jo{ nije okon~ano jer su marke u starim apoenima i predate su u Beograd radi zamjene, te poslije toga dostaviti }emo vam dokumentaciju. Dana 18. 07. kada sam na IKM G[ SVK na Slunju referisao generalu M. Mrk{i}u, pre po~etka referisanja upitao me je da li me je zvao Aco Dimitrijevi} u vezi dolaska konvoja? Kada sam mu odgovorio da nije, rekao mi je zvati }e sigurno jer je to neko ve} provalio u Beogradu i pogre{no interpretirao. Zaklju~ak je jasan. I ovaj konvoj kao i mnogi do sada imali su krajnji cilj materijalne koristi pojedinca u {to je bez sumnje uklju~en i komandant SVK general M. Mrk{i}. General Mrk{i~ je bliska rodbinska veza pukovniku N. Zimonji i navodno je Mrk{i} Zimonju doveo preko pukovnika Krge124, na~elnika Obavje{tajne uprave pod legendom da na teritoriji Korduna (svi se sada pitaju za{to je ba{ izabran Kordun-Topusko) formira ObC, a u stvari da pod tom legendom organizuje i li~no rukovodi {vercom robe sa 5. K. Koliko je OB G[ SVK poznato, a o tome daleko vi{e moè re}i potpukovnik Kneèvi} Mihajlo, ovaj ObC nije ni izdaleka opravdao svoje postojanje. Ima razmi{ljanja (podatak je pouzdan) da je Mrk{i~ obe}avao pukovniku Krgi dovo|enje u RSK i postavljanje na generalski poloàj, jer Krga to u SRJ ne}e mo}i dobiti obzirom da je sa ovih prostora i da nije u~estvovao u ratnim dejstvima. Dana 21. 07. 1995. godine pukovnik Zimonja i potpukovnik Krkovi} napustili su RSK i vratili se u VJ. Informaciju Vam dostavljamo radi upoznavanja i operativnog kori{tenja. Molimo na za{titu tajnosti sadràja obzirom na visoke li~nosti i nedozvoljene poslove kojima su se bavili. RNR/MM

120 Zoran. 121 Slobodan. 122 Borislav. 123 Milan. 124 Branko.

313 POMO]NIK KOMANDANTA za bezbedonosne poslove p u k o v n i k M. P.125 Rade Ra{eta, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 5007.

36 1995., srpanj 26. Knin Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o napredovanju hrvatskih snaga koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred padom

RSK – MUP [IFRIRANO “D.D.” KABINET MINISTRA BROJ: 6223/95. KNIN, 26. 07. 1995. NOVA KR[LJA N/R. KOMANDANTA SPEC. BRIGADE. VEZA: VA[A DEPE[A BR. 08/4-1-18/1-95. OD 26. 07. 1995. G. Dujo,126 danas sam razgovarao s komandantom u nekoliko navrata i poku{ao mu objasniti situaciju. Navodi da je obustavio aktivnosti u slede}ih nekoliko dana i da ukupna situacija nije takva da se cijela brigada moè pustiti na odmor i da su mogu}a iznena|enja. Insistirao sam na va{em stavu, ali nije i{lo. Obe}ao je da }e li~no s tobom razgovarati i da bi se moralo ostati jo{ 3-4 dana. Predlaèm da unutar brigade poku{a{ u ovih nekoliko dana da napravi{ neke smjene, ali da se ne zna i tako odmoriti ljude. Ovdje na Grahovu je situacija dosta te{ka i izvla~im zadnje rezerve ljudstva i {aljem tamo jer je front probijen i prijeti pad Grahova. Znam da vam je te{ko, ali shvatite situaciju. I dalje }u poku{avati da vas izvu~em, ali ovdje je mo`da jo{ teè. V.D. MINISTAR PAVKOVI] NEBOJ[A M.P.127

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 361.

125 Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti. 126 Du{an. 127 Prijemni pe~at: Brzojav primljen 26. 07. u 21,20, primio Jelini}.

314 37 1995., srpanj 26. Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba VRS o napredovanju hrvatskih snaga u borbama za Grahovo

KOMANDA OG-1 Pov. br. 28-51/40 26. 07. 1995. godine IKM G[ DRVAR, IKM 2.KK REDOVNI BORBENI IZVE[TAJ 1. Usta{e su u jutarnjim ~asovima nastavili sa artiljerijskim i pe{adijskim napadima na zonu odbrane OG-1 i do 15.00 ~asova uspeli su ovladati Golim Brdom i objektom Brdo K.1056. Oko 14.30 ~asova usta{ki helikopter nadletio je Grahovo. U toku dana na Grahovo je palo oko 150 razli~itih vrsta projektila. 2. Na{e snage su prihvatile borbu i spre~ile ìlavim otporom dublji prodor usta{kih snaga. U toku jutra uvedena je u borbeni raspored ^ZI (~eta za intervencije) i ista je posela poloàj u rajonu Markova~a k.926- Grla. U 15.00 ~asova OG-1 drì liniju [atorsko jezero – Tu~ine - Nos – [tedra – Sinu{a – âlaku{a – Grla – Strmac. U toku dana prikupljeno je ljudstvo iz ~/92b. i p~/3pbr. u rajon Luke. Prikupljeni su podaci o broju poginulih (4), broju ranjenih (12) te broju nestalih (6) od kojih su 2 vojnika najverovatnije u zatvoru {to se proverava u 3.lpbr. U jedinice su do{le stare{ine iz njihovih komandi i rade na konsolidaciji jedinica. U dana{njim dejstvima imali smo 5 ranjenih, me|u njima i jednog u~. 3. Moral vojnika i stare{ina dobar, mada je ljudstvo pogo|eno ju~era{njim stanjem. 4. GUBICI – , RANJENIH – 5 5. VANREDNIH DOGA\AJA nije bilo sem ranjenog ljudstva 6. BROJNO STANJE: 550 Za KOMANDANT PUKOVNIK GRBI] RAJKO ...... ,128 Šv.r.š

Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

128 Potpis ne~itak.

315 38 1995., srpanj 28. Biha} Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o prodoru ~etnika u predjelu Bugari, te `estokim napadima s Plje{ivice i Grme~a

27079500 KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKE STR. pov. broj: 02/4-3-64 VOJNA TAJNA Biha}, 28. 07. 1995. god. STROGO POVJERLJIVO “URGENT” Podaci o aktivnostima agresora u Z/0 5. KA RBIH dostavlja.- AMBASADA RBIH U RH VOJNODIPLOMATSKO IZASLANSTVO (n/r Zijah Poprènovi}) Agresor je nastavio sa izvo|enjem aktivnih b/d u Z/o 5. korpusa. Tokom 27. 07. 1995. godine agresor je izvr{io prodor u rejonu Bugar na pravcu k. 373. U napadu su koristili jaku tenkovsku vatru i artiljerijsku podr{ku svih kalibara. No}u, 27/28. 07. 1995. godine na{e snage su izvr{ile protivnapad na ovom pravcu, dijelom potisnule agresora, ali nisu uspjele odràti dostignute poloàje zbog izuzetno jake artiljerijske vatre i ìlavog otpora ~etnika. U jutarnjim satima 28. 07. 1995. godine poslije sna`ne artiljerijske pripreme agresorske snage su izvele napad na pravcu Brki}a koplje – Visoka glavica – Kapan i uspjele ovladati objektom Visoka glavica. Nakon toga uslijedio je napad na objekat Kestenova~ka glavica i Varmansko selo, a na{e snage su ovaj napad uspje{no zaustavile. Agresor je nastavio sa jakim granatiranjem ovih rejona i civilnih naselja u dubini slobodne teritorije. Istovremeno sa ovim dejstvima, agresor je napadao u rejonu Grme~a i Plje{evice. Napade je izvodio prema objektu Vidov vr{ak na Grme~u i prema Gri~inama na Plje{evici. Poja~ana je aktivnost agresorskih IG u rejonu Majoru{a. Sna`na artiljerijska dejstva agresor izvodi po L/o na{ih snaga u rejonu Veliki Radi}. VP/AZ Ra|eno u jednom primjerku i dostavljeno “PR”: – Ambasada RBiH – VDI n/r Zijah Poprènovi} – a/a KO M A N D A N T brigadni general Atif Dudakovi}

Prijepis, strojopis, latinica Prijepis u posjedu prire|iva~a

316 39 1995., srpanj 29. Korenica Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju jedinice na prostor Resanova u Republiku Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele Grahovo

RSK MUP [ifrovano “ dx” Sup Korenica broj 08-02-187/95 M.P.129 Korenica 29. 07. 1995. god Mup-a – Knin Od sjb Donji Lapac dobili smo depe{u slede}eg sadràja koju vam u cjelosti prenosimo: Ljudstvo “b” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac koje je upu}eno na izvr{enje borbenog zadatka RS kod sela Resanov}i udaljeno 15 kilometara od Grahova kojeg su zauzele usta{ke snage regularne vojske RH i HVO, a u cilju spre~avanja daljnjeg napredovanja istih snaga. Dolaskom na prve linije na{e obrane tj. u selo Resanov}i, zate~eno je navedeno ljudstvo koje }e u saradnji sa vojskom RS te sa vojskom RSK zauzeti poloàje desno od mjesta Resanovci u pravcu brda Ilica, te dalje u pravcu Strmice, Ti{kovca i dr. Do 12,00 ~asova navedene snage jo{ nisu bile rasporedjene na navodno dogovorene poloàje. Sa lijeve strane snaga “b’” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac raspore|ene su snage vojske RS. Za vrijeme boravka na prvim linijama nije bilo ofanzivnih dejstava sa bilo koje strane. Na~elnik: Petar Popovi} nv

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, MUP RSK, 08/4-16279/2-95.

40 1995., srpanj 30. Knin Priop}enje Dr`avne informativne agencije RSK “Iskra” o posjetu Ratka Mladi}a, zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom na Biha}

UPR: KNIN-MLADI]-POSJETA General Ratko Mladi} u Kninu

129 Prijemni pe~at: RSK, MUP Knin, br. 08/4-1-6279/2-95., primljeno: 31. 7. 1995.

317 KNIN, 30. jula (Iskra) – Komandant Glavnog {taba Vojske Republike Srpske general – pukovnik Ratko Mladi} izjavio je danas u Kninu da }e srpske snage vrlo brzo povratiti Grahovo i Glamo~, kao i sve ostale okupirane teritorije. Isti~u}i da je cilj hrvatske agresije odsijecanje Republike Srpske Krajine (RSK), u ~emu im podr{ku pruàju njihovi politi~ki medijatori, general Mladi} je rekao kako su ovim potezom Hrvati napravili odlu~uju}u gre{ku u ovom ratu, koja }e ih mnogo ko{tati. Govore}i o situaciji u takozvanom Biha}kom dèpu, on je rekao da }e muslimani nastaviti provocirati sve dotle dok ne budu poraèni kao u Srebrenici i @epi, a te bi provokacije davno prestale da, kako je naglasio, nisu naàlost imali pomaga~e u na{im redovima. “Do{lo je vrijeme da na{ narod u cjelini shvati ono {to su neki shvatili davno ranije, da rat jo{ nije zavr{en. Poru~io bih narodu da bude odlu~an u odbrani svojih ognji{ta i da ne nasjeda na nikakvu propagandu” rekao je general Mladi}, dodaju}i da se nada kako }e narod smo}i snage da odbije i ovu hrvatsku agresiju. “Mi moramo uloìti dodatne napore i ustrajati do zavr{nice ovoga rata”, zaklju~io je komandant Vojske RS. DL130 kraj

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4207.

41 1995., srpanj 31. Vrhovine Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama informaciju 15. korpusa SVK o situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja Grahova i Glamo~a, dovo|enja jedinica HV-a na polo`aje za mogu}i napad te progla{enja ratnog stanja

KOMANDA 50. pbr. PREPIS Pov. broj: 50-21-55/ 95. Vrhovine, 31. 07. 1995. K-diru MB -82 mm INFORMACIJE POTÎNJENIM JEDINICAMA NE\O ÛRÎ] Na osnovu informacije k-de 15. K. pov. br. 240-43 informi{emo o: Najnovijom agresijom HV i HVO na RS i delove RSK, politi~ko – bezbednosna situacija u RSK je postala izuzetno sloèna. Ista je uslovila preduzimanjem niza radikalnih mera koje je dràvno i vojno rukovodstvo RSK moralo poduzeti kako bi se blagovremeno osujetio op{ti napad HV a svi ljudski i materijalni potencijali stavili u funkciju odbrane. Kao {to je ve} poznato Predsjednik

130 Priop}enje je sastavio Davor Luka~.

318 RSK M.131 Marti} doneo je odluku o progla{enju ratnog stanja.132 Ovakvu istu odluku doneo je i Predsjednik RS za ~itavo podru~je RS. Najnovijom agresijom regularnih jedinica HV okupirano je Grahovo i Glamo~. Sve stanovni{tvo iz navedenih gradova kao i okolnih naselja izbeglo je u Drvar, Petrovac i B. Luku. HV osokoljena veoma brzim napredovanjem nastavlja da daljnjim napredovanjem u pravcu Strmice, kao i du` Grahovskog polja prema Resanovcima sa verovatnom namerom blokiranja svih komunikacija koje iz Knina izvode ka RS. Na ovim pravcima jedinice VRS i SVK izvr{ile su stabilizaciju linije odbrane i zaustavile daljnje napredovanje agresora. Na drugim podru~jima; du` granice RSK sa Hrvatskom privodi se kraju mobilizacija i dovodjenje jedinica HV na mogu}e pravce napada. U~estalim manevrom snaga du` komunikacija i poja~anim izvidja~kim aktivnostima nije te{ko zaklju~iti da Hrvatska sprema na RSK napad {irih razmjera iz vi{e pravaca. Najava pomo}i snagama 5. K. za koju Hrvatska je verovatno dobila saglasnost, samo je maska za ofanzivu velikih razmera koju Hrvatska priprema i koju je ve} poduzela prema RS, sa krajnjim ciljem zauzimanja {to povoljnije operativne osnovice za napad na RSK, kao i pomo} HV i snagama “armije BiH” za dejstva u drugoj fazi ka Jajcu, Mrkonji}u, Srbobranu a zatim preko Petrovca ka Biha}u. Zauzimanjem Grahova i daljnjim dejstvima HV prema Strmici i Resanovcima direktno je ugroèn i deo teritorije RSK u zoni odgovornosti Li~kog korpusa. K-dant korpusa je u najkra}em vremenu angaìranjem raspoloìve rezerve iz sastava 103. pbr, vojne policije, pripadnika MUP-a stavio pod kontrolu sve prilazne puteve koji izvode iz ugroène zone ka prostorima Dugopolja i Kaldrme kao i pravcu Tiskanovac – Drenovac, kako bi se blagovremeno osujetilo eventualno napredovanje agresora na ovim pravcima. Ostvaren je kontakt sa jedinicama VRS, a k-da 103. pbr. formirala je na ovom pravcu IKM, na kojem se stalno nalazi deo k-de brigade. Stoji ~injenica da je ovakvom akcijom Hrvatska po drugi put, “spasila” od slamanja 5. K. Alijine vojske, jer je primorala srpsku vojsku da izvr{i pregrupisavanje snaga sa Biha}kog rati{ta u cilju zaustavljanja dubljih prodora HV na ve} pomenutom pravcu napada. Medjutim, u ovoj informaciji treba spomenuti jo{ neke druge ~injenice, a jedna od njih je veoma brzo prepu{tanje ovolike teritorije agresoru. Dosada{nja iskustva potvrdjuju nam da tamo gde je Srpski vojnik bio dobro utvrdjen i re{en da brani i odbrani, tu agresor nije uzeo ni jednog metra teritorija, ali nije ni izgubio ni pedlja teritorije tamo gde nije bilo spremnosti da se ide napred bez obzira na izuzetnu nadmo}nost materijalno-tehni~kog faktora. Gubici teritorija dogadjaju se tamo gde kod naroda i vojske prevlada strah, panika i gde nema spremnosti i odlu~nosti da se ognji{ta brane do krvi. Progla{enje ratnog stanja i uvodjenje policijskog ~asa ima za cilj da se u funkciju odbrane stavi svo za borbu ili druge aktivnosti sposobno stanovni{tvo bez izuzetaka i da se u jedinicama i na teritoriju uspostavi neophodan nivo reda i discipline. U toku dana o~ekujemo da }e Odluka o progla{enju ratnog stanja u pismenoj formi sti}i u komandu brigade, te }emo vas sa istom upoznati naknadno. U razgovoru sa borcima i stanovni{tvom razbijati svaki strah i spre~avati paniku. Nosioce defetizma, prenosioce glasina koje kod naroda i vojske doprinose stvaranju straha i panike otkrivati i najstroìje sankcionisati. Kod boraca i naroda stvarati uverenje o spremnosti za odbranu i mogu}nost odbrane, pogotovu {to agresor ipak ne raspolaè sa tolikim snagama da jednako udari na svim mogu}im o~ekuj}im pravcima.

131 Milan. 132 Odluku o progla{enju ratnog stanja donio je Vrhovni savet odbrane RSK 30. srpnja, vidi: Prilog I, Dok. br. 30.

319 PRIJEPIS OVERAVA: K- dant 1. pb. Poru~nik Popovi} Djorde Za ...... ,133 Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 5006.

42 1995., kolovoz 1. Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade VRS podre|enim postrojbama da u slu~aju napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoru`aju ih i zadr`e kao taoce

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA KOMANDA 11. PBR. STROGO POVERLJIVO Str. pov. br. 230 /1 01. 08. 1995. g.

Blokiranje UNPROFOR-a, SVIM PODÎNJENIM nare|enje dostavlja- JEDINICAMA Blokada UN-a u predstoje}em napadu snaga usta{a je bitan dio odbrane srpskog naroda, stoga N A R E \ U J E M : 1. Snage UN-a blokirati i nedozvoliti odlazak u RH, te ih razoruàti i dràti kao taoce. 2. Prema pripadnicima UN-a pona{ati se na korektan na~in bez maltretiranja i vre|anja, te im ne oduzimati vozila i tehniku. 3. Punktove u zoni 2. pb. blokadu izvr{iti sa pripadnicima 2. pb. Punktove u zoni 3. pb. blokirati sa snagama 3. pb. i sa pripadnicima VTO u Cerovcu i sa VTO Krnjakom. U zoni 1. pb. pripadnike UN-a blokirati sa vlastitim snagama i snagama VTO. Punkt u zoni 4 pb. blokirati sa pripadnicima 4. pb., a punkt u @ivkovi} Kosi blokirati sa VTO Vojni} i KM, te K- dom stana i vodom vojne policije 11. pbr. 4. K – danti pot~injenih jedinica u svojim jedinicama odrediti jedinice za blokadu i izdati im pripremno nare|enje za blokadu. 5. O cilju blokade upoznati kompletan sastav jedinica. 6. Za izvr{enje ovog Nare|enja li~no su mi odgovorni k-danti i k-diri pod~injenih jedinica. DM/BT DOSTAVITI: – Svim pod~injenim jedinicama – a/a

133 Potpis ne~itak.

320 KOMANDANT potpukovnik. Dragan Nova~i}, Šv.r.š M. P.134

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 595.

43 1995., kolovoz 3. Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku bezbjednosti G[ SVK o poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju slanje svje`ih snaga za grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog stanovni{tva u Saveznu Republiku Jugoslaviju

Komanda 15. korpusa Odsek bezbednosti str.pov.br. 133-13 03. 08. 1995. godine Glavni [tab Srpske Vojske Krajine – odelenje bezbednosti – 1. Aktivnosti neprijatelja Trupnim izvi|anjem na takti~koj dubini do{li smo do saznanja da HV du` ~itave granice sa 15. Korpusom vr{i intenzivne pokrete motornim vozilima iz dubine, i to prvenstveno tokom no}i. Intenzivniji saobra}aj i dolazak m/v ka na{oj granici registrovali smo iz Gospi}a ka granici sa 9., 18. i 70. pbr. (ka Medku, Teslingradu i Pla{kom). Obzirom na broj pristiglih m/v HV, ne registrujemo adekvatan broj ìve sile i tehnike, na osnovu ~ega “procenjujemo” da istovremeno vr{e obmanjivanje i demonstraciju dovo|enja novih snaga, a sve u cilju angaòvanja na{ih snaga na granici i drànja u pripravnosti kako ne bi mogli izdvajati sveè snage za grahovsku operaciju. Potvr|ena su saznanja da usta{e u Gospi}u miniraju srpska zgari{ta, {to snimaju i prikazuju svetskoj javnosti kao da ih 15. korpus tu~e artiljerijom. Tako je tokom dana 02. 08. 1995. godine izvedeno oko trideset eksplozija. Tako|e su potvr|ena saznanja da je HV izvr{ila mobilizaciju u Gospi}u, Peru{i}u, Oto~cu, Brinju, Josipdolu, Ogulinu i drugim mestima, i ljudstvo drè u spremnosti u o~ekuju}im rejonima. Ne raspolaèmo koordinatama elemenata borbenog rasporeda HV naspram zoni 15. Korpusa, {to moè imati negativne posledice za jedinice i mesno stanovni{tvo u na{oj zoni. Ukoliko raspolaète ta~nim koordinatama vatrenih poloàja sredstava podr{ke HV, molimo

134 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9106, Vojni}.

321 hitnu dostavu radi dogradnje na{eg sistema odbrane i pripreme tablice po~etnih elemenata radi kontravatriranja ili prethodnog uni{tenja vatrenih sredstava HV po~etkom napada. Registrujemo i dogradnju vatrenog sistema HV, prvenstveno u inìnjerijskom smislu, gde se masovno koriste inìnjerijske ma{ine. Tokom dana 02. 08. 1995. godine kroz zonu odbrane 18. pbr. (Buni}) i preko Teslingrada, registrovan je prelet bespilotne letilice na visini od oko dve hiljade metara. Isto tako, registrovan je i prelet hrvatskih aviona tipa MIG-21 iznad Gospi}a. Na predelu planine Velebit, od Svetog Brda do Viso~ice, na{i trupni izvi|a~i ne otkrivaju prisustvo i aktivnost neprijatelja. Dana 02. 08. 1995. godine u jutarnjim ~asovima, HV je poku{ala sa pe{adijskim napadom na zonu odbrane 70. pbr. (Pla{ki), koji je uspe{no odbijen. Na na{oj strani nije bilo `rtava, kao ni povre|enih. – 5. Korpus muslimanske vojske sre|uje svoje redove i ~vrsto drì granicu prema zoni 15. Korpusa. Registrujemo povremeno otvaranje vatre iz strelja~kog naoruànja, ali bez posledica po na{e snage. Istovremeno registrujemo i potra`nju prehrambenih artikala od strane mesnog stanovni{tva 5. Korpusa, kao i svaka druga sredstva za vo|enje rata. Prema jo{ nepotvr|enim saznanjima, 501. brigada 5. Korpusa muslimanske vojske planira izvo|enje napada iz Ripa~a ka Spasovu, sa ciljem odvra}anja angaòvanja na{e 103. lpbr. na grahovskom rati{tu. 2. Stanje bezbednosti Sve jedinice su na svojim mestima u spremnosti za odsutnu odbranu. Organi Komande 15. Korpusa procenjuju da se Korpus moè uspe{no suprotstaviti agresiji usta{a. Indikativna lica sa stanovi{ta bezbednosti perfidnijeg su drànja i pona{anja, radi ~ega je poja~an i operativni rad. 2. gbr.– ksj pretpot~injena je Komandi 15. Korpusa i nalazi se u o~ekuju}em rejonu s. Bruvno, a manji delovi ve} su pridodati na ispomo} 9. mtbr. Bataljon za interventna dejstva koji se formira iz celokupnog 15. Korpusa, jo{ nije formiran, a u 3/9. mtbr otkrili smo jednog nosioca koji ima destruktivno drànje i javno radi na {irenju defetizma i razbijanju borbene gotovosti celokupnog sastava brigade i neomogu}avanju formiranja pomenute jedinice. Isto lice javno se suprotstavilo komandantu 9. mtbr. na formiranju interventnog bataljona, pri ~emu je verbalno napadalo aktivna vojna lica govore}i: “Za sve su krivi oficiri, nesposobni ste, ko nas vodi, sve }emo vas isterati iz RSK.” Prisutni se nisu suprotstavili, {to je znak odobravanja. U toku je privo|enje u komandu 9. mtbr. i preduzimanje mera organa rik-a, a posebno mera organa bezbednosti, o ~emu }ete biti {to pre izve{teni. U selima Li~ki Ti{kovac, Drenovac i [evina Poljana, odmetnulo se 30 boraca i oti{lo u {umu. Imaju svoje jatake radi preìvljavanja. Operativni podaci ukazuju da izbegavaju aktivnost koju izvodi 103. lpbr. U toku su mere na privo|enju, pa i druge potrebne mere. Nismo prona{li nestala dva pripadnika 15. lpbr., verovatno su pobegli. 3. Stanje na teritoriji Prisutna je odre|ena doza straha. Me|u mesnim stanovni{tvom veliko je raspoloènje za borbu. Smanjen je zahtev za odlazak u SRJ. Ve}ina nesposobnih i ograni~eno sposobnih je mobilisana, dobrog su drànja. Zbog poljoprivrednih radova manji deo boraca pu{ta se ku}ama. Svakodnevno ène i deca odlaze u SRJ.

322 U toku su na{e mere prema licima indikativnim u Teslingradu. Iz izolacije otpu{tena je Biga Vedrana (Hrvatica). U Pla{kom se krije Obradovi} Dmitar, biv{i organ bezbednosti 70. pbr., koji je dezertirao iz organa bezbednosti KSJ. U toku je potraga i privo|enje. 4. Aktivnosti UNPROFOR-a Obavljaju redovne du`nosti; patroliranja, obilaske, daju instrukcije, uve`bavaju povla~enje u kamp “Borje” i Jezerce u slu~aju è{}eg napada HV. U selu Rudopolje (Li~ka Kaldrma) punkt jordanskog bataljona (vojnici i oficiri) aktivno prate dejstva, prolaz i svaki pokret pripadnika 103. lpbr. U svojim radnim bele`nicama imaju nacrtane ~inove oficira VRSK. Sa~inili su {emu kasarne i puteva u Li~koj Kaldrmi i ucrtali BOV Vojne policije 15. Korpusa. Komandant sektora “Jug”, brigadni general, kritikovao je 02. 08. o. g. komandanta ~e{kog bataljona, navodno je suvi{e tolerantan prema komandi 15. Korpusa i da nije izvr{io formiranje novih punktova, kao i predaju tri punkta jordanskom bataljonu u zoni 15. Korpusa. I dalje je u stepenu povi{ene b/g. Sa istim smo u korektnim odnosima. 5. Angaòvanje Vojne policije Vojna policija angaòvana isklju~ivo na namenskim zadacima, kao i saradnji i zadacima sa jedinicama SJB. 6. Zaklju~ak U celini stanje bezbednosti omogu}ava uspe{no izvo|enje odsutne odbrane od eventualne agresije HV na na{u zonu odbrane. Do sada preduzete mere iz na{e nadle`nosti prema pojedinim licima, imale su pozitivnog odraza, a {to }emo primenjivati i u narednom periodu. Svi predlozi na{ih mera prihvataju se u dogradnji sistema odbrane. pb/bp N a ~ e l n i k pukovnik Petar Bor M.P.135

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 4118.

135 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1994, primljen 3. 8. 1995., potpis ne~itak.

323

PRILOG 3

EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”

PRILOG 3

1 1993., sije~anj 27. Benkovac Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO Benkovac o sudjelovanju tvrtke u planu evakuacije civilnog stanovni{tva

“Autotransport” Benkovac M.P.136 7. oktobra br. 3 B e n k o v a c Kriznom {tabu SO Benkovac Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Autotransport ima na raspolaganju u Benkovcu 6 autobusa, koji su stalno de`urni sa voza- ~ima i to: 10 – 294 voza~ Bahi} Novica tel. 81-688 10 – 282 voza~ Uzelac Du{an tel. 82-053 10 – 332 voza~ Vuk{a Bogdan tel. 82-057 10 – 338 voza~ Tampolja Jovo 10 – 174/263 voza~ [ari} @ivko IGM {kolski autobus voza~ Dobre Mom~ilo Rezerve 10 – 447 voza~ Pupovac Janko Medvidja 10 – 293 voza~ Graovac Ratko Brgud 10 – 372 voza~ [aponja Mile Pristeg 10 – 268 voza~ Lacmonovi} Janko Li{ane T 10 – 292 voza~ Kolund`i} Ljubomir Ko`lovac U slu~aju evakuacije vozila }e biti postavljena i to: 10 – 282 voza~ Uzelac ispred Apoteke 10 – 338 voza~ Tampolja “Barice”

136 Prijemni pa~at: RSK, MO – Odjeljenje Benkovac, str. pov. 22/92, 27. 01. 1993.

327 10 – 332 voza~ Vuk{a “Barice” 10 – 294 voza~ Bani} DOM Milicije 10 – 174/263 voza~ [ari} autobusna stanica {kolski autobus voza~ Dobre autobusna stanica Kapaciteti vozila sa 70 – 90 putnika. Ukoliko evakuacija poprimi {ire razmjere i bude diktirana kratko}om vremena uklju~it }e se najbli`e locirani autobusi i to 10 – 293 Brgud voza~ Graovac Ratko tel. 82-053 10 – 292 Ko`lovac voza~ Kolund`i} Ljubomir tel. 62-057 10 – 372 Pristeg voza~ [aponja Mile U vozilima se nalazi po 100 litara goriva s ~im mogu pre}i od 200-300 km. Benkovac, 26. 1. 1993. Direktor M.P.137 Sinobad dipl.ing. Du{an, Šv.r.š

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

2 1993., velja~a 18. Petrinja Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama pod~injenih postrojbi plan evakuacije [taba civilne za{tite za Petrinju

KOMANDA 31. pbr. VOJNA TAJNA Str.POV.br. 367-1 STROGO POVJERLJIVO 18.02.1993.god. Plan evakuacije dostavlja.- Komandi SVIH RJ U cilju obave{tavanja porodica vojnih obveznika koji se nalaze u Va{im RJ, dostavljamo Vam plan evakuacije MO Odeljenja – Petrinja Str. Pov. br. 02-156/93. Dostavljeni Plan evakuacije koji se nalazi u prilogu ovog akta dobro prou~ite i obavestite v/o koji se nalaze u Va{oj RJ, a u cilju pravovremenog izve{tavanja ~lanova njihovih porodica. Ova aktivnost je neophodna da u slu~aju po~etka borbenih dejstava izbegnemo paniku izme|u civilnog stanovni{tva i pomognemo organima CZ u izvr{enju zadatka vezano za evakuaciju civilnog stanovni{tva.

137 Pravokutni pe~at: “Autotransport” Benkovac.

328 Nakon izvr{enog informisanja pismeno izvestiti Komandu 31. pbr. o izvr{enoj realizaciji ovog nare|enja. Za realizaciju ovog nare|enja li~no su mi odgovorni Komandanti – komandiri jedinica. Prilog: – Akt Str. Pov. br. 02-156/93. BM/BM Za K O M A N D A N T major M. P.138 Gruborovi} Nikola, Šv.r.š – – – – – – – Komanda 31. brigade REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE ODELJENJE PETRINJA [TAB CIVILNE ZA[TITE Str. pov. br. 02-156/93 P L A N E V A K U A C I J E Februar 1993. M.P.139 Vojno-bezbednosna situacija Napadom hrvatskih oruànih snaga na teritorije pod za{titom snaga UNPROFOR-a, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu, na{ narod je doveden u vrlo te{ku situaciju da brani svoju slobodu od vi{estruko ja~eg neprijatelja. Postoji realna opasnost od prodora neprijateljskih snaga na slobodno podru~je Banije, a osnovna pretpostavka za to je napad hrvatskih snaga na ju`ni dio RSK, te stalno nagomilavanje snaga hrvatske vojske na granicama Republike Srpska Krajina. Pravci nastupanja po na{oj procjeni su Petrinja – Budi~ina, Komarevo – Blinja, Petrinja – Gora – Glina. Iz dosada{njeg postupka hrvatske vojske moè se zaklju~iti da }e oni svoj cilj poku{ati ostvariti. Neprekidno gomilaju snage i vr{e pregrupisavanje istih. Zbog napred navedene situacije [tab CZ op{tine Petrinja odlu~io je, u saradnji sa svim drugim subjektima na podru~ju op{tine Petrinja, izraditi plan evakuacije stanovni{tva iz grada Petrinje, ukoliko bi do{lo do nepoèljnih prodora hrvatske vojske prema gradu. Evakuacija stanovni{tva je planska i organizirana akcija premje{tanja stanovni{tva sa ugroènog podru~ja na manje ugroèno podru~je, odnosno u ovom slu~aju, na slobodnu teritoriju Banije. Evakuacija se mora provesti i odvijati s to~no utvrdjenim ciljem i pod odredjenim okolnostima, pri ~emu se koriste sva raspoloìva prometna sredstva. Cilj evakuacije Osnovni cilj evakuacije je za{tita i spa{avanje stanovni{tva sa podru~ja grada Petrinje, te njegovo premje{tanje u dubinu teritorije Banije. Nosioci aktivnosti evakuacije

138 Okrugli pe~at: RSK, Komanda 31. brigade TO. 139 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja.

329 Osnovni nosioc aktivnosti evakucije je op{tinski {tab CZ Petrinja, u suradnji sa komandom srpske vojske i {tabovima CZ UMZ, te sa predstavnicima civilne vlasti Op{tine Petrinja. Na~in provo|enja evakuacije i pravci kretanja U cilju {to boljeg i efikasnijeg provodjenja evakuacije, grad Petrinja se dijeli na {est izlaznih zona i to: a/ izlazna zona I b/ izlazna zona II c/ izlazna zona III d/ izlazna zona IV e/ izlazna zona V f/ izlazna zona VI Izlazna zona I Nalazit }e se u MZ I na prostoru Trga VII Banijske divizije /ispred Gavrilovi}eve mesnice/ gdje }e biti polazna stanica prevoznih sredstava koja se koriste za evakuaciju. Izlazna zona II nalazit }e se na prostoru MZ-3 i to na raskrsnici Ulice 21. septembra i obilaznice /gdje je tako|er polazna stanica za prevozna sredstva/, te ispred stare bolnice. Izlazna zona IV Slatina /raskrsnica obilaznice i ceste za Sisak/. Izlazna zona V Sajmi{te /preko puta sto~nog sajma/. Izlazna zona VI IGM – Slavija /Ciglana/ na podru~ju MZ V. Rajoni prikupljanja stanovni{tva su na svim izlaznim zonama, a za odràvanje reda i spre~avanje panike na izlaznim zonama, odgovorni su povjerenici CZ u mjesnim zajednicama. Svi pravci kretanja idu prema Ulici 21. septembra, odakle se kre}e pravcem: Hrastovica – Zelena dolina – Jabukovac – Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica. Prevozna sredstva sa izlaznih zona kre}u u razmaku od 5 /pet/ minuta. Realna je pretpostavka pojave straha i panike medju stanovni{tvom na obavijest o evakuaciji, te se mora obratiti pa`nja da ne dodje do zakr~enja prometnica na izlaznim zonama. Zbog toga posebnu pa`nju treba obratiti na dobru regulaciju prometa, za{to je odgovorna SJB Petrinja koja je du`na osigurati najmanje po jednog policajca na svakoj izlaznoj zoni i dalje prema pravcima koji su priloèni u prilogu ovog plana. Oni su takodjer du`ni osigurati vremenski interval /5 min/ kretanja po izlaznim zonama. SJB – Petrinja osigurat }e pra}enje stanovni{tva do njegovog odredi{nog cilja/ selo Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica. Do zastoja u regulaciji prometa i kretanja kolone ne smije do}i. Kao prilog ovog plana SJB Petrinja dostavit }e pismenu suglasnost za osiguranje potrebnog broja milicionera u datom momentu. Osigurana je evakuacija robnih rezervi iz prostorija Crvenog krsta, za{to je zaduèn voza~ “Slavijatransa” Drakuli} Milan.140 Da bi se evakuacija provela {to bolje i brè ona se mora stupnjevati po fazama: 1. evakuacija djece do 7. god. starosti, njihovih majki, trudnica i bolesnih osoba, uklju~uju}i vrti}e i osnovne {kole. 2. evakuacija djece od 7-14 godina i starijih osoba – srednje {kole. 3. evakuacija ostalog stanovni{tva. Za ovo su odgovorni radnici SJB Petrinja i ~lanovi {taba CZ koji }e se nalaziti na svim izlaznim zonama.

140 Dopisano rukom.

330 Prva i druga faza evakuacije obavezno }e se izvr{it sredstvima javnog prevoza /autobusi/ koja dolaze na izlazne zone po prilogu u planu, dok se tre}a faza evakuacije moè provesti u kombinaciji individualnog i javnog prevoza. Za evakuaciju stanovni{tva odabrani su prioritetni pravci koji su neposredno vezani na izlazne zone i dalje prema odredi{tu. Svi pravci kretanja dani su u prilogu ovog plana s kojim moraju biti upoznati voza~i prevoznih sredstava. U toku evakuacije treba osigurati najmanje jednu sanitetsku ekipu koja }e pratiti tok evakuacije do odredi{ne ta~ke /Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica/. Osiguranje sanitetskih ekipa vr{i Dom zdravlja Petrinja, koji je tako|er duàn dostaviti pismeni pristanak koji sluì kao prilog. Sva preduze}a i druge organizacije du`ne su evakuirati svoja najneophodnija materijalno – tehni~ka sredstva i ljudstvo, te arhivu vlastitim snagama. Strojeve koji se ne mogu evakuirati treba onesposobiti skidanjem najneophodnijih dijelova. U tom smislu su du`ni razraditi svoje interne planove evakuacije i uskladiti ih sa op{tinskim planom evakuacije. Prethodno utvrdjuju svoju rezervnu lokaciju, na osnovnom pravcu evakuacije: Petrinja – Zelena dolina – Jabukovac – [amarica. [tab CZ Petrinja }e rukovoditi akcijom evakuacije, te upoznati sve druge subjekte koji su odgovorni za uspje{no provodjenje evakuacije, a predvidjeni su ovim planom. U tom cilju {tab CZ provodi neprekidno deùrstvo u zgradi SO Petrinja. Radi efikasnijeg djelovanja, ~lanovi {taba CZ na znak za evakuaciju rasporedjuju se na sljede}i na~in: a/ za izlazak stanovni{tva iz grada, ispred {taba CZ, odgovoran je na~elnik {taba CZ Jovo @ivkovi}, koji organizira i suradnju sa komandom 31. brigade i svim drugim subjektima odgovornim za uspje{no provodjenje evakuacije. b/ na izlaznoj zoni I organizira evakuaciju ~lan {taba Radomir Starovi}. c/ izlazna zona II Marovac @eljko d/ izlazna zona III ~lan {taba Savi} Rade e/ izlazna zona IV ~lan {taba Vujanovi} Milo{ f/ izlazna zona V ~lan {taba Lotina Vojislav g/ izlazna zona VI ~lan {taba Zori} Mile h/ Na raskrsnici puta za Hrastovicu, patrola SJB Petrinja, i/ Prihvat i raspored stanovni{tva na odredi{noj ta~ki, te suradnja sa {tabom CZ udruène MZ Jabukovac za prihvat stanovni{tva, komandant {taba CZ UMZ Jabukovac Olja~a Nikola. Svi ~lanovi {taba CZ i ostali subjekti koji su predvidjeni ovim planom du`ni su se odmah javiti na izlazne zone na znak za evakuaciju. Sredstva za provodjenje evakuacije Za provodjenje evakuacije koristit }e se sva raspoloìva sredstva koja u tom trenutku budu na raspolaganju u dru{tvenom i privatnom posjedu i to: autobusi, kamioni, slobodna vojna vozila, traktori sa prikolicama, osobni automobili, kombi i dr. Autobuse kao prevozna sredstva osigurava preduze}e “Slavijatrans” i to sve raspoloìve kapacitete u danom trenutku. Popis autobusa sa voza~ima dan je u prilogu plana i oni vr{e neprekidno deùrstvo po izlaznim zonama /rejonima prihvata/. Brojevi vozila i njihovi voza~i dani su u prilogu {to }e “Slavijatrans” pismeno potvrditi. Preduze}e “Gavrilovi}” takodjer stavlja na raspolaganje u danom trenutku sva slobodna raspoloìva prevozna sredstva, koja }e se javiti na izlazne zone ~lanovima {taba CZ. U

331 “Gavrilovi}u” je za to odgovoran Sanader Mile, koji }e to i pismeno potvrditi kao prilog planu. Pra}enje i prihvat stanovni{tva Kolona }e se kretati cijelim pravcem uz pratnju sanitetskih ekipa i milicije za {to su odgovorni DZ Petrinja i SJB Petrinja, radi eventualnih intervencija u toku evakuacije, kako sanitetskih tako i saobra}ajnih. Provodjenje evakuacije pratit }e i {tab CZ Petrinja, koji }e obavijestiti {tab CZ UMZ Jabukovac za prihvat stanovni{tva na odredi{noj ta~ki i u tom smislu {tab CZ UMZ Jabukovac je duàn napraviti i prakti~no razraditi plan prihvata i obezbedjenja stanovni{tva na odredi{noj ta~ki /Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica/. Za prihvat stanovni{tva odgovoran je {tab CZ Udruènih MZ Jabukovac i komandant {taba Olja~a Nikola. Znak za evakuaciju Znak za evakuaciju daje se na naredjenje komande 31. brigade u Petrinji, a daje ga Vatrogasni dom za {to je odgovoran ~lan {taba Savi} Rade. U tom smislu uspostaviti vezu i na~in obavje{tavanja izmedju brigade i Vatrogasnog doma. Znak se daje sirenom u neprekidnom trajanju JEDNOLI^NIM TONOM od 120 sekundi ili 2 minute. 120” |______| Na navedni znak svi subjekti su du`ni se pridràvati svojih obaveza po ovome planu. PRILOZI: – {ematski prikaz pravca po izlaznim zonama – popis vozila i voza~a sa zbornim mjestima DOSTAVITI: – MO – uprava “Banija” – Predsjednik SO – Komandi 31. brigade – [tab CZ udruènih MZ Jabukovac – “Slavijatrans” – “Gavrilovi}” – SJB Petrinja – DZ Petrinja – Predsjednik I.S S.O. [TAB CIVILNE ZA[TITE M.P.141 OP[TINE PETRINJA ...... 142 Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

141 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja. 142 Potpis ne~itak.

