oj 7 ., br e IV BUK – Glasnik Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, ISSN 1847-6511, Šibenik, travanj 2013., godište IV., broj 7 3., godišt 1 BUK vanj 20 , tra , Šibenik 1 1 7-65 4 8 a“, ISSN 1 acionalni park Krk e „N v vne ustano BUK – Glasnik Ja
www.npkrka.hr Nakladnik: Javna ustanova „Nacionalni park Krka“
Za nakladnika: Tonči Restović
Glavni urednik: Drago Marguš
Uredništvo: Tonči Restović, Doris Banić, Mate Bačić, Joško Baljkas, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Gordana Goreta, Anita Jurković, Drago Marguš, Vesna Bulat Škarica, Nataša Zaninović, Katia Župan
Lektor: Vilijam Lakić
Korektori: Vilijam Lakić, Drago Marguš
Fotografije: arhiva NP „Krka“, webinfopoint
Likovno oblikovanje i obrada kolora: webinfopoint
Tisak: Tiskara Zelina d.o.o.
Naklada: 600
Adresa uredništva: Trg Ivana Pavla II br. 5, 22000 Šibenik
Kontakt: tel. 022 201-777; fax. 022 336-836; e-mail: [email protected]; www.npkrka.hr
Šibenik, travanj 2013. ISSN 1847-6511 Dragi čitatelji
Kao što vam je poznato, krajem veljače imeno- Bez namjere da nekog među njima ističem, van sam za ravnatelja JU „NP Krka“. Pred sobom moram naglasiti da je ipak prvi među jednakima naš imam jednostavan zadatak: nastaviti koordinirati dragi kolega, dr.sc. Drago Marguš, dugogodišnji sve kvalitetne aktivnosti Ustanove i poboljšati stručni voditelj Ustanove. Bez njegova angažmana, njezino funkcioniranje u onim segmentima u kojima vjerujte mi, BUK bi ne samo ispao iz uobičajenog je bilo organizacijskih i suštinskih poteškoća ili ritma izlaženja, već bi kvaliteta sadržaja bila na pogrešaka. potpuno drugačijoj razini. Kod projekta koji držite u rukama zadaća mi je Ovim putem koristim priliku da se zahvalim više nego ugodna. Naime, BUK kao glasnik JU „NP svim kolegicama i kolegama u javnoj ustanovi, koji Krka“ predstavlja jedan od naših pozitivnijih su mi olakšali, prvenstveno svojom željom za ra- projekata. Za to svakako treba zahvaliti ne samo dom, te napose svojim idejama i savjetima, početak uredništvu glasila, već i svim radnicama i radnicima obnašanja dužnosti ravnatelja, sve kako bi svi zaposlenim u Javnoj ustanovi, koji ulažu čitav svoj zajedno uspješno pridonijeli boljitku JU „NP Krka“. radni potencijal, a nerijetko i dio privatnog života, kako bi područje kojim upravlja naša javna ustanova Srdačno Vaš, predstavljalo najljepši komadić prirode u Lijepoj Našoj. Tonči Restović, ravnatelj JU „NP Krka“ Skradinski buk Pročitajte u novom broju
Sedmi broj glasnika Buk sadrži jedanaest donosi opis koljuške, uvrštene u Crvenu knjigu rubrika. Rubrika “Zaštita”, osim što daje pregled slatkovodnih riba Hrvatske u kategoriji ugrožene povijesti zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i svojte, koja u vrijeme mrijesta na dnu gradi kuglasto kategorija zaštite i prikaz međunarodne radionice u gnijezdo, i ljetnog drijemovca, kojeg u NP “Krka” u povodu otvaranja projekta PROTEUS održane u velikom broju nalazimo u vlažnim i močvarnim Ogulinu, donosi i prijepis Zakona o potvrđivanju staništima uz obale tekućih voda i na vlažnim Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). livadama. U rubrici “Speleologija” objavljen je Rubrika “Upravljanje” sadrži prilog o anketnom prilog o Jami nasuprot Torku, na čijem se dnu nalaze ispitivanju posjetitelja NP “Krka” na lokalitetima tri manja jezera u razini vode rijeke Čikole, jednom uzvodnog toka rijeke Krke: Roškom slapu, manastiru od četiriju speleoloških objekata na području NP Krka, Burnumu i Puljanima. Rubrika “Prirodna “Krka” u kojima živi čovječja ribica, endem Dinarida baština” donosi priloge o Skradinskom buku, i jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju. posljednjoj, sedmoj, najdužoj sedrenoj barijeri na Rubrika “Galerija” donosi grafike flore i faune i rijeci Krki, na kraju njezina slatkovodnog toka, i o etnokulturne baštine nastale u likovnim radioni- poluprirodnoj lokvi Gnjila. Rubrika “Kulturna cama “Taj divni svijet” od 2002. do 2004. i nagra- baština” donosi tekst o srednjovjekovnoj utvrdi đene radove s likovnog natječaja za učenike osnov- Trošenj, smještenoj na desnoj obali rijeke Krke kod nih škola Šibensko-kninske županije provedenog Kistanja, u blizini sela Čučeva, sagrađenoj na 2001. godine. Rubrika “Povijesna fotografija” strateški važnom mjestu, nasuprot utvrdi Nečven, donosi fotografije Jerolima Marasovića snimljene posjedu bribirskih knezova Šubića. Slijedi koncem 19. stoljeća. Fotografije pripadaju bogatoj zanimljiva rubrika “Događanja”, koja donosi vijesti arhivi skradinske obitelji Marasović, koja se danas o četrnaest važnijih događaja u NP “Krka”, među čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. U posljednjoj kojima se ističu otvorenje ispostave NP u Drnišu, rubrici, “Poezija”, objavljeni su stihovi fra Žarka završetak razminiranja, postavljanje taktilne karte Maretića. u Skradinu i promocija NP “Krka” u Utrechtu. Rubri- ka “Izvješća” donosi podatke o broju i strukturi I dalje čitajte Buk! posjetitelja NP “Krka” u 2012. godini i o kapitalnim ulaganjima u toj godini i tekstove o završetku Drago Marguš, glavni urednik projekata “Makrozoobentos jezera Brljan i Visovačkog jezera”, “Ihtiološka istraživanja na rijeci Krki”, “Terensko istraživanje šumske vegeta- cije NP 'Krka'”, “Istraživanje štetnosti patogene gljive na boru i opasnosti od njezina širenja i praćenje bioekologije jasenove grbice” i “Program zaštite divljači”. Rubrika “Biološka raznolikost”
BUK 3 Sadržaj
6 Zaštita Povijest zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i kategorije zaštite Regionalna radionica u povodu otvorenja projekta PROTEUS Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima 22 Upravljanje Anketiranje posjetitelja NP „Krka“ 30 Prirodna baština Skradinski buk Lokva Gnjila 40 Kulturna baština Trošenj 42 Događanja Otvorenje ispostave NP „Krka“ u Drnišu Druga prezentacija Projekta integracije u EU NATURA 2000 Informativna radionica „EU fondovi“ u Skradinu Skup stručnih službi u Omišu Informiranje posjetitelja NP „Krka“ o posebnostima šumskih ekosustava i važnosti njihova očuvanja Knjiga Rijeka Krka : sa 54 slike NP „Krka“ bez mina Znanstveni skup o Pavlu Šubiću u povodu 700. obljetnice smrti (1312.) Taktilna karta NP „Krka“ 28. obljetnica proglašenja Nacionalnog parka „Krka“ „Božićna priča“ Sajam u Utrechtu „Dajmo više za šišmiše“ / „I am a bat, not bad“ Knjiga Bibliografija radova o rijeci Krki 72 Izvješća Broj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2012. godini Kapitalna ulaganja u 2012. godini Makrozoobentos jezera Brljan i Visovačkog jezera Program zaštite divljači Ihtiološka istraživanja na rijeci Krki Terensko istraživanje šumske vegetacije NP „Krka“ Istraživanje štetnosti patogene gljive na boru i opasnosti od njezina širenja i praćenje bioekologije jasenove grbice
4 BUK - SADRŽAJ 92 Biološka raznolikost Koljuška Ljetni drijemovac 96 Speleologija Jama nasuprot Torku 100 Galerija Likovni natječaj NP „Krka“ Dječja radionica „Taj divni svijet“ 104 Povijesna fotografija Fotografska zbirka Marasović 107 Poezija Visovačko jezero
BUK 5 ZAŠTITA
Povijest zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i kategorije zaštite
Svijest o potrebi zaštite prirode i prvi poticaji Godinom početka organizirane zaštite prirode za to u Hrvatskoj se javljaju u drugoj polovici 19. u Hrvatskoj smatra se 1946. kada je, 25. siječnja u stoljeća. Nositelji tih ideja uglavnom su bili obrazo- Zagrebu osnovan, na temelju Zakona o zaštiti vani pojedinci, znanstvenici, liječnici, umjetnici, spomenika kulture i prirodnih rijetkosti iz 1945., putopisci… koji su svoje stavove o potrebi zakonske Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti zaštite pojedinih prirodnih područja i ugroženih Narodne Republike Hrvatske. Zemaljski zavod je svojti objavljivali u stručnim časopisima. Prvi pravni tijekom svog četverogodišnjeg rada stavio pod akti koji su se odnosili na zaštitu prirodnih zaštitu države kao “prirodne rijetkosti” mnoge naše fenomena i životinjskih svojti bili su Zakon o zaštiti prirodne vrijednosti (Plitvička jezera, Paklenicu, ptica (1893.), Zakon o lovu (1893.) i Zakon o zaštiti Mljet, Krku, šumu Dundo, Lokrum, Hušnjakovo, pećina (1900.). Prvi nacionalni parkovi – Plitvička Rupnicu kraj Voćina…). Od 1950. do 1960. Zavod je jezera, Bijele stijene, Štirovača i Paklenica, kao u okviru Konzervatorskog zavoda RH djelovao kao cjelovito zaštićena područja, proglašeni su 1928. Odjel za zaštitu prirodnih rijetkosti. Zakonom o godine, ali je njihova zaštita bila ograničena samo zaštiti prirode iz 1960. osnovan je Zavod za zaštitu na jednu godinu pa je, jer nije bila produljena, prirode kao samostalno tijelo zaduženo za skrb o formalno prestala krajem 1929. zaštićenim prirodnim dobrima. Od 1990. do 1994.
Sutoka Krke i Čikole NP Kornati - podmorje ZAŠTITA
zaštita prirode potpadala je pod Ministarstvo za Plitvička jezera i Paklenica nacionalnim zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, parkom trajno su proglašeni 1949., kao prvi od 1995. pod Državnu upravu za zaštitu kulturne i nacionalni parkovi u Hrvatskoj. Šezdeset godina prirodne baštine, od 1997. pod Ministarstvo kulture, poslije u Hrvatskoj je, prema Upisniku zaštićenih od 2000. pod Ministarstvo zaštite okoliša i prirodnih vrijednosti Uprave za zaštitu prirode prostornog uređenja a od 2004. ponovno pod Ministarstva zaštite okoliša i prirode, jedinog Ministarstvo kulture. Stupanjem na snagu Zakona o službenog izvora podataka o zaštićenim područjima ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih u Republici Hrvatskoj, ukupno zaštićeno, središnjih tijela državne uprave (NN 150/11), koji je uključujući područja pod preventivnom zaštitom, Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 22. 461 područje, od toga 11 preventivnom zaštitom. prosinca 2011. godine, poslove zaštite prirode Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. 57/11) zaštićena područja podijeljena su u devet Važnu ulogu u zaštiti prirode ima Državni zavod za kategorija a obuhvaćaju 696 778,48 ha, odnosno zaštitu prirode, osnovan 2003. godine Odlukom 7,95% ukupne površine Republike Hrvatske (11,4% Vlade Republike Hrvatske kao središnja stručna kopnenog teritorija i 1,3% teritorijalnog mora) ustanova za zaštitu prirode u RH. (tab. 1).
Tablica 1. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj (stanje 8. veljače 2010.)
BROJ KATEGORIJA Površina (ha) % površine RH ZP PZP UZP Strogi rezervat 2 0 2 2 395,35 0,027 Nacionalni park 8 0 8 92 176,78 1,052 Posebni rezervat 79 1 80 32 502,19 0,371 Park prirode 11 0 11 325 249,10 3,71 Regionalni park 0 2 2 142 796,26 1,629 Spomenik prirode 117 2 119 376,09 0,004 Značajni krajobraz 79 4 83 96 906,79 1,105 Park-šuma 33 2 35 3 420,42 0,039 Spomenik parkovne 121 0 121 955,90 0,011 arhitekture Spomenik parkovne 450 11 461 696 778,48 7,948 arhitekture
ZP – Broj zaštićenih područja PZP - Broj preventivno zaštićenih područja UZP - Ukupan broj zaštićenih područja
8 BUK - ZAŠTITA Vodeni tok i kanjon Čikole NP Velebit - Uvala Zavratnica
Strogi rezervat je područje kopna i/ili mora s botaničkih, po 2 ihtiološka, ihtiološko-ornitološka, neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sve- zoološka i rezervata u moru, te po jedan geološko- ukupnom prirodom. Dva su stroga rezervata u paleontološki, paleontološki, geografsko-bota- Hrvatskoj: Bijele i Samarske stijene i Hajdučki i nički i botaničko-zoološki posebni rezervat, a Rožanski kukovi, a obuhvaćaju površinu od 2 395,35 obuhvaćaju površinu od 32 502,19 ha. ha. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom Nacionalni parkovi obuhvaćaju prostrana i kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora s obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s jednim ili više očuvanih ekosustava. U Hrvatskoj ih naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, je osam: NP „Brijuni“, NP „Kornati“, NP „Krka“, NP kulturnopovijesnim i turističko-rekreacijskim Mljet“, NP „Paklenica“, NP „Plitvička jezera“, NP vrijednostima. U Hrvatskoj ih je jedanaest: PP „Risnjak“ i NP „Sjeverni Velebit“, a obuhvaćaju „Biokovo“, PP „Kopački rit“, PP „Lastovsko otočje“, površinu od 92 176,78 ha. PP „Lonjsko polje“, PP „Medvednica“, PP „Papuk“, Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora PP „Telašćica“, PP „Učka“, PP „Velebit“, PP „Vransko od osobitog značenja zbog svoje jedinstvenosti, jezero“ i PP „Žumberak-Samoborsko gorje“, a rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište obuhvaćaju površinu od 325 249,10 ha. ugrožene divlje svojte. U njemu nisu dopuštene Regionalni park je prostrano prirodno ili radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s kojih je proglašen, a dopušteni su zahvati, radnje i ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju područne važnosti i krajobraznim vrijednostima uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je karakterističnim za područje na kojem se nalazi. proglašen rezervatom. U Hrvatskoj je zaštićeno Trenutno su u Hrvatskoj pod preventivnom zaštitom osamdeset posebnih rezervata, od toga 37 dva: Mura – Drava i Moslavačka gora, a obuhvaćaju rezervata šumske vegetacije, 22 ornitološka, 9 površinu od 142 796,26 ha.