332 3 1993., o`ujak 4. Jasenovac Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice Jasenovac

MJESNA ZAJEDNICA JASENOVAC JASENOVAC 04.03.1993. = predmet: PLAN EVAKUACIJE CIVILNOG STANOVNI[TVA U slu~aju potrebe Mjesne zajednice Jasenovac u koordinaciji sa vojnim vlastima vr{i evakuaciju civilnog stanovni{tva i nebora~kog stanovni{tva u Gradinu i dalje u pravcu X. U tu svrhu Mjesna zajednica odre|uje 13 osoba i to: ZAPADNI DIO: ISTO^NI DIO: KOTUR STEVO KLINCOV GOJKO BAÎ] SVETOZAR [U[NJARA DJURO KELI] MILUTIN TRIVUNÎ] MLADEN KOTUR DU[AN [ESTANOVI] BOGDAN TRIVUNÎ] TREVOJA KUKI] NEDELJKO PUDJA RAJKO KLINCOV JOVO Sa zadatkom da izvr{e prikupljanje i evakuisanje neja~i i nebora~kog stanovni{tva i to: ISTO^NI DIO: /od ulice Vladimira Nazora, uklju~no, @rtava fa{izma, Vuka Karadì}a, Kolodvorska, sa Pudja Rajkom /vodja grupe/, Kuki} Nedeljko, Klincov Jovo, Trivun~i} Sredoja, [estanovi} Bogdan, Trivun~i} Mladen, [u{njara Djuro, Klincov Gojko i Dra~a Du{an. Prikupljanje se vr{i na prostoru pristajanja skele. ZAPADNI DIO: /Savska ulica, od {kole prema gore, Preradovi}eva i Prvog maja. Prikupljanje se vr{i na prostorima ku}a Ba~i}, Keli}, i to po Keli} Milutinu /vodja grupe/ Ba~i} Svetozar, Kotur Pero i Kotur Du{an. Evakuisanje se vr{i po naredbi predsjednika-ce Mjesne zajednice, a prenosi se na Pudju Gojka i Keli} Milutina, koji uz angaòvanje navedenih osoba izvr{avaju zadatak. Svaki od vodja grupa raspolaè uvidom u popis osoba koje treba evakuisati. Prebacivanje preko Save vr{i se skelom, koja po dogovoru sa komandom iz Gradine vr{i prebacivanje stanovni{tva na telefonski poziv ili drugi na~in obavje{tavanja/signalno ili kurirski/. Grupa iz zapadnog dijela Savska, po prikupljanju na zbori{te upu}uje se u pravcu skele. U Gradini evakuisano stanovni{tvo preuzimaju: KRNJAJI] MOMIR [PANOVI] MOMIR MLADEN ROKI] /odnosno jedan od njih trojice/ i smje{taju se u ku}e: PJEVI] STOJANA ROKI] DESE – Bo{kova VUKI] MILENE – Ljubana Perice

333 Daljnji pravac evakuacije se odredjuje u pravcu X. U slu~aju iz bilo kojih razloga stanovni{tvo ne moè da se evakuira po komandi iz Gradine i njihovim sredstvima evakuacija se vr{i u zato pripremljenim ~amcima, i to: isto~ni dio sa gumenim ~amcem br. 1., ~amcem Klincova Jove br. 2. i ~amcem Borovi} Steve br. 3. âmac br. 4 bi}e po potrebi uba~en kao dopuna. Pudja Rajko organizira rukovaoca ~amca. Evakuacija ~amcima Isto~nog dijela vr{i se sa prostora ispred ku}e Klincov Jove, pod obalom. Evakuacija skupine iz zapadnog dijela vr{i se ~amcima br. 5., 6., 7. i 8. ispred ku}e Keli} Milutina u U{ticu, zatim pravcem Most Gradina. Ukoliko ovaj pravac, U{tice-Gradina, bude presje~en, prelazi se iz U{tice na Unu pa u Gradinu {to je sa komandom u U{tici dogovoreno kao i znaci za raspoznavanje za prijem u U{tici i prebacivanje preko Une. Ako evakuacija nalaè i ukaè se potreba za prebacivanjem materijalnih dobara to se radi tek poslije prebacivanja stanovni{tva, a ne uporedo, i to samo sa prostora {ljun~are. Za odràvanje reda i discipline kod evakuacije stanovni{tva dodaje se svakom vodji grupe po jedno slu`beno lice, koje stavlja na raspolaganje______. âmci po prebacivanju evakuisanog stanovni{tva se vra}aju na levu obalu Save na polazna mjesta, gdje ~ekaju daljnja uputstva. Po~ev od dana potpisivanja ovog plana ~amci mogu preko vodja grupa da se koriste u svako doba dana i no}i, u hitnim slu~ajevima, za lekarsku intervenciju bilo koje osobe, a posebno nesretnog slu~aja ili ranjavanja, ali samo preko vodje grupa Pudja Rajka i Keli} Milutina. Ovaj plan je usagla{en sa vojnim vlastima u Jasenovcu. PREDSJEDNIK MZ JASENOVAC – Keli} Milutin – KURIRI 1. Radulovi} Dragica 2. Batar Mira 3. Ljubenkovi} Ra|a 4. Savi} Nada 5. Filipovi} Milena

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, Civilne i vojne vlasti “Zapadna Slavonija”, kut. 1.

4 Š1993., o`ujak 23.š Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u op}inama Vrginmost i Vojni}

I Z V J E [ TA J o uvidu u stanje i probleme funkcionisanja

334 civilne za{tite na teritoriji “Korduna” izvr{enom 23.03.1993. godine U okviru obilaska Uprave MO “Kordun” i odelenja za odbranu sa teritorije njene nadle`nosti, koji je izvr{ila grupa radnika Ministarstva odbrane, izvr{en je uvid u stanje i probleme funkcionisanja civilne za{tite u op{tinama Vojni} i Vrginmost. Uvid u stanje i probleme izvr{io je Sava Milovi}, stru~ni saradnik za civilnu za{titu u Republi~kom {tabu civilne za{tite. U Upravi Ministarstva odbrane, uz prisustvo na~elnika Uprave Bore Vorkapi}a i Ivo{evi} Du{anke koja obavlja du`nost na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite, izvr{eno je upoznavanje sa svrhom i ciljem obilaska, te su nazna~ena osnovna pitanja po kojima se èli ste}i uvid, odnosno sagledati probleme, te, ovisno o stanju, dati upute u smislu na~ina prevazilaènja istih. 1. Stanje u {tabu civilne za op{tine Vrginmost Uvid u stanje ostvareno razgovorom sa na~elnikom Op{tinskog {taba civilne za{tite Kajgani} Stevanom i saradnikom za pripreme privrede i dru{tvenih delatnosti Stanoj~i} Milom, uz prisustvo Ivo{evi} Du{anke, na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite. Na|eno stanje je slede}e: Op{tina Vrginmost ima 14 000 stanovnika koji ìve u 34 mesne zajednice. Op{tinski {tab civilne za{tite ima 7 ~lanova koji pokrivaju osnovne mere za{tite i spasavanja. Nalaze se na radnoj obavezi, a u {tab se angaùju po potrebi. Za potrebe {taba angaìrana su dva kurira i jedan daktilograf. [tab civilne za{tite ostvaruje punu saradnju sa op{tinskim rukovodstvom. Po mesnim zajednicama aktivirano je 66 poverenika civilne za{tite, starijih godi{ta, koji imaju autoritet kod stanovni{tva i koji uspe{no realizuju postavljene zadatke. Od jedinica civilne za{tite, obrazovane su – veterinarska, koja je trenutno popunjena sa 6 pripadnika CZ (Postoji Veterinarska stanica u kojoj se nalaze 2 veterinara); – vatrogasna, koja je popunjena sa 13 pripadnika. Najnu`nija oprema postoji, me|utim, vatrogasna cisterna i vatrogasno kombi-vozilo nemaju akumulatore, zbog ~ega se ova sredstva ne mogu staviti u funkciju. Ovo je tim aktualnije {to na teritoriji op{tine nema ni profesionalne niti dobrovoljne vatrogasne jedinice; – jedinica prve medicinske pomo}i brojila je 15 èna koje su bile osposobljene za namjenske zadatke, me|utim, iste su se uklju~ile u jedinice SV RSK; – jedinica za spasavanje iz ru{evina popunjena je sa 9 pripadnika, ~ija upotreba dolazi u pitanje iz razloga {to se radi o licima koji su raspore|eni po osnovi radne obaveze. Kao takvi angaòvani su na zadacima za{tite objekata koje izvr{avaju kao pripadnici prostorne strukture. Da bi problem njihova angaòvanja bio do kraja problemati~an, isto ljudstvo se uklju~uje i u operativne jedinice SV RSK. U skladu sa dobivenim zadacima od Republi~kog {taba civilne za{tite, realizovane su aktivnosti oko pregleda i izbora objekata za sklanjanje. Izgra|enih skloni{ta nema, a za sklanjanje 8.341 lica odre|ene su najpogodnije podrumske i druge prostorije po mesnim zajednicama. Stanovni{tvo je upoznato sa mjestima gdje se sklanjaju, a poverenici civilne za{tite poseduju i spiskove za sklanjanje po objektima. Evakuacija je planirana iz 11 rubnih mesnih zajednica prema Cazinskoj krajini. Ovim planom za evakuaciju je predvi|eno 1.213 lica, ~iji je prihvat i razmje{taj planiran u 10

335 mesnih zajednica. Plan je do te mere detaljno razra|en da je precizirano ko se i kojim vozilom prevozi. Za izvr{enje evakuacije u planiranom obimu potrebno je obezbediti gorivo i to D-2- 1670 litara i MB-98-150 litara. Na teritoriji op{tine nalazi se 2.751 izbeglo lice koje se nalazi u privatnom sme{taju. Najve}i broj izbeglih lica nalazi se kod rodbine. Pomo} u hrani, za izbegla lica, kao i za oko 5.000 socijalno ugroènih uklju~ivo sa porodicama poginulih boraca i ranjenim borcima, obezbe|uje Op{tinska organizacija Crvenog krsta koja je ostvarila dobru saradnju sa Visokim komesarijatom za izbeglice Ujedinjenih nacija. U realizaciji aktivnosti raspodjele humanitarne pomo}i isti~e se kao poseban problem obezbe|enja potrebnih koli~ina goriva. 2. Stanje u {tabu civilne za{tite op{tine Vojni} Uvid u stanje ostvaren razgovorom sa na~elnikom Odelenja za odbranu, koji zbog mobilizacije na~elnika {taba civilne za{tite u RJ obavlja i poslove civilne za{tite. Razgovoru i uvidu u stanje prisustvovala i Ivan~evi} Du{anka, na~elnik Oblasnog {taba civilne za{tite. Op{tina Vojni} ima 9.500 stanovinka koji ìve u 61 naseljenom mestu, a koja su teritorijalno organizovana u 14 mesnih zajednica. Op{tinski {tab civilne za{tite popunjen je sa 6 pripadnika od kojih je 3 stalno angaòvano. U mesnim zajednicama angaòvano je 90 poverenika civilne za{tite. Kvalitetno izvr{avaju postavljene zadatke, me|utim, ve}ina ih je istovremeno uklju~ena i u prostornu strukturu. Organizovane su slede}e jedinice civilne za{tite: – veterinarski vod sa odelenjem za sanaciju u koji je raspore|eno 15 lica. (Postoji Veterinarska stanica sa 4 lica od kojih su 3 stru~na lica); – vatrogasni vod od 10 lica koji su zajedno sa raspoloìvom tehnikom (2 cisterne i 1 navalno vozilo) mobilisani u brigadu SV RSK. U akcije ga{enja {umskih poàra mogu se uklju~iti 19 radnika [umarije koji pored ostalog posjeduju i motorne pile: – vod za spasavanje iz ru{evina u kojem je od 30 pripadnika ostalo 18, dok su ostali mobilisani u RJ. Sklanjanje stanovni{tva identi~no je re{eno kao i u Vrginmostu. Evakuacija je planirana za 4 sela sa rubnog podru~ja prema Kladu{i. Plan i organizacija prevoza je kvalitetan, me|utim, rje{enje evakuacije nije obavljeno na na~in da se obezbedi prihvat u nekim drugim objektima javne upotrebe ili po privatnom sme{taju, ve} je evakuacija planirana kao element sklanjanju u neke prirodne objekte prema Petrovoj Gori. Preduze}a, organizacije i slu`be od interesa za za{titu i spasavanje slabo su popunjene. Primjera radi, u delu Komunalnog preduze}a koje se bavi snabdevanjem stanovni{tva pitkom vodom radi samo jedno lice (!?). 3. Uo~eni problemi – Velik broj pripadnika raspore|enih u civilnu za{titu mobilisan je u RJ, u nekim slu~ajevima i celi sastavi (jedinica PMP u Vrginmostu i vatrogasna jedinica u Vojni}u); – U RJ mobilisan na~elnik Op{tinskog {taba civilne za{tite Vojni}, {to ima znatnog uticaja na kvalitet obavljanja poslova iz nadle`nosti [taba civilne za{tite; – Posebno aktuelan problem uo~en je u odnosu na raspored ljudi po osnovi radne obaveze (koji se po toj osnovi mogu koristitii za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja), njihova angaòvanja u prostornoj strukturi, a potom i njihovu uklju~ivanju u RJ SV RSK;

336 – Obezbe|enje goriva za redovne aktivnosti; provo|enja akcija za{tite i spasavanja; izvr{enja evakuacije i raspodjele humanitarne pomo}i; – Nedostatak ljekova za za{titu ìvotinja i sl; 4. Date sugestije U toku razgovora po odre|enim pitanjima date su konkretne upute o na~inu organizovanja u konkretnim uslovima i uspostavljanju sistema funkcionisanja civilne za{tite koji bi u datim okolnostima bio optimalan. S tim u vezi, a imaju}i u vidu raspoloìve ljudske i materijalne potencijale, te velike zahtjeve i potrebe odbrane (oruàna komponenta) usmerena je aktivnost na slede}e: – da se odstupi od obrazovanja jedinica civilne za{tite, posebno kad za to ne postoje ni osnovne pretpostavke: mogu}nosti u raspore|ivanju ljudstva odgovaraju}e specijalnosti- zanimanja i psihofizi~ke sposobnosti za izvr{avanje namjenskih zadataka; – da se u suradnji sa odelenjem za odbranu i posebno saradnicima za pripremu privrede i dru{tvenih delatnosti u~ine napori u smislu da se popunom preduze}a, organizacija i slu`bi koje se u okviru svoje delatnosti bave za{titom i spasavanjem, omogu}i da se kvalitetno uklju~e u izvr{avanje odgovaraju}ih zadataka; – da se jedinice odgovaraju}eg sastava obrazuju samo za izvr{avanje onih zadataka za koje ne postoje odgovaraju}a preduze}a i slu`be; – da se u svim preduze}ima i drugim organizacijma od ljudstva raspore|enog po o s n o v i radne obaveze obrazuju odgovaraju}i sastavi, koji bi se ovisno o potrebi uklju~ivali u izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja; – da [tabovi civilne za{tite uspostave kvalitetnije veze sa preduze}ima, organizacijama i slu`bama posebno iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih slu`bi, {umarstva i gra|evinarstva u smislu me|usobnog informisanja o aktivnostima, izvje{tavanja i uo~avanja problema ~ije bi nere{avanje moglo izazvati odre|ene posledice; – da {tabovi civilne za{tite, sa k-dama RJ (brigada) dogovore mogu}nost angaòvanja (mobilisanih) snaga i sredstava za slu~aj potrebe (npr. ljudstva i tehni~ke vatrogasne jedinice); – na~elniku Oblasnog {taba civilne za{tite dati su slede}i zadaci: – da u smislu utvr|ivanja stanja i usmeravanja aktivnosti u [tabovima CZ u Vojni}u i Vrginmostu, isto u~ini i za Op{tinske {tabove civilne za{tite Krnjak i Slunj; – da od [tabova civilne za{tite zahtjeva ve}i anga`man u smislu ostvarivanja pune koordinacije sa Crvenim Krstom i socijalnom slu`bom – po osnovi prihvata i raspodjele humanitarne pomo}i; – da se, po pitanju epidemije ùtice u Krnjaku, ostvari potrebna saradnja sa zdravstvenom slu`bom i stru~nim ljudima od kojih zatraìti program potrebnih aktivnosti, kako bi {tabovi civilne za{tite mogli pratiti i usmjeravati aktivnosti svih subjekata koji se po tom pitanju trebaju eventualno angaòvati. (otvoren stacionar za lije~enje oboljelih); O stanju i problemima, te datim uputama, kratko je informisan na~elnik Uprave MO “Kordun”. Ukupna aktivnost po ovom izvje{taju trajala je od 10.00 do 17.00 ~asova. IZVJE[TAJ PRIPREMIO Sava Milovi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica Hrvatski informativni centar, A 044-015-01.

337 5 Š1993., srpanjš ŠOku~aniš Dopis Uprave “Zapadna Slavonija” MO RSK Komandi 18. korpusa SVK da sukladno planu evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke Save

Broj: 1 – POVJERLJIVO – Komandi 18. korpusa Oku~ani n/r p.puk. Gaji} Marinka U slu~aju neposredne opasnosti kao u ratu, u skladu sa planom odbrane odnosno za{tite od elementarnih nepogoda mo`e se narediti evakuacija gra|ana. Prema planu za evakuaciju u op{tinama postoje ekipe za evakuaciju koje u datom momentu trebaju izvr{iti postavljeni zadatak. U slu~aju ve}ih ratnih dejstava evakuacija stanovni{tva sa na{eg podru~ja vr{ila bi se u Republiku Srpsku i zbog toga Vas molimo da nam dostavite pravce kretanja i prelaze preko r. Save u R.S. Ovi podaci su nam neophodno potrebni zbog a`uriranja planova za evakuaciju. S po{tovanjem lijepo Vas pozdravljamo. Pomo}nik na~elnika za civilna pitanja Bruji} Nikola

Izvornik, rukopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 595.

6 1993., kolovoz 5. Pakrac Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju napadne akcije hrvatskih snaga

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA OP[TINSKI [TAB CIVILNE ZA[TITE M.P.143 P A K R A C Broj: 03-1-178/93. Pakrac, 5.08.1993.g.

143 Prijemni pe~at: RSK, MO, Uprava “Zapadna Slavonija” – Oku~ani, br. 0-01-70-94.

338 OBLASNI [TAB CIVILNE ZA[TITE O K U ^ A N I Predmet: Izvje{taj U slu~aju agresije Hrvatske na Op{tinu Pakrac Op{tinski {tab Civilne za{tite je sa~inio plan za evakuaciju stanovni{tva, odnosno djece, èna, starih iznemoglih osoba i invalida. Zborno mjesto stanovni{tva za evakuaciju je kod Risti}a. Pravci evakuacije }e biti odre|eni u momentu po~etka agresije. Prihvatno mjesto evakuiranog stanovni{tva u dogovoru s na~elnikom Oblasnog {taba CZ Bruji} Nikolom je Rogoljica, a u slu~aju drugog dana evakuacije prihvatno mjesto je selo Rogolji. Mobilisana su ~etiri autobusa, dva su vlasni{tvo Komunalnog poduze}a, a dva su privatna. Na podru~ju Op{tine Pakrac postoji dovoljan broj osobnih automobila i traktora s prikolicom. Lica zaduèna za evakuaciju i prevoz su ujedno i traktoristi dok smo za autobuse odredili odbor za evakuaciju, a to su: Buli} Rade, Dosti~i} Rade, Prodanovi} Milorad, i Vukovi} Milan, a ujedno zaduèni i za pravac evakuacije. Obezbje|enje konvoja vr{it }e radnici stanice milicije Pakrac, a to su: Pavi} Ostoja, Kotur Branko, Dragojevi} \or|e i Komlenac Milutin. S po{tovanjem, Prilog: Prikaz broja stanovnika Na~elnik CZ: za evakuaciju po mjesnim zajednicama144 M.P.145 Bani} Marko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 182.

7 1994., velja~a 1. Oku~ani Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva iz zapadne Slavonije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.146 SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA OKU^ANI SMON O K U ^ A N I Broj: 08-05-1-38/94. Dana, 03. 02. 94.

144 Prilog izostavljen. U popisu je navedeno 1480 osoba za evakuaciju. 145 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Pakrac. 146 Prijemni pe~at: RSK, MUP, SUP Pakrac, br. 08-05/1-2-1-270/1-94.

339 SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA O K U ^ A N I U prilogu dopisa dostavljamo vam plan evakuacije za SMON-i Oku~ani. K O M A N D I R: M.P.147 [panovi} Rade, Šv.r.š – – – – – – – REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA SMON O K U ^ A N I Broj: 08-05-1-38/94. Datum, 01.02.1994. godine Na osnovu dopisa SUP-a Oku~ani broj 08-05-str pov 1-3-120/2-93 od 03. 01. 94. godine u vezi eventualne evakuacije stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije u slu~aju potrebe usled eventualne obnove agresije na ovo podru~je donosi se: PLAN EVAKUACIJE civilnog stanovni{tva sa prostora op{tine Oku~ani 1. Planom upoznati sve ovla{tene radnike putem deùrne slu`be 2. U slu~aju potrebe evakuacije mjere i radnje dogovarati i koordinirati sa op{tinskim {tabom civilne za{tite koji }e rukovoditi evakuacijom. Izvr{ioc komandir sa deùrnom slu`bom. 3. Po dnevnom rasporedu slu`be deùrni odmah odrediti automobil sa po 3 radnika sa dugim oru`jem u pratnji i obezbjedjenje kolone po predvidjenom pravcu kretanja. Kolonu prepratiti do podru~ja naredne organizacione jedinice sa kojom stupiti u vezu i predati kolonu na daljnje obezbjedjenje. Izvr{ioc deùrni sa patrolama. 4. Sa organizacionim jedinicama (Daruvar i Pakrac) sa kojima se grani~i podru~jem, biti u vezi radi preuzimanja kolona na granicama slu`benog podru~ja i pratnje u pravcu kretanja. Izvr{ioci: deùrna slu`ba. 5. U slu~aju poja~anog broja kolona u jednom pravcu, prema procjeni optere}enosti pravaca, pravac kretanja usmjeriti u drugom mogu}em pravcu uz dogovor sa Op{tinskim {tabom civilne za{tite. Izvr{ioci: komandir sa deùrnom slu`bom 6. Za potrebe obezbjedjenja prolaska kolona koristiti starije i iskusnije radnike uz upotrebu raspoloìvih tehni~kih sredstava (vozila i sredstava veze) prema ukazanoj potrebi i trenutnoj situaciji. Izvr{ioci: komandir, deùrna slu`ba i angaìrani radnici 7. Kao pravci kretanja kolona predvidjeni su: – Oku~ani – St. Gradi{ka – Uskoci – Oku~ani – Gredjani – Medjustrugovi – Mlaka – Oku~ani – Borovac – nadvo`njak – Mlaka pa je potrebno kolone usmeravati u tom pravcu.

147 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, Stanica milicije op{te nadle`nosti Oku~ani.

340 8. Plan je podloàn promjenama i dopunama zavisno od konkretne problematike tokom priprema ili provodjenja evakuacije, pa }e se kao takav aùrirati i dopunjavati. Prilog: dopis SUP-a M.P.148 PLAN SASTAVIO: Rade [panovi}, Šv.r.š – – – – – – – PLAN EVAKUACIJE STANOVNI[TVA OBLASTI “ZAPADNA SLAVONIJA” Na osnovu ~lana 64. Glava 5. stav 4. Zakona o odbrani Republike Srpske Krajine od 1993. godine u slu~aju neposredne ratne opasnosti ratnog stanja ili vanrednog stanja a u skladu sa Planom odbrane zemlje moè se narediti evakuacija stanovni{tva odnosno pojedinih kategorija stanovni{tva (djece, staraca, iznemoglih i drugih) sa odre|enog dijela teritorije kao i evakuacija dràvnih organa, preduze}a i drugih pravnih lica zajedno sa imovinom za koju to bude nare|eno. Evakuaciju iz ovog ~lana nare|uje Vlada i odre|uje teritoriju za razmje{taj evakuisanog stanovni{tva i imovinu. Evakuaciju civilnog stanovni{tva organizuju i sprovode dràvni organi nadle`ni za poslove civilne odbrane i za{tite. Evakuaciju ugroènog ili zahva}enog ratnim dejstvima moè narediti i stare{ina vojske na poloàju komandanta brigade odnosno puka ili vi{em poloàju. Nosioci evakuacije i zbrinjavanja stanovni{tva su Op{tinski [tabovi nadle`ni za poslove civilne odbrane i za{tite kao kordinatori, jedinice civilne za{tite i odbrane u mjesnim zajednicama i pojedinim dijelovima naselja (mjesto Oku~ani) – povjerenici civilne za{tite i odbrane zaduèni za evakuaciju. Glavni pravac evakuacije bio bi rijeka Sava sa 4 osnovna prelaza – s. Uskoci, s. Jablanac, s. Mlaka, s. Jasenovac skelskim prevozom ili pontonskim mostom uz obezbe|enje vojske ili radnicima Stanice milicije op{te nadle`nosti u Pakracu i Oku~anima konvoja stanovni{tva predvi|enog za evakuaciju. Evakuacija stanovni{tva po~ela bi se vr{iti sa rubnih podru~ja op{tine Oku~ani – Istok + Zapad (Paklenica, Raji} i dalje Medari-Oku~ani) te op{tine Pakrac pravcem Sjever-jug brdske Kri~ke-Gornja [umetlica-Trnakovac). Za op{tinu Pakrac postoje 2 alternativna pravca kretanja konvoja evakuisanog stanovni{tva. 1. pravac preko Rogoljice na Trnakovac – Donji Oku~ani – Gre|ani – {umskim putem do s. Mlaka ili s. Jablanac. 2. pravac preko Bijele Stijene na Ra|enovce za Raji} s. Mlada ili Jablanac. Za op{tinu Oku~ani postoji nekoliko pravaca kretanja: 1. Oku~ani-Strug-Stara Gradi{ka-Uskoci ({umskim putevima) 2. Oku~ani-Gre|ani-u{}e Struga-Jablanac. Alternativa Oku~ani-Gre|ani-mostine Mlaka. 3. Oku~ani-Borovac-mostine Mlaka. Kretanje konvoja evakuisanog stanovni{tva op{tine Oku~ani detaljno je razra|eno u Planu evakuacije u slu~aju agresije. Za potrebe evakuacije stanovni{tva op{tine Pakrac izuzeta su tri

148 Isto.

341 autobusa i 1 kombi-bus, dovoljan broj osobnih automobila i privatnih traktora. Glavni pravac kretanja op{tine Pakrac – selo Rogolji-Trnakovac-Oku~ani-Gre|ani-Mlaka. – s. Rogolji-Trnakovac-Benkova~ko brdo-Raji}-Mlaka ili Jablanac. Na osnovu ~lana 12. Uredbe o organizaciji i funkcionisanju civilne za{tite evakuaciji podlijeù slijede}e kategorije ljudi: 1. majke sa decom do 10 godina starosti koje nemaju ratni raspored po osnovu vojne i radne obaveze ili obaveze u~e{}a u jedinicama i organima civilne za{tite, odnosno druga lica koja su po zakonu du`na da se staraju o ~uvanju i njegovanju djece mladje od 10 godina. 2. djeca do 14 godina starosti ukoliko je planirana evakuacija {kola. 3. trudne ène. 4. stara i iznemogla lica kojima je potrebna tudja pomo} i njega. Stanovni{tvo koje podlijeè tretmanu za evakuaciju sa podru~ja “Zapadne Slavonije” op{tina Pakrac i Oku~ani vidljivo je iz tabelarnog prikaza po kategorijama. Za evakuaciju stanovni{tva u slu~aju neposredne ratne opasnosti u svim mjesnim zajednicama izvr{ena je snabdjevenost ljudi koji }e vr{iti evakuaciju, naftom i ostalim derivatima u op{tinama Pakrac i Oku~ani kao i prijeko potrebnim lijekovima i hranom koja su stacionirana u prikladnim skloni{tima. U slu~aju evakuacije stanovni{tva Istok-Zapad ili Sjever-Jug u dubinu teritorije u op{tini Oku~ani stanovni{tvo sa rubnih podru~ja op{tine bilo bi razmje{teno u MZ La|evac odnosno Bodegraj gdje je stanovni{tvo upoznato i ima zaduènje za prihvat izbjeglog stanovni{tva. Za op{tinu Pakrac isto je to ura|eno da se prihvat izbjeglica izvr{i u s. Rogolji, Bobare, Lje{tani i s. âprginci.

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 10., kut. 8.

8 1994., o`ujak 26. Knin Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na postavljeno poslani~ko pitanje u svezi osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za evakuaciju stanovni{tva

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE Broj: 01-1020-2/94 Knin, 26. 03. 1994. godine SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE – S E K R E T A R I J A T – Predmet: Odgovor na poslani~ko pitanje

342 Sa sjednice Skup{tine Republike Srpske Krajine od 21.03.1994. godine, aktom br. 02-34/94 od 24.03.1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslani~ko pitanje poslanika Branka Babi}a: “Kada }e biti obezbje|eno gorivo za izvr{enje evakuacije?” Po osnovi postavljenog pitanja daje se slijede}i o d g o v o r : Op{tinski {tabovi civilne za{tite izradili su planove evakuacije stanovni{tva, te su iskazali potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvr{enje. Ukupne potrebe u gorivu za izvr{enje evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republi~ki {tab civilne za{tite, koji je u vi{e navrata traìo da se ovaj veoma zna~ajan problem rije{i. Me|utim, zbog poznatih te{ko}a oko obezbe|enja nafte i naftnih derivata, te pove}anih potreba za obavljanje teku}ih funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogu}nosti obezbjediti ukupno potrebne koli~ine. Obezbje|ene koli~ine se ~uvaju i bit }e, u datoj situaciji, dostavljene svim Op{tinskim {tabovima civilne za{tite kojima bude nare|eno izvr{enje evakuacije. U takvoj situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon dono{enja odluke o evakuaciji stanovni{tva sa odre|enog dijela teritorije. U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo }e uloìti napore u iznalaènju rje{enja da se obezbedi gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj koli~ini, nakon ~ega }e se izvr{iti distribucija po Op{tinskim {tabovima civilne za{tite, odnosno nosiocima izvr{enja evakuacije. SM/MB M I N I S T A R M.P.149 kontraadmiral Du{an Raki}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 3., ur. br. 01-1020-2/1994.

1995., velja~a 2. Krnjak Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova Glava

KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI] M.P.150 ODELJAK

149 Okrugli pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane III, Knin. 150 Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak. Potpis ne~itak.

343 Pov. br. 56-2/95. 7. 2. 1995. KARLOVAC – KRNJAK Plan CZ za evakuaciju MZ Donji Skrad, s. Koranski Breg, s. Kosijersko. 1. Donji Skrad i naselja Kosijersko Selo i Koranski Breg locirani su u neposrednoj blizini rijeke Korane, koja je ujedno i linija razdvajanja zara}enih strana. [irina ove zone iznosi cca 9 km, a dubina cca 3,5 km. Samim tim, naselja su izloèna neprijateljskoj vatri i posredno i neposredno {to zna~i da je zona u potpunosti prostreljiva i po dubini i po {irini. Pravac evakuacije za Korenski Breg (isklju~no s. Mali}i, Grijakovi}i i Dju}i) – Galovo Brdo – preko platoa Mlakovac – s. Marinkovi}i – kroz ravne doline do sela Ma}e{i}i – komunikacijom prema Peni}ima – pravac Krnjak – Bud. Rijeka. Evakui{e se cca 60 lica. Zaseoci i sela ovog reona dobro su izme|u sebe povezani kolskim putevima. Izbijanjem na put kod sela Ma}e{i}i put se {iri i pogodniji je za transport stanovni{tva i stoke. Prvi prihvat stanovni{tva bio bi kod sela Peni}i, gdje bi aktivisti CZ po potrebi vr{ili daljnju evakuaciju za Buda~ku Rijeku. U tom rejonu mogu}e je obezbijediti privremeni smje{taj za cca 120 lica i oko 30 mjesta za smje{taj stoke. Za prijem u B. Rijeci zaduèn je Boì} Radovan. Linija osmatra~kih mjesta: OM -1: Galovo Brdo k. 211, OK-2: s. Marinkovi}i kota 163 Pravac evakuacije za Kosijersko selo: – Kosijeri – Ma}e{i}i – Biì}i – Peni}i – prema {koli Krnjak – pravac Buda~ka Rijeka. Komunikacija kojom bi se kretalo stanovni{tvo ovog reona je u vrlo dobrom stanju, tako da bi se mogla evakuirati i krupnija stoka. U rejonu Peni}a ili kod {kole Krnjak povjerenici CZ proveli bi stanovni{tvo do prihvatnog centra u Buda~koj Rijeci i po potrebi u Trupinjak. Za prihvat u reonu Trupinjaka zaduèn je Kosijer Mile iz Buri} sela. Evakui{e se cca 107 lica. Linija osmatra~kih mjesta: OM-1: trig. 178, OM-2: trig 196. Pravac evakuacije za MZ Donji Skrad (uklju~no s. Lu~ani i Milovanovi}i) – Mar~inkovi}a glavica – kota 171 – s. Bun~i}i – s. Boli}i putem u Skradsku goru – s. Vuja{kovi}i – s. Velimirovi}i – kroz s. Ponorac – s. Kozline – s. Gornji Skrad – pravac Zagorje. Evakui{e se cca 160 ljudi. Kriti~ni deo puta je od Mar~inkovi} glavice do ulaza u Skradsku goru. U rejonu Gornjeg Skrada mogao bi se improvizirati prihvatni centar. U saradnji sa aktivistima CZ stanovni{tvo i stoka mogli bi se trajnije smjestiti u selu Zagorje gdje je obezbje|en smje{taj za 174 lica, 74 goveda i 23 svinja. Za prihvat u MZ Zagorje zaduèn je Dudukovi} Nikola. Linija OM: OM-: Gradina t.260, OM-2: Skrad. gora t.428, OM-3: Vetilja~a T. M.P.151 – – – – – – – KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI] M.P.152 ODELJAK Pov. br. 56-2/95.

151 Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac. Potpis ne~itak. 152 Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak.

344 7. 2. 1995. KARLOVAC – KRNJAK Plan CZ za evakuaciju MZ Tu{. Cerovac, Tu{ilovi}, Brezova Glava i s. Mali}i. 1. Navedene MZ nalaze se na udaru neprijateljskog djelovanja sa zemlje i iz vazduha. Dubina ove zone iznosi u proseku oko 7,5 km, a {irina oko 4,5 km. S obzirom na blizinu neprijatelja i njegovih OS navedena zona za ove MZ prostreljiva je i po dubini i po {irini i to odmah po otpo~injanju borbenih djestava. Nalog za evakuaciju moè izdati samo vojna komanda u saradnji sa dràvnim organima MO i CZ. Za MZ Tu{ilova~ki Cerovac pravac evakuacije: – Macut brdo – Podrljevac- putem kroz Babinu Goru – preko Velikog brda – u rejon sela Pogledi}. Za ovaj karakteristi~no je da velikim dijelom prolazi kroz {umu Babina gora i da je put relativno {irok i u dobrom stanju. Kvalitet puta dosta zavisi od vremenskih uvjeta u datom trenutku. Izlaskom u rejon sela Pogledi} ~ekati dalja nare|enja. Eventualno daljnja evakuacija mogla bi te}i u dva pravca: prvi: prema selu Mandi}i i dalje do Utinje – Vrelo Utinje. drugi: prema selu Ivkovi}i i dalje prema Bukovici. Linija osmatra~kih mjesta: OM-1: Macut brod-kota 221, OM-2: Veliko brdo – trigonometar 243, OM-3: sjeverno od sela Ivkovi}i trig. 244 Evakui{e se cca 400 ljudi. Za MZ Tu{ilovi} pravac evakuacije: MZ Tu{iloiv} i s. Mali}i nalaze se samo nekoliko stotina metara od poloàja neprijateljske vojske. Mjesto je relativno veliko, a zauzima i vaàn geostrate{ki poloàj zbog raskrsnice puteva. Osim toga u mjestu se nalazi podru~na {kola, po{ta i benzinska pumpa tj. objekti koji bi medju prvima bili izloèni neprijateljskoj vatri. Zbog veli~ine mjesta predlaèmo dva osnovna pravca evakuacije, a za sela Mali}e i Grijakovi}e poseban pravac evakuacije. Donji Tu{ilovi} – pravac evakuacije: – trgovina Djuri} – lijevo putem pored groblja-prema koti 225 – Stani{te s. Cvijanovi}i – Oki} (do {kole) gdje bi bio prvi prihvatni centar. Put je dosta dobar jer se velikim dijelom kre}e kroz Babinu goru. Osposobljen je za traktore i kamione. Evakui{e se cca 200 lica. Linija osmatra~kih mesta: OM-1: trigonometar 225, OM-2: s. Cvijanovi}i t. 226. D. Tu{ilovi} (uklju~uju}i s. Mandi} i s. Rape) pravac evakuacije: – raskrsnica kod benz. pumpe – preko mosta na Radonji – prema s. Dabi}i – s. Komadine – Piljino vrelo – s. Ivo{evi}i – Kolari} – prih. centar. Pravac evakuacije velikim djelom je kroz {umu Loskunja. Kriti~ni deo puta je do sela Komadine (cca 800 m). Put je relativno {irok i ~ist tako da se njime mogu kretati traktori i stoka. Evakui{e se cca 250 lica. Osmatra~ka mjesta: OM-1: brdo Glavica kota 222, OM-2: ju`no od sela Komadine kota 253.

345 S. Mali}i – pravac evakuacije: s. Mali}i – s. Grijakovi}i – s. Djuri}i – prema s. [aule gdje se pridru`uju sela Bo`i}i i Topa{evi}i – Ponorac – {iri rejon {kole Krnjak (prvi prih. centar). Kriti~ni deo puta je na potezu s. Mali}i – zaseok Kozline 1 km. M.P.153

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

10 1995., travanj Knin Procjena ugro`enosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje Republi~kog {taba civilne za{tite RSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE O D B R A N A DR@AVNA TAJNA “DINARA”154 Primjerak br._____ P R O C J E N A UGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE NA^ELNIK R[CZ ppukovnik Babi} Du{ko, Šv.r.š155 Knin, april 1995.g.156 P R O C J E N A UGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE I PROCJENA UGRO@ENOSTI I POSLJEDICA OD RATNIH DEJSTAVA 1. Polo`aj Republike Srpske Krajine Republika Srpska Krajina kao dio prostora biv{e SFRJ predstavlja nekompaktan prostor sastavljen od uslovno, dvije cjeline.

153 Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac. 154 Dopisano rukom. 155 Isto. 156 U izvorniku je pisalo: Knin, august 1994. Rukom je dopisan novi datum.

346 Jednu teritorijalno povezanu cjelinu ~ini prostor Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije i uslovno Zapadne Slavonije koja se, u odnosu na komunikacijsku povezanost, moè tretirati i kao posebna teritorijalna cjelina. Ova teritorijalna cjelina nalazi se izme|u dana{nje Republike Hrvatske i Cazinske Krajine, a u dijelu Sjeverne Dalmacije, Bosne i Zapadne Slavonije povezuje se sa Republikom Srpskom. Drugu teritorijalnu cjelinu ~ini prostor Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji sa zapadne strane grani~i sa Republikom Hrvatskom, sa sjeverne Ma|arskom, a svojim isto~nim dijelom povezuje se sa Republikom Srbijom odnosno SR Jugoslavijom. Ukupna duìna granice prema Republici Hrvatskoj iznosi 923 km, Cazinskoj Krajini 118 km, a prema Ma|arskoj 79 km. Teritorija Republike Srpske Krajine /bez podru~ja koja se nalaze pod za{titom UN i prostora koje je okupirala Republika Hrvatska/ ima povr{inu od 17.028 km2, na kojoj ìvi oko 430.000 stanovnika, od ~ega je oko 120.000 izbjeglica /dijelom ratom postradalog stanovni{tva koje je izbjeglo iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu/. Prosje~na naseljenost je 25 stanovnika /km2 sa karakteristikom velike neujedna~enosti, od 54 stanovnika /km2 u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu do 10 stanovnika /km2 u Lici. Poloàj Republike Srpske Krajine je posebno karakteristi~an po svojoj velikoj duìni i vrlo maloj dubini /{irini/. Najve}a dubina teritorije iznosi 63,1 km /s. [kabrnja – s. Ti{kovac/, a najmanja dubina su: kod Jasenovca – 2,5 km; s. Vedro Polje /Sunja/ – Kostajnica 12,5 km i s. ânak – granica na Plje{evici – 19,5 km. 2. Karakteristike i ugroènost pojedinih djelova i ukupne teritorije Republike Srpske Krajine U odnosu na oblik i poloàj Republike Srpske Krajine sa karakteristikama velike duìne, relativno male dubine, pogodnosti za presjecanje i mogu}nosti iznena|enja, a po osnovi vrlo izraènih agresivnih namjera i stalnih pretnji vojno oja~ane Republike Hrvatske, t e r i t o r i j Republike Srpske Krajine s e i s t i ~ e p o s v o j o j o p { t o j u g r o ` e n o s t i. Navedene karakteristike, pored mogu}nosti i z n e n a | e n j a, u odnosu na vojni potencijal neprijatelja, o m o g u } a v a j u d a c i j e l a t e r i t o r i j a R e p u b l i k e S r p s k e K r a j i n e b u d e i s t o v r e m e n o u g r o ` e n a. Me|utim, u strategiji nastupa vjerovatnije je o~ekivati prodore na odre|enim pravcima i o d- s j e c a n j e djelova teritorije, a manje je vjerovatna ofanziva na cijelom frontu. Zbog navedenog, isti~u se mogu}i pravci dejstva neprijatelja: – na Sjeverno-dalmatinskoj operacijskoj osnovici mogu}i takti~ki pravci su: – Zadarsko-Kninski pravac /Zadar-Benkovac-Knin/ – Splitsko-Kninski pravac /Mu}-Drni{-Knin/ – [ibensko-Kninski pravac /[ibenik-Oklaj-Knin/ – Sinjsko-Kninski pravac /Sinj-Vrlika-Knin/ s najvjerovatnijim ciljem da istovremenim udarom sa padina Velebita i Skradina /preko Bribirskih Mostina/ izvr{e odsjecanje Benkovca i Obrovca od Knina, sa spajanjem u reonu Bru{ke. Prema Kninu, najvjerovatnije }e primjeniti manevar preko Oklaja, zatim preko Mose}a i Petrova Polja ~ime se odsjeca {iri rejon Drni{a, {to bi neprijatelju omogu}ilo izlazak na Malu Prominu, ~ime bi se Knin doveo u veoma nepovoljan poloàj.

347 – na operacijskoj osnovici Lika, mogu}i takti~ki pravci su: – Gospi} – Gra~ac – Gospi} – Teslingrad – Ljubovo – Udbina – Oto~ac – Vrhovine – Plitvice – Brinje – Pla{ki – Plitvice – preko Korduna i Banije, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci: – Ogulin – Slunj – Plitvice – Karlovac – Vojni} – Velika Kladu{a – Sisak – Petrinja – Topusko – Sisak – Kostajnica – Dvor s napomenom da je najosjetljiviji Slunjski pravac zbog mogu}nosti presjecanja Republike Srpske Krajine. – u Zapadnoj Slavoniji, mogu}i pravci djelovanja neprijatelja su: – Kutina-Novska-Oku~ani – Pakrac-Oku~ani sa najvjerovatnijim ciljem odsjecanja Zapadne Slavonije sa pravca Novska-Gradi{ka. – u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci: – Vrpolje-Vinkovci-Vukovar – Budimci-Osijek-Kopa~evski rit, ili – Budimci-Osijek-Bijelo Brdo-Bogojevo – Valpovo-Beli Manastir-Batina Na navedenim pravcima o~ekuje se djelovanje jakih kopnenih snaga sa oklopno mehanizovanim jedinicama uz sna`nu podr{ku artiljerije, s napomenom da se ne isklju~uje upotreba kratkotrajnih bojnih otrova. Po navedenoj osnovi, cijeni se u g r o ` e n o s t pojedinih djelova Republike Srpske Krajine koja se uslovno iskazuje u tri stepena. U zoni prvog stepena ugroènosti nalaze se redom: – naseljena mjesta koja se nalaze u zoni izme|u sada{njih linija razdvajanja /tzv.tampon zona/; – grani~na naseljena mjesta i naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do 10 km od sada{nje linije razdvajanja; – naseljena mjesta koja se nalaze u {iroj zoni navedenih takti~kih pravaca. U okviru navedenog posebno su ugroèni gradovi: Drni{, Benkovac, Obrovac, Teslingrad, Pla{ki, Slunj, Petrinja i Pakrac. Upotrebom a v i j a c i j e, u zoni ugroènosti istog stepena, pored navedenih gradova jo{ bi bili Knin, Gra~ac, Udbina, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Kostajnica, Oku~ani, Beli Manastir i Vukovar. U zoni drugog stepena ugroènosti nalaze se naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do 20 km od linije razdvajanja i naseljena mjesta koja se nalaze izme|u {irih zona takti~kih pravaca. Do njihova ugroàvanja do{lo bi u slu~aju po~etnih uspjeha neprijateljskih snaga na odre|enim takti~kim pravcima i u slu~aju dejstva artiljerije.