10 BUK - ZAŠTITA Cetina vrilo
Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni oblikovan prostor (perivoj, botanički vrt, arbore- dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima tum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno- i parkovnog oblikovanja, odnosno pojedinačno obrazovnu vrijednost. U Hrvatskoj je zaštićeno 119 stablo ili skupina stabala) koji ima estetsku, stilsku, spomenika prirode, od kojih su dva pod preventiv- umjetničku, kulturnopovijesnu, ekološku ili nom zaštitom. Najviše je rijetkih stabala i geomor- znanstvenu vrijednost. U Hrvatskoj je zaštićen 121 foloških spomenika prirode, ali ima i geoloških, spomenik parkovne arhitekture, a obuhvaćaju paleontoloških, zooloških, hidroloških, botanič- površinu od 955,90 ha. kih… spomenika prirode, a obuhvaćaju površinu od Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri 376,09 ha. odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN- Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani ovih kategorija zaštićenih područja. Njihova predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke namjena, razina upravljanja i tijela koja ih raznolikosti ili kulturnopovijesne vrijednosti, ili proglašuju prikazana su u tab. 2. krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakte- Nacionalnim parkovima i parkovima prirode rističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i upravljaju javne ustanove koje je osnovala Vlada rekreaciji. U Hrvatskoj su zaštićena 83 značajna Republike Hrvatske, dok ostalim zaštićenim područ- krajobraza, od toga četiri preventivnom zaštitom, a jima upravljaju županijske javne ustanove. Uloga im obuhvaćaju površinu od 96 906,79 ha. je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih Park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće područja. Javne ustanove koje upravljaju parkovima krajobrazne vrijednosti namijenjena odmoru i prirode imaju i ulogu nadzora nad obavljanjem rekreaciji. U Hrvatskoj je zaštićeno 35 park-šuma, dopuštenih gospodarskih djelatnosti, u cilju od toga dvije preventivnom zaštitom, a obuhvaćaju osiguranja racionalnog i održivog korištenja površinu od 3 420,42 ha. prirodnih dobara. Spomenik parkovne arhitekture je umjetno
ZAŠTITA - BUK 11 Stara straža
Ušće Čikole
12 BUK - ZAŠTITA Tablica 2. Kategorije zaštite u Republici Hrvatskoj
Razina Kategorija zaštite Namjena Proglašava upravljanja
očuvanje izvorne prirode, praćenje stanja STROGI REZERVAT županija Vlada RH prirode te obrazovanje očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, NACIONALNI PARK znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i državna Hrvatski sabor rekreativna namjena očuvanje zbog jedinstvenosti, rijetkosti ili POSEBNI REZERVAT reprezentativnosti, i zbog osobitog županija Vlada RH znanstvenog značenja zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, PARK PRIRODE odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, državna Hrvatski sabor turističko-rekreacijska namjena županijska skupština zaštita krajobrazne raznolikosti, održivi REGIONALNI PARK županija ili Gradska skupština razvoj i turizam Grada Zagreba županijska skupština ekološka, znanstvena, estetska ili SPOMENIK PRIRODE županija ili Gradska skupština odgojno-obrazovna Grada Zagreba zaštita krajobrazne vrijednosti i biološke županijska skupština ZNAČAJNI raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti županija ili Gradska skupština KRAJOBRAZ ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, Grada Zagreba odmor i rekreacija županijska skupština očuvanje prirodne ili sađene šume veće PARK - ŠUMA županija ili Gradska skupština krajobrazne vrijednosti, odmor i rekreacija Grada Zagreba očuvanje umjetno oblikovanog prostora, županijska skupština SPOMENIK PARKOVNE odnosno stabla, koji ima estetsku, stilsku, županija ili gradska skupština ARHITEKTURE umjetničku, kulturnopovijesnu, ekološku ili Grada Zagreba znanstvenu vrijednost
U Republici Hrvatskoj postoje i neka međuna- područja od međunarodnog značaja (Konvencije o rodno važna područja: NP „Plitvička jezera“ nalazi močvarama od međunarodnog značaja naročito kao se na UNESCO-vom Popisu svjetske prirodne baštine staništa ptica močvarica – RAMSAR), PP „Kopački (1979.), PP „Velebit“ (na čijem se području nalaze rit“, PP „Lonjsko polje“ i PP „Vransko jezero“ zbog NP „Paklenica“ i NP „Sjeverni Velebit“) uvršten je u bogatstva ptičjeg svijeta uvršteni su u Popis važnih Popis rezervata biosfere u sklopu UNESCO-vog ornitoloških područja Europe (IBA) a NP „Papuk“ u znanstvenog programa „Čovjek i biosfera“ – MAB Europsku mrežu Geoparkova (2007.). (1977.), PP „Kopački rit, PP „Lonjsko polje“, Delta Neretve i Crna Mlaka na Popisu su močvarnih Drago Marguš
ZAŠTITA - BUK 13 ZAŠTITA
Regionalna radionica u povodu otvorenja projekta PROTEUS
Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla i Dana 4. rujna 2012. u Hotelu Frankopan u Ogu- Hrvatski institut za biološku raznolikost započeli su linu uspješno je održana međunarodna radionica u 2011. godine projekt PROTEUS – Projekt zaštite povodu otvaranja projekta PROTEUS. U radionici su čovječje ribice. Čovječja ribica endem je podzemnih sudjelovali stručnjaci iz Hrvatske i regije. slatkovodnih staništa dinarskog krša. Ona je jedini Radionica je započela pozdravnim govorima pravi podzemni kralješnjak Europe. Podatci o Nikole Magdića, gradonačelnika grada Ogulina, i rasprostranjenosti čovječje ribice i općenita znanja Davorina Markovića, ravnatelja Državnog zavoda za o ekologiji i biologiji vrste rijetki su usprkos tome zaštitu prirode. U ime grada domaćina, gradona- što je ona najprepoznatljiviji predstavnik endemske čelnik Magdić izrazio je zadovoljstvo što se podzemne faune. Projektom se želi definirati točna radionica održava upravo u Ogulinu, smještenom rasprostranjenost te vrste, istražiti stanje popula- iznad jednog od najvećih špiljskih sustava u cija u Hrvatskoj i odrediti razloge njene ugroženosti Hrvatskoj. Ispod grada proteže se sustav Đula – kako bi se mogle početi provoditi odgovarajuće Medvedica, koji je ujedno i stanište ugrožene mjere zaštite. Dio projektnih aktivnosti (monitoring čovječje ribice. Na potrebu zaštite tog velebnog populacije čovječje ribice) provodi se, u suradnji sa sustava i njenog bogatog životinjskog svijeta Javnom ustanovom „Nacionalni park Krka“, u špilji nadovezao se i Davorin Marković istaknuvši potrebu Miljacka 2 i Špiljskom sustavu Miljacka 1-5. suradnje između institucija. Uvodnu riječ održao je
14 BUK - ZAŠTITA voditelj projekta Dušan Jelić, koji je predstavio je Petra Kovač Konrad iz Državnog zavoda za zaštitu projekt i istaknuo njegove ciljeve i aktivnosti. prirode. Nakon pozdravnih govora u ugodnoj atmosferi Stručni dio radionice završio je sumiranjem izmjenjivali su se vrhunski stručnjaci iz različitih zaključaka. Zaključeno je da su na njoj razmijenjena područja istraživanja čovječje ribice, poput prof. dr. znanja i napravljeni prvi koraci u suradnji u regiji, te sc. Borisa Sketa s Biotehnološkog fakulteta u da zajedničkim snagama treba napraviti sve kako bi Ljubljani i dr. sc. Judit Vőrős iz Prirodoslovnog se prikupili podaci i zaštitila čovječja ribica, ali i muzeja u Budimpešti. Stanje populacija i raspro- njezino podzemno stanište. stranjenost čovječje ribice u Hrvatskoj izložio je mr. Nakon stručnog dijela sudionici su posjetili sc. Eduard Kletečki iz Hrvatskog prirodoslovnog Đulin ponor u središtu Ogulina, u kojem živi čovječja muzeja u Zagrebu. O istraživanjima i stanju ribica. Ponor je dubok 40 m. U njega se ulijeva rijeka populacija čovječje ribice u Bosni i Hercegovini Dobra kada se povisi njen vodostaj. Đulin ponor govorili su Emina Šunje (Internacionalni univerzitet ujedno je i najveći ulaz u špiljski sustav Đula – u Sarajevu) i Gergely Balàzs (Devon Karst Society). Medvedica, koji ima kanale dulje od 16 km. O tajnama speleoronjenja i mogućnostima istra- živanja tom metodom u projektu PROTEUS govorila Dušan Jelić
ZAŠTITA - BUK 15 HRVATSKI SABOR Having regard to the legal texts existing at international level in the field of protection and management of the natural and cultural heritage, regional and Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim spatial planning, local self-government and transfrontier cooperation, in particular the Convention on the Conservation of European Wildlife and ODLUKU Natural Habitats (Bern, 19 Septemer 1979), the Convention for the Protection O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O of the Architectural Heritage of Europe (Granada, 3 October 1985), the EUROPSKIM KRAJOBRAZIMA European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage (revised) (Valletta, 16 January 1992), the European Outline Convention on Proglašavam Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima, Transfrontier Co-operation between Territorial Communities or Authorities koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. rujna 2002. (Madrid, 21 May 1980) and its additional protocols, the European Charter of- Broj: 01-081-02-3124/2 Local Self-government (Strasbourg, 15 October 1985), the Convention on Zagreb, 23. rujna 2002. Biological Diversity (Rio, 5 June 1992), the Convention concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage (Paris, 16 November Predsjednik 1972), and the Convention on Access to Information, Public Participation in Republike Hrvatske Decision-making and Access to Justice on Environmental Matters (Aarhus, Stjepan Mesić, v. r. 25 June 1998); Acknowledging that the quality and diversity of European landscapes ZAKON constitute a common resource, and that it is important to co-operate towards its protection, management and plannning; O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O EUROPSKIM Wishing to provide a new instrument devoted exclusively to the protection, KRAJOBRAZIMA management and planning of all landscapes in Europe. Have agreed as follows: Članak 1. Potvrđuje se Konvencija o europskim krajobrazima usvojena u Strasbourgu Chapter I – GENERAL PROVISIONS 19. srpnja 2000. u izvorniku na engleskom i francuskom jeziku koju je Republika Hrvatska potpisala 20. listopada 2000. Article 1 – DEFINITIONS
Članak 2. For the purposes of the Convention: Tekst Konvencije iz članka 1. ovoga Zakona u izvorniku na engleskom i u a »Landscape« means an area, as perceived by people, whose character is the prijevodu na hrvatski jezik glasi: result of the action and interaction of natural and/or human factors;
b »Landscape policy« means an expression by the competent public authorities of general principles, strategies and guidelines that permit the EUROPEAN LANDSCAPE CONVENTION taking of specific measures aimed at the protection, management and PREAMBLE planning of landscapes; c »Landscape quality objective« means, for a specific landscape, the The member States of the Council of Europe signatory hereto, formulation by the competent public authorities of the aspirations of the Considering that the aim of the Council of Europe is to achieve a greater unity public with regard to the landscape features of their surroundings; between its members for the purpose of safeguarding and realising the ideals d »Landscape protection« means actions to conserve and maintain the and principles which are their common heritage, and that this aim is pursued significant or characteristic features of a landscape, justified by its heritage in particular through agreements in the economic and social fields; value derived from its natural configuration and/or from human activity; Concerned to achieve sustainable development based on a balanced and e »Landscape management« means action, from a perspective of sustainable harmonious relationship between social needs, economic activity and the development, to ensure the regular upkeep of a landscape, so as to guide and environment; harmonise changes which are brought about by social, economic and Noting that the landscape has an important public interest role in the cultural, environmental processes; ecological, environmental and social fields, and constitutes a resource f »Landscape planning« means strong forward-looking action to enhance, favourable to economic activity and whose protection, management and restore or create landscapes. planing can contribute to job creation: Aware that the landscape contributes to the formation of local cultures and Article 2 – SCOPE that it is basic component of the European natural and cultural heritage, Subject to the provisions contained in Article 15, this Convention applies to contributing to human well-being and consolidation of the European identity; the entire territory of the Parties and covers natural, rural, urban and peri- Acknowledging that the landscape is an important part of the quality of life urban areas. It includes land, inland water and marine areas. It concerns for people everywhere: in urban areas and in the countryside, in degraded landscapes that might be considered outstanding as well as everyday or de- areas as well as in areas of high quality, in areas recognised as being of graded landscapes. outstanding beauty as well as everyday areas; Article 3 – AIMS Noting that developments in agriculture, forestry, industrial and mineral The aims of this Convention are to promote landscape protection, production tehniques and in regional planning, town planning, transport, management and planning, and to organise European co-operation on infrastructure, tourism and recreation and, at a more general level, changes in landscape issues. the world economy are in many cases accelerating the transformation of landscapes; Wishing to respond to the publicžs wish to enjoy high quality landscapes and Chapter II – NATIONAL MEASURES play an active part in the development of landscapes: Article 4 – DIVISION OF RESPONSIBILITIES Believing that the landscape is a key element of individual and social well- being and that its protection, management and planing entail rights and Each Party shall implement this Convention, in particular Articles 5 and 6, responsibilities for everyone; according to its own division of powers, in conformity with its constitutional principles and administrative arrangements, and respecting the principle of Chapter III – EUROPEAN CO-OPERATION subsidiarity, taking into account the European Charter of Local Self- Article 7 – INTERNATIONAL POLICIES AND PROGRAMMES government. Without derogating from the provisions of this Convention, Parties undertake to co-operate in the consideration of the landscape each Party shall harmonise the implementation of this convention with its dimension of international policies and programmes, and to recommend, own policies. where relevant, the inclusion in them of landscape considerations.
Article 5 – GENERAL MEASURES Article 8 – MUTUAL ASSISTANCE AND EXCHANGE OF Each Party undertakes: INFORMATION a to recognise landscapes in law as an essential component of peopležs The Parties undertake to co-operate in order to enhance the effectiveness of surroundings, an expression of the diversity of their shared cultural and measures taken under other articles of this Convention, and in particular: natural heritage, and a foundation of their identity; a) to render each other technical and scientific assistance in landscape matters b to establish and implement landscape policies aimed at landscape through the pooling and exchange of experience, and the results of research protection, management and planning through the adoption of the specific projects; measures set out in Article 6; b) to promote the exchange of landscape specialists in particular for training c to establish procedures for the participation of the general public, local and and information purposes; regional authorities, and other parties with an interest in the definition and c) to exchange information on all matters covered by the provisions of the implementation of the landscape policies mentioned in paragraph b above; Convention. d to integrate landscape into its regional and town planning policies and in its cultural, environmental, agricultural, social and economic policies, as well as Article 9 – TRANSFRONTIER LANDSCAPES in any other policies with possible direct or indirect impact on landscape. The Parties shall encourage transfrontier co-operation on local and regional level and, wherever necessary, prepare and implement joint landscape programmes. Article 6 – SPECIFIC MEASURES A Awareness-raising Article 10 – MONITORING OF THE IMPLEMENTATION OF THE Each Party undertakes to increase awareness among the civil society, private CONVENTION organisations, and public authorities of the value of landscapes, their role and 1. Existing competent Committees of Experts set up under Article 17 of the changes to them. Statute of the Council of Europe shall be designated by the Committee of Ministers of the Council of Europe to be responsible for monitoring the B Training and education implementation of the Convention. Each Party undertakes to promote: 2. Following each meeting of the Committees of Experts, the Secretary a training for specialists in landscape appraisal and operations; General of the Council of Europe shall transmit a report on the work carried b multidisciplinary training programmes in landscape policy, protection, out and on the operation of the Convention to the Committee of Ministers. management and planning, for professionals in the private and public sectors 3. The Committees of Experts shall propose to the Committee of Ministers and for associations concerned; the criteria for conferring and the rules governing the Landscape award of the c school and university courses which, in the relevant subject areas, address Council of Europe. the values attaching to landscapes and the issues raised by their protection, management and planning. Article 11 – LANDSCAPE AWARD OF THE COUNCIL OF EUROPE 1. The Landscape award of the Council of Europe is a distinction which may C Identification and assessment be conferred on local and regional authorities and their groupings that have 1. With the active participation of the interested parties, as stipulated in instituted, as part of the landscape policy of a Party to this Convention, a Article 5.c. and with a view to improving knowledge of its landscapes, each policy or measures to protect, manage and/or plan their landscape, which Party undertakes; have proved lastingly effective and can thus serve as an example to other a) i to identify its own landscapes throughout its territory; territorial authorities in Europe. The distinction may be also conferred on ii to analyse their characteristics and the forces and pressures non-governmental organisations having made particularly remarkable transforming them; contributions to landscape protection, management or planning. iii to take note of changes; 2. Applications for the Landscape award of the Council of Europe shall be b) to assess the landscapes thus identified, taking into account the particular submitted to the Committees of Experts mentioned in Article 10 by the values assigned to them by the interested parties and the population Parties. Transfrontier local and regional authorities and groupings of local concerned. and regional authorities concerned, may apply provided that they jointly 2. These identification and assessment procedures shall be guided by the manage the landscape in question. exchanges of experience and methodology, organised between the Parties at 3. On proposals from the Committees of Experts mentioned in Article 10 the European level pursuant to Article 8. Committee of Ministers shall define and publish the criteria for conferring the Landscape award of the Council of Europe, adopt the relevant rules and D Landscape quality objectives confer the Award. Each Party undertakes to define landscape quality objectives for the 4. The granting of the Landscape award of the Council of Europe is to landscapes identified and assessed, after public consultation in accordance encourage those receiving the award to ensure the sustainable protection, with Article 5.c. management and/or planning of the landscape areas concerned.
E Implementation Chapter IV – FINAL CLAUSES To put landscape policies into effect each Party undertakes to introduce Article 12 – RELATIONSHIP WITH OTHER INSTRUMENTS instruments aimed at protecting, managing and/or planning the landscape. The provisions of this Convention shall not prejudice stricter provisions concerning landscape protection, management and planning contained in other existing or future binding national or international instruments. Article 13 – SIGNATURE, RATIFICATION AND ENTRY INTO FORCE adoption. Following its adoption by the Committee of Ministers by the 1. This Convention shall be open for signature by the member States of the majority provided for in Article 20.d of the Statute of the Council of Europe Council of Europe. It shall be subject to ratification, acceptance or approval. and by the unanimous vote of the States parties entitled to hold seats in Instruments of ratification, acceptance or approval shall be deposited with the Committee of Ministers, the text shall be forwarded to the Parties for Secretary General of the Council of Europe. acceptance. 2. The Convention shall enter into force on the first day of the month 4. Any amendment shall enter into force in respect of the Parties which have following the expiry of a period of three months after the date on which ten accepted it on the first day of the month following the expiry of a period of member States of the Council of Europe have expressed their consent to be three months after the date on which three Council of Europe member States bound by the Convention in accordance with the provisions of the preceding have informed the Secretary General of their acceptance. In respect of any paragraph. Party which subsequently accepts it, such amendment shall enter into force 3. In respect of any signatory state which subsequently expresses its consent on the first day of the month following the expiry of a period of three months to be bound by it, the Convention shall enter into force on the first day of the after the date on which the said Party has informed the Secretary General of month following the expiry of period of three months after the date of the its acceptance. deposit of the instrument of ratification, acceptance or approval. Article 18 – NOTIFICATIONS Article 14 – ACCESSION The Secretary General of Council of Europe shall notify the member States of 1. After the entry into force of this Convention, the Committee of the Council the Council of Europe, any State or the European Community having acceded of Europe may invite the European Community and any European State to this Convention, of: which is not a member of the Council of Europe, to accede to the Convention a) any signature: by a majority decision as provided in Article 20.d of the Council of Europe b) the deposit of any instrument of ratification, acceptance, approval or Statute, and by the unanimous vote of the States parties entitled to hold seats accession; in the Committee of Ministers. c) any date of entry into force of this Convention in accordance with Articles 2. In respect of any acceding State, or the European Community in the event 13, 14 and 15; of its accession, this Convention shall enter into force on the first day of the d) any declaration made under Article 15; month following the expiry of a period of three months after the date of e) any denunciation made under Article 16; deposit of the instrument of accession with the Secretary General of the f) any proposal for amendment, any amendment adopted pursuant to Article Council of Europe. 17 and the date on which it comes into force; g) any other act, notification, information or communication relating to this Article 15 – TERRITORIAL APPLICATION Convention. 1. Any State of the European Community may, at the time of signature or In witness whereof the undersigned, being duly authorised thereto, have when depositing its instruments of ratification, acceptance, approval or signed this Convention. accession, specify the territory or territories to which the Convention shall Done at Florence, this 20th day of October 2000, in English and in French, apply. both texts being equally authentic, in a single copy which shall be deposited 2. Any party may, at any later date, by declaration addressed to the Secretary in the archives of the Council of Europe. The Secretary General of the General of the Council of Europe, extend the application of this Convention Council of Europe shall transmit certified copies to each member State of the to any other territory specified in the declaration. The Convention shall take Council of Europe and to any State or to the European Community invited to effect in respect of such a territory on the first day following the expiry of a accede to this Convention. period of three months after the date of receipt of the declaration by the Secretary General. KONVENCIJA O EUROPSKIM KRAJOBRAZIMA 3. Any declaration made under the two paragraphs above may, in respect of PREAMBULA any territory mentioned in such declaration, be withdrawn by notification addressed to the Secretary General. Such withdrawal shall become effective Države članice Vijeća Europe i potpisnice ovoga dokumenta, on the first day of the month following the expiry of a period of three months Smatrajući da je cilj Vijeća Europe uspostaviti veće jedinstvo između svojih after the date of receipt of the notification by the Secretary General. članica u svrhu zaštite i ostvarivanja uzora i načela koji predstavljaju njihovu zajedničku baštinu, te da se taj cilj provodi poglavito sporazumima u gospodarskom i socijalnom području; Article 16 – DENUNCIATION Želeći ostvariti održivi razvoj temeljen na uravnoteženom i skladnom odnosu 1. Any Party may, at any time, denounce this Convention by means of a socijalnih potreba, gospodarskih aktivnosti i okoliša; notification addressed to the Secretary General of the Council of Europe. Uzimajući u obzir, da krajobraz ima važnu ulogu javnog interesa na području 2. Such denunciation shall become effective on the first day of the month kulture, ekologije, okoliša i društva te da predstavlja bogatstvo koje pogoduje gospodarskoj aktivnosti čijom se zaštitom, upravljanjem i planiranjem može following the expiry of a period of three months after the date of receipt of the doprinijeti stvaranju radnih mjesta; notification by the Secretary General. Svjesne da krajobraz doprinosi stvaranju lokalnih kultura i osnovna je sastavnica europske prirodne i kulturne baštine, doprinoseći dobrobiti Article 17 – AMENDMENTS čovjeka i jačanju europskog identiteta; 1. Any Party or the Committees of Experts mentioned in Article 10 may Priznajući da je krajobraz važan dio kvalitete života ljudi, gdje god živjeli u gradskim područjima i na selu, u degradiranim područjima kao i onima vrlo propose amendments to this Convention. očuvane kvalitete života, u područjima priznatim po iznimnoj ljepoti kao u i 2. Any proposal for amendment shall be notified to the Secretary General of svakodnevnom okruženju; the Council of Europe who shall communicate it to the member States of the Uzimajući u obzir da razvoj poljoprivrede, šumarstva, industrijskih i Council of Europe, to the other Parties, and to any European non-member rudarskih proizvodnih metoda, te regionalnog planiranja, urbanističkog State which has been invited to accede to this Convention in accordance with planiranja, prometa, infrastrukture, turizma i rekreacije te, na općenitijoj razini, promjene u svjetskom gospodarstvu vrlo često ubrzavaju preobrazbu the provisions of Article 14. krajobraza; 3. The Commitees of Experts mentioned in Article 10 shall examine any Nastojeći se odazvati želji javnosti za uživanjem u krajobrazima visoke amendment proposed and submit the text adopted by a majority of three- odlike te za aktivnom ulogom u razvoju krajobraza; quarters of the Partiesž representatives to the Committee of Ministers for U uvjerenju da je krajobraz vrlo važan za dobrobit pojedinca i društva te da njegova zaštita, upravljanje i planiranje nameću prava i obaveze za svakog; S obzirom na postojeće propise na međunarodnoj razini iz područja zaštite i d. da će ugraditi krajobraz u svoje politike regionalnog i urbanističkog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, regionalnog i prostornog planiranja te u svoje politike u vezi s kulturom, zaštitom okoliša, po- planiranja, lokalne samouprave i prekogranične suradnje, a poglavito s ljoprivredom, socijalnom i gospodarskom politikom, kao i u sve druge obzirom na Konvenciju o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa politike koje bi mogle izravno ili neizravno utjecati na krajobraz. (Bern, 19. rujna 1979.), Konvenciju o zaštiti arhitektonskog blaga Europe (Granada, 3. listopada 1985.), Europsku konvenciju o zaštiti arheološke Članak 6. – POSEBNE MJERE baštine (ravidirano izdanje) (Valletta, 16. siječnja 1992.), Europsku konvenciju o prekograničnoj suradnji između teritorijalnih zajednica ili A. Jačanje svijesti vlasti (Madrid, 21. svibnja 1980.) i njene dodatne protokole, Europsku pove- Svaka se stranka obvezuje jačati svijest građana, privatnih organizacija i lju o lokalnoj samoupravi (Strasbourg, 15. listopada 1985.), Konvenciju o javnih vlasti o vrijednostima krajobraza, njihovoj ulozi i promjenama u biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 5. lipnja 1992.), Konvenciju o zaštiti njima. svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 16. studenog 1972.) i Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju u okolišu i B. Obučavanje i obrazovanje pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 25. lipnja 1998.); Svaka se stranka obvezuje da će poticati: Pozivajući se na to da kvaliteta i raznolikost europskih krajobraza čini a. obuku stručnjaka za ocjenjivanje krajobraza i radnje koje se u njemu zajedničko bogatstvo te da je važno surađivati u svrhu njegove zaštite, uprav- odvijaju; ljanja i planiranja; b. višedisciplinarne programe obuke za krajobraznu politiku, zaštitu, uprav- Nastojeći da novi propis bude posvećen isključivo zaštiti, upravljanju i ljanje i planiranje i to za stručnjake iz privatnog i javnog sektora i udruge; planiranju svih krajobraza u Europi. c. školske i sveučilišne tečajeve, iz odgovarajućih područja, baveći se Sporazumjele su se kako slijedi: vrijednostima koje se pridaju krajobrazima i pitanjima u vezi s njihovom zaštitom, upravljanjem i planiranjem. Poglavlje I. – OPĆE ODREDBE Članak 1. – DEFINICIJE C. Identifikacija i procjena U svrhu ove Konvencije: 1. Aktivnim sudjelovanjem zainteresiranih stranaka, kako je određeno u a. »Krajobraz« znači određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav članku 5.c., te s ciljem unapređivanja znanja o vlastitim krajobrazima, rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika; svaka stranka obvezuje se da će: b. »Krajobrazna politika« znači odnos nadležnih javnih vlasti kojim ove a. i. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog područja; izražavaju opća načela, strategije i smjernice koje omogućuju poduzimanje ii. analizirati njihove značajke te snage i pritiske uslijed kojih se određenih mjera s ciljem zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza; krajobrazi mijenjaju; c. »Cilj kvalitete krajobraza« znači, za određeni krajobraz, stav nadležnih iii. primiti na znanje promjene; javnih vlasti kojom izražavaju težnje javnosti u pogledu značajki krajobraza b. procijeniti tako identificirane krajobraze, vodeći računa o osobitim iz njihovog neposrednog okruženja; vrijednostima koje im pridaju zainteresirane strane i odnosno stanovništvo. d. »Zaštita krajobraza« znači djelovanje, u cilju zaštite i održavanja 2. Postupci takve identifikacije i procjene vodit će se razmjenom iskustava i značajnih ili karakterističnih obilježja takvog krajobraza, što se opravdava metodologije, organiziranom između stranaka na europskoj razini u skladu s njegovom vrijednošću kao baštine, a koja je proizašla iz prirodne člankom 8. konfiguracije i/ili ljudske aktivnosti; e. »Upravljanje krajobrazom« znači djelovanje, sa stajališta održivog D. Ciljevi kakvoće krajobraza razvoja, radi osiguranja redovite brige o krajobrazu, s ciljem vođenja i Svaka se stranka obvezuje odrediti ciljeve kvalitete krajobraza za usklađenja promjena nastalih uslijed socijalnih, gospodarskih procesa i identifikaciju i procjenu krajobraza, i to nakon postupka sudjelovanja procesa u okolišu; javnosti u skladu s člankom 5.c. f. »Planiranje krajobraza« znači djelovanje uvelike usmjereno na budućnost, s ciljem unapređenja, obnove ili stvaranja krajobraza. E. Provedba Svaka se stranka obvezuje da će u svrhu učinkovitosti krajobraznih politika Članak 2. – OPSEG uspostaviti instrumente s ciljem zaštite, upravljanja i/ili planiranja Uz primjenu odredbi sadržanih u članku 15., ova se Konvencija odnosi na krajobraza. cjelokupno područje stranaka i obuhvaća prirodna, ruralna, gradska i prigradska područja. Konvencija obuhvaća kopno, područja kopnenih voda i Poglavlje III. – EUROPSKA SURADNJA morskih područja. Odnosi se na krajobraze koji se mogu smatrati iznimnim kao i na uobičajene ili degradirane krajobraze. Članak 7. – MEĐUNARODNE POLITIKE I PROGRAMI Stranke se obvezuju da će surađivati pri razmatranju opsega krajobraza u međunarodnim politikama i programima, te će preporučiti, kada je to Članak 3. – CILJEVI moguće, uključivanje u razmatranje istih. Konvencija ima ciljeve promicati zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje te organizirati europsku suradnju o pitanjima krajobraza. Članak 8. – UZAJAMNA POMOĆ I RAZMJENA INFORMACIJA Stranke se obvezuju surađivati kako bi povećale djelotvornost mjera Poglavlje II. – NACIONALNE MJERE poduzetih na temelju drugih članaka ove Konvencije, a osobito će: Članak 4. – PODJELA ODGOVORNOSTI a. pružati jedna drugoj tehničku i znanstvenu pomoć u pitanjima krajobraza Svaka će stranka provoditi ovu Konvenciju, a osobito članak 5. i 6., prema ujedinjavanjem i razmjenom iskustava, i rezultata istraživačkih projekata; vlastitoj podjeli nadležnosti, a u skladu sa svojim ustavnim načelima i b. promicati razmjenu stručnjaka za krajobraze, osobito u svrhu obučavanja i upravnim uređenjem, te poštujući načelo supsidijarnosti i uzimajući u obzir informiranja; Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. Svaka će stranka, bez kršenja c. razmjenjivati informacije o svim pitanjima sadržanim u odredbama ove odredbi ove Konvencije, uskladiti njezinu provedbu s vlastitim politikama. Konvencije.