348 U zoni najmanje tre}eg stepena ugroènosti na{le bi se male enklave izme|u takti~kih pravaca koje se povezuju sa rubnim djelovima po dubini teritorije me|u kojima je najzna~ajniji {iri rejon Srb – Donji Lapac. U slu~aju istovremenog ispoljavanja dejstva sa muslimanske strane ugroènost u ovoj zoni se znatno pove}ava i na liniji dodira sa Cazinskom Krajinom prerasta u zonu ugroènosti prvog stepena. 3. Procjena poseljedica dejstava neprijatelja Posljedice, efekti razaranja i gubici u ljudstvu i materijalnim dobrima cijene se po osnovi vrste, koli~ine i na~in upotrebe borbenih sredstava, a ovisi o: – stepenu povredivosti teritorije u zoni ispoljavanja borbenih dejstava; – funkcionisanja slu`be osmatranja i obavje{tavanja, odnosno pravovremenosti uzbunjivanja stanovni{tva; – stanja izgra|enosti objekata za sklanjanje; i – preduzetim preventivnim mjerama za{tite. Najintenzivnija dejstva i najve}a koli~ina borbenih sredstava bit }e ispoljena, odnosno upotrebljena po naseljenim mjestima u zoni prvog stepena ugroènosti, i to na odobrenim takti~kim pravcima napada. Posljedice dejstva artiljerije i avijacije ogledati }e se u: – ru{enju, onesposobljavanju i o{te}enju privrednih, saobra}ajnih, stambenih i drugih objekata; – zakr~enosti saobra}ajnica, posebno u ve}im urbanim sredinama – gradovima; – o{te}enja na komunalnim objektima, ure|ajima i instalacijama /vodni objekti – crpne stanice i rezervoari, vodovodna, kanalizaciona, elektri~na i PTT-mreà; – ve}i i manji poàri na stambenim i privrednim objektima, a upotrebom zapaljivih b/s i na {umskim kompleksima i na poljoprivrednim povr{inama; – miniranje i palenje objekata na djelovima teritorije koje neprijatelj eventualno zaposjedne, uklju~ivo sa uni{tenjem kulturnih i drugih materijalnih dobara. Ru{enja, onesposobljavanja i o{te}enja stambenih objekata u zoni najintenzivnijih dejstava /rubna naseljena mjesta i gradovi/, uz dosada{nja o{te}enja, mogu iznositi i do 80%, s tim da 20-40% stambenih jedinica pretrpe tolika o{te}enja da vi{e ne budu u funkciji stanovanja. Ispoljavanjem dejstava avijacije po ve}im urbanim sredinama – gradovima, moè se o~ekivati 5 – 15% razru{enosti do 5% uni{tenih stambenih jedinica, mogu}e o{te}enje ili onesposobljavanje vitalnih komunalnih objekata i znatna o{te}enja na komunalnoj infrastrukturi. Zakr~enost gradskih ulica cijeni se na oko 20% od maksimalno mogu}eg zaru{avanja istih. Tako|er, znatne {tete pretrpili bi i privredni objekti, skladi{ta hrane, silosi i rezervoari. Ru{enja objekata redovno }e pratiti pojava vi{e manjih poàra /neuga{ena loì{ta, zapaljenje elektro-instalacije i dr/ od kojih je mogu}e da znatan broj preraste u ve}e poàre, {to }e zavisiti o mogu}nosti pravovremene intervencije i koli~ine lako-zapaljivog materijala koji se na|e na lokalitetu izbijanja poàra. Mogu}nost pojave ve}ih poàra znatno se uve}ava upotrebom zapaljivih b/s ili ako do|e do zapaljenja pumpnih stanica ili skladi{ta lako-zapaljivih materijala.

349 Iskustva iz prethodnih akcija Hrvatske vojske i zaposjedanja teritorije Republike Srpske Krajine, upu}uje na zaklju~ak da }e eventualno zaposjednuta naseljena mjesta bit potpuno uni{tena. Pored navedenih posljedica upotrebe raznovrsnih b/s trpjet }e stanovni{tvo. Ve}e gubitke kod stanovni{tva mogu}e je o~ekivati zbog: – nepostojanje skloni{ta osnovne za{tite; – nedovoljnog broja skloni{ta dopunske za{tite, podrumskih i drugih pogodnih prostorija za sklanjanje; – nepravovremenog uzbunjivanja stanovni{tva /blizina aerodroma– nemogu}nost automatskog uklju~ivanja sirena za uzbunjivanje i nedovoljnog vremena za realizaciju postupaka i zaposjedanje objekata za sklanjanje/; – nedovoljne osposobljenosti i opremljenosti stanovni{tva za provo|enje li~ne i uzajamne za{tite. Po navedenoj osnovi cijene se posljedice kod stanovni{tva i to: U zonama intenzivnih borbenih dejstava /rubna naseljena mjesta i {ire zone takti~kih pravaca ( 3-5 % poginulih, 10-15 % teè i lak{e povre|enih. U najmanjem broju slu~ajeva mogu}e je da povre|eni imaju opekotine I i II stepena.) U gradovima koji mogu biti cilj napada iz vazduha, zbog ve}e koncentracije stanovni{tva, ve}e izgra|enosti i iskori{tenja zemlji{ta, te u pravilu velikog poàrnog optere}enja, mogu se o~ekivati gubici 5-10 % lak{e i teè povre|enih do 20 % od ~ega se opekotinama I, II, i III stepena do 5 %. Od ukupnog broja stanovnika koji moè biti ugroèn ru{evinama, cijeni se da bi oko 15 % bilo plitko zatrpano, 10 % srednje zatrpano i do 5 % duboko zatrpano/ cijeniti u odnosu na karakteristike grada – naseljenog mjesta – izgra|enost, na~in gradnje i katnost/. U zonama drugog stepena ugroènosti posljedice bi se kretale u rasponu od 20 – 40 % od posljedica u zonama prvog stepena ugroènosti, dok zone tre}eg stepena ugroènosti uslovno cijeniti bez posljedica. Prethodno je istaknuto da bi naseljena mjesta, koje bi neprijatelj eventualno zaposjeo, bila potpuno uni{tena. Iz navedenog, a po osnovi prethodnog iskustva, za o~ekivati je masovna ubijanja, a samo manjim djelom hap{enja i odvo|enje zate~enog stanovni{tva u tim naseljenim mjestima.

Uz navedene posljedice, isti~e se, da }e stanovni{tvo dodatno biti ugroèno i po slijede}em: – od neeksplodiranih ubojnih sredstava /artiljerijske granate, avio bombe i druga ubojna sredstva/. Cijeni se da takvih /neeksplodiranih/ ubojnih sredstava moè biti oko 5% od ukupno upotrebljene koli~ine; – zbog ru{enja i onesposobljavanja stambenih objekata, odgovaraju}i broj stanovni{tva ostat }e bez krova nad glavom, {to }e, uz sada{njih 120.000 postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/ i mogu}ih daljnjih pomjeravanja stanovni{tva/ organizovanom – planskom evakuacijom ili samoinicijativnim pomjeranjem/ iz zona intenzivnih borbenih dejstava, znatno usloìti zadatak na zbrinjavanju stanovni{tva; – pad ìvotnog standarda, pogor{avanje uslova ìvota i nedostatak sredstava za odràvanje li~ne i op{te higijene, uz zna~ajna migraciona kretanja utjecat }e na pogor{avanje i onako lo{e higijensko-epidemiolo{ke situacije.

350 Ovakva situacija dalje }e se pogor{ati zbog oteànog ili potpunog prekida snabdjevanja stanovni{tva vodom / zbog onesposobljavanja vodnih objekata, o{te}enja na vodovodnoj ili elektri~noj mreì / sa mogu}no{}u pojava izljeva fekalnih voda. Ovakvo stanje, pogodovat }e oboljevanju stanovni{tva, {irenju zaraznih bolesti i pojavi epidemije. O{te}enjem ili paljenjem odre|enih privrednih kapaciteta u kojim su smje{tene ili iz kojih se mogu razvijati odre|ene opasne materije, moè do}i do hemijskih udesa, {to }e prestavljati poseban vid opasnosti za stanovni{tvo. /U svakoj op{tini utvrditi objekte i vrste opasnih materija koje se, pod odre|enim okolnostima, mogu razvijati, izraditi posebne procjene ugroènosti u varijantama mogu}ih meterolo{kih uslova, te planirati mjere i postupke za za{titu i ublaàvanje mogu}ih posljedica/. U odnosu na navedene posljedice, posebno se isti~e ugroènost sto~nog fonda, bilja i biljnih proizvoda. Pored pojava odre|enih sto~nih bolesti u navedenim uslovima mogu}e su i pojave zoonoza. Zbog navedenog, za{titi ìvotinja, namirnica ìvotinjskog porjekla i za{titi bilja i biljnih proizvoda, posvetiti posebnu pa`nju. Ukupne posljedice, znatno se pove}avaju za slu~aj istovremene pojave neke od elementarinih nepogoda: potres, poplava, su{a, ~ime se zadaci za{tite i spasavanja znatno usloàvaju. Zato je potrebno, u svakoj op{tini izraditi odgovaraju}e procjene i planove za{tite, posebno za svaku elementarnu nepogodu koja se moè pojaviti u odnosnoj op{tini. II PROCJENA POTREBA I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE 1. Osposobljavanje i mogu}nost za organizovanje li~ne i uzajamne za{tite Od ukupnog broja stanovnika /430.000/ cijeni se da je oko 60 % ili 260.000 radno sposobnog stanovni{tva. Ako se cijeni da je u jedinice, organe i slu`be SVK i MUP-a mogu}e angaòvati oko 20 %, a u jedinice i {tabove civilne za{tite oko 5 % od ukupnog broja stanovnika /ukupno oko 110.000/, proizlazi da je oko 150.000 stanovnika mogu}e organizovati i pripremati-osposobljavati za provo|enje zadataka li~ne i uzajamne za{tite. I pored toga {to je dio stanovni{tva pro{ao odgovaraju}u obuku po ranijim programima obuke stanovni{tva, jedinica op{te namjene ili nekih vrsta specijalizovanih jedinica civilne za{tite, te odre|ene te~ajeve prve pomo}i /{kolski programi, voza~i i dr./, cijeni se da osposobljenost stanovni{tva za li~nu i uzajamnu za{titu ne zadovoljava potrebe. Mogu}nosti angaòvanja stanovni{tva na provo|enju li~ne i uzajamne za{tite umanjuju se zbog nepostojanja formacijskih sredstava za li~nu i kolektivnu za{titu. U odnosu na navedeno stanje osposobljenosti i opremljenosti, stanovni{tvo se moè angaòvati kod provo|enja preventivnih mjera za{tite: sklanjanja, zamra~ivanja i za{tite od poàra, te kori{tenjem priru~nih sredstava u realizaciji operativnih mjera za{tite: pruànja prve pomo}i /samopomo}i i uzajamne pomo}i/, ga{enja po~etnih i manjih poàra, spasavanja plitko zatrpanih iz ru{evina i zbrinjavanje postradalog stanovni{tva. Cijeni se da se kroz li~nu i uzajamnu za{titu sa dobro osposobljenim pripadnicima civilne za{tite (moè ublaìti) 40 % ukupnih posljedica. 2. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje i funkcionisanje mjera za{tite i spasavanja Potrebe za s k l a n j a n j e m stanovni{tva dimenzioniraju se na oko 490.000 skloni{nih mjesta, od ~ega: – po mjestu stanovanja ...... 340.000 skloni{nih mjesta – po mjestu rada /sa pred{kolskim i {kolskim ustanovama/ . . . 105.000 skloni{nih mjesta – na javnom mjestu ...... 45.000 skloni{nih mjesta

351 U odnosu na procjenjene zone ugroènsoti, prema stepenu za{tite objekata za sklanjanje, cijeni se da je za sklanjanje stanovni{tva potrebno: – oko 120.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima osnovne za{tite – oko 170.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima dopunske za{tite – oko 200.000 skloni{nih mjesta u rovovskim skloni{tima i zaklonima. Stanje izgra|enih skloni{ta ne zadovoljavaju iskazane potrebe. Me|utim, pored manjeg broja skloni{ta osnovne i dopunske za{tite u velikoj mjeri se mogu koristiti podrumske i druge prostorije pogodne za sklanjanje. Cijeni se da se navedenim objektima moè obezbjediti oko 60 % potreba. Rje{enja za ostalo stanovni{tvo treba traìti u pomjeranju stanovni{tva u manje ugroène djelove u kojima planirati izgradnju rovovskih skloni{ta i zaklona. Mogu}nosti izgradnje rovovskih skloni{ta i zaklona su minimalne na mogu}nost angaòvanja gra|evinske mehanizacije, obezbje|enja pokrivki i odgovaraju}ih koli~ina pogonskog goriva. Problem sklanjanja se posebno aktualizira u rubnim naseljenim mjestima, gdje postojanje ili ne postojanje objekata za sklanjanje moè da utje~e na stanovni{tvo u smislu ostati ili oti}i. E v a k u a c i j u stanovni{tva planirati iz zona prvog stepena ugroènosti, posebno iz rubnih naseljenih mjesta i mjesta koja se mogu na}i na odre|enom takti~kom pravcu. Planovima evakuacije obuhvatiti trudnice, ène sa djecom do 10 godina, stara, bolesna i iznemogla lica. Iz ve}ih gradova, koji mogu biti cilj napada iz vazduha, evakuaciju planirati u djelu stanovni{tva navedenih kategorija za koja nije mogu}e obezbjediti sklanjanje, minimalno do nivoa dopunske za{tite. Zbog op{teg stava da stanovni{tvo ne napu{ta naseljena mjesta, posebno grani~na, osim u situaciji neposredne opasnosti, to izradi planova evakuacije pristupiti na na~in da se isklju~uje p r a v o v r e m e n a evakuacija. To ujedno zna~i da se u samo izuzetno povoljnim okolnostima moè planirati upu}ivanje odgovaraju}ih prevoznih sredstava u naseljena mjesta iz kojih se planira evakuacija. Ovaj princip, da se izvr{enju evakuacije pristupi tek u datoj, odnosno procjenjenoj situaciji /po odluci nadle`nih organa/ istovremeno zna~i da je ukupno materijalno obezbje|enje evakuacije / posebno – pogonsko gorivo /, potrebno pravovremeno obezbjediti i staviti ga na raspolaganje {tabovima odnosno povjerenicima civilne za{tite ili ~ak vlasnicima prevoznih sredstava. Za ovakav vid planiranja i izvr{enja evakuacije, u odre|enim sredinama, mogu}e je da raspoloìva prevozna sredstva ne zadovoljavaju potrebe stanovni{tva planiranog za evakuaciju. Prihvat, odnosno razmje{taj evakuiranog stanovni{tva planirati u zonama manje ugroènosti, s tim da se pravovremeno obave detaljne pripreme uza razmje{taj /smje{taj/ i obezbje|enje osnovnih uslova za ìvot evakuiranog stanovni{tva. Na ovom zadatku, pored gra|ana, angaòvati odgovaraju}a preduze}a i organe iz oblasti privrede, zdravstva, komunalnih djelatnosti, gra|evinarstva, dru{tvene prehrane, humanitarnih organizacija i dru{tava, prosvjete i dr. Pored planske-organizovane evakuacije, mogu}e su situacije u kojima }e do}i do samoinicijativnog pomjeranja stanovni{tva. U takvim situacijama, potrebno je preduzeti ogovaraju}e mjere kojima }e se sprije~iti panika, a stanovni{tvo usmjeravati ka mjestima planiranim za prihvat i razmje{taj. Potrebe za z b r i n j a v a n j e u g r o ` e n o g i p o s t r a d a l o g s t a n o v n i { t v a, cijeniti po osnovi razru{enosti ili onesposobljavanja stambenih objekata i to:

352 – 20-40 % u zonama najintenzivnijih borbenih dejstava – do 5 % u gradovima po kojima budu ispoljena intenzivna dejstva avijacije. Mogu}nost za zbrinjavanje stanovni{tva sagledati u okviru njihova mjesta stanovanja ili susjednih naseljenih mjesta, uz maksimalno kori{tenje stambenog prostora i materijalnih dobara gra|ana, objekata u javnoj upotrebi ili planiranjem i pripremom posebnih lokacija za zbrinjavanje. Po ovoj osnovi potrebno je izvr{iti detaljne pripreme /pripremiti odgovaraju}e preglede po doma}instvima i njihovim mogu}nostima, a u saradnji sa odgovaraju}im organima lokalne uprave pripremiti odgovaraju}a rje{enja/. Ovo iz razloga {to broj ugroènog i postradalog stanovni{tva, sa stanovni{tvom koje }e se evakuirati uz postoje}ih 120.000 postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/, moè dose}i i preko 50 % ukupnog broja stanovnika. Na zadacima zbrinjavanja angaòvati preduze}a, organe i organizacije koje se angaùju na zbrinjavanju evakuiranog stanovni{tva. Zbog mogu}nosti upotrebe avijacije, ukazuje se potreba provo|enja mjere z a m r a ~ i v a- n j a radi umanjenja efikasnosti dejstava iz vazduha. Mogu}nosti za kori{tenje priru~nih sredstava, uz odgovaraju}e angaòvanje elektro- distributivnih preduze}a i obezbje|enje internih izvora elektri~ne energije /za subjekte koji ne mogu prekidati rad-proizvodnju kod potpunog zamra~ivanja/ ~ine solidnu osnovu za uspje{no provo|enje ove mjere za{tite. I pored toga {to se, osim kratkotrajnih bojnih otrova, procjenom ne isti~e mogu}nost upotrebe drugih NHB b/s, ukazuje se na potrebu provo|enja odre|enih mjera r a d i o l o- { k o - h e m i j s k o – b i o l o { k e z a { t i t e. Ova potreba posebno }e biti izraèna u op{tinama u kojima se procjeni mogu}nost nastajanja h e m i j s k o g u d e s a, kao i u op{tinama u kojima bi moglo do}i do posljedica od tih udesa. U okviru ove mjere za{tite i spasavanja, posebno planirati provo|enje mjera: – hemijske i biolo{ke kontrole teritorije /izvi|anje/; – laboratorijskih poslova; – preduzimanja mjera li~ne i kolektivne za{tite; – za{tite ìvotinja i namirnica ìvotinjskog porjekla; i – mjera DDDD.157 U sagledavanju mogu}nosti utvrditi stanje opreme, kapaciteta i sredstava za provo|enje navedenih mjera. U ovim uslovima nije mogu}e provoditi posebne – preventivne mjere z a { t i t e o d r u- { e n j a, ve} je potrebno sagledati potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanje iz r u { e v i n a i r a s ~ i { } a v a n j e r u { e v i n a. U odnosu na poàrnu optere}enost objekata i drugih povr{ina, mogu}nost izbijanja i {irenja poàra, a posebno u slu~aju upotrebe zapaljivih b/s, posebno su izraène potrebe u provo|enju kako preventivnih, tako i operativnih mjera z a { t i t e o d p o ` a r a. Obzirom na relativno male mogu}nosti organizovanja vatrogasnih jedinica, zbog malog broja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca i lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, kao i nedovoljnog broja i dotrajalosti vatrogasnih vozila, opreme i sredstava za ga{enje, posebnu brigu potrebno je pokloniti provo|enju preventivnih mjera za{tite od poàra. Ove mjere provoditi uslovnim skladi{tenjem zapaljivih i eksplozivnih materijala u stambenim privrednim i drugim objektima, ~i{}enjem podrumskih prostorija, ostava i potkrovlja od

157 Dekontaminacije.

353 nepotrebnog zapaljivog materijala, pripremom buradi sa zemljom i obezbje|enjem rezervi vode, redovnim punjenjem i odràvanjem vatrogasnih aparata, te provo|enjem odre|enih preventivnih radova na {umskim kompleksima. Na ovim zadacima mogu}e je angaòvati stanovni{tvo kroz li~nu i uzajamnu za{titu, odgovaraju}e slu`be i radnike u preduze}ima, inspekcijske slu`be organa MUP-a, te vatrogasce profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica. Z a { t i t u o d n e e k s p l o d i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, organizovat kroz upoznavanje stanovni{tva sa postupcima u slu~aju nailaska na neeksplodirano ubojno sredstvo i organizovanjem jedinica za pronalaènje /otkrivanje/, dezaktiviranje i uni{tavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava. Potrebe u provo|enju p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i, po osnovi procjene posljedica, su znatne. Mogu}nosti sagledati po nivoima pruànja prve medicinske pomo}i od samopomo}i i uzajamne pomo}i, koja se ostvaruje kroz li~nu i uzajamnu za{titu, i daljnjeg zbrinjavanja povre|enih u ~emu u~estvuju univerzalne jedinice civilne za{tite, specijalizirane jedinice prve medicinske pomo}i, ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i organizacije zdravstva. Mogu}nosti pruànja prve medicinske pomo}i mogle bi biti umanjene zbog nedostatka sanitetskog materijala i druge opreme, zbog ~ega rje{enja treba traìti u kori{tenju priru~nih sredstava. Z a { t i t u i s p a s a v a n j e ` i v o t i n j a i n a m i r n i c a ` i v o t i n j s k o g p o- r i j e k l a, zbog ugroènosti i mogu}nosti oboljenja sto~nog fonda organizovati angaòvanjem svih raspoloìvih snaga i sredstava, od vlasnika stoke, veterinarskih preduze}a i slu`bi, preduze}a koja se bave uzgojem stoke, klaoni~ke industrije i preduze}a koja se bave za{titom i skladi{tenjem namirnica ìvotinjskog porjekla. Z a z a { t i t u b i l j a i b i l j n i h p r o i z v o d a /720.000 ha obradivih povr{ina i oko 540.000 ha {ume/, sagledati mogu}nosti obezbje|enja sredstava za za{titu, mogu}nosti funkcionisanja protugradne za{tite i provo|enja drugih mjera za{tite – posebno biljnih proizvoda. Procjena i broj poginulih ljudi i uginulih ìvotinja, njihova identifikacija, transport i sahranjivanje, sa uklanjanjem otpadaka i drugih {tetnih materijala sa provo|enjem mjera DDD, odre|uje potrebe u provo|enju a s a n a c i j e. Mogu}nosti za provo|enje ove mjere za{tite, koja ima za cilj spre~avanje {irenja zaraza, epidemija i drugih posljedica, sagledati kroz mogu}nosti angaòvanja komunalnih, gra|evinskih, transportnih, zdravstvenih, veterinarskih i drugih preduze}a, te ako navedeni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe, sagledati mogu}nosti organizovanja i jedinica civilne za{tite i asanaciju. Procjenjuje se da se organizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja moè ublaìti 20-25 % ukupnih posljedica. 3. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje jedinica civilne za{tite i organa za rukovo|enje akcijama za{tite i spasavanja Prethodno navedene posljedice, kao i ocjenjene mogu}nosti ugroàvanja stanovni{tva i materijalnih dobara ukazuju na potrebu, kako provo|enja odre|enih preventivnih mjera za{tite, tako provo|enja operativnih mjera za{tite i spasavanja. Pored preduze}a i drugih pravnih lica opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, za provo|enje operativnih mjera potrebno je organizirati odgovaraju}e sastave jedinica civilne za{tite, te organe za rukovo|enje akcijama za{tite i spasavanja.

354 U prethodnom dijelu procjene potreba i mogu}nosti ocjenjeno je da se kroz li~nu i uzajamnu za{titu /uz kvalitetan rad povjerenika civilne za{tite/ moè ublaìti oko 40%, a organizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja 20-25 % ukupnih posljedica. Iz ovog proizlazi da, za ublaàvanje preostalih 35-40 % ukupnih posljedica treba organizovati odgovaraju}e jedinice civilne za{tite. Ako se cijeni da bi u jedinice i {tabove civilne za{tite trebalo angaòvati oko 5 % stanovni{tva ili ne{to vi{e od 20.000, u odnosu na broj radno-sposobnog stanovni{tva, u v aàvaju}i potrebe SVK, MUP-a, republi~kih organa i organizacija, organa lokalne uprave i preduze}a i drugih pravnih lica, proizlazi da postoje realne mogu}nosti za organizovanje i popunu jedinica i {tabova civline za{tite. Problem u popuni mogu se pojaviti kod jedinica u koje je potrebno rasporediti psiho-fizi~ki zdravo ljudstvo, dakle vojne obveznike /jedinice za spasavanje iz ru{evina, vatrogasne jedinice, RHB-za{tite i jedinice za dezaktiviranje i uni{tavanje NUS/. Ovaj problem rje{avati dvojnim rasporedom – istovremeno po osnovi radne obaveze i po osnovi civilne za{tite /radnik izvr{ava radnu obavezu, a za slu~aj potrebe za{tite i spasavanja uklju~uje se u odgovaraju}u jedinicu civilne za{tite ili organ rukovo|e- nja/. Sli~an problem mogu}e je o~ekvati kod popune jedinica sa MTS (materijalno-tehni~kim sredstvima) iz popisa /uglavnom se angaùju u jedinicama SVK/. Rje{enja, u saradnji sa K-dama jedinica traìti na isti na~in kao sa ljudstvom raspore|enim po osnovi radne obaveze. U op{tinama, ovisno o ocjenjenim posljedicama, nastojati, u svakom naseljenom mjestu, obrazovati u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t i t e. Potrebe za organizovanjem j e d i n i c a z a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a utvrditi po osnovi procjenjenog broja lica koja se mogu na}i u ru{evinama i koli~ina materijala kojeg }e trebati ra{~i{}avati ili odvoziti sa zaru{enih saobra}ajnica, odnosno gradskih ulica. Pri tom, u obzir uzeti da je vrijeme od 3 dana /72 ~asa/ optimalno vrijeme u kojem spasavanje moè biti svrsishodno i efikasno, te da se spasavanje ne smije prekidati, {to zna~i da se akcije spasavanja provode u kontinuitetu, dakle u tri smjene. Nadalje, obra~un potrebnog broja spasioca izvesti po osnovi uslovno uzeti vremena za spasavanje jednog zatrpanog lica i to: – za plitko zatrpanog ...... dva ~asa, – za srednje zatrpanog ...... pet ~asova, – za duboko zatrpanog ...... dvanaest ~asova. Iskazane potrebe za brojem spasioca, po navedenoj osnovi, istovremeno }e se iskazati na vrstu i sastav jedinica civilne za{tite koje treba obrazovati, cijene}i na~elno da se na spasavanju plitko i srednje zatrpanih angaùju u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t i- t e, dok se na spasavanju duboko zatrpanih angaùju s p e c i j a l i z o v a n e j e d i n i c e z a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a. Mogu}nosti za obrazovanje jedinica za spasavanje /i ra{~i{}avanja ru{evina/ sagledavaju se po osnovi postojanja gra|evinskih, komunalnih i sli~nih poduze}a s potrebnim brojem ljudstva odre|enih stru~nosti /zidari, tesari, elektri~ari, stolari, vodoinstalateri, rukovaoci gra|evinskih ma{ina, voza~i i sli~no/ i sa odgovaraju}im tehni~kim sredstvima i alatima, te broja samostalnih zanatlija i drugih gra|ana koji bi se mogli angaòvati na spasavanju i ra{~i{}avanju ru{evina.

355 Potrebe za obrazovanjem j e d i n i c a r a d i o l o { k o – h e m i j s k o b i o l o { k e z a- { t i t e cijeniti, prvenstveno, po osnovi posljedica od mogu}eg hemijskog udesa. U ostalim op{tinama obrazovati jedinice ove vrste najmanje ja~ine odjelenja sa elementima za hemijsko izvi|anje i dekontaminaciju, s tim da se posebno organizuju laboratorijski poslovi /u skladu sa mogu}nostima/, te kapaciteti za dekontaminaciju ljudi, materijalno-tehni~kih sredstava i naoruànja, odje}e i opreme i povr{ina. U najve}em broju op{tina, u odnosu na mogu}i broj i veli~inu poàra, ne}e biti mogu}nosti organizovanja v a t r o g a s n i h j e d i n i c a c i v i l n e z a { t i t e, koje bi mogle zadovoljiti potrebe za{tite i spasavanja od poàra. Zato za organizovanje ovih jedinica maksimalno iskoristiti mogu}nosti raspoloìvog – osposobljenog ljudstva i vatrogasne opreme i tehnike. Uz to, radi pravovremenosti intervencije, bitno je obezbjediti {to bolju pokrivenost teritorije sa u n i v e r z a l n i m j e d i n i c a m a c i v i l n e z a { t i t e koje se uspje{no mogu upotrebiti na ga{enju po~etnih i manjih poàra. Obrazovanju j e d i n i c a z a d e z a k t i v i r a n j e i u n i { t a v a n j e n e e k s p l o- d i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, zbog nedostatka potrebnih stru~nih kadrova pristupiti na na~in da se uslovno, u svakoj op{tini obrazuje bar jedna ekipa. Mogu}nosti obrazovanja ovih jedinica – ekipa sagledati po osnovi broja lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, broja minera i odgovaraju}ih kadrova koji se nalaze u organima MUP-a. Pri popuni ovih jedinica nastojati zadovoljiti princip d o b r o v o l j n o s t i. Pored mogu}ih problema u obezbje|enju potrebnog ljudstva, poseban problem predstavljat }e obezbje|enje odgovaraju}ih instrumenata, sredstava i opreme potrebne za obavljanje poslova pronalaènja, dezaktiviranja i uni{tavanja NUS. Potrebe obrazovanja j e d i n i c a p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i cijeniti po osnovi procjenjenog broja povre|enih lica, pripremljenosti i osposobljenosti stanovni{tva za samopomo} i uzajamnu pomo}, organizovanosti i osposobljenosti univerzalnih jedinica, brojnosti ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i razvijenosti zdravstvene slu`be. Pri tom cjeniti da od ukupnog broja povre|enih, uslovno je 60 % lak{e povre|enih ~ije zbrinjavanje je mogu}e kroz samopomo}, uzajamnu pomo} i uz angaòvanje univerzalnih jedinica civilne za{tite. Za potrebe pruànja prve pomo}i za preostalih 40 % teè povre|enosti organizovati jedinice prve medicinske pomo}i, ra~unaju}i da jedna ekipa za osam ~asova moè pruìti pomo} za 25 teè povre|enih. Za popunu ovih jedinica koristiti ve} osposobljeno ljudstvo uz angaòvanje srednjo{kolske omladine medicinskog usmjerenja, te eventualno nezaposleno zdravstveno osoblje, a po potrebi i ostale gra|ane koje rasporediti na du`nosti nosa~a, voza~a i sl. Jedinice za a s a n a c i j u, obrazovati u op{tinama u kojima se ocjeni da odgovaraju}a preduze}a iz oblasti komunalnih poslova, gra|evinarstva, zdravstva i veterinarske slu`be, nisu svojom organizacijom i popunom, u mogu}nosti zadovoljiti ukupne potrebe iz oblasti ove mjere za{tite i spasavanja. Svaka op{tina posebno }e cijeniti potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanje na vodi, veterinarskih jedinica /za spasavanje ìvotinja i n`p/, te eventualno i jedinica za za{titu bilja i biljnih proizvoda. Ovisno o potrebama i mogu}nostima i organizovanosti civilne za{tite u pojedinim op{tinama, mogu}e je na r e g i o n a l n o m nivou organizirati odre|ene vrste jedinica civilne za{tite kao interventne snage za{tite i spasavanja za teritoriju odre|ene regije. Radi uspje{nog rukovo|enja akcijama za{tite i spasavanja, potrebe u obrazovanju organa rukovo|enja prema sljede}em:

356 – Republi~ki {tab civilne za{tite, – Regionalni {tabovi civilne za{tite, – Op{tinski {tabovi civilne za{tite, – [tabovi civilne za{tite, dijela teritorije op{tine, – Povjerenici civilne za{tite u ve}im stambenim zgradama, blokovima zgrada, ulicama, naseljenim mjestima i u preduze}ima i drugim pravnim licima. Mogu}nost poplava /postavljenja/ sagledavati sa aspekta: – radnika na poslovima civilne za{tite u Ministarstvu odbrane, – stru~nost za odre|ene oblasti za{tite i spasavanja, – prethodno iskustvo /i osposobljavanje/ u radu {tabova civilne za{tite. 4. Potrebe i mogu}nosti za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja od strane preduze}a opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje Ugroènost i procjenjene posljedice isti~u izrazitu potrebu punog angaòvanja preduze}a opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, a posebno iz oblasti gra|evinarstva, komunalija, zdravstva, veterinarstva, dru{tvene prehrane, ugostiteljstva, vatrogastva i dr. Potreba njihova angaòvanja na zadacima za{tite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara proizlazi iz njihove redovne djelatnosti. Radi uspje{nog provo|enja potrebnih priprema, {tabovi civilne za{tite za sva preduze}a opremljena i osposobljena za za{titu i spasavanje pripremiti }e konkretne zadatke po osnovi kojih }e, u skladu sa mogu}nostima, navedena preduze}a dimenzionirati /uve}ati/ svoje ratne sistematizacije, te obaviti potrebne pripreme, uz pomo} {tabova civilne za{tite, na planu popune, osposobljavanja i opremanja odgovaraju}im sredstvima i opremom. Stanje organizovanosti odnosnih preduze}a ne zadovoljavaju ni minimum potreba, zbog ~ega je potrebno uloìti napore na njihovu oìvljavanju i osposobljavanju za izvr{avanje obimnih zadataka za{tite i spasavanja.158

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

11 1995., svibanj 11. Knin Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a, gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te iseljavanju civila iz Benkovca

Glavni {tab SVK Odelenje bezbednosti str.pov.br. 37-403 11. 05. ’95. god. Upravi bezbednosti

158 Istu procjenu usvojio je Republi~ki {tab civilne za{tite 14. 07. 1995.

357 Dnevni izve{taj.- 1. Aktivnosti neprijatelja: HV nastavlja sa intenzivnim ppd plasiraju}i pored ostalog obilje kontradiktornih informacija o vremenu i pravcima napada na RSK tako da je veoma te{ko odvojiti pravi podatak od la`nog. Delovanje bojne za ppd Glavnog stoèra HV u poslednjih desetak dana ocenjeno je najvi{om ocenom, a u radu su im obilato pomagali stru~njaci iz SAD, SRN i Austrije. 2. Stanje u jedinicama i teritoriji Stanje u jedinicama po pitanju morala, motivisanosti i prisutnost na p/k nije se bitnije promjenilo u odnosu na prethodne izvje{taje. Glasine se i dalje prenose intenzivno tako da je navodno u Petrinji formiran ogranak HDZ sa oko 1000 ~lanova Hrvata i Srba, a na ~elu se nalazi Srbin. U nekim mjestima u zoni razdvajanja 39. k HV je koristila razglase i pozivala na{e borce na predaju obe}avaju}i da }e prema svima biti primjenjena abolicija. Zbog spre~avanja oticanja tajnih vojnih podataka ob 39.k u saradnji sa SDB i MUP pokrenuo je akciju oduzimanja ilegalnih radio stanica i mobitela. Do sada su oduzeli 4 mobitela i to od: – D.B., preduzetnik iz Gline – N.N., privatni preduzetnik iz Gline – M.B., direktor NIK-a u Petrinji – C.D., vlasnik “Drvoplasta” iz Petrinje.159 Sva ova lica od ranije su poznata ob u vezi nedozvoljene trgovine i veza sa licima u RH. U akciji osloba|anja prethodno zauzetih kota od strane 5.k (ABiH) jedinice SVK su imale tri mrtva i pet ranjenih boraca, a jedinice VZB 3 mrtva i 6 ranjenih. Pored toga gotovo pouzdano se zna da su muslimani zarobili 9 mu{karaca koji su se bavili {vercom (sada se vode kao nestali) i oko 20 èna. Na podsticaj svojih ro|aka i dr. Srba u Francuskoj stanovni{tvo iz Benkovca i okoline intenzivno se priprema za iseljenje porodica u srj. Kako izvor navodi u zadnjih desetak dana u Beograd su oti{la 3 autobusa èna i dece, sve iz straha da ne budu odse~eni od ostalog dela RSK kao i Z. Slavonija. Grupa “Min|u{ari” koja se povremeno angaùje za b/d u sastavu posebnih jedinica milicije najavljuje da bi mogla upasti u Ministarstvo odbrane i sve pohapsiti jer ih, na ~elu sa Tanjgom160 smatraju odgovornim za pad Z. Slavonije. Predsednik Udruènja boraca iz 1991. god. Rade ûbrilo, poznat po paravojnim ambicijama i pro~etni~koj orjentaciji tokom dana je u Kninu presretao stare{ine SVK, pored ostalih i g/m Lon~ara,161 i provocirao re~ima da ih traè i pozdravljaju Oku~ani i Z. Slavonija, za{to nisu tamo, zbog ~ega primaju platu od 3000 din. i sl. Po saznavanju za ovo predsednik Marti}162 je naredio njegovo hap{enje ali do ve~eras to nije u~injeno i isti se slobodno {eta.

159 U dokumentu su navedena puna imena i prezimena. 160 Rade. 161 Du{an. 162 Milan.

358 Poslanici RSK iz Z. Slavonije nameravaju se povu}i iz Skup{tine na prvom zasedanju iz razloga {to Z. Slavonija vi{e ne postoji u RSK. To bi u~inili u znak protesta zbog pada iste. djr.- Pom. komandanta za bezbednosne poslove Pukovnik Rade Ra{eta M.P.163

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 6., Odelenje bezbednosti, 37-403/1995.

12 1995., svibanj 30. Knin Zapovijed Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera za otklanjanje slabosti u vojsci i drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNA GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVERLJIVO Sp. Br.____ Primerak br.______30. 05. 1995. god. Problemi u vojnoj organizaciji i eliminisanje negativnih pojava koje su jedan od uzroka poraza i gubitaka teritorije RSK, N a r e | e n j e .- Na{a mlada dràva RSK stvara se po èlji svih njenih gra|ana, kao garancija njihovog slobodnog ìvota. Naàlost i pored napora koji su ulagani, mnoge funkcije dràve nisu oìvele. Svedoci smo nejedinstva rukovodstva, slabog funkcionisanja pravnog sistema, postojanja {verca i brzog boga}enja pojedinaca. Navedene pojave negativno su uticale na stasanje Srpske vojske Krajine, posebno na funkcionisanje sistema komandovanja. Slabosti u vojnoj organizaciji demorali{u}i su delovale, kako na pripadnike Vojske, tako i na gra|ane na{e dràve. Zahvaljuju}i slabostima u dràvi i u SVK, do sad je izgubljen Miljeva~ki plato, Maslenica, Divoselo i Zapadna Slavonija. Da bi se prekinulo sa slabostima i spre~ilo dalje ugroàvanje naroda i dràve jednovremeno je pokrenut ~itav lanac akcija koje treba da omogu}e jedinstveno delovanje dràve i njenih organa uklju~uju}i i SVK na planu ja~anja odbrane.

163 Prijemni pe~at: Brzojav br. 177, 11. 5. 1995.

359 Glavni {tab SVK ubrzano radi na dogra|ivanju vojne organizacije. Obrazuju se prvi profesionalni sastavi i specijalne jedinice. Na putu smo da za kratko vreme stvorimo Vojsku na koju }e na{ narod i Srbi {irom sveta biti ponosni. U mogu}nosti smo da spre~imo i kaznimo svaki napad usta{a, ako se oslobodimo nediscipline, {verca, samovolje, napu{tanja borbenih strojeva u toku trajanja borbenih dejstava. U vezi sa navedenim, a u cilju otklanjanja svih krupnijih slabosti i nediscipline u SVK. N A R E \ U J E M 1. Prekinuti {verc sa na{im neprijateljima, jer smo zbog {verca gubili ljude i teritorije. Mesta razmene robe {vercera i neprijatelja staviti pod vatreni udar, sredstvima po odluci komandanta korpusa. 2. Spre~iti u borbi beànje i nekontrolisano napu{tanje poloàja i uno{enje panike me|u borce i narod. U izvo|enju b/d pridràvati se borbenih pravila. Za spre~avanje nediscipline u borbi dozvoljavam upotrebu oru`ja. 3. Ovla{}uju se komandanti korpusa, da u zoni spre~e destruktivno delovanje pojedinaca i grupa usmerenih na slabljenje odbrane i stvaranje panike kod naroda. 4. Borce zaduìti sa municijom i samovoljno {enlu~enje strogo ka`njavati – evidentirati, kao i sve koji ne po{tuju disciplinu i upu}ivati u preme{taj, po posebnom planu. 5. Komande korupsa u svojim zonama razradi}e mere civilne za{tite, zaduìti op{tinske organe i mesne zajednice da organizuju izvla~enje, sme{taj i ishranu stanovni{tva (èna, dece i starih ljudi) iz mogu}ih zona dejstva. 6. Oficiri i podoficiri, svojim pona{anjem van borbe i u borbi moraju biti primer borcima i starati se o realizaciji ovog nare|enja. Prema pojedincima, koji odstupaju od ovih stavova primeniti ovo nare|enje. 7. Sa nare|enjem upoznati Srpsku vojsku RSK, uz predhodnu analizu stanja po korpusima i brigadama, gde ista}i konkretne probleme u jedinicama i zonama odgovornosti. Nare|enje ne sankcioni{e dosada{nje gre{ke pojedinaca, ve} ubudu}e gre{ke i stupa na snagu 02. 06. 1995. godine od 12.00 ~asova. Vojnici i stare{ine RSK, ulazimo u zavr{nu fazu ostvarenja na{ih nacionalnih ciljeva i ne smemo vi{e dozvoliti gubitak naroda i teritorije. RSK va`nija je od interesa i prava pojedinaca i zbog toga sam svestan svoje odgovornosti i mera koje preduzimam. Sa verom u srpskog borca i njegovu hrabrost, sebe stavljam u slu`bu svog naroda. K O M A N D A N T general – potpukovnik Mile Mrk{i}, Šv.r.š M.P.164

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 6., str. pov. 30. 05. 1995.

164 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

360 13 1995., lipanj 6. Knin Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu SVK o posjetu delegacije iz Obrovca koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj situaciji koja prijeti spontanim ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA SLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE VOJNI KABINET Broj: 020/8-513/2/95 Knin, 09. 06. 1995. g. Glavni {tab SVK Predmet: Slu`beni razgovor sa delegacijom op{tine Obrovac, informacija [ef Vojnog kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine general-potpukovnik Milan êleketi} primio je dana 08. 06. 1995. g. na sugestiju Predsjednika Marti}a,165 delegaciju op{tine Obrovac koju su sa~injavali: gos. Vuk~evi},166 predsednik Skup{tine op{tine Obrovac, gos. Macura,167 narodni poslanik u Skup{tini RSK i gos. Dopu|,168 biv{i komandant obrova~ke brigade. Pomenuta gospoda iznose da je vojno-bezbednosna situacija u op{tini Obrovac alarmantna, i ako se trenutno ne preduzmu radikalne i konkretne mere na planu ja~anja odbrambene sposobnosti tog podru~ja, do}i }e do spontanog ili organizovanog iseljavanja stanovni{tva. Mi{ljenja smo da treba uvaìti njihovu ozbiljnu zabrinutost i razmotriti slabosti vojne organizacije na koje ukazuju. U tom cilju predlaèmo da se na licu mesta utvrdi ~injeni~no stanje u zoni odgovornosti 4. lpbr i da najodgovornije stare{ine Glavnog {taba SVK prime delegaciju SO Obrovac, na ~emu oni inzistiraju. U prilogu vam dostavljamo izve{taj sa obilaska poloàja 4. lpbr u rejonu Velebita koji su nam uru~ili predstavnici obrova~ke op{tine. S po{tovanjem, potpukovnik @arko Novakovi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 340.

165 Milan. 166 Mirko. 167 Lazar. 168 Jovan.

361 14 1995., srpanj 29. Knin Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim {tabovima civilne za{tite za provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE ODBRANA Broj: nov. 01-78/95. SLU@BENA TAJNA Knin, 29. 07. 1995. god. REGIONALNI [TABOVI CIVILNE ZA[TITE Svima na koje se odnosi: Na osnovu Odluke o progla{enju ratnog stanja, a u skladu sa nastalom situacijom, Republi~ki {tab civilne za{tite N A R E \ U J E 1. Odmah aktivirati Regionalne {tabove civilne za{tite, uspostaviti permanentno deùrstvo, te ovisno o potrebama aktivno zadràti odre|eni broj ~lanova {taba. 2. Op{tinskim {tabovima civilne za{tite narediti: – permanentno deùrstvo i aktivnost ~lanova {taba posebno po mjerama: sklanjanje, evakuacija i zbrinjavanje; – aùriranje planova sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja, sa stavljanjem u pripravnost nosioca izvr{enja odre|enih zadataka; – stavljanje u pripravnost organizovanih jedinica civilne za{tite; – preko povjerenika civilne za{tite animirati gra|ane na pripremu i ure|enje objekata za sklanjanje, te provo|enje drugih mjera i postupaka li~ne i kolektivne za{tite; – utvrditi mogu}nosti preduze}a radi njihova uklju~ivanja u provo|enje mjera za{tite i spasavanja. 3. Preko odgovaraju}ih K-di SVK pratiti situaciju te preduzeti odgovaraju}e mjere. 4. Pratiti aktivnost op{tinskih {tabova civilne za{tite, te pruìti, stru~nu i drugu pomo} u iznalaènju odgovaraju}ih rje{enja. 5. O preduzetim mjerama i aktivnostima, eventualnim problemima redovno dnevno izvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 30.07.1995. godine u 13.00 ~asova. Dostaviti: 1. Regionalnim {tabovima civilne za{tite S. Dalmacija, . . . . . kurirom 2. Lika, Kordun, Banija M.P.169 I. Slavonija, Baranja i Z. Srem . . . faksom NAÊLNIK

169 Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite, Knin.