Članak 5. – OPĆE MJERE Članak 9. – PREKOGRANIČNI KRAJOBRAZI Svaka se stranka obvezuje: Stranke će poticati prekograničnu suradnju na lokalnoj i regionalnoj razini i, a. da će krajobraze zakonom priznati kao bitnu sastavnicu čovjekovog prema potrebi, izrađivati i provoditi zajedničke krajobrazne programe. okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine, te temelj identiteta područja; Članak 10. – PRAĆENJE PROVEDBE KONVENCIJE b. da će uspostaviti i provoditi krajobrazne politike koje imaju za cilj zaštitu 1. Ministarski odbor Vijeća Europe imenovat će postojeće nadležne Odbore krajobraza, upravljanje i planiranje, donošenjem posebnih mjera određenih stručnjaka osnovane temeljem članka 17. Statuta Vijeća Europe odgovornim člankom 6.; za praćenje provedbe Konvencije. c. da će uspostaviti postupke sudjelovanja javnosti, lokalnih i regionalnih 2. Nakon svakoga sastanka Odbora stručnjaka, glavni tajnik Vijeća Europe vlasti te drugih strana koje su zainteresirane za određivanje i provedbu dostavit će Ministarskom odboru izvještaj o izvršenom i o postupanju prema krajobraznih politika navedenih u stavku b. ovoga članka; Konvenciji. 3. Odbori stručnjaka predložit će Ministarskom odboru mjerila za dodjelu i lja od tri mjeseca od datuma kada je glavni tajnik primio notifikaciju. pravila temeljem kojih se uređuje Nagrada za krajobraz Vijeća Europe. Članak 17. – IZMJENE Članak 11. – NAGRADA ZA KRAJOBRAZ VIJEĆA EUROPE 1. Svaka stranka ili Odbori stručnjaka navedeni u članku 10. mogu predlagati 1. Nagrada za krajobraz Vijeća Europe je odličje koje se može dodijeliti izmjene i dopune ove Konvencije. lokalnim i regionalnim vlastima i njihovim grupacijama koje su uvele, kao 2. O svakom prijedlogu izmjene i dopune obavijestit će se glavnoga tajnika dio krajobrazne politike stranaka ove Konvencije, politiku ili mjere za Vijeća Europe koji će to priopćiti državama članicama Vijeća Europe, drugim zaštitu, upravljanje i/ili planiranje njihova krajobraza, a koje su se pokazale strankama i svakoj europskoj državi nečlanici koja je, u skladu s odredbama trajno djelotvornim te stoga mogu služiti kao primjer drugim teritorijalnim članka 14. pozvana da pristupi ovoj Konvenciji. vlastima u Europi. Odličje se također može dodijeliti nevladinim udrugama 3. Odbori stručnjaka navedeni u članku 10. ispitat će svaku predloženu koje su dale posebno značajne doprinose zaštiti, upravljanju ili planiranju izmjenu i dopunu i podnijet će tekst koji je usvojen većinski od tri četvrtine krajobraza. predstavnika stranaka, Ministarskom odboru na usvajanje. Po većinskom 2. Prijave za nagradu za krajobraz Vijeća Europe stranke podnose Odborima usvajanju od strane Ministarskog odbora predviđenim člankom 20.d. Statuta stručnjaka navedenim u članku 10. Prijaviti se mogu prekogranične lokalne i Vijeća Europe, te jednoglasnom odlukom država stranaka s pravom zastup- regionalne vlasti kao i grupacije zainteresiranih lokalnih regionalnih vlasti, ljenosti u Ministarskom odboru, tekst će biti proslijeđen strankama na pod uvjetom da zajednički upravljaju odnosnim krajobrazom. prihvat. 3. Na prijedlog Odbora stručnjaka navedenih u članku 10. Ministarski odbor 4. Svaka izmjena stupa na snagu u odnosu na stranke koje su istu prihvatile odredit će i objaviti mjerila za dodjelu Nagrade za krajobraz Vijeća Europe, prvoga dana koji slijedi nakon razdoblja od tri mjeseca od datuma kada su tri donijeti odgovarajuća pravila i dodijeliti Nagradu. države članice Vijeća Europe izvijestile glavnoga tajnika o svom prihvatu. Za 4. Dodjelom Nagrade za krajobraz Vijeća Europe želi se primatelje nagrade svaku stranku, koja naknadno prihvati izmjenu i dopunu, ista će stupiti na poticati na osiguranje održive zaštite, upravljanje i/ili planiranje odnosnim snagu prvoga dana koji slijedi nakon razdoblja od tri mjeseca od datuma kada područjima krajobraza. je rečena stranka izvijestila glavnoga tajnika o svom prihvatu.
Poglavlje IV. – ZAVRŠNE ODREDBE Članak 18. – NOTIFIKACIJA Glavni tajnik Vijeća Europe obavijestit će države članice Vijeća Europe, Članak 12. – ODNOS PREMA DRUGIM svaku državu koja je pristupila ovoj Konvenciji ili Europsku zajednicu, ako je PROPISIMA pristupila, o sljedećem: Odredbe ove Konvencije neće utjecati na strože odredbe u vezi s zaštitom a. svakom potpisu; krajobraza, upravljanjem i planiranjem sadržanim u drugim postojećim ili b. polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu; budućim obvezujućim nacionalnim ili međunarodnim propisima. c. svakom datumu stupanja ove Konvencije u skladu s člankom 13., 14. i 15.; d. svakoj izjavi danoj prema odredbama članka 15.; Članak 13. – POTPISIVANJE, RATIFIKACIJA I STUPANJE NA SNAGU e. svakom otkazu prema članku 16.; 1. Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća f. svakom prijedlogu izmjena i dopuna, svakoj izmjeni i dopuni usvojenoj u Europe. Ona podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Isprave o skladu s člankom 17. i datumu kada ista stupa na snagu; ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća g. svakom drugom dokumentu, notifikaciji, informacijama ili priopćenjima u Europe. vezi s ovom Konvencijom. 2. Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana koji slijedi nakon isteka U potvrdu toga, niže potpisani, za to propisano ovlašteni, potpisali su ovu razdoblja od tri mjeseca od datuma kada je deset država članica Vijeća Konvenciju. Europe izrazilo svoj pristanak da budu vezane Konvencijom, u skladu s Sastavljeno u Firenci, 20. listopada 2000. u jednom primjerku na engleskom i odredbama prethodnog stavka. francuskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna, koja se 3. Za svaku državu potpisnicu koja naknadno izrazi svoj pristanak da njome pohranjuju u arhivi Vijeća Europe. Glavni tajnik Vijeća Europe dostavit će bude vezana, Konvencija stupa na snagu prvoga dana koji slijedi nakon isteka ovjerene prijepise svakoj državi članici Vijeća Europe, svakoj državi ili razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja njezine isprave o ratifikaciji, Europskoj zajednici pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji. prihvatu ili odobrenju. Članak 3. Članak 14. – PRISTUP Za provedbu ovoga Zakona nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i 1. Nakon stupanja ove Konvencije na snagu, Ministarski odbor Vijeća prostornog uređenja. Europe može pozvati Europsku zajednicu da pristupi Konvenciji i svaku europsku državu nečlanicu Vijeća Europe, većinskom odlukom kako je predviđeno člankom 20.d. Statuta Vijeća Europe, te jednoglasnom odlukom Članak 4. država stranaka s pravom zastupljenosti u Ministarskom odboru. Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske za donošenje propisa o provedbi 2. Za svaku državu koja joj pristupi, ili za Europsku zajednicu u slučaju ovoga Zakona. njenoga pristupanja, ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana koji slijedi nakon razdoblja od tri mjeseca od datuma polaganja isprave o pristupu kod Članak 5. glavnoga tajnika Vijeća Europe. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona Konvencija iz članka 1. ovoga Zakona nije na snazi te će se podaci o njenom stupanju na snagu objaviti u Članak 15. – TERITORIJALNA PRIMJENA skladu s odredbom članka 30. stavka 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju 1. Svaka država ili Europska zajednica može, u trenutku potpisivanja ili međunarodnih ugovora. polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, odrediti na koje će se područje ili područja primjenjivati ova Konvencija. Članak 6. 2. Svaka stranka može, kasnije u svako doba, izjavom upućenom glavnom Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim tajniku Vijeća Europe, proširiti primjenu ove Konvencije na svako drugo novinama«. područje određeno u izjavi. Konvencija za takvo područje proizvodi učinak Klasa: 351-01/02-01/03 prvoga dana koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada Zagreb, 19. rujna 2002. je glavni tajnik primio izjavu. 3. Svaka izjava dana na temelju prethodna dva stavka može se, glede svakoga područja određenoga u takvoj izjavi, povući notifikacijom upućenom HRVATSKI SABOR glavnom tajniku. Takvo povlačenje proizvodi učinak prvoga dana koji slijedi Predsjednik nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma kada glavni tajnik primi Hrvatskoga sabora notifikaciju. Zlatko Tomčić, v. r.
Članak 16. – OTKAZ Prijepis Zakona o potvrđivanju Konvencije o Europskim krajobrazima. 1. Svaka stranka može, u svako doba otkazati ovu Konvenciju notifikacijom Zakon je 16. listopada 2002. objavljen u "Narodnim novinama" upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. (Međunarodni ugovori) 12. 2. Takav otkaz proizvodi učinak prvoga dana koji slijedi nakon isteka razdob- Roški slap - Ogrlice UPRAVLJANJE
Anketiranje posjetitelja NP „Krka“
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provela anketara, s jedne strane, i samostalnog ispunja- je anketno ispitivanje među posjetiteljima NP vanja anketnih listića uz prethodno pojašnjenje i „Krka“ u razdoblju od 10. kolovoza do 8. listopada upute anketara, s druge strane. Popunjavanje 2012. na lokalitetima uzvodnog toka rijeke Krke: ankete u prisutnosti anketara povećava razinu Roškom slapu, manastiru Krka, Burnumu i Pulja- razumijevanja postavljenih pitanja i jamči nima. kvalitetno ispunjavanje upitnika. Ispunjeno je Cilj ankete bilo je utvrđivanje strukture posje- 1 640 upitnika a obrađeni podaci sačuvani su u titelja tih lokaliteta i stupnja njihova zadovoljstva elektroničkoj bazi podataka. ponuđenim sadržajima kako bi se otkrili nedostaci i Anketni listić, tiskan dvostrano na A4 formatu, pokazale mogućnosti razvoja tog dijela Parka. sastojao se od dvadeset i četiri pitanja. Sastavljen je Posjetitelji su mogli ocijeniti različite lokalitete i na hrvatskom i preveden na četiri strana jezika: sadržaje i iznijeti svoje prijedloge. engleski, njemački, francuski i talijanski. Presjek Rezultati istraživanja omogućili su segmenta- najzanimljivijih rezultata predstavljen je u ovom ciju tržišta s obzirom na sociodemografska obilježja tekstu. posjetitelja i obilježja njihove pripreme, dolaska i boravka u NP, utvrđivanje prednosti i nedostataka Sociodemografski profil posjetitelja ponude NP, kao i praćenje tržišnih promjena u cilju boljeg strateškog i marketinškog planiranja. Anketne listiće za Roški slap ispunilo je 1 435 Dijelovi upitnika mogu se razvrstati u nekoliko posjetitelja (mjesto anketiranja: Roški slap i brod od općih kategorija: Roškog slapa prema Skradinskom buku), za ¦ Sociodemografski profil (jezik na kojem je manastir Krka 140 (mjesto anketiranja: manastir anketa ispunjena, država i mjesto stanovanja, Krka – ulaz Kistanje i brod od Roškog slapa do spol, dob i obrazovanje) manastira Krka) a za Burnum i Puljane 65 (mjesto ¦ Frekvencija posjeta Parku (učestalost dolaska i anketiranja: ulaz Burnum i centar Puljani – arheo- izvori informacija) loška zbirka). ¦ Organizacija putovanja (sredstvo dolaska, s kim Najviše upitnika ispunili su Nijemci, što dolaze i smještaj) potvrđuje i statistika: u 2012. NP „Krka“ posjetila su ¦ Boravak u Parku (prometna signalizacija, što 183 164 posjetitelja iz Njemačke (25%). Slijede planiraju posjetiti, izvori informacija o posje- Hrvati, Talijani, Poljaci, Francuzi, Austrijanci, ćenim mjestima, vodič kroz Park, gostoljubivost Nizozemci i Švicarci. Ostali posjetitelji (oko 25%) djelatnika, višednevne ulaznice i nadzorna dolazili su, abecednim redom država, iz: Argentine, služba) Australije, Belgije, BiH, Crne gore, Češke, Čilea, ¦ Osobni doživljaj (što im se svidjelo, hoće li se Danske, Ekvadora, Finske, Indije, Indonezije, vratiti, opći dojam o upravljanju Parkom, što je Izraela, Japana, Kanade, Kine, Kolumbije, Lihten- potrebno poboljšati osobni prijedlozi). štajna, Luksemburga, Malezije, Malte, Mađarske, Metodologija istraživanja sastojala od indivi- Makedonije, Norveške, Novog Zelanda, Portugala, dualnog ispunjavanja anketnih listića uz pomoć Rumunjske, Rusije, SAD-a, Singapura, Slovačke,
22 BUK - UPRAVLJANJE Slovenije, Srbije, Španjolske, Švedske, Ukrajine i Zanimljivi rezultati dobiveni su analizom Velike Britanije. obrazovanja posjetitelja, što prikazuje slika 1.
Slika 1. Roški slap: obrazovanje ispitanih posjetitelja (izvor: NP „Krka“)
Roški slap UPRAVLJANJE
Visok postotak visokoobrazovanih posjetitelja posjetili Park i uvjerili se u njegove prirodne ljepote izvrstan je rezultat za NP „Krka“ jer se oni pripreme pa su pozitivne dojmove prenijeli prijateljima i za dolazak, ekološko su osviješteni, dolaze ciljano u rodbini. Također, pozitivno djeluju Internet i posjet zaštićenom području i žele naučiti nešto novo društvene mreže jer zauzimaju sve veći prostor u (što se naročito odnosi na Burnum i Puljane). medijima. NP „Krka“ ima izvrstan koncept web stranice i ažuran je na društvenim mrežama, Frekvencija posjeta Parku kontinuirano objavljuje nove informacije i prati događanja, te ostvaruje svakodnevni kontakt s 79% posjetitelja anketiranih na Roškom slapu posjetiteljima Facebooka (sl. 2). izjavilo je da im je to prvi posjet Parku. Više od Najviše posjetitelja u NP „Krka“ još uvijek polovice anketiranih na Roški slap došlo je brodom. dolazi u pratnji obitelji (56%) i prijatelja (22%). Zanimljiva je činjenica da informacije o NP 34% anketiranih smješteno je u privatnom smje- „Krka“ još uvijek najčešće prenose oni koji su štaju (sl. 3).
Roški slap - Ogrlice
24 BUK - UPRAVLJANJE Slika 2. Roški slap: izvori informacija (izvor: NP „Krka“)
Slika 3. Roški slap: smještaj (izvor: NP „Krka“)
UPRAVLJANJE - BUK 25 UPRAVLJANJE
Boravak u Nacionalnom parku Najčešće korišteni izvori informacija su djelat- nici NP „Krka“, tiskani informativno-promidžbeni U ocjenjivanju pristupa do Roškog slapa i pro- materijali NP „Krka“, Internet, uključujući i web i metne signalizacije sudjelovalo je 40% posjetitelja Facebook stranice NP „Krka“, zatim informativne koji su na Roški slap došli automobilom, autobusom, table i multimedijalne i prezentacije uživo u samom kamperom ili motorom. 27% anketiranih nije moglo Parku. odgovoriti na pitanje jer su došli brodom (sl. 4). Za trećinu posjetitelja nadzorna služba NP Tek nešto više od polovice anketiranih posjeti- „Krka“ pridonosi povećanju svijesti o zaštiti i dobroj telja ocijenilo je prometnu signalizaciju do Roškog organizaciji Parka. Kod posjetitelja također budi slapa i pristup vrlo dobrom (25%) i dobrom (29%), osjećaj povjerenja, sigurnosti, poštovanja i što otkriva segment na kojem JU „NP Krka“ uistinu discipline, drugim riječima: nadzornici su doživljeni mora poraditi kako bi se posjetiteljima omogućio kao pozitivan medij između zaštite prirode i jednostavniji pristup, bez straha da će se izgubiti osiguravanja kvalitetnog obilaska Parka posjeti- zbog loših putokaza unatoč svoj navigacijskoj teljima (sl. 5). opremi njihovih automobila.