362 3. Arhiva – ovdje ...... 1x Babi} Du{ko, Šv.r.š NA ZNANJE: 1. Ministarstvo odbrane 2. K-dantu G[ SVK 3. Predsjedniku Vlade

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

15 1995., srpanj 31. Knin Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja ratnog stanja pripreme brzu evakuaciju pismohrane

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.170 M U P KABINET MINISTRA . BROJ: 08/1-1-6314/95. KNIN, 31. 07. 1995. GOD. – {ifrirano – 00 – SUP-A U RSK – SVIMA M.P.171 N/R SEKRETARA USLJED PROGLA[ENJA RATNOG STANJA NA PROSTORU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I NEIZVJESNE DALJNJE POLITI^KE SITUACIJE, A POU^ENI ISKUSTVOM ZAPADNE SLAVONIJE N A R E DJ U J E M SVI SEKRETARIJATI UNUTRA[NJIH POSLOVA U SVOJIM ORGANIZACIONIM JEDINICAMA PRIPREMITI ZA BRZU EVAKUACIJU SLEDE]E ARHIVE I TEKU]E DOKUMENTACIJE: 1. UPRAVNI POSLOVI – MATI^NE KNJIGE RODJENIH I DR@AVLJANSTVA (RANIJE PARICE) – REGISTRE ORU@JA – DOSIJE VOZILA – KARTOTEKE (LI^NIH KARATA, PASO[A, KAZNENIH EVIDENCIJA) – PLATIVE TISKANICE (SAOBRA]AJNE VOZA^KE LI^NE KARTE, ORU@ANE LISTOVE) – I SVU OSTALU VOZNU DOKUMENTACIJU

170 Prijemni pe~at: RSK, MUP-Knin, 08/3-1-6314/1-94. 171 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1128, poslan 31. 07. 1995.

363 2. KADROVSKI POSLOVI 1. PERSONALNE DOSJEE RADNIKA 2. EVIDENCIJE O RANJENIM I POGINULIM 3. FINANSIJSKI POSLOVI – ISPLATNE LISTE – PERIODI^NE OBRAÛNE I ZAVR[NE RAÛNE – BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE – MATERIJALNO I FINANCIJSKO KNJIGOVODSTVO – RASPOLO@IVA NOVÂNA SREDSTVA 4. OP[TI POSLOVI – PRIJEMNE I OSTALE PEÂTE – SP ARHIVA – OSTALA ARHIVA 5. ODBRAMBENE PRIPREME – SVE POSTOJE]E EVIDENCIJE 6. OPERATIVNI POSLOVI – KU – UPISNIKE – KOPIJE KRIVI^NIH PRIJAVA, POSEBNIH IZVJE[TAJA – UPISNIK PREKR[AJNIH PRIJAVA SA KOPIJAMA ZAHTJEVA ZA POKRE- TANJE POSTUPKA – OSTALE OPERATIVNE EVIDENCIJE – DEPE[E – EVIDENCIJE, ELABORATI I FILMOVI KRIM TEHNIKE. 7. DE@URNA SLU@BA I POSLOVI MILICIJE – DNEVNIK DOGADJAJA – OBAVEZNE INSTRUKCIJE I “AKCIJE” – EVIDENCIJA ZADR@ANIH LICA – PLANOVI BLOKADA – DOSIJE SEKTORA – REGISTAR SLU@BENIH POSLOVA – RASPORED SLU@BE 8. VEZA – KOMPLETAN CENTAR VEZE ZA KT I KZ – SPECIJALNA DOKUMENTA I OSTALA DOKUMENTACIJA ZA IZVR[ENJE NAVEDENOG ZADATKA O D G O V O R A N JE SEKRETAR SUP- A I SAM DONOSI PROCJENU O EVAKUACIJI KAKO IZ SUP-A TAKO I IZ ORGA- NIZACIONIH JEDINICA. MINISTAR TO[O PAI]

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 16., ur. br. 08-1-1-6134/1995.

364 16 1995., srpanj 31. Drni{ Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna Dalmacija o poduzetim mjerama u svezi priprema za evakuaciju

Republika Srpska Krajina Op{tina Drni{ Ministarstvo odbrane Odelenje Drni{ Broj: str.pov.01-10/95. Drni{, 31.07.1995. Ministarstvo odbrane Uprava “Sjeverna Dalmacija” K N I N Predmet: Izvje{taj o poduzetim mjerama u novonastaloj situaciji.- U skladu sa novonastalom situacijom u Op{tinskom {tabu CZ poduzete su slijede}e mjere: – uvedeno je permanentno deùrstvo ~lanova {taba, zajedno sa zaposlenima u MO – obi|eni povjerenici svih mjesnih zajednica na podru~ju op{tine Drni{, osim povjerenika MZ Baljci s kojim smo u svakodnevnoj vezi. Odlazak u Baljke planiran je za 01.08.1995. godine. Prilikom razgovora s povjerenicima upoznali smo ih sa trenutnom situacijom, mjerama i radnjama koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno teì{te stavljeno je na sklanjanje i pripremne radnje vezane za evakuaciju. Povjerenici su svoje zadatke izvr{ili i u O[CZ stigli su u toku dana izvje{taji iz svih MZ. Aùrirani su spiskovi lica predvi|enih za evakuaciju, provjereno je gorivo koje je podjeljeno u novembru 1994.g., provjerena je i ispravnost vozila. Osim problema u samom gradu Drni{u, gdje je utvr|ena neispravnost dvaju vozila (traktor i kamion), na podru~ju ~itave op{tine nije bilo nikakvih problema ni sa vozilom ni sa gorivom. U {to hitnijem roku u dogovoru sa direktorom DP “Drni{trans” osigurat }e se zamjena za vozila koja su neupotrebljiva. – ~lan {taba CZ ]aki} Branka zaduèna je da u {to kra}em roku organizira kurs Prve pomo}i, {to nam je sada jedan od prioritetnijih zadataka. O svim promjenama blagovremeno }emo Vas obavjestiti. S po{tovanjem! M.P.172 NAÊLNIK O[CZ: Mirkovi} Ana, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

172 Okrugli pe~at: RSK, Op{tinski {tab civilne za{tite Drni{.

365 17 1995., srpanj 31. Knin Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o provo|enju mobilizacije i ratne popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon vijesti da su hrvatske snage probile crte obrane VSK na podru~ju Strmice

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA MINISTARSTVO ODBRANE Slu`bena tajna Sektor za vojna i civilna pitanja Strogo poverljivo Broj: 403-201/95 Knin, 31.07.1995.g. Redovni dnevni izve{taj dostavlja. 1. Mobilizacija i ratna popuna: Kod provo|enja op{te javne mobilizacije teì{te je dato popuni RJ SVK v/o MTS i statusom iz popisa. Mobilizacija ljudstva vr{i se uz pomo} vojne policije i odmah se v/o sprovode u RJ. S obzirom da nema ne raspore|enih v/o radi se samo o upu}ivanju u RJ v/o koji naj~e{}e samovoljno borave van RJ. U periodu od 17.07. do danas sa radne obaveze u RJ upu}eno 2.850 v/o. U RJ SVK na osnovu nare|enja MO upu}eno je 51 v/o, radnika MO. Na podru~ju Knina u toku je mobilizacija 30 m/v za potrebe G[ SVK. Tako|e, na podru~ju Knina za potrebe 7. POB mobilisano je 4 tovara konja. Sa specijalizacije iz SRJ vratilo se 9 lekara i isti }e biti raspore|eni u RJ i bolnicu “Sveti Sava” Knin. Na podru~ju Like op{ta mobilizacija je zavr{ena a po zahtjevima RJ mobili{u se m/v, traktori i sli~no. Isto proti~e u redu. Na podru~ju Pla{kog za potrebe Had-a mobilisano je 6 traktora. Tako|e za potrebe SnOs Pla{}anske brigade mobilisano je 6 èna medicinskih sestara. Za potrebe 103. lbr. Lapac mobilisano 6 teretnih vozila. Kordun Na podru~ju Korduna za potrebe SVK mobilisano je 8 teretnih vozila. Banija Na prostoru Banije u jedinice SVK javilo se 17 dobrovoljaca tj. lica koji su ogla{eni nesposobni za slu`bu u OS. 2. regrutacija i mirnodopska popuna Na sluènje vojnog roka upu}eno je: – sa prostora Sjeverna Dalmacija 38 r/o – sa prostora Like 61 r/o – sa prostora Korduna 23 r/o – sa prostora Banije 68 r/o Ukupno 190 r/o

366 3. Civilna za{tita Jedinice, {tabovi i povjerenici civilne za{tite rade na aùriranju planova po merama za{tite i spasavanja, evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanje. U toku agresije na Grahovo [tabovi CZ Sjeverne Dalmacije i Like zbrinuli su 220 izbjeglih lica. Poverenici CZ angaìrali su se posebno na zadatku spre~avanja pomeranja stanovni{tva koje se de{avalo zbog {irenja glasina. Sino} je u selu Strmica neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i da ulaze u Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva. Blagovremenom intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba civilne za{tite Knin i poverenika panika je uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama. 4. Odbrambene pripreme: Teì{te aktivnosti je bilo na daljnjem reduciranju radne obaveze privremeno u dràvnim organima. Tako su u ministarstvima Vlade na radnoj obavezi zadràni ministri, njihovi pomo}nici i po 1 voza~. Ostalo administrativno osoblje su lica koji nisu v/o (ène i nesposobni). Na nivou brigade formiraju se jedinice radne obaveze koje se angaìraju na pripremi i ure|enju teritorije za vo|enje oruàne borbe. Na teritoriji Knina do sada su formirane takve 4 jedinice ja~ine 30-50 lica. 5. Slu`ba osmatranja i obavje{tavanja Prati stanje na frontu, teritoriji i u vazdu{nom prostoru i u gotovosti je za obave{tavanje stanovni{tva po ispoljenoj opasnosti i nare|enju nadle`nih lica. Dostavljeno: – Arhiva MO-ovde . . . . 1x – Ministru odbrane. . . . 1x POMO]NIK MINISTRA – G[ SVK – general pukovnik Sekuli} ...... 1x Babi} Du{ko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 291.

18 1995., kolovoz 2. Knin Republi~ki {tab civilne za{tite RSK tra`i od regionalnih {tabova izvje{}e o provo|enju plana civilne za{tite te evakuacije i zbrinjavanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANA REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE SLU@BENA TAJNA Broj: pov. 01-82/95 POVJERLJIVO Knin, 02.08.1995.god.

367 REGIONALNIM [TABOVIMA CIVILNE ZA[TITE S V I M A Po osnovi nare|enja pov.br.01-78/95. od 29. 07. 1995. godine O D M A H, a najkasnije 03. 08. 1995. godine do 19.00 ~asova, dostavite i z v j e { t a j po slijede}im pitanjima: 1. Sklanjanje (aùriranje plana, ure|enje i priprema objekata za sklanjanje, animiranje stanovni{tva); 2. Evakuacija (aùriranje plana, materijalno obezbje|enje, pripravnost izvr{ioca, formiranje odbora – ekipa za prihvat i razmje{taj i dr.); 3. Zbrinjavanje (kapaciteti za prihvat: obezbje|enje opreme i sredstava za smje{taj, artikala ishrane i sredstva za odràvanje li~ne i op{te higijene); 4. Pripremljenost i organizacija provo|enja mjera za{tite i spasavanja (pojedina~no: {to se preduzelo i organizovalo, uklju~ivo sa mogu}nostima preduze}a za njihovo uklju~ivanje u akcije za{tite i spasavanje); 5. Postojanje opasnih materija i preduzete mjere za{tite; 6. Aktivirane snage za za{titu i spasavanje i snage koje su stavljene u pripravnost; 7. Problemi: funkcionisanja i materijalnog obezbje|enja. MS/OS Dostaviti: 1. Regionalni {tab civilne za{tite “S. Dalmacija” ...... 1 x kurirom 2. Regionalni {tabovi civilne za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija” i “I. Slavonija, Baranja i Z. Srem”. . . . faksom 3. Arhiva, ovdje NA ZNANJE: 1. Ministru odbrane 2. K-dantu G[ SVK NAÊLNIK 3. Predsjedniku Vlade M.P.173 Babi} Du{ko, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

19 1995., kolovoz 2. Knin Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima CZ da odmah zapovjede provo|enje planova za evakuaciju

173 Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite.

368 REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANA REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE SLU@BENA TAJNA Broj: Str.pov.01-92/95. STROGO POVJERLJIVO Knin, 02. 08. 1995.god. [IFROVANO REGIONALNIM [TABOVIMA CIVILNE ZA[TITE S V I M A Pripreme za evakuaciju materijalnih, kulturnih i drugih dobara Preko Op{tinskih {tabova civilne za{tite, organima i organizacijama, organima op{tinskih uprava, preduze}ima i drugim pravnim licima, O D M A H narediti provo|enje priprema za evakuaciju; – materijalnih dobara; – arhiva, mati~nih knjiga, evidencija i materijala povjerljive naravi; – pokretnih kulturnih dobara; – nov~anih sredstava, vrednosnih popisa i odgovaraju}e dokumentacije. U pripremi za evakuaciju, navedeni nosioci trebaju: – izraditi spiskove – preglede materijalnih dobara po vrsti i koli~ini i iste pripremiti za evakuaciju; – utvrditi lokacije – objekte za njihov smje{taj na novoj lokaciji (u saradnji sa Upravama i odelenjima MO); – obezbjediti vozila za transport (nedostaja}a vozila poku{ati obezbjediti preko organa MO); – formirati ekipe za utovar – istovar; – formirati komisije koje }e biti odgovorne za izvr{enje. Evakuaciju materijalnih dobara u pravilu ne provoditi istovremeno sa evakuacijom odre|enih kategorija stanovni{tva (ukoliko ista bude pravovremeno nare|ena), osim artikala, sredstava i opreme koje slu`e za zbrinjavanje stanovni{tva. O provo|enju priprema dnevno izvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 04. 08. 1995. godine do 20.00 ~asova. NA^ELNIK Babi} Du{ko, Šv.r.š M.P.174 Dostaviti: 1. Regionalni {tab civilne za{tite “S. Dalmacija”...... 1x kurirom 2. Regionalni {tabovi civilne za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija” i “I. Slavonija, Baranja, i Z. Srem” . . . {ifrovano 3. Arhiva – ovdje

174 Isto.

369 NA ZNANJE: 1. Ministru odbrane 2. K-dantu G[ SVK 3. Predsjedniku Vlade

Izvornik, strojopis, }irilica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

20 1995., kolovoz 3. Korenica Upute Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica op}inskim {tabovima civilne za{tite o pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih dobara te evakuaciju stanovni{tva

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANA MINISTARSTVO ODBRANE UPRAVA LIKA SLU@BENA TAJNA REGIONALNI [TAB CIVILNE ZA[TITE STROGO POVJERLJIVO BROJ: STR. POV.03-31/2-95 ([IFROVANO) KORENICA, 03. 08. 1995.GODINE PREDMET: PRIPREMA ZA EVAKUA- CIJU MATERIJALNIH, KULTURNIH I DRUGIH DOBARA.- OP[TINSKOM [TABU CIVILNE ZA[TITE S V I M A AKTOM REPUBLI^KOG [TABA CIVILNE ZA[TITE BROJ STR. POV. 01-83/95 OD 02. 08. 1995. GODINE, NAREDJENO JE REGIONALNOM I OP[TINSKIM [TABOVIMA CIVILNE ZA[TITE DA O D M A H PISMENO NAREDE, ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA, PREDUZE]IMA I USTANOVAMA, PROVO- DJENJE PRIPREMA ZA EVAKUACIJU: – MATERIJALNIH DOBARA – ARHIVE, MATI^NIH KNJIGA, DOKUMENATA SA VI[IM STEPENOM POVJERLJIVOSTI – POKRETNIH KULTURNIH DOBARA – NOV^ANIH SREDSTAVA, VREDNOSNIH PAPIRA I SL. – TEHNI^KIH SREDSTAVA I UREDJAJA. U PRIPREMI ZA EVAKUACIJU POTREBNO JE URADITI SLEDE]E: – IZRADITI SPISKOVE – PREGLEDE MATERIJALNIH DOBARA PO VRSTI I KOLI^INI, I ISTE PRIPREMITI ZA EVAKUACIJU,

370 – UTVRDITI LOKACIJE OBJEKATA ZA SME[TAJ NA NOVOJ LOKACIJI (U SARADNJI SA UPRAVOM I ODELENJIMA MO), – OBEZBEDITI VOZILA ZA TRANSPORT, – FORMIRATI KOMISIJE KOJE SU ODGOVORNE ZA IZVR[ENJE EVAKUA- CIJE, – FORMIRATI EKIPE ZA UTOVAR I ISTOVAR. EVAKUACIJU MATERIJALNIH DOBARA U PRAVILU NE PROVODITI ISTOVREMENO SA EVAKUACIJOM STANOVNI[TVA (UKOLIKO ISTA BUDE PRAVOVREMENO NAREDJENA) OSIM ARTIKALA, SREDSTAVA I OPREME KOJE SLU@E ZA ZBRINJAVANJE STANOVNI[TVA. NA OVOM ZADATKU RADITI SAVJESNO I TEMELJITO, BEZ PANIKE, A U TUMAÊNJU I RAZGOVORIMA OBJA[NJAVAT, DA SE OVO RADI PREVENTIVE, I DA SE VE]I DIO OVIH ZADATAKA TREBAO PRIPREMITI U MIRU. O ANGA@OVANJU NA OVOM ZADATKU OBAVJESTITE ORGANE VLASTI I K-DE RJ. O PROVODJENJU OVIH PRIPREMA IZVE[TAVAJTE NAS SVAKI DAN DO 15.00 ÂSOVA. DOSTAVITI: 1. OP SCZ KORENICA – KURIROM 2. OP SCZ VRHOVINE, GRAÂC, D. LAPAC N A ^ E L N I K I PLA[KI ([IFROVANO) POZNANOVI] MIRKO 3. ARHIVA, OVDJE M.P.175

Preslika, strojopis, latinica HR-HMDCDR, 2., kut. 265.

21 1995., kolovoz 3. Knin Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o tra`enju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split zbog napada na Drvar, {irenju glasina o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju javnog mnijenja da SVK nije u stanju obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane u okru`enju i izgine

GLAVNI [TAB SVK Odelenje bezbednosti

175 Prijemni pe~at: brzojav br. 1999, primljeno 3. 8. 1995.

371 Str.pov.br. 37-616 03.08.1995. godine Dnevni izve{taj.- UPRAVI BEZBJEDNOSTI G[ VJ – Na li~nost generala A.176 Dimitrijevi}a – U toku dana na{e jedinice su zadràvale posednute poloàje uz dejstvo avijacije i artiljerije, nije bilo znatnog pomeranja linije fronta koji se proteè levo s. Mandi}i – Dubrave – brdo Breìne, kota Ko{~ica – k. Ograci – Javorov Vrh – Veliki i Mali Mra~aj – Javorova Glava – Samar – Igla – Bezdan – Grgi} – Suvi Vrh – Dinara – Razvale – zaseok Uni{te i velika {pilja desno. U toku dana na~elnik G[ SVK ostvario je kontakt sa IKM G[ VRS radi sadejstva i planiranja daljih napadnih dejstava na grahovsko-livanjskom pravcu. Dogovoreni su konkretni zadaci ali do realizacije istih ne znamo kad }e do}i jer se sti~e dojam da u zapadnom delu RS skoro nema jedinica sposobnih za ofanzivna dejstva {to VRS prikriva. Na dana{njem sastanku na~elnika G[ SVK na IKM G[ VRS traèno je od SVK da avionima bombarduje Split kao odmazdu za artiljerijsko tu~enje Drvara. Na sastanku su takodje okrivljavali SVK za pad Grahova i Glamo~a.

1. – Strani faktor Analizom dobijenih podataka od razli~itih izvora o agresiji HV na RSK sa sjevera do{lo se do slede}ih zaklju~aka: HIS ili SOS zapadnih zemalja, a sigurno u funkciji globalne politike prema Krajini, dnevno po nekoliko puta iz razli~itih izvora plasirane su dezinformacije o bezuslovnoj agresiji HV na RSK. Ustanovljeno je, da je preko 80 % dezinformacija plasirano preko UNPROFOR-a, naj~e{}e posredstvom oficira za vezu raznih prijateljskih veza, ali u prvom i drugom slu~aju vode}i ra~una da dezinformacije dodju do najvi{ih nivoa (komandanata brigada, korpusa do najvi{ih starje{ina u Komandi G[ SVK). Ostavljali su dostupne pisane sadràje licima za koja su cjenili da }e sa istim upoznati napred pomenute organe, takodjer sa la`nim i dezinformiraju}im tekstom. Drugu kategoriju izvora preko kojih su SOS plasirale dezinformacije bile su veze obavje{tajnih organa i RSDB u inostranstvu i to putem telefonskih komuniciranja. Tre}u kategoriju plasiranih dezinformacija ~inila je HIS preko radio veza koje su RPG pra}enjem otkrivale i registrovale. êtvrtu skupinu dezinformacija – ili poluistinitih podataka ~ine podaci dobijeni od izvora koji su po zadacima razli~itih slu`bi upu}ivani u RH i 5. K., a koja nisu osposobljena da kvalifikovano ocjene i procjene ono {to vide i ~uju. I na kraju dodati je i to da nigdje trupna obavje{tajna slu`ba nije u funkciji i uop{te se ispred p/k na{ih jedinica na takti~kim dubinama ne prati niti se raspolaè podacima o neprijateljskim snagama. Sve napred izneto jasno govori koliko su onda realne i blagovremene odluke koje se donose od najvi{eg do najnièg nivoa.

176 Aleksandar.

372 Tokom ju~era{njeg dana (02. 08.) RC i timovi EZ u RSK od glavne komande UN iz Zagreba dobili su zadatak da ustanove slede}e: * Dejstvo avijacije na Dinari i objektima prema Grahovu: dali su avioni poletali sa aerodroma Udbina ili Mahovljana kod B. Luke. Ako su poletali sa Udbine dali su avioni i piloti iz sastava RV R. Srpske? * Broj poginulih i ranjenih pripadnika SVK? Na kojim lokalitetima i gdje su zbrinuti? Mogu}nost MCK da ih obidje i razgovara? * Poloàji sa kojih je dejstvovala artiljerija i rakete i da li je VRS u~estvovala u artiljerijskoj podr{ci. * Reakcija vojno-dràvnog vrha na pregovore u @enevi, a kako na to reaguju obi~ni gradjani? 2. Stanje u jedinicama: Progla{enjem ratnog stanja, sve su prisutnije pojave da borci na poloàjima prekomjerno konzumiraju alkohol odkud posledice sve ~e{}eg ranjavanja, ubistva, verbalnih i fizi~kih obra~una, posticanja na opstrukciju komandovanju u alkoholisanom stanju i ozbiljnom naru{avanju b/g. înjenica je, da je dono{enjem odluke VK SVK o izvodjenju aktivne operacije na grahovsko- livanjskom pravcu su angaòvani dijelovi KSJ, jedinice MUP-a, deo specijalne jedinice “Kap. Dragana”177 i da iste po na{oj ocjeni nisu izv{ile dobijene zadatke, nakon ~ega je nastupilo neko stanje spa{avanja ne~ijih autoriteta, a samim tim i izvla~enje ovih jedinica iz borbe. Ta~no je, da 2. gbr. kojom komanduje “pukovnik” MILO[ CVJETIÂNIN nije izvr{ila dobijeni zadatak. Odradila je neke minimalne zadatke od nebitnog zna~aja za dalja dejstva. Jedinice MUP-a koje su “Vidovdanskom smotrom” u{le u sastav KSJ, ne da nisu izvr{ile zadatak, ~ak su napu{tale poloàje, ponovo su vra}ane na poloàje, ali ne èle da se vi{e bore u sastavu SVK. “Kapetan Dragan” je primio zadatak takti~kog dubinskog izvidjanja rasporeda neprijatelja, a ustvari je izvi|ao poloàje na{ih snaga. Jedino je ta~no, da se jedinice VP svih nivoa Komandi uklju~uju}i i BVP bore propisno, bez kolebanja i straha i ni jedan poloàj nisu napustile. U vezi s nastalom situacijom, Komandant povla~i slede}e poteze: Dana 02. 08. izvukao je “generala” Stupara sa grahovskog rati{ta, formirao strategijsku rezervu od slobodnih snaga KSJ i pridodatih djelova na Kordunu ~iji je komandant MILORAD STUPAR. U toku dana je izvla~enje 2. gbr. iz borbe i vra}anje na prostor s. Bruvno (SO GRAÂC) u gotovosti za “specijalna dejstva” u svim pravcima. “Kapetan Dragan” tokom dana napu{ta SVK i odlazi nezadovoljan jer je traìo da bude Komandant 92 mtbr. u 7.K. obe}avaju}i za mjesec dana punu njenu b/g. Kada se sa tim nije sloìo Komandant SVK, on je demonstrativno napustio Krajinu. Napominjem da je “Kap. Dragana” na du`nost k-danta 92 mtbr. formirala RSDB R Srbije (KNE@EVI] MILAN, zv. “Medo”) jer su uporno nastojali prikazati sada{njeg Komandanta 92. mtbr. ppuk. JANKA \URICU nesposobnim da komanduje jedinicom. Nastupa dosta sloèna unutra{nja situacija za sada sa neizvjesnim ishodom, a ako tome dodamo jo{ na{e unutra{nje politi~ko i spoljnje okruènje onda je vi{e nego ozbiljno.

177 Dragan Vasiljkovi}.

373 Pouzdano i provjereno nema nikakve prakti~ne saradnje i sadejstva sa VRS, izuzev deklaracionog. Neistine i laì se pla}aju ljudskim ìvotima. Zamrzavanje daljih ofanzivnih dejstava prema 5.K., ilegalna trgovina cvjeta {to }e ponovo prouzrokovati nekontrolisane dimenzije. Sistem bezbjednosti na svim nivoima Komandovanja je u funkciji u kojoj je i RiK. Me|utim kontraobavje{tajni sistem bez obzira na sve probleme funkcioni{e i jedinstvo unutar slu`be je jo{ na visokom nivou. Jedino poku{aj naru{avanja sistema imali smo u KSJ i u 15.K. potpukovnik PETAR BORI] se u potpunosti identifikovao sa “generalom” [EVOM STEVOM koji ina~e slu`bu bezbjednosti ne podnosi i ~esto zajedni~ki vr{e pritisak na pojedine OB iz Odsjeka bezbjednosti i u pojedinim brigadama. Me|utim, odgovornim i profesionalnim radom OB iz OB 15.K. (kap. POTKONJAK i poru~nik LONÂR) koji li~no drìm na vezi odra|uju solidno zadatke i isklju~ivo zahvaljuju}i njihovom radu odràli su KO sistem u funkciji. Veza: na{a informacija st. pov.br. 33-226 od 26.07.1995. godine:178 Na strani tri (3), ~etvrti pasus, nazna~ena je suma od 37.000 DeM. Naknadno smo dobili podatak da se radi o sumi od 190.000 DeM, koje je naknadno dobio. 3. Stanje na teritoriji: Dana 03. 08. 1995. godine u kontaktima sa gradjanima stekao se utisak da postoji elemenata panike ali jo{ uvek kontrolisane. Gradjani najvi{e optuùju vlast odnosno politi~ki vrh RSK, te smatraju da je njihovom nebrigom i java{lukom do{lo do ovakvih posledica. Postoji nada da nismo izdati ni ostavljeni i cene kao zadnju mogu}nost da }e pomo} dobiti od SRJ. Gradjani dalje cene da nismo u stanju da se sami odbrane te ako nisu u mogu}nosti dobiti zna~ajniju pomo} od SRJ da je bolje da se narod preseli na druga (mjesta) nego da dodje u okruènje i izgine. Prema pouzdanim podacima tokom dana predsjednik Vlade RSK M.179 BABI] je preneo Ministrima da se spakuju i budu spremni za predislokaciju u D. Lapac. Pitao je sekretara Vlade Nikolu [trbca da li je siguran da bi Kninjani branili Knin u slu~aju napada? Na odgovor [trbca, da on (Babi}) treba njemu dati odgovor obzirom na vrijeme provedeno u njemu BABI] nije vi{e na tu temu diskutovao. RMR/MT POMO]NIK KOMANDANTA za bezbed. poslove p u k o v n i k M.P.180 Rade Ra{eta, Šv.r.š

Preslika, strojopis, latinica Preslika u posjedu prire|iva~a

178 Vidi: Prilog II, Dok. br. 35. 179 Milan. 180 Okrugli pe~at: ne~itko.

374 22 1995., kolovoz 4. Knin Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac, Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VRHOVNI SAVJET ODBRANE Knin, 4. august 1995. godine 16.45 ~asova Broj: 2-3113-1/95. Zbog novonastale situacije izazvane otvorenom op{tom agresijom Republike Hrvatske na Republiku Srpsku Krajinu i nakon prvih po~etnih uspjeha u odbrani do{lo je do ugro`avanja velikog dijela teritorije Sjeverne Dalmacije i dijela Like, zbog toga O D L U ^ U J E M O 1. Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina Knin, Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac. 2. Evakuaciju sprovoditi prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu. 3. Za evakuaciju zatra`iti pomo} od komande UNPROFOR Sektor “Jug” sa sjedi{tem u Kninu. Knin, 4. 08. 1995. godine PREDSJEDNIK REPUBLIKE Mile Marti}, Šv.r.š M.P.181 OVJERENO U G[ SVK u 17,20 sati 04.08.1995. godine i zavedeno pod gore navedenim brojem.

@rtve agresije Hrvatske vojske na Republiku Srpsku Krajinu – Sjeverna Dalmacija, Lika, Banija i Kordun (Oluja) – avgust 1995., izdava~ Savo [trbac, urednik Jovo Ra{kovi}, www.veritas.org.yu/srpski/publikacije.htm

181 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

375

PRILOG 4

PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U USTAVNO-PRAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE, PO^ETKOM 1995.

PRILOG 4

1 1995., sije~anj 18. “PLAN Z-4”

18. sije~nja 1995. Prijevod! NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJ BARANJI l ZAPADNOM SRIJEMU S a d r ` a j Dio Poglavlje ^lanak Prvi USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI I Uspostavljanje Srpske krajine I.1 Granice I.2 Primjenjivost zakona i upravnih akata I.3 Zastave i znakovlje I.4 Jezik I.5 Prebivali{te II Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinske vlade u odnosu na Krajinu II.1 Op}a podjela II.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanje II.3 Nov~ana jedinica II.4 Oporezivanje III Ustroj krajinske uprave III.1 Zakonodavno tijelo III.2 Predsjednik III.3 Sudovi III.4 Nezavisnost du`nosnika III.5 Prijelazne odredbe IV Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladi IV.1 Izbori IV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj vladi V Razvoja~enje V.1 Razvoja~enje Krajine V.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom

379 VI Redarstvene snage u Krajini VI.1 Redovno redarstvo VI.2 Grani~no redarstvo Drugi ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOM BARANJOM, ZAPADNIM SRIJEMOM I DRUGIM PODRU^JIMA VII Uprava VII.1 Op}enito VIII Prijelazne odredbe VIII.1 Me|unarodne snage i promatra~i VIII.2 Razvoja~enje VIII.3 Nadzor nad redarstvom IX Posebna uprava i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju, Ju`nu Baranju i Zapadni Srijem IX.1 Posebna uprava IX.2 Dioba vlasti X Redarstvene snage X.1 Sastav i naoru`anje Tre}i OP]E ODREDBE XI Ljudska prava i temeljne slobode XI.1 Op}enito XI.2 Povratak izbjeglica i prognanika XI.3 Dr`avljanstvo XI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovine XI.5 Vezanost organa vlasti XI.6 Ugovori o ljudskim pravima XI.7 Sud za ljudska prava XI.8 Pu~ki pravobranitelji XII Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvom XII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvom XII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom XII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom XIII Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz Drugog dijela XIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupci XIII.2 Sastav XIV Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobom XIV.1 Doma}e kazneno gonjenje XlV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje XV Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakona XV.1 Dono{enje izmjena i dopuna XV.2 Daljnje promjene izmjena i dopuna

380 XVI Nedjeljivost Hrvatske XVI.1 Nepostojanje namjere promjena XVII Zavr{ne odredbe XVII.1 Stupanje na snagu i provedba XVII.2 Jezici Prilozi A Granice 1. Krajine 2. Isto~nog podru~ja B Popis me|unarodnih instrumenata u svezi s ljudskim pravima koje treba uklju~iti u ovaj Sporazum C Sastav i nadle`nost Suda za ljudska prava Hrvatske D Po~etno imenovanje i nadle`nost pu~kih pravobranitelja E Tekstovi dogovorenih izmjena i dopuna hrvatskog Ustava i zakonodavstva za provedbu ovog Sporazuma F Prijelazna uprava Isto~nog podru~ja

NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJ BARANJI l ZAPADNOM SRIJEMU

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i predstavnici tvorevine nazvane Republika Srpska Krajina (RSK) ovime su se sporazumjeli kako slijedi:

DIO PRVI: USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI

I. Poglavlje: Uspostavljanje Srpske krajine

^lanak I.1 Granice 1. Uspostavit }e se autonomna Srpska krajina (u daljnjem tekstu “Krajina”), koja }e se sastojati od podru~ja nazna~enog na karti 1 u prilogu A1.182 Š1To }e podru~je biti jedinstveno kontinuirano podru~je koje }e obuhva}ati podru~ja sa srpskom ve}inom u podru~jima pod za{titom Ujedinjenih Naroda (UNPA) Sektor Sjever i Jug, prema popisu pu~anstva iz 1991. uzimaju}i u obzir zemljopisne i gospodarske faktore.š

182 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.

381 2. Granice Krajine mogu u svako doba po stupanju na snagu ovoga Sporazuma, u dogovoru mijenjati Vlada Republike Hrvatske ({to se treba odraziti u odgovaraju}em zakonodavstvu) i zakonodavno tijelo Krajine. Tijekom razdoblja od {est mjeseci po stupanju na snagu ovoga Sporazuma Povjerenstvo za provedbu predvi|eno stavkom 2 ~lanka XVIL.1 ovla{teno je za promjenu granica za udaljenost koja ne prelazi dva kilometra od njihove lokacije prema karti 1 u Prilogu A, s time da }e po{to saslu{a predstavnike Vlade Republike Hrvatske i Vlade Krajine odluku donijeti konsenzusom. 3. Na granicama izme|u Krajine i drugih dijelova Republike Hrvatske ne}e biti nikakvih grani~nih kontrola. ^lanak I.2 Primjenjivost zakona i upravnih akata/propisa (sredi{njih hrvatskih vlasti) 1. Zakoni {to ih usvoji hrvatski Sabor primjenjivat }e se u Krajini samo u onoj mjeri u kojoj oni ulaze u isklju~ivu odgovornost Sredi{nje Vlade prema stavku l ~lanka II.1 ili u kojoj su delegirani toj Vladi prema stavku 3 istog ~lanka, ili u kojoj ih odobri zakonodavno tijelo Krajine. 2. Nadle`na tijela krajinske vlade dosljedno }e provoditi i primjenjivati Ustav Republike Hrvatske i sve zakone koji se primjenjuju na Krajinu sukladno stavku 1. 3. Upravne vlasti Krajine prihvatit }e kao valjane sve radnje {to ih poduzme nadle`na upravna vlast Republike Hrvatske, a upravne vlasti Republike Hrvatske prihvatit }e kao valjane sve radnje {to ih poduzme nadle`na upravna vlast Krajine. ^lanak I.3 Zastave i znakovlje 1. Krajina moè prihvatiti znak i zastavu, koji se mogu koristiti na njezinu podru~ju, uklju~uju}i i na svim njezinim granicama, u skladu sa zakonima {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine. 2. Zastava i znak Republike Hrvatske mogu se isticati u Krajini na ili pri zgradama {to ih zauzimaju tijela hrvatske Vlade, kao i na me|unarodnim granicama. 3. Pojedinci }e u svakom dijelu Republike Hrvatske mo}i koristiti znak i zastavu Republike Hrvatske i Krajine. ^lanak I.4 Jezik Zakonodavno tijelo Krajine moè predvidjeti kori{tenje srpskog jezika i }irilice, pod uvjetom da su interesi manjina u Krajini propisno za{ti}eni sukladno Poglavlju XI. ^lanak I.5 Prebivali{te Svaki dràvljanin Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini imat }e pravo primiti od krajinske vlade isprave koje potvr|uju takvo prebivali{te, a one }e se izdavati sukladno propisima dogovorenima s vlastima Republike Hrvatske.

II. Poglavlje: Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinske vlade u odnosu na Krajinu

^lanak II.1 Op}a podjela 1. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu ponekad “Sredi{nja vlada”) imat }e, u odnosu na Krajinu, isklju~ivu odgovornost za sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je to ovim Sporazumom druk~ije odre|eno ili dopu{teno:

382 (a) vo|enje vanjskih poslova, uzimaju}i u obzir ~lanak II.2; (b) obrana Republike Hrvatske od vanjskih prijetnji; (c) dràvljanstvo Republike Hrvatske podlo`no ~lanku XI.3, (d) ure|ivanje sljede}eg, pod uvjetom da se s Krajinom ne}e postupati nepovoljnije od ostalih dijelova Hrvatske; (i) me|unarodna trgovina, uklju~uju}i i carine; (ii) doma}a trgovina preko granica Krajine, uklju~uju}i kori{tenje glavnih cestovnih prometnica i èljeznice; (iii) financije; (iv) intelektualno vlasni{tvo; (v) standardi za proizvode; (vi)komunikacije (e) izdavanje i ure|ivanje nov~ane jedinice, podlo`no ~lanku II.3; (f) dodjela elektronskih frekvencija za radijske, televizijske i druge svrhe, s time {to }e se Krajini dodijeliti najmanje onoliko frekvencija koliko ih sada koristi, te najmanje jedna televizijska stanica; (g) po{tanske aktivnosti; (h) za{tita okoli{a osim u mjeri u kojoj ona nema utjecaja izvan granica Krajine. 2. Vlada Krajine imat }e sve odgovornosti u odnosu na Krajinu koje nisu obuhva}ene gornjim paragrafom/stavkom I, a osobito sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je ovim Sporazumom druk~ije predvi|eno ih dopu{teno: (a) obrazovanje; (b) kultura; (c) stambena pitanja; (d) javne slu`be; (e) gospodarstvo; (f) dobrotvorne djelatnosti; (g) energetika; (h) lokalna namjena povr{ina; (i) za{tita okoli{a Krajine podlo`no podstavku l(h); (j) prirodna bogatstva; (k) radio i televizija; (1) socijalna za{tita; (m) turizam; (ti) potvrde o prebivali{tu u Krajini, podlo`no ~lanku 1.5; (o) osnivanje poduze}a i drugih pravnih osoba; (p) redarstvo, podlo`no Poglavlju VI; (q) oporezivanje, podlo`no ~lanku II.4. 3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu se suglasiti da uzajamno prenesu, ili da zajedni~ki ili na koordiniran na~in upravljaju svakom od svojih nadle`nosti. U tu svrhu one mogu uspostaviti zajedni~ka povjerenstva. ^lanak II.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanje 1. Vlada Krajine moè sklapati sporazume u svezi s obrazovanjem, kulturom, dobrotvornim aktivnostima, radiom i televizijom, te turizmom s drugim tvorevinama ili dràvama s prete`no srpskim pu~anstvom, te moè sklapati trgova~ke i poslovne sporazume s takvim

383 tvorevinama ili dràvama podlo`no podstavcima 1 (d) (i-ii) ~lanka II.1, pod uvjetom da takvi sporazumi ne budu nespojivi s interesima Republike Hrvatske. 2. Vlada Krajine moè sklapati druge me|unarodne sporazume uz odobrenje Sredi{nje Vlade, s time da navedeno ne smije biti odbijeno bez opravdanog razloga. 3. Vlada Krajine moè slati predstavnike u dràve i me|unarodne organizacije. ^lanak II.3 Nov~ana jedinica 1. Sredi{nja banka Hrvatske izdat }e posebnu nov~anu jedinicu (nov~anice i kovanice) za Krajinu, ~ija }e vrijednost biti jednaka nov~anoj jedinici {to je izdaje za ostatak Republike Hrvatske, i ~ije }e oznake i likovno rje{enje odrediti vlada Krajine. 2. Banke i ostale financijske institucije u cijeloj Republici Hrvatskoj bit }e du`ne prihva}ati oba oblika nov~ane jedinice {to ih izdaje Sredi{nja banka Hrvatske. Zakonsko sredstvo pla}anja u Krajini bit }e nov~ana jedinica izdana za Krajinu, a za pla}anja u drugim dijelovima Hrvatske druga nov~ana jedinica {to je izda Sredi{nja banka. Ovisno o ugovornim ili drugim zahtjevima, pojedinci }e se mo}i slobodno koristiti jednim ili drugim oblikom nov~ane jedinice ili objema. ^lanak II.4 Oporezivanje 1. Sredi{nja Vlada ne}e oporezivati, a krajinska vlada moè oporezivati sljede}e: (a) imovinu u Krajini (uklju~ivo poreze na ostav{tinu i nasljedstvo); (b) poslove unutar Krajine (uklju~ivo porez na promet, porez na dodatnu vrijednost i tro{arine); (c) dohodak {to ga u Krajini steknu fizi~ke osobe s prebivali{tem u Krajini (uklju~ivo porez na socijalno osiguranje); (d) dohodak {to ga u Krajini steknu pravne osobe osnovane sukladno zakonima Krajine. 2. Sredi{nja i krajinska vlada moga sklapati sporazume radi spre~avanja ili smanjenja izbjegavanja poreza i dvostrukog oporezivanja nastalih zbog odredbi iz stavka 1. 3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu sklapati sporazume o me|usobnom prijenosu poreznih ovla{tenja odre|enih u stavku 1, te o odgovaraju}em prijenosu upravnih odgovornosti sukladno stavku 3 ~lanka II.1.

III. Poglavlje: Ustroj krajinske uprave

^lanak III.1 Zakonodavno tijelo 1. Zakonodavno tijelo Krajine birat }e se demokratski na srazmjernoj osnovi na razdoblje od 4 godine. Svi dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini koji su navr{iti 18 godina, mogu glasovati na izborima za zakonodavno tijelo i biti kandidati za mjesto u zakonodavnom tijelu. 2. Zakonodavno tijelo moè donositi zakone koji se odnose na sljede}e: (a) pitanja koja su u odgovornosti vlade Krajine; (b) organizacija i djelovanje svih tijela krajinske vlade, uklju~iv{i sve potrebne mjere za ure|enje prora~una i prikupljanje za to potrebnih poreza. ^lanak III.2 Predsjednik 1. Predsjednik Krajine birat }e se na demokratski na~in na razdoblje od 5 godina. Svi dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini, a koji su navr{ili 18 godina mogu glasovati na izborima za predsjednika i mogu biti kandidati za tu du`nost.