Roški slap - Oziđana pećina
26 BUK - UPRAVLJANJE Slika 4. Pristup do Roškog slapa i prometna signalizacija (izvor: NP „Krka“)
Slika 5. Manastir Krka: nadzorna služba ( izvor: NP „Krka“)
UPRAVLJANJE - BUK 27 UPRAVLJANJE
Osobni doživljaj ciju u prostoru. Također, posjetitelji žele saznati više o onome što vide, tj. žele se educirati. 13% Posjetiteljima se u NP „Krka“ najviše svidjelo posjetitelja izuzetno je zadovoljno – smatraju da je uživanje u prirodi, intima manjeg prostora, pješačke u Parku sve odlično i da ništa ne treba poboljšati. staze, konzolna staza do Oziđane pećine, izlet U posljednjem pitanju posjetiteljima je brodom, crkva, mir, arheološka nalazišta i ostavljena mogućnost iznošenja ideja i prijedloga, gostoljubivost djelatnika. među kojima valja izdvojiti obiteljske i godišnje Što se tiče općeg dojma o upravljanju i zaštiti ulaznice, više edukativnih i informativnih ploča, prirode u NP „Krka“, više od 90% posjetitelja dalo je bolju označenost pješačkih staza, više biciklističkih ocjene izvrstan, vrlo dobar i dobar (sl. 6). Rezultat staza, radionice za djecu, brodove na električni je to kojim Uprava NP „Krka“ može biti zadovoljna, pogon, detaljnije karte za obilazak Parka, mo- međutim preostalih 9% koji su dali ocjenu dovoljan gućnost plaćanja kreditnim karticama, prijevode ili su nezadovoljni boravkom u NP „Krka“ zahtijeva informacija na više stranih jezika, ne samo na da se utvrde i otklone uzroci. engleski i dr. Dobar dio posjetitelja iskoristio je Među stvarima koje u Nacionalnom parku priliku pa je na tom mjestu zahvalio na lijepim i „Krka“ treba poboljšati, prema mišljenju posjetite- ugodnim trenucima provedenim u Nacionalnom lja, svakako su oznake na stazama za bolju orijenta- parku „Krka“.
Slika 6. Roški slap: opći dojam upravljanja i zaštite ( izvor: NP „Krka“)
28 BUK - UPRAVLJANJE Zaključak koliko su informirani o njima (i o Parku kao cjelini), te što bi trebalo učiniti da bi se unaprijedile usluge Anketa provedena među posjetiteljima uzvod- Parka (više informacija, bolja educiranost posjeti- nih lokaliteta „Krka“: Roškoga slapa, manastira telja, bolja promidžba, označivanje pješačkih staza i Krka, Burnuma i Puljana važna je za Upravu Parka jer vidikovaca, pristupna signalizacija, tj. putokazi do je njome prikupljena velika količina podataka koji će pojedinih lokaliteta), čime bi i lokalna zajednica, poslužiti za najfinije analize, ovisno o potrebi i npr. seoska domaćinstva, bila na dobitku. problematici. Od rujna 2012. na području Parka provodi se i S jedne strane, potvrđeni su podaci dobiveni anketa u cilju utvrđivanja profila posjetitelja u prijašnjim anketama i studijama: da su posjetitelji Parku i frekvencije njihovih dolazaka (ovisno o većinom obiteljski ljudi koji dolaze u jednokratni godišnjem dobu), njihovih socio-demografskih posjet Parku, da su visokoobrazovani, što znači da karakteristika, razloga/motiva dolaska, njihova imaju svijest o potrebi zaštite prirode, da su u Park ponašanja u zaštićenim područjima, njihovih došli na preporuku (rodbine, prijatelja ili znanaca), očekivanja, stupanja zadovoljstva, prijedloga i da su zadovoljni uslugama Parka i gostoljubivošću komentara. njegovih djelatnika, i da imaju pozitivan dojam o Katia Župan upravljanju NP “Krka” i zaštitom prirode u njemu. S druge strane, anketa je otkrila novu kategoriju posjetitelja: one koji se zanimaju za određene teme (lokalitete) i unaprijed planiraju posjet baš tim lokalitetima. Također, povećano je zanimanje za uzvodne lokalitete (u 2012. zabilježen je rast od 11% izleta brodom do manastira Krka), uvedeni su novi sadržaji i usluge, poput nove poučno-pješačke staze i višednevnih ulaznica. Anketa je otkrila i primjedbe posjetitelja, u prvom redu zbog loše turističke i prometne signalizacije. Radi toga je JU „NP Krka“ krajem 2012. pokrenula izradu novoga projekta s ciljem da osigura optimalnu pokrivenost Parka turističkom signalizacijom. Kako bi valorizirala uzvodni dio toka rijeke Krke i potaknula posjetitelje da posjete lokalitete na tom prostoru, čime bi rasteretila Skradinski buk, JU „NP Krka“ u 2012. realizirala je nekoliko projekata: u studenome je otvorila svoju novu ispostavu u Drnišu i u njezinu stalnom postavu prikazala sve lokalitete u Parku koji se mogu posjetiti, otvorila je nove vidikovce u Krnićima Gornjim i na Bilušića buku, obnovila onaj iznad slapa Brljan i uredila pješačku stazu Brnjica – korito rijeke Čikole. Anketa je pokazala i kako posjetitelji doživlja- vaju Park, koliki je interes za pojedine lokalitete, Roški slap - Oziđana pećina PRIRODNA BAŠTINA
Skradinski buk
Skradinski buk posljednja je, sedma, najduža jigrišća; tu narav primaga rike čudan znamen, voda sedrena barijera na rijeci Krki. Nalazi se na kraju vodom slaga od vode tvrd kamen.“ Iako nisu slatkovodnog toka rijeke, 49 km nizvodno od izvora. razumjeli proces taloženja fitogene sedre, tog U današnjem obliku nastao je u postvirmskom neprocjenjivog dara prirode čovjeku, Petar Divnić i razdoblju (prije 8 500 godina) kada su nastupili Juraj Baraković u svojim su pjesmama na briljantan povoljni klimatski uvjeti za razvoj vegetacije i način zapazili i opisali njezin čudesni nastanak. oslabila erozivna moć rijeke, što je omogućilo Ništa manje nije zanimljiv ni opis Skradinskog taloženje kalcijeva karbonata, odnosno „rast“ buka don Krste Stošića iz 1927. godine: „Kod sedre. Rast sedrenih barijera Skradinskog buka slapova prskaju tisuće i milijuni sitnih kapljica, puše uzrokovao je ujezerenje rijeke Krke do Roškog slapa i se kao magla, bijele se kao prozračni vilinski veli i na tri kilometra donjeg toka rijeke Čikole, tvoreći tako trakovima sunca daju šarene duge. Diviš se među jednu od najljepših pejsažnih slika Nacionalnog pojedinim slapovima tamno zelenoj vodi, koja je na parka „Krka“. Buk se sastoji se od sedamnaest površini glatka kao ogledalo, a sprema se svečano, barijera raspoređenih na 800 m dužine, širine od da se poput snijega bijela otkotrlja niz stepenice kao 200 do 400 m, ukupne visinske razlike od 45,7 m. oltare. Silna buka, pomaman smijeh. Impozantni Preko njega na svom putu prema moru bučno se skokovi duše se od milinja u uzburkanoj i pjenavoj prelijevaju združene vode rijeka Krke i Čikole. vodi. Pojedinački mlazovi, poput mlijeka bijeli, Sedrene barijere biodinamičke su tvorevine, koje preskaču s ushitom u jezovite dubine. Voda svuda stalnim osedravanjem rastu i danas pa ih zovemo ključa, kipi i pjeni se. Tu snažne bujice, ondje „živa sedra“. U gornjem dijelu slapa, s mrežastom vijugave vodene zmije, tamo nemirni virovi. Kod strukturom vodotoka, jezeraca i otočića obraslih nogu ti rominja potočić, nešto kao da razgovara s bujnom vegetacijom, sedrotvorci i danas neumorno kamenjem, pa ga nestaje. Na skradinskoj je strani grade pragove i zastore, a na donjem dijelu visoke bujnija vegetacija. Vodeni se mlazovi veru kroz barijere s prepoznatljivim bradama, polušpiljama i zelenilo pa se s visoka naglo rasiplju i prskaju špiljama. bezbrojnim bijelim kapljicama. Svaki je za se Prisjetimo se riječi Petra Divnića, šibenskog dražest. Tisuć slapa, tisuć sunovrata - U jaz se surva humanista iz 16. stoljeća, koji je, veličajući ljepote Krka, strah te hvata. Silna voda kao mnogih Krke, u pjesmi „U pohvalu od grada Šibenika“ gromova tutnji, grmi, mumlja i šumi, da te obuzme kazivao: „Na čudan pak zlamen svak tuj navraća, gdi groza sudnjeg dana.“ darvo u kamen taj voda obraća.“ Prisjetimo se i Gornje sedrene barijere Skradinskog buka kanonika Jurja Barakovića, koji u jednom od gusto su obrasle mahovinama rodova Didymodon i pjevanja u djelu Vila Slovinka (1613.) kazuje: „Od Cinclidotus. Brade donjih barijera pokrivaju gore Dinare spod ke Krka toči, Skradin valom tare a busenovi rodova Platyhypnidium, Didymodon, Šibenik moči, niz krugove skoči spustiv strašne pine, Cratoneurum i Bryum. Nekada goli kamenjar oko tim skokom uzroči s obih strani mline; okol nje Skradinskog buka danas je obrastao submediteran- planine, pastirska stanišća, na kih su ravnine i vilam skim biljkama, među kojima je zabilježeno 70
30 BUK - PRIRODNA BAŠTINA
PRIRODNA BAŠTINA
porodica s 278 samoniklih vrsta i podvrsta. Među rakita (Salix purpurea), bijela topola (Populus alba), biljkama južnoeuropskog flornog elementa ističu se močvarni maslačak (Taraxacum palustre), ljekovita slezenica (Ceterach officinarum), tornja- konopljuša (Eupatorium cannabinum), češnjača sta gušarka (Arabis turrita), crni koprivić (Celtis (Alliaria petiolata) i sitnocvjetna vrbolika australis), kamenjarska kamnica (Aethionema (Epilobium parviflorum). Među biljkama koje saxatile), obični bljušt (Tamus communis), rašeljka pripadaju mediteranskom flornom elementu ističu (Prunus mahaleb) i obični dubačac (Teucrium se hrast crnika (Quercus ilex), oštroigličasta chamaedrys). Od biljaka srednjoeuropskog flornog borovica (Juniperus oxycedrus), tršlja (Pistacia elementa rastu obična tratinčica (Bellis perennis) i lentiscus), smrdljika (Pistacia terebinthus), obična kalina (Ligistrum vulgare). Od biljaka etruščanska kozja krv (Lonicera etrusca), oštrolisna europskog flornog elementa na vlažnim i hladnim šparoga (Asparagus acutifolius), crvena tetivka staništima (vlažnim livadama i poplavnim šumama) (Smilax aspera), drvolika pucalina (Colutea rastu obična pavitina (Clematis vitalba), bijeli jasen arborescens), plemenita pavitina (Clematis (Fraxinus excelsior) i razmaknuti šaš (Carex distans) flammula), europski vranjemil (Plumbago a od biljaka euroazijskog flornog elementa vezanih europaea), sredozemna rusomača (Capsella za još hladnija staništa bijela vrba (Salix alba), rubella), bijela metla (Osyris alba), zidna zidarščica Crvena tetivka Piramidalni zvončić
(Valantia muralis) i sredozemna bršaka (Reichardia picroides). Od istočnomediteranskih biljaka raste grmoliki grašar (Coronilla emerus subsp. emeroides) a od ilirsko-južnoeuropskih bijeli grab (Carpinus orientalis), crni grab (Ostrya carpinifolia) i drača (Paliurus spina-christi). Posebnu pažnju zaslužuje podskupina ilirsko-jadranskih unutar skupine ilirsko-južnoeuropskih biljaka, a naročito ilirsko- jadranske endemične biljke, od kojih na Skradinskom buku nalazimo piramidalni zvončić (Campanula pyramidalis), oman (Inula verbasci- folia) i bodljastotrepavičavi jagušac (Picris hispidis- sima). Od mediteransko-atlantskih biljaka uz jezera nalazimo kupinu (Rubus ulmifolius), sjajnu iglicu (Geranium lucidum), talijanski kozlac (Arum italicum), krutu tvrdulju (Desmazeria rigida) i sredo- zemni ovsik (Bromus madritensis) a od europsko -mediteranskih travu (Poa trivialis subsp. silvicola). U vodama oko Skradinskog buka živi deset svojti riba svrstanih u pet porodica. Najbrojnija je porodica šarana (Cyprinidae) sa šest svojti: svalićem (Leuciscus svallize), ilirskim klenom (Leuciscus illyricus), drljom (Scardinius erythrophthalmus hesperidicus), mrenom (Barbus plebejus), oštruljom (Aulopyge hugeli) i linjakom (Tinca tinca). Ostale
PRIRODNA BAŠTINA - BUK 33 PRIRODNA BAŠTINA
porodice zastupljene su jednom svojtom: porodica mren i oštrulja u kategoriji ugrožene svojte, svalić, jegulja jeguljom (Anguilla anguilla), porodica ilirski klen i riječna babica u kategoriji osjetljive babica riječnnom babicom (Blennius fluviatilis), svojte i drlja u kategoriji gotovo ugrožene svojte. porodica gambuzije gambuzijom (Gambusia affinis) Gambuzija i sunčanica alohtone su svojte. a porodica sunčanica sunčanicom (Lepomis gib- Gambuzija je u Krku unesena početkom 20 st. a bosus). Od utvrđenih svojti drlja je hrvatski endem, sunčanica je na Skradinskom buku prvi put svalić, ilirski klen i oštrulja endemi jadranskog primijećena 2005. godine. Ne zna se kada je i kako slijeva a riječna babica endem Sredozemlja. U unesena, ali vjerojatno se to dogodilo 1949. kada je Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvršteni su šaranom poribljeno Visovačko jezero. Među vodozemcima najbrojnija je velika zelena žaba (Rana ridibunda) a brojna je i smeđa ili rumena žaba (Rana dalmatina), koju nalazimo na vlažnim livadama, uz rubove šuma i u tršćacima. Krastaču Riječna babica (Bufo bufo) nalazimo u vlažnim jamama a zelenu krastaču (Bufo viridis) i gatalinku (Hyla arborea) u svijetlim šumama uz rijeku. Od gmazova u tršćacima nalazimo barsku kornjaču (Emys orbicularis) a na kopnu kopnenu kornjaču (Testudo hermanni). U kamenjaru obitavaju primorska gušterica (Podarcis sicula), veliki zelembać (Lacerta trilineata) i ende- mična oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala) a u šikari beznogi gušter blavor (Ophisaurus apodus). U mirnim vodenim staništima i na zamočvarenim livadama obitavaju bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tessellata) a u šikarama i na kame- njarima šara poljarica (Coluber gemonensis), crvenkrpica (Zamenis situla) i četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata). U Crvenu knjigu vodoze- Žaba krastača maca i gmazova Hrvatske uvršteni su ribarica i crven- krpica u kategoriji vjerojatno ugrožene svojte i barska kornjača, kopnena kornjača i gatalinka u kategoriji potencijalno ugrožene svojte. Na vodenim i kopnenim staništima oko Skra- dinskog buka zabilježeno je 119 svojti ptica, predstavnika 38 porodica, od kojih su 54 uvrštene u Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske. U kategoriji kritično ugrožene svojte uvršteni su mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), prugasti orao (Hiera- aetus fasciatus), krški sokol (Falco biarmicus) i crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopo- gon). U kategoriji ugrežene svojte uvršteni su bukavac (Botaurus stellaris), velika bijela čaplja (Egretta alba), eja močvarica (Circus aeruginosus) i
34 BUK - PRIRODNA BAŠTINA velika ševa (Melanocorypha calandra). U kategoriji rizične svojte uvršteni su veliki vranac (Phalacro- corax carbo), čaplja danguba (Ardea purpurea), zmijar (Circaetus gallicus), sivi sokol (Falco peregrinus) i mala prutka (Actitis hypoleucos). U kategoriji nedovoljno poznate svojte uvrštene su riđa štijoka (Porzana porzana), mala štijoka (Porzana pusilla) i žuti voljić (Hippolais icterina). U Barska kornjača kategoriji niskorizične svojte uvršteni su morski vranac (Phalacrocorax aristotelis), čapljica voljak (Ixobrychus minutes), gak (Nycticorax nycticorax), zviždara (Anas penelope), patka pupčanica (Anas querquedula), krunata patka (Aythya fuligula), eja strnjarica (Circus cyaneus), sokol lastavičar (Falco subbuteo), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), kokošica (Rallus aquaticus), liska (Fulica atra), pršljivac (Philomachus pugnax), obična čigra (Sterna hirundo), ćuk (Otus scops), sivi ćuk (Athene noctua), ušara (Bubo bubo), vodomar (Alcedo atthis), pupavac (Upupa epops), kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla), žuta pastirica (Motacilla flava), prugasta trepetljika (Anthus trivialis), šumska crvenrepka (Phoenicurus phoeni- curus) i muharica (Muscicapa striata). U kategoriji najmanje zabrinjavajuće svojte uvršteni su mali Šara poljarica gnjurac (Tachybaptus ruficollis), ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), glavata patka (Aythya farina), kobac (Accipiter nisus), krivokljuna prutka (Tringa nebularia), prutka migavica (Tringa glareola), riječni galeb (Larus ridibundus), grlica (Streptopelia turtur), pčelarica (Merops apiaster), kukmasta ševa Bukavac (Galerida cristata), sivi svračak (Lanius minor), sivkasta bjeloguza (Oenanthe oenanthe), velika strnadica (Emberiza calandra), močvarna strnadica (Emberiza schoeniclus) i čižak (Carduelis spinus). Na Skradinskom buku zabilježena je 31 svojta sisavaca, predstavnika 13 porodica. U kategoriji ugrožene svojte uvršten je dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii) a rizične svojte blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii). U kategoriji nedovoljno poznate vjerojatno ugrožene svojte uvršteni su veliki večernjak (Nyctalus noctula) i vidra (Lutra lutra) a u kategoriji potencijalno ugrožene svojte
PRIRODNA BAŠTINA - BUK 35 Dugonogi šišmiš
veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumeguinum), Hidroelektrana Krka, koja je proizvodila riđi šišmiš (Myotis emarginatus), veliki šišmiš izmjeničnu struju, počela je s radom 28. kolovoza (Myotis myotis), vjeverica (Sciurus vulgaris) i vrtni 1895. kao prvi cjeloviti elektroenergetski sustav u puh (Eliomys guercinus). Hrvatskoj. Njezini graditelji i investitori bili su Ante Rijeka Krka, taj nepresušni tok u negostoljubi- vitez Šupuk, šibenski gradonačelnik i dalmatinski vom kršu, s obiljem ribe u vodi i brojnim biljakama i zastupnik u Carevinskom vijeću u Beču, njegov sin životinjama oko nje, pružao je čovjeku lovcu Marko, pomorski kapetan, i Vjekoslav plemeniti sigurnost življenja od davnih vremena. Najstariji Meichsner, šibenski gradski nadmjernik i vijećnik – tragovi ljudskog življenja uz Krku, pronađeni na vizionari, dalekovidni i vrlo odvažni ljudi, koji su otoku Stipancu, potječu iz srednjeg paleolitika i svoju snagu i kapital uložili u podizanje energetskog sežu pedesetak tisuća godina duboko u prošlost. Na objekta i kompletnog elektroprivrednog sustava, Skradinskom buku najstariji je spomenik kulture rađenog prema najnovijim dostignućima u znanosti ostatak rimskog akvedukta, koji je slobodnim o elektricitetu i elektrotehnici tog vremena. padom, u dužini od oko 5 km, vodio vodu do antičke Izgrađena je samo četiri godine nakon prvog Scardone (Skradina). Danas se na Skradinskom pokusnog prijenosa izmjenične struje, trofaznim buku od kulturnih spomenika mogu vidjeti crkvica sustavom, demonstriranog na svjetskoj izložbi u sv. Nikole, ostaci prve hrvatske hidroelektrane Krka Frankfurtu, kao druga takva hidroelektrana na (Jaruga I) i obnovljene vodenice, valjavice i stupe. svijetu. Prvu je izgradio, po Teslinom patentu, Građevine su većim dijelom izgrađene od sedre. Amerikanac Forbes na rijeci Nijagari. Puštena je u
36 BUK - PRIRODNA BAŠTINA Valjavica
pogon 26. kolovoza 1895., dakle, samo dva dana etnografska baština koja podsjeća na ne tako davnu prije hidroelektrane na Krki, ali je grad Buffalo prošlost. U obnovljenom mlinu, uz buku električnu energiju iz te elektrane dobio početkom probuđenog teškog mlinskog kamena, koja 1896. godine, kada je proradio dalekovod, dok je nadjačava grmljavinu slapa, ponovno se može Šibenik električnu energiju iz hidroelektrane Krka osjetiti miris mljevenog kukuruza i žita, što budi dobio istog dana kada je puštena u pogon. sjetna razmišljanja o prohujalim vremenima. Sjetna Vodenice na Skradinskom buku spomenici su razmišljanja bude i udari velikih drvenih batova u ruralnog graditeljstva i gospodarske prošlosti. S stupi, kao i domišljatost u izradi valjavica za pranje obzirom na njihovu primarnu djelatnost i pučki sukanaca i biljaca koje stoljećima koriste snagu izraz, smatraju se i etnološko-etnografskim spome- vodenog toka. Čovjekov udio u oblikovanju prostora nikom. U obnovljenim vodenicama na Skradinskom vjerno prikazuje skladan suživot čovjeka i rijeke – buku uređen je etnografski muzej, u kojem su graditelja osebujne i izuzetne prirodne i kulturne izloženi uporabni predmeti s početka stoljeća. Ti baštine Skradinskog buka. predmeti na osebujan i živopisan način dočaravaju Drago Marguš scenografiju življenja, rada i običaja ljudi uz obale Krke. Neki od tih predmeta, kao što su peka, komoštre, ožeg, gargaše, preslica, bukara, varčak, vodir i diple, u uporabi su i danas, dok prakljača, tara, seljačka kola i gusle uglavnom postaju
PRIRODNA BAŠTINA - BUK 37 PRIRODNA BAŠTINA
Lokva Gnjila
Lokve su plitke, visoko produktivne (eutrofne) u blizini sela Bogatići (43°54'62''; 15°59'63''), stajačice prirodnog, poluprirodnog ili umjetnog petstotinjak metara udaljena od zaseoka uz bijelu podrijetla. Prirodne lokve nastale su nakupljanjem cestu Bogatići – Mazalini na nadmorskoj visini od vode na nepropusnoj podlozi, a njihov izgled i 230 m. Lokva se nalazi pokraj parkirališta na izdašnost odraz su geoloških, hidroloških i početku pješačke staze za Oziđanu pećinu. klimatskih karakteristika. Periodična je, katkada presuši, ali mještani u nju, po Lokva Gnjila poluprirodna je lokva nastala ljud- potrebi, dolijevaju vodu jer se koristi kao pojilo. skim radom (dijelom obzidana kamenom). Nalazi se Popis zabilježenih vrsta prikazan je u tablici.