384 2. Predsjednik Krajine bit }e odgovoran za izvr{enje: (a) onih odredbi ovoga Sporazuma koje su u nadle`nosti vlade Krajine; (b) svih zakona i uredbi Sredi{nje Vlade koji se primjenjuju na Krajinu; (c) svih zakona {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine; (d) svih uredbi {to ih proglasi predsjednik Krajine. 3. Predsjednik Krajine moè progla{avati uredbe sukladno s ovla{tenjem dobivenim na temelju zakona Sredi{nje Vlade koji se odnose na Krajinu ili zakona {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine. 4. Predsjednik Krajine imenovat }e ministre kako je predvi|eno zakonima {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine; ministre }e potvrditi navedeno zakonodavno tijelo, a njihove }e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja odre|ivati navedeni zakoni. Predsjednik moè smijeniti svakog ministra u svako doba nakon {to mu zakonodavno tijelo izglasa nepovjerenje. Ministri }e sa~injavati Kabinet Krajine koji }e se sastajati pod predsjedavanjem predsjednika i ~ije }e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja biti kako je predvi|eno zakonom ili uredbom. ^lanak III.3 Sudovi 1. Sudsku vlast u Krajini imat }e oni sudovi prvog stupnja i àlbeni sudovi kako je to navedeno u zakonima koje }e donijeti zakonodavno tijelo Krajine; tim }e se zakonima odre|ivati odgovaraju}a nadle`nost tih sudova, te pla}e i ostali uvjeti suda~ke slu`be. Suce svih sudova u Krajini imenovat }e predsjednik Krajine, a potvrditi ve}inom glasova zakonodavno tijelo, i oni }e obna{ati tu du`nost do dobi od 70 godina, ako ne podnesu ostavku, ili ako ih s razlogom ne smijene suci istog suda i to konsenzusom. 2. Na odluke àlbenih sudova Krajine moè se uloìti priziv posebnom odjelu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ~ije ~lanove imenuje predsjednik Posebnog ustavnog sada iz redova sudaca Vrhovnog suda Hrvatske i najvi{eg àlbenog suda Krajine, u konzultaciji s predsjednikom Dràvnog sudbenog vije}a Hrvatske i predsjednikom odgovaraju}eg tijela Krajine. ^lanak III.4 Nezavisnost du`nosnika Imenovanje ~lanova zakonodavnog tijela, predsjednika, ministara, sudaca ili drugih tijela krajinske vlade ne podlijeè odobrenju nijednog du`nosnika ili tijela Sredi{nje Vlade, niti takav du`nosnik ili tijelo moè smijeniti bilo kojeg ~lana, slu`benika ili du`nosnika krajinske vlade, s time da ih moè smijeniti Posebni ustavni sud, ako su osu|eni zbog zlo~ina koji zahtijeva zatvorsku kaznu. ^lanak III.5 Prijelazne odredbe 1. Izbori predvi|eni stavkom 1 ~lanka III.1 i stavkom 1 ~lanka III.2 odràt }e se najkasnije godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma. 2. Tijekom prijelaznog razdoblja sve do izbora navedenih u stavku 1, ali u svakom slu~aju ne kasnije od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, djelatnost tijela i du`nosnika predvi|enih ~lancima III. 1-3 obavljat }e odgovaraju}a tijela, i du`nosnici koji sada obavljaju takve djelatnosti u Krajini.

385 IV. Poglavlje: Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladi

^lanak IV.1 Izbori 1. Dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini sudjelovat }e na isti na~in kao i ostali dràvljani u izboru ~lanova Sredi{nje Vlade, uklju~uju}i izbore za Hrvatski sabor i Predsjednika. 2. Za svrhu izbora u @upanijski dom Hrvatskog sabora Krajina }e se sastojati od dva kotara ~ije }e granice i nazive2 odrediti zakonodavno tijelo Krajine. Š2Premda je hrvatski izraz za ’county’ ’ùpanija’, krajinska vlada ne}e biti obvezna upotrebljavati potonji izraz.š 3. Sve do novih izbora za Hrvatski sabor, zakonodavno tijelo Krajine imenovat }e deset ~lanova u Zastupni~ki dom Sabora i devet3 ~lanova u @upanijski dom. Š3Sukladno stavku 2. ~lanka VI, Krajina }e imati pravo na {est ~lanova u @upanijskom domu; ovdje predloèno prijelazno ure|enje privremeno dodaje sva mjesta za Sektor Istok i jedno mjesto za Sektor Zapad.š 4. Sve osobe u jednom ili drugom domu Hrvatskog sabora, koje se izjasne kao Srbi, predstavljat }e Srpski odbor u Saboru. ^lanak IV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj Vladi U imenovanju na bilo koje du`nosti i poloàje u Sredi{njoj Vladi, uklju~uju}i poloàje ministara i sudaca, dràvljani Republike Hrvatske, Srbi s prebivali{tem u Krajini, uzimat }e se u obzir na istoj osnovi kao i svi ostali dràvljani Hrvatske, a te osobe s takvim prebivali{tem bit }e zastupljene na navedenim du`nostima i poloàjima u istom omjeru u odnosu na njihov omjer u ukupnom broju dràvljana. Najmanje jedan ~lan krajinske vlade mora biti imenovan ~lanom Sredi{nje Vlade4. Š4 Ova je odredba u skladu sa zavr{nim stavkom ~lanka 18. Ustavnog zakona o ljudskim pravima itd. Hrvatske.š

V. Poglavlje: Razvoja~enje

^lanak. V.1 Razvoja~enje krajine 1. Krajina ne}e osnivati, odràvati ili dopu{tati stvaranje nikakvih vojnih snaga. 2. Razvoja~enje Krajine zapo~et }e najkasnije tri godine od stupanja ovoga Sporazuma na snagu, i bit }e dovr{eno najkasnije pet godina poslije navedenog stupanja na snagu. Sve naoruànje odstranjeno iz Krajine uni{tit }e UNPROFOR, ili }e se uni{titi pod nadzorom UNPROFOR-a. 3. Osim u slu~ajevima predvi|enima stavkom 3. ~lanka V. 2. vojne snage Sredi{nje Vlade ne}e ulaziti ni u koji dio Krajine osim na izri~iti poziv predsjednika Krajine. ^lanak V.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom 1. Vlada Republike Hrvatske nastojat }e zaklju~iti sporazum s odgovaraju}im vlastima u Bosni i Hercegovini radi razvoja~enja njihove zajedni~ke granice. 2. Sve dotle dok se ne postigne sporazum o razvoja~enju granice s Bosnom i Hercegovinom, Vije}e sigurnosti Ujedinjenih Naroda moè odlu~iti razmjestiti snage Ujedinjenih Naroda na onom dijelu granice koji predstavlja granicu s Krajinom5. Uz suglasnost vlada Republike Hrvatske i Krajine, na tom se dijelu granice mogu razmjestiti snage drugih me|unarodnih organizacija ili dràva. ŠŠ5 Podrazumijeva se da ni Vlada RH niti Vlada Krajine ne mogu prigovoriti razmje{taju snaga UN-a.š 3. Ako se mogu provesti razvoja~enje ili razmje{taj ikakvih me|unarodnih ili inozemnih snaga na bilo kojem dijelu krajinskog dijela hrvatske granice s Bosnom i Hercegovinom,

386 Vlada Republike Hrvatske mo`e razmjestiti svoje vojne snage du` tog dijela granice, s time da takve snage ne smiju biti razmje{tene dalje od 5 kilometara od me|unarodne granice.

VI. Poglavlje: Redarstvene snage u Krajini

^lanak VI.1 Redovno redarstvo 1. Redarstvene snage u Krajini uspostavit }e se sukladno zakonima {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine, te }e biti pod nadzorom predsjednika Krajine putem ministra kojeg odredi predsjednik. 2. Etni~ki sastav redarstvenih snaga odra`avat }e sastav pu~anstva Krajine prema popisu pu~anstva iz 1991. sve dok se ne obavi op}i popis pu~anstva za cijelu zemlju, kada }e sve redarstvene jedinice stacionirane u odre|enim zajednicama odra`avati etni~ki sastav tih zajednica. 3. Redarstvene snage }e biti opremljene oru`jem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kao i redarstvo u ostalim dijelovima Republike Hrvatske. ^lanak VI.2 Grani~no redarstvo Na postajama pri slu`benim prijelazima du` granice Krajine s Hercegovinom bit }e grani~no redarstvo Republike Hrvatske. Ophodnju du` te granice obavljat }e zajedni~ke jedinice hrvatskog i krajinskog redarstva.

DRUGI DIO: ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOM BARANJOM, ZAPADNIM SRIJEMOM I DRUGIM PODRU^JIMA

VII. Poglavlje: Uprava

^lanak VII.1 Op}enito Sva podru~ja, osim onih koja su obuhva}ena 1. dijelom, koja su pod za{titom Ujedinjenih Naroda prema Rezolucijama 743 (1991.) i 762 (1992.) Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda (u daljnjem tekstu ’podru~ja iz 2. dijela’) bit }e pod upravom Republike Hrvatske sukladno odredbama koje su izlo`ene ili navedene u ovom dijelu.

VIII. poglavlje: Prijelazne odredbe

^lanak VIII.1 Me|unarodne snage ili promatra~i 1. Ovisno o odlukama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda ili nadle`nih tijela drugih me|unarodnih organizacija prihvatljivih vlastima Republike Hrvatske i Krajine, u svim podru~jima iz 2. dijela na njihovim dijelovima bit }e tijekom prijelaznog razdoblja od najmanje pet godina razmje{tene snage UNPROFOR-a ili druge me|unarodne snage, kao i civilne promatra~ke jedinice, radi osiguranja potpune i vjerne provedbe 2. dijela i primjenjivih odredbi 3. dijela ovog Sporazuma; kao i ’Vanceova plana’ kako je on izlo`en u Prilogu III izvje{taja Glavnog tajnika Vije}u sigurnosti od 11. prosinca 1991. (S/23280). 2. Vlada Republike Hrvatske }e u potpunosti sura|ivati s me|unarodnim snagama navedenima u stavku 1 kako bi olak{ala obavljanje njihovih djelovanja.

387 ^lanak VIII.2 Razvoja~enje 1. Tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. ~lanka VIII.1., podru~ja iz 2. dijela bit }e razvoja~ena, s time {to vojne snage Republike Hrvatske mogu biti razmje{tene do pet kilometara od me|unarodnih granica, te mogu koristiti prilazne putove navedenim granicama u sporazumu s me|unarodnim snagama navedenima u stavku 1, te pod njihovim nadzorom. 2. Razvoja~enje podru~ja iz 2. dijela zapo~et }e najkasnije mjesec dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma, a bit }e zavr{eno najkasnije tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu. Sve oru`je odstranjeno iz tih podru~ja {titit }e UNPROFOR ili }e ono biti uni{teno pod nadzorom UNPROFOR-a. ^lanak VIII.3 Nadzor nad redarstvom Tijekom prelaznog razdoblja navedenog u stavku 1. ~lanka VII.1. sastav i djelovanje redarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela pratit }e redarstvene postrojbe me|unarodnih snaga navedenih u tom stavku.

IX. Poglavlje: Upravljanje i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju, Ju`nu Baranju i Zapadni Srijem

IX.1 Posebno upravljanje i dioba vlasti 1. Tijekom prve dvije godine prijelaznog razdoblja opisanog u ovom dijelu, ako Vije}e sigurnosti ne odredi neko drugo razdoblje, Isto~nom Slavonijom, Ju`nom Baranjom i Zapadnim Srijemom (u daljnjem tekstu ’Isto~no podru~je’), koji }e obuhva}ati podru~je prikazano na karti 2 u Prilogu A, upravljat }e, ovisno o odobrenju Vije}a sigurnosti, Ujedinjeni Narodi, sukladno odredbama u Prilogu F. 2. Kako bi se osiguralo mirno upravljanje Isto~nim podru~jem i provedba prijelaznih odredbi ovog dijela, posebna zada}a uprave Ujedinjenih Naroda bit }e: (a) poticati i olak{avati povratak i osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u isto~nom podru~ju nakon 1. srpnja 1991; (b) organizirati izbore du`nosnika i zakonodavaca koji }e, sukladno zakonu Republike Hrvatske, upravljati Isto~nim podru~jem ili ga predstavljati po zavr{etku posebnog prijelaznog razdoblja navedenog u stavku 1. ^lanak IX.2 Dioba vlasti Po zavr{etku razdoblja upravljanja Ujedinjenih Naroda sukladno stavku 1 ~lanka IX.1, sva sela, gradovi ili op}ine u Isto~nom podru~ju koji predstavljaju podru~je sa srpskom ve}inom u smislu ~lanka XI.1 imat }e samoupravu sukladno ~lanku XI.3.

X. Poglavlje: Redarstvene snage

^lanak X.1 Sastav i naoruànje 1. Etni~ki sastav svih redarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela odraàvat }e etni~ki sastav podru~ja u kojima te snage djeluju, prema popisu pu~anstva iz 1991., sve dok se ne obavi kasniji popis pu~anstva u cijeloj zemlji. 2. Redarstvene }e snage biti opremljene naoruànjem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kao i redarstvene snage u europskim dràvama.

388 TRE]I DIO: OP]E ODREDBE

XI. Poglavlje: Ljudska prava i temeljne slobode

^lanak XI.1. Op}enito U cijeloj Hrvatskoj osigurat }e se primjena najvi{e razine me|unarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda {to ih predvi|a Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, te instrumenti navedeni u Prilogu B, a osobito: 1. Sve osobe u Republici Hrvatskoj imat }e pravo: (a) na ìvot; (b) na slobodu, a uhi}enje i zato~enje mogu biti temeljeni jedino na zakonu; (c) na ravnopravnost pred zakonom; (d) na za{titu od diskriminacije na temelju rase, boje, spola, jezika, vjere ili uvjerenja, politi~kih ili drugih mi{ljenja, te nacionalnog ili socijalnog porijekla; (e) na pravedni kazneni postupak; (f) na za{titu od mu~enja i okrutnog ili neljudskog postupka ili ka`njavanja; (g) na privatni ìvot; (h) na slobodu kretanja; (i) na azil; (j) na za{titu obitelji i djece; (k) na imovinu; (l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu misli, savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, uklju~uju}i privatno i javno bogo{tovlje; slobodu okupljanja; slobodu udruìvanja, uklju~uju}i pravo na stvaranje i pripadanje sindikatima, kao i slobodu neudruìvanja; i slobodu rada; (m) na obrazovanje; (n) na socijalnu za{titu; (o) na zdravstvenu za{titu; (p) na prehranu; (q) na skloni{te; (r) i na za{titu manjina i skupina izloènih povredama. 2. Svi dràvljani Republike Hrvatske uìvat }e pravo: (a) osnivanja i pripadanja politi~kim strankama; (b) sudjelovanja u javnim poslovima; (c) na ravnopravan pristup javnoj slu`bi; (d) da glasuju i budu birani. ^lanak XI.2 Povratak izbjeglica i prognanika Svi izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak svojim prvobitnim domovima.

389 ^lanak XI.3 Dràvljanstvo 1. Svaka osoba koja je bila dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Hrvatske u sklopu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije na dan 21. prosinca 1990., smatrat }e se od tog datuma dràvljaninom Republike Hrvatske. 2. Dvojno }e dràvljanstvo biti dopu{teno: (a) Nijednom dràvljaninu Republike Hrvatske ne}e se bez njegova pristanka oduzeti dràvljanstvo samo zato {to je stekao dràvljanstvo Savezne Republike Jugoslavije. (b) Nijednom dràvljaninu Savezne Republike Jugoslavije ne}e se uskratiti, samo zbog tog dràvljanstva, stjecanje dràvljanstva Republike Hrvatske, niti }e se od njega zahtijevati da se odrekne prvog dràvljanstva kao uvjeta za stjecanje potonjeg. ^lanak XI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovine Svatko }e imati pravo, koje }e se provesti sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske i, gdje je to primjenjivo, Krajine, na vra}anje imovine koje je li{en tijekom etni~kog ~i{}enja ili drugih protuzakonitih postupaka, te na naknadu za svu imovinu koja mu se ne moè vratiti. Sve izjave ili obveze dane pod prisilom, osobito one koje se odnose na odustajanje od prava na zemlji{te ili imovinu, smatrat }e se ni{tavnima. ^lanak XI.5 Vezanost organa vlasti Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine primjenjivat }e i po{tovati prava i slobode predvi|ene Ustavom i Ustavnim zakonom koji su spomenuti u ~lanku XI. 1, te one koji su ina~e navedeni u ovom Poglavlju, ili u instrumentima navedenim u Prilogu B. ^lanak XI.6 Ugovori o ljudskim pravima 1. Republika Hrvatska potpisat }e {to je prije mogu}e me|unarodne ugovore navedene u prilogu B. 2. Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e sa svim nadzornim tijelima uspostavljenima sukladno bilo kojem od instrumenata iz Priloga B. ^lanak XI.7 Sud za ljudska prava Republika Hrvatska }e se dogovoriti s Vije}em Europe radi osnivanja Suda za ljudska prava Hrvatske sukladno Rezoluciji 93(6) Ministarskog odbora Vije}a, te kako je odre|eno u Prilogu C ovog Sporazuma. ^lanak XI.8 Pu~ki pravobranitelji Vlada Republike Hrvatske pobrinut }e se za imenovanje pu~kih pravobranitelja kao pomo}i u provedbi prava i sloboda odre|enih u ovom poglavlju. Tijekom po~etnog razdoblja od najmanje tri godine, te sve dotle dok Hrvatski sabor uz suglasnost Srpskog odbora ne usvoji odgovaraju}e zakonodavstvo, za po~etno imenovanje i djelovanje pu~kih pravobranitelja vrijedit }e odredbe iz priloga D.

XII. Poglavlje: Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvom

^lanak XII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvom Kad god je u odre|enom selu, op}ini ili gradu u Krajini ve}ina pu~anstva hrvatska, odnosno u podru~jima iz 2. dijela srpska (u daljnjem tekstu ’podru~je manjinskog pu~anstva’), primjenjivat }e se odredbe iz ovog poglavlja, da bi se osigurao najvi{i stupanj samouprave za takvu lokalnu ve}inu.

390 ^lanak XII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom 1. Bez obzira na odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi od 29. prosinca 1992. (u daljnjem tekstu ’Zakon o samoupravi’) ili Zakona o podru~ju ùpanija, gradova i op}ina Republike Hrvatske od 29. prosinca 1992., granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom odredit }e se tako da obuhvate {to vi{e ~lanova skupine za koju se takvo podru~je uspostavlja, s time da se njihov postotak ne smanjuje ispod 60%. 2. Podru~je s manjinskim pu~anstvom ne moè se sastojati od dvaju ili vi{e nepovezanih podru~ja. 3. U odre|ivanju granica podru~ja s manjinskim pu~anstvom uzet }e se u obzir gledi{ta osoba koje bi mogle biti uklju~ene u takvo podru~je ili isklju~ene iz njega. 4. Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom mogu se mijenjati kao rezultat slu`benog popisa pu~anstva. 5. Sporove u svezi s granicama podru~ja s manjinskim pu~anstvom rje{avat }e Posebni ustavni sud osnovan sukladno ~lanku XIII.1. ^lanak XII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom 1. Na podru~ja s manjinskim pu~anstvom primjenjivat }e se Zakon o samoupravi, sa sljede}im iznimkama: (a) Sva podru~ja s manjinskim pu~anstvom smatrat }e se jedinicama lokalne uprave i samouprave. (b) Svako navo|enje Ustavnog suda Republike Hrvatske smatrat }e se da se odnosi na Posebni ustavni sud osnovan sukladno ~lanku XIII.1. (c) Sva imenovanja du`nosnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom ili du`nosnika koji djeluju u podru~jima s manjinskim pu~anstvom, uklju~iv{i nastavnike, moraju biti izvr{ena sukladno Ustavu i primjenjivim zakonima Republike Hrvatske; ako navedene du`nosnike ne imenuju vlasti tog podru~ja, te vlasti mogu podnijeti obrazloèni prigovor tijelu koje imenuje du`nosnike, te ako se ne prona|e rje{enje koje zadovoljava obje vlasti, jedna ili druga vlast mogu pitanje podnijeti na razmatranje Posebnom ustavnom sudu. Koliko je to god mogu}e, du`nosnici }e se imenovati iz redova stalnih stanovnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom u kojem }e djelovati, a etni~ki sastav svake skupine navedenih du`nosnika mora, koliko je to god mogu}e, odraàvati etni~ki sastav podru~ja. (d) ^lanak 65. ovog Zakona primjenjivat }e se samo ako je lokalna jedinica dio istog podru~ja s manjinskim pu~anstvom kao i op}ina ili grad naveden u tom ~lanku. (e) Ne}e se primjenjivati ~lanci 71 i 82, te tre}i stavak ~lanka 83 Zakona. (f) Oni kojih se to ti~e mogu uloìti priziv Posebnom ustavnom sudu na razrje{enje zastupni~kog tijela lokalne samoupravne jedinice sukladno ~lanku 81, ili na razrje{enje op}inskog predsjednika ili gradona~elnika sukladno tre}em stavku ~lanka 83. i u tom slu~aju odluka ne}e stupiti na snagu sve dok taj sud tako ne odlu~i. (g) Samo Posebni ustavni sud moè narediti, kao privremenu mjeru, suspenziju op}eg akta prema ~lanku 80 Zakona. (h) Sporove navedene u drugoj re~enici drugog stavka ~lanka 87. rje{avat }e Posebni ustavni sud. 2. Prije podno{enja spora ili pitanja Posebnom ustavnom sudu sukladno gornjem stavku 1. vlasti ili strane kojih se to ti~e nastojat }e rije{iti sve razlike sporazumno. Sud moè u svako doba zahtijevati da se u tom smislu uloè daljnji napori.

391 XIII. poglavlje: Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela

^lanak XIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupci 1. Osnovat }e se Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela (u daljnjem tekstu ’Posebni ustavni sud’ ili ’Sud’), kojemu }e se podnositi na kona~no rje{avanje svi sporovi proizi{li iz ovog Sporazuma (osim pitanja koja se rje{avaju sukladno stavku 2 ~lanka XVII.1), uklju~uju}i sve sporove koji se odnose na tuma~enje ili provedbu svih odredbi Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, ili svakim drugim zakonom i zakonodavnom uredbom izmijenjenom ili dopunjenom sukladno ovom Sporazumu ili potrebnom radi njegove provedbe. 2. Osim u slu~ajevima gdje ovaj Sporazum predvi|a druga~iji postupak, sporove Posebnom ustavnom sudu moè podnijeti Predsjednik Republike Hrvatske ih Predsjednik Vlade, predsjednik ili zakonodavno tijelo Krajine i predsjedavaju}i Srpskog odbora u Saboru. 3. Posebni ustavni sud uspostavit }e vlastita pravila postupka koja mogu uklju~ivati odredbe za osnivanje odjela i za razmatranje àlbe na odluke tih odjela. 4. Sve tro{kove Posebnog ustavnog suda, uklju~uju}i pla}e sudaca, koje ne}e biti niè od pla}a sudaca Ustavnog suda Hrvatske, snosit }e Republika Hrvatska. ^lanak XIII.2 Sastav 1. Posebni ustavni sud sastojat }e se: (a) od dva suca Ustavnog suda Hrvatske koje }e imenovati predsjednik tog suda; (b) od dva suca najvi{eg ili vi{eg @albenog suda Krajine koje }e imenovati predsjednik tog Suda; (c) od tri suca koji ne}e biti dràvljani Republike Hrvatske, niti koje od susjednih dràva, a koje }e imenovati predsjednik Suda Europske unije6. Š6Prije dono{enja ovog Sporazuma treba se obratiti predsjedniku tog suda kako bi se utvrdilo ho}e li on prihvatiti tu du`nost. Ako ne}e, drugi du`nosnici koje bi se moglo kontaktirati jesu predsjednik Me|unarodnog suda, predsjednik Europskog suda za ljudska prava ili predsjedavaju}i KESS-a.š 2. Predsjednik Posebnog ustavnog suda bit }e izabran ve}inom glasova svih sudaca suda iz redova imenovanih sukladno podstavku 1 (c).

XIV. poglavlje: Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobom

^lanak XIV. 1 Doma}e kazneno gonjenje 1. Niti Republika Hrvatska niti Krajina ne}e kazneno goniti, osim u slu~ajevima predvi|enima stavkom 2, nijednu osobu za zlo~ine navodno po~injenje u svezi sa sukobom u Hrvatskoj nakon 1. kolovoza 1990. 2. Me|utim, sukladno stavku 2 ~lanka XIV.2, bit }e gonjena svaka osoba optuèna zbog te{kih povreda @enevskih konvencija iz 1949., kr{enja ratnog prava i obi~aja, genocida ili zlo~ina protiv ~ovje~anstva7 prema svim odredbama doma}eg prava koje dopu{taju takvo gonjenje. Š7 ’To su isti zlo~ini na koje se proteè nadle`nost Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju sukladno ~lancima 2-5 Statuta Suda,š 3. Osobama optuènima sukladno stavku 2 sudit }e se isklju~ivo na Sudu za ratne zlo~ine za Hrvatsku koji }e osnovati Posebni ustavni sud i koji }e djelovati pod nadzorom potonjeg

392 suda. Tu`bu na tom sudu mogu zastupati tuìtelji koje u tu svrhu imenuje ili Vlada Republike Hrvatske ili vlada Krajine. ^lanak XIV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje 1. Svi organi Vlade Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e s Me|unarodnim sudom za kazneno gonjenje osoba odgovornih za ozbiljna kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava po~injena na teritoriju biv{e Jugoslavije od 1991., osnovanim Rezolucijom Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda 827 (1993.) u prikupljanju dokaza ili dopu{tanju tuìtelju Me|unarodnog suda da prikupi dokaze o zlo~inima koji su u nadle`nosti tog suda, u osiguranju raspoloìvosti svjedoka i optuènih osoba, te u svakom drugom pogledu kako to zatraè nadle`ni organi Suda. 2. Ako to Me|unarodni sud formalno zatraì, Sud za ratne zlo~ine za Hrvatsku priznat }e nadle`nost potonjeg suda u odnosu na svaki postupak8. Š8 Na temelju stavka 2. ~lanka 9. Statuta Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju.š

XV. poglavlje: Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakona

^lanak XV.1 Dono{enje izmjena i dopuna Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, kao i ostali zakoni i zakonodavne uredbe, bit }e izmijenjeni ili dopunjeni, kako je navedeno u Prilogu E, radi provedbe odredbi ovog Sporazuma. ^lanak XV.2 Daljnje promjene izmjena i dopuna Izmjene i dopune te propisi doneseni sukladno ~lanku XV.1, kao i postoje}e odredbe instrumenata spomenutih u stavku 1 ~lanka XV.1 koji su potrebni za provedbu odredbi ovog Sporazuma, ne}e se mijenjati ili dopunjavati niti opozivati bez odobrenja zakonodavnog tijela Krajine i suglasnosti Srpskog odbora u Saboru.

XVI. poglavlje: Nedjeljivost Hrvatske

^lanak XVI.1 Nepostojanje namjere promjene Ni{ta u ovom Sporazumu ne}e se smatrati mijenjanjem nedjeljivosti Republike Hrvatske navedene u ~lanku 1. njezina Ustava.

XVII. poglavlje: Zavr{ne odredbe

^lanak XVII.1 Stupanje na snagu i provedba 1. Ovaj }e Sporazum stupiti na snagu nakon {to ga potpi{u obje strane i to na dan kad protekne mjesec dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna propisa koje treba donijeti sukladno stavku 1. ~lanka XV.1, te po zavr{etku dogovora s Vije}em Europe navedenog u ~lanku XI. 7. 2. Sva pitanja u svezi s vremenskim programom ili na~inima provedbe odredbi ovog Sporazuma mo`e rije{iti Povjerenstvo za provedbu koje }e se sastojati od po jednog predstavnika Ruske Federacije, Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, Ujedinjenih Naroda i Europske Unije, pri ~emu }e posljednju dvojicu imenovati supredsjedatelji Upravlja~kog odbora Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji9.

393 Š9Predvi|a se da bi Povjerenstvo za provedbu moglo biti nastavak postoje}e skupine koja je bila supredlaga~ pregovara o sporazumu za prekid vatre od 29. o`ujka 1994., i procesa pregovaranja o kasnijim stupnjevima, uklju~uju}i pripremu ovog teksta.š ^lanak XVII.2 Jezici Ovaj }e Sporazum biti sklopljen na engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. U slu~aju nesukladnosti, prevladavat }e engleski tekst. Potpisano dne ______1995. u ______u tri primjerka.10 Š10Po jedan za dvije strane, i jedan za Ujedinjene narode.š

PRILOG A

KARTA 1: GRANICE KRAJINE

(^lanak I.1)

^lanak 1 Karta 1 Granice Krajine bit }e kako je nazna~eno na priloènoj karti.11 Š11Kako je navedeno u bilje{ci 1. podru~je Krajine treba biti jedinstveno povezano podru~je koje obuhva}a podru~ja sa srpskom ve}inom u UNPA sektorima Sjever i Jug. Prema popisu pu~anstva iz 1991., uzimaju}i u obzir zemljopisne i gospodarske ~imbenike.š ^lanak 2 Povjerenstvo za odre|ivanje granica 1. Osnovat }e se Povjerenstvo za odre|ivanje granica radi fizi~kog razgrani~enja onih dijelova granica Krajine koji ne predstavljaju me|unarodnu granicu. 2. Najkasnije {est mjeseci po stupanju na snagu ovog Sporazuma, Predsjednik Republike Hrvatske i predsjednik Krajine imenovat }e po jednog ~lana Povjerenstva za odre|ivanje granica. Tre}ega ~lana povjerenstva, koji }e biti predsjednik povjerenstva, imenovat }e oba predsjednika zajedno ili, ako se ne mogu sloìti, predsjednik Posebnog ustavnog suda na zahtjev ili Predsjednika Republike Hrvatske ili predsjednika Krajine; predsjednik povjerenstva ne~e biti dràvljanin Republike Hrvatske. KARTA 2: GRANICE ISTO^NOG PODRU^JA (^lanak IX.1. stavak l)

^lanak 1 Karta 1 Granice Isto~nog podru~ja bit }e kako je nazna~eno na prilo`enoj karti 11.

PRILOG B

POPIS ME\UNARODNIH INSTRUMENATA U SVEZI S LJUDSKIM PRAVIMA KOJE TREBA UKLJU^ITI U OVAJ SPORAZUM 1. Konvencija o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida iz 1948. 2. Op}a deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. 3. @enevske konvencije I-IV o za{titi `rtava rata iz 1949. i odgovaraju}i @enevski protokoli I- II iz 1977.

394 4. Europska konvencija za za{titu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. i odgovaraju}i protokoli 5. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i odgovaraju}i Protokol iz 1966. 6. Konvencija o dràvljanstvu udatih èna iz 1957. 7. Europska socijalna povelja iz 1961. i odgovaraju}i Protokol 1 8. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dràvljanstva iz 1961. 9. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. 10. Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima iz 1966. i odgovaraju}i Protokoli iz 1966. i 1989. 11. Me|unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. 12. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminacije protiv èna iz 1979. 13. Deklaracija (UN) o eliminiranju svih oblika nesno{ljivosti i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja iz 1981. 14. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili poniàvaju}ih postupaka ili ka`njavanja iz 1934. 15. Europska konvencija o spre~avanju torture i neljudskih ili poniàvaju}ih postupaka ili ka`njavanja iz 1987. 16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989. 17. Konvencija o pravima radnika-migranata i ~lanova njihovih obitelji iz 1990. 18. Dokument Kopenha{kog sastanka Konferencije o humanoj dimenziji KESS-a iz 1990. Dio IV 19. Preporuka Parlamentarne skup{tine Vije}a Europe o pravima manjina iz 1990. par. 10- 13 20. Deklaracija (UN) o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etni~kim, vjerskim i jezi~nim manjinama iz 1992. 21. Europska povelja za regionalne i manjinske jezike iz 1992.

PRILOG C

SASTAV I NADLE@NOST SUDA ZA LJUDSKA PRAVA HRVATSKE (^lanak XI.7) ^lanak 1 Rezolucija vije}a Europe Sud za ljudska prava Hrvatske (“Sud”) djelovat }e u okviru mehanizma {to ga je utvrdilo Vije}e Europe Rezolucijom 93 (6) svog Ministarskog vije}a, te eventualnih povremenih izmjena ili dopuna navedene Rezolucije. ^lanak 2 Sastav 1. Sud }e se isprva sastojati od devet sudaca: (a) dva }e suca imenovati Visoko sudbeno vije}e Hrvatske (primj. prevoditelja: vjerojatno Dràvno sudbeno vije}e: (b) jednog }e suca imenovati odgovaraju}e tijelo Krajine; (c) jednog }e suca imenovati predsjednik Posebnog ustavnog suda nakon konzultacija s predstavnicima drugih nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina; (d) pet }e sudaca imenovati Ministarsko vije}e Vije}a Europe sukladno gore navedenoj rezoluciji; ti suci ne}e biti dràvljani Republike Hrvatske niti koje od susjednih dràva.

395 2. Suci imenovani prema podstavcima 1 (a)-(c) ostat }e na du`nosti do 70 godina ìvota kada mogu biti smijenjeni, s razlogom, i to konsenzusom svih ostalih sudaca Suda. 3. Ako Sud odlu~i da njegovo djelovanje zahtijeva sudjelovanje ve}eg broja sudaca kako bi se izbjegao nepotreban zastoj u rje{avanju slu~ajeva, Vlada Republike Hrvatske }e se dogovoriti s Vije}em Europe o imenovanju dodatnih sudaca sukladno gore izloènim postupcima i omjerima. ^lanak 3 Postupci i ustroj 1. Sud }e sam urediti svoj postupak i ustroj. 2. Sastav svakog vije}a Suda odgovarat }e odredbama stavka 1. i 2. ^lanka 2 ovog Sporazuma. 3. U svakom }e postupku biti osigurana ravnopravnost strana. 4. Sud }e dopustiti pismene i usmene prizive/àlbe u svakom postupku sukladno ~lancima 5. do 7. ovog Priloga. ^lanak 4 Nadle`nost Nadle`nost suda obuhva}at }e sva pitanja povezana s ustavnom ih drugom zakonskom odredbom Republike Hrvatske ili Krajine u odnosu na ljudska prava ili temeljne slobode, uklju~uju}i one sadràne u ovom Sporazumu ili u bilo kojem od instrumenata navedenih u Prilogu B ovog Sporazuma. ^lanak 5 Podno{enje priziva Svaka strana u postupku u kojem je neki drugi sud Republike Hrvatske ili Krajine donio presudu koja ne podlijeè prizivu (iz drugih razloga koji se ne odnose na prekora~enje roka za koje je odgovorna strana koja podnosi zahtjev) moè uloìti priziv na takvu presudu Sudu na temelju svakog pitanja koje je u njegovoj nadle`nosti. Odluka Suda u odnosu na navedeni priziv bit }e kona~na i obvezatna. ^lanak 6 Priziv na otezanje postupka 1. Sud moè tako|er razmotriti priziv ako neki postupak po njegovu mi{ljenju traje nepotrebno dugo vrijeme u nekom drugom sudu Republike Hrvatske ili Krajine. 2. Sud }e odlu~iti ho}e li prihvatiti takav priziv nakon prethodnog razmatranja traje li navedeni postupak u drugom sudu predugo, te da li je predmet priliva u njegovoj nadle`nosti. ^lanak 7 Upiti Sudu Svaki àlbeni sud Republike Hrvatske ili Krajine moè, na zahtjev bilo koje od strana u postupku {to ga rje{ava, ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takav postupak, uputiti Sudu pitanje koje se odnosi na postupak ako se pitanje odnosi na bilo koji predmet koji je u nadle`nosti Suda. Odgovor Suda obvezivat }e sud koji je postavio pitanje. ^lanak 8 Mandat Sud }e djelovati sve dok Republika Hrvatska ne potpi{e Europsku konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, ako mehanizam Vije}a Europe naveden u ~lanku 1. ovog priloga ne stupi ranije van snage u odnosu na Republiku Hrvatsku.

396 PRILOG D

POÊTNO IMENOVANJE I NADLE@NOSTI PU^KIH PRAVOBRANITELJA (^lanak XI.8) I. OP]E ODREDBE ^lanak 1 Nadle`nosti pu~kih pravobranitelja 1. Pu~ki pravobranitelji {tite ljudsko dostojanstvo, prava i slobode predvi|ene u svim ustavnim ili drugim zakonskim odredbama Republike Hrvatske ili Krajine u svezi s ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, uklju~uju}i prava i slobode iz ovog Sporazuma ili iz bilo kojih od instrumenata navedenih u Prilogu B, te osobito djeluju kako bi ispravili posljedice kr{enja tih prava i sloboda, naro~ito posljedice etni~kog ~i{}enja. 2. U obavljanju svojih nadle`nosti pu~ki se pravobranitelji moraju voditi zakonom i na~elima moralnosti i pravde. ^lanak 2 Pojedina~no djelovanje Svaki }e pu~ki pravobranitelj obavljati svoje djelatnosti pojedina~no osim u slu~ajevima u kojima je ovime druga~ije predvi|eno. Dva ili vi{e pu~kih pravobranitelja mogu sura|ivati u obavljanju svojih nadle`nosti. ^lanak 3 Samostalnost Pu~ki su pravobranitelji samostalni u obavljanju svojih nadle`nosti, te nijedno upravno tijelo niti bilo koja druga osoba ne smije ometati obavljanje navedene nadle`nosti. ^lanak 4 Imenovanje 1. Bit }e ~etiri pu~ka pravobranitelja: dva hrvatska, jedan srpski, te jedan za druge nacionalne ili etni~ke zajednice ili manjine. Sve dotle dok Hrvatski sabor ne donese, u suglasnosti sa Srpskim odborom u Saboru, zakon o imenovanju i djelovanju pu~kih pravobranitelja, njih }e postavljati i smjenjivati predsjedatelj Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS). 2. Svaki }e pu~ki pravobranitelj imenovati, uz odobrenje Visokog sudbenog vije}a Hrvatske (primj. prevoditelja: vjerojatno Dràvnog sudbenog vije}a), jednog ili vi{e zamjenika. 3. Mandat pu~kih pravobranitelja odnosno njihovih zamjenika, bit }e isti kao mandat predsjednika odnosno sudaca Vrhovnog suda Hrvatske. 4. Svaki pu~ki pravobranitelj moè imenovati suradnike u okviru prora~una odobrenog u tu svrhu sa strane Visokog sudbenog vije}a Hrvatske. II. NADLE@NOST I OVLA[TENJA PU^KIH PRAVOBRANITELJA ^lanak 5 Organi i tvorevine podlo`ne nadzoru Pu~ki pravobranitelji mogu pratiti djelovanje svakog tijela Vlade Republike Hrvatske i Vlade Krajine, ili svake njima podre|ene upravne jedinice, kao i svakog drugog tijela koje moè zanijekati ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ili provoditi etni~ko ~i{}enje ili odràvati njegove posljedice.

397 ^lanak 6 Ovla{tenja Tijekom obavljanja svoje djelatnosti pu~ki pravobranitelj moè pregledavati sve slu`bene isprave, uklju~uju}i i one tajne, kao i sudsku i upravnu evidenciju, te zahtijevati od svake osobe (uklju~uju}i svakog du`nosnika) suradnju, osobito u preno{enju odgovaraju}ih obavijesti, isprava i evidencije. Pu~ki pravobranitelji mogu tako|er prisustvovati sudskim i upravnim raspravama, kao i sastancima drugih tijela, te ulaziti na svako mjesto gdje su zato~ene ili gdje rade osobe li{ene slobode i pregledati ga. ^lanak 7 Odràvanje povjerljivosti Pu~ki pravobranitelji, njihovi zamjenici i svaka druga osoba koja obavlja ispitivanja prema gornjem ~lanku 6 moraju ~uvati tajnost ~injenica koje su doznali tijekom navedenog ispitivanja, te postupati sa svim ispravama i evidencijom u skladu s vaè}im propisima. III. IZVJE[TAJI PU^KIH PRAVOBRANITELJA ^lanak 8 Godi{nji i posebni izvje{taj 1. Svaki }e pu~ki pravobranitelj podnijeti godi{nji izvje{taj Predsjedniku Republike Hrvatske i predsjedniku Krajine, supredsjedateljima Upravlja~kog odbora Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji i predsjedatelju KESS-a. Ti }e izvje{taji biti objavljeni. 2. Pu~ki pravobranitelj moè, tako|er, u svako doba podnositi posebne izvje{taje svim nadle`nim vlastima. IV. PRAVILNICI PU^KIH PRAVOBRANITELJA ^lanak 9 Usvajanje pravilnika Svaki }e pu~ki pravobranitelj ponaosob, ili pu~ki pravobranitelji zajedno, izraditi pravilnik s opisom ustroja i na~ina obavljanja funkcija, koji }e se objaviti u “Narodnim novinama Republike Hrvatske”. Taj se pravilnik moè mijenjati zakonom {to ga usvoji Hrvatski sabor u suglasnosti sa Srpskim odborom u Saboru.

PRILOG E

TEKSTOVI DOGOVORENIH IZMJENA I DOPUNA HRVATSKOG USTAVA I ZAKONODAVSTVA ZA PROVEDBU OVOG SPORAZUMA

(^lanak XV.1) (treba pripremiti tijekom pregovora o Sporazumu)

PRILOG F

PRIJELAZNA UPRAVA ISTO^NOG PODRU^JA 1. U isto~nom podru~ju ne}e biti vojnih snaga osim snaga Ujedinjenih naroda ili snaga bilo neke druge me|unarodne agencije koju pozove Vije}e sigurnosti. U vrijeme uspostave uprave UN-a sve }e vojne snage na tom podru~ju biti odmah rasformirane. Sukladno ni`e navedenom stavku 7 UN upravitelj }e ustrojiti redarstvo koje }e djelovati na tom podru~ju.

398 2. Nakon konzultacije sa stranama u ovom Sporazumu. Glavni }e tajnik UN-a imenovati upravitelja za Isto~no podru~je, kojega Glavni tajnik moè smijeniti u svako doba. 3. Upravitelj }e obavljati sve izvr{ne funkcije u odnosu na Isto~no podru~je uz ostale funkcije koje su ovdje navedene. 4. Upravitelj }e uspostaviti Savjetodavno vije}e, u koje on moè isprva imenovati lokalne du`nosnike koji djeluju na tom podru~ju i predstavnike izbjeglica i prognanika iz tog podru~ja, koje }e zamijeniti, ~im to bude izvedivo, osobama izabranima sukladno postupku koji }e odrediti upravitelj. U obavljanju svojih du`nosti on }e se savjetovati s navedenim Vije}em. 5. Upravitelj }e odrediti, te moè od vremena do vremena izmijeniti, granice lokalnih upravnih okruga, kao i sustav lokalnog upravljanja, uklju~uju}i sudove i upravne ustanove, uzimaju}i u obzir, u onoj mjeri u kojoj to smatra primjerenim, relevantne odredbe Ustava i zakonodavstva Republike Hrvatske. 6. Osim u slu~ajevima u kojima upravitelj odredi druk~ije, zakoni koji }e se primjenjivati tijekom razdoblja upravljanja UN-a bit }e zakoni koji se primjenjuju u ostalim dijelovima Republike Hrvatske. 7. U skladu s odredbama ovog Sporazuma upravitelj }e – kako bi olak{ao siguran povratak izbjeglica i prognanika – organizirati i upravljati uniformiranim policijskim snagama, koje }e {to je prije mogu}e imati razmjerno uravnoteèn etni~ki sastav; u tu }e svrhu upravitelj koristiti, ~im to bude izvedivo, onoliko nesrpskih (hrvatskih i ostalih) redarstvenih snaga koliko bude potrebno. U tom mu pogledu mogu pomo}i redarstvene snage ili savjetnici koji }e se staviti na raspolaganje na zahtjev Ujedinjenih Naroda. 8. Tijekom razdoblja uprave UN-a me|unarodnu granicu Isto~nog podru~ja nadzirat }e hrvatski carinici u suradnji s vojnim i policijskim snagama kojima }e zapovijedati upravitelj. 9. Tro{kove svih me|unarodnih elemenata upravljanja UN-a snosit }e Ujedinjeni Narodi. Sve ostale tro{kove upravljanja snosit }e Republika Hrvatska ili }e biti na teret sredstava Isto~nog podru~ja, u koju svrhu upravitelj moè nametnuti odgovaraju}e poreze i druge izvore prihoda. Tijekom razdoblja upravljanja UN-a, Republika Hrvatska moè, uz odobrenje upravitelja nametati poreze u Isto~nom podru~ju i od njegovih stalnih stanovnika, radi pokri}a izdataka Isto~nog podru~ja i u druge svrhe, s time da proporcionalno porezno optere}enje u podru~ju i za njegove stalne stanovnike ne prelazi optere}enje u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Izvornik, strojopis, latinica HR-HDA, Ured Predsjednika, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.