Kategorija zaštite Namjena Razina upravljanja Ribe Scardinius dergle drlja Vodozemci Bufo bufo krastača Rana ridibunda velika zelena žaba Gmazovi Natrix natrix bjelouška Kornjaši Dytiscus marginalis obrubljeni kozak Flora Alopecurus pratensis mišji repak Asparagus acutifolius oštrolisna šparoga Avena barbata bradata zob Carthamus lanatus vunenasti bodalj Centaurea solstitialis bodljikava zečina Centaurea spinosociliata trnovitotrepavičava zečina Clematis flammula plemenita pavitina Juniperus oxycedrus oštroigličasta borovica Medicago orbiculare okruglasta vija Paliurus spina-christi drača Plantago major ssp. intermedia veliki trputac Polygonum aviculare ptičji dvornik Rorippa sylvestris šumski grbak Rosa sp. ruža Sedum sp. žednjak Xeranthemum sp. nevenka Eleocharis palustris močvarna jezernica
38 BUK - PRIRODNA BAŠTINA Velika zelena žaba Močvarna jezernica
Bjelouška
PRIRODNA BAŠTINA - BUK 39 KULTURNA BAŠTINA
Srednjovjekovna utvrda Trošenj
Srednjovjekovna utvrda Trošenj smještena je na desnoj obali rijeke Krke kod Kistanja, u blizini sela Čučeva, zbog čega se u narodu još zove Čučevo. Sagrađena je na strateški važnom mjestu, nasuprot utvrdi Nečven, s kojom je, prema povijesnim izvorima, bila povezana drvenim mostom. Važnost njezina položaja potvrđuje pronalazak velikih kamenih blokova za koje se pretpostavlja da pripadaju pretpovijesnoj gradini (pronađeni su i ulomci pretpovijesne keramike) i antičkih nalaza. Nema točnih podataka kad je sagrađen, no poznato je da Trošenj u srednjem vijeku posjeduju bribirski knezovi Šubići, koji su nadzirali desnu stranu rijeke Krke. S opadanjem njihove moći utvrda prelazi u ruke drugih istaknutih hrvatskih velikaša i banova. Početkom XVI. stoljeća Turci intezivno napa- daju ove krajeve, pa 1522. godine zauzimaju čitav prostor rijeke Krke, gotovo do Šibenika. U Trošenju su stacionirali vojnu posadu, i sagradili kulu kružnoga oblika. Prodorom mletačke vojske na ove prostore, 1684. godine, utvrda je velikim dijelom razorena. Trošenj je napušten i od tada propada. Danas su vidljivi ostaci kružne kule, kuća i dijela bedema, koji još odolijevaju zubu vremena. Da bi se zaštitili i očuvali za buduće generacije, potrebno je utvrdu arheološki istražiti a zatečenu arhitekturu hitno konzervirati.
Nataša Zaninović
40 BUK - KULTURNA BAŠTINA KULTURNA BAŠTINA - BUK 41 DOGAĐANJA
Otvorenje ispostave NP „Krka“ u Drnišu
U nazočnosti brojnih predstavnika javnog, vidikovca na slapu Brljanu, arheološkog nalazišta kulturnog, vjerskog i političkog života i stanovnika Burnum i arheološke zbirke u Puljanima. Svi Drniša i šireg gradskog područja, u srijedu, 14. lokaliteti koji se nalaze u turističkoj ponudi NP studenoga 2012. svečano je otvorena nova „Krka“, njegovi prirodni fenomeni, bogatstvo flore i ispostava Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u faune, kulturnopovijesna baština, sve publikacije Drnišu. Ispostava u Drnišu smještena je u palači koje je Ustanova objavila i manifestacije koje je Divnić – zaštićenom spomeniku kulture u povijesnoj organizirala predstavljeni su u stalnom postavu jezgri grada, formiranoj u 18. i 19. stoljeću. izložbe na dvama katovima. Kompleks zgrada plemićke obitelji Divnić, lijepih i Ispostava u Drnišu prostorno je i tematski jednostavnih stilskih obilježja, nastao sredinom 19. podijeljena u dvije cjeline, turističko-informativnu i stoljeća, ide u red najreprezentativnijih drniških prezentacijsku. U prizemlju zgrade nalaze se recep- građevina. cija, na kojoj se mogu dobiti detaljne turističke Otvorenje ispostave Nacionalnog parka „Krka“ informacije o Parku, i suvenirnica. Na kat vodi dizalo u Drnišu podudara se s obilježavanjem sto pedeset otvorenog tipa, koje osobama s invaliditetom omo- godina turizma na Roškom slapu, jednom od gućuje pristup cijelom unutarnjem prostoru. U poznatijih slapova na rijeci Krki. Drniška ispostava ispostavi se nalazi i dvorana za predavanja i prezen- predstavlja stratešku točku za valorizaciju uzvod- tacije, koja može primiti pedesetak osoba. Taj će nog dijela Parka i svih lokaliteta koji se na tom prostor omogućiti odvijanje različitih zbivanja od području nalaze: Roškog slapa, manastira Krka, lokalnog, ali i regionalnog značenja. carskog vidikovca na Manojlovačkim slapovima, Katia Župan DOGAĐANJA - BUK 43 DOGAĐANJA
Druga prezentacija Projekta integracije u EU NATURA 2000
Ministarstvo kulture 26. listopada 2012. naroda za razvoj), Agencije za upravljanje državnom godine u dvorani Centra Puljani u Nacionalnom imovinom, Državnog zavoda za zaštitu prirode, parku „Krka“ održalo je drugu prezentaciju Projekta Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i integracije u EU NATURA 2000 (NIP). Skup su otvorili ostalih stručnjaka u zaštiti prirode. Projekt ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i integracije u EU Natura 2000 (NIP – Natura pomoćnik ministra Nenad Strizrep iz Uprave za Integration Project) petogodišnji je projekt zaštitu prirode. Na skupu je sudjelovalo više od sto financiran zajmom Svjetske banke u iznosu od sudionika, ravnatelja nacionalnih parkova, parkova 20.800.000 eura. Nakon nešto više od godine dana prirode i županijskih javnih ustanova za upravljanje provedbe projekta završeno je sedam infra- zaštićenim prirodnim vrijednostima, predstavnika strukturnih investicija a veliki broj ih je u završnoj WWF-a (World Wildlife Foundation – Svjetskog fazi pripreme dokumentacije. Do sada je ukupno fonda za zaštitu prirode) i UNDP-a (United Nations ugovoreno više od 23% sredstava NIP-a. Development Programme – Programa Ujedinjenih U radnom dijelu prezentirane su teme: Status
44 BUK - DOGAĐANJA Roški slap - Oziđana pećina
NIP-a, Predstavljanje završenih aktivnosti i planovi za nastavak projekta, Strukturni fondovi – novi izazovi financiranja zaštite prirode, Program za financiranje projekata zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, Inventarizacija, karta staništa i razvoj IT sustava, Poljoprivredno-okolišne mjere, Dizajn i interpretacija prirode u sklopu NIP-a, Uspostava metodologije za praćenje efikasnosti upravljanja u zaštićenim područjima (METT) i Pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina. Navedene prezentacije prikazale su razvojne potencijale koje imaju zaštićena područja prirode. Drugog dana, 27. listopada, sudionici su obišli najatraktivniji dio pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina na Roškom slapu, finan- cirane sredstvima NIP-a, i posjetili novu ispostavu Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u Drnišu. Ispostava Drniš Drago Marguš
DOGAĐANJA - BUK 45 DOGAĐANJA
Informativna radionica „EU fondovi“ u Skradinu
Organizacija za građanske inicijative (OGI) 1. sudjelovali vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gos- siječnja 2013. započela je provedbu projekta podarstava (OPG), poljoprivrednici, ribari, masli- „Omogućimo to putem EU fondova“, financiranog nari i lokalni stanovnici željni informacija o načinu i sredstvima programa IPA (Instrument for Pre- uvjetima izrade i prijave projekata. Nakon prezen- Accession Assistance), uspostavljenog Uredbom tacije organizirana su i individualna tematska Vijeća Europske unije. savjetovanja, na kojima su sudjelovali i djelatnici Osnovni ciljevi programa su pomoć državama Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ jer su razvoj kandidatkinjama i državama potencijalnim lokalne sredine i ekološki osjetljivo poduzetništvo kandidatkinjama u usklađivanju nacionalnog zako- važni i za razvoj Nacionalnog parka „Krka“. nodavstva i provedbi pravne stečevine EU i priprema za korištenje strukturnih fondova. U radionici su Doris Banić
46 BUK - DOGAĐANJA Skup stručnih službi u Omišu
U organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode, o projektu NIP, o projektu WWF DinaricArc prirode od 17. do 19. listopada 2012. u kampu Galeb Parks i o prikupljanju podataka o interpretacijskim i u Omišu održan je šesti skup stručnih službi javnih edukacijskim sadržajima u zaštićenim područjima, ustanova za upravljanje zaštićenim područjima u te nekoliko vrlo zanimljivih i korisnih izlaganja o Hrvatskoj. Domaćin trodnevnog skupa bila je Javna protupožarnoj zaštiti. Na skupu je sudjelovala i JU ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim „NP Krka“ s izlaganjem „Poučno-pješačka staza vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske Stinice – Roški slap – Oziđana pećina – evolucija“, o županije. Ciljevi skupa, kao i prethodnih pet godina, projektu koji je financirala Svjetska banka. U sklopu bili su razmjena iskustava i edukacija djelatnika skupa održana je mikroradionica o mjerama zaštite stručnih službi radi učinkovitije i ujednačene prirode u vodnom gospodarstvu. Posljednjeg dana zaštite, očuvanja, promicanja i održivog korištenja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim zaštićenih područja. vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske Na skupu je održano dvadeset izlaganja o vrlo županije organizirala je terenski obilazak nekoliko aktualnim temama: o procjeni učinkovitosti zaštićenih objekata prirode u svojoj županiji. upravljanja zaštićenim područjima – METT upitniku, o programu edukacije djelatnika ustanova u zaštiti Drago Marguš
DOGAĐANJA - BUK 47 DOGAĐANJA
Informiranje posjetitelja NP „Krka“ o posebnostima šumskih ekosustava i važnosti njihova očuvanja
U svrhu podizanja svijesti o važnosti očuvanja Taj projekt predstavlja nastavak dosadašnjih šumskih ekosustava, Javna ustanova „Nacionalni istraživanja na području Nacionalnog parka „Krka“ park Krka“ u suradnji s Hrvatskim šumarskim koje je proveo Hrvatski šumarski institut kroz institutom odlučila je neke od rezultata dosadašnjih projekte kartiranja šuma i šumskog zemljišta te istraživanja prezentirati posjetiteljima i široj jav- procjene stanja šumskih ekosustava i mogućnosti nosti. Za potrebe izrade budućih informativnih njihove obnove. S obzirom na prikupljene podatke panoa dr. sc. Tomislav Dubravac i suradnici tijekom predloženo je informiranje posjetitelja o karakteris- 2011. i 2012. godine obavili su snimanja strukture tikama pojedinih šumskih ekosustava, s naglaskom sastojine hrasta medunca na predjelu Stinica i na sastojini hrasta medunca. Preko informativnih lociranje izmjere raritetnih stabala hrasta crnike na panoa koji bi bili postavljeni uz poučnu stazu prema predjelu Mačkovice. budućem informacijskom centru u prostoru neka-
PANO: STARO STABLO HRASTA MEDUNCA PREDJEL MAČKOVICA
.. .
48 BUK - DOGAĐANJA Stinice
dašnje lugareve kuće, u neposrednoj blizini prista- ljene za potrebe istraživanja vrlo važnog procesa ništa na Stinicama, posjetitelji bi se, kroz nekoliko prirodnog pomlađivanja hrasta medunca. Pružajući tematskih cjelina, educirali o šumskim zajednicama posjetiteljima informacije o rezultatima istraživa- Nacionalnog parka „Krka“, o njihovu flornom sasta- nja, Javna ustanova ispunjava jednu od važnih vu i starosti, o činiocima koji utječu na njihovu zadaća u edukacijskom i odgojno-obrazovnom opstojnost i, u skladu s time, o važnosti njihova smislu. očuvanja. Jedna od predloženih cjelina je i prezen- tacija pokusne plohe u medunčevoj šumi, postav- Anita Jurković
DOGAĐANJA - BUK 49 DOGAĐANJA
Knjiga Rijeka Krka : sa 54 slike
U Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” Šibenik organizacijama, angažman na mnogim područjima 20. studenoga 2012. predstavljena je knjiga Krste društvena života i bogatu tiskanu i rukopisnu Stošića Rijeka Krka : sa 54 slike, što su je zajedno ostavštinu, mons. Ivas istaknuo je da je don Krsto objavile Javna ustanova “Nacionalni park Krka” i Stošić svjetionik koji i danas svijetli jer – da Knjižnica (u ediciji Bašćina). Uz faksimilni pretisak parafraziramo njegove riječi – kad posegnemo za izdanja iz 1927. (koji je don Krsto Stošić tiskao, u građom u arhivi Šibenske biskupije radi proučavanja vlastitoj nakladi, u šibenskoj Pučkoj tiskari), knjiga prošlosti Šibenika posvuda ćemo naići na trag ruku sadrži i opsežnu (od 110 stranica) popratnu studiju don Krste Stošića! pod naslovom “Rijeka Krka : 108 slika”, koju je napisao priređivač pretiska, dr. sc. Drago Marguš. Marguš je studiji dodao i “Kratki životopis don Krste Stošića” i “Literaturu” (koja broji pedeset dvije jedinice). Knjiga Rijeka Krka – 111. izdanje šibenske knjiž- nice a 17. Nacionalnog parka “Krka” – predstavljena je na prvu obljetnicu smrti Milivoj Zenića, koji je godinama ravnao šibenskom gradskom knjižnicom. Zenić je zbog svoga prinosa razvoju knjižničarske djelatnosti, pokretanja izdavačke djelatnosti Knjižnice, promicanja lokalne kulturne baštine, prije svega pisane riječi, i općenito prinosa hrvatskoj kulturi dobio brojne visoke nagrade: od Kukuljevićeve povelje, Nagrade za životno djelo Grada Šibenika i Nagrade Šibensko-kninske županije do Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Stoga je upravo predstavljanje pretiska knjige koji je prije gotovo stotinu godina napisao drugi ugledni Šibenčanin koji je također s velikim marom skrbio o lokalnoj baštini bio primjeren način da se šibenska javnost sjeti nemjerljiva priloga koji je Zenić dao svome rodnome gradu. O knjizi su govorili šibenski biskup Ante Ivas i dr. sc. Josip Stipanov, ravnatelj Nacionalne i sveuči- lišne knjižnice u Zagrebu u mirovini. Nakon što je iznio biografske podatke o don Krsti Stošiću, podsjetivši prisutne na njegov sve- strani interes, plodan rad u mnogim udrugama i
50 BUK - DOGAĐANJA Nadovezavši se na biskupove riječi, dr. sc. Josip Stipanov istaknuo je kako je Zenić u vremenu na prijelazu stoljeća u Šibeniku bio ono što je don Krsto Stošić bio u vremenu između dva svjetska rata: svjetionik, lučonoša kulture u svojoj sredini, a i šire. Obojica su s velikim marom skrbili o kulturnom bogatstvu koje smo baštinili od naših starih, nastojeći to blago čuvati, ali i iznova valorizirati i predstaviti svijetu. U svome slovu dr. sc. Marguš je naglasio da se s Milivojem Zenićem samo nekoliko dana prije njegove smrti dogovorio da bude suautor popratne studije. Na koncu mu je posvetio svoj rad, kao “kolegi i prijatelju”. Dodao je i da nije imao namjeru ocijeniti, odnosno kritički prosuditi, Stošićev tekst, nego kratko ga dopuniti novim spoznajama i ilustrirati, sada fotografijama u boji načinjenim digitalnim fotoaparatom, gotovo stoljeće nakon Stošićeva putovanja od izvora Krke do njezina ušća, tj. od Krčića do Kanala sv. Ante i tvrđave sv. Nikole. Nakon što je knjiga predstavljena na prvom katu knjižnice otkriveno je spomen-obilježje Milivoju Zeniću, koje je izradio i Knjižnici darovao akademski kipar Kažimir Hraste.
Marija Marguš
DOGAĐANJA - BUK 51 DOGAĐANJA
NP „Krka“ bez mina
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u for Demining and Mine Victims Assistance), koja ih listopadu 2011. Zakladi za humanitarno razmini- je u svibnju 2012. udvostručila sredstvima Vlade ranje Hrvatske „Hrvatska bez mina“ donirala je Sjedinjenih Američkih Država. milijun kuna za razminiranje 204 417 m2 unutar Na natječaju ITF-a posao razminiranja dobila je granice Nacionalnog parka „Krka“, na prostoru tvrtka Tornado d.o.o. iz Lepoglave. Razminiranje gradova Šibenika, Skradina i Knina, prema idejnom pet preostalih područja u NP „Krka“: u Lozovcu iza projektu Hrvatskog centra za razminiranje, tvornice IVANAL (60 403 m2), Gorišu (17 852 m2), Podružnice Zadar. Zaklada je donirana sredstva Đakovićima (14 808 m2), Nos Kaliku (12 354 m2) i proslijedila Međunarodnom fondu za razminiranje i Rupama (99 000 m2), započelo je 25. rujna a pomoć žrtvama mina (ITF – International Trust Fund završeno 14. studenoga 2012.