399 2 2007., velja~a 17. Iz intervjua s Leonidom Kerested`ijancem, prvim ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj, o srpskom odbijanju “Plana Z-4”

Po~etkom 1995. predvodili ste pregovore o planu Z-4. Da, uz mene je bio i tada{nji ameri~ki veleposlanik Peter Galbraith. Nas dvojica iskreno smo èljeli sprije~iti krvoproli}e i vjerovali smo u Z-4 kao dokument koji }e osigurati teritorijalnu cjelovitost Hrvatske i uklopiti 'odmetnute' krajeve, ali i dugoro~no rije{iti srpsko pitanje u Hrvatskoj. Ozbiljno smo se prihvatili tog posla. Dodu{e, iz ove perspektive mi to vi{e izgleda kao formalnost, nego {to je to stvarno bilo. Zna~i mislite da je Z-4 bio vrlo ozbiljan plan? Naravno, jer smo smatrali da bi on bio osnova i za rje{avanje svih ostalih problema u regiji. Ministar Kozirjev mi je rekao da se me|unarodna zajednica prema Z-4 odnosi vrlo ozbiljno, jer se taj plan zapravo radio kao svojevrstan uvod u sli~an plan za Kosovo. Upravo je ta ~injenica, koja je o~ito do{la do Milo{evi}a,183 iako se to krilo, i odredila ovakav ishod rata u Hrvatskoj. Kako su tekli pregovori? Plan Z-4 osmislili su tada{nji me|unarodni predstavnici. Kad smo dobili plan, Peter Galbraith i ja morali smo ga predstaviti hrvatskoj i srpskoj strani. Bili smo zaduèni za operativu. Oti{li smo izloìti plan Tu|manu.184 Dogovorili smo se da }e Galbraith plan predstaviti Hrvatima i time pokazati da iza toga stoji Washington, dok }u ga ja predstaviti u Kninu kako bih dao do znanja da je Rusija suglasna. Sje}am se da je, kad smo do{li na Pantov~ak, za stolom ve} sjedilo najuè hrvatsko vodstvo s Tu|manom na ~elu. Dok je Peter govorio, vladala je mu~na ti{ina, kao na pogrebu. Osje}alo se da se Hrvati odupiru, ali se ~ekala Tu|manova reakcija. On je bio zami{ljen i zabrinut. Po~eo je vrlo nervozno govoriti. Kratko je rekao da nije odu{evljen i da to za Hrvate nije stimulativan plan, ali da razumije kako je ovo tek po~etak potrage za kona~nim rje{enjem krize i da je jedino pozitivno {to dokument polazi od ’teritorijalne cjelovitosti Hrvatske’. No, rekao je i da je cijena plana neproporcionalna onom {to se doga|alo u Hrvatskoj. Plan je smatrao suvi{e prosrpskim. Nakon {to smo oti{li, Peter i ja smo se osje}ali kao da nam je pao kamen sa srca. Vjerovali smo da je najteì dio posla obavljen i da }e Srbi u Kninu prihvatiti plan bez ikakva kolebanja i diskusije, jer smo ’na~eli Hrvate’. Razgovarali smo o tome kako }emo nakon srpskog pristanka odmah po~eti raditi na tome da polako neke stvari ’oduzimamo Srbima i dajemo Hrvatima’. Odmah ste oti{li u Knin? Da, do{li smo u Knin i tamo sam predstavio plan. Doveli su nas u kninsku tvr|avu, a na platou su se pekli janjci. Peter i ja shvatili smo to kao ohrabruju}i znak. Prema na{em dogovoru govorio sam na srpskom, izbjegavaju}i hrvatske termine. I kad sam pred kraj izlaganja rekao: ’I kad uzmete u ruke ovaj plan ...’, guraju}i ga prema Marti}u,185 uslijedio je {ok. U mrtvoj ti{ini Marti} je kratko rekao: ’Mi to ne}emo uzeti u ruke.’ Odgurnuo ga je od sebe. Nastala je neugodna ti{ina. Promijenio sam ton i po~eo otvoreno prijetiti. Rekao sam im da }e sve zavr{iti ’vrlo lo{e po njih iz vodstva i po Krajinu’, ako ne uzmu plan u ruke. [tovi{e, rekao sam da me nije briga za njih

183 Slobodan, predsjednik Republike Srbije. 184 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske. 185 Milan, predsjednik “RSK”.

400 osobno, ali neka barem malo razmisle o ljudima koje su poveli za sobom. I dalje su odbijali. Sastanak je postao bespredmetan pa smo oti{li. Pri{ao sam Marti}u i rekao: ’Ovim ste potpisali smrtnu presudu Krajini i srpskoj nazo~nosti na tom podru~ju. Odgovarat }ete za ovo, a uvjeravam vas da }e se Rusija pobrinuti za to.’ No, on je tvrdo ostao pri svom. Tada mi je pri{ao jedan ~lan njihova vodstva, ~ije ime jo{ ne}u re}i, i rekao: ’To nam je naredio Milo{evi}.’ Odmah mi je bilo jasno da je to u~inio zbog Kosova, odnosno zbog primjene sli~nog plana na Kosovo. Danas Srbi gube Kosovo, a propustili su {ansu da dobiju autonomiju u Hrvatskoj.

Vlado Vuru{i}, “Rusija je bila na strani Hrvatske”, Jutarnji list, Zagreb, subota 17. velja~e 2007., 34-35.

3 2003., lipanj 25. Svjedo~enje Petera Galbraitha na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4”

Sreda, 25. jun 2003. Svedok Majkl Vilijams Svedok Piter Galbrajt Otvorena sednica Optu`eni je pristupio Sudu Po~etak u 9:07h Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju zaseda. Izvolite sesti. Š...š TU@ILAC NAJS – PITANJE: [to se ti~e procesa Z-4, a o tome je Sud ~uo od nekoliko svedoka, pa me|u njima je bio i sam Babi},186 taj proces se zvao Z-4, Z zna~i Zagreb, u njemu su u~estvovale Ujedinjene nacije, SAD, Rusija i Evropska unija. Dokle je trajao taj proces? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Od 23. marta 1994. godine do operacije “Oluja” u avgustu, 4. avgusta 1995. godine. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakva je bila op{ta struktura tog procesa? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: To je bio proces od tri faze koji je po~eo pregovorima o prekidu vatre u Hrvatskoj izme|u Srba, ta~nije teritorija koje su dr`ali Srbi i teritorija koje je imala pod svojom kontrolom Vlada. Posle toga su do{li ekonomski pregovori, pregovori o merama za ja~anje poverenja, a tre}a faza je trebalo da bude politi~ko re{enje za Hrvatsku. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dokle je stigao taj proces? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Uspeli smo da postignemo sporazum o prekidu vatre, to je bilo u ranim jutarnjim satima 30. marta. Posle mnogo odlaganja, sa velikim

186 Milan, u to vrijeme ministar vanjskih poslova u Vladi “RSK”.

401 zaka{njenjem smo uspeli da postignemo sporazum o ekonomskim merama i merama za ja~anje poverenja 2. decembra 1994. godine. Me|utim, taj sporazum je samo delimi~no sproveden. Nismo uspeli da napravimo nikakav politi~ki plan i da zapo~nemo pregovore o politi~kom re{enju. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu svih u~esnika ubrzo, ali recite mi prvo, kakav je entuzijazam pokazivao Marti} za ceo ovaj proces? Kako se on prema tome odnosio? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je on podràvao prekid vatre, mislim da je vrlo negativno gledao na bilo kakve ekonomske i mere za ja~anje poverenja i bio je protiv bilo kakvog politi~kog re{enja. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Po va{em sudu, da li je takav njegov prilaz stvar njegove li~ne, nezavisne ta~ke gledi{ta ili je on imao smernice odnekle? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je optuèni na njega imao veliki uticaj. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li znate kakav je stav optuènog bio prema planu Z-4 i prema merama za ekonomski razvoj i ja~anje poverenja? Da li znate ne{to o tome, i ako znate, kako? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Optuèni je aktivno u~estvovao u pregovorima o ekonomskom razvoju i ja~anju poverenja. To su bili oni pregovori koje su vodili lord Oven (Owen)187 i Torvald Stoltenberg (Thorvald Stoltenberg), ali ja u njima nisam u~estvovao. On je nekoliko puta istupao sa raznim stavovima, poku{avao je da izbegne da Hrvatska ima bilo kakvu kontrolu na granici izme|u Srbije i isto~ne Slavonije ili izme|u Krajine i teritorije koju su dràli bosanski Srbi. To ga je brinulo najvi{e od svega i na kraju je pristao da se sklopi taj sporazum i to se, zapravo i desilo. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se sretali sa Babi}em tokom 1994. godine? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste saznali kakav je njegov stav prema procesu Z-4? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam. Prvi put sam ga sreo 23. januara 1995. godine... TU@ILAC NAJS – PITANJE: Izvinite {to vas prekidam. Da li znate kakva je bila njegova reakcija na sve to tokom 1994. godine? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je tada bio vo|a u Skup{tini Republike Srpske Krajine, predvodio je najve}u politi~ku partiju i zapravo je bio protiv ekonomskih mera i mera za ja~anje poverenja. Mislim da je on mislio da je to jedna korisna politi~ka toljaga koja se moè iskoristiti protiv Marti}a.188 TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ga sreli 23. januara 1995. godine i to je va{ prvi sastanak, to stoji u paragrafu 4, mislim. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta se desilo tada? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam oti{ao u Knin da razgovaramo o tom politi~kom planu koji smo nameravali da predloìmo slede}e nedelje, zajedno smo ru~ali i

187 David. 188 Milan, predsjednik “RSK”.

402 imali smo vrlo angaòvanu diskusiju. Njega je taj plan zaintrigirao, mislio je da u njemu ima nekoliko stvari koje su vrlo interesantne, mada plan, u celini, moè da bude i bolji, ali njegov op{ti pristup je bio pristup zainteresovanog ~oveka koji smatra da vredi na tome raditi. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da na kratko pogledamo tabulator 1. Ambasadore, da li ovaj dokument sadrì nacrt dogovora Z-4? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne}u i}i u detalje. Vi ste rekli da je to bio velikodu{an sporazum. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je davao krajinskim Srbima skoro potpunu nezavisnost u vladanju njihovom teritorijom na teritoriji Hrvatske gde je prema popisu iz 1991. godine bilo ve}insko srpsko stanovni{tvo. Tako da je zaista bio velikodu{an predlog. TU@ILAC NAJS – PITANJE: U pogledu tih konkretnih podru~ja? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uze}emo par primera. Na strani 6 se govori da je trebalo da imaju sopstvenu zastavu i svoje ambleme, svoje grbove? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 10, pitanje valute i oporezivanja. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Pitanje valute je bilo bitno pitanje zbog toga {to oni nisu hteli da koriste hrvatsku kunu, jer su rekli da je to ista valuta koju je koristila NDH u Drugom svetskom ratu. I ovaj plan je predvi|ao da oni mogu da imaju svoje sopstvene nov~anice. Oni mogu da ih nazovu dinar ili kako god èle, mogli su da kreiraju tu nov~anicu kako èle, me|utim {to se ti~e monetarne strane svega toga, to bi bio ekvivalent kune. A kunu kontroli{e Hrvatska narodna banka. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 12, trebalo je da imaju svog predsednika i tako dalje. Da li je tako? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jeste. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Zna~i, vi ste se sastali sa Babi}em 23. januara. Da li je posle toga trebalo da se vidite sa Marti}em? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ako mogu samo jo{ jednu stvar da dodam o Babi}evoj reakciji. U jednom trenutku tog sastanka 23. januara njega je brinulo da taj plan nudi preveliku autonomiju, da je previ{e velikodu{an. Njega je brinulo da bi Krajina mogla da postane srpska autonomna pokrajina koja bi morala da odgovara i za penzije. On se nadao da }e takve stvari da re{ava Vlada u Zagrebu. Ja sam rekao da ne}e biti nikakav problem da se smanji stepen autonomije. Trebalo je da se sretnemo sa Marti}em tog popodneva, a Marti} je otkazao taj sastanak, rekao je da nema nikakvog smisla i da je to prekr{aj protokola da se jedan ambasador sre}e prvo sa ministrom za spoljne poslove, a tek onda sa predsednikom. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu njihovih li~nosti i karaktera. 30. januara, da li ste vi i drugi pobornici tog plana oti{li na sastanak sa Babi}em, Marti}em i Mikeli}em?189 SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesmo.

189 Borislav, predsjednik Vlade “RSK”.

403 TU@ILAC NAJS – PITANJE: Recite nam ne{to o tom sastanku. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo predstavili taj plan kao osnovu za pregovore, a ne kao dokument koji je ne{to u smislu uzmite ili ostavite. Mi smo to predstavili predsedniku Tu|manu tog jutra, a tog popodneva smo oti{li u Knin gde je trebalo da se sastanemo sa Marti}em, Babi}em i Mikeli}em. Poku{ali smo da im prezentiramo taj plan, ali Marti} nije hteo ni da ga pipne, nije hteo da ga uzme u ruke. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kako se zavr{io taj sastanak? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo, naravno, bili malo {okirani da on ni fizi~ki ne}e da ga uzme u ruke, a kamoli da pregovara na osnovu tog plana. Mi smo poku{ali da ih ubedimo na sve na~ine da to nije u njihovom interesu, da ne treba da odbijaju pregovore jer }e onda Hrvatska najverovatnije preduzeti vojne mere, da }e biti mnogo teè me|unarodnoj zajednici da spre~i vojno re{enje problema, me|utim, ni jedan od tih argumenata nije stizao do njihovih u{iju i na kraju Mikeli}, takozvani predsednik Vlade je nama rekao slede}e: “Treba da budete profesionalne diplomate, a vi ~inite veliku gre{ku”. Ja sam mu odgovorio da je velika gre{ka ve} napravljena, ali da }emo jo{ videti ko ju je u~inio. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mislim da ste ne{to rekli o prilazu Babi}a. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Kada smo odlazili, Babi} nam je pri{ao i na engleskom rekao: “@ao mi je”. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kada ste se sa Tu|manom sastali tog jutra, da li ste ubedili Tu|mana190 da prihvati taj dogovor? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je prihvatio da pregovara na osnovu tog nacrta, ali vrlo nerado. Srpska strana je odbila da uop{te primi taj plan i da testira dobru volju Hrvata. TU@ILAC NAJS – PITANJE: A {ta biste rekli o optuènom? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Deo na{eg plana je da prvo idemo do Tu|mana, zatim u Knin, a posle u Beograd. Optuèni je odbio da nas primi. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se 9. marta ponovo sastali sa Babi}em? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Tom prilikom koja je bila svrha sastanka? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Svrha sastanka je bila slede}a. Mi smo napravili jedan sporazum u Kopenhagenu (Copenhagen) sa Tu|manom da se produì mandat Ujedinjenih nacija, da se promeni taj mandat iz mandata UNPROFOR i da ta snaga postane UNCRO, to su Ujedinjene nacije u Hrvatskoj, to je samo jedna kozmeti~ka promena. Ja sam oti{ao tamo da poku{am da ubedim Babi}a, kad sam se s njim video, da treba da sara|uju u tom pogledu, me|utim, imao sam priliku da s njim razgovaram i o drugim stvarima, o planu Z-4. TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta je onda bilo, {ta je on rekao u vezi sa tim? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je uzeo primerak tog plana i bio je zainteresovan za razne njegove aspekte.

190 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.

404 TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na neke stvari koje je on rekao o planu i na razne njegove aspekte. Ali da idemo hronolo{ki. Operacija “Oluja”. Kada ste saznali da Hrvatska planira tu operaciju? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: 21. jula 1995. godine ili negde u to vreme. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Koji je bio naizgled razlog tome? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Razlog je taj da su krajinski Srbi i bosanski Srbi zajedni~ki napadali enklavu u Biha}u. To se desilo ubrzo posle uspe{nog napada na Srebrenicu koji je ko{tao 7.000 ìvota, a nastavljao se napad na enklavu @epa. Hrvati su bili zabrinuti da, ako padne Biha}, njihova strate{ka pozicija }e se pogor{ati jer srpska strana ne bi imala nikakve unutra{nje veze da se brani, ne bi morali onda vi{e da se brane od Petog korpusa koji je onda bio u Biha}u. Tako|e su se bojali da }e ovo dovesti do stvaranja zapadne srpske dràve koja }e se ujediniti sa bosanskim Srbima i krajinskim Srbima. Kao drugo, brinulo ih je to {to bi onda imali nove izbeglice iz Biha}a koji bi do{li u Hrvatsku, a ve} su imali dovoljno izbeglica koji su pristizali tokom svih godina rata. I na kraju, smatrali su da nema puno {ansi da se mirno re{i problem u Krajini. Smatrali su da je to zgodan trenutak da oni ponovo zauzmu to podru~je i smatrali su da me|unarodna zajednica ne}e kazniti Hrvatsku ako ona preduzme ne{to {to bi, u su{tini, spasilo Biha}. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je neuspeh pregovora o planu Z-4 koje je trajalo oko osam meseci, da li je taj neuspeh igrao neku ulogu u svemu tome? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Igrao je veoma bitnu ulogu. Hrvatski predsednik Tu|man i njegove kolege u Vladi nisu videli nikakve {anse da se pregovorima postigne neko re{enje koje }e njima obezbediti povratak te teritorije u okvire Hrvatske ili povratak Hrvata koji su odatle proterani i smatrali su da im je vojna opcija jedina opcija koja im je na raspolaganju. Mislim da su razmatrali mogu}nost da to urade kasnije te godine u decembru 1995. godine kada bi istekao mandat Ujedinjenih nacija u Hrvatskoj, ali onda su de{avanja u Srebrenici i u Biha}u njima pruìla mogu}nost da to urade ranije. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakav je bio stav optuènog prema procesu pregovaranja o planu Z-4 i prema re{enju? Kako ste vi to shvatali i {ta ste znali o njegovom stavu u to vreme? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam stalno razgovarao o tome sa ljudima koji su u~estvovali u mirovnom procesu. Hrvatska Vlada je u svakom slu~aju smatrala da optuèni ima klju~nu ulogu u re{avanju problema u bilo kakvom sporazumu, nisu smatrali da je verovatno da }e on da se sloì i zbog toga je odlu~eno da se ide na vojnu opciju. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste vi 25. jula poslali telegram dràvnom sekretaru SAD gde se prenosi u su{tini pri~a jednog preìvelog iz Srebrenice? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mada nemamo vremena za ovaj materijal, iako je jako interesantan, ovaj materijal vam je dala va{a èna ili neki va{ prijatelj? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Moja èna. TU@ILAC NAJS – PITANJE: I to je bila pri~a jednog o~evica, preìvelog? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je. To je bio ~ovek koji je bio jedini preìveli iz grupe ljudi. On je preìveo zapravo masovno streljanje. TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je ta pri~a koju ste vi ~uli i kako ste vi shvatili i to preneli u Sjedinjene Ameri~ke Dràve? Da li je to bila detaljna pri~a o tom masakru?

405 SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i konkretno je u njoj navedeno da je general Mladi} govorio ne{to toj grupi, da im se obratio, da im je rekao da ne mogu o~ekivati nikakvu utehu ili pomo} od svog Alije, to jest od predsednika Bosne i Hercegovine. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o jedinicama koje su u tome u~estvovale, da li je taj o~evidac ne{to detaljno rekao o tome? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je u svakom slu~aju rekao da su ti vojnici bili pripadnici vojske bosanskih Srba. Mislim da u dopisu koji sam ja dobio nije naveo konkretne jedinice, ali ja nisam sad ponovo pogledao taj dokument da bih osveìo pam}enje. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li vam se pokojni predsednik Tu|man obratio i pitao kakav bi bio stav SAD prema toj vojnoj akciji? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, je. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste mu odgovorili? I ako jeste, kada je to bilo? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Odgovorio sam mu, naime mi smo poslali nekoliko demar{a hrvatskoj Vladi u tom razdoblju, Hrvati su bili zabrinuti da, ako preduzmu vojnu akciju, da bi im mogle biti nametnute sankcije zbog pro{irenog rata od strane Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija. Mi smo izrazili razumevanje za situaciju u kojoj su se na{li i razumevanje za ~injenicu da su oni spremni proliti krv da bi za{titili Biha}. Mi smo bili duboko zabrinuti da }e Biha} pasti, da }e to postati druga Srebrenica. Tu je bilo ~etiri puta vi{e stanovnika nego u Srebrenici, pa smo predvi|ali da bi moglo biti ubijeno 30 do 40 hiljada ljudi ako bi se ponovila ista situacija, ako bi Mladi}191 i bosanski Srbi uradili istu stvar. Mi nismo odobrili bilo kakvu vojnu akciju i naglasili smo da bi vojna akcija mogla biti vrlo rizi~na i da, ako bi Hrvatska do{la u neke pote{ko}e, da ni u kom slu~aju ne bi mogla o~ekivati pomo} od SAD. Vrlo sam izri~ito rekao Tu|manu da ukoliko do|e do bilo kakve vojne akcije, mi }emo smatrati njega i Hrvatsku odgovornim za za{titu civilnog stanovni{tva, srpskih civila, i za to da ne budu povre|eni ili ranjeni pripadnici mirovnih snaga UN. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se vi izri~ito protivili toj vojnoj akciji ili ste bili neutralni? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Nismo je podupirali niti smo joj se protivili. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uprkos tome {to je neizbe`no do{lo do rata, da li ste vi li~no u~inili posebni poku{aj da to spre~ite? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Na{ stav o tome, naime stav Vlade SAD, kao {to sam ve} rekao, ali èlim to ponovo naglasiti, bio je pod uticajem onoga {to se doga|alo u Biha}u. Nama je bilo jasno da bi rat doveo do stra{nih humanitarnih posledica ali da je to manje zlo od mogu}eg masakra 30 hiljada ljudi u Biha}u ako bi Srbi tamo primenili ona pravila koja su primenili u Srebrenici. Uprkos tome, mi smo poku{ali da u~inimo sve da do|emo do mirnog re{enja. Kada sam razgovarao sa predsednikom Tu|manom 1. avgusta na Brionima, slede}i instrukcije iz mog Ministarstva spoljnih poslova, ja sam mu predloìo da se te nedelje kasnije sastanem sa Babi}em u Beogradu. Trebam napomenuti da sam prethodnog vikenda imao kontakte sa Babi}em putem Ujedinjenih nacija i predloìo sam sastanak kako bismo zajedno mogli videti moèmo li spre~iti rat. On je rekao: “Vi niste dobrodo{li u Kninu, ali ja sam spreman da se sa vama sastanem u Beogradu”.

191 Ratko, zapovjednik Vojske Republike Srpske.

406 TU@ILAC NAJS – PITANJE: A zbog ~ega niste bili dobrodo{li u Knin? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Zbog Marti}a. TU@ILAC NAJS – PITANJE: No Babi} je bio spreman da se sastane sa vama u Beogradu. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je rekao da ne}u biti dobrodo{ao u Kninu ali da }u biti dobrodo{ao u Beogradu. Tu|man je u po~etku rekao da bi to bila zanimljiva ideja ali je rekao: “Nemojmo ~ekati kraj tjedna, u~inimo to odmah”. I usput budi re~eno, nekoliko sati kasnije zamenik njegovog sekretara za medije je nazvao i rekao da to mo`da nije tako dobra ideja, ali Vlada SAD je odlu~ila u~initi sve kako bi postigla mirno re{enje tako da smo oti{li u Beograd i 2. avgusta u osam sati nave~e sam se sastao s Babi}em. TU@ILAC NAJS – PITANJE: I {ta ste mu tom prilikom rekli? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam mu rekao da }e se krajinskim Srbima uskoro dogoditi katastrofa, da je hrvatska vojska spremna na vojnu akciju, da zbog napada u kojima je u~estvovala vojska Srpske Krajine u Biha}u ne postoji nikakvo razumevanje za njih u me|unarodnoj zajednici i da }e oni morati da se sloè sa uslovima koje je naveo predsednik Tu|man kako bi izbegli vojnu akciju. Ti uslovi su uklju~ivali povla~enje svih snaga Vojske Republike Srpske iz Biha}a, nadalje su uklju~ivali ponovno otvaranje naftovoda kroz sektor Sever, to je ve} bilo otvoreno pod ekonomskim ugovorom ali su krajinski Srbi to ponovo zatvorili, zatim otvaranje cestovnih veza i veza èleznice kroz Knin, kao i da odmah po~nu pregovori o politi~kom re{enju u Hrvatskoj. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li se se}ate koliko je bilo ta~aka? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da ih je bilo sedam. TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je bila generalna reakcija Babi}a na taj predlog? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je sam do{ao na taj sastanak koji je odràn u ameri~koj ambasadi u Beogradu i njegovo drànje je bilo vrlo ozbiljno. On je pa`ljivo slu{ao sve {to sam ja rekao, a zatim je odgovorio na slede}i na~in. Rekao je, naime po~eo je sa izvinjenjem zbog onoga {to se dogodilo 30. januara, rekao je da je neshvatljivo da Vlada kraji{kih Srba prima predstavnike najmo}nijih zemalja sveta, Rusije, SAD i Evropske unije a da zatim odbija da primi plan, da je to ne{to o ~emu su odlu~ili ljudi na vi{em poloàju od njega, naime Marti} i Milo{evi},192 on ih je izri~ito naveo. Zatim je rekao da moè u potpunosti da razume za{to Hrvati napadaju Glamo~ i Grahovo, to su mesta u dolini Livna i za{to su spremni da napadnu podru~je Krajine, i da ne shvata razloge zbog kojih je njegova vlada krenula u napad na Biha}. Zatim je rekao da on moè prihvatiti sve uslove osim poslednjeg, politi~kog uslova o ~emu smo jo{ razgovarali. Smatrao je da ne moè re}i da }e prihvatiti re{enje koje se temelji na reintegraciji u Hrvatsku, on je rekao: nijedan politi~ki vo|a to ne moè re}i. A ja sam rekao: “Pa alternativa bi mogla biti da kaète da }ete se sloìti sa pregovorima na bazi plana Z-4, a to je u osnovi i bio plan da se Krajina reintegrira u Hrvatsku”. Mi smo zatim razgovarali o isto~noj Slavoniji, ja sam rekao da je nemogu}e i}i dalje od odredbi plana Z-4 o isto~noj Slavoniji, ona ne bi imala autonomiju jer tamo ve}insko stanovni{tvo nije bilo srpsko. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vratimo se malo natrag. Sada smo krenuli napred prebrzo. Vi ste ranije objasnili da bi po planu Z-4 autonomiju dobila ona podru~ja gde je ve}insko

192 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.

407 stanovni{tvo bilo srpsko u vreme popisa stanovni{tva, a to se nije odnosilo na isto~nu Slavoniju. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je, isto~na Slavonija nije zadovoljavala taj uslov, a isto tako i drugi delovi sektora Sever i Jug. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Je li vam Babi} u toj fazi i{ta rekao o razlozima zbog kojih se optuèni protivi tom planu, a ako nije, da li ste vi iz drugih izvora saznali za{to se on protivi tom planu? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja bih ukratko objasnio. Rezultat sastanka je bio dogovor da }e on u javnosti re}i da prihvata sve ove ta~ke, ali umesto da kaè da }e pregovarati na bazi reintegracije u Hrvatsku, on }e re}i da }e pregovarati na bazi plana Z-4. Nadalje, ja sam mu rekao da se plan Z-4 u tom trenutku ne moè posti}i jer je Tu|man u sna`nijoj poziciji, on nikada ne}e to prihvatiti i najvi{e ~emu se mogu nadati kraji{ki Srbi je ne{to {to se zasniva na hrvatskom ustavnom pravu. On je to shvatio i prihvatio, a ja sam rekao da }u to preneti kao privatnu poruku od njega Tu|manu, da je on to shvatio i da razume da nikada ne}ete posti}i plan Z-4. On se u potpunosti sloìo. Tada se postavilo pitanje da li se rukovodstvo u Kninu moè navesti da to prihvati, a on je rekao: “Moja stranka ima ve}inu u skup{tini, ja mislim da mogu njih nagovoriti da pristanu na to”, moje pitanje je bilo da li }e Marti} na to pristati. A on je rekao: “Jedna re~enica od Milo{evi}a i Knin }e se s tim sloìti”. TU@ILAC NAJS – PITANJE: I on je imao pravo i stvari se ne bi odvijale onako kako su se odvijale? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, po mom mi{ljenju rat se mogao izbe}i i 180 hiljada Srba ne bi postalo izbeglice. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je Babi} ne{to rekao o svojim naporima da se sastane sa optuènim? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i optuèni ga je odbio primiti. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je to bilo za vreme te posete Beogradu ili nekom drugom prilikom? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tokom te posete Beogradu. TU@ILAC NAJS – PITANJE: I da li je to {to je on rekao bilo u skladu sa onim {to ste vi ~uli o naporima otpravnika poslova SAD? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, nakon {to je postignut taj dogovor, obzirom na ono {to je Babi} rekao o odlu~uju}oj ulozi optuènog i s obzirom na na{e shvatanje odlu~ne uloge, presudne uloge optuènog, Sjedinjene Dràve su odlu~ile optuènom poslati demar{. Otpravnik poslova se poku{ao sastati sa njim 3. avgusta, slede}eg dana kako bi naveo Milo{evi}a da izjavi kako podràva taj dogovor, a on je odbio da primi otpravnika poslova. TU@ILAC NAJS – PITANJE: On je tada bio najvi{e rangirani diplomata po{to nije bilo ambasadora? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. To je ta~no. TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Babi} je dao svoju izjavu u javnosti. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, jeste. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je dobio neku znatnu podr{ku za to?

408 SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je dao izjavu i do{lo je do sastanka u @enevi 3. avgusta izme|u delegacije hrvatske Vlade i delegacije kraji{kih Srba. Ideja je bila da delegacija kraji{kih Srba ima instrukcije da prihvati puni paket koji je prihvatio Babi}. Oni su bili nejasni u svojoj izjavi, to nije bilo jasno prihvatanje koje se traìlo, a mislim da je razlog za to taj {to Babi}, koji je u tom trenutku bio predsednik Vlade RSK, nije imao autoritet da bi zapovedao delegaciji u @enevi. Milo{evi} je, naravno }utao. Ja sam se vratio u Zagreb gde sam se sastao s Tu|manom. Na sastanku sa Tu|manom, to je bilo u 5:45 h, 3. avgusta, ja sam ga zamolio da odloì vojnu akciju, rekao sam mu da }emo saznati u roku od nekoliko dana da li kraji{ki Srbi misle ozbiljno jer su oni trebali da preduzmu konkretne korake i to vrlo brzo. Ja sam smatrao da je va`no dati im {ansu da se vidi da li misle ozbiljno, zato {to bi rat bio katastrofa, posebno za stanovni{tvo u podru~ju Krajine. Tu|man nije verovao da Babi} ima dovoljno mo}i, i on je slu{ao, ali u osnovi se odlu~io za rat. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da pogledate dokazni predmet 352 tabulator 144, to je {ifrirani telegram koji se bavi tim pitanjima. Ve}e je to ve} videlo, Ve}e to ve} ima. Da li ste vi pogledali taj telegram od va{eg britanskog kolege? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ta~no ono {to stoji u odlomku broj 8? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je bio vrlo ve{t diplomata. TU@ILAC NAJS – PITANJE: U odlomku 8 on kaè slede}e: “Komentari{u}i o svojim razgovorima, Galbrajt je priznao da Babi} mo`da nema dovoljno mo}i da sklopi takav sporazum jer ga se mogu odre}i njegove sopstvene kolege u RSK, Vlada i Skup{tina, ali to je bila poslednja {ansa za mir. On, Galbrajt, }e se videti sa Tu|manom ve~eras u 5:45 po lokalnom vremenu da ga izvesti o rezultatu svojih razgovora sa Babi}em u Beogradu. Milo{evi} je dobijao informacije od ambasade u Beogradu”. Imate li komentar? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam se nadao, naravno, da }e na{ otpravnik poslova uspeti da se sastane sa Milo{evi}em i obzirom na to da je rat trebao zapo~eti svakog trenutka, i to bi bila najve}a akcija posle 1992. godine u tom ratu, pa sam se nadao da }e Milo{evi} primiti na{eg predstavnika. U trenutku kad sam brifirao svoje diplomatske kolege, ja nisam znao {ta }e se dogoditi. Ambasador Hjuit (Hewitt) je ta~no preneo moje re~i, ali naravno, ono ~emu sam se ja nadao i {to sam sasvim iskreno o~ekivao se nije dogodilo. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Na kraju tog dokumenta stoji nada da }e gospodin Roberts (Roberts) uspeti da razgovara sa Milo{evi}em, to je bio britanski otpravnik poslova, gospodin Ajvori Roberts (Ivory Roberts). Da li je on, prema va{im saznanjima, imao dobre odnose sa Milo{evi}em? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je imao dobre odnose s vlastima u Beogradu. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dakle, da je optuèni to èleo, njemu se moglo sve to preneti. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je ta~no. TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Nakon ovih napora, do{lo je do napada. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ve} ukratko naveli posledice toga. Mo`da je sada prikladan trenutak da kaète svoju ocenu iz svog iskustva o dva ili tri lika o kojima ste govorili,

409 da kaète ne{to o njihovoj inteligenciji i njihovim sposobnostima kao vo|a, onako kako ste vi to videli. Molim vas da najpre govorite o Marti}u. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Marti} je bio biv{i policajac, po mom mi{ljenju ~ovek vrlo ograni~ene inteligencije, mislim da, iako je on bio predsednik takozvane Republike Srpske Krajine, mislim da nije imao nikakvog posebnog interesa, zanimanja za ljude na tom podru~ju i da jednostavno nije bio na visini zadatka. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pod ~ijim je uticajem bio? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pod uticajem optuènika, Vlade Srbije, jugoslovenske vojske, srpske vojske, svakako ne bi rado postupao samovoljno bez dozvole, odnosno dopu{tenja iz Beograda. TU@ILAC NAJS – PITANJE: A Babi}? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je tako|e bio nacionalista. Ja naime ne èlim ovde ostaviti utisak da je tu bilo ikakvih svetaca u ~itavom ovom procesu, dakle on jeste bio nacionalista i u~estvovao je u stvaranju RSK i proterivanju hrvatskog stanovni{tva iz tog podru~ja. No ipak, smatrao sam da je najharizmati~niji od svih politi~ara i mislim da mu je interes krajinskih Srba bio na srcu daleko vi{e nego drugima, nego bilo kome od njih. Mislim da mu je bilo vi{e stalo do lokalnog stanovni{tava nego drugima. Me|utim, mislim da ga se lako moglo zastra{iti, kako od strane Marti}a, tako od strane Milo{evi}a. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o ovoj dvojici, da li je ikakva kohabitacija bila mogu}a? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa kohabitacija njih dvojice svakako bi bila vrlo te{ka. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne, mislim na zajedni~ki ìvot etni~kih grupa. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa za Marti}a to je bilo, to nije dolazilo u obzir, on je rekao, u vi{e navrata mi je rekao da Srbi i Hrvati ne mogu ìveti zajedno i da ukoliko to podru~je bude reintegrisano da on ne}e ostati. A {to se Babi}a ti~e, ja mislim da je on bio otvoreniji prema ideji, mogu}nosti da Srbi i Hrvati ìve zajedno. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je on bio popularan me|u narodom Krajine? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je bio najpopularniji politi~ar, pogotovu u sektorima Sever i Jug, bio je gradona~elnik Knina, a po mom sudu, naravno, on je zapravo bio ~ovek koji je dobio izbore 1994. godine. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ikakvu kontrolu imao nad vojskom? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne, nikakvu, i upravo zato ga se moglo lako intimidirati. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Idemo dalje. Za vreme operacije “Oluja”, da li ste vi zauzeli nekakav javni stav o kr{enjima ljudskih prava koja su po~inili pripadnici hrvatske vojske? SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: I ja i Vlada Sjedinjenih Ameri~kih Dràva smo stalno javno u mnogo navrata kriti~ki govorili o kr{enjima ljudskih prava od strane Hrvata, {to se nije moglo ni na koji na~in opravdati. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste to i koliko ~esto spominjali Tu|manu?

410 SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa ja znam da sam se s njim susreo vi{e puta tokom tog perioda zajedno sa na~elnikom njegovog kabineta, gospodinom Hrvojem [arini}em, kao i drugim du`nosnicima hrvatske Vlade i svaki put sam im na to skretao pa`nju, odnosno na ono {to se doga|alo sa stanovni{tvom u Krajini i kr{enjima ljudskih prava. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se i vi, jednom prilikom, na{li na jednom traktoru poku{avaju}i da spre~ite slu~aj jednog takvog kr{enja? Ukratko nam recite ne{to o tome. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Naime, postojala je jedna grupa od otprilike 40 hiljada srpskih izbeglica koji nisu uspeli pobe}i u Bosnu i okruìle su ih hrvatske snage blizu Topuskog, to je biv{i sektor Sever. Dogovoren je prekid vatre koji im je omogu}io da pro|u kroz Sisak i izbiju na auto put prema isto~noj Slavoniji i onda verovatno ka Srbiji. Kada je prva grupa tih izbeglica oti{la i pro{la kroz Sisak, napala ih je svetina, napali su ih Hrvati u tom gradu i dogodilo se da je tu bio prisutan izve{ta~ Aso{ijeted presa (Associated Press). Mislim da je to bilo kasno uve~e, i mislim da je bio 9. avgust. Ja sam slede}eg jutra, rano ujutro pro~itao tu pri~u u kojoj je opisan taj napad. Naime, jedna majka je, prozor na njenom automobilu je bio razbijen i ona je morala komadi}e stakla da vadi iz pokriva~a kojim je bila pokrivena njena beba. Policajci koji su stajali okolo su se smejali i manje-vi{e rekli ne{to u smislu “Ovi ljudi su dobili ono {to su zasluìli”. To je bila sramota, ja sam pro~itao ovu pri~u Hrvoju [arini}u preko telefona i rekao sam da, ukoliko oni ne{to ne u~ine u vezi toga, ja }u oti}i tamo i pridruì}u se konvoju. Ugovorio sam sastanak sa Tu|manom u 12:30 i pro~itao sam mu tu pri~u, taj ~lanak. Rekao sam mu da oni moraju, da oni moraju tome da stanu na kraj, da }e takve stvari imati stra{an u~inak na hrvatske odnose sa Sjedinjenim Dràvama i da oni to apsolutno moraju da zaustave. Rekao sam mu i da bi u svakoj normalnoj demokratskoj zemlji ministar unutra{njih poslova bio smenjen ili bi trebalo da podnese ostavku zbog toga. Tu|man se me|utim naljutio i ja sam odlu~io da moram da odem tamo i pridruìm se konvoju. TU@ILAC NAJS – PITANJE: I vi ste oti{li dole u jednom oklopnom vozilu, ali... SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, ja sam oklopnim vozilom oti{ao do Petrinje gde zapravo nije bilo hrvatskih civila, to je bila vojna zona. Konvoj je ve} bio na auto putu i bio je zaustavljen pa sam ja pro{ao kroz konvoj. Moj plan je bio da sa svojim oklopnim vozilom pro|em kroz konvoj, da istaknem ameri~ku zastavu, ali naleteo sam na jedno vozilo koje je skupljalo sme}e, koje je bilo iz Karlovca ali je pre{lo preko linije na srpsku stranu. Voza~ je bio prili~no ljubazan, prijateljski nastrojen i prepoznao me je sa televizije. Rekao mi je da do|em, da se popnem na traktor sa njegovom ènom i dvoje male dece pa sam odlu~io da to i uradim. Tako sam sa njim na traktoru pro{ao kroz Sisak. Video sam masu, svetinu koja se tu okupila, vikala je uvrede na ra~un tih ljudi a nekih deset metara dalje su stajali hrvatski policajci i incidenata nije bilo. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Jo{ jedan detalj iz ovog perioda. Vi ste se s vremena na vreme pojavljivali na televiziji. Jednom prilikom ste dali intervju gde ste komentarisali etni~ko ~i{}enje i mo`da bi trebalo to da nam malo objasnite. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, tako je, to je bilo za britansku televiziju, mislim da je to bio BBC. Rekao sam da Hrvati nisu u~estvovali u etni~kom ~i{}enju u Krajini, ali da je ovde sa njihove strane do{lo do ozbiljnih zloupotreba i kr{enja ljudskih prava. Poanta je bila u tome da je tamo na delu bilo etni~ko ~i{}enje kada su snage, paravojska, u{le u grad. Imali su podr{ku vojske, oni su terorisali stanovni{tvo, po~inili ubistva, silovanja i prisilili

411 stanovni{tvo da ode. U ovom slu~aju, stanovni{tvo jeste oti{lo pre nego {to su Hrvati stigli, verovatno zbog svog opravdanog straha zbog onoga {to bi im se moglo dogoditi, {to bi im Hrvati mogli uraditi. Bilo kako bilo, oni nisu bili tamo u tom trenutku kada su Hrvati do{li, dakle, to nije bilo etni~ko ~i{}enje. Analogija je mo`da slede}a, vi mo`da u|ete u jednu prostoriju sa namerom da po~inite ubistvo, ali osoba koju ste nameravali da ubijete nije unutra, ona je oti{la. Sama va{a namera ne predstavlja krivi~no delo. TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pre nego {to pre|emo na Dejton, hteo bih ~uti va{u procenu Tu|mana na osnovu kontakata koje ste imali s njim, kao lidera, stratega i takti~ara u to doba. SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je Tu|man bio vrlo efikasan lider i u smislu da je znao kuda vodi, kuda èli da odvede Hrvatsku. On se okruìo sposobnim saradnicima, kao {to je bio ministar spoljnih poslova Grani}, ministar odbrane [u{ak. Dakle on je bio sposoban da na njih delegira neke stvari, oni su bili u stanju da sami vode pregovore u njegovo ime, a on je i dalje imao vlast. Kad kaèm da je bio efikasan lider, to ne zna~i da su njegovi motivi uvek bili dobri. On jeste bio nacionalista, on je imao jednu viziju Hrvatske koja je za mene bila vizija iz 19. veka, i mora se re}i da je imao vrlo malo respekta za osnovna ljudska prava. Š...š http://www.hlc.rdc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/transkripti.php/file=941.html, dostupno 24. 08. 2007.

4 2002., studeni 21. Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4”

Otvorena sednica: sekretar: ^asni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici. Š...š TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, pomenuli ste plan Z4. [ta su bili osnovni ciljevi, osnovne ideje ovog plana? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Glavna ta~ka, odnosno su{tina ovog plana je bila da teritorij Republike Srpske Krajine, koja je ranije bila poznata pod nazivom Srpska autonomna oblast Krajina, a koja se tada vodila pod nazivom sektor Sever i sektor Jug pod za{titom Ujedinjenih nacija, dobije politi~ku, teritorijalnu autonomiju u Republici Hrvatskoj, gde bi imala parlament, vladu, institucije, novac koji bi bio posebnog izgleda ali bi ga {tampala Narodna banka Hrvatske, nadle`nost nad regionalnom policijom i sudovima, zna~i jedan visoki stepen autonomije. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko je sugerisao taj plan Z-4? Da li je to predlog koji je potekao od me|unarodne zajednice?

412 SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Z-4 se zove tako zato {to su ga predloìla ~etvorica ambasadora u Zagrebu, zna~i me|unarodna zajednica. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu je ranije stajalo, to je na strani 61 transkripta, red 14, tu stoji ambasador Olbrajt da je ona prihvatila taj plan. Da li je to ta~no? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Galbrajt, ambasador Galbrajt, ambasador Sjedinjenih Dràva u Hrvatskoj Piter Galbrajt je bio glavni tvorac i predlaga~ tog plana. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ovaj plan u stvari podrazumevao reintegraciju one tri oblasti RSK, dakle, Krajine i zapadne i isto~ne Slavonije u Republiku Hrvatsku? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, s tim {to bi se teritorij zapadne Slavonije integrisao odmah, teritorij isto~ne Slavonije u prelaznom periodu od pet godina, a teritorij SAO Krajine bi imao zna~i politi~ku autonomiju, visoki stepen politi~ke i teritorijalne autonomije u Hrvatskoj. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su politi~ari iz Krajine prihvatili taj plan Z4, dakle, politi~ari u RSK? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Po~etkom marta, krajem februara i po~etkom marta politi~ari u Krajini su taj plan odbacili. Plan je jedino bio prihva}en od strane poslednjeg predsednika Vlade, jedino je poslednji predsednik Vlade Republike Srpske Krajine prihvatio plan, u avgustu mesecu 1995. godine. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A kada kaète mart i februar, koje godine, je li to tako|e bilo 1995. godine? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko se protivio planu Z-4? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Predsednik Republike Srbije, prema navodima predsednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a koji je rekao pola sata uo~i sastanka sa me|unarodnom delegacijom da je predsednik Milo{evi}193 rekao da se taj plan ne uzme niti u razmatranje. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Kada se gospodin Milan Marti} konsultovao sa gospodinom Milo{evi}em i o kom vremenskom periodu govorite kada spominjete sastanak sa predstavnicima me|unarodne zajednice? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je bilo te nedelje, mislim da je bio kraj februara, po~etak marta, zna~i po~etkom nedelje je Marti} oti{ao u Beograd na konsultacije, to je bio ponedeljak, utorak. U ~etvrtak je iza{lo saop{tenje Vrhovnog saveta odbrane Republike Srpske Krajine, bilo je negativno, u negativnom smislu o tom planu. I mislim da je onda bio u slede}i ponedeljak taj sastanak sa predstavnicima me|unarodne zajednice na kojem je Marti} pola sata prije sastanka rekao ostalima da je Milo{evi} rekao da se plan ne uzme niti u razmatranje. Na samom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajednice Marti} nije hteo da ga uzme, ambasador Farstadìjan (Faristadjijan; tj. Leonid Kerestedìjanc) mu ga je davao da ga uzme. On nije hteo da ga uzme niti u ruke.