Visovačka jezero
52 BUK - DOGAĐANJA Područja za razminiranje u Nacionalnom parku "Krka"
DOGAĐANJA - BUK 53 U povodu uspješno završenog razminiranja ITF Prilikom predaje potvrde svi govornici istakli su je 12. ožujka 2013. organizirao predaju Potvrde o važnost provedbe projekta razminiranja, koji je razminiranosti NP „Krka“. Na svečanosti su bili omogućio povratak i nesmetano kretanje lokalnog Kenneth Merten, veleposlanik SAD-a u RH, David stanovništva, ispašu stoke, korištenje poljoprivred- Allen, politički savjetnik, dr. sc. Dijana Pleština, nog zemljišta i sigurnost posjetitelja i dao velik ravnateljica Ureda za razminiranje Vlade RH, Goran doprinos razvojnim programima Nacionalnog parka Pauk, župan Šibensko-kninske županije, Dorijan „Krka“. Razminiranje područja NP „Krka“ omogućit Maršić i Marija Plesec Pongrac, predstavnici ITF će uređenje novih poučnih staza i protupožarnih Fonda, Dražen Jakopec i dr. sc. Josip Čerina, putova i završetak interdisciplinarnog projekta predstavnici Hrvatskog centra za razminiranje, dr. Procjena i valorizacija zapuštenih staništa područja Ante Županović, gradonačelnik Šibenika, Nediljko NP „Krka“ pogodnih za revitalizaciju, koji se provodi Dujić, gradonačelnik Skradina, mr. sc. Josip s ciljem očuvanja tradicijske poljoprivrede i Begonja, gradonačelnik Drniša, predstavnici stočarstva, očuvanja autohtonih sorti (vinove loze, Zaklade za humanitarno razminiranje Hrvatske masline, smokve i sl.) i pasmina (pramenke) i stva- „Hrvatska bez mina“, tvrtke Tornado d.o.o. i Udruge ranja uvjeta za povratak domicilnog stanovništva. slijepih Šibensko-kninske županije i Tonči Restović, Nakon službenog dijela protokola veleposlanik ravnatelj JU „NP Krka“. Kenneth Merten, koji je na službenoj dužnosti u
54 BUK - DOGAĐANJA Visovačka jezero
Republici Hrvatskoj od listopada 2012., u pratnji Događaj je medijski dobro popraćen, što svoje obitelji i ostalih sudionika obišao je Skradinski potvrđuje važnost humanitarnih projekata koji buk i radnu površinu P1 veličine 60 403 m2, područje doprinose sigurnoj budućnost domicilnog stanov- iza bivše tvornice Ivanal d.o.o. Prirodne ljepote Krke ništva, smanjenju depopulacije i opstanku mladih oduševile su veleposlanika i njegove suradnike, koji obitelji u rodnom kraju. su pokazili zanimanje za posjet i uzvodnom toku rijeke. Drago Marguš, Silvija Čaleta, Katia Župan
DOGAĐANJA - BUK 55 DOGAĐANJA
Znanstveni skup o Pavlu Šubiću u povodu 700. obljetnice smrti (1312.)
Godine 2012. navršilo se 700 godina od smrti Glavno sjedište bana Pavla I. i njegovih bana Pavla I. Šubića, jedne od najvažnijih ličnosti neposrednih nasljednika bio je Skradin, čiji su hrvatske povijesti u razvijenom srednjem vijeku. razvoj u velikoj mjeri usmjeravali i podupirali. Koristeći nasljedne borbe između različitih Ispravom Pavla I. iz 1304. građani Skradina pretendenata za hrvatsko-ugarsku krunu krajem oslobođeni su dotadašnjih kmetskih dužnosti 13. i početkom 14. stoljeća, omogućivši svojom (čuvanja straže u gradskoj utvrdi, obrađivanja podrškom dolazak dinastije Anžuvinaca na vinograda i oranica itd.) pa su njome zapravo stekli prijestol, Pavao Šubić uspio je pod svojom vlašću građanske slobode. Građani su slobode otkupili za ujediniti gotovo čitav prostor od Kapele i Kvarnera 2.000 libara a za dodatnih 600 libara dobili su do Bosne i Huma, privremeno potisnuti Veneciju s gradsku mitnicu i mesnicu i ubirali lučke pristojbe. istočnog Jadrana i za nadolazeća stoljeća trasirati Tim činom Skradin se iz castruma pretvorio u civitas. način na koji će se položaj hrvatskih povijesnih To je bio temeljni razlog zbog kojeg je upravo zemalja shvaćati u širem kontekstu hrvatsko- ugars- Skradin odabran za mjesto u kojem će se održati kog kraljevstva. Osim u političkom smislu, razdoblje međunarodni znanstveni skup o Pavlu I. Šubiću i njegove vlasti prijelomno je u mnogim aspektima vremenu u kojem je živio. Stručni nositelji skupa bili društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja. su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za
56 BUK - DOGAĐANJA povijesne znanosti HAZU u Zagrebu. Suorganizator (HAZU) u uvodnom predavanju iznio je životopis i je bio grad Skradin, sponzor Javna ustanova povijesnu ulogu Pavla Šubića I., Mladen Ančić (Sve- „Nacionalni park Krka“ a pokrovitelj Hrvatska učilište u Zadru) i Hrvoje Kekez (Hrvatsko katoličko akademija znanosti i umjetnosti. Izlaganja koja su sveučilište u Zagrebu) govorili su o odnosima Šubića se bavila pojedinim pitanjima važnim za i Babonića, druge velike srednjovjekovne obitelji, historiografsku elaboraciju vremena Pavla I. Šubića Ivan Botica (Staroslavenski institut) govorio je o održana su u prostoru JU „NP Krka“ u Skradinu 9. odnosima Šubića i Kurjakovića Krbavskih, a Nikola studenoga 2012. Jakšić o Pavlu I. kao naručitelju umjetnina (Sve- Skup je počeo pozdravnim govorima grado- učilište u Zadru). Širim temama bili su posvećeni načelnika grada Skradina Nediljka Dujića i župana referati Attile Zsoldosa (Mađarska akademija Šibensko-kninske županije Gorana Pauka. U stanci znanosti i umjetnosti), koji je izlagao na temu između izlaganja predstavnik grada Skradina „Mađarska u rekonstrukciji“, Ivana Majnarića Antonijo Brajković podijelio je sudionicima zahval- (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), koji je nice i plakete izrađene posebno za tu prigodu. govorio o papinstvu i kraljevini Hrvatskoj u 13. i Grafičko rješenje plaketa neznatno je modificiran početkom 14. stoljeća, Kosjenke Laszlo Klemar, koja grb velikaške obitelji Šubić. je izlagala o Bribiru i organizaciji Bribirske županije Tijekom jednodnevnoga skupa, na kojem je u vrijeme Šubića, Zdenke Janeković Römer (HAZU u izlagalo 19 znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske i Dubrovniku), koja je govorila o odnosu Šubića Bosne i Hercegovine, najviše se govorilo o obitelji prema Trogiru u 13. i 14. stoljeću. Istvan Petrovics Šubić i njenom značenju u povijesti. Damir Karbić (Sveučilište u Szegedu) izlagao je o ugarskim
58 BUK - DOGAĐANJA kraljevskim rezidencijama koncem 13. i početkom osobito Pavla I., i njegovoj slavi i sudbini u novijem 14. stoljeća, Boglarka Weisz (Mađarska akademija vijeku, osobito odjecima u književnosti romantiz- znanosti i umjetnosti) o starim i novim elementima ma, i o djelima Stjepana Zlatovića i Ivana Despota, u gospodarskoj politici Karla I., Marija Karbić (Hr- govorili su u svojim referatima Pavao Knezović vatski institut za povijest, Podružnica Slavonski (Hrvatski studiji) i Marinko Šišak (Hrvatski studiji). Brod) o istočnom dijelu savsko-dravskog međur- Drugi dan znanstvenog skupa bio je rezerviran ječja u vrijeme vrhunca moći Šubića Bribirskih. Emir za obilazak Šubićeve gradine Turina u Skradinu i, Filipović (Sveučilište u Sarajevu) obradio je temu naravno, lokaliteta vezanog za vladavinu Šubića: kovanja novca u srednjovjekovnoj Bosni u vrijeme (antičke i srednjovjekovne) Bribirske glavice. Šubića a Tomislav Galović (Filozofski fakultet Očekuje se da će radovi sa skupa biti tiskani u Zagreb) posjede rogovske opatije na skradinskom zborniku kako bi ono izrečeno na skupu bilo predo- području. Srednjovjekovnoj skradinskoj povijesti i čeno široj znanstvenoj i ostaloj zainteresiranoj samom gradu Skradinu bila su posvećena tri javnosti. izlaganja: Ante Birin (Hrvatski institut za povijest) Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ovom govorio je o temi „Srednjovjekovni Skradin: od prigodom pokazala se uzornim domaćinom. civitas do communitas“, o diskontinuitetu u po- vijesti skradinskog naselja izlagao je Ivo Babić Marinko Šišak (Sveučilište u Splitu), dok je Branka Grbavac (HAZU u Zagrebu) govorila o skradinskom notarijatu u doba bana Pavla I. i tijekom 14. stoljeća. O rodu Šubića,
DOGAĐANJA - BUK 59 DOGAĐANJA
Taktilna karta NP „Krka“
U nazočnosti brojnih predstavnika javnog, Taktilna karta funkcionalna je skulptura kulturnog i političkog života u utorak, 12. ožujka prostornog prikaza toka rijeke Krke od Knina do 2013. veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Šibenika u mjerilu 1 : 40 000 s taktilnim elementima Kenneth Merten svečano je otkrio trodimenzionalnu prilagođenim slijepim osobama. Svojim mjerama i taktilnu kartu Nacionalnog parka „Krka“ za slijepe i izvedbom teksture pojedinih sadržaja, važnih slabovidne osobe postavljenu ispred ispostave JU orijentacijskih lokaliteta (gradova i sela u „Nacionalni park Krka“ u Skradinu. okruženju NP „Krka“, slapova, utvrda, granica NP i
60 BUK - DOGAĐANJA sl.), označenih Brailleovim pismom, slijepim i slabovidnim osobama omogućuje poimanje veličine toka i organizacije prostora. Podloga taktilne karte svojom visinom i oblikom ujedno omogućuje i pristup osobama sa smanjenom pokretljivošću. Taktilnu kartu izradila je, u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih iz Zagreba, tvrtka Tactilis d.o.o. iz Rijeke, koja izrađuje taktilne mape i orijentacijske sisteme. Druga je to taktilna karta koju je postavila Javna ustanova „Nacionalni park Krka“. Prva, koja u mjerilu 1 : 800 prikazuje prostor i slapove Skradin- skog buka, postavljena je 2011. na Skradinskom buku. Karta će olakšati kretanje slijepih i slabovidnih osoba i omogućiti im da dodirom „vide“ tok rijeke Krke i NP „Krka“.
Silvija Čaleta, Katia Župan, Drago Marguš
DOGAĐANJA - BUK 61 DOGAĐANJA
28. obljetnica proglašenja Nacionalnog parka „Krka“
Sedreni slapovi rijeke Krke njezin su temeljni U popodnevnim satima ispred zgrade šiben- fenomen i okosnica njezine današnje pejsažne slike, skog kazališta postavljen je štand na kojemu su se zbog čega je 24. siječnja 1985. proglašen NP „Krka“. prolaznici informirali o aktivnostima JU „NP Krka“, Obilježavajući 28. obljetnicu proglašenja Javna o proteklim akcijama i onima koje će se tek dogoditi, ustanova “Nacionalni park Krka” priredila je a svi koji su željni izazova i provjere znanja mogli su cjelodnevni prigodni program uoči Dana parka, iskoristiti priliku i za malo nagradno iznenađenje. točnije u srijedu, 23. siječnja 2013. U jutarnjim Svi sugrađani, posebice oni koji su bili voljni satima djelatnici JU „Nacionalni park Krka“ za djecu napisati lijepe želje uz rođendansku čestitku NP prvih i drugih razreda OŠ Jurja Dalmatinca – „Krka“, bili su dobrodošli a deset originalnih želja Područne škole Bilice priredili su radionicu „3R“ nagrađeno je besplatnim ulaznicama za Nacionalni (Reduce, Reuse, Recycle) o reciklaži i ponovnoj park „Krka“. I fanovi službene Facebook stranice JU upotrebi materijala koji se inače smatraju otpadom. „Nacionalni park Krka“ mogli su Parku uputiti Djeca su za nagradu dobila ulaznice za večernju rođendansku čestitku i na taj način sudjelovati u predstavu Živ, živ, živ u Hrvatskom narodnom nagradnoj igri. Čitatelji Šibenskog lista i Šibenskog kazalištu u Šibeniku. tjednika također su imali priliku sudjelovati u
62 BUK - DOGAĐANJA rođendanskoj čestitci (tako što su na kuponima nim ponašanjem mogu ugroziti pojedine životinjske mogli napisati želju upućenu Parku) i osvojiti vrste. Uvjerljiva priča, duhoviti likovi i bogati nagradu – besplatanu ulaznicu za Nacionalni park kostimi oduševili su djecu i odrasle. Predstava je „Krka“ za dvije osobe. senzibilizirala male kazališne gledatelje i probudila Besplatna predstava Živ, živ, živ Tvornice lutaka u njima svijest o potrebi očuvanja životinja, koje iz Zagreba održana u Hrvatskom narodnom zbog ljudske nebrige izumiru, i o važnosti održivog kazalištu u Šibeniku bila je namijenjena najmlađim korištenja planeta Zemlje. sugrađanima. Predstava je na simpatičan način ispričala ekološku priču o tomu kako ljudi nesavjes- Silvija Čaleta
DOGAĐANJA - BUK 63 DOGAĐANJA
„Božićna priča“
Vrijeme došašća i Božića po mnogima je naj- životinje hranimo i držimo kao kućne ljubimce ljepše doba godine pa nije čudo da se sve ranije ograničavanje njihove slobode. uvlači u naš godišnji kalendar. Vrijeme dobrih djela, „Božićna priča“ imala je edukativni karakter pa druženja, pjevanja, ukrašivanja, darivanja i su djeca iz Dječjeg vrtića Žižula iz Skradina i Dječjeg čestitanja i djelatnici JU „Nacionalni park Krka“ vrtića Drniš i prvašići iz OŠ Jurja Šižgorića u provode u ozračju radosnog duha Božića. Stoga su ispostavama Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ od 19. do 21. prosinca 2012. pripremili veselu u Skradinu i Drnišu i u Gradskoj knjižnici „Juraj edukativnu „Božićnu priču“, koju su ispričali djeci u Šižgorić“ u nizu radionica od otpadnih materijala, Skradinu, Drnišu i Šibeniku. čepova, kartonskih podložaka za jaja, novinskog U okviru „Božićne priče“ predstavljena je papira, plastičnih vrećica, CD-a i sl. izrađivala eko- slikovnica Putovanje jedne kornjače autorice Zdenke loške ukrase za božićnu jelku. Cijela „Božićna priča“ Bilušić u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park odisala je veseljem i zabavom a izrađeni ukrasi Krka“. U knjizi je ispričana avantura mame kornjače unijeli su božićni duh mira, radosti i darivanja među koja je spašavala svoje mlade od kradljivaca. Poruka najmlađe stanovnike Skradina, Drniša i Šibenika. slikovnice je da sva živa bića na planetu trebaju živjeti slobodno pa je i naša „plemenita“ namjera da Silvija Čaleta
64 BUK - DOGAĐANJA DOGAĐANJA - BUK 65 DOGAĐANJA
Sajam u Utrechtu
Sajam u Utrechtu među najvažnijim je isto razdoblje 2011. Nizozemski posjetitelji godišnji turističkim sajmovima u Nizozemskoj, tržištu odmor rado provode u predsezoni i posezoni i veliki važnom za hrvatski turizam. Na nizozemskom su ljubitelji prirode pa su zbog toga djelatnici Javne turističkom tržištu 2012. godine hrvatski je turizam ustanove „Nacionalni park Krka“ odlučili, po prvi postigao jedan od najboljih rezultata na put, predstaviti prirodnu i kulturnu baštinu NP inozemnom tržištu, s dvoznamenkastim porastom „Krka“ na turističkom sajmu specijaliziranom za turističkih dolazaka i noćenja. kampere. Sajam je trajao od 8. do 13. siječnja 2013. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u a NP „Krka“ je predstavljen na skromnom prostoru prvih deset mjeseci 2012., iz Nizozemske je u od 15 m² smještenom u hali 7, nadomak štandu Hrvatsku došlo 333 600 turista, koji su ostvarili više Hrvatske turističke zajednice. Prostor je bio dobro od 2,5 milijuna noćenja, što je 17% više u odnosu na posjećen a posjetitelji su se najviše informirali o
66 BUK - DOGAĐANJA položaju NP „Krka“, o njegovim kulturnim i prirodnim vrijednostima, gastronomskoj ponudi i sl. Posjetitelji su ljepote NP „Krka“ mogli vidjeti, u trodimenzionalnoj tehnici, uz pomoć Cinemizer 3D naočala. Djecu, ali i odrasle posjetitelje, oduševili su drvoliki kostimi prezentatora, koji su izložbeni prostor pretvorili u čudesnu šumu. Za Javnu ustanovu „Nacionalni park Krka“, kojoj je razvojni cilj prostorna i vremenska disperzija posjetitelja, posebno je važno sudjelovanje na tom sajmu jer su Nizozemci najveći interes za posjet Hrvatskoj, pa tako i NP „Krka“, pokazali upravo za predsezonu i posezonu, kada je u NP manji broj posjetitelja. Veliki interes pokazali su za višednevni borak i obilazak manje posjećenih, ali ne i manje zanimljivih, dijelova NP uzvodno od Skradinskog buka.
Silvija Čaleta
DOGAĐANJA - BUK 67 DOGAĐANJA
„Dajmo više za šišmiše“ / „I am a bat, not bad“
U svijetu živi više od 1 100 vrsta šišmiša, što je gotovo četvrtina ukupnog broja sisavaca, a nastanjuju sva područja osim polova i nekih izoliranih oceanskih zona. U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta. Svi su zaštićeni kao zavičajne divlje svojte a u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske uvršteno je sedamnaest vrsta. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ Godinu šišmiša, pod pokroviteljstvom UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) i Konvencije o migratornim vrstama (CMS), obilježila je programom „Dajmo više za šišmiše“ / „I am a bat, not bad“ s ciljem podizanja svijesti i informiranja javnosti o potrebi njihove zaštite. Program se sastojao od nekoliko radionica i predstava a završen je 24. kolovoza 2012. organiza- cijom Noći šišmiša u Skradinu, akcijom koja se svake godine diljem Europe provodi posljednjeg vikenda u kolovozu. Noć šišmiša, kao vrhunac obilježavanja Godine šišmiša, JU Nacionalni park Krka“ organizirala je drugi put i naišla na dobar odaziv i sjajne kritike. Manifestacija se odvijala cijelog dana a sastojala se od raznih radionica (izrade origami šišmiša, oslikavanja šišmiš-maski, izrade 3D šišmiša od papira i sl.), šišimiš-olimpijade, prikaza interak- tivne špilje „Upoznaj dugonogog šišmiša“ dizajnera Antonija Šunjerge, tetoviranja šišmiša air brush tehnikom, nastupom mađioničara Joze Boze u organizaciji Udruge Okea iz Rogoznice i „Potrage za izgubljenim šišmišom“ pomoću bat-detektora. Svim navedenim događanjima nastojalo se pobuditi simpatiju prema šišmišima, ukloniti predrasude da šišmiši piju krv i zalijeću se u kosu i objasniti da je izreka „slijep kao šišmiš“ neutemeljena.
68 BUK - DOGAĐANJA Edukativni program sadržavao je brojne zanimljive informacije o šišmišima: da imaju pozitivnu ekološku ulogu u biološkoj kontroli kukaca (šišmiš u satu može uloviti 500-1000 kukaca), da raznose sjemenke i oprašuju biljke (neke tropske biljke oprašuju isključivo šišmiši pa su dijelom „odgovorni“ za opstanak tropskih pra- šuma), da se orijentiraju pomoću odjeka emitiranog zvuka, tzv. eholokacije, da noću kada izađu u lov mogu letjeti između 30 i 50 km od svoga prebiva- lišta, da mogu živjeti do trideset godina i da je njihova prisutnost u ekosustavu pokazatelj zdravog okoliša. Veći dio programa bio je posvećen ugroženosti šišmiša zbog gubitka staništa, prekomjerne sječe starih stabala, uređenja špilja za turističke potrebe, upotrebe pesticida, smanjene količine kukaca, isušivanja i onečišćenja voda i sl.