193 Slobodan.

413 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Tom prilikom, da li su vlasti Krajine odbacile taj plan, dakle na tom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajednice? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: On u stvari nije ni uzet u razmatranje. Na taj na~in prakti~no nije prihva}en. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Bilo bi potrebno da pre|emo na privatnu raspravu kako bi smo pre{li na jedan drugi sastanak ovog svedoka. Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost: sekretar: Na privatnoj smo raspravi. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi li~no sa gospodinom Milo{evi}em razgovarali o ovom planu Z-4? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesam, po~etkom aprila 1995. godine. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A o ~emu ste razgovarali? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa on je rekao, prvi je dodu{e pomenuo, da je plan Z-4 dobar, s tim {to bi trebalo teritoriju op{tine Slunj podeliti uzdu`. Nije mi obja{njavao detalje oko toga, a onda smo razgovarali o doga|ajima u Livanjskom polju i o zale|u Knina, o agresiji Hrvatske i HVO-a prema Kninu, ve} smo govorili o tome. I tada je rekao da, tako|e da ne stojimo nas 300 hiljada Kraji{nika prema ~etiri miliona Hrvata, nego da iza Krajine stoji cela logistika Srbije. To je taj sastanak bio. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, vi ste rekli da je gospodin Milo{evi} bio za plan Z-4 kad ste vi razgovarali s njim. Dakle, on je imao samo neke opaske u vezi sa Slunjom. Da li je tako? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa izgledalo je da da. Me|utim, kod njega se nikada nije znalo ba{ sigurno da li zaista stoji iza onoga {to govori. Ja barem nisam uvek bio siguran. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ve} ste spomenuli taj sastanak vezano za borbe koje su se tada vodile u Bosni, u kojima su u~estvovali Milan Marti} i njegove jedinice. Bili ste spomenuli Livno i onaj pokret gospodina Milo{evi}a u vezi sa linijom. Da li su se u to vreme tako|e vodile borbe u Biha}u uz u~e{}e snaga RSK? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, to je drugi navrat bio ... SUDIJA MEJ : Vidim da je ve} 12.15. Da li bismo mogli da napravimo pauzu? TU@ILAC UERC-RECLAF: U redu. SUDIJA MEJ : Pauza od 20 minuta. Molim ustanite. (pauza) sekretar: ^asni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici. SUDIJA MEJ: Izvolite. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Hvala, ~asni Sude. Da bi imali bolju orijentaciju, sada smo na paragrafu 280 rezimea iz pripreme svedoka, ali }u tako|e da pominjem paragraf 312 zbog toga {to se on uklapa u ovaj kontekst i da bi ubrzali stvari. Gospodine, snage

414 Marti}a ili snage RSK su u~estvovale u borbama u Bosni. Moje pitanje je da li su snage Marti}a ili RSK u~estvovale u borbama u Bosni i Hercegovini ve} u leto 1992. godine? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, u takozvanom koridoru u Bosni i Hercegovini. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li se radi o posavinskom koridoru? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U ~emu je zna~aj tog koridora za Bosnu i za Srbe, kako u BiH, tako i u Krajini? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je put koji je povezivao Bosansku Krajinu i Republiku Srpsku Krajinu sa Srbijom, odnosno sa Jugoslavijom. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U kom periodu su snage RSK na ~elu sa Marti}em u~estvovale u borbama 1992. godine? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa po~etkom rata 1992. godine. U junu mesecu ve} su bili tamo, krajem juna. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je rukovodio operacijama u posavinskom koridoru u celini? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Vojska Republike Srpske i general Mladi}.194 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Pomenuli ste borbe 1994. i 1995. godine u podru~ju Livna u Hercegovini. Pre pauze sam vas pitala da li su snage RSK tako|e u~estvovale u borbama oko Biha}a? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesu. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Koje su bile snage na obe strane? Koje su snage bile na obe strane? Ko se i protiv koga borio oko Biha}a? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Na jednoj strani je bio Peti korpus vojske Bosne i Hercegovine, koji je {titio tu teritoriju, svoju teritoriju a napadale su ga snage vojske Republike Srpske i snage Republike Srpske Krajine, koje su se sastojale od srpske vojske, milicije i DB-a195 Srbije i pardon, snage Fikreta Abdi}a. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ka`ete da su u~estvovale snage policije iz DB-a Srbije. Ko je bio na njihovom ~elu u tim borbama? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Meni su rekli da je Frenki196 bio, komandovao, odnosno DB sa Petrove gore. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko vam je to rekao? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ljudi sa Korduna iz tog reona, zna~i ~lanovi vlade Krajine.

194 Ratko. 195 Dr`avne bezbjednosti. 196 Franko [imatovi}.

415 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: To u~e{}e snaga RSK u Bosni i Hercegovini, da li je ono izazivalo probleme u poloàju RSK prema me|unarodnoj zajednici i hrvatskim vlastima? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. 1994. godine, pogotovo 1995. godine to je jako kompromitovalo poloàj Republike Srpske Krajine prema me|unarodnoj zajednici, jer je zona Biha}a bila zabranjena zona od strane me|unarodne zajednice. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to pove}alo opasnost od napada, sveobuhvatnog napada od strane hrvatskih snaga? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je i bio razlog za{to je hrvatska vojska i HVO sa teritorije Bosne i Hercegovine krenula u ofanzivu da deblokira Biha}. Tako je javno objavljeno od vlasti Bosne i Hercegovine, {to je predstavljalo odsecanje Republike Srpske Krajine od Republike Srpske i Jugoslavije. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su vlasti RSK i Republike Srpske imale neki vojni sporazum o uzajamnoj pomo}i u tom vremenu? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja znam da je bio sporazum izme|u Marti}a i Karadì}a, odnosno vlasti Republike Srpske Krajine i Republike Srpske o pomo}i. U tom sporazumu je bilo re~i o osam brigada vojske Republike Srpske, koji bi pomagali vojsci Republike Srpske Krajine. Za ostale delove sporazuma nisam siguran. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} posluìtelja èlela bih da pokaèm svedoku dokaz pod tabulatorom 96 iz dokaznog predmeta 352. Gospodine, ovo je dokument od 30. jula 1995. godine, gde se govori o poseti Jasu{i Aka{ija, posebnog predstavnika generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i drugih li~nosti, vezano za jedan predlog ili nacrt sporazuma. Da li se taj sporazum zvao plan Z-4? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne. Ovo je prakti~no trebao biti sastanak dio plana Z-4, odnosno uslov za realizaciju plana Z-4, pardon. Ovo je dogovor o dezangaòvanju vojske Republike Srpske Krajine u biha}kom dèpu, odnosno, jo{ da budem precizniji, ne sporazum, ovo je saop{tenje o saglasnosti na predloge koje je Jasu{i Aka{i dao rukovodstvu Republike Srpske Krajine. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A predlog je bio da nikakvi vojnici ili snage RSK ne budu angaòvani u biha}kom dèpu i da ne preduzimaju nikakve akcije sa druge strane granice. Da li je to to {to se ovde predlaè? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ovde je ne{to dopisano rukom, pi{e 20. septembar, ne izvinjavam se. Povla~im pitanje. Ovaj predlog o neangaòvanju snaga RSK. Da li je on istinski realizovan? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta se zapravo desilo? [ta je u~injeno? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Nastavljene su borbe. Niti Mrk{i}197, niti Mile Novakovi} koji je tamo komandovao, niti Marti}, niti je policija, MUP Srbije povu~en iz borbi iz tog regiona.

197 Mile

416 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu pi{e Maksi}. Da li je to ta~no? U dokumentu pi{e general Mrk{i}. SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Mile Mrk{i}, general Mile Mrk{i}, komandant srpske vojske Republike Srpske Krajine. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, hvala vam. Moèmo da sklonimo ovaj dokument. Da li je 1994. godine ministar unutra{njih poslova RSK imao te{ko}e u preuzimanju kontrole nad policijom na teritoriji isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, tako je. Ministar unutra{njih poslova, je l’ tako? TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, da. Ko je tada, 1994. godine, bio ministar unutra{njih poslova? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Do po~etka 1994. godine bio je Ilija Priji}, koji je smenjen sa tog poloàja a skup{tina je imenovala Slobodana Peri}a, me|utim on uop{te nije ni preuzeo du`nost u isto~noj Slavoniji, niti u ostalim delovima Republike Srpske Krajine. Zna~i, negde od kraja 1994. godine do avgusta 1995. godine Republika Srpska Krajina nije imala ministra unutra{njih poslova, ve} je du`nost obavljao jedan od zamenika. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je jedna delegacija iz RSK tada imala sastanak sa gospodinom Milo{evi}em radi konsultacija o ovom problemu? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine u aprilu, oko 26. aprila. TU@ILAC UERC-RECLAF: âsni sude, moram da se izvinim, ali za ovo nam treba privatna sednica. SUDIJA MEJ: Izvolite. Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost: sekretar: Sad smo na privatnoj sednici. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi bili deo ove delegacije? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio sam. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ bio u delegaciji na obe strane? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Borislav Mikeli}, Uro{ Funduk, Slobodan Milo{evi}, Jovica Stani{i}, koliko se se}am, ali je jo{ neko bio, sad ne mogu da se setim. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta ste vi traìli od gospodina Milo{evi}a, ukoliko ste bilo {ta traìli? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Traèno je od Milo{evi}a da se Slobodan Peri} postavi, odnosno da Slobodan Peri}, izabrani ministar unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine preuzme Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: I kako je reagovao gospodin Milo{evi} na to? [ta se desilo na sastanku? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Prvo je Jovica Stani{i} komentarisao taj zahtev. Rekao je, Jovica Stani{i}: “Mi smo previ{e uloìli u to”, misli na MUP Krajine “da bismo sad to dali nekome drugome.” Na to je Slobodan Milo{evi} reagovao i rekao delegaciji iz Republike Srpske Krajine, nama: “Vi morate da razumete da vas moramo pomagati na ovakav

417 na~in, preko slu`be dràvne bezbednosti, zato {to ona radi na specifi~an tajni na~in i zbog toga vas ne moèmo pomagati preko slu`be javne bezbednosti”. Na taj na~in je dao podr{ku Jovici Stani{i}u i njegovom stavu po tom pitanju. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ta situacija razre{ena tim sastankom? Da li vam je gospodin Milo{evi} pomogao da re{ite pitanje ministra unutra{njih poslova? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne, Republika Srpska Krajina je ostala bez ministra unutra{njih poslova. TU@ILAC UERC-RECLAF: Moèmo se vratiti na otvorenu sednicu. Š...š Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost: sekretar: Na privatnoj smo raspravi. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Sada sam stigla do paragrafa 293 u rezimeu Tuìla{tva o pripremi svedoka. Gospodine, da li ste vi imali jedan razgovor sa gospodinom Milo{evi}em o planu Z-4 u avgustu 1995. godine? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, telefonski razgovor. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi razgovarali o planu Z-4 sa gospodinom Galbrajtom? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, sa gospodinom ambasadorom Piterom Galbrajtom vi{e puta pre toga. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Neposredno uo~i tog telefonskog razgovora, kakve vam je alternarnative dao ambasador Galbrajt? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponudio je da prihvatimo plan Z-4, da prihvatimo dezangaòvanje oruànih snaga Krajine u biha}kom dèpu, da prihvatimo novi mirovni mandat Ujedinjenih nacija, poznat kao UNKOM mandat i da se otvore komunikacije u Hrvatskoj. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi bili predsednik RSK? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam bio predsednik Vlade Republike Srpske Krajine. Marti} je bio predsednik. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A za{to niste to jednostavno prihvatili? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam prihvatio u svojstvu predsednika Vlade, ali sam upoznao gospodina ambasadora Galbrajta da se to ne moè realizovati bez volje i saglasnosti predsednika Milo{evi}a. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Rekli ste da ste telefonom razgovarali sa predsednikom Milo{evi}em 3. avgusta 1995. godine. Kako ste stupili u kontakt sa njim? Da li vam je neko pomogao pri tome? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, Jovica Stani{i}, iz kabineta Jovice Stani{i}a. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi oti{li kod njega u kancelariju? Ako jeste, recite nam gde? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oti{ao sam kod Stani{i}a u njegovu kancelariju koja se nalazila u zgradi Saveznog ministarstva unutra{njih poslova.

418 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ tamo bio prisutan kad ste se susreli s njim? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio je prisutan Radovan Stoj~i} Badà i bio je prisutan na~elnik Kontraobave{tajne slu`be Dràvne bezbednosti Srbije, ~ovek ~ijeg se imena ne se}am, koji je li~io na Frenkija.198 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to onaj isti ~ovek koga ste spomenuli ranije da ste ga videli na jednom drugom sastanku na kome je bio prisutan Kertes?199 SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je taj ~ovek, 4. januara 1992. godine...200 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Dobro, ali ste toj trojici objasnili da vi èlite da prihvatite taj plan Z-4 i da o tome èlite da porazgovarate sa gospodinom Milo{evi}em? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Rekao sam da sam ja to prihvatio sa Galbrajtom. Oni su se samo neprijateljski zgledali onako izme|u sebe. Zauzeli su neprijateljski, odbojan stav, ali su mi dali vezu sa Milo{evi}em. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A {ta vam je gospodin Milo{evi} rekao u vezi sa tim planom? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponavljao je ne{to. Vi{e je mrmljao, rekao bih ovako ilustrativno, kao iz sna da govori ~ovek: “Da, da, da, samo mirno. Da, da, treba sve mirno”. Zna~i, to su bile njegove re~i preko telefona i “Obrati se Vlatku Jovanovi}u”. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste to i uradili? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, sreo sam se sa ministrom Vlatkom Jovanovi}em, ministrom spoljnih poslova Jugoslavije u zgradi Ministarstva. SUDIJA MEJ: Da, izvolite. OPTU@ENI MILO[EVI]: Samo jedna tehni~ka ispravka. Svedok kaè da sam mu odgovorio “Da, mirno”, a ovde je prevedeno “Da, samo polako”. Izme|u re~i “mirno” i re~i “polako”, pogotovo kad je re~ o ratu i miru, je velika razlika. Svedok kaè mirno, a ovde se prevodi polako. SUDIJA MEJ: U redu. Primili smo to na znanje. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, koje je ta~no re}i gospodin Milo{evi} upotrebio? Dakle {ta vam je on ta~no rekao, kako bismo pojasnili ovo? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, da. Treba sve mirno. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, da li ste vi u to vreme imali uop{te vremena da to uradite mirno, polako ili se radilo o hitnom pitanju? I recite nam {ta vam je gospodin Galbrajt rekao? Koliko vremena imate na raspolaganju, kako biste se odlu~ili? SUDIJA MEJ: Znamo, ~uli smo.

198 Franko [imatovi}. 199 Mihalj. 200 U izvorniku nejasno.

419 TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li se radilo o izuzetno hitnom pitanju tog 3. avgusta 1995. godine? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, trebalo je reagovati slede}eg dana, na na~in da ja dam izjavu i da se realizuje to {to sam prihvatio i {to izjavom treba da dam u javnost. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li vam je u stvari bio postavljen ultimatum od strane gospodina Galbrajta da odmah prihvatite plan ili }e uslediti odre|ene posledice? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rekao je ako ne prihvatimo {ta nas o~ekuje, da nas o~ekuje agresija Hrvatske i da moèmo pro}i isto kao i zapadna Slavonija. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi to javno prihvatili, dakle da bi to moglo da spre~i tu agresiju? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, prihvatio sam. Dao sam izjavu da prihvatamo. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je tada izvr{en napad na RSK? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jeste, slede}eg dana ujutru. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} posluìtelja htela bih svedoku da pokaèm tabulator 103 dokaznog predmeta 352. Ovaj dokument je u stvari zapisnik s prve sednice vlade Republike Srpske Krajine od jula 1995. godine, koji se odnosi na pregovore sa me|unarodnom zajednicom. Nema potrebe da detaljno govorimo o ovom dokumentu, budu}i da on govori sam za sebe. Osim toga, htela bih tako|e da predo~im svedoku tabulator 104 ovog istog dokaznog predmeta 352. Radi se o {ifrovanom telegramu od 03. avgusta 1995. godine i htela bih da citiram iz ovog dokumenta, no pre svega, htela bih da postavim slede}e pitanje: da li vam je pokazan ovaj dokument i da li je preveden odre|eni deo tog dokumenta tokom va{ih razgovora sa predstavnicima Tuìla{tva? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jeste, usmeno. SUDIJA MEJ: Gospo|o Uerc-Reclaf, recite nam o ~emu se radi i koji je izvor ovod dokumenta? TU@ILAC UERC-RECLAF: Ovo je kodirani telegram, {ifrovani telegram iz ambasade Ujedinjenog kraljevstva u Zagrebu a ti~e se razgovora gospodina Galbrajta i predsednika vlade RSK. OPTU@ENI MILO[EVI]: ... je ne{to druk~ije. Ja imam zapisnik sa prve sednice vlade u ovom tabulatoru. SUDIJA MEJ: Molim da se potrudite da optuèni dobije ta~an dokument. TU@ILAC UERC-RECLAF: âsni Sude, da bih pro~itala ovaj citat, potrebno je da pre|emo na privatnu raspravu. sekretar: I jesmo na privatnoj raspravi. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U redu, hvala. Citat: “Predsednik vlade RSK je rekao mom ameri~kom kolegi da kako bi izbegao rat, spreman je da prihvati Tu|manove uslove i spreman je da to danas javno saop{ti. Me|utim, nejasno je da li ga podràvaju i drugi rukovodioci RSK. Milo{evi} je brifovan od strane Amerikanaca o Glabrajtovim razgovorima

420 sa Babi}em i potrebna je podr{ka Beograda kako bi to sve izgledalo uverljivo”. Gospodine, da li je takva situacija bila tada u to vreme i da li ovaj citat ta~no odraàva va{e razgovore sa gospodinom Galbrajtom koje ste imali tada u to vreme? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da. Izuzev {to ja ne znam o predsedniku Milo{evi}u od strane me|unarodnih faktora, jedino znam da mi je ~lan francuske ambasade u Beogradu rekao da nas Milo{evi} ne podràva. SUDIJA KVON: Gospo|o Uerc-reclaf, ako pogledate paragraf 9 ovog istog dokumenta, tu stoji: “da nas je gospodin Galbrajt uverio da imamo punu podr{ku Stejt Dipartmenta (State Departmant)”. E sad, ko su to mi? TU@ILAC UERC-RECLAF: Mi, to je ambasada Ujedinjenog kraljevstva. Ovo je u stvari izve{taj ambasade Ujedinjenog kraljevstva u vezi razgovora gospodina Galbrajta sa svedokom i tako|e vezano za njihove dalje razgovore. SUDIJA KVON: A u redu. Ja sam pogre{no shvatio, hvala. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Nakon napada, da li ste se susreli, da li ste videli gospodina Milo{evi}a, dakle nakon takozvane operacije “Oluja”, 8. avgusta 1995. godine? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, 8. ili oko 8. avgusta 1995. godine u vili u ulici Boti}evoj. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Vila u Boti}evoj ulici, koja je to vrsta objekta? O ~emu se radi? Je li to neka zvani~na rezidencija? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rezidencija vlade Srbije. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi zatraìli da se sastanete sa gospodinom Milo{evi}em? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa inicijativu prvo je dala Buba Morina, komesar za izbeglice Republike Srbije u Banja Luci, da bih ja trebao i}i u Beograd, da se razre{i, da se vidi kuda }e, da dobijem informaciju gde }e izbeglice iz Krajine. Ja sam oti{ao u Beograd. Javio sam se kod predsednika vlade Mirka Marjanovi}a. On je traìo odre|enu izjavu od mene. Nakon davanja moje izjave, spojio me je sa predsednikom Milo{evi}em i on je ugovorio taj sastanak sa predsednikom Milo{evi}em. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A koju vrstu izjave je on od vas zatraìo? Da na~inite kakvu vrstu izjave? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Mirko Marjanovi} je traìo da ja dam izjavu da Jugoslavija nije kriva za egzodus srpskog naroda iz Krajine. âk je imao i jedan tekst pripremljen, u nekoliko re~enica i dao mi je {ta bih ja trebao da napi{em. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} posluìtelja htela bih svedoku da predo~im tabulator 105 dokaznog predmeta 352, dakle molim da se taj dokument predo~i svedoku. Da li je ovo izjava koju ste vi dali i to po zahtevu gospodina Marjanovi}a? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Nema potrebe da dalje komentari{emo ovaj dokument. Gospodine, kada ste se sastali sa gospodinom Milo{evi}em, o ~emu ste s njim razgovarali i {ta ste od njega traìli?

421 SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Do{ao sam kod njega. To je bilo uo~i njegovog odlaska u Moskvu na sastanak sa Jeljcinom. Obezbe|enje mi najprije nije dozvoljavalo da u|em. Onda je on iza{ao i pustio me da u|em i razgovarali smo u sobi pored ulaza jer su u konferencijskoj dvorani bili drugi zvani~nici iz Jugoslavije i vojske. Vidio sam po registarskim tablicama automobila. To je bio kratak sastanak sa njim. Pitao sam gde }e se ljudi smestiti, ljudi iz Krajine koji su izbegli. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A {ta je on na to odgovorio? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rekao je na Kosovo. Ja sam pitao: “Pa koliko moè stati na Kosovo?”. Znao sam da je Kosovo prenaseljeno i da je pod nacionalnim tenzijama. Rekao je: “100.000, a mogu mnogi i u Republiku Srpsku”. Ja sam ga pitao da li moèmo i}i u isto~nu Slavoniju, a on je rekao “Ne, ne za sada”. Pitao sam “A gde }e vlada Krajine?”, a on je rekao neka ostane u Beogradu ako bude trebalo za neke pregovore: “A ti li~no”, rekao je “za svoje li~ne potrebe moè{ da se javi{ Mirku Marjanovi}u”. TU@ILAC UERC-RECLAF: Sada moèmo da se vratimo na otvorenu raspravu. sekretar: âsni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su izbeglice iz RSK zaista zavr{ile na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini, odnosno gde su izbeglice zavr{ile? Gde su oti{le? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Najprije, zna~i odmah slede}eg dana, istog dana nakon {to je po~elo izbegli{tvo iz Krajine, Ratko Mladi}, komandant srpske vojske, Vojske Republike Srpske, stavio je blokadu severno od Banja Luke na mostu preko Vrbasa i nije dozvoljavao da se izbeglice kre}u dalje. Ja sam oti{ao kod njega ... (izbrisano po nalogu sudskog Ve}a). TU@ILAC UERC-RECLAF: Mislim da bismo trebali da pre|emo na privatnu raspravu kako bismo ~uli detalje o ovom sastanku. Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost: sekretar: Sada smo na privatnoj raspravi. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, rekli ste da ste oti{li da se vidite sa gospodinom Mladi}em. Gde ste se sastali s njim i zbog ~ega ste hteli da se sastanete s njim? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Sastali smo se u Banja Luci zato {to je Mladi} napravio blokadu i spre~avao je da se izbeglice kre}u dalje, a izbeglice su bile u dve izbegli~ke kolone. Jedna od Bosanskog Novog i Prijedora prema Banja Luci, a druga od Bosanskog Petrovca, Mrkonji} Grada, prko Manja~e prema Banja Luci. Bilo je zagu{enje, bilo je zaista te{ko stanje. Mnogi su èleli da idu, imali su rodbinu u Vojvodini, Beogradu i drugim mestima. Nisu mogli da ostanu na putu. Koliko sam ~uo od vlasti Republike Srpske, oni su imali plan da se izbeglice smeste u logore na Manja~i i i{ao sam kod Mladi}a moliti da deblokira put. I oti{ao sam kod njega u jednoj zgradi u Banja Luci. On je rekao da }e deblokirati, ali do Dervente. Rekao je: “Trebaju ostati ovde u Republici Srpskoj, ovo je na{a zemlja” i deblokirao je taj prolaz na Vrbasu, ali nije dalje postavljao blokadu, ve} je blokada bila na prelazima u Srbiju, na Drini i na Savi, gde su svi odrasli mu{karci sposobni za vojsku odvajani od porodica i ostavljani u Republici Srpskoj, a ostali ljudi su prelazili u Srbiju. TU@ILAC UERC-RECLAF: Sada moèmo da se vratimo na javnu raspravu.

422 Otvorena sednica: sekretar: Ponovo smo na otvorenoj sednici. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, rekli ste da su vojno sposobni mu{karci bili odvajani od svojih porodica. Za{to, iz kojih razloga? [ta je trebalo da rade? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oni su uklju~eni u Vojsku Republike Srpske, a oni koji su pre{li i na{li se u Srbiji, ti su hap{eni i odvo|eni u isto~nu Slavoniju u logor kod Arkana ili front, odnosno na takozvane prve linije. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li to zna~i da su prisilno mobilisani u Vojsku RS, vojsku i Arkanove jedinice? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A oni koji su stigli do Srbije, gde su se oni smestili? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oni su bili sme{teni na dva na~ina. Prvo, samo ljudima koji su imali rodbinu u prvoj generacijskoj liniji, zna~i najbliù rodbinu, mogli su da se smeste kod rodbine. Svi ostali su od strane policije bili transportovani u odre|ene centre po Srbiji, uklju~uju}i i Kosovo, u traktorskim ili automobilskim kolonama ili vozovima. Ja sam slu{ao mnoge ljude koji su kada su stizali vozom u Pri{tinu i druge gradove na Kosovu bili preneraèni, prvom prilikom su beàli odozdo. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su izbeglice iz Krajine stigle i do Vojvodine? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da. TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su tada Hrvati iz Vojvodine prisilno iseljavani? Da li to znate? SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bilo je upadanja u ku}e, hrvatske ku}e i isterivanja, kao {to je bilo u Golubincima. Me|utim, policija Srbije je intervenisala i spre~ila takvo useljavanje u hrvatske ku}e. http://www.hlc.rdc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/transkripti.php/file=941.html, dostupno 24. 08. 2007.

423 KAZALO IMENA

(Kazala su ra|ena na temelju izvornih Bing Albert, 40, 146, 179 dokumenata tako da su mogu}a odstupanja Bistrovi} Josip, 74 u imenima pojedinih osoba) Bjegovi} \or|e, 182, 183, 186, 187 Bjelanovi} Mirko, 194 A Bla{ki} Tihomir, 240, 308 Abdi} Fikret, 43-45, 53, 122, 123, 249, 255, Bobetko Janko, 33, 47, 232, 236, 240 263, 284, 415 Bor Petar, 323 Akashi Yasushi, 416 Bori} Grujo, 267 Albright Madeleine, 235 Bori} Petar, 312, 374 Andri} Vojo, 287 Borovi} Stevo, 334 Ani} Boris, 12 Bosni} Mile, 193, 224 Arbutina Neboj{a, 186 Bo{njak Milorad, 13, 14, 22, 227 Atlagi} Marko, 193 Boì} Aleksandar, 8 Boì} Radovan, 344 B Brada{ Milo{, 25 Brankovi} Vuk, 17 Babi} Branko, 225 Bruji} Nikola, 338 Babi} Du{ko, 346, 363, 367, 369 Buha Aleksa, 185 Babi} Milan, 12, 13, 17, 22, 24, 50, 156, 161, Buha Milorad, 224 167, 168, 183, 189, 208, 209, 222, 224, 227, Bulaji} Milan, 225 343, 374, 401, 404, 407-410 Bulat êdomir, 91, 112, 113 Ba~i} Svetozar, 333 Bulatovi} Momir, 21 Bahi} Novica, 327 Buli} Rade, 339 Baki} Dragica, 186 Baki} Ranko, 195 C Bari} Nikica, 9, 36, 39, 40, 50, 55, 135, 138, 140, 146, 179 Clark Wesley, 236, 238, 240 Bari} Petar, 9, 245 Crabbe, R.R., 259, 289 Basarac Ivan, 101, 151 Crnjac Miljenko, 62, 91, 93, 99 Basi} Boro, 186 Cvijanovi}, 345 Be}irevi} Kemo, 43, 146 Belo{evi} Robert, 32 ^ Berni} Domagoj, 104, 146 âni} Ivan, 83 Be{li} Hrvoje, 104 êleketi} Milan, 44, 194, 211, 241, 242, 259, BigaVedrana, 323 262, 289, 290, 291, 361 Bilandì} Du{an, 146 êrmak Ivan, 72

424 êrvenko Zvonimir, 77, 301 E ôbanov Damir, 65 Ernjakovi} Milan, 194 ûbrilo Rade, 358 F ] Feli} Bejdo, 34, 122 ]aki} Branko, 365 Filipovi} Milena, 334 ]osi} Kre{imir, 10, 232, 233, 238, 240 Forand Alain, 13, 22 Funduk Uro{, 222, 225, 417 D G Deli} Rasim, 308 Dimitrijevi} Aco, 313 Gaji} Marinko, 338 Dimitrovska Dijana, 13, 17 Galbraith Peter, 41, 400-412 Gali} Marko, 260, 269, 272 Dobre Mom~ilo, 327 Ga{parovi} @eljko, 113 Dobrivojevi} Petar, 195 Ghali Boutros Boutros, 50 Dokmanovi} Slavko, 224 Gondi Ratko, 194, 195, 223, 224 Domazet-Lo{o Davor, 33, 146 Gor{eta Damir, 8 Dondur Neda, 225 Gotovina Ante, 46, 48, 49, 54, 55, 65, 69, 72, Dopu| Jovan, 361 75, 125, 130, 146 Dosti~i} Rade, 339 Grani} Mate, 33, 72, 146 Dra~e N., 24 Graovac Ratko, 327, 328 Dragi~evi} Radmila, 25 Grbi} Rajko, 315 Dragojevi} Andrea, 138 Grgac Stjepan, 102 Dragojevi} \or|e, 339 Gunj Ranko, 194, 195 Gvero Milan, 266 Drakuli} Milan, 330 Dra{kovi} Vuk, 13, 15 H Drobnjak Jovan, 186 Dudakovi} Atif, 19, 123, 294, 302, 303, 308, Hadì} Goran, 21, 50, 183, 224 316 Holbrooke Richard, 146, 236, 237 Dudukovi} Nikola, 344 Holjevac Tukovi} Ana, 12 Du{ko Jankovi}, 303 Hranj Robert, 236 Hughes, 237 D` I Dàji} Bo{ko, 186 Ivan~evi} Du{anka, 336 Dànko Luka, 115 Ivani} Milan, 13 Ivanovi} Vesna, 27 \ Ivo{evi} Du{anka, 335 \akovi} Milan, 276 Izetbegovi} Alija, 19, 44, 51, 54, 146 \eri} Branko, 175, 177 \in|i} Zoran, 15 J \okanovi} Dragan, 186 Janvier Bernard, 129, 289, 297 \urica Janko, 373 Janjanin Stevan, 305

425 Jar~evi} Slobodan, 23, 184, 185, 188 Kraji{nik Mom~ilo, 138, 180, 183, 191, 198, Jarnjak Ivan, 72 241, 291, 414 Jev|ovi} Zoran, 12 Krge Branko, 313 Jovi} Dejan, 146 Kri~ka Milivoj, 186 Jovi} Borisav, 15 Krkovi} Milan, 311-313 Jovi} Dejan, 39 Juzba{i}, 267 Krnjaji} Momir, 333 Krpan Vladimir, 104 K Krsti~evi} Damir, 65, 70 Kuki} Nedeljko, 333 Kajgani} Stevan, 335 Kupre{anin Vojo, 171 Kalapa} Mladen, 13 Kuzmanovi} Rajko, 183 Kalini} Dragan, 187 Kuèt Radomir, 183, 184 Karadì} Radovan, 22, 44, 47, 52, 57, 127, 167, 183, 191, 192, 233-235, 236, 239, 240, 241, L 291, 333 Karna Dragan, 267 Lacman, 306 Keli} Milutina, 333, 334 Lacmonovi} Janko, 327 Kerestedìjanc Leonid, 400, 413 Laki} Milan, 194 Kertes Mihalj, 419 Lali} Borka, 169 Kinkel Klaus, 212 Lang Slobodan, 27 Klincov Gojko, 333 Lazanski Miroslav, 17 Klincov Jovo, 333 Lazi} \or|e, 184 Kneèvi} Mihajlo, 294, 313 Lemi} Milorad, 194, 223 Kneèvi} Milan, 187 Lemieux, 262 Leskovac Rade, 189 Kneì} Branislava, 26, 135, 140, 147 Leàji} Rajko, 13, 193-195, 224, 226, 227 Kohl Helmut, 212 Li~ina Ratko, 194 Kolundì} Ljubomir, 327, 328 Lon~ar (poru~nik), 374 Koljevi} Nikola, 266 Lon~ar Du{an, 358 Komlenac Milutin, 339 Longin (vladika), 183 Konstantinovi}-Vili} Slobodanka, 26, 135, 140, Lotina Vojislav, 331 147 Luka~ Davor, 318 Kora}, 267 Luki} Radomir, 184 Korade Ivan, 65, 70 Luki} Vladimir, 183, 184, 186 Kosti} Spiro, 187 Kostovi} Ivica, 137 Lj Kotur Branko, 339 Kotur Du{an, 333 Ljubenkovi} Ra|a, 334 Kotur Stevo, 333 Kova~evi} Drago, 189, 196, 223, 224 M Kova~evi} Du{an, 185 Mamula Branko, 146 Kova~evi} Radovan, 12, 13 Mandini} Neboj{a, 186 Kova~evi} Slobodan, 69, 75 Mara Radivoj{a, 261, 269 Kozirjev Petar, 400 Marekovi} Marijan, 96, 123, 131

426 Marijan Davor, 2, 7, 28, 40, 150, 179 N Marjanovi} Mirko, 422 Nazor Ante, 27 Marjanovi} Pajo, 225 Nikoli}-Ristanovi} Vesna, 26, 135, 140, 147 Marka~ Mladen, 69, 76 Ninkovi} [piro, 241, 291 Marko{ Milorad, 196, 197 Nobilo Mario, 146 Markovi} Du{an, 186 Norac Mirko, 82 Markovi} Milena, 25 Nova~i} Dragan, 321 Markovi} Petar, 184 Novakovi} Kosta, 13 Marovac @eljko, 331 Novakovi} Mile, 14, 25, 56, 111, 132, 280 Marti} Milan, 12, 13, 17, 21-23, 44, 51, 133, Novakovi} @arko, 361 139, 145, 156, 158, 184, 185, 192, 208, 210, 216, 217, 224, 228, 229, 233-235, 239, 240- O 242, 285, 291, 295, 358, 361, 375, 400, 402- Obradovi} Dmitar, 323 404, 407, 410, 413, 414, 416, 418 Olja~a Nikola, 331, 332 Matanovi} Predrag, 102, 151 Opa~i} Branko, 307 Matija{evi} Velibor, 169, 170 Owen David, 146, 233-235, 238, 239, 241, 402 Matkovi} Risto, 169 Mihanovi} Nedjeljko, 72 P Mijahotnik Jurij, 12 Pavle (patrijarh), 17 Mijanovi} Ga{o, 183 Pa|en Milan, 225 Mikeli} Borislav, 21, 22, 50, 156, 194, 208, 209, Pai} To{o, 364 (vjerovatno Paji} To{o) 223, 404, 417 Paji} To{o, 13, 14, 112 Milanovi} Milan, 21 Paspalj Mile, 174, 180, 183 Milanovi} Milovan, 182, 191 Pavi} Ostoja, 339 Milo{evi} Slobodan, 14, 15, 18, 20-22, 24, 33, Pavkovi} Neboj{a, 314 41, 44, 46, 50, 54, 57, 127, 129, 139, 147, Pavlovi} Radovan, 12, 17 156, 158, 161, 167, 192, 194, 216, 229, 233, Peri} Slobodan, 225, 417 239, 285, 295, 313, 400, 401, 407-410, 413, 414, 417-421 Peri} @eljko, 194, 417 Peri{i} Mom~ilo, 21, 158, 285, 295 Milovanovi} Manojlo, 44, 57, 241, 243, 262 Perry William, 236, 237 Milovanovi} Nikola, 157, 186 Pe{i} Miljenko, 15 Miljavac Pavao, 62 Pe{ina Luka, 86 Miljevi} Milan, 183, 184 Petrovi} Branko, 224 Miljevi} Nikola, 186 Peura~a Vojin, 184 Mirkovi} Ana, 365 Pjevi} Stojan, 333 Mi{evi} Nenad, 311-313 Plavljani} Du{an, 186 Mladen Roki}, 333 Popovi} \orde, 320 Mladi} Ratko, 17, 57, 127, 128, 159, 233-236, Popovi} Petar, 317 239-241, 317, 318, 406, 415, 422 Popovi} Vito, 184 Mrk{i} Mile, 11, 13, 15-17, 19, 21, 38, 158, 229, Popr`enovi} Zijah, 301, 316 292, 299, 312, 313, 360, 416 Popr`enovi} Zijo, 308 Mrvi}-Petrovi} Nata{a, 26, 135, 140, 147 Poznanovi} Mirko, 371 Mu{inbegovi} Hasib, 146 Predragovi} Milenko, 25

427 Priji} Ilija, 56, 190, 417 Simi} Branko, 191 Prodanovi} Milorad, 339 Slobodan Milo{evi}, 14, 15, 18, 20-22, 24, 127, Pr{a Ivan, 302 156, 158, 161, 167, 194, 216, 285, 295, 401, Pudja Rajko, 333, 334 407, 409, 413, 417-421 Pupovac Janko, 327 Slovenija, 170, 201, 235 Stanimirovi} Vojo, 224 R Stani{i} Jovica, 155, 190, 417, 418 Stanoj~i} Mila, 335 Radeli} Zdenko, 9, 40, 179 Star~evi} Ante, 212 Radinovi} Radovan, 37, 38, 146 Stevanovi} Ivana, 26, 135, 140, 147 Radi{i} Dragan, 45, 57, 146 Stipeti} Petar, 55, 60, 63, 100, 103, 104, 110- Radonja Luke, 106 113, 132 Rado{ Ivan, 12 Stipeti} Vid, 125 Radulovi} Dragica, 334 Stoj~i} Radovan Bad`a, 419 Ragu` Jak{a, 8 Stoltenberg Thorvald, 290, 402 Rai{i} Nikola, 285 Stupar Milorad, 92, 373 Raki} Du{an, 343 Suba{i} Petar, 291 Raki} Rajko, 60-68, 70, 73-75 Rankovi} Tomislav, 195 [ Ra{eta Rade, 301, 359 Ra{kovi} Jovan, 167, 375 [aponja Mile, 327, 328 Ra`njatovi} @eljko Arkan, 233, 423 [ar~evi} Petar, 236 Rebra~a Jovo, 224 [ari} @ivko, 327 Relji} Smiljan, 55 [arini} Hrvoje, 33, 129, 411 Roberts Ivory, 409 [a{i} Nikica, 169 Rodi} Mirjana, 195, 225 [estanovi} Bogdan, 333 Rodi} Rade, 310 [e{elj Vojislav, 15, 189, 233 Roki} Deso, 333 [evo Stevo, 82, 258, 312, 374 Rose Michael, 268 [ijan Simo, 224 Rupi} Mate, 2, 9, 153 [iljak Remzija, 43, 146 [imatovi} Franko, 415, 419 S [kare O`bolt Vesna, 55 [kondri} Milan, 267 Sa~i} @eljko, 76-78, 85-89, 136 [krbi} Ratko, 282 Safti} Damir Luka, 48 [panovi} Momir, 333 Sanader Mile, 332 [panovi} Stojan, 21, 184, 186 Sandi} Borivoje, 184 [trbac Nikola, 374 Sandi} Milinko, 223 [trbac Savo, 13, 375 Sankovi} Milenko, 229 [uput Milan, 13, 14, 229 Sava Milovi}, 335, 337 [u{ak Gojko, 14, 72, 134, 236, 237, 412 Savi} Nada, 334 [u{njara \uro, 333 Savi} Rade, 331, 332 Sekuli} Milisav, 15, 20, 21, 33, 38, 43, 69, 70, T 72, 75, 82, 92, 94, 99, 107, 120, 122, 127, 367 Tampolja Jovo, 327 Silajd`i} Haris, 19 Tanjga Milan, 358

428 Tanjga Rade, 194, 283 Vrcelj Marko, 23, 33 Tarbuk Milan, 105 Vujaklija Rade, 243, 245-251 Tarbuk Slobodan, 101, 304 Vujani} Ljubica, 169 Tesla Nikola, 287 Vujanovi} Milo{, 331 Todorovi} Bo{ko, 145 Vuji} Ranko, 193, 194, 222, 223 Tokalj Miroslav, 185 Vuk~evi} Milan, 361 Tolimir Zdravko, 264 Vukeli} Veljko, 195 Tomani} Radivoje, 271, 272, 274, 283, 291, 293 Vuki} Milena, 333 Trgov~evi} Milan, 13 Vukovi} Milan, 339 Trivun~i} Mladen, 333 Vukovi}a Mirko, 84, 87 Trivun~i} Trevoje, 333 Vuk{a Bogdan, 327 Tu|man Miroslav, 147 Vuru{i} Vlado, 400 Tu|man Franjo, 14, 15, 18, 19, 24, 41, 44, 50, 54, 55, 72, 73, 104, 112, 140, 150, 212, 236, W 294-296, 400, 404, 406-409, 411, 412 Williams Michael, 401 Tus Anton, 9, 59, 110 Z U Ze~evi} Zdravko, 169, 175, 177 Uzelac Du{an, 327 Zimonja Nikola, 300, 311-313 Zori} Mile, 331 V Zubak Kre{imir, 19 Vance Cyrus, 180, 184, 199, 212, 215 Zukovi} Ljubomir, 187 Vasiljkovi} Dragan, 17, 373 Vili} Du{an, 39, 131, 145 @ Vin~i} Svetozar, 184 @ivi} Dra`en, 146 Vje{tica Du{an, 169, 196, 227 @ivi} Dra`en, 40, 146, 179 Vojnica Branko, 191, 193, 194, 198 @unec Ozren, 33 Vojnovi} Milivoj, 12, 13, 56 @upljanin Stojan, 291