Silvija Čaleta
DOGAĐANJA - BUK 69 DOGAĐANJA
Knjiga Bibliografija radova o
rijeci Krki
Knjiga Bibliografija radova o rijeci Krki Drage na ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Marguša i Vilijama Lakića izašla je u prosincu 2012. u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko i autori. Predstav- nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i ljajući knjigu, Dunja Seiter-Šverko istaknula je da je Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić” Šibenik. Ovo, vrijedan autorski i izdavački pothvat, dragocjena drugo, dopunjeno izdanje tiskano je osamnaest baza podataka bez koje je gotovo nemoguće godina nakon prvog izdanja (1994.). Prvo izdanje nastaviti izučavanje rijeke Krke i važan alat za bibliografije sadržavalo je 500 jedinica 338 autora digitalizaciju građe o rijeci Krki i Nacionalnom parku i/ili suautora na 96 stranica; drugo, dopunjeno „Krka“. izdanje sadrži 1 359 jedinica – uglavnom znanstvenih, stručnih i popularnih radova prirodo- Marija Marguš slovnog i ekološkog karaktera – 928 autora i/ili suautora na 280 stranica. Radovi obuhvaćaju razdoblje od 1927. do 2010. godine, s tim da je 44% radova objavljeno od 2001. do 2010. godine. Gotovo dva i pol puta veći broj jedinica u odnosu na prvo izdanje rezultat je nekoliko činilaca: u prvom redu, vrlo opsežnog zbornika radova sa simpozija održanog 2005. (koji je objavljen 2007.), većih ulaganja Javne ustanove “Nacionalni park Krka” u znanstveno-stručna istra-živanja, te pokretanja glasnika Parka, pod naslovom Buk, 2010. godine u povodu dvadeset pete obljetnice proglašenja Nacionalnog parka “Krka”. Bibliografija sadrži isključivo tiskane publi- kacije, i to knjige i radove objavljene u časopisima i zbornicima. Ne obuhvaća članke iz dnevnog tiska, niti radove objavljene u elektroničkom obliku. U autorskom nizu radovi istog autora poredani su kronološkim redom. Kada pojedini rad upućuje na publikaciju u kojoj je sadržan (čiji je dio), bibliografski opis te publikacije reduciran je na sljedeće elemente: naslov, podatak o odgovornosti, godinu izdavanja i materijalni opis. Knjigu su 15. veljače 2013., uz dan Knjižnice, u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” predstavili glav-
70 BUK - DOGAĐANJA DOGAĐANJA - BUK 71 IZVJEŠĆA
Broj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2012. godini
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u 2012. posjetitelja ulaznicu za Park kupilo je za lokalitet godini zabilježila je najveći broj posjetitelja od Skradinski buk, od toga je 59% posjet Nacionalnom Domovinskog rata. Te je godine Nacionalni park parku „Krka“ počelo na ulazu Lozovac a 39% na „Krka“ posjetilo 732 999 posjetitelja, što je 7% više ulazu Skradin. u odnosu na 2011., odnosno 5% više u odnosu na Roški slap drugi je lokalitet NP „Krka“, po dotad rekordnu 2007. (700 828 posjetitelja). Od posjećenosti, s 12 092 posjetitelja (6% više u od- ukupnog broja posjetitelja 72% (529 529) su nosu na 2011. godinu), što je svega 2 % od ukupnog individualni posjetitelji, 24% (174 840) agencijski broja posjetitelja. posjetitelji a 4% (28 630) đačke ekskurzije. Čak 98% Nijemci su i dalje najvjerniji posjetitelji Parka,
Roški slap
72 BUK - IZVJEŠĆA Skradinski buk
DOGAĐANJA - BUK 73 Roški slap
74 BUK - IZVJEŠĆA s udjelom od 25% (183 164 posjetitelja), što je 2011. godinu 8% izletnika manje prevezeno je na povećanje od 15% u odnosu na 2011. godinu. Slijede relaciji Skradinski buk – Visovac – Roški slap – Poljaci sa 108 710 posjetitelja, što je povećanje od Skradinski buk a 7% na relaciji Stinice – Visovac – 5%. Najveći rast dolazaka, od 17%, ostvarili su Remetić. posjetitelji iz Velike Britanije (48 842). Najveći pad Rast broja posjetitelja u 2012. godini rezultat dolazaka, od 17%, bilježe posjetitelji iz Italije je dobre promidžbe i nove ponude, kao što su (35 338). Lagani pad ostvarili su Francuzi, Česi i poučno-pješačka staza Stinice – Roški slap – Oziđa- Mađari. Domaći posjetitelji, kojih je više za 8% na pećina, otvorena u travnju 2012., mogućnost (81 173), zadržali su treće mjesto. U skupini ostali, kupnje višednevnih ulaznica i organizacija izleta sa 153 847 posjetitelja, sve su brojniji posjetitelji s minibusom od Skradina preko Roškog slapa i novih turističkih tržišta. Tako su zabilježeni Japanci manastira Krka do Burnuma. i Izraelci, dok inspection tour dolaze iz Kine i U 2012. godini u knjizi dojmova Javne usta- Tajlanda pa se u godinama koje dolaze očekuju i nove „Nacionalni park Krka“ zabilježeni su brojni posjetitelji iz tih zemalja. pozitivni dojmovi posjetitelja a zaprimljen je i veliki Plovilima Nacionalnog parka „Krka“ na relaci- broj pohvalnih razglednica, pisama, poziva i jama Skradinski buk – Visovac – Roški slap, Stinice – mailova. Pritužbe u knjizi žalbe rijetke su. Uz Visovac – Remetić – Visovac – Stinice i Roški slap – spoznaju da se mnogi posjetitelji, zbog pozitivnih manastir „Krka“ ukupno je prevezeno 45 528 izletni- impresija, namjeravaju vratiti u Nacionalni park ka, što je približno isti broj u odnosu na 2011. „Krka“, ostavljamo sezonu 2012. zapisanu zlatnim godinu (45 615). Na relaciji Skradinski buk – Visovac slovima u našoj statistici. Vjerujemo da će 2013. biti – Skradinski buk zabilježeno je 16 755 izletnika, što jednako uspješna. je 13% više u odnosu na 2011. godinu. Broj izletnika povećan je i na relaciji Roški slap – manastir „Krka“ – Ivona Cvitan Roški slap za 11% (2 754 izletnika). U odnosu na
IZVJEŠĆA - BUK 75 IZVJEŠĆA
Kapitalna ulaganja u 2012. godini
Na temelju Godišnjeg programa zaštite, održa- vanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacional- nog parka „Krka“, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u 2012. od važnih kapitalnih ulaganja završila je građevinske radove i opremila interijer nove ispostave u Drnišu, završila gradnju poučno -pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, obnovila vodenice „Nova kuća“ I i II na Skradinskom buku, uredila nove vidikovce u Krnićima Gornjim, na Brljanu i Bilušića buku, uredila i opremila dječju radionicu “Mala škola arheologije” u Centru Puljani i izgradila nadstrešnicu na autobusnom stajalištu na Skradinskom buku. U završnim je radovima dogradnja garaže u Bilicama. Među dovršenim projektima za koje je u tijeku postupak dobivanja lokacijske dozvole ili se čeka ovjera glavnog projekta ističu se sanacija ceste Lozovac – Skradinski buk, rekonstrukcija Lugarove kuće i pomoćne kuće na Stinicama, sanacija zgrade bivše škole za prihvat posjetitelja u Laškovici, gradnja niskonaponske mreže na području amfi- teatra Burnum, gradnja infrastrukture u centru Puljani (vodovoda, kanalizacije, pročistača otpad- nih voda, struje i plina), sanacija prometnice i mosta preko rijeke Krke na Roškom slapu i gradnja pristaništa za plovila NP „Krka“ u Skradinu.
Drago Marguš
76 BUK - IZVJEŠĆA IZVJEŠĆA - BUK 77 IZVJEŠĆA
Makrozoobentos jezera Brljan i Visovačkog jezera
Jezero Brljan i Visovačko jezero prirodna su godišnje. S obzirom da je makrozoobentos ujezerenja na rijeci Krki nastala izdizanjem sedrenih Brljanskog i Visovačkog jezera relativno slabo barijera. Krška protočna jezera osobitost su istražen, osnovni cilj istraživanja bio je: Hrvatske. Po postanku su oligotrofna zbog niske koncentracije nutritijenata u stupcu vode, ali su ¦ utvrditi sezonske i prostorne razlike u kvalita- podložna eutrofikaciji zbog unosa organske tvari. tivnom i kvantitativnom sastavu makrozoobentosa Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučili- tih jezera i šta u Zagrebu proveo je istraživanje makrozooben- ¦ na temelju analize makrozoobentosa i njegovih tosa Brljanskog i Visovačkog jezera. Istraživanje je indikatorskih vrijednosti i odgovarajućih fizikalno trajalo godinu dana, od listopada 2010. do listo- -kemijskih pokazatelja odrediti stupanj trofije pada 2011. Uzorci su sakupljani sezonski, četiri puta jezera.
Visovačko jezero
78 BUK - IZVJEŠĆA Jezero Brljan
Tijekom uzorkovanja mjereni su fizikalno je glavni izvor hrane makrozoobentosa. Trofička -kemijski parametri: temperatura vode, koncentra- struktura zajednice makrozoobentosa temelji se na cija otopljenog kisika i zasićenje kisikom, električna tezi da organizmi posjeduju određene morfološke provodljivost, pH i alkalitet. Uzorci su sakupljani prilagodbe koje se uočavaju tijekom hranjenja i da Eckmanovim grabilom a analizirani su u laboratoriju se na temelju toga mogu svrstati u nekoliko Zoologijskog zavoda PMF-a u Zagrebu. funkcionalnih skupina. Sadržaj pojedinog veličin- Svaka tekućica predstavlja gradijent fizikal- skog razreda određuje sastav bentosa u smislu nih, kemijskih i bioloških parametara vode od izvora funkcionalnih trofičkih skupina. Sastav bentosa prema ušću. Koncept riječnog kontinuuma definira kazuje da u izvorišnim područjima najveći udio promjene navedenih parametara, posebice hrane čine krupne čestice organske tvari i da su veličinskih razreda organskog detritusa i funkcio- najzastupljenija funkcionalna skupina makro- nalnih skupina trofičkog sastava zajednice zoobentosa usitnjivači. Oni su zaslužni za makrozoobentosa uzduž riječnog ekosustava. usitnjavanje krupnih čestica organske tvari u sitnije Detritus je definiran kao čestice mrtve organske čestice, kojima se hrane druge skupine poput tvari, tj. kao sva organska tvar koja se može sakupljača-sabirača i sakupljača-procjeđivača. razlikovati od žive organske i anorganske tvari. To je Omjer veličinskih razreda mijenja se duž toka a ta je biogena organska tvar uključena u proces mikrobne promjena posljedica razgradnje većih čestica razgradnje. Nakon ulaska u tekućicu detritus je djelovanjem drugih mikroorganizama. podložan fizikalnim, kemijskim i biološkim Rezultati istraživanja pokazali su da su procesima usitnjavanja i razgradnje i transportu. On kolutićavci (Annelida) najbrojnija skupina na svim
IZVJEŠĆA - BUK 79 istraživanim lokacijama a zastupljeni su predstav- Brljansko i Visovačko jezero monomiktička su nicima skupine maločetinaša (Oligochaeta) i jezera s termičkom stratifikacijim tijekom ljetnih pijavicama (Hirudinea). Na postajama Brljanskog mjeseci i zimskom izotermijom koju prati jednaka jezera pronađeno je ukupno 36 različitih svojti koncentracija otopljenog kisika u cijelom vodenom makrozoobentosa a na Visovačkom jezeru ukupno stupcu. Temperature u jezeru Brljan niže su od 44 različite svojte. temperatura zabilježenih u Visovačkom jezeru. Fizikalno-kemijski parametri imaju velik Visoke vrijednosti koncentracije kisika izmje- utjecaj na kvantitativan i kvalitativan sastav rene su blizu površine, dok uz dno koncentracija zajednica makrozoobentosa i omogućuju analizu kisika pada, naročito ljeti na Brljanskom jezeru, ekoloških uvjeta u vodi. Temperatura vode jedan je kada opada do kritičnih vrijednosti zbog povećanog od najvažnijih ekoloških činilaca, koji djeluje na unosa organskog materijala, pa je na toj lokaciji druge činioce, poput koncentracije otopljenog zabilježena najveća gustoća populacije makro- kisika u vodi jer se s povećanjem temperature zoobentosa. smanjuje koncentracija kisika. U istraživanom razdoblju u zajednici makro-
Visovačko jezero
80 BUK - IZVJEŠĆA Jezero Brljan
zoobentosa najzastupljenije su bile skupine mezotrofnih uvjeta i indikatore nižeg stupnja trofije maločetinaša (Oligochaeta) i dvokrilaca (Diptera, (mezotrofno-oligotrofne). Najveći dio eutrofnih porodica Chironomidae), koje zajedno čine 79,4 % indikatora zabilježen je na jezeru Brljan, a najmanji ukupnog broja nađenih jedinki. Na Brljanskom kod otočića Visovac. Analiza populacija Oligochaeta jezeru nađeno je 30 različitih svojti, na Visovačkom pokazuje da Brljansko jezero ima visok stupanj jezeru nakon Roškog slapa 34 a kod otočića Visovca trofije, dok je stupanj trofije Visovačkog jezera 31. S obzirom da su maločetinaši dobri indikatori znatno povoljniji i može se okarakterizirati kao kakvoće vode i stupnja trofije, korišteni su za oligo-mezotrofan. određivanje stupnja trofije istraživanih lokacija. Na temelju indikatorskih vrijednosti podijeljeni su u tri Gordana Goreta skupine: indikatore eutrofnih uvjeta, indikatore
IZVJEŠĆA - BUK 81 IZVJEŠĆA
Program zaštite divljači
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u su- po Zakonu o zaštiti prirode to nije dužna činiti. radnji sa Zavodom za zaštitu šuma i lovno gospoda- Svjesna problema šteta od divljači, Javna ustanova renje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odlučila je izraditi Program zaštite divljači, koji bi 2012. godine izradila je Program zaštite divljači za sadržavao optimalni model upravljanja populacija- Nacionalni park „Krka“, koji je usvojen uz prethodnu ma dvopapkara, ali i ostalim vrstama divljači koje suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode i stalno ili povremeno obitavaju u NP, i načine njihova Ministarstva poljoprivrede a vrijedi od 1. travnja praćenja. 2012. do 31. ožujka 2022. godine. Zahvaljujući dugogodišnjem praćenju životinj- Na području Nacionalnog parka „Krka“ poljo- skih vrsta na području Parka, relativno dobro se zna privredne usjeve ugrožava divljač. Štete su počet- broj vrsta divljači koje obitavaju u njemu, odnosno kom 21. stoljeća bile gotovo simbolične. Međutim, u njihov migratorni status. Nažalost, zbog vrlo krat- razdoblju od 2005. do 2008. godine drastično su se kog roka za donošenje Programa, kao i izostanka povećale. Naime, 2005. iznosile su 5.000 kuna a do lovne infrastrukture (promatračnica i hranilišta), 2008. iznos se povećao na 50.000 kuna. brojno stanje divljači utvrđeno je na temelju procje- U početku je Javna ustanova „Nacionalni park ne. Korisne podatke dali su lovci koji žive u Parku i Krka“ plaćala štete, no 2008. godine prestala je jer lovoovlaštenici u lovištima uz granicu Parka.
82 BUK - IZVJEŠĆA Financijski iskazi šteta od divljači u NP „Krka“
IZVJEŠĆA - BUK 83 Brojno stanje divljači u Nacionalnom parku „Krka“ 1. travnja 2012. prema procjeni:
Vrsta Broj
obična srna (Capreolus capreolus L.) – povremena vrsta 50 grla (25+25) divlja svinja (Sus scrofa L.) – stalna vrsta 50 grla (25+25) smeđi medvjed (Ursus arctos L.) – povremena vrsta 0 grla jazavac (Meles meles L.) – stalna vrsta 25 grla kuna bjelica (Martes foina Ehr.) – stalna vrsta 100 grla mala lasica (Mustela nivalis L.) – povremena vrsta 0 grla obični zec (Lepus europaeus L.) – stalna vrsta 150 grla lisica (Vulpes vulpes L.) – stalna vrsta 70 grla čagalj (Canis aureus L.) – stalna vrsta 15 grla tvor (Mustela putorius L.) – stalna vrsta 2 grla fazan (Phasianus sp. L.) – stalna vrsta 50 (20+30) kljunova jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.) – stalna vrsta 10 kljunova trčka skvržulja (Perdix perdix L.) – povremena vrsta 0 kljunova prepelica pućpura (Coturnix coturnix L.) – selica stanarica 0 kljunova šumska šljuka (Scolopax rusticola L.) – selica zimovalica 0 kljunova šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.) – selica zimovalica 0 kljunova golub grivnjaš (Columba palumbus L.) – selica stanarica 25 kljunova golub pećinar (Columba livia Gmelin) – stalna vrsta 100 kljunova guska glogovnjača (Anser fabalis Lath.) – povremena vrsta 0 kljunova guska lisasta (Anser albifrons Scop.) – povremena vrsta 0 kljunova patka gluhara (Anas plathirhynchos L.) – stalna vrsta 100 kljunova patka glavata (Aythya ferina L.) – stalna vrsta 100 kljunova patka krunata (Aythya fuligula L.) – stalna vrsta 100 kljunova patka pupčanica (Anas querquedula L.) – povremena vrsta 0 kljunova patka kržulja (Anas craecca L.) – stalna vrsta 100 kljunova crna liska (Fulica atra L.) – stalna vrsta 200 kljunova vrana siva (Corvus corone cornix L.) – stalna vrsta 20 kljunova vrana gačac (Corvus frugilegus L.) – stalna vrsta 20 kljunova čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.) – stalna vrsta 10 kljunova svraka maruša (Pica pica L.) – stalna vrsta 20 kljunova šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.) – stalna vrsta 50 kljunova
84 BUK - IZVJEŠĆA Mjere zaštite divljači nog parka); 2. nabavljanje kemijskih, bioloških i biotehničkih Članak 59. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovno raspodjelu vlasnicima i korisnicima površina -gospodarske osnove, programa uzgoja divljači i izvan lovišta (odnosno unutar Nacionalnog programa zaštite divljači predviđa sljedeće mjere parka) na njihov zahtjev; zaštite: 3. zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te 1. zabranu lova divljači osim izuzetaka propisanih uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su Zakonom o lovstvu i ovim Pravilnikom; dužni provoditi vlasnici i korisnici površina izvan 2. provedbu preventivnih, dijagnostičkih, kura- lovišta (odnosno unutar Nacionalnog parka) o tivnih i higijensko-zdravstvenih mjera radi vlastitom trošku; zdravstvene zaštite divljači, ljudi i stoke; 4. uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agroteh- 3. spašavanje divljači od elementarnih nepo- ničkog roka; goda; 5. smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike 4. poduzimanje preventivnih mjera kod izvođenja gustoće dolazi do gospodarski nedopustivih poljoprivrednih i drugih radova; šteta. 5. pravilan izbor i primjenu zaštitnih sredstava u Dobri odnosi s vlasnicima zemljišta temelj su poljoprivrednoj i šumarskoj proizvodnji; zaštite divljači. To se uglavnom postiže poštivanjem 6. suzbijanje nezakonitoga lova. točke 2. i 3. propisanih mjera. Najučinkovitija metoda protiv šteta od divljači je ograđivanje. Do Mjere za sprečavanje šteta od divljači sada je to u Parku djelomično provođeno, ograde su bile slabe i nisu mogle u potpunosti spriječiti ulazak Članak 60. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade divljači na poljoprivredne kulture. Da bi ograda i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovno spriječila uzlaz divljači, trebala bi izgledati kao -gospodarske osnove, programa uzgoja divljači i ograda kojom se ograđuju autoceste, biti čvrsta i programa zaštite divljači predviđa sljedeće mjere za visoka do 1,2 m. sprječavanje štete od divljači: 1. edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima Mate Bačić površina izvan lovišta (odnosno unutar Nacional-
IZVJEŠĆA - BUK 85 IZVJEŠĆA
Ihtiološka istraživanja na rijeci Krki
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u Istraživanja su pokazala da tok Krke ihtiološki suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom pripada prijelaznom području između zone pastrve i Sveučilišta u Zagrebu sustavno je istražila mrene. Ekološki gledano, prema zajednici riba tok kvalitativni i kvantitativni sastav riba u toku rijeke rijeke Krke ima reofilni karakter. Unatoč tomu, zbog Krke. Istraživanja su proveli djelatnici Biološkog prisutnosti euritropnih vrsta i riba nizinskog odsjeka Zoologijskog zavoda Milorad Mrakovčić, područja, sve više poprima karakter nizinskog vodo- Mladen Kerovec, Zlatko Mihaljević, Ivančica Ternjej, toka. Perica Mustafić, Davor Zanella, Marko Ćaleta, Zoran Ribe za istraživanje ihtiofaune lovile su se Marčić, Ivana Buj, Andreja Brigić, Tanja Mihinjač i mrežama i elektroagregatom. Ukupno je ulovljeno i Siniša Vajdić u razdoblju od 2005. do 2008. godine obrađeno 17 od 29 vrsta riba opisanih u rijeci Krki. na osam lokaliteta: ispod mosta i slapa Krčić, kod Najbrojnija vrstama je porodica Cyprinidae, slijede ušća Butišnice, u Brljanskom jezeru, kod manastira Salmonidae i Gobiidae, dok su preostale porodice Krka, iznad Roškog slapa, u Visovačkom jezeru, (Anguillidae, Blennidae, Gasterosteidae, Mugilidae iznad Skradinskog buka i ispod njega. Poecillidae,) zastupljene samo jednom vrstom.
Primorski pijor Phoxinus lumaireul
86 BUK - IZVJEŠĆA Primorska uklija Alburnus albidus Oštrulja Aulopyge huegelii
Mrena Barbus plebejus Primorska pastrva Salmo faroides
Turski klen Telestes turskyi
Najbrojnija vrsta je ilirski klen, koji s 1 370 jedinki omnivori. Na temelju analize reproduktivnih zna- čini 34,7% svih ulovljenih riba. Bogatstvo vrsta čajki, ihtiofauna rijeke Krke sastoji se od osam kreće se od jedne, zabilježene u Butišnici, do če- reproduktivnih grupa: litofila, fitofila, speleofila, trnaest, zabilježenih na Roškom slapu. Prema pre- pelagofila, fitolitofila, polifila, ariadnofila i hrambenim značajkama, ribe istraživanog odsječka viparnih riba. Prema podjeli na temelju prehram- rijeke Krke dijele se u četiri grupe: nespecijalizirane benih staništa, ribe rijeke Krke dijele se na ribe omnivore, oportune vrste (insektivore/inver- vodenog stupca i bentičke ribe. tivore), piscivore/invertivore i detritivore. Podaci govore da insektivori/invertivori dominiraju po Drago Marguš broju vrsta, dok po broju jedinki dominiraju
IZVJEŠĆA - BUK 87 IZVJEŠĆA
Terensko istraživanje šumske vegetacije NP „Krka“
Tijekom 2012. godine prof. dr. sc. Sven Jelaska od 1 500 ha ili 13% površine Parka. Po udjelu s Prirodoslvno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u površina slijede dračici, skupina submediteranske suradnji s Javnom ustanovom „Nacionalni park vegetacijske zone kao jedan od degradacijskih Krka“, obavio je intenzivno terensko uzorkovanje na stadija šume medunca i bjelograba, dok mješovita području Parka u cilju identifikacije šumskih tipova i šuma i makija crnike s crnim jasenom, kao drugi njihove rasprostranjenosti. najvažniji stanišni tip eumediteranske zone, kojoj Kombinacijom izravne vizualne interpretacije, pripada južni dio Parka, zauzima površinu od svega statističke obrade satelitskih snimaka i prikuplja- 57 ha ili 0,52%. Naposljetku, površinom je najmanji njem podataka na terenu izrađena je karta stanišni tip sastojina oštroigličaste borovice, sa rasprostranjenosti šumskih tipova na području svega 13,6 ha, ali je zbog „povratka“ travnjačkih Parka. Pored šumskih vegetacijskih tipova obuhva- površina vrlo važan. ćeni su i stanišni tipovi koji pripadaju vegetaciji šikara kao prijelaznim stadijima u razvoju šumske Anita Jurković vegetacije. Šikara kao stanišni tip važna je upravo zbog intenzivnih procesa sukcesije, odnosno prelaska u šumsku vegetaciju. Proces sukcesije ponajprije ovisi o izostanku čovjekove djelatnosti (napuštanju stočarstva), požarima i erozivnim procesima. Izlučivanjem površina šikara dobiveni su relevantni podaci, koji će u usporedbi s povijesnim podacima, kao i nekim budućim, pomoći da se preciznije odredi intenzitet njihova zaraštanja. Kontroliranje procesa sukcesije od velike je važnosti zbog gubitka travnjačkih površina kao najvećeg izvora biološke raznolikosti. Izlučivanjem stanišnih tipova razvidno je da šuma i šikara medunca i bjelograba predstavlja najrasprostranjeniji tip pokrova na području Parka: gotovo 38% ukupne površine, odnosno 4 166,20 ha. Slijedi mješovita šuma alepskog bora i crnike, bilo kroz nasade alepskog bora ili u kombinaciji sa šumom i šikarom medunca i bjelograba, s udjelom
88 BUK - IZVJEŠĆA
IZVJEŠĆA
Istraživanje štetnosti patogene gljive na boru i opasnosti od njezina širenja i praćenje bioekologije jasenove grbice
Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u vodstvom dr. sc. Milana Perneka znanstvenici suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom u Šumarskog instituta ispitali su statiku alepskog razdoblju od 2010. do 2012. godine obavila je bora na širem području Skradinskog buka i sustavno istraživanje štetnosti patogene gljive bioekologiju jasenove grbice na poljskim jaseno- Phellinus pini na alepskom boru i opasnosti od vima na cijelom području Parka. njezina širenja i praćenje bioekologije jasenove Borova guba patogena je gljiva koja uzrokuje grbice Abraxsas pantaria. trulež i propadanje stabala borova tako što razara Na temelju rezultata ranijih istraživanja štet- strukturu ksilema u obliku centralne truleži u zoni nika i bolesti u šumskim ekosustavima Nacionalnog kambija. Gljiva svojim enzimima razgrađuje lignin iz parka „Krka“, pokazala se potreba za detaljnijim drva pa ono gubi otpornost na savijanje i postaje istraživanjem intenziteta napada dvaju najvećih lomljivo. Takvim stablima narušena je mehanička štetnika: borove gube i jasenove grbice. Pod stabilnost pa postaju opasna za prolaznike. Stoga se
90 BUK - IZVJEŠĆA Jasenova grbica Abraxsas pantaria
istraživanje temeljilo na ispitivanju statičke znatno narušena. Glavni mu je prirodni neprijatelj sigurnosti borova i povezanosti vlažnog okruženja gljiva Beauveria bassiana, koja dovodi do brzog borova (blizine rijeke) i razvoja gljive. Primjenom smanjena generacije, pa bi eventualno tretiranje nekoliko različitih metoda praćenja razvoja borove zaraženih jasena samo na područjima velike gube zaključeno je da temperaturne razlike i zračna frekvencije posjetitelja bilo moguće nekim od vlaga nemaju veći utjecaj na stanje stabala, dok bioloških preparata na bazi te gljive. statika stabala ovisi o broju plodišta gljiva na deblu. Jasenova grbica najveći je štetnik ekosustava Anita Jurković jasenovih šuma. Štete uzrokuju gusjenice koje se na stablima mogu naći od polovice srpnja do polovice listopada, dakle u vrijeme najveće posjećenosti Parka, što kod posjetitelja u trenutku njihovog spuštanja s obrštenog stabla može izazvati nela- godu. Gusjenice brste lišće poljskog jasena (Fraxi- nus angustifolia), ostavljajući lisne žile netaknuti- ma pa lišće poprima karakterističan čipkasti izgled, što dovodi do defolijacije krošnje. Gusjenice jasenove grbice nemaju otrovne dlačice koje izazi- vaju alergijske reakcije kao gusjenice nekih drugih nametnika pa su potpuno bezopasne za ljude. Naziv grbice dobile su po karakterističnom načinu kre- tanja, „kao da se grbe“. Leptiri se pojavljuju krajem lipnja i u srpnju. Prezimljuju u stadiju kukuljice. Istraživanjima je utvrđeno da napadi tog štetnika za sada nemaju veći utjecaj na ekološku stabilnost poljskog jasena, ali je krajobrazna vrijednost
IZVJEŠĆA - BUK 91 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
Koljuška
Koljuška Gasterosteus gymnurus Cuvier, 1829 U Hrvatskoj živi u rijeci Krki, slijevu Neretve, pripada razredu zrakoperki (Actinopterygii), slijevu Mirne, te u Muri, Dravi i Dunavu. U rijeci Krki nadredu pravih koštunjača (Teleostei), redu koljuški obitava od Visovačkog jezera do Skradinskog buka. (Gasterosteiformes), porodici koljuški (Gastero- Tijelo joj je vretenasta oblika, relativno visoko, steidae). Rasprostranjena je od Koreje do Beringova bočno spljošteno. Leđa i bokovi su zelenkasto mora, u Kaliforniji i Meksiku, na sjevernom -smeđe (bokovi su nešto svjetliji) a trbuh bijele Atlantiku od zaljeva Chesapeake do Hudsona, u Aziji boje. U doba mrijesta mužjaci su zelenkasto-plavi, na području Irana. U Europi je rasprostranjena u sa zelenim očima i prsnom regijom izrazito crvene ili gotovo svim rijekama, ulazi i u donji dio dunavskog narančaste boje. Po tijelu nema ljusaka. Duž tijela slijeva, nađena je u Sredozemlju i Crnom moru. pruža se niz pokrovnih ljuskastih (koštanih) tvorbi,
92 BUK - BIOLOŠKA RAZNOLIKOST poput ploča. Leđna peraja ima tri tvrde (jake, do deset dana. Mužjak mlađ čuva dok iz gnijezda ne bodljaste) i od deset do četrnaest mekanih šipčica. ode u dublju vodu. Spolno sazriju u drugoj godini Trbušne peraje imaju jednu tvrdu i jednu mekanu a života, kad su duge oko 50 mm. Žive u različitim prsne deset ili jedanaest mekanih šipčica. Trbušne staništima, moru, ušćima rijeka (bočatoj vodi), peraje imaju oblik bodlji. Podrepna peraja ima jednu rijekama i jezerima. Poznata su tri različita ekološka tvrdu i od osam do deset mekanih šipčica. Repna tipa: prvi živi u moru, drugi u slatkim vodama, treći peraja ima dvanaest šipčica. Glava je uska, gubica živi u moru a na mrijest odlazi u slatku vodu. U duga. Usta se mogu izbaciti i rastvoriti u obliku slatkim vodama žive u dijelovima vodotoka s dobrim trube. Oči su krupne. Dužina tijela je do 10 cm. protokom, među vodenim biljem, ali zalaze i u Životni im je vijek četiri godine. Mrijeste se od stajaće vode s pješčanim ili muljevitim dnom. Veći travnja do srpnja, u slatkim i bočatim vodama, u dio godine žive u plovama. Hrane se sitnim plićaku, na temperaturi od 18 do 20 °C. Mužjak u beskralješnjacima, ličinkama vodenih kukaca, vrijeme mrijesta na dnu iskopa plitko udubljenje u crvićima, račićima, ponekad i sitnim ribicama. kojemu od algi i vodenog bilja gradi kuglasto Ugrožena je organskim i industrijskim onečišćenjem gnijezdo veličine 10x14 cm. Mužjaci su teritorijalni voda i promjenama ili nestankom bočatih staništa. pa žustro brane gnijezdo i okolno područje. Ženka u U Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvrštena gnijezdo odlaže od 100 do 150 jaja. Mužjak se je u kategoriji ugrožene svojte. mrijesti s više ženki, koje odlažu jajašca u isto gnijezdo. Mužjak čuva jaja. Mašući repom stvara struju vode u gnijezdu radi bolje opskrbe kisikom. Drago Marguš Inkubacija traje, ovisno o temperaturi vode, od šest
BIOLOŠKA RAZNOLIKOST - BUK 93 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST
Ljetni drijemovac
Ljetni drijemovac (Leucojum aestivum) pripada staništa, odnosno isušivanjem nizinskih vlažnih i porodici sunovratki (Amaryllidaceae). Ime roda poplavnih livada. Često se uzgaja u vrtu izložen Leucojum potječe od grč. leukos (= bijel) i ion (= suncu ili u polusjeni, na svim tipovima tla. U ljetnom ljubičast). Pripada submediteransko-mediteran- razdoblju (u mirovanju) dobro podnosi sušu. skom flornom elementu a rasprostranjen je u južnoj Europi, jugozapadnoj Aziji i sjevernom Iranu, gdje Drago Marguš se srednja godišnja temperatura kreće u rasponu od 10 do 15 ºC a apsolutna temperatura ne spušta ispod -15 ºC. U Hrvatskoj je rasprostranjen na vlažnim livadama i močvarnim terenima uz rijeke i potoke. U Nacionalnom parku “Krka” u velikom broju nalazimo ga na vlažnim i močvarnim mjestima uz obale tekućih voda – na vlažnim livadama oko mana- stira Krka, na Roškom slapu, uz Visovačko jezero i na Skradinskom buku. Višegodišnja je biljka, visoka od 35 do 60 cm, s podzemnom lukovicom jajolika oblika, promjera od 2 do 3 cm. Listovi su linearni, sjedeći, tamnozelene boje, dugi od 30 do 60 cm (gotovo kao i stabljika), široki do 2,5 cm. Na vrhu stabljike razviju se od dva do osam cvjetova u štito- likom cvatu. Cvjetovi su zvonasti, viseći, veličine oko 2,5 cm. Cvjetne stapke različite su dužine. Listići perigona jajasti su ili eliptični, dugi od 10 do 15 mm, široki od 8 do 10 mm, bijele boje, sa zelenom pjegom na vrhu. Prašnici su dugi od 7 do 10 mm. Tučak je duži od prašnika, sa zelenim prstenom ispod njuške. Cvate od travnja do lipnja. Loptaste sjemenke crne boje smještene su u mesnatim, napuhanim mahunama, dugim od 10 do 15 mm, promjera oko 5 mm. Močvarom ih raznose poplavne vode. Lukovica ljetnog drijemovca sadrži alkaloid galantamin (inhibitor kolinesteraze), koji se u medicini koristi za liječenje Alzheimerove bolesti i ostalih oblika demencije, dječje paralize i traumatoloških oštećenja živaca. Ljetni drijemovac je higrofit, izuzetno osjetljiv na vlagu. Ugrožen je nestankom
94 BUK - BIOLOŠKA RAZNOLIKOST BIOLOŠKA RAZNOLIKOST - BUK 95 SPELEOLOGIJA
Jama nasuprot Torku
Gornji dio jame oblikovan je u konglomeratu a buka. Na dnu jame nalaze se tri manja jezera u razini donji u laporovitom vapnencu. Duga je 20, duboka vode rijeke Čikole. Najveće jezero duboko je oko 17 10 m. Ulaz u jamu veličine je 1x1 m. Ulazni dio je m. Jama više nema hidrogeološku funkciju iako se kosina dužine oko 8 m iza koje slijedi vertikala. pretpostavlja da je, ovisno o razini rijeke Čikole i/ili Zidovi su mjestimično prekriveni glinom, što kazuje dizanju podzemnih voda u neposrednoj blizini da je jama u geološkoj prošlosti bila potopljena. objekta, povremeno protočna. Temperatura zraka Nema sumnje da je potopljena dizanjem razine izmjerena 9. listopada 2010. iznosila je 15,5 ºC a jezera zbog rasta sedrene barijere Skradinskog vode 15,2 ºC. Jama se nalazi 20 m iznad riječne
Jama nasuprot Torku
96 BUK - SPELEOLOGIJA Marifugia cavatica Marifugia cavatica i Troglocaris sp.
doline na desnoj obali rijeke Čikole, nasuprot nes) zastupljena je troglobiontom Microchthonius okruglom krškom vrelu Torak, na nadmorskoj visini rogatus Beier, 1938, vjerojatno tercijarnim reliktom od 64 m. Od životinja u jami izuzetno je važan nalaz i endemom Hrvatske, i subtroglofilnom vrstom (jedini na području NP „Krka“) reliktne kolonije Lamprochernes chyzeri (Tomosvary, 1882), raspro- stigobiontnog mnogočetinaša (Polychaeta) i stranjenom na području Europe i Male Azije. Od endema Dinarida marifugije Marifugia cavatica grinja (Acari) u jami boravi subtroglofilni parazit Absolon et Hrabě, 1930, na potopljenim sigama roda Parasitus. Vodeni jednakonožni rakovi (stalaktitima). U ulaznom dijelu jame nađeni su (Isopoda aquatica) zastupljeni su stigobiontnom troglobiontni sitni paučnjaci (Palpigradi) roda vrstom Sphaeromides virei mediodalmatina Sket, Eukoenenia i pauci (Araneae) troglofilnog roda 1964, endemom Hrvatske, a kopneni jednakonožni Histopona. Skupina lažištipavaca (Pseudoscorpio- rakovi (Isopoda terrestria) depigmentiranom tro-
98 BUK - SPELEOLOGIJA globiontnom vrstom Alpioniscus cf. balthasari (Frankenberger, 1937) i jedinkama roda Cyphop- Marifugia cavatica i Troglocaris sp. leon. U jami su nađeni i desetonožni rakovi (Decapo- da) roda Troglocaris. Iz skupine skokuna (Collem- bola) u špilji borave troglofilne jedinke porodice Neelidae i troglofilna vrsta Heteromurus nitidus (Templeton, 1835), rasprostranjena na cijeloj sjevernoj polutci. Od kornjaša (Coleoptera) izuzetno je zanimljiv nalaz troglobiontnog kornjaša iz porodice Scydmenidae, roda Eucconus (Tetra- melus), koji ima određene sličnosti s bračkim čunjašem Eucconus (Tetramelus) bazgoviensis. Radi li se o toj ili nekoj za znanost novoj svojti, pokazat će specijalistička analiza. Jama je jedan od četiriju speleoloških objekata na području NP „Krka“ u kojima živi čovječja ribica Proteus anguinus Laurenti, 1768, stigobiontni vodozemac (Amphi- bia), endem Dinarida i jedini kralješnjak prilagođen životu u podzemlju.
Drago Marguš
SPELEOLOGIJA - BUK 99 GALERIJA
Likovni natječaj NP „Krka“
U okviru obilježavanja Međunarodne godine voditeljica Odsjeka ugostiteljstva JU „NP Krka“, u šuma i Godine šišmiša Javna ustanova „Nacionalni kategoriji viših razreda osnovnih škola nagradilo je park Krka“ 2011. provela je likovni natječaj u osnov- sljedeće učenike: nim školama Šibensko-kninske županije na temu „Šišmiši“ u tehnikama tuša, gvaša, akvarela, tem- 1. Anđelu Brajković, OŠ Skradin, kombinirana pere, kolaža, linoreza... Prikupljena su 162 rada. tehnika, mentor Ana Madunić, Uvažavajući dob djece i rukovodeći se krite- 2. Karlu Plenča, OŠ Vidici, Šibenik, kolaž, rijima originalnosti i kvalitete likovno-tehničke mentor Stela Čuturić, izvedbe, povjerenstvo u sastavu: Antonija Modru- 3. Petru Ramljak, OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, šan, akad. slikarica grafičarka, ravnateljica Galerije pastel, mentor Ivana Rupić. sv. Krševana, Pavao Roca, umirovljeni ravnatelj Galerije sv. Krševana, Zdenka Bilušić, prof. likovne Čestitamo nagrađenima! kulture, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“, Silvija Silvija Čaleta Čaleta, voditeljica Odsjeka promidžbe, i Doris Banić,
Anđela Brajković
100 BUK - GALERIJA Karla Plenča
Petra Ramljak
GALERIJA - BUK 101 GALERIJA
Dječja radionica „Taj divni svijet“
Grafičke mape sadrže dječje radove, u Projekt su vodili vrsni šibenski akademski tehnikama visokog tiska (linoreza) i dubokog tiska slikari i grafičari s dugogodišnjom pedagoškom (bakropisa, akvatinte i bakroreze), s motivima flore praksom: Zdenka Bilušić, Velibor Janković, Antonija i faune i etnokulturne baštine Nacionalnog parka Modrušan i Ana Polić. „Krka“. Nastale su u likovnim radionicama što su ih od 2002. do 2004. organizirale Galerija svetog Pavao Roca Krševana i JU „Nacionalni park Krka“.
102 BUK - GALERIJA GALERIJA - BUK 103 POVIJESNA FOTOGRAFIJA
Fotografska zbirka Marasović
Fotografije pripadaju bogatoj arhivi skradin- svoje radove. Fotografije su tematski vezane za ske obitelji Marasović, koja se danas čuva u Znan- prostor uz Krku, Pokrčje i grad Skradin. Na njima se stvenoj knjižnici Zadar. Snimio ih je koncem 19. vide ambijenti i cjeline kojih danas više nema. stoljeća Jerolim Marasović, skradinski posjednik, Fotografska zbirka Marasović u cijelosti je prikazana sin Ivana Marasovića, gradonačelnika Skradina. u knjizi koja je 2009. godine objavljena u nakladi Jerolim Marasović fotografijom se bavio Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Gradskog amaterski pa one na sebi imaju oznaku dilletante, muzeja Drniš. kojom su u primorskom području amateri označivali Nataša Zaninović
Skradin
104 BUK - POVIJESNA FOTOGRAFIJA Skradin Skradin
Skradin
106 BUK - POVIJESNA FOTOGRAFIJA Visovačko jezero
Voda je kao i žena Jučer je bila tako blaga Mirna, draga i ljupka. Lice joj se sjalo, lelujala je Poigravajući se na povjetarcu, Smiješila se. Zvala me je da hodam po njoj, Samo malo vjere je trebalo Da to i učinim. A danas? Bjesni, huči, propinje se I pjeni. Nasrće na me Neprestanim udarom valova, Želi me potopiti. Vuče me u propast, Užasno je divlja. Samo mi duhovna snaga I prisebnost pomažu Da joj ne postanem žrtvom.
Fra Žarko Maretić (na Visovcu 2006.)
(Preuzeto iz knjige Žarka Maretića Visovačke i druge priče, 2012., str. 98)