429 KAZALO MJESTA

(Kazala su ra|ena na temelju izvornih Baranja, 17, 18, 36, 40, 50, 145, 150, 203, 213, dokumenata tako da su mogu}a odstupanja 219, 224, 347, 348, 362, 368, 369, 380, 388, u nazivima pojedinih mjesta od naziva 417 navedenih u zemljovidima i atlasima) Barilovi}, 92 Barlete, 81, 85 A Basara, 97 Bastasi, 46 Abdi}a brdo, 255 Ba{i}i, 253 Agi}a vrhovi, 256 Bat, 46, 252, 293 Ahovo, 294 Bat (Mali), 306 Alibegovi}a kosa, 266 Bat (Veliki), 306 Alivojvodi}i, 83, 85 Batnoga kod Slunja, 43, 119 Amerika, 164, 234, 406 Begluci, 74 Andrija{evci, 206 Begluk, 82 Anti}a glavica, 294, 296 Beli Manastir, 297, 348 Austrija, 358 Benkovac, 10, 12 , 13, 36, 68, 69, 71, 73, 75, 133, 159, 160, 168, 170 , 171, 176, 207, B 217, 327, 328, 347, 348, 357, 358, 375 Babin grad, 294 Benkova~ko brdo, 342 Babina gora, 90, 93, 345 Beograd, 12, 13, 15, 17, 21-23, 25, 26, 33, 38, Babina Greda, 206 39, 41, 43, 50, 52, 53, 58, 69-73, 75, 77, 82, Babine gore, 120 83, 86, 89, 91, 92, 94, 95, 99, 101, 102, 107, 110, 111, 115, 120, 122, 127, 129, 132, 135, Ba}in, 117 139, 140, 144, 147, 155, 167, 185, 187-190, Balkan, 20, 171 204, 219, 312, 313, 358, 404, 406-410, 413, Baljevac, 254, 256, 258, 306, 309 420-422 Bani}i, 71 Be{linac, 108 Banovina, 25, 33, 38, 52, 101, 104, 106-111, Bezdan, 372 115-118, 122, 123, 128, 132-135, 295, 296, Biha}, 9-11, 16, 18-20, 42-47, 52-54, 57, 62, 313, 329, 347, 348, 366 133, 134, 144, 157-160, 233-241, 243-251, Banski Grabovac, 106, 119 254-256, 259-269, 271, 273, 274, 276, 279, Banski Kova~evac, 97 280-282, 290, 291, 293, 295, 301, 302, 304, Banja Luka, 10, 41, 119-121, 146, 147, 155, 305, 308, 316, 317, 319, 357, 405, 406, 407, 175, 176, 180, 181, 185, 207, 228, 229, 264, 414, 415, 416 319, 373, 421, 422 Bijele Stijene, 341 Banjsko Selo, 91, 206 Bijelo Brdo, 348 Barake, 280 Bila Vlaka, 68

430 Bilaj, 82, 302 Bosna i Hercegovina, 7, 9-11, 15, 18-20, 24, 30, Biljane Donje, 73 33, 34, 36, 39, 41-44, 46, 48, 49, 51, 53-56, 58, 59, 67, 73, 74, 76, 78, 86, 87, 89, 96-99, Biljane Gornje, 73 107, 111,115, 122-123, 131, 133, 135, 147, Biljeg, 74 148, 155, 157-159, 162, 163, 165, 167, 173, Biograd n/m, 61, 69, 201, 207 185, 187, 188, 191, 192, 198, 204, 212, 218, Biovi~ino Selo, 119 233-236, 239, 240, 242, 244, 248, 249, 253, 254, 268, 274, 283, 284, 285, 286, 291, 293, Biskupije, 72 295, 296, 299, 301, 303, 308, 311, 316, 319, Biì}i, 344 347, 379, 386, 406, 411, 415-416, 422 Bjela{nica, 18 Boì} brdo, 83 Bjelovar, 30, 33, 37, 48, 59, 60, 62, 63, 90, 100, Boì}i, 92, 95, 346 106, 110, 111, 115-118, 124, 128, 132, 149 Boùri}i, 101 Bjeljina, 176 Bra~, 125 Blinja, 101, 104, 106, 329 Brati{kovci, 68, 73 Brav~ev Dolac, 68, 70 Blinjski Kut, 102 Br~ko, 18 Br|ane, 106 Bobotski kanal, 124 Bregovi, 256 Bobovac, 104 Brekovica, 57, 305 Boderi{te, 18 Brezi}, 77 Boli~, 76 Brezik, 255 Boli}i, 96, 344 Brezova Glava, 90, 91, 93, 96, 97, 160, 343, 345 Bori~evac, 78, 244 Brezovac, 86 Bori}evci, 76 Brezovo Polje, 106, 284 Borina~ka kosa, 124 Brezova glava, 120 Borovac, 340, 341 Bribirska glavica, 72 Bribirske Mostine, 72, 347 Borovo Selo, 156, 217, 221, 222 Brijeg, 254 Bosanska Dubica, 116 Brinje, 304, 321, 348 Bosanska Gradi{ka, 116 Brki}a koplje, 316 Bosanska Kostajnica, 101 Brki}i, 105, 252 Bosanska Krupa, 43, 246, 247, 249-251, 253, Brki{evina, 101 254, 271 Brlog, 133 Bosanska Posavina, 40 Brljan, 72 Bosanski Novi, 101, 107, 120, 422 Bro}anac, 95 Bosanski Osredci, 74 Brodac, 91 Bosanski Petrovac, 44, 51, 72, 86, 120, 244-245, Bro|ani, 91 250, 422 Bru{ka, 119, 202, 258, 347 Bosansko Grahovo, 16-20, 44, 47-49, 52, 54, 57, Bruvno, 77, 78, 86, 322, 373 67-72, 151, 158-159, 171, 188, 229, 233, Bubanj potok, 204 239-241, 252, 260, 262, 273, 274, 292, 296, Bubinka, 255 305, 306, 314, 315, 317-319, 367, 372-373, Bud, 344 407 Buda~ka Rijeka, 344 Bosiljevac, 92 Budi~ina, 329

431 Budimci, 348 êpin, 124 Bugar, 122, 159, 309, 310, 316 êrkezovac, 257 Bugojno, 44, 242 ê{ko Selo, 102, 104, 105 Bukovac, 83, 85 êtvrtkovec, 103 Bukova~ki Kraj, 256, 258 êvani, 253 Bukovica, 345 îsta Mala, 201 Bukovo ple}e, 71 îsta Velika, 71 Bukve, 76 ôkova~a, 122 Bun~i}i, 344 ôlovac, 77 Buni}, 81, 82, 85, 87, 119, 206, 322 ôrali}i, 294 Buri} Selo, 344 ôrkova uvala, 86 Buànjkin vrh, 71 ôt, 254, 256, 286 Buìn, 250, 251 ûji}a Kr~evine, 81, 86 ûkovac, 83, 306 C Capa}u{a, 257 ] Cazin, 19, 248, 249, 250, 251, 263, 264, 302, ]elavac, 77, 119 306 ]ulumak, 245 Cazinska krajina, 133, 204, 242, 250, 262, 264, 274, 294, 296, 299, 300, 312, 335, 347 D Ceranje Gornje, 68 Ceri}, 127 Dabar, 82-84, 285 Cerovac, 91, 97, 160, 320, 343, 345 Dabi}i, 345 Cerovac Tu{ilova~ki, 93, 97 Dalmacija, 13, 38, 54, 60, 61, 67, 70-71, 77, 99, 133, 134, 139, 145, 188, 200, 201, 204, 205, Cetingrad, 95, 96, 98, 111, 119 297, 347, 367, 375 Ciglana, 246, 330 Dalj, 225 Crna Gora, 7, 10, 15, 39, 155, 156, 164, 168- Dangube, 82, 83 170, 177, 180, 188, 192, 193, 195-198, 288 Darda, 302 Crna Punta, 119 Daruvar, 48, 116, 340 Crne Grede, 116 Dayton, 234 Crni Lug, 233, 239, 240, 254, 296 Debelo Brdo, 72, 73, 87 Crni tavani (vidi Crni Tavan), 83 Debelja~a, 250, 252, 273 Crni vrh, 246 Deblja~a (vjerojatno Debelja~a), 255 Crvena zemlja (greben na Dinari), 48, 49 Dejanovi}i, 206 Cvijanovi}, 345 Demirovi} brdo, 88 Derventa, 422 ^ De{li}, 23 âire, 117, 118 Dinara, 15-16, 19, 36, 42, 46-52, 59, 67-69, 75, âkalica, 294 120, 133, 136, 150, 158, 159, 239-241, 251, âlaku{a, 315 285-286, 289-298, 308, 310, 372, 373 ânak, 36, 81, 82, 86, 89, 347 Divjaku{a, 294 âprazlije, 271, 272 Divoselo, 213, 359 âvlovac, 106 Divulje, 119 êlebi}, 46, 47, 239, 271 Dizdarevi} Brdo, 280

432 Dizdarevi}i, 280 Dugi otok, 125 Dobanovci, 21 Dugopolje, 319 Doboj, 18 Dulibe, 71 Dobrenica, 255, 257 Dvor na Uni, 2, 7, 33, 58, 100, 101, 105-109, Dobroselo, 86 111, 115, 122, 123, 133, 134, 140, 150, 168, Dodo{i, 330-332 170, 206, 348 Dolovi, 74 Dvori{te, 206 Doljani, 83, 86, 246 Donja Ba~uga, 106 D` Donja Buzeta, 107 D`aferovo Brdo, 253 Donje Pazari{te, 88 D`eferovi} brdo, 252 Donji Babin Potok, 85 Donji Cerovljani, 116 \ Donji Dobretin, 107 \akovo, 60, 62, 131 Donji Karin, 68 \evrske, 73 Donji Klasni}, 106, 108 \u}i, 344 Donji Lapac, 10-14, 26, 76, 78, 85, 87, 88, 122, \uri}i, 346 134, 135, 160, 168, 170, 171, 258, 317, 349, 366, 371, 374-375 E Donji Rujani, 251 Donji Skrad, 92, 94, 160, 343, 344 Egelji} Most, 266 Donji Ti{kovac, 73 Egi}i, 91 Donji Tu{ilovi}, 345 Elezovi}i, 253 Donji @irovac, 106-108 Erdut, 22, 145, 202 Donjih Cerovljana, 116 Ernestinovo, 124 Europa, 188 Dragotina, 108 Drava, 302 Drenov Klanac, 133 F Drenovac, 319, 322 Farka{i}, 101, 206 Drenovica, 92 Frka{i}, 256, 301 Dre`nik Grad, 81, 82, 86 Drina, 12, 44, 188, 219, 242, 243, 422 G Drlja~a, 103,105, 106 Galija{i, 107 Drni{, 10, 12, 13, 58, 69, 71, 73, 133, 160, 188, Galovo Brdo, 344 207, 347, 348, 365, 375 Gata, 263, 264 Drvar, 26, 51, 54, 57, 160, 241, 296, 319, 371, Gavrani} most, 257 372 Gejkovac, 97 Drveni bok, 306 Generalovo brdo, 119 Duborsko (vjerojatno Dubovsko), 246 Generalski Stol, 91, 206, 306 Dubovsko, 43, 246 Genthod (kraj @eneve), 55 Dubrave, 82, 372 Gladno brdo, 280 Dubrovnik, 18, 125, 240 Glamo~, 19, 20, 47-49, 54, 57, 60, 67, 68, 125, Duga Luka, 254-256 126, 151, 159, 188, 207, 241, 251-253, 273, Dugi Dol, 92, 95, 97 318, 319, 372, 407

433 Glamo~ko polje, 67, 68, 126, 136, 251 Gota, 248 Glavac, 83 Graberje, 102, 105 Glavace, 86, 133 Grabe{ka visoravan, 248-249 Glavi~urak, 92 Grabe`, 43, 260, 263, 266, 281 Glibodol, 81-82, 84 Grabno, 106 Glibodolski Kri`, 82, 83 Grabovac, 119, 300 Glina, 25, 40, 41, 58, 100, 101, 103-108, 111, Grabovac Vojni}ki, 97 112, 119, 120, 122, 168, 170, 206, 299, 300, Gra~ac, 10, 12, 13, 25, 68, 69, 74-78, 82, 85-87, 311-312, 329, 348, 358 133, 134, 160, 168, 170, 171, 206, 217, 348, Glinska Poljana, 101, 103, 206 371-373, 375 Glodina, 122 Grad, 246 Gluma~ka glavica, 94 Gradac, 91, 108, 206 Gola Plje{ivica, 88, 255-256, 258 Gradac Mali, 108 Gole{, 71 Gradina, 94, 246, 252, 254, 255, 263, 333-334, Golo Brdo, 315 344 Golovro, 73 Gradi{te, 206 Golubi}, 17, 72, 246, 248 Grahovo, 16-20, 44, 47-49, 52, 54, 57, 60, 67- Golubi}ko suvo polje, 70 72, 151, 157-159, 171, 188, 229, 233, 239- 241, 252, 260, 262, 273, 274, 292, 296, 305- Golubinci, 423 306, 314, 315, 317-319, 367, 372, 373, 407 Gomilica, 246 Gre|ani, 340-342 Gora, 329 Grgi}, 372 Gora (selo), 104, 105 Grgin~i}i, 91 Gora`de, 18 Grijakovi}i, 344-346 Gorica, 68 Grkovci, 46, 47, 254 Gorjevac, 246, 247, 302 Grla, 315 Gornja Ba~uga, 106 Grme~, 43, 159, 247, 248, 316 Gornja Bu~ica, 101 Grmu{a, 247, 252 Gornja Bukva, 71 Grmu{ani, 107, 108 Gornja [umetlica, 341 Groblje, 257 Gornje Meku{je, 97 Grubje{i}i, 92 Gornje Vrhovine, 86 Gru` (Dubrovnik), 125 Gornji Babin Potok, 86 Gubin, 271 Gornji Baljci, 70 Gornji Dobretin, 107 H Gornji Lapac, 78 Gornji Poloj, 94, 96 Haag, 151 Gornji Skrad, 344 Ha|er, 105 Gornji Tr`i~, 92 Hajeti}, 107 Gornji Vakuf, 188, 242 Hegi}a Glavica, 280 Gornji @irovac, 106 Henrikovac, 127 Gorski kotar, 61, 200, 201, 205 Hini}i, 83 Gospi}, 30, 37, 59, 60, 63, 76-78, 81, 82, 90, 95, Hleb, 122 99, 120, 134, 149, 188, 206, 286, 302, 321, Homolja~ki Klanac, 81, 83, 85, 86 322, 348 Homolja~ko polje, 81, 82, 83, 85

434 Homolje, 81 Jan~iji vrh, 296 Hotnja, 105 Jankovac, 127 Hrastin, 285 Januzi, 106 Hrastovica, 206, 330 Jara~a, 255 Hrgar, 246, 247 Jarmina, 285 Hrvatska, 7-27, 30, 33-48, 50-52, 54-65, 67, 71- Jaruga, 254 78, 83-91, 93-140, 144-151, 155, 156, 158, Jasenice, 67 159, 161, 162, 164, 165, 167, 170, 172, 177- Jasenovac, 36, 110, 115-117, 159, 333, 341, 347 179, 184, 188, 194, 198, 199, 200, 201, 204, Jasik, 255 205, 208, 209, 211-213, 215-221, 224, 229, Javoranj, 310 233-241, 248, 249, 260, 264, 265, 282, 285, Javorov Vrh, 372 286, 288, 289, 290, 293-296, 301, 303-305, Javorova Glava, 372 308, 309, 316, 317, 319, 320, 339, 347, 350, 358, 372, 375, 380-408, 412, 413, 414, 418, Jela{a, 93 420 Jelinjak, 280 Hrvatska Dubica, 105-107, 110, 115-118 Jezerce, 256, 323 Hrvatska Kostajnica, 36, 100, 111, 115, 117, Jezerine, 275 118, 122, 133, 168, 170, 206, 304, 347, 348 Johovo, 96, 111 Hrvatski ^unti}, 106, 206 Josipdol, 302, 321 Husidi}i, 280 Jo{ani, 87 Hvar, 125 Jugoslavija, 12, 16-22, 39-41, 45, 50, 51, 57, 75, 125, 127, 139, 144,-150, 155, 158, 159, 162-164, 167-175, 178, 179, 186, 188, 191, I 192, 196, 197, 209, 210, 215, 217-220, 224, Igla, 372 227-288, 299, 321, 347, 390, 392, 393, 398, Igman, 18 401, 415, 416, 419, 422 Ilica (brdo), 317 Imotski, 188 K Ivani} Grad, 96, 103, 119, 120 Kakma, 201 Ivanjska, 107, 122, 266 Kaldrma, 319 Ivine vodice, 76 Kalu|er, 117 Ivkovi}i, 345 Kamenak, 255, 256 Ivo{evi}i, 345 Kamenica, 255, 256 Ivova glavica, 68 Kameni~ki vrh, 252 Iza~i}, 241, 255, 256, 257, 263, 291 Kameniti vrh, 92 Kamensko, 26, 97, 120, 135 J Kangrgino brdo, 85 Kantarevac, 280 Jablanac, 341, 342 Kapan, 316 Jabukovac, 106, 330-332 Kapela, 60, 82, 83, 206, 257, 302 Jadovi~ke uvale, 246 Karajlovi}i, 91 Jadovik, 243 Karin, 68, 73, 133 Jadran, 37, 188 Karlovac, 16, 30, 34, 37, 43, 59, 60-63, 77, 89- Jajce, 68, 126, 319 99, 109, 111, 119, 129, 135, 149, 206, 213, Jan~arska glava, 294 234, 241, 279, 303, 306, 343-344, 346, 348, Jan~ija glavica, 294 411

435 Ka{i}, 25, 306 Koransko Selo, 92 Ka{tel @egarski, 68, 73, 74 Kor~ula, 125 Kauri}i, 101 Kordun, 13, 14, 25, 38, 52, 60, 90, 91, 96, 97, Kazanac, 272 99, 107, 111, 123, 133, 134, 138, 200, 201, Kestenak, 92 204, 205, 295, 296, 313, 335, 337, 344, 346, Kestenova~ka glavica, 316 347, 348, 362, 366, 368, 369, 373, 375, 415 Kijevo, 67, 68, 70, 72 Kordunski Ljeskovac, 86 Kik, 68 Korenica, 13, 14, 45, 81-83, 85, 86, 122, 133, 155, 157, 159, 160, 167, 168, 170, 171, 206, Kistanje, 73 207, 261, 269, 312, 317, 348, 370, 371 Klanac, 83, 85, 86, 88, 133, 255 Koreni~ka Kapela, 60 Klenov Bok, 116 Kori~ina, 252, 271 Klenovac, 256, 258 Kortina (vjerojatno Koritna), 285 Klenovica, 85 Kosa, 81, 83, 117, 245, 253, 280 Klokot, 252, 255, 256, 263, 273 Kosi}i, 266 Klopa~a, 275 Kosijer, 344 Klju~, 241 Kosijersko Selo, 92, 96, 344 Knezovljani, 108 Kosovo, 39, 401 Knin, 10-17, 19-23, 25-27, 33, 36, 38, 39, 41, Kostenak, 307 43, 46, 50-55, 57, 58, 65, 67-75, 77, 78, 82, 83, 86, 89, 91, 92, 94, 95, 99, 101, 102, 107, Ko{~ica, 372 110, 111, 115, 119, 120, 122, 127, 129, 132- Kotarani, 108 134, 139, 144, 146, 147, 151, 155-160, 168- Kotorani, 122 172, 174, 177-178, 182, 183, 185, 188, 189, Kova~, 294 195-198, 200, 201, 204, 205, 207, 208, 215- Kozaperovica, 108 217, 219, 221-223, 226,-229, 233, 239-241, Kozjak, 67, 68, 70-73, 75 243-251, 259, 264, 267, 289, 290-293, 295- Kozline, 120, 344, 346 297, 299, 305, 308, 310, 314, 317-319, 342, 343, 346,-348, 357-359, 361-363, 366-369, Kozlinska Glava, 92 371, 374, 375, 400, 402, 404, 407, 408, 410, Kozlinska glavica, 92, 94 414 Krapje, 116 Kninsko polje, 72 Krbavsko polje, 81, 87 Kobiljnjak, 266 Krf, 221 Kolabin Jarak, 108 Kri~ke, 341 Kolari}, 97, 345 Kriva Glava, 83 Kolonija, 102 Krivodo, 247 Komadine, 95, 345 Kri`, 82, 97 Komarevo, 100, 102, 104, 105, 329 Krka, 68, 71, 305 Komora, 107 Krli}a vrh, 248 Konjic, 43, 188 Krnjak, 26, 58, 95, 97, 160, 337, 343, 344, 346 Konjska glava, 68, 70, 83, 102 Kr{lja, 275 Kopa~ki rit, 348 Kruge, 122 Kopcije, 310 Ku}i{ta, 246 Kopenhagen, 404 Kuk, 74 Korana, 90, 91, 94, 97, 99, 111, 201, 344 Kuka~a, 306 Koranski Breg, 344 Kuki}i, 91

436 Kulen Vakuf, 43, 76, 78, 87, 88, 243, 244, 245, Livno, 44, 46-48, 54, 150, 188, 242, 245, 251, 246, 247 273, 407, 414, 415 Kulina, 246 Lohovo, 44 Kupa, 90, 91, 93, 99, 101, 103, 200, 204, 206 Lohovska Brda, 43, 254 Kup~ina, 119 Lukovska brda (vjerojatno Lohovska Brda), 246 Kupres, 19, 42, 43, 46, 126, 150, 188, 241, 245 Lon~ari, 91 Kupre{ka visoravan, 242 London, 45, 233 Kupre{ka vrata, 44, 46, 67, 242 Loskunja, 345 Kupre{ko polje, 126 Lovinac, 76, 77, 85 Kurepi, 95, 96 Loznica, 138 Kurepi} glavica, 95 Lu~ani, 344 Kurjevac, 94 Lu~ko, 119 Kutina, 119, 348 Lukar, 73 Luke, 315 L Luni}i, 70 Lacman, 306 Lu{~ani, 104 La|evci, 71 Lasinja, 91, 98, 206 Lj Latasi, 91 Ljubina, 108 Lati}a brdo, 253 Ljubovo, 81, 83-85, 348 Latin, 91 Latkovi}, 93 M Letinac, 83 Macut brdo, 345 Letovanci, 105 Ma~ja greda, 68 Li~ine, 106 Ma}e{i}i, 344 Li~ka Jesenica, 81, 82, 84, 86 Ma|ari, 100 Li~ka Kaldrma, 74, 120, 323 Ma|arska, 294, 347 Li~ki Osik, 81-85, 87, 206, 321, 323, 348 Magav~evac, 119 Li~ki Ribnik, 76-77, 85 Maglaj, 271, 294 Li~ki Ti{kovac, 322 Mahovljani, 121 Li~ko Le{}e, 85 Maja, 100, 101, 105, 106 Li~ko Petrovo Selo, 81, 82, 86, 87, 96, 122, 248, Majdan, 108 257, 258, 263, 275, 286, 299, 300, 302, 311, 312 Majevica, 18 Lika, 13, 38, 58, 60, 71, 72, 81, 85, 89, 111, 133, Majoru{a, 316 134, 139, 245, 296, 347, 366, 367, 375 Majski Trtnik, 106 Lipe, 43 Makarova~a, 108 Lipice, 82 Mala Ciperna, 116 Lipovac, 50, 112 Mala Glina, 120 Lisin, 68 Mala Kladu{a, 250 Lisina, 70, 83, 85 Mala Promina, 73, 347 Livanjsko polje, 15, 19, 23, 30, 46-49, 50, 51, Mala @uljina, 77 54, 59, 68, 69, 74, 75, 125, 136, 150, 158, Male Poljanice, 294, 296 239, 240, 241, 251, 292, 294, 295, 296, 414 Mali Alan, 71, 76, 77

437 Mali Bat, 293 Mlada, 341 Mali Cilj, 293 Mlaka, 340, 341, 342 Mali Mra~aj, 372 Modri}i, 71 Mali Obljaj, 106 Molunat, 125 Mali Orlovac, 46 Morpola~a, 71 Mali Radi}, 246 Mose}, 347 Mali Radi}i, 248 Mo{~enica, 101, 102, 120 Mali Sko~aj, 255, 256, 258, 266 Mo{tanice, 108 Mali Sokolac, 271 Mra~aj, 100, 103 Mali Strug, 115 Mre`nica, 91, 92, 93, 94, 95, 99, 200, 204, 206 Mali [ator, 49, 294 Mre`ni~ki Brest, 91 Mali}i, 344, 345, 346 Mrkin breg, 247 Malo Selo, 330, 332 Mrkonji} Grad, 319, 422 Mandi}i, 345, 372 Mrzlo polje, 95 Mandika, 94 Mu}, 16, 347 Mandino Selo, 68 Murgi}i, 83, 85 Manita draga, 293 Mu{i}i, 255, 256, 257 Manja~a, 422 Mu{kovac, 67, 68 Mar~inkovi} glavice, 344 Mu{kovci, 67, 68, 73 Marinbrod, 105, 120 Marinci, 127, 285 N Marjani, 86 Nadin, 68, 73 Martin Brod, 73 Nadinski Vijenac, 69 Martinovi}i, 94, 108 Naprte, 86 Martin{}ak, 261 Na{ice, 294 Maslenica, 22, 188, 234, 241, 284, 359 Nebljusi, 122, 157, 254, 258 Mate{ko, 92, 94 Nebojan, 101, 120, 302 Matijevi}i, 108 Neretva, 18, 188 Maurovi}i, 94 Nijemci, 206 Mazin, 78, 86, 87, 275 Nik{i}, 84, 85 Medak, 76, 77, 82, 87, 206, 321 Nos, 40, 315 Medari, 341 Nova Gradi{ka, 48, 116-117, 206, 285, 294, Medeno brdo, 309 340-341, 348 Medeno polje, 120, 244 Novi Grad, 183, 271 Me|udra`je, 255-258 Novi Li~ki Osik, 82-85 Me|ustrugovi, 340 Novigrad, 68 Mehurovi}a glavica, 294 Novo Selo, 102 (vjerojatno Novo Selo Glinsko) Meljinovac, 255, 258 Novo Selo Glinsko, 103, 105 Milinkovi}i, 92 Novoselci, 101, 103 Milovanovi}i, 344 Novoselija, 84, 85 Mio~inovi}i, 108, 330-332 Novska, 48, 59, 115-118, 128, 206, 348 Miranje, 68, 71 Nugla{ica, 46, 47, 254, 294 Miranje Gornje, 69 Nu{i}i, 255 Mirkovci, 201, 206 Nu{tar, 127

438 Nj P Njema~ka, 212, 249, 296 Pa|ene, 72, 151 Pa|evi, 245 O Paklenica, 50, 341 Pakovo Selo, 285, 309 Oblaj, 251 (vjerojatno Obljaj) Pakrac, 48, 160, 168, 190, 285-342, 348 Obljaj, 59, 85, 100, 101, 107, 250 Pale, 13, 22, 41, 191-193, 196, 209, 219 Obljajac, 90 Paljuv, 71 Obrovac, 10, 12, 13, 26, 68, 69, 71, 73-76, 133, Panjani, 101, 106 160, 168, 170, 171, 289, 347, 348, 361, 375 Panjci, 256 Obu}ine, 82 Papari, 255, 256 O~estovo, 72 Par~i}, 69, 71 Ograci, 372 Pariz, 233 Ogulin, 34, 62, 82, 90-92, 94, 95-97, 131-133, Pa{in Potok, 97 206, 286, 304, 306, 321, 348 Pavlovac (brdo), 81 Oki}, 345 Pecki, 104 Oklaj, 68, 73, 347 Pe}ani, 87 Oku~ani, 46, 48, 50, 119, 160, 206, 338-342, Pe}ica, 73 348, 358 Pe}igrad, 263, 280, 302 Okuka, 256 Pe}ingrad (vjerojatno Pe}igrad), 303 Opaljenica, 260 Pelje{ac, 125 Orahova, 115, 116 Peni}i, 344 Orahovo polje, 115 Perjasica, 91, 92, 94 Oraovac, 310 Peru~a, 22, 68, 70, 188 Ora{ac, 43, 243, 245, 255 Peru{i~ka Kosa, 81 Ora{ec (vjerojatno Ora{ac), 245 Peru{i}, 82, 83, 206, 285, 302, 321 Ora{je, 19, 206 Peru{i}a Kosa, 83 Ore{~ani, 92 Pe{ina Luka, 86 Ore{ko, 92 Petrinja, 16, 22, 58, 100-108, 110, 112, 119, Orlovac, 46 122, 131, 133, 134, 146, 151, 158, 159, 168, Orlova~a, 306 170, 206, 217, 245, 283, 284, 303-304, 307, 328-332, 348, 358, 411 Osijek, 30, 37, 41, 59, 60, 63, 115, 124, 127, 128, 136, 147, 149, 206, 213, 285, 295, 302, Petrinjca, 103 303, 309, 348 Petrova gora, 25, 91, 108, 109, 157, 200, 201, 204, 205, 207, 265, 269, 415 Osmagino brdo, 82 Petrovac, 44, 51, 72, 86, 120, 157, 158, 207, Ostravica (vjerojatno Ostrovica), 244 242, 244, 245, 250, 268, 282, 290, 292, 319, Ostrovica, 85 422 Ostro`ac, 263 Petrovo Polje, 347 O{~enica, 76 Peulje, 296 O{trelj, 157, 158, 268, 282, 290, 292 Pilipovi}i, 88 Oto~ac, 82, 84, 119, 206, 302, 304, 321, 348 Piljino vrelo, 345 Otok, 206, 250, 254 Pitoma kosa, 46 Otri}, 12, 13, 60, 74, 78, 375 Pjev~evo Brdo, 275

439 Pla{~anska dolina, 94, 95 Pritoka, 206, 248, 264 Pla{ki, 77, 82, 90-94, 206, 304, 306, 321-323, Privilica, 263, 268 348, 366, 371 Privlaka, 206 Plav~a Draga, 92-95 Prkos, 68 Plazikura, 280 Prnjavor, 255 Plesmo, 115 Prnjavor ûnti}ki, 106 Pleso (Velika Gorica), 119 Prodani}, 92 Plitvice, 95, 96, 111, 122, 191, 300, 304, 312, Prokresa, 280 348 Provo, 251 Plitvi~ka Jezera, 82, 84, 91, 155, 191 Prozor, 44, 242 Plitvi~ki Ljeskovac, 86 Pr{ine uvale, 254, 255, 256, 286 Plje{evica, 255, 256, 286, 291, 294, 306, 316, Prìna, 306, 309, 310 347 Plje{ivica, 36, 52, 81, 86, 88, 89, 123, 159, 241, Prìne, 47, 294 247, 249, 316 Pula, 119 Pocrni}, 302 Po~itelj, 81 R Podgradak, 83 Ra~i}, 254 Podkapela, 83 Radaci, 245 Podovi, 84 Radijevci, 72 Podrijevci, 93 Radonja Luke, 106 Podrljevac, 345 Ra|enovci, 341 Podzvizd, 280 Raji}, 341, 342 Pogledi}, 345 Rajnovac, 280 Pokupsko, 101, 103 Rakovica, 86, 95, 98, 111, 122, 206, 304, 306 Pola~a, 68, 72 Raletina, 94 Poli~nik, 68, 73 Rape, 345 Poloj, 91, 94, 96, 97 Ra{tele, 60, 81, 86, 123, 248, 250, 251, 275, 302 Ponorac, 344, 346 Ra{tevi}, 68 Popova~a, 104 Rausovac, 117, 118 Popovi} Brdo, 97 Rau{ovac (vjerojatno Rausovac), 118 Posavski Podgajci, 206 Ravidjenica, 92 Potkosa, 71 Ravno, 240 Poèga, 119 Predore, 116 Razdolje, 46 Prekopa, 105 Razvale, 68, 372 Pribilovi} brdo, 284 Razvale Oti{i}ke, 68, 372 Pridraga, 71 Raòvljeva glavica, 69 Prijeboj, 81, 82, 86, 87, 96 Re~ica, 91 Prijedor, 10, 120, 155, 179, 180, 183, 241, 296, Reki}, 52 422 Resanova, 159, 317 Primi{lje, 90-92, 94-97, 99 Resanovci, 317, 319 Pristeg, 68, 327, 328 Ribnik, 302 Pritoci, 281 Ri~ica, 77 Prito~ki Grabe`, 260 Rim, 45

440 Ripa~, 43, 44, 245-247, 249, 250, 255, 263, 264, Serdari, 83 302, 322 Serezi{te, 275 Ripa~ka Glava, 273 Sesvete, 68 Ripa~ki klanac, 247 Si~a, 91 Risovac, 70 Simi}a brdo, 92 Risti}, 339 Sinac, 83 Rodi}a ple}ina, 74 Sinu{a, 315 Rogolji, 339, 342 Sinj, 46, 67-70, 72, 119, 120, 207, 347 Rogoljica, 339, 341 Sisak, 100, 101, 103, 109, 110, 112, 119, 120, Rosulja, 117, 118 134, 135, 148, 170, 330, 348, 411 Rosulje, 106, 107, 115 Siveri}, 73 Rovanjska, 74 Sje~evice, 85 Ru~a dol, 256 Skadimovci, 271 Rudaci, 245 Skakavac, 91, 98 Rudopolje, 86, 323 Sko~aj, 255, 257 Rujani, 46, 239, 251 Sko~ajska draga, 256 Rujevac, 108 Skokovi, 253 Rujnica, 84, 85 Skrad, 94, 111 Ruìca, 250 Skradska gora, 92, 344 Ruìca Brdo, 250 Slana, 101, 103 Ruì}a dol, 257 Slatina, 102 Slavonija, 17-21, 30, 36, 38, 40, 46, 48, 50-52, S 55, 59, 60, 61, 131, 136, 139, 145, 150, 156, 160, 200, 201, 203, 204, 205, 213, 216-221, Sabljaki, 94 224, 225, 227, 286, 291, 294, 295, 297, 310, Saborsko, 77, 81, 84, 90, 92 334, 338-340, 342, 347, 348, 358, 359, 362, Sadikovac, 248 368, 369, 379, 380, 381, 388, 402, 407, 408, Sadilovac, 81 411, 413, 417, 420, 422, 423 Sajkovi}, 46, 47, 68, 69, 70, 74, 271, 272 Slavonski Brod, 150, 167, 303 Sajkovi}i, 254 Slavsko Polje, 98 Samar, 255, 271 Slovenija, 170, 201, 235 Sarajevo, 18, 33, 34, 40, 43, 54, 146, 147, 150, Slovinci, 103, 104, 106, 118 191, 198, 268 Slunj, 34, 43, 46, 77, 84, 91, 92, 94-99, 101, Sava, 48, 59, 101, 115, 116, 118, 206, 250, 294, 120, 122, 133, 206, 217, 248, 286, 297, 304, 335, 337, 341, 366, 422 306, 307, 313, 337, 348, 414 Savi}a glava, 248 Slunjska brda, 93 Savina glavica, 88 Smil~i}, 71, 73 Sejdinova kosa, 253, 280 Smilj~i}, 68 Sekuli} poljana, 92 Smrdelji, 73 Sekuli} vr{ak, 92 Snjevita glava, 88 Seli{ta, 84, 93 So~anica, 108 Seli{te, 81, 90, 105, 106, 118 Sokolac, 255, 271 Seli{te Dre`ni~ko, 81, 90 Solun, 221 Seli{te Kostajni~ko, 105, 106, 118 Spasin vrh, 256 Serdar, 85 Spasovo, 44, 244, 245, 247, 322

441 Split, 22, 30, 37, 46-49, 51, 54, 55, 59, 60, 63, Sveti Rok, 71, 76, 77 65, 67-78, 87, 125, 130, 134, 147, 149, 151, Sveto Brdo, 76, 322 160, 213, 251, 285, 371, 372 Svilaj, 68, 70 Srb, 10, 13, 14, 26, 71, 72, 73, 74, 78, 120, 134, Svra~ica, 107 151, 160, 349, 375 Svra~kovo Selo, 81, 85 Srbija, 7, 9, 10, 12, 13, 15, 18, 20, 21, 39, 41, 42, 52, 57, 138, 139, 150, 155, 156, 165, 167- 170, 177, 180, 185, 190-198, 210, 212, 216- [ 220, 224, 229, 233, 285, 287, 288, 295, 313, [abi}i, 266 347, 373, 400, 402, 407, 410, 411, 413, 414, [amarica, 108, 120, 206, 250, 296, 330-332 415, 416, 419, 421, 422, 423 [anja, 104 Srbobran, 319 [a{, 103, 117, 118, 169 Srebrenica, 18, 19, 20, 52, 60, 144, 241, 318, [ator, 294 405, 406 [ator planina, 48, 49, 158, 293, 294, 296 Srijem, 21, 36, 40, 50, 145, 150, 201, 203, 205, [atorsko jezero, 315 213, 224, 347, 348, 362, 368, 369, 388, 417 [aule, 346 Stani}i, 83 [}ulac, 92 Stani{ta, 345 [evina Poljana, 322 Stankovac, 101 [ibenik, 17, 61, 67-72, 207, 347 Stara Gradi{ka, 340, 341 [ibine, 107 Staretina, 46, 47 [id, 124 Stari Budak, 84 [imi}a brdo, 307 Stari Farka{i}, 101, 206 [ipan, 125 Staro Selo kod Vrginmosta, 43 [ipovo, 126, 241 Staza, 103 [iroka Kula, 83, 85 Steana, 243 [iroka Rijeka, 282 Stipanov Gri~, 83 [i{inec, 101 Stolice, 18 [i{ke, 255, 258 Stra{nik, 102 [kabrnja, 36, 73, 240, 306, 347 Stra`benica, 105 [kare, 55, 85, 86 Stremen, 104 [ka{in vrh, 46 Strmac, 315 [kipine, 256 Strmen, 103, 104 [opot, 69 Strmica, 51, 57, 72, 160, 229, 317, 319, 366, [tedra, 315 367 [titor (vjerojatno [titar), 206 Strug, 115, 341 [turli}, 304 Strunje, 70 [uica, 44 Studenci, 88 [ujica, 242 (vjerojatno [uica) Suhovare, 68 [uplji Kamen, 118 Sunja, 36, 58, 100, 101, 103-106, 115, 117, 133, 206, 304, 347 Sunja (rijeka), 104 T Su{ije, 115 Tadi} Kosa, 117 Suvi Vrh, 372 Talijanov vrh, 46 Sveti Bartul, 71 Tanac, 116

442 Tarkovac, 247 U Tavanak, 46 Udbina, 21, 45, 77, 78, 82, 84, 85, 87, 88, 119, Tesli}, 43 120, 121, 133, 206-208, 235, 249, 250, 289, Tihotina, 247, 260 296, 305, 348, 373 Timarci, 106 Ugljan, 125 Tiskanovac, 319 Umeti}, 106 Tisov vrh, 255 Una, 18, 43, 44, 58, 73, 88, 100, 101, 105-111, 115, 117, 118, 122, 123, 133, 134, 140, 168, Ti{kovac, 36, 322, 347 170, 243, 244, 245-249, 251, 253, 255, 263, Ti{kovci, 73, 317 266, 271, 304, 305, 334 Toboli}, 94 Uni{ki doci, 67, 70 To~ak, 245 Uni{te, 48, 67, 68, 70, 285, 309, 372 To~ila, 46 Urija, 84, 85 Todorovo, 253, 280 Uskoci, 340, 341 Todorovska Slapnica, 253 U{tica, 116, 118, 334 Tomislavgrad, 44, 46, 67, 68, 125, 188, 242, Utinje, 345 245, 246 Utolica, 118 Topa{evi}i, 346 Uzel~eva Glavica, 252 Topusko, 25, 50, 95, 96, 101, 111, 112, 140, 311 Travnik, 18 V Trebinje, 188 Va~ani, 73 Treskavica, 18 Vaganac, 86, 255 Trgovi, 108 Vakuf, 43, 44, 76, 78, 87, 244, 247 Trnakovac, 341, 342 Valtura, 119 Vanji}i, 107, 108 Trnavac, 83, 86 Vara`din, 93 Trntor, 92 Varmansko selo, 316 Troglav, 46 Varo{ina, 84 Trpinja, 124 Vedro polje, 250, 251, 256 Trtice, 86 Vedro Polje, 36, 101, 103, 104, 255, 257, 347 Trupinjak, 344 Velebit, 60, 61, 67, 69, 71, 76-78, 82, 85, 89, Tràc, 52 133, 206, 207, 294, 322, 347, 361 Trà~ka Ra{tela, 60, 81, 86, 96, 123, 275, 302 Velika brda, 120 Trì}, 111 Velika Kladu{a, 43, 44, 53, 99, 248, 250-253, Tu~ine, 315 263, 280, 336, 348 Velika Privija, 293 Tulove grede, 71, 76 Velika Promina, 73 Turanj, 43, 90, 93, 94, 97 Velika @uljina, 77 Turjanski, 83, 85 Veliki Cilj, 293 Turjansko polje, 85 Veliki Humac, 92 Tu{ilovi}, 93, 97, 160, 343, 345 Veliki Kik, 68 Tu{ilovi}ki Cerovac, 160, 343 Veliki Lisac, 82 Tuzla, 18 Veliki Mra~aj, 372 Tvr|avice, 309 Veliki Obljaj, 85, 106

443 Veliki Pi{tenik, 90 Vrbina, 271 Veliki Radi}, 316 Vrbnik, 68, 73 Veliki Sko~aj, 255-257 Vr~evo, 69 Veliki Sokolac, 271 Vrela, 86, 95 Veliki [u{njar, 106, 108 Vrelo, 95, 258, 345 Veliko brdo, 345 Vrelo Mre`nice, 93-95 Velimirovi}i, 344 Vrelo Utinje, 345 Veljane, 69 Vrginmost, 43, 91, 98, 106, 111, 119, 133, 159, Veljun, 91, 96, 97 168, 170, 206, 334, 335-337, 348 Vera, 92 Vrh [ale, 306 Vetilja~a, 344 Vrhovine, 82, 83, 85, 86, 159, 206, 318, 348 Vidica, 245 Vrlika, 69, 72, 73, 207, 306, 347 Vidov vr{ak, 316 Vrnogra~, 251, 280, 286, 294 Vidu{evac, 101, 111 Vrpolje, 72, 348 Vijenac, 69 Vrto~e, 43, 44, 244, 246, 247 Viki}i, 255 Vu~ijak, 256 Vilusi, 104 Vu~jak, 102 Vinali}, 68 Vuja{kovi}i, 344 Vinica, 250 Vujatovo brdo, 84 Vinkovci, 206, 213, 348 Vukmani}, 91, 97 Vinterinci, 69 Vukovar, 127, 140, 150, 206, 240, 348 Vis, 293 Vuk{i}, 68, 69, 71 Visibaba, 70, 273 Viso~ica, 322 W Visoka glava, 122 Washington, 15, 54, 77, 146, 232, 233, 236-238, Visoka glavica, 316 240, 400 Vi{njica, 116 Vitorog (planina), 67, 68 Z Vje{ti}a gora, 68, 70, 294 Zadar, 17, 41, 49, 67-73, 130, 207, 213, 347 Vlahovi}, 106 Zagorje, 97, 344 Vla{i}, 18, 43, 146 Zagreb, 1, 2, 9, 14, 17, 20, 22, 23, 25-27, 30, 33, Vodenica, 256, 258 36, 37, 39, 40, 41, 43, 48, 50, 53-56, 58-60, Vodice, 201 63, 81, 90, 96, 99, 100-119, 131, 132, 134, Vojni}, 90, 91, 96-99, 106, 111, 133, 138, 159, 135, 137, 138, 140, 146, 147, 149, 150, 151, 168, 170, 206, 244, 264, 320, 321, 334-337, 157-159, 167, 179, 213, 236, 240, 259, 262, 343, 344, 348 264, 294, 301, 303, 308, 316, 373, 401, 403, Vojvodina, 39, 224, 422, 423 409, 412, 420 Volinja, 101, 310 Zalu`nica, 83, 84, 302 Vrana, 68 Zastinje, 93 Vratnik (prijevoj), 106, 108, 128 Zavalje, 255-258 Vrba, 67, 68, 126 Zbjegova~ki vrh, 246 Vrba selo kod Glamo~a, 67, 68, 126 Zbori{ta, 306 Vrbas, 43, 422 Ze~ja Varo{, 95 Vrbica, 252, 271 Zelena dolina, 330, 331

444 Zeleno brdo, 46 @eljava, 123, 244, 255, 256, 258, 275, 30 Zemunik, 22, 119 @eljezno Polje, 257 Zemunik Gornji, 71, 73 @eneva, 55, 235, 239, 241, 373, 409 Zloselo, 44, 242 @epa, 18, 19, 318, 405 Zrinska gora, 100, 106, 108, 109, 250 @irovac, 59, 100, 105-108, 122, 123 Zubar, 84 @irovec, 120 Zve~eva, 294 @itni}, 68, 285 Zverinjac, 254, 275 @ivaja, 117, 118 Zvjerinac, 73 @ivkovi} Kosa, 320 @rvanj, 271, 296 @ @upanja, 124, 201, 206, 303 @a`vi}, 68, 72 @upi}, 101, 104 @egar, 250, 255-257, 266 @upi} brdo, 102, 103

445